Neverbalna komunikacija

Transcription

1 Završni rad br. 23/NOV/2015 Neverbalna kmunikacija Dijana Šimunić, 0088/2012 Kprivnica, listpad gdine

2

3 Odjel za nvinarstv Završni rad br. 23/NOV/2015 Neverbalna kmunikacija Studentica Dijana Šimunić, 0088/2012 Mentrica prf. dr. sc. Ljubica Bakić-Tmić Kprivnica, listpad gdine

4

5 Saţetak Tema vg rada je analiza neverbalne kmunikacije meċu ljudima, kji su blici neverbalne kmunikacije, njen naĉin pruĉavanja krz pvijest, kje su njene glavne karakteristike i funkcije te prednsti i nedstaci. Na kraju rada su predstavljeni blici primarng istraţivanja prvedeng putem anketng upitnika pznavanju neverbalnih znakva kak bi se dni zakljuĉak tme kak neverbalni izriĉaj utjeĉe na stvaranje pćeg djma gvrniku i klik je pznavanje te pravilna interpretacija neverbalng izraţavanja vaţna u svakdnevnm ţivtu. Kljuĉne rijeĉi: neverbalna kmunikacija, gvr tijela, gestikulacija, mimika

6 Sadrţaj Saţetak... Sadrţaj Uvd Sadrţaj i struktura rada Pjam neverbalne kmunikacije Neverbalna kmunikacija krz pvijest Karakteristike i funkcije neverbalne kmunikacije Tipvi neverbalne kmunikacije Prednsti i nedstaci neverbalng kmuniciranja Istraţivanje neverbalng pnašanja plitiĉara Predmet i cilj rada Izvri pdataka i metde prikupljanja Istraţivaĉke hipteze Opis istraţivanja Analiza strukture anketiranih sba Interpretacija neverbalng pnašanja plitiĉara Zakljuĉak Literatura Ppis slika Ppis tabela Prilg 1. Anketni upitnik... Prilg 2. Digitalni nsitelj zapisa...

7 1. Uvd Prema mngim psihlškim istraţivanjima, neverbalna kmunikacija dnsn gvr tijela, mimika lica, gestikulacija rukama i drugi naĉini, ĉine prek 65% ukupne kmunikacije. Neverbalna kmunikacija je krz ljudsku pvijest dug bila jedini naĉin kmunikacije. Ljudi su kmunicirali iskljuĉiv neverbalnim znakvima, a jezik je nasta tek kasnije. Pznavanje neverbalnih znakva pmaţe da se ljudi blje razumiju i da se smanje nesprazumi u kmunikaciji. Ist tak pmaţe da vlastita neverbalna izraţajnst bude blja tak da nas drugi lakše razumiju i da se izbjegnu ni znakvi kji stavljaju lš djam te teţavaju kmunikaciju. 1

8 1.1. Sadrţaj i struktura rada U vm radu razraċen je neverbalni blik kmunikacije. Otkriva se kji su naĉini neverbalne kmunikacije, kak interpretirati neverbalne znakve, kada se najĉešće kristi neverbalna kmunikacija i kje su prednsti i nedstaci kje nsi njena primjena. Rad se sastji d pet pglavlja. U uvdnm pglavlju pisuje se predmet rada dnsn pstavljeni ciljevi. Na kraju pglavlja bjašnjen je sadrţaj i struktura rada. U drugm pglavlju pd nazivm Neverbalna kmunikacija, definiran je pjam neverbalne kmunikacije, navedene su kljuĉne karakteristike tg blika izraţavanja te funkcije kje mţe imati. Razmatra se pvijesni razvj pruĉavanja neverbalne kmunikacije, bjašnjavaju se najĉešći tipvi neverbalng kmuniciranja ka št su plţaj tijela, pgled, ddir, glas itd. Na kraju pglavlja se istiĉu prednsti i nedstaci uptrebe neverbalnih znakva. Treće pglavlje naslvljen Istraživanje neverbalng pnašanja plitičara bavi se interpretacijm neverbalnih znakva sbe kju slušam. Opisan je naĉin istraţivanja te analizirana struktura anketiranih sba. Priddana je autrska interpretacija krištenih vide snimaka te prikazani rezultati istraţivanja prvedeng putem anketng upitnika. Prilţene su analize dbivenih pdataka meċu kjima su i analiza interpretacije stava tijela, izraza lica, glasa, pgleda, udaljensti, vremena i kruţenja. U ĉetvrtm pglavlju dnesen je zakljuĉak u kjem se navde svi kljuĉni elementi neverbalne kmunikacije te se iznse dgvri na pstavljena pitanja na pĉetku rada, a kja se dnse na primjenu neverbalng pnašanja u plitici i svakdnevnm ţivtu te ulgu neverbalng izraţavanja i naĉina interpretacije na uspstavljanju daljnjih dnsa. U psljednjem pglavlju navdi se pmćna literatura u razradi teme. 2

9 2. Pjam neverbalne kmunikacije Kmunikacija je svaki prijens infrmacija izmeċu dvaju subjekata. Subjekt mţe biti ĉvjek, društv u cjelini, neki pslvni subjekt dnsn svatk tk mţe primiti ili pslati pruku bil rijeĉima, pkretima, pgledima, dnsn gestama ili nekim drugim naĉinima. Kmunikaciju prema tme mţem prmatrati krz razliĉite aspekte, a n ĉime se bavi vaj rad jest pdjela na verbalnu i neverbalnu kmunikaciju. Verbalna kmunikacija je sastavni di svakg blika neverbalne kmunikacije pa ih je tešk jasn razlikvati, meċutim mţe se reći da verbalna kmunikacija sluţi za izraţavanje ideja, stavva, mišljenja i emcija uptrebm jezika dnsn rijeĉi, dk neverbalna sluţi za istu svrhu ali se pritm ne kriste iskljuĉiv rijeĉi već gvr tijela. Termin neverbaln najĉešće se kristi kak bi se pisal sve št se dgaċa u ljudskj kmunikaciji mim izgvrenih ili napisanih rijeĉi. 1 Osim rijeĉima, ljudi svj dns prema društvenj klini, ali i prema sebi, izraţavaju i neverbalnim znakvima, dnsn nime št se ĉest naziva gvrm tijela. Ka št su blici verbalne kmunikacije mngliki i raznvrsni, tak i neverbalna kmunikacija buhvaća ĉitav niz strategija pnašanja u razliĉitim prigdama i kruţenjima. 2 Nerjeĉita kmunikacija definira se i ka izraţajni ptencijal ljudskga tijela u vremenu i prstru 3 ili ka kmunikacija prukama kje nisu izraţene rijeĉima neg drugim sredstvima. 4 Ak se prmtri slika 2-1. mţe se primijetiti da se prilikm verbalne kmunikacije kriste razliĉiti tipvi neverbalng izraţavanja kak bi pruka kja se prenaša izmeċu sugvrnika bila št jasnija. 1 M.L. Knapp, J.A. Hall; Neverbalna kmunikacija u ljudskj interakciji, Naklada Slap, Jasterbarsk, D. Mart; Uljudnst u verbalnj i neverbalnj kmunikaciji, Fluminensia, 2005., str. 3 W. Nth; Priruĉnik semitike, CERES, Zagreb, M. Rijavec, D. Miljkvić; Neverbalna kmunikacija jezik kji svi gvrim, IEP, Zagreb,

10 Prema Mrrisu 5 neverbaln izraţavanje ĉine akcije kje dijeli u 5 skupina, a t su na prvm mjestu urċene akcije dnsn akcije kje se ne trebaju uĉiti, a primjer je plaĉ nvrċeng djeteta. Suprtn d tga su tkrivene radnje, dnsn radnje kje sba treba sama tkriti. TakĊer, pstje ne radnje ili akcije kje ljudi nesvjesn i neznajući upijaju jedni d drugih. Naravn, tu su jš radnje kje se trebaju nauĉiti i petu skupinu ĉini kmbinacija svih navedenih blika akcija steĉenih na razne naĉine. 6 Prepznavanje neverbalne infrmacije Slika 2-1. Prces neverbalne kmunikacije Temp gvra Usmena infrmacija Licem u lice Prilagdba Ritam Klimanje neverbalne glavm kmunikacije Raditi situaciji pauze Izvr: , prijevd s engleskg na hrvatski jezik autrica Dijana Šimunić Neverbalni izriĉaj nadpunjuje usmen izraţavanje kmuniciranjem bez izgvrenih rijeĉi. Najĉešće prensi emcije, stavve, trenutn rasplţenje, sjećaje i mišljenja sugvrnika kji sudjeluju u kmunikacijskm dgaċaju. Tijel uptpunjuje usmen izraţavanje pmću brjnih nejeziĉnih i neverbalnih znakva meċu kjima su zvukvi, tn glasa, miris, kus, geste, izrazi lica, plţaj, drţanje, usmjerenst i razliĉiti pkreti tijela, fiziĉki izgled sbe dnsn bja kse, djeća, šminka i nakit, klina u kjj sba djeluje ka na primjer pkućstv, svjetljenje, temperatura i bje te udaljenst izmeċu sugvrnika. Vaţnu ulgu imaju brzina, ritam, jaĉina i bja glasa, artikulacija, meldija, jasnća, smijanje, glasvi bez verbalng sadrţaja, svi vi elementi 5 D. Mrris; Peplewatching Guide t the bdy language, Vintage Bks, Lndn, M. Lamza Marnić, J. Glavaš; pslvn kmuniciranje,studi HS Internet, Osijek,

11 takċer ĉine tjelesni i neverbalni izriĉaj pmću kjeg tijel, bil svjesn ili nesvjesn, iskazuje dns prema izgvrenm sadrţaju, iskren kmunicira stavve, sjećaje i mišljenja. 7 Znakve je izuzetn krisn razumjeti kak bi se praviln interpretirala primljena pruka uklik je nedvljn nedreĉena i neptpuna Neverbalna kmunikacija krz pvijest Neverbalna kmunikacija je dugi niz gdina krz ljudsku pvijest bila jedini naĉin kmuniciranja. Od najranijih dana ljudske pvijesti nailazi se na tragve kmunikacije u razliĉitim blicima. Ĉvjek se najprije sluţi neverbalnm kmunikacijm da bi preni svja psihiĉka stanja i misli. MeĊutim takva primitivna sredstva za prenšenje steĉenih iskustava pstala su nedstatna, pa zvuk, kji je d tada bi sam pdlga neverbalnj kmunikaciji, pstaje snvni nsitelj pruke. T je bila prva infrmacijsk-kmunikacijska revlucija. Sva su se iskustva prensila gvrm i nisu se phranjivala nigdje sim u ljudskm pamćenju. Paraleln s razvjem društva, razvijala se i znanst i nastajali su brjni izumi i tkrića. Na plju kmunikacija najvaţniji je bi izum pisma, zatim tiskarskg strja kji je uzrk nastanka i širenja masvne kmunikacije. T je biljeţil drugu infrmacijskkmunikacijsku revluciju. MeĊutim pjava pisma nije umanjila znaĉenje neverbalne kmunikacije. Naprtiv u t dba snaţn se razvijal gvrništv ka sredstv izraţavanja vlje mćne i vladajuće manjine nad ptlaĉenm većinm. Snaga i utjecaj retrike ĉitvali su se uprav u neverbalnj kmunikaciji. Znaĉaj neverbalne kmunikacije je prasta u srednjem vijeku jer se vjerval da geste predstavljaju mst izmeċu ljudskg uma i tijela. Kapitalizam je dni snaţne prmjene, d 7 M. Lamza Marnić, J. Glavaš; pslvn kmuniciranje,studi HS Internet, Osijek, Ibid 5

12 kjih je najznaĉajnije psljedice stavi Gutenbergv izum tiska gdine, ĉime je vizualna kmunikacija prevladala verbalnu. 9 U drugj plvici 19. stljeća javljaju se pkušaji sustavng pisivanja kulture tjelesnih pkreta ili gesta. Jedn d ranijih pkušaja identificiranja razliĉitih blika tjelesng izraţavanja bi je Delsartev gvrniĉki pkret i znanst prmijenjene estetike. Ka zaĉetniĉk djel mdernga pruĉavanja izraza lica smatra se Darwinv djel Izraţavanje emcija kd ĉvjeka i ţivtinja iz gdine. 10 Društv dvadesetg stljeća, biljeţili su elektrnski mediji kji su zašli u sva pdruĉja ljudskga ţivta i ĉine njegv neizstavan di. Zahvaljujući viskim tehnlgijama, društv je već bil tlik uznapredval i izvršil treću infrmacijsk-kmunikacijsku revluciju. 11 Tabela 2-1. Razvj istraţivanja neverbalne kmunikacije RANIJE PODRUĈJE ISTRAŢIVANJA KASNIJE PODRUĈJE ISTRAŢIVANJA Situacije bez interakcije Interaktivne situacije Jedna sba Oba sudinika Jedna tĉka u vremenu Prmjene tijekm vremena Pjedinaĉn pnašanje Slţen pnašanje Percepcija svega št se dgaċa Kak ljudi percipiraju znakve Ĉestća i trajanje nekg pnašanja Vrijeme i mjest pnašanja Utjecajni elementi Interakcija izmeċu pznanika Interakcija izmeċu sba kje se ne pznaju Sam kulturlški ĉimbenici Sam bilški ĉimbenici Ulga kulturlških i bilških ĉimbenika Interakcija lice u lice Neverbalne pruke psredvane tehnlgijm Izvr: Izrada autra rada prema Knapp, M.L., Hall, J.A., Neverbalna kmunikacija u ljudskj interakciji str. U tabeli 2-1. prikazan je u saţetm bliku kak su se dvijale prmjene u istraţivanju neverbalne kmunikacije. Neke d tih prmjena u dnsu na ranija istraţivanja su buhvaćale istraţivanja interaktivnih situacija ukljuĉujući ba sudinika u istraţivanje. Fkus pruĉavanja se prširi sa pjedinaĉng pnašanja na slţen pnašanje i na zauzimanje 9 N. Miletić; Fenmenlgija neverbalne kmunikacije u funkciji kulturne prdukcije, Liburna, M.L Knapp, J.A. Hall; Neverbalna kmunikacija u ljudskj interakciji, Naklada Slap, Jasterbarsk, N. Miletić; Fenmenlgija neverbalne kmunikacije u funkciji kulturne prdukcije, Liburna,

13 stava kak ljudi percipiraju znakve, kji su utjecajni elementi i kja je ulga kulturlških i bilških ĉimbenika, te vremena i mjesta. Iz svega navedeng mţem zakljuĉiti da je neverbalna kmunikacija preteĉa svih blika kmuniciranja te da se tijekm pvijesti razvijala uspred s stalim blicima, nekad jaĉim, a nekad slabijim intenzitetm, i drţala se, u suvremenijem bliku, sve d današnjih dana Karakteristike i funkcije neverbalne kmunikacije Neverbaln kmuniciranje karakteriziraju geste, pkreti, pnavljanje, izrazi lica i stal. Neverbaln kmuniciranje najĉešće je nenamjern, n mţe se i izvjeţbati, mţe biti dvsmislen, ali u svakm sluĉaju nemguće ga je iskljuĉiti prilikm kmunikacije sa drugima i stga ima kmunikativnu vrijednst. Neverbaln pnašanje prensi pruku prihvaćanju ili dbacivanju, sklnst prema neĉemu ili nesklnst, zanimanje ili dsadu te istinu ili laţ. 13 Mguće je identificirati 4 glavne funkcije neverbalng pnašanja u ljudskj kmunikaciji, a t su izraţavanje emcija, izraţavanje dnsa prema drugima ka št je sviċanje ili nesviċanje, predstavljanje sebe drugima i pratnja gvra radi reguliranja slijeda gvrenja, uzvratnih reakcija, paţnje itd. 14 Osim izraţavanja emcija, neverbalna kmunikacija ima i funkciju naglašavanja verbalne pruke, izraţavanja stava prema sbi s kjm kmuniciram, kristi se ka zamjena za verbalnu pruku, za pnavljanje verbalne pruke, da bi se regulirala verbalna kmunikacija i ka suprtstavljanje verbalnj kmunikaciji D. Mart, Uljudnst u verbalnj i neverbalnj kmunikaciji; Fliminensia, 2005., str. 13 I. Škarić; Temeljici suvremenga gvrništva, Šklska knjiga, Zagreb, M.L Knapp, J.A. Hall; Neverbalna kmunikacija u ljudskj interakciji, Naklada Slap, Jasterbarsk, M. Rijavec, D. Miljkvić; Neverbalna kmunikacija jezik kji svi gvrim, IEP, Zagreb,

14 Neverbalnm kmunikacijm mţe se pnviti n št je verbaln reĉen, ali ist tak mţe i prturjeĉiti nme št je reĉen kada se ţeli iskazati sarkazam ili irnija, ili je sba jednstavn u pziciji kada ne ţeli slagati ali ne ţeli ni reći istinu pa dlazi d tga da se neverbaln prturjeĉi verbalnm ili bratn. Verbalni i neverbalni signali tada se javljaju u razliĉitim kmbinacijama: pzitivan tn i negativne rijeĉi, negativan tn i pzitivne rijeĉi, pzitivan izraz lica i negativne rijeĉi, negativan izraz lica i pzitivne rijeĉi. Neverbaln pnašanje kada se ne sukbljava sa verbalnim, mţe pjasniti verbalnu pruku i pmći da se verbalna pruka zapamti, a mţe i u ptpunsti zamijeniti verbalnu kmunikaciju. Kak se u pismu kriste metde pdcrtavanja i pdebljavanja da bi se nešt psebn istaknul, tak pkreti glave i ruku ĉest se kriste za isticanje verbalne pruke ili se skup neverbalnih znakva kristi kak bi se ublaţili drugi neverbalni znakvi. Znakvi su sve n št mţe predstavljati ili predstavlja nešt drug u sustavu prdukcije znaĉenja; rijeĉ, crteţ, ftgrafija, glas ili gesta, a karakterizira ga blik, prepznatljivst i dvsmislenst. 16 Vrl vaţna funkcija neverbalng pnašanja je reguliranje verbalng pnašanja na naĉin da se krdinira vlastit verbaln i neverbaln pnašanje pri prduciranju vlastitih pruka ili krdiniranjem vlastitih verbalnih i neverbalnih pruka s pnašanjem svjih partnera u interakciji. 17 Neverbalnm kmunikacijm je ĉak i u većj mjeri neg rijeĉima mguće izraziti uljudnst jer se (unatĉ nme št se izgvara) dns prema scijalnm kruţenju mţe tkriti u prepznatljivim pkretima i plţajima tijela. Jedna d vaţnih društvenih funkcija neverbalne kmunikacije ukljuĉuje upravljanje identitetm. Uz upravljanje identitetm, neverbalna kmunikacija mgućuje da se redefinira 16 J.C. Wetherbe, B. Wetherbe; Vještine kmuniciranja Dakle u ĉemu je stvar?, Orbis, Ljubljana, M.L Knapp, J.A. Hall; Neverbalna kmunikacija u ljudskj interakciji, Naklada Slap, Jasterbarsk,

15 vrsta veze kakva se ţeli imati sa drugima. Iak je svak neverbaln pnašanje dvsmislen, neke je emcije lakše tĉn definirati neg druge Tipvi neverbalne kmunikacije Znanstvenici biheviristi u suradnji sa struĉnjacima iz drugih pdruĉja ka št su scilgija, antrplgija, pedaggija i psihijatrija, prcijenili su da ĉak 80% prvga djma kji se nekj sbi stvri, zaprav se temelji na gvru tijela, te da gestikulacija i mimika snaţnije djeluju na sbe u našem kruţenju d rijeĉi kje se izgvaraju. 18 Neverbalna signalizacija mţe se dijeliti na: kineziku kja buhvaća zaprav plţaj i pkret tijela, mimiku kja najĉešće ukljuĉuje bradu, usne, ns, brve i ĉel, zvukve pput pljeskanja, pucketanja, uzdaha, smijeha, plaĉa i mngih drugih, ddire pput zagrljaja, pljupca ili rukvanja, prksemiĉke znakve dnsn udaljenst i raspred sugvrnika u prstru, scengrafiju, rekvizite i brede (blik prstrije, dekracija, namještaj), blikvanje tijela (nakit, djeća, ukrašavanje tijela, blikvanje kse), mirise, pmćne medije i vremenske znakve dnsn frmaln, nefrmaln i tehniĉk vrijeme. 19 MeĊutim u vm radu neverbalnu kmunikaciju prmatrat ćem krz sljedeće tipve: stav tijela i pkreti, izraz lica i pgledi, glas, ddir, fiziĉki izgled i privlaĉnst, udaljenst i pdruĉje, vrijeme i prstrn kruţenje. a) Stav tijela mng gvri liĉnsti sbe. Svatk ima svj karakteristiĉan stav kji najĉešće zauzima. Ubiĉajeni stav tijela draţava dsadašnja ţivtna iskustva sbe. Mţe se razlikvati pušten ili napet plţaj tijela, tvren ili zatvren i plţaj tijela ka u zrcalu. Prmatranjem tijela sbe i uĉavanjem njegve puštensti ili napetsti mţe se mng tga dznati sjećajima te sbe pa tak ak prmtrim sliku 2-3 mţem vidjeti kak dvjica muškaraca (desn) su zauzeli zatvreni stav jedan prema drugme, dk druga dvjica (lijev) imaju tvren stav. 18 D. Mart; Uljudnst u verbalnj i neverbalnj kmunikaciji, Fluminensia, 2005., str. 19 I. Škarić; Temeljci suvremenga gvrništva, Šklska knjiga, Zagreb,

16 Slika 2-2. Zatvren i tvren stav tijela Izvr: Zatvreni plţaj tijela je takav plţaj u kjem su prekriţene nge ili ruke, a ispred sebe drţi se i neki predmet i sve t sluţi ka barijera prema sugvrniku i štiti d sjećaja ranjivsti. Kak se stjeĉe pvjerenje u sugvrnika tak plţaj tijela pstaje tvreniji. Otvrenst se mţe prepznati p izravnm pgledu, nagnutsti prema naprijed, kntaktu ĉima, tvrenim ili ispruţenim dlanvima, raširenim ngama, raskpĉanm kaputu ili jakni. 20 Stav tijela kji se naziva ka u zrcalu zaprav predstavlja usklaċivanje vlastitg plţaja tijela sa plţajem tijela sugvrnika kak bi se pslala pruka da su sbe na istj frekvenciji dnsn da ist sjećaju. Neverbalni znakvi kji su najmanje pd kntrlm ĉvjeka i kji najtĉnije pkazuju sjećaje sbe jesu pkreti. b) U kmunikaciji najĉešće gledam sbu u lice, ali ipak je tešk interpretirati sve izraze lica kji se vide na ljudima. Lice mţe prensiti infrmacije liĉnsti, interesu tijekm interakcije, emcinalnim stanjima i naĉinu na kji se ljudi ţele prikazati drugima. 20 J.C. Wetherbe, B. Wetherbe; Vještine kmuniciranja Dakle u ĉemu je stvar?, Orbis, Ljubljana,

17 Izrazima lica najviše se iskazuju emcije. Pstji šest temeljnih emcija kja se mgu prepznati na licima sugvrnika, a t su iznenaċenje, strah, ljutnja, gaċenje, sreća i tuga ka št su prikazani na slici 2-3. Srdţba se na licu sbe mţe prĉitati tak št sba ima spuštene i primaknute brve te se javljaju kmite linije izmeċu njih, pgled je ĉvrst, usnice stisnute ili mgu biti tvrene ka da sba viĉe. Kada se sbi nešt gadi, izraz lica uglavnm buhvaća nabran ns, pdignute braze, spuštene brve i spjene, pdignute i blag izbĉene usnice. Strah se mţe prepznati tak št su brve pdignute i primaknute, usta su tvrena ali usne su napete i zubi skr spjeni. Slika 2-3. Najprepznatljiviji izrazi lica Izvr: Radst se najĉešće prepznaje p smijehu na licu, dnsn kutvi usana su pdignuti, usta mgu biti tvrena ili zatvrena, brazi su pdignuti i javljaju se bre k ĉiju, dnsn iz vanjskih kutva ĉiju. 11

18 Kd izraţavanja iznenaċensti mţe se primijetiti da su brve pdignute, ĉne vjeċe su širm tvrene te usta širm tvrena, a kak bi se prepznala tuga na neĉijem licu ptrebn je uĉiti da su kutvi usana spušteni ili drhte, brve lagan spuštene ka i brazi i vjeċe. Ljudi u velikj mjeri mgu kntrlirati izraz lica, a neki ptiskuju tvrene emcinalne reakcije pa tak pstje ni ĉiji izraz lica staje miran bez bzira na situaciju. c) Pkreti ĉiju imaju neklik znaĉajnih funkcija u ljudskim dnsima, a t su: pkazivanje zanimanja za drugu sbu, mgućavanje dbivanja pvratne infrmacije, sinkrniziranje gvra i pkazivanje privlaĉnsti. 21 Razliĉite pkrete ĉiju pvezujem sa širkim spektrm ljudskih ekspresija pa tak se pglede prema dlje pvezuje sa skrmnšću, širm tvrene ĉi sa iskrenšću, ĉuċenjem, naivnšću ili strahm, pdignute grnje vjeċe s nezadvljstvm, upran pgled sa hladnćm, a ĉi krenute prema gre s umrm ili sugestijm da je tuċe pnašanje pmal nebiĉn. Slika 2-4. Vrste pgleda 1. POSLOVNI POGLED 2. DRUŠTVENIPOGLED 3. INTIMNI POGLED Izvr: Rijavec, M., Miljkvić, D., Neverbalna kmunikacija - jezik kji svi gvrim, IEP, Zagreb, str Mgu se identificirati ĉetiri funkcije pgleda 22 : - regulatrna kada se dgvri se traţe ili su ptisnuti gledanjem - nadzrna kada ljudi gledaju prema partneru kak bi prvjerili njegvu pzrnst i reakciju 21 M. Rijavec, D. Miljkvić; Neverbalna kmunikacija jezik kji svi gvrim, IEP, Zagreb, M.L Knapp, J.A. Hall; Neverbalna kmunikacija u ljudskj interakciji, Naklada Slap, Jasterbarsk,

19 - kgnitivna kada ljudi skreću pgled i imaju pteškće s prcesuiranjem infrmacija - ekspresivna pdrazumijeva stupanj i prirdu ukljuĉensti. Mgu se razlikvati tri najĉešće vrste pgleda ka št je prikazan na slici 2-5., a t su pslvni, društveni i intimni pgled kji se meċusbn razlikuju p plţaju ĉiju i brva te bliku usana i plţaju brade. d) Kada sba gvri, vaţn je klik brz gvri, kjm visinm tna, kjim naglaskm, kje bje glasa i drug, kak bi se praviln interpretirali sjećaji kji se ţele prenijeti. Tak u tabeli ispd su nabrjene neke karakteristike glasa i mguća znaĉenja. Tabela 2-2. Karakteristike glasa i njegva znaĉenja KARAKTERISTIKA mntni glas spr gvr, nizak tn visk, empatiĉan tn tn glasa kji se diţe naga i dsjeĉan gvr jezgrvit, glasan gvr visk tn, rijeĉi kje izlete MOGUĆE ZNAĈENJE/OSJEĆAJ Dsada Depresivnst Entuzijazam IznenaĊenje brambeni stav Ljutnja Nevjerica Izvr:Rijavec, M., Miljkvić, D., Neverbalna kmunikacija - jezik kji svi gvrim, IEP, Zagreb, str. 44. Na temelju glasa mgu se dnijeti zakljuĉci dbi i splu sbe, njezinj privlaĉnsti, scijalnm slju i brazvanju. Ista tak na temelju glasa, sugvrnik mţe prcijeniti da li vjeruje tj sbi, št je p zanimanju i da li mu je simpatiĉna ili ne. e) Ddirivanje je izrazit snaţn sredstv kmuniciranja. Ddirivanje mţe biti usmjeren na sebe ili na drugu sbu. Ddiri usmjereni na vlastit tijel draţavaju dreċen stanje ili naviku pjedinca. Nisu sve vrste ddira dbre i pţeljne, sve visi situaciji i blisksti sba kje kmuniciraju. Ddir mţe gditi, smirivati ali i iritirati. On ima ulgu u hrabrivanju i iskazivanju njeţnsti, ali mţe izazvati i negativne reakcije kada ga druga sba smatra neprikladnim M.L Knapp, J.A. Hall; Neverbalna kmunikacija u ljudskj interakciji, Naklada Slap, Jasterbarsk,

20 S aspekta intimnsti mgu se razlikvati 5 snvnih blika ddirivanja, a t su; prfesinalni, društveni ili pristjni, prijateljski, intimni i seksualni ddir, meċutim pstji mng vrsta ddira pa su nabrjeni u tabeli 2-3. zajedn sa dijelvima tijela kje ukljuĉuju. Tabela 2-3. Vrste ddira VRSTA DODIRA Tapšanje Šamaranje Udaranje Štipanje Milvanje Treskanje Ljubljenje Lizanje Drţanje VĊenje Grljenje Pvezivanje Naslanjanje Šutiranje UreĊivanje Škakljanje Glava, leċa DIJELOVI TIJELA UOBIĈAJENO UKLJUĈENI Lice, ruka,straţnjica Lice, prst Obraz Ksa, lice, grnji dijelvi tijela, kljen, genitalije Ruke, ramena Usta, braz, grudi, ruka, nga, genitalije Lice, genitalije Šaka, ruka, kljen, genitalije Ruka Ramena, tijel Ruke Ruke Nge, straţnjica Ksa, lice Gtv bil gdje Izvr: Knapp, M.L., Hall, J.A., Neverbalna kmunikacijau ljudskj interakciji, naklada Slap, Jastrebarsk, 2010., str f) Fiziĉka privlaĉnst ima ulgu u svakdnevnm ţivtu u više aspekata, a neki d njih su izbr partnera, dbivanje psla i uspjeh u pslu, utjecaj na druge, drţavanje viskg sampštvanja te dns prema antiscijalnm pnašanju drugih M.L Knapp, J.A. Hall; Neverbalna kmunikacija u ljudskj interakciji, Naklada Slap, Jasterbarsk,

21 Osim vaţnsti kju pća fiziĉka privlaĉnst ima u utjecaju na reakcije drugih, vaţna su i stala biljeţja ka št su pća tjelesna graċa, bja kţe, frizura i djeća. Ta biljeţja imaju takċer utjecaj na sliku kju pjedinac ima sebi, a time i na brasce njegve kmunikacije s drugima. Istraţivanja su pkazala da uzimajući u bzir tri kategrije tjelesne graċe; endmrf, mezmrf i ektmrf pstje dreċene steretipne znaĉajke temperamenta takve sbe. Slika 2-5. Kategrije tjelesne graċe EKTOMORF MEZOMORF ENDOMORF Izvr: Na slici 2-5. mţe se vidjeti da se endmrfna graċa tijela karakterizira ka mekana, krugla i punija, mezmrfna ka kšĉata, mišićava, sprtska graċa i ektmrfna ka viska, mršava i krhka graċa dk su steretipne znaĉajke temperamenta kje se pvezuju sa dreċenm tjelesnm graċm dane u tablici 2-4. Tabela 2-4. Steretipne znaĉajke temperamenta prema kategrijama tjelesne graċe Endmrf Mezmrf Ektmrf visan dminantan suzdrţan miran vese napet pušten siguran u sebe tjeskban spkjan pun energije šutljiv zadvljan brzplet smeten trm uĉinkvit pedantan smiren entuzijastiĉan zamišljen 15

22 leţeran kmpetitivan precizan susretljiv dluĉan paţljiv prijazan tvren bziran tlerantan skln prepiranju srameţljiv usiljen gvrljiv nespretan tpa aktivan hladnkrvan skln praštanju skln gspdariti sumnjiĉav susjećajan hrabar intrspektivan meka srca pduzetan zbiljan velikdušan pustlvan prezan srdaĉan dvaţan taktiĉan ljubazan asertivan sjetljiv društven ptimistiĉan pvuĉen blag naprasit pitm Izvr: Knapp, M.L., Hall, J.A., Neverbalna kmunikacija u ljudskj interakciji, naklada Slap, Jastrebarsk, 2010., 195. str. Utjecaj djeće je najveći prilikm upznavanja, kasnije je sve manji, a na temelju djeće mţe se pruĉiti vlastit financijsk stanje, razina brazvanja, razina pvjerenja, scijalni status, prfinjenst, uspješnst u ţivtu i vlastita liĉnst. g) Osjećaji meċu ljudima pnekad se mgu tkriti prmatranjem udaljensti izmeċu njih, pa tak se mţe razlikvati 25 : 1. Intimna udaljenst je udaljenst kja se kristi u kmunikaciji izmeċu ljudi kji su bliski i t je udaljenst izmeċu tijela sba d nula d pla metara, 2. Osbna udaljenst je na razmaku d pla metra d 1,2 metra i kristi se izmeċu bliskih prijatelja i parva kada su u javnsti, na tj udaljensti ljudi se mgu rukvati. 3. Scijalna udaljenst kristi se u svakdnevnim scijalnim i pslvnim susretima i pdrazumijeva udaljenst d 1,2 d 3,5 metra. D 2 metra te udaljensti kriste pznanici, klege na pslu ili prdavaĉ i kupac, dk ne iznad 2 metra kriste recim šef i zapslenik. 4. Javna udaljenst je udaljenst iznad 3,5 metra. Kada bi udaljenst bila veća d 3,5 metara kmunikacija bi bila gtv nemguća, a sba kja dabere tu udaljenst zasigurn nije zainteresirana za kmunikaciju. 25 M. Rijavec, D. Miljkvić; Neverbalna kmunikacija jezik kji svi gvrim, IEP, Zagreb,

23 MeĊusbna udaljenst kju zauzimaju sbe u interakciji ima neklik ciljeva. Mijenjanje te udaljensti signalizira pĉetak i kraj neke knverzacije. Ta udaljenst takċer signalizira tme klik su sbe u interakciji meċusbn intimne te klik zajedniĉkg iskustva i zajedniĉkih tema ne dijele. Fiziĉka udaljenst kju drţim u dnsu na druge i naša reakcija na t kak nam neki ljudi prilaze, ima veliki utjecaj na naše rasprave i veze s tim ljudima. Kliĉina sbng prstra kjeg tm prilikm kristim, ima takċer veliku pvezanst sa kulturm kjj pripadam. Uklik nam se netk pribliţi više neg št sm mi t navikli, t mţe u nama stvriti sjećaj nelagdnsti. Iz takve se situacije izvlaĉim pmicanjem tijela unazad i vraćanjem u naš riginalni sbni prstr u kjem se sjećam ugdn. h) Vrijeme je takċer di kmunikacijskg kruţenja kje ima utjecaja na neverbalnu kmunikaciju, dnsn na njenu interpretaciju. Vrijeme utjeĉe na t kak se paţaju ljudi, pa tak na primjer dgvrni ljudi uvijek stiţu na vrijeme, dsadni ljudi gvre predug i sliĉn. Knapp i Hall u svjj knjizi navde da kmunikacija kreira naĉin na kji ljudi vide i shvaćaju vrijeme, a vlastiti sjećaj vremena mgućuje i graniĉava kmunikaciju iz tg razlga vrijeme se prmatra ka mjest dgaċaja, ka trajanje dgaċaja, ka interval meċu dgaċajima i ka raspreċenst dgaċaja. Tempiranju dgaċaja mgu se pripisivati mnga znaĉenja i mţe se kmunicirati više znaĉenja pstavljanjem vlastitih rkva za dgaċaje u budućnsti. 26 Prstrn kruţenje, dnsn njegve glavne kmpnente, frmiraju snvnu percepciju neverbalng pnašanja. Kmpnente su prirdna klina, dnsn fiziĉke znaĉajke, lkacija i atmsferski uvjeti, zatim prisutnst ili dsustv drugih ljudi i biljeţja arhitekture i interijera ukljuĉujući i pkretne predmete. 26 M.L Knapp, J.A. Hall; Neverbalna kmunikacija u ljudskj interakciji, Naklada Slap, Jasterbarsk,

24 2.4. Prednsti i nedstaci neverbalng kmuniciranja Neverbalna kmunikacija mţe se staviti u dns da verbalnm kmunikacijm i sa tg aspekta utvrdit će se kje su t prednsti kje mţe pruţiti neverbaln pnašanje u dnsu na verbaln, te kji nedstaci se mgu javiti kd tg neverbalng pnašanja. U tablici 2-5. UspreĊeni su dreċeni elementi verbalne i neverbalne kmunikacije, pa ak se pruĉava slţenst kmunikacije, mţe se zakljuĉiti da je neverbalna kmunikacija kmpleksnija jer se sastji d više dimenzija. Te dimenzije mgu biti usklaċene, a mgu biti i suprtstavljene i t je prvi nedstatak neverbalne kmunikacije. Zbg razliĉitih kmpleksnsti takvg izriĉaja lak mţe dći d pgrešng shvaćanja pruke kja se šalje. Tablica 2-5 Uspredba verbalne i neverbalne kmunikacije VERBALNA KOMUNIKACIJA NEVERBALNA KOMUNIKACIJA SLOŢENOST TIJEK Jedna dimenzija (jedna rijeĉ) Pvremeni (izmjena gvra i šutnje) Više dimenzija (glas, drţanje, geste, udaljenst...) Kntinuiran (nemguće je Nekmunicirati neverbaln) JASNOĆA Manje je predmet pgrešne interpretacije Više dvsmislen UĈINAK Ima manje utjecaja kada su verbalni i neverbalni znakvi suprtstavljeni Ima jaĉi utjecaj kada su verbalni i neverbalni znakvi suprtstavljeni NAMJERA Najĉešće namjern Ĉest nenamjern Kada se pruĉava tijek kmunikacije, kd verbalne se izmjenjuju rijeĉi, dnsn gvr i šutnja, kd neverbalne kmunikacije tijek je kntinuiran. Ka št je već spmenut, neverbalna kmunikacija mţe biti dvsmislena, dk je verbalna kmunikacija manje predmet pgrešne interpretacije. MeĊutim uĉinak neverbalne kmunikacije je jaĉi, št t je i dkazan brjnim istraţivanjima, jer ljudi više paţnje braćaju na gvr tijela, tn glasa i pkrete lica neg št slušaju n št im druga sba gvri i t je zaprav prednst neverbalng izraţavanja. 18

25 Verbalna kmunikacija je namjerna, kada sba nešt gvri pstji namjera, meċutim neverbalna kmunikacija je ĉest nenamjerna. Iak u današnje vrijeme ljudi nastje kntrlirati svje neverbalne znakve i nastje nauĉiti kak i kada ih kristiti kak bi pslali dreċenu pruku sugvrniku, vrl ĉest je tešk kntrlirati neverbaln pnašanje. Prednsti neverbalne kmunikacije jesu u tme št je na uvijek prisutna ili ka št je ranije naveden, kntinuirana i ima kmunikativnu vrijednst. Osim tga na mţe uptpuniti, pnviti i naglasiti izgvrene rijeĉi. Mţe, takċer, zamijeniti rijeĉi, regulirati gvr i spravati izgvren, a t sve su zaprav i njene funkcije. Jedna d najĉitijih prednsti je zaprav iskazivanje sjećaja i stanja u kjem se sba nalazi. Zbg dvsmislensti neverbalng pnašanja, pstji mgućnst prijevare, dnsn mţe se sbu uvjeri u suprtne stavve d nih u kje sba vjeruje i mgu se sakriti pravi sjećaji. MeĊutim, nedstatak je št se svi neverbalni znakvi jednak ne tumaĉe u svim kulturama i vise rdu sbe kja ih kristi, ka i vremenu i prstru. 19

26 3. Istraţivanje neverbalng pnašanja plitiĉara Plitiĉari svakdnevn daju izjave za javnst i jš za vrijeme predsjednika Lindna Jhnsna prepznali su vaţnu ulgu neverbalng pnašanja pa su tak umrne i fiziĉki neprivlaĉne plitiĉke vċe zamijenili mladi, lijepi i snaţni kandidati kji glas javnsti mgu svjiti svjm neverbalnm privlaĉnšću. Svemu tmu veliki dprins ima i televizija, a u današnje vrijeme i internet, kji se svakdnevn kriste ka kanali infrmiranja. Kanali infrmiranja ka št su internet i televizija, sbit su pgdni za slanje neverbalnih signala kji prense pruke pzitivnm dnsu. Tak se u knjizi Jea McGinnisa; The Selling f the President prikazuje ulga neverbalnih signala plitiĉara u nastupima na TV-u. 27 On št se mţe zakljuĉiti iz tih prikaza jest t št televizija kristi plitiĉaru kji mţe biti šarmantan jer gledateljima nije bitn št će n gvriti klik njegve sbine ka liĉnsti kje će tim putem pdijeliti sa njima. Plitiĉari svj gvr uvijek dbr pripreme i uvjeţbaju. Geste tijekm gvra mraju biti u skladu sa prukm i mraju biti prirdne. Kntakt pgledm ka izravn usmjerenje ĉnih jabuĉica i pripadajuća mimika jedn su d najmćnijih alata uspstave dnsa sa publikm u javnm gvru. 28 U nastavku pglavlja pisan je primarn istraţivanje nastupima plitiĉara na televiziji. 27 M.L Knapp, J.A. Hall; Neverbalna kmunikacija u ljudskj interakciji, Naklada Slap, Jasterbarsk, M.Tafra-Vlahvić; Javni gvr, Viska škla za pslvanje i upravljanje Baltazar Adam Krĉelić, Zagreb,

27 3.1. Predmet i cilj rada Predmet rada je istraţivanje tme klik je vaţn neverbaln kmuniciranje u svakdnevnm ţivtu te na kji naĉin utjeĉe na interakciju ljudi i na stvaranje knaĉng djma gvrniku. Ciljevi rada su: 1. Utvrditi ulgu neverbalne kmunikacije izmeċu ljudi i utjecaj neverbalnih znakva na ishd kmunikacije, dnsn na daljnji dns meċu ljudima i stvaranje djma sbi. 2. Definirati snvne pjmve vezane uz neverbaln kmuniciranje. Pznavanje pjmva i terminlgije vaţn je za stvarenje knaĉng cilja, dnsn za utvrċivanje klik ljudi pridaju paţnju i znaĉaj verbalnim znakvima. 3. Pkušati utvrditi kak spl gvrnika i sbe kja gleda i sluša utjeĉe na stvaranje djma Izvri pdataka i metde prikupljanja Za izradu vg rada krištena je struĉna strana i dmaća literatura iz pdruĉja kmuniklgije, dnsn neverbalne kmunikacije ist ka i znanstveni, struĉni ĉlanci i web izvri sa svrhm stvaranja terijske pdlge. U kviru primarng istraţivanja buhvaćen je pruĉavanje neverbalne kmunikacije plitiĉara. Radi lakšeg tumaĉenja, krištena su dva vide isjeĉka (snimljena na digitalnm nsicu pdataka prilg br. 2) sa web stranica U vide snimkama se javlja jedan plitiĉar i jedna plitiĉarka te su analizirani njihvi neverbalni znakvi. Na temelju tih isjeĉaka sastavljen je anketni upitnik (prilg br. 1). Anketiranje krisnika prveden je putem Facebk stranica u razdblju d 25. klvza d 31. klvza gdine. Dbiveni pdaci su braċeni i analizirani te je izvršena uspredba prikupljenih pdataka i vlastitih paţanja zbg usuglašavanja i dnšenja zakljuĉaka vaţnsti krištenja i interpretacije neverbalnih znakva, te utjecaju tih znakva na cjelkupni djam gvrnika. 21

28 3.3. Istraţivaĉke hipteze Na temelju pisang predmeta istraţivanja i navedenih ciljeva pstavljaju se dgvarajuće istraţivaĉke hipteze: H 1 : Izraz lica, smijeh, tpa i smiren glas te miran stav, uzrk je stvaranja slike gvrniku bez bzira na n št gvri. H 2 : Ljudi uĉavaju neverbaln pnašanje i daju mu veće znaĉenje neg verbalnm izraţavanju H 3 : Neverbaln izraţavanje ţenskg spla blje se prihvaća u društvu na temelju fiziĉkg izgleda. Nakn prvedeng istraţivanja prihvaćanjem ili dbijanjem vih hipteza imat ćem zanimljive rezultate i vidjeti klik su ljudi sklni stvriti djam nekme na temelju njegvg neverbalng pnašanja Opis istraţivanja Istraţivanje je prveden tak št je na internetskim stranicama dabran vide isjeĉak iz TV-emisije u trajanju d 1,20 minute u kjemu se javnsti braća jedan plitiĉar te je interpretiran p naĉelima neverbalne kmunikacije. Ist je uraċen i sa vide isjeĉkm u kjem izjavu daje plitiĉarka. Navedena dva isjeĉka inkrprirana su u anketni upitnik kji je tada bjavljeni na Facebk društvenim stranicama, kak bi se dbiveni rezultati uspredili sa vlastitim zapaţanjima i ka bi se dnijeli dgvarajući zakljuĉci. Anketa neverbalnim signalima prvedena je putem Facebk stranica u razdblju d 25. klvza d 31. klvza 2015.gdine. Dbiveni uzrak je 55 ispitanika. Anketni upitnik (prilg br. 2.) sastavljen je d 23 pitanja i pdijeljen u dva dijela. Prvi di anketng upitnika sastji se d 3 snvna pitanja kja se dnse na db, spl, i brazvanje ispitanih sba. Opći pdaci ispitanika vaţni su kd analize dbivenih pdataka. 22

29 Obiljeţja ispitanika vaţna su za dnšenje zakljuĉka ima li razina brazvanja ili spl sbe kja pruĉava neverbalne znakve utjecaja na interpretaciju neverbalng pnašanja. Drugi di anketng upitnika mţe se pdijeliti na dva dijela d kjih se svaki di sastji d d 10 jednakih pitanja, ali u prvm dijelu je muški gvrnik plitiĉar, a u drugm dijelu plitiĉarka. Pitanja su sastavljena tak da bi ispitanici prenesu svja zapaţanja dnsn zakljuĉke sbi kja se javlja u vide isjeĉcima. Pitanja su uglavnm sastavljena takda se dgvr mţe dati višestrukim dabirm ili Lickertvm ljestvicm d 5 stupnjeva gdje je ispitanicima pnuċen da cijene dreċene elemente neverbalng pnašanja Analiza strukture anketiranih sba Istraţivanjem prvedenim u bliku anketng upitnika buhvaćen je 55 ispitanih sba putem Facebk internetskih stranica d kjih je 5 muškaraca i 50 ţena št prikazuje i slika 3-1. Slika 3-1. Struktura ispitanika s bzirm na spl 9% 91% M Ž Izvr:Rezultati istraţivanja, Ovakva struktura zaprav ptvrċuje rezultate prijašnjih istraţivanja struĉnjaka kji tvrde da su ţene blje u interpretaciji neverbalng pnašanja te više paţnje psvećuju neverbalnm izraţavanju u dnsu na muškarce. 23

30 Slika 3-2. Struktura ispitanika s bzirm na db Brj ispitanika Izvr:Rezultati istraţivanja, Ak se brj ispitanih sba prmatra sa gledišta dbi sba kje su sudjelvale, mţe se zakljuĉiti da su uglavnm sudjelvale sbe mlaċe ţivtne dbi ili preciznije sbe u dbi d 19 d 30 gdina, ĉak njih 65,45% d ukupng brja anketiranih, a stali pdaci prikazani su na slici 3-2. S bzirm na razinu brazvanja sba kje su sudjelvale u istraţivanju prevladavaju ni sa srednjm struĉnm spremm i t sa 63,64%, dk ni sa viskm struĉnm spremm ĉine udjel d 15%, a najmanje je nih sa sam snvnim brazvanjem kak je i prikazan na slici 3-3. Slika 3-3. Struktura ispitanika s bzirm na razinu brazvanja viska stručna sprema viša stručna sprema srednja stručna sprema snvn brazvanje Brj ispitanika Izvr:Rezultati istraţivanja, Prikazana struktura anketiranih sba vaţna je i znaĉajna za daljnju analizu dbivenih pdataka kji se dnse na interpretaciju neverbalng pnašanja. 24

31 3.6. Interpretacija neverbalng pnašanja plitiĉara Prmatranjem prvg vide isjeĉka u kjem se plitiĉar braća svjim klegama na sabrskj sjednici paţen je da je plitiĉar zauze tvren stav tijela. T se mţe zakljuĉiti na temelju plţaja njegvih ruku, kje su tvrene prema svima kjima se braća te p raskpĉanm saku i na taj naĉin pkazuje da je vljan za interakciju, za prijedlge i suradnju. Izraz lica mu je knstantn zbiljan i ukazuje na ljutnju i gaċenje, dk pdizanjem brva pkušava naglasiti svju ljutnju i iskazati nezadvljstv. P svm glasnm glasu, naglim i dsjeĉenim gvrm pkazuje svj brambeni stav. U pĉetku mu je gvr nepvezan, dlazi d zamuckivanja, meċutim vješt manipulira neverbalnim gvrm te dvlaĉi paţnju d tga pkretima svjih ruku. Rukama ţeli dati d znanja da iznsi svje mišljenje te da je tvren za interaktivnu kmunikaciju u svakm trenu. U bzir se mra uzeti i vrijeme u vm sluĉaju u smislu trajanja dnsn graniĉenja gvra. Plitiĉar je vremenski graniĉen da iskaţe svje argumente stga kristi neverbalne znakve kak bi se u ptpunsti izrazi i nadpuni n št gvri. Obraća se većem brju ljudi, jer se ne braća sam prisutnima već ţeli dprijeti i d nih kji gledaju putem televizijskih ili drugih kanala kak bi steka št više istmišljenika. Udaljenst sa kje se braća je veća d 3,5 metara št je realn za kruţenje u kjem se nalazi. Okruţenje je sabrnica u kjj se nalazi velik brj istmišljenika, ali i suparnika stga je razumljiv št je zauze brambeni stav. Za razliku d prvg vide isjeĉka, u drugm isjeĉku javnsti se braća plitiĉarka kja ima tvren stav tijela iak se ne vidi u ptpunsti. Na licu jj se mţe vidjeti smiješak št upućuje na njen zadvljstv i sreću. Oĉi ukazuju na iskren pgled, a gvr je jasan, bja glasa tpla i njeţna, a u trenucima lagan pvisuje tn kak bi naglasila n št jj je bitn. Iak ima interaktivnu kmunikaciju s nvinarm te je pgled usmjeren prema njemu, zaprav se braća svim gledateljima i slušateljima kji prate plitiĉku scenu. 25

32 Udaljenst d sugvrnika je pribliţn jedan metar, n s bzirm na kruţenje, ne mţe se zakljuĉiti da se radi intimnj udaljensti, jer uvjeti prstra i vremena, te tehniĉki uvjeti kji se kriste, zaprav ne dzvljavaju drugaĉiju udaljenst. Interpretacija anketiranih sba, temeljena na istim vide isjeĉcima, pkazuje da ljudi cjenjuju kak je plitiĉar prilikm svg gvra neprimjeren kristi neverbalne znakve i pkrete ka št su nemiran plţaj tijela, klimanje glavm, mahanje rukama i pridrţavanje za pzrnicu te pdizanje brva. Ptpun primjerenim smatraju da je njegv zbiljan izraz lica. Anketirani ( njih 45,5%) su cijenili da se braća većj skupini, te da se nalazi na udaljensti d 2 d 3,5 metra ili ĉak prek 3,5 metra d sba kjima pruku ţeli prenijeti, a na temelju njegva izraza lica d pnuċenih pcija (slika 3-4.) najvećim dijelm pretpstavljaju da je zabrinut, ĉajan pa ĉak i da mu se gadi n ĉemu priĉa. Slika 3-4. Analiza interpretacije izraza lica 24% 18% 4% 3% 4% 7% 2% 38% da ga je strah da je ljut da je nesretan da je čajan da je zabrinut da je zadvljan da je zbunjen da mu se nešt gadi Izvr:Rezultati istraţivanja, Iz njegvih pkreta ruku, prcijenili su da izraţava vlastit mišljenje, a uzimajući u bzir stav tijela cjenjuju da je napet iak pkušava stvriti djam da je siguran u sebe i n št predlaţe. 26

33 Slika 3-5. Analiza interpretacije gestikulacije rukama tvrenst za interaktivnu kmunikaciju 17% nesigurnst 11% davanje redslijeda 4% traženje pmći 5% navđenje 28% davanje redslijeda 1% izraz vlastitg mišljenja 34% Izvr:Rezultati istraţivanja, Od pnuċenih dgvra vezan za njegve gestikulacije rukama (slika 3-5.), većina smatra da time ukazuje na t da izraţava vlastit mišljene i navdi auditrij na prihvaćanje njegvg mišljenja. Prema plţaju tijelu, anketirani su zakljuĉili da je napet iak se trudi pslat pruku da je siguran u sebe i leţeran (slika 3-6.) dk su prema njegvu glasu, zakljuĉili da je zauze brambeni stav i da je vjerjatn ljut. Prema pgledu, ispitanici su zakljuĉili da se gvrnik sjeća nezadvljn ili mţda bezsjećajn i zaĉuċen. Kada se analiziraju pdaci interpretaciji neverbalng izraţavanja plitiĉarke u drugm vide isjeĉku, dlazi se d saznanja da su je prmatraĉi dţivjeli ka iskrenu sbu i t na temelju njeng pgleda i plţaja tijela št ptkrepljuju slike 3-6. i 3-7. Osim tga smatraju da je puštena i smirena. Pkazuje tvrenst za interaktivnu kmunikaciju i izraţava vlastite stavve te na njih ukazuje uz uptrebu gestikulacije ruku. 27

34 Slika 3-6. Analiza interpretacije pgleda iskrenst 46% bezsjećajnst 6% umr 10% skrmnst 15% strah 14% začuđenst 6% naivnst 3% Izvr:Rezultati istraţivanja, Slika 3-7. Analiza interpretacije plţaja tijela 7% 10% iskrenst ležernst 13% 25% napetst puštenst 9% entuzijazam 15% smirenst 21% nesigurnst Izvr:Rezultati istraţivanja, Na temelju glasa plitiĉarku su cijenili ka entuzijastiĉnu (slika 3-8.), št pkazuje zaprav i njen plţaj tijela pa se mţe zakljuĉiti kak su njeni neverbalni signali usklaċeni i dašilju istu pruku. Sve njezine neverbalne izriĉaje smatraju primjerenima te su je u knaĉnici cijenili ka pvjerljivu, puzdanu, simpatiĉnu i iskrenu sbu, dk plitiĉara iz prvg vide isjeĉka zaprav nisu mgli u ptpunsti cijeniti. 28

35 Slika 3-8. Analiza interpretacije glasa 13% 5% 5% 2% 75% GLAS iznenađenst nevjerica entuzijazam brambeni stav dsada Izvr:Rezultati istraţivanja, Plitiĉar je na skali d 1 d 5 (pri ĉemu 1 predstavlja karakteristike pput nepvjerljivg, nepuzdang i neiskreng, a 5 predstavlja karakteristike pput pvjerljivg, iskreng, puzdang) cijenjen cjenm 3. MeĊutim, daljnje cjene ipak ukazuju na veću sklnst prema mišljenju da nije iskren, puzdan, pvjerljiv ni simpatiĉan ka št prikazuje slika 3-9. Slika 3-9. Ukupan djam plitiĉaru na temelju neverbalng izraţaja Izvr:Rezultati istraţivanja,

36 Istraţivanje prveden anketnim upitnikm, pkazuje da izraz lica, smijeh, tpa i smiren glas te miran stav utjeĉu na stvaranje pzitivne slike gvrniku bez bzira na n št gvri, ĉega su plitiĉari uvelike svjesni i zat dbr uvjeţbavaju svje gvre i neverbalne izriĉaje prije javnih nastupa te se prihvaća H 1. Na temelju dbivenih pdataka i njihve analize dlazi se d zakljuĉka da ljudi uĉavaju neverbaln pnašanje i daju mu veće znaĉenje neg verbalnm izraţavanju, a pretpstavka je da se t dgaċa zat št su neverbalni tipvi izraţavanja uglavnm nesvjesni i tešk ih je kntrlirati. Na temelju neverbalng pnašanja ljudi dnse dluke tme hće li imati interaktivnu kmunikaciju sa nekime te stjeĉu djam karakteru sbe i stanju u kjem se sba u dreċenm trenu nalazi št ptvrċuje drugu hiptezu. P dbivenim cjenama anketiranih sba mţe se vidjeti da većina ljudi razmišlja ist, dnsn interpretira neverbalne znakve na isti naĉin, pa se mţe zakljuĉiti da je t ispravan naĉin, dk manji di ljudi vjerjatn na temelju nekih ranijih uvjerenja priddaju drugaĉije znaĉenje nekim univerzalnim i pćepznatim neverbalnim simblima. Kada se prmatraju pdaci za pći djam kji su ispitanici stekli plitiĉaru i plitiĉarki, vidljiv je da je blji utisak stavila plitiĉarka, meċutim ne pstji dvljan brj ptrebnih infrmacija kak bi se sa sigurnšću prihvatila H 3. 30

37 4. Zakljuĉak Neverbalni izriĉaj nadpunjuje usmen izraţavanje kmuniciranjem bez izgvrenih rijeĉi. Najĉešće prensi emcije, stavve, trenutn rasplţenje, sjećaje, mišljenja sugvrnika kji sudjeluju u kmunikacijskm dgaċaju. Neverbalna kmunikacija preteĉa je svih blika kmuniciranja te se tijekm pvijesti razvijala uspredn s stalim blicima i drţala se sve d današnjih dana. Neverbalna kmunikacija sluţi za izraţavanje emcija, naglašavanje verbalne pruke, izraţavanje stava prema sbi s kjm se kmunicira, ka zamjena za verbalnu pruku, za pnavljanje verbalne pruke, da bi se regulirala verbalna kmunikacija i ka suprtstavljanje verbalnj kmunikaciji. Unatĉ nedstacima ka št su dvsmislenst, ĉinjenica da se svi neverbalni znakvi jednak ne tumaĉe u svim kulturama te visnst rdu sbe kja ih kristi, ka i vremenu i prstru, nemguće ju je iskljuĉiti iz svakdnevng ţivta. Plitiĉari svakdnevn daju izjave za javnst i prepznali su ulgu neverbalng pnašanja u svajanju glasva javnsti. Istraţivanje prveden anketnim upitnikm, pkazuje da izraz lica, smijeh, tpa i smiren glas te miran stav utjeĉu na stvaranje pzitivne slike gvrniku bez bzira na n št gvri, ĉega su plitiĉari uvelike svjesni i zat dbr uvjeţbavaju svje gvre i neverbalne izriĉaje prije javnih nastupa te prihvaćam H 1. Na temelju dbivenih pdataka i njihve analize dlazi se d zakljuĉka da ljudi uĉavaju neverbaln pnašanje i daju mu veće znaĉenje neg verbalnm izraţavanju št ptvrċuje drugu hiptezu pstavljenu u mdulu. Ptpis: U Kprivnici, 9. studenga

38 5. Literatura [1.] Knapp, M.L. i Hall, J. A. Neverbalna kmunikacija u ljudskj interakciji. Jastrebarsk : Naklada Slap, [2.] Mart, D. Uljudnst u verbalnj i neverbalnj kmunikaciji. Fluminensia. 2005, str [3.] Nth, Winfried. Priručnik semitike. Zagreb : CERES, [4.] Rijavec, M. i Miljkvić, D. Neverbalna kmunikacija - Jezik kji svi gvrim. Zagreb : IEP, [5.] Mrris, D. Peplewatching - Guide t the bdy language. Lndn : Vintage Bks, [6.] Lamza-Marnić, M. i Glavaš, J. Pslvn kmuniciranje. Osijek : Studi HS Internet, [7.] Miletić, N. Fenmenlgija neverbalne kmunikacije u funkciji kulturne prdukcije. Liburna. lipanj 2012, str [8.] Škarić, I.Temeljci suvremenga gvrništva. Zagreb : Šklska knjiga, [9.] Wetherbe, J.C. i Wetherbe, B. Vještine kmuniciranja, Dakle, u čemu je stvar? Ljubljana : Orbis, [10.] Tafra-Vlahvić, M. Javni gvr. Zagreb : Viska škla za pslvanje i upravljanje "Baltazar Adam Krĉelić",

39 Ppis slika Slika 2-1. Prces neverbalne kmunikacije... 4 Slika 2-2. Zatvren i tvren stav tijela Slika 2-3. Najprepznatljiviji izrazi lica Slika 2-4. Vrste pgleda Slika 2-5. Kategrije tjelesne graċe Slika 3-1. Struktura ispitanika s bzirm na spl Slika 3-2. Struktura ispitanika s bzirm na db Slika 3-3. Struktura ispitanika s bzirm na razinu brazvanja Slika 3-4. Analiza interpretacije izraza lica Slika 3-5. Analiza interpretacije gestikulacije rukama Slika 3-6. Analiza interpretacije pgleda Slika 3-7. Analiza interpretacije plţaja tijela Slika 3-8. Analiza interpretacije glasa Slika 3-9. Ukupan djam plitiĉaru na temelju neverbalng izraţaja Ppis tablica Tablica 2-1. Razvj istraţivanja neverbalne kmunikacije... 6 Tablica 2-2. Karakteristike glasa i njegva znaĉenja Tablica 2-3. Vrste ddira Tablica 2-4. Steretipne znaĉajke temperamenta prema kategrijama tjelesne graċe Tablica 2-5 Uspredba verbalne i neverbalne kmunikacije

40 Prilg 1. Anketni upitnik Anketni upitnik pznavanju neverbalnih znakva Ova anketa kristi se u svrhu istraţivanja ulge neverbalne kmunikacije u svakdnevnm ţivtu i na stvaranje pćeg djma gvrniku ( u vm sluĉaju plitiĉaru) temeljem njegvg neverbalng izriĉaja. Anketa je namijenjena svima i rezultati ankete biti će krišteni u svrhu izrade završng rada, a vaši dgvri su annimni. Anketar: Dijana Šimunić *Obvezn I. OPĆI PODACI Spl * M Ţ Db Razina brazvanja * Osnvn brazvanje Srednja struĉna sprema Viša struĉna sprema Viska struĉna sprema II. VLASTITA OPAŢANJA Nakn št pgledate kratak vide isjeĉak gvra jedng plitiĉara kji slijedi u nastavku, dgvrite na slijedeća pitanja. NAPOMENA;Prilikm gledanja isjeĉka, bratite paţnju na plţaj i stav tijela gvrnika, pkrete, izraze lica i tn glasa.

41 Na ljestvici d 1 d 5 (gdje 1 znaĉuje ptpun neprimjeren, a 5 ptpun primjeren) cijenite primjerenst dreċenih radnji plitiĉara * nemiran plţaj tijela naginjanje prema naprijed neujednaĉen tn glasa klimanje glavm zastajkivanje u gvru mahanje ruka pdizanje brva zbiljan izraz lica drţanje za gvrnicu ddirivanje dlanm dlan Plitiĉar se braća: * Plitiĉar gvri na udaljensti * jednj sbi dvjema sbama manjj skupini većj skupini d 1 metar d 1 d 2 metra d 2 d 3,5 metra više d 3,5 metra auditriju Na ljestvici d 1 d 5, pri ĉemu je 1 najniţi stupanj karakteristike, a 5 najviši stupanj karakteristike, cijenite sljedeće elemente glasa * glasnća temp gvra ugdnst glasa

42 Št mţete zakljuĉiti gvrniku na temelju tna njegva glasa? * da mu je dsadn da je depresivan da je pun entuzijazma da je iznenaċen da je zauze brambeni stav da je ljut da je u nevjerici Št mţete zakljuĉiti gvrniku na temelju njegvg pgleda? * da je skrman da je zaĉuċen da je naivan da se bji da je nezadvljan da je bezsjećajan da je umran Št bi zakljuĉili gvrniku na temelju njegva izraza lica * da je ljut da je sretan da je zabrinut da je zbunjen da je nesretan da je ĉajan da je zadvljan da ga je strah da mu se nešt gadi Ocijenite kju pruku gvrnik šalje gestikuliranjem rukama * tvrenst za interaktivnu kmunikaciju nesigurnst izraz vlastitg mišljenja navċenje traţenje pmći davanje redslijeda