Izazovi na putu ka Evropskoj uniji

Transcription

1 ISSN Godina LIII Broj 11 Novembar Konferencija o ekonomiji Montenegro 2017 Izazovi na putu ka Evropskoj uniji Dr Marcello Lucà Luca Industries International Nove tehnologije u građevinarstvu Slobodan-Boban Stanić Remid Vis Kad radite prave stvari, siguran je put ka uspjehu Dr Milutin Đuranović OU poljop. i preh. industrije PKCG Đede, navijaš li za mene kada igram fudbal?

2

3 Broj 11 Novembar Sadržaj Izdavač: Privredna komora Crne Gore Novaka Miloševa 29/II Podgorica 81000, Crna Gora Tel: Redakcijski odbor: Predsjednica: Ljiljana Filipović Članovi: Pavle D. Radovanović, Novica Bulatović, Tanja Radusinović, dr Mladen Perazić, mr Nina Drakić, Aleksandar Marđonović Urednica: Milka Pižurica Novinar: Igor Perović Prevod: Dragana Domazetović, Maja Šćepanović Drobnjak 6 Konferencija o ekonomiji Montenegro 2017 Izazovi na putu ka Evropskoj uniji IMPRESUM Adresa Redakcije: Privredna komora Crne Gore/Glasnik Novaka Miloševa 29/II Podgorica 81000, Crna Gora Tel: glasnik@pkcg.org Dizajn: Privredna komora Crne Gore List izlazi od godine i upisan je u registar javnih glasila Crne Gore. PDF verziju možete preuzeti na: multimedija/glasnik Economic Conference Montenegro 2017 Challenges on the path to the European Union PhD Marcello Lucà, CEO of Luca Industries International GmbH Berlin New technologies in the construction industry Slobodan-Boban Stanic, CEO of the Mechanical Engineering Centre "Remid Vis" Doing the right things guarantees the success Ana Cirovic, the owner of family business Niksic honey for beauty and health Tadija Sljukic, owner of the dairy Nika Continuous dedication to quality Ratko Nikolic, director of Business Intelligence Consulting High-quality and useful business services Montenegro - Muş Business Forum SMEs partnerships to be developed Miras Djurovic, Ferrous Metallurgy Institute Investment in HR and R&D lead to success

4 4 50 Zajednička sjednica tri odbora Privredne komore Upravljanje otpadom, ušteda energije 60 Svečana sjednica u Komori Obilježen Svjetski dan kvaliteta 66 Slobodan-Boban Stanić, izvršni direktor Mašinskog centra "Remid Vis" Kad radite prave stvari, siguran je put ka uspjehu 74 Dr Milutin Đuranović, predsjednik OU poljoprivrede i prehrambene industrije PKCG Đede, navijaš li za mene kada igram fudbal? 84 Forum privrednika Crne Gore i Austrije Jačanje partnerstva u komunalnoj privredi 52 Dr Marcello Lucà, Luca Industries International GmbH Nove tehnologije u građevinarstvu Broj 11 Novembar 2017.

5 5 Listajući Glasnik Ljekobilje i šumski plodovi Crna Gora ima izuzetno povoljne uslove za uzgoj i eksploataciju egzotičnih ljekovitih, aromatičnih, začinskih i medonosnih biljaka kao i za njihovu proizvodnju kako za izvoz tako i za potrebe domaće farmaceutske industrije. Na osnovu dosadašnjih rezultata, i pored povoljnih uslova za iskorišćavanje prirodnih nalazišta ljekovitog bilja šumskih plodova, izvjesno je da se oni stihijski iskorišćavaju. S tim u vezi na našem tržištu ljekovitog bilja stalno se pojavljuju uvozno-izvozne organizacije sa strane: iz Dubrovnika, Novog Mesta, Skoplja, Novog Sada, Sarajeva, Beograda, Ljubljane, Portoroža i drugi. One štete domaćim otkupljivačima jer ubiraju znatna devizna sredstva na račun izvoza našeg ljekobilja i to bez ikakvih ulaganja. Domaće firme najviše otkupljuju pelin, lovor i vrijes i to 40 odsto od ukupnih količina, potom cvjetove lipe i gloga. Od šumskih plodova na cijeni su: kleka, borovnica, šipurak, ali su najtraženije pečurke koje čine 45 odsto otkupa. Interesantno je da cjelokupan otkup realizuju individualni proizvođači i njihove porodice, bez nekih većih ulaganja, pa se može reći da je to prilično važan ekonomski aspekt za njihov kućni budžet. Otkup ljekobilja i šumskih plodova najveći je u sjevernom dijelu Crne Gore i iznosi 60 odsto. Otkupom se bave organizacije udruženog rada iz poljoprivrede kao i šumska gazdinstva te "Ljekobilje" iz Risna koja i prerađuje i izvozi ove proizvode, pisao je Glasnik Industrija boja i lakova Prva industrija boja i lakova u Crnoj Gori "Colorprom" za kvalitet proizvoda dobila je respektabilno međunarodno priznanje "Novi milenijum"u Mardidu i to u konkurenciji 100 kompanija iz brojnih zemalja svijeta. Predstavlajujći "Colorprom" njen direktor i vlasnik Radovan Pavlićević je kazao da bi ova kompanija mogla da pokrije cjelokupne crnogorske potrebe koje iznose 10 hiljada tona materijala za krečenje građevinskih objekata. - Problem je, međutim u tome, što su nam inostrane firme nelojalna konkurencija jer u Crnu Goru uvoze robu lošijeg kvaliteta od našeg. Zbog ovoga "Colorprom" na domaćem tržištu prodaje 10 odsto godišnje proizvodnje, dok ostatak izvozi - rekao je Pavlićević. "Colorprom" u asortimanu ima 1000 prozvoda koji su atestirani i posjeduju najveće međunarodne standarde kvaliteta. U ovoj kompaniji uskoro bi trebalo da počne proizvodnja novih artikala, zabilježio je Glasnik godine. Novembar Broj 11

6 6 Konferencija o ekonomiji Montenegro 2017 Izazovi na putu ka Evropskoj uniji Potrebno povećati atraktivnost integracionih politika Evropske unije za zemlje Zapadnog Balkana i sačuvati izvornu viziju Evrope. Broj 11 Novembar 2017.

7 7 Regionalna Konferencija o ekonomiji Montenegro 2017, koju organizuje Privredna komora Crne Gore u saradnji sa Ministarstvom nauke, organizovana je 2. i 3. novembra u budvanskom hotelu Splendid. Tema skupa koji je okupio oko 500 predstavnika vlada, poslovne zajednice, naučne i stručne javnosti sa Balkana i šire bila je "Izazovi na putu ka Evropskoj uniji". Ovogodišnja dvodnevna Konferencija potencirala je neraskidivu vezu privrede i nauke, pa su među učesnicima i ugledni naučnici porijeklom iz naše zemlje koji su se potvrdili radeći u najprestižnijim svjetskim institutima, univerzitetima i kompanijama. Uvodne riječi imali su predsjednik Privredne komore Velimir Mijušković i predsjednik Vlade Crne Gore Duško Marković. Novembar Broj 11

8 8 Riječ predsjednika Komore Progres bazirati na inovacijama i razvoju nauke Broj 11 Novembar 2017.

9 9 Na putu ka Evropskoj uniji, koji će po svemu sudeći još dugo trajati, predstoji mnogo posla na svim poljima. Predsjednik Privredne komore Crne Gore Velimir Mijušković kazao je da je Konferencija, koju je ova poslovna asocijacija prvi put organizovala godine, prerasla u najveći ekonomski regionalni događaj ovog tipa. Ukazujući da se ovogodišnja Konferencija bavi izazovima Regiona na putu ka Evropskoj uniji, on smatra da je pravi trenutak da u njenom fokusu budu gledišta Brisela na euro-integracione procese balkanskih zemalja. - Očekujem da će predsjednici vlada predočiti gdje se nalazimo nakon četiri godine Berlinskog procesa i šta dalje. Ovo je pitanje od izuzetne važnosti za privrede naših zemalja, tim prije što nam je Samit u Trstu ponudio CEFTA sporazum prepakovan u takozvani Zajednički ekonomski prostor. Nakon toga smo, manje više, svi u regionu ostali zatečeni, a uvjerenje da je Berlinski proces instrument koji pomaže zemljama Regiona da unaprijede saradnju, počelo je slabiti rekao je Mijušković. Podsjeća da su države Zapadnog Balkana u različitim fazama puta ka EU, od čega najveći broj na samom početku. Crna Gora i Srbija prednjače, naglašava, budući da su otpočele pregovarački proces, zarad čega im je iskazana jasna perspektiva, data kroz Strategiju za uspješno pristupanje, čime su stavljene u prvi plan i uz vremensku odrednicu za ostvarenje ovog cilja. Istovremeno, ostale zemlje su izostavljene iz pomenute Strategije. Mijušković se posebno osvrnuo na poziciju Crne Gore, koju je EU proglasila liderom u integracijama na Balkanu. - Sada, makar kroz ono što je gospodin Junker rekao, a on je ipak glas Evropske komisije, kao da sve to postaje manje važno. Iako dobijamo uvjeravanja sa važnih evropskih adresa, nijesam siguran da EU ostaje posvećena procesu proširenja, u skladu sa zaslugama pojedinačnih zemalja kandidata. Iskreno razumijem da treba pomoći svima koji su u ovim procesima iza Crne Gore, ali nije oportuno sa aspekta Unije pribjegavati ovakvim modelima, budući da to vodi ka euroskepticizmu ili nezainteresovanosti za zajednicu evropskih naroda - rekao je predsjednik Komore. On je mišljenja da se treba zapitati da li MAP-om, tj. Višegodišnjim akcionim planom za Regionalni ekonomski prostor, kojim Evropska unija usmjerava naše zemlje da tješnje sarađuju, prigušena svojim problemima, kroz ovaj okvir "kupuje" vrijeme na Zapadnom Balkanu. Na samitu u Trstu, jula ove godine, podjetio je on, tokom predstavljanja MAP-a se čula konstatacija da stagnira međusobna razmjena zemalja CEFTA regiona, a raste obim njihove pojedinačne razmjene sa EU. - Pa to valjda znači da smo dostigli viši nivo kvaliteta roba i usluga, da smo zasićeni okvirima regiona i da smo iako male ekonomije konkurenti jedni drugima, zbog čega tražimo nove prostore naglasio je Mijušković. Kazao je da se ne može oteti utisku da je EU, usljed duboke krize u kojoj se našla, a potpomognuta sa balkanskih adresa, kreirala okvir kojim će sve ove zemlje u svom predvorju zadržati jednako dugo, nastojeći da sačuva uticaj na ovom prostoru. - Bilo bi za očekivati da Unija u tome prepozna opasnost. Značajan obim ekonomske saradnje naših zemalja, posebno u dijelu velikih investicija u infrastrukturu, odvija se sa zemljama izvan Evropske Unije i to treba da brine upravo njih rekao je on. Podsjetio je da se CEFTA sporazum o slobodnoj trgovini primjenjuje 11 godina te objasnio izuzetno značajnu ulogu privrednih komora u njegovom sprovođenju, identifikovanju problema i kreiranju predloga nacionalnim vladama kako da ih prevaziđu. Prema njegovim riječima, na putu ka Evropskoj uniji, koji će po svemu sudeći još dugo trajati, predstoji puno posla na svim poljima. - To podrazumijeva prije svega rad na poboljšanju kvaliteta i standarda života, što nije moguće bez razvoja ekonomije. Upravo taj progres moramo bazirati na inovacijama i razvoju nauke u funkciji privrede. S toga, percipirajući jačanje veza istraživanja i nauke sa biznisom opredijelili smo se da već danas o ovome povedemo razgovor sa ministrima iz Regiona koji vode ove resore rekao je Mijušković. Ukazao je da je sposobnost prilagođavanja promjenama jedan od najvećih izazova sa kojima se susrijeću mala i srednja preduzeća u savremenim uslovima privređivanja, a da bi u tome uspjeli potrebne su im inovacije. Upravo zbo toga su neophodne čvrste karike između nauke i privrede, zbog čega je poseban dio Konferencije opredijeljen jačanju te veze, uz učešće uvaženih predstavnika crnogorske dijaspore koji su znanjem i radom ostavrili zavidnu karijeru u jakoj konkurenciji širom svijeta, a istovremeno ostali posvećeni napretku Crne Gore. Objasnio je i da ovogodišnja Konferencija osim ekonomskih tema, ima novu dimenziju - sagledavanje regionalnih prilika, iz ugla istoričara i filozofa, te njihovog geopolitičkog okvira. - Crna Gora je punopravnim članstvom u NATO dala definitivno novu dimenziju ovom pitanju na prostoru Balkana, ali ima još puno toga što geopolitičku mapu regiona čini kompleksnom rekao je Mijušković. Istakao je značaj učešća u radu Konferencije predsjednika privrednih komora Zapadnog Balkana koji se kroz Komorski investicioni forum bave Berlinskim procesom, nastojeći da na najbolji način artikulišu glas poslovne zajednice i pomognu da se kapaciteti privrede upošljavaju kroz realizaciju regionalnih projekata. Takođe je najavio da će tokom Konferencije biti organizovani bilateralni sastanci kompanija izražavajući zadovoljstvo što je veliki broj kako crnogorskih, tako i kompanija regiona prepoznao ovaj skup kao dobru mogućnost poslovnog povezivanja. Novembar Broj 11

10 10 Predsjednik Vlade Duško Marković poručio je da u Regionu više nema dilema sve države žele članstvo u Evropskoj uniji, ali da od naših zemalja moraju Briselu biti upućivani nedvosmisleni signali da su spremne i odlučne da ispune njihove ključne zahtjeve: bezbjednosno siguran i ekonomski stabilan Zapadni Balkan. - Neću reći ništa novo ako kažem da u Regionu više nemamo dilema oko ključnog cilja za sve naše države: članstvo u Evropskoj uniji. I neću obrazlagati zašto je to najbolje rješenje: svima nama ovdje, a ubijeđen sam i ogromnoj većini naših građana, to je više nego jasno; već toliko puta smo ponovili poznate argumente. U zonu nekada manje, a nekada i više uočljivih razlika ulazimo kada se dotaknemo pitanja: kojim putem, kojom brzinom i sa kakvom odlučnošću želimo da ostvarimo taj cilj. Moramo naravno imati u vidu da odgovori na ta pitanja ne zavise isključivo od nas samih. Naš partner u ovom poduhvatu su zemlje članice Evropske unije, koje imaju svoje prioritete, a zašto ne reći i interese kada se otvori tema daljeg proširenja EU. Vodeći dakle računa i o tim aspektima, jasno je da iz Regiona moramo slati snažne, nedvosmislene i pouzdane signale o našoj spremnosti i odlučnosti da ispunimo ključni zahtjev Brisela, formulisan u poruci: u našem društvu želimo bezbjednosno siguran i ekonomski stabilan Zapadni Balkan - rekao je Marković. Želimo bezbjednosno siguran i ekonomski stabilan Zapadni Balkan, poručio premijer Duško Marković. On je ocijenio da je Region pokazao partnerima iz EU da je spreman na dijalog i da je novouspostavljena praksa čestih neposrednih susreta premijera bez sumnje ojačala i razumijevanje i povjerenje među njima. - Mudro je takođe da koristimo, da ih tako nazovem pomoćne mehanizme koje nam je Evropska unija stavila na raspolaganje kroz Berlinski proces u prethodne četiri godine. Neke smo iskoristili, neke čini mi se i nijesmo u dovoljnoj mjeri. Kao važna nadogradnja politike Evropske unije prema našem regionu, Berlinski proces je ojačao nadu za brže unapređenje životnog standarda naših građana. Da bismo to ostvarili, moramo realizovati krupne infrastrukturne projekte koji će nas bolje i efikasnije povezati, a za to nam je neophodan novac iz evropskih fondova. Ozbiljan novac, rekao bih. Tu vjerujem postoji dosta prostora za bržu realizaciju, za bolju pripremu tih projekata kao i za konkretniju i osjetniju finansijsku pomoć EU. U susret narednom Samitu u Londonu, tome bi smatram trebalo da posvetimo punu pažnju rekao je premijer Marković. Predsjednik Vlade je ponovio da će Crna Gora ove godine imati privredni rast iznad četiri odsto i da je tome doprinijelo i članstvo naše zemlje u NATO-u. - Sasvim otvoreno mogu da vam saopštim da je takvom rezultatu umnogome doprinijelo i članstvo Crne Gore u Sjevernoatlantskom savezu, jer smo u prethodnih pet mjeseci itekako osjetili pojačano interesovanje stranih investitora i veće povjerenje međunarodnih finansijskih institucija. To je naravno rezultat našeg posvećenog rada, ali dobrim dijelom i povjerenja i sigurnosti koje nam je u njihovim očima donijelo članstvo u NATO. Stoga će Crna Gora biti snažan zastupnik daljeg proširenja Alijanse na sve države regiona kojima je to cilj rekao je predsjednik Vlade Marković. Premijer je zaključio da vjeruje da će Crna Gora i prije 2025., za kada je EU najavila naredno proširenje, zaključiti pregovarački proces i da mi evropske integracije ne posmatramo kao trku sa zemljama Regiona već je cilj implementacija evropskih standarda kako bi građani osjetili boljitak. Broj 11 Novembar 2017.

11 11 Riječ predsjednika Vlade Crne Gore Nedvosmisleno poručiti Briselu da Balkan želi u EU Novembar Broj 11

12 12 Region i četiri godine Berlinskog procesa Uslijedio je panel na temu "Region nakon četiri godine Berlinskog procesa" tokom kojeg su viđenje njegovih dostignuća i budućih očekivanja dali čelnici izvršne vlasti zemalja Zapadnog Balkana predsjednici vlada Crne Gore i Makedonije Duško Marković i Zoran Zaev, predsjedavajući Vijeća ministara Bosne i Hercegovine Denis Zvizdić, potpredsjednici vlada Srbije i Albanije Rasim Ljajić i Senida Mesi. Potpredsjednik EBRD Pierre Heilbronn predstavio je planove za predstojeći Samit u Londonu u okviru Berlinskog procesa. Moderator panela bio je Goran Svilanović, generalni sekretar Regionalnog savjeta za saradnju. Crnogorski premijer Marković je ocijenio da će Brisel više podržavati Region ako njegovi predstavnici budu dolazili tamo sa rješenjima, a ne sa problemima. - Ako smo zajednički angažovani u integracionim procesima imamo veće izglede za uspjeh. Nama nijesu potrebna deklarativna opredjeljenja već konkretni potezi. Crna Gora će do kraja godine usvojiti CEFTA protokol pet, a to ćemo uraditi i sa protokolom šest. Ali postavlja se pitanje zašto to drugi ne urade, jer to moramo implementirati zajedno. Moramo međusobno povjerenje pretvoriti u realnu vrijednost rekao je Marković. Predsjedavajući Vijeća ministara BiH Denis Zvizdić takođe je istakao da su evropske integracije najvažniji cilj u Regionu i posebno njegovoj državi gdje je nedavno istraživanje pokazalo da 78 odsto ispitanika podržava taj put. - Članstvo u EU donosi u konačnom mir i stabilnost, a prije toga uređenije odnose u svim segmentima, bolje zdravstvo i obrazovanje, veću inventivnost, nova radna mjesta i povećani životni standard. EU je uputila Balkanu jasnu poruku. Vrata su otvorena a dinamika i brzina prolaska Regiona kroz njih zavisi od naših zemalja. Potrebno je naše odnose učiniti iskrenijim i otvorenijim za saradnju. Ne smijemo biti jedni drugima smetnja na ovom putu. Privrede su nam kompatibilne što je pretpostavka bolje saradnje, a ključni problem koji moramo riješiti je neadekvatna infrastrukturna povezanost rekao je Zvizdić. On smatra da se region mora posvetiti baznim pitanjima kao što su mobilnost radne snage, učešće u međunarodnim istraživačkim projektima, povećanju infrastrukturne i verbalne komunikacije kako bi Region postao još atraktivnije područje za strane investitiore. Predsjednik Vlade Makedonije Zoran Zaev naglašava da Region treba da ide zajedno u EU. Broj 11 Novembar 2017.

13 13 - U integracionim procesima se sve u konačnom svodi na uspješnost ekonomije Zapadnog Balkana. Zato biznis sektori pojedinačnih zemlaja treba da unaprijede međusobne poslovne veze kako bi integracioni procesi bili mnogo dinamičniji. Budućnost je u digitalnoj ekonomiji i IT sektoru. Moramo olabaviti stege da bi se digitalna ekonomija razvila jer je ona preduslov svega. Potrebno je takođe pripremiti kvalifikovanu radnu snagu da bismo imali bolje ekonomske rezultate i unaprijedili kvalitet života rekao je Zaev. Potpredsjednik Vlade Srbije Rasim Ljajić je istakao da je Berlinski proces inicijativa koja je najbolje targetirala probleme i prioritete razvoja Zapadnog Balkana. - Projekti u okviru ovog procesa su definisani ali je njihova realizacija prilično tanka smatra Ljajić. On je ocijenio da Srbija ima najrazvijeniju trgovinsku razmjenu sa Regionom ali najgoru saobraćajnu povezanost. - Potrebno je praviti puteve koji su život ekonomije i otklanjati barijere ekonomskoj saradnji koje su uglavnom najprije političke a zatim tehničke prirode kaže on, dodajući da je bolja bilo kakva EU nego da Region ostane "ni na nebu ni na zemlji", i istakao veoma značajnu ulogu koje komore imaju u tom procesu. - Privredne komore su napravile najviše na povezivanju Regiona rekao je Ljajić. Senida Mesi, potpredsjednica Vlade Albanije, takođe je istakla da Berlinski proces umnogome pospješuje integraciju Regiona u EU. - Moramo sarađivati da bismo bili brži i uspješniji u integracijama. Evropskoj komisiji moramo uvijek jasno isticati spremnost da se borimo za ljudska prava i protiv korupcije. Ekonomski moramo zajedno ići naprijed mnogo intenzivnije, ne korak po korak. Naše politike i strategije moraju biti na dobrobit naših naroda rekla je Mesi, ističući da su najznačajnije dimenzije Berlinskog procesa saobraćajna i povezanost resursa, kao i povećanje robne razmjene. Pierre Heilbronn, potpredsjednik EBRD, istakao je ulogu ove finansijske institucije u jačanju konkurentnosti zemalja u tranziciji, pa i na prostoru Zapadnog Balkana. - U našem portfelju je, međutim, udio privatnog sektora iz zemalja Zapadnog Balkana najniži u odnosu na druge regione. Na Zapadnom Balkanu se radije radi sa vladama nego sa privatnim sektorom, dok je u drugim regionima suprotno rekao je on. Novembar Broj 11

14 14 Nauka kao pokretač ekonomskog razvoja je panel tokom kojeg su kroz izlaganja resornih ministara dati odgovori na pitanje koji je najadekvatniji put za njeno povezivanje sa privredom, bez čega nema inovacija, ni progresa. Te spone su u svakoj od zemalja Regiona značajno oslabljene i vrijeme je da se ojačaju, kroz savremen pristup. Govorili su Sphati Kolgega, pomoćnik ministra obrazovanja, sporta i mladih Albanije, Besim Beqaj, ministar za preduzetništvo i inovacije Kosova, Renata Treneska Deskoska, ministarka za obrazovanje i nauku Makedonije, Sanja Damjanović, ministarka nauke Crne Gore, Alma Hasanović, predstavnica ministarstva za civilne poslove Bosne i Hercegovine. Moderator je bila prof. dr Gordana Đurović sa Ekonomskog fakulteta Univerziteta Crne Gore. Ministarka Sanja Damjanović je kazala da Regionu predstoji dug put da bi i u ovoj oblasti sustigao EU. Vlada Crne Gore je, prema njenim riječima, preduzela niz aktivnosti kako bi podstakla inovativne djelatnosti, pa je usvojila strategiju koja uređuje ovu Nauka i ekonomski razvoj Broj 11 Novembar 2017.

15 15 oblast, a u će usvojiti sličan dokument koji se bavi naučno- -istraživačkim djelatnostima. - Ove dvije strategije rezultiraće donošem treće koja se odnosi na pametnu specijalizaciju rekla je Damjanović. Ona je kazala da su tri cilja pred nama povećanje broja mladih istraživača, jačanje internacionalizacije, te sinergija nauke i ekonomije kroz inovativne start-up projekte. Ona je istakla da je veliki problem Regiona odliv mladih, talentova- nih istraživačkih kadrova. - Na fonu rješavanja ovog pitanja, osmišljen je projekat regionalnog instituta za edukaciju, gdje bi radilo 1000 istraživača, a njegova najznačajnija funkcija bila bi sprečavanje odliva talenata i vraćanje onih koji su već otišli u inostranstvo. Bitno je da se u rad ovog instituta uključe i privatne kompanije rekla je ministarka nauke, dodajući da je projekat podržan od EK, a da će Agencija za atomsku energiju finansirati edukaciju, što je sve preporuka za lakše dolaženje do EU fondova. Crna Gora trenutno za nauku izdvaja 0,4 odsto BDP. Besim Beqaj, Ministarstvo za preduzetništvo i inovacije Kosova, ocijenio je da nikada novca nije dovoljno za nauku, a da je misija da privrednici budu informisani o značaju inovacija za rast proizvodnje. - Inovacije se vrlo brzo kreću i vlade treba da budu fleksibilne da bi se one ispratile, odnosno iskoristile rekao Beqaj. On smatra da ulaganja u inovacije treba da iznose makar 1,7 odsto i Vlada Kosova teži da to postigne. - Moramo da investiramo u kvalitet studiranja da bismo mlade ljude pripremili za tržišnu ekonomiju. To možemo samo uz pomoć inovacija kazao je on. Renata Treneska Deskoska, ministarka za obrazovanje i nauku Makedonije kazala je da je problem u toj zemlji što privatni sektor ne ulaže u dovoljnoj mjeri u istraživanje. - Od bruto društvenog proizvoda svega 0,32 odsto ide u ovu oblast što je jako malo, u odnosu na EU. Biznis sektor u istraživanje investira svega 0,06 odsto što je manje u odnosu na države Regiona rekla ona. Smatra da je potrebno da se ovaj iznos poveća na 1,14 odsto BDP. Upoznala je učesnike da u Makedoniji postoji Fond za inovacije i tehnologiju koji ih podstiče u studentskoj i učeničkoj populaciji. Vlada Makedonije planira da poveća sredstva ovog fonda i tako doprinese implementaciji inovacija. Sphati Kolgega, pomoćnik ministra obrazovanja, sporta i mladih Albanije, kazao je da je i u Albaniji problem podsticanje istraživanja u privatnom sektoru. - Moraju se razvijati kapaciteti ljudi u ovoj oblasti rekao je Kolgega. Tome će između ostalog doprinijeti odluka Vlade Albanije o izdvajanju eura za korišćenje evropske istraživačke online laboratorije, čije će usluge znatno doprinijeti osavremenjavanju naučno istraživačke djelatnosti. Alma Hasanović, predstavnica ministarstva za civilne poslove Bosne i Hercegovine, kazala da se sada u toj zemlji izdvaja za nauku 0,3 odsto BDP, što je smatra nedovoljno. Poređenja radi, ona je navela da se izdvajalo za ovu oblast 1,5 odsto BDP. - Evropski cilj je da se za nauku izdvaja dva odsto iz poslovnog sektora a pet iz državnog rekla je ona. Ona je istakla da nauka nije samo značajna za privredni razvoj, već i za obrazovanje, ekologiju, klimatske promjene. Novembar Broj 11

16 16 Savremeni filozofi i istoričari su tokom panela kojim je završen prvi dan Konferencije dali viđenje razvoja Regiona i tako učinili jasnijim niz faktora koji utiču na proces integracija i ukupnog napretka. Učestvovali su hrvatski istoričar Tvrtko Jakovina, njegove kolege iz Srbije i Crne Gore Milivoj Bešlin i Živko Andrijašević, te Esad Bajtal, filozof iz Bosne i Hercegovine. Moderator je bio novinar Darko Šuković. Analizirajući situaciju u BiH, Bajtal je kazao da je na djelu borba tri mentalitetska sklopa za primat u zemlji gdje to nije moguće. - Naša Bosna je nestabilna jer ima previše verbalnog Dejtona a premalo Dejtona u praksi rekao je Bajtal, dodajući da taj sporazum pojedini iskreno napadaju dok ga drugi neiskreno brane. On je uporedio Dejtonski sporazum sa neispravnim proizvodom koji proizvođači treba da zamijene proizvodom koji su ugradili u svojim državama. - Dejton ne pruža mogućnost zadovoljavanja bilo kakvih ambicija i ne pruža okvir za normalni građanski život zaključio je on. Govoreći o EU ocijenio je da ona treba da uči od SFRJ. - Neću u Evropu, hoću da ona dođe kod nas jer smo bili Evropa prije Evrope. Principe na kojima EU počiva mi smo imali u SFRJ - rekao je Bajtal. Za Živka Andrijaševića je EU "neozbiljna tvorevina otkako joj se dogodila Grčka", a smatra da je na našem prostoru aktuelan problem konsolidacije država nakon velikih lomova. - Sva naša društva imaju potrebu da se konsoliduju. Većina naših država je izabrala integracije kao ideju koja nije njihova. Ideja koja nije vaša vam ne može riješiti probleme. U zabludi smo da ćemo nekom drugom, uvoznom idejom, nadomjestiti ideju koju nemamo kazao je Andrijašević, dodajući da nemamo snage da iznjedrimo ideju koja će nas homogenizovati. Broj 11 Novembar 2017.

17 17 Smatra da je Crna Gora učinila nekoliko vrlo bitnih stvari porazivši godine kosovski mit, ideju velike Srbije, a rusku koncepciju na Balkanu, ulaskom u NATO. Milivoj Bešlin je kazao da ne treba balkansku problematiku svoditi na srpsko-hrvatske protivurječnosti jer to vodi ugrožavanju cijelog Regiona. Naglasio je da su granice na Balkanu sada nepromjenljive, te da potencijal za novi rat ne postoji. - Dobro bi bilo da srpska elita okrene tu zemlju pitanjima sopstvenog razvoja rekao je Bešlin. Kao jedan od problema te zemlje on je naveo da ona svake godine "izgubi" ljudi, što se graniči sa demografskom katastrofom. - Srbija nominalno ide ka Evropi, ali u toj zemlji postoji konstantan deficit evropske ideje. Nacionalisti u Srbiji su sve skeptičniji prema EU iako se za nju glasno zalažu kazao je Bešlin. Tvrtko Jakovina je ukazao na probleme Hrvatske, ističući najprije da je riječ o zemlji koja nije riješila nijedno granično pitanje sa susjedima, naročito potencirajući problematične odnose sa Mađarskom i Slovenijom. - Hrvatska će za 25 godina imati do milion stanovnika manje, a njihov broj će se znatno smanjiti i u svim zemljama Regiona. U svijetu budućnosti, gdje je čovjek životnog vijeka od 150 godina, mi se u Hrvatskoj bavimo neproduktivnim istorijskim problemima bez želje da ih riješimo rekao je on. Govoreći o EU integracionim procesima, on je kazao da je Crna Gora pozitivan primjer, te da treba da što više iskoristi predpristupni period. On takođe smatra da je potrebno vratiti ambicioznost visokom školstvu u Regiji, koja se mora okrenuti pojedincima koje ima, a "hardvardskog su nivoa". Riječ filozofa i istoričara Novembar Broj 11

18 18 Đukanović, Kučan i Lončar: Evropa je cilj Balkana Evropa je, bez obzira na sve teškoće kroz koje prolazi, cilj zemalja Zapadnog Balkana, ocijenjeno je 3. novembra godine, na panelu "Geopolitički okvir preduslovi daljeg razvoja Regiona i njegovog integrasanja u EU" regionalne Konferencije o ekonomiji, koju je Privredna kmora Crne Gore organizovala u Budvi. U debati koja je težila da pruži odgovore na pitanja da li je bitisanje na prostorima koji su vječito mjesto ukrštanja istoka i zapada, odnosno njihovih interesa, prednost ili nedostatak našeg daljeg razvoja, učestovali su Milo Đukanović, bivši crnogorski predsjednik i premijer, Milan Kučan, nekadašnji predsjednik Republike Slovenije i Budimir Lončar, nekadašnji diplomata i političar. Moderator je bio Boro Krivokapić, novinar i publicista. Budimir Lončar je ocijenio da je Konferencija u Budvi istorijski skup jer se održava u značajnom vremenu, na novom, trećem raskršću svjetske istorije, kojeg karakteriše multicentričnost, visok stepen međuzavisnosti, ali i fragmentacija. - Današnji svijet odlikuje najveći prosperitet ali i najizraženija neizvjesnost. Svijet zapao u preduboku nejednakost ocijenio je Lončar. Da bi se dobio odgovor na pitanje gdje je Balkan danas, on smatra da se ovaj prostor mora posmatrati kroz nacionalni, regionalni i globalni krug, koji su u stalnoj korelaciji, i nijedan proces se ne može posmatrati izdvojeno. On smatra da, regionalno govoreći, na Balkanu još nije završen "razvod" između bivših republika SFRJ, a što se šire slike tiče, naveo je da Evropa prolazi kroz veliku krizu, koja može da se riješi njenim reformisanjem. - Evropska unija mora vertikalno da ojača, uvede zajednički budžet, fiskalnu i vanjsku politiku. Skupštine članica treba da budu povezanije i dobiju jaču ulogu, kao i Evropski parlament koji treba Broj 11 Novembar 2017.

19 19 Nekadašnji predsjednik Slovenije Milan Kučan je istakao da je situacija na Balkanu delikatna jer još nije dovršen proces geopolitičke konfiguracije ovog prostora. Kao probleme je istakao neriješene granične sporove, različite stavove prema međunarodnim organizacijama, što sve ne stvara dobru klimu, odnosno osjećaj pripadnosti istom prostoru. - Države Balkana samo u malom procentu mogu da utiču na svoju perspektivu jer se na ovom prostoru sukobljavaju interesi velikih snaga rekao je Kučan. On smatra da države Balkana nijesu iskoristile šansu za bržom integracijom u EU, ali da ni Unija nije znala šta želi da postigne proširenjem. - Evropska unija nema odgovor na to pitanje niti ga je tražila jer je Evropa navikla da diktira razvoj civilizacije, ne shvatajući da je sada manje značajan geostrateški faktor. Zapadni Balkan da bi postao primamljiviji za integraciju, mora da poveća svoju stratešku specifičnu težinu poručio je Kučan. Milo Đukanović, bivši predsjednik i premijer Crne Gore, najprije je zahvalio Privrednoj komori što kontinuirano unapređuje sadržaj i renome Konferencije u Budvi. - Da li smo optimalno iskoristili vrijeme od raspada SFRJ, da na talasu proširenja Evrope i usaglašenog pogleda na budućnost zatvorimo otvorena pitanja nakon Dejtona? Nažalost, nijesmo, ali ni Evropska unija je morala biti efikasnija i uraditi više ocijenio je Đukanović. Prema njegovim riječima, splasnuo je entuzijazam Evropske unije kada je u pitanju proširenje, na što je svakako uticalo osam godina krize kroz koju prolazi. - Taj nedostatak entuzijazma za proširenje je jako opasan, jer je evropska politika dobila konkurenciju na Zapadnom Balkanu. Nude se ruska, kineska i turska opcija, a nedovoljno se prepoznaje da EU radi na atraktivnosti svoje politike na Zapadnom Balkanu rekao je on. Prema njegovim riječima, na Balkanu je da procijeni sadržaje ponuda koje nude velike sile ali je važno znati da se ovom prostoru, kako kaže, uvijek dobro prodavala magla koja može da sakrije evroatlantske vrijednosti. da postane dvodomi. Gornji dom Evropskog parlamenta treba da rastereti Savjet evrope i Evropsku komisiju pitanja veta. Takođe, potrebna je horizontalna integracija EU koja vodi njenoj demokratizaciji, odnosno većoj autonomiji regija. Vertikalna komponenta dakle treba da učini EU efikasnijom a horizontalna elastičnijom. Ove dvije komponente treba da budu u ravnoteži. Ova koncepcija reformi zahtijeva hitno zaokruživanje EU integracija, odnosno ubrzavanje integracija Zapadnog Balkana rekao je Lončar. On je kazao da je ključna tačka nesporazuma danas nametanje izbora EU ili Rusija, odnosno SAD ili Rusija. Lončar vjeruje da Rusija u stvari želi da bude ključni partner Evropskoj uniji, pa prostor Zapadnog Balkana treba posmatrati u tom kontekstu. Njegov stav je da NATO treba da bude stožer sigurnosti, zaštitnik suvereniteta država i protiv terorizma, te garant ostvarivanja post hladnoratovskih vrijednosti jačanja demokratije i ljudskih prava. - Crna Gora može biti dobar primjer zemlje koja je jasno definisala svoju integracionu viziju i istrajava na njoj. Raduje me što je uspostavljen policentrični sistem vrijednosti. No, svjestan sam da alternative eurointegracijama u stvari znače rušenje evropskog sistema vrijednosti, još jedno odronjavanje Zapadnog Balkana od onoga čemu matično pripada evropske i atlantske vizije kazao je Đukanović. Stabilnost Balkana, prema njegovim riječima, ne zavisi od toga postoji li SFRJ ili ne, jer živimo u vremenu brze globalizacije. - Stabilnost presudno zavisi od istrajnosti vizije ujedinjene Evrope. Plaši što se Evropa umorila od svoje vizije i ona sporo i neadekvatno odgovara izazovima sa kojima se suočava riječi su nekadašnjeg premijera. On je zaključio da Evropa više nema monopol na Balkanu, te da gubi globalnu konkurentnost. - Evropa može sačuvati konkurentnost ukoliko ojača stabilnost, iskoristi resurse i okonča integracione procese poručio je Milo Đukanović. Novembar Broj 11

20 20 Konkurentnost i inovacije Broj 11 Novembar 2017.

21 21 Jedini način da Region zadrži mlade naučnike jeste osnivanje jakon naučnog centra koji će biti generator razvoja industrije i ekonomije u cjelini. Izgradnja takvog regionalnog instituta planirana je u Crnoj Gori, uz podršku Evropske unije, rečeno je na panelu "Konkurentnost i inovacije" Konferencije o ekonomiji Privredne komore Crne Gore. Govorile su crnogorske ministarke nauke i ekonomije Sanja Damjanović i Dragica Sekulić, potom profesor Univerziteta u Beogradu Velimir Radmilović, te naučnici iz dijaspore Dušan Petranović i Adisa Lehmann. Moderator je bila Nina Vujošević, savjetnica predsjednika Vlade Crne Gore. Ministarka nauke Sanja Damjanović je kazala da je u CERN-u potpisano pismo o namjerama kojim je inicijativa za uspostavljanje pomenutog regionalnog instituta pretvorena u projekat koji je podržalo deset zemalja Regiona. - Ovaj projekat će omogućiti da zadržimo mlade istraživače iz Regiona i privučemo renomirane eksperte iz inostranstva. Posao će u ovom institutu naći 1000 istraživača, iz oblasti biologije, farmakologije, medicine Pored naučno istraživačke djelatnosti u institutu bi se hadronskom terapijom liječili oboljeli od kancera. Kapacitet instituta je oko 500 pacijenata rekla je Ddamjanović. Navela je da su projekat podržale Evropska komisija, CERN, Agencija za atomsku energija i druge renomirane međunarodne instituciju. Planirano je finansiranje izgradnje iz evropskih fondova. - Institut bi pozitivno djelovao na ekonomiju, otvorio nova radna mjesta i angažovao bi i privatni sektor rekla je Damjanović. Ona je kazala da osim ovog projekta, Ministarstvo da bi razvilo naučno-istraživačku djelatnost u Crnoj Gori planira da podstiče inovativne start-apove. - Crna Gora je zemlja u tranziciji kojoj je potrebna paradigma pristupanja ovom problemu i tek treba da kreira ekosistem istraživanja i razvoja rekla je ona. Ministarka ekonomije Dragica Sekulić je ocijenila da je decenijska borba privrede da preživi dovela do toga da se zapostavi naučno-istraživačka djelatnost. - Nove tehnologije i inovacije više nisu samo pitanje napretka već i opstanka. Inovativnost je neophodna da bismo povećali produktivnost ali je nažalost malo interesovanje privrede za nauku i istraživanje koji su njihov uslov rekla je Sekulić. Ona je kazala da se instituti kod nas više zbog nužde bave komercijalnom djelatnošću a zapostavili su naučnu oblast. - Zato Ministarstvo ekonomije sa jedne strane podstiče privredu da više ulaže u istraživanje i razvoj, a sa druge da osposobi institute za ovu važnu funkciju kazala je ona. Adisa Lehmann je predstavila primjere ulaganja u istraživanje i razvoj u velikim kompanijama poput BMW-a. - Potrebno je imati fleksibilnost i agilnost da biste bili konkurentni. Potrebno je da kompanije prate trendove i da budu sposobne da na njih odgovore naglasila je ona. Istakla je da su inovacije potrebne kompanijama da bi bile bliže potrebama tržišta. Govoreći o najavljenoj izgradnji regionanog instituta Lehmann je ukazala da je propust što njime nijesu predviđeni informatičari. Dodala je da je uloga Vlade da pored poreskih olakšica za istraživanje i nauku garantuje pravnu stabilnost i pouzdanost, te da bi bilo dobro da podstakne formiranje klastera eksperata. Profesor Velimir Radmilović je kazao da je cilj EU da do nivo ulaganja u istraživanje i nauku dostigne iznos od tri odsto BDP-a. - Na ovom prostoru mora doći do okrupnjavanja istraživačkih sistema. Kompanije su male da bi imale posebne razvojne sektore i zato je potrebno kreirati centralizovani sistem čije bi usluge mogli da koriste rekao je Radmilović. On je pozdravio odluku Vlade da se formira pomenuti institut ali je pitao da li je Crna Gora finansijski i kadrovski osposobljena da opsluži takav projekat, na što je resorna ministarka replicirala da će projekat finansirati EU. Naučnik Dušan Petranović kazao je kazao da su inovacije neophodne da bi se odgovorilo potrebama tržišta te da je istraživački rad preduslov za to. - Crna Gora tek treba da stvori institucionalne pretpostavke za razvoj istraživanja i nauke te uradi strategiju koja će dugoročno tretirati razvoj ove značajne djelatnosti rekao je on. Novembar Broj 11

22 22 Perspektive i modeli saradnje sa dijasporom Učesnici panela "Perspektive i modeli saradnje akademske i biznis zajednice sa dijasporom u svjetlu EU integracija i globalizacije" bili su Darko Petrušić, generalni direktor za naučnoistraživačku djelatnost Ministarstva nauke Crne Gore, Zoran Đukanović, Uprava za dijasporu crnogorskog Ministarstva vanjskih poslova, te naučnici Sergej Đuranović, Alenka Hodžić i Srđan Redžepagić. Moderator je bio Nikola Milović, dekan Ekonomskog fakulteta Univerziteta Crne Gore. Darko Petrušić je zahvalio Komori na zajedničkom organizovanju uspješne konferencije i rekao da u radu panela učestvuje 35 naučnika iz dijaspore. - U našem registru je 250 naučnika iz Crne Gore koji rade u inostranstvu, ali je taj broj sigurno mnogo veći rekao je Petrušić, dodajući da će se u narednom periodu raditi na registraciji njihovog ukupnog broja. Prema njegovim riječima, Ministarstvo je kreiralo informacioni sistem "Naučna mreža", preko kojeg se svi naučnici mogu registrovati. Takođe, stvara se okvir za saradnju domaćih naučnika sa inostranim organizacijama na programima poput COST, HORIZON 2020, EUREKA i drugim. - Naši nacionalni programi takođe ostaju u potpunosti otvoreni za naučnike iz dijaspore naglasio je on. Potencirao je program za ekselentnost u okviru kojeg su se 132 magistranta i doktoranta usavršavala na prestižnim svjetskim univerzitetima. Zoran Đukanović je ocijenio da je Konferencija "najjači skup naučnika i stručnjaka iz dijaspore koji je organizovan nakon obnove nezavisnosti". On je rekao da je Uprava za dijasporu formirana godine i permanentno radi na jačanju saradnje sa iseljenicima. Uprava je donijela nekoliko fundamentalnih normativnih akata poput Zakona o saradnji Crne Gore sa iseljenicima, koji je prvi put definisao prava i obaveze kako institucija tako i ljudi u dijaspori. - Predviđeno je da iseljenici dobijaju knjižice što za njih ima prije svega emotivnu vrijednost, ali su i identifikacioni dokument dok borave u Crnoj Gori objasnio je on. Prema njegovim riječima, biće ubrzo raspisan i konkurs za raspodjelu sredstava za saradnju sa iseljenicima. Dr Alenka Hodžić, naučnica Centra za medicinsku genetiku u Ljubljani, govorila o vidovima saradnje koje naša zemlja može ostvariti sa Slovenijom. Prema njenim riječima, saradnja i razumijevanje sa naučnicima mimo matičnih instituta je vrlo značajna za rad na kompleksnim sistemima u cilju razumijevanja bolesti i personalizavanja medicine. Govorila je o genomskoj revoluciji, tehnologiji koja se najbrže razvija na svijetu, a blisko je povezana sa rastućom digitalizacijom. Njen rezultat je prediktivna medicina i terapija koja će se op- Broj 11 Novembar 2017.

23 23 timizovati prema pacijentovom genomu. - Nažalost, ni u jednoj od baza ne postoji crnogorski, balkanski genom, što znači da ukoliko želimo da kod nas spriječimo čitav niz nasljednih i drugih bolesti, moramo da radimo na uspostavljanju naše baze, odnosno sistema rekla je ona. Novac za ovaj posao je nužno iznaći, jer se radi o jednokratnoj investiciji čiji su benefiti dugoročni, te da osim humane komponetne on ima i komercijalnu, koja će stimulisati razvoj zdravstva i osnivanje novih kompanija. - Balkanu nije potrebno više ovakvih centara već jedan regionalni. Nijesmo mali za velike stvari, naročito ako se uvežemo u saradnji rekla je Hodžić. Njen kolega koji radi u SAD, Sergej Đuranović, rekao je da njegov institut jako dobro sarađuje sa kompanijama koje su trenutno najbolje u ekonomijama svijeta, jer se bave bioproduktima. On je podržao formiranje regionalnog naučnoistraživačkog centra u našoj zemlji koji će olakšati put usavršavanja naučnika sa ovog prostora kao i saradnju sa svjetskim ustanovama tog tipa. Za realizaciju ovog projekta mogu se iskoristiti fondovi EU i NATO saveza. - U Americi postoji infrastruktura za povezivanje nauke i privrede, što rezultira komercijalizacijom. Za tako nešto potrebna su ulaganja kako državna, tako i privrede. Najprije je potrebna zaštita intelektualne svojine, čime se štite prava naučnika. Takođe je potrebna kancelarija za menadžment tehnologija koja ne samo što štiti nauku, već i pronalazi načine za njenu komercijalizaciju rekao je Đuranović. Srđan Redžepagić, profesor ekonomije u Nici, već godinama učestvuje u jačanju saradnje među univerzitetima. Prema njegovim riječima, konferencija u Budvi može da predstavlja model skupovima koji okupljaju dijasporu, te da su razgovori koje su vodili učesnici, kako na panelima tako i mimo njih, izuzetno značajni. - Znanje koje pokazujemo u inostranstvu je daleko veće nego kolega sa evropskih univerziteta. Sve više smo kao zemlja angažovani u projektima koje finansira EU, a rad na njima jača saradnju sa naučnim institucijama iz inostranstva. Riječ je o jako bitnoj integraciji naučnika i istraživača sa ovih prostora putem ovih projekata kazao je on. Prema njegovim riječima, potrebno je permanentno pratiti evropske konkurse koji se odnose na saradnju akademske i biznis zajednice. Privredna komora u ovom ima veliki značaj, jer su potrebna preduzeća voljna da pomognu naučnoj zajednici u realizaciji ciljeva. - Neophodno je da što bolje iskoristimo evropske fondove, jer će, kad uđemo u EU, sredstva biti mnogo manja naglasio je on. Novembar Broj 11

24 24 Zaključna riječ Broj 11 Novembar 2017.

25 25 Zaključke i preporuke Konferencije o ekonomiji Montenegro 2017 iznio je Prof. dr Saša Popović, predsjednik Saveza ekonomista Crne Gore. On je objasnio da je Konferencija na temu "Izazovi na putu ka Evropskoj uniji" imala cilj da ponudi platformu za razmatranje najvažnijih izazova na putu zemalja Zapadnog Balkana ka EU i traženje rješenja za njih. - Nakon uvodnih riječi g-dina Velimira Mijuškovića, predsjednika Privredne komore Crne Gore, konferenciju je otvorio g-din Duško Marković, predsjednik Vlade Crne Gore. Preko 40 panelista, među kojima su bili visoki domaći i strani državni predstavnici, ministri, profesori univerziteta, ugledni privrednici i drugi, iznijeli su svoje stavove u šest panela, pred oko 500 prisutnih učesnika konferencije sumirao je Popović. Dodao je da je tema Konferencije razrađivana u šest pojedinačnih panela: "Region nakon četiri godine Berlinskog procesa", "Nauka kao pokretač ekonomskog razvoja", "Region iz ugla savremenih filozofa i istoričara", "Geopolitički okvir - preduslovi daljeg razvoja Regiona i njegovog integrisanja u EU", "Konkurentnost i inovacije", te "Perspektive i modeli saradnje akademske i biznis zajednice sa dijasporom u svjetlu EU integracija i globalizacije". Pored navedenih panela, izvršena je prezentacija Propulsion Fund "Kompanije kao pokretači društvenog razvoja regiona". Zaključci: Konferencija je ponudila široku platformu za traženje odgovora na važna politička, ekonomska i socijalna pitanja regiona Zapadnog Balkana. Globalno posmatrano, prosperitet većine zemalja raste, ali, istovremeno, raste i neizvjesnost u pogledu buduće sigurnosti. Nejednakost u raspodjeli bogatstva osnovni je problem savremenog svijeta, koji svoju drastičnu refleksiju ima i u zemljama Zapadnog Balkana. Evropska kriza dovela je do snaženja uticaja alternativnih pogleda na budućnost našeg regiona. U naučnoistraživačkoj dijaspori leži značajan potencijal za lreioranje povoljnog naučnoistraživačkog ambijenta kod nas. Interes Evropske unije po pitanju regiona Zapadnog Balkana nije jasno artikulisan. Trgovinska razmjena među zemljama regiona je značajno veća nego pojedinačne trgovinske razmjene s najvećim ekonomijama svijeta. Zemlje regiona Zapadnog Balkana karakteriše mala istraživačka kritična masa i mala izdvajanja za naučnoistraživački rad Stepen etničke distance najveći je kod mladih ljudi. Brain-drain, tj. odliv mozgova još uvijek je značajan problem. Balkanski mentalitet karakteriše maksimalno fleksibilno tumačenje pravnih normi. Preporuke: Nakon afirmacije državnosti na međunarodnom planu, zemlje Zapadnog Balkana moraju značajno više raditi na unutrašnjoj institucionalnoj izgradnji, najprije u vidu stroge primjene vladavine prava i veće demokratizacije. Potrebno je povećati atraktivnost integracionih politika Evropske unije za zemlje Zapadnog Balkana. Moramo sačuvati izvornu viziju Evrope. Povećati napore za smanjenje političkih barijera, što je nužan preduslov integracije Zapadnog Balkana. Povjerenje koje međusobno grade zemlje Zapadnog Balkana potrebno je pretvoriti u realne ekonomske koristi. Oformiti stalno radno tijelo za regionalne inicijative. Potrebna je infrastrukturna podrška uspostavljenim tokovima roba i usluga u regionu. U ovom smislu region ima velika očekivanja od Evropske unije. Sturktura investicija u istraživanje i razvoj (R&D) mora se pomjeriti u korist privatnih investicija, što korespondira sa ciljevima EU u ovoj oblasti. Afirmisati primjere dobre prakse iz šireg i užeg regiona, unaprijediti infrasturkturu i povećati kapacitet za naučnoistraživački rad. Demografski oporavak i revitalizacija populacije našeg regiona nameće se kao važna preporuka zemljama Zapadnog Balkana. Novembar Broj 11

26 26 Economic Conference Montenegro 2017 Challenges on the path to the European Union Broj 11 Novembar 2017.

27 27 It is necessary to make the EU integration policies more attractive for the Western Balkans and preserve the original vision of Europe. Novembar Broj 11

28 28 The Regional Conference on the Economy of Montenegro 2017, organized by the Chamber of Economy of Montenegro in cooperation with the Ministry of Science, took place in hotel Splendid, Budva on 2nd and 3rd November. The theme of this conference that gathered around 500 representatives of governments, business communities, scientific and professional public from the Balkans and wider was "Challenges on the path to the European Union". This year s two-day Conference particularly emphasized the unbreakable link between economy and science, therefore among the participants there were distinguished scientists from our country who have confirmed themselves working in the most prestigious world institutes, universities and companies. The keynote addresses were given by the President of the Chamber of Economy of Montenegro Velimir Mijuskovic and the Prime Minister of Montenegro Dusko Markovic. The address of the Chamber s President Progress to be based on innovation and development of science On the path to the European Union, which will obviously last for a long time, a lot needs to be done in all areas. Broj 11 Novembar 2017.

29 29 The President of the Chamber of Economy of Montenegro Velimir Mijuskovic said that the Conference which this business association organized for the first time in 2010 has grown into the largest economic event of this kind in the region. Emphasizing that this year s Conference addresses the challenges of the Region on the path to the European Union, he said that it is the right moment to focus its attention to the viewpoints of the Brussels related to the Euro-integration processes of the Balkan countries. - I expect that the Prime Ministers will inform us what is our position after four years of the Berlin Process and what is to be done. This is an issue of great importance for the economies of our countries, even more due to the fact that the Summit in Trieste offered the CEFTA Agreement repackaged in the so-called Common Economic Space. After that, more or less, all of us were surprised, and the conviction that the Berlin Process represents an instrument that helps countries from the region to improve their cooperation, has begun to weaken said Velimir Mijuskovic. He recalled that the Western Balkan countries are at different stages of their joining to the European Union of which majority is at the very beginning. Montenegro and Serbia are frontrunners, having in mind that the negotiation process has already started, for which reason we got a clear perspective given through the Strategy for successful accession, placing us in the forefront and with a timeline for achieving this goal. At the same time, other countries are left out of the mentioned Strategy. Mijušković particularly referred to the position of Montenegro, which was declared by the EU as a leader in the integration of the Balkans. - Now, at least according to what Mr. Junker said as the voice of the European Commission, it seems as if all of it becomes less important. Although we receive assurances from important European addresses, I am not quite sure that the European Union remains committed to the enlargement process, in accordance to merits of each candidate country. Sincerely, I believe that all those countries which are behind Montenegro in this process should be supported, but it s not suitable from the aspect of the European Union to resort to such models, since it obviously leads to Euroscepticism or lack of interest in the Community of European Nations said the President of the Chamber of Economy of Montenegro. In his opinion we should revise weather MAP "Multi-Annual Action Plan for Regional Economic Area", by which the European Union directs our countries to establish closer mutual cooperation, suffocated by its own problems, through this framework "buys" time in the Western Balkans. At the summit in Trieste, in July this year, he reminded, during the presentation of the MAP, there was a statement that mutual cooperation of the CEFTA countries was stagnating, while the volume of their individual trade exchange with the EU was increasing. - I guess it means that we have reached a higher level of quality of goods and services, that we are saturated by regional limitations and that we, although small economies, are competing among each other, which is why we are looking for new markets emphasized Mijuskovic. Balkan countries, created a framework that would keep all these countries for such a long period of time in the lobby, in an attempt to preserve the influence in this area. - It would be expected that the Union recognizes this danger. A significant volume of economic cooperation between our countries, especially in the part of large investments in infrastructure, takes place with countries outside the European Union, and that s what should worry them- he said. He also reminded that the CEFTA free trade agreement has been applied for eleven years now and that chambers of economy have a significant role in its implementation, identifying problems and creating proposals for national governments to overcome the problems. According to his words, on the way to the European Union, which will obviously last for a long time, there will be a lot to be done in all areas. - It primarily assumes efforts to improve quality and standard of living, which is not possible without the development of the economy. Exactly this progress has to be based on innovations and development of science in the function of economy. Therefore, having in mind the importance of strengthening of research and science links with business, we have decided as soon as today to discuss this issue with the ministers from the corresponding ministries in the Region said Mijuskovic. He pointed out that the ability to adjust to changes is one of the greatest challenges that small and medium size enterprises are facing in the modern conditions of doing business, and in order to succeed in that they need innovations. For this reason, strong links between science and economy are needed. Therefore, a special part of the Conference will be focused on strengthening of these links by means of involving distinguished representatives of the Montenegrin diaspora, who thanks to their knowledge and work have achieved an enviable career in a strong world competition, while at the same time remaining dedicated to the progress of Montenegro. Mijuskovic explained that this year s Conference apart from to economic issues also has a new dimension revising regional opportunities from the point of view of historians and philosophers, and their geopolitical framework. - By its full NATO membership, Montenegro has given a totally new dimension to this issue in the Balkans, there is still a lot that makes the geopolitical map of the region complex said Mijuskovic. He emphasized the importance of participation in the work of the Conference by the presidents of economic chambers of the Western Balkans, who are engaged in the Berlin Process through the Chamber Investment Forum, trying in a best possible manner to articulate voice of a business community and help utilizing the capacities of the economy through the implementation of regional projects. Also, he announced that during the Conference bilateral meetings of companies will be organized, and expressed his satisfaction with the fact that a great number of Montenegrin and regional companies recognized this meeting as a good opportunity for business linking. He said that he cannot resist an impression that the EU, although it has been affected by a severe crisis, although supported by the Novembar Broj 11

30 30 The Prime Minister s address The Prime Minister Dusko Markovic said that the region has no longer any dilemma - all countries want membership in the European Union, but our countries must send unambiguous signals to Brussels that they are ready and determined to satisfy their key requirements: a secure and economically stable Western Balkans. - I will not say anything new if I say that the Region has no longer a dilemma about the key goal of all our countries: membership in the European Union. Therefore, I will not explain why this is the best solution: to all of us here, and I am also convinced to the vast majority of our citizens, it is more than clear, since we have repeated well-known arguments so many times. We are entering the zone of more or less noticeable differences only when we tackle issues such as: which way, how fast and how decisive we are in achieving this goal. Of course, we must bear in mind that the answers to these questions do not depend solely on ourselves. Our partners in this venture are member states of the European Union, which have their own priorities, and why not say, their interests - when it comes to an issue of further EU enlargement. However, taking into consideration these aspects as well, it is clear that the Region must send strong, unambiguous and reliable signals about our readiness and determination to fulfil the key requirement of Brussels, formulated in the message: our society wants a secure and economically stable Western Balkans said Markovic. He estimated that the Region has shown to the EU partners that it is ready for a dialogue and that the newly established practice of frequent direct meetings of the prime ministers undoubtedly strengthened both understanding and mutual trust. - It is also wise to use, the so-called - auxiliary mechanisms that the European Union has made available to us through the Berlin Process over the past four years. Some of them we have already Broj 11 Novembar 2017.

31 31 used, while it seems that some were insufficiently utilized. As an important upgrade of the European Union's policy towards our region, the Berlin Process strengthened the hope for a faster improvement of the living standard of our citizens. In order to achieve this, we need to implement large infrastructure projects that will connect us better and more efficiently, but for this we need money from the European funds. Serious amount of money, I would say. I believe there is plenty of room for faster implementation, for better preparation of these projects, as well as for more concrete and more appreciable financial assistance from the EU. Having in mind the forthcoming Summit in London, I think that this should be given full attention - said the Prime Minister Markovic. The Prime Minister repeated that this year Montenegro will have an economic growth of over four percent and that our country's membership in NATO has contributed to that. - I can quite openly tell you that Montenegro's membership in the North Atlantic Alliance has greatly contributed to such a result, since in the past five months we have experienced an increased interest of foreign investors and higher confidence of international financial institutions. This is, of course, the result of our dedicated work, but also to a large extent, of the trust and safety that NATO membership has inspired. Therefore, Montenegro will be a strong advocate of further enlargement of the Alliance to all countries of the region, which set this as a goal - said the Prime Minister Markovic. The Prime Minister concluded that he is convinced that Montenegro will even before 2025, when the EU announced its next enlargement, finish the negotiation process and that from our perspective the European integration would not be regarded as a competition with the countries from the Region, but the goal is to implement European standards so that the citizens would live better. Novembar Broj 11

32 32 Berlin process What followed the Prime Minister s address was the panel discussion on the topic "Region after four years of the Berlin Process". During this panel, the views of the Berlin Process achievements and future expectations were given by the leaders of executive authorities of the Western Balkan countries- presidents of the governments of Montenegro and Macedonia Dusko Markovic and Zoran Zaev, Chairman of the Council of Ministers of Bosnia and Herzegovina Denis Zvizdic, Deputy Prime Ministers of Serbia and Albania Rasim Ljajic and Senida Mesi. EBRD Vice President Pierre Heilbronn talked about plans for the upcoming Summit in London under the Berlin Process. The panel's moderator was Goran Svilanovic, Secretary General of the Regional Cooperation Council. The Montenegrin Prime Minister Markovic estimated that Brussels would provide more support to the Region if its representatives did not come there with problems, but with solutions. - If we are all engaged in the integration process, we have more chances for success. We do not need declarative commitments but concrete actions. By the end of the year, Montenegro will adopt the CEFTA protocol five, and we will do the same with protocol six. But the question is why other countries do not do the same thing, since we are supposed to implement it jointly. We must turn mutual trust into real value - said Markovic. The Chairman of the Council of Ministers of B&H Denis Zvizdic also pointed out that European integrations are the most important goal in the Region, especially in his country, where a recent survey showed that 78 percent of respondents support this path. - EU membership brings ultimate peace and stability, and before that, more orderly relations in all segments, better health and education systems, greater inventiveness, new jobs and higher living standards. The EU has sent a clear message to the Balkans. The door is open, but the dynamics and speed of the Region's passing through this door depends on our countries. It is necessary to make our relations more honest and more open to cooperation. We must not be an obstacle to each other on this path. Our economies are compatible, which is a prerequisite for better cooperation, and the key problem that we have to solve is inadequate infrastructure connectivity - said Zvizdic. He believes that the region must focus on basic issues such as labour mobility, participation in international research projects, increased infrastructure and verbal communication in order to make the region even more attractive area for foreign investors. The Macedonian Prime Minister Zoran Zaev pointed out that the Region should join the EU together. - The integration processes all ultimately depend on the success Broj 11 Novembar 2017.

33 33 of the Western Balkans economy. That is why business sectors in individual countries should improve their mutual business relations to make integration process much more dynamic. The future lies in the digital economy and the IT sector. We need to loosen the restrains in order for the digital economy to evolve because it is a prerequisite for everything. We also need to prepare a qualified work force in order to have better economic results and improve the quality of life - said Zaev. Serbian Deputy Prime Minister Rasim Ljajic said that the Berlin process was an initiative that best targeted the problems and priorities of the Western Balkans development. - Projects within this process are defined, but their implementation is fairly weak said Ljajic. He assessed that Serbia has the most developed trade exchange with the region, but the worst traffic connections. - It is necessary to make roads that are life of the economy and to remove barriers to economic cooperation, which are primarily political and then technical- he said, adding that any kind of the EU is better than keeping the Region "in the middle of nowhere" and he stressed out very important role that chambers play in this process. - The economic chambers have given the greatest contribution to the connectivity of the Region - said Ljajic. Mrs. Senida Mesi, Deputy Prime Minister of Albania, also stressed out that the Berlin process greatly facilitates the integration of the Region into the EU. - We have to work together to be faster and more successful in integration. We must keep the European Commission aware of our readiness to fight for human rights and against corruption. In economic terms, we must go ahead together more intensively, not step by step. Our policies and strategies must be created for the benefit of our people, said Mesi, pointing out that the most important dimensions of the Berlin Process are traffic and resource connectivity, as well as an increase in trade exchange. Pierre Heilbronn, Vice President of the EBRD, emphasized the role of this financial institution in strengthening the competitiveness of the countries in transition including the Western Balkan countries. - In our portfolio, however, the share of the private sector from the Western Balkan countries is the lowest in comparison to other regions. In the Western Balkans, there is more tendency for cooperation with Governments than with the private sector, while in other regions it is the opposite - he said. Novembar Broj 11

34 34 Science and economic development Science as a driver of economic development is the topic of the panel discussion during which, through the exposures of the line ministers, we were able to get answers to the question related to the most suitable way for its linking with the economy, without which there is no innovation or progress. These links are significantly weakened in each of the countries of the Region and it is time to strengthen them through a modern approach. The speakers were as follows: Sphati Kolgega, Assistant to the Minister of Education, Sports and Youth of Albania, Besim Beqaj, Minister of Entrepreneurship and Innovation of Kosovo, Renata Treneska Deskoska, Minister of Education and Science of Macedonia, Sanja Damjanovic, Minister of Science of Montenegro, Alma Hasanovic, representative of the Ministry of Civil Affairs of Bosnia and Herzegovina. The moderator was a professor Gordana Đurovic PhD. from the Faculty of Economics at the University of Montenegro. Minister Sanja Damjanovic said that the region has a long way to catch the EU in this area. According to her, the Government of Montenegro has undertaken a set of activities in order to encourage innovative activities, thus in 2016 it adopted a strategy that regulates this area, and in 2017 it will adopt a similar document dealing with scientific and research activities. - These two strategies will result in creating the third one that will refer to the smart specialization - said Damjanovic. She also said that three goals are ahead of us - increasing the number of young researchers, strengthening of internationalization, and creating the synergy of science and economics through innovative start-up projects. She pointed out that a great problem of the Region is the outflow of young, talented researchers. - In addressing this issue, a project of the regional institute for education was designed in order to provide jobs for 1000 researchers. It s most important function would be to prevent outflow of the talents and the return of those who have already gone abroad. It is important to include private companies in the work of this institute - said the Minister of Science, adding that the project is supported by the EC, and that the Agency for Atomic Energy will finance education, which is a recommendation for easier access to EU funds. Montenegro currently allocates 0.4 percent of GDP for science. Besim Beqaj, from the Ministry of Entrepreneurship and Innovation of Kosovo, said that there is never enough money for science, and that mission is to inform entrepreneurs about the importance of innovation for the production growth. - Innovations are moving very fast, and the governments need to be flexible in order to follow them closely or utilize them properly - said Beqaj. In his opinion investing in innovations should be at least 1.7 percent and the Government of Kosovo is putting its efforts to achieve this level. - We have to invest in the quality of studying in order to prepare young people for a market economy. This can be achieved only with the support of innovations - he said. Renata Treneska Deskoska, Minister of Education and Science of Macedonia, said that in her country private sector does not invest enough in research. - Only 0.32 percent of GDP goes to this area, which is very low compared to the EU. The business sector invests only 0.06 percent in research, which is less compared to the countries of the region - she said. She believes that this amount should be increased to 1.14% of GDP. She informed the participants that there is a Fund for Innovation and Technology in Macedonia that supports university and student population. The Government of Macedonia plans to increase financial resources of this Fund in order to contribute to the implementation of innovations. Sphati Kolgega, Assistant to the Minister of Education, Sports and Youth of Albania, said that Albania is also facing a problem related to encouraging research in private sector. -The capacities of people engaged in this area must be increased- Kolgega said. This will be supported, among others, by the decision of the Government of Albania to allocate Euro for the use of the European research online laboratory. Services of this laboratory will significantly contribute to modernization of scientific-research activities. Alma Hasanovic, a representative of the Ministry of Civil Affairs of Bosnia and Herzegovina said that B&H at this moment sets aside 0.3 percent of GDP for science, which is, according to her, insufficient. For comparison, she said that 1.5 percent of GDP was allocated for this area in The European goal is to allocate for science two percent from the business sector and five percent from the state - she said. Mrs. Hasanovic pointed out that science is not only important for economic development, but also for education, ecology, climate changes. Broj 11 Novembar 2017.

35 35 Novembar Broj 11

36 36 Modern philosophers and historians, during the panel discussion at the end of the first day of the Conference, presented their vision of the regional development, clarifying a set of factors that affect the process of integration and the overall progress. The speakers were: a Croatian historian Tvrtko Jakovina, his colleagues from Serbia and Montenegro Milivoj Beslin and Zivko Andrijasevic, and Esad Bajtal, a philosopher from Bosnia and Herzegovina. The moderator was a journalist Darko Sukovic. Analyzing the situation in B&H, Bajtal said that there are three mentality groups straggling for primacy in a country where this is not possible. - Our Bosnia is unstable because it has too much verbal Dayton and too little Dayton is in practice - Bajtal said, adding that this agreement was a sincerely attacked by certain individuals and insincerely defended by others. He compared the Dayton Agreement with a defective product which producers should replace by a product they have created in their own countries. - Dayton does not offer a possibility of satisfying any ambitions and does not provide a framework for a normal civic life - he concluded. Speaking about the EU, he concluded that it should learn from the SFRY. - I will not go to Europe, I want to bring it here, because we were Europe before Europe. We used to have principles in the SFRY on which the EU rests now - said Bajtal. For Zivko Andrijasevic, the EU is "a frivolous product since Greece happened to it", but he believes that in our region a problem of consolidation of states after big breakdowns is still present. - All our societies feel a need to consolidate. Most of our countries chose integration as an idea which is not theirs. An idea that is not yours cannot solve your problems. We are mistaken if we think that we can replace a missing idea with an imported one - said Andrijasevic, adding that we do not have the strength to come up The philosophers and historians address Broj 11 Novembar 2017.

37 37 with an idea that will homogenize us. He believes that Montenegro has done several very important things by defeating the Kosovo myth in 1999, the idea of the Great Serbia in 2006, and the Russian conception in the Balkans by joining NATO in Milivoj Beslin said that the Balkan issues should not be reduced to Serbo-Croatian contradictions as this would lead to endangering the entire Region. He emphasized that the borders in the Balkans are now unchanged, and that the potential for a new war does not exist. - It would be good for the Serbian elite to turn their country to the issues of their own development - Beslin said. He mentioned as one of the problems of this country the fact that it loses each year people, which is almost a demographic catastrophe. - Serbia is nominally heading towards Europe, but in that country there is a constant deficit of the European idea. Nationalists in Serbia are increasingly sceptical of the EU, although they are loudly advocating for it - Beslin said. Tvrtko Jakovina talked about problems of Croatia, pointing out firstly that it is a country that did not solve any border issue with its neighbours, especially emphasizing problematic relations with Hungary and Slovenia. - Croatia will have between and a million inhabitants less in 25 years, and this number will be significantly reduced in all countries of the Region. In the world of the future, where the length of human life is 150 years, we in Croatia are dealing with unproductive historical problems without the desire to solve them - he said. Speaking about EU integration processes, he said that Montenegro is a positive example, and that it needs to make more use of the pre-accession period. He also believes that it is necessary to place higher education in the region to a more ambitious level and that Region should turn to its individuals who are of the "Harvard-level". Novembar Broj 11

38 38 Djukanovic, Kucan and Loncar: Europe is the aim of the Balkans Despite all the difficulties it faces, Europe is the aim of the countries of the Western Balkans, it is said within the panel "Geopolitical framework preconditions for the further development and integration of the Region in the EU". The former Montenegrin president and prime minister Milo Djukanovic, the former president of the Republic of Slovenia Milan Kucan and the former diplomat and politician Budimir Loncar participated in the debate trying to respond to the question whether living in the region, which has always been a place of confrontation of the interests of East and West, represents an advantage or a disadvantage to our further development. The keynote speaker was Boro Krivokapic, a journalist and a publicist. According to Budimir Loncar, the Conference in Budva represents a historical event, since it has been held in an important period, during new, third crossroad of the world history, which has been characterized by multicentricity, high degree of interdependence, but also fragmentation. - Today s world is characterized by the highest prosperity, but also the significant uncertainty. The world got into too deep disparity, says Loncar. In order to answer the question of the Balkans position today, he believes that this region must be observed through national, regional and global circles, which are in constant correlation, and neither process can be regarded separately. Regarding the Region, he believes that separation process of the former republics of Yugoslavia has not been completed on the Balkans yet. With respect to the broader picture, he has said that Europe is going through a major crisis, which can be solved by its reformation process. - The European Union needs to strengthen vertically, introduce a common budget, fiscal and foreign policy. The parliaments of the member states should be more connected and gain a stronger role, as well as the European Parliament, which should become bicameral. The upper house of the European Parliament should relieve the Council of Europe and the European Commission of the issue of a veto. Also the horizontal integration of the EU, leading to its democratization i.e. greater autonomy for the region, is required. Therefore the vertical component needs to make the EU more efficient, while the horizontal one should make it more elastic. These two components should strike a balance. This reform concept requires the urgent completion of the EU integration, i.e. speeding up the integration of the Western Balkans - said Loncar. He has said that imposing the choice between the EU and Russia i.e. the USA and Russia represents the key point of the disagreement. Loncar believes that Russia wants to be a key partner to the European Union. Therefore, the Western Balkans should be regarded in this context. He firmly believes that NATO should be the centre of security, the protector of the sovereignty of states and against terrorism. It should guarantee preserving the values of post cold war - strengthening democracy and human rights. The former Slovenian president Milan Kucan has pointed out that the situation on the Balkans is very delicate, since the geopolitical configuration process of this region has not been completed yet. As the problems he has pointed out unresolved border disputes, different attitudes about international organizations, thus not creating a good climate and a sense of belonging to the same area. - The Balkans can have a negligible effect on its perspective, sin- Broj 11 Novembar 2017.

39 39 ce the interests of great powers have been confronted within this region, says Kucan. He believes that the countries on the Balkans have not taken the opportunity for faster integration into the EU, but the Union itself did not know what it wanted to achieve with the accession process. - The European Union has no answer to this question nor did it ask for it, because Europe is accustomed to dictating the development of civilization, without realizing to be less important geostrategic factor. In order to become more attractive for integration, the Western Balkans must increase its specific strategic position - said Kucan. The former president and prime minister of Montenegro Milo Djukanovic has expressed gratitude towards the Chamber of Economy of Montenegro for continuous improvement of the content and reputation of the Conference in Budva. - Since the breakup of the Socialist Federal Republic of Yugoslavia, have we succeeded in closing the open issues after Dayton with the enlargement process and the agreed views of the future? Unfortunately, we have not had, but the European Union needed to be more efficient and do more - said Djukanovic. According to him, when it comes to the enlargement process, the enthusiasm of the European Union has dampen, which has certainly been influenced by the eight-year crisis which it has been facing. - The lack of enthusiasm for the enlargement is very dangerous, because a European policy got a competition in the Western Balkans. There are the Russian, Chinese and Turkish options and the efforts of the Union on the attractiveness of its policy in the Western Balkans have not been sufficiently recognized- he said. According to him, it is up to the Balkans to assess the content of offers by the major powers, but it is important to know that within this area, as he says, various incomplete ideas, which could hide the Euro-Atlantic values, have been presented. - Montenegro could be a good example as a country which has clearly defined its integration vision and strived for it. I am glad that polycentric system of values has been established. However, I am aware that alternatives to the EU integrations in fact mean disintegration of the European value system, another deterring of the Western Balkans from which it originally belongs to i.e. the European and Atlantic vision, says Djukanovic. According to him, the stability of the Balkans does not depend on whether Yugoslavia exists or not, because we live in a time of rapid globalization. - Stability crucially depends on the persistence of vision of a united Europe. It fears that Europe is tired of its vision and it slowly and inadequately responds to the challenges it faces - says the former prime minister. He concludes that Europe has no longer a monopoly of the Balkans, and it is losing global competitiveness. - Europe can preserve competitiveness if it enhances the stability, uses of resources and ends integration processes - said Milo Djukanovic. Novembar Broj 11

40 40 Competitiveness and innovations In order to keep young scientists, the region needs to establish a scientific centre, which would be a generator of the industrial and economic development. The construction of such a regional institute is planned in Montenegro, with the support of the European Union, it was said within the panel "Competitiveness and Innovation". This topic was discussed by the Montenegrin Ministers of Science and Economy Sanja Damjanovic and Dragica Sekulic, then a professor at the University in Belgrade Velimir Radmilovic and scientists from diaspora Dusan Petranovic and Adisa Lehmann. Broj 11 Novembar 2017.

41 41 The panel was moderated by Nina Vujosevic, Advisor to the Prime Minister of Montenegro. Minister of Science Sanja Damjanovic has said that a letter of intent was signed at the CERN, whereby an initiative for the establishment of the aforementioned regional institute was transformed into a project supported by ten countries of the region. - This project will provide us with an opportunity to keep young researchers from the region and attract renowned experts from abroad. A thousand researchers in biology, pharmacology, medicine will be employed in this Institute... In addition to scientific research activities people with cancer could be treated at the institute by using Hadron therapy. Cca 500 patients can be treated in the Institute - said Damjanovic. She stated that the project is supported by the European Commission, CERN, the Agency for Atomic Energy and other reputable international institutions. The construction is planned to be financed from the European funds. - Institute would have a positive effect on the economy, create new jobs and engage the private sector as well - said Damjanovic. She has said that in addition to this project the Ministry is planning to encourage innovative start-ups in order to develop scientific research in Montenegro. - Montenegro is a country in transition which needs a paradigm of dealing with this problem and needs to create a research and development ecosystem - she said. Minister of Economy Dragica Sekulic says that the economy has been struggling to survive for decades, which led to the neglecting scientific-research activities. - New technologies and innovation are no longer just a matter of progress but also survival. Innovation is essential for increasing productivity, but unfortunately the economy is slightly interested in science and research which they require - said Sekulic. She has said that the institutes in the region are dealing with commercial activity out of necessity and have neglected the scientific field. - Therefore, the Ministry of Economy on the one hand encourages businesses to invest more in research and development and on the other enables the institute to perform this important function - she said. Adisa Lehmann presented examples of investment in research and development in big companies such as BMW. - Competitiveness requires the flexibility and agility. Companies need to follow trends and be able to respond to them - she says. She has pointed out that innovation is necessary for companies so as to be closer to the market needs. Speaking about the announced construction of the regional Institute Lehmann pointed out that not including computer scientists represents an omission. She added that the role of the Government in addition to tax incentives for research and science guarantees the legal stability and reliability, and it would be good to encourage setting up clusters of experts. Professor Velimir Radmilovic said that the EU aims to reach the investment level in research and science of three percent of GDP by In this region, research systems need to become larger. The companies are small to have separate development departments and therefore it is necessary to create a centralized system whose services could be used - said Radmilovic. He has welcomed the Government's decision to establish the institute but asked whether Montenegro has financial and personnel capacities to implement such a project, to which the line Minister responded that the project is financed by the EU. Scientist Dusan Petranovic has said that the innovation is necessary to meet the market needs, which requires the research activities. - Montenegro has yet to create an institutional framework for the development of research and science, and draft a strategy to treat the development of this important activity in long run - he said. Novembar Broj 11

42 42 The panellists of "Perspectives and models of cooperation between academia and the business community and the Diaspora in the light of EU integration and globalization" were Darko Petrusic, General Director for scientific research of the Ministry of Science of Montenegro, Zoran Djukanovic, the Department for Diaspora of the Montenegrin Ministry of Foreign Affairs, and scientists Sergej Djuranovic, Alenka Hodzic and Srdjan Redzepagic. The keynote speaker was Nikola Milovic, Dean of the Faculty of Economics, University of Montenegro. Darko Petrusic has expressed gratitude towards the Chamber on the joint organization of a successful conference and said that 35 scientists from abroad participated in the panel scientists from Montenegro, who work abroad, entered our register, but the number is certainly much higher - Petrušić said and added that one of the activities in the forthcoming period will entail the registration of all of them. According to him, the Ministry has created an information system "Scientific network" via which all scientists can register. Also a framework for cooperation of local scientists with foreign organizations on programs such as COST, HORIZON 2020, EUREKA and others is being created. - Our national programs also remain fully open for scientists from the diaspora - he stressed. He stressed the excellence program, within which 132 magistrates and PhDs studied at prestigious universities around the world. Zoran Djukanovic says that the Conference represents "an event gathering the renowned scientists and experts from the Diaspora, which has been organized after the restoration of independence". He says that the Directorate for Diaspora was formed in 2013 and has been continuously working on strengthening cooperation with diaspora. The Directorate has adopted several fundamental normative acts such as the Law on Cooperation between Montenegro and diaspora, which defines the rights and obligations of both the institutions and the people in the Diaspora. - It is anticipated that immigrants receive booklets which primarily have an emotional value for them, and also represent the identification document while staying in Montenegro - he explained. According to him, a tender will be invited for the allocation of funds for cooperation with emigrants soon. PhD Alenka Hodzic, a scientist of the Centre for Medical Genetics in Ljubljana, talked about forms of cooperation which our country can establish with Slovenia. According to her, cooperation with scientists beside the national institutes is very important for the activities on complex systems in order to understand the disease and personalize medicine. She spoke of the genomic revolution, the fastest growing technology in the world which is closely linked to the growing digitization. It re- Broj 11 Novembar 2017.

43 43 Perspective and cooperation models with the diaspora sults in predictive medicine and therapy which will be optimized according to the patient's genome. - Unfortunately, not a single base does contain the Montenegrin, the Balkan genome, which means that if we want to prevent a range of hereditary and other diseases in our country, we have to work on creating our database i.e. system - she said. It is necessary to find money for this activity, because it is a one- -time investment, with long-term benefits, and in addition to a humane component it also has the commercial one, which will stimulate the development of the healthcare industry and the establishment of new companies. - The Balkans does not need many centres of this kind, but the regional one. We are not small for the big activities, especially if we cooperate - said Hodzic. Her colleague who works in the United States, Sergej Djuranovic has said that his institute has a very good cooperation with companies which are currently the best in the economies in the world, because they deal with the bio-products. He supported the establishment of a regional scientific research centre in our country which will pave the way for training of scientists from this area as well as cooperation with international institutions of this type. The EU and NATO funds can be used for the realization of this project. - In America, there is infrastructure to connect science and economy, resulting in commercialization. This entails investment by the state and the economy. First of all, it is necessary to protect intellectual property, thus protecting the rights of scientists. Also it is necessary to set up management technology office which does not only protect the science, but also finds ways for its commercialization - said Djuranovic. Srdjan Redzepagic, professor of economics in Nice, has been involved in strengthening cooperation among universities for years. According to him, the conference in Budva could represent a model to events which bring together the Diaspora, and that the discussions conducted by the participants are extremely important. - The knowledge we show abroad is much broader than of colleagues from European universities. As a country we are becoming more involved in EU-funded projects, and being engaged in them strengthens cooperation with scientific institutions from abroad. This is a very essential integration of scientists and researchers from the region through these projects - he said. According to him, it is necessary to constantly monitor European competitions relating to the cooperation of the academia and business community. The role of the Chamber of Economy is of great importance, because the cooperation requires companies willing to assist the scientific community in the meeting of these goals. - It is necessary to use of the European funds in the best possible way, because, when we join the EU, funds will be much smaller - he stressed. Novembar Broj 11

44 44 Concluding remarks Conclusion and recommendations of the Economic Conference Montenegro 2017 were presented by PhD Sasa Popovic, the President of the Association of Economists of Montenegro. He explains that the Conference "Challenges on the path to the EU" aimed at offering a platform for discussing the most important challenges on the path of the Western Balkans to the EU and finding solutions for them. - After the introductory address by Velimir Mijuskovic, the President of the Chamber of Economy of Montenegro, the Conference was opened by Dusko Markovic, the Prime Minister of Montenegro. Over 40 panellists, including high-level domestic and foreign state representatives, ministers, university professors, prominent representatives of business community and others, presented their views through six panels, before about 500 participants - Popovic summed up. He has added that the Conference topic was discussed within six panels: "The Region four year after the Berlin process", "Science as a driver of the economic development", "The Region from the perspective of modern philosophers and historians", "Geopolitical framework preconditions for the further development of the Region and its integration in the EU", "Competitiveness and innovations", then "Perspectives and models of cooperation of the academia and business community with the diaspora in the light of the EU integration and globalization". In addition to the panels, the Propulsion Fund made a presentation "Companies as drivers of the social development of the region". Conclusions: The Conference has offered a broad platform for resolving important political, economic and social issues of the Western Balkans. In global terms, the prosperity of the most countries is rising, but at the same time uncertainty about the security of future is growing. Inequality in the distribution of wealth is the main problem of the modern world, which drastically reflects on the Western Balkans as well. The European crisis has led to strengthening the impact of alternative views on the future of our region. Scientific and research diaspora has a significant potential for creating a favourable scientific research environment in our country. The interest of the European Union regarding the Western Balkans is not clearly articulated. Trade exchange within the region is significantly larger than the individual trade with the major economies of the world. The countries of the Western Balkans are characterized by small research critical mass and low allocations for research. Degree of ethnic distance is the greatest among young people. Brain-drain still represents a significant problem. The Balkan mentality is characterized by maximum flexible interpretation of legal norms. Recommendations: After affirmation of the statehood on the international level, the countries of the Western Balkans need to work more on the internal institutional building, first of all in the form of a strict implementation of the rule of law and greater democratization. It is necessary to increase the attractiveness of the integration policies of the European Union for the countries of the Western Balkans. We must preserve the original vision of Europe. Considerable efforts to reduce political barriers should be made, which is a necessary prerequisite for the integration of the Western Balkans. The trust between the Western Balkan countries should be transformed into real economic benefits. A permanent working body for regional initiatives needs to be established. Infrastructure support to the established flow of goods and services in the region is necessary. In this regard, the region has high expectations of the European Union. Investment structure in research and development (R&D) must be changed in favour of private investment, which corresponds with the objectives of the EU in this field. It is necessary to promote good practice from the wider and narrower regions, improve infrastructure and increase capacity for scientific research. Demographic recovery and revitalization of the population of our region is imposed as an important recommendation to the Western Balkans. Broj 11 Novembar 2017.

45 45 Novembar Broj 11

46 46 Generalni sekretar Privredne komore na javnoj debati Poglavlje 3 doprinijeće liberalizaciji tržišta Prednosti u ovoj oblasti su ujedno i izazovi jer se mora voditi računa o konkurentnosti na sopstvenom tržištu. Generalni sekretar Privredne komore Crne Gore Pavle D. Radovanović učestvovao je u javnoj debati o Poglavlju 3 pristupnih pregovora sa Evropskom unijom koje se odnosi na pravo osnivanja preduzeća i slobodu pružanja usluga, organizovanoj 20. novembra godine u hotelu "Centre Ville". Javna debata je realizovana u okviru projekta Informisanje javnosti o pristupanju i finansijskoj podršci EU Crnoj Gori, koji finansira Evropska unija, a sprovodi Program Ujedinjenih nacija za razvoj (UNDP). Poglavlje 3 doprinijeće liberalizaciji tržišta i priznavanju stručnih kvalifikacija, ocijenjeno je tokom debate. Realizacija aktivnosti iz okvira trećeg pregovaračkog poglavlja će otvoriti značajne mogućnosti, kao što su pravo na poslovno nastanjivanje privrednih društava i pružanja usluga iz Crne Gore u svim članicama Evropske unije i obratno, automatsko piznavanje stečenih kvalifikacija i obrazovnih isprava, pristup jedinstvenom poštanskom tržištu, kao i jačanje kupovne moći i olakšavanje međunarodne trgovine Radovanović, koji je šef Radne grupe za Poglavlje 3, ocijenio je da su koristi za privredu u ovoj oblasti ujedno i izazovi. - Crna Gora je, iako malo, otvoreno tržište i interesantno partnerima iz okruženja i EU, pa iz tog razloga mora voditi računa da bude konkurentna na sopstvenom kazao je Radovanović. Ministar evropskih poslova Aleksandar Andrija Pejović je podsjetio da je riječ o prvom poglavlju, nakon vladavine prava, s uspješno ispunjenim mjerilom za otvaranje pregovora. - Evropski pristup u ovoj oblasti podrazumijeva usklađivanje s pravnom tekovinom kako bi se obezbijedila liberalizacija tržišta usluga i priznavanje stručnih kvalifikacija, odnosno kako bi se crnogorsko tržište prilagodilo uslovima neophodnim za cjelokupan razvoj ekonomije zemlje, kao i za priznavanje stečenog obrazovanja naših državljana u svim državama EU - ocijenio je Pejović. Član pregovaračke grupe zadužen za treće poglavlje Vladimir Savković govorio je o pravu svakog pojedinca ili preduzeća iz EU da na teritoriji članica nudi i pruža usuge bez promjene sopstvenog prebivališta ili sjedišta. Savković je kao ključni izazov u toj oblasti izdvojio implementaciju Direktive o uslugama, s obzirom, kako je kazao, da je veći dio posla već obavljen. Generalna direktorica za visoko obrazovanje u Ministarstvu prosvjete Mubera Kurpejović, podsjetila je da se, u skladu sa Direktivom o regulisanim profesijama, u Crnoj Gori realizuju studijski programi za pet od sedam regulisanih profesija. - Od suštinskog značaja za ovu oblast je ispuniti uslove propisane navedenom Direktivom u pogledu praktične i teorijske nastave i uslova i oblasti koje se moraju pokriti tokom studija da bi se omogućilo automatsko priznavanje u zemljama EU - rekla je Kurpejović. Generalna direktorica za tržište rada i zapošljavanje u Ministarstvu rada i socijalnog staranja Edina Dešić podsjetila je na značaj Zakona o priznavanju profesionalnih kvalifikacija za obavljanje regulisanih profesija za građane Crne Gore. Ona je kazala da je jedna od novina uvođenje evropske profesionalne kartice, kao elektronske potvrde da stručnjak ispunjava uslove za privremeno ili povremeno pružanje usluga ili trajno obavljanje regulisanih profesija u EU. Prema njenim riječima, građani treba da budu informisani o tome da će znanje koje su stekli u Crnoj Gori moći da iskoriste za zaposlenje na evropskom tržištu rada, jer će profesije biti vrednovane na isti način kao i u EU, što će dovesti do povećane mobilnosti na tržištu rada. Broj 11 Novembar 2017.

47 47 Okrugli sto Procedure registracije sredstava za zaštitu bilja Privredna komora Crne Gore je 8. novembra godine, u saradnji sa Upravom za bezbjednost hrane, veterinu i fitosanitarne poslove, organizovala okrugli sto da bi upoznala privredne subjekte sa administrativnim procedurama registracije sredstava za zaštitu bilja. Naime, sredstva za zaštitu bilja se u Crnu Goru mogu uvoziti u skladu sa zakonom koji reguliše ovo pitanje i listom aktivnih supstanci dozvoljenih za upotrebu. Nakon isteka prelaznih rokova definisanih u listi za registrovana sredstva za zaštitu bilja proisteći će nove obaveze iz navedenih propisa za njihove uvoznike i distributere. Okrugli sto je otvorila Lidija Rmuš, sekretarka Odbora udruženja poljoprivrede Privredne komore Crne Gore. Saopštila je da Komora i Uprava za bezbjednost hrene, veterinu i fitosanitarne poslove imaju dobru saradnju, te da obje institucije žele da pomognu privrednicima da se snađu u "moru" propisa koji se odnose na uslove poslovanja. - Privredna komora je pravo mjesto gdje privrednici treba da se upoznaju sa novim propisima. Današnji okrugli sto, posvećen prije svega uvoznicima i distributerima sredstava za zaštitu bilja, odnosi se na postupak prilikom obavezne registracije sredstava za zaštitu bilja objasnila je Rmuš. Milka Petrušić, samostalna savjetnica za sredstva za zaštitu i ishranu bilja i bezbjednost hrane u Upravi, istakla je da privredni subjekti treba da otpočnu podnošenje zahtjeva za registraciju ovih sredstava u skladu sa pravilnikom o priznavanju njihove registracije (Sl. list CG, br. 50/14). - Nakon donošenja svih propisa u ovoj oblasti potrebno je otpočeti sa procesom registracije po principu priznavanja registracije koja je odrađena u bilo kojoj zemlji Evropske unije u skladu sa Pravilnikom o priznavanju registracije sredstava za zaštitu bilja (Sl. list CG, br. 50/14) rekla je Petrušić. Naglasila je da implementacija propisa iz oblasti sredstava za zaštitu bilja zavisi podjednako od administracije i predstavnika industrije, uvoznika, distributera, te korisnika ovih sredstava. - U narednom periodu nas očekuje zahtjevan i obiman posao, ali smatramo da ćemo zajedničkim naporima sve teškoće prevazići kazala je ona. Njena je poruka da je neophodno da svi akteri forimiraju lanac u sistemu registracije i upotrebe sredstava za zaštitu bilja, naglašavajući da je svaki lanac jak onoliko koliko i njegova najslabija karika. - To znači da moramo biti spremni, odgovorni i maksimalno se posvetiti ovom važnom poslu zaključila je predstavnica Uprave. U diskusiji koja je uslijedila privrednici su izrazili veliko interesovanje za detalje pomenutog procesa i pružena su im stručna objašnjenja o ovoj problematici. Novembar Broj 11

48 48 Informaciono-komunikacione tehnologije Razmotrene izmjene Zakona o elektronskoj upravi Odbor udruženja informaciono-komunikacionih tehnologija Privredne komore Crne Gore raspravljao je na sjednici 16. novembra O Nacrtu Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o elektronskoj upravi. Usvojen je Program rada OU ICT za godinu, te razmotrena saradnja članica Odbora putem online platforme Dropbox OU ICT koja je predstavljena na sjednici. Sjednicu je vodio predsjednik Odbora Aleksandar Radulović, a u njenom radu je, pored članova, učestvovao Stevan Ljumović, nekadašnji generalni direktor Direktorata za eupravu. Jedan od osnovnih razloga za donošenje Zakona o izmjenam i dopunama Zakona o elektronskoj upravi, je težnja za unapređenjem ambijenta u kojem će javna uprava biti servis građana i privrede, navodi se u obrazloženju Nacrta ovog akta. Izmjenama se koncipira sistem instrumenata koji se stavljaju na raspolaganje građanima, privrednim društvima, drugim pravnim licima i preduzetnicima u cilju pojednostavljivanja komunikacije sa državnim organima i u neophodnoj mjeri usklađen je sa politikama, rezolucijama, sporazumima Evropske unije. U Nacrtu se navodi da je najbolji način za eliminisanje administrativnih barijera upravo mogućnost da građani i privredni subjekti komuniciraju sa javnom upravom u bilo koje vrijeme i sa bilo kojeg mjesta. Broj 11 Novembar 2017.

49 49 Akt je usklađen sa zakonima o elektronskom potpisu i elektronskoj identifikaciji. Uvodi nove pojmove koje propisuje EK, kao što su elektronski pečat i elektronska dostavnica. Sastanak sa predsjednikom skupštinskog Odbora za evropske integracije S tim u vezi, predlažen je širi obim primjene Zakona, i to na obradu, razmjenu i objavljivanje dokumenata u elektronskom obliku. Preciznije su definisani rokovi za dostavljanje podataka o registrima i informacionim sistemima. Ovim tekstom se dodatno uređuje oblast elektronske uprave u Crnoj Gori u skladu sa njenim stvarnim i projektovanim potrebama, kako sa aspekta razvojnih potreba tako i u skladu sa zahtjevima međunarodnih integracionih procesa. Komentarišući Nacrt, Stevan Ljumović je istakao da je riječ o dobrom potezu Ministarstva koje ovim usklađuje regulativu i adaptira je shodno novinama u ovoj oblasti. On pojašnjava da je tekst usklađen sa zakonima o elektronskom potpisu i elektronskoj identifikaciji, te da uvodi nove pojmove koje propisuje EK, kao što su elektronski pečat i elektronska dostavnica. Smatra da je u članu kojim se definiše elektronska usluga potrebno navesti da se na taj način mogu plaćati i druge dažbine državi a ne samo takse. Takođe on je naveo da je aktom potrebno mnogo preciznije definisati pojmove elektronskog arhiviranja. - Nije do kraja jasan povod i razlog za izmjenu člana 16 postojećeg Zakona i otvaranje mogućnosti da se državni podaci koji sadrže podatke građana i pravnih lica mogu nalaziti na serverima van Crne Gore. Po mom mišljenju to otvara mogućnosti zloupotreba kao i odliva novca iz naše zemlje. Otvara se prostor za organizovanje malih, beznačajnih ili fiktivnih kompanija koje daju usluge out-sourca bilo IS bilo storage sistema a samim tim i ostalih usluga iz domena ICT-a. Mislim da na ovaj način ne štitimo naše IT kompanije, a još manje doprinosimo ili stimulišemo njihov i razvoj novih ocijenio je Ljumović. Sa njim se saglasila predsjednica Grupacije za IT pri ovom odboru Snežana Ćalasan koja je dodala da ovaj član Nacrta može proizvesti više štete nego koristi. Predsjednik Odbora Radulović je kazao da se mora naći kompromisno rješenje i prihvatiti regule EU, ali u tome nema mjesta bespotrebnoj žurbi. Milan Marić iz S&T Montenegro ocijenio je da je potrebo da ukoliko registri sa podacima budu na serverima u inostranstvu treba ih zaštititi po GDPR sistemu. Predstavnica Bild studija je primjetila da u Nacrtu nema riječi o autentifikaciji podnesaka. Unaprjeđenje kolaborativnog rada članica Odbora udruženja predstavila je sekretarka Odbora Nada Rakočević, prezentujući sadržaj i strukturu podataka na online platformi Dropbox OU ICT, gdje će se nalaziti redovno ažurirani podaci potrebni članovima ovog organa, dostupni u svakom trenutku, koristeći prednosti cloud pristupa. Između ostalog, u cloudu biće materijali i audio zapisi sa sjednica, zakonodavstvo iz ove oblasti, inicijative, i drugo. Nakon usvajanja Programa rada za formirana je Radna grupa koja će izraditi akcioni plan za njegovo sprovođenje. Generalni sekretar Privredne komore Pavle D. Radovanović je 9. novembra godine razgovarao sa sa predsjednikom Odbora za evropske integracije u Skupštini Crne Gore Adrijanom Vuksanovićem. Tema razgovora bila je inicijativa Odbora za organizaciju tematske sjednice sa Privrednom komorom Crne Gore o napretku u pregovorima sa EU, u okviru ispunjavanja ekonomskih kriterijuma. Privredna komora Crne Gore ima prepoznatljivu ulogu u procesu pridruživanja EU. Zastupa interese privrede u pregovorima i informiše članice o pravima i obavezama iz integracionog procesa. Komora ima predstavnike u 27 poglavlja, a generalni sekretar rukovodi pregovaračkim poglavljem 3 - Pravo osnivanja preduzeća i sloboda pružanja usluga u okviru kojeg se razmatra zakonodavni okvir koji reguliše oblasti osnivanja preduzeća i pružanje usluga. Sagovornici su se saglasili da bi organizovanje sjednice bila dobra prilika za predstavnike privrede da daju sugestije za zakonske izmjene koje mogu doprinijeti bržem učlanjenju Crne Gore u EU. Radovanović na sastanku predstavnika privrednih komora Generalni sekretar Privredne komore Crne Gore Pavle D. Radovanović je učestvovao na sastanku uže koordinacije Foruma jadransko - jonskih privrednih komora za Bosnu i Herecegovinu, Hrvatsku i našu zemlju, koji je održan 22 i 23. novembra godine u Mostaru. Domaćin sastanka je bio potpredsjednik Privredne komore Federacije Bosne i Hercegovine Marko Šantić. Sastanak je organizovan na inicijativu predsjednice Foruma jadransko-jonskih privrednih komora Mirjane Čagalj, sa ciljem da se intezivira saradnja komora kroz zajedničko učešće u osmišljavanju, razvoju i realizaciji projekata, u okviru programa Evropske teritorijalne saradnje. Razmatrajući moguća partnerstva na razvoju i kandidovanju zajedničkih projekata, na sastanku su posebno relevantnim ocijenjene projektne ideje koje se odnose na očuvanja kulturne baštine s ciljem valorizacije turizma, proširenje turističke ponude u pograničnom području, te podizanje konkurentnosti i održivi razvoj. Novembar Broj 11

50 50 Zajednička sjednica tri odbora Privredne komore Upravljanje otpadom, ušteda energije Zajednička sjednica Koordinacionog odbora za energetsku efiksanost i zaštitu životne sredine, Odbora udruženja građevinarstva i industrije građevinskog materijala i Odbora udruženja energetike i rudarstva Privredne komore Crne Gore, u proširenom sastavu, održana je 14. novembra godine. Razmotrena je situacija u oblasti upravljanja građevinskim otpadom u Crnoj Gori, raspravljano o uštedi i optimizaciji energije u građevinarstvu, te prezentovana njemačka firma Luca Industries International GmbH iz Berlina, koja se bavi tehnologijom i opremom za proizvodnju pjenastih betona. Sjednicu je vodio predsjednik Koordinacionog odbora za energetsku efiksanost i zaštitu životne sredine Mladen Bajković, a u njenom radu su, osim članova, učestvovali Branka Milašinović iz Direktorata za upravljanje otpadom i komunalni razvoj Ministarstva održivog razvoja i turizma, prof. dr Radmila Sinđić Grebović sa Građevinskog fakulteta u Podgorici te dr Marcello Luca - vlasnik preduzeća Luca Industries International. O upravljanju građevinskim otpadom u Crnoj Gori govorila je predstavnica resornog ministarstva Branka Milašinović. Prema njenim riječima ova tema je razrađena Detaljnim planom upravljanja otpadom za period i lokalnim planovima upravljanja komunalnim i neopasnim građevinskim otpadom - donijeto ih je 20. Ona je predstavila legislativu koja se odnosi na ovu oblast. - Glavni grad je u Izvještaju za godinu dao podatak da je sakupljeno 8874 tone neopasnog građevinskog otpada. U Danilovgradu je sakupljeno 290 tona, Kolašinu 57, Mojkovcu 360, Budvi 8213 m3 i Tivtu 1833 m3. Ostale opštine nijesu dostavile podatke o upravljanju građevinskim otpadom navela je ona. O izboru materijala za smanjenje potrebne i ugrađene energije zgrada izlaganje je imala prof. dr Radmila Sinđić Grebović sa Građevinskog fakulteta. Ona je istakla da se ugrađena energija materijala odnosi na ukupno potrebnu za njegovu proizvodnju, uključujući i sakupljanje sirovina. - Upotreba materijala, koji je formiran kao nus-proizvod u drugoj proizvodnji, smanjiće ugrađenu energiju, jer se proizvodi bez dodatne energije u glavnoj proizvodnji. Navedenim procesom iskorišćava se dio energije utrošene (ugrađene) u drugom (nezavisnom) procesu, koja bi inače bila izgubljena kazala je ona. Naglašava da su prirodni materijali generalno niže ugrađene energije i toksičnosti od vještačkih. Prirodni materijali zahtevaju manju obradu i manje su štetni za životnu sredinu. Neki, kao drvo, teoretski su i obnovljivi. Kada su prirodni materijali ugrađeni u Broj 11 Novembar 2017.

51 51 Predstavljen jedinstven pjenasti beton sa niskom gustinom visokom čvrstoćom koji se sastoji od anorganskih materija, nezapaljiv je i ne ugrožava životnu sredinu. građevinske proizvode, proizvodi postaju održivi. - Energetska efikasnost zgrade je blisko povezana sa svojstvima materijala omotača. Energetski tok se odvija kroz cjelokupnu površinu omotača, a ovaj dio rasipanja energije može biti mnogo puta veći bez izolacije na vanjskim površinama ili bez materijala sa dovoljno niskom toplotnom provodnošću. Pored dobre izolacije, u omotač je potrebno ugraditi dovoljno materijala većeg toplotnog kapaciteta. Korišćenje recikliranog materijala može biti poželjno, posebno ako to znači nižu ugrađenu energiju zaključila je Sinđić Grebović. Tehnologija kojom se bavi Luca Industries International iz Berlina, prema riječima vlasnika preduzeća dr Marcella Luce, zasniva se na proteinima biljnog porijekla, ekološkog je karaktera i kao takvu je podržala Evropska unija. Kao sirovine koristi klasične građevinske materijale (frakciju, pijesak i sl.), ali i pepeo iz termoelektrana, što u odnosu na srodne tehnologije predstavlja tehnološku inovaciju i prednost. Pošto pepeo predstavlja veliki ekološki problem svih sredina gdje se ugalj koristi kao pogonsko gorivo u proizvodnji elektične energije, jedan od njihovih ciljeva je i bio da razviju tehnologiju koja će omogućiti da se koristi kao sirovina za proizvodnju pjenastih betona. Proizvod preduzeća Luca Industries International je LithoPorePRO, u svijetu jedinstven pjenasti beton sa niskom gustinom uz istovremeno visoku čvrstoću. Beton se sastoji od anorganskih materija, nezapaljiv je i ne ugrožava životnu sredinu. - Prednosti ove tehnologije su mnogostruke. Pored toga što koristi pepeo kao sirovinu, znatno smanjuje troškove (jeftinije ulazne komponente, a pjena povećava volumen), štedi se energija, ne zagađuje okolina, te se u velikoj mjeri redukuje težina gotovih proizvoda i smanjuju izdaci za transport i skladištenje. Pjenastim betonom poboljšava se termička i zvučna izolacija te znatno povećava zaštita od požara rekao je Luca. Pjenasti beton ima svoju primjenu u svim oblastima građevinarstva. Pogodan je za proizvodnju svih vrsta građevinskih elemenata i galanterije, estrihta, tečnog betona, panela za montažne objekte svih veličina, te za sve oblike betoniranja zidnih i podnih podloga, kao i krovova. Pjenasti beton se koristi i u cestogradnji posebno na mekim podlogama. - Posebno ističemo da se postojeće betonare za proizvodnju klasičnog betona mogu veoma kvalitetno prilagoditi i za proizvodnju pjenastih betona. Investicija nije velika i zavisi od stepena savremenosti same betonare. Što je ona tehnološki savremenija to je i investicija manja, ali obično ne prelazi eura zaključio je on. Novembar Broj 11

52 52 Dr Marcello Lucà, vlasnik kompanije Luca Industries International GmbH iz Berlina Nove tehnologije u građevinarstvu Tehnologija za proizvodnju LithoPore pjenastog betona je dostupna u više od 40 zemalja svijeta, a njegova primjena i prednosti su višestruke: od ekoloških do ekonomskih. LPAC doprinosi stvaranju zelenije planete jer su svi proizvodi nezapaljivi i čine ih neorganske komponenate. Ova tehnologija i njeni proizvodi ne zagađuju okolinu i štede energiju. Za proizvodnju pjenastog betona koriste se prirodne sirovine kao što je pepeo i to znatno smanjuje troškove, potom težinu gotovih proizvoda te cijenu transporta i skladištenja. Ovaj beton poboljšava termičku i zvučnu izolaciju i povećava zaštitu od požara, kaže dr Marcello Lucà, vlasnik kompanije Luca Industries International GmbH iz Berlina. Glasnik: Predstavite kompaniju Luca Industries International GmbH iz Berlina (s aspekta proizvodnog programa, broja zaposlenih...). M. Lucà: Luca Industries International (LII) je porodično preduzeće, srednje veličine preduzeće sa 60 zaposlenih. LII nudi tehnologije za proizvodnju LithoPore pjenastog betona - LPAC po principu ključ u ruke. Tehnologija je dostupna u više od 40 zemalja širom svijeta i koristi je više od 250 kompanija. Primjena pjenastog be- Broj 11 Novembar 2017.

53 53 tona je višestruka, koristi se u proizvodnji kamenih blokova, zidnih panela, podnih podloga, geofill i izrada zidnih podloga. LII nudi mehanizme po principu ključ u ruke, poput stacionarnih i mobilnih, potpuno automatizovanih postrojenja, kao i manjih pojedinačnih proizvodnih pogona. Takođe, pored mehanizacije, čitav niz neophodnih biotehnoloških dodataka se proizvodi u Berlinu, u Njemačkoj i transportuju se širom svijeta za potrebe naših klijenata. Treća komponenta naše tehnologije je prenošenje znanja i iskustva kupcima u oblasti proizvodnje. Dakle, nudimo i ugradnju postrojenja, puštanje u pogon, kao i nadzor proizvodnje. Glasnik: Bavite se proizvodnjom pjenastih betona koja je ekološkog karaktera. Molimo da objasnite. M. Lucà: Proizvodnja pjenastog betona je ekološkog karaktera sa nekoliko stanovišta. Prvo, možemo ugraditi velike količine elektrofilterskog pepela u naše recepture za mješavinu betona. Elektrofilterski pepeo je nus proizvod koji se uglavnom samo baca u deponije širom svijeta. U Sjedinjenim Američkim Državama, na primjer, približno 45% elektrofilterskog pepela se ponovo koristi. Drugo, razvili smo niz izolacionih materijala u rasponu vrlo niskih gustina za ispunjavanje šupljina blokova, sa svega 75 kg/m³ suve zapreminske težine, ili u izolacionim pločama, kao zamjene za stiropor ili mineralnu vunu, sa oko kg/m². Svi LPAC proizvodi su nezapaljivi jer sadrže samo neorganske komponente. Tako LPAC mnogo doprinosi stvaranju zelenije planete. Glasnik: Konkretizujte prednosti pjenastog betona odnosno tehnologije za njegovu izradu. M. Lucà: Pjenasti beton ima svoju primjenu u svim oblastima građevinarstva. Pogodan je za proizvodnju svih vrsta građevinskih elemenata, galanterije, estrihta, tečnog betona, panela za montažne objekte svih veličina, te za sve oblike betoniranja zidnih i podnih podloga, kao i krovova. Upotrebljava se i u cestogradnji. Primjenom ove tehnologije mogu se veoma brzo graditi stambeni objekti (posebno spratnice) direktnim izlivanjem betona u zidove pomoću oplata, s tim da je kvalitet betona isti na dnu i vrhu zida. Za niže objekte nije potrebna metalna armatura jer posjeduju tzv. mrežasti aditiv koji u zidu stvara mrežastu strukturu po cijeloj površini. Tehnologija ovog preduzeća omogućava proizvodnju stabilnog pjenastog betona bilo koje gustine, velike čvrstoće i izuzetno dobrih izolacionih vrijednosti. Beton se sastoji od anorganskih materija, nezapaljiv je i ne ugrožava životnu sredinu. Stvarač pjene (aditiv) je jedinstvena inovacija koja se sastoji od visokoaktivnih proteina biljnog porijekla, što omogućuje optimalan kvalitet i atraktivne cijene. Pored toga što koristi pepeo kao sirovinu, znatno smanjuje troškove (jeftinije ulazne komponente, a pjena povećava volumen), štedi se energija, ne zagađuje okolina, te se znatno redukuje težina gotovih proizvoda i smanjuju troškovi transporta i skladištenja. Pjenastim betonom poboljšava se termička i zvučna izolacija i znatno povećava zaštita od požara. Zbog mogućnosti da se koristi skoro u tečnom stanju, pjenasti beton je pogodan za popunjavanje skoro svih šupljina bez obzira na njihovu veličinu. Pjenasti beton je veoma dobar izolator jer neznatno upija vlagu. Glasnik: Upotrebljavate klasične građevinske materijale kao sirovinu. Saopštite više detalja. M. Lucà: Tako je. Svaki tip LPAC može se proizvesti svuda u svijetu. Osnova je uvjek vezivo, uglavnom cement. Pored cementa posebno nam je potrebno tzv. punjenje, za šta se mogu koristiti na primjer škart proizvodi kao što razne vrste pepela, šljaka, ili jednostavno vještački ili pijesak u dolini rijeka, a takođe i prašina koja nastaje u industrijama za proizvodnju kamena. Pored toga samo Luca Industries International snabdijeva LithoFoam aditivima. Glasnik: Ovakvu proizvodnju je podržala Evropska unija. U kom smislu? M. Lucà: Mi realizujemo nekoliko istraživačkih projekata sa univerzitetima u Njemačkoj, koje finansira Evropska unija. Luca Industries International ustupa tehnologiju kompanijama- budućim proizvođačima pjenastiog betona. Poznato je da EU podržava projetke koji štite životnu sredinu, a naša tehnologija upravo to potencira. Raspoloženi smo da klijentima korisnicima naše tehnologije uvijek damo preporuke kako bi lakše obezbijedili donaciju za proizvodnju. Glasnik: Da li su korisnici ovih proizvoda prepoznali prednosti pjenastih betona? M. Lucà: Pred nama je još mnogo posla. Većina tržišta još uvjek nije dovoljno upoznata sa ovim proizvodima. Pored toga, građevinska industrija je veoma konzervativna. Dakle, usvajanje novih tehnologija napreduje veoma sporo, što je i razumljivo. Sa ove tačke gledišta mi smo uvjek u potrazi za onima koji prihvataju naše tehnologije. upravo iz tog razloga Naša misija je da prezentujemo LPAC izato smo nedavno osnovali tzv. Akademiju LithoPore ( u cilju predstavljanja LPAC tehnologije i različitih načina primjene. U skladu sa tim, mi smo uvjek otvoreni za saradnju i sa univerzitetima. Glasnik: Na kojim tržištima prodajete tehnologiju odnosno materijale? M. Lucà: Prodajemo našu LPAC tehnologiju u više od 40 zemalja. Ključna tržišta su trenutno zemlje Bliskog istoka, poput Sirije ili Iraka gdje je, zbog stalnih ratova, veliki broj stambenih objekata uništen. Ali, tehnologija je takođe dostupna u visoko razvijenim zemljama poput Njemačke, Švedske ili Sjedinjenih Američkih Država. U ovim regionima velika je potražnja za izolacionim materijalima zbog potrebe energetskih ušteda. Glasnik: Da li Crnu Goru vidite kao tržište gdje bi vaši proizvodi mogli naći mjesto i od čega to zavisi? M. Lucà: Konkretno, veliki plus za Crnu Goru je mogućnost upotrebe kvalitetnog pepela iz termoelektrane u procesu proizvodnje. LPAC može riješiti istovremeno problem odlaganja pepela i potražnje za isplativim građevinskim materijalom. Po mom mišljenju, usvajanje LPAC tehnologije može biti veliki potencijal za Crnu Goru, jer, kao što je rečeno, imate sirovinu za proizvodnju. Bilo bi korisno i poželjno ako bi vlada mogla da podrži ovu naprednu tehnologiju kroz konkretne programe pomoći namijenjene njenim potencijalnim korisnicima. Mi, kao Luca Industries International, takođe želimo da damo svoj doprinos ponudom nekoliko pilot sistema na tržištu po znatno nižim cijenama. Glasnik: Kakvi su poslovni planovi Vaše kompanije? M. Lucà: Naša vizija je širenje LPAC tehnologije u svijetu i ispunjavanje potreba velikog broja tržišta. Uz našu tehnologiju, mi takođe poštujemo i tradicionalne metode izgradnje, koje se primjenjuju decenijama unazad, te doprinosimo velikim potrebama za inovativnijim, isplativijim i građevinskim materijalima koji se koriste u zelenoj proizvodnji. Novembar Broj 11

54 54 PhD Marcello Lucà, CEO of Luca Industries International GmbH from Berlin New technologies in the construction industry LPAC contributes to a greener planet, since these products are inflammable, made up of inorganic components. This technology and its products do not pollute the environment and save energy. Natural raw materials such as fly ash are used in the production of aerated concrete, thus substantially reducing the costs, the weight of finished products and transportation and storage cost. This type of concrete improves the thermal and sound insulation, significantly increases protection against fire, says PhD Marcello Luca, the owner of Luca Industries International GmbH from Berlin. Glasnik: Could you, please, present the company Luca Industries International GmbH from Berlin (in terms of production range, the number of employees...)? M. Lucà: Luca Industries International (LII) is a family run medium sized company with 60 employees. LII offers turn key technologies for the manufacturing of LithoPore Aerated Concrete LPAC. The technology is available already in more than 40 countries worldwide and used by more than 250 clients. LPAC can be produced in a variety of applications, such as block production, wall panel production, subflooring, substructures of streets, geofill and complete wall making as a cast at site method. LII offers for these applications, turn-key machinery such as stationary and mobile fully automated plants next to smaller sized single production units also. Next to the machinery also the whole range of necessary biotechnological additives is produced in Berlin, Germany, and shipped worldwide to our customers. Third component of our technology is the transfer of the production know how to the customer. So we are offering also plant installation, commissioning services as well as production supervision. Glasnik: The company is engaged in production of ecological aerated concrete. M. Lucà: LPAC is ecological from many points of view. Firstly we can embed a high amount of fly ash in our mix designs. Fly ash is a wastage product mostly simply dumped into landfill areas worldwide. In the USA for example, approximately 45% of the fly ash is re-used. Second we have developed a variety of insulating materials in the very low density area such as infill for hollows blocks with only 75 kg/m³ in dry density or also an insulation board as a substitution of Expanded Polystyrene or Mineral Wool with around kg/m² dry density. All LPAC products are non-flammable due to inorganic components only. So LPAC is contributing a lot to the vision of generating a greener planet. Glasnik: What are the advantages of the LithoPore aerated concrete? M. Lucà: Aerated concrete can be used in all areas of construction. It is suitable for producing all kinds of construction elements, cement screed, liquid concrete, panels for prefabricated buildings of all sizes and for all types of concreting the floor and wall lining and roof. It is used in road construction. This technology leads to a faster construction of the residential buildings (especially floor building) by direct concrete pouring in the walls by means of forms, having the same quality of concrete at the bottom and top of the wall. Metal construction is not necessary for lower objects because they have "mesh additive" which in the wall creates a mesh-like structure over the entire surface. The technology of the company allows the production of stable aerated concrete of any density, high strength and very good insulating value. Concrete is composed of inorganic substances, inflammable and environmentally friendly. The additive is a unique innovation consisting of highly active proteins of plant origin, which allows optimal quality and attractive price. In addition to using fly ash as a raw material, it significantly reduces the costs (cheaper input components, and foam increases the volume), saves energy, does not pollute the environment, and significantly reduces the weight of finished products and transport and warehousing costs. Aerated concrete Broj 11 Novembar 2017.

55 55 The technology for the production of LithoPore aerated concrete is available in over 40 countries, and has a number of benefits ranging from the ecological to economic ones. improves the thermal and sound insulation and significantly increases protection against fire. It is a very good insulator since it slightly absorbs moisture. Glasnik: As a raw material, you are using classical construction materials. M. Lucà: Right. Every LPAC type can be produced worldwide and everywhere. Basis is always a binder, mostly cement. Next to the cement we are specifically in need of so called filler. This filler can be for example a wastage product such as fly ash, bottom ash, steel ash or simply fine sized river, desert or artificial sand or alternatively also any stone dust raising from other industries as a disposal product. In addition only the LithoFoam additives have to be supplied by Luca Industries International. Glasnik: This type of production was supported by the European Union. What kind of support did you have? M. Lucà: We are looking back on several research projects together with universities in Germany also financed by the European Union. As we are however majorly not active directly in the production of LPAC itself, there are still many fields to be covered by our future clients. In this regards we can give always support to our clients when it comes to application for any grants. Glasnik: Have the users of these products recognized the advantages of the aerated concrete? M. Lucà: There is still a lot of work to do for the upcoming future. In many markets the products are still not common. Furthermore the building industry is very conservative. So adoption of new technologies is progressing normally very slow. From this point of view we are always searching for the so called early adopters for our technology. Its our mission to spread LPAC consequently. For this reason we have recently also installed the so called LithoPore Academy ( an establishment to teach about LPAC and to learn about the various application technologies. Accordingly we are always looking for collaboration with universities also. Glasnik: Which markets do you sell aerated concrete on? M. Lucà: We have sold our LPAC technology already to more than 40 countries. Major key markets are currently Middle East countries where a lot of devastation due to ongoing wars, such as Syria or Iraq, have generated a very high demand of housing construction. But the technology is also available in highly developed countries such as Germany, Sweden or the USA. In these regions a high demand for insulating materials is effective due to the need of energy savings. Glasnik: Do you also see Montenegro as a market where your products could be found and what does it depend on? M. Lucà: Specifically the availability of fly ash in Montenegro is a big plus for the region. LPAC can solve at the same time the disposal problem and fulfill the demand for cost effective construction materials. I personally see a great potential for Montenegro adopting LPAC technology. It would be helpful and desirable if the government could support directly this advanced technology with specific programs to lower down the market entrance barriers for potential adopters financially. We as Luca Industries International are also willing to contribute our part in offering several pilot systems to the market at substantially discounted prices. Glasnik: Please present the business plans of the company. M. Lucà: Our vision is to spread LPAC worldwide and to address the needs of the manifold markets. We are respecting with our technology also historically grown building methods, grown over decades in the past and are contributing to the word wide need for innovative, costs effective and green building materials. Novembar Broj 11

56 56 Trgovina Afirmisati kupovinu domaćih proizvoda Kolektivni žig "Dobro iz Crne Gore" predstavlja garanciju ostvarivanja interesa potrošača da kupuju kvalitetne proizvode. Vlada, proizvođači, trgovci i turistički poslenici moraju zajedno raditi na afirmaciji značaja i pospješivanju kupovine domaćih proizvoda, bitnog preduslova razvoja crnogorske ekonomije. Osim jake marketinške kampanje, neophodne su konkretne državne mjere koje bi podržale ovaj cilj, ocijenili su trgovci na sjednici svog odbora u Privrednoj komori, 14. novembra godine. Broj 11 Novembar 2017.

57 57 - Kupovina domaćih proizvoda vrlo je važna podrška razvoju ukupne ekonomije, jer dajući im prednost u odnosu na uvozne obezbjeđujemo razvoj privrede, veća sredstva za zdravstvo, obrazovanje, kulturu, zapošljavanje. Drugim riječima, kupovina domaćih proizvoda ima muliplikativni efekat na ekonomiju i prosperitet društva istakla je Lidija Rmuš, sekretarka Odbora poljoprivrede i prehrambene industrije koja je u ime Komore prezentovala aktuelnu kampanju "Kupujmo domaće Dobro iz Crne Gore". Ona je kazala da je riječ o svojevrsnom širenju projekta Privredne komore "Dobro iz Crne Gore" koji je počeo godine sa ciljem promovisanja kvalitetnih domaćih proizvoda i njihovog boljeg pozicioniranja u svijesti naših potrošača, kao i uspješnijeg nastupa na inostranim tržištima. Ova asocijacija kroz projekat kontinuirano prati i analizira navike, ponašanje i preferencije potrošača prilikom kupovine. Rezultati ankete iz godine ukazuju na značajan pomak u pozicioniranju domaćih proizvoda i njihov bolji plasman. Uočen je stalan rast broja potrošača koji daju prednost domaćim proizvodima u odnosu na uvezene. - Na osnovu ovogodišnjeg sagledavanja potencijala, rezultata robne razmjene, uporednih iskustava, savremenih trendova u trgovini, turizmu i kod potrošača, te svestrane analize, pokrenuto je šire djelovanje kroz projekat "Kupujmo domaće Dobro iz Crne Gore". Njegov cilj je opšti ekonomski i društveni razvoj zemlje kroz optimalno korišćenje domaćih resursa, unapređenje naše proizvodnje roba i usluga, povećanje životnog standarda stanovništva, smanjenje uvozne zavisnosti, otvaranje novih radnih mjesta, promocija zdravih vrijednosti života i kvaliteta organske ishrane, lojalnost domaćim proizvodima rekla je Rmuš. Među preporukama koje je Rmuš iznijela je neophodnost povećanja domaće proizvodnje uz dostizanje međunarodnih standarda korišćenjem sredstava EU fondova. Konkurentnost domaće proizvodnje je potrebno ojačati, a turističku i gastro ponudu uvezati. - Interes potrošača je da kupuju hranu potvrđenog visokog kvaliteta. Primjena kolektivnog žiga "Dobro iz Crne Gore" predstavlja garanciju ostvarivanja takvog interesa potrošača. Potrebna je aktivna kampanja o kupovini domaćih proizvoda uz bolje pozicioniranje u svijesti potrošača upravo zbog svih benefita koje donosi razvoju domaće ekonomije. Jer mora se uticati na svijest da "tuđe- -slađe" zamijenimo sa "kupujmo domaće" zaključila je Rmuš. Potpredsjednica Privredne komore Ljiljana Filipović je istakla da podaci spoljnotrgovinske razmjene koji pokazuju da je ispod petine uvoza pokriveno izvozom, govore da svijest žitelja Crne Gore o potrebi za većom okrenutosti domaćim proizvodima nije na zavidnom nivou. - Ako domaći proizvod nije šampion kod nas, kako će se nositi sa inostranom konkurencijom rekla je ona. Ona je apostrofirala da razvijene države Evropske unije ali i Regiona potenciraju kupovinu domaćih proizvoda, te da mnoge od njih ističu da je to mjerilo patriotizma. - Zatražićemo od Vlade da podstakne snagu domaćih proizvoda na tržištu. Ključno je da Vlada, proizvođači, trgovci i turistički poslenici zajedno rade na ostvarenju ovog cilja smatra Filipović. Ona je najavila da će žig "Dobro iz Crne Gore" uskoro biti dodijeljen novim nosiocima, među kojima bi trebalo da bude i kompanija koja nije iz oblasti poljoprivrede i prehrambene industrije. Predsjednik Odbora udruženja trgovine Stevan Karadaglić izrazio je zadovoljstvo što je projekat "Dobro iz Crne Gore" za osam godina trajanja uvijek imao uzlazni trend. - Znak "Dobra", koji je zaštićen kod ženevskog Zavoda za patente, danas ima 83 proizvoda rekao je Karadaglić. Miloš Golubović iz Veletexa je ocijenio da su domaći proizvodi sve bolje diferencirani u trgovinama. - Došli smo do toga da domaći proizvodi ne moraju da budu jeftiniji od konkurenata da bi se prodavali, već ih kupuju upravo zbog toga što su iz Crne Gore i kvalitetniji kazao je Golubović. Milovan Bulatović iz Neregelie je posebno naglasio kvalitet domaće hrane koja je uglavnom rezultat individualne proizvodnje. Pohvale, kaže, dolaze i od stranih gostiju, pa je skoro jedan Italijan ocijenio da je crnogorska pica bolja od njihove. Slobodan Mikavica iz Elkotima smatra da ovaj projekat zaslužuje "maksimalnu podršku ne samo trgovaca već i nadležnih institucija", zbog značaja za rast ekonomije i bolji život građana. - Domaći poljoprivredni proizvodi imaju ogroman efekat na ekonomiju naročito kada se plasiraju u okviru turističke ponude smatra Mikavica. On ističe da bi jačanju prodaje domaćih proizvoda doprinijelo i posebno pozicioniranje u odnosu na ostale u maloprodajama. Poslovanje u trgovini Razmotrena je Informacija o poslovanju u ovom sektoru za devet mjeseci tekuće godine. Sekretarka Odbora Milica Tomašević navela je da je u trgovini na malo tokom devet mjeseci promet iznosio miliona eura i veći je za 4,9 odsto u odnosu na isti period prethodne godine. Najveći promet ostvaren je u avgustu 157,7 miliona eura i u julu 139 miliona. Poređenje sa istim mjesecima prethodne godine pokazuje da je promet u godini bio veći. Najveći rast od 17,8% u septembru 2017, u odnosu na isti mjesec godinu ranije, ostvaren je u trgovini na malo motornim gorivima, zatim farmaceutskim, medicinskim, kozmetičkim i toaletnim preparatima 3,1% i u nespecijalizovanim prodavnicama u visini od 2,3%.U trgovini hranom, pićem i duvanom došlo je do pada prometa u odnosu na isti mjesec prethodne godine u iznosu od 2,6% i u ostaloj trgovini na malo u specijalizovanim prodavnicama 0,1%. Ukupna robna razmjena Crne Gore za period januar - septembar godine iznosila je 1.953,8 miliona eura i veća je za 9,4%, u odnosu na isti period godine. Izvezeno je robe u vrijednosti od 272,7 miliona eura, što je više za 17,8%, a uvezeno milion eura što je više za 8,2%. Stepen pokrivenosti uvoza izvozom iznosio je 16,2% i veći je u odnosu na isti period prethodne godine, kada je iznosio 14,9%. Najveći obim robne razmjene Crna Gora je ostvarila sa zemljama EU u iznosu od 893,4 miliona eura i u odnosu na isti period prošle godine bilježi rast razmjene sa zemljama EU od 4,8%. Odbor je usvojio i Program rada za godinu. Novembar Broj 11

58 58 Suficit budžeta opština 8,4 miliona eura Lokalne samouprave bilježe dobre finansijske rezultate u trećem kvartlu ove godine, pa su tako na kraju septemebra ostvarile suficit od 8,4 miliona eura. Prihodi opština u trećem kvartalu godine iznosili su 149,9 miliona eura ili 3,6% BDP-a, i bilježe rast od 16,3 miliona eura ili 12,2% u odnosu na isti period godine. U okviru prihoda, pozitivno odstupanje u odnosu na treći kvartal prethodne godine bilježe naknade za 8,5 miliona eura i lokalni porezi za sedam miliona eura. U odnosu na plan, prihodi lokalne samouprave su viši za 2,8 miliona eura. Rashodi lokalne samouprave na kraju trećeg kvartala godine iznosili su 141,5 miliona eura ili 3,4% BDP-a, što je 5,9 miliona eura više u odnosu na isti period godine. - Za prvih devet mjeseci godine zabilježen je suficit lokalne samouprave u iznosu od 8,4 miliona eura, dok je otplaćeno 26,1 miliona eura obaveza iz prethodnog perioda", pokazuje izvještaj Ministarstva finansija, Bankar.me. Otvoren Biznis inkubator na Cetinju Premijer Duško Marković otvorio je u novembru Biznis inkubator na Cetinju, u okviru poslovne zone na prostoru nekadašnje fabrike obuće "Košuta". Kako je saopšteno iz Vlade, cilj biznis inkubatora je da pomogne razvoj mikro, malih i srednjih preduzeća tokom prvih godina poslovanja. Tako će, u razdoblju od tri do pet godina, preduzetnici, nova i postojeća preduzeća, boraviti u biznis inkubatoru po povlašćenim kriterijumima (besplatan prostor, komunalije, savjetodavne usluge i dr), registrovati svoje preduzeće i pokrenuti svoj biznis, prenosi Analitika. Biznis centar Cetinje će, kao organ lokalne uprave, rukovoditi Biznis inkubatorom, te pružati besplatnu podršku svim korisnicima Inkubatora od informacija o potencijalnim izvorima finansiranja i podrške u administrativnim procedurama, sve do besplatne izrade biznis planova i ostalih dokumenata. Projekat je realizovan uz podršku Vlade i UNDP, a ukupna vrijednost je više od 800 hiljada eura. Prijestonica Cetinje je, u saradnji sa četiri cetinjska privredna subjekta (Eurogum, Montel, Zrnožit i Oziris), kupila prostor nekadašnje fabrike obuća "Košuta", u cilju realizacije projekta formiranja poslovne zone na površini od gotovo m2. Lokalna uprava Prijestonice Cetinje je kupila bivšu upravnu zgradu, površine m2, za potrebe uspostavljanja Biznis inkubatora i Inovativnog centra. Crnoj Gori na raspolaganju 39 miliona eura iz "Iparda II" Ministar evropskih poslova Aleksandar Andrija Pejović, potpisao je Finansijski sporazum o podršci za poljoprivredu i ruralni razvoj "Ipard II". Time će Crna Gora moći da raspolaže sa 39 miliona eura za ovu oblast. Sprovođenje "Ipard II" programa će uključiti i privatni i nacionalni doprinos, čime će njegov ukupni iznos biti 86,8 miliona eura. Očekuje se da, tokom sedmogodišnjeg perioda, poljoprivredni proizvođači osiguraju 35,7 miliona eura, dok je iz nacionalnog budžeta potrebno obezbijediti 12 miliona eura, prenosi CdM. Pejović je istakao da će ova sredstva osigurati dalji rad na unapređenju efikasnosti tržišta hrane, primjeni standarda Evropske unije u relevantnim oblastima, pripremi za sprovođenje agro-ekoloških mjera i izradu lokalnih razvojnih studija. - Program će doprinijeti povećanju konkurentnosti crnogorskih poljoprivrednika kroz postepeno usklađivanje s pravilima, standardima i praksama EU u oblasti poljoprivrede i ruralnog razvoja - kazao je Pejović. Crna Gora On smatra da se na ovaj način, Crna Gora i poljoprivredni proizvođači, pripremaju za korištenje sredstava iz fondova koji će CG postati dostupni članstvom u EU. Standarde uvodi 42 preduzeća, subvencije eura vijesti Ministarstvo ekonomije je, po osnovu ovogodišnjeg javnog poziva za učešće u Programu povećanja regionalne i lokalne konkurentnosti kroz usaglašavanje sa zahtjevima međunarodnih standarda poslovanja, odobrilo subvencije za 42 crnogorska preduzeća, od ukupno pristigle 51 aplikacije. "Nakon današnjeg potpisivanja ugovora o dodjeli subvencija, na preduzećima je da uspješno realizuju planirane aktivnosti koje su predstavljene u aplikacijama, kako bi stekla uslov za realizaciju odobrene subvencije koja se realizuje po principu refundacije", kazao je generalni direktor Direktorata za razvoj Miloš Čelanović. Najveći broj preduzeća kojima su odobrene subvencije u okviru ovog programa je iz Središnjeg regiona, odnosno iz Podgorice, Nikšića i Danilovgrada 22. Najveći broj njih aplicirao je za uvođenje međunarodnog standarda MEST EN ISO 9001, a trećina korisnika Programa radiće na uvođenju više od jednog standarda među kojima su MEST ISO i MEST OHSAS Sa druge strane, za dva korisnika programa odbrena je subvencija za dobijanje akreditacije za ocjenjivanje usaglašenosti. - S obzirom na konstantan rast interesovanja privrednika za ovaj program tokom prethodnih godina i na 100 procen- Broj 11 Novembar 2017.

59 59 tnu iskorišćenost budžeta za ovu godinu, Ministarstvo ekonomije će sa njegovom realizacijom, uz značajno veći budžet, nastaviti i u kazao je Čelanović i dodao da odobrena pomoć Ministarstva iznosi do 70 odsto opravdanih troškova za mala preduzeća, odnosno do 60 odsto za srednja, u iznosu najviše do eura po jednom aplikantu. Ministarstvo ekonomije privrednicima kojima je subvencija odobrena u kontinuitetu stoji na raspolaganju u cilju tehničke podrške prilikom realizacije svojih aktivnosti. U septembru 14,9 odsto više turista U Crnoj Gori je u septembru u kolektivnom smještaju boravilo 129,71 hiljadu turista, 14,9 odsto više nego u istom periodu prošle godine, pokazuju preliminarni podaci Monstata. Broj ostvarenih noćenja od 557,48 hiljada veći je 5,7 odsto nego u istom mjesecu prošle godine. "Od ukupnog broja noćenja u kolektivnom smještaju, 91,7 odsto ostvarili su strani, a 8,3 odsto noćenja domaći turisti", navodi se u saopštenju Monstata. U strukturi noćenja stranih turista u septembru su najviše noćenja ostvarili turisti iz Rusije 21,9 odsto, Srbije 10,3 odsto, Francuske 7,9 odsto, Poljske 5,9 odsto, Njemačke 5,7 odsto, Velike Britanije 5,1 odsto, Bosne i Hercegovine (BiH) 3,5 odsto i Češke 2,9 odsto. Turisti iz ostalih zemalja ostvarili su 36,8 odsto noćenja. "U strukturi noćenja po vrstama turističkih mjesta najviše noćenja ostvareno je u primorskim mjestima 90 odsto, glavnom gradu 4,9 odsto, planinskim mjestima 2,6 odsto i ostalim turističkim mjestima 2,5 odsto", zaključuje se u saopštenju, Mina business. Stara varoš će biti važan dio turističke ponude Glavnog grada Za prvih devet mjeseci godine Glavni grad je imao trend rasta posjeta za 51,54% u odnosu na prošlu godinu, a ostvareno je 60,93% više noćenja, tako da već sada možemo reći da je na pragu da bude rekordna godina, sa najvećim brojem posjetа i noćenja u Glavnom gradu, kazala je direktorica TO Podgorica Tatjana Popović za Portal Analitika. Podgorica iz godine u godinu uspijeva da privuče sve veći broj turista u ih je bilo 84 hiljade koji su ostvarili više od 155 hiljada noćenja, a godinu kasnije blizu 97,5 hiljada, a više od 177 hiljada noćenja. I oni stalno naseljeni u Glavnog gradu imaju sve više mogućnosti da posjete brojna izletišta i uživaju u manifestacijama - kako onim tradicionalnim, tako i novim - koje organizuje lokalna Turistička organizacija. Popović ističe kako se Podgorica polako uzdiže na listi najatraktivnijih mjesta u Crnoj Gori. No, dodaje, ima još prostora za dalji razvoj grada na turističkoj mapi kako regiona, tako i Evrope. - U turističkom smislu, nijesmo u potpunosti valorizovali Staru varoš, ali se rekonstrukcijom Sat kule to značajno unaprijedilo, tako da ona postaje važan sadržaj u turističkoj ponudi grada. Predstoje i marketinške aktivnosti na tom planu. Takođe, izgradnjom Ljetnje pozornice, na prostoru iznad sastavaka rijeka Morače i Ribnice, bićemo korak bliže još boljem pozicioniranju Glavnog grada na kulturnoj mapi Evrope - precizirala je ona. Prema njenim riječima sticanje statusa A kategorije turističkog mjesta je potvrda da je i Glavni grad destinacija države koja je turistički profilisana. Time je i imidž Podgorice unaprijeđen, a turistička ponuda sadržajnija. Sve to ima multiplikativan efekat i na turiste i na lokalnu zajednicu, zaključuje ona. Otvorena zajednička željeznička stanica Crne Gore i Albanije Delegacije Ministarstava saobraćaja i pomorstva Crne Gore i albanskog Ministarstva infrastrukture i energetike zvanično su otvorili zajedničku željezničku stanicu Tuzi. Delegaciju crnogorskog Ministarstava predvodio je resorni ministar Osman Nurković, a albanskog resora ministar Damian Gjiknuri, prenosi Mina Business. - Na putu ka ispunjavanju evropskih standarda za pregovaračko poglavlje Transportna politika, zajednička željeznička stanica veliki je napredak i prva željeznička stanica ovog tipa u regionu - saopšteno je iz crnogorskog Ministarstva saobraćaja i pomorstva. Podsjeća se da su, cijeneći važnost inicijative za skraćenje vremena putovanja putničkih i teretnih vozova na graničnim prelazima, Vlada Crne Gore i Savjet ministara Albanije 3. avgusta godine potpisale Sporazum o organizovanju graničnog željezničkog saobraćaja. Kako se navodi, što se tiče investicija na toj graničnoj pruzi, Crna Gora je pripremila aplikaciju za izradu glavnog projekta rekonstrukcije, elektrifikacije i modernizacije za cijelu prugu Podgorica-državna granica sa Albanijom, u vrijednosti od dva miliona EUR, u dužini 24,7 kilometara. Nakon Tuzi, delegacije su posjetile gradilište mosta Moračica na priritetnoj dionici autoputa Bar - Boljare. Kako je saopšteno, ministri su održali i bilateralni sastanak u vili Gorica na kojem je bilo riječi o formiranju mješovitih komisija za rješavanje problema sliva rijeke Bojane, plitkog korita i mogućnostima produbljivanja kako bi se napravila plovnom. Ministri su se, kako se navodi, saglasili da su nedovoljno iskorišćeni potencijali Skadarskog jezera, I da i tu treba uložiti zajednički napor da se ekonomski, turistički i na sve druge načine valorizuje. - Što se tiče putne infrastrukture radi se Studija izvodljivosti za brzu saobraćajnicu duž crnogorskog primorja. Urađen je putni pravac Tuzi - Pljoče, Gusinje - Grnčar, Sukobin - Vladimir - Krute i Ostros - Krute. Trenutno se izvode radova na dionici Ulcinj - Krute, a u planu je i rekonstrukcija puta kanjonom rijeke Cijevne do granice sa Albanijom - kaže se u saopštenju. Dogovoreno je i, kako se navodi, da mješovite komisije Crne Gore i Albanije preduzmu aktivnosti na usaglašavanju teksta Sporazuma o prevozu putnika i tereta u drumskom saobraćaju. Novembar Broj 11

60 60 Svečana sjednica u Komori Obilježen Svjetski dan kvaliteta Svjetski dan kvaliteta je u Crnoj Gori obilježen 9. novembra godine u Privrednoj komori, svečanom sjednicom Koordinacionog odbora za kvalitet. Predsjednik Koordinacionog odbora za kvalitet mr Danilo Radoman rekao je da su ovaj praznik prvi put proslavle godine, Američka (ASQC), Japanska (JUSE) i Evropska organizacija za kvalitet (EOQ). U međuvremenu novembar je u SAD prerastao u Mjesec kvaliteta, a u Evropi se od godine slavi "Evropska nedjelja kvaliteta", uvjek je to druga nedjelja novembra. Svaki četvrtak u toj nedjelji obilježava se kao svjetski dan kvaliteta. - Moto Svjetskog dana kvaliteta 2017 je "Svakodnevna promocija liderstva", a Evropske nedjelje kvaliteta za tekuću godinu je "Kvalitet transformiše". Poslenici kvaliteta u Crnoj Gori ove godine zajedno sa Privrednom komorom i njenim Koordinacionim odborom za kvalitet, Svjetski dan kvaliteta obilježavaju 12. put. Moto današnje svečanosti je "Kvalitet-šansa i konkurentna prednost" rekao je Radoman. Podsjetio je da su Komora i Koordinacioni odbor formirali Savjetodavno tijelo za kvalitet sa ciljem da organizacijama i ustanovama pruža informacije kako i na koji način pristupiti tranziciji, implementaciji i sertifikaciji sistema menadžmenta kvalitetom prema MEST EN ISO 9001:2016 i drugih sistema menadžmenta. - Važno je napomenuti da su usluge ovog tijela kompetentne, stručne, nepristrasne i besplatne istakao je Radoman. Zaključio je da je Koordinacioni odbor za kvalitet otvoren za saradnju sa svim privrednim, poslovnim i drugim subjektima, međunarodnim organizacijama i institucijama za kvalitet i njegovo unapređenje. Uslijedile su prezentacije kompanija "Čikom" iz Podgorice i "Kalamper" iz Bara. Žarko Drobnjak iz "Čikoma" istakao je da je ta firma prepoznata po sertifikovanom kadru koji je osposobljen da realizuje komplikovane mrežne i softverske sisteme, te po velikom broju zadovoljnih korisnika u Crnoj Gori. - Stalno ulažemo u edukaciju i sertifikovanje zaposlenih. Partner smo Vladi, domaćim preduzećima, univerzitetima te prestižnim IT kompanijama iz inostranstva. Da bi inopartneri željeli da sarađuju sa vama, potrebno je da poslujete u skladu sa međunarodnim standardima kvaliteta rekao je Drobnjak, naglašavajući da je menadžment "Čikoma" opredijeljen za primjenu pomenutih standarda. Zahvaljujući primjeni standarda, zaključuje on, "Čikom" je povećao povjerenje stranih kompanija, domaćih korisnika usluga, te bezbjednost informacija. Izvršni direktor "Kalampera" Elvir Kalamperović je istakao da je ova kompanija primijenila sisteme menadžmenta kvaliteta da bi Broj 11 Novembar 2017.

61 61 Da bi inopartneri željeli da sarađuju sa vama, potrebno je da poslujete u skladu sa međunarodnim standardima kvaliteta, rečeno je na sjednici. se brže prilagođavala promjenama na tržištu. Riječ je o firmi koja posluje 25 godina u sektorima građevinarstva, ugostiteljstva, trgovine, prometa naftnih derivata, zapošljava 150 radnika i ostvarila je 87 miliona eura prometa. - Želimo da Kalamper bude prepoznat po odgovornosti prema kvalitetu. Pratimo trendove, edukujemo kadrove jer nam je glavni cilj kvalitet rekao je Kalamperović, dodajući da su nosioci i sertifikata Excellent SME. Na temu "Kvalitet i etika" govorio je prof. dr Zdravko Krivokapić, direktor Centra za kvalitet Mašinskog fakutlteta Univerziteta Crne Gore. On je istakao da se kvalitetom ne treba baviti samo na njegov praznik, već 365 dana u godini. Njegova misija, ističe profesor, jeste da etikom vrati kvalitet kvalitetu. - Danas se govori o profesionalnoj, poslovnoj, ekološkoj, informatičkoj, religijskoj etici. Nikad više etike nije bilo nego u današnjem vremenu, a manje etičnosti rekao je Krivokapić. On ocjenjuje da, kroz istoriju, niko nije bolje pisao o etici nego Njegoš. Smatra da odgovorni profesionalci danas imaju vrline znanja, brige za javno dobro, spremnost za timski rad i samokontrolu. Citirao je Flormana koji procjenjuje da je 98% grešaka inženjera izazvano njihovom nestručnošću, dok preostalih 2% uključuje pohlepu, prevaru, nepoštenje i nemar. Na sjednici je promovisana knjiga "Standardizacija i standardi sa osvrtom na infrastrukturu kvaliteta", autora mr Neška Šćekića, o kojoj je govorio njen recezent prof. emeritus dr Milan J. Perović. - Napisati knjigu o standardima i kvalitetu samo po sebi je podvig jer se time pred čitaoce predstavlja svjetska tema o redu i uređenosti rada, procesa i proizvoda, kao i organizacija i života rekao je Perović. Knjigom su obuhvaćeni ciljevi i principi savremene standardizacije, predstavljena uloga međunarodnih i evropskih organizacija iz ove oblasti, kao i Instituta za standardizaciju Crne Gore. Autor je posebno akcentovao značaj upravljačkih standarda ukazujući na njihove osnovne karakteristike, obradio osnovne informacije o infrastrukturi kvaliteta, kao i globalni i novi pristup CE označavanja i nadzora tržišta. On je ocijenio knjigu vrlo korisnom kao literaturu za rad u svim oblastima društvenog života, ali i za obuku i osposobljavanje zaposlenih i svih onih koji se za to pripremaju. Autor Šćekić je zahvalio Privrednoj komori Crne Gore na organizaciji skupa i podršci u razvoju standardizacije i iskazao veliko zadovoljstvo što je njegova knjiga promovisana na Svjetski dan kvaliteta. Novembar Broj 11

62 62 Edukacija u Privrednoj komori Upotreba društvenih mreža u marketingu Seminar "Upotreba društvenih mreža u marketingu malih i srednjih preduzeća" organizovali su 17. novembra godine Privredna komora i Sekretarijat za rad, mlade i socijalno staranje Glavnog grada. Predavač je bio mr Radivoje Drobnjak, konsultant i trener iz oblasti preduzetništva, menadžmenta i marketinga. Učesnike seminara pozdravili su rukovodilac Sektora za obrazovanje Privredne komore Crne Gore dr Mladen Perazić i predstavnik Sekretarijata Vladimir Pavićević. Prema riječima Perazića, Internet je svojim intenzivnim razvojem postao značajan marketinški medij koji će u budućnosti biti nezaobilazni faktor poslovanja preduzeća. Pojavom društvenih mreža došlo je do značajnih promjena u marketingu i u načinu na koji preduzeća komuniciraju s kupcima. Članovi društvenih mreža nijesu više samo studenti i mlađi ljudi u potrazi za zabavom i razmjenom raznoraznih informacija, već su to sve više intelektualci i poslovni ljudi iz cijelog svijeta. - Danas imate jedinstvenu šansu da dobrom strategijom i sadržajem osvojite društvene mreže, povećate svijest o postojanju preduzeća, proizvoda ili usluge kao i vašu prodaju rekao je Perazić. Vladimir Pavićević je istakao da je za razvoj malih i srednjih preduzeća presudan marketing. - Svakoj kompaniji je važno da izađe iz okvira lokalnog tržišta, a u savremenim uslovima razvoja tehnologije, u tome im najbolje mogu pomoći društvene mreže istakao je on. Predavač mr Drobnjak je govorio o marketingu u malim i srednjim preduzećima, društvenim mrežama i njihovom značaju, Facebooku kao dijelu marketing miksa, oglašavanju na Facebooku i Googleu, te ostalim mrežama. Internet revolucija, smatra on, veliki je izazov za poslovanje pogotovo malih i srednjih preduzeća, a uloga marketinga je sve značajnija. Prema njegovim riječima, marketing je na našim prostorima atraktivna oblast ali još ne živi punim kapacitetom kako u Crnoj Gori, tako ni na Balkanu. Marketing se, ističe Drobnjak, doživljava na pogrešan način, a postoje i velike predrasude kada su društvene mreže u pitanju. - U odnosu na tradicionalne alate, digitalni marketing pruža veliku fleksibilnost i prednost za poslovanje MSP, a to je da uz minimalna ulaganja lakše i brže dođu do svojih kupaca. Crnogorska preduzeća su prisutna na društvenim mrežama, ali većina nije na pravilan način spoznala njihov značaj za poslovanje. Nije dovoljno imati nalog na društvenoj mreži, objavljivati nešto s vremena na vrijeme. Neophodno je sprovoditi planske aktivnosti marketinga na društvenim mrežama poručio je Drobnjak. Seminar u Privrednoj komori izazvao je veliko interesovanje, pa je u njegovom radu učešće uzelo više od 80 predstavnika kompanija i institucija. Broj 11 Novembar 2017.

63 63 Seminar Izmjene i dopune Zakona o PDV-u Privredna Komora Crne Gore je, u saradnji sa revizorsko konsultantskom kućom BDO, organizovala seminar "Izmjene i dopune Zakona o porezu na dodatu vrijednost". Podsjetimo, Skupština Crne Gore je 26. jula godine donijela Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o porezu na dodatu vrijednost, koji je stupio na snagu 8. avgusta. Najznačajnije izmjene se odnose na određivanje mjesta prometa usluga i povećanje opšte stope PDV-a. S obzirom na važnost koju porez na dodatu vrijednost ima na poslovanje svih privrednih činilaca, cilj seminara je bio da vrhunski stručnjaci, poreski savjetnici sa dugogodišnjim iskustvom kako u zemljama regiona tako i u Evropskoj uniji, daju pojašnjenja na koji način implementirati nove zakonske odredbe. Predavači su bili Bojan Čepić, rukovodilac odjeljenja za poresko savjetovanje, BDO Srbija i Dragana Simić, menadžerka u tom sektoru. - Na današnjem predavanju naši renomirani predavači će dati svoje viđenje i tumačenje donesenih propisa. Nesumnjivo će ovi propisi donijeti dosta promjena I početnih nedoumica, a ovaj skup će između ostalog I poslužiti da svi razmijenimo iskustva I iznesemo svoje stavove - rekao je rukovodilac Sektora za obrazovanje u Privrednoj komori dr Mladen Perazić, u pozdravnom obraćanju. On je objasnio da je, kako bi se obezbijedio što viši stepen usaglašenosti poreske regulative u Crnoj Gori sa propisima i praksom zemalja članica Evropske unije, Zakon o porezu na dodatu vrijednost Crne Gore izmijenjen i dopunjen novim pravilima. - Neka od najznačajnijih tiču se promjene pravila o utvrđivanju mjesta prometa usluga, koja se koriste kako bi se utvrdilo da li je usluga pružena na teritoriji Crne Gore ili ne, te što strani obveznici moraju da imenuju zastupnika u našoj državi koji će ispuniti sve njihove obaveze prema njenim poreskim organima rekao je Perazić. Privredna komora će, zaključuje, ovim seminarom i aktivnostima koje slijede nastaviti da podržava usvajanje znanja iz oblasti poreske regulative, kako bi se preduzeća što bolje adaptirala na savremene trendove i lakše suočila sa složenošću poreskog sistema. Bojan Čepić je, predstavljajući BDO, kazao da je riječ o privrednom društvu za menadžment konsalting i poresko savjetovanje, koje pruža različite usluge kao što su procjene vrijednosti kapitala i imovine privrednih društava, njihova vlasnička i organizaciona transformacija, kao i druge vezane za unaprijeđenje menadžmenta. - Najznačajnije izmene Zakona o PDV su određivanje mjesta prometa usluga i povećanje opšte stope poreza na dodatu vrijednost sa 19% na 21%, koja će se primjenjivati od 1. januara godine rekao je Čepić. On se posebno osvrnuo na izmjene člana 17 koji se odnosi na mjesto prometa usluga. - Ako se promet usluga vrši poreskom obvezniku, mjestom prometa se smatra ono u kojem primalac usluga ima sjedište ili stalnu poslovnu jedinicu. Ako se se ona pruža licu koje nije poreski obveznk u skladu sa članom 17. zakona o PDV, mjesto prometa je ono u kojem pružalac usluge obavlja delatnost rekao je on. Objasnio je da su razlozi za izmjenu člana 17. Zakona o PDV harmonizacija sa EU, veliki broj prekograničnog pružanja usluga (IT, telekomunikacione i druge usluge), izbjegavanje dvostrukog oporezivanja/neoporezivanja PDV. - Ovaj član je promijenjen da ne bi došlo do dvostrukog oporezivanja, odnosno da se usluge oporezuju u jednoj ili drugoj državi kazao je predstavnik BDO. Govoreći o novoj obavezi imenovanja poreskih zastupnika stranih lica, predstavnici BDO su pojasnili proceduru koja se odnosi na ovu oblast. Naglasili su da se zahtjev za imenovanje poreskog zastupnika podnosi najkasnije u roku od 15 dana prije početka obavljanja djelatnosti stranog lica u Crnoj Gori. Ako strano lice koje vrši isporuku proizvoda, odnosno usluga u Crnoj Gori ne imenuje poreskog zastupnika obveznik plaćanja PDV je primalac tih dobara odnosno usluga. Seminar u Privrednoj komori o izmjenama i dopunama Zakona o porezu na dodatu vrijednost izazvao je veliko interesovanje predstavnika crnogorskih kompanija i institucija, pa je organizovan kao dvodnevni skup sa više od 150 polaznika. Novembar Broj 11

64 64 Deseti kongres preduzetništva žena jadransko-jonskog područja Doprinos preduzetnica održivom rastu u digitalnom dobu U okviru Foruma jadransko-jonskih privrednih komora (AIC Forum), u Raveni, Italija, 16. i 17. novembra godine održan je deseti kongres preduzetništva žena jadransko- -jonskog područja. Organizatori su bili HGK - Županijska komora Splita, te privredne komore Udina i Ravene. Tema ovogodišnjeg kongresa je bila "Doprinos ženskog preduzetništva održivom rastu u digitalnom dobu". Izlaganja su bila usmjerena na inovativne aspekte preduzetništva žena, uticaj tehnologije, industriju 4.0 i srodne mogućnosti, odnosno, programe digitalnih inovacija, mogućnosti finansiranja i podrške institucija u osnaživanju žena, ne zaboravljajući pritom zajedničke teme jadransko-jonskog područja, poput održivog turizma, te poljoprivredno-prehrambenog sektora. Pozdravne riječi učesnicima kongresa uputili su Mirjana Čagalj, predsjednica Foruma jadransko-jonskih komora regiona, Natalino Gigante, predsjednik Privredne komore regije Ravena i Michele De Pascale, gradonačenik grada domaćina. Poslovanje u jadransko-jonskom području karakterišu razlike u primanjima između muškaraca i žena, kao i slaba zastupljenost žena u politici i centrima odlučivanja. Italija je druga zemlja u Evropi po broju preduzetnica, njihovo učešće u ukupnom broju preduzeća je oko 22%, dok taj udio u Hrvatskoj iznosi nešto više od 18%. Potrebe savremenog doba su brzo prilagođavanje i spremnost na inovativna rješenja, a upravo žene zbog svoje fleksibilnosti imaju veliki potencijal. Prihvatanje digitalne kulture pretpostavlja napuštanje rutine, pri čemu oslobađa vrijeme za kreativnost. Broj 11 Novembar 2017.

65 65 Crnu Goru su predstavljale Ljiljana Filipović, potpredsjednica Privredne komore i Slavica Striković, predsjednica Koordinacionog odbora za žensko preduzetništvo u okviru iste asocijacije. U panelu posvećenom iskustvima institucija Jadransko-janskog područja koja promovišu rad ženskog preduzetništva, Ljiljana Filipović je saopštila da je u Crnoj Gori svako deseto preduzeće u ženskom vlasništvu. Primjetno je da položaj preduzetnica prate evidentne razlike u odnosu na muške kolege posebno s aspekta podsticaja i uključivanja u biznis, gdje još dominira tradicionalni pogled na njihovu ulogu i mjesto u društvu, kao i na pristup imovini te vlasništvu nad njom. - Primjetan je rast učešća žena u obrazovnoj strukturi, posebno u oblastima tehnike, tehnologije i građevinarstva, gdje je do sada preovladavala većinom muška populacija. Dostupni podaci pokazuju da je podjednak broj kompjuterski pismenih osoba zabilježen među ženama i muškarcima. Crna Gora je još u informatičkoj tranziciji, 22,7% muškaraca nikada nije koristilo internet, kao ni 31,4% žena - izjavila je Filipović. Predstavljen je rad Odbora za žensko preduzetništvo Privredne komore Crne Gore koji ima za cilj da unaprijedi preduzetničke aktivnosti žena kroz pružanje savjetodavne pomoći, uvođenje finansijskih olakšica, povećanje informisanosti, savjetovanje i mentoring, razvoj regionalne i međunarodne saradnje i umrežavanje. Predstavljeni su projekti koje Komora realizuje, posebno "Inovacija preduzetništva u turizmu kroz proizvodnju gastro suvenira", kojem je cilj transfer znanja sa nauke na privredu i unapređenje ženskog preduzetništva. Maslinari iz Crne Gore učesnici sajma mladog maslinovog ulja u Vodnjanu Vodnjanski Dani mladog maslinovog ulja jedinstvena su manifestacija koju posjeti više od posjetilaca, ljubitelja vrhunskih gastro poslastica. Uz veliki broj izlagača koji prezentiraju svoja mlada maslinova ulja, manifestacija posjetiocima kroz Oil bar i stručna predavanja pruža dodatnu edukaciju o ovoj namirnici. Na ovogodišnjoj manifestaciji održanoj od 17. do 19. novembra, izlagači iz Crne Gore su bili predstavnici Društva Maslinara Bar. Posjetiocima su predstavili barska ekstra djevičanska maslinova ulja koja su uglavnom proizvedena od domaće autohtone sorte žutica. Istarski eksperti su pohvalili barska ulja i istakli da je evidentan značajan napredak u njihovom kvalitetu. - Bez obzira što smo u Istri izložili ulja proizvedena od rano ubranih zelenih plodova maslina, barska su značajno blaža, sa manje izraženim intezitetom gorčine i više pikantnosti u odnosu na istarska. Ova razlika u intezitetu potiče od različitih sorti maslina koje se uzgajaju u Baru i Iistri izjavio je Ćazim Alković, predsjednik Društva maslinara Bar. Na štandovima su se mogla degustirati ulja vrhunskog kvaliteta, veoma visoke cijene, koja su upakovana u luksuzne ambalaže male zapremine. Sajam su posjetile učesnice 10. kongresa preduzetništva žena jadransko-jonskog područja. - Inovacija nije isto što i tehnologija, ljudski kreativni faktor je presudan, a žene se posebno iskazuju u kreativnim djelatnostima. Prihvaćanje digitalne kulture pretpostavlja napuštanje rutine, ali oslobađa vrijeme za kreativnost. To znači napredak i za posao i za porodicu. Žensko preduzetništvo polako ali kontinuirano raste, stoga je potrebno i dalje raditi na uklanjaju svih prepreka koje sprečavaju ostvarivanje punog potencijala žena u poslovnom svijetu - neki su od zaključaka i poruka sa skupa. Događaj je okupio brojne aktere iz jadransko-jonskog područja, stručnjake, predstavnike institucija, kao i stejkholdere koji su posvećeni razvoju ženskog preduzetništva. Forum privrednih komora Jadranskojonskog područja (AIC Forum) Forum privrednih komora jadransko-jonskog područja, kao jedan od najvažnijih promotera projekta Jadransko-jonske regije, predstavlja sistem zajedničkog upravljanja politikama iz oblasti ribarstva i marikulture, poljoprivrede, ženskog preduzetništva, saobraćaja i turizma. Forum ima cilj promociju privrednog razvoja Jadransko-jonske regije, jačanje saradnje između komora, posebno pravne i administrativne kroz usklađivanje procedura, te širenje preduzetničke kulture kroz uključenje svih relevantnih stejkholdera. Osnivači Foruma su Privedna komora Ankone (Italija) i Hrvatska gospodarska komora Županijska komora Split, a članice su Trgovinsko-industrijska komora Albanije, Udruženje komora Italije, Privredna komora Crne Gore, te Gospodarska komora Federacije Bosne i Hercegovine. Novembar Broj 11

66 66 Slobodan-Boban Stanić, izvršni direktor Mašinskog centra "Remid Vis" Kad radite prave stvari, siguran je put ka uspjehu Broj 11 Novembar 2017.

67 67 Zaokružena cjelina ljudskih i proizvodnih kapaciteta u Mašinskom centru može da odgovori najsloženijim zahtjevima tržišta u proizvodnji rezervnih djelova. Crnoj Gori je neophodna pametna reindustristrijalizacija, uklopljena u širu sliku i mogućnosti države. Za reindustrijalizaciju nije potrebna samo deklarativna želja, već veliki zaokret u samom načinu razmišljanja i djelovanje na najvišim nivoima odlučivanja, ocijenio je u intervjuu Glasniku Slobodan-Boban Stanić, izvršni direktor Mašinskog centra "Remid Vis". Glasnik: Molimo Vas da našim čitaocima predstavite razvojni put Mašinskog centra "Remid Vis" i ocijenite današnji položaj kompanije na tržištu. S. Stanić: Proizvodnu filozofiju Mašinskog centra najlakše je objasniti kroz misao grčkog filozofa Heraklita "Panta rhei" "Sve teče, sve se mijenja". U današnje vrijeme, sve je u konstatnom pokretu i promjeni, možda i više nego ikada ranije. Naša misija zapravo je da pomognemo u održavanju pokreta na jednom praktičnom nivou, kroz proizvodnju djelova koji to zaista rade, zupčanika i ostalih mašinskih elemenata. Mašine i uređaji su veoma bitan dio savremenog sveta. Industrijska revolucija obilježava značajnu istorijsku prektretnicu, a kao proizvod nje imamo mašine i opremu koje koristimo i koje su dovele do poboljšanja životnog standarda, daljeg civilizacijskog nivoa i blagodeti koje uživamo. Sve te mašine je neko i konstruisao pa samim tim ih treba i održavati. U vremenu burnih 90-ih godina u Crnoj Gori se pojavila potreba za značajnim i ozbiljnim održavanjem mašina i opreme, pa se i rodila ideja nastanka naše firme. Počeci su uvijek isti, vlastiti know how, kriva učenja i puno želje i optimizma. U početnoj fazi razvoja biznisa uvidjeli smo potrebu domaćih firmi za servisom i održavanjem opreme pa su konsalting u mašinstvu i usluge bile primarne u ostvarivanju prihoda i daljem razvoju preduzeća. Kasnije dolazi do iznajmljivanja proizvodnog prostora, kupovine prvih mašina i zapošljavanja prvih proizvodnih radnika. Shodno zahtjevima tržišta, velikoj želji i energiji osnivača, izgradili smo ozbiljan investicionin projekat i krenuli u realizaciju projekta izgradnje Mašinskog centra koji danas predstavlja pravi primjer kada su u pitanju proizvodnja mašinskih elemenata i servis opreme. Današnje stanje je jedna zaokružena cjelina ljudskih i proizvodnih kapaciteta u Mašinskom centru koja može da odgovori najsloženijim zahtjevima tržišta u proizvodnji rezervnih djelova. Glasnik: Proizvodite djelove za mašinsku industriju. Koliko je to unosan posao s obzirom na stanje domaćeg tržišta u ovoj oblasti? Da li ste orijentisani više na izvoz? S. Stanić: Sve što je čovjek napravio i što se pokreće ima i tendenciju habanja, tako da se i djelovi u mašinskim sklopovima moraju servisirati i obnavljati. Sa opremom s kojom proizvodite to je posebna priča, u biznisu morate biti uvijek u pokretu i vi i vaša oprema, jer stajanje košta. Tu smo i prepoznali šansu da sa našom proizvodnjom rezervnih djelovima zadovoljimo potrebe domaćih preduzeća i da supstitucijom uvoza napravimo multiefekat, kroz profit preduzeća - smanjenje trgovinskog deficita, zapošljavanje domaće radne snage i stvaranje povoljnije proizvodne atmosfere u crnogorskoj privredi. U proizvodnoj djelatnosti, pa i proizvodnji rezervnih djelova sve što radite ima svoju fazu koju ne možete preskočiti. Kad radite stvari na pravi način i za pravog kupca koji to cijeni, siguran vam je put ka uspjehu. Naravno za ovaj vid posla sam napredak i pravljenje prepoznatljivog brenda predstavlja prioritet. Sve ostalo dolazi kasnije. Kao što rekoh trudimo se da pokrijemo rezervnim djelovima uvozno orjentisana domaća preduzeća. Vratimo povjerenje u domaće proizvode i domaći kvalitet. Želja nam je da sve što se na kvalitetan način proizvodi u Crnoj Gori to zaista i plasira na prvo na domaćem pa onda i i na insotranom tržištu. Što se tiče inostranstva ostvarili smo značajne kontakte i nadam se u skoroj budućnosti da ćemo moći da se pohvalimo sa par izvanrednih projekata. Prednosti naše kompanije prema ino kupcima su ozbiljan i sveobuhvatan asortiman proizvoda, visoke tehnološke vrijednosti, izvanredna fleksibilnost i brzi odziv prema njihovim zahtjevima, kvalitet koji je standardizovan i priznat u svijetu, i naravno vrlo transparentne cijene u odnosu na cijene rezervnih djelova brendiranih ino fabrika. Glasnik: Vaš je moto "Perfection in motion", što smo vidjeli na sajtu u izradi Remid Visa. Da li težite perfekciji u proizvodnji, slijedeći najbolju međunarodnu praksu u tom procesu pretočenu u standarde? S. Stanić: Osvrnuo bih se na par aspekata našeg slogana "Perfection in motion". Prvi svakako mehanički i mjerljiv jer proizvodimo djelove sa veoma velikom preciznošću izrade, što se međusobno uklapaju u savršeni harmonizovan sklop koji prenosi perfektan pokret bez cimanja, nešto nalik harmoniji plesa. Preciznost izrađenih elemenata mjeri se u mikronima što je tanje od vlasi kose i da bi idealno radilo u sklopu mora biti i idealno napravljeno, bez izuzetka. Tehnologija izrade rezervnih djelova oslonjena je na njemačku tehnologiju, sa jedne strane, a sa druge na japansku ili ti Toyota Production System koji obuhvata veliku varijabilnost proizvoda, male serije i količinu zaliha, fleksibilnu proizvodnju koja je praćena uz visok nivo kvaliteta. Trudimo se da ne gubimo vrijeme izmišljajući već usavršene procese, već da ih usvajamo kao provjerene od svjetskih proizvodnih lidera, tako da razvoj temeljimo na sistemskom usavršavanju osoblja i kontinuiranom poboljšanju procesa u cilju postizanja vrijednosti i uspjeha uz korišćenje minimalnih resursa. Glasnik: Ocijenite metalsku industriju u Crnoj Gori. Šta je potrebno da bi se situacija promijenila nabolje? S. Stanić: Period tranzicije "samljeo" je nespremna preduzeća što je dovelo do gašenja i stagnacije velikih industrijskih sistema. Trenutno, metaska industrija se ne nalazi u zavidnom stanju, ali Novembar Broj 11

68 68 smatram da i samo sagledavanje problema, jasan stav i nedvosmislena želja da se to promijeni i unaprijedi, predstavlja prvi korak i pozitivnu tačku. Ne postoje univerzalna rjesenja, treba napraviti detaljno snimanje postojećeg stanja sistema metalnog sektora, slijediti pozitivnu svjetsku praksu koju treba uklopiti i prilagoditi našem sistemu, označiti i napraviti projekat sa planom djelovanja i akcionim koracima uz stalnu kontrolu i faznu evaluaciju projekta. Obično najsloženiji problemi imaju najednostavnija rješenja, tako da kad u suštini imate veliki problem, morate se pozabaviti sa mnoštvom manjih, sa jasnom vizijom njegovog rješenja. Pitanja su jasna: Gdje smo sada? Gdje želimo biti? Kako do tamo doći? Obično iste probleme ne možemo rješavati starim načinom razmišljanja, a isto ne smijemo preskakati korake i stremiti ka novoj tehnologiji bez prethodno usvojenjih znanja. Nova tehnologija plus stara organizacija jednako je skupa stara organizacija. "Koncentracija isključivo na tehniku je siguran put za vrlo skup neuspjeh". Kao krovni dokument donesena je strategija razvoja prerađivačke industrije Crne Gore gdje bih kao najbitniju stavku označio ZNANJE i STRUČNOST ljudstva na putu izrade akcionih planova, njihove implementacije i evaluacije. U akcionim planovima i radu sa ljudima potrebno je proširiti svijest o neophodnosti stvarnog učenja i izučavanja - treniraj i razvijaj druge. Uoči i pobudi pravi potencijal u drugima, ciklusom napredovanja samog sebe kroz učenje. Jedan od ciljeva svakako teba biti: napraviti što više inovativno pametnih preduzeća i stvoriti im ugodno okruženje za rad. Za inovativna preduzeća potrebne su inovativne i obrazovane jedinke koje se formiraju sistemom obrazovanja. Ovdje bih pomenuo i pozdravio novi sistem dualnog obrazovanja u Crnoj Gori. Dosadašnje reforme obrazovanja temeljile su se na forsiranju znanja, a nevažne su bile vještine, sposobnosti i umijeća potrebne za konkretne stvari. To je pokrivala i ona narodna "dobar teoretičar, al se slabo snalazi u praksi". Njemačka predstavlja pravi primjer dualnog sistema, što se i odrazilo u povećanju ukupnog GDP i veoma niskoj stopi nezaposlenosti. Simensovi menadžeri su sjajni kada su objavili: "Informacija se ne može jesti, pod informacijama se ne spava, u njih se ne oblači. A i znanje je samo informacija. Kompjuteri i sve izvedenice rezultat su vještine, sposobnosti i umijeća za potrebe stvarnog života." Glasnik: Smatrate li da i kod nas treba potencirati reindustrijalizaciju, što je trend u razvijenim zemljama? S. Stanić: Posljednja finansijska kriza izazvana "voodoo ekonomijom" finansijskih balona, bacila je u zapećak industrijsku proizvodnju. Vraćanje ekonomije u normalne tokove i ubrzan rast pokazao je zaokret svjetske privrede prema industrijskoj proizvodnji. Maksima koja se provlaci je: da biste nešto kupili treba da proizvedete nešto i prodate. Dva problema sa kojima se naša privreda susrijeće su manjak izvoza i nezaposlenost. Dominacija uvoz roba ima svoje uzroke među kojima su činjenica da je mnogo lakše uvoziti nego izvoziti. Za izvoz moraš prolaziti kroz riskantan i složen proces stvaranja proizvoda za koji je potreban i određen nivo znanja. Dok za uvoz su vam samo potrebna sredstva, tj novac. Takođe, značajno je djelovanje jakog uvoznog lobija, gdje je naš sistem pod velikim pritiskom inostranih kompanija koje po svaku cijenu ulaze na naše tržište potpomognuti povoljnim aranžmanima njihovih domicilnih banaka za izvoz u treće zemlje. Sve to dovodi do zaključka da je pametna reindustristrijalizacija svakako neophodna. Kad kažem pametna, onda mislim uklopljena u širu sliku i mogućnosti Crne Gore. Sam pojam reindustrijalizacije ne predstavlja samo deklarativnu želju, već veliki zaokret u samom načinu razmišljanja i djelovanju na najvišim nivoima odlučivanja. Prvi korak je svakako "sređivanje sopstvenog dvorišta", što znači da supstituišemo uvoz sa domaćim proizvodima koje možemo proizvesti sopstvenim snagama ili uz koordinaciju i pomoć transfera znanja kroz zajedničke projekte sa ino partnerima. Sve ovo mora pratiti stvaranje jednog pozitivnog biznis okruženja u kojem će se već postojeće dobre firme dalje osnaživati i takođe omogućiti kreiranje novih "pametnih" preduzeća čiji je rad temeljen na znanju i inovacijama. Reindustrijalizacija predstavlja stvaranje takvih proizvodnih snaga koje će dati jedan krajnji, kvalitetan proizvod, tržišno verifikovan i svakako napraviti pozitivnu razliku u domaćim bilansima. Sve to povlači otvaranje novih radnih mjesta u realnom sektoru. Nova radna mjesta u bankama, javnoj upravi, uvoznim preduzećima ne mogu obezbijediti pozitivnu razliku kao ona u industriji i proizvodnji. Glasnik: "Remid Vis" je nosilac sertifikata Excellent SME. Koliko on doprinosi prepoznatosti Vaše kompanije u zemlji i inostranstvu, te povezanosti sa drugim firmama koje karakteriše izvrsnost? S. Stanić: Da, jeste, nosioci smo EXCEL- LENT SME sertifikata i to nas svrstava u grupu, kako bih ja to nazvao, zelenih preduzeća koja svojim radom doprinose zdravijoj poslovnoj atmosferi, bržem protoku Broj 11 Novembar 2017.

69 69 informacija i mogućnosti da u sadejstvu sa ostalim članovima naprave razliku i pokažu kako je moguće funkcionisati u sistemu povjerenja. Stabilno i sigurno okruženje predstavlja zamajac koji umnogome pomaže ili odmaže, u zavisnosti na koju stranu se okreće, u kojem će se stvarati nove vrijednosti, ideje i zdrava preduzeća. Takodje bih napomenuo da smo i nosilac IMS setifikata koji uključuju tri standarda: 9001 uspostavljen standard upravljanja kvalitetom uspostavljen sistem upravljanja zaštitom životne sredine uspostavljen sistem upravljanja zaštite zdravlja i zaštite na radu Glasnik: Kakvi su planovi "Remid Vis"-a za naredni period? S. Stanić: Planovi Remid Vis-a su svakako završetak dva značajna projekata koji se odnose na instaliranje nove opreme i povećanje asortimana preduzeća, a takođe i na projekat razvoja organizacione strukture. Kod projekta povećanja asortimana, trenutno smo u fazi instaliranja opreme i puštanja u rad probnih primjeraka, a kad pričamo o razvoju organizacione strukture, onda tu mislim na implementaciju Lean Managementa i Lean thinking filozofije, koja počiva na načelima poštovanja ljudi i praksu kontinuiranog poboljšanja. Ovo će nas podstaknuti na neprestano učenje, da bi se stvari poboljšale u svakom segmentu poslovanja i na svakom mjestu. Za naredni period u planu su nam i neka ozbiljnija tehnološka unapređenja proizvodnje, ali o tome možemo pričati za koju godinu. Glasnik: Ocijenite saradnju sa Privrednom komorom. U kojoj mjeri Odbor udruženja metalurgije i metalske industrije, čiji ste član, doprinosi unapređenju uslova u kojim posluje Vaša i ostale kompanije iz sektora? S. Stanić: Kao što sam naveo, strategija poboljšanja i unapređena privrednog ambijenta traži ozbiljne instiucije i ljude, kako za donošenje odluka i sprovođenje, tako i za koordinaciju aktivnosti među zainteresovanim stranama. U svemu ovome vidim veliku ulogu Privredne komore kao medijatora i inicijatora aktivnosti koje daju konkretne rezultate u privredi. Odbor udruženja metalske industrije predstavlja jednu dobru supstancu, jer je sklop značajnih privrednika iz ovog sektora. Trenutno smo u fazi sagledavanja daljeg pravca djelovanja za konkretne korake koje ćemo stvarno moći brojkom iskazati. Zalažemo se bolje uvezivanje zaiteresovanih strana, a to su privrednici iz sektora, državne institucije, naučne ustanove i ino partneri. Mislim da je komunikacija i ratzmjena bitnih informacija između ovih strana ključna pretpostavka za dalji progres, u kome će se napraviti harmonizovan i usaglašen ambijent sa onim šta žele državne institucije i privatni preduzetnici. Progres i napredak je svakako zajednička tema i želja. Tako da smo tu da potražimo zajednički put. Novembar Broj 11

70 70 Slobodan-Boban Stanic, CEO of the Mechanical Engineering Centre "Remid Vis" Doing the right things guarantees the success Montenegro needs smart reindustrialization, integrated into the broader picture and the country s potentials. It is not just necessary to wish for the reindustrialization, but the high-level decision-makers need to change their philosophy and manner of acting, says in an interview for Glasnik Slobodan- Boban Stanic, the executive director of the Mechanical Engineering Centre "Remid Vis". Glasnik: Please present the development path of the Mechanical Engineering Centre "Remid Vis" to our readers. What is your opinion of the company s market position? S. Stanic: The notion of the Greek philosopher Heraclitus "Panta rhei"- "Everything flows and nothing stands still" illustrates best the manufacturing philosophy of the Mechanical Engineering Centre. Nowadays, everything is constantly moving and changing, perhaps more than ever. Our mission is actually to assist in keeping pace on one practical level through the production of parts, gears and other mechanical elements. Machinery and equipment are the important part of the modern world. The Industrial Revolution marks a significant historical milestone, which results in machines and equipment we use and has led to improvements in living standards, a further level of civilization and the benefits we enjoy. Somebody constructed all these machines and therefore they need to be maintained. During turbulent 90s in Montenegro machines and equipment needed to be significantly and seriously maintained, so we come up with the idea to establish a company. The beginnings are always the same, own know-how, learning curve and a lot of desire and optimism. In the initial stage of business development, we realized the need of local companies for servicing and maintenance of equipment, so consulting and engineering services were of primary importance in generating revenue and achieving further development of the company. Later on production space was rented, the first machines were bought and the first workers in the production were employed. In line with the market demands, great desire and energy of the founder, we have developed a serious investment project and started implementing the project of building the Mechanical Engineering Centre, which today represents a role model when it comes to the manufacturing of machine elements and service equipment. Today, the human and productive capacities in Mechanical Engineering Centre can respond to the most complex market demands in the manufacturing of spare parts. Glasnik: You produce parts for the mechanical industry. How lucrative is this business having in mind the situation on the domestic market in this field? Is the company more oriented to export? S. Stanic: Everything a man has made and that moves tends to wear off, so the parts in mechanical constructions must be serviced and renewed. The equipment used in the production process represents a different story, business requires constant innovations in oneself and equipment, because stagnation is expensive. Therefore, we recognize the opportunity for meeting the needs of local companies by producing spare parts and making multiple effects by substituting import such as bringing profit to the company, reducing the trade deficit, employment of local labour force and the creation of more favourable manufacturing environment in the Montenegrin economy. In the manufacturing industry, including the production of spare parts everything one does has a stage which cannot be skipped. Doing things the right way and for the right buyer, who appreciates it, guarantees the path to success. Of course, the progress and creating a recognizable brand represent a priority in this business. Everything else comes later. As I said, we are trying to cover import-oriented domestic companies with the spare parts and return confidence in local products and homemade quality. Our desire is to sell high-quality products made in Montenegro first on the domestic and then on the international market. Regarding the international market, we made significant contacts, and hopefully in the near future we will be able to speak highly of some extraordinary projects. The advantages of our company to foreign buyers are a serious and comprehensive range of products, high technological value, excellent flexibility and a quick response to their demands, a quality which is standardized and recognized worldwide, and of course very transparent prices compared to the prices of the spare parts produced by the branded foreign factories. Glasnik: The slogan of your company is "Perfection in motion", as we saw on the website under construction of "Remid Vis". Do you Broj 11 Novembar 2017.

71 71 Novembar Broj 11

72 72 Human and manufacturing capacities as a whole in the Mechanical Engineering Centre can respond to the most complex market demands in the production of spare parts. aim for perfection in the production, following the best international practices in the process transformed into a standard? S. Stanic: I will refer on a couple of aspects of our slogan "Perfection in motion". The first one is the mechanical and measurable aspect, since we manufacture very precisely made parts, which are fit together in perfect harmonized framework, which makes perfect movement without flinching, something like dance harmony. Precision of constructed elements is measured in microns, which is thinner than a human hair and in order to work properly it has to be perfectly made, without exception. Technology of spare parts manufacturing is dependent on German technology, on the one hand, and on the other on the Japanese or the so-called Toyota Production System, which includes a large variety of products, small series and the amount of stock, flexible production, which is followed by a high level of quality. We are trying not to waste time inventing more sophisticated processes, but adopting those tested by leaders of the world production, so our development is based on system staff training and continuous improvement of processes in order to achieve values and success using minimal resources. Glasnik: What is your opinion of the metal industry in Montenegro? What needs to be done in order to improve the situation? S. Stanic: The transition period has "melted" the unprepared companies which led to the closure and stagnation of the large industrial systems. Currently, the metal industry is not in an enviable situation, but I believe that the very understanding of the problem, a clear attitude and unambiguous desire to change and improve its position represent a first step and a positive point. There is no universal solution, it is necessary to make a detailed analysis of the current situation in the metal sector, follow positive global practice which needs to be fitted into and adjusted to our system, develop a project with an action plan and steps with continuous control and evaluation phase of the project. Often the most complex problems have the simplest solutions, so when in fact you have a big problem, you have to deal with many smaller ones, having a clear vision to find the solution. The questions are clear: What is our current position? Where do we want to be? How can we reach the desired position? Usually the same problems cannot be solved with the old way of thinking, as we cannot skip steps and strive for new technology without prior knowledge. New technology plus the old organization equals expensive old organization. "Concentrating solely on technique is a safe way for a very expensive failure". As an umbrella document, the Strategy for the Development of the Manufacturing Industry of Montenegro was adopted, where as the most essential items I would emphasize KNOWLEDGE and EXPERTISE of the people towards drafting action plans, their implementation and evaluation. Regarding the action plans and working with people it is necessary to raise the awareness of the necessity of real learning and studying - train and develop others. One should notice and rise the real potential in others, with one s own progress through learning. One of the goals certainly entails making as many innovative smart enterprises and creating a favourable environment for their operation. Innovative companies need innovative and trained individuals through the education system. Here I would mention and welcome the new dual education system in Montenegro. The education reforms so far have been based on forcing the knowledge, while specific and necessary skills, abilities and capabilities have been irrelevant, which is best illustrated with the old saying "good theoretician, but bad practitioner". Germany represents a good model of a dual system, which has also reflected in the increase in the overall GDP and low unemployment rate. Siemens' manager has said: "One cannot eat, sleep under and dress in information. And knowledge is just information. Computers and all derivatives are the result of skills, abilities and capabi- Broj 11 Novembar 2017.

73 73 lities to meet the needs of real life". Glasnik: Do you think that the re-industrialization should be stimulated in our country, since it is the trend in the developed countries? S. Stanic: The last financial crisis caused by the "voodoo economics" of financial bubbles pushed the industrial production into the background. Restoring the economy to normal trends and accelerated growth showed a turnaround in the world economy towards the industrial production. According to a maxim, in order to buy something it needs to be produced and sold. Two problems our economy deals with are the lack of export and unemployment. The dominance of import has its reasons including the fact that it is much easier to import than export. In order to export one has to go through a risky and complex process of creating a product which requires a certain level of knowledge as well. On the other hand the import only requires funds, i.e. money. Also, strong import lobby is very important, where our system is under great pressure of foreign companies which at all costs enter our market supported by the favourable arrangements of their domicile banks for export to third countries. All the aforementioned leads to the conclusion that smart reindustrialization is certainly necessary. When I say smart, I mean reindustrialization fitted into the broader picture and the opportunities of Montenegro. It is not just necessary to wish for reindu- strialization, but the high-level decision- -makers need to change their philosophy and manner of acting. The first step is certainly "creating favourable environment in one s own country" which implies substituting import with domestic products, which we can produce by ourselves, or in cooperation with the foreign partners through knowledge transfer and joint projects. All this must be accompanied by the creation of a positive business environment in which the already existing good companies continue to strengthen, and also allow the creation of new "smart" companies whose activities are based on knowledge and innovation. Reindustrialization represents the creation of such production forces which would give a final, high quality product, verified on the market and also make a positive difference in the national balances, which entails the creation of new jobs in the real sector. New jobs in banks, public administration, import companies cannot make a positive difference as those in the industry and manufacturing. Glasnik: "REMID Vis" is the holder of the Excellent SME certificate. To what extent has it contributed to recognisability of your company in the country and abroad, as well as connections with other companies which are characterized by the excellence? S. Stanic: That is correct. The company is the holder of the EXCELLENT SME certificate and this puts us in the group of, as I call it, the green companies whose operations contribute to a more sound business environment, the faster flow of information and opportunity to, in cooperation with other members, make a difference and show that it is possible to operate in a system of trust. Stable and secure environment represents a driving force which, depending on the path it follows, greatly helps or hinders, will create new values, ideas and healthy companies. I would also mention that the company is the holder of the IMS certificate which includes three standards: quality management standard, environmental management system, occupational health and safety management system Glasnik: Can you present plans of "Remid Vis" for the future? S. Stanic: Plans of Remida Vis are certainly the completion of two major projects related to the installation of new equipment and increasing the range of products, as well as to the project of the development of organizational structure. Regarding the project of increasing product range, we are currently installing equipment and commissioning test samples, and when we talk about the development of the organizational structure, then I have in mind the implementation of Lean Management and Lean thinking philosophy, based on the principles of respecting people and continuous improvement practices. This will encourage us to keep learning, in order to make things better in each business segment and in every place. For the next period we also plan some serious technological improvement of the production, but we can talk about this in a few years. Glasnik: What is your opinion of the cooperation with the Chamber of Economy of Montenegro? To what extent has Metallurgy Association Board, which you are member of, contributed to improvement of business conditions for the companies of this sector? S. Stanic: As I said, the strategy of improving the business environment requires serious institutions and people for making and implementation decision, as well as coordinating activities among stakeholders. In all this the Chamber of Economy has a huge role as a mediator and initiator of activities which give tangible results in the economy. The Metallurgy Association Board is a good substance, because it consists of important businessmen from this sector. We are currently analyzing the concrete steps. We are committed to establish better links between the stakeholders i.e. the businessmen of the sector, government institutions, scientific institutions and foreign partners. I think communication and exchange of relevant information between these parties represent a key precondition for further progress, which will create a harmonized and compliant environment in line with the needs of the public authorities and private entrepreneurs. Progress is certainly a common topic and desire. So we are here to seek common path. Novembar Broj 11

74 74 Dr Milutin Đuranović, predsjednik Odbora udruženja poljoprivrede i prehrambene industrije Privredne komore Đede, navijaš li za mene kada igram fudbal? Da li, kada nacionalna fudbalska reprezentacija igra kvalifikacionu utakmicu, navijate za protivničku, ili bodrite sopstvenu reprezentaciju? Da li ćete u susretu pionirskih fudbalskih ekipa, u kojoj igra vaš sin, odnosno unuk, navijati za protivničku ekipu, ili za tim vašeg sina? Za koga će navijati đed? Logično je i normalno da će roditelji sa puno ushićenja, a đed još gromoglasnije, navijati za ekipu svog potomka!!! Navijanje za nacionalnu fudbalsku reprezentaciju, kao i navijanje za ekipu svog potomka zasnovano je na emotivnoj osnovi. Za koga će roditelji i đed navijati na tržišnoj utakmici koja se odvija na policama marketa, za domaće ili uvozne proizvode? Prirodno i normalno bi bilo navijati (kupovati) za domaće proizvode. Logično je da kupujući domaće proizvode navijate za svoje potomke. Davanje prednosti kupovini domaćih proizvoda zasnovano je kako na racionalnoj, tako i na emotivnoj osnovi. U jednoj mnogo razvijenoj državi od naše, u godinama uoči ulaska u EU, krajem prethodnog i početkom ovog vijeka na bilbordima sa mogao pročitati slogan "Penzioneri kupujte domaće da biste primili penzije". Ovaj nedvosmisleni slogan je vrlo direktno informisao populaciju penzionera da kada kupuju domaće proizvode veći dio novca ide u nacionalni budžet iz kojeg se isplaćuju penzije. U suprotnom će budžet biti manji i redovnost penzija i njihov iznos biće neizvjesni. Kupujući domaće proizvode, veći dio novca ostaje u Crnoj Gori. Kupujući uvozne proizvode veći dio novca odlazi iz Crne Gore. Kupujući domaće čuvamo radna mjesta i omogućavamo otvaranje novih. Kupujući naše, podstičemo razvoj primarne proizvodnje, podstičemo opstanak mladih ljudi na selo; smanjujemo spoljnotrgovinski deficit; obezbjedjuje se pouzdanije punjenje budžeta, pouzdanije finansijske osnove za razvoj kvalitetnijeg zdravstvenog i obrazovnog sistema; obezbjedjuju se stabilniji i veći izvori za redovnost isplate penzija, socijalnih davanja. Sve u svemu kupujuću domaće proizvode utičemo na povećanje životnog standarda stanovništva. Kupujući domaće, pomažemo sebi, ulažemo u sopstvene potomke. Kupujući uvozno, pomažemo drugima, ulažemo u privredu zemalja iz kojih uvozimo robu. U vremenu kada se sve, pa tako i domaći proizvod stavlja u kontekst opšte globalizacije, a na uštrb vlastitih interesa, nažalost, Broj 11 Novembar 2017.

75 75 dolazimo i do paradoksa da je nužno podizati svijest građana o potrebi kupovanja domaćih proizvoda. Bez obzira što kupovina domaćeg proizvoda po svojoj prirodi treba da znači bolji, napredniji privredni razvoj, povećanje zaposlenosti građana, to izgleda ostaje problem sasvim zanemaren, kako od aktuelnih vlasti tako i od samih potrošača. Paradoksalno je kada u trgovinskim marketima, potrošač prolazi pored domaćih proizvoda, i pogledom traži uvozne proizvode. Kao što na pionirskoj fudbalskoj utakmici pogledom tražite i pratite sina ili unuka, zanemarujući sve ostale, prirodno bi bilo da na policama marketa radite isto - tražite i kupujete proizvode vašeg rodnog kraja, jer kupujući domaće proizvode ulažete u vaše potomke, u sopstvenu i budućnost najmilijih. Kao što na fudbalskoj utakmici pogledom tražite, pratite i svim srcem navijate za sina ili unuka, zanemarujući sve ostale, prirodno bi bilo da na policama marketa radite isto - tražite i kupujete proizvode vašeg rodnog kraja, jer kupujući njih ulažete u vaše potomke, u sopstvenu i budućnost najmilijih. Novembar Broj 11

76 76 Evropska investiciona banka duplira ulaganja na Balkanu Evropska investiciona banka (EIB) planira da u naredne tri godine duplira ulaganja u zemljama Zapadnog Balkana, sa 1,5 milijardi eura na tri milijarde eura, izjavila je šefica kancelarije EIB za ovaj region Dubravka Negre. - Planiramo i bespovratna ulaganja u pripremu projekata, što je kritična tačka za realizaciju projekta, i za te namjene imamo oko 30 miliona eura - rekla je Negre na regionalnom forumu "Beogradski investicioni dani". Regionalni menadžer za centralnu i istočnu Evropu Međunarodne finansijske korporacje (IFC) Tomas Lubek kazao je nove investicije doprinose razvoju regiona i dostizanju visokih standarda. SDI u Srbiji dvije milijarde eura Direktne strane investicije u Srbiji do kraja godine dostići će dvije milijarde eura, izjavila je guverner Narodne banke Srbije Jorgovanka Tabaković. Tabaković je navela da su direktne strane investicije uticale na jačanje vrijednosti dinara, koji je od početka godine ojačao za 3,9 posto i iznosi 118,66 dinara za euro, što je rekordni nivo u posljednje tri godine. - Razlog za to je kao i u svakoj ponudi robe. Povećana ponuda u odnosu na tražnju dovela je do toga da dinar ima tako visoku vrijednost - rekla je Tabaković za televiziju Pink. Ona je ocijenila da će korist od jakog i stabilnog dinara imati i građani i privreda. Hrvatska struja za dva grada u Srbiji Hrvatska elektroprivreda saopštila je da u Srbiji već snabdjeva strujom jedno preduzeće a uskoro će isporuka električne energije krenuti i put dva srpska grada. Kako se navodi u saopštenju, HEP Energija u Srbiji strujom snabdjeva kompaniju Cimos, a u završnoj je fazi i priprema isporuke električne energije za gradove Kraljevo i Valjevo. U Sloveniji HEP Grupa preko kćerke firme HEP Energija drži 12,5 odsto tržišta, dok u Srbiji i Bosni i Hercegovini kompanija razvija infrastrukturu koja će njihovim budućim kupcima omogućiti jednostavniju promjenu snabdjevača u trenutku isteka zaštite domaće proizvodnje u tim zemljama, navodi se u saopštenju, koje je prenio bosanski Biznis. Albanija i Srbija proizvode najviše nafte na Balkanu Albanija je najveći proizvođač sirove nafte na Zapadnom Balkanu sa barela dnevno, dok je Srbija na drugom mjestu sa barela proizvedene na dnevnom nivou, navodi se u izvještaju atinskog Instituta za energetiku Jugoistočne Evrope. Navodi se da je dnevna potrošnja nafte u Albaniji barela, dok se u Srbiji potroši barela svakog dana. Hrvatska ima identičnu potrošnju na dnevnom nivou kao Srbija, ali je prema podacima ovog instituta proizvodnja sirove nafte u Hrvatskoj manja i iznosi barela dnevno, prenosi Tanjug. Na širem području Jugoistočne Evrope sirovu naftu u manjoj količini proizvode Bugarska sa barela dnevno i Grčka sa barela na dnevnom nivou, dok u regionu ubjedljivo dominira Rumunija sa barela sirove nafte dnevno, a iza nje je Turska sa barela. Aelius želi da privatizuje Galeniku Beogradska Galenika, jedna od nekad vodećih farmaceutskih kompanija u bivšoj Jugoslaviji, na korak je do prodaje luksemburškoj kompaniji Aelius, koja je na javnom tenderu ponudila 16 miliona eura. Aelius iz Luksemburga, kao povezana pravna osoba s brazilskom farmaceutskom Region vijesti kompanijom AMS, ponudila je pomenuti iznos za 93,7 posto ukupnog kapitala fabrike lijekova Galenika, prenosi Biznis.ba. Luksemburška firma prihvatila je i obavezu da plati 25 miliona eura dugova bankama te dodatnih 200 eura po godini radnog staža zaposlenima koji su prihvatili socijalni program. Obaveza kupca je da sljedeće dvije godine uloži najmanje 5,525 miliona eura u Galeniku te da broj zaposlenih ne spušta ispod 900. Galenika trenutno ima oko zaposlenih, a procjene potencijalnih investitora bile su kako bi ih optimalno trebalo biti maksimalno 900. Očekuje se da će privatizacija Galenike biti okončana do kraja godine. Tommy dokapitalizuje Franck Poznati proizvođač kafe i čajeva Franck i splitski lanac supermarketa Tommy postigli su dogovor o strateškom ulaganju. Kako piše Jutarnji list, Franck se na dokapitalizaciju odlučio zbog problema u kojima se našao zbog krize u Agrokoru, te je njegov izbor Tommyja kao strateškog partnera dio finansijskog i operativnog restrukturiranja firme. Sagovornici lista ističu da Franck i Tommy sarađuju 25 godina i da je "ulazak Tommyja u vlasničku strukturu Francka logičan korak". - Ovo strateško partnerstvo vidimo kao daljnji iskorak i priliku za razvoj zajedničkih projekata, što je u skladu s našim dosadašnjim ulaganjima u prehrambenu industriju. Vjerujem kako ćemo u saradnji s Franckom uspjeti da realizujemo veliki potencijal te tako doprinijeti daljnjem razvoju hrvatske prehrambene industrije i Broj 11 Novembar 2017.

77 77 obogaćivanju ponude za naše kupce - poručio je Tomislav Mamić, predsjednik Nadzornog odbora Tommyja. - U prvih devet mjeseci bilježimo odlične prodajne rezultate i rast u svim našim kategorijama i ključnim tržištima, a uz strateškog partnera Tommy ostajemo usmjereni na unapređenje naše operativne efikasnosti i uspješno prevladavanje izazova s kojima smo se suočili, kao i daljnji rast u regiji i iskorak na nova tržišta - istakao je Ivan Artuković, član Uprave Francka. Glavnina problema s kojima se suočio Franck proizlaze iz krize u Agrokoru. Vidi se to i po podatku da Franck ima prijavljena potraživanja prema Agrokoru u iznosu od 273,6 miliona kuna, kao i da je rezervisao, kako stoji u saopštenju, "dodatna sredstva za potencijalne buduća regresna potraživanja koja bi Franck mogao imati prema članicama koncerna Agrokor". Ekonomska unija za brži rast Regiona Ili će CEFTA iskoračiti u pravcu zajedničkog ekonomskog prostora, što je u Trstu potpisano, ili će ostati samo Sporazum o slobodnoj trgovini u kojem svako svakoga može da blokira, izjavio je Rasim Ljajić, ministar trgovine, turizma i telekomunikacija Srbije, na početku beogradske CEFTA nedelje Otvarajući trodnevni skup resornih ministara potpisnica Centralnoevropskog ugovora o slobodnoj trgovini (CEFTA), kojim Srbija završava ovogodišnje predsedavanje, ministar je rekao da je sporazum dostigao svoj maksimum i da se mora menjati kako bi se ubrzao ekonomski napredak regiona, prenosi Politika. Ljajić je naglasio da se kasni sa ratifikacijom "Protokola pet", kako bi se pojednostavile procedure na granicama i da nema saglasnosti o potpisivanju "Protokola šest", čime bi sve zemlje priznavale razna dokumenta, od sertifikata, radnih knjižica, do fitosanitarnih dokumenata. Od Valjeva do Resnika 100 na sat Vozovi modernizovanom dionicom od Resnika do Valjeva pruge Beograd-Bar ponovo, od 13. novembra godine, mogu da idu brzinom od 100 km na sat. Kako je istakla resorna srpska ministarka Zorana Mihajlović, riječ je o rekonstrukciji prvih 77 kilometara ove pruge na teritoriji Srbije, što je, naglašava, samo početak. - Srbija bi za tri godine trebalo da ima najmanje 520 km pruga na kojima će vozovi moći da idu prosečnom brzinom od 120 do 150 km na sat - izjavila je Mihajlović, koja je prisustvovala obilježavanju završetka modernizacije pomenute dionice. Kako prenosi Danas, ona je podsjetila da su na ovoj deonici vozovi ranije išli i brzinom manjom od 30 km na sat na pojedinim djelovima. - U narednom periodu radićemo na modernizaciji cijele barske pruge, jer ne želimo da se na to čeka još četiri decenije. Radićemo kako na železničkom Koridoru 10, tako i na rekonstrukciji pruga koje nisu dio Koridora - rekla je Mihajlović. Prema njenim rečima, za dvije godine bi trebalo da bude modernizovana pruga Beograd - Budimpešta, kojom će vozovi moći da idu brzinom od 200 km na sat. Radovi na dionici Resnik-Valjevo koštali su 79,9 miliona dolara, a finansirani su iz ruskog kredita čija je ukupna vrijednost 800 miliona dolara. "Merkator" postaje ruski? Okružni sud u Ljubljani potvrdio je žalbu "Sberbanke" i odbacio valjanost "Lex Agrokora" za Sloveniju. Na taj način, ruska banka će moći da zatraži "Merkator" u zamenu za dug "Agrokora". "Lex Agrokor", po kom su hrvatske vlasti preuzele upravljanje velikim dugovima koncerna "Agrokor", prema mišljenju Okružnog suda u Ljubljani, ne poštuje načelo jednakog tretmana povjerilaca, piše portal Seebiz. Način sprovođenja restrukturire "Agrokora", koji je izabrala Hrvatska takozvana materijalna konsolidacija izjednačava povjerioce, koji su u različitim položajima. Po "Lex Agrokoru", povjerioci, koji imaju potraživanja prema bolje stojećim dijelovima "Agrokorovog" konglomerata, bili bi plaćeni slabije nego inače, a oni koji imaju potraživanja od loših firmi u okviru koncerna biće plaćeni bolje nego što bi bili inače. Ovo je u suprotnosti sa slovenačkim stečajnim zakonom, i zato što "Agrokor" ima povjerioce i imovinu u Sloveniji, Okružni sud u Ljubljani nije prepoznao valjanost "Lex Agrokora" za Sloveniju. Sud je prihvatio odluku na osnovu žalbe ruske "Sberbanke". Ona je "Agrokorov" povjerilac i traži da dobije dionice "Merkatora", koji je među onim dijelovima "Agrokora", koji rade bolje. Ukoliko bi u Sloveniji važio "Lex Agrokor", vanredni upravnik hrvatskog kocerna Ante Ramljak bi mogao da proda "Merkator" i da prihod podijeli svim kreditorima, kaže za "Dnevnik" profesor na ljubljanskom Pravnom fakultetu Miha Juhart. Sada je najvjerovatnije da će "Sberbanka" pokušati da stekne veći dio "Merkatora" na sudu. Ranije je "Sberbanka" preuzela 18,53 odsto akcija u vlasništvu "Agrokorove" holandske kompanije "Agrokor B. V." Žalbu protiv "Lex Agrokora" u Sloveniji uložila je slovenačka vlada, ali je sud zbog nedostatka pravnog interesa odbio. Vlada je tvrdila da bi "Lex Agrokor" imao negativan uticaj na suverenitet, sigurnost ili javni interes Slovenije. "U svakom slučaju, cilj koji smo postavili smo postigli", izjavio je za agenciju STA ministar privrede Slovenije Zdravko Počivalšek. "Odluka suda, po mom mišljenju, omogućava stabilizaciju "Merkatora" na brži i efikasniji način", dodao je on. Rekao je da o budućim potezima "Sberbanke" ne može govoriti, ali je priznao da će sada povjerioci "Agrokora" moći da zahtijevaju plaćanja iz "Agrokorovog" udjela u "Merkatoru". Novembar Broj 11

78 78 Poslovni forum Crna Gora - Slovenija Značajan potencijal za razvoj privredne saradnje Strateška partnerstva moguća u turizmu, drvopreradi, poljoprivredi, energetici i razvoju malih i srednjih preduzeća, te primjeni koncesionih modela koje je Slovenija već realizovala, ocijenjeno je na skupu. Broj 11 Novembar 2017.

79 79 Poslovni forum Crne Gore i Slovenije, u organizaciji privrednih komora dvije zemlje, održan je 7. novembra godine u Podgorici. Skup je upriličen u okviru zvanične posjete ministra za razvoj i tehnologiju Republike Slovenije Zdravka Počivalšeka Crnoj Gori. Učestvovali su predstavnici kompanija iz oblasti energetike, građevinarstva, turizma, upravljanja otpadom, prehrambene industrije i drugih. Potpredsjednik Privredne komore Ivan Saveljić kazao je da su još od sticanja nezavisnosti, slovenačka preduzeća prepoznala interes da poslovne aktivnosti šire na crnogorskom trižištu. Pored kapitala, ove kompanije su crnogorskoj poslovnoj zajednici donijele tehologiju, pozitivnu praksu, know-how i, što je možda najvažnije, evropske poslovne običaje. - Neke od najproduktivnijih i najbolje ocijenjenih investicija u Crnoj Gori potekle su baš sa slovenačkog trižišta rekao je Saveljić. Govoreći o pokazateljima ekonomske saradnje sa Slovenijom, potpredsjednik je rekao da su ove dvije države tokom devet mjeseci godine razmijenile robu u iznosu od 53,8 miliona eura, što predstavlja rast od 14,6%. Izvoz iznosi 13,5 miliona eura što je rast od 27% u odnosu na isti period godine, dok uvoz od 40,3 miliona eura bilježi povećanje od 10,9% u odnosu na uporedni period. Prošle godine, Crnu Goru je posjetilo 18,418 turista iz Slovenije i ostvarili 75,953 noćenja. U periodu januar-septembar godine, u Crnoj Gori je boravilo ukupno 14,384 turista iz Slovenije koji su ostvarili 49,518 noćenja. Tokom strane direktne investiije iz Slovenije su iznosile 20,3 miliona eura. U periodu januar-septembar godine investicije iz Slovenije su tri miliona eura. Ukupan priliv investicija od do septembra godine bio je 330,4 miliona eura. - Kao što se može zaključiti iz navedenih podataka ekonomska bilateralna saradnja između dvije zemlje ima odlične osnove, kao i značajan potencijal za razvoj prvenstveno u oblastima poljoprivrede i prehrane, infrastrukture, energetike, zaštite životne sredine i turizma. Posebno cijenimo slovenačka iskustva iz oblasti pripreme, sprovođenja i implementacije projekata finansiranih kroz strukurne fondove Evropske unije rekao je potpredsjednik Komore. Prema njegovim riječima, sastav slovenačke privredne delegacije svjedoči da prepoznaju potencijale za razvoj crnogorske ekonomije ali i slabosti u određenim segmentima, gdje očekujemo pomoć i saradnju sa kompanijama iz ove zemlje, posebno kada je u pitanju implementacija zelene ekonomije i održivog razvoja. Izrazio je očekivanje da će učesnici poslovnog foruma, uz obostrani interes, ostvariti poslovne kontake i dogovoriti realizaciju novih projekata saradnje. Zahvalio je Gospodarskoj zbornici i Ambasadi Republike Slovenije u Podgorici što uz pomoć crnogorske Ambasade u Ljubljani predano rade na približavanju naših privrednika kroz, pored ostalog, organizaciju i ovakvih skupova. Potpredsjednik Gospodarske zbornice Slovenije za oblast internacionalizacije Iztok Krivec, rekao je.da su posljednje tri godine učestali susreti crnogorskih i slovenačkih privrednika i izrazio očekivanje da će oni rezultirati većim obimom robne razmjene od prošlogodišnjih 140 miliona eura. - Slovenija će imati rast privrede od 4,5 odsto što je značajno iznad prosjeka Višegradske grupe. Ona bilježi znatan rast izvoza i uvoza. Slovenija je treća najviše industrijalizovana zemlja, poslije Njemačke i Češke. Industrijski ambijent stvara uslove za rast naše ekonimije, pa Slovenija postaje sve interesantnija za strane investicije kazao je Krivec. On je ukazao da je EU za Sloveniju unutrašnje tržište i glavni partner ali je istakao i značaj veza sa Zapadnim Balkanom. - Zapadni Balkan je naše prirodno tržište sa kojim imamo neraskidive veze. Ovdje smo sa predstavnicima 25 kompanija koje očekuju da uspostave saradnju sa crnogorskim kolegama u oblastima zaštite životne sredine, energetike, turizma, ICT i drugim rekao je potpredsjednik slovenačke komore. U plenarnom dijelu resorni ministri su govorili o mogućnostima jačanja privredne saradnje dvije zemlje. Crnogorska ministarka ekonomije Dragica Sekulić ocijenila je da značajni privredni pokazatelji Slovenije predstavljaju platformu za intenzivniju saradnju sa našom poslovnom zajednicom. - Jako je puno prostora za unapređenje saradnje kao i za nove investicije slovenačkih kompanija. Vjerujem da su strateška partnerstva moguća u turizmu, drvopreradi, poljoprivredi, energetici i razvoju malih i srednjih preduzeća, te primjeni koncesionih modela koje je Slovenija već realizovala. Želja nam je da dobre političke prijateljske odnose prenesemo i na oblast ekonomije sa vidljivijim rezutlatima. Ministarstvo ekonomije sa Privrednom komorom stoji na raspolaganju svim privrednicima koji žele da uspostave partnerstvo sa slovenačkim kompanijama. Svako partnerstvo koje rezultira pokretanjem proizvodnje u Crnoj Gori ćemo podržati kako direktnim finansijskim sredstvima tako i pružanjem tehničke pomoći rekla je Sekulić. Ministar za razvoj i tehnologiju Republike Slovenije Zdravko Počivalšek saglasio se da postoje neiskorišćeni potencijali za jačanje ekonomske saradnje koje moramo iskoristiti kako bi trgovinska razmjena bila veća. - Slovenija će i dalje tehnički, ekonomski i politički podržavati ulazak Crne Gore u Evropsku uniju i na tom području će se saradnja još više povećati kazao je on. Slovenačka preduzeća su, prema njegovim riječima, u godini investirala 10 odsto više u Crnu Goru, a očekuje značajnije investicije crnogorskih kompanija u njihovu ekonomiju. Kazavši da je u Sloveniju došlo 9659 crnogorskih turista koji su ostvarili noćenja, on je ocijenio da je ta zemlja jedna od najperspektivnijih turističkih destinacija kod koje sezona traje svih 12 mjeseci. - Tu vam možemo pomoći da prenesemo iskustva, posebno u razvoju kontinentalnog turizma rekao je Počivalšek. Ekonomske ambijente dvije zemlje predstavili su Nina Drakić iz Privredne komore Crne Gore i Gorazd Mihelič iz Javne agencije SPIRIT Slovenija. Poslovni forum je okončan bilateralnim razgovorima privrednika Crne Gore i Slovenije. Novembar Broj 11

80 80 Hrvatski proizvod za hrvatski turizam Vegeta je najviše uspjela zahvaljujući turizmu Saradnja domaćih proizvođača i turističkih poslenika nemjerljivo značajna za ekonomiju. Domaći kvalitetni proizvodi moraju postati ključ prepoznatljivosti hrvatskog turizma, koji kao i izvozna grana može pridonijeti boljoj konkurentnosti i prihodima proizvođača, glavna je poruka s manifestacije "Hrvatski proizvod za hrvatski turizam" koja je održana u Zagrebu, u organizaciji Hrvatske gospodarske komore (HGK). Ta specijalizovana akcija za turizam, iz sklopa veće aktivnosti HGK "Kupujmo hrvatsko", okupila je u zagrebačkom Plaza Event Centru 65 različitih izlagača, velikih i malih proizvodnih preduzeća, trgovaca i drugih, kao i brojne hotelijere, ugostitelje i druge predstavnike turističkog sektora, koji su direktno dogovarali i konkretnu saradnju i poslove, prenosi Tportal. Napomenuvši da je akcija "Kupujmo hrvatsko" u 20 godina trajanja već urodila brojnim saradnjama i poslovima domaćeg turizma i proizvođača, predsjednik HGK Luka Burilović naglasio je da su zbog velikog zanimanja i ograničenog prostora morali ograničiti broj izlagača. - Sve više domaćih firmi želi aktivno povezivanje s hrvatskim turizmom. Takva saradnja je nemjerljivo važna za cijelu hrvatsku ekonomiju, a ovakve manifestacije dodatno doprinose i promociji hrvatskih proizvoda, koji bi se više trebali promovisati u turizmu, kao što bi i hotelski lanci u Hrvatskoj trebali više koristiti domaće proizvode u svojim objektima, mada je i takvih sve više - kazao je Burilović. Važnost većeg povezivanja hrvatskog turizma i proizvođača, pogotovo prehrambene, građevinske, drvne/namještajne i drugih industrija, radi još boljih rezultata u turizmu i privredi istaknuo je i ministar turizma Gari Cappelli, navodeći da je u nekim hotelskim kućama, poput malološinjske Jadranke, grupacije Bluesun i drugih sve veći udio hrvatskih proizvoda - penje se na više od 70 posto. - S porastom investicija u turizmu, koje će iduće godine, ako se uspiju dovršiti zakonske izmjene da bi se omogućilo lakše i šire bavljenje zdravstvenim turizmom i jači razvoj turizma na kontinentu, preći milijardu eura, svaki hrvatski kvalitetni proizvod iz bilo koje branše moći će naći svoje mjesto u turizmu. Tome će doprinijeti i mjere Ministarstva turizma i promotivne aktivnosti Hrvatske turističke zajednice iduće godine, koje će biti iskorak u odnosu na do sada - kazao je Cappelli. Broj 11 Novembar 2017.

81 81 Najavio je i da se od iduće godine u turizmu očekuje da bude dinamična, pogotovo u pred i posezoni, poručujući da ga "nekad i ljuti što se o turizmu priča negativno, da je turista previše i slično, a ne vidi se da turizam zapošljava, otvara mogućnosti za izvoz i donosi nešto dobro". Izaslanik i savjetnik hrvatske predsjednice Marko Jurčić povezivanje turizma i hrvatskih proizvođača označio je važnim za konkurentnost i jednih i drugih, ocjenjujući da "turizmu treba poduplati prihode i prepoloviti udio u BDP-u, koji sada iznosi oko 20 posto, jer će to značiti da su nam i drugi sektori postali jači nego sada". Ocjenjujući da domaćih proizvoda još nema u hrvatskom turizmu onoliko koliko bi ih moglo biti, predsjednik Uprave Podravke Marin Pucar naglasio je da je ta kompanija prisutna u hotelima i drugoj turističkoj ponudi, kao i da je turizam izuzetno važan za izvoz. - Vegeta je najviše uspjela zahvaljujući turizmu, jer su je turisti iz Poljske, Češke, Slovačke i Mađarske, ljetujući u Hrvatskoj, kupovali i odnosili u svoje zemlje, što je potaknulo i potražnju te naš izvoz u te zemlje, u kojima Vegeta danas ponegdje zauzima i više od 50 posto tržišta - ispričao je Pucar. Goran Filipović, član uprave Jadranke, i Jako Andabak, vlasnik Sunce koncerna-grupacije Bluesun, istaknuli su da njihovi ljudi stalno na terenu po Hrvatskoj traže i zaposlene, i domaće, kvalitetne proizvode i partnerstva, pri čemu su najvećim izazovima izdvojili često neorganizovano selo i OPG-ove, logističke i prevozne probleme te nedovoljne količine svježe robe koju mogu naći. Državni sekretar u Ministarstvu turizma Tonči Glavina osvrnuo se na problem nedostajućeg broja radnika u turizmu. To će nastojati, kako je najavio, premostiti ranijim održavanjima sajmova poslova u turizmu, ali i zaokretom u strukovnom obrazovanju te osnivanjem nekoliko centara kompetencija. - Hotelijeri zadnjih godina sve više ulažu u nabavku domaćih i autohtonih proizvoda, ali i u poboljšanje uslova rada, od većih plata i gradnje i otvaranje smještajnih hotela za radnike do boljih ugovora i sigurno se može još puno toga osvijestiti za još bolje rezultate no proces je u toku i vjerujemo u još bolje rezultate - poručio je Glavina. Novembar Broj 11

82 82 CEFTA nedjelja CEFTA mora da se reformiše i ide naprijed U okviru CEFTA nedjelje u Beogradu ocijenjeno da je CEFTA na prekretnici: ili će iskoračiti i ići u pravcu veće ekonomske integracije ili u smjeru dalje stagnacije. CEFTA sporazum treba unaprijediti u pravcu formiranja zajedničkog ekonomskog prostora, izjavio je ministar trgovine, turizma i telekomunikacija Rasim Ljajić upozorivši da kamioni u regionu i dalje na graničnim prelazima čekaju sedam do 48 sati. Predsednik Privredne komore Srbije Marko Čadež istakao je da se jedino formiranjem zajedničkog ekonomskog područja Zapadnog Balkana može značajnije ubrzati privredni rast svih zemalja u regionu. Vlada Srbije je spremna za formiranje zajedničkog ekonomskog prostora u regionu, kao i primenu Akcionog plana, koji su dogovoreni u Trstu, poručio je ministar Ljajić na skupu u okviru CEFTA nedelje Sa druge strane, prosječno zadržavanje kamiona u Gruziji je svega sedam minuta. Gubimo 26 miliona sati godišnje zbog čekanja kamiona sa robom na granici, prema podacima MMF-a. Oko 800 miliona eura se plaća za različite vrsta usluga na tim graničnim prelazima, opravadano ili neopravdano, što je jedan odsto BDP-a zemalja regiona - rekao je Ljajić. Ministar je naglasio da zemlje CEFTA moraju da donesu odluku da li ćemo čekati da politika riješi sve probleme, pa da tek onda krenemo u rješavanje ili ćemo nešto učiniti za privrednike. - Ne možemo da guramo probleme pod tepih, treba da tražimo rješenje za privrednike. Vlada Srbije je potpuno spremna da učini korak više i da idemo dalje u formiranje zajedničkog ekonomskog Broj 11 Novembar 2017.

83 83 prostora - naglasio je Ljajić. On je upozorio da postoje blokirajući mehanizmi u okviru CEFTA i da to i druga pitanja moraju da dobiju vrlo brzo odgovore, jer ćemo "preći u fazu regresije". Kako kaže, CEFTA mora da se reformiše, da se mijenja i da ide naprijed. Ljajić je podsjetio da je CEFTA napravila odlične rezultate pošto su zemlje u regionu povećale izvoz, konkurentnost i produktivnost, ali da, ipak, CEFTA nikako da se reformiše i napravi korak više. - U ovoj CEFTA nedjelji se nalazimo na prekretnici tako da će CEFTA ili iskoračiti i ići u pravcu već ekonomske integracije ili u pravcu dalje stagnacije. Već duže vrijeme se vrtimo u krug - naveo je Ljajić. Ministar je naglasio da CEFTA sporazum za zemlje zapadno-balkanske šestorke ne znači alternativu za naš evropski put, "jer njega ništa ne može da zamijeni". Prema njegovim riječima, zemlje Zapadnog Balkana ostvaruju tri četvrtine svog izvoza sa zemljama EU. Ljajić je upozorio da se svaka zemlja, ipak, i dalje bavi svojim pojedinačnim interesima, ali da i dalje zemlje nemaju izvoz u skladu sa svojim izvoznim potencijalima. Navodi, na primer, da Albanija koristi svega 40 odsto potencijala, Makedonija i BiH 33 odsto svog potencijala kada je riječ o izvozu prema EU, Srbija iskorišćava 27 odsto manje od onoga što bi mogla da uradi... Dodao je da je u regionu učešće izvoza u BDP-a oko 27 odsto. Prema podacima MMF-a, vidi se da zemlje u regionu imaju investicije tri puta manje, na primer 3,5 puta manje su bile u šest zemalja regiona nego u Mađarskoj, 2,5 puta manje nego u Češkoj. - Dok smo se mi međusobno sukobljavali politički, nažalost i ekonomski, drugi je skidao kajmak - naglasio je Ljajić. Podsjetio je da trenuto u CEFTA svako može da blokira drugog i uvodi protekcionističke mere, da ne postoji saglasnost oko potpisivanja Protokola 6 iako je on u potpunosti usaglašen, kao i da se kasni sa ratifikacijom Protokola 5. - Nemamo saglasnost oko daljeg funkcionisanja sekretarijata CEFTA. Nema saglasnosti oko finansiranja, mandata i nadležnosti. Status quo je za nas neprihvatljiv - poručio je Ljajić, dodajući da nema nikakvog razloga da se ne poveća mandat i nadležnost. Naveo je da svaka zemlja u regionu mora da ima bar 50 odsto učešće u BDP-u ako želi da ostvari brz napredak. - Potrebne su hrabre političke odluke da bismo imali slobodan protok robe i ljudi. Na komitetu ćemo postaviti ovo pitanje da vidimo da li postoji spremnost za to - kazao je Ljajić. Ministar je ranije najavio da će Srbija zvanično predložiti da se način glasanja u ovoj organizaciji promijeni i primijeni model "konsenzus minus jedan", a cilj predloga srpske strane je da se izbjegne dosadašnja praksa da jedna zemlja blokira drugu prilikom glasanja o važnim sporazumima. Predsjednik Privredne komore Srbije Marko Čadež je na skupu rekao da poslovna zajednica traži što jednostavnija rješenja. - Molim vas u ime pola miliona kompanija u regionu da budete kretivni - poručio je Čadež. On je naglasio da je CEFTA doprinijela političkoj stabilnosti u regionu, podigla regionalnu saradnju i trgovinu, na primjer povećana je razmjena u regionu za dva i po puta, a sa EU 3,6 puta. Takođe, malim i srednjim kompanijama CEFTA je omogućila izlazak na regionalno tržište, podizanje konkurentnosti, priliv investicija. - Ali, zemlje regiona su i dalje nedovoljno integrisane u globalnu ekonomiju. Ključni razlog je da jedni i drugima i dalje, 11 godina poslije, postavljamo prepreke u praksi dogovorene liberlizacije, ometamo necarinskim barijerama, a najvažija prepreka je u našim glavama - naglasio je Čadež. Podsjetio je da je Svetska banka predvidjela da će zemljama Zapadnog Balkana, ako ne ubrzaju rast, biti potrebno oko 60 godina da stignu nivo razvijenih evropskih zemalja. - Taj rast ćemo da pronađemo kod nas, tako što ćemo naše ekonomije povezati u jedinstveno ekonomsko područje koje može da generiše taj rast, a ne zato što u Briselu to neko želi, već zbog nas samih - poručio je Čadež. Zamjenik generalnog sekretara Savjeta za regionalnu saradnju Gazmend Turdiju je rekao da je Akcioni plan za regionalni ekonomski prostor na Zapadnom Balkanu - MAP ambiciozan i da predviđa slobodan protok radne snage, robe i usluga. Savjet ima u tom smislu tri glavna stuba - povećanje konkurentnosti, razvoj vještina i mobilnosti za povećanje protoka ljudi, robe i kapitala, uz unapređenje vladavine prava. On je rekao i da bi do sredine trebalo da imamo jasne dogovore o smanjenju troškova rominga u regionu i EU. Kako je rekao, do kraja mjeseca će biti održan prvi sastanak nacionalnih koordinatora ispred svake zemlje za MAP. - Želimo da imamo zajedničke preporuke u okviru MAP-a i da predstavimo rezultate na sledećem sastanku u Londonu - rekao je Turdiju. On je poručio da je potrebna bolja koordinacija i saradnja između zemalja u regionu, ali i između privatnog sektora. Član Evropske komisije Bernard Brune je naglasio da region treba da ubrza ekonomski rast kako bi se približio EU i da su u okviru CEFTA potrebni konkretni rezultati u narednih 12 mjeseci. To takođe uključuje strukturalni dijalog sa privatnim sektorom, dodao je Brune. - Treba prvo da se otvorite prema svojim susjedima i da se suočite sa konkurentima iz regiona. Takođe, nema alternative pripajanja EU, već je CEFTA samo priprema za EU - naveo je on. Kaže da CEFTA jeste značajna i da EK želi i dalje da prati i pomaže napredak u okviru tog sporazuma i da su spremni da pruže finansijsku pomoć. Skup u okviru CEFTA nedelje organizuju Ministarstvo trgovine, turizma i telekomunikacija Srbije, Sekretarijat CEFTA i Privredna komora Srbije. CEFTA nedelja je održana od 21. do 24. novembra u Beogradu, izvori: RTS, TANJUG. Novembar Broj 11

84 84 Forum privrednika Crne Gore i Austrije Jačanje partnerstva u komunalnoj privredi Forum privrednika naše zemlje i Austrije održan je 20. novembra godine u Privrednoj komori Crne Gore. Skup je Komora organizovala u saradnji sa Ambasadom Austrije u Crnoj Gori, a fokus je bio na jačanju saradnje u komunalnoj privredi i vodoprivredi. Prema riječima rukovodioca Sektora za međunarodnu saradnju Privredne komore Željka Baltića, tema današnjeg susreta otvara potpuno nove mogućnosti za dalje povezivanje i intenziviranje saradnje u oblasti komunalne privrede, posebno otvaranjem poglavlja 27 u pregovorima naše zemlje sa Evropskom Unijom. - Ovo je još jedna dobra prilika da kroz konstruktivan i otvoren dijalog, a naročito razmjenom iskustava, potcrtamo značaj upravljanja i planiranja komunalne infrastrukture, prije svega zbog održivog razvoja crnogorske ekonomije rekao je Baltić. On je kazao da su u prethodnom periodu uložena značajna sredstva u crnogorsku komunalnu privredu kroz rješavanje problema infrastrukture i to vodosnabdijevanja, regulacije otpadnih voda, sanitarnih deponija i reciklažnih centara, kao i poboljšanje putne infrastrukture. Ipak, dodaje, prostor za dalja unapređenja postoji. - U periodu od do u dijelu vodosnabdijevanja izgrađeno je i rekonstruisano 150 km vodovodne i 155 km kanalizacione mreže, a u toku je izgradnja još 35 km. Efikasnost vodovodnih preduzeća je ipak i dalje niska, jer su gubici na mreži veći od 65%. S tim u vezi, neophodno je napraviti akcioni plan smanjenja gubitaka u svim opštinama, čime će se na najbrži način povećati efikasnost privrednih subjekata u ovoj oblasti. Ulaganje u mrežu bez saniranja gubitaka nije adekvatan put, te je potrebna jasna vizija, kako bi se vodovodni sistem u Crnoj Gori približio evropskom prosjeku naglasio je on. Ističe da se u cilju unapređenja kvaliteta vode za piće posebna pažnja mora posvetiti zonama sanitarne zaštite i stalnom monitoringu vode za ljudsku upotrebu. Značajan problem za komunalnu privredu predstavlja kanalizacioni mulj koji nastaje u procesu prečišćavanja otpadnih voda, zato je neophodno uz pomoć eksperata iz ove oblasti, definisati smjernice za kvalitetno i ekonomski isplativo otklanjanje problema kanalizacionog mulja kao i implementacija Strategije upravljanja otpadom do Problemi upravljanja komunalnim otpadom nisu ravnomjerno izraženi u svim lokalnim samoupravama, a sprovođenje aktivnosti na uvođenju integralnog sistema zavisi prvenstveno od ekonomske strukture pojedinih opština. - Osnovni problemi kod uspostavljanja međuopštinske saradnje odnose se na sklonost da se upravljanje otpadom posmatra parcijalno, a ne kao sistem u kome sve karike moraju biti sinhronizovane i međusobno povezane. U ovom trenutku je odlaganje otpada na lokalne deponije praktično jedini način njegovog upravljanja u većini lokalnih samouprava objasnio je predstavnik Komore. Zaključuje da u oblasti upravljanja čvrstim komunalnim otpadom Broj 11 Novembar 2017.

85 85 Upravljanje otpadom je sistem u kome sve karike moraju biti sinhronizovane i međusobno povezane, ocijenjeno je na skupu. posebnu pažnju treba posvetiti sprovođenju lokalnih planova, jer su opštine njima odredile koliko će u narednom periodu reciklirati papir, karton, plastiku, metal i staklo. Zakon o upravljanju otpadom propisuje da je potrebno reciklirati 25% otpadnog materijala do kraja godine, a realne mogućnosti lokalnih samouprava kreću se u rasponu od 5 do 25%. Baltić je kazao da je u periodu januar-septembar godine robna razmjena između Crne Gore i Austrije iznosila 29 miliona eura. Crnu Goru je tokom godine posjetilo turista iz Austrije i ostvarili su noćenja ili 1,5% više u odnosu na godinu. Od januara do septembra bilo je turista iz Austrije i njihovih noćenja. U istom periodu investicije iz Austrije su iznosile 9,8 miliona eura. Ukupne investicije iz ove zemlje od do avgusta godine su 610,8 miliona eura. Dr Anna Janković, ambasadorka Austrije u Crnoj Gori, kazala je da su bilateralni odnosi Austrije i Crne Gore veoma dobri, a to važi i za ekonomske. - Podržavamo napore za učlanjenje Crne Gore u EU. Očekujemo da će poglavlja koja je Crna Gora otvorila u skoro vrijeme biti zatvorena. Austrija je u Crnoj Gori vrlo uspješna u realizaciji tvining projekata. U okviru Tajeks projekta smo prepoznati kao uspješan partner u transferu znanja i konsultantnskih usluga rekla je Janković. Ona je pozvala privrednike da forum iskoriste za razmjenu poslovnih iskustava koja će rezultirati donošenjem kvalitetnih biznis odluka, te izrazila očekivanje da će ove austrijske kompanije biti uspješni investititori u Crnoj Gori. Dr Erika Teoman-Brenner, trgovinska savjetnica pri Ambasadi Austrije govorila je o izuzetno dobroj saradnji sa Privrednom komorom Crne Gore. Smatra da se u oblasti komunalne infrastrukture mora zajednički uraditi mnogo više, te je zato na forumu prisutno sedam austrijskih preduzeća iz ove oblasti koja žele da ojačaju saradnju sa crnogorskim kompanijama. - Brojne austrijske firme nude usluge, posebno iz konsaltinga, koje mogu da pomognu u razvoju ove veoma značajne privredne oblasti rekla je Teoman-Brenner. O implementaciji projekata u komunalnoj privredi Crne Gore govorila je glavna menadžerka PROCON-a dr Danijela Šundić, dok je o rješavanju problema otpadnih voda izlaganje imao zamjenik izvršnog direktora Vodovoda i kanalizacije Podgorice Filip Makrid. Predstavila su se vodeća austrijska preduzeća iz oblasti projektovanja, trgovine i izvođenja radova u ovim djelatnostima, i to: Copa-Data, Eplan Software & Service, Hydrophil, Ingenos.Gobiet.ZT, Midex Bau und Handelsges, Schiebel Antriebstechnik i Sulzer. Nakon prezentacija, tokom bilateralnih razgovora, uspostavljeni su direktni kontakti između potencijalnih partnera iz Crne Gore i Austrije. Novembar Broj 11

86 86 Delegacija privrednika u Komori Italijani traže partnere za proizvodnju u Crnoj Gori Predstavnici italijanskih kompanija Lubritalia, Marasciulo i Serramenti Italia su, u okviru dvodnevnog boravka u našoj zemlji, 23. novembra posjetili Privrednu komoru Crne Gore. Organizatori posjete italijanskih privrednika su Ivan Sekulić, predstavnik Privredne komore Italo-Orientale iz Barija i Carlo Sisto, sekretar u toj asocijaciji. Angelo Ruggieri, predstavnik proizvođača maziva Lubritalia, Saverio Marasciulo, iz istoimene firme koja se bavi poljoprivrednom i mehanizacijom za pripremu terena te kanalizacionih sistema i Leonardo Cascitelli iz fabrike građevinske stolarije Seramenti Italia su u razgovoru sa potpredsjednikom Komore Ivanom Saveljićem iskazali zainteresovanost da se upoznaju sa privrednim ambijentom i mogućnostima poslovanja u Crnoj Gori, potencijalima saradnje sa lokalnim privrednicima u oblasti zajedničke proizvodnje i plasmana, te sa djelatnostima od privrednog interesa za našu zemlju. - Zainteresovani smo za mogućnost pokretanja proizvodnje na ovim prostorima. Želimo da nađemo pouzdane saradnike kojima smo voljni da ustupimo patente i proizvodne sisteme kazao je Leonardo Castcitelli, čija firma proizvodi blind vrata, vitrine, sofisticirane sigurnosne sisteme. Kompanija Saverio Marasciulo bavi se proizvodnjom mašina izuzetno visokog kvaliteta, a za naše tržište posebno su interesantne one koje kraški teren pretvaraju u obradive površine. - Želimo da nađemo partnera koji bi našu mehanizaciju prodavao na crnogorskom tržištu rekao je Marasciulo, interesujući se ujedno za poslovne veze koje naša zemlja ima sa tržištima drugih država. Kompanija Lubritalia je jedan od najvećih proizvođača mašinskih ulja i maziva u toj zemlji i do prije deceniju je sarađivala sa našim Tehnostilom i Radventom. - Cilj nam je da ponovo uspostavimo saradnju sa crnogorskim kompanijama iz oblasti crne i obojene metalurgije rekao je Ruggieri. Potpredsjednik Saveljić je ukazao da je misija Privredne komore uspostavljanje što bolje poslovne saradnje privrednika. Predstavio je poslovni ambijent naše zemlje, ukazujući da je riječ o malom ali vrlo dinamičnom tržištu koje je sporazumima o slobodnoj trgovini povezano sa brojnim državama. - Crna Gora je povoljan ambijent u kojem nećete imati problema za uspješno poslovanje. Nudi vrlo stimulativne uslove za strane investicije, niske poreske stope, stručnu radnu snagu. Lider smo u EU integracionim procesima, a dodatna garancija investicija iz više od 100 zemalja i stabilnog poslovanja je to što smo odnedavno članica NATO alijanse rekao je Saveljić. Naglasio je da su tri prioritetne grane razvoja Crne Gore poljoprivreda, turizam i energetika, posebno iz obnovljivih izvora. Poljoprivreda ima u tome ima dodatni značaj, jer je težnja da se kroz proizvodnju hrane, za što postoje izdašni resursi, ublaži spoljnotrgovinski deficit. Zato je, smatra, ponuda kompanije Saverio Marasciulo vrlo interesanta, ako se ima u vidu konfiguracija i sastav crnogorskog tla, jer bi mogla da doprinese razvoju vinogradarstva i voćarstva. On je predstavniku firme Seramenti Italia ukazao da se na našem primorju grade luksuzni rizorti, pravi novi gradovi, te da bi oni mogli biti zanimljivo tržište za njihove sigurnosne sisteme, dok je kompaniju Lubritalia uputio da mogućnost za saradnju potraži u dva velika preduzeća metalskog sektora - Željezari i KAP-u. Broj 11 Novembar 2017.

87 87 MMF Loši krediti koče kreditiranje banaka na Zapadnom Balkanu U Albaniji je prošle godine nivo NPL-ova iznosio 18,3 odsto od ukupnih plasmana, u BiH 11,8 posto, na teritoriji Kosova 4,9 odsto, u Makedoniji 6,3, u Crnoj Gori 11,1, a u Srbiji 17 procenata. Nedostatak sredstava, visok nivo loših kredita i slabe regulative u stečajnim postupcima, usporili su rast kreditiranja u bankama koje posluju u šest ekonomija na Zapadnom Balkanu (6ZB), navodi se u izvještaju Međunarodnog monetarnog fonda (MMF). Da bi se izborile sa slabim rastom kreditiranja i podigle ekonomske perspektive, šest ekonomija Srbija, Bosna i Hercegovina, Crna Gora, Makedonija, Albanija i Kosovo moraju da osiguraju pravni okvir za rješavanje problema loših kredita (NPL), da ubrzaju reforme pravosuđa i poboljšaju zakone o stečaju i nesolventnosti, poručuje MMF, a prenosi Bankar.me. - Slab pravosudni sistem utiče na banke da postanu opreznije kod kreditiranja iz straha da dugovanja neće biti naplaćena - navodi se u izveštaju međunarodnog kreditora. Pored tih ograničenja, u većini ekonomija u regionu Zapadnog Balkana postoji preveliki broj banaka, pri čemu, na primjer, samo Srbija, najveća zemlja u regionu, ima 30 različitih bankarskih lanaca, napominje se u izvještaju. Prema podacima Fonda, u Albaniji je prošle godine nivo NPL-ova iznosio 18,3 odsto od ukupnih plasmana, u BiH 11,8 posto, na teritoriji Kosova 4,9 odsto, u Makedoniji 6,3, u Crnoj Gori 11,1, a u Srbiji 17 procenata. Visok nivo loših kredita u većini ekonomija Zapadnog Balkana nastavlja da ugrožava profitabilnost banaka, piše u izvještaju. U cilju proširenja baze finansiranja i podrške razvoju poslovanja banaka, ekonomije regiona bi mogle, prema savjetu MMF-a, da razviju lokalna tržišta kapitala gdje bi banke emitovale korporativne obveznice, dok bi uspostavljanje privatnih penzionih fondova i osiguravajućih kompanija pomoglo kreiranju tražnje za bankarskim obveznicama i podsticanju domaće štednje. Pre godine, eksterno finansiranje banaka je povećano za više od 500 procenta, što je poguralo privredni rast u regionu Zapadnog Balkana, navodi se u izvještaju. U tom periodu, između 70 do 95 odsto bankarskih aktiva bilo je pod kontrolom stranih banaka, uglavnom iz Evropske unije. Međutim, osam godina poslije izbijanja svjetske finansijske krize, lokalne banke su smanjile uzimanje sredstava iz inostranstva i oslonile su se na finansiranje iz vlastitih izvora, navodi MMF. Povraćaj na kapital je pao za 10 do 35 procentnih poena u periodu tokom krize i još uvjek se nije vratio na pretkrizni nivo, zaključuje MMF. Novembar Broj 11

88 88 Volvo prodaje Uberu samoupravljajućih vozila Automobilska kompanija Volvo, u vlasništvu kineskog Geelyja, potpisala je okvirni ugovor o isporuci samoupravljajućih automobila Uberu u periodu od do godine. U saopštenju Volva navodi se da će Uberu isporučiti vozila SUV XC90 opremljena tehnologijom autonomne vožnje, prenosi Reuters. Vrijednost ugovora iznosi 1,4 milijarde dolara, prema računici The Financial Timesa. Uber i Volvo obavezali su se prošle godine da će investirati 300 miliona dolara u razvoj autonomne vožnje. SAD i Kina sklopili sporazume vrijedne više od 250 milijardi dolara Američki predsjednik Donald Trump je u Pekingu zaključio "vrtoglavi broj" trgovinskih sporazuma s Kinom vrijednih više od 250 milijardi dolara, nakon što je obećao uspostavljanje ravnoteže bilateralne razmjene, iako je realizacija tih sporazuma neizvjesna. Trgovinski sporazumi, potpisani tokom prve Trumpove posjete Kini, bili su najavljeni na samitu s njegovim kineskim kolegom Xijem Jinpingom. Radi se o sporazumima o energiji, aeronautici, prehrambenim i elektroničkim proizvodima s američkim kompanijama poput Boeinga, Caterpillara, General Electrica ili Qulacomma u iznosu od 243,4 milijardi dolara. Robot prošao ljekarski ispit U Kini je robot prvi put prošao državni pismeni ispit za licenciranje ljekara, javlja China Daily. Ovog robota stvorila je vodeća kineska kompanija za AI, iflytek, a on je na ispitu postigao 456 bodova, 96 više no što je potrebno za prolaz. Vještačka inteligencija robotu je omogućila da može automatski da snimi i analizira informacije o pacijentu, te da napravi inicijalnu dijagnozu, a koristiti će se kao pomoć ljekarima za poboljšanje efikasnosti u budućim tretmanima. Iz iflytek-a ističu da će robota zvanično lansirati na tržište iduće godine, no to ne znači da će on zamijeniti ljekare, već će promovisati bolju saradnju između ljudi i mašina kako bi se poboljšala efikasnost. Za razliku od IBM-ovog Watsona koji služi za liječenje raka i sličnih bolesti, iflytek radi na AI sistemu koji će biti primjenjiv i za slučajeve opšte prakse. Teslina megabaterija napaja kuća Kompanija Tesla završila je instaliranje najveće litijum-jonske baterije u svijetu i uključiće je u narednim danima. Baterija od 100 megavata u Južnoj Australiji dizajnirana je da obezbijedi bezbjednost državnoj elektroenergetskoj mreži. Ona će skladištiti dovoljno energije za napajanje domova oko sat vremena, prenosi Bankar. Prvi čovjek Tesle Elon Musk je rekao da će baterija biti besplatna ako ne bude instalirana u roku od 100 dana od potpisivanja ugovora za projekat. Svijet vijesti Čini se da će kompanija ispuniti krajnji rok, 1. decembar, za instaliranje armaturne ploče koja će biti povezana sa farmom vjetroelektrana koje koristi francuska kompanija za obnovljive izvore energije Neoen. Mask je prvobitno ponudio na Tviteru da riješi problem nakon što je Južna Australija u februaru pretrpjela seriju "pada opterećenja" u februaru, kao i kolapsa iz septembra godine, koja je ostavila 1,7 miliona ljudi bez struje. Pad opterećenja se dešava kada potražnja prevazilazi snabdijevanje, i tada australijski energetski operater naređuje elektroenergetskim kompanijama da isključe električnu energiju potrošačima radi zaštite mreža. Država će imati pravo da koristi cjelokupan kapacitet baterije u cilju izbjegavanja pada opterećenja. Projekat je dio šireg paketa projekata čiji je cilj obezbjeđivanje isporuke energije u državi, koja je u velikoj mjeri zavisna od obnovljive energije. Iako će biti podvrgnuta početnoj fazi testiranja, baterija će obezbijediti "sistemsku sigurnost" čim se uključi. - Najveća svjetska litijum-jonska baterija biće važan dio našeg energetskog sistema i šalje najjasnije poruku da će Južna Australija biti lider u sektoru obnovljive energije sa skladištem baterija - rekao je državni premijer Jai Vederil. Eurozonu čeka najveći rast u deceniji Evropska unija podigla je procjenu privrednog rasta eurozone za godinu na najviši nivo u posljednjih 10 godina. Evropska komisija saopštila je da očekuje da privredni rast ove godine bude 2,2 odsto, što je najviše od godine. Prethodna procjena rasta je bila na 1,7 odsto. Evropska komisija je takođe podigla procjenu rasta za sljedeću godinu na 2,1 odsto s prethodnih 1,8 odsto. Do povećanja je došlo zbog pozitivnih ekonomskih vijesti iz eurozone pošto su smanjene brige o talasu populističkih političara i budućnosti Grčke u eurozoni. Broj 11 Novembar 2017.

89 89 Njemačka ekonomija na putu snažnog rasta Njemačka ekonomija će ovu godinu, zahvaljujući snažnoj industrijskoj aktivnosti, zaključiti snažnim rastom, a glavna prepreka u realizaciji narudžbi mogao bi biti manjak radnika, ocijenili su iz Bundesbanke. Optimistična ocjena Bundesbanka pokazuje da pat-pozicija, nakon septembarskih parlamentarnih izbora, nije uticala na stanje u najvećoj evropskoj ekonomiji. Rješenje se još ne nazire, posebno nakon što su prethodnog vikenda propala nastojanja njemačke kancelarke Angele Merkel da sastavi koalicionu Vladu, prenosi SEEbiz. Snažan priliv novih narudžbi za sada upućuje na zaključak da je industrija glavni pokretač ekonomije, saopštili su iz Bundesbanke. - Uz podršku snažnog rasta industrijske aktivnosti, njemačka privreda vjerovatno će ostati na putu snažne ekspanzije i u četvrtom tromjesečju - objavila je Bundesbanka u mjesečnom biltenu. Glavna prepreka većoj proizvodnji predstavljaće manjak radnika, posebno u sektorima građevinarstva i proizvodnje. - Sve veća nestašica kvalifikovanih radnika mogla bi u budućnosti u značajnijoj mjeri da ograniči kontinuirati snažan rast priozvodnje - rekli su iz Bundesbanke. U krajnjem će izuzetno povoljno okruženje na tržištu rada i činjenica da su izgledi za primanja i dalje povoljni, zagarantovati da privatna potrošnja podrži aktivnost u zemlji. SAD najveći investitor u Australiji Sjedinjene Američke Države su najveći strani investitor u Australiji. SAD su u tu zemlju tokom godine investirale ukupno 860 milijardi australijskih dolara, što predstavlja rast investicija od preko 10 milijardi dolara godišnje, dok Australija bilježi izvozni deficit sa SAD-om. Ova ostrvska zemlja najveći dio izvoza zasniva na trgovini sa Kinom. Australija raspolaže velikim količinama rude gvožđa, koje u najvećoj mjeri izvozi na kinesko tržište, na kome već godinama postoji velika potreba za građevinskim materijalima, jer se građevinska industrija iz dana u dan sve više razvija. Eksploataciju australijskog gvožđa vrše američke firme, koje posluju u toj zemlji, kao što su "Chevron", "Exon Mobil" i "Conoco Phillips". Ove kompanije su pomogle Australiji u izgradnji infrastrukture, koja je omogućila eksploataciju prirodnih resursa i njihov izvoz širom svijeta. Kada je riječ o populaciji, Australija je mala zemlja, u kojoj nije razvijena kompetetivna poslovna sredina. Stoga, na ovom tržištu postoji veliki broj duopola: bilo da je riječ o avio industriji ili trgovini, na australijskom tržištu postoje dva velika poslovna subjekta među kojima decenijama postoji rivalitet. Primjera radi, kada je riječ o trgovini, Australija ima dva glavna maloprodajna lanca; "Coles" i "Woolworths". Međutim, prije petnaest godina, na australijskom tržištu se pojavio američki lanac trgovine "Costco", koji je tokom godina povećao konkurentnost i uticao da se cijene namirnica u toj zemlji spuste za čak 37 odsto. Jedan od najvećih i najvažnijih predstavništava kompanije "Amazon Web Services" nalazi se u Sidneju. Zašto? Australija se nalazi u dobroj vremenskoj zoni, zbog čega je omogućeno pokrivanje uslugama dostave tokom 24 sata. Pored toga, Australiju odlikuje stil života, koji je u skladu sa prirodom; ljudi žele i teže da žive u Australiji. Inženjerima je privlačna ideja preseljenja u Australiju. Ova zemlja je postavila rekord od 25 godina uzastopnog rasta BDP-a, zahvaljujući procesu deregulacije, tokom 80- ih i 90-ih godina 20. vijeka, nakon čega je usledio rudarski bum. Šta je sljedeće? Mnogi ljudi smatraju da je sljedeći stepen u razvoju Australije razvoj inovacija. Ova zemlja raspolaže potrebnim ljudskim resursima u vidu visoko- -tehnološki pismenog stanovništva, ima jaku srednju klasu, jak obrazovni sistem i cijenjene univerzitete. Evropa je sada pokretač globalne trgovine Evropska ekonomija doživjela je impresivan preokret posljednjih godina. Sa tako slabe pozicije da je nekim zemljama bila potrebna međunarodna spasilačka pomoć, a centralne banke su pokrenule novčane podsticaje bez presedana za sprečavanje širih potresa. Međunarodni monetarni fond region sada smatra "pokretačem globalne trgovine" i ekonomskog rasta, prenosi Bankar. U svom posljednjem pregledu, MMF ukazuje da je oporavak u Evropi tako jak da nadmašuje ostatak svijeta. Ova institucija predviđa da će ove godine evropska ekonomija porasti 2,4% i 2,1% sljedeće godine, nakon što je BDP porastao 1,7% u godini. Za i godinu ovo predstavlja porast BDP-a od 0,5 i 0,2 procentnih poena, u odnosu na prognozu ranije ove godine. U eurozoni ekonomski rast nije bio ovako ujednačen već dvije decenije, napominje MMF. Poboljšane globalne ekonomske izglede uglavnom treba zahvaliti oporavku Evrope, kaže MMF. Prošle godine je svjetska trgovina usporila. Ove godine WTO očekuje da će se ponovo uzdizati, ali politike protekcionističkog pristupa (posebno u SAD-u) čine da organizacija nije sigurna u to koliko će poboljšanje iznositi. Evropa je neočekivana svijetla tačka koja predvodi svjetsku ekonomiju u ovom pogledu. - Jačanje oporavka usljed domaće potražnje u Evropi podstaklo je globalnu trgovinu - navodi MMF, dodajući da je sa doprinosom Evrope rast globalnog uvoza robnih dobara u periodu , sličan onom u Kini i Sjedinjenim Državama zajedno. Pozitivna ocjena MMF-a dolazi nakon što je Evropska komisija takođe predvidjela da region ima jako dobru godinu. Predviđa se da će eurozona porasti najbrže u deceniji, sa rastom BDP-a ove godine od 2,2%. To je veliko poboljšanje u odnosu na ranije prognoze od 1,7% prije šest meseci. Sve dobre vijesti podstakle su JPMorgan Asset Management da prvi put u deceniji poboljša svoje prognoze za dugoročne izglede privrede eurozone, saopšila je firma. Sada oni očekuju "trend rasta" od 1,5% u narednih godina, sa rasta od 1,25% ranije. Novembar Broj 11

90 90 STO Misija Svjetske trgovinske organizacije u Komori Misija Svjetske trgovinske organizacije boravi u Crnoj Gori, od 27. novembra do 1. decembra sa ciljem finalizacije izvještaja - Pregled trgovinskih politika Crne Gore. Predstavnici Sekretarijata STO, tokom posjete, sastaće se sa predstavnicima relevantnih institucija koje su prethodnih mjeseci učestvovale u izradi izvještaja, odnosno pripremi odgovora na dostavljeni upitnik Sekretarijata STO. Nakon što je 29. aprila godine Crna Gora postala punopravni član Svjetske trgovinske organizacije, najznačajnija aktivnost na tom planu je Pregled trgovinskih politika (TPR - Trade Policy Review). To je mehanizam koji se primjenjuje u zemljama članicama STO, a uključuje sagledavanje trgovinskih i ekonomskih politika i njihovu implementaciju. Podnošenje izvještaja se vrši na periodičnoj osnovi, pa tako četiri najveće trgovinske nacije (SAD, EU, Japan i Kina) izvještaje podnose svake dvije godine. Pregled trgovinskih politika za ostale članice se vrši na svake četiri godine, odnosno na svakih šest godina, zavisno od učešća u svjetskoj trgovini. Po ustaljenoj praksi, pregled trgovinskih politika se priprema u formi dva izvještaja, i to Izvještaja STO Sekretarijata i Izvještaja Vlade. Izvještaj Sekretarijata prikazuje pregled trgovinskih politika, mjera i trendova u periodu od posljednjeg Izvještaja, što je u slučaju Crne Gore od datuma pristupanja STO-u jer se po prvi put radi ovaj dokument. Dokument će se sastojati iz četiri poglavlja, i to: Poglavlje 1 Ekonomski ambijent; Poglavlje 2 Trgovina i investicije; Poglavlje 3 Trgovinska politika i praksa po mjerama; Poglavlje 4 Trgovinska politika i praksa po sektorima. Vladin izvještaj ima za cilj da pruži sažet opis najznačajnijih ekonomskih i monetarnih politika po sektorima i mjerama. Usmjeren je na ključne i buduće aktivnosti Vlade, ali i razvojne projekte u različitim sektorima. Proces pregleda trgovinskih politika za Crnu Goru otpočeo je u februaru godine, kada je Sekretarijat STO dostavio zahtijev za dostavljanje određenog broja informacija. U aprilu je uslijedila posjeta predstavnika STO Sekretarijata koja je imala za cilj upoznavanje sa budućim aktivnostima i pribavljanje potrebnih informacija. Tom prilikom je u Privrednoj komori održan sastanak na kojem su traženi odgovori o uticaju liberalizacije trgovine na poslovanje industrije, poljoprivrede i drugih oblasti ekonomije. Ovaj proces koordiniraju Ministarstvo vanjskih poslova i Ministarstvo ekonomije, a finalna dokumenta bi trebalo da budu diskutovana na sastanku Komiteta za pregled trgovinskih politika STO u aprilu godine. Privredna komora Crne Gore je učestvovala u pripremi odgovora Sekretarijatu STO, što je i bila tema sastanka sa Katie Waters i Sergios Stamnas, iz Odsjeka za pregled trgovinskih politika STO i Aidom Salagić-Ceković, iz Ministarstva ekonomije održanog u Komori 28. novembra godine. Ljiljana Filipović, potpredsjednica Komore sa saradnicima, Milicom Tomašević i Miljanom Šestovićem, je prezentovala legislativu, način funkcionisanja vansudskog rješavanja potrošačkih sporova, funkcionisanje Odbora i ostvarene rezultate. Ukazano je da usled nedefinisanog izvora finansiranja Odbor za vansudsko rešavanje potrošačkih sporova ne funkcioniše od sredine godine. Odbor je osnovan godine pri Privrednoj komori, kao funkcionalno nezavisan organ koji pruža mogućnost vansudskog rešavanja sporova između potrošača i trgovaca. Komora vrši stručne i administrativno-tehničke poslove za potrebe Odbora i obezbeđuje prostorije i druge tehničke uslove za njegov rad. Uredbom o kriterijumima za određivanje naknade za rad članovima Vijeća nije definisan odgovarajući način obezbjeđivanja sredstava. Usled neisplaćivanja nagrada i naknada, nakon isteka mandata članovima (31. maja godine) na konkurs za izbor novih članova nije bilo prijava, zbog čega je onemogućen dalji rad Odbora. Od godine najveći broj tužbi se odnosio na nesaobraznost proizvoda, usluge od javnog interesa, odnosno one koje se odnose na struju, vodu, telefon i kablovske operatere, ali i na nepravilno isticanje cijena i obavještenja na proizvodima. Jedan broj tužbi upućen je na sud, a dešavalo se i da se spor riješi između potrošača i trgovca prije nego dođe do Vijeća. Dodatno, predstavnici Sekretarijata STO upoznati su sa aktivnostima Privredne komore Crne Gore koje se odnose na unapređenje poslovnog ambijenta, jačenje produktivnosti i konkurentnosti privrednih subjekata. Istaknuta je veoma dobra saradnja institucija nadležnih za spoljnu trgovinu sa privatnim sektorom, koja je institucionalizovana kroz Nacionalni komitet za trgovinske olakšice, a čiji je osnovni zadatak praćenje i koordinacija implementacije Sporazuma o trgovinskim olakšicama Svjetske trgovinske organizacije. Broj 11 Novembar 2017.

91 91 Francusko-crnogorski poslovni krug Osnivačka generalna skupština udruženja "Francusko-crnogorski poslovni krug" održana je 27. novembra godine u podgoričkom hotelu "CentreVille". Inicijativa za formiranje ovog kluba potekla je sa poslovnog foruma u organizaciji Privredne komore Crne Gore i ambasade Francuske koji je održan 15. maja ove godine. Po riječima francuske ambasadorke Christine Toudic, cilj Francusko-crnogorskog poslovnog kruga je stvarnje jačih partnerskih veza između dvije poslovne zajednice, informisanje preduzeća iz te zemlje o crnogorskom poslovnom amijentu, posebno o ljudskim resursima, kreditnim aranžmanima, administrativnim uslovima, kao i zastupanje interesa ovih kompanija pred državom. Ambasadorka je najavila organizaciju tematskih skupova u okviru kluba i to na teme životna sredina i turizam. Potpredsjednik Privredne komore Crne Gore Ivan Saveljić, govoreći o crnogorsko - francuskim poslovnim odnosima, saopštio je da ne odgovaraju stvarnim potrebama i mogućnostima. Prema njegovim riječima, učešće Francuske u ukupnoj crnogorskoj robnoj razmjeni, od do godine, kretalo se u rasponu od 1,0-1,9%. Tokom dvije zemlje su razmijenile roba u iznosu od 45,4 miliona eura, što je povećanje od 68,7% u odnosu na godinu. Izvezeno je roba u vrijednosti od 3,7 miliona eura, što predstavlja pad od 19%, dok je uvoz iz Francuske iznosio 41,7 miliona eura i bilježi rast od 86,8%. Pokrivenost uvoza izvozom je bila 8,9%. - Privredna komora Crne Gore je otvorena za saradnju sa Francusko crnogorskim poslovnim krugom i spremni smo da podržimo sve aktivnosti koje imaju za cilj razvoj poslovnih odnosa između preduzeća dvije zemlje, rekao je Saveljić. Na Skupštini je izabran Upravni odbor sastavljen od predstavnika sedam kompanija i to: Valgo, Societe Generale banka, Akuo energy, Ingerop, Adriatek, Montenegro resort i System security. Za predsjednika Upravnog odbora je izabran Rajko Uskokovic iz kompanije Valgo Montenegro. Usvojen je Statut Francusko-crnogorskog poslovnog kruga. Sjedište kluba biće u Francuskom institutu. Novembar Broj 11

92 92 Njemačka je odavno motor koji pokreće ekonomski rast EU-a, ali posljednjih nekoliko godina nadmašile su je zemlje dalje istočno, posebno Poljska, Rumunija i Češka. Tri najveće istočne članice EU-a po BDP-u doživljavaju "zlatne trenutke" visokog ekonomskog rasta, niske nezaposlenosti, a imaju i održivu inflaciju od oko 2%, navodi Diana Amoa, rukovodilac novca u JPMorgan Asset Managementu, specijalizovana za tržišta u razvoju. MMF sada predviđa da će ove godine evropske "ekonomije u nastajanju i razvoju" porasti za 4,5 posto, što će povećati njihove projekcije za 1,5 postotnih bodova od prije šest mjeseci. Ovaj povećani optimizam temelji se, djelimično, na obilnom rastu u drugom tromjesečju 2017., kada je rumunska ekonomija porasla za 5,7% u odnosu na godinu ranije, češka za 4,7%, a poljska za 4,4%. Poređenja radi, prosjek EU bio je 2,4 posto više nego u istom razdoblju. Sve ove ekonomije i dalje se jako oslanjaju na proizvodnju, a izvoze mnogo svoje proizvodnje u ostatak EU. Na primjer, Češka Republika ima najnižu stopu nezaposlenosti u EU i oko 35% češke radne snage je zaposleno u proizvodnji, najveći udio od bilo koje zemlje EU. Kada Evropa raste, potražnja za robama u tim ekonomijama raste. Često to znači automobile: proizvođači automobila uključujući Toyotu, Volkswagen i Peugeot imaju fabrike u Češkoj Repu- blici. Najveći izvoznik Rumunije je Dacia, podružnica francuskog automobilskog preduzeća Renault. Robustan ekonomski rast i niska nezaposlenost takođe dovode do povećanja poreskih prihoda, poboljšanja zdravlja budžeta i privlačenja ulagača, navela je Amoa. Istovremeno, mnoge istočne zemlje počele su apsorbovati novac iz posljednjeg sedmogodišnjeg budžetskog ciklusa EU, koji je započeo 2014., pri čemu je Poljska najveći korisnik. Čelnik centralne banke nedavno je izjavio da je investicioni ciklus vlade usko povezan s ciklusom budžeta EU-a. MMF je napomenuo kako su javna ulaganja u prošloj godini oštro narušena u zemlji zbog slabe implementacije sredstava iz fondova EU. Poljska takođe ima koristi od prodora radnika iz Ukrajine. Procjenjuje se da u Poljskoj u svakom trenutku radi čak 1 milion Ukrajinaca koji dolaze za veće plate i više mogućnosti, pogotovo nakon recesije koja je pogodila ovu zemlju nakon aneksije Krima od Rusije godine. Ukrajinski radnici pomogli su u rješavanju demografskih pitanja Poljske starenja stanovništva i niske stope Broj 11 Novembar 2017.

93 93 Evropska unija Poljska, Češka i Rumunija novi motori rasta EU? plodnosti dajući protivtežu emigraciji miliona Poljaka nakon što je zemlja pristupila EU godine. Nedavni brzi rast u nekim od tih zemalja može biti opasan. U Rumuniji postoje strahovi da ekonomski uspjeh podstiče neodrživu potrošnju koju vlada podiže javnim platama. U avgustu Fitch Ratings je upozorio da ovakva politika riskira pregrijavanje ekonomije. Plate nadmašuju rast produktivnosti, a smanjenje poreza proširilo je budžetski manjak, ocijenio je analitičar Fitcha, nakon što je agencija ojačala svoju prognozu za rast rumunskog BDP-a ove godine. Najveća zabrinutost možda je politika. Na nedavno održanim izborima, milijarder Andrej Babiš i njegova populistička ANO stranka osvojili su najviše glasova u Češkoj Republici. Kandidat za borbu protiv korupcije izgleda da će postati sljedeći premijer u zemlji, iako je bio pod istragom zbog zloupotrebe sredstava EU. Zbog obećavajućeg podsticanja značajnih ustavnih promjena, njegov je izbor bio još jedan prijekor za tradicionalne stranke koje su decenijama držale vlast u Evropi. U međuvremenu, stranka Poljske pravde i prava učestvovala je u borbi s Briselom oko napora za reformu pravosuđa u zemlji za koje je Evropska komisija rekla da nije u skladu sa standardima EU. To i autoritarne tendencije vlade unekoliko obeshrabruju investitore. Ako se odnosi između vlada istočne Evrope i Brisela pogoršaju, nejasno je što će se dogoditi u sljedećem ciklusu finansiranja EU-a. Predlozi su išli ka tome da se ograniče sredstva zemljama koje ne udovoljavaju određenim standardima EU. I još dalje u budućnost, ta će ekonomije morati da prebace rad iz proizvodnje u usluge ako žele izbjeći neizbježni prekid tvorničkih radnih mjesta od automatizacije. Za sada prednosti njihovih ekonomskih modela izgledaju kao da prevažu nad rizicima, tako da će istočne ekonomije EU-a vjerovatno nastaviti da rastu, prema JPMorgan Asset Managementu. Tamo se ulažu sredstva EU-a, centralne banke imaju potporne monetarne politike, a političke napetosti još uvijek nisu na tački prekida. JPMorgan Asset Management kupuje valute i državne obveznice tih zemalja u Poljskoj, naveo je JPMorgan, Bankar.me. Novembar Broj 11

94 94 U udaljenom finskom selu, muškarac dobija novac, a ne daje ništa zauzvrat. Svakog mjeseca, skoro 560 eura stiže na njegov račun u banci, bez ikakvih obaveza. Novac može da koristi za šta god želi. Ko je davalac? Vlada iz Helsinkija. Ovaj uvod više liči na triler ili na rijaliti emisiju, ali priča Juhe Jarvinena je mnogo uzbudljivija. On je ljudski pokusni kunić u eksperimentu koji bi mogao da pomogne da se oblikuje budućnost zapadnog svijeta. Prošlog Božića, Jarvinen je izabran od države kao i dvije hiljade nezaposlenih za probni eksperiment univerzalne osnovne plate. Univerzalna osnovna plata (UOP) je politika davanja ljudima novca, a ne uzimanja ništa zauzvrat. To je ideja koja je zaintrigirala i ljevičare kao što su Berni Senders i plutokrate iz Silikonske doline kao štos u Mark Zuckerberg i Elon Musk. U dugoj recesiji nakon kraha banaka, to je jedna od alternativa koja nema ukus kao da je podgrijana. Teško da iko u ovom trenutku može da zna kako će to izgledati u stvarnosti, ali Finska je prva evropska država koja je pokušala. To nije "čisti" UOP koji bi svima, pa čak i milijarderima, davao isti startni novac. Finska neće objavljivati rezultate projekta dok se dvogodišnji pilot projekat ne završi na kraju godine. Do tada ćemo se oslanjati na svjedočenja korisnika programa kao što je Jarvinen. Zato moram da odem do Helsinkija, a zatim da vozim pet sati kako bi se sreo sa njim. Kada pitate Jarvinena kakvu razliku je napravio besplatan novac za njega, i on vas odvede u njegovu radionicu. U njoj je oprema za pravljenje filmova, tabla na kojima crta koncept za umjetničku verziju Airbnb, i mala sobica u kojima pravi šamanske bubnjeve koje prodaje i za do 900 eura. Sve to radi dok pomaže svojoj ženi da odgajaju njihovo šestoro djece. Besplatan novac ga je motivisao da radi više nego ikad. Ništa od toga ne bi bilo moguće bez UOP. Do ove godine, Jarvinen je bio na socijali. Iako je imao gomilu ideja, nije mogao da realizuje nijednu zbog straha od birokratske rigidnosti. U slučaju o kome se puno pisalo prošle godine, nezaposleni Finac Kristijan je uhvaćen kako pravi i prodaje drvene gitarske trzalice. To je više bilo nešto čime se zanima, nego što je htio da od toga pravi biznis, i zarađivao je oko 150 eura mjesečno od toga. Ali, vlasti je naljutilo to što je umjesto da prolazi treninge i obuke, troši vrijeme da pravi trzalice. Isti je slučaj bio i sa Jarvinenom, do ove godine. Bio je zarobljen u ponižavajućem sistemu koji mu je omogućavao da se jedva prehrani i što je još gore, bez tračka nade da će ispuniti svoje snove. Šta je donijelo promjenu? Nije novac u okviru UOP, jer 560 eura u Finskoj je manje od petine od prosječne plate u privatnom sektoru. "Morao bi da budeš mađioničar da bi preživio sa toliko novca", priča Jarvinen koji nema problem da za sebe kaže da je siromašan. Međutim, oslobođenje je bilo u uklanjanju uslova za dobijanje novca. Ako tako žele, Finci koji koriste UOP mogu samo da uzmu novac i ne urade ništa drugo. U Jarvinenovom slučaju, taj novac ga je oslobodio osjećaja i straha od kompletne bijede, što ga je oslobodilo da radi ono što misli da treba. Zvuči jednostavno, jer jeste jednostavno. Ali je fantastično za nekoga ko dođe recimo iz Velike Britanije, pune skandala vezanih za socijalna davanja. UOP projekat je uvela vlada desnog centra koja ima svoje programe štednje, uključujući smanjenje troškova za finansiranje obrazovanja i socijalnih davanja. Ministarka socijalnog rada i staranja Pirko Matila kaže da ne može da shvati da postoji politički otpor ka tome da se siromašnima da novac pod argumentom da će ljudi samo sjedjeti kući. "Ja vjerujem da finski građani zaista žele da rade", kaže Matila. Uporedimo taj pristup sa onim u Britaniji koja ima sličnu socijalnu Broj 11 Novembar 2017.

95 95 The Guardian Finska građanima uplaćuje 560 eura politiku kao ostatak Evrope. Koji god da je koncept prevladao u nekom trenutku, ostavljao je sistem sa dva toksična stava. Prvi, da je siromaštvo proizvod ličnog moralnog neuspjeha i da se svijet dijeli na uspješne i na grebatore, te da je siromaštvo trulo voće razbijenih porodica, bolesti zavisnosti ili dugova. Nijedan od tih ljudi, niti njihove partije, nisu mogle da prihvate da partije slične njima ideološki, siromaštvo jednostavno definišu kao manjak novca. Iz toga proističe i drugi stav, a to je da je ideja socijalne sigurnosti sistem koji izvlači novac i daje ga lijenštinama na dnu društva. Tretiranje siromašnih kao kriminalaca u nastajanju, socijalni sistem predstavlja kao dio kriminalnog sistema. To znači da treba proglasiti ljude koji umiru sposobnima za rad. To ostavlja nemoćne ljude u strahu od naredne procjene njihove sposobnosti za rad, a nezaposleni se kažnjavaju bez valjanog razloga. I sve to nema skoro nikakvog smisla. Birokratija pojede sve što je ušteđeno reformama, i toliko je života uništeno, a da je jedva išta ušteđeno. Da je to filozofija bila u Finskoj, nikada ne bi krenuli u ovaj eksperiment, i Jarvinen ne bi mogao da sanja o desetinama šema za poslovne ideje. Finsko rješenje treba pratiti po svaku cijenu, a ne zlostavljati ljude samo zato što su siromašni. Novembar Broj 11

96 96 Steve Jobs Kako se odnosio prema zaposlenima Andrea Andy Cunningham, koja je pomogla pokretanje Appleovog originalnog Macintosha, otkrila je za Business Insider zašto je voljela raditi sa Steveom Jobsom, iako ju je otpustio pet puta, a rad s njim, rekla je, bio je prilično traumatično iskustvo. - Kada me Steve Jobs prvi put otpustio to je bilo traumatično iskustvo jer sam mislila da je to posljednji put da radim s njim. Pozvao me je u svoju kancelariju ili salu za sastanke, ne sjećam se tačno, i tu je sjedio i njegov finansijski direktor. Pogledao me je i rekao: "Raskinut ću ugovor s tobom. Mislim da je to što radiš veoma loše, prestaćemo odmah da radimo, dakle to je to - otpuštena si", rekla je Andy prisjećajući se. To ju je mnogo povrijedilo i nakon toga je, priznaje, bila veoma emotivna. Iako je bila na rubu suza, nije plakala. - Nijesam znala šta da radim pa sam mu rekla: "U redu, znate da mi dugujete dolara i da...", a on me je prekinuo i rekao da mi to neće platiti jer moj rad nije bio vrijedan toga. Izašla sam iz te prostorije i pozvala svog mentora Regisa McKenna koji mi je rekao kako moram biti korak ispred njega i imati nešto zbog čega bi me morao isplatiti. Rekla sam da nemam ništa, a on me ispravio i rekao da imam veze s biznis medijima - rekla je. Nakon toga se vratila i prekinula njegov sastanak s finansijskim direktorom. "Rekla sam mu da mi mora isplatiti novac koji mi duguje jer imam startup kompaniju i započinjem svoj biznis. Rekao je da to neće uraditi, na šta sam mu rekla: "Znaš da me sedmično zove press službi biznis medija s kojima smo uspostavili saradnju tokom proteklih godina. Uvijek me pitaju kakav si kao kolega i trenutno im govorim neke lijepe stvari", rekla je. Nakon toga joj je Steve Jobs napisao ček i ponovo je zaposlio. Ispričala je kako je Steve bio veoma nestrpljiv i kako se često ljutio na sve ljude s kojima je radio. - Imao je jasnu viziju toga šta bi svako od nas trebao raditi i ljutio se ako niste bili dovoljno brzi ili ako niste radili onako kako je on zamislio. Bacao je papire na ljude, vikao, psovao i kritikovao njihovo odijevanje - rekla je. Dok je za jedne to bilo fatalno i uništavalo ih, drugima je to bio podstrek da budu još bolji i više se trude. - Na svu sreću bila sam među ovima koje je to motivisalo. Zahvalna sam mu za svo iskustvo i sada sam mnogo bolja u poslu, ali ne bi bilo tako da nije bilo njega - rekla je Andy, Biznis.ba / Klix.ba. Broj 11 Novembar 2017.

97 97 Bill Gates Svake sekunde zaradi 250 dolara Da je Bill Gates država bio bi 37. najbogatija nacija na svijetu. Sa neto vrijednošću od oko 89 milijardi dolara, osnivač "Microsofta" je jedan od najbogatijih ljudi na svijetu, piše bosanski portal Biznis. Osnivač "Microsofta" svake sekunde zaradi 250 dolara, što znači da dnevno prihoduje oko 20 miliona dolara, odnosno 7,8 milijardi dolara na godišnjem nivou. Dakle, ukoliko ispusti 250 dolara na pločnik, on ne mora da troši dragocjene četiri sekunde da pokupi novac, jer za to vrijeme vrijeme već zaradi oko dolara. Evo kako je osnivač najpoznatije tehnološke kompanije tokom godina zaradio toliki novac. Bill Gates je godine, zajedno sa Paul Allenom, osnovao kompaniju "Microsoft". U 31-oj godini, postao je najmlađi milijarder na svijetu. Dvadeset godina kasnije je izbacio Windows 95 i postao najbogatiji čovjek na svijetu. Od tada se na vrhu liste najbogatijih preduzetnika i najdarežljivijih filantropa. U prilog tome govori i činjenica da se povukao sa mjesta izvršnog direktora kompanije "Microsoft", kako bi se usredsredio na rad fondacije "Bill i Melinda Gates", koja je tokom godina u dobrotvorne svrhe donirala 41,3 milijarde dolara. Međutim, Gates troši novac i na sopstvena zadovoljstva, pa je tako godine kupio mlazni avion vrijedan 21 milion dolara. Pored toga, Gates tokom godina nije štedio ni na luksuznim automobilima. Posjeduje Porsche 959 Coupe iz godine, nekadašnji najbrži ulični proizvodni automobil na svijetu, prilagođeni Porsche 911 Carrera, jedan od najbržih automobila na svijetu i Porsche 930. Bill Gates je i veliki zaljubljenik u umjetnost i posjeduje bogatu zbirku. Tokom godina je prikupio umjetnička djela poput slike "Lost on the Grand Banks", Winslow Homera za 36 miliona dolara, zatim "Polo Crowd" George Bellowsa za 28 miliona dolara, "Rasadnik" William Merritt Chase za 10 miliona dolara, Distant Thunder Andrew Wyeth za 7 miliona dolara i knjigu Codex Leicester za nevjerovatnih 30,8 miliona dolara. Ove umjetnine i luksuzni automobili nalaze se u Gatesovoj kući na jezeru, koja ima površinu od kvadratnih metara sa pogledom na jezero Washington. Kuća raspolaže najmodernijom tehnologijom, sastoji se od 7 spavaćih soba, 6 kuhinja, 24 kupatila i 6 kamina. Iako Bill Gates ne posjeduje jahtu, jedan od najbogatijih ljudi na svijetu iznajmljuje ova luksuzna plovila po potrebi, za oko 5 miliona dolara nedjeljno. Statistika pokazuje da, ako bi trošio milion dolara dnevno, trebalo bi mu 245 godina da potroši svoje bogatstvo, zbog čega su Bill i Melinda Gates, zajedno sa Warren Buffettom godine stvorili "The Giving Pledge", grupu milijardera koji su se udružili oko ideje da daju polovinu svog bogatstva u dobrotvorne svrhe. Novembar Broj 11

98 98 Analiza Marx, Kapital i ludost ekonomskog uma Svako treće dijete u Americi, i dalje najbogatijoj zemlji svijeta po velikom kritičaru kapitalizma Davidu Harveyu, živi u siromaštvu. Mnoga od te djece, piše Harvey, žive u "toksičnim sredinama, pate od gladi i trovanja olovom, uskraćuju im se elementarne socijalne usluge i prilike za obrazovanje". To je proizvod "ludosti ekonomskog uma". Evo i dva rivalska primjera. "Gnušamo se društvenih podjela, nepravde, nepoštenja i nejednakosti", objavljeno je u torijevskom manifestu u maju. Već narednog mjeseca, sve ono čega se vlada navodno gnuša ispisano je vatrom na nebu iznad kraljevske opštine Kensington i Čelsi. Osamdeset ljudi je nastradalo u požaru u soliteru Grenfel. Nedaleko od ruine ovog solitera nalaze se neke od najskupljih nekretnina na planeti. Ali to nije važno. "Ekonomija slobodnog tržišta koje funkcioniše u skladu sa ispravno utvrđenim pravilima i propisima najviše je doprinijela progresu ljudske vrste", rekla je Theresa May obraćajući se rukovodstvu Engleske banke u septembru. Grenfel pokazuje da u uslovima kapitalizma slobodnog tržišta, bar one vrste koja je cvjetala u Britaniji od početka novog milenijuma, pravila i propisi više ne važe: standarde protivpožarne zaštite deregulisali su novi laburisti. U mandatu konzervativne vlade smanjen je broj vatrogasaca, a budžetski rezovi su ograničili efikasnost inspekcijskog nadzora i nametnuli štednju zbog koje su u solitere kao što je Grenfel ugrađeni jeftiniji, zapaljivi materijali. Ipak, mnogi i dalje vjeruju u ono što je premijerka rekla u govoru u Engleskoj banci, da je ekonomija slobodnog tržišta "bez sumnje najbolji, zapravo jedini održivi način da se poboljša životni standard svih ljudi u zemlji". Posle Grenfela, posle decenije sprovođenja mjera štednje, uz istovremenu izgradnju luksuznih nekretnina u koje špekulanti ne smještaju svoje porodice, već samo svoj novac, dok se Britanija bori sa hroničnim manjkom investicija u izgradnji stambenog prostora dostupnog građanima, šta može biti luđe od takve ideje? Evo nečega što je bar jednako ludo. Komunistički lideri u Pekingu vjerovatno nijesu planirali spašavanje globalnog kapitalizma od krize , ali upravo su to učinili, tvrdi Harvey. Kina je zabilježila pad izvoza od 30 odsto i izgubila između 20 i 30 miliona radnih mjesta zbog kolapsa američkog tržišta roba široke potrošnje izazvanog pucanjem špekulativnog mjehura na tržištu nekretnina. "Ljudi bez posla i bez krova nad glavom ne idu često u kupovinu", primjećuje Harvey. Peking je na krizu odgovorio velikim infrastrukturnim projektima koji su finansirani zaduživanjem. U Kini nije bilo brzih željeznica, a do je izgrađena mreža brzih železnica od milja. Ali ciklus izgradnje nije mogao da traje vječno, pa se Kina uskoro ponovo suočila sa problemom velikih viškova proizvodnih kapaciteta za preradu čelika i cementa, kao i velikim javnim dugom. Tako je započet izvoz čelika po nižim cijenama, što je čeličane gurnulo u krizu. Kina je oslabila pozicije industrijskih radnika na drugoj strani svijeta, što nije gest proleterske solidarnosti. Proizvodnja čelika u Velsu već je bila ugrožena, a radnici suočeni sa mogućom propašću. Iz krize koju je sam proizveo, kapitalizam je izašao još jači. Kakva pouka se može izvući iz kineskog ekonomskog čuda? "Relativni prostori globalne ekonomije se revolucionišu (ponovo!), ne zato što je to dobra ideja, nešto poželjno ili nužno samo po sebi, već zato što je to najbolji način da se odloži depresija i pad vrijednosti". Što je, kad malo bolje razmislite, sasvim ludo. Harvey je već dugo poznat kao kritičar nečovječnosti kapitalizma. U svojoj knjizi iz 2014, Sedamnaest kontradikcija na kraju kapitalizma, čežnjivo je zamišljao da je sistem danas ugrožen kao nikada ranije, kao što često čine i Paul Mason, Slavoj Žižek i njima slični. Globalno otopljavanje, uništavanje staništa i prirodnih vrsta, nestašica vode i zagađivanje okoline govorili su mu da je sistem ugrožen. Kao i činjenica da je sve teže pronaći prilike za profitabilno investiranje. Ipak, u njegovoj najavi propasti kapitalizma važnija je jedna druga kontradikcija koju on elaborira u svojoj knjizi: fenomen novog otuđenja. Marx je prvi prikazao otuđenje (radnik koji stvara vrijednost odvaja se ili otuđuje i od onoga što proizvodi i od stvorenog viška vrednosti koji prisvaja kapitalista). Danas se ne bune samo oni koji nemaju, već i oni koji imaju, bar u zemljama kao što su Brazil i Turska, gdje urbana, obrazovana srednja klasa napada režime koji su joj doneli materijalnu korist. Ono što oni žele, smatra Harvey, nije da budu potkupljeni sa još materijalnih dobara konzumerizmom koji "ograničava i zatvara horizonte ličnog ostvarenja, umesto da ih otvara" već da im se vrati izgubljeno dostojanstvo. Pomislimo na Sao Paulo, kaže Harvey, grad "čija je ekonomska baza industrija automobila, na ljude koji sate provode u saobraćajnim gužvama izolovani jedni od drugih, na ulice pune otrovnih gasova. Koliko je takva ekonomija nezdrava?" Broj 11 Novembar 2017.

99 99 Prije gotovo jednog veka György Lukács je tvrdio da kapitalizam opstaje zahvaljujući tome što su ljudi zaboravili na svoje prave potrebe: otuda razlika između onoga što on naziva stvarnom i pripisanom sviješću. Čitanjem Harveya stiče se utisak da se jaz između te dvije svijesti sužava, makar kroz rastući osjećaj odbojnosti ljudi prema načinu organizovanja naših ekonomija i društava. Od godine Marxov Kapital se sve bolje prodaje, jer se neki nadaju da će tamo pronaći rješenja za probleme koji nas muče. Moguće je da su mnogi od prodatih primjeraka ostali nepročitani, ali namjera je bila dobra. Harveyeva knjiga, kao i pola vijeka staro Čitanje Kapitala Louisa Althussera i ostalih, izlaže glavne argumente i potvrđuje relevantnost Marxovog viktorijanskog klasika za današnji globalni kapitalizam, veoma različit od kapitalizma koji je Marx analizirao. Ali Harveyeva knjiga je i kreativna izdaja Marxa. Na primjer, Marx je zamišljao (bez ironije, reklo bi se) da je stvaranje novih potreba i želja dio civilizacijske misije kapitalizma. Harvey vjeruje da je ta beskrajna manipulacija izvor duhovne degradacije, a isto tvrde i jeretički neomarksisti Frankfurtske škole. On navodi primjer Netflixa, a možemo samo da nagađamo zašto izostavlja Amazon, Apple i Facebook: "Brze promjene stila života, tehnologija i društvenih očekivanja umnožavaju tenzije između generacija, kao i između sve raznolikijih društvenih grupa". Svima nam je poznata nelagoda koju izazivaju brze promjene načina života, za koje nam se čini da nemaju nikakve veze sa nama, ali smo prisiljeni da im se prilagođavamo, i po cijenu gubitka onog dobra za koje sa zakašnjenjem shvatamo da nije zamjenjivo: našeg dostojanstva. Ili kao što Žižek piše u knjizi Manje od ničeg: "Logika razmjene ide svojim putem, pleše sopstveni ludi ples, ne obazirući se na stvarne potrebe stvarnih ljudi". Kao nikada do sada, Harveyeva razorna kritika današnjeg načina života dovodi u pitanje uvjerenje naše premijerke da je kapitalizam slobodnog tržišta najbolje sredstvo za poboljšanje životnog standarda svih ljudi. Zapravo, o premijerkinom "kolektivnom progresu ljudske vrste" imam mišljenje slično onom koje je Gandi imao o civilizaciji zapada: možda to nije loša ideja. The Guardian Novembar Broj 11

100 100 Aspern Seestadt Austrijski grad budućnosti Jezerski grad Aspern Seestadt, najveći projekat razvoja grada u Evropi, planirano je da bude završen godine, kada će postati novi dio grada Beča, s oko stanovnika i isto toliko novih radnih mjesta, izjavila je Yvonne Heuber iz razvojne agencije "Wien 3420". Jedna četvrtina Asperna je već realizovana, što se odnosi na južni dio. Odatle se izgradnja nastavlja suprotno od smjera kazaljke na satu - prema sjeveru, jer se vodilo računa da ljudi koji ovdje već žive ne budu opterećeni bukom i prašinom. - Za praćenje ekoloških standarda zadužen je poseban logistički Centar za upravljanje gradnjom. Napravljena je studija prihvatljivosti za okolinu, tako da se i u tom centru stalno prati da li se poštuju propisi koji se tiču buke i prašine - istakla je Heuber za agenciju Fena. U centru ovog "grada budućnosti" nalazi se jezero veličine metara kvadratnih, s parkom oko njega. - Ranije je tu bilo bojište, gdje se vodila borbe protiv Napoleona. Početkom dvadesetih godina, od godine, na ovom mjestu je bio aerodrom, dok su se 1960-tih i 1970-tih godina tu održavale trke - podsjetila je Heuber, dodajući da se 90-tih godina počelo razmišljati kao o mjestu stambene gradnje. Konačan koncept donesen je Master planom godine, a bazira se na tome da je 50 posto ukupne projektne površine (240 hektara), što je otprilike 340 nogometnih igrališta, ostavljeno kao otvoreni zeleni prostor za javno korištenje. To je važan segment grada, jer se ljudima, pored stanovanja i rada, žele da omoguće i druge aktivnosti na tom "zelenom prostoru". Već su tri parka na metara kvadratnih izgrađena, a kombinuje igrališta i prostor za rekreaciju i zabavu, s modernim mobilijarom. Na kvadratnih metara trenutno se ostvaruje "mještovita" gradnja, koja će rezultirati poslovnim prostorima i stambenim zgradama. - Tu će biti stanovi slobodno finansirani, a ne uz podsticajna sredstva. Prodajna cijena stana će varirati od do eura po kvadratu - potvrdila je Heuber. Aspern je jedan od deset pametnih gradova u svijetu i predstavlja najveće testiranje održivog stanovanja u Evropi. - Svaka zgrada je opremljena pametnim sistemima, koji regulišu potrošnju energije, ali i proizvodnju. Zgrade u ovom naselju predviđaju potrošnju energije na osnovu vremenskih prognoza i drugih podataka - dodala je Heuber. U cilju samoodrživosti, čak se i kišnica prerađuje, a zgrade i svi objekti su od prirodnih materijala, potpuno energetski efikasni. - Trenutno se gradi Lakeside Park campus, kao i HoHO Wien, najviši soliter u svijetu napravljen od drveta, a koji će imati stanove, poslovni prostor i hotel. Takođe, biće proširena šoping ulica, završen priključak na autoput A23 i regionalni put S1, kao i željeznička stanica. Gradit će se i ostali višenamjenski kvartovi oko željezničke stanice, kao i kvart za poslovne prostore - zaključila je Heuber. U trećoj fazi, nakon godine, očekuje se naseljavanje oko željezničke stanice, potpuno popunjena šoping ulica i frekventnost metro linije. Broj 11 Novembar 2017.

101 101 Vremeplov Prva poljoprivredna škola Za vrijeme vladavine knjaza Nikole školstvo se ubrzano razvijalo. U periodu 1870/71. do 1875/76. broj osnovnih škola povećao se sa 31 na 51, a broj učenika sa na I poslije sticanja nezavisnosti školstvo se razvija, mada nešto usporenijim tempom. Od kraja XIX vijeka broj učenika i osnovnih škola se udvostručio tako da je u školskoj 1902/1903. bilo 105 osnovnih škola sa učenika. Potreba za osnivanjem srednjih stručnih škola posebno je bila izražena od polovine XIX vijeka. Razvitkom školstva i izgradnjom crkava ukazala se potreba za većim brojem učitelja i svještenika. Stoga se od šeste decenije XIX vijeka, za vrijeme vladavine knjaza Danila, ozbiljno radilo na pretvaranju osnovne škole na Cetinju u srednju koja bi trebala da daje kadrove za obje pomenute profesije. Međutim škola nije otvorena zbog nedostatka finansija i nastavnog kadra, a školu takvog profila otvorio je knjaz Nikola godine. Potreba za otvaranjem srednjih stručnih škola i dalje je bila sve izraženija i otvorena je Bogoslovija sa trogodišnjim školovanjem koja je obučavala kandidate za učitelje i svještenike. Zbog rata poslije sedam godina prestala je sa radom. Poslije uspješno završenog oslobodilačkog rata, umjesto ranije Bogoslovije, otvorena je Bogoslovsko-učiteljka škola, koja je, sa dva prekida, radila do godine. Nakon balkanskog rata Crna Gora je proširila teritoriju što je nametalo potrebu da se otvori još jedna srednja stručna škola koja je otvorena u Peći i to kao Učiteljska škola u trogodišnjem trajanju sa savemenom organizacijom nastave. Djevojački institut"carica Marija" na Cetinju osnovan je za vaspitanje ženske omladine iz glavarskih i drugih imućnijih porodica. Sredstva za rad ove škole dala je ruska carica Marija Aleksandrova. Najznačajnija privredna grana u ovom periodu, kako je već rečeno, bila je poljoprivreda. Crna Gora je tada oskudijevala u poljoprivrednim kadrovima iako je pokrenula unapređenje poljoprivrede. Znanja i to praktična sticala su se u osnovnoj školi koja je morala imati svoju baštu. Učitelj je bio obavezan da djecu uči vrtlarstvu, voćarstvu i da ih upoznaje sa drugim poljoprivvrednim poslovima. Od doneseno je više propisa o osnivanju, uređivanju i višesturkoj važnosti školskih bašta koji ukazuju na njihovu ulogu u nastavnoj i vaspitnoj praksi škole. Nastojalo se da bašte postanu uzorna poljoprivredna imanja za racionalniju obradu zemlje. Potreba za poljoprivrednim stručnjacima raznih profila: srednjih i visokih bila je odavno evidentna s obzirom na značaj poljoprivrede za ukupan život naroda. Mada nije postojala škola za ovu značajnu djelatnost, ipak se poljoprivredi poklanjala određena pažnja u okviru nastave u srednjim stručnim školama. Pripreme za otvaranje stručne škole za potrebe poljoprivrede počele su krajem kada se tri mladića upućena u inostranu zemljodelsku školu da bi se poslije kraće pripreme angažovali u ovdašnjoj. Knjaževska zemljodelska poljoprivredna škola je otvorena u 13. maja u Danilovgradu, u centru tadašnje poljoprivredne proizvodnje. Ona je, kako kaže Ljubo Pavićević, bila opšteg smjera jer se bavila unapređenjem biljne i stočarske proizvodnje. Njom je rukovodio dr Đorđe Radić, profesor Ekonomske škole u Požarevcu koji je u Crnoj Gori bio poznat preko radova "Mala zeljodelska čitanka" i "Očenje". Za upis u školu prijavio se veći broj kandidata od njenih kapaciteta. Zbog ograničenosti smještaja i nastave upisano je svega 18 učenika, od čega se šest školovalo o svom trošku, a 12 su bili državni stipendisti. Učenici su bili iz svih nahija. U školi se učilo: stočarstvo, voćarstvo, ratarstvo, svilarstvo. U okviru škole bile su ogledne parcele za praktični rad učenika, a nabavljena su i najpotrebnija poljoprivredna oruđa i knjige. Zbog rata škola je prekinula rad i ponovo je otvorena petnaest godina kasnije i to u Podgorici. Bila je pod nadzorom Ministarstva prosvjete, a direktor je bio Filip Jergović. (Izvor: dr Branislav Marović, "Stočarstvo Crne Gore ", Podgorica godine) Novembar Broj 11

102 Herceg Novi je zauzeo 11. mjesto na listi turističkih destinacija za turiste sa "prosječnom dubinom džepa" koju je sačinio američki biznis magazin Forbs. U konkurenciji 27 gradova, Herceg Novi je opisan kao mjesto koje nudi luksuz Mediterana po povoljnim cijenama. - Smješten između slikovitog Jadranskog mora i impresivne pozadine planine Orjen, Herceg Novi je među gradovi- ma sa najturbulentnijom istorijom u Evropi. Za budžet turiste to znači da može vid- jeti nevjerovatne arhitektonske stilove i uživati u nekoj istorijskoj priči, dok putuje pri- stupačnim djelovima Evrope", navodi se u tekstu pod naslovom "The 27 Best Budget Travel Destinations For Na prvom mjestu Forbsove liste su se Xian u Kini, Hjuston, San Mi- Salut, Zanzibar i Gaciantep u Turskoj, našao se Montreal u Kanadi a ispred Herceg Novog našli gel de Alende u Meksiku, Barselona, Kurakao, Dakar, Port Bankar.me. Herceg Novi jedanaesti na Forbsovoj listi

103 7. AVGUST Podgorica 13.JUL - PLANTAŽE Podgorica 16. FEBRUAR Podgorica ADRIA DESTINATION MANAGEMENT COMPANY Budva AGENCIJA ZA STANOVANJE Podgorica AGEA JINRONG Podgorica AG. INFOPLAN Nikšić AGRIS Ulcinj AGROAUTO Podgorica AGRO MONT Nikšić ALLEGRA-MONTENEGRO Bar ALFA PROJECT Podgorica ALKALOID Podgorica ALKOSET Heerceg Novi ALUMINISKA BRAVARIJA VERO- AL Ulcinj AMPLITUDO Podgorica AMD PIONIR Tivat ANGLIAN Bar ARHITEKTONSKI ATELJE Podgorica ARNICA MONTANA Budva ART BETON Podgorica ART GLORIA Podgorica ASP MONTENEGRO Podgorica BALKAN LIFT Podgorica BRATICA COMMERCE Ulcinj BEN-KOV Kotor BENTA KOMERC Pljevlja BI KOD Podgorica BOMETAL Kolašin BJELOBOR Žabljak BLUE HOUSE MONTED Kotor BOKA ADRIATIC Herceg Novi BONESA Bar BOŽUR Podgorica CENTAR ZA IMPLANTOLOGIJU I ESTETSKU STOMATOLOGIJU Budva CENTAR ZA EKOTOKSIKOLOŠKA ISPITIVANJA Podgorica CENTROMETAL Podgorica CEROVO Bar CITY EXPRESS MONTENEGRO Podgorica CONING Herceg Novi CREMACO M Podgorica D PHOTO TRADE Tivat DAMAR PLUS Podgorica DAMIS Podgorica DAMONT Bar DANLAB Podgorica DEMETRA TOURS Podgorica DEVIZ ŠPED Podgorica DEKORIVA-CO Nikšić DIBIEM Bar DINAMIKCOM Nikšić DIL COMMERCE Podgorica DMD DELTA Podgorica DONATOR Podgorica DOUBLE L Podgorica DR CARGO LOGISTICS Podgorica DRUM Podgorica EFUSION Nikšić EKOPROMET Bijelo Polje ELIPSOID Ulcinj ELEKTRON Podgorica ELKON Podgorica7 ELTEC Ulcinj ENFORMA Kotor ENTEXT Podgorica ESCALLERA Budva EUROMIX BETON Bar EURO CELL Kotor EURO OIL COMPANY Podgorica FAF & CO Ulcinj FAMILY SHOP RVD Bar FARMEGRA Podgorica FARMONT Danilovgrad FEROPLET Herceg Novi FINISH MONTENEGRO Podgorica FLY MONTENEGRO Podgorica FLY FLY TRAVEL Podgorica FOBRA Podgorica GARDEN LUX Nikšić GEMMELI COMMPANY Nikšić GEO MAX GROUP Podgorica GEOERC Herceg Novi GEOPREMJER Podgorica GEOPROJEKT Podgorica GEOPROMET Podgorica GIOVANNI TRADE Ulcinj GOLBI Podgorica GRAFO BALE Podgorica GRADNJA-PROMET Danilovgrad GRADSKI SAOBRAĆAJ PODGORICA Podgorica GREENELL Podgorica GRIJANJE Danilovgrad GRAFO GROUP Podgorica GRUPPO TESSILE Podgorica GORENJE Podgorica GULIVER MONTENEGRO Budva IMPERIAL Bijelo Polje INTEL Petrovac INTERESTA Podgorica INTERPRODUCT Cetinje INTERLOG Bar IPKO Bijelo Polje IROTAS Rožaje IVNIK Podgorica HABITAT Podgorica HAPPY DOG Nikšić HEMOMONT Podgorica HIDROMONT INŽENJERING Podgorica HOROZ Podgorica JASEN Pljevlja JAWEL CRNA GORA Podgorica JET DIRECT Podgorica JELA - KOMERC Rožaje JOLLY COMMERCE Nikšić Javno preduzeće za upravljanje morskim dobrom Crne Gore Budva JUGOBICIKL-PROMET Podgorica KALAMPER Bar KALLABA COMPANY Ulcinj KATUNJANIN Herceg Novi KAVARIĆ GROUP Podgorica KAIROS Budva KAIROS MNE Herceg Novi KERAMIKA BABOVIĆ Bar KODAR INŽENJERING Podgorica KOMPAS MONTENEGRO Budva KOMUNALNO DANILOVGRAD Danilovgrad KOMUNALNE DJELATNOSTI Bar KORMING Danilovgrad KRUŠO Nerceg Novi KUĆA MODE I LJEPOTE ZORAN Podgorica KULTURNI CENTAR Bar KVISKO Podgorica LANGOSTINO Ulcinj LALATOVIĆ Budva LD GRADNJA Nišić LEAGUE NORTH Podgorica LIKAPROM Podgorica LIKOTEH Podgorica LUNAS Podgorica LOGICAR Bar LONDON BRIDGE Nikšić LUKA KOTOR Kotor LUKANA Podgorica LUX ENTERIJERI Podgorica LUXOR Nikšić LJETOPIS AUTOMOTIVE Podgorica M & D ALIGRUDIĆ COMPANY Podgorica MALL Podgorica MATINO-COMPANY Bijelo Polje MB ELECTRONIC Podgorica MG SOFT Podgorica MIAMI Ulcinj MICROMEDIA Podgorica MIRABOU Podgorica MIVIS Kotor MINPEK Nikšić MIL-POP Podgorica MM PROJEKT Podgorica MEGA-INTERNATIONAL Rožaje MERIDIAN DMC Kotor MERKATOR INTERNATIONAL Bijelo Polje MODA D&D Tivat MOGUL CRNA GORA Podgorica MONDRIAN Bar MONTCARTON Podgorica MONTEFISH Tivat MONTELL Cetinje MONTECARGO Podgorica MONTENEGRO ADVENTURES Podgorica MONTE PUT Podgorica MONTENOMAKS CONTROL & LOGISTICS Danilovgrad MONT-IMPREX Podgorica MONTINSPEKT Podgorica MOSOR TRANS Podgorica MTK-COMMERCE Budva MTL CAR Podgorica NAVAR INCORPORATED Tivat NIKOLIC 4S Kotor NEMESIS Podgorica OBOD Cetinje OCEAN MONTENEGRO Bar OLD TOWN TRAVEL Kotor OLIMPIA-R Budva OPREMA Podgorica OSMANAGIC CO Podgorica OXFORD CENTAR Podgorica PANELEVEN Podgorica PANEVIVO Podgorica PARUS Bar PERT Tivat PIASTRA Kotor PILONINTERNATIONAL Budva PLAN B Podgorica PLUMBING ELECTRICAL COMPANY Kotor PREDUZEĆE ZA GRAĐEVINSKI NADZOR I LABARATORIJSKA ISTRAŽIVANJA Podgorica PREV&ING Podgorica PRIMA CAR Cetinje PGS MONTENEGRO Bar PUT-INŽENJERING Podgorica R-TOURS BUDVA Budva RALEX RRB Podgorica RAMEL Nikšić REAL ESTATE & CO Ulcinj RED COMMERCE Podgorica RED MONTENEGRO Podgorica RELJA COMPANY Bar REMID VIS Podgorica REPRESENT COMMUNICATION Podgorica RIPŠPED Bar RK-PH Podgorica RLC MONTENEGRO RE EVENTS & CONSULTING COMPANY Podgorica ROYAL TRAVEL Cetinje ROLE INŽENJERING Herceg Novi S- LEASING Podgorica S2B Podgorica SAGA CG Podgorica SANITEKO GROUP Podgorica SEKAS Podgorica SECURITY GUARD MONTENEGRO Podgorica SIMM INŽENJERING Podgorica SINCOMMERCE Podgorica SIPA Podgorica SKILL INŽENJERING Podgorica SLAVIJA-COMERC Pljevlja SLAVISAN D.D.D. Podgoorica S - LEASING Podgorica SMALL OFFICE Herceg Novi SPIN Podgorica SOHO CAFFE Bar SPA MEDICA Podgorica SPECTACULAR Podgorica STROJSERVIS-GRADNJA Bar SVETI STEFAN - REAL ESTATE Budva STUDIO MOUSE Podgorica STUDIO SYNTHESIS ARHITECTURE & DESIGN Podgorica ŠKORPION Herceg Novi TAGOR Podgorica TALAS-M Budva TAPACIR KURTI Ulcinj TARATRANS Podgorica TEHNOBAR Podgorica TEHNOŠPED Podgorica TEHNO DENTAL Podgorica TEHNO MAX Podgorica TELEFONICA Kotor TELEMONT Podgorica TEMASO Nikšić TERCET GROUP Podgorica TIMIG Podgorica TO BAR Bar TRŽNICE I PIJACE Podgorica TRING Podgorica TUJKO Kotor TURISTIČKI CENTAR DURMITOR Podgorica TURISTIČKA ORGANIZACIJA BIJELO POLJE Bijelo Polje TURISTIČKA ORGANIZACIJA OPŠTINE BUDVA Budva TURISTIČKA ORGANIZACIJA OPŠTINE ULCINJ Ulcinj VETERINUM Ulcinj UNEL Kotor UNIPROM PEKARA Nikšić UNA Kotor UNO-NK Nikšić VAGAR Podgorica VALPAIN DESIGN NOVI DOM Podgorica VATROOPREMA Podgorica VEKTOR INŽENJERING Herceg Novi VELETEX Podgorica VERITAS Bijelo Polje VERTIGO MONTENEGRO Podgorica VIA PROJECT Podgorica VITREUM MONTENEGRO Podgorica VIP TRAVEL Tivat VODOVOD I KANALIZACIJA Bar VODOVOD I KANALIZACIJA HERCEG NOVI Herceg Novi VOLMONT MD Danilovgrad WASH & DRY COMPANY Podgorica WEST POINT Podgorica W&R DYNAMIC COMPANY Kotor WINTERHALTER GASTRONOM MONTENEGRO Budva ZELENI VRTOVI Podgorica ZELENILO Podgorica ZILPO Podgorica ZENŠPED Bar ZRNOŽIT Cetinje

104