Glasnik proslavio pola vijeka

Transcription

1 ISSN Godina L Broj 11 Novembar Jubilej lista Privredne komore Glasnik proslavio pola vijeka Petrašin Kasalica Vanserijske osnove za izgradnju jake ekonomije Momčilo Popović FARMONT Rastući trend poslovnih učinaka Đorđije Džuverović Ekonomski razvoj bazirati na realnom sektoru

2

3 Broj 11 Novembar Sadržaj Izdavač: Privredna komora Crne Gore Novaka Miloševa 29/II Podgorica 81000, Crna Gora Tel: Fax: IMPRESUM Redakcijski odbor: Predsjednica: Ljiljana Filipović Članovi: Pavle D. Radovanović Novica Bulatović Tanja Radusinović dr Mladen Perazić mr Nina Drakić Aleksandar Marđonović v.d. Glavna i odgovorna urednica: Milka Pižurica Novinar: Igor Perović Prevod: Sandra Perić Adresa Redakcije: Privredna komora Crne Gore/Glasnik Novaka Miloševa 29/II Podgorica 81000, Crna Gora Tel: glasnik@pkcg.org Dizajn: Privredna komora Crne Gore List izlazi od godine i upisan je u registar javnih glasila Crne Gore. PDF verziju možete preuzeti na: multimedija/glasnik Jubilej lista Privredne komore Glasnik proslavio pola vijeka Petrasin Kasalica, a renowned Montenegrin manager and economist Exceptional basis for the development of a strong economy Public procurements Montenegro joined the Government Procurement Agreement at WTO Momcilo Popovic, FARMONT An optimistic view of the future Djordjije Dzuverovic, distinguished Montenegrin enterpreneur Economic development to be based on real sectortamara Pelevic, producer of female shoes and accessories Passion towards design embodied in the originals Eurochambres Reindustrijalizacija - preći sa riječi na djela

4 4 32 Svečana sjednica Odbora za kvalitet PKCG Obilježen svjetski dan kvaliteta 25 Konferencija CEFTA region - jedinstvena turistička destinacija 44 Momčilo Popović, FARMONT Ljekovi iz kvalitetnog crnogorskog bilja 18 Petrašin Kasalica, menadžer i ekonomista Luka Bar je blago ekonomskog razvoja 42 Priznanja za filantropiju Iskre po šesti put zasijale u Zetskom domu 58 Đorđije Džuverović, crnogorski privrednik Kapitalni značaj izgradnje drugog bloka TE Pljevlja Broj 11 Novembar 2014.

5 5 Uz pedesetogodišnji jubilej Listajući Glasnik Turizam nakon razornog zemljotresa Turistička sezona godine se u Crnoj Gori odvijala u uslovima koje je prouzrokovala prirodna stihija u aprilu. Zbog velikih razaranja, šteta i porušenih objekata, kao i psihološkog sticanja izazvanog na turističkom tržištu usljed katastrofalnog zemljotresa, u pripremi naredne sezone posebnu pažnju treba posvetiti propagandnoj djelatnosti. U godini, na raspolaganju turista u našoj Republici, bilo je svega 46 odsto kapaciteta iz 1978 godine ili kreveta. U tim objektima je za deset mjeseci ostvareno noćenja ili 29,5% u odnosu na isti period Procjenjuje se da je ostvareno oko tri miliona noćenja turista, dok je devizni priliv bio simboličan - objavio je u Glasnik godine Vrijeme ne čeka spore i ravnodušne Brži tehničko-tehnološki napredak je najneposrednije uslovljen primjenom nauke u sferi materijalne proizvodnje. Stoga vrijeme ne čeka spore i ravnodušne ukoliko se na vrijeme ne uključe u brži tehničko-tehnološki razvoj, navodi se u tekstu objavljenom u Glasniku godine. Bržem privrednom hodu i većoj produktivnosti može doprinijeti samo veće oslanjanje na nauku i prodor inovacija u tehnologiji proizvodnje, kao i veća selektivna primjena vlastite pameti i domaćih izuma u procesu materijalne proizvodnje. Naravno, to zahtijeva promjenu dosadašnjeg ponašanja prema nauci koja se još uvijek svrstava samo u potrošnju. Jedino je tako moguće napraviti ozbiljniji privredni zaokret u narednom periodu Crnoj Gori potreban agrokompleks Regionalni razvoj poljoprivrede i jedinstven agrokompleks su među prioritetnim i najkrupnijim zadacima i osnovni pravac razvoja Republike u narednom periodu, pisao je Glasnik godine. U tekstu se navodi da je tadašnja organizovanost u poljoprivredi bila nezadovoljavajuća i da ju je karakterisala neplanska proizvodnja, nelojalna konkurencija i otuđivanje poljoprivrednog potencijala koji je većim dijelom u rukama individualnih proizvođača čak 95%. Kooperacija, udruživanje rada i sredstava te afirmacija podsticajnih mjera su osnov za brži razvoj poljoprivrede, a taj proces se sporo odvija jer izostaju podsticajne mjere... Ovako krupan poduhvat kao što je agrokompleks u Crnoj Gori može realizovati samo odgovoran i snažan nosilac razvoja, oslobođen lokalnih interesa i spreman da objedini sve radne organizacije agrara, navodi se u Glasniku. Novembar Broj 11

6 6 Jubilej lista Privredne komore Glasnik proslavio pola vijeka Domaćin, predsjednik Privredne komore Velimir Mijušković rekao je da je pola vijeka od izlaska prvog broja respektabilan period, ispunjen informacijama, analizama, istraživanjima, komentarima od značaja za privredu te stavovima privrednika. Izvodi iz našeg lista su uvijek, a posebno danas kada su i broj i vrsta medija veći, prenošeni u svim crnogorskim, pa i regionalnim sredstvima informisanja. - Ispisujući svojevrsnu hroniku ekonomskih dešavanja, naš list je, iz različitih uglova, osvjetljavao brojne ekonomske teme, bavio se onim što markira privredni i društveni razvoj: ekonomskim analizama i istraživanjima, domaćim i svjetskim biznis kretanjima, naučnim, tehnološkim, ekološkim i drugim trendovima i dostignućima. Akcentovali smo tekstove koji promovišu biznis ideje i vizije, konkurentnost proizvoda i usluga, a izvore informacija tražili smo među privrednicima, kao i dokazanim ekonomskim i stručnjacima iz drugih oblasti kazao je Mijušković. Privredna komora Crne Gore, koja baštini 86 godina djelotvornog rada, izdavač ovog lista, kreirajući različite i brojne aktivnosti na fonu ekonomskog prosperiteta, obezbijedila je izuzetno zapaženo mjesto u ekonomskim i društvenim tokovima Crne Gore. Komora je institucija gdje se između ostalog objedinjavaju i stavovi i mišljenja privrede u funkciji davanja preporuka za vođenje ekonomske politike naše zemlje. - Te preporuke su uvijek predstavljale srž ovog glasila, čemu svjedoči i arhiva dosadašnjih izdanja. Ponoviću da je iza nas pet decenija kontinuiteta u izlaženju ovog lista sa više od strana tekstova naglasio je predsjednik Komore. Iskazao je posebnu zahvalnost dosadašnjim urednicima i redakcijama koji su, znalački i profesionalno, značajno doprinijeli da Glasnik bude nezaobilazno štivo ne samo za privrednike već i za sve strukture društva, pa i za one koji se bave ekonomskom istorijom na ovim prostorima. Prema njegovim riječima, ovaj medij je od nastanka do danas ostao najpouzdaniji informator privrednika o radu njihove Komore, dešavanjima u njoj i kretanjima nacionalne ekonomije. Danas, Glasnik ima tiraž od primjeraka, koji se osim privrednicima dostavlja državnoj i lokalnoj administraciji, međunarodnim organizacijama, diplomatskim predstavništvima, kao i partnerskim Komorama, a prevodi se i na engleski jezik. - Glasnik je od ove godine, kao što ste i prepoznali dobio novi vizuelni identitet. Takođe, on je i sadržajniji, jer, u skladu sa savremenim standardima, nastojimo da ga obogaćujemo formom i suštinom, kako bi zavrijedio pozornost, prvo, poslovnog svijeta, a onda i šire rekao je Mijušković. Privredna komora Crne Gore je obilježila 28. novembra godine pola vijeka izlaženja njenog časopisa Glasnik. Prigodnoj svečanosti u sjedištu ove asocijacije prisustvovali su ugledni privrednici, predstavnici institucija, javne ličnosti i mediji. Prezentovno je posebno izdanje Glasnika, priređeno ovim povodom, koje je svojevrsni ekonomski vremeplov Crne Gore iskazan odabirom tekstova iz različitih perioda njegovog izlaženja. Uspješna tradicija privrednog novinarstva koju njegujemo u Komori kroz Glasnik, naglašava predsjednik, obavezuje i motiviše da kontinuirano radimo na unapređivanju lista, prateći zahtjeve i potrebe članica. Časopis će i ubuduće biti otvoren za sve priloge koji promovišu i afirmišu stvaralaštvo i fokusiraće se na one vrijednosti koje služe interesima privrede. - Koristim ovu priliku da iskažem zadovoljstvo saradnjom Glasnika i ekonomskih redakcija crnogorskih medija, te vjerujem da ćemo prepoznajući i cijeneći značaj odnosa biznisa i medija predano raditi na njenom unapređivanju kazao je on. Povodom jubileja, redakciji Glasnika stigle su brojne čestitke. Broj 11 Novembar 2014.

7 7 Novembar Broj 11

8 8 Sjednica Upravnog odbora Privredne komore Autori propisa da uvaže potrebe privrede Nedostaje značajan broj podzakonskih akta za sprovođenje i izvršenje zakona u brojnim sferama poslovanja, što stvara probleme u poslovanju privrede. U cilju stvaranja povoljne klime za investicije, uspješno poslovanje i rast zaposlenosti, nužno je da obrađivači propisa obrate više pažnje i iskažu dobru volju prema potrebama privrede, prilikom sagledavanja efekata primjene propisa koje predlažu ili mijenjaju, zaključeno je na sjednici Upravnog odbora Privredne komore Crne Gore, održanoj 4. novembra 2014, na kojoj je raspravljano o regulatornom okviru i njegovom uticaju na poslovni ambijent u našoj zemlji. Upravni odbor je istakao značaj poštovanja principa predvidljivosti uslova poslovanja, blagovremenog informisanja privrede o propisima čija se izmjena planira i učešća njenih predstavnika u detaljnom analiziranju efekata na privređivanje, a koje bi prethodilo usvajanju tih akata. Privrednici duži vremenski period, kroz rad odbora udruženja i Upravnog odbora Privredne komore Crne Gore, ukazuju na manjkavosti rješenja u oblasti privrednog i radnog zakonodavstva i traže njegovu reformu kao i suzbijanje negativnih efekata sive ekonomije sistemskim mjerama. Posebno je zabrinjavajuća činjenica da je optimalno poslovanje ugroženo usvajanjem pojedinih zakonskih rješenja, koja znatno odstupaju od uzansi globalne tržišne ekonomije. Komparativna prednost pojedinih ekonomija leži u kvalitetu i harmonizaciji nacionalnih propisa koji uređuju poslovanje preduzeća, i tako se stvara konkurentska prednost preduzeća na globalnom nivou. Dobri primjeri efikasne državne uprave, fleksibilnih i stimulativnih regulatornih mjera su svakako zemlje koje prednjače na Doing business i sličnim listama. Posebno je važno pitanje međusobne usklađenosti različitih propisa koji uređuju poslovni am- Broj 11 Novembar 2014.

9 9 bijent i kreiraju uslove za obavljanje pojedinih djelatnosti i zapošljavanje stanovništva, kao gorućeg problema današnjice, kao npr. poreske politike i zakona iz oblasti zapošljavanja, akcizne politike i turizma ili saobraćaja, javnih radova i obrazovanja. Često se dešava da se izglasaju zakoni koji se u poslovnoj praksi teško mogu primijeniti ili jednostavno stvaraju znatne i nepotrebne troškove za preduzeća. Privrednici odavno ukazuju na neophodnost izrade novog zakona o radu koji će na cjelovit i moderan način odgovoriti potrebama biznisa i ukupnog ekonomskog razvoja Crne Gore, posebno imajući u vidu činjenicu da su postojeći loše ocijenili najviši predstavnici Vlade, cjelokupne privrede, investitora, EU, Svjetske Banke i samih zaposlenih. Tim prije što su države regiona pokrenule ili sprovele reforme radnog zakonodavstva u pravcu veće fleksibilnosti tržišta rada čime unapređuju konkurentnost investicionih destinacija. Potrebno je izmijeniti i Zakon o privrednim društvima i ograničiti mogućnost osnivanja više privrednih društava od strane istog fizičkog lica i postrožiti odgovornost osnivača za nagomilane dugove iz lošeg poslovanja, na štetu povjerilaca. Druge zemlje su definisale rigorozne odredbe za odgovorna lica koji prouzrokuju štetu kompanijama, pa je omogućeno da povjerilac tuži direktora firme dužnika da bi od njega naplatio potraživanje, što je nazvano sistemom odgovornosti vlastitim džepom osinvača. Ocjena je privrednika da se komunalne usluge obavljaju na nekonkurentan i neefikasan način, uz kalkulisanje nerealnih troškova, pa postoji prostor da se u tom smjeru utiče na poboljšanje poslovnog ambijenta. Infrastruktura,kao posebno značajna osnova poslovnog ambijenta i dalje je nedovoljno razvijena, i predstavlja jedan od ograničavajućih faktora za konkurentnost privrede. U tom pravcu je neophodno stvoriti uslove za brže i jednostavnije investiranje u nove kapacitete posebno u oblasti energetike i saobraćaja. Ugovori iz oblasti javnih nabavki predstavljaju značajan faktor konkurentnosti privrede i osnovu stabilnog poslovanja privrednih subjekata, ponuđača koji na taj način ravnopravno učestvuju na tržištu sa stranom konkurencijom i obezbjeđuju stabilnost upošljenosti poslovnih kapaciteta. Opšti je stav ponuđača i naručilaca, da je postupak izbora najpovoljnije ponude, kao i cjelokupan sistema javnih nabavki isuviše formalan i opterećen nepotrebnim administriranjem. Odluke naručilaca i Državne komisije za kontrolu postupaka javnih nabavki se poništavaju, gotovo po pravilu, zbog formalnih nedostataka i povreda pravila upravnog postupka. Na inicijativu Privredne komore je pripremljena izmjena Zakona o javnim nabavkama, i u toku je postupak usvajanja u Skupštini Crne Gore, od koga se očekuje rasterećenje sprovođenja postupka nabavke od procesnog formalizma, smanjenje troškova pripreme ponude i otklanjanje pravno-tehničkih nejasnoća. Upravni odbor smatra da nedostaje značajan broj podzakonskih akta za sprovođenje i izvršenje zakona u brojnim sferama poslovanja, što stvara značajne probleme u poslovanju privrede, pa i samih inspekcijskih, carinskih i poreskih organa. Privrednici su ocijenili da je rad inspekcijskih organa, koji nadziru primjenu propisa, potrebno uskladiti sa razvojem poslovnog ambijenta, lišiti selektivnosti i uskladiti sa interesima crnogorske privrede. Novembar Broj 11

10 10 Predstavnici poslovnih udruženja potpisali Memorandum o razumijevanju Privreda traži novi zakon o radu Privrednici i investitori su odavno prepoznali i ukazali da su Zakon o radu i prateća regulative iz oblasti značajno ograničenje za postizanje maksimalnih efekata ulaganja kapitala i kreativnog rada zaposlenih. Predstavnici Privredne komore Crne Gore, Montenegro Biznis Alijanse, Unije poslodavaca, Savjeta stranih investitora i Američke privredne komore u Crnoj Gori potpisali su 17. novembra godine Memorandum o razumijevanju, u cilju unapređenja poslovnog ambijenta u oblasti radnog zakonodavstva. Memorandum predstavlja podršku poslovnih udruženja izradi novog zakona o radu. Ona su se, između ostalog, saglasila da pitanje zastarjelosti novčanih potraživanja treba vremenski ograničiti, kao i da pojam zarade treba preciznije definisati pri čemu postupak utvrđivanja povrede radne obaveze treba pojednostaviti i propisati isključivo zakonom o radu. Saglasili su se u vezi pitanja definisanja prestanka radnog odnosa na inicijativu poslodavca, trajanja ugovora o radu i otkaznog roka. Pored navedenog, smatraju da pitanje korišćenja godišnjeg odmora u djelovima treba liberalnije regulisati i prilagoditi ga potrebama kako zaposlenih tako i poslodavaca. Generalni sekretar Privredne komore Crne Gore Pavle D. Radovanović izrazio je zadovoljstvo zbog činjenice što su najznačajniji predstavnici privrede i poslodavaca, potpisivanjem Memoranduma o razumijevanju zajedno saopštili da su reforme u oblasti tržišta rada, odnosno donošenje novog Zakona o radu, neophodni. - Privrednici i investitori su odavno prepoznali i ukazali da Zakon o radu i prateća regulative iz oblasti radnih odnosa predstavljaju značajno ograničenje postizanju maksimalnih efekata ulaganja kapitala i kreativnog rada zaposlenih. Zakon otežava formiranje fleksibilnog tržišta rada i uskraćuje mogućnost veće mobilnosti radne snage rekao je Radovanović. Izvještaji i rejting liste međunarodnih organizacija koje se bave konkurentnošću investicionih destinacija, dodao je, jasno ukazuju da je conditio sine qua non za konkurentnu ekonomiju fleksiblno tržište rada. Zakonom o radu su, istakao je generalni sekretar Komore, nepotpuno i loše normirana prava i obaveze iz radnog odnosa, što ostavlja mogućnost za zloupotrebe i dijametralno suprotna tumačenja istih pravnih normi. Rezultat toga su brojni radni sporovi i dugotrajni sudski postupci, koji se u gotovo svim slučajevima presuđuju na štetu poslodavca. - Šta je sloboda za vlasnika privrednog društva? Sloboda je mogućnost da izabere i mijenja tim sa kojim želi da igra tržišnu utakmicu, sa kojim želi da dijeli sudbinu svojeg privrednog društva, svoje imovine. rekao je Radovanović. Broj 11 Novembar 2014.

11 11 Novembar Broj 11

12 12 Odbor udruženja ICT Odbor udruženja informaciono komunikacionih tehnologija Privredne komore Crne Gore razmotrio je na sjednici održanoj 6. novembra godine razvoj i dostupnost elektronskih servisa, pri čemu je prezentovan portal euprave. Članovi Odbora su informisani o programima finansijske podrške Investiciono razvojnog fonda preduzećima iz ICT sektora, učešću Privredne komore na INFOFESTU, te o naučnom skupu Informacione tehnologije 2015 koji će se održati od 23. do 28. februara godine na Žabljaku. Predstavljena je i brošura IT sektor u Crnoj Gori pregled stanja i pretpostavke razvoja. U cilju implementacije euprave u Crnoj Gori, Ministarstvo za informaciono društvo i telekomunikacije je sprovelo projekat internet portal euprave me, preko kojega sve institucije državne uprave i jedinice lokalne samouprave imaju mogućnost da pružaju usluge fizičkim i pravnim licima, kao i drugim institucijama, elektronskim putem. Ovaj projekat je urađen po standardima EU i čini temelj elektronske uprave (euprave). Cilj je da građani i pravna lica, umjesto preko šaltera svoje potrebe za pojedinim informacijama i dokumentima obave sa bilo kog mjesta, preko interneta i Portala. Sa druge strane, Portal predstavlja platformu i alat za organe uprave da kreiraju elektronsku uslugu, lakše obrađuju zahtjeve i komuniciraju sa podnosiocima tih zahtjeva elektronskim putem. Portal predstavlja jedinstveno mjesto na internetu na kojem se nalaze sve elektronske javne usluge koje nude organi državne uprave. Podržana je elektronska identifikacija korisnika (građana i pravnih lica), informisanje, elektronska interakcija između korisnika i organa uprave, popunjavanje elektronskih formulara, elektronsko plaćanje taksi, dostavljanje zahtjevanih dokumenata i drugo. Portal je dostupan preko interneta ili mreže državnih organa uprave, uz adekvatnu portabilnost na svim web orjentisanim platformama. Portal ima atraktivan dizajn i vizuelnu prepoznatljivost nacionalnog portala. Portal je zvanično počeo sa radom 07. aprila Godine. U saradnji sa pet državnih institucija, građanima i pravnim licima, u startu je na portalu bilo obezbijeđeno 12 elektronskih usluga. Trenutno Portal pruža 58 elektronskih usluga, iz nadležnosti šesnaest institucija od kojih su najpopularnije: Zahtjev za izdavanje mail naloga na domenu mail.me, Prijava korupcije, Prijem prijava slučaja bespravne gradnje, PS - 01 Zahtjev za registraciju privrednih subjekata - bez digitalnog certifikata i Zahtjev za izdavanje uvjerenja o visini prihoda. Jedan od osnovnih servisa portala euprave je Traženje zaposlenja koji je povezan sa informacionim sistemom podrške upućivanju lica sa stečenim vioskim obrazovanjem na stručno osposobljavanje. Osnovno polazište pomenutog informacionog sistema jeste kreiranje jedinstvenog centralizovanog Registra svršenih visokoškolaca (Registra pripravnika), kao i Registra svih državnih institucija i privatnih subjekata koji su zainteresovani za primanje svršenih visokoškolaca u pripravnički staž. U Registar pripravnika uključeni su svi svršeni viskoškolci iz akreditovanih visokoškolske ustanove na teritoriji Crne Gore kao i oni koji su nostrifikovali diplome iz inostranstva. Predstavnici Ministarstva za informaciono društvo su objasnili da su, po Zakonu o elektronskoj upravi, usvojenom u julu 2014, svi državni organi dužni da u roku od 18 mjeseci svoje usluge građanima obezbijede elektronskim putem. Na tu konstataciju, privrednici su pitali da li će u tom roku zaživjeti i elektronske javne nabavke, čime bi se značajno olakšala njihova procedura. Odgovoreno je da elektronske javne nabavke nijesu servis, već sistem, te da Uprava za javne nabavke radi na realizaciji tog Projekta. Odbor je informisan da je aktuelna kreditna linija Investiciono razvojnog fonda za IT usluge sa rokom otplate do osam godina, 6,5 odsto kamatnom stopom i grejs periodom od jedne godine. Crnogorska operativa može graditi i mostove na autoputu Crnogorska operativa ima kapacitete da učestvuje u izgradnji mostova na dionici Komora vijesti Smokovac Uvač Mateševo, budućeg autoputa Bar Boljare, i u drugim a ne samo zemljanim radovima, pa s tim u vezi treba da pregovara sa kineskim izvođačem, kompanijom CRBC (China Road and Bridge Corporation), rečeno je na sjednici Odbora građevinarstva, industrije građevinskih materijala i komunalne privrede Privredne komore Crne Gore, održanoj 11. novembra godine. Vrijednost izgradnje dionice Smokovac Uvač Mateševo, duge 41 kilometar, iznosi 809,6 miliona eura. Finansiraće se kreditom kineske EXIM banke, sa rokom otplate od 20 godina, šest godina dugim grejs periodom i fiksnom kamatnom stopom od dva odsto. Rok završetka radova je 48 mjeseci. Savjetnik Komore Stanko Zloković podsjetio je članove Odbora da je kroz pregovore sa Kinezima Crna Gora izborila pravo da makar 30 odsto poslova na izgradnji ove dionice pripadne domaćoj operativi, što je vrijedno 240 miliona eura. - Ovo je veliki posao koji pruža mogućnost da se uposli crnogorska operativa, pa ona za to treba da se pripremi na vrijeme rekao je Zloković. Profesori na Građevinskom fakultetu u Podgorici dr Biljana Ivanović i dr Mladen Ulićević predstavili su idejno rješenje pomenute dionice, koje predviđa izgradnju po najsavremenijim evropskim standardima, a odnose se kako na radove, tako i na materijal, te opremu. Ivanović je izrazila uvjerenje da će crnogorska građevinska operativa biti uspješna u izvođenju projektovanih radova, koje je predstavila kao standardne, s tim što će kao Broj 11 Novembar 2014.

13 13 novina za obezbjeđenje kosina biti korišćena armaturna zemlja, rješenje saglasno sa najsavremenijim ekološkim standardima. Profesor Ulićević je govorio o mostovima koji su planirani na dionici, te je ohrabrio domaću operativu da se angažuje na njihovoj izgradnji. - Predložili smo rješenja koja može da izvede domaća operativa. Gradnja je relativno jednostavna ali traži tehnološku disciplinu, kvalitet i odgovornost. Cilj nam je da dobijemo jednostavnu ali trajnu konstrukciju mostova. Domaća preduzeća jedino ne mogu da budu angažovana na gradnji armiranog mosta Moračica, jer je to zahtjevniji projekat kazao je Ulićević. Predsjednik Odbora Veselin Kovačević, Bemax, ocijenio je da će CRBC tražiti iskusne podizvođače na ovom projektu, te da je za gradnju mostova u Crnoj Gori osposobljeno pet do šest firmi. On je posebno naglasio značaj rada buduće državne revizone komisije na kontroli cijelog projekta. - Državne revizona komisija će morati da obrati posebnu pažnju na cijene iskazane u projektu, da se ne bi ispostavilo da se radovi crnogorske operative nisko vrednuju, a kineska oprema visoko kazao je Kovačević. On je iskazao bojazan da će ukoliko poslove na ovoj dionici dobiju strane kompanije registovane u Crnoj Gori one angažovati kapacitete iz drugih država. - Smatram da u ovih 30 odsto radova koji nam pripadaju ugovorom treba da budu upošljeni isključivo crnogorski kapaciteti rekao je Kovačević. Rukovodilac Sektora za pravne, finansijske i opšte poslove Privredne komore Aleksandar Mitrović govorio je o zakonu o autoputu čiji je Predlog u skupštinskoj proceduri. On je posebno apostrofirao olakšice predviđene prilikom gradnje autoputa, između ostalog, nulte stope PDV-a i carina za sve proizvode koji se ugrađuju u ovaj infrastrukturni projekat. U raspravi su učestvovali brojni privrednici koje su zanimali modaliteti njihovog potencijalnog učešća. O ovoj temi biće razgovarano i na sljedećoj sjednici Odbora koja se očekuje u decembru. Delegacija Privredne komore Crne Gore učestvovala je u radu Druge godišnje Generalne skupštine Asocijacije balkanskih komora održane u subotu 8. novembra u Atini. Tokom Skupštine su predsjednici komora Balkana raspravljali o aktuelnim temama iz oblasti regionalne saradnje, statusu komora, mogućnostima za povećanje protoka robe duž koridora osam i deset i o međunarodnoj trgovinskoj arbitraži. Predsjednik Privredne komore Crne Gore Velimir Mijušković je na skupu posebno naglasio da razvoj Balkana nije moguć bez korišćenja EU strukturnih fondova. - Ova sredstva bi trebalo da budu usmjerena, prije svega, na projekte saradnje malih i srednjih preduzeća unutar regije rekao je Mijušković. Na skupu su podijeljena iskustva o efektima preuzimanja dijela javnih ovlašćenja od strane komora. Naime, komore su u većini zemalja preuzele vođenje privrednih registara, tako da se sama registracija preduzeća obavlja u ovim institucijama i to po znatno skraćenim procedurama. Takođe, arbitraže u komorama sve više preuzimaju poslove medijacije u sporovima preduzeća i finansijskih institucija, kao i između samih preduzeća. - Privredna komora Crne Gore će svoje aktivno učešće u radu Udruženja komora javnog prava, čije su članice i neke od danas prisutnih komora, afirmisati i kroz organizaciju njihovog skupa u martu naredne godine kojoj će prisustvovati i predsjednik Eurochambresa gospodin Weber - najavio je predsjednik Mijušković. Podsjećamo da je Asocijacija balkanskih komora osnovana godine u Rumuniji sa ciljem integracije i razvoja privredne saradnje u Regionu. Članice su nacionalne komore Albanije, Bugarske, Bosne I Hercegovine, Crne Gore, Grčke, Kipra, Makedonije, Rumunije, Srbije i Turske. Privredna komora Crne Gore je predsjedavala Asocijacijom tokom i godine. Skupštini je prethodio jednodnevni skup CEFTA MED tokom kojeg se govorilo o mogućnostima zajedničkog učešća Zapadnog Balkana i šire, Mediteranskog basena na EU projektima. Predstavnici Komore prezentovali rad Foruma komora jadransko jonske regije čiji je potpredsjednik Mijušković. Slobodne zone put do ubrzanog razvoja Predsjednik Svjetske asocijacije slobodnih zona (FEMOZA) Juan Torrents, u okviru dvodnevne posjete našoj zemlji, razgovarao je 19. novembra godine sa predstavnicima Privredne komore Crne Gore, ministarstava ekonomije i finansija, Uprave carina, Luke Bar, te gradonačelnikom Prijestonice Cetinje Aleksandrom Bogdanovićem i njegovim saradnicima. Tema skupa u Privrednoj komori bila je Slobodne zone osnivanje, funkcionisanje, prednosti i nedostaci. Rukovodilac Sektora za ekonomske odnose sa inostranstvom Privredne komore Željko Baltić pojasnio je da formiranje slobodnih zona ima za cilj stvaranje prostora ubrzanog privrednog razvoja i povećanje uposlenosti radne snage, kroz ostvarenje najpovoljnijeg ekonomskog ambijenta, u cilju zadovoljavanja interesa države, stanovništva i investitora. Slobodne zone su mjesta sa povlašćenim carinskim tretmanom, poreskim olakšicama i pojednosta- Strukturne fondove usmjeriti na MSP Novembar Broj 11

14 14 vljenom administrativnom procedurom. Predsjednik FEMOZA-e Torrents je kazao da je u svijetu oko slobodnih zona, a da ih je svega uspješno. - Ja želim da Crna Gora bude među zemljama koje imaju uspješne slobodne zone - rekao je Torrents. On je naglasio da slobodne zone privlače strane investicije, doprinose rastu zaposlenosti i transferu tehnologija, a traže, između ostalog, političku stabilnost, povoljan ekonomski ambijent, stratešku lokaciju za njihovo uspostavljanje u blizini proizvodnih, distributivnih i logističkih kapaciteta, razvijenu infrastrukturu, obrazovanu - visoko kvalifikovanu radnu snagu. - Potrebno je da brendirate Crnu Goru kao zemlju koja može da ponudi zanimljive sadržaje stranim investitorima i slobodne zone su korak u tom pravcu rekao je Torrents. Ponudio je pomoć njegove asocijacije pri izmjenama i dopunama crnogorskog Zakona o slobodnim zonama koji, po njegovom mišljenju, treba da predvidi i podzone koje bi im bile podrška. Prema njegovim riječima, veoma značajnu ulogu za razvoj slobodnih zona imaju lokalne samouprave koje često iniciraju njihovo uspostavljanje i obezbjeđuju uslove za poslovanje, uključujući oslobađanje od raznih vrsta administrativnih obaveza, dok je Vlada ta koja sprovodi cio projekat. Predstavljajući asocijaciju, Torrents je kazao da je njen cilj povezivanje slobodnih zona, naglašavajući da lokalne i regionalne zone nijesu konkurentne već komplementarne u svom djelovanju. Goran Šćepanović, generalni direktor za multilateralnu i trgovinsku saradnju te trgovinske odnose sa inostranstvom u Ministarstvu ekonomije, govorio je o crnogorskom normativnom okviru za slobodne zone, sa fokusom na izmjene i dopune Zakona koje će olakšati njihovo osnivanje. - Mogućnosti koje pružaju slobodne zone u Crnoj Gori nijesu dovoljno prepoznate. Nadam se da će ovaj sastanak doprinijeti da privrednici uvide benefite poslovanja u njima rekao je Šćepanović. Za sada jedinu crnogorsku slobodnu zonu Bar prezentovao je predstavnik njenog operatora Luke Bar Deda Đelović. Predstavnici Prijestonice Cetinje i kompanije CTC govorili su o namjeri da se u tom gradu uspostavi slobodna carinska zona. Kompanija CTC je zajedno sa Privrednom komorom organizovala posjetu predsjednika FEMOZA-e Torrentsa našoj zemlji. Razvoj preduzetničkog učenja U procesu ekonomske tranzicije i pristupanja Evropskoj uniji, razvoj preduzetništva i preduzetničkih kompetencija prepoznaje se kao jedan od glavnih oslonaca crnogorske ekonomije i društva. Ovo je ocijenjeno na okruglom stolu Razvoj preduzetničkog učenja Strategija za cjeloživotno preduzetničko učenje , koji su 13. novembra godine organizovali Privredna komora Crne Gore, Savez sindikata i Zavod za zapošljavanje. Cilj okruglog stola je bio da se ukaže na značaj razvoja preduzetničkog učenja. U Evropskom okviru ključnih kompetencija za cjeloživotno učenje preduzetništvo se vidi kao sposobnost pojedinca da pretoči ideje u djela, a podrazumijeva kreativnost, inovativnost i spremnost za preuzimanje rizika, kao i sposobnost planiranja i upravljanja projektima. Rukovodilac Sektora za obrazovanje Privredne komore Crne Gore dr Mladen Perazić, pozdravljajući učesnike, naveo da se u procesu ekonomske tranzicije i pristupanja Evropskoj uniji, razvoj preduzetništva i preduzetničkih kompetencija prepoznaje kao jedan od glavnih oslonaca crnogorske ekonomije i društva. Komora vijesti - U Crnoj Gori moramo uložiti više napora da kroz obrazovni sistem afirmišemo preduzetništvo, jer je naša ekonomska realnost takva da će se mali biznis i programi samozapošljavanja često nametati kao jedino rješenje. U razvijenim zemljama kompanije zapošljavaju desetine hiljada ljudi koji obavljajući usko specijalizovane poslove ostvaruju poslovnu viziju nekog drugog. Međutim, maloj crnogorskoj ekonomiji su potrebni samostalni preduzetnici koji moraju dobiti snažnu institucionalnu podršku rekao je Perazić. On je kazao da kod nas postoji još dosta prostora za unapređenje ove oblasti. S tim u vezi neophodno je kreirati poreski sistem koji će imati razvojnu funkciju i kroz podsticanje preduzetništva omogućiti novo samozapošljavanje. Anđela Gajović, Direkcija za razvoj malih i srednjih preduzeća, govorila je o ključnim izazovima i prioritetima u realizaciji strategije, a Goran Bubanja, pomoćnik direktora ZZZCG, predstavio je aktivnosti Zavoda u razvoju preduzetništva. U diskusiji su učestvovali privrednici i predstavnici institucija koji su ukazali na značaj preduzetništva i preduzetničkog učenja. Odbor tekstila Odbor udruženja tekstila, kože, obuće, hemijske i farmaceutske industrije Privredne komore Crne Gore, na sjednici 19. novembra godine, razmotrio je poslovanje u ovom sektoru tokom prvih devet mjeseci godine i Zakon o zaštiti potrošača, odnosno njegov uticaj na poslovni ambijent. U periodu januar-septembar 2014., u odnosu na isti period prošle godine, zabilježen je pad proizvodnje osnovnih farmaceutskih proizvoda i preparata 10,9%, smanjena je i proizvodnja odjevnih predmeta 5,5%, a niža je i proizvodnja artikala od gume i plastike za 85 %, kao i proizvodnja hemijskih proizvoda i hemikalija i to 13,3 %, rekao je sekretar Odbora Branko Rakonjac. U robnoj razmjeni u tekstilnoj, kožarsko- -prerađivačkoj, gumarskoj, hemijskoj i far- Broj 11 Novembar 2014.

15 15 maceutskoj industriji, dominira uvoz. Za period januar-septembar godine ove industrije izvezle su proizvode u vrijednosti 13,6 miliona eura, što je više 15,5% u odnosu na isti period prethodne godine. Zabilježen je visok rast izvoza odjeće čak 69%, te povećanje izvoza obuće od 54%. Uvoz je povećan 1,5% u odnosu na isti period prethodne godine i iznosio je 172,8 miliona eura. Pokrivenost uvoza izvozom je 7,87 %. Na sjednici je razmatrano rješavanje ključnih problema koji opterećuju poslovanje proizvođača tekstila, a koji se odnose na nedostatak radnika i nelojalnu konkurenciju. Dogovoreno je da se utvrde mogućnosti angažovanja nezaposlenih lica za rad u tekstilnoj industriji, i to kroz projekte Zavoda za zapošljavanje Crne Gore, koji se odnose na njihovo stručno osposobljavanje. O Zakonu za zaštitu potrošača, njegovom uticaju na poslovni ambijent, govorila je gravna tržišna inspektorka Nada Đurđić. Novi Zakon o zaštiti potrošača usvojen je krajem prošle godine, a primjenjuje se od 23. jula Ovaj zakon na nov način uređuje pitanje zaštite i ostvarivanje prava potrošača. Centralno mjesto u zakonu posvećeno je zaštiti ekonomskih interesa potrošača, i to u dijelu osnovnih odredbi o prometu proizvoda, usluga od javnog interesa, saobraznost ugovora i garancija, ugovora zaključenih izvan poslovnih prostorija trgovca, ugovora zaključenih na daljinu, ugovora o turističkim uslugama, kao i o nepoštenim odredbama u potrošačkim ugovorima. Kad je pak riječ o Programu rada Odbora za narednu godinu saopšteno je da će se, u saradnji sa nadležnim institucijama, najviše pažnje posvetiti poboljšanju položaja ovih djelatnosti odnosno stvaranju povoljnijeg biznis ambijenta za njihovo poslovanje. Definisati uslove za trasu gasovoda Odbor energetike i rudarstva Privredne komore Crne Gore predlažio je Ministarstvu turizma i održivog razvoja da se što prije uđe u definisanje urbanističko-tehničkih uslova za trasu budućeg Jonsko-jadranskog gasovoda (IAP). Na sjednici Odbora, održanoj 20. novembra godine, prezentovani su projekti pomenutog gasovoda i interkonekcije pomorskim kablom Crna Gora Italija. Predstavnik Ministarstva ekonomije Radosav Čović podsjetio je da je IAP dio Južnog gasnog koridora, te da povezuje Albaniju, Crnu Goru, BiH i Hrvatsku. Riječ je o trasi dugoj 511 km od čega je u Crnoj Gori 94 km (59 km na kopnu, dok je ostalo podmorska dionica). On je kazao da je izabrana najekonomičnija trasa od više razmatranih koja od granice sa Albanijom ide do Bara, zatim podvodno do Lastve Grbaljske, sve do Rta Dobreč. - Kapitalni troškovi izgradnje sekcije kroz Crnu Goru iznose 119 miliona eura. Ukupan domaći doprinos u tome je 53,7 miliona eura. Predviđeno je da za ovaj posao uvezemo opremu, infrastrukturu za gasovod i radove na moru povjerimo strancima, dok će svi ostali građevinski i drugi radovi biti obezbijeđeni na domaćem tržištu. Očekivano trajanje radova je tri do 3,5 godine rekao je, između ostalog, Čović. Od ovog gasovoda, Crna Gora će ubirati prihode od tranzitnih taksi i dobiti ekonomičan izvor energije, rečeno je na Odboru. Predsjednik Odbora direktora Crnogorskog elektroprenosnog sistema Dragan Laketić predstavio je projekat podmorskog interkonektivnog kabla Crna Gora Italija, koji realizuju italijanska Terna i Crnogorski elektroprenosni sistem. Obaveza Terne je da izgradi podmorski kabal od Vilanove do Lastve (415 km) sa pripadajućim konvertorskim postrojenjima. Procijenjena vrijednost te investicije je 760 miliona eura. Obaveza CGES je da izgradi infrastrukturu u Crnoj Gori koja će omogućiti priključenje kabla na postojeću prenosnu mrežu kao i punu funkcionalnost i iskoristivost novog interkonektora, što je investicija procijenjena na 100 miliona, a takođe i da inicira izgradnju najmanje jednog novog interkonektora prema Srbiji i/ ili Bosni i Hercegovini. Laketić je istakao da realizacija projekta predstavlja veliki izazov za Crnu Goru i CGES, posebno imajući u vidu veličinu projekta i izraženu nesrazmjeru između elektroenergetskih sistema naše zemlje i Italije, zbog čega je uticaj projekta mnogo veći na domaće potrošače. Njime se značajno ojačava i poboljšava prenosna mreža u Crnoj Gori pogotovu u primorskoj regiji, čime se eliminiše rizik da postane ograničavajući faktor razvoja u tom dijelu zemlje. S obzirom da je godišnji deficit električne energije u Italiji (oko 50 TWh) mnogo veći od kapaciteta kabla ne očekuje se značajna promjena cijena električne energije u regionu. Realizacija projekta će ohrabriti potencijalne investitore u nove izvore električne energije, posebno u obnovljive. Projekat pruža šansu lokalnim kompanijama da se uključe u njegovu realizaciju. Ovaj projekat bi trebalo da bude završen krajem godine, odnosno u prvom kvartalu Savjetnik Privredne komore Stanko Zloković kazao je da se pruža mogućnost da domaće građevinske kompanije budu uključene u realizaciju ovog projekta kao podizvođači. - Posao vrijedan 20 do 30 miliona eura bi mnogo značio za naše kompanije rekao je Zloković. RENEXPO sajam prilika za kontakt sa investitorima Odboru za energetsku efikasnost i zaštitu životne sredine, na sjednici 26. novembra godine, predstavljen je Sajam RE- NEXPO koji treba da se održi u junu u Tivtu. Prezentovani su i standardi u oblasti energetske efikasnosti, sa posebnim naglaskom na MEST EN ISO 50001:2014 Sistemi upravljanja energijom Zahtjevi sa uputstvom za upotrebu. Rukovodilac RENEXPO za Zapadni Balkan Myriam Dobrota, direktorica REECO grupe za Srbiju, predstavila je istorijat te međunarodne organizacije osnovane u Njemačkoj. Njihovi sajmovi na teme obnovljivog i decentralizovanog generisanja energije, njene inteligentne distribucije, efikasnog korišćenja i zelenih usluga, prema riječima Dobrote, diljem Evrope okupljaju više od izlagača te posjetilaca go- Novembar Broj 11

16 16 dišnje, a prate ih konferencije o pomenutim oblastima. Oni naredne godine, u junu, planiraju da organizuju prvi RENEXPO sajam u Crnoj Gori, Tivtu, nakon što su slične događaje nedavno uspješno realizovali u Sarajevu i Beogradu. Predviđeno je da 70 odsto izlagača bude iz inostranstva. - U okviru svakog sajma organizujemo takozvani Investors lounge, gdje se možete sresti sa investitorima koji mogu pomoći realizaciju projekata iz energije. Ponosni smo što su u Sarajevu i Beogradu sklopljeni ugovori sa investitorima za konkretne poslove. Vidimo veliki potencijal u Crnoj Gori i pozivamo vas da nam pošaljete vaše projekte, i predstavite potrebe za investicijama, da bi smo već od Nove godine radili na planiranju susreta na sajmu sa ulagačima koji bi mogli da vam pomognu da ih realizujete rekla je Dobrota. Predsjednik Odbora Mladen Bajković, ETG grupa, saglasan je da RENEXPO sajam predstavlja šansu da crnogorski privrednici, institucije, pa i lokalne samouprave, uspostave kontakte sa stranim partnerima. - Jedan od segmenata sajma može biti korišćenje biomase za toplifikaciju gradova, a na konferenciji, koja prati sajam, mogli bismo čuti primjere iz prakse u regionu i Evropi, kako o ovoj temi, tako i o obnovljivim izvorima energije i energetskoj efikasnosti rekao je Bajković. Standarde iz oblasti energetske efikasnosti Odboru je predstavila Ivana Račić, sekretar tehničkog komiteta ISME/TK E 004, Institut za standardizaciju Crne Gore. Ona je kazala da je pod nadležnošću tog tehničkog komiteta koji se bavi sistemima upravljanja energijom i energetskom efikasnošću do sada usvojeno 92 MEST (crnogorska) standarda, dok su pred donošenjem još dva. Tokom planiraju usvajanje devet standarda iz ove oblasti. Predsjednica istog tehničkog komiteta doc dr. Jelena Jovanović, saradnica Centra za kvalitet pri Mašinskom fakultetu, prezentovala je standard MEST EN ISO 50001:2014, Sistemi upravljanja energijom - Zahtjevi sa uputstvom za upotrebu. Riječ je o standardu u svijetu usvojenom 2011, a čiju je prevedenu verziju Institut za standardizaciju donio ove godine. Osnovni cilj standarda ISO je poboljšavanje energetskih performansi organizacije, što je u direktnoj vezi sa energetskom efikasnošću, korišćenjem i potrošnjom energije. Poboljšavanje energetskih performansi organizacija moguće je postići između ostalog smanjenjem gubitaka energije, poboljšavanjem rada sistema, procesa, opreme, iskorišćavanjem viška energije, smanjenjem vršnog opterećenja... Standard je namijenjen malim i velikim organizacijama, zgradama, lokalnim samoupravama, a primjenljiv je i na sektore u preduzećima. - Primjena standarda utiče na 60 odsto potrošnje energije. Ona obezbjeđuje čak i do 20 odsto uštede energije u industrijskim preduzećima rekla je Jovanović. Naglasila da je za primjenu ovog standarda presudna posvećenost top menadžmenta organizacije. Takođe je kazala da ovaj standard ne obavezuje na sertifikaciju, mada je ona poželjna. Organizaciju koja je primjenila ovaj standard može da sertifikuje, među ostalima, Crnogorsko sertifikaciono tijelo SETI ME. Savjetnik Privredne komore Crne Gore Stanko Zloković je ocijenio da će ovaj standard biti interesantan privredi jer daje konkretan rezultat uštedu energije. Milorad Burzan iz Direktorata za energetsku efikasnost Ministarstva ekonomije govorio je o potrebi implementacije Zakona o potrošnji energije koji propisuje obaveze za administrativne i zgrade državnih organa, lokalne samouprave, kao i velika preduzeća da uspostave sisteme menadžmenta energijom. Ambasador Kazahstana posjetio Komoru Predsjednik Privredne komore Crne Gore Velimir Mijušković razgovarao je 19. novembra godine sa novoimenovanim ambasadorom Republike Kazahstana Aslanom Musinom. Riječ je o prvoj posjeti ovog ambasadora nekoj instituciji, budući da je istog dana predao akreditivna pisma predsjedniku Crne Gore Filipu Vujanoviću. Ambasador Musin je izrazio očekivanja da će tokom njegovog mandata biti poboljšani ekonomski odnosi dvije zemlje, u čemu vidi veliku ulogu Privredne komore Crne Gore. Predsjednik Mijušković je gostu predstavio ekonomski ambijent u Crnoj Gori, mogućnosti za razvoj nacionalne ekonomije, naglašavajući napredak postignut u posljednjoj deceniji, uprkos krizi. Činjenica da su u Crnoj Gori otpočele realizacije velikih investicija, u turističkom sektoru prije svega, Komora vijesti renomiranih stranih investitora, najbolja je potvrda da je naša zemlja postavila osnove kvalitetnog i stimulativnog poslovnog ambijenta, koji nastoji kontinuirano unapređivati. Ambasador je prezentovao podatke koji oslikavaju ekonomsku sliku današnjeg Kazahstana, zemlje bogate rudama i mineralima, uključujući i naftu. Naglasio je otvorenost zemlje za saradnju, kao i nadu da ćemo uspjeti da ostavrimo bolje trgovinske rezultate. Budući da Kazahstan pokazuje značajno interesovanje za Hrvatsku kao turističku destinaciju, predsjednik Mijušković je upoznao gosta sa namjerama da se zemlje regiona tržištima kao što je kazahstansko predstave kao jedinstvena turistička destinacija. Ipak, za konačnu realizaciju gotovo svih planova vezanih za povećanje obima roba i usluga nužno je da prethodi potpisivanje jednog broja međudržavnih sporazuma, što se očekuje u skoroj budućnosti. Uzimajući u obzir činjenicu da je Kazahstan domaćin Svjetske ekonomske izložbe godine, moraće iz budžeta da izdvoji pet milijardi dolara za izgradnju infrastrukture i hotelskih kapaciteta, zbog čega će imati potrebu za materijalima koji se koriste za gradnju i da uposli radnu snagu u sektoru građevinarstva. Predsjednik Mijušković je u tome prepoznao šansu za prije svega plasiranje dijela domaćih proizvoda od drveta koji se koriste u tom sektoru. On je ambasadoru predstavio i način rada i funkcionisanja Privredne komore, te iskazao spremnost da se dvije zemlje povežu upravo preko nacionalnih komora, koje na najbolji način mogu pomoći članicama da realizuju saradnju. Broj 11 Novembar 2014.

17 17 Predsjednik Komore posjetio Pljevlja Iskoristiti prirodne potencijale za razvoj Preduzetništvo i razvoj MSP bazirati na partnerstvu sa velikim sistemima koji postoje u Pljevljima. Predsjednik Privredne komore Crne Gore Velimir Mijušković, sa saradnicima, posjetio je 19. novembra godine Pljevlja. Tom prilikom, on se sastao sa predsjednikom Opštine Mirkom Đačićem, te obišao kompaniju Vektra Jakić i razgovarao sa njenim vlasnikom Draganom Brkovićem. Predsjednik opštine Pljevlja upoznao je Mijuškovića sa trenutnim stanjem ekonomije ovog grada, problemima sa kojima se susrijeću lokalna uprava i privrednici, planovima za unapređivanje odnosa sa lokalnim velikim privrednim društvima, kao i za razvoj preduzetništva čijom realizacijom bi se uposlio dio nezaposlenih mlađe populacije. Bilo je riječi i o planovima za izgradnju niza objekata komunalne i saobraćajne infrastrukture, kao i društvenog standarda. Prema mišljenju sagovornika, Pljevlja imaju prepoznatljive prirodne potencijale koji ovoj Opštini mogu obezbijediti da bude jedna od razvijenijih u zemlji. Zajednički je konstatovano da preduzetništvo i razvoj malih i srednjih preduzeća treba bazirati na partnerstvu sa velikim sistemima koji postoje u Pljevljima, a to su Rudnik uglja, Elektroprivreda i Vektra Jakić. Predsjednik Mijušković je govorio o aktivnostima Komore, kao i o saradnji koja je uspostavljena sa ranijom upravom Pljevalja. Značajan dio razgovora bio je posvećen identifikovanju šireg polja saradnje Komore i Opštine. Naglašena je važnost daljeg razvoja Elektroprivrede kroz izgradnju drugog bloka Termoelektrane u Pljevljima, kao i značaj koji to može imati za grad. Riječi je bilo i o uposlenosti kapaciteta Vektra Jakić, te o problemima sa kojima se susrijetala ova kompanija u prethodnom periodu, a čije je rješavanje na pomolu. Predsjednik Komore je prvog čovjeka Pljevalja upoznao i sa aktivnostima koje Privredna komora sprovodi u dijelu sagledavanja i objedinjavanja kapaciteta domaće privrede koji bi mogli biti upošljeni na izgradnji dionice auto-puta Bar-Boljare. Budući da Komora zahvaljujući brojnim međunarodnim aktivnostima ima mogućnost da potencijalnim investitorima preporuči i predstavi konkretne projekte u Crnoj Gori, predsjednik Mijušković je prvom čovjeku Pljevalja ponudio saradnju i u tom dijelu, posebno iz razloga jer imaju definisane projekte i konkretne planove. Tokom posjete kompaniji Vektra Jakić, predsjednik Komore obišao postrojenja ove fabrike, upoznao se sa trenutnom proizvodnjom, kapacitetima i planovima razvoja. Riječ je o izuzetno važnoj investiciji, koja je pod pritiskom krize, na samom početku rada suočena sa izuzetno kompleksnim problemima, čije rješavanje sada u najvećem dijelu privodi kraju. Novembar Broj 11

18 18 Petrašin Kasalica, ugledni crnogorski menadžer i ekonomista Vanserijske osnove za izgradnju jake ekonomije Crna Gora je mala ekonomija, ali su naši resursi toliko sjajni da trebamo ovaj vijek utrošiti na sve osim na obzorja koja ne sežu dalje od lokalnog. Crna Gora kao naš dom, i kao naša osnova i utočište ekonomskog razvoja, je naša kontradiktornost koja ima vanserijske osnove da bude nezavisna u odabiru strateških pravaca razvoja, samostalna u ekonomskom odlučivanju kako bi bila jaka mala ekonomija Evrope. Pošto sam vodio veliki tim, smatram da ekonomski sistem mora da se bazira bar na desetak jakih privrednih subjekata, a to nama naš dijapazon donedavnog industrijskog poslovanja jeste dozvoljavao - kaže za Glasnik Petrašin Kasalica, nekadašnji rukovodilac Luke Bar i drugih kompanija, a obavljao je i funkciju ministra privrede. Petrašin Kasalica, čovjek širokih svjetonazora, obilja ideja i mnoštva rješenja i u turbulentnim vremenima, znalački je istraživao nemoguće tj. poslovni problemi za njega su bili izazovi i rješenja. Svojim respektabilnim ekonomskim djelom umješno je korespondirao različitim sistemima i uslovima poslovanja. Na najbolji način je pokazao da od ljudi zavisi potencijal kompanije, od organizacije njena veličina, od odnosa među ljudima njen moral, od vizije njen pravac, a od liderstva njen uspjeh ( John C. Maxwelle). Ovaj istaknuti privrednik bio je uspješan ne samo u biznisu već i u drugim sferama rada. Među brojnim priznanjima dobio je i najveće državno odličje - Nagradu 13. jul. Glasnik: Gospodine Kasalica, Vi ste ugledni crnogorski privrednik koji je tokom radnog vijeka najviše bio najviše posvećen ekonomiji, njenim razvojnim projektima i stvaranjem uslova za što bolje poslovne bilanse kompanija u kojima ste radili. Molim Vas prisjetite se tog vremena, šta možete reći o tadašnjoj crnogorskoj ekonomijii? P. Kasalica: Pripadam generaciji crnogorskih ekonomista koja se među prvim generacijama na Ekonomiji školovala u Crnoj Gori i koja je studirala da svoje stečeno znanje primjenjuje ostvarujući napredne promjene perspektiva ekonomskog razvoja naše republike unutar jugoslovenskog ekonomskog bića. Ukupna jugoslovenska ekonomska teorija i praksa su bile uvezane sa tadašnjim svjetskim trendovima, iako smo živjeli i radili u zemlji specifičnog samoupravnog socijalističkog uređenja. Ukoliko se apstrahuje neefikasnost takvog uređenja, koja se dokazala upravo u nasilnom raspadu s početka 90-tih, način na koji smo bili obavezni da svo- Broj 11 Novembar 2014.

19 19 ju školu primijenimo u praksi je rezultirao napretkom crnogorske ekonomije ka sistemu koji je bio sastavljen od većih privrednih subjekata i velikog korpusa malih i srednjih preduzeća. U suton zajedničkog državnog i ekonomskog prostora segment malih i srednjih preduzeća je dobio visoke regulatorne i finansijske podsticaje da se snažno razvija i doprinese ukupnom ekonomskom razvoju tadašnje zajednice. Bitno je razumjeti da je Crna Gora kao republika unutar federacije imala visoku zavisnost od fondova koji su bili centralizovani, na nivou ukupne zajednice, kako bi se sprovodili razvojni projekti ili progresivno uticalo na rast boljitka u zemlji. Takođe, Jugoslavija je imala pristup međunarodnim fondovima razvoja i institucionalne finansijske podrške, koja je vjerovatno dijelom korišćena na način koji nije uvijek bio ekonomski uspješan i cjelishodan, ali se izgled siromašne nerazvijene zemlje na brdovitom Balkanu mijenjao na bolje u decenijskim provjerama, pa stoga kako god danas gledali na naslijeđene dugove, u biti su imali pozitivan efekat na razvoj zemlje i mijenjanje životnog standarda stanovnika. Međutim, onda su se 90-tih ekonomski razvojni trendovi za određeni period zaustavili, pošto je nošenje sa kompleksnim ekonomskim i globalnim pravcima razvoja u svijetu, uz nepostojanje podrške prema reformama Anta Markovića, posljednjeg premijera velike Jugoslavije, vodilo činjeničnom stanju nestajanja velike zajednice, pratećeg ekonomskog sistema, pa se u određenom stepenu i danas još bavimo posljedicama i oporavkom. Glasnik: Budite ljubazni pa kažite koji je to bio zlatni period naše ekonomije, a u kom vremenu je započelo njeno posrtanje i zašto? P. Kasalica: Jugoslavija je bila složena zajednica gdje su generalizacije o ekonomskim uspjesima sa uporedivim primjenama prema svima primjetno upitne. Slovenija je već 70-tih bila na dobrom ekonomskom putu. Hrvatska i Vojvodina, kao pokrajina, su malo kasnile, ali su dostizale slične razvojne tendencije skoro u istoj deceniji. Srbija i djelimično Makedonija su s kraja 80-tih, iako je Jugoslavija bila u dubokim problemima ekonomskog uravnoteženja, ulazile u krivu koja je pokazivala uzlazni trend. Crna Gora nije imala tako snažne momente vezane za jednu deceniju, ali je od 70-tih pa na dalje postepeno poboljšavala svoje ekonomske performanse, no ni u jednom trenutku ne ostvarujući punu angažovanost kapaciteta i ljudskih resursa, što i danas ostaje značajan izazov ekonomskog odlučivanja i motivacije. Posrtanje zajednice je posljedično stiglo i do Crne Gore s početka 90-tih. Ukupni politički nasrtaji koji su izazvali raspad jednog sistema koji je nesumnjivo imao svoje slabosti, ali i niz kvaliteta koji su pružali osnove daljnjeg jačeg ekonomskog razvoja, su primarni razlozi posrtanja. Naravno ne treba zanemariti slabosti, naslijeđene i nesavladane od svjetske krize 70-tih, kao i niz jugoslovenskih unutrašnjih ekonomskih neefikasnih projekata koji su uticali na značajnije stope inflacije (najveću boljku ekonomske politike bivše zajednice) skoro na decenijskom nivou. Ipak, imali smo posljednju šansu da razmišljamo o emancipaciji ekonomije kroz program i reforme Anta Markovića, ali kako je istorija otišla na neku drugu stranu, onda je to značilo da su i ekonomisti morali krenuti tim nekim drugim putem. Glasnik: Vi ste dugo godina rukovodili Lukom Bar. Kako je tada radila naša najveća Luka, kako se odvijao međunarodni saobraćaj, koliki su bili kapaciteti i da li ste bili zadovoljni postignutim bilansima. P. Kasalica: Ako želim biti jednostavan i kratak, reći ću jasno, iskazujući duboko poštovanje svim prethodnim rukovodiocima naše Luke: dočekan sam sa štrajkom radnika, koji su bili visoko nezadovoljni u tom trenutku. Ostavio sam Luku likvidno zdravu i ekonomski jaku, uz finansijske izazove naslijeđenog duga, sa timom koji je imao znanja i kompetencija da nastavi da snažno doprinosi ekonomskom razvoju Crne Gore. Dva miliona tona pretovara, kao i poslovno potvrđeni, razvijeni kontakti i saradnja sa zaleđem na tržišnim osnovama su bili ostvareni i danas mogu biti poslovno zadovoljan da Luka ima kapacitet za budućnost. Potrebno je da se taj kapacitet pravilno i efikasno iskoristi, za dobrobit Luke, grada Bara, i naše Crne Gore. Luka Bar predstavlja blago ekonomskog razvoja i može predstavljati našu sponu sa ukupnim inostranim investitorima, na osnovama zdravih i transparentih, finansijski održivih i uređenih ekonomskih projekata. Planovi razvoja Luke se ne mogu sagledavati parcijalno, zavisno od regulative koja prati pojedinačne resurse, već uz integralnu stratešku viziju fabrike usluga za svakoga ko dođe morem da vidi našu predivnu obalu i poslovno sarađuje sa našim susjedima u zaleđu. Glasnik: Koliko Vas je obavezivala duga tradicija ovog preduzeća, odnosno bila razlog više da se uvijek i potpuno posvetite njenom radu i razvoju? P. Kasalica: Svakako su prošli uspjesi u rukovođenju Lukom bili obaveza i odgovornost. Međutim, svako vrijeme i svaki tim imaju obavezu i odgovornost prema vremenu i okruženju u kojem se posluje, kao i prema narednim generacijama odnosno težnji da se ostavi dobra održiva osnova za dalju budućnost razvoja i progresa. Raditi u velikom kolektivu, i razvijati jedan grad zajedno sa tim kolektivom obavezuje da se ukupni menadžerski kapaciteti i napori usmjere da se postigne zdrava ravnoteža između poštovanja memorije na prethodne timove, uz snažni svakodnevni podstrek vjetra u leđima ukupnom tadašnjem timu, od lučkih radnika do njihovim pretpostavljenih, da se Luka uzdigne i podigne prema novim trendovima razvoja crnogorske ekonomije, utičući na boljitak življenja u i za preduzeće. Imao sam podršku da ovakvu viziju snaženja lučkih kapaciteta ostvarim. Glasnik: Ko su bili najveći klijenti Luke, mislim i na domaće i strane kompanije? P. Kasalica: Ukupno zaleđe Srbije, zemalja srednje Evrope, crnogorskih industrijskih giganata Svi klijenti Luke su uvijek predstavljali nepresušno izvorište pretovara i utovara, i nastavljali smo duboko važnu tradiciju rada sa susjedima u vremenima kada su granice predstavljale malo veću prepreku jednostavnom ekonomskom poslovanju. Naši veliki giganti aluminijske i čelične industrije (KAP i Željezara) su u Luci imali najvećeg i najboljeg poslovnog partnera. Podsjećam da su i u vremenima napornih godina ekonomskog pada, sa Lukom ostvarivani pozitivni likvidni tokovi, nešto što danas nakon Velike recesije svjetske privrede iz godine postaje jedinstveni model procjenjivanja dobrog i dugoročnog poslovnog uspjeha. Vrijedi na kraju ovdje pomenuti i neka imena, jer mnoga danas nisu više ništa nego divna reminiscencija, a bili su temelji, poslovni konglomerati, ekonomskih tokova prethodnih decenija: Sartid Smederevo, Trepča Kosovska Mitrovica, Genex Beograd, Centrotextil Beograd, Luka Beograd, kontejnerski snažni pretovari, vojna industrija, žitna preduzeća i slično. Novembar Broj 11

20 20 Glasnik: Ako bi napravili paralelu sa vremenom današnjim - kada je bilo lakše poslovati - sada ili u vrijeme vašeg privrednog angažmana? P. Kasalica: Upoređivati vremena ekonomskog poslovanja nije strukovno pozitivno, jer vrijeme mojeg rukovođenja Lukom se poklapa sa gubicima tržišta ranije zajednice. Danas nove generacije nakon velikih svjetskih poremećaja u ekonomiji i finanasijama, moraju se nositi sa mnogim drugim izazovima. Ipak, iskustveno, da živio sam i rukovodio najoptimalnije godine mojeg odgovornog poslovnog odnosa prema rukovođenju Lukom Bar sa profesionalnom snagom i uvjerenjem da postignem dobar rezultat i ne budem zaustavljen, iako su ukupne definicije eksterne i interne okoline upućivale da je najbolje sjedjeti i biti neutralan. Luka vas primi u zagrljaj, sa svim trnjem upoznavanja sa početka, i u tom zagrljaju nalazite snagu mora i odlučnost poslovnih odluka da uz sve nedaće nađete i stvorite novu vrijednost; ostvarite novi pretovar-utovar; zadržite klijenta; razvijete i sarađujete sa timom raznovrsnih individualaca. Naravno, uvijek težite da sve svoje fakturisane usluge naplatite u korist i za dobrobit Luke. Tako se razvija na dugoročnim osnovama veliko preduzeće i to predstavlja možda tradicionalni put rukovođenja, ali danas se moderne korporacije globalno počinju upravo baviti organizacijama koje opstaju, jer rade u korist poslovnih struktura. Ne gleda se samo uski interes, pošto jedno preduzeće nije nikada samo sebi svrha. Glasnik: Kako vidite ekonomiju Crne Gore danas i njene razvojne perspektive? P. Kasalica: Crna Gora kao naš dom, i kao naša osnova i utočište ekonomskog razvoja, je naša kontradiktornost koja ima vanserijske osnove da bude nezavisna u odabiru strateških pravaca razvoja, samostalna u ekonomskom odlučivanju kako bi bila jaka mala ekonomija Evrope. Pošto sam vodio veliki tim, smatram da ekonomski sistem mora da se bazira bar na desetak jakih privrednih subjekata, a to nama naš dijapazon donedavnog industrijskog poslovanja jeste dozvoljavao. Da li će se uspjeti da pojačamo doprinose ovog segmenta, još uvijek se ne može pouzdano projektovati, a nije dugoročno pametno vezati se za dobre kišne godine u proizvodnji električne energije. Sektor usluga predstavlja sljedeći kompatibilni segment ekonomskog razvoja, međutim nisam uvjerenja da treba biti dominantan. Naš turizam na obali od 180 kolimetara, ukoliko se očuvaju prirodni kvaliteti okoliša, treba da doprinese ali ne više do petine BDP-a. Telekomunikacije su već na ustanovljenom i stabilnom nivou. Iako nisam već deceniju u aktivnim tokovima poslovanja, uvjerenja sam da usluge razvoja novih informacionih industrija možda mogu pojačati doprinose ovog segmenta, jer se dobro sjećam da su naši kadrovi sa ovih fakulteta visoko cijenjeni u regionu i šire. Nisam siguran da takvo što ti isti kadrovi ostvaruju u poslovnim timovima u Crnoj Gori, i možda je to jedan za sada neiskorišćeni dobri resurs potencijalnog razvoja (i to ne samo usluga). Moj sjever nema druge opcije nego da razvija alternativne oblike turizma i snažno se posveti poljoprivredi, gdje leži najjača naša privredna šansa da smanjimo tekući deficit platnog bilansa bar za polovinu, uz snažnu podršku evropskih fondova. Tu smo podigli sjajne fakultetske kadrove, međutim za uvećano učešće i revitalizaciju sjevera biće nam potrebne kreativne snage razmjene iskustava drugih evropskih zemalja, koje su nekorisne livade, pola godine pod snijegom, pretvorile u rasadnike zdravlja i kvaliteta ishrane u Evropi. Možda, ukoliko se rodi neki lokalni investitor kapaciteta Ćana Koprivice, krenemo i prema revitalizaciji malih industrijskih pogona na sjeveru, ali za sada samo Pljevlja imaju perspektive razvoja koje nisu ekskluzivno turizam i poljoprivreda. Crna Gora je mala ekonomija, ali su naši resursi toliko sjajni da trebamo ovaj vijek utrošiti na sve osim na obzorja koja ne sežu dalje od lokalnog. Zato smo i potvrdili da želimo novi vijek u razvoju Crne Gore bar u ekonomiji posvetiti nečemu što nije samo fond za nerazvijenost, nego perspektiva ukupne ekonomske održivosti i dobrog života sljedećih generacija. Glasnik: Evropa se sve više, sa razlogom, okreće reindustrijalizaciji. Da li bi i mi u Crnoj Gori mogli oživjeti industriju, koja je svojevremeno bila alfa i omega ekonomije? P. Kasalica: Mislim da sam u prethodnom pitanju dao odgovor na ovo. Ne pripadam ekonomistima i menadžerima koji smatraju da su usluge najvažniji segment i potencijal rasta BDP-a, a vodio sam preduzeće koje je uslugama pretovara i utovara bilo i ostaje nada sjajnog razvoja juga Crne Gore. Glasnik: Kako će auto-put Bar-Boljari uticati na privredne, ekonomske, aktivnosti? P. Kasalica: Potencijal autoputa kao saobraćajne kičme Crne Gore je veliki, posebno kao potencijal uvezivanja mnogo komplementarnih poslova i preduzeća. Želim da ovaj projekat pruži novim generacijama rukovodilaca i ekonomista neophodnu sponu da uvežu Crnu Goru prema jakoj ekonomskoj uspješnosti šireg ekonomskog okruženja, a koja će im pomoći da imaju dobar i dugoročan životni standard, koji dolikuje maloj održivoj ekonomskoj zajednici. Finansijsko zaokruženje neće biti jednostavno, ali ne mora značiti da će biti pogubno po perspektive razvoja Crne Gore, iako su naše fiskalne snage primjetno limitirane i to se treba pametno poštovati i izbalansirati. Glasnik: Kako vidite ulogu Privredne komore u ekonomiji Crne Gore? P. Kasalica: Privredna komora Crne Gore okupljala je i okuplja najjače i najkvalitetnije privrednike Crne Gore. Naravno, smatram da je bliski rad sa drugim strukovnim udruženjima poslodavaca neophodan pošto smo mala poslovna zajedinica, koja mora imati jaku i stabilnu poslovnu elitu, koja podržava osnovne pretpostavke ekonomske politike zemlje. Pripadam ekonomskom vrememu kada su rukovodioci bili nosioci ukupnih strateških i privrednih kretanja, bez obzira na centralističko upravljanje odlukama, koji su svjesno i odgovorno radili svoj posao u zatišju svojih preduzeća. Uticaj eksternih faktora jeste bio značajan i često opredjeljujući, međutim modeli odgovornosti su uvijek pripadali poslovnim profilima fokusiranim da razvijaju preduzeće kojim se rukovodi i sredinu u kojoj rade. Želio bih da ovakve konstruktivne modele poslovnog odnosa prema privrednom subjektu nastavi da razvija PK CG, jer ima kapaciteta, znanja i finansijskih mogućnosti da uveže Crnu Goru u ukupne tokove razvoja regiona i Evrope. Glasnik: Ukoliko ste u prilici da čitate naš Glasnik, budite ljubazni saopštite Vaše mišljenje o njemu kao i sugestije što treba mijenjati u cilju većeg kvalitet? P. Kasalica: Želim puno sreće i uspjeha tokom Vašeg 50-tog rođendana, a savjete o poboljšanju kvaliteta smatram da treba da Vam redovno i ljubazno dostavljaju sadašnji kadrovi rukovodilaca, jer ovo i predstojeće vrijeme ekonomskog razvoja i privrednog boljitka Crne Gore pripada njima i njihovim poslovnim vizijama. Broj 11 Novembar 2014.

21 21 Petrasin Kasalica, a renowned Montenegrin manager and economist Exceptional basis for the development of a strong economy Montenegro is a small economy but our resources are so great that we need to spend this century on everything except on the local horizons. Montenegro as our home and as our basis and haven of economic development, presents our contradiction with exceptional conditions to be independent in the selection of strategic directions of development and in making economic decisions which would turn it into a strong small EU economy. Since I was leading a big team, I think that the economic system has to be based on at least ten strong economic entities and until recent times our volume of operations had allowed this, these are the words of Petrasin Kasalica, a former manager of the Port of Bar and other companies, and a former minister of economy. Petrasin Kasalica, a man of wide horizons, a wealth of ideas and solutions, even in the most turbulent times used to expertly research the impossible. In other words, business problems presented challenges and solutions for him. With his respectable economic activities he complied to different systems and business conditions. He is the best example that the potential of the company depends on the people, its size on the organization, its moral on human relations, its direction on its vision and its success on its leadership ( John C. Maxwelle). This renowned entrepreneur was successful not only in business but in other spheres of work, too. Among numerous awards, he received the most important state award 13th July Award. Glasnik: Mr Kasalica, you are a respected Montenegrin entrepreneur and in your career you were most dedicated to economy, Novembar Broj 11

22 22 its development projects and the creation of conditions for improved business balances at the companies where you were employed. When you think back of that period, what can you say of the Montenegrin economy then? P. Kasalica: I belong to the one of the first generations of economists who finished the faculty in Montenegro and who studied to apply the knowledge and achieve progress in changing the perspective of the economic development of our republic within the Yugoslav economic being. The Yugoslav economic theory and practice were in line with the world trends of that time although we lived in the country of a specific self-governing socialist system. If we abstract the inefficiency of such a system, which was characterized by the violent disintegration at the beginning of the 90-ies, the way we were obliged to apply our knowledge resulted in the progress of the Montenegrin economy towards the system which consisted of bigger economic entities and a large body of small and medium sized enterprises. Near the end of the joint state and economic space, the segment of small and medium sized enterprises received high regulatory and financial incentives for a strong development and contribution to the total economic development of the then community. It is important to understand that Montenegro, as one of the republics within the federation, was highly dependent on the funds which were centralized on the level of the whole union. The aim was to implement development projects or increasingly affect the growing progress in the whole country. In addition, Yugoslavia had access to international development funds and institutional financial support, which were probably partly used in a way that was not always economically successful and expedient. However, the image of a poor and undeveloped country in the mountainous Balkans changed for the better as the decades passed by. Therefore, no matter how we see the debts we inherited, in essence they had a positive effect to the development of the country and the change of the life standard. However, in the 90-ies the economic development trends stopped for a certain period of time following the complex economic and global developments in the world. In addition, the world s lack of support to Ante Markovic s reforms, the last Prime Minister of big Yugoslavia, led to the disintegration of the big union and the accompanying economic system. As a result we still deal to a certain extent with its consequences and recovery. Glasnik: Could you tell us which was the golden period of our economy and when did its fall start? P. Kasalica: Yugoslavia was a complex community with questionable generalizations on economic successes. As early as in the 70- ies, Slovenia was on a good economic road. Croatia and Vojvodina, as a province, showed a bit of a delay but they reached similar development tendencies almost in the same decade. Although Yugoslavia was in deep problems related to its economic balance, at the end of the 80-ies, Serbia and partly Macedonia were showing the rising trend. Montenegro did not have such strong moments related to a particular decade. Still, since the 70-ies onward, it was gradually improving its economic performance. Still, not in a single moment did it manage to achieve full engagement of its capacities and human resources, which has remained a significant challenge for economic decision-making and motivation. The stumbling of the community reflected on Montenegro at the beginning of the 90-ies. The main reason for this were political attacks which caused the disintegration of the system. The system undoubtedly had its weaknesses but also a number of qualities which provided the basis for further economic development. Of course, we should not underestimate the weaknesses, inherited and unprocessed since the world crisis of the 70-ies, as well as a number of Yugoslav internal economically inefficient projects which resulted in the more prominent inflation rates (the biggest weakness of the economic policy of former community) which lasted for almost one decade. Still, we had one last chance to think about emancipation of economy through the programme and reforms by Ante Markovic. However, as the history went on one side, it meant that the economists had to follow along. Glasnik: You were the manager of the Port of Bar. What was the business of our biggest port like at that time? How did the international transport work? How big were the capacities and were you satisfied with the achieved balances? P. Kasalica: I will be short and simple. I will say it clearly expressing deep respect towards the preceding managers of our Port: I was welcomed with the strike of employees, who were highly dissatisfied at that moment. I left a liquid, healthy and economically strong Port, with financial challenges of inherited debt and with the team which had the knowledge and competencies to continuously contribute to the economic development of Montenegro. We managed two million tons of reloading and the cooperation with the hinterland on the market basis. Therefore, I feel satisfied today that the Port has capacities for the future. It is necessary to use these capacities in a correct and efficient way for the benefit of the Port, the city of Bar and our Montenegro. Broj 11 Novembar 2014.

23 23 The Port of Bar represents a treasure of economic development and it can represent our connection with international investors based on healthy, transparent and financially sustainable and designed economic projects. The plans for the development of the Port cannot be analyzed partially, based on the regulations for specific resources. It should rather be an integral strategic vision of the plant of services for everyone who comes here by ship to see our beautiful coast and have business cooperation with our neighbors in the hinterland. Glasnik: To what extent was the long tradition of this enterprise binding for you or was it a reason more to be fully committed to its work and development? P. Kasalica: The preceding successes in managing the Port certainly imposed a feeling of responsibility. However, each period and each team have responsibility towards that particular period and business environment, as well as towards the next generations and their efforts to leave behind a sustainable basis for future development and progress. To work in a big company and to develop one city together with this company obliges one to direct all its management capacities to achieve a healthy balance between the respect of the past teams and the provision of full support to the current one, from the employees at the port to their supervisors. The goal was to raise the port to follow the new trends of the Montenegrin economic development and contribute to a better life of employees. I received the necessary support to achieve this vision of strengthening port capacities. Glasnik: Who will be the biggest clients of the Port, I mean of both domestic and foreign companies? P. Kasalica: The overall hinterland of Serbia, central European countries, Montenegrin industrial giants... All clients of the Port always presented an unlimited source of reloading and uploading and we continued this highly important tradition with the neighbors at the times when the boundaries presented quite an obstacle even for simple economic operations. The Port was the biggest and the best business partner to our giants of aluminum and steel industry (KAP and Steel Factory). I would like to remind you that even at the difficult period of the economic fall, the Port achieved positive liquidity trends, and this is something that has become the unique model for the evaluation of a good and long-term business success following the big recession of the world economy in In the end I would like to mention some names as many of them today are not more than a beautiful reminiscence. And they used to be the grounds, business conglomerates, of the economic trends in the past decades: Sartid Smederevo, Trepca Kosovska Mitrovica, Genex Beograd, Centrotextil Beograd, the Port of Belgrade, strong container reloading, military industry, grain processing enterprises and other. Glasnik: If you make a parallel with the present time, when was it easier to do business, now or at the time of your economic engagement? P. Kasalica: From the point of view of the profession, the results of my comparison of the outcomes of the economic operations are not positive because the time of my management of the port coincides with the losses of the market incurred at the time of the former community. Today new generations have to face many other challenges following the big world disruptions in the economy and finances. Novembar Broj 11

24 24 Still, I spent the best years of my career managing the port of Bar. I did it with professional strength and belief that I need to achieve a good result and not be stopped, contrary to the advice from my external and internal environment that it was best to sit and be neutral. The port embraces you, along with all the difficult things you have to learn about it, and in that embrace you find the strength of the sea and firmness of business decisions. You manage despite all hardships to create new value, to achieve reloading and uploading, to keep the client, to develop and cooperate with a team of different individuals. Of course, you always want to receive the payments for the invoiced services as they are for the benefit of the Port. This is what a long-term development of a company looks like. It may represent a traditional management but modern corporations today start to pay more attention to the surviving organizations because they work in favor of business structures. Today people are not concentrated on the narrow interest because it is never a goal in itself. Glasnik: What do you think of the economy of Montenegro today and of its development perspectives? P. Kasalica: Montenegro as our home and as a basis and haven of economic development presents our contradiction, with exceptional conditions to be independent in the selection of strategic directions of development and in making economic decisions which would turn it into a strong small EU economy. Since I used to be leading a big team, I think that the economic system has to be based on at least ten strong economic entities and until recent times our volume of operations had allowed this. We cannot say with certainty if we will manage to increase the contributions of this segment. And it is not wise to make long term plans for the production of electricity based on good rainy seasons. then the contributions of this segment. I have a good recollection that our staff from these faculties are highly appreciated in the region and wider and I am not sure if these same people achieve the same good results in the business teams in Montenegro. Therefore, it may be one so far unused good resource of potential development (and not only when it comes to services). My north does not have other options but to develop alternative types of tourism and strongly dedicate itself to agriculture, as that is our strongest chance to reduce the current deficit in the payments balance at least for a half, with the strong support from European funds. We have educated excellent staff for this. However, for increased participation in the revitalization of the north, we will need creative forces, which we can get through the exchange of experiences with other European countries. These countries turned the unused valleys, which were snowed down for half a year, into the nursery of health and quality food in Europe. Maybe, if some local investor similar to Cano Koprivica appears, we might move forward towards the revitalization of small industrial plants in the north. For now only the town of Pljevlja has the development perspective which is not linked with tourism and agriculture exclusively. Montenegro is a small economy but our resources are so great that we need to spend this century on everything except on limited local horizons. That is why we confirmed in 2006 that we wanted a new century in the development of Montenegro. When it comes to economy at least, we will be dedicated to the perspective of the overall economic sustainability and good life of future generations. Glasnik: Europe has increasingly been turning to reindustrialization. Could we in Montenegro revive industry, which used to be an alpha and omega of economy? P. Kasalica: I think that I have already provided an answer to this. I do not belong to economists and managers who believe that services are the most important segment and potential of GDP growth. And yet I used to manage an enterprise which reloading and loading services have always presented the hope for the excellent development of the Montenegrin south. Glasnik: How will the highway Bar-Boljari affect the economic activities? P. Kasalica: The potential of the highway The sector of services presents the next compatible segment of economic development. However, I do not think that it should be dominant. Our tourism on the coast of 180 kilometers, provided that the environmental qualities are preserved, should contribute no more than one fifth in the GDP. Telecommunications are already on an established and stable level. Although I have not been active in business for more than a decade, I am convinced that the services related to the development of new information industries may strengis big, especially as it may network many complementary activities and enterprises. I would like this project to be of help to new generations of managers and economists to link Montenegro with the strong success of wider economic environment, which would result in a good and long-term life standard, as it is something a small sustainable economic community deserves. Financial round up will not be easy but it does not mean that it will be devastating for the Montenegrin development perspectives although our fiscal power is notably limited and needs to be respected and cleverly balanced. Glasnik: What do you think of the role of Chamber of Economy in the economy of Montenegro? P. Kasalica: The Chamber of Economy of Montenegro is the meeting point of the strongest and best entrepreneurs of Montenegro. Of course, I think that the close work with other branch associations of employers is necessary because we are a small business community, which must have a strong and stable business elite and which supports the basic preconditions of the economic policy of a country. I belong to the economic period when the managers were the holders of the overall strategic and economic trends, despite the centralized management. They were conscientious and responsible in their work which they were doing in the quite recesses of their enterprises. The influence of external factors was important and often decisive. However, the models of responsibility always belonged to the business profile focused on the development of the enterprise and working environment. I would like to see that the Chamber of Economy of Montenegro continues to develop these constructive models of business relations towards economic entities because it has the capacities, knowledge and finances to network Montenegro with all development trends of the region and the EU. Glasnik: If you have an opportunity to read our Glasnik, could you tell us what should be changed in order to get a better quality of the magazine? P. Kasalica: I wish you luck and success on your 50th anniversary. You should receive the advice on the improvement of quality from your current managers because this, as well as the coming period of economic development and progress of Montenegro belongs to them and their business visions. Broj 11 Novembar 2014.

25 25 Privredna komora organizovala Konferenciju CEFTA region jedinstvena turistička destinacija Konferencija CEFTA region jedinstvena turistička destinacija, u organizaciji Privredne komore Crne Gore, održana je 12. novembra u hotelu The Queen of Montenegro u Bečićima. Imajući u vidu da uspješan razvoj turizma ima višestruki uticaj na poljoprivredu, trgovinu, saobraćaj i ostale grane privrede, postoji potreba da se poboljša konkurentnost u ovom sektoru. To se može postići obogaćivanjem turističke ponude, produžetkom turističke sezone i postizanjem intezivnije saradnje između turizma i poljoprivrede, što bi doprinijelo prepoznatljivosti turističke ponude. Cilj skupa je da ukaže na neophodnost produženja turističke sezone kroz konsolidaciju ponude zemalja regiona, jačanje brenda jugoistočne Evrope kao turističke destinacije i intenzivnijeg promovisanja poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda. Konferencija je i prilika za poslovne ljude i predstavnike komora iz zemalja CEFTA regiona da predstave viđenja problema sa kojima se suočavaju u svakodnevnom radu, te daju sugestije nadležnim organima sa ciljem da se napravi prijedlog jedinstvene turističke ponude. Organizovani su paneli: Upravljanje turističkom destinacijom, Jedinstvena turistička ponuda regiona, te Poljoprivredni proizvodi i proizvodi agroindustrije u turističkoj ponudi. Potpredsjednica Privredne komore Crne Gore Ljiljana Filipović kazala je u uvodnom obraćanju da je turizam od velikog značaja za ekonomski razvoj svih zemalja jugoistočne Evrope, da je riječ o privrednoj grani u kojoj iz godine u godinu ostvarujemo rast te o resursu čiji razvojni potencijal daleko nadilazi sadašnje parametre i okvire. - Crna Gora prepoznaje važnost turizma kao jedne od prioritetnih grana svog razvoja koja značajno doprinosi bruto društvenom proizvodu, privlači krupne investicije iz inostranstva, te predstavlja Novembar Broj 11

26 26 zamajac unapređenja ostalih sektora privrede. Zato premanento radimo na podizanju kvaliteta turističkog proizvoda, njegovoj diverzifikaciji i prilagođavanju preferencijama savremenog gosta. U tom kontekstu, zemlje regiona ne posmatramo kao konkurente, već kao komplementarna tržišta, partnere u ostvarivanju zajedničkog cilja rekla je Filipović. Ona je dodala da u savremenim uslovima, u kojima se strategije brendiranja turizma nužno temelje na izgradnji jedinstvenog identiteta, poljoprivredni i proizvodi agroindustrije u turističkoj ponudi sve više dobijaju na značaju. - Hrana postaje moćno obilježje i instrument brendiranja, jedan od ključnih faktora turističke ponude, sve vrijedniji i profitabilniji dio ukupne baštine i tradicionalnih vrijednosti rekla je potpredsjednica Komore. Izrazila je uvjerenje da će Konferencija, uz učešće predstavnika Vlade Crne Gore, privrednih komora regiona i univerziteta, te privrednika koji posluju u turizmu, poljoprivredi i prehrambenoj industriji definisati predloge za dalje korake ka sve većoj integraciji turističke ponude regiona. Državni sekretar u Ministarstvu održivog razvoja i turizma Predrag Jelušić govorio je o upravljanju turističkom destinacijom sa posebnim osvrtom na Strategiju razvoja turizma Imamo želju da Crna Gora godine kao turistička destinacija nudi svoj proizvod tokom cijele godine rekao je Jelušić. On je kazao da je dio strateških planova realizovan, ali da predstoji još dosta posla da se vizija ostvari odnosno da Crna Gora bude turistička destinacija kakvu želimo. Do tog cilja, prema njegovim riječima, nedostaju nam bolja avio dostupnost, u vezi sa čim je prioritetno podizanje kapaciteta aerodroma u Tivtu. On je izrazio očekivanje da će na jesen godine tamo početi radovi na izgradnji terminala i uvećanju kapaciteta. Naglasio je važnost izgradnje autoputa Bar - Boljare koji će unaprijediti putnu dostupnost naše zemlje. Ministarstvo je preduzelo niz koraka da se umanji sezonalnost naše turističke ponude, te da obezbjedi uslove da se podigne kvalitet hotelskih kapaciteta. Najavio je da se uskoro očekuje realizacija seta mjera koje stimulišu razvoj turizma, poput poreskih olakšica, donošenja te revizija prostornih planova i sličnog. Upravljanje turističkom destinacijom Predsjednik Odbora turizma i ugostiteljstva Privredne komore Crne Gore Dragan Purko Ivančević uvjeren je da će Konferencija doprinijeti poboljšanju turističkog ambijenta u regionu. - Usmjereni smo jedni na druge, možemo i hoćemo da sarađujemo kako bismo bolje valorizovali sve naše resurse. Upravljanje turičkom destinacijom pomoći će da bolje sagledamo potencijale i zajedničke obaveze kako bismo u regionu postigli veći kvalitet turističke ponude: Bez kvalitetnog upravljanja turističkom destinacijom nema kvalitetnog turističkog proizvoda rekao je Ivančević. Direktor Nacionalne turističke organizacije Crne Gore Saša Radović kazao je da je ovu godinu karakteisao svojevrsni krizni menadžment destinacijom, zbog kriza na našim najvećim emitivnim tržištima. - I ove godine se pokazala vitalnost turističkog sektora te, u pravom svijetlu, sprega privatnog i javnog partnerstva rekao je Radović. On je kazao da se u narednom periodu očekuju investicije u crnogorski turizam veće od dvije milijarde eura, ali i istakao značaj objedinjavanja turističke ponude regiona. - Region jugoistočne evrope kao integrisana turistička destinacija ima veliku šansu da privuče turiste sa najvećih tržišta uključujući Broj 11 Novembar 2014.

27 27 skandinavske, zemlje dalekog istoka i Amerike. Zato je neophodno raditi na objedinjavanju turističkog proizvoda rekao je Radović. Veljko Ostojić, predsjednik uprave Karisma Hotels Adriatic, kazao je da jadranska regija ima budućnost u zajedništvu, te da nas na emitivnim tržištima prepoznaju kao jedinstvenu destinaciju. On je rekao da njegova kompanija želi da investra u crnogorski turizam i zainteresovana je za povezivanje regije. - Konkurentnost je hamletovsko pitanje svih privrednih sektora pa i turizma. Ne možemo biti apsulotnu konkurentni, već regija treba da definiše nekoliko proizvoda u kojima može biti među prvim destinacijama u Mediteranu. Bez tako definisanih ciljeva, teško ćemo biti konkurentni rekao je Ostojić. Dekanica Fakulteta za turizam i hotelijerstvo Đurđica Perović kazala je da se Crna Gora mora razvijati kao integrisana turistička destinacija. Ona je kazala da su kvalitetni kadrovi potrebni turističkoj privredi a za to je neophodno što više praktične obuke na visokoškolskim ustanovama. Dekan Fakulteta za biznis i turizam u Budvi Rade Ratković naglasio je da smo svjedoci krupnih strukturnih promjena u turizmu i multiplikovanja stejkholdera. - Prije tranzicije smo imali 18 firmi u turizmu, a danas ih je koje nikako da se povežu. Svako vodi svoju politiku, pa nemamo integrisanu politiku na nivou zajednice. Saradnja u regionu se svodi na marketinšku, što je prevaziđeno. Sada je vrijeme za integrisani destinacijski menadžment zasnovan na principima privatno javnog partnerstva rekao je Ratković. Prema njegovim riječima, zarad unapređenja turističkog ambijenta potrebno je, između ostalog sprovesti do kraja klasterizaciju predviđenu crnogorskim master planom. U raspravi koja je uslijedila učestvovali su brojni privrednici, među kojima i Darren Gibson, izvršni direktor Luštica Development, koji je ukazao da je Crna Gora zemlja izuzetnog turističkog potencijala koji bi mogao da bude kvalitetnije iskorišćen uz bolju saobraćajnu povezanost. Jedinstvena turistička ponuda regiona Tokom drugog panela Konferencije, nazvanog Jedinstvena turistička ponuda regiona, sekretarka Odbora turizma I ugostiteljstva Privredne komore Crne Gore Sanja Marković, moderirajući ovim panelom kazala je da je važno voditi računa o trendovima i stvarati nove usluge i proizvode koji će obogatiti turističku ponudu, uzimajući u obzir naše posebnosti, specifičnosti i razlike, odnosno - biti jedinstveni u različitosti. Jedinstvena turistička ponuda ili zajednički turistički proizvod, sačinjen od najbolje ponude zemalja regiona Jugoistočne Evrope, atraktivan je za sve veći broj turista, te doprinosi većoj prepoznatljivosti i produženju turističke sezone. Predstavnica Ministarstva zdravlja Crne Gore Mirjana Đuranović je predstavila naše potencijale zdravstvenog turizma, sa posebnim osvrtom na institute dr Simo Milošević i Vrmac, bolnice u Meljinama, te Brezoviku. - S obzirom na činjenicu da zdravstveni turizam u svijetu bilježi trend rasta, zemlje regiona bi trebalo da u ovome traže šansu i sponu koja može da ih poveže rekla je Đuranović, posebno istakavši dentalni turizam koji u Crnoj Gori nudi kvalitet po mnogo povoljnijim cijenama nego u inostranstvu. Predsjednik Crnogorskog turističkog udruženja Žarko Radulović je kazao da su danas najjača emitivna tržišta Rusija, arapske zemlje, Kina, Indija i Brazil, koja su za nas značajna jer njihovi turisti putuju u zimskom periodu, pa nam mogu doprinijeti boljoj pred i post sezoni. On je istakao značaj regionalne saradnje u turizmu i kazao Novembar Broj 11

28 28 da turistički poslenici iz šest država već razgovaraju o jedinstvenom proizvodu. - Ako hoćemo jedinstvenu turističku ponudu koja je šest puta snažnija od naših pojedinačnih, onda je potrebno ukloniti administrativne barijere, poput viza. Apelujem na Ministarstvo vanjskih poslova da se ublaži vizni režim prema dalekim emitivnim tržištima, poput zemalja bliskog istoka rekao je Radulović. Takođe je istakao značaj bolje avio povezanosti. - Do Nove godine se mora nešto uraditi na unapređenju avio povezanosti Crne Gore sa zemljama Evrope. Low costeri moraju krenuti. Crna Gora će iste godine vratiti sve što u njih bude uložila rekao je Radulović. Zlatko Kukec, Vilma Butorac Štimac i Vlasta Klarić iz Udruge nezavisnih putničkih agenata Hrvatske predstavili su je tu asocijaciju i govorili o iskustvima u sektoru turizma nakon ulaska te zemlje u EU. Najavljeno je da će sljedeće godine 40 članova ovog udruženja posjetiti Crnu Goru radi unapređenja saradnje sa našim turističkim poslenicima. Marina Kezić iz Hrvatske gospodarske komore govorila je o tome kako riješiti problem sezonalnosti. Ona je kazala da je ta zemlja u tekućoj godini prva u svijetu po broju čarter noćenja, od kojih je prihodovala 2,2 miliona eura. Tatjana Gerić iz Privredne komore Srbije ocijenila je potrebnim da se definiše zajednički proizvod CEFTA zemalja koji otvara nova tržišta i dovodi nove turiste u region. Snežana T. Jovanovska iz Stopanske komore Makedonije navela je da se destinacije mogu uspješno promovisati i razvijati kroz zajedničke turističke proizvode nastale na regionalnoj razini koji će privući ekskluzivne goste. - Region ima potencijal za turizam tokom svih 365 dana u godini ali nam je za to potrebna avio povezanost pod povoljnim uslovima, dovođenjem low cost kompanija koje će povezivati centre u regionu. rekla je Jovanovska. Mirko Bošković iz Vanjskotrgovinske komore Bosne i Hercegovine govorio je o turističkim potencijalima te zemlje i ukazao na teškoće oko njihove valorizacije. Saglasio se sa ostalim panelistima da se regionalna saradnja mora produbiti, naročito u smislu kvalitetnije saobraćajne povezanosti. Luka Bulatović iz turističke agencije Explorer akcentovao je potencijal sjevera Crne Gore, prije svega u planinskom i avanturističkom turizmu. Poljoprivredni i proizvodi agroindustrije u turističkoj ponudi Sekretarka Odbora poljoprivrede Privredne komore Crne Gore Lidija Rmuš, moderirajući trećim panelom Konferencije, kazala je da je, uočavajući da domaći proizvodi još nijesu u dovoljnoj mjeri zastupljeni u turističkoj ponudi, ova asocijacija privrednika, u saradnji sa ministarstvima održivog razvoja i turizma te poljoprivrede i ruralnog razvoja, organizovala okrugli sto na kojem je zaključeno da su hrana i piće, uz prirodne resurse, neizostavan element uspješne turističke ponude i da naša zemlja u tom segmentu ima veliki potencijal. - Zaključeno je i da kod hotelijera postoji nedostatak informacija o ponudi poljoprivrede i prehrambene industrije, ali takođe i da je potrebno da se proizvođači hrane organizuju i osnivaju distributivne centre koji bi objedinili ponudu. Uz to moraju imati konkurentnu cijenu, posjedovati sertifikat o ispravnosti i kvalitetu proizvoda, konstantnost u isporuci i drugo podsjetila je Rmuš. Generalna direktorica Direktorata za upravljanje turističkom destinacijom u Ministarstvu turizma i održivog razvoja Željka Radak Kukavičić konstatovala je da u turizmu još imamo neiskorišćene Broj 11 Novembar 2014.

29 29 potencijale i da se intenzivno radi na što boljem povezivanju ove grane sa poljoprivredom. - Treba uvijek imati na umu da je turizam nevidljivi izvoz rekla je Radak Kukavičić i konstatovala da brojne poljoprivredne proizvode koje uvozimo možemo proizvesti. Kazala je da je problem i nedostatak distributivnih centara u našoj zemlji neophodnih za takozvane ambulantne isporuke (specifičan način prodaje robe na malo izvan prodavnica putem pokretnih prodavača). Ona je kazala da je potrebno raditi na edukaciji zaposlenih u hotelima kako bi se unaprijedila spoznaja o tome da je potrebno da se gostima nude domaći proizvodi, koje je, kako je istakla, potrebno standardizovati. Merisa Čekić iz Ministarstva poljoprivrede i ruralnog razvoja kazala je da Evropa forsira male proizvođače što odgovara i Crnoj Gori, koja nema puno poljoprivrednih resursa pa se mora orijentisati na kvalitet koji će rezultirati većom vrijednošću proizvoda. Danilo Škurić, Adriatic Properties, Aman Sveti Stefan, govorio je o težnji ovog luksuznog hotela da u svoju ponudu uključi što više domaćih proizvoda. Igor Begović, hotel Polar Star Žabljak naglasio je da je potrebno da hoteli uključe u ponudu proizvode iz mjesta u kojem su izgrađeni, što će doprinijeti lokalnom razvoju. Zaključci konferencije 1. Snažna je potreba za povezivanjem regiona dovođenjem low cost kompanija. 2. Olakšavati i pojednostaviti procedure za dobijanje viza u svim zemljama regiona u cilju unapređenja poslovanja u sektoru turizma 3. Jačati vidljivost turističke ponude CEFTA regiona zajedničkim inicjativama koje će doprinijeti razvoju turizma, a samim tim i privrednom razvoju cjelokupne regije. 4. Raditi na uspostavljanju kumulativnih statističkih pokazatelja za cijelu regiju koji će poslužiti kao osnova za praćenje, analize I dalje unapređenje zajedničkog turističkog proizvoda. 5. Potrebno je uspostaviti satelitske račune u turizmu u svim zemljama CEFTA regiona. 6. Važno je kontinuirano edukovati kadrove u turizmu, uz poseban akcenat na praktičnu nastavu odnosno usavršavanje turističkih kadrova u praksi. 7. Stvoriti okvir za inovativni pristup kreiranju proizvoda i usluga slijedeći nove trendove i dinamiku u turizmu koji će obogatiti našu turističku pondu, vodeći pri tom računa o našim posebnostima, specifičnostima i različitostima. 8. Zajedničkom saradnjom, podstaći bolje korišćenje programa i fondova Evropske unije za stvaranje novih zajedničkih projekata koji će doprinjeti regionalnom povezivanju i stvaranju novih turističkih ruta. 9. Intenzivno raditi na većoj zastupljenosti poljoprivrednih proizvoda u turizmu, kao specifičnog segmenta prepoznatljivosti turističke ponude regiona. 10. Bez uspješnog i kvalitetnog upravljanja turističkom destinacijom nema ni kvalitetnog turističkog proizvoda, a sve to zahtijeva jasnu viziju, zahtijeva konkurentnost naše turističke ponude i zahtijeva jačanje saradnje između privatnog i javnog sektora. Organizovanje Konferencije je podržao projekat Implementacija CEFTA 2006 u cilju unapređenja internacionalizacije privreda Jugoistočne Evrope. Projekat finasiraju Ministarstvo za ekonomsku saradnju i razvoj Njemačke, uz podršku Unije njemačkih privrednih komora (DIHK), Fondacije za privredni razvoj SEQUA i CEFTA Sekretarijata. Novembar Broj 11

30 30 CEFTA nedjelja u Skoplju Akcenat na regionalnoj investicionoj politici Razgovarano o potencijalima za razvoj i povezivanje proizvođača hrane u regionu. CEFTA nedjelja održana je u Skoplju 19. i 20. novembra godine, u organizaciji Ministarstva ekonomije Makedonije. Učesnici su bili zvaničnici iz zemalja potpisnica Sporazuma i međunarodne zajednice, predstavnici privrednih komora i relevantnih institucija, međunarodni eksperti. U okviru dvodnevnog programa održana su panela posvećena zajedničkim naporima za uklanjanje barijera trgovini robama i uslugama, kao i unapređenju poslovnog ambijenta i privredne saradnje u regionu, a sve u cilju privlačenja stranih investicija. Tokom CEFTA nedjelje poseban akcenat stavljen je na regionalne inicijative za povećanje investicija, investicione politike koje implementiraju CEFTA zemlje i identifikovanje koraka za privlačenje stranih ulaganja shodno Strategiji jugoistočne Evrope Ariel Ivanier, predstavnik UNCTAD prezentovao je rezultate istraživanja koje je sprovela ova organizacija i prema čijim procjenama se očekuje rast investicija u jugoistočnoj Evropi u naredne tri godine. Takođe, diskutovano je o potencijalima za razvoj i povezivanje proizvođača hrane u regionu, u cilju uspostavljanja lanaca vrijednosti koji će biti konkurentni na globalnom tržištu. Ukazano je na važnost povezivanja regiona u jedinstvenu turističku destinaciju, kao i na značaj plasmana domaćih proizvoda kroz turističku ponudu. Boban Ilić, generalni sekretar Stalne radne grupe za regionalni ruralni razvoj u JIE, prezentovao je FAO studiju Poljoprivredne politike i evropske integracije u jugoistočnoj Evropi, koja je pokazala da samo Hrvatska, od zemalja regiona, plasmanom domaćih proizvoda kroz turizam u značajnoj mjeri pokriva deficit koji ostvaruje u razmjeni hrane sa inostranstvom. CEFTA nedelja bila je posvećena i globalnim i regionalnim aspektima olakšavanja trgovine. Predstavnici Svjetske trgovinske organizacije, Međunarodne finansijske korporacije i USAID-a posebnu pažnju su posvetili implementaciji novog STO sporazuma o olakšanju trgovine. Najavili su da je za sprovođenje aktivnosti koje treba da doprinesu većoj transparentnosti i pojednostavljivanju procedura koje zhtijeva ovaj sporazum opredijeljeno 30 miliona dolara za koje mogu aplicirati sve zemlje članice STO. Alberto Costa, predstavnik Evropske komisije, saopštio je da će za olakšanje regionalne trgovine biti dostupna sredstva kroz IPA 2014 program, kako pojedinačno za svaku zemlju tako i za regionalne projekte. Interese privatnog sektora regiona prezentirali su predstavnici privrednih komora koji su analizirali i zaključke sa sastanaka radnih grupa CEFTA Foruma privrednih komora koji su održani 18. novembra godine u Stopanskoj komori Makedonije. Predstavnici Privredne komora Crne Gore su po navedenim temama imali aktivno učešće prezentujući: -rezultate izvršene procjene potreba i obaveza u cilju pune implementacije Sporazuma o trgovinskim olakšicama; - zaključke organizovane Konferencije o turizmu 12.novembra u Budvi i kreiranja jedinstvene turističke ponude zemalja regiona, - rezultate Radne grupe za carine i porijeklo robe u okviru Foruma CEFTA komora. Broj 11 Novembar 2014.

31 31 Novembar Broj 11

32 32 Svečana sjednica Odbora za kvalitet Privredne komore Obilježen Svjetski dan kvaliteta Uvođenjem sistema menadžmenta kvalitetom, organizacije lokalne samouprave napravile bi ogroman korak u povećanju efikasnosti poslovanja. Svjetski dan kvaliteta u Crnoj Gori je obilježen 13. novembra svečanom sjednicom Odbora za kvalitet Privredne komore. Tom prilikom, predstavljen je standard ISO 18091:2014 koji daje smjernice za primjenu sistema menadžmenta kvalitetom u lokalnoj samoupravi, te svečano dodijeljen prvi sertifikat crnogorskog sertifikacionog tijela SETI ME kompaniji Dr Trade. Prezentovana je kompanija Bar Market i njihov upravo završen savremen kompleks pijačnog prostora sa pratećim sadržajima. Predsjednik Privredne komore Velimir Mijušković čestitao je praznik kvaliteta, među ostalima, dugogodišnjim borcima za njegovu afirmaciju u Crnoj Gori, profesorima dr Milanu Peroviću i dr Zdravku Krivokapiću, uglednom privredniku i nekadašnjem ministru dr Miodragu Gomilanoviću, te direktorima Instituta za standardizaciju mr Miodragu Peroviću i Akreditacionog tijela Ranku Nikoliću. Mijušković je podsjetio da kvalitet u primjeni predstavlja metode učenja i tehnike skraćivanja vremenskih ciklusa, smanjivanje troškova i poboljšanje procesa i proizvoda/usluga. Takođe podrazumijeva obezbjeđenje treninga za postojeće i nove zaposlene, kao i mentorstvo ka podizanju efikasnosti i efektivnosti. Kvalitet u primjeni znači i podjelu znanja i iskustva sa zajednicom kvaliteta. Govoreći o standardu ISO 18091:2014 koji je predstavljen u Komori, predsjednik je kazao da organizacije treba da uspostave odgovarajući okvir za upravljanje. - Uvođenjem sistema menadžmenta kvalitetom, organizacije lokalne samouprave napravile bi ogroman korak u povećanju efikasnosti poslovanja, kroz prepoznavanje svog proizvoda i kupaca. Broj 11 Novembar 2014.

33 33 Na taj se način, neposredno, daje ogroman doprinos povećanju efikasnosti i uspješnosti ostalih privrednih subjekata rekao je Mijušković. On je pojasnio da su, vođeni ovom idejom, Odbor za kvalitet Privredne komore Crne Gore i Sekretarijat za razvoj preduzetništva Glavnog grada Podgorica uspostavili saradnju u organizaciji obuka na temu sistema menadžmenta kvalitetom. Ove obuke su prevashodno namijenjene privrednicima i lokalnoj samoupravi Podgorice, ali to dobar model koji bi se mogao primjeniti i u drugim crnogroskim opštinama. Predsjednik Odbora kvaliteta mr Danilo Radoman, predstavljajući pomenuti standard, kazao je da menadžment kvalitetom u lokalnoj samoupravi može da kao rezultat ima održivi ekonomski prosperitet i društveni razvoj na lokalnom nivou, uključujući usaglašavanje i interakcije sa nacionalnim i regionalnim politikama na koherentan i kompatibilan način. - Ovaj međunarodni standard je izrađen da pomogne lokalnim samoupravama širom svijeta da razumiju i da primijene kvalitetan sistem menadžmenta koji ispunjava zahtjeve standarda ISO 9001:2008, u cilju zadovoljenja potreba i očekivanja građana objasnio je Radoman, dodajući da standard predviđa 39 ključnih indikatora koje svaka lokalna samouprava treba da mjeri i prati. Četiri glavne kategorije su indikatori institucionalnog razvoja za dobro upravljanje, indikatori održivog ekonomskog razvoja, indikatoti inkluzivnog društvenog razvoja i indikatori održivog razvoja životne sredine. Povodom uručivanja prvog sertifikata Crnogorskog sertifikacionog tijela SETI ME kompaniji Dr Trade, predsjednik Mijušković je kazao da je ovo sertifikaciono tijelo od velikog značaja za promociju kvaliteta i pokretač je razvoja domaćih resursa, prije svega konsultanata i ocjenijivača za sisteme menadžmenta. - Uvjeren sam da je SETI ME na dobrom putu i da će uskoro moći da se pohvali i crnogorskom akreditacijom za sisteme menadžmenta kvalitetom rekao je Mijušković. Direktor Instituta za standardizaciju i Crnogorskog sertifikacionog tijela mr Miodrag Perović kazao je da je već prilikom prve provjere kvaliteta u Dr Trade utvrđeno da je ova kompanija uredila organizaciju u skladu sa zahtjevima standarda ISO 9001, čime su stekli pravo da im se dodijeli sertifikat. Njima je izuzev crnogorskog uručen i sertifikat beogradske kuće StandCert. - Ovo je prvi sertifikat kojeg dodjeljujemo u skladu sa crnogorskim standardima za oblasti sistema menadžmenta kvalitetom MEST EN ISO 9001:2009. Činjenica da je to prvo i dobro urađeno daje nam za pravo da vjerujemo u sistem sertifikacije u Crnoj Gori, da će se on raditi na najbolji mogući način. Sertifikaciono tijelo čini napore da u budućnosti razvijamo sopstvene šeme sertifikacije po kojima ćemo ocjenjivati, na primjer hotele, pekarsku industriju itd. Vrlo smo ažurni i aktivni da sistem sertifikacije u Crnoj Gori dovedemo na potreban nivo uređenja odgovarajući tržištu rekao je Perović. Rukovodilac za kvalitet u firmi Dr Trade Gordana Dragojević zahvalila je na sertifikatu i posebno istakla doprinos Dejana Zvicera koji je obučio kolektiv u skladu sa zahtjevima standarda. Ona je kazala da primjena ovog standarda u njihovoj kompaniji dala pozitivne rezultate. Profesor dr Zdravko Krivokapić, povodom Svjetskog dana kvaliteta i Evropske nedjelje kvaliteta, ocijenio je da je u Crnoj Gori potreba institucionalnizacija kvaliteta. - Potrebno je da institucionalnizujemo kvalitet odnosno da se kvalitetom bave ljudi koji imaju moć rekao je Krivokapić, naglašavajući da je Crna Gora jedina zemlja koja nije član Evropske organizacije za kvalitet. On smatra da je potrebno pokrenuti veliku kampanju kako bi se uspostavila crnogorska nagrada za kvalitet po uzoru na evropsku. Nataša Nikolovska, glavni inženjer u kompaniji Bar Market predstavila je upravo završen savremen kompleks pijačnog prostora sa pratećim sadržajima, sa naglaskom da je riječ o objektu u kojem je implementira HACCP sistem bezbjednosti hrane. Novembar Broj 11

34 34 Porto Skadar Lake - izgradnja počinje u martu Izgradnja turističkog naselja Porto Skadar Lake, vrijednog 90 miliona EUR, počeće u martu naredne godine. Prve goste taj ekskluzivni kompleks primiće u maju 2017, saopštio je Pobjedi Ivan Zindović, predstavnik kompanije Montenegro resort koja stoji iza tog projekta. - S obzirom na to da je veći dio zone gdje ćemo graditi praktično neprohodan, postoji samo neuređena pješačka staza koja od naselja Mihailovići vodi do Skadarskog jezera, prije početka gradnje imamo dosta posla - rekao je Zindović. Vlada je usvojila predlog odluke o donošenju državne studije za lokaciju Mihailovići na kojoj će se graditi Porto Skadar Lake. Time su stvoreni uslovi da investitor traži izdavanje urbanističko-tehničkih uslova i građevinsku dozvolu. Projekat finansira francuski biznismen Lionel Sonigo koji je, kako je ranije rekao, osmislio jedinstven koncept za jedinstveno mjesto. - Zamislili smo da to bude najljepši eko rizort na svijetu, sa pet plus zvjezdica. Spojićemo do sada nespojivo, luksuz i netaknutu prirodu. Predispozicije za to pruža unikatno Skadarsko jezero svojom ljepotom, a arhitektonsko rješenje, te način izgradnje i funkcionisanje naselja, pomoći će da se ideja zaokruži. Siguran sam da će se od godine Crna Gora prepoznavati prije po Porto Skadar Lake-u nego po Porto Montenegru - kazao je Zindović. On je ocijenio da je odmor kakav će pružati u eko rizortu danas vrlo tražen u svijetu. - Bogati gosti traže mir kakav pruža Skadarsko jezero, ali ne žele da se odreknu luksuza, niti da cijelo vrijeme provode u apartmanima. Samo noćenje će koštati hiljadu EUR - rekao je Zindović. Ekskluzivno, ekološko turističko naselje biće smješteno na poluostrvu Biški rep, koje se nalazi na mjestu gdje se Rijeka Crnojevića uliva u Skadarsko jezero. Prema riječima Zindovića, investitor planira da za građevinske, ali i sve ostale radove, angažuje domaću radnu snagu. - Predstoji objava tendera za izvođača radova, tražićemo da to bude kompanija iz Crne Gore. Kada se kompleks otvori u njemu će takođe biti zaposlena domaća radna snaga. Prema sadašnjim procjenama, biće oko 200 radnih mjesta - saopštio je Zindović. Lokacija Mihailovići od Rijeke Crnojevića udaljena je oko deset kilometara, od Cetinja 25 kilometara, a od Podgorice 37 kilometara. Površina lokacije iznosi oko 59,1 hektara od kojih je za izgradnju predviđeno oko 15,3 hektara. Projekat za Porto Skadar Lake uradio je poznati francuski arhitekta Francois Leclerc. Planirano je da ima ukupno 457 ležaja, 30 luksuznih vila, SPA centar, dva restorana, marinu za oko 30 čamaca, pijacu na kojoj će lokalno stanovništvo dva puta sedmično prodavati domaće proizvode. Prema sadašnjim procjenama u njega će biti uloženo oko 90 miliona eura. Confindustrija otvara kancelariju u Crnoj Gori Najveća italijanska organizacija poslodavaca, Confindustria, planira da uskoro otvori svoju kancelariju u Crnoj Gori i zainteresovana je za investiranje. - Predstavnici Konfindustrije izrazili su zainteresovanost za investiranje u Crnoj Gori, kao i zadovoljstvo investicionim okvirom. Oni su obavijestili ministra Kavarića da planiraju u februaru da organizuju konferenciju u Crnoj Gori na temu infrastrukture i energetike - saopšteno je iz Ministarstva ekonomije. Počela primjena projekta IPARD-like Novi projekat bespovratne podrške crnogorskim poljoprivrednicima, IPARD-like, koji je počeo da se primjenjuje u novembru, trebalo bi da doprinese postizanju većih Crna Gora vijesti standarda kod poljoprivrednih proizvođača i otvaranju novih radnih mjesta u toj oblasti. Projekat je finansiran uz finansijsku podršku EU od 3,4 miliona eura, a implementira ga resorno Ministarstvo poljoprivrede i ruralnog razvoja u saradnji sa Svjetskom bankom. Pored pomenutih 3,4 miliona, Vlada je obezbijedila kofinansiranje od 1,1 milion eura. Od ukupnog iznosa će 4,1 milion eura biti dostupan poljoprivrednim proizvođačima u vidu bespovratne podrške ili granta za ulaganje u gazdinstva, u iznosu do 50 odsto ukupne investicije. Riječ je o podršci iz IPA programa, koji će proizvođači koristiti po fleksibilnijim uslovima nego njihove kolege u zemljama članicama. Od programa se očekuje da doprinese postizanju većih standarda kod poljoprivrednih proizvođača i da ih primakne standardima koje traži EU za punu implementaciju IPARD programa. Cilj projekta je izgradnja institucija za poljoprivredu i ruralni razvoj, kao i poboljšanje produktivnosti ruralnih gazdinstava i osiguranje pune koristi i pravilne apsorpcije sredstava iz pretpristupnih fondova EU. Jačanje kapaciteta za prijem kruzera Luka Kotor i Royal Carribean Cruises, vodeća međunarodna kompanija za kružna putovanja, potpisali su u novembru Memorandum o razumijevanju koji se odnosi na njihovu stratešku saradnju u Crnoj Gori. Iz Luke Kotor su saopštili da su dvije kompanije definisale osnovne principe i opšte uslove saradnje sa ciljem da luka zadrži i unaprijedi status Best expirience destination i Higly recommended destination. - Strateški partneri su najavili dugoročnu saradnju na planu ulaganja u infrastrukturne projekte u cilju povećanja kapaciteta za prijem megakruzera, koja podrazumijeva rekonstrukciju operativne obale i postojećih vezova i izgradnju novih kapaciteta za prijem kruzera i kapitalna ulaganja u infrastrukturne projekte - navodi se u saopštenju. Njihovom realizacijom, kako se dodaje, Broj 11 Novembar 2014.

35 35 - Crna Gora je zanimljiva turistička destinacija za Mađare i svako unapređenje infrastrukture u smislu povećanja bezbjednosti, kvaliteta i brzine putovanja treba pozdraviti i podržati - rekao je Posa, ističući, kako je saopšteno, da postoji interesovanje mađarske low cost avio-kompanije Wizz Air da uspostavi letove sa podgoričkog aerodroma prema nekim evropskim gradovima. Otvoren rekonstruisani hotel Budva stvoriće se nova turistička ponuda i povećati atraktivnost Kotora i Crne Gore kao destinacije. Predstavnici dvije kompanije su najavili i da će se deklarisane namjere početi realizovati krajem ove i početkom naredne godine. - Realizacijom će se dugoročno obezbijediti pozitivan trend rasta broja dolazaka putnika, unaprijediti obim i kvalitet servisa za kruzing brodove i turiste i stvoriti osnova za trajan održivi razvoj turističke destinacije - dodaje se u saopštenju. Iz Luke Kotor su kazali da će strateško partnerstvo za rezultat imati i značajne efekte na ekonomiju Kotora i države Crne Gore. Prognoze za crnogorsku ekonomiju Evropska komisija (EK) snizila je procjenu rasta crnogorske ekonomije u ovoj godini na dva odsto, sa 2,9 odsto koliko je predviđala u maju. EK je u jesenjim ekonomskim prognozama snizila procjenu rasta bruto domaćeg proizvoda BDP Crne Gore i u narednoj godini, sa 3,6 na tri odsto. Za prognoziran je rast crnogorske ekonomije od 3,5 odsto, prenosi MINA-business. Iz EK su naveli da bi stopa nezaposlenosti u Crnoj Gori u ovoj godini trebalo da iznosi 19,3 odsto, u narednoj 18,6, a u odsto. Prema projekcijama, javni dug će ove godine iznositi 58,9 odsto BDP-a. Javni dug će se u narednoj godini spustiti na 58,6 odsto BDP-a, dok će u porasti na 59,4 odsto. Očekuje se da će budžetski deficit ove godine iznositi 1,4 odsto, naredne nula, a za prognoziran je suficit od 0,3 odsto. Za ovu godinu EK prognozira Crnoj Gori deflaciju od 0,2 odsto, a za narednu i inflaciju od 0,8 i 2,1 odsto. Iz EK su u dijelu izvještaja posvećenom Crnoj Gori, pod nazivom Odložena investiciona agenda, naveli da će gradnja autoputa povećati uvoz građevinskog materijala, ali i javni dug na blizu 60 odsto BDP-a u godini. - Međutim, skoro uravnoteženi budžet trebalo bi da smanji dodatne potrebe za zaduživanjem u cilju finansiranja deficita - ocijenjeno je u izvještaju. Od članica EU, najgore su prognoze za Hrvatsku, gdje se ove godine očekuje pad BDP-a od 0,7 odsto, dok su najbolje za Irska, koja ove godine očekuje rast od 4,6 odsto. Prosječno u 28 zemalja članica EU, predviđa se rast BDP-a od 1,3 odsto, a u zemljama eurozone 0,8 odsto. Naredne godine u EU očekuje se rast od 1,5 odsto, a u eurozoni od 1,1 odsto. U očekuje se ubrzanje rasta na dva odsto na nivou cijele Unije i na 1,7 odsto u eurozoni. Wizz Air želi da leti iz Podgorice Mađarska niskobudžetna avio-kompanija Wizz Air zainteresovana je za letove iz Podgorice, kazao je ambasador te države u Crnoj Gori Krizstian Posa u razgovoru sa ministrom saobraćaja i pomorstva Ivanom Brajovićem. Iz Ministarstva saobraćaja i pomorstva je saopšteno da su Brajović i Posa razgovarali o razvojnim i infrastrukturnim projektima u oblasti saobraćaja, zaključujući da postoje dobre osnove za dalju saradnju dvije države, prenosi Mina biznis. Rekonstruisani hotel Budva je otvoren u novembru u metropoli crnogorskog turizma. U rekonstrukciju, kompanija Uniprom je uložila 20 miliona eura. Direktor kompanije Veselin Pejović kazao je na svečanom otvaranju da su se trudili da, zbog imena, lokacije, tradicije i značaja koji taj hotel ima, daju doprinos da se Budva sa razlogom smatra ljepoticom Jadrana, a ne samo crnogorske obale. - Projektni zadatak smo izradili sa imperativom da se naglase Mediteran, naša obala i osjećaj mjere i kvaliteta, što Budva zaslužuje i očekuje od svih koji u njoj stvaramo. Koristili smo prednosti i blagodeti koje daje sama priroda, kao i kultura življenja i građenja po kojima je bila decenijama poznata - naveo je Pejović. Hotel u ponudi ima 77 dvokrevetnih soba visokog kvaliteta, kao i četiri porodične sobe, apartmana. U okviru hotela postoji otvoreni bazen i welness centar. Zapošljavaće oko 70 turističko-ugostiteljskih radnika, prevashodno iz tog grada. - Sve sobe su modernog dizajna, elegantne i opremljene direktnom telefonskom linijom, Wi-Fi internetom, LCD televizorom sa kablovskim programom, mini barom, elektronskim sefom, centralnim klima uređajem i kupatilom sa tuš kabinom i fenom. Hotel je opremljen tako da će moći da prima goste tokom čitave godine, a u okviru njega je autentični restoran sa predivnom terasom koja gleda na more - dodaje se u saopštenju. Novembar Broj 11

36 36 Bečki ekonomski forum Crnogorskom premijeru nagrada za doprinos ekonomskom razvoju Predsjedniku Vlade Crne Gore Milu Đukanoviću uručena je 24. novembra godine nagrada Bečkog ekonomskog foruma za doprinos ekonomskom razvoju na nacionalnom i regionalnom nivou. Tema Bečkog ekonomskog foruma bila je Vizije i vizionari: ekonomija je motor, a ovom skupu je prisustvovao i predsjednik Privredne komore Velimir Mijušković. Premijer Đukanović je istakao da regionalna saobraćajna i energetska infrastruktura moraju biti u fokusu evropske politike proširenja. - Evropski fondovi moraju biti izdašniji i dostupniji, ne za neproduktivne investicije i potrošnju, ne za naduvavanje cijena na berzama, već za konkretne investicije u infrastrukturu koje će učiniti region bližim i povezanijim međusobno, ali i sa svjetskim i evropskim tržištem. Time i stabilnijim kazao je naš premijer. Govoreći o situaciji u regionu, predsjednik Vlade je istakao da se za punu stabilnost Zapadnog Balkana moraju efikasnije nalaziti rješenja koja se tiču evidentne nefunkcionalnosti Bosne i Hercegovine, te da se moraju uložiti dodatni napori i ohrabriti Makedonija i Grčka da pitanje imena rješavaju u skladu sa evropskom demokratskom praksom. - Sa druge strane ohrabruje najnoviji i veliki napor uložen od strane Srbije i Kosova za koji vjerujem da otvara dobru perspektivu u njihovim međusobnim odnosima, ali je i ohrabrenje za jačanje stabilnosti na Zapadnom Balkanu. Vjerujemo da će i primjeri Turske i Albanije dodatno osnažiti i dopuniti evropsku komponentu naših politika. Ulazak Hrvatske u EU predstavlja nesumnjivo istorijski korak i služi kao podsticaj ostalima rekao je premijer Đukanović. Prema njegovim riječima, Evropa treba da pomogne Zapadnom Balkanu da ostvari prosperitetnu i beskonfliktnu budućnost. - Sama politička integracija Zapadnog Balkana u ujedinjenu Evropu jeste potreban, ali ne i dovoljan uslov za ostvarenje ovog cilja. Jedino ubrzani ekonomski razvoj i približavanje životnom standardu država EU može region Zapadnog Balkana učiniti dugoročno stabilnim poručio je premijer Đukanović. Evropske integracije, prema njegovim riječima, treba da donesu novi kvalitet. EU mora, kako je kazao premijer Đukanović, prije svega zbog sebe, prepoznati region Zapadnog Balkana kao značajno potencijano tržište. Ne kao konstantan izvor problema, kao mjesto sukoba i konflikata, već kao dio Evrope koji ima perspektivu da se ubrzano razvija i unaprijedi kvalitet života svojih građana. - Sve ovo su razlozi koji ukazuju na važnost da se strateška logika u korist proširenja održi stabilnom. Nastavak evropske integracije, po mom sudu, jednako je važan za zemlje aspirante, kao i za jačanje pozicije EU kao globalnog aktera. To pokazuje svo dosadašnje iskustvo Unije koja afirmiše strategiju proširenja kao jednu od najuspješnijih politika EU i kao dio rješenja kazao je premijer Đukanović. Regionu Zapadnog Balkana, prema riječima premijera Đukanovića, treba više Evrope i kvalitetnije integracije. - Razumijemo da je konvergencija životnog standarda država Zapadnog Balkana ka životnom standardu najrazvijenijih država Evrope težak i dugotrajan proces. Međutim, ukoliko ekonomski rast regiona Zapadnog Balkana ostane u sadašnjim kriznim okvirima, tada će taj put biti sporo puzanje. Moramo definisati nacionalne ekonomske politike, ali i evropske integracione, koje će nas prebaciti u drugu brzinu na brži kolosijek poručio je premijer Đukanović. Iskazao je uvjerenje da države Zapadnog Balkana mogu mnogo same da urade. - Crna Gora je dobar primjer. Otklanjamo barijere za saradnju i razmjenu implementirajući ugovore o slobodnoj trgovini. Nastavili smo da unapređujemo konkurentnost i poslovni ambijent, što potvrđuje napredak na referentnim listama međunarodnih organizacija Svjetskog ekonomskog foruma i Svjetske banke. Stvorili smo uslove za realizaciju jednog broja značajnih razvojnih projekata u oblastima energetike, turizma i proizvodnje hrane, koje će donijeti nova radna mjesta i ekonomski rast kazao je predsjednik Vlade. Broj 11 Novembar 2014.

37 37 Giulio Moreno, šef EBRD u Crnoj Gori Svaki infrastrukturni projekat je važan za Crnu Goru Jasmina Ćetković, profesorica Ekonomskog fakulteta u Podgorici Gradnja autoputa isplativa Šef Evropske banke za obnovu i razvoj u Crnoj Gori Giulio Moreno rekao je u intervjuu za Dnevne novine, da je svaki infrastrukturni projekat veoma važan za Crnu Goru, naročito oni koji povećavaju dostupnost njene turističke ponude. - Pošto su prioritet, smatram da je bilo mnogo važnije graditi zaobilaznice gradova na obali. Takođe, važno je unaprijediti aerodrome izgradnjom dodatnih terminala i prilaze njima. Na primjer, aerodrom u Tivtu nije prilagođen noćnim letovima objašnjava Moreno. On dodaje da ne smatra da će auto-put ugroziti druge projekte, jer postoji prostor za djelovanje na drugim poljima, te da će neke od njih finansirati EU. - Kinezi svakako pokušavaju da prodru na evropsko tržište kroz razne infrastrukturne projekte. Kineski kapital će u ovom slučaju biti korišćen za pokrivanje troškova gradnje i finansiranje njihive radne snage tvrdi Moreno i dodaje da je jedina negativna stvar što dovode svoju radnu snagu pa ostaje malo prostora za novu radnu snagu, ali da treba imati na umu da su Kinezi u toj oblasti jako konkurentni. Moreno kaže da se može mnogo toga uraditi na infrastrukturi u našoj zemlji. - Ako pogledate crnogorsku obalu, postoji ogroman problem u saobraćanju, svakom gradu na obali, od Ulcinja do Herceg Novog treba zaobilaznica. Ako idete od Budve do Tivta, gdje je razdaljina tek dvadesetak kilometara, nekada je potrebno više od sat vremena. Pomenuo bih i žičaru od Cetinja do Kotora kaže Moreno i dodaje da su to projekti koje banka na čijem je čelu želi da finansira. On kaže da je problem povezan sa fizičkim prostorom koji je u Crnoj Gori ograničen, te da će ga dodatno ograničiti auto-put Bar- Boljare, ali da to neće predstavljati smetnju budućim investicijama, pišu Dnevne novine. Profesorica Ekonomskog fakulteta u Podgorici, Jasmina Ćetković, koja je učestvovala u izradi socio-ekonomske analize izgradnje prioritetne dionice autoputa od Smokovca do Mateševa, ocijenila je da će ovaj projekat omogućiti ravnomjerniji razvoj Crne Gore, dodajući da se puni efekti mogu očekivati tek kada se Bar poveže sa granicom Srbije. Prema njenim riječima, analiza je pokazala da je izgradnja isplativa, a o tome govori i rok povraćaja finansija potrebnih za tu investiciju. - Za potrebe cost benefit analize on iznosi 17 godina od perioda gradnje, odnosno 13 godina od početka perioda eksploatacije projekta - rekla je Ćetković u intervjuu Atlas televiziji. Analiza je, kako je objasnila, rađena u skladu sa standardima Evropske komisije, a pokazala je opravdanost projekta kada su u pitanju ekološke uštede, kao i zbog smanjanja troškova prilikom saobraćajnih udesa. - Samo te uštede su procijenjene u ovoj analizi u rasponu od 7,6 prve godine eksploatacije do blizu 25 miliona eura za period od 30 godina. Kada je riječ o ekološkim uštedama one su procijenjene do blizu 13 miliona eura posljednje godine trajanja koncesionog ugovora - ocijenila je Ćetković. Podaci iz okruženja, kako je navela, pokazuju i da se broj saobraćajnih nesreća smanjuje za tri puta sa izgradnjom autoputa. - Na ovaj projekat gledam kao na razvojni, gdje efekte moramo dugoročno da planiramo i da ih dugoročno sagledamo. Slažem se da dok se ne poveže Bar sa granicom Srbije mi nemamo pravo rješenje i ono će definitivno biti potpuno tek kada uvežemo te dvije tačke - poručila je Ćetković. Prema njenim riječima, finansijska analiza je pokazala djelimičnu opravdanost gradnje autoputa. Država će, kako je objasnila, morati da subvencioniše koncesionara između 20 i 30 miliona godišnje, a očekuje se da bi se jedan značajan dio dobiti koji se ostvaruje od korišćenja tunela Sozina mogao usmjeriti za pokrivanje tih troškova. Novembar Broj 11

38 38 Javne nabavke Pridruženje Crne Gore Sporazumu o Vladinim nabavkama pri STO STO nije institucija slobodne trgovine, već sistem pravila definisan na način koji promoviše slobodnu konkurenciju, nameće efikasno korišćenje oskudnih resursa, povećava strana ulaganja i ubrzava transfer tehnologije, a sve to daje doprinos ekonomskom rastu i razvoju - Pristupanje Sporazumu je bilo uslovljeno postojanjem usklađenog domaćeg zakonodavstva u pogledu javnih nabavki - kazao je Mujević. Cilj Sporazuma je, kako je naveo, što veća otvorenost prema međunarodnom tržištu i konkurenciji, kao i garancija za potrebnu transparentnost i posvećenost dobrom upravljanju javnim finansijama. Crna Gora je inače 44. članica Sporazuma o javnim nabavkama Svjetske trgovinske organizacije. U članstvo je pozvan i Novi Zeland. U procesu pridruživanja nalaze se Kina, Jordan, Gruzija i Albanija. Crna Gora je 29. oktobra godine jednoglasnom odlukom članica Komiteta za vladine javne nabavke Svjetske trgovinske organizacije (STO) u Ženevi pozvana u punopravno članstvo, nakon uspješno završenog pregovaračkog procesa. Ovaj čin će našoj zemlji pomoći da dobije pristup tržištu javnih nabavki čija se trenutna vrijednost procjenjuje i do 1,7 triliona dolara godišnje rekao je glavni pregovarač u pristupanju Crne Gore Sporazumu o vladinim nabavkama (GPA) dr Mersad Mujević, direktor Uprave za javne nabavke Crne Gore. Članstvo podrazumijeva da crnogorske kompanije pristupaju tržištu javnih nabavki svih zemalja svijeta, kaže dr Mersad Mujević. Mujević, glavni pregovarač za pristupanje Crne Gore Sporazumu, rekao je za Glasnik Privredne Komore Crne Gore, da članstvo podrazumijeva mogućnost da crnogorske kompanije pristupaju tržištu javnih nabavki svih zemalja svijeta. Pristupanje Crne Gore Sporazumu o vladinim javnim nabavkama pri Svjetskoj trgovinskoj organizciji predstavlja značajan korak u prihvatanju međunarodnih standarda i otvaranju tržišta koje unaprijeđuje poslovnu klimu za strane direktne investicije. - U vrijeme usporenog privrednog rasta u cijelom svijetu, takva mogućnost je više nego dobrodošla, više nego što to pruža potencijalna dobit od izvoza. Članstvo u Sporazumu znači da Vlada može imati benefite od jače konkurencije na vlastitom tržištu nabavki i shodno tome niže cijene i veći izbor robe i usluga - objasnio je Mujević. Prema njegovim riječima, Sporazum predstavlja temelj svjetske trgovine i razvoja. Važno je istaći da je jedan od osnovnih principa po kojima funkcioniše Svjetska trgovinska organizacija, princip trgovine bez diskriminacije. Osnovna prednost članstva je što zemlja dobija garanciju da će njeni izvoznici na tržištu ostalih članica biti tretirani po tačno utvrđenim pravilima. Mujević je podsjetio da je predsjedavajući Odbora o Vladinim nabavkama, Krzysztof Trepczynski iz Poljske, čestitao Crnoj Gori, navodeći pokazanu hrabrost, istrajnost i fleksibilnost tokom samog procesa. Trepczynski je najavio da će uslijediti i druga pristupanja Sporazumu, koji, kako je ocijenio, postaje sve više centar nastojanja da se unaprijedi trgovina, načelo najbolje vrijednosti za uloženi novac i pravedna konkurencija na tržištu u pogledu nabavki roba i usluga širom svijeta. Sporazum o Vladinim javnim nabavkama osigurava da zemlje potpisnice ne primjenjuju diskriminaciju u odnosu na javne nabavke za koje mogu da konkurišu strane kompanije. Tim Sporazumom se propisuju transparatni uslovi za javne nabavke na datim tržištima. Sporazumom su obuhvaćena ministartsva i vladine agencije, ali i lokalne institucije, a dio odredbi strogo precizira prevenciju koruptivne prakse u sistemu javnih nabavki. Kada je riječ o Crnoj Gori Mujević ističe da je pregovarački tim na čijem je čelu proces pregovora završio u rekordnom vremenu zbog čega je zahvalio članovima tima Sanji Poleksić, Goranu Vojinoviću, Predragu Stamatoviću, Aidi Salagić-Ceković, Danijeli Gačević, Nađi Vukićević, Ivani Božović, Tanji Janović, predstavniku EBRDa dr Johanesu Shniceru i našoj Ambasadi u Ženevi, posebno ambasadorki Zorici Marić-Đorđević. Broj 11 Novembar 2014.

39 39 Public procurements Montenegro joined the Government Procurement Agreement at WTO On 29 October 2014, following the successfully completed negotiation process and an unanimous decision by the members of the Committee for Government Public Procurement of the World Trade Organization (WTO), Montenegro was invited to take a full membership. This will help our country to obtain access to the public procurement market which current annual value is up to 1.7 trillion USD these are the words of the chief negotiator in the accession of Montenegro to the Government Procurement Agreement, PhD Mersad Mujevic. Mr Mujevic, the chief negotiator of Montenegro for the accession to the Agreement, has said for Glasnik of the Chamber of Economy of Montenegro that the membership grants an opportunity for Montenegrin companies to access the public procurement market of all countries in the world. The access of Montenegro to the Go- The membership opens up opportunities for our companies to access the public procurement market of all countries in the world. vernment Procurement Agreement at the World Trade Organization presents a significant step in the adoption of international standards and opening up of the market which improves business climate for foreign direct investments. In the period of slowed economic growth in the whole world, such opportunity is more than welcome, it secures more than the potential profit from export might offer. The membership in the Agreement means that the Government may have benefits from stronger competition in its own procurement market and, consequently, lower prices and wider selection of commodities and services, Mr Mujevic has explained. According to him, the Agreement presents the ground for world trade and development. It is important to emphasize that one of the basic principles by which the World Trade Organization functions is the principle of non-discrimination trade. The basic advantage of the membership is that its exporters at the markets of other members will be treated by strictly defined rules. WTO is not a free trade institution but a system of rules defined in a way which promotes free competition, imposes efficient use of scarce resources, increases foreign investments and speeds up the transfer of technology. All this adds up to the economic growth and development. Accession to the Agreement has been conditioned by the appropriate domestic legislation on public procurement, Mr Mujevic has said. The aim of the Agreement is, as he has said, to open maximally towards international market and competition, as well as to serve as a guarantee for the necessary transparency and dedication to good public finance management. Montenegro is 44th member of Government Procurement Agreement of the World Trade Organization. On the same occasion, New Zealand was also invited to accede. The accession process is still ongoing for: China, Jordan, Georgia and Albania. Mr Mujevic has reminded that the President of the Government Procurement Board, Mr Krzysztof Trepczynski from Poland, has congratulated Montenegro stating the expressed courage, persistence and flexibility during the accession process. Mr Trepczynski has announced that there will be other accessions to the Agreement which, in his opinion, has become the center of the efforts to improve trade. It is the principle of the best value for the invested money and fair competition at the market when it comes to the commodities and services around the world. Government Procurement Agreement ensures that the signatory countries do not apply discrimination in relation to public procurement for which foreign companies may compete. This agreement prescribes transparent public procurement conditions at the markets in question. The agreement includes ministries and government agencies, but also local institutions. At the same time some of its provisions stipulate prevention of corruptive practice in the public procurement system. Mr Mujevic has also said that the negotiation team he headed, finished the negotiation process in the record time and he thanked his team members: Sanja Poleksic, Goran Vojinovic, Predrag Stamatovic, Aida Salagic-Cekovic and Danijela Gacevic, Nadja Vukicevic and Ivana Bozovic, Tanja Janovic, EBRD representative, PhD Johanes Shnicer, and our Embassy in Geneva, especially Zorica Maric-Djordjevic. Novembar Broj 11

40 40 Nacionalna turistička organizacija Turistički centri spremni za zimsku sezonu Organizovane ture najavljene iz susjednih država, najviše iz Albanije i Srbije. Očekuje se jedan broj turista iz evropskih zemalja, između ostalih oko 300 gostiju iz Francuske. Zimski turistički centri spremno dočekuju predstojeću sezonu, nude raznovrsnu ponudu i zanimljive novogodišnje aranžmane uz domaće i regionalne muzičke zvijezde, a prema najavama, očekuju i dobru popunjenost kapaciteta, saopšteno je iz Nacionalne turističke organizacije (NTO). Ski centri Žabljak, Kolašin i Vučje, kako su kazali predstavnici NTO, pripremili su raznovrsnu ponudu za sve ljubitelje snijega, sportova na snijegu i odmor na planini. - Cijene hotelskog i privatnog smještaja su na nivou prošlogodišnjih, dok su novine ponovo stavljanje u funkciju hotela Lipka, snižene cijene ski pasa na Savinom kuku, kao i parkinga na skijalištu u Kolašinu - rekli su agenciji Mina-business predstavnici NTO. Ponuda Žabljaka je, kako su dodali, obogaćena, s obzirom na to da je otvorena moderna sportska dvorana, a Investiciono razvojni fond (IRF), koji sada upravlja ski centrom, uložio je 800 hiljada EUR u remont postojećih ski liftova. Dnevni ski pas u ski centru Kolašin košta 20 EUR, poludnevni 12 EUR, a za svaki naredni dan slijedi popust. Petodnevni ski pas košta 79 EUR, a sedmodnevni 104 EUR. - Za djecu do 12 godina ski pas je 13 EUR, petodnevni 53 EUR, a sedmodnevni 68 EUR - precizirali su iz NTO i dodali da je tokom decembra, februara, marta i aprila, u ponudi dvodnevni ski pas po cijeni od 30 EUR. Kada je riječ o skijalištu Savin kuk, jednodnevni ski pas za odrasle u januaru će koštati 12 EUR, dvodnevni 20, poludnevni osam, dok je za noćno skijanje potrebno platiti šest EUR. Toliko košta i dnevni ski pas za djecu do 14 godina. Broj 11 Novembar 2014.

41 41 - Sedmodnevni ski pas u januaru košta 70 EUR, desetodnevni 100, a sezonski 230 EUR. U februaru i martu jednodnevni ski pas košta deset EUR, a poludnevni šest EUR - kazali su iz NTO. U ski centru Javorovača cijena jednodnevnog ski pass-a za odrasle iznosi devet EUR, za djecu šest, a sedmodnevnog 54 EUR za odrasle, odnosno 42 EUR za djecu. Iznajmljivanje opreme na Vučju je od pet do 15 EUR, a cijene ski pasa od pet do deset EUR. Iz NTO su rekli da službe zadužene za održavanje puteva prema skijalištima, Crnagoraput i lokalna komunalna preduzeća, spremno i sa adekvatnom opremom dočekuju sniježnu sezonu, što je posebno značajno da bi turistička sezona bila kvalitetna. - Ukoliko nam vremenske prilike budu išle na ruku, i snijega bude dovoljno, prema najavama, sasvim sigurno će skijališta biti dobro popunjena. Organizovane ture najavljene su iz susjednih država, najviše iz Albanije i Srbije. Očekujemo jedan broj turista iz evropskih zemalja, između ostalih oko 300 gostiju iz Francuske, a domaći gosti su uobičajeno među brojnijima - naveli su iz NTO. Tradicionalno, doček Nove godine uz domaće i regionalne muzičke zvijezde organizuju brojni hoteli, restorani, diskoteke u zimskim turističkim centrima i na primorju. Dvije decenije Hemomonta Pioniri farmaceutske industrije u Crnoj Gori - Očekujemo da će organizovani raznovrsni programi na gradskim trgovima u Budvi i Kotoru tokom novogodišnjih praznika i ove godine privući značajan broj turista u Crnu Goru i potvrditi imidž zemlje kao hit destinacije u regionu kada je u pitanju provod u najluđoj noći - kazali su predstavnici NTO. NTO promoviše u zemlji i inostranstvu objedinjenu ponudu ski centara i aranžmane za novogodišnje praznike, kako na sjeveru tako i na primorju. - Budžetom NTO planirano je 40 hiljada EUR za pripremu zimske turističke sezone, što će biti potrošeno na niz promotivnih aktivnosti planiranih našim programom, koje ćemo realizovati u saradnji sa Ministarstvom održivog razvoja i turizma - precizirali su iz NTO. To se, kako su naveli, odnosi i na adaptaciju i emitovanje TV spota kojim se promovišu zimski turistički centri, online kampanju, izradu promotivnog materijala, organizaciju ski opening događaja i outdoor kampanju odnosno postavljanje bilborda na najfrekventnijim lokacijama u regionu. - Turiste iz regiona pozvaćemo da posjete Crnu Goru i tokom zime, u okviru nastupa na sajmu Expo Zim u Beogradu, planiranih promotivnih događaja u Skadru, Trebinju, Dubrovniku i Tirani, gdje ćemo predstaviti ponudu crnogorskih skijališta i novogodišnje aranžmane - najavili su iz NTO. Posebne ture osmišljene su u cilju promocije takozvanih soft sportova i novih turističkih ponuda. Takođe, planiran je i snowkiting događaj, odnosno popularno bordovanje sa zmajem, kojem će prisustvovati specijalizovani turoperatori za ovu vrstu ponude sa međunarodnog tržišta. U planu je i promotivna tura motornim sankama na Sinjajevini. Iz ukupnog budžeta za promociju zimske sezone, opredijeljen je dio za organizaciju manifestacija i događaja koji će privući turiste u zimske centre i u slučaju nedostatka snijega. Takođe, na sklijalištima će i ove godine biti organizovane DJ žurke i programi za najmlađe posjetioce. Tokom 20 godina petostruko povećali proizvodni portfolio i broj zaposlenih. Hemomont, prva fabrika ljekova u Crnoj Gori, član Hemofarma i Stada grupe, obilježio je 12. novembra godina postojanja i uspješnog rada, a njegovi predstavnici najavili su nova ulaganja od 5,2 miliona EUR. Iz kompanije, lidera po učešću proizvoda na domaćem tržištu, poručili su da će im prioritet ostati proizvodnja kvalitetnih, bezbjednih i dostupnih lijekova, uz širenje palete proizvoda. Izvršni direktor Hemomonta Snežana Perović podsjetila je da je proizvodnja na početku obuhvatala samo deset osnovnih infuzionih rastvora. Novembar Broj 11

42 42 Hemomont danas proizvodi 54 preparata, među kojim su infuzije, oftalmološki preparati, kapi za nos, sirupi, kapsule, tablete i film tablete - cefalosporinski antibiotici. - Ponosni smo što smo tokom 20 godina petostruko povećali proizvodni portfolio, ali i broj zaposlenih, kojih sada ima 140. Godišnja proizvodnja Hemomonta sada iznosi oko deset miliona pakovanja, od čega se 85 do 90 odsto izvozi na evropska tržišta, čime dajemo veliki zamajac privrednom razvoju Crne Gore i predstavljamo primjer uspješne priče u okviru šire grupacije kojoj pripadamo - saopštila je Perović na svečanosti povodom 20 godina uspješnog poslovanja. Dodjelu nagrade Iskra organizuje FAKT u partnerstvu sa Privrednom komorom Crne Gore, Upravom za dijasporu, Ministarstvom za održivi razvoj i turizam, uz podršku Evropske Komisije, Fondacije Ćano Koprivica, Fonda braće Rokfeler i Čarls Stjuart Mot fondacije. Stalne inovacije u pogone i, kako je dodala, širenje portfolija neophodne su kako bi Hemomont nastavio da ide u korak sa sve zahtjevnijim trendovima u farmaciji. Generalni direktor Hemofarma Ronald Seeliger rekao je da je Hemomont dokazao da je moguće biti pionir i pokretač jedne nove industrije i razvijati se zajedno tokom 20 godina. - Sa dolaskom Stada grupe godine, donijeli smo dodatna znanja i zahtjevne standarde, ali i investicije, koje u posljednjih osam godina premašuju četiri miliona EUR. Na pragu treće decenije planiramo značajno ulaganje, vrijednosti 5,2 miliona EUR, u proizvodnju sterilnih nazalnih sprejeva, čime ćemo dodatno osnažiti poziciju Hemomonta i Hemofarma, ali i farmaceutske industrije Crne Gore, koja ima veliki potencijal razvoja - poručio je Seeliger. Godinu jubileja obilježiće i početak rada na projektu izgradnje sistema za prečišćavanje otpadnih voda, čime će Hemomont još jednom potvrditi svoju ekološku opredijeljenost. Ministar zdravlja Miodrag Radunović rekao je da mu je drago što crnogorski zdravstveni sistem ima temelj moderne farmaceutske industrije kakav je Hemomont, koji već 20 godina uspješnim radom daje doprinos crnogorskom zdravstvenom sistemu. - Kvalitetni, bezbjedni i dostupni ljekovi, proizvedeni po najstrožijim evropskim standardima, stavljaju Crnu Goru na evropsku i svjetsku mapu farmaceutske industrije - kazao je Radunović. Farmaceutska industrija jedan je od pet najvažnijih sektora u Evropskoj uniji, za koji se procjenjuje da će biti ključ ponovnog pokretanja evropske i svjetske privrede. Na ulasku u treću deceniju, iz prve crnogorske fabrike ljekova poručuju da, uz vrhunski kvalitet proizvoda, žele da ostanu pouzdan i poželjan partner nadležnim institucijama u očuvanju zdravlja građana. Hemomont je osnovan 11. novembra godine, kao prva fabrika ljekova u Crnoj Gori. U vlasničkoj strukturi Hemomonta su regionalna farmaceutska kompanija Hemofarm, sa sjedištem u Vršcu, Vlada Crne Gore i Fond za zdravstvo Crne Gore. Sjedište kompanije je u Podgorici. Hemomont je lider po učešću svojih proizvoda na crnogorskom tržištu. Kompanija je nedavno dobila i prvi EU sertifikat za standard dobre prakse (GMP). Od godine, Hemomont je dio njemačke farmaceutske grupacije Stada, koja je peta na svjetskoj listi generičkih farmaceutskih kompanija. Proizvodi Hemomonta izvoze se u Srbiju, Bosnu i Hercegovinu, Makedoniju, Albaniju, Rumuniju, Azerbejdžan, Rusiju i Ukrajinu. Fond za aktivno građanstvo (FAKT) je dodijelio godišnje nagrade Iskra subjektima koji su filantropskim djelovanjem dali značajan doprinos društvu u prethodnoj godini. Svečana dodjela nagrada je po šesti put, poštujući simboliku filantropije, upriličena u Kraljevskom pozorištu Zetski dom, koje je i sagrađeno zahvaljujući filantropskim aktivnostima. Nagradu za doprinos lokalnoj zajednici dobila je kompanija Adriatic Marinas Porto Montenegro, koja je od početka rada donirala preko dva miliona eura u društveno odgovorne svrhe, a u tekućoj godini pomogla zajednicu kroz brojne aktivnosti. Nagradu ovoj kompaniji je uručila potpredsjednica Privredne komore Ljiljana Filipović. Sadrija Sako Dacić, koji živi i radi u Njemačkoj, nagrađen je za individualni doprinos. Dacić je u poslednjih nekoliko godina finansijski pomagao crnogorsko zdravstvo, studente, siromašne porodice, kao i obnavljanje vjerskih objekata. Broj 11 Novembar 2014.

43 43 Priznanja za filantropiju Iskre po šesti put zasijale u Zetskom domu Iskru za doprinos dijaspore dobila je redakcija web magazina Gusinje - Plav iz Njujorka, preko kojeg je od godine do sada prikupljeno skoro milion dolara u humanitarne svrhe. Pored nagrada, dodijeljeno je i pet specijalnih priznanja. Za medijski doprinos i posvećeni angažman u povezivanju crnogorskih iseljenika i matice nagrađena je novinarka RTCG Olivera Vukadinović. Udruženje Roditelji nagrađeno je za građanski doprinos opštem dobru i humanitarnu akciju Podijelimo, jer zajedno možemo više, dok je specijalno priznanje za humanost i solidarnost dobila Bisera Mustafić, staropodgoričanka, koja je inicirala i organizovala mnogobrojne akcije za podršku onima kojima je ta pomoć neophodna. Damira Kalač, novinarka portala Vijesti, dobila je priznanje za građanski aktivizam, prevashodno angažmanom u oblasti zaštite životne sredine i inicijativom za uređenje Ćemovskog polja. Za podršku zajednici priznanje je dobio Radomir Cakan Novaković, koji je podršku zajednici iskazao kroz odnos prema zaposlenima, podršku razvoju sporta i pružanjem pomoći najranjivijim grupama. Specijalna nagrada za životno djelo posthumno je dodijeljena Vasu Ćukoviću, čiji je najveći legat Specijalna bolnica u Risnu, za izgradnju koje je zavještao veliki dio svoje imovine. Iako se ne nalaze među dobitnicima, pohvaljene su kompanije Azmont Investments, Crnogorski Telekom, Telenor i Coca-Cola Hellenic, koje su kroz svoje aktivnosti prepoznale značaj filantropije i društveno odgovornog poslovanja i od kojih se u narednom periodu očekuju još značajniji pomaci i izdvajanje za opšte dobro. Dodjelu nagrade Iskra organizuje FAKT u partnerstvu sa Privrednom komorom Crne Gore, Upravom za dijasporu, Ministarstvom za održivi razvoj i turizam, a uz podršku Evropske Komisije, Fondacije Ćano Koprivica, Fonda braće Rokfeler i Čarls Stjuart Mot fondacije. Novembar Broj 11

44 44 Momčilo Popović, direktor i vlasnik kompanije FARMONT Ljekovi iz kvalitetnog crnogorskog bilja FARMONT je porodična firma koja je za deceniju i po rada konstantno povećavala promet, asortiman, ulagala u razvoj, širila djelatnost i sa početnih pet sada upošljava preko 40 radnika. Utisak je da je formula uspjeha u ovom biznisu to što je vlasnik Momčilo Popović, manirom iskusnog menadžera, uvijek imao viziju kako i kuda dalje. Buduća primarna proizvodnja ljekova značiće proizvodnju medikamenata na bazi prirodnih supstanci, čemu će FARMONT pokloniti veliku pažnju, kako bi pratio aktuelni trend razvoja farmaceutske industrije u svijetu i u što većoj mjeri iskoristio zaista značajan i raznovrstan potencijal ljekovitog bilja u Crnoj Gori. FARMONT će, ipak, u početku dati prednost širokoj lepezi generičkih proizvoda, čija aktivna supstanca nije prirodnog već hemijskog porijekla, shodno potrebama tržišta Crne Gore. Glasnik: Predstavite Vašu firmu. Riječ je o porodičnom biznisu, prvo ste se dugo godina bavili prometom, a potom odlučili da krenete u proizvodnju ljekova. Odabrali ste proizvodnju što je teži, ali itekako vredniji i izazovniji put. Zašto? M. Popović: Počeću od onog zašto? Prije osnivanja FARMONTa godine, više od 10 godina radio sam u oblasti prometa ljekova i zapazio da postoji značajan prostor za rad, s obzirom da je dugo vremena u toj oblasti bilo prisutno puno dobavljača van Crne Gore. Međutim, od prvog trenutka formiranja svoje firme, imao sam ideju da, ako se stvore uslovi, to preraste i u proizvodnju ljekova. Proizvodnjom ljekova u Crnoj Gori bavili su se samo Galenika i Hemofarm sa organičenim proizvodnim programom, a vidljivo je bilo da nedostaje proizvodnja široke palete ljekova, što je od strateškog značaja za svaku državu. Imao sam i značajan, ako ne i presudan, porodični motiv. Pored supruge, kćerka i sin su završili Farmaceutski fakultet, i smatrao sam da im mogu pomoći - da se radnim angažovanjem u ovoj oblasti, vežu za Crnu Goru, a i dio porodice da vidi sebe u tome poslu. Opredijelio sam se da osnujem svoju firmu u koju su se oni uključili po završetku studija. Počeli su da rade, specijalizuju se i doprinose razvoju posla. Sigurno je da bi bez ove dimenzije bilo nezamislivo da se krene u proizvodnju i realizaciju ovako zahtjevnog projekta, koji je i za Crnu Goru značajan, a ne samo za FARMONT. Pored toga, u samom početku mog radnog angažmana, u Republičkom zavodu za planiranje Crne Gore, upoznao sam se sa kvalitetom i asortimanom ljekovitog bilja i šumskih plodova i značajem tog prirodnog resursa kojim Crna Gora raspolaže, a koji se već duže vrijeme veoma malo koristi. U predstavljanju firme značajno je istaći da smo prošle godine Broj 11 Novembar 2014.

45 45 Poslovni bilansi za deceniju i po postojanja kompanije su pozitivni sa rastućim trendom prometa do 15 odsto godišnje. Proizvode plasiraju na domaćem tržištu, a po dobijanju GMP sertifikata, otvaraju se mogućnosti i za izvoz ljekova. Glasnik: Kako ste počeli, koliko imate zaposlenih, kakvi su poslovni bilansi, tržišna i poslovna orjentacija? M. Popović: FARMONT je osnovan godine sa ukupno petoro ljudi. Bavi se prometom ljekova na veliko, prometom ljekova na malo u dvije apoteke, kao i prometom medicinskih sredstava, proizvodnjom bobičastog voća (aronija i malina), otkupom ljekobilja, sekundarnom proizvodnjom ljekova; galenskom proizvodnjom i raznim uslugama na domaćem i ino tržištu vezano za farmaciju. FARMONT zapošljava 40 radnika, značajan broj visokostručnog i specijalizovanog kadra, i sedam do devet saradnika mjesečno po Ugovoru o djelu. Poslovni bilansi su svake godine pozitivni sa rastućim trendom prometa od 10%-15% po godini od osnivanja do danas. Kompanija je svoje poslovanje orijentisala uglavnom na domaće tržište. Kada završimo probnu proizvodnju ljekova i dobijemo GMP sertifikat, otvaraju se mogućnosti i za izvoz ljekova. Što se tiče ljekovitog bilja i šumskih plodova stvorene su pretpostavke za značajniji otkup, preradu i plasman, pored domaćeg, i na inostrana tržišta. Glasnik: Šta obuhvata sekundarna, a šta primarna proizvodnja ljekova. M. Popović: Kao što je dijelom već rečeno u prethodnim odgovorima, FARMONT je u fazi realizacije veoma zahtjevnog projekta proizvodnja ljekova i prerada ljekovitog bilja i šumskih plodova. Pored već realizovane I faze - savremeni distributivni centar i sekundarna proizvodnja ljekova, urađeni su temelji i zemljani radovi za čitavi projekat od 6900 m2, kao i potrebna infrastruktura, trafostanica, agregat i bio-prečišćivač, treća saobraćajna traka, itd. Dobili smo od nadležnog državnog organa CALIMS - dozvolu za proizvodnju, nakon čega smo se pripremili i prošli Audit Američke firme strateškog partnera u proizvodnji, čime su se stvorili svi uslovi da ubrzo počne i probna proizvodnja. U toku probne proizvodnje bićemo inspektovani za dobijanje najvećeg GMP standarda za proizvodnju ljekova, nakon čega FARMONT može da počne planiranu sekundarnu proizvodnju ljekova. Što se tiče primarne proizvodnje ljekova ona je vezana za realizaciju II faze projekta, u vezi čega su u toku intezivni razgovori za obezbjeđenje sredstava. promijenili treći put lokaciju - Kosić Danilovgrad, na m2 zemljišta i cca1.000 m2 poslovnog prostora - I faza, gdje su stvoreni svi uslovi za - savremeni distributivni centar i sekundarnu proizvodnju ljekova. U Murinu Plavska opština, FARMONT ima u vlasništvu zemljoradničku zadrugu Ekofrut (cca m 2 sa hladnjačama i sušarom), koja je po kazivanju predstavnika opštine i mjesne zajednice, a i šire, jedna od uspješnijih privatizacija na sjeveru Crne Gore. U prostoru Titeksa, u kojem se FARMONT nalazio prije preseljenja na lokaciju u Kosiću, organizovana je - galenska proizvodnja. Glasnik: Možemo li reći da posebnu vrijednost ima pomenuta druga faza ovog projekta koja predviđa pokretanje primarne proizvodnje ljekova, zasnovane i na bazi prirodnih supstanci, uglavnom iz kvalitetnog ljekovitog bilja sa područja Crne Gore. Hvatate korak sa savremenim tokovima u svjetskoj farmaceutskoj industriji što je veoma važno. Kada bi to trebalo da krene, kome bi prodavali ove ljekove, koliko sve to košta? M. Popović: Slažem se dijelom sa konstatacijom u Vašem pitanju - o važnosti II faze ovog projekta, koja predviđa i primarnu proizvodnju ljekova i preradu ljekovitog bilja i šumskih plodova, uglavnom sa područja Crne Gore. Druga faza je zaista neobično važna sa stanovišta potreba FARMONT-a u zaokruženju planiranog i stavljanja u mnogo veću funkciju svih potencijala koji su realizacijom I faze stvoreni i nagoviješteni. Međutim, radi preciznosti, buduća primarna proizvodnja ljekova neće značiti samo proizvodnju na bazi prirodnih supstanci, čemu ćemo zaista pokloniti veliku pažnju, kako bi pratili aktuelni trend razvoja farmaceutske industrije u svijetu i kako bismo u što većoj Novembar Broj 11

46 46 mjeri iskoristili zaista značajan i raznovrstan potencijal ljekovitog bilja u Crnoj Gori. Potrebe Crne Gore su sada evidentne za širokom lepezom generičkih proizvoda čija aktivna supstanca nije prirodnog već hemijskog porijekla, čemu će FARMONT, u svakom slučaju, u početku i dati prednost. Primarna proizvodnja bi mogla da krene nakon zatvaranja finansijske konstrukcije za završetak II faze. Razgovori sa potencijalnim investitorima i strateškim partnerima su mnogobrojni i u toku su, ali njihov završetak, i pored apsolutno pozitivnog toka, dinamički je nepredvidljiv. Druga faza predviđa ulaganje u iznosu od cca eura. Proizvodnja bi bila namijenjena prije svega za domaće tržište, ali s obzirom da će zadovoljiti sve predviđene svjetske standarde za ovu oblast, mogla bi biti usmjerena i na okolna tržišta, sa kojima FARMONT inače ima razvijene poslovne odnose. Glasnik: Otkup ljekobilja i šumskih plodova, velikih i značajnih prirodnih resursa Crne Gore, je pravi poslovni potez, jer ogromno bogatstvo kojim raspolažemo godinama propada i samo se dijelom EU kao njihov proizvod. Kompanija FARMONT je odlučila da pokuša da vrati Crnoj Gori mjesto kojoj joj pripada na svjetskom tržištu ljekovitog bilja i ozbiljno je krenula u ovaj odgovoran posao, sa namjerom da sačuva prirodna bogastva Crne Gore od propadanja, kao i da motiviše ljude da se opet vrate ovom poslu putem plantažnog gajenja i sakupljanja ljekovitog bilja i šumskih plodova, od čega su mnoge porodice živjele i školovale svoju djecu. Mnogo je vrsta ljekovitog bilja u Crnoj Gori koje su vrijedne pažnje, kako za plantažno gajenje tako i za sakupljanje: žalfija, lincura, smilje, majčina dušica, hajdučka trava, zova, kantarion, pelin, zlatnica, ruzmarin, bršljan, konopljik, uva, lipa... i još oko 50 veoma vrijednih vrsta kako sa farmaceutskog, tako i sa medicinskog stanovišta. Što se tiče šumskih plodova, s obzirom da u Crnoj Gori, pogotovo na sjeveru, nema teške industrije, prirodna staništa su potpuno čikoristi. Pretpostavljam da ste dobro informisani o vrstama i količinama ljekobilja i šumskih plodova koje imamo, pa Vas molim da kažete nešto i o tome, a znamo da su naši plodovi i ljekovito bilje izuzetnog kvaliteta. M. Popović: U pravu ste, i pri tom treba znati - da je u Crnoj Gori evidentirano preko 2850 biljnih vrsta, od čega samo endemskih ima više od 40. Farmako ekonomski interes postoji za oko 260 tih biljnih vrsta. Pored raznovrsnosti Crna Gora je u Evropi, kao i u SAD decenijama poznata i prepoznata kao riznica ljekovitog bilja, koje, u sebi, ima najveći sadržaj aktivne supstance u odnosu na ljekovito bilje u ostatku Evrope. Ne znam da li je široj javnosti poznato, ali SAD korisiti žalfiju samo iz Crne Gore poslijednjih 110 godina. Nekad smo imali primat u Evropi po izvozu ljekovitog bilja, čije su se količine kretale oko tona godišnje. Na žalost, raspadom SFRJ i lošom privatizacijom Export bilja Risan i Bar bilja, taj primat nam je preuzela Albanija, što zbog loše kontrole izvoza ljekovitog bilja iz Crne Gore, što zbog ekspanzije albanske prerađivačke industrije, koja sad ima 20 fabrika za preradu ljekovitog bilja, pa većina našeg bilja ilegalno završava u Albaniji i dalje ide na tržište SAD i sta i nezagađena tako da naši plodovi mogu lako da dobiju organski sertifikat i kao takvi da idu za izvoz u Evropu, ali se mora raditi na edukaciji berača, da ne dođemo u situaciju, karakterističnu poslednjih godina, da devastiramo borovnicu neplanskim branjem i branjem prije pune zrelosti. Da pomenem samo neke, koji se mogu uspješno plantažno gajiti i sakupljati: borovnica, šumska jagoda, malina, kupina, drijen, divlji nar, šipurak, kleka, džanarika, lijeska i još oko 15 vrsta za koje smatramo da mogu uspješno da se prerađuju i izvoze. Naravno, cilj naše kompanije nije samo izvoz sirovina, nego i finalizacija proizvoda, čemu smo posvetili posebnu pažnju, jer, kao farmaceutska kompanija, vidimo da je budućnost farmacije u proizvodnji ljekova na bazi prirodne supstance. To je i sadržaj II faze naše fabrike u Kosiću pored Danilovgrada, gdje je predviđena izgradnja linije za preradu ljekovitog bilja i nadamo se njenoj realizaciji u skorijoj budućnosti. Glasnik: Već ste pomenuli sredstva neophodna za dalji razvoj ovog biznisa, a koliko ste novca do sada investirali? Broj 11 Novembar 2014.

47 47 M. Popović: Plantažni uzgoj, otkup i prerada ljekovitog bilja bi se odvijali na dva lokaliteta: U Kosiću Bjelopavlićima i u Murinu Plavska opština. U Kosiću bi se intezivnije prišlo razvoju ovog biznisa nakon završetka II faze koja bi, u pravom smislu riječi, bila značajan impuls plantažnom gajenju u Bjelopavlićkoj ravnici, i ne samo njoj, i otkupu ljekovitog bilja i šumskih plodova sa prirodnih staništa. Gašenjem dva u Crnoj Gori, veoma uspješna preduzeća Bar Bilje i Risan Bilje, ukazalo je na činjenicu - o neiskorišćenosti prirodnih resursa u Crnoj Gori i nepostojanju jasnih pravaca razvoja. Pored značajnog ekonomskog potencijala, aktiviranje ove oblasti bi doprinijelo i upošljavanju značajnog broja stanovništva i demografskoj stabilizaciji ruralnog dijela Crne Gore, posebno njenog sjevera. Sredstva koja bi bila potrebna za ovaj dio u Kosiću, kao i sredstva potrebna za podizanje nivoa opremljenosti u Murini sadržana su u jal Crne Gore čemu posvećujemo, a i posvetićemo još veću pažnju, tako da je realno očekivati da će se u bliskoj budućnosti, možda, i Crna Gora prepoznavati po značajnijem korišćenju ovog raznovrsnog i kvalitetnog biljnog potencijala u farmaceutskoj industriji. Ovo naše ubjeđenje je zasnovano na dosada ostvarenim kontaktima sa partnerima iz Njemačke (i ne samo njima) koji su konkretni u svojim zahtjevima u pogledu biljnih kultura i koji su spremni da pored davanja sadnog materijala daju i odgovarajuće agro-tehničke instrukcije u toku sadnje i branja. Ne možemo reći da ne postoji interesovanje drugih poslovnih ljudi i subjekata iz Crne Gore za ovaj biznis, ali do sada nema organizovanijeg i značajnijeg uključenja nekog od njih. Glasnik: Koje ljekove ćete proizvoditi? M. Popović: Kao što smo naprijed istakli, proizvodnja ljekova je u svakoj državi od strateškog značaja. Polazeći od toga FARMONT se opredijelio za ovu veoma zahtjevnu proizvodnju, kako u pogledu ukupnoj investiciji predviđenoj za II fazu. Do sada je u zemljoradničku zadrugu Murino uloženo preko eura. Značajna sredstva je FARMONT sam uložio. Drugi dio sredstava bila su od CKB i sredstva MIDAS-a Glasnik: Hoće li Crna Gora u budućnosti biti prepoznata i po proizvodnji medikamenata i drugih preparata na bazi prirodnih supstanci. Je li Vam poznato da li ima interesovanja drugih poslovnih ljudi da se uključe u ovaj biznis? M. Popović: U Evropi i svijetu nije nepoznato da je prostor Crne Gore, zahvaljujući svom raznovrsnom prirodnom ambijentu, gdje se primorski i kontinentalni klimati višestruko prepliću, bogat raznovrsnim biljnim vrstama sa posebnim naglaskom na veoma visok procenat aktivne prirodne supstance u njima. Ova osobina daje mnogim kulturama sa ovog područja posebnu vrijednost i značaj (žalfija, borovnica, smilje, lipa, jagorčevina, sremuš, iva, šipurak, drenjina itd ) U FARMONT-u smo ubijeđeni da u plantažnom gajenju, otkupu i preradi ljekovitog bilja i šumskih plodova leži značajan potenciispunjavanja standarda, tako i u pogledu kadra. Ustvari, FARMONT kada počne sa proizvodnjom postaje jedini proizvođač široke palete ljekova u Crnoj Gori. Predviđena proizvodnja će obuhvatiti pet grupa ljekova i 40 naziva (različiti oblici i jačina): analgetici i antipiretici, antiinflamatorni i antireumatski ljekovi, ljekovi za digestivni trakt, za kardiovaskularni sistem, i antiinfektivni ljekovi za sistemsku primjenu. Na ovaj način FARMONT će svojom proizvodnjom značajno doprinijeti - stabilnijem snadbijevanju ljekovima crnogorskog zdravstva. Glasnik: Kao što ste pomenuli imate plantaže aronije i tu ste se dokazali uspješnim. Predstavite čitaocima Glasnika i taj Vaš posao. M. Popović: Kompanija FARMONT je godine privatizovala Zemljoradničku zadrugu Murino, čije imanje se prostire na skoro m2, sa objektom zadruge od 800 m². Zatekli smo zapušteno zemljište i objekat, jer se tu 20 godina ništa nije radilo. Krenuli smo sa adaptacijom objekta, radom i u dogovoru sa stručnim ljudima, odlučili smo se za gajenje aronije i maline, sa orijentacijom na Novembar Broj 11

48 48 organsku proizvodnju, jer smatramo da je budućnost poljoprivrede Crne Gore upravo u organskoj proizvodnji hrane. Prvu plantažu aronije u Crnoj Gori bojažljivo smo zasadili godine, na prostoru naše Zemljoradničke zadruge. Ubrzo se potvrdilo da je zemljište idealno za uzgoj ove biljne vrste. Investirali smo u opremu za navodnjavanje, iskopali dva bunara, ogradili cio prostor. Investicije su se nastavile, sa povećanjem površina pod aronijom i malinom, kao logičan slijed događaja. Investirali smo u objekat zadruge prvo, adaptacija objekta (elektro i vodovodna instalacija, krov...), instalirali jednu hladnjaču i sušaru, a potom, u skladu sa razvojnom politikom firme, investirali u još dvije hladnjače za skladištenje voća, tunel za zamrzavanje, aronije i maline i drugog voća kao i u manipulativnu komoru. Povedeni našim primjerom, mnogi poljoprivrednici iz Berana, Andrijevice, Plava i iz drugih krajeva Crne Gore, su se odlučili upravo za organski uzgoj aronije, što nas je podstaklo da sa njima formiramo nacionalno Udruženje proizvođača i prerađivača aronije Crne Gore, koje sad okuplja preko 60 proizvođača aronije. Svim članovima pružamo stručnu pomoć, jer imamo agronoma, experta za uzgoj ove, po mnogim istraživanjima, veoma ljekovite voćne vrste. Naravno, naša Kompanija neće se tu zaustaviti, jer dalji planovi obuhvataju - nabavku linije za proizvodnju sokova, čime se nadamo da će naš, domaći sok od aronije, i drugih vrsta, svojim kvalitetom, dijelom, zamijeniti uvozne sokove i da će ljudi u Crnoj Gori početi da prepoznaju i više koriste crnogorske proizvode u svojoj ishrani. Trudićemo se da proširimo paletu naših proizvoda, za koje se nadamo da će, zbog svog kvaliteta, naći mjesto kako na domaćem, tako i na inostranom tržištu. dugom preko 100 godina. Ova forma podrške razvoju poljoprivrede se pokazala kao izuzetan stimulans sa veoma malim procentom loših kredita oko jedan odsto!!! Poznato je da se bez finansiranja razvoja malih gazdinstava, koja su inače karakteristika crnogorske poljoprivrede, ne može računati na ozbiljniji razvoj poljoprivrede. Mala gazdinstva, koja su osiromašena, iz svojih sredstava ne mogu praviti ulaganja u podizanju zasada ili proširenju stada, a sa svojom imovinom su neprihvatljiva za banke. U tom slučaju Agrarni garantni fond igra presudnu ulogu i pruža šansu malim gazdinstvima da ulažu i razvijaju svoj biznis. Glasnik: Ako bi željeli da komentarišete i nešto što Vas nijesmo pitali molim Vas da to učinite. M. Popović: Želim da istaknem one čija je pomoć FARMONT-u bila dragocjena u dosadašnjoj realizaciji ovog zahtjevnog Projekta: - Preko BAS Programa, Evropska banka za rekonstrukciju i razvoj je sa polovinom sredstava finansirala izradu Fizibiliti studije i Biznis plana, koji su zadovoljili njihove najstrože kriterijume. - Investiciono razvojni Fond sa i Crnogorska komercijalna banka sa eura su, pored FARMONT-a, učestvovali u zatvaranju finansijske konstrukcije I FAZE u iznosu od 1.2 miliona eura. - Želim takođe da istaknem veoma pozitivnan odnos prema projektu Lokalne uprave Danilovgrad, kao i podršku od strane resornog Ministarstva zdravlja, Agencije za ljekove CG (CALIMS) i Republičkog fonda zdravstva. Naravno, pored ostalog angažovanje i podrška porodice su od presudnog uticaja da se danas u FARMONT-u sa optimizmom gleda u budućnost. Glasnik: Kakav je poslovni ambijent u Crnoj Gori za razvoj privatnog biznisa? M. Popović: Poslovni ambijent za razvoj privatnog biznisa u Crnoj Gori se stalno unapređuje raznim mjerama Vlade Crne Gore u smislu stvaranja što šire baze privrednih subjekata, privlačenja stranih investicija i samim tim stvaranja povoljnijih uslova za veću uposlenost u Crnoj Gori. Međutim, i pored evidentno relaksiranijeg poslovnog ambijenta u odnosu na prethodni period, predstoje brojne smetnje, za što efikasniji razvoj biznisa u Crnoj Gori. Pomenimo samo neke: sporost administracije u fazi registrovanja privrednih subjekata, prilikom dobijanja raznih dozvola, saglasnosti, itd ; zakon o dužničko-povjerilačkim odnosima predstavlja značajnu smetnju privrednim subjektima u ulozi povjerilaca i njihova potraživanja čine nesigurnim i dugoročnim; bankarski sistem u Crnoj Gori karakterišu visoke kamate kao i cijene njihovih usluga, veoma nestimulativna investiciona politika od visine kamata do višestrukog obezbjeđenja povrata investicije (tzv kolateral) ; u prometu ljekovima i medicinskim sredstvima u apotekama, neophodno je izjednačiti osnove privređivanja privatnog i državnog sektora. U dijelu poljoprivredne proizvodnje ima veliki broj pitanja koja već duži vremenski period opterećuju uslove privređivanja poljoprivrednih proizvođača. Tu bih prije svega pomenuo nepostojanje Agrarnog garantnog fonda, kao evropske tekovine sa tradicijom Broj 11 Novembar 2014.

49 49 Momcilo Popovic, the manager and owner of the company FARMONT An optimistic view of the future Farmont is a family enterprise which has seen a constant development in less than fifteen years of its existence. Their success has reflected on the increase of turnover and range of products, investments in the development, extended activities and employment of over forty employees in comparison to the starting figure of five. It is our impression that the most important generator of success in this business is the fact that the owner, Momcilo Popovic, has always had a clear vision how and where to go forward in business. Glasnik: Could you, please, present your enterprise? We know that it is a family business. You have spent many years in trade of medicines and then you decided to start with their production. You have opted for the production, which is a much more difficult but also a more valuable and challenging road. Why? M. Popovic: I will start with the why. Before the founding of FAR- MONT in 2001, I had worked for ten years in the trade of medicine business and I had noticed that there was a significant space for work, given the fact that for a long time there were many foreign suppliers in Montenegro. However, since the very start of my own business, I have had an idea for my company to grow into a producer of medicine. The production of medicine in Montenegro was done by the companies Galenika and Hemofarm only with a limited production programme, while the market experienced a notable lack of a wide range of medicines, and the produciton of medicine is of strategic interest for any state. In its fifteen years of existence the company has achieved positive business results with a growing annual turnover of up to 15%. The placement of products is now directed at domestic market and, the receipt of the GMP certificate, has also opened new opportunities for the export of medicines. Novembar Broj 11

50 50 I also had an important, if not the crucial, family motive. Besides my wife, my daughter and son finished the Pharmaceutical Faculty and I believed that I could help them to stay and work in Montenegro and to be engaged in this business. I opted for the establishment of my own company, where I hired them when they finished the faculty. They started to work, to specialize and to contribute to the development of the business. It is for sure that without this dimension it would be impossible to start the production process and to realize such a demanding project, important not only for FARMONT but for Montenegro as well. Besides, at the very start of my engagement at the Montenegrin Planning Institute I got acquainted with the quality and types of herbs and wild fruits and the importance of this Montenegrin natural resource which has not been used sufficiently and correctly for quite a long period of time. In the presentation of my company, it is important to say that last year we changed our location for the third time. Now we are located at the village Kosic, near Danilovgrad, of the floor area of 12,500 m2 and cca 1,000 m2 of business premises Phase I, where the conditions have been met for a modern distribution center and the secondary production of medicine. herbs and wildfruits. Apart from the already realized Phase I a modern distribution center and secondary production of medicine, the groundwork has been completed for the whole project of 6900 m2, as well as for the supporting infrastructure, transformer station, generator, bio-filter, the third lane, etc. We have obtained the licence for production from the relevant state organ. After this we have prepared and passed the audit by an American company a strategic partner in the production process. This has created conditions for the start of the test production. During the test production we will be inspected to obtain the highest GMP standard for the production of medicines and then FARMONT will be able to start with the planned secondary production of medicines. Speaking about the primary production of medicines, it is related to the realization of the Phase II of the project. In this respect, we have ongoing intensive talks to provide the means of production. FARMONT owns the cooperative farm Ekofrut (cca 100,000 m2 with the cooling rooms and a drier), in Murino, near Plav, which is considered as one of the most successful privatizations in the north of Montenegro. At the Titex premises, the previous location of FARMONT, we organized Galen production. Glasnik: How did you start? How many employees do you have? What are your business balances, market and business orientation? M. Popovic: FARMONT M.P. d.o.o. was founded in At the beginning it had only five employees. The enterprise is engaged in the wholesale and retail sale of medicines in two pharmacies, trade in medical devices, production of wild fruits (aronia and raspberry), purchase of herbs, secondary production of medicines, Galen production and various services in the pharmaceutical domain at the domestic and foreign markets. Today FARMONT has forty full-time employees, most of them with faculty diplomas or specialized in certain areas, and seven to nine associates per month on Service Contracts. Since its establishment to this date business balances have been positive each year with the growing annual turnover of 10%-15% The company s activities mainly focused on domestic market. When we finish the test production of medicines and obtain the GMP certificate, we will receive the opportunities for the export of medicines. When it comes to herbs and wildfruits, the conditions for their purchase, processing and placement on the domestic and foreign market already exist. Glasnik: You have already realized the secondary production of medicines while the primary production is still in the initial phase. Could you tell us more about it? M. Popovic: As it has partly been communicated in the previous replies, FARMONT is in the phase of the realization of a very demanding project production of medicine and processing of Glasnik: May I notice that the second phase of this project is especially important because it plans the start of the primary production of medicine as well, based also on the natural ingredients, mainly from the herbs which grow in Montenegro. Your activities are in line with the modern achievements in the pharmaceutical industry, which is something that should be praised. When should it start? Who would be your customers? How costly is this production? M. Popovic: I agree with what you said in your question regarding the Phase II of this project, which also plans the primary production of medicines and processing of herbs and wildfruits mainly from Montenegro. Phase II is really important for FARMONT to round up our plans and to better use all potentials created by the Phase I. However, for the sake of precision, the future primary production of medicines will not refer only to the production based on natural ingredients, although we will pay a lot of attention to it in order to Broj 11 Novembar 2014.

51 51 monitor the current trend in the development of the pharmaceutical industry in the world and in order to make the best use of the really important and versatile potential of Montenegrin herbs. The needs of Montenegro have been identified as the needs for a wide array of generic products which active ingredients are not of natural but of chemical origin. In any case, this is something that will be favored by FARMONT. Primary production could start upon the closure of the financial structure for the completion of Phase II. We have many ongoing negotiations with the potential investors and strategic partners. However, despite the absolutely positive direction of the talks, their completion is unpredictable from the aspect of their dynamics. The planned investments for Phase II amount at cca 10,000,000 Eur. possess the highest percentage of active substances in Europe. I am not sure if the general public knows that in the last 110 years the USA only used the common sage from Montenegro. We used to be on top of the list by the export of herbs in Europe. We had an annual export of cca tons. Unfortunately, due to the disintegration of the FRY and unsuccessful privatizations of the enterprises Export bilje Risan and Bar bilje, Albania has overtaken the leading position. One of the reasons for this is a bad control of herbs from Montenegro. The Albanian processing industry is now in the expansion. They have 20 herb processing factories and the majority of our herbs ends up in Albania illegally and further on the USA and EU markets but as an Albanian product. The company FARMONT has decided to bring Montenegro back to where it belongs on the world market of herbs and it has seriously launched this responsible task with an aim to preserve Montenegrin natural resources and to motivate Montenegrins to get back to this industry by establishing plantations and collecting herbs The production would be aimed primarily at the domestic market. However, since it will satisfy all required world standards for this area, it could be directed at neighbouring markets as well, with which FARMONT already has developed business relations. Glasnik: The purchase of herbs and wildfruits, big and important natural resources of Montenegro, is a real business move because most of our wealth has been decaying for years. I suppose that you are well-informed about the types and quantities of herbs and wildfruits in Montenegro and I would like you to tell us something about it, since we know that our fruits and herbs are of exquisite quality. M. Popovic: You are right. And you should be aware that there are over 2850 plants in Montenegro, of which 40 are endemic species. The company has found its pharmaceutical economic interest for cca 260 species. Montenegro is recognized in Europe and in the USA not only for the versatility of herb species but also for the fact that its herbs and wildfruits, which used to be the source of income for many families. There are many species of Montenegrin herbs which deserve our attention, both for cultivation and collection: common sage, gentiana, dwarf everlast, thymus, yarrow, elder, Common St John's wort, wormwood, Solidago virga aurea, rosemary, ivy, Vitex agnus castus, bearberry, lime tree and cca 50 other very healthy species, both in pharmaceutical and medical terms. When it comes to wildfruits, given that Montenegro does not have heavy industry, especially in the north, the habitats are completely clean and unpolluted, which means that our fruits can easily obtain the organic certificate and thus be exported in Europe. However, we need to work on the education of the fruit pickers so that we do not find ourselves in the situation characteristic for the recent years that our whortleberry has been devastated by unsystematic picking or picking before the full maturity of the fruit. Let me mention some of the fruits which may be cultivated on Novembar Broj 11

52 52 plantations: whortleberry, strawberry, red raspberry, blackberry, dogwood, pomegranade, dog-rose, juniper, prunus cerafera, common hazel and cca 15 species which we believe could be processed and exported. The aim of our company, of course, is not only to export raw materials but also to make ready made products, to which we pay special attention, because as a pharmaceutical company we see that the future of this industry lies in the produciton of medicine based on the natural ingredients. That is the content of the Phase II of our factory in Kosic, near Danilovgrad, which plans the construction of the plant for herb processing, and we hope for its realization in the near future. Glasnik: You have already partly mentioned the funds necessary for further development of this business. How much money have you invested so far, how have you provided it, by taking a loan or...? M. Popovic: The cultivation at plantations and the processing of herbs would be organized on two locations: in Kosic Bjelopavlici and Murino the municipality of Plav. The activities in Kosic would be intensified following the completion of the Phase II, which would present a significant impulse to the cultivation on plantations in the Bjelopavlici valley and wider, as well as to the purchase of herbs and wildfruits from natural habitats. The closing of the two very successful enterprises in Montenegro, Bar Bilje and Risan Bilje, pointed at the unused resources in Montenegro and the lack of clear development plans. Apart from the significant economic potentials, the activation of this area would contribute to the significant new employments and demographic stabilization of the rural part of Montenegro, especially its north. The necessary funds for the segment in Kosic and for the purchase of new equipment in Murino are included in the overall investment plan for Phase II. who have expressed concrete requirements when it comes to herb cultures and who are ready not only to provide planting materials but also agro-technical instructions in the planting and picking process. We cannot say that there is no interest for this business of the business people and entities from Montenegro. However, no organized or significant involvement of any of them has been recorded so far. Glasnik: Which medicine will you produce? M. Popovic: Like we emphasized before, the production of herbs is of strategic significance for each state. Starting from this, FAR- MONT has opted for this very serious production, both from the point of view of its standards and the staff. Actually, when it starts production, FARMONT will be the only producer of a wide array of medicines in Montenegro. The planned production will include five groups of medicines and 40 names (different forms and intensities): analgesics and antipyretics, antiinflammatory and antirheumatic drugs, medicine for digestive tract, for cardio-vascular system, antiinfection drugs for system use. This way FARMONT s production will contribute to the more stable supply of the Montenegrin health system with medicine. Glasnik: As you say, you have the plantations of aronia and you have achieved success in this segment of the business. M. Popovic: In 2007 FARMONT privatized the cooperative farm Murino which takes up the floor area of 100,000 m2, with the facilities of 800 m². At the moment of the purchase, everything there was ruined because nothing had been done there for 20 years. We started with the reconstruction of the facilities and, after the consultations with the experts, we have opted for the cultivation of So far we have invested 1,5 million Eur in the collective farm in Murino. A significant part was invested from FARMONT s own funds while the rest came from the CKB loan - 150,000 Eur and from MIDAS funds 70,000 Eur. Glasnik: Will Montenegro be recognized by the production of medicines and other herb based products in the future? Do you know if other business people are interested to get involved in this business? M. Popovic: Thanks to its versatile natural environment and the mingling of coastal and continental climate, Montenegro is well- -known in Europe and the world for its variety of herbs with an accent on a high percentage of active substances in them. That is why many cultures from this region have special value and significance (sage, whotleberry, dwarf everlast, lime tree, primrose, wild garlic, willow, rose hip, dogwood, etc.). We in FARMONT believe that Montenegro has a significant potential for the cultivation and processing of herbs and wild fruits and we will pay more attention to it. Therefore, it is realistic to expect that in the near future Montenegro may be recognized by a more significant use of versatile and quality herb potential in the pharmaceutical industry. We base this belief on the contacts achieved so far with the partners from Germany (and not only with them) Broj 11 Novembar 2014.

53 53 aronia and raspberry, with the orientation to organic production, because we believe that the future of Montenegrin agriculture lies in the organic produciton of food. In 2008, we timidly planted the first plantation of aronia in Montenegro at the land belonging to our cooperative farm. It soon became clear that the land is ideal for the cultivation of this type of fruit. We invested in our irrigation equipment, dug two wells and enclosed the land. As a logical sequence, we continued with the investments and extended the plantations of aronia and raspberry. We invested in the reconstruciton of the facilities (electrical and water installations, roof...). Then we installed a cold storage room and a drier and then, in line with the development policy of the company, we invested in two more cold storage rooms for fruits, a freezing tunnel for aronia, raspberry and other fruits. Following our example, many farmers from Berane, Andrijevica, Plav and other parts of Montenegro have opted for the cultivation of aronia, which has motivated us to establish a national Association of Aronia Producers which now has 60 members. We provide professional assistance to all members because we have an agronomist, an expert for the cultivation of this very healthy type of fruit, in the opinion of many people. Of course, our company will not stop here because our further plans include the installation of the fruit production plant. With the quality of our products we hope to replace the imported juices with the domestic ones (aronia and other juices). We also hope that the people in Montenegro will start recognising and using more Montenegrin products in their everyday diets. We will try to extend the range of our products and we hope that, due to their quality, they will find their place both on the domestic and foreign market, respectively. Glasnik: What is the business climate in Montenegro for the development of private business? M. Popovic: The climate for the development of private business in Montenegro has constantly been improving by the introduction of various measures by the Government of Montenegro. The aim of these measures is to create a comprehensive database, attract foreign investments and thus create favourable conditions for opening of new jobs in Montenegro. However, despite the obviously more relaxing business climate in comparison to the previous period, there are numerous obstacles for the more efficient development of business in Montenegro. Let me mention only some of them: slow administration in the registration process of economic entities, issuing licences, approvals, etc. Also, the law on creditor debtor relations presents a significant obstacle for creditors as it allows that their claims may not be taken into consideration and that the process may last too long. The banking system in Montenegro is characterized by high interest rates and costly services. The investment policy is very dissimulating from the interest rate to the multiple security of the return of investment (the so-called collateral). In the trade of medicines and medical devices at the pharmacies, it is necessary to set up equal conditions for the private and state sector. In the segment of agriculture, there is a great number of issues which have affected the working conditions of farmers for quite some time. First of all, I would like to mention that Montenegro does not have the Agrarian Guarantee Fund, which has been a European heritage for over 100 years. This type of support for the development of agriculture has proved as an exquisite stimulus with a very small percentage of bad loans cca 1%!!! It is widely known that without financing of small households, which are the main characteristic of Montenegrin agriculture, one cannot count on a more serious development of agriculture. Small households have become poor and they cannot investment their own funds in the extension of cultivated land or purchase of new cattle. In addition, a very dissimulating their property they are still unacceptable for banks. In such cases Agrarian Guarantee Fund plays a crucial role and gives a chance to small households to invest and develop their business. Glasnik: If you would like to make any comments or add something we did not ask, please feel free to do it. M. Popovic: I would like to emphasize THOSE who provided valuable assistance to FARMONT in the realization of this demanding Project: - The European Bank for Reconstruction and Development via BAS Programme, has provided 50% of the funds for the Feasibility and Business Plan, which satisfied their strictest requirements. - The Investment Development Fund with 210,000 and the Crnogorska komercijalna banka with , along with FAR- MONT, participated in the closure of the financial structure of the Phase I which amounted at 1.2 million. - I would also like to emphasize a very positive attitude towards the project expressed by the local authorities of Danilovgrad, as well as the support of the Ministry of Health, Agency for Medicines and Medical Devices of Montenegro and the Republic Health Insurance Fund. Of course, the engagement and support of my family are of crucial importance for the fact that FARMONT today has an optimistic view of the future. Novembar Broj 11

54 54 Alibaba dolazi u Srbiju Najpoznatiji svjetski sistem elektronskog poslovanja Alibaba uskoro će se i praktično pozicionirati u Srbiji. Ekonomski savjetnik ambasade Kine u Beogradu Zhu Lianqui rekao je da Kina namjerava da otvori centar za elektronsko poslovanje u Beogradu ili okolini, iz kog bi se pokrivao čitav region jugoistočne Evrope, u čemu očekuje institucionalnu podršku Privredne komore Srbije i Privredne komore Beograda. U ovom centru bili bi izloženi uzorci robe koja bi mogla da se preuzme odmah u manjim količinama, a u većim da se naruči preko interneta, objasnio je on. Precizirao je da bi se u ovom centru pravili kupoprodajni ugovori, a plaćanje obavljalo preko trećeg pravnog lica kao garanta koji bi novac prosleđivao dobavljaču tek kad kupac potvrdi da je zadovoljan isporukom, čime bi se eliminisali rizici. Kineski amdasador je takođe kazao da se kompanija Alibaba sada nalazi i na berzi i da je rekord u elektronskom prometu robe u Kini oboren 11. novembra kada je premašio nekoliko desetina miliona juana, a 90 odsto kupovina na ovaj način su obavile žene. nika, u naselju Igros. Akvizicija prehrambene kompanije s prepoznatljivim brendom bakina tajna«i paletom proizvoda vrhunske kvalitete predstavlja pojačanje brendiranog asortimana Atlantik grupe i dodatni impuls u internacionalizaciji poslovanja u očekuje se ukupan promet ove kompanije od osam miliona eura. Asortiman Foodland-a prisutan je u više od 20 zemalja, a oko trećine ukupne proizvodnje izvozi se na tržišta izvan regije (zapadnoevropsko, američko, australijsko, rusko, japansko). Bakina tajna nudi džemove, slatko i sokove od jedinstvenog lokalnog voća - bilo divljih kupina, jagoda, drenka ili koprive, stopostotne sledljivosti i pripremljene na domaći način. Krunski dijamant svakako je domaći ajvar koji su kao delikates prepoznali svjetski prehrambeni trgovački lanci poput švedskog Coop-a, australijskog Woolworths-a ili americkog Roš-a, pa premium trgovci kao što su francuski Lafayette i Le Bon Marche, švicarski Globus, švedski Hemkop, britanski Selfridges, ruska Azbuka Vkusa, americki Fairway ili japanski Freshay. Foodland je prema podacima Agencije za privredne registre u imao prihod nešto veći od 10 miliona eura. Dobit je iznosila oko eura. Po pisanju T-portala, preduzeće je visoko zaduženo, i to prema finansijskim institucijama: kratkoročne obaveze su veće od sedam miliona eura, a dugoročne iznose oko milio i po eura. Zaduženost je takođe dvostruko veća od kapitala što upućuje da kompaniji hitno bila potrebna dokapitalizacija ili jak strateški partner. Raste BDP Slovenije Region vijesti Hrvatska Atlantic grupa je preuzela kompaniju Foodland sa sjedištem u Beogradu i proizvodnim pogonima u podnožju Kopaotrećem kvartalu je rasla stopom od 3,7 odsto, što je najviše od početka ekonomske krize, naveo je statistički zavod. U godini BDP Slovenije je pao 1,1 odsto, u odnosu na 2012, ali je u posljednja tri mjeseca zabilježio prvi rast nakon dvogodišnjeg pada i recesije. Ove godine različite ustanove u Sloveniji najavljuju rast BDP-a u rasponu od 1,5 i 2,1 odsto, a vlada je ocijenila da se radi o posljednjoj godini recesije, uprkos prognozama o skromnim mogućnostima rasta naredne godine zbog situacije u širem okruženju i zoni evra. Ekonomsko raspoloženje u novembru na području evrozone nešto je poboljšano, a Evropska komisija ocjenjuje da indeks ekonomskog raspoloženja (ESI) u EU ostaje na niskom nivou. Agrar Srbije kaska za Evropom Hrvati kupili bakinu tajnu Bruto domaći proizvod Slovenije porastao je u trećem tromjesečju ove godine 0,7 odsto u odnosu na prethodni kvartal, dok je na godišnjem nivou veći 3,1 odsto, objavio je juče slovenački statistički zavod. To je četvto tromjesečje za redom sa rastom BDP-a, nakon što je do posljednjeg kvartala prošle godine osam uzastopnih kvartala bio u padu, prenio je portal Seebiz. Prema podacima slovenačkog statističkog zavoda, glavni pokretač privrednog rasta su i dalje izvoz i bruto investicije. Izvoz raste osmi kvartal zaredom i povećan je 6,8 odsto, dok je uvoz porastao 5,5 odsto. Dodata vrijednost u slovenačkoj privredi u Prosječna godišnja vrijednost proizvodnje poljoprivrednog gazdinstva u Srbiji iznosi evra, što je za više od četiri puta ispod vrijednosti prosječne ekonomske veličine poljoprivrednog gazdinstva u EU. Vrijednost proizvodnje poljoprivrednog gazdinstva u EU znosi evra. - Od ukupnog broja poljoprivrednih gazdinstava u Srbiji, kojih je , prosječna Broj 11 Novembar 2014.

55 55 godišnja vrijednost proizvodnje porodičnih gazdinstava je eura, a u sektoru pravnih lica i preduzetnika eura navodi se u publikaciji Republičkog zavoda za statistiku Srbije Poljoprivredna gazdinstva prema ekonomskoj veličini i tipu proizvodnje u Srbiji. Prosječnu ekonomsku veličinu poljoprivrednog gazdinstva u Srbiji dominantno opredjeljuje sektor porodičnih poljoprivrednih gazdinstava, jer on učestvuje sa 99,5 odsto u ukupnom broju poljoprivrednih gazdinstava. Najveći broj poljoprivrednih gazdinstava u Srbiji, njih 45,7 odsto, ima ekonomsku vrednost manju od eura, dok samo 0,3 odsto ukupnog broja poljoprivrednika ima godišnju proizvodnju od eura i više. Najveću prosječnu ekonomsku veličinu poljoprivrednog gazdinstva ima region Vojvodine sa eura, a najmanju region južne i istočne Srbije sa eura. Najbrži razvoj interneta u BiH Bosna i Hercegovina je prošle godine zabilježila najveći napredak u odnosu na sve evropske zemlje kada je u pitanju razvoj interneta, pokazalo je istraživanje Međunarodne telekomunikacione unije (ITU), prenosi Capital.ba. U ovom izvještaju predstavljenom u novembru koji važi za jedan od najkredibilnijih u svijetu, jer se na njegove nepristrasne rezultate oslanjaju svjetske vlade i finansijske institucije širom svijeta, stoji da je BiH prošle godine zabilježila pomak sa 74. na 69. mjesto, što znači da je ostvarila pomak od čak pet mjesta na rang-listi. - Bosna i Hercegovina spada u grupu zemalja sa najdinamičnijim razvojem, a u toj grupi se još nalaze Ujedinjeni Arapski Emirati, Fidži, Tajland, Oman, Katar, Bjelorusija i Gruzija - stoji u izvještaju. Preko tri milijarde ljudi koristi internet širom svijeta, a rast informaciono- komunikacione tehnologije (ICT) zabilježen je u skoro svakoj zemlji na svijetu, stoji u ovom izvještaju. - Posljednji podaci pokazuju da je korištenje interneta u konstantnom porastu, a tokom prošle godine zabilježen je porast od 6,6 odsto na globalnom nivou - navodi se u istraživanju. Tönnies gradi farmu svinja u Srbiji Najveći njemački proizvođač mesa Clemens Tönnies planira da u Srbiji zakupi do hektara zemljišta na kojem bi otvorio farmu svinja. On će u decembru posjetiti Srbiju i pogledati postojeće pogone, ali i pokušati da pronađe odgovarajuće zemljište za veliku farmu. U Srbiji trenutno ima samo 3,2 miliona tovljenih svinja, a Tenisova investicija će znatno doprineti povećanju stočnog fonda i istovremeno omogućiti otvaranje novih radnih mesta i razvoj poljoprivrede. Dogovor o izgradnji pogona za milion i po svinja postignut je nedavno tokom posete srpskog premijera Aleksandra Vučića Nemačkoj. Hrvatsku muči nezaposlenost Hrvatska sa više od ljudi na birou rada, spada među tri zemlje EU sa najvećom nezaposlenošću. Prema podacima s berze rada, posao nema ljudi, dok istovremeno ima samo slobodno radno mjesto. Rast broja nezaposlenih uzrokovao je završetak turističke sezone. Podaci za oktobar, koje objavljuje statistika te zemlje, pokazuju da je na berzi rada bilo evidentirano nezaposlenih ili više nego u septembru, prenose hrvatski mediji. Prema najnovijim podacima evrostatistke, u oktobru je Hrvatskoj za poslom tragalo ljudi, a stopa nezaposlenosti iznosila je 16 odsto. Veću stopu nezaposlenosti imale su Grčka i Španija, a najmanju Njemačka, i to 4,9 odsto, i Austrija - 5,1 odsto, prenose hrvatski mediji. Vojvođani voze traktore na zejtin Poljoprivrednici u Sremu masovno, umjesto euro dizela, u traktore sipaju jestivo ulje jer je dvostruko jeftinije, prenosi Radio televizija Vojvodine. - Jestivo ulje se sipa u rezervoar s gorivom u razmjeri pola ulja, pola euro dizela. I traktor ide super, nema problema čak ni pri oranju. Računica je jasna - rekao je poljoprivrednik Stevica Umetić za RTV. Njegov kolega iz sela Laćarak Predrag Popović dodaje da su na to primorani zbog starih, dotrajalih traktora. - Naši traktori imaju motore koji fabrički troše običan dizel, nekadašnji D-2, pa imaju i do 60 posto veću potrošnju kada se u njih sipa euro dizel - rekao je Popović. U mjestu Laćarak skoro svako gazdinstvo na traktor potroši najmanje 50 litara jestivog ulja. - U megamarketima nalazimo jestivo ulje za 82 dinara, a litra euro dizela je 160 dinara. Sve vam je jasno. Ko ima ruske traktore, on u rezervoar ulijeva i do 80 posto jestivog ulja. Jeftino će obaviti jesenje radove. Ne treba ljudima zamjerati - rekao je Umetić. Dosjetljivi poljoprivrednici kažu i kako će time uspjeti podići otkupnu cijenu suncokreta zbog veće potražnje jestivog ulja u prodavnicama, koje polako nestaje s polica mjesnih prodavnica. Novembar Broj 11

56 56 Investicija od 410 miliona eura Šar planina dobija najmodernije skijalište Radovi će početi na ljeto godine i trajaće 18 godina. Blizu 410 miliona eura biće uloženo u izgradnju skijališta Brezovica, 60 kilometara od Prištine, koje će, prema najavama, biti najmodernije na Balkanu. Skijalište se nalazi na sjeverozapadnoj strani Šar planine, na nadmorskoj visini od 900 do metara, prenosi agencija Anadolija. Predviđena je izgradnja više od 100 kilometara staza, 35 staza u prvoj fazi i 25 u drugoj, blizu 20 ski liftova i ostala potrebna infrastruktura. Radovi će početi na ljeto godine i trajaće 18 godina. U prvoj fazi se očekuje kompletno renoviranje već postojećeg skijaškog centra na Brezovici. Ukloniće se sve žičare i stari objekti i sve će biti novoizgrađeno. Predviđen je, takođe, početak izgradnje turističkog sela u kome će biti hoteli, restorani i nekoliko drugih pratećih objekata. Takođe će se raditi na širenju puteva, izgradnji parkinga, nabavci mašina za vještački snijeg i u sve to biće uloženo 165 miliona eura. Početkom godine biće izgrađene i predate na upotrebu prve žičare i staze. Ulaganje u Brezovicu omogućiće otvaranje više od radnih mjesta od kojih će više od 920 biti direktno uključeno u turistički centar, dok ostala mjesta uključuju proces izgradnje centra. Brezovica je data na koncesiju od 99 godina. Angažovana je Jill Jamieson, svjetski poznata ekspertkinja koja je dizajnirala zakonski i finasijski koncept davanja pod koncesiju u kombinaciji javno-privatnog partnerstva. Za Anadoliju je izjavila da je najprije uspostavila kontakte sa renomiranim kompanijama i organizovala konferencije u nekoliko država gdje je predstavila projekat Brezovice. - Bez sumnje ovo je bio težak projekat i pun izazova. Prvo smo promovisali ideju za privlačenje stranih investitora, jer su investitori bili skeptični. Stoga je privlačenje stranih investitora bilo jako teško i trebalo je da obezbijedimo dobru tendersku dokumentaciju koja štiti njihove interese - kaže Jamieson. Broj 11 Novembar 2014.

57 57 Evropska unija Podrška Strategiji za jadransku i jonsku regiju Povjerenik Hahn i povjerenica Damanaki pozdravljaju podršku evropskih čelnika u vezi sa Strategijom EU-a za jadransku i jonsku regiju. Čelnici EU podržali su Strategiju za jadransku i jonsku regiju (EUSAIR), koja promoviše blagostanje i rast u ovoj oblasti, povećava njenu privlačnost, konkurentnost i povezanost. Strategijom su obuhvaćene četiri države članice EU (Hrvatska, Grčka, Italija i Slovenija), uz Albaniju, Bosnu i Hercegovinu, Crnu Goru i Srbiju. S obzirom na to da sudjeluju četiri države zapadnog Balkana, Strategija bi trebalo da igra važnu ulogu u njihovom približavanju EU. - Podrška pružena Strategiji EU za jadransku i jonsku regiju ključni je događaj. Cilj je Strategije rješavanje zajedničkih problema te što bolje iskorišćavanje prilika koje dijelimo s našim partnerima na zapadnom Balkanu. Sada je na jadranskim i jonskim državama, regijama i dionicima na terenu da sarađuju na postizanju rezultata iz strategije. S radom bi trebalo započeti što je prije moguće. Uspjehom u jadranskoj i jonskoj regiji pridonijeće se blagostanju i sigurnosti čitave Evrope - rekao je Johannes Hahn, povjerenik Evropske komisije za regionalnu politiku. Evropska povjerenica za pomorstvo i ribarstvo Maria Damanaki izjavila je da je ovom strategijom jadransko-jonskim narodima pružena prilika da krizu ostavi iza sebe i čitavu regiju usmjeri prema budućem održivom napretku. - Našom strategijom plavog rasta već je pokazano da mora i okeani imaju potencijal za veliki ekonomski rast i otvaranje prijeko potrebnih radnih mjesta. Uvjerena sam da će ova makroregionalna strategija postati primjer za buduće inicijative u morskom bazenu te da će je mediteranske zemlje pratiti s interesom kazala je Damanaki. Strategijom EU za jadransku i jonsku regiju (EUSAIR), obuhvaćeno je oko 70 miliona stanovnika, utire se put za užu saradnju među državama članicama u četiri ključna područja: plavom rastu, povezivanju regije, kvalitetu okoliša i održivom turizmu. Na temelju iskustva postojećih makroregionalnih strategija za regiju Baltičkog mora, te dunavsku, EUSAIR osigurava okvir za mobilisanje i usklađivanje postojećih instrumenata finansiranja EU te pretpristupnih i nacionalnih instrumenata finansiranja sa zajednički utvrđenim strateškim ciljevima. Novembar Broj 11

58 58 Đorđije Džuverović, istaknuti crnogorski privrednik Ekonomski razvoj bazirati na realnom sektoru Broj 11 Novembar 2014.

59 59 Dalji razvoj ekonomije Crne Gore mora se temeljiti na razvoju realnog sistema i realne ekonomije u svim sferama privređivanja, shodno kretanjima evropske i svjetske ekonomije. Strateške privredne grane koje će činiti oslonac i stožer privrednog sistema Crne Gore su: turizam, energetika i poljoprivreda, uz punu podršku i razvoj novih informacionih tehnologija i informacionog sistema i permanentnog obrazovanja kadrova svih nivoa i obrazovanja. Ovako definisan dalji privredni razvoj Crne Gore nije sporan za nikoga. Ali, za njegovu realizaciju neophodno je vrijeme, nova znanja, dosledno poštovanje ekonomskih zakonitosti i njegovih postulata, poštovanje opšte zakonske regulaltive, striktno suzbijanje sive ekonomije, uvođenje nulte tolerancije za korupciju, mito i organizovani kriminal, što su uostalom i zahtjevi međunarodne - evropske zajednice, ali i dosljedan i koordiniran rad državnih institucija, tj. efikasna administracija i kompatibilna privreda, ocijenio je za Glasnik Đorđije Džuverović, uzorni menadžer koji je čitav radni vijek posvetio privredi i ekonomskom razvoju naše države. Poslovne odluke bazirao je na precizno osmišljenim projektima, a istančanim poslovnim refleksom vizionarski prepoznavao razvojne biznis potencijale. Najduže je radio u Rudniku uglja Pljevlja gdje je u fokusu njegove pažnje bio razvoj energetskog sektora, pa je pokretao i učestvovao u realizaciji mnogobrojnih istraživačkih projekata sa ciljem najoptimalnije i ekonomski najprihvatljivije valorizacije energetskih resursa. U to vrijeme Rudnik uglja je, sopstvenim sredstvima, kadrom i hrabrošću, realizovao kapitalni projekat - izmiještanje korita rijeke Ćehotine koji je, bezmalo, obezbijedio dolazećim generacijama rudara dalju uspješnu i uopšte moguću eksploataciju preostalih rezervi uglja u pljevaljskom basenu. Glasnik: Često Vas, sa razlogom, nazivaju rijetkom legendom crnogorske privrede. Možete li, za čitaoce Glasnika, da ukratko predstavite Vašu poslovnu biografiju, najznačajnija postignuća iz bogate 40-godišnje karijere kojim ste, opravdano, zavrijedili takav atribut? Đ. Džuverović: Prije svega dozvolite mi da Vam zahvalim na lijepim riječima u vezi sa mojim angažmanom u privredi Crne Gore, i da sa zadovoljstvom odgovorim na Vaša postavljenja pitanja. Cjelokupni radni vijek proveo sam u privredi. U svom dugogodišnjem profesionalnom i stručnom radu uvijek sam imao nepodijeljenu podršku kolega i zaposlenih u kolektivima u kojima sam radio, što me izuzetno čini srećnim, ostvarenim i zadovoljnim. Uz to, za svoj profesionalni rad dobio sam mnoga priznanja, između ostalih i od privrednih komora Crne Gore i SR Jugoslavije, što me čini posebno ponosnim. Svakako, ako su ova moja, meni veoma draga priznanja, došla u prave ruke - onda dozvolite da kažem da najveću zaslugu za to imaju moji profesori Mašinskog fakulteta u Beogradu, koji su me, ne samo uveli u tajne tehničkih nauka i struke, već naučili i usmjerili u stalnoj i istinskoj težnji ka pravim vrijednostima i racionalnom razmišljanju. Istinska im hvala za to. Preko 35 godina radio sam u Rudniku uglja Pljevlja, a ostatak radnog staža radio sam u ŠIK Velimir Jakić i Monteru Pljevlja. Počeo sam kao mašinski inženjer referent, u Velimiru Jakiću, a u penziju sam otišao kao predsjednik Odbora direktora Rudnika uglja. Radni vijek sam započeo sitnijim tehničkim inovacijama u drvopreradi koje su mi, pored prakse, dale i neophodno samopouzdanje, a potom i motivisale da radim na brojnim projekatima iz oblasti termo-tehnike, od kojih posebno izdvajam tzv. Prvi idejni projekat toplifikacije Pljevalja. U Rudniku uglja vodio sam Službu razvoja i investicija gdje sam sticao nova, veoma značajna pozitivna iskustva, a istovremeno se učio ne nekim negativnim, kojih je po prirodi stvari, u teškom rudarskom poslovanju moralo biti. Najveća iskušenja, ali primjereniji radni uspjesi u mojoj profesionalnoj karijeri, uslijedili su sedamdesetih godina, u vremenu kada je nastupila energetska kriza, a punu profesionalnu zrelost, da se tako izrazim, dostigao sam tokom devedesetih godina prošlog vijeka, kada je došlo do katastrofalnog raspada SFRJ, ratova u okruženju, hiperinflacije, međunarodnih sankcija i potpunog raspada privrednog sistema SFRJ. U to vrijeme bilo je potrebno mnogo hrabrosti, znanja, rada, strpljenja i organizacionih sposobnosti kako bi se održala proizvodnja, sačuvala imovina, stručni kadar i obezbijedio opstanak Rudnika uglja kao prosperitetnog preduzeća. Samo je izuzetno jak kolekiv, kakav je bio Rudnik uglja - stvaran u ranijim decenijama, u tom trenutku, mogao na optimalan način da odgovori izazovima opstanka i odoli takvim iskušenjima. Uostalom za takvu trvrdnju najbolji dokaz je to da se baš u tom vremenu u Rudniku uglja, sopstvenim sredstvima, kadrom i hrabrošću, realizovao kapitalni projekat - izmiještanje korita rijeke Ćehotine koji je, bezmalo, obezbijedio dolazećim generacijama rudara dalju uspješnu i uopšte moguću eksploataciju preostalih rezervi uglja u pljevaljskom basenu. Glasnik: Molimo Vas da se prisjetite vremena kada ste bili privredni rukovodilac. Kako se tada radilo? Što možete reći o tadašnjoj ekonomiji Crne Gore? Đ. Džuverović: Na početku moje profesionalne karijere godine uslovi za rad u privredi cijele zemlje bili su izuzetno kompleksni i teški, da ne kažem prilično primitivni. Nivo tehnoloških rešenja i sredstava rada, u tehničkom smislu, bio je na jako niskom nivou, tako da su zaposleni u neposrednoj proizvodnji imali izuzetno teške uslove rada. Doduše, i što je od posebnog značaja, kako je vrijeme odmicalo u privredna preduzeća dolazila su nova saznanja, novi - školovani kadrovi, uvođene nove tehnološke inovacije - što je za rezulat imalo povećanje proizvodnje, poboljšanje uslova rada kao i poboljšanje materijalnog položaja zaposlenih i njihovih porodica. Gradile su se nove fabrike, proizvodni pogoni te otvarala nova radna mjesta. Cjelokupna privreda opštine, Republike i države radila je punim kapacitetom, sve: energetika, metalurški kompleks, rudarstvo, drvoprerada, građevinarstvo, turizam, transport, trgovina i druge privredne djelatnosti. U društvenu svijest nekako se utkao radni entuzijazam. Bukvalno rečeno, utrkivalo se ko će dati veći doprinos povećanju društvenog proizvoda. Nažalost. U zadovoljstvu postignutim proizvodnim i društvenim rezultatima i mi privrednici kao i vodeće društvene strukture, nismo dovoljnu pažnju poklonili osnovnim ekonomskim zakonitostima privređivanja :produktivnosti, efikasnosti i kurentnosti na- Novembar Broj 11

60 60 ših proizvodnih usluga pa se i nije moglo krenuti u neophodnu privrednu reformu, što se pokazalo kao velika greška čije posljedice, nažalost, trpi i aktuelni privredni sistem Crne Gore. I to nije bilo ono najgore što je moglo zadestiti privredu i privredni sistem zemlje. Samo da podsjetim. Čitav privredni sistem, koji su mnoge generacije strpljivo i mukotrpno gradile tokom proteklih decenija, razoren je u periodu do godine, usled katastrofalne politike tadašnje Savezne vlade, kako sam i prethodno naglasio, dolazi do katastrofalnog raspada SFRJ, do krvavih ratova u neposrednom okruženju, uvođenja međunarodnih ekonomskih sankcija i razarujeće hiperinflacije. Nešto što se najgore moglo desiti privredi jedne zenlje. Dogodila se kastastrofa. Društveni proizvod smanjen je za preko 60 procenata. Prosječna plata, od 750 DM iz godine, smanjena je u za trideset puta, a prosječna penzija do 480 DM, za deset puta. U tako izuzetno složenom i teškom ambijentu bilo je neophodno izvršiti ekonomske reforme, što je po prirodi stvari objektivno gledano izuzetno težak posao, tim prije što je za dostizanje makro- -ekonomskih parametara i standarda iz godine, kako govori nauka, potrebno najmanje 30 godina mukotrpnog rada. Međutim, kako je to ipak konačna prošlost i kako je u poslednjoj deceniji načinjeno mnogo toga dobrog u revitalizaciji privrednog sistema i kako objektivno gledano Crna Gora raspolaže sa izuzetnim prirodnim i ljudskim potencijalima i resursima, a posebno nakon ulaska u Evropsku uniju, za mene lično, kao čovjeka i nekadašnjeg privrednika, nema nikakve dileme da će Crna Gora obezbijediti i to u veom kratkom vremenskom periodu uspješan i prosperitetan ekonomski razvoj i izgraditi zdrav privredni i društveno odgovorni sistem koji će uz sve to obezbijediti građanima Crne Gore daleko bolji standard života, a novim generacijama široke mogućnosti njegove dogradnje. Glasnik: Kako vidite ekonomske perspektive naše države? Đ. Džuverović: Dalji razvoj ekonomije Crne Gore, prije svega, mora se temeljiti na razvoju realnog sistema i realne ekonomije u svim sferama privređivanja i saobrazno kretanjima evropske i svjetske ekonomije. Novi proizvod i nova radna mjesta su nasušna potreba za zdrav privredni sistem Crne Gore. Strateške privredne grane koje će činiti oslonac i stožer privrednog sistema Crne Gore su turizam, energetika i poljoprivreda, uz punu podršku i razvoj novih informacionih tehnologija i informacionog sistema i permanentnog obrazovanja kadrova svih nivoa i obrazovanja. Mislim da ovako definisan dalji privredni razvoj Crne Gore nije sporan za nikoga. Ali, za njegovu realizaciju neophodno je vrijeme, nova znanja, dosledno poštovanje ekonomskih zakonitosti i njegovih postulata, poštovanje opšte zakonske regulaltive, striktno suzbijanje sive ekonomije, uvođe- nje nulte tolerancije za korupciju, mito i organizovani kriminal, što su uostalom i zahtjevi međunarodne - evropske zajednice, ali i dosljedan i koordiniran rad državnih institucija, tj. efikasna administracija i kontabilna privreda. Uspješno smo gradili širom Crne Gore - otvarali rudnike uglja, rudnike boksita, olova i cinka, gradili HE Pivu, TE Pljevlja, Željezaru, Aluminijski kombinat, Luku Bar i mnoge druge objekte. Postavlja se pitanje - Da li smo tada bili pametniji i imali više finansijskih sredstava? Sigurno nismo! Sada sigurno više znamo, a bez obzira na svjetsku ekonomsku krizu za dobre projekte lakše se dolazi do finansijskih sredstava. Treba nam dobra organizacija posla i jaka sprega države i privrednih društava. Glasnik: Saopštili ste u kojim djelatnostima i na kojim postulatima treba da gradimo ekonomiju naše države? A kada Vas pitamo koje je privredne projekte neophodno realizovati u energetskom sektoru - što bi kazali? Đ. Džuverović: Prije svega našu ekonomiju vidim kao održivu, razvojnu i ekonomiju u usponu, ali i sa određenim nedorečenostima i uslovljavanjem. Sačuvali smo jedinstven energetski sistem Crne Gore. Država je većinski vlasnik EPCG, a sa Italijom je zaključen Ugovor o polaganju podmorskog kabla od Italije do Crne Gore. Ovo su izuzetni preduslovi za dalji razvoj energetskog sektora i punu ekonomsku valorizaciju proizvodnje električne energije u Crnoj Gori. Strategijom razvoja energetike Crne Gore do godine, koju je usvojila Vlada Crne Gore definisan je dalji razvoj energetskog sektora, a Akcionim planom definisana je dinamika izgradnje energetskih objekata i način obezbjeđenja finansijskih sredstava. Prva verzija Strategije razvoja energetike Crne Gore urađena je i usvojena 2008, a Akcionim planom predvidjeno je da se drugi blok TE Pljevlja završi do god, a HE Komarnica do , godine. Dok u Crnoj Gori nisu sporni energetski potencijali, niti Strategija daljeg razvoja energetike problem je u izgradnji energetskih objekata u precizno definisanim terminima. Strategija energetike Crne Gore, po mom mišljenju, ima značajan nedostatak što ne tretira mogućnost izgradne HE Buk Bijela sa aspekta održivog razvoja i propisanih kritetijuma za izgradnju hidroelektrana Broj 11 Novembar 2014.

61 61 koji proističu iz Sporazuma o formiranju Energetske zajednice jugoistočne Evrope i Memoranduma o upravljanju vodama. Aktivnosti oko izgradnje HE Buk Bijela, po mom mišljenju, treba obnoviti. U cilju potpune zaštite tehničko-ekonomskih interesa energetskog sistema Crne Gore, a zbog, po mom mišljenju, loših finansijskih rezultata, slabih efekata smanjenja gubitaka u mreži i nedovoljnih investicionih ulaganja u odnosu na ugovorene parametre, Vlada Crne Gore treba da raskine Ugovor o upravljanju EPCG sa partnerom A2A. Siguran sam da bi simulalcija završnog računa iz jedne slične hidrološke godine, kada je domaći menadžment upravljao EPCG, i njegovo upoređenje sa završnim računom iz ili godine, kada je A2A upravljala EPCG, nedvosmisleno potvrdilo moje tvrdnje. Simuliranje završnog računa sastojalo bi se preračunavanjem ukupnog prihoda po sadašnjim cijenama električne energije od preko 10 centi po kilovatu, a rashodnu stranu treba uvećati sa inflaltornim karetanjem između dvije uporedne godine završnih računa. Glasnik: Insistira se s razlogom na ravnomjernijem regionalnom razvoju Crne Gore, a s tim u vezi fokus je na razvoju sjevera. Kako vidite privredni razvoj Pljevlja, gdje ste najviše radili, grada koji je svojevremeno, uz Nikšić, bio perjanica industrijske proizvodnje Crne Gore? Đ. Džuverović: Dalji privredni razvoj u Pljevljima mora se zasnivati na potpunoj tehničkoj i ekonomskoj valorizaciji prirodnih resursa sredine uglja, šumskog bogastva, poljoprivrednih potencijala i hidropotencijala rijeke Ćehotine. Za potpunu tehničku i ekonomsku valorizaciju raspoloživih prirodnih resursa neophodno je obezbijeditipovećanje i stabilniju proizvodnju uglja, izgradnju drugog bloka TE Pljevlja sa toplifikakcijom grada, racionalnu eksploataciju šumskog bogatstva, stavljanje u funkciju drvne industrije, prioritetno kompanije Vektra Jakić, obezbjedjivanje ljudskih resursa i intenzivno ulaganje u poljoprivredu, izrada investiciono-tehničke dokumentacije za izgradnju HE na rijeci Ćehotini i proizvodnju građevinskih materijala uključujući i cement na bazi cementnih laporaca. Realizacijom naznačenih projekakta otvara se mogućnost osnivanja malih i srednjih preduzeća, pratećih djelatnosti u proizvodnji uglja, električne energije, drvoprerade, građevinskih materijala, poljoprivrede i šumrstva. Glavni ograničavajući faktor za dalaji privredni razvoj Pljevalja je zagađenost vazduha, voda i zemljišta, koja dostiže dramatične razmjere. Neophodno je prethodno sanirati zagađenost čovjekove okoline i obezbijediti uslove za dalji održivi razvoj koji će garantovati zagađivanje čovjekove okoline u granicama propisanih normativa i standarda Evropske unije. Glasnik: U Pljevljima ste pored razvoja Rudnika, s pažnjom brinuli i o lokalnoj zajednici. Kako? Đ. Džuverović: Prirodni uslovi eksploatacije u Pljevljskom basenu su izuzetno složeni i teški. Izmještanjem korita rijeke Ćehotine stvoreni su ne samo uslovi za nastavak i povećanje proizvodnje uglja već i uslovi za prelazak odlaganja otkrivke na unutrašnje odlagalište, što će samo po sebi značajno ubrzati i olakšati radove na otrkrivci, a posebno smanjiti troškove proizvodnje uglja. Odnos uglja i otkrivke u pljevaljskom basenu je 1:4,5, a od početka eksploatacije uglja do danas ostvaren je približno 1:3 što znači da je buduća proizvdnja opterećena fizički i finansijski zaostatkom u otkopu otkrivke. Svesni činjenice da eksploatacija uglja i proizvodnja električne energije značajno degradiraju čovjekovu okolinu što negativno utiče na ukupan ambijent življenja u Pljevljima, Rudnik uglja od početka svoga rada izdvajao je značajna materijalna sredstva u cilju poboljšanja opšteg ambijenta življenja u Pljevljima. Izgrađeni su mnogi infrastrukturni objekti u gradu i selima, stambena naselja, gradski stadion, sportska dvorana, izvršena sanacija vjerskih objekata obje konfesije i dodjeljivana izdašna pomoć privrednim organizacijama. Posebna pažnja i pomoć prušena je u pogledu unapredjenja rada- zdravstvam školstva, kulturnih institucija, sportskih društava, huanitarnim organizacijama. Jednom riječju, podrška je pružena svim funkcijama i potrebama lokalne zajednice. Mislim da ovakav odnos prema lokalnoj zajednici nije trebalo mijenjati jer dobra saradnja energetskih subjekata i lokalne zajednice je preduslov za uspješno funkcionisanje i dalji razvoj energetsdkih subjekata. Novembar Broj 11

62 62 Jedan od glavnih zadataka Rudnika uglja Pljevlja je da obezbijedi sve pretpostavke da nakon završetka rudarskih radova u Pljevaljskom basenu izvrši potpunu tehničku i biološku rekultivaciju zemljišta i to u svemu prema odredbama Zakona o rudarstvu i koncesijama. Glasnik: Ocijenite značaj izgradnje drugog bloka Termoelektrane za pljevaljsku i crnogorsku ekonomiju. Da li je energetika po Vašem mišljenju osnov stabilnosti ekonomije? Đ. Džuverović: Izgradnja drugog bloka TE Pljevlja je od kapitalnog značaja za ukupan ekonomski razvoj opštine Pljevlja kao i energetskog sistema Crne Gore, ali je istovremeno i osnovni preduslov za dalji dinamičan razvoj ukupne privrede Crne Gore. Realizaciojom ovog projekta, ne samo da će se obezbijediti značajno povećanje društvenog proizvoda, nego i otvaranje novih radnih mjesta što je u ovom trenutku jedna od nasušnih potreba društva i možda jedan od najvećih prioriteta u pogledu društvene stabilnosti u narednom periodu, i to već u fazi njegove izgradnje, a potom i nakon poštanja objekta u rad. To je tema o kojoj država, ali i svi mi u njoj, moramo ozbiljno pristupiti i u cjelosti podržati realizaciju tog projekta. Jer, uloga i značaj izgradnje drugog bloka TE Pljevlja za energetski sistem Crne Gore je kapitalan i njegovom realizacijom se obezbjedjuje povećanje proizvodnje električne energije, čime se obezbjeđuje energetska nezavisnost Crne Gore, sigurnost sabdijevanja električnom energijom svih potrošača, optimalno upravljanje (tehničko i ekonomsko) hidro potencijalom Crne Gore, stvaraju se uslovi da EPCG može dati svim potrošačima ( uključujući i najviše potrošače) dobru ponudu sa finansijskog i sigrurnonosnog aspekta. Sa aspekta lokalne uprave izgradnja drugog bloka TE Pljevlja je takođe od kapitalnog značaja, jer nudi razrješenje nagomilanih ekoloških problema zagađivanja vazduha, vode i zemljišta koji sada dostižu dramatične razmjere i čine ukupan ambijent življenja u Pljevljima nepodnošljivim, dinamičan ekonomski i društveni razvoj opštine Pljevlja. Početak radova na izgradnji drugog bloka TE Pljevlja mora biti uslovljen istovremenim početkom radova na toplifikaciji grada Pljevalja, a puštanje drugog bloka u pogon mora biti uslovljeno puštanjem toplifikacije grada u funkciju, tim prije što je i izgradnja prvog bloka bila uslovljena, a nije realizovana, izgradnjom toplifikakcijskog sistema. Ovom prilikom moram istaći da je uočljiv, najblaže rečeno pasivan, odnos, A2A u odnosu na moguću izgradnje drugog bloka TE Pljevlja. U ovom slučaju, bez obzira na sve moguće konsekvence, kao manjinski vlasnik EPCG A2A ne može se postavljati iznad državnog interesa Crne Gore, što je evidentno i što je. Bar za mene, najveći razlog i potreba za raskid ugovora o upravljanju EPCG. Glasnik: Osvrnimo i na Vaš politički angažman - prokomentarišite Vaš doprinos ekonomiji Crne Gore iz poslaničkih klupa... Đ. Džuverović: Nikada nisam, posebno kao privrednik, imao potrebu i posebno interesovanje za političko angažovanje sve do momenta kada je, u periodu godine, došlo do raspada SFRJ, razaranja cjelokupnog privrednog sistema, ekonomskih sankcija, hiperinflacije, ratova u okruženju i srozavanja standarda građana na nvo pukog preživljavanja, kada sam kao čovjek osjetio potrebu, i smatrao se smatrao se obaveznim, da se otvoreno suprostavim politici koja je dovela do ovakvog stanja. Tada sam se uključio u politički život i aktivno se stavio na stranu onih koji su se zalagali za promjene. I to sam činio javno, na zborovima gradjana, u sredstvima javnog informisanja, lokalnim i državnim. Čak sam se u Pljevljima stavio na čelo partije i oko nje okupio mnogo pametnih, dobronamjernih i radnih ljudi koji su mnogo učinili kako za Pljevlja, tako i za državu Crnu Goru, na šta sam posebno, ovog puta i kao čovjek i kao Pljevljak posebno ponosan. Iz poslaničkih klupa nastupao sam sa istim temama i načinom kao i u Privrednoj komori Crne Gore. Zalagao sam se za ubrzanje ekonomskih reformi, stabilaizaciju i unpređenje privrednog sistema države, stvaranje zakonskih pretpostavki za dobar poslovni ambijent, očuvanje cjelovitosti energetsksog sistema Crne Gore, programirano povećanje cijena električne energije i uglja do nivoa koji obezbjeđuje ekonomsko poslovanje energetskih subjekata, poštovanje principa održivog razvoja i dostizanje nivoa zagađenosti čovjekove okoline saglasno normativima i standardima Evropske unije i stvaranje uslova za energetsku nezavisnost Crne Gore. Poliitika koju je simbolizovao Slobodan Milošević dožijela je poraz, ali nažalost, negativne posljedice te politike će trajati narednih desetina godina. Crna Gora je obnovila svoju nezavisnost i praktično dokazala održivost vlastitog samostalnog ekonomskog, političkog i društvenog sistema. Glasnik: Kako vidite ulogu Privredne komore Crne Gore u privredi i državi? I zamolićemo Vas da prokomentarišete potrebu i značaj informisanja za poslovanje privrednih subjekata, a povod je što Glasnik Privredne komore ove godine obilježava 50 godina od izlaženja prvog broja? Đ. Džuverović: Prirodni i ljudski resursi objektivno omogućavaju dalje unapređenje i razvoj ekonomskog sistema, a Privredna komora u tom procesu treba i mora dati svoj neprocjenljivi doprinos i dalje ostati ključni faktor, kao istinska privredna vlada Crne Gore, u njegovom daljem razvoju. Takođe mora dati puni doprinos razvoju optimalnih uslova za stvaranje savaremenog, naprednog i u međunarodnoj zajednici kompatibilnog privrednog sistema. Privredna komora Crne Gore je mjesto gdje su se okupljali najistaknutiji privrednici i državnici sa željom unapređenja privrednih aktivnosti na dobrobit Crne Gore i njenih građana. Ništa manji značaj u narednom periodu ne može imati i naš dragi list - Glasnik koji sa ponosom treba da obilježi i proslavi svoj jubilej. Glasnik Privredne komore Crne Gore pedeset godina je pratio cjelokupne aktivnosti Privredne komore i sa puno suptilnosti i objektivnosti prepoznavao i afirmisao sve aktivnosti koje su unapređivale privredni sistem, a kritički se osvrtao na negativne pojave u privredi. Budite zadovoljni svojim radom u prethodnih pedest godina i želim vam da sa još više energije i upornosti u narednom periodu date svoj nemjerljiv doprinos daljem razvoju privrede Crne Gore, kao i neophodnom daljem uspješnom radu i trajanju Privredne komore Crne Gore. Ovom prilikom redakciji, novinarima i svima koji rade u novinama čestitam jubilej sa istinskom željom da vječno traju uz vječnu Privrednu komoru i državu Crnu Goru. Hvala, rudarsko srećno i svako dobro. Broj 11 Novembar 2014.

63 63 Djordjije Dzuverovic, distinguished Montenegrin enterpreneur Economic development to be based on real sector Strategic branches of economy which will serve to support the economic system of Montenegro are: tourism, energy and agriculture, with the full support and development of new information technologies and information system and permanent education of staff of all levels and types of education. I think that thus defined economic development of Montenegro is not questionable for anyone. However, its realization requires time, new knowledge, consistent respect of economic laws and its postulates, respect of general regulations, strict reduction of grey economy, introduction of zero tolerance for corruption, bribe and organized crime, which are also the requirements of the international European community. In addition, a consistent and coordinated work of state institutions, i.e. efficient administration and compatible economy is also needed Mr Djordjije Dzuverovic, a model entrepreneur and a dedicated businessman, who has spent all his life in industry and economic development of our country, has said for Glasnik. He spent the longest period of his career at the coal mine Pljevlja, where he focused on the development of energy sector. In that respect, he started and participated in the realization of numerous research projects with an aim to make Further development of economy must be based on the development of real sector and real economy in all spheres of business activities, in line with the European and world economic trends. Novembar Broj 11

64 64 optimum and economically most acceptible valorizations of energy resources. At that time the coal mine realized a capital project using its own funds and staff relocation of the Cehotina river flow, which has secured further exploitation of coal reserves in this area for the new generations of miners. Glasnik: You are often called, with a good reason, a rare legend of the Montenegrin economy. Could you give a short presentation of your business life for our readers and of the most important achievements from your forty-year career which has brought you this attiribute? Dj. Dzuverovic: First of all, let me thank you for your nice words related to my engagement in the Montenegrin economy. I will gladly give the answers to your questions. I spent all my work career in the industry. In my long professional work I always had undivided support of my colleagues and employees, which has made me very happy, fulfilled and satisfied. Besides, I received numerous awards for my professional work, among others from the chambers of economy of Montenegro and FR Yugoslavia, of which I am especially proud. Of course, if these awards, very dear for me, came into the right hands then let me tell you that the professors of the Faculty of Mechanical Engineering in Belgrade, who not only introduced me to the mysteries of the technical sciences and profession but also to real values and rational thinking, are most to be praised for this. I sincerely thank them for that. I worked at the coal mine Pljevlja for more than 35 years and the rest of my working career I spent at the forest company Velimir Jakic and Montera - Pljevlja. I started as the mechanical engineer officer and at the time I was retired I was the President of the Coal Mine Board. I started my work by making some small technical innovations in wood processing which, together with practical work, contributed to my self-confidence and motivated me to work on numerous projects in the area of thermo-technics. I will mention as especially important the so-called First General Design for the Introduction of Heating System in Pljevlja. I was the head of the Development and Investment Department at the coal mine and I gained many significant positive experiences. At the same time I learned from some negative experinces as they naturally accompany difficult mining operations. I experienced the biggest challenges but also the greatest successes in my professional career in the 70-ies, at the time of the start of energy crisis. However, I reached full professional maturity, so to say, during the 90-ies, with the start of the catastrophic disintegration of the SFRY, hyperinflation, international sanctions and total breakdown of the SFRY economic system. At that time much courage, knowledge, work, patience and organizational skills were needed to maintain production, save property, staff and secure the survival of the coal mine as a prosperous enterprise. Only an extremely strong team, such as the one at the coal mine which had been created in previous decades, was able to survive and to provide an optimum response to the challenges of survival. Anyway, the best proof for this statement is the fact that at that period the coal mine managed to realize a capital project relocation of the river flow Cehotina, which has secured further exploitation of coal reserves in the Pljevlja area for the new generations of miners. Glasnik: Could you describe us the period when you were an industrial manager? What were the activities of that time like? What can you tell us of the Montenegrin economy of that time? Dj. Dzuverovic: At the start of my professional career in 1965, working conditions in the whole country were quite complex and difficult, if not even quite primitive. The level of technological solutions and instruments of labor were on a very low level. The employees in the direct production worked in extremely hard conditions. Still, and this is of special importance, new knowledge was coming in, new educated staff, technological innovations. All this resulted in the increased production, improved working conditions and financial status of workers and their families. New factories were built, new production plants were opened and new jobs created. The overall economy of the municipality, Republic and the state Broj 11 Novembar 2014.

65 65 worked with full capacities: energy industry, metallurgy complex, wood processing, construction, tourism, transport, trade and other branches of industry. Working enthusiasm was somehow incorporated in the consciousness of society. Literally, people were competing who would give higher contribution to increase GDP. Unfortunately, in the satisfaction of the achieved social result, we as enterpreneurs, as well as the leading social structures, did not pay enough attention to the basic laws of economy: productiveness, efficiency and merchantability of our product services. As a result the economic reforms were not started, which has proved to be a big mistake and the reason that even the Montenegrin economic system today still suffers. Let me remind you, the whole economic system, which had been built by past generations, was destroyed in the period 1987 to 2000 due to the catastrophic politics of the then Federal government. Like I said, there was a catastrophic disintegration of the SFRY, bloody wars in our neighbourhood, international economic sanctions and severe hyperinflation. It was the worst thing that could happen to a country. It was a catastrophe. GDP was reduced for over 60%. An average salary, of 750 DEM from 1990, was reduced for thirty times in 1993, while an average pension, of 480 DEM, was reduced for ten times. In this extremely complex and difficult climate, it was necesary to undertake economic reforms, which in itself is a very difficult task, even more so because the achievement of macro-economic parameters and standards from 1990 requires at least thirty years of hard work, according to science. However, as this is definite past and many good things have been made in the revitalization of the economic system and as, objectively speaking, Montenegro has at its disposal exquisite natural and human potential and resources, especially after it enters the EU, for me personally, as a citizen and a former entrepreneur, there is no doubt that, in a very short time, Montenegro will provide a successful and prosperous economic development and build a healthy economic and socially responsible system, which will provide a far better living standard to its citizens and wide opportunities for progress to the new generations. Glasnik: What do you think of the economic perspectives of our state? Dj. Dzuverovic: Further development of Montenegrin economy must primarily be based on the development of real system and real economy in all spheres of business operations and in line with the trends of the EU and world economy. A new product and new jobs are the necessary preconditions for the healthy economic system of Montenegro. Strategic branches of economy which will serve to support the economic system of Montenegro are: tourism, energy and agriculture, with the full support and development of new information technologies and information system and permanent education of staff of all levels and types of education. I think that thus defined economic development of Montenegro is not questionable for anyone. However, its realization requires time, new knowledge, consistent respect of economic laws and its postulates, respect of general regulations, strict reduction of grey economy, introduction of zero tolerance for corruption, bribe and organized crime, which are also the requirements of the international European community. In addition, a consistent and coordinated work of state institutions, i.e. efficient administration and compatible economy is also needed We were engaged in successful construction activities throuhout Montenegro we opened coal, bauxite, lead and zinc mines; we constructed the hydro power plant Piva, thermo energy plant Pljevlja, aluminum factory, port of Bar and many other facilities. Therefore, a question arises were we cleverer then and did we have more financial means? Certainly not! It is for sure that now we know more and, regardless of the world economic crisis, we can more easily get access to finances. We need a good organization of work and a strong connection between the state and the economic entitites. Glasnik: You have told us through which activities and on which postulates we should build the economy of our state. What do you think which projects should be realized in the energy sector? Dj. Dzuverovic: First of all, I see our economy as sustainable. I think it is a developing economy but some things need to be completed and some conditions need to be fulfilled. We have saved a unified energy system of Montenegro. The state is the majority owner of the energy company, EPCG. It signed an agreement on the installation of an undersea cable between Italy and Montenegro. These are exquisite preconditions for further development of the energy sector and full economic valorization of the electricity production in Montenegro. The Strategy for the Development of Energy Sector by 2025, adopted by the Government of Montenegro, defines further development of the energy sector, while the Action Plan defines the dynamics of the construction of energy facilities and the ways for the provision of finances. The first version of the Strategy was finished and adopted in 2008, while the Action Plan states that the second block of the thermo energy plant Pljevlja should be finished by 28 June 2013 and the hydro power plant Komarnica by 31 December Montenegro does not face problems of the lack of energy potentials or the Strategy for the Development of Energy Sector. Its problem is rather in the construction of energy facilities within accurately defined deadlines. In my opinion, a significant deficiency of the Strategy is that it does not include the possibility for the construction of the hydro plant Buk Bijela, given its sustainable development capacities and the defined criteria for the construction of hydro power plants, which are specified in the Agreement on the Establishment of Energy Community of South East Europe and the Memorandum on Water Management. In my opinion, we should renew the activities related to the construction of the hydro power plant Buk Bijela. For the sake of a full protection of the technical economic interests of the Montenegrin energy system and, as I see it, bad financial results, poor effects of the reduced losses in the network and insufficient investments with respect to the agreed parameters, the Government of Montenegro should terminate agreement with its partner A2A on the management of EPCG. I am sure that the simulation of the annual balance sheet from a similar hydrology year when EPCG had domestic management, and its comparison with the one from 2013 or 2014, when A2A managed EPCG, would fully confirm my statements. Simulation of the annual balance sheet would consist of the calculation of total income at present price of electricity of over 0.10 EUR per kw and the expenditure side should be increased with the inflatory trends between the two comparison years of balance sheets. Glasnik: The trend today is to insist on the more even regional de- Novembar Broj 11

66 66 velopment of Montenegro and with this the focus is on the development of the north. How do you see economic development of Pljevlja, the time where you spent most of your working career and which, along with Niksic, used to the be the leader of industrial production of Montenegro? Dj. Dzuverovic: Further economic development in Pljevlja must be based on full technical and economic valorization of its natural resources coal, wood, agricultural potential and hydro potential of the river Cehotina. For full technical and economic valorization of natural resources it is necessary to provide: an increased and more stable production of coal, the construction of the second block of thermo plant Pljevlja with the heating system of the town, rational exploitation of wood resources, launching of the wood industry, with the company Vektra Jakic as a priority, provision of human resources and intensive investments in agriculture, making of the investment technical documentation for the construction of the hydro power plant on the river Cehotina and the production of construction materials including cement based on cement marl. The realization of the above mentioned projects would open the opportunities for the establishment of small and medium sized enterprises, accompanying activities in the produciton of coal, electricity, wood processing, construction materials, agriculture and wood industry. The main limiting factor for further development of Pljevlja is air, water and soil pollution, which reaches dramatic measures. It is necessary first to deal with the pollution of environment and secure conditions for sustainable development which will guarantee that the pollution of the environment is contained within the boundaries of prescribed normatives and EU standards. Glasnik: Among other things, as the manager of coal mine for many years, you earned an enviable professional reputation. What do you think of the current situation in this town relevant for the energy sector which offers numerous potentials for business. What needs to be done to use these potentials? Dj. Dzuverovic: The natural resources for exploitation are extremely complex and difficult. The relocation of the river Cehotina flow created the conditions not only for the continuation and increase of the coal production and the disposal of coal overburden at the internal deposit site, which will in itself ease and speed up the work on the coal overburden and reduce the coal production costs. The ratio of coal and overburden at the Pljevlja basement is 1:4.5. Since the start of coal exploitation to this date, the achieved ratio has been 1:3, which means that the future production is physically and financially burdened with the delay in the excavation of coal overburden. Being aware of the fact that the exploitation of coal and production of electricity lead to serious degradation of the environment, which negatively affects the living in general, the coal mine has always allocated significant funds for the improvement of living conditions in Pljevlja. It helped the construction of many infrastructure facilities in the town and the surrounding villages, residence blocks, town stadium, sports hall, reconstruction of religious buildings of both confessions and considerable financial assistance to economic organizations. Special attention and assistance were provided in order to improve the work in the health and education sector, cultural institutions, sport teams, humanitarian organizations. In short, support was provided to all functions and needs of the local community. I think that this relation towards local community should not have been changed because good cooperation between energy enterprises and local community is a precondition for successful functioning and further development of energy enterprises. One of the main tasks of the coal mine Pljevlja is to secure all preconditions and, following the mining activities at the Pljevlja basement, to make full technical and biological recultivation of the land in line with the Law on Mining and Concessions. Glasnik: In your opinion, what is the significance of the second block of thermo power plant in Pljevlja for the Montenegrin economy? Is energy sector the basis for the stability of economy? Dj. Dzuverovic: The construction of the second block of thermo power plant Pljevlja is of capital importance for the overall economic development of the municipality of Pljevlja, as well as of the energy system of Montenegro. At the same time, it is the basic precondition for a dynamic development of the overall Montenegrin economy. The realization of this project will not only contribute to a significant increase of GDP but also to the creation of new jobs, which is one of the crucial needs of society at this moment and maybe one of the top priorities for social stability in the next period, even in the phase of its construction and then following its launching. That is the issue which the state and all of us need to take into serious consideration and fully support the realization of this project because the role and the significance of the second block of thermo power plant Pljevlja for the energy system of Montenegro is of capital significance and it provides: increased production of electricity, which secures Montenegrin independence in the energy field; secure supply of electricity for all consumers; optimum management (technical and economic) of Montenegrin hydro potential; creation of conditions for EPCG to make a good offer to all consumers (including the biggest ones) from the financial and security aspect. From the aspect of local administration, the construction of the second block of thermo power plant Pljevlja is also of capital importance because it offers: the solution of accumulated ecological problems of air, water and soil pollution which have reached a dramatic level and made general living in Pljevlja unbearable; and a dynamic and social development of the municipality of Pljevlja. The start of the construction of the second block of thermo power plant Pljevlja has to be conditioned by the simultaneous start of the installation of the heating system in the town, while the launching of the thermo power plant Pljevlja II has to be done simultaneously with the construction of the heating system. On this occasion I would like to mention a notable passive, mildly saying, relation of A2A compared to the possible construction of the second block of thermo power plant Pljevlja. In this case, regardless of all possible consequences, as a minority owner of EPCG, A2A cannot be above the state interest of Montenegro, as it is obviously the case. For me at least, it would be the biggest reason for the termination of the agreement with A2A. Glasnik: Let s take a look at your political engagement. How do you see your contribution to the economy of Montenegro as a member of parliament? Dj. Dzuverovic: Until 1987 I had never had a specific interest for political engagement, especially not as an entrepreneur. However, Broj 11 Novembar 2014.

67 67 at that period of the disintegration of the SFRY, destruction of the overall economic system, economic sanctions, hyperinflation, wars in the region and drastically reduced standard, as a person I felt a need to openly confront the policy which had led to this outcome. Then I got myself involved in the political life and actively took the side of those who advocated for changes. And I did it publicly, at public meetings of citizens, in the local and state media. I even headed a party and gathered many clever, good-willed and working people who did a lot for Pljevlja and for the state of Montenegro, for which I feel special pride, both as a person and as a citizen of Pljevlja. As an MP I promoted the same topics in the same way as at the Chamber of Economy. I advocated for the speeding up of economic reforms, stabilization and improvement of the economic system, creation of legal preconditions for a good business climate, maintenance of the economic system as a whole, programmed increase of the costs of electricity and coal to the level which secures economic operations of energy facilities, respect of sustainable development principle and pollution levels, as defined in the EU normatives and standards, and creation of conditions for energy independence of Montenegro. The politics symbolized by Slobodan Milosevic was defeated. Unfortunately, its negative consequences will last for several decades. Montenegro renewed its independence and practically proved sustainability of its own economic, political and social system. Glasnik: How do you see the role of the Chamber of Economy in the economy and the state? And on the occasion of the 50th anniversary of Glasnik, we would like to know what you think of the need and significance for providing economic information for business operations of economic entitites. Dj. Dzuverovic: Natural and human resources enable further improvement and development of the economic system and the Chamber of Economy should give its invaluable contribution to this process and remain the key factor, as a true economic government of Montenegro, in its further development. In addition, it needs to provide full support to the development of optimum conditions for the creation of modern, progressive and compatible system at the international community. The Chamber of Economy of Montenegro is a meeting place for the most acknowledged economists and statesmen with a wish to improve economic activities for the well-being of Montenegro and its citizens. In that respect, our dear magazine, which celebrates its anniversary this year, cannot have a less significant role in this. This magazine has been following overall activities of the Chamber of Economy and with much subtlety and objective judgement recognized and promoted all activities which served to improve economic system and criticized all others which related to negative segments of the economy. Be satisfied with your work in the past fifty years and I wish you to be even more energetic and persistent in the next period and give your great contribution to further development of Montenegrin economy and necessary further important work of the Chamber of Economy of Montenegro. I would like to use this occasion to congratulate on this anniversary to the editorial staff, journalists and other related persons with a true wish to last forever along with the Chamber of Economy and the state of Montenegro. Thank you. Miners'good luck and all the best. Novembar Broj 11

68 68 Mlijeko iz Coca-Cole Kompanija bezalkoholnih pića Coca-Cola ubrzo će u ponudi imati i mlijeko, a čelnici ovog američkog brenda vjeruju kako će njihov novi proizvod biti toliko popularan da će im donijeti kišu novca, prenosi portal bankar.me. Kompanija je saopštila da će se njihovo mlijeko naći na policama prodavnica nekih zemalja idućeg mjeseca, ali su priznali i to da će biti dvostruko skuplje od mlijeka drugih proizvođača. Ono čime opravdavaju tako visoku cijenu je to da će njihovo mlijeko, navodno, sadržavati više proteina, manje šećera i biće bez laktoze. Kompanija takođe navodi kako će popularnost ovog mlijeka prema njihovoj procjeni postepeno rasti, ali su uvjereni da će ipak postići željeni cilj. - Neko vrijeme će biti potrebno da se ovaj proizvod izgradi kao brend i neće odmah biti te kiše novca, ali će ona doći kasnije, uvjereni smo u to - navode u Coca-Coli, prenose mediji u Sjedinjenim Američkim Državama. Coca-Colino mlijeko će se prvo naći na policama prodavnica u pomenutoj zemlji, a onda će postepeno doći i na tržište drugih država. Čokolada sve skuplja na tržištu Čokolada je sve skuplja na tržištu, a svijetu ove decenije prijete nestašice zbog više faktora rastuće potražnje (prije svega u Kini), klimatskih promjena i ebole. Kako piše Quartz, svijet jede svu svoju čokoladu, a spas može naći samo nauka. Razvijaju se nove sorte, što donosi više ploda, ali i nove, ne nužno bolje, ukuse. Kakao zahtjeva mnogo posla, a prinosi često znaju da budu prilično mali u odnosu na površinu zasada. Zato farmeri i naučnici rade na super kakao drveću, koje je otpornije i plodnije od uobičajenih. Male farme sa Haitija se bore sa mnogo jačom konkurencijom iz Južne Amerike i sa zapada Afrike posebno sortom koja daje 20 puta više prinosa od konkurentskog, ali i mnogo slađi ukus, čak i bez fermentacije. U Ekvadoru se koristi soj CCN51, razvijen prije 50 godina, koji daje četiri puta više ploda od uobičajenih vrsti. Ipak, i to ima svoju cijenu stručnjaci kažu da je ukus gorak i kisjelkast. Situacija je takva da se ništa ne baca, pa analitičari navode da bi čokolada budućnosti, dostupna prosječnom potrošaču mogla da bude drugačijeg (možda i lošijeg) ukusa. Ukus bi mogao da ostane isti ili čak poboljšan, ali u ponudi skupljih čokolada. Nagrade su dobili proizvodi u kojima se koristi plod pod šifriranim nazivima R-1, R-4 i R-6. Takvo drvo iz Centralne Amerike daje sedam puta više kakaa od uobičajenog, a i dalje ga koriste vrhunske marke. Bez obzira na inovacije, Blumberg procjenjuje da će do godine razlika između ponude i potražnje rasti i da će svijetu nedostajati milion tona godišnje, prenosi Bankar.me. H&M: Dvostruko veći rast prodaje Švedski lanac trgovina odjećom Hennes & Mauritz (H&M) imao je snažan skok prodaje u oktobru 2014., gotovo dvostruko veći nego u prethodnom mjesecu. U prošlom je mjesecu prodaja H&M-a iskazana u lokalnim valutama skočila je 14 odsto u odnosu na isto razdoblje lani, navodi se u saopštenju. U septembru su zabilježili rast prodaje - osam odsto, zbog neuobičajeno visokih Svijet vijesti temperatura koje su podstakle potrošače da odgode kupovinu zimske garderobe. Lanac je na kraju ovogodišnjeg oktobra obuhvatao ukupno trgovina u 55 država širom svijeta, u odnosu na koliko su ih imali na kraju istog prošlogodišnjeg mjeseca, prenose agencije Raste američka ekonomija Američka ekonomija je u trećem kvartalu porasla 3,5 odsto, zahvaljujući skoku investicija, izvoza i vojne potrošnje. Snažan privredni rast dolazi nakon još snažnijih 4,6 odsto iz prethodnog tromjesečja i iznenadio je ekonomiste koji su prognozirali stopu rasta od tri odsto, prenosi Capital. ba. Podaci o privredi objavljeni su dan nakon što je američka centralna banka Federalne rezerve (FED) odlučila da završi program kupovine obveznica, navodeći da je ekonomija sada dovoljno snažna i da joj stimulacije više nijesu potrebne. Trgovinski deficit smanjen je zahvaljujući najvećem padu uvoza od posljednjeg kvartala godine, prije svega padu uvoza nafte. Trgovina je sa 1,32 odsto doprinijela ukupnom rastu bruto domaćeg proizvoda (BDP). Rastu je doprinijelo i povećanje vojne potrošnje, koja je uvećana najbržim tempom od drugog kvartala Broj 11 Novembar 2014.

69 69 Iako je rast domaće potrošnje usporio na 1,8 sa 2,5 odsto iz drugog kvartala, taj faktor činio je 1,22 odsto rasta bruto domaćeg proizvoda (BDP). Domaća potrošnja tradicionalno čini više od dvije trećine američke ekonomske aktivnosti. Analitičari smatraju da pad cijena benzina i ubrzan rast zapošljavanja podstiču potrošnju, koja bi trebalo da ostane snažna i u četvrtom kvartalu. Google na udaru EU Evropska unija planira dosad najagresivniji potez za ograničavanje Googleove moći. Naime, Financial Times javlja kako Europarlament planira inicijativu s ciljem da Google odvoji svoj pretraživač od ostalih proizvoda. Kako prenosi Business Insider, Googleovi direktori su bijesni zbog predloga za koji su doznali tek prije nekoliko dana. EU ima Google na piku jer je riječ o daleko najpopularnijem pretraživaču, u Evropi drži 90 posto tržišta. Neki manje specijalizovani pretraživači su se žalili da ih je Google držao nisko u rezultatima kako bi ih drugi korisnici teže našli, a Microsoft se, na primjer, žalio da je Google otežao njihovom pretraživaču Bing pretraživanje YouTubea. Europarlament ne može narediti Googleu da se sam fragmentiše, no može pritisnuti antitrustovske regulatore, koji istražuju Google već tri godine. Kriza maslinovog ulja u EU U Evropi vlada kriza maslinovog ulja, a cijene tog proizvoda sve su više. U nekim evropskim zemljama litar maslinovog ulja već se prodaje po cijeni od šest eura, prenosi Al Jazeera. Razlog su vremenski uslovi i najezda insekata, koji su uticali na ovogodišnji rod. Visoke proljetne temperature, hladno ljeto i velika količina kiše početkom jeseni utjecali su na berbu. Takvi vremenski uslovi pogodovali su razvoju insekata, koji desetkuju prinos. Portugal, Italija, Španija i Francuska najteže su pogođeni. - Ove godine su niske temperature i visoka vlažnost doveli do razvoja mnogih insekata, koji jedu plod, samu maslinu, što onda otvara put maslinovom moljcu. Zbog toga svi uzgajivači pokušavaju da pokupe masline što brže mogu kako bi minimizovali problem mušica i moljaca - potvrdio je Al Jazeeri predsjednik udruženja proizvođača u Portugalu Joaquim Freira de Andrade. Maslinovo ulje veliki je posao u južnom dijelu Evropske unije. U pet zemalja proizvodi se 70 posto ukupne količine maslinovog ulja na cijelom svijetu, a godišnji prihod je 1,8 milijardi eura. Ovogodišnju berbu maslina u Italiji eksperti i proizvođači su proglasili za najgoru u istoriji. Augusto Spagnoli ima organski gajen maslinjak, a ovogodišnji rod je katastrofalan. - Rod je nizak, a uzrok su klimatske promjene. Umjesto mediteranske, sada imamo sjevernoevropsku klimu, sa stalnim kišama tokom ljeta i niskim temperaturama za to doba godine. To su idealni uslovi za razvoj parazita - kazao je Spagnoli, čiji je prinos smanjen za 20 posto, a kvalitet masline je slab. U španskom regionu Extramadura godišnje proizvedu šest miliona litara maslinovog ulja. Više od dva miliona litara je ekstra djevičanskog kvaliteta, a izvoze u 21 zemlju. Vlasnik prodavnice Mario Villanueva kaže da će cijene držati pod kontrolom koliko bude mogao. - Prinos je smanjen ove godine, a istovremeno je potražnja, posebno iz inostranstva, porasla. To znači da će cijena ulja rasti, zapravo već je porasla. Smanjio sam svoju maržu kako bi cijena ostala koliko toliko ista - kazao je Villanueva. Zavisno od zemlje, maslinovo ulje u EU se prodaje po cijeni od 2,7 eura, pa čak i do šest eura po litru. Japanci grade grad budućnosti, sele se ispod površine mora Centralni dio grada budućnosti činiće, kako je planirano, 15 kilometara duga spirala u kojoj će se nalaziti poslovni prostori, stambeni i hoteli. Projekt je vrijedan 25 milijardi dolara. Japanska kompanija Shimizu Corporation vjeruje da će ljudi od godine živjeti pod vodom. Napravili su plan vrijedan 25 milijardi dolara koji su nazvali spirala okeana, a riječ je planu podvodnog eko-grada u kojem bi živjelo oko 5000 ljudi. To nije san, to je realan cilj kaže Hideo Imamura, portparol kompanije. Centralni dio grada trebala bi biti spirala od 15 kilometara u kojoj će se nalaziti poslovni i stambeni prostori i hoteli. A na dnu oko 3000 do 4000 metara ispod morske površine nalazio bi se centar koji će istraživati moguće izvore energije. Tvrde da bi podvodni gradovi bili puno sigurniji od zemljotresa i cunamija te da bi se tako riješio i problem podizanja nivoa mora. Novembar Broj 11

70 70 Kina Povezane berze u Šangaju i Hong Kongu Dokaz sve veće liberalizacije kineske ekonomije. Procjenjuje se da će dnevno prekogranično trgovanje biti vrijedno blizu 3,8 milijardi dolara. Kina je povezala berze u Šangaju i Hong Kongu, i procjenjuje su da će dnevno trgovanje između njih biti vrijedno više milijardi dolara. Taj potez je okarakterisan kao jedna od najvećih promjena na kineskom tržištu kapitala te još jedan dokaz sve veće liberalizacije kineske ekonomije, izvijestila je Al Jazeera. Ovaj projekt će omogućiti međunarodnim investitorima da trguju odabranim dionicama na Šangajskoj berzi, koja je strogo regulisana, kao i investitorima iz cijele Kine da kupuju dionice u Hong Kongu. Procjenjuje se da će dnevno prekogranično trgovanje biti vrijedno blizu 3,8 milijardi dolara. - Sve dok kineski državljani žele investirati u prekogranične destinacije kako bi povećali svoj kapital, ovaj obim trgovine biće stalan. U to ne sumnjam - kazao je upravnik berze u Hong Kongu C. K. Chow. bio strogo ograničen. Međutim, zbog potrebe restrukturiranja ekonomije Kina otvara svoja vrata. - Smatram da će ovako Kina imati veći pristup kapitalu na azijskim tržištima, budući da strani investitori sada mogu direktno ulagati u našu zemlju - rekao je Duncan Wun iz Yuanta Securitiesa. Spajanje dvije berze ide naruku vladajućim liderima Hong Konga, koji je trenutno u političkoj krizi. Dok pokret Occupy na ulicama traži pravo na veću političku slobodu, vlasti i poslovni krugovi Hong Konga i Kine nikada nisu bili bliži. Prema pojedinim istraživanjima, obim stranih investicija u Kinu trebao bi se udvostručiti do godine, pri čemu će spajanje berzi Hong Konga i Šangaja odigrati ključnu ulogu. To je dobar podsjetnik da je, bez obzira na političke probleme i razvoj kineske ekonomije, Hong Kong i dalje jedan od ključnih elemenata ekonomskog rasta Kine, izvijestila je Al Jazeera. Do sada je pristup kineskom tržištu kapitala stranim investitorima Broj 11 Novembar 2014.

71 71 Evropska unija propisuje Televizori će morati da budu štedljiviji Televizori sa velikim ekranima u Evropskoj uniji moraće da budu štedljiviji kako bi odgovorili na zahtjeve energetske efikasnosti. Zahvaljujući njima će, očekuju u Briselu, potrošači godišnje plaćati oko osam milijardi EUR manje račune za struju. Novi zahtjevi za energetsku efikasnost za televizore važiće i za kompjuterske monitore, koji se sve više koriste i za gledanje TV programa, a kasnije će biti uvedeni i za druge kućne aparate, prenosi EurActiv Srbija. Godišnje se u EU, prema podacima za 2011, proda više od 60 miliona televizora i 16 do 17 miliona kompjuterskih monitora. Nakon što su slični propisi o energetskoj efikasnosti za usisivače nedavno izazvali burnu reakciju javnosti, planirani propisi za TV ekrane poslužiće kao test za nove standarde ekodizajna za tostere, fenove i kuvala koji će biti objavljeni naredne godine. Novi standardi za televizore, koji će početi da važe najranije u junu 2016, biće znatno strožiji po pitanju trošenja energije od važećih kojima je predviđeno samo mjerenje energetske efikasnosti unutrašnjih komponenti. Udruženja proizvođača televizora nijesu željela da komentarišu najavljene zahtjeve veće energetske efikasnosti prije nego što se konsultuju sa članicama. Novi zahtjevi za energetsku efikasnost važiće i za kompjuterske monitore, a kasnije će biti uvedeni i za druge kućne aparate. Televizori su zaslužni za do deset odsto potrošnje struje u domaćinstvima u EU, i njihov udio u potrošnji raste posljednjih deset godina. Tome dijelom doprinosi trend na tržištu da ekrani budu veći i da imaju dodatne mogućnosti, poput povezivanja na internet. Od značaja je međutim i činjenica da ljudi sve više gledaju TV. Prema nekim istraživanjima, potrošnja struje evropskih televizora jednaka je ukupnoj potrošnji stambenog sektora Švedske i Portugalije zajedno. Novi propisi uključuće i zahtjeve koji se tiču korišćenja resursa, kao i one koji će obezbijediti da se što veći broj komponenti televizora reciklira. Za razliku od LED televizora, kojih je sada najviše na tržištu, energetski neefikasne plazme će biti izuzete iz odredbi o ekodizajnu jer su proizvod koji nestaje sa tržišta. EU je postavila cilj da do godine smanji potrošnju električne energije do 30 odsto. Pored jakih usisivača, još oko dvadesetak malih kućnih aparata moglo bi da nestane sa tržišta. Među tim proizvodima su i fen, čajnik i kosilica za travu. Novembar Broj 11

72 72 Prekinite me ako ste ovo već čuli: izgleda da svjetska ekonomija opet posrće. Neko vrijeme se činilo da se situacija popravlja i pričalo se o djelimičnom oporavku. Ali sada se rast odužio, a bauk deflacije je još uvijek tu. Ako vam ova priča zvuči poznato, to je zato što jeste poznata: traje od Kao i u prethodnim epizodama, najgore vijesti dolaze iz Evrope, ali ovoga puta je usporavanje na tržištima u razvoju očigledno upozoravajućih naznaka ima čak i u Sjedinjenim Državama, i pored trenutno prilično dobrog rasta broja novih radnih mjesta. Zašto se ovo stalno dešava? Uostalom, događaji koji su doveli do Velike recesije pucanje stambenog mehura, bankarska kriza odigrali su se dosta davno. Zašto ne možemo da pobjegnemo od njihovih posljedica? Najbliži odgovor krije se u nizu političkih grešaka: štednja u vrijeme kada su državama potrebni podsticaji, paranoja oko inflacije kada je pravi rizik deflacija itd. Ali zašto države redovno prave ove greške? Tačnije, zašto prave iste greške iz godine u godinu? Odgovor je, čini mi se, višak morala. Čestitost ubija svjetsku ekonomiju. Šta je, na kraju krajeva, naš osnovni ekonomski problem? Pojednostavljena ali u osnovi tačna verzija priče o tome šta je krenulo naopako ide ovako: u godinama pred veliku recesiju, imali smo eksploziju kredita (uglavnom datih privatnom sektoru). Stare ideje o razboritosti, i poverilaca i dužnika, gurnute su u stranu, nivo zaduženja koji se nekad smatrao neodrživim postao je normalan. Onda je muzika stala, novac je prestao da teče i svi su krenuli da se razdužuju. Za svakog od nas pojedinačno, to je bio razborit izbor. Ali moja potrošnja je vaš prihod, a vaša potrošnja je moj prihod, i kad svako pokušava da otplati dug u isto vrijeme, dobijate depresiranu privredu. Dakle, šta može da se uradi? Kroz istoriju, veliki dugovi su se često rješavali otpisom i oprostom njihovog najvećeg dela. Ponekad se to radilo eksplicitno. Tridesetih godina prošlog veka, Roosevelt je pomogao dužnicima da refinansiraju dugove preko mnogo jeftinijih kredita, dok je u ovoj krizi Island prosto otpisao značajan dio dugova domaćinstava nastalih u godinama mehura. Češće se otpis duga odvija implicitno, kroz finansijsku represiju : državna politika obuzdava kamatne stope sve dok inflacija ne pojede realnu vrijednost duga. Međutim, u poslednjih nekoliko godina bilo je vrlo malo otpisivanja. Jeste, tu je Island ali on je mali. Da, grčki poverioci su malo ošišani ali Grčka je ipak mali igrač (i još uvek je beznadežno zadužena). U velikim privredama, rijetki su dužnici koji su dobili neku pomoć. A umjesto da ga pojede inflacija, dug je otežan usljed opadanja inflacije, koja je sada daleko ispod planiranog nivoa u Americi, dok je u Evropi blizu nule. Zašto su dužnici dobili tako malu pomoć? Kao što rekoh, radi se o čestitosti o osećaju da bi bilo kakav oprost duga podrazumevao nagrađivanje lošeg ponašanja. U Americi, čuveni govor Ricka Santellija koji je stvorio Tea Party nije se odnosio na oporezivanje i potrošnju bila je to oštra osuda predloga da se pomogne kućevlasnicima. U Evropi, politika štednje nije proizilazila toliko iz ekonomskih analiza koliko iz moralne indignacije Njemačke nad idejom da bi neodgovorni zajmoprimci mogli da izbjegnu posljedice svojih postupaka. Tako da je odgovor na krizu prekomernog zaduživanja bio zahtjev da dužnici u potpunosti otplate svoje dugove. Šta istorija ima da kaže o toj strategiji? Odgovor je lak: to ne radi. Svaki pomak koji dužnici naprave kroz patnju i štednju biće više nego neutralizovan depresijom i deflacijom. To se, na primjer, dogodilo Britaniji poslije Prvog svetskog rata, kada je pokušala da otplati svoj dug ogromnim budžetskim viškom, istovremeno se vrativši na zlatni standard: uprkos višegodišnjem žrtvovanju, nije uspjela da spusti nivo duga prema BDP-u. Danas se upravo to dešava. Jedan novi opširan izveštaj o dugu nosi naslov Razduživanje, kakvo razduživanje? - i pored privatnog odricanja i javne štednje, nivo duga raste zahvaljujući lošem ekonomskom učinku. A danas vjerovatno nijesmo ništa bliže bekstvu iz dužničke zamke nego što smo bili prije pet godina. Ali vrlo je teško ubijediti i političku elitu i javnost kako je otpis dugova ponekad svima u interesu. Umjesto toga, odgovor na slab ekonomski učinak glasio je da će batinanje trajati sve dok se moral ne popravi. Možda će, samo možda, neka loša vijest na primjer recesija u Nemačkoj konačno zaustaviti ovu destruktivnu vladavinu morala. Ali ne nadajte se previše. Paul Krugman Osveta viška morala Broj 11 Novembar 2014.

73 73 Vladimir Gligorov Novi stari poredak Najavljuje se kraj unipolarnog i nastanak multipolarnog svetskog poretka. Koliko je to tačno? Jednostavan odgovor jeste da je to netačno. Ne zato što je i dalje riječ o poretku sa jednom dominantnom silom, već zato što je svijet uvek bio multipolaran. Čak i u vreme Hladnog rata, kada je navodno postojala ravnoteža dvije najveće svjetske sile, moralo se voditi računa i o Kini i o Indiji i o regionalnim silama, od kojih su neke bile udružene, ili možda je bolje reći da su bile povezane nesvrstanošću, trudeći se, koliko je to bilo moguće, da utiču na jačanje multilateralnih organizacija. Opet, mnogi koji govore o promenama u svjetskom poretku, potpuno ispuštaju iz vida činjenicu da ipak postoji prilično razgranata mreža međunarodnih organizacija, koje predstavljaju ono što se, često podrugljivo, naziva međunarodnom zajednicom, koja je sada znatno univerzalnija nego što je ikada ranije bila. Može se, naravno, govoriti o promjeni odnosa snaga u multipolarnom svetu. U klasičnoj teoriji ravnoteže velikih sila, promene u odnosu snaga, recimo usljed divergentnih privrednih kretanja ili političkih mobilizacija ili, konačno, kao posledica ideoloških revolucija, poremećena ravnoteža bi se stabilizovala teritorijalnim koncesijama, bilo da do njih dođe ratom ili nekim dogovorom. To je, otprilike, ono što se ima u vidu kada se govori o multipolarnom svijetu: poštovanje sfere uticaja velikih, ali i regionalnih sila, koje se koriguju promenama u odnosu snaga. Danas mnogi tako vide ponovno okretanje Rusije geopolitici. Pod tim se podrazumijeva upotreba teritorija radi ostvarenja političkih ciljeva. U načelu, svejedno je ko naseljava te teritorije. Ukoliko se nad njima postigne kontrola, može se imati veća moć ili uticaj i steći unutrašnji ili spoljni politički ciljevi. Nacionalizam i rasizam su to promijenili u tom smislu da se koriste manjine na teritorijama drugih zemalja kako bi se poseglo za tim teritorijama i izvršio uticaj na tu zemlju ili se generalno povećala politička moć. To je onaj oblik geopolitike koji je ovom pristupu međunarodnim odnosima dao rđavo ime. I zapravo je uticao na to da se miješanje u unutrašnje stvari drugih zemalja nikako ne opravdava, osim ukoliko to nije čin međunarodne zajednice. Naravno, taj bi sistem trebalo da garantuju oni najmoćniji, oni koji čine taj multipolarni poredak. Usljed čega, nikako nije tako da je geopolitika otišla na đubrište istorije, čak ni u tom najgorem, rasističkom ili nacionalističkom obliku. Ljudi ponekad kažu, recimo povodom krize u Ukrajini, da nema razlike između onih koji pozivaju na promjene granica ove zemlje, kako bi se one uskladile sa nacionalnim, vjerskim ili civilizacijskim granicama, i onih koji pomažu demokratske promene ili rade na širenju slobodne trgovine, poslovanja i kretanja ljudi. I jedni i drugi se, navodno, rukovode istim geopolitičkim ciljevima, samo koriste različita sredstva. Tako da ako Evropska unija potpiše ugovor o slobodnoj trgovini sa Ukrajinom, to onda opravdava aneksiju Krima, pa i još dodatnih teritorija, ako se može, dok su oni koji tvrde suprotno licemeri. To je taj povratak geopolitici u Evropi, koji podstiče Rusija, koji bi trebalo da označi povratak multipolarnog poretka, u Evropi, a i u svijetu. Koji bi trebalo da zamijeni dominaciju Imperije, kako se to kaže, a misli se na Ameriku. Pa će se onda osloboditi sve okupirane nacije i narodi, što će reći, svi evropski narodi. Posledica toga ne bi bila multipolarnost, nego zapravo dezintegracija evropske multilateralne zajednice. Jer ono što sada karakteriše evropski poredak nije nedostatak bipolarnosti ili multipolarnosti velikih i drugih sila, već nadređenost multilateralne, međunarodne, političke i ekonomske zajednice, geopolitičkim ambicijama evropskih i vanevropskih sila. To je ono što je stavljeno na test geopolitičkom i nacionalističkom politikom koja bi da teritoriju Ukrajine iskoristi za promenu odnosa snaga u Evropi. Cilj bi bio da se obnovi ne bipolarni svijet, jer to nije nikada realistično posmatrano ni mogao da bude trajni evropski poredak, već poredak koji je postojao pre Prvog svetskog rata, kada su velike evropske sile pomjerale granice onako kako se mijenjao odnos snaga. U tom poretku, međunarodnu zajednicu su činili lideri velikih sila, budući da je demokratska kontrola spoljne politike bila uglavnom nepostojeća, ili značajno ograničena. Počelo bi se sporazumom o podeli ukrajinske teritorije, kako bi se uvažio rast ruske moći, a potom bi se išlo dalje. Kraj takvog uspona geopolitike i multilateralnog poretka znamo. To ne znači da nema moćnijih i manje moćnih država, već da postoji i zajednica ljudi i naroda, koja ima političku i pravnu nadmoć nad njima. To bi bio odgovor na renesansu geopolitike u Evropi. Novembar Broj 11

74 74 Samit G20 Podsticajne mjere za rast ekonomija Lideri 20 najvećih svjetskih privreda najavili su primjenu mjera za podsticanje rasta svojih ekonomija dodatnih 2,1 odsto do godine. Lideri G20 vjeruju u rast, uprkos pokazateljima da su neke velike svjetske privrede ponovo počele da posustaju, prenosi B92. U zajedničkom saopštenju objavljenom po okončanju samita navodi se da bi primjena Brizbejnskog akcionog plana trebalo da podstakne rast privreda G20 za dodatnih 2,1 odsto, povrh ranije očekivanog skoka od dva odsto u tom periodu. - Taj plan će povećati vrijednost globalne privrede za više od dva biliona USD i stvoriti milione novih radnih mjesta - najavili su lideri u deklaraciji objavljenoj na kraju samita u Australiji. Australijski premijer Tony Abbott očekuje da će se koristi od tog dodatnog ekonomskog rasta osjetiti u čitavom svijetu, a ne samo u zemljama koje čine G20. - Brizbejnski akcioni plan i strategije pojedinačnih zemalja za privredni rast i zapošljavanje su javno objavljeni kako bi ljudi u čitavom svijetu mogli da vide šta smo obećali, da nas drže za riječ i svjedoče o našem napretku - rekao je Abbott. Američki predsjednik Barack Obama kazao je da Sjedinjene Američke Države (SAD) ne mogu da nose na svojim leđima čitavu svjetsku privredu i dodao da druge članice G20 moraju da učine više da podstaknu rast i otvaranje novih radnih mjesta. - Zato G20 u Brizbejnu ima odgovornost da nešto preduzme, da podstakne tražnju i više uloži u infrastrukturu i otvaranje dobrih radnih mjesta za građane svih država - rekao je Obama. Na samitu je postignut dogovor i o globalnoj inicijativi da se pokrije makar dio manjka od 70 biliona USD, koliko je do potrebno uložiti u infrastrukturu kako bi se povećala produktivnost. Dogovoreno je da će centar za koordinaciju rada G20 na infrastrukturi, na čemu će sarađivati vlade, privatni sektor, multinacionalne razvojne banke i druge međunarodne organizacije, biti smješten u Sidneju. Lideri industrijski najrazvijenijih zemalja svijeta su na samitu u Brizbejnu podržali i globalnu akciju protiv utaje poreza koju sprovode multinacionale kompanije. Brizbejnski plan će povećati vrijednost globalne privrede za više od dva biliona USD i stvoriti milione novih radnih mjesta. Broj 11 Novembar 2014.

75 75 Svjetska ekonomija Bez značajnog rasta do godine Većina faktora koji opterećuju svjetski privredni rast u ovoj godini neće biti eliminisani ni tokom naredne dvije godine, uključujući i progresivno usporavanje privrede u Kini. Svjetska ekonomija neće značajnije rasti do godine prije svega zbog usporavanja kineske privrede, kao i strukurnih poteškoća sa kojima su suočavaju zemlje eurozone, Brazil i Južnoafrička Republika, saopštila je bonitetna agencija Moody s. U svom najnovijem tromjesečnom izvještaju agencija Moody s je prognozirala ekonomski rast od tri odsto u ovoj i narednoj godini u Grupi 20 vodećih ekonomija u svijetu (G20), a u od 2,8 odsto, prenose agencije. Ova prognoza je objavljena samo nekoliko dana uoči održavanja samita G20 u Australiji. - Većina faktora koji opterećuju svjetski privredni rast u ovoj godini neće biti eliminisani ni tokom naredne dvije godine, uključujući i progresivno usporavanje privrede u Kini - navodi se u izvještaju. Osim toga, kako se dodaje, problemi strukturne prirode sa kojima se suočavaju zemlje eurozone, Brazil i Južnoafrička Republika predstavljaju takođe prepreku za značajniji globalni privredni rast. Moody s takođe napominje da će unutrašnji faktori imati posljedice po ekonomsku aktivnost u pojedenim zemljama zbog čega je primorana da snizi prognozu ekonomskog rasta za narednu godinu u mnogim regionama među kojima su zemlje eurozone, Japan i Brazil. Agencija sa druge strane očekuje solidan privredni rast u SAD, Velikoj Britaniji i Indiji tokom naredne dvije godine. Moody s očekuje da će američki bruto domaći proizvod (BDP) naredne godine porasti tri odsto, a ,8 odsto zahvalju solidnom rastu zaposlenosti i domaće potrošnje. Brazilu se ne predviđa veći privredni rast od jedan odsto u narednoj godini, prije svega zbog pada izvoza u Kinu. Novembar Broj 11

76 76 Transparency International Šta kriju najveće svjetske kompanije Najmanje su transparentne kineske firme i banke, a ne zaostaju ni tehnološki giganti Google i Amazon. Najveći divovi malo ili zapravo uopšte ne otkrivaju detalje o svojim finansijskim operacijama u inostranstvu, piše u izvještaju Transparency International (TI). U izvještaju se navodi da su najmanje transparentne kompanije kineske firme i banke, a ne zaostaju ni tehnološki giganti Google i Amazon. Organizacija za borbu protiv korupcije sa sjedištem u Berlinu izdvojila je pet najmanje transparentnih kompanija Bank of China, Honda Motor, Bank of Communications, Agricultural Bank of China i Sberbank. - Potrebna je veća transparentnost multinacionalnih kompanija koje imaju veliki uticaj na svjetsku privredu. Kompanije koje ne odgovaraju na zahtjeve ljudi koji traže veću transparentnost i odgovornost rizikuju da nanesu štetu svom brendu i da izgube klijente - izjavio je Jose Ugaz, predsednik TI. Oko tri četvrtine od 124 kompanije koje je TI analizirao, krije informacije o porezima u drugim zemljama, a skoro polovina ne objavljuje nikakve informacije o prihodima u inostranstvu, navodi se u izvještaju. Kompanije su rangirane na osnovu rezultata o mjerama u borbi protiv korupcije, informacija o filijalma i firmama ćerkama, kao i informacijama o finansijskim aktivnostima u inostranstvu. Zanimljivo je da su se, prema tim kriterijumima, evropske kompanije pokazale kao najbolje, posebno se ističu italijanski Eni, britanski Vodafone i norveški Statoil. Investiciona kompanija Berkshire Hathaway poznatog bogataša Warrena Bufetta zauzela je šesto mjesto na ljestvici najmanje transparentnih multinacionalnih kompanija, a i druge velike tehnološke kompanije dobile su loše ocjene, riječ je o Amazonu, Apple-u, Google-u i IBM-u. Oni su dobili ocjenu manju od tri na skali od Neočekivano, sektor koji omogućuje veću transparentnost je jedan od najmanje transparentnih - zaključuje TI. Broj 11 Novembar 2014.

77 77 Sve velike firme nekada su imale svoje novine Radničko informisanje nekad bilo obavezno U novinama firmi, osim tema iz domena njihovog poslovanja, bilo je mjesta i za socijalne, kao i sportske aktivnosti, kulturu. Ne tako davno, u vrijeme socijalizma u Jugoslaviji, što znači i u Crnoj Gori, nije bilo veće firme - naročito fabrike -koja nije imala svoje novine. Nezamislivo je bilo da neki privredni gigant bilo kojeg profila nema svoj list. Zato je bilo perioda kada je isplativije bilo raditi za list dobrostojeće firme nego li u dnevnim novinama, jer je plata u većini tih fabričkih novina bila veća od zarade u drugim štampanim medijima. U to vrijeme medijska produkcija bila je na zavidnom nivou, doduše nije bilo dnevnih novina koliko ih ima danas kako u Crnoj Gori tako i u Srbiji, Hrvatskoj, BiH i drugim državama nastalim od nekadašnje Jugoslavije, ali je zato bio veliki broj periodičnih izdanja beogradskih izdavačkih kuća Politika i Borba, sarajevskog Oslobođenja,i ostalih novinskih kompanija, a koja su imala velike tiraže. Kada se ovome dodaju brojne fabričke novine, jasno je da je to bilo zlatno doba štampanih medija. U novinama firmi, osim tema iz domena njihovog poslovanja, bilo je mjesta i za socijalne, kao i sportske aktivnosti, kulturu. Pojedine fabričke novine u Srbiji su čak pokretale i književne konkurse. Koliko je radničko informisanje bilo važno i poklanjala mu se velika pažnja, potvrđuje i činjenica da su na tadašnjem Fakultetu političkih nauka u Beogradu studenti izučavali predmet Informisanje u udruženom radu, a Zakon o udruženom radu je regulisao ovu vrstu informisanja. Od crnogorskih velikih firmi koje su imale svoje novine pomenućemo samo neke: Radoje Dakić, Marko Radović, Elastik, Industrijaimport, Kombinat aluminijuma, Titeks u Podgorici, u Nikšiću Elektroprivreda, Rudnici boksita, Željezara, kotorski Jugoptrol i drugi. Od pomenutih, izlazi još list Elektroprivreda, što ne čudi s obzirom na njihovu finansisjku moć, dok ostalih nema jer su ove fabrike ili ugašene ili se ne bave više radničkim informisanjem pošto novi poslodavci nemaju potrebu za tim. B. Pejović Novembar Broj 11

78 78 Britanski listovi pišu o Crnoj Gori Smaragdne vode privlače investitore Luštica Bay je najveći aktuelni projekat na jadranskoj obali, navodi strana štampa. Britanski listovi, London Evening Standard i The Independent, objavili su tekst o Crnoj Gori i investicionim projektima, među kojima je i Luštica Bay. Kako je saopšteno iz kompanije Luštica Development, autor teksta Cathy Hawker Crnu Goru i njene ljepote opisuje kao sve interesantnije za privlačenje visokobudžetnih investicija. - Smaragdne vode, visoke planine i kuće venecijanskih kapetana u okolini Bokokotorskog zaliva konkurencija su svemu što nude italijanska jezera i privlače visokobudžetne investicije - navela je Hawker. U tekstu se navode podaci o gradnji Luštica Bay, integrisanog turističkog grada u koji će biti uložena 1,1 milijarda EUR. Luštica Bay je jedinstven grad na crnogorskom primorju koji gradi kompanija Luštica Development u zalivu Trašte na poluostrvu Luštica, nadomak Tivta. Luštica Bay je jedan od najvećih aktuelnih projekata na jadranskoj obali koji podrazumijevaju izgradnju u potpunosti integrisane destinacije. Hawker navodi da je na manje od tri sata leta iz Londona, na suprotnoj obali Jadranskog mora posmatrano iz Italije, balkanska država Crna Gora jedna od namlađih država Evrope. - Turizam je sektor koji se najbrže razvija - navodi se u tekstu. Kako se dodaje, prva značajna investicija u Bokokotorski zaliv, Porto Montenegro u Tivtu, nudi marinu sa 400 vezova, buticima, restoranima, velikim bazenom, teniskim terenima i sportskim klubom. Nedavno je, kako se podsjeća, otvoren i hotel sa pet zvjezdica, Regent. - Uz prvi teren za golf u Crnoj Gori, Luštica Bay čini brdovito zemljište sa pješčanim uvalama. Program izgradnje u trajanju od 15 godina podrazumijeva sedam hotela, 500 kuća i vila, hiljadu stanova, prodavnice, međunarodnu školu kao i marinu sa 176 vezova smještenu pored terena koji je dizajnirao Gary Player - navodi se u tekstu. Hawker je kazala da je najveće i najuzbudljivije primorsko odmaralište Budva - žarište turističke ponude sa 30 hiljada stanovnika čiji se broj u jeku sezone udvostručava. - Na poluostrvu sa privatnom pješčanom plažom, svojoj konkurenciji se približava i izolovano ljetovalište Dukljanski Vrtovi sa 202 stana, od jednosobnih do četvorosobnih. Više od 65 stambenih jedinica je prodato, uglavnom ruskim porodicama - zaključuje se u tekstu. The Independent je dnevni list koji objavljuje nacionalne i međunarodne vijesti sa fokusom na politiku, finansije i medije, a ima rubriku posvećenu putovanjima. London Evening Standard je dnevni list koji pokriva nacionalne, međunarodne i regionalne vijesti za London i jugoistok. Broj 11 Novembar 2014.

79

80