Uvodnik. Cijenjeni čitaoci. InfoKOM Broj 24 Decembar Izdavač: VANJSKOTRGOVINSKA / SPOLJNOTRGOVINSKA KOMORA BOSNE I HERCEGOVINE

Transcription

1

2 InfoKOM Broj 24 Decembar Uvodnik Izdavač: VANJSKOTRGOVINSKA / SPOLJNOTRGOVINSKA KOMORA BOSNE I HERCEGOVINE Urednički kolegij: Tarik Đođić Zdravko Marinković Ante Ostojić Almira Huseinović Vanjski saradnici: Elvira Ahmetović, savjetnik Duda Adžović Čedomir Spasojević Almir Terzić Lektor: Loris Zubanović Adresa: Vanjskotrgovinska komora BiH - INFOKOM Branislava Đurđeva Sarajevo Kontakt: Almira Huseinović T: F: almirah@komorabih.ba Dizajn i priprema: Vedad Voloder Štampa: BEMUST d.o.o. Tiraž: 2000 Cijenjeni čitaoci pred vama je decembarsko izdanje InfoKoma za godinu. Protekla godina je za poslovnu zajednicu, ali i građane Bosne i Hecegovine obilježena padom poslovnih aktivnosti i padom životnog standarda, između ostalog, i kao posljedica globalne recesije, ali i unutarnjih slabosti naše zemlje. Možda je najbolji pokazatelj toga Izvještaj o kompetitivnosti Bosne i Hercegovine 2009/2010, predstavljen 9. decembra na Akademiji nauka i umjetnosti BiH. Rezultat je to saradnje Svjetskog ekonomskog foruma iz Davosa, ANU BiH i MIT centra. Prema tom izvještaju, Bosna i Hercegovina se nalazi na 109. mjestu od analizirane 133 zemlje svijeta. Kao glavne slabosti Bosne i Hercegovine navode se nestabilnost vlade, nestabilnost politika, neefikasnost državne birokratije, poreske stope i korupcija. Osim toga, na skupu je istaknuto da Svjetska banka u najnovijem izvještaju za 183 zemlje, kojim ocjenjuje pogodnosti za bavljenje biznisom, rangira Bosnu i Hercegovinu na 116. mjesto. Kao glavne poteškoće za razvoj biznisa navedene su brojne birokratske prepreke, različiti uslovi poslovanja u dva entiteta, visoki porezi i sl. Bez uspješnih kompanija ni u jednoj zemlji nije moguće stvaranje novih vrijednosti, rast bruto društvenog proizvoda, zapošljavanje, izvoz i kvalitet života njenih građana. Vanjskotrgovinska komora BiH svojim djelovanjem je nastojala i nastojat će i dalje biti pozitivan činilac što uspješnijeg razvoja biznisa i djelovati u pravcu poboljšanja statusa i ranga BiH u spomenutim tablicama vrijednosti. U prilog tome najbolje govore uspješni rezultati sektora Vanjskotrgovinske komore BiH: Agencije za promociju izvoza, Instituta za edukaciju, Euro info centra, Transporta i komunikacija, Javnih dokumenata, Sektora privrede, Makroekonomskog sistema, Centra za informatiku i statistiku. I na kraju ove kalendarske godine koristimo priliku zaželjeti vam sretnu i uspješnu Novu godinu. U ime uredničkog kolegija Almira Huseinović

3 SADRŽAJ 4 BH POSLOVNE VIJESTI 6 SVIJET 8 Aktuelnosti iz VTK BiH 9 Skupština Asocijacije balkanskih komora (ABC) 10 GLOBAL BUSINESS FORUM Malezija - BiH 12 Bolja zaštita domaće proizvodnje 25 Postoji li manevarski prostor za mjere ekonomske politike? 28 Regionalna saradnja od strateškog interesa 31 Okončan IRU TIR seminar i TIR AUDIT 32 BLSE: Obveznice drže berzu u životu 34 SASE: BATX ohrabrio investitore 36 NAFTNA KOLUMNA 37 INTERVJU: Liu Wenxin, ambasador Narodne Republike Kine u BiH 46 ORACLE i Microsoft day EDUKACIJA: Škola engleskog poslovnog jezika 48 Opšti sajam u Tirani 50 Sajam privrede Brčko INFOCENTAR: Građevina 15 Zakon o duhanu stigao je kasno 17 Bankarski sistem prebrodio krizu? 19 Očekuje se rast limita osiguranog depozita 22 Ukidanje viza od 1. jula godine? 40 IZ DRUGOG UGLA: Kvalitet proizvoda i usklađenost procesa 43 PRAVNA REGULATIVA 44 EICC: Nova generacija odgovornih preduzetnika 53 INFOCENTAR: Poljoprivreda 54 INFOCENTAR: Prehrana 55 Uvjerljivost u prodajnoj komunikaciji 57 Zaštita turističkih potrošača 59 Kopenhagen i poslije 45 Nova revolucionarna japanska IIOSS metodologija InfoKOM - Broj 24 - decembar

4 v BH POSLOVNE VIJESTI Podrška Vlade FBiH starim zanatima U sklopu Globalne sedmice poduzetništva od 16. do 22. novembra, Federalno ministarstvo razvoja, poduzetništva i obrta nastavilo je s realizacijom raspodjele sredstava iz Transfera za poticaj razvoja poduzetništva i obrta u putem projekta stipendiranja učenika koji se obrazuju za obavljanje tradicionalnih i starih zanata. Federalno ministarstvo razvoja, poduzetništva i obrta projekt stipendiranja učenika provodi prvi put u okviru raspodjele grant sredstava, a u skladu s opredjeljenjem ovog ministarstva i Vlade Federacije BiH o neophodnosti zaštite tradicionalnih i starih zanata, saopćeno je iz Ureda za odnose s javnošću Vlade FBiH. Razvojni centar u Kantonu 10 Predsjednik Vlade Kantona 10 Nediljko Rimac razgovarao je sa predstavnicima kompanije Papilot International iz Ljubljane o formiranju centra za razvoj projekata i korištenju sredstava iz pretpristupnih fondova EU u okviru prve faze programa koji je namijenjen državama kandidatima i potencijalnim članicama EU. Cilj projekta je formiranje razvojnog centra koji će identificirati potrebe lokalne zajednice i životne sredine i svoju djelatnost usmjeriti u pravcu razvoja i poboljšanja kvaliteta života na području Kantona 10. Informacioni sistem za naplatu parkiranja Gradonačelnik Banje Luke Dragoljub Davidović i generalni direktor kompanije M:tel Predrag Ćulibrk potpisali su ugovor o uvođenju informacionog sistema za naplatu i kontrolu parkiranja putem SMS poruka na području grada, čija je vrijednost KM. Ćulibrk je nakon potpisivanja ugovora u Banjoj Luci izrazio zadovoljstvo na ukazanom povjerenju, ističući da se na ovaj način produbljuje i učvršćuje saradnja između ovog grada i kompanije M:tel. BBI i Finance House obezbijedili 47 stipendija Bosna Bank International je, u saradnji s Finance Houseom, uglednom finansijskom institucijom iz Ujedinjenih Arapskih Emirata, te vladama najbogatijih zemalja Zaliva, osigurala sredstva za stipendiranje bh. diplomaca i postdiplomaca u akademskoj 2009/2010. godini. Ove godine bit će dodijeljeno 47 stipendija: 30 za studente završne godine studija s bilo kojeg fakulteta u BiH i 17 za postdiplomce čiji su magistarski, odnosno doktorski radovi iz domena islamskog bankarstva, saopćeno je iz Ureda za odnose s javnošću BBI. Visina mjesečne stipednije za studente završne godine fakulteta iznosi 135, a za postdiplomce 300 KM. HE Jablanica ostvarila plan 45 dana prije roka U godini u kojoj se slavi 55. godišnjica puštanja u pogon prvog agregata HE Jablanica, 30. novembra, HE Jablanica je, zahvaljujući izuzetno povoljnim hidrološkim uslovima, 16. novembra ispunila ovogodišnji proizvodni plan od 719 GWh. Uz povoljne hidrološke prilike plan je ostvaren i zahvaljujući izuzetnoj pogonskoj spremnosti agregata i postrojenja HE Jablanica. Prema procjeni Adisa Bubala, tehničkog direktora HE na Neretvi, u čijem sastavu su još i HE Grabovica i Salakovac, HE Jablanica će do kraja godine proizvesti 819,9 GWh električne energije, čime će plan za godinu biti premašen za 14 procenata. Vlada RS kupila pet preduzeća u stečaju Vlada RS je u prvih šest mjeseci ove godine, u postupku licitacije, kupila imovinu pet preduzeća koja se nalaze u stečaju za ukupno KM, podaci su Biroa Vlade RS za odnose sa javnošću. Vlada RS je na ovaj način kupila imovinu preduzeća DI Jadar iz Zvornika za KM, Limko iz Skelana za KM, Roteks iz Rogatice za KM, ODP FAP Autodijelovi iz Rudog za KM, a za Borju iz Teslića izdvojila je KM. Vlada RS kupila je imovinu s ciljem pokretanja proizvodnje i zapošljavanja radnika. Porast industrijske proizvodnje u FBiH Industrijska proizvodnja u FBiH u oktobru u odnosu na prosječnu mjesečnu proizvodnju iz manja je za 7,8 posto, a u odnosu na proizvodnju iz oktobra manja je za 15,4 posto, dok je u odnosu na proizvodnju iz septembra ove godine veća za 3,5 posto, podaci su Federalnog zavoda za statistiku. Ukupna industrijska proizvodnja u periodu januar - oktobar ove godine u poređenju s istim periodom manja je za 11,6 posto. Grand prix za Raiffeisen banku Reklamna kampanja Raiffeisen banke Banka bez peglanja, posvećena promociji paketa računa, novog proizvoda u po- 4 InfoKOM - Broj 24 - decembar 2009.

5 nudi Raiffeisen banke, osvojila je prestižnu nagradu Grand prix Evropske asocijacije za finansijski menadžment i marketing (EFMA) za godinu za najbolji poster. Stručni žiri sačinjen od vodećih evropskih marketinških eksperata, odabrao je kreativno rješenje postera Raiffeisen banke Banka bez peglanja između pet onih koji su ušli u najuži izbor. EFMA Grand prix je jedno od najvećih priznanja u ovoj kategoriji u Evropi, saopćeno je iz Raiffeisen banke. Šansa za razvoj banjskog turizma Radojica Ratkovac iz Prnjavora novi je vlasnik hotela Domavija i preduzeća AD Guber, saopćeno je u Osnovnom sudu u Srebrenici koji je proveo postupak javnog nadmetanja. Novi vlasnik obavezao se da će u roku od 30 dana uplatiti KM za koliko je ovo poduzeće prodano. Novi kupac, kako je saopćeno iz srebreničkog suda, podnio je zatjev za dobivanje koncesije za korištenje ljekovite Guber vode i pripremio je elaborat za ulaganja i oživljavanje rada AD Guber te korištenje banjskih kapaciteta, preradu i pakiranje vode. Ovo je nova šansa za razvoj banjskog turizma, s obzirom na to da poslije prve privatizacije nije ništa učinjeno na unapređenju rada i obnove hotelskih kapaciteta. Šest miliona eura za MKO Ambasadorica Kraljevine Danske u Bosni i Hercegovini Kirsten Geelan i direktor KfW ureda u BiH Gerald Kuhnemund u Sarajevu su potpisali sporazum vrijedan 24,3 miliona danskih kruna (šest miliona KM) koji će se plasirati kao kreditne linije bh. mikrokreditnim organizacijama (MKO). Sredstva će se isključivo koristiti za finansiranje kredita za mikro, mala i srednja preduzeća, uključujući i finansiranje poljoprivrednih aktivnosti. BiH i Egipat uspostavljaju vazdušni saobraćaj Ministar komunikacija i prometa BiH Rudo Vidović u Kairu je potpisao Sporazum o vazdušnom saobraćaju između Vijeća ministara BiH i Egipta. Sporazum je u ime Egipta potpisao Ahmed Mohamed Shafik, ministar civilne avijacije Egipta. Kako je saopćeno iz Ministarstva komunikacija i prometa, ministar Vidović je naglasio da ovaj sporazum omogućava uspostavu redovnog vazdušnog prometa između dvije zemlje i daljnji razvoj prijateljskih i privrednih odnosa. O destinacijama između kojih mogu letjeti avioni, te frekvenciju tih letova odredit će ovlašteni avioprevoznici dviju država, u čemu će imati potpunu podršku Ministarstva komunikacija i prometa BiH i Ministarstva prometa Arapske Republike Egipat. Saradnja SERDA-e i španskog APRODEL-a U Sarajevskoj regionalnoj razvojnoj agenciji SERDA potpisan je Memorandum o razumijevanju za provedbu projekta jačanja lokalne uprave u BiH putem učešća civilnog društva u procesima upravljanja i odlučivanja s ciljem aktiviranja lokalne privrede. Potpisnici Memoranduma su SERDA, općine Vogošća, Vareš i Breza te španska Asocijacija eksperata za lokalni razvoj - APRODEL. Brojke 4,54 milijarde KM iznosio je vanjskotrgovinski promet BiH sa zemljama CEFTA-e za devet mjeseci ove godine i on je za 26,96 posto manji nego u istom periodu prošle godine. 45,5 posto iznosila je pokrivenosti uvoza izvozom u okviru ostvarenog vanjskotrgovinskog prometa BiH u oktobru, podaci su Agencije za statistiku BiH. 0,5 posto manji je ukupan indeks potrošačkih cijena u RS za prvih deset mjeseci ove godine nego u istom periodu prošle godine KM iznos je koji je odobrila Vlada RS u prvih šest mjeseci ove godine za samozapošljavanje i zapošljavanje 242 povratnika KM izdvojit će se iz budžeta Zeničko-dobojskog kantona za isplatu premija uzgajivačima konzumnih jaja s područja tog kantona. 0,6 posto viši je ukupan indeks potrošačkih cijena u Federaciji BiH u oktobru u odnosu na indeks iz prethodnog mjeseca, podaci su Federalnog zavoda za statistiku. 18 posto veći je ukupan nivo industrijske proizvodnje u RS za deset mjeseci ove godine nego u istom periodu prošle godine, podaci su Zavoda za statistiku RS. 1,32 milijarde KM iznosi ostvareni promet u trgovini na veliko u RS u trećem tromjesečju ove godine, podaci su Zavoda za statistiku RS. 35 kreditnih zahtjeva, ukupne vrijednosti KM, odobrio je Kreditni odbor Investiciono-razvojne banke RS zaposlenih bilo je u BiH u septembru. U odnosu na august broj ukupno zaposlenih povećan je za 0,1 posto, dok se broj zaposlenih žena povećao za 0,5 posto. 0,7 posto bile su veće cijene proizvoda i usluga, koji se koriste za ličnu potrošnju u BiH mjerene indeksom potrošačkih cijena, u oktobru ove godine u odnosu na septembar. InfoKOM - Broj 24 - decembar

6 SVIJET WORLD izrađuje motocikla. Poslije marta španska fabrika će nastaviti da radi, ali će proizvoditi dijelove za motocikle, piše list. CRNOGORCI SMANJILI BROJ MOBILNIH TELEFONA BOEING U GODINI RAČUNA NA OPORAVAK Američki Boeing, koji očekuje da će avioprevoznici ponovo početi da posluju sa profitom u godini, procjenjuje da će prevoznicima na Bliskom istoku biti potrebno novih aviona u narednih 20 godina, u vrijednosti od oko 300 milijardi dolara. Drugi svjetski proizvođač aviona, poslije Airbusa, također, smatra da će obim putničkog prevoza rasti po stopi od 4,9 procenata svake godine u naredne dvije decenije. Na prezentaciji u Dubaiju, predstavnici Boeinga su ocijenili da će visoka stopa rasta prihoda na tržištima u usponu, kao što su Bliski istok, Kina i Indija, biti dobar balans globalne potražnje za avionima. ADIDAS ĆE PRAVITI PATIKE ZA JEDAN EURO Njemačka kompanija Adidas, drugi po veličini svjetski proizvođač sportske opreme, potvrdila je planove da pokrene proizvodnju jeftinih patika za jedan euro, namijenjenih stanovništvu trećeg svijeta. Očekuje se da će prva partija obuće za euro biti proizvedena u Bangladešu, prenosi Deutsche Welle. Konačna cijena još nije precizirana i jedan euro za par za sada je samo koncepcija, izjavio je predstavnik Adidasa Jan Runau. Proizvodnja takozvane obuće za euro treba da počne godine, i to u okviru socijalnog paketa. U SLOVAČKOJ PRVI PUT DEFLACIJA Cijene robe i usluga u Slovačkoj u oktobru su prvi put prešle u negativne vrijednosti i, prema metodologiji Evropske unije, smanjene su 0,1 posto na godišnjem nivou, objavio je tamošnji zavod za statistiku. U prethodnih 12 mjeseci inflacija se smanjivala, da bi u septembru ostala na nuli, prenijeli su slovački mediji. U oktobru su na godišnjem nivou najviše pojeftinili prehrambeni proizvodi i bezalkoholna pića, 5,8 posto, a s druge strane, najviše su porasle cijene alkoholnih pića i duhana, osam posto. Za 7,7 posto poskupjelo je zdravstvo, a za pet procenata troškovi obrazovanja. GAZPROM SMANJUJE IZVOZ GASA ZA 10 POSTO Ruski gasni gigant Gazprom će ove godine smanjiti izvoz prirodnog gasa za 10,5 posto, na 142 milijarde kubnih metara, dok godine planira da izveze 160,8 milijardi kubnih metara, izjavio je direktor Gazprom exporta Aleksandar Medvedev. On je na forumu Gas Rusija rekao da se za ovu godinu u Gazpromu očekuje profit od 42,5 milijardi dolara, a oko 51 milijardu dolara, prenijela je agencija Itar-Tas. Medvedev je istakao da svi stručnjaci očekuju da će se potražnja vratiti. HONDA ŠPANSKU FABRIKU SELI U ITALIJU Japanska grupacija Honda je odlučila da postepeno smanjuje proizvodnju u svojoj fabrici motocikla u Barseloni, kako bi njene poslove prebacila u italijanski pogon, piše japanski privredni dnevnik Nikkei. Godišnji kapacitet španske fabrike je jedinica, a njeni poslovi mogli bi da se postepeno prebacuju u italijanski pogon, u kome se godišnje U Crnoj Gori je na kraju oktobra u funkciji bilo 2,8 posto manje mobilnih telefona nego u septembru - njihov broj je pao na 1,36 miliona, što znači da je svaki stanovnik te zemlje u prosjeku imao 2,2 aparata. Prema podacima crnogorske Agencije za elektronske komunikacije i poštansku djelatnost, u oktobru je bilo 21,9 posto pretplatnika mobilne telefonije i 78,1 posto korisnika sa prepaid plaćanjem. AIR SLOVAKIA IZNAJMLJUJE PET AVIONA ALBANIJI Slovačka aviokompanija specijalizirana za čarter letove Air Slovakia iznajmit će pet svojih aviona albanskoj firmi Albania Airlines, prenijeli su mediji u Slovačkoj. Radi se o četiri aviona tipa boeing i jednom boeingu , koji će biti iznajmljeni zajedno sa posadom, osiguranjem i održavanjem (po sistemu ACMI), rekao je poslovni direktor Air Slovakije Tomaš Zeglinski. Slovaci će pomagati albanskim kolegama da razviju operativne sposobnosti u nastojanju da uspostave redovni vazdušni saobraćaj u regionu. SANKCIONIRANJE ZA POVREDE TRŽIŠTA Najznačajniju novinu novog Zakona o zaštiti konkurencije predstavlja veće ovlaštenje komisiji da izriče kaznene mjere, jer izvjesnost sankcija ima veći efekat prevencije nego visina same kazne, izjavio je ministar trgovine Srbije Slobodan Milosavljević. On je na regionalnoj konferenciji o zaštiti konkurencije u Privrednoj komori Srbije rekao da je najveći propust prethodnog zakona bila suštinska nemogućnost izricanja sankcija, pa do sada, bez obzira na to što su bile predviđene visoke kazne, nije izrečena ni jedna prekršajna kazna zbog povrede tržišta. 6 InfoKOM - Broj 24 - decembar 2009.

7 OKONČANA PRINUDNA UPRAVA U METALS BANCI Narodna banka Srbije (NBS) saopštila je da je formalno okončala postupak prinudne uprave u Metals banci Novi Sad, pošto su se za to stekli svi potrebni uslovi i već je dala saglasnost na imenovanje članova Upravnog odbora i menadžmenta te banke. Na svojoj prvoj sjednici, održanoj istog dana, Upravni odbor Metals banke imenovao je predsjednika i članove Izvršnog odbora banke, na čije je imenovanje NBS, također, dala prethodnu saglasnost, navedeno je u saopštenju NBS-a. MICROSOFT U JOŠ 18 ZEMALJA LANSIRA ZUNE Američki Microsoft saopćio je da u 18 zemalja lansira novu online uslugu Zune, koja bi trebalo da osvoji ekrane računara, televizora i mobilnih telefona, javljaju svjetske agencije. Najveća svjetska softverska kompanija je najavila da će preko te usluge ponuditi HD filmove na Microsoftovoj konzoli Xbox. Microsoftova platforma za prodaju muzičkih i video sadržaja je dosad bila dostupna u SAD-u i Kanadi i sada kreće u pohod u još 18 zemalja, među kojima su i Francuska, Njemačka, Velika Britanija i Australija. TOYOTA U OKTOBRU POVEĆALA PRODAJU Japanska Toyota povećala je prodaju automobila u oktobru pet posto u odnosu na isti lanjski mjesec, na oko jedinica, čime je zabilježeno prvo povećanje isporuka u posljednjih 15 mjeseci. Rast prodaje u Japanu ostvaren je zahvaljujući vladinim subvencijama za nabavku ekoloških automobila, a u Kini je potpomognut smanjenjem poreza za kupovinu kompaktnih auta, koje je odobrila vlada u Pekingu. DUŽE POSLJEDICE KRIZE U ISTOČNOJ EVROPI Posljedice globalne ekonomske krize u sljedećih nekoliko godina osjetit će se u istočnoj Evropi duže nego u ostatku svijeta, izjavio je glavni ekonomista u Evropskoj banci za obnovu i razvoj (EBRD) Erik Berglöf. Kada je pitanju rast, istočna Evropa će biti iza ostatka svijeta. Tokom sljedećih nekoliko godina to će biti region sa najnižim ekonomskim rastom - rekao je Berglöf, prenosi austrijski dnevnik Standard. SMANJENJE BUDŽETA EU U GODINI Vlade članica Evropske unije dogovorile su se da smanje zajednički budžet za sa ciljem kontrole troškova koji su u porastu zbog ekonomske krize. Pregovarači iz 27 članica EU postigli su sporazum s Evropskim parlamentom o obimu budžeta za iduću godinu od 122,9 milijardi eura (184 milijarde dolara), što je manje od 127,5 milijardi eura, koliko je predložilo to zakonodavno tijelo EU, prenio je Reuters. Zvaničnici ističu da su pregovarači, uprkos ovom smanjenju koje je najviše pogodilo tradicionalnu pomoć za siromašne regione, dogovorili dodatno izdvajanje od 2,4 milijarde eura za specijalne mjere za borbu protiv sadašnje krize. EKSKLUZIVNI CERTIFIKAT ZA LENOVO RAČUNARE Kompanija Lenovo, jedan od vodećih proizvođača informatičke opreme u svijetu, objavila je informaciju o uvođenju certifikata Unaprijeđeno iskustvo (Enhanced Experience - EE) koji posjeduju njegovi računari, neposredno nakon što je Microsoft zvanično lansirao novi operativni sistem Windows 7. Certifikat Windows 7 Lenovo EE rezultat je trogodišnje saradnje razvojnog tima kompanija Lenovo i Microsoft, tokom koje je razvijena idealna platforma koja u velikoj meri poboljšava performanse. Ovaj certifikat je dostupan samo na Lenovo računarima i pruža brojne prednosti. Brojke 48,7 miliona eura čista je dobit koju je mađarska naftna i gasna kompanija MOL ostvarila u trećem tromjesečju ove godine. 9,4 posto dostigla je stopa nezaposlenosti u Sloveniji u septembru, što je za 49 posto više nego u istom mjesecu lani, saopćio je Republički zavod za statistiku. 63 posto smanjena je ruska proizvodnja automobila za deset mjeseci ove godine u poređenju sa istim periodom 2008, prenijela je agencija Itar-Tas. 300 milijardi dolara godišnje košta Rusiju korupcija, izračunala je međunarodna organizacija Transparency International eura investirat će Evropska banka za obnovu i razvoj u kompaniju Forma Ideale, jednu od vodećih srbijanskih kompanija za proizvodnju namještaja. 9,7 milijardi eura ili 16 milijardi dolara iznosile su u oktobru ukupne devizne rezerve Srbije, saopćila je Narodna banka Srbije. 40 posto iznosit će pojeftinjenje karata koje je najavila njemačka aviokompanija Lufthansa, poznata po luksuzu koji nudi putnicima, prenosi Deutsche Welle. 52,8 posto opao je promet francuskog izdavača video igrica Ubisoft za godinu dana. Promet je iznosio 83 miliona eura, prenijeli su francuski elektronski mediji. 555 kilometara sa jednim punjenjem prešlo je vozilo marke Daihatsu Mira i tako je ostvaren novi svjetski rekord u dužini vožnje automobilom na električni pogon u Japanu. 600 miliona dolara iznosio je pad trgovinske razmjene između Makedonije i Srbije ove godine, što je rezultat globalne ekonomske krize. 37 posto manje investicija nego prošle godine očekuju industrijska preduzeća u Bugarskoj u ovoj godini, a godine za još 11 posto, podaci su Nacionalne statistike. InfoKOM - Broj 24 - decembar

8 Aktuelnosti iz VTK BiH Počeo projekat GLOBUS za unapređenje saradnje sa Belgijom VTKBiH/Agencija za promociju izvoza BiH sa partnerskom Komorom Zapadne Flandrije Belgija, počela je Projekat GLOBUS. Projekat će trajati od decembra do marta godine, a cilj mu je povezivanje zainteresiranih partnera iz BiH i Belgije te razmjena iskustava VTKBiH i Komore Zapadne Flandrije. Saradnja između komora se posebno odnosi na vođenje poslovnih klubova, sa fokusom na Poslovni klub koji pokriva i tržište Belgije (PK za Njemačku, Austriju, Švicarsku i Beneluks). U projekat se mogu uključiti kompanije iz Bosne i Hercegovine zainteresirane da pronađu adekvatne partnere na tržištu Belgije, a predviđena je i realizacija Izvozne misije BiH u Belgiju. Projekat GLOBUS sufinansira Vlada Flandrije. Formira se asocijacija metalskog sektora BiH Vanjskotrgovinska komora BiH uputila je poziv firmama metalske i elektroindustrije u BiH da učestvuju u formiranju i radu nove asocijacije metalskog sektora BiH pri ovoj komori. Već duže postoji inicijativa za formiranje takve asocijacije koja bi artikulisala zahtjeve na rješavanju nagomilanih problema u ovoj oblasti, od zajedničkog interesa snabdijevanja električnom energijom, repromaterijalima, donošenja zakonskih regulativa koje se odnose na ovu oblast i dr, a sve radi približavanja EU, te povezivanja s regionalnim i evropskim asocijacijama iz te i sličnih oblasti kazao je predstavnik VTKBiH Midhat Čehajić. Asocijacija metalskog sektora BiH obuhvatila bi proizvodne grane u djelatnostima proizvodnje ruda metala, proizvodnje čelika i obojenih metala, prerade čelika i obojenih metala, mašinogradnje, proizvodnje električnih mašina i uređaja, proizvodnje transportnih sredstava i proizvodnje sekundarnih sirovina. Čehajić je dodao da osnivačku skupštinu planiraju održati u toku januara godine, na kojoj bi se razmatrali program rada, pravilnik i poslovnik o radu, te izabrali organi i tijela asocijacije. On je napomenuo da formiranje te asocijacije ne iziskuje dodatne finansijske obaveze firmama. Zasjedao odbor Udruženja prijevoznika Na 13. sjednici Odbora Udruženja prijevoznika u međunarodnom i međuentitetskom cestovnom prijevozu putnika VTK BiH, koja je održana početkom decembra, razmatrana su aktuelna pitanja iz oblasti međunarodnog i međuentitetskog cestovnog prijevoza putnika. Konstatovano je da su prijevoznici u Bosni i Hercegovini u veoma teškom ekonomskom položaju i da je potrebno poduzeti niz aktivnosti u cilju poboljšanja položaja naših prijevoznika. Između ostalog Odbor Udruženja je raspravljao i o zauzimanju stavova za zajednički sastanak Odbora Udruženja i inspekcijskih organa Bosne i Hercegovine, na kome će se razmatrati pitanje rada inspekcijskih organa i rješavanje aktuelnih problema u međunarodnom cestovnom prijevozu putnika; prijedlog Pravilnika o načinu i postupku usklađivanja i registrovanja redova vožnje međuentitetskih autobuskih linija u Bosni i Hercegovini; održavanje mješovite komisije za međunarodni drumski transport putnika i tereta između Bosne i Hercegovine i Republike Srbije; ekonomska situacija prijevoznika u međunarodnom i međuentitetskom cestovnom prijevozu putnika i mjere za njeno prevazilaženje. Delegacija Privredne komore Kuvajta u VTK BiH U Vanjskotrgovinskoj komori Bosne i Hercegovine održan je sastanak s predstavnicima Privredne komore Kuvajta. Nakon obraćanja generalnog sekretara Vanjskotrgovinske komore Bosne i Hercegovine Tarika Đođića i šefa delegacije Privredne komore Kuvajta Khalida Mishari el-khalida, izvršna direktorica Agencije za promociju stranih investicija (FIPA) Slavica Korica prezentirala je poslovno i investicijsko okruženje u Bosni i Hercegovini. Gospođa Korica je prezentirala aktivnosti Agencije za promociju stranih investicija (FIPA) i istakla razloge investiranja u Bosnu i Hercegovinu, poput stabilnog finansijskog sektora, najstabilnije valute, niza potpisanih sporazuma o slobodnoj trgovini, između ostalog CEFTA-e, a s Kuvajtom Bosna i Hercegovina ima potpisan Sporazum o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja i Sporazum o protekciji i promociji investicija. Predstavljeni su i najznačajniji investitori iz Kuvajta u Bosni i Hercegovini. Potencijalni sektori za ulaganja bi bili energetika, turizam, drvna industrija, metalska industrija, prehrambena industrija i dr. Generalni sekretar Vanjskotrgovinske komore Bosne i Hercegovine je predstavnike Privredne komore Kuvajta upoznao s tradicijom i aktivnostima VTK BiH i prezentirao poslovne mogućnosti i vanjskotrgovinsku razmjenu BiH i Kuvajta. Vanjskotrgovinska robna razmjena između naše zemlje i Kuvajta je na veoma niskoj razini, ali bi se mogla poboljšati u oblasti prehrambene industrije. Zaključeno je da su trgovina i investicije veoma bitne, kako za Bosnu i Hercegovinu tako i za Kuvajt, i da je potrebno raditi na njihovom unapređenju. 8 InfoKOM - Broj 24 - decembar 2009.

9 Skupština Asocijacije balkanskih komora (ABC) Vanjskotrgovinska komora Bosne i Hercegovine na čelu ABC-a Pišu: N. Bičakčić, E. Ahmetović U radu Generalne skupštine u Tirani učestvovali su predsjednici i predstavnici komora, članica ABC-a, predstavnici Federalne komore Njemačke (DIHK), kao i zvanični predstavnici Vlade Albanije. Najavljeno je da će Asocijaciji balkanskih komora uskoro pristupiti i Gospodarska komora Hrvatske. Vanjskotrgovinska komora Bosne i Hercegovine je, između ostalih međunarodnih komorskih organizacija, od godine član Asocijacije balkanskih komora (ABC). U članstvu su, pored BiH, Albanija, Bugarska, Kipar, Crna Gora, Grčka, Makedonija, Rumunija, Srbija i Turska. Aktivnosti Asocijacije balkanskih komora odvijaju se i kroz rad radnih grupa: RG za trgovinske olakšice, RG za evropske integracije, RG za informaciono povezivanje i RG za održivost projekata. Rad radnih grupa podržava i ABC-DIHK Projekat partnerstva. Osnovni cilj Asocijacije je upravo usmjeren na otklanjanje trgovinskih barijera, stvaranje olakšica u transportu, pokretanje zajedničkih infrastrukturnih projekata te kreiranje jedinstvenog ekonomskog prostora regiona. ABC je u proteklom periodu pružio značajan doprinos povezivanju privreda i komora Balkana. Asocijacija balkanskih komora zajedno sa ABC-DIHK Projektom partnerstva imala je važnu ulogu u pregovorima i promociji sporazuma o slobodnoj trgovini u JIE. Dogovoreni su i realizovani brojni bilateralni i multilateralni susreti privrednika i predstavnika komora, kao i nastupi na sajmovima u regionu (Albanija, Bugarska, Grčka, itd). ABC nema stalno sjedište, već se primjenjuje rotirajući princip jednogodišnjeg predsjedavanja u kome se smjenjuju sve članice ABC-a. Predsjedavanje Asocijacijom u narednoj godini preuzela je Vanjskotrgovinska komora BiH te je u tom smislu predsjednik Mahir Hadžiahmetović na Generalnoj skupštini ABC-a u Tirani prezentirao glavne smjernice i aktivnosti za godinu, koje se mogu sumirati kroz: jačanje regionalnog pristupa, razmjenu informacija i praksi, identifikaciju regionalnih problema, identifikaciju mogućnosti saradnje, učešće u zajedničkim regionalnim projektima, edukaciju za bolje učešće u evropskim fondovima i projektima te razvoj bilateralne i multilateralne komorske saradnje. Na kraju Skupštine usvojena je Deklaracija koja potvrđuje značaj i ulogu koju ova Asocijacija ima, ne samo u regionu, nego i šire. Partnerski projekat Edvard Švarc, direktor ABC-DIHK Partnerstva u proteklih devet godina, najavio je završetak ovog projekta u prvom kvartalu naredne godine. Kratkim pregledom historijata ovog partnerstva saopšteno je da je tokom devet godina održano više od 200 seminara i susreta. Švarc je najavio i novi projekat podrške komorama u zemljama potpisnicama CEFTA-e od Vlade Republike Njemačke, preko Federacije komora Njemačke. Prijedlog za finansiranje novih projekata već je dostavljen Ministarstvu finansija Njemačke. ABC-DIHK Projekat partnerstva je nastao Vlada Njemačke, odnosno Ministarstvo privrede Njemačke, uz podršku Pakta stabilnosti u JIE, donijelo je odluku da se osnuje ovaj projekat u cilju pružanja pomoći regionu Balkana putem institucionalnog jačanja ABC-a, pružanja podrške povezivanju komora, Tema druge sjednice Generalne skupštine Asocijacije balkanskih komora, održane sredinom novembra u Tirani, bila je Olakšice kod trgovinskih barijera na Balkanu uloga komora. Predsjedavanje ABC-om preuzela je BiH, pa će naredna sjednica, planirana za februar godine, biti održana u Sarajevu. obuke komorskih kadrova, podrške malim i srednjim preduzećima, uvođenja novih usluga članstvu, a sve u cilju unapređenja međusobne saradnje, korištenja iskustava Njemačke za brže prilagođavanje uslovima poslovanja u ovoj zemlji i EU. ABC-DIHK Projekat se u Njemačkoj smatra jednim od najuspješnijih i sa najdužim trajanjem koji je ova zemlja imala u inostranstvu. Portal ABC-a Predstavnici Unije komora i robnih berzi Turske (TOBB), sa predsjednikom Rifatom Hisarciklogluom na čelu, koji je uz podršku komora, pridruženih članica Eurochambresa izabran za zamjenika predsjednika ove asocijacije, najavili su da će TOBB preuzeti održavanje i finansiranje Portala ABC-a. U svom izlaganju Hisarciklioglu je naglasio da se zemlje Balkana moraju više solidarisati i pozvao predsjednike komora ABC-a da učestvuju na Balkanskom ekonomskom samitu, koji će se održati u Istanbulu 17. i 18. decembra ove godine. Tema će biti Efekti globalne finansijske krize i unapređenje ekonomske saradnje među zemljama Balkana. Učesnici Generalne skupštine ABC-a donijeli su sljedeće zaključke: - Poslovna zajednica regiona Balkana ozbiljno računa na pomoć i savjete privrednih komora, pa se u skladu s tim već na narednoj sjednici mora razmatrati i učvrstiti status same Asocijacije i revidirati njen Statut; - Sastanci predsjednika ABC-a trebalo bi da budu organizovani i izvan sjednica Generalne skupštine, na kojima bi se detaljnije razmotrila strategija pristupa regionalnim pitanjima i problemima, definisale aktivnosti u cilju poboljšanja regionalnih performansi; - Potrebno je uspostaviti još bolju saradnju između zemalja ABC-a i Evropske unije, u čemu bi veliki doprinos mogle dati tri zemlje regiona ABC koje su već članice EU (Kipar, Bugarska i Rumunija); - Bilo bi veoma korisno osigurati masovnije prisustvo državnih zvaničnika na sjednicama Generalne skupštine ABC-a; - Za naredni period je planirano osnivanje Savjeta za žensko preduzetništvo; - Asocijacija balkanskih komora treba da funkcioniše kao profesionalna asocijacija i u tom smislu je neophodno što prije oformiti Stalni sekretarijat ABCa. Ovo je naročito važno jer niko od evropskih zvaničnika neće biti spreman da se sastane sa predstavnicima Asocijacije koja nema snažnu reputaciju i uporište u svojim zemljama; - U skoroj budućnosti je planirano organizovanje sastanka sa predsjednikom Evropske komisije Žoze-Manuelom Barosom; - U skladu sa gore navedenim, na prvoj narednoj sjednici Generalne skupštine moraju se definisati status i program Asocijacije. InfoKOM - Broj 24 - decembar

10 Global Business Forum Malezija BiH Velike mogućnosti za ostvarivanje direktne U periodu od 8. do godine u provinciji Sarawak u Maleziji organizovan je Global Business Forum Malezije sa posebnim akcentom na predstavljanje potencijala i mogućnosti saradnje sa Bosnom i Hercegovinom. saradnje BiH s Malezijom Pišu: O. Lalović, E. Ališković Na Globalnom poslovnom forumu Malezija BiH, koji je organiziran s ciljem jačanja ekonomske saradnje ovih dviju zemalja, uvezivanja njihovih kompanija i biznismena, te privlačenja stranih investicija u BiH, učestvovali su predstavnici sljedećih kompanija i institucija: Hercegovinalijek Mostar, Ugarak Visoko, ZIRA-ITC Solutions Sarajevo, BBI Sarajevo, Univerzitet u Sarajevu, Elektroprivreda BiH, UNIS Institut i UNIS-promex, LOK, Ascendantcapital advisors, Semir Osmanagić, Agencija za akreditaciju i kvalitet visokog obrazovanja BiH i Teloptic Sarajevo. Višečlanu političko-privrednu delegaciju predvodio je Haris Silajdžić, član Predsjedništva BiH, s ministrima odbrane i vanjskih poslova Selmom Cikotićem i Svenom Alkalajem, te generalnim sekretarom VTK BiH Tarikom Đođićem. Memorandumi o saradnji Nakon svečanog otvaranja Foruma, prvi dan je bio posvećen prezentaciji potencijala Bosne i Hercegovine kao i identifikovanju područja međusobne saradnje. Pored Vanjskotrgovinske komore BiH, koja je svojom prezentacijom predstavila osnovne modele unapređenja saradnje kao i strateške pravce njihovog razvijanja, članovi poslovne delegacije BiH su imali mogućnost predstavljanja svojih projekata od interesa za malezijske privrednike. U nastavku posjete član Predsjedništva BiH Haris Silajdžić je zajedno sa bivšim premijerom Malezije Mahatirom Muhamedom prisustvovao sastanku privrednika i predstavnika obrazovnih i istraživačkih institucija dvije zemlje, kojom prilikom je potpisano nekoliko memoranduma o saradnji. Objavljeno je osnivanje Malezijsko-bosanskohercegovačkog poslovnog kluba pod pokroviteljstvom Harisa Silajdžića i Mahatira Mujameda. Član Predsjedništva BiH je održao govor u Parlamentu savezne države Sarawak, koji je ujedno i najstariji zakonodavni organ u Maleziji, nakon čega su upriličeni susreti sa predsjednikom Parlamenta Sarawaka Muhamedom Asfia Avang Nasarom i guvernerom Sarawaka Abangom Muhamedom Salahudinom. Identifikovane oblasti za saradnju Drugog dana Foruma održan je niz okruglih stolova na kojima su, aktivnim učešćem svih prisutnih, razmatrane mogućnosti unapređenja saradnje u sljedećim sektorima: biotehnika i farmaceutika, energetski sektor, halal industrija i turi- 10 InfoKOM - Broj 24 - decembar 2009.

11 zam. Na osnovu trodnevne razmjene informacija i analiziranja mogućnosti saradnje evidentno je da postoje velike mogućnosti za ostvarivanje direktne saradnje. Posebno je izdvojena farmaceutska industrija, jer malezijska farmaceutska industrija proizvodi u skladu sa važećim standardima EU, a budući da im je cilj plasman proizvoda u EU, BiH je identifikovana kao kapija prema tom tržištu, tj. kao potencijalno mjesto otvaranja novih pogona, što će ulaskom BiH u EU omogućiti plasman malezijskih proizvoda. U tom smislu vođeni su konkretni poslovni razgovori između bh. i malezijskih privrednika. Saradnja u polju proizvodnje halal hrane, koja, da bi bila uspješna, treba biti obostrana, posebno je naglašavana tokom cijelog Foruma. U tom smislu, VTK BiH je potpisala i Sporazum o saradnji sa Tanjug Manis Food and Industrial Park. U ovom segmentu naročito je razmatrana razmjena kvalitetnih istraživača, tj. predavača iz ove dvije zemlje, pogotovo u smislu upoznavanja sa relevantnim regulativama EU. Energetski sektor je, također, veoma bitan Malezijcima. Provincija Sarawak je pozicionirana kao lider u proizvodnji ekološke energije i alternativnih izvora energije. Također, pristupili su provođenju SCORE energetskog plana ( ) vrijednog 101 milijardu dolara, koji se primarno fokusira na razvijanje energetskih transmisija, fizičke infrastrukture, uspostavljanja relevantnog institucionalnog okvira i sl. Energetski sektor BiH posjeduje veliki potencijal, koji je u odvojenim prezentacijama detaljno predstavljen, sa mogućnošću privlačenja velikih investicija u budućnosti. Nakon Foruma, bilateralni sastanci privrednika BiH i Malezije su nastavljeni u Kuala Lumpuru. Na osnovu iskazanog obostranog interesa može se očekivati da će u skorijoj budućnosti biti realizovani određeni poslovni dogovori. Opšta ocjena Foruma i posjete bh. privredne delegacije jeste da je bila uspješna, jer su jasno definisani modaliteti konkretne buduće saradnje uz potpisivanje nekoliko sporazuma o saradnji. Članu Predsjedništva BiH Harisu Silajdžiću dodijeljena titula najvišeg reda savezne države Sarawak - Datuk Patinggi Prilikom boravka u Maleziji, član Predsjedništva Bosne i Hercegovine Haris Silajdžić odlikovan je titulom najvišeg reda (Datuk Patinggi), koju mu je dodijelila malezijska savezna država Sarawak. Ovo visoko priznanje uručio je guverner države Sarawak Abang Muhamed Salahudin u prisustvu premijera Sarawaka Abdul Taiba Mahmuda i drugih visokih zvanica. Član Predsjedništva naše zemlje Haris Silajdžić je prvi strani predsjednik u historiji Malezije koji je dobio ovu prestižnu titulu. InfoKOM - Broj 24 - decembar

12 TEMA Šta donosi prijedlog zakona o duhanu Bosne i Hercegovine Bolja zaštita domaće proizvodnje Uređuju se proizvodnja, otkup, obrada, prerada i promet sirovog duhana u listu te proizvodnja i promet duhanskih proizvoda. Bit će uspostavljeni registri proizvođača sirovog duhana, organizatora proizvodnje i obrađivača duhana u BiH, proizvođača duhanskih proizvoda, izvoznika i uvoznika duhanskih proizvoda, veleprodaje duhanskih proizvoda te marki duhanskih proizvoda koje su u prometu u BiH. Amandmanski je prihvaćeno da se procenat učešća domaćeg duhana u cigaretama sa 50 povećava na 60 posto. Piše: Almir Terzić Prijedlogom zakona o duhanu Bosne i Hercegovine, koji je utvrdilo Vijeće ministara, a koji se nalazi u parlamentarnoj proceduri na usvajanju, bit će uspostavljeni jedinstveni kriteriji za proizvodnju duhana. Ponuđenim zakonskim aktom uređuju se proizvodnja, otkup, obrada, prerada i promet sirovog duhana u listu te proizvodnja i promet duhanskih proizvoda. Donošenjem zakona o duhanu unaprijedit će se povezanost primarnih proizvođača duhana i duhanske industrije u BiH. Jedinstven ekonomski prostor Kako je naglašeno iz državne vlade, prijedlogom zakona omogućava se uspostavljanje jedinstvenog ekonomskog prostora i bolja zaštita domaće proizvodnje te usvajaju međunarodni standardi i norme u ovoj oblasti. Naime, prema prijedlogu zakona, Ministarstvo vanjske trgovine i ekonomskih odnosa u saradnji s nadležnim entitetskim ministarstvima i Distriktom Brčko vodit će više registara u ovoj oblasti. Tako će biti uspostavljeni registri proizvođača sirovog duhana, organizatora proizvodnje i obrađivača duhana u BiH, proizvođača duhanskih proizvoda, izvoznika i uvoznika duhanskih proizvoda, veleprodaje duhanskih proizvoda te marki duhanskih proizvoda koje su u prometu u Bosni i Hercegovini. Komisija za vanjsku trgovinu i carine Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine BiH, s tri glasa za, jednim protiv (Slavko Jovičić) i jednim suzdržanim (Željko Kuzmanović), podržala je prijedlog zakona o duhanu u drugom čitanju. Kako doznajemo, Jovičić, koji je predsjedavajući ove parlamentarne komisije, odlučio se da glasa protiv nakon što nije prihvaćen set njegovih amandmana. Prihvaćeni su neki tehnički amandmani (podnio ih je samostalni zastupnik Momčilo Novaković) na zakonski prijedlog, ali se on u odnosu na tekst koji je utvrdilo Vijeće ministara BiH nije puno izmijenio. Jedina značajnija izmjena u zakonu koja je amandmanski korigovana, jeste da je prihvaćeno da se procenat učešća domaćeg duhana u cigaretama sa 50 povećava na 60 posto naglasio je za 12 InfoKOM - Broj 24 - decembar 2009.

13 Razlozi za donošenje zakona Kao ključni razlozi za donošenje zakona o duhanu su: ujednačavanje uslova privređivanja primarnih proizvođača duhana, obrađivača sirovog duhana, proizvođača cigareta i ostalih duhanskih proizvođača i trgovaca ovim proizvodima na sveukupnoj teritoriji BiH; zaštita domaćih sorti duhana (Virginija, Berlej i Hercegovački ravnjak); zaštita domaće primarne proizvodnje duhana, obrade i duhanske industrije; klasifikacija duhanskih proizvoda u skladu sa praksama drugih država u tranziciji; organizirano povezivanje svih subjekata u lancu (sadnja, otkup, obrada, prerada, proizvodnja, pakovanje, prodaja) proizvodnje duhana i duhanskih proizvoda; organizirana stručna zaštita sadnica duhana od biljnih bolesti i štetočina; upravni nadzor tijela uprave nad proizvodnjom i prometom duhanskih proizvoda; povećanje domaće proizvodnje radi smanjenja uvoza i platnog deficita BiH. Željko Kuzmanović InfoKom član Komisije za vanjsku trgovinu i carine Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine BiH Željko Kuzmanović. U drugom čitanju prijedlog zakona o duhanu razmatrao je na sjednici krajem novembra i Predstavnički dom PS BiH, a usvojio ga na zasjedanju početkom decembra. Da bi Zakon o duhanu stupio na snagu, potrebno je da ga potvrdi i Dom naroda PS BiH. Zakonom o duhanu pokušavaju se stvoriti povoljniji uslovi privređivanja za domaće proizvođače duhana i cigareta. Svrha donošenja ovakvog zakona je prevashodno zaštita domaće proizvodnje duhana i cigareta, bez tendencije da se naruše Šemsudin Mehmedović postojeći trgovinski sporazumi sa zemljama u okruženju i EU. Poboljšanje bilansa Predloženim zakonskim rješenjima povećat će se udio učešća domaćih sorti duhana u proizvodnji cigareta, čime bi se drastično smanjio uvoz duhana i time poboljšao vanjskotrgovinski bilans u ovoj oblasti. Pored spomenutog, bitna karakteristika ovog zakona je uvezivanje svih subjekata u lancu proizvodnje duhana i duhanskih proizvoda: od sadnje i otkupa duhana do prerade, proizvodnje, pakovanja i prodaje istakao je Kuzmanović. On je naglasio da je važno napomenuti da je s ciljem usklađivanja domaće legislative sa zakonskim propisima EU i ovaj prijedlog zakona u značajnoj mjeri usklađen sa uredbama EU iz ove oblasti. Član Komisije za vanjsku trgovinu i carine Predstavničkog doma PS BiH Šemsudin Mehmedović u razgovoru za InfoKom naglasio je da je Zakon o duhanu u potpunosti usaglašen kako sa proizvođačima, tako i sa entitetskim ministarstvima. Radi se o veoma važnom zakonskom aktu koji na jedinstven način definira sve procedure od proizvodnje do prometa. Ovaj zakon je nedostajao u Bosni i Hercegovini i sada će se njime konačno uvesti kompletan red u oblasti duhana. Osim toga, Zakon o duhanu doprinijet će da se ljudi u našoj zemlji više bave uzgojem duhana, s obzirom na to da je propisano da procenat učešća domaćih sorti treba da bude 60 posto u proizvodima, što je značajno naglasio je Mehmedović. On je istakao kako se u okviru rasprave o Zakonu o duhanu razgovaralo i o nužnosti veće stimulacije i poticaja domaćih proizvođača, ali se to pitanje nije moglo uključiti u regulativu na državnom nivou, jer se radi o nadležnostima koje su iz domena entiteta. Poticaji i stimulacije Mehmedović ističe da je Ministarstvo vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH dalo preporuku da nadležna entitetska ministarstva daju veće poticaje domaćim proizvođačima kako bi uzgoj duhana u našoj zemlji bio unaprijeđen i dodatnim stimulacijama. Uprava za indirektno oporezivanje BiH evidentirala je da su tokom godine u našu zemlju, osim iz Bosne i Hercegovine, kompanije (njih sedam) koje se bave proizvodnjom duhanskih prerađevina sirovinu (duhan) InfoKOM - Broj 24 - decembar

14 Usklađenost sa zakonodavstvom EU Kao dio institucionalnog jačanja i usklađivanja sa najboljim praksama EU, navedeno je kako je nužno u BiH započeti sa procesom postupnog usklađivanja zakonodavstva u sektoru proizvodnje duhana. Pored toga, prema privremenom Sporazumu o stabilizaciji i pridruživanju (SSP) između BiH i EU, naša zemlja se obavezala da će uskladiti svoje sa propisima EU. Ovaj sektor u EU je opširan i obuhvata veliki broj različitih propisa. Stoga će se usvajanjem zakona osigurati djelomično usklađivanje domaćih propisa o duhanu sa odredbama EU kojima je uređena oblasti proizvodnje i prometa duhanskih prerađevina. Zakon o duhanu djelimično je usklađen sa: Uredbom Vijeća (EEC) br. 2075/92 o organizaciji zajedničkog tržišta za sirovi duhan; Uredbom Vijeća (EC) br. 2848/98 o pravilima za detaljnu primjenu Uredbe Vijeća (EEC) br. 2075/92 u pogledu sheme premija, proizvodnih kvota i specifične pomoći proizvođačkim grupama; Uredbom Vijeća (EC) br. 1234/2007 o uspostavi organizacije zajedničkih poljoprivrednih tržišta i specifične odredbe za određene poljoprivredne proizvode (Single CMO Regulation); Druga Uredba Vijeća (EEC) br. 79/32/ iz godine donosi definicije duhanskih proizvoda, o porezima na promet, osim poreza koji utječu na potrošnju proizvedenog duhana. nabavljale iz sedam zemalja Evrope i šest zemalja sa ostalih kontinenata, od Afrike, Azije, do Sjeverne i Južne Amerike (ukupno 13). Tako je Fabrika duhana Sarajevo duhan u toku prošle godine uvozila iz Hrvatske, Makedonije, SAD-a, Argentine, Brazila, Indije, ali i sa Malavija. Drugi najveći uvoznik po broju zemalja iz koje je to činio prošle godine bila je kompanija Monus eksport iz Banje Luke. Oni su duhan nabavljali iz Srbije, Makedonije, Italije, Brazila, ali i Zimbabvea. Fabrika duvana Banja Luka duhan je nabavljala iz Makedonije, Bugarske i Grčke, a Fabrika duhana Mostar iz Hrvatske, Makedonije i Brazila. Istovremeno, kompanija za proizvodnju, otkup i obradu duhana Duvan a.d. iz Bijeljine nabavljala je duhan iz Srbije i Bugarske; firma za proizvodnju i obradu duhana Duhan d.d. iz Gradačca činio je to nabavkom duhana iz Srbije i Crne Gore, dok je jedino Milja d.o.o. iz Stoca nabavljala isključivo duhan iz BiH. Podaci o uvozu Prema podacima za prvih deset mjeseci godine, kako je evidentirala Uprava za indirektno oporezivanje, došlo je do smanjenja broja zemalja iz kojih se nabavljao duhan na osam (osim Bosne i Hercegovine) i to iz pet država sa evropskog i svega tri sa ostalih kontinenata. Do smanjenja broja zemalja iz kojih se uvozio duhan došlo je i zbog činjenice da su to činile svega četiri kompanije, u odnosu na ranijih sedam. Tako je Fabrika duhana Sarajevo prema zemljama porijekla robe iz tarifnih brojeva 2401 (duhan) uvozila iz Hrvatske, Brazila, Indije i sa Malavija. Fabrika duvana Banja Luka duhan je tokom godine uvozila iz Hrvatske, Crne Gore, Makedonije, Bugarske i Grčke. Kompanija za proizvodnju i preradu duhana Duhan d.d. iz Gradačca nabavljala je duhan iz Bosne i Hercegovine i Crne Gore, dok je firma za proizvodnju, otkup i obradu duhana Bosanac d.d. iz Orašja sirovinu uvozila iz Makedonije. Inače, u okviru prijedloga zakona o duhanu navedeno je da su godišnje potrebe bosanskohercegovačkog tržišta duhanskih proizvoda oko tona. Istaknuto je da sve tvornice u Bosni i Hercegovini proizvedu oko tona duhana godišnje, te da obitelji osigurava egzistenciju proizvodnjom duhana. Ako bi se zakonom obavezali proizvođači da u cigarete ugrađuju 50 posto (amandmanom korigovano na 60 posto) domaćeg duhana, višestruko bi se povećao broj proizvođača duhana. To bi otvorilo prostor za smanjenje uvoza duhana i svakako bi pozitivno uticalo na pokrivenost državnog uvoza izvozom, navedeno je u obrazloženju zakona. Zakonskim aktom predviđene su i krivične odredbe zbog prekršaja i privrednih prekršaja za privredna društva i pravne osobe u iznosu od do KM, za odgovornu osobu u pravnoj instituciji i privrednom društvu od 500 do KM, kao i fizičku osobu od 500 do KM. 14 InfoKOM - Broj 24 - decembar 2009.

15 Intervju: Edin Mulahasanović, direktor Fabrike duhana Sarajevo Zakon o duhanu stigao je kasno Teško da osim Bosne i Hercegovine postoji neka država u kojoj su uvozne cigarete jeftinije od domaćih. Takvo nelogično, apsurdno i neodrživo stanje na tržištu vlada preko jedne decenije. Najveću korist imali su uvoznici duhana koji su od do danas uvezli preko tona cigareta. Istovremeno, država BiH je propustivši šansu da nametne Zakon o duhanu i prateći Zakon o akcizama, propustila da ubere najmanje pet milijardi KM dodatnih prihoda, dozvolila je pad domaće proizvodnje duhana i cigareta i zasigurno izgubila veliki broj radnih mjesta vezanih za ovu industriju, tako da su stvarni gubici puno veći. Rezultat takvog pristupa je gašenje tradicionalne proizvodnje i uzgoja duhana u BiH. Imajući u vidu sve naprijed navedeno, direktor Fabrike duhana Sarajevo Edin Mulahasanović smatra da prijedlog Zakona o duhanu dolazi kasno, te da proizvođačima i prerađivačima duhana neće donijeti dobrobit o kojoj govore političari.. Razgovarala: Elvira Ahmetović Prijedlogom Zakona o duhanu Bosne i Hercegovine, koji je utvrdilo Vijeće ministara, a koji se nalazi u parlamentarnoj proceduri na usvajanju, bit će uspostavljeni jedinstveni kriteriji za proizvodnju duhana. Da li će ovaj zakon unaprijediti povezanost proizvođača duhana i duhanske industrije? Prema osnovnim principima svoga poslovanja, Fabrika duhana Sarajevo, kao bosanskohercegovački privredni subjekat moralno odgovoran za zajednicu u kojoj postoji i posluje, na svaki način čini sve da zaštiti što je u njenoj mogućnosti. Naročito nastoji da zaštiti najosjetljiviji segment cigareta, domaću proizvodnju, koja je kao takva pozvana i prozvana da bude odgovorna prema svim segmentima bh. egzistencije. U prvoj liniji, Fabrika duhana Sarajevo izdržava cca 450 porodica svojih uposlenih, a zatim i cca porodica koje žive od uzgoja duhana koje otkupljuju Fabrika duhana Sarajevo, a tako i Fabrika duhana Mostar te Fabrika duvana Banja Luka. Prema tome, Fabrika duhana Sarajevo ima tradicionalno dobre odnose i saradnju sa proizvođačima duhana u BiH, tako da se ne može unaprijediti nešto što je već samo po sebi na maksimalnom obimu saradnje, a pogotovo ne Zakonom koji je, s obzirom na sadašnje okolnosti, zakasnio kao eventualna pretpostavka unapređenja poslovanja jednih i/ili drugih. Prijedlog je da se procenat učešće domaćeg duhana u cigaretama sa 50 poveća na 60%. Kako FDS gleda na ovu zakonsku odredbu? Prijedlog Zakona o duhanu BiH, prema InfoKOM - Broj 24 - decembar

16 Edin Mulahasanović mom mišljenju, dolazi izuzetno kasno i gotovo bi se moglo reći da neće imati veći uticaj na duhansku industriju BiH u smislu potpore domaćim proizvođačima kako duhana tako i cigareta. Naime, Grupacije proizvođača duhana i cigareta na oba entitetska nivoa su se borila već nekih 8-9 godina da se usvoji Zakon o duhanu koji bi regulisao bitna pitanja u vezi sa primarnom proizvodnjom duhana kao sirovine, ali i cigareta kao finalnog proizvoda. Bili bismo sretni da je usvojen identičan Zakon kakav su imale zemlje okruženja, prvenstveno Hrvatska i Srbija, koji je na dobar način regulisao zaštitu domaće proizvodnje. Nažalost, takav Zakon nikada nije donesen u BiH, a posljedica je smanjenje proizvodnje domaćeg duhana (sa poslijeratnih 5.000t na današnjih nepunih 2.000t), prestanak rada nekih domaćih fabrika duhana (Mostar, Ljubuški) i enorman porast uvoza cigareta. Najnoviji prijedlog Zakona koji predviđa upotrebu 60% domaćeg duhana je besmislen, jer u BiH više nema dovoljnih količina kvalitetnog duhana da bi se to ispoštovalo. Znači li to da u budućnosti možemo očekivati povećanje broja proizvođača duhana, pogotovo jer se najavljuje da će entitetska ministarstva dati poticaje proizvođačima? U principu ne, pošto bh. duhan nije osobitog kvaliteta na svjetskom tržištu duhana može se naći kvalitetniji duhan po puno prihvatljivijim cijenama, o čemu svakim danom sve više moramo voditi računa. Naime, svako poskupljenje cigareta, uslovljeno izmjenama akcizne politike, za FDS, a i ostale domaće proizvođače cigareta, veoma je nepovoljno, enormno otežava poslovanje. Trenutna akcizna politika države na ruku ide isključivo multinacionalnim kompanijama. Glavni regulator akcizne politike je država putem povećanja akciza nastoji da obezbijedi punjenje budžeta, a da pri tome apsolutno ne vodi računa o građanima i domaćim proizvođačima cigareta u BiH. Od do danas je u BiH uvezeno preko 85 hiljada tona cigareta.država BiH je propustivši šansu da nametne Zakon o duhanu i prateći Zakon o akcizama, propustila da ubere najmanje 5 mlrd KM dodatnih prihoda, dozvolila je pad domaće proizvodnje duhana i cigareta i zasigurno izgubila veliki broj radnih mjesta vezanih za ovu industriju, tako da su stvarni gubici puno veći., kaže Mulahasanović. Ima li u BiH dovoljno kvalitetnog duhana ili se on mora uvoziti u mjeri u kojoj se uvozi? Generalno, svega nekih % bh. duhana se može koristiti za proizvodnju kvalitetnih proizvoda, a ostatak se mora uvoziti. 16 InfoKOM - Broj 24 - decembar 2009.

17 TEMA Bankarski sistem prebrodio krizu? Domaće banke sa svojom konzervativnom politikom plasamana nisu značajnije ugrozile svoje poslovanje. Zahvalnost, naravno, ne treba pripisivati menadžmentu naših banka koji nije bio dalekovidniji od svojih zapadnih kolega, već činjenici da u Republici Srpskoj, ali ni u cijeloj Bosni i Hercegovini, zbog nedovoljno razvijenih finansijskih tržišta nije ni postojala većina mogućnosti za investiranje koje su imale banke na zapadu. Kod nas se još uvijek sve svodi na stari dobri kredit, višestruko obezbijeđen žirantima i hipotekama. Piše: Čedomir Spasojević Agencija za bankarstvo RS objavila je u novembru godine Izvještaj o stanju u bankarskom sistemu Republike Srpske za period od do godine. Bankarski sistem RS obuhvata banke, mikrokreditne organizacije, štedno-kreditne organizacije i druge finansijske organizacije čije osnivanje i poslovanje se uređuje posebnim zakonima u kojima je propisano da Agencija za bankarstvo RS izdaje dozvole ili odobrenja za rad, nadzire poslovanje i vrši druge poslove u vezi sa njima. Ovaj izvještaj je posebno zanimljiv imajući u vidu činjenicu da je bankarski sistem prvi osjetio udar krize i mnogi analitičari smatraju da će bankarski sistem prvi i izaći iz krize. Karakteristično je za banke u Bosni i Hercegovini da nisu imale većih pro- blema sa gubicima i likvidnošću kao banke u razvijenim zapadnim zemljama. Glavnu opasnost za domaći bankarski sektor predstavljali su problemi u koje su zapale njihove majke banke, na njihovim matičnim tržištima, što je naročito u prvim mjesecima krize imalo kao posljedicu veći pritisak štediša, koji su željeli da se domognu svojih uloga, još uvijek pod utiskom traumatične propasti stare devizne štednje početkom 90-ih. Pri tome domaće banke, sa svojom konzervativnom politikom plasmana nisu značajnije ugrozile svoje poslovanje. Zahvalnost, naravno, ne treba pripisivati menadžmentu naših banka koji nije bio dalekovidniji od svojih zapadnih kolega, već činjenici da u Republici Srpskoj, ali ni u cijeloj Bosni i Hercegovini, zbog nedovoljno razvijenih finansijskih tržišta nije ni postojala većina mogućnosti za investiranje koje su imale banke na zapadu. Kod nas se još uvijek sve svodi na stari dobri kredit, višestruko obezbijeđen žirantima i hipotekama. Tako se i u izvještaju navodi da je Svjetska finansijska kriza uticala na usporavanje rasta bilansnog nivoa bankarskog sektora Republike Srpske u zadnjem kvartalu godine, što se odrazilo i na stanje u prvom polugodištu godine. Međutim, bankarski sektor je i dalje stabilan i siguran, a njegova likvidnost nije ugrožena. Strani kapital dominantan U Republici Srpskoj posluje deset banaka koje imaju sjedište u tom entitetu, kao i organizacioni dijelovi sedam banaka sa sjedištem u Federaciji BiH. Pet banaka iz RS ima organizacione dijelove u Federaciji BiH i to: Nova banka a.d., UniCredit Bank a.d., Komercijalna banka a.d., Balkan Investment Bank a.d. i Bobar banka a.d. Sve banke sa sjedištem u Republici Srpskoj su privatizovane i 99,5 % kapitala u bankarskom sektoru InfoKOM - Broj 24 - decembar

18 RS je u privatnim rukama. Taj entitet ima još skromno učešće u kapitalu Uni- Credit banke a.d. Banja Luka (2 %), dok u kapitalu nekoliko banka postoji i neznatno učešće zadružnog kapitala. Ukupan akcionarski kapital, na dan godine, deset banaka sa sjedištem u RS iznosi 412,5 miliona KM i za 2,3 miliona KM je veći od kapitala na kraju godine. Takođe, važno je istaknuti da u strukturi privatnog kapitala dominira strani kapital sa 361,4 miliona KM ili 88 %, dok je učešće domaćeg kapitala 49,1 milion ili 12 %. Ovakav odnos stranog i domaćeg kapitala uvijek može biti povod za potpuno oprečne stavove koje o funkcionisanju bankarskog sistema možemo čuti od različitih analitičara. Neki činjenicu da su banke skoro 100% u privatnim rukama, sa izrazitom dominacijom stranog kapitala, ističu kao svijetli primjer uspješne reforme, koja je omogućila podizanje bankarskih usluga na mnogo viši nivo, profesionalno upravljanje i isključivanje političkih uticaja kod donošenja odluka o kreditiranju. Drugi, suprotno tome, ističu da vlast nikako nije smjela dozvoliti potpuni prelazak banaka u ruke stranaca, pošto je na taj način izgubljena bilo kakva mogućnost uticaja na bankarski sistem, zanemarene su potrebe domaće privrede, a sve je podređeno maksimiziranju profita za strane vlasnike putem plasmana skupih potrošačkih kredita stanovništvu, koji se opet koriste za kupovinu roba iz inostranstva. Kao i obično, istina je negdje na pola puta. Sigurno je da banke predstavljaju možda i najstabilniji i najprofesionalniji sektor ekonomije u RS, ali je isto tako činjenica da su se u prethodnom periodu mnogo lakše dijelili potrošački u odnosu na investicione kredite. Pad aktive bankarskog sektora Nakon nekoliko godina koje su obilježene brzim rastom aktive banaka u Republici Srpskoj, prvih devet mjeseci donijelo je određeni pad. Ukupna aktiva banaka sa sjedištem u Republici Srpskoj na dan godine iznosila je 6,20 milijardi KM, dok je krajem godine aktiva tih banaka bila 6,68 milijardi KM. Ukupna aktiva se u posmatranom periodu smanjila za 7 %. Ovakvi podaci su na neki način i normalni, imajući u vidu činjenicu da su banke u periodu nakon godine ostvarile ekspanzivan rast aktive koji je zaustavljen izbijanjem svjetske ekonomske krize u drugoj polovini godine. Većina banaka se opredijelila za konsolidaciju portfelja i čišćenje aktive od loših plasmana. Karakteristično je da je u prvih devet mjeseci godine došlo i do pada broja zaposlenih u bankama sa zaposlena ( ) na zaposlena ( ). Međutim, aktiva je procentualno pala više u odnosu na broj radnika, tako da se pokazatelj iznosa aktive po zaposlenom smanjio, pa je godine iznosio 1,85 miliona KM po zaposlenom u odnosu na 1,92 miliona na dan godine. Ovaj pokazatelj je izuzetno značajan indikator uspješnosti bankarskog sektora. Po međunarodnim standardima ovaj pokazatelj ne bi smio biti manji od jedan milion KM po zaposlenom i, posmatrane kao cjelina, banke u RS zadovoljavaju taj kriterijum. Međutim, postoje velika odstupanja između pojedinih banaka, kada se porede po osnovu iznosa aktive po zaposlenom. Najveću aktivu po zaposlenom imaju upravo najveće banke sa sjedištem u Republici Srpskoj, HYPO Alpe-Adria-Bank a.d. Banja Luka, sa aktivom po zaposlenom u iznosu od 3,04 miliona KM i NLB Razvojna Banka a.d. Banja Luka sa iznosom aktive po zaposlenom od 2,31 milion KM. Na začelju liste su IEFK Bank a.d. Banja Luka i Pavlović International Bank a.d. Slobomir Bijeljina, kod kojih pomenuti pokazatelj iznosi 0,87 miliona KM, odnosno 0,64 miliona KM. Osam banaka sa aktivom po zaposlenom većom od jedan milion KM imaju 97 % ukupne aktive bankarskog sektora Republike Srpske, a zapošljavaju 92 % ukupno zaspolenih u bankarskom sektoru. S druge strane, dvije banke sa aktivom ispod jedan milion KM po zaposlenom imaju 3 % ukupne aktive i 8 % ukupnog broja radnika bankarskog sektora. Te činjenice ukazuju na zaključak da kod pomenutih banaka organizacija posla nije na potrebnom nivou, odnosno da vjerovatno postoji određeni višak radnika. Rast depozita građana Zanimljivo je u pomenutom izvještaju Agencije za bankarstvo RS obratiti pažnju na kretanje depozita kao osnovnog izvora sredstava banaka. Ukupni depoziti su na dan godine bili manji za čak 12 % u odnosu na stanje krajem godine, odnosno smanjili su se sa 4,70 milijardi KM na 4,15 milijardi KM. Međutim, još zanimljivije je analizirati strukturu samih depozita. Dok su skoro sve vrste depozita ostvarile značajan pad (naročito depoziti vladinih institucija i javnih preduzeća), depoziti građana su ostvarili rast od 4 % u odnosu na stanje sa godine. Ta činjenica je izuzetno značajna iz dva razloga: prvo, pokazuje da se građani u uslovima krize ponašaju odgovornije od države, odnosno da pokušavaju da uštede novac umjesto da ga troše i drugo, pokazuje da se potpuno vratilo povjerenje građana u bankarski system, koje je bilo djelimično poljuljano u drugoj polovini godine.oko Takođe, posmatranjem strukture pasive vidljivo je da su banke nedostajuće izvore sredstava, zbog smanjenja depozita, nadoknadile rastom uzetih kredita, koji su iznosili 503,1 milion KM i bili su za čak 31 % veći u odnosu na stanje od godine. Dobit i dalje visoka I pored krize koja je znatno uticala na cjelokupnu privredu, pa i na bankarski sektor, dobit banaka u prvih devet mjeseci ove godine, u poređenju sa istim periodom prošle godine, tek je neznatno opala. Ukupni prihodi (kojim i dalje dominiraju prihodi od kamata sa 70 % učešća) iznosili su 352,87 miliona KM (u ,93 miliona KM), dok su ukupni rashodi iznosili 329,13 miliona KM (u ,94 miliona KM). Ukupna neto dobit je iznosila 23,2 miliona KM, što je za 4 miliona KM manje u poređenju sa prošlogodišnjih 27,25 miliona KM. Iz ovih pokazatelja je vidljivo da je bankarski sistem uspio da sačuva profitabilnost i u vrijeme globalne finansijske krize u kojoj su mnoge svjetske banke ostvarile ogromne gubitke, otpise nenaplativih plasmana, pa čak doživjele i bakrot. To se u Bosni i Hercegovini nije desilo, prvenstveno zbog činjenica koje smo već pomenuli na početku teksta da su ogromnu većinu plasmana naših banaka predstavljali klasični, dobro obezbijeđeni krediti. Iako je krajem prošle godine izgledalo da će doći do znatno većih poremećaja u funkcionisanju banaka, može se zaključiti da se najcrnje slutnje nisu obistinile. Bez obzira na određeni pad bilansnih pokazatelja, iz kojih se vidi da je ova godina bila izuzetno teška za bankarski sektor, ali i za privredu u cjelini, može se konstatovati da su banke u Bosni i Hercegovini relativno uspješno poslovale u prvih devet mjeseci godine. Iako se kraj krize na područiju Jugoistočne Evrope još ne nazire, nadamo se da budućnost neće donijeti teže poremećaje u bankarskom sistemu. 18 InfoKOM - Broj 24 - decembar 2009.

19 Josip Nevjestić, direktor Agencije za osiguranje depozita BiH Očekuje se rast limita osiguranog depozita Josip Nevjestić Analize koje će se obaviti u februaru naredne godine, pokazat će koliki će biti limit osiguranog depozita u BiH. To će ovisiti od dosta faktora, u prvom redu od snage fonda, veličine potencijalnog rizika, a isto tako i od sudbine okončanja započetih razgovora sa Evropskom bankom za obnovu i razvoj (EBRD) o stand-by paketima finansiranja. Piše: Duda Adžović Agencija za osiguranje depozita BiH dva puta godišnje vrši određene analize za utvrđivanje i eventualno povećavanje limita osiguranja. To su analize koje se zasnivaju na podacima na dan 30. juni, odnosno 31. decembar. Sljedeću analizu ćemo raditi sredinom februara iduće godine, kada budemo raspolagali sa kompletnim podacima na 31. decembar godine. Koliki će biti limit osiguranja u tom momentu, ovisit će od dosta faktora, u prvom redu od snage fonda, veličine potencijalnog rizika, a isto tako i od sudbine okončanja započetih razgovora sa Evropskom bankom za obnovu i razvoj (EBRD) o stand-by paketima finansiranja. Da li će analiza pokazati hoće li limit osiguranja biti KM ili manje ili više, vidjet ćemo. U ovom momentu zaista ne bih mogao točno reći koji će to limit biti. On će sigurno porasti, a koliki će biti, ovisi od različitih faktora kaže za InfoKom Josip Nevjestić, direktor Agencije za osiguranje depozita BiH. Regularno i kvalitetno Agencija za osiguranje depozita BiH potpisala je sa EBRD-om zapisnik o realizaciji stand-by paketa finansiranja u visini od 50 miliona eura. Kako će ta sredstva biti korištena? To je, ustvari, pilot-projekat i tu se konkretno ne radi o novcu. To je pilot projekat EBRD-a koji se testira na primjeru bh. osiguranja depozita i ne radi se o sredstvima. Ona neće konkretno biti dostupna, nego će to biti rezervirana sredstva, odnosno ona će se moći koristiti samo onda ako dođe do slučaja isplate osiguranja i ako vlastita sredstva osiguranja ne budu dovoljna. Da bi se taj stand-by aranžman realizirao, neophodno je da se izvrše određene predradnje, a ona osnovna tiče se izmjena i dopuna Zakona o dugu i zaduženju BiH, jer je EBRD insistirao da naša država osigura državnu garanciju. Pošto po još uvijek važećem zakonu država ne može davati garancije za institucije poput Agencije za osiguranje depozita, potrebno je u tom dijelu izvršiti određene izmjene i dopune toga zakona. Informacija kojom mi raspolažemo jeste da su te izmjene i dopune upućene u parlamentarnu proceduru. Kada će to biti? Ne znamo, kada se budu donijele te do- InfoKOM - Broj 24 - decembar

20 pune i izmjene zakona, odnosno kada on stupi na snagu. Sljedeći korak je da dođe do potpisivanja Ugovora o državnoj garanciji između BiH i EBRD-a, a nakon toga dolazi do zaključivanja Ugovora o zajmu između EBRD-a i Agencije za osiguranje depozita. Od tog momenta možemo računati da je taj stand-by paket operativan. Nedavno je potpisan Sporazum o finansiranju između BiH i Evropske komisije koji se tiče državnog programa (prvi dio) za u okviru Instrumenata za pretpristupnu pomoć (IPA). Sporazum obuhvata pomoć iz IPA u iznosu od 39 miliona eura grant sredstava za projekte iz Paketa suzbijanja posljedica ekonomske krize, od kojih se dva miliona eura odnosi na vašu agenciju, za ovu i narednu godinu. Kakva je namjena tih sredstava? Evropska komisija je odobrila paket od 39 miliona eura i mi smo bili konkurirani sa dva miliona eura, a koji se odnose na pokriće troškova koji će nastati prilikom realizacije tog stand-by paketa. Direktiva Evropske unije u oblasti osiguranja depozita predviđena je za narednu godinu. Kakve standarde ona podrazumijeva? Još uvijek se ne zna što će donijeti nova direktiva EU u pogledu osiguranja depozita. Zna se da će limit osiguranja ići na eura. Ima naznaka da bi doživjela izvjesne promjene u pogledu rokova oko isplate osiguranja, ali konkretnije informacije nemamo i ta direktiva je prema našim informacijama još uvijek u pripremi. Imali smo nedavno sastanak sa predstavnicima njemačkog Ministarstva za ekonomsku obnovu koji su prilično uključeni u rad tih evropskih procedura i u utvrđivanje te direktive. Ni oni nisu mogli da nam daju neke korisne informacije. Sigurno će se ići u pogledu povećanja limita i vjerovatno u pogledu korekcije određenih rokova vezanih za slučajeve u isplati osiguranja. Da li će limit od eura biti obavezujući za BiH? Vidjećemo. Obavezujući će biti kada BiH bude ulazila u EU. Nova bh. regulativa o osiguranju depozita predviđena je za narednu godinu i tiče se Zakona o osiguranju depozita u bankama. O kojim je novinama riječ? Ovu materiju je regulirao Zakon o osiguranju depozita u bankama BiH. Imat ćemo temeljito pospremanje, odnosno reviziju Zakona o osiguranju depozita na svim onim mjestima koja ćemo u sadašnjem momentu prilagoditi evropskim direktivama, i postojećoj i budućoj, kada budemo imali neke informacije. Koliko će to biti adekvatno i koliko će to biti usklađeno, vidjet ćemo, jer ponavljam, još uvijek nemamo nikakve detaljne informacije o toj budućoj direktivi koja bi trebala biti donesena do iduće godine. Od početka jedanaestog mjeseca banke koje imaju više od deset posto državnog kapitala, također, će biti osigurane. Na taj način smo izbacili kriterij koji je nekada precizirao da se mogu osigurati samo privatne banke. To je isto jedna od mjera usklađivanja sa evropskom direktivom. Isto tako bila je i preporuka Međunarodnog monetarnog fonda (MMF) za realizaciju stand-by aranžmana. Šta se tom mjerom dobija, osim što se povećava broj banaka u projektu osiguranja depozita? Da li je od sada bilo slučajeva isplate depozita? Nije, na svu sreću. Kao državna agencija mi egzistiramo sedam godina i na svu sreću nije bilo slučajeva isplate osiguranja, ali to je jedna stvar koja će se kod nas sigurno desiti, jer se to praktično desilo u svim projektima osiguranja depozita u cijelom svijetu i u razvijenijim projektima nego što je naš. Mi želimo i borimo se da taj čas dođe što kasnije i da budemo sa fondom što kvalitetniji, da to dočekamo što spremniji. To ćemo najprije napraviti tako što zajedno sa agencijama za bankarstvo Federacije i Republike Srpske svakodnevno nadgledamo rad i poslovanje banaka i zaista se trudimo da to bude u okvirima zakonskih propisa, što je do sada i uspijevalo. Banke su zaista kvalitetno radile i pridržavale se zakona. Zakonske novine Realno pokriće BiH ima najniži iznos osiguranog depozita u regiji. Ostale države u okruženju već su ga povećale. Vi obično ističete da se u tom domenu moramo rukovoditi činjenicom da povećanje osiguranog depozita zavisi od realnog pokrića. Da li je KM ta realnost? Kada smo donosili izmjene i dopune zakona prije otprilike godinu, u tom momentu KM je bilo, da kažemo, gornja granica izloženosti fonda. Mogla se donijeti odluka i do KM, ali ona objektivno ne bi bila potkovana veličinom i finansijskom moći fonda i mislim da je tada napravljen pravi potez od strane Upravnog odbora Agencije koji je prihvatio našu sugestiju da budemo realni, da čvrsto stojimo na zemlji. Da je to bio ispravan potez, govore pozivi koji su uslijedili poslije stupanja na snagu limita od KM. Imali smo puno poziva i od strane običnih ljudi, građana, kao i od poslovnih ljudi i vlasnika banaka, ne menadžmenta, nego baš vlasnika banaka, gdje su nam davali za pravo da smo napravili pravi potez, da smo digli limit onoliko koliko smo objektivno mogli i iza čega možemo objektivno i kvalitetno stajati. Svaki limit veći od toga u tom momentu bi predstavljao praktično političku odluku i ne bi bio potkovan realnom finansijskom moći fonda. Samim činom povećanja limita osiguranog depozita mi automatski povećavamo osigurani depozit, ali isto tako povećavamo i broj deponenata. Mi smo pravili neke analize i bez obzira na to kada će stupiti KM na snagu, mi ćemo tim činom pokriti 77 posto depozita, sa , a preko 90 posto deponenata. Da smo to radili prošle godine, mi bismo, praktično, došli u situaciju da bi svi deponenti, korisnici bili pokriveni, a njihovi depoziti bi bili tu negdje oko 77 posto, što znači da je to malo više nego što bismo smjeli da budemo izloženi. 20 InfoKOM - Broj 24 - decembar 2009.

21 Kada je prvobitni, pionirski Zakon o osiguranju depozita u bankama FBiH donesen krajem godine, tada je u BiH bilo preko 50 banaka i to je bilo veliko šaroliko društvo od izuzetno kvalitetnih banaka za ono vrijeme i ono okruženje, do zaista neozbiljnih ustanova koje su se zvale banke. Tada je osiguranje depozita zamišljeno da, ustvari, pored osnovne uloge osiguranja depozita i vraćanja povjerenja štediša u bankarski sektora, predstavlja i kvalitet više u poslovanju banke. Mi smo u tom momentu imali kriterije koji su bili strožiji od onih koje je regulirao Zakon o bankama. Po našem zakonu banka je, da bi bila osigurana, morala da ima stopostotno veći kapital nego što je regulirao Zakon o bankama, koji je rekao da banka mora imati dva i po miliona KM, a naš zakon je rekao da mora imati pet miliona. Na taj način smo sa svoje strane uticali da banke povedu računa da rade kvalitetnije da bi što prije bile osigurane, da bi mogle učestvovati na tenderima, da bi mogle dobijati kreditne linije iz inozemstva. Na taj način smo postavili kvalitet više u poslovanju banaka. Što se time postiže? U tom momentu smo željeli da napravimo jedno zdravo jezgro, jedan broj zdravih banaka koje će se razvijati i na kojima će se zasnivati razvoj zemlje, da se eliminira ono što ne valja. Tada smo svi vjerovali da će se proces privatizacije završiti ranije. Danas možemo reći da nije završen u određenom broju banaka. Na taj način smo željeli da pomognemo i tim bankama da konačno riješe svoj status i da animiramo vlasti da završe svoj dio odgovornosti i obaveza. Vraćanje depozita Koliko je banaka u programu depozita i koliki je u njima nivo osiguranja depozita? Prema podacima na dan 30. Septembra, koji su najsvježiji, 24 banke su osigurane, odnosno, nalaze se u programu osiguranja. U njima je koncentrirano oko 99 posto i ukupnih depozita i štednje građana. Jedan posto preostalih ukupnih depozita i štednje je u drugim bankama. Tako su 30. septembra ukupni depoziti u 24 osigurane banke iznosili 14,85 milijardi KM i u odnosu na 31. decembar godine to je pad od 0,53 posto. Štednja kao najznačajnija kategorija iznosila je 5,43 miliona KM i ona je za jedan posto veća u poređenju sa podacima za 31. decembar godine. Što se tiče dešavanja koja su uslijedila u posljednjem kvartalu prošle godine, kada je došlo do povlačenja depozita i kada je oko 800 miliona KM povučeno iz banaka, iz osiguranih banaka, od tih 800 miliona na 31. decembar prošle godine, za tri mjeseca, koliko je trajao taj udarni termin povlačenja depozita, ipak se vratilo u banke negdje između 400 i 500 miliona KM štednje. Već tada smo uspjeli spriječiti povlačenje depozita u većem nivou, u prvom redu zahvaljujući aktivnoj ulozi Centralne banke BiH (CBBiH), obaranjem obavezne rezerve i Agencije za osiguranje depozita, povećanjem limita osiguranja te svakodnevnim nadzorom od strane agencija za bankarstvo. Te tri institucije su, zaista, učinile ono što su mogle u datom momentu. I rezultati su vidljivi. Od 800 miliona KM koji su povučeni u desetom mjesecu, mi smo uspjeli na 31. decembar vratiti 400 miliona u banke. Iz programa osiguranog depozita isključena su pravna lica. Zašto? U momentu kada smo donijeli odluku o povećanju iznosa osiguranog depozita na KM i iz želje da javnosti ukažemo i damo veći značaj štednji, mi smo isključili osiguranje pravnih lica da bi, jednostavno, dali veću dimenziju, veći značaj stanovništvu. To nije u duhu evropske direktive i to smo svjesno napravili. To će se, također, ticati izmjena i dopuna zakona da tu kategoriju ponovo vratimo u kategoriju osiguranih depozita. InfoKOM - Broj 24 - decembar

22 TEMA Građani BiH čekaju drugi krug odluka Evropske unije Ukidanje viza od 1. jula godine? Evropska komisija trebala bi na osnovu izvještaja koje dostave njeni ekspertni timovi, a poslije analize stanja u BiH (sistema izdavanja i sigurnosti dokumenata, kontrole granice, zakonske legislative i ostalih uslova iz Mape puta) u martu donijeti preporuku za liberalizaciju viznog režima za građane BiH, koja bi, nakon što je potvrdi i Evropski parlament i Vijeće EU, stupila na snagu početkom druge polovine naredne godine. Piše: Almir Terzić Nakon što Evropski parlament nije početkom druge polovine novembra na svom plenarnom zasjedanju u Bruxellesu državljane Bosne i Hercegovine, ali ni Albanije, uvrstio u odluku o liberalizaciji (ukidanju) viznog režima odmah po ispunjavanju uslova iz Mape puta, našim građanima ostalo je da čekaju drugi krug odlučivanja o tome. Umjesto odluke o stavljanju na bijelu Schengensku listu po ispunjavnju uslova građanima naše zemlje i Albanije utješno je ponuđena tek rezolucija kojom Evropski parlament poziva Evropsku komisiju i Vijeće EU na ubrzanu liberalizaciju viznog režima za ove dvije države, kao i početak dijaloga o tome sa Kosovom. Ubrzana liberalizacija Istovremeno, građanima Makedonije, Crne Gore i Srbije ukidanje viza umjesto za 1. januar godine planirano je nešto ranije, odnosno 19. decembra, s obrazloženjem da bi već božićne i novogodišnje praznike mogli dočekati kod svojih najbližih. Kako sada stoje stvari, bez viza u zemlje EU, odnosno Schengena, građani Bosne i Hercegovine trebali bi od 1. jula godine, čime bi se stekli uslovi da naši državljani kod svoje familije bez viza mogu putovati tek za godišnje odmore. No, da bi se ovo i desilo, vlasti naše zemlje moraju ispuniti preostale uslove iz Mape puta za liberalizaciju viznog režima, kako bi naša zemlja dobila pozitivan stav. Predsjedavajući Zajedničke komisije za evropske integracije Parlamentarne skupštine BiH Halid Genjac cijeni kako bi Evropska komisija preporuku o ukidanju viza za građane naše zemlje mogla donijeti u martu, te da bi do 1. jula, kada bi zvanično trebala i stupiti na snagu, bila obavljena procedura njenog donošenja. Preporuka o liberalizaciji viznog režima, koju bi trebala donijeti Evropska komisija, umnogome će zavisiti od izvještaja o napretku naše zemlje na ispunjavanju uslova iz Mape puta koji u januaru godine toj instituciji dostavljaju njeni ekspertni timovi nakon analize stanja u BiH. Naime, prvi monitoring timovi Evropske komisije u našu zemlju stižu u više navrata tokom decembra i na osnovu zatečenog stanja će sačiniti izvještaj o napretku BiH na ispunjavanju uslova Mape puta za liberalizaciju viznog režima. Bosna i Hercegovina je u prethodnom periodu učinila značajan napredak u ispunjavanju uslova iz Mape puta i to se u Bruxellesu zna i cijeni. Posebno je važan početak izdavanja biometrijskih pasoša. Ima razloga za zadovoljstvo, ali će to biti potpuno tek kad se ukinu vize za putovanje u države članice EU istakao je Osman Topčagić, ambasador Misije BiH pri Evropskoj komisiji u Bruxellesu. Kašnjenje usvajanja zakona I predsjedavajući Zajedničke komisije za evropske integracije Parlamentarne skupštine BiH Halid Genjac posebno važnim naglašava činjenicu da je u našoj zemlji počeo sistem izdavanja biometrijskih pasoških knjižica. Ekspertni timovi će analizirati ključne mjere koje se provode na terenu i u funkciji su osiguravanja i uspostavljanja sistema sigurnosti dokumenata, granica i drugih stvari vezanih za te oblasti. To je ključno za liberalizaciju viznog režima, a naša zemlja je u tom pravcu napravila značajne pomake naglasio je Genjac. Također, naglasio je kako će ekspertnim timovima nakon utvrđenog činje- 22 InfoKOM - Broj 24 - decembar 2009.

23 ničnog stanja (najmanje sedmice boravka u BiH) trebati najmanje dvije do tri sedmice da sačine konačan izvještaj o napretku naše zemlje i upute ga Evropskoj komisiji na razmatranje. Iako je BiH od 15. oktobra počela i sa zvaničnim izdavanjem biometrijskih pasoških knjižica, a od 1. jula ove godine u funkciju stavila i novi (biometrijski) sistem, vlasti naše zemlje nisu još uvijek donijele svu potrebnu zakonsku legislativu propisanu uslovima iz Mape puta za liberalizaciju viznog režima. Naime, modificirana izmjena Krivičnog zakona BiH, nakon što je Klub srpskog naroda u Domu naroda Parlamentarne skupštine BiH krajem oktobra osporio prvobitna rješenja, a koje je inače, Vijeće ministara usvojilo jednoglasno, tek je u početnoj fazi parlamentarne procedure. Donošenjem ovog zakonskog rješenja ispunjavaju se čak četiri uslova iz Mape puta za liberalizaciju viznog režima. No, već su se pojavile dvojbe da bi novi prijedlog rješenja izmjena Krivičnog zakona BiH mogao biti u potpunosti nezadovoljavajući za ispunjavanje zahtijeva evropskih standarda. Novim rješenjima, naime, znatno je redukovana oblast koja se odnosi na pitanje oduzimanja imovine. Upravo ovaj dio zakonskog rješenja bio je sporan za srpske delegate pa su i tražili njegovu korekciju. Tako će imovina za koju se sumnja da je nelegalno stečena moći prema novim odredbama biti oduzeta tek po pravosnažnosti presuda, umjesto, kako je to prvobitno bilo planirano, po nalogu suda (u toku postupka), a da je okrivljenom ostavljeno da u toku trajanja dokazuje njeno porijeklo. Još uvijek nije donesen ni zakon o uspostavi centralnog antikorupcijskog tijela na nivou države Agencije za borbu protiv korupcije i koordinaciju prevencije protiv korupcije. Tražena je dodatna amandmanska faza u Domu naroda, nakon čega je nužno da komisije za usaglašavanje dva doma (Predstavničkog i Doma naroda) dođu do istovjetnog teksta, s obzirom na to da je zakonsko rješenje usvojeno u različitim tekstovima. Sporna su, naime, za delegate Doma naroda bila rješenja koja preciziraju sastav tijela za nadzor nad radom Agencije za prevenciju korupcije koje je trebalo da čine predstavnici bez članova iz tog zakonodavnog tijela, zbog čega se amandmanski djelovalo. Ekspertni timovi Osman Topčagić Sve ovo će biti razlogom da će pomenuta zakonska rješenja u parlamentarnoj proceduri biti okončana (usvojena i primijenjena u praksi) početkom naredne godine. Izražava se bojazan da bi ovo kašnjenje na usvajanju zakonske legislative moglo uticati na davanje pozitivne ocjene monitoring timova Evropske komisije u konačnom izvještaju o napretku naše zemlje na ispunjavanju uslova iz Mape puta za liberalizaciju viznog režima. Naš radni tim je pripremio odgovarajući izvještaj o ostvarenom napretku i on je krajem novembra dostavljen u Evropsku komisiju i o tome se razgovaralo na sastanku eksperata iz BiH i Evropske komisije početkom decembra u Bruxellesu. U periodu od 7. do 10. decembra uslijedila je posjeta prvog od ukupno tri monitoring tima koji će uvidom u situaciju u Bosni i Hercegovini sačinjavati izvještaje, što je osnova za prijedlog Evropske komisije o liberalizaciji viznog režima. Termine posjete drugog i trećeg monitoringa trebalo bi dogovoriti u skladu sa ostvarenim napretkom u usvajanju preostalih zakona, tako da, kada monitoring timovi dođu u Bosnu i Hercegovinu, mogu se uvjeriti i izvijestiti o ostvarenom napretku. Ja se iskreno nadam da će predstavnici vlasti i nadležne bh. institucije u što skorijem roku ispuniti preostale uslove i time pokazati našim građanima i Bruxellesu da se stvara jedna nova dinamika u reformskom procesu i procesu integracije u EU naglasio je ambasador Osman Topčagić. Inače, stručnjaci Evropske komisije iz oblasti identifikacionih dokumenata obišli su MUP-ove i matične urede nadležne za izdavanje identifikacionih dokumenata, s ciljem da se neposredno na terenu uvjere da li službenici nadležni za izdavanje dokumenata svoje obaveze vrše u skladu sa zakonom, te da li postoje određene procedure i propisi i da li ih i kako službenici primjenjuju prilikom izdavanja dokumenata. Metodom slučajnog uzorka odabrani su MUP Kantona Sarajevo, PU Konjic, MUP Republike Srpske CJB Banja Luka i PS Ljubinje, organi lokalne uprave (matični uredi) Konjic, Ljubinje, Kneževo, Sarajevo Centar i Grad Banja Luka. Također, posjetili su i Ministarstvo pravde FBiH i Minstarstvo uprave i lokalne samouprave RS te Agenciju za identifikacione doklumente, evidenciju i razmjenu podataka BiH IDDEEA. Eksperti su se, kako se navodi, uvjerili u funkcionalnost sistema izdavanja identifikacionih dokumenata i saradnju institucija koje učestvuju u lancu identiteta u Bosni i Hercegovini. Nakon posjete eksperata očekuje se konačan izvještaj o ispunjenosti uslova za liberalizaciju viznog režima iz bloka 1 Mape puta sigurnost dokumenata. Činjenicu da će izmjene i dopune Krivičnog zakona BiH i zakona o uspostavi centralnog antikorupcionog tijela (Agencije za prevenciju korupcije) biti usvojene tek početkom naredne godine, InfoKOM - Broj 24 - decembar

24 čelnik Zajedničke komisije za evropske integracije Parlamentarne skupštine BiH ne smatra velikim minusom u budućem izvještaju Evropske komisije. Naravno da bi bilo bolje da su zakonski prijedlozi usvojeni do dolaska ekspertnih timova, ali oni razumiju i uvažavaju parlamentarnu proceduru. Najvažnije je da su zakonski prijedlozi u fazi donošenja naglasio je Genjac. Upravo činjenica da su vlasti BiH u proteklom vremenu učinile mnoštvo napredaka na ispunjavanju uslova iz Mape puta (naša zemlja uradila je više nego što su Crna Gora i Srbija imale u julu u vrijeme kada im je data preporuka za ukidanje viza), najavljena mogućnost da Evropska komisija u prvom tromjesečju naredne godine donese preporuku o liberalizaciji viznog režima za građane BiH, a čija bi primjena zvanično stupila na snagu početkom jula godine, smatra se krajnje realnom. Ako se preostali zakoni usvoje već početkom naredne godine i druge aktivnosti idu predviđenom dinamikom, mi možemo očekivati ukidanje viza do polovine naredne godine, kao što je rečeno i u političkoj deklaraciji usvojenoj u Evropskom parlamentu. Želim naglasiti da je potpredsjednik Evropske komisije i komesar za pravdu, slobodu i sigurnost Jacques Barrot krajem novembra u razgovoru sa ministrom pravde Barišom Čolakom i zamjenikom ministra sigurnosti Mijom Krešićem posebno ukazao na potrebu kvalitetnog nadzora naših granica, izdavanje što većeg broja biometrijskih pasoša i neovisnost policije, te izbor direktora tijela za koordinaciju policijskih struktura, kao ključne tačke za donošenje odluke o liberalizaciji viznog režima naglasio je Topčagić. Nedovoljna utjeha Iako zalaganja izvjestiteljice za liberalizaciju viznog režima Tanje Fajon da se BiH i Albanija odmah stave u odluku o ukidanju viza po ispunjavanju uslova iz Mape puta nisu rezultirala time, cijeni se kako će i rezolucija Evropskog parlamenta o ubrzanoj liberalizaciji, nakon što svi uslovi budu ispunjeni, pomoći u tome da što prije budemo stavljeni na tzv. bijelu Schengensku listu, iako je konačna odluka na Vijeću EU. Odluka o liberalizaciji viznog režima za Bosnu i Hercegovinu će biti donesena po novim pravilima, jer na snagu stupa Lisabonski sporazum koji Evropskom parlamentu u mnogim, pa i u ovoj oblasti, daje snagu suodlučivanja sa Vijećem Evropske unije. Stavovi Evropskog parlamenta izraženi kroz debatu i usvajanje dokumenata povodom prijedloga Evropske komisije za liberalizaciju viznog režima za tri države zapadnog Balkana i posebno politička podrška koja je iskazana za Bosnu i Hercegovinu time još više dobivaju na značaju. Uostalom, i politička deklaracija koja je usvojena u Evropskom parlamentu i kojom se traži brža procedura usvajanja odluke za liberalizaciju viznog režima za Bosnu i Hercegovinu i Albaniju prethodno je usaglašena sa Evropskom komisijom i Vijećem Evropske unije istakao je Topčagić. U iščekivanju toliko željene odluke o liberalizaciji viznog režima i pridruživanje građanima Makedonije, Crne Gore i Srbije da slobodno putuju po zemljama Schengenskog sporazuma, građani Bosne i Hercegovine tako će još bar najmanje pola godine morati posjećivati ambasade zemalja Evropske unije u našoj zemlji da bi dobili vizu i za to platiti taksu od 35 eura (oko 70 KM). Istovremeno, dvadesetak kategorija naših građana koji još od 1. januara godine imaju na osnovu Sporazuma o viznoj liberalizaciji između naše zemlje i EU pogodnosti pribavljanja viza za zemlje EU to pravo će i dalje moći koristiti. Ako ništa drugo, ove kategorije stanovništva oslobođene su plaćanja konzularne takse za izdavanje viza. No, to je slaba utjeha, s obzirom na činjenicu da su uz građane naše zemlje još jedino državljani Albanije i Kosova jedini u regionu Zapadnog Balkana kojima su potrebne vize za putovanja u zemlje EU. 24 InfoKOM - Broj 24 - decembar 2009.

25 TEMA Postoji li manevaski prostor za mjere ekonomske politike? Piše: dr. Duljko Hasić U nacrtu dokumenta koji je OECD pripremio za sastanak Investicijskog odbora za zemlje Jugoistočne Evrope nabrajaju se moguće mjere ekonomske politike za godinu i neke što su ih te zemlje već poduzele. Konstatuje se da sve zemlje regije moraju poboljšati konkurentnost. To se može popraviti stvaranjem uslova za otvoreniju trgovinu i investicije, poboljšanje efikasnosti i produktivnosti. Bosna i Hercegovina je zemlja s najnižom efikasnošću i slabom produktivnošću. S druge strane, podaci govore da su smanjenje investicija i pogoršanje naplate najčešće i najteže posljedice krize koja će se najvjerovatnije protegnuti i kroz 2010, pa i kroz godinu. Ekonomska kriza u Bosni i Hercegovini je najviše pogodila građe- vinsku industriju, proizvođače automobilskih dijelova te trgovce automobilima, dok su uticaj krize najmanje osjetili farmaceutska industrija i zdravstvo te energetski i komunalni sektor. Bosna i Hercegovina je najlošije rangirana zemlja regiona po ekonomskim slobodama i od 43 zemlje nalazi se na 40. mjestu. Ukupan plasman zemlje je 134. mjesto od analiziranih 179 država svijeta, a najslabije je rangirana od svih zemalja bivše Jugoslavije. Na loš plasman BiH najviše su uticali neefikasni i visoki troškovi vlasti, loši imovinski zakoni i raširena korupcija. BiH je, prema istraživanju Transparency Internationala, krajem prošle godine bila najkorumpiranija zemlja regije, što je i jedan od glavnih pokazatelja za buduća ulaganja. Iduća godina će biti vrlo teška Prema svim pokazateljima iduća godina će biti veoma teška. Vjerovatno neće biti političke volje za promjenama, jer je izborna godina. Rast BDP-a će se kretati od pada za dva posto do nulte InfoKOM - Broj 24 - decembar

26 stope rasta. Kao i u svijetu, i u Bosni i Hercegovini su se zbog krize znatno pogoršali uslovi finansiranja. Poteškoće pri dobivanju novih kredita osjetilo je čak 92 posto preduzeća. Pri tome ih se 85 posto suočilo s ograničenim kreditnim linijama. Sada sve zavisi o našim bankama. Nelikvidnost preduzeća, njihovi dugovi, otkazivanje poslova i otpuštanje ljudi sve to do pojedinačnih bankrota nije kraj svijeta, ako banke mogu podnijeti udar krize i bankarski sistem uspije zadržati ono najvažnije stabilnost. Međutim, naredna godina mogla bi se iskoristiti za stvaranje osnova za zaokret, jer su neke velike banke već počele analizirati mogućnost smanjenja kamatnih stopa u To je moguće, ali niko sa sigurnošću ne može kazati da li će se to i dogoditi. Bosni i Hercegovini treba sektorska industrijska politika koja će raznim privrednim sektorima omogućiti prodor na izvozna tržišta. Oporavak će se dešavati obrnutim redoslijedom od ulaska u krizu, odnosno najbrže će se oporaviti farmaceutski, energetski i komunalni sektor koji su najmanje pogođeni krizom, a najteže industrija motornih vozila. Glavni su problemi u Bosni i Hercegovini visoki javni rashodi, visok trgovinski deficit, visok javni i vanjski dug te visoka nezaposlenost. Problematika platnobilansnog deficita i konstantan problem visokog vanjskotrgovinskog deficita zahtijevaju brzo i efikasno djelovanje, ne samo zbog pritiska međunarodnih institucija, već kao jedan od prioriteta ekonomske održivosti, u jednoj maloj, otvorenoj ekonomiji. Uzroci višegodišnje vanjskotrgovinske neravnoteže leže u samoj strukturi naše privrede, kao recidiv prethodnog sistema, uz izostanak adekvatne vanjskotrgovinske strategije, a uz istovremeni rast konkurentnosti na međunarodnom tržištu roba. Problem prekomjernog uvoza i, s tim u vezi, ogromnog trgovinskog deficita, nije moguće riješiti nikakvim palijativnim mjerama. Rješavanje, odnosno njegovo ublažavanje, zahtijeva sistemski i sveobuhvatan pristup ovom pitanju. Prije svega, nužno je nastaviti sa dosljednim provođenjem privrednih i političkih reformi i usklađivanjem bh. propisa sa propisima Evropske unije, stalno jačati institucionalni okvir BiH, kako bi se uklonile prepreke koje stoje na njenom putu ka evropskim integracijama, odnosno kako bi se obezbijedio i omogućio lakši pristup naših roba tržištu Evropske unije uz primjenu donesenih zakona i podzakonskih akata. Država mora pružiti podršku svojoj izvozno orijentisanoj industriji i trgovini, sa ciljem da se poveća udio u izvozu tehničkih, industrijskih i prehrambenih proizvoda, te smanji udio sirovina i poluproizvoda. Prioritet treba biti ukidanje tehničkih barijera trgovini za robe iz Bosne i Hercegovine putem preuzimanja i provođenja tehničkih propisa EU i izgradnja sistema ocjenjivanja usklađenosti (akreditiranje, standardizacija, mjeriteljstvo, ispitivanje i certificiranje). U tom cilju u BiH treba izgraditi sistem besplatne ili po pristupačnim cijenama pružene obuke i konsultacija u kompanijama za provođenje tehničkih propisa i standarda EU. Agresivniji nastup na stranim tržištima Nema dileme da veličina i stepen otvorenosti bosanskohercegovačkog tržišta upućuju naša preduzeća na agresivniji i organizovaniji nastup na stranom tržištu. Izvozno orijentisana preduzeća, međutim, nemaju dovoljno znanja vezano za postojeće izvozne procedure, kao i ekspertize u oblasti finansija, prije svega u obezbjeđivanju finansijskih sredstava kako bi mogli podnijeti konkurenciju na stranim tržištima. Samim opredjeljenjem na strana tržišta, naša preduzeća imaju barijere u nemogućnosti uticanja na podsticajnu izvoznu politiku i politiku carina koje postoje na drugim tržištima, te različitim necarinskim barijerama. S visokim javnim izdacima Bosna i Hercegovina osuđena je na fiskalnu konsolidaciju. Podrška preduzećima i industrijama u tim je okolnostima problematična zbog sljedećih razloga: nemoguće je predvidjeti koliko bi dugo recesija mogla potrajati ni koliko bi eventualna fiskalna stimu lacija mogla koštati porezne obveznike; je li zaista recesija uzrok problema posrnulih, posebno državnih preduzeća (državni kapital preduzeća u Federaciji BiH je za devet posljednjih godina smanjen za više od tri milijarde KM, uglavnom zbog gubitka u poslovanju) ili su neka od njih ionako osuđena na propast? Lobiranje, korupcija i nepotizam već su ionako ukorije- 26 InfoKOM - Broj 24 - decembar 2009.

27 njeni u Bosni i Hercegovini, pa bi fiskalna stimulacija mogla uzrokovati dodatne nepravde i neefikasnosti, uzlet korupcije i protekcionizam. Uslovi za stabilizaciju ekonomije Proces privatizacije treba dovršiti, ali na organizovan i selektivan način. Privatizirati treba one firme koje se mogu lagano, postepeno i efektno privatizirati, s tim da učinak na privredni rast bude veći nakon privatizacije. Sve druge firme treba restrukturirati ili ih voditi ka likvidaciji. Vlada Bosne i Hercegovine mora posvetiti značajnu pažnju infrastrukturnim projektima, posebno onima koji stimuliraju potražnju za domaćim proizvođačima i domaćim radom. Posebnu i organizovanu pažnju treba posvetiti limitiranju ilegalnog odliva kapitala, odnosno stvaranju uslova za reinvestiranje u domaću privredu. Privatne investicije mogu se podstaći opreznim i smišljenim subvencioniranjem kamata na (razvojne) kredite i aktiviranjem razvojnih fondova za programe od značaja za konkurentnost zemlje, izvoz i zapošljavanje. Razvojni fondovi bi posebno vodili računa o tzv. sinergetskom efektu podstičući razvoj industrijskih klastera ekonomskih integriranih cjelina. Na taj način država treba kreirati uslove za podsticanje razvoja domaće konkurencije. Razvojem industrijskih klastera, čije okosnice su već prepoznatljive i vodeće firme u pojedinim djelatnostima u BiH, uz manja i srednja preduzeća, stvaraju novu razvojnu ekonomsku jezgru domaće privrede BiH. Jačanje firmi domaćih lidera stvara posebne pogodnosti za njihov partnerski nastup i povezivanja sa stranim firmama na ravnopravnim osnovicama. U pogledu stranih investitora treba voditi računa da investicije ne eliminišu domaće proizvođače. Strane investicije trebaju doprinijeti podizanju konkurencije u zemlji, a ne njezinoj eliminaciji. Posebno treba stimulisati one investicije koje vode porastu zaposlenosti i izvoza, ali uz adekvatno nagrađivanje domaćeg rada. Strane investicije koje čine samo transfer vlasništva i vode monopoliziranju privrede, treba destimulisati. Podsticanje istraživačkog rada u cilju promocije tehnološkog progresa je posebno značajno na dugi rok, jer BiH je uvijek imala značajne kapacitete u toj oblasti. Osim toga, time bi se smanjio odliv mladih školovanih građana, koji je danas veoma značajan. Isto tako, neophodno je dalje ulaganje u razvoj ljudskog kapitala. Bosna i Hercegovina i njena poslovna zajednica treba da naprave pripreme i uvjere nadležna tijela Evropske unije da su spremni uspješno izvršiti najvažnije tržišne reforme, integrirati, tj. uspostaviti jedinstven bh. ekonomski prostor, te primijeniti standarde kvaliteta, ovladati certificiranjem i procedurama za uspješan nastup na domaće i svjetsko tržište, posebno na tržište Evrope. To su uslovi državi BiH za njenu stabilizaciju i pridruživanje sa Evropskom unijom. Ukoliko uspješno prođe tu fazu, tj. test, Bosna i Hercegovina bi bila na dobrom putu za ulazak u Evropsku uniju. Ključni uslovi za napredak u oblasti privrede i uspješne ekonomske saradnje s EU predstavljaju intenziviranje privatnih, a posebno stranih investicije uz usklađivanje legislative i preuzimanje ekonomskog suvereniteta od strane države Bosne i Hercegovine. Postavlja se ključno pitanje, kako biti dio evropskih integracija, ako nema integracija unutar vlastitih granica? Umjesto normalnog funkcioniranja centralnih tijela u okviru predviđenih ingerencija, primjenjuje se metod pregovaranja. Bosna i Hercegovina, umjesto dosadašnje dominacije klasične robne razmjene, mora forsirati razvoj svih viših oblika ekonomske saradnje sa inostranstvom, uključujući i zajednička ulaganja, izvođenje investicionih radova u inostranstvu isl. Mjere i instrumenti izvozne strategije se moraju sadržajno proširiti na cijelu makro-ekonomsku politiku i investiciono-razvojnu politiku kojom se stvaraju uslovi za povećanje ukupne konkurentnosti privrede BiH. Zadaci za vladu U kratkom roku, što je prije moguće, Bosna i Hercegovina mora smanjiti javne rashode i to upravo one najveće, tj. plate u javnom sektoru i socijalne naknade koje iznose 80% ukupnih državnih rashoda. Ako vlade ne mogu donijeti tako odlučne mjere, morale bi, što je prije moguće, povisiti standardnu stopu PDV-a. Gomilanje daljnjih dugova u doba vrlo skupog kapitala krajnje je neodgovorno prema budućim, brojčano sve manjim generacijama poreskih obveznika. U dugom roku vlade se moraju usredotočiti na strukturne reforme u zapošljavanju, otpuštanju i nagrađivanju zaposlenih u javnom sektoru te na reforme socijalne zaštite, zdravstva, obrazovanja, penzija, državnih potpora, lokalne i regionalne samouprave. Država također mora bolje planirati svoje finansije, prestati ih voditi od danas do sutra i prekinuti s popuštanjem pritiscima različitih interesnih skupina. Kratkoročna smanjenja javnih rashoda neće biti dovoljna bez dugoročnih reformi. Da bi se ublažio ovaj negativni trend, ne ulazeći u probleme koji su od ranije prisutni, a ne rješavaju se, kao što su: nedostatak jasne vizije razvoja industrije BiH, odnosno, nedostatak strategije razvoja, neujednačenost poreza i doprinosa na cijelom području BiH, nedostatak ekonomske politike nejedinstvenog ekonomskog prostora i tako dalje, neophodno je da država, odnosno vlade svih nivoa, ponude, prije svega, jeftinije kredite za investiranje i praćenje proizvodnje, poticaj izvoza, smanjenje poreza i doprinosa, izmjenu carinskih tarifa i pravila porijekla. Također, ne treba dozvoli izvoz električne energije, dok se ne podmire domaće potrebe, završiti započetu privatizaciju i stimulirati najveće izvoznike. Dakle, spasiti proizvodnju po svaku cijenu. Šta možemo očekivati nastave li se trenutni negativni trendovi? Porast cijena, gubitke na tržištu dionica, otpuštanje radnika, manju dostupnost kredita, nestabilnost na tržištu, stečajeve preduzeća... Ne čekajte druge! Ovo je šansa za vas. InfoKOM - Broj 24 - decembar

28 TEMA Šesti regionalni ekonomski forum Jugoistočne Evrope Regionalna saradnja od strateškog interesa Zaključeno je da je ohrabrujući početak oporavka u većem dijelu svijeta, ali da nema mjesta za opuštanje, te za povratak na stare načine poslovanja. Ocijenjeno je da je krajnje vrijeme za sistemski napad na socijalne posljedice krize, koje moraju biti u centru ekonomskog oporavka i makroekonomskih politika. Sa skupa u Sarajevu: Očekuje se izlazak iz krize u godini Piše: Duda Adžović U Sarajevu je krajem oktobra, pod pokroviteljstvom Predsjedništva BiH, održan dvodnevni Šesti regionalni ekonomski forum Jugoistočne Evrope pod nazivom Konkurenti i partneri na putu u Evropsku uniju u uvjetima svjetske ekonomske krize. Ovaj skup je tokom dva dana okupio šefove država zemalja Jugoistočne Evrope, gradonačelnike glavnih gradova regije, istaknute ekonomske stručnjake, a ove godine, prvi put, na Forumu su učestvovali i članovi Madridskog kluba. Zaključeno je da zemlje Jugoistočne Evrope moraju sarađivati više, ukoliko žele da njihove ekonomije prežive te da za saradnju postoji ogroman potencijal. U izvještaju o kompetitivnosti zemalja i regiona Jugoistočne Evrope koji je dostavljen učesnicima foruma, navodi se da je finansijska ekonomska kriza u posljednje dvije godine pokazala mnogo dublju i kompleksniju sistemsku krizu. Ona zahtijeva da demokratsko liderstvo zasnovano na novim vizijama, ali i na ukidanju postojeće po- 28 InfoKOM - Broj 24 - decembar 2009.

29 Željko Komšić: Zajednička želja djele na istok i zapad, razvijene i nerazvijene zemlje, stari i novi svijet. Redefiniranje odnosa U izvještaju se dalje navodi da je kriza alarmantno ukazala na potrebu za redefiniranjem odnosa i efektivnijeg balansa država i tržišta. Zaključeno je da je ohrabrujući početak oporavka u većem dijelu svijeta, ali da nema mjesta za opuštanje, te za povratak na stare načine poslovanja. Učesnici foruma ocijenili su da je krajnje vrijeme za sistemski napad na socijalne posljedice krize, koje moraju biti u centru ekonomskog oporavka i makroekonomskih politika. Inkluzivna društva sa balansom između efikasnosti i socijalne zaštite nemaju alternativu, ako želimo izbjeći nove i brutalnije ekonomske krize, istakli su učesnici foruma. Bivši predsjednik Makedonije i predsjednik šestog sastanka Regionalnog ekonomskog foruma Jugoistočne Evrope Branko Crvenkovski, naglasio je da ovogodišnji forum ima i političku težinu, s obzirom na učešće šefova država i menadžera nacionalnih ekonomija. On je, između ostalog, naglasio značaj regionalne saradnje, posebno u kontekstu izlaska iz ekonomske krize, naglasivši da regionu treba održiva, a ne jednokratna saradnja. Crvenkovski je dodao da regionalna saradnja podrazumijeva i ukidanje necarinskih barijera, kao i borbu protiv sive ekonomije i kriminala. Cilj ovog Foruma jeste da omogući olakšavanje procesa eurointegracije zemalja iz regiona, stvaranje atmosfere za uspostavljanje poslovnih kontakata i poslovne saradnje između privrednika u regionu, s namjerom sklapanja konkretnih ugovora za poslovnu saradnju, kao i povećanje robne i novčane razmjene u regionu s mikroekonomskog aspekta. Vjerujem da danas ekonomije regiona smatraju da izlaska iz krize nema bez regionalne saradnje i kontrole finansijskih tokova, kao i dugoročne saradnje dok se ne postigne jedna stabilnost naglasio je, između ostalog, Crvenkovski. Predsjedavajući Predsjedništva BiH Željko Komšić kazao je kako je prisustvo na ovom skupu potvrda o zajedničkoj želji za boljom regionalnom saradnjom, kako ekonomskom, tako i političkom, i to na principima partnerstva, razumijevanja, poštovanja i dobrosusjedstva. Cijenim da je od izuzetnog značaja što su šefovi država, poslovni ljudi, predstavnici akademske zajednice iz cijelog regiona spremni razgovarati, razmjenjivati mišljenja i stavove u jednom ovakvom okruženju, a sve u cilju iznalaženja rješenja iz teške ekonomske situacije uzrokovane globalnom ekonomskom krizom koja je pogodila i zemlje iz kojih dolazimo. Naš zajednički cilj je da svi u regionu postanu dijelom velike euroatlantske porodice naroda. Ovaj skup je doprinos unapređenju odnosa u regionu i jačanju regionalne saradnje, kao jednog od najbitnijih političkih preduslova spremnosti za nastavak puta ka evropskim integracijama. Neke od država, čiji su predstavnici prisutni, članice su Evropske unije, neke imaju status kandidata ili potencijalnih kandidata. No, svima nam je zajedničko da činimo sve što možemo da unaprijedimo naš region, jačajući vladavinu prava i funkcionisanje institucija koje omogućavaju efektivnu realizaciju preuzetih obaveza, te da na osnovu ekonomskih kriterija jačamo svoju konkurentnost na najzahtjevnijim tržištima, uključujući i Evropsku uniju kazao je Komšić. Vladavina prava Prema njegovim riječima, kriteriji iz Kopenhagena zahtijevaju od kandidata za članstvo u EU vladavinu prava i funkcionisanje institucija, te sposobnost da očuvamo svoju konkurentnost i da se nosimo sa tržišnim silama unutar Evropske unije kad postanemo njeni članovi. Upravo zbog toga, fokus naše pažnje trebali bismo usmjeriti na konkurentnost zemalja Jugoistočne Evrope, za period , što nam može pomoći pri donošenju odluka u procesu oporavka od posljedica globalne ekonomske krize naglasio je Komšić. Također, polovinom sljedeće godine BiH će obilježiti dvije godine od potpisivanja Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju. Vjerujem da će i građani Bosne i Hercegovine tu godišnjicu dočekati sa mogućnošću slobodnog putovanja u zemlje Evropske unije, kao slobodni i jednakopravni građani Evrope zaključio je Komšić. Predsjednik Crne Gore Filip Vujanović ocijenio je rad foruma uspješnim i kazao da i dalje treba biti dobar izvor informacija za pojedinačne ekonomske politike i ekonomsko povezivanje. Govoreći o utjecaju globalne krize u ovoj zemlji i prevazilaženju posljedica, Vujanović je naglasio značaj ulaganja u saobraćajnu i energetsku infrastrukturu, te dodao da neke prognoze govore da će naredna godina biti bolja. Za Crnu Goru veoma je bitno da je na forumu dobila pokazatelje kompetitivnosti. Uvjeren sam da će Crna Gora uspješno sarađivati sa zemljama u regionu. Naredna godina za Crnu Goru u ekonomskom pogledu trebalo bi da bude bolja i trebalo bi da bude poboljšano stanje u crnogorskoj ekonomiji kazao je Vujanović. Obnavljanje veza Predsjednik Hrvatske Stjepan Mesić kazao je da su prezentirani dokumenti važni ne samo za privredne subjekte zemalja u regiji već i za kreatore strategije privrednog razvoja. Naglasio je važnost ja- InfoKOM - Broj 24 - decembar

30 čanja izvozne privrede, obnavljanja poslovnih veza i uspostavljanja novih na tržištima u regiji i trećim tržištima uz ravnopravnost i poštivanje interesa svih uključenih strana. Usvojeni zaključci od prvorazredne su važnosti za Vladu Hrvatske, ali i za vlade zemalja u regionu. U narednoj godini može se očekivati veće istupanje Hrvatske na evropsko tržište zaključio je Mesić. Na forumu je, kako je istakao zamjenik predsjednika Republike Bugarske Angel Marin, istaknuta potreba za jačanjem regionalne saradnje i demonstrirana spremnost da se doprinese stabilizaciji privrednog ambijenta u regionu u prevladavanju posljedica krize. Jačanje saradnje među zemljama Jugoistočne Evrope dobar je znak poslovnim subjektima, jer su šefovi država spremni da na političkom i praktičnom nivou doprinesu njihovoj stabilizaciji. Bugarska će u drugoj polovini naredne godine zabilježiti pozitivan ekonomski rast i to će biti prvi znak izlaska iz krize. Bugarska mora biti spremna za trenutak izlaska iz krize, a širenje regionalne saradnje omogućilo bi joj rast potrošnje, a samim tim i izlazak iz ove situacije koja je pogodila čitav svijet kazao je Marin. Predsjednik Albanije Bamir Topi rekao je da su balkanske države shvatile da je njihov pojedinačan razvoj bitan, ali da nije dovoljan, te da će razvoj regije omogućiti zemljama Jugoistočne Evrope da budu na putu euroatlantskih integracija. Prema njegovim riječima, kao i riječima ostalih učesnika foruma, Albanija je jedina zemlja u regionu koja je imala pozitivan ekonomski rast. On je istakao da se Albanija, nakon pristupanja NATO-u, smatra sigurnom zemljom, a pogotovo za strane investitore. Predsjednici Srbije Boris Tadić i Slovenije Danilo Tirk, kako je rečeno, nisu mogli doći iz opravdanih razloga. Kao nevladina inicijativa, Regionalni ekonomski forum ima cilj da tradicionalno okuplja visoke zvaničnike država, vodeće donosioce odluka, gradonačelnike, pripadnike akademske zajednice i javne ličnosti, dok je poseban naglasak stavljen na učešće predstavnika najistaknutijih kompanija u regiji. U takvom kontekstu, potvrđena je potreba poticanja, artikuliranja i stalnog unapređenja međusobne komunikacije i saradnje u stvara- Korisno sredstvo kreatorima politike U okviru predsjedničke sesije na Forumu je predstavljen izvještaj o kompetitivnosti regije i pojedinačnih zemalja Jugoistočne Evrope, koji je postao obavezno štivo ekonomskih teoretičara i praktičara. U iscrpnoj analizi trendova i detaljnoj slici država ovaj izvještaj daje korisna sredstva kreatorima politike, poslovnim stratezima i drugima. Izvještaj naglašava mogućnost za razvoj regiona, i što je još značajnije, identificira višestruke prepreke za brži razvoj. Kako je kazao direktor sarajevskog Centra za menadžment i informacione tehnologije (MIT Centar) prof. dr. Zlatko Lagumdžija predstavljajući Izvještaj, u posljednjih četrdesetak godina realni društveni proizvod planete rastao je sa trendom od oko tri do četiri procenta. Kada je riječ o svjetskoj ekonomiji, u ovoj godini se očekuje pad u odnosu na prošlu, koja je karakterizirala smanjeni rast od tri posto. Ipak, dobra vijest je da se iduće godine očekuje podizanje svjetske ekonomije na noge, i to na prošlogodišnji nivo. Napredne zemlje bile su te koje su prvi put povukle svijet nizbrdo. Zemlje u razvoju su ove godine uspjele da se održe, ali Jugoistočna Evropa nije uspjela. Jugoistočna Evropa je ove godine doživjela ekonomski zaista negativan trend i trebat će joj praktično čitava ova godina da se vrati na nulu iduće godine. Jedina zemlja u regionu koja se uspjela održati je Albanija, koja ima rast oko 0,7 posto i iduće godine će se dići na oko dva procenta. Ipak, sve zemlje regije naredne godine mogu očekivati blagi rast kazao je Lagumdžija. nju novog ekonomskog i društvenog kvaliteta u procesu pridruživanja Evropskoj uniji i globalnim ekonomskim integracijama, kao ključnih pitanja bliske i dalje budućnosti država, ekonomije i građana ovog regiona. Regionalni ekonomski forum za jugoistočnu Evropu okuplja zvaničnike vlada, vodeće donosioce odluka, direktore najperspektivnijih kompanija, poslovnu elitu regije koju obuhvataju sljedeće zemlje: Albanija, Bosna i Hercegovina, Bugarska, Crna Gora, Hrvatska, Makedonija, Rumunija, Srbija i Slovenija. Dosadašnji sastanci održani su u Cavtatu, Miločeru, Dubrovniku i Ohridu, uz učešće više od 250 zvaničnika država i vlada, predstavnika poslovnog sektora, akademske zajednice i medija iz zemalja regiona. 30 InfoKOM - Broj 24 - decembar 2009.

31 USPJEŠNO OKONČAN IRU TIR SEMINAR I TIR AUDIT Priredio: Zijad Sinanović U Vanjskotrgovinskoj komori Bosne i Hercegovine, protekla sedmica bila je u znaku finalnih aktivnosti na realizaciji zadataka VTK BiH u pogledu uspostave TIR sistema, a ogledale su se u organizaciji TIR obuke za carinske djelatnike, koju je u suradnji sa Upravom za indirektno oporezivanje BiH i Sektorom za transport i komunikacije Vanjskotrgovinske komore BiH, te podršku Ministarstva komunikacija i transporta BiH, organizirao stručni tim IRU TIR Odjela iz Ženeve, koji je predvodio gospodin Julian Genkov, šef IRU TIR Odjela za prijemne procedure i audit. Učesnicima trodnevne obuke, pored gostiju iz Ženeve, obratili su se: gospodin Tarik Đođić, generalni sekretar Vanjskotrgovinske komore Bosne i Hercegovine, gospodin Mirko Šekara, pomoćnik ministra u Ministarstvu komunikacija i transporta BiH, gospođa Svjetlana Perković, pomoćnik direktora za IT UINO BiH, te gospodin Ilija Pehar, potpredsjednik Odbora Udruženja međunarodnih cestovnih prijevoznika tereta VTK BiH. Značajno je istaći da je tokom boravka u BiH, gospodin Julian Genkov u susretima sa gospodinom Mahirom Hadžiahmetovićem, predsjednikom Vanjskotrgovinske komore BiH, gospodinom Rudom Vidovićem, ministrom komunikacija i transporta BiH, gospodinom Mladenom Simićem, zamjenikom ministra komunikacija i transporta BiH, te gospođom Svjetlanom Perković, pomoćnikom direktora Uprave za indirektno oporezivanje BiH, izrazio očekivanja da će, na osnovu relevantnih pokazatelja o realizaciji aktivnosti kako Uprave za indirektno oporezivanje, tako i garantnog udruženja, tj. Vanjskotrgovinske komore BiH, TIR sistem u Bosni i Hercegovini biti operativan početkom ili najkasnije sredinom jaunara. Očekuje se da će se do tada i pored velikog broja neradnih dana, zbog predstojećih praznika, ipak biti okončane IRU i UNECE procedure o obavještavanju i potvrdi o obavještenosti organa u svim zemljama koje se već nalaze u TIR Sistemu. Nakon provedene besplatne obuke, te provjere stečenog znanja, polaznicima je uručen, takođe besplatano, IRU Certifikat o pohađanju TIR obuke. Pored toga, poslednjeg radnog dana u protekloj sedmici, gospodin Genkov izvršio je završnu provjeru opremljenosti TIR odjeljenja VTK BiH, osposobljenosti uposlenika TIR Odjeljenja, tj. finalni audit ove garantne asocijacije. Nakon cjelovite i cjelodnevne provjere svake procedure pojedinačno, neophodnih dokumenta, potrebnog znanja iz ove oblasti, operemljenosti TIR Odjeljenja, te funkcioniranja instalirane opreme i softvera, ne samo da je potvrđena odlično izvršena priprema, nego je od strane auditora konstatirano i da je osposobljenost uposlenika i opremljenost TIR Odjeljenja na zavidno visokom nivou. Ako se imaju u vidu i visoke ocjene iskazanom angažmanu, profesionalizmu i opremljenosti carinskih organa u BiH, sasvim opravdano se možemo nadati funkcioniranju ovog sistema u Bosni i Hercgovini bez bilo kakvih poteškoća. TIR Odjeljenje, koje je locirano pri Sektoru za transport i komunikacije Vanjskotrgovinske komore Bosne i Hercegovine će tokom ove sedmice, sve informacije i upute o načinu i uvjetima uključivanja u TIR sistem, učiniti dostupnim, svim zainteresiranim privrednim subjektima u Bosni i Hercegovini, putem web stranice Vanjskotrgovinske komore Bosne i Hercegovine. InfoKOM - Broj 24 - decembar

32 ANALIZA: BLSE Obveznice drže berzu u životu Ukupan promet na Banjalučkoj berzi u novembru godine iznosio je KM. Trend rasta ukupnog prometa se nastavlja i novembar je četvrti uzastopni mjesec u kojem ukupan promet na Banjalučkoj berzi raste. Čak 70% ukupnog prometa na Banjalučkoj berzi u novembru je ostvareno u trgovini obveznicama, bilo da se radi o javnoj ponudi obveznica ili o redovnoj trgovini. S obzirom na tu činjenicu, nije pretjerano reći da u ovom trenutku obveznice drže berzu u životu. Teško je prognozirati koliko će trajati to, za klasične berze prilično neuobičajno, stanje. Piše: Čedomir Spasojević Kao i prethodnih mjeseci, u novembru godine uočljiv je trend rasta prometa u trgovini obveznicama, odnosno obveznice postaju sve značajniji, ako ne i najznačajniji, materijal na Banjalučkoj berzi. Posebno su atraktivne obveznice RS emitovane po osnovu ratne materijalne i nematerijalne štete. Darko Lakić, pomoćnik direktora Banjalučke berze, izjavio je da od oko građana RS, koji su po osnovu pravosnažnih sudskih odluka dobili pravo na obveznice ratne štete iz treće emisije, njih oko 450 već je prodalo svoje hartije. Prosječna cijena tih obveznica se kreće oko 40 % od nominalne vrijednosti od jedne marke, što znači da vlasnik tih obveznica za njih dobija oko KM. Anka Vučen, direktorica Društva za upravljanje investicionim fondovima Bors invest, kaže da ne treba čuditi velika ponuda obveznica ratne štete na berzi, ako se zna da porodice poginulih boraca, koje su ih dobile, veoma teško žive. Ta populacija je proteklih dana dobila obavještenja o obveznicama i kada su saznali koliko vrijede, požurili su da ih prodaju. Na to ih je, pored neimaštine, podstakao i strah da će vrijednost obveznica kasnije padati smatra Vučenova. Stručnjaci na tržištu kapitala ukazuju da građani obveznice mogu zadržati do dospijeća godine, te da će u periodu do dobijati godišnju kamatu u iznosu od 1,5 odsto na nominalnu vrijednost, a od do godine 10 odsto glavnice i kamatu od 1,5 odsto na preostali dug. Takođe, mnogi učesnici na tržištu kapitala ističu da na atraktivnost tih obveznica na tržištu kapitala posebno utiče činjenica da njihovi vlasnici mogu njima izmiriti poreske obaveze nastale do godine. Tu pogodnost uviđa sve veći broj preduzeća, pošto na taj način jednu marku starog duga praktično plaćaju 40 feninga. S obzirom na to da rok za izmirenje tih obaveza ističe godine, procjene stručnjaka su da će, ukoliko se ne produži rok, znatno pasti tražanja za obveznicama u godini. Mada, treba uzeti u obzir i drugi motiv za kupovinu obveznica ratne štete, a to je godišnji prinos, koji po aktuelnim cijenama iznosi %, pod uslovom da se obveznice drže do dospijeća i da se budući prilivi po osnovu kamate i glavnice reinvestiraju po istim stopama. Ukupan promet na Banjalučkoj berzi u novembru godine iznosio je KM. Kao što smo već rekli, trend rasta ukupnog prometa se nastavlja i novembar je četvrti uzastopni mjesec u kojem ukupan promet na Banjalučkoj berzi raste. Međutim, pogled na strukturu tog prometa, upravo potvrđuje naprijed iznesene činjenice. Čak 70 % ukupnog prometa na Banjalučkoj berzi u novembru je ostvareno u trgovini obveznicama, bilo da se radi o javnoj ponudi obveznica ili o redovnoj trgovini. S obzirom na tu činjenicu, nije pretjerano reći da u ovom trenutku obveznice drže berzu u životu. Teško je prognozirati koliko će trajati to, za klasične berze prilično neuobičajno, stanje. U narednoj tabeli data je struktura prometa Banjalučke berze u novembru godine (tabela 1.). FIRS najviše pao Kao i u prethodnom mjesecu, i u novembru godine nastavljen je trend pada cijena akcija na Banjalučkoj berzi. Svi indeksi su ponovo mjesec završili u crvenom. Oporavak cijena, koji je počeo u proljeće, završio se u septembru i od tada indeksi bilježe konstantan pad. To stanje nije karakteristično samo za Banjalučku berzu, već je manje-više slično stanje i na ostalim tržištima kapitala u regionu. U novembru godine, najviše na vrijednosti je izgubio Indeks investicionih fondova (FIRS), čak 4,63 %, i na kraju mjeseca je vrijedio 1.859,86 poena. Ipak, FIRS je jedini indeks na Banjalučkoj berzi koji je krajem novembra godine imao veću vrijednost nego godinu dana ranije. Na godišnjem nivou FIRS je ostvario skroman rast od 2,08 %. Ostala dva indeksa na Banjalučkoj berzi su, takođe, u novembru izgubila dio svoje vrijednosti, ali je njihov pad ipak bio manji nego pad FIRS-a. Berzanski indeks Republike Srpske (BIRS) izgubio je 0,97 % i dostigao je vrijednost od 1.010,63 poena, a Indeks preduzeća iz sistema Elektroprivrede Republike Srpske (ERS10) izgubio je 1,38 % i njegova vrijednost na kraju novembra je iznosila 751,53 poena. Kretanje indeksa Banjalučke berze u novembru godine je dato u tebli 2. Tržišna kapitalizacije Banjalučke berze neznatno je porasla u novembru godine i na kraju mjeseca imala je vrijednost od KM, što predstavlja 30,01% rekordne kapitalizacije iz aprila godine. Nakon rasta ostvarenog u prvoj polovini ove godine, tržišna kapi- 32 InfoKOM - Broj 24 - decembar 2009.

33 talizacija je u zadnja četiri mjeseca prilično stabilna i kreće se oko 3,7 milijardi KM. Nimalo slučajno, u ovim tekstovima uvijek poredimo trenutnu tržišnu kapitalizaciju sa stanjem iz aprila godine, pošto je to jedan od najboljih pokazatelja koliko je trenutno stanje na tržištu kapitala Republike Srpske daleko od svojih zvjezdanih dana. Obveznice ubjedljivo na vrhu liste Kao što smo već rekli, promet obveznicama je činio najveći dio ostvarenog prometa na Banjalučkoj berzi u novembru. Kada se pogleda lista Top 10 najtrgovanijih hartija od vrijednosti u redovnom prometu, čak četiri mjesta zauzimaju obveznice. Na prvom mjestu su, ubjedljivo, obveznice Republika Srpska Izmirenje ratne štete 3 (RSRS-O-C) sa prometom od čak KM ili 38,86% ukupnog redovnog prometa na berzi. Na drugom mjestu se nalaze akcije Telekom Srpske a.d. (TLKM-R-A) sa mnogo manjim prometom od KM. U strukturi ukupnog prometa najveći udio čini javna ponuda obveznica sa prometom od KM ili 48,82 % ukupnog prometa. Taj promet ostvaren je realizacijom javne ponude obveznica Opštine Bijeljina u iznosu od KM i obveznica MKD Sinergija plus d.o.o. Banja Luka u iznosu od KM. Sve ove činjenice ukazuju na jednu novu pojavu na tržištu kapitala da opštine, ali i privatne kompanije sve više koriste tržište kapitala za pribavljanje neophodnih sredstava za realizaciju projekata, umjesto dosada uobičajnih bankarskih kredita. Bilo bi veoma značajno za razvoj tržišta kapitala da se takva praksa u budućnosti nastavi, naravno, uz Iako je u posljednjih nekoliko mjeseci povećana likvidnost na Banjalučkoj berzi, brokerske kuće još nisu izašle iz krize i ne mogu da očekuju veće ostvarenje profita u ovoj godini izjavio je direktor Advantis brokera Branko Kecman. On smatra da je ovo povećanje likvidnosti donekle olakšalo poslovanje brokerskih kuća u RS. Direktorka Bobar brokera i članica Upravnog odbora Banjalučke berze Mladenka Petković smatra da je kriza najviše uticala na brokerske kuće koje posluju samostalno, a koje su ostvarile i najveće poslovne gubitke. Od 13 brokerskih kuća, koliko ih trenutno posluje na tržištu kapitala RS, šest radi kao odjeljenje u sklopu banaka. Gašenje tri brokerske kuće u posljednjih šest mjeseci pokazuje da za malo tržište kao naše ne postoji potreba za ovolikim brojem brokerskih kuća istakla je Petkovićeva. Dodala je da poslovanje brokerskih kuća direktno zavisi od uslova na tržištu kapitala. Direktor Banjalučke berze Milan Božić rekao je da je pad prometa na berzi posebno pogodio brokerske kuće koje su sa radom počele u toku prošle godine ili na samom početku krize, jer nisu bile u prilici da stvore rezerve u prethodnom periodu. Kao rezultat toga, u toku prošle i ove godine, pet brokerskih kuća je prestalo sa radom. To se dešava i na mnogo razvijenijim tržištima kapitala, gdje se gase brokerske kuće koje imaju višedecenijsku istoriju poslovanja. Trenutno ne postoje najave da će se još neka brokerska kuća zatvoriti u sljedećem periodu. Veoma je važno i to da mreža brokerskih kuća bude razgranata po cijeloj Republici Srpskoj kazao je Božić. neophodan opravak tržišta akcija. Kada se posmatra struktura prometa po članovima berze u zadnja dva mjeseca, čini se da je Hypo Broker počeo gubiti mjesto lidera na Banjalučkoj berzi, a da je njegovu poziciju zauzeo Advantis Broker a.d. Banja Luka. U novembru godine Advantis Broker a.d. je ostvario najveći promet u redovnom prometu na berzi sa učešćem od 14,31%, dok je njegovo učešće u ukupnom prometu iznosilo čak 42,69 %. Obuka za investitore u Privrednoj komori Banjalučka berza i Privredna komora RS pokrenule su zajedničku aktivnost koja ima cilj da dodatno informiše sve potencijalne investitore na tržištu kapitala RS. Za sve zainteresovane će 11. decembra biti organizovan osnovni kurs u Privrednoj komori RS. Programom seminara predviđena je edukacija o institucijama tržišta kapitala i vrstama institucija, pojmu tržišta kapitala, ulozi institucija na tržištu kapitala, zatim o trgovanju na Banjalučkoj berzi, vrstama naloga, metodama trgovanja, praćenju trgovanja u realnom vremenu. Učesnici će na seminaru imati prilike saznati šta su to hartije od vrijednosti, akcije (prava, cijene, pokazatelji, prinosi), obveznice (prava, cijene, prinosi) i fondovi (motivi, cijene, pokazatelji, prinosi). Seminar će se baviti i objavljivanjem informacija, korporativnim upravljanjem, objavljivanjem informacija o poslovanju preduzeća, uticajem informacija na kretanje cijena akcija i odnosima sa investitorima. Predavači na seminaru će biti zaposleni na Banjalučkoj berzi. Možda se organizovanje sličnih seminara čini kao donkihotovski posao u trenutku kada je već više od dvije godine tržište kapitala u sumornom raspoloženju i kada ne postoji ni djelić onog interesovanja koje je vladalo oko tržišta kapitala i godine. Ipak, sigurno je da, koliko god bila duboka, kriza na berzi neće trajati vječno i jednog trenutka će ponovo doći do snažne ekspanzije Banjalučke berze. U tom trenutku, neophodno je da postoji što veći broj edukovanih investitora koji će moći da se uključe u trgovinu na berzi, ravnopravno sa stranim investitorima. InfoKOM - Broj 24 - decembar

34 SASE BATX ohrabrio investitore Uvođenje zajedničkog indeksa Sarajevske i Banjalučke berze dalo je vjetar u leđa investitorima koji su ohrabreni pozitivnim vijestima s tržišta kapitala, među koje svakako treba svrstati i početak trgovine s obveznicama koje je federalna Vlada izdala po osnovu izmirenja ratnih potraživanja fizičkih i pravnih lica. Investitorima su najinteresantnije korporativne obveznice i dionice fondova. Piše: Elvira Ahmetović Mjesec dana nakon što su u Beču Sarajevska i Banjalučka berza potpisale ugovor o kreiranju zajedničkog indeksa, počela je i njegova praktična primjena. Indeks, koji nosi naziv BATX (Bosnian Traded Index), jedan je od neposrednih rezultata FIRST projekta koji je završen u prvom kvartalu godine i primjenjuje se od 1. decembra ove godine. U njegov sastav ušlo je šest kompanija iz Federacije BiH (BH Telecom d.d. Sarajevo, JP Elektroprivreda BiH d.d. Sarajevo, Fabrika Duhana Sarajevo d.d. Sarajevo i Bosnalijek d.d. Sarajevo) i dvije kompanije iz Republike Srpske (Telekom Srpske a.d. Banja Luka i Nova Banka a.d. Banja Luka), pri čemu je maksimalno učešće pojedinog konstituenta ograničeno na 25%. BATX je od iznimno velikog značaja za razvoj tržišta kapitala u Bosni i Hercegovini. Koristeći višegodišnje iskustvo Bečke berze na polju izrade i marketinga indeksa, u mogućnosti smo da naše tržište učinimo interesantnim i novim grupama investitora izjavio je Zlatan Dedić, direktor Sarajevske berze. Kako su saopćili sa Sarajevske berze, uključivanjem samo najlikvidnijih i najvećih kompanija sa tržišta kapitala BiH, BATX spada u red indeksa na osnovu kojih je moguće bazirati indeksne proizvode. Kalkulacija indeksa će se vršiti u eurima, dolarima i konvertibilnim markama. Veoma nam je drago da smo u mogućnosti intenzivirati našu dosadašnju plodonosnu saradnju putem partnerstva na polju kalkulacije indeksa. Bečka berza se raduje što može da zaželi dobrodošlicu BATX-u u našu porodicu indeksa. Očekujemo značajnu potražnju za finansijskim instrumentima baziranim na ovom indeksu riječi su Heinricha Schallera, direktora Bečke berze. Uprava sarajevske kompanije Bosnalijek, čija dionica je ušla u sastav BATXa, pozdravila je početak izračuna jedinstvenog indeksa bh. tržišta kapitala. Bosnalijek će nastaviti da, putem transparentnog izvještavanja o poslovanju, uz poštivanje pravila dobrih korporativnih praksi, doprinosi razvoju BATX-a i učini bh. tržište kapitala atraktivnijim za investitore. U skladu s tim, Bosnalijek je na dijelu svoje web stranice za investitore inkorporirao dio dokumenata koji su definisani Kodeksom korporativnog upravljanja SASE-a, a koji je usklađen sa praksama korporativnog upravljanja na razvijenim tržištima kapitala naveli su u Bosnalijeku. U Telekomu Srpske se, također, nadaju da će novi indeks povoljno uticati na likvidnost dionica ove kompanije. Ponosni smo što su akcije Telekoma Srpske uključene u ovaj berzanski indeks i nadamo se da će, uz dobre poslovne rezultate naše kompanije, početak računanja indeksa uticati na dodatno povećanje likvidnosti naših akcija na Banjalučkoj berzi rekao je generalni direktor Telekoma Srpske a.d. Banja Luka, Predrag Ćulibrk. U Novoj banjalučkoj banci smatraju da će na ovaj način privući investitore. 34 InfoKOM - Broj 24 - decembar 2009.

35 Biti u društvu najboljih kompanija iz BiH potvrda je našeg poštovanja principa korporativnog upravljanja. Ova godina je bila puna izazova za bankarstvo. Mi smo se uspješno prilagodili zahtjevima tržišta i pokazali da smo dorasli čak i vremenu krize kazala je Jasna Zrilić, direktorka Direkcije trezora u Novoj banci. Jedan indeks, dvije berze Uvođenje zajedničkog indeksa za tržište kapitala u Sarajevu i Banjaluci bez ikakve sumnje predstavlja jedan od najvažnijih događaja na tržištu kapitala u ovoj godini. Priča o tome prvi put je plasirana godine. Pune dvije godine su trebale da se stvore uvjeti za uvođenje BATX-a. Potrebno je bilo povećati vidljivost Sarajevske i Banjalučke berze uvođenje FIX protokola koji u realnom vremenu daje podatke o listiranim emitentima, indeksima, promjenama na tržištu itd, te omogućiti objavljivanje tih informacija na prestižnim finansijskim servisima, poput Reutersa i Bloomberga. Potrebno je bilo uvesti i ISIN kodove. ISIN broj je jedinstvena međunarodna identifikaciona oznaka vrijednosnog papira. Republika Srpska je za svoje vrijednosne papire ISIN kodove uvela u februaru prošle godine, a Federacija BiH je to učinila tek ovog ljeta. Sve su to koraci koje su morale preći obje berze u Bosni i Hercegovini da bi mogle doći do zajedničkog indeksa BATX. Nažalost, uvođenje zajedničkog indeksa za SASE i BLSE ne znači i ujedinjavanje dviju berzi i dva tržišta kapitala. To, nažalost, nema veze s ekonomijom, nego s politikom. Ipak, treba vjerovati da će zahtjevi finansijskog tržišta jednog dana dovesti do stvaranja jedinstvene bh. berze. Rasprodaja dionica Investicionog fonda BIG Vanredna revizija indeksa SASX-10 Uvođenje novog indeksa na bh. tržištu kapitala dalo je vjetar u leđa investitorima koji su ohrabreni pozitivnim vijestima s tržišta kapitala, među koje svakako treba svrstati i početak trgovine s obveznicama koje je federalna Vlada izdala po osnovu izmirenja ratnih potraživanja fizičkih i pravnih lica. U prvoj decembarskoj sedmici promet na SASE iznosio je 7,94 miliona KM. Strukturu tog prometa čini uspješno okončana emisija obveznica koju je realizirao ASA Finance i trgovina dionicama Investicionog fonda BIG, ukupne vrijednosti ,08 KM. Na dan 7. decembra u sklopu šest transakcija prodato je dionica IF-a BIG po cijeni od 4,70 KM. Prema podacima Registra vrijednosnih papira FBiH najveći dioničar ovog fonda je Hypo banka sa 13,74% udjela u kapitalu, zatim slijedi KD kapital iz Ljubljane sa 12,91% dionica i Raiffiasen banka 9,67%. Ostali dioničari IF-a BIG imaju manje od 5% kapitala. Rasprodaja dionica IF-a BIG nastavljena je i u narednim dana, što je bilo praćeno padom cijene dionice, čija vrijednost se sa 6,25KM u oktobru, spustila na 4,50KM u decembru, s tendencijom daljnjeg pada. Treba još spomenuti da je u novembru ZIF BIG Investiciona grupa d.d. Sarajevo sa ostvarenim prometom od ,72 KM i padom vrijednosti dionica od 9,09% na kotaciji fondova zauzimao drugo mjesto. Osim BIG-a, velikim prometom u proteklom periodu može se pohvaliti i fond Prof Plus iz Sarajeva, čijim dionicama je u novembru trgovano u iznosu većem od milion KM. Prve korporativne obveznice na bh. tržištu Poboljšanju statistika ovog mjeseca značajno će doprinijeti i uspješno okončana emisija obveznica koju je provelo dioničko društvo za ekonomski, finansijski i pravni konsalting ASA Finance d.d. Sarajevo. Putem javne ponude upisano je Dana godine izvršena je vanredna revizija indeksa SASX-10. Vanredna revizija se shodno Metodologiji indeksa SASX-10 obavlja, između ostalog, u slučajevima kada dođe do promjene broja emitovanih dionica jednog emitenta koji čini sastavni dio indeksa u iznosu većem od 10%. U predmetnom slučaju, vanredna revizija uvjetovana je povećanjem kapitala u emitentu Investiciono-komercijalna banka d.d. Zenica, do kojeg je došlo nakon uspješne emisije dionica. Tom prilikom, broj dionica navedenog emitenta povećan je za dionica, što je u toku vanredne revizije SASX-10 uzeto u obzir. U toku vanredne revizije izvršeno je i prilagođavanje maksimalnog učešća pojedinog emitenta u indeksnoj korpi na 20% ,00 KM u obveznicama. Glavni ulagači su osiguravajuće kuće, banke i investicioni fondovi. Na ovaj način, finansijska divizija ASA grupacije je dodatno proširila svoje finansijsko-poslovne usluge prema investitorima. Korporativne obveznice su dužnički vrijednosni papiri koji se izdaju u cilju prikupljanja potrebnih novčanih sredstava na period 3-5 godina. Stvaraju manje troškove za kompanije nego komercijalni krediti, a nose veću kamatnu stopu od državnih i municipalnih, ali i veći rizik povrata uloženih sredstava, ovisno o kreditnom rejtingu emitenta. Odlučili smo se na ovaj korak kako bismo osigurali alternativni izvor finansiranja, ali i ponudili novi materijal na bh. tržištu. Biti korak ispred ostalih je naš moto kao i cjelokupne Grupacije te smo na ovaj način željeli biti pokretači novih ideja ističe direktor firme ASA Finance Emir Somun. Korporativne obveznice ASA Finance su potpuno prenosivi vrijednosni papiri te se mogu preprodavati na sekundarnom tržištu, kao što je Sarajevska berza. Obveznice su povoljnije od štednje u komercijalnim bankama i sigurniji vrijednosni papir od dionice, jer obećavaju dobit. Emitovano je obveznica i uspješnost je bila preko 60%. Ovo je novost na tržištu vrijednosnih papira i očekujemo ozbiljno trgovanje sa obveznicama u narednom periodu kaže Sergio Ermacora, direktor firme ASA Brokers, koja je počela učestvovati u prometu SASE u septembru godine i nalazi se među najvećih pet brokerskih kuća u FBiH. Mreža članica finansijske divizije ASA grupacije svoj sistem poslovanja usmjerila je ka razvoju efikasnog finansijskog sistema koji će biti u stanju pružiti stabilnu podlogu svim svojim klijentima. Finansijska divizija pruža usluge iz oblasti savjetovanja prilikom preuzimanja i prodaje kompanija, finansijskog prestrukturiranja, integralnog informacionog sistema, upravljanja ljudskim resursima, izrade biznis planova i studija izvodljivosti, pravnog i poreskog savjetovanja, modela finansijske konstrukcije projekata te njihove realizacije iz raspoloživih fondova Evropske unije, Svjetske banke, institucionalnih investitora, kredita komercijalnih banaka te drugih izvora koja preduzećima stoje na raspolaganju, posebno emisijom obveznica i drugih vrijednosnih papira. InfoKOM - Broj 24 - decembar

36 NAFTNA KOLUMNA Kineski automobili i američki bicikli Adnan Imširović Kina je postala najveći svjetski proizvođač automobila. Preko 90 kineskih i inozemnih automobilskih brendova već se nadmeće u Kini, nudeći oko 400 modela, pokazuju podaci američke analitičke tvrtke JD Power. Dok se sve više Kineza vozi automobilima, Amerikanci prelaze na bicikle. Prošle nedjelje kinesko udruženje proizvođača automobila je izjavilo da će, prvi put, godišnja proizvodnja privatnih vozila u ovoj zemlji preći cifru od 13 miliona. SAD i Japan su jedine zemlje u svijetu koje proizvode više od 10 miliona vozila godišnje. Kina je po ukupnoj proizvodnji pretekla SAD još u decembru prošle godine. Kineska vlada će nastaviti da stimuliše ekonomiju da bi obezbijedila rast od bar 8% godišnje, a ekonomski razvojni model će se sve više bazirati na domaćoj potražnji, a manje na izvozu. To vjerovatno znači i dalji rast broja automobila, a i potražnje za naftnim derivatima (grafikon ispod, izvor: Norwegian Energy). U isto vrijeme Ben Bernanke, koji vodi američki Federalni biro za rezerve (efektivno centralnu banku SAD-a), izjavio je da je rast američke ekonomije i dalje prilično slab i da uopšte nije sigurno da će se nastaviti bez nastavka ekonomskog stimulusa, posebno niskih kamatnih stopa (grafikon ispod pokazuje nizak nivo industrijske proizvodnje). Prema statistikama Međunarodne agencije za energetiku (IEA), potražnja za derivatima potvrđuje Bernankeovo mišljenje. Ukupna potražnja za naftom i derivatima u SAD-u je 1,28 miliona barela dnevno (mbd) manja u odnosu na ionako slabu prošlu godinu. Posebno je niska potražnja za dizelom, koja je 8% manja. I automobili troše oko 2% manje benzina nego prošle godine. Dok Kinezi kupuju automobile, izgleda da Amerikanci prelaze na bicikle. U isto vrijeme, zalihe svih derivata i nafte, u zemljama članicama OECD-a, na najvišem su nivou u posljednje četiri godine (grafikon ispod). Rafinerijske marže u Americi i u Evropi su jedva pozitivne, jer je nafta skupa, a derivati relativno jeftini. Krajem decembra ove godine, zemlje članice OPEC-a se sastaju u Luandi da pregovaraju o izvoznim kvotama. Međutim, saudijski ministar za naftu Ali el Naimi je već izjavio da je zadovoljan trenutnim cijenama između 70 i 80 dolara. Saudijci su uglavnom odgovorni za to da cijena nafte nije pala mnogo niže za vrijeme ekonomske krize. Njihova državna firma Aramco smanjila je proizvodnju za gotovo tri mbd od prošle godine, dok ostale članice uglavnom proizvode po starom. Odgovore na pitanja cijena nafte treba manje tražiti u OPEC-u, a više u broju kineskih automobila i američkih bicikla. 36 InfoKOM - Broj 24 - decembar 2009.

37 Intervju: Liu Wenxin, ambasador Narodne Republike Kine u BiH Postoji mnoštvo šansi za unapređenje odnosa Razgovarao: Almir Terzić dvije zemlje BiH ima značajnih prednosti za privlačenje stranih investicija, a to su geografski položaj, prirodni resursi i zakoni i propisi. Biće nam drago da jednog dana putujemo direktno iz Sarajeva do Pekinga. Kao prijateljska zemlja, Kina očekuje da će BiH postati član familije WTO-a. Kineska preduzeća su zainteresovana za ulaganje u BiH, konkretnije za izgradnju mostova i puteva, hidrocentrala, elektrana, za investiranje u drvnu industriju i poljoprivrednu proizvodnju. InfoKOM - Broj 24 - decembar

38 Kineska vlada pridaje veliki značaj ekonomskoj saradnji između Narodne Republike Kine i BiH i smatra BiH važnim partnerom u regionu. Ovo je u intervjuu za InfoKom istakao Liu Wenxin, ambasador NR Kine u BiH. On je naglasio da se od uspostavljanja diplomatskih odnosa godine, bilateralni ekonomski odnosi dobro razvijaju. Nivo saradnje dviju zemalja se podiže iz godine u godinu, ali još nije u skladu sa bilateralnim političkim odnosima. Postoji mnogo neiskorištenih potencijala. Vjerujem da će se, uz zajedničke napore, obim i nivo saradnje između naše dvije zemlje sigurno i dalje povećavati naglasio je ambasador Wenxin. Koje to robe dominiraju u vanjskotrgovinskoj razmjeni dvije zemlje? Telekomunikacioni proizvodi, poljoprivredna oprema, automobilski dijelovi, građevinski materijali, bijela tehnika, tekstilni proizvodi itd. Bilateralna saradnja Vlasti naše zemlje pozvale su investitore da u toku ove godine značajnije investiraju u Bosnu i Hercegovinu. Imate li informacije da li su kompanije iz Narodne Republike Kine zainteresirane za ulaganja u BiH? BiH ima značajnih prednosti za privlačenje stranih investicija, a to su geografski položaj, prirodni resursi i zakoni i propisi. Kineska preduzeća su zainteresovana za ulaganje u BiH, konkretnije za izgradnju mostova i puteva, hidrocentrala, elektrana, za investiranje u drvnu industriju, poljoprivrednu proizvodnju itd. Postoji li mogući skori susret privrednih i državnih delegacija dvije zemlje? Hoće li i kada do toga doći? Mogu li se, naime, tada očekivati konkretniji dogovori i potpisivanje eventualno nekih sporazuma u smislu investiranja? Treći sastanak mješovitog komiteta između Kine i BiH je održan 10. novembra u Sarajevu. Dvije strane su postigle širu saglasnost o stanju bilateralnih trgovinskih odnosa, rješenju za postojeće probleme i prioritete u daljem razvoju. Poslije sastanka je potpisan memorandum. Kineska strana će poslati delegaciju za posmatranje u BiH kako bi našli više mogućnosti za saradnju. Koje su to oblasti koje su najinteresantnije, a u kojima bi se mogla ostvariti značajnija saradnja na planu investicija? Najinteresantnije oblasti kineskim preduzećima su infrastruktura, prehrambena industrija, drvna industrija itd. Olakšice za investicije Mnogi strani investitori imaju brojne zamjerke na komplikovanu administrativnu barijeru sa kojom se susreću. Je li i to jedan od razloga dosadašnjih slabijih investicija NR Kine u BiH? Administrativna procedura ne treba biti prepreka za investiranje. Vjerujemo da će nadležni organi i institucije BiH pružiti više olakšica za kineske investicije. Bosna i Hercegovina ima kapaciteta, prema nekim mišljenjima, da bude i najznačajniji partner na Balkanu, vezano za plasman drvnih proizvoda na tržišta Azije. Ima li razgovora o tome? BiH ima posebnu prednost što se tiče drvne industrije, vjerujem da postoji i veliki potencijal za izvoz. 38 InfoKOM - Broj 24 - decembar 2009.

39 Cijenite li kako su proizvodi od drveta šansa za čvršće povezivanje zemalja Azije sa BiH? Šta smatrate kao važne korake u tom pravcu koje treba provesti? Kina ima veliki kapacitet u izvozu drvnih proizvoda. Putem konkretne međusobne saradnje, proizvodi dviju zemalja će biti konkurentniji na međunarodnom tržištu. Važnost sporazuma BiH očekuje prijem u Svjetsku trgovinsku organizaciju (WTO). Koliko je to značajno za neku zemlju sa aspekta lakšeg pristupa tržištu? Vjerujem da će učešće BiH u WTO sigurno doprinijeti ekonomskom razvoju. Kao prijateljska zemlja, Kina očekuje da će BiH postati član familije WTO-a. Vlade Narodne Republike Kine i BiH potpisale su do sada i ratificirale niz značajnih sporazuma. Koje smatrate izuzetno važnim, a koji mogu doprinijeti boljim odnosima dvije države? Niz važnih dokumenata kao što su Izvještaj o uspostavljanju diplomatskih odnosa između Narodne Republike Kine i Bosne i Hercegovine, Sporazum o saradnji između Narodne Republike Kine i Bosne i Hercegovine te Sporazum o unapređenju i zaštiti investicija između Narodne Republike Kine i Bosne i Hercegovine, koje su potpisale dvije zemlje, temelj su i garant za razvoj sveobuhvatne prijateljske saradnje na političkom i ekonomskom planu. Narodna Republika Kina i Bosna i Hercegovina su prilično udaljene jedna od druge. Ima li najava i mogućnosti uspostave bolje komunikacijske povezanosti dvije države, prvenstveno u vazdušnom saobraćaju? Biće nam jako drago da jednog dana putujemo direktno iz Sarajeva do Pekinga. Reciprocitet vizne politike Postoji li interesovanje i mogućnost angažiranja bh. kompanija u Narodnoj Republici Kina i u kojim oblastima? Kompanije iz BiH su uvijek dobro došle da šire svoje poslove u Kini, pogotovo u oblastima gdje bh. preduzeća imaju prednost. Građani BiH prilikom putovanja u Narodnu Republiku Kina trebaju po- sjedovati vizu. Da li taj način otežava odnose, prvenstveno u ekonomskoj oblasti, saradnji biznismena dvije države? Reciprocitet je osnova za izdavanje viza. Kineska ambasada već pruža maksimalne olakšice za bh. građane. Koji će to biti projekti koje će realizirati Ambasada Narodne Republike Kine, a koji će biti na raspolaganju građanima BiH, osim diplomatskokonzularnih aktivnosti? Kineska ambasada često pruža pomoć humanitarnim institucijama, kao što su domovi za djecu bez roditelja itd. Organizovat ćemo još jednu takvu aktivnost uskoro. InfoKOM - Broj 24 - decembar

40 IZ DRUGOG UGLA Kvalitet proizvoda i usklađenost procesa Pretpostavka izgradnje kulture kvaliteta, kulture organizacije i izvrsnosti Ovo je prvi članak serijala Kvalitet proizvoda i usklađenost procesa ključni zahtjevi pouzdane proizvodnje i partnerske trgovine XXI stoljeća, kojim želimo podstaći aktivnosti privrednih subjekata na certificiranju ISO kvaliteta i CE znak usklađenosti kao i aktivnosti nadležnih institucija države i privrede na unapređenju infrastrukture kvaliteta i time otvoriti novu stranicu u razvoju bh. privrede. Cilj serijala je potaknuti razmišljanje, podstaći i omasoviti aktivnosti na unapređenju kvaliteta proizvoda i usluga, usklađenosti procesa i izgradnji kulture kvaliteta, kulture organizacije i izvrsnosti privrednih i ostalih subjekata i nadležnih institucija države, asocijacija privrede i vaninstitucionalnih nosilaca izgradnje kulture kvaliteta, kulture organizacije i izvrsnosti uopće. Serijal predstavlja neznatno izmijenjene, tj. prilagođene dijelove integralne studije pod nazivom Sistemsko unapređenje infrastrukture kvaliteta i infrastrukture izvoza pretpostavka podizanja nivoa kulture kvaliteta i kulture organizacije, konkurentnosti i brendiranja bh. proizvoda i usluga kao bitnog faktora povećanja prodaje na domaćem i inostranom tržištu, smanjenja uvoza i uravnoteženja vanjskotrgovinske robne razmjene Bosne i Hercegovine, čiji je autor pokretač ovoga serijala. Piše: prof. dr. sci Dževad Šabić U eri sve veće liberalizacije trgovine i time sveopćoj globalnoj utrci za pridobijanje naklonosti i povjerenja kupaca i u situaciji kada se na tržištu nudi more istih ili sličnih proizvoda različitih proizvođača, doslovno se koriste sva moguća i nemoguća sredstva. Jedna od njih vraćaju proizvođaču i trgovcu robu na reklamaciju, a druga kupce za ponovnu kupovinu. U situaciji sve veće ugroženosti životne okoline i time zdravlja i života ljudi i u situaciji sveopćeg rasta životnog standarda kao civilizacijskog koda, uz cijenu kao bitan faktor ponude i konkurentnosti pojavljuju se kvalitet, pouzdanost i emocionalna vezanost potrošača za specifičnosti i time osobenosti određenih proizvoda i usluga. Da bi naglasili kvalitativnu različitost i osobenost svoga u moru istih ili sličnih proizvoda različitih proizvođača, proizvođači putem domaćih i globalne Superbrands organizacije licenciraju prepoznatljive proizvode i usluge kao trgovačke marke, zvane brendovi. Budući da je u temelju brenda kvalitet, to se u ovom serijalu ukazuje na zna- čaj sistemskog unapređenja infrastrukture kvaliteta kao pretpostavke podizanja kulture kvaliteta uopće i kulture organizacije, konkurentnosti i brendiranja bh. proizvoda i usluga kao bitnog faktora konkurentnosti i povećanja prodaje na domaćem i inostranom tržištu, smanjenja uvoza i uravnoteženja vanjskotrgovinske robne razmjene Bosne i Hercegovine. Ovo u smislu značaja kakvoće proizvoda i usluga koju stvaraju proizvođači i vršioci usluga svojim znanjam, vještinama i tehnologijama i u smislu provođenja procedura za certificiranje kvaliteta proizvodnih i uslužnih procesa i time proizvoda i usluga, što se sve zajedno označava pojmom Sistem kvaliteta (QS), čiji je krajnji cilj Totalno upravljanje kvalitetom (TQM), Poslovna izvrsnost (FQM) i Izvrsnost (EFQM) kao opći zahtjev i pravilo. Budući da kvaliteta u smislu kakvoće, a također i u smislu certificiranja kao njene institucionalne identifikacije i verifikacije, nema bez sistema kvaliteta, to se akcenat stavlja na sistem kvaliteta i potrebu unapređenja postojeće infrastrukture kvaliteta u Bosni i Hercegovini u cilju poticaja certificiranju i razvoju sistema kvaliteta i na osnovu njega licenciranje brenda kao sastavnih dijelova kulture kvaliteta uopće i kulture organizacije kao savremenih sistema vrijednosti proizvodnje i potrošnje utemeljenih na izvrsnosti, koji predstavlja integraciju principa TQM-a u kulturu organizacije. Sistema kvaliteta i sa njim kulture kvali- teta, totalnog upravljanja kvalitetom i sa njim kulture organizacije i poslovne izvrsnosti nema bez sistemski izgrađene infrastrukture kvaliteta i na osnovu nje sistemskog djelovanja. Ovo u smislu standarda kvaliteta i usklađenosti, zakonskih propisa, politika i strategija razvoja sistema kvaliteta, državnih institucija za njihovu realizaciju, institucija za akreditaciju, certifikaciju i kontrolu, asocijacija privrede i organizacija za obrazovanje i kontinuiranu edukaciju i time omasovljenje kulture kvaliteta i kulture organizacije kao pretpostavke poslovne izvrsnosti i izvrsnosti uopće, što je širi pojam infrastrukture kvaliteta. Certificiranje proizvoda i procesa na kvalitet i usklađenost je postalo nepisano pravilo i zahtjev razvijenog svijeta organiziranog u trgovinske zajednice i organizacije kao što su Evropska unija i Svjetska trgovinska organizacija (WTO). Gotovo pa da se i ne može izvoziti nijedan proizvod na tržište članica ovih asocijacija, ukoliko nema certifikat ISO kvaliteta i CE znak usklađenosti. Bosna i Hercegovina je potpisivanjem Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju sa Evropskom unijom i njegovim stupanjem na snagu preuzela obavezu postepene liberalizacije trgovine sa Evropskom unijom i stvaranja zone slobodne trgovine najkasnije godine. Ovo na način što je ukinula sve carine na izvoz bh. roba na tržište Evropske unije i što je preuzela obavezu postepenog ukidanja carina 40 InfoKOM - Broj 24 - decembar 2009.

41 na uvoz roba porijeklom iz Evropske unije, tako što su carinske stope važeće Carinske tarife Bosne i Hercegovine za značajan broj industrijskih i proizvoda poljoprivrede i ribarstva ukinute u potpunosti godine, dok se za ostale postepeno smanjuju i u potpunosti ukidaju najkasnije godine. Ovim Bosna i Hercegovina stvara uslove za potpisivanje novog Sporazuma o članstvu u Evropskoj uniji i time stvaranju zone slobodne trgovine i uspostavu ravnopravnih partnerskih odnosa. Vrijeme se u Bosni i Hercegovini od mjeri i vrednuje sposobnošću prilagođavanja zahtjevima Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju, uključujući i zahtjevima ISO standarda kvaliteta i CE znaka usklađenosti. Ovo iz razloga što, onaj ko ne bude radio aktivno na primjeni Sporazuma i time izgradnji sistema kvaliteta i sa njim kulture kvaliteta, totalnog upravljanja kvalitetom i sa njim izgradnje kulture organizacije i poslovne izvrsnosti i time podizanju vlastite konkurentnosti, predstojeće vrijeme će raditi sigurno protiv njega, sukladno upozorenju direktora General Elektrica: Kada brzina vanjskih promjena prevaziđe brzinu unutrašnjih kraj je blizu. Pojam kvaliteta Riječ kvalitet, promatrana općenito, označava svojstvo ili osobine stvari kao njihovu sposobnost da zadovolje potrebe korisnika i time služe svojoj svrsi, tj. namjeni (Klaić, 3/774, op.a.). Shodno ovome, kvalitet proizvoda i usluga predstavlja svojstvo ili osobine kao njihovu sposobnost da zadovolje potrebe korisnika i time služe svojoj svrsi, tj. namjeni radi koje su i proizvedeni. Kvalitet kao svojstvo i time sastavni i neodvojivi dio svakog proizvoda i usluga je najznačajnija karakteristika i time temelj konkurentnosti i brendinga kao marketinškog, tj. tržišnog priznanja. Njegova općeprihvaćena, međunarodno priznata identifikacija i verifikacija je primjena sistema kvaliteta. U svijetu savremenog biznisa, unapređenje kvaliteta je postalo sastavni dio razvoja proizvoda i usluga i time kontinuiran i trajan proces i strateški cilj. U službi ovog cilja su brojni istraživački instituti, centri i laboratorije samih kompanija, a također i državne infrastrukture, koji kontinuirano produkuju nove kvalitetnije i time konkurentnije proizvode. Na naučnoistraživački rad kao potporu razvoju kvaliteta razvijene zemlje ulažu ogromna sredstva, patentirajući nove izume i s njima tehnologije i proizvode, stvarajući tako svjetske lidere proizvodnje i ponude. Male zemlje, budući da nisu u stanju kao lideri učestvovati u ovoj beskonačnoj utrci, imaju na raspolaganju dva moguća izbora: - dosljedno usvojiti i primjenjivati zahtjeve sistema kvaliteta i korištenjem kupljenih savremenih tehnologija težiti ka izvrsnosti i time stvoriti vlastitu šansu za partnerstvo sa velikima i šansu za povjerenje potrošača i izvjesnu budućnost ili - raditi tradicionalno i time se prepustiti stihiji i vremenom postati dio prošlosti i zaborava. Budući da je kvalitet osnovno i najvažnije svojstvo proizvoda i usluga, to se na njegovoj izgradnji, identifikaciji i verifikaciji razvio adekvatan sistem, koji kao takav ima svoju specifičnu i znakovitu terminologiju u smislu: - sistem kvaliteta, - totalno upravljanje kvalitetom, - kultura kvaliteta, - kultura organizacije, - poslovna izvrsnost i - izvrsnost. Sistem kvaliteta (Quality System QS) predstavlja i podrazumijeva sistemski pristup u definisanju sistema identifikacije ili razvoja procesa i njegovo postavljanje na način da zadati cilj bude dostignut na najefikasniji način. Ovakav sistemski pristup podrazumijeva i potpuno razumijevanje međuzavisnosti procesa u sistemu kao i neprekidno unapređenje sistema putem mjerenja i vrednovanja rezultata u skladu sa zahtjevima ISO 9001 i ISO Totalno upravljanje kvalitetom ili upravljanje ukupnim kvalitetom (Total Quality Management - TQM) predstavlja i podrazumijeva integraciju u već postojeći sistem kvaliteta upravljanje kvalitetom i upravljanje okolišem, zdravljem i sigurnošću pri radu, finansijama, ljudskim resursima, sigurnošću (informacije) i promjenama, što je dug put, na kome sistemi upravljanja ISO 9001 i ISO predstavljaju samo dobre polazne osnove. TQM se pojavljuje kao odgovor Zapada na vrlo uspješnu japansku poslovnu koncepciju kao procesno orijentirani način poslovnog razmišljanja, nasuprot zapadnjačkoj usmjerenosti samo prema rezultatima. Kultura kvaliteta predstavlja skup principa i legalnih postupaka kao sistema vrijednosti, kojima se temeljni koncepti TQM-a integriraju u kulturu or- InfoKOM - Broj 24 - decembar

42 ganizacije. Oni uključuju kulturu odgovornosti zaposlenika prema korištenju radnog vremena, sredstava rada, kvalitetu učinaka, odnosu prema drugim zaposlenicima, poslovnim partnerima, potrošačima i javnosti uopće. Kultura organizacije predstavlja i pretpostavlja izgradnju sistema vrijednosti zasnovanog na potpunoj integraciji TQM-a u kulturu organizacije i primjeni principa upravljanja kvalitetom u poslovanju organizacije u smislu: - usmjerenost na kupca marketinška orijentacija, - vođenje, - uključivanje zaposlenih, - procesni pristup, - sistemski pristup upravljanju, - stalno poboljšanje, - donošenje poslovnih odluka na osnovu činjenica, - obostrani odnos sa dobavljačima. Izgradnja kulture organizacije dugotrajan je, složen i nikad završen proces. Njegovo uspješno vođenje znači komparativnu prednost za organizaciju: manji izdaci veće uštede, motiviraniji i produktivniji radnici povećan ugled organizacije u okruženju. U ishodištu sveukupnih napora u izgradnji i poboljšanju kulture organizacije je poslovna uspješnost. U tom kontekstu kultura kvalitete kao dio kulture organizacije predstavlja instrument upravljanja poslovnim rezultatom. e) Poslovna izvrsnost (Business Excellence - FQM) podrazumijeva i pretpostavlja primjenu sistema kvaliteta, upravljanje kvalitetom, upravljanje okolišem, zdravljem i sigurnošću pri radu, finansijama, ljudskim resursima, sigurnošću (informacije) i promjenama na način da se kontinuirano i trajno ostvaruju uvećani rezultati proizvodnje i vršenja usluga. f) Izvrsnost (Excellence EFQM) podrazumijeva i pretpostavlja primjenu sistema kvaliteta, upravljanje kvalitetom, upravljanje okolišem, zdravljem i sigurnošću pri radu, finansijama, ljudskim resursima, sigurnošću (informacije) i promjenama na način da se kontinuirano i trajno ostvaruju uvećani rezultati u svim oblastima ljudskog rada i stvaralaštva. Sistem kvaliteta, totalnog upravljanja kvalitetom, kulture kvaliteta, kulture organizacije, poslovne izvrsnosti i izvrsnosti nema bez infrastrukture kvaliteta. Infrastruktura kvaliteta Riječ infrastruktura, promatrana općenito, označava podlogu ili osnovu kao temelj za daljnju izgradnju nekog sistema kao zahtjevnog cilja. Infrastruktura kvaliteta, po definiciji Svjetske trgovinske organizacije, predstavlja skup državnih i/ili privatnih organizacija, uređenih odgovarajućom regulativom, čije se djelatnosti odnose na izradu i donošenje standarda i izdavanja dokaza o usaglašenosti sa njima u svrhu poboljšavanja podobnosti proizvoda/usluga, procesa i sistema za njihovu predviđenu namjenu, sprečavanja prepreka u trgovini i olakšavanja tehnološke saradnje. Organizacije kao elementi infrastrukture kvaliteta su uzročno-posljedično povezane državne ili privatne institucije koje se bave: standardizacijom, akreditacijom, metrologijom i ocjenjivanjem usaglašenosti preko kontrolisanja/inspekcije, ispitivanja, certifikovanja, etaloniranja. Infrastruktura kvaliteta, promatrana u širem smislu, podrazumijeva i pretpostavlja standarde kvaliteta i usklađenosti, zakonske propise, politike i strategije razvoja sistema kvaliteta, državne institucija za njihovu realizaciju, institucije za akreditaciju, certifikaciju i kontrolu, asocijacije privrede i organizacije za obrazovanje i kontinuiranu edukaciju i time omasovljenje kulture kvaliteta i kulture organizacije kao pretpostavke poslovne izvrsnosti i izvrsnosti uopće. Shodno ovome, infrastruktura kvaliteta i aktivnosti na uvođenju i razvoju sistema kvaliteta, totalnog upravljanja kvalitetom, omasovljenju kulture kvaliteta i kulture organizacije kao pretpostavke izvrsnosti proizvoda i usluga i proizvodnih procesa i izvrsnosti uopće može se sistematizirati i time razmatrati na sljedeći način: državna, privredna i ostala. a) Državnu infrastrukturu kvaliteta sačinjavaju: - standardi kvaliteta i usklađenosti, - zakonski propisi, - razvojni dokumenti, - institucije vlasti, - državni instituti za standarde, akreditaciju, mjeriteljstvo i intelektualno vlasništvo, - tijela za certifikaciju kvaliteta i ocjenu usklađenosti proizvoda i usluga, - državne visokoškolske obrazovne i naučnoistraživačke organizacije i - certificirani subjekti organa uprave kao nosioci pozitivne klime širenja kulture kvaliteta i kulture organizacije i time izvrsnosti. b) Privrednu infrastrukturu kvaliteta sačinjavaju: - komorske asocijacije, - istraživački instituti, centri i laboratoriji privrede i - certificirani subjekti iz oblasti privrede. c) Ostalu infrastrukturu kvaliteta sačinjavaju: - udruženja građana i pravnih lica, - nevladine i neprivredne organizacije i - certificirani subjekti izvan državne uprave i privrede. Stanje državne, privredne i ostale infrastrukture kvaliteta kao pretpostavke izgradnje sistema kvaliteta, kulture kvaliteta, kulture organizacije i izvrsnosti i time partnerske trgovine sa cijelim svijetom u Bosni i Hercegovini i zemljama okruženja sa prijedlogom adekvatnih mjera detaljno obrađuju naredni članci ovoga serijala. (Autor je dugogodišnji makroanalitičar i savjetnik za privredni sistem i ekonomsku politiku u Sektoru za makroekonomski sistem Vanjskotrgovinske komore BiH.) 42 InfoKOM - Broj 24 - decembar 2009.

43 PRAVNA REGULATIVA Instrumenti pretpristupne pomoći IPA Instrumenti pretpristupne pomoći (Instruments for preaccession assistance IPA) novi su način pomoći Evropske unije usmjereni prema zemljama Zapadnog Balkana, a primjenjuju se od godine. Riječ je o pomoći, kako zemljama kandidatima, tako i potencijalnim kandidatima za članstvo u Evropskoj uniji, a ukupna finansijska vrijednost za sve zemlje iznosi milijardi eura. Piše: Mehmed Spaho Osnovna zamisao Instrumenata pretpristupne pomoći je pomoć zemljama kandidatima, ali i zemljama potencijalnim kandidatima da usklade svoje nacionalno zakonodavstvo i provedu pravne stečavine Evropske unije. Pored toga, značajan cilj je i priprema ovih zemalja za korištenje kohezionih fondova. Korištenje IPA fondova isključivo je uvjetovano primjenom pravila Evropske unije i koriste se samo za proces evropskih integracija. Komponente IPA programa Komponenti IPA programa ima pet. Međutim, nisu sve komponente otvorene za potencijalne kandidate, tačnije za Bosnu i Hercegovinu. Tek s vremenom će i ostale komponente postati dostupne našem području, a za sada su nam otvorene samo prve dvije od sljedećih pet IPAkomponenti: 1. Pomoć u tranziciji i izgradnji institucija 2. Prekogranična saradnja 3. Regionalni razvoj 4. Razvoj ljudskih potencijala 5. Ruralni razvoj Korisnici komponente Pomoć u tranziciji i izgradnji institucija su tijela državne uprave (prvenstveno na državnom nivou), tijela u javnom vlasništvu te u manjem obimu nevladine organizacije, ostala neprofitna tijela i poslovna zajednica. Ova komponenta obuhvata sve aktivnosti vezane za zakonodavstvo Evropske unije (Aquis communitaire). Korisnici komponente Prekogranična saradnja, zavisno od prioriteta i mjera, mogu biti jedinice lokalne i regionalne uprave, nevladine organizacije, istraživačke i razvojne institucije, privredne komore isl. Pored navedenih, mogu aplicirati i mala i srednja preduzeća, ali samo pod uslovom da imaju partnera sa druge strane granice i ako projekat nije profitnog karaktera. Ova komponenta obuhvata sve aktivnosti vezane za regionalnu i prekograničnu saradnju sa zemljama članicama i zemljama korisnicama IPA-programa. Karakteristika prekogranične saradnje je, također, da su regije podijeljene u oblasti koje se, međutim, razlikuju od poznatih geografskih granica i regija. Iz IPA-programa je za Bosnu i Hercegovinu, za navedene dvije komponente, izdvojen iznos od 332 miliona eura. Značajno za potencijalne aplikante je da moraju obezbijediti 25% od ukupnog projektnog budžeta. Kako se pristupa IPA sredstvima u BiH? IPA sredstvima pristupa se putem mreže nacionalnih voditelja programa (Senior Programme Officers SPO) koji obavljaju svoje aktivnosti pod vodstvom i nadzorom nacionalnog IPA koordinatora, NIPAC-a (odnosno Direkcije za evropske integracije) i Delegacije Evropske komisije. Nacionalni koordinator rukovodi i nadzire procesima strateškog programiranja, identifikacije potreba i prioriteta koristeći mrežu voditelja programa u državnim institucijama. Dakle, za ukupnu koordinaciju i upravljanje programom IPA u Bosni i Hercegovini zadužena je Direkcija za evropske integracije, odnosno ured Nacionalnog koordinatora za IPA (NIPAC). Dalje, funkciju SPO-a većinom obavljaju sekretari i pomoćnici ministara državnih ministarstava ili pomoćnici direktora. Ovo iz razloga što navedeni posjeduju kompletan pregled potreba ministarstva i njihovih strateških ciljeva. Uloga SPO-a je od velikog značaja, jer on predstavlja sponu između Nacionalnog koordinatora i potencijalnih aplikanata. Konačno, finalni odabir projektnih prijedloga na državnom nivou vrši Pogramme Menagment Comitee (PMC). Iz finalnih projektnih prijedloga SPO pripremaju projektne ideje. Finalne projektne ideje se podnose na konačno odobrenje Upravljačkom komitetu IPA, koji se sastoji iz predstavnika Evropske komisije iz zemalja članica. InfoKOM - Broj 24 - decembar

44 EICC Nova generacija odgovornih preduzetnika Evropska komisija je pokrenula kampanju pod nazivom Tvoj svijet, tvoj biznis kako bi motivisala učenike u školama na diskusiju o ulozi preduzeća, kada je u pitanju pomoć društvu i zaštita čovjekove sredine. U vrijeme kada su ekonomski modeli postali upitni, kampanja bazirana na filmu, putem koje mladi preduzetnici pokazuju koliko u stvari njihova preduzeća mogu pomoći društvu, nastoji inspirisati mlade ljude da sami pokrenu svoj biznis. Piše: Jadranka Stany Zašto osnovati preduzeće? Postavite to pitanje mladim ljudima i dobićete mnogo odgovora. Neki žele biti svoji vlastiti šefovi, neki smatraju da mogu učiniti bolje od svojih nadređenih, neki žele zaraditi puno novca... I sve više i više, mladi preduzetnici navode društvene razloge za osnivanje vlastitih preduzeća. Oni smatraju da moć biznisa može pokrenuti društvo i životnu sredinu. Ekonomska kriza je jasno pokazala da neki modeli zajedništva nisu održivi. Osim toga, uticaj krize je umanjio povjerenje građana u poslovanje i time doveo dosadašnju praksu sve više u sumnju. U mnogim primjerima preduzeća fokusiranih na kratkoročne profite na račun dugoročne stabilnosti, zaposlenici su se prvi našli na udaru, dok alternativni poslovni modeli, kojim se jasno nastoji pomoći društvu i zaštiti čovjekove sredine, dobijaju sve više na važnosti. Evropska komisija je dugo nastojala da učini biznis odgovornijim za društvene posljedice. Njena politika zajedničke društvene odgovornosti fokusirala se na prikupljanju dokaza kako bi uvjerila pokretače biznisa da je upravo zajednička društvena odgovornost korisna za poslovanje. Modeli za promjene Prema riječima Francoise le Bail, zamjenice direktora Generalne direkcije Evropske komisije za preduzetništvo i industriju, ekonomska kriza se ne može sagledati odvojeno od ozbiljnih društvenih kriza kao i stalnih društvenih nejednakosti. Dok nastojimo ponovo izgraditi našu ekonomiju, moramo biti svjesni da je ne možemo i ne bismo trebali izgraditi onakvom kakva je prije bila. Zbog postavljanja osnovnih pitanja o ulozi i svrsi biznisa u društvu, zajednička društvena odgovornost može biti građevinski blok jednog novog ekonomskog sistema koji je samoodrživiji kako sa finansijske strane, tako i sa društvene strane i strane čovjekove životne sredine. Francoise le Bail je govorila na promociji kampanje Tvoj svijet, tvoj biznis u kojoj nastavnici vode debate o preduzetništvu s grupama učenika u dobi između 16 i 19 godina. Filmom u kojem se prikazuju četiri evropska preduzeća koja su osnovali mladi preduzetnici sa jasnim društvenim ciljevima žele se podstaći nastavnici da ponovo sagledaju svoje vlastito mišljenje o biznisu i navedu učenike da razviju svoje vlastite poslovne ideje. Mladi preduzetnici objašnjavaju zašto osnivaju preduzeća i prezentiraju proizvode i usluge koje nude. Svaki od njih dalje objašnjava kako preduzeće nije samo profit nego i doprinos društvu, uvjeravajući učenike da im se na ovaj način nudi čitav niz poslovnih mogućnosti. Evropska komisija je odavno prepoznala potrebu da podstakne ideju o obrazovanju o preduzetništvu u školama, a preduzeća mladih preduzetnika igraju značajnu ulogu u upoznavanju učenika sa poslovanjem. Kratki video klip Tvoj svijet, tvoj biznis je postavljen na web stranici: yourworldyourbusiness. 44 InfoKOM - Broj 24 - decembar 2009.

45 Nova revolucionarna japanska IIOSS metodologija Početkom septembra ove godine japanska kompanija IIOSS iz Tokija, sa predsjednikom Seitarom Ishijem na čelu, lansirala je svjetsku promociju IIOSS poslovnog modela i konsultantske metodologije. To je nova, inovativna i jedinstvena metodologija proizvedena nakon 15 godina istraživanja i rada u Kaliforniji i Japanu i prvi put u svijetu konsultantskog biznisa na egzaktan, brz i praktičan način utvrđuje dijagnozu kompanije. Piše: Emir Medanhodžić Poslovni model se bazira na modelu životnog ciklusa SeiJuku, organizacionom modelu sa 10 karakteristika i transformacionom modelu. trebaju biti u harmoniji: ciljevi (strategija), menadžment, zadaci (organizacija), novac, uposlenik, tehnologija, nagrada, tržište, okruženje (kultura) i informacija. U slučaju poremećaja odnosa između ovih karakteristika, dolazi do disharmonije i pojavljivanja simptoma koje treba liječiti. C kreator i U ujedinitelj. Također, definiše se u kojoj fazi su potrebni menadžeri kojeg stila i kako komponovati najbolji tim. Četiri osnovna stila menadžera Model životnog ciklusa Svaka kompanija prolazi kroz pet faza: stvaranje, širenje, tranzicija, SeiJuku (top forma) i starenje i u svakoj fazi kompanije prolaze kroz iste probleme i predvidive načine ponašanja. Da bi se prošlo iz jedne faze u drugu, treba probiti zidove (kabe) koji se nalaze između faza. Dijagnostika se vrši putem profilera (OP organizacioni profiler) koji utvrđuju u kojoj se životnoj fazi nalazi kompanija i koje zdravstvene simptome ima normalne za tu fazu (zeleno), simptome koji ne ugrožavaju život kompanije (žuto) i simptome koji su opasni po život (crveno) i koje treba hitno liječiti. Organizacioni model se sastoji od 10 karakteristika koje su povezane međusobno i Model životnog ciklusa Organizacioni model Transformacioni model daje način kako se tretiraju pojedini simptomi i kako se stvara harmonija među karakteristikama, sa savjetima kako preskočiti zid (kabe) i preći u sljedeću fazu sve do faze SeiJuku. Menadžment profiler (MP) utvrđuje koji stil dominira u svakom menadžeru: A izvršilac, R regulator, Koristi ove revolucionarne metodologije su da se na brz, egzaktan i finansijski prihvatljiv način utvrdi faza životnog ciklusa i zdravlje kompanije, utvrde stilovi menadžera radi stvaranja kompaktnih timova i liječe simptomi koji ugrožavaju život kompanije. Također, slično godišnjem zdravstvenom pregledu, ova metodologija na vrijeme predviđa simptome koji se mogu pojaviti i negativno uticati na rad kompanije. IIOSS planira da postane globalna kompanija sa individualnim partnerima u svakoj zemlji i već sada ima svoje partnere u Rusiji, SAD-u, Koreji, Njemačkoj, Grčkoj, Bosni i Hercegovini, Makedoniji, Albaniji, Armeniji, itd. Na Mavrovskom jezeru u Makedoniji održan je prvi globalni seminar, trening i certifikacija, a planirane su i godišnje konvencije. (Autor je poslovni savjetnik Agencije Probenefit Consulting.) InfoKOM - Broj 24 - decembar

46 Vijesti iz CIS-a Oracle i Microsoft day 2009 U Sarajevu su nedavno održane prezentacije proizvoda dviju vodećih firmi iz oblasti informatike: Oracle i Microsoft. BiH koristi Oracle za vođenje dokumentacije, poslovnih sistema i personalnih identifikacionih dokumenata. Međutim, kod nas još uvijek nije zaključena zakonska regulativa koja bi omogućila korištenje brojnih mogućnosti koje pruža Oracle. Microsoft Dev- Days je kroz četiri predavanja predstavio niz tehnologija koje će korisnicima pomoći da odrede njihovo mjesto u cjelokupnoj paleti Microsoftovih rješenja. Novi Microsoftovi proizvodi su boljih karakteristika, brži, efikasniji (i energetski) i jeftiniji za instalaciju, korištenje i održavanje. Piše: Suad Sućeska Oracle Day je najznačajniji događaj godine za Oracle koji je održan u 16 zemalja širom Evrope i tokom kojeg je predstavljena najnovija verzija baze podataka Oracle Database 11g Release 2, najnovija verzija Oracle Fusion Middleware 11g, Oracle aplikativni proizvodi kao i rješenja za finansijski, javni te telekomunikacijski sektor. Nekoliko firmi je predstavilo svoja iskustva s Oracleovim proizvodima. BH Telecom, najveći bh. teleoperater, koristi Oracle za skladištenje, obradu i prezentiranje svojih podataka. Agencija za identifikaciona dokumenta, evidenciju i razmjenu podataka BiH (IDDEEA, ranije CIPS) koristi Oracle za sladištenje, obradu, izdavanje identifikacionih dokumenata građana BiH (lična karta, vozačka dozvola, pasoš i sl.) Ovi podaci su, putem sigurne konekcije, dostupni raznim državnim organima. Nekoliko manjih softverskih firmi je prezentiralo primjenu Oracleovih proizvoda javnom sektoru. Jedna prezentacija je obradila primjenu Oraclea za vođenje dokumentacije u javnom sektoru što se koristi u Rijeci u Hrvatskoj. Posebne karakteristike ovog sistema su brzina, ažurnost, transparentnost podataka i mogućnost dobivanja i praćenja toka dokumenta pomoću interneta. Također, prezentirano je rješenje za objedinjavanje naplate troškova stanovanja (ONTIS). Ovaj sistem omogućava sve vezano za naplatu troškova stanovanja (stanarina, struja, voda i sl.): priprema podataka, obračun, izrada računa, naplata, izrada opomene. Korištenjem ovog sistema smanjuju se troškovi naplate. Još nekoliko prezentacija iz oblasti vođenja javnih dokumenata su prikazale mogućnosti Oraclea u radu sa javnom dokumentacijom. Microsoft: Jednostavniji i brži pristup podacima Microsoft je na prezentaciji The New Efficiency pokazao svoje nove proizvode. Prezentirani su sljedeći proizvodi: novi klijent MS Windows 7 i serveri: MS Windows Server 2008 R2, Exchange 2010 i SharePoint 2010 beta. MS Windows 7 je zvanično objavljen Izrađuje se u 32 bitnim i 64 bitnim izdanjima u sljedećim verzijama: Starter, Home Premium, Professional i Ultimate. Sveobuhvatna verzija (Ultimate) je, u odnosu MS Windows Vista, poboljšana sljedećim novinama: Aero Shake, Aero Peek, Snap, Snipping Tool, Jump Lists, redizajniran Taskbar, Windows Touch, Sticky Notes, Windows XP Mode, BitLocker, Domain Join, Action Center, Windows Anytime Upgrade, DirectAccess, VPN Reconnect, Branche- Cache, Background Intelligent Transfer Service (BITS), Windows Easy Transfer, Libraries, HomeGroup. MS Windows Server 2008 R2 je drugo poboljšano izdanje Windows Servera 2008 koje donosi poboljšanja u pouzdanosti i fleksibilnosti cjelokupne infrastrukture. Podržava samo 64-bitne procesore i to do 256 logičkih procesorskih jezgri za jedan operativni sistem. Nova verzija Hyper-V omogućava kreiranje dinamičkih virtualnih centara podataka sa poboljšanim pristupom, upravljanjem, instalacijom i novim karakteristikama koje uključuju živu migraciju. Virtuelne mašine podržavaju do 64 logička procesora. Ostale novosti su: Internet Information Services (IIS) v7.5, poboljšan Server Manager, poboljšan Hyper-V, Windows PowerShell v2.0, odlična integracija sa MS Windows 7. Integracija Windows 2008 R2 i Windows 7 sadrži: DirectAccess, VPN Reconnect, BrancheCache i druga. Sve zajedno povećava efikasnost (i energetsku), brzinu korištenja i administriranja, a smanjuje ukupne troškova nabavke, korištenja i održavanja. Microsoft Exchange Server 2010 je novi komunikacijski softver koji ima sljedeće karakteristike: fleksibilan, pouzdan, smanjuje troškove za 50-80%, povećava produktivnost, poboljšana administracija, omogućava pristup poslovnim komunikacijama od bilo kuda, poboljšane mogućnosti za back-up u jednom i više siteova i rad sa Hyper-V tehnologijom. SharePoint 2010 je nova verzija Microsoftovog softvera za poslovnu kolaboraciju. Prezentirana je beta verzija ovog softvera. SharePoint 2010 karakterišu: centraliziran pristup vlastitim resursima, smanjenje troškova poslovne kolaboracije i Unified Messaginga, sa sadržanim paketom gotovih rješenja omogućuje brzu instalaciju i primjenu u raznim poslovnim okruženjma. 46 InfoKOM - Broj 24 - decembar 2009.

47 EDUKACIJA Škola engleskog poslovnog jezika Institut za edukaciju (ECOS) u saradnji sa Euro info korespondentnim centrom (EICC), organizirao je Školu engleskog poslovnog jezika s ciljem da se, prije svega, mladim kadrovima i menadžerima iz malih i srednjih preduzeća pruži mogućnost da prošire postojeće i steknu novo znanje iz engleskog poslovnog jezika. Škola će imati četiri ciklusa od kojih svaki traje deset nedjelja. U svakom ciklusu školu će pohađati 30 kandidata, tako da će na kraju ovog programa 120 mladih ljudi steći nova znanja iz engleskog jezika. Nastava se odvija dva puta nedjeljno po tri školska časa, s tim da će polaznici imati ukupno 60 časova. Na kraju svakog ciklusa bit će organiziran završni ispit provjere stečenog znanja, što je preduslov za dobijanje certifikata VTKBiH o završenoj školi. Prema nastavnom planu škola ima tri grupe u koje su raspoređeni polaznici u zavisnosti od nivoa opšteg poznavanja engleskog jezika i engleskog poslovnog jezika. Razvrstavanju u ove grupe prethodilo je testiranje kandidata koji su izrazili želju da pohađaju školu. Na kraju odabrano je 30 kandidata koji su raspoređeni u tri grupe: - Viši početni (High Elementary) - Srednji (Intermediate) - Srednji napredni (Upper Intermediate) Prvi ciklus škole počeo je godine i treba da bude okončan do kraja februara godine. Ovaj period obuhvata pohađanje nastave, kao i vrijeme potrebno za polaganje završnog ispita. Prema programu rada u godini trebala bi se okončati još dva ciklusa i započeti četvrti, posljednji ciklus iz ovog projekta, koji završava početkom godine. Zašto Škola engleskog poslovnog jezika? Izuzetno brzi tehnološki razvoj koji je zabilježen u svijetu u posljednjih godina nužno je doveo do velikih, ponekad dramatičnih, promjena u svim sferama društvenog života, pa i u obrazovanju. U skladu s tim i jezici kojima govore narodi širom svijeta doživjeli su mnoge promjene, od kojih je jedna od najkarakterističnijih uvođenje tzv. tuđica u svakodnevnoj komunikaciji. Nadalje, logična posljedica razvoja svjetskog globalnog poretka je i pojava jezika koji bi se, po mnogim karakteristikama, mogao nazvati globalnim. Danas je to nesumnjivo engleski jezik. To potvrđuju i stvari iz našeg okruženja. Naprimjer, ako pogledate novije aplikacije Microsofta naći ćete pored US i UK English još petnaestak verzija engleskog razvoja. Pored toga, ubrzani tehnoliški razvoj je doveo i do razvoja tzv. strukovnih jezika, pa već duži niz godine možete naći rječnike engleskog jezika sa pojmovima iz medicine, tehničkih disciplina, IT-a itd. Uporedo s tim razvijao se i engleski poslovni jezik kojim se koristi nemali broj ljudi iz svijeta biznisa, pa i javnog života. Suočeni s činjenicom da se BiH priprema za ulazak u Evropsku uniju, Institut za edukaciju i Euro info korespondetni centar su odlučili da organizuju Školu engleskog poslovnog jezika i na taj način pomognu mladim kadrovima iz malih i srednjih preduzeća da se osposobe da lakše komuniciraju u poslovnim kontaktima sa inostranim partnerima, koriste stručnu literaturu i druge izvore informacija te brojne kompjuterske aplikacije. M. A. InfoKOM - Broj 24 - decembar

48 SAJMOVI Opšti sajam u Tirani Prezentacija bh. privrede u Albaniji Sajam u Tirani je sajam opšteg tipa i kao takav najpopularniji i najveći sajam u Albaniji. S obzirom na to da Albanija nema dovoljno razvijen sajamski sektor te da specijalizovani sajmovi još uvijek nisu na dovoljno razvijenom nivou, opšti sajam u Tirani je bio jedinstvena prilika da se bosanskohercegovačka privredna pojavi i predstavi albanskom tržištu na jedinstvenom štandu. Glavni organizator sajma je KLIK-EXPO Group. Piše: Živorad Kovačević Na ovogodišnjem šesnaestom Međunarodnom sajmu koji se održavao u kongresnoj palati u Tirani, pored ceremonije otvaranja sajma upriličen je kratki ekonomski forum koji je završen koncertom simfonijskog orkestra Albanske radio-televizije. Propratni događaji koji su obilježili šesnaesti Međunarodi sajam u Tirani su bili: - Albansko-mađarski poslovni sastanak koji je organizovala mađarska Agencija za razvoj investicija i trgovine. - Radionica na temu Nelojalne konkurencije organizovala je njemačka Asocijacija za industriju i trgovinu u Albaniji. - Posjeta zamjenika ministra spoljnih poslova Grčke paviljonu te zemlje. - Otvaranje trećeg Grčko-albanskog ekonomskog foruma koji je organizovala Ambasada Grčke u Tirani, tema: Mogućnosti ulaganja u Albaniju. - Grčko-albanski ekonomski forum, tema: Ekonomsko okruženje i razvoj. - Grčko-albanski ekonomski forum, tema: Sistem certifikacije, internacionalni standardi i modeli. - Radionica o zaštiti okoliša na temu: Okolišna rješenja u Valoniji Belgija, koju je organizovala Agencija za investiranje i spoljnu trgovinu Valonije. Potpisivanje ugovora između zainteresovanih partnera i ostale promotivne aktivnosti. Zajednička postavka Privreda Bosne i Hercegovine je peti put učestvovala na opštem sajmu u Tirani na ukupno 128m², a pozicija štanda (hala 1. prizemlje) na prelazu iz hale 1 prizemlja i donjeg sprata, bila je vrlo povoljna sa stanovišta uočljivosti i frekvencije posjetilaca. U svojstvu izlagača na našem štandu se predstavilo 14 bosanskohercegovačkih kompanija, i to: T KABELI Široki Brijeg, KOVAN-MT d.o.o Gračanica, Širbegović d.o.o. Gračanica, Dusa-komerc d.o.o. Gračanica, Komar d.o.o. Donji Vakuf, Mikroelektronika AD Banja Luka, Bosnaplod AD Brčko, Feniks d.o.o. Travnik, Plastex d.o.o. Gračanica, Sinkro d.o.o. Sarajevo, Sirius d.o.o. Sarajevo, TČ Ključ d.o.o. Sarajevo, Pamglass d.o.o. Tešanj i Milkos Sarajevo. U svojstvu posjetilaca na štandu Bosne i Hercegovine boravili su i predstavnici firmi Eurofood Sarajevo i Lager Posušje. Njihovi katalozi, kao i drugi promotivni materijali o izvoznoj ponudi BiH, bili su izloženi na Info-desku STKBiH/BHEPA 48 InfoKOM - Broj 24 - decembar 2009.

49 sve vrijeme trajanja sajma. Tokom zajedničkog nastupa učesnici izlagači i posjetioci koristili su štand STKBiH/BHEPA za svoje poslovne susrete, gdje im je na usluzi bio naš oficijelni prevodilac za albanski jezik. Ostvareni kontakti na sajmu Prema dostavljenim podacima u anketnom upitniku o uspješnosti nastupa na sajmu, naše firme su zadovoljne ostvarenim kontaktima i pronalaskom poslovnih patnera na albanskom tržištu. S obzirom na to da su kvalitetni poslovni odnosi nešto što se razvija i njeguje godinama, možemo reći da su uspostavljeni inicijalni poslovni kontakti koji će se dalje razvijati, s obzirom na to da je od 1. novembra godine stupio na snagu bezvizni režim između Albanije i Bosne i Hercegovine. Ta činjenica je ohrabrujuća i veoma podsticajna za privrednike i poslovne ljude koji su do sada imali smetnju i prepreku u slobodnijem i jednostavnijem prelasku državnih granica dvije zemlje. Tržište Albanije je velika šansa bosanskohercegovačke privrede i ako tu šansu ne iskoristimo, za 2-3 godine će druge države i kompanije naći svoje mjesto na tržištu Albanije. Trenutna prednost u cijeni i kvalitetu bh. proizvoda u odnosu na ponuđenu robu koja se može naći na tržištu Albanije biće zasjenjena drugim robama sa agresivnijim nastupom na tržištu Albanije i šanse za plasiranje naše robe, tj. za povećanje bh. Izvoza, biće značajno smanjene. S tim u vezi, moramo potencirati ostvarene kontakte, pomagati našim privrednicima u realizaciji ugovorenih poslova i pospješivati šanse za što veći izvoz robe i usluga iz Bosne i Hercegovine. Posao će biti teži tim više što Bosna i Hercegovina, nažalost, nema rezidentnog ambasadora u Albaniji, nego ambasadora u sjedištu, tako da se političko-dipomatsko- privredne aktivnosti na terenu u Albaniji mogu voditi, ali rukovođeni iz daljine. Nadamo se da će se situacija u budućnosti promijeniti nabolje i da ćemo sinergijskim institucionalnim djelovanjem pomoći našoj privredi da plasira svoje proizvode na tržištu Albanije i drugim tržištima. Predstavnici BHEPA-e su, takođe, imali niz sastanaka, najviše sa predstavnicima privrede Albanije i organizatora različitih sajamskih događaja sa teritorije UNMIK/Kosova, koji nude bh. privredi mogućnosti organizovanog nastupa. Bh. izlagače na štandu posjetio je i počasni konzul BiH Fiqiri Kllari. Na predsjedničkom prijemu u kraljevskom dvoru u Tirani, a povodom Dana Republike, ostvaren je kontakt između predsjednika Albanije Bamira Topija i predstavnika STKBiH/ BHEPA. Troškovi nastupa na sajmu Sredstva za finansiranje nastupa (zakup i uređenje štanda) osigurana su iz državnog budžeta Bosne i Hercegovine namijenjenog promociji izvoza i iz sredstava Komore. Subvencija STKBiH/BHEPA uz pomoć Savjeta ministara BiH je bila u više od 50% od cijene opremljenog štanda na sajmu u Tirani, tako da su bh. kompanije po metru kvadratnom zakupljenog prostora plaćale 80 eura umjesto 175, koliko bi ih koštao nastup da su pojedinačno nastupale. Firme su, također, snosile vlastite troškove putovanja i smještaja. InfoKOM - Broj 24 - decembar

50 SAJMOVI 8. međunarodni sajam privrede Brčko 2009 Od vašarske smotre do reprezentativnog sajma Ovogodišnji, osmi Međunarodni sajam privrede Brčko 2009 održan je u periodu od 2. do 6. decembra i, za razliku od prethodnih manifestacija, ovogodišnja je bila mnogo bolje organizovana te je, uprkos aktuelnoj globalnoj krizi, okupila zavidan broj privrednika iz Hrvatske, Srbije i Bosne i Hercegovine. Piše: Muris Pozderac U prisustvu brojnih gostiju kao i zvanica Distrikta Brčko, zamjenik supervizora u Brčkom Gerhard Sontheim kazao je kako mnogi od nas smatraju da živimo u teškim privrednim, ekonomskim i političkim vremenima, ali kad je Brčko u pitanju, ti pokazatelji idu u prilog činjenici da ovdje postoji jezgro zdrave privrede. Ovdje postoji jak potencijal za napretkom. Privredni razvoj ne može sam sebi predstavljati svrhu. To bi bilo uzaludno ako u tome ne bi bila sadržana i socijalna komponenta i društvena odgovornost rekao je Sontheim. S obzirom na to da Brčko ne posjeduje odgovarajuće sajmište i poseban zatvore- ni prostor za organizaciju manifestacija sajamskog tipa, i ove godine sajam je održan pod montažnim šatorima koji se koriste u tu svrhu. Uprkos tome što je smješten u centar grada, čime je olakšan pristup većem broju posjetilaca (bez vozila), činjenica je da to ne zadovoljava zahtjevne standarde kad je u pitanju organizacija međunarodnih sajmova. Organizatori su, svjesni toga, već pokrenuli aktivnosti sa vlastima Brčkog na iznalaženju povoljnije i bolje lokacije i namjeravaju izgraditi moderan i savremen multifunkcionalni objekat koji bi u potpunosti mogao zadovoljiti sve zahtjeve izlagača i međunarodne standarde u sajamskom poslovanju, od kvalitetnog zatvorenog dvoranskog prostora sa svim neophodnim sadržajima, do sala za prateća sajamska dešavanja, konferencije i kongrese koji su danas postali neodvojivi dio najznačajnijih sajmova u svijetu, ali i u regionu i u BiH. Gradonačelnik Distrikta Brčko Dragan Pajić je u svom govoru prilikom svečanog otvaranja sajma rekao da postoji željavla- de Distrikta da se od ranije vašarske smotre napravi pravi sajam, te da se teži i već razmišlja o izgradnji sajamskog prostora koji bi bio dopunjen raznim sadržajima. Brčko sajamski grad Tokom pet sajamskih dana, organizatori su pripremili i dosta pratećih programa, od kojih je najvažniji bio već prvog dana sajma tematska konferencija Brčko sajamski grad. Predavač na konferenciji, a ujedno i konsultant u projektovanju i planiranju budućih sajamskih tokova u Brčkom, bio je dugogodišnji direktor Novosadskog sajma, a danas predsjednik Savjeta univerziteta Educons iz Srbije prof. dr. Aleksandar Andrejević. Posebnu pažnju privukle su tematske konferencije posvećene posljedicama privredne i ekonomske krize na BiH, unapređenju sušenja voća, povrća, ljekovitog bilja i šumskih plodova na prostoru BiH, razvojnom fondu i razvojnoj agenciji Nerda, te evropskim integrafijama i prekograničnoj saradnji. Na kraju, kako reče jedan od stalnih izla- 50 InfoKOM - Broj 24 - decembar 2009.

51 gača: Ovo je još beba koju treba odgojiti, a tek kasnije se mogu očekivati pravi rezultati. Organizatori sajmova u BiH na jednom mjestu U sklopu ovogodišnjeg Međunarodnog sajma privrede Brčko 2009 održana je 3. sjednica Odbora Grupacije organizatora sajmova u Bosni i Hercegovini pri VTK BiH. I na ovoj, kao i na prethodnim sjednicama, pokazalo se da se samo timskim radom mogu postići zacrtani programski zadaci koje je donijela Skupština Grupacije i realizovati zaključci Odbora. Grupacija organizatora sajmova u Bosni i Hercegovini će uvijek podržavati napore svojih članova na poboljšanju, kako kvantitativnih, tako i kvalitativnih uslova, ali i uvođenju novih tehnologija u cilju što potpunijeg ispunjenja potreba i zahtjeva izlagača i posjetilaca domaćih sajmova. Samo na taj način, doći ćemo u situaciju da naše sajamske manifestacije budu posjećenije i više cijenjene, kako od strane bosanskohercegovačkih, tako i od strane inostranih izlagača. Poznata je činjenica da kod nas svako ko je registrovan za organizaciju sajmova u skladu sa zakonom (pa čak i oni koji i nisu registrovani), može obavljati tu djelatnost, nažalost, bez bilo kakvih dodatnih zahtjeva i kontrole o ispunjenju minimalnih uslova, kako je to slučaj u svijetu, pa se nerijetko s razlogom dešava da izlagači, posjetioci, ali i šira društvena i ekonomska zajednica budu nezadovoljni takvom manifestacijom. Zbog toga je jedna od ključnih programskih aktivnosti Grupacije, ali i Odbora kao njenog izvršnog tijela, upravo priprema i izrada nacrta prijedloga pravilnika o kategorizaciji sajmova u BiH kojim će se, u skladu sa usvojenim i primjenjivanim standardima međunarodnih sajamskih asocijacija (kao što su: UFI, CEFA, EASE, AUMA, FKM, CENTREX i sl.), precizno definisati koji su to minimalni uslovi koje neki organizator (i sadašnji i budući) mora ispuniti ukoliko želi organizovati sajamsku manifestaciju u Bosni i Hercegovini. Na ovoj sjednici je usvojen prijedlog nacrta ovog pravilnika na koji članovi Odbora do kraja godine treba da dostave svoje primjedbe i prijedloge za dopunu. Kategorizacija sajmova U skladu sa tim pravilnikom, definisat će se i ko od postojećih organizatora, odnosno koja od domaćih sajamskih manifestacija može s pravom ponijeti pridjeve, kao što su: međunarodni, regionalni, lokalni, opšti, specijalizovani i sl. Tačno će se diferencirati šta je sajam, a šta festival ili izložba. Naravno, ovaj pravilnik prije svega ima cilj uspostavljanje i pružanje kvalitetnijih uslova izlaganja, što će svakako privući i veći broj privrednika, posjetilaca i medija, a sve to će itekako uticati na promjenu dosadašnjeg i kreiranje jednog novog, boljeg i modernijeg imidža Bosne i Hercegovine u svijetu, kad je u pitanju sajamska industrija. Ne smije se zaboraviti i podatak da na 1 euro koji izlagač ostavi na sajmu, grad i država zarade 17 eura. To dovoljno ide u prilog naporima Odbora i Grupacije da se što prije napravi i donese ovaj pravilnik o kategorizaciji, kako bi se spriječilo dalje narušavanje imidža domaće sajamske industrije i privukao veći broj izlagača iz inostranstva. Da bi se kvalitetno mogao pripremiti ovaj materijal, neophodno je imati potpunu bazu podataka o svim organizatorima, sajmištima i sajamskim manifestacijama. U tom smislu, na sjednici je utvrđen i usvojen Anketni upitnik o organizatorima sajmova, sajmištima i sajamskim manifestacijama u Bosni i Hercegovini, koji će do polovine decembra biti dostavljen svim članicama Grupacije. Podaci koji će biti prikupljeni na ovaj način poslužit će za razna statistička istraživanja, analize i planiranja budućih aktivnosti Grupacije na razvoju i unapređenju nivoa i kvaliteta usluga, ali i same organizacije sajamskih manifestacija kod nas. Sajmove odvojiti od festivala i izložbi Na sjednici je usvojen i prijedlog Programa rada Grupacije za godinu, koji će početkom sljedeće godine verifikovati i Skupština na svojoj redovnoj sjednici. Zaključeno je i da se u saradnji VTK BiH i Grupacije organizatora sajmova u Bosni i Hercegovini pripremi i odštampa katalog sajamskih manifestacija i izložbi u Bosni i Hercegovini za godinu, za što će, također, biti korišteni podaci prikupljeni u anketnim upitnicima. Već u ovom katalogu pokušat će se vizuelno odvojiti sajmovi od festivala i izložbi, kako bi potencijalni izlagači lakše došli do traženih podataka. Iznesen je i podatak da je Bosna i Hercegovina u završnoj fazi potpisivanja sporazuma o ATA karnetu, čime će se svakako olakšati nastup, kako domaćim izlagačima u inostranstvu, tako i inostranim kod nas, jer će carinske procedure zahtijevati manje vremena i dokumentacije, što bi se uz povećanje kvaliteta sajamskih usluga trebalo odraziti i na povećan priliv stranih izlagača na našim sajmovima. Na kraju, utvrđen je i način raspodjele budžetskih sredstava za pomoć domaćim sajmovima, koji će se implementirati u godini. InfoKOM - Broj 24 - decembar

52 BERZA INFORMACIJA - InfoCentar Građevinska sezona je završena Situacija na tržištu građevinskim materijalom se ni u prethodnom periodu nije bitnije mijenjala. Kraj novembra i početak decembra su, kao i svake godine, određeni za završetak građevinske sezone. Vremenske prilike su ove jeseni bile povoljne za obavljanje građevinskih radova, ali zato ekonomska dešavanja nisu pogodovala dobrom poslovanju građevinskih firmi. U proteklom periodu armaturno željezo je jedini građevinski materijal kod koga su se cijene značanije mijenjale. Od posljednjeg sniženja cijena početkom novembra, kada su proizvođači izašli sa cijenama nižim i za 30,00 eura/t, ovakvo stanje se zadržalo sve do decembra, kada je došlo do, ne baš očekivanog, poskupljenja od 5,00 eura/t. Stiče se utisak da su na ova dešavanja uticala učestala negodovanja proizvođača i prerađivača željeza, koji su sa nižom cijenom teško uspijevali da pokriju troškove proizvodnje. U ovom trenutku najniža nuđena cijena za armaturnu mrežu se kreće od 800,00 do 810,00 KM/t, dok se za ČBR treba izdvojiti od 718,00 do 750,00 KM/t, u zavisnosti od profila. Domaće cementare nisu imale zabilježenih promjena cijena, što je takođe i slučaj sa cementom iz uvoza. Trenutne faze radova na objektima nemaju pojačanu potrebu za ovim materijalom, te je i potražnja smanjena. U narednom periodu se ne očekuje niti ima najavljenih promjena cijena cementa. Slična situacija je i sa krečom, čija je ponuda vrlo raznolika, u zavisnosti od proizvođača. Trenutne ponude se kreću u rasponu od 85,00 do 90,00 KM/t za kreč od proizvođača koji su u skorijem vremenu krenuli sa proizvodnjom (Stamal, Carmeuse), te od 95,00 do 110,00 KM/t, kod proizvođača kao što su Ingram Srebrenik ili Hidrat Čelinac. Stabilne cijene kreča i opeke Što se tiče opekarskih proizvoda, cijene su stabilne i bez većih oscilacija, a ponuda je raznolika, jer su na tržištu BiH značajno prisutni, pored domaćih, i proizvođači sa tržišta Hrvatske i Srbije. Primjera radi, najniža ponuda za blok giter 25x19x19 u veleprodaji je iznosila 0,48 KM/kom, a najviša 0,79 KM/kom. Artikli Kretanje cijena od do Armaturna mreža Betonsko željezo Cement Lukavac PC 450 Cement Kakanj PC 450 Kreč Blok giter 25x19x19 Crijep Kikinda Crijep Bramac Građa Jela/Smrča I/III kl. Daska Jela/smrča I/III kl Cijena Za razliku od drugih proizvoda, interesovanje za nabavku rezane građe kao građevinskog materijala još je uvijek prisutno. To se naročito ogleda u znatnim izvoznim količinama, prije svega prema tržištima Srbije i Hrvatske. Ova situacija, ipak, nije značajnije uticala na sniženje cijena gotovog proizvoda, što se objašnjava stabilnom cijenom sirovine za preradu. U narednom periodu se očekuje zaustavljanje proizvodnje, zbog očekivano niskih temperatura, na kojima se ne može adekvatno vršiti prerada drveta. Za razliku od drugih proizvoda, interesovanje za nabavku rezane građe kao građevinskog materijala još je uvijek prisutno. To se naročito ogleda u znatnim izvoznim količinama, prije svega prema tržištima Srbije i Hrvatske. Ova situacija, ipak, nije značajnije uticala na sniženje cijena gotovog proizvoda, što se objašnjava stabilnom cijenom sirovine za preradu. U narednom periodu se očekuje zaustavljanje proizvodnje, zbog očekivano niskih temperatura, na kojima se ne može adekvatno vršiti prerada drveta. Građevinski radovi, a samim tim i pojačan promet robama, u narednom zimskom periodu će biti sveden na najmanju moguću mjeru, a veći obim radova se očekuje sa prvim povoljnim vremenskim prilikama. 0,80 0,82 (KM/kg + PDV) 0,72 0,79 (KM/kg + PDV) 179,48 188,03 (KM/t + PDV) 159,00 181,00 (KM/t + PDV) 85,00 170,94(KM/t + PDV) 0,48 0,79 (KM/kom + PDV) 0,62 0,81 (KM/kom + PDV) 1,50 1,58 (KM/kom + PDV) 253,50 330,00 (KM/m3 + PDV) 185,13 350,00 (KM/m3 + PDV) 52 InfoKOM - Broj 24 - decembar 2009.

53 BERZA INFORMACIJA - InfoCentar Cijene žitarica ponovo u porastu Polovinom novembra došlo je do novog porasta cijena u poljoprivredi. Pšenica poskupjela za 30,00 KM po toni. Cijena kukuruza iz uvoza u novembru je porasla za 4-5 eura/t. Najniža nuđena cijena na domaćem tržištu je iznosila 0,24 KM/kg + PDV, dok su se ponude uglavnom kretale od 0,255 do 0,280 KM/kg + PDV. Najniža cijena prirodno suvog kukuruza (vlaga 15-16%) iz uvoza je tokom proteklog mjeseca iznosila 105,00 eura/t. Vještački suv kukuruz se najčešće nudio po cijenama od 109,00 do 113,00 eura/t, dok su se realizovane cijene kukuruza kretale od 108,00 do 112,00 eura/t za vještački suv kukuruz. Cijena kukuruza iz uvoza zadnjih nekoliko dana nije značajno rasla i u odnosu na 11. mjesec je stabilnija. Tokom mjeseca je takođe došlo do porasta cijene pšenice na svim tržištima. Kod domaćih uvoznika cijena pšenice se kretala od 0,28 do 0,29 KM/kg + PDV. Na tržištu Srbije i Hrvatske je došlo do značajnijeg rasta cijene pšenice, dok su cijene na tržištu Mađarske i dalje prilično stabilne. Poslije skoka cijene od 2,00 eura/t kod mađarskih ponuđača, cijene dalje nisu rasle, dok su u Srbiji i Hrvatskoj porasle za eura/t, tako da pšenica sa tih tržišta nije konkurentna za domaće uvoznike. Trenutna cijena pšenice na tržištu Srbije i Hrvatske se kreće od 120,00 do 130,00 eura/t, dok se pšenica na tržištu Mađarske i dalje kupuje najčešće po cijenama od 117,00 do 125,00 eura/t. Cijena pšenice na domaćem tržištu se takođe uvećala u prosjeku za 30,00 KM/t. Ječam, zob, sačma... značajnijeg skoka cijene tokom mjeseca. Kada je u pitanju cijena suncokretove sačme, bilježimo značajan rast cijene na domaćem tržištu od 20,00 do 25,00 KM/t do kraja 11. mjeseca i još jedan takav skok prvih decembarskih dana. Ukupan rast cijene suncokretove sačme na domaćem tržištu je i do 50,00 KM/t. Izvozne ponude sa tržišta Srbije su tokom proteklih mjesec dana porasle i do 30,00 eura/t, što je i najznačajniji skok cijene u proteklih mjesec dana. Što se tiče ječma, takođe je došlo do blagog rasta cijena. Ponude iz uvoza su porasle u prosjeku za 5-6 eura/t, dok je cijena na domaćem tržištu takođe u porastu za 10-ak KM/t. Cijena zobi na domaćem tržištu je imala skok od 20,00 KM/t. Najniže ponude zobi tokom mjeseca su bile sa tržišta Mađarske. Cijena sojine sačme iz uvoza krajem 11. mjeseca je porasla za 15,00 eura/t, dok je na domaćem tržištu došlo do rasta cijene od 20,00 KM/t, zatim dolazi do ponovnog blažeg pada cijene i poslije više blažih pomjeranja nije došlo do InfoKOM - Broj 24 - decembar

54 BERZA INFORMACIJA - InfoCentar Mjesec stabilizacije i smirivanja tržišta Kako je polovinom novembra cijena pšenice počela rasti, i na domaćem tržištu su se očekivala skora poskupljenja brašna. Poskupljenje se očekuje kod mlinova koji pšenicu uvoze iz država iz okruženja. Međutim, zbog male potražnje rast cijena se još nije desio u pravoj mjeri. Početkom novembra cijena brašna bila je stabilna. Domaće brašno T-500 se kretalo od 0,308 do 0,440 KM/kg + PDV, dok je uvozno nuđeno po 0,307 KM/kg + PDV. U ovom periodu ponude brašna iz Srbije su se kretale u sljedećim cjenovnim intervalima: T-400 od 170,00 do 180,00 eura/t, T-500 od 148,00 do 160,00 eura/t, dok se brašno iz uvoza trenutno nudi po cijenama od 155,00 do 180,00 eura/t za T-500, 170,00 do 210,00 eura/ za T-400. U prvoj nedjelji decembra su se i desila manja poskupljenja, ali ne u nekom većem intenzitetu, s obzirom na to da većina mlinova i dalje prerađuje domaću pšenicu koja je nabavljena u vrijeme otkupa po znatno nižim cijenama od trenutnih. Kod mlinova koji su već korigovali svoje cijene, nove cijene su veće u prosjeku za 9%. Prošle nedjelje je najniža cijena brašna T-400 iznosila 0,376 KM/kg + PDV, dok je ta cijena ove nedjelje 0,410 KM/kg + PDV. Za naredni period se može očekivati nastavak promjena cijena kod brašna, jer se za pšenicu predviđa prilično buran period, što se cijena tiče. Iako je cijena pšenice dostigla svoj maksimum od 125,00 eura/t, efekti povećanja cijena pšenice u zemlji i okruženju na brašno još uvijek nisu vidljivi u pravoj mjeri. Manje ponude brašna iz okruženja su dovele i do bolje ponude domaćeg, gdje su cijene u odnosu na prošlu nedjelju u blagom porastu. Međutim, slaba potražnja i mogućnost uvoza onemogućavaju značajnija pomjeranja cijena. tracija šećera na tržištu velika, pa je već od polovine novembra zabilježen ponovni pad cijena ove robe. Novo pojeftinjenje se desilo kod brazilskog šećera, gdje su cijene niže u prosjeku za 9 KM/t. Prije tog pojeftinjenja najniža cijena je iznosila 0,906 KM/kg + PDV, dok nova snižena cijena iznosi 0,897 KM/kg + PDV. Pojeftinjenje je rezultat nešto slabije potražnje za ovom robom, a za naredni period se predviđao novi pad cijena, koji se desio već početkom decembra. Najniža cijena od 0,897 KM/kg + PDV se nije dugo zadržala, s obzirom na to da je nova iznosila 0,854 KM/kg + PDV. Ove nedjelje se situacija stabilizova-la i sa vrlo malim cjenovnim rasponima šećer varira oko cijene od 0,854 do 0,880 KM/kg + PDV za brazilski, odnosno 0,960 KM/kg + PDV za evropski šećer. Konkurentska borba za tržište Na tržištu ulja se i dalje vodi konkurentska borba za tržište. Iskon je početkom novembra pojeftinio za 0,04 KM/l u odnosu na prethodni period, da bi osigurao što bolju poziciju na našem trzištu. Njegova najniža cijena od 1,550 KM/l + PDV, koja je bila aktuelna krajem oktobra, snižena je na 1,510 KM/l + PDV. Kod uvoznog ulja Brilijant u toku novembra desilo se poskupljenje, pa je za ovo ulje za utovar u Makedoniji potrebno izdvojiti 0,82 eura/l, dok cijena za naše tržište iznosi 0,860 eura/l. Cijene ostalih ulja koje su snižene prethodnih nedjelja još uvijek su ostale na prvobitnom akcijskom nivou. Cijene sirovog ulja koje se koristi za proizvodnju jestivog rafinisanog ulja su poskupjele na svjetskom tržištu, ali to još uvijek nema uticaja na cijene kod nas, mada se za početak nove godine najavljuju poskupljenja kod svih ponuđača ove robe. Razlog tome je svakako značajan rast cijena uljarica koji se očekuje u narednom periodu. Zemlje u okruženju su najavile za naredni period pojeftinjenje prehrambenih proizvoda, pa nam ostaje da se nadamo da bi se takva situacija mogla odraziti i na naše tržište. Mala tražnja za šećerom Iako se prognoziralo da će cijene šećera u zimskom periodu ostati na istom nivou ili čak rasti, početkom novembra su se desila prva pojeftinjenja ove robe. Nove cijene se kreću od 0,900 do 0,960 KM/kg + PDV, zavisno od kvaliteta i zemlje porijekla. Potražnja je još uvijek mala, koncen- 54 InfoKOM - Broj 24 - decembar 2009.

55 Uvjerljivost u prodajnoj komunikaciji Jedna od krilatica u savremenoj prodaji je da u današnjem svijetu nema osobe koja nekome nešto ne prodaje počevši od proizvoda i usluga, preko znanja, stručnosti, ljepote, mladosti... Dakle prodaja je sve i sve je prodaja. No, mnogi ljudi, pa čak i oni zaposleni u prodaji, nevoljko prodaju i čak se boje prodavati. Mnoga su istraživanja to potvrdila. No, (i) prodaja je samo komunikacija u kojoj rješavamo nečije probleme i pravim informacijama i savjetima pomažemo pronaći pravo rješenje. Zato je uvjerljivost od posebnog značaja za prodajnu komunikaciju. Piše: Evgen Gec U poslovnom kao i u privatnom životu uvjerljivost tokom komuniciranja od posebnog je značaja. U poslovnom svijetu utiče na ugled i druge elemente koji su od posebnog značaja za prikazivanje vrijednosti orga- nizacije u kojoj smo zaposleni. Slično je i u privatnom životu. Pokazuju se mogućnosti zajedničkog djelovanja u toku postizanja zajedničkih interesa, odnosno ciljeva u okolini u kojoj živimo. Obje strane se neprekidno dopunjavaju i time pokazuju zadovoljstvo i ličnost pojedinaca. Posebno u prodaji se upotrebom uvjeravanja pokazuju vlastite sposobnosti, znanje i snalažljivost. Da bismo bolje razumjeli uticaj uvjeravanja u praksi, nabolje je da sa stručne strane pojasnimo šta je to zapravo. Stručnjaci smatraju uvjerljivost za sposobnost kojom se utiče na druge da nešto čine, što bez našeg uticaja ne bi. To se može činiti govornim ili pismenim komuniciranjem sa primaocem poruke. Oprez u komuniciranju Za uspješno postizanje ciljeva u toku uvjeravanja potrebno je biti oprezan, posebno na područjima komuniciranja. Poruka InfoKOM - Broj 24 - decembar

56 mora uvijek biti jasna razumljiva. Time se otvara mogućnost da može primalac promijeniti svoja stajališta i ponašanje. Tek u trećoj fazi primaoca poruke možemo usmjeriti u nivo prethodno postavljenih ciljeva. Jedno je ukoliko, recimo direktor, svojoj podređenoj osobi postavlja zadatke sa jasnom definicijom toga što želi postići, a sasvim drugačije je kad se od strane podređenih očekuje postizanje rezultata bez jasno zacrtanog cilja direktora. Ukoliko bismo željeli uvjeriti podređene da postavljeni cilj i njima otvara bolje mogućnosti, time se može promijeniti tok njihovog ponašanja i posljedično sam pristup poslu. U navodnom primjeru može se dogoditi da tok komuniciranja dovodi do prepreka, što može negativno uticati na sam proces uvjeravanja. Proces kao takav je zato potrebno pažljivo pratiti i posebno primjereno upotrijebiti svoje osjećaje, kojima se može dosta dobro uticati na sagovornika. U fazi izmjenjivanja poruka je važno kako se poruke primaju i koliko se zapisuju, odnosno razumijevaju. Da bismo u fazi uvjeravanja postigli što bolje rezultate, isto je tako važno poznavati sistem poruke kojom se želi sagovorniku nešto poručiti. Potrebno je poznavati sebe, vlastite komunikacijske vrijednosti i moć odziva vlastitih osjećaja. Uporedo s time, potrebno je poznavati i sagovornika, njegove potrebe, informacije koje već koristi, njegove vrijednosti, vjerovanje, uključujući i kulturu, komunikacijske sposobnosti i odziv na osjećaje. Značajnu vrijednost ima i poznavanje okoline u kojoj se komunikacija odvija. Struja komuniciranja je najjača u okolini u kojoj se osoba osjeća sigurnom. To je čest razlog da se prodajni dogovori odvijaju kod onih koji postavljaju uslove. U svojoj okolini su najjači i u skladu s tim i opušteniji i odlučniji. Sasvim drugačije je ukoliko se poslovi odvijaju u neutralnoj okolini. Tada su mogućnosti uvjeravanja sagovornika drugačije i dopuštaju da se postigne veći ugled ponuđača prema sagovorniku, bolji način komuniciranja i djelovanja. Ponašanje u komunikaciji Ponašanje u komunikacije je temelj odgoja, kulture, stručnosti pojedinaca i njihovog savladavanja osnovnih karakteristika ponašanja koje su u vezi sa bontonom. I na tom području je potrebno imati dovoljno znanja, da se može pravilno komunicirati s drugima. Pitanja koja se često postavljaju pokazuju kako se pojedinci u odnosu na svoj dosta visoki status u određenim situacijama ponašaju u potpunosti suprotno od onoga što predstavljaju. Neki među njima su u toku svoje karijere postigli izvanredne rezultate svojim stručnim znanjem, ali okolina ih ne prihvata. Ukoliko su toga svjesni, često drugima pristupaju odlučno, ponekad i grubo. Kako to ustanoviti i kako razmotriti karakteristike ponašanja, možete pročitati u narednom tekstu. U komunikacijskim postupcima se često suočavamo sa dva krajnja faktora komuniciranja. Prvi je agresivan, drugi pasivan. Agresivno djelovati znači da se uvijek postavimo za vlastite interese i svoja prava na način da od drugih tražimo da djeluju kao što sami zahtijevamo i da rade onako kako želimo. Karakteristike agresivnog ponašanja se pokazuju i napadima, kažnjavanjem ili ugrožavanjem drugih u primjerima kada se ne slažu sa našim načelima. Osobe sa takvim karakteristikama u radnoj okolini nisu poštovane, čak i ako uspješno postižu svoje ciljeve. Pasivno djelovanje je u potpunosti drugačije. U toku komuniciranja ne pokazujemo vlastite osjećaje. Radimo ono što drugi žele, odnosno dozvoljavamo da nas drugi iskorištavaju i rijetko kada gledamo vlastite interese. Postoji još jedan način komuniciranja, za koji bi se moglo reći da je pasivno-agresivni. Kod takvog komuniciranje se primjećuje da, kada se sagovorniku direktno ne predstavi svoje mišljenje i osjećanja, kasnije se iza leđa sagovornika čini sve da se na agresivan način postigne svoje. I jedan i drugi način komuniciranja, i agresivan i pasivan, traže nove načine komuniciranja, posebno zato što se ne slažu ni sa ljudskim pravima ni sa dužnostima pojedinaca. Novom načinu koji se u komunikacijskoj praksi sve češće upotrebljava je asertivni. Zasnovan je na odlučnosti, samosvijesti, poštenju i ujedno poštovanju. Ljudi ne vole da im se prodaje, već žele sami kupovati. 56 InfoKOM - Broj 24 - decembar 2009.

57 TURIZAM Zaštita turističkih potrošača u odlukama organa Evropske unije Turizam je djelatnost koja ima značajan uticaj na društveni, kulturni i ekonomski život u Evropskoj uniji. Usljed suštinskog doprinosa turizma razvoju EU, institucije EU su svoj rad u oblasti turizma bazirale na ostvarenju ciljeva upravljenim na poboljšanje kvaliteta i povećanja konkurentnosti evropskog turizma. O ostvarivanju ovih ciljeva se naročito vodi računa u postupku pripreme propisa EU, kao i prilikom planiranja i realizacije različitih programa. Zaštita potrošača Piše: Goran Brčkalović Izvore prava EU predstavljaju: osnivački ugovori, kao i ugovori koji ih mijenjaju i dopunjuju; međunarodni sporazumi, koji su zaključeni između EU i država koje nisu članice EU; odluke organa EU, Evropskog parlamenta, Savjeta i Komisije, koji kada je to osnovnim ugovorima predviđeno donose: pravilnike, direktive i odluke; opšta pravna načela i sporazumi zaključeni između država članica EU. Klasifikacija odluka organa EU je izvršena prema mješovitom kriterijumu: kriterijumu obaveznosti i kriterijumu adresata. Pravilnici obavezuju u cjelini i neposredno se primjenjuju u svakoj državi članici EU. Direktive obavezuju u pogledu cilja koji treba postići, a državi članici je prepušten izbor metoda i sredstva izvršenja postavljenog cilja. Odluka je u potpunosti obavezna za subjekt kome je upućena. Evropski parlament, Savjet i Komisija su donijeli niz pravilnika, direktiva i odluka, koje neposredno ili posredno utiču na uslove i način pružanja usluga u turizmu na teritoriji država članica EU. Ove odluke regulišu brojne oblasti: zaštitu potrošača, transport, vize, osiguranje, finansije i oporezivanje predstavljaju samo neke od njih. Priroda mnogih usluga u turizmu, kao i način na koji se one nude potrošaču, dovode do toga da mnogi aspekti politike EU u odnosu na zaštitu ekonomskih i pravnih interesa potrošača uopšte imaju uticaj i u odnosu na zaštitu interesa turista kao potrošača. Na polju zakonodavne politike, to se manifestuje putem ostvarenja zaštite prava i interesa turista kao potrošača, primjenom niza odluka organa EU, čiji je predmet zaštita kolektivnih interesa potrošača. Tim odlukama su regulisana različita pitanja: pristup sudu, kupoprodaja na daljinu, kupoprodaja od vrata do vrata, davanje lažnih informacija, sigurnost proizvoda, označavanje cijena, opasne imitacije, prekograničena plaćanja, potrošački krediti, uvođenje eura i dr. Organizovana putovanja Direktiva Saveza EEZ o organizovanom putovanju, odmoru i kružnom putovanju br. 90/314/EEC od 13. juna godine i Direktiva o vremenskom zakupu kapaciteta (time sharing) br. 94/47/EEZ od 26. oktobra godine, usmjerene su na zaštitu interesa turista kao potrošača. Direktivom Savjeta EEZ o organizovanom putovanju, odmoru i kružnom putovanju br. 90/314/EEC od 13. juna godine ustanovljena su pravila, koja se primjenjuju u vezi sa putovanjima, koja su prodata ili koja se nude na prodaju na teritoriji EU. InfoKOM - Broj 24 - decembar

58 Ovo su neka od tih zajedničkih pravila, koja obavezuju organizatora putovanja i turista, kao i potrošača: 1. Putovanje koje je za namjene direktive nazvano paket i koje je prodato ili se nudi na prodaju mora imati sljedeće odlike: - da je prodato ili se nudi na prodaju po cijeni u kojoj je sve uračunato, - da traje duže od 24 sata ili da uključuje jedno noćenje, - da predstavlja unaprijed spremljenu kombinaciju najmanje dvije od sljedeće navedenih usluga: a) transport; b) smještaj; c) druge turističke usluge, koje nisu pomoćne usluge uz transport ili smještaj i koje predstavljaju značajan dio paketa. 2. U brošuri koja se stavlja na raspolaganje potrošaču moraju biti navedene jasno i precizno sljedeće informacije: - cijena; - odredište, marš ruta i prijevozna sredstva, koja će biti upotrijebljena; - vrsta smještaja; - broj obroka; - zahtjevi koji se odnose na pasoš i vizu; - formalnosti koje se odnose na zdravstveno stanje; - rokovi plaćanja; - kraj roka za informisanje potrošača o otkazivanju putovanja; - informacije sadržane u brošuri organizatora. 3. Prije zaključenja ugovora, organizator je obavezan da u pismenoj formi pruži pouzdane informacije o pasošima, vizama (o vremenu potrebnom za njihovo pribavljanje) i formalnostima vezanim za zdravstveno stanje. 4. Prije početka putovanja, organizator mora da dostavi u pismenoj formi: - vrijeme i mjesto prekida putovanja i dalje saobraćajne veze, kao i detalje o mjestu koje će putnik zauzeti u prevoznom sredstvu; - ime, adresu i broj telefona svog lokalnog predstavnika ili, u slučaju nepostojanja lokalnog predstavnika, broj telefona za hitne pozive; - pouzdane dodatne detalje u slučajevima kada su u putovanja uključeni maloljetnici; - informacije o ugovorima koji mogu biti zaključeni prema slobodnom izboru i čiji je predmet osiguranje ili pomoć. 5. Ugovor koji je zaključen između potrošača i organizatora mora da sadrži barem elemente nabrojane u Anexu Direktive Savjeta 90/314/EEC od Potrošač može da prenese svoju rezervaciju na drugu osobu. 7. Cijene koje su utvrđene u ugovoru ne mogu biti promijenjene, osim ukoliko je ugovorom to izričito predviđeno kao mogućnost. U tom slučaju jedino promjenljivost: transportnih troškova, uključujući i troškove benzina, taksi ili naknada, koje se naplaćuju za određene usluge i deviznog kursa koji je primijenjen na konkretno putovanja, može imati utjecaj na cijenu. 8. Ukoliko organizator značajno promijeni ugovor, potrošač može ili da bez plaćanja ugovorene kazne jednostrano raskine ugovor ili da prihvati promjene ugovora. Značaj turizma za razvoj država članica EU pokazuju sljedeći statistički podaci: - u turizmu je direktno zaposleno devet miliona ljudi, što predstavlja šest odsto od ukupnog broja zaposlenih u EU; - učešće turizma u bruto društvenom proizvodu je 5,5 odsto, a u spoljnotrgovinskim uslugama država članica EU 30 odsto; - 65 odsto od ukupnog prometa malih i srednjih preduzeća u EU ostvaruju mala i srednja preduzeća koja obavljaju turističku djelatnost. 9. Ako potrošač jednostrano raskine ugovor ili ako organizator otkaže putovanje, potrošač ima pravo ili da prihvati alternativni paket ili da bude obeštećen za plaćenu sumu. U državi članici EU u kojoj je to zakonom predviđeno, potrošač ima pravo i da zahtijeva naknadu štete zbog neizvršenja ugovora. 10. Organizator je odgovoran za neizvršenje ugovora, osim u slučajevima kada za to postoji krivica potrošača ili razlozi više sile. 58 InfoKOM - Broj 24 - decembar 2009.

59 Historijska konferencija o klimatskim promjenama Kopenhagen i poslije Danska prijestolnica punih 12 dana je bila poligon za sraz problema ekologije, energetike, demografije i razvoja. Svijest o ugroženom zdravlju plave planete ojačala je otkako je UN-ova konvencija o klimatskim promjenama donijela Protokol iz Kyota o smanjenju emisije stakleničkih plinova, koji ističe Kakav god se dogovor postigne u Kopenhagenu, naša djeca će biti prisiljena da žive puno drugačije. Mi moramo sve učiniti da ta promjena bute što bezbolnija i brža. Piše: Adnan Imširović Mi živimo u najtoplijoj dekadi u posljednjem vijeku (tabela ispod pokazuje temperaturne razlike u odnosu na prethodni period sve od 1950-ih godina). U posljednjih 17 godina, emisija ugljendioksida i ostalih stakleničkih gasova se povećala 30%. Staklenički gasovi u atmosferi trenutno čine 430 promila u odnosu na 250 promila u vrijeme industrijske revolucije. Ako se ovaj trend ne zaustavi, temperatura na našoj planeti će se vjerovatno povećati za gotovo pet stepeni Celzijusa. Ako se to desi, život na našoj planeti će biti na ivici katastrofe. Ko je zadužen da čuva našu atmosferu? Globalizacija je učinila našu planetu malom. Atmosfera pripada svima nama, ali ovo zajedničko vlasništvo nosi sa sobom probleme. Ko je zadužen da čuva našu atmosferu, da je pazi i čisti? Sve do sada, niko nije bio zadužen. Automobili, fabrike i drugi zagađivači nisu prisiljeni da čiste ono što zagade. Troškovi zagađivanja su jednaki nuli, što znači da ne postoji motiv da se zagađenje stakleničkim gasovima smanji. Nije ni čudo što je trend zagađenja (grafikon ispod, Baseline) konstantno raste. Smanjenje ovih gasova je dogovoreno godine u Kyotu, Japan. Međutim, takozvani Protokol iz Kyota (koji ističe godine) bio je preambiciozan, a i silom prilika (SAD i Australija ga nisu ratifikovale donedavno) nije imao šansu da uspije. Sve su nade da će se postići dogovor u Kopenhagenu u ovom mjesecu. Ko će sve to platiti? Detalji pregovora su veoma kompleksni. 192 zemlje šalju svoje predstavnike u danski glavni grad i svaka od njih ima svoju agendu. Zemlje u razvoju traže novac i tehnologije od razvijenih zemalja kao kompenzaciju za smanjenje stakleničkih gasova. Afrika traži naknade za svoje šume, Brazil podršku za biogoriva, a Australija i Južna Afrika traže investicije u tehnologije čistog uglja. Posebno je veliki raskol između razvijenih i nerazvijenih zemalja. Mada je Kina trenutno najveći zagađivač planete, gledajući po glavi stanovnika, Australija, SAD, Japan i Evropa dakle, najrazvijenije privrede su vodeće. Troškovi akcije za smanjenje emisija stakleničkih gasova su vjerovatno negdje oko 1% bruto dohotka (prema Izvještaju Lorda Sterna 2007) svjetske ekonomije. To i nije tako mnogo, s obzirom na činjenicu da su troškovi izlaska iz finansijske krize prošle godine bili oko pet puta veći. Pregovori su, dakle, kompleksni i zato ne bi trebalo očekivati čuda. Bilo bi dobro ako bi se postigao okvirni ugovor o značajnom smanjenju emisija. Takav dogovor bi bio samo početak. Implementacija je puno važnija i mora biti na nivou pojedinih država. Mnogo važniji korak je način implementacije. Političari vole zakonske regulacije, privrednici obično vole novčanu pomoć za prestrukturiranje, a ekonomisti obično podržavaju tržišne mjere (trgovina karbonskim papirima ). Trgovina ovim papirima pronalazi cijenu CO2 emisija, koja je u Evropi trenutno oko 22 eura po toni, i zagađivači koji proizvode emisije iznad dozvoljenih, moraju da kupe ove papire ili tzv. prava da zagađuju. Dogovor (ne)moguć Samo je ova posljednja mjera dugoročno rješenje. Dok god je cijena struje, benzina i proizvoda baziranih na prljavim tehnologijama niska, do tada potrošači neće imati motiv da smanjuju njihovu potrošnju i zagađenje. Kada je struja jeftina, nije problem ostaviti upaljena svijetla da gore bez potrebe. Štaviše, jeftina struja bazirana na prljavim tehnologijama, kao što je sagorijevanje uglja i mazuta, ne dozvoljava investicije u nove, čiste tehnologije koje ne zagađuju okolinu. Kopenhagen je samo početak. Kakav god se dogovor postigne, naša djeca će biti prisiljena da žive puno drugačije. Mi moramo sve učiniti da ta promjena bude što bezbolnija i brža. Ograničenje demografskog rasta doprinijelo bi smanjenju emisija stakleničkih plinova, smatra UN-ova zaklada za stanovništvo, koja je izračunala da bi svjetsko stanovništvo, ako do godine dosegne osam milijardi, umjesto vjerovatnijih devet, svake godine uštedjelo 1 do 2 gigatone uglja.

60