Prioritet je intenziviranje strukturnih reformi

Transcription

1 ISSN Godina LI Broj 12 Decembar Sastanak privrednika sa Predsjednikom Vlade Prioritet je intenziviranje strukturnih reformi Tomislav Čelebić Kompanija Čelebić Bez znanja nema značajnog napretka Đorđije Goranović MI Goranović Nedovoljno iskorišćen potencijal za saradnju u poljoprivredi Miodrag Kostić MK grupa Razvoj agrara traži krupne investicije

2 Na osnovu člana 8 Pravilnika o nagradama Privredne komore Crne Gore, objavljuje se KONKURS ZA DODJELU NAGRADA PRIVREDNE KOMORE CRNE GORE ZA GODINU Nagrade se dodjeljuju u sljedećim kategorijama: 1. Nagrada za uspješno poslovanje (članice Komore) 2. Nagrada za društvenu odgovornost (članice Komore) 3. Nagrada za inovativnost (članice Komore, pojedinci ili grupe) 4. Nagrada za unapređenje menadžmenta (pojedinci) POZIVAMO! Članice Komore, organe Komore, odbore udruženja i druge oblike organizovanja u Komori, privredne asocijacije, institucije i pojedince da daju predloge za nagrade Komore za godinu. Nagrade će biti dodijeljene na Dan Privredne komore Crne Gore, 21. aprila godine. Detaljnija objašnjenja, kriterijumi i upitnici dostupni su na internet adresi: Predlozi se dostavljaju do 11. marta godine, u pisanoj formi, na adresu: Privredna komora Crne Gore, ul. Novaka Miloševa 29/II, Podgorica 81000, faksom: ili om: pkcg@pkcg.org Kontakt telefon:

3 Broj 12 Decembar Sadržaj Izdavač: Privredna komora Crne Gore Novaka Miloševa 29/II Podgorica 81000, Crna Gora Tel: Redakcijski odbor: Predsjednica: Ljiljana Filipović Članovi: Pavle D. Radovanović, Novica Bulatović, Tanja Radusinović, dr Mladen Perazić, mr Nina Drakić, Aleksandar Marđonović v.d. Glavna i odgovorna urednica: Milka Pižurica Novinar: Igor Perović Prevod: Dragana Domazetović 6 Sastanak privrednika sa Predsjednikom Vlade Prioritet je intenziviranje strukturnih reformi IMPRESUM Adresa Redakcije: Privredna komora Crne Gore/Glasnik Novaka Miloševa 29/II Podgorica 81000, Crna Gora Tel: glasnik@pkcg.org Dizajn: Privredna komora Crne Gore List izlazi od godine i upisan je u registar javnih glasila Crne Gore. PDF verziju možete preuzeti na: The meeting of entrepreneurs with the Prime Minister Intensifying structural reforms should be the priority Tomislav Celebic, President of Celebic Company Investment in knowledge pays off the best Djordjije Goranovic, owner and CEO of Meat Industry Goranovic Non-tariff barriers should be removed Miodrag Kostic, President of MK Group Agriculture needs more investments Excellent SME project of CEM Success leads to the market recognition

4 4 42 Crna Gora-Slovenija Zajednički nastupati na trećim tržištima 50 Đorđije Goranović, MI Goranović Ukloniti necarinske barijere 28 Sjednice Skupštine i Upravnog odbora Privredne komore Donijet Program rada za godinu 46 Tomislav Čelebić, Kompanija Čelebić Najbolje je ulaganje u znanje 54 CEFTA region Klasteri put ekonomskih integracija 60 Miodrag Kostić, MK grupa Privatizacija zemljišta i investicije za bolji agrar Broj 12 Decembar 2015.

5 5 Listajući Glasnik Durmitor dobitnik Srebrne pahuljice Prirodne ljepote Durmitora, uz napore koje društvo sve više ulaže, napravili su da je Žabljak danas jedan od poznatijih i priznatijih planinskih i turističkih centara, ne samo kod nas, već šire. Svakako da za to najveća zasluga pripada radnim ljudima OOUR Durmitor, radne organizacije Industriaimporta iz Titograda, koji svojim angažovanjem i punim zalaganjem nastoje da se svi ljubitelji Durmitora, dolaskom na Žabljak, osjećaju kao kod svoje kuće. Zato to i nije ostalo bez odjeka. Ove zime, poslije ankete Ilustrovane politike Zimsko ljeto 77, Žabljak je dobio Srebrnu pahuljicu, kao najbolji ovogodišnji zimski turistički centar u Jugoslaviji. - Ovo najviše priznanje u zimskom planinskom turizmu utoliko nam je draže - naglašava Milenko Stijepović, direktor OOUR Durmitor što ga dobijamo u jubilarnoj godini kada Ilustrovana politika proslavlja dvadesetogodišnju svoga poslovanja i jubilarno hiljadito izdanje lista. Za dobijanje Srebrne pahuljice Žabljaku je, svakako, najviše poena donio novi savremeni hotel Jezera koji je otvoren početkom zimske turističke sezone. Ovo funkcionalno zdanje, koje oblikom podsjeća na Bobotov kuk, najveći vrh na Durmitoru, ima šest spratova, a kapacitet mu je 248 ležaja. Sve su sobe moderno opremljene. Na svakom spratu postoje TV saloni, a na šestom, odakle se vidi panorama tog kraja, nalazi se noćni bar sa 50 udobrnih sjedišta. Osim kafanskih i restoranskih sala, Jezera imaju bazene sa toplom vodom, saunu, kuglanu, bilijar i ping-pong salu i druge prostore za odmor, rekreaciju i razonodu gostiju. - Srebrna pahuljica je došla u prave ruke i na pravo mjesto. Jer, Žabljak ima veliku perspektivu da se razvije u jedan od najpoznatijih zimskih turističkih centara, ne samo kod nas već i u Evropi. To nije samo priznanje za dosadašnji rad, već i podstrek za dalji turistički prosperitet ove varošice u njedrima Durmitora naglasio je Mirko Bojić, zamjenik glavnog i odgovornog urednika Ilustrovane politike, predajući nagradu, pisao je Glasnik iz godine Privredna saradnja Crne Gore i Njemačke Privredna saradnja Crne Gore i Njemačke Demokratske Republike, uspostavljena prije desetak godina, odvija se uzlaznom putanjom. Ekonomske veze uglavnom su obuhvataju finansijsko-kreditne aranžmane, odnosno uvoz opreme i brodova za potrebe Željezare»Boris Kidrič«, Cementare Pljevlja, Fabrike stanova Spuž,»Jugooceanije«Kotor,»Prekookeanske plovidbe«bar, i to pod relativno povoljnim uslovima. Vrijednost uvoza, uključujući četiri nova broda čija je isporuka dogovorena do kraja godine, iznosi oko 150 miliona Cl. dolara. Istovremeno, izvoz roba iz Crne Gore u ovu zemlju je veoma mali. Osnovni razlog je u tome što su uvoz opreme i brodova iz Njemačke Demokratske Republike obavljale spoljnotrgovinske organizacije van Crne Gore. Te organizacije su, ugovarale uvoz roba i usluga za konrtaisporuke od drugih proizvođača. To je naročito došlo do izražaja kada su, posredstvom»genexa«, ugovorene isporuke brodova za pomenute crnogorske kompanije. Pored ovoga, mali izvoz iz Crne Gore ograničava i nedostatak roba za koje su njemački partneri zainteresovani, nedovoljna organizovanost naših spoljnotrgovinskih organizacija i dr. Njemačka je izrazila spremnost da poveća uvoz iz Crne Gore. Najveće mogućnosti za unapređenje saradnje dvije zemlje su kroz razvoj kooperativnih oblika zajedničke proizvodnje i razmjenu roba preko kompenzacionih i sličnih aranžmana i to u elektroindustriji, tekstilnoj i kožarskoj te industriji građevinskih mašina. Povećanje robne razmjene moguće je i u crnoj i obojenoj metalurgiji, rudarstvu, turizmu i poljoprivredi, zabilježio je Glasnik Decembar Broj 12

6 6 Sastanak privrednika sa Predsjednikom Vlade Prioritet je intenziviranje strukturnih reformi Broj 12 Decembar 2015.

7 7 Predstavljena Analiza stanja crnogorske privrede u godini koju je pripremila Privredna komora. Potreban je ambiciozan, ofanzivan i mnogo organizovaniji nastup domaćih kompanija na inostranim tržištima da bi se ublažio deficit u robnoj razmjeni sa inostranstvom. Decembar Broj 12

8 8 Očuvanje makroekonomske stabilnosti kroz intenziviranje strukturnih reformi biće prioritet u narednom periodu, ocijenjeno je na tradicionalnom godišnjem sastanku privrednika sa Predsjednikom Vlade, održanom u Privrednoj komori Crne Gore 18. decembra godine. Pored premijera Mila Đukanovića, sa privrednicima su razgovarali potpredsjednik Vlade Vujica Lazović, ministri Branimir Gvozdenović, Petar Ivanović, Zorica Kovačević i Ivan Brajović, te guverner Centralne banke Crne Gore Milojica Dakić. Riječ predsjednika Komore Predsjednik Privredne komore Crne Gore Velimir Mijušković zahvalio je predsjedniku Vlade na odnosu koji iskazuje susretima sa privrednicima, što potvrđuje da sugestije dobijene na ovaj način duboko cijeni, kvalifikujući ih kao posebno korisne. Predstavljajući dokument koji je Komora pripremila - Analizu stanja crnogorske privrede u tekućoj godini, on je kazao da je riječ o sublimatu predloga i zaključaka privrednika definisanih u ovoj asocijaciji, kroz rad njenih tijela i organa, te na posebno organizovanim tematskim sastancima. Organizovano je više od stotinu takvih skupova u Komori tokom godine, a predstavnici Vlade su učestvovali u radu najvećeg broja tih sastanaka. - Analiziranje ostvarenog rasta po sektorima zaista ohrabruje i uvjerava da će projektovani rast za godinu biti dostignut, pa čak biti i veći, tj. iznad 4%. rekao je Mijušković. U Analizi se navodi da je tokom deset mjeseci industrijska proizvodnja porasla 9,6%, najviše u prerađivačkom sektoru 19,5%. Pozitivan trend u odnosu na prethodnu godinu bilježi poljoprivredna proizvodnja, kao i investicije u ovaj sektor. Prema podacima o otkupu i prodaji poljoprivrednih proizvoda rast iznosi 9,1%. Proizvodnja u šumarstvu je takođe porasla za 17%, dok građevinski sektor napreduje po stopi od 7% u odnosu na uporedni period prethodne godine. Nastavlja se trend značajnog rasta broja turista i noćenja od 12,8% u odnosu na prvih 10 mjeseci 2014, što je rezultiralo povećanjem prihoda za 19,2%, i koji su iznosili 800 miliona eura, čemu su svakako doprinijeli sve bolji kvalitet i sadržaj usluga. Trgovina bilježi rast od 4,1%, a slične pokazatelje imamo i u sektoru saobraćaja, izuzev u pomorskom. Predsjednik Komore je podsjetio da je naša privreda po konkurentnosti na sredini liste od 140 država koju je sačinio Svjetski ekonomski forum. - Crna Gora je umjereno spremna po pitanju sposobnosti da izdrži pritisak konkurencije na evropskom tržištu, ocjena je poslednjeg Izvještaja Evropske komisije o napretku. Međutim, kada je u pitanju proizvodnja roba široke potrošnje, Crna Gora i dalje pokazuje veoma nisku konkurentnost, na čemu se mora ozbiljnije raditi. Pod ovim podrazumijevam dalje unapređenje poslovnog ambijenta i brže sprovođenje započetih strukturnih reformi, ali i dodatne napore privrednih subjekata na uvođenju standarda, korišćenju novih tehnologija i inovacija, kao i podizanju kvaliteta proizvoda u cilju snaženja konkurentnosti kazao je on. Privredna komora je sprovela istraživanje na ovu temu koje kao slabosti i dalje prepoznaje sivu ekonomiju, nepovoljan pristup finansijama, nedovoljna ulaganja u istraživanje tržišta, marketing, uvođenje međunarodnih standarda kvaliteta i slično. Ove slabo- sti najvjerodostojnije oslikava robna razmjena sa inostranstvom, u kojoj je veoma niska pokrivenost uvoza izvozom i rastući deficit trgovinskog bilansa. Ukupna robna razmjena za deset mjeseci porasla je 0,9%, pri čemu je izvoz manji gotovo 10%, dok je uvoz porastao oko 3%. Suficit je porastao kod usluga za 12,6% gdje iznosi 780 miliona eura. - Ovakvi negativni bilansi robne razmjene uočljivi su i u onim privrednim granama u kojima naša zemlja posjeduje značajne potencijale. Takva kretanja su dugoročno neodrživa i zahtijevaju podršku potpunijem korišćenju raspoloživih resursa i osposobljavanju preduzeća za prilagođavanje poslovanja visokim zahtjevima tržišta. Očekujem da će u narednom periodu biti veće interesovanje za ulaganja u proizvodni sektor, kako stranih tako i domaćih investitora. Definisane poslovne zone u nekim opštinama, kao i one koje će tek biti, ponudiće konkretnije uslove za takva ulaganja istakao je Mijušković. Bilansi opominju da se mora usmjeriti mnogo veća pažnja pružanju podrške privredi koja će rezultirati povećanjem izvoza i smanjenjem uvoza, dodaje on, i isiče potrebu formiranja institucije koja bi promovisala izvoz. - Ostvarivanje napretka na ovom polju iziskuje ambiciozan, ofanzivan i mnogo organizovaniji nastup domaćih kompanija na inostranim tržištima, a od Vlade Crne Gore i lokalnih uprava, odnosno nadležnih institucija, kvalitetniju podršku u tom pravcu rekao je on, podsjećajući da Privredna komora, kroz projekat Dobro iz Crne Gore, podstiče i promoviše kvalitetnu domaću proizvodnju koja se realizuje uz poštovanje najviših međunarodnih standarda i tako ima veće šanse za izvoz. Zabrinjava rast nezaposlenosti od 1,4 odsto u odnosu na 2014, a posebno to što je 37,5 odsto nezaposlenih mlađe populacije, dok je 15 odsto visokoobrazovanih. - Upravo ova struktura trebalo bi da bude nosilac razvoja. Povećanje zaposlenosti moramo rješavati kako izmjenama u obrazovnom sistemu i zakonodavnom okviru koji će obezbijediti fleksibilnost radne snage rekao je predsjednik Komore. Kao doprinos ovome, najstarija asocijacija privrednika je, između ostalog, organizovala konferenciju -Sistem dualnog obrazovanja kao model za unapređivanje ekonomije, u saradnji sa komorama Austrije i Njemačke. U narednom periodu, uz podršku Austrijske savezne komore, te njihove razvojne agencije biće organizovana ekspertska misija, koja bi trebalo da pruži smjerenice prilagođavanja normativnog okvira stručnog obrazovanja u Crnoj Gori i njegovog prilagođavanja dualnom sistemu. Nakon toga, detaljno će se analizirati koje su struke najpotrebnije crnogorskoj privredi u kojima bi se ovaj vid obrazovanja najbrže mogao uspostaviti. Ovo svakako zahtijeva punu uključenost naših kompanija, jer one na sebe moraju preuzeti značajan dio odgovornosti za kreiranje kadra koji im je potreban, smatra on Govoreći o uslovima poslovanja sa aspekta zakonskog okvira, Mijušković je kazao da privreda posebno insistira da se normativno urede prava i obaveze privrednih društava, međusobno usklade pojedina zakonska rješenja. Ovim, kao i poštovanjem principa predvidljivosti te dosljednom primjenom propisa značajno bi se doprinijelo smanjenju obima sive ekonomije i nelojalne konkurencije na tržištu. Tokom izlaganja, on se posebno osvrnuo na zakone koji uređuju Broj 12 Decembar 2015.

9 9 poslovanje privrednih društava, zapošljavanje stranaca i javne nabavke. Istakao je i da je finansiranje privrednih subjekata takođe izražen ograničavajući faktor poslovanja zbog visokih kamatnih stopa i kolaterala. - Poboljšavanja u ovoj sferi treba da prate aktivnosti usmjerene ka smanjivanju međusobnih dugovanja, koja nijesam siguran da su precizno utvrđena. Ne manje važno je rješavanje problema loših kredita rekao je Mijušković. Istiakao je da se Komora prepoznaje kao Centar za koordinaciju, koji bi uz pomoć stranih eksperata mogao postojati i funkcionisati u aktivnostima povezivanja privrede, banaka i potencijalnih investitora. - U tom cilju, Ministarstvo finansija, Centralna banka i Privredna komora su neposredno uoči današnjeg sastanka potpisale Memorandum o razumijevanju kao okvirni dokument na osnovu kojeg će se Komori pružiti podrška da se aktivno uključi u rješavanje ovog problema kazao je on. On ocijenjuje da je za buduće nesmetano funkcionisanje akcionarskih društava koja su u potpunom ili većinskom vlasništvu države neophodno obezbijediti da sama vode poslovnu politiku, pa i politiku zarada. Istakao je da ohrabruje dobijanje poziva za članstvo naše zemlje u NATO savezu. - Iskustvo drugih zemalja je pokazalo da je nakon pridruženja Alijansi došlo do povećanja interesovanja investitora za ulaganja, što se odrazilo na rast tih ekonomija, kao i do poboljšanja kreditnog rejtinga u ovim zemljama, koji je logično uticao i na smanjenje kamatnih stopa. Ovakve efekte je realno očekivati i u Crnoj Gori rekao je Mijušković. Mijušković je podsjetio da su u Komori ove godine organizovani izbori koji su pokazali da se zadržao neophodni duh jedinstvenosti privrede u nastojanjima da koristi svoju snagu udruženu u ovoj instituciji kako bi uticala na tokove ekonomskog razvoja naše zemlje. Sa druge strane, sve više i državni organi, baš kao i privreda, shvataju Privrednu komoru Crne Gore kao jedino mjesto gdje se ostvaruje institucionalna saradnja države i privrede. - Usluge koje privreda dobija u svojoj Komori su sve brojnije, počev od promotivnih i edukativnih aktivnosti, zatim administrativnih u cilju podsticanja njene konkurentnosti. Takođe mi je zadovoljstvo što smo prepoznati od međunarodnih organizacija i asocijacija kao pouzdan partner sa kojim se opredjeljuju da realizuju veoma zahtjevne projekte, na bazi kojih mi unapređujemo i širimo dijapazon svojih usluga, zaključio je predsjednik Mijušković. Premijer: Realnom sektoru potrebne finansije Vlada smatra Privrednu komoru jednim od najuvaženijih partnera sa kojim je razmjena mišljenja uvijek od koristi, rekao je premijer Milo Đukanović. Cilj Vlade, kako je istakao, dinamičan privredni rast i ubrzani ekonomski razvoj Crne Gore. Ova godina je bila uspješna i očekivan rast crnogorske ekonomije iznosiće između 4,1 odsto i 4,3 odsto. Decembar Broj 12

10 10 - Ovo je jako visok i poželjan rast. Ali da bismo omogućili građanima viši kvalitet života, stope rasta u dužem periodu moraju biti između četiri i pet odsto kazao je premijer. Vlada je tokom godine ostvarila ključni politički cilj dobijen je poziv za NATO - ali i prioritetni ekonomski, a to je obezbjeđenje makroekonomske stabilnosti, čije je očuvanje kroz strukturne reforme njena glavna preokupacija u budućem periodu. - Bez strukturnih reformi mi ćemo i dalje imati ozbiljne neracinaonalne rashode u svim sektorima koji obuhvataju i zdravstvo i obrazovanje i rad i socijalnu politiku i javnu administraciju - rekao je Đukanović. On je najavio da će Vlada tokom narednog mjeseca održati završnu raspravu gdje će do detalja koncipirati program strukturnih reformi u svim oblastima. Prema njegovim riječima, Crna Gora će, sa kamatnim stopama u bankarskom sektoru koje su trenutno visoke i dalje imati ozbiljno ograničenje za ostvarenje razvojnih potreba. Bankarski sistem je, kaže, u boljem stanju, evidentna je veća kreditna aktivnost, ali je i dalje prisutan visok nivo nekvalitetnih kredita. - Moraju se pojačati napori i da se smanji nivo nekvalitetnih kredita u bankarskom sektoru, kao i napori Vlade i Centralne banke, kao regulatora, da se stvore dodatni podsticajni uslovi kroz rast konkurencije za obaranje kamata. Mislim da ćemo sa ovako visokim kamatnim stopama i dalje imati ozbiljno ograničenje za ostvarenje onoga što su naše razvojne potrebe - kazao je Đukanović. On je dodao da je sačuvana fiskalna politika i nastavljeno sa ozbiljnim podsticajima investicijama i biznisu. - I dalje se suočavamo sa ozbiljnim problemom nedostupnosti sredstava realnom sektoru da bi mogao da ostvaruje željene stope rasta - smatra Đukanović. Đukanović je podsjetio i na nastavak realizacije značajnog broja projekata u više sektora, posebno u turizmu, kao što su Porto Montenegro, Portonovi i Luštica Bay. - Žao mi je da ne mogu kazati da smo uradili sve što je bilo moguće u turizmu, jer je ove godine bilo moguće početi projekte na Dubovici, Miločeru i Mamuli. Nažalost, iz razloga političke opstrukcije do toga nijesmo došli, ali nadam se da ćemo tokom decembra makar stvoriti uslove da obnovimo inicijativnost na dva od tri takva projekta i da ćemo odlukom u parlamentu uspjeti da stvorimo uslove da se u narednoj godini započne sa gradnjom novog hotela od pet zvjezdica na lokaciji Miločer i projekta Mamula - rekao je Đukanović. Zakone uskladiti sa potrebama privrede Dragan Purko Ivančević, predsjednik Odbora turizma i ugostiteljstva Privredne komore kazao je da je minula ljetnja sezona bila jedna od najboljih. Ipak, smatra on, sve bolje podatke o broju noćenju treba da prati adekvatna turistička ponuda koja doprinijeti većoj potrošnji i obezbijediti veći kvalitet destinacije. Jedan od najvećih limita u razvoju našeg turizma, prema ocijeni Ivančevića, jeste ne- Broj 12 Decembar 2015.

11 11 dostatak kvalitetnih hotelskih kapaciteta, po čemu zaostajemo za regionom ali i šire. Još jedan od problema koji je identifikovao jesu privremeni objekti koji se moraju dovesti do nivoa urbanističkih i higijensko tehničkih standarda, a da se to može, kaže on, pokazuje primjer opštine Tivat gdje je to pitanje adekvatno uređeno. Turistički poslenici očekuju da u dobrom partnerskom odnosu sa donosiocima odluka omoguće razvoj kvalitetnog turističkog proizvoda što bi doprinijelo ostvarenju cilja produženju sezone. - Turizam će se boriti da ostvari status u državnim institucijama kakav ima u Privrednoj komori Crne Gore zaključio je Ivančević. Direktor kompanije Veletex Kalia Vlastimir Golubović govorio je o potrebi unapređenja zakonske regulative u skladu sa potrebama privrede, te o neusklađenosti tržišta rada i obrazovnog sistema. Prema njegovim riječima, visok deficit je uzrokovan nekonkurentnošću crnogorske privrede, čemu znatno doprinosi neusklađenost obrazovanog sistema sa potrebama biznisa. On smatra da će se kada prethodno bude riješeno pojaviti novi problem kako zaposliti novi obrazovani kadar kada mu neodgovarajući zauzima mjesto. - Predlažem da novi zakon o radu potpuno liberalizuje radne odnose i propiše kratak i brz otkazni rok. Nijedan poslodavac neće otpustiti dobrog radnika tako da nema razloga za bojazan. Takođe, zakonskim rješenjima je potrebno omogućiti poslodavcima da zapošljavaju najkvalitetniji kadar, bez obzira sa kog tržišta dolazi rekao je Golubović. Predsjednik Crnogorskog turističkog udruženja Žarko Radulović ocijenio je da je ovaj skup u Privrednoj komori jedan od najznačajnijih na relaciji privreda-vlast. On smatra da su turistička privreda, resorno ministarstvo i Nacionalna turistička organizacija najviše doprinijeli da učešće turizma u BDP-u ostane na 20 odsto. Da bi tako bilo i ubuduće, kaže on, potrebno je mnogo više promocije i marketinga naše turističke destinacije u svijetu. - Hrvatska ulaže u turistički marketing 43 miliona eura, Kipar 52, Malta 43, a Crna Gora 1,2 milona, što je neodrživo. Nacionalnoj turističkoj organizaciji neophodno je opredijeliti više sredstava da bi i u godinama nakon 2016, za koju predviđamo da će biti jedna od najuspješnijih, bilježili iste trendove riječi su Radulovića, koji je dodao da će gosti iz Kine prvi put značajnije doprinijeti boljim rezultatima crnogorskog turizma. Milan Božović, predsjednik Odbora građevinarstva i industrije građevinskog materijala ocijenio je kao dobru praksu ugovornu obavezu korišćenja crnogorske operative u izgradnji autoputa Bar-Boljare, i smatra da bi slično rješenje trebalo primjenjivati i u budućim projektima. - Kod javnih radova je visoko učešće uvoznih građevinskih materijala. Smatramo da u fazi samog njihovog projektovanja treba dati šansu domaćim proizvođačima da učestvuju u ovim poslovima. Uvoz materijala je inače u velikoj ekspanziji i jedan njegov dio završava na sivom tržištu što se odražava na konkurentnost domaćih proizvođača kazao je Božović. On je zatražio da se koncesionarima koji redovno izmiruju obaveze prema državi omogući povrat akciza na gorivo za mehanizaciju koju koriste na koncesionim poslovima. Predsjednik kompanije Čelebić Tomislav Čelebić, ocjenjuje da je domaći kadar kvalitetan i ne treba davati prednost inostranim ra- Decembar Broj 12

12 12 dnicima, već više ulagati u edukaciju kao što radi njegova kompanija. On takođe podržava liberalizaciju radnih odnosa, ali i ističe primjere Austrije i Njemačke koji štite domaću radnu snagu. - Obrazovanje je jako bitno da bi privreda dobila kvalitetan kadar. Zato su potrebne intenzivne aktivnosti u ovom pravcu ocjenjuje on. Istakao je primjer dobre saradnje njegove grupe sa Investiciono- -razvojnim fondom, koji je, smatra on, uticao da banke snize kamatne stope na kredite. Radomir Mikan Zec, izvršni direktor Ulcinjske rivijere, smatra velikim uspjehom što je ove godine sezona trajala pet mjeseci. Mjerama nadležnih državnih institucija poboljšan je poslovni ambijent, kaže, ali su slični potezi potrebni i na lokalnom nivou. Kao problem prepoznaje neadektvatno reagovanje komunalne policije kada je riječ o uzurpaciji prostora na području blizu Ade Bojane i kao rješenje predlaže da se ova služba izmesti na državni nivo. On je ukazao na tešku primjenljivost rješenja iz Zakona o javnim nabavkama kada je u pitanju snabdijevanje namirnicama hotela u državnom vlasništvu, a protiv je limitiranja zarada zaposlenim u preduzećima koja nijesu na budžetu. Smatra da bi zapošljavanje stranaca trebalo iskoristiti na taj način što bi oni, nakon sezone, edukovali domaći kadar čime bi on adekvatno odgovorio potrebama poslodavaca. Predsjednik Odbora udruženja šumarstva, drvne industrije, grafičke i izdavačke djelatnosti Milovan Gojković iz ŠIK Polimlje, Berane, kompanije koja cio proizvodni program izvozi u zapadnu Evropu i godišnje prihoduje četiri miliona eura, smatra da razvoj drvoprerade treba bazirati na finalnoj proizvodnji i smanjiti izvoz sirovine. Potrebna je veća ažurnost u davanju koncesija nad šumama. - Naš je predlog: pravovremeno usmjeriti sirovinu ka proizvođačima, a ne prema onima koji se bave njenom preprodajom. Takođe, potrebno je realizovati sertifikaciju šuma, što je dokaz odgovornog gazdovanja ovim resursom što traži međunarodno tržište, a koji vodi efikasnijem korišćenju potencijala i boljem poslovanju preduzeća iz ove oblasti rekao je Gojković. Predsjednik Odbora udruženja metalurgije i metaloprerađivačke industrije dr Miraš Đurović zatražio je formiranje stručnog savjeta za metalurgiju u kojem bi bili čelnici vodećih kompanija iz ove oblasti, predstavnici Vlade i Privredne komore, što bi doprinijelo rastu ovog industrijskog sektora neophodnog za razvoj ekonomije. Ocjenjuje da bi metaloprerađivačima trebalo stvoriti uslove da lakše dolaze do neophodnih finansijskih sredstava potrebnih za unapređenje poslovanja. Prema riječima dr Milutina Đuranovića, predsjednika Odbora udruženja poljoprivrede, dva su ključna problema u ovom sektoru status i pozicioniranje domaćih proizvoda na crnogorskom tržištu i prodaja uvoznih po nižim cijenama od proizvodnih. Ukazao je da je vrijednost uvoza hrane u Crnu Goru 20 puta veća od izvoza pa je zatražio zaštitu domaće proizvodnje po modelima drugih zemalja koje su takođe članice bilo CEFTA ili Svjetske trgovinske organizacije. - Postao je izazov prodavati crnogorsku hranu na domaćem tržištu. Prodaja uvoznih proizvoda po niskim cijenama sve više ugrožava našeg proizvođača. Očekujemo da Vlada podrži agroindustri- Broj 12 Decembar 2015.

13 13 ju i projekat Dobro iz Crne Gore koji realizuje Komora, sve u cilju zajedničkog dobra kazao je Đuranović. O neadekvatnim rješenjima u Zakonu o javnim nabavkama govorio je i Stevan Karadaglić, predsjednik Odbora udruženja trgovine. - Nezadovoljni smo prije svega dijelom Zakona koji uređuje nabavku robe. Smatra da naručilac nema mogućnost da utiče na kvalitet robe koja mu je potrebna već su tu ekvivalenti koji su samo ventil za nabavku robe lošeg kvaliteta i niske cijene. dodajući da, pored ovoga, Zakon karakteriše preveliki formalizam. Risto Drekalović, vlasnik KIPS-a govorio je o, kako ocjenjuje, nepovoljnom uticaju efikasnosti sudova na poslovni ambijent u Crnoj Gori. On smatra da je potrebno uvažiti predloge Privredne komore koji se odnose na obilježavanje proizvoda Brajevim pismom, koje je u brojnim slučajevima tehnički neizvodljivo. Godina dobrih rezultata Milojica Dakić, guverner Centralne banke Crne Gore kazao je da je u godini sačuvana finansijska stabilnost bankarskog sektora, njegova likvidnost i solventnost. Zabilježen je rast aktive, depoziti su na maksimalnom nivou. - U ovoj godini prvi put od imamo rast novoodobrenih kredita i to za 25,4 odsto rekao je on. U najvećem broju banaka je smanjeno učešće nekvalitetnih kredita. Iako su još na visokom nivou, evidentan je pad kamatnih stopa, kao posljedice veće konkurencije na tržištu, čije pojačavanje kako kaže, najavljuje nastavak ovog trenda i u godini. Istakao je da će CBCG i tokom naredne godine raditi na očuvanju stabilnosti finansijskog sektora, a očekuje se donošenje novih propisa koji uređuju ovu oblast. Petar Ivanović, ministar poljoprivrede i ruralnog razvoja, odgovarajući privrednicima, kazao je da Ministarstvo pomaže privatnom biznisu u smislu da stvara uslove za njegov bolji rad. S tim u vezi on je rekao da je preko pretpristupnih fondova EU - MIDASA, IPARD 1 i IPARD 2, obezbijeđeno 200 miliona eura poljoprivrednicima iz Crne Gore do 2020, kao i značajna ekspertska pomoć. Ove godine, rekao je ministar, bilježimo rekordan otkup mlijeka, a za 30 odsto je povećano učešće visokokvalitetnog. - Rekordna je proizvodnja i vode te jaja i polako se približavamo trenutku kada Crna Gora više neće morati da uvozi jaja sa stranih tržišta, osim za velike vjerske praznike i za špic turističke sezone - kazao je Ivanović. Intencija Vlade je da se poveća prerada drveta u šta privrednici treba hrabrije da krenu. Pokrenuta je proizvodnja u drvoprerađivačkoj kompaniji Vektra Jakić, otvorene su tri peletare. On je pozvao drvoprerađivače da proizvode košnice za pčele jer je to jedina uvozna komponenta u pčelarstvu. Prema njegovim riječima, Vlada će godine, u februaru, prvi put dodijeljivati višegodišnje koncesije. Ministarka rada i socijalnog staranja Zorica Kovačević kazala je da su izmjene i dopune Zakona o strancima u proceduri i da bi taj akt trebalo da se nađe na narednoj sjednici Vlade. - Predložili smo brisanje pojedinih odredbi koje su bile problematične - rekla je Kovačević. Ona je navela i da je u planu izrada novog zakona o radu koji će, kako tvrdi, otkloniti brojne barijere i uvesti novine kada je u pitanju zasnivanje ugovora o radu na određeno vrijeme. - Razmišljamo o produženju ugovora o radu na određeno vrijeme sa dosadašnjih maksimalnih 24 na 36 mjeseci kazala je ona. Saopštila je da je ove godine evidentirano veće zapošljavanje domaće radne snage, posebno u turizmu i poljoprivredi, ali da je i dalje prisutan značajan broj strane radne snage. Prema njenim riječima, oko 33 odsto radnika se nalazi u zoni sive ekonomije. Ministar održivog razvoja i turizma Branimir Gvozdenović kazao je da su privremeni objekti važno pitanje. - Ovo je prva godina kada će plan privremenih objekata biti donesen na njenom kraju i biće smanjen njihov broj - saopštio je Gvozdenović. On je za narednu godinu najavio jačanje kapaciteta u sektoru turizma i donošenje novih zakona. Ponovio je da je narednih godina u planu izgradnja 76 novih hotela sa soba što će značajno unprijediti ponudu i omogućiti otvaranje novih radnih mjesta. Govoreći o sektoru građevinarstva kazao je da je zabilježen za sedam odsto veći promet nego prethodne godine i investicije od 600 miliona eura. - Imamo dobar poslovni ambijent u ovoj oblasti ali je neophodno da i druge političke strukture daju tome svoj doprinos rekao je on i pozvao privrednike da više učestvuju na javnim raspravama o nacrtima zakona. Ministar saobraćaja i pomorstva Ivan Brajović kazao je da Vlada ulaže pedeset miliona godišnje na održavanje i izgradnju novih puteva. - Stotine projekata su realizovane u saobraćajnoj infrastrukturi rekao je Brajović. Govoreći o autoputu Bar-Boljare ponovio je da će najteža dionica Smokovac- Mateševo biti završena u maju te da će biti izgrađeno više pristupnih saobraćajnica nego što je dužina ove rute. Potpredsjednik Vlade Vujica Lazović saopštio je da crnogorskoj ekonomiji nedostaje konkurentnost bez koje se, kako je ocijenio, ne može obezbijediti konstantan ekonomski rast. On je pohvalio kreditnu politiku Investiciono-razvojnog fonda i uslove kreditiranja i najavio sve veće korišćenje elektronskog poslovanja, posebno u postupcima izdavanja dozvola. - Od 1. februara svi organi državne uprave biće dužni da sve usluge ponude u elektronskoj formi. To će biti instrument efikasnijeg poslovanja kazao je Lazović. Prema njegovim riječima, potrebno je realizovati set mjera za stvaranje kvalitetnijeg poslovnog ambijenta. On je najavio da će se Vlada će zalagati da se svaka strana kompanija ugovorom obaveže da prilikom realizacije projekata angažuje makar 30 odsto domaćih radnika. Sastankom privrednika sa premijerom moderirao je potpredsjednik Privredne komore Ivan Saveljić. Decembar Broj 12

14 14 The meeting of entrepreneurs with the Prime Minister Intensifying structural reforms should be the priority Broj 12 Decembar 2015.

15 15 The Chamber of Economy of Montenegro presented its Analysis of the Montenegrin economy in In order to alleviate the deficit in foreign trade, domestic companies need an ambitious, offensive and more organized performance in foreign markets. Decembar Broj 12

16 16 Maintaining macroeconomic stability through intensifying structural reforms will be the priority in the following period - this was said at the traditional annual meeting of the entrepreneurs with the Prime Minister which was held at the Chamber of Economy of Montenegro (CEM) on 18th December In addition to the Prime Minister Mr. Milo Djukanovic, the entrepreneurs talked to the Deputy Prime Minister Mr. Vujica Lazovic, the ministers: Mr. Branimir Gvozdenovic, Mr. Petar Ivanovic, Ms. Zorica Kovacevic and Mr. Ivan Brajovic as well as the Governor of the Central Bank of Montenegro Mr. Milojica Dakic. The statement by the President of the CEM The President of the Chamber of Economy of Montenegro Mr. Velimir Mijuskovic has expressed his gratitude to the Prime Minister for the relation which he shows through the meeting with the entrepreneurs. This confirms that he appreciates the suggestions provided this way and thus qualifies them as useful. Presenting the Analysis of the status of the Montenegrin economy in 2015, document prepared by the Chamber of Economy of Montenegro, he has said that it represents a compilation of proposals and conclusions by the entrepreneurs which this association defined through the activities of its bodies and specially organized thematic meetings. More than a hundred meetings were organized in the Chamber of Economy of Montenegro during 2015 and the representatives of the Government participated in the largest number of such meetings. - The achieved growth by sectors is really encouraging and it assures that the projected growth for 2015 will be reached and even will be greater i.e. over 4% - Mr. Mijuskovic said. In the Analysis it has been outlined that the industrial production grew by 9.6% during the first ten months, the most in the manufacturing sector %. Compared to the previous year, agricultural production as well as the investments in this sector recorded the positive trend. According to the figures related to the purchase and sale of agricultural products, the growth is estimated at 9.1%. Production in forestry also increased by 17%, while the construction sector is advancing at a rate of 7% compared to the same period last year. The trend of significant growth in the number of tourists and overnight stays continues. In comparison to the first ten months of 2014, it increased by 12.8%. This resulted in an increase of revenues by 19.2%, which amounted to 800 million euros, thanks to the improved quality and content of the services. Trade industry grew by 4.1%, while we have the same indicators in the transport sector, except in the maritime. The President of the CEM has reminded that in terms of competitiveness, our economy is in the middle of the list of 140 states, made by the World Economic Forum. - Montenegro is moderately ready in terms of ability to withstand the pressure of competition on the European market. This has been the estimated in the last report of the European Commission on the progress. However, when it comes to the production of consumer goods, Montenegro continues to show a very low competitiveness, which we must work on more seriously. By this I mean a further improvement of the business environment and faster implementation of the initiated structural reforms, but also additional efforts of economic entities on the introduction of standards, the use of new technologies and innovations, as well as improving the quality of products in order to strengthen competitiveness - he said. The Chamber of Economy of Montenegro has conducted research on this topic, which still identifies the same weaknesses such as grey economy, unfavourable access to finance, lack of investments in researching the market, marketing, introduction of international quality standards etc. These weaknesses are reflected in the foreign trade, which shows the very low import-export coverage and increasing deficit of trade balance. The total amount of the trade for ten months increased by 0,9%, thereby the export is lower for almost 10%, while the export rose cca 3%. The surplus in the service sector increased by 12,6% which amounts to 780 million euros. - These negative balances of trade are also noticeable in those industries in which our country has significant potentials. Such trends are unsustainable in the long term and require the support for complete use of available resources and training of companies to adjust their business operations to the high market demands. I expect that in the future that the foreign and domestic investors will become more interested in investing in the manufacturing sector. Defined business zones in some municipalities, as well as these which are to be defined, will offer more specific conditions for such investments said Mr. Mijuskovic. The balances warn that more attention must be devoted to provi- Broj 12 Decembar 2015.

17 17 ding support to the economy which will result in the increase of the export and reducing the import, he has added. Mr. Mijuskovic also emphasizes the need to establish institution, which will be engaged in the promotion of export. - Making progress in this area requires ambitious, offensive and more organized performance of domestic enterprises at the international markets and quality support by the Government of Montenegro, local administrations or competent institutions he has said and reminded that the CEM, through the project Dobro iz Crne Gore, enhances and promotes the quality domestic production, which is realized in line with the highest international standards and therefore has greater opportunities for export. The increased unemployment rate of 1.4 percent in comparison to 2014 is really concerning, in particular the fact that 37.5 percent of young population is unemployed, while 15 percent of unemployed are university graduates. - This structure should be the holder of the development. The increase of employment must be resolved through the changes in the education system and legislative framework which will ensure the flexibility of the labor force - said the President of the Chamber. Among other things, the oldest association of the entrepreneurs organized a conference Dual Education System as a role model for boosting economy in cooperation with the chambers of Austria and Germany. Supported by the Austrian Federal Chamber of Commerce and development agencies, the expert mission will be organized in the following period, which should provide guidelines of harmonization of the normative framework of vocational education in Montenegro and its adjustment to the dual system. Then, the professions, mostly needed to the Montenegrin economy, in which this type of education could be established, will be analyzed in details, he has added. This certainly requires the full involvement of our companies, because they themselves have to assume a significant share of the responsibility for creating personnel they need, he has said. Speaking of the business conditions in terms of legal framework, Mr. Mijuskovic has said that the economy especially insists on regulating the companies rights and obligations and harmonizing certain legal solutions. This as well as the respecting the principles of predictability, then consistent application of regulation would significantly contribute to reduction of grey economy and unfair competition at the market. He puts a special emphasis on the laws which regulate the business operations of the enterprises, employment of foreigners and public procurement. The President has emphasized that the financing of certain economic entities is also noticeable limiting factor in business due to high interest rates and collaterals. - Improvements in this area should be followed by the activities aimed at reducing mutual debts, for which I am not sure that are precisely determined. The problem of solving non-performing loans is not less important - said Mr. Mijuskovic. He has pointed out that the Chamber is recognized as a Coordination Center, which, with the help of foreign experts, could exist and operate in activities regarding the linking the economy, banks and potential investors. - Therefore, on the eve of today s meeting, the Ministry of Finance, the Central Bank and the CEM signed a Memorandum of Understanding as a framework document on the basis of which the Chamber will be provided with support to actively participate in solving this problem - he said. He has estimated that for the future undisturbed functioning of joint stock companies, which are completely or majority owned by the state, it is necessary to ensure that they conduct business policies on their own, including wage policies. He has stressed that receiving an invitation for NATO membership is really encouraging. - Experience of other countries has shown that after joining the Alliance, investors are becoming more interested in investments, which reflects in the growth of these economies, as well as improvement of the credit rating of these countries, which logically caused the decrease in interest rates. It is realistic to expect the same effects in Montenegro - said Mr. Mijuskovic. Mr. Mijuskovic has reminded that elections were organized at the CEM this year, which showed that the essential spirit of unity of the economy remained in an effort to use its strength associated in this institution in order to influence trends of economic deve- Decembar Broj 12

18 18 lopment of our country. On the other hand, the state bodies, as well as the economy, are becoming to perceive the Chamber of Economy of Montenegro as the only place where the institutional cooperation between the state and the economy is established. - The CEM provides a large number of services to the economy, from promotional and educational activities, then administrative in order to stimulate its competitiveness. I am also pleased that we have been recognized by international organizations and associations as a reliable partner with whom they choose to realize very demanding projects. On this basis, we improve and expand the range of our services, Mr. Mijuskovic concluded. The Prime Minister: The real sector needs finances The Government considers the Chamber of Economy of Montenegro as one of the most respected partners with which the exchange of opinion is always useful, the Prime Minister Mr. Milo Djukanovic has said. He has emphasized that the Government aims at dynamic economic growth and rapid economic development of Montenegro. This year has been successful and the expected growth of Montenegrin economy will be between 4.1 and 4.3 percent. - This is very high and desirable growth. But in order to provide the higher quality of life to the citizens, the growth rates in the long term must be between four and five per cent - said the Prime Minister. This year the Government has achieved a key political objective - a NATO invitation has been received but economic objectives as well, such as ensuring macroeconomic stability, whose preservation through the structural reform is its main preoccupation in the future. - Without structural reforms, we will still have serious irrational expenditure in all sectors, including health care, education, labor and social policy and public administration - said the Prime Minister. He has announced that during the next month the Government will hold final discussion where the program of structural reforms will be defined in details in all fields. According to him, with interest rates in the banking sector which are currently high, Montenegro will continue to have a serious constraint to the achievement of developmental needs. The banking system, he says, is in better position, the lending activity has evidently increased, but there is still a high level of non-performing loans. - The efforts need to be intensified in order to reduce the level of non-performing loans in the banking sector. The Government and the Central Bank, as regulator, need to work harder in order to create additional favorable conditions through increased competition for cutting interest. I think that with such high interest rates we will still have a serious constraint to the realization of our development needs - Mr. Djukanovic said. He has added that fiscal policy is preserved and serious incentives are still being given to investments and business. - We are still facing the serious problem of unavailability of funds to the real sector in order to achieve the desired growth rate Mr. Djukanovic thinks. Djukanovic has reminded of the continued implementation of a significant number of projects in several sectors, especially in tourism, such as Porto Montenegro, Portonovi and Luštica Bay. - I'm sorry I cannot say that we did everything that was possible in tourism, because this year it was possible to start projects on Dubovica, Milocer and Mamula. Unfortunately, due to political obstruction they were not realized. However, I hope that in December we will at least create conditions to renew the initiative in two of three such projects and that with the decision in Parliament we will succeed to create conditions to begin with the construction of a new five-star hotel in Milocer and project Mamula Mr. Djukanovic said. The entrepreneurs have said... Mr. Dragan Purko Ivancevic, the chairman of the Tourism and Hospitality Board of the CEM has said that the past summer season was one of the best. However, he thinks that all better figures on the number of stays should be followed by adequate tourist offer, which will contribute to increased spending and provide higher quality of destination. According to Mr. Ivancevic, one of the biggest limits in the development of our tourism is the lack of quality hotel Broj 12 Decembar 2015.

19 19 capacities, by which we fall behind the region and beyond. Another problem, which has been identified, is temporary facilities, which must be regulated in line with urban and hygiene and technical standards. Regarding this, the municipality of Tivat may serve as a role model, since this issue is adequately regulated. In cooperation with decision makers, the tourism employers expect to provide the development of quality tourism product which will contribute to achieving the goal - extending the season. - Tourism industry will make an effort to achieve the same status in state institutions, as it has in the CEM said Mr. Ivancevic. The manager of Veletex Kalia Mr. Vlastimir Golubovic spoke about the need to improve legislation in line with the needs of the economy, then the non-harmonization of the labor market and the education system. According to him, the high deficit is caused by uncompetitiveness of Montenegrin economy, which the incompatibility of the education system with the needs of business contributes to significantly. He believes that when this problem resolves, a new one will appear - how to hire a new educated staff when the unsuitable one takes his position. - I suggest that new labor law fully liberalizes labor relations and stipulates quick and short notice period. No employer will fire a good employee so there is nothing to be afraid of. Also, the legal solutions need to provide employers with an opportunity to hire quality staff, no matter which market it is coming from Mr. Golubovic said. According to the president of the Montenegrin Tourist Association Mr. Zarko Radulovic, this meeting at the CEM is one of the most important in the industry-government relation. He thinks the share of tourism in GDP remained at 20 percent due to contribution made by the tourist industry, the line ministry, and the National Tourism Organization. In order to keep it at this level in the future, he says, it takes a lot more promotion and marketing of our tourist destinations in the world. - Croatia invests 43 million euros in tourism marketing, Cyprus 52, Malta 43, and Montenegro 1.2 million, which is unsustainable. It is necessary to allocate more funds to National Tourism Organization in order to record the same trends in the years after 2016, for which we predict that will be one of the most successful said Mr. Radulovic. He has added that for the first time the guests from China will significantly contribute to the better results of Montenegrin tourism. Mr. Milan Bozovic, the chairman of the Board of Construction and Building Materials Industry considers the contractual obligation of Montenegrin operative in the construction of the highway Bar-Boljare as a good practice and thinks a similar solution should be applied in the following projects. - The share of imported building materials in public works is high. We believe that in the phase of the design a chance should be given to domestic producers to participate in these activities. The import of materials is otherwise in great expansion and a part of it ends up on the grey market, which reflects in the competitiveness of domestic producers Mr. Bozovic said. He has requested that the excise duties on fuel for the machinery, used for the concession business, should be returned to the concessionaires who regularly settle their obligation to the state. The president of the company Celebic Mr. Tomislav Celebic says that the local staff is of high-quality and an advantage should not be given to foreign workers, but invest more in education as his company does. He supports the liberalization of labor relations as well, but also highlights examples of Austria and Germany which protect the domestic labor force. - Education is very important in order to provide a quality staff for the economy. Therefore, such intensive activities are necessary he added. He has emphasized the example of good cooperation between his group with the Investment and Development Fund, which, as he says, influenced the bank's lower interest rates on loans. This year's season lasted five months and Mr. Radomir Mikan Zec, CEO of Ulcinj Riviera, considers it a great success. According to him, the business environment has been improved through the measures of competent state institutions, but similar moves are needed at the local level. One of the problems that he has identified is inadequate response of communal police in the case of usurpation of space near Ada Bojana. As a solution he proposes to relocate this department at the state level. He pointed to the difficult applicability of solutions from the Law on Public Procurement when it co- Decembar Broj 12

20 20 - It has become a challenge to sell Montenegrin food on the domestic market. Sale of imported products at low prices is increasingly jeopardizing our producers. We expect the Government will support the agro-industry and the project»dobro iz Crne Gore«realized by the CEM, for common good - said Mr. Djuranovic. Mr. Stevan Karadaglic, the chairman of the Trade Association Board, spoke of inadequate solutions in the Law on Public Procurement. - First of all, we are not satisfied with the part of the Law which regulates the supply of goods. It is considered that the customer has no opportunity to influence the quality of the goods he/she needs, but there are already equivalents which are only the gate for the supply of poor quality and low price goods, said Mr. Kardaglic. He has added that this Law is characterized by excessive formalism. mes to supplying food to the hotel owned by the state. However, he is against limiting the salaries to employees in companies which are not in the budget. He considers that the employment of foreigners should be used in such a way that they would educate local staff after the season. Therefore, the local staff would adequately meet the needs of employers. Forestry Board President Mr. Milovan Gojkovic, ŠIK Polimlje, Berane, a company which exports the entire product range to Western Europe and has annual income of four million euros, believes that the development of wood processing should be based on the final production and the export of raw materials should be reduced. The greater efficiency in the granting forest concessions is needed. - Our suggestion include: a timely focus of raw materials to producers, and not to those who are engaged in its resale. Also, it is necessary to implement forest certification, which is a proof of responsible management of this resource, required by international market, and which leads to more efficient use of resources and better business operation of enterprises in this area, said Mr. Gojkovic. The chairman of the Association Board of Metallurgy and Metal Processing Industries PhD Miras Djurovic has requested the establishment of expert council for metallurgy, which would consist of the managers of leading companies in this field, representatives of the Government and the Chamber of Economy of Montenegro. This would contribute to the growth of the industrial sector needed for the development of the economy. He estimates that the metalworkers should create conditions to facilitate access to the necessary financial resources needed to improve the business operations. Mr. Risto Drekalovic, the owner of KIPS, has spoken about, as he says, the adverse effects of the efficiency of the courts on the business environment in Montenegro. He believes it is necessary to consider the proposals by the Chamber of Economy of Montenegro relating to the labeling the products in Braille, which in many cases is technically impracticable. The Governor and the Ministers Mr. Milojica Dakic, the governor of the Central Bank of Montenegro says that financial stability, liquidity and solvency of banking sector have been preserved in The growth in assets has been recorded, and deposits are at the maximum level. - For the first time since 2008, there has been an increase of new loans this year and by 25.4 percent - he said. The share of non-performing loans was reduced in majority of banks. Although it is still at a high level, there is an evident decline in interest rates. This is a result of greater competition in the market which announces the continuation of such trend in He has emphasized that the Central Bank will work on preserving the stability of the financial sector next year and the new regulations which regulate this area are expected to be adopted. The Ministry of Agriculture and Rural Development provides support to private business by creating better conditions for its activities, says the line minister Mr. Petar Ivanovic. In this regard, he has said that 200 million euros have been provided from the EU pre-accession funds - MIDAS, IPARD 1 and IPARD 2 to farmers from Montenegro by 2020, as well as significant expert assistance. This year, the Minister says, we have reached a record purchase According to PhD Milutin Djuranovic, chairman of the Agriculture Association Board, there are two key problems in the sector - status and positioning of local products in the market and selling imported products at prices lower than production. He has pointed out that the value of food import into Montenegro is 20 times higher than exports. Therefore, he asks for the protection of domestic production modeled on other countries which are also members of either CEFTA or the World Trade Organization. Broj 12 Decembar 2015.

21 21 Next year, as he announces, the capacities in the tourism sector will be strengthened and new laws will adopted. Mr. Gvozdenovic repeats that 76 new hotels with 8,000 rooms are planned to be constructed in the years to come, which will significantly improve the supply and create new jobs. Speaking of the construction sector, he emphasizes that turnover has been higher by seven percent in comparison to the previous year and investments amount to 600 million euros. - We have a good business environment in this filed, but it is necessary that other political structures give its contribution - he has said and invited businessmen to be more active in public debates on draft laws. The Minister of Transport and Maritime Affairs Mr. Ivan Brajovic has said that the Government invests fifty million a year on maintenance and construction of new roads. of milk and the share of high quality milk has been increased by 30 percent. - The production of water and eggs has also been at record level and soon Montenegro will no longer have to import eggs from foreign markets, except for major religious holidays and peak tourist season - said Mr. Ivanovic. The Government intends to increase the processing of wood, which the entrepreneurs need to engage in boldly. The production in the wood processing company»vektra Jakic«has been launched, three pellet plants have been established. He has called on wood- -processing manufacturers to produce the beehives because it is the only import component in beekeeping. According to him, for the first time the Government will grant multi-year concessions in February The Minister of Labour and Social Welfare Ms. Zorica Kovacevic has said that the amendments to the Law on Foreigners are in the procedure and the Act should be on the agenda at the next session of the Government. - We have proposed deleting certain provisions which were problematic - said Ms. Kovacevic. She says that the drawing up of a new Labor Law is planned which, she claims, will eliminate many barriers and introduce novelties when it comes to the establishment of an employment contract for a specified time. - Hundreds of projects have been implemented in the transport infrastructure Mr. Brajovic said. Speaking of the highway Bar-Boljare he has said that the most difficult section Smokovac- Mateševo will be finished in May 2019 and a number of access roads will be built. The Deputy Prime Minister Mr. Vujica Lazovic has said that the Montenegrin economy lacks competitiveness, without which, he says, a constant economic growth cannot be provided. He has praised credit policy of Investment and Development Fund and the conditions of providing loans and announced increasing use of e-business, particularly regarding the procedures of issuing permits. - From February 1, 2016 all state administration bodies will be obliged to offer all services electronically. It will be an instrument of effective business - said Mr. Lazovic. According to him, it is necessary to implement a set of measures to create a favorable business environment. He has announced that the Government will advocate that each foreign company shall be bound by contract to engage at least 30 percent of domestic employees in the implementation of projects. The Vice President of the Chamber of Economy of Montenegro Mr. Ivan Saveljic moderated the meeting of businessmen with the Prime Minister. - We are considering extending the contracts of employment for a specified time from the current 24 to 36 months - she said. She has stated that the higher employment of local labor force is recorded this year, especially in tourism and agriculture industry, but there is still a significant number of foreign workers. According to her, cca 33 percent of workers is the area of the grey economy zone. The Minister of Sustainable Development and Tourism Mr. Branimir Gvozdenovic has said that the issue of temporary facilities is very important. - For the first time the plan of temporary facilities will be passed at the end of the year and their number will be downsized - said Mr. Gvozdenovic. Decembar Broj 12

22 22 Standardi su lična karta uspješnih kompanija Odbor udruženja metalurgije i metaroprerađivačke industrije usvojio je na sjednici 4. decembra Program rada za narednu godinu. Članovima Odbora predstavljeni su novi standardi ISO 9001:2015 i ISO 14001:2015. Uvodničarke su bile Danka Tiodorović iz Instituta za standardizaciju Crne Gore i doc. dr Jelena Jovanović sa Mašinskog fakulteta, saradnica Centra za kvalitet. Sjednicu je vodio predsjednik Odbora dr Miraš Đurović, a u njenom radu su među ostalima učestvovali i potpredsjednik Privredne komore Stanko Zloković i direktor Instituta za standardizaciju mr Miodrag Perović. Standard ISO 9001 je primjenljiv na sve organizacije bez obzira na veličinu i djelatnost. Implementiran je u više od milion organizacija u preko 170 zemalja svijeta. Fokusiran je na korisnika, motivisanje i uključivanje najvišeg rukovodstva, procesni pristup i stalno poboljšavanje.riječ je o osnovnom standardu za sve ostale za sisteme menadžmenta. Ovaj standard je revidiran godine jer su se potrebe i očekivanja u poslovnom svijetu značajno izmijenila od posljednje veće revizije u godini. Primjeri ovih promjena su više nego ikada zahtjevni korisnici, pojava novih tehnologija, sve složeniji lanci snabdijevanja i znatno povećana svijest o potrebi za inicijativama održivog razvoja. Značajne razlike u revidiranom standardu odnose se na strukturu, gdje više nije obavezno u organizaciji imati rukovodioca za kvalitet, već je bavljenje ovim pitanjem na cijelom menadžmentu, zatim što je fokus na razmišljanju zasnovanom na riziku, a takođe standard izričito ne zahtijeva preventivne mjere u poslovanju. Institut će krajem decembra završiti pripremu ovog kao i standarda MEST ISO 9000 i MEST ISO i javna rasprava o njima će započeti tokom ovog mjeseca, pa su privrednici pozvani da se učestvuju. Organizacije sertifikovane po starim standardima moraju do 14. septembra da se resertifikuju po novim. Što se standarda ISO tiče, on uključuje najbolju svjetsku praksu u oblasti zaštite životne sredine. Stalna želja za što većim profitom dovodi do toga da narušavamo kvalitet životne sredine, a ISO organizacija nastoji da preko standarda doprinese njenoj zaštiti. Standard ISO je vodeći međunarodni standard za dizajniranje i implementaciju sistema menadžmenta zaštitom životne sredine. Zamišljen je da predstavlja osnovu za strateško upravljanje zaštitom životne sredine na način što organizaciju priprema za sva buduća događanja. On stvara osnovu za unapređenja poslovanja sa aspekta zaštite životne sredine i u skladu sa tim kreira model koji ne zavisi od pojedinaca. Namijenjen je svim organizacijama bez obzira na oblast djelovanja. On ne propisuje granične vrijednosti za aktivnosti niti definiše ciljeve organizacija, već daje osnovne smjernice za uspostavljanje sistemskog pristupa unapređenju životne sredine odnosno efikasnog i efektivnog sistema njenog upravljanja. Standard propisuje da najviše rukovodstvo mora da pokazuje liderstvo i posvećenost u odnosu na sistem upravljanja zaštitom životne sredine. Prema podacima iz godine, u Crnoj Gori je svega 26 kompanija sertifikovano po ovom standardu. Prednosti koje on donosi su uštede u troškovima odlaganja otpada, poboljšanje njihove kontrole, ušteda materijala i energije, uspostavljanje sistema koji će obezbijediti stalnu usaglašenost sa zakonskom regulativom, predstavljanje organizacije kao društveno odgovorne, povećanje ugleda na tržištu, smanjenje rizika kroz ovladavanje procesima kao i broja nezgoda za koje se snosi odgovornost. Predsjednik Odbora dr Miraš Đurović konstatovao je da su promjene u revidiranim standardima brojne, te da je uvođenje standarda značajno za sve organizacije. On je ukazao na to da kroz projekte organizacije mogu doći do sredstava za implementaciju standarda kvaliteta. Evropska banka za obnovu i razvoj finansira 50 odsto troškova konsaltinga za uvođenje sistema kvaliteta. Potpredsjednik Stanko Zloković je kazao da će Komora pružiti puni doprinos da se afirmiše potreba uvođenja standarda i to će raditi kroz sve odbore udruženja. Komora vijesti - Standardizacija je uslov svih uslova ukoliko domaće kompanije žele da posluju na međunarodnom tržištu kazao je Zloković. Direktor Instituta za standardizaciju mr Miodrag Perović kazao je da je 1,6 milion sertifikovanih organizacija u svijetu te da je sada posljednji trenutak da naša zemlja usvoji ove trendove. - Sramota je što govorimo o tome da je samo 150 sertifikovanih kompanija u Crnoj Gori po ISO 9001, odnosno svega 26 po ISO Standardi su alat čijom primjenom mijenjamo sebe. Moramo da uskladimo poslovanje sa svjetskim standardima da bi mogli da budemo prepoznati kao proizvođači kvalitetnih proizvoda, i bez toga nećemo imati privredu koja će moći da uradi bilo što na inostranom tržištu kazao je Perović. Igor Vujović iz kompanije Tara Mojkovac kazao je da su standardi lična karta kompanija koje posluju na međunarodnom tržištu. Oni su među prvima koji su dobili NATO kod za četiri proizvoda, čemu je preduslov bilo poslovanje po standardima kvaliteta. - Zahvaljujući tome, Tara je za 300 do 400 odsto povećala proizvodne kapacitete rekao je Vujović, navodeći da rade na tome da kodifikuju cio proizvodni asortiman. On preporučuje svim privrednicima da posluju po standardima i da kodifikuju proizvode kao što su već u radile Plantaže i pojedini hoteli. Iskustva svojih kompanija u primjeni standarda predstavili su i Marjana Kaluđerović, Kombinat aluminijuma Podgorica, te Slobodan Stanić, Remid Vis iz Spuža. Pozitivni trendovi, osim u pomorstvu Odbor udruženja saobraćaja Privredne komore Crne Gore usvojio je na sjednici 7. decembra Program rada za narednu godinu. Razmotreni su Informacija o poslovanju u oblasti saobraćaja za period januar- -septembar, primjena Carinskog i Zakona o akcizama i saradnja Privredne komore sa Fakultetom za saobraćaj, komunikacije i logistiku iz Berana. Predstavljeno je poslovanje preduzeća Zarges iz Njemačke. Broj 12 Decembar 2015.

23 23 Sjednicu je vodio predsjednik Odbora dr Deda Đelović, Luka Bar, a u njenom radu su među ostalima učestovovali potpredsjednik Privredne komore Stanko Zloković, predstavnici resornog i Ministarstva finansija te Uprave carina. Odbor će, kako se navodi u Programu rada, tokom naredne godine pratiti i analizirati privredna kretanja u oblasti saobraćaja i predlagati mjere u cilju unapređenja uslova poslovanja. Između ostalog, sarađivaće na primjeni direktiva EU, zatim u aktivnostima za poboljšanje i modernizaciju saobraćajnog sistema, podsticati uvođenje i primjenu sistema kvaliteta prevoza, bezbjednosti saobraćaja, energetske efikasnosti u skladu sa međunarodnim standardima. Sarađivaće sa resornim Ministarstvom, Upravom carina, naučnim i stručnim institucijama, domaćim i inostranim privrednim društvima, učestvovaće u donošenju sistemskih zakona iz ove oblasti, u smanjenju sive ekonomije i drugom. Ocijenjeno je da je Program dobar okvir za aktivnosti Odbora tokom naredne godine, te da će biti dopunjavan aktuelnim temama kada se ukaže potreba. Saobraćaj sa 4,6 odsto doprinosi BDP-u i ima veliku ulogu u strateškom razvoju Crne Gore. U periodu januar-septembar, promet putnika i robe je bio pozitivan u svim vidovima saobraćaja osim u pomorskom, gdje 6,3 odsto manje prevezeno putnika, a robe 2,7 odsto. U drumskom saobraćaju transport putnika je porastao za 1,9 odsto a robe za 16,3. U vazdušnom saobraćaju, putnički prevoz bilježi rast od dva odsto, a promet robe 5,1 odsto. Najveći rast u ovom periodu imao je željeznički saobraćaj gdje je promet putnika veći za 11,1 odsto a robe za 22,6 odsto. Uz pozitivne pokazatelje za prvih devet mjeseci 2015, nova infrastrukturna ulaganja, kao i relaizacije usvojenih programa za pomoć preduzećima, u narednom periodu može se očekivati veća konkurentnost domaćih firmi, kao i mnogo bolja infrastrukturna povezanost. Govoreći na ovu temu, direktor Luke Kotor Vasilije Kusovac zatražio je podršku Privredne komore u nastojanjima da se ovoj kompaniji omoguće neophodne investicije u razvoj, kako bi izašla u susret rastućim potrebama sve većeg broja posjetilaca ovog grada. Naime, Luci Kotor su date privremene koncesije za obavljanje djelatnosti, što ih onemogućava da ulažu u unapređivanje poslovanja i to prema ocjeni njenog prvog čovjeka predstavlja veliku biznis barijeru. Potrebni su im kvalitetniji vezovi, elektrosnabdijevanje, a postoji interesovanje za gradnju žičare do manastira Svetog Ivana. - Ako ne budemo ulagali u infrastrukturu, godina će biti teška, a naredna vrlo problematična ocijenio je on. Predstavnica Ministarstva saobraćaja i pomorstva Mirel Radić Ljubisavljević izrazila je zadovoljstvo zbog pozitivnih trendova u svim oblastima saobraćaja, i istakla potrebu da se pomorski saobraćaj dodatno promoviše. Ministarstvo nastoji da otkloni administrativne barijere i da propise koji uređuju ovu oblast uskladi sa evropskim. Potpredsjednik Zloković je kazao da pomenuti problemi Luke Kotor traže hitno rješavanje, a Privredna komora pruža podršku njihovim nastojanjima. Govoreći o primjeni Zakona o akcizama, Veselin Salamadija iz Autoboke Kotor, istakao je kvalitetan rad nadležnih institucija po ovom pitanju. Fikret Ahmetović iz preduzeća F.I.D.H. pitao je zašto je komercijalnim prevoznicima akcizne robe uskraćen povrat akciza. Predstavnica Ministarstva je kazala da je potrebno da privrednici iniciraju izmjene Zakona o akcizama kojim bi bili riješeni pomenuti problemi. O saradnji Privredne komore sa Fakultetom za saobraćaj, komunikacije i logistiku iz Berana, govorio je dekan prof. dr Vujadin Vešović i istakao da saobraćaj nikad nije bio u povoljnijoj situaciji sa aspekta razvoja kao sada, jer ga EU prepoznaje kao integrativni faktor ne samo u okviru Unije, već i zemalja Jugoistočne Evrope. On smatra da je u takvom trenutku potrebno da Fakultet koji vodi potpiše protokol o saradnji sa Privrednom komorom, koja bi između ostalog rezultirala zajedničkim istraživanjem o potrebama Crne Gore za saobraćajnim inženjerima, te edukativnim aktivnostima. U ime njemačke kompanije Zarges, Oliver Jovanović, predstavio je ovu firmu koja je prepoznatljiv evropski brend od godine. On vidi mogućnosti za saradnju sa crnogorskom privredom u brojnim oblastima. Njihov asortiman čine aluminijumski proizvodi za željeznice, aerodrome, brodogradilišta, skele, platforme, liftovi i drugo. Mirel Radić Ljubisavljević informisala je Odbor da će se u godini raditi na novoj strategiji saobraćaja što je korak u pravcu usaglašavanja sa EU legislativom. Očekuje da će pregovaračko poglavlje 14 koje se odnosi na saobraćaj biti otvoreno tokom te godine. Ona je pozvala privrednike da doprinesu kako ovom dokumentu tako i sastanku Mješovite komisije sa Srbijom, koji će biti održan u martu. Rade Radoman iz Barske plovidbe, ukazao je na probleme koje za tu kompaniju predstavljaju primjene Zakona o zaradama u javnom sektoru kao i o javnim nabavkama. Kazao je da Barska i Crnogorska plovidba nijesu budžetski korisnici i da bi im ovakvo predviđeno ograničavanje zarada donijelo kadrovske probleme. Takođe, smatra da ova preduzeća ne bi trebalo da potpadaju pod Zakon o javnim nabavkama jer bi to ugrozilo njihovo funkcionisanje. Potrpedsjednik Zloković je predložio da Barska plovidba u pisanoj formi pokrene inicijativu ovih problema prema resornom Ministarstvu, a Privredna komora će ih u tome aktivno podržati. Problem komunalnog mulja hitno riješiti Odbor udruženja komunalne privrede Privredne komore Crne Gore, na sjednici 14. decembra 2015, usvojio je Program rada za narednu godinu, te razmotrio Nacrt zakona o vodi za ljudsku upotrebu. O upravljanju kanalizacionim muljem na nivou Crne Gore članove Odbora su informisali predstavnici Ministarstva održivog razvoja i turizma, a takođe je bilo riječi o statusu Predloga zakona o komunalnim djelatnostima koji je u skupštinskoj proceduri. Sjednicu je vodio predsjednik Odbora Vladan Vučelić, a pored članova u radu su učestvovali i Stanko Zloković, potpredsjednik Privredne komore Crne Gore, Gorica Savović, pomoćnica ministra zdravlja, Vera Decembar Broj 12

24 24 Vukčević i Dragan Asanović, Ministarstvo održivog razvoja i turizma, Boban Mugoša, direktor Instituta za javno zdravlje, predstavnici Procona Sanja Mugoša i Dragutin Sekulović i kao i ekspert, profesor dr Petar Živković. Odbor zahtijeva od Skupštine Crne Gore da obezbijedi uslove da se što prije donese krovni zakon o komunalnim djelatnostima kako bi se konačno obezbijedio normativni okvir za njihovo funkcionisanje. Aktuelni Zakon datira iz devedesetih godina i nije usklađen kako sa potrebama komunalne privrede tako ni sa zahtjevima direktiva Evropske unije. Predlog novog zakona je u Skupštinskoj proceduri već tri godine. Nacrt Zakona o vodi za ljudsku upotrebu prvi put se donosi u Crnoj Gori. Njegova je intencija unapređenje kvaliteta i zdravstvene ispravnosti vode za ljudsku upotrebu kao i jasno propisivanje odgovornosti u svim fazama distribucije od vodoizvorišta i zahvata do korisnika, kazala je predstavnica resornog Ministarstva Gorica Savović. Profesor Živković pozdravio je donošenje ovog, kako je kazao, izuzetno važnog dokumenta koji, prema njegovim riječima, treba dodatno tehnički urediti u pojedinim članovima. Direktor Instituta za javno zdravlje Boban Mugoša kazao je da je zakon veliki iskorak u uređenju ove oblasti ali je jasno da će iziskivati značajne ali nužne troškove za vodovode koji će ga implementirati. Upravo o finansijskoj dimenziji usklađivanja sa evropskim normama govorili su Miloš Ražnatović, predsjednik Udruženja vodovoda Crne Gore i direktor Vodovoda Cetinje, zatim Gojko Obradović iz Vodovoda Budva, te Milan Bulatović, direktor Vodovoda Bijelo Polje. Ukazano je da je potrebno implementirati HACCP sistem i standarde kvaliteta što iziskuje velike troškove, pa je pojedinim vodovodima potrebna pomoć u tom procesu. Upravljanje komunalnim otpadom je najaktuelnija tema u Crnoj Gori, ocijenio je predsjednik Odbora Vladan Vučelić, koja je eskalirala posebno u Budvi, zbog neriješavanja problema kanalizacionog mulja, nastalog usljed prečišćavanja otpadnih voda u tamošnjem postrojenju. Odbor smatra da ovaj problem, na koji se žale, pored stanovnika tog grada, hotelijeri te turisti, može ugroziti naredne turističke sezone, pa je njegovo rješavanje prioritet za državu. Odbor je, zajedno sa predstavnikom Ministarstva održivog razvoja i turizma Draganom Asanovićem razmatrao solucije za prevazilaženje ove situacije. Govoreno je o mogućnosti odlaganja ovog otpada na sanitarnim deponijma, a bilo je i riječi o postrojenju sa inseneraciju komunalnog mulja čija bi izgradnja i rad u Podgorici zadovoljila potrebe pojedinih primorskih opština, Cetinja, Danilovgrada i Glavnog grada. Međutim, kako ovaj problem ne trpi čekanje kao najbrža opcija preporučen je izvoz mulja. Rast realnog i monetarnog sektora Odbor Udruženja banaka i drugih finansijskih organizacija i osiguranja Privredne komore Crne Gore, na sjednici održanoj 3. decembra 2015, usvojio je Program rada za narednu godinu. Ocijenjeno je da je riječ o kvalitetnom okviru za rad Odbora koji će biti dopunjavan aktuelnim pitanjima iz sektora finansija. Razmotrene su i informacije o makroekonomskim kretanjima za period januar septembar 2015.godine, zatim o stanju na tržištu osiguranja, kao i Izvještaj o stanju na tržištu kapitala za isti period. Sjednicu je vodio predsjednik Odbora Mladen Rabrenović, glavni izvršni direktor Zapad banke. Tokom devet mjeseci ove godine svi sektori privrede zabilježili su znatan rast, kazala je Marijana Mitrović iz Centralne banke Crne Gore, prezentujući informaciju o makroekonomskim kretanjima. Na osnovu tih podataka, Centralna banka je revidirala godišnju stopu rasta ekonomije sa preliminarnih 3,6 odsto na četiri odsto za 2015, odnosno 4,1 za narednu. Vrlo slične su procjene rasta Ministarstva finansija koje iznose 4,3 odsto za ovu, odnosno 4,1 za Evropska komisija je potvrdila ove stope rasta i predviđaju da će iznositi 3,9 odsto u Industrijska proizvodnja u 10 mjeseci godine povećana je 9,6 odsto u odnosu na isti period prošle, a najveći rast bilježi prerađivačka industrija 19,5 odsto. Industrijska proizvodnja je u oktobru zabilježila rast od 18 odsto u odnosu na septembar. Ekonomski gledano ovo su visoke stope rasta ali je djelimično tako zbog efekta baze za upoređivanje rekla je Mitrović. Dodala je da su rastu ekonomije u značajnoj mjeri doprinijeli odlični rezultati u turizmu Crnu Goru je za 10 mjeseci posjetilo 1,7 miliona gostiju, što 12,8 odsto više nego u istom periodu prošle godine. Rast u realnom sektoru doprinio je sličnom trendu u monetarnoj sferi. U odnosu na isti period prethodne godine, aktiva banaka je porasla za 14 odsto, ukupni krediti za 4,8 Komora vijesti odsto. Ukupni depoziti takođe pokazuju značajan rast od 18,1 odsto. Kapital banaka je povećan 5,5 odsto. - Iznos novoodobrenih kredita banaka u ovom periodu je 25,4 odsto veći je u odnosu na deset mjeseci 2014, i iznosi 748 miliona eura rekla je ona. Ukupni restrukturirani krediti iznose 348 miliona eura. Nekvalitetni krediti su na kraju oktobra iznosili 353,9 miliona eura i činili su 13,9 odsto od ukupnih, što označava visok kreditni rizik u sistemu. Evidentirano je 6,5 odsto više blokiranih preduzeća nego prethodne godine, a njihov ukupan dug iznosi 545 miliona eura što je rast od 13 odsto. Prema preliminarnim podacima, deficit tekućeg računa je smanjen za 26,6 odsto u odnosu na isti period prošle godine. Prognoza je da će godine deficit biti isključivo strukturnog karaktera u funkciji razvojnih projekata. Neto strane direktne investicije iznosile su 556,4 miliona eura, što predstavlja povećanje od 90,2 odsto u odnosu na isti prošlogodišnji period. Vladimir Kašćelan, Centralna depozitarna agencija, ukazao je na veliki spread između aktivnih i pasivnih kamatnih stopa koji iznosi sedam odsto, a trebalo bi da je oko dva odsto. Aktivne stope su visoke jer je rizik realnog sektora visok, kao i nivo NPL, odgovorila je Mitrović. Predstavnik NLB Montenegro banke Dino Redžepagić je kazao da je nivo kreditnog rizika u našoj zemlji veći nego u okruženju, kao i da je zasićenost bankarskog tržišta visoka zbog velikog broja banaka. - Razumijem da je kreditni rizik visok u Crnoj Gori, ali ne smijemo zaboraviti da ukoliko opteretimo realni sektor, ni bankarskom neće biti dobro rekao je Kašćelan. Sekretar Odbora Novica Ivanović upitao je Broj 12 Decembar 2015.

25 25 koliko iznosi javni dug u Crnoj Gori. Mitrović je kazala da ne raspolažu podacima o javnom dugu za godinu. Bruto državni dug za devet mjeseci 2015, prema podacima Ministarstva finansija, iznosi 63 odsto BDP-a odnosno eura. Stanje na tržištu kapitala predstavio je Amir Nurković iz Komisije za hartije od vrijednosti. U prvih devet mjeseci godine ostvaren je promet u iznosu od 26,4 miliona eura, što predstavlja smanjenje od 64% u odnosu na uporedni period prethodne godine. Smanjenje ukupnog prometa nije samo direktna posljedica izostanka trgovine na primarnom tržištu, već i uticaj istog na trgovanje na sekundarnom tržištu. Prema njegovim riječima, činjenica je da je, u posljednjih nekoliko godina, tražnja na tržištu kapitala pomjerena u korist manje rizičnih hartija od vrijednosti i u tom okviru posebno prema obveznicama čiji je emitent država. - Kako u prethodnom u periodu nije bilo emisija državnih obveznica na domaćem tržištu kapitala i promet je drastično smanjen. Dakle, naše tržište je već duže vrijeme bez adekvatne ponude likvidnih hartija od vrijednosti i time je umanjena njegova uloga i doprinos u stvaranju povoljnijeg finkcionisanja ukupnog finansijskog sistema kazao je Nurković. Stanje na tržištima kapitala u zemljama okruženja je slično u pogledu trgovine vlasničkim hartijama od vrijednosti, ali za razliku od nas, u svim zemljama je prepoznata šansa da se izdavanjem dužničkih hartija od vrijednosti može uticati kako na oživljavanje tržišta kapitala, tako i na stvaranje efikasnijeg sistema finansijkog tržišta. Upravo funkcionalno i likvidno tržište državnih hartija od vrijednosti je snažan instrument svake države u upravljanju troškovima i rizicima. Njegovim razvojem država može sniziti troškove servisiranja duga, doprinijeti većoj otpornosti na ekonosmke potrese i otvoritit nove izvore finansiranja. Utoliko su značajniji svi napori na daljem razvoju primarnog i uspostavljanju sekundarnog tržišta državnih hartija od vrijednosti i proširenju baze investitora. Najznačajnija dešavanja na tržištu osiguranja u III kvartalu godine su da je bruto premija iznosila 57,338 miliona eura, što je više za 6,30% u odnosu na isti period u godini. I dalje je prisutno dominantno učešće premije neživotnih osiguranja u ukupnoj bruto premiji od 84,55%, ali je zabilježen rast premije životnog osiguranja za 2,85% u odnosu na isti period u godini, saopštila je Biljana Pantović, izvršna direktorica Agencije za nadzor osiguranja. U III kvartalu godine, na tržištu osiguranja poslove zastupanja u osiguranju obavljalo je 21 društvo za zastupanje, pet banaka i jedan zastupnik preduzetnik, dok poslove posredovanja u osiguranju obavljaju osam društava za posredovanje. Poslove pružanja drugih usluga u osiguranju obavlja jedno pravno lice. Najveće učešće u bruto fakturisanoj premiji životnih osiguranja ostvarilo je Grawe osiguranje sa 36,96%. Lovćen osiguranje, sa učešćem od 44,49% je vodeće društvo u grupi neživotnih osiguranja. Članovi Odbora su ocijenili da bi prisustvo predstavnika Ministarsrstva finansija kao i drugih predstavnika donosilaca odluka na tematskim sjednicama Odbora udruženja bilo izuzetno značajno za rad, pa će ih ubuduće pozivati. Odbor nastavlja dobru praksu odricanja od dnevnica za rad koje će biti usmjerene u humanitarne svrhe. Predstavljen Energetski bilans za godinu Odbor udruženja energetike i rudarstva, na sjednici održanoj 17. decembra 2015, usvojio je Program rada za narednu godinu. Sjednicu je vodio Luka Jovanović, predsjednik Odbora. Razmotren je Energetski bilans za godinu, o čemu je uvodno izlaganje imao predstavnik Direktorata za energetiku Anton Ljucović. Prema njegovim riječima, za planirana je bruto potrošnja energije od GWh, što je za 0,4 odsto više nego ove godine. Proizvodnja iz domaćih izvora iznosiće GWh, dok će uvozom biti pokriveno 311 GWh. Planirano je da Termoelektrana Pljevlja proizvede 44,3 odsto od tog iznosa, hidroelektrane Perućica i Piva 29,4 odnosno 24 odsto, a male elektrane 2,3 odsto. Gubici na prenosnoj mreži su planirani u iznosu od 133 GWh, a u distributivnoj 272 GWh. Proizvodnja TE Pljevlja za godinu planirana je na iznos od 1,386 GWh, što je manje od procjene ostvarenja u godini za 1.7%. Proizvodnja HE Piva na pragu elektrane je planirana na 750 GWh što je u odnosu na procjenu ostvarenja u godini više za 10,8 odsto. HE Perućica planira da proizvede 920 GWh, što je 5,3 odsto više nego ove godine. Proizvodnja električne energije iz malih hidroelektrana planirana je na 73 GWh, što je više od procjene ostvarenja u godini za 72.7%. Ovaj plan je suma planova malih elektrana EPCG, Zeta Energy i ostalih koncesionara. U Rudniku mrkog uglja Ivangrad za godinu planira se proizvodnja od t. Rudnik uglja Pljevlja je za potrebe termoelektrane planirao proizvodnju od t, a za široku potrošnju t uglja. Planiran je i izvoz uglja u iznosu od t. Ukupan promet naftnih derivata za potrebe potrošnje u Crnoj Gori u godini planiran je u količini od tona, što je za 2 % više od procjene ostvarenja potrošnje u godini. Očekuje se dobra zimska sezona Nastupajuća zimska sezona je jako bitna za turizam Crne Gore i privrednici očekuju da će biti uspješna ukoliko vremenski uslovi budu povoljni, ocijenjeno je na sjednici Odbora turizma i ugostiteljstva Privredne komore 22. decembra godine. Sjednicu je vodio predsjednik Odbora Dragan Purko Ivančević, a u radu suučestvovali predstavnici Ministarstva održivog razvoja i turizma i Nacionalne turističke organizacije. Obrazlažući Plan pripreme zimske turističke sezone za i godinu, Marko Petričević, direktor Direktorata za upravljanje turističkim destinacijama, kazao je da su preduzete brojne aktivnosti kako na lokalnom nivou, tako i od strane institucija i preduzeća koje doprinose njenom nesmetanom odvijanju. - Uložena su značajna materijalna sredstva za sanaciju infrastrukture, opreme, mašina, nabavku sredstava za održavanje puteva i za poslovanje preduzeća. Takođe, realizovane su aktivnosti na planu promo- Decembar Broj 12

26 26 cije zimske ponude dok je tokom trajanja sezone, planirano održavanje manifestacija kojima će se ona produžiti i obogatiti ponuda posebno u opštinama na Primorju kazao je Petričević. On je među problemima koji bi negativno mogli uticati na sezonu pomenuo nemogućnost obezbjeđenja finansijskih sredstava za realizaciju svih planiranih aktivnosti, teškoće u stvaranju uslova za pouzdano napajanje električnom energijom pojedinih turističkih centara, te neodgovarajuću dostupnost skijališta tokom zimskih mjeseci. Prohodnost puteva i obezbjeđenje prevoza od grada do skijališta tokom prethodnih godina je povremeno bio problem posebno za skijališta u Kolašinu i u Plavskoj opštini. - Poseban problem je nedostatak kvalitetnih smještajnih kapaciteta u pojedinim opštinama na sjeveru naglasio je on. Predstavio je SWOT analizu našeg zimskog turističkog proizvoda. Pomenuo je između ostalog da su snage raznovrsna ponuda na malom prostoru, sigurna i bezbjedna destinacija bliska regionalnom emitivnom tržištu, te da je naša zemlja uzbudljivo novo područje za skijaše iz Evrope. Šanse su u velikom prostoru za razvoj ski staza i komplementarnih sadržaja, povezivanju seoskog gazdinstva i turizma što bi povećalo tzv. izvoz na kućnom pragu, te novi oblici zimskih sportova. Pomenute i druge identifikovane slabosti, postupno će biti ublažene sa izgradnjom novih ski staza, nabavkom dodatne opreme za vještačko osnježavanje i obezbjeđivanjem kvalitetnih kredita za razvoj. Kao prijetnje Petričević ističe izostanak snijega, nisku nadmorsku visinu skijališta, jaku konkurenciju u regionu i Evropi, neusklađenost kapaciteta elektro prenosa i rastućih turističkih potreba. Željka Radak Kukavičić, direktorica Nacionalne turističke organizacije, rekla je da su do sada najintenzivnije radili na promociji zimskog turističkog proizvoda Crne Gore, fokusirajući se na tržišta odakle kod nas gosti dolaze. Predstavljena je naša ponuda na sajmovima u Parizu, Varšavi, Sloveniji, Albaniji, Hrvatskoj, te Bosni i Hercegovini, a posebno novogodišnji paketi koji su konkurentni i obuhvataju ne samo provod na gradskim trgovima, već i u hotelima. - Nacionalna turistička organizacija Crne Gore u saradnji sa Zavodom za školstvo planira realizaciju projekta Svi na skije. Projekat predviđa da se u okviru školskog programa tokom februara i marta omogući đacima IV, V i VI razreda da pohađaju školu skijanja u zimskim centrima. Program će obuhvatiti prevoz, četiri noćenja na bazi punog pansiona, ski opremu, instruktora skijanja i ski pas, te obavezno osiguranje za djecu po cijeni koja će iznositi oko 130 i biće omogućeno plaćanje u ratama. U ovaj projekat uključena su skijališta Vučje, Ivanova Korita, skijalište u Kolašinu i na Žabljaku rekla je ona. Luka Bulatović iz Turističke agencije Explorer predstavio je nove ponude u ovogodišnjoj zimskoj sezoni, sa naglaskom na aktivni odmor. On je kazao da se na našim planinama može razviti 15 turstičkih programa, među kojima su nordijsko skijanje, noćne ture na krpljama, rafting, džip safari, ture za motorne sanke, izleti i drugo. Ukazao je na potrebnu uvezivanja primorja i sjevera da bi se postigao cilj produženje sezone na cijelu godinu. - Naša skijališta su cjenovno veoma konkurentna s obzirom na kvalitet koji pružaju smatra Bulatović. Ponudu hotela Bjanka i Lipka predstavile su Dušica Čarapić, odnosno, Dragana Dejanović. Najavile su uspješnu sezonu što potvrđuje popunjenost njihovih smještajnih kapaciteta. Međutim, kao problem u Kolašinu vide nedostatak turističkih sadržaja van hotela, pa smatraju da je potrebno unaprijediti destinacijski menadžment te opštine. Uspješnu sezonu, prema riječima menadžerke Vanje Tomašević, očekuju i u Ski centru Vučje, koje spremno dočekuje goste sa unaprijeđenom ponudom i cijenama na prošlogodišnjem nivou. O spremnosti Nacionalnih parkova Crne Gore za sezonu govorila je Nela Vešović Dubak. U četiri nacionalna parka za zimu su planirali akciju podnazivom Na krpljama kroz nacionalne parkove, a u predjelu Skadarskog jezera bird watching, biciklističke i pješačke ture. Komora vijesti Rajko Malović iz Javnog preduzeća za upravljanje morskim dobrom istakao je njihov doprinos predstojećoj sezoni, između ostalog u pripremi i sanaciji infrastrukture. Prema riječima Dikija Kažanegre, Adria DMC, perspektiva našeg zimskog turizma nijesu skijališta koja će konkurisati svjetskim, već u korišćenju prednosti naše destinacije. - Potrebno je da pravimo planove shodno našim mogućnostima. Sjever Crne Gore ima veći turistički potencijal od Primorja tvrdi on. Na njegovu inicijativu Odbor je uputio Radioteleviziji Crne Gore apel da promoviše javni interes u turizmu naše zemlje, a ne ponudu konkurentskih destinacija. Privrednici su istakli neophodnost poboljšanja kadrovskih kapaciteta lokalnih turističkih organizacija i najavili inicijativu za izmjenu Zakona o turističkim organizacijama. Takođe su naglasili važnost bolje saradnje sa predstavnicima lokalnih samouprava. Odbor je zatražio od donosilaca odluka da se u novom Zakonu o turizmu definiše da turističke agencije ne mogu da obavljaju djelatnost prodaje izletničkih aranžmana u privremenim objektima, jer je to način, kako kažu, da se suzbije nelojalna konkurencija. Tragom informacije da je Upravni odbor Javnog preduzeća za upravljanje morskim dobrom usvojio novi cjenovnik koji propisuje dvostruko više cijene zakupa hotelskih kupališta, Odbor je zaključio da je to neprihvatljivo i da bi to ugrozilo poslovanje hotelijera. - Moguće je da će zbog ovakvih cijena hotelijeri odustati od zakupa kupališta sljedeće sezone. Očekujemo da će Ministarstvo održivog razvoja i turizma imati sluha za apel privrede da se ova odluka o podizanju cijena ne uvaži kazao je predsjednik Odbora Ivančević. Komercijalna državna preduzeća izuzeti iz javnih nabavki Odbor za privredno zakonodavstvo Privredne komore Crne Gore, na sjednici održanoj 24. decembra godine, razmotrio je Broj 12 Decembar 2015.

27 27 informaciju o izradi Zakona o radu i probleme u primjeni Zakona o javnim nabavkama. Razgovarano je o Arbitraži pri Privrednoj komori, a usvojen je Plan rada Odbora za godinu. Sjednicu je vodio predsjednik Odbora Blažo Jovanić. Tijana Prelević iz Ministarstva rada i socijalnog staranja kazala je da je pripremljen predlog zakona o radu koji je usklađen sa međunarodnim zakonodavstvom, posebno sa direktivama EU i Konvencijom međunarodne organizacije rada, a u koji su ugrađene odredbe čiji je cilj otklanjanje biznis barijera. - Predviđeno je pojednostavljenje postupka za utvrđivanje povrede radne obaveze. Ukida se disciplinski postupak, ali su tu mjere kojima poslodavac kroz formu upozorenja obavještava zaposlenog o povredi radne obaveze. Takođe, fokus je na sprečavanju zloupotrebe bolovanja, a što se tiče zastarjelosti potraživanja, ona u našem predlogu ne postoji, premda se ovo pitanje mora usaglasiti sa socijalnim partnerima rekla je Prelević. Pojednostavljena je i procedura otkaza, dok se ugovor o radu na određeno može zaključiti na 36 mjeseci za novoformirana preduzeća i teško zapošljiva lica. Ovaj rok se neće odnositi na sezonsko zapošljavanje i rad na projektima. Odredbe Opšteg kolektivnog ugovora implementirane su u tekst ovog zakona, čime se izašlo u susret zahtjevima stranih poslovnih subjekata. Usklađivanjem sa Direktivom o radnom vremenu, radna sedmica, sa obračunatim prekovremenim radom, smanjena je sa maksimalnih 50 na 48 sati. Zakon je usklađen i sa direktivom koja se odnosi na porodiljsko, odnosno, roditeljsko odsustvo, i po tom pitanju su izjednačena prava žena i muškaraca. Takođe je regulisano pitanje kolektivnog otkaza, tj. tehnološkog viška u skladu sa međunarodnom regulativom. Rukovodilac Sektora za opšte i pravne poslove Privredne komore Aleksandar Mitrović informisao je Odbor o aktivnostima ove asocijacije na rješavanju problema u primjeni Zakona o javnim nabavkama. Naime, privredna društva sa većinskim državnim kapitalom su, nakon izmjene ovog akta, svrstana na listu obveznika njegove primjene, iako ne obavljaju djelatnost monopolističke prirode i ne potpadaju pod Direktivu o uslugama, a posebno što Zakon o javnim nabavkama jasno definiše da ona moraju obavljati djelatnost od opšteg interesa da bi ih taj propis obavezivao. - Uporište za zahtjeve privrednika i Komore je u direktivama EU koje regulišu ovo pitanje, odnosno preciziraju da su privredna društva sa većinskim državnim kapitalom isključena iz sistema javnih nabavki ukoliko im je djelatnost industrijske ili komercijalne prirode. U tom pravcu je Privredna komora prikupila mišljenja i inicijative privrednih društava i u toku je razrada sa Upravom za javne nabavke i resornim ministarstvom kako bi se ovaj problem prevazišao kazao je Mitrović. Dodao je da su pripremljeni strategija i akcioni plan za unapređenje sistema javnih nabavki za period u šta je uključena Privredna komora kao nosilac brojnih aktivnosti koje se odnose na Help Desk, mala i srednja preduzeća, pripremu ponuđača za učestvovanje u postupcima kroz seminare i druge edukativne programe. U planu je izmjena i dopuna Zakona i njegovo usklađivanje sa regulativom o upravnom postupku. Prema riječima Vesne Mihaljević iz Luke Bar, njihovo kao i poslovanje pomorskih kompanija naročito pogađa primjena pomenutog zakona. - Zato podržavamo nastojanje Komore i pozivamo sva privredna društva da iskažemo zajednički stav da većinsko državno vlasništvo ne znači i obavljanje djelatnosti od javnog interesa. Mi smo komercijalne kompanije, i nijesmo korisnici budžetskih sredstava, niti obavljamo posao od javnog interesa, a uključivanje u tenderske procedure bi nam blokiralo rad. Ovo pitanje zahtijeva promptno djelovanje, jer je Inspekcija već na terenu, pa možemo snositi posljedice bez odbira na utemeljenost našeg zahtjeva rekla je ona. Učestvujući u raspravi na ovu temu potpredsjednik Komore Stanko Zloković rekao je da brodarske kompanije, luke i Institut crne metalurgije ne samo formalno pravno nego i suštinski ne mogu da funkcionišu ukoliko posluju u režimu javnih nabavki. - Za brodarske kompanije koje posluju u čitavom svijetu je nepredvidljivo gdje će kupovati mazivo, gorivo, hranu, tako da mi se čini da treba da budu izuzete iz javnih nabavki rekao je potpredsjednik. Predstavljajući Arbitražu pri Privrednoj komori on je podsjetio da je država Crna Gora ove godine donijela zakon koji uređuje ovu oblast, a Komora arbitražna pravila, usklađena sa ovim aktom. - Sada imamo zaokružen pravni okvir da se arbitraža može primjenjivati i afirmisati. Ona ima značajne prednosti u rješavanju privrednih sporova, kako između domaćih tako i stranih učesnika. Novim Zakonom je definisan Arbitražni sud pri Privrednoj komori za rješavanje ovih sporova, u skladu sa UNCITRAL-ovim pravilima kazao je Zloković. Prednost Arbitraže u odnosu na sud je, prema njegovim riječima, značajna jer postupak mora da se završi za šest mjeseci, arbitražna odluka ima snagu pravosnažne sudske presude, odmah se izvršava, a jednostepenost joj daje veliki kvalitet jer je brzina rješavanja sporova neuporediva u odnosu na sudove, koji, po evropskom prosjeku, tri-četiri godine vode privredne sporove. Bitno je i to da stranke u sporu mogu birati arbitre, koji su najveći znalci predmeta spora. Privredna komora je sačinila Listu arbitara koja je otvorena. Ova asocijacija će tokom naredne godine promovisati prednosti arbitraže koja još nije zaživjela u dovoljnoj mjeri, jer smatra Zloković, privrednici, po inerciji,za rješavanje sporova ugovaraju nadležnost Privrednog suda u Podgorici. Takođe, ukazao je na to da je otežavajuća okolnost što strane kompanije mahom traže da sporove rješavaju međunarodne arbitraže sa dugom tradicijom i velikim autoritetom. Advokat Vladan Mugoša je pojasnio da strane kompanije, koje su u sporu sa crnogorskim, ugovaraju arbitraže u inostranstvu jer znaju da naša privredna društva ne mogu da pokriju visoke troškove, pa je to sredstvo pritiska da se spor riješi dogovorom. Usvojen je Program rada Odbora za godinu. Kontinuirane aktivnosti Odbora biće, između ostalog, učešće u donošenju sistemskih zakona, kroz predlaganje i obrazloženje stavova i mišljenja preduzeća, aktivno učestvovanje u organizovanju javnih rasprava i prikupljanju i sugestija na predloženu zakonsku regulativu. Sarađivaće na primjeni direktiva EU za određene grane privrede i razmatraće aktuelna pitanja iz privredno-pravnog sistema. Decembar Broj 12

28 28 Sjednice Skupštine i Upravnog odbora Privredne komore Donijet Program rada za godinu Planirane brojne aktivnosti koje se odnose na privredni razvoj i unapređenje poslovnog ambijenta, podsticanje konkurentnosti, intenziviranje međunarodnih odnosa, projekte, administrativne poslove, sudove pri Komori i odnose s javnošću. Skupština Privredne komore Crne Gore, na sjednici 11. decembra godine, usvojila je Program rada za 2016, Odluku o osnovici i stopi za obračun članskog doprinosa, te Odluku o finansijskom planu. Izabran je Nadzorni odbor Privredne komore. Sjednicu je vodio predsjednik Skupštine Komore Vojo Banović, a u radu su, pored članova najvišeg organa, učestvovali predsjednik Privredne komore Velimir Mijušković, potpredsjednici Ljiljana Filipović i Ivan Saveljić, te generalni sekretar Pavle D. Radovanović. Generalni sekretar Radovanović, predstavljajući Program rada, rekao je da je Privredna komora za iduću godinu planirala brojne aktivnosti koje se odnose na privredni razvoj i unapređenje poslovnog ambijenta, podsticanje konkurentnosti, intenziviranje međunarodnih odnosa, projekte, administrativne poslove, sudove pri Komori i odnose s javnošću. Odbori udruženja i stručna služba bave se analizom zakonodavstva i neki od propisa koji će u godini biti u njihovom fokusu su Zakon o privrednim društvima, Zakon o radu, Zakon o javnim nabavkama, Zakon o komunalnim djelatnostima i Zakon o zaštiti potrošača. I za iduću godinu Komora će pripremati informaciju o privrednim kretanjima, makroekonomskim pokazateljima i brojne druge, a njeni predstavnici će učestvovati u sprovođenju nacionalnih strategija i akcionih planova. Komora koncipira aktivnosti za otklanjanje biznis barijera na osnovu inputa iz privrede, na čemu radi u saradnji sa donosicioma odluka na državnom i lokalnom nivou. U dijelu podsticanja konkurentnosti, značajne su edukativne aktivnosti Komore. - Trudićemo se da iduće godine održimo kontinuitet iz prethodnih, a to je da organizujemo jednu edukativnu aktivnost sedmično rekao je Radovanović, pojašnjavajući da će teme okruglih stolova, seminara i radionica biti iz oblasti kvaliteta, poslovne komunikacije, marketinga i brojne druge, te da će učešćem u nacionalnim timovima uticati na usklađivanje sistema obrazovanja sa potrebama privrede. Komora će biti fokusirana na povezivanje sa domaćim i inostranim partnerima kroz organizovanje poslovnih foruma i sajmova (sa posebnim naglaskom na region). Planirani su susreti sa privrednicima Srbije, Bosne i Hercegovine, Hrvatske, Mađarske, Turske, Italije, Njemačke. - Pregovori za članstvo u EU odražavaju se na obavljanje biznisa u Crnoj Gori, promjene su česte i značajne i jedan od velikih izazova je pravovremeno informisati privredu o onome što su joj prava i obaveze iz ovog procesa. Sve više je aktivnosti Komore o onome što pruža buduće i eventualno članstvo u NATO našim kompanijama rekao je generalni sekretar. Podsjetimo, Komora ima predstavnike u 27 poglavlja (pregovara se o 33 poglavlja), a generalni sekretar rukovodi pregovaračkim poglavljem 3 - Pravo osnivanja preduzeća i sloboda pružanja usluga u okviru kojeg se razmatra zakonodavni okvir koji reguliše oblasti osnivanja preduzeća i pružanje usluga. Ova asocijacija će, kroz članstvo u multilateralnim komorskim institucijama, otvarati članicama nove mogućnosti i pružati odgovorajuću institucionalnu podršku. Privredna komora je članica ICC, EURO- CHAMBRES, Foruma privrednih komora Jadransko jonske regije, ABC, ASCAME i drugih. Privredna komora je uključena u sve veći broj projekata, među kojima su Evropska mreža preduzeća (EEN), HORIZON 2020, ERASMUS, a kandidovala se za još 12 novih koji se finansiraju iz EU fondova i s obzirom da su prve faze uspješno završene, očekuje se da će doći do njihove realizacije. Nakon usvajanja Zakona o arbitraži, koji je radila Privredna komora u saradnji sa Ministarstvom pravde, inoviran je pravni okvir tako da sada pri Komori funkcioniše Arbitražni sud za rješavanje privrednih, domaćih ili inostranih, sporova. Komora će u narednom periodu posebnu pažnju posvetiti informisanju privrednika o benefitima vansudskog rješavanja sporova koji, između ostalog, podrazumijevaju brzinu i ekonomičnost. Proširen je i obim administrativnih poslova koje obavlja Komora i to izdavanjem sertifikata o bonitetu Excellent SME. Predsjednik Privredne komore Velimir Mijušković je podsjetio da je Program rada Broj 12 Decembar 2015.

29 29 proistekao iz predloga koordinacionih i odbora udruženja, te aktivnosti Stručne službe. On apostrofira samo osnovne pravce djelovanja, a biće dopunjavan aktivnostima koje diktiraju aktuelni ekonomski tokovi. - Za svaku od ovih aktivnosti predstoji rad, da bi se one uspješno realizovale. To u velikom dijelu zavisi od samih članica Komore - rekao je Mijušković. Predsjednik je posebno apostrofirao niz aktivnosti koje Komora realizuje u cilju unapređenja konkurentnosti privrede, sa naglaskom na istraživanja, analize, organizaciju edukativnih i brojnih drugih skupova. Podsjetio je na posvećenost ove asocijacije promociji privrede i promovisanju kvaliteta, kako kompanija tako i njihovih proizvoda i smatra da je u tome Komoru treba dodatno podržati. Prema riječima predsjednika Skupštine Komore Voja Banovića, Program je vrlo sadržajan jer predstavlja vjeran odraz vrijednog rada ove asocijacije zbog čega je jednoglasno podržan od članova Upravnog odbora. U Nadzorni odbor Privredne komore izabrani su Venka Janjušević, Elektroprivreda Crne Gore, Branko Branković, Voli Trade, Nenad Vujanović, Luka Bar, Dragan Mijatović, Rudnik uglja-pljevlja i Slavko Pajović, iz kompanije Primat. Upravni odbor Upravni odobr Privredne komore Crne Gore, na prvoj sjednici u novom sazivu, održanoj 8. decembra godine, usvojio je Poslovnik o radu, te utvrdio predloge Programa rada, Odluke o osnovici i stopi za obračun članskog doprinosa, te Odluke o finansijskom planu. Utvrđen je i predlog Odluke o izboru članova Nadzornog odbora. Donijeta je Odluka o pokretanju postupka za izbor predsjednika Privredne komore Crne Gore. U skladu sa novim Zakonom o arbitraži, usaglašenim sa međunarodnom regulativom, izabrani su predsjednik, potpredsjednik i članovi Predsjedništva Arbitražnog suda pri Privrednoj komori Crne Gore, utvrđena je preporučena lista arbitara. Sjednicom Upravnog odbora predsjedavao je Velimir Mijušković, predsjednik Privredne komore Crne Gore. Program rada Komore za je obrazložio generalni sekretar Pavle D. Radovanović. Prema riječima predsjednika Mijuškovića, Program rada, koji je okvir za obavljanje aktivnosti tokom 2016, proistekao je iz baze, odnosno odbora udruženja i sadrži prioritete od značaja za privredu. On je posebno istakao ulogu Komore u unapređivanju legislative koja se odnosi na privredu. O ovom Programu govorio je i Vlastimir Golubović, Veletex, ističući da je Komora, za razliku od drugih poslovnih zajednica, reprezent interesa cijele privrede, te da u periodu koji slijedi treba da se fokusira na unapređenje legislative koja uređuje radne odnose, zapošljavanje stranaca i zaštitu potrošača. Potpredsjednik Privredne komore Stanko Zloković obrazlažući niz tačaka koje su se na sjednici odnosile na Arbitražu, govorio je o prednostima ovog postupka u odnosu na sudsku praksu. Riječ je o relativno kratkom trajanju postupka, njegovoj jednostepenosti, brzom izvršenju, ekonomičnosti, datoj mogućnosti da strane u sporu izaberu arbitra, vođenje postupka po međunarodnim UNCITRAL pravilima ili po domaćim, odsustvo vještaka i drugom. Upravni odbor je mišljenja da arbitraža nije u dovoljnoj mjeri promovisana u Crnoj Gori pa će to biti jedna od aktivnosti Komore tokom naredne godine. Advokat Vesko Božović izabran je za predsjednika Arbitražnog suda pri Privrednoj komori, a za potpredsjednika Stanko Zloković, potpredsjednik Privredne komore Crne Gore. Nataša Sekulić, sudija Privrednog suda u Podgorici, dr Dragoljub Drašković, sudija Ustavnog suda Crne Gore, Nikola Martinović, advokat iz Podgorice, Pavle D. Radovanović, generalni sekretar Privredne komore Crne Gore i Vuksan Vuksanović, direktor Direktorata za pravne poslove u Crnogorskoj komercijalnoj banci AD Podgorica, članovi su predsjedništva Arbitražnog suda. Donijeta je i lista od 64 preporučenih arbitara iz zemlje i inostranstva. Decembar Broj 12

30 30 Sastanak NATO i ekonomija Članstvo u Alijansi - veće investicije u proizvodnju Bilo bi svrsishodno da se razmotri mogucnost da se NATO kod, koji je sada u nadležnosti Ministarstva odbrane, izmjesti u Komoru. Privrednici su veoma zadovoljni zbog dobijanja pozivnice da Crna Gora pristupi NATO alijansi i gaje velike ambicije da će to dinamizirati investicione projekte u kojima će domaće kompanije naći adekvatno mjesto, ocijenjeno je na sastanku NATO i ekonomija organizovanom 10. decembra godine u Privrednoj komori Crne Gore u saradnji sa Komunikacionim timom Savjeta za članstvo u tom savezu. Privreda treba da bude aktivna u narednim koracima pristupanja NATO-u i njena podrška dinamiziranju komunikacione platforme u ovom procesu je prepoznata kao izuzetno važna, rečeno je na skupu u čijem radu su učestovali predsjednik Privredne komore Velimir Mijušković, nacionalni koordinator Crne Gore za NATO, ambasador Vesko Garčević, članovi Upravnog odbora Komore i predsjednici granskih odbora udruženja ove asocijacije. Predsjednik Komore Mijušković podsjetio je da je razgovor o prednostima članstva u NATO savezu, u ovoj asocijaciji počeo još godine. - Siguran sam da dijelimo mišljenje da pozivnica za NATO mnogo znači, jer od ovog procesa očekujemo veći priliv stranih direktnih investicija u realni sektor, porast konkurentnosti crnogorskih proizvoda i njihov veći plasman u zemlje članice ali i na druga tržišta kazao je on. Posebno je istakao primjer Albanije, gdje su ulaskom u Alijansu, znatno porasle investicije u proizvodni sektor, dok su prije toga, slično kao i kod nas, velika ulaganja zabilježena mahom u finansijskom sektoru i telekomunikacijama. Mijušković je naglasio da je za crnogorske kompanije izuzetno značajno da dobiju NATO kod za svoje proizvode jer im to omogućava ulazak na NATO tržište, pa je zato razumljivo njihovo veliko interesovanje za proceduru koja vodi ka tome. Nacionalni koordinator, ambasador Garčević je zahvalio Komori na kontinuiranoj podršci tokom napora da se ovaj značajan proces realizuje. Podsjetio da je upravo u Komori organizovan niz sastanakasa privrednicima na temu ekonomije i NATO, tokom kojih su upućene brojne korisne sugestije, čime se doprinijelo procesu pristupanja. - Mišljenje privrede je jako korisno za planiranje aktivnosti koje su pred nama i zato želimo da čujemo koje su vaše dileme i na čemu insistirate u budućem periodu kazao je Garčević. On je predložio da se organizuje sastanak sa predstavnicima regionalnih privrednih komora iz zemalja koje su pristupile NATO savezu kako bi čuli na koji način da iskoristimo potencijale i šanse koje pristupanje donosi. Privrednike je na sastanku posebno interesovala dalja procedura do članstva u Alijansi. Garčević je pojasnio da bi Crna Gora trebalo da postane posmatrač u NATO paktu već u aprilu 2016, čime jedino ne bi imala pravo da odlučuje na sjednicama Saveza. Onda slijedi proces ratifikacije, a sredinom prema riječima nacionalnog koordinatora, trebalo bi da postanemo punopravna članica Alijanse. Odgovorajući na zahtjeve predstavnika biznisa, on je najavio da će tokom biti organizovan i sastanak privrednika sa predstavnicima ambasada zemalja članica NATO gdje bi bili predstavljeni potencijali crnogorskih preduzeća i inicirana saradnja. - Mislim da bi bilo svrsishodno da se razmotri mogucnost da se- NATO kod koji je sada u nadležnosti Ministarstva odbrane izmjesti u Privrednu komoru Crne Gore, čime bi ova asocijacija preuzela Broj 12 Decembar 2015.

31 31 dužnosti promocije i upoznavanja privrednika sa benefitima kodifikacije po standardima Alijanse rekao je Garčević. Predsjednik Odbora udruženja turizma i ugostiteljstva Dragan Purko Ivančević je istakao da je za razvoj turizma najbitnija bezbjednost i sigurnost destinacije, što omogućava članstvo u Alijansi. Smatra da je u javnosti nedovoljno poznato da NATO nije samo vojni, već i ekonomski savez i da na tome treba dodatno raditi. Prema njegovim riječima, pristupanje Crne Gore u Sjeverno-atlantski savez doprinijeće investicijama u sektor turizma i privući poznate svjetske hotelske lance da posluju kod nas. Predsjednik Skupštine Privredne komore Vojo Banović je pitao da li pozivnica otvara mogućnost crnogorskim preduzećima da snabdijevaju NATO snage u okviru misije KFOR na Kosovu. Smatra da bi crnogorske kompanije bile konkurentne na tom poslu, te da ne bile opterećene visokim transportnim troškovima. Ambasador je odgovorio da je potrebno da Crna Gora učestvuje u misiji KFOR da bi njene kompanije to mogle da rade, međutim čak i tada treba imati u vidu da velike države članice, poput SAD, same snabdijevaju svoju vojsku potrebnim namirnicama. Hilmija Franca, vlasnik Mesoprometa, kazao je da je ta kompanija kodifikovala po NATO standardima 13 proizvoda, te da su pripremili široku paletu za kodifikaciju kako bi mogli da obezbijede lakši izvoz. Stevan Karadaglić, predsjednik Odbora udruženja trgovine, ocijenio je da je NATO kod lična karta za ulazak na tržište tih zemalja i da treba raditi na tome da što više preduzeća što prije ispuni uslove za njegovo sticanje. Milan Božović, predsjednik Odbora udruženja građevinarstva i industrije građevinskih materijala, smatra da će građevinari iskoristiti šansu koju pruža pristupanje NATO-u i povećati prozivodnju. Predsjednik Komore Mijušković je prokomentarisao da našoj građevinskog operativi nedostaju investicije koje bi je uposlile te da će ovaj sektor imati posebne benefite od ulaska u NATO jer će dobiti više posla. Dr Miraš Đurović, predsjednik Odbora udruženja metalurgije i metaloprerađivačke industrije, kazao je da pored NATO koda, crnogorska privreda mora da ispuni i niz drugih standarda kvaliteta i na tome je potrebno dosta raditi. Milovana Gojkovića, predsjednika Odbora šumarstva i drvoprerade interesovalo je koji su benefiti od ulaska u NATO za ovu stratešku djelatnost. Sanja Ćalasan, Pivara Trebjesa, smatra da je privredi potrebna dodatna edukacija o benefitima NATO koda i načinu njegovog sticanja, a na istom fonu govorio je i dr Rajko Bujković, predsjednik Odbora udruženja malih i srednjih preduzeća. Predsjednik Komore je zaključio da tromjesečno treba organizovati skupove sa privrednicima o šansama koje pruža članstvo u Alijansi za domaće proizvođače i širenje tržišta. - Siguran sam da sa partnerskim regionalnim Komorama možemo naći kopču da se objedini ponuda proizvoda i usluga i zajedno nastupamo na velikom tržištu zemalja članica NATO. Sa zadovoljstvom prihvatam predlog ambasadora Garčevića da Komora preuzme procedure oko NATO koda rekao je on. Decembar Broj 12

32 32 Okrugli sto u Privrednoj komori Razumijevanje bankarskog poslovanja - uticaj na kompaniju Dok se ne obnovi izgubljeni spoj između banaka i preduzeća, koji je funkcionisao do godine i krize, neće biti mogućnosti da se značajno više učini u privredi nego sada. Okrugli sto na temu Razumijevanje bankarskog poslovanja - uticaj na kompaniju, organizovala je Privredna komora Crne Gore u saradnji sa Direkcijom za razvoj malih i srednjih preduzeća, 10. decembra godine. Riječ je o skupu u okviru Evropske nedjelje malih i srednjih preduzeća SME Week, promotivnoj kampanji koju koordinira Evropska komisija, a realizuje se u 38 zemalja. Da bi pravilno razvijali biznis, podrška banke je potrebna u svakoj od faza razvoja. S obzirom da se procedure razlikuju od banke do banke, postavlja se pitanje kako komunicirati sa poslovnom bankom. Svaka promjena u radu banke može uticati na planove, rast i razvoj kompanije. Okrugli sto je organizovan da se kompanijama predstave tehnike pregovaranja sa bankom, što je važno za pravilno građenje njihovog dugoročnog odnosa. - Dok ponovo obnovimo izgubljeni spoj između banaka i predu- zeća, koji je funkcionisao do godine i kriznog perioda, mi nećemo imati mogućnosti da značajno više učinimo u privredi nego što je to sada slučaj smatra potpredsjednik Privredne komore Ivan Saveljić. Konstatovao je da u Crnoj Gori posluju samo komercijalne banke, a aktivnosti Investiciono razvojnog fonda nijesu dovoljne da odgovore potrebama privrede za finasiranjem. Saveljić očekuje da će, u okviru Podgoričkog pristupa, malim i srednjim preduzećima koja imaju perspektivu, iako su trenutno nelikvidna, banke pomoći i relaksirati im kreditne obaveze. Privredna komora će kroz svoje dodatne aktivnosti uskoro pokušati da pruži kompanijama servis koji im je potreban za razumijevanje i ulazak u postupak po Podgoričkom pristupu. Direktor Direkcije za razvoj malih i srednjih preduzeća, Aleksandar Pavićević kazao je da je ambicija Crne Gore da postane preduzetničko društvo, i to kvalitetnim i fleksibilnim odnosom prema Broj 12 Decembar 2015.

33 33 MSP i preduzetnicima. Podsjetio je na zavidan ekonomski napredak koji smo u ovoj oblasti ostvarili u prethodnoj deceniji. Ukupan broj MSP na kraju godine iznosio je , koja su upošljavala radnika, dok ih je u bilo sa ukupno zaposlena. - Prema preliminarnim podacima SME Policy Index za godinu, Crna Gora je postigla napredak u odnosu na posljednji izvještaj i to u dijelu koji se odnosi na usklađivanje politike razvoja MSP za svih 10 definisanih dimenzija. Naročito se ističe da je Crna Gora postala lider u regionu u dijelu politike koja se odnosi na predueztničko učenje rekao je Pavićević, dodajući da je u planu izrada nove strategije za razvoj MSP koja će pokrivati period Izlaganje na temu okruglog stola imao je Miloš Vuković iz konsultantske kuće Fidelity. Govorio je o tome kako banke mogu da zagriju i ohlade ekonomiju, odlučuju o plasmanu kredita i kreiraju novac, šta određuje kamatu i kakav je uticaj na kompaniju koja traži kredit. On je između ostalog kazao da je pravovremeno i kvalitetno finansijsko planiranje uslov za dobijanje najboljih ponuda od banaka. Adekvatnom analizom finansijskih izvještaja moguće je na vrijeme otkriti probleme u kompaniji, te se tako može spasiti od nepotrebnog zaduživanja. Banke, prema njegovim riječima, nijesu visoko profitabilne organizacije u odnosu na visinu sredstava kojim upravljaju. U Crnoj Gori posluje četiri puta više banaka od regionalnog prosjeka po broju stanovnika, i tom sektoru predviđa restrukturiranje u periodu koji slijedi. Kako je Vuković rekao, najbolje vrijeme za uzimanje kredita je prvi kvartal, zbog godišnjih targeta banke, a da najmanje tri mjeseca prije dospijeća završetka kredita, treba da počnu proceduru obnavljanja aranžmana sa njom. - Birajte banku koja vam daje najbolji odnos ročnosti, kolaterala i kamatne stope. Bolje je ugovoriti veću kamatu uz lakše ugovorne uslove, a povoljnije je uzeti novi kredit nego refinansirati postojeći. Ukoliko imate probleme u poslovanju koji mogu da utiču na vraćanje kredita, pravovremeno ih najavite banci, ali sa jasnim mjerama i pretpostavkama za njihovu sanaciju kazao je Vuković. Posavjetovao je privrednike da ne kasne sa otplatama obaveza duže od 90 dana, jer ih u suprotnom banke svrstavaju na C listu klijenata kojima se ne odobravaju krediti. Nemanja Nikolić, predsjednik Odbora direktora UTIP Crna Gora govorio je o problemima sa kojima se srijeće privreda u poslovanju sa bankama. Naglasio je da od MSP sektora žive banke i država. Mala i srednja preduzeća ne mogu bez podrške banaka i države, ali i ne mogu biti konkurentna sa visokim troškovima finansiranja. Zato je, smatra, neophodan partnerski odnos države, banaka i MSP. Nikolić naglašava da preduzeća treba da sagledaju realnu potrebu za kapitalom i da na sastanak sa bankarima dolaze spremni sa jasnom vizijom, koju dokumentuju biznis planom. Preduzeće treba uvijek da se oslanja na bar dvije banke i da njegovi predstavnici otvoreno razgovaraju sa donosiocima odluka. U daljem izlaganju on se dotakao tema formiranja razvojne banke u Crnoj Gori, unapređivanja regulacije bankarskog tržišta i bolje kontrole, te države kao investitora u bankarskom sektoru. Izlaganja uvodničara podstakla su konstruktivne diskusije privrednika o ovoj temi. Decembar Broj 12

34 34 Javna rasprava Nacrt zakona o uređenju prostora pred privrednicima Nacrt zakona o uređenju prostora i izgradnji objekata, koji je bio tema okruglog stola održanog 21. decembra godine u organizaciji Privredne komore Crne Gore i Ministarstva održivog razvoja i turzima, među novinama predviđa elektronsko funkcionisanje sistema u ovoj oblasti, veću transparentnost, uključivanje javnosti u fazi izrade, te uvođenje instituta urbaniste na državnom i lokalnom nivou. Okruglim stolom je moderirao potpredsjednik Privredne komore Stanko Zloković. O Nacrtu su govorili predstavnici Ministarstva održivog razvoja i turizma: sekretar Zoran Tomić, generalni direktor Direktorata za građevinarstvo Danilo Gvozdenović, generalna direktorica Direktorata za planiranje prostora Dragana Čenić i rukovodilac Direkcije za strateški razvoj građevinarstva Tatjana Vujošević. Institut urbaniste uvodi se u pravni sistem u cilju unapređenja sprovođenja planskih dokumenata, odnosno izdavanja građevinske dozvole, zaštite autentičnosti prostora i identiteta naselja, obezbjeđenja kvaliteta arhitektonskih rješenja, unapređenja vizuelnog kvaliteta objekata i naselja, zaštite prava lica sa invaliditetom, obezbjeđenja i promocije najbolje prakse u ovoj oblasti. Urbanista daje mišljenja i predloge o svim značajnim pitanjima strateških dokumenata, koji se odnose na uređenje prostora i izgradnju objekata; provjerava da li su revidovani glavni projekat i idejno rješenje u skladu sa urbanističko tehničkim uslovima; obavlja druge poslove od značaja ovu oblast. Državni urbanista daje saglasnost i na programski zadatak. Rješavanje imovinsko pravnih odnosa na urbanističkoj parceli (dokompletiranje) jeste značajna normativna novina koja će doprinijeti da se otklone evidentne smetnje u implementaciji planskog dokumenta. Predviđeni su instrumenti: sporazumno i rješavanje imovinsko pravnih odnosa na osnovu odluke suda, eksproprijacija nepokretnosti, zakonsko pravo preče kupovine i neznatni dio. Uvedeno je izdavanje načelne građevinske dozvole za objekte od opšteg interesa, kod kojih se gradnja objekta ne može započeti bez izdate građevinske dozvole za glavni projekat. Propisano je da načelna građevinska dozvola prestaje da važi ukoliko investitor, u roku od dvije godine od dana izdavanja, ne podnese zahtjev za građevinsku dozvolu nadležnom organu. Skraćen je rok za izdavanje građevinske dozvole i načelne građevinske dozvole na 15 dana. Novine se odnose i na definisanje građevinskog i obalnog područja, elaborata o parcelizaciji koje izrađuju geodete, skraćeni postupak izmjena i dopuna planskog dokumenta. Kada je riječ o uređivanju građevinskog zemljišta novina je da se posebno plaća komunalni doprinos koji pada na teret vlasnika odnosno korisnika objekata, dok je na investitoru naknada za građenje, i to samo za komunalne objekte i instalacije do priključka na urbanističku parcelu, uključujući i priključak za vodovod, fekalnu, atmosfersku kanalizaciju i javnu rasvjetu. Privremeni objekti, kako stoji u Nacrtu, biće postavljani u skladu sa lokalnim i državnim programima koji se donose na period od pet godina. Zakon predviđa unapređenje funkcionisanja sistema jedan šalter, koji u potpunosti eliminiše papirnu formu u komunikaciji i izradi projekata, što značajno smanjuje troškove i za investitora i za administraciju, a takođe i brže, efikasnije i bez finansijskih troškova izmjenu i dopunu projektne dokumentacije u postupku izdavanja građevinske dozvole. Učeće u javnoj raspravi, među ostalima, uzeli su Vesna Daković, MBA, Svetislav Popović i Slavko Hrvačević iz Inženjerske komore, Predrag Bulajić, Winsoft, Maja Velimirović Petrović, Atlas grupa i Američka privredna komora, Dragan Marković iz JP Morsko dobro, inženjer Goran Vuletić, Savo Đurović, Porto Montenegro, Nebojša Popović, Luštica Development, Vuk Janković iz Strukovne komore mašinskih inženjera, arh. Irena Tomović i drugi. Oni su ukazali na određene nejasnoće i manjkavosti u predloženom tekstu, te predložili rješenja, primjenljiva u praksi, u pravcu njegovog unapređenja. Broj 12 Decembar 2015.

35 35 Okrugli sto Biznis zone Podgorice Pravo na olakšice imaju privredni subjekti koji u roku od tri mjeseca od dana početka obavljanja djelatnosti u biznis zoni zasnuju radni odnos na neodređeno vrijeme sa odgovarajućim brojem lica, sa evidencije nezaposlenih u Glavnom gradu. Sekretarijat za razvoj preduzetništva Glavnog grada organizovao je 3. decembra godine u Privrednoj komori okrugli sto na temu: Nacrt Odluke o utvrđivanju biznis zona na području Glavnog grada i podsticajima za veću zaposlenost. Skup je održan u cilju upoznavanja privrednika sa predlogom utvrđenih biznis zona na teritoriji Podgorice, urbanističkim parcelama u okviru zahvata DUP-ova u kojima se nalaze biznis zone, djelatnostima koje se mogu obavljati u njima, olakšicama za privredne subjekte, kao i o broju novozaposlenih po urbanističkoj parceli - uslovu za ostvarivanje navedenih olakšica. Riječ je o Agroindustrijskoj zoni površine 43,39 hektara, zatim Servisno-skladišnoj zoni od 151,26 hektara te Industrijskoj zoni A na 219,05 hektara. U njima privredni subjekti mogu obavljati djelatnosti iz oblasti poljoprivrede, šumarstva, ribarstva, agro i prerađivačke industrije, saobraćaja, skladištenja, informisanja i komunikacija, proizvodnog zanatstva, stručne, naučne i tehničke djelatnosti. Tamo će biti magacini, radni pogoni prerade, dorade, pakovanja i ekspedicije, izložbeno-prodajni saloni, robno-distributivni centri, privredni objekti i uslužne djelatnosti. Finansijske olakšice privrednim subjektima koji obavljaju djelatnost u biznis zoni su: - Davanje zemljišta na korišćenje na period do 30 godina bez naknade; - Oslobađanje obaveze plaćanja naknade za komunalno opremanje građevinskog zemljišta pod uslovom da investitor o svom trošku izvrši komunalno opremanje lokacije, u skladu sa Odlukom o naknadama za komunalno opremanje građevinskog zemljišta; - Oslobađanje obaveze plaćanja godišnje naknade za korišćenje opštinskih puteva na teritoriji biznis zona na pet godina; - Oslobađanje od plaćanja poreza na nepokretnosti na pet godina, u skladu sa Odlukom o porezu na nepokretnosti. Lokacije za izgradnju objekata u biznis zonama se dodjeljuju korisnicima na osnovu javnog poziva. Kriterijumi za izbor korisnika prijavljenih na javni poziv su: broj zaposlenih; vrijednost investicije; dužina korišćenja zemljišta; ocjena kvaliteta investicionog projekta; reference podnosioca zahtjeva i ocjena Komisije o obezbijeđenom izvoru finansiranja. Ugovor sa izabranim korisnikom zemljišta unutar biznis zone se potpisuje najkasnije do 30 dana, od dana odluke Komisije koja vrednuje ponude. Objekti i uređaji komunalne infrastrukture koje privredni subjekti izgrade u biznis zoni su u svojini Glavnog grada, u skladu sa zakonom kojim se uređuje državna imovina. Pravo na olakšice imaju privredni subjekti koji u roku od tri mjeseca od dana početka obavljanja djelatnosti u biznis zoni zasnuju radni odnos na neodređeno vrijeme sa odgovarajućim brojem lica, sa evidencije nezaposlenih u Glavnom gradu. Organ Glavnog grada zadužen za poslove preduzetništva upravlja biznis zonama, vodi registar korisnika i nadzire da li oni ispunjavaju uslove o minimalnom broju zaposlenih. Ova odluka će se primjenjivati od 1. januara godine. Javna rasprava traje do 10. decembra i zainteresovani mogu do tada dostavljati primjedbe i sugestije. U radu skupa učestvovali su sekretar za preduzetništvo Marko Ćulafić, njegov zamjenik Vladimir Pavićević, Vladimir Rajčić, Biro za ekonomsku saradnju i podršku biznis zajednici Glavnog grada, Maša Vučinić iz Ministarstva finansija, Aleksandar Mitrović iz Privredne komore Crne Gore, Zoran Vulevič MBA, te privrednici Vasilije Miličković, Zoran Koprivica, Saša Radunović i Ilija Aleksić. Decembar Broj 12

36 36 Okrugli sto Obrazovanje kadrova o energetskoj efikasnosti Ne možemo biti zadovoljni obrazovanjem kadrova iz ove oblasti. Novi studijski programi na Univerzitetu Crne Gore su dobrodošli i trebalo bi da postanu redovne studije, ocijenili su učesnici skupa. Okrugli sto Energetska efikasnost i obnovljivi izvori energije na programima postdiplomskih studija u Crnoj Gori održan je 4. decembra godine u organizaciji Privredne komore Crne Gore, Ministarstva ekonomije i Građevinskog, Arhitektonskog i Mašinskog fakulteta. Skup je realizovan u okviru projekta ENERESE (Energy efficiency, renewable energy sources end environmental impacts), koji se finansira se iz sredstava TEMPUS projekta. Inicijativu za održavanje Okruglog stola, pokrenuli su članovi Odbora za energetsku efikasnost i zaštitu životne sredine Privredne komore u cilju upoznavanja privrednika u Crnoj Gori sa studijskim programima u oblastima energetske efikasnosti i obnovljivih izvora energije, odnosno sa kvalifikacijama i vještinama koje stiču studenti u procesu obrazovanja u okviru ovih programa. Takođe, skup je na fonu jačanja dijaloga između privrednika, univerziteta i studenata u cilju unapređenja obrazovanja u ovim oblastima u narednom periodu. - Uvjeren sam da ćemo zajedničkim radom na unapređenju energetske efikasnosti, uz veće korišćenje obnovljivih izvora energije doprinositi sve više očuvanju i zaštiti životne sredine za generacije koje dolaze. rekao je dr Mladen Perazić, rukovodilac sektora za obrazovanje Privredne komore Crne Gore. Dragica Sekulić iz Ministarstva ekonomije je kazala da su oni jedan od partnera na projektu ENERESE, zajedno sa Univerzitetom Crne Gore, tačnije sa Građevinskim fakultetom. -Sa aspekta politike i strategije, oblast energetike, a posebno oblast energetske efikasnosti i obnovljivih izvora energije su prepoznate kao važne grane u razvoju ekonomije Crne Gore. Do sada smo najčešće govorili o usaglašavanju zakonodavstva i taj proces je priveden kraju, ali došlo je vrijeme da govorimo o realizaciji projekata. Posebno su zanimljivi projekti izgradnje proizvodnih objekata u oblasti obnovljivih izvora i dio energetske efikasnosti koji se odnosi na rekonstrukciju i izgadnju objakata. Nažalost, na realizaciji ovih projekata angažovano je jako malo domaćeg kadra, skoro devedeset procenata obrazovane radne snage dolazi van Crne Gore i treba prodiskutovati da li naš domaći kadar zadovoljava zahtjeve potrebne za investicije rekla je Sekulić. Prof. dr Radenko Pejović sa Građevinskog fakulteta prezentovao je programe postdiplomskih studija u okviru projekta ENERESE. Na Univerzitetu Crne Gore postoje dva jednogodišnja Akademska postdiplomska magistarska studija iz oblasti Energetske efikasnosti na Arhitektonskom i Mašinskom fakultetu i jedan dvogodišnji akademski postdiplomski magistarski studij iz oblasti Energetska efikasnost obnovljivi izvori energije i uticaj na životnu sredinu ENERESE, na Građevinskom fakultetu. U okviru osnovnih i postdiplomskih magistarskih studija na Tehničkim fakultetima se kroz posebne predmete i u okviru određenog broja predmeta izučava ova problematika. On je kazao da su ciljevi TEMPUS projekta ENERSE razmjena iskustava i upoznavanje sa stanjem obrazovanja iz ove oblasti na pojedinim univerzitetima, obrazovanje kadrova, definisanje obrazovnog profila i zajedničkog nastavnog plana i programa, školovanje Broj 12 Decembar 2015.

37 37 jedne generacije od 10 studenata. Studije su besplatne i finansiraju se iz projekta. Nosilac projekta je državni Univerzitet u Novom Pazaru, a partneri su po četiri evropska i univerziteta iz okruženja, sektori za energetsku efikasnost tri ministarstva iz Srbije, BiH i Crne Gore, te Inženjerska komora Srbije. Pejović je zaključio da je obrazovanje kadrova iz oblasti energetske efikasnosti veoma aktuelno i neophodno. - Ne možemo biti zadovoljni obrazovanjem kadrova iz ove oblasti. Novi studijski programi na Univerzitetu Crne Gore su dobrodošli i trebalo bi da postanu redovne studije smatra Pejović. Prof. dr Dušan Vuksanović, predstavio je studijske programe u ovoj oblasti na Arhitektonskom fakultetu. Prema njegovim riječima, akademska edukacija svakako ima šire i dugoročnije ciljeve od direktno operativno orijentisane obuke za energetske preglede zgrada. Ciljevi studijskih programa koji su, zbog interdisciplinarne prirode, uglavnom predmet magistarskih studija, usmjereni su ka uspostavljanju i/ ili unapređenju profesionalnih kompetencija koje se iskazuju od nivoa prostornog i urbanističkog plana do detalja na nivou glavnih projekata. - U ovom kontekstu, poseban izazov predstavlja animiranje arhitekata za prihvatanje neminovnosti da znanja vezana za koncepte i principe energetske efikasnosti postanu dio njihove profesionalne profilacije zaključio je Vuksanović. Studijske programe u ovoj oblasti na Mašinskom fakultetu predstavio je prof. dr Igor Vušanović sa Mašinskog fakulteta. On je kazao da je smjer energetske efikasnosti na Mašinskom fakultetu jedonogodišnji magistarski program koji postoji od godine i za koji do sada nije bilo većeg interesovanja studenata, a da glavna prepreka je bila što se peta godina studija ne finansira pa se ulažu napori da to finansira država. U okviru programa imaju dva obavezna predmeta Nauka o energiji, koji daje fundamentalne naučne osnove za dublje poznavanje fenomena i tehnologija transformacije energije i Potrošnja energije i efikasnost, gdje se generalno obrađuju neki ključni elementi koji su vezani za potrošnju energije u društvu. Profesor Vušanović je u svom izlaganju, pored navedenog, predstavio i laboratorije za energetske procese za koje je kazao da su više poznate u inostranstvu nego kod nas. Mašinski fakultet ima dobru saradnju sa Ministarstvom ekonomije gdje su prisutni kao stalni član u komisiji za energetske dozvole, sa Elektroprivredom Crne Gore u projektima analiza prelaznih procesa u hidroelektranama, sa Ministarsvom održivog razvoja i turizma kroz projekat toplifikacije grada Pljevalja, kao i da imju dobru internacionalnu saradnju sa Univerzitetom u Ljubljani i univerzitetima Minessota i New Hapmshire (USA);. Mladen Bajković, ETG Grupa, smatra da je krajnje vrijeme se uspostavi dijalog i dobra veza između ljudi koji propisuju zakone u školstvu i zakona o gradnji, tj. između obrazovanja i privrede i biznisa i univerziteta. On je otvorio dvije teme, jednu vezanu za stipendiranje studenata, plaćanje postdilomskih studija, a drugu vezanu za koordinaciju između privede i države u projektima koje finansira država gdje se privreda može uključiti. Bajković je predložio da se napravi pilot projekat koji bi predstavljao prelaznu fazu između postojećeg sistema obrazovanja ka dualnom. Ideja programa je da se sa završnih godina studija dovedu kandidati na praksu u preduzeće i da im se, ukoliko žele da rade napravi ambijent te da imaju prioritet u nastavku školovanja. - Praksa u školovanju treba da bude obavezan vid, na svim nivoima obrazovanja i da na magistarskim studijama treba da budu ljudi koji su već stekli iskustvo kroz višegodišnji rad u preduzeću, izuzev ako nisu profilisani naučno- zaključio je Bajković. Privrednici su postavljali brojna pitanja učesnicima okruglog stola u vezi sa ovom temom. Decembar Broj 12

38 38 EBRD u Crnu Goru ulaže 30 miliona Evropska banka za obnovu i razvoj bi trebalo da za projekte koji će biti realizovani u Crnoj Gori u narednom periodu izdvoji oko 30 miliona eura, piše Dan. EBRD će 10 miliona eura kapitala upotrijebiti za izgradnju novog distributivnog centra u Podgorici.Evropska banka je prije nedjelju dana potpisala sa kompanijom Voli ugovor o partnerstvu i tada je objavljeno da će distributivni centar biti izgrađen u cielju osnaživanja kompanije. EBRD takođe razmatra i finansiranje izgradnje novog putničkog terminala na Aerodromu Tivat, proširenje manevarskih površina i rehabilitaciju i proširenje poletno-sletne staze. Na sajtu EBRD-a se navodi da je Aerodrom postao prepreka za razvoj turizma, te da bi projekat povećao kapacitet putničkih terminala i obezbijedio dovoljan kapacitet za narednih 10 godina kao i poboljšanje kvaliteta usluga. Oni očekuju da će projekat poboljšati sigurnosne standarde i postizanje u skladu sa preporukama Organizacije međunarodne civilne aviacije, promovisati uključivanja privatnog sektora u nevazduhoplovne komercijalne aktivnosti na Aerodromu Tivat i usvajanje međunarodno priznatih sertifikata. IRF: Beskamatni krediti za nezaposlene sa diplomom fakulteta Investiciono-razvojni fond će u narednoj godini ponuditi beskamatne kredite za nezaposlene sa fakultetskom diplomom koji se nalaze na Zavodu za zapošljavanje, kazao je u intervjuu Pobjedi izvršni direktor IRF Zoran Vukčević. Plan je da se naredne godine biznis kreditno podrži sa 100 miliona eura. Na podršku mogu računati početnici, mladi, žene, nezaposlena lica sa fakultetskim obrazovanjem, individualni poljoprivredni proizvođači Planirana je podrška postojećim preduzećima za razvoj turizma, poljoprivrede, drvoprerade, proizvodnje, usluga Podrška likvidnosti preduzećima kroz trajna obrtna sredstva, refinansiranje, faktoring, kratkoročni krediti. I naredne godine ćemo podržati infrastrukturne projekte, obnovljive izvore energije i zaštitu životne sredine. Osnovni cilj je podsticanje ekonomskog razvoja države i otvaranje novih radnih mjesta kroz rast i razvoj mikro, malih i srednjih preduzeća, podršku početnicima u biznisu, novom investicionom ciklusu, ravnomjernom regionalnom razvoju, novim tehnologijama, izvozu, povećanju konkurentnosti kazao je Vukčević. Fond će, kako je rekao, razvijati i nove instrumente podrške koji će uticati na bolje povezivanje preduzeća i sektora, podršku klasterima, projektima koji se odnose na proizvodnju i preradu sa većim stepenom finalizacije, a posebna pažnja će se posvetiti uspješnim preduzećima, koja redovno izmiruju obaveze prema državi. Novim instrumentima biće omogućen veći nivo dostupnosti finansijskih sredstava. Arapi neće Point i Lovćen Potencijalni investitor u Novom duvanskom kombinatu (NDKP), kompanija BMJ Industries FZ LLC iz Ujedinjenih Arapskih Emirata (UAE) neće preuzeti brendove Duvanskog kombinata (DKP) u stečaju, saznaje Dan iz više izvora. Predstavnici arapske kompanije tokom pregovora sa Tenderskom komisijom, na čijem je čelu Branko Vujović, saopštili su da neće preuzeti brendove Point, Lovćen i Vinsent zajedno sa imovinom DKP-a, koji su procijenjeni na 1,09 miliona eura.tako će brendovi DKP- -a, prema pisanju Dana, ostati u vlasništvu države, koja će pokušati da ih proda nekom drugom. Vlada je udovoljila zahtjevu potencijalnog investitora da se uradi nova procjena imovine NDKP-a, odnosno imovine koju arapska kompanija planira da preuzme, a taj posao treba da obave stručnjaci sa Mašinskog fakulteta. Prema nezvaničnim saznanjima, kompanija BMJ preuzeće četiri mašine DKP-a odnosno mašinu za pripremu duvana, za izradu, kao i mašine za pakovanje i izradu filter štapića. Te mašine koje su Vladin ulog u NDKP-u, po ranijoj procjeni vrijede 3,8 miliona eura, dok je ukupna imovina, računajući i plac na tuškom putu, ulog Glavnog grada u NDKP-u, ranije procijenjeni na 7,3 Crna Gora vijesti miliona eura. Arapi će, prema nezvaničnim saznanjima, osim mašina i placa, koji je procijenjen na 2,3 miliona eura, preuzeti i pet poslovnih prostora u Novom Sadu, Beogradu, Zemunu, Kraljevu i Nišu, koji su ranije procijenjeni na oko 800 hiljada eura i ulaze u imovinu NDKP-a kao Vladin ulog. Potencijalni investitor odlučio je da gradi novu fabrkiku na placu Glavnog grada, koja bi trebalo da bude završena za godinu. U tom periodu plan je da se proizvodnja realizuje u postojećim kapacitetima Duvanskog kombinata.arapi su za NDKP ponudili ulaganja od 20 miliona eura, od čega će u prvoj godini, kako su najavili, uložiti 12 miliona eura, prenosi Dan. Crnogorski BDP 41 odsto prosjeka EU Bruto domaći prozivod po stanovniku prošle godine je, prema standardu kupovne moći, u Crnoj Gori iznosio 41 odsto prosjeka Evrospke unije, saopšteno je iz Monstata. - Stvarna individualna potrošnja po stanovniku, prema standardu kupovne moći, u Crnoj Gori je u prošloj godini iznosila 52 odsto prosjeka EU«, rekli su predstavnici Monstata. Oni su naveli da je Eurostat danas objavio podatke o BDP-u i stvarnoj individualnoj potrošnji po stanovniku za prošlu godinu, iskazanim preko standarda kupovne moći. Monstat je učestvovao u tom projektu zajedno sa nacionalnim statističkim institutima ostalih evropskih zemalja. Od zemalja članica EU, najveći BDP po stanovniku, prema standardu kupovne moći, zabilježen je u Luksemburgu, čiji je nivo više od dva i po puta iznad prosjeka EU i iznosi 266 odsto. Bugarska se nalazi na najnižem nivou sa 47 odsto prosjeka EU. Broj 12 Decembar 2015.

39 39 Od zemalja regiona, Hrvatska ima najveći BDP po stanovniku prema standardu kupovne moći, koji iznosi 59 odsto prosjeka EU. - Crna Gora se nalazi na drugom mjestu na nivou od 41 odsto prosjeka EU. Makedonija i Srbija su na nivou od 37 odsto evropskog prosjeka, Albanija 30 odsto, dok je Bosna i Hercegovina (BiH) na nivou od 29 odsto prosjeka EU«, dodaje se u saopštenju. Stvarna individualna potrošnja po stanovniku, prema standardu kupovne moći, u prošloj godini se među zemljama članicama kretala između 49 odsto ispod prosjeka EU u Bugarskoj i 41 odsto iznad prosjeka EU u Luksemburgu. Za zemlje koje imaju status kandidata za članstvo u EU, prema podacima Eurostata, stvarna individualna potrošnja po stanovniku, prema standardu kupovne moći, kreće se u rasponu od 37 odsto do 52 odsto prosjeka EU. - Dok je BDP po stanovniku uglavnom pokazatelj nivoa ekonomske aktivnosti, stvarna individualna potrošnja po stanovniku je alternativni pokazatelj, bolje prilagođen da opiše materijalno blagostanje domaćinstva«, kazali su iz Monstata. Nivo stvarne individualne potrošnje po stanovniku je više homogen nego BDP ali i dalje postoje značajne razlike među članicama EU. EU odobrila Crnoj Gori izvoz vina u rinfuzi Evropski parlament je izglasao odluku kojom je Crnoj Gori omogućeno da izvozi vino u rinfuzi u zemlje članice Evropske unije, čime je napravljen izuzetak, jer do sada to nije bio moguće s obzirom na poziciju Crne Gore dogovorenu u okviru Sporazuma o stabilizaciji i prudruživanju. Kako je saopšteno iz Ministarstva poljoprivrede i ruralnog razvoja, naknadni pristup globalnoj kvoti za vino dobijen je u veoma kratkom roku od dana upućivanja zahtjeva resora, prenosi portal cdm.me. - Izbjegnuta je uobičajena i dugotrajna procedura izmjene SSP u sličnim slučajevima koja, po pravilu, podrazumijeva i određene ustupke Crne Gore prema EU... Crnoj Gori je dopušten pristup globalnoj kvoti za vino, što je omogućeno samo zemljama koje prethodno ispune svoje, odnosno pojedinačne kvote za vino koje su definisane protokolima o vinu ispregovaranim kroz SSP, naveli su iz crnogorskog ministarstva. Kako objašnjavaju, s obzirom na to da Crna Gora nije bila u mogućnosti da ispuni svoju kvotu za vino koja se odnosila samo na flaširano vino, i kroz SSP nije na vrijeme ispregovarala izvoz vina u rinfuzi, nije ni imala mogućnost da koristi globalnu kvotu koja se odnosi na vino u rinfuzi. Odluka o obnovi trgovinskih preferencijala analizira se i obnavlja svakih pet godina, a to znači da najnovija odluka, koja stupa na snagu 1. januara sljedeće godine, važi do 31. decembra Iduće godine stiže četvrti mobilni operater? Agencija za elektronske komunikacije i poštansku djelatnost stvoriće potrebne resurse za ulazak četvrtog mobilnog operatora na crnogorsko tržište tokom godine, za šta već postoji interesovanje više inostranih kompanija, kazao je Dnevnim novinama direktor EKIP-a Zoran Sekulić.On vjeruje da bi ulazak novog operatora, pored očekivanog sniženja cijena pojedinih usluga, doveo do dodatnih pogodnosti za društvenu zajednicu i Crnu Goru u cjelini. - Korisnici bi imali koristi kroz povećanje dostupnosti i kvaliteta mobilnih elektronskih komunikacionih usluga koje se pružaju na tržišnim i konkurentskim osnovama, postojeći mobilni operatori kroz kreiranje uslova za stabilan i održiv biznis, a društvo u cjelini kroz unapređenje ukupnog ICT ambijenta za građane i privredu - istakao je Sekulić. Govoreći o interesovanju kompanija za ulazak na naše tržište, Sekulić je kazao da je EKIP nakon sprovedenih analiza donio regulatorne mjere koje unapređuju stanje na tržištu elektronskih komunikacija i olakšao uslove za poslovanje novih operatora. - Specifičnosti Crne Gore, poput njenog turističkog potencijala, povoljnog ekonomskog ambijenta i poreske politike koju vodi Vlada, razvoj značajnih infrastrukturnih projekata, a sada i zvanična odluka ministara vanjskih poslova članica NATO o upućivanju poziva Crnoj Gori za članstvo, predstavljaju pravi garant i potvrdu za strane investitore da je naša država privlačna, pogodna i sigurna za njihov kapital i ulaganja. Mi smo imali iskazana interesovanja stranih investitora koji su, uz valorizaciju naših turističkih potencijala, istakli i želju za ulaganje u razvoj kapitalnih infrastrukturnih projekata u koje svakako spadaju i informaciono-komunikacione tehnologije, bez kojih se ne može zamisliti život, poslovanje i napredak čovječanstva u ovom vijeku - ukazao je Sekulić. On je podsjetio da Crnogorskom Telekomu i Telenoru ističu odobrenja za korišćenje radiofrekvencija krajem odnosno početkom godine, navodeći da se EKIP ozbiljno i temeljno priprema za postupak ponovne dodjele. - Agencija će kao nezavisni regulator, u duhu svoje misije i zakonom propisanih nadležnosti, predstojeći postupak dizajnirati na takav način da postoji dio rezervisanih radio-frekvencijskih resursa u različitim opsezima, a koji će biti dovoljni za ulazak i komercijalni rad novog mrežnog mobilnog operatora. Dakle, u pogledu resursa, biće stvoreni uslovi za njegov ulazak, a da li će se to desiti zavisi i od drugih brojnih faktora, na koje mi kao regulatori ne možemo uticati - rekao je Sekulić. Povoljne uslove za ulazak novih operatora, kako dodaje, EKIP će stvarati ne samo za one kompanije koje će izgraditi svoju mrežnu infrastrukturu, već i za mobilne virtuelne mrežne operatore. - To su kompanije koje djeluju kao mobilni operatori ali bez vlastitog radio-frekvencijskog spektra i kompletne mrežne infrastrukture. Oni iznajmljuju od jednog ili više mobilnih mrežnih operatora pristup mobilnoj mreži i druge potrebne kapacitete. Na ovaj način oni stiču mogućnosti i uslove da pružaju inovativne mobilne elektronske komunikacione us luge prilagođene odre đenim grupama korisnika po cijenama koje su konkuren tne cijenama klasičnih mobilnih mrežnih operatora - pojasnio je Sekulić. Decembar Broj 12

40 40 Plan privatizacije za godinu Montenegro airlines, Montecargo, Luka Bar... Savjet za privatizaciju i kapitalne projekte utvrdio je Prijedlog odluke o planu privatizacije za godinu. Iz Vlade je saopšteno da je odluka o planu pripremljena u skladu sa Zakonom o privatizaciji privrede, a na osnovu dostavljenih prijedloga ministarstava, državnih fondova i tenderskih komisija Savjeta. - Odlukom su utvrđeni ciljevi i metode privatizacije, sa spiskom društava i procentom akcijskog kapitala za privatizaciju, te uslovima i rokovima za njihovu realizaciju, kao i lokaliteti koji će se turistički valorizovati. Poseban dio Odluke odnosi se na socijalne aspekte privatizacije, kazali su u Vladi. Poručuju da će odluka o planu biti realizovana posredstvom tenderske prodaje akcijskog kapitala, te modelom privatno-javnog partnerstva i prodajom akcija državnih fondova na berzi. - Kada je riječ o tenderskoj prodaji, Odlukom je predviđeno da će se nastaviti sa sprovođenjem već objavljenih tendera za Institut dr Simo Milošević i Novi duvanski kombinat. Pripremiće se i sprovesti tenderi za privatizaciju društava Montecargo, Montenegro airlines, Marina Bar, Luku Bar, HG Budvanska rivijera, HTP Ulcinjska rivijera i Instituta za crnu metalurgiju, kazali su u Vladi. Na osnovu modela privatno-javnog partnerstva otpočeće se, ili nastaviti, postupci turističke valorizacije: VTK Mediteran Žabljak, Donja Arza Herceg Novi, Turistički kompleks Ecolodge Vranjina, Kolašin 1600, Bjelasica i Komovi, Lokalitet između Njivica i ušća Sutorine, Velika plaža Ulcinj, Ada Bojana Ulcinj, Vojno-turistički kompleks»bigovo- Trašte«Kotor, Kraljičina plaža (Dubovica 1), HTP»Ulcinjska rivijera«ad Ulcinj - Kamp Neptun, lokalitet predviđen za nautičko-turistički kompleks u Kotoru (NTC Marina Kotor), Uvala Masline -»Utjeha«za rt Odrač u Baru,Vojno-turistički kompleks»valdanos«ulcinj, Kasarna»Gornji Klinci«- Herceg Novi, Dobra luka Herceg Novi, Skladište»Morinj«Kotor, Skladište»Dobre vode«bar, Skladište»Kopita«Kolašin, Skladište«Rakite«Herceg Novi, Motel Šas sa Vladimir ekonomijom Ulcinj, Skijalište»Savin kuk«žabljak, Lokalitet»Kabala for«herceg Novi, Vojno-turistički kompleks Ostrvo cvijeća i zemljište Prevlaka, lokaliteti obuhvaćeni Prostornim planom posebne namjene«bjelasica i Komovi«- Cmiljača, Lokalitet»Buljarica«- opštine Bar i Budva, Lokalitet»Gornji Ibar«Rožaje, Lokacija u okviru nepokretnog kulturnog dobra Kulturno-istorijske cjeline Virpazar i Pošta Crne Gore AD Podgorica. Savjet je prihvatio i Informaciju o aktivnostima na realizaciji Ugovora o kupoprodaji hotela As između HTP Budvanska rivijera, Vlade Crne Gore i AD ZAO Nega tours Moskva. - Nakon razmatranja Informacije, Savjet je predložio Vladi da zaduži Ministarstvo održivog razvoja i turizma i Zaštitnicu imovinsko pravnih interesa Crne Gore da, u ime Vlade Crne Gore, u roku od 15 dana pokrene postupak raskida Ugovora o regulisanju međusobnih odnosa učesnika u kupoprodaji hotela As i Aneksa br.1 Ugovora, kao i Ugovora o kupoprodaji hotela. U saradnji sa HG Budvanska rivijera pokrenuće se i procedura za aktiviranje i naplatu bankarske garancije, kazali su u Vladi. Savjet je predložio Vladi da, u skladu sa Ugovorom o prodaji udijela u»montenegro defence industry«d.o.o Podgorica, imenuje revizorsku kuću za nadzor ispunjenja ugovornih obaveza Kupca (Konzorcijuma kompanija»a.t.l. Atlantic Technologies Ltd iz Izraela i»cpr-impex iz Republike Srbije). Na sjednici Savjeta donešena je i Odluka o izmjeni Odluke o imenovanju Tenderske komisije za valorizaciju lokaliteta»buljarica, na teritoriji opština Bar i Budva. Broj 12 Decembar 2015.

41 41 Predsjednik Vlade Milo Đukanović Javni dug održiv u funkciji ekonomskog rasta Većina novog javnog zaduženja iskorišćena je za realizaciju razvojnih projekata, pri čemu nema nikakvog straha od održivosti javnog duga sve dok Crna Gora ostvaruje dobar tempo ekonomskog rasta, saopštio je predsjednik Vlade Milo Đukanović. On je na sjednici Vlade na Cetinju, koja je bila otvorena za javnost, kazao da je veoma važno saznanje ne samo koliki je javni dug, nego za šta se koristi. - Od do ove godine javni dug smo povećali oko 1,7 milijardi eura, ali je istovremeno bruto domaći proizvod (BDP) povećan oko 1,5 milijardi eura. To svjedoči da je većina novog javnog zaduženja iskorišćena za realizaciju razvojnih projekata, a ne za tekuću javnu potrošnju - rekao je Đukanović odgovarajući na pitanje koje mjere Vlada namjerava da preduzme u cilju obezbijeđenja održivosti javnog duga. On je naveo da se manipuliše podatkom o nivou sredstava koji će se iskoristiti za otplatu kredita, kao i da često u javnosti politički konkurenti pominju kako su sredstva u budžetu u ovoj godini u iznosu od 688 miliona namijenjena za otplatu duga. - Od tih 688 miliona, 391 milion eura je refinansiranje duga odnosno uzimanje povoljnijeg kredita, čime se poboljšavaju njegovi uslovi otplate, produžava rok i snižava kamata. Kada se to odbije, ostaje 297 miliona od čega je 255 miliona za autoput. Toliko o tezama koje se saopštavaju od naših političkih konkurenata kako se ova Vlada razmahnula i zadužila zemlju - precizirao je Đukanović. Prema njegovim riječima, nema nikakvog straha od održivosti javnog duga Crne Gore sve dok se ostvaruje ovako dobar tempo ekonomskog rasta. - Problem bi mogao nastati ukoliko bi mi počeli da zaostajemo u pogledu tempa ekonomskog rasta, zbog čega je najvažniji interes u budućnosti Crne Gore kontinuirano dinamičan ekonomski i društveni razvoj koji će počivati na dinamičnom ekonomskom rastu - ocijenio je Đukanović. On je rekao i da se Vlada sučava sa dilemom hoće li se hrabro i ofanzivno ući u savladavanje 'uskih grla', najprije u infrastrukturi, budućeg ekonomskog razvoja, što neminovno znači zaduživanje ili će u interesu očuvanja parametra niske zaduženosti ostati trajno zaleđena na zatečenom nivou ekonomskog razvoja. - Opredijelili smo se da idemo putem ofanzivnijeg sagledavanja problema u infrastrukturi što znači i novo zaduživanje. Za mene ono nije opasno ako podrazumijeva pametno investiranje, što znači da je već sada pametno investirano jer rezultat toga je rast BDP- -a, koji je u ovoj godini ostvaren manje više u svim djelatnostima, odnosno industriji, građevini, turizmu, poljoprivredi i trgovini - rekao je Đukanović. Sve to, kako je dodao, ne bi bilo moguće da nijesu imali intenzivnu kapitalnu potrošnju koja je unaprijedila infrastrukturu i druge pretpostavke za dinamiziranje privredne djelatnosti i ekonomskog rasta u zemlji. - Strukturne reforme su najvažniji dio djelatnosti koje Vlada mora preduzeti u narednom periodu da bi ostvarila cilj koji se odnosi na vraćanje budžetskog deficita i nivoa javnog duga u okvire Mastrihta - dodao je Đukanović. Potrebne su, kako je zaključio, strukturne reforme koje će obezbijediti dalje snaženje prihodne strane svih korisnika javnih prihoda, kao i strukturne reforme koje će voditi ka racionalizaciji potrošnje u vitalnim djelovima sistema i unaprijeđenja kvaliteta usluga. Decembar Broj 12

42 42 Poslovni forum Crna Gora-Slovenija Zajednički nastupati na trećim tržištima Postoji rastuće interesovanje Slovenije za investiranje u crnogorsku poljoprivredu. Zajedničkim nastupom na trećim tržištima crnogorska i slovenačka preduzeća ostvariće sinergetski efekat, ocijenjeno je na poslovnom forumu Crna Gora - Slovenija, održanom 9. decembra godine u Privrednoj komori Crne Gore. Skup su organizovali Privredna komora Crne Gore i Ministarstvo poljoprivrede i ruralnog razvoja u saradnji sa Gospodarskom zbornicom Slovenije i Ministarstvom poljoprivrede, šumarstva i prehrane Republike Slovenije. Glavna tema foruma bila je stimulisanje poslovne saradnje i investicija kroz sektor poljoprivrede i prehrambene industrije, energetike, šumarstva i drvne industrije, informacionih tehnologija i zaštite životne sredine. Bila je to prilika da se na nајbоlјi nаčin prеdstаve kapaciteti crnogorskih prеduzеćа i konkretne mogućnosti za nastup na slovenačkom tržištu i obrnuto. Potpredsjednik Privredne komore Crne Gore Ivan Saveljić ocijenio je da skup potvrđuje to da slovenački i crnogorski poslenici biznisa prepoznaju jedni druge kao sigurne i prave partnere za saradnju u svim oblastima. Privredna komora će svoj angažman u narednom periodu još snažnije zasnovati na ispunjavanju privredne saradnje Crne Gore i Slovenije novim sadržajem koji najbolje pogoduje ekonomskim interesima dvije zemlje i sve povoljnijem institucionalnom okviru u kojem se ta saradnja odvija. - Uvjeren sam da postoji veliki broj poslovnih mogućnosti koje treba iskoristiti za unapređenje poslovne saradnje dvije zemlje. Slovenija je uvijek među prvih 10 ekonomskih partnera Crne Gore. U ukupnom izvozu Crne Gore tokom deset mjeseci godine, Slovenija je na sedmom mjestu, a u uvozu na osmom. Slovenački kapital je prisutan u više od 100 preduzeća i u svim investicionim fondovima u našoj zemlji. Oblasti koje se među prvima kandiduju za zajednička ulaganja su one u kojima su već započeti ili plani- rani kapitalni investicioni projekti infrastruktura i energetika kazao je Saveljić. Podsjetio je da Crna Gora naredne godine započinje gradnju autoputa i obnovu željezničke infrastrukture, a postoje i najave iz EU da će se na njihovoj agendi naći i izgradnja jadransko-jonskog putnog i energetskog pravca. - Zapadni Balkan se u planovima Evrope, Kine i Turske pozicionira kao dio transportnog i gasnog koridora prema Mediteranu i Evroaziji, što široko otvara vrata saobraćajnoj integraciji regiona, kao preduslovu ubrzanja ekonomskog rasta. Za slovenačku ekonomiju, ovi infrastrukturni projekti imaju veliki značaj smatra Saveljić. Crna Gora, Slovenija i Turska su potpisnice memoranduma o izgradnji hidroelektrane na Morači. Energetska strategija Crne Gore predviđa i stavljanje u pogon bogatih resursa obnovljivih izvora energije i dogovor zemalja regiona o upravljanju prekograničnim vodnim tokovima čime ćemo dodatno istaći svoju komparativnu prednost hidroenergiju. Prema Saveljićevim riječima, našoj zemlji bi dobro došlo i znanje Slovenaca u privlačenju sredstava iz EU fondova, što bi došlo do izražaja u zajedničkim projektima na području ekologije i energetske efikasnosti, gdje Crnu Goru očekuju zahtjevni poslovi prilagođavanja restriktivnim standardima Unije. Pohvalio je saradnju sa Gospodarskom zbornicom Slovenije sa kojom je već realizovano nekoliko projekata koji se odnose na mala i srednja preduzeća, energetsku efikasnost i ekologiju, a koji su finansirani iz EU fondova. - Turizam je takođe grana u kojoj postoji mogućnost za saradnju. Crna Gora je diversifikovala koncept turističke ponude i nije is- Broj 12 Decembar 2015.

43 43 ključivo ljetnja destinacija, već sve više privlači ljubitelje aktivnog odmora, pa mnoge agencije nude obilaske i boravak u njenom planinskom dijelu. To je uticalo da broj Slovenačkih turista iz godine u godinu raste, a u je veći za 21 odsto kazao je Saveljić. Potpredsjednik Komore je ocijenio da ćemo primjenom dobrih iskustava Slovenije u povezivanju poljoprivredne proizvodnje i turizma moći da doprinesemo razvoju ovih prioritetnih grana. Izraženo interesovanje za jačanje veza između privreda dvije zemlje još jedan je korak u razvoju regionalne saradnje. Takvom povezivanju u velikoj mjeri doprinijeće i Komorski investicioni forum, konstituisan u oktobru ove godine. Najavljeno je formiranje crnogorske državno-privredne delegacije koja će na proljeće godine posjetiti Sloveniju i sa tamošnjim privrednicima nastaviti razgovore o unapređenju ekonomske saradnje. Ministar poljoprivrede i ruralnog razvoja Petar Ivanović saopštio je da države moraju razmišljati kako da prave pakete proizvoda koje mogu ponuditi trećim zemljama. - Suviše smo mali da bi bili u mogućnosti da budemo konkurentni na velikim tržištima - rekao je Ivanović. Naveo je da postoji rastuće interesovanje Slovenije za investiranje u oblasti poljoprivrede u Crnoj Gori, što predstavlja šansu koju je važno prepoznati. - Dogovorili smo da formiramo posebnu međudržavnu komisiju koja će se aktivnije pozabaviti poljoprivredom, šumarstvom, drvopreradom i svim onim što potpada pod resor naših svakodnevnih aktivnosti - rekao je Ivanović. On je kazao da žele da otvaraju što više prostora za poslovnu saradnju, pri čemu je sa slovenačkim kolegom razgovarao o tome kako čvršće uvezati istraživanja, nauku, obrazovanje i poljoprivredu tako da se sve do čega se dođe kroz istraživački postupak primijeni u oblasti poljoprivrede. - Cijenim podršku Slovenije u procesu otvaranja pregovora u sva tri poglavlja u vezi sa poljoprivredom. Takođe smo dogovorili nastavak saradnje u razmjeni eksperata i otvorili prostor za mlade ljude kako bi dali doprinos razmjeni praktičnih iskustava i znanja - kazao je Ivanović. On je dodao da je crnogorsko Ministarstvo podržalo inicijativu slovenačkog da se 20. maj proglasi danom meda u svijetu. Potpredsjednik Vlade Republike Slovenije i ministar poljoprivrede, šumarstva i hrane mr Dejan Židan kazao je da ta zemlja i Crna Gora teže ka jačanju dobrih bilateralnih odnosa u oblastima poljoprivrede, ruralnog razvoja, sigurnosti hrane, veterinarske i fitosanitarne službe, šumarstva, ribarstva i životne sredine. Židan je naveo da je potrebno još više saradnje i biznisa između dvije zemlje. On je izrazio uvjerenje da će skup u Komori doprinijeti otvaranju novih mogućnosti za povećanje robne razmjene, te da će iz njega proizići konkrenta poslovna partnerstva i aktivnosti zasnovane na povjerenju, izuzetnosti i poštovanju. - Bitno je da smo dogovorili da na neka treća tržišta idemo zajedno, jer će to biti saradnja gdje možemo da imamo sinergički efekat - dodao je Židan. Zamjenik direktora Gospodarske zbornice Slovenije Matej Rogelj ocijenio je da izvoz znači vanjska potrošnja, koja je glavni motor privrednog rasta. - Slovenački izvozni sektor, industrija i usluge fleksibilni su i skloni partnerstvima. Njen obim opada već nekoliko godina, pri čemu ima nekoliko okolnosti koje ovaj trend mogu okrenuti - kazao je Rogelj. Crna Gora, kako je kazao, ima velike potencijale i potrebu u razvoju poljoprivrede, u agroindustriji, drvnoj industriji i infrastrukturi. - Slovenačka preduzeća iz tih oblasti imaju znanje, iskustvo međunarodne reference. U saradnji sa trećim partnerima dolaze projekti i sredstva, pri čemu se otvara mogućnost zajedničkog nastupa na trećim tržištima - kazao je Rogelj, koji je zatim govorio o poslovnom ambijentu svoje zemlje. Ekonomske potencijale i investicioni ambijent u Crnoj Gori predstavila je Lidija Rmuš, sekretarka Odbora udruženja poljoprivrede u Privrednoj komori, a investicione potencijale poljoprivrede Nemanja Katnić, sekretar Ministarstva poljoprivrede i ruralnog razvoja. Uslijedili su bilateralni razgovori predstavnika kompanija Slovenije i Crne Gore. Decembar Broj 12

44 44 Razvojni fond Abu Dabija Krediti za Mesopromet, Goranović, Vektru Jakić i Milkraft Cilj ovog projekata je otvoranje novih radnih mjesta, podsticanje proizvodnje i supstitucija uvoza domaćom proizvodnjom. Ministar poljoprivrede i ruralnog razvoja Petar Ivanović i predstavnici četiri crnogorske kompanije potpisali su prve ugovore o dugoročnom kreditiranju razvojnih projekata u oblasti poljoprivrede iz razvojnog fonda Abu Dabija. Ivanović je ugovore potpisao sa vlasnicima kompanija Milkraft, Mesopromet,»Goranović«i Vektra Jakić, Draganom Burićem, Hilmijom Francom, Đorđijem Goranovićem i Draganom Brkovićem. Ivanović je, nakon potpisivanja, kazao da se otvara jedno novo poglavlje kada je u pitanju poljoprivreda. - Osnovni cilj ovog projekata jeste da otvorimo nova radna mjesta, podstaknemo proizvodnju i koliko god možemo realizujemo supstituciju uvoza domaćom proizvodnjom, rekao je Ivanović. On je dodao da je minimalni iznos kreditnih sredstva milion dolara, a maksimalni tri miliona dolara. - Kredit se daje i vraća se u dolarima. Sve četiri firme su dobile iznos od tri miliona dolara. Sredstva će se povlačiti nakon što se obezbijede odgovarajući kolaterali, odnosno nakon što dobijemo obezbijeđenje u skladu sa ugovorom koji je potpisan, objasnio je Ivanović. Kamatna stopa na godišnjem nivou je 2,5 odsto, rok vraćanja kredita je 17 godina, a grejs period četiri godine. - U ovom momentu imamo 32 aplikacije od kojih smo više nego pola morali da odbjemo, jer se ova sredstva ne mogu koristiti za vraćanje prethodnih dugova niti za rješavanje pitanja likvidnosti, već isključivo za razvojne i nove projekte, saopštio je Ivanović. On je naveo da se među prva četiri potpisnika ugovora nalaze tri kompanije iz sjevernog dijela Crne Gore. - Mislim da je to konkretan pokazatelj odnosa Vlade prema sjevernom dijelu države. To istovremeno stvara i obavezu svih korinsika kredita i građana iz sjevernog dijela da uzvrate novim radnim mjestima i većom proizvodnjom, poručio je Ivanović. Ambasador Ujedinjenih Arapskih Emirata (UAE) u Crnoj Gori, Hafsa Al Ulama kazala je da je to kamen temeljac za naredni rad. - Ovo je dokaz jake veze između dvije države i jedan od katalizatotra za pokretanje proizvodnje u Crnoj Gori. Podrška se fokusira na sjeverni dio Crne Gore i stvaranje novih poslova i poboljšanje cjelokupne industrije i poljoprivrede«, kazala je Al Ulama. Ugovori su, kako je podsjetila, dodijeljeni kompanijama koje se bave prerađivanjem mesa i mlijeka, kao i drvnom industrijom. - Drago nam je što će UAE biti uvoznik tih proizvoda, rekla je Al Ulama. Burić je kazao da je zadovoljan što će kompanija Milkraft sada biti partner sa UAE. - Sigurno ćemo biti broj jedan u regionu, saopštio je Burić. Franca je rekao da je ugovor o kreditu jedan veliki podsticaj i podstrek za nova zapošljavanja i modernizaciju i proširivanje kapaciteta. Broj 12 Decembar 2015.

45 45»Trudiću se da na najbolji način opravdam ova kreditna sredstva koja smo dobili pod povoljnim uslovima«, poručio je Franca. Goranović je rekao da će njegova kompanija kreditna sredstva od Abu Dabi fonda iskoristiti za proširenje proizvođačkih kapaciteta, sa posebnim akcentom na izvozne aktivnosti. - U narednom periodu poboljšaćemo aktivnosti sa primarnim poljoprivrednim proizvođačima. U ovom momentu naša kompanija ima saradnju sa dvije hiljade primarnih poljoprivrenih proizvođača, kazao je Goranović. Novoformirana preduzeća Slaba perspektiva za startup kompanije Cilj je, kako je dodao, da se meso koje se proizvode u Crnoj Gori pretvori u finalni proizvod i da se prodaja lansira prema turističkoj privredi, sa posebnim akcentom za izvoz. - Naša kompanija će u narednom periodu ojačati konkurentsku sposobnost da proširi izvozna tržišta, jer u ovom momentu izvozimo u četiri države, rekao je Goranović. Brković je ocijenio da je važno što je Vlada prepoznala i krenula u podršku razvoju industrijske proizvodnje, jer ozbiljne ekonomije, kako je rekao, nema bez industrijske proizvodnje bez izvoza. - Vektra Jakić je jedan od najvećih drvnih kombinata ne samo u Crnoj Gori nego i u regionu. Sredstva ćemo iskoristi za završetak jedne fabrike koja je već četiri godine čekala na izlazak njenog proizvoda na međunarodno tržište«, kazao je Brković. On je naveo da je kompanija već spremna da od maja izvozi na tržište UAE koje je, kako smatra, jako rigorozno i zahtjevno. Ministarstvo je krajem avgusta ove godine, u saradnji sa Razvojnim fondom Abu Dabija i crnogorskim Investiciono razvojnim fondom (IRF), objavilo javni poziv za kreditiranje razvojnih projekata u poljoprivredi, vrijedan 50 miliona dolara. Ministarstvo poljoprivrede je, uz podršku IRF-a i Razvojnog fonda Abu Dabija, pokrenulo projekat pod nazivom Podrška Abu Dabija razvoju poljoprivrede Crne Gore (ADMAS), čiji je cilj povećanje standarda proizvodnje i prerade, jačanje konkurentnosti i doprinos održivoj upotrebi prirodnih resursa i poboljšanju životnog standarda u ruralnim oblastima. Raspoloživa sredstva po javnom pozivu iznose 50 miliona dolara, a on će biti stalno otvoren do povlačenja navedenog iznosa. Razvijanje startup eko sistema moglo bi da pomogne privredi. Startup kompanije, po definiciji, predstavljaju tehnološku firmu ili organizaciju koja u kratkom vremenskom periodu može da udvostruči ili utrostuči broj korisnika. Neke od najvećih startup kompanija u svijetu su Facebook, Twitter, Instagram, Uber ili Shazam i svima je zajedničko da koriste internet kao medij. Predsjednik kompanije Domen.me i nevladine organizacije Digitalizuj.me, Predrag Lešić, ocijenio je da Crna Gora ima poteškoća kada je startup u pitanju, iako bi razvijanje startup ekosistema moglo umnogome da pomogne crnogorskoj ekonomiji. - Svi koji odluče da krenu sa razvijanjem neke startup kompanije u Crnoj Gori, mogu ostvariti samo prvi korak, a to je razgovor sa mentorima i uobličavanje ideje, a sve ostalo moraju potražiti van granica zemlje. Sljedeći korak je investicija. Ukoliko vam je potreban novac, a vi ga nemate, ili posebni uslovi za formiranje preduzeća kako bi vam troškovi poslovanja bili minimalni, ukoliko je moguće da ih uopšte nema, morate naći investitora, rekao je Lešić Pobjedi. Projekt menadžer Paccino projekta, Radivoje Drobnjak, složio se sa ocjenom da perspektiva startup kompanija u Crnoj Gori jedva i postoji. - Ekonomija Crne Gore je bazirana na rastu i razvoju preduzetništva, prije svega mikro, malih i srednjih preduzeća. U tom smislu može se govoriti o ambijentu koji posjeduje preduslove za razvoj startup kompanija. Međutim, trenutna situacija na tom polju nije zadovoljavajuća, naročito ako se poredimo sa prosjekom EU ili drugih razvijenih tržišta širom svijeta, saopštio je Drobnjak. Očigledno je da je za startup kompanije teško naći investitora, ali Lešić je optimista i navodi da se u Crnoj Gori dešava sve više aktivnosti iz oblasti startupa. - Nedavno je završen prvi Startup Vikend i prvi WARP u organizaciji hub:raum. Iz ova dva programa sigurno mogu da nastanu makar dvije kompanije i ono šta njima treba u ovom trenutku jeste prostor u kom mogu da rade i plate od kojih mogu da žive dok ne završe prototip, bez ikakvih troškova, objasnio je Lešić. Drobnjak je kazao da je startup zajednica u Crnoj Gori iz dana u dan jača, pa da to nije tema koja se preskače. - Startup je postala zvučna riječ, odnosno tema koja privla či sve veći broj, prije svega mladih ljudi, sa kreativnom energijom, inovativnim rješenjima i drugačijim pogledom na stanje u okruženju, rekao je Drobnjak, prenosi Mina business. Decembar Broj 12

46 46 Tomislav Čelebić, predsjednik Kompanije Čelebić Najbolje je ulaganje u znanje Potrebno je da shvatimo da bez znanja ne može biti ozbiljnijeg napretka. Ekonomska kriza je teško pogodila građevinsku industriju. Kako je vaša kompanija prebrodila ovaj težak period? T. Čelebić: Ekonomska kriza je prouzrokovala smanjenje kapitalnih investicija u državi, smanjenje kako stranih, tako i domaćih investicija. Jednom riječju, desilo se smanjenje potrošnje na globalnom nivou. Naravno da je sve ovo i te kako uticalo na rast i razvoj građevinskog sektora. Kako bismo prebrodili težak period, dužnost svih nas u ovom poslu jeste da predvidimo i prepoznamo potencijalne probleme i shodno tome pripremimo adekvatne inicijative za rješavanje različitih aktuelnih problema. Jedan od djelotvornih mehanizama odbrane svakako jeste disperzija kapitala i mi se po- našamo kao investicioni sistem već duži niz godina i preusmjeravamo sopstvene investicije u projekte za koje mislimo da su profitabilni i imaju siguran povrat uloženih sredstava. Ovakvi potezi su prevashodno važni u cilju očuvanja kvalitetnih kadrova koji jesu najvažniji resurs u svim firmama koje posluju u okviru Čelebić sistema. Pored toga, kriza je iznijansirala važnost timskog rada, dobre organizacije unutar kompanije, ulaganja u znanje i usavršavanje, kao i važnost posvećenosti, radne etike i korporativne kulture. Važno je naglasiti i značaj kvalitetnog planiranja u biznisu, upravljanja troškovima i efikasnosti u radu kao bitnih preduslova kvalitetnog investiranja i realizacije investicije. Šta su najveći problemi trenutno za građevinski sektor u Crnoj Gori? T. Čelebić: Zbir većeg broja manjih prepreka i zastoja u poslovanju čini ukupno veliku barijeru u građevinskom sektoru. Odgovorom na prethodno pitanje sam dotakao najznačajnije izazove sa kojima se suočio i suočava građevinski sektor, a ako se tome dodaju usporena administracija, nedostatak planske dokumen-tacije, inertnost u poslovanju, neizostavni rizici u realizaciji investicije, prolongiranje i odugovlačenje kao i nelojalna konkurencija, onda je jasno da ne postoji jedan dominantni problem u ovoj grani bznisa, već niz manjih barijera koje na svakodnevnom nivou usporavaju operativnost i efikasnost i prolongiraju realizaciju investicija. Da li javne investicije u infrastrukturu mogu da pokrenu privredu? T. Čelebić: Mogu, i te kako. Ukoliko kapitalne infrastrukturne projekte realizuju domaće kompanije, benefiti mogu biti višestruki i za državu i za izvođača. Pod ovim se podrazumijeva i upošljavanje što većeg broja domaćih kadrova. Ukoliko ipak te investicije budu realizovale strane kompanije, benefiti će biti znatno manji. Ozbiljnost jedne države se, prije svega, mjeri brojem i uspjehom domaćih kompanija. Mišljenja sam da akcenat treba da bude na jačanju domaćih kompanija koje će kroz partnerstva sa referentnim stranim kompanijama izrasti u respektabilne domaće sisteme i nosioce privrednog razvoja. Kako ocjenjujete uslove poslovanja u Crnoj Gori i gdje vidite najviše prostora za unapređenje poslovnog ambijenta? T. Čelebić: Crna Gora je prepoznata kao destinacija koja već godinama stvara kvalitetne preduslove za dovođenje stranih investitora uz ukupno jačanje privrednog ambijenta. Shodno tome donijet je niz zakonskih rješenja koja uključuju poreske ali i druge olakšice za strane investitore. Intenzivno se radi na poboljšanju i jačanju bezbjednosne i političke stabilnosti, a pridruživanje NATO-u bi konačno poslalo jasnu poruku svim zainteresovanim investitorima da su njihova ulaganja u našu državu bezbjedna. Ono na čemu u perspektivi treba raditi jeste jačanje kadrovskog potencijala, izrada infrastrukture, a pod time mislim na puteve ali i željeznicu i aerodrome. Potrebno je da shvatimo da bez znanja ne može biti ozbiljnijeg napretka. Ulaganje u znanje je najsigurnije uloženi novac sa najbržim povratom! Prema vašoj ocjeni, da li je saradnja privrednika Srbije i Crne Gore i uopšte unutar regiona na zadovoljavajućem nivou? Da li postoje prepreke prilikom trgovine ili investiranja, i koje? T. Čelebić: Nije. Sve što se desilo na prostoru bivše Jugoslavije u posljednjih 25 godina ostavilo je duboki trag, nažalost u negativnom smislu. Kao rezultat, danas imamo nestabilnu političku situaciju, zatvaranje granica i uvođenje različitih mjera zaštite. Ekonomija je u suštini igra brojki. Konkretno ako poslujete na tržištu od 20 miliona ljudi, vi nešto značite i možete se smatrati konkurentnim, ali ako ste na tržištu od milion ili dva miliona stanovnika, onda ste mali i nekonkurentni. Ne mogu da kažem da nema izuzetaka, ali ih je vrlo malo. Činjenica je da, dok se mi bavimo sporednim stvarima, evropski giganti s lakoćom osvajaju naše prostore. Ekonomija velikog obima i jeftin novac, najnovija tehnološka dostignuća, povlastice i benefiti koje dobijaju od svojih država, uz druge činioce, stvaraju prednosti protiv kojih se veoma teško boriti u ovim vremenima. Šta je, prema vašem mišljenju, najvažnije učiniti kako bi se povećala konkurentnost crnogorske privrede? T. Čelebić: Najvažniji preduslovi povećanja konkurentnosti crnogorske privrede jesu: ulaganje u znanje, reforma školstva i konstantno usavršavanje kadrova; realizacija najvažnijih infrastrukturnih projekata; jačanje konkurentnosti u bankarskom sektoru; poboljšavanje administrativnih kapaciteta i zakonske regulative, kao i brižljivo planiranje na svim nivoima. Broj 12 Decembar 2015.

47 47 Tomislav Celebic, President of Celebic Company Investment in knowledge pays off the best The economic crisis has hit the construction industry very hard. How has your company overcome this difficult period? T. Celebic: Economic crisis has caused the reduction of capital investments in the state, fall of both foreign and local investments. In a word, the consumption at the global level has been cut down. Of course, all this has affected significantly the growth and development of construction sector. In order to overcome this difficult period, we must anticipate and recognize the problems and thus prepare adequate initiatives for resolving various current problems. One of the effective defense mechanisms includes dispersion of capital. We behave as an investment system for a long time. We redirect our own investments in projects which we think are profitable and have a safe return on investment. These moves are primarily important in order to maintain high quality staff, which is the most important resource in all companies which operate within Celebic system. Moreover, the crisis has nuanced the importance of team work, good organization within the company, investment in knowledge and advanced trainings as well as the importance of dedication, work ethics and corporative culture. It is very important to emphasize the quality planning in business, cost management and work efficiency as necessary preconditions for quality investments and realization of investment. What are the biggest problems for construction sector in Montenegro at this moment? We have to understand that a serious progress cannot be achieved without knowledge. T. Celebic: A large number of small obstacles and delays in business represent the great barrier in the construction sector. Within the answer on the previous question I have mentioned the most significant challenges which the construction sector faced and is still facing. If we add slow administration, lack of planning documentation, inertness in business, unavoidable risks in investment realization, postponement and delay as well as unfair competition, then it becomes clear that there is not a single dominant issue in this business branch, but a series of smaller barriers which slow down the operativeness and efficiency and postpone the realization of investments. Decembar Broj 12

48 48 Can public investments in infrastructure revive the economy? T. Celebic: Certainly. If capital infrastructure projects are realized by domestic companies, the state and the contractor may have multiple benefits. This implies the employment of more local staff as well. But if the foreign companies realize these investments, the benefits will be considerably less. The earnestness of the state is reflected in, first of all, the number and success of local companies. I think that the emphasis should be placed on strengthening local companies, which will grow into respectable domestic systems and holders of economic development through partnership with referent foreign companies. What is your opinion about the business conditions in Montenegro and in which areas can the business environment be promoted mostly? T. Celebic: Montenegro is recognized as a destination which has been creating preconditions to attract investors for years along with overall strengthening of business environment. Consequently, a series of legal solutions have been brought including tax and other incentives for foreign investors. We are working on improvement and strengthening of security and political stability. Joining the NATO would finally send a clear message to all interested investors that their investments in our state are safe. In the future we should work on the strengthening of HR capacities, construction of infrastructure, and by this I mean roads as well as railways and airports. We have to understand that a serious progress cannot be achieved without knowledge. According to you, is the business cooperation between Serbia and Montenegro and region in general at the satisfying level? Are there barriers in trade or investment? Can you identify them? T. Celebic: No, it is not. Everything that happened in the last 25 years in former Yugoslavia has left a deep trace, unfortunately, a negative one. It has resulted in unstable political situation, closing the boundaries and introducing different protective measures. In the essence, the economy is a game with numbers. In particular, if you operate on the market of 20 millions of people then you make a difference and can be considered competitive. On the other hand, at the market of one or two million of people, you are small and non-competitive. I cannot say that there are no exceptions, but very few. It is a fact that while we are dealing with secondary matters, European giants easily win our market. Economy of greater scale and cheap money, the latest technological achievements, privileges and benefits which they receive from their states, along with other factors are the advantages which are difficult to deal with in these times. What should be done in order to increase competitiveness Montenegrin economy? T. Celebic: The most important preconditions for increasing the competitiveness of the Montenegrin economy are: investment in knowledge, education reform and constant advanced training of staff; realization of major infrastructure projects; strengthening the competitiveness of the banking sector; improving administrative capacities and legislation, as well as careful planning at all levels. Aktuelni Vladin program stručnog osposobljavanja, koji će biti sproveden godine, karakteriše velika disproporcija u odnosu ponude i tražnje, piše Analitika. Poslodavci su tražili pripravnika, a u programu će učestvovati visokoškolca, dok je ostalo upražnjeno slobodnih mjesta za stručno osposobljavanje. Poslodavci su najviše tražili kvalifikacije iz oblasti ekonomskih nauka (računovodstvo, finansije i bankarstvo, ekonomija), zatim pravo, elektronika, telekomunikacije i računari, engleski jezik i književnost, što je bio slučaj i prethodnih godina. Za studijski program računovodstvo, finansije i bankarstvo prijavilo se 97 visokoškolaca od traženih 827, za ekonomiju 331 od traženih 717, za elektroniku, telekomunikacije i računare 42 od traženih 263, dok se za engleski jezik i književnost prijavilo 58 visokoškolaca od traženih 225. Isti broj svršenih studenata se prijavio i za studijske programe novinarstvo i učiteljske studije, od traženih 223, odnosno 197. Kuriozitet je da se za grafički dizajn prijavilo samo 16 visokoškolaca od traženih 84, za računarstvo i informacione tehnologije 17 od traženih 80, a za matematiku svega četvoro od traženih 72. Za studijski program vinogradarstvo i voćarstvo nije bilo prijavljenih, kao ni za programe klasično bankarstvo, hidrotehnika, političko- -administrativne studije i režija. U četvrtom ciklusu Vladinog programa stručnog osposobljavanja naredne godine će visokoškolca dobiti priliku da odrade devetomjesečni pripravnički staž, tokom kojeg će primati naknadu u neto iznosu od 50 odsto prosječne neto zarade u Crnoj Gori u prethodnoj godini. Ove godine je u Vladinom programu učestvovalo visokoškolaca, , a visokoškolaca, navedeno je u izvještaju o realizaciji programa stručnog osposobljavanja lica sa stečenim visokim obrazovanjem za 2015/2016. godinu. - Istraživanja su pokazala da program doprinosi realizaciji ključnog cilja koji se tiče podrške mladim visokoškolcima pri prelasku iz svijeta učenja u svijet rada i povećanju zapošljivosti mladih. Program omogućava licima sa stečenim visokim obrazovanjem, bez radnog iskustva, da tokom devetomjesečnog stručnog osposobljavanja steknu znanja, vještine i kompetencije za samostalno obavljanje posla i polaganje odgovarajućeg stručnog, odnosno državnog ispita. Poslodavcima u javnom i privatnom sektoru program daje šansu da prepoznaju potrebe za određenim kadrom, koji odgovara njihovoj specifičnoj djelatnosti, i radno ga angažuju po isteku stručnog osposobljavanja. Devetomjesečno stručno osposobljavanje je svojevrsna podrška obrazovanju mladih, odnosno podsticaj da kroz dokazivanje u radnom okruženju lakše dođu do zaposlenja i istovremeno motiviše poslodavce za otvaranjem novih radnih mjesta - ističe se u izvještaju koji je Vlada usvojila u četvrtak. Broj oglašenih mjesta 30 odsto veći: Aktuelni program stručnog osposobljavanja lica sa stečenim visokim obrazovanjem počeo je 17. septembra godine, objavljivanjem javnog poziva poslodavcima za učešće u programu od strane Uprave za kadrove za poslodavce iz javnog sektora i Zavoda za zapošljavanje Crne Gore za poslodavce iz privatnog sektora, kao i na web stranicama Vlade Crne Gore, Uprave za kadrove i Zavoda za zapošljavanje. Prijava poslodavaca je trajala od 21. septembra do 21. oktobra godine. - Ove godine poslodavci su oglasili potrebu za mjesta za stručno osposobljavanje, od čega je javni sektor prijavio potrebu za slobodnih mjesta, a privatni sektor za slobodnih Broj 12 Decembar 2015.

49 49 Program stručnog osposobljavanja Disproporcija ponude i tražnje mjesta. Broj prijavljenih mjesta u četvrtom ciklusu programa je veći u odnosu na prethodna tri ciklusa, odnosno u godini broj oglašenih mjesta je bio 5.317, godini taj broj je iznosio 5.800, dok je u godini iznosio U odnosu na prethodnu godinu broj oglašenih mjesta za četvrti ciklus programa porastao za čak 30 procenata, što potvrđuje izuzetan porast interesovanja poslodavaca - ističe se u izvještaju. Kako je precizirano, ukupan broj osoba sa stečenim visokim obrazovanjem koji se prijavio za učešće u aktuelnom programu je Nakon elektronskim putem sprovedenog postupka povezivanja korisnika i poslodavaca visokoškolac je dobio priliku da se u devetomjesečnom periodu stručno osposobljava kod izabranog poslodavca i time stekne uslove za polaganje stručnog ispita. S obzirom na to da u prvom krugu povezivanja poslodavaca i korisnika 352 nije dobilo poslodavca, a imajući u vidu da je na raspolaganju bio značajan broj slobodnih mjesta, organizovan je i drugi krug prijavljivanja potencijalnih korisnika Programa. Nakon sprovedenog drugog kruga 112 korisnika je biralo preference, od čega je 91 visokoškolac dobio poslodavca. - Nakon sprovedene prve i druge faze povezivanja poslodavaca i korisnika priliku da se stručno osposobi kod biranog poslodavca dobilo je ukupno visokoškolaca, dok je i dalje ostalo upražnjeno slobodnih mjesta za stručno osposobljavanje. Ključni razlozi za nemogućnost povezivanja preostalih poslodavaca i korisnika bio je nesklad između ponude i tražnje, a dijelom i regionalna neujednačenost - naglašava se u izvještaju. Svi visokoškolci koji su dobili priliku počeće sa stručnim osposobljavanjem kod izabranog poslodavca 15. januara godine. Decembar Broj 12

50 50 Đorđije Goranović, vlasnik i direktor Mesne industrije Goranović Ukloniti necarinske barijere Pristupanje Crne Gore Evropskoj uniji iziskuje prilagođavanje crnogorskih kompanija strogim zahtjevima EU tržišta. Smatram da će doći do ukrupnjavanja farmi, povećaće se produktivnost rada zbog povećane konkurencije, jačanje veze primarnog sektora i prerađivačke industrije, biće dostupniji povoljni izvori finasiranja, kao i grantovi IPA fondova, rekao je Đorđije Goranović, vlasnik i direktor Mesne industrije Goranović. Da li je iskorišten potencijal za saradnju između crnogorskih i srpskih kompanija u poljoprivredi i prehrambenoj industriji? Đ. Goranović: Potencijal za saradnju crnogorskih i srpskih kompanija iz oblasti poljoprivrede i prehrambene industrije je nedovoljno iskorišćen. U oblastima primarne poljoprivredne proizvodnje i prehrambene industrije postoji veliki prostor za saradnju, naročito ako znamo da je primarna proizvodnja ispod tržišne tražnje. Razmjena između dvije ekonomije se odvija u skladu sa CETFA sporazumom o slobodnoj trgovini. Saradnja se može unaprijediti otklanjanjem necarinskih barijera, problema platnog prometa i intenzivnijim povezivanjem asocijacija privrednika. Koje su šanse, a koji problemi crnogorske agroindustrije? Đ. Goranović: Problemi su necarinske barijere - spore i djelimično neusaglašene procedure oko izvoza i uvoza robe koja je podložna inspekcijskom nadzoru (fitosanitarni, sanitarni, veterinarski), naročito u vrijeme turističke sezone. Potrebno je smanjiti i broj uzorkovanja robe na granici. Platni promet koji se odvija preko korespondentnih banaka, plaćanje visokih provizija je jedan od bitnih problema saradnje dviju ekonomija. Za proizvođače iz Crne Gore izvoz na srbijansko tržište je šansa za veći plasman - tržište Srbije je veliko, potrošači imaju iste ili slične navike. S druge strane, saradnja u uvozu primarnih poljoprivrednih proizvoda za potrebe prerađivačke industrije u CG i povezivanje kompanija koje se bave ovim djelatnostima je razvojna šansa za privrednike Srbije i CG. Koliko je teško ispuniti standarde za izvoz prehrambenih proizvoda, posebno u EU? Đ. Goranović: Ukoliko biznis razvijate u skladu sa propisima i standardima, onda ispunjavanje zahtjeva za izvoz na tržište EU ne predstavlja problem. Implementirane sisteme i standarde za bezbjednost i kvalitet hrane morate konstantno inovirati i unapređivati. Uvođenje novih znanja i tehnologija uz izuzetan kvalitet proizvoda je preduslov da kompanija uspješno posluje, a samim tim otvara vrata zahtjevnom tržištu EU. Ocjene i mišljenja eminentnih stručnjaka iz Evropske komisije su da dvije fabrike koje su u vlasništvu IM Goranović - fabrika za preradu mesa i klanica sa tri linije klanja - ispunjavaju sve neophodne standarde i da nemamo nijedne neusaglašenosti sa standardima EU o bezbjednosti hrane. Da li proizvođači iz regiona mogu saradnjom lakše da se izbore za svoj dio evropskog tržišta, kao i da se odbrane od konkurencije? Đ. Goranović: Saradnja i partnerski odnosi su ključ uspjeha u svakom biznisu. Smatram da intenzivan rad i komunikacija asocijacija privrednika iz regiona može doprinijeti kvalitetnijem nastupu na tržištima EU. Jasno definisani propisi i njihovo poštovanje od strane svih tržišnih učesnika znače da, ukoliko imate jasan put i viziju razvoja, konkurencija ne može biti barijera u biznisu, već samo motiv da budete još uspješniji. Da li je teško doći do sredstava za investicije u prehrambenoj industriji i da li je potrebna pomoć države u tome? Đ. Goranović: Razvoj poljoprivrede i agroindustrije ne trpi nepovoljne izvore finansiranja i zato je poželjno da se investicioni projekti u ovom sektoru finansiraju iz kombinovanih izvora - dio sredstava je neophodno obezbijediti u vidu bespovratnih sredstava iz IPA fondova. Povoljni izvori finansiranja su niske kamatne stope i dugi rokovi vraćanja investicionih kredita. Kako pristupanje Crne Gore Evropskoj uniji utiče na poljoprivredne i prehrambene kompanije? Đ. Goranović: Pristupanje Crne Gore EU iziskuje prilagođavanje crnogorskih kompanija strogim zahtjevima EU tržišta. Smatram da će doći do ukrupnjavanja farmi, povećaće se produktivnost rada zbog poveća- ne konkurencije, jačanje veze primarnog sektora i prerađivačke industrije, biće dostupniji povoljni izvori finasiranja, kao i grantovi IPA fondova. Broj 12 Decembar 2015.

51 51 Djordjije Goranovic, owner and CEO of Meat Industry Goranovic Non-tariff barriers should be removed If you develop business in line with regulations and standards, then meeting requirements for export to the EU market does not pose a problem. Accession of Montenegro to the European Union entails alignment of Montenegrin companies with strict requirements of the EU market. I think that the farms will be enlarged, the work productivity will raise due to the increased competition, the ties of primary sector and processing industry will be strengthen, the favorable sources of financing as well as grants from IPA funds will be available, said Mr. Djordjije Goranovic, the owner and manager of the Meat Industry Goranovic. Is the potential for cooperation between the Montenegrin and Serbian companies in the agriculture and food industry used? Dj. Goranovic: The potential for cooperation between the Montenegrin and Serbian companies in the field of agriculture and food industry is insufficiently exploited. The cooperation may be significantly encouraged in primary agricultural production and food industry, especially if we know that the primary production is below the market demand. The exchange between two economies is proceeding in line with the CEFTA. The cooperation can be improved by removing non-tariff barriers, resolving problems of payment operations and intensive networking of associations of entrepreneurs. What are the opportunities and problems of Montenegrin agro-industry? Dj. Goranovic: The problems include non- -tariff barriers slow and partially non- -harmonized procedure regarding the export and import of goods which is subject to inspection control (phitosanitary, sanitary, veterinary), especially during the tourist season. The number of sampling of goods at the border should be reduced as well. The payment operations, which are carried out through correspondent banks, paying high commissions are among major problems of cooperation between two economies. The export to Serbian market is an opportunity for Montenegrin producers to increase sale of their products. Serbian market is big, customers have the same or similar habits. On the other hand, development opportunities for businessmen in Serbia and Montenegro include the cooperation regarding the import of primary agricultural products for the need of processing industry in Montenegro and networking companies, which are engaged in these activities. How difficult is it to meet the standards in exporting food especially in the EU? Dj. Goranovic: If you develop business in line with regulations and standards, then meeting the requirements for export on the EU market does not pose a problem. Implemented systems and food quality need to be innovated and improved permanently. Introducing new knowledge and technologies along with extraordinary product quality is a precondition that a company operates successfully and thus opens the door to the demanding EU market. According to the estimations and opinions of eminent experts from the European Commission, two factories owned by MI Goranovic factory for meat processing and three-line slaughterhouse meet all necessary standards and everything is in line with the EU standards on food safety. May the producers from the region position themselves at the European market easily through the cooperation, as well as to defend themselves from the competition? Dj. Goranovic: The key to success in any business lies in collaboration and partnerships. I believe that the intensive work and communication of associations of businessmen from the region can contribute to better performance in the EU markets. Clearly defined regulations and meeting them by all market participants means that if you have a clear path and vision of development, competition cannot be a barrier in business, but only a motive to be even more successful. Is it difficult to obtain funds for investments in the food industry and is the help of the state needed in this? Dj. Goranovic: The development of agriculture and agro-industry does not suffer unfavorable sources of financing and therefore it is desirable that the investment projects in this sector are financed from combined sources a part of financial resources needs to be provided in the form of grants from IPA funds. Favorable sources of funding include low interest rates and long repayment terms of investment loans. Glasnik: In what way does Montenegro's accession to the European Union affect the agricultural and food companies? Dj. Goranovic: Accession of Montenegro to the EU requires alignment of Montenegrin companies with strict requirements of the EU market. I think that the farms will be enlarged, the work productivity will increase due to the increased competition, the ties of primary sector and processing industry will be strengthen, the favorable sources of funding as well as grants from IPA funds will be more available. Decembar Broj 12

52 52 Nova trasa jadransko-jonskog autoputa Inače kompletan Jadransko-jonski autoput prolazi kroz sedam država Italija, Slovenija, Hrvatska, BiH, Crna Gora, Albanija i Grčka. Ovaj autoput bi direktno opsluživao oko 26,2 miliona stanovnika. Region vijesti Koridor jadransko-jonskog autoputa definisan je jednim krakom po pravcu granica sa Bosnom i Hercegovinom (Nudo)-Grahovo- -Čevo-Podgorica (Brdo Zelenika)-Smokovac. Drugi krak puta bi vodio preko Podgorice, Bara, Sutomora prema Ulcinju i granici Albanije. Vrijednost projekta preko naše teritorije je iznad milijardu eura. Za razliku od prvobitnog plana koridor puta u Crnu Goru ulazi kod Ulcinja, a ne kod Božaja. Prema dokumentu, koji je usvojila Evropska komisija autoput će iz Albanije u Crnu Goru ulaziti kroz teritoriju opštine Ulcinj. Na istoj mapi može se vidjeti da je potvrđena ruta po kojoj će jadransko-jonski autoput voditi do Bara i Sutomora, gdje će se krak odvajati ka Podgorici, a glavni pravac nastavljati zaleđem ka Cetinju, da bi se iznad Risna spustila ka Herceg Novom, odnosno graničnom prelazu Debeli brijeg. Dužina prvbobitnog kraka je bila oko 95,20 kilometra, ili šest odsto ukupne dužine od čega 36,30 kilometara ili više od trećine trase nalazi se na teritoriji Podgorice. Procijenjena vrijednost projekta kroz crnogorsku teritoriju je oko milijardu eura, od čega bi za eksproprijaciju bilo potrebno 33 miliona eura. Ono što je interesantno je da predviđene trasa Jadransko-jonskog autoputa i autoputa Bar-Boljare na teritoriji Glavnog grada imaju zajedničku trasu dužine 9,81 kilometara između Komana i Smokovca. Na dijelu zajedničke trase kroz Podgoricu, Detaljnim prostornim planom autoputa Bar Boljare, koji je usvojen godine, predviđen je koridor autoputa širine 2 km, kojim se rezerviše prostor za projektovanje i izgradnju autoputa sa svim neophodnim pratećim sadržajima, a svaka druga aktivnost vezana za urbani razvoj, praktično se zabranjuje. Hrvatska je sistemom autoputeva već izgradila gotovo 90 posto trase buduće Jadransko-jonske autoceste, a sada joj preostaje da iskoristi mogućnost i iz evropskih fondova da povuče novac za gradnju preostale dionice od Križišća do Žute Lokve. Slovenija povećala poljoprivrednu proizvodnju Slovenačka poljoprivredna proizvodnja će u ovoj godini porasti jedan odsto na godišnjem nivou na 1,26 milijardi eura. Obim proizvoda će porasti četiri odsto, dok će cijene pasti tri odsto, pokazuju preliminarni podaci slovenačkog Zavoda za statistiku, prenosi Capital.ba. Proizvodnja u sektoru zemljoradnje biće uvećana šest odsto, prije svega zahvaljujući rastu proizvodnje voća, povrća i hrane za stoku. Najviše će porasti proizvodnja vina 25 odsto, povrća 17 odsto i voća tri odsto, dok će, sa druge strane, proizvodnja krompira pasti čak 36 odsto. Stočni fond biće četiri odsto veći u odnosu na prošlu godinu, zahvaljujući većem uzgoju stoke, dok će fond svinja biti šest odsto manji zbog pada cijena. U ovoj godini biće uzgajano tri odsto manje peradi, dok se očekuje rast uzgoja koza i ovaca. Očekuje se da će cijene životinjskih proizvoda pasti čak 15 odsto, prije svega zbog pojeftinjenja mlijeka od 19 odsto. Proizvodnja mlijeka će na godišnjem nivou porasti četiri odsto. Rusi obnavljaju dio pruge Beograd - Bar Predstavnici srpskih i ruskih želježnica potpisali su u Beogradu ugovor o obnovi barske pruge na dionici Resnik - Valjevo, u dužini od 77 kilometara, koja će biti finansirana sredstvima ruskog kredita u iznosu od 80 miliona dolara. Ugovor su potpisali generalni direktor preduzeća»infrastruktura Željeznice Srbije«Goran Maksić i generalni direktor kompa- nije ruskih željeznica»ržd Internešnel«Sergej Pavlov. - Radovi bi trebalo da počnu u martu godine i biće završeni u aprilu godine, nakon čega će brzina vozova na toj dionici sa sadašnjih između 30 i 50 kilometara na sat, biti podignuta na 120 kilometara na sat, rekao je Maksić. On je istakao da je to prva dionica pruge kroz Srbiju koja će biti rekonstruisana i modernizovana. Ruske željeznice su veoma zadovoljne saradnjom sa srpskim željeznicama, rekao je Pavlov nakon potpisivanja ugovora, i dodao da su na upravo završenom konkursu za izbor najboljeg inostranog partnera izabrane upravo srpske željeznice. Srbija je kupila 27 ruskih vozova zahvaljujući kreditu od 100 miliona dolara koji je obezbijedila Rusija. Pruga Beograd - Bar izgrađena je prije 40 godina, prenosi Biznis.ba. Srbija dobila prvi vjetropark Srbija je dobila prvi vjetropark u Kuli, koji je izgradila kompanija MK Fintel Vind, a najavljeno je da će u narednom periodu Srbija dobiti između 70 i 80 novih vjetrenjača koje će biti izgrađene najviše u Vojvodini, ali i uz sliv Dunava. Riječ je o postrojenju koje se sastoji od tri vjetrenjače visine 178 metara, u čiju izgradnju je uloženo 15 miliona eura, a ova kompanija najavljuje izgradnju novih vjetrenjača već u narednih nekoliko mjeseci. Svečanom otvaranju prisustvovao je ministar energetike Srbije Aleksandar Antić, koji je rekao da je uvjeren da je ovaj vje- Broj 12 Decembar 2015.

53 53 tropark samo početak ostvarivanja plana za razvoj zelene energije u Srbiji, prenio je Blic. - Očekujemo da će njen udio sa sadašnjih 21 odsto skočiti na 27 odsto i to je naš plan. Ovo je veliki dan za Srbiju. Danas pravimo tehnološki iskorak, rekao je Antić, koji je najavio da će već u martu početi izgradnja vjetroparka snage 6,6 megavati pored Vršca. Izvršni direktor MK Fintel Vind Ticijano Đovaneti rekao je da je ovaj događaj od ključnog značaja za sektor energetike u cijeloj Srbiji. - Nakon sedam godina čekanja neophodnih dozvola, uspjeli smo da završimo ovaj projekat. Od rada vjetroparka koristi će imati svi, i država i društvo i mi, ali i potrošači, rekao je Đovaneti, prenosi Srna. Slovenija će prodati 33 državna preduzeća Slovenski državni holding (SDH) u godini će prodati ili početi postupke privatizacije 33 kompanije, piše dnevni list Delo. SDH računa da će tako ostvariti 250 miliona eura prihoda od državnih i osam miliona eura prihoda od vlastitih ulaganja. Osim Adria Airwaysa, Palome i Cimosa, koji su već u postupku privatizacije, na prodaji će biti, kako navodi Delo, preduzeća Mariborska livarna, Casino Bled, Budućnost Maribor, Energetika Črnomelj i NLB banka, u kojoj država želi zadržati udio od 25 posto. Nakon restrukturiranja, Slovenski državni holding počet će tražiti i kupce za udjele u Unioru, Polzeli i Peku, piše list, te dodaje da su posljednja dva spomenuta preduzeća u znatnim teškoćama. Slovenija dugo pokušava prodati nacionalnu aviokompaniju. Na listu za prodaju Adria Airways uvršten je godine, ali su pokušaji pronalaska strateškog kupca završili neuspješno. Za pokušaj prodaje međunarodnim tenderom u augustu godine, kada se prodavalo 74,87 postoadria Airwaysa, nije bilo očekivanog zanimanja, pa je postupak prekinut. U julu ove godine pokrenut je novi poziv potencijalnim investitorima.»jumko«pravi jakne za britansku firmu Kompanija»Jumko«će do kraja godine isporučiti tri hiljade jakni britanskoj firmi»fleksitog«, dok bi u prvim danima nove godine, trebalo da proizvede odjevnih predmeta za rad u ekstremno hladnim uslovima. Dogovoreno je da vrijednost posla tokom godine bude oko milion i po funti. U septembru i oktobru»jumko«je već proizveo nekoliko hiljada jakni za ovu britansku firmu. Ambasador Srbije u Londonu Ognjen Pribićević, koji je zaslužan za saradnju dvije firme, kaže da je prioritet ambasade upravo povećanje broja britanskih investitora u Srbiji. On objašnjava da je to svrha savremene diplomatije kao i da je tokom njegovog mandata u Njemačkoj ambasada Srbije dovela u našu zemlju nemačku firmu»leoni«koja je do sada investirala preko dvadeset miliona eura, a zapošljava više od hiljadu ljudi. Kada je reč o saradnji»jumka«i»feksitoga«, Pribićević kaže da ona ne bi bila moguća bez direktora»jumka«gorana Đorđevića, koji je Britancima na pravi način prezentovao mogućnosti svoje kompanije. - U toku je još nekoliko sličnih poslova. Britanska firma»bristan«, najveći proizvođač česmi, zainteresovana je za saradnju sa našim firmama - najavljuje ambasador. On kaže da je kontaktirao sa brojnim privrednicima u Srbiji. - Najveći interes za saradnju sa Srbijom ispoljila je jedna od vodećih svetskih firmi u oblasti rasvete»havels Silvania«. Već smo stupili u kontakt sa Privrednom komorom Srbije,»Krušikom«iz Valjeva,»Rosenom«iz Kanjiže, kako bi pronašli odgovarajućeg partnera za ovu multinacionalnu kompaniju čije je sedište u Indiji - zaključuje ambador Pribićević. Spašeno radnih mjesta u BiH Odlukom Savjeta ministara BiH o smanjenju carinske stope do kraja godine za 54 vrste uvoznih roba biće spašeno više od radnih mjesta u obućarskoj i tekstilnoj industriji, piše»večernji list«. Privredne komore Republike Srpske i Federacije BiH i Spoljnotrgovinska komora BiH pozdravili su odluku Savjeta ministara, napominjući da će od nje više desetina hiljada radnika koji su zaposleni u obućarskoj i tekstilnoj industriji imati velike koristi. Odluka je od velikog značaja i za opstanak metalne i elektroindustrije, ali dijelom i prehrambene industrije. List navodi da industrija tekstila, odjeće, kože i obuće kao značajan segment prerađivačkog sektora BiH bilježi veliki rast. U posljednjih pet godina, tvrde u Spoljnotrgovinskoj komori BiH, u kontinuitetu ova grana privrede bilježi vrlo dobre izvozne rezultate, a pokrivenost uvoza izvozom je u stalnom porastu. Iako se proizvodi rade za inostrane partnere, sa vrlo malim vlastitim udjelom u finalnom proizvodu, Udruženje kožara i tekstilaca BiH najavljuje zaokret i okretanje vlastitoj proizvodnji u idućem razdoblju. - Ove je radno intenzivna djelatnost gdje je zaposleno puno radnika niže kvalifikacione spreme i uglavnom ženske radne snage, istakao je predsjednik Udruženja industrije tekstila, obuće i kože BiH Amer Međić, prenosi Biznis.ba. Decembar Broj 12

54 54 Okrugli sto Klasteri put ekonomskih integracija u CEFTA regionu Politika razvoja klastera može igrati jednu od važnijih uloga u restrukturiranju crnogorske privrede i unapređenju njene konkurentnosti na putu ka EU. Povezivanje u klastere je opšteprihvaćen, efikasan instrument jačanja konkurentnosti preduzeća i njihovog osposobljavanja da proizvode i plasiraju robe i usluge kojima će ostvarivati prihode na domaćem i međunarodnom tržištu. Za razvoj klastera u Crnoj Gori neophodna je edukacija ljudi i identifikovanje zajedničkih interesa preduzeća te institucija da bi prepoznali benefite ovog vida udruživanja, ocijenjeno je na okruglom stolu Klasteri put ekonomskih integracija u CEFTA regionu održanom u Privrednoj komori Crne Gore 15. decembra godine. Skup je organizovan uz podršku DIHK CEFTA partnerskog projekta finansiranog, od strane Saveznog ministarstva za ekonomsku saradnju i razvoj Njemačke i Asocijacije njemačkih komora, te projekta Jačanje konkurentnosti malih i srednjih preduzeća u Crnoj Gori kroz razvoj klastera, koji finansira Evropska Unija, kofinansira i sprovodi UNIDO u partnerstvu sa UNDP. Cilj organizovanja okruglog stola je promocija klastera, odnosno podizanje svijesti o njihovom značaju i pozitivnim efektima na ekonomiju zemlje i regiona. Na ovaj način Komora želi da pruži doprinos sveobuhvatnom naporu države u pravcu jačanja konkurentnosti uključujući reformu politike, jačanje tržišta, privatno-javnog dijaloga, regionalnog ekonomskog razvoja. - Koncept klastera predstavlja novi model ekonomskog razmišljanja, zasnovan na sistemskim vezama između preduzeća. Te veze mogu biti građene na zajedničkim ili komplementarnim proizvodima, procesima proizvodnje, potrebama za prirodnim resursima, zahtjevima za određenim kvalifikacijama i/ili distributivnim kanalima rekla je potpredsjednica Privredne komore Crne Gore Ljiljana Filipović. Prema njenim riječima, rastom produktivnosti, inovativnošću i osnivanjem novih preduzeća, klasteri podstiču konkurentnost nacionalne industrije na međunarodnom tržištu. Mala i srednja preduzeća tranzicionih ekonomija zbog malih proizvodnih kapaciteta i potencijala ne mogu biti konkurenti globalnim kompanijama i izlaziti na velika tržišta, pa se rješenje upravo pronalazi u formiranju klastera koji preduzećima pružaju niz prednosti kao što su povećanje fleksiblnosti, poboljšanje kvaliteta i produktivnosti, ulazak na nova tržišta i lakši nastup na njima, pristup novim tehnologijama, razmjena iskustva, zajednički rad na inovacijama, olakšan pristup finansijskim sredstvima. Politika razvoja klastera, dodaje, može igrati jednu od važnijih uloga u restrukturiranju crnogorske privrede i unapređenju njene konkurentnosti na putu ka Evropskoj uniji. Klasteri su u EU оznačeni kao jedan od najvažnijih faktora koji utiče na razvoj Broj 12 Decembar 2015.

55 55 konkurentnosti, inovativnosti i regionalni razvoj. U EU skoro 40% zaposlenih radi u okviru preduzeća koja su članice nekog klastera. Najuspješniji industrijski klasteri su u Italiji, Španiji, Velikoj Britaniji, Njemačkoj, Belgiji i Skandinaviji. - Organizovanje malih i srednjih preduzeća u klastere svakako je pitanje preduzetničke inicijative, međutim u procesu formiranja klastera veoma bitnu ulogu ima i država. Organi državne uprave bi trebalo da stvore institucionalni okvir koji će omogućiti nesmetano udruživanje preduzetnika i da u vidu poreskih olakšica i podsticajnih sredstava stimulišu razvoj klastera zaključila je potpredsjednica Komore. Ekspert UNIDO projekta Vedat Kunt istakao je da je Crna Gora u ranoj fazi uspostavljanja klastera pa je potrebna intenzivna edukacija o njihovom značaju i ulozi. Posebno je naglasio značaj klastera za uspješno poslovanje malih i srednjih preduzeća, čiji razvoj, prema njegovim riječima, zavisi od izgradnje održivih veza sa drugim poslovnim subjektima. Potencijal da bi se to ostvarilo su klasteri, geografski konglomerati međusobno povezanih kompanija te institucija koje proizvode sličan ili isti proizvod, kao i mreže - savezi preduzeća zasnovani na postizanju istog ekonomskog cilja. UNIDO se zalaže i za formiranje izvoznih konzorcijuma malih i srednjih i preduzeća jer su benefiti smanjenje troškova i rizika izvoza, pristup novim tržištima i većim porudžbinama, akumulacija znanja i razvoj preduzeća. Četiri ključna aspekta ovih konzorcijuma su unapređenje kvaliteta na regionalnom nivou, razvoj strategija zasnovanih na jedinstvenosti i tradiciji proizvoda, čiji je cilj da se poveća njihova vidljivost, te davanje imena proizvodima zasnovanih na geografskoj odrednici porijekla, da bi se osnažila njihova reputacija. Misija UNIDO-a u Crnoj Gori rezultirala je razvojem četiri klastera od godine vina, maslinovog ulja, slatkovodne ribe i metala. Kreiran je brend Delicious Montenegro, svojevrsna izvozna korpa proizvoda koje karakteriše kvalitet za međunarodno tržište maslinovog ulja, vina, pršute, pastrmki, meda, sira i pečuraka. kao je Kunt. Ilija Mugoša, koordinator UNIDO projekta Jačanje konkurentnosti MSP u Crnoj Gori kroz uvođenje klastera kazao je da oni nijesu cilj, već instrument društvenog i ekonomskog razvoja koji se fokusira na postojeće resurse, nadograđuje ih i koristi na drugačiji način. - Nijesu bitni sastojci već recept kako će se iskoristiti objasnio je on. Prema njegovim riječima, UNIDO je u našoj zemlji identifikovao 63 potencijalna klastera, najviše u poljoprivredi. Oni podržavaju pomenuta četiri, za koje su napravljeni akcioni planovi razvoja. Klasterima maslinovog ulja i vina su završene web prezentacije, dok su za ostale u izradi. Određena je starost 50 stabala maslina u Baru i Ulcinju, i za ulje je kreiran brend 42o N 19o E. - Naši proizvodi ne mogu privući strane kupce niskom cijenom, već kvalitetom. U tom pravcu je i razvijen ovaj brend ulja od maslina starih između i godina koje može biti vrlo konkurentno rekao je Mugoša. Iako Crna Gora po konkuerntnosti prednjači u odnosu na region, mnoga njena preduzeća na globalnom nivou nijesu dobro pozicionirana. Upravo povezivanje u klastere model je kojim se ovo može unaprijediti, smatra rukovodilac Sektora za analize i istraživanja u Privrednoj komori Crne Gore Nina Drakić. Benefiti ovakvog udruživanja su povećanje produktivnosti, efikasnosti, lakši plasman proizvoda, izlazak na nova tržišta, razmjena znanja i iskustava i usvajanje novih tehnologija. Pored pomenuta četiri klastera, kazala je ona, u isti vid udruživanja ušle su ICT kompanije, a formiran je i Klaster zdravstvenog turizma. Dr Danka Milojković, direktorica Kuće klastera sa sjedištem u Nišu, predstavila je ovu krovnu organizaciju koja je u Srbiji identifikovala i mapirala više od 50 klastera, kao i preko 170 na Balkanu, zatim realizovala programe za jačanje kapaciteta klaster menadžmenta, te koordinira Balkansko crnomorskom mrežom klastera sa više od članica. - Pozivamo crnogorske kompanije da se pridruže Balkansko crnomorskoj klaster porodici, jer sinergijom možemo do održivog ekonomskog razvoja u regionu rekla je Milojković. Predstavnik Ministarstva turizma Makedo- - Crna Gora nije svjesna ljepote svog internacionalnog imena Montenegro. Brend koji razvijamo Delicious Montenegro (Ukusna Crna Gora) zahvaljujući tome zvuči kao neka lijepa italijanska pjesma renije Naser Hot govorio je o budućim pravcima razvoja klastera gdje vidi dosta prostora za saradnju kompanija dvije zemlje. - Konkretno predlažem da crnogorski i makedonski vinari i maslinari osmisle zajedničke proizvode koji bi, smatram, imali siguran plasman na tržištima razvijenih zemalja. Međutim, preduslov za ovakvu saradnju je bolja saobraćajna povezanost, pa je potrebno između ostalog uvesti redovne avio linije koje će povezivati glavne gradove u regionu kazao je Hot. Dr Vlatko Stijepović, direktor Klastera zdravstvenog turizma Crne Gore koji okuplja 40 članica, rekao je da su interes i povjerenje osnov za njihovo formiranje. - Misija formiranja Klastera zdravstvenog turizma je jačanje ovog segmenta ponude za potrebe države i turizma, kroz produžetak sezone na 365 dana u godini i otvaranje novih radnih mjesta objasnio je Stijepović. Smatra da su zdravstvene usluge u Crnoj Gori cjenovno vrlo konkurentne, posebno stomatološke. On je istakao podršku koju ovom klasteru pruža Privredna komora Crne Gore, te najavio formiranje Balkanskog klastera zdravstvenog turizma sa sjedištem u Podgorici. O klasterima iz perspektive lokalnog ekonomskog razvoja govorila je Jelena Mrdak, menadžerka projekta za lokalnu upravu, UNDP Crna Gora. - Lokalne samouprave su pokretači lokalnog ekonomskog razvoja i značajan korisnik budućih EU fondova pa je potrebno razvijati projekte usmjerene na jačanje konkurentnosti. Na ovim projektima opštine su pogodan partner klasterima. Tako je, među ostalima, u Plavu formiran klaster turizma; poljoprivrednih proizvođača u Petnjici; drvoprerađivača u Bijelom Polju, Andrijevici i Rožaju; proizvođača mliječnih proizvoda u Nikšiću i Danilovgradu, te avanturističkog turizma u Žabljaku, Šavniku i Plužinama. - Ključno je unaprijediti vještine klaster menadžera za razvijanje i implementaciju projekata. Pri tome su neophodni saradnja sa opštinama i podrška sa nacionalnog nivoa rekla je Mrdak. U diskusiji su među ostalima učestvovali Miodrag Latković, Ministarstvo ekonomije, Lidija Rmuš i Slavica Pavlović, Privredna komora, te Nikša Bulatović, Institut za preduzetništvo i ekonomski razvoj. Decembar Broj 12

56 56 Partnerstvo njemačkog Intersnacka i Francka Kvalitet ne poznaje kompromis Najnoviji poslovni poduhvat hrvatskog Franka je osnivanje joint venture kompanije Adria Snack Company, koja postaje lider u proizvodnji grickalica u Adria regiji. Ovo je partnerstvo uspješna kombinacija Franckovih stručnih znanja o preferencijama regionalnih potrošača, hrvatske proizvodnje, domaćih sirovina i distribucije te Intersnackovog iskustva i kompetencija u snack poslovanju na evropskom tržištu. - Naše projekcije govore da će novoosnovana kompanija rasti brže od cjelokupnog snack tržišta u regiji - kaže Ivan Artuković, član Uprave Francka za lanacnabavke, koji je ovih dana dugogodišnju saradnju s njemačkim Intersnackom okrunio strateškom»joint venture«kompanijom Adria Snack Company. Zna se da je Intersnack vodeći proizvođač grickalica u Evropi i vlasnik poznatih brendova Chio, Funny-Frisch, Pom-Bar i Kelly, koji mu godišnje donose oko 2,4 milijarde eura prihoda, a Franck s Čipi Čipsom, Kroki Kroketom i Tip Topom neprikosnoveni hrvatski lider i među vodećima u regiji, reklo bi se da je udruženim kompanijama u kategoriji snacka u budućnosti samo nebo granica. - U snacku smo odavno prerasli lokalno tržište i potrebna nam je ekspanzija na nova tržišta kako bismo osigurali dalji rast. Stoga smo prošle godine pristupili Intersnacku i inicirali pokretanje nove kompanije Adria Snack Company d.o.o., u kojoj je Franck većinski vlasnik. Zajednički postavljamo čvrste temelje dugoročne strategije koja uključuje konsolidaciju, dalji razvoj i jače širenje našeg snack poslovanja te, preuzimanje liderske pozicije u snacku na tržištima Adria regije, kaže Artuković. Artuković najavljuje planove razvoja od izgradnje i upravljanja brendovima do obogaćivanja asortimana koja će kreirati najveću vrijednost, veću vidljivost brendova kao i dostupnost proizvoda potrošačima u svim zemljama regije. Poseban naglasak je na proizvodnim i tehnološkim inovacijama te ulazak u nove kategorije poput»baked«snacka, a okupili su i tim ljudi, specijalizovanih za snack biznis. Nova kompanija preuzima upravljanje cjelokupnim snack poslovanjem oba partnera na tržištima u Adria regiji. U prvoj fazi cilj je rast tržišta u Hrvatskoj, BiH i Kosovu, a potom i u ostatku regije. U sklopu ovoga partnerstva, Franck od 1. januara godine preuzima distribuciju Intersnackovih brendova što znači da će biti odgovoran za distribuciju cjelokupnog portfolija Adria Snack Company d.o.o. za hrvatsko tržište, u BiH će to biti današnji Franckov partner, Franck trgovina, dok će distribuciju za ostala tržišta voditi odabrani partneri na svakom tržištu. Proizvodnja Franckovog asortimana ostaje u zagrebačkom pogonu te u fabrici u Hercegovcu kod Bjelovara gdje planiraju zajedničke investicije u širenje proizvodnih kapaciteta i modernizaciju proizvodnje. U Hrvatskoj Adria Snack Company sa svojim brendovima količinski i vrijednosno drži 23% ukupnog tržišta snacka te gotovo 45% tržišta čipsa, a ako u obzir uzmemo i proizvodnju privatnih marki više od 60% po čemu je uvjerljivi lider. Čipi Čips je najjači brend čipsa na tržištu, a vrijednosno daleko nadmašuje ukupnu realizaciju čipsa svih privatnih marki. Pozitivni pomaci vide se u svakom od poslovnih područja. Uz snack, fokus našeg plana su topli napici, a u kategoriji kava i čajeva u zadnjih nekoliko godina intenzivirali smo aktivnosti na izvoznim tržištima regije. U ovoj godini završen je investicioni ciklus u vrijednosti od 40 miliona kuna, veliki dio u modernizaciju, robotizaciju i podizanje proizvodne efikasnosti. Riječ je o rekonstrukciji pogona čajeva čime u budućnosti osiguravamo maksimalnu konkurentnost. Sa ovim ulaganjem, Franck je dobio najmoderniji i tehnološki najnapredniji pogon za proizvodnju čajeva u ovome dijelu Europe. Investirali su i u dodatnu automatizaciju u pogonu kave čime je povećana ljestvica proizvodne izvrsnosti, a rade i na uvođenju halal, košer te IFS certifikata. Menadžeri Franck vide ga kao fleksibilnu, efikasnu, fokusiranu kompaniju u svim kategorijama. Kažu da nemaju problema s identitetom, te da znaju ko su i kuda idu. S jedne strane biće lider u toplim napicima kroz retail te u HoReCa kanalu gdje su prisutni sa velikim iskustvom i ulaganjima, a s druge strane u snackovima kroz Adria Snack Company. Glavna odrednica im je kvalitet, to je ono što potrošač hoće i tu se ne smije biti kompromisa, prenosi Pixsell. Broj 12 Decembar 2015.

57 57 Balkan EXPO Free Zone u Prištini Najveći poljoprivredni centar na Balkanu Podsticaj daljoj proizvodnji turskih proizvoda na kosovskom tlu. Privredni centar za sektor poljoprivrede Balkans Expo-Free Zone, čiji je investitor turska firma Ahas energy, promovisan je u Prištini. Riječ je o jednom od najvećih poduhvata i najozbiljnijih investicija Turske u sektoru poljoprivrede, kao najperspektivnije grane kosovske privrede. Centar je smješten u objektu na periferiji Prištine i u krugu od 1,5 kilometar oko njega posluje pet najvećih tržnih centara. Objekat ima površinu od zatvorenog i kvadratnih metara otvorenog prostora. Agim Myftiu, koordinator projekta Balkans Expo-Free Zone, koji je i predsjednik Upravnog odbora Fondacije proizvođača i biznisa Kosova BIKOS u razgovoru za Anadolu Agency ističe da su nacrt projekta sačinili BIKOS i Ahas energy iz Turske, u saradnji sa Privrednom komorom Kosova. Myftiu objašnjava da će u ovom poslovnom objektu biti smještena predstavništva oko 100 firmi iz Turske i zemalja Balkana, koje će plasirati svoje proizvode na kosovsko i balkansko tržište. - Ovdje će, od sjemena pa do agromehanizacije, kosovski proizvođači imati sve pri ruci. U planu je da u što kraćem roku ovdje bude i laboratorija za ispitivanje zemljišta i kvalitete poljoprivrednih proizvoda. Ovaj poduhvat, koji smo mi započeli, je na insisitiranje Ministarstva ekonomije Turske, uz pomoć najvećih turskih proizvođača i firme 'Ahas energy' - kaže Myftiu. Projekat su, osim Privredne komore Kosova, podržali i Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i ruralnog razvoja i Ministarstvo trgovine i industrije Kosova, a njegovi rad koristit će i funkcionalizaciji Sporazuma o slobodnoj trovinskoj razmjeni između Turske i Kosova. Taj sporazum je postignut prije dvije godine i u turskom parlamentu je ratifikovan, ali ne i u kosovskom zbog političke situacije na Kosovu. Centar je, dodaje koordinator projekta, zamišljen ne samo kao prosta trgovina, nego i kao zajednička saradnja sa kosovskim i balkanskim firmama. - Ovo je kao jedan podsticajni kamen-temeljac za dalju proizvodnju turskih proizvoda na kosovskom tlu. To znači, kao polufabrikat, kao poluproizvod, doćiće iz Turske i ovdje će se finalizirati i plasirati sa Kosovo kao 'Made in Kosovo' na evropsko tržište, jer zna se da Kosovo sigurnim i laganim koracima ide ka Evropskoj uniji - ističe Myftiu. Po njegovim riječima, cilj je i da se kosovski poljoprivredni proizvođači ujedine i povežu sa balkanskim proizvođačima kako bi imali i zajedničke investicije na trećem tržištu. Agim Myftiu napominje da je Ahas energy iz Turske svjetski poznata firma po istraživanju termalnih i mineralnih voda, što će raditi i na Kosovu u saradnji sa stručnjacima sa Poljoprivrednog fakulteta Prištinskog univerziteta. Iz Privredne komore Kosova smatraju da projekat Balkans Expo- -Free Zone ima snažnu strategiju i viziju, koja će omogućiti Prištini da bude ekonomski glavni grad u regiji, koji će povezivati Bosnu i Hercegovinu, Srbiju, Makedoniju, Crnu Goru i Albaniju. Istovremeno, ističu da će Kosovo biti stepenik koji će u budućnosti ojačati most između Ankare i Evrope. Inače, ukupan obim trgovine između Turske i Kosova u iznosio je 248 miliona eura, te je tako Turska treći najveći trgovinski partner Kosova. Na Kosovu funkcioniše 508 turskih kompanija iz raznih oblasti u kojima je zaposleno oko Kosovara. Decembar Broj 12

58 58 Bosanac zaposlen u Facebooku Posao traži otvorene ljude Konfliktne situacije se u 99 posto slučajeva rješavaju razgovorom. Traži se uzrok problema, a ne rješenje. Problema će uvijek biti, ali treba riješiti uzroke u startu. Denis Radovanović iz Zenice prije nešto više od tri godine otišao je u Dublin na poziv prijatelja da konkuriše za posao u firmi Amazon u kojoj se kasnije zaposlio, a godinu započeo je novim radnim mjestom u Facebooku. U razgovoru za Klix.ba govorio je o tome kako je došao do radnog mjesta u Facebooku, ali i o radnoj atmosferi u ovoj kompaniji. Tridesetpetogodišnji Denis je studirao matematiku i informatiku, a potom se okušao radeći u nekoliko firmi u BiH. Svoje prvo radno iskustvo je stekao kao mrežni administrator u trgovačkom lancu u Bosni i Hercegovini, nakon čega je radio za manju privatnu firmu, a pred odlazak u Dublin i za Sud BiH. U Irsku je došao na poziv prijatelja koji ga je preporučio za radno mjesto u firmi Amazon, gdje se nakon niza intervjua i zaposlio. Zanimljivo je da su tokom razgovora veliku ulogu imali odnos prema timu i kolegijalnost. - Sve je krenulo telefonskim pozivima. Menadžer tima procjenjuje da li ste osoba za tim, ali ne u području znanja, već kolegijalnosti, društvenosti i funkcionisanja pod pritiskom. Svakako, tu su bila i pitanja tipa koji je posljednji veliki projekat koji sam uradio i da li bih uradio nešto što moja kompanija ne dozvoljava, ali da je to jedini način da spasim mrežu i sistem. Poslije toga dobio sam poziv za Amazon, gdje sam imao šest intervjua u jednom danu, od čega četiri tehnička i dva socijalnog karaktera, od kojih je opet jedan ručak s menadžerom - pojašnjava Radovanović na početku razgovora za Klix.ba. Šestosatni intervju završava na ručku sa glavnim menadžerom kojeg, prema Radovanovićevim riječima, interesuje samo kako biste vi pomogli kolegama i zašto bi baš vas neka kompanija, Amazon, Facebook ili Google, zaposlila na toj poziciji. - Nakon tog intervjua dobio sam ponudu na godišnjem nivou. U Amazon sam došao u tim Network corporation center koji je predstavljao prvu liniju u urgentnim situacijama kada neki data server prestane funkcionisati - dodaje Radovanović. Radna atmosfera u Amazonu Baš kao i u najvećim svjetskim firmama, radna atmosfera i odnosi sa kolegama su primarni i jedna od glavnih stavki. - Sada je malo problematično, jer se u proteklih pola godine ljudi dosta žale na stanje u firmi, ali kada sam ja došao u bazu u Dublinu, Amazon je bio puno manji nego sada i bila je prijateljska atmosfera. Izlazili smo na ručkove i večere, ali ljudi zaborave da kako tim raste da dolazi do desocijalizacije - dodao je Radovanović. Rad u Amazonu nikako nije bio lagan za ovog Zeničanina koji je već nakon treće sedmice morao sam održavati servera u cijelom svijetu. - Rad u Amazonu je bio poprilično težak jer je moj tim napustilo dosta ljudi, Promijenili su timove i odmah na početku sam ostao sam. Nakon treće sedmice rada morao sam biti dežurni radnik. Možda zvuči smiješno, ali dežurni radnik pokriva data centar u čitavom svijetu, a to je blizu servera i bilo je zaista mnogo posla. Većina firmi vani koja ima takve razmjere gleda da što više automatizuje proces. Ukoliko imamo neki problem sa linkom koji se dešava svaki sat ili dan, postoji mogućnost da se to automatizuje da se riješi sam od sebe, preko softvera ili preko osobe koja zna šta treba uraditi - kazao je Radovanović koji je nakon dvije godine i tri mjeseca odlučio napustiti Amazon i predati aplikaciju za posao u kompaniji koja danas predstavlja najveću društvenu mrežu na internetu Facebook. Broj 12 Decembar 2015.

59 59 Facebook kao novi izazov Baš kao i u Amazon, Radovanović je u i Facebook došao na preporuku prijatelja, nakon čega je ponovo prošao intervjue i provjere znanja. U Amazonu se bavio održavanjem centara podataka, a u Facebooku ih je morao kreirati. - Bilo je malo straha, jer je bilo tematika sa kojima se nisam susretao, ali nakon 15-ak dana informisanja o svemu znao sam šta traže i šta je bilo poželjno znati. Dodatan pritisak je bio to što su me u Amazonu intervjuisali lokalni inžinjeri, a na Facebooku inžinjeri iz Amerike, u Amazonu su ispitivali terminologiju, a u Facebooku praktično rješavanje problema. Facebook traži razmišljanje out of the box i posebno gledaju društveni karakter osobe jer su društvena mreža. Više vole osobu koja je društvena i otvorena sa manje znanja, nego zatvorenu osobu i individualca koji mnogo više zna - izjavio je sagovornik Klix-a. Svoj prvi radni dan naš sagovornik je imao u Americi, a ne u Dublinu gdje je konkurisao, s obzirom na to da je sastanak centara svih regija bio u glavnom sjedištu. Kada je došao tamo, uvjerio se da je sve kako se piše u internet člancima te da su atmosfera i međuljudski odnosi na visokom nivou. - Prva osoba koju sam upoznao je djevojka sa naših prostora. Stajali smo u redu da uzmemo službene telefone, vidio sam da osoba ispred mene ima prezime koje završava na ić i tu je počela komunikacija. Zaista, sve ono što vidite na filmovima je stvarno to što velike kompanije nude. U posljednje vrijeme i BiH kompanije nude hranu, organiziranje evenata i putovanja, a sve je to Facebook davno ponudio i tako privukao najbolje inžinjere - dodaje on. Restorani, barovi, sobe s igrama, biblioteke i još mnogo toga je ono što Facebook nudi svojim radnicima u slobodnom vremenu. Kancelarije ne postoje, postoje radni boksovi bez pregrada i sve kolege su vam dostupne tokom radnog vremena. Razgovor u Facebooku glavni alat rješavanja problema Radovanović trenutno radi na instaliranju mini centara podataka, a do sada nije imao nijednu konfliktnu situaciju. Međutim, kako je primijetio, većina njih se riješi razgovorom. - Konfliktne situacije se u 99 posto slučajeva rješavaju razgovorom. Traži se uzrok problema, a ne rješenje. Problema će uvijek biti, ali treba riješiti uzroke u startu i koliko sam mogao da vidim, to je taj pristup koji daje rezultate - istakao je naš sagovornik. Kroz rad na zapadu, Radovanovićev život se u potpunosti promijenio. Dolaskom kući, u Bosnu i Hercegovinu, primijetio je da je na ovim prostorima uzet samo dio zapada. - Puno češće putujem, dosta stvari vidim i drugačije je sada kad se vratim u BiH, gdje su ljudi zatvoreni, a najveći problem je što smo sa zapada uzeli samo dio. Nismo uzeli tolerantnost, razmišljanje da je cilj riješiti problem, a ne dijeliti se u tabore. Problem su nam komunikacija i kvalitet života. Ljudi se sa 50 eura na zapadu znaju bolje provesti nego mi sa tim istim novcem - dodao je Radovanović. Na kraju razgovora je istakao da u budućnosti planira napredovati što više s obzirom na to da Facebook nudi mogućnost da u svakom trenutku uz dovoljno znanja i kvaliteta možete promijeniti tim i napredovati ka boljim standardima. Decembar Broj 12

60 60 Miodrag Kostić, predsjednik MK grupe Privatizacija zemljišta i investicije za bolji agrar Stalno se ističe da je poljoprivreda šansa Srbije. Da li se slažete s tim i šta je potrebno uraditi da se taj potencijal realizuje? M. Kostić: Kada je riječ o poljoprivredi, Srbija ima potencijal za bar pet do deset puta veću proizvodnju nego što je potrebno za potrošnju našeg stanovništva. Ukoliko želimo da ozbiljno profitiramo od poljoprivrede, neophodno je da se krene u hrabrije reforme i privatizuje poljoprivredno zemljište koje se nalazi u državnoj svojini. Neophodne su i značajne investicije u sisteme navodnjavanja, logistiku i mrežu transporta, ali i u edukaciju kadrova, tehnologiju i infrastrukturu. Razvoj poljoprivrede u Srbiji treba usmjeriti na modernizaciju i promjenu proizvodne strukture u pravcu veće tržišne orijentacije i poboljšanje ukupne efikasnosti agrara. Šta država treba da učini da podstakne preduzetništvo i privatne poslovne poduhvate? M. Kostić: Potrebno je da radimo na ostvarenju ekonomski održivog modela razvoja domaće privrede. Neophodno je dovršiti započete reforme, stvoriti stručne kadrove u skladu sa potrebama privrede, smanjiti kamatu na kredite i pospiješiti subvencije za pokretanje biznisa. Nudili ste da preuzmete upravljanje nad nekim javnim preduzećem. Šta vidite kao najveći problem i izvor neefikasnosti javnih preduzeća? M. Kostić: Najveći problem javnih preduzeća jeste predimenzionirani aparat, koji je naslijeđen iz ranijeg perioda. Tu mislim na veliki broj zaposlenih i malu produktivnost, kao i tehnološku zastarjelost. Rukovodstvo i menadžement javnih preduzeća nijesu bili birani na osnovu stručnosti, znanja i iskustva ljudi. Sve je to potrebno promijeniti, zaokrenuti i modernizovati u pravcu stvaranja odgovornih, uspješnih i konkurentnih kompanija. Kako ocjenjujete uslove poslovanja u Srbiji i regionu i gdje su najveći problemi? M. Kostić: Smatram da postoje određeni pomaci, ali isto tako očekujem nastavak rada i zajedničkog angažovanja Vlade i privrede na kreiranju još boljih uslova poslovanja. Jedan od najvećih problema u poslovanju i privredi uopšte već duže vrijeme jeste velika i loša administracija. Pored toga, resursi u svakoj grani privrede treba da budu stavljeni u ruke onima koji njima znaju da upravljaju. Predvidljivost u poslovanju, efikasnost poreskog sistema, smanjenje nameta i dobro obrazovanje kadrova, neki su od preduslova za povećanje likvidnosti u privredi i stvaranje boljeg poslovnog ambijenta. Ekonomsku i političku stabilnost očekuju domaći privrednici, ali i svaki strani investitor. Zato je dobro što je naša Vlada odlučna u njenom očuvanju, ali i u tome da ne odustaje od teških mjera u cilju ozdravljenja srpske ekonomije i privlačenja novih investicija. Kakva je saradnja privrednika u regionu? Da li postoje prepreke ili barijere koje otežavaju trgovinu i investiranje između zemalja regiona? M. Kostić: Smatram da je saradnja privrednika u regionu za nijansu bolja nego u prethodnom periodu, ali još uvijek je nedovoljno razvijena. Sektor hrane i pića u regionu jeste nedovoljno vrednovan, ali i ocijenjen kao sektor sa velikim potencijalom rasta. Upravo zato neophodno je pospiješiti regionalnu saradnju kroz kapitalna povezivanja i strateška partnerstva, kroz dodatna ulaganja u obrazovanje, prenošenje i dijeljenje znanja i istraživanja. Prepreke i barijere najviše se osjete pri uvozu i izvozu naših proizvoda i stoga je ključno usaglasiti domaće propise sa EU kako bismo izbegli situaciju da neki proizvodi ne mogu da se uvezu u Srbiju jer naše zakonodavstvo poznaje vrste proizvoda kojih u zakonodavstvu EU nema. Da li udruživanjem regionalne kompanije mogu da se odupru konkurenciji iz EU? Kakvo je raspoloženje privrednika u okruženju prema čvršćoj poslovnoj saradnji ili integracijama? M. Kostić: Gledajući pojedinačno, tržišta u regionu su veoma mala. Regionalne alijanse su neminovnost i kanal koji nam može omogućiti da na velikim tržištima budemo glavni igrači i samim tim da velikim inostranim kompanijama budemo dostojna konkurencija. Bez združivanja snaga, kvaliteta i iskustva, drugi veliki igrači će nas pregaziti. Velike kompanije u regionu uveliko razmišljaju o ovoj temi na skupu u Portorožu izneta je ideja o stvaranju brenda Adria Balkan. Kao privrednici, svi smo orijentisani ka većem profitu, a ne možemo ga ostvariti ukoliko pojedinačno nastupamo. MK Group otvorena je da nastavi pregovore u pravcu realizacije krovnog regionalnog brenda. Broj 12 Decembar 2015.

61 61 Ukoliko želimo da ozbiljno profitiramo od poljoprivrede, neophodno je da se krene u hrabrije reforme i privatizuje poljoprivredno zemljište koje se nalazi u državnoj svojini. Neophodne su i značajne investicije u sisteme navodnjavanja, logistiku i mrežu transporta. Decembar Broj 12

62 62 Miodrag Kostic, President of MK Group Agriculture needs more investments If we want to make substantial profit from agriculture, it is necessary to start with the bold reforms and privatize the farm-land which is owned by the state. The opportunity for Serbia lays in agriculture. Do you agree with this statement and what needs to be done in order to realize this potential? M. Kostic: Talking about agriculture, Serbia has potential for five to ten times bigger production than it is necessary for the consumption of our population. If we want to make serious profit from agriculture, it is necessary to start with the bold reforms and privatize the farm-land which is owned by the state. Significant investment in irrigation systems, logistics and transport network are needed as well, but also in education of staff, technology and infrastructure. The agricultural development should be aimed at modernization and changing of production structure towards the increased market orientation and improvement of overall efficiency of agriculture. What should the state do to encourage entrepreneurship and private business ventures? M. Kostic: We need to work on finding an economic sustainable model of development of domestic economy. It is necessary to complete the reforms, educate professional staff in line with the needs of the economy, reduce interest rates on loans and enhance subventions to start the business. You made an offer to take over the management of some public enterprises? In your opinion, what are the biggest problems and the source of inefficiency of public enterprises? M. Kostic: The biggest problem of public enterprises is oversized apparatus, which is inherited from the previous period. By this I have in mind a large number of employees and low productivity, as well as technological obsolescence. Executives and management of public enterprises were not elected on the basis of expertise, knowledge and experience of people. All this needs to be changed and modernized in order to create responsible, successful and competitive company. What do you think about business conditions in Serbia and the region? What are the biggest problems? M. Kostic: I believe that a certain progress has been made, but at the same time I expect that the Government and economy will continue to work on creating better business conditions. Also, great and poor administration has been one of the major problems in doing business and economy in general for a long time. Moreover, the resources in every branch of the economy should be given to those who know how to manage them. Predictability in business, tax system efficiency, reducing taxes and good education of personnel are some of the preconditions for increasing liquidity and creating a favorable business environment. Economic and political stability is expected not only by local entrepreneurs, but each foreign investor. So it is good that our Government is determined to maintain the stability, but also not to give up serious measures aimed at recovery of the Serbian economy and attracting new investments. What is your point of view of the cooperation between entrepreneurs in the region? Are there any obstacles or barriers which impede trade and investments between the countries in the region? M. Kostic: I believe that the cooperation between entrepreneurs in the region is slightly better than in it was the previous period, but it is still underdeveloped. Food and beverage sector in the region is not sufficiently valued. However, it is estimated as a sector with great growth potential. Therefore, it is necessary to enhance regional cooperation through merger and strategic partnerships, through additional investments in education, transferring and sharing of knowledge and research. Obstacles and barriers are mostly perceived in the import and export of our products. Therefore, it is crucial to harmonize national legislation with the EU in order to avoid the situation that some products cannot be imported into Serbia, because our legislation recognizes the types of products which EU legislation does not. Can regional companies oppose the competition from the EU? What do the businessmen in the region think about strong business cooperation or integration? M. Kostic: Regarding them individually, markets in the region are very small. Regional alliances are inevitable and present a channel which would provide the opportunity to become the major players in big markets and thus to be a worthy competitor to large international companies. Without joint efforts, quality and experience, the other major players will defeat us. Large companies in the region are taking this subject into consideration - at a meeting in Portoroz the idea of creating a brand»adria Balkans«was presented. As entrepreneurs, we are all oriented towards greater profits, and we cannot achieve it if we work individually. MK Group is open to continue negotiations towards the realization of a regional umbrella brand. Broj 12 Decembar 2015.

63 63 Bosansko-hercegovačka kompanija Euro-Asfalt Višemilionski posao u Kataru Euro-Asfalt u narednom periodu čeka realizacija brojnih projekata kaže direktor ove kompanije Hamed Ramić. - Prijavili smo se na dva tendera u Hrvatskoj, čekamo i otvaranje nekoliko tendera u Srbiji, a radimo i na drugim poslovima. Ne mirujemo, stalno tražimo poslove koji će osigurati plate za naših skoro 500 radnika, navodi Ramić. - Veliki nam je izazov i posao u Kataru, gdje se bavimo pripremama 'papirologije' za posao vrijedan 20 miliona, a tiče se izgradnje hidrošahtova za hidrotunel u Dohi. Za ovaj posao čekamo da investitor obezbijedi sve dozvole, što bi trebalo da bude završeno do marta naredne godine. Prijavili smo se u sklopu joint ventura (Hochtief, Strabag i Petroserv Katar) i za posao gradnje pomenutog hidrotunela, poznatog pod nazivom Projekt IDRIS, kazao je Ramić. Osim projekata u BiH koji su u toku, kompanija Euro-Asfalt aplicirala je na još četiri tendera u zemlji za što čeka rezultate. Pored toga godine firma je zaključila ugovor sa Slovenijom vrijedan 15 miliona KM. Osim tog posla dali su najpovoljniju ponudu, tj. prvi su na još jednom tenderu u ovoj zemlji, vrijednom nešto manje od 112 miliona maraka. Ramić je podsjetio je da je potpisan ugovor za projekat u Sloveniji na osnovu čega je započela izgradnja dionica autoputa u toj zemlji. To je primjer da je Euro- -Asfalt dorastao Evropskoj uniji i njenim standardima. - Projekti izvan zemlje razlikuju se od domaćih samo u jednoj stvari, a to je činjenica da stičete važnu referencu, odnosno pokazujete da ste spremni da se prilagodite zahtjevima i standardima koji se postavljaju pred građevinare u određenoj zemlji. S obzirom da je Slovenija članica EU, pokazujete da ste dorasli standardima cijele Unije. Ovaj projekt je važan, ne samo za Euro-Asfalt, nego za cijelu BiH jer je ovo prvi put da se jedna domaća kompanija samostalno prijavila na tender i dobila vrijedan posao i radi ga samostalno, kazao je Ramić dodajući kako se posao u okviru pomenutog projekta odvija prema planu dok povoljne vremenske prilike pogoduju da radovi idu bržom dinamikom od predviđene. Kada je riječ o izgradnji Jadransko-jonske autoceste, Ramić ističe kako je to logičan te nužan prioritet u kapitalnim ulaganjima BiH. Kako je dodao, iskustva zemalja regiona i Evrope potvrđuju da ulaganja u izgradnju savremenog putnog transportnog sistema autocesta i brzih cesta predstavljaju osnovu za uravnoteženiji privredni, društveni i demografski razvoj svake države. - Realizacija jednog ovakvog projekta ima poseban značaj za sektor građevinarstva jer je značajniji rast u sektoru građevinarstva moguć jedino uz realizaciju velikih infrastrukturnih projekata. U toku realizacije velikih infrastrukturnih projekata kao što je Jadransko-jonska autocesta građevinarstvo bi za sebe vezalo veliki dio ostatka privrede. Ovdje, prije svega, mislim na elektro-industriju, industriju proizvodnje mašinskih elemenata koji se koriste u građevinarstvu, bazične hemije i materijale koji nisu isključivo primjenjivi u građevinarstvu. Uz sve ovo građevinarstvo zna biti visokoakumulativna i izvozna privredna grana, ne samo kod razvijenih zemalja već i kod zemalja u razvoju, kao što je i BiH, a projekti kao Jadransko-jonska autocesta su bitan preduvjet sticanja neophodnih referenci i stručnog osposobljavanja za tenderska nadmetanja na inostranim tržištima«, rekao je Ramić, prenosi Biznis.ba / AA. - Imamo sve: tehnologiju, znanje, imamo vrhunske stručnjake i inžinjere, samo u BiH nam nedostaje ono što se zove međusobno uvažavanje i poštivanje. I radimo na tri kontinenta. Ovo govorim iz vlastitog iskustva jer ako Euro-Asfalt može sam da se nosi sa velikim kompanijama i pobjeđuje samostalno na tenderima, onda je i laiku jasno šta bismo mogli kada bismo se udružili, ali, ponavljam, na principima međusobnog uvažavanja. Sasvim sam siguran da bi nam samo nebo bilo granica. Ovako svi pojedinačno, bez obzira kako bili veliki poslovi koje pojedinačno dobijamo, ipak su to samo mrvice u odnosu na ono šta bismo mogli skupa«, rekao je Ramić, prenosi Biznis.ba / AA. Decembar Broj 12

64 64 Fiat i Starbucks duguju milione eura za porez EU je naredila kompanijama Fiat i Starbucks da plate od 20 do 30 miliona eura na ime preostalog duga za porez Luksemburgu i Holandiji, poslije istrage o navodnim ilegalnim dogovorima velikih firmi sa poreskim vlastima nekih zemalja. - Luksemburg će dobiti 20 do 30 miliona eura od Fiata, a Holandija 20 do 30 miliona eura od Starbucksa. Riječ je o neplaćenom porezu usljed ilegalne državne pomoći«, saopštila je komesarka EU za konkurentnost Margrethe Vestager. Evropska komisija pokrenula je seriju poreskih istraga protiv nekoliko velikih kompanija, uključujući Apple i Amazon. - Poreska pravila koja na vještački način umanjuju poreski teret neke kompanije nisu u skladu sa pravilima EU o državnoj pomoći. To je nelegalno«, saopštila je Vestager. Ona je dodala da sve kompanije, velike ili male, međunarodne ili nacionalne, treba da pošteno plate porez. U aferi»luksliks«prošle godine je otkriveno da su neke od najvećih svjetskih kompanija ispregovarale sa Luksemburgom niže poreske stope, u nekim slučajevima od samo jednog procenta. Vlasti ove zemlje saopštile su da se ne slažu sa zaključkom Evropske komisije. Marriott kupuje Starwood Kako bi stvorili najveću hotelsku kompaniju na svijetu, Marriott International kupuje Starwood Hotels & Resorts u transakciji ukupne vrijednosti 12,2 milijardi dolara, od kojih će Marriot 11,9 milijardi dolara izdvojiti u dionicama, a 340 miliona dolara u gotovini. Za svaku će tako dionicu, Starwoodovi investitori dobiti 2 dolara u gotovini i 0,92 dionicu Marriotta (nedavno je dionica Marriotta iznosila 72,74 dolara). Najnovijem spajanjem, kompanija će ponuditi 1,1 milion soba u više od hotela u više od 100 zemalja širom svijeta. Kako piše Business Insider, u Marriottu očekuju da će kupovinom Starwooda uštedjeti 200 miliona dolara godišnje, a osim toga žele i da pojačaju i konkurentnost na tržištu, klijentima ponude veći izbor brendova, a dioničarima dugoročniju vrijednost kapitala. Saudijska Arabija ostaje bez bogatstva? Stopa nezaposlenosti u Saudijskoj Arabiji može da pređe 20 odsto do godine, objavila je konsultantska kuća Mekinzi, prenio je B92. Čak i ako Kraljevina za svoje građane bude otvorila više radnih mjesta u privatnom sektoru, i dalje će nedostajati 1,5 miliona radnih mjesta do godine, navodi se u izvještaju iz ove kuće pod nazivom Saudijska Arabija posle nafte: Ulaganje i produktivnost transformacije. Nezaposlenost je jedan od kritičnih izazova koji mogu uticati na naftne i finansijske resurse ove zemlje, a Saudijska Arabija može potrošiti svu ušteđevinu za pet godina. - Kraljevina se zbog izvjesnih promjena na globalnom energetskom tržištu i demografske tranzicije koja će dovesti do značajnog povećanja radno sposobnih Saudijaca do godine više ne može osloniti na prihode nafte i rast javne potrošnje - piše u izvještaju. Očekuje se da se u narednih 15 godina na tržištu rada pojavi najmanje 4,5 miliona novih radno sposobnih građana, pa će zemlja morati da otvori tri puta više radnih mjesta. - Više od polovine stanovništva Kraljevine mlađe je od 25 godina, a do godine broj Saudijca starosti 15 i više godina vjerovatno će se povećati za oko šest miliona - ističe ova konsultantska kuća. Takođe se očekuje i povećanje broja starijih osoba koje zahtijevaju zdravstvenu Svijet vijesti zaštitu i podršku, što će dodatno opteretiti finansije te zemlje. Saudijska Arabija bi kao rezultat nezaposlenosti i pritisaka zbog niske cijene nafte do godine mogla da akumulira dug od oko 140 odsto BDP-a zemlje. Kraljevina se prvi put od godine suočava sa budžetskim deficitom. Izvještaj ukazuje i da kompanije koje rade na infrastrukturnim projektima u Saudijskoj Arabiji više od pola godine nisu primile naknadu, kao i da zemlja pokušava da snizi vrijednost ugovora kako bi se sačuvala gotovina. Analitičari kažu da će takva odlaganja negativno uticati na stopu zaposlenosti. Međunarodni monetarni fond (MMF) je u oktobru upozorio da bi Saudijska Arabija mogla da bankrotira u narednih pet godina, ukoliko Vlada nastavi da sprovodi aktuelnu politiku. MMF je naglasio da ona mora da prilagodi svoju potrošnju. Najveći vlasnik nekretnina na svijetu Poznati američki private equity fond Blackstone na krilima nikad jeftinijeg novca nastavlja da ulaže u nekretnine, a njegov izvršni direktor pohvalio se i novim dostignućem. - Vjerovali ili ne mi smo najveći vlasnik nekretnina širom svijeta, rekao je izvršni direktor Steve Schwarzman u intervjuu za Business Insider. Prije četiri godine kada je Blackstone izlazio na berzu upravljao je nekretninskim fondom koji je vrijedio 17 milijardi dolara. Danas, Blackstoneova ulaganja u nekretnine (gotovo) dostižu iznos od 100 milijardi dolara. Blackstoneov tim od 200 ljudi upravlja njihovim nekretninskim ulaganjima u Sjedinjenim Državama, Evropi i Aziji. Posjeduju Broj 12 Decembar 2015.

65 65 sve od hotela, kancelarijskih prostora i maloprodajnih trgovina, pa do industrijskih i stambenih zgrada, prenosi Poslovni puls. Panasonic kupuje firmu Hussmann za više od 1,2 milijarde dolara Japanski proizvođač elektronike Panasonic Corp dogovorio je kupovinu većinskog dijela američke kompanije Hussmann koja se bavi proizvodnjom rashladnih uređaja. Za to će platiti više od 1,2 milijarde dolara, objavio je Reuters. Panasonic će kupiti ovaj udio od firme Clayton Dubilier & Rice koja je te dionice godine kupila od industrijskog konglomerata Ingersoll-Randa. Nakon povlačenja sa tržišta za njih neprofitabilne linije proizvoda - pametnih telefona, plazma televizora i poluvodiča, Panasonic se prebacuje na profitabilnija područja automobilskih i naprednih tehnologija. Rusija uvozi agrume iz Sirije Sirija će izvesti više od tona citrusa u Rusiju da popuni rupu nastalu zbog ruske zabrane uvoza turskih poljoprivrednih proizvoda. - Spremamo oko tona citrusa, mahom pomorandži, za rusko tržište - rekao je predsjednik Trgovinske komore Sirije Fares Čehabi. Rusija je prošlog mjeseca zabranila uvoz turskih poljoprivrednih proizvoda nakon što je Ankara oborila ruski vojni avion u blizini tursko-sirijske granice. - Prve isporuke već su krenule ka Rusiji - rekao je Čehabi, dodajući da će i drugi sirijski proizvodi, poput tekstila, takodje biti poslati u Rusiju. Predsjednik Industrijske komore Damaska Samer Debes rekao je za sirijsku državnu agenciju SANA da planirane isporuke predstavljaju veliku priliku da sirijska roba bude plasirana na rusko tržište. Debes je dodao da se sirijski poslovni lideri spremaju za posjetu Moskvi nakon što je Rusija uvela sankcije Ankari, da bi proučili prilike za saradnju. - Te sankcije napravile su veliku rupu i otvorila se prilika za sirijske proizvode - rekao je Debes. Sirija je tokom sezone 2014/15. proizvela oko tona citrusa, pokazuju podaci Ministarstva poljoprivrede te zemlje. Citrusi se u Siriji mahom uzgajaju u oblastima Latakija i Tartus, koje su pod kontrolom sirijskog režima. Turska ukida PDV u nekoliko sektora poljoprivrede Premijer Turske Ahmet Davutoglu najavio je ukidanje poreza na dodatu vrijednost u nekoliko segmenata u sektoru poljoprivrede, bespovratnu finansijsku pomoć mladim preduzetnicima i beskamatne kredite mladima u toj državi. - Ukidamo PDV na stočnu hranu i đubrivo. Mladim poljoprivrednicima na ime njihovih projekata pomažemo bespovratnom finansijskom injekcijom u iznosu od 30 hiljada lira. Nastavljamo sa razvojnim programima u 81 našem gradu i provinciji«, rekao je Davutoglu, prenosi agencija Anadolija. On je najavio povećanje minimalnog dohotka na mjesečnom nivou, kao i ukidanje troškova za lične dokumente studentima i penzionerima. Mladi u Turskoj će takođe biti omogućeno dobijanje kredita od više desetina hiljada lira bez kamate. Radi se o setu mjera pogodnosti građanima koji je prije izbora obećala Stranka pravde i razvoja. Kina nova članica EBRD-a Evropska banka za obnovu i razvoj saopštila je da je prihvatila Kinu kao članicu, čime je drugoj najvećoj svjetskoj ekonomiji otvoren put za investiranje u Evropi, Africi i na Bliskom istoku. - Članstvo Kine otvorit će nove šanse za održivo investiranje kineskih grupacija u regijama u kojima djeluje EBRD - navodi se u saopćenju predsjednika EBRD-a Sume Chakrabartija. EBRD je osnovan godine radi pomoći centralnim i istočnim evropskim državama koje su izašle iz sovjetskog bloka, kako bi im se omogućio prelaz ka tržišnim ekonomijama. Banka trenutno nadgleda razvojne projekte u 36 zemalja, među kojima su Ukrajina, Egipat i Mongolija. Neke od zemalja u kojima djeluje banka sa sjedištem u Londonu pripadaju dijelu svijeta koji Kina naziva ekonomskim pojasom Puta svile, gdje Peking razvija svoje trgovinske i investicijske veze. Svaki drugi stanovnik EU kupuje onlajn U Evropskoj uniji je ove godine 53 odsto stanovništva, životnog doba od 16 do 74 godine, naručivalo robu ili usluge za privatne potrebe preko interneta. Kako je naveo Evropski zavod za statistiku, Evrostat, godine 30 odsto stanovništva naručivalo je robu preko interneta. To znači, kako se navodi u informaciji objavljenoj na sajtu Evrostata, da je EU ove godine premašila cilj iz svoje Digitalne agenda za Evropu kojom je bilo predviđeno da elektronska trgovina do godine dostigne 50 odsto. Među korisnicima interneta koji ove godine nisu kupovali onlajn, 75 odsto navodi da više vole klasičnu kupovinu, a 27 odsto da su zabrinuti u pogledu bezbjednosti plaćanja preko interneta, kao i u pogledu privatnosti. Većina e-kupaca zadovoljna je svojom onlajn kupovinom: 70 odsto njih kaže da nisu imali nikakvih problema pri poručivanju proizvoda. Najpopularniji proizvodi koji su kupovani preko interneta su odjeća i sportski artikli, koje je naručivalo više od 60 odsto kupaca, zatim smještaj na putovanjima (52 odsto) i kućni aparati i igračke (41 odsto). Najveći procenat e-kupaca ima Britanija 81 odsto ukupnog stanovništva, a slijedi Danska sa 79 odsto, Luksemburg 78 odsto, Njemačka 73 odsto i Holandija, Finska i Švedska sa po 71 odsto. Decembar Broj 12

66 66 Istorijski sporazum Kraj ere fosilnih goriva Postignut je dogovor kojim su se sve zemlje obavezale na smanjenje emisije ugljenika. Ministri zemalja učesnica Međunarodne konferencije o klimi, koja je održana u Parizu, usvojili su Sporazum o ograničavanju globalnog zagrijavanja. Nakon dvonedjeljnih pregovora, Sporazum je odobrilo gotovo 200 zemalja. Sporazum o klimi predviđa da do kraja vijeka bude ograničen rast globalnih prosječnih temperatura na ispod dva stepena Celzijusa u odnosu na predindustrijski period. - Sporazum o klimi je usvojen. To je mali korak koji može da učini velike stvari, izjavio je domaćin skupa, šef francuske diplomatije Loran Fabijus. Postignut je dogovor da se sve zemlje obavežu na smanjenje emisije ugljenika. Sporazum je djelimično pravno obavezujući, a djelimično je na dobrovoljnoj bazi. U sporozamu se navodi da je opasnost koje donose klimatske promjene mnogo veći nego što je ranije bilo poznato i prihvaćeno, uz obećanje da će se raditi na obuzdavanju emisije štetnih gasova sa efektom staklene bašte. Gardijan piše da su čelnici zemalja učesnica Međunarodne konferencije o klimi sporazumom nagovijestili kraj ere fosilnih goriva. Prethodno je francuski predsjednik Fransoa Oland pozvao ministre zemalja učesnica Međunarodne konferencije o klimi da preduzmu odlučujući korak i usvoje istorijski pakt o ograničavanju globalnog zagrijavanja. Morate da preduzmete konačan, odlučujući korak koji nam omogućava da dostignemo cilj, poručio je Oland ministrima i delegatima, kojima je prethodno francuski ministar spoljnih poslova Loran Fabijus podnio nacrt globalnog sporazuma, prenosi B92. Broj 12 Decembar 2015.

67 67 Mikrodom sam će za sebe proizvoditi struju Ekokapsula za život u pustinji Slovačka firma Nice Architecs kreirala je mobilnu kapsulu, koja dobija energiju od vjetra i sunca. Ideja je da ekokapsula može biti položena bilo gdje na svijetu i da će biti pogodna za život i na udaljenim područjima bez osnovne infrastrukture za stanovanje. Svaka ekokapsula se samostalno napaja energijom, zahvaljujući snažnim baterijama, te filtracionom sistemu za vodu. Takođe je jednostavno premještati kapsulu, jer je relativno malena i ima tek nešto više od 11 kvadrata prostora. Proizvođači tvrde da je sasvim komforna za život dvoje odraslih. Unutra se nalaze krevet, mala kuhinja, kupaonica, te radni prostor sa stolom i stolcima. Ima i tekuću vodu, tuševe s toplom vodom, kao i toalet. Kapsula ima solarne ćelije, te vjetrenjaču kojima napaja bateriju, a proizvođači tvrde da možete samostalno koristiti ovu futurističku kolibu i do godine dana u pustoši. Nije otkriveno još koliko košta jedna takva ekokapsula, ali prve prednarudžbe najavljuju se već za kraj godine, te isporuka u prvoj polovini godine, prenose Nezavisne novine. Decembar Broj 12

68 68 Globalno bankarsko poslovanje Sve veći poslovni rizici Izražena je zabrinutost zbog mogućeg neuspješnog globalnog ekonomskog oporavka i štete koju bi to nanijelo još uvijek osjetljivom bankarskom sistemu sve je veća. To su pokazali rezultati istraživanja o rizicima u globalnom bankarskom poslovanju koji su predstavljeni na godišnjoj konferenciji o upravljanju rizicima RiskMinds u Amsterdamu. Prema rezultatima CSFI-jevog najnovijeg globalnog istraživanja, sprovedenog u ssradnji s PwC-om, Banking Banana Skins 2015, prvo mjesto na popisu 24 moguća rizika za banke zauzima makroekonomsko okruženje koje je s prošlogodišnjeg prvog mjesta na treće mjesto bacilo suvišnu regulaciju, rizik koji je uvijek visoko rangiran. U istraživanju je učestvovalo više od 670 bankara, nadzornih tijela za banke i stručnih posmatrača bankarskog sektora u 52 zemlje. Zabrinutost zbog ekonomskog rizika podtiče visok nivo zaduženosti koji dominira u većini djelova svijeta, slabiji ekonomski rast u zemljama u razvoju te nestabilnost kamatnih stopa. Sve bi to moglo imati veliki utjicaj na bankarski sistem čija je kapitalna baza i dalje zabrinjavajuća uprkos poboljšanjima. - Veća zaduženost dovodi do veće finansijske osjetljivosti. Nadzorna tijela i banke ostvarili su napredak u smanjenju kapitalizovanosti bankarskog sektora, no ona je i dalje velika. Zbog sve veće zaduženosti zajmoprimaca banke su osjetljive na ekonomske šokove, ocjenjuju bankarski analitičari. Veliki skok zabrinutosti zbog sajber kriminala Banke su takođe vrlo osjetljive na porast finansijskog kriminala, posebno kibernetičkog kriminala koji je od prošle godine skočio s devetog na drugo mjesto. Zabrinutost je prisutna i na globalnom nivou jer kibernetički kriminalci napadaju slabe karike u usko isprepletenom svjetskom bankarskom sistemu. Sposobnost banaka da se nose s tim porastom takođe je upitna s obzirom na veliku zabrinutost oko kvaliteta njihovih tehnologija (4. mjesto) i sistema za upravljanje rizicima (6. mjesto). Takođe se sve više povećava i zabrinutost za poslovnu praksu banaka (sa 16. na 8. mjesto) jer se smatra da su banke neuspješne u dostatnoj promjeni kulture upravljanja svojom poslovnom praksom uprkos velikom regulatornom pritisku i pozamašnim kaznama. Primjetan skok tržišta u nastajanju i bankarstva u sjenci Dva rizika koja su ostvarila primjetan skok jesu tržišta u nastajanju (sa 17. na 15. mjesto) kod kojih se zabrinutost odnosi na prognoze za Kinu i na učinak niskih cijena roba na niz zavisnih ekonomija te bankarstvo u sjenci (sa 20. na 16. mjesto), odnosno neregulisani parafinansijski sektor, čiji rast podstiče prekomjerna regulacija glavnih dobavljača. Sa druge strane se primjećuje pad rizika od političkog uplitanja (od prošle godine pad sa 2. na 5. mjesto). Usto je i pretjerana regulisanost, rizik koji je u ovom istraživanju bio dugo vremena visoko rangiran, od prošle godine pala sa 1. na 3. mjesto. Obije promjene upućuju na to da bi stega banaka nakon krize mogla postupno da oslabi. Najveći porast na ovom području ostvarili su društveni mediji (sa 19. na 11. mjesto) zbog njihove moći da naštete ugledu banaka sa ili bez čvrstih dokaza. Istraživanje je pokazalo da se u odnosu na prethodna istraživanja značajno smanjila zabrinutost oko dostupnosti kapitala, likvidnosti i egzotičnih proizvoda u bankarskom sistemu, stoji u priopćenju. Stanje globalne ekonomije: jedna od briga svih geografskih regija Analiza odgovora pokazuje da su sve glavne grupe ispitanika (bankari, procjenitelji rizika i posmatrači) vrlo zabrinute zbog stanja globalne ekonomije. U svim se geografskim regijama javlja zabrinutost oko ekonomije iako je ona bila na drugom mjestu u Sjevernoj Americi jer su se američki i kanadski ispitanici prvenstveno usredsredili na rizike od sajber kriminaliteta, piše Poslovni dnevnik. Broj 12 Decembar 2015.

69 69 Strahovi kako troškovi velikog talasa izbjeglica mogu ugroziti evropsku ekonomiju nemaju nikakvog ekonomskog temelja, a 60 milijardi eura, koliko kroz politiku kvantitativnog olakšanja radi stimulisanja novog rasta svaki mjesec emituje Evropska centralna banka, bilo bi dovoljno za izdržavanje čak tri miliona izbjeglica u iduće tri godine, ako bi ih u Evropu toliko došlo, tvrdi poznati slovenački ekonomista Jože Mencinger. Prema crnom scenariju, u Evropu bi idućih nekoliko godina moglo doći najviše tri miliona migranata, a čak da svi ostanu nezaposleni, oni bi EU godišnje stajali 22 milijarde eura, što je samo 1,69 promila europskog BDP-a, naveo je Mencinger za ljubljanski list Dnevnik. Po njegovoj ocjeni, to bi bio sasvim neznatan trošak za europsku ekonomiju u cjelini koju čine države sa ukupno 508 milouna stanovnika. Ako bi se umjesto u banke i finansijske ustanove finansijski stimulusi ECB-a usmjerili u kredite za poduzeća, a malim dijelom i u finansiranje dolaska migranata, to bi po Mencingerovom mišljenju zapravo imalo pozitivan ishod na potrošnju i gospodarstvo. Ako bi migranti bili financirani preko ECB-a i sustavom jedinstvenih socijalnih transfera koji bi važio za sve, to bi onda otklonilo i rasprave o kvotama za migrante kojima se sada suprotstavljaju neke zemlje Višegradske skupine, ocijenio je slovenački makroekonomist. Naravno da politika ECB-a nije namijenjena finansiranju izbjeglica, ali je i sadašnja migrantska kriza nešto izuzetno, pa bi dio eura iz programa kvantitativnog olakšanja trebalo usmjeriti u budžete članica kako bi finansirale izbjeglice i migrante, ocjenjuje Mencinger koji smatra da je dosadašnja politika štednje koja se forsira u EU-u bila pogrešna, te da stvara pretpostavke za novu krizu. Prema Mencingerovim riječima, Europu ne ugrožavaju izbjeglice, ali je ugrožava bodljikava žica. - Žica je oduvijek bila i bit će simbol neprijateljstva i patnje i na našu će bodljikavu žicu tako gledati povijest - kazao je Mencinger, dodavši kako je riječ o nepromišljenom i nedjelotvomom činu jer žica neće zaustaviti konflikte niti spriječiti migracije. Jože Mencinger Troškove migranata mogla bi finansirati ECB Decembar Broj 12

70 70 Vladimir Nikaljević, Predsjednik Udruženja vinara Crmnice i Paštrovića Nije riječ o dobrom vinu, već o dobrom životu Po raznovrsnosti vinove loze, Crna Gora je jedna od kolijevki vinogradarstva. Institut za vino i vinogradarstvo iz La Riohe iz Španije prezentirao je nedavno rezultate genetskih istraživanja vinove loze u Crnoj Gori. U Virpazaru i Budvi su turistički poslenici i poštovaoci vinske kulture upoznati sa značajem ovog istraživanja. Ovi rezultati će za Crnu Goru imati dugoročni značaj kao donošenje Crnojevića štamparije ubrzo nakon Gutenbergova otkrića, kazao je tom prilikom profesor Miodrag Grbić, sa West Ontario Univerziteta iz Kanade, učesnik u projektu. Objasnio je i geografske i istorijske faktore koji su uzrokovali raznovrsnost vinove loze: ovaj dio kontinenta nije bio pod lednikom za vrijeme posljednje glacijacije što je doprinijelo očuvanju diverziteta biljnih vrsta koje su nestale u dijelu Evrope prekrivenoj lednicima; Crna Gora je bila hrišćansko ostrvo Broj 12 Decembar 2015.

71 71 u otomanskom moru na kome se, zbog vjerskih razloga, nije pilo vino pa je došlo do zatiranja vinskih sorti, odnosno gajenja stonih sorti. Unutar ovog obruča Crnogorci su gajili vinske sorte i zbog nemogućnosti razmjenjivanja i kretanja došlo je, što spontanom mutacijom, što svjesnom selekcijom, do ovakve raznovrsnosti vinove loze. Po raznovrsnosti vinove loze, Crna Gora je jedna od kolijevki vinogradarstva. Nađeno je toliko divlje loze da je dr Rafael Ocete sa Univerziteta iz Sevilje, koji je obišao četiri kontinenta istražujući divlje loze, rekao da bi pod UNESCO-vu zaštitu trebalo staviti neke prostore u okolini Skadarskog jezera kao prirodni rezervat divlje vinove loze. Pored ranije dokazanih autohtonih sorti: kratošije, vranca, žižka i krstača, nađena su 54 uzorka nepoznatih sorti od čega su 33 samo na jednom mjestu, a 21 su na dva ili više mjesta u crnogorskim vinogradima, što znači da su rasađivane jer su davale dobro grožđe. Treba im dati imena, razmnožiti ih i od onih koje imaju vinski potencijal praviti jedinstvena- rijetka vina sa visokom cijenom. Ovo traži dalja naučna istraživanja pošto je uzorkovanje izvršeno samo na 50% teritorije Crne Gore i možemo očekivati nova otkrića. Utvrđena su dva genetska centra: kratošija, koja je oduvijek rasla na ovim prostorima i rozaklija, koju su, vjerovatno, donijele Osmanlije. Od kratošija čak potiče 18 vinskih sorti. Kratošija je otac vranca koji je prvi sekvencionirani genom crnogorskih loza sa originalnim DNK, s nevjerovatnom specifičnošću boje. Nađene su tri sorte roze grožđa potpuno različitog genoma, koje su se nazivale lisica ili lisičina, ali naučna analiza je utvrdila da predstavljaju tri različite sorte. Neko prije, a neko kasnije, shvatiće da su rezultati genetskih istraživanja vinove loze velika lična, poslovna i privredna šansa Crne Gore. Tako će se osim Crmničana i njihovog vranca i Kuči moći pohvaliti jedinstvenom čubricom; Boka žiškom i Svetim Tripunom, zaštitnikom vinogradara; Bjelopavlići lozom Svetog Vasilija i Ivan- -bega Crnojevića; Budva kratošijom; Paštrovići lisicom. Kakve koristi može imati Crna Gora od genetskih istraživanja vinove loze može se vidijeti na primjeru AD Plantaža. Crna Gora se može pohvaliti Plantažama. Veličinom, a jesu velike. Njihovim dobrim vinima, a jesu izvrsna. Izvoznim programom i poslovnim uspjesima,bez obzira na trenutne probleme koji pogađaju i mnogo veća i poznatija vinogorja. Plantaže su uspješni primjer kako se sopstvenim resursima, na pustopoljini kakvo je bilo Ćemovsko polje, sa domaćim lozama i našim ljudima može napraviti uspješan poslovni sistem. Plantaže su primjer vizije komunističkih rukovodilaca, odnosno korišćenja tekovina prethodnih generacija, jer život ne počinje s nama. Primjer su namjenskog trošenja zajma Svjetske Banke. Primjer, da je veliko preduzeće lokomotiva razvoja a da je mali i srednji biznis kao privredna strategija podvala,,eksperata koji nijesu uvijek bili stručnjaci a još manje dobronamjerni. Ko ne zna o čemu pričam neka pročita tekstove američkog nobelovca za ekonomiju Jozefa Štiglica o slomu nacionalnih ekonomija u četiri koraka. Plantaže su primjer da privatnovlasništvo nije jedino što je presudno za uspjeh firme, već sposoban i dobronamjeran menadžment što dokazuju posljednjih četvrt vijeka. Plantaže su, konačno, primjer, da veliko preduzeće može da izdrži probleme u poslovanju a da ne zaustavi tekuće poslovanje i razvoj već i da sa svojim timom iznese ovako važan projekat. Plantaže su model kako Crna Gora kao privredni sistem može biti ekonomski održiva i razvojno orijentisana. Plantaže su : Crna Gora mala zemlja velikih vina! Po mom mišljenju država može na primjeru Plantaža da iskoristi rezultate genetskog istraživanja vinove loze. Sa lozom se priča ne završava nego otvaraju vrata i za biljno, životinjsko i sva druga nasljeđa. Kako na nivou opštine iskoristiti rezultate genetskih istraživanja vinove loze? Najbolju šansu da iskoristi ova otkrića ima Budva. Evo zašto: prilikom iskopavanja antičke nekropole nađene su prelijepe posude za vino iz III vijeka prije nove ere, koje nesumnjivo govore o vinskim iskustvima prastanovnika Budve. Da su vinoi vinogradi i kasnije bili važni ukazuju detalji loze i grožđa sa friza na nadvratniku crkve Santa Marija in punta iz IX vijeka, ali i toponimi poput naselja Velji vinogradi. Vinogradarstvo zamire poslije Drugog svjetskog rata. Ne toliko zbog industrijalizacije, koliko zbog poklapanja najezde filoksere koja je posušila loze i početaka razvoja turizma. Ali pravo čudo zapisano je u srednjevjekovnom statutu Budve. Iz sačuvanog prepisa iz perioda Despotovine, između 1421 i 1442 (istoričar I.Sindik), u članu CCLXI stoji odredba o kratošijskim vinogradima. To je, do sada otkriveni, najstariji pisani pomen kratošije. Nevjerovatno je da niko od brojnih naučnika, istraživača i čitalaca, do sada, nije shvatio značaj pominjanja kratošije u ovako starom i značajnom istorijskom dokumentu. U čak 20 članova govori se o proizvodnji, prodaji vina i zakupima vinograda, dakle o vrlo razvijenim vinogradarskim rabotama. Zašto je pomen kratošije pravo čudo? Čudo je zbog zinfandela. Jedna od zanimljivijih planetarnih vinskih priča stiže iz Amerike. To je priča o porijeklu loze od koje se dobija najpopularnije vino u USA - zifandel. Gaji se na preko ha. Podižu se novi veliki zasadi u Meksiku, Latinskoj Americi, Australiji.. Odakle je ova loza stigla u Ameriku, bila je zagonetka. Naučnici i poslovni ljudi iz Mađarske, Italije, Hrvatske, a tu je posljednje vrijeme i Crna Gora, čine sve da dokažu da je njihova zemlja postojbina zinfandela. Primitivo iz južne Italije (Đoja i Mandurija), Crljenak Kaštelanski iz Hrvatske i Kratošija iz Crne Gore. U Italiji, osim pisanih podataka da je ova loza,,introdukovana i sam naziv,,primitivo za lozu koji ničim ne podsjeća na naziv bilo koje druge italijanske sorte, upućuje da je iz krajeva koji su njima izgledali upravo takvi kakvo su ime dali lozi. Vjerovatno su talijanski trgovci, zbog ograničenja izvoza vina iz Budve, relativno skoroprenijeli i posadili loze koje su davale tako dobro vino i dali im prigodno ime primitive. Možda su je i odnijeli u Novi svijet, kao što je jednako vjerovatno da je neki naš nostalgični iseljenik prenio brdune kratošije i zasadio ih u Kaliforniji. Zanimljiv je i način na koji su se obezbjeđivali brduni (lastari) da se ne osuše. Na krajeve brduna su se naticale krtole koje su održavale svježinu. Genetička istraživanja potvrdila su kako sorta ne pripada talijanskom genetičkom basenu. Zahvaljujući bezgraničnoj podršci države Hrvatske, snažnom lobiranju u Kaliforniji, Hrvati najupornije od svih pokušavaju da dokažu da je zinfandel potekao sa njihovih prostora. Da je to Crljenak Kaštelanski. Činjenica je, ipak, da je u cijeloj Hrvatskoj nađeno Decembar Broj 12

72 72 svega 25 čokota ove loze, kako se navodi u literaturi, iako su pročešljani i najzabačeniji i najzapušteniji vinogradi. To navodi na zaključak da je loza donijeta i nije nikad zaživjela i namnožila se. Ali, ovdje je riječ o marketingu, odnosno o velikom novcu. Jedan poznati Amerikanac iz svijeta biznisa kupio je u Dalmaciji vinograd zato što je u njemu bio jedan čokot loze koja ima isti DNK kao zinfandel. Investitori, prvensteveno bogati fanovi zinfandela, krče primorsku makiju i melju kamen praveći prostor za vinograde. Hrvati dovode investitore i podižu vinograde i pričaju svoju tanku priču o porijeklu zinfandela ali ukupno predstavljaju sjajan primjer kako treba raditi. U Crnoj Gori kratošije ima u svakom pa i najmanjem vinogradu, i ima 17 bio tipova kratošijekoji imaju svoja imena. Zovu se: mala kratošija, velja kratošija, rehavica, ljutica, čestozglobica, sitnoperica, bikača, vrana, vrančina... Ovako bogata heterogenost populacije dokazuje njenu starost na ovim prostorima. Ali da nije biloamerike ovo bi ostala jedna od lokalnih sorti kakvih ima sami Bog zna koliko, ovako je dobila svjetski značaj. Zahvaljujući prvom naučnom radu akademika Marka Ulićevića iz višegodišnjoj borbi iovom projektu koji je vodila dr Vesna Maraš, direktor razvoja Plantaža, pitanje porijekla zinfandela je riješeno, Zinfandel je naša Kratošija, kako god da je stigao u Ameriku.Amerikanci su snagom marketinga jednu lokalnu sortu učinili profitabilnom i svjetski značajnom. Sada je pred Budvom pitanje kako iskoristiti američki marketing i na silini te energije, odnosno ogromnog novca, naplatiti skupocjeno nasljeđe. Kako iskoristiti otkriće prvog pisanog pomena kratošije u Budvanskom statutu? Ovo je nova dimenzija u promociji Budve. Svako vino mora imati svoju priču kao što svaka turistička metropola na Mediteranu mora imati vino. A Budva ima bar tri. To daje novi kvalitet turističke ponude, nove mogućnosti iskorišćenja prostora, a prodaja i cijena vina od loza iz kraja odakle je potekao zinfandel, vrtoglavo će da raste. To će Budvi dati novudimenziju, vinsku - još elitniju i dragocjeniju. Prvi je korak shvatiti da izgradnja i prodaja stanova i izdavanje apartmana nije jedini način za zaradu a posebno ne u nedogled. To može riješiti samo,,politika. Ako betoniranje ostane jedini i glavni način biznisa, malo što ima smisla. Eventualno, neka lagana varijanta podsjećanja na slavne budvanske vinske dane: da opština proglasi neki vinski dan ili dane posvećene Budvanskom statutu i vinovoj lozi, koju su potisnule zgrade. Da se na zanimljiv turistički način primijene,,vinske odredbe Budvanskog statuta sa kursnom listom srednjevjekovni novac - današnji euro, kostimi, povlašćena prodaja vina u Starom gradu, itd. Da se otkupljuje najbolje sortno od kratošije, lisice i žiška vino, svake godine, po nagradnoj cijeni kao podsticaj vinogradarima koje će se upakovati pod etiketom budvanskim brendom. Tako će se svake godine vinogradari takmičiti ko će proizvesti najbolje vino. Da se otkupi najstariji čokot kratošije i da se kao svojevrsna relikvija posadi na nekom uočljivom mjestu. Uz lozu na npr. kamenoj ploči urezati član261 Statuta o kratošijskim vinogradima. Pravi poduhvat bi bio da Opština čitavo selo pretvori u vinsko selo sa međama poput Starih Duletića, koje je napušteno i potpuno zaraslo i tako sačuvano autentično. To bi mogao biti,,vinski Sveti Stefan. Još uvijek ima prostora da se na području ovog sela, i sličnih, u bližoj i daljoj okolini, na bazi obezbjeđenja opštinskog zemljišta i povoljnih finansijskih sredstava, podrži podizanje zasada kratošije, lisice, žiška i ostalih autohtonih sorti vinove loze. Ovo su samo natuknice o mogućnostima Budve. Sve vinogradarske sredine imaju svoje priče i svoje stare loze. Na primjer, Kotor takođe ima srednjevjekovni statut i u njemu se pominju loze, ne po sorti, što je nevjerovatna dragocjenost budvanskog statuta, ali ima Svetog Tripuna, zaštitnika vinogradara. Zašto su baš tog sveca kupili Kotorani a ne nekog drugog ostaje da se istraži. Bio sam srećan kad me je pozvala dr Vesna Maraš da timu naučnika pokažem stare loze u Crmnici, đe su u XIV vijeku bili vinogradi Balšića. Zatim u Bjelopavlićima u selu Viš, đe su loze Ivan-bega Crnojevića koje mi je pominjao, godinama unazad, poznanik inženjer koji se bavi zdravom hranom, i u Rupicama Komanskim. Dr Maraš mi je rekla da tražim od prijatelja sve stare dokumente vezane za lozu. Meni se posrećilo da nađem pomen kratošije u Budvanskom statutu i da pomenem lozu u Ostrogu za koju se utvrdilo da je još jedno od ostroških čuda jer je to najstariji pomen jednog konkretnog čokota(1672.godina). Profesor Grbić ističe da je nezaobilazna i neprocjenjiva pomoć istraživača iz istorije umjetnosti, istoričara ali i svih drugih, jer loza je dio hrišćanskog rituala, nalazi se obavezno uz crkve i manastire ali i uz sve značajnije stare svjetovne objekte. Istorijski podaci i toponimi svjedoče o gajenju lozei u sjevernim krajevima Crne Gore. Projekat se nastavlja iduće godine 12.maja,pa naučnici pozivaju na mobu. Bilo bi pametno Crnogorcima svih vjera i nacija da ove zime, kad otpadne list, uzmu kosijere i okose lomine oko starih čokota i to prijave razvojnom sektoru Plantaža. Lako se može desiti da nađu pravo blago. Ko je skloniji knjizi neka traži u knjigama i starim dokumentima. Dragocjeno je i ako neko snimi: napuštene međe, zapuštene vinograde ( redove, odrine, stare loze koje se penju uz stabla, kroz lomine...), stare i srušene kuće, voltove, konobe, badnjeve, bačve. Na kraju,kako da pojedinac iskoristi rezultate genetskih istraživanja. Kako ću ja iskoristiti rezultate ovih istraživanja? Na mom imanju u Crmnici ima jedna od tih jedinstvenih loza, (skinuću oznaku s nje da samo ja znam koja je). Tražiću sertifikat da je to jedinstvena loza. Napraviću jednu bocu vina od grožđa sa te loze koju niko na svijetu nema i ponudiću je preko interneta. Živo me zanima koliko eura ću dobiti za nju. Ako to uspješno završim, od ostalih vlasnika jedinstvenih loza otkupiću rod i napraviti po jednu bocu vina. Ponudiću na isti način kolekciju od 33unikatne sorte. Ako neki čitalac diže obrve u čuđenju i nevjerici neka se prisjeti kalekcionara poštanskih maraka i njihovih vrijednosti. U mom vinogradu imam sve tri sorte roze grožđa koje su nazivane istim imenom- lisica. S obzirom da se radi o tri potpuno različita genotipa napraviću vino i nazvati ga TRI ROZE Organizovaću aukciju u hotelu Queen of Montenegro kod mog prijatelja Dikija zahvaljujući čijim sjećanjima i analizama smo rekonstruisali vino koje je bilo na meniju dvorca Šenbrun pod nazivom Rose del Castio (Kastio staro ime Petrovca). A ako mi neko ukrade ideje? To će značiti da ima jaču motivaciju i energiju za realizaciju. Ja ću nastaviti da gajim vranac i pjevušim moju vinsku himnu: Zar nije ljepše sad misliti na vinograd (M. Šobić) Da, i biću okružen prijateljima i nazdravljaću im: Hvali vina, drž se vranca! Broj 12 Decembar 2015.

73 73 Povrtlarstvo i voćarstvo početkom 20. vijeka Proizvodnja nije zadovoljavala domaće potrebe Prvih decenija dvadesetog vijeka proizvodnja povrća iznosila je 37 kg po stanovniku, dok je voće uzgajano na 0,5 odsto od ukupnih poljoprivrednih površina što je bilo nedovoljno za domaće potrebe pa smo nedostatak nadomještali uvozom. Povrće je gajeno na 7002 ha ili 9,1 odsto od ukupnih obradivih površina. Po učešću ovih usjeva u ukupnim oraničnim površinama Crna Gora je bila ispred Srbije, Bosne i Hercegovine i Makedonije, a iza Slovenije i Hrvatske. Proizvodnja svih vrsta povrća iznosila je metričkih centi ili 37 kg po stanovniku, što je bilo nedovoljno pa se povrće moralo uvoziti. Najviše su gajeni krompir, kupus, luk, pasulj, dinje, lubenice, bob, a najmanje paradajz, paprika, mrkva, zelena salata i sočivo. Pomenute godine voće je uzgajano na 3532 ha ili na 0,5 odsto od ukupnih poljoprivrednih površina. Pod vinogradima je bilo 1145 ha ili 0,3 procenta ukupnih poljoprivrednih površina dok je jugoslovenski prosjek bio veći od crnogorskog za 1,5 odsto. Najviše su gajene masline, šljive, smokve, jabuke, orasi, kruške, a najmanje kesten. U periodu imsli smo stabala narandže i limuna. Voće je gajeno na malim površinama, a nijesu korišćene savremene metode u njegovom uzgoju. Da je Crna Gora imala dobre uslove za gajenje voća govori podatak da je prinos po stablu voća bio veći od jugoslovenskog i to kod narandži, šljiva, jabuka, krušaka, smokava, kao i kod oraha i maslina. Banovinski voćni rasadnici u Pljevljima, Bijelom Polju, Danilovgradu i Baru na svojevrstan način su podstakli povećanje i širenje stabala voća. Prerada voća bila je takođe nedovoljno razvijena. U pomenutom desetogodišnjem periodu proizvedeno je 440 tona suvih šljiva, 122 tone pekmeza, 1600 hl maslinovog ulja, hl šljivove rakije, hl komovice i 140 hl rakije od ostalog voća. Voće je najviše prerađivano u rakiju i druga alkoholna pića, dok industrijska prerada nije postojala. Od do proizvedeno je metričkih centi grožđa, a po hektaru 26,19 mc. Ukupna proizvodnja vina iznosila je hl. Pretežno su gajene crne sorte vina, dominirali su vranac, kratošija i lisičina. Imali smo tada pola miliona maslinovih stabala, njihov prinos je bio prilično mali pa su pojedini krajevi, poput Boke Kotorske, uvozili maslinovo ulje jer njegova godišnja proizvodnja iznosila litara. Maslinjaci su bili zapušteni i o njima se manje brinulo nego o šumskom drveću. Sve do kraja prve četvrtine XX vijeka maslinovo ulje je bilo slabog kvaliteta i teško se moglo prodavati van Crne Gore. (Izvor: dr Branislav Marović,»Ekonomska istorija Crne Gore«II tom, Podgorica godine) Decembar Broj 12

74 74 Iskra zasijala sedmi put Mezon laureat za doprinos na nacionalnom nivou Nagradu dodjeljuje Fond za aktivno građanstvo u partnerstvu sa Privrednom komorom Crne Gore, Upravom za dijasporu, Ministarstvom za održivi razvoj i turizam, a uz podršku Evropske Komisije, Fondacije Ćano Koprivica, Fonda braće Rokfeler i Čarls Stjuart Mot fondacije. Fond za aktivno građanstvo (FAKT) dodijelio je godišnje nagrade za filantropiju Iskra kompanijama, udruženjima i pojedincima koji su nesebičnim djelovanjem doprinijeli opštem dobru i razvoju građanskog društva. Iskra je dodijeljena u pet glavnih i četiri specijalne kategorije, a ove godine organizatori su uručili i posebne zahvalnice. Nagradu za doprinos na nacionalnom nivou, koja je dodijeljena nakon dvije godine pauze, dobila je kompanija Mezon iz Danilovgrada. U godini donirala je preko pola miliona eura u razvoj sporta, zdravstva i stipendiranje mladih, a istakla se donacijom od 300 hiljada eura za adaptaciju i rekonstrukciju bazena u Nikšiću. Vlasniku kompanije Mezon, Radomiru Kovačeviću, nagradu je uručio Pavle D. Radovanović, generalni sekretar Privredne komore Crne Gore. Firma Luštica Development iz Tivta nagrađena je za doprinos lokalnoj zajednici, u koju je ove godine uložila preko 200 hiljada eura. Sa Opštinom Tivat sklopila je ugovor o podršci lokalnim organizacijama i javnim ustanovama u obrazovnim, kulturnim i sportskim projektima. Iskra za doprinos dijaspore pripala je Udruženju crnogorskih iseljenika u Istanbulu, koje podržava pojedince i organizacije iz Crne Gore, pomaže crnogorske studente u Turskoj i jača privrednu saradnju dvije zemlje. Nagradu za individualni doprinos dobila je Mirsada Šabotić, nastavnica iz Rožaja, koja je svojim aktivizmom ostvarila veliki napredak u oblasti kulture, nauke i obrazovanja u tom gradu. Nagrada za životno djelo posthumno je dodijeljena kapetanu Milošu Vukasoviću, prvom crnogorskom diplomati u Latinskoj Americi, u kojoj je osnovao donatorsko društvo, pomogao gradnju prve pravoslavne crkve i ostao zapamćen kao dobrotvor crnogorskih pomoraca i doseljenika. Pored glavnih nagrada, dodijeljena su i četiri specijalna priznanja. Za korporativnu filantropiju priznanje je uručila potpredsjednica Komore Ljiljana Filipović, a dobitnik je Societe Generale banka Montenegro. Specijalno priznanje za humanost i solidarnost uručeno doktoru Radovanu Mijanoviću. Za podršku zajednici priznanje je odato Fondu za razvoj Kuča, a specijalno priznanje za građanski doprinos pripalo je doktorici Valentini Kalinić. Motivisan velikim brojem filantropskih akcija, FAKT je ove godine uručio i zahvalnice za doprinos opštem dobru. Zahvalnice su dobili dnevni listi Dan, nevladino udruženje Zinak, Komercijalna banka AD Budva, Crnogorski Telekom, kompanija Montenomaks C&L, preduzeće BM Kameleon i firma Boka Gard. Svečana dodjela sedme Iskre organizovana je u Kraljevskom pozorištu Zetski dom na Cetinju. Nagradu dodjeljuje FAKT u partnerstvu sa Privrednom komorom Crne Gore, Upravom za dijasporu, Ministarstvom za održivi razvoj i turizam, a uz podršku Evropske Komisije, Fondacije Ćano Koprivica, Fonda braće Rokfeler i Čarls Stjuart Mot fondacije. Broj 12 Decembar 2015.