NOVI PRISTUP U IZRADI I KORISCENJU TEHNICKE DOKUMENTACIJE

Transcription

1 Letpis nucnili radva Gdina 24 (2000), brj 1-2, strana UDK: Pregledni rad Review paper NOVI PRISTUP U IZRADI I KORISCENJU TEHNICKE DOKUMENTACIJE Gligtic Radjka, Andelkvi6 S., Mesi M.l REZIME Prikazane su snvne mgucnsti autmatizvang prjektvanja pmcu CAD tehnlgije (prjektvanje primenm racunara - Cmputer Aided Design) sa stanvista nastave na univerzitetskm nivu. Istaknuta je neminvnst uvdenja ve tehnlgije i u nastavni prces, a zatim je ukazan na neke zablude i zamke u kje mgu upasti krisnici aktuelnih sftvera. Primena CAD tehnlgije u nastavnm prcesu je izazv za prfesre fakulteta kji treba da nadu pravu meru kriscenja, ali i kriterijume na snvu kjih bi studenti kriticki sagledavali i prcenjivali dbijena resenja. Ptrebn je pstici da studenti, kristeci mgucnsti autmatizvanih prracuna i izrade crteza, ne izgube d Iicne intuicije, kreativnsti, kmbinatrske spsbnsti i samstalnsti. Kljucne reci: tehnicka dkumentacija, autmatizvan prjektvanje i crtanje, racunar, brazvanje UVOD Brz razvj racunara i infrmaticke tehnlgije, dve je d prekreta i u blasti prjektvanja i knstruisanja delva masina ka i u izradi i kriscenju tehnicke dkumentacije. Ovaj istrijski prekret meri se sa nim, kada je francuski inzenjer Gaspar Mnz (Gaspard Mnge, gd.) dsa na ideju da se predmeti na tehnicklm crtezima predstavljaju sa rtgnalnim prjekcijama. Taj revlucinarni pmak drzan je petnaest gdina u strgj tajnsti, 8tO je Francuzima u t vreme, bezbedil vjnu prednst. Genijalnst 1 Dr Radjka Gligric, Yam. prf., mr Stjan Andelkvic, asist., dr Mihal Mesi, dc., Pljprivredni fakultet, Institut za pljprivrednu tehniku, Nvi Sad 145

2 ideje Mnza je velika, jer je dnekle resila prblem kak predmete kji imaju tri dimenzije predstaviti lak, jasn i jednznacn na papiru, kji ima dye dimenzije. Oblast u kjj je racunar i racunarska tehnlgija (pred stalih) nasla veliku primenu su prjektvanje i izrada tehnicke dkumentacije. Pristupacnst persnalnih racunara sirkm krugu krisnika dvel je d brzeg razvja infrrnaticke tehnlgije. MOGUCNOSTI RACUNARA U PROJEKTOVANJU I IZRADI TEHNICKE DOKUMENTACIJE Prjektvanje je sirk pjam i u masinstvu je najprihvatljivija definicija da predstavlja prees stvaranja masinske knstrukcije (predmeta, uredaja, masine itd.) d ideje d gtvg prizvda kji je funkcinaln prilagden uslvima kriscenja uz de finis ana granicenja (Vladic, 1995.). Prees prjektvanja sastji se iz vise faza: - kncipiranje idejng resenja (idejna skiea), - kneepcijsk prjektvanje (idejni prjekat), - knstruisanje (gemetrijsk mdeliranje, inzenjerska analiza, prracun delva na cvrstcu, ptimizacija,... ), - izrada knstruktivne dkumentacije, - izrada tehnlske dkumentacije za numerick upravljane masine, - izrada dkumentacije za mntazu, - izrada dkumentacije za kntrlu i - izrade marketinske dkumentacije. Racunari i racunarska tehnlgija, za sada, nisu u mgucnsti da pdrze sve faze stvaranja masinskg dela; u nekim fazama se ne mgu kristiti, u nekim delimicn, a u nekim ptpun. Realna su predvidanja da ce se u nekj buducnsti racunar kristiti u svim navedenim fazama prjektvanja. Za prvu fazu stvaranja (idejn resenje] racunar se, za sada, ne mze krisriti jer n ne rnze za nas da misli. T je ipak, sarn brza i precizna masina kja dradi n st jj se na dreden, njemu razumljiv nacin definise i naredi. Za kneepcijsk prjektvanje i knstruisanje (idejni prjekat) racunar se mze sarn delimicn kristiti. Ov je js uvek idejna faza stvaranja predmeta i sarn se delimicn vaj prees mze algritmizvati (Vladic, 1995.). Uvelik se radi na stvaranju ekspertnih sistema vestacke inteligencije kja ce mci pnuditi inteligentne savete i dluke. Za stale faze prjektvanja (gemetrijsk mdeliranje, prracun, ptimizacija izrada knstruktivne i tehnlske dkumentacije itd.) racunar se danas u ptpunsti mze kristiti. Ovaj de prjektvanja je za knstruktre zamran i dugtrajan, te je u vm delu racunar ne zamenljiv. Naravn, ima tga js pun da se res! u vj blasti, pcev d pristupa, prek kneepcije, d 146

3 primene, da bi racunar bi ptpun primenljiv u prjektvanju (Krsmanvic, 1995; Kuzmanvic, 1995). Racunar je psebn ad velike kristi pri trazenju i izbru ptimalnih resenja, u tj meri da se predvida da ce izrada prttipa biti neptrebna (Gadus, 1999). Medutim, analitick definisanje nekg uredaja, rnasine ili knstrukcije u realnm kruzenju je vema slzen, zbg velikg brja prmenljivih cija je medusbna zavisnst nelinearna. U takvim slucajevima nalazenje ptimalnih resenja mguce je kriscenjem numerickih metda i racunara, kji bavljaju pretrazivanje velikg brja mgucih resenja, sve dk se ne zadvlje funkcije cilja, dnsn kriterijumi ptimizacije (Cligric, 1990 i 1992). Kada je slzen prces stvaranja knstrukcije kmpletn racunarski pdrzan, crtezi u fizickm smislu mgu i da ne pstje. Infrmacije se psredstvm racunara prense ad jedng d drugg radng mesta, ad racunara d numericki upravljanih masina za izradu delva, zatim d uredaja za kntrlu, sve d izlaska gtvg prizvda iz fabrike. Crtezi se cuvaju na memrijskim medijima racunara. Naravn, sarn je terijski mguce bez crteza u Iizickrn smislu. S bzirm na t da je va nva tehnlgija i staln se razvija, treba riginalne crteze dlziti na dreden, klasican nacin, a kristiti se njegvim kpijama ili mgucnstima racunaraske tehnlgije. Za izradu tehnickih crteza ptrebn je mng truda i vremena. Oduvek se tezil da se pstupak izrade crteza uprsti i skrati, jer predstavija znatnu stavku u ukupnim trskvima izrade predmeta i masina, cak i uz kriscenje razlicitih pmagala (table, sablni, razmernici itd.). Pjava tehnlgije persnalnih racunara (PS), pcetkm samdesetih gdina i mgucnst za njegv masvn kriscenje (pristupacna cena) unela je, ka i u drugim blastima, pravu revluciju i u tehnick crtanje. Danas je racunar, uz stal i masina za crtanje i mest za arhiviranje crteza. Prema (Vladic, 1995; Gadus, 1999) prednsti primene racunara u prjektvanju i crtanju tehnicke dkumentacije jesu: skracenje vremena stvaranja prizvda ad mmenta dluke, d gtvg prizvda, pvecanje prduktivnsti prjektanta, smanjenje brja knstruktra, brze izmene u tehnickj dkumentaciji, detaljnija inzenjerska analiza i prracun na cvrstcu delva knstrukcije, stvaranje pgdnije i fleksibilnije pnude prema zahtevima krisnika, mgucnst veceg brja rcsenja u svim fazama stvaranja prizvda, efikasnija primena standardizacije i unifikacije delva, autmatizacija izrade tehnicke dkumenatcije, autmatizacija izrade tehnlske dkumentacije, testiranje prizvda putem simulacije, 147

4 autmatski prens pdataka na numericki upravljane masine (NC i CNC masine), smanjenje mgucih gresaka itd. RACUNARSKA GRAFIKA Racunarska grafika predstavlja blast racunarskih nauka, kja se pred stalg bavi grafickim prikazima predmeta crtanja primenm racunara, Racunarska grafika bazira se na principima nacrtne gemetrije, a primenm infrmatike vrsi se interpretacija predmeta crtanja. Prvi crtezi u racunarskj grafici bili su u ravni, dvdimenzinalni (2D crtezi], a kasnije zbg ptrebe za vizuelnijim prikazm predmeta crtanja razvile su se mgucnsti za prstrnim prikazm sa tri dimenzije ili 3D crtezi, Da bi se predmet crtanja (tacka, duz, ravan ili tela) prikaza na ekranu racunara treba ga analiticki definisati. Pstje vrl razilicite mgucnsti za dredivanje maternatickg mdela kji prcesr racunara prepznaje i dreduje u vidu krdinata tacaka cijim spajanjem se dbija predmet crtanja. Na primer, linija kja se vidi na mnitru definise se matricm sa binarnim vrednstima (0,1). Mesta znacena sa 1 su svetljena, a na znacena sa nisu ili brnut i ka rezultat tga dbijam liniju na mnitru (s1.1) Slika 1: Prikaz linije na mnitru racunara prncu matrice sa binarnim brjevima Figure 1: Review f a line n cmputer mnitr with the help fmatrix with binary numbers Osnvne transfrmacije krdinata Tacka je elementarni de predmeta crtanja, jer dve tacke dreduju pravu, dve prave ravan, a tri ravni tel. Maternaticki gledan, translacijm tacke iz jedng plzaja u drugi definise se duz (linija), a transfrmacijm duzi (translacijm, rtacijm ili kmbinvan) dbija se ravan. Tel mzem definisati u prstru u krdinatnm sistemu O,X,Y,Z i tada dbijam aksnmetrijski crtez ili 3D crtez ili u ravni u krdinatnm sistemu O,X,Y i dbijam rtgnalni ili 2D crtez. Da bi se predmet crtanja definisa tak da ga racunar mze prepznati ptrebn je bilje pdataka za sta je najpgdnija matricna algebra (Jvanvic, 1994.). Translacija tacke A iz plzaja 1 u plzaj 2 (s1.2) dcfinise se matricm translacije: 148

5 dnsn [x, Y z ] =[X 1 + a Y 1 + b] Prmena plzaja tacke maze se definisati i rtacijm aka centra rtacije (s1.3). Rtacija tacke A iz plzaja 1 u plzaj 2 za neki uga a definisana je matricm rtacije: [A ~] = [ AI].[T R ] =[X 1 sina] csa y a y A2 y2 /'/ y1 AI v./,,,- /' b 0 Xl x2 X Slika 2. Translacija tacke Figure 2. Relayed bradcast f a pint X2 XI X Slika 3. Rtacija tacke Figure 3. Rtatin f a pint Translacijm dye tacke A i B iz jedng plzaja u drugi, maze se definisati transfrmacija [premestanje iz jedng u drugi plzaj] duzi AB (s1.4) i analiticki drediti matricm: YAI].[a b] = [X Al.a+ YAl C XAl. b + YAl. d] YBl C d X Dl a + Yai. C X B1 ' b + YHI. d Pred translacije i rtacije, ka snvnih mgucnsti za transfrmaciju pstje i druge ka st su: skaliranje, smicanje, rtgnaln prjiciranje itd. yb '-----~-+ D y 2 C 2 yhlf-----~=--.i''!-4_ Y/\21--'---#---+-=~~ Y/\ II-----;"~'-' Slika 4. Transfrmacija prave translacijm dye tacke Figure 4. Transfrmatin f a line by relayed bradcast f tw pint D I C I B2 A 2 Ale>----C BI x Slika 5. Skaliranje predmeta crtanja Figu~e 5. Scaling f a bject f drawing 149

6 Pmeranje i uvecanje predmeta crtanja za neku dredenu razmeru naziva se skaliranje (s1. 5), pri cemu se blik ne menja, vee sarn velicina i plzaj. Smicanje predstavlja translaciju sarn nekih tacaka predmeta crtanja. Smicanjem se defrmise predmet crtanja jer se sarn neke tacke pmeraju dk su druge u pcetnm plzaju (s1. 6) st se kristi za crtanje predmeta u aksnmetriji, crtanju senki itd. Rtacijm duzi ili neke krive linije k se rtacije, dbijaju se razlicita tela (s1. 7). y C 1 D2, C2 y Slika 6. Smicanje predmeta crtanja Figure 6. Skidding f a bject f drawing,, B) x Slika 7. Rtacijm duzi dbija se tel Figure 7. Bdy is being getting by rtatin f a segment x Prjekcije tela na prjekcijske ravni takde predstavljaju transfrmaciju kja se kristi u racunarskj grafici (s1. 8). Sve ve i druge transfrmacije se mgu analiticki definisati tak da ih racunar mze prepznati i kristiti. Slika 8. Ortgnalne prjekcije tela Figure 8. Orthgnal prjectin f a bdy Mdeliranje predmeta Mdeliranje predmeta ili crtanje 3D crteza predstavlja frmiranje gemetrijskg blika primenm racunara, Gemetrijski mdel u fizickm smislu predstavlja predmet crtanja (rnasinski de) i n dreduje infrmaticku frmu predmeta kju prepznaje racunar, nakn cega se dbija crtez u elektrnskm bliku ili dstampan na papiru. Za crtanje 3D cretza ili mdeliranje predmeta kristi se vise metda: 150

7 - Zicani mdel (metda knacnih elemenata), - Pvrsinski mdel i - Zapreminski (slid) mdel. Zieani mdel prikazuje predmet crtanja ka skup temenih tacaka i knturnih linija (ivica) predmeta (ka da je d zice napravljen). Za dbijanje zieang mdela predmeta kristi se metda knacnih elemenata. Nedstatak vg mdela je st definise sarn elementarna svjstva predmeta crtanja: blik, plzaj u sklpu itd. Pvrsinski mdel je takav mdel gde se predmet crtanja takde predstavlja sa temenim tackama i knturnim linijama (zicanm mrezrn), ali je ppunjena malim elementarnim pvrsinama, "zakrpama". Ovaj nacin rngucava detaljniji pis predmeta crtanja i vece mgucnsti kriscenja takvih crteza, Zapreminski (slid) mdel je slican predhdnim, jer se predmet definise tackama, knturnim linijama, pvrsinama "zakrpama" ali sada i zahvacenm zapreminm. Slid mdel rngucava dredivanje mehanickih karakteristika predmeta (pvrsine, zapremine, mmenata inercije, tezista, mase itd), te u masinstvu ima prednst u dnsu na prethdna dva mdela. Za mdeliranje predmeta, bez bzira kji se mdel kristi ima vise pristupa i mgucnsti: definisanje granica mdela grafickim elementima, (B-REP mdel), pism 3D mdela [analiticki pis pvrsina prjekcija, preseka, itd.) i sastavljanjem mdela iz 3D primitiva - CSG mdel. Metda definisanja granica mdela (Bundary REPrezentatin - B-Rep mdel) rngucava dbijanje zieang, pvrsinskg i slid mdela. Kriste se gemetrijske transfrmacije. Grupne peracije su tezane, te je mdel spr. Metda pisa 3D mdela ima velike memrijske zahteve, te se dbijaju grube knture predmeta, dnsn preciznst blika zavisi d memrije racunara. Sastavljanje mdela iz 3D primitiva (Cnstructive Slid Gemetry - CSG metd) bazira na Bulvim peracijama gemetrijskg sabiranja, razlike i preseka snvnih gemetrijskih tela (primitiva). Ova metda je laka za mdeliranje. Mze se dbiti vrl precizan gemetrijski blik predmeta. Nacrtani mdel predmeta bez bzira kja metda se kristila dalje sluzi za vrl razlicite prracune ka i za crtanje tehnicke dkumentacije. Ka ilustracija daje se primer mdeliranja kuglicng lezaja (sl. 9) kje je uraden u prgramu AutCAD

8 Slika 9. Mdeliranje kuglicng lezaja Figure 9. Mdeling f a ball bearing 2 AKTUELNI SOFTVER ZA PROJEKTOVANJE I TEHNICKO CRTANJE Teznja je da se racunari maksimaln kriste pri stvaranju (prjektvanju masina], Takv racunarski pdrzan prjektvanje naziva autmatizvan prjektvanje ili CAD tehnlgije (Prjektvanje primenm racunara - Cmputer Aided Design). Medu aplikativnim prgramima (CAD sftverima) za prjektvanje i tehnick crtanje na PS racunaru, najppularniji je AutCAD, zbg mgucnsti kriscenja u razlicitim strukama i zbg brjnih specijalizvanih alata i ddatnih mdula kji se kriste u prracunima i pri crtanju. Najznacajniji mduli kji rade u AutCAD kruzenju kriste se za: prjektvanje i knstruisanje II masinstvu, knstruisanje rnasinskih prfila, crtanje rtgnalnih prjekcija (2D crteza] na snvu prstrng crteza, crtanje izmetrijskg crteza (3D crteza], parametarski dizajn standardnih masinskih elemenata, kreiranje baza pdataka za standardne masinske eklemente, kinernaticku analizu rnasinskih elemenata i mehanizama, knstruisanje alata za livenje itd. Sastavni de Autf.Afl-a je AME (Advenced Mdelling Extensin) mdul kji sluzi za slid mdeliranje. Ppularnst vg sftvera je II njegvj velikj mgucnsti II prjektvanju, d prracuna d izrade knstrukcine i tehnlske dkumentacije za vise grana tehnike. Pd prjektvanjem se vde pdrazumevaju i manje bimni prracuni u cilju izbra resenja i prvera II tku kriscenja i drzavanja. Za svaki masinski element vaj prgram nudi mgucnst knstruisanja prema prracunu iii prema izabranm standardnm uzrku. Takde, nudi mgucnst za autmatsk crtanje svakg detalja kji kristim za sklpni crtez ili neke druge ptrebe. Pstupak crtanja zavisi d tga sta se erta, medutim, bez bzira na t, bitn je precizn zadati krdinate tacaka cijim spajanjem se dbija crtez, Na 2 Lazic S., Bulvic N.: Aut CAD 13, Institut za nuklearna istrazivan]a, Begrad

9 rasplaganju je neklik nacina zadavanja krdinata tacaka. Tacke se spajaju razlicitim vrstama linija i p bliku i p debljini. Na primer, sna linija maze da se zada i nacrta na desetine razlicitih pnudenih nacina p izgledu i bliku i taka prilagdi crtezu i prstru za crtez. T vazi i za sve stale vrste linija, kruznice, plukruznice, radijuse itd. Za ktiranje crteza pnuden je vise metda i nacina. Najjednstavnije je krdinatn ktiranje, gde se zada krdinatni sistem, dnsn baze ktiranja. Definisu se mesta i elementi ktiranja nakn cega prgram autmatski frmira tabelu u kjj su prracunate kate. Na vaj nacin je izmena kta i ktnih parametara jednstavna i autmatska. Oznacavanje kvaliteta pvrsina i tlerancija krajnje je uprscen i svdi se na izbr pnudenih standardnih znaka i simbla kji se umecu na crtez. Ovaj prgram se slanja na medunardni standard ISO, zatim na DIN, ANSI, BS i druge nacinalne standarde razvijenih zemalja. Jednm nacrtan crtez predmeta maze se kristiti na vise nacina: da S8 uklpi u sklp, da psluzi za knstrukcinu ili tehnlsku dkumentaciju, da se kristi za prgramiranje numerickih masina za izradu predmeta, ili u neke druge svrhe. St je vema vazn, svaka prmena na crtezu lak i autmatski se registruje na svim mestima gde se taj crtez kristi. Na vaj nacin pjednstavljen je tezak psa crtaca knstrukcine tehnieke dkumentacije. Medutim, da bi crtanje pmcu racunara bil efikasn, mra se, sim pznavanja pravila i prpisa tehnickg crtanja, znati kristititi racunar i sftver. Ovde su iznete sarn najelementarnije mgucnsti i principi. PRIMENA RACUNARA U OBRAZOVNE SVRHE ZA IZRADU TEHNICKE DOKUMENTACIJE Velike su dileme u kjj meri u brazvne svrhe kristiti racunar za crtanje. Za sada su u manjini ani kji su iskljuciv za kriscenje racunara, ali i ani kji su izricit prtiv njihvg kriscenja. Kada se za crtanje iskljuciv kristi racunar, velika je vervatnca da studenti nece savladati sustinu principa crtanja, pst neke ad tih faza za njih uradi racunar. Visk prfesinaln znanje tehnickg crtanja skncentrisan u aplikativnim prgramima nije znanje ng k prgram kristi, taka da pstji pasnst da dbijene crteze krisnik ne maze kriticki da sagleda, prveri i ceni (Vladic, 1995.). Da bi se aplikativni prgrami za tehnick crtanje (sftveri) mgli da kriste, mraju se, pre svega znati metde i pravila tehnickg crtanja, a zatim pravila kriscenja sftvera. Drugim recima, prgrami za tehnick crtanje kji se nude na tdistu pdrazumevaju prethdn znanje tehnickg crtanja krisnika. Za sada ne pstje prihvatljivi i nama pristupacni prgrami kji su namenjeni za ucenje principa i pravila nacrtne gemetrije i tehnickg crtanja. U ave svrhe maze se kristiti AutCAD, ali n je prvenstven namenjen za prjektvanje i crtanje, kada se prethdn znaju vi principi i pravila. 153

10 Sa druge strane psmatran, racunar je brza i precizna masina kja mze da uradi veliki de zamrng i fizickg psla pri crtanju i razradi tehnicke dkumentacije, te se njegva prirnena ne mze zabici i u brazvanju. Stga su najvise u pravu ni kji zagvaraju umerenu primenu racunara u savladavanju metda, principa i pravila nacrtne gemetrije i tehnickg crtanja. Tek kada se POtPUllO savlada gradiv tehnickg crtanja mgu se kristiti razliciti aplikativni racunarski prgrami. Krisccnje racunara za izradu sarn tehnickih crteza i nerna mng smisla. Ima smisla da se kristi u slzenm prcesu stvaranja masinskg del a (sklpa, masine,... ) d ideje, prjektvanja, knstruisanja d izrade tehnicke dkumentacije, ka jedne d zavrsnih faza vg slzeng prcesa. U prvj plvini vremena ptrebng da se dnekle savlada, na primer, sftver AutCAD, crtanje na racunaru nije nista brze d klasicng nacina crtanja. Razlika je u tme st se jednm nacrtan crtez sa racunarrn, mze kristili na vise nacina u razlicitim transfrmisanim vidvima. Neminvn je da nastavni prces na fakultetima treba prilagditi nvim mgucnstima CAD tehnlgija (Vladic, 1995). Ptrebn je naci pravu meru da studenti kristeci mgucnsti autrnatizvanih prracuna i izrade crteza ne izgube d licne intuicije, kreativnsti, kmbinatrskih spsbnsti i sarnstalnsti (Stefancikva, 2000). Sve v predstavlja veliki zadatak i izazv za prfesre fakulteta. Treba iznaci nacine i kriterijurne na snvu kjih bi studenti kriticki sagledavali i prcenjivali dbijena resenja. Kd nas u masinskj struci, racunari se js uvek ne kriste dvljn za prjektvanje i crtanje. Veliki brj nasih fabrika ne prate dvljn vu infrmaticku tehnlgiju. U mal bljj situaciji su Iakulteti i instituti, gde se dnekle drza krak sa razvijenim svetm. Medutim, i vde nedstatak sredstava za dgvarajuci hardver i nedstatak mladih kadrva, ucinil je 10 da sm ka zajednica u zastatku. ZAKLJUCAK U nastavni prces na fakultetima, na nim predmetima gde je t ptrebn, treba uvrstiti autmatizvan prjektvanje i izradu tehnicke dkumentacije (CAD tehnlgije) zbg niza znacajnih prednsti u dnsu na dsadasnji nacin rada. Kriscenje CAD tehnlgija u nastavnrn prcesu je izazv za prfesre fakulteta kji treba da prnadu nacine i kriterijume na snvu kjih bi studenti kriticki sagledavali i prcenjivali dbijena resenja. Vazn je naci pravu meru da studenti, kristeci mgucnsti autmatizvanih prracuna i izrade crteza ne izgube d licne intuicije, kreativnsti, kmbinatrske spsbnsti i samstalnsti. Pred stalg, ptrebn je st pre premiti labratrije fakulteta sa dgvarajucm hardverskm premm i zapsliti mlade kadrve. 154

11 LITERATURA 1. Acketa D., Matic-Kekic Snezana.: Gemetrija za infrmaticare, Prirdn matematicki fakultet, Nvi Sad, Gadus J., ZiSk P.: Objemve mdely v mdernych metdach knstruvania, Zbrnik "Nve trendy v knstruvani a explatvani plnhspdarskej techniky", Slvenska plnhspdarska univerzita v Nitre, Nitra 1999., str Cligric Radjka: Odredivanje medusbnih zavisnsti gemetrijskih, kinernatickih i dinarnickih parametara pdizng uredaja traktra, zbrnik radva sa savetvanja.primjena kmpjutra u pljprivredi", Pljprivredni Iakultet, Osijek, 1990., str Gligric Radjka: Optimizacija kinematickih i dinamickih parametara pdizng uredaja traktra, dktrska disertacija, Pljprivredni fakultet, Nvi Sad, Cligric Radjka: Tehnick crtanje, Pljprivredni fakultet, Nvi Sad Jvanvic M.: Terija prjektvanja knstrukcija racunarm, MCAE bibliteka, Masinski fakultet, NiS, Krsmanvic S., Bjanic P., Clavnjic M., Gatal R., Kalajdzic M.: Dstignuca i tendencije u razvju autmatizvang prjektvanja prizvda u masinskrn inzenjerstvu i industriji, mngrafija "Masinstv za XXI vek", FTN, Nvi Sad, 1995., str Kuzmanvic S.: Stanje i tendencije razvja prcesa knstruisanja u masinstvu, mngrafija "Masinstv za XXI vek", FTN, Nvi Sad, 1995., str Obradvic R: Deskriptivn gemetrijske metde u racunaraskj grafici: medusbni preseci rtacinih pvrsi kriscenjern pmcnih lpti i pmcnih ravni, dktrska disetracija, FTN, Nvi Sad, Ognjanvic M.: Mdeliranje masinskih elemenata, Masinski fakultet, Begrad, Ppknstantinvic M., Obradvic M.: Prjektvanje bjektn rijentisang sftvera u racunaraskj grafici, zbrnik radva sa naucng skupa "MnGEmetrija 97", Jugslvensk udruzenje za nacrtnu gemetriju i inzenjersku grafiku JUNGIG, FTN, Nvi Sad, 1997, str Rusnak J., Maly V.: Vyucba technickej dkumentacie na vyskych sklach lechnickeh zamerania v vztahu k medzinardnym nrmam ISO a EN, Zbrnik "Nve trendy v knstruvani a tvrbe tehnickej dkumentacie", Slvenska plnhspdarska univerzita v Nitre, Nitra 2000., slr Stirvic V.: Infrrnaticke tehnlgije, Bibliteka Udzbenici, Tehnicki fakultet "Mihajl Pupin", Zrenjanjin, Stefancikva Anna.: Didakticka transfrmacia grafickych systcmv v vyucbe metdiky knstruvania, Zbrnik "Nve trendy v knstruvani a tvrbe tehnickej dkumentacie", Slvenska plnhspdarska univerzita v Nitre, Nitra 2000., str Tasevski R, [leski T.: Kmpjuterski prgram za predstavljanje 4D bjekata, zbrnik radva sa naucng skupa "MnGEmetrija 97", Jugslvensk udruzenje za nacrtnu gemetriju i inzenjersku grafiku JUNGIG, FTN, Nvi Sad, 1997, str

12 16. Vladic J., Jvanvic M., Babin N.: Realne mgucnsti, izazvi i prblemi autrnatizvang prjektvanja masina, mngrafija "Masinsiv za XXI vek", FTN, Nvi Sad, 1995., str NEW ACCESS IN PRODUCTION AND USING OF THE TECHNICAL DOCUMENTATION by Gligtic Radjka, Andelkvic S., Meii M. SUMMARY The basic pssibility f autmated prjecting r (,'AD technlgy (Cmputer Aided Design) was given in this paper. The unavidable intrductin f this technlgy in teaching prcess was emphasized t. It was be pinted t several mistakes and traps, the users f current sft vel's can fall int. A labratry f faculty ught t be equipped by apprpriate hardver equipment and prfessinal yung persnnel ught t be emplyed. Using CAD technlgy in teaching prcess is large challenge t prfessrs, wh shuld discver criterins n the basis the students wuld realize and appraise the received decisin critically. Right measures need t be fund that the students dn't lse anything f a persnal intuitin. creatin, cmbinatry ability and independence using pssibility f autmated estimate (mel prductin f a drawing. Key wrds: technical dcumentatin, autmated prjecting and drawing, cmputer, educatin Primljen: Prihvacen: