MJESTO I ULOGA TPM a U LEAN PROIZVODNJI

Transcription

1 ZAVRŠNI RAD br. 224/PS/2017 MJESTO I ULOGA TPM a U LEAN PROIZVODNJI Davr Čepin 0399/339 Varaždin, rujan 2017.

2 Sažetak U radu je predstavljen mjest i ulga TPM a u strjarskj prizvdnji i državanju. Obuhvaćene su i pisane neke d metda i alata lean metdlgije na primjer: SMED (Single minute exchange f dies), TPM (Ttal Prductive Maintenence), OEE (Overall Equipment Effectiveness), 5S Istaknute su prednsti, benefiti, nedstaci, ptrebne metde izračunavanja pjedinih lean alata, te je pvezan primjerima uzrka i psljedica i praktičnim primjerima ili dijagramima. Summary This paper presents the place and rle f TPM in mechanical prductin and maintenance. Sme f the methds and tls f the lean methdlgy are described, fr example: Single minute exchange f dies (SMED), Ttal Prductive Maintenence (TPM), Overall Equipment Effectiveness (OEE), 5S... It cntains advantages, benefits, deficiencies, calculatin methds f sme f the lean tls. Everything is linked t examples f causes and cnsequences and practical examples r diagrams. Ključne riječi TMP, lean, lean alati, OEE, SMED, strjarstv, 5S, implementacija TPM a, implementacija SMED a, gubici Key wrds TMP, lean, lean tls, OEE, SMED, mechanical engineering, 5S, implementatin f TPM, implementatin f SMED, lsses 2

3 3

4 4

5 SVEUČILIŠTE SJEVER SVEUČILIŠNI CENTAR VARAŽDIN Odjel za strjarstv ZAVRŠNI RAD br. 224/PS/2017 MJESTO I ULOGA TPM a U LEAN PROIZVODNJI Student: Davr Čepin, 0399/336 Mentr: prf. dr. sc. Živk Kndić Varaždin, rujan

6 6

7 Zahvala Zahvaljujem svm mentru prf. dr. sc. Živku Kndiću za pmć i vdstv krz završni rad, te na savjetima kje je nama studentima dava tijekm izvđenja nastave. Uistinu sam zahvalan na strpljenju kje je pkaza prema meni ka studentu, ali i na razumijevanju naspram mene ka sbe. Kada gd je bil nejasnća, bil je ptrebn sam pstaviti pitanje. Zahvaljujem rditeljima, bitelji i stalim prfesrima Sveučilišta Sjever u Varaždinu kji su me izgradili ne sam ka mladg inženjera, neg ka i racinalnu i dgvrnu sbu. Krz gdine kje sam prve na sveučilištu, sim tehničkih i baveznih znanja, uz vdstv i savjete prfesra nauči sam mng tme kak uspješn savladati gradiv, ali i kak se pstaviti izvan fakulteta i u pslvnm svijetu, da se mram slniti na svje spsbnsti, te da se uprnšću, dlučnšću i radm mže pstići bil št. Vrijeme prveden na sveučilištu za mene je neprcjenjiv te će zauvijek stati u lijepm i ugdnm sjećanju, i na tme Vam neizmjern hvala. 7

8 Sadržaj: 1. Lean prizvdnja Sedam smrtnih gubitaka Neptrebni pkreti Čekanje Prekmjerna prizvdnja Prekmjerna brada Škart Neptrebne zalihe Transprt Osmi smrtni gubitak Alati lean prizvdnje TPM Ttal Prductive Maintenance Tradicinalni TPM S temelji u državanju Osam načela TPM a OEE i šest velikih gubitaka Št je OEE Računanje OEE a Praćenja OEE a Razumijevanje šest velikih gubitaka SMED (Single Minute Exchange f Dies) u TPM u Št je SMED Osnve SMED a Jednstavne upute za uvđenje SMED a Praktični primjer učinkvitsti SMED metde Pspješivanje napretka Implementacija TPM a Prvi krak drediti pdručje primjene TPM a Drugi krak vratiti premu u prvbitn perativn stanje Treći krak mjeriti OEE Četvrti krak istaknuti značajne gubitke Peti krak predstaviti tehnike državanja Kntinuiran pbljšavanje Zaključak Literatura

9 1. Lean prizvdnja Lean prizvdnja je dinamički prces, kncept upravljanja prizvdnjm, te razvjem usluga i prizvda, kjim pduzeća kntinuiran rade na eliminiranju gubitaka i stvaranju vrijednsti. Ptječe iz Japana (Tyta), ali se velikim dijelm zasniva na principima Henryja Frda i Edwarda Deminga. Ključna ideja lean prizvdnje je zaprav priličn jednstavna. Uprn raditi na tklanjanju gubitaka iz prcesa prizvdnje. Gubitak se definira ka bil kja aktivnst, kja ne ddaje nikakvu vrijednst na prizvd iz perspektive kupca. Istraživanje kje je prve LERC [1] ( Lean Enterprise Research Centre ), pkazal je da u klasičnm prcesu prizvdnje sam 5% aktivnsti zaprav ddaje vrijednst prizvdu, 35% su neizbježne aktivnsti kje ne ddaju vrijednst samm prizvdu, a čak se 60% prizvdnih aktivnsti smatra gubitkm ne ddaju nikakvu vrijednst prizvdu. Na lean prizvdnju se ist tak mže sagledati s aspekta da je t klekcija tehnika, alata i savjeta kji su se pkazali uspješni u tklanjanju gubitaka iz prcesa prizvdnje Sedam smrtnih gubitaka Tradicinalna lean prizvdnja navdi sedam (plus jedan) ključnih pdručja gubitaka sedam smrtnih gubitaka. Ti gubici prikazani su na slici 1.1, te će biti navedeni zajedn sa prepručenim prtumjerama kak ih reducirati. Prtumjere će biti tešk primjenjive dmah iste sekunde, ali mgu služiti ka dbra pdlga i putkaz za budućnst. [11] 9

10 LJUDI STROJEVI MATERIJAL Neptrebni pkreti Čekanje Prekmjerna prizvdnja Prekmjerna brada Škart Neptrebne zalihe Transprt - Lkacija - Zajednička - Raspred - Lša tehnlgija - Dkumentacija - Otpremnice - Transprtni printera prema nalga - Predugi prcesi - Pravpis - Zapremnice putevi - Lkacija - Infrmacije - Neptrebni brade - Kmunikacija - Kmunikacija - Prijevzna kpirke Odluke izvještaji - Ručni prcesi - Infrmacije sredstva - Lkacija - Telefnski - Previše kpija brade - Dislkacije u skladišta pzivi pduzeću - Traženje - Kašnjenje dkumenata Slika 1.1: 7 ključnih gubitaka i njihvi uzrci [2] Neptrebni pkreti Neptrebni pkreti zapslenika (pkreti kji ne ddaju nikakvu vrijednst prizvdu). Ova vrsta gubitaka javlja se zbg dlaska djelatnika s radng mjesta p radne nalge, sirvine, alate i sličn. U vaj gubitak uključuju se i neptrebne ili preduge izmjene alata te neptrebni pkreti zapslenika, lše razmještenih strjeva, rbta ili manipulatra i sl. Prtumjere: Osigurati da su pdručja prizvdnje ili radna mjesta lgičn rganizirani. (Alat: 5S) Razmtriti alternativne razmještaje preme i alata tak da su neptrebni pkreti reducirani na minimum. (Analiza prcesa) 10

11 Čekanje Vrijeme kada trenutni psa čeka na sljedeći krak u prizvdnji (ne ddaje se nikakva vrijednst). Mže biti prav prsvjetljenje kada se pgleda na vrijeme d narudžbe d ispruke i zapitati se klik d tga vremena je zaprav prveden na ddavanje vrijednsti prizvdu. Čekanje se dnsi na vremena praznih hdva unutar prizvdnih ciklusa. Uzrk praznih hdva su neusklađenst radnih peracija, lše isplanirana prizvdnja, kašnjenje materijala, lša lgistika, prekasne narudžbe sirvina ili materijala ptrebnih za prizvdnju. Prtumjere: Dizajnirati prces tak da pstji stalan prtk sa minimalnim ili bez međuspremnika u prizvdnji. (Kntinuirani prtk) Kristiti standardizirane upute za rad kak bi sigurali knzistentne metde i vremena za svakm kraku prizvdnje. (Standardizirani psa) Prekmjerna prizvdnja Prizvditi nešt bez da zaprav ima ptrebe za tim. Na primjer: zbg veće prizvdnje neg št je bila planirana ili ptrebna, izrada prizvda kje tržište ne traži. Ov je psebn zbiljan gubitak jer vdi d anmalija zaliha kje su nerijetk iskrištene za maskiranje stalih inherentnih prblema i nedstataka. Prtumjere: Isplanirati prizvdnju tak da se pklapaju temp prizvdnje i zahtjev kupca. (Vrijeme takta) Kristiti Pull system (Kanban) ka kntrlu kličine prizvda. (Kanban) Smanjiti vrijeme pripreme tak da manje serije mgu biti eknmičnije prizvedene. (SMED) 11

12 Prekmjerna brada Više brade neg je ptrebn za prizvdnju prizvda kjeg kupac zahtjeva. Ov je najčešće jedan d gubitaka kji se teže prnađe i dstrani. Gubitak nastaje ka rezultat dužeg vremena brade prizvda, št u knačnici prdužuje vrijeme prizvdng ciklusa. Prekmjernu bradu uzrkuju zastarjeli strjevi kji imaju dugačk vrijeme pripreme strja, zbg lše knstrukcije prizvda, nedvljn definirang tehnlškg pstupka izrade. Prtumjere: Usprediti zahtjeve kupca i specifikacije prizvdnje. (Kaizen) Ptražiti ptencijaln pjednstavljenje prizvdng prcesa. (Kaizen) Škart Prizvd kji se definira ka tpad ili zahtjeva preradu. Škart nastaje zbg prizvdnje štećenih ili nesukladnih prizvda kji nastaju zbg nedstatka ptrebnih alata, istršensti alata na strjevima za bradu, lšeg preventivng ili tekućeg državanja strjeva i alata i sličn. Škart se dnsi i na pružanje neadekvatne usluge. Prtumjere: Dizajnirati prcese tak da su št manje pdbni prizvdnji škarta. (Pka- Yke) Dizajnirati prcese na način da detektiraju abnrmalnsti kak mgle biti ispravljene smjesta, bez dlaganja. (Jidka) Ptražiti jedan najčešći defekt i drediti zašt se pjavljuje. (Analiza krijena uzrka) Kreirati upute za rad kak bi sigurali kntinuiranst metde prizvdnje nekg kmada. (Standardizirani psa) Neptrebne zalihe Kličina prizvda (sirvine, pluprizvdi ili završeni prizvdi) kja prelazi prek trenutne ptrebe. Prekmjerne zalihe sirvina ili prizvda na skladištu pruzrkuju neptrebne trškve i predstavljaju vezani kapital u skladištu. 12

13 Prtumjere: Opskrbljivati radna mjesta sirvinm tek kada je ptrebn. (Just-In-Time) Smanjiti ili eliminirati međuspremnike između faza prizvdnje. (Kntinuirani prtk) Sagledati prtumjere za prekmjernu prizvdnju. (Vrijeme takta, Kanban i SMED) Transprt Neptrebna premještanja sirvina, pluprizvda ili gtvih prizvda. Gubici kd transprtiranja prethdn navedenih i stalih bjekata, nastaju zbg predugih transprtnih putva, dislciranih dijelva prizvdnje ili pduzeća, neadekvatnih transprtnih dnsn prijevznih sredstava. Prtumjere: Dizajnirati linearan, sekvencijalan prtk d sirvine d završng prizvda. (Planiranje prtka vrijednsti) Pbrinuti da se prizvdi u prizvdnji ne stavljaju na zalihu neg da budu u knstantnm prtku. (Kntinuirani prtk) Izbjegavati knstantn mijenjanje pririteta pslva. (Terija graničenja) Osmi smrtni gubitak Jš jedan iznimn važan blik gubitka kji nije predstavljen unutar sedam ključnih gubitaka je neiskrišten ljudski ptencijal. Ovaj blik gubitka rezultira u raznim vrstama izgubljenih prilika (na primjer: pad mtivacije, pad kreativnsti i gubitak ideja). Jedan d razlga zbg kjeg je va vrsta gubitka čest neistaknuta ili čak u ptpunsti ignrirana u pduzećima je taj da dgvrnst za vu vrstu gubitka leži izravn na leđima samg vrha pduzeća, t jest menadžmenta. Neiskrišten ljudski ptencijal nerijetk je rezultat plitika i stilva menadžmenta kje dprinse isključivanju zapslenika iz rganizacije i rješavanja prblema. Za razliku d tga, menadžeri sa snažn razvijenim liderskim vještinama mgu imati vrl visku ulgu u hrabrivanju i pticanju uključivanja zapslenika u rješavanje prblema iz zapslenikve nepsredne kline i rganizacije radnih zadataka u pduzeću. 13

14 1.2. Alati lean prizvdnje Lean ima vrl širk spektar alata i kncepata. Bitn je istražiti najvažnije i razumjeti št su i kak mgu pmći. [11] U tm spektru pstji pun dličnih ideja i alata pa je stga važn dbr ih pručiti kak bi mgli dnijeti dluku da li neki d njih utječu na ciljani gubitak u prcesu prizvdnje. Mngi d vih alata mgu biti primijenjeni pjedinačn št ih čini priličn jednstavnim za implementaciju. N zaprav, blagdati će se gmilati sa št većim brjem implementiranih alata jer se ni međusbn nadpunjuju i pdržavaju. Neki d ključnih alata lean prizvdnje: - 5S: Organizirati radn pdručje na način: Seiri (eng. Srt; hr. Srtirati) - Definirati i eliminirati neptrebn. Seitn (eng. Set In Order; hr. Urediti) Organizirati prestale elemente. Seisu (eng. Shine; hr. Čistiti) Čistiti i kntrlirati radn mjest. Seiketsu (eng. Standardize; hr. Standardizirati) Standardizirati sve naveden. Shitsuke (eng. Sustain; hr. Održavati) Svakdnevn primjenjivati i pretvriti u naviku. 5S eliminira gubitke kji nastaju zbg lše rganiziranih radnih mjesta (na primjer: gubiti vrijeme na traženje alata). - Analiza uskg grla : Utvrdi kji di prizvdng prcesa graničava ukupan prtk i pbljšava radni učinak tg dijela prcesa. Pbljšava prtk jačavanjem najslabijeg kanala u prizvdnm prcesu. 14

15 - Andn: Sustav za praćenje stanja na prizvdnj liniji, ujedn i primjer vizualne kntrle. Upzrava kada je ptrebna pmć na liniji i daje vlast perateru da zaustavi prizvdnju. Andn zaprav služi ka nepsredn kmunikacijsk sredstv za prizvdnu halu kje trenutn pstavlja pažnju na prbleme kak se pjavljuju kak bi mgli biti riješeni u št kraćem vremenu. - Gemba ( Prav mjest ): Filzfija kja pdsjeća rukvdeće plžaje da izađu iz ureda i prvde vrijeme u prizvdnj hali na pravm mjestu gdje se prblemi pjavljuju. Pridnsi dubkm i temeljitm razumijevanju stvarnih prblema u prcesu prizvdnje, prmatranjem iz prve ruke i prvđenjem vremena u razgvru sa zapslenicima u hali. - Heijunka (Ujednačena prizvdnja): Oblik planiranja prizvdnje u kjem se namjern prizvdi u pun manjim serijama, miješanjem različitih varijanti prizvda unutar istg prcesa. Pšt se više varijanti prizvda izrađuje učestalije u manjim serijama, Hejunka smanjuje zalihe i vrijeme kje prđe d narudžbe kupca pa sve d ispruke prizvda kupcu (eng. lead time). - Hshin Kanri (Definiranje pslvnih strategija): Pravnati ciljeve pduzeća (strategija), sa planvima srednjeg menadžmenta (taktika) i pslvima kji se bavljaju u hali (aktivnst). Hshin Kanri sigurava da je napredak prema strateškim ciljevima knzistentan i temeljit. Eliminira gubitke kji dlaze iz lše kmunikacije i neusklađenih uputa. 15

16 - Jidka ( Inteligentna autmatizacija ): Jš se mže pisati ka autmatizacija sa ljudskim ddirm. Dizajnirati premu i strjeve tak da budu djelmičn autmatizirani u prcesu prizvdnje kak bi lakšali prizvdnju i samstaln ju zaustavili kada bi se pjavili defekti ili škart. Oprema je autmatizirana djelmičn iz razlga št je ptpuna autmatizacija jak skupa. Nakn uvđenja Jidke, radnici mgu učestalije nadzirati više radnih mjesta, št smanjuje trškve rada. Takđer, brjni prblemi u kvaliteti prizvda mgu biti trenutn paženi i tkriveni št pbljšava kvalitetu cjelkupng prcesa prizvdnje. - Just-In-Time (JIT): Imati prtk materijala krz prizvdnju temeljen na zahtjevima kupca umjest na irelevantnim, zacrtanim zahtjevima. JIT (hr. Uprav na vrijeme ) se slanja na velik brj stalih lean alata ka št su na primjer: kntinuirani prtk, Heijunka, Kanban, standardizirani psa, vrijeme takta JIT ima visku učinkvitst u smanjivanju zaliha. Pbljšava prtk vrijednsti (nvca) i reducira prstrne zahtjeve. - Kaizen (Kntinuiran pbljšavanje): Strategija gdje zapslenici rade zajedn i praktivn kak bi pstigli kntinuirana, inkrementalna pbljšanja u prcesu prizvdnje. Kmbinira klektivne talente cijelg pduzeća kak bi se stvril kruženje kje knstantn eliminira gubitke iz prcesa prizvdnje. - Kanban (Pull system): Metda reguliranja prtka dbara (sirvina, prizvda ) i unutar same tvrnice i sa strane vanjskih dbavljača, kperanata, partnera i mušterija. Zasniva se na autmatskm nadpunjavanju dbara prek signalnih kartica kje signaliziraju kada nastane ptreba za nekm sirvinm ili bil kjm drugm ptršnm rbm. Kanban sigurava da se pjedini dijelvi ne prizvde ak t nije ptrebn za sljedeću prizvdnu fazu (tzv. sustav pvlačenja ). 16

17 Eliminira gubitke nastale prekmjernim zalihama i prekmjernm prizvdnjm. Takđer ak se metda prihvati i krektn implementira, mže dvesti d eliminacije ptrebe za fizičkim inventurama i inventarima, št bi dvel d velike uštede vremena pšt bi cjelkupna pskrba dbrima funkcinirala prek signalnih kartica. - KPIs (eng. Key Perfrmance Indicatrs; hr. Ključni Pkazatelji Uspješnsti): Vizualni pkazatelj kji prati i ptiče napredak prema dstizanju pstavljenih ciljeva pduzeća. Snažn unaprijeđeni KPI-vi mgu biti iznimn mćni upravljački prgrami režima pa je stga važn pažljiv dabrati ključne pkazatelje uspješnsti kji će vditi d željenih režima. Najblji pkazatelji uspješnsti su: Usklađeni sa najvažnijim strateškim ciljevima (tak i pmažu u stvarenju istih). Djeltvrni u tkrivanju i dređivanju psega gubitaka. Bez muke pd djelvanjem radnika u hali (kak bi mgli zadvljiti, a mžda čak i nadmašiti ciljane ishde). - Kntinuirani prtk: Prces prizvdnje u kjj pluprizvdi glatk teku krz prizvdnju sa minimalnim ili bez međuskladišta između različitih faza prcesa. Kntinuirani prtk eliminira više blika gubitaka (na primjer: zalihe, zastji i čekanja, transprt ) - Muda (gubitak): Sve št u prcesu prizvdnje ne ddaje vrijednst prizvdu iz perspektive kupca. Muda ne pmaže prizvdnji. Muda znači gubitak, tpad, a eliminacija gubitaka je primarni fkus lean prizvdnje. 17

18 - Ukupna efektivnst prizvdne preme (eng. Overall Equipment Effectiveness; OEE): Ukupna efektivnst prizvdne preme kja računa rasplživst preme plazeći d ukupne teretske rasplživsti umanjene za sve zastje i pdešavanja te gubitke u prizvdnme prcesu. [3] OEE je zaprav ksnica za mjerenje gubitaka u prduktivnsti za prmatrani prces prizvdnje. Prate se tri kategrije gubitaka, a mjere se u pstcima: Dstupnst (npr. vrijeme kvara) Perfrmanse (npr. spri ciklusi) Kvaliteta (npr. škart) Osigurava referentnu tčku ili snvicu i sredstva za praćenje napretka u eliminiranju gubitaka iz prcesa prizvdnje. 100% OEE-a znači perfektnu prizvdnju (prizvdnja bez škarta, najbrže mguće, bez kvarva i zastja), št naravn ne pstji. - PDCA metda (Plan, D, Check, Act; Demingv krug): Metdlgija za implementaciju pbljšanja: Planiraj (eng. Plan) Ustanviti plan i čekivati rezultate. Učini (eng. D) Prvditi plan. Prvjeri (eng. Check) Ptvrditi da li su pstignuti čekivani rezultati. Djeluj (eng. Act) Sagledati, prcijeniti i pnviti (krug). PDCA metda primjenjuje znanstveni pristup prema napredvanju: Plan = pstaviti hiptezu D = prvesti eksperiment Check = cijeniti rezultate Act = preraditi/prčistiti eksperiment i pkušati pnvn 18

19 - Pka Yke (nepsredna kntrla; samkntrla): Dizajnirati premu za strj kja služi za prevenciju i tkrivanje pgreške u prcesu prizvdnje, s ciljem da se pstigne prces bez škarta. Pka-yke, sličn ka i Jidka, prnalazi greške kak se pjavljuju na prizvdnj liniji, s bzirm da je tešk i skup prnaći sve greške i defekte krz kntrlu na kraju. Ispravljanje pgrešaka je sve skuplje sa svakm višm fazm brade, pa je pželjn prnaći ih št je ranije mguće. - Rt Cause Analysis (hr. Analiza krijena uzrk ): Metdlgija za rješavanje prblema kja se fkusira na prnalaženje rješenja inherentnih prblema umjest brzih ppravaka kjima se tretiraju trenutni simptmi prblema. Ubičajeni pristup je upitati se Zašt? više puta s ciljem, svaki puta biti krak bliže prnalaženju prav temeljng prblema. Ova metda sigurava pmć na razini samg krijena prblema, t jest, primjenm krektivnih pstupaka eliminira prblem u krijenu ka i sam krijen prblema. - SMED (eng. Single-Minute Exchange f Dies; hr. izmjena alata u jednznamenkastm brju ): Smanjiti vrijeme pripreme št je više mguće. Pd izmjena alata u jednznamenkastm brju misli se na ispd 10 minuta. Preraditi krake pripreme tak se mgu bavljati izvana (izvan samg strja = priprema se mže vršiti za vrijeme kada strj u pgnu). Pjednstaviti unutarnju pripremu (npr. vijke zamijeniti kvakama i plugama) Odstraniti neptrebne zahvate Osmisliti standardizirane upute za rad 19

20 - Šest velikih gubitaka: Šest kategrija gubitaka prizvdnsti kji su pće pznati u prizvdnim prcesima: Kvarvi Pripreme i prilagdbe Manji zastji Smanjena brzina Pčetni škart Škart u tku prizvdnje Ovaj alat pstavlja temelje za ukazivanje i rješavanje najubičajenijih uzrka gubitaka u prcesu prizvdnje. - SMART ciljevi: Ciljevi kji su: specifični (eng. Specific), mjerljivi (eng. Measurable), dstižni (eng. Attainable), relevantni (eng. Relevant), vremenski definirani (eng. Time-Specific). Alat pmaže pri siguravanju efikasnsti željeng cilja. - Standardizirani psa: Dkumentirani pstupci za prces prizvdnje kji buhvaćaju kmercijalne ili prfesinalne pstupke kji su prihvaćeni ili prpisani ka tčni ili najefektivniji, te uključuju vrijeme kje je ptrebn za izvršenje pjeding zadatka. Ti dkumenti mraju biti živi kak bi u slučaju ptrebe prmjene bili lak ispravljeni. Standardizirani psa knstantnm primjenm najblje prakse eliminira gubitke. Frmira i temelje za buduće pthvate pbljšavanja. 20

21 - Takt Time (hr. Vrijeme takta): Temp prizvdnje (npr. prizvditi jedan kmad nečega svakih dvadeset i četiri sekunde) kji je usklađen sa kupčevim zahtjevm. Pruža jednstavnu, kntinuiranu i intuitivnu metdu tempiranja prizvdnje. Lagan se prširi kak bi pstala cilj učinkvitsti hale. - Ttal Prductive Maintenence (TPM; hr. Ptpunu prizvdn državanje): Pristup državanju kje se zasniva na praktivnm i preventivnm državanju kak bi perativn vrijeme preme pvećali št je više mguće. TPM dstranjuje razliku između državanja i prizvdnje na način da pstavlja jaki naglasak na davanje vlasti perateru u pmći državanja preme na njegvm radnm mjestu. U TPM ulaze i OEE i šest velikih gubitaka. Stvara zajedničku dgvrnst prema premi kja hrabruje umiješanst radnika u hali. U pravm kruženju v mže biti vrl efektivn u pbljšavanju prduktivnsti. - Vlaue Stream Mapping (hr. Analiza prcesa): Alat kji se kristi za vizualni prikaz tka prizvdnje. Prikazuje trenutna i buduća stanja i faze brade na način da istakne prilike za pbljšanje. Izlaže gubitke u trenutnm prcesu i pruža putkaz za pbljšanja krz buduće faze. - Visual Factry (hr. Vizualna tvrnica ): Vizualni indikatri, zaslni i kntrle kje se kriste krz cijeli prces prizvdnje kak bi pbljšale kmunikaciju infrmacijama. Svrha vg alata je da prikaže stanje i uvijete prizvdng prcesa jednstavn, pristupačn i vrl jasni svima. 21

22 2. TPM Ttal Prductive Maintenance Velika ideja iza ttalng prduktivng državanja je zaprav jednstavna: uključiti peratera u državanje preme na njegvm radnm mjestu. Takđer, jedan d ciljeva TPM a je istaknuti da će praktivn i preventivn državanje napraviti dbr temelje za pbljšanje prizvdnje. TPM dstranjuje razliku između državanja i prizvdnje na način da pstavlja jaki naglasak na davanje vlasti perateru u pmći državanja preme na njegvm radnm mjestu. U pravm kruženju v mže biti vrl efektivn u pbljšavanju prduktivnsti. U TPM ulaze i OEE i šest velikih gubitaka. TPM je zaprav hlistički pristup državanju preme, a teži k pstignuću savršene prizvdnje i sigurng radng kruženja: Bez kvarva Bez malih stajanja ili spre prizvdnje Bez škarta Uz ddatak da pstavlja vrijednst na sigurn radn kruženje: Bez nesreća 22

23 2.1. Tradicinalni TPM Tradicinalni pristup TPM u bi je razvijen 1960 ih, a temelji se na 5S alatu pbljšanja sa sam pratećih načela kje se čest nazivaju stupvi. Ov je grafički prikazan na slici 1.2, a u sljedećim dlmcima biti će pisani i 5S i sam sljedećih načela: Autnmn državanje Planiran državanje Održavanje kvalitete Usmjeren pbljšavanje Preventivna kntrla preme Edukacija i brazvanje Sigurnst, zdravlje i kliš TPM u administraciji S temelji u državanju Kak bi u pduzeću pstigli lean prizvdnju, svi gubici, u svim segmentima rganizacije i prizvdnje, mraju biti svedeni na najmanju mguću razinu. S bzirm da se prizvdnja sve više autmatizira, dbr državanje pstaje sve nužnije. Uprav je zbg tga 5S temelj jedng d ključnih alata lean prizvdnje. 5S je alat za smanjivanje svih vrsta gubitaka i ptimizaciju prduktivnsti krz eliminaciju smetnji na radnm mjestu, u pstjećj knfiguraciji, te bez ikakvg metanja prizvdng prcesa. 5S se mže kristiti u bil kjem kruženju, d velikih kmpanija i prizvdnih hala, d vlastite garaže kd kuće. Cilj 5S a je stvriti čistu i dbr rganiziranu radnu klinu, kak je i pjašnjen u tablici 2.1, a sastji se d pet elemenata: Seiri Seitn Seisu Seiketsu Shitsuke 23

24 Japanski S Seiri Seitn Seisu Seiketsu Shitsuke Engleski i hrvatski prijevd eng. Srt; hr. Srtirati eng. Set In Order; hr. Urediti eng. Shine; hr. Čistiti eng. Standardize; hr. Standardizirati eng. Sustain; hr. Održavati Panta Definirati sve predmete kji su ptrebni, te uklniti sve predmete kji nisu dmah ptrebni za rad. Sve št je ptrebn, treba pstaviti na definiran mjest za brz prnalaženje i dlaganje. Osigurati da radn mjest bude čist, bez prljavštine i stranih tijela neptrebnih za sami prces. Standardizirati i uvesti pravila za sve naveden. Svakdnevn primjenjivati 5S i pretvriti ga iz bveze u naviku. Tablica 2.1: Pjašnjenje 5S a Trebal bi biti razumn i intuitivn kak 5S stvara kvalitetne i čvrste temelje za reprezentativn radn kruženje. Na primjer, u čistm i dbr rganiziranm radnm kruženju, pun je lakše prnaći alate i razne dijelve. Ist tak, lakše je učiti prbleme u nastajanju ka št su strugtine na materijalu d nečekivane istršensti, curenje tekućina, lši prtk materijala, puktine u mehanizmima i pzicijama, itd. Rezultati implementacije 5S alata u kncept prizvdnje i državanja su prije svega, značajn smanjenje gabarita ptrebng prstra za dređene aktivnsti. T bi takđer trebal rezultirati i bljm rganizacijm krištenja alata, materijala, pravilnim skladištenjem, racinalnim kretanjem zapslenika. 5S je dbar alat za pće pčetak nekakve transfrmacije pduzeća jer raztkriva nevidljive gubitke, neptrebne trškve, št je temelj za uspstavljanje discipline ptrebne za nastavak uspješne inicijative kntinuirang pbljšavanja. 24

25 5S alat sa sbm nsi sljedeće prednsti: [5] Čišće i blje rganiziran radn mjest Pvećanje sigurnsti zapslenika Eliminacija neptrebnih aktivnsti Diže mral zapslenih Dulji živtni vijek preme Blja iskrištenst pvršine radng prstra Kvalitetniji prizvdi Smanjenje više vrsta trškva Pristupačnija prema Uspstavljanje jasnih standarda i metda u cijelm prcesu Osam načela TPM a Jednm kada se utvrdi viska razina stabilnsti pmću prgrama 5S, rganizacija mže pčeti zbiljn primjenjivati ttaln prduktivn državanje. Ttaln prduktivn državanje ima sam stupva kji za cilj imaju praktivn uspstavljanje puzdansti strjeva. Osam načela TPM a većinm su rijentirani na praktivnst i preventivne tehnike za pbljšanje puzdansti preme, a bjašnjena su u tablici 2.2, te prikazana ka stupvi na slici 2.1. Stup Opis stupa Kak pmaže? Daje peraterima veće vlasništv nad njihvm premm. Pvećava znanje peratere Autnmn državanje Pstavlja dgvrnst za rutinsk državanje, ka št je na primjer čišćenje, pdmazivanje, ispitivanje, kntrliranje, u ruke peratera. njihvj premi. Osigurava da je prema dbr čišćena i pdmazana. Otkriva prbleme u prastu prije neg pstanu zbiljni kvarvi. Oslbađa sblje zadužen za državanje za zahtjevnije i hitnije zadatke. 25

26 Značajn smanjuje slučajeve neplaniranih zastja. Osigurava da većina državanja Planiran državanje Raspred zadataka za državanje baziranih na predviđenim i/ili izmjerenim učestalstima pgreške ili kvara. na premi bude planirana za vrijeme kada se prema ne kristi, tj. ne sudjeluje u trenutnm prcesu prizvdnje Smanjuje zalihe krz blju kntrlu dijelva kji su sklni tršenju i kvarvima. Psebn cilja prblematiku kvalitete sa prjektima pbljšanja Plan izvedbe preventive i tkrivanja baziranim na eliminiranju krijena Održavanje kvalitete pgrešaka u prcesu prizvdnje. Primijeniti Rt Cause analizu (Lean alat) za eliminaciju pnavljajućih uzrka uzrka pgreške. Smanjuje brj pgrešaka. Smanjuje trškve tak da ran pada kvalitete. prnalazi pgreške (prnalaženje pgrešaka krz inspekciju je nepuzdan i skup). Prblemi kji se pnavljaju bivaju Imati manju skupinu zapslenika kji prnađeni i riješeni d strane Usmjeren rade praktivn zajedn kak bi pstigli multifunkcinalnih timva. pbljšavanje kntinuirani rast u pbljšanju Objedinjuje talente cijelg peracijama sa uređajima. pduzeća s ciljem da se kreira strj za kntinuiran pbljšanje. Nva prema dstiže ciljane perativne spsbnsti pun brže Preventivna kntrla preme Usmjerava praktičn znanje i razumijevanje prizvdne preme dbivene prek TPM a prema pbljšanju dizajna nve preme. zbg manje prblema kd uhdavanja. Održavanje je jednstavnije i rbusnije zbg praktičnih prvjera i sudjelvanju peratera pri instalaciji. Edukacija i brazvanje Ppunjava ptrebne rupe u znanju zapslenika kak bi se pstigli ciljevi TPM a. Primjenjuje se na sve zapslenike, d peratera i državanja, pa d menadžera. Operateri razviju vještinu da rutinski državaju premu i tkrivaju nadlazeće prbleme. Osblje za državanje uči tehnike za praktivn i preventivn državanje. 26

27 Autnmn državanje Planiran državanje Održavanje kvalitete Usmjeren pbljšavanje Preventivna kntrla preme Edukacija i brazvanje Sigurnst, zdravlje i kliš TPM u administraciji Eliminira ptencijalne sigurnsne i Sigurnst, zdravlje i kliš Održavanje sigurng i zdravg radng kruženja. zdravstvene rizike, št rezultira sigurnijim radnim kruženjem. Psebn se fkusira na cilj da stvri radn mjest bez zljeda. Prširi dbiti TPM a iznad razine prizvdne hale tak da pčne prelaziti na eliminiranje gubitaka u administrativnim službama TPM u administraciji Primjena alata i tehnika TPM a na administrativne djelatnsti. pduzeća. Pdržava prizvdnju prek pbljšanih administrativnih peracija (npr. brada nalga, nabava, dređivanje rkva, rganiziranje, prvđenje, vremensk planiranje, itd.). Tablica 2.2: Osam načela TPM a Vrhunski rezultati TPM 5S TEMELJI Slika 2.1: Tradicinalni TPM mdel 27

28 2.2. OEE i šest velikih gubitaka Št je OEE OEE (eng. Overall Equipment Effectiveness; hr. Ukupna efektivnst prizvdne preme) je standard mjerenja (mjerni pdaci) kji identificira psttak planirang prizvdng vremena kji je zaprav prduktivan. Standard je razvijen kak bih pdržava TPM inicijativu preciznim praćenjem napretka prema pstignuću ultimativng cilja, t jest, savršenj prizvdnji. OEE nam je kristan ka benchmark i ka snvica: Ka benchmark mže se kristiti za uspredbu učinkvitsti dbrenih prizvdnih sredstava sa standardima pduzeća, sličnim sredstvima unutar pduzeća, ili rezultatima različitih smjena kje rasplažu sa istim sredstvima. Ka snvica mže se kristiti za praćenje napretka u eliminiranju gubitaka u prizvdnji, krz nek dređen vrijeme. Treba uspređivati vlastiti OEE sa standardima svjetske industrije i težiti vrhunskim rezultatima. Ak kristim OEE ka benchmark, mžem čekivati različite rezultate, a interpretirat ćem ih na sljedeći način, a mguće je i grafički kak je prikazan na slici 2.2: OEE rezultat d 100% nam gvri da imam savršenu prizvdnju št znači, prizvdnja bez škarta, bez zastja, najbrže št je mguće. OEE rezultat d 85% smatra se ka vrhunski rezultat za dređene prizvđače. Za brjna pduzeća, v je prikladni dugrčni cilj. OEE rezultat d 60% je karakterističan za dređene prizvđače, ali signalizira da mjesta za pbljšanja pstji u izbilju. OEE rezultat d 40% ubičajen je za prizvdna pduzeća kja tek pčinju pratiti i pbljšavati njihvu učinkvitst prizvdnje, tj. bez TPM-a i/ili bez bil kakvih lean prgrama. T je pražavajući rezultat i u većini slučajeva lagan ga je pbljšati krz jasne mjere (npr. pratiti uzrke zastja, te pristupiti najvećim uzrčnicima zastja, svakm uzrku psebn i pjedinačn). 28

29 Slika 2.2. Grafički prikaz rezultata OEE a Računanje OEE a OEE se računa na dva načina: jednstavniji način i naj kji je pširniji. Jednstavan način računanja: Najjednstavnije mguće, OEE je mjer ptpung/ukupng vremena prizvdnje i planirang vremena prizvdnje. U praksi, t se računa na sljedeći način. OEE = (Brj dbrih kmada Idealn vrijeme ciklusa) Planiran vrijeme prizvdnje 29

30 Definicije termina: Brj ispravnih kmada dbri kmadi kji su prizvedeni bez grešaka. Idealn vrijeme ciklusa teretsk najbrže mguće vrijeme za prizvdnju jedng kmada. Planiran vrijeme prizvdnje ukupn vrijeme prizvdng sredstva predviđen za prizvdnju. Ukupn vrijeme prizvdnje prizvdnja sam dbrih kmada, bez zastja, št je brže mguće. Opširniji način računanja: Opširniji način računanja OEE a je matematički ekvivalentan jednstavnj frmuli iz jednstavng načina, ali sigurava bgatije razumijevanje gubitaka u prcesu prizvdnje tak da ga razdvaja na tri faktra gubitaka ka na slici 2.3: Gubitak rasplživsti Gubitak učinkvitsti Gubitak kvalitete Gubitak na planiranje nije uključen u kalkulaciju OEE a Ukupn vrijeme Planiran vrijeme prizvdnje Gubitak na planiranje Vrijeme izvđenja Gubitak rasplživsti Vrijeme prizvdnje serije Gubitak učinkvitsti Ukupn vrijeme prizvdnje Gubitak kvalitete Slika 2.3: Raspdjela vremena/gubitaka u prcesu računanja OEE a. 30

31 Rasplživst Rasplživst uzima u bzir gubitke rasplživsti, kji uključuju sve dgađaje kji značajnije zaustavljaju planiranu prizvdnju (najčešće na neklik minuta ili duže). Gubici rasplživsti uključuju razne gubitke kje uzrkuju neplanirani zastji ka št su na primjer, kvarvi na premi, manjak materijala ptrebng za nrmalan tk peracija. Na rasplživst utječu i planirani zastji ka št su državanje, pdešavanje Računa se ka mjer vremena izvđenja i planirang vremena prizvdnje, gdje je vrijeme izvđenja jednstavn planiran vrijeme prizvdnje umanjen za vrijeme stajanja. Rasplživst = Vrijeme izvđenja Planiran vrijeme prizvdnje Vrijeme izvđenja = Planiran vrijeme prizvdnje vrijeme stajanja Učinkvitst Učinkvitst uzima u bzir gubitke učinkvitsti, kji uključuju sve čimbenike kji uzrkuju da je prtk prizvdnih sredstava manji d najbržeg mgućeg. T uključuje male zastje i spre cikluse. Računa se ka mjer vremena prizvdnje serije i vremena izvđenja. Učinkvitst = (Idealn vrijeme ciklusa Ukupan brj kmada) Vrijeme izvđenja Idealn vrijeme ciklusa je teretsk najbrže mguće vrijeme za prizvdnju jedng kmada. Stga, kada se pmnži sa ukupnim brjem kmada, rezultat je vrijeme prizvdnje cijele serije teretski najbrže mguće vrijeme ptrebn za prizvdnju ukupne kličine kmada u seriji. 31

32 Jednstavni primjer izračuna učinkvitsti, te vrijednsti i definicije varijabli, prikazane su u tablici 2.3: Varijabla Idealn vrijeme ciklusa = 1 min Ukupan brj kmada = 450 kmada Vrijeme izvđenja = 495 min Objašnjenje Teretski najbrže mguće vrijeme za prizvdnju vg kmada. Ukupan brj kmada prizvedenih za vrijeme ve smjene. Vrijeme izvđenja rada za vrijeme ve smjene. Tablica 2.3: Vrijednsti i definicije varijabli Učinkvitst = (1 450) 495 = 90,9% Kvaliteta Kvaliteta uzima u bzir gubitke kvalitete ka št su svi prizvedeni dijelvi kji ne zadvljavaju standarde kvalitete, uključuje i dijelve kji zahtijevaju dradu zbg pgrešaka. Računa se ka mjer ukupng vremena prizvdnje (sam ispravni kmadi prizvedeni št je brže mguće bez zastja) i vremena prizvdnje serije (najbrže mguće vrijeme za prizvdnju ukupng brja kmada). Kvaliteta = Brj ispravnih kmada Ukupan brj kmada 32

33 OEE OEE uzima u bzir sve gubitke (neplanirane zastje, pad brzine, pad kvalitete), št rezultira vjerdstjnim mjerilm prduktivng vremena prizvdnje. Računa se ka mjer ukupng vremena prizvdnje i planirang vremena prizvdnje. U praksi se jednstavn računa: OEE = Rasplživst Učinkvitst Kvaliteta N ak jednadžbe za rasplživst, učinkvitst i kvalitetu iz grnje jednadžbe zamijenim i reduciram na njihv najjednstavniji blik, rezultat je: OEE = (Brj ispravnih kmada Idealn vrijeme ciklusa) Planiran vrijeme prizvdnje Savršena prizvdnja Ranije je OEE rezultat d 100% bi pisan ka savršena prizvdnja: prizvdnja sam ispravnih kmada, najbrže mguće, bez zastja. Ak sada t pvežem tu misa savršene prizvdnje sa stvarnm kalkulacijm OEE a, dbijem: Prizvdnja sam ispravnih kmada znači da je rezultat kvalitete 100% Najbrža mguća prizvdnja znači da je rezultat učinkvitsti 100% Prizvdnja bez zastja znači da je rezultat rasplživsti 100% Da sada sumiram sve prethdn naveden. OEE se u snvi sastji d tri temeljne kmpnente, tablica 2.4, d kjih svaka vdi d jedng d ciljeva TPM-a i uzima u bzir tipve gubitaka prduktivnsti. 33

34 Kmpnenta TMP cilj Tip gubitaka prduktivnsti Rasplživst Učinkvitst Kvaliteta OEE Bez neplaniranih zastja (kvarva) Bez gubitka brzine (malih zastja i sprih ciklusa) Bez pgrešaka na prizvdu (škarta) Savršena prizvdnja Rasplživst uzima u bzir gubitke rasplživsti, kji uključuju sve dgađaje kji značajnije zaustavljaju planiranu prizvdnju (najčešće na neklik minuta ili duže). Uključujući neplanirana stajanja (kvarvi ili sličn) i planirana stajanja (državanje, prmjene, pdešavanje ) Učinkvitst uzima u bzir gubitke učinkvitsti, kji uključuju sve čimbenike dgvrne za prizvdnju spriju d najbrže mguće. Na primjer, mali zastji i spri ciklusi. Kvaliteta uzima u bzir gubitke kvalitete ka št su svi prizvedeni dijelvi kji ne zadvljavaju standarde kvalitete, uključuje i dijelve kji zahtijevaju dradu (pnvnu bradu). OEE uzima u bzir sve kmpnente (gubitke), št rezultira vjerdstjnim mjerilm prduktivng vremena prizvdnje. Tablica 2.4: Temeljne kmpnente OEE a Ka št je već bil i mguće naslutiti, OEE je usk pvezan sa ciljevima TPM a na vrl čit način. Prizvdnja bez kvarva (mjeri se prek rasplživsti), bez malih zastja ili spre prizvdnje (št se mjeri prek učinkvitsti) i bez škarta (št je mjerljiv prek kvalitete). Iznimni je važn mjeriti OEE kak bi na vrijeme tkrili i sumirali gubitke u prduktivnsti preme, a ujedn i zat kak bih vdili bilješke i pratili rezultate napretka kji je pruzrčen uvedenim TPM inicijativama. 34

35 Praćenja OEE a Knkretni primjer izračuna OEE a (sa papirm i lvkm, na računalu): Obrazac za ručni izračun kristeći tablicu u nastavku, ptrebn je ispuniti je pdacima vezanim uz prizvdnju jedne smjene kju gledam prema dređenm pstupku. Zbg pjednstavljenja izračuna, uzet ćem za primjer da je prizvdnja 120 kmada p satu, št znači 2 kmada p minuti. Prv je ptrebn upisati dređene pdatke (pdaci su izmišljeni): Pdaci prizvdnji Pdaci kje sm dbili računanjem Trajanje smjene 8 Sati = 480 Minuta Kratka pauza 2 Pauza/e x 15 Minuta = 30 Pauza za ručak 1 Pauza/e x 30 Minuta = 30 Vrijeme stajanja 47 Minuta Idealna brzina prizvdnje 2 Kmada p minuti Ukupan brj kmada 656 Kmada Brj dbijenih kmada 76 Kmada Ukupn minuta Ukupn minuta Nakn tga ptrebn je izračunati pmćne varijable: Pmćna varijabla Planiran vrijeme prizvdnje Vrijeme izvđenja Brj ispravnih kmadi Izračun Dbiveni pdaci Trajanje smjene Pauza = 420 Minuta Planiran vrijeme prizvdnje Vrijeme stajanja = 373 Minuta Ukupan brj kmada Brj dbijenih kmada = 580 Kmad 35

36 Završni krak je računanje psttaka OEE a: OEE kmpnenta Rasplživst Učinkvitst Kvaliteta Ukupni OEE Izračun Vrijeme izvđenja Planiran vrijeme prizvdnje (Ukupan brj kmada/vrijeme izvđenja) Idealna brzina prizvdnje Brj ispravnih kmada Ukupan brj kmada Rasplživst Učinkvitst Kvaliteta Dbiveni pdaci 373 = 0,8881 (88,81%) = 0,8794 (87,94%) = 0,8841 (88,41%) 656 0,8881 0,8794 0,8841 = 0,6905 (69,05%) Završna kalkulacija OEE a je prihvatljivih 69,05%, n svejedn, smatra se da je OEE vrhunske prizvdnje 85% ili više. Ovaj isti pstupak mguće je vrl jednstavn pretvriti u Micrsft Excel prgram, na slici, kji će na temelju upisanih pdataka u siva plja, sve dalje izračunati autmatski. U prgramu, slika 2.4, kriste se identični pdaci ka u prethdnm, ručnm primjeru. Pdaci prizvdnji Trajanje smjene 8 Sati = 480 Minuta Kratka pauza 2 Pauza/e x 15 Minuta p pauzi = 30 Minuta ukupn Pauza za ručak 1 Pauza/e x 30 Minuta p pauzi = 30 Minuta ukupn Vrijeme stajanja 47 Minuta Idealna brzina prizvdnje 2 Kmada p minuti Ukupan brj kmada 656 Kmada Brj dbijenih kmada 76 Kmada Pmćne varijable Rezultat OEE Kmpnenta Mj OEE% Vrhunski rezultati Planiran vrijeme prizvdnje 420 Minuta Rasplživst 88,81% 90,00% Vrijeme izvđenja 373 Minuta Učinkvitst 87,94% 95,00% Brj ispravnih kmada 580 Kmada Kvaliteta 88,41% 99,90% Ukupni OEE 69,05% 85,00% Slika 2.4. Autmatizirani izračun OEE a u Excelu 36

37 Ručni izračuni OEE a su izvrstan pčetak u praćenju, sa sam pet ptrebnih pdataka / varijabli za izračunavanje: planiran vrijeme prizvdnje, vrijeme stajanja, idealn vrijeme ciklusa, ukupan brj kmada i brj ispravnih kmada. Ručni prračuni OEE a pmažu u jačavanju temelja kncepta i siguravanju blje razumijevanje samg OEE a. Međutim vrl je krisn, tablica 2.5, št prije prijeći na autmatiziran prikupljanje pdataka za izračun. Pdatak Vrijeme stajanja Mali zastji i spri ciklusi Usredtčenst peratera Rezultati u stvarnm vremenu Krist Preciznst ručng praćenja neplaniranih zastja je bičn k 60 d 80% (temeljen na iskustvu više stvarnih pduzeća). Sa autmatskim u hdu / stji praćenjem, preciznst mže prasti i d 100%. Za većinu strjeva / preme nemguće je ručn pratiti spre cikluse i manje zastje. T znači da je većina ptencijaln krisnih infrmacija nedstupna. Na primjer, vremenski uzrci ili uzrci zbg nekg dgađaja. Sa autmatskim praćenjem pdataka, perater je više usredtčen na strj, za razliku d ručng gdje bi jš mra ppunjavati frmulare i papirlgiju za prikupljanje pdataka. Autmatsk prikupljanje pdataka sigurava pdatke u stvarnm vremenu, št tvara mjest za jš neke metde za pbljšavanje. Tablica 2.5: Prikaz benefita autmatskg prikupljanja pdataka OEE je izvrstan alat za vdstv i menadžere, ali za zapslenike u hali bi mga biti ppriličn apstraktan. Zapslenici u hali rade najblje kad su im zadani krajnji ciljevi u stvarnm vremenu, mtivacijski i jednstavn interpretirani. Dbar primjer efektivnih mjernih pdataka za prizvdnu halu je TAED: Cilj (eng. Target) Efektivnst (eng. Actual) Prizvdnst (eng. Efficiency) Vrijeme stajanja (eng. Dwn Time) 37

38 Razumijevanje šest velikih gubitaka Kategrije gubitaka u OEE u (gubici rasplživsti, učinkvitsti, kvalitete) mgu biti pdrbnije raščlanjene na kmpnente (gubitke) kje ubičajen nazivam šest velikih gubitaka najučestaliji uzrci pada prduktivnsti u prizvdnji. Šest velikih gubitaka prikazani su u tablici 2.6, a iznimn su važni zbg tga št su glbaln primjenjivi među prizvđačima, te siguravaju vrl dbr pčetn radn kruženje za razmišljanje tkrivanju i rješavanju gubitaka. Šest velikih gubitaka Kategrija u OEE u Primjer Kmentar Greška strjne brade, Nije definiran gdje se Neplanirani Gubitak neplaniran državanje, pstavlja granica između zastji rasplživsti pregrijavanje, tkazivanje neplaniranih zastja i malih mtra. zastja. Pdešavanja, nestašica Ovm gubitku se najčešće Pdešavanje i ugađivanje Gubitak rasplživsti materijala ili peratera, kapitalna prilagđavanja, vrijeme ptrebn za pristupa krz alat za redukciju vremena pripreme ka št je npr. zagrijavanje strja. SMED. Neplanirani kratki zastji Gubitak učinkvitsti Zaglavljeni dijelvi, manje prilagdbe, blkirani senzri, kašnjenje dstave, čišćenje i prvjera. U pravilu, kratki zastji uključuju zastje kji su kraći d pet minuta i kji ne zahtijevaju intervencije sblja za državanje. Uspreni rad Gubitak učinkvitsti Krive pstavke na strju, istršenst preme, prblemi sa centriranjem. Sve št kči premu ili strjeve na brzinu rada kja je manja d teretske maksimalne brzine rada. Defekti u prizvdnji Gubitak kvalitete Škart, prerada Škart krz uravnteženi temp prizvdnje. Škart krz perid Smanjena prizvdnst Gubitak kvalitete Škart, prerada zagrijavanja i pkretanja strja, ili u bil kjj ranj fazi prizvdnje. Tablica 2.6: Šest velikih gubitaka 38

39 2.3. SMED (Single Minute Exchange f Dies) u TPM u Velika ideja SMED a je: vremena zamjene alata mgu biti drastičn smanjena. U većini slučajeva na manje d deset minuta. Svaki parametar u prmjeni se analizira kak bi se vidjel da li mže biti eliminiran, pmaknut, pjednstavljen, mtriziran Št je SMED SMED (Single Minute Exchange f Dies) je jedna d lean metda kja drastičn smanjuje vrijeme kje je ptrebn kak bi se izvršila prmjena alata. Bit SMED metde je pretvriti št je više mguće kraka u zamjeni alata u eksterne ili vanjske (da se bavljaju kada strj radi), te pjednstaviti stale krake. Ime ve metde Single Minute Exchange f Dies (hr. prmjena alata unutar jedne minute) dlazi d cilja metde, a t je smanjenje vremena prmjene alata u jednznamenkastim brjkama (na primjer, manje d deset minuta). Uspješan SMED prgram, imat će sljedeće beneficije: Manje trškve prizvdnje (brže zamjene alata znače manje stajanje strjeva) Manje serije (brza zamjena alata mgućuje češće prmjene prizvda na strju) Fleksibilnst prema zahtjevima kupca (manje serije mgućuju prilagdljiv raspred) Manje zaliha (rezultat manjih serija su manje zalihe) Glatk pkretanje (standardizirani prces zamjene alata pbljšava knzistentnst i kvalitetu) 39

40 Osnve SMED a SMED je razvi Shige Shing, japanski industrijski inženjer kji je bi iznimn uspješan u pmaganju kmpanijama da drastičn smanje vremena zamjene alata. Njegv psa, na kraju je dve d dkumentirane redukcije vremena prmjene alata, kja je u prsjeku bila manja za 94% krz širk spektar kmpanija. Na primjer, sa devedeset minuta, na manje d pet minuta. Vremena zamjena sa tak drastičnim faktrm pbljšanja tešk je zamisliti, ali je lak bjasniti na jednstavnm primjeru zamjene ktaca: Prsječnm čvjeku za zamjenu jedng ktača na autmbilu, bez pretjerivanja, treba k 15 minuta. Trenutni rekrd za zamjenu sva četiri ktača na vzilu u Frmuli 1 je 1,92 sekunde. [4] Mnge tehnike kje se kriste u bks ekipama na Frmuli 1, kriste se i u SMED metdi. Na primjer, izvđenje št je više kraka mguće prije neg vzač upće pmisli na zaustavljanje u bksu, krištenje uigrang i krdinirang tima za izvđenje više kraka paraleln, stvaranje standardizirang i visk ptimizirang prcesa. U stvari, taj put d zamjene ktača d 15 minuta na 1,92 sekunde, mže se smatrati SMED putvanjem. U SMED u prmjene se sastje d kraka kje se nazivaju elementi. Pstje dvije vrste elemenata: Interni (unutarnji) elementi elementi kji mraju biti završeni kada prema stji. Eksterni (vanjski) elementi elementi kji mgu biti završeni kada je prema u radu. SMED prces, slika 2.5, fkusira se na izvđenje št više elemenata tak da budu vanjski elementi, pjednstavljeni, mtrizirani, te št tečniji. 40

41 Prije SMED a Zamjena Razdvjen Zamjena Ekstern Prmijenjen Zamjena Izbačen Ekstern Tečn Zamjena Mtriziran Izbačen Ekstern Slika 2.5: Grafički prikaz SMED prcesa Jednstavne upute za uvđenje SMED a Odličan način za blje razumijevanje SMED a je prći krz primjer implementacije. Ovaj dlmak sadržava uprav t, krak p krak smjernice za jednstavnu i praktičnu implementaciju SMED a Prije pčetka Gtv svaka prizvdna tvrtka kja bavlja izmjene mže imati kristi d SMEDa. T ne znači, međutim, da SMED treba biti prvi priritet. U stvarnm svijetu, tvrtke imaju knačne resurse, a ti resursi bi trebali biti usmjereni na mjest gdje će generirati najblji pvratak istih. Dakle, št bi treba biti priritet? Za većinu tvrtki, prvi priritet treba bi biti: sigurati da pstji jasn razumijevanje gdje se prduktivn vrijeme gubi i da se dluke inicijativama za pbljšanje temelje na čvrstim pdacima. T znači pstavljanje sustava za prikupljanje i analizu pdataka prizvdnji. Uglavnm, "zlatni" standard za pdatke prizvdnim perfrmansama je mjerenje OEE a, s ddatnim pdjelama kategrija gubitaka OEE a u Šest velikih gubitaka i detaljnu pdjelu gubitaka dstupnsti OEE a u kdve s vremenskim razlzima (uključujući kdve za praćenje vremena prmjene alata). 41

42 Jednm kad sustav za mjerenje prizvdnih perfrmansi bude na mjestu, prikupljam pdatke najmanje dva tjedna kak bi dbili jasnu sliku tme gdje se gubi prduktivn vrijeme. U tablici 2.7, prikazan je kada pčeti primjenjivati dređeni prgram. Stavka SMED TPM Opis Ak izmjene predstavljaju značajan psttak izgubljeng vremena prduktivnsti, na primjer najmanje 20%, prepručljiv je nastaviti sa SMED prgramm. U suprtnm, ka priritet fkusa pstaviti TPM prgram. Tablica 2.7: Razmatranje pririteta Prvi krak drediti pdručje primjene U vm kraku dabirem ciljan pdručje za pilt SMED prgram. Idealna prema ima karakteristike kje su prikazane u tablici 2.8: Stavka Trajanje Varijacija Mgućnsti Pznavanje Ograničenje Opis Vrijeme zamjene alata je dvljn dug da ima značajng prstra za pbljšanje, ali pet ne predug (na primjer, jedan sat zamjene alata predstavlja dbru granicu). Pstje velike varijacije u vremenima prmjene alata (na primjer, varira između jedng d tri sata). Pstji više mgućnsti za izvršavanje zamjena svaki tjedan (tak da se predlžena pbljšanja mgu brz testirati). Zapslenici kji pznaju premu (perateri, sblje za državanje, siguranje kvalitete i vditelji) angažirani su i mtivirani. Ak kmad preme predstavlja graničenje ili usk grl, ta pbljšanja biti će nepsredn d kristi. Ak se dabere graničavajuća prema, ptrebn je minimizirati ptencijalni rizik izgradnjm privremeng zaliha i na drugi način sigurati da se nečekivana vremena zastja mgu tlerirati. Tablica 2.8: Idealne karakteristike preme 42

43 Kak bi se stvrila širka baza pdrške za SMED prjekt, ptrebn je uključiti puni spektar pridruženih zapslenika u prces dabira i naprn raditi na stvaranju knsenzusa unutar tima dabiru ciljne preme Drugi krak identificirati elemente U vm kraku, tim zajedn radi na identificiranju svih elemenata kje je ptrebn zamijeniti. Najučinkvitiji način za t je snimanje cjelkupne prmjene alata, a zatim iz raditi na temelju snimke radi stvaranja uredng ppisa elemenata, d kjih svaki uključuje: Opis št se radi Tršak u vremenu klik treba da se dređeni element završi U tablici 2.9 napisani su neki d savjeta za vaj krak: Stavka Opis Elementi Bilješke Čvjek i strj Ostale bilješke Prmatranje Rezultat ubičajene zamjene biti će 30 d 50 dkumentiranih elemenata. Brza metda hvatanja elemenata je stvriti niz pst it bilješki kje su zalijepljene na zid u redslijedu u kjem se izvde tijekm prebacivanja. Obavezn uhvatiti i "ljudske" elemente (elemente u kjima perater radi nešt) i elemente "preme" (elementi u kjima prema radi nešt). Ka št je kasnije pisan, ljudski elementi bičn su najlakši za ptimizaciju. Tijekm snimanja videzapisa neklik prmatrača uzima bilješke. Pnekad će prmatrači primijetit stvari kje su stale prpuštene na snimci. Sam prmatrati dpustiti da prmjena alata zaprimi vlastiti tk. Tablica 2.9: Savjeti za identifikaciju elemenata Prdukt vg kraka treba bi biti ptpuni ppis elemenata zamjene, svaki s pism i vremenskim trškm. 43

44 Treći krak razdvjiti eksterne elemente U vm kraku, ptrebn je drediti krake u prcesu zamjene alata kji mgu biti bavljeni sa mal ili bez prmjene dk strj radi. Identificiraju se ka eksterni elementi zamjene alata. Ne rijetk je da se vrijeme zamjene alata sa vim krakm čak i preplvi. Za svaki element tim bi treba pstaviti sljedeće pitanje: mže li vaj element biti dvršen, na način kak se trenutačn izvdi ili s minimalnm prmjenm, dk strj radi? Ak je dgvr da, element je pželjn kategrizirati ka eksterni i pmaknuti ga nakn ili prije sam zamjene alata, prema ptrebi. Primjeri prikladnih elemenata za takav režim uključuju: Dhvaćanje dijelva, alata, materijala i / ili uputa. Pregled dijelva, alata i / ili materijala. Čišćenje kje je mguće izvesti dk je prces u hdu. Prvjera kvalitete za psljednji ciklus prizvdnje. Prdukt iz vg kraka treba bi biti ažurirani ppis elemenata zamjene alata, pdijeljen u tri dijela: vanjski elementi (prije zamjene), unutarnji elementi (tijekm zamjene) i vanjski elementi (nakn zamjene alata). 44

45 Četvrti krak pretvriti interne elemente u eksterne U vm kraku pažljiv se ispituje trenutni pstupak zamjene alata, s ciljem prebacivanja št je mguće više internih elemenata u eksterne elemente. Za svaki interni element, tim bi treba pstaviti sljedeća pitanja: Ak pstji način da vaj element bude eksterni, št bi t bil? Kak bism t mgli? T će rezultirati ppism elemenata kji su kandidati za daljnje djelvanje. Taj ppis, treba bi biti tak rganiziran da se na najpriritetnije elemente djeluje najprije. U snvi, t se svdi na izvđenje analize trškva i kristi za svaki element: Trškvi mjereni materijalima i radm ptrebnim za nužne prmjene. Dbitak mjeren vremenm kje će se eliminirati d zamjene alata. Nakn št je ppis priritetan, mže se zapčeti sa prvđenjem ptrebnih prmjena Peti krak pjednstaviti prestale elemente U vm kraku prestali elementi pregledavaju se s ciljem pjednstavljenja i pjednstavljivanja kak bi se mgli dvršiti u manje vremena. Najviši priritet treba dati internim elementima kji pdupiru primarni cilj skraćivanja ukupng vremena zamjene alata. Za svaki element, tim bi treba pstaviti sljedeća pitanja: kak se vaj element mže dvršiti u manje vremena? Kak mžem pjednstaviti vaj element? Ka i u prethdnm kraku, treba se kristiti jednstavna analiza trškva i kristi za dređivanje pririteta djelvanja na elementima. Panta iz vg kraka trebala bi biti skup ažuriranih radnih uputa za zamjenu alata (t jest, stvaranje standardizirang rada) i znatn brže vrijeme zamjene alata. 45