InfoKOM broj 1 januar 2008.

Transcription

1 InfoKOM broj 1 januar 2008.

2 InfoKOM Broj 1 Januar Izdavač: VANJSKOTRGOVINSKA / SPOLJNOTRGOVINSKA KOMORA BOSNE I HERCEGOVINE Urednički kolegij: Tarik Đođić Zdravko Marinković Ante Ostojić Almira Huseinović Tehnički urednik: Engin Mešanović enginm@komorabih.ba Vanjski saradnici: Elvira Ahmetović, savjetnik Ruždija Adžović Duda Adžović Siniša Vukelić Izet Jahović Lektor: Loris Zubanović Adresa: Vanjskotrgovinska komora BiH - INFOKOM Branislava Đurđeva Sarajevo Kontakt: Almira Huseinović T: F: almirah@komorabih.ba Dizajn i priprema: VTK BiH Naslovna strana: Vedad Voloder Štampa: BEMUST d.o.o. Tiraž: 2000 Cijenjeni čitaoci, Predstavljamo vam novo glasilo Vanjskotrgovinske / Spoljnotrgovinske komore Bosne i Hercegovine, koje smo za vas redizajnirali i sadržajno poboljšali. Cilj nam je ostvariti još bolju i uspješniju saradnju, te želimo biti pouzdan i kvalitetan partner u predstojećim zajedničkim projektima i aktivnostima. U svjetlu događaja koji je u našoj zemlji obilježio proteklu godinu, a to je parafiranje Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju, namjeravamo pomoći našim kompanijama da se pripremaju za Evropski put, pružajući korisne informacije na jednom mjestu. Vjerujemo da na ovaj način možemo dati važan doprinos poslovnoj orjentaciji bh. kompanija, te im približiti trendove poslovanja u Evropskoj uniji. Želimo vam sretnu i uspješnu novu poslovnu godinu. Urednički kolegij InfoKOM broj 1 januar 2008.

3 SADRŽAJ 4 BH. POSLOVNE VIJESTI 6 SVIJET 8 AKTIVNOSTI KOMORE 24 Fiskalizacijom do niže stope PDV-a 10 BiH ostvaruje suficit u robnoj razmjeni sa Albanijom 26 Za dvije godine prikupljeno oko 8,6 milijardi KM PDV-a 28 BiH postaje regionalni centar za certificiranje halal proizvoda 40 POSLOVNI FORUM Dan Bosne i Hercegovine u SR Njemačkoj INTERVJU: 12 Milan Lovrić 15 Mahir Hadžiahmetović 16 Ljubomir Klincov 44 Asocijacija za kvalitet u rangu evropskih partnera 48 KNJIGA Leadership - fenomen modernog doba 50 Istraživanje portala Posao. ba i Algebre 30 Rast kredita i štednje veći od očekivanog 17 PARAFIRAN SAA Povećanje osjećaja sigurnosti stranih investicija u BiH 20 Brže, kraće i jeftinije do viza 21 Značajna uloga VTK BiH u procesu viznih olakšica 32 INTERVJU: ZLATAN DEDIĆ Najbolja godina u historiji SASE 35 IPA - Instrument pretpristupne pomoći 36 Okvirni program 7 FP7 39 TURIZAM BIH ima mnogo toga ponuditi 52 WWW BiH na evropskom začelju po upotrebi interneta 55 BERZA INFORMACIJA Željezo i cement ove godine oborili cjenovne rekorde 56 Poljoprivreda: Cijene u BiH prevazilaze evropski prosjek 58 Dobrodošli u svijet prodaje 59 DARIVANJE Za Grka skupo vino, Šveđaninu bez darova InfoKOM broj 1 januar 2008.

4 BH. POSLOVNE VIJESTI Učvršćeno partnerstvo Klasa i Marhaba Halal Fooda Nedavno održani Svjetski sajam halal proizvoda u Abu Dhabiju učvrstio je poslovno partnerstvo Klasa i Marhaba Halal Fooda iz Holandije, glavnog distributera halal proizvoda na tržište Evropske unije i Bliskog istoka. Rezultat je petogodišnji ugovor o distribuciji osam Klasovih proizvoda iz programa Novi dan, a prva isporuka predviđena je za naredni mjesec, saopćeno je iz Klasa. Utvrđen prijedlog izmjena Zakona o privatizaciji preduzeća u FBiH Vlada Federacije BiH je utvrdila je Prijedlog Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o privatizaciji preduzeća i uputila ga u parlamentarnu proceduru na usvajanje po hitnom postupku. Njime je utvrđena je mogućnost prijenosa prava vlasništva nad stalnim sredstvom sa privrednog društva (preduzeća) u većinskom državnom vlasništvu na državne organe u slučajevima kada nadležna vlada odlukom utvrdi da je stalno sredstvo neophodno za službene potrebe državnih organa ili objekat komunalne infrastrukture. što je znatno više u odnosu na plan. U poslovodstvu tog ugljevičkog preduzeća kažu da su zadovoljni dostignutim obimom proizvodnje u godini i podsjećaju da je realiziran ovogodišnji plan proizvodnje. Naglašavaju da je nedavno kvalitetno obavljen remont postrojenja TE Ugljevik, a do kraja godine planirana je i obnova kotlova. Stečaj u Roteksu Stečajni postupak u Fabrici dekorativnih tkanina Roteks iz Rogatice još uvijek nije završen, jer nijedan strateški kupac nije izrazio interesiranje za kupovinu te firme. Do sada je održano i 11 licitacija za prodaju Roteksove imovine, ali su sve bile neuspješne. Stečajni postupak u Roteksu počeo je prije dvije godine, a 77 radnika ostalo je bez posla. U Tuzli otvorena filijala Banjalučke banke U Tuzli je otvorena obnovljena filijala Nove banjalučke banke. Ova banka trenutno ima oko 80 poslovnih jedinica širom BiH i nudi široku paletu usluga za pravne i fizičke osobe, među kojima su najpovoljniji uvjeti za obavljanje poslova platnog prometa, privlačne kamatne stope za različite oblike štednje i različite vrste kredita po vrlo povoljnim uvjetima. osnivanja Kreditno-garancijskog fonda Vlade ZDK-a. Prioritet prilikom dobijanja novca imat će proizvodne i aktivnosti orijentirane ka izvozu. Energoinvest u Libiji i Alžiru ugovorio poslove vrijedne 180 miliona eura Energoinvest trenutno ima osiguranih poslova u izgradnji dalekovoda i trafostanica, prije svega na libijskom i tržištu Alžira, oko 180 miliona eura, što kompaniji daje sigurnost i stabilnost u godini koja je pred nama istakao je direktor Energoinvesta Dž Vlahovljak. U toku za godine koje dolaze osigurali su poslove u Alžiru za šta su potpisana dva ugovora o izgradnji 220 kilovoltnog dalekovoda, vrijednosti 30 miliona dolara i isporuci tona čelične konstrukcije za stupove, vrijednosti osam miliona eura. U Libiji su ugovoreni poslovi u oblasti dalekovoda vrijedni više od 120 miliona eura. Ugljevik proizveo gigavat-sata električne energije Termoelektrana Ugljevik proizvela je od početka ove godine više od gigavat-sata električne energije, Vlada ZDK osniva kreditnogarancijski fond Vlada Zeničko-dobojskog kantona ovlastila je Biznis servis centar ZDK-a da potpiše ugovor s Investicionokomercijalnom bankom Zenica na osnovu kojeg će se izvršiti deponovanje KM na ime Na SASE uvršteni vrijednosni papiri Euro-Investment fonda Iz Sarajevske berze saopćili su da su na slobodno berzansko tržište uvršteni vrijednosni papiri dioničkog društva DUF EURO INVESTMENT DD TUZLA s oznakom EINDR ( emitovanih vrijednosnih papira, nominalne vrijednosti 10,00 KM). 4 InfoKOM broj 1 januar 2008.

5 Telekom RS u s novim cijenama Od 1. januara godine, u skladu s pravilom RAK-a, u fiksnoj telefoniji su u primjeni nove cijene razgovora, saopćio je Telekom RS, uz ocjenu da će nakon ovog rebalansa cijena njihovi pretplatnici razgovarati po najnižim cijenama u BiH. U pretplatu od 7,5 KM uračunat je bonus od 3,2 KM, a cijene razgovora će ostaju iste ili znatno niže. Do sada je pretplata iznosila šest KM. Cijena lokalnog razgovora je jedinstvena u okviru cijele mrežne grupe i iznosi 0,02 KM po minuti. Svi korisnici unutar mrežne grupe mogu razgovarati po cijeni lokalnog poziva, a samim tim su cijene međumjesnih razgovora niže oko 44 posto. Smanjena je i cijena poziva između mrežnih grupa u BiH za više od 16 posto. Obavještenje o izmjenama Zakona o privrednim društvima U Službenim novinama Federacije BiH, broj 91 od godine objavljena je izmjena člana 382. Zakona o privrednim društvima koja se odnosi na produženje roka za usklađivanje oblika, firme, osnovnog kapitala, osnivačkog akta i statuta sa odredbama ovog zakona. Obavještavamo sve privredne subjekte koji su dužni oblik, firmu, osnovni kapital, osnivački akt i statut uskladiti sa odredbama Zakona o privrednim društvima ( Službene novine Federacije BiH, br. 23/99, 45/00, 2/02, 6/02, 29/03 i 68/05) i podnijeti prijavu za upis u sudski registar promjena po tom osnovu, da je prema najnovijim izmjenama u broju 91 iz godine rok iz člana 382. ovog zakona produžen do godine. Ukinuti carine na sirovine, repromaterijal i opremu Udruženje malih i srednjih poduzetnika u BiH (UMSPBiH) izrazilo je nezadovoljstvo zbog neusvajanja zakona o carinskoj tarifi Bosne i Hercegovine, kojim traži oslobađanje od carine: sirovina, repromaterijala i opreme, koje koriste domaći proizvođači, da bi imali iste uvjete kao i proizvođači iz drugih zemalja potpisnica CEFTA-e. Kako ističu iz UMSPBiH, to je osnovni preduvjet da domaća proizvodnja opstane i bude konkurentna na tržištu. U protivnom, očekujemo veliki pritisak različite uvozne robe iz susjednih zemalja. SERDA U učestvovala u realizaciji 61 projekta Orijentacija Sarajevske regionalne razvojne agencije (SERDA) i u godini bit će stvaranje povoljnijeg poslovnog okruženja, podrška razvoju biznisa, poljoprivrede i ruralnih sredina, turizma i ekologije. Ova agencija, koja djeluje na prostoru 32 općine Sarajevske makroregije (SMR) u godini učestvovala je u realizaciji 61 projekta koji se realizuju u partnerskom odnosu s lokalnim zajednicama i međunarodnim organizacijama kazao je direktor SERDA-e Ševkija Okerić u RS u znaku prvih općinskih obveznica Banjalučka berza planira da u godini na službeno berzansko tržište budu uključene i akcije nekoliko privatnih preduzeća i emisija obveznica, što bi dodatno trebalo da unaprijedi tržište hartija od vrijednosti. Direktor Banjalučke berze Milan Božić najavio je da se očekuje da već u prvom kvartalu 2008.godine, putem Banjalučke berze, prve obveznice emituju Općina Laktaši i Grad Banja Luka, a u martu će biti ponuđene i obveznice po osnovi stare devizne štednje te obveznice po osnovi materijalne i nematerijlne ratne štete. Bosnalijek će na bh. tržište lansirati 16 novih proizvoda Farmaceutska kompanija Bosnalijek u ovoj godini na bh. tržište lansirat će 16 novih proizvoda, a u razvojnim laboratorijama planira realizirati više od 50 projekata. Najavio je ovo Edin Arslanagić, generalni direktor Bosnalijeka, koji je sa saradnicima prezentirao rezultate poslovanja u i planove u ovoj godini. Ovom prezentacijom ozvaničen je i početak proslave 57. rođendana ove bh. kompanije. Ukupni ostvareni prihod u godini bio je 88 miliona KM. Lansirali smo 19 novih proizvoda u BiH i realizirali 92 nove registracije za 47 proizvoda u 14 zemalja svijeta. Bili smo među najlikvidnijim kompanijama na Sarajevskoj berzi gdje je ukupna vrijednost trgovanja našim dionicama premašila 80 miliona KM u godini, rekao je Arslanagić. Naglasio je kako je Bosnalijek otvorio nova tržišta u Africi i Gruziji, te da će u godini tržište biti otvoreno u Azerbejdžanu i Alžiru. U godini planiramo povećati prodaju za 20% ili 104 miliona KM. Planiramo i povećanje prihoda od izvoza za 72% i na taj način povećanje učešća izvoza u ukupnom prihodu od prodaje sa 25% iz na 35% u ovoj godini. Na domaće tržište u godini ući ćemo s planom koji predviđa rast od 3,5%, istakao je Arslanagić. InfoKOM broj 1 januar

6 SVIJET Bill Gates se povlači iz Microsofta Premda će Bill Gates tek u junu svoja šefovska mjesta prepustiti pomno izabranim saradnicima, vijest o odlasku najbogatijeg čovjeka na svijetu iz svakodnevnog poslovanja već je proglašena ključnom u poslovnoj godini.biznismen koji predvodi godišnje ljestvice najbogatijih ljudi na svijetu od do godine, od ove godine više neće svaki dan dolaziti na posao u Microsoftu. Svjetski su mediji tu Gatesovu odluku da se više posveti dobrotvornom radu, ali ostane predsjedajući Microsofta i uključi se samo u probrane projekte, doživjeli kao početak nove ere tehnološkog diva. Gazprom predstavio planove vrijedne 99 milijardi dolara Ruski gasni holding Gazprom objavio je planove razvoja novih isporuka potencijalnim investitorima u Japanu, a visina planiranih rashoda u tom pravcu iznosi 2,44 triliona rubalja, odnosno 99 milijardi dolara. U istočnom Sibiru bi do godine bila neophodna izgradnja kilometara gasovoda i skoro bušotina, sa kojima bi ruski gasni monopolista mogao da se učvrsti na kineskom i japanskom tržištu. Barel nafte u dolara Ekonomisti danske Sakso banke predviđaju za godinu oštru globalnu privrednu krizu koja će se, između ostalog, ogledati u veoma visokom poskupljenju nafte na čak 175 dolara za barel i naglom padu akcija na američkim, kineskim i drugim vodećim efektnim berzama. Prognozeri danske banke ocjenjuju uz to da će visoko poskupljenje osnovne energetske sirovine biti praćeno i udvostručenjem cijena osnovnih žitarica. McDonald s prodao 19 svojih restorana u pribaltičkim zemljama Američka kompanija McDonald s, najveći svjetski lanac restorana brze hrane, prodala je 19 svojih restorana u Litvaniji, Letoniji i Estoniji firmi Premier capital registrovanoj na Malti. Finansijski podaci o ovoj transakciji nisu saopćeni. Stručnjaci ističu da McDonald s u Litvaniji posljednjih godina nije otvarao nove restorane i da je suočen s pomanjkanjem personala, prenijela je u subotu agencija Interfaks. Toyota najavila da će biti broj jedan u svijetu Japanska korporacija Toyota Motor prognozirala je dodatni robusni rast proizvodnje u 2008, nakon što je u ovoj godini nadmašila američkog suparnika General Motors kako bi postala vodeći svjetski proizvođač automobila. Snažan rast na tržištima u ekspanziji kao što su Kina, Rusija i Brazil pomoći će povećanju prodaje vozila za pet posto u idućoj godini, uprkos očekivanom slabom nastupu u SAD-u zbog usporene ekonomije, saopćila je Toyota. Rusija nudi Srbiji milijardu eura za naftnu industriju Ruska vlada ponudila je Srbiji milijardu eura za većinsko vlasništvo u Naftnoj industriji Srbije (NIS), kazao je izvor blizak vladi Srbije. Dio ruske ponude podrazumijeva prolazak kroz Srbiju kraka plinovoda Južni potok koji bi gradila ruska tvrtka Jugorosgas u saradnji sa Srbijagasom, a koji bi Srbiji osigurao sigurnu opskrbu plinom. Citroen C4 Picasso najljepši auto na svijetu S više od 15 nagrada diljem svijeta Citroën C4 Picasso nije prestao zavoditi međunarodni žiri. Tako, drugu godinu zaredom monovolumen Citroëna prima italijansku nagradu Najljepši automobil na svijetu, u kategoriji višenamjenskog automobila. Proizvodnja velikih aviona u Kini Kina se predstavljanjem prvog komercijalnog putničkog aviona domaće proizvodnje ARJ21-700, pod nazivom Xiang Feng, što u prijevodu znači Leteći feniks, približila svom cilju da postane zrakoplovni gigant i da na svjetskom tržištu konkurira kanadskom Bombardieru i brazilskom Embaeru. Prvi probni letovi te letjelice očekuju u martu, a početak komercijalne proizvodnje godine. Kineska Avioindustrijska korporacija I (AVIC I), koja je razvila tu letjelicu, planira da prve avione isporuči naručiocima u trećem kvartalu Predstavljen najjeftiniji automobil na svijetu Indijski Tata Motors predstavio je najjeftiniji automobil na svijetu, koji među vlasnike motornih vozila treba da uključi milione ljudi skromnih primanja. Model Nano, sa četiri sjedišta i motorom od oko 625 kubnih centimetara, imaće maloprodajnu cijenu od oko rupija [2.500 dolara] i pojaviće se na tržištu kasnije ove godine. 6 InfoKOM broj 1 januar 2008.

7 Kineski trgovinski višak rekordnih 262,2 milijarde dolara Kineski višak u svjetskoj razmjeni vinuo se za skoro 50 posto tokom 2007, uprkos poplave uopozorenja o bezbednosti i povlačenja kineskih proizvoda i usporavanja rasta izvoza krajem godine, pokazuju objavljeni podaci. Godišnji vanjskotrdovinski višak dostigao je 262,2 milijarde dolara, 47,7 posto u odnosu na 2006, navodi zvanična agencija Sinhua pozivajući se na Generalnu upravu carina. Suma je manja od 300 milijardi dolara koliko su predviđali neki ekonomisti, ali odražava snažnu potražnju za jeftinom kineskom robom uprkos strahovima oko sigurnosti tih proizvoda, u rasponu od paste za zube i morske hrane do automobilskih guma i igračaka. Devizne rezerve Japana gotovo bilion dolara Kineske ga premašile Japanske devizne rezerve dostigle su krajem decembra rekordan nivo od 973,37 milijardi dolara. Rezerve su povećane sedmi mjesec zaredom, bilježeći svaki put novi mjesečni rekord, prije svega zahvaljujući visokoj cijeni zlata, koja je u decembru porasla na 836,5 dolara po unci, sa 783,5 dolara u novembru. Ukupne devizne rezerve na kraju decembra povećane su, međutim, svega 0,3 posto u odnosu na novembar, jer su veće kamatne stope u SAD umanjile vrijednost američkih hartija od vrijednosti koje se drže u rezervama. Devizne rezerve Japana, zemlje s drugom po veličini privredom u svijetu, druge su po obimu u svijetu, poslije kineskih, koje su krajem oktobra iznosile 1,455 biliona dolara. Ruski BDP uvećan šest puta za sedam godina Bruto domaći proizvod (BDP) Rusije će u godini dostići 1,250 biliona dolara, izjavio je ruski ministar finansija Aleksej Kudrin. U poređenju sa godinom, kada je iznosio oko 200 milijardi dolara, ruski BDP je uvećan više od šest puta, prenio je Prajm Tas. Ove godine, Rusija će se sa između i dolara BDP-a po stanovniku, svrstati u red razvijenih zemalja. Usporeni privredni rast u SAD-u mogao bi potrajati Poznati harvardski ekonomist Kenneth Rogoff ocijenio je da se usporeniji rast američke privrede može produžiti na preriod od nekoliko godina i da će se to već u loše odraziti i na globalni privredni uspon, prenijela je u četvrtak agencija DPA iz Washingtona. Ukoliko SAD doživi veliki ekonomski pad, bit će to prilično bolno - upozorio je Rogoff, koji je od do u MMF-u bio rukovodilac ekonomskog tima. Impresivni rezultati svjetske ekonomije u godini Svjetska ekonomija zabilježila je impresivne rezultate tokom godine uprkos visokim cijenama nafte i krizi s hipotekarnim kreditima koji su od augusta znatno usporili tempo investicija i pozajmica. Cijene nafte su se tokom udvostručile, a u posljednjih pet godina su skočile za 500 posto, pa ipak svjetska ekonomija je jača nego u bilo kome periodu u posljednjih 30 godina, prenijele su agencije. Međunarodni monetarni fond (MMF) procjenjuje porast od 5,2 posto u 2007, što je malo manje od rekordnog rasta u godini. Uz očekivano usporavanje rasta u SAD-u, MMF procjenjuje da će globalna ekspanzija u iznositi 4,8 procenata. Finansijski menadžer iz New Delhija Sarjit Bala kaže da se ekonomija širi na svim kontinentima. Svjetska situacija je fantastična. Vijetnam, zemlje u razvoju, supsaharska Afrika, Južna Amerika, svi oni učestvuju u tome rastu. Smatram da je ovo jako bitno doba, jer svijet nikada u svojoj historiji nije prolazio kroz nešto slično - kazao je Bala. Najdinamičnija ekonomska atmosfera je u Aziji gdje privredni rast iznosi čak osam posto. Zamjenik direktora za istraživanje u MMF-u Charles Collins potvrdio je da je Kina jedan od glavnih pokretača svjetske ekonomije. Uzimajući u obzir različite paritete cijena, na Kinu otpada 15 posto svjetske privrede. Pošto kineska privreda u posljednjih nekoliko godina raste stopom od preko 10 posto, ona čini znatan dio ukupne bruto proizvodnje - smatra Collins. Dolar je nastavio padati u odnosu na većinu drugih valuta, zbog čega je američka izvozna roba postala privlačnija, ukazujući na moguće sužavanje finansijske neravnoteže u svijetu. Ipak, bivši ekonomist u MMF-u i istraživač vašingtonskog Peterson instituta Michael Musa kaže kako odbijanje Kine da dozvoli realnu vrijednost svoje valute i dalje predstavlja veliki problem. Kineski suficit je tokom 1990-ih iznosio jedan do dva posto od bruto domaćeg proizvoda. Otada je skočio na 4,7 pa na 9,5 da bi ove godine dostigao čak 12 posto od BDP-a. To je direktna posljedica nerazumne politike kineskih vlasti koje vještački održavaju nisku vrijednost svoje valute juana - kazao je Musa. Finansijske institucije u SAD-u su ove godine pod velikim pritiskom zbog krize na tržištu nekretninama. Pad prodaje nekretnina ima negativni uticaj na svjetsko tržište, jer su banke širom svijeta kupovale pakete hipotekarnih kredita druge kategorije, čija je vrijednost opala zajedno s padom cijena nekretnina u SAD-u. Predsjednik američke Centralne banke Ben Bernanke ukazao je sredinom protekle godine da se problem na tržištu nekretninama neće lako riješiti. Porast slučajeva neispunjavanja kreditnih obaveza i oduzimanja kuća ljudima koji ne mogu da ih plaćaju izazivaju ličnu, ekonomsku i socijalnu uznemirenost zajednica i vlasnika nekretnina. Ti problemi će vjerovatno postati još veći prije nego što dođemo do rješenja - kazao je Bernanke godina je generalno protekla pozitivno na svjetskom tržištu dionicama, a najviše uspjeha je imala Azija. Wall Street je zabilježio skroman rast, ali je čak i taj omanji dobitak bio ugrožen usljed pada vrijednosti dionica sredinom decembra. InfoKOM broj 1 januar

8 AKTIVNOSTI KOMORE Poslovni savjet BiH Turska 8. studenog je održan Poslovni savjet Bosne i Hercegovine i Turske koji su utemeljili Vanjskotrgovinska komora Bosne i Hercegovine i Odbor za međunarodne ekonomske odnose Republike Turske (DEIK). Tursku delegaciju je predvodio kopredsjedavajući Poslovnog savjeta g. Selman Ulusoy. Na plenarnom dijelu su predstavljena poslovna okruženja dviju zemalja, a bilateralnim susretima turski i bh. gospodarstvenici su imali priliku obaviti konkretne razgovore. Turski su gospodarstvenici pokazali posebno zanimanje za zajednička ulaganja s bh. kolegama u oblasti trgovine, prehrambene, drvne, tekstilne i keramičke industrije, proizvodnje građevinske i električarske opreme te proizvodnje i prodaje opreme od PVC-a. Novi koncept sajma INTERIO 08 U studenom je u suradnji sa Sarajevskim sajmom Grupacija drvne industrije promovirala novi koncept 26. Međunarodnog sajma šumarstva, drvne industrije, namještaja i pratećih djelatnosti INTERIO 08. Prateći događaj tog sajma bit će Forum šumarstva i drvoprerađivačke industrije i Međunarodna ekspertna konferencija u organizaciji USAID-a. Nastup BiH na općem Međunarodnom sajmu u Tirani Komora je treći put organizirala nastup poduzeća na općem Međunarodnom sajmu u Tirani (Albanija) koji je ove godine održan od 25. do 30. studenog. Naše firme izlagači iz drvne, prehrambene, metalske i građevinske industrije (FIS Ambijenta Vitez, Žica Sarajevo, Tvornica alata Goražde, Pobjeda Rudet, Promo d.o.o. Donji Vakuf, Agroneretva d.o.o. Mostar, Meggle Posušje, Vispak Visoko, Elmont Žepče, Ovako Sarajevo, Elker Ljubija, Fabrika duhana Sarajevo) predstavile su se na 180 m² izložbenog prostora, dok su u vlastitoj organizaciji sajam posjetili i predstavnici firmi Komar d.d. Tvornica gipsa Donji Vakuf i IGM Visoko. Nakon zvaničnog otvaranja Sajma štand Vanjskotrgovinske komore BiH posjetio je premijer Albanije Sali Berisha koji je iskazao zadovoljstvo što naši predstavnici ponovno sudjeluju na ovoj manifestaciji. Trećeg dana sajma, 27. studenog, u suradnji s Ministarstvom vanjskih poslova BiH organiziran je Dan Bosne i Hercegovine, na kojem su posjetitelji imati priliku degustirati proizvode firmi Ovako, Lijanovići, Vispak, Fabrika duhana Sarajevo, Meggle i Agroneretva. U ime MVP-a BiH, sudomaćin na ovoj manifestaciji bio je nerezidentni veleposlanik BiH za Albaniju Nusret Čančar, a među brojnim gostima došli su diplomatski predstavnici akreditirani u Albaniji (predstavnici Republike Hrvatske, Saudijske Arabije, Češke Republike i Srbije), te predstavnici Hrvatske gospodarske komore i Privredne komore Srbije, brojni istaknuti albanski poduzetnici i mediji koji su pratili ovaj događaj. Održani su brojni bilateralni razgovori albanskih i naših poduzetnika, koji su iskoristili priliku i da posjete potencijalne albanske partnere i počnu konkretne dogovore oko eventualne suradnje. AQBiH punopravni član EOQ Asocijacija za kvalitetu u Bosni i Hercegovini AQBiH primljena je u punopravno članstvo Europske asocijacije za kvalitet EOQ Na 110. Glavnoj skupštini Europske organizacije za kvalitetu (EOQ), održanoj početkom prosinca u Lisabonu, Asocijacija za kvalitetu u Bosni i Hercegovini (AQBiH) jednoglasnom odlukom je primljena u punopravno članstvo EOQ (Nacionalni predstavnik). II sastanak gospodarskih komora BiH i Srbije S obzirom na deficit u vanjskotrgovinskoj razmjeni sa Srbijom VTKBiH je 11. prosinca drugi put organizirala sastanak predstavnika gospodarskih komora, resornih ministarstava i institucija Bosne i Hercegovine s predstavnicima srbijanske gospodarske komore i resornih institucija koje je predvodio predsjednik Privredne komore Srbije Miloš Bugarin. Namjera organiziranja ovog sastanka bila je da se razmjena dviju zemalja pokuša izbalansirati i unaprijediti i pokušaju dati odgovori na veći broj otvorenih pitanja. Osim predstavnika Komore, sastanku su sudjelovali i predstavnici entitetskih i komore Distrikta Brčko, Ministarstva vanjskih poslova, Ministarstva za vanjsku trgovinu i ekonomske odnose, Ureda za veterinarstvo, Uprave za neizravno oporezivanje, Instituta za standardizaciju i mjeriteljstvo, Uprave za zaštitu bilja i Zavoda za statistiku. Osim predstavnika Komore i resornih institucija Srbije, sastanak je pratio i veleposlanik Srbije u Bosni i Hercegovini Grujica Spasović. Obje komore preuzele su obvezu da probleme koji se javljaju u međusobnim odnosima, prije svega u vanjskotrgovinskoj razmjeni, pokušaju sagledati na pravi način i budu transmisija da se rješavaju na pravom mjestu. Kasni izdavanje CEMT dozvola Udruženje međunarodnih cestovnih prijevoznika tereta VTK BiH upozorilo je da će, ako se na vrijeme ne počne raspodjela CEMT dozvola za 2008, kakva je bila praksa prethodnih godina, poduzeti drastične mjere. CEMT dozvole (godišnje multilateralne dozvole za prijevoz u zemljama članicama EU) za ovu godinu vrijede do 31. prosinca. Drugi problem je što naši prijevoznici u odnosu na druge u regiji plaćaju enormno visoke administrativne pristojbe na spomenute dozvole. U Srbiji je, recimo, 25 maraka CEMT dozvola, a kod nas je maraka. 8 InfoKOM broj 1 januar 2008.

9 Članice Metalskog sektora industrije BiH (Autoindustrije) VTK BiH na sajmu u Pekingu Predstavnici Autoklastera BiH posjetili su Međunarodni sajam automobila i automobilskih dijelova u Pekingu. Ova prilika je iskorištena i za susret s predstavnicima Ministarstva trgovine Narodne Republike Kine tijekom kojeg je konstatirano da je Kina potencijalno dobar izvoznik repromaterijala, kao što su veći otkovci, kovani i liveni profili, razni profili od nisko legiranih i legiranih čelika. Kineska proizvodnja obuhvaća praktično sve komponente u automobilskoj industriji, proizvodi su veoma kvalitetni i certificirani ISO 9001 i ISO TS standardima. Na sajmu je sudjelovalo preko firmi iz Kine i preko 100 firmi iz svijeta. Predstavile su se sve kineske provincije, i to raznovrsnim asortimanom proizvoda kao i proizvodnjom gotovih proizvoda po licenci VW-a, Forda, Nissana i dr. Veleposlanik Bosne i Hercegovine u Kini Pero Barunčić, koji je pratio našu delegaciju, uputio je apel svim našim firmama potencijalnim donatorima da novčanim sredstvima podrže organizaciju bosanskohercegovačke kuće za vrijeme održavanja Olimpijskih igara u Pekingu, što je predložio i u cijelosti podržava Olimpijski komitet Bosne i Hercegovine. Vijeće eksperata za ekonomski razvoj i sustav VTK BiH Nakon duže pauze održana je sjednica Vijeća eksperata za ekonomski razvoj i sustav VTK BiH. Polazni materijal za raspravu i razmatranje bila je studija Integracijski procesi u regiji šansa za izvozno orijentirano gospodarstvo Bosne i Hercegovine koju je izradio izvršni tajnik Vijeća, dr. Duljko Hasić. Parafirani Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju kao i Srednjoeuropski sporazum o slobodnoj trgovini CEFTA podižu ekonomsku i političku atraktivnost Bosne i Hercegovine, daju novi poticaj prilivu investicija, a time i bržem ekonomskom rastu i razvoju zemlje istaknuto je između ostalog. Peruanci zainteresirani za direktnu suradnju s BiH Ekonomska razmjena između BiH i Perua gotovo uopće ne postoji, jer i neznatan broj proizvoda peruanskog podrijetla uvozimo preko trećih zemalja te ih svrstavamo u vanjskotrgovinsku razmjenu s tim zemljama. Novoimenovani veleposlanik Perua, Nj.E. Ellard Alberto Escala Sanchez Barreto, koji nerezidentno pokriva Bosnu i Hercegovinu iz Rumunjske i predsjednik VTK BiH Milan Lovrić dogovorili su da se tijekom prvog dolaska peruanske delegacije u neku od nama susjednih zemalja pokuša organizirati susret i s bosanskohercegovačkim gospodarstvenicima, jer su Peruanci zainteresirani za ovu regiju. Imenovan drugi dopredsjednik Komore Na VI sjednici Skupštine Vanjskotrgovinske komore Bosne i Hercegovine Ljubomir Klincov izabran je za dopredsjednika VTK BiH. Također je izvršena verifikacija mandata zastupnika Skupštine mr. Miroslava Vujatovića, dipl. ing. prometa, predstavnika firme Projekat a.d. iz Banje Luke iz oblasti građevinarstva. G. Vujatović je preuzeo mjesto dosadašnjeg zastupnika Borka Đurića, koji je u međuvremenu izabran za člana Upravnog odbora VTK BiH. Seminar Novi trendovi u tiskarstvu Organiziran je da se rukovoditelji iz oblasti grafike, tehnolozi, grafički inženjeri, svi grafičari i prerađivači papira i kartona upoznaju s najnovijim uređajima, tehnikama i procesima neophodnim u modernom tiskarstvu. Predavanja su održali priznati stručnjaci, predstavnici poznatih inozemnih firmi iz oblasti opreme, materijala i tehnika potrebnih u grafičkoj industriji. Održana Regionalna konferencija o CEFTA sporazumu Budva: U okviru partnerskog projekta Asocijacije balkanskih komora (ABC) i Asocijacije komora Njemačke (DIHK), Privredna komora Crne Gore je organizirala regionalnu konferenciju o implementaciji CEFTE Cilj konferencije je bio pružiti priliku vladama CEFTA zemalja, stručnjacima iz gospodarskih komora regije i predstavnicima poduzeća da razmijene mišljenja i iskustva o potencijalima za suradnju, izazovima i preprekama u procesu primjene sporazuma CEFTA Svojim su sudjelovanjem i predstavnici međunarodne zajednice dali značajan doprinos, jer su predočili svoja dosadašnja iskustva u europskim integracijama i ostalim procesima, čiji je modalitet bio osnova za sporazum CEFTA 2006, kako bi se pokušali prepoznati i prevenirati izazovi koji nas u narednom razdoblju očekuju. Imajući u vidu da se liberalizacija u poljoprivredi u svim fazama stvaranja zone slobodne trgovine u Jugoistočnoj Europi pokazala kao najosjetljiviji segment gospodarstva svih zemalja ove regije, posebna pozornost bila je posvećena ovoj oblasti. Pripremila: Silva Garić InfoKOM broj 1 januar

10 BiH ostvaruje suficit u robnoj razmjeni s Albanijom Međunarodni trgovački sajam u Albaniji postao je svojevrsna smotra regionalnog ekonomskog razvoja zemalja jugoistočnog Balkana. Iz godine u godinu na sajmu učestvuje sve više zemalja iz okruženja, a ove godine su se pojavili izlagači iz Azije i sjeverne Afrike. Oko 300 kompanija iz 17 zemalja krajem prošle godine je učestvovalo na sajmu u Tirani. Bosanskohercegovačke firme izlagači predstavile su se na 180 m² izložbenog prostora. Krajnje je vrijeme da se bh. kompanije što prije oslobode predrasuda o Albaniji kao tamnom zatvorenom vilajetu u kojem se ne može napraviti posao. Naši susjedi poput Hrvatske, Srbije i Slovenije odavno su se oslobodili tih predrasuda i duboko zakoračili na tržište Albanije. Albanija je danas vrlo dinamično tržište Evrope na kojem se užurbano pozicioniraju kompanije iz Italije, Grčke, Njemačke i SAD-a. Vrijedno je napomenuti da je Albanija jedna od rijetkih zemalja s kojom BiH ima suficit u trgovačkoj razmjeni oko 50%. On je ostvaren zahvaljujući najviše upornosti i predanom radu bh. kompanija: braće Lijanović, Bira iz Bihaća, Unis iz Dervente i drugima koji su se posvetili ovom tržištu i ostvarili poslovne uspjehe. U Albaniji postoje sve pretpostavke za robusniji nastup bh. kompanija, posebno u izgradnji velikih infrastrukturnih projekata u energetici i komunikacijama izjavio je nerezindentni ambasador BiH u Makedoniji Nusret Čančar. U sljedećoj godini Vlada Albanije namjerava započeti izgradnju dvije velike hidroelektrane, jedne termoelektrane, gasovoda između Albanije i Grčke, velike luke u Vlori, a već je započela izgradnju autoputa Tirana Priština i srednjonaponske elektro-mreže na nivou cijele zemlje. Malo je kod nas poznato da albansko tržište sve uspješnije apsorbira strane investicije i da strani investitori u Albaniji pronalaze prostor za uspješan biznis kaže ambasador Čančar. On je naveo da kuvajtske investicije u Albaniji vrijede oko 500 miliona USD. Kuvajćani su u Tirani izgradili impozantni hotel Sheraton, a realiziraju još nekoliko projekata u turističkoj infrastrukturi i vodoopskrbi više gradova. Albanski zvaničnici uvijek nam ponavljaju da bi rado surađivali s bosanskim kompanijama u realizaciji najavljenih projekata, ali s naše strane još nije zvanično iskazan nikakav interes. Kada se interes bh. kompanija za ove projekte formalizira, Ministarstvo vanjskih poslova, a vjerujem i VTK BiH, na odgovarajućim adresama će poduprijeti kandidaturu naveo je ambasador Čančar. Republika Albanija je potpisnica Centralnoevropskog sporazuma o slobodnoj trgovini od 26. jula godine, dok je Ugovor o slobodnoj trgovini između Republike Albanije i Bosne i Hercegovine stupio na snagu prije tri godine, tj. 1. decembra godine. Ukupna vanjskotrgovinska razmjena između Bosne i Hercegovine i Albanije u godini iznosila je ,87 eura, od čega je izvoz BiH iznosio ,60 eura, a uvoz ,27 eura. Pokrivenost je iznosila 154%. Od ukupnog izvoza Albanije sa svijetom u godini, USD ili 14,8% se ostvaruje izvozom obuće, zatim tekstilnim proizvodima, odjećom i priborom za odjeću uopće. Glavna izvozna tržišta su Italija, Grčka, Srbija, Njemačka, Makedonija, a čak 72,61% izvoza ide u Italiju. U ukupnom uvozu, koji je prema podacima iz godine iznosio USD, nafta i ulja dobijena od bitumenskih minerala zauzimaju 7.5% ukupnog uvoza. Slijede putnički automobili, cement, lijekovi i cigarete. Glavna uvozna tržišta su Italija, Grčka, Turska, Kina i Njemačka, od čega se 28,07% od ukupnog uvoza realizuje iz Italije. 10 InfoKOM broj 1 januar 2008.

11 Opći pokazatelji U Albaniji je na snazi PDV, a poreski obveznici su osobe čiji godišnji promet prelazi ili će prelaziti iznos od 8 miliona Leka. Stopa PDV-a je 20%, a izvoz i međunarodni transport ne podliježu ovom porezu. Nema ograničenja na procenat učešća stranog investitora u kompaniji, moguće je 100% inostrano vlasništvo u svim sektorima. Bosna i Hercegovina već duži vremenski period ostvaruje suficit u vanjskotrgovinskoj razmjeni s Albanijom. Pokrivenost uvoza izvozom u godini iznosila je 154%, dok je u ovoj godini u prva dva kvartala iznosila 199%. Po kriteriju konkurentnosti poslovanja Svjetske banke, Albanija je u godini bila na 120. mjestu od ukupno 175 zemalja (Bosna i Hercegovina je bila na 95. mjestu). Da bi se pokrenuo biznis u Albaniji, potrebno je ispuniti 11 procedura, za 39 dana i potrošiti 22,4% od dohotka po glavi stanovnika. GDP ppp 20,46 milijardi USD GDP pc USD Rast GDP-a 5% Stopa inflacije 2,4% Stopa nezaposlenosti 13,8% Izvoz (2006) USD Uvoz (2006) USD FDI 264,5 miliona USD Stopa rasta industrije (2005) 3,4% Devizni kurs 1 = Lek BH. IZVOZNICI BH. UVOZNICI HOMAR d.o.o. TRAVNIK TKC - ANDY d.o.o. Cazin M-KASUMOVIC TRAVNIK d.o.o. NIK-PROM MITTAL STEEL ZENICA, d.o.o. KOTEX-DERMA d..o.o. TUZLA VOLVING BH d.o.o. Sarajevo PROFINE BH d.o.o.živinice AMBASADE, MEÐUNARODNE LAMPEX d.o.o. Travnik ORGANIZACIJE KARAŠIN-KOMERC d.o.o. SRBINJEPUTEVI BUGOJNO FINVEST DRVAR d.d. Drvar EXPO TRADE d.o.o. KISELJAK DITA d.d. TUZLA NOBIL d.o.o. NOVA BILA UDARNIK d.o.o. Donji Vakuf PREDUZECE METAL A.D. d.o.o. PROMINVEST Konjic ZEPTER INTERNATIONAL d.o.o. Sarajevo Bosna i Hercegovina je na 10. mjestu zemalja izvoznica u Albaniju sa USD u godini. Štand Komore posjetio je premijer Albanije Sali Berisha koji je iskazao zadovoljstvo što naši predstavnici ponovno sudjeluju na ovoj manifestaciji. InfoKOM broj 1 januar

12 INTERVJU: Milan Lovrić Liberalizacija je tu, a gdje smo mi? Razgovarala: Almira Huseinović CEFTA je nastavak procesa liberalizacije tržišta koji je počeo bilateralnim sporazumima o slobodnoj trgovini. Budući da BiH ima veoma sužen broj zemalja s kojima komunicira, nova tržišta treba otkrivati kao nove šanse. VTK će nastojati otkloniti barijere, kako bi tržište slobodne trgovine i bilo takvo, kaže Milan Lovrić, predsjednik Vanjskotrgovinske komore BiH. U prošloj godini BiH je ostvarila rekordan vanjskotrgovinski deficit, gotovo osam milijardi konvertibilnih maraka. Kako smo došli do toga? Zar se nije moglo nešto učiniti da se stanje popravi? Tijekom svih ovih godina BiH bilježi kontinuiran deficit vanjskotrgovinske razmjene i on je za period od do kumulativno dostigao iznos preko 18 milijardi eura. Iako su očekivanja da će se trend bržeg rasta izvoza od uvoza nastaviti, ove godine to nije bio slučaj. Tako je godina završena s prosječnim mjesečnim izvozom od preko 500 milijuna maraka, te prosječnim mjesečnim uvozom od preko 1,1 milijarde maraka. Na temelju toga došli smo do deficita od oko 7,5 milijardi, što je zabrinjavajuće jer ovaj trend traje predugo. Zašto se nije moglo učiniti nešto više? Jednostavno nije bilo značajnijih kapaciteta koji su bili izvozno orijentirani i nisu mogli dati značajniji doprinos izvozu. Mala i srednja poduzeća nisu dovoljno snažna da svojim povećanjem izvoza u pojedinim djelatnostima, kao što su drvna i metalska industrija, te koža i tekstil, taj trend poprave. To je temeljni razlog koji je uvjetovao ovakvo stanje. BiH ni s jednom zemljom nema pozitivan vanjskotrgovinski saldo. Trgovina jeste slobodna, ali da li ipak postoji način da se ograniči uvoz barem onih roba koje možemo sami proizvesti, npr. piva, vode, pa i proizvoda od drveta? Teško je na takav način to postići, budući da je proces europskih integracija i proces liberalizacije tržišta, kako pristupa europskom tržištu, tako i otvaranja tržišta Bosne i Hercegovine. U prethodnom periodu imali smo bilateralne sporazume u sklopu Pakta stabilnosti, gdje se nastojala bilateralizirati trgovina u regiji. Efekti nisu bili zadovoljavajući za BiH zbog naše nespremnosti za tu utakmicu. Potpisivanje i ratifikacija CEFTA Budući da Bosna i Hercegovina preko 80% razmjene ostvaruje sa samo 10 zemalja, novim tržištima treba pristupati kao novim šansama. VTK BiH će podržavati naše kompanije na tom putu. sporazuma su pozitivni u tom smislu, znači da ćemo u zoni slobodne trogovine koju obuhvaća CEFTA imati šanse iskoristiti i neke pogodnosti koje daje ovaj multilateralni sporazum. To je u prvom redu dijagonalna kumulacija, kasnije liberalizacija vezana za javne nabavke, te još neke pogodnosti koje se trebaju realizirati do godine. U isto vrijeme imamo liberalizaciju za naše proizvode. Imamo unilateralnu odluku Europske unije, preferencijalni status na njihovom tržištu, što dalje znači da bez carina izvozimo naše robe u Europsku uniju, a i u druge zemlje (SAD, Kanadu, Japan i dr). Zauzvrat, i od nas se traži da liberaliziramo svoje tržište. Temeljni razlozi zbog kojih je situacija nepovoljna su posljedica rata i sporosti procesa tranzicije. Dodatni je taj što naše kompanije nisu bile orijentirane na druga tržišta, što je bila jedina šansa da fizički i konkurencijski rastu i da se napravi značajniji pomak. Stoga je izuzetno važna orijentiranost na druga tržišta. Veliki dio problema vidim i u neuređenosti bh. tržišta. Naše kompanije su imale i još imaju nepovoljniji položaj u odnosu na kompanije u okruženju i veoma teško postaju konkurentne. Spomenuli ste Sporazum o CEFTI. Znamo i sami kakvi su sve problemi pratili prihvatanje ovog Sporazuma u BiH. Gdje će nakon CEFTE biti naši privrednici, a posebno poljoprivrednici? CEFTA je nastavak priče o liberalizaciji tržišta koja je počela bilateralnim sporazumima. Budućnost je liberalno tržište Europske unije. Mi drugog puta nemamo, a nazad ne možemo. Na tom putu imamo neke dopuštene, preporučljive instrumente utjecajne na uvjete privređivanja u BiH. Te mehanizme u obliku subvencija različitog podsticaja proizvodnje možemo slobodno koristiti. Ne može se reći da naše firme i robe nisu konkurentne na tržištu. Kako promijeniti strategiju, da umjesto sirovina izvozimo finalne proizvode? Na primjer, izvozimo balvane koji se u BiH poslije vraćaju kao namještaj. Mnogo je takvih primjera u praksi. BiH ima resurse koji trebaju komparativne prednosti pretvoriti u konkurencijsku prednost. 12 InfoKOM broj 1 januar 2008.

13 InfoKOM broj 1 januar

14 Vanjskotrgovinska komora puno može učiniti na promociji BiH i njene privrede. Koliko se ta promocija može iskoristiti za privlačenje stranih investitora? Činjenica je da je u ovoj godini Vanjskotrgovinska komora BiH odlukom Vijeća ministara dobila ulogu Agencije za promociju izvoza. Komora je svojim aktivnostima na tome dosta radila, što vjerojatno nije dovoljno. Zbog toga na tom procesu treba i dalje inzistirati u narednoj godini i još više aktivnosti usmjeriti u tom pravcu, ne samo u smislu promocije BiH, već i u smislu jačanja potencijala kompanija za nastup na tržištima u okruženju. Budući da BiH ima veoma sužen broj zemalja s kojima komunicira, nova tržišta treba tretirati kao nove šanse i na taj način im posvećivati pozornost. Na unutarnjem planu, sve to treba biti praćeno značajnijom podrškom kompanijama i značajnijim zahvatima na stvaranju povoljnih uvjeta za njihovo poslovanje u zemlji. Na ovakav način možemo potaknuti i interes stranog kapitala da dođe ovdje, kako bi BiH krenula na tržište ne samo CEFTE, nego i Europske unije i svijeta. Pozitivnih primjera ima, ali nedovoljno. Najlogičnije je da najkvalitetnije od tih resursa koristi naša industrija. Budući da nije bitna samo sirovina, samo ulazna komponenta u nekom proizvodu, veoma su važni tehnologija, oprema, obučenost ljudi, kao i dodatni repromatrijali koje uvozimo. Trebalo je vrlo brzo ukidati carine na repromaterijale i opremu. Treba poticati naše kompanije da više ulažu u kapitalnu opremu koja je neophodna za realiziranje proizvoda koje traže izbirljiva tržišta u našem okruženju i u svijetu. U tom smislu trebamo omogućiti našim kompanijama da se uvozom nekih nedostajućih sirovina i repromaterijala uključe u ovu utakmicu koja postaje vrlo jaka, jer izlazimo na sve veće tržište. Potvrda kvaliteta bh. roba stigla je iz Lisabona, gdje je BiH primljena u punopravno članstvo Evropske asocijacije za kvalitet. Kvalitet smo znači dostigli, ali kako razviti osjećaj pripadnosti tom kvalitetu, u smislu da pojačamo kampanju Kupujmo - koristimo domaće? Značajan je događaj da je naša Asocijacija za kvalitetu primljena u članstvo Europske asocijacije za kvalitetu, što, nažalost, ipak ne znači da smo i dosegli europsku razinu. Dobro je da smo krenuli tim putem i da imamo pojedinačnih kompanija koje se mogu uspoređivati s okruženjem. Te činjenice trebamo više promovirati, da kvaliteta bude nagrađena i da na takav način stvaramo klimu o kvaliteti življenja uopće. Da li je dijalog između vas kao predstavnika privrede i vlasti zadovoljavajući? Svjedoci smo da je ekonomska situacija u zemlji sve teža. Val poskupljenja nema kraja, a kako stručnjaci kažu, ove godine bit će još teže. Kako poslovati u takvim uvjetima, na način da i privreda i građani budu zadovoljni? Mislim da taj dijalog nije zadovoljavajući, budući da postoji zakonska obveza da, prilikom donošenja bilo kakvog propisa iz oblasti ekonomije, Vanjskotrgovinska komora BiH sudjeluje u pregovorima kao predstavnik poslovne zajednice BiH. U svim procesima u kojima smo sudjelovali (VTK BiH), nastojali smo podržati upravo one opcije koje su u konačnici i dovele do potpisivanja CEFTA sporazuma, a dodatan razlog za naše zadovoljstvo je i parafirani Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju. I dalje ćemo nastojati da otklanjamo barijere, kako bi tržište slobodne trgovine i bilo takvo. Jedna od naših primarnih zadaća je da zajedno s našim organima vlasti stvaramo povoljne uvjete za naše kompanije, u najmanju ruku kakve imaju kompanije u okruženju. I na kraju, kakva je vaša prognoza za godinu, čemu se možemo nadati? Teško je očekivati značajniji zaokret. Mislim da bi bilo dobro da se stabilizira politička situacija, da početak godine bude potaknut upravo stupanjem na snagu CEFTA sporazuma i parafiranjem SSP-a. Sigurno će se događati i pozitivne stvari u ekonomiji. Prva stvar koju moramo uraditi je brza intervencija u Zakonu o carinskoj politici, carinskim tarifama, a kasnije i na svemu ostalom, puno brže i ažurnije nego do sada. 14 INFOKOM broj 1 januar 2008.

15 Mahir Hadžiahmetović Komore moraju jačati konkurentnost domaće ekonomije Komorska mreža je najveća mreža asocijativnih i kolektivnih aktivnosti poslovnih ljudi na svijetu, koja praktično postoji u svakoj zemlji i svuda igra veoma značajnu ulogu u privrednim tokovima. Procesi integracija nameću i fokusiraju zajedničku privrednu problematiku, koja je predmet redovnih poslovnih komunikacija unutar i između komorskih infrastruktura, a sve s ciljem stvaranja jedinstvenih svjetskih standarda i normi u procesu globalnog privređivanja. Veliki je spektar oblasti koje su u fokusu komorskih angažmana te je teško izdvojiti najbitnije. Upravljanje globalnim rizicima je prema riječima potpredsjednikavtk Mahira Hadžaihmetovića aktuelni izazov, kako za poslovni svijet, tako i za vladajuće strukture. U tom svjetlu je bitno naglasiti značaj razvoja privatnog sektora na ekonomski rast, povećanje zaposlenosti i generisanje rasta općeg standarda. To je veoma važan elemenat za svaku ekonomiju u razvoju, gdje su glavni generatori razvoja male i srednje firme kaže Hadžiahmetović. On dalje dodaje da je osiguravanje energije za privredu i stanovništvo jedan od strateških stubova saradnje na globalnom nivou. Za Bosnu i Hercegovinu su trendovi u ovom sektoru veoma bitni, jer je to oblast privrede gdje imamo značajne mogućnosti za razvoj i doprinos izvozu, ali u skladu sa svjetskim normama. Uloga komore je bitna i u upravljanju prijetnjama multilateralnom globalnom trgovinskom sistemu, gdje komora i vlada trebaju zajedno analitički utvrditi dobre i loše strane liberalizacije tržišta Mahir Hadžiahmetović je ugledni privrednik s višegodišnjim iskustvom. Član je menadžmenta slovenskog Petrola. Vršio je dužnosti predsjednika VTK BiH i predsjednika Privredne komore Federacije BiH. Asocijacija evropskih privrednih i trgovinskih komora Eurochambers, izabrala ga je drugi put u Odbor direktora te asocijacije. Bavio se i diplomatijom. Svojevremeno je bio otpravnik poslova Ambasade BiH u Beču i ambsador BiH pri Misiji OSCE-a. i uticaj na lokalnu ekonomiju. Što se više bude razvijala svjetska trgovina, to će fluktuacija stanovništva preko granica biti veća. Potreba jačanja konkurentnosti će putem upošljavanja povoljnije radne snage direktno doprinijeti ovom procesu. Upravljanje globaliziranom ekonomijom je pitanje koje je konstantno u centru pažnje aktivnosti institucija širom svijeta, a razvijanje partnerstva privatnog i javnog sektora (PPP) je stavljeno u vrh globalnih prioriteta, posebno u zemljama u razvoju. Liderstvo naspram menadžmenta je ključna oblast koja bi trebala dati nove modele upravljanja ekonomskim tokovima. Neosporno je da je Vanjskotrgovinska komora aktivna i da učetvuje u nizu međunarodnih komorskih aktivnosti. Međutim, veoma je bitno ubrzano raditi na poboljšanju i proširenju usluga komore. To se odnosi i na saradnju sa nadležnim institucijama. Trebamo imati na umu da je bh. ekonomija mala i loše organizirana, tako da se ne može oduprijeti progresivnim globalnim integrativnim tokovima. Samim tim možemo očekivati jačanje konkurencije na našim prostorima. To nameće bitan zadatak komorama da rade na podršci jačanju konkurentnosti domaće ekonomije, čemu moraju dati veliki doprinos. Pošto ne možemo ostati izvan globalnih tokova, onda se moramo osposobiti za brže integrativne procese naglasio je Hadžiahmetović. InfoKOM broj 1 januar

16 Ljubomir Klincov Velike obaveze privrede na putu ka evropskim integracijama Bosna i Hercegovina nema jasnu makroekonomsku strategiju, pa je bh. privreda strateški dezorijentisana. Tržište je podijeljeno, privreda nedovoljno efikasna, nosioci razvoja sami nemaju moć da prokrče put ka inostranim tržištima. Mjere koje preduzimaju vlade nedovoljne su da bi podstakle brži razvoj privrede suočene kako s lojalnom, tako i s nelojalnom, pa često i damping konkurencijom, a tu su i problemi vlasničke tranzicije. Transformacija vlasništva se ne odvija dovoljno efikasno, a poseban problem je nedovoljan interes stranih investitora za naše strateške projekte iz oblasti industrije. S ovakvim karakteristikama naše privrede nije ni čudo što se, izuzev časnih izuzetaka, iz BiH uglavnom izvoze sirovine ili proizvodi s najnižom fazom prerade. Evropskim integracijama bh. privredi se omogućava izlazak na mnogo veće tržište bez posebnih ograničanja i procedura. Ispunjavanjem određenih standarda može se očekivati i značajniji ulazak stranih investicija u oblastima u kojima imamo određenu komparativnu prednost. To sa sobom treba donijeti dugoročnije ekonomsko opredjeljenje, pa samim tim i rast BDP-a, zaposlenosti, standarda. Naravno, pored mogućnosti pred nama su i obaveze koje valja ispuniti, poput standardizacije svih procesa i proizvoda, povećanja efikasnosti naše privrede i usaglašavanja privredne strukture prema zahtjevima ovog tržišta. Usaglašavanjem strateških razvojnih projekata i bankarski sektor BiH bi morao dati svoj doprinos, kako se ne bi dešavalo, kao do sada, da tri četvrtine ukupnih novih kreditnih aranžmana ide u sferu potrošnje kaže Ljubomir Klincov, dopredsjednik Vanjskotrgovinske komore BiH. Ljubomir Klincov je najmlađi član Vanjskotrgovinske komore BiH. Za dopredsjednika je imenovan sredinom novembra prošle godine. Prije toga je šest godina bio na čelu Društva za upravljanje investicionim fondom Kristal invest iz Banje Luke, koji u svom portfelju ima preko 100 firmi iz svih privrednih oblasti i na području cijele RS. Radnu karijeru je počeo u proizvodnji, gdje je prošao sve ekonomske poslove do direktora preduzeća. Dugi niz godina rukovodio je Kristal bankom, koja je za vrijeme njegovog mandata izrasla u jednu od najreferentnijih finansijskih institucija u BiH. U asocijaciji Komore u više navrata je bio član različitih tijela, a i član je Upravnog odbora Komore RS. Klincov je diplomirani ekonomista iz Banje Luke s više od 30 godina radnog iskustva. Saradnici s kojima je dosad radio kažu da insistira na timskom radu i visokim standardima. S obzirom na to da se radi o sveobuhvatnim mjerama, nosioci ovih aktivnosti bi morale biti državna i entitetske vlade, koje bi, kaže Klincov, trebalo da daju zakonske okvire saglasno sporazumima o evropskim integracijama. Vanjskotrgovinska komora BiH i određene institucije koje se bave certificiranjem i kontrolama, moraju biti vladin partner u donošenju propisa koji će omogućiti približavanje naše privrede evropskom tržištu. Pri tome vlada mora osluškivati glas privrednika, jer ipak su oni ti koji moraju implementirati evropske standarde. Bosna i Hercegovina je potpisala Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju kao i Sporazum o pristupanju CEFTI. Dakle, mi više nemamo alternativa oko našeg ekonomskog puta. CEFTA ugovor su potpisale zemlje sa sličnim stepenom razvoja, što nam olakšava put, i on predstavlja prvi korak otvaranja naše ekonomije i stvaranja preduslova za brže pridruživanje evropskim integracijama. Imajući sve ovo u vidu, obaveze su nam velike, vremena je malo, ali na svima nama je da damo puni doprinos stvaranju preduslova za približavanje naše privrede evropskim tržištima i naravno, usljed ulaska stranog kapitala, i evropskim integracijama kaže Klincov. 16 InfoKOM broj 1 januar 2008.

17 TEMA: PARAFIRAN SAA Parafiran Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju sa EU Povećanje osjećaja sigurnosti stranih investicija u BiH Naravno da će parafiranje Sporazuma dati dodatni impuls i upravo ono što mi očekujemo za jeste da bude ključna godina za ulaganja u BiH. Parafiranje Sporazuma je dokaz da EU, kada su u pitanju strana ulaganja, potvrđuje spremnost i daje garanciju stranim ulagačima da dođu u BiH i ulažu i ono će pomoći da u godini privučemo još više investitora, da ponudimo kvalitetne projekte i da jednostavno svi oni ekonomski pokazatelji koji će se zabilježiti u ovoj godini, daju rezultate i u godini kaže Haris Bašić, direktor FIPA-e Nakon dugogodišnjeg čekanja, 4. decembra je u Sarajevu konačno potpisan Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju (SAA) između BiH i Evropske unije, što su mnogi domaći, ali i strani zvaničnici okarakterisali kao historijski čin za Bosnu i Hercegovinu. Sporazum su potpisali predsjedavajući Vijeća ministara BiH u ostavci Nikola Špirić i evropski komesar za proširenje Olli Rehn, a svjedoci su bili članovi Predsjedništva BiH i visoki predstavnik Miroslav Lajčak. Parafiranje Sporazuma je uvod u period u kojem će naša zemlja izvršavati konkretne zadatke, koje su prije nje izvršavale sve druge evropske zemlje koje su danas članice EU. Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju je zapravo jedan veliki zadatak koji je zadat BiH i ukoliko se budemo na njega koncentrirali, uspjet ćemo prebroditi sve teškoće koje nas danas sudbinski pritiskuju. Veliki san za budućnost BiH Parafiranje Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju stvorilo je i nove obaveze bh. političarima na svim nivoima vlast, koji trebaju građanima BiH osigurati mogućnost da osjete blagodati evroatlantskog puta BiH. EU će na Balkanu dobiti novo područje mira i prosperiteta, kao i proširenje slobodne trgovinske zone izjavio je Špirić nakon potpisivanja Sporazuma. Špirić je, zatim, naglasio da će Vijeće ministara BiH učiniti sve da Akcioni plan za provedbu Mostarske deklaracije rezultira novim zakonskim projektima, koji će u Briselu biti pozitivno ocijenjeni, te omogućiti da u kratkom vremenskom periodu bude potpisan Sporazum, a time i dobijena podrška za kandidaturu BiH za članstvo u EU. Komesar Rehn je ocijenio da je to veliki dan za evropsku budućnost BiH, te naglasio kako će Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju donijeti konkretne koristi građanima BiH, te dovesti do povećanja osjećaja sigurnosti kod stranih investitora. Sada je potrebno da BiH ide korak po korak, kako bi se stekli uslovi za potpisivanje Sporazuma i sticanja statusa kandidata za članstvo. Mislim da se sada treba postupati na osnovu onoga što je urađeno i čekati na ispunjenje ostalih uslova, na osnovu InfoKOM broj 1 januar

18 čega će se dalje postupati. BiH mora provesti reformu policije, javne uprave, javnog radio-televizijskog sistema i saradnje sa Haškim tribunalom. Svi su ovi uslovi podjednako važni da bi Evropska komisija i države članice EU počele razmatrati kandidaturu BiH kazao je Rehn i pozvao bh. lidere da iskoriste trenutak i nastave poduzimati neophodne korake kako bi ispunili sve što je potrebno za proces evropskih integracija. Ukorak sa susjedima Visoki predstavnik međunarodne zajednice u BiH Miroslav Lajčak je tom prilikom ocijenio kako je parafiranje možda tehnički čin, ali ima veliku simboličku vrijednost nakon mjeseci političke blokade. Vjerujem da će se provesti Akcioni plan o reformi policije i time ispuniti uslovi za potpisivanje Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju, a BiH ima veliku šansu da ide ukorak sa svojim susjednima. To je vaša odgovornost, prilika koja se vama pruža i naš zajednički cilj poručio je Lajčak. Parafiranje Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju pozdravio je i ambasador Velike Britanije u BiH Matthew Rycroft. Ovo je veliki korak naprijed za BiH i njene građane i drago mi je da BiH sada može nastaviti svoj put ka Evropi. Naredni koraci su da se Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju potpiše i uspješno provede, te da ga ratificiraju parlamenti zemalja članica EU. Ovo Špirić: EU će na Balkanu dobiti novo područje mira i prosperiteta Komesar Rehn je ocijenio da je potpisivanje Sporazuma veliki dan za evropsku budućnost BiH će u potpunosti ovisiti o napretku u provedbi ključnih reformi kao što su reforma policije i javne uprave, te puna saradnja sa Tribunalom u Hagu. Velika Britanija u potpunosti podržava težnje BiH za članstvom u EU. Nadam se da će politički lideri učiniti sve da ispune preostale uslove i obezbijede prosperitetnu i sigurnu budućnost u evropskoj porodici za sve građane BiH poručio je Rycroft. Parafiranje Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju, kako je ocijenio komesar Evropske unije Olli Rehn, umnogome mijenja imidž, odnosno sliku BiH među stranim, ali i domaćim investitorima. Dodatni impuls ulagačima Direktor Agencije za promociju i privlačenje stranih investicija BiH (FIPA) Haris Bašić naglašava da se godine završava sa najviše stranih ulaganja, sa 1,6 milijardi eura. To je, kako kaže, izuzetan uspjeh, jer se radi o tri puta više investicija nego u 2006 godini. Naravno da će parafiranje Sporazuma dati dodatni impuls i upravo ono što mi očekujemo za jeste da bude ključna godina za ulaganja u BiH i očekujemo da naredna bude na niovu ove godine. Parafiranje Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju je dokaz da EU, kada su u pitanju strana ulaganja, potvrđuje spremnost i daje garanciju stranim ulagačima da dođu u BiH i ulažu. Naravno, strani ulagači su i u prethodne dvije godine samo svojim analizama utvrdili da je BiH, bez obzira na sve političke turbulencije, dovoljno i sigurno okruženje za ulaganje. Jednostavno će parafiranje pomoći da u godini privučemo još više investitora, da ponudimo kvalitetne projekte i da jednostavno svi oni ekonomski pokazatelji koji će se zabilježiti u ovoj godini, daju rezultate i u godini kaže Bašić. Da parafiranje Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju za ekonomiju Bosne i Hercegovine i njen razvoj znači veoma mnogo, smatra i Alija Remzo Bakšić, direktor Asocijacije poslodavaca BiH. On ističe kako se, prije svega, otvaraju mogućnosti korištenja evropskih fondova za podizanje konkurentnosti bh. ekonomije. To su razni pristupni fondovi i strukturalni fondovi u kojima će BiH uspjeti tehnološki da se obnovi. Potpisivanje Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju znači usaglašavanje propisa, zakona, podzakonskih akata, uspostavu institucija koje su obavezne po evropskom zakonodavstvu i evropskim direktivama, mogućnost da BiH stvori jedinstven ekonomski prostor koji do sada nije imala, mogućnost da uspostavi institucije kontrole, svoje vlastite standarde i zaštiti svoje tržište od niskog kvaliteta roba koje su dosad bile prisutne na bh. tržištu kaže Bakšić. 18 InfoKOM broj 1 januar 2008.

19 Evropski priznati certifikati Prema njegovim riječima, otvorit će se mogućnost da BiH svoje vlastite proizvode certificira u svojoj zemlji, da ima certifikat koji je priznat u cijeloj Evropi i njeni proizvodi će se moći prodavati na cijelom tržištu Evropske unije. Naravno, to će zahtijevati kvalitet vlastite proizvodnje. No, mi se nikada nismo plašili kvaliteta svog vlastitog proizvoda. Uvijek smo proizvodili na evropskom nivou, jer smo bili orijentirani na evropska tržišta. To će nam otvoriti mogućnost i usavršavanja i za naše stručnjake u najnovijim tehnologijama i studiranje na prestižnim univerzitetima, dovest će do podizanja i ličnog i društvenog standarda, kao i zaštite čovjekove okoline. Živjet ćemo u jednoj zdravijoj, naprednijoj i prosperitetnijoj zemlji kazao nam je Bakšić i zaključio: Ako na pametan način iskoristimo strukturalne fondove i ako budemo razvijali vlastitu proizvodnju na bazi vlastitih sirovina i vlastite pameti, a u nekoliko grana imamo izvanredne mogućnosti, zašto bismo se plašili konkurencije i evropskih zemalja. Na kraju krajeva, koliko god to nama izgledalo daleko, dostići ćemo taj nivo. Garant za jedinstveno tržište Ahmet Turkić iz Direkcije za evropske integracije vjeruje da će se nakon parafiranja Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju povećati broj stranih ulagača, jer je takav bio slučaj u svim zemljama potpisnicama tog Sporazuma. Čak su i kod 12 starih članica Evropske unije, kad su potpisale evropski sporazum, odmah počeli dolaziti strani investitori u većem broju. Potpisivanje sporazuma za BiH je i garant sigurnosti, te garant da će ekonomija za izvjesno vrijeme biti izjednačena sa ekonomijom u Evropi, što je, opet, garant da ćemo postati jedinstveno tržište, što, također, privlači investitore i zbog sigurnosti. Carine će se ukidati postepeno. Neke odmah nakon potpisivanja Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju, neke za dvije, neke za četiri, a neke za šest godina. Nema carina za proizvode kojih nema u BiH, a koji su potrebni za industrijski razvoj. Da bismo privukli strane investitore, moramo imati te proizvode bez carina, moramo stvarati jednostavnost za investitore naglašava Turkić. Ruždija Adžović Postepeni ulazak do jačanja konkurentnosti Ne ulazi se u Evropu tako brzo, odjednom, nego postepeno. I sam proces ulaska u Evropsku uniju predviđa određene mjere koje će nas štititi na početku od evropske konkurencije. Kada budemo dostigli evropski nivo konkurentnosti, onda ćemo ravnopravno ići u takmac. Zato moramo podići svoju proizvodnju i svoj kvalitet na taj nivo. Nećemo imati straha od evropske konkurencije. Mi smo vrijedni i možemo to. Mi smo Evropljani kaže Alija Remzo Bakšić. BiH mora izmijeniti oko zakona Ahmet Turkić podsjeća da parafiranje Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju, a nakon toga i njegovo potpisivanje, za domaću zakonodavnu vlast znači mnogo posla. Naime, za implementaciju Sporazuma potrebno je izmijeniti čak oko zakona, uglavnom ekonomskih. Naše zakone koji su vezani za tržišnu ekonomiju treba uskladiti sa zakonima Evropske unije. Naše tržište mora izgledati identično onome u Evropskoj uniji, jer smo se, u suštini, obavezali da ćemo se prihvatiti Sporazuma. Kako bi se stvorila zona slobodne trgovine sa Evropskom unijom, za šest godina od potpisivanja, mi moramo u određenim rokovima naše tržište prilagoditi tom tržištu kaže Turkić. Davidović: Suština Sporazuma je ekonomska stvar Glavni pregovarač BiH u procesu Stabilizacije i pridruživanja sa EU Igor Davidović izjavio je da je suština Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju ekonomska stvar, a dominantan segment sadržaja je uspostavljanje režima slobodne trgovine. Mora se izgraditi i ojačati konkurentska sposobnost domaćeg tržišta za učešće u velikom formatu evropskih tržišta i sasvim je sigurno da će posljedice potpisivanja Sporazuma biti prije svega ekonomske, pa u drugom redu socijalne i političke rekao je Davidović. InfoKOM broj 1 januar

20 TEMA: VIZNE OLAKŠICE Primjena Sporazuma o viznim olakšicama Brže, kraće i jeftinije do viza Za inicijativu ukidanja viza i uvođenja viznih olakšica posebno su se angažirale neke zemlje članice EU, prije svega Mađarska, Slovenija, Slovačka, Češka, Poljska i Austrija. Još jedna potvrda tome jeste najava ambasadora Mađarske u BiH Imrea Varge da će Mađarska od iduće godine uvesti vizne olakšice za građane BiH, te da će se u povlaštenom položaju naći, prije svega, biznismeni i poslovni ljudi. Tarik Đođić: Naša Komora će se pokušati uključiti u sve ove procese. Predsjedništvo Bosne i Hercegovine ratifikovalo je, nakon odobrenja Parlamentarne skupštine BiH, Sporazum s Evropskom unijom o readmisiji i o viznim olakšicama. Odmah nakon ratifikacije u Predsjedništvu, Ministarstvo vanjskih poslova BiH obavijestilo je Evropsku komisiju o ovim koracima, čime su ispunjeni svi uvjeti da vizne olakšice za bh. građane stupe na snagu 1. januara naredne godine. Iznimno važan događaj Komesar EU za proširenje Olli Rehn je pozdravio potpisivanje ovih sporazuma, ocijenivši ih iznimno važnim za građane zemalja zapadnog Balkana. Oni će pomoći poboljšanju kontakata među građanima EU i regije, a potvđuju opredjeljenje EU za evropsku perspektivu zemalja zapadnog Balkana. Sada očekujemo pravilnu primjenu oba sporazuma kako bi se napravio put ka dijalogu o bezviznom režimu i uvjetima koje zemlje regije za to trebaju ispuniti naglasio je komesar Rehn. Dva osnovna dokumenta Konkretno, olakšice su predviđene za članove službenih delegacija, za poslovne ljude, vozače u međunarodnom transportu, radnike željeznica, novinare, naučnike, kulturne radnike, umjetnike, studente, magistrante, zatim za sportiste, učesnike programa prijateljstva bratskih gradova, osobe koje imaju bliske srodnike u zemljama EU, osobe koje idu na liječenje u neku od članica EU i njihovu pratnju, vjerske službenike tradicionalnih religija, te za predstavnike nevladinih organizacija i lica koja u EU putuju iz humanitarnih razloga. Sporazum se ne odnosi na Dansku, Veliku Britaniju i Irsku, kao i neke zemlje Šengena Norvešku, Island i Švicarsku. Prema riječima Bakira Dautbašića, sekretara Ministarstva sigurnosti BiH i vođe pregovaračkog tima BiH za sporazume o viznim olakšicama i readmisiji, s ovim zemljama će se voditi posebni pregovori o viznim olakšicama. Učinit ćemo to vrlo brzo, jer smo već ostvarili određene kontakte s ambasadama ovih zemalja. Ne očekujem neke posebne probleme, pa se nadam da će i s ovim zemljama biti postignut dogovor - ističe Dautbašić. Postupak izdavanja viza će biti jednostavniji i kraći. Da bi se dobila viza, bit će neophodna dva osnovna dokumenta: Zahtjev za izdavanje vize koji sadrži podatke o tražiocu i potvrda o razlozima putovanja. 20 InfoKOM broj 1 januar 2008.

21 Uloga Vanjskotrgovinske komore BiH Generalni sekretar Vanjskotrgovinske komore BiH Tarik Đođić vjeruje da će ugovornim odnosom s EU doći do nekih ozbiljnijih pomaka u pravcu lakšeg i jeftinijeg dobijanja viza, kao i dobijanja viza na duži period. Ono što je sada evidentno jeste činjenica da nema slobode kretanja kapitala, nema slobode poduzetništva bez slobode kretanja. Naši poslovni ljudi su do sada bili u potpuno neravnopravnom položaju. Neki s putovnicama susjednih zemalja ostvaraju kontakte bez ikakvih problema, a oni drugi ne mogu nikako. Kada imate situaciju da za vizu morate čekati u redu i to s neizvjesnim ishodom hoćete li je dobiti ili nećete, to vam se čini nemogućom misijom. Nadam se da će ipak mjerama koje trebaju stupiti na snagu i u zemljama Šengena biti omogućena puna sloboda kretanja, kako bismo mogli sklapati poslove, jer mi obavljamo gotovo 55 posto svoje razmjene sa zemljama EU. Dakle, vjerovatno preko 50 posto sa zemljama Šengenske zone, koja je sada već proširena kazao je Đođić i dodao da će Vanjskotrgovinska komora BiH u tome pomoći svojim aktivnim radom, daljim upozoravanjem, a pokušat ćemo da i komorska preporuka bude važna i da bude nekakav putokaz ambasadama koje daju vizu, možda čak i neki vid garancije, da je stvarno u pitanju pravi privrednik. Naša Komora će se pokušati uključiti u sve ove procese. Vizni režim je posebno pogađao bh. kompanije koje se bave prevozom u međunarodnom saobraćaju. Predsjednik Udruženja prevoznika u međunarodnom saobraćaju BiH i izvršni direktor Centrotrans-Eurolinesa Safudin Čengić naglašava kako je dosadašnji vizni režim predstavljao veliko ograničenje kod firmi koje se bave cestovnim prevozom, jer vozno, tehničko i rukovodno osoblje traži vize zbog posla, a ne u turističke svrhe. Duda ADŽOVIĆ InfoKOM broj 1 januar Institucionalna podrška poslovnim ljudima Značajna uloga VTK BiH u procesu viznih olakšica Ovo nije slučajnost, jer je VTK od godine insistirala i tražila kvalitetnije rješenje na različitim mjestima. U VTK postoji baza podataka vozača koji učestvuju u međunarodnom cestovnom prijevozu putnika i tereta i to je baza podataka koju ne posjeduje niko drugi, kaže Zijad Sinanović, direktor Sektora za transport i komunikacije pri VTK. Vanjskotrgovinska komora BiH je predviđena u dvije tačke kao institucija koja će imati značajnu ulogu u procesu viznih olakšica, predviđenih potpisanim Sporazumom s EU o readmisiji i o viznim olakšicama. Jedno je kod izdavanja viza za poslovne ljude i predstavnike poslovnih organizacija, dakle svih organizacija u BiH. Ta se uloga svodi na ovjeravanje pozivnih pisama. Naime, svako pozivno pismo mora verifikovati VTK. Kvalitetnije rješenje Nešto drugačija odredba je kada su u pitanju vozači koji učestvuju u međunarodnom prijevozu putnika i tereta, gdje VTK treba podnijeti zahtjev u ime prijevoznika ili u ime vozača. Ovo nije slučajnost, jer je VTK od godine insistirala i tražila kvalitetnije rješenje na različitim mjestima. U VTK postoji baza podataka vozača koji učestvuju u međunarodnom cestovnom prijevozu putnika i tereta i to je baza podataka koju ne posjeduje niko drugi. Siguran sam da nije bilo jednostavno ambasadama za ogroman broj vozača tek tako davati vize. Na osnovu čega, ljudi su ponekad zbunjeni, jer je ovo ipak oblast koja je loše osvijetljena i u samoj BiH. I njima je bila nepoznanica šta je to validan dokument. Ovo jeste odgovornost i VTK, ali to je ono što smo mi i priželjkivali, pogotovo što je to veliko olakšanje privrednicima, kaže Zijad Sinanović, direktor Sektora za transport i komunikacije pri VTK. Sinanović naglašava kako se suština Sporazuma s EU najbolje vidi iz poređenja postojećeg stanja s onim što bi moralo biti primjenom tog Sporazuma. Od liberalizacije se ne smije napraviti anarhija Ne smije se ni po koju cijenu dozvoliti da se od ove liberalizacije napravi anarhija. Moraju postojati kriteriji i ja sam uvijek bio na stanovištu da VTK mora stajati iza korektnih poslovnih ljudi, a oni koji imaju nekakve drugačije ciljeve, neka se snalaze kako znaju, jer oni ne mogu očekivati iste privilegije. Ne smije se ovaj proces devalvirati, jer bi se propustila velika šansa, pogotovo što očekujem da ni ovo neće biti dugog vijeka i da ćemo ipak doživjeti Bijelu listu, prije nego što mi to očekujemo i da će vizni režim biti prošlost - kaže Sinanović. 21

22 Apsurdnost traženja pozivnog pisma Naš sagovornik ističe kako ne može razumjeti apsurd koji je do sada postojao da se od prijevoznika traži pozivno pismo partnera iz zemlje za koju se traži viza. Istovremeno, taj prijevoznik obavlja redovni linijski prijevoz koji se može obavljati samo na osnovu dozvole koju izdaje državno ministarstvo u BiH i državno ministarstvo zemlje odredišta, odnosno zemlje od koje se traži viza. Prijevoznik za dozvolu koju dobije prilaže vozni red, cjenovnik, trasu kuda će se kretati, u koliko sati mora biti na kom mjestu i on to mora poštovati. Dakle, to je imperativ njihovog državnog ministarstva. I pored takvog dokumenta i imperativa, traži se pozivno pismo od nekakve firme, koja može biti Ž firma. Čemu takvo pozivno pismo za prijevoznike, za vozače - pita se Sinanović. Do sada smo imali niz problema. Pod jedan, dešavali su se konflikti u pojedinim ambasadama i zbog lošeg prijevoda tražili su se neki dokumenti koje jednostavno nije moguće priložiti, jer takvi dokumenti ne postoje. Često je neki službenik morao prevoditi ad hoc i tražiti ugovor od nekog špeditera (kada su vozači u pitanju), s drugom špedicijom, što je nekakav privatni dokument koji niko živ ne bi dopustio i dao svom prijevozniku. I sam sam se sukobljavao s tim situacijama - kaže Sinanović. Devalviranje CEMT dozvola Prema njegovim riječima, trenutno postoji situacija devalviranja CEMT dozvola i njihove funkcije. To je, podsjetimo, godišnja dozvola koja omogućava prijevozniku da izađe vani i obavi veliki broj prijevoza. Nekada ta redukcija ide dotle da se nakon trećeg obavljenog prijevoza vani prijevoznik mora vratiti u zemlju. Ranije je povratak bio obavezan tek nakon šest obavljenih prijevoza. Ograničenjem koje je bilo na snazi, pri dobijanju vize na 180 dana prijevoznik može u zemljama Šengena ukupno, kad se sve zbroji, boraviti samo 45 dana. Nakon toga on ostaje na leru i mora čekati da prođu ostala tri mjeseca. Mora angažirati novog vozača koji također mora izvaditi vizu, a to je gomilanje radne snage. Tako je pri prijevozu tereta. Kod prijevoza putnika to ograničenje je bilo na 90 dana - ističe Sinanović i dodaje da će ovim izmjenama prvo taj dio biti pojednostavljen. Vize će biti besplatne, a ne kao do sada 35 eura. Sljedeća olakšica je što će se, u prvi mah kako je predviđeno za kategoriju vozača u međunarodnom cestovnom prijevozu, vize dobijati minimalno na godinu dana, naravno, uze potrebne dokumente. Broj dokumenata također je sveden na minimum i u Sporazumu doslovno postoji jedna odredba da zemlje članice neće zahtijevati nikakvu dodatnu dokumentaciju, kao što je bila vrlo teška odredba da svaka ambasada zadržava pravo da traži dodatnu dokumentaciju, što je bila velika nepoznanica. 22 InfoKOM broj 1 januar 2008.

23 VIZNE OLAKŠICE UVJETI I POSTUPAK a) Za poslovne ljude i predstavnike poslovnih organizacija Na osnovu člana 4. stav 1. pod b) Sporazuma između Evropske zajednice i Bosne i Hercegovine o olakšicama kod izdavanja viza (Sl.glasnik BiH br. 13/07 Međunarodni ugovori) poslovni ljudi i predstavnici poslovnih organizacija, u cilju dokazivanja svrhe putovanja, moraju dostaviti: Pismeni zahtjev od domaćina - pravnog lica ili kompanije, organizacije ili ureda, ili filijale tog pravnog lica ili kompanije, državnih ili lokalnih vlasti države članice ili organizacionih odbora trgovinskih i industrijskih izložbi, konferencija i simpozija koji se održavaju na teritoriji države članice, potvrđen od strane Vanjskotrgovinske komore Bosne i Hercegovine U cilju obezbjeđenja navedene potvrde pozivnog pisma, poslovni ljudi i predstavnici poslovnih organizacija trebaju da: čitko i u cijelosti popune poseban obrazac za poslovne ljude, te isti, skupa sa pozivnim pismom dostave Sektoru za transport i komunikacije Vanjskotrgovinske komore Bosne i Hercegovine, lično, poštom ili putem fax-a Napomena: Preuzimanje potvrđenog poslovnog pisma dostavljenog lično ili poštom, kao i potvrđivanje poslovnog pisma koje je prethodno proslijeđeno putam fax-a neće biti moguće bez dostavljanja originalno popunjenog i ovjerenog obrasca za poslovne ljude. izvrše uplatu naknade troškova postupka za potvrđivanje poslovnog pisma u iznosu od 20,00 KM na blagajni Vanjskotrgovinske komore Bosne i Hercegovine. Napomena: Od obaveze uplate navedene naknade izuzimaju se samo članovi Vanjskotrgovinske komore Bosne i Hercegovine koji su izmirili stvorene obaveze uplate propisane članarine Vanjskotrgovinskoj komori BiH za prethodnu i tekuću godinu. b) za vozače koji vrše uslugu međunarodnog prijevoza putnika i tereta na teritoriji država članica EU, vozilima koja su registrirana u BiH Na osnovu člana 4. stav 1. pod d) Sporazuma između Evropske zajednice i Bosne i Hercegovine o olakšicama kod izdavanja viza (Sl.glasnik BiH br. 13/07 Međunarodni ugovori), vozači koji vrše usluge međunarodnog prijevoza tereta i putnika na teritoriji država članica EU, vozilima koja su registrirana u Bosni i Hercegovini, moraju dostaviti: Pismeni zahtjev Vanjskotrgovinske komore Bosne i Hercegovine, u kojem su navedeni svrha, trajanje i učestalost putovanja U cilju obezbjeđenja navedenog pismenog zahtjeva Vanjskotrgovinske komore BiH, firma kod koje je vozač zaposlen treba da: čitko i u cijelosti popuni poseban obrazac za vozače, te isti, dostavi Sektoru za transport i komunikacije Vanjskotrgovinske komore Bosne i Hercegovine, na jedan od predviđenih načina: lično, poštom ili na fax-a: Napomena: Preuzimanje Zahtjeva za izdavanje vize Vanjskotrgovinske komore Bosne i Hercegovine neće biti moguće bez dostavljanja originalno popunjenog i ovjerenog obrasca za vozače. izvrši uplatu naknade troškova postupka za potvrđivanje poslovnog pisma u iznosu od 20,00 KM na blagajni Vanjskotrgovinske komore Bosne i Hercegovine. Napomena: Od obaveze uplate navedene naknade izuzimaju se samo članovi Vanjskotrgovinske komore Bosne i Hercegovine koji su izmirili stvorene obaveze uplate propisane članarine Vanjskotrgovinskoj komori BiH za prethodnu i tekuću godinu. ******** Sektor za transport i komunikacije Vanjskotrgovinske komore Bosne i Hercegovine se obavezuje sve zahtjeve obraditi u roku od 48 sati od momenta njihovog zaprimanja. U posebnim slučajevima koji zahtijevaju složenije provjere ili dostavljanje dodatnih dokaza, rok od 48 sati teče od dostavljanja dodatne dokumentacije. Na osnovu član 4. stav 3. Sporazuma, za poslovne ljude i predstavnike poslovnih organizacija koji posjeduju poslovna pisma potvrđena od Vanjskotrgovinske komore Bosne i Hercegovine, kao i za vozače u međunarodnom cestovnom prijevozu putnika i tereta, sve kategorije viza se izdaju u skladu sa pojednostvljenom procedurom bez potraživanja drugih obrazloženja, poziva ili provjera u vezi sa svrhom putovanja, predviđenih zakonom država članica. Sporazum o viznim olakšicama se odnosi na sljedeće države, članice Evropske zajednice: Republika Austrija, Kraljevina Belgija, Republika Cipar, Češka Republika, Republika Estonija, Republika Finska, Francuska Republika, Republika Grčka, Irska, Republika Italija, Republika Litva, Republika Latvija, Veliko Vojvodstvo Luksemburg, Republika Mađarska, Republika Malta, Kraljevina Holandija, Savezna Republika Njemačka, Republika Poljska, Republika Portugal, Republika Slovačka, Republika Slovenija, Kraljevina Španija, Kraljevina Švedska. InfoKOM broj 1 januar

24 PDV Republika Srpska od 1. januara uvodi fiskalne kase Fiskalizacijom do niže stope PDV-a Porez na dodanu vrijednost u BiH napravio je finansijski bum. Ipak, puni efekat njegove primjene pokazaće tek uvođenje fiskalnih kasa. Fiskalne kase su odlično rješenje u zemljama u kojima postoji visoka sklonost utaji poreza. Republika Srpska će to uskoro učiniti. Porez na dodanu vrijednost u BiH napravio je finansijski bum. Samo činjenica da se od početne procjene da će biti oko 25 hiljada potencijalnih obveznika PDV-a (koji imaju minimalan godišnji promet od 50 hiljada KM) na osnovu baze podataka entitetskih poreskih uprava, na kraju došlo do kočnog broja od 40 hiljada registrovanih pravnih subjekta, pokazuje koliki je bio udio sive ekonomije. Ipak, puni efekat primjene poreza na dodanu vrijednost (PDV) pokazaće tek uvođenje fiskalnih kasa. Fiskalne kase su odlično rješenje u zemljama u kojima postoji visoka sklonost utaji poreza. Republika Srpska će to uskoro učiniti. Nažalost, bez Federacije BiH. Zakon je usvojen i prvi efekti će se osjetiti u drugoj polovini godine. Naime, zakonski rok za nabavku, prijavljivanje i početak prometa pomoću fiskalnih kasa je 30. jun godine. Uvođenjem fiskalnih kasa Vlada RS očekuje smanjenje sive ekonomije, ali i dodatne prihode. Ministar finansija RS Aleksandar Džombić objašnjava da je rok od šest mjeseci za uvođenje kasa naizgled dug, ali potpuno realan s obzirom na obiman i komplikovan posao nabavke, provjere i uvođenja fiskalnih kasa u svaku firmu, zanatsku radnju i kiosk. Resorna ministarstva će uskoro, prema Džombićevim riječima, objaviti javni poziv preduzećima za proizvodnju, distribuciju i servisiranje fiskalnih kasa, u kojem će biti naznačeni uslovi koji se moraju zadovoljiti. Fiskalne kase neće morati imati jedino vjerske zajednice, ulični prodavci sladoleda i kokica, tezge na pijacama, pošta, gradski prevoz, biblioteke i muzeji. Kod primjene fiskalnih kasa važna je zaštita informacija, povezanost sa centralnom bazom podataka, edukacija ljudi koji će njima rukovati i poreskih službenika koji će sve kontrolisati, naglašavaju ekonomisti. Ukoliko se to učini, treba očekivati poboljšanje finansijske discipline i bolji poslovni ambijent. Glavna prednosti je jasan uvid u prikupljanje javnih prihoda. Profesor na banjalučkom Ekonomskom fakultetu Rajko Tomaš kaže da se preko fiskalnih kasa praktično kontroliše javna potrošnja i ima se jasan uvid, u svako doba, koliko je izvršeno potrošnje i, preko toga, koliko je plaćeno poreza. To praktično znači da će Republika Srpska precizno znati koji je njen koeficijent raspodjele prihoda od PDVa ističe Tomaš. Uvođenje fiskalnih kasa samo u jednom dijelu BiH, prema njegovim riječima, može dovesti do određenih tehničkih problema, ali će, s druge strane, biti snažan adut u rukama RS pri utvrđivanju koeficijenata za raspodjelu prihoda sa jedinstvenog računa indirektnih poreza BiH. Njegova koleginica, ekonomski analitičar Svetlana Cenić je skeptična. Pa da je to toliko dobro, koliko pričaju, imala bi cijela EU, a ne samo Srbija i evo sad mi. Bojim se da ne prođemo kao sa starim kasama, koje su prije nekoliko godina bile naručene, za koje smo iz Budžeta RS dali tri miliona KM, a koje nikada nisu stavljene u funkciju. Uvođenje fiskalnih kasa nema smisla, ukoliko to ne bude urađeno u celoj BiH, ako se uopšte može govoriti o nekakvim dobicima uvođenjem fiskalnih kasa. Vrlo brzo isplivaće manjkavosti, a neke prednosti uvođenja fiskanih kasa će se ekspresno istopiti, što govore iskustva iz okruženja. Ne mislim da će prihodi preterano porasti, jer je taj model već izučen i naši privrednici znaju sve mogućnosti kako se vrlo lako može iščašiti svaki podatak na fiskalnoj kasi rekla je Svetlana Cenić. Fiskalne kase Fiskalna kasa, navodi se u Zakonu, mora između ostalog sadržavati: servisnu plombu koja sprečava otvaranje kućišta fiskalne kase i pristup unutrašnjosti, osim dijela kućišta u koji se smještaju papirne trake, programsku plombu koja sprečava izmjenu ili brisanje sadržaja programske memorije. Fiskalni sistem može stavljati u promet samo registrovani proizvođač sa odobrenjem za taj tip fiskalnog sistema. Ministar trgovine i turizma na prijedlog Komisije koja će biti oformljena, vrši izdavanje rješenja za registraciju proizvođača i brisanje iz registra registrovanih proizvođača. Ministar na prijedlog Komisije izdaje i ukida odobrenje za određeni tip fiskalnog sistema. 24 InfoKOM broj 1 januar 2008.

25 Vlada Republike Srpske dobila je jasnu podršku Privredne komore RS. To je zato, smatra Cenićeva, jer privrednicima više odgovora da ih kontroliše i tamo neki računarski sistem, nego da ih odoka, po raspoloženju i nivou korumpiranosti kažnjavaju priučeni inspektori. Jedini uslov privrednika je da se prilikom fiskalizacije u što je moguće većoj mjeri angažuju domaći kapaciteti. Fiskalne kase koštaju od 150 do 700 evra. Obavezu nabavke fiskalnih kasa imaju sami poreski obveznici. Vlada smatra da to nije veliki trošak. U Ministarstvu trgovine i turizma potvrđuju da je to za male trgovačke radnje na prvi mah veliko opterećenje, ali napominju, samo jednokratno, od kojeg će poslije svi uvidjeti pozitivne efekte. U Upravi za indirektno oporezivanje BiH smatraju da bi bilo bolje kada bi to istovremeno učinila i Federacija BiH. Smatramo da bi najbolje bilo uvođenje fiskalnih kasa na cijeloj teritoriji BiH, jer bi to dalo najbolje rezultate, a svi poreski obveznici u BiH bili u ravnopravnom položaju naglašava Ratko Kovačević, portparol UIO BiH. Ministarstvo finansija RS je kategorično odbacilo zahtjev Uprave za indirektno oporezivanje da se sačeka i fiskalizacija izvrši na nivou BiH. Obrazloženje je da fiskalne kase ne registruju samo indirektne prihode, već i druge poreze koji su u nadležnosti entiteta. Ipak, ministar finansija RS Aleksandar Džombić očekuje da uskoro i Federacija BiH krene istim putem, kako bi cijela BiH bila fiskalizovana. Kritičari razumiju da nema potreba da se fiskalizacija radi zajedno sa Federacijom BiH, ali je veoma bitno da to bude istovremeno. Svetlana Cenić tvrdi da će efekat biti značajno umanjen, jer pola država će imati fiskalne kase, a druga polovina ne. Pozitivne efekte fiskalizacije neki su već osjetili. Sama najava fiskalnih kasa podstakla je interese i tražnju. Vispreni trgovci su svojim kolegama u posljednjih godinu dana prodali na hiljade različitih tipova kasa. Pod utiskom da ih moraju imati i ne znajući šta kupuju, vlasnici radnji nisu pitali za cijenu. Danas u Banjaluci i okolini rijetko i najmanja prodavnica da nema kasu, ili samo računar sa tankim ekranom za koji mnogi trgovci misle da je to upravo fiskalna kasa. Oni zapravo imaju obične registar kase. Pomama je dostigla tolike razmjere da su se i Kazne Zakonom su predviđene rigorozne kazne. Novčane kazne se kreću od dvije do 15 hiljada maraka za pravna lica: ako ne vrši registrovanje svakog pojedinačnog prometa preko fiskalne kase i prenos podataka preko terminala do servera PU, ako u propisanom roku ne zaključi ugovor o servisiranju sa ovlašćenim servisom, ako počne obavljanje djelatnosti prometa robe, odnosno pružanja usluga, prije nabavke fiskalnog sistema i slično. Novčanom kaznom u iznosu od KM do KM kazniće se ovlašćeni servis izvrši li fiskalizaciju bez prisustva ovlašćenog lica PU. Uvođenje će osjetiti i građani. Kazna je 50 maraka ako ne uzmu i ne sačuvaju račun najmanje 20 metara u krugu nakon napuštanja prodavnice i ne pokažu ga ovlašćenom licu tržišne inspekcije koji obavlja poslove kontrole. ministarstva trgovine i finansija morala oglašavati, upozoravajući da ti aparati nemaju veze sa novim propisima. Postojeće kase najvjerovatnije će biti neupotrebljive. Njih bi trebalo fiskalizirati, a prilagođavanje, ako i bude moguće, kažu u Ministarstvu trgovine, biće skuplje od nove. Vlado Vrhovac, direktor Poreske uprave RS, kazao je da će uvođenje fiskalnih kasa biti jedna od značajnijih aktivnosti te institucije koja će preko svog informaciono-računarskog centra uvezanog sa fiskalnim kasama efikasnije i kvalitetnije pratiti uplatu prihoda. Kompletna fiskalizacija BiH bi mogla dovesti do uvođenja diferencirane stope PDV-a, zašto se privrednici od početka zalažu. Ukoliko uvedemo fiskalne kase na području cijele BiH i na svakoj benzinskoj pumpi uvedemo kontrolne mehanizme, doći ćemo do nekoliko stotina miliona KM koji sada idu u džepove različitih lobija i kriminalaca. Tako bismo u prvoj fazi uveli diferenciranu stopu bar za dva proizvoda za socijalne kategorije. Ako se to procijeni, onda ćemo sjesti sa entitetskim ministrima i odrediti ciljnu godinu, jer treba s tim ući na početku godine. Najrealnije je da u januaru godine uvedemo diferencirane stope. Ovo podrazumijeva duži proces zbog izmjene zakona i pripremanja UIO za promjene modela. Vidjećemo još šta državna matematika govori rekao je u jednom od intervjua za domaće medije predsjedavajući Savjeta ministara BiH Nikola Špirić. Siniša Vukelić InfoKOM broj 1 januar

26 PDV Prema podacima Uprave za indirektno oporezivanje Za dvije godine prikupljeno oko 8,6 milijardi KM PDV-a Mnoge zapadne zemlje bi sada rado prešle na jedinstvenu stopu da nije pritisaka koji je sprečavaju u tome. Slovenija je pokušavala prošle godine to uraditi, pa su bile velike demonstracije i nisu baš sretne zapadne zemlje što imaju diferenciranu stopu PDV-a, tvrdi Kemal Čaušević, direktor Uprave za indirektno oporezivanje, odgovarajući na taj način na prijedlog predsjedavajućeg Doma naroda PS BiH Mladena Ivanića da se za prehrambene proizvode i neke druge artikle uvede nulta stopa. Predsjedavajući Doma naroda Parlamentarne skupštine BiH Mladen Ivanić smatra da će zakon o izmjenama i dopunama Zakona o porezu na dodanu vrijednost (PDV) koji je uputio u parlamentarnu proceduru s poslanikom u Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine BiH Brankom Dokićem biti prihvaćen jer se na izmjene išlo restriktivno. Predložene izmjene Izmjene i dopune Zakona o PDV u koje predlaže Ivanić predviđaju oslobađanje od plaćanja PDVa, odnosno oporezivanje nultom stopom osnovnih životnih namirnica i dio dobara u poljoprivredi koja su u direktnoj vezi s proizvodnjom osnovnih životnih namirnica. To se, Naknadna pamet Predsjednik Saveza samostalnih sindikata Edhem Biber istakao je kako ne vjeruje inicijativama političara, pogotovo kada se one donose u vrijeme kada im trebaju glasovi. Ivanić je bio u Vijeću ministara BiH kada se donosio Zakon o PDV-u i kada su oni propagirali jednu stopu PDV-a. I on je bio isključivo za jednu, dakle jedinstvenu stopu PDV-a. Međutim, iz političkih ili nekih drugih razloga naknadno je došao pameti. Bilo bi dobro da se usvoji njegov sadašnji prijedlog o uvođenju nulte stope zaključio je Biber. kako je rekao, odnosi na pšenično brašno tip-500 i tip-850 i na hljeb dobiven od tih vrsta brašna. Riječ je, zatim, o mlijeku, jestivom ulju i biljnim mastima, negaziranim vodama za piće, lijekovima i ortopedskim pomagalima (lijekovi s pozitivne liste), hrani i opremi za bebe, te vještačkim đubrivima, zaštitnim sredstvima u poljoprivredi, sjemenu i sadnom materijalu. Ivanića je na takav prijedlog ponukao talas poskupljenja na bh. tržištu, što, kako je ocijenio, predstavlja socijalni i ekonomski udar na najšire slojeve stanovništva, ali i činjenica da se do sada sistem ubiranja PDV-a pokazao dobrim. U ovoj fazi listu ne treba širiti, a mislim da bi predloženi zakon trebao ići po hitnom postupku. U doba kada je PDV uvođen, rekao sam da prvu godinu ili dvije treba obezbijediti stabilizaciju sistema, a kada se to postigne, da treba pristupiti diferenciranim stopama rekao je Ivanić. Prema njegovim riječima, oporezivanje spomenutih proizvoda nultom stopom ne bi bitnije utjecalo na smanjenje prihoda, budući da je u protekle dvije godine ostvaren rast prihoda od PDV, dok bi, s druge strane, značajno utjecalo na poboljšanje standarda najugroženih kategorija stanovništva. Nakon što se provjeri kako ide ova promjena, treba pristupiti ozbiljnijem sagledavanju PDV-a i tada, eventualno, na listu nulte ili neke niže porezne stope uključiti i druge proizvode. No, za to treba vremena, ozbiljna analiza i priprema zaključio je Ivanić. Inicijalna kapisla Bivši predsjedavajući Vijeća ministara BiH Adnan Terzić, za čijeg mandata je uveden PDV, međutim, smatra da nema osnova za uvođenje nulte stope iz više razloga. Uveli smo PDV da bude inicijalna kapisla za sve reforme i u poreskom i u socijalnom sistemu. Entitetske vlade nisu uradile ništa s viškom. Treba smanjiti cijenu rada, jer je visoka i to je problem, jer su naši proizvodi nekonkurentni. Socijalni sektor treba da bude uređen prema evropskim standardima i višak para od PDV-a treba za to usmjeriti. 26 InfoKOM broj 1 januar 2008.

27 Bitno je da ima viška, a na entitetskim vladama je da ga raspodijeli kazao nam je Terzić. Prema njegovim riječima, razlog zašto se ne može primijeniti nulta stopa PDV-a je što Uprava za indirektno oporezivanje i administrativni sistem kod nas još uvijek nisu u stanju da prate takvu stopu zbog mogućih malverzacija i neregularnosti, odnosno zloupotreba koje bi omogućio takav potez. Što se tiče sadašnje stope od 17 posto, ne može se ići ispod toga, jer je to najniža stopa u Evropi zaključio je bivši bh. premijer Adnan Terzić. Uspješna primjena Direktor Uprave za indirektno oporezivanje Kemal Čaušević podsjeća da je u prvoj godini primjene PDV-a prikupljeno 4 milijarde i 127 miliona KM, a da će ove godine iznos prikupljenog PDV-a dostići oko 4,5 milijardi. To znači da je za dvije godine prikupljeno oko 8,6 milijardi KM, a recimo prije primjene PDV-a za dvije godine indirektni porezi iznosili su oko šest milijardi KM. Znači da je od primjene PDV-a više inkasirano za preko 2,5 milijardi KM kazao nam je Čaušević. Na našu konstataciju da je jedan od ključnih razloga zašto se u našoj zemlji krenulo s jedinstvenom stopom PDV-a što je to jednostavniji model, Čaušević je odgovorio da to jeste tehnički najlakše bilo da se izvede, ali i napomenuo da svi savremeni udžbenici govore o jedinstvenoj stopi kao o savršenom modelu. Mnoge zapadne zemlje bi sada rado prešle na jedinstvenu stopu da nije pritisaka koji je sprečavaju u tome. Oni su uvodili PDV u drugo doba prije 40, 50 godina i mnogi bi htjeli preći na jedinstvenu stopu. Slovenija je pokušavala prošle godine to uraditi, pa su bile velike demonstracije i nisu baš sretne zapadne zemlje što imaju diferenciranu stopu PDV-a tvrdi prvi čovjek Uprave za indirektno oporezivanje. Sindikat za nultu stopu Efekti novog oporezivanja očigledni Prema riječima direktora Uprave za indirektno oporezivanje Kemala Čauševića uvođenje PDV-a unijelo je red u ovoj zemlji. Primjenom PDV-a smanjena je siva ekonomija, omogućeno je firmama koje regularno posluju da dođu do izražaja, podstaknut je izvoz, znatno je povećan obim pokrivenosti uvoza izvozom. Prije PDV-a iznosio je 32, a sad je oko 45 posto. Dakle, efekti primjene PDV-a su očigledni kazao nam je Čaušević. Stav sindikata oko uvođenja i druge stope je pozitivan. Predsjednik Saveza samostalnih sindikata BiH Edhem Biber podsjeća kako je ovaj sindikat od samog početka tražio da se uvede i druga stopa, odnosno da se uvede nulta stopa kada je u pitanju hrana, osnovni prehrambeni proizvodi, lijekovi i školski pribor. To bi pozitivno utjecalo na standard stanovništva. Vjerovatno bi se rasteretio ovaj višak posljednjih poskupljenja osnovnih prehrambenih proizvoda, došlo bi do smanjenja toga i mislim da bi to bilo dobro za građane. Nadam se da bi to trgovci razumjeli i iskoristili na takav način kazao je Biber. Na naše pitanje kako bi se uvođenje nulte stope za prehrambene proizvode odrazilo na kompanije koje se bave proizvodnjom, Biber je odgovorio da bi i u tom segmentu bilo pozitivnih pomaka. Firmama, odnosno proizvođačima, ostalo bi prostora da mogu dio toga što daju za PDV usmjere u proširenje proizvodnje, povećanje zaposlenosti, otvaranja novih radnih mjesta, što bi se odrazilo pozitivno na standard građana ove zemlje. Sindikat bi stoga podržao nultu stopu, što smo nekada i predlagali. Mi bismo bili zadovoljni da to za početak bude nulta stopa za nekoliko proizvoda, a da se kasnije razmotre i druge opcije naglasio je Edhem Biber. Ruždija Adžović InfoKOM broj 1 januar

28 BiH postaje regionalni centar za certificiranje halal proizvoda Bosna i Hercegovina postaje izvoznik pameti i kvaliteta. Uz halal certifikate naši proizvođači imaju dobru priliku da se na vrijeme pozicioniraju na zapadnim, ali i islamskim tržištima koje im otvara velike mogućnosti. Bosna i Hercegovina stasala je u pravi regionalni centar za certificiranje halal proizvoda, koji se sve češće mogu naći na policama naših supermarketa. Agencija za certificiranje halal kvalitete s matičnom adresom u Tuzli, gdje su locirani i laboratoriji, jedina je ustanova takve vrste u Evropi iza koje stoji Rijaset, krovno tijelo Islamske zajednice za BiH i Hrvatsku, a članica je i Svjetskog halal vijeća sa sjedištem u Džakarti. Halal standard je danas nacionalni bh. BROJKE 2 milijarde muslimana u svijetu 150 milijardi $ - vrijednost svjetske trgovine halal hranom u godini 210 milijardi $ - vrijednost svjetske trgovine halal hranom u godini 550 milijardi $ - vrijednost svjetske trgovine halal hranom do godine standard registriran pod oznakom BAS 1049:2007. Bosna i Hercegovina ovim postaje izvoznik pameti i kvaliteta. Pomažući od početka uspostavljanju halal certifikata i Agencije, mi smo, više sluteći nego znajući sve potencijale, imali dva cilja: da Bosna i Hercegovina ima kvalitetan i uzoran halal certifikat i da se trudi postati evropski centar za halal certificiranje. Ja se nadam da ćemo nastaviti putem kojim je naša Agencija krenula i da će naš znak halal proizvoda naći svoje mjesto, ne samo u regiji, nego i u cijeloj Evropi te da će biti prihvaćen od potrošača diljem svijeta kao stvarni garant halal proizvoda izjavio je Tarik Đođić, sekretar Vanjskotrgovinske komore BiH. Halal certifikat za nova tržišta Značajan broj firmi je iskazao interes za halal certificiranje, a do sada je 18 proizvođača hrane dobilo certifikat za halal kvalitetu (Pilkom d.o.o. Gradačac, Vispak d.d. Visoko, Brojler d.o.o. Sarajevo, Pekara Kabil Tuzla, Oblocommerce d.o.o. PJ Alssa Konjic, Vegafruit d.o.o. Doboj Istok, Stella Croatica p.p. Split, Bećarević d.o.o. Sarajevo, Pekara Efendira d.o.o. Visoko, Klas d.d. Sarajevo, SZK Iriškić Prnjavor, 28 InfoKOM broj 1 januar 2008.

29 Viro tvornica šećera Virovitica, OPG Dominis Zagreb, Brovis d.o.o. Visoko, Argeta d.o.o. Sarajevo, Podravka Danica mesna industrija d.o.o. Koprivnica, Perutnina Ptuj Čakovec, Podravka Tvornica koktel peciva d.d). U postupku halal certificiranja trenutno se nalazi preko 30 firmi iz BiH, Hrvatske, Srbije (Kraš d.d. Zagreb, Kemo Zagreb, PIK Vrbovec, Croma Varaždin, Improm Križevci, Kutrilin TVP Zagreb, Klaonica nojeva Virje, Agrocroatia Nova Sisak, Vindija Varaždin, Koka Varaždin, Vindon Slavonski Brod, Koko Sana Sanski Most, Vlašić Milk Travnik, Radan d.o.o. Zmajevo Novi Sad, Faveda Sarajevo, Algoritam inženjering Živinice, SMS Split, Organska farma Heljda eko Sarajevo i drugi). U toku su pripreme za početak certificiranja po halal standardu u Sloveniji i Crnoj Gori, a pristigao je i jedan zahtjev iz Makedonije. Treba spomenuti da je industrija Srbije, koja je ranije izvozila Halal tržište u Evropi Za proizvođače mesa halal tržište je najperspektivnije tržište u svim vodećim evropskim zemljama. Procjenjuje se da vrijednost halal tržišta Evropske unije iznosi pet milijardi eura godišnje, od čega samo na Francusku otpadaju tri milijarde eura. Nezavisno od toga koje su nacionalnosti i kojeg etničkog porijekla, muslimani su prva ciljna skupina za halal proizvode i usluge. Za preduzeće koje se bavi halal hranom, a porijeklom je s balkanskih prostora, evropski muslimani su najtraženija ciljna grupa, jer su najbliži, a njihova kupovna moć je veća od mnogih islamskih zemalja izjavio je profesor Čedomir Nestorović s Business School iz Pariza i prvi ekspert francuskog halal tržišta EU. Kompanija Tadž (Taj) u lancu svojih trgovina širom Velike Britanije na jednom mjestu nudi isključivo halal proizvode i hranu organskog porijekla. U Velikoj Britaniji šerijatska ispravnost proizvoda se može jednostavno provjeriti na web stranici (www. halalonline.co.uk), unoseći ime ili bar kod proizvoda. Slično je i u ostalim zemljama Evropske unije. VELIČINA HALAL TRŽIŠTA Regija mnogo hrane na Bliski istok, još prije 35 godina imala halal certifikate, koje je, nažalost, izgubila. Bez obzira na to kako ga mi razumijevali i prihvatali, halal je jedan od sve češće postavljanih uvjeta za plasman proizvoda na najjača svjetska tržišta, uključujući čak zemlje u kojima muslimani ne predstavljaju značajan procenat potencijalnih kupaca. Neki od proizvođača su nakon što smo im dodijelili halal certifikat već otvorili nova tržišta i pronašli put za plasman svojih proizvoda, ne samo na tržišta islamskih zemalja, već i na tržišta EU. U ovom trenutku na zapadnim tržištima najveći problem s halal proizvodima odnosi se na nedostatak dovoljnog broja proizvoda. Halal certifikate posjeduju male tvornice koje nemaju uvjeta za garantirane isporuke dovoljnih količina halal proizvoda ujednačenog kvaliteta, a zahtjevi za halal su prilično veliki. Nijedan ozbiljan proizvođač se ne bi trebao odreći tržišta od oko 19 miliona samo muslimana unutar EU i prilično velikog broja drugih kupaca koji nisu muslimani kaže Amir Sakić, direktor Agencije za certificiranje halal kvalitete. Poljoprivreda kao izvozna šansa Proizvodi s deklaracijom halal mogu utjecati i na smanjivanje ogromnog vanjskotrgovinskog deficita, koji je prema podacima Vanjskotrgovinske komore BiH u godini iznosio skoro 8 milijardi KM. Naš najznačajniji vanjskotrgovinski partner je Evropska unija, a na islamske zemlje u ukupnom izvozu otpada tek 10%. Generalna percepcija je, srećom, u dobroj mjeri promijenjena i napokon se shvatilo da se nikakvim administrativnim barijerama ne može smanjiti uvoz, Muslimanska populacija (milion) Halal tržište (milion $) JUŽNA AFRIKA 653, AFRIKA 491, ZAPADNA AZIJA 195, JUGOISTOČNA AZIJA 236, EVROPA (UKLJUČUJUĆI RUSIJU) 51, KINA 130, SJEVERNA AMERIKA 7, JUŽNA AMERIKA 3, AUSTRALIJA 0,6 900 UKUPNO 1.766, nego da se jaz može smanjiti samo većim izvozom. Jedna od šansi za veći izvoz jeste i poljoprivreda, a u tom kontekstu i halal proizvodi. Bosna i Hercegovina jeste zemlja koja ima određene potencijale za razvoj poljoprivrede, ali će na svjetskom tržištu teško konkurirati masovnom produkcijom. Ono u čemu jeste naša šansa, jesu proizvodi koji su radno intenzivni i koji u sebi sadrže određene komparativne prednosti, prirodne i ljudske specifikume. Pri tome imam u vidu relativnu nezagađenost tla, obilje vode i tradiciju određenih proizvoda. Imajući u vidu veličinu tržišta halal proizvodima (prema najkonzervativnijim procjenama to je više od 500 milijardi dolara), to jeste velika šansa našim izvoznicima u ovoj specifičnoj tržišnoj niši. Pri tome ne treba zaboraviti da naš halal certifikat u sebi sadrži i druge standarde, koji ga onda čine stvarnim, a ne ritualnim ili virtualnim. Halal certifikat je sam po sebi dodana vrijednost, na koju nema poreza na dodanu vrijednost kaže Tarik Đođić. Budući da BiH, kada je u pitanju standardizacija, dosta zaostaje za savremenim svijetom, uz halal certifikate naši proizvođači imaju šansu da to promijene. Pored mesa i mesne industrije, tu su brojni drugi industrijski proizvodi koji podliježu halal certificiranju, a koji se u visokim serijama mogu proizvoditi u našoj zemlji. Halal proizvodi nisu namijenjeni samo muslimanima, nego svima koji insistiraju na zdravoj i kvalitetnoj hrani. Stoga je nužno da se kod nas prvo krene u razbijanje predrasuda o halalu, na način da se proizvodi halal kvalitete što više približe kupcima. Elvira Ahmetović InfoKOM broj 1 januar

30 Rast kredita i štednje veći od očekivanog U BiH na kraju oktobra godine je bilo plasirano ukupno 11,2 milijarde KM kredita. Svaki građanin u prosjeku je zadužen KM. Kako bi suzbila kreditnu ekspanziju, Centralna banka povećala je stopu obavezne rezerve za banke. Bankarski sektor kao najuspješniji dio bh. ekonomije u godini nastavio se progresivno razvijati. Preliminarni rezultati pokazuju da će Centralna banka BiH ove godine ostvariti profit od oko 140 miliona KM, od čega će oko 60 miliona KM, u skladu sa Zakonom o CBBiH, biti usmjereno u budžet državnih institucija. Kontinuirano rastu i devizne rezerve, koje danas dostižu najveće iznose od osnivanja CBBiH i u septembru godine iznosile su 6,4 milijarde KM. Uspjeh je i to što je Centralna banka BiH, kao fiskalni agent, osigurala da Bosna i Hercegovina dobije novi kreditni rejting koji je danas B2 sa stabilnim izgledima. Poboljšanje situacije u BiH vidi se i po prilivu stranih investicija je najuspješnija godina. Direktna strana ulaganja u prošloj godini iznosila su milijardu i 630 miliona eura i za tri puta su veća u odnosu na prethodne najuspješnije godine. Naša istraživanja pokazuju da su domaće investicije dva puta veće od inozemnih. Postoje realne pretpostavke da će se taj pozitivan investicijski trend nastaviti i u godini kaže direktor Agencije za promociju stranih investicija u BiH (FIPA) Haris Bašić. Tako kažu statistički podaci, no građani ne vide poboljšanje. Nezaposlenih je i dalje gotovo pola miliona, a i oni koji imaju sreću da rade, suočeni su s niskim i neredovnim plaćama. Kada na sve to dodate nekontrolisani rast cijena, jedino što preostaje običnom čovjeku je da se zaduži kod banke. Prema podacima Centralne banke BiH samo u oktobru ove godine porast kredita odobrenih stanovništvu iznosio je 30,3 posto, dok su krediti preduzećima porasli za 31,5 posto, što je najveći porast u posljednje dvije godine. Statistika pokazuje da je u BiH na kraju oktobra godine bilo plasirano ukupno 11,2 milijarde KM kredita, od čega se na kredite privatnim preduzećima odnosi 4,8 milijardi KM, javnim preduzećima 658 miliona KM, a građanima 5,3 milijarde KM. Centralna banka BiH suzbija kreditnu ekspanziju Kako bi suzbila kreditnu ekspanziju, Centralna banka BiH je bila primorana da poveća stopu obavezne rezerve za banke s 15 na 18%. S obzirom na to da je kod nas na snazi sistem Valutnog odbora, ovo je jedina mjera s kojom je CBBiH nagrađena za afirmaciju evropskih vrijednosti u regionu Centralna banka Bosne i Hercegovine dobitnik je regionalnog priznanja Zlatni most koje joj je dodijeljeno za doprinos razvoju i afirmaciji evropskih vrijednosti i standarda u regionu. Priznanje već petu godinu dodjeljuju privredne komore zemalja jugoistočne Evrope (Slovenija, Bosna i Hercegovina, Crna Gora, Srbija, Makedonija, Albanija, Grčka, Turska, Bugarska, Rumunija i Kipar) na tradicionalnim susretima privrednika, javnih, kulturnih i drugih djelatnika regiona, koji su ove godine održani u rumunskom gradu Temišvaru. 30 InfoKOM broj 1 januar 2008.

31 CBBiH mogla intervenirati na tržištu. Odluka se primjenjuje od 1. januara godine. Svjesni smo da ova odluka sama po sebi ne može u potpunosti prisiliti banke da smanje kreditnu ekspanziju, ali sigurno šalje jasnu poruku i bankama i predstavnicima vlasti. Finansijska stabilnost nije samo pitanje Centralne banke BiH, to je pitanje i svih aktera ekonomskog života u Bosni i Hercegovini izjavio je guverner CBBiH Kemal Kozarić. Centralna banka Bosne i Hercegovine komercijalnim bankama na iznos sredstava obavezne rezerve plaća naknadu od 1%, a na sredstva iznad obavezne rezerve plaća naknadu koju i sama dobije u vidu overnight kamate, koju ostvaruje na inozemnom tržištu i koja je sada negdje oko 3,80 posto. Komercijalne banke u prosjeku drže oko 21 posto rezervi na računima Centralne banke, što znači da su otprilike milijardu i 200 miliona konvertibilnih maraka držale preko stope obavezne rezerve dnevno u Centralnoj banci. Hoće li povećanje stope obaveznih rezervi suzbiti kreditnu ekspanziju, koja je posebno evidentna u posljednjem kvartalu godine, teško je prognozirati. Prema tvrdnjama bankara krediti će u godini biti još skuplji, a stopa obavezne rezerve samo je jedan od faktora koji će utjecati na to. Osim rezervi, kamatnu stopu u BiH determinišu ekonomska i politička situacija, EURIBOR, likvidnost i dostupnost kreditnih sredstava na međunarodnom finansijskom tržištu. Prosjek kamatnih stopa na dugoročne kredite je u septembru bio 7,5, a u septembru prosjek je bio 8,25 posto. Statistički gledano, svaki građanin BiH banci u prosjeku duguje KM. Banke finansiraju potrošnju Zlatko Barš, direktor Agnecije za bankarstvo FBiH, kaže da je stanovništvo zaduženije od privrede, jer privreda bankama ne nudi kvalitetne, ekonomski isplative programe. Barš u tome ne vidi razloge za zabrinutost, jer nisu svi krediti namijenjeni potrošnji. 30% se odnosi na stanogradnju, podršku poljoprivredi, malom biznisu i zanatima. Profesor Enver Backović s Ekonomskog fakulteta u Sarajevu jedan je od onih koji tvrde kako se kroz strukturu kredita ipak vidi da banke finansiraju potrošnju, a ne proizvodnju. Banke nisu orijentisane prema proizvodnim projektima. One preko 50% kredita plasiraju građanima. Na taj način direktno se finansira kupovina stranih roba, što je pogubno za ovu zemlju. Kao posljedicu imamo ogroman vanjskotrgovinski debalans, koji se zbog ovakve kreditne politike banaka sve više povećava. Glavni problem je kako motivirati banke da ulažu u privredu kaže prof. Backović. Građani vjeruju u stabilnost KM i banaka Paradoksom bi se mogla nazvati i činjenica da u situaciji kakva trenutno jeste, rast kredita prati i rast štednje građana. Ona je krajem septembra iznosila 4,8 milijardi KM, što u odnosu na isti period godine predstavlja povećanje od približno milijardu KM, odnosno, 26,5%. Nivo štednje od 4,8 milijardi KM znači da se štednja od godine povećala šest puta. Osim povećanja ukupnog nivoa štednje, primijetno je da je došlo do povećanja štednih uloga u konvertibilnim markama, te da se odnos štednje u domaćoj i stranoj valuti polako mijenja u korist konvertibilne marke. Kontinuirano povećavanje nivoa štednih uloga, kao i povećanje štednje u konvertibilnim markama, nedvojbeno pokazuje da građani vjeruju u stabilnost konvertibilne marke i u bankarski sektor BiH izjavio je guverner CBBiH Kemal Kozarić. No, i pored brže stope rasta štednje u domaćoj valuti, učešće štednje u stranoj valuti ukupno je još uvijek dosta veliko s približno 67%. Elvira Ahmetović Broj banaka u BiH bit će smanjen U Bosni i Hercegovini djeluje 31 banka, a primijetna je tendencija smanjenja njihovog broja. Krajem februara desit će se dugo najavljivano spajanje druge i četvrte banke po veličini aktive (UniCredit i HVB banke, op.a). Pet do šest velikih banaka u stranom vlasništvu kontrolirat će 90% tržišta, kojim već sada suvereno vladaju, dok će se manje banke držati regija. Najveći broj banaka je s aktivom manjom od 500 miliona KM, dok sedam banaka ima aktivu manju od 100 miliona KM i može se očekivati da se status većine ovih malih banaka uskoro riješi, putem integracijskih procesa s drugim bankama ili prodajom strateškim investitorima. Raiffeisen najveća banka u BiH po aktivi Tri najveće banke u BiH kontroliraju 64,43 posto tržišta. Tržišni udjel Raiffeisen banke BiH je 22,31 posto, Hypo grupe 21,18 posto, a UniCredit Zagrebačke banke i HVB Central Profit banke 20,92 posto. Premda ima najveću aktivu, Raiffeisen banka BiH nema najveću dobit niti najveći dionički kapital. Najveći dionički kapital imaju Uni Credit Zagrebačka banka i HVB Central profit banka - 19 miliona eura. Dvije Hypo banke imaju donički kapital od 142 miliona eura, a Raiffeisen banka BiH 112 miliona eura. InfoKOM broj 1 januar

32 INTERVJU: Zlatan Dedić Najbolja godina u historiji SASE Razgovarala: Elvira Ahmetović Promet od 1,3 milijarde KM, koliko je ostvareno u godini, duplo je veći u odnosu na godinu. Značajno je porasla i vrijednost oba berzovna indeksa. U odnosu na početak godine SASX-10 je porastao za 26,54%, a BIFX za 19,53%. Iz ovoga se može zaključiti da je većina investitora zadovoljna ostvarenim prinosom u toku godine kaže Zlatan Dedić, direktor Sarajevske berze godina je najuspješnija godina na SASE. Šta je prema vašem mišljenju najviše doprinijelo velikom rastu prometa na SASE, koji je premašio sva očekivanja? Rast tržišta kapitala u regionu odnosno generalno povećan interes investitora za ova tržišta, najava i objava privatizacijskih projekata, najava velikih ulaganja u infrastrukturu (energija, putna infrstruktura, građevinarstvo), dobre performanse određenog broja kompanija i na kraju očekivanja investitora (kao sastavni dio tržišta kapitala svih zemalja). Berza je u stagnaciji od aprila prošle godine, uz blage korekcije u prometu. Čak i kad su indeksi najviše tonuli, promet je rastao. Kako to objašnjavate? Stagnaciju možemo objasniti željom investitora da kapitaliziraju svoja ulaganja u određenom trenutku, ljetnom pauzom koja obično dovodi do toga, atraktivnim javnim ponudama u regionu (IPO HT Zagreb), političkom krizom u BiH i regionu. Kad tržište ide ka dolje, jedan broj investitora se želi riješiti dionica po svaku cijenu (neiskusni ili oni kojima je novac baš tada potreban), što dovodi do odgovarajućeg nivoa prometa. U nekoliko navrata desio se ekstreman rast vrijednosti dionica određenih emitenata. Iako u pravilima za trgovanje na berzi postoji mogućnost obustavljanja prometa s takvim dionicama, bilo da je u pitanju ekstreman rast ili pad, SASE se nikad u praksi nije pozvao na njih. Zašto? Postoje Pravila berze po kojima se odvija trgovina. Na segmentu zvanom Kotacija postoji ograničenje u dnevnom kursu od plus/minus 10%. Odlukom iz aprila godine, koja je još na snazi i emitenti koji čine SASX-10 su ograničeni na isti način kao i na Kotaciji. Ekstremni rast kursa je najčešće vezan za jednu do dvije transakcije nelikvidnih emitenata Planirani promet za godinu se kreće u granicama blagog rasta od 5%, odnosno na nivou od 1 milijarde i 352 miliona KM. Teško je prognozirati kako će početi godina, jer su oscilacije prometa i cijena bile vrlo izražene u proteklom periodu kaže Dedić. (onima kojima se rijetko trguje) i ne zahtijeva intervenciju. DRŽAVNI KAPITAL NA BERZI godinu obilježila je prva javna aukcija dionica Interšpeda. S obzirom na uspjeh koji je postignut, očekujete li da će u budućnosti biti više javnih aukcija? Očekujemo da Vlada Federacije donese veći broj odluka kojim će se državne dionice prodavati putem berze. Od izuzetnog značaja za ukupan ekonomski razvoj, uspjeh privatizacije i razvoj tržišta kapitala smatramo privatizaciju BH Telecoma koja je najavljena u godini. Naša su očekivanja da će Vlada donijeti odluku da najmanje 10% kapitala BH telecoma ponudi putem berze. Ne vidim razlog da se to ne učini i s 10% HT Mostar, jer naše projekcije idu u pravcu da bi to tržište prihvatilo bez problema. Tržišna vrijednost 10% BH Telecoma iznosi preko 300 miliona, 10% HT Mostar (koji nije uvršten na SASE) po procjenama vrijedi nešto više od 100 miliona KM, te uzimajući u obzir depozite građana Federacije u bankama (3,9 milijardi KM), depozite kompanija (1,5 milijardi KM), aktivu 32 InfoKOM broj 1 januar 2008.

33 Pokazatelj / Godina Promet (KM) Trgovanih dionica Broj transakcija Mjesečni prosjek (KM) osiguravajućih društava (preko 500 miliona) i neto vrijednost investicionih fondova (1,2 milijarde KM) bez sumnje možemo doći do zaključka da bi potražnja bila i veća od ponuđenog. Osim dva telekoma, koja se još preduzeća mogu prodati putem javne aukcije? Politikom privatizacije u Federaciji BiH, dokumentom koji je usvojio Parlament FBiH na SASE bi mogli biti ponuđeni BH Telecom, Energopetrol, Sarajevo osiguranje, Bosnalijek, Fabrika duhana Sarajevo i Šipad expor import Sarajevo. Postoji mogućnost da Vlada donese odluke i za Hepok Mostar, Fabriku duhana Mostar i Unis Sarajevo. Više puta je najavljivano, pa odgađano izlistavanje HT Eroneta na SASE. Šta je usporilo taj postupak? Agencija za privatizaciju u FBiH je izdala Rješenje o izvršenoj privatizaciji dijela kapitala u javnoj ponudi dionica koja je održana još godine, te naložila promjenu oblika organizovanja u dioničko društvo (obzirom na prodaju dionica u javnoj ponudi dionica). Drugostepeni organ (Fedralno ministarstvo prometa i komunikacija) traži izmjenu Rješenja smatrajući da Agencija ne može tražiti promjenu statusa kompanije koja je organizovana kao društvo s ograničenom odgovornošću. Ne mogu pretpostaviti kako će se sve skupa završiti. Koja državna preduzeća će se u godini pojaviti na SASE? Teško je prognozirati koja će biti privatizovana i ko će biti spreman da ponudi dionice tržištu. Ima li zahtjeva za novim uvrštenjem na kotaciju, prestižni segment Sarajevske berze? Zahtjeva nema, ali mi radimo s kompanijama ukazujući im na prednosti kotacije. Interesa ima, pa se nadamo da će u budućnosti biti i zahtjeva za uvrštavanjem od strane emitenata. OŠTRA KONKURENCIJA NA TRŽIŠTU KAPITALA Slovenci su ponovo pokrenuli koncentraciju kapitala u investicijskim fondovima. U kolikoj mjeri je slovenski kapital bio prisutan kada je osnivan SASE, budući da je Ljubljanska berza pružila značajnu podršku, a u kolikoj mjeri je on danas zastupljen? Osnivači SASE su bile brokerske kuće gdje je bilo i domaćeg i stranog kapitala. Trenutno su vlasnici brokerskih kuća uglavnom bh. državljani. Prodata je Mariborska banka. Očekujete li da će dio tog kapitala investitori donijeti kod nas? Ukoliko se političke prilike stabilizuju, BiH odlučnije krene u ekonomske reforme i ukoliko naše kompanije budu pokazivale dobre performanse, realno je očekivati nova ulaganja u naše emitente. Gdje smo mi danas u poređenju s regionalnim tržištima? Negdje u zlatnoj sredini, iza Slovenije, Hrvatske i Srbije, a ispred Crne Gore i Makedonije. Šta je s inicijativama za formiranje zajedničkog berzovnog indeksa bh. berzi, odnosno regionalnog indeksa? Inicijative postoje i one znače dalje aktivnosti na privlačenju investitora na bh. tržište, odnosno tržište regije. Postoji velika konkurencija rastućih tržišta u Evropi i svijetu i svako nastoji da privuče investitore. Hoće li u dogledno vrijeme doći do pripajanja SASE i BLSE, odnosno SASE i možda Bečke berze koja ima namjeru da ujedini berze u ovom dijelu Evrope? U bližoj budućnosti ne, ali će se razvijati oblici saradnje koji će voditi ka jedinstvenom tržištu. Postoje varijante o preuzimanju berzi (npr. postoje ponude za Ljubljansku berzu), ali će se one prvo reflektovati na veće, pa onda na manje berze u regionu. PREDSTOJEĆI IZAZOVI Prošle godine uveli smo e-trading. Skrbništvo u bankama je dobilo novi zamah. Urađene su i izmjene u zakonskoj regulativi, koje su profesionalnim posrednicima olakšale poslovanje. Koji noviteti nas očekuju u godini? U domenu regulative očekujemo donošenje novog Zakona o tržištu vrijednosnih papira u FBiH i Zakona o investicionim fondovima, zatim akta SASE kojim se reguliše javna ponuda dionica putem berze. U domenu poboljšanja efikasnosti postojeće strukture očekujemo donošenje mjera koje će ubrzati postupak trgovanja i poravnanja transakcija te nove usluge profesionalnih posrednika, kao što su porfolio menadžment, investiciono savjetovanje i drugo. Prodaja Telekoma putem berze bila bi uspješna Naša su očekivanja da će Vlada donijeti odluku da najmanje 10% kapitala BH telecoma ponudi putem berze. Ne vidim razlog da se to ne učini i s 10% HT Mostar, jer naše projekcije idu u pravcu da bi to tržište prihvatilo bez problema. Tržišna vrijednost 10% BH Telecoma iznosi preko 300 miliona, 10% HT Mostar (koji nije uvršten na SASE) po procjenama vrijedi nešto više od 100 miliona KM te uzimajući u obzir depozite građana Federacije u bankama (3,9 milijardi KM), depozite kompanija (1,5 milijardi KM), aktivu osiguravajućih društava (preko 500 miliona) i neto vrijednost investicionih fondova (1,2 milijarde KM), bez sumnje možemo doći do zaključka da bi potražnja bila i veća od ponuđenog naglasio je Dedić. InfoKOM broj 1 januar

34 Kada možemo očekivati pojavu novog tržišnog materijala? Postoje najave za emitovanje državnih dionica po osnovu stare devizne štednje do 31. marta godine, prodaje državnih dionica putem berze, poduzimaće se aktivnosti na stimuliranju primarnih emisija, odnosno njihovo skretanje sa zatvorenih na javnu ponudu. Vidimo posebnu šansu da se društva s ograničenom odgovornošću otvore javnosti, odnosno emituju dionice s ciljem svoga rasta i razvoja i na tome ćemo predano raditi. Nastojaćemo uvjeriti Vladu Federacije da građanima ponudi dionice kvalitenih kompanija uz diskont i na taj način napravi dijelom redistribuciju bogatstva. S obzirom na to da je BiH politički nestabilna zemlja, šta biste na kraju ovog razgovora poručili potencijalnim investitorima? Sve institucije tržišta kapitala su fokusirane na investitore i njihove zahtjeve te će činiti napore da naše tržište učine što privlačnijim za njih. Mislim da je BiH zemlja velikih potencijala, da ih treba otkriti i stimulisati i uz adekvatnu podršku države dalje razvijati. Smatram da su naši mladi ljudi značajan potencijal za razvoj u budućnosti, da ovdje ima pozitivne energije i volje da se ide brže naprijed i zato završavam sloganom Sarajevske berze INVESTIRAJTE U SVOJU BUDUĆNOST. Isplati se! 34 InfoKOM broj 1 januar 2008.

35 IPA - Instrument pretpristupne pomoći Uredba Vijeća EU br. 1085/2006, kojom se uspostavlja IPA, usvojena je 17. jula Program IPA je zamijenio dosadašnje pretpristupne finansijske instrumente: PHARE, ISPA, SAPARD, turski pretpristupni instrument, kao i finansijski instrument za Zapadni Balkan CARDS, a njegova finansijska vrijednost za sedmogodišnje razdoblje iznosi 11,468 milijardi eura. Osnovni ciljevi programa IPA su pružanje pomoći državama kandidatima i državama potencijalnim kandidatima u njihovom usklađivanju i provedbi pravnog naslijeđa EU (tzv. acquis communautaire) te priprema za korištenje strukturnih fondova. Ovaj jedinstveni instrument pomoći u pretpristupnom razdoblju razlikuje dvije skupine država: 1. Države sa statusom potencijalnog kandidata za članstvo u EU (Albanija, Bosna i Hercegovina, Crna Gora i Srbija) 2. Države sa statusom kandidata za članstvo u EU (Hrvatska, Makedonija, Turska) Program IPA se sastoji od 5 komponenti: Pomoć u tranziciji i izgradnja institucija Prekogranična saradnja Regionalni razvoj Razvoj ljudskih resursa Ruralni razvoj Države kandidati imat će koristi od svih pet komponenti, dok države potencijalni kandidati (uključujući i BiH) imaju pravo na prve dvije komponente koje su usmjerene ka izgradnji institucija, naročito ka jačanju kopenhagenskih političkih kriterija, administrativnih i pravosudnih kapaciteta i ka podsticanju usklađenosti sa aquis communautaireom. Evropska komisija je 8. novembra donijela prvi Višegodišnji finansijski okvir (engl. Multi-Annual Komponenta I (pomoć u tranziciji i izgradnja institucija) Komponenta II (prekogranična saradnja) Financial Framework-MIFF) za period koji uređuje godišnje alokacije za svaku od komponenti programa IPA za svaku državu korisnicu. Na osnovu tog okvirnog dokumenta, Evropska komisija u saradnji s organima države korisnice za svaku državu izrađuje ključni strateški planski dokument (tzv. Višegodišnji indikativni planski dokument ili Multi- Annual Indicative Planning Document) u kojem se utvrđuju strateški prioriteti i ciljevi za utvrđeni period. Prema Višegodišnjem indikativnom planskom dokumentu za Bosnu i Hercegovinu, koji je Evropska komisija usvojila 1. juna godine, sredstva IPA programa po komponentama su planirana u sljedećim iznosima: Ukupno (mil. eura) 58,1 69,9 83,9 211,9 4 4,9 5,2 14,1 UKUPNO: 62,1 74,8 89,1 226 Prioritetne oblasti komponente I (pomoć u tranziciji i izgradnja institucija) u koje će se trošiti sredstva u najširem smislu su podjeljene na političke (civilno društvo, mediji, reforme javne uprave, policije, pravosuđa, ustavne reforme, borba protiv korupcije, proces povratka, deminiranje i pomoć manjinama i InfoKOM broj 1 januar

36 drugim ugroženim kategorijama), socio-ekonomske (ekonomska i fiskalna politika, korporativno upravljanje, trgovinska politika, reforma obrazovnog sistema, aktivnog tržišta rada, finansiranja zdravstvenog sektora, usvajanje srednjoročne strategije o malim i srednjim preduzećima, izgradnja kapaciteta socijalnih partnera) i evropski standardi (izrada sektorskih strategija i politika, izgradnja kapaciteta organa i institucija za provođenje sektorskih politika). Kada je riječ o prekograničnoj saradnji sa državama članicama EU (komponenta II), očekuje se da BiH učestvuje u Adriatic programu koji pokriva priobalne regione tri države članice (Italija, Slovenija i Grčka) te Hrvatske, BiH, Crne Gore i Albanije. Međutim, u okviru ove komponente također će biti finansirani i programi prekogranične saradnje sa Hrvatskom, Srbijom i Crnom Gorom. Više detalja o IPA prioritetima može se naći u spomenutom dokumentu (MIPD for Bosnia and Herzegovina) koji je dostupan na internet adresi Evropske komisije, Generalne direkcije za proširenje: enlargement/pdf/mipd_bosnia_ herzegovina_2007_2009_en.pdf mr. Tarik Kovač Još od godine Evropska unija vodi politiku istraživanja i tehnološkog napretka putem višegodišnjih okvirnih programa. Sedmi okvirni program je drugi program nakon Lisabonske strategije (Strategije za razvoj privrede i zapošljavanja) iz godine i imat će značajnu ulogu u razvoju i zapošljavanju u narednim godinama. Evropska komisija namjerava izgraditi trougao znanja, koji će sačinjavati istraživačka, obrazovna i inovativna politika, kako bi znanje stajalo na raspolaganju dinamičnoj ekonomiji, kao i unapređenju sredine i društva. FP7 se sastoji od četiri glavna područja na osnovu kojih su formirana četiri sljedeća programa, uz dodatni peti program koji se odnosi na nuklearna istraživanja: Saradnja Ideje Ljudski potencijal Kapaciteti Istraživanje na području nuklearne energije Programi iz oblasti Saradnja podstiču saradnju i jačaju povezivanje između industrije i međunarodnih istraživanja. Budžet koji je predviđen za programe iz ove oblasti iznosi oko 32,5 milijarde eura, što predstavlja više od polovine sredstava namijenjenih za program FP7. Oni se odnose na sljedeća područja: Okvirni program 7 FP7 FP7 je skraćeni naziv za Sedmi okvirni program za istraživanje i tehnološki razvoj i predstavlja glavni instrument Evropske unije za finansiranje istraživanja u Evropi za period od do godine. Budžet koji je Evropska komisija izdvojila za ovaj program iznosi 50,5 milijardi eura. Zdravstvo 6,05 milijardi eura Hrana, poljoprivreda i biotehnologija 1,94 milijarde eura Informaciona i komunikaciona tehnologija 9,1 milijarda eura Nanonauke, nanotehnologije, materijali i nove proizvodne tehnologije 3,5 milijardi eura Energija 2,3 milijarde eura Okoliš (uključujući klimatske promjene) 1,8 milijardi eura Transport (uključujući aeronautiku) 4,2 milijarde eura Društveno-ekonomske i humanističke nauke 0,61 milijarda eura Sigurnost 1,35 milijardi eura Svemir 1,43 milijarde eura Programi iz područja Ideje pružaju podršku novim istraživanjima u Evropi za koje Komisija izdvaja 7,5 milijardi eura. Za programe iz oblasti Ljudski pontencijal se izdvajaju 4,73 milijarde eura u svrhu pomoći evropskim istraživačima i naučnicima: Obuka istraživača Program doživotnog učenja i razvoj karijere dodjela individualnih stipendija Industrija Međunarodna dimenzija Nagrade za izvrsnost Programi iz oblasti Kapaciteti pružaju naučnicima niz mogućnosti za poboljšanje kvaliteta i konkurentnosti na području evropskih istraživanja. Na taj način se povećavaju ulaganja u istraživačku infrastrukturu na području manje uspješnih evropskih regija, istraživanja regija, kao i istraživanja koja podstiču razvoj malih i srednjih preduzeća. Isti programi odražavaju važnost međunarodne saradnje na području istraživanja i ulogu nauke u društvu. Za ovu oblast Komisija izdvaja 4,27 milijardi eura. Ona obuhvata sljedeća tematska područja: Istraživačke infrastrukture Istraživanje u korist malih i srednjih preduzeća Regije znanja Istraživački potencijal Nauka u društvu Podrška koherentnom razvoju istraživačke politike Specifične aktivnosti međunarodne saradnje Jadranka Stany 36 InfoKOM broj 1 januar 2008.

37 InfoKOM broj 1 januar

38 Pregled otvorenih poziva za dostavu prijedloga za FP7: Oblast Područje Šifra poziva Krajnji rok za dostavu ponuda Saradnja Transport FP7-AAT-2008-RTD Saradnja Energija FP7-ENERGY Saradnja Energija FP7-ENERGY-2008-FET ( faza II) Saradnja Energija FP7-ENERGY RUSSIA Saradnja Energija FP7-ENERGY-NMP Saradnja Okoliš FP7-ENV Saradnja Istraživanje iz svih područja iz oblasti Saradnja FP7-ERANET-2008-RTD Saradnja Hrana, poljoprivreda i biotehnologija FP7-KBBE B Saradnja Saradnja Saradnja Saradnja Saradnja Nanonauke, nanotehnologije, materijali i nove proizvodne tehnologije Nanonauke, nanotehnologije, materijali i nove proizvodne tehnologije Nanonauke, nanotehnologije, materijali i nove proizvodne tehnologije Nanonauke, nanotehnologije, materijali i nove proizvodne tehnologije Nanonauke, nanotehnologije, materijali i nove proizvodne tehnologije FP7-NMP-2008-CSA FP7-NMP-2008-EU-India FP7-NMP-2008-LARGE FP7-NMP-2008-SMALL FP7-NMP-2008-SME Saradnja Transport FP7-SST-2008-RTD Saradnja Transport FP7-SST-2008-TREN Saradnja Transport FP7-TPT-2008-RTD Saradnja Ljudski potencijal Ljudski potencijal Ljudski potencijal Ljudski potencijal Ljudski potencijal Okoliš i nanonauke, nanotehnologije, materijali i nove proizvodne tehnologije FP7-ENV-NMP FP7-PEOPLE-ERG ( faza I, faza II) - FP7-PEOPLE-IAPP FP7-PEOPLE-IRG faza I faza II - FP7-PEOPLE-IRSES FP7-PEOPLE-NIGHT Kapaciteti Istraživačka infrastruktura FP7-INFRASTRUCTURES Kapaciteti Regije znanja FP7-REGIONS Kapaciteti Regije znanja FP7-REGIONS Kapaciteti Nauka u društvu FP7-SCIENCE-IN-SOCIETY Kapaciteti Istraživanje u korist SME FP7-SME Kapaciteti Istraživački potencijal FP7-REGPOT Kapaciteti Istraživački potencijal FP7-REGPOT Za više informacija o Okvirnom programu 7 molimo kontaktirajte Euro info korespondentni centar BiH na info@eicc.ba. 38 InfoKOM broj 1 januar 2008.

39 TURIZAM BIH ima mnogo toga ponuditi Turizam u BiH ima potencijal za razvoj i ako bude pravilno planiran, može zauzeti jednu od vodećih uloga u bh. ekonomiji, socijalnom i političkom napretku. Bosna i Hercegovina, kao turistička destinacija, sa svojom sačuvanom prirodom, bogatim historijskim i kulturološkim naslijeđem, odgovara novim trendovima na turističkom tržištu. Budući da su prepoznali turistički sektor kao posebano atraktivan i važan za cjelokupni razvoj zemlje, EBRD i Ministarstvo vanjskih poslova Francuske podržali su vladu BiH i Vanjskotrgovinsku komoru BiH u provođenju detaljne ankete i ispitivanja potencijala u ovom sektoru, kao i u pripremi sveobuhvatne studije u saradnji s Orgalisom i BCEOM-om iz Francuske. Glavni cilj Studije je bio identificiranje nekoliko predizvodljivih slučajeva koji bi služili mogućim investitorima kao i dokumenti podrške pri njihovoj ličnoj procjeni lokalnih potencijala. Rezultati ove Studije pokazali su da Bosna i Hercegovina kao turistička destinacija sa svojom sačuvanom prirodom, bogatim historijskim i kulturološkim naslijeđem, odgovara novim trendovima na turističkom tržištu. Kao rezultat, turizam u BiH ima potencijal za razvoj i ako bude pravilno planiran, može zauzeti jednu od vodećih uloga u bh. ekonomiji, socijalnom i političkom napretku. Bosna i Hercegovina nudi ljudima koji traže drugačija iskustva, daleko od gužve, glavne turističke zanimljivosti bez obzira na to da li su ljubitelji raftinga, skijanja, lova ili jednostavno žele uživati u posmatranju prirode. Oni zainteresovani za kulturološki turizam imaju mogućnost da prožive stoljeća historije posjećujući neka od mnogobrojnih starih nalazišta, tragove koje su ostavile stare civilizacije ili proučavajući bh. naslijeđe koje datira još od Rimskog carstva. BiH kao turistička destinacija u razvoju ima mnogo toga ponuditi. Da bi bio uspješan, turizam mora da se razvija u smjeru trendova i mora biti organizovan tako da zadovolji turiste, znajući da bez obzira na ograničenja njihovog budžeta, oni traže sigurnost, autentičnost, kvalitet i higijenu, osjećaj prijateljstva i sigurnosti. Elaborirano je devet projekata koji predstavljaju interesantne mogućnosti za investiranje i odnose se na planinski, banjski, kulturni i vjerski turizam i kao odgovor na prepoznate potrebe je uspostavljanje visokokvalitetnog obrazovnog turističkog centra s internacionalnim programom. EBRD, Orgalis, BCEOM, FIPA i Vanjskotrgovinska komora su 14. decembra godine u Parizu organizovali radionicu namijenjenu međunarodnim posrednicima u investicijama, predstavnicima investitora i sponzora (operatori, menadžeri, turoperatori, predstavnici fondova i banaka), a sve u cilju upoznavanja što većeg broja investitora sa spomenutim mogućnostima. Studija je elaborirala i posebnu radnu strategiju o kojoj će biti diskutovano 22. januara godine u Sarajevu s relevantnim vladinim institucijama i institucijama civilnog društva. Završna verzija će biti objavljena na web stranici FIPE i VTKBiH, nakon diskusija za okruglim stolom i služit će kao vodič kroz sektor za donosioce odluka. Goran Brčkalović: InfoKOM broj 1 januar

40 POSLOVNI FORUM Dan Bosne i Hercegovine u SR Njemačkoj Krajem prošle godine Bosna i Hercegovina imala je svoj dan u Njemačkoj. Dvadeset bh. kompanija iz sektora auto, metalne, drvne i prehrambene industrije predstavilo je u Minhenu svoje mogućnosti i iskazalo interes za poslovanjem sa njemačkim partnerima. Ovo je bio jedan u nizu promotivnih nastupa bh. privrede u inozemstvu pronikao iz zajedničkih aktivnosti i učešća nekoliko institucija u Bosni i Hercegovini. Vanjskotrgovinska komora Bosne i Hercegovine je, kao i obično, predvodila privrednu delegaciju, a organizaciju cjelokupnog događaja svesrdno je pomogao Generalni konzulat BiH u Minhenu. Privrednici kažu da se u narednih šest mjeseci mogu očekivati konkretni rezultati te posjete. Uspostavili smo kontakte sa potencijalnim partnerima, ali još nismo realizovali konkretne dogovore. Nadamo se da ćemo krajem mjeseca postići određene pomake u tom smjeru, jer je proizvodnja naše firme specifična s obzirom da smo se bazirali na masovnu proizvodnju manjeg broja proizvoda. Radimo za velike firme, pa je teže naći kupca za naše proizvode. kaže Faruk Hadžić, direktor fabrike autodijelova Cimos. Matija Marjanović, direktor fabrike drvne industrije Economic iz Viteza, koji je takodjer učestvovao na forumu u Minhenu kaže kako je pogrešno mišljenje da naša roba ne može biti konkurentna u Njemačkoj. S druge strane postoje i barijere njemačkih gospodarstvenika koji misle da je u BiH još uvijek rat, iako pojedine kompanije u BiH imaju bolje proizvodne linije od njemačkih firmi. Velika pomoć će nam biti 40 InfoKOM broj 1 januar 2008.

41 kontakti s gospodarstvenicima i predstavnicima vlasti porijeklom iz bivše Jugoslavije, koji su uspješni u Bavarskom, a spremni su pomoći. naglašava Marjanović. Više od 20 njemačkih kompanija pokazalo je zanimanje za forum i bilateralne susrete, a bh. firme su tokom posjete Minhenu imale priliku za susret s predstavnicima još 15-tak kompanija, uključivši i predstavnike Udruženja turskih poslodavaca u Bavarskoj. Predstavnik Svjetske banke (WB) Haralda Jedlicka uporedio je situaciju u BiH sa onom u okolnim zemljama i dao zeleno svjetlo njemačkim investitorima za poslovanje na bh. tržištu. Predstavnik Ekonomskog odjela Ambasade Njemačke u Sarajevu Mathias Heinz osvrnuo se na mogućnost olakšavanja viznog postupka za bh. privrednike, o čemu će dalje koordinirati sa Vanjskotrgovinskom komorom BiH. Evidentan je interes njemačkih privrednika za poslovanje sa bh. partnerima, s obzirom da je ovo prvi organiziran nastup privrede iz cijele Bosne i Hercegovine na tržištu Njemačke, odnosno Bavarske. Stoga je sa njemačke strane upućena inicijativa da se slični skupovi i poslovne posjete organiziraju i u drugim važnim centrima u Njemačkoj gdje također treba koristiti infrastrukturu bh. DKP-a. Predstavnici Komore Bavarske ovom su prilikom pružili partnersku ruku Vanjskotrgovinskoj komori BiH i tako otvorili vrata svim bh. firmama koje žele poslovati sa partnerima iz najrazvijenije njemačke savezne pokrajine. Privrednici mogu biti ambasadori svoje zemlje Generalni konzul BiH u Njemačkoj Satko Bitanga ocijenio je da je održavanje Privrednog dana BiH u Bavarskoj pomoglo da se pozitivno mijenja slika o BiH, u smislu da i privrednici mogu biti dobri ambasadori svoje zemlje. Ukoliko bh. firme zaista žele plasirati svoje proizvode i usluge na ovo izuzetno veliko, bogato, ali i zahtjevno tržište, mora se vrlo ozbiljno raditi, kako na poboljšanju kvaliteta, dizajna, tako i na promociji i reklami svojih proizvoda i usluga kaže Bitanga. On dodaje da prije svega treba biti odgovoran i ozbiljan u poslu i do kraja ispunjavati preuzete obaveze. Ovdje improvizacija ne prolazi, poslovni ugled i ime se vrlo teško stiču, ali vrlo lako gube, pa bi za sve bh. firme koje žele da se probiju na bavarsko i njemačko tržište bilo dobro da nađu i ogovarajućeg referentnog i provjerenog partnera, koji dobro poznaje ovo tržište i s kojim će na osnovu zajedničkog interesa puno lakše ostvariti veći profit i uspjeti ući, pa onda i stabilizirati na ovom području i tržištu. Velika je šansa i saradnja u zajedničkim ulaganjima u BiH, jer su bavarske firme u tehnološkom i inovativnom smislu u samom vrhu i to treba iskoristiti i zainteresirati ih određenim interesantnim zajedničkim projektima s naše strane da investiraju novac u BiH, a onda će biti lakše da se takvi proizvodi ili neke od usluga plasiraju, kako u BiH, tako i u nama susjednim zemljama, pa i na tržištu EU ocijenio je Bitanga. Generalni konzulat u Minhenu privrednicima može pomoći na razne načine, od davanja potrebnih informacija, traženja potencijalnih partnera, ostvarivanja direktnih kontaka, do pomoći u organizaciji posjeta bh. privrednika raznim sajmovima koji se održavaju u Bavarskoj. InfoKOM broj 1 januar

42 U FOKUSU Savezna Republika Njemačka Da li znate da SR Njemačka: zauzima treće mjesto na rang-listi najvećih svjetskih ekonomija, ostvarujući pri tome BDP u vrijednosti od 2.309,10 milijardi eura, uz stopu rasta od 2,7% u godini; jest drugi najveći svjetski izvoznik, odmah nakon SAD-a, s ukupnom vrijednošću izvoza od 897,25 milijardi eura; ima stopu nezaposlenosti od 9,8% što čini svjetski godišnji prosjek ovog pokazatelja; primjenjuje preferencijalni carinski tretman prema najvećem broju proizvoda koji se iz Bosne i Hercegovine izvoze u spomenutu zemlju; ipak, zadržava pravo uvođenja posebnih carina na asortiman poljoprivrednih proizvoda, prehrambenih proizvoda i tekstila; snažno kontrolira, putem uvođenja posebnih restrikcija, uvoz lijekova na svom tržištu; značajnu pažnju posvećuje zaštiti stanovništva na način da meso i mesne prerađevine koje ulaze na tržište SR Njemačke moraju imati certifikat o sanitarnoj ispravosti proizvoda, jednako kao što voće i ostalo bilje mora biti praćeno certifikatom o fitosanitarnoj ispravnosti proizvoda. Navedene certifikate izdaje akreditirano tijelo zemlje porijekla proizvoda koji se uvoze u Njemačku: za sva alkoholna pića koja se izvoze na tržište SR Njemačke potražuje certifikat o starosti i autentičnosti koji izdaje akreditirano tijelo u zemlji porijekla proizvoda; ima diferenciranu stopu PDV-a u iznosu od 7% (hrana i poljoprivredni proizvodi) i 19% za sve ostale proizvode; trenutno oporezuje dohodak poduzeća po efektivnoj stopi poreza od 39%, dok se u godini predviđa smanjenje stope ovog poreza na 30%; najveći izvoz ostvaruje od mašina (19%), automobila (16%) i električnih uređaja i aparata (10%), dok su joj istodobno najveći partneri u izvozu Francuska (10%), SAD (9%) i Velika Britanija (7%); najviše uvozi proizvode kao što su: mašine, mineralna goriva i električni uređaji i aparati i to iz Francuske (9%), Nizozemske (8%) i Kine (7%); učestvuje sa 6,6% u investicijama ostvarenim u Bosni i Hercegovini u periodu od maja do marta godine, što iznosi 282 miliona KM. Njemačka je, shodno tome, rangirana na 6. poziciji na listi zemalja najvećih investitora u Bosnu i Hercegovinu; najveći iznos svojih investicija usmjerava u proizvodne djelatnosti u Bosni i Hercegovini kao što su: industrija građevinskog materijala (cement), autoindustrija, regionalni razvoj stočarstva i prerada mlijeka; ima potpisan Sporazum o zaštiti i promociji investicija s Bosnom i Hercegovinom; Oktoberfest - Minhen jeste četvrti vanjskotrgovinski partner Bosne i Hercegovine pri čemu pokrivenost uvoza izvozom Bosne i Hercegovine s Njemačkom iznosi 58% u godini. Istodobno, samo njemačka savezna pokrajina Bavarska godišnje u Bosnu i Hercegovinu izveze 86 miliona eura, dok naš izvoz u ovu pokrajinu iznosi 79 miliona eura. Pokrivenost uvoza izvozom između Bosne i Hercegovine i Bavarske iznosi 91,86%. 42 InfoKOM broj 1 januar 2008.

43 Vanjskotrgovinska razmjena Bosne i Hercegovine i Njemačke (000 ) IZVOZ UVOZ OBIM SALDO RANG po obimu razmjene Top 15 izvoznih proizvoda Bosne i Hercegovine u Njemačku, Tar. br. NAZIV TARIFE VRIJEDNOST ( ) Udio u ukupnom bh. izvozu u Njemačku 9401 Sjedišta ,28 16,88% 8409 Dijelovi pogodni za motore ,77 9,74% 7404 Otpaci i ostaci od bakra ,75 6,66% 6204 Kostimi, kompleti, jakne, sakoi ,95 5,73% 6203 Odijela, kompleti, jakne, pantalone ,61 5,26% 7306 Ostale cijevi i šuplji profili ,11 3,78% 9403 Ostali namještaj i dijelovi ,30 3,22% 6406 Dijelovi obuće ,03 2,94% 8708 Dijelovi i pribor za motorna vozila ,75 2,94% 8301 Katanci i brave ,40 2,71% 7228 Šipke i profili od legiranih čelika ,81 1,90% 4407 Drvo obrađeno po dužini ,83 1,86% 8421 Centrifuge ,72 1,80% 6201 Kaputi, ogrtači, pelerine, vjetrovke ,56 1,75% 2716 Električna energija ,37 1,63% OSTALO ,32 31,19% TOP 15 IZVOZNIH PROIZVODA ,57 100,00% UKUPAN BH. IZVOZ U NJEMAČKU ,24 68,81% Najznačajniji izvoznici Bosne i Hercegovine u Njemačku, VOLKSWAGEN SARAJEVO PREVENT CUTTING d.o.o. SM BH d.o.o. STANDARD d.d. NOVOTEX-EXPORT a.d. UNIS FABRIKA CIJEVI BORAC EXPORT IMPORT d.d. SANINO d.o.o. MITTAL STEEL ZENICA d.o.o. BEKTO-PRECISA d.o.o. Top 15 uvoznih proizvoda Bosne i Hercegovine iz Njemačke, Tar. br. NAZIV TARIFE VRIJEDNOST ( ) Udio u ukupnom bh. uvozu iz Njemačke 8409 Dijelovi pogodni za motore ,81 17,33% 8703 Putnički automobili i dr ,52 11,91% 8708 Dijelovi za motorna vozila ,60 2,10% 8414 Zračne ili vakuum pumpe ,83 1,96% 8704 Motorna vozila za prijevoz robe ,80 1,85% 3916 Monofilamenti ,82 1,43% 0406 Sir i skuta ,75 1,43% 8701 Traktori, drumski tegljači za poluprikolice ,22 1,27% 8422 Mašine za pranje posuđa ,34 1,25% 5515 Ostale tkanine od sintetičkih vlakana ,49 1,22% 8302 Okov, pribor od prostih metala ,15 1,10% 8301 Katanci i brave ,58 0,93% 9403 Ostali namještaj i dijelovi ,97 0,89% 5903 Tekstilne tkanine ,72 0,84% 9018 Instrumenti i aparati za medicinu, zube ,34 0,83% OSTALO ,83 53,67% TOP 15 UVOZNIH PROIZVODA ,93 46,33% UKUPAN BH UVOZ IZ NJEMAČKE ,00 100,00% Najznačajniji uvoznici Bosne i Hercegovine iz Njemačke, VOLKSWAGEN SARAJEVO NOVOTEX-EXPORT a.d. TMD AI d.o.o. SANINO d.o.o. AUTO-LINE d.o.o. KULA d.o.o. BORAC EXPORT IMPORT d.d. MITTAL STEEL ZENICA d.o.o. VIOLETA d.o.o. BEKTO-PRECISA d.o.o. Pripremile: Lejla Međedović Eldina Begović Pokrivenost uvoza izvozom BiH - Njemačka, InfoKOM broj 1 januar

44 Asocijacija za kvalitet u rangu evropskih partnera Prijem Asocijacije za kvalitet u Bosni i Hercegovini u punopravno članstvo u EOQ sa statusom Nacionalnog predstavnika, veliko je priznanje ne samo za našu Asocijaciju, već i za Bosnu i Hercegovinu u cjelini. AQBiH bilo je prvo udruženje građana formirano i registrovano na nivou Bosne i Hercegovine. Na 110. Generalnoj skupštini Evropske organizacije za kvalitet (European Organization for Quality EOQ), održanoj 2. decembra u Lisabonu prošle godine, Asocijacija za kvalitet u Bosni i Hercegovini (AQBiH) jednoglasnom odlukom primljena je u punopravno članstvo EOQ u statusu Nacionalnog predstavnika. Tom prilikom, generalnom sekretaru EOQ gospodinu Bertrandu Jouslinu de Norayu u ime AQBiH uručeno je posebno priznanje Zahvalnica, za njegov lični doprinos u procesu formiranja AQBiH i prijema u EOQ. Pored toga, generalnom sekretaru i gostima učesnicima II konferencije kvaliteta Bosne i Hercegovine održane u Tešnju od 15. do 17. novembra, g. Marijanu Juriću, predstavniku Hrvatskog društva za kvalitetu, i g. Zoranu Lekiču, predstavniku Slovenskog udruženja za kakovost u EOQ, predate su članske karte AQBiH. U obraćanju članovima Skupštine EOQ, Mićo Jančev, potpredsjednik AQBiH i predstavnik AQBiH u EOQ u ime AQBiH zahvalio se svim članovima EOQ za dotadašnju podršku i ukazano povjerenje, naglasivši da je to veoma značajan događaj za dalji razvoj pokreta za kvalitet u Bosni i Hercegovini, ali, istovremeno, i veliki stimulans za ostvarenje naše misije, postavljenih ciljeva i planiranih zadataka. U pismu koje je dostavljeno svim nacionalnim predstavnicima naglašeno je da je situacija u našoj zemlji, u poređenju s drugim zemljama, znatno kompleksnija, jer je u bliskoj prošlosti bilo isuviše nastojanja da se traže razlike između nas, a nedovoljno podrške naporima u pronalaženju onoga što nas povezuje. AQBiH nastoji popuniti tu prazninu u duhu poruke Za kvalitet nema granica. Posebno je naglašeno da je AQBiH prvo udruženje građana formirano i registrovano na nivou Bosne i Hercegovine. Od pridruženog do stalnog člana AQBiH je primljen u članstvo EOQ u statusu pridruženog člana na 104. Skupštini EOQ održanoj 24. aprila godine u Antaliji. Zbog nedostatka finansijskih sredstava nismo mogli učestvovati na toj Skupštini, pa smo zamolili generalnog sekretara 44 InfoKOM broj 1 januar 2008.

45 EOQ g. De Noraya da nas zastupa. U dopisu upućenom Generalnoj skupštini, između ostalog je navedeno da, uprkos teškoj situaciji u kojoj se nalazi, Bosna i Hercegovina shvata potrebu približavanja razvijenim zemljama Evropske unije, te u tim nastojanjima kvalitet je prihvaćen kao uspjeha. Kao dokaz o uloženim naporima u praćenju evropskih trendova na ovom području, navedene su sve manifestacije koje se nakon Daytonskog mirovnog sporazuma organizuju u povodu Evropske nedjelje kvaliteta, kao i to da je Vijeće ministara Bosne i Hercegovine 6. novembra godine usvojilo Deklaraciju o kvalitetu, kojom potvrđuje svoje iskreno opredjeljenje da se na putu ka evropskoj integraciji zalaže za dosljednu primjenu evropskih ideja, načela, principa i standarda. Posebno je naglašeno da su, formiranjem Asocijacije za kvalitet u Bosni i Hercegovini (novembra godine), stvorene realne pretpostavke za početak procesa istinskog povezivanja u oblasti kvaliteta, prvenstveno na nivou države, a zatim i na nivou Evrope. Sada, kad smo postali punopravni član Evropske organizacije za kvalitet u statusu Nacionalnog predstavnika, bilo bi dobro da se pobliže upoznamo s organizacijom koja, na izvjestan način, predstavlja embrion ideje eurointegracije. Evropska organizacija za kvalitet Evropska organizacija za kvalitet osnovana je godine, kao nezavisna i neprofitna organizacija, uz veliku finansijsku i tehničku podršku Sjedinjenih Američkih Država. Njeni osnivači su grupa zemalja Zapadne Evrope (Francuska, Italija, Zapadnja Njemačka, Velika Britanija i Holandija), kojima su se postepeno uključivale i ostale evropske zemlje. Danas je u EOQ učlanjeno 35 organizacija za kvalitet iz većine evropskih zemalja (s preko članova), kao i oko povezanih kompanija i oko registrovanih ekperata za kvalitet. EOQ je interdisciplinarna organizacija koja, kao koordinaciono tijelo i katalizator, nastoji pomoći svojim članicama u efektivnom poboljšanju na području upravljanja kvalitetom. Osnova misije EOQ-a je da poboljša evropsko društvo putem promovisanja kvaliteta u najširem smislu. EOQ doprinosi razvoju evropskih organizacija i preduzeća putem implementacije kvaliteta, kao i koncepata i tehnika menadžmenta u njihovom širem smislu, a u cilju napretka i razvoja pojedinaca i evropskog društva u cjelini. EOQ nastoji da poboljša konkurentnost evropske privrede, s posebnim naglaskom na mala i srednja preduzeća, kao i javni sektor i sistem obrazovanja. EOQ vjeruje da proširena Evropa s raznolikim kulturama i ekonomskoj historiji, pruža mogućnost za uspjeh svih Evropljana. Da bi ostvario svoju misiju i postavljene ciljeve, EOQ ima tačno definisanu organizacionu strukturu u skladu sa Statutom organizacije (RULL002), zakonom Belgije i usvojenim Pravilima i propisima (prema članu 24 Statuta). Najviši organ ove organizacije je Generalna skupština (General Assembly GA), koju sačinjavaju po jedan predstavnik nacionalnih asocijacija za kvalitet (efektivni članovi). Generalna skupština se sastaje najmanje jednom godišnje, a odluke se donose glasanjem. Princip glasanja je jedan član jedan glas. Izvršni odbor (Executive Board EB) ima najmanje sedam članova, a sačinjavaju ga: predsjednik, prvi potpredsjednik, prethodni predsjednik i najmanje četiri ostala člana. Sastaje se najmanje tri puta godišnje. Dosadašnji mandat članova Izvršnog odbora bio je dvije godine, a na posljednjoj Generalnoj skupštini u Lisabonu 2. decembra donesena je odluka da se poveća na tri godine. U periodu od maja do maja godine dužnost predsjednika Izvršnog odbora obavlja g. Jurij Gusakov iz Rusije, dok su ostali članovi: g. Wolfgang Kaerkes iz Njemačke, g. Viktor Seitschek iz Austrije, g. Niyazi Akdas iz Turske, g. Frank Steer iz Velike Britanije, gđa Tiia InfoKOM broj 1 januar

46 Tammaru iz Estonije i g. Marijan Jurić iz Hrvatske. Osnovni cilj Generalnog sekretarijata je da obavlja sve operativne poslove u ime Generalna skupštine, odnosno Izvršnog odbora. Savjetodavni odbor (Advisory Board AB) sačinjavaju poznati i priznati autoriteti iz oblasti kvaliteta, standardizacije, menadžmenta i biznisa. U sadašnjem sazivu ima šest članova iz Njemačke, Finske, Francuske, Rusije, Japana i SAD-a. Uspješnost rada EOQ zavisi, prije svega, od članova, odnosno od njihove aktivnosti. Pri tome, razvijena je mreža EOQ, koja obuhvata veći broj različitih vrsta članstva: Efektivni član (Nacionalni predstavnik), Pridruženi član, Povezani član, Počasni član i Ambasador. Nacionalni predstavnik (Efektivni član) može postati samo vodeća neprofitna organizacija/asocijacija za kvalitet u svakoj zemlji, nakon članstva u EOQ u statusu Pridruženog člana od najmanje 3 godine. Pored toga, mora biti u stanju da: demonstrira vlastiti sistem upravljanja kvalitetom, pokazuje želju za razmjenu znanja i iskustava na nivou Evrope, na aktivan način podržava i promovira ključne proizvode EOQ u svojoj zemlji, ima značajan utjecaj u promoviranju ideje kvaliteta u najširem značenju u svojoj zemlji, ugradi viziju i misiju EOQ u vlastitoj organizaciji, aktivno doprinosi i učestvuje u realizaciji aktivnosti EOQ. Pridruženi član (Associate Member) može postati svaka neprofitna organizacija iz Evrope, koja svojim aktivnostima na značajan način doprinosi promoviranju ideje kvaliteta u najširem smislu, na nacionalnom, evropskom ili internacionalnom nivou. Može učestvovati u različitim tijelima i Prijem Asocijacije za kvalitet u Bosni i Hercegovini u punopravno članstvo u EOQ sa statusom Nacionalnog predstavnika, veliko je priznanje ne samo za našu Asocijaciju, već i za Bosnu i Hercegovinu u cjelini. To dobija više na značaju kada se uzme u obzir da je taj prijem izvršen prije isteka minimalnog roka od 3 godine u statusu Pridruženog člana. Očigledno je da smo imali dovoljno dokaza da uspješno ispunjavamo svoju misiju, te da se naše aktivnosti odvijaju u duhu evropskih principa, kada je u pitanju područje upravljanja kvalitetom. Veliki doprinos prepoznavanju tih rezultata dalo je naše aktivno učešće, iako u otežanim uslovima zbog finansijskih problema, u svim značajnijim manifestacijama i aktivnostima EOQ, kao i ažurno informisanje EOQ o svim našim aktivnostima putem dopisa i web stranice AQBiH. Posebnu specifičnu težinu imaju dvije Konferencije kvaliteta Bosne i Hercegovine, održane godine u Neumu i u novembru prošle godine u Tešnju, odnosno izlazni rezultati s tih konferencija: potpisivanje Protokola o saradnji između Asocijacije za kvalitet u Bosni i Hercegovini i Vanjskotrgovinske komore Bosne i Hercegovine, kojim se potvrđuje opredijeljenost za saradnju u aktivnostima koje imaju cilj jačanja konkurentske sposobnosti preduzeća iz Bosne i Hercegovine ; pokretanje inicijative i formiranje Kluba biznis lidera u okviru AQBiH, u kojem bi menadžeri/lideri dali svoj doprinos u prevazilaženju određenih problema i zabluda kada su u pitanju sistemi upravljanja kvalitetom, svijesni da se izlaz iz postojeće situacije može naći samo uz pomoć menadžmenta koji je sposoban da pokrene proces povezivanje teorije i prakse uspostavljanjem cjelovitog upravljanja kvalitetom (TQM) u svojoj sredini ; te pokretanje inicijative od strane zdravstvenih radnika za formiranje Sekcije za kvalitet u zdravstvu u okviru AQBiH. Gosti, predstavnici Hrvatske i Slovenije u EOQ, uspjeli su da ostalim članovima Skupštine EOQ na najbolji način prenesu svoje pozitivne utiske s naše Konferencije održane od 15. do 17. novembra u Tešnju. Na nama je da opravdamo ukazano povjerenje, svjesni da možemo uspješno rješavati svoje probleme ako maksimalno koristimo iskustva drugih. EOQ je, bez sumnje, partner kome treba vjerovati i na koga se možemo osloniti. aktivnostima EOQ, ali bez prava glasa. Povezani član (Affiliate Member) može biti svaka (profitna ili neprofitna) organizacija iz ili izvan Evrope, koja želi da se poveže s EOQ. Počasni član (Honorary Member) mogu postati samo pojedinci koji su dali izvanredan doprinos EOQ na polju kvaliteta, a koji nisu više aktivni u organima EOQ. Njih bira Generalna skupština na prijedlog Izvršnog odbora. Do sada je EOQ izabrao osam počasnih članova, među kojima je i jedan od najvećih eksperata kvaliteta, dr. Juran iz Sjedinjenih Američkih Država. Ambasadori su ljudi koji su u prošlosti bili veoma aktivni u Organizaciji i koji i dalje žele da promoviraju aktivnosti EOQ. Njih imenjuje Izvršni odbor. U EOQ mreži su u velikom broju uključene organizacije koje imaju status Partnera. To mogu biti različita tijela, organizacije i institucije (profitne i neprofitne) koje izražavaju želju da sarađuju s EOQ u širenju pokreta za kvalitet. Njihov doprinos može biti na različite načine: finansijski, ekspertski, učešće u različitim projektima isl. Oni nemaju pravo glasa. Parneri iz svijeta su organizacije (profitne i neprofitne) koje dolaze iz Evrope ili iz drugih krajeva, s kojima EOQ želi da razmjenjuje znanje i iskustva. Oni imaju individualne sporazume s EOQ, ne plaćaju članarinu, ali plaćaju usluge koje dobijaju od EOQ. Bira ih Generalna skupština na prijedlog Izvršnog odbora. Povezani parneri (Affiliate Partners) su neprofitne organizacije, iz ili izvan Evrope, s kojima EOQ želi da razmjenjuje znanje i iskustva. Oni imaju posebne sporazume s EOQ. Imenuje ih Izvršni odbor i za njih važe ista pravila kao i za ostale članove EOQ. Regionalni partneri (Regional Partners) imaju sličan status kao i Pridruženi članovi, ali se njihova aktivnost odvija na regionalnom nivou. Iako svoj rad bazira na Nacionalnim predstavnicima, EOQ je zainteresovan za širenje mreže između različitih regiona. O njihovom izboru odlučuje Izvršni odbor, s tim da Nacionalni predstavnik zemlje iz koje je aplikant, ima pravo veta na njihov prijem u EOQ. Granski partneri (Branch Partners), naročito iz javnih usluga, interesantni 46 InfoKOM broj 1 januar 2008.

47 su partneri EOQ u cilju razvijanja i širenja zajedničke strategije u širem smislu na polju kvaliteta u Evropi. O nijihovom izboru odlučuje Izvršni odbor, a iznos članarine i cijene utvrđuje Generalna skupština. Poslovni partneri (Business Partners) su menadžeri koji imaju veliko iskustvo u menadžmentu, promjenama i kvalitetu i koji žele podijeliti svoja iskustva da bi poboljšali svoj biznis, kao i dobit svojih akcionara. O njihovom izboru odlučuje Izvršni odbor, s tim da Nacionalni predstavnik zemlje iz koje je aplikant, ima pravo veta na njihov prijem u EOQ. Univerziteti/Istraživački partneri imaju sličan status kao i Poslovni partneri, s tim da se partnerstvo s EOQ odvija u istraživanju, razvoju i širenju vještina i tehnika kvaliteta. EOQ gradi saveze (alijanse) s partnerima koji dijele istu viziju i vrijednosti, svjestan da je to najbrži put za postizanje rezultata. Partnerstvo koje se razvija je na dugoročnoj osnovi zasnovanoj na akcijama. Takve saveze EOQ je uspostavio, između ostalih, s Američkim društvom za kvalitet (American Society for Quality ASQ), Savezom japanskih naučnika i inžinjera (Union of Japaness Scientists and Engineers JUSE), Evropskim društvom za kvalitet u zdravstvenoj zaštiti (European Society for Quality in Healthcare ESQH). EOQ se zalaže za formiranje Svjetskog Saveza za Kvalitet (World Alliance for Quality - WAQ). U tom cilju, 30. septembra godine, ASQ, EOQ, JUSE i Internacionalna akademija za kvalitet (International Academy for Quality IAQ), potpisali su sporazum za saradnju. Prvi svjetski samit nacionalnih asocijacija za kvalitet na temu: Evolucija kvaliteta i organizacija za kvalitet, održan je 26. maja godine u Antverpenu, a drugi će se održati 8. i 9. maja sljedeće godine u Hustonu, SAD. Nedjelja kvaliteta Tokom proteklih godina EOQ, organizacijom velikog broja aktivnosti, daje značajan doprinos u ostvarivanju svoje misije i postavljenih ciljeva. Navodimo najznačajnije: Svake godine EOQ organizuje kongrese kvaliteta, kao krunu svih aktivnost tokom jedne godine. Prvi Kongres je održan godine u Parizu, jubilarni 50. Kongres u Antverpenu 2006, gdje se obrađivala ključna tema: Istraživanje novih puteva za transformaciju Iskustvo je najbolji učitelj. Posljednji 51. Kongres održan je u Pragu prošle godine, a naredni će biti u Beču, od 4. do 6. juna godine. Hrvatska će biti domaćin 53. Kongresa u Cavtatu u maju godine. EOQ se od samog početka (1989. godine) aktivno uključio u obilježavanje Svjetskog dana kvaliteta (drugi četvrtak u novembru). U međuvremenu, od godine druga sedmica mjeseca novembra proglašena je Evropskom nedjeljom kvaliteta. Prošle godine ona se, po trinesti put, obilježavala od 5. do 11. novembra pod zajedničkim motom: Kvalitet u Evropi: Inovacije i briga (Quality in Europe: Innovation and Care). Tokom Nedjelje kvaliteta u svim evropskim zemljama promoviraju se vrijednosti kvaliteta i odvija se veliki broj aktivnosti koje doprinose razvoju svijesti evropske javnosti o važnosti kvaliteta u povećanju konkurentnosti evropske privrede. EOQ se izuzetno angažovao u promoviranju kvaliteta i izvrsnosti, kao ključ za uspjeh privreda u zemljama Centralne i Istočne Evrope (CEE). Osnovni cilj je da se pomogne tim zemljama da razviju jednostavniji model za nacionalne nagrade kvaliteta za mala i srednja preduzeća, koristeći iskustva drugih zemalja, uz poštovanje specifičnosti svake pojedinačne zemlje. U tom cilju, EOQ je jedan od inicijatora održavanja internacionalnih konferencija u zemljama CEE na tu temu. Prva je bila održana u Pragu godine, druga u Budimpešti novembra 2002, a posljednja, sedma, u Iasi u Rumuniji od 5. do 8. decembra ove godine, gdje su učesnici iz 15 zemalja vodili diskusiju i razmjenjivali iskustva o temi: Nacionalnih Programa kvaliteta i Nacionalnih Nagrada kvaliteta Put ka bol jem životu. Pripremio: Mićo Jančev, potpredsjednik AQBiH i predstavnik AQBiH u EOQ InfoKOM broj 1 januar

48 KNJIGA Leadership - fenomen modernog doba Prof. dr. Dževad Šehić i mr. Suada Penava autori su knjige LEADERSHIP, koja predstavlja prvi projekat s ovom aktuelnom temom na području Bosne i Hercegovine. U razvijenim zemljama se fenomenu leadershipa pridaje izuzetno mnogo pažnje. Za vas prenosimo najzanimljivije dijelove knjige koja ima izuzetnu vrijednost za akademsku i poslovnu zajednicu. Iako je kriza leadershipa najuočljivija u političkoj sferi Bosne i Hercegovine, ona ništa manje nije značajna u poslovnim i drugim organizacijama koje djeluju na tlu ove države. Kriza leadershipa u političkom životu BiH je poznata i specifična, dugo traje i, što je posebno važno, predmet je svakodnevnog interesa svih slojeva društva. Sve ovo nas razlikuje od razvijenog svijeta, a naročito interes, koji je ovdje značajno naglašen. Kada je riječ o poslovni poslovnim subjektima, nedostak leadership vještina je sasvim sigurno jače prisutan, u odnosu na razvijeni svijet. Ali, opet za razliku od razvijenog svijeta, u nas se ne pokazuje veliki interes za ovim vidom leadershipa. U razvijenim zemljama, naročito u SAD-u, u posljednje vrijeme se ovom fenomenu pridaje izuzetno mnogo pažnje. Knjižare su preplavljene izdanjima koja govore o liderima i leadershipu, na prominentnim školama biznisa organizuju se različiti oblici izuzetno skupih treninga iz leadershipa, zatim, rijetko koja kompanija ne organizuje tzv. in house treninge, itd. Riječju, poslovni leadership je veoma tražena i cijenjena roba u razvijenom svijetu. Imajući sve ovo u vidu, Vanjskotrgovinska komora BiH s posebnim zadovoljstvom će putem svog Glasnika predstaviti dijelove knjige Leadership, fokusirane upravo na poslovni leadership. Autori knjige su prof. dr. Dževad Šehić i mr. Suada Penava, a izdavač je Ekonomski fakultet u Sarajevu. Riječ je o prvoj knjizi iz leadershipa domaćih autora. Knjiga pored teorijskih pristupa sadrži studije slučajeva iz domaće prakse, testove za samoocjenjivanje te vodič za izgradnju vlastitog leadershipa. Sudeći prema prvim reakcijama iz poslovne i akademske javnosti i iskazanom interesu za nabavkom ove knjige, radi se o djelu koje ima značajnu upotrebnu vrijednost. Upoznajte svoje lidere Obično kada se govori ili piše o leadershipu, odnosno liderima, prva pomisao je na lidere heroje. Kao što je poznato, to su harizmatične ličnosti, ljudi koji inspirišu druge, koji su spremni žrtvovati i vlastite živote za svoja uvjerenja. Lideri heroji su ljudi koji su u stanju promijeniti svijet, ili barem njegov dio. Međutim, u fokusu nije herojski leadership niti lideri heroji, nego lideri koji su tu oko nas, koje možemo svakodnevno sresti. To ne moraju biti čak ni generalni direktori, vrhunski menadžeri, nego ljudi koji vode odjeljenja, odnosno manje organizacione jedinice u cjelini. Ovdje je riječ o tihom leadershipu, odnosno tihim liderima. Ne umanjujući značaj lidera heroja koji su svojim idejama i djelovanjem učinili svijet takvim kakav jeste, ništa manji doprinos ovom procesu ne daju lideri, odnosno leadership. 48 InfoKOM broj 1 januar 2008.

49 Poznata je činjenica da su poslovni ljudi, ali i drugi danas u svijetu privučeni idejom leadershipa. Poslovni ljudi, naime, izučavajući leadership, teže da postanu efektivni i efikasni lideri, a mnogi drugi vjeruju da je poznavanje leadershipa način da poboljšaju predstavu o sebi u očima drugih. Mnoge korporacije u svijetu danas, isto tako, žele pojedince koji imaju sposobnost vođenja, vjerujući da je to način osiguranja boljeg tržišnog položaja, odnosno veće profitabilnosti. Riječju, leadership je veoma tražen. Leadership kao riječ koja potječe iz engleskog govorog područja uglavnom se i u drugim jezicima koristi u svom izvornom obliku. Kad je riječ o zvaničnim jezicima naroda Bosne i Hercegovine, prevodi se kao vođstvo, odnosno vodstvo, ali se mnogo češće koristi u svom izvornom obliku, dakle leadership. Pojam leadershipa, slično pojmovima demokratije, ljubavi, sreće, u literaturi se definiše na različite načine. Naime, kao što sreću, ljubav, demokratiju, i sl, svako od nas doživljava na svoj način, tako se i sam pojam leadershipa može definisati različito, a da se pritom ne napravi velika greška. Tako, recimo, leadership se definiše kao proces podsticanja drugih da preuzmu aktivnost u pravcu zajedničkog cilja, ili slično kao proces kojim pojedinci utječu na grupu pojedinaca kako bi postigli zajednički cilj. Nešto šira definicija leadershipa bi mogla biti kao proces utjecaja na aktivnost organizovane grupe u njihovim naporima definisanja i postizanja cilja. Leadership je, prije svega, proces koji se odvija između lidera i njegovih sljedbenika, odnosno grupe na koju lider ima utjecaj. Dakle, to nije stanje, nego proces u kome lider utječe na sljedbenike. Ali i obrnuto, sljedbenici utječu na lidera. Treba napomenuti da su ranija shvatanja leadershipa podrazumijevala vertikalnu koordinaciju između lidera i njegovih sljedbenika, a najnovija istraživanja s pravom ističu potrebu horizontalne koordinacije, čime se dovodi u pitanje peta dimenzija pojma leadershipa koja obuhvata neki oblik hijerarhije. Ali, o tome kasnije. InfoKOM broj 1 januar

50 Istraživanje portala Posao.ba i Algebre Više od 80% poslodavaca navodi poznavanje rada na računaru kao preduvjet za zapošljavanje, pokazuje analiza oglasa objavljenih na portalu Posao.ba. Zbog toga su programi obrazovanja za informatičku pismenost od izuzetne važnosti za zapošljavanje. Istraživanje koje su zajednički proveli Posao.ba i Algebra edukacija otkriva koliko smo svjesni značaja informatičke pismenosti te znamo li kako i gdje se mogu steći neophodna znanja. U drugoj polovini godine provedeno je istraživanje na temu informatičke pismenosti koje je pokazalo da većina ispitanika smatra da je informatička pismenost preduvjet za pronalaženje posla, ali gotovo polovina njih ne poznaje značaj pojedinih međunarodnih informatičkih certifikata prilikom zapošljavanja. Većina ispitanika ne zna gdje ni kako bi mogli polagati ispit za međunarodne certifikate te kao problem ističe i to što se takva edukacija ne upisuje u radnu knjižicu kao novostečeno zvanje. Naime, u većini zemalja se nakon sticanja certifikata u autoriziranim centrima za obuku to postignuće i formalno priznaje upisom novostečenog zvanja u radnu knjižicu, dok u BiH to još nije slučaj. Istraživanje je između ostalog pokazalo i da ispitanici najčešće koriste kompjutere i kod kuće i na poslu, njih 61% i to najčešće radi posla 53,9%. Obrazovanje kao razlog korištenja kompjutera navodi 37,9% ispitanika. Ispitanici koriste kompjuter dnevno više od 5 sati (50,5%), a nešto manji procenat koristi kompjuter između 2 i 5 sati dnevno (35,6%). Od alata koji se najčešće koriste ispitanici su naveli: Internet Explorer 94,6%, MS Word 83,5%, MS Excel 65%, Web alate 63,9%, grafičke alate 50,8%. Tvrdnju da primjena informatičkih tehnologija u današnjem ekonomskom okruženju predstavlja preduvjet za rast konkurentnosti domaćih poduzeća, apsolutno podržava najveći procenat ispitanika 69,6%; 6,5% ima neutralan stav prema navedenoj tvrdnji dok se svega 0,95% ne slaže s navedenom tvrdnjom. Veoma sličan odnos ispitanika je prema pitanju pronalaska kvalitetnog posla i utjecaju poznavanja rada na računaru : 93,4% ispitanika se slaže s ovom tvrdnjom, 4,7% ima neutralan stav dok svega 1,2% ispitanika smatra da poznavanje rada na računaru nema utjecaja na pronalaženje kvalitetnog posla. Posjedovanje međunarodnih certifikata kao pomoć prilikom zapošljavanja nešto više od polovine ispitanih tj. 76% smatra važnim, odnosno veoma važnim; 18,7% ispitanika ima neutralno mišljenje, dok svega 2,6% smatra da međunarodni certifikati ne igraju nikakvu ulogu prilikom zapošljavanja. Nemogućnost upisa novostečenog zvanja u radnu knjižicu kao bitan problem uočava 84,4% ispitanika, dok 1% to ne doživljava kao bilo kakvu prepreku. Ispitanici općenito nisu upoznati s vrijednošću međunarodnih certifikata i mogućnostima polaganja. Situacija je najpovoljnija kada se govori o Microsoftovim certifikatima, gdje 61,7% poznaje ili veoma dobro poznaje značaj tog certifikata. Što se tiče ECDL-a (European Computer Driving Licence) ispitanici znaju najmanje i čak 41% uopće nije upoznato sa značajem tog certifikata i mogućnostima polaganja. U BiH najtraženija prodajna zanimanja Prema istraživanju portala Posao. ba o najtraženijim zanimanjima u BiH, u drugoj polovini godine, najveća potražnja poslodavaca je za prodajnim zanimanjima. U kategoriju prodaje svrstava se nekoliko različitih zanimanja, od kojih je najtraženije zanimanje komercijalista. Iako se često koriste različiti nazivi pozicija za gotovo ista zanimanja, među najčešće spominjanim su pored komercijaliste i voditelj prodaje, analitičar prodaje, referent nabave. Usljed razvoja tržišta došlo je i do pojave novih zanimanja u okviru djelatnosti prodaje kao što su prodajni inžinjer i tajni kupac. Za samo pet mjeseci na Posao.ba objavljeno je preko 700 oglasa u kojima se tražilo prodajno osoblje, od toga preko 160 komercijalista. Potražnja za programerima, sistem inžinjerima i web dizejnerima, odnosno generalno za zanimanjima koja se usko vežu za IT sektor, trenutno je na drugom mjestu. Na trećem mjestu su zanatske usluge, gdje se najviše traže tesari, armirači, zidari i keramičari. Također, konstantno postoji velika potražnja za inžinjerima, a gotovo podjednako se traže inžinjeri 50 InfoKOM broj 1 januar 2008.

51 elektrotehnike, mašinstva i građevine. U proteklih pola godine kategorija građevinarstvo je bila na četvrtom mjestu, a elektrotehnika i mašinstvo na petom. Zanimanje certificiranog računovođe, kao posebno deficitarno, također se uvrstilo na listu najtraženijih zanimanja. Već duži period na tržištu je prisutan nedostatak kadrova ovog profila, a kao jedan od razloga zašto je ovo zanimanje manje atraktivno je i posebno zahtjevna konstantna edukacija. Na listi najtraženijih zanimanja također se nalaze i administrativni službenik te kreditni službenik. U FBiH počinju raditi privatni biroi za zapošljavanje Na području Federacije BiH uskoro bi trebalo da počnu raditi i privatne službe za zapošljavanje, čime će federalne i kantonalne agencije za zapošljavanje dobiti značajne konkurente izjavio je ministar rada i socijalne politike FBiH Perica Jelečević. Govoreći o tom projektu, Jelečević je rekao da resorno ministarstvo FBiH uz pomoć Evropske komisije u BiH radi na projektu reforme službi za zapošljavanje, što podrazumijeva informatizaciju i uvezivanje između kantonalnih zavoda za zapošljavanje. Prema njegovim riječima, provođenjem ove reforme službe za zapošljavanje u FBiH dobit će aktivnu funkciju biroa rada i neće služiti samo kao mjesto za evidentiranje nezaposlenih lica. Privatne agencija za zapošljavanje mogle bi imati veliku ulogu u povećanju stope zaposlenosti, naravno uz podršku vlada iz čijih bi se budžeta finansirali programi prekvalifikacije i dodatne edukacije nezaposlenih lica, stav je Centra za zapošljavanje mladih YES. FBiH hitno treba i izradu Strategije zapošljavanja, te donošenje podzakonskih akata kojim bi se riješio način registracije i rada ovakvih agencija. Istraživanje portala Posao.ba o zadovoljstvu radnim mjestom Većina zaposlenih u BiH nije zadovoljna svojim trenutnim radnim mjestom, a kao razlog tome najčešće navode malu plaću, te razne pritiske koji proizilaze iz lošeg i nestručnog rukovodstva. Istraživanje koje je portal Posao.ba proveo na 834 ispitanika (51,5% žena i 48,5% muškaraca) o zadovoljstvu trenutnim radnim mjestom pokazalo je da se 51% ispitanika nada boljem radnom mjestu, 17,6% je u potpunosti nezadovoljno dok je 31,4% u potpunosti zadovoljno trenutnim zaposlenjem. Kao razlog nezadovoljstva najčešće se navodi mala plaća. Od ostalih razloga često se navode mobing, loše rukovodstvo, loši odnosi u firmi, nemogućnost napredovanja, radno vrijeme, rad vikendom i nepostojanje godišnjeg odmora, rad na crno, rad na određeno, nemogućnost rada u struci, neplaćen prekovremeni rad itd. Većina ispitanika ili 60,4% smatra da su premalo plaćeni dok 39,6% smatra da su plaćeni pravedno. Redovno primanja ima čak 75% zaposlenih, dok za 16% ispitanika plaća kasni nekoliko sedmica, a za 3% plaća kasni mjesecima. Plaću uopće ne dobiva 6% ispitanih. Od promjene posla ne strahuje čak 80,3% zaposlenih, dok se 19,7% boji promjene posla. Beneficije na radnom mjestu ne prima oko 90% zaposlenika, a 10% ispitanika kao beneficije najčešće navode mobitel te regres. Od 31,4% ispitanika koji su zadovoljni svojim radnim mjestom gotovo je podjednak broj onih koji kao razlog navode rad u struci, adekvatnu plaću te dobre odnose u firmi. Manji broj ispitanika je odgovorio da je zadovoljan zato što uopće ima posao. Ovo istraživanje pokazalo je još jednom da bh. kompanije moraju raditi na unapređenju upravljanja ljudskim resursima, te da će u tome veliku ulogu odigrati edukacija rukovodećeg kadra o značaju ljudskih resursa. InfoKOM broj 1 januar

52 WWW BiH na evropskom začelju po upotrebi interneta Svako četvrto kućanstvo u BiH ima neku vrstu priključka na internet. Postojeći napredak nije rezultat sistemske državne politike, nego potrebe koja se pojavila prvenstveno kod građana da koriste ovu tehnologiju. Trend rasta broja korisnika će se sigurno nastaviti, ali bez izgradnje sistemskog plana informatizacije društva i dalje ćemo biti na začelju Evrope. Internet je medij koji je uveo temeljite promjene na području komunikacija, zabave i trgovine. Stepen njegove razvijenosti i upotrebe danas je toliki da bez interneta život savremenog čovjeka izgleda nezamisliv. Putem interneta se naručuje, prodaje, reklamira, razmjenjuje elektronska pošta s najudaljenijih krajeva svijeta. Nažalost, po upotrebi inerneta Bosna i Hercegovina daleko zaostaje za savremenim svijetom, iako korištenje interneta u BiH raste iz godine u godinu godine Regulatorna agencija za komunikacija provela je istraživanje o upotrebi interneta na prostoru cijele Bosne i Heregovine. Rezultat je bio poražavajući. Tek svaki peti stanovnik ove zemlje godine imao je priključak na internet. Danas, nešto više od dvije godine kasnije, upotreba interneta je u BiH značajno porasla. Prema posljednjem istraživanju koje je proveo GfK centar, u BiH je zabilježen porast broja korisnika interneta za 8% unutar godine dana, što je svakako hvale vrijedan podatak. Istraživanje koje je GfK BH Centar za istraživanje tržišta proveo godine pokazalo je da je tada 21% bh. stanovništva starijeg od 15 godina izjavilo da se koristi internetom, dok je ove godine ta brojka narasla na 29%. I drugi podatak, a to je onaj koji se odnosi na broj kućanstava koja imaju internet priključak je također porastao sa 14% na 23%, što znači da gotovo svako četvrto kućanstvo u BiH ima neku vrstu Prva elektronska vlada u BiH Vlada Republike Srpske prva je u zemlji uvela sistem elektronske vlade. Od novembra godine, svi materijali za sjednice, na što je godišnje odlazilo na stotine i stotine hiljada stranica, ministrima postaju dostupni jednim klikom na laptopu, instalisanom na njihovom mjestu u sali, što je praksa kakvu već duže vrijeme primjenjuju njihove kolege u Hrvatskoj i Sloveniji. priključka na internet. Istraživanje je rađeno na reprezentativnom uzorku od građana na cijeloj teritoriji BiH. Josip Tvrtković iz GfK Centra za istraživanje tržišta kaže da porast broja korisnika interneta u BiH predstavlja značajan napredak, ali dodaje da ostaje činjenica da i druge zemlje napreduju na ovom planu. Kada se uspoređujemo sa zemljama u okruženju ili s onima u CEE regiji, prema podacima GfK Group, samo su Rumunija i Ukrajina iza nas. Nekako je najlogičnije kada ove usporedbe radimo sa zemljama bivše Jugoslavije, a tu je Slovenija predvodnik sa visokih 62% građana u dobi od 15 i više godina koji se koriste internetom, slijedi je Hrvatska sa 39%, te Srbija sa 36%, tako da naših 29% korisnika nije tako izvrstan rezultat, kako se možda u prvi mah čini. Postojeći napredak nije rezultat neke sustavne državne politike, nego potrebe koja se pojavila prvenstveno kod građana mlađe dobi da koriste ovu tehnologiju, bilo zato što im je to neophodno kako bi dobili posao ili zbog toga što je to njihov generacijski medij, pa su ga kao takvog prihvatili ili je riječ o čistoj znatiželji. 52 InfoKOM broj 1 januar 2008.

53 Trend rasta broja korisnika će se sigurno nastaviti, ali bez izgradnje sustavnog plana informatizacije društva i dalje ćemo biti na začelju Europe. To je pitanje od općeg interesa, za njega nisu potrebne nikakve posebne reforme nego samo jasna vizija prema čemu trebamo ići kaže Tvrtković. BiH u zlatnoj sredini Jedno drugo istaživanje, koje je provela firma Valicon u partnerstvu sa poljskom kompanijom Gamius, pokazalo je da je internet penetracija u našoj zemlji 25%. Osim BiH, istraživana su i regionalna tržišta. Mi smo očekivano u zlatnoj sredini, sa Hrvatskom i Slovenijom ispred nas. Pomalo je iznenađujuće da je internet penetracija u Srbiji i Makedoniji, manja nego kod nas i iznosi 22%. Ismir Omeragić iz Valicona BiH naglašava da se internet penetracija od 20 do 25% postiže veoma brzo, dok se svaki procenat rasta iznad ovog nivoa dešava dosta sporije. Na početku brzi rast je rezultat postavljanja nekih osnovnih temelja za razvoj interneta, što je zapravo infrastruktura. Kasniji rast je više uslovljen načinom života i novom medijskom sadašnjicom konzumacija i involviranost u novi medij (kao što je internet). Ipak možemo naglasiti da, iako je BiH trenutno po penetraciji nešto malo ispred Srbije i Makedonije, te razlike nisu toliko značajne, drugim riječima one su minimalne. S pozicije daljeg razvoja tržišta u našoj regiji, ipak ocjenjujemo da će Srbija u budućnosti prestići i BiH i Makedoniju. Razlog tome je najprije sama apsolutna veličina internet populacije u Srbiji, koja je kao takva zanimljivija za strane investitore kaže Omeragić. Bh. građani na internetu najčešće surfaju Upotreba interneta daleko je veća u Federaciji BiH nego u Republici Srpskoj i iznosi 36%, naspram 20%. Najčešći razlog korištenja interneta u BiH jeste tzv. surfanje, odnosno pretraživanje različitih web sadržaja, što barem nekada čini 90% korisnika interneta u našoj zemlji, a 25% to čini svaki dan. Prikupljanje različitih informacija i slanje, odnosno primanje poruka su odmah iza po učestalosti korištenja. Chat komuniciranje koristi oko 56% korisnika interneta u BiH, a 54% ih skida muziku, filmove i slike. Pristup lokalnoj petlji - veća konkurencija na internetu? U skladu s odlukom Vijeća ministara o dopuni politike sektora telekomunikacija do kraja godine, Regulatorna agencija za komunikacije počela je izradu regulatornog okvira za pristup izdvojenoj lokalnoj petlji (LLU). Omogućavanje pristupa izdvojenoj lokalnoj petlji dominantnih operatora povećava konkurenciju na tržištu pristupnih mreža, što omogućava razvoj širokopojasnih (broadband) usluga i posebno usluga pristupa internetu, kažu u Agenciji. Brži i jeftiniji pristup internetu omogućava veće korištenje e-commerce i sličnih usluga, a omogućava i novim operatorima da na konkurentskoj osnovi nude različite usluge, koristeći već izgrađenu infrastrukturu pristupne mreže dominantnih operatora. Studenti najčešći korisnici interneta Valiconovo istraživanje pokazuje da je u septembru ove godine prosječan korisnik interneta u BiH surfajući proveo 1 sat i 35 minuta i posjetio 101 stranicu. Od svih korisnika interneta žene predstavljaju 46%, dok 54% otpada na muškarce, od kojih su najaktivniji studenti koji tokom čitavog mjeseca pregledaju 447 različitih internet stranica, što se procjenjuje na četiri puta više od prosjeka internet populacije. 42% svih korisnika su visoko obrazovani ljudi, 23% je onih koji rade u javnom sektoru i svega 4% onih koji su samostalno zaposleni. Interesantna je i činjenica da se 78% korisnika na internet spaja od kuće, 36% s posla, dok na školu ili internet kafe spada po svega 3%. Podatak o školama dovoljno govori o njihovoj internetizaciji. Prema mišljenju Ismira Omeragića uzroka ovakvog stanja u obrazovanju, unutar granica naše države, je čitav niz: od prijeratnih uslova razvoja Bosne i Hercegovine, preko ne tako davnih ratnih razaranja, do postratnih kriza kao što su: moralne, ekonomske, humanitarne, ekološke... Optimističnost u pogledu rješavanja ekonomske krize u velikoj mjeri ovisi o tome šta smo, i koliko brzo, spremni učiniti da izmijenimo način razmišljanja i djelovanja u pogledu rješavanja realnih problema. Ovakve intelektualne promjene, a da njihova efikasnost bude potpuna, moguće su samo kod populacije koja je spremna iz osnova mijenjati stari i prihvatati novi način rješavanja problema. Takvu populaciju predstavljaju studenti InfoKOM broj 1 januar

54 i učenici kao neizbježan pokretač budućnosti naše zemlje. Olakšanja u radu s ovom novom tehnologijom su također jedan od uzroka globalne prihvaćenosti jer, korisnik bira kada, gdje i na koji način će se koristiti svim na internetu ponuđenim resursima. Internet predstavlja idealno rješenje za distribuciju znanja u obrazovnom procesu iz više razloga, a navest ćemo samo najvažnije: veoma jeftin medij za distribuciju znanja, relativno lako i brzo prihvatanje ove tehnologije od strane mlađih korisnika, vremenski neovisno korištenje ponuđenih resursa, individulan pristup koji može biti od velike koristi za napredne učenike, tj. mogućnosti samostalnog tempiranja dinamike savladavanja materije, multimedijalnost koja je koristeći druge metode veoma skupa, te brzinu medija, s obzirom na izmjene ponuđenih sadržaja kaže Omeragić. Spor razvoj internet telefonije i bankarstva Zanimljivo da usluge internet telefonije i bankarstva još nisu tako popularne u BiH kao u nekim drugim zemljama. Telefonirati putem interneta zna tek oko 16% korisnika, dok internet bankarstvo koristi svega 6% korisnika usluga interneta u BiH. Josip Tvrtković iz GfK Centra za istraživanje tržišta tvrdi da je internet telefonija jedna od najpropulzivnijih grana IT tehnologije danas. Njena popularnost kod privatnih korisnika ovisi kako o stepenu razvijenosti infrastrukture koja je podržava, tako i o svojevrsnoj informatičkoj pismenosti populacije koja je koristi. Mada je danas većina programa koji se u ove svrhe koriste na osobnim računalima napravljena tako da je maksimalno pojednostavljeno njihovo korištenje, to ipak zahtijeva barem minimalno poznavanje korištenja softverskih alata. Broj onih koji se njome koristi zato je izravno povezan sa informatičkom pismenošću, što je nešto što također moramo unaprijediti, ali u bh. prilikama ima i nekih drugih ograničenja. Kao prvo, kvaliteta i upotrebljivost IP telefonije ovisi o brzini konekcije s kojom korisnici pristupaju internetu, a kako u bh. kućanstvima još uvijek dominira spora dial-up konekcija, to otežava korištenje IP telefonije i time umanjuje njene realne mogućnosti. Povoljnije cijene širokopojasnih pristupa internetu u kombinaciji sa povoljnim cijenama računala model su koji su primjenjivale druge zemlje, pa bismo nešto slično i mi trebali napraviti. Drugi je problem način plaćanja usluga, ukoliko IP telefoniju koristite za pozive prema fiksnoj ili mobilnoj telefoniji, jer recimo široko prihvaćeni Skype zahtijeva da plaćanje obavljate pomoću određenih tipova kreditnih kartica, koje dosta ljudi u BiH ne posjeduje. Kada je pak riječ o internet bankarstvu, odgovornost za širu prihvaćenost ove usluge leži prvenstveno na bankama koje nedovoljno propagiraju prednosti ovog načina poslovanja s bankama. Stječe se dojam da su banke u BiH ovu uslugu uvele više zbog toga da pokažu da prate trendove u svijetu, a da su pri tome zapostavile da ju adekvatno približe svojim korisnicima. Također vjerujem da kod građana postoji i određeni strah od korištenja internet bankarstva zbog toga što ne znaju koliko je taj sustav siguran od eventualnih krađa identiteta i slično, no i to je posao koji bi same banke trebale napraviti, ukoliko žele pospješiti korištenje ove usluge rekao je Tvrtković. E.A. 54 InfoKOM broj 1 januar 2008.

55 BERZA INFORMACIJA Građevinski materijali Željezo i cement ove godine oborili cjenovne rekorde U I kvartalu je zabilježen blagi porast cijena armaturnih mreža, koji se nastavio i u II kvartalu (u prosjeku za 2%), da bi u III kvartalu došlo do neočekivano naglog pada cijena ovog artikla u prosjeku za 15.4%, što je bilo suprotno tržišnim zakonima ponude i potražnje u datom periodu. Ova pojava je uzrokovana prevashodno uvozom armaturne mreže iz inostranstva (prije svega Turske), koja je u tom trenutku bila konkurentnija sa cijenom u odnosu na cijene domaćih proizvođača. Time su oni bili prinuđeni da izvrše nivelaciju cijena na dole i tako potisnu konkurenciju. Do kraja godine se nastavio blagi pad, ali to nije dovelo do značajnih pomjeranja, jer se tržište u međuvremenu stabilizovalo, a i građevinska sezona se privodila kraju. Što se tiče armaturnog željeza u šipci, situacija je potpuno identična, obzirom da je sirovina za proizvodnju ista kao i za armaturnu mrežu, pa se ovi procenti preslikavaju i na kretanje cijena armaturnog željeza u šipci. Cement je jedan od građevinskih materijala kod koga su oscilacije bile najvidljivije. Glavni uzrok ovoj pojavi je nedostatak cementa iz uvoza. Konkretno, riječ je o uvozu iz Mađarske, koja je krajem marta godine zabranila izvoz ovog artikla. Zabrana je nastupila iz razloga InfoCentar je prva Berza informacija u Bosni i Hercegovini, čiji je cilj omogućiti protok informacija o robi na našem tržištu. Razvijanjem jedinstvenog sistema u BiH omogućili su brz pristup svim robnim informacijama na tržištu BiH i Srbije, a od početka godine djelatnost proširuju na zemlje u okruženju (Hrvatska, Slovenija, Makedonija, Italija, Mađarska, ), tako da svojim korisnicima pružaju robne informacije i iz tih zemalja i domaćim firmama otvaraju mogućnost plasmana njihovih roba i usluga van granica BiH. Za naš magazin dostavljaju detaljne informacije o cijenama roba i usluga u ponudi i potražnji sa prostora BiH i daju svojevrsni komentar domaćeg i stranog tržišta iz oblasti građevine, metalurgije, poljoprivrede i prehrane. Iz tabele se mogu primjetiti oscilacije cijena građevinskog materijala, prvenstveno armaturnog željeza i cementa. smanjenog obima proizvodnje uslijed kršenja ekoloških zakona. Kompanija Dunav-Drava Cement Ltd. je u to vrijeme potpisala projektni ugovor o rekonstrukciji linije za proizvodnju. Početna faza rekonstrukcije je obuhvatila izmjenu sistema filtracije (znajući da su proizvođači cementa jedni od najvećih zagađivača). Uz nedostatak cementa iz uvoza, domaći proizvođači su imali problem nabavke sirovine za proizvodnju, tj. Klinkera, čija je nestašica u tom periodu zahvatila kompletno evropsko tržište. Posljedica ovakvog stanja su dovele do nestašice i kod domaćih cementara, koje nisu mogle ispoštovati količine koje su bile aktuelna potražnja na tržištu BiH, a imajući u vidu i činjenicu da su u tom periodu građevinske firme imale najveća potraživanja baš za ovim artiklom. Nestašica je automatski dovela do povećanja cijena kod domaćih proizvođača. Izraženo u procentima, to bi izgledalo ovako: u II kvartalu cijena cementa u cementari Lukavac je skočila u prosjeku za 27% u odnosu na I kvartal, da bi nastavila tendenciju rasta i u III kvartalu, ali smanjenog inteziteta (5.6%). Slična situacija se odigrala i u cementari Kakanj. Ovakva situacija na tržištu BiH je uzročno posljedično vezana za situaciju na tržištima zemalja u okruženju, najprije Hrvatske, koja je InfoKOM broj 1 januar

56 BERZA INFORMACIJA POLJOPRIVREDA Cijene u BiH prevazilaze evropski prosjek Prema pokazateljima Infocentra Bijeljina ova godina je bila puna oscilacija cijena na tržištu. Sumirajući ponude domaćih proizvođača i trgovaca (uvoznika), Infocentar je specijalno za naš magazin napravio analizu tržišta merkantilnih roba u protekloj godini. nastojeći da podmiri potrebe svojih kupaca primorana da i sama uvozi cement, takođe iz Mađarske. Početkom III kvartala odobren je ponovni uvoz cementa iz Mađarske, tako da se donekle situacija počela stabilizovati. Domaći proizvođači su bili prinuđeni da izvrše korekcije svojih cijena, tj. da ih snize, jer je uvozni cement imao konkurentniju cijenu, tj. nižu za 10%. Kod ostalih građevinskih materijala (kreča i opekarskih proizvoda) zabilježena su manja pomjeranja u cijenama, ali su ona neminovna posljedica trenutne ponude i tražnje u toku građevinske sezone, tako da kod ovih roba i nemamo neke veće oscilacije. Od samog početka godine cijene svih poljoprivrednih kultura na tržištu BiH su postepeno rasle. Početkom godine su kao i obično zbog smanjenih količina cijene bile veće, tako da se nije moglo ni pretpostavljati kakva situacija će se razviti tokom godine. Poremećaj klime i vremenske neprilike ove godine su prouzrokovale dosta manje prinose pojedinih poljoprivrednih kultura. Situacija je ista i u susjednim državama. Tako da u namjeri da zaštite svoje tržište, naši susjedi Hrvatska i Srbija su zabranili izvoz pšenice i kukuruza sa svog tržišta, pa čak i ukoliko je uvoz omogućen praćen je visokim carinskim taksama neprihvatljivim za mogući uvoz. Najveći porast cijene pšenice je upravo i zabilježen u drugoj polovini godine, odnosno u zadnjem tromjesečju gdje je prosječna cijena pšenice iznosila čak KM/t + pdv (17%). Za pšenicu je znači trebalo izdvojiti KM/t više nego što je ista koštala početkom godine. Što bi u procentima značilo porast od 57.14%. Na osnovu tabelarnog prikaza može se vidjeti da je došlo i do znatnih promjena cijena prehrambenih proizvoda u toku godine. Porast je svakako rezultat skoka cijene i nestašice žitarica na svetskom tržištu, praćen i skokom cijene nafte. Ovo pomjeranje se najbolje vidi kod cijena brašna i ulja, gdje je u odnosu na prvu polovinu godine, cijena brašna u trećem kvartalu godine porasla za 20% a do kraja godine i do 40%. Ovaj porast je svakako uslijedio zbog visoke cijene i nedostatka pšenice koju smo uvozili početkom trećeg kvartala samo iz Mađarske. Domaćim proizvođačima 56 InfoKOM broj 1 januar 2008.

57 je svakako stvarao problem i uvoz brašna iz Srbije i Hrvatske, čija je cijena bila konkurentnija. U međuvremenu je došlo do porasta cijene brašna u tim državama, tako da ove razlike kod uvoznika i proizvođača više nisu bile značajne. Kukuruz iznad pšenice Cijena kukuruza je bila čak i u većem porastu od cijene pšenice, tako da se u odnosu na početak godine skoro udvostručila. Cijena ječma i zobi se takođe mijenjala više puta u toku godine, tako da se u vrijeme žetve zbog pojačane ponude moglo očekivati da neće biti značajnog porasta. Ali naravno desilo se upravo suprotno od očekivanja, zbog velike suše prinosi su bili dosta manji od očekivanih i proizvedene količine su brzo pronašle svoje kupce. Tako da je u zadnjem tromjesečju za neke robe trebalo izdvojiti skoro duplo više novca nego u vrijeme žetve. Porast pojedinih cijena od početka do kraja godine u prosjeku je izgledao ovako: ječam 58%, zob 47%, pšenica 57% i porast cijene kukuruza za čak 95%, što bi i bio najveći zabilježeni skok cijene žitarica u ovoj godini. S obzirom da su prinosi svih poljoprivrednih kultura ove godine podbacili, ovaj skok cijena nije zaobišao ni uljarice. Suncokreta nema dovoljno ni za proizvodnju jestivih ulja, a o cijeni suncokretove sačme za stočnu ishranu ne treba ni govoriti. Njena cijena je porasla za 98% u odnosu na početak godine. Veliki skok je imala i cijena ulja, svakako prouzrokovana nestašicom ovog artikla, a koji je direktna posledica nedostatka sirovine za proizvodnju. Sve to ima za rezultat nagli porast cijene ulja, za čak 100% u zadnjem kvartalu, u odnosu na početak godine. Imajući u vidu trenutnu situaciju na tržištu Vlada FBIH, donijela je odluku o stabilizaciji cijena, puštajući u promet ulje iz robnih rezervi po cijeni od 2.45 KM/l jer trenutna cijena ulja na tržištu se kreće od KM/l u maloprodaji. Na našim prostorima takođe imamo i proizvođače soje, oni kažu da je i kod njih situacija dosta slična. Kako kažu, prinosi su im manji za čak 30% od očekivanih. A cijena je poslije žetve tj. krajem godine veća za čak 70% u odnosu na početak godine! Prosječna cijena soje u zrnu u zadnjem kvartalu godine je iznosila KM/t + pdv kod proizvođača. Cijena sojine sačme nije imala takav skok, svega 27% iz razloga što je mi na naše tržište uglavnom uvozimo. Hrana sve skuplja Uslijed ovakve situacije, tokom godine je došlo i do smanjenja stočnog fonda. Peradari takođe tove manje količine od uobičajenih, jer je isplativost svakako dosta manja nego ranije. Sve to je dovelo i do velikog porasta cijena osnovnih životnih namirnica. Tako da cijene mnogih proizvoda kod nas prevazilaze cijene u EU. Za razliku od brašna i ulja cijena šećera na tržištu BIH je imala tendenciju pada što se najbolje vidi u poslednja dva kvartala godine. Cijena šećera je bila manja u prosjeku za 17.5% u odnosu na prvi kvartal godine. Pad cijene šećera je uslijedio zbog velikih količina šećera, uvezenog iz Brazila i naravno zbog velike konkurencije na tržištu. Raspon cijene šećera je velik i zbog razlike u kvalitetu jer pored šećera iz EU, uvozimo šećer iz Brazila i Indije. Što se tiče soli nije bilo značajnih promena cijena. InfoKOM broj 1 januar

58 Dobrodošli u svijet prodaje Prodaju veliki broj ljudi prihvata kao nešto što je nekima već prirođeno odnosno nešto što se može brzo naučiti ili prenositi u praksu. U suštini je prodaja doktrina! Na stranicama ovih novina želimo vas upoznati s tehnikama i prednostima prodaje, uključujući i preporuke koje mogu koristiti svi koji se već suočavaju s prodajom, odnosno oni koji su tek u razvojnoj fazi. Namjera takve vrste podsjetnika je omogućiti što više informacija iz svakodnevne prakse, koje su na jednoj strani napredne i provjerljivo efikasne na drugoj. Time želimo doprinositi vašoj dugoročnoj sigurnosti u prodaji, zapošljavanju prodajnog osoblja, komunikaciji, stvaranju promjena, vođenju i organizaciji međusobnih odnosa, pridobivanju i održavanju novih kupaca, stvaranju prodajnih projekata i drugo. Prodaju veliki broj ljudi prihvata kao nešto što je nekima već prirođeno, odnosno nešto što se može brzo naučiti ili prenositi u praksu. U suštini je prodaja doktrina! Posebno u periodu u kojem živimo prodaja je dostigla vrhunski značaj. Ona traži kvalitetno savladavanje brzo promjenljivog znanja, njegovog načina upotrebe i prenošenja od jednog do drugog, posebno kada se govori o konfiguraciji nadređenih do podređenih. Izlaz iz stručnosti i savremenim prilagođavanjem novostima odnosno trendovima izvođenja prodajnih postupaka, znači da pojedinci već u prvim prodajnim postupcima u kojima prodaju sebe prije svoje djelatnosti ili proizvoda moraju savladati prednosti kojima pokazuju svoju kredibilnost. Ukoliko to ne čine, smatraju se prosječnim, što se u praktičnim primjerima pokazuje kao nezadovoljstvo svih koji sarađuju u prodajnom lancu. Svi zavisimo od prodaje Svako preduzeće ili pojedinac zavisi od prodaje! Jedino što se u tome primjenjuje jesu potrebe, želje, okolina, način izvođenja, količina znanja, mogućnosti i brojni drugi faktori koji čine potpunost i sigurnost u prodaji. Snalažljivost, originalnost i korektnost su sekundarni prateći segmenti bez kojih je savremena prodaja neuspješna. Oni su vezani za primarne segmente poslovne kulture i optimalnog poznavanja djelatnosti ili proizvoda koji se prodaju. Posebno posljednjim se preporučuje detaljnije vezanje prodajnog znanja s potencijalima pojedinaca i strategijom prodaje, koja mora biti ravnopravna s konkretnim Nadogradnja znanja mora postići nivo potpunog razumijevanja, da je to jedina mogućnost za napredno buduće stvaranje. Prodajno osoblje je bit svakog preduzeća. Oni su slika koja sa zvukom prenosi informacije iz kojih je moguće saopćiti stanje preduzeća u kojem pojedinac radi. ciljevima prodaje i ne isključivo radi interesa. Mnogi u današnjoj praksi traže brze i efikasne načine za prodajni uspjeh, što je pozitivno i kod nekih uspješno. Pitanje koje se postavlja jeste, kolika je ta uspješnost, odnosno, što je zapravo čini. Da li je to robna marka, osoblje preduzeća ili prepoznatljivost prodajnog lanca (mreže). Ukoliko je to isključivo robna marka ili moć prepoznatljivosti, potrebno je oprezno primijeniti, odnosno uskladiti takve primarnosti s osobljem. To otvara brojne mogućnosti naredne prodaje i smanjuje nepotrebne troškove. Era informacija u kojoj se danas prodaje zamka je za sve one koji vjeruju da su prodajne informacije prosječni segment u tržišnoj komunikaciji. Veličina te zamke bit će vidljiva u eri kojoj postepeno pristupamo. Zovemo je era komunikacije, koja hoće realno da pokaže iskorištene prednosti prethodno navedene ere informacija. Slika preduzeća i pojedinaca postat će drugačija i prepoznatljiva, što će za vas i vaše kupce biti velika prednost. Prepoznatljivost će biti pristupačnija svima, što znači i povećanje konkurencije i svih pratećih segmenata koji utiču na razumijevanje po konkretnom pridobivanju usmjerenog prodajnog znanja. To je prednost koju vrijedi iskoristiti u prodajnoj praksi. Evgen Gec 58 InfoKOM broj 1 januar 2008.

59 DARIVANJE Za Grka skupo vino, Šveđaninu bez darova Darivanje je oblik marketinške komunikacije i neizbježno je u poslovnom i privatnom životu. Uz lijepu gestu darivanja nužno se vezuju nejasnoće i dileme oko izbora dara. Prigode za darivanje su danas općeprihvaćene: rođendan, Božić, Nova godina, vjenčanje, stjecanje diplome, godišnjice i slično. Darivanje treba u svim situacijama svesti na pravu mjeru, a nikako na kruta pravila. Darivanjem zahvaljujemo na suradnji te ulažemo u dugoročne odnose. Darovi uvijek simboliziraju povezanost. Međutim, nije uvijek jednostavno pronaći prikladan dar za osobe koje možda i ne poznajemo dovoljno. Dar mora biti prikladan, a skupocjeni darovi trebaju imati jasnu poruku i razlog. Sve nejasnoće oko skupih darova dovode do sumnji i nepotrebnih problema. Također, neetički je darivanjem tražiti uslugu. Kod darivanja potrebno je voditi računa o korporativnoj kulturi poduzeća te običajima zemlje. Svaka zemlja ima svoje specifičnosti pa se uspješan menadžer mora voditi tim pravilima kako bi suradnja između poduzeća ostala ugodna i uspješna. U Belgiji osobni darovi i skupi predmeti nisu dobar izbor, jer ih smatraju mitom. U Francuskoj se razmjenjuju lijepo zapakirani kvalitetni darovi manje vrijednosti, ali najčešće tek na drugom sastanku. Nije uputno slati darove na kućnu adresu. Francuzi neće biti zadovoljni promotivnim darom koji nosi logotip vašeg poduzeća. U Njemačkoj prihvaćaju darove nakon zaključka uspješnih pregovora. Knjige, burbon, viski ili CD klasične glazbe te ostali darovi proizvedeni u Americi bit će dobrodošli. Neće biti sretni ukoliko im darujete predmete koji donose nesreću poput kišobrana, noževa ili škara. Ponosni su na vino njihove proizvodnje pa takav dar treba izbjegavati. Menadžeri u Irskoj očekuju mali dar tek nakon potpisivanja ugovora. Talijani su vrlo darežljivi pa za njih treba pripremiti lijepo zapakirane skuplje darove. Darove treba otvoriti odmah na sastanku. Na prvom sastanku nije obavezno darivanje, ali je pametno imati dar u torbi u slučaju da vas talijanski partner ipak odluči iznenaditi. Nizozemci ne očekuju darove na sastancima, već samo u slučaju prijateljskih odnosa s poslovnim partnerima. Rusi će prihvatiti male darove koje ne mogu lako nabaviti u svojoj zemlji. Švicarci će prihvatiti dar s logotipom vašeg poduzeća, ali i svaki drugi dar manje vrijednosti. Ukoliko primite dar od švicarskog partnera, svakako morate uzvratiti. U Velikoj Britaniji darivanje između poslovnih partnera nije često, ali postoji običaj otvaranja dara na samom sastanku. Šveđani ne razmjenjuju darove, ali dugogodišnjem poslovnom partneru za Božić možete darovati zgodnu sitnicu. U Grčkoj često razmjenjuju darove, posebice skupa vina, predmete za kućanstvo, ručni rad ili proizvode s logotipom poduzeća. Neće biti sretni ukoliko prime jeftino vino ili oštre predmete. Španjolci nemaju običaj darivanja tijekom poslovnih sastanaka, posebice ne tijekom prvog susreta. Tek nakon sklapanja ugovora partneru se možete zahvaliti darujući neku sitnicu poput uredskog pribora, knjige ili umjetnine. Turci će prihvatiti dar od poslovnog partnera ukoliko nije preosoban ili preskup. Mali dar može zaključiti uspješno pregovaranje ili potpisivanje ugovora s Portugalcima. Ipak, češće je darivanje za Božić i to isključivo predmetima koji se koriste u uredu i služe u svakodnevnom poslovanju. Preuzeto iz časopisa za poduzetnike i menadžere Poslovni savjetnik Tportal. InfoKOM broj 1 januar

60