Obrada tla. Temeljne postavke obrade tla. O b r a d a. Osnovna obrada tla. Dopunska obrada tla. Reducirana obrada tla. t l a. Sustavi obrade tla

Transcription

1 Obrada tla Naziv mdula: Osnve agrikulture Tematska cjelina: Agreklške snve biljne prizvdnje Smjer: Preddiplmski, Mehanizacija Predavač: Prf. dr. sc. Danijel Jug Temeljne pstavke brade tla Osnvna brada tla Dpunska brada tla Reducirana brada tla Sustavi brade tla O b r a d a t l a

2 Temeljne pstavke brade tla Obrada tla predstavlja svaki mehanički zahvat u pedsferu, s ciljem: frmiranja antrpgeng (kulturng) slja tla frmiranja pvljnih vdzračnih dnsa uništavanja biljng pkrivača unšenja gnjiva u tl krigiranja klime (akumulacija, knzervacija, dvdnja) ppravljanja fizikalng, kemijskg i bilškg kmpleksa tla Krajnji cilj svake brade tla je stvarivanje prinsa TLO BILJKA OBRADA GNOJIDBA PRINOS KLIMA OSTALO ZNANJE ORGANIZMI Obradiv tl: pvršina kju Čvjek sustavn i neprekidn kristi u biljnj prizvdnji Oranica: bradiva pvršina kja se svake gdine redvit brađuje, a u pravilu re

3 Obrada tla prema dubini i vlumenu brađeng tla: vrl plitka brada d 10 cm 2 plitka brada d 20 cm 3 srednje dubka brada d 40 cm 4 dubka brada d 100 cm 5 vrl dubka brada više d 100 cm > Vrl plitka ( 10 cm): priprema sjetveng slja, razbijanje pkrice, mgućuje prdr vde i zraka, disanje, grijanje tla 2. Plitka ( 20 cm): ist ka pd 1, ddatn za unšenje žetvenih stataka, gnjiva za sjetvu ili sadnju nekih kultura 3. Srednje dubka (20 40 cm): za sjetvu, sadnju, unšenje gnjiva, krekturu klime (eknmija vlagm) i prdubljivanje raničng slja 4. Dubka brada ( 100 cm): meliracija tla, krektura klime, za tla nepvljne usljensti, za neke kulture drvenaste, riglanje 5. Vrl dubka (>100 cm): ist ka pd 4, ali sam s meliracijskim značenjem prmjena mehaničkg sastava raničkg slja ili hriznta u slumu riglanje, dubinsk rahljenje, izbacivanje pijeska iz dubine Dubina brade tla visi : - apslutnj dubini tla - stanju pdzemnih vda -teksturnjgrađi i usljensti (stratifikaciji) -reljefu -klimi - izvru energije - sredstvima za bradu - zahtjevima kulture -agrtehničkj namjeni (meliracijske dlike) - eknmskj mći gspdarstva

4 Dubina brade tla i brj zahvata brade tla krz pvijest su se mijenjali i t gtv redvn s tendencijm pvećanja dubine i pvećanja brja zahvata pršlst vrijeme sadašnjst Dubina tla Brj prhda Dubina brade tla knvencinalni pristup Dubina brade tla suvremeni pristup Trend pvećanja dubine snvne brade zaustavlja se pčetkm 20 st., a brada tla pstaje dvsmjerna stagnacija pvećavanja zahvata dubine brade smanjenje dubine i brja zahvata pri bradi tla Prmjene u tlu izazvane bradm Fizikalne - kemijske - bilške Najveći utjecaj brade tla je na prmjenu fizikalnih svjstava: 1. pvećava se vlumen tla, u krist mikrpra 2. smanjuje se tpr tla i kherencija 3. prmjena strukture 4. pvećava se prpusnst za vdu i zrak 5. prmjena kapaciteta tla za vdu i zrak (prmjena ksidacijskih prcesa) 6. smanjuje se kapacitet za tplinu i vdljivst 7. prast evapracijske pvršine (jače zagrijavanje) 8. ključn: regulacija vd-zračnih dnsa, a v u lančanj reakciji utječe na: 9. rad bikmpnente tla (mikr- i makrrganizmi) pjačan disanje tla: više CO 2, veća aktivnst tekuće faze tla, veća mineralizacija rganske tvari, veća mbilizacija hraniva (pzitivan i negativan utjecaj)

5 Razlzi smanjenju dubine brade tla i smanjenju brja zahvata pri bradi prizlaze iz negativnih učinaka brade: kvarenje strukture tla mehanička disperzija zbijanjem tla u vlažnm stanju erzija vdm i vjetrm stvaranje tabana brade (blest "tabana pluga i tanjurače") stvaranje diskntinuiteta u tlu (dubinska zbijanja) neprpusni sljevi pgršanje hidrauličkih svjstava tla prmjene u vlumnj gustći prziteti distribucija pra inenziviranje nehmgensti tla (puktine, kanalići, velike šupljine) veće amplitude temperatura kd brađivang tla reduciranje bikmpnente tla

6 Suvremeni pristup biljnj prizvdnji Maksimalizacija Optimalizacija Specijalizacija Učinkvitst Knvencinalni pristup Suvremeni principi Knzervacijski pristup Definiranje pjmva :: Knvencinalna brada tla Knzervacijska brada tla Reducirana brada tla :: uključuje prednsti i nedstatke svakg d sustava brade visn ciljevima Glavni zahtjev prema bradi tla Dubinu brade tla i brj prhda strjevima i ruđima p pvršini tla treba prilagditi agreklškim uvjetima, a razinu prizvdnje eknmski uskladiti NEMA JEDINSTVENOG OPTIMALNOG SUSTAVA OBRADE TLA!!!

7 Pvljn stanje tla za bradu Sadržaj vde je ključan jer njemu visi niz drugih prcesa, sbit kherencija i plastičnst tla Kherencija predstavlja sile kje drže čestice tla na kupu (agregate). Sile kherencije su veće u suhm, glinenm tlu i vlaženjem tla se smanjuju Plastičnst predstavlja spsbnst vlažng tla za mdeliranje prmjenu blika. Raste s vlažnšću tla. Uprav sadržaj vde kada je pvljan dns sila kherencije i plastičnsti predstavlja pvljan mment za bradu Prema LYON u grafički prizlazi ka najblji mment za bradu tla kad je vlažnst između tčke krutsti i tčke žitksti prema Cassagrandeu (C 0 i C 1 ). T je, ugrub, u praksi između 40 60% maksimalng kapaciteta tla za vdu Kd teških tala glavni uzrčnik kratkm razdblju za bradu su jače ljepljivi, sklni bubrenju sekundarni minerali gline (mntmrilnit) i neke humusne tvari bitumenskg karaktera. T su tzv. minutna tla, kratkg razdblja vlažnsti za bradu. Ili su suha, ili mkra Shema: Pvljn stanje vlažnsti tla za bradu

8 Kak praktičn drediti da li je tl pvljne vlage za bradu? tl pd pritiskm u ruci vda izlazi = nepvljn mkr, staje slijepljen = plastičn ne mže se stisnuti = suh Kada je pvljn? Spustim grudu zemlje s 1 m visine, ak se raspadne = pvljn za bradu Ili, lpata: tl se mrvi = pvljn za bradu Suh tl: grmade, jaki tpri, lmvi, lša kakvća ranja Mkr tl: razmazuje se, lijepi. Ne brađivati! Dugtrajni gubitak pvljne strukture Redslijed brade tla na gspdarstvu: TEŽA : LAKŠA prednst uvijek imaju teža tla, sbit minutna U JESEN: najprije brađivati teža, a zatim lakša U PROLJEĆE: brnutim slijedm d jeseni Kategrije tla s bzirm na kličinu vde u tlu i na tlu kategrija stanje tla s bzirm na prisutnst vde mgućnst (stanje) brade tla 0 ekstremn suh i tvrd ne mže se brađivati 1 suh i tvrdnul tešk se brađuje 2 prsušen brada težana 3 umjeren vlažn i ne lijepi se stanje za bradu pvljn 4 jače vlažn i mdelira se brada težana 5 mkri blatn tešk se brađuje 6 zasićen vdm, a u depresijama leži vda brada nemguća 7 vdaležinatlu brada nemguća

9 Osnvna brada tla ranje riglanje dubinsk rahljenje psebni načini primjena eksplziva Osnvni zadaci brade tla: ptimizacija stanja tla za klijanje sjemena, nicanje, rast i razvj usjeva Pčetak ere intenzivne dubke brade tla mgućen je tkrićem klasičng lemešng pluga PODJELA OBRADE TLA: prema agrtehničkj namjeni prema uptrijebljenim ruđima načini brade Prema agrtehničkj namjeni: OSNOVNA, primarna, temeljna DOPUNSKA, sekundarna, pvršinska Osnvna brada: ima zadatak zahvatiti masu tla d dubine d kje će se razvijati glavna masa krijenja i di u kji će dći sjeme i sigurati uvjete za prcese klijanja, nicanja, rasta i razvja Dpunska brada: dpunjuje snvnu bradu tla, "drađuje" i "finalizira" sjetveni slj za sjetvu ili sadnju Prema načinu brade: buhvaća zahvat ili peraciju bavljenu nekim ruđem i p njj nsi ime: plug = ranje; tanjurača = tanjuranje, itd.

10 ORANJE Dvije snvne vrste plugva: 1. LEMEŠNI (ranični) klasični a) brazda u desn b) premetnjak 2. DISKOSNI a) pravi b) tanjurasti 3. NOVE PREINAKE ILI ADAPTACIJE PLUGOVA LEMEŠNI PLUG radi na principu rezanja i struganja, a zahvaćeni di se naziva brazda ili plastica Daska (dgrnjača) Lemeš (ral) Plug je jedin ruđe kje izričit OKREĆE i miješa tl! Učinak brade tla na svjstva tla: pvećava se vlumen tla za 20 25% smanjuje se kherencija ppravlja se struktura ppravlja se makrprznst ppravlja se kapacitet za vdu i kapacitet za zrak ppravljaju se tplinska svjstva migrirana hraniva se pnv vraćaju na pvršinu i pdliježu ksidacijskim prcesima Negativna strana: lemešni plug u dužj uprabi na istu dubinu, u humidnj klimi, na teškm tlu glača pdranični slj št dvdi d frmiranja teže prpusng slja, tzv. taban pluga Rješenje: pvremen mijenjati varirati dubinu ranja ili pdrivati razrahliti zbijeni slj Klasični plug (4 brazdni)

11 Plug s predranikm (lemešni plug) Ispred glavng plužng tijela, cm ispred vrha rala, nalazi se manje plužn tijel (za 1/3 krpusa glavng). Radi d cm dubine, za blje unšenje žetvenih stataka, krva, stajskg gnja, za zbijen i brasta pvršinski slj Plug premetnjak Različite izvedbe predplužnjaka DISKOSNI PLUG pravi (svaki disk na svjj svini s regulacijm, cm Ø) tanjurasti (na jednj svini svi diskvi, cm Ø) Princip rada: rtacija Dubina rada: 30 cm Dbra strana: ne glača pdranični slj za teška, zbijena, suha, skeletidna tla za tla s biljnim stacima nakn krčenja vćnjaka, vingrada, šumaraka (žile, krijenje) za tla sklna erziji

12 Dubina ranja vrl plitk ranje d 10 cm plitk ranje cm srednje dubk ranje (ubičajen) dubk ranje cm vrl dubk ranje cm prek 50 cm više nije ranje, već riglanje Brzina ranja Za nrmalne uvjete 4 8 km/sat. Ispd 4 km/sat mali učinak i slabija kakvća u kretanju i sitnjenju plastice. Iznad 8 km/sat: veći utršak energije, pvećani tpri tla i utršak griva i maziva, tršenje (habanje) strjeva i ruđa i veća pažnja vzača. Mže i 9,5 km/sat za manje dubine ranja i prilagđene plugve Uspredba različitih plužnih dasaka Knvencinalna Šuplja daska Rmbidna daska

13 TEHNIKA ORANJA (tehnika slaganja brazdi pri ranju) Ovisi : reljefu, svjstvima tla, vdnim prilikama, klimi, vučnj sili, vrsti pluga, veličini i bliku parcele Oranje mže biti: ranje u ravnicu ranje u slgve figurn ranje ranje na grebenve ranje na sistematiziranim terenima u ravnici i nagibu Oranje u ravnicu Sve se brazde plažu na jednu stranu, a kriste se premetnjaci Svake se gdine mijenja strana plaganja brazde Nema gubitka pvršine Pgdn: za ravnice tla blje dreniransti u manje vlažnj klimi

14 Oranje na slgve Za sva tla, psebice u vlažnj klimi i na nagnutim terenima, za klasične plugve, s plaganjem plastice u desn Dijeli se na: Naravanje Razravanje Naravanje pčinje u sredini slga. Najprije tvaranje brazde (sendvič), pa nar, da ne stane neizrang dijela (krv, zbijen tl) Dalje se re ubičajen, plaganjem brazde u desn U sredini nastaje NAOR mal uzdignuće NAORAVANJE Otvaranje "sendviča" na sredini slga Zatvaranje "sendviča" i nastavak naravanja

15 Razr predstavlja gubitak pvršine, ali u humidnijim prilikama služi za dvdnju Razravanjem i naravanjem dbiju se slgvi Ka pvljna širina smatra se ne više d m( brazda), visn dužini parcele i svjstvima tla Dužina slga: U strjnj bradi za manje agregate m, a jače strjeve 1000 m Kmbinacija dužine i širine slga: 400 m m 1000 m m Na kraju slga: UVRATINA. Njena širina visi duljini i širini agregata Važn: Razri i nari se za svak slijedećeranjesmjenjuju RAZORAVANJE Otvaranje "sendviča" na rubvima slga Zatvaranje "sendviča" i nastavak razravanja

16 FIGURNO ORANJE pčetak u primjeni parng strja, na velikim pvršinama, prpusnim tlima, u manje vlažnj klimi. U sredini table nekim se d načina izre figura (datle naziv) i k nje baviti ranje u krug. Ostatak na uglvima izrati ubičajen Uvratine se uvijek ru psljednje ORANJE U GREBENOVE (humke) Primjenjuje se pri izrazit nepvljnim pedlškim ili klimatskim prilikama Nepvljne pedlške prilike: plitak supstrat, tanak slj pldng tla na šljunku. Ptrebn je pvećati vlumen brađeng tla za krijen Nepvljne klimatske prilike: perihumidna klima, niska evapracija. Humak (greben) mgućuje cijeđenje vde, sušenje i zagrijavanje tla Pvršina se najprije plšn re, zatim se psebnim dvkrilnim plugvima (s dvije daske lijevm i desnm) ka plug dgrtač, izvedu humci za sjetvu U sušnim prilikama sjetva se bavlja na dn humka, a u vlažnim uvjetima na vrh humka Ova brada je pgdna za kulture širkg reda (npr. kukuruz), a smjer grebenva je sjever jug (zbg inslacije) U humidnim prilikama: dvđenje vde kanalima (jarcima) između humaka i skupljanje u veće kanale Grebenvi

17 RIGOLANJE Riglanje je ranje na veću dubinu d 50 cm, izuzetn 200 cm. Zbg nepvljng dnsa dubine prema širini plastice, nepraviln miješanje hriznata. Nakn riglanja prvdi se: ravnanje, izmrzavanje, bigenizacija pvršinskg slja tla. Zadatak cilj riglanja 1. Meliracijski zadatak ppravljanje nepvljne usljensti tla 2. Ppravka mehaničkg sastava raničng slja (lesivirana tla, mal gline u raničnm slju) 3. Neke kulture t izričit zahtijevaju (hmelj) 4. Krektura klime (i humidni i aridni uvjeti) Tri su stupnja riglanja: cm cm više d 150 cm Riglaju se sam tla velike efektivne dubine. Prate ga grmna rganska i mineralna gnjidba humizacija, fsfatizacija, kalizacija, čest i kalcizacija. Djelvanje meliracijske brade tla visi tipu tla, kulturi i vremenskim prilikama

18 DUBINSKO RAHLJENJE TLA Obrađeni slj tla staje in situ na mjestu, sam ga se narušava. Razlzi za vaj zahvat (u dnsu na riglanje): 1) sjetljivst kulture na izbačen sirv tl (mrtv) na pvršinu, u sjetveni slj 2) pstjanje tvrdg, tešk prpusng pdraničng slja (hriznta) u prfilu tla 3) zbijeni (antrpgeni) pdranični slj (sprječava prdr krijena i vde) Učinci: Dubinskim rahljenjem prdubljuje se fizilški aktivni prfil, razbija se zbijeni, neprpusni slj (infiltracija vde, krijena) i jača mikrbilška aktivnst tla PODRIVANJE dublje zadire u pdranični slj (8 15 cm), ali tl staje razrahljen i na mjestu. Razlzi pdrivanja: na tlima sa zbijenim pdraničnim sljem i ak ima dkaza da bi dubljim ranjem dšl d pada prinsa. Inače, prednst ima ranje d te dubine. Pdrivati treba dk je tl na tj dubini suh (ljet) Maksimalna pvećanja prinsa 60% ( 20 30%), a trajanje učinka 1 2 gdine Djelvanje pdrivanja u dnsu na ranje na istu dubinu, bičn ne daje prednst Na pdrivanje kulture različit reagiraju, a takđer i vremenske prilike utječu na reakciju

19 VERTIKALNO DUBINSKO RAHLJENJE Primjena: na tlima kja imaju zbijeni, neprpusni slj ispd 40 cm, a težeg su mehaničkg sastava Oruđa: rahljačiu dvije izvedbe: 1. pasivni 2. vibracijski (vibrtileri) Nakn vertikalng dubinskg rahljenja tl je sjetljiv na gaženje i ak se želi sačuvati učinak rahljenja tl se ne smije gaziti mkr, a brađivati ga treba št manje i plitk. Učinak traje bičn 3 6 gdina, visn tipu tla, klimi, a najviše kasnijj tehnlgiji gaženju! Vibrtiler POSEBNI NAČINI OSNOVNE OBRADE TLA Imaju isključiv meliracijsk bilježje IZBACIVANJE PIJESKA na pvršinu radi ppravke mehaničkg sastava raničng slja Besknačna pužnica pd kutm 45, s dubine (mže d 3 m) vadi pijesak, 3 5 cm na pvršinu, kji se miješa s tlm raničng slja (plderi u Nizzemskj) PREMJEŠTANJE HORIZONATA s niže na višu razinu u prfilu (ispd raničng slja) Dubinski rahljačis krilima na dnjem dijelu radnih elemenata prlazm krz tl, miješaju dnje sljeve

20 Primjena eksplziva za razbijanje debelih, kmpaktnih, glinastih sljeva tla kji se drugim ruđima ne mgu razrahliti, ka št je npr. slj sljepljenca rtštajna, neprbjng za krijen i vdu Minirati se mže: a) cijela pvršina b) pjedinačna mjesta (za sadnju npr. vćaka, vinve lze) kristi se ubičajeni eksplziv učinci rahljenja su vrl jaki istvremen se mže baviti i rganska gnjidba ČIMBENICI O KOJIMA OVISI DUBINA OSNOVNE OBRADE TLA 1. tl 2. klima 3. reljef 4. vučna sila 5. ruđa za bradu 6. sustav gnjidbe 7. bilški zahtjevi kulture 8. razina, dnsn eknmičnst gspdarstva TLO dlučuju apslutna dubina i dubina fizilški aktivng prfila. Teška tla se u pravilu brađuju dublje, a lakša pliće. Izuzetak su teška tla s viskm pdzemnm vdm (brada je plića) i pjeskvita tla u semiaridnj i na prijelazu u semihumidnu klimu (brada je dublja radi zakrjenjivanja biljaka) STRATIGRAFIJA dubka brada s ciljem ppravljanja mehaničkg sastava (gre glinasti, dlje pjeskviti slj i bratn) RELJEF u ravnici dubka brada, a na nagnutim terenima pliće (erzija) KLIMA u ekstremnim aridnim i humidnim klimatima brada je plića zbg plitkg zakrjenjivanja. U Eurpi humidnst raste s juga prema sjeveru: zat u Italiji 45 cm, Hrvatskj 35 cm, Austriji 30 cm, Njemačkj 25 cm, Nrveškj 20 cm

21 VUČNA SILA I ORUĐA veći stupanj razvijensti ruđa mgućuje dublju bradu SUSTAV GNOJIDBE bičn jača gnjidba mgućuje dublju bradu BIOLOŠKI ZAHTJEVI KULTURE dublje zakrjenjivanje bičn traži i dublju bradu (npr. žitarice i trave trebaju pliću bradu, a kukuruzi šećerna repa trebaju dublju bradu) EKONOMIČNOST PROIZVODNJE brada je skupa. Mala ulaganja plitka brada, i brnut. Dublja brada stabilizira prinse prema klimatskim klebanjima. Dubinu brade treba uskladiti s prirdnim uvjetima, prilagditi razini prizvdnje i mra biti eknmski pravdana! Ak se sagledaju svi uvjeti (tl, reljef, klima, eknmija ) prizlazi kak NEMA JEDINSTVENE OPTIMALNE DUBINE OSNOVNE OBRADE TLA!!! Dpunska brada tla blanjanje drljanje ili brananje tanjuranje kultiviranje valjanje psebne tehnike Osnvni zadaci brade tla: ptimizacija stanja tla za klijanje sjemena, nicanje, rast i razvj usjeva

22 BLANJANJE (vlačenje) služi za: razbijanje pkrice nezasijane pvršine ravnanje pvršina za prekid kapilariteta i sprječavanje evapracije i t najčešće na jesenskm ranju brazdi u prljeće, čim prilike dzvle, čim se tl dvljn prsuši razgrtanje krtičnjaka na livadama ili humaka stčne balege na pašnjacima Oruđa: 1. pvezane gredice (za razgrtanje krtičnjaka s ddatkm nževa) 2. dvije ili jedna savijena u luk željezna pluga (šina) "I" prfila (dvstruki T) 3. brijače blanje d tri šine s mgućnšću prmjene kuta rezanja 4. Seljaci čest kriste di kršnje ili granu drveta 5. Suvremena ruđa: ravnjači (planeri) Blanjanje se prvdi u cilju štednje akumulirane vde iz jesensk zimskg vlažng razdblja ("zatvaranje zimske brazde") Blanjaju se lakša tla, dbrg kulturng stanja i stabilne strukture Blanjanje se ne prepručuje za teška i ljepljiva tla, jakg kapilarng uspna, ni za suha tla sklna raspršivanju jer se u mikrdepresijama stvara debela pkrica Smjer blanjanja: dijagnaln ili ks na brazdu ili pprečn Vrijeme: čim je tl prsušen Brzina: 6,5 8 km/sat

23 DRLJANJE služi za: razbijanje pkrice, usitnjavanje tla, pravnavanje pvršine i uništavanje krva. Drljača ima sbit svjstv srtiranja agregata tla izvlačenja krupnijih na pvršinu i stavljanje sitnice uz sjemenke radi bljeg nicanja. Ili, usitnjavanje izvučenih grude iza drugih ruđa Drljače služe za različite uvjete rada i različite namjene Prema bliku radnih elemenata drljače mgu biti: a) Zupčasta ili klinasta drljača (klasična) b) drugi blici zubaca: žlicasti za pdsijecanje krva pačja nga kpljasti za čupanje krva Zubci mgu biti: kruti za teža i zbijenija tla elastični ili perasti ili vibrirajući: za lakša tla i blje rastresanje tla te čupanje Člankvite ili livadske drljače sa zupcima u bliku nževa za njegu livada Klatečadrljača (scilirajuća) pgn s kardana Rtirajuća drljača dva klina u paru rtiraju u krug Oscilirajuća drljača: dva klina u paru rtiraju plukružn Kružna drljača: ekscentar kreće kril Mrežasta drljača ili zglbna: za lagana drljanja, zatvaranje sjemena, laganu pkricu Zubci mgu mijenjati kut prdiranja u tl (manji kut dublje prdiranje)

24 Drljače pljevilice (weeder i) sa dugim elastičnim zubcima za čupanje krva Lančasta drljača za zatvaranje sjemena na fin pripremljenm tlu Zvjezdasta drljača rtirajuća mtika za razbijanje pkrice Psebne vrste valjaka tzv. šuplji cilindri ili valjkaste drljače a) drljače kje se kriste dmah nakn ranja ili u kmbinaciji s ranjem b) drljače kje dlaze ka psljednje u kmbiniranim agregatima u pripremi tla za sjetvu Uvijek dlaze u kmbinaciji s drugim drljačama i ruđima krimleri, sjetvspremači

25 TANJURANJE Tanjurače rade na načelu rtacije, tl sijeku, drbe i miješaju. Kriste se za pvršinsku pripremu tla, uništavanje krva, pred ranje livada, djetelina, presijavanje Dubina rada: cm (mže i d 20 cm) Brzina rada: 4-5 km/sat Smjer: nakn ranja u prvm prhdu u pravcu ranja. Drugi i stali prhdi dijagnaln, pa i pprijek Pdjela tanjurača: a) Prema brju svina: - jednstruke (dvije plusvine) - dvstruke (četiri plusvine) Psebn su ff-set tanjurače s plusvinama pmaknutim u stranu (za vćnjake). Sinnimi: ukšena, bčna, asimetrična

26 b) Prema namjeni: 1. izvedba diska p bdu - s glatkim bdm diska za lakše uvijete - s nazubljenim bdm diska za paranje tratine pri preravanju livada ili za tanjuranje žetvenih stataka 2. veličina diska: cm prmjera za lakša i cm za teža tla 3. razmak diskva: - za grublja ranja, za prvi prhd iza pluga (ranja), za tanjuranje zbijeng, zaraslg, zakrvljeng tla teške tanjurače - za fina ranja, lakša tla, drugi prhd ili psljednji pred primjenu sjetvspremača lakše tanjurače c) Prema vuči: nšene i vučene (na ktačima s hidraulikm) KULTIVIRANJE Ovim zahvatm tl se intenzivnije rahli, sitni, miješa, ali ne kreće, a služi i za uništavanje krva i unšenje mineralnih gnjiva U pravilu dlazi iza ranja, premda ga na lakšim tlima mže i zamijeniti ili mu prethditi Smjer rada: dijagnaln ili ks na ranje Radni elementi: mtičice raznih blika, te kruti i elastični Kpljaste ili streličaste Šiljaste Chisel dlijetaste Trkutaste Guščja ili pačja nga za lakše tl za srednje tešk tl za lakše, srednje tešk i tešk tl za pdsijecanje krva

27 Nsači mtičica mgu biti: - kruti za teža tla, zbijen tl, teške uvjete rada - elastični - pluelastični Vučna sila: za 1/5 manja d ranja na istu dubinu Dubina rada: 5-30 cm ( 10-15) Rad u širinu: - plšna kultivacija, cijela pvršina - međuredna, di pvršine između redva PLOŠNA KULTIVACIJA Suvremene izvedbe ruđa (kultivatra) za plšnu bradu mgućuju prdr dublje u ranični slj, čak d njegve pune dubine T su psebne izvedbe, a nse naziv chisel ruđa (plug) št je američkg prijekla, zatim gruberi, št je njemačkg prijekla, a na našem jeziku t su rvila ili rahljači (kultivatri) - (sve su t sinnimi) Radni elementi: različiti nževi s ddacima krilima, dlijetima za blje rahljenje Granična radna dubina za chisel ruđa je k 30 cm prsječna dubina raničng slja. Oruđa za dublju bradu su već pdrivači ili dubinski rahljači

28 Chisel plugvi se mgu kristiti umjest ranja, ali budući da se tl ne kreće, treba vditi računa kak na pvršini ne bi bil previše žetvenih stataka (meta kvalitetan rad chisel pluga) Kultivatri za plšnu bradu sve se više pjavljuju ka sastavni dijelvi kmbiniranih ruđa U skupinu ruđa kultivatra za plšnu bradu pripada i tzv. Para-plug ili prema nekim autrima pseud plug, a neki ga nazivaju i chisel plugm. Riječ je ruđu sličnm plugu, male daske, malg rala i sam rahli, bez kretanja tla Para plug Primjena: u knzervacijskj bradi tla (cnservatin tillage zaštitna brada tla prtiv erzije) MEĐUREDNA KULTIVACIJA Kd međuredne kultivacije ptrebn je paziti na zaštitnu znu pjas kji se ne brađuje Primjenjuje se tijekm vegetacije kd širkrednih usjeva (uništavanje krva, rahljenje i przračivanje tla npr. zbg nastanka pkrice itd.) Pravil primjene: kada je usjev u ranj fazi razvja, zna primjene je šira, a brada plića u kasnijj fazi vegetacije zna primjene je uska, a dubina veća (radi izbjegavanja presijecanja krijena) Suvremen rješenje međuredng kultivatra

29 VALJANJE Zadatak valjanja je, za razliku d drugih zahvata, da: - zbija tl radi uspstavljanja kapilariteta i dvda vde u sjetveni slj u aridnim uvjetima ili tijekm suše za vrijeme sjetve Ili za prvciranje nicanja krva (prašenje strništa) - za usitnjavanje krupnih agregata tla u pripremi tla za sjetvu - za pritiskivanje sjemena i sitnice tla radi bljeg klijanja i nicanja - za pravnanje tla radi lakših daljnjih peracija kšnja kd djetelina i umjetnih travnjaka - za valjanje mrazm izvučenih biljaka žitarica u prljeće (srijež) - mže i za razbijanje pkrice Valjanje ne smije biti psljednja peracija već kmbiniran s drljanjem da se ne stvre preduvjeti za pkricu, te da se prekine pvršinski kapilaritet i gubitak vde evapracijm Valja se plusuh tl, ne mkr! Brzina rada: 3,5-4 km/sat za teža i 4-5 km/sat za lakša tla Valjanje se bavlja u svim smjervima, a prednst ima dijagnaln Izvedbe valjaka: a) Prema težini p dužnm centimetru: - Lagani, 0,5-1 kg - Srednje teški, 1,5-2,5 kg - Teški, 5-7 kg b) S bzirm na izvedbu vanjske pvršine: -glatki - hrapavi - člankviti (paker)

30 Glatki valjci imaju čelični plašt u bliku širke cijevi, a ispunjeni su pijeskm ili vdm, a mgu biti cijeli d betna. U agregatu je neparan brj tijela. Hrapavi valjci su sastavljeni d klutva (prstena) kji se kreću na zajedničkj svini, a mgu biti u više izvedbi: - prstenasti ili klutasti valjci s glatkim bdm dbr režu i lme pkricu - Zvjezdasti valjci se sastje d zubljenih prstena i dbr usitnjavaju pvršinu tla - Ježasti sastavljeni su d članaka s razvijenm zvijezdm, dugim kracima u bliku klinva, služe za usitnjavanje i zbijanje grube pvršine i dubljih dijelva tla, usitnjavanje suhih gruda i bičn dlaze iza ranja ili u kmbinaciji s ranjem - Cambridge valjci su kmbinacija glatkih prstenva i usk nazubljenih zvijezda i njima se pstiže vrl intenzivn sitnjenje, pa i rahljenje tla - Crss-kill valjci su sastavljeni d pkretnih zubljenih plča-klutva. Prikladni su za teža tla, teške uvjete rada (suh, grudast) i dbr usitnjavaju veće grude Paker valjci bičn dlaze iza plugva za pripremu tla za sjetvu. Sastje se d uskih, ali teških prstenva (40 kg p prstenu), a služe za zbijanje tla na dubini, na dnjem djelu raničng slja, na laganim tlima, i u sušnim uvjetima radi uspstavljanja kapilariteta

31 POSEBNI NAČINI OBRADE TLA Prema namjeni ne pripadaju ni u snvnu ni u dpunsku bradu tla jer ili buhvaćaju psebne knstrukcije ruđa ili su namijenjeni psebnim ptrebama i za dređene eklške uvjete T su slijedeći zahvati: - pvršinsk rahljenje ralicm - listeriranje - brada ispd mrtvg malča - frezanje - brada rtirajućm mtikm - brada rtirajućm lpatm - grtanje KOMBINIRANE OPERACIJE Svaki d sada brađeni zahvat i ruđe sam dijelm priprema tl za nvi usjev (sim freze). T znači, za kmpletnu pripremu tla traži se više prhda različitim ruđima. Kak bi se t izbjegl ili ublažil, suvremena mehanizacija nudi niz rješenja kjima se kmbinira dvije ili više ruđa (radnih peracija) u jednm agregatu Kmbinirane peracije

32 Reducirana brada tla Reducirana brada tla predstavlja u dnsu na klasičnu bradu tla, pjednstavljenu, jeftiniju bradu tla, dnsn bradu sa smanjenim brjem peracija visn zemljišnim, klimatskim i gspdarskim uvjetima Kakv je stanje brade tla u širkj praksi? Velik brj radnih peracija brade tla i prhda ruđima Obrada je skupa: 38 42% ukupnih trškva tpada na bradu, d tga 70 80% na ranje (Izvr energije je nafta) Jaka antrpgena zbijanja zbg gaženja Erzija na valvitm terenu (vdm i vjetrm) Organizacijski prblemi Velika ptreba za mehanizacijm i ljudskim radm Pdjela reducirane brade tla Danas, iz didaktičkih razlga, mgli bi reći da reducirana brada ima 3 cilja: 1. Reduciranje klasičnih sustava brade tla 2. Minimalizacija brade tla 3. Izstavljanje brade tla, tj. krištenje kulturng tla bez brade. Prema nekim autrima reducirana brada tla bi se mgla pdijeliti na 4 smjera: 1 Minimalna brada tla MINIMUM TILLAGE REDUCED TILLAGE 2 Izstavljena brada tla NO tillage ZERO tillage DIRECT drilling 3 Knzervacijska brada tla CONSERVATION TILLAGE 4 Racinalna brada tla RATIONAL TILLAGE

33 Reduciranje klasičnih sustava brade tla i minimalizacija brade tla = I. MINIMALNA OBRADA ili MINIMUM TILLAGE Pri minimalnj bradi tla smanjuje se brj peracija (zahvata) brade, neki d klasičnih zahvata se u ptpunsti izstavljaju, neki se međusbn pvezuju, smanjuje se dubina ili pvršina brade, a ka rezultat svega smanjuju se trškvi brade tla. Minimalna brada tla mže se primijeniti bez pasnsti d pada prinsa na pldnim tlima, pri intenzivnm krištenju mineralnih gnjiva, herbicida, insekticida i fungicida. Minimalnu bradu ne treba prmatrati sam s eknmskg mtrišta, premda je t jak važn, već i sa drugih mtrišta: manje prhda = manje gaženja tla, manje zbijanje blja vdprpusnst, sbit dnjih sljeva tla blja aeracija i blji živtni prstr za biljku Jednm riječju čuvanje tla d pgršanja fizikalnih i bilških svjstava. Iz tga prizlazi aksim minimalne brade (Mihalić): Reducirati vlumen brađeng tla na minimum, svesti bradu na jedan zahvat, čuvati humus i strukturu, spriječiti erziju na pvršini, i napkn, staviti sjeme u pvljne, a krv u nepvljne uvjete. Reduciranje pvršine za bradu T je brada tla sa sjetvm u: a) živi malč b) mrtvi malč i t brada sam u trake u redu za sjeme, a stali di se ne brađuje. Kriste se psebni strjevi till planter i: brada, gnjidba + zaštita ali u redu traci. Odatle i naziv strip tillage c) uzgj kultura u čistj ranici; u usjev se usijavaju djeteline ili trave, s ciljem čuvanja tla d erzije

34 II. IZOSTAVLJENA OBRADA TLA NO TILLAGE ZERO TILLAGE DIRECT DRILLING (N tillage, Zer tillage, Direct drilling, Chemical tillage, Sd planting, Sd seeding, Kill sd planting, Chemisches Pflügen, Laburs chimiques, Nn lavrazine, Semina su ctica, Nulevaja brabtka, Direktvetés itd.) Predstavlja krajnji stupanj reducirane brade tla i u našem jeziku dgvara uzgju usjeva bez brade tla, stariji naziv nula brada Plazna tčka vakvj bradi dlazi u činjenici da u divljini bilje raste BEZ OBRADE, te u skladu s tim zašt nda brađivati tl? Međutim, d pjave herbicida, vrl važan zadatak brade tla bi je uništavanje krva. Pjava herbicida, u temelju je izmijenila vaj zadatak. Dbiveni su ttalni herbicidi na snvi GLIFOSATA čije je djelvanje agresivn, a kratk nakn primjene djelvanje se gubi pa je ubrz nakn primjene mguća sjetva. T je mgućil sjetvu bez brade tla Bitna pretpstavka većine inačica je permanentni malč d biljnih rezidua Kriste se psebni strjevi sijačice za više peracija: tvaranje brazdice za ulaganje gnjiva i sjemena, uređaji za gnjidbu, sjetvu i zaštitu

35 III. KONZERVACIJSKA OBRADA TLA je sustav brade tla u kjem se biljni staci zadržavaju NA ili BLIZU same pvršine, ili se država neravnst pvršine, ili pak bje, da bi se suzbila erzija i pstigli pvljni dnsi TLO:VODA. ILI Knzervacijska brada tla se definira ka bil kji sustav uzgja biljaka kd kjeg je pvršina tla prekrivena s minimaln 30% žetvenih stataka nakn bavljene sjetve usjeva (Eck i Brwn, 2004). Sustavi knzervacijske brade tla u SAD u buhvaćaju slijedeće sustave brade tla sjetve: Izstavljanje brade (NO TILL) Obrada tla u grebenve (RIDGE TILL) Obrada tla u trake (STRIP TILL) Obrada tla u malč (MULCH TILL) Reducirana brada (REDUCED TILLAGE)

36 IV. RACIONALNA OBRADA TLA (Ratinal tillage) Predstavlja pjednstavljenje zahvata (peracija) brade, tj. redukciju frekvencije (brja prhda), dubine i intenziteta brade, sve d faze kja predstavlja stvarne ptrebe biljaka, uvažavajući brbu prtiv krva i strukturu tla. T je izvđenje brade tla na najracinalniji način kmbiniranjem ruđa, zamjene jedng drugim, kmbiniranje zahvata, itd., s ciljem pvećanja učinkvitsti brade tla, pjeftinjenja, brzine izvđenja i sl. Perspektiva kd nas?! U tm pgledu prigde za širku praksu su mngbrjne. Npr.: zamjena pluga chiselm za pšenicu iza sje, niz kmbinacija ruđa i sl. Ukupne svjetske pvršine pd knzervacijskm pljprivrednm 117 mil, ha (vrijednsti p kntinentima izražene su u % d ukupnih pvršina) Sjeverna Amerika 34.1 Eurpa 1.0 Azija 2.2 Afrika 0.3 Južna Amerika 47.6 Australia 14.7 Derpsch i Friedrich, 2010.

37 U današnje se vrijeme isprepliću dva pravca agresivniji zahvati u tl i primjena različitih sustava reducirane brade tla Ukupne pvršine u svijetu pd N tillage sustavm (ha) Država Izvr* 2008/ gdina SAD Argentina Brazil Australija Kanada Paragvaj Kina Kazahstan Blivija Urugvaj Španjlska Južna Afrika Venecuela Francuska Finska Čile Nvi Zeland Klumbija Ukrajina Ukupn * Reducirana brada tla nije pljprivreda naših predaka i nije krak nazad!!! Sustavi brade tla spajanje pjedinačnih zahvata snvne i dpunske brade tla u jednu lgičnu cjelinu Na izbr dgvarajućeg sustava brade tla utječu: klima, reljef, svjstva tla, sustav biljne prizvdnje, izvr energije, ruđa i eknmičnst prizvdnje Nema jedinstveng, pće prihvaćeng sustava brade tla za dređene kulture, već se n mra prilagđavati eklškim uvjetima, a t znači da ima ne sam reginalni već i lkalni karakter (čak i na istm gspdarstvu) Uvijek treba izabrati naj sustav brade tla kji je najblje usklađen sa agreklškim svjstvima (tl, reljef, klima) i zahtjevima kulture, i kjima je eknmski najprihvatljiviji

38 Sustavi brade tla -pdjela - 1. SUSTAVI OBRADE TLA NA ORANICI A) Sustav brade tla za zimine (sjetva u jesen) B) Sustav brade tla za jarine (sjetva u prljeće) C) Sustav brade za interplirane usjeve (kasna prljetna i ljetna sjetva) 2. PREORAVANJE DJETELINIŠTA I UMJETNIH TRAVNJAKA 3. PRETVARANJE PERMANENTNIH TRAVNJAKA U ORANICU 4. SUSTAV OBRADE TLA ZA DRVENASTE KULTURE 1. SUSTAVI OBRADE TLA NA ORANICI Sustavi brade tla - za zimine - Sustavi brade tla za zimine Pstji neklik varijanata brade tla u vm sustavu, visn slbdnm intervalu između dva usjeva dnsn vremenu napuštanja tla d strane predusjeva i sjetve nvg, mže biti d neklik dana d neklik mjeseci I II III IV V - VI - Ljet vrl plitka brada strništa (prašenje) + plitk ljetn ranje vrl plitka brada tla (prašenje) ranje za sjetvu vrl plitka brada (prašenje) + sjetven ranje Jesen ranje za sjetvu i pvršinska priprema (finalizacija brade) ranje za sjetvu i pvršinska priprema (finalizacija brade) finalizacija bez prethdng plićeg ranja ili s ranjem pliće ranje + ranje za sjetvu i finalizacija brade ranje za sjetvu i finalizacija

39 Sustavi brade tla - za zimine - PRAŠENJE STRNIŠTA: Obavlja se dmah nakn žetve u ljetu, najčešće plugm, 8-12 cm, a u nvije vrijeme tanjuranjem težim tanjuračama Zašt dmah iza žetve, plitk i s kjim ciljem? - Prekida se kapilaritet i evapracija te gubitak vde - Prvciraju se sjemenke krva na nicanje, a kasnijim zahvatm ljetng ranja krv će se uništiti - Uništavaju se pnikli krvi i ni u vegetaciji - Unse se u tl žetveni staci ka energetski materijal za bikmpnentu, dakle pjačava se rad mikrrganizama UGORENJE - Omgućuje se prdr u tl ljetnih brina (velika briga za vdu jer treba bikmpnenti i za nicanje krva) - Olakšava se daljnja ljetna brada jer se smanjuju tpri tla Sustavi brade tla - za zimine - Prašenje strništa je ptrebn baviti dmah nakn žetve: - zat št se tl brz suši dnevni gubitak vde iz tla je 1-2%, a ak vlaga tla padne ispd 1%, prašenje se znatn težava (lša kvaliteta) - vda je ptrebna za rad mikrrganizama i razgradnju - nakn prašenja krisn je pvršinu pvaljati i dmah pdrljati radi uspstave kapilariteta u raničnm slju, i prekida kapilariteta na pvršini tla.

40 Sustavi brade tla - za zimine - PLITKO LJETNO ORANJE Obavlja se na dubinu d cm, 4-5 tjedana iza prašenja strništa, s ciljem: - uništavanja pniklih krva i prvkacije nvih - spuštanja prcesa ugrenja dublje u tl - unšenja mineralnih i rganskih gnjiva Danas se sve više napušta a primjenjuje se reducirana brada! ORANJE ZA SJETVU Obavlja se na dubinu d cm, visn planiranm usjevu, a služi za unšenje gnjiva ZAVRŠNA (FINALNA) OBRADA Običn je t tanjuranje, drljanje, kultiviranje ili kmbinirana ruđa Sjetvspremačima (kmbiniranim ruđima) bavlja se psljednji prhd prije bavljanja sjetve Sustavi brade tla - za jarine - Sustavi brade tla za jarine Zadatak je isti ka i kd zimina + (u našim uvjetima) skupljanje vlage tijekm jesensk-zimskg (vlažng) razdblja za sušnije razdblje tijekm ljeta. Ima više inačica vg sustava, visn vremenu napuštanja predusjeva i vremenu sjetve a) brada za jarine iza zimina I II III prašenje strništa + plitk ranje prašenje strništa ili plitk ranje prašenje strništa + plitk ranje ljet jesen prljeće dubk ranje ± pdrivanje dubk ranje ± pdrivanje dubk ranje ± pdrivanje finiš finiš IV prašenje strništa + dubk ranje - finiš V dubk ranje ± pdrivanje plitka brada finiš plitk ranje + finiš

41 Sustavi brade tla - za jarine - b) brada za jarine iza jarina jesen prljeće VI dubk ranje ± pdrivanje finiš VII - prljetn ranje za sjetvu + finiš VIII - plitk ranje + sjetven ranje + finiš - Pstji dsta inačica vg sustava, a neke se etape izstavljaju ili zamjenjuju drugima (reducirana brada) - Zatvaranje zimske brazde (blanjanjem ili drljanjem) dlazi ka bavezna mjera u našim uvjetima na pvljnim, strukturnim tlima (istčna i srednja Slavnija) radi čuvanja skupljene vlage. Ne prepruča se na težim tlima (sklnima zaprašivanju i zamuljivanju), jakg kapilarng uspna, u vlažnm klimatu - Zbg kasng napuštanja predusjeva, ak se nije uspjel baviti jesensk ili zimsk ranje, ili su na tlu stali siderati, ili kultura zeleng knvejera za stku (grštica, repica, kelj), sjetven se ranje u tm slučaju mže baviti u prljeće + završna priprema DUBOKO JESENSKO ORANJE Sustavi brade tla - za jarine - Obavlja se na dubinu visn kulturi u uzgju ( cm) Važnst dubkg jesenskg ranja: - Veća masa tla se izlaže utjecaju atmsferilija - Migrirana hraniva se iz dubljih sljeva pnv vraćaju na pvršinu - Reducirani spjevi prcesima ksidacije prelaze u biljci pristupačniji blik - Tl se izlaže izmrzavanju učinak mraza i pvljn stanje tla za sjetvu - Na pvršinu se izbacuju štetnici i krvi (mrzavanje) - Akumulacija vde za sušn razdblje - Žetveni staci se unse u tl pčinju pstupci razgradnje

42 Sustavi brade tla - inerplirani usjevi - Sustavi brade tla za interplirane usjeve T su usjevi kasne prljetne sjetve (iza kultura zeleng knvejera ulj. repica, grštica) ili pstrni usjevi nakn žetve repice, ječma, pšenice: rani hibridi kukuruza, sunckreta, graška, sje, pvrća Učinkvita je integralna brada: frezm, cm Najčešće se bavlja ranje, na dubinu d 20 cm, radi čuvanja vde, a nema ni ptrebe d strane uzgajanih usjeva za većm dubinm brade Nakn ranja bavlja se tanjuranje, priprema za sjetvu, sjetva pa valjanje+drljanje Sve više se primjenjuju i reducirani sustavi brade tla, s izstavljanjem ranja, a sve češće se primjenjuje i direktna sjetva Hvala na pzrnsti