Energetika najznačajniji pokretač razvoja

Transcription

1 ISSN Godina L Broj 2 Februar Srđan Kovačević predsjednik Odbora direktora EPCG Energetika najznačajniji pokretač razvoja Vladimir Vukmirović nekadašnji predsjednik PKCG Lični doprinos zajedničkom dobru Gracija Radović Daido metal Kotor Kvalitet presudan našim Japancima Velibor Bošković projekt menadžer Podržati mlade preduzetnike

2

3 Broj 2 Februar Sadržaj Izdavač: Privredna komora Crne Gore Novaka Miloševa 29/II Podgorica 81000, Crna Gora Tel: Fax: pkcg@pkcg.org IMPRESUM Redakcijski odbor: Predsjednica: Ljiljana Filipović Članovi: Pavle D. Radovanović Novica Bulatović Tanja Radusinović dr Mladen Perazić mr Nina Drakić Aleksandar Marđonović v.d. Glavna i odgovorna urednica: Milka Pižurica Novinar: Igor Perović Adresa Redakcije: Privredna komora Crne Gore/Glasnik Novaka Miloševa 29/II Podgorica 81000, Crna Gora Tel: glasnik@pkcg.org Dizajn: Privredna komora Crne Gore List izlazi od godine i upisan je u registar javnih glasila Crne Gore. PDF verziju možete preuzeti na: multimedija/glasnik Intervju: Srđan Kovačević, predsjednik Odbora direktora EPCG Energetika najznačajniji pokretač razvoja Balkanski ekonomski samit u Bursi Prioritetno investirati u proizvodnju Kodifikacija po NATO standardima Benefiti za privredu Konferencija Investicije u zapadni Balkan Naš region može biti najdinamičniji dio Evrope Istraživanje EU bi bila snažnija sa SFRJ Soči, posljedice Olimpijade Najskuplje igre u istoriji Kvalitet - Učenjem do održivog uspjeha Procesni pristup i znanje

4 4 9 Sporazum Komore i Poreske uprave Zajedno protiv sive ekonomije 42 The Economist Kina više nije raj za strane kompanije 12 Vladimir Vukmirović Lični doprinos zajedničkom dobru 32 Velibor Bošković Preduzetništvo motor razvoja društva 20 Obrazovanje Stipendije srednjoškolcima deficitarnih zanimanja 30 Gracija Radović Kotorani posluju po japanskoj filozofiji Broj 2 Februar 2014.

5 5 Uz pedesetogodišnji jubilej Listajući Glasnik Privredna kretanja Društveni proizvod ukupne privrede (bez poljoprivrede) porastao je u godini za oko 6%, dok je Planom bila predviđena stopa rasta od 8,4%. Obim industrijske proizvodnje je porastao za 8,3%, a Rezolucijom je bila predviđena stopa rasta od oko 10,8%, navodi se u Glasniku iz godine. Industrijska proizvodnja znatno oscilira i pokazuje tendenciju usporavanja u velikom broju grana. Tako je u devet od 18 grana došlo do pada proizvodnje u godini od 2,6% do 23,4%, u odnosu na godinu. Karakteristično je pri tome istaći da je privreda naše Republike u godini ostvarila veću stopu rasta u odnosu na zemlju, što je, uglavnom, rezultat puštanja u proizvodnju novih infrastrukturnih i industrijskih kapaciteta (pruge Beograd-Bar, HE Piva, Brskovo -Mojkovac, Cementare Pljevlja i dr.) koji dobrim djelom utiču na izmjenu strukture privrede i dinamiku privrednog rasta u cjelini. Spoljnotrgovinsku razmjenu u Crnoj Gori u godini karakterišu tendencije koje se, uglavnom, kreću u okviru predviđanja Rezolucijom o ekonomskoj politici. Ivoz robe je nominalno porastao za 24,7%, a uvoz smanjen za 9%. Glavni nosilac izvoza je industrija, u kojoj dominiraju: obojena metalurgija, tekstilna i metalna industrija Prvi terminal za kontejnere na Jadranu Prvi kontejnerski terminal na Jadranu pušten je u eksploataciju u Luci Bar 31. marta godine, a o tome je pisao i Glasnik. - Ovim Luka Bar postaje savremena, sa svim mogućnostima za pružanje kompletnih lučkih usluga naglasio je na svečanosti organizovanoj tim povodom tadašnji generalni direktor Luke dr Svetozar Vuletić. Prvi kontejnerski teret ukrcan je na brod Hreljin riječke Jugolinije. Taj teret čine traktori iz Rumunije, koje će prvi kontejnerski brod koji je uplovio u barsku luku nakon sedam dana iskrcati u Njujorku. Prvi kontejnerski terminal na Jadranu sastoji se od kontejnerskog mosta nosivosti 40 tona, dva viljuškara iste nosivosti, deset prikolica i kvadratnih metara otvorenog skladišnog prostora, prenio je Glasnik. Februar Broj 2

6 6 Balkanski ekonomski samit u Bursi Prioritetno investirati u proizvodnju Crna Gora u bliskoj budućnosti očekuje povećanje stranih direktnih investicija, a posebno je važno ulaganje u svaki vid proizvodnje, rekao je Velimir Mijušković u Bursi. Ekonomski samit zemalja Balkana održan je 7. februara godine u turskom gradu Bursi, u organizaciji Udruženja rumelijskih industrijalaca i biznismena (RUMELISIAD). Skupu su prisustvovali predstavnici 250 kompanija iz Crne Gore, Turske, Albanije, Bosne i Hercegovine, Bugarske, Hrvatske, Kosova, Makedonije, Rumunije, Srbije i Grčke. Na panelu posvećenom trenutnoj investicionoj klimi u zemljama Balkana, predsjednik Privredne komore Crne Gore Velimir Mijušković, predstavio je mogućnosti za investiranje i investicione potencijale naše zemlje. On je kazao da se u Crnoj Gori u bliskoj budućnosti očekuje povećanje stranih direktnih investicija kao generatora ekonomskog rasta i zapošljavanja, navodeći da je u posljednje tri krizne godine prosječno učešće SDI u BDP-u je iznosilo oko 14%, što je visoko i za evropski prosjek. Naglasio je da su investicije u Crnu Goru stigle iz gotovo 90 zemalja svijeta, što potvrđuje atraktivan investicioni i poslovni ambijent u našoj zemlji. - Crnoj Gori su potrebne investicije koje će da odgovore na sve izazove za postizanje i održanje kontinuiranog ekonomskog rasta. Prema apsolutno realnim najavama u ovoj godini Crna Gora bi trebalo da zabilježi rast ekonomije od 3,5%, a očekuje se priliv stranih investicija u iznosu od 600 miliona eura rekao je Mijušković. On je učesnike skupa upoznao da su Nacionalnim planom razvoja Crne Gore turizam, energetika i poljoprivreda definisani prioritetni sektori i to u skladu sa prirodnim potencijalima, interesovanjem investitora i dugoročnim ciljevima ekonomskog i društvenog razvoja. Istakao je turizam kao generator razvoja crnogorske ekonomije, te da je naša zemlja i tokom kriznih godina bilježila rast turista. - Svjetski savjet za putovanja i turizam Crnu Goru svrstava na prvo mjesto po stopi rasta turizma do godine. Do te vremenske odrednice, prema realnim očekivanjima, prihodi od turizma će biti na nivou od 1,5 do dvije milijarde eura rekao je predsjednik Komore. Turizam, energetika, mala i srednja preduzeća Posebno je naglasio da postoji veliki prostor za ulaganja u hotelsku industriju, i naveo pozitivne primjere, investicije koje su realizovane ili su u fazi realizacije - Porto Montenegro, Sveti Stefan, Azmont, Luštica Rizort, Hilton Podgorica - kao i druge projekte na veoma atraktivnim lokacijama. Crna Gora ima izuzetan energetski potencijal za razvoj i može biti značajan izvoznik električne energije, jer korišćenjem svega 40% termo-energetskog i 27% hidro-energetskog potencijala pokriva oko 85% potrošnje, a ima u potpunosti neiskorišćene obnovljive izvore energije (vjetra i sunca). Mijušković dodaje da poseban impuls razvoju biznisa u energetskoj industriji Crne Gore daje podmorski prenosni kabl i izgradnja dalekovoda kojim će se prenositi električna energija iz Jugoistočne Evrope prema energetski deficitarnoj zapadnoj Evropi. Ukazao je na to da Crna Gora uvozi najveći dio prehrambenih proizvoda za zadovoljenje sopstvenih potreba, no i na činjenicu da je samo 40% obradivog poljoprivrednog zemljišta iskorišteno, što govori o ogromnom potencijalu za biznis i masovnu proizvodnju kojom se može zadovoljiti veliki udio domaće potražnje, ali i izvoziti. Prema njegovim riječima, prirodni resursi Crne Gore pružaju mo- Broj 2 Februar 2014.

7 7 - Postoji veliki broj dobro opremljenih lokacija za razvoj biznisa širom Crne Gore koje stoje na raspolaganju potencijalnim investitorima. Kao veoma važno ističem da najveći broj opština nudi i izuzetno povoljne uslove za ulaganja u okviru poslovnih zona ili drugih lokacija. Uvjeren sam da će kako turske kompanije, tako i kompanije zemalja iz drugih zemalja Balkana i šire, prepoznavati kvalitetan investicioni ambijent i opredjeljivati se da u buduće pokreću poslove u Crnoj Gori uključujući mogućnost i saradnje u formi privatno javnih partnerstava zaključio je predsjednik Privredne komore Crne Gore. Na samitu u Bursi govorili su, među ostalima, i Mustafa KIR- CI, predsjednik Upravnog odbora RUMELİSİAD, İbrahim BUR- KAY, predsjednik Trgovinsko-industrijske komore Burse, Orhan GENÇOĞLU, predsjednik koordinator Udruženja izvoznika Burse, Recep ALTEPE, gradonačelnik Burse, Münir KARALOĞLU, guverner Burse, ministri pojedinih zemalja Balkana, Bülent ARINÇ, potpredsjednik Vlade Republike Turske, Jan APIKYAN, predsjednik Grčko-turske trgovinske komore Sjeverne Grčke, Cüneyt Ustaibo, zamjenik ministra trgovine i industrije Kosova, Vasif Emre BILGI- NER, predsjednik Upravnog odbora Udruženja Bugarsko-turskih privrednika, Eyüp KAHVECI, predsjednik Makedonsko-turske trgovinske komore. U bilateralnim razgovorima učestvovalo je 250 balkanskih privrednika. Posjeta predstavnika iz Crne Gore realizovana je u saradnji organizacije RUMELISIAD i Ambasade Republike Turske, Kancelarije za trgovinske odnose Republike Turske u Crnoj Gori, a uz podršku Privredne komore Crne Gore. Ekonomija Burse gućnost i za razvoj i unapređivanje i drugih privrednih grana. - Posebno važnim prepoznajem ulaganja u svaki vid proizvodnje. Turska, kao zemlja razvijene industrije, posebno u segmentu malih i srednjih preduzeća, potvrda je da uspjeh jedne nacionalne ekonomije mora imati utemeljenje u razvoju upravo proizvodnih privrednih grana, budući da je poznato da svako dodatno radno mjesto u proizvodnji otvara do dva radna mjesta u ostalim sektorima. Toga je, pod pritiskom krize, apsolutno postala svjesna Evropska unija koja je i prije desetak dana sa samog vrha uputila novi apel i preporuke da se nacionalne vlade usredsrede na stvaranje kvalitetnijih uslova za, kako kažu renesansu industrije kazao je predsjednik Komore. Kao veoma važno za investitore naglasio je da Crna Gora ima povoljan geostrateški položaj sa izlaskom na Mediteran, jasno opredjeljenje na putu atlantstkih i evropskih integracija, makroekonomsku stabilnost uz euro kao zvanično sredstvo plaćanja, stabilan finansijski sistem, te poreske stope među najnižim stopama u Evropi. Podsjetio je da Doing Business izvještaj o lakoći poslovanja Svjetske banke za godinu našu zemlju rangira na 44. mjesto, po čemu je najuspješnija na zapadnom Balkanu, te ukazao na značaj toga što je ostvaren napredak za sedam mjesta u odnosu na prethodnu godinu, kao i na činjenicu da je napredovanje kontinuirano. Pokrajina Bursa se nalazi u jugozapadnom dijelu Marmara regiona, i predstavlja četvrtu najveću pokrajinu Turske sa populacijom od stanovnika (2011). Površina Burse je 10,891 km². Ona je baza turske industrije«, i na četvrtom je mjestu, poslije Istanbula, Kodžaelija i Izmira u pogledu proizvodnje sa dodatnom vrijednošću. Četiri glavne industrije su auto, tekstilna, prehrambena i industrija mašina. Po broju zaposlenih zauzima treće mjesto u Turskoj. Bursa je grad koji ostvaruje petinu ukupnog izvoza zemlje, i poslije Istanbula, najveći je turski izvoznik. Procenat direktnih stranih investicija u Bursi u periodu iznosio je 4,1%. Posljednjih godina, glavni investitori su iz Njemačke, Švajcarske i Francuske. Crna Gora i Turska Sve više privrednika iz Turske zainteresovano je za poslovanje i investiranje u Crnoj Gori. Njihove aktivnosti usmjerene su u različite sektore, poput infrastrukture, energetike, turizma, transporta i pomorske industrije Ukupne investicije iz Turske u našu zemlju, od do oktobra godine iznosile su 55 miliona eura Crna Gora i Turska su tokom godine razmijenile roba u vrijednosti od 43 miliona eura. U poređenju sa godinom, uvoz od 33,3 miliona eura veći je za 16,8%, dok je izvoz u iznosu od 9,7 miliona eura manji za 17,1%. Podsjetimo, Crna Gora i Turska su 26. novembra godine u Istanbulu potpisale asimetričan Sporazum o slobodnoj trgovini u korist Crne Gore. Februar Broj 2

8 8 Mitrović i Ivarsson o javnim nabavkama Predstavnik OECD/SIGMA Daniel Ivarsson posjetio je 4. februara godine Privrednu komoru Crne Gore i razgovarao sa rukovodiocem Sektora pravnih, finansijskih i opštih poslova Aleksandrom Mitrovićem. Cilj posjete je bilo sagledavanje stanja u oblasti javnih nabavki u Crnoj Gori, za potrebe izrade izvještaja za Evropsku komisiju. Mitrović je istakao da je poznato koliko su Komora i njeni članovi zainteresovani za javne nabavke. On je upoznao predstavnika SIGMA sa poteškoćama sa kojima se susrijeću privrednici u postupcima javnih nabavki. Privredna komora je inicirala izmjene i dopune zakona koji reguliše ovu oblast, pa je Ivarsson upoznat sa aktivnostima u vezi s tim. Ivarsson je ukazao na značajan doprinos Privredne komore Crne Gore unapređenju sistema javnih nabavki i podsticajima za jačanje konkurentnosti privrede, odnosno ponuđača u konkretnim postupcima. Tokom sastanka je istaknut i značaj oblasti javno-privatnog partnerstva i koncesija, kao i potreba daljeg unapređenja regulatornog okvira i kapaciteta za sprovođenje ovih vrsta postupaka. Predstavnici OEBS u Komori Prepoznate oblasti buduće saradnje Generalni sekretar Privredne komore Crne Gore Pavle D. Radovanović sastao se 20. februara godine sa šeficom Sekcije za demokratizaciju Misiji OEBS u našoj zemlji Lieom Magnaguagno i njenim saradnicima. Cilj sastanka je bio upoznavanje sa aktivnostima organizacija i identifikovanje oblasti buduće saradnje. Generalni sekretar Radovanović upoznao je predstavnike OEBS sa organizacijom Komore i njenim aktivnostima na unapređenju poslovnog ambijenta, kao što su organizovanje sajmova, poslovnih foruma, seminara i obuka za privrednike. Ukazao je na ulogu Komore u oblasti evropskih integracija. Sagovornike je upoznao i sa projektima koje Komora realizuje u saradnji sa međunarodnim organizacijama. Predstavnica OEBS Magnaguagno je istakla da su aktivnosti u oblasti dobrog upravljanja i zaštite životne sredine upravo dijelovi programa demokratizacije Misije te organizacije u Crnoj Gori, a koji su, po njenom mišljenju, najbliži djelatnostima Komore. Tokom sastanka su i žensko preduzetništvo i društveno odgovorno poslovanje kompanija prepoznati kao moguća oblast buduće saradnje Misije OEBS u Crnoj Gori i Privredne komore Crne Gore. Konkretizovati poslovne odnose sa Rumunijom Ekonomska savjetnica u Ambasadi Rumunije u Beogradu Patricia Radut posjetila je Privrednu komoru Crne Gore 25. februara godine. Cilj posjete je bio razgovor o konkretizaciji poslovnih odnosa između crnogorskih i rumunskih preduzeća i preliminarni dogovori o realizaciji posjete državno - privredene delegacije Rumunije Crnoj Gori koja će biti organizovana juna ove godine, a koju će predvoditi rumunski premijer Viktor-Viorel Ponta. Potpredsjednik Privredne komore Crne Gore Ivan Saveljić je, govoreći o mogućnosti razvoja bilateralne saradnje između dvije zemlje, iznio osnovne podatke o robnoj razmijeni koja je u protekloj godini bila na nivou od 19,8 miliona eura, od čega je Crna Gora u Rumuniju izvezla svega 0,2 miliona. Privredna komora Crne Gore smatra da je potrebno uložiti dodatne napore da se crnogorska i rumunska preduzeća informišu, povežu i otpočnu zajedničke projekte na obostranu korist. Govoreći o crnogorskoj Komori, Saveljić je istakao da su aktivnosti koje imaju za cilj internacionalizaciju crnogorskih preduzeća sinhronizovane sa standardima u zapadnoevropskim komora te da, pored ostalog uključuju i organizaciju poslovnih foruma sa B2B (business to business) segmentima. Dugogodišnje iskustvo u ovoj oblasti preporučuje Komoru kao kredibilnog partnera inostranim vladinim institucijama, poslovnim asocijacijama i samim preduzećima. Gospođa Radut je naglasila da postoji određen broj rumunskih kompanija iz oblasti građevinarstva, poljoprivrede, energetike, elektronike i IT tehnologija koje su zainteresovane da se pojave na crnogorskom tržištu i pronađu na njemu strateške partnere. Odbor za kvalitet Komora vijesti Odbor za kvalitet PKCG, na sjednici održanoj 13. februrara godine, analizarao je rad u godini, usvojio Program rada za godinu, razmotrio Informaciju o trendovima i sertifikaciji u Crnoj Gori. Odbor za kvalitet će aktivnosti u godini usmjeriti na permanentno podržavanje aktivnosti radnih tijela, čiji je rad od suštinskog značaja za Odbor, zatim na uspostavljanje saradnje sa odborima i drugim organima u Komori, te institucijama u okruženju iz ove oblasti. Planirano je učestvovanje na savjetovanjima i seminarima iz oblasti kvaliteta u Crnoj Gori i okruženju, organizovanje ili učestvovanje u studijskim posjetama koje organizuje Privredna Komora. U Informaciji o trendovima i sertifikaciji između ostalog je navedeno da je u Crnoj Gori sertifikovano oko 200 organizacija prema zahtijevima standarda ISO 9001 koje su to prepoznale kao značajno sredstvo za uspješno poslovanje. Broj 2 Februar 2014.

9 9 Sporazum Komore i Poreske uprave Zajedno protiv sive ekonomije Razmjena informacija i saradnja u oblasti unapređenja poslovnog ambijenta te zaštite konkurencije su od zajedničkog interesa ove dvije institucije. Privredna komora Crne Gore i Poreska uprava potpisale su 20. februara godine sporazum o međusobnoj saradnji. Potpisnici sporazuma su predsjednik Komore Velimir Mijušković i direktor Uprave Milan Lakićević. Ove dvije institucije, kako je ocijenjeno, imaju interes da uspostave saradnju u oblasti borbe protiv sive ekonomije kroz sprovođenje zajedničkih istraživanja, organizovanje i učešće na seminarima, okruglim stolovima i drugim stručnim skupovima. Međusobna razmjena informacija i podataka o privrednim subjektima i saradnja u oblasti unapređenja poslovnog ambijenta te zaštite konkurencije takođe su od njihovog zajedničkog interesa. Saradnja će se odvijati na osnovu godišnjih programa koje potpisuju direktor Uprave i predsjednik Komore. Značaj Potpisnici ovaj čin smatraju važnim za planiranje buduće saradnje, koja može ići u više pravaca, ali ka istom cilju - stvaranju kvalitetnog poslovnog ambijenta koji će omogućavati razvoj zdrave i konkurentne ekonomije. Predsjednik Komore smatra da dio privrede, posebno iz sfere malih i mikro preduzeća nije dovoljno edukovan i informisan o poreskom sistemu i obavezama koje treba da ispunjava. U tom smislu, Privredna komora želi da se, kroz edukacije i informisanja, kao i unapređenjem saradnje sa Poreskom upravom, što više smanji broj onih koji posluju nelegalno. - Svima treba da bude jasno da treba da prijave promet i budu registrovani, jer se time stvaraju uslovi za podizanja nivoa poslovanja, odnosno poslovnog rejtinga. U suprotnom, guši se konkurentnost. Zato je neophodna zajednička edukacija u oba smjera i privrednika i inspektora na terenu, a to je i naš zajednički interes. Siva ekonomija nikome ne ide u korist, i moramo joj se zajedno suprotstaviti rekao je Mijušković. Po ugledu na Njemačku Predstavnici Privredne komore u razgovoru su istakli da bi bilo uputno razmotriti model koji koristi Finanzamt (Poreska uprava) SR Njemačke, u dijelu tretmana privrednih društava koja, zbog problema u poslovanju, kasne sa izmirivanjem obaveza prema državi i poslovnim partnerima. Riječ je o sprovođenju tzv. snimanja firme koja je u problemu, nakon čega se daju prijedlozi rješenja koja pomažu oporavku firme, a time je vraćaju u red urednih platiša svih svojih obaveza. Privredna komora bi bila spremna da pruži puni doprinos prije svega iniciranju ovakvog modela rješavanja problema kod privrednih društava. Partnerstvo Direktor Poreske uprave Lakićević je i ovom prilikom istakao da Privrednu komoru Crne Gore prepoznaje kao važnog i istovremeno prirodnog partnera ovom državnom organu. - Uprava sa pažnjom prati i razmatra sugestije koje dolaze od strane privrede posredstvom Komore, upućene ka poboljšanju ukupnog ambijenta za poslovanje. Cijenim da zajedničkim angažmanom možemo nastaviti aktivnosti na suzbijanju sive ekonomije. Predstavnici Poreske uprave će nastaviti da po potrebi učestvuju na sastancima organa i tijela Komore i na taj način održavati direktan kontakt sa privredom rekao je Lakićević. Februar Broj 2

10 10 Kodifikacija po NATO standardima Benefiti za privredu Crnogorskih 55 proizvoda šest kompanija je do sada kodifikovano po NATO standardima, a još 50 je spremno za to. Kodifikacija je potreban uslov za plasman proizvoda trupama Alijanse. U svijetu je 2,4 miliona registrovanih korisnika kodifikovanih proizvoda, rečeno je na okruglom stolu Kodifikacija po NATO standardima, održanom 26. februara godine u Privrednoj komori Crne Gore. Skup je organizovala Komora u saradnji sa Komunikacionim timom Savjeta za članstvo u NATO. Cilj organizovanja okruglog stola je predstavljanje ekonomskih povoljnosti članstva u NATO te, uz razmjenu iskustava i mišljenja predstavnika državnih organa i privrede, sagledavanje mogućnosti dostizanja potrebnih standarda. Crnogorske kompanije, čiji su proizvodi kodifikovani prema NATO standardima, prezentovale su iskustva u postupku kodifikacije. Savjetnik predsjednika Privredne komore Ruždija Tuzović kazao je da je kodifikacija velika šansa za našu privredu, te da raduje što Crna Gora ima saradnju sa NATO savezom, ne samo u bezbijednosno-političkom, već i u ekonomskom smislu. - Biti partner sa NATO znači ostvariti poslovni odnos koji privrednom subjektu donosi profit. Ukoliko je NATO u poslovnom portfoliju privrednog društva, to znači da ono ima mnogo veći rejting naveo je Tuzović. Savjetnik premijera za vanjske poslove Nebojša Kaluđerović podsjetio je da je priključenje Crne Gore NATO savezu jedan od spoljnopolitičkih prioriteta Vlade. Crna Gora je prošla različite faze na tom putu, a u posljednjih godinu akcenat je da se o ovom pitanju od nacionalnog značaja povede dijalog sa svim segmentima u društvu. - Crna Gora ne može sebi priuštiti da bude zatvoreno društvo. Naprotiv, moramo iskoristiti sve mogućnosti za razvoj, a jedna od njih je priključenje Sjevernoatlantskoj alijansi rekao je Kaluđerović. Govorio je o ekonomskim benefitima koje naša zemlja dobija ulaskom u ovu organizaciju, podsjećajući da je riječ o tržištu od 900 miliona stanovnika, te da su ovo zemlje sa najrazvijenijom demokratijom i ekonomijom koje u posljednjih 60 godina nijesu međusobno ratovale. - Jako raduje što u Crnoj Gori imamo kodifikovane proizvode pojedinih kompanija. NATO je mogućnost da se predstavimo kao investiciona destinacija gdje se može proizvoditi po najvišim standardima rekao je Kaluđerović. Načelnik Direkcije za standardizaciju i kodifikaciju u Ministarstvu odbrane Marinko Aleksić govorio je o kodifikacionom sistemu NATO, o standardima neophodnim za kodifikaciju i o benefitima koje donose. Naglasio je da je kodifikacija potreban ali ne i dovoljan uslov za plasman proizvoda NATO-u. - Sve kompanije koje misle da mogu da ponude proizvode ovom tržištu moraju proaktvno da djeluju dodao je on, navodeći da je prvi kodifikovani proizvod Tarin pištolj tm9, a potom su ove standarde dobili proizvodi Plantaža, bjelopoljske France... On je kazao da je sve što vojska nabavlja podložno kodifikaciji, poput hrane, pića, duvana... Oko 35 odsto odbrambenog budžeta troši se na materijalne rashode, opremanje i modernizaciju. - Ubuduće ćemo nastojati da svi proizvodi koje nabavlja Ministrarstvo odbrane budu kodifikovani rekao je Aleksić. Broj 2 Februar 2014.

11 11 On je pojasnio da je NATO kodifikacioni sistem potreban Crnoj Gori za sistem odbrane jer nastojimo da uspostavimo sistem nomenklature u vojsci. Kodfikacija je način da predstavimo svoje proizvođače. Kada se pojavite kao proizvođač u ovoj bazi možete biti pozvani da učestvujete kao dobavljač na odbranbenom tržištu kao i da učestvujete na brojnim tenderima. Aleksić je kazao da je za kodifikaciju neophodno ostvariti standarde koji se odnose na sam sistem i standarde koji se odnose na proizvode. Predstavnica Ministarstva poljoprivrede i ruralnog razvoja Kristina Lapčević izrazila je nadu da će sve više poljoprivrednih proizvoda biti u NATO kodifikacionom sistemu. - Raduje činjenica što je najveći broj kodifikovanih proizvoda preduzeća iz oblasti poljoprivrede, a dobro bi bilo da se i ostali agroproizvođači pozabave prednostima koje donosi ovaj standard, poput učešća na međunarodnim tenderima i izlaska na velika tržišta rekla je Lapčević. Dejan Marković, direktor Tara Aerospace and Defends Products a.d, Mojkovac, rekao je da je ova fabrika namjenske industrije od početka okrenuta projektu kodifikacije, od kojeg je imala samo benefite. - NATO sistem nam je omogućio da nas prepoznaje 66 zemalja. Uveli smo ranije ISO standarde. Prodajemo proizvode između ostalog ratnom vazduhoplovstvu SAD, Poljskoj, Slovačkoj i Češkoj. Nastavićemo da radimo na standardizaciji i unapređenju proizvoda da bismo došli do novih tržišta kazao je Marković. Direktorica Plantaža Verica Maraš kazala je da je NATO NCAGE peti standard koji je ova kompanija uvela, a prethodili su ISO standardi i HACCP sistem. Kodfikacione brojeve dobilo 22 proizvoda Plantaža. - To nam je otvorilo nova tržišta i potvrdilo kvalitet proizvoda kompanije. Ovaj sistem kodifikacije je izazov svim proizvođačima, posebno poljoprivrednim rekla je Maraš. Dragan Martinović, Martex, vidi šansu u primjeni NATO standarda koje su uveli. - Još nijesmo potpisali ugovore, ali ćemo uskoro izvoziti naše proizvode NATO jedinicima dodao je Martinović i naglasio značaj partnerstva sa Alijansom. Miloš Vukčević, studio Mouse, pitao je da li su kodifikovane usluge, a Aleksić je u odgovoru potencirao da je urađen pilot program za ovu oblast, te da će ona uskoro biti uređena po ovom standardu. Februar Broj 2

12 12 Razgovor sa povodom: Vladimir Vukmirović, nekadašnji predsjednik Privredne komore Crne Gore Lični doprinos zajedničkom dobru Moramo naći snage ne samo da obnovimo staro nego i da stvorimo novo. Ne težimo samo velikim promjenama i novim vrijednostima. Počnimo sa malim, tako ćemo prije doći do velikih. Broj 2 Februar 2014.

13 13 Vladimir Vukmirović je bio čelni čovjek nikšićkih Rudnika boksita skoro dvije i po decenije, a u tom periodu ova kompanija je bila primjer za primjer izuzetno dobrog poslovanja i društvene odgovornosti. Itekako je prepoznatljiva i njegova menadžerska uloga u Privrednoj komori Crne Gore. Pored zapaženih privrednih rezultata, Vukmirović je veliku pažnju posvetio i stručnom radu. Objavio je više od 40 naučnih i stručnih radova u domaćim i međunarodnim publikacijama, te učestvovao u izradi 20 projekata, studija i programa. Povod za razgovor sa Vladimirom Vukmirovićem je jubilej Glasnika u čijem koncipiranju je, direktno ili indirektno, svojevremeno učestvovao. Sa njim smo razgovarali i o ulozi i značaju Privredne komore Crne Gore i ekonomskoj situaciji u državi. Glasnik: Kako ocjenjujete našu namjeru da se novim izgledom i koncepcijom Glasnik približimo modernim, komercijalnim časopisima? V. Vukmirović: Teško je govoriti o novom izgledu i konceptu Glasnika, ako nemate dovoljno informacija, šta je to novo i u čemu se ogleda. No, svakako treba pratiti savremena kretanja, pogotovo ako nijeste zadovoljni postojećom koncepcijom i dizajnom časopisa. Mediji, a posebno štampani, i specijalizovani kakav je Glasnik, koji ima svoju koncepcijsku i sadržajnu specifičnost, su izvjesno jedna osjetljiva oblast i zahtijevaju poseban odnos i stručnu pažnju. Istovremeno, uz neophodnu modernost u dizajnu i pristupu, želim napomenuti da kvalitetan časopis čine prije svega dobri novinari i uredništvo. Dakle, dobri tekstovi od strane uposlenih novinara, stručnjaka iz Privredne komore Crne Gore i posebno uz kvalitetne tekstove angažovanih saradnika, pogotovo stručnjaka iz pojedinih oblasti su, rekao bih, prostor na kome intenzivno treba raditi. Glasnik: U čemu je, po Vašem mišljenju, značaj ovog mjesečnika? V. Vukmirović: Glasnik je uvijek bio komorski izlazak među svoje članice. Bio je izraz jednog vremena, slika ekonomske situacije Crne Gore i komorskih aktivnosti u njoj. Promjene načina rada u ekonomiji i načina razmišljanja u Komori činile su i Glasnik drugačijim, savremenijim i boljim. Kako se razvijala Komora tako se osavremenjavao i Glasnik Komore. Moglo bi se reći da je Glasnik od Biltena, koji je svojevremeno izvlačen na geštetneru izrastao u vrijednog evidentičara komorskog rada, a potom i u ozbiljanog hroničara ekonomskog života Crne Gore. Njegov značaj prije svega vidim u ovome što sam poslednje naveo, kao hroničara komorskih aktivnosti i istovremeno ekonomskog razvoja Crne Gore. Njegov značaj vidim i u tome što je Komora kroz njega, govoreći o sopstvenim aktivnostima i stavovima, pokazivala svoju otvorenost prema svojim članicama, prema ekonomskoj zajednici, ali i, posebno, prema društvu kao cjelini. O važnosti informacije suvišno je govoriti, pa ću kroz jednu anegdotu sažeti moje mišljenje. Naime moj stari profesor Duća Mihailović jednom prilikom mi reče: Slušaj, ti dečko, nemoj da uobraziš da si pametniji od mene, ti samo imaš više informacija. Glasnik: Glasnik je rijedak primjer ekonomskog časopisa u Crnoj Gori. Kojim temama bi, po Vašem mišljenju, Glasnik trebalo da posveti više pažnje? V. Vukmirović: Kao što sam već rekao, logično je da Glasnik u najvećem dijelu piše o temama koje su dominantne u radu Komore i temama iz oblasti crnogorske ekonomske zbilje. Kada se radi o praćenju komorskih aktivnosti posebnu pažnju treba posvetiti načinu prezentovanja i rekao bih, adekvatnoj posvećenosti tome. Naime, ukoliko iste teme dominiraju npr. sjednicama odbora udruženja, postavlja se pitanje koliko prostora u Glasniku treba da ima ova tematika, da li detaljno i u cjelosti, za svaku sjednicu pojedinačno, ili dati prikaz u jednoj skraćenoj formi, a opšrnije izvještaje prezentovati preko sajta Komore. Ozbiljne aktuelne ekonomske teme na mikro i makro nivou, kao što su danas, i ubuduće treba da budu prisutne u Glasniku. Kvalitet i posebnost Glasnik Komore bi svakako podizao većim angažovanjem stručnih i naučnih saradnika, ekonomskih i drugih eksperata, i iniciranjem, na taj način, stručnih rasprava o različitim temama na svojim stranicama. Glasnik Komore mora objektivno i kritički sagledavati probleme kojima se bavi, posebno kada je u pitanju nacionalna ekonomija. Kada imate dobru namjeru i nedvosmislenu želju da tražite rješenja koja vode opštem društvenom napretku, onda kritički stav argumentovan i jasan svakako da, kritizerstvo i voluntarizam, svakako ne. Glasnik: Pretpostavljamo da pratite aktivnosti Privredne komore Crne Gore. Ocijenite značaj ove asocijacije privrednika u aktuelnom ekonomskom trenutku, uz komentar privrednih dešavanja u Crnoj Gori. V. Vukmirović: Povremeno pratim aktivnosti Privredne komore Crne Gore. Komora nastoji, kao i u prethodnom periodu, da bude kuća svih privrednika Crne Gore, kvalitetan servis privrede i ozbiljan i jak partner Vlade. Pomažući i pružajući podršku privrednicima, kroz inicijative i prijedloge upućene nadležnim državnim organim Komora se mora pozicionirati kao respektabilna i autoritativna institucija. Određena tematika, koju predlažu privrednici i ljudi koji čine ekonomski život ove Crne Gore, a koja se kanališe prema nosiocima vlasti, traži hitne i prave odgovore, i na tome treba intenzivno raditi. Nije uopšte sporno da je naša ekonomska i socijalna zbilja veoma teška, i da se, po svemu sudeći, ne može preko noći promijeniti. Povećanje životnog standarda i kvaliteta života građana je najvažniji društveni cilj čije je ostvarivanje u najvećoj mjeri uslovljeno ispunjavanjem ekonomskih ciljeva. Za njihovo ostvarivanje, nije nikakva novina, neophodni su strateško planiranje i realne ekonomske politike, uz, posebno naglašavam, angažovanje što većeg broja stručnjaka svih profila, jer nam više nego ikada ranije trebaju vanserijski ljudi, ili jednostavnije rečeno vrijedne ruke, a bogami još više vrijedene glave. Glasnik: Smatrate li da crnogorska Komora, zbog doprinosa ekonomiji i daljeg razvoja, treba da ostane komora javnog prava, poput austrijske, francuske, njemačke, grčke, italijanske i drugih? V. Vukmirović: Ključno pitanje komorskog rada je doprinos nacionalnoj ekonomiji, a ne pitanje njenog pravnog statusa, iako, naravno, mislim da javno pravni staus privrednim komorama otvara mnogo više mogućnosti u radu, ili da budem precizniji, po mom mišljenju, predstavlja najviši nivo zastupanja poslovne zajednice. Od Privredne komore Crne Gore kao samostalne, poslovne, stručne i interesne organizacije, bez obzira na pravni status, zahtijeva se kvalitetan proizvod, pa se osmišljavanje nove uloge u na- Februar Broj 2

14 14 stupajućem periodu, u stvaranju uslova za brži ekonomski rast u uslovima niske inflacije, smanjenja nezaposlenosti sa osnovnim ciljem povećanja društvenog proizvoda nameće kao imperativ. U svojoj transformaciji Komora mora pratiti promjene koje se dešavaju u crnogorskom privrednom i društvenom životu, ali i posebno najbolju praksu u evropskom komorskom sistemu i razvijenim trzišnim ekonomijama. Treba sačuvati sve ono što se pokazalo tradicionalno dobrim, ali i promijeniti sadržaje i aktivnosti koje je novo vrijeme prevazišlo. Glasnik: Osvrnite se na Vaš privredni angažman, za koji i dalje dobijate priznanja poput prošlogodišnjeg od Balkanskog rudarskog kongresa. Na šta ste u Vašoj karijeri posebno ponosni, a za čime, moguće, žalite? V. Vukmirović: Radio sam pune 44 godine od kojih u Rudnicima boksita, 34 na poslovima inženjera u proizvodnji, upravnika rudnika, šefa službe razvoja i glavnog inženjera investicija, a 23 godine kao čelni čovjek kompanije. Stručnom radu posvetio sam značajan dio vremena. Kao autor ili koautor objavio sam preko 40 naučnih i stručnih radova u domaćim i međunarodnim stručnim publikacijama. Koautor sam Monografije Podzemno otkopavanje boksita. Uradio sam, zajedno sa kolegama, više od 20 projekata, studija i programa. Tako radeći dobijao sam određena priznanja. Bio sam predsjednik Saveza inženjera i tehničara rudarske, geološke i matulurške struke Jugoslavije i Crne Gore, član Naučno tehničkog savjeta za dobijanje ruda obojenih metala zemalja SEV-a i SFRJ. Rudnicima Boskita Nikšić, u toku mog mandata, dodijeljeno je najveće otadžbinsko priznanje Nagrada AVNOJ-a, jedina nagrada u Crnoj Gori. Za svoj rad dobitnik sam značajnih društvenih priznanja od kojih želim da izdvojim: Nagradu oslobodjenja grada Nikšića; Trinaestojulsku nagradu Crne Gore; Nagradu Rudarsko geološkog fakulteta za najbolje objavljenu ediciju u 2002.godini; Nagradu Privredne komore Jugoslavije. U planinarsko smučarskom radu nalazio sam prostor za najviše zadovoljstva i opuštenosti. Bio sam pet godina predsjednik Planinarskog saveza Jugoslavije, više godina i predsjednik PSD Javoraka i jedan od pionira SKI Centra Vučje. Glasnik: Da li bi prokomentarisali perspektivu Rudnika boksita, s obzirom da ste bili dugogodišnji uspješan rukovodilac ove firme i da dobro poznajete situacju u rudarstvu u okruženju i šire. V. Vukmirović: Sadašnje stanje u Rudniku Boksita Nikšić je dobro poznato široj javnosti. U tom smislu uzdržao bih se od komentara na tu temu. Ipak, želio bih učiniti nekoliko napomena u kontekstu poslovanja ukupnog, kako to populano govorimo repro lanca, u kojem su Rudnici Boksita jedna od karika. Naime, boksiti su najznačajnija metalična sirovina Crne Gore. Boksitonosni teren zauzima približno 1/3 teritorije Crne Gore, a rudne pojave registrovane su na 132 lokaliteta. Ekonomsko tehnički najznačajnija ležišta nalaze se na prostoru nikšićke Župe. Rudnici Boksita Nikšić imaju zastupljenu površinsku i podzemnu eksploataciju, pa učešće u godišnjoj proizvodnji mora biti srazmjerno eksploatacionim rezervama ili bolje rečeno procentu iskorišćenja rudne mase. Kvalitet boksita je najvažniji tržišni parametar, u kom smislu je neophodno proizvodnju bazirati na prosječnom kvalitetu raspoloživih rezervi, objedinjavajući jamsku i površinsku eksploataciju. Rudne rezerve su državna svojina, a koncesije mehanizam preko kojih se definiše njihova eksploatacija, koja bi morala biti normirana na principima ekonomskog gazdovanja, a ne nikako raubovanja. U Crnoj Gori je bilo prisutno, po mom mišljenju ispravno shvatanje da se razvoj aluminijumske industrije treba zasnivati na postojećim komparativnim prednostima - rudi i električnoj energiji. Ta orijentacija bila je ispravna i tačna. Međutim, praksa je donijela nešto drugo. Komparativne prednosti su poslužile kao osnova za izgradnju aluminijumske industrije i tu se stalo. Činjenica da se skoro ništa nije uradilo na razvoju prerađivačkih kapaciteta na bazi glinice i aluminijuma učinila je da čitav repro lanac pretpi velike gubitke u poslovanju, i kao što vidimo dođe na samu granicu opstanka. Privatizacija i traženje strateškog partnera nije razriješilo postojeću problematiku, već naprotiv još više je usložilo. Glasnik: Dakle, prepoznatljiva je i značajna Vaša privredna misija u Crnoj Gori, ali i van naše države. Interesantno je da, iako ste se imali čime pohvaliti, nijeste baš previše i rado govorili za medije. A, istovremeno ste drugovali sa novinarima, sa nekima bili prijatelji. O čemu je riječ? V. Vukmirović: Moje drugovanje sa novinarima počelo je još od rane mladosti, a nastavilo se u periodu mog rada u Boksitima i Komori. Najviše je bilo vezano za moju saradnju sa Centrom za informativnu djelatnost Nikšić, Radio Nikšićem, Pobjedom, Centrom za kulturu Nikšić i Kulturno umjetničkim društvom Zahumlje. Bilo je zadovoljstvo saradjivati sa tako divnim ljudima poput pokojnog Bora Vušovića i mnogih drugih, koji nažalost, više nijesu sa nama. Radilo se sa puno pregalaštva za afirmaciju pravih vrijednosti i svojih institucija. Kontakt sa medijskom zajednicom nije stvar opredjeljenja već neophodnosti, ali je istovremeno uvijek pitanje stava, načina i mjere. Pored toga uvijek sam smatrao da rad i rezultati rada govore više i bolje od čestih ispraznih propagandističkih poruka. Dakle, saradnja sa medijima svakako, otvorenost i informisanost uvijek, u mjeri potrebe javnosti da zna i kompanije da se adekvatno predstavi i afirmiše. Moje pojavljivanje u medijima je bilo svakako izraz izrečenih stavova i mjera moje ličnosti, kao što je i u slučaju ovog intervjua iskaz poštovanja institucije u kojoj sam radio, vaših čitalaca, crnogorskih privrednika sa kojima sam dugo i uspješno sarađivao, i vas dragih mi novinara, a ne nikako moje potrebe da se obratim i eventualno afirmišem sebe i svoj rad. Glasnik: Koja je vaša poruka privrednicima, našim čitaocima? V. Vukmirović: Crna Gora može vidjeti svoju sreću samo u sreći svih građana koji u njoj žive. Ključnu ulogu u njenom ostvarenju ima vlast, Vlada, ali svakako da dio odgovornosti u tom pravcu imaju i snose i privrednici, koji svojim radom treba da doprinesu podizanju nivoa nacionalnog bogatstva i kvaliteta života. Treba se iskreno zalagati za ravnomjerniji privredni razvoj svih krajeva Crne Gore, i pružiti više pomoći malim i srednjim preduzećima. Moramo naći snage ne samo da obnovimo staro nego da stvorimo i novo. Ne težimo samo velikim promjenama i novim vrijednostima. Počnimo sa malim, tako ćemo prije doći do velikih. Broj 2 Februar 2014.

15 15 Sajam u Moskvi Interesovanje za hranu iz Crne Gore Među učesnika bile su i kompanije Interproduct sa Cetinja i Crnagoracoop iz Danilovgrada. Ministarstvo poljoprivrede i ruralnog razvoja i Agencija Crne Gore za promociju stranih investicija MIPA predstavili su potencijale crnogorskog štanda na sajmu prehrane u Moskvi, koji je održan od 10. do 14. februara Kako se navodi u saopštenju Ministarstva poljoprivrede, posjetioci sajma PRODEXPO 2014, koji je ove godine okupio više od učesnika iz 63 zemlje, izrazili su veliko interesovanje za crnogorske proizvode predstavljene na izložbenom štandu koji su, pored Agencije Crne Gore za promociju stranih investicija (MIPA) i Ministarstva poljoprivrede i ruralnog razvoja, uredile i firme Interproduct sa Cetinja i Crnagoracoop iz Danilovgrada. Direktor Agencije za promociju stranih investicija Miloš Jovanović kaže da su posjetioci izrazili veliko interesovanje i za mogućnost investiranja u sektor crnogorske poljoprivrede. -Crna Gora je i kod posjetioca sajma prepoznata kao zemlja sa povoljnim investicionim ambijentom, što je bio razlog izraženog interesovanja za naš sektor poljoprivrede. U oblastima šumarstva i drvoprerade, stočarstva, organske proizvodnje i ribarstva strani investitori vide potencijalni profit. Konkretne projekte iz oblasti poljoprivrede Crne Gore mogući investitori ocijenili su privlačnim i naša su očekivanja da će to dati rezultat, odnosno da će doprinijeti povećanju stranih ulaganjima u ovaj sektor - rekao je Jovanović. Jovanović je dodao da je predstavljanje proizvođača na sajmu u Moskvi vrlo značajno, jer ih približava tržištu od 160 miliona ljudi, na kome ima mnogo prostora za plasman crnogorskih proizvoda. -Kupci iz Rusije imaju povjerenja u crnogorske proizvode. Smatraju da se u ekološkoj Crnoj Gori, sa očuvanim prirodnim resursima, zemljištem, vodom i vazduhom, proizvode dobri, ukusni i kvalitetni proizvodi. Ovakve ocjene dodatno nas usmjeravaju na potrebu da jačamo organsku proizvodnju, a naše prisustvo na ovakvoj manifestaciji pokazuje da možemo da budemo konkurentni na međunarodnom tržištu - rekla je Ljiljana Simović, rukovodilac za međunarodnu saradnju u Ministartsvu poljoprivrede i ruralnog razvoja. Dvije crnogorske kompanije iz oblasti mesne i konditorske industrije, Interproduct i Crnagoracoop, drugi put su učestvovale na sajmu u Moskvi. Februar Broj 2

16 16 Konferencija Investicije u zapadni Balkan Naš region može biti najdinamičniji dio Evrope Moramo brže otklanjati prepreke biznisu, stvarati ambijent za nova porodična, mala i srednja preduzeća, kazao je Đukanović. Zapadni Balkan može biti razvojno najdinamičniji dio Evrope, ako se EU, kao lokomotiva evropskog progresa tome posveti suštinski, sa više povjerenja i manje administrativno birokratskog arbitriranja, poručio je predjsednik Vlade Milo Đukanović, govoreći u Londonu na konferenciji Investicije u zapadni Balkan, koju organizuje Evropska banka za obnovu i razvoj. - Ekonomski razvoj je preduslov i za brže demokratske promjene, za jačanje institucija i vladavine prava, za život po evropskim standardima. To je formula trajne stabilnosti Balkana, a samim tim i najbolji doprinos evropskoj bezbjednosti - rekao je Đukanović. On je kazao da balkanske zemlje ne očekuju da neko iz Evrope uradi umjesto njih ono što treba. - Da bi region postao konkurentniji i produktivniji, mnogo mogu uraditi same naše države. Moramo ići odlučnije u radikalnije strukturne reforme. Hrabrije se moramo suočavati sa slabostima i definisati djelotvornije socijalne i ekonomske politike. Potrebno je, u prvom redu, reformisati neodržive penzijske sisteme - naveo je Đukanović. Takođe, kako je dodao, potrebno je osloboditi tržište rada neučinkovite regulacije koja ograničava kreiranje novih radnih mjesta, a obrazovni sistemi moraju se upodobiti zahtjevima tržišta sa akcentom na upotrebljivom znanju, vještinama, razvoju kreativnosti i inovacijama. - U oblasti zdravstva, u saradnji sa privatnim sektorom, država treba da pruži kvalitetniju i jeftiniju zaštitu. Takođe, moramo brže otklanjati prepreke biznisu, stvarati ambijent za nova porodična, mala i srednja preduzeća - kazao je Đukanović. On je podsjetio da međunarodni indikatori upozoravaju da region, iako posljednjih godina bilježi napredak, nije najprivlačnije mjesto za biznis. - Moramo mijenjati regulative, ali i svijest, odlučno i osmišljeno napustiti praksu sporog i bojažljivog donošenja odluka. Moramo izgraditi novu kulturu ponašanja administracije prema biznisu - poručio je Đukanović. On je ocijenio da je bolja ekonomska saradnja i integracija među državama regiona siguran put za ubrzanje rasta. - Pretpostavka za to je i modernizacija transportne infrastrukture i funkcionalnije povezivanje regionalnog energetskog tržišta. Crna Gora je zainteresovana da ponovo pokrene pregovore sa susjednim državama radi postizanja dogovora o upravljanju slivovima rijeka koje protiču kroz susjedne zemlje, o izgradnji hidroelektrana na našoj i teritoriji susjednih država, koje bi bile od zajedničkog interesa - rekao je Đukanović. Da bi, kako je dodao, balkanske zemlje ostvarile planirane ciljeve razvoja, pored individualnih i zajedničkih regionalnih napora, nezaobilazna je uloga Evropske unije i multilateralnih finansijskih institucija poput EBRD. On je zahvalio EBRD na kontinuiranoj podršci i pomoći koju pruža Crnoj Gori u procesu izgradnje dinamične tržišne ekonomije. - To je vidno, posebno kroz zajedničku realizaciju infrastrukturnih projekata, kao i u korporativnom sektoru. U prethodnih sedam godina EBRD je podržala 39 projekata, sa preko 340 miliona EUR, koji su mobilisali ukupne investicije u javnom i u privatnom sektoru od preko 800 miliona eura - podsjetio je Đukanović. Prema njegovim riječima, u posljednjoj deceniji Crna Gora je ostvarila veliki napredak, mjeren povećanjem dohotka po stanovniku, smanjenjem siromaštva i progresom u strukturnim reformama. - Bez obzira na značajan napredak, nijesmo zadovoljni dostignutim nivoom razvijenosti - rekao je Đukanović. Globalna kriza je, kako je dodao, otkrila ranjivost privrede Crne Gore i učvrstila svijest o potrebi daljih reformi u pravcu jačanja fiskalne i finansijske stabilnosti, unaprijeđenja poslovnog ambijenta i jačanja konkurentnosti. Broj 2 Februar 2014.

17 17 CBCG o izvještaju Svjetske banke Dugovi visoki, ali nijesmo ugroženi Prisutna umjerena optimistička očekivanja da će doći do redukcije rizika i ranjivosti u finansijskom sistemu i ekonomiji u cjelini. Predsjednik Savjeta za finansijsku stabilnost i guverner Centralne banke Crne Gore Milojica Dakić dijeli stav Svjetske banke da su dugovanja privatnog sektora dostigla visok nivo, ali naglašava da redovne analize Savjeta ukazuju da finansijska stabilnost u Crnoj Gori nije ugrožena. Svjetska banka je konstatovala da je stalni rast dugovanja privatnog sektora najveći rizik za rast ekonomije. Iz ove institucije su upozorili da su ovi dugovi dostigli opasan nivo, kao i da mogu da ugroze finansijsku stabilnost. - Savjet redovno prati kretanja na domaćem i međunarodnom tržištu, procjenjuje rizike i daje preporuke za održavanja finansijske stabilnosti u zemlji. Analize koje se redovno sprovode ukazuju da finansijska stabilnost u Crnoj Gori nije ugrožena, i pored evidentnih rizika prisutnih u fiskalnoj sferi i realnom sektoru sa negativnim povratnim uticajem na finansijski sektor kroz porast nekvalitetnih kredita - rekao je Dakić Vijestima. On je dodao da su prisutna umjerena optimistička očekivanja da će doći do redukcije rizika i ranjivosti u finansijskom sistemu i ekonomiji u cjelini u narednom periodu. Ta očekivanja bazirana su, kako kaže, na pozitivnim stopama rasta većine sektora u crnogorskoj privredi u prethodnoj godini i najavljenim krupnim investicionim projektima u ovoj godini. Na kraju prošle godine u blokadi je bila firma zbog duga od 437 miliona eura, a loši krediti su dostigli 422,4 miliona. Svjetska banka je konstatovala da je stalni rast dugovanja privatnog sektora najveći rizik za ekonomiju jer su dostigli opasan nivo i mogu ugroziti finansijsku stabilnost - Ocjenu uticaja privatnog duga na finansijsku stabilnost treba bazirati u kontekstu svih napora koje preduzimaju nadležni organi u cilju njihovog redukovanja kako ne bi poprimili sistemske razmjere. Tokom i godine intenzivirane su aktivnosti na jačanju regulatornog i supervizorskog okvira za sistemsko rješavanje ne samo nekvalitenih kredita pravnih i fizičkih lica, već i naraslog finansijskog duga u širem smislu - naveo je Dakić. Prema njegovim riječima, u tom pravcu pripremljen je nacrt zakona o dobrovoljnom finansijskom restrukturiranju i inicirane su aktivnosti za unapređenje mjeničnog poslovanja kroz izmjene ili dopune zakona o izvršenju i obezbjeđenju. On je dodao da se očekuju pozitivni efekti primjene zakona o sprečavanju nelegalnog poslovanja, kao i da je pripremljena radna verzija zakona o mjerama prema izvršiocima višestrukih poreskih i carinskih prekršaja. EBRD Spreman kredit od 200 miliona Evropska banka za obnovu i razvoj ima spremnu liniju kredita za Crnu Goru u vrijednosti od 200 miliona eura. U planu je i realizacija više projekata od kojih su najvažniji izgradnja žičare Kotor-Cetinje, izgradnja lifta u Kotoru, rekonstrukcija šetališta u Budvi i proširenje aerodroma u Tivtu. Direktor te banke Giulio More- no je, na predstavljanju tranzicionog izvještaja EBRD, za godinu kazao da je bila veoma uspješna, te da se naša zemlja mora suočiti sa određenim izazovima. - U prethodnoj godini smo ostvarili rekord 524 miliona eura smo investirali u zemlje zapadnog Balkana, a od toga je u Crnu Goru uložen 81 miliona eura i ostavaren je rast BDP-a od dva odsto, prvi nakon nekoliko teških godina. Crna Gora se mora suočiti sa trenutnim deficitom, koji ostaje jedan od najvećih u regionu.- kazao je Moreno. On je istakao da EBRD ima u planu nekoliko projekata za godinu, a da su dva već dogovorena i to produženje kredita za EPCG za ugradnju pametnih brojila i 20 miliona eura kredita za rekonstrukciju lokalnih puteva. On je naglasio da su u planu još neki projekti poput izgradnje žičare Kotor-Cetinje, kao i lifta u Kotoru, rekonstrukcije šetališta u Budvi i proširenja aerodroma u Tivtu. Moreno je dodao i da će EBRD podržati privatizaciju Brodogradilišta Bijela i Instituta Simo Milošević u Igalu. - Spremni smo da nakon tendera damo kredite najboljim ponuđačima kazao je on. Direktor EBRD se posebno osvrnuo na strategiju EBRD, koja se po prvi put ne odnosi na projekte, već na tri tematske cjeline. - Kao prvo, imamo u planu proširenje ekonomske osnovice i jačanje konkurentnosti. Drugu cjelinu čine održivi turizam i zaštita životne sredine, dok će treću cjelinu činiti bezbjednost sektora energetike i regionalna integracija- rekao je Moreno. Februar Broj 2

18 18 Međunarodni sajam turizma u Beogradu Crna Gora je predstavila turističku ponudu na 36. Međunarodnom sajmu turizma IFT 2014 u Beogradu, održanom od 27. februara do 2. marta, koji je okupio više od izlagača iz regiona i svijeta. U okviru predstavljanja naše zemlje kao zanimljive destinacije za odmor, zabavu, rekreaciju i avanturu, hotelijeri su ponudili aranžmane za ovu sezonu, a između ostalog, organizovane su prezentacije muzičkih festivala Exit, Spring break, Southern & Soul, kao i planiranih kulturnih i zabavnih dešavanja, uz zanimljiv zabavni program i nagradne igre za posjetioce štanda. Tokom sajma, ministar održivog razvoja i turizma Branimir Gvozdenović i direktor Nacionalne turističke organizacije Saša Radović sastali su se sa ministrima i privrednicima iz Srbije i razmatrali modele buduće saradnje. Potpisan je Memorandum o saradnji u oblasti turizma između Ministarstva održivog razvoja i turizma Crne Gore i Ministarstva privrede Republike Srbije. Bull and Bear. Izvršni direktor i glavni investicioni savjetnik brokerske kuće Bull and Bear mr Pavle Gegaj učestvovao je na ovoj prestižnoj konferenciji. Konferenciji su prisustvovali predstavnici 55 zemalja, koji predstavljaju 79 različitih tržišta. Takođe, poseban dio bio je posvećen saradnji sa partnerima u dobijanju Morgan Stanley platforme za trgovanje u cijelom svijetu, te dobijanju Morgan Stanleya za partnera u velikim poslovina, saopštili su iz Bull and Bear-a. Prodaju hotel Mediteran Stečajna uprava je oglasila krajem februara prodaju luksuznog bečićkog hotela Mediteran za ukupno 67,6 miliona EUR. Hotel Mediteran ima ukupno 18,67 hiljada kvadrata korisne površine, sa velikim spa centrom, kongresnom dvoranom i restoranima. Imovina je opterećena hipotekom na ime dva kredita od ukupno 10 miliona EUR. Hotel sa zemljištem ponuđen je za 64,9 miliona EUR, dok je proizvodno-tehnološka i ostala oprema ponuđena za 2,65 miliona. Crna Gora ima lijepe plaže, bogatu kulturu i da zainteresovani, pored uživanja na moru, mogu šetati i lijepim planinama. Medni dani vijesti Manifestacija Medni dani, koju je organizovalo preduzeće Tržnice i pijace, u saradnji sa Ministarstvom poljoprivrede i ruralnog razvoja i podgoričkim Udruženjem pčelara, održana je u Podgorici 14. i 15. februara godine. Ponudu je predstavilo 12 crnogorskih proizvođača. Ministarstvo poljoprivrede i ruralnog razvoja prepoznalo je u pčelarstvu i proizvodnji meda šansu da Crna Gora razvije jedan od nacionalnih brendova, posebno zbog toga što je naš med ocijenjen kao jedan od najkvalitetnijih u regionu i šire, saopšteno je iz tog vladinog resora. - U tom pravcu već su započete aktivnosti na izgradnji kuće meda u Danilovgradu, objekta koji će objediniti sve važne aktivnosti registrovanih pčelara na jednom mjestu. Cilj je da se centralizovanjem prodaje, prerade i pakovanja meda, uz bolje uslove za edukaciju pčelara, ali i javnosti, pojeftini njegova proizvodnja i stvori mogućnost za bolji plasman na tržište, naročito kroz turizam kazali su iz Ministarstva. Sedmicu ranije je na istom mjestu održan Bio bazar, kada su izloženi ljekoviti čajevi i bilje, razne vrste brašna, hljeba i peciva. Održana su i stručna predavanja o ovim proizvodima. Bull and Bear predstavio crnogorsko tržište kapitala Na jednodnevnoj konferenciji u Londonu u koorganizaciji Morgan Stanley banke, jedne od najvećih investicionih banaka u svijetu i Auerbach Grayson-a, najvećeg američkog brokera u inostranstvu, crnogorsko tržište kapitala predstavila je najveća brokerska kuća Bull and Bear. Cilj konferencije je predstavljanje investicionih prilika zemalja učesnica. Crnogorsko tržište kapitala na londonskoj konferenciji predstavila je brokerska kuća Norveška avio kompanija tokom ljeta otvara liniju Oslo - Tivat Norveška avio kompanija za vrijeme ljetnje sezone otvoriće avio liniju Oslo - Tivat. Kako prenose mediji u Norveškoj, avioni će svakog petka počev od 27. juna sa aerodroma Gardermonen saobraćati do Tivta i nazad. Posljednji let na liniji Gardermonen - Tivta i obratno planiran je za 15. avgust. Karte su 28. februara godine puštene u prodaju. U kratkoj promociji nove avio linije se navodi da se Crna Gora nalazi na Jadranu, da Broj 2 Februar 2014.

19 19 Autoput Bar-Boljare Potpisan ugovor o gradnji prioritetne dionice Tender za KAP Prihvaćena ponuda Uniproma Početak radova najavljen za proljeće. Kineska EXIM banka spremna da Crnoj Gori ponudi odlične uslove finansiranja izgradnje. Okvirni sporazum i ugovor o gradnji, projektovanju i nabavci i ugradnji opreme i materijala za auto-put Bar- -Boljare, prioritetnu dionicu Smokovac- -Mateševo, potpisani su 25. februara u vili Gorica. U ime Vlade Crne Gore dokumenta je potpisao ministar saobraćaja i pomorstva Ivan Brajović, a sa kineske strane pomoćnik generalnog menadžera kineske kompanije CRBC-a Peng Sjaođun i potpredsjednik te kompanije Du Fei. - Potpisivanje ovog ugovora je jedan od uslova da se ispregovara i potpiše ugovor, odnosno finansijski sporazum o finansiranju sa kineskom Exim bankom. Nakon toga ćemo ugovor o gradnji i projektovanju auto-puta i finansijski sporazum sa Exim bankom uputiti na potvrđivanje parlamentu zajedno sa Predlogom zakona o auto-putu, koji će na istom skupštinskom zasijedanju biti razmatran i, nadam se, usvojen kazao je Brajović nakon potpisivanja. CCCC i CRBC su ponudile da prioritetnu dionicu auto-puta od Smokovca do Mateševa izgrade za 809,58 miliona eura. Ministar Brajović očekuje da se parlamentarna procedura završi u prvoj polovini proljećnog zasijedanja parlamenta, dodajući da je Vlada dala punu podršku tom projektu i da očekuje podršku i od parlamenta. - Završetkom parlamentarne procedure, odnosno objavljivanjem tih akata u Službenom listu i dobijanjem note od strane kineske Vlade stiču se uslovi za početak radova na auto-putu. Okvirno, početak radova se očekuje na proljeće naveo je Brajović. CRBC će, kako je naveo, izgraditi auto-put blagovremeno i u skladu sa visokim standardom, a sve u cilju unapređenja ekonomskog i razvoja Crne Gore, što će donijeti benefite lokalnom stanovništvu. Potpredsjednik CRBC-a Du Fei kazao je da je prva i najzahtjevnija dionica, koja je od ogromnog značaja za crnogorski narod. - CRBC je državna kompanija, čija je djelatnost izgradnja puteva, mostova, željeznica, luka, mostova, aerodroma, tunela i druge saobraćajne infrastrukture. Do sada CRBC ima završenih više od 700 projekata, sa prometom koji premašuje 20 milijardi dolara objasnio je Fei. Ambasador Kine u Crnoj Gori Ži Žaolin čestitao je Ministarstvu saobraćaja i kineskom timu na uspjesima, a naredni korak je, kako je naveo, da se još jačom dinamikom završe pregovori i potpiše ugovor o finansiranju. - Ovo je najvredniji projekat u okviru saradnje Kine i zemalja centralno-istočne Evrope kazao je Žaolin. Tri dana kasnije, u Podgorici je održana sastanak ministra finansija Radoja Žugića sa predstavnicima kineske EXIM banke. Ta banka je spremna da Crnoj Gori ponudi odlične uslove finansiranja izgradnje auto- -puta Bar - Boljare, rečeno je na sastanku. Direktor Sektora za preferencijalne kredite u Exim banci Li Jichen rekao je da će aranžman sa Crnom Gorom predstavljati najveću investicionu podršku ne samo u regionu, nego i šire. Stečajni upravnik Veselin Perišić prihvatio je u krajem februara ponudu od 28 miliona eura nikšićke kompanije Uniprom za kupovinu imovine Kombinata aluminijuma Podgorica. Pomenuta kompanija bila je jedini ponuđač na drugom tenderu za prodaju imovine KAP-a, raspisanom 18. januara godine. Uniprom, čiji je vlasnik biznismen Veselin Pejović, tražio je da cijena struje za KAP bude 38 eura po megavatu, zatim rješavanje imovinskih sporova, proglašenje teritorije Kombinata industrijskom zonom oslobođenom plaćanja komunalnih naknada i taksi. Ukoliko bi bio ispunjen zahtjev za cijenu struje (u trenutku štampanja ovog broja Glasnika, čekalo se na odgovor Elektroprivrede Crne Gore), KAP bi zapošljavao najmanje 300 od sadašnjih 720 radnika, s tim što bi broj zaposlenih rastao širenjem posla. Najavljene su investicije u KAP od 76 miliona eura do godine, od čega već ove godine 20 miliona u remont ćelija Elektrolize i šest miliona u Fabriku glinice. Gostujući u programu RTCG, vlasnik Uniproma Pejović je kazao da ima tri strateška partnera za KAP, i to su turski Asaš, poljski Kovin Aluminijum i proizvođač radijatora Stemi iz Italije, te da mu je cilj da Kombinat nudi tržištu gotove proizvode, a ne da izvozi ingote. Ukupna imovina grupacije Uniprom je 110 miliona, ukupni kapital je 45 miliona eura. Februar Broj 2

20 20 Obrazovanje Stipendije srednjoškolcima deficitarnih zanimanja Sredstva su iz Fonda za stipendiranje učenika srednjih stručnih škola, obrazovnih profila za deficitarne kvalifikacije koji je osnovala Privredna komora Crne Gore godine. Predsjednik Privredne komore Velimir Mijušković i ministar prosvjete Slavoljub Stijepović uručili su stipendije za deficitarne kvalifikacije učenicima srednjih stručnih škola iz Crne Gore, na svečanosti održanoj u Komori 19. februara godine. Stipendije su iz Fonda za stipendiranje učenika srednjih stručnih škola, obrazovnih profila za deficitarne kvalifikacije koji je osnovala Privredna komora Crne Gore godine. Za školsku 2013/2014. godinu opredijeljena je 61 stipendija učenicima prvog razreda 15 stručnih škola iz skoro svih gradova Crne Gore, koji se obrazuju po nastavnim programima: kuvar, elektroinstalater, zavarivač, instalater sanitarnih uređaja, grijanja i klimatizacije, automehaničar, keramičar, instalater u građevinarstvu, poljoprivredni tehničar i elektrotehničar energetike. Potreba realnog sektora - Kako su ova zanimanja potrebna tržištu rada Crne Gore, ovo je još jedan od napora da se uskladi obrazovna ponuda sa potrebama privrede. Naša privreda ima nesumnjiv interes da dobije radnu snagu sa znanjima, vještinama i kompetencijama koje su odgovarajuće za obavljanje poslova u realnom sektoru, pa je potrebno da svi uložimo napore da je obrazujemo rekao je predsjednik Mijušković. Predsjednik Komore je naglasio da su edukacija kadrova i unapređenje konkurentosti radne snage od velikog značaja za domaću privredu, imajući u vidu da je potrebno osavremeniti znanje većine kadrova, te razvijati nove vještine. Prema njegovim riječima, snaženje sistema stručnog obrazovanja Broj 2 Februar 2014.

21 21 može biti rješenje za negativne trendove na tržištu rada koje dugi niz godina karakterišu pored ostalog visoka stopa nezaposlenosti, prije svega mladih, nepovoljna starosna i kvalifikaciona struktura nezaposlenih, velika razlika između regionalnih tržita rada i niska mobilnost radne snage, smanjenje broja zaposlenih u realnom sektoru, neusaglašenost ponude i potražnje radne snage. Naime, najmanje negativne posljedice svjetske ekonomske krize i stope nezaposlenosti su u zemljama sa razvijenim stručnim obrazovanjem i kvalifikacijama na ovim nivoima obrazovnog sistema. On je pozvao privrednike da se angažuju u sistemu stručnog obrazovanja, kroz prihvatanje učenika ovih škola na praktičnu nastavu, te da se uključe u Fond za stipendiranje, donirajući sredstva za stimulisanje mladih da upisuju deficitarna zanimanja. - Većim angažmanom privrede u sistemu stručnog obrazovanja obezbijedila bi se bolja interakcija socijalnih partnera, privreda bi obrazovala mlade ljude shodno potrebama, a i omogućilo bi se brže zapošljavanje najboljih. Kako poslodavci žele da imaju gotove kadrove, kroz sistempraktičnog obrazovanja i nastave, obezbjeđuju se tržištu rada kvalitetniji kadrovi. Ovakvi angažmani doprinose efikasnijem načinu regrutovanja potencijalnih kandidata i adekvatnoj trenutak za stručno obrazovanje u Crnoj Gori. - Zadovoljstvo mi je što smo se okupili povodom uručivanja stipendija učenicima stručnih škola koji su izabrali da se obrazuju za zanimanja koja omogućavaju veću zapošljivost i bavljenje sopstvenim biznisom. Ovim pokazujemo da u praksi primjenjujemo sistemska rješenja predviđena našom reformom, Knjigom promjena, zakonima, strategijama koje ćemo dalje razvijati i unapređivati, kako bi crnogorsko obrazovanje bilo što kvalitetnije i, što je jednako važno, u funkciji napretka Crne Gore rekao je ministar. Istakao je da je dugoročni strateški prioritet misija Ministarstva prosvjete, usklađivanje obrazovne ponude sa potrebama tržišta rada. preliminarnoj selekciji, jer se obavljanje ovakvog vida obrazovanja može posmatrati i kao jedan vid probnog rada objasnio je on. Investicija u razvoj Minstar Stijepović je kazao da je Crna Gora društvo znanja, te da su Vlada, Ministarstvo prosvjete i partneri, svjesni da je ulaganje u znanje i mlade investicija u razvoj, odnosno, da je obrazovanje ključni faktor razvoja svakog društva. - Crnu Goru vidimo kao društvo koje neprestano uči, društvo razvijene ekonomije u kome svako ima mogućnost za lični i profesionalni razvoj, društvo inovatora i vrijednih ljudi preduzetnika rekao je Stijepović. Prema njegovim riječima, svečanost u Komori predstavlja važan - Privredna komora je od početka reforme obrazovnog sistema uključena u procese definisanja strategija razvoja i ciljeva promjena u obrazovanju kroz saradnju sa resornim Ministarstvom, kako bi se stvorili uslovi za brži odgovor obrazovanja na potrebe poslodavaca. Sa Privrednom komorom dogovorene su aktivnosti koje imaju za cilj animiranje mladih da se upisuju u stručne škole, posebno one koje obrazuju kadar čije kvalifikacije odgovaraju kako današnjim, tako i projektovanim, budućim potrebama tržišta u Crnoj Gori i samim tim obezbjeđuje sigurno zaposlenje nakon završetka škole. Za narednu školsku godinu takođe će biti dodijeljene stipendije za deficitarne kvalifikacije naglasio je on. Saradnja škola i lokalne zajednice, dodaje ministar, osnov je da na pravi način odgovore na potrebe tržišta rada u svom okruženju i ističe da je Opština Bar dodijelila deset stipendija učenicima, budućim ugostiteljima, te da je to najavljeno i iz Budve, te Tivta. U Crnoj Gori srednje stručno obrazovanje realizuje se kroz 63 obrazovna programa u četvorogodišnjem trajanju, 32 obrazovna programa u trogodišnjem trajanju i dva programa višeg stručnog obrazovanja. Stručno obrazovanje se stiče u 42 ustanove u Crnoj Gori. U stručnom obrazovanju se školuje oko učenika, što predstavlja 68% od ukupnog broja učenika u srednjim školama. Nastavu realizuje blizu nastavnika. Februar Broj 2

22 22 Elektroprivreda ima kapacitete da bude ravnopravan učesnik na liberalizovanom tržištu električne energije. Važno je da godine praktično neće biti deficita struje za kupce čiji je snabdijevač EPCG, a samo u avgustu neće biti viška električne energije. Srđan Kovačević, predsjednik Odbora direktora Elektroprivrede Crne Gore Energetika najznačajniji pokretač razvoja Procjenjuje se da će nakon izgradnje drugog bloka Termoelektrane proizvodnja električne energije u Crnoj Gori biti GWh, što je znatno više nego danas. Tokom godine praktično nema deficita kad je u pitanju podmirenje potreba kupaca električne energije čiji je snabdijevač EPCG. Samo u avgustu nemamo viška električne energije, a tokom svih ostalih mjeseci raspolažemo energijom koju možemo ponuditi tržištu. EPCG kontinuirano razvija energetski sistem, a izgradnja velikih elektroenergetskih objekata značila bi elektroenergetsku nezavisnost države, poboljšanje sigurnosti snabdijevanja potrošača kao i održivost elektroenergetskog sistema, kaže Srđan Kovačević, predsjednik Odbora direktora Elektroprivrede Crne Gore. Glasnik: Elektroprivreda je najveća nacionalna kompanija respektabilne poslovne reputacije koja baštini uspješnu tradiciju dužu od jednog vijeka. Kako vidite perspektivu EPCG, s obzirom na veliki uticaj energetskog sektora na ekonomski i ukupan razvoj? S. Kovačević: Energetski sektor je svakako jedan od najznačajnijih generatora ekonomskog, industrijskog i, kao što ste i sami rekli, ukupnog razvoja Crne Gore, a u budućnosti njegov uticaj može biti samo osnažen. EPCG, kao nosilac razvoja energetskog sektora, u kontinuitetu radi na modernizaciji mreže i energetskog sistema u Crnoj Gori, kroz unapređenje proizvodnih objekata, smanjenje gubitaka na mreži i doprinos boljem kvalitetu usluga. Sa druge strane, Crna Gora je, na putu ka EU, suočena sa mnogobrojnim izazovima u energetskoj industriji, kao i sve ze- Broj 2 Februar 2014.

23 23 mlje koje pripadaju ovom regionu, jer je EU postavila veoma visoke ciljeve i standard za ovaj sektor. Čak i interno, između samih EU zemalja, vlada jaka konkurencija za slobodno, jedinstveno i liberalno tržište električne energije. EPCG svakako ima kapaciteta da u perspektivi bude ravnopravan igrač na tržištu električne energije. Glasnik: Prije nego se osvrnete na liberalizaciju energetskog tržišta, molim Vas da saopštite detalje o početku i prioritetima gradnje krupnih, strateških elektroenergetskih objekata i benefitima koje bi oni donijeli. S. Kovačević: Najveća korist koju bi Crna Gora imala od izgradnje velikih elektroenergetskih objekata jeste, prije svega, elektroenergetska nezavisnost države, a potom i poboljšanje sigurnosti snabdijevanja potrošača i poboljšanje stabilnosti i održivosti elektroenergetskog sistema. Konkretan primjer je realizacija izgradnje drugog bloka termoelektrane Pljevlja, gdje bi se, uz zajedničku proizvodnju oba bloka, pojavio značajan višak električne energije. Naime, procjenjuje se da će, nakon realizacije projekta TEP-II, ukupna proizvodnja električne energije u Crnoj Gori biti GWh, što je znatno više nego danas. Glasnik: Kad govorite o projektu blok II Termoelektrane recite koji su sljedeći potezi na njegovoj implementacji? S. Kovačević: Odbor direktora Elektroprivrede Crne Gore AD Nikšić, prije nekoliko dana je prihvatio Informaciju o izgradnji drugog bloka TE Pljevlja koju je uradila Radna grupa. Nakon direktnih pregovora i evaluacije svih ponuda od strane Radne grupe, Odbor je donio odluku da se pregovori za realizaciju projekta izgradnje TEP-II nastave i izrade finalne analize izvodljivosti projekta i nacrta ugovora sa mogućim partnerima Skoda Praha, Powerchina Hubei Electric Power Survey & Design Institute i China Machinery Engineering Corporation (CMEC). Ovaj proces će takođe pratiti formirani Upravljački komitet. Glasnik: Završetkom izgradnje drugog bloka Termoelektrane mijenja li se pozicija bloka I i koji je njegov projektovani radni vijek? S. Kovačević: Zahvaljujući mjerama rekonstrukcije i modernizacije opreme tokom posljednje decenije, elektrana je dostigla visoke pokazatelje pouzdanosti i sigurnosti proizvodnje, dok su pokazatelji neto efikasnosti takođe povećani, ali ne znatno zbog stanja tehnologije. Neto efikasnost elektrane danas iznosi oko 32%. TE»Pljevlja«je već navršila 30 godina rada. Njen projektovani radni vijek je 25 godina, a revitalizacijom osnovne opreme može biti produžen i do 40 godina. Preostali radni vijek određuje resurs turbine, koji, prema preporukama proizvođača, iznosi oko sati. Na osnovu ovih podataka, izvršenih poslova revitalizacije i dosadašnjeg broja sati rada (cca sati), uz pretpostavku da se radi 6500h/godišnje, proizlazi da je preostali projektni resurs bloka TEP I oko 10 godina. Dakle, shodno direktivama EU, ranije sagrađene termoelektrane u regionu će moći da rade od kraja do godine još 20 hiljada sati pa će blok I raditi između dvije i tri hiljade sati godišnje. Stoga će realizacijom bloka II, blok I biti u režimu rezerve, i radio bi u zavisnosti od cijene električne energije na tržištu. U takvoj situaciji Crna Gora će imati prednost, sa blokom II, u odnosu na zemlje regiona čime može postati lider kada je riječ o izvozu energije i stabilnosti sistema. Glasnik: Već ste pomenuli otvaranje enertgetskog tržišta godine. Da li je EPCG spremna za izlazak na tako veliki prostor, može li biti jedan od prepoznatljivih aktera na njemu i koji su za kompaniju najveći izazovi kada govorimo o liberalizaciji tržišta? S. Kovačević: EPCG je dobra, jaka i stabilna kompanija sa mnogo potencijala, ali neophodno je još dosta napornog i posvećenog rada kako bismo spremno dočekali otvaranje tržišta, Moramo se truditi da pratimo i prihvatamo savremena iskustva i standarde razvijenog svijeta, kako bismo lakše ostvarivali ciljeve poslovne politike i rasta kompanije i bili u situaciji da se ravnopravno suočimo i borimo sa jakom konkurencijom na tržištu. Glasnik: Podmorski energetski kabal između Crne Gore i Italije, takođe se ubraja u razvojne projekte. Kako vidite ovu investiciju s aspekta crnogorskih energetskih, ekonomskih i ekoloških interesa? S. Kovačević: Izgradnja podmorskog energetskog kabela između Italije i Crne Gore učiniće da Crna Gora postane energetsko čvorište u ovom dijelu Evrope, odnosno značajna tranzitna ruta koja može donijeti velike ekonomske efekte. Realizacijom ovog projekta obezbijediće se bolja povezanost za zapadnoevropskim tržištem, povećaće se pouzdanost nacionalne prenosne mreže, a ono što je možda i najvažnije, podmorski kabel daće snažan impuls za valorizaciju energetskog potencijala Crne Gore odnosno investicije u izgradnju novih porizvodnih kapaciteta. Glasnik: Koliko i kako poslovni ambijent u kojem radi Kompanija utiče na rezultate poslovanja i da li ste zadovoljni poslovnim bilansima? S. Kovačević: godina je bila veoma dobra za Elektroprivredu, posebno zbog činjenice da je bila hidrološki povoljna. Proizvodni objekti EPCG u prošloj godini premašili su plan za 21 %, a tome je svakako doprinijela i odlična pogonska spremnost elektrana godina biće mnogo izazovnija, s obzirom da će poslije niza godina proizvodnja HE Piva biti uvedena u portoflio EPCG, nakon što je početkom januara istekao Ugovor o dugoročnoj poslovno-tehničkoj saradnji izmedju EPCG i EPS-a. Zbog ove činjenice, kao i činjenice da snabdjevanje KAP-a i Željezare Nikšić od 1. januara više nije u obavezi EPCG, struktura elektroenergetskog bilansa se značajno promijenila dok je sličnih promjena bilo u elektroenergetskom sistemu Srbije. Tako, u godini, praktično da nema deficita kad je u pitanju podmirenje potreba kupaca električne energije čiji je snabdjevač EPCG. Jedna od porizvodno najuspješnijih godina godina u EPCG reflektovala se, naravno, i na finansijske rezultate kompanije. Tako je finansijski izvještaj tokom čitave prošle godne pokazivao pozitivan trend. Ukupan prihod je je 5,3% bio veći u odnosu na godinu. Budžet kompanije za godinu je realizovan imajući u vidu pozitivan uticaj prihoda i profita registrovanih u prethodnoj godini. Nove investicije i troškovi planova reorganizacije uključenih u budžet, posebno onih povezanih sa FC Distribucijom, omogućiće Elektroprivredi viši nivo efikasnosti, što će potvrditi pozitivan trend već registrovan u godini. Imajući u vidu nivo investicija i kompanijske strategije definisane za sljedeću godinu, vjerujem da ćemo, uz potpunu podršku svih zaposlenih koji rade u kompaniji, imati priliku da demonstriramo da je EPCG jedna od vodećih kompanija u Crnoj Gori i veliku priliku da postanemo izuzetan internacionalni igrač na Balkanu, i šire. Glasnik: Prethodnih godina u crnogorskom elektroenergetskom sistemu dosta je rađeno na smanjenju gubitaka na mreži i boljoj Februar Broj 2

24 24 naplati potraživanja. Da li su ovi problemi i dalje aktuelni? S. Kovačević: Regulatorna agencija za energetiku postavila je vrlo ambiciozne zahtjeve, ambicioznije nego što su ih postavile i određene EU zemlje, a to je 100% naplata i priznavanje tehničkih gubitka na niovu od 9%. EPCG koristi sve mehanizme i alate koji su joj na raspolaganju kako bi se približila postavljenim zahtjevima, ali cjelokupni ambijent u Crnoj Gori, i socijalni i ekonomski, kao i globalna ekonomska kretanja na svjetskom i evropskom nivou, su veliki izazov. Što se tiče smanjenja gubitaka, veliki doprinos prevazilaženju ovog problema svakako će dati realizacija projekta unapređenja sistema mjerenja u distribuciji. Nakon dvije i po godine, skoro ugrađenih novih multifunkcionalnih brojila već je dalo rezultate na polju smanjenja gubitaka, ali i povećanju efikasnosti operatora distributivnog sistema. Sa druge strane, ovim projektom stvaraju se tehnički preduslovi za liberalizaciju tržišta, odnosno dolazak većeg broja snabdjevača na crnogorsko tržište. To je, takođe, i važan iskorak ka standardima i ciljevima u oblasti energetske efikasnosti koji će omogućiti praćenje evropskih trendova u implementaciji tzv. pametnih mreža, svakako, nakon određenih dadatnih investicionih ulaganja u narednom periodu. I da budem jasan, sve ovo nijesu benefiti samo za kompaniju, nego i za potrošače koji će, pored ostalih brojnih prednosti, godine dobiti priliku i da biraju snabdjevača električne energije. U godini, postignuta je vrlo dobra stopa naplate, od čak 96%. Razlog ovako dobrog rezultata, najboljeg u poslednjoj deceniji, su pojačane aktivnosti na polju naplate, stimulacija redovnih platiša kroz ZLATNI TIM sa 10 % popusta, akcija PODI- JELIMO TERET, ali i unapređenje odnosa sa kupcima. Glasnik: U fokusu kompanije su i rekonstrukcija i modernizacija objekata odnosno stvaranje uslova za racionalnije korišenje voda, a time i povećanje proizvodnje. Komentar. S. Kovačević: Elektroprivreda je posljednjih mjeseci intenzivirala radove na izradi potrebne dokumentacije za Projekat boljeg korišćenja voda gornje Zete kojim bi se povećala proizvodnja HE Perućica, ali i bolje iskoristio postojeći potencijal. To podrazumijeva prevođenje dijela vode rijeke Zete u akumulacije Krupac i Slano. Projektom je planirana izgradnja nekoliko objekata za uvođenje voda Zete u Krupac (tunel i kanali) i objekata za spajanje Krupca i Slanog. Izgradnja ovih objekata trebalo bi da traje 18 mjeseci, a prema projektu, ova investicija bi iznosila oko 20 miliona eura. Prevođenjem dijela voda Zete povećaće se iskoristivost dotoka HE Perućica, koji će omogućiti znatan rast proizvodnje. Sa druge strane, smanjilo bi se plavljenje nizvodno od vodozahvata, a u periodu vrlo niskih dotoka Zete, neće biti potrebno prevoditi vode, kako bi građani Nikšića mogli da koriste Krupačko jezero. Planiramo i nastavak ugradnje tzv. pametnih brojila. Cilj je da se broj novih brojila uveća za , čime bi ukupan broj dostigao , ili oko 75% svih potrošača. Glasnik: Hidroelektrana Piva će 2014., poslije dugo godina, konačno potpuno da radi u elektro-energetskom sistemu Crne Gore. Šta će to značiti za Elektroprivredu? S. Kovačević: Podsjetiću da je početkom januara istekao Ugovor o dugoročnoj poslovno-tehničkoj saradnji između EPCG i EPS-a. Taj ugovor je regulisao razmjenu vršne električne energije iz HE ''Piva'' za konstantnu, tzv. baznu električnu energiju iz sistema EPS - a. Prestankom njegovog važenja, kao i zbog činjenice da snabdijevanje Kombinata aluminijuma Podgorica i Željezare Nikšić od 1. januara godine više nije u obavezi Elektroprivrede Crne Gore, struktura elektroenergetskog bilansa se značajno izmijenila. Kako sam već napomenuo u godini praktično nema deficita kad je u pitanju podmirenje potreba kupaca električne energije čiji je snabdijevač EPCG. Odnosno, samo u avgustu nemamo viška električne energije, a tokom svih ostalih mjeseci raspolažemo energijom koju možemo ponuditi tržištu. Završetak saradnje sa Elektroprivredom Srbije u dijelu preuzimanja vršne energije iz HE Piva donosi značajne promjene, obimniji i složeniji posao u OC Upravljanje energijom. Kao što sam rekao, mijenja se kvalitet proizvodnog portfolija EPCG. Sve u svemu, Ugovor je tokom 23 godine realizacije nesumnjivo bio od koristi objema stranama. Uslov koji je EPS postavila za nastavak Ugovora - značajno smanjenje koeficijenta za razmjenu električne energije, bio je ipak neprihvatljiv za EPCG, jer su analize pokazale da se proizvodnja HE Piva može bolje valorizovati ako se koriste mogućnosti koje nudi tržište električne energije. Broj 2 Februar 2014.

25 25 Agrar Zaštita proizvoda oznakom porijekla i kvaliteta Crnogorski poljoprivrednici, ukoliko su udruženi u grupe proizvođača, imaju priliku da dobiju podršku iz agrobudžeta kako bi pokrenuli proceduru za zaštitu njihovog proizvoda sa oznakama. - Označavanjem bi povećali konkuretnost i prihode na gazdinstvima, jer bi njihovi proizvodi ostvarili veću tržišnu vrijednost. Domaći propisi prepoznaju oznaku porijekla, oznaku geografskog porijekla i oznaku garantovano tradicionalnog specijaliteta - kazala je za Pobjedu Merisa Čekić, zadužena za politiku kvaliteta u Ministarstvu poljoprivrede i ruralnog razvoja. Sistem zaštite proizvoda oznakama dio je poljoprivredne i politike ruralnog razvoja, odnosno takozvane politike kvaliteta, koja predstavlja jedan od prioriteta Ministarstva poljoprivrede i ruralnog razvoja. - Cilj Ministarstva je da mjerama podrške uvođenju u šeme kvaliteta doprinese da Crna Gora dobije što je moguće više zaštićenih proizvoda. To je preduslov da iste proizvode zaštitimo i na nivou EU, kada postanemo članica i tako našim proizvodima omogućimo originalnost i na tržištu od oko 500 miliona ljudi - istakla je Čekić. Ona napominje da se kroz ovaj proces podstiče udruživanje poljoprivrednih proizvođača, diverzifikacija i posebnost u proizvodnji hrane i dodaje da bi proizvođači zaštićenih proizvoda bili konkurentniji i ostvarivali bi veće prihode na gazdinstvima, a ujedno bi doprinijeli većoj prepoznatljivosti područja sa kojih potiču. -Proizvođači u Evropskoj uniji odavno su prepoznali značaj označavanja i zaštite proizvoda za postizanje veće konkurentnosti u odnosu na slične proizvode koji nijesu prošli proces registracije. Samo Francuska ima oko 180 zaštićenih proizvoda, a koliko je to važno proizvođačima, ali i samim državama, pokazuju i stalna međusobna sporenja oko zaštite naziva za slične proizvode koji potiču sa različitih lokaliteta. Pojedini označeni proizvodi u EU prodaju se čak i po 200 odsto višoj cijeni - kazala je Čekić. Crna Gora, za sada, nema nijedan proizvod zaštićen prema Zakonu o oznakama porijekla, geografskim oznakama i oznakama garantovano tradicionalnih specijaliteta poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda. Interesovanje su izrazili proizvođači pljevaljskog sira, koji su odradili početne aktivnosti za registraciju oznake porijekla. Zainteresovani su i proizvođači kolašinskog sira. -Registrovanje oznake, odnosno naziva formalno znači zabranu korišćenja te oznake ili naziva za slične proizvode koji nijesu zaštićeni, odnosno zaštitu od zloupotrebe i imitacije, čime se izbjegava dovođenje u zabludu potrošača u pogledu stvarnog porijekla i svojstava proizvoda. Vrlo je značajno da se kroz taj proces edukuju potrošači i o specifičnim karakteristikama proizvoda - poručila je Merisa Čekić. Februar Broj 2

26 26 Konferencija o ljudskim resursima Trendovi u privremenom zapošljavanju Nijesmo društvo koje može da nemilosrdno otpušta ljude, ali i istovremeno nemamo više snage da držimo one koji neće da rade, kazao Stanko Zloković. Stopa zapošljavanja u Crnoj Gori preko agencija koje se time bave iznosi 1,2 odsto od ukupnog broja zaposlenih. Cilj je da ta stopa poraste na 1,6%, što je prosjek u Evropskoj uniji, rečeno je na konferenciji o ljudskim resursima Globalni i lokalni trendovi u privremenom zapošljavanju, održanoj 25. februara u Privrednoj komori Crne Gore. Skup su organizovale Dekra zapošljavanje d.o.o, Privredna komora i Zavod za zapošljavanje Crne Gore. Prisustvovali su predstavnici Ministarstva rada i socijalnog staranja, nadležnog Skupštinskog odbora, uprava za inspekcije poslove i kadrove, Američke privredne komore, Unije poslodavaca, Montenegro Business Alijanse i institucija iz regiona. Savjetnik u Privrednoj komori Crne Gore Stanko Zloković kazao je da treba težiti niskim stopama nezaposlenosti, uz fleksibilnost otpuštanja i zapošljavanja, te visoku socijalnu sigurnost zaposlenih. Fleksigurnost je, naglašava, postala jedna od najtraženijih mjera u Evropi, posebno u Njemačkoj i Francuskoj, koje se suočavaju sa nezaposlenošću i recesijom, i to nakon pozitivnog iskustva Danske, gdje je ovom mjerom za pet godina smanjena nezaposlenost za 50 odsto. Danas je u toj zemlji stopa nezaposlenosti samo pet odsto. - U Danskoj privredna društva imaju mogućnost da lako otpuštaju radnike, ali oni onda ne postaju socijala koja nema ništa, već ih bogata država prihvata i omogućava im da u dužem vremenu imaju solidna primanja, čak 90 odsto plate, da bi bili u obavezi da se kroz prekvalifikacije, doškolovavanje zaposle na nekom drugom poslu. U Crnoj Gori moramo graditi fleksibilnost tržišta rada, ali i sigurnost zaposlenih. Takvu fleskigurnost poput Danske ćemo dostići kada budemo bogatije društvo. Moramo znati da nam je to cilj, jer nijesmo društvo koje može da nemilosrdno otpušta ljude, ali i istovremeno nemamo više snage da držimo one koji neće da rade. Taj konflikt mora da se riješi rekao je Zloković i naglasio da je sazrela potreba mijenjanja Zakona o radu. Direktorica Zavoda za zapošljavanje Crne Gore Vukica Jelić je ka- Broj 2 Februar 2014.

27 27 zala da agencije koje se time bave nijesu konkurencija toj instituciji, već partneri. - Prosječna stopa zapošljavanja u Evropi preko agencija za ustupanje iznosi 1,6 odsto. Najveća je u Velikoj Britaniji pet odsto. U Crnoj Gori ona trenutno iznosi 1,2 odsto od ukupno zaposlenih. To su još jako male brojke, pa mislim da imamo dovoljno razloga za prihvatanje ovog načina zapošljavanja. U Crnoj Gori postoji velika potreba za sezonskim zapošljavanjem, naročito u poljoprivredi i građevinarstvu rekla je Jelić. Prema njenim riječima, svi moramo raditi na tome da učinimo fleksibilnim tržište rada i obezbijedimo sigurnost radnika. Važno je da poslodavci pravovremeno dobiju kvalitetnu i edukovanu radnu snagu za svoje procese, ali i da se radna snaga zapošljava uz poštovanje svih propisa kojima se reguliše njen radno-pravni status. Regionalni direktor DEKRA za jugoistočnu Evropu Daniele Divjanović je govorio o globalnim trendovima u privremenom zapošljavanju, sa posebnim osvrtom na stanje u regionu, odnosno o tome ima li tržište agencijskog rada potencijal za rast. - Postoji agencija za privremeno zapošljavanje u svijetu i još subjekata koji pružaju ove usluge ali putem outsourcinga. Ukupni godišnji prihod ove industrije je 260 milijardi eura rekao je Divjanović. Prema njegovim riječima, evidentno je da agencijski rad smanjuje stopu nezaposlenosti. Blue Coach, istraživanje Najbolje kompanije za rad Istraživanje konsultantske firme Blue Coach obuhvatilo je 777 zaposlenih iz 25 crnogorskih kompanija. Drugo mjesto u kategoriji velikih kompanija osvojila je nikšićka Trebjesa dok je Okov na trećem mjestu. Specijalne nagrade u ovoj kategoriji dobili su Okov, Crnogorski Telekom i Trebjesa. Kompanija Sava Montenegro je ove godine, pored prvog mjesta u kategoriji srednjih kompanija, osvojila i sve četiri specijalne nagrade, saopšteno je iz Blue Coach-a. Priznanje za drugo mjesto dobila je kompanija Škorpion, dok je treća u kategoriji srednjih kompanija Bar Kod Shop. U kategoriji malih kompanija ove godine je kompanija Fleka osvojila prvo mjesto i jednu specijalnu nagradu. Drugo mjesto u istoj kategoriji zauzele su dvije kompanije i to Congress Travel i Grand Travel koje su se takođe dokazale primivši i specijalna priznanja. Kao treća u kategoriji malih kompanija nagradu je dobila Podravka. Kompanija Blue Coach je ove godine prvi put sprovela i istraživanje Najatraktivnija kompanija za rad u Crnoj Gori koje daje informaciju o atraktivnosti kompanija kao budućih poslodavaca iz ugla studenata. Kao tri najatraktivnije kompanije za rad proglašene su Crnogorski Telekom, Trebjesa i Neregelia. Priznanja najboljima je uručili su mr Srđan Vukčević iz Blue Coacha, mr Milutin Đuranović iz Mljekare Lazine kao i prof. dr Saša Popović, redovni profesor Ekonomskog fakulteta. Blue Coach je u okviru svog istraživanja postavila značajan broj pitanja koja u osnovi imaju etičku dimenziju, odnosno razlikovanje dobrog i lošeg u poslovanju domaćih preduzeća. Na bazi tih odgovora dobila je raspored vrijednosti u kojima su zablistale neke kompanije. Na ovakav način uvodi se elitizam među domaće kompanije. Nekada su se elite prepoznavale po krvi, kasnije po kapitalu, a danas se elite prepoznaju po postignuću, kazao je Popović. - U svijetu, od pet do 20 odsto agencijskih radnika, kada se vrate na Zavod, vrlo brzo nađu novo zaposlenje. U Hrvatskoj je to osam odsto od sto naših radnika njih osam, kada završe ustupanje na tri ili šest mjeseci, biva direktno angažirano od korisnika naveo je on. Prema njegovim riječima, u razvijenim ekonomijama se povećava broj zaposlenih putem agencija, a prvi signal da dolazi kriza je smanjenje tog broja. Koordinator DEKRA zapošljavanje d.o.o. Maksim Gegović ocijenio je da će održavanje konferencije u Komori na svojevrstan način doprinijeti poboljšanju situacije na tržištu rada. Predstavnici ove agencije Ana Vuger i Dorijan Naletina su prezentovali aplikaciju i interaktivan online alat DEKRA HR Assistant i DEKRA HR.net. Februar Broj 2

28 28 Prezentovan pilot program Priprema nezaposlenih za sezonski rad Program ne zahtijeva licencirane provajdere, već daje priliku svim poslodavcima da, u skladu sa svojim potrebama, profilišu kadrove koje će zaposliti na sezonskim poslovima. Prezentacija pilot programa Priprema nezaposlenih lica za rad na sezonskim poslovima organizovana je u Privrednoj komori Crne Gore 5. februara godine. Zavod za zapošljavanje je pokrenuo ovaj program u cilju povećanja zaposlenosti domaće radne snage i podsticanja poslodavaca za njeno zapošljavanje kroz sufinansiranje programa. Rukovodilac Sektora za obrazovanje Privredne komore Crne Gore dr Mladen Perazić kazao je da je ova asocijacija privrednika dugogodišni saradnik i partner Zavoda za zapošljavanje, te da je i ova aktivnost najbolja potvrda i dokaz da institucionalno partnerstvo u našoj zemlji nije samo deklarativno, već stvarnost. - Razvoj ljudskih resursa, usvajanje savremenih znanja i vještina, unapređenje zapošljivosti naših građana su među ključnim prioritetima Crne Gore na putu pune integracije u evropske strukture, jer razvoj ljudskih resursa predstavlja jedan od najvećih kapitala i osnovni preduslov za ostvarivanje ovog strateškog cilja rekao je Perazić. Dodaje da investiranje u ljudske resurse doprinosi ekonomskom razvoju kao i svi drugi oblici investicija, a praksa razvijenog svijeta je pokazala da veći stepen obrazovanja i stručnosti omogućava veće ekonomske slobode i mogućnosti za izbor svakog pojedinca. Prema riječima direktorice Zavoda Vukice Jelić, program je namijenjen poslodavcima, koji će u svojim prostorijama i po svom programu rada obučavati nezaposlene za ona zanimanja koja su im potrebna u toku sezone. Pilot program ne zahtijeva licencirane provajdere, već daje priliku svim poslodavcima da, u skladu sa svojim potrebama, profilišu kadrove koje će zaposliti na sezonskim poslovima. -Crna Gora ima potrebu za sezonskim zapošljavanjem u ključnim privrednim granama. Zavod za zapošljavanje želi da pomogne da poslodavci dobiju kvalitetan kadar a radna snaga posao. Cilj projekta je da promovišemo zapošljavanje domaće radne snage i mobilišemo je da prihvata sezonske poslove rekla je Jelić. Ona je istakla da nije namjera Zavoda da zatvori crnogorsko tržište rada za strance, već da domaću radnu snagu učini konkurentom. Program je predstavila pomoćnica direktora Zavoda Sanja Rabrenović pojasnivši da je namijenjen prije svega poslodavcima iz oblasti turizma i ugostiteljstva u cilju direktnog zadovoljenja njihovih kadrovskih potreba. - Poslodavac obučava nezaposlene po svom programu rada, za zanimanja koja su mu potrebna u toku sezone. On može da zaključi ugovor o radu sa obučenim kandidatom na period ne kraći od tri mjeseca. Benefiti koje poslodavac dobija od Programa su mogućnost odabira kandidata, obučena radna snaga, skraćena procedura posredovanja i učešće Zavoda u finansiranju obuke rekla je Rabrenović. Poslodavci su imali primjedbe na kratak rok za prijavu, ali su iz Zavoda objasnili da je javni poziv objavljen u decembru i da je već jednom produžavan s obzirom na to da se nije prijavio veliki broj poslodavaca. Iz Zavoda su kazali da su spremni da se sa poslodavcima dogovore i o mogućem produženju roka, ukoliko budu zainteresovani. Naglašavaju da kandidati koji prođu obuku ne dobijaju nikakav sertifikat da su stekli određena znanja. Poziv poslodavcima zainteresovanim da učestvuju u programu bio je otvoren do 10. februara godine. Broj 2 Februar 2014.

29 29 Okrugli sto Razvoj preduzetničkog učenja Okrugli sto Razvoj preduzetničkog učenja u sistemu obrazovanja organizovala je Privredna komora Crne Gore 5. februara godine, u saradnji sa Savezom sindikata, Direkcijom za mala i srednja preduzeća i Centrom za stručno obrazovanje. Sagledano je stanje preduzetničkog učenja u sistemu obrazovanja i predstavljeni budući planovi u cilju unapređenja preduzetničkih vještina ljudskih resursa Crne Gore. U ime Privredne komore dr Mladen Perazić je istakao da otežani uslovi poslovanja, koji nekoliko godina unazad opterećuju našu i veći dio svjetske ekonomije, u središte stavljaju akumulirano znanje i intelektualni kapital koji može doprinijeti optimizaciji vlastitog procesa rada. - U procesu ekonomske tranzicije i pristupanja Evropskoj uniji, razvoj preduzetništva i preduzetničkih kompetencija prepoznaje se kao jedan od glavnih oslonaca crnogorske ekonomije i društva rekao je Perazić. Tijesnom saradnjom akademske i poslovne zajednice i zajedničkim uvidom u zacrtane ciljeve i mogućnosti domaće ekonomije, treba obučavati kadar sposoban da predlaže najpovoljnije organizaciono-tehničke modele preduzeća, koji može da uspješno valorizuje individualne sposobnosti u pravcu dostizanja željenih poslovnih rezultata. - Potrebni su nam preduzetnički nastrojeni ljudi za dinamičnu ekonomiju. Preduzetništvo, odnosno posjedovanje sopstvenog biznisa, postalo je poželjan ali i nužan izbor karijere mladih ljudi. Mi u Crnoj Gori moramo uložiti više napora da kroz obrazovni sistem afirmišemo preduzetništvo, jer je naša ekonomska realnost takva da će se mali biznis i programi samozapošljavanja često nametati kao jedino rješenje dodao je on. Prema njegovim riječima, maloj crnogorskoj ekonomiji su potrebni samostalni preduzetnici koji moraju dobiti snažnu institucionalnu podršku, ne samo poreske podsticaje i olakšice, već i kvalitetne obrazovne institucije i pravni sistem koji stvara povjerenje u budućnost i spremnost da se preuzme poslovni rizik. Podrška preduzetništvu je još bitnija u svijetlu činjenice da će se kapital pribavljati teže i skuplje usljed njegove oskudice i povećanog rizika, bilo da se orjentišemo na emisije akcija i obveznica ili na bankarske kredite. Takođe, za očekivati je da tokovi prekograničkog kapitala budu skromniji nego u godinama prije krize. - Privredna komora će nastaviti da podstiče preduzetništvo i kroz predlaganje cijelog spektra regulatornih, administrativnih i mjera za finansijsku podršku MSP. To je neophodna nadgradnja koja će omogućiti da zaživi poslovna inicijativa u čijoj je bazi kvalitetan sistem obrazovanja koji razvija preduzetničke sposobnosti na svim nivoima naveo je Perazić. Prezentaciju Preduzetničko učenje u osnovnom obrazovanju priredila je Nevena Čabrilo iz Zavoda za školstvo. Ona je kazala da se o preduzetništvu uči u svim razredima osnovnih škola, te da je Zavod za školstvo napravio uputstvo za nastavnike kako bi ovaj vid učenja bio implementiran kroz sve nastavne predmete. - Preduzetničko učenje je međupredmetna oblast koja doprinosi integrativnom pristupu obrazovanja. Ovaj vid učenja realizuje se kroz sve obrazovne predmete, odnosno dopunjava i povezuje sadržaje u nastavnim programima rekla je Čabrilo. Istakla je da je preduzetničko učenje postalo državno pitanje, da škole dobijaju podršku i tako će biti i ubuduće, tim prije što u Evropskoj uniji gotovo da nema zemlje koja nije uvela preduzetništvo u obrazovanje, bilo kao obavezni predmet ili međupredmetnu oblast. Nastavnici su, prema njenim riječima već počeli da implementiraju ove sadržaje učenja koji obiluju primjenljivim znanjima, a za njih je do sad održano 26 savjetovanja kojima je prisustvovalo 758 nastavnika. Navela je da ovim učenjem djeca vide rezultate svog rada i steknu Februar Broj 2

30 30 mnogo više znanja o preduzetništvu, navodeći primjere da su djeca između ostalog pravila i prodavala suvenire, te pisali CV Petra II Petrovića Njegoša da bi naučili da sastave svoje. - Djeci je učenje na ovaj način mnogo zanimljivije od klasičnog istakla je Čabrilo. O preduzetničkim centrima formiranim u srednjim stručnim školama u Mojkovcu, Bijelom Polju i Beranama, govorio je Velibor Bošković, predstavnik projekta čiji je nosilac Centar za stručno obrazovanje. - Preduzetnički centri usmjereni su ka učenicima srednjih škola, ali i svim drugima koji žele preduzetničku edukaciju. Ciljevi preduzetničkih centara su pokretanje mladih ljudi u pravcu privatnog biznisa, da mlade ljude ohrabre da svoje ideje realizuju na tržištu rekao je Bošković. On je dodao da postoji potencijal kod mladih za razvoj biznisa, ali da nedostaju znanje i podrška, pa u tome vidi ulogu preduzetničkih centara. Kazao je da je jedan od glavnih problema održivost ovih preduzetničkih sredstava na duži rok. - Mi pokušavamo da preduzetničke centre usmjerimo ka projektima koje bi finansirala Evropska unija. Želja nam je da oni budu dio regionalne mreže centara, partnera na različitim projektima koji se bave podrškom za mala i mikropreduzeća, jer tako bi mogli doći do vrednijih projekata rekao je Bošković. O daljim planovima promocije preduzetništva u sistemu obrazovanja predstavio Srđan Obradović iz CSO. On je kazao da se ovaj Centar već deceniju bavi promovisanjem i razvojem preduzetničkog učenja u srednjim stručnim školama, pominjući sajmove, seminare, međunarodna takmičenja gdje naši učenici po preduzetničkom znanju ne zaostaju za onim iz najrazvijenijih evropskih zemalja i često osvajaju priznanja. - I ove godine organizovaćemo državno takmičenje za najbolji biznis plan kao i treći nacionalni sajam preduzeća u Nikšiću rekao je Obradović. Učesnici u raspravi su, između ostalog, kazali da je u Crnoj Gori nedovoljno razvijen institucionalni okvir za preduzetničko učenje, te da je potrebno je da institucije prate i podržavaju inovativne i talentovane učenike. Gracija Radović, menadžer kvaliteta Daido metal Kotor Kotorani posluju po japanskoj filozofiji Stalno učenje, unapređivanje rada, visok kvalitet proizvoda i povećenost poslu osnova su poslovne filozofije kompanije. Današnja crnogorska metaloprerada sigurno je prepoznatljiva po kompaniji Daido Metal Kotor, koja je poslovni partner renomiranih svjetskih firmi, a perspektivu gradi na kontinuiranom razvoju, sa akcentom na kvalitet proizvoda. Firma je od godine u vlasništvu japanske kompanije Daido Metal Co iz Nagoje koja ima 99 odsto akcija nekadašnje Industrije ležajeva Kotor. Njihov program kliznih proizvoda čine radijalni i aksijalni poluležajevi, čaure za motore sa unutrašnjim sagorijevanjem, ležajevi od bijele kovine za brodske motore, kompresore, turbine te elementi od integralnih materijala na bazi legura bakra i aluminijuma. Glasnik: Daido metal Kotor je dobitnik nagrade Volvo Quality Award. Objasnite značaj ove nagrade i šta je bilo potrebno uraditi da bi se ovo priznanje zavrijedilo? G. Radović: Volvo Quality Excellence nagrada je vrlo značajna za nas jer dolazi od kompanije koja je poznata po kvalitetu i za koju Daido Metal Kotor AD proizvodi funkcionalno značajne, visikoprecizne komponente motora: klizne ležajeve radilice i klipnjače. Nagrada potvrđuje da Daido Metal Kotor napreduje u pravom smjeru što je rezultat stalnog učenja, unapređivanja i Broj 2 Februar 2014.

31 31 povećenosti poslu. Predstavnici kompanije Volvo objašnjavaju ovu nagradu kao potvrdu ispunjenja njihovih visokih zahtjeva u vezi sa kvalitetom proizvoda i kvalitetom saradnje ali i kao sredstvo unapređenja odnosa kupac-isporučilac, u smislu uspostavljanja neke vrste partnerstva sa zajedničkim ciljem: kvalitetan krajnji proizvod (automobil). Glasnik: Da li je japanska poslovna filozofija Kaizen (sažeto - kontinuirano poboljšavanje svih poslovnih funkcija, od proizvodnje do upravljanja) našla plodno tle među zaposlenima u kompaniji Daido metal Kotor i da li je bilo teško prilagoditi se ovakvom vidu poslovanja? G. Radović: Zaposleni Daido Metala Kotor AD uviđaju značaj Kaizena i prihvataju ga. Glasnik: Koliko je značajan sistem kvaliteta za poslovanje Daido metala kao kompanije koja sarađuje sa vodećim proizvođačima iz svjetske auto industrije? G. Radović: U branši u kojoj mi poslujemo sistem upravljanja kvalitetom je presudan za dobijanje posla i vrlo značajan za dobre rezultate kompanije. Razumljiv je zahtjev za standardima koji postavljaju kupci iz auto industrije jer bez postojanja standarda nemoguće bi bilo povezati hiljade poslovnih subjekata povezanih u lancu proizvodnje i isporučivanja komponenti automobila. Sistem upravljanja kvalitetom nam takođe obezbjeđuje jasno definisan, efikasan, optimalan rad i uz praćenje pokazatelja procesa daje nam povratne informacije značajne za upravljanje kompanijom. Glasnik: Da li je, po Vašem mišljenju, u crnogorskim uslovima, kvalitet uslov bez kojeg se ne može doći do tržišta, naročito u susret evroatlantskim integracijama? Kako komentarišete to što u našoj zemlji postoji relativno skromno interesovanje preduzeća za standarde? G. Radović: Tržište traži kvalitet, a ujedno on i pozitivno utiče na poslovanje preduzeća. Svako preduzeće ovome mora dati značaj. Činjenica je da mala preduzeća i preduzeća sa egzistencijalnim problemima u manjoj mjeri imaju interesovanje za standarde. Mogućnost otvaranja Evropskog tržišta pozitivno će uticati na obnavljanje vizija i podizanje svijesti u vezi sa standardima u sve većem broju preduzeća. Glasnik: Nedavno ste najavili unapređenje proizvodnog pogona u Kotoru. O čemu je riječ, i kako će to uticati na rezultate kompanije? Da li je u planu i povećanje zaposlenosti? G. Radović: U planu za ovu godinu je proširenje kapaciteta za oko 25%, instalacijom još jedne prese i još jedne mašinske linije. S obzirom na to da su već dogovoreni poslovi koji će popuniti ove dodatne kapacitete, očekujemo da poslovanje kompanije bude još uspješnije. Trenutno u kompaniji rade 162 zaposlena i četiri pripravnika, a u toku je i proces prijema novozaposlenih koji će raditi na novim mašinama. Glasnik: Da li Daido sarađuje sa drugim preduzećima iz metalskog sektora u Crnoj Gori? Planirate li eventualno uspostavljanje/proširenje takve saradnje? G. Radović: Po prirodi našeg poslovanja orijentisani smo na saradnju sa matičnom kompanijom po pitanju nabavke materijala, mašina i alata i nemamo saradnju sa metalskim sektorom u Crnoj Gori. U izvjesnoj mjeri sarađujemo sa alatnicama iz regiona, jer nema odgovarajuće ponude u Crnoj Gori. Glasnik: U kojoj mjeri je ekonomska kriza uticala na poslovanje kompanije Daido Kotor? G. Radović: Ekonomska kriza je uticala na naše poslovanje u velikoj mjeri, direktno - na smanjenje potražnje za našim proizvodima, ali nije dovela u pitanje naše postojanje. U posljednje vrijeme osjeća se trend blagog oporavka. Glasnik: Za kraj ocijenite saradnju sa Privrednom komorom Crne Gore, u čijem Odboru za kvalitet participirate. G. Radović: Sarađujemo sa Privrednom komorom Crne Gore participirajući u nekim njenim tijelima. Dobitnici smo i nagrade PKCG za Uspješnu kompaniju U budućnosti bi se moglo definisati više sadržaja od obostranog interesa na kojima bi se bazirala unapređena saradnja. Februar Broj 2

32 32 Velibor Bošković, projekt menadžer Podržati mlade preduzetnike Crna Gora mora biti okrenuta svojim potencijalima i ne može imati luksuz da rast i razvoj ekonomije značajnim dijelom bazira na inostranom faktoru. Potrebno je maksimalno ulagati u razvoj domaćih ljudskih resursa, a posebno u ljude sa sposobnostima da pokrenu ili unaprijede privredne aktivnosti, rekao je u intervjuu Glasniku Velibor Bošković, projekt menadžer i direktor preduzetničko inovacionog centra TEHNOPOLIS. Glasnik: Ocjenili ste na skupu u Privrednoj komori da Crna Gora nije tradicionalno preduzetnički orijentisana. Da li se, onda, brinete da je uvođenje preduzetništva u škole don kihotovski posao? Šta je potrebno da bi se ta svijest promijenila? V. Bošković: Upravo zbog nedovoljne svijesti o potrebi širenja preduzetničke misli i djela, kao i nepostojanja tradicije preduzetničkog načina razmišljanja u našem društvu, izuzetno je važno uvođenje preduzetništva u obrazovni sistem. Promjena načina razmišljanja ili svijesti jednog društva nije jednostavan proces i zahtijeva vrijeme, ali prije svega sveobuhvatan pristup i zalaganje svih zainteresovanih aktera. Naše društvo bi trebalo da razumije u kakvom ekonomskom okruženju živi, tj. u kakvom ekonomskom političkom sistemu se sada nalazi. Nažalost, pojedini segmenti našeg društva i dalje nisu svjesni tih činjenica. Pored toga, važno je i posjedovati viziju budućeg razvoja društva koja se mora temeljiti na kolektivnoj svijesti o potrebi da se preduzetničke inicijative doživljavaju kao motor razvoja društva, a ne kao želja ili težnja za brzim i laganim sticanjem bogatstva, što je nerijetko slučaj. Crna Gora mora biti okrenuta svojim potencijalima i ne može imati luksuz da rast i razvoj ekonomije značajnim dijelom bazira na stranim investicijama ili stranim gostima, to jest inostranom faktoru. Potrebno je maksimalno ulagati u razvoj domaćih ljudskih resursa, a posebno u ljude koji posjeduju sposobnosti da pokrenu ili unaprijede privredne aktivnosti i na taj način osiguraju rast i razvoj ekonomije, a time i društva u cjelini. Situacija je takva, da kod nas u Crnoj Gori postoji dosta preduzetničke retorike, ali ne i toliko inicijativa i realne, opipljive i dostupne podrške. Po mom mišljenju, nije važno da li je uvođenje preduzetništva u sistem obrazovanja don kihotovski posao ili ne, kao što ste rekli. Naprotiv, to je naša realnost i potreba, ako želimo da se ekonomski razvijamo, jer bojim se da u tom procesu, i nemamo valjane alternative. Glasnik: Zašto je značajno da se uvede preduzetništvo u škole i kakve efekte očekujete od toga i kada? Da li su to zahtjevi Evrope? Koji je cilj Vašeg projekta? V. Bošković: Poenta čitavog obrazovnog sistema je da pripremi mlade generacije za buduće poslove i izazove sa kojima će se oni susresti u karijerama ali i da kanališe pravce razvoja jednog društva. S tim u vezi je i tijesno povezana potreba da se preduzetnička misao i način razmišljanja od djetinjstva prenosi na generacije kako bi nešto kasnije mogli očekivati konkretne benefite preduzetničkih inicijativa. Nažalost, jedan značajan procenat roditelja, ali i građana, ne razumije važnost preduzetničkih inicijativa i svoju djecu, nerijetko, svjesno ili nesvjesno, okreću ka administrativno tehničkim poslovima u okviru javne administracije. Smatram da to negativno utiče na budući ekonomski rast i razvoj zemlje kao i na povećanje standarda života. Škola može odigrati presudnu ulogu u procesu približavanja pojma i značaja preduzetništva kao i motivaciji mlađih generacija, kroz primjere dobre prakse, da vjeruju u sebe i svoje ideje koje mogu naći mjesta u tržišnoj utakmici. Realnost je takva da tržište ne prašta neznanje ili nezainteresovanost, a cijeni inicijative i upornost. Razvijene zemlje Evrope su Broj 2 Februar 2014.

33 33 Misija razvoja preduzetništva Drago mi je ako ste prepoznali moje napore kao misiju razvoja preduzetništva u Crnoj Gori, jer to zapravo i jeste moj profesionalni cilj. Otkud taj cilj? Pa, vjerovatno nije potekao od nekog porodičnog vaspitanja ili obrazovnog sistema, već više od želje za konstantnim napretkom, kako na ličnom tako i na planu društvenih tokova i razvoja. Činjenica da sam radio i dalje radim na uspostavljanju prvog crnogorskog biznis inkubatora, zatim preduzetničkih centara na sjeveru i sada na razvoju Inovaciono preduzetničkog centra Tehnopolis u Nikšiću, začetku Naučno tehnološkog parka, dovoljno govori o mojem zagalanju za unapređenje sistema podrške za razvoj preduzetništva u Crnoj Gori. Takođe radi se i o mom ličnom ubjeđenju da je preduzetnička inicijativa osnov ekonomskog razvoja našeg društva, ili da budem precizan, to bi trebala biti. Moje mišljenje je da svaki pojedinac mora preuzeti odgovornost za svoju i budućnost zajednice u kojoj živi i da konstantno mora raditi na unapređenju znanja i vještina kako bi mogao dati doprinos sveobuhvatnom društvenom razvoju. Bilo bi dobro da što više ljudi radi na razvoju preduzetništva u Crnoj Gori jer bi na taj način cijelo društvo imalo benefita. Dodatni motiv je i podrška koju imam od strane velikog broja kolega iz različitih sektora društva koji mi pomažu u svim inicijativama i koji takođe predano rade na razvoju preduzetničkog društva. Međutim, taj broj bi moralo da bude mnogo veći kako bi se ostvarili željeni efekti. odavno shvatile važnost uvođenja preduzetništva u obrazovni sistem, ali Evropa i dalje kasni za SAD, koje su upravo iz tih razloga tradicionalno preduzetnički orijentisano društvo i jedno od najrazvijenijih na svijetu. Crna Gora nema vremena za čekanje i velike debate na ovu temu, jer svijet se razvija nevjerovatnom brzinom i potrebno je da naše društvo bude aktivan član i akter tog razvoja, a ne samo puki posmatrač globalnih dešavanja. Glasnik: Kakvi su utisci o radu preduzetničkih centara u srednjim stručnim školama u Beranama, Bijelom Polju i Mojkovcu? Planirate li aktivnosti na njihovoj daljoj promociji na sajmovima i takmičenjima? V. Bošković: Osnivanje preduzetničkih centara u okviru srednjih stručnih škola je inicijativa Centra za stručno obrazovanje dok je projekat Lux Dev MNE/011 finansijski podržao program. Ovaj projekat predstavlja inovativan pristup razvoja preduzetništva na lokalnom nivou, naročito kod mlađe populacije. U pilot fazi projekta osnovani su preduzetnički centri u Mojkovcu, Bijelom Polju i Beranama i oni već sada intenzivno rade na podizanju svijesti o važnosti preduzetništva, sticanju novih znanja i vještina, kao i umrežavanju sa nacionalnim i internacionalnim partnerima iz ove oblasti. Promocija ovih centara i njihovih aktivnosti na lokalnom nivou je veoma snažna i podržana od medija i institucija, počevši od lokalne uprave do NVO sektora. Dosadašnji utisci su veoma pozitivni, ohrabruje da sve veći broj djece želi da se uključi u rad preduzetničkih centara. Važno je i napomenuti da je Ministarstvo prosvjete sistemski podržalo ovaj projekat tako što je obezbijedilo finansiranje za dio radnog vremena koordinatora centara, što će pomoći njihovoj održivosti. Ovaj projekat je već promovisan na nekoliko regionalnih i nacionalnih stručnih skupova i tako će biti i u buduće. Značajne pohvale su došle od kolega iz zemalja regiona koje su zaniteresovane za eventualnu implementaciju sličnih programa u svojim zemljama. Glasnik: Da li je u planu otvaranje novih centara u drugim gradovima Crne Gore i planirate li povezivanje sa sličnim u regionu? V. Bošković: Razvoj sličnih centara i u drugim gradovima prevashodno zavisi od uspjeha postojećih, ali i od spremnosti nadležnih institucija i škola da se uhvate u koštac sa ovim zahtjevnim, ali jako važnim poslom. Iz tih razloga je presudna institucionalna, medijska i stručna podrška ovom projektu kako bi on zaživio i u drugim gradovima Crne Gore. Preduzetnički centri su već uspostavili kontakte sa sličnim institucijama u Sloveniji, Hrvatskoj, Srbiji, Kosovu, te će i dalje raditi na povezivanju sa partnerima. Fenenomen nedostatka preduzetničkih inicijativa ne karakteriše samo našu državu. Zato je jako važno da protok informacija i primjera dobre prakse bude nesmetan između regionalnih partnera, kako bi stečeno znanje bilo iskorišćeno u realizaciji aktivnosti na lokalnom nivou. Glasnik: Smatrate da mladi ljudi imaju potencijal za razvoj biznisa, ali da im je neophodna podrška i ohrabrenje da ideje realizuju na tržištu. Da li će, po Vašem mišljenju, uspjeti u tome ukoliko budu imali neophodnu logistiku? V. Bošković: Ono što predstavlja jedan od mitova preduzetništva je i činjenica da se ono povezuje isključivo sa privatnim biznisom. Međutim, radi se o pokretanju različitih inicijativa koje mogu da dovedu do društveno-ekonomskog razvoja. Riječ je i o stanju svijesti, te potrebi za preuzimanjem lične odgovornosti i određenog stepena rizika ukoliko želimo da ostvarimo zacrtane ciljeve. Iščekivanje, neaktivnost i prebacivanje odgovornosti nijesu u domenu preduzetničkog načina razmišljanja, te je stoga važno podstaći mlade ljude da kreativno razmišljaju i svoje ideje realizuju. Da li će u tome biti uspješni, zavisi od mnogo faktora, ali će sigurno biti neuspješni ako ne pokušaju da te ideje i ostvare. Iz iskustva mogu da zaključim da mladi ljudi u Crnoj Gori, i pored drugačijih mišljenja, imaju puno potencijala za pokretanje preduzetničkih inicijativa, ali se bojim da nemaju adekvatnu podršku čitavog sistema. Određeni modeli podrške postoje, međutim oni često nisu dovoljno vidljivi ciljnim grupama ili imaju nedovoljno jasne ciljeve. Potrebno je uložiti mnogo napora da se taj sistem podrške unaprijedi, i konstantno usavršava u skladu sa potrebama tržišta. Jedino tako ćemo uposliti naše potencijale i zajedničkim snagama doprinijeti društveno-ekonomskom razvoju. Potrebno je razumijeti da svi moramo više da radimo i da se trudimo kako bi ostvarili zacrtane ciljeve. Takođe, jako je važno da ne dozvolimo da nas povremeni neuspjesi pokolebaju u ostvarenju ličnih ciljeva, ali i namjera da učinimo naše društvo boljim i razvijenijim nego što sada jeste. Glasnik: Ocijenite saradnju sa Privrednom komorom na aktivnostima snaženja preduzetničke filozofije u Crnoj Gori? V. Bošković: Iskustvo saradnje sa Komorom je na zavidnom nivou i mogu reći da je jako važno, ali isto tako ističem potrebu za intenzivnijim učešćem ove asocijacije u svim aktivnostima na razvoju preduzetništva u Crnoj Gori, kako bi se efeket multiplikovao i donio željene rezultate. Privredna komora je respektabilna biznis asocijacija u našoj zemlji i zadovoljstvo je sarađivati na različitim inicijativama, a posebno na širenju preduzetničkog načina razmišljanja u Crnoj Gori. Prostora za saradnju ima još mnogo, pa se nadam da će ona biti intenzivnija i rezultirati kvalitetnim ishodima. Februar Broj 2

34 34 Brzi internet i turizam za Prokletije Konferencija Promocija turizma u graničnom planinskom području Prokletija kroz širokopojasni pristup internetu održana je krajem februara u Skadru. Ocijenjeno je da će projekat doprinijeti uspostavljanju čvršće saradnje Albanije i Crne Gore. Potpredsjednik Vlade Crne Gore Vujica Lazović je rekao da su pristupačnost e- -servisa, edukacija iz oblasti informaciono komunikacionih tehnologija, pristup kulturnoj baštini, kao i povezanost lokalnog biznisa, kritična pitanja u planinskim područjima. - Projekat će, kroz snažniju upotrebu širokopojasnog pristupa internetu, omogućiti dodatni podstrek razvoju planinskog turizma, kao i razvojni okvir i najbolje primjere kako da se premosti digitalni jaz i pruži podrška ukupnom razvoju područja Prokletija - kazao je Lazović. Jače veze Balkana i Kine U Zagrebu je u feburaru počelo da radi udruženje CSEBA (Chinese Southeast European Business Association), čiji je cilj privlačenje kineskih investicija u regionu. Planiraju otvaranje kancelarija u 24 države, među kojima su zemlje bivše Jugoslavije, Turska, Ukrajina i Rusija Temelj rada CSEBA je direktno povezivanje poslovnih ljudi i preduzeća, podsticanje međunarodne konkurentnosti, kao i internacionalizacija privreda država jugoistočne Evrope i Kine, ali i jačanje saradnje među državama u kojima asocijacija djeluje. Kineske kompanije koje su najavile investicije u regionu su Shanghai CRED Real Estate, Exim banka i China Shipbuilding Industry Corporation. - Prioritet će biti projekti iz sektora infrastrukture, energetike, proizvodnje hrane i turizma, ne zanemarujući kulturne kontakte - kazao je predsjednik CSEBA Mario Rendulić. Razvijati zdravstveni turizam Zdravstveni turizam je veliki potencijal Balkana. Zemlje regiona imaju velike mogućnosti za razvoj i saradnju u ovoj oblasti, što bi doprinijelo efikasnijem i kvalitetnijem zdravstvu, kao i ekonomskom razvoju. Ovo je ocijenjeno na međunarodnoj konferenciji o zdravstvenom turizmu Balkan Health Forum, koja je u februaru, u Beogradu, okupila više od 200 predstavnika zdravstvenih institucija regiona i svijeta. Skup je organizovala kompanija Balkan Medical Travel. - Tržište zdravstvenog turizma je jedno od rijetkih koje je nastavilo rast uprkos svjetskoj ekonomskoj krizi. Ulaganje u ovaj sektor je veoma isplativo i treba da bude temeljna investiciona strategija svake države. Slovenija i Makedonija već prednjače po ulaganju u zdravstvenim turizam i u dobroj mjeri već koriste svoje potencijale, a zemlja Balkana na koju svi mogu da se ugledaju je Turska koja spada među najrazvijenije u Evropi. Osim investiranja u razvoj centara zdravstvenog turizma, uloga države ogleda se i u prilagođavanju zakonske regulative i stvaranju povoljne klime za razvoj i ulaganja - rekao je na forumu dr Akkan Suver, predsjednik Marmara fondacije i organizator Evroazijskog ekonomskog samita. Male elektrane na Moravi Kineska Gezhouba korporacija je spremna da izgradi nekoliko malih hidroelektrana na Moravi, u okviru šireg projekta pravljenja plovnog kanala na toj rijeci. - Izuzetno smo zainteresovani da u okviru projekta Kanal Morava realizujemo izgradnju malih hidrolelektrana. Sad je na timu stručnjaka da pripremi tehničko- -ekonomsku dokumentaciju i poslije toga bismo mogli odmah početi sa tim - kazao je zamjenik direktora kineske Exim banke Vang Hongvej, koja bi obezbjedila sredstva za ovu investiciju. Kanal bi, preko Dunava, povezao Moravu sa plovnim sistemima Rajna-Majna-Dunav, Odra-Visla i Sena i Rona, a istovremeno bi otvorio i izlaz na Egejsko more. Prema riječima zamjenika generalnog direktora Gezhouba korporacije Huanga Lina, ovaj projekat, zbog složenosti, treba podijeliti u nekoliko faza i utvrđuje se koje bi odmah mogle da budu realizovane, uključujući i male hidroelektrane. Resorni ministar u Vladi Srbije Milan Bačević ranije je kazao da bi već realizacija prve faze ovog projekta mogla da uposli 80 do 100 hiljada radnika. Finci žele da kupe FAP Region vijesti Finska kompanija Sisu Auto zainteresovana je da preuzme pribojsku fabriku vozila FAP. Kako se navodi u saopštenju Vlade Srbije, finska kompanija je zainteresovana da postane vlasnik 100 odsto kapitala FAP-a, u kojem bi proizvodila visoko specijalizovani model kamiona za polarne uslove sisu polar, osovine i ostale komponente za druge modele vozila, kao i djelove svog vojnog programa. Njihovi specijalni kamioni baziraju se na motorima i tehnologiji kompanije Mercedes-Benz. Sisu auto planira da kamione proizvedene u Priboju plasira na tržište Rusije, kao i na druga gdje je FAP nekada bio zastupljen. Finska kompanija traži da dugovi FAP-a budu riješeni i da se odvoje povezane kompanije. Spremni su da zaposle 600 radnika. Broj 2 Februar 2014.

35 35 Austrija je među najvećim investitorima u Crnoj Gori, gdje trenutno posluje 40 austrijskih preduzeća. Sa preko 300 miliona eura direktnih investicija, Austrija spada u najveće investitore u nezavisnoj Crnoj Gori. Austrijsko prisustvo je najjače u bankarskom i osiguravajućem sektoru, kao i u građevinarstvu. Ipak, nesumnjiv je štetni efekat krize na bilateralne ekonomske odnose, rekao je ambasador Austrije u Crnoj Gori dr Johann Frohlich. On je istakao da je više razloga uticalo na trenutno smanjenje interesovanja austrijskih investitora. U sadašnjoj situaciji je otežano obezbjeđivanje finansiranja, te su neki od investitora doživjeli loše iskustvo. Pravna sigurnost je preduslov za bolju investicionu klimu i bezbjednost kapitala. Pred Crnom Gorom u ovoj oblasti stoje posebni izazovi, poručio je austrijski ambasador. Prema njegovim riječima odnosi između Crne Gore i Austrije odlični. Program bilateralnih posjeta je veoma bogat. Austrija spada u najveće investitore u Crnoj Gori, gdje trenutno posluje 40 austrijskih preduzeća. Najveći razvojni potencijal vidim u oblastima ekonomije i turizma, istakao je on. Komentarišući evropske integracije Crne Gore, ambasador Frelih kaže da je Austrija uvijek sa ubjeđenjem podržavala evropski put Crne Gore, i to će činiti i u budućnosti. On je naglasio da je sprovođenje ustavnih reformi u pravosuđu predstavljalo jedan veoma težak politički korak, od presudne važnosti za budućnost države. Rad sudova je postao transparentniji, a broj nezaključenih sudskih slučajeva je uspješno smanjen. Ipak, ostalo je puno posla u budućnosti, zaključio je dr Frohlich. Austrijske investicije Više od trista miliona eura u Crnu Goru Februar Broj 2

36 36 Komesar za proširenje EU Štefan Füle poručio je da države zapadnog Balkana treba da iskoriste sadašnju situaciju, kada Evropa pokazuje prve znake izlaska iz krize, i privuku više investicija. Činjenica da smo okupili lidere regiona, aktuelne i potencijalne privatne i javne investitore, te predstavnike međunarodne zajednice i međunarodnih finansijskih institucija, pokazuje koliko je važno povećanje investicija za region, izjavio je Füle na konferenciji Evropske banke za obnovu i razvoj /EBRD/, koja je održana u Londonu. Füle je najavio novi pristup EU prema ovom dijelu Evrope, čiji će glavni cilj biti ekonomske reforme i razvoj. Želimo da nastavimo da podržavamo ovaj region u suočavanju sa izazovima stvaranja radnih mjesta, povećanju konkurentnosti i podsticanju ekonomskog rasta. U proteklih pet godina i u EU smo bili suočeni sa istim izazovima, naveo je komesar za proširenje EU. Füle je naglasio da napori EU u borbi protiv krize već daju rezultate. Novi pristup EU prema zapadnom Balkanu Povećati investicije za region On je dodao da nijedna država zapadnog Balkana nema funkcionalnu tržišnu ekonomiju. Prema njegovim riječima, Evropska komisija planira da pokrene razgovore sa državama regiona o makroekonomskoj, fiskalnoj i finansijskoj stabilnosti. Dijalog ćemo bazirati na nacionalnim reformskim programima, a rezultat bi trebalo da bude zajednički set preporuka za svaku zemlju. Zajedno sa Međunarodnim monetarnim fondom daćemo tehničku pomoć u provođenju preporuka, izjavio je on. Susreti privrednika u Zagrebu Zajedno na treća tržišta Brojne su kompatibilne kompanije iz regiona čije mogućnosti nijesu dovoljno iskorišćene. Regionalni poslovni susreti u organizaciji portala Biznis plus održani su Zagrebu, a na panelu Zajedno na treća tržišta je razgovarano o tome kako napraviti iskorak iz okruženja i zajedničkom saradnjom osvojiti evropska i globalna tržišta. Ocijenjeno je da su poreski najzahvalnije zemlje za poslovanje Makedonija i BiH, zbog niskog poreza na dobit, a slijede ih Crna Gora i Srbija, dok su na začelju Slovenija i Hrvatska. Izražena je zabrinutost da je ukupna investicijska klima u cijeloj regiji loša, iako ima pozitivnih primjera, kao i da među privrednim društvima nema ambicije za osvajanje trećih tržišta. Učesnicima panela se obratio i presjednik Hrvatske Ivo Josipović, koji je počasni pokrovitelj događaja. - Povezivanje privrednika iz regiona je jako važno. Ono što privrednici treba da urade jeste da jedni drugima pruže ruku i da sarađuju na poboljšanju stanja u privredi svih ovih zemalja. Smatram da je jako mnogo kompatiblnih kompanija iz regije, čije mogućnosti nijesu dovoljno iskorištene - istakao je Josipović. Broj 2 Februar 2014.

37 37 Istraživanje EU bi bila snažnija sa SFRJ U studiji se navodi da bi članstvo Jugoslavije spriječilo i današnju ekonomsku krizu koja potresa EU. Rezultati istraživanja Njemačkog društva za vanjsku politiku (DGAP) pokazali su da bi Evropska unija (EU) bila snažnija da je u nju ušla bivša Jugoslavija kao cjelovita zemlja. U studiji koja razmatra šta bi se desilo da je EU uložila veće napore, prije svega finansijskim podsticajima, za opstanak bivše Jugoslavije i njeno primanje u članstvo EU-a, navodi se da bi Balkan u tom slučaju bio bolje mjesto za život. - Životi stotine hiljada ljudi u Bosni i Hercegovini, Crnoj Gori, Hrvatskoj, Kosovu, Makedoniji, Sloveniji i Srbiji bili bi pošteđeni, a Amerika ne bi angažovala svoje vojnike u Evropi prvi put poslije Drugog svjetskog rata. Takođe, Balkan bi bio bolje mjesto - navodi se u istraživanju. Prema Corneliusu Adebahru, autoru njemačke studije, Jugoslavija bi zatražila članstvo u EU već godine i dvije go- dine kasnije počela pristupne pregovore zajedno s Austrijom, Finskom i Švedskom. On smatra da bi Jugoslavija na kraju 20. vijeka postala članica EU-a zajedno s Mađarskom, Estonijom i Maltom, dok bi u eurozonu mogla ući zajedno sa Grčkom. U studiji se navodi da bi članstvo Jugoslavije u EU spriječilo i današnju ekonomsku krizu koja potresa EU. - Sama činjenica da postoji tranziciona zemlja poput Jugoslavije koja traži članstvo u eurozoni navela bi stare članice da insistiraju na strožijoj kontroli ekonomskih politika zemalja članica što bi moglo spriječiti financijske krize poput onih u Grčkoj i Španiji - navodi se u studiji. Dodaje se da bi Jugoslavija, kao jedna od zemalja osnivača Pokreta nesvrstanih, omogućila mnogo bolje odnose EU-a sa novim silama u razvoju poput Indije, Južne Afrike, Indonezije i Malezije. Takođe, bivša Jugoslavija sa blizu 24 miliona stanovnika, bila bi peta najveća članica EU-a do ulaska Poljske, a u Evropskom savjetu bi imala više glasova od Holandije, Portugala ili Belgije. Ipak, u istraživanju se navodi da bi na kraju neke od republika u bivšoj Jugoslaviji, ipak, odlučile da se odvoje od centralne vlade u Beogradu. - Želja ka decentralizaciji u Jugoslaviji bi ipak toliko jačala da bi se omogućilo izdvajanje jedne od republika, što bi predstavljalo presedan u EU. Mogući rezultat bi bio da bi EU na kraju činilo više država manje i srednje veličine - ocjenjuje se u studiji. Na kraju se zaključuje da bi se ovakvim scenarijem EU bolje pripremila za ekonomske krize u Grčkoj i Španiji, kao i to da bi Brisel imao mnogo manje razvijenu sigurnosnu i odbrambenu politiku. Februar Broj 2

38 38 Deutsche Telekom najvredniji njemački brend u svijetu Prema najnovijem Brand Finance Global 500 istraživanju, Deutsche Telekom se našao ispred kompanija kao što su BMW, Volkswagen i Mercedes-Benz. Svake godine, Brand Finance utvrđuje koji su to najvredniji brendovi u svijetu. Najznačajniji svjetski brend je Apple, a slijede ga Samsung, Google i Microsft. Na svjetskom nivou, Deutsche Telekom zauzima 14. mjesto. Vrijednost Telekom brenda je procijenjena na 30,6 milijardi dolara, dok vrijednost BMW brenda iznosi nešto manje od 29 milijarde dolara, Volkswagena 27 milijardi dolara, a Mercedes Benza oko 24,2 milijarde dolara. Eksperti iz Brand Financea kažu da u državi poput Njemačke, u kojoj postoji jako nasljeđe automobilske industrije, činjenica da jedan telekomunikacioni brend prevazilazi po vrijednosti proizvodjače atomobila sa tradicionalno visokom pozicijom na listi, dokaz je rastućeg značaja tehnološke industrije i njenog prilagođavanju svjetskim trendovima. Brand Finance je nezavisna konsultantska organizacija koja se bavi efikasnim upravljanjem brendova i ostale nematerijalne imovine najvećih svjetskih kompanija. Rekordna godina za VW Njemački automobilski div Volkswagen imao je još jedna rekordnu godinu, s obzirom na prošlogodišnju ostvarenu operativnu dobit od 11,7 milijardi eura. I prihodi od prodaje dosegli su rekordan iznos od 197 milijardi eura, što je 2,2 odsto više nego godine. Volkswagen je na nivou grupe prodao prošle godine 9,73 miliona vozila, prije svega zahvaljujući dobrom nastupu na kineskom i američkom tržištu. Broj prodatih vozila je 4,1 odsto veći nego Prema posljednjim podacima, to ga svrstava na drugo mjesto mjesto među globalnim proizvođačima - iza japanske Toyote, a ispred američkog General Motorsa. Volkswagen je i po podacima o operativnoj dobiti nadmašio očekivanja analitičara. Dobit nakon oporezivanja iznosi 9,1 milijardu EUR, a to je 58 odsto slabije od rezultata za 2012, ali to je očekivano jer je kompanija prikazala negativne računovodstvene učinke preuzimanja proizvođača prestižnih sportskih automobila Porschea iz godine. Žena u upravnom odboru Honde Japanski proizvođač automobila Honda prvi put je u svojoj istoriji postavio ženu za člana upravnog odbora, a stranca za operativnog direktora. Iz kompanije je saopšteno da će se upravnom odboru kompanije pridružiti tehnološki stručnjak Hideko Kunii, a Brazilac japanskog porijekla Issao Mizoguchi, koji već 30 godina rukovodi poslovanjem Honde u Južnoj Americi, imenovan je za novog operativnog direktora kompanije. Japanske kompanije našle su se pod udarom kritika zbog toga što promovišu samo japanske državljane. Postavljanje žena na liderske pozicije u kompanijama jedan je od stubova politike japanskog premijera Shinzo Abea za oživljavanje oslabljene privrede Japana. Bill Gates ponovo najbogatiji na svijetu Osnivač Microsofta Bill Gates, nakon četiri godine, vratio se na čelo Forbesove liste najbogatijih na svijetu, a titulu je preuzeo od telekomunikacijskoga mogula Meksikanca Carlosa Slima Heluakoji je četiri godine bio prvi. Gates, čiji je imetak u zadnjih godinu dana narastao za devet milijardi dolara, bio je prvi 15 od zadnjih 20 godina. Svijet vijesti Treće mjesto već drugi put zaredom drži španski trgovac odjećom Amancio Ortega, najpoznatiji po lancu trgovina Zara. On je još malo odmaknuo od ponovno četvrtoga milijardera Warrena Buffeta. Novost na Forbesovoj listi je da bi bogataš ušao u prvih dvadeset, morao je imati rekordnih 31 milijardu dolara. Lani je za ulazak među 20 trebalo težiti neto samo 23 milijarde. Kriza građevinarstva u Francuskoj Gradnja stanova i kuća u Francuskoj početkom ove godine ponovo je pala, nakon višemjesečnih teškoća u građevinskom sektoru. Dalje perspektive francuske novogradnje su još pesimističnije, s obzirom na smanjeni obim izdatih građevinskih dozvola, prenosi Tanjug. Izgradnja novih stanova i kuća u Francuskoj u periodu od novembra prošle do januara ove godine smanjena je 9,2 odsto na stanova u odnosu na isti period prije godinu, saopštilo je Ministarstvo građevinarstva Francuske. Između februara prošle i januara ove godine izgradnja novih stanova i kuća je smanjena 2,4 odsto na stanova. Broj izdatih dozvola za novogradnju u periodu od novembra do januara je još drastičnije smanjen, 18 odsto na stanova. Na godišnjem nivou broj izdatih dozvola za novogradnju je pao 15,2 odsto na stanova. Prošle godine započeta je gradnja 331,87 hiljada stanova, što je 4,2 odsto manje u odnosu na Broj 2 Februar 2014.

39 39 Svjetski ekonomski forum Najveće opasnosti koje prijete u godini Svjetski ekonomski forum održan u Davosu akcenat je stavio na opasnosti finansijske i ekonomske prirode, ali i one vezane za ekologiju i klimatske promjene. Fiskalna kriza u vodećim svjetskim ekonomijama Fiskalna kriza kroz cijeli se izvještaj provlači kao najveći rizik u godini. Velike ekonomije i dalje ostaju ugrožene dok mnoga manja tržišta posljednjih godina bilježe rast što bi moglo doliti ulje na vatru finansijske krize, a fiskalna kriza u nekoj od velikih ekonomija vrlo bi lako mogla imati globalni uticaj. Visoka nezaposlenost Pronaći posao jednako je teško i u velikim privredama kao i u onim manjim, a nezaposlenost najviše pogađa mlade - u nekim zemljama nezaposlenost među mladima je premašila stopu od 50%, a velik problem predstavlja i 'podzapošljavanje' odnosno zapošljavanje mladih na pozicijama za koje su previše kvalifikovani pri čemu se mahom radi o poslovima niskog kvaliteta. Nestašica vode I mnogi ekološki problemi dospjeli su na ovu listu, među njima se kao najveći rizik javlja problem vode koji nastaje kao posljedica lošeg upravljanja ionako skromnim zalihama, ali i kao posljedica prevelike kompetitivnosti na tržištu. Velika nesrazmjera u primanjima Efekt koji finansijska kriza ima na kupovnu moć srednje klase u velikim ekonomskim sistemima u kombinaciji s polarizacijom prihoda u manjim ekonomijama predstavlja još jedan veliki rizik koji nam prijeti u godini. Neprilagođavanje klimatskim promjenama Poznato je da se već godinama poziva na hitne poteze kako bi se smanjio efekat staklenika. Sada je već postalo potrebno prilagoditi se klimatskim promjenama koje su nas zadesile. Neuspjeh u prilagođavanju tim promjenama najviše ide na štetu najslabije razvijenih zemalja. Sve češće ekstremne vremenske pojave Kao posljedica ranije navedenih klimatskih promjena javljaju se sve češće ekstremne vremenske pojave kao što su suše ili velike poplave. Takvi bi vanredni događaji u godini mogli dovesti do velikih sigurnosnih rizika poput nestašice hrane te političkih i društvenih nestabilnosti. Pad sistema globalnog upravljanja Ovaj rizik najviše je povezan sa svim ostalim rizicima iz izvještaja. Slabe ili neadekvatne globalne institucije i mreže u kombinaciji različitim političkim i nacionalnim interesima mogu predstavljati prepreku u saradnji pri suočavanju s globalnim rizicima. Nestašica hrane Ovaj rizik usko je povezan s klimatskim promjenama i ekstremnim vremenskim pojavama usljed kojih će izvori kvalitetnih i adekvatnih namirnica postati nepouzdani ili čak presušiti. Kolaps velike finansijske institucije Prošlo je pet godina nakon propasti Lehman Brothersa, ali mnogi i dalje strahuju za stabilnost banaka. Ova investicijska banka bankrot je proglasila godine, a postoji mogućnost da se ovaj scenario ponovi i u slučaju neke druge finansijske institucije i to ove, godine. Duboka politička i društvena previranja Previranja na društvenom ili političkom planu u nekim bi zemljama mogle uzrokovati gubitak povjerenja između građana i države što će u konačnom dovesti do unutrašnjeg nasilja, globalne nestabilnosti, kolapsa države pa čak i vojnog sukoba. Februar Broj 2

40 40 Soči, posljedice Olimpijade Najskuplje igre u istoriji Rusija potrošila 2,4 odsto BDP, 51 milijardu dolara, na organizaciju 16-dnevnog sportskog hepeninga na jugu zemlje. Dobit će teško ostvariti, ali se očekuju benefiti za regiju domaćina Igara. hode od prodaje ulaznica, prava na televizijske prenose i od sponzorstava, koji ne mogu pokriti troškove organizacije. Soči tu nije izuzetak: računovodstveno gledano, gubici će biti veći nego ikad, naročito zbog niskih cijena karata. Ali, izgrađena infrastruktura i nova radna mjesta ostaju dugo nakon što Igre odu. Ovo je naročito bitno za ekonomije u razvoju, jer one teže da potroše više u susret Olimpijadi nego razvijene nacije, unapređujući kvalitet života i poslovnog ambijenta u tim regionima stoji u izvještaju EBRD. Tako se od 235 projekata preduzetih za pripremu igara u Sočiju 37 odnosilo na saobraćajnu infrastrukturu. Najavljeno je i da će Olimpijsko selo u tom gradu biti pretvoreno u rezidencijalni blok sa stanovima po povoljnim cijenama. - Tokom pripreme Igara, Soči i južna Rusija dobili su moderne drumove i pruge, transportne habove, modernizovanu infrastrukturu, savremene hotele, unapređene energetske kapacitete, hiljade kilometara gasovoda, nova postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda, kao i optičke telekomunikacije. Kreirano je oko 239 hiljada Zimske olimpijske igre u ruskom gradu Sočiju završene su 23. februara spektakularnom ceremonijom zatvaranja. Poznato je da su reprezentativci zemlje domaćina bili najjuspješniji tokom 16-dnevnog takmičenja, osvojivši 33 medalje, no eksperti tek sada analiziraju da li će se, osim na njihova odličja, sjaj olimpijade prenijeti u vidu benefita na ekonomiju Rusije, koja je prošle godine ostvarila skroman rast od 1,3 odsto, ili makar na oblast Sočija. Naime, zimske igre u Sočiju su najskuplje u istoriji njihove organizacije, odnosno od godine, jer je njih, prema nezvaničnim izvorima, utrošeno gotovo 51 milijardu dolara, što je nadmašilo prethodne najskuplje u Pekingu za cijelih osam milijardi. Benefiti mjerilo uspjeha - Rijetko kad se Olimpijske igre pretvore u profit. Jedina takva manifestacija za koju se sa sigurnošću može reći da je donijela dobit, a da je građani nijesu plaćali kroz poreze, bila je u Los Anđelesu godine. Ukoliko su troškovi mjerilo uspješnih Igara, ove u Sočiju su daleko najneuspješnije. rekla je Janice Forsyth, direktorica Međunarodnog centra za olimpijske studije pri Univerzitetu u Ontariju, Kanada. Ona ističe da nerijetko generacije otplaćuju dugove organizacije Olimpijskih igara. Skupa organizacija, smatraju stručnjaci, neće značajno pogoršati dužnički status Rusije, jer su utrošena podnošljiva 2,4 procenta od procijenjenih dva biliona dolara ruskog BDP-a. Poređenja radi, Ljetnje olimpijske igre godine u Atini su koštale Grčku sedam odsto BDP-a. Sudeći po izvještaju Evropske banke za obnovu i razvoj, astronomski troškovi napravljeni u Sočiju neće dati jak vjetar u leđa ruskoj ekonomiji, ali se navodi pozitivan efekat koji će učinjene investicije imati za Soči i region Južnog Krasnodara. - Države, uopšteno govoreći, nemaju ekonomskih benefita od organizovanja ovakvih događaja, naročito ako se pod tim misli na pri- Broj 2 Februar 2014.

41 41 novih radnih mjesta navodi se na sajtu Igara u Sočiju. Brendiranje domaćina Stručnjaci su saglasni da je glavni efekat organizacije ovakvih manifestacija brendiranje gradova domaćina. Tako to radi Buffett Kako da sklopite posao - To ima veoma malo veze sa sportom. Olimpijske igre se koriste da bi se zemlja i grad domaćin predstavile investitorima u što boljem svijetlu kaže Forsyth. Za brojne gradove u svijetu organizovanje olimpijade značilo je tranziciju u svjetske centre. Tako je bilo na primjeru Tokija godine, Seula 1988, Pekinga 2008, a to se predviđa i za Rio de Žaneiro u Međutim, eksperti koje citira časopis Forbes sumnjaju u tranformaciju Sočija nakon ovog sportskog hepeninga. - Previše uloženog, a premalo efekta. Soči će i dalje biti samo vodeći ljetnji centar turizma Rusije navodi Forbes. Upoznajte svog poslovnog partnera - jedan je od osnovnih savjeta trećeg najbogatijeg čovjeka svijeta. Mali predzetnici moraju da znaju kada da iskoriste priliku koja im se pruža, kao i kada je neka mogućnost naprosto isuviše dobra da bi bila istinita. Prilikom takvih nedoumica ko bi drugi znao bolji odgovor od Warrena Buffetta, svjetski poznatog biznismena. Postoje četiri osnovna načina kojima se Buffett vodi prilikom donošenja važnih odluka i sklapanja poslova. Morate znate sve o finansijskom stanju svog partnera Ako želite da znate koje će vam beneficije donijeti sklapanje posla sa određenim poslovnim partnerom, morate tačno znati s kim imate posla. To znači da morate biti upoznati sa finansijskim stanjem svog partnera, kako zarađuje novac, ali i kako ga troši. O novcu raspravljajte od početka Može biti pomalo neprijatno raspravljati o novcu na samom početku pregovora, kada tek upoznajete svog partnera. Ipak, to je neizbježno ako želite da znate s kim imate posla, kao i da partneru date do znanja šta od njega očekujete. Koristite raspone za kvalifikaciju i diskvalifikaciju Kada govorite o novcu raspravite o rasponu cijena, strukturi troškova, prinosima i performansama kako bi obje strane u poslovnom odnosu znale najniže i najviše vrijednosti koje je ona druga strana spremna da prihvati, savjetuju Sirsi i Devris u svojoj knjizi. Nemojte pregovarati dok nije vrijeme za to Prilikom sklapanja posla svaka tačka mora se detaljno raspraviti. Nemojte se najedanput hvatati u koštac sa cijelim poslom i nikad nemojte započinjati pregovore prije nego što vam sve bude sasvim jasno, navode autori u knjizi, prenose agencije. Februar Broj 2

42 42 The Economist Kina više nije raj za strane kompanije Život je sve teži za strane kompanije u Kini, a one koje žele da ostanu moraće da se prilagode, ocjenjuje londonski magazin The Economist. Broj 2 Februar 2014.

43 43 Prema riječima pokojnog Roberta Goizueta, bivšeg šefa Coca Cole, 15. april bio je jedan od najvažnijih dana u istoriji svijeta. Tog datuma otvorena je prva fabrika Koka kole u Kini nakon komunističke revolucije. Tvrdnja je malo pretjerana, ali nije potpuno apsurdna. Mao Ce Tungova katastrofalna politika ostavila je kinesku privredu u ruševinama. Vrhunac popularnih težnji iz onoga doba bile su četiri stvari koje se vrte u krug : bicikli, šivaće mašine, ventilatori i satovi. Dobrodošlica koju je Deng Sjaoping, Mao Ce-tungov nasljednik, dao stranim preduzećima bila je dio niza promjena koje su pretvorile Kinu u jedno od najvećih i najbrže rastućih tržišta u svijetu. U posljednje tri decenije brojne multinacionane kompanije hrlile su u Kinu, a nakon izbijanja svjetske finansijske krize mnoge kompanije su kinesko tržište vidjele kao spas od recesije. Sada, međutim, izgleda da doba zlatne groznice polako prolazi. Na neki način kinesko tržište je još uvijek najprivlačnije za strane kompanije. Premda čini samo osam odsto svjetske lične potrošnje, doprinosi rastu prodaje više od bilo koje druge zemlje. Tako su kompanije poput GM-a i Epla najveći dio zarade u posljednje dvije godine ostvarile upravo na kineskom tržištu. Ali za mnoge strane kompanije stvari su sve teže. To je djelimično zbog toga što kineski privredni rast usporava, dok s druge strane troškovi rastu. Talentovane mlade radnike je sve teže pronaći, a troškovi plata lete u nebo. Kineska vlada uvijek je zagorčavala život stranim kompanijama iz nekih sektora pa je tako, između ostalog, ograničavala pristup tržištu stranim bankama i brokerskim kućama, i blokirala je internet kompanije, uključujući Fejsbuk i Tviter. Sada se čini da se takav tretman širi i na druge firme. Informatičke kompanije kao što su Sisko, IBM i Kvalkom suočene su s restrikcijama nakon afere Snouden, farmaceutska kompanija Glasko Smit Klajn pod istragom je zbog korupcije, Epl je bio prisiljen na ponižavajuće izvinjenje zbog pružanja neadekvatnih garancija, a Starbaks je optužen od strane državnih medija za narušavanje tržišne konkurencije. Novi udar na multinacionalne kompanije donijeće novi zakon o zaštiti potrošača. I vladina borba protiv ekstravagantne potrošnje zvaničnika negativno će se odraziti na poslovanje firmi koje prodaju luksuznu robu. Pored toga, sve jača konkurencija dolazi od strane kineskih kompanija. Kina je postala najžešće bojno polje globalnih brendova, ali i domaće firme, koje su dugo zaostajale po kvalitetu, ulaze u bitku. Mnoge od njih stekle su iskustva u inostranstvu, a neke su razvile vlastite inovativne proizvode. Ksiaomi i Huavei razvili su svjetski poznate pametne telefone, a proizvodi Sanija uspješno konkurišu skupljim brendovima Hitačija i Katerpilara. Kineski potrošači više nisu spremni da plate veliku premiju samo zato što se radi o stranom brendu. Zbog sve težih uslova poslovanja neke kompanije već napuštaju kinesko tržište. Revlon je u decembru najavio potpuno povlačenje. L Oreal, najveći svjetski proizvođač kozmetike, ubrzo nakon toga objavio je da će prestati da prodaje jedan od svojih glavnih brendova, Garnijer. Best baj, američki trgovac elektronskom robom i Media Markt, njemački konkurent, već su napustili kinesko tržište kao i Jahu, internetski div. Tesko, britanski trgovinski lanac, prošle godine je odustao od pokušaja da ga osvaja samostalno i udružio se s kineskom državnom firmom. Neke od kompanije koje ostaju bore se s padom prodaje. IBM je prošle nedjelje izvijestio je da su mu prihodi pali za 23 posto u posljednjem tromjesečju Remi Koantro, francuski proizvođač pića, objavio je da je prodaja njegovog konjaka Remi Martin pala za više od 30 posto u prva tri tromjesečja prošle godine, prvenstveno zbog strmoglavog smanjenja prometa u Kini. Jum Brendsu, američkom lancu restorana brze hrane, prodaja je pala za 16 posto, djelimično zbog vladine istrage o navodnoj ilegalnoj upotrijebi antibiotika kod njegovih dobavljača piletine. Ni investitori više ne slave kompanije s velikim investicijama u Kini. Cijene njihovih dionica u posljednje dvije godine bilježe slabije rezultate od drugih. Oni koji ostaju u Kini moraće da prilagode svoje poslovanje kako bi opstali. Rastući troškovi znače da menadžeri moraju da se okrenu povećanju produktivnosti, a ne više da forsiraju rast po svaku cijenu. Jedan od načina da se srežu troškovi je investiranje u tehnologiju koja zahtijeva manje radne snage. Takođe, multinacionalne kompanije zaostaju za lokalnim kompanijama poput Alibabe i Tensenta u iskorišćavanju velikih podataka (big data) koji se prikupljaju iz e- -trgovine i pametnih telefona. Druga bitna stvar o kojoj treba voditi računa je kontrola poslovanja. Česta je praksa da lokalni menadžeri u Kini ne poštuju standarde kao drugdje u svijetu. To ponekad ima pogubne posljedice jer su kineski potrošači aktivniji na društvenim mrežama od onih na Zapadu pa svaki skandal brzo izbije na nacionalni nivo. I konačno, politika jedne Kine više nema smisla. Većina međunarodnih kompanija pokrenula je poslovanje u vrijeme kada je kineska privreda bila nekoliko puta manja nego danas. Mnogi još uvijek pokušavaju da vode poslovanje iz jednog centra i pristupaju Kini kao jedinstvenom tržištu. Međutim, to više nema smisla kada se ukusi u hrani, modi i mnogim drugim stvarima znatno razlikuju između kineskih pokrajina i mega-gradova koji imaju populacije velike poput evropskih zemalja. To znači da menadžeri moraju da rade na lokalizovanju marketinga i na specifičnim razlikama u proizvodima. Kina je još uvijek primamljiva za poslovanje, ali da napreduju mogu samo firme koje mogu da podstaknu produktivnost, da poboljšaju upravljanje i da odgovore lokalnim ukusima. Zlatne godine definitivno su prošlost, prenosi T portal. Februar Broj 2

44 44 Industrija Finansijska kriza napada čelik Višak kapaciteta je dostigao zabrinjavajući nivo, navodi OECD. Finansijska situacija u globalnoj industriji čelika je zabrinjavajuća i lošija je nego za vrijeme krize s kraja devedesetih, zbog viška kapaciteta, smanjene profitabilnosti i rata između pojedinih jakih igrača na tržištu čelika. Globalna industrija čelika nalazi se u teškoj ekonomskoj i finansijskoj situaciji, navodi se u internom dokumentu OECD-a, dostavljenom Portalu Analitika. To je bio povod da se u februaru okupe čelni ljudi OECD-ovog Komiteta čelika na čelu sa predsjednikom tog tijela Risaburom Nezuom. Opasnost višak kapaciteta OECD upozorava da će trenutni višak kapaciteta čelika negativno uticati na kompletnu industriju željeza. Čak, među članicama vlada zabrinutost da će ovi trendovi postali gori od globalne finansijske krize iz godine. - Višak kapaciteta je dostigao zabrinjavajući nivo, finansijska situacija u industriji je slaba, a protekcionističke mjere pojedinih država se nastavljaju, upozoravaju iz OECD-a. Nadalje, finansijski učinak industrije može se posmatrati kao lošiji nego za vrijeme krize krajem 1990-ih. Najnoviji trendovi u ključnim finansijskim pokazateljima, kao što su profitabilnost i zaduženost je zabrinjavajuća i ukazuje da je globalna industrija u veoma teškoj ekonomskoj i finansijskoj situaciji. Globalni odnos iskorišćenosti kapaciteta ima značajno negativan uticaj Broj 2 Februar 2014.

45 45 na profit industrije čelika. Neki članovi udruženja čelika upozoravaju na damping praksu koja se širi. Učesnici su razgovarali o preliminarnom izvještaju o politikama koje promovišu energetsku efikasnost u industriji čelika. Energetska efikasnost, u većini slučajeva, smanjuje negativan uticaj na životnu sredinu. Takođe je dobra za održivost industrije čelika i povećava ukupnu konkurentnost i profitabilnost industrijskih subjekata - navodi se u dokumentu Rast proizvodnje čelika OECD je u svom dokumentu iznio i podatke o ukupnoj proizvodnji čelika. U prva tri kvartala godine, kako se precizira u dokumentu, globalna proizvodnja čelika dosegla je miliona metričkih tona (MMT) na godišnjem nivou, što predstavlja povećanje od 2,7 odsto u odnosu na isti period Kineska proizvodnja čelika povećana je za 8 odsto u odnosu na prošlu godinu, dostigavši novi svih vremena rekord od 783 MMT na godišnjem nivou. U ostatku svijeta, proizvodnja čelika je 798 MMT u prva tri kvartala 2013, što predstavlja pad od 2 odsto u odnosu na prošlu godinu. Ono što je interesantno je da raste globalna potražnja čelika u prva tri kvartala. Rast tražnje je posljedica potrošnje čelika u Kini, koja je za 15 odsto veća nego u trećem kvartalu Potrošnja čelika u ostatku svijeta je takođe povećana tri odsto u odnosu na prošlu godinu u trećem kvartalu 2013, nakon tri kvartala pada, što u ukupno zbiru dovodi do povećanja od jedan odsto. Prema prognozama Svjetske asocijacije čelika, ove godine se očekuje povećanje proizvodnje čelika za 3,3 odsto što je na nivou prošle godine. Povećanje proizvodnje čelika je posljedica povećanja potrošnje čelika na tržištima u razvoju kao i na kineskom tržištu. OECD je osnovana 1960 godine. Nastala je kao nasljednik Organizacije za evropsku ekonomsku saradnju nastale u sklopu Maršalovog plana s ciljem rekonstrukcije evropske privrede razorene u Drugom svjetskom ratu. OECD je konsultativna organizacija, bez snage obavezivanja bilo koje od svojih članica. Loše prognoze koje se tiču svjetske industrije čelika, ne ulivaju optimizam da će nikšićka željezara Toščelik moći da ostvari zacrtane planove proizvodnje. Turci su obećali da će ove godine da proizvedu tona željeza. Čista energija Pokrenuta najveća zelena banka u SAD Početni kapital banke od 210 miliona dolara biće usmjerena ka jačanu sektora vjetra, sunca i drugih obnovljivih izvora energije na komercijalnom nivou. Andrew Cuomo, guverner savezne države New York, nedavno je najavio početak poslovnih aktivnosti New York Green Banke, a služiće podsticanju ulaganja privatnog sektora u čiste izvore energije i energetsku efikasnost. Riječ je o najvećem projektu ove vrste u SAD-u koji na raspolaganje potencijalnim investitorima stavlja čak milijardu dolara sredstava. Početni kapital banke od 210 miliona dolara biće usmjerena ka jačanu sektora vjetra, sunca i drugih obnovljivih izvora energije na komercijalnom nivou. - Uzbuđeni smo što krećemo sa radom na tržištu i veselimo se pronalasku inovativnih načina koji će investicije u sektor čiste energije približiti privatnom sektoru. Najava početka našeg poslovanja naglašava predanost guvernera Cuoma za uspostavljanje javno-privatnih partnerstva koji mogu proširiti tržište zelene energije, pokrenuti razvoj komercijalno dokazanih tehnologija ali i investitorima i firmama omogućiti korišćenje atraktivnih mogućnosti razvoja čiste energije- rekao je Alfred Griffin, predsjednik NY Green Bank. Članica Kongresa, Rosa DeLauro predložila je pokretanje Banke za razvoj nacionalne infrastrukture koja bi podstaknula privatni sektor na ulaganja u modernizaciju prevoznog, energetskog, telekomunikacionog i sektora zaštite životne sredine. Projekti koje bi finansirala podlijegali bi osnovnom uslovu Buy America kojim se garantuje da su sva sredstva korištena u projektu proizvedena u SAD-u. Februar Broj 2

46 46 Kvalitet - Učenjem do održivog uspjeha (2) Procesni pristup i znanje Prof. emeritus dr Milan J. Perović Bez obuke i osposobljavanja nema adekvatnog angažovanja zaposlenih, donošenja odluka na osnovu činjenica i poboljšavanja. Nije dobar vlasnik procesa koji je neobučen i neosposobljen. Znanje je faktor koji generiše brze promjene, koje su uslov opstanka, a koje traže stalno učenje i osposobljavanje. Može se reći da su savremeni sistemi menadžmenta zasnovani na promjenama, znanju, stalnom učenju i osposobljavanju. Kružne logike procesnog modela kvaliteta koje počinju i završavaju se sa stalnim poboljšavanjima strukturiraju način razmišljanja zaposlenih. Struktura razmišljanja zaposlenih čini strukturu razmišljanja tima; a struktura razmišljanja timova čini strukturu razmišljanja organizacije. O strukturi razmišljanja, o logici poboljšavanja, o vrlinama rada bavi se filozofija kvaliteta i teorija saznanja. Poboljšavanja kao stalni proces oslonjen je na nauku o kvalitetu - tako je razmišljao V. A. Šuart još prije osamdeset godina. Njegove postavke je razrađivao Deming i ostali teoretičari i praktičari kvaliteta. Ali i pored toga i danas, na početku dvadeset prvog vijeka, postavlja se pitanje da li se kvalitet može dostići bez učenja, angažovanja zaposlenih i zadovoljavanja zahtjeva i želja korisnika. Odgovor na ova pitanja daju nova izdanja standarda QMS-a polazeći od osam definisanih principa. Bez obuke i osposobljavanja nema adekvatnog angažovanja zaposlenih, nema donošenja odluka na osnovu činjenica, nema poboljšavanja. Treba dodati da neobučen i neosposobljen vlasnik nije dobar vlasnik procesa. Kompanija treba da bude organizovana tako da zaposleni budu na brz i efikasan način informisani o tehnološkim promjenama, primjeni novih metoda i načinima kako se spoznaje korisnikova želja. Učenje kako saznati šta je korisnikova želja (iskazana i neiskazana), podrazumijeva učenje kako prilagoditi organizaciju ispunjenju tih želja. Ako se akcenat sa kvaliteta preusmjeri na poboljšavanje onda treba poći od definicije: Kvalitet je sposobnost organizacije da poboljšava performanse proizvoda, procesa i organizacije, ili poboljšavanje je izraz sposobnosti organizacije da implementira korisnikove želje. Ovo upućuje na kompleksnu problematiku obuke, koju ne zadovoljavaju više povremeni kursevi. Obuka je kompleksan zadatak koji treba sistematično i znalački isplanirati i u okviru koje treba odrediti količine novih znanja i obim učenja. Uspjeh se postiže ako se obuče menadžeri da podrže proces učenja tako što ga iniciraju, pomažu, sponzorišu, omogućavaju i što se i sami obučavaju. To je nova uloga menadžera, koja podržava staru armensku poslovicu da: Ima stvari koje nećeš uraditi dok ih ne naučiš, ali ima i takvih koje nećeš naučiti dok ih ne uradiš. Obuka i osposobljavanje zaposlenih kao pojedinaca, kao timova i kao ukupne organizacije je put ka organizaciji koja uči, a polazi od premisa da je znanje važan i dominantan kapital organizacije, odnosno njena bitna konkurentska prednost; da znanje kao kapital organizacije predstavlja znanje svih zaposlenih; da je obuka i osposobljavanje je zajednički imenitelj svih sistema menadžmenta. Međunarodni standardi, kao i naučna i stručna literatura obimno i na dobar način daje veliki značaj obuci i osposobljavanju zaposlenih. Međutim, taj značaj još nije prodro do svijesti rukovodstva organizacije. Sledstveno tome, stanje obuke i osposobljavanja u većini organizacija se može karakterisati: većina organizacija nema planove obuke i osposobljavanja; one organizacije koje imaju planove obuke i osposobljavanja uglavnom ih ne sprovode; iz ove dvije karakteristike stanja procesa obuke i osposobljavanja lako je zaključiti da rukovodstvo organizacije još nije shvatilo da je obuka i osposobljavanje radna obaveza rukovodstva i zaposlenih. U razvoju organizacije i njenom putu ka organizaciji koja uči, novi standardi ukazuju na pet nivoa razvijenosti organizacije i pet pristupa učenju i osposobljavanju: Broj 2 Februar 2014.

47 47 Nivo 1: klasična organizacija (početno stanje), a učenje i osposobljavanje individualno i sporadično. Nivo 2: proaktivna organizacija, a učenje i osposobljavanje sistematično i na greškama. Nivo 3: fleksibilna organizacija, a učenje i osposobljavanje je zajedničko, organizovano i sa pristupom da svi zaposleni treba da budu uključeni. Nivo 4: inovativna organizacija; kontinualna poboljšavanja zasnovana na učenju i osposobljavanju i na ravnomjernoj raspodjeli znanja. Nivo 5: održiva organizacija, a znanje ravnomjerno raspodijeljeno na svim nivoima organizacije, ali se raspodjeljuje i na zainteresovane strane, posebno korisnike i partnere. Ravnomjerno raspoređivanje znanja se smatra osnovom efektivnosti i efikasnosti sistema. Znanja i iskustva zaposlenih se raspodjeljuje na radne timove i dalje prenosi na isporučioce i drugim zainteresovanim stranama. Menadžment znanjem se smatra ključnim faktorom uspjeha organizacije, a ravnomjerno raspoređivanje znanja način upravljanja. Pred organizacijom se na nivoima od tri do pet postavlja pitanje kakav je praktični pristup ravnomjernog raspoređivanja znanja. Praktični pristup ravnomjernog raspoređivanja znanja u ovom radu se definiše na procesnom principu, što praktično znači: da su u organizaciji, a na bazi zahtjeva i potreba korisnika, prepoznati i definisani procesi koji te zahtjeve ispunjavaju, kao i procesi upravljanja, procesi podrške i procesi mjerenja; da se procesi, na bazi ulaza i izlaza, međusobno povežu u mrežu procesa i da se svakom procesu dodijeli vlasnik kao jedan zaposleni ili grupa zaposlenih; da se za svaki proces definiše količina i vrsta znanja koju vlasnici trebaju da imaju da bi uspješno upravljali procesom; da se definišu postupci i metode prenošenja znanja, kao i mjerenja efikasnosti obuke i osposobljavanja. Februar Broj 2

48 48 Evropska centralna banka Sabine Lautenschläger prva žena u izvršnom odboru Evropski parlament odobrio je imenovanje Sabine Lautenschläger u izvršni odbor Evropske centralne banke (ECB). Poslanici su velikom većinom glasali za Lautenschlägerovu, koja je od godine na funkciji zamjenika predsjednika njemačke Centralne banke. Ona će u izvršnom odboru ECB zamjeniti drugog Nijemca, Jörga Asmussena. - Imenovanje kvalifikovane i iskusne žene u odbor ECB je davno trebalo izvršiti - rekla je Sharon Bowles, koja je na čelu ekonomskog komiteta Evropskog parlamenta. Upravni odbor Evropske centralne banke odobrio je njeno imenovanje a potvrdiće ga lideri EU nakon konsultacija sa upravnim odborom ECB. Upravni odbor ECB donosi odluke, a šestočlani izvršni odbor je odgovoran za svakodnevno poslovanje centralne banke. Članovi odbora imaju jedan osmogodišnji mandat.. Žene u globalnom biznisu Amerikanke zauzimaju osam prvih pozicija Izvršna direktorka General Motorsa Mary Barra najmoćnija je žena svjetskog biznisa. Američki poslovni magazin Fortune sasatavio je listu od 50 najuticajnijih žena u biznisu na kojoj su uglavnom direktorke koje upravljaju međunarodnim firmama. Nova izvršna direktorka General Motorsa Mary Barra, je na vrhu liste najmoćnijih žena u globalnom biznisu Barra, veteranka u GM-u, postala je izvršni direktor tog najvećeg američkog proizvođača automobila sredinom januara, postavši istovremeno i prva žena na čelu neke autokompanije, kojima tradicionalno dominiraju muškarci, prenosi agencija AP. - Barra nije tip šefa koji bi pomislio da će se naći na našoj listi, posebno na njenom vrhu, ali ona je to zaslužila zbog svog malog ega i hrabrosti da mijenja stvari - navodi magazin. Kao direktor GM, Barra (52) upravlja kompanijom sa više od zaposlenih u 396 postrojenja na šest kontinenata. Na listi 50 najuticajnih žena u biznisu mahom se nalaze direktorke koje upravljaju međunarodnim firmama. Amerikanke zauzimaju osam od prvih deset pozicija na listi. Na drugom mjestu nalazi se Ginni Rometty (56), predsjednica i izvršna direktorka tehnološkog giganta IBM, a slijedi je Indra Nooyi (58), direktorka kompanije Pepsi. Na petom mjestu je Ellen Kullman (58) iz DuPonta, na šestom Irene Rosenfeld (60) iz Mondelez International, na sedmom Marillyn Hewson (60) iz Lockheed Martina, na osmom Meg Whitman (57) iz Hewlett-Packarda, a na devetom Patricia Woertz (60) iz Archer Daniels Midlanda. Broj 2 Februar 2014.

49 49 Zapošljavanje žena nakon Drugog svetskog rata Zakoni na strani žena, praksa drugačija Žene su dale veliki doprinos u dobrovoljnom omladinskom radu na obnovi ratom porušene zemlje. Žene u socijalističkoj Crnoj Gori ostvarile su ravnopravnost u svim segmentima života. Ustavom Jugoslavije iz godine prvi put su stekle prava glasa i učešća u političkom i javnom životu, kao i pravo na obrazovanje te zapošljavanje. Prava žena su proširivana ostalim zakonima. Odmah nakon Drugog svjetskog rata, žene su dale veliki doprinos u dobrovoljnom omladinskom radu na obnovi porušene zemlje, o čemu svjedoče zapisi o velikom broju udarnica. U tom periodu, doduše, i prirodni priraštaj je bio takav - rađalo se više ženske djece, pa je i ova populacija bila brojnija. Prema popisu iz 1948.godine, u Crnoj Gori je živjelo stanovnika, od čega je žena bilo , a muškaraca Sličan odnos se zadržao i u narednom periodu, odnosno, prema popisu iz 1953.godine, od stanovnika su činile žene, a muškarci Praksa Iako je zakon garantovao potpunu ravnopravnost, u praksi to nije išlo lako ni u jednom segmentu života, pa ni u zapošljavanju, premda je država pokušavala da obezbijedi sve uslove zaposlenoj majci, poput porodiljskog bolovanja, dječjeg dodatka, te otvaranjem obdaništa. Čak su i dječji vrtići građeni u neposrednoj blizini fabrika, naročito onih u kojima je ženska radna snaga bila većinska, a jedan takav bio je i u krugu tekstilne industrije Titex. Razlozi za teško odlučivanje žene da se zaposli, naročito u prvom poslijeratnom periodu od 1947.do godine, koji je i država označila kao prvu razvojnu dekadu, bili su brojni. Osim tradicionalnih, a to je da žena prvo treba da bude supruga i majka pa tek onda zaposlena žena, veliki problem je bio što je stanovništvo bilo, u većini, poljoprivredno i nepismeno. Prema statističkim podacima, 1948.godine u Jugoslaviji poljoprivredno stanovništvo činilo je 67,2 odsto od ukupnog broja radno sposobnog stanovništva, a u Crnoj Gori je taj procenat bio veći, iznosio je između 70 i 75 odsto. Jaz Međutim, kako je procenat zaposlenosti žena rastao u čitavoj Jugoslaviji, tako je bilo i u Crnoj Gori, ali prilično sporo. Jer, i u periodu sedamdesetih godina prošlog vijeka, u vrijeme velike industrijalizacije i migracije stanovništva, taj procenat jedva je prelazio 30 odsto. Koliko je to sporo išlo pokazuje i podatak da je godine, prema podacima tadašnjeg Saveznog zavoda za statistiku u SFRJ procenat zaposlenih žena u ukupnom broju zaposlenih iznosio 31,5 odsto.procenat zaposlenih žena po republikama tadašnje države dosta se razlikovao, jer se taj jaz između razvijenih i nerazvijenih republika jasno pokazivao i u ovom segmentu. Tako je najveća zaposlenost žena sedamdesetih godina bila u Sloveniji, gdje su činile 41.4 odsto ukupnog broja zaposlenih, dok je najniža bila na Kosovu, samo 19 odsto. U Crnoj Gori, od ukupnog broja zaposlenih, žene su činile 26,4 odsto, a osim Kosova, malo manje zaposlenih žena od nje imale su Makedonija te Bosna i Hercegovina - 25,6, odnosno 25 odsto. B. Pejović Februar Broj 2

50 50 Raj za aktivni turizam Crnu Goru časopis Outdoor preporučuje kao jednu od pet uzbudljivih wild destinacija u svijetu prije svega za planinarenje i posmatranje ptica. Njemački magazin Outdoor, specijalizovan za putovanja, planinarenje i avanturizam, u svom februarskom izdanju, uvrstio je Crnu Goru među 40 destinacija za aktivni odmor u Evropi koje se moraju vidjeti. Crna Gora je istaknuta kao raj za aktivni turizam, pored Islanda, Alpa, Škotske, Španije, Portugalije, Južne Francuske. - Prema članku naslovljenom Velika sloboda, pet uzbudljivih wild destinacija za prave ljubitelje prirode i aktivnog odmora su: Škotska, Norveška, Sjeverna Španija, Nacionalni park u Francuskoj i Crna Gora, saopštila je Nacionalna turistička organizacija Crne Gore. Crna Gora sa svojih pet nacionalnih parkova, opisuje se kao raj za planinarenje, posmatranje ptica, a ističe se i da na crnogorskim planinama još uvijek ima dosta divljih životinja kao što su medvjed, orao i vuk, što je prava rijetkost u Evropi. Ističe se da je proteklih godina razvijena mreža planinarskih staza, kao i da je Crna Gora posvećena razvoju ekološkog, održivog planinskog turizmu, te da će u tom smislu crnogorska divlja ljepota dugoročno ostati takva kakva je, zastićena i pristupačna. Članak preporučuje dvije planinarske ture: Primorsku transferzalu Orijen - Lovćen - Rumija (PPT, 182 kilometara) i Crnogorsku planinarsku transferzalu (CT1, 164 kilometara), koja započinje na Bukumirskom jezeru, vodi preko planinskog prevoja Trešnjevik, Bjelasice i visoravni Sinjajevine sve do Durmitora. Na portalu Outdoor magazina dostupni su i drugi članci koji preporučuju Crnu Goru kao outdoor destinaciju, među kojima i članak o Durmitoru kao najljepšem nacionalnom parku u Evropi. Magazin izlazi mjesečno u Njemačkoj, Austriji i Švajcarskoj. Broj 2 Februar 2014.