GLASNIK PKCG / jul

Transcription

1

2

3 GLASNIK PKCG / jul pkcg@pkcg.org

4 4 GLASNIK PKCG / jul 2013 Priznanje Privrednoj komori Crne Gore Najkomora jugoistočne i srednje Evrope za godinu Na svečanosti u Sarajevu nagrađeni su i Dragan Bokan (Voli), Dragan Laketić (Crnogorski elektroprenosni sistem), Jovan Lekić, (Nall International), Branka Pavlović (Societe Generale Banka Montenegro), Žarko Radulović, Hotels Group Montenegro Stars i Hotel Splendid. Sarajevo 4. jul 2013, dodjela nagrada Privredna komora Crne Gore je proglašena za najkomoru jugoistočne i srednje Evrope za godinu, na svečanosti u organizaciji Regionalne nezavisne agencije za izbor i promociju najmenadžera i najkompanija regiona Jugoistočne Evrope, održanoj 4. jula u hotelu Holiday Inn u Sarajevu. Dodjeli nagrada je prisustvovalo nekoliko stotina najuspješnijih menadžera iz desetak zemalja Evrope i većeg broja privrednih, političkih i javnih ličnosti iz regiona. Nagrade se dodjeljuju već 28. put, što je respektabilna tradicija, a svakako i potvrda da je riječ o vrijednim i cijenjenim priznanjima. Do sada su ova priznanja za najličnosti godine dodijeljena predsjedniku Crne Gore Filipu Vujanoviću, predsjedniku Republike Hrvatske Ivu Josipoviću, te brojnim kompanijama i menadžerima nosiocima privrednog razvoja u svojim zemljama i regionu. Dodijeljene su ukupno 22 menadžerske nagrade najuspješnijim menadžerima, institucijama i kompanijama i 14 nagrada najuspješnijim pojedincima, koji su svojim aktivnostima doprinijeli stvaranju povoljnijeg ambijenta za biznis i ekonomiju. Privredna komora Crne Gore je dobila nagradu za kontinuirani razvoj i kvalitet rada i usluga. Nagradu je primio predsjednik Privredne komore Crne Gore Velimir Mijušković. - Ovako vrijedno priznanje prepoznajem u prvom redu kao činjenicu da su poslovi, koje rade veoma predano komore našeg regiona, cijenjeni u širim razmjerama i na taj način se ove institucije uva- žavaju kao najefikasniji promoteri nacionalnih ekonomija. Privredna komora Crne Gore, kroz unaprijeđeno angažovanje članstva u radu organa i tijela ove institucije, uz ostale potencijale, uspjela je da bude prepoznata u regionu po napretku. Za to su svakako zaslužni i svi koji su vodili Komoru prije mene, jer su je postavili na jasne i dobro osmišljene osnove. Uvjeren sam da će ova nagrada biti dodatni podsticaj radu Privredne komore Crne Gore na brojnim poslovima koji se nalaze pred njom, a posebno u složenim ekonomskim prilikama u kojima živimo svi u regionu i šire posljednjih godina rekao je predsjednik Komore Mijušković. Istakao je da ima razloga da bude ponosan i na uspjehe pojedinaca i kompanija iz Crne Gore, koji su po svom uspjehu prepoznati u regionu, zbog čega su i nagrađeni: Dragan Bokan, izvršni direktor kompanije Voli - najmenadžer regiona, Dragan Laketić, predsjednik Odbora direktora kompanije Crnogorski elektroprenosni sistem i Jovan Lekić, generalni direktor kompanije Nall International - najbolje evropske kompanije, i najmenadžeri Branka Pavlović, generalna izvršna direktorica Societe Generale Banka Montenegro - najmenadžer u bankarstvu i najbanka u region Žarko Radulović je dobitnik priznanja najmenadžer decenije. Kompanija kojom rukovodi Hotels Group Montenegro Stars je proglašena najkompanijom, a Hotel Splendid, koji posluje u okviru ove kompanije proglašen je najhotelom u regionu. - Societe Generale Montenegro je još jednom potvrdila da je uspjeh koji smo ostvarili u Crnoj Gori vidljiv i u cijelom regionu. Ja

5 GLASNIK PKCG / jul sam jako srećna i zadovoljna zbog toga izjavila je generalna izvršna direktorica pomenute banke Branka Pavlović brojnim novinarima koji su pratili ceremoniju dodjele nagrada. Izvršni direktor kompanije Voli Dragan Bokan je kazao da je nagrada čast i podsticaj za dalji razvoj, te da mala veličina crnogorskog tržišta postaje barijera za kompaniju koja je dostigla promet od preko 200 miliona eura. - Ili ćemo se širiti van granica Crne Gore ili ćemo u komunikaciji sa našim partnerima, tj. kolegama iz regiona umrežavanjem doći do nekih drugih cifara, koje će biti značajnije za regionalnu proizvodnju i kompanije - istakao je Bokan, prenio je Portal analitika. Žarko Radulović suvlasnik Montenegro stars hotela kazao je da prestižna nagrada Najmenadžer decenije za njega predstavlja veliku čast. - Ovo je nagrada koja pripada svim mojim kolegama, svim ljudima koji rade sa mnom i može da služi njima na čast jednako koliko i meni - kazao je Radulović. Svečanoj ceremoniji dodjele nagrada prethodila je poslovna konferencija, pod nazivom Regionalna privredna saradnja i razvoj, na kojoj je o značaju Komora regiona u procesima poslovnog povezivanja i razvoja, govorio predsjednik Privredne komore Crne Gore Mijušković. On je tom prilikom istakao da ćemo se, ukoliko se osvrnemo na dio istorije čiji smo svjedoci, sjetiti izuzetnog značaja koji su dale privredne komore sa prostora bivše Jugoslavije, kako bi se uspostavili zamrli ekonomski odnosi. Upravo od Privredne komore Crne Gore, a u partnerstvu sa Komorom Srbije i uz podršku Komore Makedonije formirana je Asocijacija komora Balkana, kojoj su se respektujući opravdanost motiva udruživanja priključile ostale komore ex YU, Turske, Kipra, Grčke, Bugarske i Rumunije. Taj, za to vrijeme hrabar i napredan poduhvat, Mijušković: Odlična saradnja privrednih komora prepoznala je Privredna komora Savezne Republike Njemačke i podržavala ga finansijski i savjetodavno, upravo cijeneći tu svijetlu viziju u tada nestabilnom području visokog rizika, gledano sa političke strane. Takođe, komore su veoma aktivno učestvovale u pregovaranju i pripremi CEFTA sporazuma, koji u ekonomskom smislu predstavlja sigurno najznačajniji dokument za regionalnu trgovinu. Ove institucije su i osnivači CEFTA foruma privrednih komora, koji CEFTA sekretarijat iz Brisela prepoznaje kao važno savjetodavno tijelo. Komore regiona, uključujući naravno tu Privrednu komoru Crne Gore, nastavljaju da djeluju u smjeru povezivanja privreda, te pružanju pomoći u uspostavljanju prekogranične saradnje i povezivanja. Svoje odlično izgrađene veze, pored ostalog temelje i na Sporazumima o saradnji kojima se jasno definišu pravci djelovanja. Upravo na osnovu toga i zajednički osmišljavamo tematske poslovne susrete, razmatranje određenih tema na poslovnim okupljanjima, identifikujemo probleme u prometu roba preko granica i slično. Komora Crne Gore ima potpisane takve sporazume sa svim nacionalnim komorama regiona, kao i sa značajnim brojem lokalnih komora. Tim povodom Predsjednik crnogorske Komore je kao o posebno važnom vidu saradnje komora regiona govorio o izazovu korišćenja evropskih fondova za unapređenje prekogranične saradnje. Činjenica je da su strukturni fondovi Evropske unije i programi podrške namijenjeni zemljama u predpristupnoj fazi veoma naklonjeni projektima bilateralne i prekogranične poslovne saradnje između preduzeća, posebno kada je riječ o ulaganjima u proizvodne procese. Preduzeća, posebno mala i srednja, nemaju dovoljno kvalifikovanog kadra koji bi, između ostalog, mogao da se bavi i uistinu komplikovanim procedurama koje su nametnute od strane evropske administracije. S toga, sve više privrednih komora regiona razvija svoju konsultantsku funkciju i pomaže da se savladaju mentalitetske i stvarne barijere od balkanskog privrednika do briselskih fondova. Sam proces pregovaranja i otvaranja poglavlja treba shvatiti kao mogućnost da se određeni principi na kojima EU počiva bolje razumiju te da se ta znanja dalje prenose i na regionalna preduzeća. Kada se govori o prednosti kvaliteta pregovaranja i integracija nad brzinom pristupa misli se baš na to optimalno korišćenje svih mogućnosti koje predpristupna faza pruža. pkcg@pkcg.org

6 6 GLASNIK PKCG / jul 2013 Upravni odbor Privredne komore Crne Gore Podsticajnim mjerama privući investitore Biznis zone pružaju mogućnosti za poslovanje pod povoljnijim uslovima, što treba da doprinese povećanju izvoza, zapošljavanja, balansu između sektora proizvodnje. Atraktivan poslovni ambijent osnova za privlačenje stranih direktnih investicija Atraktivan poslovni ambijent osnova Mjere na državnom nivou usmjerene je za privlačenje izvozno orijentisanih su na razvoj manje razvijenih područja, stranih direktnih investicija i ekonomski rast a obuhvataju oslobađanja i umanjenja države. Istrajnost u obezbjeđivanju dodatnih povoljnosti za sve investitore spremne lica), kao i subvencije za zapošljavanje teže plaćanja poreza (na dobit i dohodak fizičkih da izgrade prerađivačke ili turističke kapacitete, povećala bi izvoznu ponudu i učinila je Lokalne samouprave odobravaju ola- zapošljivih lica. konkurentnijom. Na taj način unaprijedile kšice u dijelu plaćanja komunalnih i drugih bi se mogućnosti za širenje znanja, vještina naknada, povoljne cijene zakupa/kupovine, smanjenje ili oslobađanje plaćanja i resursa, što je osnova za održivost i ukupni razvoj zemlje, ocijenjeno je na sjednici prireza poreza na dohodak fizičkih lica, Upravnog odbora Privredne komore Crne smanjenje stope poreza na nepokretnosti, Gore, održanoj 11. jula godine. mogućnost definisanja povoljnog modela Odbor je razmotrio informacije o mogućnostima i podsticajnim mjerama za no opremanje. privatno-javnog partnerstva, infrastruktur- investiranje, kao i o realizovanim aktivnostima Komore od 1. januara do 30. juna hrambena industrija su prioritetni sektori Industrija, turizam, poljoprivreda i pre za ulaganja. Pojedine opštine su opredijelile prostor i infrastrukturno ga opremile za Informacija o mogućnostima i podsticajnim mjerama za investiranje pripremljena je sa ciljem objedinjavanja svih relevankalnih samouprava ovaj posao u postupku planirane investicije, dok je kod dijela lotnih informacija u funkciji stvaranja poslovnog ambijenta atraktivnog za investitore. Biznis zone kao poseban oblik organi- definisanja. Dat je pregled povoljnosti definisanih Vladinim Programom podsticaja razvoja biznigućnosti za poslovanje pod povoljnijim zovanja privredne aktivnosti pružaju mosa, programima koje odobravaju lokalne uslovima, što treba da doprinese povećanju izvoza, zapošljavanja, balansu između samouprave, kao i podsticajne mjere koje treba da doprinesu povećanju proizvodnje, sektora proizvodnje. Opštine Berane i Ko- te izvoznu ponudu učine konkurentnijom. lašin proglasile su biznis zone otvorenim za ulaganje, do godine planirano je otvaranje biznis zona u Podgorici, Cetinju, Nikšiću i Baru, dok su i ostale opštine opredijelile lokacije na kojima će investitori imati određene povoljnosti. U okviru biznis zona planirano je ulaganje u sektore: poljoprivreda, šumarstvo i ribarstvo - proizvodnja prehrambenih proizvoda, prerađivačka industrija - laka industrija i proizvodnja, saobraćaj i skladištenje trasport i logistika, stručne, naučne i tehničke djelatnosti naučno istraživačke djelatnosti, informisanje i komunikacije ICT. Planom privatizacije za godinu definisana su privredna društva i procenat kapitala za privatizaciju, što pruža mogućnosti za ulaganja i razvoj. Turizam kao strateška privredna grana predstavlja dodatni potencijal za ulaganje, gdje je definisano tridesetak lokaliteta čija valorizacija je planirana u ovoj godini. Iako se može očekivati da masovni turizam u doglednoj budućnosti i dalje ima svoje mjesto, razvoj je usmjeren ka sofisticiranom turizmu, uz izgradnju marina za mega jahte, golf terena, hotela sa 4 i 5 zvjezdica. Turizam ima potencijal za diverzifikaciju jačanjem veza sa poljoprivredom, saobraćajem i logistikom. Zaključeno je da je potrebno istrajati u naporima da se realizuju kupoprodajni ugovori na atraktivnim lokacijama, odnosno, preduzeti mjere u cilju oslobađanja ovih lokacija za nova investiranja ukoliko obaveze iz ugovora nijesu ispunjene. Takođe je konstatovano da poreskom politikom treba djelovati u pravcu definisanja stimulativnih poreza za objekte koji su u funkciji i namjenski se koriste, odnosno, destimulativnih poreza za objekte koji su van funkcije. Privredna komora je od 1. januara do 30. juna godine realizovala brojne aktivnosti u cilju unapređenja poslovnog ambijenta i investicione klime u Crnoj Gori, jačanja međunarodne ekonomske saradnje, dajući snažan doprinos i evroatlantskim integracionim procesima.

7 GLASNIK PKCG / jul Predstavljamo biznis zone Rudeš i Bakovići spremni, ostale u pripremi Planirane biznis zone su Glavni grad Podgorica, Prijestonica Cetinje, opštine Nikšić i Bar. Olakšice za poslovanje u biznis zoni u Beranama: Zemljište se daje na korišćenje za period do 10 godina bez naknade; Obavezuju se potencijalni investitori da na ime korišćenja zemljišta uposle određeni broj radnika, i to: Za korišćenje zemljišta površine do 2.500m2 uposli 3 5 radnika, Za korišćenje zemljišta površine do 5.000m2 uposli 6 10 radnika, Za korišćenje zemljišta površine do m2 uposli radnika. Uklanjanje administrativnih barijera; Jačanje institucionalne i finansijske podrške razvoju malih i srednjih preduzeća; Mogućnost privatno javnog partnerstva; Mogućnost oslobađanja zakupa zemljišta; Mogućnost ustupanja poslovnog prostora i Parcelacija prilagođavanje površine potencijalnim investitorima. Opština Berane je donijela odluku za olakšice kod plaćanja naknada za komunalno opremanje građevinskog zemljišta i to: za industrijske i objekte društvenog standarda, za komunalne objekte, naknada se plaća u iznosu od 50% od naknade za izgradnju poslovnih objekata, za izgradnju i postavljanje privremenih objekata radi obavljanja poslovne djelatnosti, plaća se naknada u visini od 50% od naknade za izgradnju poslovnih objekata, za pomoćne objekte trajnog karaktera (garaže, magacine, skladišta), naknada se plaća u iznosu od 50% od naknade za izgradnju poslovnih objekata. Opština Berane daje olakšice za poslovanje u biznis zoni Rudeš, što uključuje osim industrijske zone i zelene površine i saobraćajnice. Biznis zona obuhvata površinu od ,398 m² od kojih je jedan dio u privatnoj svojini. Zonom upravlja Opština. U okviru biznis zone nalazi se izgrađeni kompleks Celuloza sa pomoćnim objektima. Biznis zona ima svu neophodnu infrastrukturu koja je u funkciji (saobraćajna, telekomunikaciona, elektrotehnička i hidrotehnička infrastruktura). U cilju revitalizacije industrijske aktivnosti i privlačenja investitora, Opština Kolašin je proglasila lokalitet Bakovići biznis zonom, koja se nalazi na površini od 57,2ha. Na dvije parcele, ukupne površine kvadrata, obezbijeđena je neophodna infrastruktura (voda, struja, pristupni put) i 70% je komunalno opremljena, a namjera opštine, u čijem je vlasništvu lokacija, je da je 100% komunalno opremi. U zoni postoje izgrađeni objekti, čije je ponovno aktiviranje moguće uz relativno mala ulaganja, i u kojima postoje uslovi za razvoj malih i srednjih industrijskih pogona, izgradnju skladišta i sl. Korisnici zone biće mikro, mala i srednja preduzeća koja se bave lakom industrijom, a koja ne zagađuje životnu okolinu (prehrambena, tekstilna, industrija duvana, industrija namještaja, elektronska industrija i sl.) Investitori koji otpočnu djelatnost izvan prostora biznis zone, imaće sljedeće olakšice: oslobađanje od plaćanja naknade za komunalno opremanje zemljišta u 100% iznosu, za proizvodno prerađivačke kapacitete, svakom novoosnovanom pravnom licu koje obavlja proizvodnu djelatnost, obračunati porez na dobit se u prvih osam godina umanjuje u iznosu od 100%, poreskom obvezniku koji otpočne proizvodnu djelatnost, obračunati porez na dohodak fizičkih lica, za prvih osam godina se umanjuje u iznosu od 100%, investitori koji grade hotel sa četiri ili više zvjezdica, oslobođeni su plaćanja naknade za komunalno opremanje zemljišta. Olakšice koje se odnose na biznis zonu u Kolašinu: investitori industrijskih preduzeća moći će pod veoma povoljnim uslovima doći do prostora za obavljanje određene privredne djeatnosti, što će smanjiti troškove poslovanja, oslobađanje od plaćanja naknade za komunalno opremanje zemljišta u iznosu od 100%, oslobađanje od plaćanja poreza na nepokretnosti na period od 8 godina, oslobađanje od plaćanja prireza porezu na dohodak, na period od 8 godina, svako novoosnovano pravno lice koje obavlja proizvodnu djelatnost, obračunati porez na dobit se u prvih osam godina umanjuje u iznosu od 100%, poreskom obvezniku koji otpočne proizvodnu djelatnost, obračunati porez na dohodak fizičkih lica, za prvih osam godina se umanjuje u iznosu 100%. pkcg@pkcg.org

8 8 GLASNIK PKCG / jul 2013 Intervju: Velimir Mijušković za Alliance international media (AIM) Intenzivirati ekonomske veze sa Njemačkom Neophodno je podsticati njemačke kompanije da dođu u Crnu Goru, da osnivaju mješovita preduzeća, kroz razne oblike saradnje, i posebnu pažnju posvetiti povratku njemačkih turista na crnogorsko primorje. Velimir Mijušković AIM: Kako biste ocijenili globalnu ekonomsku saradnju Nemačke i Crne Gore i kakve projekcije i projekte imate u vidu kada je u pitanju razvoj ove saradnje? V. Mijušković: Crna Gora i Njemačka nijesu po veličini ekonomije koje se mogu uporediti, ali sam uvjeren da možemo imati bolju ekonomsku saradnju u smislu prepoznavanja Crne Gore i njenih proizvoda i usluga koji zavređuju pažnju njemačke privrede ili, pak, krajnjih potrošača. Smatram da naša država treba da značajno usmjeri svoju pažnju na zadobijanje povjerenja njemačkih turista, kao i da podstakne njemačke kompanije da dođu u Crnu Goru, osnivajući mješovita preduzeća kroz razne oblike saradnje. Obim robne razmjene realizovan tokom prethodnih godina je ispod realnih mogućnosti, te je potrebno u najskorijoj budućnosti iskoristiti prostor za njeno povećanje. Podsjetiću da je turistička ponuda Crne Gore prije raspada bivše Jugoslavije bila izuzetno izuzetno prepoznatljiva kod njemačkih turista. Gosti iz Njemačke bili su veoma cijenjeni i postojala je odlična saradnja sa velikim njemačkim turoperatorima. Neke veze se obnavljaju, zahvaljujući i nastupu crnogorskih privrednika i Nacionalne turističke organizacije, posebno na Berzi turizma u Berlinu, uz rad na ponovnom zadobijanju poverenja njemačkih turista koji se mora intenzivirati. Vjerujem da će i činjenica da je prethodne godine održan godišnji kongres njemačkih turoperatora u Crnoj Gori imati po crnogorski turizam pozitivan ishod već u sezoni koja je u toku. Smatram da izuzetan prostor za saradnju postoji kroz mogućnost koju nude crnogorski potencijali za proizvodnju energije iz obnovljivih izvora. To je polje gdje je Njemačka daleko ispred mnogih razvijenih evropskih zemalja, kako u pogledu znanja, tako i realizacije. Činjenica da je Crna Gora normativno potpuno uredila ovu oblast, olakšava nama, u Komori, promovisanje tog potencijala, a i mogućim investitorima da se opredijele za ulaganja. Osim toga, razvoj metalske industrije na nivou malih i srednjih preduzeća koji bi mogao biti razvijen u Crnoj Gori u saradnji sa njemačkim kompanijama, apsolutno bi mogao biti obostrano opravdan. Stimulativan poslovni ambijent, kvalitetna radna snaga, te druge prednosti, očekujem da u budućnosti opredijele brojne inostrane partnere na saradnju sa Crnom Gorom. AIM: Koji je obim njemačkih investicija u CG i na kom mjestu se Njemačka, među ostalim zemljama, nalazi po visini investicija? V. Mijušković: U prethodnih deset godina njemački investitori su uložili 179,2 miliona eura. Do sada je to bila kupovina Telekoma Crne Gore, preko mađarskog Matáva, od strane Dojče Telekoma. Dalje, Siemens svjetski konglomerat i globalni lider u oblasti elektronike i elektrotehnike je otvorio predstavništvo u Crnoj Gori i time povećao svoje učešće na crnogorskom tržištu, isto kao i Messer. Njemačka kompanija WTE iz Esena i opština Budva zaključili ugovor o izgradnji postrojenja za tretman otpadnih voda na području Budvanske rivijere, čija je vrijednost 58 miliona eura, što predstavlja najveći ekološki projekat na crnogorskom pri-

9 GLASNIK PKCG / jul morju. Postrojenje za prečišćavanje otpadnih voda za Budvu, Bečiće i Petrovac trebalo bi da sredinom jula naredne godine bude pušteno u pogon. Takođe, kompanija Zahsen Vaser od septembra zvanično posluje u Tivtu, nakon što je izabrana na tenderu da pruža usluge razvoja kapaciteta Vodakoma i lokalnih javnih preduzeća Vodovod i kanalizacija koje su članice Vodakoma. Do sada realizovane investicije su značajne za Crnu Goru i posmatrano po zemljama na jedanaestom su mjestu. AIM: Koje su najznačajnije nemačke investicije u Crnoj Gori i u čemu se ogleda njihov značaj? V. Mijušković: Najveća njemačka investicija je kupovina Crnogorskog Telekoma od strane Deutsche Telekoma. To je višestruko značajna investicija za Crnu Goru, značajno je unaprijeđena i osavremenjena ponuda, unijeta je nova dimenzija u odnose sa potrošačima. Privredna komora Crne Gore je u godini kada obilježava 85 godina postojanja i rada ovoj kompaniji dodijelila Nagradu za društvenu odgovornost. To svakako potvrđuje da je menadžment ove kompanije veoma posvećen brizi o zajednici u kojoj posluje, te da su nosioci brojnih aktivnosti kojima doprinose njenom razvoju, bilo da je riječ o školama, bolnicama, sportu i sl. AIM: Koji je segment privredne saradnje Nemačke i Crne Gore najrazvijeniji? V. Mijušković: Prioritetne oblasti ekonomske saradnje naše dvije zemlje su: energetika i energetska efikasnost, komunalna infrastruktura i turizam. U godini Crnu Goru je posjetilo turista iz Njemačke koji su ostvarili noćenja. Poređenja radi, godine je Crnu Goru posjetilo oko turista s njemačkog tržišta, pa privlačenje turista sa ovog emitivnog tržišta u što većem broju imamo kao prioritet. Prema informacijama koje posjedujemo, buking za sljedeću sezonu turoperatora Rewe Group u ovom trenutku je bolji 30%. Za sljedeću godinu aranžmane za Crnu Goru u svojim katalozima nude i dva nova turoperatora i to Olimar i Berge und Meer. Njemačko emitivno tržište je jedno od najznačajnijih u svijetu sa 60 miliona putovanja na godišnjem nivou. Saradnja sa aviokompanijom Air Berlin započeta godine za uvođenje čarter linije daje dobre rezultate. Ugovorom o nastavku saradnje za godinu definisano je da će se letovi obavljati iz Minhena, uključujući otvaranje linija iz Berlina, Hamburga, Dizeldorfa i Hanovera. AIM: Na koje sve načine Privredna komora Crne Gore povezuje nemačke i crnogorske privrednike? V. Mijušković: Privredna komora Crne Gore, objedinjavajući interese crnogorske privrede, most je u komunikaciji sa Vladom, ambasadama, međunarodnim organizacijama. Veoma kvalitetne bilateralne odnose i dobru saradnju imamo sa Privrednom komorom Njemačke i zajednički učestvujemo u radu evropske komorske asocijacije EUROCHAMBRES. U saradnji sa pokrajinskim komorama Njemačke, koje su dio velikog DIHK sistema, organizujemo poslovne susreta. Komunikacije koju su privrednici ostvarili, pronalaženje pojedinačnih partnera, koristeći upravo dobre međukomorske odnose, doprinose unapređenju i razvoju privredne saradnje. Zahvaljujući podršci koju primamo od DIHK-a realizovani su brojni projekti, koji su značajna pomoć Komorama, a i privredi zemalja Balkana. Organizovali smo, pored ostalog, posjete sajmovima u Njemačkoj. Dvije godine za redom na poznatoj berlinskoj Zelenoj nedjelji, gdje je izloženo najbolje iz cijelog svijeta iz oblasti industrije hrane, poljoprivrede, šumarstva, hortikulture i sl., uz učešće trgovaca, to je prilika za razgovar sa izlagačima i ugovoranje poslova. Saradnja koju Komora ima sa Istočnim odborom njemačke privrede pruža značajne mogućnosti, jer se posredstvom ove značajne asocijacije privrednika usmjerenih na tržište JI Evrope, njene članice mogu pravovremeno informisati o Crnoj Gori, potom organizovati velika poslovna okupljanja, kakav je bio prošlogodišnji skup u Crnoj Gori, na kojem je učestvovalo 200 crnogorskih i njemačkih privrednika, kao i učešće naših zainteresovanih na pojedinim konferencijama u Njemačkoj. AIM: Za koje su sektore poslovanja nemački investitori najzainteresovaniji? V. Mijušković: Njemačka banka za rekonstrukciju i razvoj (KfW) je u Crnoj Gori aktivna od i partner je Vladi Crne Gore u finansiranju i implementiranju velikog broja projekata, posebno u oblasti komunalne infrastrukture i energetike, kao i u bankarskom sektoru. KfW je obezbijedila donaciju za izradu Master plana vodosnabdijevanja opština crnogorskog primorja i opštine Cetinje. Stvorene su pretpostavke za saradnju u okviru finansiranja projekata vodosnadbijevanja i odvođenja otpadnih voda na crnogorskom primorju, kao i saradnju na realizaciji niza projekata u oblasti energetike i energetske efikasnosti, među kojima su: rehabilitacija i modernizacija Hidroelektrane Piva, projekat zamjene filtera u Termoelektrani Pljevlja i proširenje trafostanica Ribarevine i Podgorica, izrada studija uticaja hidroelektrana na Morači na životnu sredinu. Trenutno je aktuelna realizacija projekta Strateška procjena uticaja na životnu sredinu Nacrta strategije razvoja energetike Crne Gore do Potpisan je Ugovor o kreditnom aranžmanu sa KfW-om, za postavljanje 150km dugačkog, visokonaponskog 400 KW kabla između Tivta i Pljevalja, kao i za izgradnju trafostanice u Lastvi Grbaljskoj i rekonstrukciju trafostanice u Pljevljima. U saradnji sa KfW realizuje se Program energetske efikasnosti u javnim zgradama, u periodu Za potrebe realizacije projekta angažovana je konsultantska firma Fichtner GmbH & Co. KG iz Štutgarta. Rok za završetak projekta je jun U okviru projekta biće izvršena rekonstrukcija 30 obrazovnih ustanova, u cilju pkcg@pkcg.org

10 10 GLASNIK PKCG / jul 2013 primjene mjera energetske efikasnosti. U okviru saradnje sa Njemačkim društvom za međunarodnu saradnju GIZ pokrenut je projekat Savjetodavna služba za energetsku efikasnost (ASE) i niz drugih projekata. AIM: Šta nemački investitori očekuju od poslovnog ambijenta i kako se tim očekivanjima izlazi u susret? V. Mijušković: Marta 2011, razmjenom nota omogućen je produžetak trajanja 31 bilateralnog sporazuma koji je bio na snazi između bivše Jugoslavije i Njemačke, među kojima i Ugovor o privrednoj saradnji (potpisan 1956.) i Sporazum o uzajamnoj zaštiti i podsticanju ulaganja (potpisan 1989). Na snazi je Sporazum o tehničkoj saradnji i pomoći, potpisan godine između Vlade SR Njemačke i Savjeta ministara Srbije i Crne Gore. AIM: U kojoj mjeri crnogorski privrednici uspijevaju da razviju svoje poslovanje na njemačkom tržištu? V. Mijušković: Biti prisutan na njemačkom tržištu, pored ostalog, znači biti pouzdan partner u zahtjevnim poslovima. Primjer takve saradnje je remont brodova iz Njemačke u Brodogradilištu Bijela koji tradicionalno premašuje broj brodova sa ostalih tržišta. Tokom prethodnih pet godina remontovano je 78 brodova njemačkih kompanija koje zauzimaju respektabilnu poziciju u svijetu pomorstva, u ukupnoj vrijednosti od oko 20 miliona eura. Potencijal za saradnju postoji, vrijedi se potruditi da i mogoći efekti budu postignuti. V. Mijušković: Crna Gora je veoma posvećena radu na unapređivanju poslovnog ambijenta. Činjenica je da to daje rezultate. Predstavnici stranih kompanija koje posluju u Crnoj Gori učestvuju, u radu različitih tijela Privredne komore. Naravno, to je prilika, koju oni i koriste, da prijedlozima i sugestijama utiču na kreiranje različitih propisa. Sugestije stranih investitora ukazuju da, ukoliko želimo privući kompanije da dođu u Crnu Goru, moramo uspostaviti, kako kažu, lijepo igralište. Strani investitori ukazuju da je fleksibilnost na tržištu rada vrlo važna za privlačenje stranih investitora. Tržište rada i dalje je vrlo složeno, sa mnogo prepreka u realizaciji poslovnih projekata. Takođe, kao problem navode i pitanja vlasništva. Ukazuju da ukoliko ne znaju da li je neka zgrada ili druga investicija stvarno njihova imovina, teško je napraviti održivu analizu isplativosti. Kod oporezivanja je dobro to što su porezi koje plaćaju kompanije relativno niski i preporučuju da se zadrže na tom nivou, kao i da se obezbijedi predvidljivost. AIM: Koji su najznačajniji sporazumi koji omogućavaju trgovinsku saradnju dve zemlje? Crna Gora i Njemačka - robna razmjena od do Obim robne razmjene Crne Gore i SR Njemačke u posljednje četiri godine bio je oko šest odsto ukupne crnogorske robne razmjene. - u mil.eura - Naziv % % % 2012 % Ukupna rob. razmj. sa Njemačkom 113,7 5,9 120,2 6,0 131,3 5,8 130,0 5,9 Izvoz u Njemačku 2,6 0,9 3,1 0,9 20,5 4,5 14,4 3,9 Uvoz iz Njemačke 111,1 6,7 117,1 7,1 110,8 6,1 115,6 6,3 Deficit/Suficit -108,5-114,0-90,3-101,2 Izvor: MONSTAT U godini Crna Gora je ostvarila robnu razmjenu sa Njemačkom 130,0 miliona eura, što je za 0,1% manje u odnosu na godinu. Izvoz je iznoso 14,4 miliona eura, i čini 3,9% ukupnog crnogorkog izvoza, dok uvoz od 115,6 miliona eura čini 6,3% ukupnog crnogorskog uvoza, i veći je za 4,3% u odnosu na godinu. Tokom 2012.godine u Njemačku su se najviše izvozili: gvožđe i čelik (6,9 mil. eura), prirodni ili kultivisani biseri, drago ili poludrago kamenje (2,0 mil. eura), bakar i proizvodi od bakra (1,4 mil. eura). U uvozu njemačkih proizvoda najviše su zastupljeni: vozila, njihovi djelovi i pribor (40,8 mil. eura), mašine i mehanički uređaji (13,4 mil. eura), meso i drugi klanični proizvodi za jelo (10,0 mil. eura). Direktne strane investicije iz Njemačke Od do godine iz Njemačke je investirano 179,3 miliona eura. Najviše je uloženo tokom godine i to 40 miliona eura. SDI iz Njemačke od godine mil.eura - Godina Investicije 20,9 5,5 7,8 5,1 26,9 40, Ukupno 21,5 17,7 11,2 8,1 14,6 179,3 Izvor: CBCG

11 GLASNIK PKCG / jul Koncesije za korišćenje i gradnju na osam vodotoka Raspisan tender za male hidroelektrane Investicija vrijedna oko 20 miliona eura. Ponude se dostavljaju do 18. novembra godine, kada je zakazano njihovo otvaranje. Za gradnju malih elektrana 20 miliona eura Ministarstvo ekonomije raspisalo je 12. jula godine tender za davanje koncesija za korišćenje vodotoka i izgradnju osam malih hidroelektrana ukupne energetske vrijednosti od oko 12,5 megavata. - Riječ je o investiciji od oko 20 miliona eura. Očekujemo na bazi tendera dobijanje ponuda i da sa tog aspekta imamo nastavak onoga što je proces ulaganja u energetski sektor rekao je ministar ekonomije Vladimir Kavarić. Zainteresovani za dobijanje koncesija za korišćenje vodotoka i za izgradnju malih hidroelektrana na osam vodotoka prijave mogu dostavljati do 18. novembra. Predmet koncesije je, kako se navodi u oglasu, projektovanje, izgradnja, korišćenje i održavanje malih hidroelektrana na vodotocima Bukovica, Bijela, Bistrica - pritoka Ljuboviđe, Kraštica, Velička rijeka, Đurička sa pritokama, Kaludarska i Vrbnica u opštinama Šavnik, Bijelo Polje, Andrijevica, Plav, Berane i Plužine, prenosi agencija MI- NA-business. Ponuđač se samostalno ili kao član konzorcijuma može prijaviti najviše za tri vodotoka i dostaviti samo jednu ponudu za isti vodotok. Ponude će biti otvorene 18. novembra u 14 sati. Pravo učešća na javnom nadmetanju ima domaća ili strana kompanija, preduzetnik ili pojedinac, konzorcijum kao i neki drugi oblik poslovnog povezivanja. Iskustvo u upravljanju hidroenergetskim objektima i finansijska sposobnost će se bodovati sa 30 poena, tehničko rješenje sa 20, godišnja proizvodnja električne energije na pragu malih hidroelektrana i iskustvo na domaćem tržištu sa 12, dok će se instalisana snaga mhe i višenamjenska rješenja bodovati sa osam poena. Podsjetimo da je Odbor Udruženja građevinarstva, industrije građevinskih materijala i komunalne privrede Privredne komore Crne Gore na sjednici 12. juna godine ocijenio da je izgradnja malih hidroelektrana na sjeveru Crne Gore je razvojna šansa za crnogorsko građevinarstvo. Konstatovano je da je riječ o investiciji u sjever Crne Gore, prilikom koje mogu da budu uposleni crnogorski resursi. Izvor Mina Business Male, korisne i ne štete okolini Dvadeset dva odsto svjetske proizvodnje električne energije dolazi iz malih i velikih hidroelektrana. Za male hidroelektrane se smatra da nemaju nikakav štetan uticaj na okolinu, dok velike prouzrokuju promjene ekosistema. Male hidroelektrane su postrojenja u kojima se energija vode najprije pretvara u kinetičku (u statoru turbine), potom u mehaničku (u rotoru) te, konačno, u električnu energiju u generatoru. Razlika između hidroelektrana i malih hidroelektrana je u instaliranoj snazi. Granična snaga koja dijeli hidroelektrane na male hidroelektrane razlikuje se od zemlje do zemlje. Neke države poput Portugala, Španije, Irske, Grčke i Belgije su prihvatile 10 MW kao gornju granicu instalirane snage za male hidroelektrane. U Italiji je granica tri MW, Švedskoj 1,5 MW, Francuskoj osam MW, u Indiji 15 MW, u Kini 25 MW. U EU se sve više prihvata kapacitet od 10 MW instalirane snage kao gornja granica i tu granicu je podržala Evropska udruga malih hidroelektrana (ESHA), te Evropska komisija. U susjednoj Hrvatskoj trenutno je u pogonu oko 20 malih hidroelektrana. Srbija je takođe objavila poziv za izgradnju 317 malih hidroelektrana po kojem se prijavilo više od zainteresovanih investitora. Nadležni u toj zemlji očekuju da će do godine biti izgrađene hidroelektane na 17 lokacija. Inače, prva mala hidroelektrana u Srbiji Sveta Petka koja je izgrađena godine na reci Nišavi radi i danas. Slični objekti postoje na još oko 60 lokacija. pkcg@pkcg.org

12 12 GLASNIK PKCG / jul 2013 Međunarodna saradnja Rumuni zainteresovani za ulaganja u Crnu Goru Upućen poziv predstavnicima Privredne komore Crne Gore da dođu u Rumuniju sa delegacijom privrednika. Energetika i poljoprivreda glavne oblasti saradnje Ekonomske odnose između Crne Gore i Rumunije potrebno je dodatno unaprijediti potpisivanjem ugovora o saradnji u konkretnim sektorima interesantnim za obje strane, organizovanjem investicionih i trgovinskih misija, te biznis foruma, ocijenjeno je prilikom posjete delegacije Rumunije Privrednoj komori Crne Gore, 4. jula godine. Državni sekretar Ministarstva ekonomije Manuel Donescu, ekonomska savjetnica u Ambasadi Rumunije u Beogradu Patricia Radut, te zamjenik šefa misije pri Ambasadi te zemlje u Crnoj Gori Tudor Dimitru sastali su se sa potpredsjednikom Privredne komore Crne Gore Ivanom Saveljićem, rukovodiocem sektora za analize i istraživanja Komore Ninom Drakić, pomoćnikom ministra ekonomije za transformaciju i privatizaciju Markom Vujovićem, te sa predstavnicom Sekretarijata za razvojne projekte Mašom Vukotić. Tokom sastanka, predstavljeni su pokazatelji crnogorske ekonomije, potencijali u turizmu, energetici, poljoprivredi, kao i konkretni projekti kandidovani za strane investicije u tim sektorima. Predočena je, između ostalog, mogućnost da zemlje regiona, preko Crne Gore i budućeg podvodnog kabla izvoze struju Italiji koja, kako je rečeno, nije bogata obnovljivim izvorima energije. Gosti iz Rumunije su kazali da postoji interesovanje investitora iz te zemlje za potencijalna ulaganja u Crnu Goru, kao buduću članicu EU. Oni su pozvali predstavnike crnogorske Komore da dođu u tu zemlju sa delegacijom privrednika, u okviru zvanične posjete predsjednika Vlade Mila Đukanovića, i predstave rumunskim kolegama konkretne mogućnosti za ulaganja. Turizam je jedan od sektora njihovog interesovanja i smatraju da bi, zarad bolje turističke posjete Crnoj Gori, bilo dobro da se uspostave direktne avio linije između dvije zemlje. - Energetika je jako važan sektor za nas. Rumunske kompanije su zainteresovane da ulažu u male hidroelektrane i mi imamo dugu tradiciju u ovoj oblasti. Takođe, pošto je Rumunija već prebacila cilj da 20 odsto njene energije potiče iz obnovljivih izvora, smatram da bi brojni investitori iz ove oblasti bili zainteresovani da ulažu u inostranstvu. Mislim da ćete se iznenaditi koliko bi kompanija moglo da dođe u Crnu Goru, ako im se obezbijede uslovi rekao je državni sekretar rumunskog Ministarstva ekonomije Donescu. Priliku za crnogorske proizvođače vidi na rumunskom poljoprivrednom tržištu. - Svake godine uvozimo svježe i obrađene hrane u vrijednosti od oko pet milijardi eura. Imamo veliko tržište od 20 miliona ljudi, pa mislim da bi vaše kompanije tu imale dobre šanse. Sa druge stane, i naše kompanije su zainteresovane da ulažu u drugim zemljama dodao je Donescu. On je ocijenio da su tokom sastanka dobili važne informacije o ekonomiji Crne Gore koje će proslijediti našoj Privrednoj komori i privrednicima. - Bitno je da izgradimo okvire saradnje i pokušamo da više promovišemo naše zemlje. Zato, korak po korak, moramo da razvijamo naše odnose - zaključio je Donescu. Sa njegovom ocjenom saglasio se potpredsjednik Komore Saveljić. - Nadam se da ćemo nastaviti da uspješno sarađujemo. Kao što znate, sa Privrednom komorom Rumunije imamo potpisan sporazum o saradnji, a ona se ostvaruje i okviru Asocijacije balkanskih komora. Pozdravljamo vašu inicijativu da formiramo delegaciju i posjetimo Rumuniju, jer smatramo da bi to dalo podsticaj unapređenju budućih odnosa kazao je Saveljić. Robna razmjena Crne Gore i Rumunije Naziv % % % I-V % Ukupna razmjena Crne Gore Ukupna razmjena sa Rumunijom 1.987,7 100, ,7 100, ,8 100,0 841,8 100,0 23,7 1,2 33,4 1,5 28,5 1,3 6,6 0,8 Izvoz u Rumuniju 2,4 0,7 0,5 0,1 2,2 0,6 0,1 0,1 Uvoz iz Rumunije 21,3 1,3 32,9 1,8 26,3 1,4 6,5 1,0 Suficit/deficit -18,9-32,4-24,1-6,4 Izvor: MONSTAT

13 GLASNIK PKCG / jul Posjeta predstavnika poljskih univerziteta Predstavljen projekat Sniffer-Dog Animator Innovation U sastavu poljske delegacije bili su i predstavnici biznis klastera koji su u ovom projektu prepoznali validan okvir za saradnju sa crnogorskim preduzećima. Predstavnici poljskih univerziteta na sastanku u Komori Privrednoj komori Crne Gore 4. U jula 2013 godine održana je prezentacija projekta Sniffer-Dog Animator Innovation u okviru studijske posjete predstavnika Univerziteta iz Varšave i drugih poljskih gradova Crnoj Gori. Projekat je kofinansiran sredstvima iz fondova Evropske Unije i implementiran od strane Rzeszow Regionalne agencije za razvoj. O ciljevima projekta je govorila Katarzyna Kowalska sa Tehnološkog fakulteta iz Varšave, dajući idejnu razradu podizanja kapaciteta naučno-istraživačkih institucija i kvaliteta rada na razvoju i upravljanju projektima iz ove oblasti. Sadržinsko jezgro projekta čini uspostavljanje saradnje poljskih i crnogorskih naučnih i obrazovnih institucija i poslovnog sektora, kako bi se osposobili da kandidujemo zajedničke projekte s osloncem na politiku Evropske Unije definisanu za godinu i budžetom procijenjenim na 80 milijardi eura. Osim predstavnika Univerziteta, u sastavu poljske delegacije bili su i predstavnici biznis klastera koji su u ovom projektu prepoznali validan okvir za saradnju sa crnogorskim preduzećima kroz mogućnosti koje im otvara planirano uspostavljanje kapilarne mreže naučnih, obrazovnih institucija i poslovne zajednice. O ulozi Privredne komore u promociji novog modela naprednog angažovanja obrazovnih institucija u pravcu zahtjeva koje pred njih postavlja biznis, govorio je dr Mladen Perazić, šef Sektora za obrazovanje Privredne komore Crne Gore. Perazić je kroz sumarno izlaganje o organizacionoj strukturi i dosadašnjem radu Komore na projektima iz oblasti obrazovanja predstavio način na koji se i sama Komora prilagođava zadatom ritmu društvenih promjena koje zahtijevaju da naučna dostignuća saglasno novim, moćnim obrazovnim tehnologijama 21. vijeka budu ugrađena u cjelokupni novo uspostavljeni sistem obučavanja i obrazovanja. Uspješna praksa je odavno odgovorila na nedoumicu o najprikladnijem načinu za privlačenje stranih investicija. Onaj ko obrazuje radnu snagu za poslove sadašnjosti i budućnosti može biti zapažen na radarskom ekranu stranih ulagača. Transfer znanja od naučno-stručnih institucija do preduzeća je još uvijek spor i neadekvatan, te Privredna komora kao reprezent poslovne zajednice koji ujedno ima rezvijenu saradnju s obrazovnim institucijama nastoji da uspostavi sistemski pristup koji će dovesti do optimalnog iskorišćavanja znanja u razvoju privrede i do sadejstva sadejstva istraživanja i povezivanja nauke i prakse. Naš cilj je da cio sistem saznanja u privredi funkcioniše kao jedna jedinica sa visokim stepenom interne efikasnosti. Budući da je jedan od glavnih problema kod sistema prenosa tehnologija od vrha na dolje odsustvo povratnih informacija, Komora ulaže napore da postupcima koji treba da ojačaju sakupljanje povratnih informacija doprinese iskustvu korisnika znanja u adaptaciji tehnika lokalnim uslovima. I najbolji sistem stvaranja znanja u privredi je beskoristan ako inovacije ne dođu do službi za vezu između nauke i prakse od kojih se očekuje da prilagode inovacije specifičnim potrebama korisnika znanja, što podrazumijeva integralni pogled na stvaranje, razmjenu i korišćenje znanja u privredi kao na jedan tijesno povezan sistem. Perazić je govorio i o ključnim karakreristikama obrazovnog sistema u Crnoj Gori, kao i saradnji koju Komora ima sa državnim, ali i dva privatna Univerziteta i modelima kroz koje se ta saradnja ostvaruje imajući u svojoj krajnjoj rezultanti koristi za privredu i poslovni ambijent. U završnom dijelu skupa, predstavnici biznis klastera iz Poljske su postavljali pitanja u vezi sa težišnim razvojnim projektima u Crnoj Gori, strateškim privrednim sektorima, stanju infrasrtukture, pravnu regulativu vezanu za svojinska prava stranaca na zemlju i nekretnine, iskorišćenost hidro-potencijala i gradnju elektrana. Širok spektar interesovanja poljskih naučnih i privrednih poslenika za povezivanje sa crnogorskim partnerima je vrlo ohrabrujući signal u pogledu očekivanih rezultata od na ovaj način uspostavljene saradnje. pkcg@pkcg.org

14 14 GLASNIK PKCG / jul 2013 Okrugli sto Korupcija nije opcija Podići svijest i podsticati privatni sektor da prijavi sve nepravilnosti u postupanjima carinskih službenika. Poboljšanje antikorupcijskog ambijenta prioritetan zadatak Donošenje i primjena etičkih normi Etički kodeks u poslovnom sektoru je od izuzetne važnosti za suzbijanje i smanjenje Obraćajući se učesnicima okruglog korupcije, rečeno je na okruglom stolu Korupcija nije opcija, organizova- Velimir Mijušković je saopštio da su ova stola, predsjednik Privredne komore nom 8. jula godine u Privrednoj asocijacija privrednika i Uprava carina komori Crne Gore, u okviru istoimene proteklih nekoliko godina značajno kampanje Uprave carina. unaprijedili saradnju, realizacijom Cilj okruglog stola je podizanje niza zajedničkih aktivnosti, seminara i svijesti i podsticanje privatnog sektora da prijavi sve uočene nepravilnosti projekata kao što je Regionalna trgov- obuka, te kroz nekoliko međunarodnih u postupanjima carinskih službenika. inska logistika, koji finansira Evropska Uprava carina je prezentovala proaktivni pristup u borbi protiv ove ponansijska korporacija (IFC), i OECD-ov komisija, a realizuje Međunarodna fijave, te s tim u vezi uspostavljeni projekat eliminacije netarifnih barijera sistem mehanizama za prijavu, koji u CEFTA regionu. će obezbijediti efikasnost u realizaciji On je ocijenio je da je Carina danas postavljenog cilja. Prezentovani su i daleko otvorenija nego u proteklom periodu, te da kontinuirano unapređuje standardi integriteta, etike i antikoruptivnih mehanizama u Upravi carina, kao i praktična iskustva primjene najbrži i najjeftiniji način. rad kako bi servisirala privredu na Kodeksa profesionalne etike carinskih Privredna komora Crne Gore, kazao je, pored ostalog, obavlja poslove službenika i namještenika. Javnu kampanju pod nazivom i aktivnosti na planu podsticanja i razvoja poslovnog ambijenta, pružajući Korupcija nije opcija Uprava carina pokrenula je 1. jula godine, doprinos da se kroz dijalog, razmjenu distribucijom flajera sa svim potrebnim informacijama putem dnevne ezanost i saradnja između institucija informacija i iskustava unaprijedi pov- štampe, na graničnim prelazima, web i na taj način funkcionalnost sistema portalima kao i emitovanjem spota na u cjelini. To predstavlja osnov za stvaranje ekonomskog ambijenta televizijama. koji će omogućiti privredni rast i razvoj, odnosno prosperitet društva. - U tom smislu doživljavam i Etički kodeks carinskih službenika i namještenika, kao nešto što će unaprijediti rad carinskih organa, ali i poboljšati saradnju sa drugim državnim organima i privrednim subjektima. Etički kodeks je izraz principa i temeljnih vrijednosti. Njime se osiguravaju smjernice za djelovanje u praksi, što predstavlja obavezu poštovanja principa i odredbi zapisanih u Kodeksu. To je sistem standarda, pravila, zasnovan na opšteprihvaćenim vrijednostima i moralnim principima koji treba da je osnova svakodnevnog rada kazao je Mijušković. Podsjetio je da je i Privredna komora Crne Gore, na Skupštini, aprila godine, usvojila Kodeks poslovne etike. Time su članice Komore prihvatile obavezu djelovanja u skladu sa načelima odgovornosti, istinitosti, transparentnosti, kvaliteta i poštovanja dobrih poslovnih običaja prema poslovnim partnerima, poslovnom i društvenom okruženju kao i svojim zaposlenima. - Poštovanjem Kodeksa štite se interesi poslovnih subjekata i zaposlenih, a unapređuje se konkurentnost privrednih društava. Kodeks obuhvata opšta načela poslovnog morala i temelji se na primjerima najbolje poslovne prakse. Stoga je donošenje i primjena etičkih normi u poslovnom sektoru od izuzetne važnosti za suzbijanje i smanjenje korupcije rekao je Mijušković. Dodao je da u cilju zaštite dobrih poslovnih običaja pri Privrednoj komori Crne Gore djeluje i Sud časti koji utvrđuje pravila dobrog, poštenog, pravičnog ponašanja i izriče sankcije u slučaju ponašanja koje se od strane samih privrednih subjekata ocjenjuje kao nepošteno, neprihvatljivo, nemoralno i štetno. Podizanje nivoa integriteta Direktor Uprave carina Vladan Joković je kazao da je prioritetna aktivnost svih u toj instituciji rad na podizanju nivoa integriteta i etičnosti. Pažljivo planiran pristup, snažna opredijeljenost i predanost menadžmenta Uprave kretali su se u prethodnom periodu u pravcu definisanja osnovnih uz-

15 GLASNIK PKCG / jul roka korupcije, detekcije njene rasprostranjenosti i definisanja načina djelovanja službenika sklonih nelegalnim radnjama. Ta saznanja, kaže, bila su neophodna za sistemski pristup problemu, za implementaciju skupa pravila i program akcije za suzbijanje ove negativne pojave. - Korupcija u Carini nije izolovan fenomen, te su stoga naše antikoruptivne aktivnosti integrisane u opštu borbu protiv korupcije, jer jedino sinhronizovan i opšti napor svih institucija i poslovnog okruženja može dati rezultat rekao je Joković. Aktivnosti Uprave na jačanju integriteta, prema njegovim riječima, nijesu jednokratne ili kampanjske, već permanentne, sveobuhvatne i u saglasnosti sa najvišim evropskim standardima u ovoj oblasti. To je, kaže, prepoznala i krovna institucija u ovoj oblasti, Svjetska carinska organizacija, koja u svojim najnovijim publikacijama antikoruptivni model crnogorske Uprave carina navodi kao primjer dobre prakse. - Poboljšanje antikorupcijskog ambijenta jeste prioritetan zadatak javnog mnjenja, ali je proaktivnost poslovnog okruženja ključna za postizanje neophodnog sinergetskog efekta. Snažno partnerstvo na toj relaciji smanjiće mogućnost za zloupotrebe i pogodovaće ekonomskom napretku Crne Gore. Dakle, snažno partnerstvo snažan uticaj. Mislim da to može i mora biti novi obrazac ponašanja u borbi protiv korupcije naglasio je Joković. Predsjednik Etičkog odbora Uprave carina Radivoje Pejović kazao je da je ta institucija u potpunosti spremna da identifikuje strukture i područja izložena riziku zloupotrebe ovlašćenja, te da uspostavlja procedure i standarde koji pospješuju integritet carinske službe i smanjuju rizik od korupcije. - Na taj način gradimo mehanizam koji će spriječiti i otkloniti okolnosti za nastanak korupcije, neetičkih postupaka, u svim područjima funkcionisanja Uprave carina istakao je Pejović. On je podsjetio da Uprava carina od 1. januara godine primjenjuje novi Etički kodeks, dokument koji sadrži okvire ponašanja njenih službenika. Potencira se, između ostalog, zakonitost i profesionalnost u radu, standardi odgovornosti carinskih službenika, čuvanje službene tajne, odnos prema radnoj sredini, kolegama i bivšim zaposlenima, odgovornost pretpostavljenih. - Prvi put je formiran Etički odbor u našoj službi. To je preventivni organ sa zadatkom objektivne procjene sprovođenja Etičkog kodeksa. Čine ga predsjednik i četiri člana, među kojima je i predstavnik NVO sektora objasnio je Pejović, dodajući da je Uprava, u cilju implementacije Kodeksa, imenovala i četiri povjerenika za etiku. Pejović je objasnio da postoje četiri načina za prijavu korupcije - pored ranije uspostavljenih: dostavljanjem prijave putem pošte, a, telefona , novi je popunjavanjem online obrasca na sajtu Uprave carina, o čemu je detaljno informisao predstavnik Uprave Danilo Minić. - Značaj prijave saznanja o koruptivnim radnjama i podrške u zajedničkoj borbi protiv korupcije, dostupnost načina za prijavu korupcije, garantovanu anonimnost i povjerljivost, svakako želimo da istaknemo kroz kampanju Korupcija nije opcija, kojom nastojimo da animiramo javnost da da aktivan doprinos tome. Broj prijava do sada nije bio veliki. To je i bio alarm da pokrenemo ovu kampanju, jer građani moraju da shvate da u ovoj borbi ne mogu da budu samo posmatrači, već su i aktivni učesnici rekao je Pejović. Korupcija - diskriminacija Član Etičkog odbora Uprave carina iz NVO sektora Siniša Bjeković je ocijenio da je korupcija najgori oblik diskriminacije koji potresa same temelje države, odnosno Uprave carina i svih drugih društvenih struktura. - Bezbroj primjera dobre prakse malo je da anulira jedan primjer lošeg ponašanja carinika rekao je Bjeković. Dodao je da je privredni ambijent zahtijevao potpuno inovirani pristup koji bi, uspostavljanjem, između ostalog, i standarda Etičkog kodeksa, omogućio da se carinski postupci sprovode profesionalno, efikasno, nepristrasno i objektivno, čime će se na najbolji način ustanoviti sistem koji predstavlja vladavinu prava. O primjerima dobre i loše prakse u ovoj oblasti govorio je povjerenik za etiku Branko Pavićević. Etičke norme su bitan instrument u suzbijanju korupcije, smatra on. Ljudski potencijal je najbitniji resurs Uprave carina, pa je neophodno da njeni pripadnici budu visoko profesionalni. - Stalna edukacija je najvažnije sredstvo za izgradnju integriteta službenika institucija, i mora se nastaviti sa njenim sistemskim sprovođenjem i prilagođavati je posebnostima Službe koja je u procesu unapređivanja kazao je Pavićević. Predsjednik Odbora Udruženja špeditera Privredne komore Crne Gore Radovan Radulović kazao je da špediteri podržavaju kampanju Korupcija nije opcija, naglašavajući da su otvoreni za saradnju sa Upravom carina kao i do sada. Podršku kampanji uputio je i Darko Globarević, Zetatrans, koji se založio za skraćivanje carinskih postupaka, jer, prema njegovim riječima, neefikasnost i zadržavanje robe na terminalu je stvaraju tlo podložno za korupciju. Za skraćenje carinjenja se založio Dragan Čavor, Niksen Trade, koji smatra da zbog duge procedure proizvodnja trpi štetu. Vesko Popović, Sagar, predložio je dodjeljivanje nagrade za one koji prijave slučajeve korupcije, što bi moglo biti jedan od elemenata za doprinos borbi protiv ove pojave, dok je Bjeković prokomentarisao da bi to bilo nagrađivanje za nešto što je zakonska obaveza svakog građanina. pkcg@pkcg.org

16 16 GLASNIK PKCG / jul 2013 Okrugli sto Iskustva Hrvatske u pregovaračkom procesu sa EU Poljoprivreda je jedno od najzahtjevnijih područja u pristupnim pregovorima sa EU. Važno je da država kandidatkinja prepozna svoje specifičnosti i interese i ugradi ih u pregovaračku poziciju. Privrednici i predstavnici komora Crne Gore i Hrvatske o evropskim integracijama Privredna komora Crne Gore je organizovala 19. jula godine donosilaca odluka analiziramo aktiv- proizvođača, akademske zajednice i okrugli sto Iskustva Hrvatske u pregovaračkom procesu sa EU. sa ciljem jačanja konkurentnosti ovog nosti i faze pregovaračkog postupka, Izlaganja o pregovaračkom procesu u oblasti poljoprivrede, korišće- odnosno obavezama koje predstoje u sektora da bi se suočio sa pritiscima, nju pretpristupnih fondova SAPARD procesu EU integracija i članstvom u i IPARD, te o nacionalnom programu pomoći u sektoru vina za period pne instrumente rekla je Filipović. Uniji, te efikasno koristio pretpristu , imale su predstavnice Dodala je da, nakon završenog Hrvatske gospodarske komore Božica skrininga, Crna Gora očekuje izvještaj Marković i Jasminka Dukić. Evropske komisije u oblasti poljoprivrede, bezbjednosti hrane i ribarstva, Prema riječima potpredsjednice Privredne komore Ljiljane Filipović, koji će predstavljati osnov za izradu cilj organizovanja ovog skupa bilo je pregovoračkih pozicija u ovim oblastima. razmatranje izazova na putu EU integracija sa partnerima koji su taj put - Izvjesno je da nam predstoji jako već prošli i ostvarili članstvo u EU početkom jula. na procedura do rezultata kakvog puno posla, odnosno veoma zahtjev- - Ovaj okrugli sto smatramo značajnom aktivnošću u funkciji kvalitetpredsjednica Komore. danas Hrvatska ima ocijenila je potne pripreme za izazove koje nam kao Hrvatska gospodarska komora je državi i društvu predstoje na putu EU bila aktivni učesnik na zahtjevnom integracija. Ovo je prilika da uz učešće putu te zemlje prema EU. Direktorica Sektora za poljoprivredu, prehrambenu industriju i šumarstvo Hrvatske gospodarske komore Božica Marković kazala je da je Hrvatska dosta rano prepoznala važnost uključenosti pojedinih sektora u evropska udruženja, jer je to, objasnila je, kanal preko kojeg se može lobirati za nacionalnu ekonomiju pri donošenju EU propisa. Istakla je da je poljoprivreda jedno od najzahtjevnijih područja u pristupnim pregovorima sa EU, jer se toj grani u Uniji daje veliki značaj. - To je budžetski gledano najznačajnije područje, jer je EU odredila za poljoprivredu preko 50 milijardi eura - rekla je Marković. Kada se država odluči za ulazak EU, kao što je to učinila Crna Gora, to znači prihvatanje jasnih pravila, dodala je ona. - Ali, važno je prepoznati i svoje specifičnosti, interese, ugraditi ih u pregovaračku poziciju, te zadržati neke nacionalne propise, kao što smo mi one koji se odnose na hranu rekla je Marković, objasnivši da je EU udovoljila zahtjevima da Hrvatska zadrži pravilnike o konditorskim i proizvodima od mesa, iako su strožiji nego važeći u Uniji, ali da istovremeno mora odobravati uvoz tih proizvoda iz zemalja članica, koji su proizvedeni u skladu sa pravilnicima Evropske unije. Prema njenim riječima, Hrvatskazbog resursa kojima raspolaže, ne može biti veliki proizvođač hrane, ali se može orijentisati na kvalitetne proizvode, sa dodatom vrijednošću, brendirati ih i povezati sa turizmom. Dodala je da su za odobravanje finansijskih sredstava EU veoma važni statistički podaci koliko zemlja ima hektara poljoprivrednih površina, grla stoke i slično, ali i koliko je izdvajala za poljoprivredu iz budžeta. - Prvi stup Zajedničke poljoprivredne politike koji se odnosi na izravna plaćanja, po meni je izravno rezultat

17 GLASNIK PKCG / jul onoga što je zemlja izdvajala iz proračuna i što je proizvodila rekla je Marković. Dodala je da je u Hrvatskoj bio problem što farme nijesu imale dovoljno hektara da zadovolje uslove EU. Tokom procesa prilagođavanja otvorilo se i pitanje legalizacije objekata. - Svi poljoprivredni objekti moraju biti legalizovani i upisani u registre da bi poljoprivredni proizvođači mogli da dobiju podršku EU rekla je gošća iz Hrvatske gospodarske komore. Tokom skupa je istaknuta važnost pripreme zemlje kandidata za povlačenje sredstava iz pretpristupnih fondova EU. - Ako ne znate koje su potrebe ekonomije lako ćete pogriješiti rekla je Marković, dodajući da je neophodno definisati prioritete i projekte koji mogu da dobiju više sredstava, jer ako se pokaže da zemlja nije sposobna da privuče sredstva iz omotnica koje su joj namijenjene, ona će biti umanjena prilikom kreiranja sljedeće finansijske perspektive. Krajem godine, uporedo s početkom pregovora, EU je opredijelila 25 miliona eura za poljoprivredu i ruralni razvoj Hrvatske, kroz pretpristupni fond SAPARD. - Međutim, od do godine te novce je trebalo povući na način koji je EU propisala, po programu sa strogo definisanim kriterijumima. Mi smo odabrali mjere za koje smo bili sigurni da ćemo za njih najviše novaca povući: ulaganje u poljoprivredna gospodarstva, u unapređenje, preradu i držanje poljoprivrednih proizvoda i u ruralnu infrastrukturu. U tom periodu smo i akreditovali Agenciju za plaćanje. Ugovoreno je 49 projekata, i isplaćeno je njih 37, vrijednih 20,5 miliona eura rekla je Jasminka Dukić iz Hrvatske gospodarske komore. Prema njenim riječima, razlog relativno slabe iskorišćenosti pretpristupnog SAPARD programa je to što je EU, nakon loših iskustava sa Bugarskom i Rumunijom, Hrvatskoj znatno postrožila kriterijume za pristup sredstvima. Posebno se procedura za pristup sredstvima pokazala komplikovanom za male korisnike. No, Hrvatska je osim investicija iz fondova EU, imala i nacionalne, prilikom kojih je procedura za dobijanje sredstava bila Značajna uloga privrednih komora u pregovaračkom procesu znatno lakša. - Probajte da sebi ne namećete ograničenja koja nećete moći da ispunite. Pojednostavite proceduru, jer je ona, propisana EU uredbama, suviše komplikovana. Maksimalno proširite okvire da biste mogli da se uklopite u njih posavjetovala je Dukić. Od godine Hrvatska je primjenjivala program IPARD. Sam program je startovao godine, ali ga je Hrvatska propustila u prve tri godine, pa je u tom periodu novac namijenjen za tu zemlju vraćen u budžet Unije. Učesnike okruglog stola interesovalo je kako su hrvatske poslovne banke, u smislu investicija gledale, na projekte koji su kandidovani za pretpristupne fondove. - Kada neko zadovolji kriterijume IPARD i SAPARD programa, to je dobar znak bankama da je tamo plasman kredita siguran. Zato su banke sklone da finansiraju projekte koji su prošli kriterijume Unije objasnile su gošće iz Hrvatske. Marković je kazala da bi za Crnu Goru bilo važno da se pregovarači izbore za tzv. vinsku omotnicu sredstva iz EU fondova za vinograde i proizvođače vina. Evropska unija će godišnje alocirati u hrvatsku vinsku omotnicu 11,7 miliona eura u 2014, i godini, dok će od godine taj iznos biti 10,7 miliona eura. Ministarstvo poljoprivrede i predstavnici Hrvatske gospodarske komore Udruženja vinarstva, proizvođača grožđa i vina, pripremili su predlog Nacionalnog programa podrške sektoru vina za razdoblje godine. - Mi smo izabrali mjere za restrukturiranje i konverziju vinograda, za ulaganja u vinarije, kao i za nastup na trećim tržištima. Osiguranje usjeva, za što takođe je moguće odabrati mjere, nijesmo stavljali su Program vina, već smo to ostavili za Program ruralnog razvoja objasnila je Marković. U Hrvatskoj je naglašen značaj brendiranja i zauzimanja pozicije na svjetskoj vinskoj karti, pa je kreiran vizuelni identitet brenda Vina Croatia. U Hrvatskoj gospodarskoj komori smatraju da na svjetskoj tržišnoj sceni njihovi proizvođači neće moći da konkuririšu količinom vina, već prije svega izuzetnim kvalitetom, te da ono mora biti i standardni dio turističke ponude. - Za vinograde ako nijeste u registru ne možete imati nikakvu podršku iz nacionalnog programa vina. To ne znači da vi sebi privatno ne možete posaditi vinograd, ali vino ili grožđe koje ćete prerađivati iz tog vinograda ne smijete stavljati na tržište - rekla je Marković. Gošće iz Hrvatske poručile su učesnicima Okruglog stola da je bitno da u Crnoj Gori postoji volja i misija ulaska u Evropsku uniju. One su kazale da je, pred početak hrvatskih pregovora sa EU, u Komori te zemlje organizovan sličan okrugli sto o iskustvima integracija Slovenije, nakon kojeg su učesnici bili zbunjeni i uvjereni da Hrvatska neće postati članica Unije. Demantovani su 1. jula godine. pkcg@pkcg.org

18 18 GLASNIK PKCG / jul 2013 Božica Marković, šefica Sektora poljoprivrede, prehrambene industrije i šumarstva Hrvatske gospodarske komore Pripremiti privredu za evropsko tržište Bitno je što prije dostići evropske standarde i pripremiti privredu za ulazak u EU. Božica Marković Glasnik: Hrvatska je od 1. jula članica EU. Šta joj donosi članstvo u zajednici? B. Marković: Sretni smo i veoma ponosni jer smo uradili značajan posao. Vidim veliku priliku koju članstvo u EU donosi građanima, privredi i svima. Hrvatska je postigla značajan napredak, prihvativši vrijednosti i standarde Europske unije, da bi osigurala bolju budućnost svojim građanima i da bi doprinijela cjelokupnom društvenom razvoju. Stvorili smo osnovu za našu demokratsku i evropsku budućnost. Glasnik: Ocijenili ste da je pregovarački proces Hrvatske bio dug, zahtjevan i težak. Šta, shodno Vašim iskustvima, poručujete Crnoj Gori na putu evropskih integracija? B Marković: Treba što prije krenuti u uskađivanje, odrediti prioritete po pitanju proizvodnje, prije svega poljoprivredne, budući da je ona važan sektor u EU. Uostalom, na zajedničkoj poljoprivrednoj politici počiva Unija, odnosno ona je jedan od temelja zajednice. Treba odrediti i svoje posebnosti i izabrati ono što je najbolje iz paketa mjera koje EU nudi. Prije svega zavisi od države koliko je spremna da prihvati standarde EU i uspostavi sisteme za ono što Unija daje. Funkcionisanje na evropskom tržištu pruža puno prednosti, međutim, da bi mogli izaći sa nekim proizvodom na zajedničko tržište i ostvarivati prava, treba puno raditi na sistemskim rješenjima. Tu prije svega mislim na zajednički rad administracije, odnosno pregovarača, koji su uključeni u proces integracija, naravno i privrede, i svih ljudi, na koje se sva ta pravila primjenjuju. Glasnik: Kako vidite ulogu privrednih komora u prosesu pristupanja EU? B. Marković: Privredne komore moraju puno raditi na edukaciji, na objedinjavanju I zastupanju interesa proizvođača. Takođe je neophodno prepoznati specifičnosti koje su bitne za pojedine sektore i djelatnosti i pokrenuti promotivne aktivnosti koji će doprinijeti porastu dodatne vrijednosti pojedinih proizvoda. Potom, raditi sa nadležnim tijelima i sa proizvođačima na zaštiti proizvoda, što evropsko zakonodavstvo omogućava, tu prije svega mislim na izvornost geografskog porijekla. Evropska unija je jedan od najvećih svjetskih proizvođača hrane, a Evropa se posebno diči odgovornom proizvodnjom i proizvodnjom kvalitetnih i zaštićenih proizvoda. Po tome je Evropa prepoznatljiva. Glasnik: Insistirate na izuzetno velikom značaju poljoprivrede u svim zemjama. Zašto? B Marković: Koliko je poljoprivreda važna govori činjenica da proračunski transfer, koji ide za poljoprivredu, na nivou EU iznosi više od 40 odsto svih sredstava. Na poljoprivredu se ne gleda samo kroz proizvodnju hrane već i kroz regionalni razvoj ruralnog prostora koji je za Evropu jako bitan. Važne su i sve one oblasti koje dolaze iz poljoprivrede, a to je očuvanje životne okoline i gazdovanje tim prostorom, kao i zadržavanje stanovništva u ruralnom prostoru. Ciljevi koji proizilaze iz zajedničke poljoprivredne politike, a to nije samo osiguranje hrane kao što je bilo prije, već osiguranje sigurne i kvaltetne hrane, zahtijevaju odgovornost svih u lancu prehrane. Takođe je bitno odgovorno gazdovanje resursima po pitanju zaštite okoline i po pitanju korišćenja alterntivnih izvora energije. Poljoprivreda je važna s obzirom da je EU jedan od vodećih svjetskih izvoznika hrane, a isto je važan svjetski uvoznik hrane. S tim u vezi, ako pogledamo izvozno uvozne bilanse poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda EU, sasvim je sigurno da je suficit na strani EU. Glasnik: Što možete reći o zakonodavstvu Evropske unije koje se odnosi na poljoprivredu? B. Marković: Na poljoprivredu se odnosi čak 40 odsto ukupnog zakonodavstva EU što takođe ukazuje na važnost ovog sektora. To je niz propisa koji se, u procesu usklađivanja, donose za područje poljoprivrede i ruralnog razvoja, bezbjednosti hrane i ribarstva. Ogroman je set uredbi koje su 1. jula u Hrvatskoj direktno primjenljive na sektor prozvodnje, a važno je i da su aktom pristupanja proizišle određene specifičnosti za Hrvatsku koji su prije svega rezultat uspješnih pregovora. Tokom pregovora veoma je važan

19 GLASNIK PKCG / jul zajednički rad administracije, proizvođača i institucija, bitno je da se prepoznaju specifičnosti, da se to ugradi u pregovaračke pozicije. Takođe je bitno naglasiti da proces pregovaranja, osim preuzimanja pravne tekovine, nudi mogućnost da se izbore prelazna razdoblja, u prvom redu, po pitanju izbora mjera koje su najbolje za državu. Glasnik: Koje uslove treba da ispune proizvođači da bi dobili subvencije? B. Marković: Da bi proizvođači stekli neko pravo po pitanju ostvarivanja subvencija, bilo da se radi o direktnim plaćanjima ili o mjerama koje dolaze iz uređenja tržišta, bilo o mjerama koje su fokusirane na ruralni razvoj, oni za sve to moraju ispuniti određene uslove. Prije svega, moraju biti registrovani, a neophodno je i da država uspostaviti agenciju za plaćanje. Npr. bitno je u proizvodnji grožđa i vina da prava mogu ostavariti samo proizvođači upisani u vinogradarski registar, što znači da su poznate površine kojima raspolažu, koliko je tog zemljišta pod vinogradima, kao i koliki su promet, proizvodnja po vrstama, zalihe I sl. Glasnik: Proces prilagođavanja evropskim standardima je prilično skup. Kako obezbijediti novac za te namjene? B. Marković: Važno je da država napravi sektorske analize, a na osnovu njih treba vidjeti koje su stvarne potrebe sektora ili djelatnosti. Na bazi toga treba odabrati mjere iz palete onog što vam EU nudi. U ponudi Evropske unije je širok spektar mjera, a na vama je izbor. Bira se ono što je za državu najbolje, što će dati najveći učinak za privredne sektore i samo se zajedničkim radom taj posao može dobro završiti. Velika je prednost kad su proizvođači i institucije, poput privrednih komora, od početka uključene u taj proces. Prilagođavanje u oblasti sigurnosti hrane, ili u dijelu zaštite životne sredine je veoma skup proces. Proizvođači, da bi zadovoljili taj standard, moraju ulagati u proces proizvodnje i treba im pomoći da kroz pretpristupne fondove, ili na drugi način, to isfinansiraju. Bitno je da se što prije dostigne standard zajednice, usaglase propisi i uspostave institucija, kao i da se pripremi privreda kako ne bi osjetila veliku promjenu nakon izlaska na to tržište. Glasnik: Do kakvih promjena dolazi u oblasti trgovine? B. Marković: Promjene su, svakako, neminovne u trgovini. Hrvatska je kroz Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju imala visoku zaštitu poljoprivrednoprehrambenih proizvoda prema državama EU i zato se očekuje povećan pritisak na domaće tržište, s obirom da Hrvatska uvozi 70 odsto prehrambenih proizvoda iz EU. Pri tome se hrvatski proizvođači, na zajedničkom tržištu, susreću sa jednim od najkonkurentnijih svjetskih proizvodača, pa je jako važno Poljoprivreda Povećan izvoz proizvoda koliko se uradilo na pripremi privrede po pitanju stvaranja konkurentnog okruženja za svoje kompanije i naravno smanjivanje troškova proizvodnje. Glasnik: Koliko će Hrvatsku koštati gubitak tržišta CEFTA zemalja? B. Marković: Ulaskom u Europsku uniju, Hrvatska je istupila iz CEFTA 2006 Sporazuma te više nije autonomna u vođenju vanjsko-trgovinske politike. Naime, ova je politika zajednička na razini cijele EU. Većina našeg poljoprivredno-prehrambenog izvoza, gotovo 45 odsto je na tržištu zemalja CEFTA. Ukupan izvoz je milijardu i po dolara i očekujemo da će od tih 45 odsto oko 30 odsto izvoza biti pogođeno ovim promjenama. Međutim, sigurno, će daleko veći pritisak biti na uvoznoj strani, zbog pada carina, a Hrvatska je na nekim proizvodima imala dosta visoku zaštitu. Veoma je važno da se čim prije kroz Sporazume o stabilizaciji i pridruživanju redefinišu međusobni odnosi kako bi se u obzir uzeo do sada postignut stepen liberalizacije. Uvoz poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda u Hrvatskoj je godine iznosio 2,5 milijardi američkih dolara, a u ukupnom uvozu učestvovao je 12%. U odnosu na prethodnu godinu vrijednosno je uvoz smanjen za dva odsto. Izvozom poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda ostvareno je 1,6 milijardi dolara te izvoz hrane u ukupnom izvozu Hrvatske učestvuje 13 procenata. U odnosu na godinu vrijednost izvoza poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda povećana je za dva odsto. Značajni su izvozni proizvodi: pića, duvan, šećer, cigarete, vegeta, pivo, proizvodi za dječju hranu, soljeni inćuni i drugo, a najviše se uvoze uljane pogače, cigarete, šećer, mineralne vode, zamrznuta svinjetina i drugo. Najvažnija izvozna odredišta za poljoprivredne i prehrambene proizvode su tržišta susjednih zemalja: Bosna i Hercegovina, Italija, Slovenija i Srbija, dok se najviše uvoze proizvodi iz Njemačke, Italije, Holandije, Brazila i Mađarske. Hrvatska može svjetskom tržištu ponuditi prepoznatljive proizvode visokog kvaliteta i izvornosti. Trenutno je u Hrvatskoj šest prehrambenih proizvoda koji nose oznaku izvornosti ili geografskog porijekla: istarski i drniški pršut, cetinski i paški sir, slavonski kulen i paška so. Hrvatska gospodarska komora većinu je prava korištenja znakova kvaliteta i izvornosti dodijelila upravo prehrambenim proizvodima. pkcg@pkcg.org

20 20 GLASNIK PKCG / jul 2013 Aleksandar Joksimović, šef Radne grupe za poglavlje 13 Ribarstvo Plavu njivu zaorati i požnjeti na održiv i odgovoran način More je ogroman resur koje moramo bolje zaorati i požnjeti ali na pravi, odgovoran način koji je baziran na nauci. Crna Gora je pokazala dozu zrelosti i ozbiljnosti u dijelu shvatanja Zajedničke evropske politike ribarstva (CFP), ocijenili iz Brisela. Aleksandar Joksimović Glasnik: Vi ste šef Radne grupe za Poglavlje 13 Ribarstvo. Evropa ovoj oblasti, s razlogom, posvećuje veliku pažnju. Kako se mi odnosimo prema ribarstvu i marikulturi? A. Joksimović: Radna grupa za Poglavlje 13 Ribarstvo je formirana 14. februara Tog datuma se slavi Dan ljubavi, možda to ima neku simboliku, jer smo mi sa ljubavlju i velikom odgovornošću krenuli u ovo poglavlje koje je za nas jako bitno. Ima i onih koji misle da ovo i nije neka važna privredna djelatnost, ja smatram suprotno, jer tome u prilog govori postojanje posebne zajedničke politike za ribarstvo na nivou EU. EU i Generalna komisija za ribarstvo Mediterana (GFCM) čija je članica Crna Gora od 31. januara godine, mnogo pažnje posvećuje ribarstvu Mediterana odnosno resursima koje u Jadranu dijeli pet zemalja. Zato imamo veliku odgovornost da učestvujemo u svim programima i projektima i da zajednički donosimo odluke koje se najviše odnose na očuvanje tih resursa. Glasnik: Održani su eksplanatorni i bilaterarni skrining u Briselu. Kakvi su Vaši utisci I, naravno, kako nas vide u Briselu? A. Joksimović: Prvi eksplanatorni skrining održan je u Briselu 14. i 15 marta Eksperti EU odnosno Generalnog direktorata za pomorstvo i ribarstvo (DG MARE) su predstavili zakonodavni okvir EU za: upravljanje resursima i flotom, inspekciju i kontrolu, strukturnu politiku i državnu pomoć, tržišnu politiku i međunarodne sporazume. Prezentovali su nam novi evropski fond za pomorstvo i ribarstvo Veliku pažnju su posvetili resursima flote i njenom menadžmentu, baždarenju brodova i čamaca, mjerenju njihove veličine i snage motora što je jako bitno jer, jednog dana kad uđemo u EU, ono što oni prepoznaju kao našu flotu, je broj bruto registarskih tona i snaga motora u kilovatima. Prethodno navedeno se prije ulasaka u EU mora urediti domaćim zakonodavstvom koje mora biti harmonizovano sa EU. Takođe, upravljanju i očuvanju živih resursa mora posvećena je posebna pažnja odnosno šta propisuje i kako treba implementirati Mediteransku direktivu. Ova direktiva je usvojena godine i ona opisuje ribarske alate i opremu koja se smije upotrebljavati u ribolovu, dopuštene minimalne veličine riba koje se smiju loviti i stavljati u promet, propisuje i obavezu donošenja akcionih planova, planova upravljanja za posebne načine ribolova odnosno vrste koje su ekonomski važne. Posebna pažnja je posvećena nelegalnom, neprijavljenom i neregulisanom ribolovu tzv. IUU ribolovu za koju je EU poslednjih godina usvojila set uredbi kojima se reguliše i kontroliše ova vrsta ribolova, a u cilju da se na trpezama nađe samo riba izlovljena registrovanim brodovima i sa dozvoljenim ribolovnim alatima i opremom. Glasnik: Imali ste priliku da se upoznate kako je ova oblast uređena u EU. Koliko smo daleko od evropskih standarda i u tom smislu šta su nam prioriteti? A.Joksimović: EU ne dozvoljava povećanje i izgradnju novih brodova u svojim državama. Međutim, u budućem periodu Crna Gora se mora fokusirati na povećanje flote u cilju da se dovede na neki relevantan nivo, koji ne može biti kao npr. italijanski ili hrvatski. Ove zemlje imaju velike flote i mi jednostavno moramo povećati svoju flotu da bi mogli ravnomjerno da učestvujemo u raspodjeli

21 GLASNIK PKCG / jul tih resursa koji će možda, u narednom periodu, biti određeni putem kvota. Tokom bilateralnog skrininga u Briselu ja sam naglasio da zemlje Jadranskog mora ne snose istu odgovornost za resurse u njemu, jer je naša flota zaista mala, brodovi su stari i malih snaga motora. Mi ne možemo da učestvujemo u ribolovu u međunarodnim vodama, tamo su više operativni brodovi, brodovi većih kapaciteta Italije, Španije, Francuske. Glasnik: Tokom bilateralnog skrininga predstavili ste kako ova oblast funkcioniše u Crnoj Gori i čuli ste predloge EK šta nam valja činiti? A.Joksimović: Bilateralni skrining je održan 5. i 6. juna u Briselu. Imali smo priliku da kroz 10 prezentacija predstavimo sektor ribarstva u Crnoj Gori odnosno da prikažemo sve ono što je Crna Gora uradila za svaku oblast politke ribarstva pojedinačno. Prvo smo ovaj sektor predstavili generalno odnosno njegovo mjesto u ekonomiji Crne Gore kao i administrativne kapacitete u državnoj upravi i u naučno istraživačkom dijelu. Zatim smo kroz ono što smo uradili dali odgovor na sve ono što zahtijeva politika EU, a što je Crna Gora usvojila, djelimično harmonizovala i implementirala. G-đa Marta Fidalgo, koja vodi pregovore, je navela da je Crna Gora pokazala dozu zrelosti i ozbiljnosti u dijelu shvatanja zajedničke evropske politike ribarstva. Naglasila je da su bitni neophodnost postojanja odgovarajućih administrativnih kaapciteta, dalje harmonizovanje zakondavnog okvira sa EU kao i, uzimajući u obzir potencijal ovog sektora, veće učešće ribarstva u BDP. Kako bi ribarstvo ostvarilo potencijal koji ima neophodno je unaprijediti sve prateće elemente: formiranje ribarskih luka, određivanje mjesta prvog iskrcaja, kompletna kontrola izlova i prometa ribe, odgovarajuće mjere podrške i državne pomoći, ratifikovanje međunarodnih sporazuma koji će pomoći da se naše ribarstvo uklopi u evropsko. To su stvari o kojima odlučuju političari, a ono što će učiniti članovi radne grupe i jedinica za ribarstvo u Ministarstvu poljoprivrede i ruralnog razvoja, je sprovođenje politike kroz tehničke mjere i u praksi. Naglašavam da se posebna pažnja treba posvetiti kontroli i inspekciji, moraju se Pozitivne ocjene Brisela povećati i administrativni i tehnički kapaciteti inspekcije. Sada su tri ribarska inspektora zadužena za morski akvatorijum. Inspekcija nema sopstveno plovilo za kontrolu ribolova već koriste plovilo plovne jedinice MUP-a. Ove kontrole počinju da bivaju aktivnije, tako da već imamo rezultate, a to je Evropa preporučila. Glasnik: Kada možemo očekivati izvještaj EK i otvaranje ovog poglavlja? A.Joksimović: Nadam se da će izvještaj EK stići do početka jeseni. U izvještaju će biti dat njihov osvrt na ono što imamo i biće naglašeno šta se mora uraditi u narednom periodu kako bi se otvorili pregovori u ovom poglavlju. Određivanje datuma sada je vrlo neizvjesno, ali moramo započeti rad na izmjenama Zakona o morskom ribarstvu i marikulturi, u skladu sa njim donijeti određene pravilnike koji će, u mjeri u kojoj je u ovom periodu moguće implementirati, biti usklađeni sa zakonodavstvom EU. Smatram da će i dio naredne godine proteći na izmjenama Zakona i donošenju pravilnika. Glasnik: Koji su najveći izazovi kad je riječ o pregovaračkom procesu? A.Joksimović: Naša grupa ima 42 člana, tu su ljudi od struke i nauke, tu su naravno i predsjednici ribarskih udruženja i nadležnih državnih institucija. Izazovi su veliki. Podsjećam da ribarstvo predstavlja veliku i stratešku djelatnost EU. Imamo veliku odgovornost da zaštitimo resurse i da ih odgovorno koristimo, na procjenama koje daje nauka, da napravimo sistem koji će pratiti ribu od ulova do tanjira. Neophodno je da država pomogne ribarima, čiji je posao jedan od najtežih. Država ovo mora prepoznati i pružiti im ruku pomoći. Ministarstvo poljoprivrede opredjeljuje određeni iznos podrške za ovu djelatnost ali je to nedovoljno. Ribari u Ministarstvu moraju imati strateškog partnera s aspekta finansija, a u Institutu za biologiju mora, u naučnom dijelu. Veliki izazov će biti i uspostavljanje efikasnijeg sistema kontrole ribolova i tržišta ribe i ribljih proizvoda. Bitno je da pratimo ono što nam Evropa kaže, mi ćemo tražiti određene derogacije, zaštitu kroz proces pregovora. Biće to zahtjevan put, ali smo mi odgovorni i timskim radom svih, Ministarstva, Instituta i ribara, ako prepoznamo cilj i odaberemo pravac, brzo ćemo od ovoga imati veliku korist. Ako se poredimo sa Hrvatskom, čiji su pregovori trajali osam godina, a prošli su kroz mukotrpan rad usaglašavanja u ribarstvu, procjenjujem da ćemo ovaj veliki posao završiti za četiri pet godina. Mi smo od kolega iz Hrvastske dobili prevedeno zakonodavstvo EU, što nam je mnogo olakšalo posao, u svakodnevnoj smo komunikaciji sa kolegama iz splitskog Instituta to nam je od velike koristi, I zato im zahvaljujemo. Određene administrativne kapacitete imamo, ali su oni nedovoljni, moraju se povećati, ne znam kako, kad i na koji pkcg@pkcg.org

22 22 GLASNIK PKCG / jul 2013 način. Planirana je drugačija organizacija sektora za ribarstvo u Ministarstvu poljoprivrede i ruralnog razvoja. Zakonom o morskom ribarstvu i marikulturi je još ranije bilo utvrđeno formiranje Uprave za ribarstvo. U toj Upravi bi moralo da se zaposli minimum još pet šest ljudi, da bi se pokrilo sprovođenje osnovnih djelova ribarske politike: upravljnje resursima i flotom, strukturne mjere, tržišna politika. Trenutno u jedinici za ribarstvo u Ministarstvu rade četiri osobe, to je malo, a ja ih moram pohvaliti za danonoćni rad na pripremi eksplanatornog i bilateralnog skrininga. Mi smo sa tako malim kapacitetima uspjeli da predstavimo naše ribarstvo u Briselu. Glasnik: Morski resursi su veliko blago Crne Gore. Kako ih na održiv način koristiti? A.Joksimović: More je veliki resurs, 50 odsto površine Crne Gore imamo u moru. Ako budemo iskoristili naše teritorijalne vode i kontinentalni pojas, koji po Zakonu o moru možemo da proglasimo, imamo šest hiljada kvadratnih kilometara. To je ogromna plava njiva koju treba da zaoremo dublje, i treba na pravi i odgovoran način, baziran na nauci, požnjeti tu njivu bolje i te proizvode staviti na naše tržište. Ovo bi doprinijelo smanjenju cijene ribe čime bi ona postala dostupna širem broju ljudi i više prisutna u našim jelovnicima. Prosječna potrošnja ribe u Crnoj Gori je 3,5 do 4 kg ribe po stanovniku dok je u Italiji, Španiji, Francuskoj troši kg po stanovniku. Navike našeg stanovništva treba mijenjati i bar tri puta sedmično ova kvailtetna proteinska hrana treba da se nađe na našim trpezama. Glasnik: Šta možete kazati o Strategiji razvoja ribarstva u Crnoj Gori? A.Joksimović: Od godine uz podršku Evropske unije, Ministrstvo poljoporivrede je uz Institut za biologiju mora, realizovalo dva projekta: CARDS i IPA Cilj ovih projekta je jačanje administrativnih kapaciteta uprave i nauke za odgovorno upravljanje resursima kao i poboljašanje zadravstvene bezbijednosti ribe i ribljih proizvoda. U okviru CARDS projekta urađena je Strategija razvoja ribarstva koju je Vlada usvojila godine. Ovim dokumentom je precizirano šta bi trebalo uraditi. Na osnovu Strategije donešen je Nacionalni program razvoja ribarstva koji ističe krajem ove godine i mi moramo ubrzano donijeti novi, koji će biti operativan od do godine. Imamo draft verziju tog dokumenta koji je urađen u okviru projekta IPA. U tome nam je dosta pomogao kordinatior projekta Ian Skot, kao i evropski eksperti. Glasnik: Molim Vas predstavite Institut kojim rukovodite. A.Joksimović: Institut za biologiju mora je dio Univerziteta Crne Gore i jedini je naučno istraživački institut koji se bavi problematikom zaštite mora i valorizacijom njegovih resursa. Postoji od godine, zapošljava 36 ljudi, 80 odsto radnika su mladi naučnici, doktoratanti iz oblasti koje su bitne za razvoj ekologije mora, ribarstva, nauke o moru, marikulture. Sada imamo mogućnosti da pokrijemo sve oblasti o naukama o moru: to su fitoplankton, flora i fauna, sanitarni aspekt mora, morsko bogatstvo, marikultura, zaštita mora. Kroz nekoliko projekata kakvi su IPA i Kats, kao i jačanje institucija za kontrolu hrane u Crnoj Gori, projekat Svjetske banke, dobili smo dređena sredstva i revitalizovli Institut. Aktivni smo u međunarodnoj saradnji učestvujemo u 10 tak međunarodnih projekata, to su IPA, FAO projekti FC7, i realizujemo tri nacionalna projekta vezana za zaštitu i valorizaciju naših resursa, radimo monitoring za potrebe Ministarstva u ribarstvu i marikulturi, za Agenciju zaštite životne sredine i Ministrastvo održivog razvoja i turizma, uključeni smo i u edukativni proces jer skoro svi studenti biologije sa univrziteta u regionu dolaze svakog maja kod nas i mi im kroz ubrzane kurseve dajemo informacije o živom svijetu u moru. Institut će se razvijati još brže i bolje, sa mladim ljudima koji će donositi još projekata Institutu i Univerzitetu Crne Gore. Nedavno nas je posjetio Princ Nikola Petrović, potpredsjednik Fondacije Albert II od Monaka, koji vidi Institut kao strateškog partnera i mi smo upravo na pragu potpisivanja sporazuma između te dvije fondacije, a u dijelu očuvanja biodiverziteta Boke Kotorske. Moguće je da otvorimo akvarijum u Institutu, da taj živi svijet približimo običnim ljudima. Institut je dragulj na crnogorskom primorju, svijetla je tačka države koja želi da razvija nauku o moru. Moramo da koristimo, čuvamo i štitimo more, smatram da smo postojanje opravdali i da će tako biti i ubuduće. Glasnik: Kako sarađujete sa Privrednom komorom Crne Gore? A.Joksimović: Mi u Privrednoj komori vidimo velikog prijatelja i respektabilnog partnera, a na isti način Komora se odnosi prema Institutu. Imamo dugogodišnju uspješnu saradnju koju razvijamo i unapređujemo. Mi smo dobitnici prestižne Nagrade Komore koja za nas ima posebnu simboliku i značaj.

23 GLASNIK PKCG / jul Predstavnici šumarstva i drvne industrije posjetili regiju Friuli Naši drvoprerađivači na italijanskom tržištu? Partnerstvo privrednih komora Crne Gore i regije Friuli Venecija Đulija. Crna Gora bi mogla da plasira u Italiju velike količine elemenata od bukovog i čamovog drveta koje su potrebne tom tržištu, ocijenio je sekretar Odbora Udruženja šumarstva, drvne industrije, grafičke i izdavačke djelatnosti Privredne komore Crne Gore Goran Popović, nakon posjete italijanskoj regiji Friuli Venecija Đulija. Predstavnici crnogorskog šumarstva i drvne industrije boravili su od 7. do 12. jula godine u pomenutoj regiji poznatoj po drvopreradi. Posjetu delegacije, u kojoj su bili direktori kompanija, predstavnici Ministarstva ekonomije, Privredne komore Crne Gore i eksperti, organizovao je FODEMO projekat razvoja šumarstva u Crnoj Gori, u okviru projekta Podrška razvoju marketinške strategije za drvnu biomasu. Cilj ovih aktivnosti je pružanje podrške sektoru drvne industrije u širenju poslovanja i povećanje profitabilnosti, investiranjem u transformisanje drvnih proizvoda uz pomoć dodate vrijednosti i njihova prodaja na novim tržištima. U tom smislu, u Italiji su traženi partneri za koje bi kompanije iz Crne Gore proizvodile elemente od drveta i imale sigurnog kupca i tržište. Delegacija je posjetila Vladu regije Friuli Venecija Đulija, Privrednu komoru Udina, Distrikt namještaja, fabrike Primultini, Vicenza, Fantoni, Santarosa, Erbesi snc, Calligaris, te akreditovanu laboratoriju za ispitivanje proizvoda od drveta, materijala i sertifikaciju Vicenza. Mogućnosti - Proizvođači su bili u prilici da posjete naznačajnije kompanije ovog sektora u Italiji. Htjeli smo da vidimo koje proizvode iz Crne Gore možemo plasirati na to tržište. Proizvodi od bukovog drveta, i u manjem dijelu od čamovog, mogu se plasirati kroz elemente, i to u neograničenim količinama kazao je sekretar Odbora Udruženja šumarstva, drvne industrije, grafičke i izdavačke djelatnosti Goran Popović. Dodao je da su pojedini proizvođači poput Polimlja, Fagus elemanata i Mirai grupe već ostvarili poslovnu saradnju sa kompanijama ove regije, ali je ona pojedinačna i malog obima, što za posljedicu ima visoke troškove i niže cijene, te nemogućnost obezbjeđenja kontinuiteta ni u proizvodnji ni u prodaji. On je posebno istakao posjetu preduzećima Primultini i Fantoni. Primultini je najveći proizvođač opreme za primarnu preradu drveta i neki od crnogorskih proizvođača je imaju u svojim pogonima, ali 20 i više godina staru. - Razgovarano je i o mogućnostima saradnje sa kreditnim institucijama da se uđe u nabavku nove opreme i kod nas rekao je sekretar, dodajući da je delegacija u Sloveniji posjetila pilanu Marušić koja ima tračnu testeru tip 200 i sa 20 radnika u jednoj smjeni godišnje reže kubika. Crnogorskog delegaciji je predstavljen klaster proizvođača stolica koji okuplja 600 kompanija, koje izvoze i na tržište Sjedinjenih država. U kompaniji Fantoni su crnogorsku delegaciju upoznali da je na sirovini od kubika drveta moguće izgraditi kapacitet za proizvodnju iverice i ploča, za što je opravdano investiranje i u Crnoj Gori. Sada Crna Gora tu sirovinu dijelom izvozi, a dio propada ili se ne koristi. Dalja saradnja U Privrednoj komori Udina održan je sastanak kojim su predsjedavali potpredsednik te asocijacije dr Marco Bruseschi i generalni sekretar dr Maria Lucia Pilutti, a tokom kojeg su razmijenjene informacije i prezentovani podaci o radu i organizaciji dvije komore. Predloženo je da se između privrednih komora potpiše sporazum o saradnji, a na sastanku predstavnika Vlade Regije Friuli i Ministarstva ekonomije Crne Gore dogovorena saradnja i potpisivanje sporazuma na nivou vlada. pkcg@pkcg.org

24 24 GLASNIK PKCG / jul 2013 Adem Fetić, pomoćnik ministra poljoprivrede i ruralnog razvoja Šume zaštiti od vatrene stihije Odgovorno obezbijediti adekvatne mjere preventivnog i operativnog djelovanja kad su u pitanju šumski požari. Adem Fetić Glasnik: Tokom godine požari su uništili velike šumske komplekse u Crnoj Gori, pa je za sanacju devastiranih površina potrebno oko milion i sedamsto hiljada eura. Da li smo ove godine spremniji da preventivno djelujemo, odnosno da, ukoliko se dese požari, efikasnije reagujemo? A. Fetić: Šumski požari su ne samo za Crnu Goru već i za druge države iz okruženja i dalje ozbiljna prijetnja i u uslovima sve jačeg dejstva posledica klimatskih promjena odnosno globalnog zagrijavanja te prijetnje su sve izraženije. Zato je potrebno da se preduzmu adekvatne preventivne mjere na sprečavanju pojave, kao i mjere na obezbeđenju što efikasnijeg suzbijanja i gašenja šumskih požara. Šumski požari u Crnoj Gori su u godini, na površini od hektara, uništili ili oštetili preko m3 drvne mase čija vrijednost se cijeni na četiri miliona eura, a od te količine je moguće koristiti oko m3 u vrijednosti oko 2,5 miliona eura, što znači da bi očekivani prihod od te opožarene drvne mase pokrio troškove sanacije od oko 1,7 milina eura. Prethodni podaci upozoravaju da se mora odgovornije pristupiti obezbjeđenju adekvatnijih mjera preventivnog i operativnog djelovanja kad su u pitanju šumski požari. Ministarstvo poljoprivrede i ruralnog razvoja, odnosno Uprava za šume je izradila Plan sanacije šuma od posljedica požara iz godine i radi se na njegovoj ubrzanoj implementaciji. Glasnik: Požari su uzrokovali velike direktne štete, ali još veće indirektne kroz remećenje biodiverziteta, što će, kazali ste nedavno, ostaviti trajne tragove. Zato ste potencirali značaj preventive požara. Šta to pretpostavlja? A. Fetić: Požar neminovno ostavlja trajne tragove na cijeli ekosistem ili njegov segment, kako sa aspekta dugotralnosti obnavljanja vegetacije i proizvodnog potencijala sastojine, tako i sa aspekta uspostavljanja biološke ravnoteže flore i faune tog staništa. Ministarstvo poljoprivrede i ruralnog razvoja je u saradnji sa Ministarstvom unutrašnjih poslova preduzelo aktivnosti na obezbeđenju zajedničkog koncipiranja mjera preventivnog djelovanja na sprečavanju pojave i suzbijanja eventualnih šumskih požara. Uprava za šume je kao nadležna organizaciona jedinica ovog ministarstva preuzela obavezu obezbijeđenja pojačanog nadzora u smislu osmatranja i blagovremenog javljanja u slučaju pojave požara, kao i obezbijeđenje prohodnosti šumskih puteva za prolaz vozila protivpožarne zaštite do mjesta požara. Uprava za šume je u okviru tih mjera pismenim putem upozorila privatne vlasnike šuma i koncesionare na obavezu sprovođenja preventivnih mjera i obavezu gašenja u slučaju pojave požara na koncesionom području u smislu obaveza iz člana 46 Zakona o šumama.

25 GLASNIK PKCG / jul Očekujemo da ove mjere daju svoje pozitivne efekte. Glasnik: Smatrate li da preventivnim mjerama treba dati Zakonsku formu i na taj način pojačati zaštitu od požara? A. Fetić: Mišljenja sam da budućim izmjenama i dopunama Zakona o šumama, kao i Zakona o zaštiti imovine treba preciznije regulisati obaveze pojedinih institucija i organizacija u dijelu planiranja i sprovođenja preventivnih mjera, te ukazati i na pojačane obaveze inspekcije protivpožarne zaštite. Glasnik: Radi prevencije požara, Ministarstvo poljoprivrede i ruralnog razvoja, i ove godine organizuje kampanju čiji je cilj bolja organizacija institucija i organa u čijoj su nadležnosti šume i podizanje svijesti stanovništva o značaju čuvanja šuma. Molim Vas saopštite detaljnjije o čemu se radi. A. Fetić: Šume su dobro od opšteg interesa, kako državne tako i privatne. Obaveza je svih punoletnih i sposobnih građana, kao i pravnih lica, da u skladu sa posebnim zakonskim obavezama i mogućnostima učestvuju u preventivi kao i na gašenju eventualnih šumskih požara. Mišljenja smo da kampanja koja bi upozoravanjem i obezbjeđenjem važnih informacija o posljedicama šumskih požara, o preventivnim mjerama, o mjestu i načinu slanja dojava o požaru uticala na podizanje svijesti o značaju šuma kao ekosistema, i podstakla osjećaj potrebe učestvovanja šire javnosti u ovim aktivnostima. Glasnik: Na ovim poslovima trebalo bi da bude angažovano više subjekata - od lokalnog do državnog nivoa. Zato je bitna njihova međusobna saradnja, kao i da budu očišćeni šumski putevi i djelovi šuma, odnosno uklonjanjeni gorivi materijali. Možemo li očekivati da će kampanja zaštite šuma dati očekivane rezultate? A. Fetić: Ovo je po meni jedno od najvažnijih pitanja koje treba unaprijediti i pokriti adekvatnom regulativom. Naime, od Ministarstva poljoprivrede, odnosno Uprave za šume i odgovornih lica za ove aktivnosti pa do angažovanja vatrogasnih jedinica i vatrogasne avijacije ili helikopterskih jedinica potrebna je vrlo službena i korektna saradnja, kako u blagovremenom javljanju eventualne pojave požara tako i na zajedničkim aktivnostima na gašenju požara. Ovdje moraju važnu ulogu imati opštinski štabovi zaduženi za realizaciju planova protivpožarne zaštite na suzbijanju i gašenju šumski požara. Glasnik: Da li imamo adekvatnu kaznenu politiku u ovoj oblasti? A. Fetić: Mislim da postoji kaznena regulativa, ali je potrebno da unaprijedimo evidenciju kretanja prijava i dobijanje povratne informacije, kako o kvalitetu ponešenih prijava tako i o ishodu istih u smislu sudskih oduka. Glasnik: Da li je Uprava za šume adekvatno osposobljena da preventivno djeluje? A. Fetić: Nije mi u potpunosti poznato kako je došlo do toga da Uprava za šume nema nikakva budžetska sredstva za ove aktivnosti, jer je potrebno da raspolaže sredstvima za prijem sezonske radne snage za osmatranje i javljanje makar u najrizičnijim zonama gdje to ne mogu adekvatno pokriti reonski lugari kao i za nabavku opreme za brzo reagovanje na prvu pojavu požara, kao i za opremu za održavanje šumskih puteva u stanju prohodnosti. Očekujem da će se Budžetom za godinu ovo pitanje adekvatnije riješiti. Glasnik: Šta bi sve trebalo uraditi da očuvamo naše šume, koje su izuzetno značajan resurs? A. Fetić: Ovo pitanje zahtijeva opširan odgovor, ali ono što mogu ukratko reći jeste da šume, kao jedan od najvažnijih prirodnih resursa, treba prije svega fizički zaštiti. To znači zaštitu od svih biotičkih i abiotičkih uticaja koji atakuju na fizičko postojanje šuma. Zatim je važno obezbijediti zdravstvenu zaštitu i unapređenje stabilnosti postojećih šuma, a potom unapređenje i valorizaciju brojnih funkcija šume. U prilog poboljšanju preventive, pa i djelovanja na gašenju požara, važno je da napomenem da je Ministarstvo poljoprivrede i ruralnog razvoja apliciralo kao partner u regionalnom IPA projektu FEARLESS- ADRIA za korišćenje sredstava u iznosu cca eura. Ovaj projekat treba da obezbijedi zajedničku osnovu za djelovanje na prostoru i sa prostora zemalja u regiona u slučaju pojave šumskih požara, kao i opremu za rano otkrivanje požara i za jedinice za brzo djelovanje na gašenju šumskih požara. pkcg@pkcg.org

26 26 GLASNIK PKCG / jul 2013 Energetika EU regulativa za benzin - velika ulaganja, ali i uštede Na okruglom stolu u Privrednoj komori predstavljen Nacrt pravilnika o tehničkim standardima zaštite vazduha od emisija isparljivih jedinjenja koje nastaju skladištenjem, pretakanjem i distribucijom motornih benzina. Detalj sa okruglog stola u Komori Privredna komora Crne Gore, u saradnji sa Ministarstvom održivog razvoja i turizma, organizovala je 18. jula godine okrugli sto Propisi iz oblasti emisija koje potiču iz skladištenja i distribucije tečnih goriva, da bi privredne subjekte koji se bave ovom djelatnošću upoznala sa evropskom regulativom u ovoj oblasti. Predstavljen je Nacrt pravilnika o tehničkim standardima zaštite vazduha od emisija isparljivih jedinjenja koje nastaju skladištenjem, pretakanjem i distribucijom motornih benzina, koji se donosi na osnovu Zakona o zaštiti vazduha. Ovim propisom se prenose dvije evropske direktive u domaće zakonodavstvo, koje se tiču distribucije i skladištenja benzina, te pokriva tehničke mjere koje se tiču rezervoara, cistijerni i aparature za pretakanje benzina na terminalima u mobilne rezervoare i utakanja motornih benzina u vozila na benzinskim stanicama. U radu okruglog stola učestvovale su i predstavnice Ministarstva održivog razvoja i turizma Olivera Kujundžić i Milena Spičanović-Bulatović. Prilagođavanje EU U evropsko zakonodavstvo u oblasti zaštite životne sredine od godine uvedeni su ekološki standardi skladištenja i distribucije goriva. Ovim propisima obuhvaćeno je: skladištenje u rezervoarima koji moraju biti obojeni radijantnim bojama koje odbijaju svjetlost sa plutajućim krovovima ili krovovima sa zaptivanjem koje obezbjeđuje eliminaciju isparenja; pretakanje goriva na terminalima koje se mora obavljati posebnim instrumentima; pretakanje goriva iz cistijerni u podzemne rezervoare primjenom postupka tzv. donjeg punjenja, kako bi se spriječila emisija isparenja u vazduh; obezbjeđivanje kondenzacije ili spaljivanjem nastalih isparenja i utakanje goriva u vozila na pumpnim stanicama na kojima je takođe neophodno obezbijediti sisteme za kondenzaciju isparenja. - Proces evropskih integracija i faza u kojoj se Crna Gora nalazi, nameće obavezu donošenja propisa kojim će se regulisati smanjenje isparljivih organskih jedinjenja iz skladištenja i distribucije goriva, do kraja godine. Rok primjene propisa biće usklađen sa mogućnostima privrednih subjekata iz ove oblasti, što bi trebalo da podrazumijeva njihovu, tj. vašu punu uključenost i aktivnost po ovim pitanjima. Baš zbog toga smo i organizovali ovaj okrugli sto, kako bi pružili informacije relevantne za ovu temu. Treba imati na umu da se radi o značajnim investicijama koje ćete morati da realizujete. Tim prije i očekujemo kako Komora kao vaša asocijacija, tako i Ministrastvo kao zakonopisac da svojim aktivnim učešćem u svim daljim koracima date puni doprinos na opštu dobrobit rekla je savjetnica predsjednika Privredne komore Crne Gore Tanja Radusinović. Prema riječima predstavnice Ministarstva održivog razvoja i turizma Olivere Kujundžić, statistički podaci pokazuju da se na oko stotinu hiljada benzinskih stanica u Evropskoj uniji godišnje proda oko dvije stotine milijardi litara benzina i da se ista tolika količina (dvije stotine milijardi litara) benzinskih isparenja emituje u vazduh. U skladu sa ovim podacima, zaštita životne sredine i zdravlja ljudi ne predstavlja jedini motiv za usvajanje ovakve regulative u pitanju su i vrlo

27 GLASNIK PKCG / jul značajne uštede. - Iako se radi o značajnim investicijama u dodatnu opremu, poboljšanje kvaliteta vazduha, zaštita životne sredine i zdravlja ljudi, kao i značajne uštede goriva dovoljni su razlozi za uvođenje ovih novina u sistem skladištenja i distribucije goriva u Crnoj Gori kazala je Kujundžić. Naglasila je da je potrebno da Crna Gora bude spremna za pregovore sa EU u ovoj oblasti, te da izdejstvuje eventualnu derogaciju (fleksibilnije primjenjivanje evropskih propisa u određenim okolnostima), i odgovarajuće tranzicione rokove. - Moraćemo da kalkulišemo šta je moguće i ostvarljivo, te koji su to tranzicioni rokovi koje ćemo morati da zatražimo. U pregovorima moramo da budemo realni. Ako zatražimo previše duge rokove malo je vjerovatno da će nam ih EU odobriti, ukoliko nijesu dobro obrazloženi naglasila je predstavnica Ministarstva. Izreal, buduća naftna sila? Izvor nafte 6,5 kilometra ispod mora skladištera u problematiku), sa čim se saglasio i predstavnik INA Crna Gora Igor Bakalbašić. - Crna Gora će morati da se prilagodi evropskim direktivama. U državnim tijelima mora da sjedi predstavnik nafte da bi pomagao prilikom donošenja propisa oko tehničkih pojmova i praktičnih rješenja rekao je Bakalbašić, dodajući da bi svi bili u problemima ukoliko bi se usvojili propisi koji su teško primjenjivi u praksi. Zaključeno je da je pravo vrijeme da se djeluje na predstavljeni nacrt propisa. Privredna komora je pozvala privrednike da u pisanoj formi dostave predloge za unapređenje pravilnika koje bi objedinila i proslijedila Ministarstvu. Domaća nafta bi značila prekretnicu za Izrael, pošto troši 10 milijardi dolara za njen uvoz. Diskusija Glavna ekološka inspektorka Vesna Zarubica je ocijenila da propisom sve treba da bude precizno definisano da bi ova inspekcija mogla pravilno i lako da kontroliše njegovu primjenu. Predstavnik Jugopetrola Kotor Dragan Nikolić kazao je da u Crnoj Gori svega pet odsto cistijerni ima tzv. bottom loading (punjenje odozdo) što je u skladu sa zahtjevima EU. - To znači da će 95% cistijerni postati neupotrebljivo, pa predstoje velika ulaganja kazao je Nikolić. Dodao je da tu postoji pitanje kako će trošak ovih investicija kompanije prenijeti na kupce benzina, te ocijenio da ekonomska isplativost prilagođavanja poslovanja evropskim direktivama ne postoji, jer su ulaganja u opremu, po njegovom mišljenju, veća od prihoda od benzina vraćenog iz isparenja. On smatra da implementacija ovih direktiva zahtijeva koordinaciju između države i privrede (između ostalog uključivanje i prevoznika te Izraelu će bušiti do 6,5 kilometra dubine mediteranskog U podmorja da bi, kako se očekuje, došli do 1,5 milijardi barela nafte, što odgovora 15-godišnjim potrebama te zemlje. Riječ je o najdubljoj bušotini u toj državi, a istraživanjem će se baviti teksaška kompanija Noble Energy. Kako prenosi Bloomberg, iako je pronalazak prirodnog gasa posljednjih par godina Izrael pretvorilo u izvoznika energije, domaća nafta bi značila prekretnicu za tu zemlju, pošto trenutno troši 10 milijardi dolara za njen uvoz. - Ekonomski uticaj bi bio veoma veliki. Pronalazak nafte značio bi veliki novac za izraelske kompanije i vladu kazao je analitičar David Wurmser. Noble Energy, međutim, nije jedina kompanija koja istražuje naftu u Izrealu Shemen Oil & Gas očekuje da će do kraja avgusta pronaći naftno polje sa 120 miliona barela. - Ako uspijemo, biće to snažan podstrek ekonomiji i ostvarenje strateškog cilja da postanemo energetski nezavisni kazao je Gabi Ashkenazi, predsjednik Shemena, nekadašnji general izraelske vojske. pkcg@pkcg.org

28 28 GLASNIK PKCG / jul 2013 Saobraćaj Korišćenje remorkera da ostane stvar izbora Odbora udruženja saobraćaja Privredne komore podržao inicijativu Luke Bar, Jadroagenta i Kontejnerskog terminala da se amandmanski djeluje na Predlog zakona o sigurnosti pomorske plovidbe. Sjednica Odbora saobraćaja Sjednica Odbora udruženja saobraćaja Privredne komore Crne Gore održana je 9. jula godine. Prezentovani su: Informacija o poslovanju preduzeća za period januar-maj godine, projekat Evropska mreža preduzeća i mogućnosti saradnje privrednih subjekata sa Centrom za stručno obrazovanje. Odbor je podržao inicijativu Luke Bar, Jadroagenta i Kontejnerskog terminala da se amandmanski djeluje na Predlog zakona o sigurnosti pomorske plovidbe i omogući da korišćenje remorkera prilikom uplovljavanja i isplovljavanja iz luka ostane izbor zapovjednika broda, a ne zakonska obaveza. Član 44 predloženog zakona propisuje obavezu korišćenja remorkera, što prema riječima Voja Banovića, Jadroagent Bar, značajno poskupljuje ulazak broda u luku i time je čini manje konkurentnom u odsnosu na one u okruženju. - Tražimo da se član 44 promijeni i da glasi: Tegljenje, odnosno potiskivanje u luci, obavlja se samo na zahtjev zapovjednika plovnog objekta, i sa brojem tegljača, odnosno potiskivača koji on zatraži. Izuzetno od odredbe iz stava 1 ovog člana, u slučaju nevremena, prenatrpanosti luke, istovremenog manevrisanja više plovnih objekata, ili ako plovni objekat prevozi opasne terete, Kapetanija može odrediti broj tegljača, odnosno potiskivača koji se moraju koristiti za određeni manevar sa plovnim objektom. Zapovednik broda, iz stava 1 ovog člana, dužan je blagovremeno zatražiti asistenciju tegljača, odnosno potiskivača za namjeravani manevar plovnog objekta, kada više plovnih objekata istovremeno traži asistenciju tegljača odnosno potiskivača, a nema dovoljno tegljača odnosno potiskivača ili kada je ugrožena sigurnost plovidbe, ljudskih života ili može doći do zagađivanja mora, kad Lučka kapetanija određuje redosled tegljenja odnosno potiskivanja, vodeći računa da linijski brodovi imaju prednost priveza rekao je Banović. On je kazao da je u okruženju, Hrvatskoj, Italiji, Malti itd, upotreba remorkera stvar izbora zapovjednika broda, ali da su Italijani (konzorcijum Ocean iz Trsta) koji su kupili Pomorski servis, dio Luke Bar gdje su piloti i remorkeri, insistirali da se to u Crnoj Gori ubuduće nametne kao zakonska obaveza. - Remorkeri za 40 odsto povećaju cijenu uplovljavanja objasnio je Banović, i ocijenio da je predloženi član zakona u suprotnosti sa interesima privrede. Podršku amandmanskom djelovanju na ovaj predlog zakona, jasno je iskazala i Barska plovidba. - Mi smo kompanija koja u vlasništvu ima brod Sveti Stefan. Godišnje imamo oko 200 uplovljenja i isplovljenja iz Luke Bar i nama bi to drastično povećalo troškove poslovanja i maltene ugrozilo opstanak. Napravili smo kalkulaciju koja pokazuje da bi obaveza plaćanja remorkera nas koštala eura godišnje i to bi bilo neizdrživo u ovom finansijskom momentu po našu kompaniju, tako da podržavamo predlog gospodina Banovića rekao je Tihomir Mirković, Barska plovidba. Jedan od predlagača izmjene pomenutog člana, Milan Čelebić, Kontejnerski terminal, kazao je da je amandmansko djelovanje posljednja mogućnost da korišćenje remorkera ostane liberalnije, pošto je zakon prošao javnu raspravu i nijesu uvažene primjedbe u tom pravcu. Odbor je ocijenio biznis barijerom to što pri svakoj trgovini u slobodnoj zoni Luke Bar prodavac mora da ima potpisan korisnički ugovor, a to znači plaćanje visoke naknade. - Prodavao on dvije tone ili hi-

29 GLASNIK PKCG / jul ljade tona mora biti korisik Zone, a iza toga korisnik stoji naknada od eura koju mora da plati. Znači to važi i za najsitniju trgovinu na tom prostoru i najveći zonski projekat koji se može realizovati. Nešto što se prije Zakona o slobodnim zonama radilo bez ikakve naknade i ugovora osim onih o skladištenju i pretovaru, sada je potrebno da bude ispraćeno korisničkim ugovorom u zoni i plaćanjem naknade od eura. Većina partnera negoduje, plaćaju jer moraju, a dobar dio njih je, vjerujem, otišao negdje drugo rekao je Čelebić. Vojo Banović je kazao da u današnjem poslovanju nema emocija, te da svako ide tamo gdje mu je jeftinije. - Ovo je ogromna biznis barijera, naročito imajući u vidu da susjedna Albanija u svojim lukama daje sve gratis rekao je Banović. Komora će pripremiti analizu pomenutog problema i iniciraće da se riješi u koordinaciji sa nadležnima, rekao je Aleksandar Mitrović, rukovodilac Sektora za pravne finansijske i opšte poslove. Odbor je razmotrio Informaciju o poslovanju u oblasti saobraćaja u periodu januar maj godine. Predstavnik Centra za stručno obrazovanje Vlado Koprivica govorio je o mogućnostima saradnje privrede i sistema obrazovanja, interesu privrede za primanje učenika srednjih škola na obaveznu praksu. On je kao veliki problem istakao nedostatak interesovanja učenika za školovanje za zanimanja trećeg stepena, među kojima i vozačko, dok je previše tehničara drumskog saobraćaja. Rukovodilac Službe za projekte Slavica Pavlović predstavila je Odboru projekat Evropske mreže preduzeća. Prevoznik Boro Glušica založio se za izmjenu kategorizacije motornih vozila prilikom prolaza kroz tunel Sozina, jer kao i većina prevoznika smatra nepravednim da se, kako je kazao, za kombi sa 12 sjedišta plaća ista putarina kao i za veliki autobus. Posao vijeka Kineska kompanija gradi autoput Ponuda kompanije CCCC je vrijedna 809,5 miliona eura, za dionicu Podgorica-Mateševo dugu 42 kilometra. Rok završetka radova 48 mjeseci. Vlada Crne Gore izabrala je kinesku kompaniju za telekomunikaciju i infrastrukturu CCCC International kao prvorangiranu za izgradnju deonice autoputa od Podgorice do Mateševa. Kineska kompanija CCCC, odnosno njena ćerka firma CRBC koju podržava Eksim banka, gradiće 42 kilometra autoputa Bar Boljare, trasu Podgorica Mateševo, za 800 miliona evra. Autoput od Bara do Boljara biće dug 165 kilometara, a ministar saobraćaja i pomorstva Ivan Brajović je rekao da Vlada neće odustati od zahtjeva da kompletna domaća operativa bude angažovana tokom izgradnje autoputa. - Kineska ponuda je vrijedna 809,5 miliona eura. Nastavak razgovora podrazumeva da se definiše konačni tekst ugovora sa kompanijom i Eksim bankom oko utvrđivanja kreditnog aranžmana. Ne mogu da preciziram kada će početi gradnja dionice, ali očekujemo da će se to desiti do kraja godine. Vrijeme gradnje te dionice autoputa je 48 mjeseci od početka radova - rekao je Brajović. Posao vijeka autoput Bar Boljari, imaće od kineske Eksim banke, kako je rekao Brajović, povlašćeni, a ne komercijalni kredit i podrazumijeva rok otplate od 20 godina, petogodišnji grejs perioda i dva odsto fiksne kamate. - Eksim banka treba da dâ kredit od 85 odsto, odnosno 688,16 miliona eura, dok bi doprinos države bilo 121,44 miliona eura. Drugi ponuđač, turski Dogus Gulsana, ponudio je iznos od 770,29 miliona eura, ali bi u slučaju njegovog izbora trebalo da se formira posebno preduzeće za finansiranje čiji bi vlasnik bila vlada. Jedan od uslova je da se obezbijedi imovina koja je duplo veća od ponuđene cijene projekta. Turci bi u tom slučaju imali ulogu menadžera - dodao je ministar. Izvor Politika pkcg@pkcg.org

30 30 GLASNIK PKCG / jul 2013 Poljoprivreda Naplata potraživanja glavni problem Neophodno je povezivanje i ukrupnjavanje domaćih proizvođača zarad bolje tržišne pozicije, na što kao na uspješan put ukazuju i iskustva drugih zemalja. Neophodno povezivanje domaćih proizvođača radi bolje tržišne pozicije Prehrambeni sektor u Crnoj Gori karakterišu tendencije rasta prihoda, ali i problemi naplate potraživanja, nedovoljna konkurentnost, uvozna zavisnost od inputa, i strukturna neusklađenost sa primarnom proizvodnjom, navodi se u analizi ovog sektora koja je predstavljena na sjednici Odbora Udruženja poljoprivrede, prehrambene i duvanske industrije Privredne komore Crne Gore održane 10. jula godine. Odbor je razmotrio i implikacije Analiza ulaska Hrvatske u Evropsku uniju na poslovanje crnogorske privrede, informaciju o privrednim kretanjima u agraru od januara do maja godine. Odlučeno je da se u okviru ovog odbora formira Grupacija za ribarstvo. Konstatovano je da rješavanje problema u sektoru agrara zahtijeva donošenje uredbe koja bi regulisala pitanje rokova za naplatu potraživanja, uvođenje akceptnog naloga kao sigurnijeg sredstva naplate, olakšanje pristupa kreditnim sredstvima, obezbjeđivanje većeg obima finansijskih sredstava iz Budžeta za podsticanje razvoja poljoprivrede u cilju podrške poljoprivrednim proizvođačima da osavremene proizvodnju i uvedu odgovarajuće standarde u skladu sa strogim zahtjevima EU, uspostavljanje Agencije za plaćanje, te donošenje Strategije razvoja poljoprivrede u skladu sa smjernicama nove zajedničke poljoprivredene politike. Veliki trgovinski deficit Crne Gore u robnim tokovima sa inostranstvom, gdje značajan udio ima grupa poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda, je značajan problem sa kojim se susreće crnogorska ekonomija, tako da je to bio jedan od razloga za pokretanje inicijative za izradu Analize prehrambenog sektora. S druge strane, nastupajući procesi prilagođavanja evropskom zakonodavstvu i evropskim standardima tokom procesa pridruživanja EU iziskuju izradu Strategije, čiji osnov može da predstavlja Analiza stanja, uz evidentiranje problema sa kojima se susreće ovaj sektor. U cilju obezbjeđivanja informacija neophodnih za sagledavanje strukture i trendova u oblasti domaće prehrambene industrije, Privredna komora Crne Gore je u saradnji sa Biotehničkim fakultetom pokrenula inicijativu za izradu analize stanja u prehrambenom sektoru i realizovala istraživanje kojim su prikupljeni podaci o poslovanju. Upitnik se sastojao od 33 pitanja, podijeljenih u tri dijela, i to: a) Osnovne informacije o preduzeću, b) Finansijski podaci o preduzeću i c) Vođenje biznisa u preduzeću. Uzorak su činila privredna društva iz prehrambenog sektora sa cijele teritorije Crne Gore. Odabir je izvršen po stratificiranom uzorku i činio je 75 privrednih društava. Istraživanje je sprovedeno uz učešće 40 privrednih društava iz Crne Gore. Nakon sagledavanja rezultata istraživanja i razmatranja predstoje dalje aktivnosti na izradi analize. - Agroindustrija je generator razvoja primarne poljoprivredne proizvodnje. Ovaj sektor karakteriše strukturna neusklađenost primarne proizvodnje i prehrambenog sektora kazao je prof. dr Miomir Jovanović, sa Biotehničkog fakulteta, koji je predstavio rezultate analize. On je naveo da istraživanje pokazuje da u sektoru postoji tendencija rasta prihoda od 20 odsto, među kojima su i izvozni. - Polovina ispitanika je odgovorila da je nedovoljna konkurentnost glavna prepreka za plasman na inostrano tržište, slijedi nedostatak obrtnih sredstava i proizvodnih kapaciteta kazao je Jovanović, dodajući da je neophodno raditi na stvaranju kvalitetnije sirovine, edukaciji proizvođača, uvođenju standarda, te da je pitanje svih pitanja rješavanje problema naplate potraživanja. Predsjednik Odbora Milutin Đuranović kazao je da u Crnoj Gori nije dovoljno urađeno na afirmaciji domaćeg proizvoda. On se založio za intenziviranje kampanje Kupujmo domaće. - Potrebno je stalno potencirati ideju potrošnje domaćeg proizvoda i ekonomske efekte toga rekao je Đuranović.

31 GLASNIK PKCG / jul Potpredsjednica Privredne komore Ljiljana Filipović ocijenila je da kvalitetni domaći proizvodi zaslužuju da budu bolje pozicionirani na tržištu, te da ih kao takve prepoznaju potrošači, pa je podsjetila na značajnu ulogu koju u tom smislu ima projekat Komore Dobro iz Crne Gore. Ona je naglasila da je neophodno povezivanje i ukrupnjavanje domaćih proizvođača zarad bolje tržišne pozicije, što kao na uspješan put ukazuju i iskustva drugih zemalja. - Država može da da ton kampanji za veću kupovinu domaćih proizvoda, ali ne treba očekivati da je finansira. Treba iznaći način kako voditi i finansirati kampanju koja je dosta skupa rekla je Filipović. U sličnom tonu govorili su Rade Rajković, Nacionalno udruženje vinogradara i vinara istakavši da je u Crnoj Gori jako teško prodati crnogorsko vino, zatim Tomislav Žižić, Nika, Goran Rakočević, Lipovo, te Mijuško Jauković, Pivara Trebjesa. Implikacije ulaska Hrvatske u EU Potpredsjednica Filipović predstavila je informaciju o implikacijama ulaska Hrvatske u Evropsku uniju na poslovanje crnogorske privrede. Sa članstvom Hrvatske u Evropskoj uniji od 1.jula godine, trgovinski odnosi Hrvatske sa Crnom Gorom će se odvijati na osnovu Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju (SSP). Zbog promjene režima trgovine koji će se negativno odraziti na trgovinu Hrvatske, Evropska komisija je pokrenula pregovore o dodatnoj liberalizaciji, što je nakon kojih je potpisan i Protokol kojim su definisane kvote sa nižim carinskim stopama (koje su važile prije ulaska Hrvatske u EU.) da bi se zadržala tradicionalna robna razmjena između Hrvatske i Crne Gore. Visina kvote je utvrđena na bazi prosječne količine uvoza određenih proizvoda u posljednje tri godine u trgovini između dvije države. Pregovorima su bili su obuhvaćeni sljedeći proizvodi: svježe pileće meso, sušeno svinjsko meso, sir, prerađevine od mesa, riba i prerađevine od ribe kao što su konzervirana sardina, tunjevina i skuša, mineralna i obična voda i gazirana bezalkoholna pića. Smanjena je kvota za flaširsnu vodu za litara, dok je kvota za bezalkoholna pića povećana za istu količinu. Iz kvote za sir su isključeni proizvodi čiji je uvoz iz Hrvatske neznatan, dok proizvodi čija kvota ne prelazi 20 tona nijesu razmatrani. Trgovina poljoprivredno-prehrambenim proizvodima Crne Gore i Hrvatske posljednjih godina bilježi tendenciju rasta, raste i uvoz i izvoz, s tim da izvoz ima veći rast, čime je i pokrivenost uvoz izvozom povoljnija. U izvozu je u godini bilo najzastupljenije voće (povećanje za preko 3 puta u odnosu na godinu) i pivo. U uvozu je evidentiran porast kod pšenice i kod slada. Pored toga uvoz iz Hrvatske su činili mljeko i mlječne prerađevine u viijednosti od 3, 0 mil (ulaskom u EU Hrvatska će imati nepovoljnije uslove za uvoz, tako da je to šansa za domaće proizvođače da preuzmu dio tržišta, naročito kod jogurta). Situacija je slična i kod suhomesnatih proizvoda, koji su u toku prošle godine uvezeni u vrijednosti od 2,3 mil. Prateći trend rasta izvoza voća može se konstatovati da postoje i realne šanse za povećanje izvoza na hrvatsko tržište, zbog blizine tržišta i naročito zbog činjenice da ulaskom Hrvatske u EU uslovi za uvoz voća ostaju skoro nepromijenjeni. Što se tiče namirnica animalnog porijekla, dolazi do potpune zabrane uvoz ovih proizvoda iz Crne Gore u Hrvatsku (osim za ribu, kožu i vunu), jer naši objekti još uvijek nemaju izvozni broj. - Za Crnu Goru, kada je u pitanju trgovina, otvara se mogućnost plasmana na ona tržišta gdje je Hrvatska plasirala svoje proizvode pod povoljnim uslovima. U trgovini sa Kosovom, budući da nema zaključen Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju sa EU, Hrvatska će plasirati svoje proizvode uz plaćanje propisanih carina (MFN), pa to pruža dodatni prostor za plasman crnogorskih proizvoda po povoljnijim uslovima (bez plaćanja carina) navela je potpredsjednica Komore Filipović. Privredna kretanja Razmatrajući tekuća privredna kretanja u agraru konstatovano je da primarna proizvodnja učestvuje u BDP sa oko 8,7%, što je čini jednom od najvažnijh sektora u Crnoj Gori, a pored turizma predstavlja stratešku granu razvoja. Pored toga, ono što je zajedničko za ove dvije grane, a istovremeno ih i razlikuje od drugih, jeste izražen sezonski karakter koji u značajnoj mjeri utiče na ostvarene rezultate kao i na i cjenovnu konkurentnost. Sekretarka Odbora Lidija Rmuš je kazala da je u ovoj godini poljoprivreda je bila izložena ne samo vremenskim neprilikama (poplavama, gradu i olujnom vjetru) već je početkom godine pojavom aflatoksina u stočnoj hrani i mlijeku ovaj sektor pretrpio značajne gubitke, što je uzrokovalo i stalne zahtjeve kooperanata da se poveća cijena mlijeka, kao i premije za mlijeko. Pored toga, poljoprivreda se suočava i sa mnogim drugim problemima koji su prvenstveno rezultat nedovoljnog investicionog ulaganja, koje je uslovilo relativno nisku konkurentnost. Jačanje pkcg@pkcg.org

32 32 GLASNIK PKCG / jul 2013 konkurentnosti je jedan od glavnih ciljeva naše države koja ima dobre uslove za razvoj primarne poljoprivredne proizvodnje, Za godinu za Agrobudžet je opredijeljeno 20,3 mil što je, prema ocjeni privrednika, nedovoljno za budući razvoj poljoprivrede. Imajući u vidu nastupajući proces pridruživanja Evropskoj uniji, neophodno je u narednom periodu u značajnoj mjeri povećati izdvajanje sredstava iz budžeta za poljoprivredu. Predstavnica Ministarstva poljoprivrede Kristina Lapčević prenijela je poziv koji je ministar Petar Ivanović uputio poljoprivrednicima da do 30. septembra dostave predloge koji će pomoći definisanju agrobudžeta za narednu godinu. Prehrambenu industriju, od januara do maja godine, karakteriše pad od 5,7%, proizvodnja pića je smanjena za 6,1%, dok je proizvodnja duvanskih proizvoda višestruko porasla Formirana Grupacija za ribarstvo Odbor je donio odluku o formiranju Grupacije za ribarstvo. Inicijativa za njegovo formiranje pokrenuta je polazeći od velikog potencijala sektora ribarstva, posebno kada se uzmu u obzir procijenjene količine ribljih resursa u moru, kao i čisti i bogati vodotokovi povoljni za uzgoj ribe, kao i radi kontiniranog praćenja stanja i razvoja ribarstva i marikulture i pružanja stručne pomoći u postupku donošenja odluka i pripremi propisa u oblasti ribarstva. Prema riječima rukovodioca Službe za projekte Privredne komore Slavice Pavlović potreba formiranja ove grupacije može se sagledati i u svijetlu harmonizovanja zakonodavnog i institucionalnog okvira u skladu sa zahtjevima Zajedničke ribarske politike EU (CFP). Naime, novom reformom evropske tržišne politike u ovoj oblasti ključna uloga biće povjerena organizacijama proizvođaa kao i podršci njihovom formiranju na regionalnom nivou. i bila uglavnom orijentisana na izvoz koji je iznosio oko 3,04 mil.. I pored evidentnog razvoja prehrambene industrije u proteklom desetogodišnjem periodu, ovaj sektor još uvijek karakteriše nedovoljna iskorišćenost raspoloživih kapaciteta, u pojedinim pogonima zastarjela oprema i tehnologija, nedovoljan nivo investicija u proizvodne kapacitete, kao i nedostatak domaćih sirovina, što proizvođače čini zavisnim od uvoznih sirovina. Uz sve probleme koji prate ovu proizvodnju, od kojih je osnovni nedostatak povoljnih kreditnih sredstava, proizvođače hrane sve više opterećuju narušeni dužničko-povjerilački odnosi koji se manifestuju kroz odnosno neredovno i neblagovremeno izmirivanje međusobnih obaveza, neefikasnost pokrenutih postupaka za naplatu potraživanja, nemogućnost naplate potraživanja od subjekata koji su prestali da rade. Takođe, nedovoljna zastupljenost domaćih proizvoda na tržištu zbog velike konkurencije uvoznih proizvoda čija je proizvodnja u većini slučajeva subvencionisana u državama iz kojih dolazi, kao i vrlo često neracionalan uvoz roba, iako se te robe proizvode u Crnoj Gori a sa aspekta cijena i kvaliteta su veoma konkurentne primjer uvoza vode, jogurta, piva, vina i dr; predstavlja jedan od najvećih prpereka u poslovanju. Prema podacima MONSTAT-a, uvoz poljoprivredno-prehrambenih proizvoda za pet mjeseci godine iznosio je 159,86 mil., i veći je u odnosu na isti period za 2,7%, dok je izvoz iznosio 16,10 mil. i veći je za 14,9%,tako da je tendencija rasta smanjenja deficita u ovom sektoru nastavljena. Suficit ostvarujemo samo kod vina i dimljenih i sušenih proizvoda. U izvozu najviše učestvuje piće sa 4,72 mil (vino, pivo i rakija), cigarete sa 3,04 mil, dimljeni i sušeni proizvodi sa 1,55 mil, zatim suhomesnati proizvodi sa 1, 0 mil, čokolada i proizvodi od kakaa, 1,3 mil i brašnosa oko 764 hilj. Po prvi put je registrovan izvoz mlijeka u vrijednosti od 763,6 hilj.. Takođe došlo je do značajnog povećanja izvoza cigareta i lozove rakije. U uvozu najviše učestvuje meso sa mil. (od čega svinjsko 72%), mlijeko i mlječni proizvodi sa oko 15,94 mil, zatim voće i povrće sa 11,9 mil., suhomesnati proizvodi, tjestenine, razni proizvodi za ishranu-supe, sosovi, kečap, kao i piće. Konstatovano je da rješavanje problema u sektoru agrara zahtijeva donošenje Uredbe koja bi regulisala pitanje rokova za naplatu potraživanja, uvođenje akceptnog naloga kao sigurnijeg sredstva naplate, olakšanje pristupa kreditnim sredstvima, obezbjeđivanje većeg obima finansijskih sredstava iz Budžeta za podsticanje razvoja poljoprivrede u cilju podrške poljoprivrednim proizvođačima da osavremene proizvodnju i uvedu odgovarajuće standarde u proizvodnji u skladu sa strogim zahtjevima EU, uspostavljanje Agencije za plaćanje, te donošenje Strategije razvoja poljoprivrede u skladu sa smjernicama nove zajedničke poljoprivredene politike. Milan Nikčević, Uniprom, predložio je inicijativu prema Ministarstvu finansija da se privrednicima koji imaju dospjela potraživanja prema državnim organima ona kompenzuju njihovim poreskim obavezama.

33 GLASNIK PKCG / jul Časopis Decanter proglasio vino mjeseca u kategoriji cijena-kvalitet Crnogorski vranac vino mjeseca Najpoznatiji svjetski vinski časopis Decanter, svake godine bira i preporučuje najbolja vina na svijetu, a crnogorski vranac izabran je za vino mjeseca saopšteno je iz kompanije Plantaže. Zanimljivosti o vinu julskom izdanju renomiranog U časopisa, crnogorski vranac ponosno stoji sa oznakom Best Value kao ubjedljivo najjači u kategoriji odnosa cijena-kvalitet. - Vranac, proizvod najvećeg crnogorskog proizvođača, predstavlja izvanredan kvalitet po cijeni od svega 6,95 funti navodi se u preporuci. Tu vijest je prenio i onlajn magazin Vino.rs koji objašnjava da specijalna ekipa Decanterovih stručnjaka traga tokom sedmice po policama prodavnica, posebno nezavisnih trgovaca, u potrazi za prosječno najboljim i najisplativijim vinom. Jedini je uslov da vina u konkurenciji koštaju između pet i 15 britanskih funti. Vranac je sa cijenom od 6,95 GBP ostavio iza sebe španski Bodegas Carballal od 8,95 blend palomina i godella, italijanski pino griđo Tiefenbrunner, Alto Adige od 14,95 bugarski pino noar italijanskog autora Miroglio, Thracian Valley od 9,95 funti, francuski E.Guigal, Cotes du Rhone, blend sa 55 odsto muskatnog viognera od 11 funti, zatim australijski roze Roger&Rufus, Grenaće Rose, Baroša Valey od 12,95 funti i druge. U preporuci časopisa navodi se da vino nosi svu punoću crvenog voća lokalne sorte vranac, koje absorbuje i isijava onih 290 sunčanih dana što ih uživa Crna Gora kraj Jadranskog mora. - Preporučuju ga uz ćufte, roštilj, ali i juneći kari, pa prelaze na ozbiljnu analizu u kojoj se ističe da taj proizvod najvećeg crnogorskog proizvođača sa cijenom od 6,95 funti predstavlja gotovo poklon kad je od- Za jednu bocu 600 zrna Većina ljudi kupuje određeno vino ili zato što prepoznaju brend, ili ih privuče pakovanje, znatno manji broj njih kupuje vino zato što se u njega razumije. Prosječan broj zrna grožđa koji je potreban da se dobije boca vina je 600. Vino ima toliko hemijskih jedinjenja da se smatra složenijim i od seruma krvi. Vino ima skoro isto onoliko kalorija koliko i jednaka količina soka od grožđa. Istraživanja pokazuju da većina nos cijena-kvalitet u pitanju naveli su iz časopisa. Magazin Vino.rs prenosi i da je preporuka Decantera samo jedno od priznanja koje to vino dobija u posljednje vrijeme na britanskom tržištu. Crnogorski vranac je, kako podsjećaju iz Plantaža, na ovogodišnjim najznačajnijim svjetskim takmičenjima osvojio najveće nagrade i priznanja, a posebno treba izdvojiti medalje sa Decanter Word Wine Awards, Concours Mondial de Bruxelles, International wine contest Bućarest i Balkan International Wine Competition and Festivala. ljudi kupuje određeno vino ili zato što prepoznaju brend, ili ih privuče pakovanje, znatno manji broj njih kupuje vino zato što se u njega razumije. Kaluđer Dom Perignon nije pronalazač šampanjca, niti je ikada rekao ja pijem zvijezde. Pjenušava vina su pravljena u regionu Šampanje mnogo prije njegovog rođenja. Ovaj popularni mit je bio samo marketinška prevara. Rashlađivanjem se smanjuje slatkost vina. Ako crveno vino postane previše toplo može da izgubi nešto od voćnih ukusa. U poznatoj aukcijskoj kući Kristi, u Londonu, godine prodata je flaša Chateau Lafitte iz godine za funti: Vino je iz podruma Tomasa Džefersona, predsjednika SAD i autora Deklaracije o nezavisnosti. Svega 11 mjeseci poslije prodaje pampur se osušio i propao u flašu, a vino je ubrzo postalo najskuplje plaćeno - sirće! Natpis sa jedne grčke amfore za vino: Napuni praznu čašu, isprazni punu, ne ostavljaj je nikad ni punu ni praznu. Izvor: Crnogorskavina.com pkcg@pkcg.org

34 34 GLASNIK PKCG / jul 2013 Turizam Uspješniji turizam uz niže poreze Inicirano sniženje stope PDV-a na turističke usluge. Odbor turizma: Podaci ohrabruju Teme sjednice Odbora Udruženja turizma i ugostiteljstva, održane 17. jula godine, bile su rezultati u crnogorskom turizmu za januar maj godine, rezultati zimske turističke sezone 2012/2013, novine u obavezama plaćanja PDV-a koje se odnose na turizam, kao i predstavljanje projekta Enterprise Europe Network (EEN) Evropski centar za informacije i inovacije. Sjednicom je predsjedavao predsjednik Odbora Dragan Purko Ivančević. U radu su učestvovali predstavnici Ministarstva održivog razvoja i turizma i Poreske uprave. Rezultati Prema podacima MONSTAT-a, u periodu januar - maj godine ostvareno je dolazaka turista, što je za 7,31% više u odnosu na prošlu godinu. Ostvareno je noćenja, odnosno rast od 3,83% u odnosu na 2012.godinu. Evidentna je tendencija blagog smanjenja dužine boravka turista koji se sa prošlogodišnjih 4,37 smanjio na 4,22 prosječna dana. Regionalno gledano u periodu januar maj godine, najviše noćenja ostvareno je u primorskim mjestima (86,98%), planinskim mjestima (5,38%), Glavnom gradu (5,81%), ostalim turističkim mjestima (1,83%). U strukturi noćenja stranih turista, u periodu januar maj turisti iz 10 zemalja učestvuju sa 74,14%. U strukturi noćenja stranih turista, najviše su zastupljeni gosti iz Rusije 21,31%, Srbije 14,72%, Bosne i Hercegovine 9,64%, Francuske 8,41%, Kosova 4,11%, Njemačke 3,37%, Albanije 3,90%,Austrije 3,22%, Makedonije 2,80%, Velike Britanije 2,66%. Turisti iz ostalih zemalja ostvarili su 25,86% noćenja. U sektoru usluga smještaja i ishrane, za pet mjeseci godine, prosječna bruto zarada iznosila je 568 eura (728 eura u CG) i bilježi pad od 1,49% u odnosu na isti period prethodne godine. Prosječna zarada bez poreza i doprinosa u sektoru usluga smještaja i ishrane za pet mjeseci godine iznosi 378,20 eura (482 eura u CG) i bilježi pad od 2,27% u odnosu na posmatrani period u godini. Prema podacima MONSTAT-a za prvih pet mjeseci godine, u sektoru usluga smještaja i ishrane prosječan broj zaposlenih je ( zaposlenih u CG), što je porast broja zaposlenih od 12,5% u poređenju sa uporednim periodom prethodne godine. Podaci o rezultatima zimske turističke sezone 2012/2013 pokazuju da je ostvareni prihod od turizma, za period decembar-mart, iznosio oko 17,6 mil.. Kvantitativno posmatrano, Crnu Goru je posjetilo oko 4,6% više turista, dok je ostvareno 1% manje noćenja u odnosu na isti period predhodne godine. Tokom perioda januar april godine Crnu Goru je posjetilo turista ili 5,8% vise u odnosu na 2012, dok su realizovana noćenja bila na prošlogodišnjem nivou i iznosila su Kada je riječ o broju turista, opštine na sjeveru Crne Gore bilježe bolju posjetu tokom ovogodišnje zimske sezone u odnosu na prethodnu, i to za 2,46%. Najbolju posjećenost realizovali su najveći zimski centri, Kolašin i Žabljak, za 13,47%, odnosno za 12,09%. Značajno povećanje prometa tokom ove zime, ostvareno je i u pojedinim opštinama na primorskom i u centralnom dijelu Crne Gore, i to u Kotoru za 43,19%, u Baru za 16,08% i u Podgorici za 13,9%. Ovogodišnja zimska turistička sezona, shodno podacima koji se odnose na njene kvantitativne i kvalitativne efekte, i pored problema koji su je pratili, bila je na prošlogodišnjem nivou. Porezi Novina u poslovanju je povećanje opšte stope PDV sa 17 na 19% i ukidanje oslobađanja plaćanja PDV-a za pružanja usluga od igara na sreću shodno Izmjenama i dopunama Zakona o porezu na dodatu vrijednost (Sl. list CG br 29/13). Ovim se dovode u pitanje bilo kakve primjene pomenutih izmjena zakona kod priređivača posebnih igara na sreću. Istovremeno, priređivači posebnih igara na sreću nisu u mogućnosti (zbog prirode djelatnosti) da

35 GLASNIK PKCG / jul Analizirajući ukidanje oslobađanje plaćanja PDV-a na igre na sreću saopšteno je: Usluge pružanja igra na sreću, se razlikuju od svih drugih vrsta usluga po svom aleatornom karakteru (rezultat igre zavisi od slučajnog događaja). Sa druge strane, dodata vrijednost je po definiciji»doprinos koji se ostvaruje kao rezultat neke konkretne poslovne aktivnosti preduzeća«. Iz ovoga proizilazi da igre na sreću ne karakteriše dodata vrijednost. Postojeća podzakonska akta u vezi zakona o PDV-u ne uređuju način utvrđivanja osnovice, obračuna i cjelokupne evidencije PDV-a kod pružanja usluga igara na sreću, a analogna primjena ovih postojećih podzakonskih akata apsolutno je nemoguća. O tome govori činjenica da je apsolutno nemoguće napraviti obračun PDV-a u poreskom periodu kada je iznos isplaćenih dobitaka igračima veći od prihoda organizatora. Postoje očigledne kontradiktornosti u pogledu poreske osnovice i neophodnosti upotrebe registar kasa prilikom evidentiranja PDV-a koje su sadržane u citiranim dokumentima Poreske uprave kao nadležnog državnog organa. navedeni novi porez na dodatu vrijednost prenesu na kupca, što znači da ga moraju iskazati kao trošak u svom bilansu uspjeha. Imajući navedeno u vidu, potrebno je hitno preispitati navedena zakonska rješenja i (ne) mogućnost njihove primjene u cilju ne samo elimisanja posledice ovih nelogičnih, neekonomskih i kontraproduktivnih zakonskih izmjena koje znače veliki korak unazad za crnogorski turizam i cjelokupnu privredu, već i u cilju harmonizacije crnogorskog pravnog i poreskog sistema sa odgovarajućim sistemima Evropske unije. Ovakvo zakonsko rješenje ukazuje na nepouzdanost pravnog ambijenta za bavljenje turizmom, ugrožava predvidivost i remeti poslovanje priređivača igara na sreću koji obavljaju aktivnosti izvan okvira za kakve ima konkurencija u svijetu. Inicirano je da se kroz narednu izmjenu Zakona o PDV-u razmotri mogućnost uvođenja snižene stope PDV-a od 7% na turističke usluge, koja bi se odnosila na usluge pripremanja hrane i obavljanje usluga prehrane, kao i na bezalkoholna pića i napitke, vino i pivo u ugostiteljskim objektima. Dosadašnja iskustva govore da smanjena stopa PDV-a na usluge smještaja nije imala negativni uticaj na prihode budžeta, nego je kroz povećani broj noćenja dovela do većih prihoda od PDV-a. Takođe, prednost istovjetnih stopa PDV-a u okviru turističke djelatnosti je jednostavniji i sa manje grešaka obračun, a nadzor koji vrši poreski organ je jednostavniji i efikasniji. Sniženom stopom PDV-a od 7%, na ukupnu turističku djelatnost (smještaj i usluge ugostiteljstva), fiskalnom politikom bi se uticalo na konkurentnost crnogorskog turizma i uslove poslovanja crnogorskog turizma i ugostiteljstva približila onim u konkurentskim, mediteranskim i drugim evropskim zemljama, gdje se ta stopa u prosjeku kreće od 5 do 10 posto. Mediteranske zemlje, sa izuzetkom Malte, primjenjuju sniženu stopu PDV-a, a Portugal i Grčka su u povećali stopu na standardnu. Od primjene snižene stope PDV-a za ugostiteljstvo, realno bi bilo očekivati, povećanje investicija i rast zapošljavanja. Narušeni dužničko-povjerilački odnosi, poslovanje u sivoj zoni, nelojalna konkurencija, te nedostatak finansijskih sredstava otežavaju poslovanje privrednih društava u svim sektorima, pa i u sektoru turizma. S ciljem suzbijanja poslovanja u sivoj zoni, koje dodatno opterećuje poslovanje privrednih subjekata koji djelatnost obavljaju shodno propisima, usvojen je Zakon o sprečavanju nelegalnog poslovanja ( Sl. list CG, br. 29/13) koji je stupio na snagu 23.juna 2013.godine. Ovim Zakonom je propisan niz mjera koje se preduzimaju radi sprečavanja nelegalnog poslovanja, koje je definisano kao obavljanje djelatnosti bez prethodno izvršene registracije u skladu sa zakonom ili bez odobrenja propisanog zakonom, odnosno protivno uslovima pod kojima je odobrenje dato. Privredna komora Crne Gore od 2008.godine učestvuje u implementaciiji projekta Enterprise Europe Network (EEN) Evropski centar za informacije i inovacije čiji je cilj pružanje praktičnih informacija i pomoći malim i srednjim preduzećima u Crnoj Gori lakše pronalaženje poslovnih partnera, uspostavljanje poslovne saradnje i joint ventura, učestvovanje na tenderima, pristup informacijama o pravnim aspektima i poslovnim regulativama u EU, informacije o programima podrške, zakonodavstvu i rezultatima istraživanja koji se odnose na inovacije, posredničke usluge u transferu tehnologije i znanja, stimulisanje crnogorskih malih i srednjih preduzeća da inoviraju, kao i informacije i pomoć o Okvirnim programima EU za istraživanje i tehnološki razvoj. Od janura ove godine krenulo se u realizaciju nove faze projekta za godinu. pkcg@pkcg.org

36 36 GLASNIK PKCG / jul 2013 Bankarstvo i osiguranje Javni dug zabrinjava Svaki dug koji prelazi 50 odsto BDP akumulira rizike, upozorila predstavnica Centralne banke Crne Gore. aprila godine, iznosila 2.852,3 miliona eura i manja je za 1,3% u odnosu na prethodni mjesec, dok je u odnosu na kraj decembra godine veća za 1,6%. Ukupan kapital banaka je iznosio 402,1 milion eura, na kraju aprila, i bilježi rast od 1,4% na mjesečnom nivou, dok u odnosu na decembar godine bilježi rast od 39,3%. Krediti i ostala potraživanja banaka su iznosili 2.466,7 miliona eura na kraju aprila godine, što je za 1,0% manje u odnosu na prethodni mjesec, odnosno za 5,3% više u odnosu na decembar godine, navodi se u informaciji. Prema preliminarnim podacima, u periodu januar-april godine neto priliv stranih direktnih investicija iznosio je 82,6 miliona eura, što je za 11,1% manje nego u godini. Odbor bankarstva: Brojke upozoravaju Odbor Udruženja banaka i drugih finansijskih organizacija i osiguranja Privredne komore Crne Gore, na sjednici održanoj 2. jula godine, razmotrio je informaciju Centralne banke o makroekonomskim kretanjima za period april-maj. Predstavnici Invest banke Montenegro održali su prezentaciju na temu Kreditni rizik i faktor solventnosti, Nacionalni biro osiguravača predstavio je istraživanje Kultura osiguranja i nivo edukacije građana Crne Gore o osiguranju, dok su predstavnici Lovćen osiguranja govorili o osiguranju od profesionalne odgovornosti davaoca zdrastvenih usluga. Makroekonomska kretanja - Inflacija je u blagom porastu (0,4% u odnosu na mart). Rast aktivnosti je registrovan u šumarstvu, industriji i gradjevinarstvu. U porastu su bilansna suma banaka, kapital i krediti, a opali su depoziti u odnosu na kraj prethodne godine. Strane direktne investicije su visoke, ali su niže u odnosu na prethodnu godinu. Budžetski deficit je visok (za prva četiri mjeseca iznosi 71,9 miliona eura, odnosno 2,1% procijenjenog BDP) navodi se u rezimeu informacije o Makroekonomskim kretanjima u Crnoj Gori za period april-maj, koju je predstavila Marijana Mitrović Mijatović iz Centralne banke Crne Gore. Na kraju marta godine javni dug je iznosio 1,755 milijardi eura ili 50,3% BDP. - Ovo je visok javni dug. Svaki dug koji prelazi preko 50 odsto akumulira rizike rekla je Mitrović Mijatović, dodajući da u javni dug nijesu uključene garancije. Industrijska proizvodnja je, u aprilu, zabilježila rast od 10,6% u odnosu na prethodni mjesec, zbog rasta proizvodnje u sektoru prerađivačke industrije od 19,6% i sektoru snabdijevanja električnom energijom, gasom i parom 8,4%. Pad proizvodnje od 40,5% zabilježen je u sektoru vađenje ruda i kamena. Bilansna suma banaka je, na kraju Kreditni rizik Govoreći na temu Kreditni rizik i faktor solventnosti, predstavnica IBM Ana Brailo kazala je da je izmjenama upravljanja kreditnim rizikom, kontnog okvira i izvještavanja poslovnih banaka prema Centralnoj banci, došlo do značajnog usložnjavanja upravljanja kreditnim rizikom. Ona je navela da je uvođenje računovodstvenog standarda MRS 39 trebalo je da ima za posljedicu ukidanje rezervi za potencijalne kreditne gubitke, koje je do 1. januara utvrđivala Centralna banka. U bilansima i knjigama banaka rezerve za kreditne gubitke zamjenjuju ispravke vrijednosti koje se utvrđuju diskontovanjem novčanih tokova i/ili praćenjem pojedinih kredita i grupa kredita sa sličnim karakteristikama. - Samo uvođenje MRS 39 ne bi izazavlo toliko problema da je primjena MRS 39 bila dosljedna. Osim izračunavanja ispravki vrijednosti, koje sada utiču na smanjenje profita banaka ukoliko se povećavaju, odnosno na povećanje profita ukoliko se smanjuju u odnosu na prethodni period, banke u skladu sa regulativom CBCG i dalje vrše obračun rezervi za potencijalne kreditne gubitke kao u prethodnim godinama. Za razliku od prethodnih perioda, od 01. januara ove rezerve (sada nazvane regulatorne

37 GLASNIK PKCG / jul rezerve ) se ne knjiže, ne prikazuju u bilansima banaka i ne utiču direktno na profit banaka rekla je Brailo. On je pitala da li je zaista crnogorskom bankarstvu potrebna ova dvostruka klasifikacija potraživanja i zbog čega, te na koji način će nova regulativa uticati na bilanse banaka, s obzirom na to da, kako je kazala, nema preciznog tumačenja i preciznih uputstava njenog uticaja na kapital. Marijana Mitrović Mijatović je kazala da se ne radi o dvostrukoj klasifikaciji potraživanja već o implementaciji MRS 39 računovodstvenih standarda sa prudencionim faktorom, što je poznata praksa u centralnom bankarstvu. Prudencioni faktor je uveden, objasnila je, jer je ocijenjeno da je izražen rizik u poslovanju bankarskog sektora, prije svega kreditni rizik, te da se rastom kapitala jača stabilnost sektora. Razlog za njegovo uvođenje je i vrlo neaktivno međubankarsko tržište, dodala je ona. Predsjednik Odbora Goran Knežević ocijenio je kao najveći problem neformalno tumačenje donijete regulative po ovom pitanju. - Regulativa mora biti jasna i nedvosmislena za bankarski sektor, a ne da se naknadno objašnjava neformalnim tumačenjima smatra on. Izvršni direktor Nacionalnog biroa osiguravača Boris Šaban predstavio je istraživanje javnog mnjena Kultura osiguranja i nivo edukacije građana Crne Gore o osiguranju. Istraživanje je obuhvatilo ispitanika. - Osnovni zaključci koje izdvajamo iz ovog istraživanja su da čak 23% odsto građana Crne Gore priznaje da neuredno registruje vozila, 78% ih ne osigurava kasko, skoro 2/3 ispitanika ne zna tačan odgovor na pitanje šta je to osiguranje od autodgovornosti rekao je Šaban. Tokom ove tačke, rezultate ispitivanja javnog mnjenja koje je sproveo Atlas Life prezentovao je Slobodan Manojlović, predstavnik te kompanije. Osiguranje od profesionalne odgovornosti davaoca zdrastvenih usluga je od 1. maja godine nova usluga Lovćen osiguranja. Predstavnica te kompanije Jovana Milošević objasnila je da su uveli ovu uslugu zbog sve brojnijih sudskih postupaka u kojima se postavlja pitanje krivične odgovornosti ljekara zbog grešaka i nesavjesnosti u radu, te izlazeći u susret zahtjevima tržišta osiguranja. Prema njenim riječima, ovo osiguranje mogu ugovoriti sami davaoci zdravstvenih usluga - pojedinci (ljekari, drugi zdravstveni radnici ili saradnici, koji obavljaju jednu od profesija sa spiska zanimanja u zdravstvenoj djelatnosti), ili zdravstvene ustanove (javne ili privatne, koje pružaju usluge zdravstvene zaštite) za svoje zaposlene ljekare i ostalo medicinsko osoblje. - Zaključenjem ove vrste osiguranja, naše Društvo pruža osiguraniku zaštitu za štete proistekle iz odštetnih zahtjeva pacijenata ili njihove rodbine, te u okviru dogovorene sume osiguranja, isplaćuje i potrebne i razumne troškove sporova i pravnih radnji, kao i troškove istraživanja osiguranog slučaja zbog odbrane od neosnovanih i previsoko postavljenih odštetnih zahtjeva navela je Milošević. Niže kamatne stope na novoodobrene kredite Osiguranje Prosječna ponderisana nominalna kamatna stopa banaka na ukupno odobrene kredite je u maju godine iznosila 8,81%, dok je prosječna ponderisana efektivna kamatna stopa iznosila 9,44%. Prosječna ponderisana niminalna kamatna stopa porasla je u odnosu na prethodni mjesec za 0,01 p.p., dok su u odnosu na decembar godine opala za 0,02 p.p. Prosječna ponderisana efektivna kamatna stopa je bila na istom nivou kao i prethodnog mjeseca, dok je u odnosu na decembar godine opala za 0,03 p.p, navodi se u Biltenu CBCG. Prosječna ponderisana nominalna kamatna stopa banaka na novoodobrene kredite, u maju godine iznosila je 9,59%, dok je prosječna ponderisana efektivna kamatna stopa iznosila 10,60%. Na mjesečnom nivou i nominalna i efektivna kamatna stopa su zabilježile pad i to: 0,38 p.p i 0,44 p.p., respektivno. Pasivna prosječna ponderisana efektivna kamatna stopa (PPPEKS) iznosila je 3,06% u maju godine i u odnosu na prethodni mjesec opala je za 0,06 p.p., dok je u odnosu na decembar godine, niža za 0,17 procentnih poena. PPEKS na depozite fizičkih lica iznosila je 3,64%, i u odnosu na prethodni mjesec niža je za 0,04 p.p., a 0,11 p.p. je niža u odnosu na kraj godine. Istovremeno, PPEKS na depozite pravnih lica iznosila je 2,23% i na mjesečnom nivou bilježi pad od 0,05 procentnih poena, dok u odnosu na decembar prethodne godine bilježi pad od 0,29 p.p. Razlika između aktivnih (na ukupno odobrene kredite) i pasivnih kamatnih stopa u maju godine je iznosila 6,38 p.p. i na višem je nivou, kako u odnosu na prethodni mjesec (6,32 p.p.), tako i u odnosu na decembar godine (6,24 p.p.). Bankar.me pkcg@pkcg.org

38 38 GLASNIK PKCG / jul 2013 Trgovina Petomjesečni izvoz s pozitivnim predznakom Narušeni dužničko-povjerilački odnosi, poslovanje u sivoj zoni, nelojalna konkurencija, te nedostatak finansijskih sredstava otežavaju poslovanje privrednih društava. Detalj sa sjednice Odbora trgovine Teme sjednice Odbora udruženja trgovine Privredne komore Crne Gore, održane 5. jula godine, bile su poslovanje u oblasti trgovine u periodu januar maj godine, obaveze ekonomskih operatera prilikom proizvodnje, uvoza i distribucije proizvoda na tržište Crne Gore, kao i prezentacija projekta Enterprise Europe Network (EEN) Evropski centar za informacije. U periodu januar-maj godine u sektoru trgovine ostvaren je promet u iznosu od 419,4 mil.eura, što predstavlja povećanje od 8,6% u odnosu na isti period prethodne godine. Najveći promet ostvaren je u maju i iznosio je 93,8 mil.eura, dok je prosječan mjesečni promet za pet mjeseci iznosio 83,9 mil. eura. Robna razmjena sa inostranstvom je 841,8 miliona eura, 2,9% manja u odnosu na uporedni period. - Izvoz je iznosio 165,5 miliona eura i porastao 9,9%, što smatramo jako pozitivnim, a uvoz je smanjen 5,6% i iznosio je 676,3 miliona eura. Deficit je 510,8 miliona eura, pokrivenost uvoza izvozom za pet mjeseci iznosila je 24,5% - rekla je sekretarka Odbora Nina Drakić. Prosječna neto zarada u sektoru trgovine tokom pet mjeseci 2013.godine iznosila je 320 eura, što predstavlja pad od 4,8% u odnosu na posmatrani period u godini. U sektoru trgovine u periodu januar-maj godine, zabilježen je najveći broj zaposlenih u poređenju sa drugim sektorima privredne djelatnosti. Naime, u ovom sektoru je za pet mjeseci bilo zaposleno , što je 1,9% manje u odnosu na isti period prethodne godine, u kojoj je zaposlenost bila Narušeni dužničko-povjerilački odnosi, poslovanje u sivoj zoni, nelojalna konkurencija, te nedostatak finansijskih sredstava otežavaju poslovanje privrednih društava u svim sektorima, pa i u sektoru trgovine. Novina u poslovanju je i primjena Zakona o izmjenama i dopunama zakona o porezu na dodatu vrijednost, kojim je visina opšte stope poreza na dodatu vrijednost povećana sa dosadašnjih 17% na 19%. S ciljem suzbijanja poslovanja u sivoj zoni, usvojen je Zakon o sprječavanju nelegalnog poslovanja koji je stupio na snagu 23. juna 2013.godine. Zakon propisuje niz mjera koje se preduzimaju radi sprječavanja nelegalnog poslovanja. Između ostalog, tu su zabrana obavljanja neregistrovane djelatnosti; obaveza pravnog lica i preduzetnika da otvori račun kod banke, da vodi novčana sredstva na tom računu i vrše transfer sredstava preko tog računa, uključujući i plaćanje poreza, prireza i doprinosa na obračunatu bruto zaradu i naknadu zarada, kao i isplatu neto zarada i naknada zarada zaposlenima; da pravno lice i preduzetnik mogu, izuzetno u toku dana, da koriste gotov novac za plaćanje roba i usluga, s tim da, na kraju radnog dana, u blagajni mogu držati gotov novac do iznosa blagajničkog maksimuma. Sagledavanje poslovanja u oblasti unutrašnje trgovine ukazuje da aktivnosti u narednom period treba usmjeriti na: dosljedno sprovođenje mjera za suzbijanje sive ekonomije kako bi se eliminisali nelegalni oblici trgovine; prevazilaženje poteškoća prouzrokovanih narušenim dužničko-povjerilačkim odnosima; smanjenje ili ukidanje lokalnih taksi i naknada koje predstavljaju barijeru poslovanju privrednih subjekata; obezbjeđenje povoljnije kreditne podrške, jačanje kreditne aktivnosti i omogućavanje reprograma postojećih kreditnih aranžmana. Budući da je Crna Gora otpočela pregovore za članstvo u EU potrebno

39 GLASNIK PKCG / jul je ukloniti sve barijere koje mogu da onemoguće njenu punu integraciju u unutrašnje tržište EU odnosno harmonizovati zakonodavstvo, i obezbijediti njegovu punu primjenu u oblasti tržišnog nadzora i opšte bezbijednosti proizvoda. Saopšteno je da je usklađivanje zakonodavstva sa evropskim potrebno: da bi se izbjegle tehničke prepreke u trgovini, da bi se osigurao javni interes (zdravlje, sigurnost ljudi i životinja, okolina, vlasništvo), kao i za definisanje prava i odgovorosti proizvođača, uvoznika, distributera; prava korisnika proizvoda; uloge ovlašćenog tijela i nadzora nad tržištem. Predstavnik Merkatora Crna Gora Milovan Bodiroga istakao je potrebu dodatne aktivnosti poreske i inspekcije rada na čitavoj teritoriji države, kako bi bilo jasnije ko radi prema zakonu, a ko ne. - Dara je prevršila mjeru, kada je riječ o radu na crno. Svaki dan se bombardujemo podacima koliki je deficit u budžetu, a onda vidimo koliko su neka preduzeća dužna i koliko rade mimo legalnih tokova rekao je Bodiroga. On je rekao da svako preduzeće treba da bude ravnopravno kontrolisano i da je zaludu objavljivati crnu listu dužnika milionskih iznosa, ako nema kontrole. - Ako ćemo da radimo legalno i država će imati koristi. Zakonom je sve regulisano, ali kad dođe do implementacije nastaju problemi. Da li je problem neaktivnost inspekcije ili nedostatak kadrovskih kapaciteta, ali država mora početi da kontroliše preduzeća. Ekspert na projektu Zaštita potrošača i nadzora na tržištu Borut Matković informisao je privredne subjekte iz sektora trgovine o obavezama prilikom proizvodnje, uvoza i distribucije proizvoda na tržište Crne Gore. Sloboda kretanja robe na tržištu EU podrazumijeva da proizvod koji je pušten u promet u jednoj od zemalja Evropske unije, može se staviti na tržišta ostalih zemalja EU. - Slobodan protok roba, međutim, ne znači da Crna Gora treba da postane otpad za proizvode koji se nigdje drugo ne mogu prodati naglasio je Matković. Privredni subjekti odgovorni su za usaglašenost proizvoda prema njihovoj ulozi u nabavnom lancu i distribuciji. Proizvođač dizajnira i izrađuje proizvod u skladu sa zahtjevima, uvoznik stavlja na tržište samo proizvode koji su usaglašeni, distributer postupa adekvatno u vezi suštinskih zahtjeva, a ovlašćeni zastupnik izvodi zadatke definisane u ovlašćenju od strane proizvođača. Stepen odgovornosti se kreće od ovlašćenog zastupnika prema poizvođaču. Član Odbora Stevan Karadaglić, Kastex, ocijenio je da javne nabavke, zbog potenciranja niske cijene kao glavnog kriterijuma za dobijanje posla, otvaraju vrata crnogorskog tržišta za nekvalitetne proizvode, pa je upitao eksperta Matkovića kako su zemlje EU riješile taj problem. Matković je odgovorio da je cijena i tamo dominantan kriterijum tokom javnih nabavki, ali da odgovornost za kvalitet leži prije svega kod onih što sastavljaju tender, a koji treba jasno da navedu šta se traži od proizvoda predmeta nabavke, te da od ponuđača traže rezultate tehničkih proba proizvoda. On je naglasio da ne treba izjednačavati kvalitet i sigurnost, te da i kvalitetan proizvod može biti neusaglašen sa EU standardima. Monstat: Minimalna potrošačka korpa 800,9 eura Vrijednost minimalne potrošačke korpe za jun iznosila je 800,9 eura, od čega se na hranu i bezalkoholna pića odnosi 261,6 eura, na neprehrambene proizvode i usluge 347,8 eura, dok je vrijednost imputirane rente 191,5 eura, pokazuju podaci Monstata. Ukupna vrijednost minimalne potrošačke korpe u odnosu na maj zabilježila je pad od 0,8 odsto. Vrijednost minimalne potrošačke korpe za hranu i bezalkoholna pića je na mjesečnom nivou zabilježila pad od 1,2 odsto, a potrošačke korpe za neprehrambene proizvode i usluge od 0,4 odsto, dok je vrijednost imputirane rente u odnosu na maj zabilježila pad od 1,3 odsto. -Ukupna vrijednost minimalne potrošačke korpe u odnosu na jun godine povećana je za 1,3 odsto, dok je u odnosu na decembar godine povećana za 0,2 procenta- precizirano je u saopštenju. Izvor: portalanalitika.me pkcg@pkcg.org

40 40 GLASNIK PKCG / jul 2013 Jelakomerc d.o.o. Rožaje Montenegro brvnare za Evropu Jelakomerc d.o.o. Rožaje izvozi u Evropu Montenegro brvnare, a građevinsku stolariju i plažni mobilijar plasiraju u Crnoj Gori i zemaljama okruženja. Poslovni rezultat kompanije uvijek je pozitivan, žiro račun ni jednog momenta nije bio blokiran, a sve obaveze prema povjeriocima i državi pravovremeno izvršavaju. Muamer Dedeić Porodica Dedeić iz Rožaja u drvopreradi je gradila biznis preko pet decenija. Godinama su se bavili su se i trgovinom, ali je proizvodnja uvijek bila primarna. Dedeići su, poput preduzetnika u zemljama razvijenog svijeta, dobro znali da posao, koji se bazira na dugom razvoju, daje dobre rezultate. Porodični posao počeli su sopstvenim sredstvima u samostalnoj stolarskoj radnji Jela, koja je prerasla u privatno preduzeće Kompanija, potom, razvija mrežu trgovinskih poslovnih objekata na području opštine. Od osnivanja je kompanija poslovala pozitivno, obim poslova se povećavao, kao i broj zaposlenih, a privređivanje firme imalo je uzalazni karakter. Počeli su sa jednim radnikom, danas imaju dvadesetak zapošljenih u stalnom radnom odnosu, a desetak radnika angažuju po potrebi. Poslovni rezultat kompanije uvijek je bio za respekt, sve obaveze prema povjeriocima i državi su pravovremeno izvršavali, a žiro račun kompanije ni jednog momenta nije bio blokiran, što je prava rijetkost, i na šta su Dedeići posebno ponosni. Rezultat osmišljene poslovne politike je značajan rast i razvoj firme, a uspjesi su garancija da će kompanija i u narednom periodu doprinositi pozitivnom poslovnom imidžu Crne Gore i biti prepoznatljiva u Evropi, ističe Muamer Dedeić, vlasnik i izvršni direktor Jelakomerc d.o.o. Rožaje. Muamer Dedeić je profesor jezika, ali je profesionalnu afirmaciju tražio u porodičnom biznisu, gdje je prosto pripadao, bio posvećen ovoj djelatnosti, usavršavao i uspješno gradio firmu respektabilnog poslovnog imidža kod nas, ali i u Evropi. Od godine počela je realizacija programa izgradnje montažnih drvenih kuća i do godine kompanija je, uz ovu proizvodnju, obavljala i trgovinsku djelatnost. Vlasnik kompanije je iz sopstvenih sredstava finansirao oko šest stotina hiljada eura u izgradnju objekata i potrebnu opremu za izradu montažnih drvenih kuća, pa su stvorene tehničko tehnološke pretpostavke za kvalitetnu realizaciju ovog projekta. Kompanija je godine dobila sertifikat ISO 9001:2008 za primarnu i finalnu obradu drveta i izradu eko kuća od drveta. Kompanija postaje prepoznatljiva po izradi montažnih drvenih kuća, a od Jelakomerc se ne bavi trgovinom robe široke potrošnje, već se u cjelosti orijentiše na proizvodnju rezane građe, izradu drvenih montažnih kuća, građevinske stolarije, plažnog mobilijara. Proizvode prodaju u cijeloj Evropi. Drvene kuće, uglavnom, izvoze na tržište zapadne Evrope, najviše ih kupuju Italijani, Francuzi, Englezi, i Grci. Obrađenu rezanu građu, građevinsku stolariju i plažni mobilijar plasiraju u Crnoj Gori i zemaljama okruženja. Montenegro brvnare su brend po kojem je Jelakomerc poznata u zemljama Zapadne Evrope, ocjenjuju u kompaniji. - Na prostoru bivših jugoslovenskih republika najviše smo se dokazali u Hrvatskoj, gdje smo izgradili eko park Kraš na prostoru od oko 100 hektara, a urađeno je oko m2 objekata za razne turističke namjene - kaže Dedeić. Prodaja gotovih proizvoda nakon godine u kontinuitetu se uvećava, kako po fizičkim tako i po finansijskim pokazateljima. Poslovanje kompanije je uspješno u vremenu globalne recesije i dužničke krize, kada ne mali broj kompanija objavljuje bankrot, a i ostvarili su godišnju dobit od oko osamdeset hiljada eura. Proizvodni kapaciteti ove kompanije koriste se na visokom nivou, odnosno ne postoje mogućnosti značajnijeg povećanja proizvodnje gotovih proizvoda na bazi postojećih tehničko tehnoloških kapaciteta. U fokusu uprave kompanije je razvoj, tako da sada grade objekat za

41 GLASNIK PKCG / jul obavljanje administrativnih poslova, izložbeni salon i prodajni prostor. Muarem Dedeić budućnost kompanije vidi i u izradi proizvoda na bazi sekundarnih sirovina, poput iverice i panel ploča. - U planu je i realizacija programa lameliranja elemenata. Cilj realizacije ovih programa je da se novi propizvodi u značajnom dijelu baziraju na korisćenju sekundarnih sirovina, jer se tako ostvaruju višestruki efekti zaštitiće se životna sredina, povećaće se stepen iskorišćenosti sirovina (oble građe), smanjiće se troškovi proizvodnje, odnosno cijena koštanja gotovih proizovda po jedinici proizvoda, a otpad u preradi drveta će biti sveden na minimum - saopštavaju iz firme Jelakomerc. Oni naglašavaju da je recept su za uspjeh pravilno odabrana poslovna strategija i tržišno atraktivni proizvodni programi, sa vodećom ulogom menadžera u kreiranju i realizaciji poslovne politike. Smatraju da su opšti uslovi za rad relativno dobri te da je za privrednu aktivnost neophodno obezbijediti pravnu sigurnost, regularne uslove na tržištu, izdašnost sirovinske baze i tržište za plasman proizovda i usluga. Dodaju da bi za bolji rad kompanija iz ove oblasti neophodno obezbijediti sigurnu sirovinsku bazu drvo. -Donedavno su drvoprerađivačke kompanije sa ovog područja mogle da planiraju biznis na godinu, jer su dobile pravo na godišnje korišćenje šuma. Ako kompanija nije sigurna da može obezbijediti potrebne sirovine za obavljanje proizvodnih aktivnosti onda nije u mogućnosti ni da organizuje ozbiljan biznis nema sigurnog biznisa u nesigurnim uslovima. Od prošle godine Uprava za šume Crne Gore je odobrila korišćenje šuma na višegodišnje periode, ali to je opet kratak rok da bi se uprave kompanija odlučile za ozbiljnije investije u objekte i opremu, kao i povećanje stepena finalizacije - smatraju u Jelakomercu. Ističu da je izuzetno važno što Kompanija ima obezbijeđeno tržiste za plasman proizvoda i smatraju da ako u vrijeme krize kompanija nema problema sa plasmanom proizvoda, realno je očekivati da ih ne bude ni u vremenu nakon što poremećaji na tržištu prođu. Takođe naglašavaju da se kompanija uspješno nosi sa problemima iz poslov- Jelakomerc, proizvodni objekti nog ambijenta, ali insistiraju na njihovom sistemskom rješavanju. Naime, suočavaju se sa neregularnim radom konkurencije jer ima dosta radionica koje se bave ovom djelatnošću, a koje ne ispunjavaju obaveze prema društvenoj zajednici, odnosno nijesu poslovanje u potpunosti usalgasile sa važećim propisima i standardima. -Prirodni resursi su ograničenog obima i zato ih treba racionalno koristiti, zato bi drvoprerađivači trebalo da budu posebno stimulisani za racionalnije korišćenje sirovina, jer su šume naš najznačajniji prirodni resurs - ističe Dedeić. Menadžment kompanije smatra da bi drvopreradi trebalo odobriti posebne stimulacije (novčane pomoći, oslobađanje plaćanja poreza) ako osvoje proizvodni program koji se bazira na najmanje 10% sirovina sekundarnog karaktera, te ako ostvare stepen prerade, odnosno Montenegro brvnara stepen iskorišćenosti oble građe iznad 85%. Kompanije iz ove oblasti bi trebalo da dobiju dodatne stimulacije grantove, ako osvoje proizvodni program finalnih proizvoda za namjensku upotrebu u domaćinstvima i poslovnim prostorijama. Dedeić potencira i održivo gazdovanje šumama, odnosno zaštititu od degradiranja na način što će se poštovati šumsko privredna osnova, iz šume se uklanjati oštećena stabla, što će se pošumljavati, a šume lošijeg kvaliteta rekonstrukcijom prevesti u kvalitetne. Pohvalno govore i o saradnji sa Privrednom komorom Crne Gore, kažu da uvijek u Komori imaju pouzdanog partnera. Podsjećaju da im je Komora omogućila učešće na Jadranskom sajmu u Budvi i godine kada je dobijena zajednička nagrada - bronzana plaketa za izuzetan sajamski nastup. pkcg@pkcg.org

42 42 GLASNIK PKCG / jul 2013 U Podgorici između dva svjetska rata izgrađeno nekoliko hotela Imperijal bio najljepši U tom periodu Podgorica je dobila zgrade Trgovačko-industrijske i zanatske komore, carinarnice, filijale Poštanske štedionice Kraljevine Jugoslavije, klanicu, te tridesetak privatnih birtijica, kafanica, čajdžinica i aščinica. Podgorici je između dva svjetska rata U izgrađeno nekoliko hotela, otvorene su brojne kafane i gostionice. Hoteli su bili zvučnih imena: Imperijal, Evropa, Moskva, Beograd, Jadran, Pošta... Od svih je najraskošniji i najljepši bio Imperijal braće Pejanović, izgrađen godine u Njegoševoj ulici. Imao je 40 kreveta i 200 stolica, muziku i pjevače. Kako je napisao Miodrag Tripković u knjizi Kapija Podgorice, hotel Imperijal bio je jedno od onih rijetkih mjesta u kojima se u Podgorici mogao osjetiti i doživjeti duh i dah Evrope. Već svojom fasadom, urađenom pomalo u baroknom stilu, skretao je pogled prolaznika. Nalazio se u Njegoševoj, kako se i tada zvala najljepša ulica u gradu. Okupljao je pretežno imućnije građane, trgovce, profesore i oficire, koji su mogli da biraju između dviju njegovih sala: salu za kafanu ili salu za restauraciju. Mogli su, takođe, i da uživaju u hladovini njegove bašte, koja se nalazila tik iza hotela. Bio je to najveći i najljepši hotel u gradu, sa trideset mebliranih soba i dva kupatila, što je u ono vrijeme, kada se čitav grad kupao i umivao u kopanjama i lavorima, predstavljalo i te kakav luksuz. Hotel je često priređivao oficirske večeri, kao i večeri vezane za ženska dobrovoljačka društva. Organizovani su i maskenbali, kao i gostovanje poznatih zabavljača. U njemu je gostovao i čuveni iluzionista Svengali, koji je podgoričkoj publici prikazivao svoje mađioničarske majstorije i vj eš tine. Naveče je u hotelu svi rala hotelska muzika, i plesali hotelski igrači, tako da se igralo, plesalo i pjevalo često do kasno u noć, piše Tripković. Imperijal je bio domaćin i drugih kulturnih događanja. Tako je, kako izvještava podgorički nedjeljnik Zeta, u ovom hotelu održano i prvo veče mladih crnogorskih književnika (u decembru 1930). Inače, Podgorica je u vrijeme Kraljevine Jugoslavije, odnosno između dva svjetska rata, bila centar ustanova tadašnje Zetske banovine (poput Zetske finansijske direkcije, Velikog suda, Pošte, Javnog pravobranilaštva, Uprave monopola duvana), ali se to nije pozitivno odrazilo na njen razvoj. U tadašnjem Srezu podgoričkom (teritorija današnje Podgorice) živjelo je stanovnika, taj se broj uoči Drugog svetskog rata popeo i na , dok je u samom gradu živjelo oko Seosko stanovništvo bavilo se uglavnom poljoprivredom, u gradu su primat držali zanatstvo i trgovina, dok je u industriji najznačajnije mjesto imao Duvanski kombinat. Pored pomenutog, za ukupan život grada toga vremena značajna je bila i izgradnja klanice. Naime, opština Podgorica je, da bi izbjegla prodaju mesa na otvorenom (kako se tada praktikovalo), odlučila da godine izgradi klanicu sa 21 prodajnom kabinom. Vrijedna je pomena i izgradnja doma Trgovačko-industrijske i zanatske komore. Izgradnja tog objekta počela je godine, a svečano je otvoren Ovaj objekat i danas služi istoj namjeni, po čemu je jedinstven, jer se u njemu i nakon 85 godina okupljaju privrednici, odnosno, sjedište je Privredne komore Crne Gore. Zgrada je u osnovi zadržala isti izgled kao i kada je sagrađena, s neznatnom dogradnjom. Uoči Drugog svetskog rata izgrađena je i zgrada carinarnice u Podgorici (1938. godine), a nakon nekoliko zahtjeva privrednika otvorena je i Filijala poštanske štedionice Kraljevine Jugoslavije (1937). B.Pejović

43 GLASNIK PKCG / jul Rangiranje Na ovogodišnjoj listi Svjetske organizacije za intelektualnu svojinu najinovativnijih nacija dvije prvoplasirane zemlje su Švajcarska i Švedska. Preduzetnice Od fabričke radnice do svjetskog vrha Žang Ksin je najbogatija Kineskinja i sedma najbogatija žena svijeta. Kineska siromašna radnica Žang Ksin danas je najbogatija žena u Kini i jedna od najbogatijih osoba u svijetu. O promjenama u Kini najbolje svjedoči upravo slučaj Žang Ksin, koja je sa 14 godina radila u fabrici, a danas je, prema "Forbsu", "teška" 3,6 milijardi dolara! Ova kineska poslovna žena, koja novac zarađuje u poslu nekretninama, sedma je najbogatija žena svijeta, ako se u obzir uzmu bogatstva stvorena vlastitim radom. Žang Ksin posjeduje 18 zgrada u Pekingu, a nedavno se njena firma proširila i na Šangaj, gdje je kupila ili izgradila 11 nekretnina. Dva njena projekta u Pekingu - Žang Ksin Najinovativnija zemlja Ove dvije države su ubjedljivo odnijele pobjedu na osnovu vrijednovanja u 84 kategorije, prenio je švajcarski list 24 sata. Na trećem mjestu našla se Velika Britanija, četvrta je Holandija, a pete SAD. Na šestom mjestu se nalazi Finska ispred Hong Konga, Singapura, Danske i Irske. Uprkos ekonomskoj krizi, inovativnost nije ugrožena. Troškovi u pogledu razvoja prelaze nivo iz u gotovo svim zemljama, a sektor za nove tehnologije i inovacije razvija se na svim lokalnim nivoima. Inovativne tehnologije razvijaju se u svijetu uprkos krhkosti svjetske ekonomije i to zahvaljujući njihovom razvoju na lokalnom nivou koji je, međutim, u skladu sa globalnom vizijom tržišta i konkurentnosti. Iako su na listi najinovativnijih nacija uglavnom nalaze zemlje sa visokim primanjima, sve više su zastupljene i zemlje sa niskim i srednjim dohotkom, kao što su Kina koja se našla na 35 mjestu, zatim Kostarika na 35. mjestu, Indija i Senagal dijele 66. poziciju. B92 jedan završen prošle godine, a drugi još u izgradnji - dizajnirao je dobitnik velike nagrade za arhitekturu čuveni Zaha Hadid. Priča o usponu Žang Ksin počela je prije 47 godina. Nakon pobjede komunista njeni obrazovani roditelji poslati su u polje na "preškolovanje". Nakon povratka u Peking sa majkom, Ksin je doživjela pakao siromaštva. Kada je imala 14 godina sa majkom je preselila u Hong Kong, gdje je došla bez obrazovanja, bez ičije podrške, te je provela pet godina radeći mizerno plaćene poslove u fabrikama jeftinih igračaka, odjeće i elektronike u pokušaju da uštedi novac za obrazovanje u Engleskoj. Pet godina teškog rada bilo je potrebno Ksin da skupi novac za avionsku kartu do Londona i za kurs engleskog jezika. Uspjela je da dobije stipendiju pomoću koje je magistrirala ekonomiju na Kembridžu, što joj je omogućilo da se zaposli u Njujorku. pkcg@pkcg.org

44 44 GLASNIK PKCG / jul 2013 Welcome Ulcinj je mjesto za sve Velika plaža tradicionalno okuplja ljude različitih navika i životnih načela. Na udaljenosti od samo nekoliko kilometara može se naći plaža za nudiste, klasično kupalište, kao i plaže koje najviše posjećuju pokrivene žene, a to je zapravo ono što je specifično za ovaj dio crnogorskog primorja, što ga čini jedinistvenim u svijetu. Ovako dopisnik agencije Anadolija opisuje ulcinjsku Veliku plažu. U neposrednoj blizini nalaze se klasična kupališta i plaže koje najviše koristi islamsko stanovništvo, odnosno pokrivene žene sa svojim porodicama. Kako kažu posetioci, ljudi različitih navika i životnih načela nimalo ne smetaju jedni drugima. - Ja nisam zagovornik odvajanja pokrivenih žena od onih koje to nijesu, nema potrebe, ovdje niko nikoga mrko ne gleda, i jako mi je drago što ovakvo stanje vidim u Ulcinju. Bitno je da postoji pomiješano stanovništvo, jer ako je višenacionalna sredina, mnogo je manje i problema - priča sa oduševljenjem Nedžad Šabotić, koji je sa svojom porodicom iz Slovenije prvi put došao na ljetovanje u Ulcinj. Ovakva plaža od cijelog crnogorskog primorja postoji samo u Ulcinju, i jedino je mjesto gdje se ustvari pokrivene žene mogu vidjeti na plaži. Vlasnik jednog od ugostiteljskih objekata na obali ulcinjske Velike plaže, Albert Kastrati, takođe tvrdi da je ulcinjska plaža jedinstven prostor na crnogorskom primorju, te da je ovo mjesto već postalo tradicionalno na koje dolaze pokrivene žene. Semir Škrijelj, koji živi u Nemačkoj a porijeklom je iz Crne Gore, kao i mnogi turisti zaljubljen je u ulcinjsku obalu. - Ja na obali obavljam namaz, i nikome ko ne obavlja namaze ne smeta takva pojava, jer znaju da je u Ulcinju tako, ima prostora za sve - kaže Škrijelj u izjavi za agenciju Anadolija. Na udaljenosti od nekoliko kilometara od ovakvih mješovitih plaža, u produžetku Velike plaže, nalazi se i prostor za nudističko kupalište. Ovaj prostor smješten je na Adi Bojani, koju sa dvije strane zapljuskuje rijeka Bojana, a sa treće more, pa tako istovremeno nudi kupanje i u slanoj i u slatkoj vodi. Na ostrvu Ada Bojana, koje dijeli Crnu Goru od Albanije, plaža je rezervisana isključivo za nudiste još od godine. Ova nudistička plaža ucrtana je i u turističke karte svijeta. Interesantna je takođe i Ženska plaža u Ulcinju, koju odlikuje sumprona ljekovita voda, a posjećuje je veliki broj žena iz zemlje i inostranstva. Plaža je takođe striktno nudistička, za žene. Zbog svih ovih karakteristika, Ulcinj je mjesto za sve, kažu sagovornici agencije Anadolija. MINA business

45 GLASNIK PKCG / jul pkcg@pkcg.org

46 46 GLASNIK PKCG / jul