Infokom BROJ 63 GODINA VIII SEPTEMBAR/RUJAN Konferencija: Unapređenje poslovnog ambijenta i spoljnotrgovinskog poslovanja

Transcription

1 Infokom GLASNIK VANJSKOTRGOVINSKE/SPOLJNOTRGOVINSKE KOMORE BOSNE I HERCEGOVINE BROJ 63 GODINA VIII SEPTEMBAR/RUJAN Konferencija: Unapređenje poslovnog ambijenta i spoljnotrgovinskog poslovanja ANALIZE MEĐUNARODNA SARADNJA EDUKACIJA BH PRIVREDA 100 NAJVEĆIH TRŽIŠTA KONFERENCIJE INTERVJU PREDSTAVLJAMO STANDARDI IZ KOMORE ISSN

2 INFOKOM Sadržaj Broj 63 septembar/rujan Izdavač: VANJSKOTRGOVINSKA / SPOLJNOTRGOVINSKA KOMORA BOSNE I HERCEGOVINE Adresa: Branislava Đurđeva Sarajevo Uređivački kolegij: doc. dr. Bruno Bojić, predsjednik Aida Alić Enes Ališković Nihad Bajramović Igor Gavran prof. dr. Duljko Hasić Ognjenka Lalović Zdravko Marinković Boris Marković Ivan Mandić Engin Mešanović Kontakt: Aida Alić Tel: Fax: E- mail: aida.alic@komorabih.ba Dizajn i priprema: Engin Mešanović Štampa: Suton d.o.o. Široki Brijeg Tiraž: 2000 Besplatan primjerak 4 KONFERENCIJA Unapređenje poslovnog ambijenta i spoljnotrgovinskog poslovanja 9 PROJEKTI Povodom završetka USAID- Sida FIRMA projekta 10 DODJELA PRIZNANJA 100 najvećih u BiH u svjetlu Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju 14 INTERVJU Nihad Bajramović, generalni sekretar VTK BiH 16 ANALIZA Vanjskotrgovinska razmjena BiH u periodu I-VI mjesec godine 19 BH PRIVREDA Turizam u Hercegovini 20 Pozitivan trend razmjene poljoprivrednoprehrambenih proizvoda 22 BH PIVARSKA INDUSTRIJA Nužna provedba i izmjena zakonske regulative 23 IZ KOMORE Osnovan Odbor rashladne, klima tehnike i dizalica toplote 24 Okrugli sto o drvnoj industriji Bosne i Hercegovine 26 Osnovan Odbor za proizvodnju baznih metala i reciklažu 27 PROJEKAT Uvođenje BAS EN ISO 3834 standarda u bh. kompanije 28 Blokirani računi privrednih subjekata i visoke kamatne stope banaka 30 Bosna i Hercegovina i euro 32 INO SAJMOVI Učešće kompanija iz BiH na sajmu Hannover Messe Intenziviranje saradnje sa NR Kinom 34 TRŽIŠTA Saradnja: Bosna i Hercegovina - Turska - Srbija 36 Republika Bugarska 38 Ekonomski rast Tajvana 41 CEFTA Sastanci radnih grupa Foruma privrednih komora članica CEFTA Proizvodni menadžment - primjena Kaizen filozofije 46 AGENCIJA ZA NADZOR NAD TRŽIŠTEM Sigurnosni zahtjevi za stavljanje na tržište motornih makaza za živicu 50 PREDSTAVLJAMO Institut Genom Travnik 52 CIS VTK BiH u službi privrede BiH 54 PROGRAMI EVROPSKE UNIJE Customs Fiscalis EVROPSKA PODUZETNIČKA MREŽA Poslovna saradnja 2 INFOKOM broj 63 septembar/rujan 2015.

3 Uvodnik Cijenjeni čitatelji, u ovom broju Infokoma, za vas smo pripremili brojne zanimljive i nadasve aktualne gospodarske teme i događanja koja su obilježila proteklo razdoblje. Posebnu pozornost smo posvetili pozitivnim ekonomskim kretanjima. Cijeneći glas gospodarstvenika, u cijelosti smo prenijeli smjernice za kreiranje povoljnijeg poslovnog ambijenta u Bosni i Hercegovini, kao i mjere usvojene na konferenciji koju smo organizirali pod nazivom Unapređenje poslovnog ambijenta i vanjskotrgovinskog poslovanja. Analiza vanjskotrgovinske razmjene sa svijetom u prvih šest mjeseci godine, trendovi u prehrambenoj industriji, uključujući i mljekarsku, suradnja Bosne i Hercegovine sa Republikom Srbijom i Republikom Hrvatskom, te analiza tržišta Republike Bugarske i Tajvana, samo su neke od tema koje donosimo na stranicama koje slijede. Želim vam ugodno čitanje kao i nastavak uspješne suradnje. INFOKOM broj 63 septembar/rujan

4 KONFERENCIJA Unapređenje poslovnog ambijenta i spoljnotrgovinskog poslovanja U skladu sa svojom misijom i vizijom, Spoljnotrgovinska komora Bosne i Hercegovine je sačinila Prijedlog mjera za poboljšanje poslovnog ambijenta koji sadrži smjernice za kreiranje povoljnijeg poslovnog ambijenta u BiH te smjernice za unapređenje spoljnotrgovinskog poslovanja. S tim u vezi, Komora je godine organizovala konferenciju pod nazivom Unapređenje poslovnog ambijenta i spoljnotrgovinskog poslovanja, osmišljenu da predstavlja tzv. Parlament privrednika. Tu su privrednici, u neposrednom kontaktu, imali priliku za otvoreni, direktni dijalog sa najvišim predstavnicima nadležnih ministarstava, institucija i agencija, a sve s ciljem definisanja prioritetnih mjera koje Bosna i Hercegovina treba da sprovede u narednom periodu kako bi se unaprijedilo poslovno okruženje, spoljnotrgovinsko poslovanje i primjena određenih EU direktiva od značaja za privredu. Tokom konferencije su predstavnici udruženja i grupacija, po pojedinim granama privrede, iznijeli setove preporuka za unapređenje poslovanja, kako uopšteno tako i specifično za pojedine privredne grane. Konferencija je okupila preko 100 najeminentnijih privrednika koji su nadležnim ministrima (Ministarstvo spoljne trgovine i ekonomskih odnosa BiH, Ministarstvo inostranih poslova BiH, Ministarstvo komunikacija i transporta BiH) i predstavnicima institucija i agencija predočili mjere koje je potrebno sprovesti i u kratkoročnom i u srednjoročnom periodu s ciljem podizanja konkurentnosti privrede Bosne i Hercegovine. Konferencija je za rezultat imala Zaključke koje vam u cjelini predočavamo u nastavku teksta. Preporuke za unapređenje poslovanja Ekonomija Bosne i Hercegovine nalazi se u teškom stanju. Ključni problemi i dalje su nizak nivo proizvodnje, posebno one izvozno konkurentne, i loša struktura bh. izvoza koju karakteriše izvoz sirovina i poluproizvoda, a manje gotovih, finalnih proizvoda. Problem prekomjernog uvoza i, s tim u vezi, ogromnog trgovinskog deficita, nije moguće riješiti nikakvim palijativnim mjerama. Rješavanje, odnosno njegovo ublažavanje, zahtijeva sistemski i sveobuhvatan pristup. Prije svega, nužno je nastaviti sa dosljednim provođenjem privrednih i političkih reformi i usklađivanjem propisa sa propisima Evropske unije te stalno jačati institucionalni okvir BiH kako bi se uklonile prepreke koje stoje na njenom putu ka evropskim integracijama, odnosno kako bi se obezbijedio i omogućio lakši pristup tržištu Evropske unije uz primjenu donesenih zakona i podzakonskih akata. Nekoliko godina zaredom smanjuje se priliv stranih investicija u BiH. Izvještaji govore kako BiH stoji znatno lošije u odnosu na zemlje okruženja u pogledu konkurentnosti, nivoa korupcije u javnom sektoru i nivoa ekonomskih sloboda. Međunarodni imidž zemlje nalazi se na nezavidnom nivou. U Izvještaju o konkurentnosti Svjetskog ekonomskog foruma (WEF) iz godine Bosna i Hercegovina je na 87. poziciji od 148 zemalja u svijetu kada je u pitanju konkurentnost, a prema izvještaju Svjetske banke o lakoći poslovanja Doing Business 2015 na 107. mjestu od 189 zemalja, te je najlošije rangirana zemlja u regionu. Bosna i Hercegovina u spoljnoj trgovini mora pozicionirati svoje mjesto i igrati odgovarajuću ulogu na globalnom (Svjetska trgovinska organizacija WTO), regionalnom (CEFTA 2006, EFTA i Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju SSP) i bilateralnom nivou (ugovori o slobodnoj i preferencijalnoj trgovini, trgovinski sporazumi i slično). Pristupanje Bosne i Hercegovine WTO-u, zaključenje SSP-a i ulazak u Zonu slobodne trgovine kroz CEFTA 2006 i EFTA-u, dio su procesa pristupanja Evropskoj uniji, što je temeljni dugoročni strateški cilj BiH. Svi ovi procesi, međutim, znače daljnju liberalizaciju bh. tržišta. U ovom segmentu značajno bi bilo da BiH potpiše Konvenciju iz Kyota, jer od svih CEFTA zemalja, Konvenciju nisu potpisale jedino Moldavija, UNMIK Kosovo i BiH. Kyoto konvencija obezbjeđuje temelje za moderne i efikasne carinske procedure i zbog toga je centralni faktor za carinsku modernizaciju i reforme. Revidirana Konvencija iz Kyota promoviše olakšavanje trgovine i efikasne kontrole kroz svoje zakonske odredbe koje detaljno opisuju primjenu jednostavnih ali ipak efikasnih procedura. Revidirana Konvencija takođe sadrži nova i obavezujuća pravila za njenu primjenu koje sve Ugovorne strane moraju prihvatiti bez rezerve. Dosadašnja liberalizacija trgovine u Bosni i Hercegovini odvijala se u kontekstu tranzicionih reformi i građenja konkurentnosti domaće proizvodnje putem osnivanja novih i restrukturisanja i privatizacije naslijeđenih preduzeća. S jedne strane, liberalizacija trgovine je vršila konkurentske pritiske na domaću proizvodnju, dok je s druge strane otvarala nova tržišta za obnovljene proizvodne kapacitete i doprinosila 4 INFOKOM broj 63 septembar/rujan 2015.

5 povećanom interesu za direktna strana ulaganja. Jedan od najznačajnijih ekonomskih pokazatelja zemlje koji pokazuje nivo konkurentnosti njezinog privatnog sektora, kao i nivo ostvarene dodatne vrijednosti u proizvodnji, jeste spoljnotrgovinski bilans. Kada je riječ o Bosni i Hercegovini, ovaj indikator konstantno pokazuje deficit, koji je u godini iznosio 6,85 milijardi KM. Podaci o izvozu robe Bosne i Hercegovine pokazuju da je uzročnik ovako visokog deficita u spoljnotrgovinskom bilansu upravo struktura proizvoda kojima se trguje, obzirom da se uglavnom izvoze proizvodi niže dodatne vrijednosti, dok struktura uvoza pokazuje da se uvozi roba više dodatne vrijednosti. Stoga je, više nego neophodno, raditi na razvoju postojećih i novih izvoznih proizvoda u Bosni i Hercegovini, kao i vršiti adekvatnu promociju izvoza iz BiH, uz neizostavnu podršku svih relevantnih institucija u Bosni i Hercegovini. U posljednje tri godine primjetno je da su glavni izvozni proizvodi BiH proizvodi metalne industrije s nižim stepenom obrade, dijelovi za mašinsku industriju, mineralni proizvodi, proizvodi od drveta, kao i pojedini proizvodi hemijske industrije. Istovremeno, kada je riječ o uvozu BiH u posljednje tri godine, primjećuje se da su proizvodi s visokom dodatnom vrijednosti (poput mašina, mehaničkih uređaja, električnih mašina i opreme, vozila i sl.), ukoliko se izuzmu proizvodi mineralnog porijekla nafta i naftni derivati, najznačajniji proizvodi u uvozu Bosne i Hercegovine. Pored ovih, Bosna i Hercegovina uvozi i veliki broj najrazličitijih proizvoda za široku potrošnju (posebno prehrambenih, hemijskih i dr.) za koje postoji realna mogućnost supstitucije domaćim proizvodima. Usprkos toj činjenici, spoljnotrgovinski podaci pokazuju da na tom planu nisu učinjeni značajniji pomaci. Ukoliko se spoljnotrgovinska razmjena BiH posmatra prema ostvarenom izvozu na tržištima pojedinih zemalja, primjetna je orijentisanost domaćih izvoznika ka tržištu EU i CEFTA 2006, jer od 10 najznačajnijih izvoznih tržišta BiH šest zemalja čine članice EU, dok su dvije zemlje u okviru CEFTA Istovremeno, izvoz u susjedne zemlje (Hrvatska, Srbija i Crna Gora) činio je 23,95 % ukupnog izvoza BiH. Navedeno jasno pokazuje da je slobodan izvoz ili izvoz roba po preferencijalnom tretmanu, kakvi postoje prema SSP-u, CEFTA 2006 i EFTA-i, najznačajniji faktor za rast izvoza iz Bosne i Hercegovine. S obzirom da je domaće tržište malo i da je kupovna moć na istom vrlo niska, bh. privrednici moraju svoju šansu za plasman roba tražiti na inostranom tržištu, što je ključni faktor razvoja ekonomije Bosne i Hercegovine. Ključni kriterij za pristupanje Bosne i Hercegovine Evropskoj uniji je sposobnost preduzeća da izdrže konkurentske pritiske na unutrašnjem tržištu EU i postojanje tržišne ekonomije u državi. U tom smislu, ključni zadatak svih institucija koje pružaju podršku privredi je jačanje njene konkurentske pozicije. Izgrađena i u potpunosti operativna infrastruktura kvaliteta je jedan od instrumenata podrške privredi i jačanju njene konkurentnosti, sa jedne strane, i zaštite domaćih potrošača od nekvalitetnih i opasnih proizvoda, sa druge strane. Infrastruktura kvaliteta obuhvata nekoliko ključnih elemenata, odnosno standardizaciju, ocjenjivanje usklađenosti proizvoda, akreditaciju, metrologiju i nadzor nad tržištem koji omogućavaju slobodno kretanje roba na tržištu. Ovaj sistem je neophodno dodatno unaprijediti, najprije organe za ocjenjivanje usklađenosti kako bismo dobili odgovarajući broj akreditovanih i održivih organa (ispitne i kalibracione INFOKOM broj 63 septembar/rujan

6 laboratorije, sertifikacione i inspekcijske organe). Zastarjelost tehnologije u bh. preduzećima predstavlja jedan od najvećih problema koji direktno utiču na nivo produktivnosti i cjenovne konkurentnosti bh. proizvoda. Kamatne stope na komercijalne kredite za nabavku nove opreme su većinom previsoke, a sistem nabavke novih tehnologija putem leasinga je još uvijek malo zastupljen i nerazvijen. Potrebno je iznaći modele kako doći do povoljnih finansijskih sredstava za inovacije i razvoj u preduzećima. Pored mogućnosti eventualnih EU fondova za ovu namjenu, vrijeme je i da državni organi, na svim nivoima, u svojim budžetima uvrste i ovu stavku. Spoljnotrgovinska komora BiH nastoji da svojim kontinuiranom radom bude što efikasniji i efektivniji zastupnik interesa poslovne zajednice te je stoga u prethodnom periodu organizovala znatan broj konferencija, okruglih stolova, stručnih radionica, kao i sjednica asocijacija i grupacija s ciljem identifikovanja mjera za unapređenje konkurentnosti bh. privrede. Ove mjere su date u posebnom dokumentu, a navešćemo samo one koje se mogu okarakterisati kao opšte mjere: 1. Usklađivanje propisa i harmonizacija propisa sa EU zakonodavstvom; 2. Izrada strategija razvoja za ključne sektore privrede; 3. Neadekvatna primjena entitetskih zakona o stečaju; 4. Usvajanje zakona o rokovima plaćanja, odnosno izmirenju novčanih obaveza; 5. Rasterećenje privrede od fiskalnih i parafiskalnih davanja; 6. Zakonski obezbijediti brži i efikasniji mehanizam naplate potraživanja po sudskoj presudi; 7. Izmjena Zakona o administrativnim taksama BiH (smanjenje taksi, barem na nivo iz godine); 8. Usvajanje Zakona o carinskoj politici; 9. Nedovoljne grant šeme za podršku razvoja i promociji izvoza; 10. Unapređenje i pojačana primjena propisa kontinuiranim intenzivnim radom poreskih i inspekcijskih organa; 11. Odluka o privremenoj suspenziji i privremenom smanjenju carinskih stopa kod uvoza određenih roba - proširivanje liste; 12. Uputstvo o pojednostavljenom carinskom postupku po fakturi koje je donijela Uprava za indirektno oporezivanje BiH - proširivanje liste, naročito u pogledu proizvoda drvne industrije; 13. Usklađivanje potreba tržišta sa obrazovnim sistemom; 14. Neodgovarajuća dinamika usvajanja i nizak nivo implementacije tehničkih propisa - nastaviti proces preuzimanja EU direktiva u oblasti industrijskih proizvoda; 15. Uspostaviti/osposobiti odgovarajuće ispitne laboratorije/sertifikacione organe; 16. Nastaviti pokrenute aktivnosti na približavanju i implementaciji EU standarda i obezbjeđenje dozvole za izvoz proizvoda animalnog porijekla na tržište EU. Pored sistemskih i strukturalnih reformi te kreiranja povoljnijeg poslovnog okruženja za domaća i strana ulaganja, proizvodnju, zapošljavanje i izvoz, potrebno je sprovesti i tzv. unutrašnje reforme (restrukturisanje preduzeća itd.). Svim ovim mjerama neophodno je da se poveća broj konkurentnih i uspješnih preduzeća u BiH, kao i da se unaprijedi struktura izvoza i izvoznih tržišta s ciljem smanjivanja ovisnosti domaće privrede o pojedinim tržištima. Zaključci po izvozno orijentisanim granama privrede Drvna industrija Drvna industrija je grana privrede koja ostvaruje suficit u međunarodnoj razmjeni jer je izvoz tri puta veći od uvoza; U godini izvoz je premašio 1 milijardu KM i činio je 11,3% ukupnog izvoza privrede Bosne i Hercegovine, a uvoz 1,8% ukupnog uvoza privrede Bosne i Hercegovine; Proizvodni i izvozni rezultati drvne industrije su dobri i to je veliki uspjeh kompanija, ali uslovi poslovanja nisu stimulativni; Veliki problem predstavljaju poteškoće u obezbjeđenju sirovine za kompanije iz oblasti finalne prerade drveta, a posebno namještaja, jer oblast šumarstva nije adekvatno uređena, velike količine šumskih sortimenata se izvoze, a finalna prerada nema prioritet u snabdijevanju; Iako suficitarna grana privrede, drvna industrija nema podsticaja za izvoz, kao ni povoljnih kreditnih sredstava za izvoz i pripremu izvoza; Kompanije su izuzetno opterećene porezima i doprinosima koji predstavljaju značajan udio u ukupnim rashodima. U cilju stvaranja povoljnijih uslova za poslovanje i izvoz firmi drvne industrije bilo bi neophodno da: 1. Ministarstvo spoljne trgovine i ekonomskih odnosa BiH, zajedno sa ostalim nadležnim ministarstvima u Bosni i Hercegovini, donese ekonomske mjere koje će destimulisati izvoz trupaca; 2. se drvna industrija proglasi strateškom granom privrede Bosne i Hercegovine, tako da po tom osnovu kompanije koje se bave proizvodnjom viših faza prerade drveta dobiju adekvatne podsticaje, posebno za stimulisanje izvoza i zapošljavanje radne snage; 3. Savjet ministara BiH usvoji Izvozne strategije privrede BiH, u okviru čega je i Izvozna strategija drvne industrije Bosne i Hercegovine (urađena prije 3 godine); 4. se proširi lista roba iz oblasti drvne industrije koje su bile obuhvaćene ranijim Uputstvom o pojednostavljenom carinskom postupku po fakturi koje je donijela Uprava za indirektno oporezivanje BiH, jer novim Uputstvom (donesenim u martu 2015.) stimuliše se i olakšava izvoz sirovine, a otežava i poskupljuje izvoz proizvoda višeg stepena prerade (STK BiH dobio veliki broj prigovora od strane kompanija i upućivao dopise Upravi za indirektno oporezivanje BiH - rezultat samo produžen rok važenja ranijeg Uputstva do 31.7.); 5. se subvencioniše zajednički nastup kompanija na specijalizovanim ino sajmovima od strane nadležnih ministarstava, a prije svega Ministarstva spoljne trgovine i ekonomskih odnosa BiH. Metalna industrija Analizirajući industriju Bosne i Hercegovine vidimo da je njen najvažniji, tradicionalno najjači sektor metaloprerađivački sektor koji u dugogodišnjem prosjeku generiše 1/3 ukupne proizvodnje i skoro 1/4 ukupnog izvoza BiH. Metalski sektor bilježi konstantan 6 INFOKOM broj 63 septembar/rujan 2015.

7 rast u skoro svim svojim segmentima. Ukupan izvoz ovog sektora je u godini iznosio 37,2% ukupnog bh. izvoza, čime ovaj sektor predstavlja najveći izvozni sektor Bosne i Hercegovine. Izvoz baznih metala i metalnih proizvoda u u odnosu na godinu bilježi pad od -1,9%, dok izvoz u oblasti metaloprerađivačke industrije bilježi rast od 14,88%. Pored svih problema sa kojim se susreće cjelokupna privreda Bosne i Hercegovine, Asocijacija metalske i elektroindustrije BiH je izdvojila 5 kratkoročnih mjera koje će imati pozitivne implikacije na rješavanje ovih dugoročnih problema: 1. Neophodno je uspostaviti infrastrukturu kvaliteta. 2. Odluka o privremenoj suspenziji i privremenom smanjenju carinskih stopa kod uvoza određenih roba do godine ne obuhvata sve potrebne tarifne brojeve: Neophodno je podržati bh. privredu putem smanjenja i ujednačavanja carina za repromaterijale koji dolaze van tržišta EU i CEFTA-e. Kao i prethodnih godina, Spoljnotrgovinska komora BiH je na inicijativu privrednika dostavila Ministarstvu spoljne trgovine i ekonomskih odnosa BiH listu proizvoda koje je neophodno osloboditi od plaćanja carine. 3. Nedovoljno pripremljena sprovedba Sporazuma o slobodnoj trgovini Bosne i Hercegovine sa EFTA zemljama. Zbog nerazmijenjenih Protokola o kumulaciji između BiH i zemalja EFTA-e nemoguće je primijeniti kumulaciju porijekla pa uprkos Sporazumu koji je stupio na snagu naši privrednici i dalje plaćaju carine na uvoz repromaterijala. 4. Nedovoljna obučenost radnika, kao i nepostojanje određenih zanimanja poput inžinjera, projektanata zavarivača, kovača, CNC operatora. S tim u vezi, neophodno je obezbijediti mogućnost prekvalifikacije (nadležni zavodi za zapošljavanje i obrazovne institucije). 5. Sistemsko uređenje podrške bh. privrednicima zastupanjem ekonomskih interesa putem diplomatskokonzularnih predstavništava BiH u svijetu. Ekonomsko savjetovanje u DKP-ima treba da bude unaprijeđeno u smislu boljeg kvaliteta i konzistentnosti u cilju pružanja usluga istraživanja potencijalnih izvoznih tržišta. Metaloprerađivački sektor nije dostigao svoje rezultate iz prijeratnog perioda pa potencijala za rast i povećanje proizvodnje, izvoza i novih radnih mjesta zasigurno ima. Da bi se to postiglo neophodno je izvršiti reindustrijalizaciju ovog sektora, odnosno strateški organizovati nacionalne resurse u svrhu ponovnog uspostavljanja industrije. Prehrambena industrija 1. Nastaviti pokrenute aktivnosti na približavanju i implementaciji EU standarda i obezbjeđenje dozvole za izvoz proizvoda animalnog porijekla na tržište EU; 2. Iznalaženje sistemskih i trajnih rješenja za rješavanje problema pri pojavama tržišnih viškova mlijeka; 3. Izrada jasne i koncizne strategije razvoja primarne poljoprivredne proizvodnje sa akcentom razvoja proizvodnje mlijeka i mesa, kao i razvoj sistemskih mjera i aktivnosti na pomoći razvoju mljekarske i mesne industrije u Bosni i Hercegovini; 4. Pokrenuti aktivnosti obezbjeđenja novih tržišta poput Ruske Federacije i tržišta Bliskog istoka za vodeće izvozne bh. proizvode: voće, povrće, njihove prerađevine, mlijeko i mliječne proizvode te prerađevine od mesa, kao i vodu i bezalkoholna pića; 5. Ispitati mogućnosti za sprovođenje prijedloga za dvogodišnjim zamrzavanjem rasta akciza na duvanske proizvode, odnosno slanje amandmana na Zakon o akcizama o dvogodišnjem moratoriju u parlamentarnu proceduru; 6. Ispitati mogućnost pokretanja inicijative za povećanje nacionalne akcizne stope na pivo sa 0,25 KM/litri na 0,35 KM/litri. Tekstilna industrija Tekstilna i kožarsko-prerađivačka industrija Bosne i Hercegovine ima dugu tradiciju, iskustvo, kvalifikovanu radnu snagu, dobar međunarodni ugled, ali i mogućnost daljeg proširenja proizvodnih kapaciteta sa dovoljno prostora za unapređenje na proizvodnom planu. Iskusna i kvalifikovana radna snaga, blizina tržištima zapadne i istočne Evrope, kratki rokovi isporuke, duga tradicija i know-how su potencijali koji mogu privući i privlače međunarodne kompanije i investitore. Proizvodnja tekstila i obuće u BiH je otvorena za saradnju kako sa zemljama u okruženju tako i sa zemljama Evrope i svijeta. Industrija tekstila, odjeće, kože i obuće, kao značajan segment prerađivačkog sektora BiH, spada u radno intenzivne i nisko akumulativne grane industrije. Iako dominantno mjesto zauzimaju lohn poslovi (usluge dorade, šivanja, krojenja, montaže za inostrane partnere) sa vrlo malim vlastitim učešćem u finalnom proizvodu, u zadnjih pet godina u kontinuitetu ova grana privrede bilježi veoma dobre izvozne rezultate, a pokrivenost uvoza izvozom je u stalnom porastu. Kad je u pitanju spoljnotrgovinska razmjena, u godini ova grana je treća po vrijednosti ostvarenog izvoza i šesta po ostvarenom uvozu u BiH. U okviru ukupno ostvarene spoljnotrgovinske robne razmjene ove industrijske grane u godini, postotak pokrivenosti uvoza izvozom iznosio je 70,65%. U okviru ukupno ostvarene spoljnotrgovinske robne razmjene BiH, ova industrijska grana je u godini učestvovala sa 10,6%, dok se u godini taj omjer povećao na 12,3%. U cilju stvaranja povoljnijih uslova za poslovanje i izvoz firmi iz industrije tekstila, odjeće, kože i obuće bilo bi neophodno: 1. Preispitati donesenu Odluku o privremenoj suspenziji carinskih stopa kod uvoza određenih roba te proširiti dejstvo suspenzivnih mjera i na SVE repromaterijale koji se koriste u procesu unutrašnje obrade, a koji se moraju uvoziti u BiH, te produžiti njeno dejstvo i na godinu; 2. Izjednačiti carinske stope u BiH sa onima u EU zbog konkurentnosti domaćih firmi sa ino kompanijama; 3. Regulisati uvoz robe na kilogram koja se poslije prodaje po komadu; 4. Riješiti problem poreza i zapošljavanja osoba sa invaliditetom (na svakih 16 zaposlenih firma treba zaposliti jednu osobu sa invaliditetom); 5. Omogućiti refundaciju bolovanja u neto iznosu (preko 85% je ženska radna snaga i veliki procenat bolovanja otpada na trudničko i porodiljsko odsustvovanje); 6. Hitno pokrenuti aktivnosti na izmjenama i dopunama sistema obrazovanja te ga prilagoditi potrebama firmi i opredjeljenjima iz Strategije razvoja industrije tekstila i kože u Federaciji BiH; 7. Pomoći firmama da usvoje potrebne standarde bez kojih neće moći raditi INFOKOM broj 63 septembar/rujan

8 za strane kupce (lohn poslovi), niti izvoziti vlastite gotove proizvode; 8. Smanjiti takse na uvoz-izvoz i promjeniti načina uplate taksi; 9. Pojednostaviti carinske procedure (posebno kod postupka unutrašnje obrade). Strategija daljeg razvoja ove industrijske grane je u prelasku sa poslova dorade, odnosno lohn poslova za inostrane partnere, na razvoj vlastitih brendova i kolekcija sa prepoznatljivim robnim markama, pokretanje bazne i industrije pratećih materijala te ostvarenje što veće konkurentnosti kako na domaćem tako i na zahtjevnom inostranom tržištu. Najnoviji trendovi u razvoju industrija u Evropskoj uniji, pa tako i u ovoj branši, kreću se prema razvoju proizvodnih procesa, poboljšanju kvaliteta proizvoda i zaštite okoliša u različitim procesima, ali i u finalnim proizvodima. Građevinarstvo i industrija građevinskih materijala u BiH U građevinarstvu i industriji građevinskih materijala u BiH situacija je složenija i teža nego u većini drugih grana realnog sektora bh. privrede. Posljedica je to niske investicione aktivnosti u strateškim granama privrede zbog nedovoljnih domaćih i značajnog pada stranih ulaganja. Jedina svijetla tačka su ulaganja u putnu infrastrukturu, dok su ulaganja u izgradnju energetskih objekata još uvijek na niskom nivou. Međutim, završavanjem skoro svih ranije započetih dionica u godini izražena je potreba za intenziviranjem započetih i novim investicionim aktivnostima u godini, kroz obezbjeđenje povoljnijih finansijskih sredstava iz domaćih izvora, ali prevashodno iz fondova i bankarskih sredstava EU i drugih zemalja. U postupcima javnih nabavki, a radi ravnopravnog pristupa tenderima u zemlji, izbjegavanja korupcije i formalnog pristupa tenderskim procedurama, neophodno je: da ugovorni organi na domaćim tenderima prikladnije definišu Kvalifikacijske kriterijume po principu: najbolja usluga ili roba za najnižu cijenu i da te kriterijume utvrđuju u koordinaciji ili bar uz stav asocijacija ili udruženja u Spoljnotrgovinskoj komori i entitetskim komorama; obezbijediti da ugovorni organi kvalifikacione kriterijume prilagođavaju domaćim firmama, prema prirodi i veličini projekta; da na međunarodnim tenderima ugovorni organi, kao korisnici međunarodnih kredita i implementatori ugovora, moraju insistirati da kriterijumi za tendere budu što prikladniji domaćim firmama. Stambena izgradnja, kao značajan faktor upošljavanja kapaciteta na domaćem tržištu, posljednjih godina postepeno opada. Opada broj nezavršenih stanova i sve su češća odlaganje izgradnje novih stambenih objekata. U cilju povećanja obima stambene izgradnje neophodno je obezbijediti veće iznose i povoljnije kredite banaka namijenjene stambenoj izgradnji. Angažman bh. građevinskih kompanija u inostranstvu za sada nije adekvatan potencijalima. Izraženo je to nakon prekida aktivnosti u Libiji, ali i osjetnim pogoršanjem situacije na arapskom tržištu i šire. Pokušaji da se gubitak ovih tržišta nadomjesti prodorom i osvajanjem novih tržišta za sada ima ograničene efekte i jedino je evidentno preusmjeravanje na stabilnije evropsko tržište. Za ozbiljniji prodor bh. građevinskih kompanija na inostrano tržište neophodno je da se: pomogne da Izvozna-garancijska agencija (IGA), ili neka slična institucija, vrši primarnu ulogu obezbjeđenja većeg finansijskog portfolija za poslove ili izvoz isključivo na strano tržište (izdavanje avansnih i platežnih te garancija za dobro izvršenje posla i sl.) po uslovima koji bi bili povoljniji od uslova komercijalnih banaka; obezbijedi učlanjenje BiH u međunarodne finansijske institucije; obezbijede uslovi za efikasnije pribavljanje ulaznih viza i radnih dozvola u zemljama rada; obezbijedi potpisivanje sporazuma o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja sa pojedinim zemljama sa kojima nemamo sporazume. Problemi u izvozu industrije građevinskih materijala BiH proizilaze iz činjenice da BiH raspolaže prirodnim resursima, istina nedovoljno istraženim i verifikovanim, ali da, s druge strane, firme iz ove oblasti ne raspolažu vlastitim sredstvima niti su u mogućnosti obezbjediti značajnija ulaganja u razvoj proizvodnje i asortimana proizvoda. Ostaje činjenica da i danas uglavnom uvozimo gotove savremene građevinske materijale, čiju proizvodnju nemamo i teško razvijamo, a izvozimo uglavnom bazne proizvode namijenjene daljoj preradi u zemljama izvoza. Neophodno je: inicirati i obezbijediti finansiranje, kao i poticati masovne preliminarne istražne radove cijelog prostora zemlje i izrade karata resursa; obezbijediti da se, na osnovu jasnih i definisanih prirodnih potencijala, putem javnih ponuda omogući sticanje prava korištenja i eksploatacije resursa; hitno raditi na stvaranju uslova za organizovan sistem kontrole kvaliteta proizvoda i materijala koji se ugrađuju u BiH; za prodaju proizvoda stranog porijekla na našem tržištu uvesti obavezu pribavljanja potvrda o njihovoj usklađenosti sa domaćim standardima. Poseban problem ove proizvodnje u izvozu predstavlja sertifikovanje njihovih proizvoda, koje je dosta zahtjevno i skupo, kao i nepostojanje dovoljnog broja akreditovanih sertifikacionih kuća za sertifikovanje njihovih proizvoda u BiH. Za djelatnost građevinarstva i industrije građevinskih materijala nužno je da: se hitno pristupi ujednačavanju zakonskih propisa vezanih za građenje i prostorno planiranje na nivou BiH; se na nivou entiteta obezbijedi jedinstven sistem dobivanja ovlašćenja za građenje, projektovanje i reviziju koja izdaju ovlašćena entitetska ministarstava; institucije sistema koje kreiraju i provode politiku obezbijede kontinuiranu edukaciju kadrova za građevinarstvo, koja mora ići u korak sa novim tehničkim rješenjima; se problem sive ekonomije i rada na crno rješava ukidanjem neoporezivih isplata, uz istodobno smanjenje stopa poreza i doprinosa na te isplate, a ta sredstva usmjere u nove investicije. Napomena: Detaljnije mjere sadržane su u dokumentu Spoljnotrgovinske komore BiH pod nazivom Prijedlog mjera za poboljšanje poslovnog ambijenta. Ognjenka Lalović 8 INFOKOM broj 63 septembar/rujan 2015.

9 Povodom završetka USAID-Sida FIRMA projekta Panel-diskusije i predstavljanje fonda za međunarodne sajmove Povodom završetka USAID-Sida FIRMA projekta u Bosni i Hercegovini, u prostorijama Vanjskotrgovinske komore Bosne i Hercegovine, polovinom juna godine su održane panel-diskusije na kojima su predstavnici domaćih kompanija, institucija vlasti i međunarodnih organizacija diskutovali o temama Poslovnog okruženja i Pristupa tržištima. U fokusu panel-diskusija našla su se pitanja i preporuke za unapređenje tržišta rada i ukupnog poslovnog okruženja, kao i pitanja unapređenja pristupa tržištima, što predstavlja ključni izazov kompanijama u većini privrednih sektora. Direktor Misije USAID-a u BiH David Barth izjavio je ovom prilikom da bh. poduzetnici, stvaraoci i industrijalci posjeduju sposobnost za inovacije i stvaranje vrlo kvalitetnih proizvoda, ali da ih sputavaju određene stvari, koje je moguće popraviti. Biznismeni iz BiH su mi među problemima koje imaju naveli pronalazak obučene radne snage, nemogućnost pristupa kreditima te još nekoliko stvari koje se odnose na pravno-regulatorni okvir, rekao je Barth. Šefica Odjela za razvoj i saradnju Ambasade Švedske u BiH Marie Bergstrom izjavila je da je Vlada Švedske opredijeljena da Bosni i Hercegovini pruži svu moguću podršku za ostvarivanje ekonomskog rasta, otvaranje novih radnih mjesta i sve ostalo što podrazumijeva unapređenje privrednih djelatnosti. Švedska je nedavno s BiH potpisala novu strategiju saradnje do godine, pri čemu smo ponovili svoju opredijeljenost da pomognemo BiH, s naglaskom na aktivnosti usmjerene ka pristupanju EU, dodala je Bergstrom. Panel-diskusijama prisustvovao je i Fadil Novalić, premijer Federacije BiH, koji je također istakao da je za BiH ključno ostvarivanje ekonomskog rasta i veće zaposlenosti, te da je Vlada FBiH spremna odlučno provoditi reforme značajnim smanjenjem javne potrošnje i poboljšanjem poslovnog ambijenta. Na panel-diskusijama prisutni su se upoznali i sa inicijativom USAID-Sida FIRMA projekta i VTK BiH vezanom za osnivanje fonda za međunarodne sajmove - Trade Fair Fund Initiative. Ideja osnivanja fonda je nastala s ciljem kreiranja instrumenta potpore kompanijama u procesu pripreme zajedničkog učešća na sajmovima ili drugim promotivnim događajima na ciljnim tržištima. Svečani prijem povodom završetka USAID-Sida FIRMA projekta Nakon panel-diskusija, završetak svojih aktivnosti USAID-Sida FIRMA projekat obilježio je u muzejskom prostoru Brusa Bezistan u Sarajevu u prisustvu zvanica, donatora projekta, partnera, korisnika, predstavnika privatnog sektora i vlasti, kao i predstavnika medija. Na svečanom događaju predstavljeni su najznačajniji projektni rezultati i postignuća, a date su i korisne smjernice i sugestije vezane za buduće aktivnosti i intervencije u fokusnim sektorima ovog projekta: drvna, metaloprerađivačka i industrija turizma. Završni događaj bio je i prilika da se predstavnici projekta posebno zahvale svojim domaćim partnerima u implementaciji, a posebno Vanjskotrgovinskoj komori BiH na partnerstvu, zajedničkim rezultatima i uspješnoj saradnji, kao i donatorima projekta USAID-u i Vladi Švedske bez čije pomoći i podrške preko 400 projektnih aktivnosti ne bi moglo biti realizovano. Šest godina USAID-Sida FIRMA projekta USAID-Sida FIRMA projekat u Bosni i Hercegovini je podržavao održiv ekonomski rast, zapošljavanje i povećanje prihoda domaćinstava u Bosni i Hercegovini. Projekat, koji su zajednički finansirali Američka agencija za međunarodni razvoj (USAID) i Vlada Švedske, fokusirao se na tri sektora bh. privrede drvnu preradu, turizam i metaloprerađivačku industriju. Tokom proteklih šest godina realizovano je preko 400 projektnih aktivnosti, zahvaljujući kojima je, između ostalog, otvoreno i novih radnih mjesta, promovisani su i uvedeni različiti međunarodnih standardi u 225 bh. kompanija, realizovane posjete i izlaganja bh. industrije i sklopljeni poslovni ugovori na 45 regionalnih i svjetskih sajmova, osvojeno 15 prestižnih nagrada za inovativan dizajn, certifikovano šest autentičnih zanatskih vještina u BiH, pokrenut zimski bazar Sarajevo Holiday Market, te osnovana Asocijacija avanturističkog turizma u BiH. Nakon poplava koje su u pogodile BiH, projekat je svoju djelatnost usmjerio na oporavak kompanija i očuvanje radnih mjesta u osam poplavama ugroženih opština u BiH: Maglaj, Doboj, Doboj Jug, Doboj Istok, Šamac, Gračanica, Domaljevac i Bijeljina. U tom periodu je, zahvaljujući aktivnostima FIRMA projekta, sačuvano preko radnih mjesta. INFOKOM broj 63 septembar/rujan

10 Panel-diskusija i dodjela priznanja 100 najvećih u BiH u svjetlu Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju BiH Evropskoj zajednici Ovogodišnji, 28. po redu, izbor 100 najvećih kompanija u BiH Poslovne novine realizirale su, u saradnji sa Vanjskotrgovinskom komorom BiH, početkom jula godine. Dodjeli priznanja kompanijama koje su u prošloj godini ostvarile najbolje rezultate poslovanja prethodila je panel-diskusija 100 najvećih u BiH u svjetlu Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju BiH Evropskoj zajednici. Panelisti su bili: Mirko Šarović, ministar vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH, Nemanja Vasić, predsjednik VTK BiH, Jelica Grujić, direktorica Agencije za promociju stranih investicija u BiH, Snježana Köpruner, direktorica kompanije GS - Tvornica mašina Travnik, i Kasim Kotorić, izvršni direktor proizvodnje kompanije Pobjeda iz Tešnja. Naša zemlja je dobila dozvolu za izvoz mlijeka na tržište EU, priliku za izvoz tona mesa na tržište Turske, Bimal je sa svojim uljem ostvario značajne izvozne rezultate, a načinjeni su i pomaci u stvaranju pretpostavki za ispunjavanje uslova koji se odnose na izvoz proizvoda animalnog porijekla, mesa, jaja i peradi, istaknuto je na panelu. Povećanje izvoznih rezultata - Dobivanjem dozvole za izvoz posao nije završen. Misija Ureda za hranu i veterinarstvo Evropske unije (FVO) naredne godine dolazi da provjeri da li smo ispunili sve uslove. Potrebno je da usaglasimo zakonodavstvo i uspostavimo kontrolni komandni lanac u kojem bi jedna institucija, Kancelarija za veterinarstvo BiH, garantovala kvalitet proizvoda koji se izvoze u EU - kazao je ministar Šarović. Podsjetio je i na značaj izvoza tona ulja na tursko tržište, sa šansama da se on značajno poveća u narednom periodu. U okviru podrške BiH koja je prošle godine pretrpjela posljedice poplava i klizišta, Vlada Republike Turske donijela je odluku o odobravanju uvoza tona govedine iz Bosne i Hercegovine po povoljnijim uslovima, odnosno uz primjenu nulte carinske stope. U toku je priprema izmjena i dopuna Sporazuma o slobodnoj trgovini sa Turskom čime će se obezbijediti produženje ovog aranžmana na pet ili više godina. - Ukoliko ova kvota bude odobrena na barem šest godina, sa mogućnošću produženja, zagarantovan nam je rast stočnog fonda. Produženje ovog aran- 10 INFOKOM broj 63 septembar/rujan 2015.

11 žmana očekujemo tokom septembra ili oktobra - naglasio je ministar Šarović. Važnim je ocijenio i rješavanje pitanja između BiH i Hrvatske, odnosno EU koje se odnosi na adaptaciju SSP-a. - Adaptacija SSP-a je obaveza obiju strana, još od ulaska Hrvatske u EU. Riječ je o potpisivanju Protokola uz Privremeni sporazum o trgovini i trgovinskim pitanjima nakon pristupanja Republike Hrvatske Evropskoj uniji. Naš interes je da zaštitimo 15 važnih proizvoda za BiH. Mi ne pregovaramo sa Hrvatskom nego sa EU, a ona u ime Hrvatske traži adaptaciju SSP-a. Vodimo računa o prijateljskim odnosima sa EU i Hrvatskom i nadam se da ćemo naći određeni kompromis u tom smislu - rekao je Šarović. Ministarstvo vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH provodi aktivnosti na ispunjavanju uslova koji se odnose na sigurnost i zdravstvenu ispravnost proizvoda, pogotovo onih animalnog porijekla. - U tom pravcu čine se veliki napori i nadamo se da ćemo imati rezultate do kraja ove godine - poruka je ministra Šarovića. Promotivni film o potencijalima bh. privrede Među ključnim aktivnostima koje realizira Vanjskotrgovinska komora BiH je unapređenje poslovnog ambijenta i povećanje značaja i uloge ekonomske diplomatije. O do sada ostvarenim rezultatima promocije mogućnosti domaćih izvoznika govorio je Nemanja Vasić, predsjednik VTK BiH. - Novim pristupom Vanjskotrgovinska komora probleme rješava granski, odnosno preko asocijacija. Već smo dali podršku svim granama privrede. Proizvođači namještaja i vinari ostvaruju pozitivan trgovinski bilans sa svijetom i svoje proizvode izvoze na pet kontinenata. Također, već nekoliko godina podržavamo njihovo učešće na sajmovima. Rješavali smo probleme u radu pivarske industrije i proizvodnje mlijeka. Proizvođače, prerađivače i prometnike tekstila, odjeće, kože i obuće uspjeli smo osloboditi od carina na uvozne sirovine. Nakon što je Uprava za indirektno oporezivanje BiH uvažila naš zahtjev, oni sada određene proizvode uvoze bez carine. Uputili smo i novi zahtjev za proširenje ove liste. Metalci su imali problem da se carinjenje iste vrste robe vrši na jednoj fakturi, što je sada riješeno. Prevoznici putničkog drumskog saobraćaja deset godina nisu usklađivali redove vožnje, a sada su svi usklađeni. U toku je rješavanje problema detašmana za građevinare. Održali smo nekoliko sastanaka sa predstavnicima Privredne komore Srbije kako bismo uvezali njihove i naše građevinare ukoliko dođe do realizacije projekta Beograd na vodi - precizirao je predsjednik Vasić. Osvrnuo se i na unapređenje saradnje i otklanjanje barijera za izvoz u Tursku kroz potpisivanje Sporazuma o saradnji između VTK BiH i Unije privrednih komora Republike Turske. Obnavljanjem ovog Sporazuma formirano je Vijeće koje čini osam članova, po četiri iz BiH i Turske, predsjednici komora i privrednici. Oni će rješavati pojedinačne probleme koji se budu pojavljivali prilikom trgovinske razmjene. Domaće izvozne potencijale VTK BiH promovira kroz učešće na renomiranim sajamskim manifestacijama. - Nastupe na sajmovima namjeravamo unaprijediti preko promotivnih filmova. To je dobar metod predstavljanja mogućnosti domaće privrede. Za kompletnu bh. proizvodnju ćemo uraditi promotivni film koji ćemo prezentirati na sajmovima - rekao je predsjednik Vasić. Najavio je i poslovne susrete između domaćih i tajvanskih privrednika i trgovaca u oktobru, te još jednom podsjetio na važnost i ulogu ekonomske diplomatije. - Pri konzularnim predstavništvima ili ambasadama država sa kojima imamo jače trgovinske odnose trebali bismo otvoriti predstavništva Komore - zaključio je predsjednik Vasić. Strateški pristup prema stranim investitorima Generalna je ocjena da loš imidž i nepovoljan poslovni ambijent sprječavaju investitore da više ulažu u BiH. O tome šta je potrebno uraditi kako bi se povećao iznos direktnih stranih ulaganja govorila je Jelica Grujić, direktorica Agencije za promociju direktnih stranih investicija (FIPA) u BiH. - Percepcija BiH nije dobra i najvećim dijelom se veže za nesiguran poslovni ambijent. Potrebno je dosta toga uraditi da se takvo stanje promijeni. To je proces koji je neophodno da koordinirano rade institucije na svim nivoima vlasti - pojasnila je Grujić. U okviru svojih nadležnosti, FIPA doprinosi promociji uspješnih priča stranih kompanija koje imaju dobra iskustva i rezultate u BiH i čiji su proizvodi konkurentni na zahtjevnim zapadnim tržištima. - Redovno posjećujemo strane kompanije. Lani smo posjetili 70 kompanija koje iz godine u godinu povećavaju svoja ulaganja. Neke od njih su najavile nova ulaganja. Najčešća pitanja koja otežavaju rad kompanija u stranom vlasništvu odnose se na neophodnost skraćenja procedura, smanjenje troškova, smanjenje opterećenja na privredu, smanjenje parafiskalnih nameta, transparentnost u radu, administracija koja je usmjerena privredi, smanjenje korupcije. Ukoliko INFOKOM broj 63 septembar/rujan

12 mislimo privući značajnije investicije u BiH nužan je određeni strateški pristup prema stranim investitorima. Uz to, neophodno je stabilno i predvidivo poslovno okruženje koje stranom investitoru daje sigurnost - riječi su direktorice Grujić. Neadekvatan obrazovni sistem Snježana Köpruner na čelu je GS - Tvornice mašina Travnik, koja upošljava 250 radnika i uglavnom radi za evropsko tržište. U Njemačku i Austriju izvoze 92 posto proizvedenih količina. Sva dobit koja je ostvarena u ovoj kompaniji u proteklih deset godina je reinvestirana. Riječ je o iznosu većem od deset miliona konvertibilnih maraka. Prema njenim riječima, probleme sa kojima se susreću strani investitori u BiH nije lako riješiti. - U BiH ne funkcionira pravna država. Svaki službenik ovdje zakon tumači na svoj način. Iako nam je bilo obećano da smo oslobođeni plaćanja carina na direktna strana ulaganja, do sada nismo dobili povrat carine koju smo platili za uvoz opreme. Uvezete opremu na kojoj trebaju raditi novi uposlenici, platite uvozni PDV i onda čekate da vam se to vrati. Budući sa smo izvoznik, svakog mjeseca imamo pravo na povrat PDV-a kojeg, također, ne dobijamo. Takvo zadržavanje novca je veliki udar na likvidnost kompanija kao što je naša - riječi su direktorice Köpruner. Mišljenja je da je obrazovni sistem za radnička zanimanja u BiH izuzetno loš, te da školstvo ne funkcionira u onoj mjeri u kojoj bi trebalo. - Dobijete certificirane zavarivače koji se prestraše paljenja aparata za zavarivanje. Trebalo bi više povezati privredu s obrazovnim sistemom i mladim ljudima pružiti mogućnost da dođu u kontakt direktno sa proizvodnjom - pojasnila je Köpruner. Njena preporuka za poboljšanje poslovnog ambijenta u BiH je sniženje opterećenja na lične dohotke. - Privrednicima je teško ispunjavati sve obaveze. Da bi privreda bila konkurentna na tržištu mora joj se dati šansa da opstane - poruka je direktorice Köpruner. Sličnog mišljenja je i Kasim Kotorić, izvršni direktor proizvodnje kompanije Pobjeda iz Tešnja, koji je naglasio da je obrazovanje prioritet, a promocija domaćih investicija nužnost. - Naše ljude treba uvjeriti da u BiH nije tako loše raditi. Potrebno je ukinuti sve poticaje direktnoj proizvodnji i uvesti ih u potrošnju - poruka je direktora Kotorića. Ukupan prihod najvećih veći nego lani Nakon panel-diskusije uslijedila je svečana dodjela priznanja najboljima sa rang-lista velikih, srednjih i malih kompanija rangiranih po ukupnom prihodu, izvozu i neto dobiti u godini. Na rang-listama našle su se kompanije koje su predale završne račune Agenciji za finansijske, informatičke i posredničke usluge u FBiH (AFIP) i Agenciji za posredničke, informacijske i finansijske usluge u RS (APIF). Podaci su obrađeni u saradnji sa LRC Kreditnim biroom za sva pravna lica iz FBiH i RS. Rangiranje je rađeno na bazi kategorizacije malih, srednjih i velikih preduzeća definisanih Zakonom o računovodstvu i reviziji, za koje su ključni kriteriji bili visina prihoda, prosječna vrijednost imovine i prosječan broj uposlenika. Za kategorizaciju po veličini, kompanije su morale zadovoljiti najmanje dva od tri navedena uslova. - Nakon socijalnih nemira lani, potom poplava, pa općih izbora, neformiranja vladajućih struktura i godina ekonomske krize, 100 najvećih kompanija u BiH ipak je ostvarilo veće ukupne prihode nego godinu prije, i to oko 20,4 milijarde KM. Sveukupni izvoz je također veći u godini i iznosio je oko 4,2 milijarde KM, a sveukupna neto dobit prešla je jednu milijardu KM. Kao i proteklih godina, najveću neto dobit ostvaruju javna preduzeća. Prva tri ukupno su u godini ostvarila 233 miliona KM, što je ipak manje nego godinu prije kada su ostvarila 394,9 miliona 12 INFOKOM broj 63 septembar/rujan 2015.

13 neto dobiti. Slijede ih četiri kompanije u privatnom vlasništvu, koje ukupno ostvaruju 132,3 miliona neto dobiti - izjavila je Alena Ahmetspahić-Fočo, urednica Poslovnih novina. Nagrađene kompanije Među velikim kompanijama najveći ukupni prihod u godini ostvarila je Optima GRUPA d.o.o. Banja Luka sa KM, najveću neto dobit vrijednu KM ostvarile su Telekomunikacije Republike Srpske a.d. Banja Luka, dok je najveći izvoznik bio ArcelorMittal d.o.o. Zenica s ostvarenih KM izvoza. Novak Damjanović, komercijalni direktor Optima GRUPE, vodeće naftne kompanije u BiH, podsjetio je na značaj zaštite i pomoći domaćim proizvođačima nafte i naftnih derivata. - Države u okruženju su zaštitile svoje proizvođače nizom zakonskih propisa i pooštrenom kontrolom uvoza. Kod nas kontrola uvoza praktično ne postoji. Jedina kontrola je u Rafineriji Brod i kod benzinskih pumpi kao krajnjih potrošača - pojasnio je direktor Damjanović. Najvećem izvozniku iz BiH, zeničkom ArcelorMittalu, priznanje Poslovnih novina stiglo je u vrijeme Pečat 100 NAJVEĆIH U BiH Simbol uspješnih i vjerodostojnih Poslovne novine su odlučile da, od ove godine, omoguće najuspješnijim bh. kompanijama da koriste Pečat 100 NAJVEĆIH U BiH na svojim proizvodima, dokumentima i promotivnim materijalima. Na ovaj način Poslovne novine žele doprinijeti razvoju i jačanju pozitivne poslovne klime i omogućiti kompanijama da Pečatom 100 NAJVEĆIH U BiH garantuju kupcima kvalitet, a poslovnim partnerima i društvenoj zajednici potvrde dugoročnu opredijeljenost razvojnim strategijama. Pravo na korištenje Pečata 100 NAJVEĆIH U BiH imaju samo kompanije sa rang-liste 100 najvećih u BiH uz godišnju naknadu u iznosu od 500 KM. kada kompanija obilježava deset godina svog prisustva u našoj zemlji. - To je dokaz da smo u proteklom periodu vrijedno radili i morali donositi teške odluke. I dalje planiramo povećavati proizvodnju i investicije te ulagati u lokalnu zajednicu i zaštitu okoliša. Time pokušavamo pokazati da se investiranje u ovu zemlju isplati i pomoći lokalnim vlastima u privlačenju novih investicija. Tokom deset godina u projekte zaštite okoliša investirali smo oko 90 miliona KM. Trenutno radimo na projektu otprašivanja u čeličani vrijednom 11 miliona maraka. U toku su pregovori o velikom projektu na pogonima aglomeracije i koksare - izjavila je Dijana Božić- Srdanović, menadžer za komunikacije i društvenu odgovornost ArcelorMittala d.o.o. Zenica. Najbolje rezultate poslovanja među srednjim kompanijama ostvarili su Prevent Components d.o.o. Goražde, sa ukupnim prihodom od KM, Budo export d.o.o Žepče, sa neto dobiti od KM, i SIM Technik d.o.o. Kotor-Varoš, sa KM izvoza. Aida Salkić, portparol Prevent grupacije, podsjetila je na rekordne izvozne rezultate ove firme ostvarene u prošloj godini. Riječ je o izvozu vrijednom oko 540 miliona KM. Prvoplasirana kompanija po neto dobiti ostvarenoj u prošloj godini, Budo export iz Žepča, proizvodi ploče za masivni namještaj i upošljava stalnih i povremenih radnika. - Firma je nastala 80-ih godina iz obiteljskog obrta. Izvozimo oko 90 posto proizvedenih količina, prvenstveno u Francusku i Njemačku. Vršimo transportni prevoz trupaca i gotovih proizvoda. Od nusproizvoda pravimo briket koji, također, izvozimo - izjavio je Ivo Budimir, tehnički direktor Budo exporta. Prema riječima Ivice Marića, direktora SIM Technika iz Kotor-Varoši, ova porodična kompanija bavi se mašinskom obradom metala i upošljava 170 radnika. - Starosna dob naših radnika je između 27 i 28 godina. Namjeravamo realizovati nove investicije i otvarati nova radna mjesta - kazao je direktor Marić. Na prvom mjestu po ostvarenom ukupnom prihodu među malim kompanijama je STARline d.o.o. Sarajevo, s ostvarenih KM prihoda, a najveću neto dobit od KM imala je Cordia d.o.o. Banja Luka. Među izvoznicima na prvom mjestu je S.A.I.L.A. Wood d.o.o. Žepče, s ostvarenih KM izvoza. S.A.I.L.A. Wood iz Žepča je kompanija u stoprocentnom vlasništvu stranog ulagača. Bavi se proizvodnjom parene bukve i lijepljenih elemenata, a sve proizvedene količine izvozi u Italiju, Kinu i Švicarsku. - Pripremljen je projekat za proširenje proizvodnje u okviru kojeg bi trebalo biti uposleno oko 40 novih radnika - najavio je Asim Šabić, predstavnik ove kompanije. Sarajevska kompanija STARline u prošloj godini je poslovala kao direktni ugovorni partner Daimlera AG za BiH. Osim Daimlerovog programa putničkih automobila, kao novi direktni trgovac za BiH, preuzeli su i sve poslove vezane za prodaju i servisiranje privrednog programa Mercedes-Benz vozila, uključujući i autobuse Mercedes-Benza. - Upošljavamo 20 radnika u čiju edukaciju kontinuirano ulažemo - rekao je Haris Guso, direktor STARlinea. RMU Banovići dobitnik Srebrenog pečata Srebreni pečat, specijalno priznanje Poslovnih novina za ukupne rezultate poslovanja u godini, koji podrazumijevaju doprinos razvoju bh. privrede i doprinos lokalnoj zajednici, dodijeljen je Rudniku mrkog uglja Banovići d.d. Banovići. Po ukupnom prihodu i ostvarenom izvozu u godini na rang-listama Poslovnih novina, ovaj rudnik je među prvih 50 kompanija, dok je prema neto dobiti na 73. poziciji. Selma Džinić (Poslovne novine) INFOKOM broj 63 septembar/rujan

14 intervju >>> Nihad Bajramović, generalni sekretar VTK BiH Komora će uvijek biti privredi na usluzi Šta je obilježilo prvu godinu od izbornog procesa i konstituiranja organa Vanjskotrgovinske komore BiH za mandatni period , koje nove usluge Komora pruža privrednicima i koji su prioriteti u njenom radu do kraja godine, pitanja su koja su bila povod za intervju sa Nihadom Bajramovićem, generalnim sekretarom Vanjskotrgovinske komore BiH. Nešto više od godinu dana je prošlo od izbornog procesa i konstituiranja organa Vanjskotrgovinske komore BiH za mandatni period Šta je to što je obilježilo rad ove institucije u tom periodu? U godini koju su obilježili razni ekonomski problemi, mi smo se trudili našim članicama pomoći u skladu sa svojim nadležnostima. Razorna elementarna nepogoda koja je pogodila Bosnu i Hercegovinu u maju godine bila je udarac za ionako oslabljenu bh. ekonomiju. Od prvih dana, Komora je formirala Krizni štab i pokrenula niz aktivnosti kako bi se sagledale štete u privrede i, u skladu s tim, pokrenule određene inicijative i prijedlozi mjera za sanaciju šteta od strane nadležnih državnih organa. U tom smislu, VTK BiH je pripremila i uputila desetine pisama - apela za pomoć i podršku ugroženima na adrese domaćih i međunarodnih institucija i organizacija, te i sama kao kolektiv, a u skladu svojih mogućnostima, donirala određena sredstva za pomoć najugroženijim. Vanjskotrgovinska komora BiH je aktivno radila na pripremi svojih članica za evropsko tržište, poslovnom povezivanju bh. firmi sa kompanijama iz EU putem Evropske poduzetničke mreže, kreiranju boljeg poslovnog ambijenta, stabilizaciji i jačanju jedinstvenog ekonomskog prostora. S tim u vezi, organizirali smo i finansijski podržali izlaganje naših članica na značajnim međunarodnim sajmovima u inostranstvu, više sarađivali sa svim relevantnim institucijama, lobirali za interese privrednih subjekata te, u skladu sa iskazanim zahtjevima i potrebama privrednika, organizirali niz seminara, konferencija i radionica. Koliki je interes privrede za edukacijama koje Komora organizira govori podatak da je u prvih šest mjeseci ove godine na seminarima i radionicama učestvovalo oko predstavnika kompanija i institucija. Odnedavno su privrednicima dostupne i nove usluge Komore. Pored standardnih usluga Komore, prije svega izdavanja različitih dokumenata, organizacije edukacija, pripreme analiza tržišta, promocije bh. privrede u inostranstvu, te nakon prošlogodišnjeg uvođenja izdavanja ChamberTrust - pečata povjerenja, Komori je povjereno da provodi postupak usklađivanja međunarodnih i međuentitetskih autobuskih redova vožnje po ovlaštenju zasnovanom na odredbama Zakona o međunarodnom i međuentitetskom cestovnom prijevozu, prenesenom Pravilnikom o usklađivanju i registraciji međunarodnih i međuentitetskih autobuskih redova vožnje, te u skladu sa Odlukom o načinu obavljanja poslova usklađivanja međunarodnih i međuentitetskih autobuskih redova vožnje. U cilju kvalitetnog i transparentnog obavljanja ovog postupka Komora je donijela akte kojima je reguliran cijeli postupak. Uvažavajući činjenicu da smo preuzeli na rješavanje zahtjeve iz godine, poštujući osnovna načela zakonitosti, transparentnosti, zaštite prava podnosioca i javnog interesa, pri tome uzimajući u obzir složenost postupka, manjkavosti pravne regulative, u saradnji sa resornim ministarstvom, očekujemo da ćemo u godini broj neriješenih zahtjeva svesti na minimum. Komora je nedavno i certificirana? Vanjskotrgovinska komora BiH je godine u svoj rad uvela primjenu standarda ISO 9001, a i ISO Sve ove godine uspješno ispunjavamo sve njihove zahtjeve, a dokaz tome je i činjenica da smo ove godine prvi put uspješno certificirali ova dva sistema u jedan kao Integrirani sistem upravljanja kvalitetom i zaštitom okoline. Na ovaj način smo potvrdili da je kvalitet usluga koje pružamo našim članicama prvi i osnovni cilj kojem svakodnevno težimo. S obzirom da je nedavno objavljeno najnovije peto izdanje ISO 9001, najpopularnijeg standarda iz oblasti sistema 14 INFOKOM broj 63 septembar/rujan 2015.

15 upravljanja kvalitetom, Komora će u narednom periodu, a u skladu sa predviđenom dinamikom i rokom od tri godine, uvesti ISO 9001:2015. Unutrašnjost zgrade, odnosno njene sale, imaju novi izgled. O čemu se radi? Naša institucija je decenijama u ovoj zgradi i neophodno je bilo renovirati sale. Rekonstrukcijom sala izvršene su funkcionalne i estetike promjene, te neophodni sanacioni radovi. Koliko je bila važna rekonstrukcija sala, a prije svega njihova funkcionalna prilagodba, govori podatak da je samo u prvih mjesec dana njihovog korištenja kroz iste prošlo oko 500 predstavnika privrede i institucija, učesnika različitih edukacija i konferencija koje je Komora organizirala. U narednom periodu, a u skladu sa raspoloživim finansijskim sredstvima, planirali smo dalja ulaganja u rekonstrukciju zgrade. Pored renoviranja sala, od jula ove godine je na snazi i unutrašnja reorganizacija. Šta je novo? Već neko vrijeme rukovodstvo Komore pokušava napraviti reorganizaciju, odnosno uspostaviti funkcionalnu podjelu posla i efikasnije zastupati interese cjelokupne privrede. Sada je to, nadam se, uspješno realizirano. Reorganizacijom ćemo podići efikasnost poslovanja, uspostavi funkcionalniju organizaciju, izvršiti racionalizaciju troškova poslovanja i naše usluge približiti članicama Komore, tj. privrednicima. Koji su prioriteti u radu Komore do kraja godine? Sagledavajući prepreke sa kojima se susreću privrednici, velika pažnja u budućem radu će biti posvećena sistemskim mjerama. Prije svega, Komora će se, pored redovnih aktivnosti u okviru svojih nadležnosti i mjera, putem asocijativnih oblika udruživanja proaktivno angažirati na rješavanju specifičnih zahtjeva privrede, npr. donošenju podzakonskih akata kojim se olakšava poslovanje određenih grana privrede. U narednom periodu plan je da kroz različite specijalističke edukacije pripremimo privrednike prvenstveno za primjenu EU standarda i podignemo izvozne performanse naših poduzeća i konkurentnost kako na inostranom tako i na domaćem tržištu. U našem planu rada je i organizacija nastupa bh. privrednika na značajnim međunarodnim sajmovima, organizacija poslovnih susreta i poslovnih misija. Značajnu finansijku podršku u realizaciji ovih aktivnosti pružilo je Ministarstvo vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH, sa kojim smo u godini uspostavili tješnju saradnju na realizaciji aktivnosti od interesa za poslovnu zajednicu Bosne i Hercegovine. INFOKOM broj 63 septembar/rujan

16 ANALIZA Vanjskotrgovinska razmjena BiH u periodu I-VI mjesec godine Iako su pozitivni efekti kontinuiranog povećanja izvoza, započetog još u drugoj polovini godine, bili bitno narušeni povećanjem uvoza i deficita u godini, u prvom polugodištu godine je i uvoz smanjen, te opća slika vanjskotrgovinske razmjene značajno poboljšana. Smanjenje uvoza i deficita je još uvijek neznatno u odnosu na njihove enormne apsolutne vrijednosti, ali je ohrabrujući pomak u pozitivnom smjeru. U prvom polugodištu godine je ostvaren izvoz iz Bosne i Hercegovine u vrijednosti od KM, što je za KM, odnosno 4,04 %, više u odnosu na prvo polugodište prethodne godine. Vrijednost uvoza iznosila je KM, što je za samo KM, odnosno neznatnih 0,39 %, manje u odnosu na prethodnu godinu. Ove promjene rezultirale su povećanjem nivoa pokrivenosti uvoza izvozom za 4,45 %, čime je dostigao 60,68 %. Ukupan vanjskotrgovinski deficit je umanjen i iznosio je KM, što je za 6,54 % manje u odnosu na isti period godine. Razmatrajući mjesečne pokazatelje, uočavamo još povoljnija kretanja u junu, posljednjem mjesecu razmatranog perioda, odnosno povećanje izvoza za 5,15 % u odnosu na prethodni mjesec, uz istovremeno smanjenje uvoza za 2,98 %. U odnosu na isti mjesec prethodne godine, izvoz je povećan za 2,04 %, a uvoz smanjen za 1,01 %, što potvrđuje pozitivan kontinuitet. Najznačajniji vanjskotrgovinski partner Bosne i Hercegovine u prvom polugodištu godine ostala je Evropska unija (71,62 % izvoza i 67,97 % uvoza), učešće CEFTA 2006 je znatno manje (16,12 % izvoza i 15,00 % uvoza), dok se na sve ostale države ukupno odnosi oko 12,26 % izvoza i 17,03 % uvoza. Pojedinačno se, sa ostvarenim obimom trgovine većim od milijardu KM, izdvajaju Hrvatska (10,26 % izvoza i 15,27 % uvoza), Njemačka (15,79 % izvoza i 10,52 % uvoza), Srbija (9,34 % izvoza i 13,36 % uvoza), Italija (13,56 % izvoza i 10,04 % uvoza) i Slovenija (8,02 % izvoza i 9,55 % uvoza). Najveće povećanje izvoza u ovom periodu ostvareno je na tržištima Turske (59,82 %), Rumunjske (50,26 %), Španjolske (28,25 %), Makedonije (18,85 %), UNMIK/Kosova (12,80 %), Ruske Federacije (12,61 %), Srbije (11,17 %) i Holandije (11,15 %), dok se najveće smanjenje izvoza odnosi na tržišta Švicarske (22,14 %), Francuske (16,60 %), Poljske (8,40 %), Češke (8,19 %) i Hrvatske (4,71 %). Istodobno je najviše povećan uvoz iz Crne Gore (40,91 %), Holandije (23,67 %), Ruske Federacije (21,58 %), Makedonije (11,85 %), Slovenije (10,33 %), Srbije (8,85 %) i Turske (8,83 %), a značajnije smanjen iz Švicarske (37,13 %) i Kine (21,76 %). Procentualne promjene u trgovini s nekim drugim partnerima bile su i veće, ali uglavnom zanemarive apsolutne vrijednosti. Mnogi se proizvodi u Bosnu i Hercegovinu uvoze posredno, preko tzv. Obim vanjskotrgovinske razmjene BiH prema vodećim državama trgovine DRŽAVA I-VI UČEŠĆE I-VI UČEŠĆE Hrvatska KM 14,43 % KM 13,38 % Njemačka KM 12,31 % KM 12,51 % Srbija KM 10,95 % KM 11,84 % Italija KM 11,19 % KM 11,37 % Slovenija KM 8,46 % KM 8,97 % Austrija KM 6,24 % KM 6,38 % Švicarska KM 5,95 % KM 3,80 % Ostale zemlje KM 30,48 % KM 31,75 % UKUPNO KM 100,00% KM 100,00 % Podaci se odnose na vanjsku trgovinu alociranu prema području trgovine, odnosno neposrednog uvoza, ne uzimajući u obzir porijeklo robe (npr. roba porijeklom iz Njemačke a uvezena iz Hrvatske je evidentirana kao uvoz iz Hrvatske). 16 INFOKOM broj 63 septembar/rujan 2015.

17 Vanjskotrgovinska razmjena BiH (I-VI 2015.) po sektorima privrede (u KM) SEKTOR OBIM IZVOZ UVOZ SALDO Agroindustrijski sektor Mineralna goriva i električna energija Hemijski i farmaceutski proizvodi i dr Kamen, kreč, cement, beton Koža, krzno, tekstil i proizvodi Drvo, papir i namještaj Rude, metali i proizvodi Mašine, aparati, mehanički uređaji Ostali razni proizvodi UKUPNO trećih zemalja, te razmatranje podataka o trgovini prema porijeklu 1 u znatnoj mjeri mijenja sliku stvarne strukture vanjske trgovine i ukazuje na ogroman prostor za unapređenje tzv. direktne trgovine (bez troškova posredovanja i tzv. transfernih cijena). Npr. pokrivenost uvoza izvozom prema ovom kriteriju u trgovini sa Evropskom unijom iznosi 72,23 %, sa CEFTA 2006 je 79,56 %, a sa EFTA čak 196,80 %, dok su odgovarajući pokazatelji prema kriteriju direktne trgovine mnogo nepovoljniji. Zanimljiv je slučaj trgovine sa Turskom, preko koje je do prije nekoliko godina uvožen velik dio robe drugog porijekla, dok sada sve veći dio turske robe stiže u Bosnu i Hercegovinu preko posrednika. Npr. iz Hrvatske smo uvezli proizvode drugog porijekla u vrijednosti oko 360 miliona KM, iz Slovenije oko 346 miliona KM, iz Švicarske oko 353 miliona KM, iz Srbije oko 194 miliona KM, iz Austrije oko 119 miliona KM, a iz Mađarske oko 102 miliona KM, što je dijelom i posljedica tržišnog učešća trgovačkih lanaca i uvoznika u Bosni i Hercegovini u vlasništvu kompanija iz ovih država. Nasuprot tome, uvoz proizvoda porijeklom iz nekih drugih zemalja je znatno veći od direktnog, što oslikava stvarnu, proizvodnu snagu njihovih ekonomija. U tome prednjači posredni uvoz proizvoda porijeklom iz Kine (oko 340 miliona KM), Ruske Federacije (oko 328 miliona KM) i Italije (oko 103 miliona KM). U prethodnom je periodu najuočljiviji bio primjer uvoza sirove nafte ruskog porijekla za preradu u Rafineriji nafte Bosanski Brod posredstvom Švicarske, koji je kreirao razliku veću od milijardu KM godišnje u podacima o uvozu iz ovih država pre- 1 Odnosi se na podatke o vanjskoj trgovini prema porijeklu robe, neovisno iz kojeg je područja neposredno uvezena. ma kriterijima trgovine i porijekla. U strukturi vanjskotrgovinske razmjene ostvarene u prvih šest mjeseci godine, analiziranoj prema sektorima privrede, u većini sektora je ostvareno povećanje i izvoza i uvoza, bez promjena u njihovom redoslijedu po značaju, odnosno vrijednosti. Najveće poboljšanje ostvareno je u Agroindustrijskom sektoru, ali uzrok nije samo u stvarnom napretku, već i u niskoj usporednoj osnovici iz istog perioda prethodne godine, kada su i proizvodnja i izvoz bili umanjeni posljedicama poplava i klizišta. Najveća negativna promjena bilo je drastično smanjenje uvoza sirove nafte, uz istodobno povećanje uvoza naftnih derivata i smanjenje njihovog izvoza, što govori o manjem obimu prerade i proizvodnje u jedinoj domaćoj rafineriji nafte. Izvoz je povećan u sektorima: Agroindustrijski sektor (24,66 %), Vanjskotrgovinska razmjena BiH i država EFTA-e Hemijski i farmaceutski proizvodi, đubriva, plastika, kaučuk, guma i dr. (15,44 %), Koža, krzno, tekstil i proizvodi (5,37 %), Mašine, aparati, mehanički uređaji, kotlovi i dr. (3,80 %), Drvo, papir i namještaj (2,11 %) i Rude, metali i proizvodi (1,73 %), a smanjen je u sektorima: Mineralna goriva i električna energija (14,33 %) i Kamen, kreč, cement, beton, keramika i proizvodi (4,37 %). Najveća vrijednost izvoza tradicionalno je ostvarena u sektorima: Drvo, papir i namještaj ( KM), Rude, metali i proizvodi ( KM), Mašine, aparati, mehanički uređaji, kotlovi i dr. ( KM) i Koža, krzno, tekstil i proizvodi ( KM), a najmanja u sektoru Kamen, kreč, cement, beton, keramika i proizvodi ( KM). Uvoz je povećan u većini sektora, i to: Očekivani pozitivni efekti Sporazuma o slobodnoj trgovini između Bosne i Hercegovine i država Evropske asocijacije slobodne trgovine (EFTA) nisu ostvareni ni u prvih šest mjeseci njegove primjene, izuzev određenih poboljšanja u trgovini sa Norveškom i Islandom. Iako za potpunu ocjenu treba sagledati cijelu godinu, jer je obim trgovine određenim značajnim izvoznim proizvodima sezonski uvjetovan, bitno je napomenuti da se najveći dio negativnih pokazatelja odnosi na trgovinu onim proizvodima čiji carinski tretman nije izmijenjen Sporazumom. Realni potencijal tržišta EFTA-e, posebno uz njegovo otvaranje za mlijeko i mliječne proizvode, a u perspektivi i ostale proizvode animalnog porijekla, osnova je za optimistična očekivanja u narednom periodu, usprkos početnom razočarenju. INFOKOM broj 63 septembar/rujan

18 Kamen, kreč, cement, beton, keramika i proizvodi (9,39 %), Hemijski i farmaceutski proizvodi, đubriva, plastika, guma (6,54 %), Agroindustrijski sektor (5,85 %), Rude, metali i proizvodi (5,10 %), Drvo, papir i namještaj (4,63 %) i Mašine, aparati, mehanički uređaji, kotlovi i dr. (4,04 %), a smanjen u sektorima: Mineralna goriva i električna energija (23,84 %) i Koža, krzno, tekstil i proizvodi (1,47 %). Najveća vrijednost uvoza ostvarena je u sektorima: Mašine, aparati, mehanički uređaji, kotlovi i dr. ( KM), Agroindustrijski sektor ( KM) i Hemijski i farmaceutski proizvodi, đubriva, plastika, guma ( KM), a najmanja u sektoru Kamen, kreč, cement, beton, keramika i proizvodi ( KM). Konstantan problem u većini sektora je nepovoljan odnos izvoza i uvoza, odnosno izraziti deficit. Pozitivan nivo pokrivenosti uvoza izvozom ostvaren je samo u sektorima Drvo, papir i namještaj (240,00 %) i Rude, metali i proizvodi (124,02 %), dok je u ostalim sektorima bio negativan i kretao se od 73,50 % u sektoru Koža, krzno, tekstil i proizvodi do iznimno nepovoljnih 26,39 % u Agroindustrijskom sektoru. Ostvarena poboljšanja u vanjskotrgovinskoj razmjeni Bosne i Hercegovine, posebno održanje višegodišnjeg kontinuiteta povećanja izvoza, ohrabrujuća je činjenica koja ukazuje na nastavak uspješnog poslovanja vodećih izvoznika i njihovu dokazanu konkurentnost. Međutim, ovakva kretanja nisu dovoljna za dugotrajno i održivo poboljšanje vanjskotrgovinske pozicije Bosne i Hercegovine, niti dovoljan poticaj ekonomskom oporavku i razvoju koji bi generirao neophodno znatnije povećanje ukupne ekonomske aktivnosti. Respektabilan je napredak u izvozu određenih prehrambenih proizvoda na pojedinim tržištima gdje smo ih ranije izvozili u simboličnim količinama, prije svega u Turskoj, Ruskoj Federaciji i CEFTA 2006, ali još je mnogo napora potrebno učiniti da bi se dostigao neophodan nivo diversifikacije trgovine. Kursne razlike i slabljenje eura, koji su u prethodnom periodu uglavnom bili povoljni za domaće izvoznike, u posljednje vrijeme bilježe drugačije trendove i mogli bi umanjiti cjenovnu konkurentnost bh. izvoza. Iako su vremenske prilike u prvom dijelu godine bile znatno povoljnije nego u istom periodu 2014., što je vidljivo i povećanjem prinosa, proizvodnje i izvoza u Agroindustrijskom sektoru, previsoke ljetne temperature i suša nagovještavaju narušavanje takvog trenda i umanjenje proizvodnih i izvoznih rezultata u ovoj oblasti u drugoj polovini godine. Manje količine raspoloživog domaćeg voća i povrća, pa i drugih prehrambenih proizvoda, izvjesno će dovesti i do većeg uvoza i deficita. Najviše optimizma za naredni period, posebno u ovom sektoru, temelji se na ispunjavanju uvjeta za izvoz krompira, mlijeka i mliječnih proizvoda na tržište Evropske unije, kao i za njihov prijevoz do turskog, ruskog i drugih perspektivnih tržišta. Ukoliko ne bude većih poremećaja, kako vremenskih tako i tržišnih, realno je očekivati održanje kontinuiteta povećanja izvoza i do kraja godine, ali ipak ne i izvoznu ekspanziju. Kako bi se u nekom daljem narednom periodu moglo računati na značajniji izvozni uzlet, pored sistemskih i strukturalnih ekonomskih reformi i kreiranja povoljnijeg poslovnog okruženja za domaća i strana ulaganja, proizvodnju, zapošljavanje i izvoz, nužne su i unutarnje reforme u samoj privredi, odnosno temeljito restrukturiranje brojnih subjekata preopterećenih viškom zaposlenih, prevaziđenim tehnologijama i proizvodnim programima, neodgovarajućim upravljanjem, manjkom kapaciteta i kapitala. Stvaranje šire baze, odnosno povećanje broja konkurentnih i uspješnih poslovnih subjekata u Bosni i Hercegovini, kao i strukture izvoza i izvoznih tržišta, omogućili bi disperziju rizika i smanjenje ovisnosti domaće privrede i društva o pojedinim subjektima i tržištima. Važan faktor mora biti i (često neopravdano zanemarena) supstitucija uvoza, jer raspolaganje vlastitim sirovinama i repromaterijala za preradu je često presudan elemenat konkurentnosti, posebno cjenovne. Prekomjeran uvoz finalnih proizvoda, kakve smo sami sposobni proizvesti istog ili boljeg kvaliteta, je najsigurniji put u devastiranje i nestanak vlastite privrede. Činjenica da su većina vodećih izvoznika istovremeno i vodeći uvoznici, potvrđuje neiskorištenost domaćih potencijala čak i za osiguravanje odgovarajućih sirovina i repromaterijala. Poseban značaj ima i tzv. ekonomski patriotizam, odnosno Tržište Irana prilika za BiH Značajna prilika za razvoj trgovine i ukupne ekonomske saradnje u narednom periodu svakako je i tržište Irana koje ponovno postaje dostupno ukidanjem međunarodnih sankcija. Neophodno je što prije strateški i sistematično pristupiti revidiranju i unapređenju međusobnog sporazuma o preferencijalnoj trgovini i potaći ekonomsku saradnju u svim njenim oblicima. Kao što je neophodno u mnogo većoj mjeri iskoristiti ukazanu prednost vanjskotrgovinske pozicije Bosne i Hercegovine u kontekstu uzajamnih sankcija Evropske unije i Ruske Federacije, tako bi je trebalo iskoristiti i dalje poboljšati u odnosu na Iran nakon ukidanja sankcijama nametnutog ograničenja trgovine i ekonomske saradnje. svijest o značaju preferiranja domaćih proizvoda, jer je njegovo odsustvo jedan od najvećih generatora prekomjernog uvoza i deficita u brojnim kategorijama proizvoda. Jedino dugoročno održivo rješenje za značajnije poboljšanje vanjskotrgovinske razmjene Bosne i Hercegovine, kako u drugoj polovini godine tako i u narednom periodu, jesu ekonomske reforme i unapređenje konkurentnosti domaće privrede. Obzirom na limitiranost domaćeg tržišta i tražnje, jasno je da bez izvozne ekspanzije i diversifikacije ne može biti ni privrednog oporavka i ukupnog ekonomskog razvoja. Igor Gavran 18 INFOKOM broj 63 septembar/rujan 2015.

19 BH. PRIVREDA Turizam u Hercegovini Destinacija na koju se domaći i strani gosti rado vraćaju Prema istraživanjima Svjetske turističke organizacije Ujedinjenih naroda (UNWTO), 9% ukupnog svjetskog BDP-a dolazi od strane turističke industrije, koja je također odgovorna za 1 od 11 radnih mjesta u svijetu. Značajno je navesti da se skoro trećina globalnog izvoza usluga odnosi na turizam, odnosno 6% ukupnog globalnog izvoza čini ova industrija (UNWTO, 2014). Gledajući turističke pokazatelje, stanje u Bosni i Hercegovini nije daleko od svjetskog prosjeka. Štoviše, većina pokazatelja za godinu prema UNWTO-u bilježi pozitivan trend rasta. Ova industrija u Bosni i Hercegovini, isključujući vrijeme globalne recesije , evidentira kontinuiran rast, sa prosjekom od 6,04% na godišnjoj razini zadnjih petnaest godina. Ovakav rast predstavlja viši postotak rasta u odnosu na europski prosjek, ali i na globalno tržište. Utjecaj pozitivnog trenda rasta se reflektira na privatni sektor u turizmu u Hercegovini. Predstavnici ovog sektora, uviđajući potencijale ali i izazove s kojima se susreću, prepoznali su značaj udruživanja u klaster te su uz potporu Regionalne razvojne agencije za Hercegovinu (REDAH) u srpnju godine osnovali Udruženje Turistički klaster Hercegovina (TKH). Misija TKH-a je stvaranje strateškog partnerstva između svojih članica i Udruženja za turizam Vanjskotrgovinske komore Bosne i Hercegovine, kao i ostalih relevantnih institucija u cilju razvoja prepoznatljivog brenda turističke regije Hercegovina, kao dijela brenda Bosne i Hercegovine, destinacije na koju se domaći i strani gosti rado vraćaju. Misija je i pružanje kontinuirane potpore svojim članicama u povećanju kvalitete postojećih te razvoju novih autohtonih proizvoda i usluga kroz primjenu novih znanja i tehnologija te međunarodnih standarda kvalitete. Jedna od značajnih članica TKH-a je i Zračna luka Mostar, čija zračna povezanost uvelike utječe na rast broja turista u Hercegovini. S ciljem potpore razvoju turizma u Hercegovini, tijekom prve polovice urađena je Studija izvodljivosti i ekonomskog utjecaja uvođenja niskotarifnog avioprijevoznika pri Međunarodnoj zračnoj luci-aerodrom Mostar. Studija je razvijena u sklopu Sažetak Studije Sama regija Hercegovina ima velike potencijale što se turističke industrije tiče. Trenutno dostupni kapaciteti su uglavnom djelomično popunjeni, ali i sama popunjenost zavisi od sezonaliteta industrije. Točan broj turista koji dolaze u ciljana područja nije definitivno poznat, a realna slika je čak i za 50% veća nego službeno prikazana. U Bosni i Hercegovini je službeno u godini prijavljeno cca turista, s tendencijom rasta, te bi taj broj do mogao iznositi i do 2,2 milijuna, dok neslužbeni, ali jasno procijenjeni podatci prikazuju čak i za 60% više turista. Mostarska Zračna luka - Aerodrom Mostar (MZLAM) je savršeno pozicioniran između Mostara, Međugorja, Trebinja, te drugih za turizam potencijalnih destinacija. Broj operacija putnika je u očitom porastu posljednjih godina, dok je kao najuspješnija godina u povijesti zabilježena sa putnika. Većina prometa evidentiranog posljednjih godina ostvareni su charter letovima, odnosno trenutno MZLAM nema izravnu redovnu liniju ni sa jednom destinacijom. Većina ostvarenog prometa se odnosi na Mistral Air, charter aviokompaniju koja dovodi hodočasnike iz Italije prvenstveno u Međugorje, te je na tu aviokompaniju otpadalo čak 80% ukupnog prometa putnika u MZLAM-u. Također je važno napomenuti da su operacije MZLAM-a, jednako kao i aktivnosti Projekta MarketMakers, koji je podržala Vlada Švicarske u BiH kao dio portfolia projekata usmjerenih na stvaranje mogućnosti za zapošljavanje mladih u BiH, a koji provodi konzorcij Helvetas Swiss Intercooperation i Kolektiv d.o.o. (Posao.ba). TKH, vodeći se dosadašnjim rastom turističkih pokazatelja, predviđanjima te ishodima Studije i definiranim tržištima, u narednom periodu planira usmjeriti razvoj suradnje i potencijalnu promociju poslovnih subjekata regije Hercegovina na tržište Poljske. Turistički klaster Hercegovina nastojat će približiti značaj promocije Hercegovine, a time i BiH na tržištu Poljske svim relevantnim akterima kako bi se zajedničkim djelovanjem potakao dolazak turista sa navedenog tržišta i razvoj turizma u Hercegovini. Mirko Bošković sama industrija u ovoj regiji, sezonske, te traju od polovice ožujka do polovice listopada, s minimalnim brojem operacija u ostatku godine. Postoje dva potencijalna prioritetna pravca koja bi bila privlačna LCC kompanijama, odnosno za koje bi u budućnosti postojao potencijal ostvarivanja izravne avionske linije, a to su Italija, Irska i Poljska, kao prvi prioritetni pravac, odnosno zemlje koje su jako privlačne za hodočasnički turizam. Na drugi prioritetni pravac otpada više zemalja u Europi, a prednost se daje zemljama s jako razvijenim HUB-ovima, poput Kopenhagena, Dortmunda, Kelna, Beča, Istanbula, Barcelone i drugih. INFOKOM broj 63 septembar/rujan

20 Pozitivan trend razmjene poljoprivredno-prehrambenih proizvoda Trgovinski deficit i dalje je prisutan i posmatrajući ukupnu vanjskotrgovinsku razmjenu svih poljoprivredno-prehrambenih proizvoda za prvih 6 mjeseci ove godine u odnosu na vidimo da je uvoz povećan za 6%. On je u godini iznosio milijardu i 250 miliona KM, dok je za prvih 6 mjeseci ove godine iznosio milijardu i 323 miliona. Međutim, i izvoz je za prvih 6 mjeseci godine povećan za 20% u odnosu na godinu i iznosio je oko 350 miliona KM, dok je u godini iznosio 280 miliona. Ovdje imamo najveći porast izvoza mesa i jestivih klaoničnih proizvoda za 81%, zatim ostalih proizvoda životinjskog porijekla za 60%, živog drveća i biljaka za 50%, žitarica za 48% i voća za 35%. I dok je izvoz određenih proizvoda u porastu, izvoz vode u odnosu na uvoz još uvijek je 4 do 5 puta manji. Samo u prvih 6 mjeseci ove godine uvezeno je vode u vrijednosti od 63 miliona KM, dok je izvoz iznosio 14 miliona KM. 85% ukupne vanjskotrgovinske razmjene vode je sa zemljama regiona, kao što su Hrvatska, Srbija i Slovenija. Međutim, bez obzira na to što su domaće kompanije dobitnice brojnih priznanja kako u zemlji tako i u inozemstvu, to nije dovoljno da bi bile konkurentne na tržištu. Negativan odnos izvoza i uvoza vode rezultat je i izostanka potpore države, s obzirom da ne postoje poticaji za proizvodnju vode, ali i svijesti građana, jer unatoč činjenici da je Bosna i Hercegovina izuzetno bogata vodom, stanovništvo uglavnom kupuje uvoznu vodu. Stoga je i savjet svim građanima da, ukoliko već kupuju flaširanu vodu, onda neka ona bude domaća. Povećanje izvoza voća najprimjetnije je u povećanju izvoza jabuka (izvoz je utrostručen) i borovnica (izvoz je udvostručen). U narednom periodu svakako je za očekivati i daljnji porast izvoza bobičastog voća, kao što su maline, s obzirom da proizvodnja i izvoz malina raste iz godine u godinu. Malina, koja se najviše izvozi na tržište Švedske, Srbije, Njemačke, Austrije i Belgije u godišnjoj vrijednosti od 35 miliona KM, će ove godine zasigurno postaviti novi rekord, kako u proizvodnji tako i u izvozu. Povrtlarsko-ratarska kultura koja ima veliki potencijal za izvoz u narednom periodu je i krompir. Objavljivanjem odluke Evropske komisije kojom je Bosna i Hercegovina proglašena za zemlju u kojoj nema prstenaste truleži krompira od krompir iz BiH može se izvoziti u EU, čime se otvaraju i mogućnosti povećanja proizvodnje, naročito u Semberiji, a posebno u regijama Glamoča i Livna, što je značajno za uzgoj i izvoz mladog krompira. Ovakva mjera ide u prilog proizvođačima, jer indirektno potiče proizvodnju, čime se stvara i mogućnost otvaranja novih radnih mjesta i zapošljavanja stanovništva u ruralnim krajevima. Izvozom na tržište EU, krompir koji je trenutno peta povrtna kultura koja se najviše izvozi, može postati broj 1. Povećan izvoz mesa i mesnih prerađevina U prvom polugodištu godine došlo je do povećanja izvoza mesa i mesnih prerađevina od preko 100% u odnosu na isti period godine. Prema podacima vanjskotrgovinske razmjene, možemo potvrditi da je do povećanja došlo zbog izvoza goveđeg mesa u Tursku. Uvoz mesa i mesnih prerađevina u ovom periodu povećan je za 25%. Dugogodišnji problemi sa kojima se bori mesna industrija Bosne i Hercegovine potakli su proizvođače da se udruže i zajedničkim snagama utječu na institucije koje su nadležne za poboljšanje njihovog položaja u državi. Osnovni problemi ogledaju se u nemogućnosti izvoza mesa i mesnih proizvoda na EU tržište, povremenog javljanja necarinskih barijera pri izvozu 20 INFOKOM broj 63 septembar/rujan 2015.

21 na tržište CEFTA zemalja te nedostatka domaće sirovinske baze za preradu, odnosno siromašnog domaćeg stočnog fonda. Kompanije iz oblasti mesne industrije su prepoznale Vanjskotrgovinsku komoru BiH kao instituciju koja će im pružiti podršku pri komunikaciji sa nadležnim institucijama te poboljšanju poslovanja na domaćem i stranom tržištu. S tim ciljem, u maju godine osnovan je Odbor prerađivača mesa i mesnih proizvoda BiH VTK BiH. Odbor čine predstavnici devet vodećih mesoprerađivača u BiH, i to: Menprom d.o.o. Tuzla (predsjednik), ZP-Komerc d.o.o. Bijeljina (potpredsjednik), Pavić d.o.o. Livno (potpredsjednik), Akova Impex d.o.o. Hadžići, MI Trivas d.o.o. Prnjavor, Madi d.o.o. Tešanj, Vizion d.o.o. Rogatica, Argeta d.o.o. Sarajevo i Vimar Groupe d.o.o. Visoko. Na prvom sastanku je, osim problematike mesne industrije, bilo riječi i o potencijalima domaćih proizvođača sa osvrtom na mogućnost izvoza na nova tržišta. Pozitivni efekti odobrenja izvoza mesa iz Bosne i Hercegovine u Tursku, odnosno odobrenja bescarinskog izvoza u količini od T od strane turske vlade već su vidljivi. Ohrabrujuće su i najave nadležnih državnih organa o već započetim pregovorima kako bi se vijek trajanja ovog odobrenja i produžio. Također, očekuje se da će državne institucije ubrzati donošenje neophodne legislative za izvoz pilećeg mesa i jaja na tržište EU. Izvoz mlijeka iz BiH u EU Kada je riječ o mljekarskoj industriji, u proteklih 6 mjeseci godine izvezeno je mlijeka i mliječnih proizvoda u vrijednosti od oko 30 miliona KM, što je u odnosu na isti period godine blagi porast od 1 milion KM. Uvoz ovih proizvoda je u blagom porastu ali je i dalje duplo veći od izvoza. Sublimirajući podatke o otkupu mlijeka na području Bosne i Hercegovine u toku godine, Grupacija prerađivača mlijeka i mliječnih proizvoda BiH procjenjuje da su domaće mljekare od domaćih proizvođača mlijeka otkupile nešto manje od 225 miliona litara mlijeka, što predstavlja povećanje za oko 9,2 % u odnosu na godinu, odnosno povećanje od 20 miliona litara mlijeka. Za približno jednak procenat u toku godine rasla je i količina prerade u domaćim mljekarama u odnosu na prerađenu količinu mlijeka u godini. Nažalost, domaće mljekare nisu bile u mogućnosti iznaći i tržište za proizvode nastale iz povećanog obima proizvodnje. Procjenjuje se da je trenutno u bh. mljekarama na stanju oko 10 miliona litara mlijeka koje predstavlja višak u zalihama mljekara, a za koje iste nemaju rješenje i nisu u mogućnosti riješiti zalihe koje opterećuju njihovo poslovanje. Ako svemu dodamo činjenicu da od jula godine bh. mljekare ne mogu izvoziti svoje proizvode na tržište Republike Hrvatske na koje su plasirale godišnje više od 40 miliona litara mlijeka, zaključak je da su mljekare u toku godine bile primorane iznaći rješenje plasmana miliona litara mlijeka na tržištu Bosne i Hercegovine i regije CEFTA-e. Rezultat ovakvog stanja je da su domaće mljekare ušle u godinu sa povećanim zalihama mlijeka za koje nisu u mogućnosti iznaći adekvatno tržište. Pozitivna vijest je da je u skorom periodu počela sa radom jedina mljekara u BiH za sušenje mlijeka - DTD Šnjegotina iz Teslića - koja, između ostalog, radi uslužnu proizvodnju mlijeka u prahu za mljekare koje imaju viškove. Osim toga, na službenoj stranici Evropske komisije godine je objavljena lista mljekara iz BiH koje svoje proizvode mogu izvoziti u EU, a to su : Milkos d.d. Sarajevo, MLJEKARA LIVNO d.o.o Livno, MEGGLE MLJEKARA d.o.o. Bihać i Mlijekoprodukt d.o.o. Kozarska Dubica, a izvoz je omogućen od godine. Veliki napori bh. mljekara, kao i nadležnih državnih organa da ispune sve uslove koje je od njih zahtijevala Evropska komisija, urodili su plodom. Iako su četiri mljekare iz BiH zvanično dospjele na listu izvoznica u EU, godine Republika Hrvatska je podnijela žalbu i stopirala izvoz mlijeka i mliječnih proizvoda iz BiH. Nakon što je Evropska komisija odbacila ovu žalbu, 10. septembra godine su i zvanično izvezene prve količine mliječnih proizvoda na tržište Evropske unije. Koliko je bitan izvoz mlijeka i mliječnih proizvoda na tržište EU govori podatak da je 60 % ukupnog izvoza mlijeka i mliječnih proizvoda prije ulaska Republike Hrvatske u EU izvezeno upravo na to tržište. Veoma je značajno naglasiti da se ovim rješava i pitanje izvoza domaćeg mlijeka i mliječnih proizvoda na tržište Republike Turske i Ruske Federacije koji je bio upitan i otežan zbog nemogućnosti kopnenog prevoza ovih roba preko teritorije Evropske unije. Izvoz u EU predstavlja vrlo značajan korak za ekonomski prosperitet bh. privrede, te se nadamo da će se broj mljekara izvoznica na ovo tržište povećati u skoroj budućnosti. Iskreno se nadamo da će mljekare uspjeti plasirati viškove mlijeka nakon što se otvore granice još jednog od najznačajnijih tržišta za mljekarsku industriju. Također, odobrenjem izvoza mlijeka i mliječnih proizvoda u EU rješava se i pitanje izvoza u Tursku preko teritorije EU, kao najisplativijeg načina transporta za domaće proizvođače. Što se tiče vanjskotrgovinske razmjene ostalih poljoprivrednoprehrambenih proizvoda, situacija za prvih 6 mjeseci godine nije se znatnije mijenjala u odnosu na isti period Izvoz duhana i duhanskih prerađevina kreće se oko 8 miliona KM, dok je uvoz i dalje 4,5 puta veći i za ovaj period iznosi 36 miliona KM. Trenutno iznimno visoko akcizno opterećenje na duhanske proizvode u Bosni i Hercegovini uzrokovalo je potražnju supstituta na ilegalnom tržištu. S tim u vezi, kompanije duhanske industrije uputile su inicijativu Upravnom odboru UINO-a te su tražile moratorij (zamrzavanje) rasta akciza naredne dvije godine (2016. i 2017.) kako bi se stabiliziralo tržište. Komora je podržala inicijativu duhanskih kompanija da se zamrzne rast akciza na dvije godine, uz prijedlog da se taj period iskoristi da sve državne agencije za provedbu zakona efikasnije pristupe rješavanju problema ilegalnog tržišta duhana. Na taj način sačuvat će se i državni budžet i radna mjesta onih koji rade legalne poslove povezane sa duhanskom industrijom. Nadalje, uvoz kafe povećan je za 22%, ali također i izvoz za 37%, dok je vanjskotrgovinska razmjena vina, kao i ljekovitog bilja i šumskih plodova približno jednaka za posmatrani period. Mr.sc. Sergej Papoči Mr. Tijana Muhamedagić INFOKOM broj 63 septembar/rujan

22 BH. PIVARSKA INDUSTRIJA Nužna provedba i izmjena zakonske regulative Grupacija proizvođača piva u BiH uputila je Ministarstvu vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH jasne prijedloge pivarske industrije za provedbu i izmjenu zakonske regulative. Pivarska industrija u Bosni i Hercegovini već dugi niz godina posluje u izuzetno nepovoljnim uvjetima. Iako bh. pivovare posjeduju dovoljne kapacitete za opskrbu tržišta, tijekom godina pivarska industrija u BiH postala je veoma neuravnotežena, u smislu izuzetno visoke stope uvoza piva. Međutim, zahvaljujući značajnoj modernizaciji i unaprjeđenju poslovnih politika u zadnje tri godine, sve pivovare su bolje pripremljene za borbu s konkurencijom i reizgradnju industrije. Općenito gledajući, uvoz piva u Europi obično se kreće ispod 10% ukupne potrošnje, u veoma rijetkim slučajevima prelazi preko 20%, dok u Bosni i Hercegovini uvoz čini i do 70% potrošnje. Osim toga, ono što je izuzetno neobično jeste i činjenica da znatan udio u uvezenom pivu čine piva srednjih ili niskih cijena, dok u većini ostalih zemalja uvezena piva su piva viših cijena, iz kategorije premium piva. Grupacija proizvođača piva u BiH Vanjskotrgovinske komore BiH, koja je utemeljena s ciljem zastupanja interesa pivarske industrije u Bosni i Hercegovini, identificirala je ključna područja u kojima se za mnoge uvezene proizvode ne prati primjena BiH zakonodavstva i gdje vlasti nisu sustavno reagirale i dovele do primjene postojećeg zakonodavstva. Između ostalog, praksa je pojedinih velikih kompanija da koriste transferne cijene kako bi izbjegle plaćanje PDV-a na punu vrijednost uvezene robe na mjestu ulaska u BiH. Tu su i neredovito uzimanje uzoraka za potrebe ispitivanja svakog pojedinačnog artikla koji se uvozi, neprikazivanje stvarnog uvoznika svakog proizvoda, odnosno nemogućnosti praćenja na koji je način proizvod stigao na tržište, kao i nepoštivanje skupa standarda vezanih za deklariranje hrane. Sukladno tomu, Grupacija proizvođača piva u BiH uputila je Ministarstvu vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH jasne prijedloge pivarske industrije za provedbu i izmjenu zakonske regulative. Njihovi prijedlozi su: da se postave minimalne carinske cijene za uvozna piva, koje postavljaju realnije transferne cijene za međukompanijsku prodaju, da se poduzmu koraci kako bi se značajno povećala analiza uvoznih piva tako da sva piva koja dođu na tržište budu sigurna i dobra za potrošnju te da proizvod PREGLED VANJSKOTRGOVINSKE RAZMJENE PIVA GODINA IZVOZ UVOZ Kg KM Kg KM mjeseci INFOKOM broj 63 septembar/rujan 2015.

23 IZ KOMORE odgovora onom što je na deklaraciji, naročito po pitanju sadržaja alkohola i ekstrakta, da nadležna tijela poduzmu korake i osiguraju primjenu zakona prilikom uvoza, kao i da poduzmu korake da se sva nepravilno deklarirana piva povuku s tržišta i spriječi ulazak na tržište bilo kojeg drugog proizvoda koji ne poštuje Pravilnik o pružanju obavijesti potrošačima o hrani ( Službeni glasnik BiH, broj 68/13). Također, obzirom da izmjene Zakona o trošarinama nisu dale potrebne učinke, predloženo je da se u narednom razdoblju izvrši izmjena Zakona o trošarinama prema prvobitnom prijedlogu od 0,35 KM/l, koje je Ministarstvo za vanjsku trgovinu i ekonomske odnose BiH, u suradnji s Vanjskotrgovinskom komorom BiH, definiralo u postupku donošenja izmjene Zakona godine. Sve proizvodne kompanije, pa tako i bh. pivovare, imaju veliki značaj kako izravno kroz zapošljavanje i uplate visokih poreznih obveza tako i neizravno kroz angažiranje više stotina domaćih dobavljača koji se koriste za osiguranje rada ovih tvrtki. Međutim, potrebna je aktivna potpora i pomoć državnih struktura u BiH u eliminiranju neregularnosti u praksi prilikom uvoza piva koje na nekorektan način uvoznim pivima osiguravaju prednost. Potpora BiH vlasti treba ići u smjeru toga da se u punoj mjeri provedu postojeće zakonske odredbe, da se inzistira da uvozna piva podliježu istim pravilima kao i ona domaćih pivovara, da se prate postojeći bilateralni trgovinski propisi, porezni propisi, kao i propisi vezani za sigurnost hrane i da se naročito prati uspostavljena praksa na drugim tržištima. Sve ovo do sada nije bio slučaj, a rezultiralo je time da uvoznici imaju slobodan prolaz i daleko niže troškove na bh. tržištu, na štetu domaćih proizvođača i sigurnosti samih potrošača. Osnovan Odbor rashladne, klima tehnike i dizalica toplote Slijedom inicijative Ministarstva vanjske trgovine i ekonomskih odnosa Bosne i Hercegovine za formiranje oblika udruživanja iz oblasti rashladnih i klima tehnika, u Vanjskotrgovinskoj komori Bosne i Hercegovine održana je Osnivačka sjednica Odbora privrednika iz oblasti rashladne, klima tehnike i dizalica toplote. Na sjednici, kojoj je prisustvovalo preko 40 privrednika iz oblasti rashladne, klima tehnike i dizalica toplote, izabran je Odbor koji čine predstavnici kompanija: EKO FRIGO d.o.o. Banja Luka, ORDAGIĆ d.o.o., HLAĐENJE MONT d.o.o. Novi Travnik, ALFA THERM d.o.o., COOL MASTER d.o.o., ICE NET d.o.o., MASTERFRIGO d.o.o., MB FRIGO d.o.o. i SES d.o.o. Za pridružene članove predloženi su Mašinski fakultet Univerziteta Sarajevo i Mašinski fakultet Univerziteta Banja Luka. Za predsjednike Odbora su predloženi i jednoglasno prihvaćeni Bugarski Zoran (EKO FRIGO d.o.o.), Muhamed Ordagić (ORDAGIĆ d.o.o.) i Miro Jurić (HLAĐENJE MONT d.o.o.). Rad novoformiranog Odbora će biti fokusiran na rješavanje problema vezanih za: ilegalnu konkurenciju i rad na crno, neophodnu strožiju kontrolu uvoza polovnih i rabljenih, ali i novih rashladnih uređaja i klimatizacijske opreme, garantne rokove na uvezenu robu, komplikovane administrativne procedure pri izvozu gotovih proizvoda u EU, javne nabavke, certifikate i licence za klimatizacijsku opremu prema rashladnoj snazi opreme a ne prema proizvođaču itd. Nakon polusatne rasprave, zaključeno je da će se o aktuelnom stanju i problemima u oblasti rashladne, klima tehnike i dizalica toplote detaljnije raspravljati na prvoj sjednici Odbora, te da će se tom prilikom napisati i usvojiti program rada za 2015./2016. koji će biti distribuiran svim kompanijama. Mr. sc. Sergej Papoči INFOKOM broj 63 septembar/rujan

24 Okrugli sto o drvnoj industriji Bosne i Hercegovine Vanjskotrgovinska komora BiH bila je organizator Okruglog stola o drvnoj industriji Bosne i Hercegovine koji je održan na inicijativu članica Asocijacije drvne industrije i šumarstva VTK BiH. Okrugli sto je organiziran sa ciljem da se na osnovu uvida u ostvarene rezultate poslovanja i prezentirane aktivnosti nadležnih ministarstava i institucija otvori dijalog između kompanija i predstavnika vlasti, kako bi se definirale prioritetne aktivnosti koje nadležna ministarstva i institucije treba da poduzmu u cilju unapređenja uvjeta poslovanja i ostvarenja boljih rezultata poslovanja. Okrugli sto je otvorio dr. sc. Bruno Bojić, dopredsjednik Vanjskotrgovinske komore BiH, nakon čega je uvodno obraćanje imao Suad Ećo, predsjednik Asocijacije drvne industrije i šumarstva VTK BiH, dok je Selma Bašagić, sekretar Asocijacije drvne industrije i šumarstva VTK BiH, prezentirala rezultate poslovanja drvne industrije i šumarstva u posljednjih pet godina. Neki od pokazatelja iz prezentacije dati su u tabelarnom prikazu. Okrugli sto okupio je više od 70 učesnika, i to: predstavnika kompanija drvne industrije i javnih preduzeća šumarstva, Ministarstva vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH, Ministarstva poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva i Ministarstva energetike, rudarstva i industrije na nivou Federacije BiH i RS, Razvojne banke Federacije BiH, Razvojne banke RS, fakulteta, općina, klastera i udruženja drvne industrije, privrednih komora entiteta i kantona, agencija, certifikacijskih kuća... U skladu sa programom, učesnicima Okruglog stola obratili su se: Savo Krunić, savjetnik ministra Ministarstva vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH, koji je govorio o aktivnostima Ministarstva u pravcu podrške izvoza i promocije drvne industrije; Goran Zubić, pomoćnik ministra Ministarstva Izvoz drvne industrije i šumarstva Bosne i Hercegovine ( ) Grupe proizvoda Vrijednost ostvarenog izvoza (u KM) Proizvodi šumarstva Rezana građa Ploče, furnir Parket i ostalo profilirano drvo Građevinska stolarija Ukupno drvo i proizvodi od drveta Namještaj Montažna drvena gradnja Ukupan izvoz 1.009, INFOKOM broj 63 septembar/rujan 2015.

25 Pokrivenost uvoza izvozom ( ) Godina Drvo i proizvodi od drveta % Namještaj % Ukupno drvna industrija % , , , , ,5 353,6 337, ,6 336,4 316, ,6 282,7 280,2 poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede RS i Kemal Kadrić, šef odsjeka Federalnog ministarstva poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva, koji su govorili o realizaciji aktivnosti na suzbijanju nezakonitih radnji u šumarstvu RS i Federacije BiH; Marinko Bošnjak, pomoćnik ministra Federalnog ministarstva energetike, rudarstva i industrije, i Jovo Pilipović, šef odsjeka Ministarstva industrije, energije i rudarstva RS, koji su govorili o aktivnostima ministarstava na unapređenju saradnje drvne industrije i šumarstva Federacije BiH i RS. Prezentacije o mogućnosti dobivanja povoljnih kreditnih sredstava za izvoznike održali su Borislav Trlin, dopredsjednik Uprave Razvojne banke Federacije BiH, i Snežana Vujnić, direktorica Investiciono razvojne banke RS. Na kraju je prof. dr. Izet Horman, šef Odsjeka za tehnologiju drveta Mašinskog fakulteta u Sarajevu učesnike Okruglog stola upoznao sa stanjem u obrazovnom sistemu i potrebi usklađivanja nastavnog procesa iz oblasti drvne industrije sa potrebama privrede. Svi predstavnici navedenih institucija u svojim prezentacijama ili izlaganjima su iznijeli osnovne aktivnosti koje obavljaju iz svog domena rada za sektor drvne industrije i šumarstva, kao i planirane aktivnosti koje bi trebale da imaju pozivne efekte na poslovanje drvne industrije i šumarstva. Drugi dio Okruglog stola bio je posvećen diskusiji u kojoj je istaknuto da je drvna industrija grana privrede koja ostvaruje dobre proizvodne i izvozne rezultate ali da je bez adekvatne podrške od strane nadležnih institucija. Naglašeno je i to da se kompanije drvne industrije, posebno iz oblasti finalne prerade drveta, suočavaju sa velikim poteškoćama u obezbjeđenju sirovine, jer oblast šumarstva nije adekvatno uređena u oba entiteta, a posebno u Federaciji BiH. Veliki problem predstavlja nepostojanje Zakona o šumama Federacije BiH. U šumama su prisutne bespravne aktivnosti i nelegalne sječe, a tužilaštva i sudovi sporo rješavaju prekršajne prijave; velike količine šumskih sortimenata se izvoze, a finalna prerada nema prioritet u snabdijevanju. Evidentna je neusaglašenost bioloških mogućnosti šuma i potreba drvne industrije, a zalihe se smanjuju. Također, istaknuto je da veliki problem predstavlja nedostatak stručnih kadrova drvarske struke na svim nivoima i nepostojanje podsticaja za izvoz. Selma Bašagić Zaključci Okruglog stola Parlament Federacije BiH treba što prije donijeti Zakon o šumama Federacije BiH, a onda i ostalu potrebnu legislativu i zaštititi šume u oba entiteta; Napraviti kriterije za raspodjelu drvnih sortimenata krajnjim kupcima prema stepenu dovršenosti proizvoda u Federaciji BiH, usaglasiti ih sa kriterijima u RS i usvojiti ih od strane nadležnih ministarstava; Unaprijediti odnose između preduzeća šumarstva i drvne industrije racionalnom raspodjelom drvnih sortimenata, uz prioritet snabdijevanja finalnih kapaciteta sirovinom i destimuliranje izvoza sirovine; Ministarstvo vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH preko nadležnih entitetskih ministarstava treba koordinirati aktivnosti u pravcu uređenja odnosa između preduzeća šumarstva i drvne industrije, u skladu sa zaključcima pod tačkom 2. i 3.; Vijeće ministara BiH treba drvnu industriju proglasiti strateškom granom privrede Bosne i Hercegovine, tako da po tom osnovu kompanije koje se bave proizvodnjom viših faza prerade drveta dobiju adekvatne poticaje, posebno za stimuliranje izvoza i zapošljavanje radne snage; Nacrt Izvozne strategije drvne industrije Bosne i Hercegovine (koji je urađen prije 3 godine) korigirati u skladu sa nastalim promjenama i usvojiti od strane Vijeća ministara BiH; Smanjiti poreze i doprinose za 50% kompanijama drvne industrije koje se bave finalnom preradom drveta; Subvencionirati zajednički nastup kompanija na specijaliziranim ino sajmovima iz oblasti drvne industrije od strane nadležnih ministarstava, a prije svega Ministarstva vanjske trgovine i ekonomskih odnosa Bosne i Hercegovine; Kompanije trebaju koristiti povoljna kreditna sredstava koja nude Razvojna banke Federacije BiH i Investiciono razvojna banka Republike Srpske; Nastavne programe srednjih škola i fakulteta drvarske struke usaglasiti sa potrebama privrede, s obzirom da je velika nestašica majstora svih profila, kao i inžinjera; Unaprediti infrastrukturu kvaliteta uspostavljanjem tijela za certifikaciju na nivou Bosne i Hercegovine, što je u nadležnosti Vijeće ministara BiH; Entitetska ministarstva šumarstva i industrije trebaju još više svoje aktivnosti usmjeriti na ostvarivanje bolje saradnje između preduzeća šumarstva i drvne industrije; Samo zajedničkim aktivnostima kompanija, ministarstava, komora, fakulteta, banaka i drugih institucija mogu se prevazići postojeći problemi i unaprijediti poslovanje šumarstva i drvne industrije. INFOKOM broj 63 septembar/rujan

26 IZ KOMORE Osnovan Odbor za proizvodnju baznih metala i reciklažu Vanjskotrgovinska komora Bosne i Hercegovine je godine u sklopu Asocijacije metalske i elektroindustrije organizovala prvi sastanak Odbora za proizvodnju baznih metala i reciklažu na kojem je usvojen Poslovnik o radu i izabran predsjednik i dva potpredsjednika Odbora. Za predsjednika Odbora izabran je Vedad Karamehmedović iz kompanije CIBOS d.o.o. Ilijaš, dok su potpredsjednici Milomir Kusmuk iz kompanije MILKUS d.o.o. Pale i Daniela Bušić iz kompanije GRIOSS d.o.o. Grude. Na sjednici Odbora je predstavljen rad Vanjskotrgovinske komore BiH, inicijative pokrenute u protekloj godini te plan aktivnosti u narednoj. Tom prilikom je istaknuta važnost asocijativnog udruživanja i neophodnost reakcije i razmjene informacija od strane privrednika. Nakon konkretne i konstruktivne rasprave svih prisutnih članova, ustanovljeno je da će fokus rada u tekućoj godini biti usmjeren na sljedeće oblasti: 1. Unapređenje zakonske regulative a) Problematika dobijanja i realizacije: Okolinske dozvole Dozvole za aktivnosti tretmana otpada Vodnih dozvola Ravnopravnog tretmana pri otkupu i preradi sekundarnih sirovina Inspekcijske kontrole u smislu poštivanja zakonske regulative b) Učešće predstavnika Odbora za reciklažu u proceduri izrade zakonske regulative i pravilnika entitetskih i državnih ministarstava (npr. Pravilnika o upravljanju opasnim otpadom, Pravilnika o reciklaži vozila, rabljenih ulja, baterija i akumulatora, autoguma i gumenog otpada i sl.) c) Saradnja sa komunalnim preduzećima definisanje nadležnosti u cilju izbjegavanja preklapanja aktivnosti i rasipanja kapaciteta 2. Obezbjeđivanje finansijske podrške i tehničke pomoći proizvođačima u oblasti reciklaže - pisanje projekata na osnovu javnih poziva međunarodnih fondova za ekologiju i okoliš i pristup fondovima nadležnih bh. institucija a) Prikupljanje informacija o tekućim fondovima za podršku preduzeća iz oblasti reciklaže b) Nominovanje ključnih projektnih ideja za podršku rada Odbora za reciklažu c) Uspostavljanje međuentitetskog koordinirajućeg tijela za implementaciju projekata u ovoj oblasti - u saradnji sa entitetskim komorama/ udruženjima za reciklažu 3. Edukacija u oblasti reciklaže metala a) Seminari o infrastrukturi kvaliteta BiH Standardi u oblasti reciklaže metala; ISO i ISO 9001 b) Organizovanje radionica i savjetodavnih kontakata u oblasti adekvatnog zbrinjavanja električnog i elektronskog otpada i zbrinjavanja ambalaže i ambalažnog otpada 4. Izrada strategije (ili koncepta) razvoja proizvođača baznih metala i kompanija iz oblasti reciklaže a) Unapređenje lanca vrijednosti u cilju proizvodnje sa višim stepenom obrade, što podrazumijeva strateško razvijanje domaćih bh. prerađivačkih kapaciteta za preradu sekundarnih sirovina i izgradnju novih kapaciteta u cilju izvoza veće faze prerade b) Izrada situacione analize industrije reciklaže potrebno je ustanoviti količine otpada i prerađivačke kapacitete bh. privrednika Adela Vukotić- Terek 26 INFOKOM broj 63 septembar/rujan 2015.

27 PROJEKAT Uvođenje BAS EN ISO 3834 standarda u bh. kompanije Vanjskotrgovinska komora Bosne i Hercegovine, uz finansijsku podršku USAID/Sida Projekta unapređenja lokalnog razvoja (GOLD), implementira grant pod nazivom Uvođenje BAS EN ISO 3834 standarda u bosanskohercegovačke kompanije. Projekat je namijenjen bh. kompanijama metalske i elektroindustrije koje obavljaju tehnološki proces zavarivanja, te imaju veliku motivaciju i kapacitete za otpočinjanje ili širenje svog izvoza na postojećim ili ulaskom na nova tržišta. Zahtjevi kvaliteta pri zavarivanju topljenjem metalnih materijala BAS EN ISO 3834 garantuju poboljšani kvalitet zavarivanja i smanjenje defekata na samom proizvodu, što utječe na opću sigurnost i veću dodanu vrijednost za bh. kompanije i privredu u cjelini. Ciljevi projekta su povećanje obima prodaje i prihoda sa dobivanjem novih ugovora, povećanje obima izvoza na postojećim i novim tržištima i poboljšanje kompetitivnosti bh. kompanija u metalskom sektoru kroz razvoj i edukaciju radne snage. Projekat, koji je započet na inicijativu i prijedlog Asocijacije metalske i elektroindustrije VTK BiH, će se provesti u četiri faze: - I faza: početak i pripremne aktivnosti koje trebaju rezultirati odabranom konsultantskom kućom i do 10 odabranih kompanija za korištenje grant sredstava - II faza: priprema kompanije za certifikaciju koja ima za cilj prilagođavanje proizvodnog pogona, tehnološkog postupka i dokumentacije, te IIW diplome za dva uposlenika (tehnologa zavarivanja i inžinjera zavarivanja) - III faza: certifikacija (dobijanje zvaničnog certifikata) - IV faza: finalno izvještavanje i završetak projekta (prezentacija rezultata) Projektne aktivnosti (priprema kompanije od strane eksperta, edukacija IIW inžinjera i IIW tehnologa te certifikacija), koje podrazumijevaju angažovanje finansijskih sredstava, kompanije finansiraju po cost-share principu, odnosno udjelu u troškovima u iznosu od 50%. VTK BiH će odabranim kompanijama pomoći u pripremi za certifikaciju i dobivanje certifikata. Kompanije koje žele izvršiti recertifikaciju također se mogu prijaviti na učešće u ovom projektu, s tim da kompanije koje certifikaciju vrše prvi put imaju prednost. Projekat će biti realiziran u periodu od septembra do kraja augusta godine. Sve informacije o ovom projektu, kao i svi pozivi, bit će blagovremeno objavljeni na web stranici Vanjskotrgovinske komore BiH ( INFOKOM broj 63 septembar/rujan

28 Ključni problem u realnom sektoru u BiH Blokirani računi privrednih subjekata i visoke kamatne stope banaka Hronični nedostatak novca u privredi i nemogućnost plaćanja obaveza dovode do blokade računa. Domaće firme, koje uglavnom posluju na bh. tržištu, osim sa stranom konkurencijom, moraju se boriti i s nelikvidnošću privrede. Nedostatak novca u privredi rezultira time da su firme prisiljene naplatu vršiti različitim kompenzacijama. Ukoliko to ne uspije, problem se rješava tužbama, sporovima itd. Konačna posljedica toga je niz blokiranih računa, što firmama onemogućava izvršavanje finansijskih transakcija i zaustavlja tok novca. Razloga za ovakvu situaciju je mnogo, ali je jedan od najvažnijih svakako trgovinski deficit Bosne i Hercegovine, pri čemu pretjeranim uvozom novac odlazi iz BiH i služi za razvoj ekonomija drugih zemlja. Pri tome domaće firme račune prebijaju kompenzacijama, stimulirajući tako sivu ekonomiju. Međutim, istovremeno striktno poštivanje svih zakonskih odredbi dovelo bi do zatvaranja velikog broja firmi. U osnovi, trenutna situacija predstavlja balansiranje u kojem se istovremeno nastoji održati stabilnost privrede, ali i riješiti problem nelikvidnosti, odnosno blokiranih računa. Ovaj se problem ne može rješavati bez sveobuhvatnijih reformi u privrednom sektoru i za to je jedan od glavnih preduslova ostvarivanje ekonomske i političke stabilnosti. Bosna i Hercegovina u trgovinskoj razmjeni bilježi konstantan deficit koji na godišnjem nivou iznosi blizu 7 milijardi KM. U godini trgovinski deficit je iznosio 7,5 milijardi KM. Najveći trgovinski deficit (u iznosu od 1,2 milijardi KM) se bilježi u razmjeni proizvoda mineralnog porijekla, što se uglavnom odnosi na naftu i naftne derivate. U trgovini poljoprivrednim proizvodima i proizvodima prehrambene industrije deficit iznosi 2,1 milijardi KM. Pokrivenost izvoza uvozom oscilira oko 50% u svim prethodnim godinama. Kad je riječ o razlozima blokade ra- 28 INFOKOM broj 63 septembar/rujan 2015.

29 čuna privatnim kompanijama, može se reći da postoje tri kategorije na osnovu kojih se vrši blokiranje računa. Najveći broj odnosi se na blokade po osnovu neplaćanja direktnih i indirektnih poreza, što bi u relativnom odnosu iznosilo otprilike 50 posto. Dio blokada odnosi se na bilateralne pravne sporove između pravnih subjekata ili pravnih subjekata i fizičkih lica, dok treću grupu čine blokade po osnovu mjenica koje su, opet, posljedica nepoštivanja ugovorenih odnosa između pravnih subjekata. Svaki klijent blokiran iz bilo kojeg od ovih razloga dovodi do usporavanja toka novca kompanije, odnosno, za vrijeme trajanja blokade obustavljene su sve transakcije tog klijenta, pa samim tim i daljnji tok novca. Kamatne stope Drugi ključni problem za realni sektor u Bosni i Hercegovini predstavljaju visoke kamatne stope. Kamatne stope komercijalnih banaka u BiH se slobodno formiraju i nisu instrument monetarno-kreditne politike Centralne banke Bosne i Hercegovine (CB BiH). Nivo kamatnih stopa je veoma različit za sve kategorije plasmana i mobilisanih sredstava. Prosječna kamatna stopa u Bosni i Hercegovini u zadnjih sedam godina kod kratkoročnih sredstava komercijalnih banaka iznosila je 7,87%. Naravno, bankarski sistem visok iznos kamatnih stopa opravdava velikim rizikom ulaganja na tržište BiH. Bankarska supervizija po entitetima nije uspostavila kontrolu nivoa kamatnih stopa. Sistem monetarnog odbora nije u dovoljnoj mjeri doprinosio obezbjeđenju likvidnosti privrede i ograničavao je obime obrtnog kapitala u privredi. Rijetkost novca ga svakako čini skupljim. Naravno da su kratkoročna sredstva skuplja i da se kamate kreću u intervalu od desetak do petnaest-dvadeset procenata na godišnjem nivou uzimajući u obzir pored komercijalnih banaka i mikrokreditne organizacije. Rasponi kamatnih stopa u posljednjih deset godina su i dalje visoki za standarde Evropske monetarne unije. Kamate na dugoročne kredite zadnjih deset godina su se najčešće kretale u intervalu od 7 do 15%. Kada je riječ o kamatnim stopama, također posmatrajući isti period, one se kreću od 0 do 0,3% na depozite po viđenju te od 3 do 5-6% na oročene i štedne depozite. Naravno, radi sveobuhvatnosti riječ je i o kamatnim stopama koje su aktivne ne samo u bankama nego i u mikrokreditnim organizacijama u BiH. Razlika između aktivnih kamata koje se naplaćuju po osnovu bankarskih plasmana i pasivnih kamatnih stopa po kojima se obračunavaju kamate za prikupljene depozite kod kratkoročnih sredstava se kreće od 10 do 30%. Na pitanje zašto su kamatne stope na ovom nivou i zašto postoji toliko veliki raspon među njima nameće se zaključak da bankama kao finansijskim institucijama nisu potrebna finansijska sredstva stanovništva kao najvećeg izvora, jer je očigledno da one imaju potreban novac koji je u vlasništvu stranih banaka i zato su tako niske pasivne kamatne stope. S druge strane, visok nivo aktivnih kamatnih stopa navodi se kao posljedica visokog finansijskog rizika i rizika zemlje. Neopravdano je da finansijska institucija poput CB BiH ne može da utječe na ovakvo stanje. Visoke kamatne stope su i posljedica zatvorenosti kreditnih tržišta ne samo u okviru entiteta već i u okviru područja na kojima djeluju pojedine banke. Tražnja za kreditima je znatno veća od njihove ponude, a opći okvir djelovan j a komercijalnih banaka još nije u dovoljnoj mjeri uređen, pa se, sve dok do toga ne dođe, ne može očekivati da krediti imaju jedinstvenu tržišnu cijenu i da politika kamatnih stopa po pojedinim bankama bude ujednačena. Jedan od važnih razloga visokih kamatnih stopa je rizik neosiguranog kreditiranja. U BiH još ne postoji pravna regulativa za kreditiranje na bazi kolaterala. Pored neophodne pravne regulative, nužno je i uspostavljanje institucija za registraciju zaloga, kao i razvoj tržišta za realnu imovinu koje bi omogućilo bankama da brzo i djelotvorno prodaju založena dobra. Formiranje kamatnih stopa u BiH je pitanje poslovne politike banaka. Prostor za snižavanje kamatnih stopa postoji u mjeri u kojoj banke u BiH mogu da smanje pasivne kamatne stope, kao cijenu pribavljanja svojih izvora, sa jedne strane, kao i u mjeri u kojoj one mogu revidirati procjenu rizika svojih plasmana, uključujući i rizik. Dodatna obaveza banke trebala bi biti da na najjednostavniji način pojasni klijentu ugovor te precizno navede efektivnu kamatnu stopu i uslove njene eventualne korekcije kako bi klijent znao u kakav aranžman ulazi. Ključni uslov budućeg ekonomskog razvoja u Bosni i Hercegovini mora biti jačanje domaćeg bankarskog sektora i povećanje kreditnog plasmana prema gospodarstvu. Za tako nešto postoje realne pretpostavke. Domaće državne banke poput Union banke, uz određenu dokapitalizaciju, mogu biti dobra osnova za kreditiranje i finansiranje značajnih projekata u Bosni i Hercegovini. Nažalost, vlasti u Federaciji, bez ikakvog ekonomskog rezona, pokušavaju dokapitalizirati banke koje su u dubiozi, koje je nemoguće oporaviti i staviti u funkciju razvoja ekonomije. Prof. dr. Duljko Hasić INFOKOM broj 63 septembar/rujan

30 Utjecaj promjene vrijednosti valute na vanjsku trgovinu BOSNA I HERCEGOVINA I EURO Vrijednost nacionalne valute, odnosno promjenljivost njenog kursa u odnosu na druge valute, jedna je od značajnih determinanti vanjskotrgovinske pozicije svake ekonomije. U slučaju monetarne unije i korištenja zajedničke valute u više država, kao npr. u eurozoni, isto se odnosi i na takvu ekonomsku integraciju, kao i na druge države koje su iz različitih razloga prihvatile korištenje te valute ili za njenu vrijednost fiksirale kurs vlastite. Aktuelne promjene i očekivanja vezana za kurs eura su poticaj za sagledavanje pozicije Bosne i Hercegovine u tom kontekstu i procjenu mogućih prilika ili prijetnji za njenu vanjsku trgovinu. Promjena vrijednosti neke valute može biti odraz realnog jačanja ili slabljenja ekonomije koja je koristi, kada govorimo o spontanoj ili automatskoj promjenljivosti, odnosno volatilnosti. Ovakve promjene su dugoročno nepredvidljive, pa tako i njihove posljedice, te otežavaju prilagođavanje i iskorištavanje eventualnih prednosti koje donose. Ukoliko je, međutim, promjena uzrokovana planskom implementacijom mjera monetarne politike, odnosno intervencijom na tržištu novca dužeg trajanja i jasno definiranih ciljeva, tada se i utjecaj na vanjsku trgovinu može mnogo uspješnije planirati, a poslovanje njemu prilagoditi. Ukoliko nema djelovanja drugih faktora suprotnog dejstva, aprecijacija, odnosno povećanje vrijednosti valute, neke ekonomije otežava njenoj privredi izvoz na tržišta u odnosu na čije valute aprecira, čineći ga cjenovno nepovoljnijim, a olakšava uvoz sa istog područja, što doprinosi stvaranju ili povećanju vanjskotrgovinskog deficita. Naravno, ovisno o strukturi privrede i vanjske trgovine, povoljniji uvoz sirovina i repromaterijala kojima sama ne raspolaže, radi prerade i izvoza gotovih proizvoda na tržišta u odnosu na čije valute domaća nije aprecirala, može biti pozitivan aspekt ovakvog povećanja uvoza. Ipak, češći je slučaj pretežno negativnog djelovanja na ekonomiju te je aprecijacija valute u većini slučajeva nepoželjna. U istim okolnostima, deprecijacija, odnosno smanjenje vrijednosti valute neke ekonomije, olakšava njenoj privredi izvoz na tržišta u odnosu na čije valute deprecira, čineći ga cjenovno povoljnijim, a otežava uvoz sa istog područja, što doprinosi smanjenju vanjskotrgovinskog deficita ili stvaranju ili povećanju suficita. Naravno, ovisno o strukturi privrede i vanjske trgovine, nepovoljniji uvoz sirovina i repromaterijala kojima sama ne raspolaže može biti negativan aspekt ovakvog smanjenja uvoza. Ipak, češći je slučaj pretežno pozitivnog djelovanja na ekonomiju te je deprecijacija valute u većini slučajeva poželjna. Primjer uspješnog poticanja izvoza, pored ostalih mjera, i održavanjem kursa valute na niskom nivou, svakako je NR Kina, čija je izvozna ekspanzija godinama bila dodatno olakšana ovakvom monetarnom politikom. Svakako da to nije bio ključni faktor, ali jeste jedan važan dio mozaika ekonomske i izvozne revolucije koja je ostvarila globalni uspjeh. Uspješne su bile i doskorašnje mjere Federalnih rezervi SAD-a koje su potakle buđenje cijele ekonomije i značajan rast izvoza. Primjera negativnih efekata aprecijacije ima mnogo više, a dugoročno se ističe Japan, čiji je vrhunski privredni i izvozni potencijal godinama bio izložen negativnim posljedicama previsoke vrijednosti nacionalne valute koja je činila izvoz manje konkurentnim. Aktuelni su primjeri Švicarske i Velike Britanije čiji je izvoz bitno otežan rastom vrijednosti njihovih valuta, posebno u kontekstu očekivanja dalje deprecijacije eura. I vrijednost bh. nacionalne valute, konvertibilne marke, mnogi ekonomski stručnjaci i izvoznici smatraju precijenjenom, a njen kurs nepovoljnim za 30 INFOKOM broj 63 septembar/rujan 2015.

31 izvoznike, sugerirajući deprecijaciju u odnosu na euro. Čak i ako ovakav stav teorijski jeste osnovan, negativni efekti nevezani za vanjsku trgovinu bi u Bosni i Hercegovini uveliko nadmašili pozitivne. Utjecaj promjene vrijednosti eura na vanjsku trgovinu Bosne i Hercegovine Značajne promjene vrijednosti vodećih svjetskih valuta u prethodnoj i tekućoj godini, kao i očekivani trendovi kretanja njihovih kurseva u narednom periodu, među najaktuelnijim su globalnim ekonomskim temama. U fokusu interesa Bosne i Hercegovine svakako je kurs eura, za čiju je vrijednost fiksno vezana i domaća valuta - konvertibilna marka (KM). Kontinuirani trend jačanja u odnosu na euro, već duže vremena, imaju američki dolar (USD), britanska funta (GBP) i japanski jen (JPY), dok je vrijednost švicarskog franka (CHF) drastično povećana krajem prošle godine, ali se u posljednje vrijeme nešto smanjila i stabilizirala. Obzirom na planirane trogodišnje mjere Evropske centralne banke (tzv. kvantitativno popuštanje), čija je implementacija već počela, sasvim je izvjesno dalje slabljenje eura, odnosno njegova deprecijacija u odnosu na ostale vodeće svjetske valute. Sve navedeno se, posljedično, odnosi i na promjenu vrijednosti KM u odnosu na iste valute. S obzirom da je Bosna i Hercegovina vanjskotrgovinski dominantno vezana za tržište eurozone i za nju čvrsto vezanih članica Evropske unije, čak i ovisna o njemu, najveći dio privrede neće osjetiti direktne posljedice kursnih promjena. Međutim, i tržište izvan ovog područja je veoma značajno za Bosnu i Hercegovinu i u godini se na njega odnosilo oko jedne trećine ukupne vanjskotrgovinske razmjene, odnosno oko osam milijardi KM. One kompanije koje izvoze na tržišta izvan eurozone, u odnosu na čije valute vrijednost KM deprecira, postat će cjenovno konkurentnije i imaju priliku povećati svoj izvoz. I sve ostale bh. kompanije kojima je izvoz na ova tržišta ranije bio neisplativ trebale bi ponovno razmotriti kalkulacije troškova i cijena, jer bi se situacija mogla uskoro promijeniti u njihovu korist. Nepovoljno može djelovati jedino povećanje cijena onih neizbježnih uvoznih sirovina, repromaterijala i gotovih proizvoda čije su cijene izvorno izražene u valutama rastuće vrijednosti, poput nafte i naftnih derivata. Važno je naglasiti da i na tržištu eurozone aktuelna deprecijacija eura može povoljno djelovati na izvoz pojedinih bh. kompanija. Naime, uvoz velikog broja repromaterijala i sirovina izvan eurozone će za tamošnje kompanije postati nepovoljniji i potražit će partnere i dobavljače u području vezanom za euro. To je velika prilika za sve aktuelne i potencijalne izvoznike takvih proizvoda iz Bosne i Hercegovine, jer čak i minimalna razlika u cijeni u pojedinim slučajevima može biti presudna za promjenu dobavljača. Također, i na domaćem tržištu je moguće preusmjeravanje nabavki na domaće ili dobavljače iz eurozone. Iako potencijalna konkurentnost na pojedinim vanjskim tržištima ovisi i o njihovim specifičnostima, te mnogim drugim faktorima, povećanu bi pažnju aktuelni i potencijalni bh. izvoznici trebali u narednom periodu posvetiti prilikama na tržištima SAD-a, Velike Britanije, Japana, Kine i svih drugih područja na kojima će njihove izvozne cijene vremenom postajati povoljnije, kao i onim potencijalnim kupcima u eurozoni čije su nabavke dominantno cjenovno uvjetovane. Najveća prilika za napredak svakako je na tržištu Evropske asocijacije slobodne trgovine (EFTA), prije svega Švicarske, gdje na bh. izvoz kumulativno pozitivno djeluju kursne promjene i nedavno uspostavljeni režim slobodne trgovine. Realno je očekivati i pozitivan utjecaj na bh. turizam, jer će potencijalnim posjetiocima iz cijelog svijeta Bosna i Hercegovina postati mnogo povoljnija destinacija: onima izvan eurozone zbog relativnog pojeftinjenja u odnosu na raniji period, a onima iz eurozone u odnosu na neke druge destinacije čije će im cijene postati relativno više. Naravno, uz odgovarajuće promotivne aktivnosti na ovim tržištima i ukazivanje na navedene prednosti. Značajan negativan efekat na ekonomiju je povećanje vrijednosti dijela međunarodnih obaveza, odnosno vanjskog duga Bosne i Hercegovine, izraženih u USD ili drugim valutama čija vrijednost se povećava. To se najvećim dijelom odnosi na državu, odnosno tzv. vladin sektor, ali i na one privredne subjekte i građane u sličnom položaju. Dugoročno gledano (npr. u slučajevima dugoročnih kredita čija je otplata počela prije više godina), ukupni efekti ne moraju biti negativni, jer se i u periodima pada vrijednosti USD u odnosu na euro i KM vrijednost ovih obaveza umanjivala, ali bitno je ovu kalkulaciju uzeti u obzir prilikom aktuelnog i budućeg ugovaranja svih drugih zaduženja. U suprotnom bi se prividno povoljni uvjeti i niska kamatna stopa, zbog različite valute, mogli pretvoriti u nepodnošljivo opterećenje. Dakle, iako to djeluje nelogično, slabljenje domaće valute trebalo bi rezultirati jačanjem domaće ekonomije, uz izuzetak samo ranije navedenih primjera dužnika čije su obaveze vezane za pojedine strane valute. Optimizam ipak ne smije biti apsolutan, jer u neuređenoj ekonomiji i nepovoljnom poslovnom okruženju, kakvim se odlikuje Bosna i Hercegovina, unutarnje prepreke i opterećenja često ponište i najpozitivnije vanjske utjecaje, a maksimiziraju jedino one negativne. Igor Gavran INFOKOM broj 63 septembar/rujan

32 INO SAJMOVI Učešće kompanija iz BiH na sajmu Hannover Messe 2015 Vanjskotrgovinska komora Bosne i Hercegovine, u partnerstvu sa Švicarskim programom za promociju uvoza u EU (SIPPO), već je sedmi put organizovala zajednički nastup bh. kompanija na Hannover Fair najvećem međunarodnom sajmu industrijskih tehnologija u svijetu koji je održan od 13. do godine u Hannoveru, Njemačka Hanoverski sajam je tokom više od šezdeset godina izrastao u vodeći svjetski sajam industrijskih tehnologija, materijala, a nastup na istom je imperativ za sve koji žele predstaviti tehnološka rješenja, materijale ili proizvode, ali i one koji tragaju za kvalitetnim kontaktima i partnerima. Ove godine izlagača iz 70 zemalja privuklo je posjetilaca iz više od 100 zemalja. Zemlja partner sajma bila je Indija. Privreda BiH je učestvovala na sajmu Hannover na odvojenom štandu koji se nalazio pored kolektivnog štanda SIPPO-a u Hali 4 (namijenjena za podugovaranje). Firme koje su nastupile na navedenom štandu su: TTO Sarajevo, Inox Ajanović Tešanj, MDG International Sarajevo, Novi Jelšingrad Banja Luka, Saraj-Komerc Gornji Vakuf- Uskoplje i Interkomerc Mostar. Za bh. kompanije nastup na ovom sajmu predstavlja dugoročnu investiciju. Kompanije koje su izlagale svoje proizvode više od dva puta navele su da im je sajam pomogao da ostvare pozitivne pomake u poslovanju i povećanju prodaje. Ove godine na sajmu je ostvareno preko 150 kontakata sa potencijalnim kupcima i iznos narudžbi u vrijednosti koja se procjenjuje na preko 1,8 miliona EUR, što govori dovoljno o važnosti nastupa naših kompanija na ovom sajmu. Kompanije koje su nastupile na zajedničkom bh. štandu zahvalile su se Vanjskotrgovinskoj komori BiH na angažmanu i uspješnoj organizaciji, te izrazile želju za učešćem na sajmu Hannover i naredne godine. Metaloprerađivačka industrija bilježi stalan porast izvoza Ukupna razmjena sa Republikom Njemačkom u metaloprerađivačkom sektoru u godini iznosila je KM, čime se bilježi rast u odnosu na godinu kada je ukupna razmjena u ovoj oblasti iznosila KM. Uvoz u godini u ovom sektoru iznosio je KM i bilježi rast u odnosu na godinu u iznosu od 7,9%. Najznačajnije robe koje su se uvozile su: osobni automobili ( KM), dijelovi i pribor motornih vozila ( KM), motorna vozila ( KM), vučna vozila ( KM), okov, pribor i slični proizvodi od prostih metala ( KM). Izvoz u godini u Njemačku u metaloprerađivačkom sektoru iznosio je KM i bilježi rast u odnosu na godinu u iznosu od 4,2%. Najznačajnije robe koje su se izvozile su: dijelovi i pribor motornih vozila ( KM), ostale letjelice - npr. helikopteri, avioni - ( KM), centrifuge ( KM), katanci i brave ( KM), šipke i profili od aluminija ( KM). Aida Klemenčić Vanjskotrgovinska razmjena BiH sa Njemačkom u metaloprerađivačkom sektoru (KM) Izvoz Uvoz Obim Saldo Pokrivenost I/U % 77,6% 72,4% 72,3% 68,8% 66,5% 32 INFOKOM broj 63 septembar/rujan 2015.

33 Intenziviranje saradnje BiH sa NR Kinom U periodu od 8. do 12. juna godine u gradu Ningbo, Narodna Republika Kina, održan je Prvi trgovinski i investicioni sajam Kina-Centralna i Istočna Evropa (1 st China-CEEC Investment and Trade Expo). U okviru sajma održan je niz pratećih događaja poput seminara, simpozijuma, konferencija, poslovnih foruma, te organizovan značajan broj sastanaka na različitim nivoima. Ministar spoljne trgovine i ekonomskih odnosa Bosne i Hercegovine Mirko Šarović predvodio je bh. delegaciju čiji su članovi bili i predstavnici Spoljnotrgovinske komore Bosne i Hercegovine. U okviru višednevnih aktivnosti, prvog dana održana je Konferencija na nivou ministara trgovine i ekonomije Kine i zemalja Centralne i Istočne Evrope, te je posebno organizovan sastanak sa ministrom trgovine NR Kine. Na sastanku je razgovarano o aktuelnim ekonomskim pitanjima, mogućnostima pokretanja novih projekata, a prisutni su imali priliku predstaviti raspoložive potencijale svojih zemalja. Narednog dana organizovana je posjeta sajmu koji, napominjemo, predstavlja važan dio Smjernica za saradnju zemalja Centralne i Istočne Evrope i Kine zaključenih na 3. sastanku premijera država održanog krajem godine u Beogradu. Komora je aktivno učestvovala u organizaciji posjete bh. privrednika sajmu na kojem su izlagale bh. kompanije HALILOVIĆ d.o.o. Ilijaš i VITA-LIFE d.o.o. Visoko koje se bave proizvodnjom ljekobilja i esencijalnih ulja, te različitih prehrambenih proizvoda. Za svakog izlagača/kompaniju iz zemalja Centralne i Istočne Evrope, pa tako i Bosne i Hercegovine, organizator je, između ostalog, obezbijedio besplatan standardno uređen štand površine 9 m². Pored posjete štandovima bh. kompanija, delegacija je posjetila i štand na kom je jedna kineska kompanija izlagala bh. vina za koja je konstatovano da su veoma tražena i imaju izuzetno dobru perspektivu za izvoz na kinesko tržište. Sajmom je bilo obuhvaćeno nekoliko aktivnosti, uključujući trgovinski sajam generalnog tipa, simpozijume o investicijama, poslovne forume i različite konferencije, a sve na temu Promocije saradnje na izgradnji ekonomskog pojasa Puta svile. Predstavnici Komore prisustvovali su Drugom trgovinskom i investicijskom simpozijumu privrednih komora Kine i zemalja Centralne i Istočne Evrope. Tom prilikom je upriličeno potpisivanje Sporazuma o saradnji Spoljnotrgovinske komore BiH sa Kineskim savjetom za promociju međunarodne trgovine - Ningbo i Kineskim savjetom za promociju međunarodne trgovine - Zhejiang. Simpozijumu je prisustvovalo 200 gostiju, uključujući i preduzetnike provincije Zhejiang, kao i predstavnici lokalnih vlasti i članovi CCPIT ogranaka iz različitih dijelova Kine. Nakon Simpozijuma, održan je sastanak sa zamjenikom direktora Stalnog odbora Nacionalnog kongresa Ningboa Shi Xiao Guom na kojem je potpredsjednik Spoljnotrgovinske komore BiH Ahmet Egrlić predstavio potencijale Bosne i Hercegovine, te ukazao na mogućnosti jačanja postojeće i uspostavljanja nove saradnje. Danijela Kovač INFOKOM broj 63 septembar/rujan

34 TRŽIŠTA Saradnja: Bosna i Hercegovina - Turska - Srbija Ekonomija je ključ stabilnosti i ekonomskog prosperiteta Postoje velike mogućnosti za efikasniju ekonomsku saradnju Bosne i Hercegovine, Srbije i Turske u gotovo svim sektorima privrede, počev od tekstilne i prehrambene industrije, preko automobilske i elektronske do energetike i turizma. Turska je regionalna sila i s njom sve balkanske zemlje jačaju ekonomsku i trgovinsku saradnju. Turska je zemlja ogromnih mogućnosti i interesa, Srbija ima sređeniju legislativu, jedinstveno tržište i jednu vladu, dok je situacija u Bosni i Hercegovini nešto drugačija. Strani kapital nema povjerenja u BiH jer zemlja još nije stabilna. Istinski započeti reformski procesi i usvajanje Agende ključ su uspjeha Bosne i Hercegovine za njenu buduću ekonomsku saradnju sa Srbijom i Turskom. Tri zemlje bi u većem obimu trebale koristiti prednosti Sporazuma o slobodnoj trgovini i intenzivirati kontakte privrednika organizovanjem biznis foruma i bilateralnih susreta. Bosna i Hercegovina i Srbija vide Tursku kao veoma značajnog ekonomskog partnera, kako na bilateralnom tako i na multilateralnom, a posebno na regionalnom planu. Preferencijalni status Srbije u trgovini sa Ruskom Federacijom vrlo je privlačan za potencijalne investitore iz Turske u proizvodnom sektoru radi plasmana gotove robe u te zemlje. Turska snažno podržava put Bosne i Hercegovine i Srbije ka članstvu u EU kao pregovarački proces. Tri zemlje na regionalnom planu imaju svijetlu budućnost i dobro razumiju gdje mogu profitirati. Turska je od centralnog značaja i ključni budući strateški partner za obje zemlje. Ukupna vanjskotrgovinska razmjena Bosne i Hercegovine sa Turskom po sektorima porast u % uvoz izvoz uvoz izvoz uvoz izvoz Agroindustrijski sektor ,82 137,06 Mineralna goriva (ugalj, koks, plin, ,84-83,25 nafta) i el. energija Hem. farm. proizvodi, đubriva, ,76-24,52 plastika, kaučuk Kamen, kreč, cement, beton, ,10-89,42 keramika i proizvodi Koža, krzno, tekstil i proizvodi ,19-19,65 Drvo, papir i namještaj ,75 53,04 Rude, metali i proizvodi ,89-17,55 Mašine, aparati, meh. uređaji, kotlovi, ,84 94,67 vozila Ostali razni proizvodi ,34-96,83 UKUPNO ,84 34,22 Podaci Uprave za indirektno oporezivanje BiH obuhvataju izvoz i uvoz roba prema ICD i UCD po carinskim procedurama 34 INFOKOM broj 63 septembar/rujan 2015.

35 Bosna i Hercegovina, Srbija i Turska su do sada potpisale više međudržavnih sporazuma, najavljene su nove kreditne linije te je ukazano na potrebu jačanja saradnje između triju zemalja, posebno na ekonomskom planu. Svakako, ekonomija predstavlja motornu snagu buduće saradnje. Turska snažno podržava Bosnu i Hercegovinu kroz finansijsku pomoć za unapređenje ekonomskih aktivnosti. Prvih 50 bh. korisnika sredstava iz nove kreditne linije već je potpisalo ugovore sa turskom Ziraat bankom. Riječ je o sredstvima namijenjenim malim i srednjim bh. preduzećima ukupne vrijednosti od 50 miliona eura. Na ovaj način Turska želi da Bosna i Hercegovina poveća proizvodnju i zaposlenost po uzoru na Tursku proteklih dvanaest godina, te tako poveća obim trgovine koji ostvaruje sa ovom zemljom. Turska je do sada finansirala oko 700 projekata obnove u vrijednosti od oko 300 miliona KM, uključujući i dosta projekata koji se odnose na podizanje džamija, mostova i obnovu osmanske historijske ostavštine. U novoj vladi Srbije se na odnose s Turskom gleda mnogo pragmatičnije, sasvim drugačije nego prije nekoliko godina. Također, u Republici Srpskoj prevladavaju političari koji na Tursku gledaju drugačije od aktuelnih vlasti. Politički odnosi između Bosne i Hercegovine i Turske su prijateljski, bez otvorenih pitanja, ekonomska saradnja je dobra i dalje će se razvijati povećanjem trgovinske razmjene, ali i rastom obima turskih investicija. Trgovinska razmjena između Bosne i Hercegovine i Turske na zavidnom je nivou, a obim trgovinske razmjene može biti mnogo bolji. Robna razmjena Srbije i Turske prošle godine iznosila je oko 830 miliona dolara. Izvoz iz Srbije dostigao je 231,87 miliona, a uvoz 603,83 miliona dolara. Turska je u srpsku privredu investirala oko 110 miliona dolara, što je daleko ispod mogućnosti turske privrede, imajući u vidu obim turskih ulaganja u drugim zemljama regiona - Rumuniji 9,5 milijardi dolara i Bugarskoj 4,5 milijarde dolara. Turska je zemlja sa blizu pet miliona državljana bošnjačkog porekla. S druge strane, Turska aktivno radi na izgradnji konkurentnih ekonomija dviju prijateljskih zemalja - Bosne i Hercegovine i Srbije. Ove dvije zemlje mogu dosta naučiti i preuzeti od Turske, poput vrijednosti i standarda EU koji su već implementirani u ovoj zemlji, pitanja demokratije, vladavine prava, ljudskih prava, tržišne ekonomije. Stav je zvaničnika Turske da je ova zemlja i dalje posvećena ulasku u EU i vjeruje da je spremna postati članicom kada Evropa za to bude spremna. Srbija je učinila značajan napredak na putu evropskih integracija i predstavlja prirodni dio Evropske unije. Prof. dr. Duljko Hasić Ukupna vanjskotrgovinska razmjena Bosne i Hercegovine sa Srbijom po sektorima porast u % uvoz izvoz uvoz izvoz uvoz izvoz Agroindustrijski sektor ,11 12,36 Mineralna goriva (ugalj, koks, ,00-2,09 plin, nafta) i el. energija Hem. farm. proizvodi, đubriva, 286, , ,60 0,45 plastika, kaučuk Kamen, kreč, cement, beton, ,41 26,45 keramika i proizvodi Koža, krzno, tekstil i proizvodi ,01 33,29 Drvo, papir i namještaj ,40-5,89 Rude, metali i proizvodi ,40 15,56 Mašine, aparati, meh. uređaji, , kotlovi, vozila Ostali razni proizvodi ,46 16,26 UKUPNO ,52 4,34 INFOKOM broj 63 septembar/rujan

36 U FOKUSU REPUBLIKA BUGARSKA Izvoz je u godini, prema procjenama, iznosio 29,25 milijardi USD, dok je vrijednost uvoza u Bugarsku u godini bio 33,56 milijardi USD. Glavni partneri su: Rusija, Njemačka, Italija, Rumunija, Grčka i Turska Bugarska je tradicionalno poljoprivredna zemlja. Glavni poljoprivredni proizvodi su: povrće, voće, duhan, vino, pšenica, ječam, suncokret i šećerna repa. Skoro trećina stanovništva radi u industrijskom sektoru. Bugarske glavne mineralne sirovine uključuju boksit, bakar, olovo, cink, ugalj, lignit, rude željeza, naftu i prirodni gas. Industrija i dalje zavisi od proizvodnih sektora (metalurgija, hemijska industrija, mašinogradnja). Najdinamičniji sektori su tekstilna industrija, farmacija, kozmetički proizvodi i, u novije vrijeme, proizvodnja mobilnih telefona i softvera. Izvozni proizvodi Izvoz je u godini, prema procjenama, iznosio 29,25 milijardi USD. Glavni izvozni proizvodi bili su: naftna ulja i ulja dobijena od bitumenoznih minerala, izuzev sirovih; bakar, prerađen i legure bakra, sirovi; bakar, neprerađeni, bakarne anode za elektrolitičku preradu; pšenica i napolica; lijekovi koji se sastoje od miješanih ili čistih proizvoda za terapeutsku ili profilaktičku upotrebu itd. Glavni izvozni partneri su Njemačka (12,3%), Turska (9,0%), Italija (8,7%), Rumunija (7,7%) i Grčka (6.9%). Bugarska najviše uvozi naftu Prema raspoloživim podacima i procjenama, vrijednost uvoza u Bugarsku u godini iznosila je 33,56 milijardi USD. Vodeći proizvodi u strukturi uvoza bili su: naftna ulja i ulja dobijena od bitumenoznih minerala, sirova; rude i koncentrati bakra; naftni gas i ostali gasoviti ugljovodonici; lijekovi koji se sastoje od miješanih ili čistih proizvoda za terapeutsku ili profilaktičku upotrebu itd. Glavni uvozni partneri su: Rusija (18,6%), Njemačka (10,9%), Italija (7,5%), Rumunija (6,7%) i Turska (5,9%). Porezi, carine i dokumenti potrebni za izvoz PDV se primjenjuje na prodaju dobara i pružanje usluga. Standardna stopa PDV-a je 20%, dok se snižena stopa od 9% primjenjuje na usluge hotelskog smještaja. Izvoz i snabdijevanje zajednica imaju nultu stopu. Dodatne informacije dostupne su na linku deloitte.com/#taxguides. Carinski režim (prosječne carinske stope po sektorima za godinu): Prosječna tarifa vezana za sve proizvode: 3,7% Prosječna tarifa vezana za poljo- Republika Bugarska - Aktuelni ekonomski pokazatelji ( ) Aktuelni ekonomski pokazatelji: GDP (USD mld) - tekuće cijene 47,84 53,58 51,02* 53,70* 54,96 GDP po glavi stanovnika (USD) * Rast realnog GDP-a (% promjene) 0,4 1,8 0,.8 0,5 1,.6 Balans tekućeg računa (USDmld) -0,71 0,05-0,68 0,62 0,15 Balans tekućeg računa (% GDP) -1,5 0,1-1,3* 1,2* 0,3 Izvoz (% GDP) 57,4 66,5 66,7 70,2 Inflacija (% promjene) 3,0 3,4 2,4 1,4e 1,5 *procijenjena vrijednost 36 INFOKOM broj 63 septembar/rujan 2015.

37 Vanjskotrgovinska razmjena Bugarske i BiH ( ) u KM Izvoz Uvoz Obim Saldo Pokrivenost % (I / U) 21,83% 24,85% 67,10% 116,26% 99,6% privredne proizvode: 18,3% Prosječna tarifa vezana za industrijske proizvode: 2,68% Dokumenti potrebni za izvoz su: komercijalna faktura, lista pakovanja, uvjerenje o porijeklu, polisa osiguranja, tovarni list, uvjerenja o kvalitetu, veterinarsko, sanitarno i fito-patološko uvjerenja, uvjerenje o fumigaciji i sl., zavisno od proizvoda i tržišta. Za detaljne informacije o dokumentaciji potrebnoj za određeni proizvod: Taxation and Customs Union - European commission ec.europa.eu/ taxation_customs. Vanjskotrgovinska razmjena Bugarske sa BiH Bosna i Hercegovina je potpisala Sporazum o slobodnoj trgovini (Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju EU) sa Republikom Bugarskom. Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju: Privremeni sporazum o trgovini i trgovinskim pitanjima Evropske unije s Bosnom i Hercegovinom stupio je na snagu 1. jula godine. Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju s Evropskom unijom korak je članstvu u EU, ali dok proces ratifikacije bude završen trgovinske odredbe SSP-a primjenjuju se kroz Privremeni trgovinski sporazum s Europskom unijom (IA). Vodeći izvozni proizvodi BiH u Bugarsku su: rude olova i koncentrata, rude cinka i koncentrata, toplo valjana žica od željeza ili nelegiranog čelika, šipke od željeza ili nelegiranog čelika, naftni kokos, naftni bitumen i drugi ostaci od nafte. Vodeći uvozni proizvodi iz Bugarske u BiH su: lijekovi, kruh, peciva, kolači, keksi i ostali pekarski proizvodi, floatstaklo i površinski brušeno ili polirano staklo, amonijak bezvodni ili u vodenoj otopini, ulje od sjemena suncokreta i šafranike. Aida Klemenčić Ekonomski forum Jugoistočne Evrope i poslovni susreti Balkan Trade Bridge okupio 598 učesnika iz 43 zemlje Ekonomski forum Jugoistočne Evrope (SEEF) održan je 18. i 19. juna godine u Sofiji. U okviru Foruma, 19. juna godine održani su i poslovni susreti kompanija pod nazivom Balkan Trade Bridge. Ovogodišnji SEEF okupio je predstavnike poslovne zajednice, vlada, međunarodnih finansijkih i drugih institucija i organizacija. Forum je obuhvatio 10 okruglih stolova i dvije konferencije na kojima se raspravljalo o mogućim poslovnim prilikama, te su se razmijenila iskustva o najaktuelnijim pitanjima u regiji. Također, u okviru Foruma organizovala su se dva događaja povezivanja kompanija (Povezivanje kompanija iz oblasti IT sektora i poljoprivrede i Balkan Trade Bridge). Na Forumu je prisustvovalo 598 učesnika iz 43 zemlje. U ime Vijeća ministara Bosne i Hercegovine, na Forumu su sudjelovali Mato Franjičević, zamjenik ministra vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH, i Saša Dalipagić, zamjenik ministra komunikacija i prometa BiH. Na zvaničnom otvaranju Foruma se, u ime Bosne i Hercegovine, obratio zamjenik ministra Dalipagić. Od drugih institucija, na Forumu su sudjelovali predstavnik Vanjskotrgovinske komore Bosne i Hercegovine Enes Ališkovič, direktor BHEPE-a, koji je sudjelovao kao govornik na okruglom stolu Promocija vanjske trgovine u Jugoistočnoj Evropi i Mirsad Jašarspahić, potpredsjednik Privredne komore Federacije BiH. Bilateralne susreti održani u okviru Balkan Trade Bridgea su bili organizovani na način da su se kupci mogli sastati sa dobavljačima. Kupce su predstavljali menadžeri nabavke iz kompanija širom svijeta, dok su dobavljače predstavljali proizvođači roba i usluga iz Bugarske. Na susretima je sudjelovalo ukupno 68 kompanija iz 12 zemalja, a među njima i dvije kompanije iz Bosne i Hercegovine, i to Junior Eko Termik iz Tešnja i Pullcom iz Gradačca. Unaprijed je bilo organizovano 150 poslovnih susreta, a njih 30 na licu mjesta. Kompanije iz Bosne i Hercegovine koju su učestvovale na poslovnim susretima su razgovore ocijenile uspješnim. INFOKOM broj 63 septembar/rujan

38 TRŽIŠTA Ekonomski rast Tajvana - od primatelja strane pomoći do jednog od najvećih investitora Izuzetno dinamičan i raznolik, Tajvan, inače poznat i kao Taipei, Kina, je 24. najveća ekonomija na svijetu, 16. najveći izvoznik u robnoj razmjeni, a na istom mjestu je i po uvozu. Tajvan je arhipelag od 86 ostrva s najvećim otokom Tajvanom koji čini gotovo 98% ukupne zemljišne površine zemlje od oko km 2. Zajedno sa Južnom Korejom, Singapurom i Hong Kongom, ova zemlja je jedna od poznata četiri azijska tigra koja se kroz nekoliko desetljeća napornog rada uspješno transformirala u industrijaliziranu i jaku ekonomije. Danas je Tajvan izuzetno važan ekonomski i trgovački centar sa jednom od najprometnijih svjetskih luka u Kaošingu. Od nerazvijenog, agrarnog ostrva, Tajvan u nekoliko decenija rapidnog ekonomskog rasta postaje svjetski lider u tehnologiji. Kao bivši primatelj američke pomoći u 50-im i 60-im, Tajvan je danas jedan od najvećih stranih investitora i donator pomoći koji drži šesto mjesto u svijetu po obimu deviznih rezervi (oko 420 milijardi USD), odmah iza Kine, Japana, Saudijske Arabije, Rusije i Švicarske. Ali rast i uspjeh nisu bili nimalo jednostavni. Uprkos tome što je po površini skoro duplo manji od Bosne i Hercegovine, Tajvan je mukotrpnim radom prevazišao teritorijalna ograničenja i izazove i postao jedan od ekonomskih centara Azije. Tajvan je kapitalistička zemlja koja je postepeno smanjila ulogu države na ekonomiju uopće, a posebno na investicije i vanjsku trgovinu. Izvoz uglavnom elektronike, mašina i petrohemijskih proizvoda dao je primarni poticaj za ekonomski razvoj, što je pak privredu stavilo u poziciju ovisnosti i izložilo je prevelikom utjecaju od promjena u svjetskoj potražnji. Iako trguje skoro sa svim zemljama, Tajvan je donedavno imao potpisane ugovore o slobodnoj trgovini samo sa Panamom, Gvatemalom Nikaragvom, El Salvadorom i Hondurasom, da bi u junu godine potpisao historijski sporazum (Okvirni sporazum o ekonomskoj saradnji) sa NR Kinom sa kojom se inače na međunarodnom planu spori u vezi sa vlastitim suverenitetom. Nakon toga, Tajvan u godini potpisuje i sporazum o slobodnoj trgovini sa Novim Zelandom - prvi sporazum sa jednom zemljom sa kojom nema diplomatske odnose, a Tajvan se u ovom sporazumu potpisuje kao Posebna carinska teritorija Tajvan. Pod istim nazivom Tajvan nedugo potom potpisuje i sličan sporazum o slobodnoj trgovini i sa Singapurom. Bez obzira na političke nesuglasice i osporavanja, Kina je najznačajnija destinacija tajvanskih direktnih stranih ulaganja. Tajvan je godine postupno liberalizirao pristup tržištu za kineske investicije na ostrvu i tako osigurao bolji pristup tržištu Kine za svoje investitore. Još jedan značajan događaj u jačanju ekonomskih veza Kine i Tajvana bio je potpisivanje Memoranduma o razumijevanju između centralnih banaka ove dvije zemlje u avgustu godine. Sporazum je omogućio direktno poravnanje kineske rupije i tajvanskog dolara, što bi moglo pomoći da se Tajvan razvije i u regionalni centar tržišta rupije. Jače ekonomske veze s NR Kinom će neosporno pružiti veće mogućnosti za tajvansku privredu ali će postaviti i nove izazove u smislu ekonomske ovisnosti o Kini, posebno u uvjetima neriješenih važnih političkih odnosa. Međunarodna trgovina Međunarodna trgovina je bila i ostala pokretačka snaga brzog razvoja Tajvana posljednjih 40 godina. Tajvanska privreda je izvozno orijentirana tako da zavisi od međunarodnih trgovinskih odnosa i osjetljiva je na padove globalne ekonomije. Ukupna vrijednost međunarodne trgovine Tajvana porasla je pet puta u 1960-im, gotovo deset puta u 70-im godinama i ponovo se udvostručila u 80-im kao i u 90-tim. Struktura izvoza se značajno promijenila od pretežno 38 INFOKOM broj 63 septembar/rujan 2015.

39 poljoprivrednih proizvoda do dominacije industrijske robe koja sada čini 98% tajvanskog izvoza. Sektor elektronike je najvažniji industrijski i izvozni sektor Tajvana i najveća ulaganja iz SAD-a su u ovom sektoru. Ukupna vanjskotrgovinska razmjena Tajvana sa svijetom je u godini dostigla iznos od 586 milijardi USD a ostvaren je vanjskotrgovinski deficit u iznosu od 40 milijardi USD. Ukupan izvoz u toj godini iznosio je oko 313 milijardi USD, što je bio porast od 3% u odnosu na godinu, dok je ukupan uvoz iznosio oko 273 milijarde USD, odnosno 2% više u odnosu na prethodnu godinu. Skoro polovinu izvoza Tajvana čine elektronika, električni aparati i automatske mašine, a potom slijede plastične mase i proizvodi od plastike (7%), mjerni instrumenti i instrumenti za ispitivanje (6,5%) te mineralna goriva i ulja (6%). U strukturi tajvanskog uvoza dominiraju nafta i ulja od bitumenskih minerala (17%), elektronički integrirani krugovi (12,5%), naftni plinovi (4%), mašine i aparati (3,7%) i kameni ugalj (2,2%). Najveći vanjskotrgovinski partner Tajvana je NR Kina tako da je u godini 26% tajvanskog izvoza završilo u Kini, a skoro 18% uvoznih roba dolazi iz Kine. Značaj Kine kao trgovinskog partnera iz godine u godinu raste kako i ekonomije dviju zemalja postaju sve više međusobno povezane i ovisne. Uvoz iz Kine sastoji se uglavnom od poljoprivrednih i industrijskih sirovina. Među drugim najznačajnijim trgovinskim partnerima Tajvana su SAD sa udjelom od 11% ukupnog tajvanskog izvoza i 10% uvoza, Hong Kong sa 13% udjela u tajvanskom izvozu, Japan sa 6,3% udjela u izvozu i 15,2% u uvozu, Opći ekonomski podaci o Tajvanu Singapur sa 6,5% udjela u izvozu i 3% u uvozu te Južna Koreja sa 4% udjela u izvozu i 5,4% u uvozu. Tajvan je najveći svjetski proizvođač kompjuterskih čipova i vodeći je proizvođač LCD panela, zatim RAM memorije, mrežne opreme i potrošačkih elektronskih proizvoda. Najveći svjetski proizvođači hardvera, uključujući Acer, Asus, HTC, Foxconn i Pegatron, imaju proizvodne pogone na Tajvanu. Drugi najznačajniji izvozni sektor Tajvana je tekstilni sektor iako je posljednjih godina u stalnom padu zbog nedostatka radne snage, povećanje proizvodnih troškovi, cijene zemljišta i okolišnih dozvola. Uprkos protivljenju NR Kine i njenog osporavanja statusa Tajvana, Tajvan je kao nezavisna ekonomija postao članicom Svjetske trgovinske organizacije (WTO) u januaru godine pod nazivom Posebno carinsko područje Tajvana, Penghua, Kinmena i Matsua (često skraćeno kao Kineski Taipei ili samo Tajvan ). Čini se da nedostatak formalnih diplomatskih odnosa Tajvana sa ostalim zemljama ne predstavlja prepreku sve većem obimu međunarodne trgovine. Tajvan odnose sa drugim zemljama uglavnom održava preko mreže kulturno-trgovinskih ureda u preko 60 zemlja sa kojima nema službene diplomatske odnose. Pored članstva u Svjetskoj trgovinskoj organizaciji, Tajvan je također član Azijske razvojne banke pod nazivom Taipei, Kina i Organizacije za azijsko-pacifičku ekonomsku saradnju (APEC) kao Kineski Taipei. Sve ovo ukazuje na ekonomski značaj Tajvana i njegova nastojanja da se što više integrira u globalnu ekonomiju Površina (km²) 36,193 36,193 Stanovništvo (miliona) 23,37 23,43 BDP (milijardi USD) 511,3 529,6 Rast BDP-a 2,23% 3,77% BDP po glavi stanovnika (USD) 21,902 22,635 Inflacija 0,79% 1,20% Stopa nezaposlenosti 4,18% 3,96% Izvoz (milijardi USD) 305,4 313,7 Uvoz (milijardi USD) 269,9 274,0 Trgovinski bilans (milijardi USD) 35,5 39,7 Direktna strana ulaganja (milijardi USD) 4,9 5,7 Devizne rezerve (milijardi USD) 416,8 419,0 Globalna finansijska kriza Tajvan se brzo oporavio od posljedica posljednje globalne finansijske krize, a tajvanska ekonomija je ponovo u porastu. Doživjela je pad od 8% u godini zbog velike ovisnosti o izvozu i nezaposlenosti koja je dostigla najveći nivo od godine. Kao odgovor, vlada je pokrenula stimulativni paket oporavka vrijedan 5,6 milijardi USD što je osiguralo finansijski poticaj za poslovne subjekte. Paket je bio fokusiran na razvoj infrastrukture, pomoć malim i srednjim preduzećima, poreske olakšice za nove investicije i pomoć domaćinstvima s niskim primanjima. Povećanje izvoza na nova tržišta poput Rusije, Brazila i tržišta na Bliskom Istoku bio je jedan od ciljeva ovih ekonomskih mjera. Od tada se ekonomija polako oporavlja pa je do kraja godine stopa nezaposlenosti pala na dvogodišnji minimum od 4,73%, a do kraja se spustila na 4,18%. Prosječna plaća je u godini porasla za 1,92% u odnosu na godinu, a industrijska proizvodnja za 19.37% u odnosu na prethodnu godinu, što je ukazivalo na rast izvoza i jačanje ekonomije. Nakon ekonomskog rasta od 10,5% u godini, i u narednim godinama uslijedio je rast privrede od preko 3% u prosjeku. Prospekti tajvanske ekonomije Tajvan se trenutno suočava sa sličnim ekonomskim problemima kao i ostale razvijene zemlje. Uz nastavak preseljenja radno-intenzivne industrije u zemlje sa jeftinijom radnom snagom kao što su Kina i Vijetnam, budući razvoj Tajvana će se oslanjati na razvijanje usluga i visokih tehnologija. Posljednjih godina Tajvan je uspješno izbalansirao svoje trgovinske partnere smanjenjem udjela svog izvoza u SAD sa 49% u godini na 20% u godini. Kako se udio tajvanskog izvoza u jugoistočnu Aziju i Kinu bude povećavao, njegova ovisnost o SAD-u će se smanjivati. U tom smislu se mogu posmatrati i nastojanja Tajvana da razvije što jače privredne i trgovinske veze sa evropskim zemljama. Pristupanja Tajvana Svjetskoj trgovinskoj organizaciji i njegov cilj da postane azijsko-pacifički regionalni operativni centar su dodatni podsticaji za liberalizaciju privrede. INFOKOM broj 63 septembar/rujan

40 Prvo predstavljanje privrede Bosne i Hercegovine na Tajvanu Predsjednik Vanjskotrgovinske komore BiH Nemanja Vasić je od 22. do 27. juna godine, na poziv Predstavništva Tajvana u Budimpešti i Kineske asocijacije za međunarodnu ekonomsku saradnju (CIECA), sa svojim saradnicima boravio u službenoj posjeti Tajvanu. Ovo je prva posjeta privredne delegacije i prvo direktno predstavljanje naše privrede na ovom tržištu. Predsjednik Vasić je sa saradnicima održao značajne sastanke sa čelnicima CIECA-e i visokim zvaničnicima Tajvana kako bi se intenzivirala dosadašnja poslovna saradnja i stvorile pretpostavke za potpisivanje sporazuma u oblasti vanjske trgovine i ekonomskih odnosa. Pored navedenih sastanaka, predsjednik Vasić je prisustvovao i seminaru u organizaciji CIECA-e na temu Mogućnosti poslovne saradnje sa Bosnom i Hercegovinom, te je pred brojnim predstavnicima tajvanskih Pregled vanjskotrgovinske razmjene između BiH i Tajvana u periodu Godina Uvoz Izvoz Pokrivenost U/I ,74% ,95% ,04% ,73% ,20% Ukupno ,47% kompanija održao prezentaciju i predstavio bh. privredu, njene najznačajnije sektore i mogućnosti koje naše tržište pruža tajvanskim kompanijama. Osim navedenog, predsjednik Vasić se sastao i sa predstavnicima Udruženja proizvođača mesnih proizvoda i 10-ak kompanija iz mesne industrije, a sa saradnicima je posjetio i Naučni park Hsinchu. S obzirom da se u to vrijeme održavao 25. međunarodni sajam hrane Food Taipei, ova posjeta je ujedno bila i prilika da se bh. privreda prvi put predstavi na jednom međunarodnom sajmu na Tajvanu. Tako je na promotivnom štandu od 9 m² koji je besplatno dodijeljen VTK BiH kataloški predstavljena poljoprivredna i prehrambena industrija Bosne i Hercegovine. Inače, sajam je trajao od 24. do 27. juna a održavao se u sajamskoj hali Svjetskog trgovinskog centra u Taipeiu. U okviru navedenog sajma, istodobno je održano i još nekoliko podsajamskih manifestacija: Sajam prehrambene tehnologije, Sajam tehnologije za pakiranje hrane, Sajam hotelijerstva i kulinarstva i Sajam halal proizvoda. Na štandu su bili izloženi svi štampani kataloški materijali (katalozi proizvođača voća i povrća, katalozi proizvođača ljekovitog i aromatičnog bilja i meda, katalozi proizvođača vina, brošure o uslugama VTK BiH, brošure o privredi BiH, CD direktorij izvoznika), a puštani su i promotivni videospotovi. Najviše interesovanja tajvanske firme su pokazale za uvoz vina, sireva, konditorskih proizvoda, meda, ljekovitog bilja, eteričnih ulja i voća i povrća. Tarik Kovač 40 INFOKOM broj 63 septembar/rujan 2015.

41 CEFTA Nepriznavanje certifikata o kvalitetu proizvoda predstavlja ozbiljnu barijeru trgovini U Privrednoj komori Republike Moldavije su sredinom juna održani sastanci radnih grupa Foruma privrednih komora članica CEFTA 2006 (Radna grupa za carine i pravila o porijeklu, Radna grupa za trgovinu uslugama, Radna grupa za poljoprivredu i SPS Foruma CEFTA komora i Radna grupa za tehničke barijere trgovini i necarinske barijere). Na sastanku su doneseni i usvojeni zaključci koje u ovom broju Infokoma prenosimo u cijelosti. Radna grupa za poljoprivredu i SPS Foruma CEFTA komora Predstavnici komora Srbije, Makedonije i Bosne i Hercegovine, okupljeni na sastanku Radne grupe za poljoprivredu i SPS Foruma CEFTA komora, razgovarali su sa predstavnicima Moldavije o pronalaženju načina kako da se ona što prije prilagodi radu u Radnoj grupi i funkcionisanju trgovine u okviru CEFTA-e. Iz Privredne komore Moldavije istakli su problem u komunikaciji sa kompanijama, nastup na CEFTA tržištima, kao i slabu komunikaciju sa drugim CEFTA državama te postojanje viznog režima. Moldavija je istakla da posjeduju potencijal u proizvodnji žitarica, uljanog sjemena, kukuruza, voća i povrća. Kao deficit su naveli nedostatak organskih đubriva, organskih sjemena, kao i slab nivo obrazovanja u smislu preuzimanja novih tehnologija iz oblasti organske proizvodnje. Osim toga, međusobno su razmijenjeni podaci o međusobnoj trgovini poljoprivredno-prehrambenih proizvoda na tržištu CEFTA-e, kao i o mogućnostima poboljšanja iste. Na sastanku su doneseni i usvojeni sljedeći zaključci: 1. Od posljednjeg sastanka Radne grupe za poljoprivredu SPS u Makedoniji (juni godine) došlo je do ekonomskog rata između EU i Rusije, što se negativno odrazilo i na trgovinu u CEFTA regionu. Sve viškove poljoprivredno-prehrambenih proizvoda EU sada plasira u manje razvijene zemlje EU, kao i na tržište CEFTA-e. EU daje subvencije svojim proizvođačima i time pojeftinjuje proizvod koji je pri izvozu konkurentniji od domaćeg (nelojalna konkurencija); 2. Kao posljedica prvog zaključka, članice CEFTA regiona su bile primorane ponovno uvesti necarinske barijere koje su bile prethodno eliminisane kako bi zaštitile svoju proizvodnju; 3. UNMIK i dalje ne priznaje određene certifikate i dokumente koji prate izvozni proizvod, tražeći dodatnu dokumentaciju koja nije potrebna pri izvozu u EU (supe, prašak za pecivo, pudinzi...); 4. Određene necarinske barijere koje su se pojavile prošle godine između CEFTA zemalja uslijed novonastale ekonomske krizne situacije između EU i Rusije, nisu riješene, dok su neke riješene djelimično. Radna grupa za trgovinu uslugama Na sastanku Radne grupe za trgovinu uslugama, na kojem je pozdravljeno potpisivanje sporazuma o viznoj liberalizaciji između Moldavije, Srbije, Makedonije, Crne Gore i Bosne i Hercegovine, usaglašeni su sljedeći zaključci: 1. Reaktivirati rad pojedinih podgrupa, među kojima i podgrupe za osiguranje; 2. Daje se podrška aktivnostima koje se odnose na liberalizaciju transporta u CEFTA regionu; 3. Daje se podrška Sporazumu između Srbije, Makedonije, Crne Gore i Bosne i Hercegovine u oblasti građevinarstva i traži nastavak aktivnosti u višestranom priznavanju licenci u ovoj oblasti; 4. Formirati CEFTA mrže trgovine uslugama i CEFTA sektorsku grupa za razvoj zajedničkog okvira stručnih kvalifikacija na osnovu Evropskog okvira stručnih kvalifikacija. Zaključci ove radne grupe prezentovani su na zajedničkoj sesiji svih radnih grupa i bit će proslijeđeni svim komorama radi eventualnih dopuna. Zijad Sinanović, član Radne grupe za trgovinu uslugama Tijana Muhamedagić, član Radne grupe za poljoprivredu INFOKOM broj 63 septembar/rujan

42 Radna grupe za tehničke barijere trgovini (TBT) i necarinske barijere (NTB) Na sjednici Radne grupe razmotreni su zaključci sa prethodne sjednice i CEFTA Sedmice i usuglašene preporuke i plan aktivnosti za naredni period. S obzirom da predstavnici privrednih komora Albanije, Crne Gore i UNMIK/ Kosova nisu bili prisutni, nisu razmatrani ranije prijavljeni slučajevi barijera koje su oni delegirali, jer nisu bila dostupna saznanja o aktuelnom stanju o kojim su oni trebali informirati ostale članove. Zaključeno je i preporučeno slijedeće: 1. Potrebno je nastaviti aktivnosti za uklanjanje prepreka i povećanje učinkovitosti u njihovom uklanjanju skraćenjem vremenskog razdoblja od trenutka prijave barijere od poslovnog subjekta do trenutka rješavanja; 2. Radna grupa za TBT i NTB podržava potpisivanje Sporazuma o ocjenjivanju usklađenosti i prihvaćanju industrijskih proizvoda na tržištima drugih članica CEFTA U cilju smanjenja tehničkih barijera trgovini, potpisnici CEFTA 2006 trebaju pregovarati i potpisati Sporazum o ocjeni usklađenosti i prihvaćanju industrijskih proizvoda ne samo među njima već i sa Evropskom unijom. Potpisivanje takvog sporazuma između EU i CEFTA 2006 bi pridonijelo automatskom uzajamnom priznavanju rezultata ispitivanja proizvoda, što je trenutno najveća tehnička prepreka trgovini. Međusobno nepriznavanje ocjene usklađenosti za industrijske proizvode dovodi do povećanja troškova i dvostrukih kontrola na graničnim prijelazima; 3. Istražiti mogućnosti za zaključenje multilateralnih/ plurilateralnih sporazuma u području normiranja, akreditiranja i mjeriteljstva između odgovarajućih nacionalnih tijela svih potpisnica CEFTA Međusobno nepriznavanje certifikata o kvalitetu proizvoda (sanitarnih, fitosanitarnih, veterinarskih i potvrda za industrijske proizvode) je ozbiljna prepreka trgovini. Nedostatak međunarodno priznatih akreditacijskih i certifikacijskih tijela i nedovoljan broj akreditiranih laboratorija i institucija su razlozi nemogućnosti dosljedne provedbe CEFTA Pozitivni primjeri su Sporazum o zdravstvenoj suradnji i Ugovor o sigurnosti hrane i veterinarstvu između Srbije i Makedonije, Sporazum o suradnji u području biljnog zdravstva, Sporazum o suradnji u području veterinarstva i uzajamnom priznavanju i prihvaćanju dokaza o ispunjavanju propisanih uvjeta za proizvodnju hrane i stočne hrane za biljke, mješovitog/kombiniranog porijekla između Crne Gore i Srbije, kao i Protokol o međusobnom priznavanju dokumenata izdanih od akreditiranih tijela i olakšavanju bilateralne robne razmjene između Bosne i Hercegovine i Srbije. Radna grupa predlaže potpisivanje tih protokola između svih potpisnica CEFTA 2006, te potiče članice CEFTA 2006 da potpišu multilateralne/plurilateralne sporazume u području normiranja, akreditiranja i mjeriteljstva radi bržeg usklađivanja tehničkih propisa, standarda, akreditacije i mjeriteljstva unutar CEFTA 2006.; 4. Intenzivirati aktivnosti na uspostavi sustava za analizu rizika u svim članicama CEFTA Činjenica je da većina zemalja u regiji ne koristi kontrolne postupke na temelju analize rizika. Iz tog razloga, učestalost provjere je visoka, uključujući troškove i vrijeme potrebno za njihovo vođenje. Kako bi se smanjio broj provjera, troškova i vremena i olakšala regionalna trgovina, Radna grupa za TBT i NTB predlaže uspostavu i/ili poboljšanje sustava za analizu rizika u članicama CEFTA 2006; 5. Uključiti predstavnike privrednih komora na sastanke Pododbora CEFTA 2006 za TBT i NTB u cilju poboljšanja razmjene informacija i transparentnosti između predstavnika vlasti i poslovne zajednice. Na ovaj način, predstavnici privatnog sektora će biti informirani o aktivnostima koje se poduzimaju kako bi se poboljšalo praćenje trgovinskih barijera i podnošenje preporuka za rješavanje u strukturama CEFTA 2006 koje su uključene u smanjenje i uklanjanje barijera trgovini; 6. Radna grupa za TBT i NTB preporučuje da predstavnici privrednih komora CEFTA 2006 dobiju izravan pristup bazi podataka o necarinskim barijerama objavljenoj na CEFTA web portalu. Ovaj zahtjev će biti osiguran u okviru zajedničke liste preporuka svake Radne grupe posebno za CEFTA-kontakt tačke svake potpisnice CEFTA 2006; t. Neophodno je ubrzati proceduru za uvođenje bezviznog režima između Republike Moldove i članica CEFTA 2006, odnosno olakšanje procedure za dobivanje viza do njihovog potpunog ukidanja, jer je vizni režim jedna od najvećih prepreka unapređenju ekonomske i svake druge međusobne suradnje. Igor Gavran, član Radne grupe za TBT i NTB 42 INFOKOM broj 63 septembar/rujan 2015.

43 Radna grupa za carine i pravila o porijeklu Na sastanku Radne grupe za carine i pravila o porijeklu, kojem su prisustvovali predstavnici Vanjskotrgovinske komore Bosne i Hercegovine, Privredne komore Srbije, Privredne komore i industrije Republike Moldavije i Državne carinske službe Republike Moldavije, razgovarano je o ekonomskoj saradnji u regionu CEFTA-e, posebno u oblasti pravila porijekla i saradnje sa carinskim službama. Učesnici su se složili da još nije postignut zadovoljavajući nivo trgovinskih olakšica, iako su načinjena važna poboljšanja. Pozitivna dostignuća ostvarena su u oblasti uvođenja i implementacije ovlaštenog ekonomskog operatera (AEO Concept), bez papira u oblasti trgovine, provođenja Regionalne konvencije o pan-euro-mediteranskim preferencijalnim pravilima o porijeklu, upravljanja rizicima, kao i u oblasti primjene dijagonalne kumulacije proizvoda. Članovi i učesnici Radne grupe za carine i pravila o porijeklu usvojili su sljedeće zaključke i preporuke: 1. Nastaviti i poboljšati proces obrazovanja poslovne zajednice te nastaviti proces pojednostavljenih postupaka u međunarodnoj trgovini, 2. Ubrzati proces provedbe Regionalne konvencije o paneuro-mediteranskim preferencijalnim pravilima o porijeklu kako bi se mogle koristiti prednosti dijagonalne kumulacije; 3. Efikasnije raditi na smanjenju papirologije koja je direktno vezana za postupke slobodne trgovine; 4. Dodatno ohrabriti sektorsku saradnju u regiji CEFTA-e kako bi se proširio obim koristi dijagonalne kumulacije porijekla u širem smislu; 5. Uključiti predstavnike komora u CEFTA Odbor za trgovinske olakšice; 6. Za poboljšanje saradnje i razmjene informacija između CEFTA Pododbora za carine i pravila o porijeklu i CEFTA Radne grupe o upravljanju rizicima potrebno je pojednostaviti koordinaciju zajedničkih aktivnosti i tražiti rješavanje problema u prekograničnoj trgovini. U cilju smanjenja tehničkih barijera u trgovini potrebno je da potpisnice CEFTA-e pregovaraju i potpišu sporazume o ocjeni usaglašenosti i prihvatanju industrijskih proizvoda, ne samo između CEFTA zemalja već i sa EU. Dakle, potpisivanje sporazuma između CEFTA zemalja i EU doprinijet će automatskom zajedničkom priznavanju rezultata testiranja proizvoda, što je trenutno najveća tehnička barijera trgovini. Međusobno nepriznavanje ocjene o usaglašenosti za industrijske proizvode vodi povećanju troškova i duplim kontrolama na graničnim prelazima. Stoga za eliminisanje navedenih netarifnih barijera komore podržavaju zaključivanje ovih sporazuma. Potrebno je hitno istražiti mogućnosti da se zaključe multilateralni/plurilateralni sporazumi iz oblasti standardizacije, akreditacije i metrologije između nacionalnih akreditacionih tijela svih CEFTA potpisnica. Međusobno nepriznavanje certifikata o kvalitetu proizvoda (sanitarnih, fitosanitarnih, veterinarskih i certifikata za industrijske proizvode) predstavlja ozbiljnu barijeru trgovini. Nedostatak međunarodno priznatih akreditacionih i certifikacionih tijela i nedovoljan broj certifikovanih laboratorija i institucija razlozi su zbog kojih je nemoguće konzistentno sprovoditi CEFTA sporazum. Pozitivni primjeri u ovom dijelu su Sporazum o fitosanitarnoj saradnji i Sporazum o bezbijednosti hrane i veterinarstvu između Srbije i Makedonije, Sporazum o saradnji u oblasti zdravstvene zaštite bilja, Sporazum o saradnji u oblasti veterine i o međusobnom priznavanju i prihvatanju dokaza o ispunjenosti propisanih uslova o hrani i hrani za životinje biljnog, mješovitog/kombinovanog porijekla između Crne Gore i Srbije, kao i Protokol o međusobnom priznavanju dokumenata izdatih od strane akreditovanih tijela i olakšavanju bilateralne trgovine robom između Bosne i Hercegovine i Republike Srbije. Radna grupa preporučuje potpisivanje ovakvih protokola između svih CEFTA zemalja. Prof. dr. Duljko Hasić, član Radne grupe za carine i pravila o porijeklu INFOKOM broj 63 septembar/rujan

44 PROIZVODNI MENADŽMENT - PRIMJENA KAIZEN FILOZOFIJE Kako unaprijediti poslovanje preduzeća i smanjiti gubitke? Cilj kaizen filozofije je smanjenje gubitaka unutar poduzeća, tj. eliminacija momenata koji uključuju troškove ali tako da se ne generiraju novi troškovi. Uposlenici Vanjskotrgovinske komore BiH su prilikom studijske posjete japanskim preduzećima imali priliku učiti i vidjeti funkcionisanje poslovanja istih, od samog procesa proizvodnje do linije rukovođenja i načina poslovanja menadžmenta. Japanska privreda, visokog kvaliteta i jedna od jačih u svijetu, svakako može poslužiti zemljama sa slabije razvijenom privredom kao primjer dobre prakse kako uspješno poslovati, ispuniti očekivanja kupca i pri tom stalno unapređivati svoj rad/usluge. Ključ uspjeha, kako japanskih tako i sve više američkih i zapadnoevropskih preduzeća, leži u primjeni kaizen filozofije, kojoj je ključni aspekt stabilna baza i nadogradnja. Sama riječ KAIZEN je nastala od riječi KAI (promjena) i ZEN (boljitak) i znači kontinuirano poboljšanje. Ova filozofija je prvi put primijenjena u firmi TOYOTA, a njen tvorac Taiichi Ohno je uključio skoro sve uposlene u predlaganje mjera poboljšanja poslovanja. Kaizen je vrsta menadžmenta koja omogućava unapređenje poslovanja na svim nivoima. To je način upravljanja koji se bazira na kontinuiranom unapređenju, tj. poboljšanju procesa proizvodnje, ali se u konačnici ne misli na radikalnu promjenu procesa proizvodnje. Cilj kaizen filozofije je smanjenje gubitaka unutar poduzeća, tj. eliminacija momenata koji uključuju troškove ali tako da se ne generiraju novi troškovi. Kaizen se od drugih metoda razlikuje po tome što nema propisanih procedura i obrazaca, već se poslovanje poboljšava na osnovu timskog rada, svakodnevnog razmišljanja i otkrivanja novih načina poboljšanja na osnovu postojećeg stanja, od slučaja do slučaja. Kaizen zahtjeva angažovanje svih uposlenika, od najviših do najnižih radnih mjesta, i fokusira se na eliminisanje štetnih, nekorisnih aktivnosti u toku rada. Svako od uposlenika, zajedno sa rukovodiocima, sudjeluje u mjerama poboljšanja tako što daje sugestije, primjedbe i prijedloge kako unaprijediti poslovanje. Zašto uposlenici učestvuju u sprovođenju ove filozofije? Zato što onaj ko radi na određenoj mašini bolje poznaje njen način rada nego menadžer pa samim tim može dati vjerodostojniju sugestiju o njoj (ili nekom drugom nedostatku u samom procesu proizvodnje). Naprimjer, u firmi Chateraise koja se bavi prehrambenom industrijom filozofija kaizen je zastupljena u gotovo svim segmentima. Svi uposleni imaju sedmične sastanke na kojima svaki od njih predlaže mjere poboljšanja poslovanja. Konkretan primjer primjene kaizena u spomenutoj firmi jasno je vidljiv na osnovu broja izvještaja o primjerima kaizena u prošloj godini (618) i broju uposlenih koji su izvršili kaizen (137), pa je rezultat primjene ove filozofije mjerljiv profitom od jena. 44 INFOKOM broj 63 septembar/rujan 2015.

45 Seiri Ukloniti nepotrebne stvari iz svog područja rada! Seiketsu Voditi računa o čistoći i redu zbog ličnih potreba! 5S METODA kao prvi od koraka uvođenja ove filozofije Metoda 5S je izvorna japanska metoda koja je u početku bila zastupljena samo u autoindustriji da bi kasnije postala prihvaćena i u ostalim sektorima privrede. Ova metoda je starija od kaizena, dosta je prostija, ali je i neophodna i iznimno učinkovita u boljem poslovanju preduzeća. U Japanu je zastupljeno mišljenje da se dosta vremena potroši na prazan hod, traženje izgubljenih dokumenata, sirovina..., što je rezultat nepravilno odloženog radnog materijala, nereda na stolu, nereda u skladištu i sl. Upravo iz navedenih razloga potrebna je metoda 5S, jer teži poboljšanju čistih, sigurnih i standardizovanih radnih mjesta. Ona podrazumijeva sljedeće korake: Seiri Ukloniti nepotrebne stvari iz svog područja rada! Seiton Rasporediti stvari nakon Seirija! Seiso Držati radno mjesto čistim! Seiketsu Voditi račun o čistoći i redu zbog ličnih potreba! Shitsuke Postaviti 5S standard kao naviku! Shitsuke Postaviti 5S standard kao naviku! Seiton Rasporediti stvari nakon Seirija! Seiso Držati radno mjesto čistim! Glavna prepreka sprovođenja kaizena u zemljama sa slabije razvijenom privredom, kao i zemljama u našem regionu je zapravo shvatanje da se u firmi ne treba ništa dirati, mijenjati ili unapređivati ukoliko ona dobro posluje. Rezultat takvog razmišljanja je i angažovanje sve manje spoljnih konsultanata, jer se vjeruje da rješenja mogu naći ljudi uposleni unutar firme. Projekat pod nazivom Uspostavljanje i promocija mentoring sistema u malim i srednjim preduzećima u zemljama zapadnog Balkana - Srbiji, Bosni i Hercegovini i Crnoj Gori ima za cilj prenošenje iskustva dobre prakse japanskih firmi na firme u navedenim zemljama. Do sada je u BiH obuku prošlo 15 mentora koji će pružati usluge men- toringa malim i srednjim preduzećima u našoj zemlji, a certifikovala ih je Japanska agencija za međunarodnu saradnju (JICA). Pored toga što imaju profesionalno iskustvo u oblasti malih i srednjih preduzeća, mentori su praktično i teorijski osposobljeni za pružanje mentorskih usluga, uz podršku alata i znanja eksperata iz Japana. Mentoring usluga se pruža kroz mentorski proces, tokom najmanje 50 sati podrške mentora za korisnika. Podrška koju mentor pruža pomaže preduzeću u pronalaženju vlastitog rješenja, a rezultati nisu uvijek prikazani isključivo kvantitativno, već i pozitivnim smjerom ka kojem preduzeće teži usmjeriti svoje poslovanje. Uposlenici Vanjskotrgovinske komore BiH koji su certifikovani mentori obavljat će mentoring procese u preduzećima u BiH, te rukovodstvo i uposlene detaljnije informisati o kaizenu i približiti im 5S i druge metode poboljšanja kako bi pobijedili eventualne probleme poslovanja. Vanjskotrgovinska komora BiH će u budućnosti pripremiti press konferenciju na kojoj će privrednim subjektima i svim zainteresovanim biti predstavljene mentoring usluge i važnost japanskih metoda poboljšanja poslovanja preduzeća. Za dodatne informacije zainteresovani se mogu obratiti putem a na adrese: stanislava.sorajic@komorabih.ba ili amila.sehic@komorabih.ba. Stanislava Sorajić Amila Šehić Kaizen u Bosni i Hercegovini INFOKOM broj 63 septembar/rujan

46 AGENCIJA ZA NADZOR NAD TRŽIŠTEM Sigurnosni zahtjevi za stavljanje na tržište motornih makaza za živicu Motorne makaze za živicu su vrtne mašine koje se koriste za uređivanje, krojenje i oblikovanje živica. Zbog opasnosti koju mogu predstavljati, na njih treba obratiti posebnu pažnju. Bez obzira na to da li ispunjavaju sigurnosne zahtjeve, one same po sebi predstavljaju veoma opasnu mašinu-alat. Ukoliko nisu ispunjeni sigurnosni zahtjevi ili ukoliko se makaze nepropisno koriste, ova se opasnost povećava. Opasnost vreba kako za samog rukovaoca tako i za osobe koje se mogu nalaziti u njegovom okruženju. Povrede koje mogu nastati prilikom upotrebe motornih makaza za živicu su: posjekotine, opekotine, uganuća, povrede očiju i gubitak sluha, povrede od prekomjerne vibracije, amputacija prstiju ruku ili stopala, pa čak i povrede sa smrtnim posljedicama. Posebne opasnosti predstavlja gorivo, čije izlijevanje i nepravilno korištenje može izazvati požar i opekotine korisnika i drugih osoba u okruženju, a također može doći i do trovanja ugljen-monoksidom. Da bi upotreba motornih makaza za živicu bila sigurna, moraju biti zadovoljena dva bitna aspekta: ispunjeni sigurnosni zahtjevi iz Naredbe o sigurnosti mašina ( Službeni glasnik BiH, broj 04/10), pažljivo i propisno rukovanje motornim makazama za živicu prema uputstvu za upotrebu. Kako motorne makaze za živicu mogu biti veoma opasne po korisnika i druge u okruženju, prilikom stavljanja na tržište BiH i/ili kupovine treba obratiti posebnu pažnju na sljedeće sigurnosne zahtjeve koji su za njih propisani: Označavanje motornih makaza za živicu Na osnovu tačke Aneksa I Naredbe o sigurnosti mašina, sve mašine moraju biti jasno i neizbrisivo označene minimalno sljedećim: nazivom i adresom proizvođača, znakom usklađenosti, oznakom serije ili tipa proizvoda, serijskim brojem (ako postoji), godinom proizvodnje. Pored gore navedenih zahtjeva, u tački 6.2 standarda BAS EN ISO predviđeno je da motorne makaze za živicu moraju biti označene sljedećim informacijama: oznakom motornih makaza za živicu, nazivom i adresom proizvođača i, gdje je to primjenjivo, nazivom i adresom ovlaštenog zastupnika, ili UPOZORENJE. Pročitaj uputstvo za upotrebu i Nositi zaštitu za uši (sluh) i oči 46 INFOKOM broj 63 septembar/rujan 2015.

47 jasnom identifikacijom funkcija, smjera i/ili načina rada komandi. Motorne makaze za živicu moraju biti označene i upozorenjima u formi teksta ili piktograma uz obavezno objašnjenje istih u uputstvu za upotrebu, kao u sljedećoj tabeli: Zahtjevi za trajnost oznaka i upozorenja Oznake predviđene za identifikaciju, oznake smjera ili upozorenja moraju: imati trajnu vezu sa površinom materijala na kojem se nalaze, biti otporne na vodu i dizajnirane tako da budu trajno vidljive/čitljive, a ne smiju da: se zavrću na rubovima, postanu nečitljive zbog prolivenog goriva i maziva po njima. Uputstvo za upotrebu Na osnovu tačke Aneksa I Naredbe o sigurnosti mašina, uz sve mašine mora biti priloženo uputstvo na jednom od službenih jezika u BiH koje mora sadržavati najmanje sljedeće: ponovljene podatke kojima je mašina označena, izuzev serijskog broja: naziv i adresa proizvođača, oznaka serije ili tipa proizvoda, godina proizvodnje. predviđenu upotrebu mašine, Izjava o usklađenosti Izjava o usklađenosti mora biti priložena uz svake motorne makaze za živicu i mora sadržavati: naziv i adresu proizvođača ili njegovog ovlaštenog zastupnika, opis mašine (izvedba, tip, serijski broj), sve bitne propise s kojima su motorne makaze za živicu usklađene, upućivanje na primijenjene standarde, podatke o licu ovlaštenom za potpisivanje u ime proizvođača ili ovlaštenog zastupnika. Izjava o usklađenosti može biti priložena uz motorne makaze za živicu kao poseban dokument, ali se u dosta slučajeva nalazi u uputstvu za upotrebu. upute za sigurno: stavljanje u pogon, korištenje, rukovanje, sastavljanje i rastavljanje, podešavanje, održavanje (servisiranje i popravku). Navedene upute su detaljnije pojašnjene u tački 6. standarda BAS EN ISO i obuhvataju informacije i opća sigurnosna upozorenja koje se odnose na: upute i, kada je to prikladno, ilustracije montaže i demontaže motornih makaza za živicu, ako se ne isporučuju u potpuno sklopljenom obliku, upute i, kada je to prikladno, ilustracije načina upotrebe motornih makaza za živicu, uključujući detaljne upute o svim komandama, upute i, kada je to prikladno, ilustracije načina podešavanja i bilo kakvog potrebnog održavanja motornih makaza za živicu od strane korisnika, uključujući podmazivanje reznog uređaja i način podešavanja karburatora i paljenja, upute i, kada je to prikladno, ilustracije određenih položaja operacija rada, upute i, kada je to prikladno, crteže detalja sa objašnjenjima svih komandi, upute za sigurno rukovanje sa gorivom, upute i, kada je to prikladno, crteže za preporučenu zamjenu ili popravku dijelova ili servisiranje i specifikacije rezervnih dijelova koje treba koristiti kada oni mogu utjecati na zdravlje i sigurnost korisnika, objašnjenje za svaki piktogram koji je korišten na motornim makazama INFOKOM broj 63 septembar/rujan

48 za živicu i ponovljene sve druge informacije, izuzev serijskog broja, osnovne karakteristike reznog alata koji se montira na mašinu, operativni metod koji treba slijediti u slučaju nezgode i kvara, operativni metod kojeg se treba pridržavati u slučaju kada je vjerovatno da će doći do blokade rada mašine kako bi se omogućilo da se mašina na siguran način deblokira, upozorenje da motorne makaze za živicu nisu namijenjene da ih koriste djeca, upozorenja u vezi sa načinom na koji se mašina ne smije koristiti, jer je iskustvo pokazalo da bi moglo doći do pogrešne upotrebe. Veoma važno je uočiti da li su u uputstvu za upotrebu navedeni podaci o emisiji zrakom prenošene buke i podaci o vibracijama. VIZUELNA PROVJERA MOTORNIH MAKAZA ZA ŽIVICU Prije kupovine/stavljanja motornih makaza za živicu na tržište BiH, uvoznici trebaju neposrednim opažanjem izvršiti provjeru određenih sigurnosnih zahtjeva propisanih standardom BAS EN ISO Broj i dimenzije držača (ručki) i udaljenost do sječiva U skladu sa tačkom standarda BAS EN ISO 10517, sve motorne makaze za živicu, čija je dužina reznog sječiva duža od 200 mm, moraju imati dva držača (ručke). Dužina držača (ručke) treba da iznosi minimalno 100 mm. Ne smije biti moguće dohvatiti sječivo vrhovima ispruženih prstiju kada se drže ručke. Rastojanje od sječiva motornih makaza za živicu do bilo koje ručke (dijela prečnika ručke koji je dalji od sječiva) ne smije biti manje od 120 mm. Rastojanje se mjeri najkraćom putanjom. Broj držača (ručki) sa kontrolom rada sječiva U skladu sa tačkom 5.3. standarda BAS EN ISO 10517, svake motorne makaze za živicu, na minimalno 1 ručki, moraju imati sigurnosni regulator kontrole rada sječiva. Prema tački navedenog standarda, sa rukama na drškama, kontrolom (regulatorom) rada sječiva se mora upravljati u svim normalnim položajima ruku, bez potrebe da se promjeni položaj bilo koje ruke. Štitnik reznog sječiva makaza za živicu U skladu sa tačkom standarda BAS EN ISO 10517, štitnik za rezno sječivo mora biti sastavni dio opreme motornih makaza za živicu i mora pokrivati sječivo tokom transporta ili kada su motorne makaze za živicu uskladištene. Štitnik mora ostati u položaju zaštite sječiva (da ne spadne) i u slučaju kada se motorne makaze za živicu okrenu vertikalno sa sječivom na dole. Uređaj za zaustavljanje rada motora U skladu sa tačkom standarda BAS EN ISO 10517, svake motorne makaze za živicu moraju biti opremljene uređajem (prekidačem) za zaustavljanje rada motora, koji je tako postavljen da se s njim može rukovati bez otpuštanja bilo koje ručke. Uređaj za zaustavljanje rada ne smije zavisiti od jačine ručnog pritiska kojim se na njega djeluje da bi funkcionirao. Pozicija zaustavljanja (stop) treba biti jasno označena. Ovaj uređaj mora biti obojen različitom bojom u odnosu na boju pozadine. Zaštita od vrelih dijelova U skladu sa tačkom standarda BAS EN ISO 10517, izduvni sistem motora mora biti zaštićen na način da nisu dostupni vreli dijelovi u slučaju nenamjernog kontakta tokom normalnog rada sa mašinom. Istovremeno, u skladu sa tačkom 5.8. ovog standarda, izduvni otvor ne smije biti usmjeren prema korisniku u normalnom radnom položaju mašine. Rezervoar za benzin U skladu sa tačkom 5.7. standarda BAS EN ISO 10517, poklopac rezervoara za benzin motornih makaza za živicu mora imati držač-vezicu. Otvor koji služi za sipanje benzina ne smije biti manji od 20 mm u prečniku. SAVJETI ZA POSLOVNE SUBJEKTE Mašine se mogu staviti na tržište samo ako ne ugrožavaju zdravlje ili sigurnost lica i domaćih životinja ili imovine, ako su pravilno održavane i ako se koriste za predviđenu namjenu. Obavezu stavljanja na tržište samo sigurnih proizvoda ima proizvođač, odnosno uvoznik ili ovlašteni zastupnik koji prvi put stavlja mašinu na tržište BiH. Pored navedenih zahtjeva, motorne makaze za živicu moraju zadovoljiti i sve ostale sigurnosne zahtjeve koji su propisani Naredbom o sigurnosti mašina ( Službeni glasnik BiH, broj 04/10), kao i standardom BAS EN ISO Mane Vrhovac, stručni savjetnik Agencija za nadzor nad tržištem BiH Mane.Vrhovac@annt.gov.ba 48 INFOKOM broj 63 septembar/rujan 2015.

49 e t i t s ori K CHAMBERTRUST SEAL PEČAT POSLOVNOG POVJERENJA CHAMBERTRUST seal je međunarodni pečat poslovnog poverenja ustanovljen od strane Svjetske komorske mreže World Chambers Network (WCN), Svjetske komorske federacije World Chambers Federation (WCF) i Međunarodne trgovinske komore International Chamber of Commerce (ICC). ChamberTrust je standardizovani komorski alat koji omogućava preduzećima širom svijeta da lako nađu nove poslovne partnere čije je postojanje, profil, proizvodi i usluge ovjereno od strane Komore. ChamberTrust predstavlja verifikacijski pečat kojim se verifikuju objektivne informacije objavljene na web stranici jedne kompanije. INFOKOM broj 63 septembar/rujan Pečat se izdaje na period od godinu dana, uz mogućnost obnove, ukoliko preduzeće i dalje ispunjava tražene uslove. Sve dodatne informacije o mogućnostima za dobijanje CHAMBERTRUST seal Pečata komorskog poslovnog poverenja, zainteresovana preduzeća mogu dobiti na sljedećoj adresi: Vanjskotrgovinska/Spoljnotrgovinska komora Bosne i Hercegovine BHEPA - Agencija za promociju izvoza BiH Branislava Đurđeva 10, Sarajevo Tel: chambertrust@komorabih.ba web: 49

50 PREDSTAVLJAMO INSTITUT ZA BIOMEDICINSKU DIJAGNOSTIKU I ISTRAŽIVANJE GENOM Institut GENOM Travnik za kratko vrijeme postigao zavidne rezultate S obzirom na veliki broj postrojenja prehrambene industrije, naročito industrije mesa i mlijeka, na području Srednjobosanskog kantona (SBK) ukazala se potreba za otvaranjem laboratorije za ispitivanje hrane i vode, s ciljem poboljšanja kvaliteta prehrambenih proizvoda kao i davanja pravovremenih informacije o kvalitetu proizvoda krajnjim konzumentima. Tako je u julu godine osnovan prvi privatni laboratorij za kontrolu hrane na području SBK - Institut za biomedicinsku dijagnostiku i istraživanje GENOM Travnik. Institut GENOM djeluje kao organizaciona jedinica u sklopu Farmaceutsko-zdravstvenog fakulteta Travnik, a u njemu radi veliki broj doktora i magistara nauka iz oblasti veterinarstva, mikrobiologije, biologije, hemije, farmacije, prehrambene tehnologije i sanitarnog inženjeringa. U sklopu Instituta djeluju Laboratorija za mikrobiološko ispitivanje hrane i vode i Laboratorija za hemijsko ispitivanje hrane i vode. Oprema i laboratorijske analize Institut GENOM posjeduje visoko sofisticiranu opremu i aparate za analitičku i mikrobiološku analizu, od čega se posebice izdvaja: Gasna hromatografija (GC), Atomska apsorpciona hromatografija (AAS), Visokotlačna hromatografija (HPLC), UV spektrofotometrija, ELISA metoda za detekciju rezidua i antibiotika. Rad laboratorije za ispitivanje hrane i vode zasniva se na principima stručnog, profesionalnog, pouzdanog, nepristrasnog i pravovremenog zadovoljenja zahtjeva klijenata. Laboratorija teži dostizanju i očuvanju pozicije vodeće laboratorije u zemlji u oblasti djelovanja, zasnovane na visokom stepenu stručnosti i profesionalnosti obavljanja poslova. Ovlaštenja i sporazumi Metode prema kojima se vrši analiza odobrilo je Federalno ministarstvo poljoprivrede vodoprivrede i šumarstva rješenjem za obavljanje laboratorijskih analiza broj: UP-I / /14, a u potpunosti u skladu sa BAS ISO standardima. Kao potvrdu dobrog rada i zalaganja, u junu godine resorno federalno ministarstvo ovlašćuje Institut GENOM za vršenje dodatnih analiza iz domena mikrobiološke i fizikalno-hemijske analize vode i ELISA metode za detekciju rezidua i antibiotika u mesu. Za kratak vremenski period Institut je uspostavio prisnu saradnju sa laboratorijama, institutima i naučno-istraživačkim ustanovama iz BiH i inozemstva, od čega se posebice ističe potpisani Ugovor o međulaboratorijskoj razmjeni rezultata i saradnji sa Nacionalnom laboratorijom za hranu, okolinu i zdravlje iz Maribora, Republika Slovenija, koja je referentna laboratorija iz oblasti kontrole hrane u Evropskoj uniji. Shodno naprijed navedenom, može se vidjeti da je Institut GENOM Travnik za vrlo kratko vrijeme postigao zavidne rezultate te je u uzlaznoj fazi razvoja. Trenutno je u procesu završna faza priprema za akreditaciju kod državnog akreditacionog tijela BATA-e i u narednom periodu se očekuje uvođenje standarda BAS ISO Institut GENOM inicijator osnivanja Udruženja privatnih laboratorija za kontrolu hrane Institut GENOM Travnik inicijator je okupljanja i udruživanja laboratorija za kontrolu hrane u Bosni i Hercegovini koje su u privatnom vlasništvu. Svrha osnivanja Udruženja privatnih laboratorija za kontrolu hrane jeste udruživanje laboratorija u interesu unapređenja sistema kvaliteta svakog pojedinog laboratorija, te lakšeg pridruživanja domaćem i inostranom tržištu korištenjem zajedničkih resursa i potencijala. Udruženje će zajedničkim nastupom razvijati nove poslove i djelatnosti u kojima se mogu optimalno vrednovati kapaciteti i zajednički razviti novi pravci aktivnosti kako bi klijentima pružili što bolje i povoljnije usluge. Na ovaj način će svaka članica materijalno i kadrovski ojačati kroz uspješno ostvarivanje zadanih ciljeva i aktivnosti. Udruženje će aktivno raditi na uspostavljanju međunarodne saradnje sa sličnim udruženjima i asocijacijama. Zbog svega navedenog mi u Institutu GENOM smatramo da možemo biti odgovarajući poslovni partner i da u zajedničkoj saradnji možemo značajnije doprinijeti kvaliteti i ispravnosti proizvoda i sirovina naših klijenata i time poboljšati ukupan kvalitet hrane koju konzumiramo. 50 INFOKOM broj 63 septembar/rujan 2015.

51 INFOKOM broj 63 septembar/rujan

52 CIS VTK BiH u službi privrede BiH Vanjskotrgovinska razmjena (VT razmjena) čini važan segment privrede. Ona prati robni promet Bosne i Hercegovine sa inostranstvom kako bi se osigurali adekvatni, tačni, ažurni i lako dostupni podaci i informacije svim korisnicima podataka (poslovni subjekti, državni organi, naučne ustanove, međunarodne statističke institucije i sve druge zainteresirane osobe i institucije). U analizi vanjske trgovine Bosne i Hercegovine osnovni izvor podataka je Jedinstvena carinska isprava (JCI). Jedinstvena carinska isprava je dokument koji poslovni subjekat ili druga ovlaštena osoba, npr. špediter, podnosi carinarnici prilikom carinjenja robe. Za prikupljanje i kontrolu ispravnosti carinskih deklaracija na području BiH odgovorna je Uprava za indirektno oporezivanje Bosne i Hercegovine koja propisuje oblik, sadržaj, način ispunjavanja i podnošenja isprava u carinskom postupku. Za praćenje tokova međunarodne trgovine robama postoje dva pristupa, povezana sa konceptima ekonomske i statističke teritorije i korištenja carinskih procedura. Pošto se prikupljanje podataka zasniva na carinskim procedurama, u mnogim zemljama je usvojen princip da se statistička granica podudara s carinskom granicom. U tom slučaju se statistička teritorija podudara sa carinskom teritorijom. Postoje dva trgovinska sistema: Sistem opće trgovine i Sistem specijalne trgovine. Glavna razlika između ova dva koncepta je u tretiranju roba koje prolaze kroz carinska skladišta i komercijalne slobodne zone. Sistem opće trgovine Ovaj sistem podrazumijeva širi koncept i koristi se onda kada statistička teritorija zemlje odgovara njezinoj ekonomskoj 52 INFOKOM broj 63 septembar/rujan 2015.

53 teritoriji. Sistem opće trgovine uključuje u uvoz sve robe koje ulaze na ekonomsku teritoriju zemlje, a u izvoz sve robe koje napuštaju ekonomsku teritoriju zemlje. To znači da su u analizu vanjske trgovine uključeni redovan izvoz robe, unutrašnja i vanjska obrada, zalihe u carinskim skladištima, komercijalnim slobodnim zonama, industrijskim slobodnim zonama i drugim prostorima pod carinskom kontrolom i nadzorom, a isključen tranzit robe. Sistem specijalne trgovine Sistem specijalne trgovine koristi se onda kada statistička teritorija obuhvata samo određeni dio ekonomske teritorije (slobodno unutrašnje tržište). Postoje dvije definicije sistema specijalne trgovine - striktna i proširena. Prema striktnoj definiciji specijalne trgovine u analizi vanjske trgovine uključuju se samo redovan izvoz i uvoz. Striktna definicija sistema specijalne trgovine veoma se rijetko koristi i većina zemalja primjenjuje proširenu definiciju sistema specijalne trgovine. Prema proširenoj definiciji uključuje se također vanjska i unutrašnja obrada roba koje ulaze ili napuštaju industrijske slobodne zone. U specijalnu trgovinu su uključeni: redovan izvoz, izvoz na vanjsku obradu, izvoz nakon unutrašnje obrade, redovan uvoz, uvoz na unutrašnju obradu, uvoz nakon vanjske obrade. Ovim sistemom roba koja iz inostranstva ulazi u carinska skladišta, slobodne komercijalne zone ili na druge prostore pod carinskom kontrolom i nadzorom, kao i privremeni izvoz i uvoz bez promjene vrijednosti, neće biti registrirana kao uvoz, niti će biti registrirana kao izvoz ukoliko bude ponovno izvezena. Prema sistemu specijalne trgovine, roba iz carinskih skladišta, slobodnih komercijalnih zona i ostalih prostora pod carinskom kontrolom bit će registrirana kao redovan uvoz tek onda kada uđe na slobodno unutrašnje tržište. Daje se prednost sistemu opće trgovine s obzirom da on pruža obuhvatnije praćenje vanjskih robnih tokova nego sistem specijalne trgovine. Robe Proizvodi koji se uključuju u analizu vanjske trgovine su sva pokretna i fizička dobra, uključujući i električnu energiju. Isključuje se trgovina uslugama. Analiza vanjske trgovine trenutno obuhvata ~ različitih proizvoda prema Carinskoj tarifi BiH. Prati kretanja svakog pojedinačnog proizvoda, ali proizvodi i agregirane podatke prema hijerarhiji CT BiH. Podaci se mogu analizirati na nivou poglavlja (97 poglavlja, odnosno tarifnih glava, sa dvocifrenom šifrom, preko tarifnih grupa sa četverocifrenom šifrom, do najdetaljnijeg nivoa tarifne oznake sa desetocifrenom šifrom). Zemlja partner Analiza vanjske trgovine prati robnu razmjenu BiH sa zemljom partnerom. Zemlja partner je definirana na sljedeći način: Kada je u pitanju izvoz/uvoz, trgovinski partner je zemlja konačne destinacije robe, odnosno zemlja iz koje roba potječe (zemlja porijekla) ili preko koje dolazi (zemlja trgovine). Vanjskotrgovinska komora Bosne i Hercegovine mjesečno dobiva podatke o vanjskotrgovinskoj razmjeni od Uprave za indirektno oporezivanje BiH (UIO BiH). Komora je, također, preko VPN kanala direktno vezana sa Upravom tj. Vojagerom (nizom izvještaja o vanjskotrgovinskoj razmjeni koji se mogu pregledati i eksportovati po različitim kriterijima za različite vremenske periode). Svakog mjeseca, Uprava ažurira Vojager sa najnovijim podacima o vanjskotrgovinskoj razmjeni. Podaci o razmjeni dostavljaju se poštom, na CD-u u Access bazi sa podacima iz Jedinstvenih carinskih isprava koji se obrađuju i importuju u internu Access bazu po utvrđenoj metodologiji (Opći trgovinski princip). Podaci na CD-u su u formi Access baze sa tabelama SAD-GEN i SAD- ITM koje sadrže niz polja koja su direktni produkt Asicude softvera UINO u kojem se evidentiraju sve Jedinstvene carinske isprave. Centar za informatiku i statistiku Vanjskotrgovinske komore BiH (CIS) analizira podatke spomenutih tabela i iz njih izdvaja polja koja su potrebna za formiranje izvještaja o razmjeni po robama i državama, razvrstane po entitetima, općinama i kantonima/ regijama. Formiraju se tabele izvoza/ uvoza u Access bazi koja služi kao osnova za kreiranje niza izvještaja po traženim parametrima. Na osnovu tako pripremljenih podataka, CIS dostavlja izvještaje po zahtjevu korisnika, izrađuje mjesečne Biltene vanjskotrgovinske razmjene, ažurira podatke za WEB aplikaciju ( postavlja osnovne pokazatelje na web stranicu Komore ( Izrada Biltena CIS priprema i izrađuje pregled vanjskotrgovinske razmjene BiH koji sadrži dogovorene tabele sa podacima o vanjskotrgovinskoj razmjeni za tekući period i usporedni period prethodne godine po raznim kriterijima: državama, grupama proizvoda, regionalnoj pripadnosti (entitet, kanton/regija i općina), uvozu po državi porijekla i dr. Bilten se izrađuje mjesečno (verzija sa osnovnim pokazateljima) i kvartalno (opširnije). Mjesečni Bilten se distribuira interno (rukovodstvo VTK), a kvartalni raznim institucijama na nivou države, entiteta, kantona/regija, općina i dr. U sklopu ove aktivnosti, CIS godišnje priprema materijal o razmjeni za ambasade, diplomatsko-konzularna predstavništva, međunarodne institucije i druge zainteresirane institucije. Materijal sadrži podatke o VT razmjeni BiH sa ~ 40 zemalja partnera, članicama EU, potpisnicama CEFTA-e i ostalim. Zahtjev za podacima o razmjeni i izrada odgovora Podnosilac zahtjeva dostavlja upit o vanjskotrgovinskoj razmjeni sa potrebnim parametrima (vremenski period, tarifne oznake, zemlje partneri itd.). Zahtjev je u pisanoj formi i dostavlja se putem pošte, faksa, a, lično ili on-line ( obrazac_vtr/). Centar za informatiku i statistiku INFOKOM broj 63 septembar/rujan

54 PROGRAMI EVROPSKE UNIJE Customs 2020 Customs 2020 je, kako se navodi na internet stranici o evropskim fondovima ( program Evropske unije koji pruža podršku u saradnji carinskih uprava zemalja članica Evropske unije, zemalja kandidata i potencijalnih kandidata za ulazak u EU, kao i zemalja partnera koje su obuhvaćene Evropskom politikom. Customs 2020 program olakšava umrežavanje, zajedničke aktivnosti i obuku carinskog osoblja, a u isto vrijeme finansira IT sisteme koji će omogućiti uvođenje i razvoj IT tehnologije kod carinskog poslovanja. Za period od do godine budžet ovog programa iznosi 547,3 miliona eura. Od ukupnog iznosa, 20% sredstava je namijenjeno aktivnostima koje uključuju zajedničko djelovanje, 75% je odvojeno za jačanje kapaciteta za informacione tehnologije, dok je 5% osigurano za razvoj ličnih kompetencija. Glavni korisnici ovog programa su državna uprava, lokalna i regionalna tijela vlasti, carinski ili poreski organi i eksterni stručnjaci. Program Customs 2020 želi doprinijeti ostvarenju sljedećih ciljeva: Usklađivanje carinskog poslovanja sa potrebama zajedničkog tržišta EU, što uključuje olakšavanje trgovine, povećanje sigurnosti u procesu robne razmjene, poboljšanje konkurentnosti, postizanje efikasne interakcije carinskih službi do te mjere da djeluju kao jedinstvena carinska služba; Osiguranje zaštite finansijskih i ekonomskih interesa EU; Borba protiv prevara, korupcije i kriminala koje su povezane sa djelovanjem carinskih i poreskih organa; Podsticanje ukupnog ekonomskog rasta. Instrumenti finansiranja su: Grantovi (stopa sufinansiranja može iznositi do 100% prihvatljivih troškova); Ugovori se sklapaju prema pravilima javne nabave; Povrat sredstava za finansiranje eksternih eksperata. Program provodi Evropska komisija u skladu sa godišnjim programom rada za svaki sektor posebno. Zemlje učesnice programa moraju osigurati adekvatno osoblje za učestvovanje u aktivnostima i mjerama za provođenje zajedničkih projekata u okviru programa Customs Bosna i Hercegovina je godine u Bruxellesu potpisala međunarodni ugovor o pristupanju Bosne i Hercegovine programu EU - Customs Učešće u ovom programu je otvorilo nove mogućnosti carinskoj administraciji Bosne i Hercegovine da se upozna sa metodama koje se koriste u EU, kao i sa onim metodama koja EU planira da uvede. Ovo je sedmi program EU iz ciklusa kojem je pristupila Bosna i Hercegovina: Kreativna Evropa, Erasmus plus, Horizont 2020, IPA II, Fiscalis 2020 i program Cosme, koji bi trebao uskoro biti dostupan. Program Customs 2020 ima za cilj opće funkcioniranje Carinske unije kako bi preduzeća i građani Bosne i Hercegovine imali koristi od punog potencijala unutrašnjeg tržišta EU. 54 INFOKOM broj 63 septembar/rujan 2015.

55 Fiscalis 2020 POJMOVNIK EVROPSKIH INTEGRACIJA Članstvom BiH u ovom programu omogućava se jačanje kapaciteta, vještina i stručnosti bosanskohercegovačkih poreskih službenika, što predstavlja važan korak ka daljnjem napretku naše zemlje u procesu evropskih integracija. EVROPSKI REVIZORSKI SUD Program Fiscalis 2020, kako se navodi na internet stranici o evropskim fondovima ( ima za cilj unaprijeđenje rada poreskih uprava zemalja učesnica programa, putem jačanja kapaciteta administracije i borbe protiv poreskih prevara i utaja, te usklađivanje s regulativom i praksama EU u oblasti poreza i porezne politike. Učešće u ovom programu omogućava razmjenu informacija i ekspertiza između poreskih organa zemalja učesnica programa, kao i obuku poreskih službenika. Ukupna vrijednost ovog sedmogodišnjeg programa iznosi 234,3 miliona eura. Ovaj program je istovremeno nastavak programa Fiscalis 2002, Fiscalis 2007 i Fiscalis Programom upravlja Evropska komisija, Opća uprava za poreze i carinsku uniju (DG TAXUD) uz podršku Fiscalis 2020 Odbora (Fiscalis Committee).Glavni korisnici programa su: poreski organi vlasti, eksterni stručnjaci u svojstvu predstavnika vladinih institucija, privredni subjekti i njihove organizacije, predstavnici međunarodnih i ostalih relevantnih organizacija na svim nivoima. Programom se podupire saradnja kroz: Zajedničke aktivnosti usmjerene na razmjenu znanja i dobrih praksi između carinskih i poreznih službenika; Evropski informacioni sistemi usmjereni na olakšavanje razmjene informacija i pristupa zajedničkim podacima; Aktivnosti obuke usmjerene na izgradnju kapaciteta carinskih i poreskih službenika. Ciljevi programa: 1. Ojačati interno tržište kroz efikasne sisteme oporezivanja; 2. Unaprijediti operacije sistema za oporezivanje kroz saradnju zemalja sudionica, nadležnih tijela, službenika i eksternih stručnjaka; 3. Poboljšati pravilno funkcioniranje poreskih sistema na unutrašnjem tržištu kroz poboljšanje saradnje između država sudionica, njihovih poreskih uprava i službenika. Učestvovanje Bosne i Hercegovine u programu Unije Fiscalis 2020 ima za cilj unapređenje poreskog sistema u BiH putem saradnje s poreskim upravama i službenicima država regiona i Evropske unije koje su uključene u ovaj program. Mersiha Selmanović (EUROPEAN COURT OF AUDITORS/ COUR DES COMPTES EUROPÉENNE) Evropski revizorski sud je institucija Evropske unije čiji je osnovni zadatak provjera zakonitosti i pravilnog izvršavanja budžeta, odnosno svih prihoda i rashoda Evropske unije (uključujući sve institucije, tijela i druge organizacione jedinice EU). Osnovan je godine, a sastoji se od po jednog člana iz svake države članice čiji je mandat šest godina. Na kraju svake finansijske godine Evropski revizorski sud podnosi godišnji izvještaj o budžetu EU Evropskom parlamentu i Vijeću EU, a izvještaj se objavljuje i u Službenom glasniku EU. Revizorski sud također daje mišljenje prije nego što se usvoji bilo koji finansijski propis Evropske unije. Nezavisna je institucija i nema nadležnost za izricanje kaznenih mjera. Ako Revizorski sud otkrije prevaru ili nepravilnost, prenosi informacije o njoj nadležnim tijelima Evropske unije koja preduzimaju daljnje aktivnosti. Sjedište Evropskog revizorskog suda je u Luksemburgu. INFOKOM broj 63 septembar/rujan

56 KAKO DO SREDSTAVA EU FONDOVA? TERMINI ODRŽAVANJA Prvi modul - 5 dana predavanja oktobar/listopad Drugi modul - 5 dana predavanja novembar/studeni Treći modul - 5 dana praktičnog rada na izradi projekata polaznika obuke decembar/prosinac MJESTO ODRŽAVANJA Prostorije Vanjskotrgovinske/ Spoljnotrgovinske komore Bosne i Hercegovine KOTIZACIJA 1.999,00 KM po polazniku za ukupan program obuke ROK PRIJAVE Krajnji rok prijave za učešće na programu obuke je Ispunjen prijavni obrazac, koji možete naći na poslati na adresu: edukacija@komorabih.ba UPLATA NA RAČUN Kotizaciju uplatiti do godine na račun: Vakufska bank dd, Sarajevo Br.: KONTAKT I INFORMACIJE Vanjskotrgovinska komora BiH Branislava Đurđeva Sarajevo T: F: edukacija@komorabih.ba VANJSKOTRGOVINSKA KOMORA BIH INSTITUT ZA EDUKACIJU ORGANIZUJE SPECIJALISTIČKI PROGRAM OBUKE PRIPREMA I IMPLEMENTACIJA PROJEKATA ZA EU FONDOVE Zašto pohađati ovaj program obuke? Od ukupne vrijednosti IPA II programa za Bosnu i Hercegovinu od 165,8 miliona, dio programa namijenjen konkurentnosti i inovacijama iznosi 63,8 miliona. Zemljama članicama EU omogućen je pristup fondu HORIZON 2020 ukupne vrijednosti 960 milijardi, kojem od godine može pristupiti i Bosna i Hercegovina. Od toga iznosa, direktna sredstva na raspolaganju za inovacije u svim tipovima malih i srednjih preduzeća (MSP) iznose 616 miliona. Kroz HORIZON 2020, instrument za MSP, možete dobiti do 2,5 miliona. U ovisnosti od vrste projekta, iz EU fonda možete pokriti od 70 do 100% pozivom definiranih prihvatljivih troškova projekta. Po potpisivanju Memoranduma o razumijevanju, Bosni i Hercegovini će biti otvoren pristup COSME finansijskom instrumentu namijenjenom jačanju konkurentnosti MSP-a u ukupnom iznosu od 2,3 milijarde. Koja preduzeća se mogu prijaviti na pozive za finansiranje iz EU fondova? Mogu se prijaviti mala i srednja preduzeća, pojedinačno ili konzorcij malih i srednjih preduzeća. Pod malim i srednjim preduzećem se podrazumijeva preduzeće do 250 zaposlenih, godišnjim prometom manjim od 50 miliona i / ili bilansom stanja koja ne prelazi 43 miliona. Šta dobijate učestvovanjem u programu obuke? Ovaj program obuke vam omogućava pravovremenu pripremu za nove mogućnosti finansiranja. Iskoristite priliku da po promotivnoj cijeni dobijete savjetodavnu uslugu vrhunskih eksperata za pripremu projekta vašeg preduzeća. Tokom tri mjeseca i 120 sati predavanja i interaktivnog praktičnog rada podijeljenog u tri modula, informišite se kako Evropska unija putem svojih fondova pruža finansijsku podršku preduzećima. Naučite kako identifikovati projektnu ideju za vaše preduzeće i kako tu ideju pretvoriti u projektni dokument sukladno uslovima finansiranja iz EU fondova. Uz primjere projekata preduzeća koja su dobila finansijska sredstva iz EU fondova, saznajte sve o upravljanju projektnim ciklusom, pripremi projektnog dokumenta, izradi poslovnog plana, studije izvedivosti i izradi budžeta projekta. Upoznajte se sa vašim obavezama koje imate pri implementaciji projekta finansiranog iz EU fondova. Kroz 30 sati praktičnog rada sa iskusnim predavačima i praktičarima, 24 sata samostalnog rada, uz online konsultacije, razvijte detaljan prijedlog projekta za vaše preduzeća u formi koja ispunjava sve uslove za finansiranje iz EU fondova! 56 INFOKOM broj 63 septembar/rujan 2015.

57 Predavači Prof. dr. sc. Darko Tipurić, redovni je profesor na Ekonomskom fakultetu u Zagrebu na Katedri za organizaciju i menadžment. Gostujući je profesor na splitskom i sarajevskom ekonomskom fakultetu, sveučilištima u Puli i Dubrovniku te gostujući predavač na Univerzitetu Leeds Metropolitan. Autor je više od stotinu naučnih i stručnih radova iz područja menadžmenta u zemlji i inostranstvu. Član je Senata Sveučilišta u Zagrebu i Vijeća društveno-humanističkih znanosti te član Rektorskog kolegija u širem sastavu. Član je glavnog odbora Hrvatskog društva ekonomista i počasni predsjednik Hrvatske udruge certificiranih članova nadzornih odbora. Član je Ekonomskog vijeća predsjednika Vlade RH i Gospodarsko-socijalnog vijeća, kao i član Savjetodavnog odbora Agencije za promicanje izvoza i ulaganja Republike Hrvatske. Konzultant je brojnih hrvatskih i inozemnih poduzeća te drugih institucija. Konzultant je Svjetske banke i UN-a, te sudjeluje u projektima razvoja poduzetništva, menadžmenta i korporativnog upravljanja u tranzicijskim zemljama. Izv. prof. dr. sc. Mislav Ante Omazić, profesor je na Ekonomskom fakultetu u Zagrebu, Katedra za organizaciju i menadžment, gdje predaje kolegije Društvena odgovornost poduzeća, Poslovna etika, Menadžment, Projektni menadžment i Menadžment promjena. Profesor Omazić također obnaša funkciju prodekana za nastavu Ekonomskog fakulteta u Zagrebu. Radio je na različitim projektima za UNDP, Svjetsku banku, IFC, COOP, Toyotu, Novartis, IBM itd. Doc. dr. sc. Davor FIlipović je predavač na Ekonomskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Gospodin Filipović je također radio kao investicijski analitičar u konzultatnskoj tvrtki Proventus, te na poslovima revizije u revizorskom društvu Fimar d.o.o. Docent Filipović je učesnik fellowship programa Harvard Kennedy School John F. Kennedy School of Government. Završio je European Training Program - Kako biti uspješan u EU financiranju i Raditi sa EU. Učestvovao je u implementiranju projekata Izgradnja proizvodne konkurentnosti Hrvatske i projektu Europske komisije Jačanje poduzetništva - FoSentHE, te projektu Organizacija kao izvor konkurentske prednosti hrvatskih poduzeća. Izv. prof. dr. sc. Mitar Perušić, trenutno je zaposlen kao profesor na Tehnološkom fakultetu. Prof. Perušić je jedan od vodećih konzultanata i predavača u Bosni i Hercegovini, sa više od 10 godina iskustva u radu sa međunarodnim organizacijama i pripremi i implementiranju projekata organizacija kao što su Svjetska banka (the World Bank / IFC), Razvojni program Ujedinjenih nacija (UNDP), USAID, Europska delegacija itd. Dr. sc. Ana-Maria Boromisa radi u Institutu za razvoj i međunarodne odnose u Zagrebu gdje je voditeljica Odjela za međunarodne gospodarske i političke odnose i predsjednica Znanstvenog vijeća. Predaje Ekonomiku Europske unije na poslijediplomskom studiju na Fakultetu političkih znanosti u Zagrebu. Izradila je desetak studija izvodivosti s analizom koristi i troškova za projekte koji su se financirali iz IPA-e (svaki pojedinačne vrijednosti oko 1 milijun ). Radi kao konzultant za različite međunarodne organizacije i institucije. Iskusan je evaluator projekata prijavljenih za sufinanciranje iz EU fondova. Mr. sc. Marko Lokin MBA trenutno obnaša funkciju višeg savjetnika specijaliste u Agenciji za regionalni razvoj Republike Hrvatske. Radi na poslovima administriranja i upravljanja sustavom prvostupanjske kontrole na programima i projektima financiranim iz sredstava Europske unije. Priprema i kontrolira izvješća o napretku zaprimljenih od projektnih partnera, kao i nabave provedene u sklopu projekata financiranih EU sredstvima. Vrši terenske provjere implementacije projekata, ovjeravanje prihvatljivosti troškova proizašlih tijekom implementacije EU financiranih projekata te izdaje deklaracije za ovjeravanje troškova. Redovito surađuje s predstavnicima tijela uključenih u strukturu upravljanja fondovima Europske unije i sa predstavnicima tijela Europske komisije. Prije zaposlenja u Agenciji za regionalni razvoj Republike Hrvatske, gospodin Lokin je od do godine radio u Ministarstvu regionalnoga razvoja i fondova Europske unije Republike Hrvatske na poziciji IPA nacionalnog kontrolora. Mr. sc. Jasenko Arnautović je certificirani profesionalni predavač (trener) i konzultant organizacije EU TaC u BiH, te akreditirani trener EURELSMED i CREDO programa. Ima više od 19 godina iskustva na području upravljanja projektnim ciklusom po EU metodologiji (Project Cycle Management-PCM), što uključuje pisanje projektnih dokumenata i aplikacija za javne pozive i grant sheme, ali i kao projektni menadžer na velikom broju projekata. Također radi kao evaluator IPA projekata. Gospodin Arnautović ima više od 25 godina iskustva na izradi poslovnih strategija, business planova i marketing planova za poduzeća, analize poslovanja poduzeća. Mr. sc. Davorin Pavelić MBA, konzultant sa dugogodišnjim iskustvom u pripremi i upravljanju projektima ekonomskog razvoja, razvoju privatnog sektora, malih i srednjih poduzeća i razvoju poduzetništva, kreiranju i analizi ekonomskih i socijalnih politika itd. Uspješnoj konzultantskoj karijeri je prethodilo 12 godina rada u međunarodnim organizacijama, kao što su Svjetska banka (International Finance Corporation /IFC/), PricewaterhouseCoopers (PwC), International Management Group (IMG), Crown Agents, International Rescue Committee (IRC) itd. U posljednjih 7 godina, gospodin Pavelić je radio kao nezavisni konzultant na velikom broju projekata financiranih od strane USAID-a, UNDP-a, Europske komisije (EC) i drugih multilateralnih i bilateralnih razvojnih agencija i organizacija. Gospodin Pavelić je radio kao voditelj projekta, ključni ekspert i konzultant na šest projekata financiranih od strane Europske komisije, a izradio je projektnu dokumentaciju za projekte koje su međunarodne organizacije financirale sa više od 20 milijuna eura. INFOKOM broj 63 septembar/rujan

58 EVROPSKA PODUZETNIČKA MREŽA Poslovna saradnja Poštovani čitaoci, putem Evropske preduzetničke mreže (EEN), čiji smo član, pruža nam se mogućnost da vam pronađemo odgovarajućeg poslovnog partnera u inostranstvu. Vanjskotrgovinska komora Bosne i Hercegovine je putem Euro info korespondentnog centra BiH, kao jednog od svojih sektora, članica ove mreže od godine. Mreža broji preko 600 organizacija u 51 zemlji, među kojima su sve zemlje Evropske unije. U ovom broju Infokoma predstavljamo vam nove ponude za poslovnu saradnju. Riječ je o ponudama preduzeća iz različitih zemalja koja su iskazala interes za pronalaskom poslovnog partnera u našoj zemlji. Sve ove ponude dostupne su nam putem baze poslovne saradnje mreže EEN kojoj imaju pristup sve članice ove mreže. Na taj način se pruža mogućnost i preduzećima iz Bosne i Hercegovine da dostave ponude, koje će biti dostupne u ovoj zajedničkoj bazi podataka. Bilo da želite stupiti u kontakt s preduzećima čije ponude objavljujemo u nastavku ili želite da se ponuda Vašeg preduzeća nađe u bazi podataka EEN mreže, molimo da nas kontaktirate putem a: stanislava.sorajic@komorabih.ba ili mersiha.selmanovic@komorabih.ba. Ukoliko se odlučite da se ponuda Vašeg preduzeća objavi na EEN mreži, nakon ispunjavanja obrasca koji možete dobiti putem gore navedene adrese, ponudu Vašeg preduzeća unosimo u bazu podataka poslovne saradnje mreže EEN, koja se dalje objavljuje u poslovnim magazinima ili internet stranicama centara u zemljama u kojima tražite poslovnog partnera. Zainteresirana preduzeća se putem centara u svojim državama obraćaju nama radi dobijanja podataka i na taj način Vas direktno povezujemo s poslovnim partnerom. Ove usluge su u potpunosti besplatne. Pripremile: Stanislava Sorajić i Mersiha Selmanović EICC BiH PS 1 - septembar Italijanska firma koja se bavi proizvodnjom električnih prekidača i LED lampi je zainteresovana za zajedničko ulaganje i recipročnu proizvodnju sa firmama iz Bosne i Hercegovine, Bugarske, Poljske, Rumunije i Makedonije. Firma posjeduje certifikat ECOAUDIT, kao i višegodišnje iskustvo u proizvodnji navedenih proizvoda u raznim varijantama za primjenu u zgradama, na ulicama, u baštama, jahtama... Svi proizvodi mogu biti prilagođeni u različitim bojama i oblicima. Italijanska firma traži potencijalne partnere sa iskustvom iz oblasti rasvjete. EICC BiH PS 2 - septembar Turska firma specijalizovana za veleprodaju hemijskih i građevinskih materijala (za krovove, fasade, zidove, podove) je u potrazi za proizvođačima sličnih proizvoda. Ova firma sa sjedištem u Antaliji aktivna je u sektoru građevinskih materijala od godine nudeći usluge tehničke analize. Firma se nudi kao agent ili distributer na turskom tržištu i prepoznatljiva je po širokom portfoliju klijenata. Od potencijalnog partnera se očekuje stručnost i iskustvo na međunarodnom tržištu, kao i posjedovanje tehnološke i finansijske infrastrukture. EICC BiH PS 3 - septembar Rumunska firma koja se bavi distribucijom pneumatskih alata, pribora za kompresovanje vazduha, poliuretanskih ljepila, TNT a itd. je u potrazi za proizvođačima heftarica i klamerica za namještaj. Ova firma je aktivna na tržištu od godine i posjeduje stručno i iskusno osoblje i pouzdan je predstavnik poznatih proizvođača pneumatskog alata. Od potencijalnog partnera se očekuje da se bavi istom ili sličnom djelatnošću, da posjeduje iskustvo u transnacionalnoj saradnji i da proširi proizvodnju na evropsko tržište. EICC BiH PS 4 - septembar Hrvatska firma specijalizovana za turističke aktivnosti, izgradnju turističkih objekata i njihovo upravljanje je u potrazi za partnerima zainteresovanim za zajedničko ulaganje. Ova firma posjeduje iskustvo u turističkom menadžmentu i izgradnji novih objekata. Od potencijalnog partnera se očekuje iskustvo i dugoročna saradnja. EICC BiH PS 5 - septembar Britanska firma koja se bavi dobavljanjem i graviranjem na različitim materijalima je u potrazi za dobavljačima laminatskih i termoplastičnih ploča napravljenih od modificiranog akrilika koji se koriste za graviranje. Ova firma proizvodi materijale sastavljene od 2 do 3 sloja koji su izrađeni od modifikovane akrilične plastike a proizvedene ploče mogu se naći u različitim bojama i debljinama. Kod proizvoda je Firma je zainteresovana za uvoz 300 ploča (dimenzija 1220 mm X 610 mm) svaka 2-3 mjeseca. Od potencijalnog partnera se očekuje da pokaže interes za sklapanje ugovora o proizvodnji. EICC BiH PS 6 - septembar Irska firma specijalizovana za arhitekturu, proizvodnju i ugradnju aluminijumskih i staklenih fasada je u potrazi za inovativnim proizvođačima konstrukcijskih/fasadnih proizvoda. Ova firma ima 25 godina iskustva u dizajnu, proizvodnji i ugradnji konstrukcijskih materijala koji zadovoljavaju evropske standarde. Od potencijalnog partnera se očekuje distribucija proizvoda na irsko i britansko tržište, posjedovanje marketinških vještina i tehnička pomoć. Potencijalni partner bi trebao da ponudi konkurentne cijene, jednostavnost ugradnje, dizajn i savremenu izvedbu INFOKOM broj 63 septembar/rujan 2015.

59 EICC BiH PS 1 jul/avgust Jermenska firma specijalizovana za uvoz i prodaju građevinskog materijala i opreme nudi usluge trgovačkog posredništva. Ova firma je jedna od vodećih uvoznika građevinskog materijala i opreme u Jermeniji, ekskluzivni je zastupnik brojnih inostranih renomiranih firmi i posjeduje dugogodišnje iskustvo u tom sektoru. EICC BiH PS 2 jul/avgust Rumunska firma koja je specijalizovana za distribuciju proizvoda za domaćinstvo nudi usluge trgovačkog posredništva. Firma uglavnom distribuira celulozu (izbijeljeno dugo pulpno vlakno i natron linearni papir), papir (papir za pakovanje i A4 papir za pisanje) i različite vrste ljepila. Firma već prodaje proizvode poznatog evropskog proizvođača, planira da proširi asortiman proizvoda i traži nove dobavljače. Od potencijalnog partnera se očekuje da nudi kvalitetne proizvode. EICC BiH PS 3 jul/avgust Bugarska firma koja se bavi veleprodajom i prodajom rezervnih dijelova za različite industrije želi da proširi svoj portfolio proizvoda koje nudi na bugarskom tržištu i zainteresovana je za saradnju sa proizvođačima pričvršćivača. Firma želi da distribuira pričvršćivače na bugarskom tržištu. Prednosti koje firma nudi su iskustvo u veleprodaji i prodaji sličnih proizvoda, kao i dobro uspostavljena mreža na bugarskom tržištu. Od potencijalnog partnera se očekuje da nudi kvalitetne proizvode po konkurentnim cijenama. EICC BiH PS 4 jul/avgust Rumunska firma koja se bavi distribucijom sanitarnih, termo, gasnih i vodovodnih instalacionih materijala nudi trgovačke usluge. Firma je jedan od vodećih lokalnih dobavljača, prodaje sisteme centralnog grijanja, sisteme podnog grijanja, kupatilski namještaj i pribor, građevinske završne materijale, metalne profile i različite vrste alata. Firma ima dugogodišnje iskustvo i mogućnost da proširi distributivnu mrežu, posjeduje poslovne prostore, kao i online prodavnicu. Od potencijalnog partnera se očekuje profesionalizam i brzina u pružanju kvalitetnih proizvoda. EICC BiH PS 5 jul/avgust Mađarska firma specijalizovana za proizvodnju i preradu drveta za unutrašnji i spoljni drveni namještaj (kao što su predškolske stolice, ulične kante za smeće, drvene ograde, okviri za slike, vrtni namještaj) koji je napravljen od sirovih materijala hrasta i bagrema u potrazi je za dobavljačima ili proizvođačima iz evropskih zemalja. Firma vrši obradu sirovina pomoću set materijala koji se suši sušilicom marke Nyle površine 10 m³. Prednosti koje ova firma nudi su višegodišnje iskustvo i stručno osoblje specijalizovano za rad na CE (kružnim) mašinama za obradu drveta. Od potencijalnog partnera se očekuje da posjeduje sirove materijale, naročito hrast i bagrem. EICC BiH PS 6 jul/avgust Belgijska firma specijalizovana za biljne ekstrakte za kozmetičku i farmaceutsku industriju u cilju zamjene uljnih derivata i silikona u potrazi je za dobavljačima biljnih ekstrakta, kao i podugovaračkim mogućnostima. U partnerstvu sa svjetskom mrežom istraživačkih laboratorija firma predlaže asortiman proizvoda namijenjenih za zamjenu uljnih derivata i silikona koji se obično koriste u kozmetičkoj industriji. Od potencijalnog partnera se očekuje pouzdanost i profesionalizam. EICC BiH PS 7 jul/avgust Poljska firma koja se bavi uvozom i izvozom šperploča i iverica je u potrazi za proizvođačima istih. Ova firma se nudi kao distributer stranih proizvoda, naročito OSB šperploča, vlaknastih ploča visoke gustoće, podnih ploča. Zahvaljujući širokoj mreži kontakata, firma nudi proizvode po konkurentnim cijenama. Od potencijalnog partnera se očekuje dostavljanje kvalitetnih proizvoda, iskustvo u međunarodnoj saradnji, pouzdanost i profesionalnost. EICC BiH PS 8 jul/avgust Italijanska firma koja se bavi distribucijom parketa je u potrazi za dobavljačima istih od masivnog drveta, spoljnog i troslojnog parketa, kao i pribora za parket. Firma posjeduje iskustvo u elektronskoj prodaji i on-line marketingu, nudi tehničku pomoć pri prodaji navedenih proizvoda na italijanskom tržištu i omogućava sklapanje distribucijskog ugovora. EICC BiH PS 9 jul/avgust Srbijanska firma specijalizovana za inžinjering, uvoz i izvoz, veleprodaju i proizvodnju metalnih proizvoda, struktura i obradu metala (sa glodalicom), instalacija bojlera, generatora, gasnih elektrana, postrojenja za flaširana pića nudi usluge distribucije i posredničke usluge za proizvođače sličnih proizvoda. Firma posjeduje dugogodišnje iskustvo, saradnju sa stranim klijentima i stručno osoblje u oblasti metalurgije. Od potencijalnog partnera se očekuje iskustvo, profesionalnost i pouzdanost. EICC BiH PS 10 jul/avgust Austrijska firma nudi usluge trgovačkog posredništva firmama zainteresovanim za distribuciju svojih poljoprivrednih i ekoloških proizvoda na austrijskom tržištu ili drugim stranim tržištima. Firma se bavi distribucijom evropskih proizvoda na tržištima u Aziji, Sjevernoj/Južnoj Americi, Južnoj Africi, kao i na evropskom tržištu. Firma se najviše bavi distribucijom hrane, pića (ulje, vino, šampanjac, soja, hrana za bebe, mineralna voda, organsko voće i povrće) i ekoloških proizvoda (postrojenja za prečišćavanje vode, proizvodi za filtriranje vazduha). Firma ima višegodišnje iskustvo i razvijenu mrežu partnera širom svijeta. INFOKOM broj 63 septembar/rujan

60