SLOVENIJA: VODIČ KROZ ZEMLJU ODREDIŠTA

Transcription

1 SLOVENIJA: VODIČ KROZ ZEMLJU ODREDIŠTA 1. Osnvne infrmacije Brj stanvnika: 2,048,000 stanvnika Pvršina: 20,273 km² Jezik: slvenački Valuta: Eur (EUR) Stpa nezapslensti: 11,8% 2. Osnvni uslvi ulaska i infrmacije vizama Osbe kje žele da uñu u Slveniju mraju da psjeduju važeću putnu ispravu. Svaki strani državljanin kji želi da uñe u zemlju u skladu sa zaknm, i kjem ne treba dzvla za ulazak, mže da bravi u Slveniji d 90 dana tkm perida d 6 mjeseci. Državljanima EU/EEA ne treba pasš za ulazak u Slveniju, ptrebna im je sam važeća lična karta. Na snvu bilateralng sprazuma, hrvatski državljani, takñe, mgu da uñu u Slveniju sam sa ličnm kartm. I Slvenački državljani mgu da ulaze u zemlje članice EU/EEA i u Hrvatsku sam sa važećm ličnm kartm. Stranim državljanima je ptreban važeći pasš i viza ili bravišna dzvla za ulazak u Republiku Slveniju, uklik drugačije nije definisan zaknm ili meñunardnim sprazumm. Kme nije ptrebna viza? Državljani Albanije, Bsne i Hercegvine, Bivše jugslvenske Republike Makednije, Crne Gre i Srbije kji psjeduju bimetrijski pasš mgu da uñu u Slveniju bez vize i brave d 90 dana tkm perida d 6 mjeseci. Viza je ptrebna državljanima vih zemalja ak psjeduju stari pasš. Psljednje infrmacije tme da li vam je ptrebna viza za ulazak u Slveniju mžete naći na Državljani trećih zemalja sa kjima Slvenija ima bezvizni režim: Uklik stranm državljaninu nije ptrebna viza za ulazak u zemlju jer je državljanin zemlje sa kjm Republika Slvenija ima bezvizni režim, ali je za svrhu njegvg/njeng ulaska ptrebna viza (turistička, pslvna, lična ili bil kja druga psjeta ili slična svrha ulaska u Republiku Slveniju), Ovaj Vdič je ažuriran u kviru prjekta Migracije za razvj na Zapadnm Balkanu (MIDWEB) a finansira se iz Višekrisničkg IPA 2 prgrama Evrpske kmisije za gdinu. Revidiran aprila 2011.

2 n/na mže da uñe u Slveniju sa važećim pasšem i da bravi u zemlji d 90 dana tkm perida d 6 mjeseci, računajući d dana prvg ulaska. Državljani EU/EEA: Od 1. maja gdine, Slvenija u ptpunsti primjenjuje sva EU pravila slbdnm kretanju, ulasku i bravku državljana EU kji se smatraju državljanima zemalja članica EEA (zemlje članice EU, Nrveška, Island i Lihtenštajn). Vrste viza Slvenačke vlasti mgu da izdaju četiri vrste viza. Vrsta vize je značena u psebnm dijelu na vizi kja je u frmi naljepnice i značena slvima A, B, C ili D. Primjer dijela gdje je naznačena vrsta vize: _ang.pdf Aerdrmska tranzitna viza - A Onim strancima d kjih se zahtijeva da imaju vu vizu, na mgućava da brave u meñunardnj tranzitnj zni aerdrma dk čekaju svj let, ali im ne mgućava da ulaze u zemlju. Obaveza psjedvanja aerdrmske tranzitne vize je izuzetak d pštih tranzitnih pvlastica kje stranim državljanima dzvljavaju bravak u meñunardnj zni bez vize. Tranzitna viza B Ova viza daje prav stancu kji putuje iz jedne zemlje u drugu da prñe krz šengenski prstr. Tranzitna viza se mže izdati sam ak stranac dkaže da n/na ima dzvlu da uñe u sljedeću zemlju dredišta pslije njegvg/njeng bravka na šengenskm prstru. Tranzitna viza se mže izdati za jedan ili dva tranzitna ulaska i, izuzetn, za više ulazaka, uz uslv da nijedan tranzit krz zemlju ne prelazi brj dana kji je dreñen u dijelu za dužinu vremena bravka na vizi kja je u frmi naljepnice. Primjer vg dijela: _ang.pdf Viza za kratki bravak C Ova viza daje strancu prav da uñe i bravi na šengenskm prstru radi turističke, pslvne, lične ili bil kje druge psjete ili slične svrhe ulaska. U psebnm dijelu vize se upisuje ili adekvatn značava svrha u kju je viza izdata _namen_vstpa_-_ang.pdf). Viza za kratki bravak mže biti izdata za jedan, dva ili više ulazaka u zemlju, s tim da ni jedan neprekidan bravak niti ukupn trajanje više uzastpnih bravaka ne mgu trajati više d 90 dana u kviru perida d šest mjeseci, računajući d dana prvg ulaska. Viza za duži bravak - D Ova viza se izdaje stranm državljaninu kji namjerava da pribavi dzvlu bravka u Slveniji radi spajanja prdice. Član prdice kji je državljanin zemlje kja nije članica Evrpske unije mže da uñe u Slveniju sa važećim pasšem i vizm za duži bravak D radi spajanja prdice sa 2

3 državljaninm Evrpske unije ili Slvenije, sim u slučajevima kada je taj stranac državljanin zemlje sa kjm je Slvenija uspstavila bezvizni režim ili ak n/na psjeduje važeći pasš i dzvlu bravka izdatu d strane neke druge zemlje članice Evrpske unije, sim ak je drugačije prpisan meñunardnim ugvrm. Takse za izdavanje vize Naknada za dbijanje vize iznsi d 35 ili 60. Diplmatske misije i knzularna predstavništva Republike Slvenije mgu prihvatiti i naknadu isplaćenu u drugj valuti kja se kristi u datj zemlji. Naknada je dvjena d važenja vize i dnsi se na sve tipve viza (izuzev kad se pdnsi zahtjev za nacinalnu vizu D); pvraćaj nvca nije mguć ni u kjem slučaju. Izns naknade usklañen je sa Odlukm Savjeta Evrpske unije d 13. juna (Zvanični list Evrpske unije L 152/82 iz 20. juna 2003.) i Odlukm Savjeta Evrpe 2006/440/ES (Zvanični list Evrpske unije L175, , str ) i ista je u svim diplmatskim misijama i knzularnim predstavništvima zemalja članica EU u instranstvu. Naknada se plaća prilikm pdnšenja zahtjeva za vizu a diplmatska misija ili knzularn predstavništv kje je primil zahtjev dužn je da dstavi ptvrdu izvršenj uplati. Uklik se viza dbri, naknada je nevedena na desnj strani naljepnice u blizini dijela pd nazivm Napmene. Gdje se mgu prijaviti? Spisak slvenačkih diplmatskih misija i knzularnih predstavništava gdje mžete da pdnesete zahtjev za vizu mžete naći u tekstu ispd. Pred vg, vaš zahtjev za vizu mžete da pdnesete u diplmatskj misiji ili knzularnm predstavništvu drugih zemalja kje su ptpisnice Šengenskg sprazuma gdje je dbren predstavništv. Više infrmacija mžete naći na: Zahtjev za vizu ne mžete da pdnesete u svim diplmatskim misijama i knzularnim predstavništvima Republike Slvenije. Zahtjevi se ne mgu pdnijetu u Misijama i stalnim predstavništvima Republike Slvenije pri meñunardnim rganizacijama ili u Generalnim knzulatima na čijem se čelu nalazi pčasni knzul ili pčasni generalni knzul. Slvenačka Ambasada u Albaniji (Tirana) EGT Twer, P.11 sprat 3 Rr. Abdyl Frasheri Tirana Telefn: (+) Fax: (+) vti@gc.si Generalni knzulat Republike Slvenije Rruga Asim Zeneli 12 Tirana Mbilni telefn: (+) edvinlibhva@gmail.cm Slvenačka Ambasada u Bsni i Hercegvini (Sarajev) Bentbaša Sarajev Telefn: (+) , (+)

4 Fax: (+) Web: Knzularn predstavništv: Bjelave 73, Sarajev Telefn: (+) , (+) Fax: (+) Radn vrijeme: pn-pet 09:00 12:00 Knzularn predstavništv u Banja Luci Ul Kralja Petra I Karañrñevića Banja Luka Tel: (+) , (+) kbl@gv.si Slvenačka Ambasada u Bivšj jugslvenskj Republici Makedniji (Skplje) Adresa: Vdnjanska Skpje Tel: (+) Fax: (+) vsk@gv.si Web: Knzularn predstavništv Ambasade Telefn: (+) Fax: (+) Slvenačka Ambasada u Crnj Gri (Pdgrica) Adresa: Atinska ulica 41, Pdgrica Tel: ; /knzularn djeljenje/ Fax: ; /knzularn djeljenje/ kpg@gv.si Slvenačka Ambasada i Knzularn predstavništv u Srbiji (Begrad) Adresa: Dsitejeva 41, Begrad Tel: (+) (knzularni di: (+) ) Fax: (+) (knzularni di: (+) ) vbg@gv.si (knzularni di: kbg@gv.si) Ambasada Republike Slvenije na Ksvu/UNSCR 1244 (Priština) Str. Antn Ceta Priština Telefn: (+) Fax: (+) mpi@gv.si 3. Imigracija radi zapšljavanja a) Uslvi ulaska i bravka stranih radnika U skladu sa evrpskim zaknima, državljani zemalja članica EU imaju jednaka prava ka i dmaći radnici i sbe kje traže psa kada je u pitanju zapslenje i traženje psla. Državljanima zemalja članica EU (starih i nvih) i EEA (Nrveška, Lihtenštajn, Island) NIJE ptrebna radna dzvla za 4

5 zapslenje i rad u Slveniji. Psldavci kji zapšljavaju radnike iz vih zemalja bavezni su sam registrvati zapslenje radnika pri Zavdu za zapšljavanje Slvenije (ESS) u rku d 8 mjeseci d pčetka zapslenja. Ov treba da se uraditi krišćenjem dgvarajućeg brasca za registraciju u nadležnj Kancelariji za rad. Psldavac mra, takñe, da prijavi prestanak radng dnsa uklik se n prijevremen prekine. Uklik ste privremeni radnik na snvu kratktrajng ugvra, vaš slvenački psldavac mra da prijavi zapslenje najmanje 3 dana prije pčetka rada. Uklik ste pružalac usluga u Slveniji, slvenački ugvarač mra da prijavi zapslenje najmanje jedan dan prije pčetka rada. Radnici kji dlaze izvan EU se zapšljavaju na snvu Zakna zapšljavanju i radu stranaca ( i dgvarajućih prpisa Svake gdine Vlada Republike Slvenije usvaja uredbu kjm definiše kvtu za brj radnih dzvla kak bi graničila brj stranaca na tržištu rada. Državljani trećih zemalja na kje se dnse dredbe vg zakna mgu da se zapsle ili rade u Slveniji pd uslvm da psjeduju radnu dzvlu. Radna dzvla se, p pravilu, izdaje na zahtjev psldavca, stga mrate da nañete psldavca kji je spreman da vas zapsli. Psldavac će radnu dzvlu dbiti sam pd dreñenim uslvima. Najvažniji uslv je da ne pstje dgvarajući kandidati prijavljeni kd Zavda za zapšljavanje Slvenije i da t zapšljavanje ne remeti slvenačk tržište rada. Dzvle privremeng bravka radi zapšljavanja i rada: *Važna napmena: 18. maja Slvenija je uvela Nvi blik bravišne dzvle za državljane trećih zemalja. Za više infrmacija, vidite Pglavlje 5 vg Vdiča. Ak želite da radite u Slveniji, mrate da dbijete radnu dzvlu i bravišnu dzvlu. Bravišna dzvla vam dzvljava da dbijete adresu stanvanja ka i dzvlu za ulazak u zemlju. Radna dzvla i bravišna dzvla za rad su dvije različite dzvle kje izdaju dva različita tijela. Prvu izdaje služba za zapšljavanje, a drugu administrativna jedinica. Uklik želite da zaknit radite i živite u Slveniji, ptrebne su vam dvije dzvle radna dzvla predstavlja snvu za dbijanje bravišne dzvle, a bije dzvle se izdaju istvremen. Prijevremeni prekid dzvle predstavlja snvu za pvlačenje bravišne dzvle. P pravilu, radna dzvla se izdaje na zahtjev psldavca i ka dzvla za zapslenje i ka radna dzvla, i mgućava stranim državljanima i rad i zapslenje sam kd izričit navedenih psldavaca pdnsilaca zahtjeva. U psebnim situacijama definisanim zaknm, strani državljani mgu samstaln da pdnesu zahtjev za radnu dzvlu i dbiju ličnu radnu dzvlu kja, tkm svg trajanja, stranm državljaninu dzvljava slbdan izbr zapslenja i rada. Pstje sljedeće vrste radnih dzvla: Lična radna dzvla Odbrenje za zapšljavanje Odbrenje za rad. Više infrmacija vrstama radnih dzvla mžete da nañete na web stranici Zavda za zapšljavanje Slvenije ( ka i sve brasce za pdnšenje zahtjeva za različite vrste radnih dzvla; web stranica takñe navdi svu ddatnu dkumentaciju kju mrate da prilžite uz prijavu. Nažalst, sve infrmacije su dstupne sam na slvenačkm jeziku. ZAKON O ZAPOŠLJAVANJU I RADU STRANACA ZVANIČNI KONSOLIDOVANI TEKST (ZZDT UPB2): pdf/zzdt_upb2_en.pdf Radna dzvla se sastji iz dkumenta na snvu kjeg dmaći ili strani psldavac zaključuje ugvr zapslenju ili radu ili bavlja drugi rad sa strancem u skladu sa dredbama vg Zakna; Radna dzvla se izdaje ka lična radna dzvla, dbrenje za zapšljavanje ili dbrenje za rad; Lična radna dzvla se izdaje na graničen ili negraničen vremenski perid; 5

6 Odbrenje za zapšljavanje se, p pravilu, izdaje na perid d gdinu dana uklik nije drugačije regulisan vim Zaknm; Različita vremenska graničenja se dnse na radnu dzvlu, u zavisnsti d svrhe za kju se izdaje; Radna dzvla se, p pravilu, izdaje na snvu zahtjeva psldavca, uklik nije drugačije regulisan vim Zaknm; Stranac kji je dbi dzvlu za privremeni bravak ka žrtva trgvine ljudima ima isti status na tržištu rada ka i drugi stranci kji psjeduju dzvlu za privremeni bravak; Da bi dbili radnu dzvlu, pdnsilac zahtjeva i stranac mraju da ispune uslve definisane vim Zaknm; Tkm trajanja zapslenja, stranac mra imati registrvan scijaln siguranje u skladu sa slvenačkim zakndavstvm; Uklik psldavac želi da zaključi radni dns, bavezan je da prijavi slbdn radn mjest u skladu sa zaknm kji ureñuje zapšljavanje i siguranje u slučaju nezapslensti prije pdnšenja zahtjeva za izdavanje radne dzvle; U slučaju kada vaj Zakn definiše kntrlu tržišta rada, Zavd za zapšljavanje će u rku d 8 dana d prijavljivanja slbdng radng mjesta bavijestiti psldavca pismenim putem uklik u evidenciji nezapslenih sba ima dgvarajućih dmaćih kandidata ili kandidata kji imaju jednak status sa slvenačkim državljanima kji traže psa; U slučaju kji se navdi u članu 11a vg Zakna, Zavd za zapšljavanje će u rku d 30 dana d prijavljivanja slbdng radng mjesta bavijestiti psldavca pismenim putem davanju dbrenja ili dbijanju; Psldavac mra da pdnese zahtjev za izdavanje radne dzvle za prijavljen slbdn mjest u rku d 30 dana d dbijanja bavještenja navedeng u prethdnm stavu ili u rku d 30 dana d prijavljivanja slbdng radng mjesta, uklik nema kntrle tržišta rada. b) Sektri tržišta rada kji imaju nedstatak radne snage Pstji nezadvljena ptražnja za radnicima u grañevinarstvu, industriji metala, mašinskm inženjeringu i ugstiteljstvu, za specijaliste u prirdnim naukama i tehnlgiji i za kadar u zdravstvu (medicinske sestre i ljekari raznih specijalizacija). Analitičari i dizajneri infrmatičkih sistema Mašinski inženjeri, itd. Ljekari Medicinske sestre Kuvari Radnici na pslvima zaštite kji nisu svrstani neñe drug Zidari Tesari i stlari Livci, itd. Zavarivači, itd. Radnici na izradi knstrukcijskg čelika i pdizači Izrañivači alata, itd. Elektrmehaničari, instalateri i serviseri Vzači šlepera i kamina Radnici u grañevinarstvu i državanju: puteva, brana i sličnih grañevina Radnici u viskgradnji Gdišnji izvještaj sektrima sa nedstatkm i viškm radne snage dstupan je (na slvenačkm) na: 6

7 c) Web stranice za traženje psla Slbdna radna mjesta se bjavljuju na web stranicama Zavda za zapšljavanje Slvenije i EURES. Objavljuju se i u dnevnim nvinama (Del, Dnevnik, Večer, Primrske nvice, Grenjski glas, Dlenjski glas), na radi stanicama i televiziji. - glavni prtal za pslve u Slveniji - glasi za psa iz nvina Del (na slvenačkm) - Wrktree - ljetnji pslvi - karijere u Evrpi, za lica kja su završila fakultetske studije i prfesinalce na pčetku karijere - pslvi za iseljenike u Slveniji Imigracija radi studiranja Obrazvni sistem Osnvn brazvanje za djecu i mladinu je besplatn. Osnvn brazvanje u Slveniji je bavezn i traje 9 gdina. Pdijeljen je u tri ciklusa. U prvm ciklusu (d prvg d trećeg razreda), većinu predmeta predaje jedan nastavnik. U prvm razredu, pred nastavnika pstji i vaspitač. U Slveniji, takñe, pstje i dvije privatne snvne škle, kje rade p brazvnm prgramu kji država priznaje. Waldrf Schl u Ljubljani nudi prgram snvng brazvanja baziran na specijalnim pedagškim principima, a snvna škla Aljzij Šuštar u Ljubljani nudi katlički prgram snvng brazvanja, ka rganizacina jedinica Zavda Sveti Stanislav. Više infrmacija prgramu snvng brazvanja i pratećim aktivnstima mžete da nañete na web stranici Ministarstva brazvanja i sprta: Srednjšklsk brazvanje se u Republici Slveniji dijeli na pšte brazvanje (pšte srednje škle gimnazije), stručn i srednje tehničk brazvanje. Opšte srednjšklsk brazvanje traje 4 gdine i završava se državnm maturm, št učenicima mgućava pristup na univerzitet i druge stručne i prfesinalne prgrame višeg brazvanja. Stručn i tehničk srednjšklsk brazvanje priprema šegrte u učenike za zanimanja. Obrazvanje završava završnim ispitm a prgrami tehničkg srednjšklskg brazvanja takñe završavaju stručnm maturm kja učenicima mgućava da upišu stručne i prfesinalne prgrame višeg brazvanja. U februaru svake gdine bjavljuju se knkursi za upis u srednje škle. Škle, takñe, rganizuju infrmativne dane tkm kjih se učenici mgu upznati sa prgramima različitih škla. Zahtjev za upis u željenu srednju šklu mra da se pdnese d precizirang datuma u martu. Uklik ima više kandidata neg slbdnih mjesta, škla mže da graniči upis. Više infrmacija prgramima srednjšklskg brazvanja, uslvima za upis i drugim aktivnstima mžete da nañete na web stranici Ministarstva brazvanja i sprta: Tercijarn brazvanje buhvata stručn brazvanje nakn srednje škle, više prfesinaln brazvanje i univerzitetsk brazvanje na državnim institucijama: univerziteti, fakulteti, umjetničke akademije, stručne više škle i nezavisne institucije viskg brazvanja. Slvenački univerziteti se nalaze u Ljubljani, Maribru, Kpru i Nvj Grici. Knkurs za upis na institucije viskg brazvanja se bičn bjavljuje u januaru. Infrmacije slbdnim mjestima i uslvima se mgu naći na web stranici Ministarstva viskg brazvanja, nauke i tehnlgije ( Pstje dva rka za pdnšenje zahtjeva za upis jedan u prljeće a drugi na jesen. Uklik stane slbdnih mjesta nakn jesenjeg rka, kandidati mgu da se upišu tkm trećeg perida (d 10. ktbra). Kandidati zahtjeve pdnse pjedinačnim fakultetima. Uklik je brj mjesta graničen, ukupan uspjeh u srednjj škli (treći i četvrti razred i matura, stručna matura ili završni ispit) se uzima u bzir; uklik su za dabrane studije ptrebne specifične vještine, rezultati 7

8 prvjere specifičnih vještina se takñe uzimaju u bzir. Akademska gdina pčinje 1. ktbra i završava 30. septembra. Krediti u skladu sa ECTS (Evrpski sistem transfera kredita) sistemm se ddjeljuju za izvršavanje zadataka u kviru studijskih prgrama. Ddatnih 5% mjesta namijenjenih za državljane Republike Slvenije i državljane zemalja članica Evrpske unije se bičn nudi državljanima zemalja kje nisu članice Evrpske unije. Strani državljani sa stalnim bravkm u Republici Slveniji kji su sami ili čiji su rditelji/staratelji preski bveznici u Republici Slveniji mgu se smatrati kandidatima za mjesta tvrena za državljane Republike Slvenije i državljane zemalja članica EU. Stranci, državljani zemalja kje nisu članice EU, plaćaju šklarinu za redvane studije, sim ak: nije drugačije utvrñen meñudržavnim ili meñunardnim sprazumima i ugvrima; psjedujete stipendiju Ministarstva viskg brazvanja ili vlašćeng ugvarača za ddjeljivanje takvih stipendija; ste student u prgramu razmjene izmeñu viskšklskih institucija u kviru prgrama dživtng brazvanja; ste strani državljanin sa stalnim bravkm u Republici Slveniji, a vi ili vaši rditelji ili staratelji ste preski bveznik u Republici Slveniji. Svi strani studenti plaćaju šklarinu za vanredne studije. Više infrmacija upisu na svaki d univerziteta mžete da nañete na njihvim službama za pdnšenje zahtjeva i upis ( Uslvi ulaska i bravka studenata (vize za studente, dzvle bravka, prav na rad) Ptvrdu prijavi mjesta bravka, kja je nephdna za studiranje, državljani EU mgu da dbiju na snvu: važeće lične karte ili važećeg pasša ptvrde upisu ptvrde dgvarajućem zdravstvenm siguranju ptvrde psjedvanju dvljn finansijskih sredstava za izdržavanje. Bravišne dzvle se izdaju na perid trajanja studija ili na najviše gdinu dana i mgu se prdužiti uklik studije traje duže d jedne gdine. Državljani zemalja kje nisu članice Evrpske unije, a kji dlaze u Republiku Slveniju radi specijalizacije, stručng usavršavanja ili prakse, dbiće vizu ili privremenu dzvlu bravka. Strani državljani kjima nije ptrebna viza, jer su državljani zemlje sa kjm Slvenija nema vizni režim, mgu da uñu u Slveniju sa važećim pasšem i da brave u Slveniji d 90 dana unutar perida d 6 mjeseci. Zahtjevi za izdavanje prve bravišne dzvle se pdnse diplmatskim/knzularnim predstavništvima Republike Slvenije u instranstvu ili nadležnm tijelu u Slveniji. Prva bravišna dzvla za Slveniju mra da se dbije prije ulaska u zemlju i mguće ju je izdati sam u bliku privremene dzvle bravka. Strani državljanin kji namjerava da bravi u Republici Slveniji mra da pdnese zahtjev za izdavanje dzvle. Zahtjev mže da pdnese nek drug pravn ili fizičk lice u slučajevima utvrñenim zaknm. Dzvla privremeng bravka radi studiranja *Važna napmena: 18. maja Slvenija je uvela Nvi blik bravišne dzvle za državljane trećih zemalja. Za više infrmacija, vidi Pglavlje 5 vg Vdiča. Uz zahtjev za izdavanje dzvle, nephdn je prilžiti sljedeće ptvrde: važeći pasš kji važi najmanje 3 mjeseca duže d namjeravang bravka u Republici Slveniji; 8

9 ptvrdu dgvarajućem zdravstvenm siguranju; ptvrdu psjedvanju dvljn finansijskih sredstava za izdržavanje; ptvrdu da niste suñivani, izdatu u vašj zemlji prijekla; ptvrdu upisu, brazvanju, specijalizaciji ili stručnm usavršavanju. Diplmatsk-knzularn predstavništv Republike Slvenije uručuje ličn prvu bravišnu dzvlu stranm državljaninu, ili njegvm/njenm vlašćenm predstavniku, a dzvla se ne izdaje u trajanju dužem d gdinu dana. Više infrmacija diplmatsk-knzularnim predstavništvima, vizama i zahtjevima za izdavanje bravišnih dzvla mžete naći na a) Stipendije za studente i pstdiplmce Javni Fnd Republike Slvenije za razvj kadra i stipendije (Javni sklad Republike Slvenije za razvj kadrv in štipendije) pruža različite blike finansijske pmći za meñunardnu mbilnst studenata, istraživača i učenika na srednjšklskm nivu. Stipendije, nepvratna pmć i studentski krediti za šklarinu, za živtne i druge trškve, se ddjeljuju na snvu pziva za dstavljanje prijava u skladu sa specifičnim pravilima navedenim u svakm pzivu: za strane studente pstdiplmskih studija na slvenačkim viskšklskim institucijama stranim srednjšklskim učenicima za meñunardne ddiplmske studije u Slveniji stranim istraživačima za saradnju sa slvenačkim istraživačkim timvima Većina stipendija je rezervisana za državljane zemalja sa kjima je Slvenija ptpisala bilateralne sprazume/prgrame razmjeni stipendija (kvta): Belgija/Flandrija, Bugarska, Republika Češka, Hrvatska, Egipat, Grčka, Mañarska, Italija, Izrael, Japan, Meksik, Pljska, Kina, Rusija, Slvačka, Švajcarska i Turska. Ograničen brj stipendija je takñe rezerviran za kandidate iz Bsne i Hercegvine, Bivše jugslvenske Republike Makednije, Crne Gre i Srbije. Javni Fnd Republike Slvenije za razvj kadra i stipendije dlučuje dbravanju stipendija slvenačkim državljanima iz redva nacinalnih manjina i slvenačkim državljanima širm svijeta. Svake akademske gdine studenti mgu pdnijeti mlbu za dbijanje sljedećih stipendija: 1. Prfesinalne stipendije, kje bičn nude razne kmpanije. Tendere za vakve stipendije bičn bjavljuje Zavd za zapšljavanje Slvenije u martu. Kandidati pdnse svje mlbe direktn kmpanijama kje nude stipendije. 2. Državne i ZOIS stipendije 3. Stipendije kje nude razne fndacije, kje su privatne ili državne institucije. Cilj vih fndacija ja da finansijski pmažu uspješne kandidate, a kriterijumi za dbijanje stipendija variraju d scijalnih, reginalnih d plitičkih. Neke d fndacija su: Fndacija dr Antn Trstenjak, Fndacija Ana, Slvenačka naučna fndacija, Obrazvna fndacija regina Pmurje, Fndacija Ajda u ratarskm društvu, Studentski fnd za razvj Eknmskg fakulteta, itd. Tenderi za stipendije se bičn bjavljuju u nvinama i na internetu. 9

10 b) Lista glavnih univerziteta i kledža Univerzitet u Ljubljani: Univerzitet u Maribru: Univerzitet Primrska: Univerzitet Nva Grica: Spisak rganizatra ddiplmskih i pstdiplmskih studija i viskg prfesinalng brazvanja se nalazi na web stranici Ministarstva viskg brazvanja, nauke i tehnlgije: Institucije viskg stručng brazvanja Stručna viša škla za ugstiteljstv Maribr Šklski centar Slvenj gradec, viša stručna škla Škla za eknmiju, viša stručna škla Obrazvni centar za bitehnlgiju Ljubljana, viša stručna škla Kranj šklski centar za tehničke nauke Pljprivredna škla GRM Nv Mest Šklski centar Nv Mest, viša stručna škla Viša stručna škla Maribr Škla za tehnlgiju šumarstva Maribr, viša stručna škla Šklski centar Šentjur, viša stručna škla Eknmska srednja škla Murska Sbta, Viša Stručna škla za ugstiteljstv i turizam Bled Škla za biznis i trgvinu Celje Tehnički šklski centar Nva Grica Trgvinska škla Celje Škla prehrambene tehnlgije c) Prgrami za strane studente Ad futura: Slvenački fnd za razvj kadra i stipendije Fndacija Ad futura je agencija kja prmviše meñunardnu saradnju i mbilnst studenata i istraživača u Slveniji. Putem pziva za prijavljivanje, na nudi stipendije i kfinansira studije i naučna istraživanja i za Slvence u instranstvu i za strance u Slveniji. Ona kfinansira i pvratak slvenačkih istraživača kji su neklik gdina radili u instranstvu. Pred kfinansiranja studija, Ad futura rganizuje i knferencije za slvenačke studente u instranstvu i knferencije za strane studente i rganizacije. Centar Republike Slvenije za mbilnst i evrpske brazvne prgrame i prgrame buke Centre f the Republic f Slvenia fr Mbility and Eurpean Educatinal and Training Prgrams (CMEPIUS) CMEPIUS krdinira prgrame brazvanja i buke Evrpske zajednice ka št su prgrami Lenard da Vinci i Scrates, ka i druge bilateralne i multilateralne prgrame i meñunardne stipendije. CMEPIUS mgućava i dbijanje stipendija za Slvence kji žive u zemljama kje se graniče sa Slvenijm i za ptmke Slvenaca širm svijeta. Infrmacije uslvima za studiranje i stipendije za ptmke slvenačkih emigranata i kandidate iz zemalja kje se graniče sa Slvenijm mžete da nañete na CEEPUS (Central Eurpean Exchange Prgramme fr University Studies Prgram razmjene za univerzitetske studije u Centralnj Evrpi) je aktivan u kviru CMEPIUS-a sa ciljem iniciranja i hrabrivanja mbilnsti studenata i prfesra u Centralnj Evrpi. 10

11 5. Dzvla za bravak 18. maj 2011: Uvñenje nvg blika bravišne dzvle za državljane trećih zemalja U skladu sa uredbm Savjeta d 18. maja gdine, Slvenija je pčela da izdaje državljanima trećih zamalja, kji nisu članvi prdice slvenačkih državljana ili državljana Evrpskg eknmskg pdručja, bravišne dzvle u bliku jedinstveng dkumenta karte. Karta sadrži bezkntaktni čip na kjem se nalazi digitalna kpija ftgrafije imaca i tisak prsta. Državljani trećih zemalja mgu kristiti bravišnu dzvlu ka dkaz da zaknit žive u Republici Slveniji i da dkažu svj identitet. Zajedn sa pasšem, karta se mže kristiti za prelazak državne granice. Važenje karte privremene bravišne dzvle jednak je važenju privremene bravišne dzvle, dk karta dzvle stalng bravka važi najduže 10 gdina. Rk važenja je neveden na karti. Privremene bravišne dzvle, kje se izdaju u bliku naljepnice, važeće su d isteka. Dzvle stalng bravka kje se izdaju u bliku naljepnice ili knjižice, važe najduže 2 gdine, tak da svaki strani državljanin kji ima dzvlu stalng bravka u bliku naljepnice ili knjižice, istu mra da zamijeni nvm bravišnm dzvlm u bliku karte d 18. maja Više infrmacija je dstupn na: Uklik želite da u Slveniji bravite duže d 3 mjeseca, treba vam bravišna dzvla. Zahtjev za izdavanje bravišne dzvle mže se pdnijeti u lkalnj administrativnj jedinici sa važećim pasšem ili ličnm kartm. Uklik planirate da radite, mrate prilžiti ptvrdu d vašeg psldavca da će vas zapsliti ili dkaz zapslenju (ugvr radnm dnsu) i, u slučaju studiranja, samzapslenja ili penzije, dkaze u te svrhe. Mrate, takñe, prilžiti dkaze da psjedujete sredstva za izdržavanje i bavezn zdravstven siguranje. Meñutim, uklik ste državljanin zemlje članice EU, bravak u Slveniji vam se mže uskratiti sam ak predstavljate prijetnju javnm redu i zaknu ili nacinalnj bezbjednsti ili predstavljate finansijski teret za državu. Uklik pdnsite zahtjev za dzvlu stalng bravka u Slveniji, prijava stalng bravka u vašj zemlji će biti važeća dk vam se ne izda slvenačka dzvla. Bravišna dzvla za strane državljane u Republici Slveniji Bravišna dzvla se mže izdati na graničeni vremenski perid i za knkretnu svrhu ili trajn bez navñenja svrhe. Ograničenja kja su vezana za perid važenja i svrhu su, stga, mguća jedin u slučaju privremene bravišne dzvle. U slučaju stalne bravišne dzvle, graničenja kja su vezana za trajanje i svrhu nisu mguća. Prva bravišna dzvla u Republici Slveniji se dbrava ka privremena bravišna dzvla kju strani državljani mraju da dbiju prije ulaska u zemlju. Pstupak za dbijanje bravišne dzvle Zahtjev za privremenu bravišnu dzvlu se pdnsi diplmatsk-knzularnm predstavništvu Republike Slvenije u instranstvu, ili nadležnm tijelu Republike Slvenije uklik je tak definisan zaknima. Zahtjev za dzvlu stalng bravka se pdnsi administrativnj jedinici u pdručju u kjem strani državljanin bravi, uz zahtjev za bravišnu dzvlu, nephdn je prilžiti dkaze ispunjenju sljedećih uslva: važeći pasš sa rkm važenja barem 3 mjeseca dužim d namjeravang trajanja bravka u Republici Slveniji; dgvarajuće zdravstven siguranje; dvljna finansijska sredstva za izdržavanje tkm bravka u zemlji, ili druge garancije pkrivanju trškva vašeg izdržavanja. 11

12 Strani državljani, takñe, mraju da imaju legitimnu svrhu za bravak u Republici Slveniji da bi im se izdala privremena bravišna dzvla. U te zaknm dreñene svrhe spadaju: zapslenje ili rad; spajanje prdice sa stranim državljaninm kji ima bravišnu dzvlu u Republici Slveniji; status dugrčng bravka u nekj drugj zemlji članici EU; studiranje, brazvanje, specijalizacija ili stručn usavršavanje i sticanje praktičnih vještina, učešće u prgramima meñunardne razmjene vlntera i drugim prgramima kji ne ptpadaju pd sistem frmalng brazvanja; drugi pravdani razlzi definisani zaknm, meñunardnim zaknima ili meñunardnim principima i bičajima; slvenačk prijekl d 3. generacije direktng ptmstva. Strani državljani kji na snvu privremene bravišne dzvle brave 5 gdina bez prekida u Republici Slveniji mgu da dbiju dzvlu stalng bravka pd uslvm da ispunjavaju druge zaknm prpisane uslve za dbijanje bravišne dzvle, sim uslva psjedvanja važećeg pasša (dzvla stalng bravka mže se izdati stranm državljaninu kji nema važeći pasš ali čiji identitet nije spran). Prvi uslv za izdavanje dzvle stalng bravka je, stga, neprekidan bravak strang državljanina u Slveniji u trajanju d 5 gdina na snvu privremene bravišne dzvle. Ovaj uslv je zadvljen čak i ak je strani državljanin bi dsutan iz Slvenije i nije psjedva privremenu bravišnu dzvlu pd uslvm da su ta dsustva bila kraća d 6 uzastpnih mjeseci i njihv ukupn trajanje nije bil duže d 10 mjeseci. Vrijeme bravka strang državljanina u Republici Slveniji na snvu privremene bravišne dzvle u svrhu studiranja ili stručng usavršavanja se računa ka 50% vremena nephdng za izdavanje dzvle stalng bravka. Trajanje bravka strang državljanina u Slveniji na snvu privremene bravišne dzvle u svrhu seznskg rada, ka radnik na privremenm premještaju, ili radnik migrant na dnevnim pslvima, i trajanje bravka strang državljanina u Slveniji ka sbe kjj je ddijeljena privremena zaštita, se ne računa ka vrijeme ptrebn za izdavanje dzvle stalng bravka. Dzvla stalng bravka se ne izdaje stranim državljanima kji su u Slveniji neprekidn bravili 5 gdina na snvu privremene bravišne dzvle u svrhu studiranja ili stručng usavršavanja, ka i stranim državljanima kji tkm razmatranja njihvih zahtjeva za dzvlu stalng bravka, u Slveniji brave na snvu privremene bravišne dzvle u svrhu studiranja, stručng usavršavanja ili seznskg rada ka radnici na privremenm premještaju ili radnici migranti na dnevnim pslvima. Zakn strancima definiše kjim strancima se mže izdati dzvla stalng bravka, pd uslvm da ispunjavaju druge uslve utvrñene zaknm, prije isteka neprekidng bravka d 5 gdina u Republici Slveniji na snvu privremene bravišne dzvle. Privremena bravišna dzvla, prije isteka perida d 5 gdina, se mže izdati: stranim državljanima slvenačkg prijekla; stranim državljanima čiji je bravak u Republici Slveniji u interesu Republike Slvenije; članvima uže prdice stranih državljana kji imaju dzvlu stalng bravka ili status izbjeglice u Slveniji; stranim državljanima kji su već imali dzvlu stalng bravka, a kja je ukinuta zbg njihvg dlaska iz zemlje ili dsustva iz zemlje, ili pdručja Evrpske unije, ili zbg njihvg sticanja statusa dugrčng bravka u nekj drugj zemlji članici EU. U gre navedenim slučajevima, pd uslvm da su stali uslvi ispunjeni, dzvla stalng bravka se mže izdati uklik strani državljanin psjeduje važeću privremenu bravišnu dzvlu u vrijeme brade zahtjeva. 12

13 Strani državljanin sa dzvlm stalng bravka, izdatm u skladu sa Zaknm strancima, ima status sbe sa dugrčnim bravkm, št je značen na dzvli kja se izdaje u bliku naljepnice. 6. Pstupak za dbijanje azila Republika Slvenija pruža meñunardnu zaštitu i azil i mgućava smještaj u integracinj kući, finansijsku naknadu za privatni smještaj i pasš za izbjeglicu p priznavanju statusa meñunardne zaštite. Svrha meñunardne zaštite je da pruži zaštitu nim sbama kjima zaštitu ne pruža zemlja njihvg državljanstva ili stalng bravka (zemlja prijekla). Takve zemlje ne mgu ili ne žele da primjenjuju zakne ili ne pštuju meñunardne sprazume kje su ptpisale. Svaki strani državljanin ili sba bez državljanstva kja smatra da dživljava sistematičan prgn u vlastitj zemlji zbg svjih plitičkih uvjerenja ili zbg svje vjerske, rasne, nacinalne ili etničke pripadnsti, mže da pdnese zahtjev za meñunardnu zaštitu i azil. Svaka sba kja smatra da bi se njen živt ili slbda mgli naći u pasnsti ili da bi mgla biti pdvrgnuta mučenju ili nehumanm tretmanu ili kažnjavanju p pvratku u dmvinu, takñe, mže zatražiti meñunardnu zaštitu. Nadležn tijel za dnšenje dluke je Odjeljenje za meñunardnu zaštitu Ministarstva unutrašnjih pslva. Kandidat mže da iznese namjeru za pdnšenje zahtjeva za meñunardnu zaštitu u diplmatskknzularnm predstavništvu Slvenije u instranstvu, u plicijskj stanici, plicijskm službeniku, ili u Azilantskm dmu Odjeljenja za meñunardnu zaštitu. Takva namjera mže da se iznese i nekm drugm državnm tijelu; meñutim, t tijel kandidata mra uputiti na Odjeljenje za meñunardnu zaštitu Ministarstva unutrašnjih pslva ili na Azilantski dm. U svakm slučaju, zvaničan prijem zahtjeva za meñunardnu zaštitu se bavlja u prisustvu prevdica u Azilantskm dmu, u kjem će kandidat biti smješten nakn prijema zahtjeva. Uslvi za dbravanje meñunardne zaštite su definisani Zaknm meñunardnj zaštiti. Izbjeglički status se priznaje sbi kja pruži pravdan i uvjerljiv dkaz da se nalazi u pasnsti u vlastitj zemlji zbg rasne, vjerske, nacinalne pripadnsti, plitičkih uvjerenja ili pripadnsti psebnj društvenj grupi. Ddatna zaštita se dbrava sbama kje ne ispunjavaju uslve za priznavanje izbjegličkg statusa, ali pruže pravdane i uvjerljive razlge da bi im se nanijela zbiljna šteta p pvratku u dmvinu (smrtna kazna ili pgubljenje, mučenje ili nehuman ili pnižavajući tretman). Ddatna zaštita se, takñe, dbrava u slučaju zbiljnih i individualnih prijetnji p živt i slbdu kandidata zbg neselektivng nasilja u situacijama meñunardng ili unutrašnjeg ružang sukba u zemlji prijekla. P prijemu zahtjeva za meñunardnu zaštitu, sba se smiješta u Azilantski dm, gdje ima prav na hranu, djeću i buću. Izbjeglica ima prav na 3 brka dnevn. P smještaju izbjeglice u dgvarajuće djeljenje, n/na prima snvni paket, kji sadrži nephdna sredstva za ličnu higijenu i psteljinu. Nakn št se bavi razgvr sa kandidatm, mže mu se ddijeliti privatni smještaj nakn bravka d 7 dana u Azilantskm dmu. Meñuresrna stručna kmisija dlučuje zahtjevu za ddjeljivanje privatng smještaja. Pravila pravima kandidata za meñunardnu zaštitu detaljnije definišu prava i baveze kandidata za meñunardnu zaštitu: 13

14 prav na bravak u Slveniji; prav na praćenje pstupka na jeziku kji kandidat razumije; prav na infrmisanje; prav na snvnu njegu uklik je smješten u Azilantskm dmu; prav na finansijsku pmć uklik je smješten u privatnm smještaju; prav na besplatnu pravnu pmć uklik se pstupak dvija pred administrativnim sudm ili Vrhvnim sudm d knačne dluke; prav na zdravstvenu zaštitu; prav na brazvanje; prav na rad i zapslenje; prav na humanitarnu pmć. Kandidati za meñunardnu zaštitu imaju prav na bravak u Slveniji d dana pdnšenja zahtjeva za meñunardnu zaštitu d knačne dluke zahtjevima. Ov prav kandidatu mgućava slbdn kretanje na čitavj teritriji Republike Slvenije. Nepsredn nakn pdnšenja zahtjeva, službenik izdaje kartu pdnsica zahtjeva za meñunardnu zaštitu kja služi ka privremena bravišna dzvla. Savjetnici za izbjeglice pružaju pmć u pstupku dbravanja meñunardne zaštite. Kada se sbi dbri meñunardna zaštita, na dbija prav na besplatan smještaj u integracinj kući u trajanju d gdinu dana nakn dbijanja statusa meñunardne zaštite, dnsn, priznavanja izbjegličkg statusa ili statusa ddatne zaštite. Kada se kandidatu dbri privatni smještaj, i kada n sklpi ugvr stanvanju, Ministarstv unutrašnjih pslva mu ddjeljuje finansijsku naknadu za privatni smještaj. Izns finansijske naknade za privatni smještaj zavisi d brja članva prdice kji imaju status meñunardne zaštite, i kji uživaju prav na finansijsku naknadu za privatni smještaj. Samci kjima je dbrena meñunardna zaštita imaju prav za finansijsku naknadu za privatni smještaj, u iznsu kji dgvara snvnj minimalnj plati. Uklik je dgvreni izns za iznajmljivanje stana i drugi, s tim pvezani, trškvi niži d iznsa finansijske nadknade za privatni smještaj na kju sba sa meñunardnm zaštitm ima prav, finansijska naknada se shdn tme umanjuje. Dalje, izns finansijske naknade za sbu sa meñunardnm zaštitm kja ima vlastite prihde, ili čije je izdržavanje siguran na neki drugi način, se umanjuje u dnsu na njegve prihde i prihdima članva prdice. Osbe sa priznatim izbjegličkim statusm mgu da pdnesu zahtjev za izdavanje pasša za izbjeglice i uz zahtjev treba da prilže dvije ftgrafije. Pasš se izdaje na gdinu dana i mže da se prdužiti nakn isteka važenja. Nephdn je bavijestiti Ministarstv unutrašnjih pslva u slučaju gubitka ili krañe pasša, najkasnije 3 dana nakn takvg dgañaja. Mjest i vrijeme gubitka ili krañe treba da navedete u brascu. Izgubljene i ukradene pasše, takñe, treba da prijavite pliciji. Nakn isteka ili pziva izbjegličkg statusa, pasš se mra predati Ministarstvu unutrašnjih pslva. Taksa za pdnšenje zahtjeva za izdavanje pasša iznsi 0,35 EUR, a taksa za izdavanje pasša iznsi 1.77 EUR. Cijena brasca za pasš za izbjeglice iznsi 8.65 EUR. Osbe kje ne psjeduju finansijska sredstva za izdržavanje su slbñene plaćanja trškva pstupka i brazaca tkm pstupka izdavanja i prduženja važenja pasša. 7. Spajanje prdice Mžete dbiti privremenu bravišnu dzvlu za članve vaše uže prdice ( uklik u Republici Slveniji bravite na snvu dzvle stalng bravka ili uklik ste bravili vdje na snvu privremene bravišne dzvle prteklih gdinu dana, a va dbrena privremena bravišna dzvla važi najmanje gdinu 14

15 dana (vrijeme bravka u zemlji na snvu uvjerenja pdnesenm zahtjevu za prduženje ili vrijeme izdavanja sljedeće dzvle za privremeni bravak se takñe računa u jedngdišnju privremenu bravišnu dzvlu). Zahtjev se mže pdnijeti diplmatsk-knzularnm predstavništvu Republike Slvenije u instranstvu ili administrativnj jedinici u kjj će član prdice braviti nakn dlaska u Republiku Slveniju. Uklik psjedujete privremenu bravišnu dzvlu izdatu u svrhu istraživačkg rada, spajanje sa članvima vaše prdice mže se stvariti dmah. Trenutn spajanje prdice je takñe mguće, uklik je t u interesu Republike Slvenije. Ovaj interes se izražava u frmi mišljenja kje izdaje nadležn slvenačk ministarstv (npr. Ministarstv eknmije, u slučaju stranih eknmista; Ministarstv kulture, u slučaju kulturnih radnika, itd). Pred snvnih uslva, (za više infrmacija, pgledajte za dbijanje bravišne dzvle za članve vaše prdice, a u kje spadaju: važeći pasš (kji mra važiti barem 3 mjeseca duže d namjeravang bravka u Republici Slveniji); dgvarajuće zdravstven siguranje; dvljn finansijskih sredstava za izdržavanje (izns kji dgvara barem minimalnj plati u Republici Slveniji mjesečn); ptvrda da niste suñivani iz vaše zemlje prijekla, ne starija d 3 mjeseca (uklik vaša zemlja izdaje takv uvjerenje) prevedena na slvenački jezik i vjerena.... takñe trebate da dkažete pstjanje prdičnih dnsa, riginalni izvd iz matične knjige vjenčanih ili iz matične knjige rñenih, prilžen na meñunardnm brascu ili brascu zemlje prijekla, preveden na slvenački i vjeren. Uklik namjeravate da bravite u Slveniji zbg seznskg rada ili prekgraničng pružanja usluga ka radnik upućen na rad u trajanju d gdinu dana, nemate prav na spajanje prdice sa članvima vaše uže prdice. 8. Sistem zdravstvene zaštite Niv zdravstvene zaštite u Slveniji kja se pruža krz mrežu službe za javn zdravstv u kju takñe spadaju privatni pružaci usluga na snvu kncesija je u ptpunsti uprediv sa nivm zdravstvene zaštite u razvijenim zemljama Evrpe. Primarna zdravstvena zaštita u Slveniji je rganizvana na lkalnm nivu i mgućava jednak pristup svim ljudima bez diskriminacije. Zdravstven siguranje Sistem zdravstveng siguranja je pdijeljen na bavezn zdravstven siguranje, dbrvljn zdravstven siguranje za stvarivanje ddatnih prava i siguranje za usluge kje nisu sastavni di bavezng siguranja. Obavezn zdravstven siguranje Obavezn zdravstven siguranje pkriva sve stanvnike sa stalnim bravkm u Slveniji krz jedinstven prgram bavezng siguranja, bil da su ni nsici siguranja, ili sigurani članvi njihvih prdica. Dslvn svi stanvnici (100%) su sigurani. Obavezn zdravstven siguranje pruža Zavd za zdravstven siguranje Slvenije. Sve zapslene i samzapslene sbe i svi penzineri kji primaju penziju d slvenačkg siguranja su sigurani krz prgram zdravstveng siguranja. Članvi prdice sigurane sbe, takñe, mgu steći 15

16 status siguranika uklik nemaju mgućnst pristupanja prgramu p nekj drugj snvi i uklik imaju stalni bravak u Republici Slveniji (uklik nije drugačije definisan meñunardnim sprazumm). Dijete ima zdravstven siguranje ka član prdice d 15. gdine ili d 18. gdine, uklik nije siguran na neki drugi način, a nakn ve starsne granice, uklik phaña šklu, dnsn, d kraja redvng brazvanja. Obavezn zdravstven siguranje ne pkriva uvijek sve usluge zdravstvene njege, niti njihvu punu cijenu. Slijedi spisak nekih usluga čiji puni tršak pkriva bavezn siguranje: svi zdravstveni prgrami za djecu i mladinu: dijagnza, liječenje i rehabilitacija bljenja i pvreda djece, šklske djece, malljetnika sa nedstacima u razvju i učenika sve dk phañaju šklu; savjetvanje p pitanjima frmiranja prdice, kntracepcije, trudnće i brige za nvrñenčad; usluge vezane za prgrame preventivne zaštite, dijagnsticiranja i liječenja zaraznih bljenja, uključujući zarazu HIV virusm; liječenje i rehabilitacija blesti i pvreda na radu, malignih bljenja, muskularnih bljenja ili bljenja muskularnih živaca, mentalnih bljenja, epilepsije, hemfilije, paraplegije, kvadriplegije i cerebralne paralize, ka i uznapredvang dijabetesa, multipleks sklerze i psrijaze; medicinske usluge kje se dnse na dnaciju i transplantaciju tkiva i rgana, hitnu medicinsku pmć, uključujući transprt, kućne psjete medicinskih sestara i liječenje i brigu kd kuće i u scijalnim institucijama; dugtrajna medicinska njega u sklpu kućnih psjeta i liječenje i kućna njega u institucijama za scijalnu brigu, itd. U slučaju svih drugih usluga, bavezn zdravstven siguranje pkriva sam dreñeni psttak njihve pune cijene. Razliku d pung iznsa pkriva ili sigurana sba, ili putem dbrvljng zdravstveng siguranja. Dbrvljn zdravstven siguranje Mžete takñe uzeti dbrvljn zdravstven siguranje kje pružaju siguravajuća društva kak bi ste dbili mgućnst stvarivanja ddatnih prava. Prepručuje se da se sigurate za razliku u punm iznsu zdravstvenih usluga kje se ne pkrivaju u ptpunsti putem bavezng zdravstveng siguranja. Većina stanvnika ima dbrvljn zdravstven siguranje. Karta zdravstveng siguranja Karta zdravstveng siguranja je elektrnski lični dkument kji se izdaje besplatn svakj sbi prilikm prvg stvarivanja statusa bavezng zdravstveng siguranja. Karta se mra prikazati pri psjeti ljekaru. Važenje karte prdužava sam nsilac na samuslužnim terminalima kji se nalaze u većini zdravstvenih institucija. Evrpska karta zdravstveng siguranja Uvedena juna 2004, karta značajn lakšava pristup medicinskj pmći državljanima EU kji putuju u neku drugu zemlju članicu. Takñe garantuje brz i jednstavan pvraćaj sredstava za trškve nastale lkaln, ili brz nakn pvratka u mjest bravka. Evrpska karta zdravstveng siguranja se izdaje d 1. januara i priznaju je sve zemlje članice, a kristi se umjest ranijih papirnih brazaca. Evrpska karta zdravstveng siguranja se izdaje: državljanima EU; državljanima Evrpskg eknmskg pdručja (EEA); 16

17 državljanima Švajcarske; članvima prdice gre navedenih državljana, nezavisn d državljanstva kje imaju; državljanima stalih zemalja kji su pkriveni sistemm scijalng siguranja u jednj d zemalja članica Evrpske unije, EEA ili Švajcarskj. Institucije zdravstveng siguranja vaše države bi trebale zahtijevati vašu Evrpsku kartu zdravstveng siguranja (EHIC) prije dlaska u Slveniju. Pgdnsti Iak je glavna svrha Evrpske karte zdravstveng siguranja da mgući jednstavan pristup zdravstvenj zaštiti tkm privremeng bravka u nekj drugj zemlji, na takñe pruža niz ddatnih pgdnsti pružateljima zdravstvene zaštite, pacijentima i siguranicima. Glavne prednsti EHIC-a mgu se sažeti na sljedeći način: lakšan pristup zdravstvenj zaštiti u instranstvu brza i jednstavna naknada trškva sigurnst pdataka veća puzdanst manja administracija jednstavnst jednstavniji i brži pstupci za dbijanje zdravstvene zaštite. Bitn je istaći da karta zdravstveng siguranja ne pkriva slučajeve u kjima pacijent svjesn dnsi dluku da se liječi u instranstvu. Njena svrha je da sigura ljude kji putuju u druge zemlje na graničen vremenski perid i na taj način pkrije trškve zdravstvene njege za kjm se ukaže ptreba tkm bravka na teritriji neke druge zemlje članice. Kada se javi ptreba za zdravstvenm zaštitm, na će se pružiti u skladu sa pravilima date zemlje (na primjer, uklik je zdravstvena zaštita besplatna u tj zemlji članici, pacijent kji se nalazi u psjeti, imaće prav na besplatnu zdravstvenu zaštitu kada pkaže svju Evrpsku kartu zdravstveng siguranja). Više infrmacija: Zavd za zdravstven siguranje Slvenije: Osiguravajuća kuća Triglav: Vzajemna kmpanija za zdravstven siguranje: Osiguravajuća kuća Adriatic: Cris Assistance: 9. Sistem scijalng siguranja Scijaln siguranje u Slveniji je zasnvana na dprinsima kje zapslene i samzapslene sbe uplaćuju u prgram scijalng siguranja. Vaš psldavac ima bavezu da vas prijavi u centralnu evidenciju siguranih sba u rku d 8 dana d ptpisivanja ugvra radu. Samzapslena sba prijavu za siguranje pdnsi sama ka sba dgvrna za plaćanje dprinsa kada zapčne bavljanje svje djelatnsti. Zavd zdravstveng siguranja Slvenije vdi centralnu evidenciju sbama dgvrnim za plaćanje dprinsa i siguranim sbama za sve vrste siguranja u sistemu scijalng siguranja. psldavac radnik Penzin i invalidsk siguranje 8.85% 15.50% Obavezn zdravstven siguranje 6.56% 6.36% Prdiljsk siguranje 0.10% 0.10% Osiguranje za slučaj nezapslensti 0.06% 0.14% Osiguranje d nesreća na radu Blesti rada 0.53% / 17

18 Ukupn 16,10% 22,10 % Osiguranje za slučaj nezapslensti Radnici u radnm dnsu imaju bavezn siguranje za slučaj nezapslensti. Nezavisni samstalni trgvci, samzapslene sbe, i, u nekim slučajevima, sbe kje su vlasnici preduzeća mgu se takñe sigurati za slučaj nezapslensti, jednak ka i državljani Slvenije kji su u radnm dnsu sa instranim psldavcem, te supružnici vih sba. Sljedeća prava prističu iz siguranja za slučaj nezapslensti: finansijska naknada naknada putnih i trškva selidbe prav na bavezn zdravstven siguranje i prav na penzin i invalidsk siguranje tkm trajanja prava na finansijsku naknadu. Prav na finansijsku naknadu imate uklik ste se sigurali za slučaj nezapslensti prije neg se na desila, uklik prekid radng dnsa nije nastupi vašim izbrm ili greškm i uklik nema dgvarajućeg psla. T prav zadržavate uklik aktivn tražite psa i na rasplaganju ste za rad i uklik ispunjavate dreñene druge baveze. Vaše prav na finansijsku naknadu se ukida ak ptpišete ugvr na dreñen vrijeme u trajanju kraćem d 12 mjeseci, uklik upišete brazvni prgram putem Službe za zapšljavanje Slvenije, uklik Meñutim, uklik se preselite u neku drugu zemlju članicu EU, imate, pd dreñenim uslvima, prav da primate naknadu dk tražite psa u tj zemlji. Prav na finansijsku naknadu imate uklik ste prethdn bili zapsleni kd jedng ili više psldavaca u trajanju ne kraćem d 12 mjeseci tkm zadnjih 18 mjeseci. Uklik ste ka nezapslena sba bavljali seznski rad na snvu ugvra na dreñen vrijeme, imate prav na finansijsku naknadu pd uslvm da imate minimalni perid siguranja d 12 mjeseci tkm 18 mjeseci prije nezapslensti, nakn št su sati preračunati u radne dane s punim radnim vremenm. Osnvu za dreñivanje finansijske naknade predstavlja prsječna mjesečna plata kju ste primali tkm 12 mjeseci prije nezapslensti; na predstavlja 70% snve za prva 3 mjeseca primanja naknade, i 60% za mjesece nakn tga. Najviši i najniži izns finansijske naknade je, takñe, uključen. Trajanje finansijske naknade zavisi d trajanja siguranja prije pčetka primanja naknade: 3 mjeseca za siguranje u trajanju d 1 d 5 gdina 6 mjeseci za siguranje u trajanju d 5 d15 gdina 9 mjeseci za siguranje u trajanju d 15 d 25 gdina 12 mjeseci za siguranje duže d 25 gdina 18 mjeseci za siguranu sbu stariju d 50 gdina i sa siguranjem d 25 gdina 24 mjeseca za siguranu sbu stariju d 55 gdina i siguranjem dužim d 25 gdina. Finansijska naknada vam pripada d dana prekida bavezng siguranja i d isteka prava ili ispisa iz evidencije nezapslenih sba, uklik Službi za zapšljavanje pdnesete zahtjev za dbravanje prava u rku d 30 dana d dana prestanka bavezng siguranja. Krisnici finansijske naknade imaju zdravstven, penzin i invalidsk siguranje tkm perida primanja naknade. 18