Postupak nabavki u NATO sistemu i hrvatsko iskustvo

Transcription

1 ISSN Godina LIII Broj 5 Maj U susret ulasku u Alijansu Postupak nabavki u NATO sistemu i hrvatsko iskustvo Ružica Gelo, glavna hrvatska pregovaračica za poljoprivredu Za pristup tržištu EU morate biti konkurentni Perica Turković Institut za standardizaciju Primjenom standarda do progresa u društvu Nevres Đerić Školjke Boke Veliki potencijali "plave ekonomije"

2

3 Broj 5 Maj Sadržaj Izdavač: Privredna komora Crne Gore Novaka Miloševa 29/II Podgorica 81000, Crna Gora Tel: pkcg@pkcg.org Redakcijski odbor: Predsjednica: Ljiljana Filipović Članovi: Pavle D. Radovanović, Novica Bulatović, Tanja Radusinović, dr Mladen Perazić, mr Nina Drakić, Aleksandar Marđonović Urednica: Milka Pižurica Novinar: Igor Perović Prevod: Dragana Domazetović 16 U susret ulasku u Alijansu Postupak nabavki u NATO sistemu i hrvatsko iskustvo IMPRESUM Adresa Redakcije: Privredna komora Crne Gore/Glasnik Novaka Miloševa 29/II Podgorica 81000, Crna Gora Tel: glasnik@pkcg.org Dizajn: Privredna komora Crne Gore List izlazi od godine i upisan je u registar javnih glasila Crne Gore. PDF verziju možete preuzeti na: multimedija/glasnik Ruzica Gelo, chief Croatian negotiator for agriculture Competitiveness as the precondition to access the EU market Perica Turkovic, Institute for Standardization of Montenegro Implementation of standards leads to social progress Nevres Djeric, oyster breeder Great potentials of "blue economy" Daniel Debono, Malta Business Bureau Access to finance challenges in small domestic credit markets Veselin Mijajlovic Economic, security and humanitarian mission Ratko Nikolic, director of Business Intelligence Consulting High-quality and useful business services Montenegro - Muş Business Forum SMEs partnerships to be developed Miras Djurovic, Ferrous Metallurgy Institute Investment in HR and R&D lead to success

4 4 32 Perica Turković, Institut za standardizaciju Primjenom standarda do progresa u društvu 10 Ružica Gelo, glavna hrvatska pregovaračica za poljoprivredu Za pristup tržištu EU morate biti konkurentni 8 Konferencija Snaga crnogorske poljoprivrede 26 Edukacija Javni nastup - razlika između uspjeha i neuspjeha 67 Daniel Debono, Biro za privredu Malte Izazovi u pristupu finansijama na malim kreditnim tržištima 54 Nevres Đerić, prvi uzgajivač školji u Boki Veliki potencijali "plave ekonomije" Broj 5 Maj 2017.

5 5 Listajući Glasnik Poljoprivrednicima potrebna adekvatna znanja Poljoprivreda Crne Gore u godini bila je organizovana u 29 organizacija koje su zapošljavale radnika. Poljoprivredne površine su obuhvatale hektara, ili 37,4 odsto ukupnih površina. Struktura korišćenja poljoprivrednih parcela, i pored određenog napretka, još uvijek je nepovoljna. Obradive površine obuhvatale su ha ili 36 odsto, a pašnjaci su se prostirali na hektar ili 63,1 odsto. Društveni sektor raspolaže sa svega 6,616%, a individualnom pripada 93,84%. Istovremeno, gotovo cjelokupan stočni fond pripada individualnom sektoru. U tehničkoj opremljenosti poljoprivreda je napravila značajan iskorak jer je raspolagala sa 2.650traktora i 3428 motokultivatora, ali su nedostajali priključne mašine i kombajni. Veliki problem za dalji razvoj poljoprivrede i sela predstavljala je stručna osposobljenost proizvođača ali i stanje stručnih kadrova u poljoprivredi. Početkom godine u poljoprivredi su bila zapošljena 784 stručnjaka za agrar, ali je na poslovima poljoprivredne proizvodnje radilo sveda 110 inženjera za ovu oblast odnosno 249 tehničara, zabilježio je Glasnik godine Rekordna Željezarina proizvodnja U Željezari Nikšić septembra plan proizvodnje sirovog čelika premašen je za 25 odsto, a robe za tržište preko 30 odsto, pisao je Glasnik. Proizvedeno je rekordnih tona sirovog čelika, a robe za tržište 18,5 hiljada tona. Ovaj izvanredan proizvodni rezultat ostvaren je sa 1500 radnika, koliko se britanska firma MNSS, ugovorom o kupovini većinskog paketa akcija, zaključenog sa Vladom Crne Gore, obavezala da preuzme. Poređenja radi, slične proizvodne rezultate Željezara je postigla i godine kada je ovaj crnogorski privredni gigant bio okosnica razvoja naše zemlje i zapošljavao oko 7000 radnika. Zaključno sa oktobrom nikšićki metalurzi su proizveli tona sirovog metala i tona proizvoda za tržište i taj je bilans na nivou plana. U tom periodu proizvedeno je tona kvalitetnih čelika, a cijele prethodne godine 13,707 tona. Izrađeno je tona kovanih čelika koji su gotovo u cjelosti prodati zapadno- -evropskim kupcima i to bez ijedne reklamacije. Maj Broj 5

6 6 Unapređenje saradnje sa privredom Francuske Forum o poslovnim mogućnostima u našoj zemlji Intenzivnije veze moguće u agro sektoru i industriji hrane, turizmu, energetici, nekretninama, trgovini. Forum o poslovnim mogućnostima u našoj zemlji, u organizaciji Privredne komore Crne Gore i Ambasade Francuske, održan je 15. maja godine u podgoričkom hotelu "CentreVille". Razvoj i unapređenje privredne saradnje dvije zemlje bio je osnovni cilj ovog susreta. Gosti iz Francuske, predstavnici francuskih kompanija iz oblasti ICT, trgovine, građevinarstva, farmaceutske industrije, bankarstva i komunalne privrede, upoznali su se sa nacionalnim programom ekonomskih reformi, infrastrukturnim i razvojnim projektima, ukupnom poslovnom klimom, iskustvima investitora iz te zemlje u Crnoj Gori te, kroz bilateralne susrete, uspostavili kontakte sa potencijalnim partnerima iz naše zemlje. U radu foruma učestvovali su i predstavnici međunarodnih finansijskih institucija i francuskih kompanija sa sjedištem u Crnoj Gori. Ambasadorka Francuske Christine Toudic ocijenila je da se Forum održava u pravo vrijeme, jer Crna Gora već nekoliko godina bilježi postojan ekonomski rast koji ne bi trebalo da slabi u narednom periodu i koji će po proračunima biti između 3 i 5% BDP-a u zavisnosti od godine. - Ovakva okolnost podstiče na saradnju i stvara nove poslovne prilike kazala je Toudic. Govoreći o poslovnom ambijentu ona je naglasila da je Crna Gora mala po broju stanovnika, ali otvorena je za najveća tržišta. - Njeno članstvo u Svjetskoj trgovinskoj organizaciji od godine i odlučnost u procesu priključenja Evropskoj uniji su jasni znaci. Crna Gora je u odnosu na ostale zemlje kandidate za član- Broj 5 Maj 2017.

7 7 stvo u EU najviše napredovala, sa 26 otvorenih poglavlja, a uskoro će ih biti još, od kojih su dva privremeno zatvorena. Progresivno usklađivanje nacionalnog zakonodavstva sa komunitarnim akijem predstavlja adut kada su u pitanju strani investitori i olakšava saradnju Crne Gore sa Evropskom unijom. Čak i ako je neophodno još truda za uspostavljanje akija, treba da pozdravimo kontinuitet vlada u realizaciji ovog cilja,odlučujućeg za budućnost zemlje. To je rezultat ostvaren zahvaljujući političkoj stabilnosti zemlje od njene nezavisnosti - rekla je ona. Toudic je pozdravila napore Vlade Crne Gore u pravcu unapređenja poslovnog ambijenta, do kog se došlo zahvaljujući mjerama u korist produktivnosti rada, smanjenja udjela nepovoljnih zajmova i borbe protiv sive ekonomije. Prema njenim riječima, značajno učešće na Forumu predstavnika francuskih preduzeća koja su prisutna u regionu Balkana zajedno sa predstavnicima crnogorskih preduzeća pokazuje da bi bilo korisno da se uspostavi stalna platforma za komunikaciju u Podgorici. Zato je na Forumu inicirano formiranje Francusko-crnogorskog poslovnog kluba, direktne veze privrednika dvije zemlje. Mogućnosti za saradnju francuskih sa crnogorskim kompanijama ambasadorka prepoznaje u oblastima digitalne industrije, prečišćavanju voda, tretiranju otpada, energetici, agraru, saobraćaju i logistici. Ona je takođe najavila otvaranje francuske škole u Crnoj Gori za septembar Postojanje francuske škole u Crnoj Gori samo još jedan plus za poslovni ambijent. Preduzetnici više neće morati da se suočavaju sa problemom školovanja svoje djece, što ih je često navodilo da poslove šire negdje drugo. Uskoro to više neće biti slučaj objasnila je ambasadorka Toudic. Potpredsjednik Privredne komore Stanko Zloković je ocijenio da postoji veliki broj poslovnih mogućnosti koje treba iskoristiti za unapređenje privredne saradnje dvije zemlje i te da je neophodno uložiti dodatne napore u cilju povezivanja njihovih kompanija. Ukazao je da je Crna Gora mala zemlja velikih potencijala, koji su šansa za strane i domaće investitore. - Treba nam novi investicioni ciklus na putu do samoodržive i konkurentne ekonomije. Važne su nam sve investicije iz EU, posebno iz Francuske zbog kvaliteta ulaganja. Francuske firme koje su došle u Crnu Goru nalaze se među najuspešnijim kompanijama rekao je Zloković. Potpredsjednik Komore je predstavio osnovne makroekonomske pokazatelje naše zemlje. On je istakao da u crnogorskoj ekonomiji dominantno učestvuje sektor usluga, bankarstva i turizma, te je potrebno uložiti posebne napore da se ovakav trend izbalansira razvojem realnog sektora, posebno poljoprivrede i energetike, kroz privlačenje direktnih stranih investicija. Crna Gora, dodao je, ima značajan potencijal za razvoj poljoprivrede, turizma i energetike posebno obnovljivih izvora energije. U oblasti poljoprivrede to su sektor proizvodnje organske hrane, šumarstva, ribarstva i proizvodnje vode, a u oblasti energetike imamo veliki hidopotencijal i značajne mogućnosti za razvoj vjetroelektrana i solarne energije. Većinu spoljnotrgovinske razmjene Crna Gora ostvaruje sa EU zemljama i potpisnicama CEFTA sporazuma. Sa njima imamo uravnoteženiju robnu ramjenu kada je riječ o odnosu uvoza i izvoza. Sve u svemu, 82,2% našeg izvoza odlazi na tržište Evrope i 88,9 ukupnog uvoza roba dolazi sa tog tržišta. - Postoji prostor za povećanje obima spoljnotrgovinske razmjene naše zemlje i Francuske koja je za sad, možemo reći, na niskom nivou. U godini naše zemlje su razmijenile roba u iznosu od 45,4 miliona eura. Izvezeno je roba u vrijednosti od 3,7 miliona eura. Uvoz iz Francuske je iznosio 41,7 miliona eura. Pokrivenost uvoza izvozom je 8,9%. Tokom prošle godine turista iz ove zemlje je posjetilo Crnu Goru što je 7,7% više nego i oni su ostvarili noćenja kazao je Zloković. On je istakao da jačanju poslovnih veza dvije države doprinosi kvalitetna saradnja Privredne komore Crne Gore sa francuskom Agencijom za promociju izvoza Business France te Privrednom komorom Pariza. - Intenzivniji kontakti poslovnih zajednica dvije zemlje, jedan su od načina za efikasniju privrednu saradnju. Oblasti u kojima vidim najširi prostor za intenzivniju saradnju su pored agro sektora i industrije hrane, takođe turizam, energetika, nekretnine, trgovina. Potencijal za saradnju postoji i u oblasti infrastrukture, dragocjeno nam je francusko iskustvo u realizaciji projekata javno privatnog partnerstva rekao je Zloković. Podsjetio je da je u sektoru usluga najizraženije prisustvo francuskog kapitala. Bankarstvo je izuzetno razvijeno, a lider među inostranim investitorima u bankarski sektor Crne Gore je Societe Generale banka. U sektoru energetike Aqua energy je takođe primjer uspješnog poslovanja francuskih kompanija u Crnoj Gori. - Privredna komora će svoj angažman u narednom periodu još snažnije zasnivati na ispunjavanju privredne saradnje Crne Gore i Francuske novim sadržajem koji najbolje pogoduje ekonomskim interesima dvije zemlje i sve povoljnijem institucionalnom okviru u kojem se ta saradnja odvija zaključio je potpredsjednik ove poslovne asocijacije. Zloković je najavio podršku Komore Francusko-crnogorskom poslovnom klubu u radu i organizaciji skupova koji povezuju privrednike dvije zemlje. Generalna direktorica Direktorata za ekonomsku politiku i razvoj Ministarstva finansija Iva Vuković predstavila je makroekonomski i fiskalni okvir Crne Gore. Ona je između ostalog kazala da je do godine predviđena jaka investiciona aktivnost tokom koje se planiraju ulaganja u Crnu Goru vrijedna oko tri milijarde eura, od čega 850 miliona u infrastrukturne projekte, 945 miliona u turizam i 875 miliona u energetiku. Načelnik Direkcije za investicije u Ministarstvu ekonomije Boris Rebić govorio je o povoljnostima crnogorskog poslovnog ambijenta naročito u svijetlu odmaklih integracionih procesa, zatim aktuelnim i planiranim projektima u koje bi mogao da se uključi francuski kapital, te poslovnim zonama. Piere Lignot, direktor Agencije Business France pozvao je crnogorske kompanije da im prezentuju projekte na kojima bi mogli da sarađuju sa partnerima iz njegove zemlje i ponudio im podršku na uspostavljanju veza. Viđenje poslovne klime u Crnoj Gori predstavili su predsjednik Savjeta stranih investitora Miroslav Hiršl, i izvršna direktorica te organizacije Marija Šuković. Oni su istakli da ekonomiju Crne Gore karakteriše značajan trend liberalizacije trgovine i rastuća konkurentnost što investitori itekako prepoznaju. Maj Broj 5

8 8 Konferencija Snaga crnogorske poljoprivrede Poljoprivredno-prehrambeni proizvodi su strateški razvojni prioritet Crne Gore. Konferencija "Snaga crnogorske poljoprivrede" održana je 18. maja godine u podgoričkom hotelu "Verde". Organizator je bila Biznis akademija Vijesti, u saradnji sa Ministarstvom poljoprivrede i ruralnog razvoja i Privrednom komorom Crne Gore. U okviru konferencije održane su četiri panel diskusije: o potencijalima izvoza crnogorske poljoprivrede, značaju brendiranja i marketinga poljoprivrednih proizvoda u prodaji i njihovom plasmanu, smanjenju birokratije i boljem pristupu finansijama kroz izradu biznis planova, te kako primjeniti iskustva Hrvatske u pregovorima o poljoprivredi sa Evropskom unijom i da li je tržište EU utopija ili šansa. Govorili su predstavnici Ministarstva, Privredne komore, Univerziteta Mediteran, Biotehničkog fakulteta, poznati crnogorski proizvođači hrane i pića. Gošća Konferencije bila je i Ružica Gelo, glavna hrvatska pregovaračica za poglavlje poljoprivrede. Ona je zajedno sa crnogorskom glavnom pregovaračicom Danijelom Stolicom i eminentnim stručnjacima iz Privredne komore i drugih institucija, približila učesnicima Konferencije predstojeće integracione procese, kako bi se što kvalitetnijije pripremili za njih i poljoprivredni proizvod na najefikasniji način približili tržištu EU, u tom procesu maksimalno koristeći raspoloživa sredstva iz evropskih fondova. Značaj brendiranja Potpredsjednica Privredne komore Ljiljana Filipović govorila je o značaju brendiranja i marketinga poljoprivrednih proizvoda u prodaji i njihovom plasmanu. Ona je istakla napore Privredne komore na afirmaciji domaćih proizvoda kako bi našli adekvatno mjesto na crnogorskom i stranom tržištu, posebno ističući doprinos tome projekta Dobro iz Crne Gore. Prema njenim riječima, odluci o kupovini prethodi pozicioniranje proizvoda i usluge, odnosno brenda u svijesti potrošača. - Visoki kvalitet proizvoda ili usluge jeste važan preduslov, ali nikako ne i dovoljan uslov. Na primjer, naši proizvođači hrane godinama osvajaju na desetine najvećih priznanja za kvalitet proizvoda, ali njihovo učešće, čak ni na crnogorskom tržištu, nije ni izbliza proporcionalno tom kvalitetu istakla je Filipović. Dodaje da je kod nas prisutno tvrdokorno istrajavanje na svođenju marketinga na oglašavanje. Marketing je, naglašava, poslovna strategija koja u centar stavlja kupca, njegove želje i potrebe i njihovo zadovoljavanje na način koji donosi profit. Tržište je otvoreno, kupci imaju izbor i svoju tržišnu vjernost će poklanjati onima koji na najbolji način izlaze u susret njihovim potrebama. - Ilustrativno govoreći, kupac je odavno "gospodar, a ne "sluga na tržištu. Za potpuni i održivi tržišni uspjeh treba mnogo toga: istraživanje tržišta i potreba potrošača; formulisanje adekvatnih Broj 5 Maj 2017.

9 9 Savremeno poslovanje zahtijeva da menadžment firmi mora stalno izučavati šta žele potrošači i šta su uslovi konkurentnosti na tržištima. Komora praktično jednom mjesečno organizuje besplatne seminare koje vode ugledni univerzitetski profesori i eksperti iz prakse, čiji je cilj da se inovira znanje i unaprijedi kvalitet ljudskih resursa u firmama, a karakteriše ih dobra posjećenost. Potpredsjednica ove poslovne asocijacije je zaključila da je put do uspješnog nastupa na tržištu, kako domaćem tako i inostranom veoma složen i višestruko uslovljen. - Istraživanja pokazuju da je sve više potrošača spremno da kupuje visoko kvalitetne i cjenovno konkurentne crnogorske proizvode na vama, privrednicima je da to iskoristite. Dakle, očekivani kvalitet proizvoda i prihvatljiva cijena se podrazumijevaju. Takođe i osmišljene i kontinuirane promotivne aktivnosti. Ono čemu u budućem poslovanju treba pokloniti više pažnje je niz postupaka i uslova za ulazak u kanale distribucije. Brend nosiocu ponude pomaže da sebe učini prepoznatljivim u očima javnosti, a posebno potrošača. Poljoprivredno-prehrambeni proizvodi su strateški razvojni prioritet Crne Gore. Ovi proizvodi, posebno organska hrana, predstavljaju segmente koji mogu biti resurs za izrazito konkurentne proizvode brendove, koji će doprinijeti većem bogatstvu naše države rekla je potpredsjednica Privredne komore. Reagujući na tvrdnje privrednika izrečene tokom Konferencije da su domaći proizvođači voda u neravnopravnom položaju na crnogorskom tržištu u odnosu na konkurenciju iz Srbije, jer navodno Koka kola uslovljava naše uvoznike tog pića kupovinom i vode iz srbijanske fabrike koja je u vlasništvu ovog giganta, Filipović je kazala da je potrebno da privrednici dokumentuju takve navode i proslijede ih institucijama nadležnim za zaštitu konkurencije. U radu ovog panela učestvovali su i Merisa Čekić iz Ministarstva poljoprivrede i ruralnog razvoja, prof. dr Jelena Žugić sa Univerziteta Mediteran i Zorka Šljukić iz Mljekare Srna. strategija proizvoda, cijene, kanala marketinga i promocije; definisanje konkurentskih strategija Najjednostavnije rečeno, uslov je sposobnost zadovoljavanja potreba potrošača bolje od konkurencije rekla je ona. Potpredsjednica je kazala da je danas najznačajnija funkcija marketinga upravo izgradnja brenda. Kada je neki proizvod postao brend on ima vrijednost koja mu obezbjeđuje: prednost u smanjenju marketinških troškova zbog svjesnosti i lojalnosti potrošača brendu, veću mogućnost izbora u pregovaranju sa distributerima i trgovcima na malo, mogućnost povećanja cijena za razliku od konkurencije, lakše širenje poslovanja, odbranu od cjenovne konkurencije, manju ranjivost na krize, veću lojalnost potrošača/kupaca. Govoreći o mjestu i ulozi trgovine u plasmanu poljoprivrednih proizvoda, Filipović je navela da glavni problem zemalja u tranziciji za uspješan nastup na tržištima razvijenog svijeta nijesu proizvodi, cijena ili promocija, već prije svega kanali distribucije. - Treba ispuniti mnoge uslove koje diktira trgovina, odnosno veliki lanci. Ovakva realnost kojoj se moramo prilagoditi je kod nas prilično nova, a u zemljama EU traje duže od dvije decenije. Ulazak u kanale distribucije znači ulazak na tržište. U uslovima današnje konkurencije to je izuzetno zahtjevan zadatak rekla je ona. Potencijal izvoza Na panel diskusiji o potencijalu izvoza crnogorske poljoprivrede govorila je sekretarka Odbora udruženja poljoprivrede i prehrambene industrije Privredne komore Lidija Rmuš. Ona je kazala da sektor proizvodnje hrane ima važnu ulogu u ekonomiji Crne Gore, što potvrđuje njegovo učešće u ukupnom BDP-u (u godini 9,6%) koje posljednjih godina ima tendenciju rasta. Bruto vrijednost proizvodnje u poljoprivredi, šumarstvu i ribarstvu u iznosila je 483,7 miliona eura, što je 7,2 više u odnosu na godinu prije, a 10,7% nego Crnogorska poljoprivreda se danas nalazi pred brojnim izazovima kao što su: povećanje proizvodnje hrane u uslovima veoma izražene konkurencije proizvoda iz uvoza, jačanje kvaliteta i konkuretnosti proizvoda, izlazak na druga tržišta u znatno većem obimu, modernizacija i podizanje tehnološkog nivoa proizvodnje, afirmacija organske proizvodnje i geografskog porijekla naših proizvoda i najvažnije, usaglašavnje sa principima Zajedničke poljoprivredne politike kao neophodnost na putu ka Evropskoj uniji rekla je Rmuš. Crna Gora, prema njenim riječima, ima brojne komparativne prednosti za razvoj poljoprivrede: povoljne agroklimatske uslove za specifične proizvodnje, očuvanost zemljišta, vode i vazduha od zagađenja u značajnoj mjeri, znatne neiskorišćene površine obradivog poljoprivrednog zemljišta, postojanje tržišta lokalnog Maj Broj 5

10 10 i turističke tražnje, a brojni specifični crnogorski proizvodi imaju potencijalno dobru prohodnost na inostranom tržištu.takođe rasplažemo sa značajnim savremenim kapacitetima u sektoru prerade mesa i mlijeka i proizvodnje pića. S druge strane, problem za rast proizvodnje su strukturne karakteristike poljoprivrede koje su dosta nepovoljne jer dominiraju mala porodična gazdinstva, usitnjen i isparcelisan posjed sa niskom produktivnošću, što ima direktan uticaj na konkurentnost većine poljoprivrednih proizvoda. Ogroman neiskorišćeni potencijal za brži razvoj crnogorske poljoprivrede leži upravo u snaženju i daljem razvoju prerađivačkog sektora, za koji postoje kvalitetne domaće sirovine. -Sa relevantnim prednostima i još uvijek značajnim nedostacima, možemo konstatovati da crnogorska poljoprivreda ima mnogo prilika za dalji razvoj - kazala je ona. Prema njenim riječima, neophodno je raditi na promovisanju domaćih proizvoda, boljem pozicioniranju domaćih proizvoda u trgovačkim lancima i jačem povezivanju turističke i gastro ponude. Veći plasman domaćih proizvoda će imati direktan uticaj na smanjenje deficita, koji se pored supstitucije uvoznih proizvodima domaćim, može takođe smanjiti kroz plasman kroz turističku tražnju i naravno povećanjem izvoza. U radu ovog panela učestvovali su i prof. dr Miomir Jovanović, dekan Biotehničkog fakulteta, Kristina Lapčević iz Ministarstva poljoprivrede i ruralnog razvoja i Milan Milutinović, direktor izvoza Plantaža. Prednosti članstva u EU Glavna pregovaračica Crne Gore Danijela Stolica kazala je da je naša zemlja u prethodnoj godini otvorila sva tri pregovaračka poglavlja vezana za poljoprivredu, predstoje veliki izazovi, a najvažniji dio posla je pripremiti poljoprivrednike za EU. Ona je kazala da je Crna Gora uspjela da u kratkom periodu obezbijedi 11 miliona eura evropskih sredstava koji se u poljoprivredu plasiraju kroz programe IPARD Like. Sredstva se plasiraju uglavnom u primarnu proizvodnju jer je ona, navodi Stolica, manje razvijena od prerađivačke. -Sada je pred našim poljoprivrednicima novi izazov 39 miliona nepovratnih sredstava iz evropskih fondova koje treba plasirati u investicije. Ovaj period moramo iskoristiti da bismo ulaganjima povećali konkurentnost, obradive površine, broj stočnih grla kako bi mogli da se nosimo sa evropskim tržištem koje prije svega traži kvalitet - rekla je ona. Zaključila je da crnogorske visoko kvalitetne, ali i skupe proizvode možemo najbolje da plasiramo kroz tihi izvoz, odnosno turizam. - I kada uđemo u EU bićemo uvozno zavisni, ali moramo utvrditi koji su to naši proizvodi koji bi bili konkurentni na velikom tržištu a koje možemo plasirati turistima. Naše maslinovo ulje nije cjenovno konkuretno sa italijanskim ili španskim, ali upravo zato što smo ga brendirali, jer promovišemo našu maslinu koja je najstarija u Evropi, možemo to da ulje prodamo inostranim turistima i za 80 eura za litar rekla je Stolica. Konferenciju je u ime "Vijesti" otvorila direktorica njihove televizije Marijana Bojanić, a ispred organizatora je govorio i Brano Sudar, direktor marketinga Biznis akademije. Ružica Gelo, glavna hrvatska pregovaračica sa Evropskom unijom za poljoprivredu, kazala je Glasniku da, slušajući crnogorske poljoprivredne proizvođače na konferenciji "Snaga crnogorske poljoprivrede", stiče utisak kao da je u Hrvatskoj, jer su problemi sa kojima se srijeće ovaj sektor veoma slični njihovim. - Dobar dio pretpristupnih pregovora je posvećen usvajanju standarda koji su potrebni ne samo da bi se vaši proizvodi izvozili već i prodavali na domaćem tržištu nakon ulaska Crne Gore u EU. Jer sada, na primjer, ukoliko proizvođač jaja ne ispunjava standard o dobrobiti životinja on može prodavati na tržištu Crne Gore, a kad postanete članica to neće biti tako rekla je Gelo. Naglašava da poljoprivredne proizvođače dosta košta da postignu standardizovani kvalitet i zato moraju da budu na vrijeme informisani koji se standardi od njih traže. - Drugi važan element u ovom trenutku integracija je priprema administracije za korišćenje EU fondova, jer tim sredstvima država može najviše da pomogne poljoprivrednim proizvođačima. Bez obzira na veličinu agrobudžeta on je uvijek manji od sredstava koji za tu namjenu odvaja EU. Dakle, ako govorimo o prednostima članstva u EU tu prije svega treba pomenuti finansijska sredstva koja stoje na raspolaganju za direktna plaćanja i ruralni razvoj, ali je potrebno ispuniti cijeli niz uslova da bi se ona mogla realizovati pojasnila je ona, dodajući da je zato neophodno da poljoprivrednici i administracija budu pripremljeni za korišćenje tih sredstava. Druga važna prednost članstva u EU je, prema njenim riječima, pristup velikom evropskom tržištu. - Međutim, sve se svodi na pitanje koliko ste konkurentni da biste pristupili tom tržištu. Mi smo imali mogućnosti neograničenog pristupa tržištu EU, pa ga nijesmo baš najbolje iskoristili i to, u najvećoj mjeri, jer naši proizvođači nijesu bili konkurentni u odnosu na evropske naglasila je ona. Iako je Hrvatska kratko u EU, može se reći da je najvidljiviji benefit članstva dramatični porast trgovinske razmjene i to u oba smjera, navodi gošća iz te države. Trgovinski bilans Hrvatske je, ističe, neznatno poboljšan, ali je ova zemlja isto kao i Crna Gora zavisna o uvozu pa njen godišnji deficit u razmjeni hrane sa instranstvom iznosi oko 900 miliona eura. -Najvažniji doprinos trgovini koji pruža članstvo u EU je što će vaša roba moći daleko da putuje, do druge zemlje članice, bez ikakvih sertifikata veterinarskih, fitosanitarnih ili bilo kojih drugih. To je velika prednost u izvozu koju najčešće ističu naši proizvođači ne samo u poljoprivredi već i u drugim djelatnostima, jer je svejedno ide li roba iz Zagreba za Bjelovar ili Helskinki rekla je Gelo. Prema njenim riječima Crna Gora i Hrvatska imaju slične probleme u agraru. -Relativno su nam mala poljoprivredna gazdinstva koji se moraju nositi sa mnogostruko većim konkurentima iz recimo Češke ili Danske i ona to jednostavno ne mogu. Jedan od načina da se prevaziđe taj, reklo bi se, prirodni nedostak je udruživanje proizvođača kojem su nažalost oni neskloni. Jer kada zajednički kupujete inpute, možete ih dobiti po nižoj cijeni, a autpute prodati po višoj, a uz to imati i mogućnost dobijanja podrške iz fondova EU, ali naši poljoprivrednici nijesu izgleda zainteresovani za udruživanje rekla je ona. Proizvođače je potrebno usmjeriti ka proizvodima veće dodatne Broj 5 Maj 2017.

11 11 Ružica Gelo, glavna hrvatska pregovaračica za poljoprivredu Za pristup tržištu EU morate biti konkurentni Proizvođače je potrebno usmjeriti ka proizvodima veće dodatne vrijednosti, usmjeravati na nacionalno i tržište regije, kao i turizam. vrijednosti, usmjeravati na nacionalno i tržište regije, kao i turizam, dodaje. -Naši prinosi značajno zaostaju za prosječnim u EU i nema te mjere kojom država može to nadomjestiti. Znači, potrebni su udruživanje, investicije i znanje. Hrvatska je dakle sada u mogućnosti da apsorbuje više evropskog znanja i novca. Zemlja smo koja je uvijek imala velika izdvajanja za poljoprivredni sektor, a ona su se sada udvostručila. Uglavnom smo ta sredstva usmjeravali na podsticaje, direktna plaćanja, a sada smo dobili Fond za ruralni razvoj preko kojeg se podstiču investicije u poljoprivredni sektor i konkurentnost rekla je Gelo. Problem koji treba rješavati prije ulaska u EU je legalizovanje poljoprivrednih objekata. -Ne možete dati novac nekome ko nije legalizovao svoju farmu. To se ne radi sa novcem EU. Poljoprivredni proizvođač mora sam finansirati taj projekat a na njegovom kraju mu se refundira 50 odsto sredstava. Kod nas se javio problem što komercijalne banke nijesu podržavale poljoprivredu jer je nemoguće da nelegalna farma pruži kolateral. Uz to nijesmo imali razvijene konsultantske usluge koje bi olakšale izradu projekata. Potrebno je edukovati ljude mnogo prije ulaska u članstvo EU zaključila je Ružica Gelo. Maj Broj 5

12 12 Ruzica Gelo, chief Croatian negotiator for agriculture Competitiveness as the precondition to access the EU market Producers need to be focused on value-added products, national and regional market, as well as tourism. Listening to the Montenegrin agricultural producers at the Conference "The Strengths of Montenegrin Agriculture", Ms. Ruzica Gelo, the Croatian chief negotiator with the European Union for agriculture, says for Glasnik that she gets the impression that she is in Croatia, because the problems, this sector is dealing with, are very similar in both countries. - A good part of the accession negotiations is dedicated to the adoption of standards which are needed not only to export but also to sell your products on the domestic market after the accession of Montenegro to the EU. For example, now if an egg producer does not meet the standard of animal welfare, he can sell on the market of Montenegro. But when you become a member state, it will not be possible, says Ms. Gelo. She emphasises that meeting quality standards provides substantial costs to agricultural producers and therefore they have to be informed in due time which standards are required of them. - In this moment of integrations an important element is to prepare administration for using the EU funds, since the state can help farmers with these funds. Regardless of the amount of agri- -budget, it is always less in comparison to the funds allocated by the EU for this purpose. Therefore, talking about benefits of the EU membership, first of all we should mention the funds available for direct payments and rural development, but it is necessary to meet a number of conditions in order to realize them, she clarifies. She also adds that this is the reason why the farmers and administration need to be prepared for using these funds. According to her, another important advantage of the EU membership is the access to big European market. - However, the main issue is how competitive you are in order to access to this market. We had the opportunity for unrestricted access to the EU market, but we did not make most of this opportunity, since our producers were not competitive to the European ones, she says. Even though the Croatia has been the EU member for a short time, one could say that the most visible benefit of the membership reflects in the substantial increase of the foreign trade, says our guest from this country. The Croatian trade balance has been slightly improved, but this country, as well as Montenegro, is dependent on import, so its annual trade deficit in food amounts to cca 900 million EUR. - The most important contribution to the trade provided by the EU membership lies in the fact that your goods can reach far markets, other members states without any veterinary, phytosanitary or any other certificates. This is a big advantage when it comes to export, which is usually emphasized by our producers, not only in agriculture but also in other sectors, because it does not matter whether the goods are transported from Zagreb to Bjelovar or Helsinki - says Ms. Gelo. According to her, Montenegro and Croatia have similar problems in agriculture. - Our farms, which have to deal with larger competitors from the Czech Republic or Denmark for example, are relatively small, and they are just not able to. One way to overcome this natural disadvantage is to associate producers who are, unfortunately, not willing to. When buying inputs together, you can get them at a lower price and sell outputs at the higher, and also have the possibility of obtaining support from EU funds, but it seems that our farmers are Broj 5 Maj 2017.

13 13 not interested in associating - she said. It is necessary to focus producers on higher value-added products, national and regional market, as well as tourism, she added. - Our yields significantly fall behind the average in the EU and the state cannot introduce any measure to compensate for this. So you need the association, investment and know-how. Therefore now Croatia has the opportunity to absorb more European know- -how and money. It is the country which has always had large allocations for the agricultural sector, and now this amount has been doubled. Basically we directed these funds to incentives, direct payments, and now we got the Rural Development Fund through which investments in the agricultural sector and competitiveness are encouraged - said Ms. Gelo. Legalization of agricultural facilities is the problem which needs to be addressed prior becoming an EU member state. - You cannot give money to someone who has not legalized the farm. This is not done with EU money. Farmer has to finance this project himself and 50 percent of the funds is to be refunded when the project finishes. In our country we had the additional problem. Namely, commercial banks did not support agriculture because it is impossible for an illegal farm to provide collateral. In addition, we did not have developed consulting services which would facilitate the development of projects. It is necessary to educate people well before accession to the EU - concluded Ms. Ruzica Gelo. Maj Broj 5

14 14 Turizam Riješiti probleme u susret glavnoj sezoni Potrebno drugačije upravljati tokovima turizma, uz kreiranje kalendara aktivnosti kojim bi se uskladila oblast izgradnje sa odvijanjem sezone i potrebama turističke privrede. Crnoj Gori predstoji dobra turistička sezona sa apekta posjete, u prilog čemu govori buking smještajnih kapaciteta. Da bi se i nakon njenog okončanja moglo konstatovati da je bila kvalitetna sezona, neophodan je trud da se riješe prepoznati problemi, koji su se nažalost ponovili i ove godine, a narušavaju ambijent za poslovanje turističke privrede, ocijenjeno je na sjednici Odbora udruženja turizma i ugostiteljstva Privredne komore Crne Gore, održanoj 30. maja godine. Raspravljano je o realizaciji planiranih aktivnosti na pripremi i promociji ljetnje turističke sezone 2017.godine kao i o zapošljavanju domaće sezonske radne snage na poslovima u turizmu - prezentacija olakšica koja imaju poslodavci za zapošljavanje domaće radne snage. Sjednicu je vodio predsjednik Odbora Dragan Purko Ivančević, a pored članova Odbora prisustvovali su i potpredsjednica Privredne komore Ljiljana Filipović, direktor Direktorata za upravljanje turističkom destinacijom Marko Petričević, glavna turistička inspektorka Svetlana Šljivančanin, pomoćnica direktorice NTO Crne Gore Maja Liješević, direktor Direkcije za saobraćaj Savo Parača, Petar Šestović iz Granične policije, Dragan Marović iz Zavoda za zapošljavanje Crne Gore kao i predstavnici crnogorskih opština. Odbor je za novog člana Skupštine Privredne komore izabrao Miliju Bojovića iz Turističke agencije Grand. Sezona obećava Prema riječima predsjednika Odbora Dragana Purka Ivančevića, turistička sezona je počela krajem marta dolaskom prvih gostiju u Crnu Goru i očekivalo se da će do tada biti završeni svi radovi na infrastrukturi kako bi izletišta bila dostupna. Međutim, javili su slični problemi kao i prethodnih godina koji uključuju i sivu ekonomiju, neraščišćene privremene objekte iz prethodnih godina, buku, dugo čekanje na graničnim prelazima, divlje deponije i drugo. - To sve ukazuje da je potrebno drugačije upravljati tokovima turizma uz kreiranje kalendara aktivnosti kojim bi se uskladila oblast izgradnje sa odvijanjem sezone i potrebama turističke privrede. Iz Privredne komore smo više puta ukazivali da je potrebno formirati posebno ministarstvo turizma jer smatramo da je to način da se aktivnije i na drugi način upravlja turističkim tokovima. Mi naravno želimo da naša destinacija bude sa kvalitetnom infrastrukturom ali je neophodno da se na istom mjestu ne susrijeću graditelji i turisti kazao je Ivančević. Predstavnik resornog Ministarstva Marko Petričević je naglasio da turizam najviše doprinosi BDP-u naše zemlje te smatra da je neophodno da svi nadležni doprinesu da se ova djelatnost dodatno osnaži. S tim u vezi, apelovao je na Ministarstvo kulture i Opštinu Kotor da prevaziđu probleme i omoguće nesmetano organizovanje festivala Kotor art koji je prepoznat kao značajan dio turističke Broj 5 Maj 2017.

15 15 ponude ovog grada. On je predstavio Vladin Program podsticajnih mjera za turizam vrijedne eura koje se odnose na obogaćivanje i unapređivanje ponude, te podrške marketing aktivnostima na emitivnim tržištima, zatim kanjoningu organizovanjem manifestacija, lokalnim turističkim organizacijama na nedovoljno razvijenim područjima za ovu djelatnost, kao i razvoju majs turizma. - Pozivam sve zainteresovane koji imaju projekte koje bi kanidovali da se jave Ministarstvu koje sprovodi ovaj program rekao je Petričević. On je najavio da će projekat "Neka bude čisto" početi 1. juna. - Namjera nam je da osnažimo ovaj projekat da traje čitave godine i uključi veći broj izvršilaca. Naglašavam i važnost projekta jer angažuje i teže zapošljiva lica kazao je on. Glavna turistička inspektorka Svetlana Šljivančanin najavila je njihove pojačane aktivnosti od 1. juna. Glavna misija im je suzbijanje sive ekonomije, stvaranje uređenog tržišta i zdrave konkurencije. - Naše aktivnosti neće biti prevashodno represivne već usmjerene na preventivno djelovanje gdje je to moguće. Međutim, kada je riječ o neizdavanju fiskalnih računa, radu na crno i sivoj ekonomiji tu je nemoguće djelovati preventivno. Radićemo transparentno i spremni smo za svaki vid saradnje kao i prethodnih godina u funkciji razvoja turističke privrede rekla je ona. Maja Liješević, NTO, kazala je da je akcenat na promociji crnogorske turističke destinacije na glavnim emitivnim tržištima. Tokom godine ugostili su veliki broj studijskih grupa sa tržišta Srbije, Kine, Holandije, Njemačke, Irske, Ukrajine i još desetak se očekuje do kraja godine, a one su, prema riječima Liješević, najefektniji način promocije turizma. New York Times, National Geografic, CNN i drugi mediji su afirmativno govorili o Crnoj Gori, a najpoznatiji vodič Lonely Planet je uvrstio sjever Crne Gore u neotkrivene destinacije koje obavezno treba posjetiti u godini. Kvalitetnim sajamskim aktivnostima otvorena su nova tržišta poput skandinavskog, a slijedi kampanja u regionu. - U prethodna četiri mjeseca su pokazatelji pozitivni u odnosu na isti period prethnodne godine. Očekujemo dobru sezonu i da se turisti kada dođe u Crnu Goru ispune očekivanja, za što je potrebno ispuniti preduslove, uključujući završetak građevinskih radova. Očekujem takođe da će naši turistički privrednici ostati cjenovno dosljedni i konkurentni u odnosu na druge destinacije kazala je Liješević. O aktivostima Javnog preduzeća za upravljanje morskim dobrom na pripremi za ljetnju sezonu govorio je zamjenik direktora Rajko Malović. On je kazao da će ove godine biti 90 privremenih objekata manje u odnosu na prošlu, što je napredak u smislu uređenja prostora. Prema njegovim riječima, pokušavaju da unaprijede uređenost pristaništa i luka ali za to im je potrebna podrška resornog ministarstva i lučkih kapetanija. On je ukazao da 35 odsto aktivnosti nijesu mogli da realizuju zbog komplikovanosti postupka javnih nabavki, pa je pozdravio izmjene i dopune zakona koji reguliše ovu oblast, a usvojene su na Vladi. Azra Vuković, direktorica Nacionalnih parkova Crne Gore, kazala je da su radili na promociji, poboljšanju kvaliteta ponude i ambijentalne higijene. - Tokom četiri mjeseca, nacionalne parkove je posjetilo tu- rista, što je 30 odsto više nego u uporednom periodu godine. To znači da smo se dobro pripremili za prijem gostiju rekla je Vuković. Tomo Knežević, direktor Lipske pećine, upitao je kada će putevi ka prijestonici, gdje su u toku radovi na rekonstrukciji saobraćajnice, biti prohodni i ukazao na problem nepostojanja putokaza ka turističkim odredištima. Direktor Direkcije za saobraćaj Savo Parača kazao je da je godine rekonstruisano 36 kilometara regionalne i magistralne putne mreže, a da se očekuje da će do kraja godine biti završeni radovi na 85 kilometara saobraćajnica. On je kazao da će putu Cetinje-Budva za neki dan biti okončano 90 odsto radova, dok će se na Brajićima radovi konzerviratii nastaviti nakon sezone. Predstavnik Opštine Tivat Petar Vujović u svom izlaganju je iznio primjedbe na rad turističkog inspektora, te ukazao na problem sive ekonomije u obavljanju taksi prevoza na aerodromu u ovom gradu. Branko Diki Kažanegra iz turističke agencije Adria DMC podsjetio je da se ugovori sa turoperaterima zaključuju godinu unaprijed te da je potrebno da privreda ima unaprijed tačne informacije o planiranim radovima na putevima. Crna Gora prema njegovim riječima mora da kvalitetom destinacije odgovori na rastuće interesovanje inostranih gostiju za Mediteran. Zapošljavanje Dragan Marović iz Zavoda za zapošljavanje, govoreći o zapošljavanju domaće sezonske radne snage na poslovima u turizmu, kazao je žitelja exyu republika radi tokom sezone van svojih zemalja, od čega polovina u Crnoj Gori. - Na evidenciji Zavoda je više od nezaposlenih osoba. Veliki broj je onih koji nemaju kompetencije da odgovore zahtjevima turističke privrede. Zavod za zapošljavanje pokušava da realizacijom odgovarajućih mjera doprinese povećanju njihove konkurentnosti, jer nam je svima interes da što više domaće radne snage bude zaposleno u ovoj djelatnosti rekao je Marović. Privrednici su kroz diskusiju ukazali i da je jedna od osnovnih pretpostavki za nesmetano odvijanje sezone svakako i prevazilaženje problema buke, koja značajno umanjuje kvalitet turističke ponude... Problem buke Buka je konstantan problem i njeno suzbijanje je jedan od prioriteta djelovanja, kako u ovoj, tako i u pripremi sljedećih sezona. Postojeći zakonodavni okvir je definisao ovu oblast, kako bi ovo pitanje bilo prevaziđeno, ali je neophodna potpuna implementacija relevantnih propisa. Takođe u skladu sa Zakonom o turizmu čl. 103, stav 19 propisano je da je u obavljanju ugostiteljske djelatnosti privredno društvo, pravno lice ili preduzetnik dužan da na uređaju preko kojeg se emituje muzika instalira limitator jačine zvuka, kojim se ograničava maksimalno propisani nivo buke, međutim Ministarstvo održivog razvoja i turizma još nije donijelo pravilnik koji će definisati ovo pitanje. Odbor je zaključio da je potrebno u prvoj polovini juna organizovati sjednicu u čijem radu će učestvovati predstavnici nadležnih institucija, o implementaciji relevantnih propisa za prevazilaženje problema buke na otvorenom. Maj Broj 5

16 16 U susret ulasku u Alijansu Postupak nabavki u NATO sistemu i hrvatsko iskustvo Privredna komora Crne Gore i Komunikacioni tim Savjeta za članstvo u NATO Vlade Crne Gore organizovali su 19. maja godine seminar "Postupak nabavki u NATO sistemu i hrvatsko iskustvo". Seminar je bio namijenjen svim privrednim društvima koja nude robe i usluge na tržištu. Punopravnim članstvom Crne Gore u NATO otvaraju se nove poslovne mogućnosti za domaće poslovne subjekte, koje se mogu ostvariti kroz različite djelove Alijanse. Nabavka unutar NATO je decentralizovana i obavlja se kroz njihovu upravu i agencije. Svaka od njih ima svoj postupak objavljivanja i prijavljivanja za učešće u procesu nabavki. Predavači na seminaru bili su Tajana Kesić Šapić, direktorica Centra za industriju u Hrvatrskoj gospodarskoj komori, Mirna Maravić, načelnica za ofsetne nabavke u Ministarstvu privrede, preduzetništva i zanata Vlade Hrvatske. Iskustva na ovom polju predstavio je i Stjepan Pezo, direktor Galeb d.d, koji su učesnici u ovim postupcima. Skupom je moderirala Tanja Radusinović, savjetnica predsjednika Privredne komore Crne Gore, a u njegovom radu, pored privrednika učestvovao je Dragan Pejanović, Nacionalni koordinator za članstvo u NATO. Tanja Radusinović je u uvodnoj riječi kazala da je pitanje dana kada će Crna Gora i zvanično postati članica NATO saveza, a tada će se time za privrednike otvoriti novo poglavlje u poslovnim aktivnostima. Prema njenim riječima, Privredna komora od godine organizuje aktivnosti o ekonomskim efektima ulaska naše zemlje u NATO: - Privredna komora Crne Gore je u ovom izuzetno značajnom poslu otvorena za podršku privredi, pa će i ubuduće pružiti svu neophodnu pomoć privrednicima kako bi se oni što kvalitetnije pripremili za učešće u NATO tenderima - rekla je ona. Prema riječima Dragana Pejanovića, nacionalnog koordinatora za članstvo u NATO, potrebno je uspostaviti potrebne mehanizme kako bi privrednici koristili benefite od članstva u NATO. - Moramo izbjeći prazan hod, odnosno prazan period od trenutka ulaska u NATO do ostvarivanja benefita za našu privredu. Važno je biti efikasan i osposobiti kompanije da u kratkom periodu stvore sve neophodne pretpostavke da mogu učestvovati i dobijati poslove po tenderima u NATO sistemu nabavki rekao je Pejanović. U ovom poslu privrednicima će pomoći Vlada, resorna ministarstva i Privredna komora, dodao je on. Realizuje se nekoliko projekata sa Komorom koji će pomoći preduzećima da dobijaju blagovremene informacije o NATO tenderima, steknu NATO kodifikacioni broj i ostvare i druge pretpostavke, kako bi kao kredibilan partner samostalno ili u partnerstvu sa drugim kompanijama iz zemlje ili inostranstva zavrijedili pažnju i dobili mogućnost da plasiraju svoje proizvode ili usluge. Broj 5 Maj 2017.

17 17 Privredna komora Crne Gore će pružiti svu neophodnu pomoć privrednicima kako bi se što kvalitetnije pripremili za učešće u NATO tenderima. Prema njegovim riječima, privrednici iskazuju veliko interesovanje za ovaj proces i veoma je važno da na ovom zadatku država i privreda djeluju zajedno. Tajana Kesić Šapić naglasila je da Alijansa traži čitav niz proizvoda i usluga od mikro, malih i srednjih, pa i velikih preduzeća kroz NATO nabavke. - Savjetovala bih Crnoj Gori da na nivou Vlade tačno definiše uloge svih u oblasti NATO i ekonomije, a da Privredna komora, kao što je slučaj kod nas, bude najbitnija veza po pitanju nabavki između ovog saveza, domaćih institucija i privrede rekla je ona. Prema njenim riječima, komore su te koje moraju preduzeća obavještavati o svim NATO nabavkama, voditi registar, te internet stranicu koja je zapravo prvi kontakt privrede sa tenderima, ali i povezivati privrednike, jer je činjenica da se jedno malo preduzeće ne može samostalno javiti, nego ih mora biti više kako bi zadovoljili određene kriterijume Alijanse. Takođe, u slučaju Hrvatske, Komora je ta koja izdaje mišljenja, na osnovu kojeg MInistarstvo privrede daje potvrdu o prikladnosti, koja se često zahtijeva samim tenderom. To je, dakle, potvrda o tome da neko preduzeće ispunjava uslove navedene u tenderu. - Nabavke imaju različite kriterijume i ukoliko ih preduzeće ne zadovoljava ne treba da se javlja na konkurs. Mi smo više od 500 konkursa objavili, tj. prenijeli preko naše stranice. Svake godine sve više preduzeća se javljaju na tendere, a pogotovo IT sektor rekla je Kesić Šapić. Mirna Maravić iz Ministarstva privrede, preduzetništva i zanata Vlade Hrvatske kazala je da je ova država od ulaska u NATO dobila dobru priliku za ekonomske reforme, razvoj konkurentne privrede, rast BDP-a, smanjenje nezaposlenosti, povećanje životnog standarda, učestvovanje u naučnim tehnološkim i informacionim djelatnostima, saradnju sa najrazvijenijim državama i učešće na NATO nadmetanjima za nabavku. - NATO nabavlja putem mehanizama zvanih "Common Funding opremu za komunikacije, zapovijedanje i nadzor, usluge satelitske komunikacije, IT hardver i periferne uređaje, softver, konsultantske usluge, građevinske radove i drugo. NATO ne kupuje osnove oružanih sistema te ličnu vojnu opremu, već nacije saveznice kupuju ta sredstva za svoje potrebe i podršku Alijansi rekla je Naravić. Stjepan Pezo, direktor Galeb d.d, proizvođača trikotaže, kazao je da su prije desetak godina počeli da razvijaju proizvode više vrijednosti u odnosu na tradicionalne materijale. -Članstvo u NATO daje mogućnosti konkretnih poslovnih prilika putem javnih nadmetanja. Prijavili smo se u bazu NATO dobavljača, pratili konkurse uz podršku nadležnih institucija i došli u poziciju da budemo ravnopravni takmaci rekao je Pezo. On je sa crnogorskim privrednicima, učesnicima seminara, podijelio svoja iskustva sa učešća na NATO tenderima. Maj Broj 5

18 18 Obaveza za subjekte koji posluju sa hranom Vodič za dobru higijensku praksu Slijedi vrijeme pojačanih inspekcijskih kontrola. Vodič može da pomogne da se poslovanje sa hranom uredi na pravi način i izbjegnu restriktivne mjere. Desetine hiljada ugostiteljskih i trgovačkih objekata koji posluju sa hranom, a svoje poslovanje nisu usaglasili sa principima HACCP-a, biće u obavezi da to rade prema Vodiču za dobru higijensku praksu koji je predstavljen u Privrednoj komori Crne Gore 11. maja godine, na sastanku organizovanom u saradnji sa Upravom za bezbjednost hrane, veterinu i fitosanitarne poslove. Prema riječima predstavnica Uprave, direktorice Vesne Daković i njene pomoćnice Biljane Blečić, Vodič treba da pruži pomoć subjektima u poslovanju sa hranom da uspostave jednostavne i efektivne procedure i stvore uslove za preradu, pripremu i obradu, te ponude potrošaču bezbjednu hranu. - Riječ je o mjestima gdje se hrana priprema, prži, peče i i nudi Broj 5 Maj 2017.

19 19 potrošačima. Tu je neophodno uspostaviti higijenske procedure koje se prvenstveno odnose na pravilno uskladištenje, čuvanje te hrane na odgovarajućem temperaturnom režimu, nepretrpavanje rashladnih komora ili nezadržavanje hrane mimo roka upotrebe, odnosno tačno određenog perioda poslije kojeg postaje nebezbjedna, pa se mora ukloniti rekla je Biljana Blečić, zamjenica direktorice Uprave za bezbjednost hrane. Naglašava da je jako važno da se pred nastupajuću turističku sezonu, kada se otvara veliki broj uglavnom malih objekata brze hrane i prodavnica, restorana/picerija sa privremenim periodom rada, preduzmu sve mjere predostrožnosti i postupa u skladu sa ovim smjernicama u cilju ponude bezbjednih proizvoda. Vodič, napominje ona, treba da bude dostupan ne samo svim subjektima, već i svim zaposlenim koji rade sa hranom. - Svi privrednici moraju da budu svjesni da je odgovornost za bezbjednost hrane upravo direktno na njima. Svaki incident vezan za bezbjednost hrane na kraju pada na njihov teret, bilo finansijski i na drugi način. Vrlo je teško privrednicima koji su imali incident vezan za hranu da nastave tu djelatnost. Zato je, da bi se ovo spriječilo, potrebno primjenjivati principe predviđene Vodičem, koristiti ga kao sopstveni dokument sa jednostavnim procedurama čija primjena omogućava da hrana u njihovim objektima bude bezbjedna kazala je Vesna Daković. Ona je objasnila da je Vodič za dobru higijensku praksu rezultat saradnje privrede i države sa ciljem da se obezbijedi dobra higijena u restoranima i trgovinama. Subjekti u poslovanju hranom koristiće Vodič na način da po datim uputstvima izrade svoja sopstvena dokumenta, opišu sopstvene postupke koje primjenjuju tokom poslovanja hranom, izrade dnevne evidencije, planove kontrola i planove za obuku zaposlenih lica koja rukuju hranom. - Smatram da je to veoma važno jer su ovi objekti prvo na što nailazi svaki građanin i turista u Crnoj Gori zaključila je Daković. Potpredsjednica Privredne komore Crne Gore Ljiljana Filipović je podsjetila da je u Privrednoj komori u februaru organizovana dvodnevna prezentacija ovog vodiča kada su privrednici iznijeli svoje sugestije na ovaj dokument. I tada je saopšteno da postupci uređeni Vodičem zamjenjuju postupke uspostavljene na HACCP principima i prvenstveno služi kao podsjetnik i smjernice subjektima poslovanja hranom, da odgovorno ispunjavaju svoju primarnu odgovornost za bezbjednost hrane, da postupke u okviru njihove djelatnosti izvode na propisan način, kao i da tokom rada ispunjavaju propisane zahtjeve higijene hrane. - Pred nama je vrijeme pojačanih kontrola. Vodič je taj koji može da pomogne da se poslovanje sa hranom uredi na pravi način i izbjegnu restriktivne mjere inspekcija zaključila je ona. Vodič će biti objavljen na sajtovima Privredne komore Crne Gore, Ministarstva poljoprivrede i ruralnog razvoja, Ministarstva održivog razvoja i turizma, te Uprave za bezbjednost hrane, veterinu i fitosanitarne poslove. Privredna komora planira da ubrzo organizuje još dvije radionice sa Upravom za bezbjednost hrane - o postupcima u vezi sa zajedničkim uvoznim veterinarskim dokumentom ZVUD i zajedničkim uvoznim fitosanitarnim dokumentom ZFUD, te prezentaciju Uredbe o informisanju potrošača i drugih uredbi iz bezbjednosti hrane. Maj Broj 5

20 20 Špedicija Novim mjerama do bržeg protoka robe preko granice U cilju rasterećenja graničnog prelaza Dobrakovo, u toku ljetnje turističke sezone, biće omogućeno da se dva dana sedmično obavlja promet preko graničnog prelaza Ranče isključivo hrane za životinje, a na graničnom prelazu Dračenovac isključivo živih životinja. Na sjednici Odbora udruženja špeditera Privredne komore Crne Gore, održanoj 30. maja godine, predstavnice Uprave za bezbjednost hrane, veterinu i fitosanitarne poslove prezentovale su novine i plan mjera koje će se primjenjivati u susret glavnoj turističkoj sezoni, a koje imaju cilj ubrzanje protoka roba na graničnim prelazima. Najavljena je primjena novih dokumenata ZVUD i ZUD, te intenziviranje rada inspekcijskih organa na graničnim prelazima, što će doprinijeti otklanjanju zastoja koji se tamo javljaju. Sjednicu je vodio Radovan Radulović, predsjednik Odbora. Biljana Blečić, zamjenica direktorice Uprave za bezbjednost hrane, veterinu i fitosanitarne poslove, saopštila je da su sa Ministarstvom unutrašnjih poslova i carinskim organom zaduženi za uspostavljanje procedura koje će tokom turističke sezone ubrzati protok roba preko granice, a da se time ne dovede u pitanje bezbjednost i zdravstvena ispravnost pošiljki koje se uvoze. Takođe, u skladu su obavezama utvrđenim Programom pridruživanja Crne Gore Evropskoj uniji, odnosno usaglašavanja nacionalnih sa propisima EU, donesen je set propisa koji se odnose na način prijavljivanja i pregleda pošiljki koje se uvoze u Crnu Goru. Propisi se odnose na pošiljke živih životinja, proizvode životinjskog i neživotinjskog porijekla, te hrane za životinje uključujući i onu neživotinjskog porijekla. Posebno je istakla obavezu špeditera da pravovremeno prijave pošiljku koja pristiže na granični prelaz ili, za određene vrste hrane, na mjestu krajnjeg odredišta, odnosno carinskih terminala u unutrašnjosti i carinskih skladišta. Nova pravila propisuju da su u nadležnosti granične Fitosanitarne Broj 5 Maj 2017.

21 21 inspekcije pošiljke hrane biljnog porijekla prerađene mljevenjem i sušenjem, zatim proizvodi neživotinjskog porijekla za ishranu ljudi i životinja. U nadležnosti Veterinarske inspekcije su žive životinje, proizvodi životinjskog porijekla, hrana za životinje životinjskog porijekla, dodaci hrane za životinje, medicinska hrana za životinje i nus proizvodi životinjskog porijekla. U nadležnosti Inspekcije za hranu biće hrana neživotinjskog porijekla, osim one koja podliježe nadležnosti fitosanitarne inspekcije. Takođe, novina je i to da će inspektori za hranu kontrolisati onu neživotinjskog porijekla, koja ne podliježe službenim kontrolama, na mjestima puštanja u slobodan promet, skladištu i poslovnim prostorijama subjekta u poslovanju sa hranom, dok će granični veterinarski i fitosanitarni inspektor vršiti pregled pri uvozu i tranzitu isključivo na graničnom prelazu. Blečić je saopštila da će troškovi i naknade prilikom kontrola biti predmet izmjena i dopuna Zakona krajem tekuće godine, te da će privrednici biti uključeni u ovaj proces. Zorka Prljević, pomoćnica direktora Sektora za fitosanitarne poslove u Upravi za bezbjednost hrane, veterinu i fitosanitarne poslove, prezentovala je Pravilnik o načinu vršenja službene kontrole hrane neživotinjskog porijekla i hrane za životinje neživotinjskog porijekla. Novi dokument koji će biti u upotrebi je ZUD zajednički ulazni dokument. Ona je na primjeru objasnila od čega se sastoji i kako se popunjava. Prvi dio ZUD-a, koji se sastoji iz tri dijela, popunjava i dostavlja inspektoru lice odgovorno za pošiljku, prije unošenja pošiljke na teritorije Crne Gore. Sada će se predavati u štampanoj formi ali se u budućnosti očekuje implementacija informacionog sistema putem kojega će se vršiti komunikacija između inspektora i lica odgovornog za pošiljku. Nakon prijave pošiljke i izvršenog fitosanitarnog pregleda, granični inspektor popunjava drugi dio ZUD-a, potpisuje i ovjerava pečatom, i ako je sve u redu postupak se završava, a originalni dokument prati pošiljku do mjesta odredišta. Ukoliko granični inspektor uzme uzorke radi laboratorijske analize, roba ostaje pod službenim nadzorom do dobijanja rezultata. Kada su rezultati analize u redu, tada se izdaje kopletan ZUD i odobrava uvoz pošiljke. Ukoliko laboratorijski nalazi nijesu uredu inspektor popunjava treći dio ZUD-a i neodobrava uvoz pošiljke. Granični inspektor jedan original ovog dokumenta dostavlja carinskom organu na mjestu unošenja pošiljke na carinsku teritoriju. Ukoliko nije moguće izvršiti fizički pregled pošiljke na mjestu unošenja, može da se odobri prevoz pošiljke do mjesta puštanja u slobodan promet, skladišta ili poslovnih prostorija subjekata u poslovanju sa hranom ili hranom za životinje i tu izvrši uzorkovanje za laboratorijsku analizu. Takođe, saopštila je da se u Pravilniku nalazi primjer ZUD-a, kao i detaljno objašnjenje za njegovo popunjavanje. Sunčica Boljević, pomoćnca direktora, Sektor veterine, Uprave za bezbjednost hrane, veterinu i fitosanitarne poslove, saopštila je da su u toku izmjene Pravilnika o listi životinja i proizvoda životinjskog porijekla koji podliježu veterinarskoj kontroli. Dio koji se odnosi na hranu za životinje neživotinjskog porijekla prelazi u nadležnost fitosanitarne inspekcije. Očekuje se da ove izmjene stupe na snagu do kraja juna ove godine. U cilju rasterećenja graničnog prelaza Dobrakovo, u toku ljetnje turističke sezone, biće omogućeno da se dva dana sedmično obavlja promet preko graničnog prelaza Ranče isključivo hrane za životinje, a na graničnom prelazu Dračenovac isključivo živih životinja. Za prijavu pošiljki živih životinja graničnoj veterinarskoj inspekciji koristiće se ZVUD zajednički veterinarski ulazni dokument i ZUD zajednički ulazni dokument za pošiljke životinjskog porijekla. Podsjetila je da je, prema Zakonu o veterinarstvu, lice odgovorno za pošiljku dužno da prijavi pošiljku 24 sata prije dolaska robe na granični prelaz. ZVUD se štampa u originalu i tri kopije, a sastoji iz tri dijela. Prvi dio popunjava lice odgovorno za pošiljku i dostavlja graničnom veterinarskom inspektoru prije dolaska pošiljke na granicu. Nakon što pošiljka pristigne, vetrinarski inspektor vrši njen pregled i popunjava drugi dio ZVUD-a, kojim odobrava ili odbija ulazak pošiljke. Original ZVUD-a prati pošiljku do mjesta odredišta, jednu kopiju zadržava lice odgovorno za pošiljku, drugu kopiju zadržava carinski organ, dok treću kopiju i ostala prateća dokumenta ostaju kod graničnog veterinarskog inspektora. Sunčica Boljević je najavila da će u narednim danima biti objavljeno i detaljnije uputstvo za popunjavanje ovih dokumenata, koje će biti namijenjeno inspektorima i licima odgovornim za pošiljku. Milovan Bulatović, iz Neregelije pitao je kada će ovi propisi stupiti na snagu, da li će se ZVUD i ZUD prilagati u štampanoj verziji, da li se uz pošiljke koje se uvoze u Crnu Goru moraju dostavljati ZVUD i ZUD iz zemlje izvoznice. Biljana Blečić je odgovorila da je realno da se propisi počnu primjenjivati od 1. jula godine, uz napomenu da, u slučaju visoke frekventnosti roba na graničnim prelazima u vrijeme ljetnje turističke sezone, primjena može početi 15. juna 2017.godine. ZVUD i ZUD će biti objavljeni na sajtu Uprave, a dostavljaće se inspektoru na graničnom prelazu, u originalu i dvije kopije, uz ostalu prateću dokumentaciju koja ne uključuje ZVUD ili ZUD iz zemlje izvoznice. Ukazala je na važnost poštovanja pravila prilikom utovara robe, kako bi bilo omogućeno inspektoru da nesmetano izvrši pregled ili uzorkovanje robe. Uzorci će se uzimati na graničnom prelazu, a samo u određenim slučajevima biće dozvoljeno da se roba otpremi u odredišno skladište gdje će se izvršiti uzorkovanje. Granični inspektori će imati na raspolaganju mobilnu laboratoriju za pakovanje, a DHL će biti angažovan za dostavljanje uzoraka nadležnim laboratorijama. Radovan Radulović, predsjednik Udruženja špeditera i direktor Montenomaksa zatražio je pojašnjenje o radnom vremenu veterinarskih inspektora na graničnim prelazima, te ukazao na potrebu 24 časovne pokrivenosti najprometnijih graničnih prelaza. Sunčica Boljević je odgovorila da će na graničnom prelazu Dobrakovo veterinarski inspektori raditi u dvije smjene, od 7 do 22 sata, u periodu od 1. jula do 30. septembra ove godine. Međutim, ukoliko bude neophodno rad u dvije smjene može početi i sredinom juna. Zorka Prljević je dodala da će na sajtu Uprave za bezbjednost hrane, veterinu i fitosanitarne poslove, biti dostupne informacije o radnom vremenu inspektora kao i svih inspekcijskih službi koje će poslovati od 1. juna godine u sklopu Uprave. Marko Lučić iz SOS MANEX-a je skrenuo pažnju na probleme koji se javljaju prilikom uvoza pošiljki na graničnom prelazu Debeli Maj Broj 5

22 22 Brijeg, te ukazao na potrebu uvođenja druge smjene i na ovom prelazu, jer su višesatna čekanja, tokom ljetnjih mjeseci, nerijetka pojava. Dodatni problem predsavlja otežana situacija na graničnom prelazu između Hrvatske i Bosne i Hercegovine, koja je rezultat pojačanih mjera kontrole iz bezbjednosnih razloga. Martin Ivanišević, predstavnik Delta transportni sistemi, pitao da li postoji mogućnost obavljanja sanitarnih kontrola na granici kada se uvozi kombinovana pošiljka hrane neanimlnog porijekla. Takođe, pitao je da li sporazumi o međudržavnom priznavanju sanitarnih kontorola mogu sveobuhvatnije da se primjenjuju u cilju izbjegavanja dvostrukog kontolisanja robe, kao i da li se može odobriti duži rok važenja analiza relevantnih institucija iz okruženja u slučajevima kada se vrši uvoz istih roba od jednog proizvođača u kraćim vremenskim intervalima. Biljana Blečić je odgovorila da nije planirano uvođenje sanitarnih kontrola na graničnim prelazima. Što se tiče sporazuma o međudržavnom priznavanju laboratorijskih analiza, saopštila je da je potpisan samo sporazum za robe neanimalnog porijekla. Meso i drugi proizvodi životinjskog porijekla su kategorisani kao robe većeg rizika i nije moguće pronaći stručno opravdanje da bi se ovi proizvodi tretirali sporazumom. Međutim, ukoliko se utvrdi da se obavljene laboratorijske analize odnose na konkretnu robu iz iste serije ili lota, inspektor se neće odlučiti na ponovnu provjeru ukoliko ne postoji opravdana sumnja. Takođe, istakla je da se labaratorijske provjere hrane ne mogu posmatrati kao biznis brarijere, već kao mjere da se zaštiti sigurnost zdravlja svakog potrošača, dok se biznis barijerom mogu smatrati nepotrebna čekanja na granici, kao i prilikom izdavanja dozvola i sličnog. Članovi Odbora špeditera su saopštili da smatraju da je potrebano angažovati veći broj veterinarskih inspektora i uvesti rad u dvije smene na najfrekventnijim graničnim prelazima. Na ovu konstataciju špeditera, Biljana Blečić je saopštila da trenutno postoji dovoljan broj inspektora koji mogu da odgovore potrebama tržišta, pogotovo u predstojećoj turističkoj sezoni i da će na raspolaganju biti puni kapacitet inspekcijskih službi. Snežana Terzić iz preduzeća Stadion je pitala da li će postojati mogućnost da se svim inspektorima dostavi ZVUD i ZUD 24 sata ranije i na koji način, odnosno da li će postojati poseban šalter u Upravi ili će se dokumenta dostavljati putem maila, posredstvom špeditera ili slično. Sunčica Boljević je odgovorila da će se do uvođenja elektronskog sistema, dokumenta predavati u papirnoj formi inspektoru granici. Bogdan Ljutica iz špedicije Petrošped iz Bara smatra da je 12 fitosanitarnih inspektora za cijelu teritoriju Crne Gore veoma malo. Pitao je da li uvoznici mogu da podnose inspektoru ZVUD ili ZUD, čime bi se olakšala procedura na graničnim prelazima, pogotovo na Božaju. Takođe, pitao je da li će se ista procedura obavljati prilkom tranzita robe kroz Crnu Goru, odnosno da li se ZVUD mora razdužiti na graničnom prelazu. Osim toga, zatražio je pojašnjenje u vezi statusa prevoznog sredstva roba koje su uzorkovane na graničnom prelazu, dok se čekaju labaratorijski rezultati, ističući neuslovnost i oskudne kapacitete graničnih prelaza za smještaj transportnih vozila. Darko Globarević je saglasan sa konstatacijom kolege iz Petrošpeda, te saopštio da je, prema iskustvima Zetatransa, granični prelaz Božaj drugi po broju pošiljki u Crnoj Gori, a da se najveći broj pošiljki koje podliježu fitosanitarnoj kontroli upravo obavlja na ovom prelazu. Smatra da bi troškove laboratorijske analize, ukoliko su nalazi u skladu sa propisima, trebalo da snosi Uprava, a ne privredni subjekti. Biljana Blečić je pojasnila da prijavljivanje pošiljke, odnosno podnošenje ZVUD-a i ZUD-a inspektorima vrši lice odgovorno za pošiljku, odnosno špediter ili uvoznik direktno. Uvažavajući sugestije privrednika, saopštila je da će Uprava napraviti analizu i definisati novo radno vrijeme veterinarskih i fitosanitarnih inspektora na prelazu Božaj, ukoliko bude potrebno. Ona je kazala da troškove laboratorijskih analiza prilikom uvoza snosi uvoznik, a da se inspekcijske kontrole u unutrašnjem sistemu, kao na primjer u skladištima i maloprodajnim i drugim objektima u poslovanju hranom, obavlja na teret inspekcijskih organa, ukoliko su dobijeni rezulatati analiza u skladu sa propisanim standardima. Saša Vučković iz Zetatransa, sa graničnog prelaza Debeli Brijeg, postavio je pitanje šta će se desiti ukoliko se na veterinarskom sertifikatu iz EU potkrade greška, na primjer unesu se podaci pogrešnog vozila ili šta se će se desiti ukoliko je sertifikat popunjen crnom hemijskom olovkom i ovjeren crnim pečatom. Takođe, pitao je da li se prilikom prijavljivanja pošiljke ribe veterinraskom inspektoru mora navoditi kontrolni broj svih lovišta ili je dovoljan kontrolni broj skladišta u kojem je riba bila smještena. Biljana Blečić je odgovorila da se u slučaju greške na sertifikatu ili popunjavanja crnom hemijskom olovkom pošiljka vraća sa granice. Ervin Bučan, načelnik u odsjeku za međunarodni promet u Upravi za bezbjednost hrane, veterinu i fitosanitarne poslove, odgovorio je da svaka pošiljka ribe mora imati "Catch" sertifikat, a u zahtjevu se mora navesti mjesto porijekla, broj odobrenog objekta i broj odobrenog objekta (skladišta) iz kojeg se roba isporučuje. Željko Obradović iz Zetatransa, sa graničnog prelaza Dobrakovo, zatražio je pojašnjenje u vezi uvoza svježeg mesa kojem je rok trajanja pet dana, a uvoznik ima odobrenje za skraćeni postupak, odnosno carinjenje na graničnom prelazu. Drugo pitanje odnosilo se na pošiljke koje podliježu kontroli dvije inspekcije, odnosno da li će se dio robe koji nije uzorkovan moći ocariniti, a ostatak uskladištiti do dobijanja rezultata laboratorijskih analiza. Biljana Blečić je potvrdila da će se uvoz svježeg mesa ili svježe ribe po skraćenom postupku obavljati kao do sada, ali da će se uzorkovanje vršiti na granici i službenim putem dostavljati u laboratoriju na analizu. Ukoliko analiza bude pozitivna pokrenuće se postupak povlačenja robe iz slobodnog prometa. Prilikom uzorkovanja robe za analizu cjelokupna pošiljka stavlja van upotrebe dok se ne dobiju rezultati. Ovo se radi iz razloga što postoji opravdana sumnja da su za uzorkovane proizvode, kao i za one koji nijesu, korišćene iste sirovine i drugi dodaci u procesu proizvodnje. Članovi Udruženja špeditera su saglasni u ocjeni da je nedovoljan broj graničnih inspektora, posebno fitosanitarnih, najznačajniji faktor koji negativno utiče na brzinu protoka roba preko granice. Takođe, konstatovali su da je potrebno ispitati mogućnost rada u dvije smjene na frekventnijim graničnim prelazima, ne samo tokom turističke sezone već i nakon njenog završetka, te implementirati elektronski sistem putum kojeg bi se odvijala komunikacija između privrede i inspekcija. Broj 5 Maj 2017.

23 23 Privredna komora je 10. maja godine, u saradnji sa Sekretarijatom za rad, mlade i socijalno staranje Glavnog grada Podgorice, organizovala seminar na temu "Istraživanje tržišta malih i srednjih preduzeća". Predavač je bila prof. dr Slobodanka Krivokapić sa Univerziteta Mediteran, a učesnici menadžeri u MSP, direktori prodaje, vlasnici privatnih firmi, predstavnici javnih preduzeća. Rukovodilac Sektora za obrazovanje Privredne komore Crne Gore dr Mladen Perazić ocijenio je da je istraživanje tržišta, odnosno kontinuirano praćenje njegovih kretanja, neophodno za opstanak preduzeća u tako kompleksnom okruženju. - Tržište karakteriše kompleksnost, turbulentnost i porast neizvjesnosti izazvan čestim pojavama inovacija u svim oblastima poslovanja. Preduzeća su primorana da neprekidno prikupljaju informacije i o svom unutrašnjem okruženju (o sopstvenim snagama i slabostima), ali prije svega o spoljnom -potrošačima, konkurentima, partnerima, državi i njenoj ekonomskoj politici naveo je Perazić. Prema njegovim riječima, informacije su bitne ne samo zbog praćenja, već i zbog predviđanja kretanja u okruženju, ali i zbog kreiranja promjena koje bi mogle unaprijediti poslovanje i poboljšati konkurentnost preduzeća. - Značaj koji informacije imaju za preduzeće, bez obzira na njegovu veličinu i djelatnost kojom se bavi, ogroman je. Bez kvalitetnih informacija nema ni takvih poslovnih odluka. Svrha istraživanja tržišta je prikupljanje podataka i informacija koje su neophodne za planiranje, organizovanje i kontrolu procesa poslovanja. Istraživanje tržišta nam omogućuje da donosimo ključne odluke na osnovu vjerodostojnih informacija koje time dobijemo, kao i rješavanje problema i prepreka na putu do uspjeha u poslovanju rekao je on. Predstavnik Sekretarijata za rad, mlade i socijalno staranje Glavnog grada Vladimir Pavićević kazao je da je jasan značaj teme seminara, imajući u vidu presudan značaj tržišta za opstanak, funkcionisanje i rast malih i srednjih preduzeća. Posljednjih nekoliko decenija, ova tema dobija dodatno na značaju širenjem tržišta zbog čega je kvalitetne proizvode moguće plasirati u regionu, Evropi i globalno. Edukacija Istraživanje tržišta malih i srednjih preduzeća Istraživanje tržišta omogućuje da donosimo ključne odluke na osnovu vjerodostojnih informacija koje time dobijemo, kao i rješavanje problema i prepreka na putu do uspjeha u poslovanju. Maj Broj 5

24 24 - Zato je vrlo bitno da se crnogorska preduzeća pripreme da odgovore zahtjevima tržišta, a da bi to uradila moraju organizovati kvalitetna istraživanja koja će dati određene smjernice i upute za njihov dalji rast i razvoj kazao je Pavićević. Saradnja sa IOPCG Profesorica dr Slobodanka Krivokapić ocijenila je da je istraživanje marketinga jako značajna i kompleksna naučna disciplina koja ima veliki uticaj na donošenja odluka, poslovanje i održivost malih i srednjih preduzeća. Naglasila je da ekonomije razvijenih zemalja počivaju na malom i srednjem biznisu, a da se na globalnom nivou obave istraživanja u vrijednosti 20 milijardi dolara. - Nažalost, istraživanje tržišta u Crnoj Gori nije zastupljeno u dovoljnoj mjeri. Postoje agencije koje se bave istraživanjima, ali su uglavnom usmjerena na stavove političkih grupacija ili socijalna pitanja. Mala i srednja preduzeća nemaju kapacitete da razvijaju sopstvene istraživačke jedinice, a i suočeni su sa troškovima tih istraživanja rekla je Krivokapić. Istakla je da je značaju istraživanja doprinosi kompleksnost okruženja u kojem posluju preduzeća. - Kao zemlja u tranziciji suočavamo se sa brojnim problemima u raznim djelatnostima i to su sve razlozi zbog kojih menadžeri moraju da predviđaju stvari, prikupljaju informacije, djeluju proaktivno, da se ne bi desila svojevrsna miopija, odnosno da zagnjureni u svoje probleme ne vide da se stvari oko njih mijenjaju. Oni moraju shvatiti da nije riječ o jednostavnom procesu. Moraju umijeti da prepoznaju probleme, da bi onima koji imaju kapacitete za istraživanje mogli da ih saopšte. Suština je da se proces istraživanja provodi na način koji odgovara potrebama MSP i da na osnovu njih donose valjane odluke za unapređenje poslovanja kazala je ona. Agencije koje se bave istraživanjima koriste sofisticirane tehnike, metodološke postupke za istraživanja koje uključuju i statistiku, a MSP mogu da se oslone i na sekundarne podatke kojih je jako puno unutar same firme i dostupni su zahvaljujući razvoju IT tehnologije i interneta. - Tako mogu dobiti preliminarne podatke o situaciji gdje su - kakvo je okruženje, u kakvoj su poziciji, ko su konkurenti. Značaj tih informacija koje nijesu rezultati primarnih istraživanja jeste jako veliki. One daju uvid u opšte stvari ali ako hoćete detaljnije da riješite vaš problem onda možete da naručite istraživanje od kompanija koje samo time bave kazala je ona. Poruka profesorice Krivokapić je da privrednici moraju razmišljati proaktivno, donositi odluke na osnovu informacija koje su pravovremene valjane, objektivne. - Preduhitrite stvari. Nemojte reagovati tek kada vas "zadesi poplava", nego kada se tek nazire. Tada, zahvaljujući informacijama koje dobijete sa tržišta reagujte proaktivno. Budite usmjereni na budućnost, ne čekajte skrštenih ruku. Takođe, uvijek imajte u vidu da su potrošači oni koje treba čuvati, da su gospodari sudbine malih i srednjih preduzeća, ali i izvori informacija. Saznajte od njih da li su zadovoljni vašim proizvodima i uslugama, koliko su vam lojalni, koliko često kupuju, zašto kupuju od vas a ne kod nekog drugog i učinite sve da potrošače zadržite uz sebe riječi su Krivokapić. Privredna komora ovim seminarom i aktivnostima koje slijede nastavlja da podržava usvajanje znanja iz marketing menadžmenta, bez kojeg crnogorska preduzeća neće zauzeti mjesta na tržištu koja kvalitetom proizvoda i usluga zaslužuju. Privredna komora Crne Gore i Institut ovlašćenih procjenjivača potpisali su 12. maja godine Memorandum o saradnji. U ime svojih institucija, Memorandum su potpisali potpredsjednik Komore Stanko Zloković i predsjednica IOPCG mr Sanja Radović, OP REV. - Potpisali smo Sporazum kojim smo dogovorili našu buduću saradnju. Institut ovlašćenih procjenjivača je vrlo važna institucija za privredni ambijent Crne Gore i uređenje bitnog pitanja u našoj ekonomiji a to je kvalifikovana i tržišno ispravna procjena imovine, prije svega crnogorskih preduzeća. To je uslov kako kvalitetnih računovodstvenih izvještaja, tako i adekvatnog ambijenta za buduće investitore i poslovanje privrede u Crnoj Gori rekao je Zloković. Privredna komora, naglasio je on, nastoji da aktivnostima i saradnjom sa institucijama obezbijedi što kvalitetnije uslove poslovanja, čemu posebno doprinose edukacije koje sprovodi. Mr Sanja Radović je kazala da IOPCG-u itekako znači podrška Privredne komore. - Ovo će da utiče na finansijsku stabilnost institucija i privrednih društava, a tako i fizičkih lica u sprovođenju njihovih finansijskih odluka ocijenila je ona. Govoreći o legislativi koja uređuje ovu oblast, ona je istakla da je u najavi regulisanje pitanja ovlašćenih procjenjivača. Zakon o računovdstvu navodi potrebne kvalifikacije procjenjivača, ali podzakonska akta još nijesu donijeta. - Upravo je zato značajan i ovaj dan jer je IOPCG akreditovan od panevropske grupacije TEGoVA da dijeli međunarodne sertifikate REV za kvalifikovane procjenjivače u oblasti nekretnina. To je sertifikat prepoznatljiv u inostranstvu, pa je značajan za Crnu Goru jer ima mogućnost da kvalifikuje procjenjivače na standardima koji su međunarodno utemeljeni i putem kojih investitori iz inostranstva prepoznaju kvalitet i kredibilitet procjena, te na osnovu toga donose odluke o ulaganjima u našu zemlju naglasila je ona. U Crnoj Gori je trenutno 10 kvalifikovanih procjenjivača, koji su kvalifikacije stekli u inostranstvu, a sada je omogućeno svima koji žele da se profesionalno bave procjenom vrijednosti nekretnina da se učlane u IOPCG, obuče i dobiju akreditaciju TEGoVA-e. Istog dana organizovana je pezentacija "Kako postići REV status u Crnoj Gori" i seminar "Primjena MRS 16 NPO - alokacija vrijednosti kod procjene imovine u svrhu finansijskog izvještavanja". Predavači na seminaru bili su prof. dr Zoran Todorović OR OP i Sonja Ivanović OP. Broj 5 Maj 2017.

25 25 Protokol Razvoj poslovne saradnje sa Iranom Intenzivirati realizaciju strateških regionalnih projekata Ambasador Irana Husein Abdulahi, sa sjedištem u Beogradu, razgovarao je 4. maja godine u Privrednoj komori Crne Gore sa potpredsjednikom Stankom Zlokovićem o mogućnostima za razvoj poslovne saradnje dvije zemlje. Abudlahi je naglasio da, imajući u vidu aktuelne trendove otvaranja iranske ekonomije prema evropskim zemljama, njihova Vlada posebne napore ulaže kako bi unaprijedila direktnu privrednu saradnju sa Zapadnim Balkanom i to posebno u oblasti turizma. U skladu sa tim, u Teheranu je otvoren Turistički centar regiona. Najavljen je dolazak desetak čarter letova iranskih turista u ove zemlje tokom predstojeće ljetnje sezone. Kao prepreka za dolazak značajnijeg broja iranskih turista u Crnu Goru definisan je nedostatak crnogorskog diplomatsko konzularnog predstavništava u toj zemlji što znatno otežava proces dobijanja viza iranskim državljanima. Potpredsjednik Zloković je gosta upoznao sa potencijalima crnogorske ekonomije sa posebnim osvrtom na turizam, energetiku i poljoprivredu. Izražena je spremnost za uspostavljanje partnerskih veza sa iranskom privrednom komorom kroz potpisivanje sporazuma o saradnji i razmjenu privrednih delegacija. Ambasador Republike Hrvatske mr Veselko Grubišić posjetio je 4. maja godine Privrednu komoru Crne Gore i sa predsjednikom Velimirom Mijuškovićem razgovarao o mogućnostima daljeg unapređenja kvalitetne saradnje dvije zemlje, njihovih ekonomija i privrednih komora. Tokom sastanka, sagovornici su posebno istakli potrebu intenziviranja realizacije dva strateška regionalna projekta Jadransko-jonskog autoputa i Transjadranskog gasovoda, koji bi značajno doprinijeli dodatnom približavanju zemalja ovog regiona i njihovom ekonomskom razvoju. Ambasador je ocijenio da je riječ o projektima čija važnost prevazilazi Zapadni Balkan. Izgradnja autoputa, smatra on, doprinijeće Regionu kao jedinstvenoj turističkoj destinaciji te produženju sezone. Gasifikacija je, smatra on, nužna na ovom području naročito za potrebe razvoja spa turizma, a istakao je i benfite koje bi naša zemlja imala od tranzita gasa. Predsjednik Komore Mijušković je rekao da ovi projekti sve više postaju prioritetni implementacijom Berlinskog procesa, te da će vjerovatno o njima biti riječi i na predstojećem Samitu zemalja Zapadnog Balkana u Trstu. Regionalna saradnja se intenzivira i kroz integracione procese, ocijenili su sagovornici. Hrvatska ostaje partner Crnoj Gori na putu ka NATO i EU, a svoja iskustava u ovim oblastima želi da prenese i drugim zemljama Balkana. Jačanju veza hrvatske i crnogorske privrede doprinosi i vrlo kvalitetna saradnja Privredne komore Crne Gore sa Hrvatskom gospodarskom i komorama županija. Komorska saradnja je, podsjetio je Mijušković, uspostavljena još u periodu narušenih odnosa u Regionu i značajno je doprinijela ekonomskom povezivanju ovog prostora između ostalog i potpisivanju CEFTA sporazuma. Partnerstvo ovih poslovnih asocijacija se ostvaruje i kroz Komorski investicioni forum zemalja Zapadnog Balkana koji je u Evropi prihvaćen kao podrška Berlinskom procesu. Intenziviranje saradnje komora se očekuje i u periodu koji slijedi, pa je najavljeno da će se raditi na organizovanju foruma privrednika dvije zemlje. Maj Broj 5

26 26 Edukacija Javni nastup - razlika između uspjeha i neuspjeha Broj 5 Maj 2017.

27 27 Komunikacija je suština odnosa s javnošću, od koje, velikim dijelom, može da zavisi budućnost organizacije. Privredna komora Crne Gore, u saradnji sa Sekretarijatom za rad, mlade i socijalno staranje Glavnog grada Podgorica, organizovala je 25. maja godine, seminar na temu "Javni nastup". Seminar je namijenjen zaposlenima koji u ime preduzeća javno nastupaju, menadžerima: marketinga, prodaje, ljudskih resursa, odnosa sa javnostima, te izvršnim direktorima privatnih firmi, predstavnicima javnih preduzeća i drugim. U radu seminara su učestvovali dr Mladen Perazić, rukovodilac Sektora za obrazovanje Privredne komore Crne Gore i Vladimir Pavićević, iz Sekretarijata za rad, mlade i socijalno staranje Glavnog grada Podgorica. Predavač je bila mr Eleonora Albijanić, specijalista za eksternu komunikaciju u Direkciji za odnose sa javnostima u Elektroprivredi Crne Gore. Prema riječima dr Mladena Perazića, vještina javnog nastupa izuzetno je značajna, jer šalje sliku o preduzeću. - Neadekvatan javni nastup može urušiti sve napore koji su uloženi u stvaranje novog proizvoda, promovisanje nove ideje i prezentiranje rezultata poslovanja. Javni nastup zahtijeva dobru pripremu, a podrazumijeva verbalnu, paraverbalnu i neverbalnu komunikaciju - kazao je on. Prema njegovim riječima vještine javnog nastupa, su od ključnog značaja u procesu građenja našeg mjesta u društvu, poslovne karijere, uspješne prodaje, čak i ličnih odnosa. Javni nastup i vještina govorništva su ono što će napraviti ključnu razliku između našeg uspjeha ili neuspjeha. - Cilj seminara je da, uz stručno vođenje i interaktivnu diskusiju, analizira probleme koji se prepoznaju iz prakse ili iskustva i pomogne nam u budućem radu. Privredna komora Crne Gore će ovim seminarom i aktivnostima koje slijede nastaviti da podržava usvajanje znanja iz komunikacija - zaključio je on. Vladimir Pavićević, je podsjetio je da se nastavljaju predavanja u organizaciji Privredne komore Crne Gore i Sekretarijata za rad, mlade i socijalno staranje Glavnog grada Podgorica i izrazio zadovoljstvo što je predavač na ovom seminaru eminentni stručnjak u oblasti javnog nastupa. - Javni nastup i vještina govorništva jako su bitni za predstavljanje institucija, preduzeća ili bilo koje organizacije. Zato je vrlo korisno što ćete čuti iskustva i znanja mr Eleonore Albijanić kako bi ih primijenili u praksi i da na taj način uticali na bolje predstavljanje organizacije u kojoj radite - rekao je on. Pavićević je zaključio da je jako bitan kvalitetan nastup kako bi se organizacija prezentovala na pravi način. Mr Eleonora Albijanić je navela da su teme ovog seminara prvenstveno javni medijski nastup, potom, značaj verbalne, paraverbalne i neverbalne komunikacije. Prezentirala je osnove odnosa sa javnostoma i sa medijima. Objasnila je na koji način graditi dobre odnose sa medijima te kako se pripremiti za medijski nastup jer on pretpostavlja dosta pripreme. Predstavljajući važnost odnosa s javnostima Albijanić je ukazala da organizacije sa podrškom javnosti i postizanjem međusobnog razumijevanja sa različitim javnostima lakše postižu uspjeh kod definisanja i realizacije svojih ciljeva nego ako se suprotstave javnom mišljenju ili su ravnodušni prema javnostima. - Komunikacija je suština odnosa s javnošću. Riječ o profesionalnom komuniciranju, od koga velikim dijelom može da zavisi budućnost organizacije. Komunikacija nije sve, ali bez komunikacije, bez razumijevanja i podrške vaših javnosti, mnogo teže ćete ostvariti svoje ciljeve - navela je Albijanić. Za javni medijski nastup izuzetno je bitna priprema i da najvažnije činjenice budu saopštene na početku. - Važne stvari nemojte ostavljati za kraj kako vam se ne bi dogodilo da ne stignete da kažete nešto što je jako bitno. Koliko je važno imati dobru poruku toliko je važno naučiti kako je na najbolji način prenijeti. Neka istraživanja pokazuju da ljudi pamte svega sedam odsto onoga što pričate, a 93 odsto je paraverbalna i neverbalna komunikacija. Paraverbalna komunikacija podrazumijeva način na koji čovjek nešto kaže, prije svega glas, njegovu boju, dinamiku, riječi koje naglašavate - rekla je Albijanić. Što se tiče neverbalne komunikacije ona obuhvata sve što prati kontekst vaše komunikacije, odnosno nastupa, jako je bitna jer, smatra ona, koliko može da pomogne da pojačate neku poruku, isto toliko može da odmogne i potpuno potre poruku koju šaljete. Albijanić je govorila i o tome kako smanjiti intezizet treme. - Trema se ne može izliječiti i ne možete se nje osloboditi, ali svakako se može smanjiti njen intezitet. Međutim, pozitivna treme je svakako neizbježna i neophodna ukoliko ste odgovorna osoba - kazala je ona. PR menadžer je zadužen da brani ugled kompanije i zadužen je za sve javnosti jedne kompanije. - Kad javno nastupate ljudi identifikuju tu firmu kroz vas i vaš nastup i zbog toga je veoma bitno da PR menadžeri u preduzeću budu upoznati sa svim šta se u kompaniji dešava. To je jako odgovoran posao jer kad govorite, ispred na primjer Elektroprivrede, koja ima oko 1000 zaposlenih, vi predstavljate sve njih kao i menadžment kompanije. Zato morate dobro da odmjerite svaku riječ, vodeći računa ko vam je ciljna javnost. Za stručnu javnost koristite stručnu terminologiju, a za laičku neku drugu verbalnu komunikaciju da bi vas ljudi razumjeli. Cilj javnog nastupa nije da pokažete koliko ste pametni nego da prenesete određenu poruku ciljnoj javnosti - objasnila je Albijanić. Seminaru su prisustvovali brojni predstavnici kompanija, institucija i organizacija koji su iskazali veliku zainteresovanost za pomenutu temu. Maj Broj 5

28 28 Spoljnotrgovinska razmjena skoro 15 odsto veća Ukupna spoljnotrgovinska robna razmjena Crne Gore u prva četiri mjeseca, prema preliminarnim podacima Monstata, iznosila je 748,3 miliona eura, što je 14,5 odsto više u odnosu na isti period prošle godine. Iz Monstata je saopšteno da je izvezena roba vrijedna 112,6 miliona eura, što je 28,2 odsto više u odnosu na isti prošlogodišnji period. Uvoz je bio viši 12,4 odsto i iznosio je 635,7 miliona eura, prenijela je Mina Business. - Pokrivenost uvoza izvozom iznosila je 17,7 odsto i veća je u odnosu na isti period prošle godine, kada je iznosila 15,5 odsto - navodi se u saopštenju. U strukturi izvoza najviše su zastupljene sirove materije sem goriva, u iznosu od 33,2 miliona eura, koji čine mineralne rude i otpaci metala 25 miliona eura i pluta i drvo 5,8 miliona eura. U strukturi uvoza najviše su zastupljeni mašine i transportni uređaji u iznosu od 151,2 miliona eura, koji čine drumska vozila 47,9 miliona eura i industrijske mašine za opštu upotrebu 28,6 miliona eura. Najveći spoljnotgovinski partneri u izvozu bili su Srbija sa 20 miliona eura, Bosna i Hercegovina (BiH) sa 15,3 miliona eura i Hong Kong 12,8 miliona. U uvozu, najveći spoljnotrgovinski partneri, bili su Srbija sa 136,2 miliona eura, Kina sa 58,8 miliona i Njemačka 54,8 miliona eura. Spoljnotrgovinska robna razmjena bila je najveća sa potpisnicama Centralnoevropskog sporazuma o zoni slobodne trgovine (CEFTA) i Evropskom unijom. Zlatna medalja Decantera crnogorskom vinu Premijum vino Stari Podrum cabernet sauvignon 2012 kompanije Plantaže nagrađeno je zlatnom medaljom na jednom od najprestižnijih vinskih ocjenjivanja na svijetu, Decanter World Wine Awards (DWWA), koje je održano u Londonu. Srebrnom medaljom je nagrađeno vino Vranac Reserve 2011, dok su vina Pro Anima pinot blanc 2015, Chardonnay Barrique 2013, Vladika 2013 i Medun 2011 dobila bronzane. Direktor marketinga i prodaje Plantaža Veselin Đurišić kazao je da su vina iz linije Stari podrum pokazala pravu snagu kompanije i potencijal crnogorskog podneblja. - Posebno smo ponosni na uspjeh cabernet sauvignona, jer dokazuje da na našem teroaru, pored vranca, kratošije i drugih autohtonih sorti, vrhunske rezultate daju i internacionalne sorte. Sve to nije slučajno, već je rezultat ulaganja u vrhunski proizvod - rekao je Đurišić. On je objasnio da postupak proizvodnje vina iz Starog podruma podrazumiijeva selekciju najboljeg grožđa sa mikrolokaliteta Šipčanik, koje se bere ručno i prerađuje u novom, posebno opremljenom pogonu. - Samo u najboljim godinama, sa parcela koje su pokazale da daju najkvalitetnije grožđe, pažljivo biramo rod koji ćemo pretočiti u Stari podrum. Zato su naše serije premijum vina ograničene na nekoliko hiljada boca. Vina iz serije Stari podrum za kratko vrijeme su stekla visoku reputaciju među poznavaocima, a mnogi ekskluzivni restorani i hoteli uvrstili su ih u vinske karte - saopštio je Đurišić. U kompaniji su, prema njegovim riječima, zadovoljni i činjenicom da su postali dostojan takmac u segmentu bijelih vina, koja su u dobroj mjeri bila zapostavljena najezdom tih vina, posebno iz regiona. Đurišić je kazao i da medalje za Pro anima pinot blanc i Chardonnay barrique dovoljno govore o osvajanju tehnologije i očekivanju rasta prodaje u tom segmentu na domaćem i stranom tržištu. - Na najbolji način smo demantovali famu, koju je razvijala konkurencija, o tome da su naša crvena vina izvanredna, ali da zaostajemo u segmentu bijelih. Nagrade sa Crna Gora vijesti najvećih svjetskih smotri su nam, iz tog razloga, veoma značajne - naveo je Đurišić. Na DWWA je ove godine ocjenjivano oko 17,2 hiljade vina iz svih djelova svijeta, osam odsto više nego predhodne godine, dok je zlatnim medaljama nagrađeno njih 455 ili svega tri odsto. - Uspjeh vina Plantaža utoliko je veći ukoliko se zna da se na takmičenju DWWA primjenjuju strogi kriterijumi, tako da zlatne medalje osvajaju samo ona ocijenjena sa preko 95 poena - navodi se u saopštenju. Medalja za Stari podrum cabernet sauvignon 2012, prvo je Decanterovo zlato za vino iz Crne Gore u dosadašnjoj istoriji takmičenja. Sva vina koja se pošalju na DWWA degustiraju se "na slijepo" po sistemu panela, od koji svaki ima predsjednika. Svaki panel specijalizovan je za određenu vinsku regiju ili stil vina. Vina kompanije Plantaže učestvuju na svim važnim međunarodnim ocjenjivanjima, na kojima je do sada osvojeno preko 800 medalja. Spremni za ulaganja u telekomunikacionu infrastrukturu Kohlberg Kravis Roberts (KKR), vodeća svjetska investiciona kompanija, spremna je da ulaže u poboljšanje telekomunikacione infrastrukture koja će obezbijediti bolji kvalitet Interneta u Crnoj Gori. To je kazao partner u KKR-u i predsjednik KKR Global Instituta general David Petraeus na sastanku sa crnogorskim premijerom Duškom Markovićem, prenijela je Mina Business. KKR je vlasnik United grupe koja posluje u šest država regiona, a u kojoj je suinvestitor Evropska banka za obnovu i razvoj. KKR je u Crnoj Gori prisutan kroz poslovanje kompanije Telemah Crna Gora, koja je dio United grupe. Marković je, kako je saopšteno iz njegovog kabineta, pozdravio interesovanje i namjere investitora, saglasivši se sa ocjenama o Broj 5 Maj 2017.

29 29 značaju širokopojasnog pristupa Interenetu za svakodnevni život i rad. Marković je istakao značaj stranih direktnih investicija za Crnu Goru, konstatujući da od njihovog rasta direktno zavisi rast bruto domaćeg proizvoda. Premijer je naveo da će u narednom periodu fokus biti na jačanju ekonomije. U tom kontekstu, Marković je istakao važnost i posvećenost reformi javne uprave, koja treba da omogući da ona bude servisno orjentisana ka građanima, ali i ka privredi. Marković je, kako se navodi u saopštenju, sagovornika upoznao i sa nastojanjima Vlade da unaprijedi biznis ambijent, obezbijedi rast ekonomskih sloboda i stabilnost javnih finansija. U saopštenju se kaže da je Petraeus čestitao Crnoj Gori na članstvu u NATO. - Sagovornici su se saglasili da je taj korak važan signal za investitore, jer pridruživanje Alijansi obezbjeđuje državi članici mir i stabilnost, a samim tim i sigurnost investicija - kaže se u saopštenju. Kako se navodi, pozitivnim je ocijenjen i napredak države na putu ka Evropskoj uniji, uz ocjenu Markovića da je izuzetno važno za cijeli region da EU i NATO drže aktivnim svoje politike proširenja. Pljevaljski sir, drugi zaštićeni crnogorski proizvod Pljevaljski sir zaštićen je oznakom porijekla. Crna Gora je time dobila drugi zaštićeni proizvod, nakon što je prije nepunih pola godine zaštitu dobio Njeguški pršut, saopšteno je iz ministarsva poljoprivrede i ruralnog razvoja. Tim povodom, ministar poljoprivrede Milutin Simović se, tokom posjete Pljevljima, susreo sa članovima Udruženja proizvođača "Pljevaljski sir" i čestitao im na ovom značajnom uspjehu. - U odnosu na ono po čemu je do sada bio prepoznatljiv pljevaljski sir, a to je kvalitet, specifičnost, autohtonost i bezbjednost, taj proizvod dobija dodatu vrijednost koja će na tržištu, siguran sam, biti posebno vrednovana. Siguran sam da će zaštita pljevaljskog sira obezbijediiti novu i bolju tržinu vrijednost ovog proizvoda i donijeti dobro svim vrijednim domaćinima koji se bave ovom proizvodnjom - kazao je ministar. Simović je iskazao odlučnost Ministarstva da nastavi i u narednom periodu da radi na razvoju ovog proizvoda, aktivnosti udruženja, ali i svih ostalih udruženja proizvođača koji koja žele da stvaraju dodatu vrijednost. - Siguran sam da ćemo u narednom periodu zajedno slaviti brojne pobjede. Bićemo i dalje u komunikaciji sa vama, posebno na terenu, kako bi osjetili probleme, potrebe, dogovorili se šta da uradimo da ostvarimo nove uspjehe - kazao je ministar Simović. U tom pravcu, je kako dodaju iz ministarstva, na kraju današnje posjete Pljevljima ministar Simović, sa saradnicima, sastao se sa predstavnicima Unije stočara sjevera, i razgovarao o mogućnostima za unapređenje uslova za razvoj stočarske proizvodnje i postizanje veće konkuretnosti tog sektora. - Cilj sastanka je da se čuju sugestije, predlozi, kako bi razmotrile i uvažile njihove inicijative u narednom periodu ugrade u razvojne politike. Značajan broj ranijih sugestija Unije stočara ugrađen je u ovogodišnji Agrobudžet - dodaje se. Proizvođači hrane dogovorili saradnju sa hotelom Regent Proizvođači meda, organskog povrća, začinskog bilja i povrća i kozijeg sira i mlijeka iz Tivta imaće priliku da svoje proizvode, koji zadovoljavaju visoke kriterijume hotela Regent Porto Montenegro, plasiraju u tom hotelskom objektu. Iz Opštine Tivat je saopšteno da je na sastanku predstavnika Sekretarijata za ekonomski razvoj i preduzetništvo, hotela Regent Porto Montenegro i zainteresovanih poljoprivrednih proizvođača dogovorena njihova saradnja. - Dogovorena je saradnja hotela sa proizvođačem meda Danilom Samardžićem, organskog povrća Đorđem Bulajićem, začinskog bilja i povrća Slobodanom Knezovićem i kozijeg sira i mlijeka Mirkom Giljačom - navodi se u saopštenju. Iz Opštine Tivat je saopšteno da će ti proizvođači imati priliku da plasiraju svoje proizvode u trenutno jedinom hotelu sa pet zvjezdica u Tivtu. Šef kuhinje u hotelu Regent, Željko Knezović, kazao je da su u osnovi ponude tog hotelskog objekta zdrave i kvalitetne namirnice, porijeklom sa domaćeg područja. - Upravo takve namirnice su glavni sastojak svih jela koje pripremamo i one donose onu posebnu vrijednost koju prepoznaju svi naši gosti. Nadamo se uspješnoj saradnji sa lokalnim proizvođačima i pozdravljamo incijativu Opštine Tivat usmjerenu ka lokalnom stanovništvu - rekao je Knezović. Sekretar Sekretarijata, Petar Vujović i savjetnik za poljoprivredu, Radmila Kilibarda, upoznali su prisutne sa zacrtanim prioritetima u radu Sekretarijata, od kojih je jedan uvezivanje lokalnih poljoprivrednih proizvođača sa renomiranim investitorima iz Tivta. - Na području Opštine postoji oko 60-ak registrovanih poljoprivrednih proizvođača. Kada sam preuzeo Sekretarijat, kazao sam da je naša želja da, u mjeri u kojoj je to moguće, što više pomognemo lokalnom stanovništvu da osjeti benefite od prisustva krupnih investitora. Drago mi je da smo uspjeli uraditi prve korake u tom pravcu - naveo je Vujović. On je dodao da se nada da je uvezivanje četiri poljoprivredna proizvođača iz Tivta i hotela Regent samo početak i da će i ostali proizvođači slijediti taj primjer i podići nivo i kvalitet ponude kako bi zadovoljili propisane standarde poslovanja hotela visoke kategorije. U cilju nastavka dobre saradnje sa domaćim proizvođačima i unaprijeđivanja njihovog poslovanja, promocije i plasiranja kvalitetnog domaćeg proizvoda, kao i u skladu sa planom i programom Sekretarijata, nastaviće se dalje povezivanje, edukacija i finansijska podrška, koji bi trebalo da doprinesu unaprijeđenju poslovanja i standarda lokalnih poljoprivrednih proizvođača. Maj Broj 5

30 30 Institut za standardizaciju proslavio deceniju rada Podrška privredi, javnoj upravi i stranim investitorima Institut za standardizaciju Crne Gore (ISME) obilježio je 10 godina rada prigodnom svečanošću u Privrednoj komori 8. maja godine. Proslavi Dana Instituta, Nacionalnog tijela koje razvija sistem standardizacije u Crnoj Gori, poštujući zahtjeve i preporuke međunarodnih i evropskih organizacija u ovoj oblasti, prisustvovali su, među ostalima, predsjednik Privredne komore Velimir Mijušković, potpredsjednici Stanko Zloković i Ljiljana Filipović, državni sekretar u Ministarstvu ekonomije Dragan Kujović, savjetnik Predsjednika Crne Gore Ruždija Tuzović, doajen kvaliteta profesor emeritus dr Milan J. Perović, direktor Akreditacionog tijela Ranko Nikolić, direkorica Zavoda za metrologiju Vanja Asanović, rukovodilac Centra za kvalitet Mašinskog fakulteta u Podgorici prof. dr Zdravko Krivokapić, predstavnici instituta za standardizaciju zemalja regiona. Od osnivanja godine do danas Institut je objavio i pripremnio blizu standarda i srodnih dokumenata, od kojih je crnogorskih.tokom 10 godina ISME je postao član međunarodnih i evropskih organizacija za standardizaciju čime osigurava trajnu dostupnost međunarodnih i evropskih standarda i pravo na njiho- vo donošenje na nacionalnom nivou. Koordinator poslovanja u ISME Perica Turković istakao je da obilježavaju važan jubilej, ali sa osjećajem sjete što tu nije dugogodišnji direktor Instituta mr Miodrag Perović, jedan od utemeljivača standardizacije u Crnoj Gori, koji je preminuo početkom godine. Prema riječima Turkovića, djelatnost kojom se bavi Institut važna je za sve oblasti crnogorskog društva u najširem smislu, počev od poljoprivrede i zdravstva, preko građevinastva i turizma, pa do informacionih tehnologija i igračaka. Savremeni svijet, ističe Turković, u oblasti proizvodnje, pružanja usluga, tehnologije, organizacije i upravljanja posljednjih decenija preživljava duboke i burne promjene. Savremeno poslovanje donosi nova pravila, metode, ljude. Nastupio je period promjena koje stvaraju temelje, nove poslovne kulture i kriterijume poslovne uspješnosti. - Najbrže promjene u društvima koja su u tranziciji, kao što je naše, desiće se primjenom standarda. Njihova primjena omogućava stvaranje novog poslovnog ambijenta, što daje pozitivan doprinos svijetu u kome živimo. Standardi šire znanja i inovacije, Broj 5 Maj 2017.

31 31 Državni sekretar u Ministarstvu ekonomije Dragan Kujović istakao je da brojne aktivnosti koje je Institut imao potvrđuju opravdanost njegovog osnivanja, a članstvo u brojnim relevantnim međunarodnim organizacijama dodatno ukazuje na njihov značaj. - Osnova za razvoj standardizacije u Crnoj Gori definisana je usvajanjem Zakona koji uređuje ovu oblast, godine. Evropska komisija je evidentirala značajan napredak koji je naša zemlja postigla u ovoj oblasti, posebno u pregovorima koji se odnose na poglavlje 1 Slobodno kretanje roba rekao je Kujović. Naglasio je da je Ministarstvo ekonomije prepoznalo značaj standardizacije za povećanje konkurentnosti crnogorske privrede i je definisalo Program za jačanje lokalne i regionalne konkurentnosti kroz usaglašavanje sa zahtjevima međunarodnih standarda poslovanja. - To je Program koji je izazvao veliko interesovanje privrednika i od do godine 48 aplikanata je dobilo bespovratnu pomoć u visini eura za uvođenje standarda u poslovanje. U godini je takođe predviđeno dodatnih eura za ovu djelatnost kazao je on, ističući da je Ministarstvo uvijek otvoreno za saradnju sa ISME i tako će ostati i ubuduće. Profesor emeritus dr Milan J. Perović pozdravio je skup u ime doskorašnjeg Upravnog odbora Instituta za standardizaciju, ljudi koji su postavili njegove temelje. - Institut smo postavili na temeljima svjetskih i evropskih pravila o samostalnosti, nepristrasnosti i nezavisnosti. Znači, stvoriti crnogorski, a evropski institut. Institut koji će biti podrška privredi i javnoj upravi, ali i svim stranim kompanijama koje rade u našoj zemlji i sa crnogorskim partnerima rekao je on. Standardi i standardizacija su instrumenti podrške reda i uređenosti. Bez primjene standarda nema evropskih integracija. olakšavaju trgovinu, omogućavaju dobro upravljanje, ocjenjivanje usaglašenosti, te se ostvaruju koristi u svim oblastima u kojima se primjenjuju. Upravo to objašnjava međunarodni trend da se oblasti privrede i društva sve više regulišu na nivou standarda kazao je Turković. On je istakao da ISME u sistemu standardizacije na nacionalnom nivou preuzima ulogu integratora i kreatora klime međusobnog povjerenja i saradnje između države, privrednih subjekata, nevladinog sektora i drugih zainteresovanih strana. Posebno intenzivna i kvalitetna saradnja ostvaruje se sa Ministarstvom ekonomije, ostalim ministarstvima i svim organizacijama koje čine infrastrukturu kvaliteta kao i sa inspekcijskim organima, poslovnim i strukovnim udruženjima, visokoškolskim i naučnoistraživačkim institucijama, privrednim i drugim subjektima. - Nije slučajnost što se ova svečanost održava baš u prostorijama Privredne komore, jer sa ovom institucijom imamo ne samo partnerski odnos već i kompatibilne ciljeve koji su usmjereni ka uspješnom zastupanju interesa privrede te stvaranju povoljnijih uslova za unapređenje crnogorske konkurentnosti u globalnom privrednom ambijentu rekao je Turković. Prema njegovim riječima, radili su po precizno mjerljivim planovima koje je direktor Instituta Miodrag Perović sa svojim saradnicima svake godine u cjelini ispunjavao. - Kao Upravni odbor imali smo sreću da smo imali jednog odgovornog i standardima predanog direktora i nesreću da nas je prerano napustio i otišao u Raj da se tamo bavi standardizacijom kazao je Perović. Profesor je sa svečanosti uputio apel da se u škole uvede nauka o standardima i standardizaciji jer je taj proces već počeo u SAD i drugim razvijenim zemljama. - Standardi i standardizacija su instrumenti podrške reda i uređenosti. Oni su takođe tehnika koja promoviše međunarodnu ujednačenost. Bez primjene standarda nema evropskih integracija. Za to postoje jasna pravila i konkretni zahtjevi. Standardi jačaju institucije i slabe vlast pojedinca, posebno autokrata i onih sklonih korupciji. Mi danas obilježavamo deset godina rada Instituta. Ovo je prva decenija, a biće još novih 10 i 100 decenija, jer Institut spada u one institucije koje postoje dok postoji država rekao je Perović. Uručene su zahvalnice institucijama i pojedincima iz Crne Gore i okruženja koji su podržali rad Instituta, a u njihovo ime zahvalio je prof. dr Zdravko Krivokapić. Moderator je bila Rada Dondić iz Instituta za standardizaciju. U programu su učestvovali i učenici Umjetničke škole za muziku i balet "Vasa Pavić Dorotea Zečević (violina), Igor Poturica (harmonika) i Teodora Šoškić (oboa). Maj Broj 5

32 32 Perica Turković, koordinator poslovanja Instituta za standardizaciju Primjenom standarda do progresa u društvu Evropska unija prepoznaje standardizaciju kao preduslov za međunarodne i evropske integracije i osnovu za uklanjanje tehničkih prepreka u trgovini, tj.obezbjeđivanje slobodnog protoka roba i usluga. Broj 5 Maj 2017.

33 33 Neophodno je uložiti dodatne napore u usvajanje i implementaciju evropskih standarda, kako bi domaće kompanije podigle nivo konkurentosti i što spremnije se suočile sa konkurencijom na otvorenom, evropskom tržištu, kazao je u intervjuu Glasniku Privredne komore koordinator poslovanja Instituta za standardizaciju Crne Gore Perica Turković, institucije koja je nedavno proslavila 10 godina rada. Glasnik: Predstavite Institut za standardizaciju, njegovu djelatnost ali i postignuća (broj donijetih standarda) te izazove sa kojima ste se susreli tokom prvih 10 godina postojanja. P. Turković: Radi ostvarivanja ciljeva standardizacije, ispunjavanja zahtjeva međunarodne zajednice i Evropske Unije po pitanju standardizacije kao i sprovodjenja aktivnosti na donošenju crnogorskih standarda, Vlada je na sjednici od 29. marta godine donijela Odluku o osnivanju Instituta za standardizaciju Crne Gore ("Službeni list RCG", br.21/2007) kao nacionalnog tijela za standardizaciju u našoj državi. Institut je od osnivanja godine do danas objavio i pripremio blizu standarda i srodnih dokumenata. Procesi standardizacije i donošenja standara su vrlo dinamični, i oni su skloni promjenama, i to se prati u kontinuitetu. Neki standardi se objavljuju, drugi se povlače i mijenjaju, a pripremaju se i neka nova dokumenta. Sve ove aktivnosti imaju za cilj da se doprinese bezbjednosti građana, osigura kvalitet i konkurentnost crnogorske privrede, eliminišu trgovinske barijere, te da se doprinese daljem razvoju ekonomije i svih segmenata društva. Glasnik: Ocijenite značaj standardizacije za privredu u aktuelnom trenutku na globalnom i crnogorskom nivou. P. Turković: Djelatnost kojom se bavi naš Institut važna je za sve oblasti crnogorskog društva u najširem smislu, počev od poljoprivrede i zdravstva, preko građevinarstva i turizma, pa sve do informacionih tehnologija i igračaka. Najbrže promjene u društvima koja su u tranziciji, kao što je naše, desiće se primjenom standarda. Njihova primjena omogućava stvaranje novog poslovnog ambijenta, što daje pozitivan doprinos svijetu u kome živimo. Standardi šire znanja i inovacije, olakšavaju trgovinu, omogućavaju dobro upravljanje, ocjenjivanje usaglašenosti, te se ostvaruju koristi u svim oblastima u kojima se primjenjuju. Upravo to objašnjava međunarodni trend da se oblasti privrede i društva sve više regulišu na nivou standarda. Što se tiče sistema standardizacije na nacionalnom nivou, Institut preuzima ulogu kreatora klime međusobnog povjerenja i saradnje između države, privrednih subjekata, nevladinog sektora i drugih zainteresovanih strana. Posebno intenzivna i kvalitetna saradnja ostvaruje se sa Ministarstvom ekonomije, koje je nadležni državni organ za oblast infrastrukture kvaliteta. Takođe, aktivno se sarađuje i sa drugim ministarstvima, ali i sa svim organizacijama koje zapravo čine oblast infrastrukture kvaliteta, kao i sa inspekcijskim organima, poslovnim i strukovnim udruženjima, visokoškolskim i naučno-istraživačkim institucijama, privrednim i drugim subjektima koji su direktno ili indirektno u vezi sa izradom i primjenom crnogorskih standarda. Sve ove organizacijame su, tokom proteklih 10 godina, u ovom ili onom obliku, dali doprinos razvoju sistema nacionalne standardizacije. Jedan od rezultata ove saradnje je infrastruktura stručnih tijela Instituta koju danas čini 17 tehničkih komiteta i gdje su u procesu donošenja crnogorskih standarda i srodnih dokumenata zainteresovane strane ravnomjerno zastupljene. Glasnik: Dokle se stiglo sa uvođenjem standarda u poslovanje crnogorskih preduzeća i šta je po Vašem mišljenju uzrok takvom rezultatu? P. Turković: Prije konkretnog odgovora na to pitanje, osvrnimo se na ta pitanje šta zapravo standardizacija predstavlja i koji su njeni benefiti u organizaciji. Izostavljajući zvanične definicije, slobodnim riječima može se reći da je standardizacija postupak ili proces primjene standarda kako bi se izradio, uredio ili poboljšao neki proizvod ili proces rada, sa krajnjim ciljem da se eliminišu problemi i maksimizuje efektivnost i efikasnost u radu. Tokom minulih godina uspostavljena je dobra saradnja Instituta za standardizaciju sa Zavodom za metrologiju, Akreditacionim tijelom, Privrednom komorom, inspekcijskim organima, poslovnim i strukovnim udruženjima, visokoškolskim i naučno-istraživačkim institucijama, privrednim subjektima i drugim pravnim licima u vezi sa izradom i primjenom crnogorskih standarda. Svakodnevno se ostvaruju određeni pomaci u primjeni i uopšte svijesti o važnosti standarda u našem društvu ali to je proces na kom svi trebamo konstantno raditi i unaprijeđivati svoje znanje i umijeće. U uslovima nedovoljne primjene standarda u našem društvu, problem nastaje kod nedovoljne edukacije o primjeni ovog "alata" i spoznavanja benefita koje pravilna primjena standarda može da donese poslovanju. Pravilnom primjenom standarda svode se improvizacija i greške na što niži nivo, štedi se vrijeme pri realizaciji poslova i samim tim osigurava kvalitet. U osnovi je ideja da se ništa ne prepusti slučaju. Naravno da nije moguće sve standardizovati, jer da je tako, roboti bi odavno zamijenili ljude ili bi ljudi postali roboti. Standard treba da da okvire, pruži smjernice i alate, a tehnička realizacija je ostavljena u rukama Instituta, kao nadležne organizacije za oblast standardizacije. Glasnik: Na osnovu dosadašnjih iskustava, da li je domaća privreda zaista prihvata poslovanje po strogim međunarodnim kriterijumima koje propisuju standardi, ili su politike kvaliteta na njihovim zidovima samo za pokazivanje? P. Turković: Budući da danas standardi definišu postupke, pravila i zahtjeve koji se odnose na: klimatske promjene, informaciono- -komunikacione tehnologije, životnu sredinu, bezbjednost ljudi, bezbjednost hrane, energetsku efikasnost, društvenu odgovornost, finansije, izborne procese, na rad vlade i praktično sve aspekte društvenog života pojedinaca i zajednice, sve to umnogome definiše obavezu ispunjavanja uslovaza nadmetanje na lokalnom, regionalnom i globalnom tržištu. Time je i domaćim privrednim organizacijama, a i javnoj upravi, nametnuta nužnost kontinuiranog prilagođavanja i unapređenja politike kvaliteta i samog poslovanja. Samim tim, nacionalna konkurentnost se ne može ostvariti bez domaćih organizacija koje zadržavaju ili povećavaju svoj udio na globalnom tržištu. Imajuću u vidu da je strateški cilj zemalja potpisnica CEFTA pristupanje EU, neophodno je uložiti dodatne napore u usvajanje i implementaciju evropskih standarda, kako bi domaće kompanije podigle nivo konkurentosti i što spremnije se suočile sa konkurencijom na otvorenom, evropskom tržištu. Glasnik: U kojoj mjeri crnogorske kompanije, ali i partneri iz inostranstva koriste usluge ISME? Da li velike kapitalne investicije u recimo autoput ili odmarališta na primorju prate pojačane aktivnosti Vašeg Instituta, u smislu povećane prodaje Maj Broj 5

34 34 P. Turković: Širok opseg uključenosti standarda podrazumijeva i širok krug zainteresovanih strana za donošenje i primjenu standarda i njihova uloga je od velikog značaja. U proteklom periodu je veliko interesovanje iskazano za standarde serije MEST EN ISO 9001 koji su značajni u okviru unapređenja sistema upravljanja kvalitetom kao i za HACCP sistem koji je obavezan prema Zakonu o bezbjednosti hrane. Imajući u vidu nedavni dolazakkineske kompanije China Road & Bridge Corporation (CRBC) na crnogorsko tlo, koja je angažovana na gradnji 41 km autoputa Bar Boljare, na godišnjem nivou je prisutan porast prodaje standarda vezanih za geotehnička istraživanja i uopšte oblast putne infrastrukture. Imajući u vidu da turizam predstavlja izuzetno važnu komponentu nacionalne ekonomije, značaj implementacije standarda kvaliteta u zdravstvenom turizmu je neupitan i u stalnom je porastu jer je to najbrže rastuća grana turizma kako kod nas tako i u svijetu, sa godišnjim rastom od odsto, koja značajno doprinosi bruto domaćem proizvodu i predstavlja zamajac za unapređenje ostalih sektora privrede u državi. Glasnik: Crna Gora ulazi u NATO, a takođe je i pred vratima EU. Koliko standardizacija, odnosno poslovanje utemeljeno na najboljoj međunarodnoj praksi dobija time dodatno na značaju? Zašto je neophodno prihvatiti standarde u današnjem poslovanju? P. Turković: Crna Gora i NATO nalaze se u procesu međusobnog približavanja, geografskog i političkog. Osim izgradnje demokratskog poretka, tržišne privrede, unapređenja sloboda i ljudskih prava etničkih manjina i manjinskih zajednicapo drugim osnovima, izgradnja sistema civilne kontrole oružanihsnaga, od članica se najprije zahtijeva usvajanje standarda koji važe u NATO. Standardi važe za tehniku, opremu, u komandi. Krajnji cilj standardizacije je potrebna efektivnost u realizaciji zajedničke aktivnosti NATO-a. Standardizacija u NATO-u je utkana u temelje Alijanse, budući da ona ostaje stalno otvorena za nove članice. Samim tim, neophodna je stalna briga o standardizaciji, razvoju i primjeni NATO standarda jer sistem odbrane jedne dobro organizovane države treba biti ustrojen po najboljim standardima na svijetu a to je u ovom trenutku NATO-standard. Zajednička deklaracija o partnerstvu NATO-a i EU, usvojena je na osnovu uvjerenja da Evropska unija želi da ojača samostalnost u oblasti bezbjednosti, slijedeći propisane standarde koji regulišu ovu oblast. Evropska unija prepoznaje standardizaciju kao preduslov za međunarodne i evropske integracije i osnovu za uklanjanje tehničkih prepreka u trgovini, tj.obezbjeđivanje slobodnog protoka roba i usluga. U tom smislu je uloga Instituta za standardizaciju od velike važnosti za privredu i društvo. Evropska unija je članom 7 Regulative 1025/2012 definisala obavezu učešća državnih organa uevropskoj standardizaciji. Naime, navedeni član predviđa da je "država članica obavezna, kada je tomoguće, da podstiče uključenje državnih organa, a naročito organa tržišnog nadzora, u rad nacionalnogtijela za standardizaciju u cilju donošenja ili prihvatanja standarda na nacionalnom nivou". Glasnik: Pomenimo domaću, regionalnu i međunarodnu saradnju Instituta za standardizaciju odnosno njegovo članstvo u internacionalnim organizacijama. P. Turković: U cilju razvoja sistema standardizacije, Institut za standardizaciju Crne Gore uspostavlja, ostvaruje i razvija bilateralnu saradnju sa nacionalnim organizacijama za standardizaciju drugih država, na obostrani interes. Saradnja se uglavnom odnosi na razmjenu dokumenata, razmjenu stručnjaka i iskustva, kao i na mogućnost distribucije/prodaje nacionalnih standarda drugih zemalja na teritoriji Crne Gore. Institut je za proteklih 10 godina rada potpisao Ugovore o poslovno-tehničkoj saradnji sa nacionalnim tijelim za standardizaciju iz: Srbije, Slovenije, Hrvatske, Bosne i Hercegovine, Makedonije, Albanije, Turske i Kine. Takođe imamo potpisane ugovore i sa Britanskim, Francuskim, Njemačkim i Američkim Institutom za standardizaciju.ova ugovorna saradnja omogućava zainteresovanim stranama da u prostorijama Instituta ostvare uvid u tekst standarda i da, ukoliko to žele, preko Instituta izvrše njihovu nabavku. U toku proteklih 10 godina, Institut za standardizaciju Crne Gore je postao član međunarodnih i evropskih organizacija za standardizaciju. To se prvenstveno odnosi na: Međunarodnu organizaciju za standardizaciju (ISO), Međunarodnu elektrotehničku komisiju (IEC), Evropski komitet za standardizaciju (CEN), Evropski komitet za standardizaciju u oblasti elektrotehnike (CENELEC), kao i Evropski institut za standardizaciju u oblasti telekomunikacija (ETSI). Institut u kontinuitetu sarađuje i sa Komisijom Codex Alimentarius (CAC), koja je zadužena za donošenje standarda i drugih dokumenata iz oblasti hrane radi zaštite zdravlja potrošača i olakšavanja međunarodne trgovine hranom. Glasnik: Planovi Instituta u predstojećem periodu. Kakve rezultate priželjkujete da predstaviti na 20. rođendan ove institucije? P. Turković: Institut je od svog osnivanja godine do danas objavio i pripremio blizu standarda i srodnih dokumenata a trenutno raspolaže sa više crnogorskih standarda i srodnih dokumenata koji su potpuno usaglašeni sa međunarodnim i evropskim standardima. Institut ima cilj da u narednom periodu prati donošenje zakonodavstva, prvenstveno u harmonizovanoj oblasti EU zakonodavstva gdje standardi predstavljaju tzv. pretpostavk uusaglašenosti, zatim da logistički podrži ekonomske operatore iz Crne Gore kako bi se kroz upotrebu standarda pozicionirali na tržištu EU, ali i na drugim tržištima, kao i da poveća broj donesenih standarda i unaprijedi prodaju a samim tim i primjenu standarda u Crnoj Gori. Institut je sve šire prepoznat kao referentno mjesto za informisanje o standardima i srodnim dokumentima, pri čemu zainteresovane strane besplatno mogu ostvariti uvid u standarde, dok je osigurana i stručna pomoć osoblja pri pretraživanju i definisanju zahtjeva korisnika. Glasnik: Ocijenite saradnju sa Privrednom komorom Crne Gore. U kojoj mjeri Koordinacioni odbor za kvalitet doprinosi unapređenju standardizacije u našoj zemlji? P. Turković: Institut i Privredna komora imaju ne samo partnerski odnos već i kompatibilne ciljeve koji su usmjereni ka uspješnom zastupanju interesa crnogorske privrede i društva, te stvaranju povoljnih uslova za unapređenje crnogorske konkurentnosti u globalnom privrednom ambijentu. Institut ima svog predstavnika u Odboru za kvalitet PKCG i budući da okuplja predstavnike uspješnih organizacija svaki sastanak Odbora ima za cilj da se kroz neposrednu razmjenu iskustva, preoporuka i praksi sagledaju mogućnosti za podizanje svijesti privrednika, državne uprave i javnosti o značaju implementacije principa kvaliteta i međunarodnih standarda koji sami po sebi podrzumijevaju nužnost kontinuiranog prilagođavanja i unapređenja poslovanja. Broj 5 Maj 2017.

35 35 Perica Turkovic, Coordinator for business operations in the Institute for Standardization of Montenegro Implementation of standards leads to social progress The European Union recognizes the standardization as a prerequisite for international and European integration and the basis for elimination of technical barriers to trade, i.e. ensuring free movement of goods and services. It is necessary to make further efforts in adopting and implementing European standards, so as to help domestic companies raise the level of competitiveness and be prepared for facing a competition on the open European market, says in an interview for Glasnik Mr. Perica Turkovic, the Coordinator for business operations in the Institute for Standardization of Montenegro, the institution which has recently celebrated 10th anniversary. Glasnik: Please, present the Institute for Standardization of Montenegro, its scope of activities and achievements (the number of standards adopted) as well as challenges you faced during ten years of existence. P. Turkovic: In order to meet the objectives of standardization and the requirements of the international community and the European Union regarding the standardization and realization of activities on the adoption of Montenegrin standards, the Government of Montenegro at the session held on 29 March 2007 adopted the Decision on establishing the Institute for Standardization of Montenegro ("Official Gazette of the Republic of Montenegro, No.21/2007) as the National Standardization Body. Since its establishment in 2007, the Institute has issued and prepared nearly 20,500 standards and related documents. The process of standardization and adoption of the standards are very Maj Broj 5

36 36 dynamic, inclined to changes, and monitored continuously. Some standards are issued, others are withdrawn and changed and new documents are being prepared. All these activities are aimed at providing contribution to the security of citizens, ensuring the quality and competitiveness of the Montenegrin economy, eliminating trade barriers and providing contribution to the further development of the Montenegrin economy and all segments of society. Glasnik: What is your opinion of the importance of standardization for the economy at this moment at the global and Montenegrin level? P. Turkovic: Activity of our Institute is important for all areas of Montenegrin society in the broadest sense, ranging from agriculture and health-care industry, through the construction and tourism, to information technology and toys. The fastest changes in societies in transition, such as ours, will take place with the implementation of standards. Their implementation provides creating a new business environment, which makes a positive contribution to the world we live in. Standards expand knowledge and innovation, facilitate trade, ensure good governance, conformity assessment, and provide benefits in all areas in which they are implemented. Precisely the international trend explains that fields of economy and society are becoming more regulated at the level of standards. Regarding the standardization system at the national level, the Institute assumes the role of a creator of climate of mutual trust and cooperation between the state, businesses, NGOs and other stakeholders. The Institute has intensive and high-quality cooperation particularly with the Ministry of Economy, which is the competent authority in the field of quality infrastructure. Also it actively cooperates with other ministries and all agencies, which in fact make the area of quality infrastructure, as well as with the inspection bodies, business and professional organizations, higher-educational and scientific and research institutions, business and other entities directly or indirectly involved in the development and implementation of Montenegrin standards. Over the past 10 years, all these organizations have provided contribution to the development of national standardization system to a certain extent. One result of this cooperation is an infrastructure of the Institute s expert bodies, made up of 17 technical committees in which stakeholders are equally represented in the process of Montenegrin standards and related documents. Glasnik: Please present the level achieved in terms of introduction of standards in business operation of Montenegrin companies and what do you think is the cause for such a result? P. Turkovic: Before I answer this question, let us look at the standardization in general and its benefits for the organization. Excluding the official definitions, we can define the standardization as the procedure or the process of implementing the standards in order to create or improve a product or process of work, with the ultimate goal to eliminate problems and maximize effectiveness and efficiency. During the past years a good cooperation was established between the Institute for Standardization and the Institute of Metrology, the Accreditation Body, the Chamber of Economy of Montenegro, the inspection bodies, business and professional associations, higher education and scientific research institutions, companies and other entities involved in the development and implementation of Montenegrin standards. Every day we make a certain progress in the implementation and raise the general awareness of the importance of standards in our society, but it is a process in which we need to join effort constantly and improve our knowledge and skills. Under the circumstances of the lack of standards implementation in our society, the problem lies in insufficient education on the implementation of this "tool" and understanding the benefits of regular standards implementation for business operations. Proper standards implementation reduces the improvisation and mistakes to a minimum, saves time in the implementation of activities and thus ensures the quality. Basically the idea is to leave nothing to chance. Of course everything cannot be standardized, because if it was possible, robots would replace humans i.e. humans would become robots. The standard should provide frameworks, guidance and tools, and technical realization was left to the Institute, as the competent organization in the field of standardization. Glasnik: Based on past experiences, does the domestic economy actually accept operations by strict international criteria prescribed by the standards or the quality policy on their walls serves just for presentation? P. Turkovic: Given that today standards define the procedures, rules and requirements relating to: climate changes, information and communication technologies, the environment, human security, food safety, energy efficiency, social responsibility, finance, electoral processes, the work of the government and virtually all aspects of social life of individuals and communities, all this largely defines the obligation of meeting the conditions of competing on the local, regional and global markets. Therefore, domestic economic organizations and public administration are required to continuously adjust to and improve the quality policy and the business. At the same time, national competitiveness cannot be achieved without national organizations maintaining or increasing their share in the global market. Bearing in mind that the strategic goal of CEFTA parties is to join the EU, it is necessary to make further efforts in adopting and implementing European standards, so as to help domestic companies raise the level of competitiveness and be prepared for facing a competition on the open European market. Glasnik: To what extent do Montenegrin companies and partners from abroad use the services of ISME? Do large capital investments, for example in a highway or resorts at the coast, follow the increased activity of your Institute, in terms of increased sale? P. Turkovic: Wide range of standards involvement entails a number of stakeholders interested in their adoption and implementation and their role is of great importance. In the previous period the great interest has been shown for standards MEST EN ISO 9001, which are important in the context of improving the quality management system, as well as for the HACCP system, which is mandatory according to the Law on Food Safety. Bearing in mind the recent arrival of the Chinese company China Road & Bridge Corporation (CRBC) in Montenegro, which is engaged in the construction of 41 km of Bar - Boljare highway, the increase in sale of standards for geotechnical investigations as well as fields of road infrastructure, has been present at the annual level. Broj 5 Maj 2017.

37 37 Considering that tourism represents a very important component of the national economy, the importance of the implementation of quality standards in health tourism is unquestionable and is constantly growing because it is the fastest growing branch of tourism in our country and in the world, with annual growth of percent, which is significantly contributing to the gross domestic product and is the driving force for the promotion of other economic sectors in the country. Glasnik: Montenegro is about to join NATO, and is also approaching the EU. To what extent does standardization i.e. business based on best international practice gain in importance? Why is it necessary to accept the standards of today's business? P. Turkovic: Montenegro and NATO are becoming closer, geographically and politically. In addition to creating a democratic system, market economy, improvement of freedom and human rights of minorities according to other aspects, creating a system of civil control of armed forces, first of all the countries are required to adopt standards which are applicable in the NATO. The standards are applied to technology, equipment, command. The ultimate goal of standardization is necessary effectiveness in the realization of joint activities of NATO. The standardization in NATO is incorporated in the foundations of the Alliance, since it remains permanently open for new member states. Therefore, constant concern on standardization, development and implementation of NATO standards is necessary because the defence system of a well-organized country should be constituted according to some of the best standards in the world and in this moment it is NATO standard. The EU-NATO Joint Declaration was adopted on the basis of the belief that the European Union wants to strengthen its independence in the field of security, following the prescribed standards regulating this area. The European Union recognizes the standardization as a prerequisite for international and European integration and the basis for the elimination of technical barriers to trade, i.e. ensuring free movement of goods and services. In this sense, the role of the Institute for Standardization is of great importance for the economy and society. The Article 7 of Regulation 1025/2012 of the European Union prescribes the obligation of participation of public authorities in European standardization. Namely, the Article envisages that "member States shall, where appropriate, encourage participation of public authorities, including market surveillance authorities, in national standardisation activities aimed at the development or revision of standards at the national level". Glasnik: Let us mention the national, regional and international cooperation of the Institute for Standardization i.e. its membership in international organizations. P. Turkovic: In order to develop the standardization system, the Institute establishes and develops bilateral cooperation with other countries national organizations for standardization in the common interest. The cooperation is mainly related to the exchange of documents, experts and experience, as well as to the possibility of distribution/sales of national standards of other countries on the territory of Montenegro. For the past 10 years, the Institute signed Agreements on business and technical cooperation with the national standardization bodies from Serbia, Slovenia, Croatia, Bosnia and Herzegovina, Macedonia, Albania, Turkey and China. We also signed agreements with the British, French, German and American Institute for Standardization. The agreed cooperation allows stakeholders to gain insight into the text of the standards in the premises of the Institute and, if they wish, purchase them via the Institute. During the past 10 years, the Institute for Standardization of Montenegro became a member of the international and European organizations for standardization such as: the International Organization for Standardization (ISO), the International Electro- -technical Commission (IEC), the European Committee for Standardization (CEN), the European Committee for Electrotechnical Standardization (CENELEC) and European Telecommunications Standards Institute (ETSI). The Institute continuously cooperates with the Codex Alimentarius Commission (CAC), which is in charge of the adoption of standards and other documents related to food in order to protect consumer health and facilitate international trade in food. Glasnik: Please present the plans of the Institute in the forthcoming period. What results would you like to present at the 20th anniversary of this institution? P. Turkovic: Since its establishment in 2007, the Institute has issued and prepared nearly 20,500 standards and related documents and currently it has over 16,200 Montenegrin standards and related documents which are fully harmonized with international and European standards. In the forthcoming period, the Institute aims to monitor the adoption of legislation, primarily in harmonized EU legislation, where standards represent so called presumption of conformity, then to support economic operators from Montenegro in terms of logistics so as to position the standards on the EU and other markets through their use, as well as to increase the number of adopted standards and improve their sale and therefore the implementation of standards in Montenegro. The Institute is becoming widely recognized as a reference point for information on standards and related documents, whereby stakeholders can gain insight to standards free-of-charge, while professional assistance of personnel in searching for and defining user requirements has been provided. Glasnik: What is your opinion of the cooperation with the Chamber of Economy of Montenegro? To what extent does the Coordination Board for Quality contribute to improvement of standardization in our country? P. Turkovic: The Institute and the Chamber of Economy of Montenegro are not only partners, but share compatible goals, aimed at the successful representation of interests of Montenegrin economy and society, and the creation of favourable conditions for the promotion of Montenegro's competitiveness in the global economic environment. The representative of the Institute is a member of the Board for the Quality in the Chamber and since it brings together representatives of successful organizations, each meeting of the Board aims to analyse the possibilities, through direct exchange of experience, recommendations and practice, for raising awareness of entrepreneurs, public authorities and the public on the importance of implementing the principles of quality and international standards which imply necessity for continuous adaptation and improvement of operations. Maj Broj 5

38 38 Vlada Crne Gore je na sjednici od 18. maja godine utvrdila Predlog zakona o izmjeni i dopuni zakona o javnim nabavkama. Predlogom Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o javnim nabavkama na odgovarajući način se otklanjaju naprijed navedene teškoće u sprovođenju postupaka javnih nabavki i definišu slučajevi koji se javljaju u praksi, a osnovano je očekivanje i značajnog smanjenja broja žalbi i postupaka koji se vode pred Komisijom za kontrolu postupaka javnih nabavki. Važeći Zakon o javnim nabavkama se primjenjuje od godine. Članovi Privredne komore Crne Gore su na organima i radnim tijelima Komore ukazali na konkretna ograničenja i probleme sa kojima se susrijeću prilikom pripreme ponuda i tokom sprovodjenja postupaka javnih nabavki, a koji direktno utiču na značajno povećanje troškova i otežano poslovanje, i u konačnom predstavljaju opterećenje i za javne finansije. Privrednici ističu da se iz tih razloga slabi konkurentnost i ekonomičnost poslovanja privrednih subjekata. Privredna komora je u Godišnjoj informaciji o poslovanju privrede za godinu sa predlogom mjera ekonomske politike Vladi Crne Gore ukazala na potrebu inoviranja teksta Zakona o javnim nabavka u smislu otklanjanja barijera za poslovanje na tržištu javnih nabavki. Tokom susreta sa najvišim predstavnicima Vlade Crne Gore u Komori je prezentovana inicijativa i razlozi za izmjenu ZJN, koja je prihvaćena formiranjem Radne grupe za izradu nacrta zakona i usvajanjem predloženih rješenja za elininisanjem barijera za efikasno i ekonomično sprovođenje nabavki u tekstu Predloga zakona o izmjeni Zakona o javnim nabavakam od strane Vlade Crne Gore. Tokom perioda praktične primjene ovog propisa, ukazano je na potrebu korekcije odredenih normativnih rjesenja radi eliminisanja suvišnog formalizma i rigidnosti pojednih odredbi koje se odnose na uslove i način sprovodjenja postupka, kao i faktičku pripremu ponuda. S tim u vezi, u prvom redu važno je reći da postoje preduzeća čiji je osnivač država ili lokalna samouprava, koja po trenutno važećim odredbama Zakona o javnim nabavkama jesu obveznici primjene, a koja to suštinski ne treba da budu. Takođe, postoje i određeni segmenti koji bi trebalo da budu izuzeti od primjene Zakona o javnim nabavkama zbog svojih specifičnosti, kao što su nabavka izbornog materijala i nabavka roba i usluga za potrebe korišćenja vazduhoplova Vlade Crne Gore. Pored toga, propisani postupak je u određenim segmentima op- Broj 5 Maj 2017.

39 39 Usvojen Predlog zakona o izmjeni Zakona o javnim nabavkama Tržišno poslovanje i za državna privredna društva terećen nepotrebnim formalizmom i zahtjevima koji nemaju suštinski značaj na kvalitet ponude i sigurnost realizacije budućeg ugovora, od ponuđača zahtijeva povećane izdatke i ažurnost prilikom pripremanja ponude, a time značajno doprinosi odugovlačenju toka postupka uzrokujući okolnosti i situacije koje utiču na konačni ishod postupka. U dosadašnjoj primjeni kao nedovoljno kvalitetna zakonska rješenja su se posebno pokazale odredbe koje se odnose na: kriterijume za određivanje i prepoznavanje obveznika primjene zakona; značenje pojedinih izraza; ovlašćenja Uprave za javne nabavke u pogledu preventivnog monitoringa, pokretanja postupka javne nabavke i inspekcijskog nadzora; primjenu pravila opšteg upravnog postupka; sprovođenje određenih vrsta postupaka javne nabavke u okviru definisanih vrijednosnih razreda; postupak javne nabavke šopingom i neposrednim sporazumom; vrijednosne razrede; način pripremanja ponuda; donošenje odluke i ugovor o javnoj nabavci; određene nabavke u oblasti odbrane i bezbjednosti; shodnu primjenu ZUP-a; pokretanje žalbenog postupka od strane zainteresovanog lica; odlučivanje Državne komisije; sastav i način izbora Državne komisije; način rada Državne komisije. Prema raspoloživim podacima, obavezu primjene Zakona o javnim nabavkama u godini imalo je ukupno 616 naručilaca, od čega 453 ili 73,54 %, čine državni organi, organi lokalne samouprave i javne službe, 15 ili 2,44 % privredna društva, 135 ili 21,92 % privredna društva čiji je osnivač Država i lokalna samouprava i 13 ili 2,11 % privredna društva iz oblasti vodoprivrede, energetike, saobraćaja i poštanskih usluga. Usvojenim Predlogom zakona o izmjeni i dopuni Zakona o javnim nabavkama predviđeno je ukidanje obaveze primjene postupaka javnih nabavki prilikom nabavke roba, usluga ili radova na tržištu za preduzeća koja obavljaju komercijalnu ili industrijsku djelatnost, bez obzira na postojanje vlasničkog kapitala od strane države. Ukupna ugovorena vrijednost javnih nabavki za godinu iznosi ,36 eura za nabavku roba, usluga i radova, zaključili ukupno ugovora. U ukupnu ugovorenu vrijednost uključene su nabavke neposrednim sporazumom. Udio ukupne ugovorene vrijednosti javnih nabavki u godini u BDP iznosi 11,77 %. Posmatrajući zadati period godine možemo reći da se radi o učećšu BDP koji je skoro kontinuiran i prosječno iznosi 10,45%. Predstavnik Komore u Radnoj grupi za izradu Zakona je pored navedenih inicirao i druge izmjene teksta Zakona koje idu u pravcu modernizacije i inoviranja postupka na način što će se dodatno pojednostaviti priprema ponuda, smanjiti troškovi žalbenog postupka i učiniti sam postupak efikasnijim, koje nijesu ušle u tekst izmjene Zakona, a na kojima će se insistirati u narednom periodu. Maj Broj 5

40 40 Nacionalni parkovi Crne Gore Očekuje se mnogo od partnerstva s Njemcima NPCG će imati mogućnost predstavljanja promotivnog materijala u nekoliko miliona eura vrijednom njemačkom Info centru. Rast broja posjetilaca crnogorskim nacionalnim parkovima u prvih pet mjeseci ove godine predstavlja veliki rezultat, kazali su predstavnici Nacionalnih parkova Crne Gore (NPCG) i dodali da mnogo očekuju od partnerstva sa njemačkim Nacionalnim parkom Švarcvald. Iz NPCG su kazali da interesovanje Nacionalnog parka Švarcvald za partnerstvo nudi brojne mogućnosti, čiji će se pozitivni efekti osjetiti u dužem vremenskom periodu, prenijela je Mina Business. Oni su objasnili da to podrazumjeva razmjenu znanja i iskustava iz različitih oblasti zaštite prirode i mogućnost pristupa evropskim fondovima koji su dostupni samo uz partnera iz države EU. - Kao oficijelni partner njemačkog parka, NPCG će imati mogućnost predstavljanja sopstvenog promotivnog materijala u nekoliko miliona eura vrijednom njemačkom Info centru, koji je ovih dana otvoren, kao i na njihovim web portalima - navodi se u saopštenju. Direktorica NPCG Azra Vuković, koja je u martu posjetila Nacionalni park Švarcvald, kazala je da su za Njemce priroda i zdrava sredina presudni kriterijumi kod planiranja odmora. - Zbog toga je, između ostalog, važno da Crna Gora bude prisutna na tom tržištu kao zemlja sa pet nacionalnih parkova. Njemci imaju izgrađenu svijest o kvalitetu i imaju visoka očekivanja, jer godinama koriste kvalitetan proizvod svojih 16 nacionalnih parkova - saopštila je Vuković. Ona je dodala da Nacionalni park Švarcvald ima godišnji budžet od devet miliona EUR za zarade, projekte i promociju, što je nekoliko puta više nego što se u Crnoj Gori izdvaja za svih pet nacionalnih parkova. - Njemački nacionalni parkovi, kao i velika većina od ukupno 350 u Evropi, u potpunosti finansiraju države kojim pripadaju - kazala je Vuković i dodala da su u NPCG svjesni da je to velika investicija koja se isplati na duži rok. Ona je navela i da nacionalni parkovi u Njemačkoj, Evropi i svijetu predstavljaju i ekonomski uspješne priče, što je jedan od razloga povećanja njihovog broja iz godine u godinu. Iz NPCG su saopštili da je u Njemačkoj procjenjeno da 51 milion turista koji posjete 16 nacionalnih parkova potroši 2,1 milion EUR na području unutar i oko parkova, što je dokaz da se ta investicija isplati za kratko vrijeme. - Osim toga, nacionalni parkovi se uglavnom nalaze u ruralnim područjima gdje su mogućnosti za ostvarivanje prihoda i razvoj za obrazovane mlade ljude teški. Takav slučaj je kako u Crnoj Gori, tako i u Njemačkoj i drugim zemljama Evrope. Nacionalni parkovi, pa čak i servisna industrija povezana sa njima, nude velike mogućnosti zapošljavanja, ako su dovoljno finansirani - kazali su iz NPCG. Prema njihovim riječima, sigurno finansiranje omogućava lakše održavanje visokog nivoa kvaliteta zaštite prirode i turističke ponude u zaštićenim prostorima. Iz NPCG su saopštili i da će direktor Nacionalnog parka Švarcvald, Wolfgang Schlund, posjetiti crnogorske nacionalne parkove 10. jula. Broj 5 Maj 2017.

41 41 Najava iz Ministarstva ekonomije Uskoro berza struje u Podgorici Stvorene sve pretpostavke za puno zaživljavanje konkurencije u obavljanju elektroenergetskih djelatnosti i realno otvaranje slobodnog tržišta električne energije. Formiranje berze električne energije u Crnoj Gori je korak ka slobodnom veleprodajnom tržištu struje, koje obezbjeđuje transparentnu trgovinu i formiranje referentne veleprodajne cijene, te pospješuje konkurenciju, ocijenila je ministarka ekonomije Dragica Sekulić za Pobjedu. Ona je kazala da je naše tržište električne energije malo, pa se puna likvidnost berze očekuje u povezivanju sa regionalnim tržištima. - Postojanje većeg broja učesnika dovodi do formiranja tržišnih cijena - kazala je Sekulić i naglasila da je berza jedan od instrumenata kojim se sprečava monopol u trgovini električnom energijom, odnosno predstavlja preduslov za stvaranje konkurentnog energetskog sektora u zemlji. Istakla je da iskustvo zemalja u regionu pokazuje da je optimalno rješenje povezivanje više berzi, kako zbog trgovine, tako i zbog ulaska kompanija u vlasnički udio berze. - Koncept je zasnovan na formiranju regionalne berze kroz osnivanje nacionalnih berzi. Zbog toga postoji ideja u okviru Energetske zajednice da se formira integrisano regionalno tržište, na kojem bi bile manje oscilacije cijena i znatno veća ponuda i potražnja - tvrdi Sekulić. Onaje navela da su EPCG, COTEE i CGES, kao osnivači, već preduzeli određene aktivnosti za odobravanje ugovora o osnivanju, donošenje statuta, uplatu osnivačkog kapitala i izbor predstavnika u odboru direktora berze. - Nakon što ugovore potpišu ovlašćeni predstavnici, počeće registracija berze kod Centralnog registra privrednih subjekata. Odlukom bordova ovih kompanija obezbijeđena su sredstva za budući rad berze, za koju su već obezbijeđene prostorije -izjavila je Sekulić i podsjetila da je na samitu u Beču odlučeno da zemlje Zapadnog Balkana uspostave regionalno energetsko tržište kroz uspostavljanje nacionalnih energetskih berzi, a koje će se na kraju integrisati u jedinstveno evropsko tržište. Poručila je da su stvorene sve pretpostavke za puno zaživljavanje konkurencije u obavljanju elektroenergetskih djelatnosti i realno otvaranje slobodnog tržišta električne energije doneseni su novi zakoni o energetici i o prekograničnoj razmjeni električne energije, uz set podzakonskih akata, dok je CEDIS izdvojen iz EPCG. - Rezultat je porast interesovanja, pa je RAE već izdala četiri nove licence za snabdijevanje električnom energijom -zaključila je Sekulić. Podvodni kabl će povećati promet Ministarka ekonomije smatra da je postavljanje podvodnog kabla između Italije i Crne Gore od velikog značaja, ne samo za naše, već za regionalno tržište. - Nakon njegovog puštanja u rad, očekuje se značajan promet na berzi električne energije, prije svega zbog potražnje električne energije iz Italije, ali i ponude iz Italije u pojedinim periodima. Kabl će doprinijeti i regionalnom povezivanju, ali i povezivanju sa EU, jer je interkoncija sa Italijom najbrža veza sa evropskim tržištem -kazala je Sekulić i podsjetila da će Crna Gora imati 20 odsto prenosnih kapaciteta kabla. EPCG preko SEEPEX-a proširuje poslovanje Komentarišući najavljeni ulazak EPCG na srpsku berzu električne energije (SEEPEX), Sekulić je navela da sada EPCG indirektno plasira svoju energiju na berzama SEEPEX (Srbija), HUPX (Mađarska) i BSP (Slovenija). - Direktno učestvovanje na berzama obezbjeđuje svakom učesniku efikasnost, transparentnost i sigurnost trgovine -poručila je Sekulić i dodala da ulazak EPCG u SEEPEX dodatno dobija na značaju ukoliko se ima u vidu očekivanje da se ova berza poveže sa HUPX- -om i ostalim berzama u regionu. Maj Broj 5

42 42 Šef Delegacije EU Aivo Orav Potrebna sveobuhvatna srednjoročna fiskalna strategija Najveći izazov za Crnu Goru trenutno je nategnuta situacija u oblasti javnih finansija, pri čemu proces vraćanja fiskalne politike na put održivosti treba da ide uporedo sa strukturnim reformama, ocijenio je šef Delegacije EU u Podgorici, Aivo Orav. On je kazao da proces strukturnih reformi obuhvata rješavanje problema nediversifikovane industrije, niske konkurentnosti, razvoja ljudskih resursa, smanjenja poslovnih aktivnosti države, povećanja prostora za privatni sektor, kao i podrške za istraživanje i inovacije. - Paket korektivnih fiskalnih mjera predstavlja prvi korak u pravom smjeru kako bi se vratili na prudencijalno upravljanje finansijama, ali uz to je, ipak, potrebna i sveobuhvatna srednjeročna fiskalna strategija kako bi se dug vratio na pravi kolosjek - rekao je Orav u intervjuu agenciji Mina-business. On je podsjetio da je crnogorska privreda ušla u robustan investicioni ciklus, koji zajedno sa dobrim rezultatima ostvarenim u sektoru turizma podstiče ekonomski rast. - Ipak, profil rasta je predodređen da ostane skroman zbog negativnog doprinosa uvoza zasnovanog na investicijama, kao i zbog Broj 5 Maj 2017.

43 43 Neophodno nastaviti aktivnosti na rješavanju pitanja nekvalitenih kredita u bankarskom sektoru, jačanju servisa podrške sektoru malih i srednjih preduzeća, kao i na funkcionisanju tržišta rada. potrebe fiskalnog zatezanja kaiša. Relaksiranje fiskalne discipline prošle godine, uz izgradnju prioritetne dionice autoputa Bar-Boljare, rezultiralo je pritiskom na javne finansije - objasnio je Orav. On je naveo da u današnjem globalnom ekonomskom kontekstu ne treba gubiti vrijeme, kao i da vidi Program ekonomskih reformi kao jedan adekvatan okvir kojim se efikasno mogu rješavati pomenuti izazovi. Savjet ministara ekonomije i finansija EU (ECOFIN) predložio je danas niz smjernica politika za zemlje zapadnog Balkana. - Ovogodišnji Program ekonomskih reformi je bolji od prethodnog zbog veće jasnoće i svojih analitičkih elemenata. Program se bavi najbitnijim ekonomskim izazovima države. Ovogodišnje smjernice politika za Crnu Goru uključuju i smanjenje javnog deficita u ovoj godini kroz paket mjera konsolidacije i usvajanja srednjeročne strategije fiskalne konsolidacije koja će stabilizovati brzorastući javni dug - objasnio je Orav. Crna Gora se, kako je kazao, složila da će ojačati podršku za razvoj lokalnih preduzeća, preduzeti mjere da olakša neophodne investicije u širokopojasni internet i da će obezbijediti operativnu nezavisnost tijela zaduženog za državnu pomoć što bi rezultiralo jednakim uslovima za sve igrače na tržištu. - Takođe smo došli do sporazuma da se u potpunosti otvori tržište željezničkog saobraćaja i u toj oblasti Crna Gora mora da uspostavi nezavisno i efikasno regulatorno, kao i tijelo za kontrolu bezbjednosti željezničkog saobraćaja - precizirao je Orav. Crna Gora se, kako je dodao, zbog velikog broja nezaposlenih u državi, složila da usvoji mjere koje će podstaći ljude da uđu na tržište rada i da razviju vještine koje lokalna preduzeća traže. Orav je, odgovarajući na pitanje do kojeg nivoa se razlikuju ovogodišnje smjernice od prošlogodišnjih, to jest do kojeg nivoa je Crna Gora uspjela da sprovede prošlogodišnje, kazao da je država u proteklim godinama pokazala posvećenost sprovođenju zajednički dogovorenih smjernica. - Prošlogodišnje smjernice u velikoj mjeri liče na ovogodišnje, što upućuje da su tek djelimično sprovedene, uz različit nivo uspjeha u različitim sektorima. Ključni prioritet je da se javne finansije dovedu u red, a sa pomenutim paketom fiskalne konsolidacije prvi korak je već preduzet u pravom smjeru - smatra Orav. U trenutnom fiskalnom kontekstu, treba obratiti veću pažnju na regulatorne reforme koje nijesu toliko skupe. - Vidjeli smo da je napredak ostvaren u oblasti energetike, ali dalji napori su neophodni u cilju punog otvaranja željezničkog tržišta. Štaviše, potrebno je nastaviti sa aktivnostima na rješavanju pitanja nekvalitenih kredita u bankarskom sektoru, jačanju servisa podrške sektoru malih i srednjih preduzeća, kao i na funkcionisanju tržišta rada - rekao je Orav. Kredibilni i mjerljivi rezultati u sprovođenju tih smjernica su od izuzetne važnosti za državu kandidata, kao što je Crna Gora. - Mi uveliko ohrabrujemo Crnu Goru da ojača mehanizam monitoringa sprovođenja Programa ekonomskih reformi - dodao je Orav. On je, odgovarajući na pitanje šta bi trebalo uraditi u smislu boljeg ekonomskog upravljanja, rekao da Program ekonomskih reformi daje koherentan i sveobuhvatan okvir kako za donošenje politika na državnom nivou, tako i za dijalog sa EU. - Ima tu još nekih elemenata koje treba osnažiti, kao što je učešće svih relevantnih subjekata, koordinacija unutar same države, kao i poboljšanje u ostvarivanju mjerljivih rezultata u sprovođenju reformskih mjera. Kada se to postigne, bićemo svjedoci vidljivog napretka u smislu konkuretnosti crnogorske privrede i, posljedično, u ispunjavanju ekonomskih kriterijuma za pridruživanje - smatra Orav. On je, odgovarajući na pitanje koja je svrha smjernica ECOFIN-a i kako se one uklapaju u proces pridruživanja, kazao da je Evropska komisija ustanovila redovan dijalog sa državama koje su u procesu pridruživanja, a koji se odnosi na širok spektar pitanja iz oblasti makro-ekonomskih politika i finansijske stabilnosti. - Nakon ekonomske i finansijske krize ojačan je okvir ekonomskog upravljanja EU i to u formi takozvanog Evropskog semestra. Da bi to preslikala i za zemlje u procesu proširenja, EU je ekonomsko upravljanje učinila jednim od tri temeljna stuba svoje politike proširenja, pored vladavine prava i reforme javne uprave - podsjetio je Orav. U skladu sa novim pristupom, partnerske države u procesu proširenja su od godine pozvane da ojačaju svoje ekonomske politike kroz izradu godišnjih programa ekonomskih reformi. - Ovaj srednjoročni ekonomski program daje sveobuhvatan okvir za donošenje politika unutar same države, kao i za politički dijalog sa EU. To je takođe i moćan instrument kojim se djelotvorno mogu rješavati ključni ekonomski izazovi uz uključivanje svih relevantnih subjekata - saopštio je Orav. Prema njegovim riječima, ne treba zaboraviti da taj program može takođe da pošalje pozitivne signale investitorima i da pomogne državi da postepeno ispuni Kopenhaške ekonomske kriterijume za pridruživanje. - Zemlje koje su u procesu pridruživanja dostavljaju svoje Programe ekonomskih reformi Evropskoj komisiji krajem januara svake godine. Na osnovu procjene Komisije i Evropske centralne banke (ECB), program razmatraju države-članice EU - precizirao je Orav. Države članice u formatu Savjeta ministara finansija i ekonomije EU zajedno sa crnogorskim vlastima dogovaraju prioritete ekonomske politike za predstojećih 12 mjeseci. - Time što sprovode smjernice politike za makroekonomska, fiskalna i strukturna pitanja, države pokušavaju da riješe identifikovane privredne slabosti, poboljšaju konkurentnost, uklone prepreke za rast i da idu u pravcu ispunjavanja ekonomskih kriterijuma za pridruživanje - zaključio je Orav. Maj Broj 5

44 44 EIB: 3,5 milijarde eura za Zapadni Balkan Šefica kancelarije za Zapadni Balkan Evropske investicione banke (EIB) Dubravka Negre kazala je da će EIB obezbijediti ukupno 3,5 milijardi eura za razvoj država Zapadnog Balkana, ali da od tih država zavisi hoće li taj novac iskoristiti ili neće, prenosi Bankar. Negre je, na međunarodnom skupu "Bečki ekonomski razgovori beogradski sastanak", koji organizuju Bečki ekonomski forum (VEF) u saradnji sa Savezom ekonomista Srbije (SES), rekla da je EIB za razvoj infrastrukture u Crnoj Gori EIB finansirala 40 miliona eura, u BiH oko 70 miliona eura, a u Srbiji više od 200 miliona eura. - Planiramo da obezbijedimo dodatnih dvije milijarde eura Zapadnom Balkanu u naredne tri godine, povrh već postojećih 1,5 milijardi eura. To je 3,5 milijardi eura novih investicija na Zapadnom Balkanu, a da li će to biti ostvareno zavisi od spremnosti projekata i njihove realizacije - rekla je Negre. - Regionalne integracije, saradnja i povezivanje u regionu Zapadnog Balkana jedan su od naših prioriteta - poručila je Negre. Continental u Srbiji Njemačka kompanija Continental 1. jula u Novom Sadu otvara softverski centar za istraživanje i razvoj, u kojem će biti zaposleno više od 500 inženjera, saopšteno je iz Vlade Srbije, nakon sastanka predstavnika te kompanije s premijerom Aleksandrom Vučićem. U centar za istraživanje biće uloženo više miliona eura. Do kraja Continental će zaposliti 100 ljudi, a tokom naredne dvije godine još 400 ljudi, prenio je Biznis. Vučić je rekao da će bruto plata inženjera biti eura i da očekuje da ih bude zaposleno više od najavljenog. školovaniji mogu ostati u zemlji i omogućiti nam dalji razvoj i napredak naših fakulteta tehničkih nauka u Novom Sadu i čitavoj Vojvodini. Moraćemo ispuniti najviše kriterijume Ovim je Srbija ušla u višu ligu - rekao je Vučić. Prema riječima generalnog direktora Continetala Saše Čoringa to je tehnološka kompanija koja nudi sigurnosna, efikasna i pristupačna rješenja za vozila, promet i transport, koja zapošljava više od ljudi u 56 zemalja. U godini kompanija je ostvarila prodaju u iznosu od 40,4 milijarde eura. Kompanija Continental je već prisutna u Srbiji preko kompanije CentiTech Fluid u Subotici. Investicije u Hrvatsku 1,7 milijardi eura Ukupna direktna strana ulaganja u Hrvatsku u prošloj godini su dostigla 1,7 milijardi eura, što je za 1,5 milijardi više nego 2015, pokazuju najnoviji podaci Hrvatske narodne banke. Nakon značajnog godišnjeg pada direktnih stranih ulaganja u godini, od skoro 77 odsto u odnosu na 2014, najnoviji podaci ukazuju na izvjestan oporavak, prenosi SE- Ebiz. Najviše direktnih ulaganja u prošloj godini stiglo je iz Italije, 1,9 milijardi eura, potom iz Holandije, 539 miliona eura i Luksemburga 275 miliona eura, dok je značajniji neto odliv u prošloj godini zabilježen s Austrijom, 1,38 milijardi eura. Prema revidiranim podacima, u periodu od godine do kraja prošle, Hrvatska je zabilježila 30,8 milijardi eura direktnih stranih ulaganja. Tokom tog kumulativnog perioda, najveće vrijednosti direktnih stranih ulaganja u Hrvatsku proizišle su iz sektora finansijskog posredovanja, više od 33 odsto, kao i od ulaganja u sektor trgovine na veliko, osim trgovine motornim vozilima i motociklima 9,6 odsto i poslovanje nekretninama 7,4 odsto. Novi Fiat iz Kragujevca Kompanija Fiat Chrysler (FCA) u maju je svečano predstavila novi Fiat 500L u krugu fabrike u Kragujevcu, a srpski premijer Aleksandar Vučić isprobao je novi model. Region vijesti - To će omogućiti da oni koji su nam naju prisustvu glavnog izvršnog direktora FCA EMEA Alfreda Altaville. Novi model 500L ima tri posebna identiteta koja pokrivaju sve potrebe: Urban, Cross i Wagon. Motori koji najviše odgovaraju posebnim potrebama kupaca izabrani su za različite identitete modela. Linija benzinskih motora obuhvata 1,4-litarski 16V motor, sa 95 KS, 1,4-litarski 16V TJet, koji isporučuje 120 KS, kao i 0,9-litarski TwinAir od 105 KS. Liniju upotpunjuju dvogorivi benzinski i TNG 1,4-litarski TJet motor, sa 120 KS, kao i dvogorivi benzinski i metanski 0,9-litarski TwinAir, sa 85 KS. U ponudi su i dva dizel motora: 1300 č 16V MultiJet sa 95 KS, izveden s Dualogic prijenosom i V MultiJet sa 120 KS. Svi motori u skladu su s Euro 6 standardima. Cijena vozila još nije poznata. Iako vizuelne razlike između dosadašnjeg i restiliziranog modela nijesu velike, u Fiat Chrysleru kažu da novi Fiat 500L ima čak 40 posto novih dijelova. - Verzija je dizajnirana tako da istakne pripadnost porodičnoj liniji modela naglašavajući ključne osobine njegovog stila, zbog krajnje upečatljivog identiteta - navode u Fiatu i dodaju da je prilikom restilizovanja kombinovan stil modela 500 s prostranošću i funkcionalnošću višenamjenskog vozila kakav je 500L. Kada je riječ o izgledu, nova verzija Fiata 500L dobila je agresivniji i "mišićaviji izgled, piše Blic. Prednji dio ima uzdignutiji izgled nego dosad, a na braniku je prisutna kombinacija hroma i crne plastike. Svjetla su gotovo jednaka, ali su dobila LED detalje. Slično je i na zadnjem dijelu vozila, koji je sada naglašeniji i manje zaobljen. Branik je takođe dobio hromirane detalje, a drukčija su svjetla za vožnju unatrag i za vožnju po magli. Broj 5 Maj 2017.

45 45 Novi naprednji sistem integracije pametnog telefona ima premijeru upravo na modelu 500L. - Sada možete pristupati glavnim aplikacijama na vašem pametnom telefonu direktno preko ekrana osjetljivog na dodir visoke rezolucije, veličine sedam inča, sistema Uconnect HD Live, koji je integrisan u ploču s instrumentima. Sistem je u ponudi i s Apple Car Play integracijom i kompatibilan je s Android AutoTM funkcijom - navode u Fiatu. Inače, kragujevački 500L i dalje je najprodavaniji u Evropi u svom segmentu malog MPV vozila. Za prva tri mjeseca godine prodano je gotovo automobila, čak više od drugoplasirane Opel Merive. Od početka proizvodnje do kraja godine prodato je više od Fiata 500L, ali rezultati su daleko od kapaciteta fabrike, te se od novog modela očekuje da spasi proizvodnju i radna mjesta u Kragujevcu. Ugovor o osnivanju zajedničke kompanije između Fiata i države Srbije potpisan je godine, a proizvođač automobila iz Torina ima 67 posto, a srpska država 33 posto vlasničkog udjela. FCA je realizovao najveću inostranu industrijsku investiciju u Srbiji i vodeći je izvoznik. Autoput grade cementom od pepela Elektroprivreda Srbije donirala je Vladi te zemlje tona pepela koji će se koristiti na izgradnji autoputa između Beograda i Čačka na koridoru 11, prenio je Mondo. Ovo su prvi koraci ponovnog korišćenja pepela za tu namjenu u Srbiji. Na deponijama je oko 200 miliona tona pepela, a godišnje se proizvede dodatnih šest miliona tona. - Put Vlade Srbije usmjeren ka tome da pepeo dostigne status sirovine i kod nas kao što je u Evropi i širom svijeta - rekao je ministar energetike i rudarstva Aleksandar Antić na sastanku ECOBA - Udruženja proizvođača energije koji sagorevaju ugalj, održanom u Beogradu. Prema direktivi Evropske komisije iz godine poznate pod nazivom "End of Waste" pepeo iz termoelektrana definitivno se više ne smatra otpadom, nego ima status sirovine, poluproizvoda, nusprodukta. Upotreba pepela i šljake u Srbiji datira još od sedamdesetih godina prošlog vijeka. Tada su izrađene ogledne dionice puta Lazarevac Ibarski put, saobraćajnice u krugu Rudarskog instituta u Beogradu, a desetak godina kasnije izgrađeno je oko 15 kilometara puta oko deponije pepela TENT A i B, ulice u Obrenovcu i pristupni putevi oko deponija pepela u Kostolcu. TE "Kolubara" je isporučivala pepeo tadašnjim preduzećima Grmeč, Alkaloid i Kamnik, a od godine sa deponije TENT A ponovo su počele isporuke fabrikama cementa u Beočinu, Novom Popovcu i Kosjeriću. Prodaju pola NLB banke Slovenski državni holding i uprava Nove Ljubljanske banke (NLB) namjeravaju prodati polovinu dionica te bankarske kuće, što je prvi korak u proceduri njene postepene privatizacije. Početak prodaje dionica najveće slovenske bankarske grupacije potencijalnim investitorima, vodiće se posredstvom inicijalne javne ponude dionica, prenosi Al Jazeera. Kako je planirano, javna ponuda za kupovinu običnih dionica NLB-a i potvrda o vlasništvu NLB-a aktiviraće se nakon očekivanog početka kotiranja njene dionice na Ljubljanskoj i Londonskoj berzi te prezentacije ponude potencijalnim investitorima u Evropi i Americi. Grupacija NLB ima 356 poslovnica, od čega 113 u Sloveniji, a ostale u Srbiji, BiH, Makedoniji, Crnoj Gori i na Kosovu. U Sloveniji na području kreditnog poslovanja NLB ima tržišni udio 23,9 posto, a 25,3 posto kad je riječ o depozitima i najveća je slovenska banka, u stopostotnom vlasništvu države. Bilans banke iznosio je krajem prošle godine 12,1 milijardi eura, a posljednje tri godine poslovala je s dobiti, što je nastavljeno i u prvom ovogodišnjem kvartalu, kad je realizovala 82 miliona eura dobiti. Budući da je svoju najveću banku godine, zbog njezinih loših kreditnih plasmana, sanirala i dokapitalizovala budžetskim sredstvima, Slovenija se obavezala da će državni udio u njoj smanjiti na jednu četvrtinu kako se posljednja dokapitalizacija ne bi smatrala nedozvoljenom pomoći države, suprotnoj pravilima konkurencije na finansijskom tržištu. Evropska komisija je odobrila produženje rokova za privatizaciju banke, pa će, prema planu, polovina državnog vlasništva biti prodata do kraja ove, a još četvrtina dionica do kraja iduće godine. Slovenski mediji navode kako za vladu sadašnjeg premijera Mire Cerara privatizacija NLB-a, koju je Evropskoj komisiji obećala ranija premijerka Alenka Bratušek, predstavlja "tvrd orah" jer se banka smatra sistemskom bankom i strateškim interesom države, zbog čega je ne bi trebalo prodavati stranom kapitalu, a upitno je i koliko za nju država u sadašnjem trenutku može dobiti. Vlada, kako prenose slovenski mediji, cilja na to da bi za 75 posto dionica banke mogla dobiti blizu jedne milijarde eura, u okviru njene računovodstvene vrijednosti, što neki smatraju nerealnim. Hrvatski Mlinar i u Austriji U svih 72 Interspar hipermarketa u Austriji kao i drugim maloprodajnim trgovinskim objektima uvršteni su proizvodi hrvatskog Mlinara: motani burek s krompirom te motani burek sa sirom i spanaćem. Osim u hipermarketima ta dva artikla biće ponuđena kupcima i u 66 poslovnica Spar i Eurospar supermarketa u gotovo svim austrijskim regijama. I u Hrvatskoj je intenzivirana saradnja između te dvije firme. Od posjete uprave Spara Mlinarevom pogonu najprodavanije artikle iz Mlinarovog asortimana proširili su u sve Spar supermarkete i Interspar hipermarkete u Hrvatskoj. Trenutno se Sparovim kupcima nudi 35 različitih proizvoda iz Mlinarovog asortimana. - Naravno da nas veseli ovaj zajednički uspjeh, jer je to rezultat dugotrajne i uspješne saradnje na domaćem tržištu i kvaliteta proizvoda kakve traži zahtjevno austrijsko tržište - rekao je Helmut Fenzl, predsjednik Uprave Spara Hrvatska, prenosi Glas Slavonije. Maj Broj 5

46 46 Okrugli sto u Privrednoj komori Srbije Berlinski proces - dostignuća i perspektive Region će postati konkurentniji i produktivniji, i privlačnije mjesto za investitore, ako naše države sprovedu odlučnije i radikalnije strukturne reforme. Samit o Zapadnom Balkanu održaće se 12. jula u Trstu, a u okviru Berlinskog procesa. Privredne komore Regiona, osnivači Komorskog investicionog foruma, koji je EU prepoznala kao glas poslovne zajednice u Berlinskom procesu i ove će godine učestvovati na poslovnom samitu koji je dio ovog za Region značajnog događaja. U cilju što kvalitetnije pripreme za ovaj skup, 30. maja godine je u Privrednoj komori Srbije održan okrugli sto "Berlinski proces - dostignuća i perspektive". Potpredsjednik Privredne komore Crne Gore Ivan Saveljić učestvovao je u radu ovog skupa. Učesnici su bili predsjednici ili potpredsjednici komora Regiona, kao i predstavnici ovih asocijacija Njemačke i Austrije, potom ambasadori ove dvije zemlje, zatim Francuske, i Italije, kao i predstavnici njemačkog MInistarstva ekonomije i energetike. Glavni gost okruglog stola bio je Ivica Dačić, koji se nalazi na čelu tehničke Vlade Republike Srbije i ministar je spoljnih poslova ove zemlje. Nepodijeljeno je mišljenje učesnika Okruglog stola da će predstojeći Samit biti korak naprijed u jačanju regionalne saradnje, povezivanju poslovnih zajednica i procesu evropskih integracija zemalja Regiona. Na skupu je naglašeno da privredne komore okupljene u Komorskom investicionom forumu rade u kontinuitetu na čvršćem ekonomskom povezivanju Regiona i jačanju saradnje među privrednicima i kompanijama. Predsjednik Komore Srbije Marko Čadež je najavio i osnivanje Stalnog sekre- Broj 5 Maj 2017.

47 47 tarijata Komorskog investicionog foruma Zapadnog Balkana sa sjedištem u Trstu, koji će biti podrška poslovnoj zajednici Regiona u realizaciji zajedničkih projekata. Ministar spoljnih poslova Ivica Dačić izjavio je da je evidentno da ekonomski potencijal u regionu nije iskorišćen, a privrede nisu dovoljno integrisane u globalno tržište. Predstojeći Samit, smatra on treba da donese napredak u jačanju regionalne saradnje u oblasti transporta na prostoru Zapadnog Balkana i povezivanja sa Evropskom unijom. Dačić je precizirao da Berlinski proces za Srbiju predstavlja podstrek koji unapređuje zajedničke ekonomske, političke i bezbjednosne interese na Zapadnom Balkanu. - Upravo u njemu vidimo baj-pas koji će nam pomoći da ostvarenim rezultatima prevaziđemo zamor proširenja koji EU ponekad pokazuje i postanemo punopravni članovi evropske porodice - poruka je šefa srpske diplomatije. Ambasador Njemačke u Srbiji Axel Dittmann je prenio želju Njemačke da pruži doprinos rezultatima Samita u Trstu. Ambasador Italije u Srbiji Giuseppe Manzo istakao je da Italija snažno podržava ujedinjenu Evropu i proces proširenja, navodeći da je to vrlo važan strateški projekat koji obezbeđuje mir i napredak. Manco je najvio da će u Trstu biti objavljeno usvajanje infrastrukturnih projekata u oblasti energetike i transporta, naglašavajući da je "Autoput mira (od Niša do Prištine) prioritet. - Poslovni forum u Trstu, biće posvećen malim i srednjim preduzećima, jer su oni kičma Regiona, a u saradnji komora i Italijanske agencije za promociju investicija biće stvorena mogućnost da se što veći broj firmi sretne i razgovara o potencijalnoj saradnji rekao je Manco. Potpredsjednik crnogorske Komore Ivan Saveljić govorio je o značaju za Berlinski proces regionalne konferencije o ekonomiji koju ova poslovna asocijacija organizuje svake godine u Budvi. Prema njegovim riječima, iz ugla privrede i komora posebno se čini važnom činjenica da je Berlinski proces od samog početka, godine, poseban akcenat stavljao i na privredna okupljanja kroz organizovanje poslovnih foruma kao integralnog dijela Samita šefova vlada Zapadnog Balkana. No, ne treba da čudi takav stav Njemačke kao inicijatora, budući da se radi o ekonomski najrazvijenijoj zemlji Evrope, koja nema dilemu da ukupni prosperitet počiva na privrednom prosperitetu, smatra on. - Koliko je razgovor sa privredom visoko na listi prioriteta govori i to što je vicekancelar Njemačke Zigmar Gabriel, zaključujući godine skup u Berlinu, najavio Konferenciju sa temom Ekonomija osnov povezivanja regiona Zapadnog Balkana, a čiju su pripremu već bili započeli Privredna komora Crne Gore i njemački Komitet za istočno evropske ekonomske odnose naveo je Saveljić. Na taj način je Konferencija o ekonomiji, koju je Privredna komora ustanovila godine, kroz Berlinski proces, u čijoj se Završnoj deklaraciji i našla, dobila regionalni karakter, i od tada se tretira najznačajnijim regionalnim ekonomskim skupom. Sam naziv, "Ekonomija-osnov povezivanja regiona Zapadnog Balkana" predstavljao je te godine simboliku velikog napretka u procesu izmirenja i znak nove ekonomske dinamike Regiona. Cilj Konferencije, koja je okupila brojne privrednike kako Njemačke i Austrije, tako i svih zemalja Regiona bio je da se Zapadni Balkan predstavi kao mjesto sa potencijalom za investiranje, da se razgovara o novim idejama za prekogranične projekte i da se otpočne bliskija saradnja na promociji regionalnog ekonomskog razvoja. Tome je pomoglo aktivno učešće ministara ekonomije ovih zemalja, koji su prenijeli privredi ideje i zaključke iz Berlina. - Uspjeli smo pokazati da su se zemlje Zapadnog Balkana razvile u zanimljive lokacije za investiranje, posebno usljed otvorene perspektive za članstvo u EU. Više od polovine robne razmjene ovog regiona se odvija sa zemljama Evropske unije, pri čemu je Njemačka jedan od glavnih trgovačkih partnera. Nakon što su bile teško pogođene globalnom ekonomskom i finansijskom krizom, većina ovih zemalja se vratila na stopu rasta od početka 2000-ih. Ipak, dešava se niz strukturnih promjena o kojima je nužno razgovarati, a među njima je i modernizacija prekogranične energetske i transportne infrastrukture. Upravo to radimo kroz format Konferencije, nudeći kompanijama svih veličina i djelatnosti mjesto u tim razgovorima rekao je Saveljić. Šansa za postizanje konsenzusa po pitanju ekonomskih interesa je, dodaje on, zapravo i razlog da komore, posvećene ispunjenju zadataka stvaranja stabilnije privrede, atraktivnog poslovnog okruženja i uspostavljanja kvalitetnih poslovnih veza između naših ekonomija, pokreću rasprave o prilikama koje postoje u Regionu. - Ne očekujemo da neko iz Evrope uradi ono što moramo mi učiniti. Region će postati konkurentniji i produktivniji, i privlačnije mjesto za investitore, ako naše države, sprovedu odlučnije i radikalnije strukturne reforme. Hrabrije se moramo suočiti sa slabostima i definisati djelotvornije socijalne i ekonomske politike. Ne može Brisel umjesto nas otklanjati prepreke biznisu. Sami moramo stvarati ambijent za nova porodična, mala i srednja preduzeća. Međunarodni indikatori upozoravaju, iako je posljednjih godina očigledan napredak, da region Jugoistočne Evrope još uvijek nije mjesto o koje se otimaju investitori. Ostalo nam je još toga za uraditi rekao je potpredsjednik. Ukoliko želi da ekonomski osnaži, Zapadni Balkan svoju budućnost mora promišljati u geografskoj i ekonomskoj cjelosti, a Evropa mora razumjeti njegove ključne aktere, smatra on. Cilj je ojačati cio Region, da se taj prostor posmatra kao jedna investiciona zona, a najbolji način da se to postigne je regionalana saradnja. Ona je početak svakog rješenja za evropsku ekonomsku integraciju Balkana i ujedno mjesto gdje se taj put završava. - Samo udruženim naporom ćemo uspjeti da razvijemo postojeće regionalne ekonomske potencijale i uspješno se suočimo sa preostalim izazovima za koje je jasno da još nijesu savladani. Ukoliko ostvarimo napredak u svojim nastojanjima da bliže ekonomski povežemo vaše zemlje, stvorićemo jak ekonomski region u okviru Evrope rekao je on. On ocjenjuje da je važno da Berlinski proces dobije novi četvorogodišnji mandat, jer će to biti potvrda da Zapadni Balkan i dalje privlači pažnju najvažnijih aktera evropske ekonomske politike. - Na našim vladama koje donose odluke u svojim zemljama je da zadatak da taj trend očuvaju i obezbijede da ideja o evropskom Balkanu dobije svoju realizaciju. Tome ćemo doprinijeti na najbolji način ukoliko nastavimo da sa Balkana šaljemo dobre vijesti. Signal koji treba poslati investitorima je sposobnost da o razvojnim pitanjima govorimo jednim glasom i da na njima radimo udruženim snagama. S toga, i vlade i mi iz komora treba da učinimo sve da priču o regionalnoj saradnji ne držimo samo na nivou lijepe retorike, već da je podržimo regionalnim projektima zaključio Maj Broj 5

48 48 je Saveljić. On je pozvao učesnike okruglog stola na narednu Konferenciju o ekonomiji Montenegro 2017, početkom novembra, koja će nastojati da pokrije brojna pitanja važna za budućnost svih na ovim prostorima, uz ove godine nešto inovativniji pristup. Na skupu su predstavljeni i predlozi zajedničkih projekata KIF-a. Riječ je o uspostavljanju saradnje između DIHK i privrednih komora članica KIF-a (koje nijesu u EU), nastavku saradnje u okviru CEFTA, uspostavljanju regionalne platforme znanja za učenje koje je zasnovano na radu u zemljama Jugoistočne Evrope, u saradnji sa Komorom Austrije i Austrijskom razvojnom agencijom, kao i o regionalnoj komorskoj platformi za podršku malim i srednjim preduzećima, koja bi trebalo da bude finansirana iz IPA fondova. Dan dobavljača "Dan dobavljača Zapadnog Balkana" održan je 31. maja godine u Beogradu. Predstavnici 142 kompanije iz regiona razgovarali sa 24 njemačke firme o partnerstvu i mogućnostima uključivanja u dobavljačke lance. Skup je organizovala Privredna komora Srbije u saradnji sa Njemačko-srpskom privrednom komorom i njemačkim Udruženjem za upravljanje materijalima i logistiku (BME e.v). Uspostavljanje ove njemačke inicijative je odredba Završne deklaracije iz Berlina Njemačke kompanije ove godine iskazale su najviše interesovanje za dobavljače iz sektora metaloprerade, elektroindustrije, proizvodnje djelova za autoindustriju, prerade plastike i proizvodnje plastičnih djelova. O značaju ovakvih skupova, najbolje govori veliko interesovanje privrednika cijelog regiona. - Za razgovore se prijavilo više od 400 firmi, od kojih je svaka treća izabrana i pozvana na skup. Selekcija je bila veoma stroga, kada ispunite sve te procedure, zahtjeve kontrole kvaliteta i kvalitet proizvoda, koje Njemci traže, praktično ste savladali nauku izlaska na veliko tržište i možete da budete konkurentni na međunarodnom tržištu - rekao je predsjednik Privredne komore Srbije Marko Čadež. Martin Knap, izvšni direktor Upravnog odbora AHK Srbija istakao je da "Dan dobavljača Zapadnog Balkana" nije klasični B2B događaj i da je organizaciji prethodio veliki rad i detaljna analiza potreba njemačkih i regionalnih kompanija sa ciljem pronalaženja adekvatnih partnera sa obje strane. Inače, ovo je prva inicijativa za pronalaženje dobavljača u regionu Zapadnog Balkana koja se održava van Njemačke. Region Zapadnog Balkana, po riječima Knapa, veoma je primamljiv za njemačke privrednike. Nakon procesa selekcije od strane njemačkih firmi, poziv za učešće na skupu dobile su crnogorske kompanije Mezon, Vir metaloprerada i VIB bas. U cilju povećanja broja firmi iz Crne Gore da narednih godina učestvuju u ovoj inicijativi, potpredsjednik Saveljić je u razgovoru sa reprezentom BME Silviusom Groboschem dogovorio da njihovi predstavnici, zaduženi od Vlade Njemačke za realizaciju ove inicijative organizuju u crnogorskoj Komori radionice na kojima bi detalno predstavili i zahtjeve njemačkih kompanija i popunjavanje prijava i ukupan procures prijavljivnja za učešće u ovoj inicijativi. Potpredsjednik Privredne komore Crne Gore Ivan Saveljić učestvovao je 31. maja godine u radu regionalne konferencije Austrian Connect koju je Advantage Austria organizovala u Beogradu. Na skupu je bilo oko 200 učesnika - predstavnika austrijskih preduzeća, potencijalnih investitora u Jugoističnu Evropu, rukovodilaca njihovih kompanija koja posluju u Crnoj Gori, Srbiji, Sloveniji, Hrvatskoj, Bosni i Hercegovini, Kosovu, Makedoniji i Albaniji te njihovih poslovnih partnera iz Regiona. U fokusu su bila pitanja: Kako izgleda konkurentnost u regionu i pojedinim zemljama? Koji su izazovi za industriju, infrastrukturu i tržište rada? I šta to znači za investitore iz Austrije? Potpredsjednik Komore Saveljić je govorio na panelu: Industrija, infrastruktura, investicije i vještine. Predstavio je ekonomske prilike u Crnoj Gori, podsticaje za razvoj prerađivačkog sektora. Saveljić je istakao da Crna Gora ima izuzetno veliki deficit u robnoj razmjeni i da je zavisna o uvoza. Ipak, činjenica je i da se uvoze i robe koje se proizvode ili bi se mogle proizvoditi u Crnoj Gori. Tako na primjer i potrebe za poljoprivrednim proizvodima koje rastući turistički sektor ima, ne zadovoljavaju se domaćim robama. Razlog tome je niska konkurentnost domaćih ekonomije/proizvođača, koji zbog i malog obima proizvodnje, a i niza drugih razloga imaju višu cijenu u odnosu na uvozne proizvode. Vlada je, dodaje on, fokusirana na kreiranje podsticajnih mjera koje bi stimulisale proizvodnju, a Privredna komora Crne Gore pomaže u tome analizima, sagledavanjem stanja, te upoznavanjem privrednika sa programima podrške. Predstavio je programe podrške za modernizaciju prerađivačke industrije, podsticanje direktnih investicija, razvoj klastera u Crnoj Gori, kao i program povećanja regionalne i lokalne konkurentnosti kroz usaglašavanje sa zahtjevima međunarodnih standarda poslovanja, te aktivnosti IRF-a. Učesnike skupa interesovalo je i da li se očekuje da će pristupanje Crne Gore NATO-u imati direktan uticaj na privredu i strana prilov stranih direktnih investicija. - NATO predstavlja dobar bezbjedonosni okvir, a na nama je da iskoristimo šanse za dalji ekonomski razvoj. Prateći iskustva zemalja okruženja koje su u prethodnom ciklusu postale članice NATO, postoji opravdana nada da će se članstvo Crne Gore pozitivno odraziti na nacionalnu ekonomiju. Treba podsjetiti da se na ovaj način otvara tržište od oko 900 miliona stanovnika, te da su ovo zemlje sa najrazvijenijom demokratijom i ekonomijom koje u posljednjih 60 godina nijesu međusobno ratovale rekao je Saveljić. Analiza jednog profesora ekonomije u Americi pokazala je da je kod svih 12 država koje su poslije pada Berlinskog zida ušle u NATO, zabilježen porast stranih investicija neposredno nakon pristupanja. Ove države, prema pomenutoj analizi, imale su skok SDI, koje u bruto nacionalnom dohotku učestvuju od 3,36 odsto do 12,06 odsto u Bugarskoj, u Albaniji od 3,72 do 9,12 odsto ili 6,23 do 9,88 odsto u Mađarskoj. Kad se posmatraju pozitivni efekti članstva u NATO-u, onda je to, kaže Saveljić, prije svega, percepcija investitora da je ta zemlja sigurno mjesto za ulaganje. Taj efekat nije nimalo beznačajan jer od izbijanja krize svuda u svijetu zemlje pokušavaju stvoriti što bolji poslovni ambijent kojim bi mogle privući nova ulaganja.. Nove članice, na primjer, mogu koristiti novac iz fondova za izgradnju infrastrukture, zatim dobiti pomoć za uništavanje viška Broj 5 Maj 2017.

49 49 Potpredsjednik Komore Saveljić na konferenciji Austrian Connect Iskoristiti brojne prilike koje pruža članstvo u NATO Privredna komora Crne Gore još od godine kontinuirano radi na upoznavanju privrednika sa potrebama i uslovima NATO kodifikovanja proizvoda i usluga. naoružanja i municije, a ekonomske prednosti donosi i konverzija namjene bivših vojnih objekata. Tako je, recimo, Bugarska godine dobila 75 miliona eura za modernizaciju vojske i pripremu jedinica za međunarodne misije i operacije. Učešće u vojnim misijama tog saveza stvara priliku i za angažovanje civilnih i vojnih kompanija zemlje članice. - Sve ovo je razlog da Privredna komora Crne Gore još od godine kontinuirano radi na upoznavanju privrednika sa potrebama i uslovima NATO kodifikovanja proizvoda i usluga. U poslednje vrijeme intenzivirali smo edukativne aktivnosti na temu načina apliciranja na NATO tenderima. Ovo iz razloga jer članstvo u NA- TO-u daje mogućnosti konkretnih poslovnih prilika putem javnih nabavki, i tu se crnogorske kompanije moraju pripremiti za aktivno učešće. Riječ je o različitim pozivima za nabavku opreme roba široke potrošnje, kao i usluga. U ovom dijelu najviše se oslanjamo na iskustvo Hrvatske, čija je privreda na pravi način pronašla svoje mjesto u ovim postupcima i po tom pitanju ostavruje benefite rekao je Saveljić. Podsjetio je da NATO preko NSPA agencije (Nato Support Agency), za nabavku godišnje potroši oko 2,2 milijarde eura. Predmet nabavki NSPA-a nisu samo vojnog i odbrambenog karaktera nego obuhvataju prehrambenu, hemijsku, IT industriju te mnoge druge. Domaće kompanije će se u narednom periodu registovati kod NSPA agencije, kako bi ponudile kvalitetne i konkurentne proizvode i usluge, jer time preduzeća dobijaju priliku da budu pozvane na saradnju. Privredna komora u saradnji sa Vladom radi na razvijanju Projekta koji bi kompanijama pružao neophodne informacije i pomoć u dijelu dobijanja podataka i potrebne dokumentacije. Podsjetimo da je Privredna komora Austrije čiji je dio organizacioni dio Advantage Austria, nosilac ekonomske diplomatije te zemlje. Ona preko mreže od preko 110 predstavništava u više od 70 zemalja širom svijeta, pruža austrijskim preduzećima i njihovim poslovnim partnerima širom svijeta širok spektar usluga. Ukupno 750 zaposlenih i 40 trgovinskih savjetnika čije je sjedište pri ambasadama pružaju podršku u pronalaženju pravih isporučilaca robe i poslovnih partnera u Austriji. Advantage Austria godišnje organizuje više od manifestacija za uspostavljanje poslovnih kontakata i pruža usluge kao što su uspostavljanje kontakata sa austrijskim preduzećima koja traže uvoznike, distributere i agente prodaje, ali i informacije o Austriji kao zemlji poslovnom partneru i nastupu na njenom tržištu. Maj Broj 5

50 50 Cikloturizam - trend u Hrvatskoj Turisti koji troše 30 odsto više Biciklistički vodič mora biti animator, dobar poznavalac istorije i geografije, poznavati sorte vina i gastro ponudu, te biti u mogućnosti da pruži prvu pomoć. Prosječna dnevnica između 150 i 200 eura. Šezdeset miliona Evropljana spada u posebnu grupu cikloturiste, koji godišnje odmore provode istražujući predjele na biciklima. Cikloturizam evropskoj ekonomiji godišnje donosi blizu 44 milijarde eura, što je približno prihodima kruzera. Istraživanja pokazuju da cikloturisti dnevno troše 30 odsto više od drugih turista. Susjedna Hrvatska ima ambiciju da se pozicionira među najvažnije i najbolje evropske cikloturističke destinacije. Kako prenosi Al Jazeera, hrvatski ministar turizma Gari Cappelli potpisao je nedavno s predstavnicima 14 županija ugovore o dodjeli bespovratnih sredstava za razvoj cikloturizma, za što je ove godine osigurano dodatnih pet milijuna kuna ( eura). Hrvatska je jedna od rijetkih evropskih zemalja gdje je gotovo cijela teritorija pogodna za cikloturizam, ističu u Ministarstvu, a unutrašnjost zemlje ima najbolje preduslove za to - očuvanu prirodu, ravničarski teren te već postojeće brojne biciklističke rute, koje treba dodatno povezati i umrežiti. Svaka županija dobiće kuna podrške ( eura). - Razvoj cikloturizma, uz ostale proizvode, poput gastro ili zdravstvenog turizma, ima veliku važnost za razvoj turizma unutrašnjosti zemlje, odnosno jačanje njegove turističke atraktivnosti kroz stvaranje dodatnih sadržaja. U krajnjem, jačanje unutrašnjosti u turističkom smislu doprinosi ravnomjernijem turističkom razvoju naše zemlje, produženju turističke sezone, te pozicioniranju Hrvatske kao destinacije raznolike i bogate turističke ponude, istakao je Cappelli. Bojan Šenkinc je prije više godina otvorio agenciju koja nudi kompletnu uslugu cikloturizma. Cikloturisti su, kaže on, po mnogo čemu specifični i iziskuju poseban trud da se zadrže - kao i drugi turisti, traže vrhunsku uslugu, ali ni to ne znači da će se vratiti, koliko god im se destinacija svidjela. - Statistika pokazuje da se samo 10 posto turista koji putuju i upoznaju destinacije biciklom vraća na onu u kojoj su već boravili, dok ovih 90 posto mijenjaju destinaciju svake godine - kad god im se pruži prilika, odlaze na drugu destinaciju kako bi je upoznali biciklom - kaže Šenkinc. Cikloturizam je, kaže, trend koji na godišnjoj osnovi raste 20 posto što se prihoda i zarade tiče i jedan je od brzorastućih trendova. To se, kaže, vidi i po sve većem broju dolazaka gostiju, interesu za turama i biciklističkim kartama, a raste i interes domaćih iznajmljivača, turističkih agencija... Smještajni se kapaciteti sve više prilagođavaju toj vrsti gostiju. Njihova agencija cikloturiste vodi i po kontinentu i duž obale. -Shvatili smo i vidjeli što gost želi, kakav tip tura mu treba i kakvu vrstu ponude želi. Na temelju toga smo i mi počeli s kreiranjem raznih biciklističkih ruta, programa za druge agencije i turističkih Broj 5 Maj 2017.

51 51 karata i projekata. Odnedavno smo registrovali i turističku agenciju specijalizovanu upravo za manje grupe ljudi, prilagođavanje njihovim zahtjevima i željama i osmišljavanjem nekih jednodnevnih i višednevnih izleta, ne samo u Hrvatskoj, nego i u inostranstvu, jer smo vidjeli da postoji ne samo potreba stranih gostiju, nego čak i naših ljudi za biciklističkim izletima i upoznavanjem biciklističkih destinacija u Sloveniji, Italiji, Austriji... rekao je Šenkinc Al Jazeeri. Zavisno odakle cikloturisti dolaze, zanimaju ih različite destinacije - tako Istru i Kvarner preferiraju gosti s njemačkog govornog područja, Dalmaciju oni iz Australije, Novog Zelanda, Južnoafričke Republike i Velike Britanije te Skandinavci, dok Izraelci više biraju unutrašnjost, poput Like i Gorskog kotara. - Biciklistički vodič mora biti i animator, mora biti dobar poznavalac istorije i geografije, mora znati da ispriča nešto o raznim sortama vina i gastro ponudi, biti psiholog koji zna kontrolisati tu grupu. Ponekad mora biti i doktor, jer u takvim aktivnostima nerijetko dolazi i do povreda. Naravno, pomoć mora biti i oko održavanja bicikala, popraviti neki sitni kvar kazao je on. Zaradu je, kaže, teško procijeniti, kao i prosječnu cijenu usluge - to zavisi o vrsti turista, dovode li bicikle sa sobom, trebaju li transfer na rutu za bicikliranje, radi li se o poludnevnoj, jednodnevnoj ili višednevnoj ponudi. Ima i cikloturista koji iz svojih zemalja stižu biciklom - u tom slučaju usluga može biti višesedmična pa i višemjesečna. - Ako je neka poludnevna tura, deset do 25 eura po osobi, do višednevne, koja uključuje recimo "all inclusive", koja može dostići za sedmicu i eura po osobi. To je raspon cijena zavisno o tome što uključuje cijeli aranžman. Ako govorimo da imamo jedar par, dvije osobe, za jedan vikend s najmom bicikla, s vođenjem i ako bi išli bez smještaja, po osobi bi došlo između 60 i 90 eura navodi on. No, naglašava, od toga se uz puno truda i rada na sebi kao vodiču može solidno živjeti - u udarnoj sezoni tijekom ljeta, ako su dobre grupe i ture, može se dobro zaraditi. - Možemo govoriti o nekom prosjeku dnevnica za biciklističke vodiče koja se kreće između 100 i 150 eura. Ali, to sve zavisi od broja ljudi, ne može se ista cijena naplatiti grupi od 30 ljudi ili ako su samo dvije osobe pojašnjava. Kao i u slučaju mnogih drugih inovacija u hrvatskom turizmu, i u cikloturizmu je Istra "pionir" u Hrvatskoj. U posljednjih 15-ak godina biciklističke staze su umrežili kroz subregije, za koje su napravili karte kako bi na jednostavniji način gosti mogli upoznati destinaciju. Standardizovali su staze, karte i biciklističku signalizaciju, uveli biciklističku infrastrukturu, koja u Hrvatskoj, kaže Šenkinc, generalno još nije na nivou kao u drugim zemljama Zapadne Evrope. Maj Broj 5

52 52 Prezentacija u Privrednoj komori Crne Gore Inovativna rješenja Pošta Slovenije Slovenačke kompanije su crnogorskoj poslovnoj zajednici donijele tehologiju, pozitivnu praksu, know-how i evropske poslovne običaje. Prezentacija grupe Pošta Slovenije održana je u Privrednoj komori Crne Gore 17. maja godine. Organizator skupa, pored Privredne komore, bila je Ambasada Republike Slovenije. Potpredsjednik Privredne komore Ivan Saveljić kazao je da je prezentacija upriličena sa ciljem da se crnogorska i slovenačka preduzeća povežu, upoznaju i ostvare poslovnu saradnju. - Prezentacija Pošte Slovenije organizovana je da bi se domaćoj privredi, a posebno njihovim ovdašnjim kolegama, Pošti Crne Gore, prezentovali trendovi i nova rješenja iz oblasti masovne digitalne štampe varijabilnih podataka i dostave, kao i moderne tehnologije i primjeri pozitivne prakse u oblasti transmisije raznih dokumenata. Takođe, biće predstavljeno i inovativno rješenje vanjskog obračuna usluga (Billing as a Service) i 3D štampa proizvoda pojasnio je Saveljić. Ocijenio je da veliki broj predstavnika crnogorskih preduzeća na ovom skupu, iz raznih privrednih grana, svjedoči da je domaća poslovna zajednica itekako prepoznala da su moderne tehhologije i evropska poslovna praksa u ovoj oblasti mogućnost za unapređenje i razvoj njihovih svakodnevnih poslovnih aktivnosti. Prema njegovim riječima, još od sticanja nezavisnosti, slovenačka preduzeća su prepoznala svoj interes da poslovne aktivnosti šire na našem trižištu. - Pored kapitala, ove kompanije su crnogorskoj poslovnoj zajednici donijele tehologiju, pozitivnu praksu, know how i, što je možda najvažnije, evropske poslovne običaje. Neke od najproduktivnijih i najbolje ocijenjenih investicija u Crnoj Gori potekle su baš sa ovog trižišta kazao je on. Potpredsjednik Komore se potom osvrnuo na pokazatelje spoljnotrgovinske razmjene dvije države. - Nas kao instituciju, koja za jedan od svojih najvažnijih ciljeva definiše smanjenje spoljnotrgovinskog deficita, ohrabruje činjenica da je on u godini iznosio 31,3 miliona eura i bio značajno niži nego u godini kada je iznosio 45,4 miliona eura istakao je Saveljić. Tokom godine, Crnu Goru je posjetilo 18,4 hiljada turista iz Slovenije koji su ostvarili 75,9 hiljada noćenja. Direktne investicije iz Slovenije su iznosile 20 miliona eura, dok su njihova ukupna ulaganja od obnove nezavisnosti iznosila 327,1 milion eura. Ambasador Slovenije Mitja Močnik zahvalio je Privrednoj komori na organizaciji skupa i istakao kvalitetnu višegodišnju saradnju sa ovom asocijacijom. - Vjerujem da je ova saradnja kroz različite biznis konferencije i posjete predstavnika komora dvije države omogućila brojne kontakte i time unaprijedila bilateralne ekonomske odnose, kao i širenje diversifikovane međusobne saradnje u oblastima od zajedničkog interesa kazao je Močnik. Ističe da se ekonomska saradnja između Slovenije i Crne Gore posljednjih godina pojačava, a indikatori robne razmjene su ohrabrujući. Podsjetio je da su na nedavno održanoj sjednici Mješovite komisije dvije zemlje za ekonomsku saradnju definisani njeni konkretni modaliteti u oblastima koje su prepoznate kao obostrano korisne: trgovini, poljoprivredi, saobraćaju, energetici, turizmu, Broj 5 Maj 2017.

53 53 IT-u, zdravstvu i drugim. - Mislim da je u Crnoj Gori za slovenačka preduzeća još mnogo neiskorišćenih poslovnih mogućnosti, pa i obratno rekao je ambasador. Govoreći o kompaniji Elektronsko pismo Pošte Slovenije (EPPS), kazao je da je riječ o centru za masovnu digitalnu štampu, sa 8,5 miliona poslatih pošiljki mjesečno i 150 miliona obrađenih dokumenta godišnje. EPPS za partnere i klijente ima više od kompanija u regiji. Njihove usluge koriste: banke, osiguravajuće kuće, telekomunikacione i elektro kompanije kao i one za snabdijevanje (komunalna preduzeća, vodovodi, javni parking servisi...), trgovačke kompanije, ministarstva, javna uprava, vrtići, škole, opštine, lokalne zajednice i sl. Poslovanje grupe Pošta Slovenije predstavio je mr Franc Predikaka, savjetnik uprave, dok su o kompaniji EPPS govorili njen direktor Vili Hribernik i menedžerka proizvoda Maruša Dodič. Grupa Pošta Slovenije obuhvata osam kompanija, zapošljavaju radnika a u su ostvarili prihod od 237 miliona eura. - Među tri smo najuspješnije pošte u EU zahvaljujući inovativnim proizvodima i IT rješenjima. Pouzdan smo partner u cijeloj regiji sa kojom imamo jake tržišne veze. Crna Gora je jedna od fokusiranih država u kojima Pošta Slovenije vidi veliki potencijal i smatra da može biti konkurentna na ovom tržištu rekao je Predikaka, dodajući da šest puta sedmično isporučuje pošiljke u našu zemlju kopnenim putem, te dva puta avionom. EPPS ( je najveći regionalni centar za pripremu, štampu računa, bankarskih izvoda, raznih vrsta komercijalnih obrazaca, kao i reklamnih materijala (direktni marketing). Dostava dokumentacije se prilagođava zahtijevima korisnika i moguće je realizovati u štampanoj i elektronskoj formi na teritoriji Austrije, Mađarske, Italije, Slovenije, Crne Gore, Srbije, Kosova, Makedonije, Bosne i Hercegovine, Češke, Slovačke i sl. u saradnji sa lokalnim partnerima. Vili Hribernik, direktor EPPS, kazao je da ova kompanija postoji 19 godina. - Najveći smo printing centar na prostoru bivše Jugoslavije. Nekada smo samo štampali obične račune, a danas opslužujemo sve banke u Sloveniji, Lutriju kao i druge klijente rekao je Hribernik. Maruša Dodič je istakla da njihov printing centar radi 150 miliona printova godišnje te da su poslovanje uskladili sa međunarodnim standarima. - Imamo dva miliona transakcija svakog dana. Printing centar radi sve od savjetovanja klijenata, pripreme, grafičkog i dinamičkog dizajna. Na sat printamo dokumenata u formatu A4 rekla je ona. Privrednici koji su učestvovali u raspravi koja je uslijedila istakli su značaj saradnje sa slovenačkim kompanijama kao i benefite koje može donijeti transfer znanja. Ukazali su da je potrebno u Crnoj Gori prilagoditi zakonodavni okvir kako bi se mogao implementirati eračun i slični projekti koji se nalaze u ponudi Pošta Slovenije. Nakon prezentacije organizovani su bilateralni razgovori crnogorskih i slovenačkih privrednika. Maj Broj 5

54 54 Nevres Đerić, prvi uzgajivač školji u Boki Veliki potencijali "plave ekonomije" Značajne resurse našeg mora i njegovo bogatstvo treba ekonomski valorizovati na održiv način i time osnažiti privredu. Za to je potrebno brendirati domaće morske plodove, udružiti uzgajivače školjki, izgraditi distributivni centar... Nevres Đerić je prvi uzgajivač školjke kamenice u Bokokotorskom zalivu. Posao je započeo godine i to prvo edukacijom odnosno izučavanjem ovog biznisa. Đerić za Glasnik kaže da je patentirao neophodne uređaje na plantaži ostrige, standardizovao proizvodnju, obezbijedio kvalitet proizvoda, koji kontrolišu nadležne institucije, posluje u ekološkom ambijentu i proizvodi organske školjke. Istina, zbog toga što nadležni nijesu definisali administrativne procedure, još uvijek nema sertifikat o organskoj proizvodnji. Glasnik: Svaki posao, po pravilu, a naročito ovaj, u početku prate teškoće i izazovi. Objasnite. N. Đerić: Početak je bio bio dosta težak i zahtjevan. Prvo iz razloga što sam se za komercijalnu proizvodnju ostriga morao edukovati. Problem je bio i u tome što nema dovoljno stručne literature za ovaj dio marikulture pa je jedini ozbiljniji rad do koga sam došao bio rad dr Jovan Stjepčevića koji je napisao doktorsku disertaciju 1974 godine predstavivši komercijalni uzgoj ostriga u Bokokotorskom zalivu. Uz izučavanje ovog posla, ali i uz veliku podršku i pomoć Italijana Marija Busanija koji je bio zainteresovan da pomogne razvoj naše marikulture, potom Prof.dr. Sretena Mandica i dr. Aleksandra Joksimovića uspio sam, velikim radom i željom, da pokrenem ovaj biznis. I što je najvažnije stvorio sam uslove za njegov razvoj. Glasnik: Predstavite svoj biznis. Šta je sve neophodno za njegovo funkcionisanje i razvoj? N. Đerić: Ovaj posao je izuzetno zahtjevan jer neophodno da ljudi koji su u ovom biznisu budu adekvatno edukovani, da su mu ozbiljno posvećeni i to u svim fazama i sve vrijeme. Dakle, od plana uzgoja, dijagrama toka i završno, do higijenske prakse i primjene HACCP standarda. Da bi se dobila ostriga bitni su parametri vode koja će zadovoljiti njen rast i opstanak. Znači, neophodni su konstatan priliv slatke vode na uzgajalištu, uz poštovanje temperaturnog režima, te njena besprekorna čistoća, stalna mikrobiološka i biohemijska ispitivanja kao i odgovarajući salinitet vode. Sve te elemente sam ispunio jer ih je priroda dala, što me je opredijelilo da na toj lokaciji započnem biznis. Lokacija je nekad bila zapuštena divlja deponija i bez osnovnih uslova kao sto su prilaz obali, voda, struja pa sam mnogo rada uložio da očistim prostor i prilagodim ga proizvodnji ali po tradicionalnim i potpuno ekoloskim principima. Glasnik: Pomenuli ste lokaciju uzgajalište ostriga. Kažete da je to je sasvim prilagođen ambijent za ovu proizvodnju jer se nalazi pored rijeke Ljute i nekoliko čistih i stalnih izvora vode što je itekako bitno za kvalitet proizvoda. N. Đerić: Uzgajalište je specifično ne samo zbog kvaliteta vode već i što ne postoji obalni dio. Napravio sam objekat nad vodom i ispod se odvija biodiverzitet, uradio sam i most, splav i druge sadržaje. Rijeka Ljuta je tokom cijele godine aktivna čak u određenoj mjeri i više nego što je potrebno za potrebe plantaže, tu je i veliki broj izvora koji takođe ne presušuju tokom cijele godine. Bitna je ta stalna cirkulacija voda, a nadležni su ispitivanjima potvrdili odličan Broj 5 Maj 2017.

55 55 kvalitet vode za uzgoj ostrige i mušlje. Ispitivanja vode su rađena i prije početka projekta uzgoja ostrige i dala su, takođe, odlične rezultate. Glasnik: Kažete da proizvodite ekološke proizvode iz mora te da je uzgajalište jadranskih ostriga i mušlji izgrađeno na ekološkim principima održivog razvoja. Saopštite više detalja o tome. N. Đerić: Čitav proizvodni tok se zasniva na dijagramu samokontrole, na poštovanju standarda za proizvodnju bezbjedne hrane, plantaža je u eko ambijentu, ne upotrebljavam bilo kakva goriva, maziva, i sl., a na uzgajalištu koristim obnovljive izvore energije. Sve se zasniva na tome da preko solarnih panela od sunca dobijam potrebne količine energije. Za ugradnju solarnih panela dobio sam pomoć iz MIDAS projekta. Ručno obavljam sve aktivnosti u dijelu prihvata i prenosa ostriga i musulji.. Voda se iz izvorišta filtrira, proces u objektu je ekološki u svakoj stavci, sredstva za pranje, čišćenje i održavanje su 100% biorazgradljiva i atestirana.čitav uzgoj se strogo higijenski realizuje, primjenjuje se HACCP sistem sa određenim specifičnostima jer se radi nad vodom. Glasnik: U vezi sa prethodnim pitanjem je i sljedeće. Radi dobijanja, zdravog, organskog proizvoda neophdno je stalno ispitivanje kvaliteta vode na uzgajalištu, o čemu ste govorili, a takođe su obavezne kontrole ploda-mesa školjki. Kakvi su rezultati ovih analiza? N. Đerić: Nudimo tržištu kvalitetne proizvode iz naše plave njive. Kontrola se konstantno obavlja tokom svakog mjeseca i to u svim fazama uzgoja školjki, a to rade Specijalistička Veterinarska institucija, Ekotoksikološki zavod i Institut za biologiju mora iz Kotora. Znači faktički imamo organski proizvod, koji kod nas "de jure" još uvijek nije prepoznat kao takav, jer po mišljenju nadležnih ne postoje procedure odnosno aplikacije da ovaj proizvod bude definisan kao organski, iako ispunjava sve uslove za to. Usudiću se da kažem da su ove školjke čak i kvalitetnije od, recimo, nekih drugih proizvoda koji su "u evidenciji" organskih.više godina unazad sam u komunikaciju sa g-dinom Jovanom Nikolićem iz Monteorganike, koji je upoznat sa ovim poslom i oduševljen je ovim što radim. Predao sam mu prije tri godine potrebnu dokumentaciju, ali me je obavijestio da ovaj proizvod za sada nije predviđen za uključivanje u grupu organskih. Tek pošto se uradi odgovarajući pravilnik koji bi obuhvatio i ovaj proizvod, obavijestili su me nadležni, školjke će moći da se svrstaju u grupu organskih. Velika je šteta da se to ne uradi jer ne mogu da brendiram proizvod iz našeg mora koji se uzgaja bez pesticida i bilo kakvih dodataka. Ponavljam, ni u jednom dijelu uzgajališta nikada se nije desila kontaminacija.takođe je u decembru godine predat zahtjev Privrednoj komori za dobijanje znaka Dobro iz Crne Gore. Glasnik: Interesantno je da ste patentirali svoj način uzgoja kamenice. Molim objasnite. N. Đerić: Kamenica ili ostriga u uzgojnom procesu pušta do dva miliona mlađi budućih školjki, znači dva puta godišnje se mrijesti, pušta mlađ i ona se prihvata isključivo na čvrstu i čistu podlogu. Kroz moja izučavanja i ranija iskustva kao i pomoć hrvatskih uzgajivača ja sam u Zavodu za intelektualnu svojinu godine patentirao ovakav način uzgoja.oni su se pokazali efikasni kao čista i tvrda podloga na koje se prihvataju ostrige s tim što za komercijalni uzgoj, pored tih mojih sedam patenata, treba još sortirati, presađivati i nositi školjke tako da jedna ostriga meni i porodici kroz ruke prođe puta dok se nađe u prodaji. Glasnik: Da li je, pored porodice, još neko uključen u Vaš biznis? N. Đerić: Porodica naravno radi, prijatelji mi takođe pomažu, posebno u sezoni, jer je teško naći radnike u Crnoj Gori za ovaj specifičan posao. Zato bi trebalo da kroz obrazovni sistem školovati mlade ljude za ova zanimanja, koji bi sjutra samostalno mogli da uzgajaju ostrige i mušulje. Glasnik: Može li se od ovog posla živjeti, je li isplativ? N. Đerić: Od svakog posla, ako ga ozbiljno radite i ako ste mu apsolutno posvećeni, može se živjeti, pa i od ovoga. Ipak, situacija bi bila mnogo povoljnija da mi uzgajivači imamo, veću podršku nadležnih institucija jer je marikultura specifična, zahtjevna i teška djelatnost. Glasnik: Kome prodajete Vaše školjke? N. Đerić: Mi prodajemo naše školjke direktno na samom uzgajalištu, kupci dolaze plovnim objektima ili drugim prevoznim sredstvima i iste konzumiraju na licu mjesta, direktno iz vode ili ih nose kao deklarisane za ugostiterljske objekte sa pisanim preporukama o konzumiranju i režimu održavanja. Glasnik: Koliki su kapaciteti plantaže, a kolika je godišnja proizvodnja? N. Đerić: Plantaža doo Školjke Boke kroz uzgoj mušlji može godišnje da proizvede do 45 tona. Kapacitet uzgajališta je 350 hiljada pa čak i do milion kamenica. Pošto je ovo ipak zahtjevan proces i nemamo dovoljno radne snage trenutno se proizvodi do 20 tona mušulja i do 150 hiljada kamenica. Postoje sada uslovi da ove količine dvostruko povećamo. Glasnik: Da li ste imali podršku nadležnih institucija? N. Đerić: U početku je ta podrška bila nešto veća, vjerovatno što su nadležni prepoznali značaj našeg novog proizvoda odnosno mogućnosti njegove ekonomske valorizacije. Ja sam skupljao ostrige, uz pomoć kotorskih ronilaca, ali su to bile manje količine, nedovoljne za komercijalni biznis. Zato sam od hrvatskog proizvođača Cvjetka Matkovića uvezao jedan kontigent ove školjke. Da zaključim, podrška nije izostala, ali je bila u veoma maloj mjeri, jer je taj proizvod zavređivao veću pozornost nadležnih naročito što do tada nijesmo imali ostrigu-kamenicu. Neophodna je i važna i podrška svih relevantnih nadležnih institucija počev od Komore, Ministarstva poljoprivrede i ruralnog razvoja, Ministarstva turizma i održivog razvoja, JP Morsko dobro, a posebno Instituta za biologiju mora. Glasnik: Šta bi rekli, a nije obuhvaćeno pitanjima? N. Đerić: Neophodno je da naša država shvati da imamo plavu njivu- prirodni resurs o kojem bi trebalo mnogo ozbiljnije razmišljati jer bi druge zemlje bile ponosne da imaju ove naše resurse. Naše more i njegovo bogatstvo možemo da iskoristimo za razvoj poljoprivrede i turizma. Ukazivao sam nadležnim iz resornih ministarstava da je potrebno izgraditi distributivni centar, potom treba udružiti uzgajivače u klastere, zatim brendirati naš proizvod, povećati budžet sa subvencijama i povlasticama za uzgajivače. Takođe je nužno da u našim restoranima i hotelima prvenstveno plasiramo našu deklarisanu robu. A, posebno je važna i neophodna edukacija uzgajivača ali i savjetnika i službenika koji rade u institucijama koje su vezane za ovu djelatnost. Tako bi povećali zastupljenost naših proizvoda, koji mogu da se konzumiraju svježi tokom čitave godine, i promijenili praksu da se u marketima i ugostiteljskim objektima kupuju smrznuti uvozni školjke. Maj Broj 5

56 56 Nevres Djeric, oyster breeder Great potentials of "blue economy" Nevres Djeric is the first oyster breeder in the Bay of Kotor. He started this business in 2002, through education i.e. exploring this business activity. In an interview for Glasnik Mr. Djeric says that he patented devices, needed on the oyster plantation, standardized the production, ensured the product quality, controlled by the relevant institutions. He is doing business in line with environment standards and produces organic oysters. True, since the competent authorities did not define the administrative procedures, he has still no certificate of organic production. Glasnik: Each job, as a rule, and especially this one, is followed by difficulties and challenges in the beginning. N. Djeric: The beginning was very hard and demanding. First of all I needed additional training on commercial production of oysters. The lack of professional literature for this part of mariculture also posed a problem. The only serious study I found was the paper by PhD Mr. Jovan Stjepcevic, who wrote a dissertation in 1974, in which he presented the commercial production for oyster growing in the Bay of Kotor. Studying this activity, but also with the great support and assistance by Mr. Mario Busani who was interested in helping the development of our mariculture, as well as PhD Mr. Sreten Mandic and PhD Mr. Aleksandar Joksimovic, I managed to start this business. And most importantly, I created the conditions for its development. Glasnik: Present your business. What is necessary for its functioning and development? N. Djeric: This job is very demanding, since the people involved in this business need to be adequately trained, seriously committed in all stages and all the time i.e. from growing plan, flowchart to hygienic practice and implementation of HACCP standard. The water parameters, which will ensure its growth and survival, are necessary in order to produce an oyster. Therefore, a steady flow of fresh water on the oyster bed, with the respect of temperature regime, its perfect cleanness, constant microbiological and biological tests and the appropriate salinity are necessary. All these elements have been fulfilled because they are provided by nature, which was a decisive factor for me to start a business at this location. This used to be abandoned landfill without basic conditions such as access to the coast, water, electricity... so it took a lot of work to clean this area and adjust it to the production in line with traditional and completely environment-friendly principles. Glasnik: You mentioned the oyster bed. You say that it is quite adjusted for this production, because it is located next to the River Ljuta and several clean and permanent water springs, which is very important for the quality of the product. N. Djeric: The bed is specific not only due to water quality, but the lack of coastal part. I built a facility over water, without harming biodiversity. I also built a bridge, raft and other amenities. The River Ljuta is active during the year, to some extent even more than necessary for the plantation. There are a number of springs which also do not dry up during the year. This permanent water circulation is important, and authorities conducted testing which confirmed the excellent water quality for oysters and mussels growing. The water analysis had been carried out even before the project of growing oysters started and also produced excellent results. Glasnik: You say that you produce organic products from the sea and that the bed of Adriatic oysters and mussels is built in accordance with ecological principles of sustainable development. N. Djeric: The entire production flow is based on self-control diagram, meeting the standards for the production of safe food. The plantation is built in line with environmental standards, I do not use any fuel, lubricants, etc., but renewable energy sources on the bed. Everything is based on getting the necessary amount of ener- Broj 5 Maj 2017.

57 57 gy through the solar panels. For the installation of solar panels I got assistance from the MIDAS project. I carry out all these activities regarding the harvesting and transporting oyster and mussels manually. Water from the spring is being filtered, the process in each stage is eco-friendly, the water, cleaning and maintenance agents are 100% biodegradable and attested. The entire farming is realized in accordance with strict hygiene procedures, HACCP system is implemented in line with certain specifics, because it is carried out above water. Glasnik: The following question is related to the previous one. In order to make a healthy, organic product it is necessary to test the water quality at the bed constantly, which you have discussed, but also requires the control of oyster meat. What are the results of the analysis? N. Djeric: We offer high-quality products from our blue field to the market. The control is continuously carried out each month in all stages of oyster growing by the Specialized Veterinary Institute, the Centre for Ecotoxicological Research and the Institute of Marine Biology from Kotor. It means that we practically have the organic product, which according to the law has not still been recognized as such in our country, because the public authorities consider that there are no procedures i.e. applications to define this product as organic even though it meets all necessary conditions. I dare to say that these oysters are of better quality in comparison to some other products which are certified as organic. I have been communicating with Mr. Jovan Nikolic, the representative of Monteorganika for a couple of years, who is familiar and delighted with my business. Three years ago I handed him required documentation, but I was informed that for now this product has not been envisaged to be included in the group of the organic ones. The competent authorities informed me that only after drafting the appropriate regulation which would cover this product, oyster will be able to be classified as organic. It is a great pity not to draft this regulation, since I cannot brand the product from our sea which is grown without pesticides and any additives. I repeat, the contamination has never occurred in any part of the bed. Also in December 2016, I submitted a request to the Chamber of Economy of Montenegro for obtaining the trademark "Good from Montenegro". Glasnik: It is interesting that you have patented your method of growing oysters. Please explain. N. Djeric: Ostrea edulis or nyster in the breeding process produces up to two million young mussels, so twice a year it is spat, and can be found only on a firm, clean surface. Through my researches and previous experiences as well as assistance of the Croatian breeders, I patented this method of breeding in the Intellectual Property Office in These patents have proved to be effective, since the oysters can be found only on a clean, hard surface. For the commercial cultivation, in addition to my seven patents, the oyster needs to be sorted, bedded out and carried, so my family and I treat one oyster times, before it is marketed. Glasnik: Besides your family, is anyone else involved in your business? N. Djeric: My family is, of course, involved; my friends also help, especially during the season, because it is difficult to find workers in Montenegro for this specific job. Therefore, for this profession it is necessary to educate young people through the education system, who could independently cultivate oysters and mussels in the future. Glasnik: Can you make a living from this business? N. Djeric: If you do the job seriously and you are absolutely committed, you can make a living from each job, even from this one. Nevertheless, the situation would be far better if the breeders were more supported by the competent institutions, since mariculture is a specific, challenging and difficult industry. Glasnik: Who do you sell your oysters to? N. Djeric: We sell our oysters directly at the bed; customers come by vessels or other means of transport and consume them on the spot, directly from water or carry the declared products to hospitality facilities with written recommendations on consumption and maintenance regime. Glasnik: What are the capacities of the plantation and what is the annual production? N. Djeric: Plantaža doo Školjke Boke through the cultivation of mussels can produce up to 45 tons per year. The capacity of the bed is 350 thousand or even up to a million mud oysters. Since this is still a challenging process, and we do not have enough labor force, currently up to 20 tons of mussels and 150 thousand of mud oysters are produced. Now the conditions are met to double this amount. Glasnik: Have you had the support of the authorities? N. Djeric: In the beginning, this support was slightly higher, probably as the competent authorities recognized the importance of our new products i.e. the possibilities for its economic valorization. I've been collecting oysters, with the help of divers from Kotor, but those were quite small quantities, insufficient for commercial business. So I imported one shipment of these oysters from Croatian producer Mr. Cvjetko Matkovic. To sum up, we had the support, but to a lesser extent, because the product deserved greater attention of the authorities especially since until then we did not have an mud oyster. Support by all the relevant institutions such as the Chamber, the Ministry of Agriculture and Rural Development, the Ministry of Sustainable Development and Tourism, the Public Enterprise "Morsko dobro, especially the Institute of Marine Biology is necessary and important. Glasnik: Is there anything you would like to add to this interview that was not covered by our questions? N. Djeric: Our country needs to understand that we have a blue field - natural resource which should be much more seriously thought of, because other countries would be proud of having our resources. We can exploit our sea and its richness for the development of agriculture and tourism. I pointed out to the line ministries that it is necessary to build a distribution center, associate farmers in clusters, then to brand our product, increase the budget with subsidies and benefits for breeders. It is also necessary to place our declared products in our restaurants and hotels. Education of breeders as well as advisers and officials who work in the institutions, related to this business is of key importance. Thus we would increase the presence of our products, which can be consumed fresh all year, and thus change practice to buy imported frozen oysters in the markets and restaurants. Maj Broj 5

58 58 Projekat MaCCIM Kako do formiranja pomorskog klastera Od Crne Gore, buduće članice Evropske unije, očekuje se da značajno doprinese definisanju pomorske politike Jadransko-jonske regije. Privredna komora Crne Gore, u saradnji sa Privrednom komorom Trsta i Pomorsko-tehnološkim klasterom Regije Friuli Venecija Đulija, organizovala je 24. maja godine specijalizovanu obuku za predstavnike preduzeća pomorskog sektora i nadležnih institucija. Edukacija je dio projekta "Saradnja Crne Gore i Italije na osnivanju pomorskog klastera (MaCCIM). Prema riječima Dragane Šofranac iz Sektora za projekte Privredne komore Crne Gore, projekat je kroz dosadašnje aktivnosti jasno pokazao da će u fokusu našeg zajedničkog djelovanja u narednom periodu biti važnost integrisane evropske pomorske politike i kako identifikovati nove potencijale održivog razvoja Jadranskog mora i obalnih područja. - Treba podsjetiti da je pokretanje evropske pomorske politike bila jedna od prvih inicijativa Evropske Komisije, budući da se devedeset odsto evropskog izvoza i uvoza odvija pomorskim putem. Harmonizacija pomorske i saobraćajne politike Crne Gore s politikom Evropske unije predstavlja važno razvojno opredjeljenje Crne Gore. Da bi u potpunosti oživjelo pomorstvo i upravljanje lukama kao vitalni ekonomski segment Crne Gore, potrebno je dodatno modernizovati i restrukturirati pomorski i saobraćajni sistem u smjeru usvajanja i primjene savremenih naučnih i praktičnih razvojnih pravaca, naročito vodeći računa o održivom rastu i razvoju pomorskog saobraćaja rekla je Šofranac. Privredna komora Crne Gore zahvaljuje italijanskim partnerima i angažovanim ekspertima na naporu da dobro upoznaju aktuelno stanje u pomorskom sektoru Crne Gore i ponude ekspertizu u onim aspektima poslovanja gdje za takvom vrstom podrške postoji realna potreba i koja kao takva predstavlja solidan osnov za dugoročnu saradnju u narednom periodu. - Snažan porast svjetske pomorske trgovine omogućava Jadranskim lukama potencijalni status čvorišta evropske pomorske trgovine. Istovremeno, zbog izloženosti globalnom tržištu javlja se izraženi pritisak na pomorstvo u smislu potrebe da se poboljša operativna efikasnost i poveća uslužni kapacitet, a u cilju unaprjeđenja konkurentnosti na globalnom tržištu. Aktualno stanje u crnogorskom pomorskom sistemu nije u potpunosti zadovoljavajuće, te se javlja potreba za ubrzanjem razvoja pri čemu saobraćajna i pomorska politika Evropske unije i Crne Gore moraju imati partnerski i komplementarni odnos ističe ona. Dodaje da među zemljama jadranske obale, Italija ima najveći broj marina (188, što čini 57% od ukupnog broja marina), dok je Crna Gora kao mala država sa osam marina, odnosno vezova sve bolje pozicionirana nautička destinacija. Crna Gora uz to nudi niži PDV na zakup veza i čarter usluga, a gorivo za jahte oslobođeno je svih davanja, što čini značajnu konkurentsku prednost. Sada najveće jahte iz Porto Montenegra kreću prema grčkim ili hrvatskim ostrvima, pri čemu treba imati u vidu prestiž koji ta vrsta prometa donosi na svjetskoj turističkoj karti, uz činjenicu da na tri veza dolazi jedno radno mjesto. - U Crnoj Gori se očekuje da nautički turizam djelimično zamijeni nekadašnju uspješnu pomorsku djelatnost, koja je decenijama bila prioritetna u razvojnom pogledu. Mišljenja o korisnosti razvoja nautičkog turizma na ovim prostorima ističu pozitivne efekte, od kojih su najvažniji prihod od lučkih taksi, naknada i usluga, kao i prihod od potrošnje posjetilaca u destinaciji. Crna Gora je pozicionirala nautički turizam kao djelatnost od strateškog interesa rekla je predstavnica Komore. Istraživanjem osnovnih resursa crnogorskih marina, uključujući vrste i cijene osnovnih lučkih usluga, njihovu promociju i distribuciju, prirodne i druge karakteristike koje čine nautički imidž naših marina, ustanovljeno je da postoje značajna kadrovska ograničenja, koja su često uslovljena sezonskim karakterom dolaska, privezivanja i čuvanja brodova, navodi Šofranac. Uspostavljanje kontinuiranog sistema obrazovanja svih učesnika nautičkog turizma je pitanje od posebnog značaja i u tom smislu ovaj projekat predstavlja korak u pravom smjeru. Broj 5 Maj 2017.

59 59 Korišćenje evropskih predpristupnih fondova i realizacija evropskih projekata treba upravo da doprinese realizaciji strateških razvojnih ciljeva održivog korišćenja i upravljanja postojećim i budućim resursima, izgradnji novih prihvatnih kapaciteta, kao i rekonstrukciji i modernizaciji onih postojećih, uspostavljanju strogog institucionalnog nadzora nad razvojem, instalisranju opreme za zaštitu mora od zagađenja, razvoju remontnih i servisnih centara, jačanju konkurentnosti svih subjekata nautičkog turizma. Ovakav vid saradnje kakav je uspostavljen s Regijom Friuli Venezia Đulia omogućiće dugoročnu podršku primjeni novih tehnologija i ekoloških standarda, produžavanju sezone korišćenja prihvatnih kapaciteta, podizanju nivoa usluga i brojnosti sadržaja organizovanjem manifestacija koje doprinose reklami marine. Za svaku destinaciju, dodaje, a posebno za Crnu Goru, zemlju sa ograničenim kapacitetima nosivosti, izuzetno je važno da pored velikih brodova kruzera privuče i jahte jedrilice, kako zbog većih prihoda, tako i zbog manjeg opterećenja infrastrukture i životne sredine. Jačanje pomorskih znanja i kulture, te dalji razvoj naučno-tehnološke djelatnosti osnova su održivosti pozitivnog trenda razvoja konkurentne, sigurne i ekološki održive pomorske privrede Crne Gore. - Za postizanje tog cilja važno je osigurati sinergiju pomorske privrede, naučnih institucija i svih onih koji žive od mora i s morem. Isto tako, od Crne Gore kao buduće članice Evropske unije očekuje se da, uvažavajući njen geostrateški položaj uz istočnu obalu Jadrana, njeno istorijsko naslijeđe, akumulirano znanje i potencijal u području pomorstva, značajno doprinese promišljanju i definisanju pomorske politike Jadransko-jonske regije zaključila je Dragana Šofranac. Obuka je obuhvatila teme: "Evropski programi i projekti za podršku plavom rastu", "Mogućnosti koje turizam pruža razvoju nautičkog sektora", "Unaprjeđenje marketinga i komunikacija", "Istraživanje i transfer tehnologija u pomorstvu" i "Naučno-istraživački projekti u funkciji razvoja pomorskog sektora". Predavanja su držali Marcello Guaiana, Area Tehnološki park, Monica Cesco, Univerzitet Milano, Martina Rossi, Pomorsko-tehnološki klaster MareFVG, Michele Crosatto, Specijalizovana Agenicija Privredne komore Trsta Aries i Davide Ludovisi, Sissa Medialab. Martina Rossi je kazala da su obukom obuhvaćene teme koje su za Crnu Goru jednako bitne kao i za regiju FVG godine kada je kod njih formiran pomorski klaster kao asocijacija zajedničkih interesa privatnog i javnog sektora. Prema njenim riječima, Plavi rast je dugoročna strategija podrške održivom rastu u sektoru pomorstva. - Mora i okeani su pokretači evropske ekonomije i imaju veliki potencijal za inovaciju i rast. Kazala je da je želja gostiju iz Italije da se upoznaju sa namjerama Crne Gore za formiranje pomorskog klastera, te sa politikom koja reguliše ovo pitanje. Sagovornik im je na ovu temu bila predstavnica Ministarstva ekonomije Milena Jovetić koja je naglasila da je prepoznat značaj udruživanja u cilju rasta konkurentnosti, te da je registrovano 28 klastera koji su iz oblasti drvoprerade, proizvodnje hrane, IT, zaštite životne sredine i drugih. Ona je zatim govorila o programu pomoći za klastere koji ove godine predviđa sredstva u iznosu od eura. Ivo Begović iz pomorske agencije Boka Adriatic ukazao je da je potrebno zakonski regulisati njihovu oblast rada a da se zatim treba udruživati u klaster po uzoru na iskustva iz okruženja i dobiti pristup sredstvima iz fondova EU. Snežana Đurković, direktorica Direktorata za pomorstvo Ministarstva saobraćaja, ocijenila je da će saradnja sa Italijom doprinijeti izradi zakonske regultive koja će urediti ovu oblast. Marcello Guaiana predstavio je Area Tehnološki park u Trstu, u kojem radi 87 preduzeća sa zaposlenih, sa projekata od čega je 47 startapova. Maj Broj 5

60 60 Jack Ma najbogatiji Kinez Jack Ma, predsjednik kineskog giganta e- -trgovine, grupe Alibaba, nadmašio je Wanga Jianlina, predsjednika grupe Dalian Wanda, te postao najbogatiji Kinez u kopnenoj Kini, prenosi Forbes. Maovo bogatstvo se procjenjuje na 30,9 milijardi američkih dolara, u poređenju s 30,7 milijardi koliko iznosi Wangovo. Ma Huateng, predsjednik Tencenta, zauzeo je treće mjesto s 29,7 milijardi. Ma je titulu dobio zahvaljujući rastu od jedne trećine cijena dionica Alibabe, koja je u petak u New Yorku iznosila 120,34. Wang je svoje bogatstvo stvorio prvenstveno preko nekretnina i zabavne industrije. U posljednjih nekoliko godina Jack Ma i Wang Jianlin se izmjenjuju na prvom mjestu na listi najbogatijih Kineza. Međutim, možda će doći do još jedne promjene na listi budući da raste Ma Huatengovo bogatstvo nakon skoka u cijeni dionica Tenceta, koji vodi popularnu platformu za komunikaciju WeChat. Ma Huatengovo bogatstvo je za samo jednu milijardu manje od Maova i Wangova. Najbogatiji čovjek u Aziji Li Ka-Shing iz Hong Konga, čije se bogatstvo procjenjuje na 32,9 milijardi američkih dolara, prenosi CRI. BMW privremeno prekinuo proizvodnju Njemačka kompanija BMW obustavila je u maju proizvodnju u Njemačkoj, Kini i Južnoafričkoj Republici, pošto se proizvođač luksuznih automobila suočio s problemom nestašice djelova za upravljačke sisteme, izvještava agencija "Bloomberg. Proizvodnja u fabrikama u kineskom Šenjangu i južnoafričkom Roslinu je obustavljena na jedan dan, dok su fabrike u Lajpcigu i Minhenu djelimično zatvorene, jer neimenovani italijanski proizvođač auto-delova nije mogao da izvrši trebovane isporuke, objavio je magazin Fokus. Iz kompanije BMW je navedeno da je finansijska šteta "pod kontrolom, ali se "još ne može kvantifikovati, dodajući da su svi modeli automobila od serije 1 do serije 4 pogođeni. BMW ima dvije fabrike u sjeveroistočnom kineskom gradu Šenjangu sa lokalnim partnerom Briliance China Automotive Holdings koji proizvodi više modela, uključujući sedane serije 3 i serije 5, dodaje "Bloomberg. Svake godine bogatiji za devet milijardi Prošlo je pet godina otkako je Facebook debitovao na američkoj berzi Nasdaq. Od tada svake godine vlasnik-direktor Mark Zuckerberg ima dodatnih devet milijardi dolara na svoje bogatstvo koje danas iznosi 62,3 milijarde dolara, prenio je Bankar. Prema podacima Bloomerang Billionaire s Indexa, Zuckerberg je peta najbogatija osoba na svijetu, većinom zahvaljujući cijeni Facebook dionica. Kada su se pojavile na berzi njihova vrijednost iznosila je 42,05 dolara, ali isti dan vrijednost je opala na 38 dolara. Investitori su počeli da se žale jer su se gubici nastavili, tako da je od maja do jula vrijednost Facebooka pala za 11,9 milijardi dolara. Tada su pokazali svima da nisu u pravu i krenuli se peti prema vrhu. Vrijednost kompanije je porasla za 282 posto zahvaljujući korisnicima kojih ima 1,3 milijarde, što je 17 posto svjetske populacije. Prije samo pet godina, Facebook je imalo samo 50 posto od tog broja. Zuckerberg je omogućio investitorima da efektno zarađuju od ove društvene mreže prodajući web prostor i korisničke informacije zakupcima reklama. Profit je od ovoga porastao za 37 posto u prošloj godini. Facebook danas vrijedi 426,5 milijardi dolara. - Neumorno radi na inovacijama, ali u isto Svijet vijesti vrijeme je naučnik i inženjer - rekao je Matt Cohler, nekadašnji zaposleni Facebooka. Ipak, bogatstvo neće završiti u njegovim džepovima. Milijarder je izjavio još godine kako će donirati 99 posto svog bogatstva tokom života. Kina zatvara podvodni rudnik Kina će zatvoriti svoj jedini podvodni rudnik uglja, trudeći se da obuzda rastuću proizvodnju koja prjeti da ugrozi planirani prelazak na čistija goriva. Kineski mediji prenose da će rudnik Bejcao u provinciji Šandung biti zatvoren u oktobru, a da će 1,58 hiljada zaposlenih dobiti novi posao. Kina je najveći svetski potrošač uglja, a zagađenje od njegovog sagorijevanja u velikoj mjeri stvara smog koji prekriva mnoge kineske gradove. Vladini zvaničnici najavili su prošle godine zatvaranje hiljadu rudnika, ali prema podacima Nacionalnog statističkog biroa proizvodnja je u aprilu bila veća 9,9 odsto u odnosu na godinu ranije, prenosi B92. Zatvaranje rudnika Bejcao dio je nastojanja da se postepeno zatvaraju manje produktivni rudnici, jer izvlačenje uglja na moru košta tri puta više nego na kopnu. Podvodne rudnike uglja imaju i Japan, Velika Britanija i Kanada. Predstavljena najsigurnija novčanica na svijetu Švajcarska centralna banka predstavila je novu nočanicu od 20 franaka za koju je viceguverner Fritz Zurbrügg kazao kako bi mogla biti najsigurnija novčanica na svijetu. Crvena novčanica izrađena je od papira ojačanog pamučnim vlaknima, a u unutrašnjosti skriva jezgro od polimera, navodi Bloomberg. Posjeduje ukupno 15 zaštitnih elemenata, među kojima je globus koji mijenja boju, srebrna mapa Švajcarske te krst koji se prelijeva u zastavu te države. Dio elemenata protiv falsifikovanja može biti Broj 5 Maj 2017.

61 61 vidljivo samo pod ultraljubičastim svjetlom ili mikroskopom. Novčanica je u opticaju kreće 17. maja. - Novčanica od 20 franaka fokusira se na švajcarsku kreativnost, naglašavajući vibrantnu kulturnu i umjetničku scenu - kazao je Zurbrügg tokom predstavljanja u Bernu, švajcarskoj prijestonici. Novih 20 franaka predstavljeno je nakon prošlogodišnjeg puštanja u opticaj novčanice od 50 franaka koja je proglašena novčanicom godine za u izboru međunarodnog žirija. Inače, u konkurenciji je bilo 18 valuta, uključujući i kontroverznu novčanicu od pet britanskih funti izrađenu potpuno od plastike. Dizajneri nove serije "švacaraca odlučili su se za prikaze motiva prirode umjesto portreta istorijskih ličnosti. Osim što koristi najmodernije metode zaštite od krivotvorenja, novih 20 franaka je manjeg formata od dosadašnjih, pa je novčanica jednostavnija za korišćenje, saopštili su iz centralne banke. Sljedeća će biti predstavljena novčanica od 10 franaka koja u opicaj kreće 18. juna. Novčanice od 100, 200 i 1000 franaka biće predstavljene do godine. Počela gradnja Turskog toka Ruski Gasprom počeo je u maju izgradnju morskog dijela gasovoda Turski tok, koji će preko dna Crnog mora gas iz Rusije dovoditi do Turske. Početak radova uslijedio je četiri dana nakon susreta predsjednika Rusije i Turske, Vladimira Putina i Recep Tayyip Erdogana, prenosi Biznis.ba. - Pristupili smo praktičnoj realizaciji projekta Turski tok. Projekat će se realizovati strogo prema planu, a na kraju godine će naši turski i evropski korisnici biti u stanju da koriste ovu pouzdanu trasu za uvoz ruskog gasa - rekao je predsjednik Gasproma, Alexey Miller. Radovi su počeli u blizini obale Rusije, a izvodi ih brod Audacija, kompanije Olsiz. Kada je riječ o postavljanju cijevi na većim dubinama, radove će izvoditi brod Pioneer Spirit. Portoriko zvanično bankrotirao Portoriko, država koja je zvanično teritorija Sjedinjenih Američkih Država, i zvanično je bankrotirao. Proces bankrota, koji se vodi pred američkim federalnim sudom, "težak" je 123 milijarde dolara. Samo po osnovu izdatih državnih obveznica Portoriko diguje oko 70 milijardi dolara. Portoriko ima skoro 3,5 miliona stanovnika od kojih skoro 45 odsto spada pod kategoriju siromašnih. Ta država je već godinama u recesiji i investitori sumnjaju da će u skorije vrijeme uspjeti da riješi svoju situaciju. Španija među ekonomijama eurozone s najvećim rastom Španija će vjerovatno biti među ekonomijama eurozone s najsnažnijim rastom, premda se očekuje da će njen rast usporiti u drugom tromjesečju, ocijenio je ekonomista u konsultantskoj kompaniji Capital Economics Stephen Brown. U prvom je tromjesečju godine španska ekonomija porasla za 0,8 posto u odnosu na tromjesečje ranije, pokazao je nedavno objavljen izvještaj španske kancelarije za statistiku INE. Na godišnjem je nivou španski bruto domaći proizvod (BDP) prema tome izvještaju porastao za tri posto. Upoređenja radi, rast 19-člane ekonomije eurozone u prvom je kvartalu iznosio 0,5 posto na tromjesečnom nivou i 1,7 posto na godišnjem nivou, pokazale su procjene statističke kancelarije Evropske unije Eurostata, objavljene 16. maja, Bankar.me. U Njemačkoj milion otvorenih radnih mjesta Prema izvještaju koje je objavio Institut za istraživanje zapošljavanja (IAB), u Njemačkoj nikad nije bilo više otvorenih radnih mjesta. U prva tri mjeseca poslodavci su tražili 1,064 miliona radnika, što je za više nego u posljednjem kvartalu godine, koji je dosad držao rekord, piše CroExpress. IAB svoju procjenu zasniva na odgovorima poslodavaca iz svih ekonomskih sektora. Oko 77 odsto svih otvorenih radnih mjesta nalazi se u zapadnoj Njemačkoj. Oko dvije trećine (64 odsto) tih radnih mjesta od potencijalnog zaposlenog traži da ima završen zanat, dok ih tek 16 posto traži visokoobrazovane radnike. Ostalih 20 posto od radnika ne očekuje nikakvo posebno obrazovanje. - Trenutno male i srednje firme iznad svega traže specijalizovano osoblje sa zanatom", izjavio je istraživač IAB Alexander Kubis - prenosi The Local, Bankar.me. Kinezi kupuju "Lotus" Kineski automobilski gigant "Geely preuzima 51 odsto akcija britanskog brenda sportskih automobila "Lotus, kao i 49,9 odsto udjela u posrnuloj malezijskoj automobilskoj kompaniji "Proton. Kompanija "Geely Holding je saopštila da će od "Protona preuzeti većinski udio u "Lotusu", a procjenjuje se da bi konačan dogovor mogao biti postignut prije kraja jula. Ovaj sporazum će, prema saopštenju matične kompanije "Protona DRB-HIKOM-a, omogućiti prvom automobilskom brendu u jugoistočnoj Aziji da iskoristi "Džilijevu tehnologiju i da dobije pristup tržištima tog kineskog proizvođača. - Naša namjera je uvijek bila da osiguramo revitalizaciju brenda "Proton". To je prvi nacionalni automobilski brend Malezije sa istorijom dugom preko 30 godina - izjavio je direktor grupacije DRB-HIKOM Syed Faisal Albar. U vlasništvu "Geely Holdinga su takođe "Volvo Car Corporation i "London Taxi Company, javlja agencija France Press, prenosi Tanjug. Maj Broj 5

62 62 Samit Evropska unija - Jugoistočna Evropa Može li Crna Gora dostići stabilnost i rast Prepoznato je da nacionalne ekonomije zavise od ljudskih resursa, pa su zbog toga investicije u obrazovanje ključni faktor razvoja. Šesti samit renomiranog londonskog časopisa The Economist, održan je 3. maja godine u podgoričkom hotelu Hilton. Tema Samita bila je "Evropa razmatra: Može li Crna Gora dostići stabilnost i rast, a o njoj je govoreno na pet panela u čijem radu su učešće uzeli predstavnici vlada, političkog i akademskog života, te privrede. Privredna komora Crne Gore je bila partner u organizaciji ovog skupa kojem je prisustvovao njen predsjednik Velimir Mijušković, dok je kao panelista govorio dr Mladen Perazić, rukovodilac Sektora za obrazovanje u ovoj poslovnoj asocijaciji. Perazić je u izlaganju na temu "Obrazovanje i privredni razvoj u Crnoj Gori" ocijenio da izazovi, problemi, ali i iskoraci koji su prisutni u našoj zemlji važe i za Region. - Prepoznato je da nacionalne ekonomije zavise od ljudskih resursa, pa su zbog toga investicije u obrazovanje ključni faktor razvoja kazao je Perazić. Crna Gora je, dodaje, godine ušla u reformu obrazovnog sistema, prihvatila evropske smjernice i trendove trudeći se da zadrži svoje specifične tradicionalne vrijednosti. Reforma je snažno počela, uključivši sve socijalne partnere i u mnogim njenim fazama smo prednjačili po dostignućima u odnosu na zemlje Regiona. Prvi smo reformisali osnovno, srednje i visoko obrazovanje, primijenili principe Bolonjske deklaracije. Godine smo prvi u Regionu uveli pilot projekat za dualni sistem obrazovanja u tri grada za četiri odjeljenja, odakle smo izvukli pouke za koja se interesuju naše kolege iz Regiona da bi napravili fleksibilni sistem ne prenoseći samo iskustva Austrije i Njemačke koje imaju najdužu tradiciju na ovom polju. Među prvima smo uveli ishode učenja u sve obrazovne programe, kreirali nacionalni okvir kvalifikacija koji smo, među prvim zemljama ovog područja, referencirali sa evropskim. Poslije svih uspjeha, postavlja se pitanje da li u Crnoj Gori imamo dobre ljudske resurse. Privredna komora periodično radi istraživanja da li su poslodavci zadovoljni domaćom radnom snagom. - Odgovori su različiti. Na jednom polu te skale, direktor multinacionalne kompanije je, komparirajući našu radnu snagu sa inostranom, ocijenio da su naši visokoškolci jednako dobri kao iz tih zemalja, s tom prednošću da možda imaju više entuzijazma. Kad je on došao u našu zemlju, nijedan građanin Crne Gore nije radio u upravi te kompanije u Bonu, a sada ih je tamo 10 na srednjem nivou menadžmenta i ekspertskim pozicijama. Drugi pol ove skale je da su brojni poslodavci nezadovoljni našom radnom snagom zbog nedostatka praktičnih znanja, problema posvećenosti, želje mladih da odmah budu na rukovodećim pozicijama i to je možda smjernica da smo zapostavili vaspitnu komponentu u obrazova- Broj 5 Maj 2017.

63 63 vati sistem stručnog obrazovanja, da u okviru jedne kvalifikacije povećamo zapošljivost studenata da mogu raditi više poslova. U visokom obrazovanju jesmo primijenili Bolonju, ali smo uveli akademske studije. Nije zamisao Bolonje da budu samo akademske studije, već i primijenjene. Mi moramo u Crnoj Gori uvesti više primijenjenih studija. Nastavni proces, bez obzira na sve napore koje činimo je anahron: kada biste prebacili profesora iz 19. vijeka u današnju učionicu on bi znao da radi svoj posao, ali ako biste to učinili sa hirurgom ili inženjerom oni ne bi znali gdje se nalaze. U vremenu nauke i tehnologije umjesto da u nastavi primjenjujemo projektore, tablete, plazme, umjesto da djeca idu u virtuelne ture Justinijanom Primom, Ermitažom, Luvrom, mi još imamo ex-catedra prenošenje znanja. Trebalo bi usmjeriti napore da u okviru vaspitno-obrazovnog procesa u prenošenju znanja više primijenjujemo tehnologiju, tablete, učenje kroz igru, jer današnja djeca koriste tehnologiju u svim aspektima života, a bojim se da prenosioci znanja zaostaju za tim. Ukoliko ne krenemo ka novim tehnologijama pomenuti balon će rasti. Pošto težimo stabilnosti i zapošljivosti ovo je pitanje kojem se moramo okrenuti zaključio je Perazić u okviru panela "Obrazovanje motor: napretka". Uvodne napomene na Samitu iznio je potpredsjednik Vlade Crne Gore za politički sistem, unutrašnju i vanjsku politiku Zoran Pažin, a govorili su, među ostalima, ministri Srđan Darmanović, Predrag Bošković, Damir Šehović, Pavle Radulović, Dragica Sekulić, guverner Centralne banke Crne Gore Radoje Žugić, generalna direktorica Direktorata za finansijski sistem i unapređenje biznis ambijenta Bojana Bošković, bivši premijer Igor Lukšić, nekadašnji premijer Grčke George Papandreou, general sir Richard Shirreff, bivši zamjenik vrhovnog komadanta savezničkih snaga Evrope, nekadašnji ministar finansija Slovenije Dušan Mramor, predstavnici časopisa The Economist Joan Hoey, Laza Kekić i John Andrews i drugi. Nakon konferencije je upriličena svečana večera gdje je počasni gost i glavni govornik bio predsjednik Crne Gore Filip Vujanović. nju. Ovaj obrazovni sistem produkuje ovakvu radnu snagu. Istina nije između, već je čine oba navedena primjera. Obrazovni sistem dobrima nudi šansu ako znaju da je uzmu rekao je Perazić. On je potom govorio o ambijentu u kojem se proizvodi ovakva radna snaga. - Imamo visoku stopu nezaposlenosti 22,78 odsto, a još je veća stopa nezaposlenosti mladih ljudi. Jedna četvrtina od toga su visokoškolci svake godine na tržište rada dolazi visokoškolaca, a privreda nema snage da ih sve integriše. Ovaj balon dolaska visokoškolaca na tržište rada svake godine sve više raste. Može li obrazovni sistem da pomogne stabilnosti i rastu, što je tema ovog skupa? Koja su moguća rješenja? Realizujemo određene reforme, ali možda nam je sad potrebno da one budu radikalnije u ovoj oblasti rekao je Perazić. Prema njegovim riječima, obrazovni sistem koji primjenjujemo kako mi, tako i Region, te razvijena Evropa, koncipiran je u 19. vijeku, kada je počela industrijska revolucija i kada su fabrikama bili potrebni manuelni radnici koji će ponavljati iste radnje. - Nama su sada potrebni preduzetnici, jer 99 odsto u Crnoj Gori čine mala i srednja preduzeća. Potrebni su upotrebljivi radnici koji imaju renesansna znanja. Mi moramo da razvijamo preduzetnički duh, koncipiramo sistem obrazovanja gdje ćemo modularizo- Vujanović: Članstvo u NATO šansa za ekonomski razvoj Članstvo u NATO Crnoj Gori će omogućiti intezivniju ekonomsku saradnju sa članicama, bolje uslove za investicije, valorizaciju turističkih potencijala i pružiti šansu za ukupni ekonomski razvoj, ocijenio je predsjednik države Filip Vujanović, prenijela je Antena M. On je kazao da za Crnu Goru NATO alijansa, sem bezbjednosne i političke dimenzije, ima i važan ekonomski značaj. - Članstvo u ovom velikom savezu Crnoj Gori daje mogućnost intezivnije ekonomske saradnje sa članicama, a kroz veći stepen bezbjednosti, i bolje uslove za investicije, za valorizaciju turističke i vrijednosti kulture a time i značajnu šansu za ukupni ekonomski razvoj - rekao je Vujanović na samitu Evropska unija - Jugoistočna Evropa (EU-JIE) koji je organizovao magazin "Ekonomist. Vujanović je, kako je saopšteno iz njegovog kabineta, iskazao poštovanje Ekonomist Eventsu što je šesti samit EU-JIE odlučio da održi u Crnoj Gori i to upravo sada. - U Crnoj Gori čija je ekonomska i ukupna politika posvećena stabilnosti i rastu što je i tema ovog samita. Takođe, da se samit održi nakon donošenja odluke Crne Gore o ulasku u NATO i neposredno Maj Broj 5

64 64 pred samit Berlinskog procesa, koji će se ovog ljeta održati u Italiji, i biti posvećen nastavku podrške EU razvoju država Zapadnog Balkana i njihovoj evropskoj integraciji - naveo je Vujanović. On je dodao da će nakon samita u Berlinu, Beču i Parizu, prestojeći samit u Italiji, visokih zvanica EU i Zapadnog Balkana, biti prilika da se, uz ohrabrenje evropskih integracija državama Zapadnog Balkana, nastavi podrška njihovom ekonomskom razvoju, prije svega u oblasti saobraćajne i energetske infrastukture. Vujanović tvrdi da je na osnovnu dilemu samita - da li Crna Gora može ostvariti rast i stabilnost odgovor nesumnjivo pozitivan. Prema njegovim riječima, u deceniji nakon obnove nezavisnosti bruto proizvod Crne Gore povećan je za 70 odsto. - Prosječna plata povećana je za oko 70 odsto a penzija za 100 odsto. U svim tim godinama, sem dvije, imali smo rast BDP-a koji je prosječno u toj dekadi rastao 3,3 odsto najviše u regionu. Imajući u vidu da su to bile godine globalne i regionalne krize ovi makro- -ekonomski pokazatelji su kvalitetan putokaz budućeg razvoja - ocijenio je Vujanović. Crna Gora je, kako je rekao, bila lider regiona po obimu investicija po glavi stanovnika i imala stalno rastujući turizam. Vujanović je naveo da je prethodna godina u turizmu bila rekordna i u fizičkim i u finansijskim pokazateljima-sa najviše gostiju, najviše noćenja i najvećim prihodom. - Sa 20 novih hotela sa preko 90 odsto kapaciteta u hotelima sa četiri i pet zvjezdica. Izdvajam i naglašavam turizam jer on, direktno i indirektno, učestvuje sa 22 odsto u BDP Crne Gore, a njegova mogućnost razvoja je veoma široka posebno na sjeveru Crne Gore. To potvrđuju i postojeći obim investicija u turizmu koji je preko tri milijarde EUR - kazao je Vujanović. On je rekao da je Crna Gora imala i ima značajne investicije u saobraćajnoj i energetskoj infrastrukturi. - Unaprijeđena je mreža drumskog i željezničkog saobraćaja uz nužnost novih investicija u projektima koje realizujemo sa susjednim i državama regiona, za koje očekujemo nastavak podrške EU - precizirao je Vujanović. Naveo je da je Crna Gora lider evropskih integracija a krajem mjeseca postaće punopravna članica NATO-a. - To je potvrda vrijednosti Crne Gore, ali i šansa da u društvu razvijenih obezbijedi još brži razvoj - smatra Vujanović. On je podsjetio da je Crna Gora suočena sa značajnim ekonomskim i socijalnim problemima. Kako je kazao, nakon nešto više od dvije decenije raspada bivše zajedničke države, ratova u okruženju, brojnih izbjeglica i raseljenih lica, ekonomske krize, nužni problemi nezaposlenosti i socijalno ugroženog stanovništva, su realnost koja se može rješavati samo u stabilnom društvu i kroz snažan ekonomski razvoj. - To zahtijeva bolje uslove poslovanja, nove investicije, bolju valorizaciju turističkih i vrijednosti bogate kulture i stalnu promociju takve posvećenosti. Zahvaljujem da ste i Vi ovaj samit posvetili takvoj promociji - zaključio je Vujanović. Žugić: Jačati saradnju malih i otvorenih ekonomija Uspostavljanje prekogranične saradnje regulatora značajno je za poboljšanje otpornosti finansijskog sistema na sistemski rizik, što nameće potrebu jačanja saradnje malih i otvorenih ekonomija sa različitim monetarnim politikama, ali identičnim ciljevima, ocijenio je guverner Centralne banke Radoje Žugić. On je rekao da je kriza pokazala da institucijama nadležnim za nadzor finansijskog sistema nedostaju odgovarajuća prava, analitička sredstva i instrumenti za identifikaciju sistemskog rizika koji proističe iz domaćih, ali i prekograničnih izvora. - Naime, kriza je ukazala da nacionalna politika ne može samostalno garantovati stabilnost finansijskog sistema integrisanog u šire međunarodno okruženje. Za jačanje otpornosti finansijskog sistema na sistemski rizik veoma je značajno uspostaviti prekograničnu saradnju regulatora, kako bi se izbjegla situacija zloupotrebe nacionalnog regulatornog okvira i potencijalnih pravnih praznina u pravcu postizanja individualnih koristi - kazao je Žugić na samitu Evropska unija jugoistočna Evropa u organizaciji londonskog časopisa The Economist u hotelu Hilton u Podgorici. On je, na panelu na temu Razmatranje sektora finansijskih usluga u jugoistočnoj Evropi, naveo da je Crna Gora uvođenjem eura, kao zvanične valute, smanjila rizik deviznog kursa, osigurala stabilnost cijena, smanjila troškove u transakcijama, olakšala promet Broj 5 Maj 2017.

65 65 robe, usluga i kapitala sa međunarodnom zajednicom i otvorila put euroatlanskim integracijama. - Ipak, uvođenje valutne supstitucije nije bila zamjena za ekonomske reforme koje su morale uslijediti kako bi se ekonomija transformisala na tržišni način privređivanja, a pravac budućeg razvoja usmjerio kao održivijem sistemu - dodao je Žugić. Uslijedile su, kako je kazao, reforme kod svih komponenti ekonomske politike: monetarne, fiskalne, spoljnotrgovinske, dohodovne i drugih politika, a prioritet u sistemskom pogledu je dat finansijskoj stabilnosti. Na taj način je CBCG, kao jedna od rijetkih centralnih banaka u svijetu, dobila mandat očuvanja sistemske stabilnosti. - Izborom pune eurizacije ostali smo uskraćeni za funkciju emisije novca, što nam je ulogu monetarne politike i efektivnost monetarnih instrumenata, u funkciji prilagođavanja ekonomskim šokovima, znatno redukovalo - rekao je Žugić. Prema njegovim rijčima, posljedica nemogućnosti uticaja na monetarne agregate i kamatne stope je, stoga, fino prilagođavanje konjukturnim kretanjima, kroz kanale transmisije monetarne politike, prenijelo na automatsko prilagođavanje privrednih subjekata na tržištu. - Uprkos prednostima koje je valutna supstitucija donijela u predkriznom periodu, nedostaci ovakve monetarne politike su se naglasili dolaskom krize i materijalizacijom rizika nastalog u akumuliranim neravnotežama tokom faze eksponencijalnog rasta - naveo je Žugić. Crnogorska privreda, kao privreda otvorenih kapitalnih tokova, snažno je reagovala na naglu pojavu negativnih trendova na međunarodnom tržištu. Takođe, nedovoljan kvalitet i kapacitet reformi institucija, uz naslijeđene anomalije iz prethodnog perioda, dodatno su produbili već postojeće ranjivosti. - Nedovoljna sopstvena akumulacija i konkurentnost privrede, pojačano smanjenim ino prilivom kapitala, doveli su do materijalizacije kreditnog rizika u bankama, povećanja nelikvidnosti i nesolventnosti privrednog sektora, što se sve, sistemom spojenih sudova, prelilo na fiskalne rizike - objasnio je Žugić. Centralna banka je tokom svih ovih faza, i rasta i pada, djelovala kontraciklično sa svim raspoloživim instrumentima. Oslanjanje na obaveznu rezervu, kao jedini efektivni monetarni instrument, nije bilo dovoljno, te su stoga, u velikoj mjeri, koristili regulatorne mjere u očuvanju stabilnosti, kako bankarskog sistema kao cjeline, tako i individualnih banaka. - Kreditni rizik je, osam godina nakon krize, kao dominantan rizik finansijske stabilnosti, a sa kojim smo se najviše borili, smanjen. Nivo nekvalitetnih kredita je sa 25 odsto u avgustu sveden na oko deset odsto na kraju prošle godine - rekao je Žugić. Međutim, svi ostali rizici, iako smanjeni i sa pozitivnim trendovima, su i dalje prisutni. Iskustvo govori da, u odsustvu mogućnosti za ublažavanje eksternih šokova preko deviznog kursa, a u slučaju male i otvorene ekonomije, uticaji su više naglašeni i dovode do direktnog prilagođavanja subjekata šokovima na tržištu, u realnom vremenu. CBCG, kako je podsjetio, ima prvenstveno preventivnu ulogu u očuvanju finansijske stabilnosti i teži ka tome da, u najranijoj fazi, identifikuje određene nedostatke ili ranjivosti, na prvom mjestu u bankarskom sistemu Crne Gore, a potom, preko svoje uloge u Savjetu za finansijsku stabilnost i nedavno dodjeljenim mandatom za makroprudencionu politiku, u ukupnom ekonomskom sistemu države. On je rekao da često naglašava konkurentnost poslovnog ambijenta kao nužan predusov efikasnosti svih ekonomskih politika, a naročito malih i otvorenih privreda, koje su, pored sopstvenih neravnoteža, snažno izložene i međunarodnim kretanjma. - Finansijska stabilnost u Crnoj Gori je neophodna, ne samo da promoviše unutrašnju stabilnost, već i da privuče strane direktne investicije, te podstakne razvoj mikro, malog i srednjeg biznisa, koji je značajan za ekonomsku konvergenciju sa evropskim zemljama - smatra Žugić. Šehović: Kako do novog modela rasta zasnovanog na znanju U narednom periodu Crna Gora bi trebalo da ima novi model rasta koji se zasniva na pametnom i održivom rastu čiji su pokretači inovacije i znanje. To možda nije najbrži put do privrednog razvoja, ali je najsigurniji, poručio je ministar prosvjete Damir Šehović na Samitu u Hiltonu i dodao da bi kratkoročno prioritet fiskalne politike morala biti fiskalna konsolidacija, ali u dugom roku akcenat bi morao biti na produktivnosti koja potiče iz znanja. Prema njegovim riječima, upravo to je Vladu podstaklo na pokretanje sveobuhvatne reforme obrazovanje, koje nema bez spremnosti izdvajanja dodatnih finansijskih sredstava koja će biti uložena u znanje. Dostupnost, jednake obrazovne mogućnosti i usklađenost sa tržištem rada, predstavljaju prioritete kada je reforma u pitanju. U svom izlaganju ministar Šehović je pošao od činjenice da zemlje sa kvalitetnim obrazovanjem po pravilu ostvaruju brži privredni rast, naglasivši da je ključni faktor koji generiše rast u postkriznom periodu obrazovanje. Šehović je iznio podatak da se prosječna izdvajanja za obrazovanje razvijenih država kreću između 5 i 6 % BDP-a, dok se u Crnoj Gori izdvajanja kreću oko 4% BDP-a, što je nivo regionalnog prosjeka. Ulaganje u obrazovanje je produktivnije na nižim nivoima obrazovanja. U skladu sa tim, Ministarstvo prosvjete je, kako je saopšteno, radilo na povećanju obuhvata djece predškolskim obrazovanjem, te uvođenju engleskog jezika u ovaj obrazovni nivo. Kada je riječ o osnovnom obrazovanju, Šehović je govorio o uvođenju Fonda za kvalitet i talente, rasterećenju nastavnog plana, smanjenju broja učenika u odjeljenju, te stavljanju akcenta na učenje stranih jezika. - U okviru reforme srednjeg obrazovanja otvorili smo prostor za specijalističke gimnazije, osmislili novi koncept maturskog i stručnog ispita kontinuirano podstičemo dualno obrazovanje. Najveći iskoraci nas očekuju u visokom obrazovanju, gdje smo predvidjeli da osnovne i master studije budu u besplatne, a promijenićmo model studija i finansiranja prelazeći na ugovorni model, te uvesti obaveznu praktičnu nastavu tokom studija na nivou od 25%. Primjena ovih rješenja je poseban izazov, a Ministarstvo će se potruditi da ona budu adekvatna kako bismo uspjeli da kroz reformu obrazovanja stvorimo pretpostavke za novi model rasta privrede - rekao je Šehović. Maj Broj 5

66 66 Ekonomski rast Evropa se konačno oporavlja Najveće kompanije u Evropi su na putu da u prvoj polovini ove godine ostvare najveći rast profita u posljednjih sedam godina, što nagovještava da bi ovaj kontinent konačno mogao da se oslobodi posljedica globalne ekonomske krize, procjene su analitičara. Nakon dva kvartala stabilnog ekonomskog rasta evropske kompanije sada očekuju veliki rast profita. Očekuje se da kompanije iz eurozone bloka evropskih zemalja koje koriste euro, nadmaše kompanije iz SAD u dva uzastopna kvartala. Ukoliko se završi dobro kako je i počelo, to bi bila najbolja godina od kada su evropske firme vratile profitabilnost, nakon naglog pada prihoda usljed ekonomske krize godine. Fantastičan rast prihoda u Evropi zabilježen je u prvom kvartalu, a analitičari očekuju umjeren rast zarada u drugom kvartalu, ali i dalje uz dosta rezervi, jer je i ranije bilo znakova njihovog konstantnog rasta koji se nije održao. Prihodi najvećih kompanija u Evropi u prvom kvartalu imali su rast od 23 odsto u odnosu na prethodni kvartal, dok je rast prihoda u istom periodu u SAD iznosio 14 odsto, pokazuju analize. Na godišnjem nivou očekuje se rast prihoda nešto veći od 16 odsto za 600 najvećih evropskih kompanija sa "Stoxx indeksa, u odnosu na 500 američkih kompanija sa "Standard i Poor's indeksa koje će imati rast prihoda od 10,5 odsto, podaci su kompanije "Factset. Prošle godine ovih 600 evropskih preduzeća u prosjeku su imali pad prihoda od 1,9 odsto. "Wall Street Journal u svom tekstu navodi da je ovaj rast baziran na potrošnji građana i preduzeća, čega nije bilo u značajnijem obimu još od ekonomske krize godine. Prihodi korporacija u Evropi su sada stabilni, stopa nezaposlenosti u eurozoni i njenim najvećim članicama postepeno opadaju tokom posljednjih nekoliko godina, a potrošači otplaćuju svoje dugove i akumuliraju novac za potrošnju. Evropska komisija je saopštila da je indeks zadovoljstva potrošača porastao na najviši nivo od jula godine. Pored toga, cijene nafte su umjerenije u odnosu na prije nekoliko godina kada su bile izuzetno visoke, a vlasti su prestale sa smanjenjem potrošnje. Turizam pruža podsticaj zemljama kao što su Španija i Grčka. Mnogi posjetioci sada planiraju odmor u evropskim destinacijama nakon niza terorističkih napada u Sjevernoj Africi i Egiptu. "Evropa dokazuje da je u ovom trenutku iznenađujuće otporna, rekao je Martin Daum, izvršni direktor za komercijalna vozila kompanije "Daimler, jednog od najvećih svjetskih proizvođača kamiona. On je rekao da je "Daimler zahvaljujući prodaji u Evropi zaštićen od posljedica slabe prodaje u SAD i Brazilu u posljednjih nekoliko kvartala. Ovaj rast je iznenadio zvaničnike širom Evrope. Bankari Evropske centralne banke nijesu uspijevali godinama da ultra-niskim kamatnim stopama značajno podstaknu zaduživanje i potrošnju. Snažan početak godine nije dobra vijest samo za Evropu, kontinent koji su nazivali "bolesnikom svjetske ekonomije otkako je nastupila duboka finansijska kriza. Pravi oporavak bi mogao "podići i mnoge kompanije iz SAD i Azije koje posluju u Evropi. Porastao BDP EU Bruto domaći proizvod (BDP) eurozone i EU u prva tri mjeseca ove godine je porastao po 0,5 odsto u odnosu na prethodni kvartal. U odnosu na isti kvartal prošle godine, BDP eurozone je porastao 1,7 odsto, a EU 2 odsto, poslije rasta od 1,8 odsto i 1,9 odsto iz prethodnog kvartala, navodi se na zvaničnoj internet stranici Eurostata, prenosi Tanjug. Podaci su pokazali i da je eurozona ostvarila veći rast od Sjedinjenih Američkih Država u prvom kvartalu, pošto je američka ekonomija, prema Eurostatu, porasla po stopi od 0,2 odsto na kvartalnom nivou. Broj 5 Maj 2017.

67 67 Daniel Debono, Biro za privredu Malte Izazovi u pristupu finansijama na malim kreditnim tržištima Argumenti za društveno finansiranje na Malti putem javno-privatnog partnerstva. Pristup finansijama je termin sa kojim su upoznati mnogi subjekti u poslovnom svijetu. Naravno, u većini slučajeva, preduzetnici i preduzeća nemaju dovoljno sopstvenih resursa na raspolaganju kako bi osnovali preduzeće niti dovoljnu likvidnost za obrtni kapital, lizing i veću kupovinu. Stoga, oni moraju potražiti spoljne izvore finansiranja - još u ranim fazama poslovnog ciklusa nije lak zadatak pronaći izvore finansiranja, posebno od tradicionalnih kreditora, koje su po svojoj prirodi Mnogi tvrde da, osim što im je cilj da budu profitabilne organizacije, su banke institucije koje imaju značajniju i važniju ulogu u privredi. Banke su te koje omogućavaju "ubrizgavanje novčanih sredstava u preduzeća, koja zauzvrat investiraju i postaju pokretači rasta i otvaraju nova radna mjesta. To je pravi argument, a razni međunarodni analitičari i akademici su pokazivali prstom na banke kada su se, na primjer, nakonzervativni i čiji portfolio ne dozvoljava finansiranje aktivnosti koje se smatraju rizičnim i koje bi ih dovele u nezavidan položaj, navodi u autorskom tekstu za Glasnik Privredne komore Crne Gore Daniel Debono, direktor poslova sa EU i šef poslovanja u Birou za privredu Malte (MBB). Biro za privredu Malte je savjetodavna kancelarija za EU i podršku u Privrednoj komori Malte, kao i malteškom udruženju hotelijera i restoratera. Uloga banaka Maj Broj 5

68 68 kon međunarodne ekonomske i finansijske krize, one povukle sa kreditnog tržišta. Kreditiranjem manjih iznosa, manje efikasno se koriste njihova likvidna sredstava, tvrde analitičari. S druge strane, finansijska kriza je pružila mnoge lekcije o tome kako zemlje treba da stvore zdrave osnove za svoju ekonomiju. Banke treba da budu dobro kapitalizovane i osiguraju nizak procenat loših kredita preko detaljnih izvještaja o poslovanju kompanije i drugih kriterijuma kreditiranja. Ali u isto vrijeme, kao i privatnim korporacijama, njihov cilj je da njihovi akcionari maksimalno iskoriste profitabilnost uz očuvanje štednje njihovih klijenata. Stoga je jasno da kreditno tržište, koje dobro funkcioniše, ne bi trebalo samo da se osloni na kreditiranje i kapacitete bankarskih institucija. Njegova uloga treba da bude raznovrsna na način da se pobrinu za preduzeća koja posluju u različitim sektorima i u različitim fazama poslovnog ciklusa. Slučaj Malta - mala domaća privreda kojoj nedostaje ekonomija obima Iskustvo Malte može se odnositi na iste izazove pristupu finansijama koji se primjenjuju na međunarodnom nivou. S obzirom na prirodu male i otvorene ekonomije kojoj nedostaje ekonomija obima u mnogim oblastima, moglo bi se reći da su posljedice još veće. Iz Studije o nedostacima u pristupu finansijama na kreditnom tržištu na Malti, koju je naručio Biro za privredu Malte (MBB) godine, zaključuje se da ukoliko preduzetnici nisu imali svoja sredstva niti su im porodice i prijatelji pružili podršku da razviju neku poslovnu ideju u početnoj fazi ili osnuju preduzeće, njihova najrealnija i najodrživija opcija jeste da se odluče za kredit banke. U početnoj fazi, kada, u stvari, preduzeće nema nikakvih fiksnih ili varijabilnih sredstava, kredit će vjerovatno biti odobren samo za lična privatna sredstava u vidu kolaterala od strane preduzetnika. Zapanjujući procenat od 72% ispitanika, u stvari, tvrdi da su u početnoj fazi upotrijebili tradicionalne kreditne proizvoda, kao što su bankarski krediti i prekoračenja. To ima zabrinjavajuće posljedice sa komercijalnog, ekonomskog i društvenog stanovišta. Delikatno stanje novoosnovanih kompanija U komercijalnom pogledu, potrebno je nekoliko godina da kompanija postane profitabilna, u zavisnosti od rasta i potencijala brzog razvoja. Tokom tog perioda, neophodno je da se uloži kapital, a promet ponovo investira u kompaniju kako bi izgradila jake temelje i pozicionirala se na tržištu. Zbog toga, tradicionalni bankarski proizvodi nisu nužno pravo finansijsko rješenje za preduzeća u ranim fazama razvoja, posebno ako su podvrgnuti restriktivnim obavezama otplate i visokim tržišnim kamatnim stopama. Na taj način kompanija bi mogla da ostane bez svojih likvidnih sredstava u trenucima kada su joj najviše potrebna. Evropska komisija procjenjuje da pedeset posto preduzeća ne "preživi prvih pet godina rada. U ekonomskom smislu, ishod toga su 1.7 milliona ljudi ostaje bez posla, niži porez i prihodi socijalnog osiguranja za državne organe, kao i okretanje lošim kreditima prije nego kreditima koji bi inače više olakšali bankarske zajmove. Sa društvenog stavnovišta, pored negativnih implikacija o tome da će zaposleni izgubiti posao, preduzetnici i njihove porodice, koje prolaze kroz stečajni postupak, moraju da trpe ekstremne psihološke pritiske kada ne mogu da otplate dugovanja prema svojim povjeriocima na vrijeme - ako uopšte i mogu - i čak gore kada kao rezultat stečaja izgube svoja sredstva u vidu privatne imovine, koja bi bila pripala banci kao kolateral prije svega u cilju dobijanja finansijskih sredstava preduzeća. Da li kreditna tržišta mogu samostalno da se bave pristupom finansijama? Kao što je ranije navedeno, na Malti, kompanije u ranoj fazi nemaju drugog izbora sem da iskoriste tradicionalne kreditne finansijske proizvode, izuzev ako nemaju sopstveni kapital i raspoložive rezerve. Preduzetnički kapital praktično ne postoji - uglavnom zbog nedostatka ekonomije obima - i prilično ograničenog prisustva uspješnih preduzetnika. Opšta je praksa da kreditna tržišta ne mogu biti samo tržištno orjentisana, a da državni organi s vremena na vrijeme intervenišu pomoću nacionalnih planova koji su posebno izrađeni da podstaknu razvoj pojedinih sektora ili da otklone nedostatke kojima se tržište nije dovoljno bavilo. Na primjer, sredstvima EU nude se takve mogućnosti kako putem javnih donacija tako i finansijski projektovanih instrumenata. Između ostalih programa, instrument podrške MSP ima za cilj vrhunska inovativna rješenja; Horizont 2020 obezbjeđuje sredstva za istraživačke i razvojne aktivnosti; i COSME Program, koji pruža podršku konkurentnosti malih i srednjih preduzeća. U širem kontekstu, u cilju povećavanja privatnih investicija, Evropska investiciona banka (EIB) pokrenula je Evropski fond za strateške investicije (EFSI) koji je sufinansiran iz budžeta EU. Drugi subjekti, poput Evropskog investicionog fonda (EIF) upravlja širokim spektrom instrumenata finansijskog inženjeringa preko nacionalnih posrednika u većini slučajeva banaka - koje bi im omogućile da pozajmljuju po nižim ograničenjima i pod povoljnijim uslovima. Na nacionalnom nivou, članice Evropske unije mogu da iskoriste strukturne fondove da izrade šeme koje bi olakšale izazove u pristupu finansijama u skladu sa prioritetima EU. Sve gore navedeno može se pronaći u skupu finansijskih proizvoda koji su dostupni na kreditnom tržištu Malte. Ipak, zaključci izvedeni iz "Studije o tržištnim nedostacima u pristupu finansijama" i pratećem izvještaju, koji je uradio Biro za privredu Malte o "Raspodjeli strukturnih fondova EU za privatna preduzeća na Malti" u periodu godina takođe ukazuje da su novoosnovane kompanije, naročito u sektoru inovacija i kreativne industrije, i dalje zapostavljeni od strane kreditnog tržišta i bilo kojih drugih javnih sredstava ili instrumenata finansijskog inženjeringa, da pronađu potrebne izvore finansiranja kako bi pokrenuli sopstveni biznis. U tom trenutku, s obzirom na visoku dodatu vrijednost i potencijal ova dva sektora, MBB je započeo procjenu drugih rješenja, koji više služe svrsi inovativnih i kreativnih kompanija na Malti. Crowdfunding (društveno finansiranje) kao alternativni izvor finansiranja Posmatrajući najbolje prakse i modele koji se pojavljuju na evropskoj sceni, crowdfunding je izgledao kao zanimljivo alternativno Broj 5 Maj 2017.

69 69 rješenje takozvanom standardnom načinom finansiranja preduzeća, posebno u oblastima inovacija i kretivne industrije. U teoriji crowdfunding je vrlo jednostavan koncept, putem kojeg ljudi ulažu manja novčana sredstva kako bi sakupili veliki iznos potreban za finansiranje nekog projekta. U digitalnom dobu, crowdfunding postao ekonomičniji i lakši preko platformi koje djeluju kao posrednici između preduzetnika ili predlagača projekata na jednoj strani, i javnosti ili investitora, na drugoj strani. Postoje tri jasno definisana modela o tome na koji način to funkcioniše. Osnovni je model zasnovan na donacijama/nagradama, u kojem javnost donira određeni dio sredstava ne očekujujući finansijski povraćaj. Ovo je veoma popularan model u društvenim i ekološkim sektorima na primjer, pri čemu je za one koji daju donacije dovoljna nagrada to što pružaju doprinos projektu, koji će imati uticaj na društvo ili životnu sredinu. Druga dva modela su malo sofisticiranija i smatraju se finansijskim proizvodima. Finansiranje bazirano na pozajmici funkcioniše na istom principu po kojem preduzetnici dobijaju kredit od banke; ali u ovom slučaju kredit nije obezbijeđen od strane jedne institucije, već se ona finansira iz malih doprinosa javnosti. Zauzvrat, investitori bi dobili svoj kapital plus kamatu po unaprijed ugovorenoj kamatnoj stopi i za unaprijed određeno vrijeme. Na kraju, finansiranje zasnovano na dobijanju vlasničkog udjela u kompaniji pruža mogućnost investitorima da ulažu u novoosnovane kompanije i posjeduju sopstvene akcije u njoj. Ovo obično dolazi sa unaprijed dogovorenom izlaznom strategijom za investitora da "izađe iz projekta nakon što dobije predviđeni povraćaj investicije. Nastanak ideje javno-privatnog partnerstva Nakon sprovođenja studije izvodljivosti o potencijalima za društveno finansiranje na Malti, imajući u vidu malo domaće tržište i ograničen broj investitora, Biro za privredu Malte je zaključio da bi platforma mogla biti isplativa ukoliko bi različiti akteri udružili snage tako što bi učinili da to bude nacionalni projekat. Platforma za takvo finansiranje zahtijeva i promovisanje projektnih ideja i istovremeno finansiranje tih projekata od strane velikog broja investitora. Da bi tražnja bila veća, Biro za privredu Malte je dao Univerzitetu Malte (UCG), koji je i sam upravlja biznis inkubatorom, predlog za partnerstvo da se pokrene prva platforma za društveno finansiranje na Malti. Pokretanje biznis inkubatora Univerziteta se dosledno njeguje i okuplja preduzetnike koji u jednom trenutku treba da budu izvor finansiranja za njihove početne ideje. Platforma bi, u stvari, kasnije počela da funkcioniše na fakultetu kako bi se približila biznis inkubatoru i studentskoj zajednici u cjelini. Kao i kod novoosnovanih kompanija, platformi za društveno finansiranje su potrebne finansije da počne sa radom. Shvatajući značaj postojanja raznovrsnog kreditnog tržišta, malteško Ministarstvo za privredu, investicije i mala preduzeća saglasilo se sa predlogom Biroa za privredu Malte/Univerziteta Malte da se obezbijedi donacija koja će finansirati početne troškove funkcionisanja. Dogovoreno je da za uzvrat platforma radi na tome da postane samostalna i da se ostvareni promet ponovo ulaže u poslovanje i sprovode obrazovne inicijative koje promovišu preduzetništvo. Druga strateška saradnja je uspostavljena sa Savjetom za umjetnost Malte (ACM). Nekoliko godina, Savjet za umjetnost Malte je davao javni grant za podršku projektima u oblastima inovacija i kreativne industrije. Broj korisnika fonda bio je preveliki na godišnjem nivou. Da bi se sredstva iz Fonda distribuirala na efikasniji način, sa Savjetom za umjetnost Malte dogovoreno je da jedan od kriterijuma da se prijave za grant bude da aplikanti prvo pokrenu kampanju za društveno finansiranje. Ako se prikupe sva potrebna sredstva, onda ne bi bilo potrebe za javnim grantom. Ukoliko se tokom kampanje prikupi određeni procenat, ali ne i cjelokupan iznos koji je potreban, onda bi se projekat samo djelimično finansirao iz Fonda. Na ovaj način, Savjetu za umjetnost Malte bi bilo dozvoljeno da dođe do i podrži veći broj aplikanata. S druge strane, platforma je obezbijeđena od strane drugih projekata koji će se promovisati. Na kraju, strateško partnerstvo je napravljeno i sa Grant Thornton Malta (GT), lokalnom franšizom za međunarodne renomirane kompanije koje pružaju savjetodavne usluge. Kao dio svoje korporativne društvene odgovornosti, Grant Thornton Malta je pristao da bude mentor preduzetnicima početnicima i projektnim predlagačima o načinima pripreme snažnog biznis plana i vođenju uspješne kampanje o društvenom finansiranju besplatno. Očigledno, sa stanovišta kompanije, ovo je i dugoročna investicija koja se gradi na ideji da današnje novoosnovane kompanije sjutra budu potencijalni klijenti. Pokretanje ZAAR Crowdfunding i rad ka budućnosti Uz državno i strateško partnerstvo, Biro za privredu Malte i Univezitet Malte pokrenuli su ZAAR Crowdfunding Malta - com.mt - koji sada funkcioniše nešto više od godinu dana, i od tada uspješno finansira brojne projekte iz širokog spektra oblasti. Budućnost ZAAR-a je neizvesna, baš kao i svake druge novoosnovane kompanije. Pokrenut je na snažnoj edukativnoj kampanji o tome šta predstavlja crowdfunding, s obzirom da platforma funcioniše na tržištu koje je tek nedavno počelo da podiže svijest o i gradi povjerenje u ovu vrstu finansiranja. Međutim, ono što vjerujemo da će obezbijediti funkcionisanje i sposobnost ZAAR-a da se konsoliduje na malteškom kreditnom tržištu, je preporuka Biroa za privredu Malte /Univeziteta Malte koju je nedavno usvojila Uprava za pružanje finansijskih usluga Malte (MFSA) da se pokrene javna rasprava oko potrebe uvođenja regulatornog okvira, koji je napravljen za aktivnost društvenog finansiranja. U odsustvu takvog okvira, ZAAR je lansiran kao platforma bazirana na nagradama/donacijama. Novi malteški regulatorni okvir za društveno finansiranje će omogućiti da platforma ponudi finansijske priozvode zasnovane na pozajmici i dobijanju udjela u kompaniji u srednjoročnom periodu. Ovo, zajedno sa drugim planovima Vlade koji pružaju fiskalne podsticaje vezane za ulaganja u novoosnovane kompanije, sigurno će obezbijediti atraktivnija rješenja za investitore. Što je još važnije, kada se konsoliduje, društveno finansiranje će biti dodatna karika u održiva rješenja koja se nude preduzetnicima na malteškom kreditnom tržištu, makar servisiranje finansijskih potreba određenih sektora naročito u ranoj fazi poslovnog ciklusa. Maj Broj 5

70 70 The case for Crowdfunding in Malta through public private partnership. Daniel Debono, Malta Business Bureau Access to finance challenges in small domestic credit markets Access to finance is a term that many in the business world are familiar with. Naturally because in the great majority of cases, entrepreneurs and enterprises do not have sufficient own-resources available to start a company, or sufficient liquidity for working capital, leasing and higher purchase. This requires them to look around for external funding yet in early stages of a business lifecycle it is not an easy task to source financing, particularly from traditional lenders, which are conservative in their nature and whose portfolio does not allow the financing of operations considered risky and that would take them into unchartered territory. The role of banks Many argue that other than serving a self-purpose to be profitable organisations, banks are institutions that have a more intrinsic and important role in the economy. They are enablers that inject money into enterprises, which in turn invest and become the engines of growth and create jobs. This is a fair argument, and various international analysts and academics pointed fingers at banks when for instance following the international economic and financial crisis they retracted from the credit market. By lending less,they also made less efficient use of their liquid assets, analysts argued. Broj 5 Maj 2017.

71 71 On the other hand, the financial crisis has provided many lessons on how countries should achieve a healthy bill check for their economy. Banks need to be well-capitalised and ensure a low percentage of non-performing loans through strong due diligence processes and other lending criteria. But at the same time, as private corporations, their aim is to maximize on profitability for their shareholders while safeguarding their customers savings. It is therefore clear that a well-functioning credit market should not solely rely on the lending appetite and capacity of banking institutions. It needs to be diversified in a way to cater for businesses operating in different sectors and at different stages of a business lifecycle. The case of Malta a small domestic economy that lacks economies of scale Drawing on the Maltese experience, one can relate to the same access to finance challenges found internationally. Given the nature of a small and open economy that suffers from a lack of economies of scale in many areas, one could also say that the ramifications are even larger. From a study commissioned by the Malta Business Bureau (MBB) in 2013 on the market gaps in access to finance in the Maltese credit market, it resulted that unless entrepreneurs had their own funds or received family and friends support to develop a business idea at seed stage or to start-up an enterprise, their most and realistic viable option was to opt for a bank loan. At seed or start-up phase, whereby effectively an enterprise has no fixed or variable assets, a loan would probably only be issued against personal private assets in the form of collateral by the entrepreneur. A staggering 72% of the survey respondents in fact claimed that in their start-up stage they made use of traditional lending products such as bank loans and overdrafts. This has worrying repercussions from a commercial, economic and societal points of view. The fragile state of start-ups Commercially, it takes several years for a company to become profitable, depending on its growth and accelerator potential. During these years, it is imperative that capital is invested and turnover is re-injected in the company to build strong foundations and to establish itself in a market. Therefore, traditional bank products are not necessarily the right financing solution for companies at the early stages of their development, particularly if they are subject to restrictive repayment obligations and high market interest rates. This could dry out companies liquidity when they require it the most. The European Commission estimates that fifty percent of enterprises do not survive the first five years of operation. Economically this results in 1.7million people losing their jobs, lower tax and social security revenues for public authorities, and tilt the weight towards bad debts rather than performing credit that would otherwise facilitate more bank lending. From a society point of view, aside from the negative implications on employees losing their jobs, entrepreneurs and their families going through bankruptcy procedures have to endure extreme psychological pressures when unable to pay their creditors in time if at all and even worse when as a result of a bankruptcy they lose their assets in the form of private property that would have been committed to a bank as collateral in order to obtain financing for the enterprise in the first place. Can access to finance be addressed by credit markets independently? As mentioned earlier, in Malta, companies at the very early stages had no option but to make use of traditional lending financial products unless they had their own capital and liquid reserves. Venture capital is virtually non-existent mostly due to lack of economies of scale and business angels presence rather limited. It is an accepted practice that credit markets cannot be only market driven, and public authorities from time to time intervene with national schemes that are specifically designed to boost the development of certain sectors or to fill gaps that are not sufficiently addressed by the market. EU funding for instance provides such opportunities through both public grants and financial engineered instruments. Among other programs, the SME Instrument grant targets high-end innovative solutions; Horizon 2020 provides funding for research and development activities; and the COSME Programme supports competitiveness initiatives by SMEs. On a more wider policy to boost private investment, the European Investment Bank (EIB) has launched the European Fund for Strategic Investments (EFSI) that is co-funded by the EU Budget. Other entities such as the European Investment Fund (EIF) manages a wide range of financial-engineering instruments through national intermediaries many times banks that would allow the latter to lend at lower restrictions and at more favourable conditions. Nationally, EU member states can also make use of Structural Funds to design schemes that would ease access to finance challenges in line with EU priorities. All the above could be found in the financial product mix available in the Maltese credit market. Yet the conclusions derived from the Market Gaps in Access to Finance Study and a follow-up report by the Malta Business Bureau on the Allocation of EU Structural Funds to Private Enterprise in Malta between also indicated that start-ups, particularly from the innovative and creative sectors, were still underserved by the credit market and any other public grants or financial engineered instruments, to source the required financing to start their businesses. At that point, given the high added value and the potential that these two sectors represent, the MBBstarted to evaluate other avenues that are more tailor made to serve the purpose of innovative and creative companies in Malta. Crowdfunding as an alternative financing solutions Looking at best-practices and emerging models on the European stage, crowdfunding looked like an exciting alternative to what was considered a standard way of financing enterprises, specifically in the innovative and creative fields. In theory crowdfunding is a very simple concept. It is the collection of small contributions from many people to make up a large Maj Broj 5

72 72 sum required to finance a project. In the digital age, crowdfunding became more streamlined and facilitated via platforms that act as intermediaries between entrepreneurs or project proponents on the one side, and the public or investors on the other. There are three clearly defined models on how this works. The very basic one is a Donation/Rewards model whereby the public pledges contributions towards a project without expecting a financial return. This is very popular in social and environmental sectors for instance, whereby it is sufficiently rewarding for pledgers on an emotional level to contribute towards a project that will have an impact on society or the environment. The other two models are slightly more sophisticated and considered as financial products. Debt-loan crowdfunding works on the same concept of entrepreneurs obtaining a loan from a bank; but in this case rather than the loan is provided by a single institution, it is financed by small contributions from the public. In return, the investors would receive their capital plus interest at a pre-agreed interest rate and over a pre-determined time. Finally, Equity crowdfunding allows investors to buy into the start- -up that is being financed and own shares of the venture. This usually comes with a pre-agreed exit strategy for the investor to move out of the business once they obtain the return on investment envisaged. The inception of a public private partnership idea After conducting a feasibility study on the potential for crowdfunding in Malta, considering the small domestic market and limited pool of investors, the MBB concluded that a platform s viability could be more possible if different stakeholders work together by making it a national project. A crowdfunding platform requires both project ideas to be promoted and in parallel a pool of investors to finance those projects. To create a strong demand, the MBB approached the University of Malta (UoM), which itself administers a business incubator, with a partnership proposal to launch Malta s first ever crowdfunding platform. The University s Take-off business incubator is consistently nurturing up and coming entrepreneurs who at some point need to source financing for their seed and start-up ideas. The crowdfunding platform s operations would in fact later start operating on campus to be as close as possible to the business incubator and the student community in general. As a start-up itself, the crowdfunding platform needed financing to commence operations. Understanding the importance of having a well-diversified credit market, the Maltese Ministry for the Economy, Investment and Small Business agreed to the MBB/UoM proposal to provide a grant that would finance the start-up costs of the operation. It was agreed that in return the crowdfunding platform would work to become self-sufficient and to re-inject any future turnover into the operations and to conduct educational initiatives that promote entrepreneurship. Another strategic collaboration was made with Malta s Arts Council (ACM). For several years, the ACM was administering a public grant to support projects in the innovative and creative fields. The fund was however oversubscribed on a yearly basis. To distribute the Fund in a more efficient way, it was agreed with ACM that one of the criteria to apply for the grant would be for applicants to first run a crowdfunding campaign. If all the funds required are raised then there would be no need for a public grant. If a campaign raises a certain percentage but not the full amount required, then the Fund would only be required to finance a partial percentage of the project. This way, the ACM would be allowed to reach out and support a larger number of applicants. On the other hand, the crowdfunding platform is secured by another strong pool of projects to be promoted. The final strategic partnership was made with Grant Thornton Malta (GT), the local franchise of an internationally renowned advisory firm. As part of its corporate social responsibility, GT agreed to mentor start-up entrepreneurs and project proponents on how to prepare a strong business plan and run a successful crowdfunding campaign free of charge. Clearly, from the firm s point of view, this is also a long-term investment that builds on the concept that today s start-ups are potentially tomorrow s clients. The launch of ZAAR Crowdfunding and working towards the future With both the governing and strategic partnerships in place, the MBB an UoM launched ZAAR Crowdfunding Malta com.mt which has now been in operation for just over one year, and has since successfully funded a number of projects from a wide range of sectors. The future of ZAAR is uncertain, just like any other start-up. It embarked on a strong educational campaign on what crowdfunding represents, considering that the platform is operating in a market that has only recently started building its awareness and confidence in this type of financing. However, what we believe will provide ZAAR its lifeline and ability to consolidate itself in the Maltese credit market, is an MBB/UoM recommendation that was recently taken up by the Malta Financial Services Authority (MFSA) to initiate a public discussion around the need of introducing a regulatory framework that is tailor made for the crowdfunding activity. In the absence of such a framework, ZAAR was launched as a Donation/rewards platform. A new Maltese regulatory framework for crowdfunding will allow the platform to offer Debt-loan and Equity financial products in the medium term. This, together with other Government schemes providing fiscal incentives linked to investments in start-ups, will surely provide more attractive solutions to the investor community. More importantly, once consolidated, crowdfunding will add a chain in the viable solutions offered to entrepreneurs in the Maltese credit market, at least servicing the financing needs of specific sectors in the specific early phase of their business lifecycle. About the author: Daniel Debono is the EU Affairs Manager and Head of Operations of the Malta Business Bureau (MBB). The MBB is the EU-advisory and support office to the Malta Chamber of Commerce, Enterprise and Industry, and the Malta Hotels and Restaurants Association. Mr. Debono can be contacted on infobrussels@mbb.org.mt Broj 5 Maj 2017.

73 73 Dr Jože Mencinger za Portal Analitika Niski porezi ne privlače investitore Veliki deficit u robnoj razmjeni je sasvim normalan za zemlju kao što je Crna Gora, koja nema neku industriju, niti poljoprivredu. Problem je u suviše malom suficitu na računu usluga. Niski porezi su neuspješan način za priliv stranih investicija. Strane firme dolaze iz dva razloga: tržišta ili jeftine radne snage. Tržište Crne Gore je malo, radna snaga je mnogo jeftinija, na primjer, u Vijetnamu. Porezi imaju sasvim sporednu i relativno malu ulogu u svemu možda su značajniji različiti birokratski postupci, geografska dostupnost i slično rekao je za Portal Analitika dr Jože Mencinger, slovenački pravnik i ekonomista. Mencinger ističe da se ekonomija zemlje ne može razvijati bazirajući se dominantno na stranim investicijama. - Strane investicije su, ako idu u samo jednom pravcu, po definiciji vraćanje u polukolonijalno društvo, bez obzira da li će ljudi u tom društvu živjeti bolje ili ne. O njihovoj sudbini odlučuju vlasnici kapitala, a ako su oni stranci, radi se o polukolonijalnom društvu - ocijenio je sagovornik Analitike. Mencinger je bio prvi ministar ekonomije i vicepremijer u Vladi Lojze Peterlea nakon osamostaljenja Slovenije godine. Ostavke na funkcije ministra i vicepremijera podnio je zbog neslaganja oko zacrtanog modela privatizacije. Od do bio je rektor Univerziteta u Ljubljani. Član je Evropske akademije nauka i umjetnosti. Veliki je kritičar slovenačkog članstva u EU i NATO-u. Prema riječima ovog eksperta, problem ovog prostora nije spoljnotrgovinski deficit, nego deficit u tekućem platnom bilansu, jer bi suficit usluga, prvenstveno zbog turističkih usluga, mogao biti veći od deficita u robnoj razmjeni. Veliki deficit u robnoj razmjeni je sasvim normalan za zemlju kao što je Crna Gora, koja nema neku industriju, niti poljoprivredu. Dakle, problem je u suviše malom suficitu na računu usluga. Pored toga, u turizmu se ne vodi računa da se hrana kupuje od domaćih seljaka jer je strana jeftinija, zbog čega turizam platnom bilansu neto donosi manje od mogućnosti. - Javni dug nije karakteristika samo ovog regiona, on je čak rela- tivno mali. Najviši javni dug ima Japan, oko 400 posto BDP-a, ali to i nije problem jer su dužnici i povjerioci Japanci. Problem javnog duga je u tome ko ga finansira: ako se on finansira posuđivanjem unutar zemlje, radi se samo u preraspodjeli BDP-a što i nije problem, pogotovo ako su kamatne stope niske. Dug se u tom slučaju može sanirati izdavanjem obveznica, dakle novim zaduživanjem ili inflacijom, dakle štampanjem novca, ako imate svoju valutu. Javni dug postaje problem ako se država zadužuje u inostranstvu rekao je Mencinger. On je podsjetio na njegov stav da EU liči na Jugoslaviju, zbog velikih razlika koje postoje među članicama, kojima se uprkos tome nameću njemačka pravila. - Iako važim za euroskeptika, nadam se da EU neće propasti na jugoslovenski način, a da se EU raspada je činjenica iako će nakon Bregzita moguće uslijediti čak i privremeno jačanje zajedništva. No, ukoliko EU ne promjeni osnove unije, monetarnu, fiskalnu politiku i bankarstvo iza kojih se krije centralizacija, raspadanje će se nastaviti. Zbog toga sad tvrdim da je za Evropu "manje" Evrope bolje od "više" Evrope riječi su Mencingera. Govoreći o mogućnostima nove ekonomske krize kazao je da se Evropa u posljednjih nekoliko godina malo oporavila, a opasnost vidi u monetarnoj politici. - Snižavanje kamatnih stopa u negativne ne pomaže, pa Evropska centralna banka svakog mjeseca producira 60 milijardi primarnog novca, što je upravo štampanje novca koji ne ulazi u kredite i privrednu aktivnost, nego na tržište kapitala. No, mislim da nekih većih socijalnih nemira neće biti. Životni standard je ipak relativno visok, svuda postoje socijalni transferi. Postali smo društvo u kojem svako gleda samo na sebe, a u takvim društvima većih socijalnih nemira nema rekao je on. Maj Broj 5

74 74 Joseph Stiglitz Zašto esktremna nejednakost ne odgovara ni bogatima Ljudi nijesu mašine. Da bi vrijedno radili, moraju da budu motivisani. Ako smatraju da su nepravedno tretirani, to ih teško može podstaknuti da rade više. To je jedno od ključnih pravila moderne ekonomije rada, sažete u tzv. teoriji efikanosti plata koja kaže da to kako preduzeća tretiraju svoje zaposlene i između ostalog koliko ih pravično nagrađuju utiče na produktivnost. Tu teoriju je prije gotovo čitavog veka razradio veliki ekonomista Alfred Maršal, koji navodi da je "visoko plaćeni rad najčešće i efikasan". Zaista ovo nije samo teorija, to je zaključak do koga se došlo na osnovu nebrojeno mnogo ekonomskih eksperimenata. I dok se ljudi uvijek spore oko toga šta tačno znači "pravičan, postoji rastući osećaj u Americi da je trenutna razlika u prihodima, i način na koji se preraspodeljuje bogatstvo u celini, duboko nepravedno. Niko ne spori bogatstvo onima koji su transformisali našu ekonomiju pronalazačima kompjutera ili pionirima biotehnologije. No, izuzev nekolicine, to nijesu ljudi koji su na vrhu piramide naših najbogatijih članova društva. Umjesto toga, na tom mjestu su ljudi koji su zahvaljujući tome što su uživaoci neke rente, na ovaj ili onaj način, dospjeli na ovo mjesto. I većini Amerikanaca, to se čini nepravednim. Ljudi su bili iznenađeni kada je finansijska kuća MF Global, iznenada bankrotirala prošle godine, ostavljajući hiljade žrtava kao rezultat takvih poslovnih poteza zbog kojih će neke možda biti kvalifikovane i kao kriminal, ali imajući u vidu skoriju istoriju Vol Strita, sumnjam da bi ljudi bili iznenađeni da čuju da nekoliko rukovodilaca MF Global i dalje dobijaju svoje bonuse. Kada direktori preduzeća tvrde da plate moraju biti smanjene ili da će morati da dođe do otpuštanja da bi firme mogle da budu konkurentne na tržištu, a istovremeno povećavaju svoje prihode, zaposleni s pravom smatraju da je to nepravično. To ima uticaja i na njihovo angažovanje na poslu, lojalnost preduzeću i njihovu spremnost da ulažu u budućnost takvog preduzeća. Raširen osjećaj zaposlenih u Sovjetskom Savezu da su bili loše tretirani baš na takav način da ih iskorišćavaju direktori koji žive na visokoj nozi, odigrao je veliku ulogu u stvaranju pukotina u sovjetskoj ekonomiji, i u konačnom raspadu te države. Kao što kaže jedan stari vic iz sovjetske ere: "Oni se pretvaraju da nas plaćaju, a mi se pretvaramo da radimo. U društvu u kojem se nejednakost širi, pravičnost se ne tiče samo plata, dohotka i imovine. To je daleko šire rasprostranjeno osjećanje. Da li ja imam učešća u tome na koji se način društvo razvija, ili ne? Da li i ja imam koristi od načina na koji se troši društveno bogatstvo, ili ne? Ako je odgovor glasno "ne, to onda vodi ka opadanju motivacije koja će se ekonomski osjetiti u svim aspektima života društva. Za Amerikance jedan ključni aspekt pravičnosti je mogućnost da svako ima svoju priliku da uspije: svako bi trebalo da ima svoju šansu da ostvari "američki san. Nešto od tog uvjerenja da svako može da se od dna popne na sam vrh je mit, ali statistika pokazuje jednu mnogo goru sliku: u Americi, izgledi da se neko popne na vrh, pa i u sredinu piramide, sa dna ili iz nižeg imovinskog stratuma su manji nego u bilo kojoj zemlji zapadne Evrope ili drugih razvijenih industrijskih zemalja. Broj 5 Maj 2017.

75 75 Oni na vrhu u SAD, mogu smatrati više nego utješnim saznanje da su njihove šanse da sa vrha skliznu naniže u Americi znatno manje nego drugdje u svijetu. Postoje mnogi troškovi nedostatka mobilnosti na gore. Veliki broj Amerikanaca ne živi u skladu sa svojim potencijalnim mogućnostima, i zato gubimo naše najveće dobro, talenat. Uporedo sa tim što polako razumijevamo šta nam se događa, doći će do erozije identiteta, odnosno načina na koji Ameriku vidimo kao jednu zemlju koja njeguje pravičnost. To će imati svoje direktne ekonomske posljedice, ali i one indirektne, a to je slabljenje onih veza koje nas povezuju kao naciju. Jedna od zagonetki moderne političke ekonomije je zašto bi se neko uopšte trudio da glasa. Vrlo malo ljudi se na izborima pojavljuje tek tako. Postoji trošak glasanja nijedna država ne kažnjava one koji ostanu kod kuće, ali treba i vremena i truda da se na izbore izađe i od toga izgleda kao da nikad nema koristi. Moderna politička i ekonomska teorija pretpostavljaju postojanje racionalnih, lično zainteresovanih aktera. Na temelju toga, velika je misterija zašto bilo ko glasa. Odgovor je da smo bili zavedeni pojmovima "građanske vrline." Imamo odgovornost da glasamo. No, osećanje građanske vrline je krhko. Ako postoji uvjerenje da je politički i ekonomski sistem zakrečen, pojedinci će se vrlo brzo smatrati oslobođenim obaveze glasanja. Kada se taj društveni ugovor naruši, kad povjerenje između vlade i njenih građana oslabi, razočaranje, neangažovanje i još gore od toga će ubrzo uslijediti. U Sjedinjenim Državama danas, i u mnogim drugim demokratskim državama u svijetu, nepovjerenje je rašireno osjećanje. Štaviše ugrađeno je u takva društva. Lojd Blenkflin, prvi čovek Goldman Saksa, je to perfektno sročio: sofisticirani investitori ne oslanjaju se, ili barem ne bi trebalo da se oslanjaju na poverenje. Oni koji su kupili proizvode njegove banke dali su pristanak odraslih osoba koji je trebalo da znaju šta kupuju, a ne da se oslanjaju na nečiju riječ. Oni bi trebalo da znaju da Goldman Saks ima i sredstava i načina i motiva da stvori takve proizvode koji mogu da propadnu (da budu veoma rizični po investitore) ali da istovremeno zadrže asimetriju informacije odnosno da te rizike sakriju od investitora i to njihovo neznanje iskoriste. Ljudi koji su pali kao žrtve investicionih banaka su uglavnom, dobro situairani investitori. Ali skrivanje troškova kreditnih kartica i kredita koji imaju troškove napisane sitnim slovima su kod prosječnih Amerikanaca ostavili uvjerenje da bankama ne treba vjerovati. Ekonomisti često potcjenjuju ulogu koje povjerenje ima na funkcionisanje ekonomije. Ako osnova svakog ugovora treba da bude to što njegovo ispunjenje garantuje sud (u slučaju spora) onda to predstavlja veliku prepreku za normalno funkcionisanje ekonomskog života. Kroz istoriju, ekonomije koje su cvjetale bile su one gdje su ugovori garantovani jednim stiskom ruke u znak zaključenog posla. Bez povjerenja, poslovni dogovori postignuti na bazi zajedničkog razumijevanja da će složene pojedinosti biti stvar kasnijih pregovora, nijesu više moguće. Bez povjerenja, svaki učesnik bavi se razmišljanjem i istraživanjem da li će ga onaj drugi iznevjeriti. Maj Broj 5

76 76 James K. Galbraight Potrebna promjena institucionalne strukture Evropska monetarna unija je nastala u vrijeme kada su dominirale veoma loše ekonomske ideje James K. Galbraight, jedan od poznatijih američkih ekonomista objašanjava kako Evropskoj uniji, a time i eurozoni, u slučaju nesprovođenja korjenitih reformi prijeti raspad, pri čemu smatra kako bi Hrvatska uvođenje eura trebalo da odloži do onog trenutka dok se te promjene i ne dogode. - Evropska monetarna unija ima nesreću da je nastala u vrijeme kada su dominirale veoma loše ekonomske ideje, uključujući i one koje su se ticale strukture i svrhe Evropske centralne banke (ECB), kao i ideja o fiskalnim pravilima koju treba primijeniti na sve zemlje članice. Rezultat toga je katastrofa u Grčkoj, depresija u Italiji, konstantni problemi u Portugalu i Španiji. Drugim riječima, sve zemlje u Evropi koje nijesu zemlje kreditora pate od hroničnih problema koji su rezultat loše dizajnirane i loše upravljane ekonomske strukture - istakao je Galbrajt posle predavanja "Globalizacija, finansijalizacija i nejednakost ". Kako naglašava, za očuvanje Evropske unije i eurozone potrebne su reforme, pri čemu je najvažnija promjena ideje, kao i promjena prema onim politikama koje "aktivno podržavaju stabilizaciju i razvoj svih evropskih regija". - Konačno, potrebna je promjena institucionalne strukture, da odgovarajuće i funkcionalne politike postanu dio evropskih pravila, umjesto onih koje se temelje na ideološkim dogmama ili su zapravo dizajnirane da služe interesima jednog dijela Evrope, odnosno kreditorima, a na štetu dužnika - kaže on. Bankar.me. Broj 5 Maj 2017.

77 77 Vremeplov Od do dominantna poljoprivreda U Croj Gori od do godine nastupa miran period razvoja koji je uticao na društveni i ekonomski napredak, a odraz takvog stanja su i izvedene reforme. Tada je Crna Gora u pravom smislu te riječi bila poljoprivredna zemlja sa nedovoljno poljoprivrednih površina koje bi joj obradom mogle omogućiti dovoljno hrane. Ograničene proizvodne mogućnosti privrede, posebno poljoprivrede, primitivna sredstva za proizvodnju, nedovoljnost obradivih površina, uticali su da i u najboljim klimatskim godišnjim uslovima, poljoprivredna proizvodnja nije mogla zadovoljiti potrebe stanovništva. Prema tome, žita je uvijek bilo malo pa se moralo uvoziti. U poljoprivredi je dominiralo stočarstvo. Prirodni uslovi, sa dominacijom pašnjaka i livada, kao i način života, uslovili su premoć stočarstva i tako će ostati sve do Berlinskog kongresa godine. U periodu do o razvoju ostalih privrednih grana se ne može govoriti. Industrije nema osim primitivne pilane na Rijeci Crnojevića sa gaterom od 12 pila i dnevnom proizvodnjom od 300 dasaka dužine pet metara. Zanatstvo je, zbog brojnih okolnosti, takođe, bilo nerazvijeno. Potrebe stanovnika Crne Gore su bile skromne, zadovoljavali su se proizvodnima izdađenim u domaćoj radinosti kao što su sukno za odijela, opanci, bačve posuđe, kućni namještaj itd. Na slabi razvoj zanatstva uticala je i Austrija, granična zemlja, sa kojom se trgovalo, koja je imala razvijeno zanatstvo i industriju i čiji su proizvodi bili jeftiniji od domaćih. Sem toga poznat je odnos Crnogoraca prema zanatima koji su sa omalovažavanjem i prezirom gledali na njih, što svakako nije biološka osobina u mentalnom skopu Crnogoraca već rezultat viševjekovnog načina života. Kovački zanat je bio nešto bolje razvijen od drugih, a zanatlija je najviše bilo na Rijeci Crnojevića, Cetinju, Virpazaru, Danilovgradu i manje po selima. Tih godina trgovački promet bio je nešto povećan, ali još uvijek mali. Mir koji se zadržao skoro 15 godina, pozitvno je uticao na razvj unutrašnje i spoljne trgovine iako je viška proizvoda bilo malo. Stabilni odnosi sa Turskom i Austrijom doprinijeli su da se razviju novi pazari, otvore trgovački dućani, kako u varošima tako i na selu, tako da robnonovčani odnosi zahvataju čitav prstor Crne Gore pa i najzabačenije krajeve. Stvara se u ovo vrijeme akumulacija trgovačkog i zelenaškog kapitala, što je negativno uticalo na položaj seljaka i njegovo zaduživanje jer nije mogao da vraća dugove pa je sve više propadao, dok se taj proces ekoniomskih odnosa na akumulaciju kapitala pozitivno odrazio. Finansijskom reformom od došlo je do reorganizovanja prihoda i rashoda u 11 crnogorskih manastira davanjem zemlje pod arendu seljacima, a kaluđerima i drugom osoblju je određena godišnja plata dok je ostatak novca odlazio u državnu kasu, za plate učitelja i druge školske potrebe. Radi boljeg rukovođenja finansijama osnovan je godine Finansijski odbor, pri Senatu, koji je bio prvi državni organ nadležan za finansije. Ovaj odbor, prilikom reorganizacije Senata godine, prerastao je u Upravu za finansije što je rezultiralo da se prihodi i rashodi vode brižljivije i da se ima stalan uvid u njihova kretanja. Izvori finansijskih prihoda kretali su se u granicama ekonomskih mogućnosti države. Formirajući svoju građansku državu potrebe za finansijskim sredstvima su rasle, u zavisnosti od državnog mehanizma, pa ipak tih sredstava nikad nije bilo dovoljno. Unutrašnji izvori sredstava počivali su na daciji, carini i monopolu, kao najopterećenijim poreskim obveznicima. Pitanje uvođenja poreza započeli u Petar I i Petar II Petrović Njegoš, a nastavili njihovi nasljednici Danilo i Nikola Petrović, što nije išlo bez otpora i lako. (Izvor: dr Branislav Marović, "Stočarstvo Crne Gore ", Podgorica godine) Maj Broj 5

78 78 Lonely Planet Sjever Crne Gore - mjesto za vidjeti u Vodeći svjetski turistički vodič, Lonely Planet, uvrstio je sjever Crne Gore na visoko četvrto mjesto liste deset najboljih destinacija Evrope (Best in Europe 2017) koje ovog ljeta treba neizostavno posjetiti, pozicionirajući ga tako kao jednu od najboljih turističkih destinacija, ispred Lidsa u Velikoj Britaniji, Alanteja u Portugalu, sjeverne Njemačke, Moldavije, Pafosa na Kipru, Avra u Francuskoj. Sjever Crne Gore zavrijedio je ovo priznanje iz nekoliko razloga: to područje je prepuno avanture bez masovnog turizma i idealan je za istraživanje. Navode da će se zaljubljenicima u avanture sigurno dopasti rafting kroz kanjon Tare, najdublji u Evropi, biciklističke ture kroz Nacionalni park Durmitor sa prelijepim pejzažima kao i lokalna kvalitetna hrana, prenio je CdM. Portparol i urednik Lonely Planet-a Tom Hall je ovom prilikom izjavio: "Od kulturnih avantura do spektakularnih pejsaža, Evropa ima nešto za svakog turistu. Za izdanje Best in Europe 2017 objedinili smo našu listu destinacija koje treba posjetiti ovog ljeta, koje sve nude nešto novo, uzbuđujuće i neotkriveno koje ih čini vrijednim za posjetiti upravo sada". Ovo nije prvi put da ovaj prestižni turistički vodič za putovanja dodijeljuje ovo laskavo priznanje Crnoj Gori. Podsjećamo, godine Lonely Planet je uvrstio Kotor na prvo mjestu gradova koje treba posjetiti. Takođe i plaža Jaz se našla na njihovom spisku najboljih plaža. Izuzetno jaka distributivna mreža ove izdavačke kuće imaće uticaja na dalju promociju Crne Gore. Ostalih devet destinacija koje vodič preporučuje za godinu su Zagreb, Gotland, Galicija, Lids, Alentejo, sjeverna Njemačka, Moldavija, te Avr. Ovaj turistički vodič godišnje izda preko 500 publikacija na osam svjetskih jezika. Lonely Planet medijska grupa obuhvata tematske publikacije o putovanjima, TV programe o svjetskim destinacijama, izuzetno posjećen vebsajt mobilne aplikacije, kao i mjesečni magazin Lonely Planet Traveller koji izlazi na pet jezika. Broj 5 Maj 2017.

79 7. AVGUST Podgorica 13.JUL - PLANTAŽE Podgorica 16. FEBRUAR Podgorica ADRIA DESTINATION MANAGEMENT COMPANY Budva AGENCIJA ZA STANOVANJE Podgorica AGENT PLUS BAR Bar AGEA JINRONG Podgorica AG. INFOPLAN Nikšić AGRIS Ulcinj AGROAUTO Podgorica AGRO MONT Nikšić ALLEGRA-MONTENEGRO Bar ALKALOID Podgorica ALKOSET Heerceg Novi ANGLIAN Bar ARHIMED Podgorica ARHITEKTONSKI ATELJE Podgorica ARNICA MONTANA Budva ART BETON Podgorica ASP MONTENEGRO Podgorica AZRA COM Rožaje BALKAN LIFT Podgorica BRATICA COMMERCE Ulcinj BENCOM Herceg Novi BEN-KOV Kotor BENTA KOMERC Pljevlja BJELOBOR Žabljak BOKA ADRIATIC Herceg Novi BONESA Bar BOŽUR Podgorica CENTAR ZA IMPLANTOLOGIJU I ESTETSKU STOMATOLOGIJU Budva CENTAR ZA EKOTOKSIKOLOŠKA ISPITIVANJA Podgorica CENTROMETAL Podgorica CONING Herceg Novi CREMACO M Podgorica CSP Podgorica D PHOTO TRADE Tivat DAMAR PLUS Podgorica DAMIS Podgorica DAMONT Bar DANLAB Podgorica DEVIZ ŠPED Podgorica DEKORIVA-CO Nikšić DIBIEM Bar DINAMIKCOM Nikšić DIL COMMERCE Podgorica DMD DELTA Podgorica DONATOR Podgorica DOUBLE L Podgorica DR CARGO LOGISTICS Podgorica DRUM Podgorica DUGA Nikšić EFUSION Nikšić EKOPROMET Bijelo Polje ELIPSOID Ulcinj ELKON Podgorica ELKO TIM Podgorica ELTEC Ulcinj ENIGMA COMPANY Nikšić ENFORMA Kotor ENTEXT Podgorica ERC SYSTEM Herceg Novi ESCALLERA Budva EUROMIX BETON Bar EURO CELL Kotor EURO OIL COMPANY Podgorica FAF & CO Ulcinj FAMILY SHOP RVD Bar FARMEGRA Podgorica FARMONT Danilovgrad FEROPLET Herceg Novi FINISH MONTENEGRO Podgorica FLY MONTENEGRO Podgorica FOBRA Podgorica GARDEN LUX Nikšić GEMMELI COMMPANY Nikšić GEO MAX GROUP Podgorica GEOERC Herceg Novi GEOPROJEKT Podgorica GEOPROMET Podgorica GIOVANNI TRADE Ulcinj GOLBI Podgorica GRAFO BALE Podgorica GRATIS COMPANY Podgorica GRADSKI SAOBRAĆAJ PODGORICA Podgorica GRIJANJE Danilovgrad GRAFO GROUP Podgorica GRUPPO TESSILE Podgorica GORENJE Podgorica GULIVER MONTENEGRO Budva IMPERIAL Bijelo Polje INTERESTA Podgorica INTERPRODUCT Cetinje INTERLOG Bar IPKO Bijelo Polje IROTAS Rožaje IVNIK Podgorica HABITAT Podgorica HAPPY DOG Nikšić HEMOMONT Podgorica HIPPO CAMPUS Kotor HOROZ Podgorica JASEN Pljevlja JAWEL CRNA GORA Podgorica JET DIRECT Podgorica JELEN Danilovgrad JOLLY COMMERCE Nikšić JAVNO PREDUZEĆE ZA UPRAVLJANJE MORSKIM DOBROM CRNE GORE Budva JUGOBICIKL-PROMET Podgorica KALAMPER Bar KALLABA COMPANY Ulcinj KATUNJANIN Herceg Novi KAVARIĆ GROUP Podgorica KAIROS Budva KAIROS MNE Herceg Novi KERAMIKA BABOVIĆ Bar KODAR INŽENJERING Podgorica KOMPAS MONTENEGRO Budva KOMUNALNO DANILOVGRAD Danilovgrad KOMUNALNE DJELATNOSTI Bar KOPRING PMC Podgorica KORMING Danilovgrad KUĆA MODE I LJEPOTE ZORAN Podgorica KULTURNI CENTAR Bar KVISKO Podgorica LANGOSTINO Ulcinj LALATOVIĆ Budva LEAGUE NORTH Podgorica LIKAPROM Podgorica LIKOTEH Podgorica LUNAS Podgorica LMONT Podgorica LOGICAR Bar LONDON BRIDGE Nikšić LUKA KOTOR Kotor LUKANA Podgorica LUX ENTERIJERI Podgorica LUXOR Nikšić LUXSOS Tivat LJETOPIS AUTOMOTIVE Podgorica M & D ALIGRUDIĆ COMPANY Podgorica MALL Podgorica MATINO- COMPANY Bijelo Polje MG SOFT Podgorica MIAMI Ulcinj MICROMEDIA Podgorica MDS COMPANY Bar MIRABOU Podgorica MIVIS Kotor MINPEK Nikšić MIL-POP Podgorica MM PROJEKT Podgorica MEGA-INTERNATIONAL Rožaje MEZON Danilovgrad MERIDIAN DMC Kotor MERKATOR INTERNATIONAL Bijelo Polje MODA D&D Tivat MOGUL CRNA GORA Podgorica MONDRIAN Bar MONTEFISH Tivat MONTELL Cetinje MONTENEGRO ADVENTURES Podgorica MONTE MITROS Podgorica MONTE PUT Podgorica MONTENOMAKS CONTROL & LOGISTICS Danilovgrad MONT-IMPREX Podgorica MONTINSPEKT Podgorica MOST-INŽENJERING Podgorica MTK-COMMERCE Budva MTL CAR Podgorica MX Podgorica NAVAR INCORPORATED Tivat NEŠKOVIĆ Podgorica NIKOLIC 4S Kotor OBOD Cetinje OCEAN MONTENEGRO Bar OLIMPIA-R Budva OPTIMUM COMPANY Bar OPREMA Podgorica OSMANAGIC CO Podgorica PANELEVEN Podgorica PARUS Bar PERT Tivat PIASTRA Kotor PILONINTERNATIONAL Budva PLAN B Podgorica PLUMBING ELECTRICAL COMPANY Kotor POPOVIĆ Nikšić PREDUZEĆE ZA GRAĐEVINSKI NADZOR I LABARATORIJSKA ISTRAŽIVANJA Podgorica PREV&ING Podgorica PRIMA CAR Cetinje PGS MONTENEGRO Bar PUT-INŽENJERING Podgorica R-TOURS BUDVA Budva RALEX RRB Podgorica RAMEL Nikšić REAL ESTATE & CO Ulcinj RED COMMERCE Podgorica RED MONTENEGRO Podgorica RELJA COMPANY Bar REFRESH SERVICES Podgorica REMID VIS Podgorica REPRESENT COMMUNICATION Podgorica RIPŠPED Bar RK-PH Podgorica RLC MONTENEGRO RE EVENTS & CONSULTING COMPANY Podgorica ROLE INŽENJERING Herceg Novi S2B Podgorica SAGA CG Podgorica SANITEKO GROUP Podgorica SAVA TRANS Cetinje SEKAS Podgorica SIMM INŽENJERING Podgorica SINCOMMERCE Podgorica SIPA Podgorica SKILL INŽENJERING Podgorica SLAVIJA-COMERC Pljevlja SLAVISAN D.D.D. Podgoorica S - LEASING Podgorica SPA MEDICA Podgorica SPIN Podgorica SOHO CAFFE Bar SPECTACULAR Podgorica STROJSERVIS-GRADNJA Bar SVETI STEFAN - REAL ESTATE Budva STUDIO MOUSE Podgorica STUDIO SYNTHESIS ARHITECTURE & DESIGN Podgorica ŠKORPION Herceg Novi TAGOR Podgorica TALAS-M Budva TARA - AEROSPACE AND DEFENCE PRODUCTS Mojkovac TARATRANS Podgorica TEHNOBAR Podgorica TEHNOŠPED Podgorica TEHNO DENTAL Podgorica TELEFONICA Kotor TELEMONT Podgorica TEMASO Nikšić TERCET GROUP Podgorica TIMIG Podgorica TO BAR Bar TRŽNICE I PIJACE Podgorica TRING Podgorica TUJKO Kotor TURISTIČKI CENTAR DURMITOR Podgorica TURISTIČKA ORGANIZACIJA BIJELO POLJE Bijelo Polje VETERINUM Ulcinj UNEL Kotor UNIPROM PEKARA Nikšić UNA Kotor UNO-NK Nikšić VAGAR Podgorica VALPAIN DESIGN NOVI DOM Podgorica VATROOPREMA Podgorica VELETEX Podgorica VERITAS Bijelo Polje VERTIGO MONTENEGRO Podgorica VIA PROJECT Podgorica VITREUM MONTENEGRO Podgorica VIP TRAVEL Tivat VODOVOD I KANALIZACIJA Bar VODOVOD I KANALIZACIJA HERCEG NOVI Herceg Novi VODOVOD I KANALIZACIJA BERANE Berane VODOVOD I KANALIZACIJA BUDVA Budva VOLMONT MD Danilovgrad VUJA ENGINEERING Cetinje VUKMANOVIĆ MONTENEGRO Bar WEST POINT Podgorica W&R DYNAMIC COMPANY Kotor WINTERHALTER GASTRONOM MONTENEGRO Budva ZELENI VRTOVI Podgorica ZELENILO Podgorica ZILPO Podgorica ZENŠPED Bar ZRNOŽIT Cetinje

80