Faktori formiranja tla

Transcription

1 MEĐUSVEUČILIŠNI STUDIJ STUDIJ MEDITERANSKA POLJOPRIVREDA P E D O L O G I J A Tema: Pedogenetski faktori Doc.dr.sc. Aleksandra BENSA i Dr.sc. Boško MILOŠ Autorizirana prezentacija Split, 2011/12. Faktori formiranja tla Matični supstrat Vrijeme Faktori formiranja tla Klima Reljef Organizmi 1

2 Soil forming factor equation Hans Jenny (1941) time Soil = f(parent material, climate, biota, topography) Hans Jenny ( ) faktore pedogeneze promatra kao nezavisne varijable i formulira poznatu jednačinu: s=f(cl,o,r,p,t) gdje s = neko svojstvo tla je funkcija cl =klime,o = organizama r = topografije p =matične podloge, t = vremena Temeljem navedenog, Tla su oni dijelovi Zemljine kore čija svojstva variraju sa faktorima njihove tvorbe." 2

3 KLIMA Utječe na stvaranje tla izravno i neizravno Najvažniji klimatski pokazatelji: 1. Oborine 2. Temperature Oborine izravno utječu na pedogenezu intenzivirajući: - fizikalno troš enje -ispiranje i -eroziju Temperature izravno utječu na pedogenezu: - intenziviranjem kemijskih reakcija Općenito: Kemijske i biološke reakcije se ubrzavaju 2-3 puta kada temperatura poraste za 10 stupnjeva celzijusa 3

4 Neizravan utjecaj oborina i temperature Na sav živi svijet (mikro i makro dimenzija) 1. Određuje vrstu prirodne vegetacije, produktivnost i distribuciju: humidna šume sub-humidna i semi-aridna - pašnjaci aridna = grmlje, šikare, sukulenti 2. Uvjetuje vrste i brojnost mikroorganizama, te njihovu aktivnost u procesima transformacije organske tvari MATIČNI SUPSTRAT Matični supstrat je ishodišni materijal iz kojeg je nastalo tlo, a predstavlja razdrobljenu i rastrošenu matičnu stijenu, koja kao rahli supstrat ulazi u pedogenezu. Matična stijena -predstavlja čvrstu stijenu (npr. vapnenac, dolomit, granit, breča i dr.)iz koje potječe sveukupni mineralni dio tla. Geološko-litološka podloga - su stijene ili slojevi čija mineralna komponenta nije zahvaćena pedogenetskim procesima. 4

5 Uloga i značaj matičnog supstrata Posebno važna u ranim stadijima razvoja tla Izvor hranjiva (osim N) Određuje stupanj trošenja i inicijalnu teksturu tla Svojstva matičnog supstrata koja definiraju temeljne značajke tla: količina trošine, tekstura ili mehanički sastav, mineralni i kemijski sastav 5

6 ORGANIZMI (BIOTA) Biljke, životinje, čovjek Biljke i životinje utječu na: Akumulaciju - količinu i prirodu organskih inputa Dekompoziciju humifikaciju Kemijsko raspadanje Akumulaciju dušika Kruženje hranjiva Mikrobiološku N-fiksaciju N 2 NH 4 Utjecaj prirodne vegetacije Listopadne šume Visok sadržaj baza Jako kruženje baza Lagano do osrednje kiselo 6

7 Utjecaj prirodne vegetacije Četinjače Nizak sadržaj baza (Ca, Mg, K) Nisko kruženje baza Jako ispiranje baza, kisela tla Šumska tla su obično razvijenija i s više horizonata i sl. Pašnjaci Visoki sadržaj organskih ostataka ispod površine Stalna proizvodnja korijenja i zaštita od kiše (erozije) Utjecaj čovjeka Izravni utjecaji: obrada, krčenje, kalcifikacija, gnojidba Neizravni utjecaji - izmjena faktora formiranja tla: izmjena vegetacijskog pokrova - krčenjem i sječom šuma, promjena reljefa ravnanje i terasiranje, izmjena režima vlažnosti - odvodnjom i navodnjavanjem, izmjena matične podloge - navoženjem (odlaganjem) materijala ili erozijom... 7

8 Promjene nastale utjecajem čovjeka na tlo 1. promjene površinskog horizonta (ph, hraniva ) 2. duboke promjene tla (rigolanje, krčenje ) 3. promjene vodnog režima tla (odvodnja) 4. stvoreni novi matični supstrati (odlagališta, deposoli) RELJEF Nagib terena Nadmorska visina Ekspozicija Reljefna pozicija Erozija, aluvijalna i koluvijalna aktivnost 8

9 Utjecaj reljefa na formiranje tla Na dubinu profila (npr. veći nagib terena znači veću opasnost od erozije) Na klimu koja je također faktor formiranja tla Na efekt stupnja otjecanja, filtriranja, kretanje masa i erozije VRIJEME Razvoj tla se može trajati manje od 100 godina, ali i više desetaka tisuća godina. Stupanj razvoja ovisi o intenzitetu klimatskih i biotskih faktora itrošivostimatične podloge. 9