Nagrađeni najuspješniji privrednici

Transcription

1 ISSN Godina LII Broj 4 April Proslavljen Dan Privredne komore Crne Gore Nagrađeni najuspješniji privrednici Sanja Ćalasan Pivara Trebjesa Uspjeh mjeren izvrsnošću Gani Resulbegović Real Estate & CO Originalnost ponude je osnov konkurentnosti Milorad Katnić Societe Generale Montenegro Kvalitetne usluge i pomoć zajednici

2

3 Broj 4 April Sadržaj Izdavač: Privredna komora Crne Gore Novaka Miloševa 29/II Podgorica 81000, Crna Gora Tel: pkcg@pkcg.org Redakcijski odbor: Predsjednica: Ljiljana Filipović Članovi: Pavle D. Radovanović, Novica Bulatović, Tanja Radusinović, dr Mladen Perazić, mr Nina Drakić, Aleksandar Marđonović Urednica: Milka Pižurica Novinar: Igor Perović Prevod: Dragana Domazetović 6 Proslavljen Dan Privredne komore Crne Gore Uručene nagrade najuspješnijim privrednicima IMPRESUM Adresa Redakcije: Privredna komora Crne Gore/Glasnik Novaka Miloševa 29/II Podgorica 81000, Crna Gora Tel: glasnik@pkcg.org Dizajn: Privredna komora Crne Gore List izlazi od godine i upisan je u registar javnih glasila Crne Gore. PDF verziju možete preuzeti na: The Chamber s Day The most successful entrepreneurs awarded Sanja Calasan, CEO of Brewery Trebjesa Trebjesa successfully operates for over a century Gani Resulbegovic, owner of Real Estate & CO The originality of the offer is the basis for competitiveness Milorad Katnic, President of the Board at Societe Generale Bank Montenegro Social responsibility is an important business segment Ana Vlahovic, Head of the Working Group on Chapter 9 Financial services and challenges ahead of us Milan Bozovic, Mermer The upward trend continues Deda Djelovic, Port of Bar Capital projects - impulse towards transport development Miras Djurovic, Ferrous Metallurgy Institute Investment in HR and R&D lead to success

4 4 32 Okrugli sto Zakon o bezbjednosti hrane - podzakonski akti 40 Gani Resulbegović, vlasnik Real Estate & CO Nagrada Komore je od najveće vrijednosti 12 Sanja Ćalasan, izvršna direktorica Pivare Trebjesa Pivarino uspješno trajanje duže od vijeka 52 Okrugli sto Energija Balkana termoelektrane 56 Milorad Katnić, predsjednik Odbora direktora Societe Generale Banka Montenegro Društvena odgovornost važan segment poslovanja 30 Radionica Motivisanje zaposlenih Broj 4 April 2016.

5 5 Listajući Glasnik Udruženim sredstvima grade pogon Preduzeća iz Crne Gore, Srbije i Slovenije - DP Kombinat aluminijuma Titograd, Fabrika alumijsko-čeličnih užadi Kolašin, DP Metalservis Beograd i Slovenijales Ljubljana, dogovorili su da finansiraju gradnju pogona za proizvodnju drvenih transportnih kalemova u Kolašinu. Prema planu kalemovi će se proizvoditi u okviru kolašinske fabrike aluminijsko-čeličnih užadi. Ovaj pogon bi uposlio 24 radnika i godišnje proizvodio kalemova. Fabrika bi sirovinu nabavljala iz ŠIK Tara Kolašin, a repromaterijal takođe sa domaćeg tržišta. Predviđeno je da ulaganje u ovaj pogon iznosi dinara, a pomenuti novac investitorima bi se vratio za šest godina. Prema mišljenju stručnjaka pogon bi bio likvidan, rentabilan i omogućio bi brži privredni razvoj ne samo kolašinske opštine već i šireg područja, pisao je Glasnik godine Obuka menadžera u Sloveniji U okviru međukomorske saradnje i Sporazuma privrednih komora Crne Gore i Slovenije realizovan je projekat Crnogorska menadžerska škola za mlade preduzetnike. U Sloveniji je boravilo 13 preduzetnika i menadžera, a obuka je obuhvatala izbor i program biznis strategije, tekuće trendove i koncepte marketinga i prodaje, menadžement i tehnologiju cijena i kontrolu kvaliteta, projektni menadžment i timski rad, pripremu biznis plana kompanije. U Sloveniji su boravili preduzetnici iz kompanija Lisina Nikšić, Yugoimport-mont Podgorica, Monter Pljevlja, 3M Plus Nikšić, Aragana Bar, Sagar Podgorica, Trojica Pljevlja, Voldoš Kolašin, INI Podgorica, Rudnik uglja Pljevlja i Internet Crne Gore Podgorica. Sredstva za obuku obezbijedili su Ambasada SAD u Ljubljani i PK Slovenije. Edukacija se odvijala u dvije faze s tim što je druga realizovana u Crnoj Gori kada su slovenački stručnjaci posjetili menadžere u njihovim preduzećima i pružili im dodatnu pomoć u izradi poslovnih planova, zapisano je u Glasniku godine. April Broj 4

6 6 Proslavljen Dan Privredne komore Crne Gore Uručene nagrade najuspješnijim privrednicima Broj 4 April 2016.

7 7 Podrška Privredne komore doprinosi da budemo bolji i uspješniji. Privrednici i kompanije u Crnoj Gori, bez obzira na složenu ekonomsku situaciju, ne odustaju od razvoja i investicija i time povećavaju konkurentnost u Regionu i šire, riječ je laureata Nagrade. Dan Privredne komore Crne Gore svečano je obilježen 21. aprila u Vili Gorica, dodjelom Nagrade ove asocijacije najuspješnijim privrednicima za prethodnu godinu. Laureatima za uspješno poslovanje Pivari Trebjesa, društvenu odgovornost Societe Generale Banci Montenegro, inovativnost kompaniji Mtel i unapređenje menadžmenta Ganiju Resulbegoviću, Nagradu je uručio predsjednik Komore Velimir Mijušković. - Predsjednik Crne Gore Filip Vujanović, sa kojim sam prethodnih godina dijelio zadovoljstvo uručivanja Nagrada, zbog važnih državničkih obaveza je van zemlje i nije u mogućnosti da danas bude sa nama, ali je Privrednoj komori i nagrađenima uputio najsrdačnije čestitke uz želju da nastave sa uspjesima - rekao je Mijušković. Svečanosti su prisustvovali predstavnici države, diplomatskog kora, lokalne uprave, privrede, nauke i kulture. Kao i prethodnih godina, Privredna komora Crne Gore je dobila brojne čestitke povodom 88 godina rada, čime su njeni domaći i inostrani partneri iskazali važnost saradnje kako na bilateralnom nivou tako i u okviru međunarodnih asocijacija. Riječ predsjednika Komore Govoreći na svečanosti, predsjednik Privredne komore Crne Gore Mijušković je kazao da je Nagrada, koja se dodjeljuje već skoro pola vijeka, najbolji svjedok opravdanosti namjere njenih utemeljivača. - Dostignuća ovogodišnjih laureata, kao i onih iz prethodnih godina zaista su izuzetna, budući da se osim sa oštrom konkurencijom koja je rezultat otvorenosti tržišta, susrijeću i sa složenim okolnostima koje su posljedica ekonomske krize. Ipak, rezultati naših nagrađenih pokazuju da dobro organizovane kompanije vođene stručnim menadžmentom i sa osmišljenom strategijom mogu savladati kompleksne eksterne faktore rekao je Mijušković. On je izrazio zadovoljstvo što je ove godine pristigao najveći broj kvalitetnih predloga za Nagrade, što uvjerava da je sve više kompanija sa zavidnim rezultatima poslovanja. Govoreći o laureatima, predsjednik Komore je istakao da je Pivara Trebjesa, koja ove godine obilježava 120 godina postojanja i dobitnik je Nagrade za uspješno poslovanje, svojim visokokvalitetnim brendom Nikšićkim pivom, bila i ostala izuzetan i prepoznatljiv promoter crnogorske privrede, u Regionu i šire. Societe Generale Banka Montenegro na osmišljen način se bavila potrebama društvene zajednice u kojoj posluje. Jasno prepoznate potrebe društva prije svega u sistemu zdravstva i obrazovanja bile su u fokusu njihove pažnje i pomoći, što može da posluži kao uzor drugim kompanijama. Kompanija Mtel, pored brojnih naprednih usluga, nudi novu aplikaciju, koja je prva takvog opsega na balkanskom tržištu i time je kvalitativno upotpunila široku ponudu usluga elektronskih komunikacija. To je bio ključni razlog da ova kompanija bude nagrađena za inovativnost. Gani Resulbegovic, dobitnik Nagrade za unapređenje menadžmenta, zahvaljujući jasnoj viziji, preduzetničkom duhu i spremnošću za nove izazove, unapređivao je svoju kompaniju istovremeno podižući nivo turističke ponude Crne Gore, a posebno Ulcinja. Mijušković je podsjetio da se dugi niz godina dodjeljuje Nagrada upravo na Dan Komore 21. april, kada je godine u Podgorici formirana Privredna komora. Od tada, Komora u kontinuitetu postoji i djeluje, i danas sa ponosom obilježavamo njenih 88 godina trajanja. - Brojne generacije predstavnika privrede ugradili su sebe u istoriju ove institucije i nesumnjivo ostavili trag i putokaz kasnijim generacijama. Od početka XX vijeka pa do danas, bez obzira na vremena, društvene okolnosti i prilike kroz koje se prolazilo, privrednici su se uvijek trudili da budu povezani i institucionalno organizovani i da preko svoje Komore, iskazuju i ostvaruju svoje zajedničke interese rekao je on. Suštinski zadatak Komore, naglašava on, jeste zastupanje objedinjenog interesa članstva, što podrazumijeva aktivnosti na kreiranju ekonomske politike, promociju privrede u zemlji i van nje, i brojne druge Zakonom utvrđene obaveze i usluge. Podsjetio je da su prethodne godine u otvorenom procesu izabrani novi zastupnici cjelokupne privrede. - Ovakva organizacija Komore, kakvu uostalom imaju najrazvijenije evropske zemlje, garantuje predstavljanje i zastupanje interesa poslovne zajednice u cjelini, što nas čini jedino kompetentnim i pozvanim u procesu determinisanja i pružanja specifičnih oblika podrške poslovanju koju ni jedno drugo interesno udruženje nema kapacitet da obezbijedi rekao je Mijušković. Istakao je da je Privredna komora Crne Gore nakon izlaska iz sistema Privredne komore Jugoslavije veoma brzo uspjela da se pozicionira u međunarodnim okvirima kao nacionalna Komora. - To je svakako bilo još i jednostavnije nakon što je Crna Gora prije deceniju obnovila državnu nezavisnost. Time smo pored brojnih drugih dobrobiti neprocjenjivog značaja u našem društveno ekonomskom razvoju, mi kao Komora mogli još više i snažnije da promovišemo potencijale naše zemlje. Naravno, to nam je uzimajući u obzir prednosti punopravnog članstva u komorskim asocijacijama svjetskog i evropskog nivoa omogućilo da jednostavnije, a istovremeno na pravi način širimo dijapazon naših usluga u skladu sa potrebama savremenog poslovanja rekao je on. Mijušković je zaključio da će Komora i u narednom periodu nastaviti da djeluje u skladu sa prioritetima i potrebama privrede i uvijek biti snažna podrška svojim članicama u njihovom radu i uspjehu koji su esencija planiranog ekonomskog i društvenog rasta te razvoja Crne Gore. April Broj 4

8 8 Laureati Predsjednik Odbora za dodjelu Nagrada Privredne komore Crne Gore Željko Andrić obrazložio je odluku da laureati budu Pivara Trebjesa, Societe Generale Banka Montenegro, Mtel i Gani Resulbegović. - Pivara Trebjesa je sinonim za pouzdanost, a njen najpoznatiji brend jedan od omiljenih proizvoda crnogorskih potrošača i jedan od najboljih izvoznih proizvoda Crne Gore. Ova kompanija primjenjuje ali i postavlja izuzetno visoke standarde poslovanja i predstavlja primjer uspješnog preduzeća, koje je kroz decenije odolijevalo izazovnom ekonomskom ambijentu i stajalo čvrsto, kao simbol tradicije i kvaliteta ne samo u gradu pod Trebjesom, već i u cijeloj Crnoj Gori kazao je Andrić. Prema njegovim riječima, Pivara Trebjesa je primjer uspješne kompanije, koja je lider u svom segmentu na domaćem tržištu, ali i jedan od najboljih ambasadora kvaliteta na regionalnim tržištima. Pivarin najpoznatiji proizvod, Nikšićko pivo, svakako je jedan od najpoznatijih nacionalnih brendova i izvoznih proizvoda naše zemlje. Svojim kvalitetom i tradicijom dugom 120 godina, Nikšićko Pivo pokazuje da su prave vrijednosti neprolazne, a kvalitet uvijek najbolji ambasador. Zbog toga je Nikšićko i nosilac kolektivnog žiga Privredne komore, Dobro iz Crne Gore. Societe Generale banka Montenegro u društveno odgovornom poslovanju primjenjuje standarde Grupe koja posluje u 76 zemalja svijeta i sa svojih zaposlenih podržava 30 miliona klijenata. - Sve njene članice, pa i Banka u Crnoj Gori, nastoje da budu referentne institucije za odnos sa drugima, kako sa klijentima, tako i sa zaposlenima i sa društvom u kojem živi, prilagođavajući prioritete lokalnim potrebama i uslovima kazao je Andrić. S tim u vezi, Banka je realizovala brojne društveno odgovorne aktivnosti u zdravstvu, obrazovanju, zaštiti životne sredine, kulturi i kroz podršku ranjivim grupacijama društva. Banka posebnu pažnju posvećuje projektima koji su od značaja za dobrobit cijelog stanovništva Crne Gore. Na prvom mjestu, to je podrška zdravstvenom sistemu Crne Gore kroz donacije medicinske opreme, stvaranje boljih uslova za brigu o zdravlju građana. Namjera Societe Generale banke Montenegro je bila i da projektima kojima se podržavaju mladi ljudi afirmiše mobilnost, razmjena informacija i poboljšaju uslovi života, pogotovo za mlade ljude sa posebnim potrebama koji se kroz program inkluzije uključuju u redovne tokove društva. M:tel, dobitnik nagrade za inovativnost, prilagođavajući se zahtjevima tržišta, korisnicima je ponudio sasvim nov proizvod Mondo go aplikaciju. Aplikacija je jedinstvena na tržištu Crne Gore iz domena komunikacija i omogućava skoro sve vrste usluga koje jedan mobilni operator može da pruži. Mondo go aplikacija je prva na balkanskom tržištu (i šire) koja pruža personalizovani doživljaj korisniku i predstavlja odgovor operatora na OTT usluge. Ona kombinuje različite vrste servisa: Mondo, M:call, poruke i self care servise. U poređenju sa sličnim aplikacijama, Mondo go aplikacija omogućava komunikaciju sa korisnicima koji nemaju insaliranu aplikaciju. Osim aplikacije, po prvi put u Crnoj Gori u saradnji sa Elektroprivredom i Elektroprenosima Crne Gore M:tel nudi korisnicima kablovsku televiziju i internet na bazi ADSS tehnologije, u čiji će razvoj i ove godine uložiti 18 miliona eura. Gani Resulbegovic, dobitnik nagrade za unapređenje menadžmenta, zaslužan je za kreiranje modernijeg ulcinjskog turističkog proizvoda. Kompanija Real Estate čiji je vlasnik i koju zahvaljujući posebnom senzibilitetu za menadžersko upravljanje uspješno vodi od godine uživa veliki ugled kako među kolegama privrednicima tako i brojnim turistima. Hoteli Dvori Balšića i Palata Venezia u Ulcinju, pod upravom kompanije Ganija Resulbegovića, postali su reprezentativni, autentični i najrenomiraniji smještajni kapaciteti na crnogorskom primorju. - Investicijom koju sada realizuje biće upotpunjeni postojeći sadržaji, čime će i Ulcinj dobiti najpotpuniji turistički proizvod visokog kvaliteta rekao je Andrić. Resulbegović je prvi privatni zakupac plaže na crnogorskom primorju, zaslužan je za kreiranje modernijeg ulcinjskog turističkog proizvoda u više pravaca. Aktivan je član Odbora udruženja turizma i ugostiteljstva Privredne komore Crne Gore i predsjednik Sektora zakupaca plaža pri Crnogorskom turističkom udruženju. Dobitnik je mnogih nagrada i priznanja za doprinos poslovanju kako u državi, tako i u inostranstvu. U ime nagrađenih U ime nagrađenih Komori je zahvalila Sanja Ćalasan, izvšna direktorica Pivare Trebjesa. - Ova nagrada je rezultat rada i zalaganja svih zaposlenih u Pivari Trebjesa koji su zaslužni što se svrstavamo u uspješno preduzeće. Ne manje važno za nas je što Nagradu dobijamo u godini jubileja, 120 godina pivarstva u Crnoj Gori. Od osnivanja u tadašnjoj Knjaževini Crnoj Gori pa sve do danas, Pivara Trebjesa prošla je put od male lokalne pivare do respektabilne kompanije priznate u međunarodnim okvirima rekla je ona. Čestitala je ostalim laureatima kompanijama M:tel, Societe Generale Banka Montenegro i Ganiju Resulbegoviću. - Privredna komora koja nam je dodijelila ova značajna priznanja je kuća privrede i mjesto u kojem se brojne aktivnosti slažu i artikulišu na način da to bude u najboljem interesu privrede. Zbog toga je za sve nas veoma važna podrška Privredne komore koja doprinosi da budemo bolji i uspješniji. To se naročito ogleda u težnji da privrednici i kompanije u Crnoj Gori, bez obzira na složenu ekonomsku situaciju, ne odustaju od razvoja i investicija i time povećavaju konkurentnost u Regionu i šire. Još jednom bih zahvalila na ukazanom povjerenju i časti koju svim dobitnicima čini ova Nagrada i da istaknem da je ona ujedno podstrek i obaveza da zajedno sa Privrednom komorom doprinosimo razvoju crnogorske privrede kazala je Sanja Ćalasan. Broj 4 April 2016.

9 9 The Chamber of Economy of Montenegro provides us support to be better and more successful. Despite the complex economic situation, entrepreneurs and companies in Montenegro do not give up development and investment and thereby enhance competitiveness in the region and beyond, the Laureates say. The Chamber s Day The most successful entrepreneurs are awarded April Broj 4

10 10 The Day of the Chamber of Economy of Montenegro (CEM) was celebrated on 21st April 2016 in Vila Gorica by presenting awards of this Association to the most successful entrepreneurs in the previous year. This year s laureates are as follows: - Brewery Trebjesa for the most successful business - Societe Generale Bank Montenegro for the social responsibility - Mtel for innovation - Gani Resulbegovic for the improvement of management. The awards were presented by President of the Chamber of Economy of Montenegro Velimir Mijuskovic. - The President of Montenegro Filip Vujanovic, with whom I had pleasure to present awards in the previous years, is not in the country due to the important statesman s obligations so he cannot be with us today. But he sends the warmest congratulations to the award winners and the Chamber of Economy of Montenegro and wishes them to continue with successes says Mr. Mijuskovic. The ceremony was attended by representatives of the state, the diplomatic corps, local government, economy, science and culture. As in previous years, the Chamber of Economy of Montenegro has received numerous congratulations cards on the occasion of 88 years of operation, and its domestic and foreign partners expressed the importance of cooperation at the bilateral level and within international associations. The President of the CEM says Speaking at the ceremony, the President of the Chamber of Economy of Montenegro Mr. Mijuskovic says that the award, which has been given for nearly half a century, witnesses the justification of its founders intentions in the best way. - The achievements of this year's laureates, as well as the ones from previous years are truly remarkable, since apart from stiff competition which is a result of market openness, they also face with complex circumstances which are the consequences of the economic crisis. However, the results of our award winners show that well-organized companies led by professional management and with well defined strategy can overcome the complex external factors Mr. Mijuskovic says. He expresses his satisfaction with the largest number of the quality proposals for the Awards received this year, which assures that there are many companies with enviable business results. Regarding the laureates, the brewery Trebjesa, which celebrates 120 years of existence this year and has won Award for successful business, with high quality brand Niksicko beer has been and remains remarkable and recognizable promoter of Montenegrin economy in the region and beyond, the President of the CEM points out. In a well designed-manner Societe Generale Bank Montenegro has dealt with the needs of the community where it operates. Clearly identified needs of society, primarily in the health care system and education, were the focus of their attention and help, which can serve as a role model for other companies. In addition to many advanced services, the company Mtel offers a new application, which is the first of such scope in the Balkan market and thus it complements a wide range of electronic communications services in a qualitative manner. This was a key reason to award this company for innovation. Thanks to a clear vision, entrepreneurial spirit and readiness for new challenges, Mr. Gani Resulbegovic, the laureate for the improvement of management, has been promoting his company at the same time raising the level of tourist offer of Montenegro, and particularly Ulcinj. Mr. Mijuskovic has reminded that for many years the awards have been presented on the Chamber Day 21st April, when the Chamber of Economy of Montenegro was established in 1928 in Podgorica. Since then, the Chamber has been continuously existing and operating, and today we are very proud to celebrate its 88 years of existence. - Numerous generations of economic representatives made themselves a part of the history of this institution and undoubtedly left a trace and the guidelines to later generations. Since the beginning of XX century to the present day, regardless of times, social circumstances and occasions which they went through, businessmen have always tried to stay connected and institutionally organized and express and realize their common interests through its Chamber - he says. The essential task of the Chamber, he adds, is representing the interests of a unified membership, which includes activities in the creating economic policy, the promotion of the economy in the country and abroad, and many other duties and services stipulated by the Law. He has reminded that new representatives of the overall economy were elected last year in an open process. - Such an organization of the Chamber, which the most developed European countries have, guarantees the representation of the interests of the business community as a whole, which makes us the only competent and responsible in the process of determining and providing specific forms of business support that no other interest association has the capacity to provide Mr. Mijuskovic said. After leaving the system of Chamber of Commerce and Industry of Yugoslavia, the Chamber of Economy of Montenegro managed to position itself in the international circles as a national chamber very quickly, Mr. Mijuskovic says. - Certainly it was even easier after Montenegro restored its state independence a decade ago. Thus, in addition to a number of other benefits invaluable in our social-economic development, we, as a chamber, can promote the potentials of our country further and stronger. Of course, taking into account the benefits of full membership in the chamber associations at the global and European level it has allowed us to expand the range of our services easier and in the right way in line with the needs of modern business he says. Mr. Mijuskovic has concluded that in the forthcoming period the Chamber will continue to act in accordance with the priorities and needs of the economy and will always be a strong support to its members in their activities and success which is the essence of the planned economic and social growth and development of Montenegro. Broj 4 April 2016.

11 11 Laureates The Chairman of the CEM Board for the Awards Zeljko Andric explained the decision that this year s laureates are Brewery Trebjesa, Societe Generale Bank Montenegro, M:tel and Mr. Gani Resulbegovic. - Brewery Trebjesa is synonymous with reliability, and its most famous brand is one of the favorite products of Montenegrin consumers and one of the best export products of Montenegro. The company applies but at the same time sets very high standards of business and is an example of a successful company, which has resisted the challenging economic environment over the decades, and stood firm as a symbol of tradition and quality not only in the city under Trebjesa, but also in the whole Montenegro - says Mr. Andric. According to him, the Brewery Trebjesa is an example of a successful company which is a leader in its segment in the domestic market, but also one of the best ambassadors of quality in regional markets. Its most well-known product, Niksicko beer is certainly one of the most popular national brands and export products of our country. With its quality and tradition of 120 years, Niksicko beer shows that the true values are imperishable, and the quality is always the best ambassador. Therefore, Niksicko beer is the holder of the CEM collective trademark Dobro iz Crne Gore. In the corporate social responsibility, Societe Generale bank Montenegro applies the standards of the Group which operates in 76 countries and with its 148,000 employees it provides services to 30 million customers. - All its members, including Bank in Montenegro, are trying to be institutions of reference in the relationship with others, both clients and employees as well as the society, adapting its priorities to the local needs and conditions - says Mr. Andric. In this regard, the Bank has implemented numerous socially responsible activities in health, education, environmental protection, culture, as well as through support to vulnerable groups of society. The Bank pays special attention to projects which are important for the well-being of the entire population of Montenegro. First of all, it is a support to the health system of Montenegro through donations of medical equipment, creating better conditions for the health care of citizens. Through the projects, which support young people, Societe Generale Bank Montenegro intends to promote mobility, exchange of information and improve living conditions, especially for young people with special needs who join in the main stream of society via the inclusion program. Adapting to the demands of the market, the award winner for the Innovation Mtel has offered a completely new service to the users - Mondo go application. The application is unique in the market of Montenegro in the field of communication and provides almost all types of services a mobile operator can provide. Mondo go application is the first in the Balkan market (and beyond) which provides a personalized experience to the user, and is an operator s response to the OTT services. It combines different types of services: Mondo, M: call, messages and self care services. Compared with similar applications, Mondo go application provides communication with users who do not have the installed application. For the first time in Montenegro, in cooperation with Electro- -power industry of Montenegro and the CGES, apart from the application, M: tel offers cable television and internet-based ADSS technology to customers, in whose development 18 million euros will be invested this year. Gani Resulbegovic, the laureate for the improvement of management, is responsible for creating modern tourism product of Ulcinj. The company Real Estate, which he owns and has been successfully running since 1998 thanks to a special sensibility for management, is highly prized both among fellow businessmen and numerous tourists. Hotels»Dvori Balsica«and»Palata Venezia«in Ulcinj, ran by the Gani Resulbegovic s company, have become the representative, authentic and most renowned accommodation facilities on the Montenegrin coast. An investment, which is now being realized, will complete the existing facilities, which will provide Ulcinj with the most complete tourism product of high quality says Mr. Andric. Mr. Resulbegovic is the first tenant of a private beach on the Montenegrin coast, is responsible for creating a modern tourism product of Ulcinj in several directions. He is an active member of the Tourism and Hospitality Association Board of the CEM and Head of the Department of tenants of beaches in the Montenegrin Tourism Association. He has won many awards for his contribution to the business both in the country and abroad. On behalf of the award winners On behalf of the award winners, Sanja Calasan, executive director of the Brewery Trebjesa, expressed her gratitude towards the Chamber. - This award is a result of the work and dedication of all the employees at the Brewery Trebjesa who are responsible for being ranked as the most successful companies. Receiving this Award in the year of jubilee, 120 years of brewing industry in Montenegro is also very important for us. Since the establishment in the then Principality of Montenegro until today, from a small local brewery, Trebjesa has become a reputable company recognized at an international level - she says. She congratulated the other laureates - companies M: tel, Societe Generale Bank Montenegro and Mr. Gani Resulbegovic. - The Chamber of Economy, which has presented us these important awards, is the institution of the economy and a place where numerous activities are being articulated in the best interest of the economy. Therefore, the support of Chamber of Economy, which contributes to our better and more successful business, is very important for us. This particularly reflects in the tendency that entrepreneurs and companies in Montenegro, despite the complex economic situation, do not give up development and investment and thereby increase competitiveness in the region and beyond. Once again, I would like to express my gratitude for your trust and honour which this award provide to the laureates. I would like to point out that this Award is also a stimulus and obligation to contribute to the development of the Montenegrin economy along with the Chamber of Economy of Montenegro says Ms. Sanja Calasan. April Broj 4

12 12 Sanja Ćalasan, izvršna direktorica Pivare Trebjesa Pivarino uspješno trajanje duže od vijeka Broj 4 April 2016.

13 13 U Trebjesi se primjenjuju jednaki standardi u organizaciji cjelokupnog poslovanja kao i u svim pivarama u sastavu američko-kanadske kompanije Molson Coors, što je čini jednom od najuspješnijih i najodrživijih kompanija u Crnoj Gori. Kupcima pružiti kvalitetan proizvod, imati zadovoljne zaposlene i biti pouzdan partner poslovnoj i lokalnoj zajednici, misija je kojoj je Pivara Trebjesa posvećena 120 godina. Uspjeh mjerimo time da naredne godine budemo još bolji, jer se u našem poslu traži izvrsnost. Izvrsnost nije nešto što se završava na pravljenju dobrog piva. To pivo treba da odgovara na potrebe sve zahtjevnijih potrošača, kaže za Glasnik Sanja Ćalasan, izvršna direktorica Pivare Trebjesa. Glasnik: Šta Pivaru Trebjesa čini izuzetno velikom i respektabilnom kompanijom koja je više od vijeka bila zapažen međunarodni privredni akter i»primjer za primjer«ostalim biznis subjektima? S. Ćalasan: Pivara Trebjesa prošla je dug razvojni put od osnivanja do danas. Kao začetnik industrije u Crnoj Gori naša kompanija je bila i jedan od glavnih nosilaca privrednog razvoja zemlje. Ono što nas čini primjerom, kako ste rekli, jeste kontinuitet u proizvodnji i poslovanju i jasna vizija budućnosti, u svim razvojnim fazama kompanije. Naša misija je da iznova oduševljavamo ljubitelje piva. Ova formulacija se vremenom mijenjala, ali je suština bila ista pružiti kvalitetan proizvod, imati zadovoljne zaposlene i biti pouzdan partner poslovnoj i lokalnoj zajednici. Glasnik: Često pominjete da uvijek postavljete»visoke ciljeve«, čija je suština da budete uspješniji nego ranije te da primjenjujete izuzetno zahtjevne standarde poslovanja. Sve to Vam sigurno, itekako, pomaže da budete zavidno tržišno pozicionirani. Molim Vas prokomentarišite vašu poslovnu politiku. S. Ćalasan: Za nas uspjeh nije definisan samo pozitivnim poslovnim rezultatima na kraju godine.uspjeh mjerimo time da naredne godine budemo još bolji, jer se u našem poslu traži izvrsnost. Izvrsnost nije nešto što se završava na pravljenju dobrog piva. To isto pivo treba da odgovara na potrebe sve zahtjevnijih potrošača, kojima treba pružiti i veliku mogućnost izbora. Potrebno je da sa našim proizvodima stanemo uz manifestacije koje bogate kulturni život, da promovišemo neke važne inicijative poput odgovornog konzumiranja alkohola, da kao kompanija podržimo ekološke inicijative i prije svega sami budemo ekološki osviješćeni. Sve navedeno znači da smo uspješni onoliko koliko smo dobar partner zajednici u kojoj poslujemo. A da bismo bili to potrebno je da imamo zadovoljne zaposlene, koji ulažu puno strasti u svoj posao. Vjerujem da nas to svrstava u red uspješnih kompanija, jer zajednički živimo iste vrijednosti i znamo da uvijek možemo napraviti još jedan korak. Glasnik: Dosta ste investirali u razvoj, ali i u ostale elemente poslovne politike. Riječ - dvije o tome. S. Ćalasan: Investicije su jedan od pokretača razvoja. Samo u prošloj godini investicije su iznosile četiri miliona eura. Istakla bih da smo riješili problem otpadnih voda iz fabrike, izgradnjom prečišćivača, što je jedna od najvećih investicija Pivare Trebjesa kada govorimo o zaštiti životne sredine. U kontinuitetu modernizujemo proizvodne pogone, a konkurentnost na tžištu obezbjeđujemo i kroz značajne komercijalne investicije. Glasnik: Pivara je prvo privatizovano preduzeće u Crnoj Gori. Kako ocjenjujete postprivatizacioni period? S. Ćalasan: Veoma uspješno. Pivari je privatizacija donijela neophodno osavremenjivanje u svim segmentima poslovanja, izuzetno visoke standarde najvećih pivarskih grupacija i nova izvozna tržišta za naše proizvode. Takođe, potrošači su dobili veću mogućnost izbora, jer je asortiman proizvoda koje nudimo u Crnoj Gori značajno proširen distribucijom nekih od najpoznatijih svjetskih pivskih brendova. Uz sve ovo, moram istaći da Pivara Trebjesa, iako dio globalne korporacije, zadržava svoju lokalnu posebnost, što prepoznaju i naši potrošači. Glasnik: Radite u sklopu velikih inostranih poslovnih sistema i godinama se dobro snalazite. Koliko je bilo teško uspostaviti korelaciju između našeg i njihovog načina rada? I koliko ste od njih naučili? S. Ćalasan: Pivara Trebjesa je prva privatizovana kompanija u Crnoj Gori i već 19 godina posluje pod okriljem najvećih svjetskih pivarskih kompanija, danas u sastavu američko-kanadske kompanije Molson Coors. Period od privatizacije do danas omogućio nam je da kroz razmjenu i primjenu najsavremenijih praksi poslovanja učvrstimo i zadržimo lidersku poziciju na tržištu Crne Gore. Moram priznati da smo sve politike, procedure i sisteme rada po kojima danas poslujemo, a koje su sa sobom donosile pivarske grupacije u čijem sastavu smo poslovali implementirali u potpunosti i bez posebnih poteškoća, shvatajući sve prednosti koje nam one donose. Danas je Trebjesa kompanija u kojoj se primjenjuju jednaki standardi u organizaciji cjelokupnog poslovanja kao i u svim pivarama grupacije Molson Coors, što nas i čini jednom od najuspješnijih i najodrživijih kompanija u Crnoj Gori. Glasnik: Da li bi komentarisali poslovne rezultate u prošloj i očekivanja u godini jubileja? S. Ćalasan: Poslovni rezultati u prošloj godini bili su na nivou planiranih i očekivanih. Prodaja je na nivou 400 hiljada hektolitara piva, od čega je skoro petina izvoz, najviše u zemlje regiona. To nas posebno hrabri, jer u periodu opšteg pada tržišta piva osvajanje novih tržišta nije lak zadatak. Tokom godine rasla je i ukupna prodaja, ali i finansijski pokazatelji. Očekivanja za godinu su da bude još bolja od prethodne. Uz novi proizvod, Onogošt pivo, i dobro obavljene pripreme, nadamo se da će nas i vrijeme poslužiti dobro, te da će ljetnja sezona koja najviše utiče na naše ukupne rezultate biti uspješna. Glasnik: U godini jubileja promovisali ste novi tip piva Onogošt. April Broj 4

14 14 Molim da kažete nešto o tome kao i o ukupnom asortimanu Pivare Trebjesa. S. Ćalasan: Onogošt pivo je nastalo u godini jubileja, ali je naše pivo sa najstarijom pričom. Ovo prevashodno proističe iz samog imena piva, koje asocira na ime koje je nekada nosio i grad Nikšić. Napravljeno je onako kako bi ga stari pivarski majstori napravili, baš kako bismo oživjeli duh tradicije. Takođe, ovo pivo odgovara na potrebe potrošača koje su nam se pokazale u brojnim istraživanjima. Ukupno, u našem asortimanu je sada šest proizvoda. Pored Onogošta, tu su Nikšićko Pivo, Nikšićko Tamno, Nikšićko Gold, Nikšićko Cool Limun i Nikšićko Cool Grejpfrut. Uz ova piva koja su izvorno naši proizvodi, Pivara Trebjesa, je distributer za neka od najpoznatijih regionalnih i svjetskih piva, a od godine u ponudi imamo i britanske sajdere. Glasnik: Od godine kada je u Madridu na Svjetskoj izložbi kvaliteta Monde selection, nikšićka Pivara dobila prvu zlatnu medalju, nizala su se priznanja za kvalitet, uspješno i društveno odgovorno poslovanje. Ove godine ste laureat Nagrade Privredne komore. Uz čestitke za Nagradu Komore i pitanje koliko vam znači Nagrada najstarije i najbrojnije privredne asocijacije Crne Gore? S. Ćalasan: Od Pariza do danas imamo preko 80 medalja za kvalitet naših piva, na domaćim i međunarodnim takmičenjima. Svakako da je nagrada Privredne komore posebno važna. Kada vas partneri predlože za nagradu i prepoznaju vaš uspjeh, onda je to posebna čast i obaveza, da nastavimo da budemo još bolji. Glasnik: Društveno ste odgovorna komapnija, brinete o razvoju sredine gdje ste pozicionirani. Riječ - dvije o tome. S. Ćalasan: Veoma nam je važan otisak koji ostavljamo u zajednici u kojoj poslujemo. Društvena odovornost za nas iz Pivare Trebjesa, je jedna od ključnih stubova kompanije, ali i grupacije kojoj pripadamo. U prvom redu bih izdvojila društvenu odgovornost zaposlenih, koji doprinos daju kroz organizovani Klub dobrovoljnih davalaca krvi, učešće u raznim volonterskim aktivnostima i česte inicijative da oni, kao kolektiv, pomognu organizacijama kojim je to potrebno. Akcije po kojima smo najprepoznatljiviji su konkurs za finansiranje ekoloških projekata NVO, kampanja Kad pijem ne vozim i ekološka akcija Rock and Recycle. Pored ovih incijativa, Pivara je prepoznata po brojnim donacijama. Nastavićemo da odgovaramo na izazove u društvu, jer je to naša obaveza, kako bismo kreirali bolje zajednice, čiji smo i sami dio. Glasnik: Da li bi htjeli da kažete još nešto što nije obuhvaćeno pitanjima? S. Ćalasan: Podijelila bih sa čitaocima Glasnika Privredne komore da smo u godini jubileja dobili jedno važno priznanje sa međunarodnog nivoa. Nikšićko Pivo u povratnoj ambalaži 0.5l i Nikšićko Pivo u nepovratnoj boci 0.33l nagrađeni su zlatnim medaljama za kvalitet na Međunarodnoj selekciji kvaliteta Monde Selection Institut Monde Selection je osnovan godine i najprestižnija je svjetska organizacija u oblasti kontrole kvaliteta proizvoda. Ovo nije prva nagrada za nas od Monde Selectiona, ali u godini jubileja ima posebnu vrijednost, baš kao i nagrada Privredne komore Crne Gore. Providing quality products to customers, having satisfied employees and being reliable partner to the business and local community is the mission which the Brewery Trebjesa has been dedicated to for 120 years. The success is measured by being even more successful next year, because our business requires excellence. Striving for the excellence should not be completed by making good beer. This beer should meet the needs of increasingly demanding consumers, says in an interview for Glasnik Sanja Calasan, executive director of the Brewery Trebjesa. Glasnik: What does brewery Trebjesa make extremely big and respectable company which has been a remarkable economic entity and a role model to other business entities for more than a century? S. Calasan: Brewery Trebjesa has gone a long way since its establishment until today. As a pioneer industry in Montenegro, our company has also been one of the main actors of economic development of the country. What makes us a role model, as you said, is continuity in production and business operations and a clear vision of the future in all development phases of the company. Our mission is to fill lovers of beer with enthusiasm over and over again. This phrase has been changed over time, but the essence remained the same to provide a quality product, to have satisfied employees and to be a reliable partner to the business and local community. Glasnik: You often say that high goals have been set, which in essence implies to be more successful and to apply very demanding standards of business. Certainly, all this helps you to reach an enviable market position. Please comment on your business policy. S. Calasan: For us, success is not defined only by positive business results at the end of a year. The success is measured by being even more successful next year, because our business requires excellence. Striving for the excellence should not be completed by making good beer. The same beer should meet the needs of increasingly demanding consumers, whom need to provide a large variety of choices. With our products we need to support the events which enrich cultural life. It is also necessary to promote some important initiatives such as the responsible consumption of alcohol, support environmental initiatives as a company and above all become environmentally conscious. This means we are successful as long as we are a good partner to the community in which we operate. And in order to achieve this - we need to have satisfied employees, who put a lot of passion in their work. I believe it ranks us among successful companies, because we share the same values and we know we can always make another step forward. Glasnik: You have made significant investments in the development, but in other elements of business policy as well. Can you tell us more details? S. Calasan: Investments are one of the drivers of development. Only last year, investments amounted to four million EUR. Regarding the environmental protection, I would like to emphasize that we have solved the problem of waste water from the factory through the construction of the system for waste water treatment, which is one of the largest investments of the brewery»trebjesa«. We continuously modernize production facilities and provide competitiveness in the market through significant commercial Broj 4 April 2016.

15 15 Sanja Calasan, CEO of Brewery Trebjesa Trebjesa successfully operates for over a century Trebjesa is a company which applies the same standards in the organization of the entire business operations as all the breweries within the American-Canadian company Molson Coors. This makes us one of the most successful and most sustainable companies in Montenegro. April Broj 4

16 16 investments as well. Glasnik: The brewery is the first privatized company in Montenegro. What do you think of the post-privatization period? S. Calasan: I think it was very successful. Privatization has brought to the brewery necessary modernization in all business segments, extremely high standards of the largest brewery groups and new export markets for our products. Also, consumers have got more choices, since the range of products which we offer in Montenegro has been significantly expanded with distribution of some of the world's most famous beer brands. In addition, I must say that brewery»trebjesa«, although a part of a global corporation, has retained its local specific quality, which is recognized by our consumers. Glasnik: You have been operating within the large foreign business systems and you have been getting along well for years. How difficult was it to establish a correlation between our and their way of work? And how much did you learn from them? S. Calasan: Brewery Trebjesa is the first privatized companies in Montenegro and has been operating under the auspices of the world's largest brewing company for 19 years, now it is a part of the American-Canadian company Molson Coors. Period from privatization to date has provided us opportunity for strengthening and retaining the leading position on the market of Montenegro through the exchange and application of the most modern business practices. I have to admit that we implemented fully and without any particular difficulty all policies, procedures and systems of work according to which we do business today, and which had been brought by brewery Groups within which we operate, thus realizing all their benefits. Today Trebjesa is the company which applies the same standards in the organization of the entire business as in all breweries of Molson Coors group, which makes us one of the most successful and most sustainable companies in Montenegro. Glasnik: Would you like to comment on business results in the past and expectations in the year of the jubilee? S. Calasan: Business results in the last year were at the level of planned and expected. The sale has been at the level of 400 thousand hectolitres of beer, of which nearly one-fifth was exported, mostly to the countries of the region. It especially encourages us because in the period of general decline in the beer market winning new markets is not an easy task. Total sales also grew during 2015, as well as financial indicators. We expect that business results will be even better in 2016 than last year. Along with the new product, Onogost beer and well-made preparations, we hope that the summer season, which has a large influence on our overall results, will be successful. Glasnik: In the year of jubilee you have promoted a new type of beer Onogost. Please tell us more about it as well as the overall range of products of Brewery Trebjesa. S. Calasan: Onogost beer was created in the year of jubilee, but it is our beer with the oldest story. This primarily stems from the name of beer, which refers to the former name of Niksic. It is made in the way the old beer masters would make it, just in order to revive the spirit of tradition. Also, this beer was made in line with the consumers needs, indicated by numerous studies. Our range of products includes 6 beers such as Niksicko Beer, Niksicko Dark, Niksicko Gold, Niksicko Cool Lemon and Niksicko Cool Grapefruit. In addition to these beers which are originally our products, brewery»trebjesa«is a distributor for some of the most famous regional and international beers. Since 2014, we have been offering British ciders. Glasnik: Since 1932, when Niksic Brewery won the first gold medal on Madrid's quality exhibition Monde Selection, you have received the awards for quality, successful and socially responsible business. This year you are laureate of the Chamber of Economy of Montenegro. Congratulations on the award of the Chamber. What does the award from the oldest and largest economic association of Montenegro mean to you? S. Calasan: From Paris to date we have won over 80 medals for the quality of our beers in national and international competitions. Certainly, the award of Chamber of Economy of Montenegro is particularly important. When the partners nominate you for the award and recognize your success, then it is a special honour and an obligation to continue to be even better. Glasnik: The brewery is socially responsible company, which takes care about the development environment. Could you say a few words about this? S. Calasan: The impact we make on the community in which we operate is very important for us. The brewery»trebjesa«considers the social responsibility as one of the key pillars of the company and the group which we belong to. First of all, I would single out the social responsibility of employees, which provide contribution through the organized club of voluntary blood donors, participating in various voluntary activities and launching frequent initiatives to provide the assistance to organizations to which it is necessary. Activities by which we are most recognized are competition for financing environmental NGO projects, the campaign»kad pijem ne vozim (When I drink I do not drive)«and ecological action»rock and Recycle«. In addition to these initiatives, the Brewery has been recognized by numerous donations. We will continue to respond to the challenges in society, because it is our obligation, in order to create a better community, which we belong to. Glasnik: Would you like to say anything else which has not been mentioned so far? S. Calasan: I would like to share with the readers of the CEM s Glasnik that we received an important international recognition in the year of jubilee. Niksicko beer in returnable packaging of 0.5l and Niksicko beer in non-returnable bottle of 0.33l were awarded gold medals for quality at the International Quality Selection»Monde Selection 2016«. Institute»Monde Selection«was founded in 1961 and is the world's most prestigious organizations in the field of product quality control. This is not the first award for us from the Monde Selection, but it has a special value in the year of jubilee, as well as award of Chamber of Economy of Montenegro. Broj 4 April 2016.

17 17 Social Impact Award Biznis ideje za rješavanje društvenih problema Žiri za dodjelu Nagrade za društvene promjene, širom Evrope poznate kao Social Impact Award, predstavljen je 26. aprila godine u Privrednoj komori Crne Gore. Istovremeno, upućen je poziv mladima čije bi ideje za biznis mogle da riješe neki društveni problem da se do kraja aprila prijave na konkurs koji je u toku. Žiri u sastavu Željko Veljković, koordinator Nagrade za društvene promjene iz Fondacije Dokukino koja sprovodi projekat, Tanja Radusinović, savjetnica predsjednika Privredne komore, Dragana Crvenica, direktorica Odsjeka za komunikacije ERSTE banke i prof. dr Jelena Žugić, Univerzitet Mediteran, podsjetio je da je Nagrada za društvene promjene, koja se dodjeljuje od 2009, od ove godine namijenjena i mladima u Crnoj Gori, te Bosni i Hercegovini. Riječ je o izboru najboljih ideja za društvene biznise koje se nagrađuju znanjem i početnim kapitalom. - Nagrada za društvene promjene podrazumijeva višemjesečni proces u kojem materijalna nagrada dolazi tek na kraju, ali je sve ono što tome prethodi ključna vrijednost koju učesnici dobijaju. Širom Crne Gore u toku je niz radionica, na kojima se mladi ljudi, pre svega studenti, upoznaju sa načinima za pretvaranje ideja u prave biznis planove. Do kraja aprila otvoren je i konkurs za prijavljivanje ideja putem sajta Nagrade za društvene promjene, nakon kojeg će sedam najboljih biti izabrano za finale. Timovi koji uđu u finale dobiće mentorsku podršku vrhunskih menadžera i profesora koji će im pomoći da do najsitnijih detalja razrade planove svog budućeg poslovanja. Tri najbolje ideje dobijaju i dodatne nagrade, početni kapital od eura, dalju mentorsku podršku u pokretanju posla i priliku da učestvuju na završnom evropskom događaju nagrade za društvene promjene, koji se svake godine održava u Beču rekao je Željko Veljković. Privredna komora Crne Gore je partner od početka projekta i prema riječima Veljkovića pruža podršku od velikog značaja. Tanja Radusinović je izrazila zadovoljstvo zbog učešća u projektu koji u osnovi ima društvenu odgovornost, što Komora tradicionalno baštini. Ona je podsjetila da Privredna komora već pola vijeka dodjeljuje nagrade uspješnim kompanijama, a društvena odgovornost je jedna od kategorija koja se vrednuju. - Ocjenjujući ideje pristigle na konkurs, razmatraćemo kvalitet biznis plana, koliko je projekat primjenljiv i prihvatljiv za društvo kazala je Radusinović. Dragana Crvenica je istakla da je Erste fondacija neraskidivo povezana sa Nagradom za društvene promjene koja se dodeljuje u 11 zemalja Evrope, a postoji od godine. Naime ideja je potekla sa jednog od najuglednijih ekonomskih univerziteta u svijetu, Bečkog univerziteta za ekonomiju i biznis (Wirtschaftsuniversität Wien), a od početka je podržavaju Erste Fondacija (Erste Stiftung) i bečki Impact Hub. - ERSTE grupacija u svoj biznis model ugrađuje društvenu odgovornost, ne samo kroz korporativnu filantropiju, već na svim nivoima, kroz odnose sa klijentima i prema zaposlenima i široj društvenoj zajednici. Društveno odgovorno poslovanje je danas imperativ za svakog poslovnog subjekta koji želi da ima održivi biznis. rekla je Crvenica. Istakla je da je jedan od razloga zašto ERSTE podržava Nagradu to što je više od 90 odsto ideja kandidovanih u okviru projekta zaživjelo u praksi. - To je velika i jaka referenca za ovaj projekat, jer nije poenta sakupiti mnogobrojne ideje već ih realizovati kazala je ona, dodajući da je održivost prioritet u vrednovanju ideja. Prof. dr Jelena Žugić smatra da će studenti biti oduševljeni ovim projektom jer imaju potrebnu kreativnost, entuzijazam i potencijal da realizuju ideje koje će doprinijeti napretku društva. - Socijalno preduzetništvo je ključni evropski društveni model i motor razvoja ekonomija širom Evrope. Posebnu važnost može imati i na zapadnom Balkanu jer socijalna ekonomija predstavlja jedan od najrelevantnijih modela razvoja. U Crnoj Gori je socijalno preduzetništvo u povoju. Jako je bitno da se uporedo sa biznis planovima radi na unapređenju društvenih interesa bilo da je riječ o zaštiti ranjivih grupa, okoline, kulturne baštine, zelenoj ekonomiji i drugom rekla je Žugić, ističući uvjerenje da će mladi ljudi prepoznati značaj ovakvih projekata koji rješavaju društvene probleme. Na konkurs se mogu prijaviti ljudi mlađi od 35 godina. U timovima mogu učestovovati i stariji, kao i srednjoškolci, s tim što je ključni uslov da studenti sa crnogorskih univerziteta čine polovinu tima. Pojedinci koji prijave projektne ideje moraju pripadati studentskoj populaciji. April Broj 4

18 18 Odgovor na opasnosti u sajber prostoru Seminar u okviru Tempus projekta»unaprjeđenje obrazovnog sistema u oblasti sajber bezbjednosti u Crnoj Gori (ECESM)«održan je 8. aprila u Privrednoj komori Crne Gore. O temi:»odgovor na opasnosti u sajber prostoru«govorio je dr Toomas Lepik, University of Technology, Talin, Estonija. Podsjetimo da je Estonija najrazvijenija e-država u svijetu. Građanima je putem e-uprave, kroz e-servise omogućena interaktivna komunikacija na svim nivoima administracije. Savremene tehnike poslovanja na svim nivoima i u svim oblastima djelovanja od privrede, uslužnog sektora do države i njenih institucija podrazumjevaju primjenu infomaciono-komunikacionih tehnologija koje omogućavaju da rad i poslovanje budu jeftiniji, kvaliteniji, efikasniji i da bolje zadovoljavaju zahtjeve korisnika. Nova razvojna faza svetske privrede definisana kao infomaciono društvo upravo na znanju i tehnologiji bazira svoj rad i obezbjedjuje više nivoe konkurentnosti, veće stope ekonomskog rasta i veći broj novih radnih mjesta. U sklopu složenog procesa izgradnje takvog društva važan segment predstavljaju aktivnosti vezane za realizaciju primjene ICT alata u državnom sektoru ili tzv. izgradnja e-uprave - savremene državne uprave. Komunikacija vlade sa poslovnim subjektima predstavlja potencijalno najveću mogućnost za povećanje efikasnosti državne ekonomije, istakao je Lepik Sastanak sa predstavnicima Poreske uprave Sastanak sa predstavnicima Poreske uprave organizovan je u Privrednoj komori Crne Gore 13. aprila godine. Raspravljano je o aktuelnim temama iz oblasti poreske politike koje se odnose na turizam, građevinarstvo i trgovinu. Poseban naglasak stavljen je na registraciju djelatnosti izdavaoca privatnog smještaja. Ocijenjeno je da treba pojednostaviti proceduru njihove registracije i tako doprinijeti da što manji broj izdavalaca smještaja posluje u sivoj zoni. Takođe je ukazano na potrebu da se za smještaj i ugostiteljstvo propišu jedinstvene, snižene stope PDV-a (pet odsto je najniža stopa koju prepoznaje Evropska komisija u ovoj oblasti). Istaknuto je i da bi bilo korisno da privrednicima bude dostupno uputstvo kako se obračunava PDV na smještaj i hranu u hotelima. U susret ljetnjoj sezoni, privrednici su ukazali na potrebu ubrzanja procedure dobijanja potvrde od Poreske uprave pri zapošljavanju sezonskih radnika, a slično treba uraditi i za njihovu odjavu. Potrebno je, smatraju privrednici, omogućiti da takozvani otvoreni sto i dalje postoji u hotelima i restoranima, kao što je praksa u evropskim državama. Riječ je o mogućnosti da se fiskalni račun za hotelske i ugostiteljske usluge isporuči gostu prilikom plaćanja, a ne nakon svake porudžbe, što je zakonska obaveza. Predstavnici sektora građevinarstva apelovali su da Poreska uprava doprinese zaštiti proizvođača građevinskih materijala (posebno od kamena) od nelojalne konkurencije. Dogovoreno je da se privrednicima olakša pristup bazi podataka Poreske uprave što bi omogućilo njihovo korišćenje za dalje analize. Navedeno je da je za povraćaj PDV-a u praksi potrebno 90 do 120 dana, umjesto propisanih 60, zbog proceduralnih razloga. Predstavnici Poreske uprave su saopštili da se u pravilu poštuje Zakonom predviđen rok od 60 dana, ali postoje izuzeci kada zbog prolongiranja sprovođenja finasijske kontrole ili žalbe poreskih obveznika, taj rok nije moguće ispoštovati. Komora vijesti U cilju prikupljanja detaljnijih podataka I sprovođenja kontrole o naplati poreskih obaveza, analizirana je praksa zemalja regiona i razmatra se mogućnost uvođenja eletktronske fiskalizacije. Po riječima privrednika, novi sistem elektronske fiskalizacije je nepotreban, budući da je postojeći sistem dobar i kao takav nedovoljno iskorišćen. Osim toga, elektronska fiskalizacija bi predstavljalo novi trošak za privredu. Tema sastanka je bila i naplata poreza na dobit pravnih lica u vezi distribucije i plasmana softverskih/računarskih programa. Imajući u vidu specifičnost teme, dogovoreno je organizovanje posebnog sastanka na kojem će biti dato mišljenje u vezi primjene Zakona o porezu na dobit pravnih lica koji u praksi stvara nedoumice i probleme. Konstituisana Grupacija za IT Grupacija za informacione tehnologije pri Odboru udruženja ICT Privredne komore Crne Gore konstituisana je 26. aprila godine. Za predsjednicu Grupacije izabrana je Snežana Ćalasan iz kompanije S2B, a za zamjenika Branimir Bukilić, Data Design. Grupacija koja ima 21 članicu, u novom sazivu je formirana na inicijativu kompanija Jugodata, Čikom, Digit Montenegro, Montex Elektronika, Chip computers, Montora, S&T - članica Odbora ICT. - Nama iz sektora informacionih tehnologija potrebno je operativnije i fleksibilnije tijelo koje bi se po potrebi češće sastajalo i raspravljalo o usko specijalizovanim problemima koji ne opterećuju komunikacione kompanije, pa bi tako i rad Odbora učinili efikasnijim kazao je Vladan Tabaš, direktor Čikoma. Inicijatori smatraju da IT nije prepoznat kao privredna grana, niti se pominje kao uređen i statistički obrađen i definisan dio neke druge grane privrede, što dovoljno govori o poziciji u kojoj se ove kompanije nalaze. IT kompanije u privredi Crne Gore učestvuju sa zanemarljivim prihodima koji nijesu statistički obrađeni, a kreću se Broj 4 April 2016.

19 19 po procjeni inicijatora oko 1,5% BDP Crne Gore. Činjenica je da ne postoji precizna statistika o broju IT kompanija u Crnoj Gori (a računa se da ih ima od 200 do 300), broju zaposlenih u njima, prihodima, profilu specijalista kojima raspolažu, vrsti roba i usluga koje prodaju itd. dovoljno govori da postoji neophodnost da se stanje u ovom sektoru privrede uređuje intenzivnije u cilju održanja poslovanja. Mogućnosti ekonomske saradnje sa Maltom Delegacija Republike Malte koju je vodio parlamentarni sekretar za konkurentnost i ekonomski razvoj u Ministarstvu za ekonomiju, ulaganje i mali biznis Jose A Herrera, posjetila je 20. aprila godine Privrednu komoru i sa potpredsjednikom Stankom Zlokovićem razgovarala o mogućnostima jačanja saradnje između dvije ekonomije. Ocijenjeno da je veoma važno ojačati diplomatske i ekonomske odnose između Crne Gore i Malte. S obzirom na to da su u toku integracioni procesi naše zemlje u EU, gosti su prenijeli pozitivna iskustva članstva Malte koje traje već 11 godina. - Male zemlje mogu dosta dobiti od članstva u Evropskoj uniji ukoliko umiju da iskoriste mogućnosti koje se nude. Naše iskustvo u EU je dobro, jer smo uspjeli da privučemo značajne strane investicije, gotovo eliminišemo nezaposlenost i spustimo deficit na ispod tri odsto. Ekonomski rast u prošloj godini Malte je iznosio 6,3 odsto. Osnov naše diverzifikovane privrede su usluge u turizmu, finansijama, pomorstvu, a značajno razvijamo poslovne zone, zdravstveni turizam i obrazovanje, naročito ovo posljednje jer je znanje osnov našeg progresa rekao je Herrera. On je podsjetio da odnosi Crne Gore i Malte dobijaju na intenzitetu u sektoru energetike, zahvaljujući malteškoj investiciji u vjetroelektranu na Možuri, vrijednoj više od 80 miliona eura. Herrera je izrazio nadu da će još projekata poput ovog biti realizovano u budućnosti, preko kojih će poslovne veze dvije zemlje dodatno dobiti na snazi. Potpredsjednik Komore Zloković je istakao da u Crnoj Gori postoji konsenzus o značaju integracija naše države. - Crna Gora nema dilemu o putu ka Evropskoj uniji kazao je Zloković. Upoznao je goste da su prioritetne grane razvoja naše ekonomije turizam, poljoprivreda i energetika, ali i podsjetio na nekadašnju uspješnu saradnju u oblasti brodogradnje ove dvije države. Posebno je izrazio interesovanje za iskustva Malte u vezi sa korišćenjem solarne energije koja je u toj državi veoma zastupljena. Sastanak Eurochambres-a u Rimu Predsjednik Privredne komore Crne Gore, Velimir MIjušković učestvovao je na sastanku EUROCHAMBRES-ove grupe komora javnog prava, koji je održan je 13. aprila u sjedištu Unije komora Italije u Rimu. Martin Wansleben, director Savezne njemačke komore i predsjedavajući ove Radne grupe naglasio je važnost snažnog povezivanja komora, kako bi u vrijeme evropske krize i čestih terorističkih napada komorskim djelovanjem uspjeli zadržati ekonomske aktivnosti na adekvatnom nivou. Predsjedavajući EUROCHAMBRES-a, Richard Weber upoznao je učesnike skupa sa susretima koje je imao u Krakovu sa predsjednikom Komore Poljske u svjetlu promjemne Zakona o komori u toj zemlji. Predsjednik Privredne komore Srbije, Marko Čadež predstavio je novi Zakon o komorama koji je izglasan krajem prethodne gosine, a stupiće na snagu 1. januara godine. Jedna od važnih tema kojom se skup bavio bila je način integrisanja izbjeglica, te aktivnosti koje je Komora Njemačke planirala i realizuje u ovoj sferi. Visoki predstavnici Komora članica Radne grupe iznijeli su podatke o ekonomskoj situaciji u svojoj zemlji, kao i predstavili nove usluge koje realizuje za svoje članice. Razmjena ove vrste informacija omogućava da se na dođe do novih ideja koji bi to inovirani servisi mogli biti razvijeni sa ciljem da koriste privredi. Novu saradnju potrebno je podsticati na području digitalizacije, zaključak je sastanka. Digitalizacija je tema koja se ne odnosi samo na poslovnu zajednicu, već i komore. U ovom trenutku, mnoge od komora pokušavaju pružiti više digitalnih usluga koje se nastoje prilagoditi novim potrebama malih i srednjih preduzeća. Stoga tokom godine treba organizovati poseban sastanak na ovu temu. Saradnja Privredne komore i Asocijacije menadžera Privredna komora Crne Gore i Asocijacija menadžera Crne Gore sklopile su 25. aprila godine Sporazum o saradnji. Sporazum su potpisali predsjednici Velimir Mijušković i Budimir Raičković. U Sporazumu je navedeno da Privredna komora i Asocijacija menadžera dijele zajedničke vrijednosti i ciljeve, usmjerene na promociju i poboljšavanje privrednog ambijenta i ekonomske saradnje među privrednim subjektima i poslovnim udruženjima. Saglasne su da će sarađivati na praćenju i unapređivanju privrednih kretanja, pružanju stručne pomoći, zajednički učestvovati u projektima koje finansiraju domaće i međunarodne organizacije. Promocija etičkih vrijednosti, standarda korporativnog upravljanja i profesionalne odgovornosti menadžera i privrednika, članica dvije asocijacije, kao i pomoć te podrška u uspostavljanju saradnje i povezivanja sa ostalim organizacijama, institucijama i naučnim ustanovama takođe će biti u fokusu saradnje. Privredna komora i Asocijacija menadžera radiće na međusobnoj podršci, razmjeni informacija i iskustava na planu međunarodne saradnje, evropskih i globalnih integrativnih procesa. April Broj 4

20 20 Na sjednici Odbora udruženja energetike i rudarstva Privredne komore Crne Gore, održanoj 1. aprila godine, pokrenuta je inicijativa za formiranje grupacije kompanija koje se bave distribucijom nafte i njenih derivata, a razmatrane su realizovane investicije u Rudniku mrkog uglja u Beranama i planovi razvoja te kompanije. Komunalna privreda Saradnja sa Regionalnim vodovodom u fokusu Saradnja Regionalnog vodovoda i vodovodnih i kanalizacionih preduzeća primorskih opština bila je tema sjednice Odbora udruženja komunalne privrede Privredne komore Crne Gore, održane 18. aprila godine. Sjednicu je vodio predsjednik Odbora Vladan Vučelić, a raspravi su među ostalima učestvovali potpredsjednik Privredne komore Stanko Zloković, Dragan Asanović iz Ministarstva održivog razvoja i turizma, zatim direktor Regionalnog vodovoda Goran Jevrić i njegov saradnik Dragan Bjelobrković, prof. dr Mihailo Burić, tehnički direktor JP Vodovod i kanaliazacija Filip Makrid, Gojčilo Obradović iz Vodovoda Budva, Dragan Roganović iz Vodovoda Kotor i Miloš Ražnatović iz Vodovoda Cetinje. Kvalitetno snabdijevanje vodom je uslov ozbiljnog razvoja turizma i ekonomije Crne Gore, rečeno je na sjednici. Ocijenjeno je da vodosnabdijevanje crnogorskog primorja treba posmatrati kao jedinstven sistem koji čine Regionalni vodovod i šest lokalnih - u Budvi, Kotoru, Herceg Novom, Tivtu Ulcinju i Baru, čiji odnosi se konstantno unapređuju. Članovi Odbora su saglasni da je neophodno napraviti sveobuhvatnu tehno-ekonomsku analizu sistema vodosnabdijevanja i odvođenja otpadnih voda za cijelu državu. Pozdravljena je opredijeljenost Regionalnog vodovoda da poveća kapacitete jer je to dodatni potencijaln razvoja u ovom sektoru. Bez sistemskih zakona teško je napraviti značajan iskorak u ovoj oblasti, pa Privredna komora apeluje da se regulativa donese, a da se prilikom njene izrade uvaže sugestije privrednika. Zaključeno je da je neophodno kroz zakonsku regulativu predložiti uspostavljanje regulatora i metodologije cijena usluga vodosnabdjevanja i usluga odvođenja otpadnih voda. Neophodno je ući u podizanje performansi vodovodnog sistema, što podrazumijeva smanjenje tehničkih gubitaka i povećanje efikasnosti, te iziskuje investicije. Poslovanje se mora uskladiti sa standardima kvaliteta HACCP, ISO 9001 i 22000, i ako se sve to uradi, problemi će u velikoj mjeri biti riješeni, zaključio je Odbor komunalne privrede. Prezentaciju Rudnika mrkog uglja u Beranama imala je Jovanka Bogavac, njegova tehnička direktorica, koja je kazala da su geološke rezerve ovog ugljenog basena procijenjene na 156 miliona tona, s tim što bi se daljim istraživanjima mogao povećati njihov nivo. - Rudnik je godine privatizovalo privredno društvo»metalfer«iz Sremske Mitrovice, koje je osnovano u Londonu prije 23 godine, a u Srbiji uspješno posluje u sektoru metalurgije, rudarstve i energetike, rekla je Bogavac. Ona je navela da je Rudnik u vrijeme preuzimanja bio u veoma lošem stanju, svi objekti i oprema bili su krajnje zapušteni i van funkcije. Upornošću i predanošću menadžmenta nabavljena je značajna količina nove opreme i proizvodnih materijala, obezbijeđeno stabilno snabdijevanje repromaterijalom i uspostavljeno napajanje električnom energijom. Veliku pomoć u ovim poslovima pružili su im Vlada Crne Gore, Elektroprivreda, kao i partnerske slovenačke i srbijanske kompanije. - Rad u Rudniku je pokrenut u januaru i u toj godini je proizvedeno tona uglja, kazala je tehnička direktorica. Sada se radi u tri smjene, zaposleno je 140 radnika, a ugalj prodaju TE Pljevlja i industrijskim potrošačima u Crnoj Gori i Srbiji. Bogavac je kao jedan od krupnih problema u radu istakla nedostatak kvalifikovane radne snage, koju, kako je rekla, niti možemo školovati, niti uvesti. Primjenom savremenih metoda u eksploataciji uglja, modernizacijom tehnologije i transporta i upošljavanjem većeg broja kvalifikovanih radnika proizvodnju bi bilo moguće povećati na tona godišnje. - Time bi stvorili preduslove za izgradnju energetskog bloka u Beranama snage do 50MW, Termoelektrane illi Termoelektrane - Toplane, rekla je ona. Uglješa Vučinić, izvršni direktor Rudnika mrkog uglja u Beranama je kazao da je u narednih sedam-osam godina obezbijeđena proizvodnja na tzv.»polju C«. Broj 4 April 2016.

21 21 Energetika i rudarstvo Rudnik u Beranama povećava proizvodnju Ugalj iz Berana mogao bi naći kupce u Srbiji, koja je veliki uvoznik ovog energenta. - Sada radimo na procesu izrade tehno ekonomskog elaborata za»polje D«kojem, prema procjenama, gravitira rezerva od četiri miliona tona, kazao je Vučinić. U cilju realizacije ovog projekta već su komunicirali sa Rudarsko- -geološkim fakultetom, a sa Rudnikom Trbovlje, koji je u stečaju, pregovoraju o kupovini opreme. On smatra da bi Elektroprivreda Crne Gore, Rudnik uglja Pljevlja, Termoelektrana i Privredna komora, na području opština od Plava i Gusinja do Bijelog Polja trebale da iznađu rješenje za izradu manjeg termo-energetskog postrojenja koje bi se lociralo na mjestu nekadašnje Fabrike celuloze, jer tamo postoji kompletna infrastruktura. Već pregovaramo sa potencijalnim investitorima, a i posjetili smo neke fabrike poput one u Katovicama gdje se sagorijeva otpad, biomasa i proizvodi električna energiju. Ovakvo postrojenje nije skupo, kaže on, i dodaje da bi ono bilo značajno zbog veće stabilnosti energetskog sistema na području sedam opština, a njime bi riješili i problem otpada u Beran selu, kaže Vučinić. Ugalj iz Berana mogao bi naći kupce u Srbiji gdje se uvoze velike količine iz drugih zemalja, zaključio je on. Po mišljenju Luke Jovanovića, predsjednika Odbora, veoma dobro je što je Rudnik pokrenut jer se niko ko ima takvu sirovinu ne odriče nje. Na sličnom fonu govorio je i Ratomir Stanić, pozdravivši pokretanje proizvodnje, ali i razvojne planove menadžmenta ovog rudnika. On je dodao da ovim investicionim projektima podršku treba da daju nadležne institucije jer nigdje nema viška energije, ona uvijek ima tržište. Članovi Odbora su ukazali na značaj kontinuiranog praćenja izrade pravnih akata koji se odnose kako na sektor energetike, tako i svih onih koji imaju uticaja na poslovni ambijent. Potpredsjednik Privredne komore Crne Gore Ivan Saveljić, s tim u vezi je ukazao na činjenicu da evropske integracije zahtijevaju brzo donosenje mnogobrojnih zakona i podzakonskih akata. - U Komori punu pažnju posvećujemo tim značajnim aktivnostima i kontinuiranom praćenju rada na legislativi u svim oblastima privrede. Takođe tokom javnih rasprava o zakonima dajemo predloge, sugestije i komentare. Aktivnosti vezane za donošenje akata pratimo u svim fazama, uključujući i učešće u radu skupštinskog Odbora za ekonomiju, finansije i budžet, kada to potrebe nalažu, rekao je potpredsjednik. Saveljić je podsjetio da privrednici preko odbora udruženja na najbolji način mogu učestvovati u tom procesu, ukazujući na nedostatke u legislativi koje prepoznaju kao prepreke poslovanju privrede i predlažu mjere za otklanjanje takvih barijera. April Broj 4

22 22 Šumarstvo, drvna industrija, grafička i izdavačka djelatnost Drvnu sirovinu prerađivati u Crnoj Gori Odbor Udruženja šumarstva, drvne industrije, grafičke i izdavačke djelatnosti Privredne komore Crne Gore, na sjednici održanoj 6. aprila godine na Jadranskom sajmu u Budvi, razmatrao je Informaciju o poslovanju preduzeća iz ove oblasti za godinu, Program gazdovanja šumama za i primjenu Pravilnika o doznaci stabala, načinu prijema, obilježavanja i porijekla drvnihsortimenata kao i Pravilnik o izmjenama pravilnika o visini naknade za doznaku stabala, premjer i žigosanje drvnihsortimenata i izradu izvođačkog projekta. U radu sjednice učestvovali su predstavnici Ministarstva poljoprivrede i ruralnog razvoja i Uprave za šume. Predstavnici privrednih društva su inicirali da se drvna sirovina usmjeri prema preduzećima koja obavljaju proizvodnu djelatnost u količini koja im je potrebna za normalno odvijanje procesa proizvodnje, a ne preduzećima koja se bave preprodajom i izvozom drvnih sortimenata. S tim u vezi, podsjetili su da podaci o robnom prometu Crne Gore sa inostranstvom pokazuju da se iz godine u godinu povećava izvoz sirovine, dok domaći proizvođači nemaju input za preradu. U cilju rješavanja ovog problema, predloženo je da se kao izjava o porijeklu robe priznaje otpremnica ili potvrda Uprave za šume, kako za državne tako i za privatne. Takođe je neophodno pojačati kontrolu izvoza tako da cijena na fakturi odražava stvarnu vrijednost robe i primijeniti Ugovor o davanju prava na korišćenje šuma i izgradnju i održavanju šumskih saobraćajnica, kojim su ugovarači saglasni da se ukupne posječene količine drveta prerade u prerađivačkim kapacitetima koncesionara, na teritoriji Crne Gore. Na osnovu podataka Uprave za šume, proizvodnja drvne mase u godini, iznosila je m 3, od čega četinara m 3 i lišćara m 3, i veća je za 22,43% u odnosu na 2014., u kojoj je proizvodeno m 3, od čega četinara m 3, i lišćara m 3. Programom gazdovanja u državnim i privatnim šumama za godinu, ukupna raspoloživa drvna masa koja može biti predmet korišćenja u tekućoj godini iznosi m 3 bruto drvne mase. U ovu količinu uključena je: drvna masa koju je Uprava za šume planirala za korišćenje putem koncesija ili jednogodišnjih ugovora za 2016.; potom drvna masa koja nije ugovorena niti realizovana od koncesionara kao i ona koja je predviđena planskim dokumentima za sječu, ali koju Uprava za šume nije učinila operativnom za korišćenje. (izvršila doznaku stabala za sječu i uradila izvođačke projekte). U državnim šumama u godini, planirano je korišćenje m 3 bruto drvne mase, a u privatnim m 3. U državnim šumama planirana je sječa od m 3 bruto drvne mase, i to za redovne sječe m 3, od toga četinara m 3 i lišćara m 3, a za snadbijevanje stanovništva u ruralnim područjima m 3. Prema ovim količinama očekivani prihod iznosi 7,4 miliona eura. Prema podacima MONSTAT-a o robnoj razmjeni sa inostranstvom za godinu, uvoz proizvoda drveta, hartije, štampe i namještaja je iznosio 119,70 milona eura, što predstavlja 15,3 % ukupnog uvoza. U ovim kategorijama najviše se uvozi namještaj i to u vrijednosti 35,97 miliona eura. U kategoriji hartije i štampe najveći je uvoz novinske hartije, kartona za pisanje i štampanje i sl. i to 11,4 miliona i uvoz štampe (poštanske razglednice, kalendari i sl.) u vrijednosti 1,7 miliona eura. Izvoz drveta, hartije, štampe i namještaja iznosi 36 miliona eura. Drveta je ukupno izvezeno 30 miliona eura, a uvezeno 22,8 mil. eura. U strukturi izvoza najviše je izvezeno rezane građe u vrijednosti od 18,3 miliona eura, sirovine je izvezeno 10,7 miliona što je u odnosu na godine više za 32,1%. Na sjednici Odbora najviše pažnje je posvećeno primjeni nedavno usvojenog Pravilnika o doznaci stabala, načinu prijema, obilježavanja i porijekla drvnihsortimenata, jer ih je po ocjeni Odbora, nemoguće primijeniti u praksi kad je riječ o otpremi zato što su u suprotnosti zahtjevi koncesionara i Uprave za šume. Koncesionari predlažu da Uprava za šume vrši otpremu drvnih sortimenata i izdaje otpremnicu za preuzetu sirovinu, a ne koncesionar. Pravilnik o izmjenama Pravilnika o visini naknade za vršenje doznake stabala, pre- Broj 4 April 2016.

23 23 mjer i žigosanje drvnih sortimenata i izradu izvođačkog projekta koji je donešen krajem godine, a koji je predvidio da se obračunavaju takse na izvoz sirovine još nije primijenjen, sirovina se nesmetano izvozi, i to u situaciji kad domaćim proizvođačima nedostaje sirovina za proizvodnju. Zato je predlažena hitna primjena pomenutog pravilnika. Tokom aprila počeće javne rasprave o davanju šuma na dugoročno korišćenje, nakon čega će uslijediti javni poziv za davanje šuma za korišćenje za godinu. Odbor je donio Odluku o osnivanju grupacije za grafičku i izdavačku djelatnost. Nakon svestranog sagledavanja poslovanja, a u cilju stvaranja povoljnijeg poslovnog ambijenta i poboljšanja stanja u ovim djelatnostima, Odbor je, između ostalog, predložio: da je potrebno na vrijeme uraditi šumsko privredne osnove u područjima gdje su istekle, potom, analizu i ocjenu postojećeg stanja i stepena uređenosti šuma, kao i dinamiku izrade planova gazdovanja kojom bi se obezbijedio i bio poznat predviđeni obim sječa za duži period, a korisnici šuma imali uvid o tome čime raspolažu i realno uskladili svoje planove. Konstatovano je i da u pozivima za postupak javne nabavke treba predvidjeti stručno tehničku i kadrovsku osposobljenost ponuđača, odnosno unijeti dozvoljene specifičnosti daju prednost domaćim proizvodnim preduzećima. Dosadašnjim kriterijumima za raspodjelu sirovine nije definisana njena maksimalna zapremina koja se može dodijeliti na preradu proizvodnim preduzećima u odnosu na broj zaposlenih i raspoložive tehničko-tehnološke kapacitete. Stoga je potrebno redefinisati Pravilnik o uslovima, kriterijumima i podkriterijumima, koje treba da ispunjavaju pravna lica za dobijanje prava za godišnje i dugoročno korišćenje šuma. Najnovije mjere koje se odnose na određivanje visine naknada za premjer i žigosanje drvne mase namijenjene izvozu treba što prije primijeniti, time bi se značajno smanjio izvoz sirovine. U kontekstu evropskih integracija i povećanja izvoza gotovih proizvoda, potrebno je pokrenuti proces sertifikacije šuma, čime se potvrđuje da su proizvodi od drveta proizvedeni odgovornim gazdovanjem šumama, što će omogućiti našoj drvnoj industriji da nesmetano izađe na inostrano tržište. April Broj 4

24 24 Špediteri Unaprijediti ambijent za poslovanje Odbor udruženja špeditera podnijeće nadležnim organima inicijative u vezi sa smanjenjem troškova zakupa na graničnim prelazima, elektronskim vođenjem trgovačke knjige, izmjenom Pravilnika o vođenju evidencije nabavke i prodaje roba i trgovinskih usluga. Iniciraće i izmjenu Carinskog zakona, da bi se omogućilo istupanje robe u vazdušnom saobraćaju sa putnikom, uz podnošenje deklaracije i fakture, a bez podnošenja manifesta, rečeno je na sjednici Odbora 4. aprila na kojoj je razmatran ambijent za poslovanje špeditera i predlozi za njegovo unapređenje. Članovima Odbora prezentovani su digitalni sertifikati e-servis Ministarstva za informaciono društvo i telekomunikacije, kao i sertifikat Excelent SME. U radu sjednice učestvovali su Ljiljana Filipović, potpredsjednica Privredne komore Crne Gore, Stevan Ljumović, generalni direktor Direktorata e-uprave Ministarstva za informaciono društvo i telekomunikacije, Vesna Simonović, iz istog ministarstva i Andrea Vujačić, Pošta Crne Gore i privrednici. Na sjednici su akcentovane realizovane aktivnosti Privredne komore Crne Gore kojim je doprinijela unapređenju uslova za poslovanje u ovoj oblasti. Na predlog članova Udruženja špeditera organizovana je radionica sa predstavnicima nadležnih državnih organa o primjeni Pravilnika o utvrđivanju proizvoda i usluga koji se oporezuju po sniženoj stopi PDV-a. Upućene su inicijative za izmjenu Zakona o akcizama u dijelu koji se odnosi na označavanje mineralnih ulja i Uredbe o uslovima za obavljanje poslova zastupanja pred carinskim organom, te Pravilnika o posebnim mjerama carinskog nadzora i postupka za robe koje se koriste za snabdijevanje prevoznih sredstava u međunarodnom saobraćaju. Raspravljano je o rješavanju problema ekskluzivnog prava pretovara kontejnera i generalnih tereta na području barske luke. U okviru Dana otvorenih vrata sa Upravom carina razmotrene su elektronska provjera EUR 1 iz Turske putem web aplikacije, primjena Uredbe za sprovođenje Carinskog Zakona u dijelu koji se odnosi na označavanje/izdvajanje carinske od necarinske robe, kao i sprovođenje carinskog postupka za stavljanje robe u slobodan promet u Putničkom terminalu Bar. Konstatovano je da će dugo zadržavanje robe zbog provjere sertifikata biti otklonjeno primjenom novih aplikativnih rješenja kao i da će se voditi računa o troškovima držalaca skladišta prilikom odvajanja carinske i necarinske robe. Neusklađenost organizacije rada inspekcijskih službi sa potrebama privrednika na granici Dobrakovo ima negativne posljedice na njihovo i poslovanje luke u Baru, smatraju špediteri, i ovaj problem posebno dolazi do izražaja u slučajevima kada je riječ o pregledu robe kratkog roka trajanja. Takođe, ukazuju da još uvijek postoje primjeri neujednačene prakse sprovođenja određenih propisa u različitim carinarnicama. Potpredsjednica Privredne komore Ljiljana Filipović je podsjetila da je, sagledavajući uslove poslovanja, Odbor Udruženja špeditera od osnivanja godine ukazivao na potrebu prilagođavanja ra- Broj 4 April 2016.

25 25 Neusklađenost organizacije rada inspekcijskih službi sa potrebama privrednika na granici Dobrakovo ima negativne posljedice na njihovo i poslovanje luke u Baru. dnog vremena inspekcijskih službi, imajući pritom razumijevanje jer su za to nedostajala potrebna sredstva. Prisustvo inspektora na graničnim prelazima, mimo radnog vremena, način je za kratkoročno prevazilaženje ove situacije, dok bi cjelodnevna pokrivenost najprometnijih prelaza značajno unaprijedila poslovanje svih preduzeća koja se bave spoljnom trgovinom, smatra ona. Radovan Radulović, predsjednik Odbora okarakterisao je na sjednici iznijete predloge izuzetno značajnim i saopštio da će se Odbor njima, kao i do sada, baviti kontinuirano i sveobuhvatno. Digitalni sertifikat e-servis Ministarstva za informaciono društvo i telekomunikacije predstavili su Stevan Ljumović i Vesna Simonović iz Ministarstva za informaciono društvo i telekomunikacije. Elektronska uprava omogućava komuninikaciju između građana i privrede, sa jedne strane i državne uprave, sa druge, rekao je Ljumović. - Portal koji u Ministarstvu postoji pet godina pruža niz različitih usluga. Mi smo tu da privrednicima pomognemo da lakše posluju i unaprijede komunikaciju sa državnom upravom, naveo je on. Sve tehničke mogućnosti postoje da na portalu e-uprava napravimo servis koji je namijenjen špediterima, to je naša obaveza kao i da omogućimo oficijelnu komunikaciju između, u ovom slučaju, špeditera i Veterinarske uprave. Vaša prijava upućena Veterinarskoj upravi daje mogućnost da oni mogu odmah da vam odgovore - rekao je on. Prema njegovim riječima ovo može pomoći i kod uspostavljanja sličnih servisa u odnosu na bilo koji državni organ kojem se podnose zahtjeve identifikovane preko sertifikata. Vesna Simonović, glavni administrator na portalu e-uprava, prezentovala je njegove elektronske servise kojih je 165. Ona je rekla da na ovaj način svaki građanin ili kompanija može da pronađe informaciju bez odlaska u državne organe, kao i da uvijek imaju informacju u kojoj fazi je realizacija njihovog zahtjeva. U Crnoj Gori postoje dva sertifikaciona tijela za izdavanje kvalifikovanih digitalanih certifikata. To su Ministarstvo za informaciono društvo i telekomunikacije koje izdaje digitalne sertifikate za potrebe državne uprave i Pošta Crne Gore kao javno sertifikaciono tijelo za građane i pravna lica u. - Od početka rada Sertifikacionog tijela Pošte, godine, do danas, izdato je blizu sertifikata - rekla je Andea Vujačić, predstavnica ove kompanije. Ona navodi da je ovaj sertifikat digitalni identifikacioni dokument jer sadrži podatke o njegovom korisniku kao i izdavaocu. Omogućava bezbjednu razmjenu informacija putem interneta i namijenjen je svim učesnicima elektronskog poslovanja - fizičkim i pravnim licima, a upotreba mu je višestruka. April Broj 4

26 26 Trgovina Niske cijene štete trgovini, proizvođačima i državi Cijene u Crnoj Gori se formiraju u skladu sa propisima i kontrole državnih organa do sada nijesu dokazale prisustvo dampinga. Borba niskim cijenama između trgovačkih lanaca je rezultat pozicioniranja na tržištu. Takva situacija je na duži rok neodrživa i naročito ugrožava domaće proizvođače, pa je potrebno da se što prije okonča, ocijenjeno je na sjednici Odbora udruženja trgovine Privredne komore Crne Gore, održanoj 15. aprila godine. Tema Unutrašnje tržište cijene, konkurencija, siva ekonomija, bila je fokusu Odbora, a raspravljano je i o rezultatima u sektoru trgovine ostvarenim u godini, Kodeksu ponašanja trgovačkih, profesionalnih i udruženja potrošača u elektronskom poslovanju, te o sertifikatu SME Excellent. Sjednicu je vodio predsjednik Odbora Stevan Karadaglić, a u njenom radu su učestvovali predstavnici Ministarstva ekonomije, Agencije za zaštitu konkurencije, Uprave za inspekcijske poslove i Poreske uprave Crne Gore. Cijene Podsjetimo, od sredine decembra prošle godine na crnogorskom tržištu se pojedini proizvodi prodaju po niskim cijenama (nižim i od nabavnih), što je rezultat oštre konkurencije. Riječ je o strategiji trgovaca (loss leader strategy) da na izabranim proizvodima ostvaruju gubitak, privlače pažnju potrošača i ostvaruju zaradu na drugim artiklima. U tim uslovima domaći proizvođači ne mogu biti konkuretni i teže mogu plasirati i naplatiti svoj proizvod. Rezultat je šteta po trgovinske lance i pad proizvodnje. Prema riječima Danijele Gačević iz Ministarstva ekonomije, Crna Gora da bi spriječila nefer trgovinu može uvesti antidampinške, kompenzatorne te mjere zaštite od prekomjernog uvoza i zaštite ravnoteže platnog bilansa. - Mehanizmi postoje, privrednici u Vladi imaju partnera i preduzećemo sve mjere koje prepoznaju međunarodna pravila i zakonski okvir rekla je Gačević. Broj 4 April 2016.

27 27 Ona je naglasila da inicijative za ispitivanje dampinga treba da poteknu od privrede i da je potrebno dostaviti dokaze o takvim radnjama. Dodaje da je bilo inicijativa iz Udruženja mljekara da se mjerama zaštite od prekomjernog uvoza. One podrazumijevaju uvođenje ili carina ili kvantitativnih ograničenja prema svim državama nezavisno od porijekla robe. Ministarstvo detaljno analizira problem i priprema upitnik za inicijatore u vezi sa tim. Gačević navodi da je EU već iskazala negativan stav prema uvođenju ovakve mjere, koja bi mogla dovesti do recipročnog odgovora zemalja iz kojih uvozimo robu. Nada Đurđić, glavna tržišna inspekorka, kazala je da Inspekcija između ostalog prati da li su cijene u Crnoj Gori formirane u skladu sa propisima da se ne bi stvarala nelojalna konkurencija u trgovini. - Velika pomoć u ovome treba da budu trgovci i ukažu nam na nepravilnosti, odnosno, gdje očekuju pomoć. Mi do sada nemamo dokazano postojanje dampinških cijena. Inspekcija je utvrđivala da li se cijene proizvoda formiraju u skladu sa propisima i kontrole su pokazale da je to tako. Na tako utvrđene cijene trgovci odobravaju popuste na svoju štetu, što nije u našoj nadležnosti kazala je Đurđić. Miodrag Vujović, direktor Agencije za zaštitu konkurencije je kazao da su tri osnovna segmenta politike zaštite konkurencije njihovoj nadležnosti: zabranjeni kartelni položaji, zloupotreba dominantnog položaja i kontola koncentracije. Da bi dampinške cijene bile predmet djelovanja Agencije, dodao je on, moralo bi da se radi o uvezenoj robi koja je po cijenama ispod proizvođačkih i da učesnik na tržištu koji je plasira ima dominantan položaj. - Na osnovu svega što smo mogli da uočimo na tržištu Crne Gore, nema nadležnosti za postupanje naše Agencije po ovom pitanju, jer nema narušavanja konkurencije rekao je Vujović. Siniša Kovačević, glavni poreski inspektor, kazao je da je za Poresku upravu u ovoj temi bitna osnovica za obračun. - Zakon je propisao da svako snižavanje cijena ne smije da ide na uštrb ulaznog PDV-a. U narednom periodu ćemo o tome itekako voditi računa. Popusti se jedino mogu davati na uštrb prodavca rekao je on. Stevan Karadaglić, predsjednik Odbora, smatra da ovakvo obaranje cijena ne ide samo na štetu trgovaca, već i države koja gubi na razlici između izlaznog i ulaznog PDV-a. Ivan Šćepanović iz Domaće trgovine sumnja da postoji druga strana priče o borbi cijenama i da se pojedine trgovine ne kontrolišu u dovoljnoj mjeri da li ispunjavaju obaveze prema partnerima, državi i zaposlenima. Na istom fonu je govorio vlasnik kompanije Voli Dragan Bokan, koji smatra da je uloga države ključna u rješavanju problema. - Inspekcijski organi imaju ulogu da obezbijede da sve kompanije posluju pod istim uslovima i tada će problem biti riješen. Nijedna trgovačka kuća ne može da izdrži prodaju robe sa minusnom kalkulacijom ako nema neki finansijski bazen kojim to pravda. Mi u ovoj situaciji takođe strepimo za domaću proizvodnju. Siguran sam da ona u posljednjih tri-četiri mjeseca ima pad od 30 do 40 odsto rekao je Bokan. Jovan Lekić, Nall International, rekao je da je jasno da prema propisima u našoj zemlji nema dampinga već da je riječ o cjenovnoj strategiji pozicioniranja na tržištu trgovačkih kompanija. Prema njegovim riječima, za svaku takvu strategiju nastupa na tržištu potreban je budžet, a na državi je, smatra, da onemogući da se ovakvi budžeti formiraju sa špekulativnim inputima. Hasan Ramović, Put Gross, istakao je da je bitno da izlazni PDV ne smije biti manji od ulaznog. Niske cijene ugrožavaju poljoprivrednu proizvodnju i, da bi se ona zaštitila, potrebne su mjere, poput oslobađanja od poreza. Raspravu je sumirao predsjednik Odbora Karadaglić riječima da borba cijenama šteti svima i da je riječ o neizdržljivoj situaciji u kojoj gubi ne samo privreda, već i država. S obzirom na to da je domaća proizvodnja ugrožena, on je apelovao da na što brže okončanje cjenovne borbe. Rezultati u sektoru trgovine Sekretarka Odbora Nina Drakić predstavila je rezultate u sektoru trgovine u godini. Ostvareni promet u trgovini na malo u tekućim cijenama iznosio je 1.242,2 mil. eura i veći je za 4,5% u odnosu na prethodnu godinu, dok je u stalnim cijenama veći za 2,2%. Prema podacima iz decembra najveći rast od 18,7% u odnosu na isti mjesec godinu ranije, ostvaren je u trgovini farmaceutskim, medicinskim, kozmetičkim i toaletnim proizvodima, zatim motornim gorivima 14,1%, te hranom, pićem i duvanom 11,2%. U trgovinama na malo u prosjeku je bilo zaposlena, što je za 1,5% više u odnosu na godinu. Ukupna robna razmjena Crne Gore sa inostranstvom u godini iznosila je 2.158,7 mil.eura i veća je za 1,9%, u odnosu na prethodnu godinu. Izvezeno je robe u vrijednosti od 317,2 mil. eura, što je manje za 4,8%, a uvezeno 1.841,5 mil. eura što je više za 3,2%. Stepen pokrivenosti uvoza izvozom iznosio je 17,2% i manji je od prethodne godine, kada je iznosio 18,7%. Otežana naplata potraživanja i blokade računa karakterišu poslovanje većine privrednih subjekata u sektoru trgovine. Na poslovanje negativan uticaj ima i siva ekonomija, visoke takse i naknade posebno na lokalnom nivou, nedostaci finansijskih sredstava i odgovarajućeg kadra, odnosno neadekvatno edukovana radna snaga. Što se zakonodavnog okvira tiče, trgovci posebno ističu pravilnik po kojem su u obavezi da proizvode deklarišu na jeziku za slabovide osobe, shodno Zakonu o zaštiti potrošača, a koji će, kako smatraju, stvoriti velike probleme u primjeni. Pojedini trgovci se zalažu da se primjena ovog propisa odloži do ulaska Crne Gore u Evropsku uniju. Kodeks Odboru je predstavljen Kodeks ponašanja trgovačkih, profesionalnih i udruženja potrošača u elektronskom poslovanju. On uređuje osnovna načela etike, zabrane podsticanja mržnje izaštite poštovanja ličnosti,posebnosti zaštite prava maloljetnika, lica sa invaliditetom i druga pitanja od značaja za davaoce i korisnike usluga informacionog društva. Cilj Kodeksa je da doprinese obavljanju poslovnih aktivnosti u duhu poslovnog morala, dobrih poslovnih običaja, kao i podizanje nivoa informisanosti korisnika usluga informacionog društva u Crnoj Gori. April Broj 4

28 28 Odbor za kvalitet Predstavljeni revidirani standardi ISO 9001 i ISO Odbor za kvalitet Privredne komore Crne Gore usvojio je na sjednici održanoj 18. aprila godine Izvještaj o radu za Predstavljeni su revidirani standardi ISO 9001 i ISO 14001, kao i crnogorsko sertifikiciono tijelo SETI ME. U izvještaju o radu navedene su aktivnosti koje je Odbor kako samostalno tako i u saradnji sa srodnim institucijama realizovao tokom godine u cilju afirmacije kvaliteta u našoj zemlji. Pored sjednica Odbora, riječ je o orgnaizovanju međunarodnih konferencija, okruglih stolova, seminara i drugih eduikativnih aktivnosti. Potpredsjednik Privredne komore Stanko Zloković ukazao je na potrebu reafirmacije standarda kvaliteta u Crnoj Gori kao preduslova unapređenja izvoza i opstanka preduzeća na dugi rok. - Privredna komora Crne će intenzivirati aktivnosti na afirmaciji standarda kvaliteta u narednom periodu kako bi ih privreda u što većoj mjeri usvojila jer su oni uslov njenog razvoja smatra Zloković. Profesor dr. Milan Perović, doajen kvaliteta, kazao je da se u narednom periodu pažnja mora posvetiti sadržajnom radu Odbora. - Teško je prodrijeti do privrednika, jer je situacija u ovoj oblasti bremenita teškoćama, a oni ne vide kvalitet kao jedan od izlaza iz krize. Zato u narednom periodu aktivnosti Privredne komore i ovog odbora treba da još više dođu do izražaja kazao je on. Profesorica sa Mašinskog fakulteta dr Jelena Jovanović predstavljajući značajne revizije standarda ISO 9001 i kazala je da je osnova za ova dva standarda Aneks SL čija je ključna svrha sinhronizacija i olakšano integrisanje sistema menadžmenta. Značajne razlike u revidiranom standardu ISO 9001:2015 odnose se na razumijevanje organizacije i njenog konteksta, dat je veći značaj menadžmentu procesima, povećani su zahtjevi koji se odnose na najviše rukovodstvo, gdje se najviše rukovodstvo obavezuje da pokaže liderstvo, fokus je i na razmišljanju zasnovanom na riziku, a između ostalog, potpuno novi zahtjev standarda je i znanje organizacije, odnosno obaveza organizacije da utvrdi potrebno znanje za obavljanje procesa, da održava znanje i da ga po potrebi učini dostupnim. - Novina je da je umjesto osam principa menadžmenta kvalitetom sada sedam, a novi je menadžment odnosima sa svim zainteresovanim stranama. Izostavljanje obaveze za imenovanjem predstavnika rukovodstva za kvalitet neki tumače kao ukidanje ove funkcije, no sa druge strane se potencira liderstvo pa se može protumačiti i da je potrebno da predstavnici rukovodstva za kvalitet imaju liderske osobine rekla je Jovanović. ISO 14001:2015 daje osnovne smjernice za uspostavljanje sistemskog pristupa unapređenju životne sredine odnosno efikasnog i efektivnog sistema njenog upravljanja. Standard propisuje da najviše rukovodstvo mora da pokazuje liderstvo i posvećenost u odnosu na sistem upravljanja zaštitom životne sredine. Predstavnik Ministarstva ekonomije Dragan Vukčević ocijenio je da pomenuta revizija ima nedostatak, a to je, prema njegovim riječima, ne stavljanje profita, odnosno tržišta u centar standarda. Sa tim se nije saglasio Miodrag Perović, direktor Instituta za standardizaciju Crne Gore, kazavši da je standard upravo zbog toga primjenljiv na sve organizacije, pa i na one koje su neprofitne. Profesor Milan Perović smatra da je liderstvo, koje se potencira u ovim standardima, problem cijelog svijeta, a naročito Crne Gore, te da bez njega nema procesnog pristupa i obrnuto. - Mi se moramo baviti suštinom organizacije, znanjem koje se pretvara u rad, menadžmentom rizika koji je jedna od ključnih dijelova svakog procesa i stalnim poboljšanjima. Ovaj standard može dovesti do značajnog unapređenja rada u našim preduzećima rekao je Perović. Danka Tiodorović je predstavila nacionalno sertifikaciono tijelo SETI ME, koje je osnovao godine Institut za standardizaciju Crne Gore, sa ciljem da se kroz procese sertifikacije omogući da organizacije - bez obzira na vrstu i oblasti djelovanja, u Crnoj Gori i regionu, unaprijede svoje sisteme menadžmenta, kroz implementaciju crnogorskih, evropskih i međunarodnih standarda. SETI ME sertifikuje sisteme menadžmenta prema zahtjevima crnogorskih standarda MEST EN ISO 9001, MEST ISO 14001, MEST EN ISO 22000, MEST OHSAS 18001, MEST ISO/IEC i HACCP. - Crnogorsko sertifikaciono tijelo je u procesu pripreme za dobijanje nacionalne akreditacije za sertifikaciju sistema menadžmenta kvalitetom prema ISO U tom smislu, uspostavili smo sistem u skladu sa zahtjevima za akreditaciju kazala je Tiodorović. Predsjednik Odbora Danilo Radoman prokomentarisao je da je svrha formiranja nacionalnog sertifikacionog tijela da se značajne količine novca koje naše kompanije troše za ovu namjenu ne odlivaju iz Crne Gore, pa je pozvao privrednike da podrže aktivnosti SETI ME. Broj 4 April 2016.

29 29 Odbor za energetsku efikasnost Istraživanje ugljovodonika i uticaj na životnu sredinu Strateška procjena uticaja na životnu sredinu za Program istraživanja i proizvodnje ugljovodonika u podmorju Crne Gore predstavljena je na sjednici Odbora za energetsku efikasnost i zaštitu životne sredine, 12. aprila Ivana Vojinović, generalna direktorica Direktorata za životnu sredinu u Ministarstvu za održivi razvoji i turizam, kazala je da je riječ o sveobuhvatnom, brižljivo sačinjenom dokumentu koji se odnosi na projekat od izuzetnog značaja za društveno ekonomski razvoj Crne Gore, a naročito zbog potencijalnog uticaja na životnu sredinu. Ona je kazala da su evropski eksperti pozitivno reagovali na dokument prilikom čijeg pisanja su konsultovane Italija, Albanija i Hrvatska. Direktor Uprave za ugljovodonike Vladan Dubljević kazao je da će ovih dana u parlamentu biti ugovori koji su parafirani sa naftnim kompanijama Eni i Novatek, koje će u narednih sedam godina istraživati naftu i gas u našem podmorju i ukoliko pronađu komercijalne količine u narednih godina proizvoditi ove ugljovodonike. Sledeći tender je predviđen za dvije do tri godine. - Istraživanje nafte i gasa je kontinuirani ciklični proces, a osnovni cilj Programa je zaštita interesa Crne Gore i njene životne sredine kazao je on. Dina Skarep iz Uprave za ugljovodonike, predstavljajući pomenutu stratešku procjenu uticaja, kazala je, između ostalog, da su njome identifikovana osjetljiva područja i ključne mjere za ublažavanje uticaja istraživanja nafte i gasa. Preporuke su: neophodno je izvršiti detaljne studije procjene uticaja za svaku grupu aktivnosti vezanih za istraživanje i proizvodnju; strogo poštovanje perioda migracije i sezonskih efekata kako bi se zaštitila morska fauna i biodiverzitet; nulto ispuštanje materijala od bušenja u more; odlaganje opasnih i štetnih čvrstih otpada van Crne Gore; neće biti nepotrebnih emisija u vazduh; poštovanje strogih procedura kako bi se izbjegle akcidentne situacije i ispuštanje hemikalija/ugljovodonika u Jadransko more, uključujući i izradu studija bezbijednosti i plana za akcidentalno izlivanje nafte i djelovanje prije započinjanja bilo kakvih aktivnosti; sveobuhvatna snimanja morskog dna prije izvođenja bilo kakvih aktivnosti (dio procesa izrade studije PU); 85% državnih prihoda ostvarenih proizvodnjom ugljovodonika će se preusmjeravati u poseban fond. Zamjenicu predsjednika Odbora Biljanu Gligorić, koja je vodila sjednicu, interesovalo je da li odluka Hrvatske da se u toj zemlji stavi moratorijum na istraživanje ugljovodonika može uticati na proces u Crnoj Gori. Ona je pitala i jesu li prilikom izrade strateške procjene korišćena uporedna iskustva iz zemalja koje, poput naše, imaju veliko učešće turizma u BDP-u, te o uticaju eksploatacije ugljovodonika na razovoj te grane. Dina Skarep je odgovorila da je suživot turizma i proizvodnje ugljovodonika potvrđen u praksi o čemu govori da je više od bušotina u Jadranskom moru, među kojima su i hrvatske u blizini Istre koje ne utiču na razvoj njenog turizma. Takođe je navela primjer Grčke, kod čijeg se popularnog ljetovališta, ostrva Tasos nalazi naftna platforma. Norveška, kao zemlja koja razvoj najviše duguje nafti, takođe ima veoma razvijeno ribarstvo i nema problema u koegzistenciji te dvije grane. Vladan Dubljević je prokomentarisao da je Hrvatska u ovaj proces ušla sa manje priprema nego Crna Gora, te da su politič- ke promjene značajno uticale na odluku o moratorijumu dok se utvrdi ispravnost procedure. - Država ima obavezu da valorizuje fosilno gorivo ukoliko bude pronađeno u našem podmorju zaključio je on. Dragan Žinić, Adria Invest Budva, kazao je da su ugljovodonici potencijalno ozbiljan resurs razvoja Crne Gore, i da mu se mora pristupiti uz značajne mjere predostrožnosti. - Za državu mora da bude fokus na kvalitetu istraživanja nafte i gasa a ne na komercijalnim povoljnostima koje mogu nuditi izvođači radova rekao je Žinić. Dubljević je na to komentarisao da je Zakonom utvrđeno da će država uzimati 54 odsto profita od proizvodnje ugljovodonika te da zato cijena sa kojom izlaze ponuđači na tenderima nije od presudnog značaja. Aleksandru Kiković, UNDP, interesovalo je na koji način će biti pravno utemeljen naftni fond u koji će biti uplaćivano 85 odsto državnih prihoda od ugljovodonika, na šta je Dubljević kazao da će to biti putem lex specialisa. Potpredsjednik Privredne komore Stanko Zloković afirmativno je govorio o ovom dokumentu, i izrazio žaljenje što sa sličnim obuhvatom nije rješavano pitanje proizvodnje električne energije iz hidropotencijala. On je ocijenio da postoji značajan prostor da crnogorske firme uzmu učešće u ovim poslovima kao partneri istraživača nafte i gasa, i da će Komora tu temu potencirati. Odbor je razmotrio i Analizu stimulacija po opštinama za investitore koji ugrađuju opremu za korišćenje solarne energije. Od 23 opštine u Crnoj Gori, sedam su Odlukom o naknadi o komunalnom opremanju građevinskog zemljišta predvidjele povolj- April Broj 4

30 30 nosti investitorima koji ugrađuju solarne panele: Berane, Budva, Cetinje, Nikšić, Rožaje, Tivat i Ulcinj, dok je u Podgorici u toku proces donošenja ove odluke. Kako je navela sekretarka Odbora Marga Koković, opštine Budva i Tivat prednjače sa pogodnostima propisale su da iznos za umanjenje naknada od komunalija bude 200 po kvadratnom metru instalisanog panela. U Beranama, Cetinju, Nikšiću i Ulcinju (Podgorici) taj iznos je 100 /m², dok je u Opštini Rožaje predviđeno umanjenje za 50 /m2. - Kao opština koja je najviše preduzela aktivnosti u oblasti unaprijeđenja energetske efikasnosti na nivou Crne Gore, Tivat je godine dobio prvu nagradu za najbolju praksu u oblasti Energetska efikasnost u lokalnoj samoupravi«rekla je Koković. Umanjenje naknade, odnosno povraćaj sredstava regulisaće se nakon izdavanja upotrebne dozvole, po zahtjevu investitora, aneksom ugovora o naknadi, a na osnovu izvještaja komisije nadležnog organa. Na osnovu podataka iz opština, pruženih na inicijativu Komore, zaključuje se da na obračun poreza na nepokretnosti još ne utiče ugradnja solarnih kolektora. Shodno novom zakonu koji će se primjenjivati od godine, uvećati svi porezi na nekretnine. Dragan Žinić je ukazao na problem što sve opštine na primorju ne stimulišu ugradnju solarnih kolektora. Prema njegovim riječima akcenat treba da bude na stimulisanju ugradnje solarnih panela u kolektivnoj stambenoj gradnji. Potpredsjednik Zloković je kazao da će se Komora angažovati da opštinama predoči potrebu za ovakvim stimulacijama. Prema njegovim riječima, potrebno je ispititati mogućnosti da se i međunarodnim sredstvima podstakne razvoj solarne energije u našoj zemlji, kao što je i ranije bio slučaj. Prema zakonu o efikasnom korišćenju energije, svi projekti zgrada na primorju moraju sadržavati solarne kolektore i da je to potrebno dosljedno sprovoditi. Predsjedavajuća Gligorić informisala je članove Odbora da je otvoren IPA program za prekograničnu saradnju Interreg trilaterala između BiH, Crne Gore i Hrvatske, gdje je predviđena posebna programska linija za energetsku efikasnost. Pojedinačni iznosi po projektima su od eura do dva miliona. Ovi programi još nijesu otvoreni za preduzeća, ali jesu povoljni za državne institucije koje su članice Odbora. Radionica Motivisanje zaposlenih Motivisani zaposleni svakodnevno koriste svoje talente, stalno pokazuju odličan učinak, prirodno su inovativni i efikasni, namjerno grade odnose podrške, znaju šta su željeni ishodi. Privredna komora Crne Gore je 28. aprila godine, u saradnji sa bonitetnom kućom COFACE, organizovala radionicu Motivisanje zaposlenih namijenjenu menadžmentima preduzeća koja su nosioci Excellent SME sertifikata. Cilj radionice bilo je razumijevanje različitih izvora motivacije zaposlenih, razvoj individualnog pristupa u tom procesu i prezentacija načina kako povećati njihovu motivisanost. Predavač je bio Marko Polovina, specijalista za ljudske resurse iz kompanije MPC Holding, a među učesnicima bili su potpredsjednica Privredne komore Crne Gore Ljiljana Filipović, direktor COFACE za Srbiju i Crnu Goru Đorđe Živanović, kao i predstavnici kompanija Hemomont, Telemont, Entext, Tring, Komunalnog preduzeća Herceg Novi, Uno Nikšić i drugi. Potpredsjednica Komore Filipović podsjetila je da ova asocijacija sa COFACE od novembra godine realizuje u Crnoj Gori uslugu izdavanja sertifikata SME Excellent sa ciljem isticanja uspješnih preduzeća i doprinosa njihovoj prepoznatljivosti na širem tržištu. - Sto pedeset crnogorskih preduzeća je pozitivno ocijenjeno, 112 su postali nosioci SME Excellent sertifikata, dok su ostale firme u postupku njegovog dobijanja. Cilj Privredne komore je da uspješna preduzeća učini vidljivijim na domaćem i regionalnom tržištu te doprinese njihovom poslovnom povezivanju što ove firme ocjenjuju kao glavni motiv ulaska u SME Excellent projekat rekla je Filipović. Direktor COFACE Živanović kazao je da je Privredna komora Crne Gore strateški, izuzetan Excellent partner. On je kazao da je SME Excellent projekat pokrenut u više od 10 zemalja sa ciljem doprinosa transparentnijem poslovanju, te da je podržan od EU. - U osnovi projekta su edukacije poput današnje radionice koja pokazuje značaj poštovanja i motivisanosti zaposlenih, jer je tim najvrijedniji kapital svake firme - rekao je Živanović. Predavač Polovina je objasnio da je motivacija sposobnost za promjenu ponašanja. Ona je nagon koji podstiče na djelovanje pošto je ljudsko ponašanje uvijek usmjereno ka nekom cilju. Intrinzična, unutrašnja motivacija je vođena ličnim interesovanjima, željama i potrebom za ispunjenjem, dok je ekstrinzična inicirana spoljašnjim faktorima kao što su nagrade, pohvale i unapređenja. Motivisani zaposleni svakodnevno koriste svoje talente, stalno pokazuju odličan učinak, prirodno su inovativni i efikasni, namjerno grade odnose podrške, znaju šta su željeni ishodi. Oni su emotivno zainteresovani za ono što rade, energični i puni en- Broj 4 April 2016.

31 31 tuzijazma, uvijek imaju posla, te proširuju i nadograđuju svoj rad. Motivisani zaposleni su posvećeni radu u timu i kompaniji. Oni su, između ostalog dvaput produktivniji, postižu ciljeve 31 odsto češće od nemotivisanih, ostaju duže na poslu, energičniji su, pomažu kolegama. On je posebno istakao značaj angažovanosti zaposlenog jer ih ona čini produktivnijim. Zaposleni su angažovani kada znaju šta se od njih očekuje, imaju odgovarajuće materijale, opremu za rad, mogućnost da svaki dan rade ono u čemu su najbolji, u poslednjih sedam dana su dobili nagradu ili pohvalu za dobro obavljen posao. Za angažovanost je, između ostalog, bitno i da je pretpostavljenom, ili nekome na poslu, stalo do zaposlenih kao osoba, da se podržava njihov razvoj, uvažava njihovo mišljenje, da misija kompanije čini da osećaju kako rade važan posao. Mjere za podizanje motivacije su individualne (plaćanje na osnovu performansi, realistični radni ciljevi, intenzivan trening, mjerenje performansi i feedback, promocija na osnovu učinka, proširivanje i produbljivanje posla), grupne (autonomne radne grupe, takmičenje između grupa, nagrađivanje na grupnoj umesto individualnoj osnovi) i organizacione (rotacije poslova, decentralizacija strukture, dugoročno zapošljavanje radi povećanja lojalnosti, povezivanje ličnih nagrada sa učinkom organizacije). Polovina je posebnu pažnju posvetio temi novca kao motivatora. - Novac nije jedini motiv, ali ostvaruje siguran uticaj na ponašanje zaposlenih. On mora da bude direktno u vezi sa traženim ponašanjem, a nagrađivanje mora da uslijedi odmah i da bude dosljedno. Efekat promjene ponašanja i stavova (pod uticajem novca) je često kratkotrajan. Novac je bolje sredstvo za privlačenje i zadržavanje zaposlenih, nego za promjenu ponašanja. On nije univerzalni motivator zato što ne utiče na zadovoljenje svih motiva i ne pospješuje svaku vrstu mentalne aktivnosti rekao je predavač. On je zaključio da je potreban individualan pristup problemu motivisanosti zaposlenih. - Obratite pažnju na generacijske razlike. Stvorite adekvatno radno okruženje - dajte smisao poslu, uključite zaposlene u donošenje odluka, dajte povratnu informaciju, omogućite autonomiju u radu. Novac je dobar motivator za poslove manje složenosti. Samo srećan zaposleni doprinosi kompaniji u pravoj meri istakao je Marko Polovina. Predstavnici preduzeća koji su učestovovali u radionici, iskazali su značaj ovakvih vidova edukacije za poslovanje. Predstavnica Hemomonta je kazala da se u okviru firme redovno organizuju ovakve edukacije za zaposlene. - Volimo što smo dio SME Excellent tima. STADA grupa čiji smo član je odmah na internet stranici istakla da smo dobili sertifikat, kao vrlo značajno priznanje. Radujemo se što nam se pruža mogućnost povezivanja sa drugim SME Excellent preduzećima rekla je Nevena Petrović, Hemomont. Prema riječima predstavnice kompanije Entext, tema predavanja je bila izuzetno korisna i njome bi više trebalo da se pozabave menadžeri u Crnoj Gori. - Mislim da je naše tržište pomalo izgubilo korak i imamo neke drugačije načine razmišljanja po pitanju motivisanosti. Smatram da je ovo tema koju treba češće da slušamo na seminarima rekla je Anja Račić iz Entexta. Radionica je bila vrlo edukativna, smatra i predstavnik firme Tring, te korisna za sve koji, kako kaže, žive na tržištu. - Pokušaću da znanja iz predavanja o motivaciji zaposlenih prenesem na svoje preduzeće rekao je Janko Gudelj iz Tringa. Na marginama skupa, potpisan je Memorandum o dugoročnoj poslovnoj saradnji Privredne komore i COFACE. April Broj 4

32 32 Okrugli sto Zakon o bezbjednosti hrane - podzakonski akti Prilikom izrade akata vodilo se računa o prilagođavanju evropskih propisa uslovima proizvodnje i prometa hrane u Crnoj Gori. Privredna komora Crne Gore je u saradnji sa Ministarstvom poljoprivrede i ruralnog razvoja 14. aprila godine, u okviru projekta Evropska mreža preduzetništva (EEN), organizovala okrugli sto na temu Zakon o bezbjednosti hrane - podzakonski akti. Sa donijetim propisima privrednike su upoznale Biljana Blečić, direktorica Veterinarske uprave i Zorka Prljević, direktorica Fitosanitarne uprave. Sekretarka Odbora poljoprivrede i prehrambene industrije Privredne komore Lidija Rmuš, pozdravljajući učesnike, kazala je da poziv EU Crnoj Gori za dostavljanje pregovaračke pozicije za poglavlja 12 (bezbjednost hrane, veterinarska i fitosanitarna politika) znači da je prepoznala i cijeni rezultate reformi koje smo ostvarili u cilju uspostavljanja kredibilnog sistema bezbjednosti hrane u skladu sa standardima Unije. Pozivnom pismu je prethodio veoma zahtjevan proces ispunjenja otvarajućih mjerila, odnosno zaokruživanje zakonodavnog okvira, izrada Strategije za prenošenje pravne tekovine EU u nacionalno zakonodavstvo, kao i proces kategorizacije objekata koji posluju sa hranom, što čini temelj za njihovu dalju harmonizaciju sa EU standardima. - Novim zakonom, koji je stupio na snagu 15. oktobra godine se unaprijeđuju određena pitanja koja se prvenstveno odnose na: definisanje centralnog nadležnog organa; koordinaciju i komunikaciju; poboljšanje lanca upravljanja, naročito u slučajevima izbijanja opasnosti povezanih sa hranom, zdravljem ljudi, životinja i bilja; odgovarajuću obučenost zaposlenih za pojedine oblasti. Zakonom su propisani uslovi za bezbjednost hrane i hrane za životinje, obaveze i odgovornosti subjekata u poslovanju hranom i hranom za zivotinje, kao i druga pitanja od znacaja za bezbjednost hrane i hrane za zivotinje, radi zastite zivota i zdravlja ljudi, zivotne sredine, potrosaca i efikasnog funkcionisanja trzišta. Takođe, ovaj se zakon primjenjuje na sve faze proizvodnje, prerade i distribucije hrane i hrane za životinje objasnila je Rmuš. Najveći dio odredbi se odnosi na definisanje obaveza subjekata u poslovanju sa hranom i hranom za životinje. Stupanjem na snagu Zakona stvorena je osnova za postepenu Broj 4 April 2016.

33 33 implementaciju pravila EU u ovoj oblasti i donošenje oko 70 podzakonskih akata (pravilnika, naredbi, uputstava, instrukcija i sl), neophodnih za njegovo sprovodenje i usaglasavanje sa propisima EU. Vlada Crne Gore je na predlog Ministarstva poljoprivrede i ruralnog razvoja već donijela jedan broj podzakonskih akata koji su veoma bitni za poslovanje privrednih subjekata koji se bave proizvodnjom i prometom hrane. Do sada su objavljene iii pripremljenje za objavu uredbe vezane za higijenu hrane, hrane za zivotinje i higijenu za proizvode životinjskog porijekla, o aditivima, o prehrambenim aromama, o informisanju potrosaca o hrani, o miokrobioloskim kriterijumima za bezbjednost hrane, o uslovima za odstupanje u pogledu izgradnje objekata za mali obim proizvodnje, zatim jedan broj uputstava i pravilnika. - Važno je istaći da se na radi o pukom prepisivanju evropskih propisa, već se prilikom izrade akata vodilo računa o prilagođavanju uslovima proizvodnje i prometa hrane u Crnoj Gori. Sve objavljene Uredbe možete naći na sajtu Veterinarske uprave zaključilaje Rmuš. Biljana Blečić je kazala da je cilj sastanka upravo razmjena mišljenja sa privrednicima koja u krajnjem ima ulogu da se izbjegne pojava nebezbjedne hrane na tržištu ali i spriječe bespotrebna administrativna ograničenja za njihovo poslovanje. Istakla je da su upravo privrednici koji posluju u oblasti hrane životinjskog porijekla najviše svjesni odgovornosti jer je riječ o namirnicima visokog rizika, za koje se definiše na stotine pravila da bi se spriječile opasnosti koje bi se mogle javiti u momentu stavljanja gotovog proizvoda na tržište. Zakon o bezbjednosti hrane je samo dodatno usaglašen sa evropskim pravilima, i to je bilo jedno od mjerila kako bi se otvorili pregovori u poglavlju 12 koje pokriva ovu oblast. - Ovo je nadogradnja zakona iz godine koji se za razliku od prethodnog razrađuje uredbama, što je dodatno obavezujuće za subjekte, jer one sadrže kaznene odredbe za nesprovođenje pravila koje utvrđuju. Akcenat je na Uredbi o higijeni hrane koja propisuje opšta pravila u svim fazama poslovanja s hranom životinjskog porijekla, ne samo u proizvodnji već u svakoj daljoj fazi obrade, do ponude potrošačima. Njome su obuvaćene fabrike, restorani, prodavnice, pijace, objekti javne ishrane, svi subjekti koji rukuju hranom, prerađenom ili ne rekla je Blečić, dodajući da je ova Uredba već objavljena i da je privrednici mogu preuzeti sa sajta Veterinarske uprave. Najavila je da je u pripremi još jedan propis koji treba da olakša proceduru otvaranja novih objekata. Riječ je o urađenom pravilniku o postupku registracije i odobravanja objekata sa poslovanje hranom. Ostali objavljeni propisi se odnose na Posebnezahtjevieza hranu životinjskog porijekla, Mikrobiološke kriterijumieza hranu i jedna sasvim nova Uredba o dozvoljenim odstupanjima u dijelu izgradnje i uređenja te opremanja prostorija za poslovanje hranom u objektima u kojima je manji obim poslova. - U pripremi je i uredba kojom stvaramo prostor proizvođačima hrane da od sopstvenih životinja ili biljaka proizvode hranu u odvojenim prostorijama u okviru objekata u kojima žive. Cilj je da damo priliku našim proizvođačima da na kućnom pragu, lokalnoj pijaci ili maloprodajnim objektima lako plasiraju proizvode sa svojih imanja i omogućimo bezbjednost hrane brzom isporukom, a spriječimo nesiguran transport koji obavljaju preprodavci i nakupci kazala je ona. Ona je rekla da su proizvođači i prerađivači hrane životinjskog porijekla od kraja godine pod procjenom da li ispunjavaju nove higijenske zahtjeve. Sprovedena je kategorizacija objekata otvorenih po ranije važećim propisima, u odnosu na EU standarde i ove godine je urađena njehova detaljna procjena. Svi ovi objekti, njih ukupno 180, razvrstani su u tri kategorije. Prva obuhvata objekte koji ispunjavaju sve zahtjeve EU u pogledu infrastrukture, dok kategorija dva ima manja odstupanja koje treba otkloniti u roku od šest mjeseci. - Najveći broj objekata je svrstan u kategoriju tri njih oko 120. To su objekti kod kojih su utvrđene određene neusaglašenosti sa EU zahtjevima koji se odnose na prostorije, u smislu njihove dovoljnosti, rasporeda, prisustva unakrsne kontaminacije, nedostajanja prostora za pravilno čuvanje sirovine ili proizvoda, neadekvatna oprema. Ove neusaglašenosti se moraju otkloniti. Kroz zakon smo dali mogućnost kako da se ispune svi standardi, na način da proizvođači tačno definišu rokove do kada će otkloniti te neusaglašenosti istakla je Blečić. Prema njenim riječima, svaki subjekat je dužan da u najavljenom roku otkloni sve neusaglašenosti, a u suprotnom će tim objektima biće zabranjen rad dok se to ne završi. - Sigurna sam da ćemo postepeno, kroz naredne tri-četiri godine sve naše objekte dovesti do kategorije 1 smatra direktorica Veterinarske uprave, naglašavajući da novi objekti moraju da ispunjavaju sve EU standarde prije no što mu se odobri djelatnost. Kao novinu u odnosu na stari Zakon o bezbjednosti hrane istakla je obaveze koje se odnose na uspostavljanje HACCP sistema. - HACCP sistem dužni su da uspostave svi subjekti koji proizvode i prerađuju hranu gdje imamo jasno definisane kritične kontrolne tačke. Za sva druga poslovanja u kojima se one ne mogu prepoznati dovoljno je uspostaviti dobre higijenske prakse. Molim vas da ne ulazite nesmotreno u ponude određenih konsultantskih kuća i stručnjaka. HACCP se ne prodaje, već se uspostavlja, održava i primjenjuje riječi su Biljane Blečić. Direktorica Fitosanitarne uprave Zorka Prljević govorila je o objavljenim uredbama o aditivima, prehrambenim aromama i informisanju potrošača. Izašlo se u susret zahtjevima privrednika da se odloži njihova primjena na godinu dana, ali postoje i inicijative da se sa primjenom počne odmah. - Ispostavilo je da su subjekti poslovanja hranom mnogo spremniji za primjenu ovih propisa nego što smo procijenili, naročito izvoznici u region i EU koji već primjenjuju uredbe prilikom deklarisanja proizvoda. Zato je naš predlog da se iniciraju izmjene da primjena Uredbe o informisanju potrošača počne odmah, a da se ostavi prelazna odredba za određene subjekte da svoje proizvode mogu stavljati na tržište po starim pravilima do isteka zaliha a najduže do godinu dana rekla je Prljević. U raspravi su učestvovali brojni privrednici, među ostalima predstavnici Pivare Trebjesa, Uniprom pekare, Inpeka, Mljekare Srna, Neregelije, Stadion, Zetatransa, Niksen trade i drugi. Privrednici su podržali organizovanje ovakvih sastanaka koji za cilj imaju upoznavanja sa novim propisima i olakšavanje njihove primjene. Zaključeno je da mogu primjedbe i pitanja u cilju otklanjanja mogućih nedoumica u primjeni podzakonskih akata dostaviti Stručnoj službi Privredne komore koja će tražiti tumačenja od Radne grupe za izradu podzakonskih akata. April Broj 4

34 34 Radni sastanak Zakon o strancima u fokusu Neusklađenost u nazivima zanimanja specifičnih za turizam, iskazanih u zahtjevima za izdavanje dozvola i na izdatim dozvolama za rad stranaca, bile su teme skupa. U Privrednoj komori Crne Gore 6. aprila godine je održan radni sastanak sa predstavnicima privrede, Ministarstva rada i socijalnog staranja, Minstarstva unutrašnjih poslova, Uprave policije, Uprave za inspekcijske poslove, Zavoda za zapošljavanje, Monstata i Crnogorskog turističkog udruženja,na kojem su sagledani praktični aspekti primjene Zakona o strancima i njenog uticaja na predstojeću turističku sezonu. Na sastanku je, ukazano da postoje problemi iz prakse sa kojima se turistička privreda susreće priikom primjene Zakona o strancima i urgirali da se ne dozvoli da uočeni problemi eskaliraju narednih mjeseci i ugroze tok odvijanje sezone, već da se pristupi rješavanju na vrijeme. Između ostalog, bilo je govora o neusklađenosti u nazivima zanimanja specifičnih za turizam, iskazanih u zahtjevima za izdavanje dozvole i onih na izdatim dozvolama za rad stranaca, u skladu sa Odlukom o utvrđivanju godišnjeg broja dozvola za privremeni boravak i rad stranaca za godinu. Na taj način se oslanja na slobodnu procjenu ovlašćenog lica za vođenje postupka kako će da identifikuje zanimanje koje nije na izričit način prepoznato u Odluci. Klasifikacija zanimanja iz navedene Odluke nije i ne može biti sveobuhvatna i obuhvata samo dio zanimanja koja egzistiraju na tržištu rada. U tom smislu potrebno je usaglasiti djelovanje institucija sistema koje izdaju dozvole za rad stranaca i njihovih odluka sa tumačenjem istih od strane Inspekcije rada, prilikom kontrola poslovanja privrednih subjekata u turizmu. U radu sastanka su učestovali Edina Dešić, Ministarstvo rada i socijalnog staranja, Dragan Dašić, Ministarstvo unutrašnjih poslova, Vukica Jelić, Zavod za zapošljavanje Crne Gore, Angelina Međedović, Uprava za inspekcijske poslove, Boris Muratović, Monstat, Aleksandar Saša Novović, Uprave policije, Milena Raičković, Crnogorsko turističko udruženje i član Odbora udruženja turizma i ugostiteljstva Privredne komore Crne Gore, Dejan Đikanovic, Porto Montenegro, Aleksandar Mitrović, dr Mladen Perazić i Sanja Marković, Privredna komore Crne Gore. U cilju prevazilaženja mogućih problema donijeti su slijedeći zaključci: Zavod za zapošljavanje će odrediti kontakt osobu (na sajtu Zavoda će se objaviti ime i kontakti osobe), koja će poslodavcima biti na raspolaganju za sve potrebne informacije prilikom tumačenja Odluke o utvrđivanju godišnjeg broja dozvola za privremeni boravak i rad stranaca za godinu (koju će objaviti na sajtu) I definisanja zanimanja u zahtjevu za rad stranaca. Poslodavci će tražena zanimanja u Zahtjevu za dozvolu rada, usaglasiti sa zanimanjima navedenim u Odluci dodatak Pregled potreba za zapošljavanje, sezonsko zapošljavanje i pružanje ugovorenih usluga stranaca, po djelatnostima i zanimanjima, za godinu, u čemu će im, ako se ukaže potreba, pomoći I dati predlog Zavod za zapošljavanje. Inspekcija rada će zauzeti stav, da stranac obavlja poslove za koje mu je izdata dozvola i smatraće je usaglašenom sa ugovorom o radu i aktom o sistematizaciji, u dijelu definisanja zanimanja, ako neposrednom kontrolom posla koji zaposleni obavlja i na kojem je zatečen, zaključi da odgovara opisu poslova iz Ugovora o radu i akta o sistematizaciji. U koordinaciji nadležnih organa intenziviraće se aktivnosti na rješavanju problema, ispoljenih u dijelu postupka izdavanja dozvola za boravak i rad stranaca radi pružanja prekograničnih usluga zbog nedostatka kvota za određena zanimanja i neažurnosti prilikom obrade zahtjeva. Skup u Komori je održan u susret sjednici Savjeta za praćenje turističkih sezona 12. aprila, na kojoj će se takođe raspravljati o ovoj temi, a na inicijativu Odbora udruženja turizma i ugostiteljstva Privredne komore Crne Gore. Broj 4 April 2016.

35 35 Prezentacija Konkuretnost JIE: Pregled politika 2016 Prema indeksu globalne konkurentnosti, Crna Gora je posmatrano na makro nivou relativno dobro pozicionirana ali su neophodni dodatni napori kako bi u slobodnim i ravnopravnim tržišnim uslovima, crnogorski proizvodi uspješno prolazili test međunarodnog tržišta. Organizacija za ekonomsku saradnju i razvoj (OECD) objavila je publikaciju Konkuretnost jugoistočne Evrope: Pregled politika 2016 koja je prezentovana u Privrednoj komori Crne Gore 7. aprila godine. Ona ima cilj da pomogne u kreiranju politika i mjera zemljama jugoistočne Evrope. U uvodnom izlaganju Goran Šćepanović, generalni direktor za multilateralnu i regionalnu trgovinsku saradnju i ekonomske odnose sa inostranstvom u Ministarstvu ekonomije, je kazao da ekonomski razvoj jugoistočne Evrope više nego ikada zavisi od veće ekonomske konkurentnosti u cilju podsticanja investicija. On smatra da je ključni izazov zemalja regiona u narednom periodu stvaranje održivog ekonomskog razvoja kroz javne finansije, konsolidaciju, strukturne reforme, unapređenje poslovnog ambijenta i implementacije najvažnijih regionalnih strateških projekata. Realizacijom te vizije, cijeli region povećava svoju konkurentnost i postaje više privlačan za strane investitore. Potpredsjednica Privredne komore Crne Gore Ljiljana Filipović je izjavila da u otvorenoj i integrisanoj svjetskoj ekonomiji, konkurentnost zauzima centralno mjesto kako razvijenih tako i zemalja u razvoju. - Prema indeksu globalne konkurentnosti, Crna Gora je posmatrano na makro nivou, relativno dobro pozicionirana ali su neophodni dodatni napori kako bi u slobodnim i ravnopravnim tržišnim uslovima, crnogorski proizvodi uspješno prolazili test međunarodnog tržišta, uz istovremeno zadržavanje i dugoročno povećanje realnog dohotka stanovništva, rekla je Filipović. Skrenula je pažnju da se konkuretnost ekonomije kreira na mikro nivou tj. u preduzećima jer su oni nosioci generisanja prihoda, učesnici u kreiranju radnih mjesta, učestvuju u izvozu roba i usluga, itd. - I pored blagog rasta ekonomije u poslednjih par godina, pred nama su izazovi jačanja produktivnosti i konkuretnosti malih i srednjih preduzeća čemu moraju posvetiti punu pažnju javni sektor, kao i svako preduzeće, sa naglaskom na glavne pokretače i nosioce razvoja obrazovanje, sistemski ambijent, inovativnost, tehnološki i regionalni razvoj, kako bi potencijali rasta došli što više do izražaja i ostvarili maksimalne efekte, navela je potpresjednica Komore. Prema publikaciji OECD-a konkuretnost privrede se ne ostvaruje snižavanjem ukupnih troškova već pametnim rastom baziranim na ekonomiji znanja, inovacijama i dodatnim vrijednostima. Publikacija se sastoji od 15 politika definisanih Strategijom jugoistočna Evropa 2020 (SEE 2020). Navedene politike sadrže ocjene dimenzija koje su definisane pod određenom politikom, sprovedene aktivnosti kao i preporuke za dalja djelovanja. Kreirane politike su iz sfera: investiranje i promocija, trgovine, obrazovanja, istraživanja, razvoja i inovacija, digitalnog društva, kulture i umjetnosti, saobraćaja, ekologije, finansiranja, oporezivanja, konkurentnosti, zapošljavanja, zdravstva, efikasnosti javnih servisa i antikorupcije. Prezentaciji publikacije su prisustvovali predstavnici državnih organa, međunarodnih organizacija i privatnog sektora. April Broj 4

36 36 Uplovili brodovi sa vjetrenjačama U kompaniju Port of Adria, koja je u vlasništvu Global Ports Holding, stigli su brodovi sa teretom za projekat Vjetrenjača Krnovo. - Nakon dugog perioda priprema, tri broda su već uspješno obrađena i teret se nalazi na skladišnom prostoru Port of Adria, navodi se u saopštenju kompanije. Neki elementi vjetrenjača su, kako se dodaje, dugački do 50 metara i teški 83 tone. - Port of Adria se razvija kako bi opsluživala cijeli region za svaki aspekt transporta i teži da postane glavna luka regiona kroz nove investicije, novu organizaciju i viziju menadžmenta, zaključuje se u saopštenju koje prenosi Mina-business. Povećan broj turista u prvom kvartalu Prema zvaničnim statističkim podacima Monstata Crnu Goru je tokom marta posjetilo turista što predstavlja rast od oko 17 %. Ostvareno je noćenja ili 12% u odnosu na mart godine. U prvom kvartalu tekuće godine u Crnoj Gori je boravilo turista, oko devet odsto više u odnosu na posmatrani period prethodne godine. Takođe, ostvaren je rast broja noćenja 12% ili noćenja. U prva tri mjeseca značajan rast broja noćenja bilježe turisti iz Srbije (oko 25 %), Velike Britanije (oko 21 %), i Rusije (oko 6 %). Zabilježeni rast broja turista i ostvarenih noćenja, prevashodno se bazira na dobrim rezultatima koje su ostvarile primorske opštine. Značajan promet zabilježen je zahvaljujući svim učesnicima u turističkom lancu koji su kvalitetnom ponudom, dobrom cjenovnom politikom i unaprijeđenom aviodostupnošću učinili Crnu Goru privlačnom destinacijom za turiste. Prema najavama i potvrđenom bukingu očekujemo da će se ovi pozitivni trendovi nastaviti i narednih mjeseci, saopštili su iz Nacionalne turističke organizacije Crne Gore. Nastavili širenje optičke infrastrukture Telekom nastavio je sa širenjem optičke infrastrukture kroz projekat Optika do kuće, kako bi svojim korisnicima pružio bolje i brže servise, saopšteno je iz kompanije. - Trenutno je omogućen pristup optičkoj infrastrukturi u preko 46 hiljada stanova, što znači da svako četvrto domaćinstvo u Crnoj Gori ima mogućnost korišćenja servisa na optičkoj mreži saopšteno je u aprilu, prenosi Mina. Podgorica i Budva su, kako se dodaje, gradovi koji su najbolje pokriveni optičkom infrastrukturom. - U većini podgoričkih naselja omogućene su velike brzine prenosa podataka, 80 megabita u sekundi (Mbps), tako da stanovnici glavnog grada imaju mogućnost da uživaju i u zahtjevnijim interaktivnim uslugama preko internet konekcije. Svi stanovnici stambenih zona Blok V i VI i City kvarta imaju mogućnost pristupa optičkim servisima - kazali su iz Telekoma. Optička infrastruktura obezbijeđena je i stanovnicima ostalih podgoričkih naselja. - Tako je na Starom Aerodromu optikom pokriveno preko četiri hiljade stanova, u stambenim objektima 'preko Morače' oko 3,8 hiljade stanova, oko Mall of Montenegro preko tri hiljada stanova, na Zabjelu oko 2,8 hiljada stanova, u centru 1,2 hiljade, Zagoriču 800 stanova - rekli su iz Telekoma. Iz kompanije su kazali da je uspješno partnerstvo sa mjesnim zajednicama omogućilo uvođenje optike u naseljima koja do sada nijesu imala mogućnost korišćenja širokopojasnih servisa kao što su Dahna, Vranići, Kuće Rakića. - Paralelno sa Podgoricom, obimni su radovi na uvođenju optike i u drugim gradovima. Tako u zoni optike prednjači Budva sa oko četiri hiljade stanova. U Herceg Novom pristup optičkim servisima je omogućen u Crna Gora vijesti tri hiljade stanova. Optika je dostupna i u centru Bara kao i u naselju Topolica III, u preko 2,8 hiljade stanova - dodaje se u saopštenju. U Tivtu su osim kompletnog naselja Porto Montenegro, pokriveni i objekti u centru grada, ukupno oko 1,2 hiljada stanova. - U Kotoru, gdje mogućnost korišćena optike ima dvije hiljade domaćinstava, čak polovina njih iskoristila je ovu mogućnost - rekli su iz Telekoma. Optika omogućava visokokvalitetni servis uz najsavremeniji način prenosa podataka i znatno veće brzine interneta. Državni interes u istraživanju nafte i gasa zaštićen na više nivoa Eksploatacija nafte i plina u Jadranskom moru nije novost - u gotovo svim zemljama koje dijele more decenijama je prisutna - osim u Crnoj Gori koja, čini se, sa zakašnjenjem ulazi u tu priču i to u njenu početnu, istražnu fazu. V.d. direktora Uprave za ugljovodonike Vladan Dubljević smatra da se ne može govoriti o nepovoljnom regionalnom kontekstu koji prati nastojanje države da od te oblasti ostvari benefite, na šta ukazuju organizacije za zaštitu životne sredine i protivnici eksploatacije fosilnih energenata. - U Jadranu se nafta i gas istražuju i proizvode više od 40 godina. Trenutno ima više od istražnih i proizvodnih platformi. U italijanskom dijelu Jadrana je istražnih bušotina, a u hrvatskom 133. Na italijanskom dijelu aktivno je više od 110 proizvodnih gasnih bušotina i 38 naftnih. U Hrvatskoj proizvodnih naftnih platformi nema, a gasnih je 18. U Albaniji se istraživanja sprovode već decenijama. Grčka je Broj 4 April 2016.

37 37 prošle godine raspisala tender za istraživanje nafte i gasa na deset blokova koji pokrivaju njenu cijelu zapadnu obalu, na samom ulazu u Jadran. Dakle, okruženje ne da nije nepovoljno prema ovim procesima, naprotiv, gotovo sve zemlje u Jadranu već decenijama istražuju i proizvode ugljovodonike - kazao je Dubljević za Pobjedu. Ukoliko parlament odobri ugovore parafirane sa kompanijama Eni i Novatek, sa mandatom da u narednih sedam godina istražuju naftu i gas u podmorju, Dubljević je kategoričan da je državni interes u odnosu na operatore istraživanja nafte i gasa zaštićen na više nivoa. - Ugovor, odnosno zakon, predviđa sljedeće vidove zaštite države: bankarsku garanciju za izvršenje obaveznog radnog programa, osiguranje od svih rizika, garancija matične kompanije. Drugi bitni elementi ugovora su i da ugovori podliježu i tumače se u skladu sa crnogorskim pravom. U slučaju kolizije između ugovora i zakona Crne Gore, primjenjivaće se odredbe zakona, u slučaju kolizije između crnogorske i engleske verzije ugovora primjenjivaće se verzija na crnogorskom jeziku. Važno je naglasiti da ne postoje stabilizacione klauzule, koncesionari su neograničeno solidarno odgovorni prema državi i dužni su da poštuju odredbe zakona u pogledu zaštite životne sredine, bezbjednosti i zaštite na radu. Za sve veće aktivnosti neophodno je sprovesti procjenu uticaja na životnu sredinu. Ugovor ne definiše finansijske uslove jer su oni već definisani Zakonom o porezu na ugljovodonike i Uredbom o načinu obračuna i plaćanja naknade za proizvodnju nafte i gasa. Stopa poreza na ugljovodonike iznosi 54 odsto, stopa koncesione naknade za proizvodnju nafte je od pet do 12 odsto, a stopa koncesione naknade za gas dva odsto - kaže Dubljević. Hidroavioni i električna vozila pomažu turizam Savjet za praćenje turističkog razvoja i pripremu i praćenje turističkih sezona, kao stalno tijelo Vlade, preporučio je nadležnim ministarstvima da obezbijede prestanak građevinskih radova do 1. juna, da akcija Neka bude čisto počne najkasnije do 15. maja kao i da što prije predloži model uvođenja hidroaviona, helikoptera i električnih automobile u okviru turističke sezone. Portal Analitika prenosi najznačajnije preporuke i zaduženja Savjeta usvojenim na prošloj sjednici Vlade. U dokumentu se navodi da se zadužuju Zavod za zapošljavanje Crne Gore, Ministarstvo održivog razoj i turizma i Javno preduzeće za upravljanje morskim dobrom da stvore sve potrebne uslove kako bi realizacija projekta Neka bude čisto krenula najkasnije 15. maja (plaže i putni pravci). Zadužuje se Direkcija za saobraćaj i opštine, da u okviru svojih nadležnosti, najkasnije do 1.maja, uklone deponovani otpad duž putnih pravaca. Prioritet su putni pravci koji vode ka primorskim opštinama i putni pravci na kojima se odvijaju izletnički programi. Ministarstvo održivog razvoja treba da razmotri kaznenu politiku i uvođenje oštrijih kaznenih odredbi u dijelu nelegalnog odlaganja otpada i, u saradnji sa opštinama, preduzme potrebne mjere u pravcu stvaranja uslova za efikasnu primjenu zakonskih Zadužuje se Direkcija za saobraćaj da obezbijedi završetak svih građevinskih radova najkasnije do 1.juna, sa akcentom na putne pravce Podgorica- -Cetinje-Budva i Budva-Bečići-Petrovac navodi se u dokumentu. - Zadužuje se Ministarstvo održivog razvoja i turizma, Ministarstvo kulture i Uprava za zaštitu kulturnih dobara da preduzmu potrebne mjere kako bi revitalizacija i održiva valorizacija kulturnih dobara u funkciji razvoja turizma bio jedan od prioriteta u narednom periodu. Zadužuje se Ministarstvo održivog razvoja i turizma, Ministarstvo kulture i Uprava za zaštitu kulturnih dobara da, u saradnji sa IRF-om i Sekretarijatom za razvojne projekte, sagledaju mogućnost obezbjeđenja finansijskih sredstva za revitalizaciju i turističku valorizaciju kulturnog dobra odabranog od strane stručnjaka iz ove oblasti. Nove trendove u turizmu uporedo moraju pratiti i nove forme saobraćajne komunikacije. Stim u vezi Savjet za praćenje turističkog razvoja i pripremu i praćenje turističkih sezona preporučuje Ministarstvu saobraćaja i pomorstva, Ministarstvu finansija, Ministarstvu održivog razvoja i turizma i Zajednici opština da predlože model uvođenja novih formi saobraćajne komunikacije -hidroavioni, interni helikopterski prevoz, korišćenje električnih automobila kroz Bokokotorski zaliv - zaključuje se u dokumentu. Investiraće zajedno u HG Budvanska rivijera Stratex i MK grupa, biznismena Miodraga Kostića, zajedno će, kao jednaki partneri, investirati u Hotelsku grupu Budvanska rivijera i druge projekte iz oblasti hotelskog turizma u Crnoj Gori. Partneri dijele viziju razvoja HG Budvanska rivijera i vjeruju u pozicioniranje te kompanije kao vodeće u oblasti hotelskog turizma u regionu, prenose Dnevne novine. Predsjednik Stratex grupe, Nil Emilfarb, rekao je da je cilj tog poduhvata maksimalno uvećanje vrijednosti kompanije putem modernizacije, profesionalnog menadžmenta i razvoja kroz zajednički investicioni program. - Vjerujemo da iskustvo i kapaciteti MK grupe i Stratexa mogu osigurati transformaciju HG Budvanska rivijera u modernu hotelsku kompaniju i lidera u turizmu u ovom dijelu Evrope. Nadamo se dobroj saradnji sa crnogorskom Vladom i Opštinom Budva radi daljeg unaprijeđenja Budve kao turističke destinacije - kazao je Emilfarb. MK grupa je jedna od vodećih holding kompanija u Srbiji i jedna od većih vertikalno integrisanih poljoprivrednih kompanija u Evropi. U fokusu poslovanja posljednjih nekoliko godina je razvoj hotelskog biznisa. Stratex je međunarodna grupa kompanija u sektoru nekretnina i ugostiteljstva. U Crnoj Gori, gdje je uložila preko 140 miliona eura, Stratex grupa posluje od godine i predstavlja najvećeg američkog investitora. Ta grupa je vlasnik Dukley porodice brendova među kojima su najpoznatiji: Dukley Gardens, Dukley Residences i Dukley Marina, u čiju modernizaciju i razvoj Stratex ulazi sa turskom Dogus grupom. Stratex je i značajan pokrovitelj umjetnosti kroz svoj Dukley European Art Community program. April Broj 4

38 38 Poreska uprava Crne Gore Poreski karavan Kampanja»Poreski karavan«podrazumijeva preventivne aktivnosti poreskog organa, koje se preduzimaju radi podsticanja obveznika da dobrovoljno izmiruju svoje obaveze u skladu sa zakonskom regulativom. Poreska uprava Crne Gore je aktivnosti na praćenju predstojeće turističke sezone 2016/2017. počela još u februaru, imajući u vidu značaj koji turistička privreda ima u cjelokupnoj društvenoj zajednici. S obzirom da je turizam privredna grana od koje umnogome zavise budžetski prihodi države Crne Gore, pravovremeno su preduzete sve aktivnosti neophodne za uspješnu realizaciju ovog segmenta. To podrazumijeva, prije svega, uvođenje u legalne tokove svih djelatnosti koje su direktno ili indirektno vezane za turističku sezonu, a prioritet će biti jednoobrazno i sveobuhvatno pristupanje svim poreskim obveznicima. S obzirom na namjeru da se ovom zadatku pristupi krajnje sistematično i odgovorno, Poreska uprava je već ostvarila saradnju sa svim relevantnim institucijama, čije nadležnosti su takođe usko vezane za djelatnosti koje se obavljaju tokom trajanja turističke sezone. To su, prije svega, Ministarstvo održivog razvoja i turizma, Uprava za inspekcijeske poslove, JP Morsko dobro, Monstat, Viši sud za prekršaje i lokalne uprave u primorskim opštinama, gdje se očekuje najveći priliv gostiju. U sklopu aktivnosti koje se preduzimaju tokom predsezone otpočela je realizacija kampanje pod nazivom»poreski karavan«. Ova kampanja podrazumijeva preventivne aktivnosti poreskog organa, koje se preduzimaju radi podsticanja obveznika da dobrovoljno izmiruju svoje obaveze u skladu sa zakonskom regulativom. Cilj projekta je jačanje uzajamne saradnje privrednika i državnih institucija, kroz približavanje poreskih propisa poreskim obveznicima i zajedničko rješavanja problema s kojima se susreću u praksi. Kampanja»Poreski karavan«podrazumijeva organizovanje edukativnih tribina, na kojima privrednici mogu kroz otvoreni dijalog dobiti odgovore na brojna pitanja i nedoumice sa kojima se suočavaju tokom primjene propisa. Ovakav vid komunikacije pokazao se kao veoma dobar i efikasan, što potvrđuje i velika zainteresovanost pravnih i fizičkih lica koji posjećuju navedene tribine. Tokom aprila su održane tri edukativne tribine i to u Budvi, Baru i Ulcinju, a u maju su zakazane tribine u Kotoru, Tivtu i Herceg Novom, što znači da je tokom pretsezone dat prioritet primorskim opštinama. Međutim, veliki stepen zainteresovanosti poreskih obveznika za ovakav vid komunikacije opredijelio je Poresku upravu da već tokom prve faze projekta organizuje tribinu krajem maja i u Podgorici. Realizacija druge faze projekta planirana je po završetku turističke sezone, organizovanjem tribina u centralnoj i sjevernoj regiji, kako bi se pružila mogućnost svim poreskim obveznicima da kroz komunikaciju sa poreskim službenicima dođu do odgovora na otvorena pitanja vezana za poresku praksu. Aktivnosti predviđene u okviru projekta»poreski karavan«, ocijenjene su kao pozitivan primjer instititucionalnog djelovanja i proaktivnog pristupa poreskog organa u odnosu na očekivanja i potrebe obveznika. Poreska uprava, kao servis privrednika i građana, nastoji da bude dostupna svim poreskim obveznicima, te da smjernicama za pravilnu primjenu poreskih propisa i pojednostavljivanjem procedura, smanji administrativno opterećenje za ispunjavanje poreskih obaveza, saopštavaju iz Poreske uprave Crne Gore. Broj 4 April 2016.

39 39 Investicija vrijedna više od milion eura Otvorena pilana u Njegovuđi Pored 33 direktno zaposlena radnika u pilani, investitor Pelengić Trade planira da angažuje i 30 radnika za eksploataciju šume. Pokretanje proizvodnje u novoj pilani na Njegovuđi, koja je otvorena početkom maja, obezbijediće zaposlenje za oko 40 radnika sa Žabljaka i održivo korišćenje drvnih resursa tog područja, prenijela je Mina. Pilanu je svečano pustio u rad ministar poljoprivrede i ruralnog razvoja Petar Ivanović sa predstavnicima Opštine Žabljak i investitora, bjelopoljske kompanije Pelengić Trade. Ivanović je kazao da je zadovoljan zbog otvaranja pilane na Njegovuđi, jer je, kako je dodao, riješen još jedan problem u Crnoj Gori. - Zaposleni su ljudi, pokrenuti proizvodnja i izvoz. Podsjećam da smo po prvi put u januaru ove godine imali veći izvoz od uvoza drvoprerađivačkih proizvoda iz Crne Gore. Ovaj trend će se nastaviti. U okviru pilane ima prostora da se otvori i peletara, a u okviru biznis zone Žabljaka i niz drugih firmi. Nadam se da ćemo kao i do sada, u trouglu Ministarstvo, Opština i investitori, biti u prilici da otvaramo i druge pogone, što potencijal žabljačkog kraja čini većim - saopštio je Ivanović. Vlasnik kompanije Pelengić trade, Ratko Pelengić, kazao je da je u izgadnju i opremanje pilane investirano više od milion EUR. Osim prerade drveta, kako je objasnio, u okviru pilane funkcionisaće eksploatacija šuma, transport i proizvodnja biomase. Pored 33 direktno zaposlenih radnika u pilani, investitor planira da angažuje i 30 radnika za eksploataciju šume. Izvršni direktor firme, Momo Jokić, kazao je da je u toku obuka 16 radnika, od kojih su osam bivši zaposleni stare pilane na Njegovuđi koja je bila u vlasništvu grčke firme Karapidis Bros, a koja godinama ne radi. Prema riječima Jokića, planirani kapacitet pilane je 30 hiljada kubnih metara drveta na godišnjem nivou, odnosno za osam mjeseci sezone za drvoprerađivače. - U ovom momentu imamo jednogodišnje koncesije na teritoriji Opštine Žabljak. Očekujemo raspisivanje tendera za dobijanje desetogodišnjih koncesija, što će nam omogućiti dugoročno planiranje proizvodnje - kazao je Jokić. On je podsjetio da se Pelengić trade bavi drvoprerađivačkom djelatnošću skoro tri decenije. U pilani u Bijelom Polju, osim proizvodnje rezane građe, od godine proizvodi se i biomasa, a planira se uskoro i pokretanje pogona peletare. Potpredsjednik Opštine Žabljak, Vasilije Jakšić, ocijenio je da je otvaranje pilane od strateškog i višestrukog značaja, jer se pokreće prerada drveta i otvara mogućnost za zapošljavanje značajnog broja ljudi. Prema njegovim riječima, Opština će po osnovu koncesija imati prihode koje će iskoristiti za ulaganje u infrastrukturu i objekte za razvoja Žabljaka. - Ključna stvar je što će i otpad od drveta ići u izvoz, a dio u proizvodnju peleta u pogonu u Bijelom Polju - rekao je Jakšić. On je kazao da se nada da će investitor uspjeti da dobije i dugoročne koncesije kako bi krenuo u narednu fazu projekta na Njegovuđi, a to je, kako je planirano, proizvodnja finalnog proizvoda, prije svega»durmitorske kuće«. April Broj 4

40 40 Nagrada Privredne komore Crne Gore za unapređenje menadžmenta, čiji je laureat za godinu Gani Resulbegović, sastoji se i od novčanog dijela. Resulbegović je ovaj novac uplatio Rotary Clubu Ulcinj - Ulqin koji će upotrebiti za projekat koji realizuju za ulcinjsko porodilište. Gani Resulbegović, vlasnik Real Estate & CO Originalnost ponude je osnov konkurentnosti Broj 4 April 2016.

41 41 Ulcinj ima mogućnost da od turizma generiše mnogo veće prihode od sadašnjih i to unapređenjem kvaliteta ponude što će doprinijeti značajnijoj potrošnji koju turisti ostvaruju, kazao je u intervjuu Glasniku Gani Resulbegović, vlasnik kompanije Real Estate & CO i laureat Nagrade Privredne komore Crne Gore za unapređenje menadžmenta. Glasnik: Gospodine Resulbegoviću, molimo Vas da ukratko predstavite Vaš profesionalni put do jednog od najuglednijih turističkih poslenika, zatim kompaniju Real Estate i da objasnite čitaocima Glasnika najznačajnije korake koje ste preduzeli ka unapređenju menadžmenta, a kojima ste zavrijedili Nagradu Privredne komore. G. Resulbegović: Od povratka iz Amerike sam usmjeravao i podizao turističku ponudu grada Ulcinja. Real Estate & CO sam osnovao 1988 godine, a osnovne djelatnosti su bile turizam i promet nekretninama, permanentno razmišljajući o tome da se turistički proizvod našeg grada mora podići na veći nivo. Formiranje Javnog preduzeća za upravljanje morskim dobrom sam vidio kao šansu za našu kompaniju, a i ostalu privredu u Ulcinju, upravo u smislu da se valorizuje naš prirodni potencijal. Danas, ulcinjske plaže predstavljaju brend ne samo našeg grada već i cijelog crnogorskog primorja. Mala plaža u Ulcinju, a čiji smo mi zakupci, proglašavna je za najbolju. Učestovali smo u privatizacionim procesima i postali vlasnici hotela Dvori Balšića i Palata Venezia. Te devastirane objekte prepuštene zubu vremena, pozamašnim investicijama, kvalitetnim i profesionalnim odnosom doveli smo do toga da sada predstavljaju jednu najozbiljniju, reprezentativnu turističku ponudu naše firme i grada Ulcinja. Prihode od poslovanja smo permanentno ulagali u razvoj kompanije. Velikim radom, zalaganjem i inovacijama stvorili smo kompaniju koja permanentno prati trendove, unapređuje kvalitet i realizuje nove investicije sa jednim osnovnim motom rad, rad, rad i samo rad. Glasnik: Koliko Vam znači Nagrada najstarije asocijacije privrednika, s obzirom na to što se veoma aktivno kroz njene odbore zalažete za unapređenje turizma u Crnoj Gori? G. Resulbegović: I pored toga što smo tokom poslovanja dobili brojna priznanja kako iz Crne Gore, tako i van nje, želim sa ponosom da izjavim da Nagrada Privredne komore, kao asocijacije privrednika naše zemlje, za mene ima najveću vrijednost. Privredna komora je asocijacija nas privrednika koja permanentno pokazuje da se brine o nama, povezuje nas i podstiče na kvalitetnije poslovanje. Glasnik: Ocijenite turističku sliku Ulcinja godine. Da li se radilo na unapređenju ponude i koje su slabosti koje je još uvijek potrebno otkloniti? G. Resulbegović: Prvomajski praznici pokazuju da se u turističku godinu ulazi sa velikim optimizmom. Ovaj optimizam se ogleda po većem broju i dužim rezervacijama. Nacionalna turistička organizacija Crne Gore i Lokalna turistička organizacija su ove godine kvalitetnije nastupale na sajmovima i berzama, te sa velikim optimizmom očekujemo finansijski bolju sezonu, jer zbog potencijala i prirodnih ljepota koje naša zemlja posjeduje imamo pravo da u to zaista vjerujemo. sa novim turističkim ponudama kako za sjeverni region (biking, hiking, trekking), tako i za jug (kite, surfing i slično). Potrebno je da obratimo pažnju da cijene sa kojima smo nastupili na turističkim sajmovima ne povećavamo. Ne smijemo koristiti situacije i negativne trendove koje imaju zemlje nama konkurentne kao turističke destinacije, jer nam se u suprotnom to može vratiti kao bumerang. Posebno treba upozoravati male i srednje hotele, kao i vlasnike privatnog smještaja da ne smiju mijenjati cijene. Smatram da Ulcinj, kao grad u kojem se osjeća manjkavost i nedostatak hotelskih ležajeva nezasluženo stoji na dnu hotelsko turističke ponude Crne Gore. Ono što se pozitivno događa u ovom gradu je povećanje broja kvalitetnih apartmanskih jedinica u privatnom sektoru. Jedan broj stanodavaca je prepoznao da manjim brojem ležajeva, a većim kvalitetom ponude i usluga mogu postići veći finansijski efekat, te da troškove proporcionalno tome mogu smanjiti. Ovo se posebno može zapaziti u ulcinjskom Starom gradu gdje su stanodavci prepoznali benefite navedenog. Kako sve ukazuje da se u godina očekuje veliki broz turista, opasnost po sezonu prijeti od nečistoće grada i buke. Kao da zaboravljamo da gost dolazi ovdje da se odmori. Definitivno moramo shvatiti da je bez čistog grada i smanjenja buke uzalud naše razmišljanje o razvoju turizma. Uočavamo značajno htjenje i zalaganje novog direktora JPKD za poboljšanje čistoće našeg grada i želim da izrazim podršku turističkih poslenika tome. Borba za uređenost Ulcinja je borba za najmanje 30% gostiju koji bi se opet vratili u naš grad. Glasnik: Kako, po Vašem mišljenju, u Ulcinj vratiti gosta iz Zapadne Evrope po kojima je bio prepoznat u vrijeme velike Jugoslavije? G. Resulbegović: Osnovni element konkurentnosti na turističkom tržištu je originalnost i osobenost brojnih segmenata ponude. Ulcinj ima mogućnost da od turizma generiše prihode mnogo veće od sadašnjih, što ne mora da se ogleda u većem broju dolazaka, već u kvalitetu ponude i većoj potrošnji turista Potrebno je kontunuirano promovisati aktivni turizam kroz plasman i razvoj ronilaštva, posmatračkih i pješačkih tura specijalizovanih za određene oblasti karakteristične za Ulcinj. Glasnik: Govori se da će Vašom novom investicijom Ulcinj dobiti najpotpuniji turistički proizvod visokog kvaliteta. O čemu je riječ? G. Resulbegović: Trenutno u ulcinjskom Starom gradu izvodim radove i pri završetku sam objekta koji će sadržati pored smještajnih jedinica i savremenu konferencijsku salu. Ovom posljednjom investicijom hotel Palata Venezia upotpunio je sve karike svojih postojećih sadržaja (smještajni kapaciteti, restoran, porodični muzej, otvoreni bazen, sauna, fitness centar) i u Ulcinju predstavlja najpotpuniji turistički proizvod visokog kvaliteta. Glasnik: Kakvi su planovi Vaše kompanije u bliskoj budućnosti i kako ćete dalje unapređivati menadžment? G. Resulbegović: U vođenje naše kompanije uključujemo mlade da inovacijama i praćenjem svjetskih trendova učine više kako za našu kompaniju, grad Ulcinj i Crnu Goru. Posebno je važno što se posljednjih godina na sajmovima izlazi April Broj 4

42 42 Gani Resulbegovic, Owner of Real Estate & CO The originality of the offer is the basis for competitiveness The Award of the Chamber of Economy of Montenegro for the improvement of management, which in 2015 won Mr. Gani Resulbegovic, includes also a certain amount of money. Mr. Resulbegovic paid in this money to Rotary Club Ulcinj - Ulqin and it will be used for a project which is implemented for maternity ward of Ulcinj. Ulcinj has the opportunity to generate much higher revenues from tourism than the current ones by improving the quality of the offer, which will contribute to significant spending realized by tourists, says in an interview for Glasnik Gani Resulbegovic, the owner of Real Estate & CO and laureate of the Chamber of Economy of Montenegro for improvement of management. Glasnik: Mr. Resulbegovic, could you briefly introduce your professional path as one of the most prominent tourist employers, and tell us more about the company Real Estate? Would you mind explaining to readers of Glasnik the most important steps you have taken towards the improvement of management, thanks to which you have earned the Award of CEM? G. Resulbegovic: Since I returned from America, I have promoted and raised the tourism offer of Ulcinj. I founded»real Estate & CŐ in 1988 and its core activities were the tourism and real estate, constantly considering how a tourism product of our city must be raised to a higher level. I considered the establishment of the Public Enterprise for Coastal Zone Management as an opportunity for our company, and the rest of the economy in Ulcinj, precisely in terms of valorising our natural resources. Today, Ulcinj beaches represent the brand not only in our city but also on the entire Montenegrin coast. Small beach in Ulcinj, of which we are tenants, was voted the best. We participated in the privatization processes and became owners of the hotel»dvori Balsica«and»Palata Venezia«. These facilities are left devastated by the ravages of time. But, with large investments, quality and professional attitude we made them represent the most serious, representative tourism offer of our company and the city of Ulcinj. Broj 4 April 2016.

43 43 Income from business operations, we have permanently invested in the development of the company. Thanks to hard work, dedication and innovation, we have created a company which permanently follows trends, improves the quality and realizes new investments with a basic motto»work, work, work and more work.«glasnik: What does this Award from the oldest association of Montenegrin entrepreneurs mean to you, since you have been advocating for the promotion of tourism in Montenegro through its boards? G. Resulbegovic: Even though we received numerous awards during our business operation both in Montenegro and abroad, I would like to emphasize that the Award by the Chamber of Economy of Montenegro, as associations of businessmen of our country, has the highest value to me. The Chamber of Economy of Montenegro is an association of businessmen which continuously shows that it takes care of us, networks and encourages us in better business operation. Glasnik: What is your opinion of the tourism in Ulcinj in 2016? What has been done on the promotion of the offer and what are the weaknesses which still need to be overcome? G. Resulbegovic: May holidays indicate great optimism regarding the beginning of the tourism year. This optimism is reflected by a greater number of and longer reservations. This year National Tourism Organisation of Montenegro and local tourism organization made better appearances at fairs, so with great optimism we expect better season in financial terms, since due to the potentials and natural beauty of our country we have the right to really believe in this. It is particularly important that in recent years we have presented new tourism offers at fairs for the northern region (biking, hiking, trekking) and the south (kite, surfing, etc.). We need to pay close attention not to increase the prices which we presented at tourism fairs. We must not use the situation and the negative trends of the countries which are competitive as a tourist destination, because otherwise it will boomerang on us. We need to warn small and medium hotels particularly, as well as owners of private accommodation not to change prices. I believe that Ulcinj, a city where there is a deficiency and lack of hotel beds, does not deserve to be at the bottom of the hospitality and tourism offer of Montenegro. Positive development in this city is an increasing number of quality apartment units in the private sector. Some landlords have recognized that a smaller number of beds, a higher quality of offer and service can bring about greater financial effect. Therefore, the expenses can be reduced correspondingly. This can especially be seen in the Ulcinj's Old town where landlords have recognized the benefits of the above. Since all indicators show that a number of tourists is expected in 2016, the uncleanliness and noise in the city can pose a dan- ger to the season. It seems we are forgetting that a guest comes here on a vacation. Definitely we need to realize that without a clean city and reduction of the noise there is no point in thinking about the tourism development. We notice significant will and commitment of the new director of Public Enterprise for Communal Activities to improve the cleanliness of our city and I want to express the support of tourism employers. The struggle for the arrangement of Ulcinj is a struggle for at least 30% of guests who would again return to our city. Glasnik: In your opinion, how can we return guests from Western Europe in Ulcinj which was recognized by them at the time of the great Yugoslavia? G. Resulbegovic: The basic element of competitiveness in the tourism market is the originality and specific quality of many segments of the offer. Ulcinj has the opportunity to generate income from tourism, much larger than the present ones, which is not necessarily reflected in the growing number of arrivals, but also in the quality of offer and increased tourist spending... It is necessary to promote the active tourism through placement and development of diving, observing and hiking tours specialized for certain areas which are characteristic of Ulcinj. Glasnik: It has been said that Ulcinj will get the most complete tourism product of high quality with the new investment. G. Resulbegovic: Currently in Ulcinj's Old town I am executing works on and finishing the facility which will contain a modern conference room in addition to the accommodation units. This latest investment has rounded off all existing content links of the hotel Palata Venezia (accommodation, restaurant, family museum, an outdoor pool, sauna, fitness center) and it represents the most complete tourist product of high quality in Ulcinj. Glasnik: What are the plans of your company in the near future and how will you continue to improve the management? G. Resulbegovic: We involve young people in the management of our company. They will do more for our company, the town of Ulcinj and Montenegro through innovations and monitoring of global trends. April Broj 4

44 44 Investicija u Kumboru Počela gradnja hotela One&Only Broj 4 April 2016.

45 45 Čitav projekat je dodatna promocija prelijepe Crne Gore, koju vidimo kao prestižnu destinaciju, a prvi hotel One&Only u Evropi biće dragulj Boke Kotorske. Izgradnja prvog One&Only hotela u Evropi zvanično je počela 22. aprila u sklopu projekta Portonovi rizort, u koji će, prema riječima predstavnika Azmont Investmentsa, biti ukupno uloženo 650 miliona eura. Predsjednik Odbora direktora Azmont Investmentsa, Ahmet Erentok, kazao je da cifra, kada je riječ o ulaganjima u projekat, stalno raste, kao i da je kompanija do kraja marta uložila skoro 164 miliona eura. On je, na ceremoniji zvaničnog početka radova za prvi One&Only u Evropi, rekao da hotel predstavlja sastavni dio rizorta Portonovi, pri čemu je kompanija One&Only savršen partner za destinacije jedinstvenog luksuznog odredišta koje će privlačiti posjetioce i stanovnike iz cijelog svijeta. - Čitav projekat je dodatna promocija prelijepe Crne Gore, koju vidimo kao prestižnu destinaciju, a prvi hotel One&Only u Evropi biće dragulj Boke Kotorske - naveo je Erentok. On je dodao da na projektu sarađuju sa brojnim poznatim dizajnerima, konsultantima i građevinskim kompanijama, od kojih je jedna od najboljih, italijanska Impresa Pizzarotti zadužena za glavni dio građevinskih radova. - Mislim da smo do sada išli u dobrom pravcu u saradnji sa partnerima kako bismo kreirali jedan prostor u Portonovom koji će doprinijeti ljepoti Crne Gore. Naš cilj je da postavimo nove standarde, kako u državi, tako i na čitavom Mediteranu i šire - saopštio je Erentok. Prema njegovim riječima, Portonovi će ostaviti poseban pečat na svjetskoj turističkoj mapi. - Gradićemo 138 hiljada kvadratnih metara uključujući hotel One&Only, Henri Chenot Spa, plažni klub, jahtklub i 220 vezova za superjahte. Imaćemo prestižne brendove, luksuzne stanove i vile, a planiramo da obnovimo crkvu koju ćemo koristiti kao jednu interesantnu lokaciju za proslave vjenčanja - precizirao je Erentok. On je dodao da će trgovi zauzimati oko pet hiljada kvadrata na kojima će biti razni sadržaji aktivnosti. Prilikom svečanosti upriličenoj u čast početka radova, premijer Milo Đukanović kazao je da se u gradnju projekta krenulo sa puno teškoća u globalnom i evropskom ekonomskom okruženju, puno učenja na domaćem ekonomskom prostoru, ali da mogu biti zadovoljni pretohno urađenim i danas sa ponosom počnu novu fazu. - Početak prvog hotela One&Only služi na čast i Crnoj Gori i investitoru - poručio je Đukanović. On je podsjetio da je Vlada usredsređena na pitanje dinamiziranja ekonomskom razvoja države u cilju boljeg standarda života građana. - Tokom prethodnih godina Crna Gora se razvijala po stopi rasta od 3,2 odsto godišnje, što je veoma dobar rezultat i među najboljim u Evropi. Ali to nas ne zadovoljava, već moramo ući u zonu godišnjeg rasta od četiri do pet odsto i razmišljati kako obezbijediti nove impulse - rekao je Đukanović. To se, kako je objasnio, dobija novim projektima i animacijom kvalitetnih stranih investitora. - Stopa učešća stranih direktnih investicija (SDI) u bruto domaćem proizvodu (BDP) Crne Gore u kontinuitetu je bila 18 do 19 odsto, što svjedoči da se u državi prepoznaje važnost partnerstva sa stranim investitorima i rade napori na unaprijeđenju poslovnog ambijenta - smatra Đukanović. On je naveo da se kroz realizaciju projekata kao što je Portonovi obezbjeđuje građanima mogućnost novog zapošlavanja na kvalitetnim radnim mjestima, daje se snažan impuls dinamiziranju ekonomskog rasta i Crna Gora dobija unaprijeđeni imidž na globalnom tržištu. Đukanović je kazao da je turizam glavni oslonac razvoja države i podjsetio da je Mediteran konzumirao jednu trećinu ukupnih turističkih putovanja sa oko 360 miliona međunarodnih putovanja. - U okviru toga Crna Gora je prošle godine imala 1,7 miliona turista, odnodno 11,3 miliona noćenja i preko 800 miliona EUR prihoda, a naš plan je da razvojem turizma brzo dosegnemo 30-ak odsto u BDP-u - rekao je Đukanović. On je naveo da rade na unaprijeđenju saobraćajne dostupnosti, aviodostupnosti i ukupne saobraćajne mreže, počev od tivatskog aerodroma do Kumbora. - Predano radimo i na unaprijeđenju paketa buduće ponude partnerima u razvoj turizma i daljoj optimizaciji poreskog sistema, unaprijeđenju ljudskog resursa i ukupne infrastrukture - saopštio je Đukanović. Savjetnik u diplomatskoj misiji Azerbejdžan u Crnoj Gori, Seyran Mirzazadeh, rekao je da shvataju značaj cijelog projekta Portonovi, kao i prisustvo One&Only hotela, ne samo za Crnu Goru već i Azerbejdžan. - Projekat ima značaj međuvladinog i međudržavnog karaktera, a nadamo se da će njegova realizacija dati jači impuls zajedničkoj saradnji dvije države i još više osnažiti povjerenje za njeno jačanje - ocijenio je Mirzazadeh. Prema njegovim riječim, to je najveći investicioni projekat Azerbejdžana u inostranstvu van energestkog sektora. - Visoko cijemo što Vlada sve čini za ovaj projekat i sa ozbiljnošću se odnosi prema stvaranju odgovarajuće infastrukture i svemu drugom neophodnom za ovaj projekat - naveo je Mirzazadeh. Predstavnik Azmont Investmentsa, Angel Rodriguez rekao je da su naporno radili na tome da dobiju savršen jedinstven proizvod, kao i da kombinuju postojeće i domaće sa onim što je novo. - Doveli smo fantastične brendove, imaćemo prestižne butike, raznoliku lepezu luksuznih stanbenih jedinica - kazao je Rodriguez. Rizort čine hotel One&Only sa 112 soba, uključujući Henri Chenot Spa, marinu sa 223 veza za superjahte, niz različitih segmenata koji uključuju Donje i Gornje selo, pristan, a raspolažu sa 1,8 kilometara obale. April Broj 4

46 46 Delegacija PKCG na Malti Mediteranski samit lidera Potpredsjednik Privredne komore Crne Gore Ivan Saveljić sa delegacijom privrednika učestvovao je na dvodnevnom Mediteranskom samitu lidera na Malti, održanom 28. i 29. aprila godine. Organizator skupa bio je britanski časopis The Economist u saradnji sa Vladom Malte, a izlaganja su imali državnici, ambasadori, eksperti i predstavnici akademskih zajednica zemalja Mediterana i šire. Raspravljano je o zajedničkoj budućnosti Evrope, Sjeverne Afrike i Bliskog istoka, migracijama i siromaštvu u Mediteranu, trgovini i investicijama, mogućnostima za ekonomsku integraciju, razvoj infrastrukturnih projekata koji bi tome doprinio i finansiranju ovog regiona. Bilo je riječi i o pomorskoj privredi, konkurentnosti i održivosti turizma Mediterana, kao i o razvoju informatike i energetike u Evropi. Samit je otvorila predsjednica Malte Marie - Louise Coleiro Preca koja je istakla da Mediteran može da bude ekonomski, socijalno i politički uspješan ako se svi budu zalagali za mir. - Opšte dobro treba da bude pokretačka snaga ovog regiona. Ekonomski prosperitet mora biti zajednički za sve njegove zemlje rekla je predsjednica Preca. Premijer zemlje domaćina Joseph Muscat kazao je da Mediteran može postati more mogućnosti naročito u smislu privlačenja investicija. - Mi pokušavamo da privučemo investicije sa drugih kontinenata i tako treba da nastavimo, ali je neophodno i da pojačamo ulaganja iz Evrope. Uvjereni smo da postoji interesovanje za investiranje u zdravstvo i turizam u ovoj regiji istakao je on. Eurochambres, čiji je Privredna komora Crne Gore član, prema riječima izvršnog direktora Arnalda Abruzzinija, baštini ideale poput dijaloga i integracija koji su uspješno utemeljeni u Evropskoj uniji. - Biznis je taj koji pokreće Evropu naprijed, a ne politika kazao je Abruzzini. Generalni sekretar Parlamentarne skupštine Mediterana Sergio Piazzi saglasan je sa ovim stavom, ali je potencirao i nejednakost u uslovima poslovanja u zemljama ove regije. - Lako je evropskoj kompaniji da investira u Maroku, ali je obrnuta situacija komplikovana. Neophodna je harmonizacija propisa i procedura. Biznis jeste rješenje ali je potrebno iznaći načine da bude održiv u ovom regionu kazao je Piazzi. Poptredsjednik Komore Saveljić prokomentarisao je novinarima da je Mediteran izuzetno značajan zbog prirodnih bogatstava, istorije i klime, koji mu omogućavaju da se brzo razvija, ali je osnov toga mir i politički konsenzus o tome. Situacija u ovoj regiji je jako osjetljiva, dodao je, kako zbog ekonomske krize u zemljama poput Grčke, Italije i Španije, tako i bezbjednosne na sjeveru Afrike i Bliskog istoka. Saveljić se posebno osvrnuo na pozitivan primjer zemlje domaćina samita Malte, koja sa malim brojem stanovnika ima stabilnu ekonomiju sa visokom stopom rasta, većom od šest odsto u prošloj godini. Osnove ekonomskog razvoja Malte su pomorska privreda, visoka tehnologija, obrazovanje i zdravstveni turizam. - Malta je zemlja čiji primjer razvoja može biti inspirativan za sve države Mediterana, pa i Crnu Goru kazao je Saveljić. On je najavio naredne korake na unapređenju odnosa privrednika Crne Gore i Malte. Broj 4 April 2016.

47 47 Vlada Novi podsticaji u biznis zonama Namjera je da do godine bruto domaći proizvod po stanovniku bude deset hiljada eura. Vlada će ponuditi nove olakšice i podsticaje u okviru biznis zona za sve koji su u stanju da proizvode i zapošljavaju u novim industrijama, saopštio je ministar ekonomije Vladimir Kavarić. On je, na konferenciji za novinare nakon tematske sjednice Vlade u Kolašinu, objasnio da to konkretno znači umanjenje poreza na dohodak, kao i opterećenja na plate za one koji posluju u biznis zonama. - Ohrabrićemo opštine koje imaju biznis zone da daju podsticaj sa njihovog nivoa, dok će onima koji posluju u biznis zoni i ispunjavaju određene kriterijume biti ponuđene keš subvencije od tri do deset hiljada eura po radnom mjestu - rekao je Kavarić. On je dodao da će se na one koji posluju u biznis zoni odnositi i olakšice koje postoje u okviru klasterske politike uspostavljanja novih standarda u poslovanju. - Nastavljamo i sa implementacijom uredbe koja donosi subvencionisanje za nova radna mjesta za one koji su u stanju da u oblasti malog biznisa zaposle nove ljude i donesu nove investicije. Radimo i na upodobljavanju politike klastera, kao i uvođenju novih standarda znanja u oblasti malih i srednjih preduzeća - naveo je Kavarić. On je dodao da je Vlada procijenila da je potrebno napraviti još jedan razvojni korak u oblasti turizma, gdje će biti ponuđen poseban set olakšica za otvaranje hotela sa pet zvjezdica na jugu Crne Gore, odnosno za hotelske objekte sa četiri i pet zvjezdica na sjeveru. - Za ono što je poboljšanje postojećeg industrijskog potencijala u Crnoj Gori nudimo nove podsticaje na lokalnom i nacionalnom nivou i sa tog aspekta dajemo punu valorizaciju onome što je već prepoznato kao dobar biznis ambijent i snažna mreža sporazuma o slobodnoj trgovini - rekao je Kavarić. On je saopštio da je veliki dio rasprave na sjednici bio posvećen najboljim institucionalnim rješenjima u sektoru malih i srednjih preduzeća, kao i podsticanja novih zapošljavanja i investicija. - Sljedeći strateški cilj, pored onoga što je dobro urađeno i prepoznato u sektorima turizma, energetike i poljoprivrede, jeste da dodatno pojačamo olakšice i damo nove podsticaje razvoju u oblasti novih industrija - kazao je Kavarić. Vicepremijer i ministar za informaciono društvo i telekomunikacije, Vujica Lazović, saopštio je da je Vlada pripremila paket reformi koji će povećati konkurentnost crnogorske ekonomije. - Fokusirali smo se na sistemske promjene koje je potrebno napraviti u pravcu povećanja ekonomskog rasta, zaposlenosti i poboljšanja kvaliteta javnih usluga i kvaliteta života građana - rekao je Lazović. On je dodao da je Vlada čitav set strukturnih reformi agregirala u šest paketa, od kojih se prvi odnosi na pospješivanje u oblasti preduzetništva, malog i srednjeg biznisa i investicija, a drugi na transformaciju tržišta rada i stvaranje uslova za održiv penzioni sistem. On je naveo da se treći paket reformi odnosi na obrazovanje, četvrti na zdravstvo, peti na upravljanja javnim finansijama i šesti na administrativne reforme. - Namjera nam je da do godine bruto domaći proizvod (BDP) po stanovniku bude deset hiljada EUR. Do tog ciljanog indikatora smo došli projektujući stope rasta od četiri odsto u periodu od ove do godine, a 4,5 odsto u perodu od do godine - objasnio je Lazović. On je saopštio i da su ciljani indikatori povećanje stopa aktivnosti radne snage sa 86 odsto na 91 odsto prosjeka EU do godine, kao i stope zaposlenosti sa 51 odsto na 56 odsto u starosnoj dobi od 15 do 64 godina, što bi značilo 20 hiljada novozaposlenih. - Vlada se posvetila ovim bitnim aktivnostima i mislim da smo se usaglasili koji je redosljed poteza koje moramo sprovesti kako bi ekonomiju učinili konkurentnom - zaključio je Lazović. April Broj 4

48 48 Fiat najveći izvoznik u Srbiji Vrijednost izvoza 15 najvećih izvoznika u Srbiji u prva tri mjeseca godine iznosila je 981,1 miliona eura, a najveći izvoznik i dalje je Fiat Chrysler automobili (FCA) Srbija u Kragujevcu sa izvozom od 312,4 miliona eura, objavilo je Ministarstvo finansija Srbije. Na listi vodećih izvoznika na drugom mjestu je Tigar Tyers iz Pirota sa izvozom u prvom kvartalu od 85 miliona evra, a na trećem mestu je Železara Smederevo čiji je izvoz 55,4 miliona evra. Slijede kompanije Philip Moris iz Niša sa 51,6 milion eura izvoza, Jugoimport SDPR čiji je izvoz bio 44,6 miliona evra, HIP Petrohemija iz Pančeva sa 44,4 miliona eura i Naftna industrija Srbije sa 41,7 miliona eura. Tetra pak iz Beograda je na sedmom mjestu sa izvozom od 40 miliona eura, a iza njega su Jura korporacija iz Rače sa 37,8 miliona eura i kompanija Gorenje koja je izvezla robu vrijednu 37,3 miliona eura. Na listi najvećih izvoznika je i Viktorija grupa sa izvozom od milion eura, MK grupa sa 35 miliona eura, Hemofarm iz Vršca sa 34,4 miliona eura i kompanija Boš sa 28,8 miliona eura izvoza. Etična banka u Hrvatskoj Banka kojoj se krediti otplaćuju ne prema fiksnoj rati, nego onda kada klijenti zarađuju od svog poslovanja, takozvana etična banka, prva u regiji, biće otvorena u Hrvatskoj, javlja Al Jazeera. Goranu Jerasu iz Etične banke Hrvatske povjerenje i novac dalo je više od ljudi. Sopstvenim kapitalom od 15 miliona eura, prave banku koja će funkcionisati kao zadruga. Princip koji već postoji u Evropi podrazumijeva banku koja ulaže u projekte koji moraju biti dobri za zajednicu. A o tome da budu i profitabilni brine tim ne samo bankara, već i pravnika, PR menadžera, IT-evaca, pa čak i arhitekata. - Ako se bavite poljoprivredom, banka zna koji je to od prilike period kada vam počinje nekakav urod, kada možete očekivati prvu prodaju i slično, pa vam se rok otplate prilagodi tome. Ako se bavite turizmom u Hrvatskoj, na moru, zna se da imate prihode tokom ljetnih mjeseci, a tokom zime nemate, pa se kredit samo tokom ljeta i otplaćuje, dok tokom zime miruje. Znači, banka stvarno razumije šta vi radite, prati vas u tome, i to pod nižim kamatnim stopama i i uz podršku koja nije samo finansijska - navodi Jeras. Pčelarstvo iz kolica Uzgajanje pčela i proizvodnja meda iz invalidskih kolica bila je to gotovo nemoguća dok nije napravljena košnica za takozvano sjedeće pčelarstvo, koju je osmislio mladić iz Bosne i Hercegovine, navodi Al Jazzera. Haris Tahmiščić ideju je dobio nakon poznanstva sa ženom koja se, uz ogromne poteškoće, pčelarstvom 45 godina bavi u invalidskim kolicima. Za ideju sjedećih košnica, prvih takvih u svijetu, koje za sada postoje samo u Bosni i Hercegovini, Haris je dobio prvu nagradu za najbolju socijalnu inovaciju Evrope godine u Briselu. Sada ima porudžbinu da postavi košnicu na 23. sprat jedne zgrade u Japanu. Planira projekat urbanih košnica u Beču, Sarajevu i Beogradu i online platformu za učenje o pčelarstvu i organskoj proizvodnji. Ideja se, kaže, ne prodaje za novac. Ideju prodaje strast. - Vi možete imati na svom krovu, balkonu, minimalno tri košnice. Iz tri košnice vi ćete u nekoj lijepoj godini izvaditi 20 do 30 kilograma meda. Pola kile meda će za vas biti kao zlato. Vi ćete to pokloniti samo svojim najmilijima. Nema to dijeliti na ulici, nema prodavati ni za kakve pare - kazao je Tahmiščić. Region Kineska kompanija kupila smederevsku Železaru vijesti I tehnička i finansijska ponuda su u skladu sa traženim uslovima na tenderu, te je Ministarstvo privrede, na prijedlog komisije, donijelo odluku kojom je kinesku kompaniju Hestill (ranije englesko ime: Hbis) proglasilo jedinim učesnikom za kupca Željezare. Vlada je na javnom pozivu tražila partnera za Železaru Smederevo sa početnom cijenom oko 45 miliona i eura. RTS je nezvanično saznao da je kupac ponudio 46 miliona eura, što je potvrdilo i Ministarstvo. Hestill je dao obavezujuću ponudu da kupi svih 98 imovinskih cjelina za ukupnu cijenu od 46 miliona eura. Navedena obavezujuća ponuda je iznad minimalne cijene iz javnog poziva, navodi se u saopštenju. Ugovor o prodaji Željezare biće zaključen po pribavljanju mišljenja službe nadležne za sprečavanje pranja novca, a u skladu sa Zakonom o privatizaciji, prenosi Indikator. ba. Inače, Železara je pod imenom Sartid prodata američkom Јu-Es-Stilu za 23 miliona dolara i do početka je bila veliki izvoznik i obuhvatala do 13 odsto ukupnog izvoza Srbije. Vlada Srbije je u januaru godine otkupila Železaru Smederevo od američkog Јu-Es-Stila za simboličan jedan dolar. Hestill planira da ponudi zaposlenje svim trenutno zaposlenim, oko njih, kojima će biti omogućeno profesionalno usavršavanje i obuka. Zaposlenima će biti obezbijeđen isti nivo naknade i beneficija kao što je navedeno u postojećem kolektivnom ugovoru. Broj 4 April 2016.

49 49 Inače, kineska kompanija Hestill je konglomerat i gigant svjetskih razmjera u proizvodnji čelika, koji na globalnom nivou zapošljava radnika. Na listi Fortune global 500 u godini, Hestill je rangiran kao 239. kompanija po veličini u svijetu. Ledo sladoled osvaja Afriku i Aziju Vodeći hrvatski i regionalni proizvođač sladoleda Ledo napravio je snažan iskorak i na tržištima Afrike i Azije. Za kompaniju IFFCO Group koja je tržišni lider u Ujedinjenim Arapskim Emiratima, Ledo proizvodi impulsni i porodični sladoled, javlja T-portal. IFFCO Group izvozi u čak 30 zemalja Afrike i Azije, a značajan udio ima na tržištima Saudijske Arabije, Kuvajta, Katara, Bahreina i Omana. Saradnja s IFFCO Group počela je godine kada je Ledo za arapskog partnera počeo da proizvodi sladoled King, a ove godine ponuda je proširena i na porodični Quattro sladoled. Na tržištima arapskih zemalja Quattro je jako dobro prihvaćen, ali s malo drugačijom kombinacijom okusa. Popularne Quattro kombinacije su čokolada, vanila, jagoda i banana, odnosno butter keks, višnja, lješnik i vanilija. Sladoled se direktno iz proizvodnje Leda prevozi do Ujedinjenih Arapskih Emirata, morskim putem od luke Rijeka, Jadranskim i Sredozemnim morem kroz Suecki kanal i Crveno more sve do odredišne luke u Persijskom zalivu. - Ledo je jedna od rijetkih regionalnih kompanija koja se na svojim matičnim tržištima uspijeva oduprijeti čak i najjačim svjetskim konkurentima. Uspjeh se može temeljiti samo na kvalitetu, što sve više prepoznaju i naši partneri u dalekim zemljama. Saradnja s Unipexom omogućuje nam iskorak na brojna nova tržišta u Aziji i Africi, na kojima sa svojim sladoledima, ali i s drugim smrznutim proizvodima, sigurno imamo velik potencijal - ističe predsjednik Uprave Leda Dario Vrabec. Ledo izvozi ukupno trećinu svoje proizvodnje na dvadesetak stranih tržišta, među kojima su po količinama najvažniji Mađarska i Slovenija, a potom Norveška i SAD. Uz IFFCO Group, Ledo sarađuje i sa drugim velikim svjetskim kompanijama, kao što su američki Kroger, britanski Tesco i norveški Diplom Is. Zaštiti hrvatsko selo Potpredsjednik koncerna Agrokor Ante Todorić zabrinut je zbog negativnih trendova koji vode, smatra, u potpuno uništenje hrvatskog sela i domaće poljoprivredne proizvodnje, prenosi T-portal. - Nije normalno to da Hrvatska uvozi preko 50 posto svinja i više od 30 posto junadi. Pada nam proizvodnja mlijeka. Sve više uvozimo povrće. Moramo dobro razmisliti koja je dalja strategija. U suprotnom izgubićemo naše selo, a naše selo je jedno od najljepših poljoprivrednih dobara koje ima Evropa. Moramo svi skupa nešto napraviti, posebno mi trgovci i veliki proizvođači, da zaštitimo hrvatsko selo i proizvode. Da ne damo viškovima iz Evrope da se ovdje»trejdaju«i prodaju duplo ispod evropskih cijena. To će uništiti hrvatsku proizvodnju - rekao je Todorić. Istakao je da Agrokor već 25 godina živi i radi samo za jednu strategiju, a to je da proizvede što više hrvatskih proizvoda i plasira ih na domaće i strana tržišta. - U Hrvatskoj imamo zaposlenih. Proizvodimo i prodajemo oko 7,5 milijardi kuna hrvatskih proizvoda. Konzum, na što smo jako ponosni, u svojoj ponudi ima preko 80 posto domaćih proizvoda - nabrojao je Todorić te je dodao kako više od 50 posto hrvatske male proizvodnje otkupljuje njegov koncern. Na pitanje ko je kriv za to što se u hrvatskim trgovinama prodaju meso i mlijeko daleko ispod evropskih cijena, zbog čega su nedavno protestovali domaći proizvođači, drugi čovjek Agrokora je odgovorio kako su za to svi odgovorni. - Mislim da smo svi krivi za to, od proizvođača do trgovaca. Treba vidjeti koliko se uvozi, otkud se uvozi i zašto se uvozi tako jeftino. Iz nekih zemalja, u kojima je mlijeko sedam kuna, u Hrvatsku dolazi po tri kune ili čak niže, za 2,5 kuna. Mislim da je to pitanje za sve učesnike u lancu - rekao je Ante Todorić. Socijalno preduzetništvo u Sloveniji U Evropi je u socijalnom preduzetništvu zaposleno u prosjeku šest posto ljudi. S trenutno jednim procentom, ali i ulaganjem od 45 miliona eura iz evropskih fondova, Slovenija ima desetogodišnji plan razvoja i dobre ideje. - Imamo odličan projekat za migrante. Zove se»skuhna«, gdje je otvoren restoran u centru Ljubljane u kojem kuvaju migranti iz različitih država. Veoma je»in«, s jedne strane, jer je to različita mogućnost jela, a na drugoj strani, to je mogućnost za migrante da dobiju posao, rekao je Tadej Slapnik, državni sekretar za socijalno poduzetništvo Slovenije. Sličan projekat uskoro bi trebalo zaživjeti i u beogradskom Miksalištu. Forum socijalnih inovacija, koji se organizuje uz podršku USAID-a, najveći je godišnji događaj posvećen socijalnom preduzetništvu u Srbiji. Neke od ideja koje će obići svijet čuće se najprije na tom mjestu. April Broj 4

50 50 Preduzetnik iz Rovinja Biznis sa sunčanim naočarima Biznismen iz Rovinja Mauro Massarotto već godinama modelima sunčanih naočara oduševljava velike zvijezde današnjice. Ovaj posao mu je tokom pet godina donio zaradu od 1,5 milona kuna. Nakon što je u Londonu i New Yorku odradio medijsku prezentaciju svoje kolekcije za 2017., u Zagrebu je otvorio i svoj privremeni Pop Up Store, gdje je hrvatskoj publici prvi put predstavljena najnovija kolekcija ovog izuzetno uspješnog hrvatskog brenda. Genijalac iz Rovinja Mauro Massarotto već godinama svojim modelima sunčanih naočara živih boja brenda Sheriff&Cherry oduševljava brojne velike zvijezde današnjice, poput Rihanne, Keire Knightley, Beyonce, Frank Oceana ili pak Neneh Cherry, piše Jutarnji list. U poslovnim terminima uspjeh Maura Massarotta i njegove firme Massarotto sažima se u 2,7 milijuna kuna prihoda u godini, posljednjoj za koju su finansijski rezultati dostupni na servisu Poslovna.hr. Prije samo pet godina, odnosno godinu završio je s prihodom od 220 hiljada kuna, što znači da je do danas njegov biznis sakrivanja očiju od sunca narastao više od deset puta. Otvaranje prodavnice nisu propustili brojni poznati posjetioci, a najveće oduševljenje izazvao je model Ibiza, koji još nazivaju i»maska«, a koji je nedavno na stranicama australskog Voguea proslavio svjetski top-model Lara Stone u modnom prilogu slavnog fotografa Marija Testina, nastalom na poznatoj australskoj plaži Bondi Beach. Taj se vrući model, osim u Zagrebu, prodaje još samo u New Yorku i Hong Kongu. Massarottu popularne naočare donose i respektabilnu dobit, koja je dostigla 413 hiljada kuna, a godinu dana ranije na njima je zaradio 891 hiljadu kuna, otkrivaju poslovni rezultati njegove kompanije. U pet godina, od zaključno sa zaradio je 1,5 miliona kuna. Broj 4 April 2016.

51 51 Zastava oružje Obezbijedili izvoz vrijedan 100 miliona dolara Kompanija izvozi 98 odsto proizvodnje. Fabrika Zastava oružje već je obezbijedila izvozne ugovore vrijedne oko sto miliona dolara. Kompanija je na inostranom tržištu ugovorila plasman gotovo kompletne proizvodnju za ovu i narednu godinu, pišu Večernje novosti. Ovo je, prema računici poslovodstva, možda najveći poslovni uspjeh ove fabrike poslednjih decenija. Cifre, odnosno vrijednost izvoza, kažu, možda su i manje važne od povjerenja koje su stekli među poslovnim partnerima zahvaljujući kvalitetu i poštovanjem rokova isporuke. - Dio poslova ugovoren je i za godinu - kaže Milojko Brzaković, generalni direktor Zastava oružja. - Nama je najvažnije da smo se vratili na stara, ali i proširili na druga svjetska tržišta gdje su naši proizvodi cijenjeni i traženi dodao je on. Kragujevačko vojno i sportsko oružje izvozi se na tržišta SAD, centralne Afrike, Azije, Kanade, Australije Prilikom nedavne posjete Kragujevcu, predsjednik Privredne komore Srbije Marko Čadež kazao je da će država podržati i pomoći preduzeća koja donose devize. Jedno od najznačajnijih je i Zastava oružje, koja izvozi 98 odsto proizvodnje, a uvozi samo specijalni čelik, što je gotovo zanemarljivo. Sve ostalo su ruke vrsnih majstora i povjerenje u kva- litet oružja iz Kragujevca. U ovoj fabrici ne kriju da su im potrebni dobri glodači, brusači, bravari, ali i visokoobrazovani kadrovi. Za njih je konkurs stalno otvoren. Međutim, nema ih na tržištu, pa su u fabrici prinuđeni da sami ulažu u dodatnu obuku ovih kadrova. - Ulaganje u dobre majstore nije trošak, već investicija koja se brzo vraća. Na tome ćemo insistirati i primati nove radnike. Prema planu poslovanja, ove godine primićemo u radni odnos stotinjak novih radnika - kaže Brzaković. On kaže da ovu fabriku trenutno znatno opterećuje upravo nedostatak dobrih majstora i inženjera u čije su dodatno obrazovanje i obuku spremni da ulože, ali i nova oprema i za to adekvatan prostor. Mogli su, kaže, na osnovu tražnje stranih partnera da ugovore i veće izvozne poslove, ali svjesni su da trenutno za to nemaju dovoljno kapaciteta, ni ljudskih, ni tehničko-tehnoloških. Ovoj firmi je potrebna i nova, dobro opremljena hala. Prostor imaju, mašine kupuju. Već su izdvojili oko 2,5 miliona eura, a 17 novih mašina će biti instalirano već u julu ove godine. Riječ je o najsavremenijim američkim strugovima, obradnim centrima i drugoj tehnologiji. Samo u ovoj godini planirana su ulaganja od još oko 2,5 miliona eura. April Broj 4

52 52 Okrugli sto u Privrednoj komori Energija Balkana termoelektrane Izgradnjom drugog bloka Termoelektrane Pljevlja došlo bi do potpunog obezbijeđivanja elektroenergetske nezavisnosti Crne Gore i poboljšanja sigurnosti snabdijevanja potrošača. Okrugli sto Energija Balkana termoelektrane održan je u Privrednoj komori Crne Gore 13. aprila godine. Potpredsjednik Privredne komore Ivan Saveljić saopštio je da Crna Gora raspolaže bogatim prirodnim potencijalima za razvoj energetike, na kojima je moguće bazirati njen dalji privredni i društveni razvoj. Međutim, činjenica je da se na izgradnju većeg energetskog objekta čeka već dugi niz godina. Istakao je da je zbog aktuelne intenzivne rasprave o izgradnji drugog bloka termoelektrane u Pljevljima Privredna komora inicirala skup predstavnika institucija i uvaženih stručnjaka iz oblasti relevantnih za sveobuhvatnu analizu potreba, mogućnosti i efekata koje ovaj projekat nosi. - Svjesni značaja energetike za budući razvoj Crne Gore i efikasnog korišćenja vlastitih resursa moramo ići putem energetske samostalnosti države. Posebno zahtjevan u ovom smislu je projekat Termoelektrane u Pljevljima. Izuzetno važno pitanje koje je uslov da bi se projekat mogao započeti je pitanje ekoloških uslova i standarda koji se moraju zadovoljiti. Kod njegove izgradnje i funkcionisanja moraju biti ispoštovani sve pravne regulative Evropske unije, kao i domaće zakonske obaveze. Nema više vremena za čekanje na izgradnju nekog većeg energetskog izvora u Crnoj Gori, a da li je Termoelektrana u Pljevljima taj budući energetski izvor očekujemo da kaže struka rekao je Saveljić. Ivica Jakovljević, direktor EFT Rudnika i Termoelektrane Stanari, predstavio je ovaj energetski objekat u Bosni i Hercegovini koji predstavlja najznačajniji investicioni projekat ove grupe. Riječ je o termoelektrani koja ima maksimalnu snagu 330 MW, u koju je uloženo 560 miliona eura. Za jun je planiran početak komercijalnog rada TE koja će u punom kapacitetu zapošljavati do 900 radnika. Jakovljević je posebno istakao značaj što je TE locirana na samom rubu Rudnika Stanari. - Ako ozbiljno razmišljate o izgradnji termoelektrane morate da imate pouzdan kop poruka je Jakovljevića. Projekat TE Šoštanja u Sloveniji predstavio je tehnički direktor Jože Lenart. Riječ je o energetskom objektu koji je pušten u rad godine, a gdje urađen šesti blok koji treba da dobije dozvolu za rad tokom Blok je napravljen za 65 mjeseci da bi se mogla produžiti proizvodnja električne energije u Termoelektrani Šoštanj od godine do godine. Ispunjava sve zahtjeve za zaštitu životne sredine i ima neto snagu od 553 MW te prosječnu godišnju proizvodnju od GWh energije. - Najveću podršku za gradnju termoelektrane koja je na samom rubu grada imali smo od građana koji su veoma dobro razumjeli benefite koje će im ovaj objekat omogućiti rekao je Lenart. Ivan Mrvaljević iz Elektroprivrede Crne Gore predstavio je proje- Broj 4 April 2016.

53 53 kat Bloka II Termoelektrane Pljevlja. Kao izvođač radova na tenderu je odabrana češka kompanija Škoda Praha koja je ponudila izgradnju za 36 mjeseci. Prema projektu, instalisani kapacitet TE Pljevlja biće 250 MW i proizvodiće bruto GWh električne energije. Potrošnja uglja planirana je na tona godišnje. Projekat je predviđen Strategijom razvoja energetike Crne Gore do 2030 i uključuje implementaciju EU regulative iz ove oblasti kao i poštovanje Direktive 2010/75/ EU (Industrial Emissions Directive). Njegova realizacija stvoriće uslove za plasman električne energije na tržište Italije nakon puštanja u rad podmorskog kabla Italija- -Crna Gora. - Izgradnjom drugog bloka Termoelektrane Pljevlja došlo bi do potpunog obezbijeđivanja elektroenergetske nezavisnosti Crne Gore i poboljšanja sigurnosti snabdijevanja potrošača - ocijenio je Mrvaljević. Zaključio je i da će pozitivni efekti realizacije projekta biti poboljšanje ekološke situacije u Pljevljima, nastavak proizvodne djelatnosti termoenergetskog kompleksa u Pljevljima, poboljšanje sigurnosti snabdijevanja potrošača i stabilnosti te održivosti elektroenergetskog sistema Crne Gore. Dr Ratomir Stanić, tehnički direktor Rudnika uglja Pljevlja predstavio je komercijalno raspoložive rezerve uglja za rad Drugog bloka Termoelektrane. Energetski potencijal uglja na području Pljevalja iznosi 240 TWh i može se koristiti narednih 40 godina. Predloženi razvoj proizvodnje energije iz uglja je u okvirima definisanim razvojem energetike koja je u cilju značajnog unapređivanja postojećeg stanja, kaže on. Veća proizvodnja uglja i električne energije iz uglja značajno će poboljšati ekonomičnost rada kako proizvođača uglja, tako i sektora energetike u Crnoj Gori riječi su Stanića. Dodaje da se zabrinjavajuće ekološko stanje u Pljevljima može značajno poboljšati proizvodnjom toplotne energije za potrebe toplifikacije grada i proizvodnju industrijske pare za ostale potrošače. Toplifikacijom grada mikroklimatske prilike bile bi značajno povoljnije. Generalni sekretar EUROCOAL-a Brian Rickettis govorio je o načinu upotrebe uglja u Evropi. On je kazao da se u Evropi najviše energije dobija iz uglja (28,4 odsto), te da EU rudnici proizvode 100 miliona tona uglja a da se potroši 300 miliona tona, što znači da se 2/3 potrebnog uglja uvozi, što je trend u porastu. On je istakao da je najveći potrošač uglja Poljska ali da i Danska, prepoznatljiva kao zelena zemlja takođe efikasno koristi ugalj za energetske potrebe. On je naveo da je ugalj jeftin energent i bezbjedan ako se primjenjuju ekološkiu standardi. - Investiranje u obnovljive izvore energije jeste potrebno ali ih ne treba posmatrati kao alternativu konvencionalnim, kao što je ugalj. Potrebna su nam ulaganja u sve ove izvore, samo je pitanje možemo li to priuštiti zapitao se Rickettis. Prof. dr Vladan Ivanović, šef Centra za energetiku Mašinskog fakulteta Podgorica, predstavio je dio rezultata iz Elaborata za rješavanje problema zagađenosti u Pljevljima, koji su uradili za potrebe te opštine. Prema njegovim riječima, nesumnjivo je utvrđeno da je zbirni doprinos polutanata takav da u nepovoljnim meteo uslovima, u zimskim mjesecima predstavljaju glavni problem koji mora biti riješen kada je aerozagađenje u Pljevljima u pitanju. Zato je preporučen niz kratkoročnih i dugoročnih mjera čija primjena u većem obimu dovodi do popravljanja stanja po pitanju zagađenosti u Pljevljima nastalih iz gradskih kotlarnica i individualnih ložišta, ali i zaključeno da samo toplifikacija grada u većem obimu, predstavlja konačno i trajno rešenje problema. - Potvrdili smo ranije zaključke drugih studija da Termoelektrana Pljevlja nije direktan krivac za povećane emisije PM10 čestica u gradu rekao je Ivanović. Ovaj zaključak, dodaje, ne abolira TEP od indirektnih uticaja za probleme koji su posljedica njenog i rada Rudnika uglja. Nesporna je činjenica da su termoelektrane na čvrsto gorivo najveći zagađivači i da imaju najveći uticaj na životnu sredinu u poređenju sa svim ostalim načinima proizvodnje električne energije. Centar za energetiku, kaže, snažno zagovara izgradnju drugog bloka jer je za Crnu Goru od vitalnog značaja razvoj sopstvenih izvora električne energije. Sigurna proizvodnja električne energije moguća je samo u termoelektranama i ona smanjuje zavisnost od uvoza. Drugi blok TE je u stvari fizička zamjena prvog. Trebalo da se gradi po najsavremenijim standardima i sigurno će imati znatno manji negativni uticaj na životnu sredinu u odnosu na tehnologije primjenjene kod prvog bloka građenog u prošlom vijeku. U okviru izgradnje drugog bloka TE moguće je planirati i primjeniti i dodatne mjere koje mogu znatno da poprave stanje životne sredine u gradu, kao što je na primjer toplifikacija grada, predviđena još i pri izgradnji prvog bloka. Nikako ne treba zaboraviti činjenicu da je zadatak eksploatacije TE, ne samo da obezbjedi neprekidnu proizvodnju električne energije, nego i zaštitu prirode i normalne uslove života u okolnim naseljima. Nakon uvodnih izlaganja, otvorena je rasprava na ovu temu u kojoj su učestvovali predsjednik Opštine Pljevlja Mirko Đačić, predsjednik Odbora direktora EPCG Srđan Kovačević, direktor Crnogorskog elektroprenosnog sistema Dragan Laketić, Izudin Gušmirović iz Agencije Češke Republike za promociju ove države u inostranstvu i drugi. Predsjednik Odbora direktora Elektroprivrede Kovačević, kazao je da će u okruženju u relativno kratkom vremenu biti potrebna enormna ulaganja u termoelektrane, kao zatvaranje onih koje nijesu u stanju da više rade. Kovačević smatra da je prisutan veliki disbalans u cijeni električne energije. - Mislim da će razmak između cijena nažalost rasti, a sve kao rezultat neophodnih ulaganja u rješavanje tog problema. Ono što se dešava u ovom trenutku sa cijenom električne energije u Evropi je teško održivo. To nije rezultat tržišta, nego rezultat nefunkcionisnja tržišta električne energije. U ovom trenutku imate ogromne količine obnovljive energije koja po prioritetu ulazi u mreže za koje građani plaćaju ogromnu cijenu. Ta energija ima prioritet, a sve ostale energije se bore na tržištu da bi dobile svoje mjesto kod potrošača - smatra Kovačević. Predsjednik Opštine Pljevlja Đačić je rekao da projekat izgradnje drugog bloka TE Pljevlja doprinosi direktnom osnaživanju nacionalne kao i ekonomije na lokalnom nivou. - Moramo da razvijamo privredu. Već prilikom izgradnje drugog bloka Termoelektrane biće posla za brojne domaće kompanije rekao je Đačić. Izgradnjom drugog bloka TE predviđena je toplifikacija Pljevalja, što je, kako je ocijenio Đačić, veoma značajno. Planira se i projekat mini toplane, kao dio budućeg sistema grijanja grada i rješenja problema zagađenja vazduha. April Broj 4

54 54 Crnogorski privrednici treba da pronađu slovenačke partnere i prilike za poslovanje, pa i zajedničko učešće na trećim tržištima. Privredna komora Crne Gore u saradnji sa Zanatsko-preduzetničkom komorom Slovenije i Ambasadom te države u Podgorici, organizovala je forum privrednika dvije zemlje 20. aprila godine. Neposredno uoči foruma dvije komore su potpisale Sporazum o poslovnoj saradnji sa ciljem promocije i razvoja ekonomskih odnosa, podsticanja prekograničnih i jačanja tradicionalnih veza. Sporazum predviđa razmjenu informacija o aktivnostima i iskustvima značajnim za poslovnu saradnju. - Uvjeren sam da će današnji susret i Sporazum označiti početak plodne saradnje sa Vašom Komorom kroz koju će naše privrede, u čijoj su osnovi mala i srednja preduzeća, lakše prepoznavati te koristiti mogućnosti i potencijale za to rekao je potpredsjednik Privredne komore Ivan Saveljić. On je ocijenio da forum u Podgorici, kao i mnogobrojni dosadašnji u Crnoj Gori i Sloveniji, svjedoče o povezanosti preduzeća i naporima koji obje strane ulažu da se privredni potencijali što bolje iskoriste. Slovenački kapital, podsjetio je on, prisutan je u preko 100 preduzeća i u svim investicionim fondovima u Crnoj Gori - Slovenački investitori prisutni su već od najranijih faza tranzicije i privatizacije crnogorske privrede i u tom periodu su imali, a i sada imaju, važnu ulogu u stvaranju imidža naše zemlje kao stabilne i sigurne destinacije za investitore - rekao je on. Ocijenio da su slovenačka iskustva u procesu ekonomske tranzicije i pristupanja Evropskoj uniji dragocjena za Crnu Goru i njene integracione procese. Smatra da bi bilo dobro učiti na slovenačkim dostignućima i inovativnim rješenjima jer ona doprinose razvoju. Predsjednik Zanatsko-preduzetničke komore Branko Meh, ocijenio je potpisivanje Sporazuma veoma bitnim za obje asocijacije privrednika i kazao da je riječ o modelu saradnje koju već baštini sa brojnim evropskim komorama. Zatim je predstavio komoru kojom predsjedava, a koja prema državi zbližava, savjetuje i zastupa interese članica, sadrži 30 sektora koji pokrivaju sve oblasti privrede. - Bitno je da na ovom skupu crnogorski privrednici pronađu slovenačke partnere i prilike za poslovanje, pa i zajedničko učešće na trećim tržištima. Želim da Crna Gora što prije postane članica Evropske unije i da partnerski poslujemo u jednoj velikoj zajednici kazao je Meh. Predstavljeni su investiciona klima i projekti u Crnoj Gori. Kompanija Roto, pionir u proizvodnji polietilenskih proizvoda u Evropi, predstavila je svoj asortiman, dok je porodična fabrika Oblak sa dugom tradicijom prezentovala inovativne materijale iz oblasti proizvodnje betonskih pločnika, ivičnjaka, potpornih i elemenata za komunalnu namjenu, blokova, te transportnog betona. Nakon plenarnog dijela, održani su bilateralni razgovori privrednika. Poslovni forum Crna Gora-Slovenija Potpisan Sporazum o saradnji komora Broj 4 April 2016.

55 55 Održan 19. međunarodni Sajam privrede u Mostaru Privreda je glavni pokretač dijaloga u Regionu Savladati trgovinske barijere i preduzećima omogućiti sadržajnije, lakše i intenzivnije veze. Privredna komora Crne Gore organizovala je nastup kompanija na međunarodnom Sajmu privrede u Mostaru, održanom od 12. do 16. aprila godine. Ponuda preduzeća Interproduct, Bonesa i Port of Adria, predstavljena na crnogorskom štandu, izazvala je značajno interesovanje posjetilaca manifestacije koja je okupila 800 izlagača iz 24 zemlje. Na otvaranju Sajma bili su među ostalima predsjednik Crne Gore Filip Vujanović, premijer Srbije Aleksandar Vučić, predsjednik Predsjedništva BiH Bakir Izetbegović i predsjednica Hrvatske Kolinda Grabar Kitarović, kao i zamjenik premijera Turske Numan Kurtulmus, koji je i otvorio Sajam. Poruka koju su poslali državnici bila je da je privreda glavni pokretač dijaloga u Regionu. - Moramo sve učiniti da bismo, a ekonomija to traži, razgovarali o sadašnjosti i budućnosti, i omogućili bolju trgovinsku saradnju i bolji investicioni ambijent. Tu smo da bismo pomogli da se savladaju trgovinske barijere i dobiju nove trgovinske olakši- ce, a našim preduzećima i preduzetnicima omoguće sadržajnije, lakše i intenzivnije veze - rekao je predsjednik Vujanović. Prema njegovim riječima, Crna Gora je spremna da ponudi sve što može kroz Svjetsku trgovinsku organizaciju, CEFTA-u kojom predsjedava, i na bilateralnom planu da se privredna saradnja olakša, ubrza i postane jeftinija. On je potencirao potrebu zajedničke carinske i inspekcijske kontrole sa zemljama Regiona, što je primjer koji se pokazao u praksi u Ulcinju. - Zajednička carinska i inspekcijska kontrola robe i putnika obavlja se na lakši, brži, jednostavniji način i što je mnogo važno, vrlo efikasno sa aspekta borbe protiv prekograničnog kriminala. Taj dobar primjer mi afirmišemo i za ostale granične prelaze. Pregledajmo robu samo jednom i zajednički da bi to bilo jeftinije, a sa aspekta ekonomske i trgovinske saradnje, primjerenije kazao je crnogorski predsjednik. Tokom sajma, održan je niz vrlo posjećenih i značajnih konferencija, stručnih skupova, radionica i okruglih stolova na teme poput ulaganja u BiH, korišćenja Europskih fondova, obnovljivih izvora energije, turizma, zaštite životne sredine, obrazovanja, informacionih tehnologija, uvoza i izvoza. Kako je saopštila direktorica Mostarskog sajma Dafina Bošnjak, to je bilo mjesto direktnih susreta ljudi iz poslovnog svijeta koji su iskazali jaki preduzetnički duh što je rezultiralo brojnim poslovnim dogovorima. - Na sajmu je potpisano nekoliko vrijednih ugovora kao što je o izgradnji vjetroelektrane Mesihovina između Elektroprivrede HZ Herceg Bosne, njemačkog giganta Siemensa i ABB-a u vrijednosti od 76 milijuna maraka kazala je Bošnjak. Sajamsku izložbu, pratile su i tradicionalne podsajamske manifestacije vezane za turizam, knjige i informacione tehnologije. Predstavljen je drvni klaster Hercegovine i uručene nagrade najboljim vinarima. Procjenjuje se da je Sajam u Mostaru posjetilo oko ljudi. Partner ove manifestacije je bila Turska. April Broj 4

56 56 Opredjeljenje Banke je da u sredinama gdje posluje pored kvalitetnih bankarskih usluga pomaže širu zajednicu kada prepozna nužne potrebe i za njih ima mogućnosti. Broj 4 April 2016.

57 57 Milorad Katnić, predsjednik Odbora direktora Societe Generale Banka Montenegro Društvena odgovornost važan segment poslovanja Societe Generale Banka Montenegro dobitnik je Nagrade Privredne komore za društvenu odgovornost. Na svečanoj ceremoniji u Vili Gorica nagradu je preuzeo predsjednik Odbora direktora ove Banke Milorad Katnić. On je za Glasnik, prenio utiske o ovom respektabilnom priznanju i predstavio razvojni put Banke do njenog prepoznavanja kao institucije kojoj je društvena odgovornost dio svakodnevne poslovne politike. Glasnik: Iskrene čestitke povodom dobijanja ovog značajnog priznanja, koje je još jedna potvrda uspješnog rada ove banke. M. Katnić: Hvala na čestitkama. Svakako je posebno zadovoljstvo kad primite nagradu koju već više od pola vijeka Privredna komora dodjeljuje i kad se nađete u društvu najboljih. Glasnik: Konvencionalno ali nezaobilazno pitanje: šta Vama znači nagrada najstarije i najbrojnije asocijacije privrednika u Crnoj Gori? M. Katnić: Ova nagrada je potvrda da je društveno odgovorno poslovanje sastavni dio korporativne kulture naše Banke. U našoj zemlji, kao i u svih 76 zemalja svijeta, u kojima Societe Generale Grupa posluje, primjenjuju se isti standardi kada je riječ o društveno odgovornom poslovanju. Svih zaposlenih, koji svakodnevno podržavaju 30 miliona klijenata širom svijeta, imaju jednaku misiju: da njeguju međuljudske odnose, kako među sobom tako i sa klijentima i sa zajednicom u kojoj posluju i čije potrebe i prioritete nastoje da prepoznaju. Glasnik: Podržavate projekte društvene odgovornosti koji se odnose na obrazovanje, zdravstvo, kulturu... Budite ljubazni pa nam to opširnije predstavite? M. Katnić: Tokom protekle godine pažnju smo posvetili podršci zdravstvenom sistemu i to posebno u domenu poboljšanja pružanja zdravstvene usluge za majku, ženu i dijete, kroz donacije vrijedne medicinske opreme Kliničkom centru Crne Gore i Domu zdravlja Podgorica. Željeli smo da damo i poseban doprinos inkluzivnom obrazovanju. U toj namjeri, donirali smo specijalizovanu opremu za djecu sa smetnjama vida koja pohađaju četiri osnovne škole u Crnoj Gori. Svim osnovnim školama poklonjeni su priručnici za unapređenje nastave sa djecom sa autizmom kao i sa talentovanim i darovitim učenicima. Podržali smo i razvoj kulture. Ponosni smo sponzor Crnogorskog narodnog pozorišta i Francuskog kulturnog centra u sezoni 2015/2016. U našem prostoru za umjetnost, otvorenom protekle godine, do sada smo omogućili izložbe za osam mladih, akademskih umjetnika, a imamo već puno njih u najavi. Glasnik: Kažu da ste prepoznati kao Banka koja posebnu pažnju posvećuje stvaranju pozitivne biznis klime odnosno razvoju poslovne saradnje kako sa klijentima tako i među zaposlenima. M. Katnić: Kako u bankarskom poslu tako i u odnosu sa drugima, nas vode četiri osnovne vrijednosti: posvećenost, timski duh, odgovornost i inovativnost. Kada ste posvećeni poslu, životu, postizanju ciljeva, drugi to, naravno, primjećuju. Naši zaposleni su, prije svega, posvećeni, kada je riječ o odnosu sa klijentima, svakog dana jačajući saradnju i povjerenje. Iza tog vidljivog odnosa sa klijentima, stoji naporan rad, stalno usavršavanje i odlična saradnja sa kolegama unutar banke i kolegama iz Societe Generale grupe. Želim da istaknem da se često i sam prijatno iznenadim timskim duhom koji razvijaju naši zaposleni, koji često, zajedničkim manjim akcijama, koje samoinicijativno pokreću, daju primjer drugima. I u tome znaju da budu i te kako inovativni i odgovorni, bilo da je riječ o prikupljanju donacije, novčanih sredstava, knjiga, doniranju krvi, obezbjeđenju novogodišnjih poklona za djecu iz siromašnih porodica ili zelenim akcijama. Glasnik: Visoko ste pozicionirali društvenu odgovornost, i to je, u svakom slučaju, za pohvalu. Možete li nam objasniti i zašto? M. Katnić: Društveno odgovornim aktivnostima želimo da pokažemo građanima da smo opredijeljeni da u sredinama u kojima poslujemo, ne samo pružamo kvalitetne bankarske usluge, već i da pomognemo širu zajednicu kada prepoznamo nužne potrebe i kada za to imamo mogućnosti. Povodimo se i za onom Aristotelovom krilaticom: Ono smo što stalno iznova činimo. Izvrsnost, dakle, nije jedan postupak, nego navika. Dakle, društvena odgovornost je dio naše svakodnevne poslovne politike. Glasnik: Koliko je koncept društvene odgovornosti zaživio u Crnoj Gori? Od čega najviše zavisi njena šira primjena? M. Katnić: Medijska obavještenja ukazuju da je društvena odgovornost zaživjela i da i drugi predstavnici, institucije, pojedinci nastoje da pomognu u skladu sa svojim mogućnostima. Nagrade i društvena priznanja svakako daju podstrek ili potvrdu da ste na pravom putu kada je riječ o doprinosu društvu, ali ta pomoć i doprinos, sami po sebi, treba da budu cilj. Nadamo se da mi, svojim primjerom, podstičemo i druge na društvenu odgovornost. April Broj 4

58 58 In addition to quality banking services, the Bank is committed to help the wider community where it operates in cases when it recognizes and has the opportunity to meet the urgent needs. Broj 4 April 2016.

59 59 Milorad Katnic, President of the Board of Directors at Societe Generale Bank Montenegro Social responsibility is an important business segment Societe Generale Bank Montenegro won the Award of the Chamber of Economy of Montenegro for social responsibility. At the ceremony in Vila Gorica the President of the Board of Directors of the Bank Milorad Katnic received the Award. In an Interview for Glasnik, he shared his impressions about this respectable award and presented development path of the Bank to its recognition as an institution in which social responsibility is part of the daily business policy. Glasnik: I would like to express sincere congratulations on the occassion of winning this important award, which is another confirmation of successful operation of the bank. M. Katnic: Thank you very much. It is certainly a special pleasure when you receive an award which has been given by the Chamber of Economy of Montenegro for more than half a century and when you are among the best. Glasnik: Conventional but unavoidable question: what does this Award from the oldest and largest association of entrepreneurs in Montenegro mean to you? M. Katnic: This award is a confirmation that the social responsibility is an integral part of the corporate culture of our Bank. When it comes to corporate social responsibility, the same standards are applied in our country, as well as in all 76 countries of the world, where Societe Generale Group operates. All 148,000 employees, who daily provide services to 30 million customers around the world, have the same mission: to foster interpersonal relations among themselves and with customers and the community in which they operate, and whose needs and priorities tend to recognize. Glasnik: You provide support to social responsibility projects relating to education, health system, culture... Would you be so kind to present it in more details? M. Katnic: During the past year, we dedicated our attention to support of the health system, especially in the area of improving the provision of health services for a mother, a wife and a child, through donations of valuable medical equipment to the Clinical Centre of Montenegro and the Health Centre Podgorica. We wanted to give a special contribution to inclusive education. Therefore, we donated specialized equipment for visually-impaired children who attend four elementary schools in Montenegro. Manuals to improve teaching children with autism as well as talented and gifted students were donated to all elementary schools. We supported the development of culture as well. We are proud sponsor of the Montenegrin National Theatre and the French Cultural Centre in 2015/2016 season. So far we have provided opportunities for the exhibition of eight young, academic artists in our room for art, which was openned last year. A lot of them have already been announced. Glasnik: It is said that the Bank is recognized by paying special attention to creating a positive business climate or the development of business cooperation with clients and among employees. M. Katnic: In the banking business and in relation to others, we are guided by four core values: commitment, team spirit, responsibility and innovation. When you are committed to work, life, achieving goals, the others will notice it of course. Our employees are primarily committed when it comes to the relationship with clients, thus strengthening cooperation and trust every day. Hard work, continuous improvement and excellent cooperation with colleagues inside the bank and colleagues from the Societe Generale Group lies behind this apparent relationship with clients. I would like to emphasize that I am often pleasantly surprised with the team spirit of our employees, who often initiate the smaller actions and thus serve as a role model to the others. Whether they are collecting donations, funds, books, donating blood, providing New Year's gifts for children from poor families or green actions, they can be innovative and responsible. Glasnik: Social responsibility is highly poistioned in your business policy and in any case it should be praised. Can you explain why? M. Katnic: Stimulating socially responsible activities we want to show the citizens that we are determined not only to provide quality banking services in the communities where we operate, but also to help the wider community when we recognize what is absolutely necessary and when we have the opportunities for it. We are also guided by Aristotle's motto:»we are what we repeatedly do. Excellence, then, is not an act, but a habit«. Thus, social responsibility is part of our daily business policy. Glasnik: To what extent has the concept of social responsibility taken hold in Montenegro? What does its broader application depend on? M. Katnic: According to media, the social responsibility has taken hold and other representatives, institutions, individuals are trying to help in line with their capabilities. Certainly, awards and social recognitions provide encouragement or confirmation that you are on the right track when it comes to contributing to society. The support and contribution should be the objective. We hope that through our example we will encourage others to social responsibility. April Broj 4

60 60 Fabrika čipsa u Hercegovcu Uzgoj krompira za Čipi Čips Moslavačko mjesto Hercegovac, smješteno između Garešnice i Grubišnog polja, u znaku je krompira. Glavna manifestacija u Hercegovcu zove se Dani krompira. Krompir uzgaja niz porodica, a oko 80 mještana zaposleno je u lokalnoj fabrici čipsa. Dnevno se tu proizvede 11 tona čipsa, odnosno 220 paleta, a najpoznatiji je brend Čipi čips, koji se radi isključivo od domaćeg krompira. Ove će godine fabrika od svojih kooperanata otkupiti rekordnih tona krompira, pri čemu je potrebno četiri kilograma krompira za jedan kilogram čipsa, prenosi Preduzetnik. Lani je otkupljen rod sa 260 hektara, sada je u planu 372 hektara, jer fabrika povećava prerađivačke kapacitete. Fabrika čipsa u Hercegovcu odnedavno je u vlasništvu Adria Snack Company d.o.o., joint-venture Francka i strateškog partnera, njemačkog Intersnacka, najvećeg proizvođača snack proizvoda u Evropi. Tradiciju uzgoja krompira u ovaj dio Moslavine, u Hercegovac, okolinu i obližnji Međurić, donijeli su Česi. Kažu da je ta biljka tu našla idealne uslove s obzirom na kvalitet zemljišta, klimu, gravitiranje tržišta...i stručna analiza sprovedena pokazala je da Hercegovac ima odlične karakteristike za industrijski uzgoj krompira, pa je upravo tu osnovana fabrika čipsa, prvo u sastavu PIK- a, ubrzo se osamostalila, a potom ušla u sastav Francka. Otvaranje velike fabrike dodatno je motivisalo mještane da se, kada su dobili sigurnog otkupljivača, još masovnije posvete uzgoju krompira, ali i nekih drugih kultura kao što je kukuruz kokičar kojeg danas Adria Snack Company takođe otkupljuje. - Nedavno su proizvođači sa dva do tri hektara bili jako veliki, a danas to nije ništa. I ja sam počeo s dva hektara, a danas sam na 13. Moja porodica ukupno obrađuje 40 hektara zemljišta. Nakon jedne godine krompira na istoj se površini još barem tri godine ne smije saditi krompir, kako bi se zemlja odmorila i obogatila hranjivim materijama. U tim godinama sijemo soju, kukuruz i uljanu repicu, pa tek onda opet krompir, kaže Nikola Stepić, predsjednik Udruge proizvođača industrijskog krompira. - Kod nas je snažna tradicija proizvodnje krompira, a kad sam uvidio da oni koji sarađuju s fabrikom dobro napreduju i sam sam se odlučio za takvu proizvodnju. A sada se broj kooperanata opet povećava jer su mladi vidjeli da se od krompira može živjeti, kaže Stepić. On je predstavio brojne benefite koje proizvođačima daje Franck, počev od novčanih sredstava do edukacija. U Hercegovcu su isprobali oko 200 sorti krompira i izabrali tri najbolje. Kao glavna se stabilizovala Lady claire, koja se sadi na 50 do 60 posto površina, a ovdje se počela masovnije saditi od Lady claire nam je glavna sorta, ima odličan ukus i ne podbaci bez obzira na godinu i sušu, ali zbog disperzije rizika sadimo još dvije sorte. Kod krompira je važno što ga kupimo u optimalnom periodu od par sedmica krajem ljeta, a mora se čuvati sve do naredne uzgojne godine kod nas u skladištu gdje kompjuter upravlja provjetravanjem i klimatizacijom, kaže direktorica operacija u fabrici Gordana Šmidt. Srećom po proizvođača, sezona branja krompira i najveće potrošnje čipsa se krajem ljeta preklapaju, pa se velik dio proizvodnje odmah plasira na tržište. Pokušavaju što više krompira utrošiti čim dođe s polja, a višak završi u skladištu, koje ima kapacitet od tona. Uporedo s povećanjem kapaciteta proizvodnje to više neće biti dovoljno pa se sprema dogradnja. - U doba svjetskog i evropskog fudbalskog prvenstva - taj mjesec se prodaja više nego udvostruči. Rekord je bio u julu kada je prodato 277 tona. I ove godine pripremamo se za postavljanje novoga rekorda te je u planu više od 300 tona mjesečne prodaje čipsa, kaže direktorica. Potrošači su dobro prihvatili ukuse kao što su kulen i pršut, a u pripremi je i ukus pečene paprike. Dobro ide i Country Čipi čips, deblje narezan od onog standardnog. - Moramo stalno nuditi nove proizvode jer nas onda prepoznaju kao proizvođača koji se stalno trudi oko kupaca. A u praćenju trendova i širenju portfelja pomažu nam i naši strani partneri. Sada imamo koga pitati za savjet, a oni su shvatili da niko ne poznaje ovo tržište kao mi, kaže direktorica Šmidt. Broj 4 April 2016.

61 61 Financial Times Vranje u vrhu gradova sa strategijom za privlačenje investitora Prestižni magazin»financial Times«gradu Vranju dodijelio je deveto mjesto u grupi 10 malih evropskih gradova po isplativosti ulaganja investitora. Vranju je pripalo i osmo mjesto u grupi deset malih evropskih gradova na osnovu postojanja strategije za privlačenje stranih direktnih investicija. Tim povodom u Kanu, Francuska, organizovana je svečanost, a u ime grada Vranja priznanje je uručeno članu Gradskog vijeća Draganu Spiriću. Sručnjaci ovog magazina, u tradicionalnom istraživanju i izboru, ocjenjivali su gradove i opštine na osnovu sledećih kriterijuma: ekonomski potencijal, ljudski kapital, povezanost, povoljnost za poslovanje, isplativost ulaganja investitora i postojanje strategije za privlačenje stranih direktnih investicija, prenosi Jugpress. - Ovo je veliko priznanje za Vranje jer smo u proteklom periodu intenzivno radili na stvaranju povoljnog poslovnog ambijenta. Činjenica da smo u odnosu na prije dve godine zauzeli bolju poziciju govori o ozbiljnosti i odgovornosti koje su prepoznate. Priznanje je i obaveza da nastavimo sa sprovođenjem reformi i ulaganjima u cilju privlačenja investitora, izjavio je Dragan Spirić. Prestižnu nagradu Vranju komentarisao je i gradonačelnik Zoran Antić. - Magazin je proglasio pobjednike u šest kategorija, to su evropski gradovi i regioni budućnosti 2016/17. Grad Vranje je ovaj put dobio nagradu u grupi malih evropskih gradova. Nagrada za postojanje strategije za privlačenje stranih direktnih investicija je posebno važna, jer predstavlja direktne aktivnosti i mjere lokalne samouprave na privlačenju i održivosti investicija. Činjenica da se nalazimo u grupi evropskih gradova i regiona budućnosti za ovu i narednu godinu veliki je uspjeh za Vranje. U roku od dvije godine dobili smo još jedno prizanje od najpoznatijeg magazina, što samo svjedoči o našoj odgovornosti kada je reč o privlačenju investitora i stvaranju povoljnog poslovnog okruženja. Ovakve nagrade predstavljaju uspjeh cijele gradske uprave i rukovodstva grada i podstrek za još bolji rad. Nastavićemo da ulažemo u Slobodnu zonu i da intenzivno radimo kako bismo omogućili još bolje uslove za privređivanje domaćih i stranih ulagača, rekao je na konferenciji za novinare gradonačelnik Antić. April Broj 4

62 62 Kvača nabolja valuta u Preduzeće nudi zdravstveno osiguranje, penziono osiguranje, smještaj, plaćeni godišnji odmor sa bonusom, kao i dodatke na platu. Izvori: B92.net/Poslovni dnevnik/ Thinkstock. Dramatično raste tražnja pozajmica od Svjetske banke Svijet vijesti Ekonomisti su izračunali da je zambijska kvača uspjela da preskoči po tempu razvoja ostale svjetske valute. Ta valuta je po svom poskupljenju uspjela da prestigne dragocjene metale poput zlata. Ekonomska agencija Blumberg saopštila je da je najprofitabilnija valuta u godini postala zambijska kvača. Prema ocjenama eksperata tog lista, kvača je po tempu rasta preskočila ostalih 150 svjetskih valuta. Od početka godine, nacionalna valuta Zambije, drugog po veličini proizvođača aluminijuma u Africi, porasla je u odnosu na dolar za 19,9 odsto. Kao poređenje, zlato je poraslo za 16,3 odsto. Ovakav uspjeh kvači donio je rast cijena aluminijuma. Prošle godine, zambijska valuta je pala za 42 odsto, čime je ušla u trojku najslabijih valuta godine, dok danas ekonomisti primjećuju njen»skok«, prognozirajući dalji rast za još nekoliko procenata, prenose Nezavisne novine. Njemci traže radnike Nemački gigant»kontech GmbH«traži radnike koji će održavati mašine, uz obavezno znanje njemačkog jezika, a plata je od do eura.»kontech GmbH«je preduzeće osnovano godine, bavi se mašinstvom, elektrotehnikom, industrijskim postrojenjima, razvojem softvera i razvojem hardvera, i predstavlja jedno od najjačih preduzeća ove vrste u južnoj Njemačkoj. Preduzeće je trenutno u potrazi za radnicima za održavanje mašina, muškarcima ili ženama, a na oglas se mogu javiti isključivo inženjeri mašinstva, elektrotehnike i sličnih oblasti koje imaju povezanost sa izgradnjom i prilagođavanjem mašina. Nužan uslov je dobro poznavanje njemačkog jezika, radno iskustvo u sličnim poslovima barem dvije godine i završeno fakultetsko obrazovanje iz navedenih područja rada. Potražnja za kreditima Svjetske banke je, prema navodima ove institucije, narasla na nivo koji se viđa samo u trenucima teških finansijskih kriza. Banka je objavila da bi iznos pozajmljenih sredstava uskoro mogao da se popne na više od 150 milijardi dolara između fiskalne i ove fiskalne godine, kao i da je uočljiv rast tražnje za kreditima od strane ne siromašnih već zemalja sa srednjim prihodima. U posljednjoj fiskalnoj godini, 2015, pozajmice od Međunarodne banke za obnovu i razvoj (IBRD), ćerke Svjetske banke, bile su najviše ikada viđene u nekriznim periodima 23,5 milijarde dolara. Očekuje se da će vrijednost pozajmica ove godine premašiti 25 milijardi. U saopštenju ove institucije stoji da će njene usluge u narednom periodu biti veoma potrebne svijetu s obzirom na slab rast globalne ekonomije. Svjetska banka pak predviđa da će ekonomski rast u svijetu ove godine biti 2,9%, što je više od prošlogodišnjih 2,4%, ali uslovi za razvoj ekonomije i dalje nisu dovoljno dobri da bi se govorilo o napretku, prenosi Bif. U Antaliji otvoren EXPO 2016 U Antaliji je otvorena manifestacija Međunarodni sajam hortikulture, poznat i kao EXPO Očekuje se da bi Međunarodni sajam hortikulture ove godine mogao privući osam miliona posjetilaca iz cijelog svijeta tokom šest mjeseci, koliko traje sajam. Na sajmu u Antaliji učestvuju 53 zemlje, koje su predstavile nacionalnu hortikulturu. Međunarodni sajam hortikulture je jedan od najvećih u svijetu, a cilj mu je podići svijest javnosti o hortikulturi. Organizatori očekuju da će sajam doprinijeti jačanju sektora turizma u gradu Antaliji, na krajnjem jugu Turske, prenosi Anadolija. Ceremoniji otvorenja sajma prisustvovali su i turski predsjednik Recep Tayyip Erdogan i premijer Ahmet Davutoglu, ministar vanjskih poslova Mevlut Cavusoglu i brojni gosti iz zemlje i svijeta. - EXPO ima potencijal da promijeni živote generacija i odgovornost svih nas koji smo ovdje da promovišemo ovu poruku u svijetu. Cijeli svijet se okupio u Antaliji i sada je na ovom gradu da ostavi trag u svijetu, rekao je Bernard Oosterom, predsjednik Međunarodne asocijacije za hortikulturu. Sajamski prostor nalazi se na 112 hektara. Dubai za EXPO dobija najviši oblakoder U Dubaiju bi uskoro trebalo da počne izgradnja tornja koji će biti viši od Burdž Kalife, trenutno najviše zgrade u svijetu, saopštila je građevinska kompanija Emar. - Izgradnja tornja će koštati oko jedne milijarde dolara, a on će biti»malo viši«od Burdž Kalife - kazao je predsjednik Upravnog odbora Emara, Mohammed Al Abaar, predstavljajući detalje tog projekta, prenosi Mina. On je rekao da će konačna visina zgrade biti objavljena po završetku izgradnje. - Kompanija Emar je željela da toranj pokloni gradu prije godine, kad će Dubai biti domaćin svetske izložbe World Expo - dodao je Al Abaar. Toranj, kojeg je dizajnirao špansko-švaj- Broj 4 April 2016.

63 63 carski arhitekta Santiago Calatrava Valls, imaće više vidikovaca, kao i 18 do 20 spratova na kojima će se nalaziti, između ostalog, restorani i hoteli. - On će biti uzak i podsećaće na minaret, a biće pričvršćen za zemlju pomoću snažnih kablova - saopštila je kompanija Emar. Dubai je poznat po izgradnji na desetine futurističkih oblakodera, koji su značajno izmijenili izgled grada. Oblakoder Burdž Kalifa je visok 828 metara, a njegova izgradnja je koštala 1,5 milijardi dolara. Otvoren je u januaru godine. Ortega premašio Gejtsa po bogatstvu Amancio Ortega premašio je Billa Gatesa po bogatstvu, javio je Forbes. Carstvo modnog giganta Ortega tako iznosi 80 milijardi dolara, nakon što su dionice njegove kompanije Industria de Diseño Textil dosegle cijenu od 33,99 eura po dionici. Ipak, nakon što su Ortegine dionice pale na 33,80 eura po dionici, Gates se vratio na vrh, a Forbes piše kako je izgledno da će se u nadolazećim danima dvojica milijardera izmjenjivati na vrhu, prenosi Avaz. Industria de Diseño Textil (Inditex) kompanija je koja pod sobom okuplja brendove kao što su Zara, Pull&Bear i Massimo Dutti. Carstvo broji prihode od 20 milijardi dolara, a etabliralo se kroz koncept brze mode - u stanju je dizajnirati, stvoriti, dostaviti i prodati odjeću unutar nekoliko dana. Zbog toga Inditex može jako brzo odgovoriti na potrebe potrošača koje se stalno mijenjaju, a trgovine može puniti odjećom koja prati najnovije trendove. Dionice Inditexa skočile su za više od 50 posto od prošle godine. Kao sin pružnog radnika, Ortega je osnovao Zaru zajedno sa ženom Rosalijom Merom godine, kada su započeli s prodajom ogrtača i donjeg rublja. Danas je vlasnik 59 posto kompanije. Par se rastao prije više godina, a njihova kćer Sandra Ortega Mera naslijedila je majčin udio nakon što je Mera umrla u augustu godine. Sandra je danas druga najbogatija osoba u Španiji, sa bogatstvom koje iznosi 7,3 milijarde dolara. Amazon želi da kupi Aerodrom Frankfurt Aerodrom Frankfurt-Hahn zbog finansijskih problema u velikoj je krizi, zbog čega se uprava aerodroma odlučila na prodaju, a od tri zainteresovane strane najozbiljnija je ponuda američke kompanije za internet trgovinu Amazon, prenijela je Mina. Njemački aerodrom Amazonu može poslužiti kao veoma važno čvorište, odakle bi mogli povećati svoj servis dostave robe širom Evrope. To bi mogao predstavljati važan korak u naporima Amazona da izgradi punopravni logistički centar, a postoje i određena nagađanja da bi se Amazon mogao uključiti u trku kao špeditor, kao konkurencija FedExu ili UPS-u. Amazon je prije mjesec potpisao ugovor o iznajmljivanju 20 aviona Boeing 767 koji će im omogućiti da isporuku robe obavljaju u roku do dva dana, prenosi Biznis.ba. Bloomberg je u februaru objavio informaciju da će kupci širom svijeta robu naručivati direktno od Amazona, bez ikakvog posredovanja DHL-a, FedExa, ili UPS-a. Uslovi i cijena kupoprodajnog ugovora za sada nijesu poznati, ali se očekuje da će biti objelodanjeni u narednom periodu. Digitalna novčana valuta bitkoin, kojom se obavljaju internet trgovanja u istoimenoj digitalnoj platnoj mreži, dobila je važnu licencu od Evropske unije. Luksemburško Ministarstvo finansija izdalo je licencu koja odobrava bitkoinu da postane platna valuta unutar granica čitave EU, prenosi B92. Međutim, ovom licencom bitkoin će postati valuta koja će moći da se primijeni kod procjene vrijednosti dobara i usluga, kao i ostale fizičke valute. EU će tim potezom dobiti uvid u kretanje valute, odnosno ona će ostavljati svoj trag, dok će evropski čelnici imati veću kontrolu nad novcem. U Sjedinjenim Američkim Državama on još funkcioniše u odvojenim sredinama, zavisno od finansijskih uredbi saveznih država, ali ta odluka EU-a zasigurno će mu dati ogroman zamah. Kina da smanji proizvodnju čelika Britanski ministar spoljnih poslova, Philip Hammond, pozvao je kineske vlasti da smanje proizvodnju čelika, jer poplava jeftinog uvoza iz Kine škodi ekonomijama. Hammond, koji je posjetio Peking, rekao je da britanska Vlada traži dugoročno i održivo rješenje za budućnost čeličane Port Talbot u Velsu kojoj zbog dampingovanih cijena prijeti zatvaranje, prenosi B92. Radnici krive Kineze i navode da je velika zaliha kineskog čelika na tržištu dovela do smanjenja cijene. Velika zaliha čelika i premala potražnja stvorile su probleme u Kini. Na desetine radnika u čeličanama ostalo je bez posla, što je dovelo do nemira na sjeveroistoku Kine. Bitkoin dobio licencu EU April Broj 4

64 64 Gazirana pića sve nepopularnija Coca - Cola i Pepsi se okreću vodi Dok sve više potrošača sve manje konzumira gazirana pića, kompanije poput Coca-Cole i Pepsija svoju pažnju opravdano skreću na najmanje očekivano piće - vodu. Coca-Cola je nedavno objavila podatke koji pokazuju da prodaja gaziranih pića na globalnom nivou stagnira, dok Pepsijeva gazirana pića obuhvataju manje od 25 posto ukupnog profita kompanije, piše Business Insider. Dvije kompanije se zato sve više ulažu u tržište koje posljednjih godina postaje sve popularnije među potrošačima. Flaširana voda je iznenađujuće unosan posao, a Coca-Cola i Pepsi svoje proizvode plasiraju već neko vrijeme. Riječ je prvenstveno o vodi Dasani (Coca-Cola) i Aquafina (Pepsi- Co), koje su zajedno sa flaširanom vodom Poland Springs zabilježile rast potrošnje sa 6,5 posto na 11,4 posto u godini. Poređenja radi, Coca-Colina prodaja gaziranih pića pala je za oko jedan posto, dok je Pepsi zabilježio pad od 3,2. Percepcija čistoće i odsustva štetnosti flaširane vode i više je nego potrebna kompanijama koje su stvorile ime prodajom gaziranih pića. Takođe, brojke govore u korist trenda. Naime, posljednji podaci Coca-Cole govore da je prodaja njenog proizvoda flaširane vode Minute Maid porasla za oko sedam posto, dok je prodaja paketa flaširane vode takođe zabilježila rast početkom Pored toga, Coca-Cola bilježi rast prodaje ledenih čajeva i sportskih pića. Pepsi bilježi sličan rast gdje negazirana pića sada obuhvataju jednak procenat zastupljenosti gaziranih, oko 25 posto, izvor: Business Insider, Klix.ba. Broj 4 April 2016.

65 65 Ujedinjene nacije Kompanije u poreske oaze lani ostavile 221 milijardu dolara Kompanije iz cijelog svijeta su u godini usmjerile 221 milijardu dolara u zemlje sa niskim porezima, ponajprije u Luksemburg i Holandiju, a 72 milijarde dolara ulaganja otišlo je u dvije britanske poreske oaze - Britanska Djevičanska i Kajmanska ostrva, objavili su Ujedinjene nacije (UN). Međutim, kompanije su povukle milijarde dolara iz Luksemburga i Nizozemske u zadnjem tromjesečju godine, nakon što su te dvije zemlje uvele nova EU pravila za suzbijanje štetne poreske prakse. Priliv novca na Djevičanska i Kajmanska ostrva bio je više - manje u skladu s istorijskim prosjecima, ali se njihov izvor posljednjih godina premjestio s bogatih na zemlje u razvoju, navodi se u izvještaju UNCTAD-a, objavljenom u utorak. Od do godine vodeća su četiri izvora bili Hong Kong, Sjedinjene Države, Rusija i Kina. Britanski premijer David Cameron izložen je pojačanim pritiscima posljednjih nekoliko mjeseci da se pozabavi problemom poreske evazije nakon što su u javnost procurili dokumenti iz panamske advokatske kancelarije koji su pokazali kako su svjetski bogataši i moćnici koristili tajne strukture offshore kompanija kako bi sakrili svoje bogatstvo, podsjeća Reuters. Kompanije koje manevrišu novcem među jurisdikcijama kako bi uštedjele na porezima ostaju»ključna zabrinutost političara«, ističe se UN, u izvještaju u kojem se navodi kako su kompanije iz uzorka od 26 razvijenih zemalja godine veće profite iskazale na Bermudama nego u Kini. U tom se izvještaju se dalje navodi da su kompanijini»entiteti za posebne namjene«tipični ogranci koji su slabo bili povezani s lokalnim ekonomijama ali su držali imovinu, ili obveze, odnosno povećavali kapital. Tromjesečni priliv u takve ogranke u Nizozemskoj je u trećem kvartalu lani dostigao 148 milijardi dolara, što je njihov najveći iznos od godine, a pokretan je ulaganjima iz Luksemburga i Britanije, no nakon toga je oštro preokrenut. Dotok u Luksemburg, povezan sa ulaganjima finansiranim fondovima u Sjedinjenim Državama, naglo je uvećan u prva tri tromjesečja godine, trostruko u odnosu na iste mjesece u godini, nakon čega je počelo njihovo povlačenje pa je u zadnjem tromjesečju lani neto dezinvestirano 115 milijardi dolara. Uska međupovezanost dotoka u takve kompanijske ogranke u Luksemburgu i Nizozemskoj naglašava postojanje gustih i složenih mreža takvih entiteta u obje zemlje, među kojima se kapital užurbano kreće u odgovoru na potrebe finansiranja i poresko planiranje, napominju u UN-ovu izvještaju. Izvor: Guliver/Thinkstock, prenose N.S./Hina. April Broj 4

66 66 London se, sa 77 milijardera, našao na vrhu liste gradova s najvećim brojem najbogatijih ljudi na svijetu, ostavivši iza sebe New York, San Francisco i Hong Kong, pokazuju podaci s godišnje liste koju je objavio Sunday Times. Po tim podacima, iza Londona slijedi New York sa 61 milijarderom, San Francisco sa 57, Hong Kong s 49, Moskva s 38, Los Angeles s 35 milijardera te Peking s 33 i Pariz sa 30 milijardera. Gledajući po zemljama, najveći broj milijardera imaju Sjedinjene Države, njih 378, ispred Kine koja ih ima 193, Britanije - 120, Njemačke 66, Indije 56, Francuske 44, Rusije 43 i Švicarske 39. Podaci objavljeni za Britaniju pokazuju da je ukupno bogatstvo poraslo na 355 milijardi funti (456 milijardi eura), dok nije prelazilo 100 milijardi funti. Ukupno bogatstvo koje se našlo u rukama najbogatijih ljudi u zemlji iznosi 576 milijardi funti, što je više od četvrtine unutrašnjeg bruto proizvoda Velike Britanije. Da bi se neko našao na listi najbogatijih u Britaniji, koju predvode braća David i Simon Reuben (s 13,1 milijardom funti), treba posjedovati najmanje 103 miliona funti, dok je trebalo imati 55 miliona da bi se našao na listi. Britanska kraljica Elizabeta II, s bogatstvom procijenjenim na 340 miliona funti, nalazi se na 319. mjestu među najbogatijih. Najbogatiji među muzičarima je Paul McCartney, koji sa suprugom Nancy Shevell posjeduje bogatstvo od 760 miliona funti, dok su daleko iza njega Elton John s 280 miliona funti, te Mick Jagger s 235 milijuna funti. Najbogatija muzičarka u Velikoj Britaniji je Adele, koja sada posjeduje 85 miliona funti, nakon što je samo u jednoj godini zaradila 35 miliona. Ona je i najbogatija među muzičarima koji imaju manje od 30 godina. Sunday Times London ima najviše svjetskih milijardera Broj 4 April 2016.

67 67 Gledajući po zemljama, najveći broj milijardera imaju Sjedinjene Države, njih 378, ispred Kine koja ih ima 193, Britanije - 120, Njemačke 66, Indije 56, Francuske 44, Rusije 43 i Švajcarske 39. April Broj 4

68 68 Ova država će prodati udio u državnoj kompaniji Aramco i osnovati najveći investicioni fond na svijetu, u sklopu dugoročnog paketa ekonomskih reformi. Vlada Saudijske Arabije usvojila je paket ekonomskih reformi pod nazivom»saudijska vizija 2030«, koji bi trebalo da u značajnoj mjeri smanji zavisnost nacionalne ekonomije o nafti, izvijestila je saudijska državna agencija SPA, prenosi Al Jazeera. U fokusu predstavljenog paketa nalaze se privatizacije, dodatno rezanje subvencija, prodaja dijela državne naftne kompanije Aramco i osnivanje ogromnog Suverenog investicionog fonda,»teškog«2.000 milijardi dolara, prenosi AFP. Saudijski kralj Salman bin Abdulaziz Al Saud je saopštio da je Vlada odobrila plan koji sadrži prioritetne reforme za narednih 15 godina, javlja AP. Saudijska Arabija će, prema riječima princa Mohhammeda bin Salmana, sina kralja Salmana, prodati udio u državnoj kompaniji Aramco i osnovaće najveći investicioni fond na svijetu, u sklopu dugoročnog paketa ekonomskih reformi, prenosi Tanjug. - Planiramo da prodamo manje od pet posto vlasništva u kompaniji Aramco. Veličina te kompanija je zaista nevjerovatna, a procjenjuje se na između i milijardi dolara - izjavio je princ u intervjuu za saudijski televizijski kanal Al-Arabiya poslije Vladinog predstavljanja ovog paketa. - Planiramo da osnujemo državni investicioni fond vrijedan milijardi dolara, a dio tih sredstava će biti osiguran prodajom manjeg udjela u kompaniji Aramco - istakao je princ. Ekonomija Saudijske Arabije je u proteklih 12 mjeseci pretrpjela udar zbog pada cijene nafte, te je prošle godine budžetski deficit iznosio 98 milijardi dolara, a procjenjuje se da će ovogodišnji deficit iznositi 87 milijardi dolara. Rezerve te zemlje su se smanjile sa 746 milijardi dolara, koliko je iznosila vrijednosti rezervi godine, na 616 milijardi ove godine. - Oni su i ranije najavljivali ovakve promjene. Bit će veoma interesantno pratiti implementaciju novih pravila - rekao je za Al Jazeeru Ahmed Al-Ibrahim, stručnjak za saudijska pitanja i sigurnost. - Kako bi implementirali neka od ovih pravila, potrebna je saradnja društva. Primjera radi, ako želite da osnažite žene, morate liberalizovati vaše društvo. Na toliko mnogo načina saudijsko društvo mora pomoći Vladi kako bi uspjele reforme Vision rekao je on. Saudijska Arabija ima dokazane rezerve nafte od 267 milijardi barela, te potencijalne rezerve od gotovo 900 milijardi barela. Saudijska Arabija Smanjenje zavisnosti ekonomije od nafte Broj 4 April 2016.

69 69 Paul Krugman Dijabetes U SAD je nezaposlenost ponovo ispod pet odsto. Ne nazire se kraj evropskoj ekonomskoj slabosti. Pogledajmo šta kažu finansijska tržišta. ekonomija U Portugaliji je loše, ali ne tako loše kao prije par godina. Isto se može reći za evropsku ekonomiju u cjelini. Recimo da su to dobre vijesti. Loša je to što je osam godina posle onoga što je trebalo da bude privremena finansijska kriza - ekonomska slabost u Evropi primijetna, bez znakova promjene nabolje. To bi trebalo da zabrine Evropu, a i nas ostale. Prvo još malo o dobrim vijestima. Eurozona, grupa od 19 zemalja koje su usvojile zajedničku valutu euro, ostvarila je pristojan rast u prvom kvartalu ove godine. U stvari, taj rast je veći od onog u SAD. Evropska ekonomija konačno izgleda nešto bolje nego prije finansijske krize, dok je nezaposlenost opala sa 12% u na sadašnjih nešto preko 10%. Ali problem je u tome što ovo zovemo dobrim vijestima. U SAD se opravdano žalimo na sporiji oporavak, pri čemu je naša ekonomija 10% uvećana u odnosu na onu prije krize, a nezaposlenost nam je ponovo ispod pet odsto. Kao što sam rekao, ne nazire se kraj evropskoj ekonomskoj slabosti. Pogledajmo šta kažu finansijska tržišta. Kada su dugoročne kamate na sigurna ulaganja veoma niske, to je znak da investitori ne veruju u brzi oporavak. Njemačke petogodišnje obveznice ostvaruju prinos od -0,3%, a u stvari su prinosi negativni na osmogodišnji period. Šta nam govore ove izuzetno niske kamate? Nedavno je Narayana Kocherlakota, bivši predsjednik ogranka Federalnih rezervi iz Miniapolisa, povukao izvanrednu analogiju. Odgovarajući kritičarima jeftinog novca koji odbacuju niske kamatne stope kao vještački stvorene, jer ekonomije ne bi trebalo da drže kamate ovako nisko - uporedio je niske kamatne stope sa injekcijama insulina za dijabetičare. One možda imaju negativne nuspojave, ali su neophodne radi kontrole simptoma hronične bolesti. U slučaju Evrope hronična bolest je dugotrajna slabost potrošnje, koja dalje izaziva deflaciju čak i kada, kao sada, imamo dobar period. Insulinska injekcija jeftinog novca pomaže u borbi sa ovom slabošću, iako je ne liječi. Ali iako su monetarne injekcije ublažile evropske nedaće - pretrnem svaki put kad pomislim šta bi se desilo da je izo- stala odlučna reakcija predsjednika Evropske centralne banke Marija Draghija - one nas niijesu približile ozdravljenju evropske ekonomije. Uprkos naporima ECB, inflacija u Evropi je daleko ispod zacrtanih dva odsto. I nezaposlenost u većini evropskih zemalja, uključujući i moju trenutnu portugalsku lokaciju, još uvijek je na nivou koji nanosi veliku humanitarnu, društvenu i političku štetu. I u Španiji, koja se ističe kao primjer uspjeha, nezaposlenost među mladima je još uvijek 45%. Evropa je nespremna za novi šok. Pretpostavimo da se grčka kriza ponovo zaoštri, ili da Britanija izglasa izlazak iz Evropske unije, ili da dođe do sloma kineske ekonomije. Šta bi evropski političari mogli ili trebalo da urade kako bi ublažili ekonomske potrese koje bi ovi događaji izazvali? Izgleda da niko od njih nema pojma. Ali lijek za evropsku hroničnu bolest je dobro poznat: velika javna potrošnja, naročito u Njemačkoj, ali i Francuskoj, koja je u mnogo boljoj fiskalnoj kondiciji nego što su njeni lideri spremni da priznaju. Postoje velike potrebe za infrastrukturnim ulaganjima, dok investitori prosto mole vlade da im uzmu novac. Da li sam spomenuo da su realne desetogodišnje kamatne stope na obveznice zaštićene od inflacije -0,8%? Postoji osnovano uvjerenje da bi se veća potrošnja u evropskom središtu pozitivno odrazila i na evropsku periferiju. Ali izgleda da povlačenje pravih poteza politički ne dolazi u obzir. Bez ikakvog nagovještaja promene kursa, njemački političari neprestano kritikuju ECB, jedinu veliku evropsku instituciju koja priznaje realnost. Posjeta Evropi vas čini ponosnim na to što ste Amerikanac. Jeste, jedna od dvije najveće partije će nominovati opasnog naduvenka za predsjednika, već duže vreme je jasno da je Republikanska partija na putu bez povratka, ali izgleda da Trump ipak neće ući u Bijelu kuću. Sveukupna ekonomska i politička situacija u SAD uliva prijeko potrebnu nadu. Voleo bih da i Evropa pronađe izlaz iz svoje teške situacije. Svijetu je potrebno više zdravih demokratija. Ali je trenutno veoma teško biti optimista. Izvor:The New York Times; prenosi Peščanik.net. April Broj 4

70 70 Koje su moguće koristi od britanskog napuštanja Evropske unije? Pođimo izokola ko je imao koristi od napuštanja jugoslovenskog jedinstvenog tržišta? Naravno, ne očekuje se da će secesija Velike Britanije biti praćena nepotrebnim sukobima interesa, usljed čega je raspad Jugoslavije rđav primjer za poređenje. Osim u tom smislu što su argumenti u velikoj meri slični, argumenti za napuštanje jedinstvenog tržišta, a ne za način na koji je to učinjeno, prenosi Peščanik. Uticajan argument bio je da jedni plaćaju više, kada se svi transferi u zajedničku kasu uzmu u obzir, dok drugi plaćaju manje. Pa, kako se govorilo, manje razvijene republike i pokrajine eksploatišu razvijenije. Nasuprot tome, isticalo se da su proizvodi razvijenijih zaštićeniji, pa ih manje razvijene plaćaju višestruko više: uvoz bi bio jeftiniji, a ako bi se uvela zaštita, svako Dr Vladimir Gligorov Britanija i Evropa Broj 4 April 2016.

71 71 bi mogao da proizvodi sve što uvozi iz recimo Slovenije kod kuće. To, jasno je, nisu istovjetne tvrdnje. Zahtijevati veću liberalizaciju trgovine sa svim, prije svega razvijenim zemljama upravo je suprotno od zahtjeva da se uvedu carine na unutarjugoslovensku trgovinu. Ovo drugo bi trebalo da bude povoljno recimo za srpsku privredu, ali je tada prevladalo shvatanje da je politika povećane zaštite zapravo bolja. Pretpostavka je bila da će Slovenija trpjeti značajnu štetu, u skladu sa pretpostavkom da ima koristi od izvoza na zaštićenom jugoslovenskom tržištu, koje još i finansira svojim bankama. Na tome je bila zasnovana ideja o bojkotu slovenačke robe i o preuzimanju slovenačke banke u Srbiji. Ishod je bio suprotan od onoga koji se želio. Jer je slovenačka privreda relativno brzo uspjela da se preorijentiše na evropsko tržište, dok se srpski bankarski sistem suočio sa problemima likvidnosti. Da bi se vidio izvor zablude, ima smisla ukazati na rasprostranjeno shvatanje u Sloveniji i Hrvatskoj da se preko fonda za nerazvijene snose tuđi troškovi, da poreski obveznici plaćaju račune stanovnika manje razvijenih krajeva. No, naravno, novac koji jedna zemlja uplati drugoj izravnava se uvozom iz zemlje darodavca. Ovo nije tek teorijska tvrdnja, već je to zapravo bila trgovačka politika Slovenije posle normalizacije odnosa sa drugim zemljama naslednicama Jugoslavije. Ulaganja su imala za cilj da se podstakne slovenački izvoz. Imajući u vidu da je tada bila riječ o jednoj državi, nema bitne razlike između fiskalnih transfera i ulaganja, osim možda za zemlju primaoca novca ukoliko ga upotrijebi za potrošnju, a ne za razvoj, što je bio problem u nekim manje razvijenim republikama i u pokrajini Kosovo. Nijedna strana nije bila u pravu. Ovo se može uopštiti i na monetarnu i na fiskalnu politiku, ali ovdje ima smisla pomenuti samo nezadovoljstvo zajedničkom administracijom i zajedničkom centralnom bankom, koje je slično onome što se danas čuje o tome da briselska administracija ograničava suverenost zemalja članica i nameće nerazumljive i besmislene propise, kojih ne bi bilo ako bi zemlje same odlučivale o sopstvenim poslovima. Nije, međutim, izvjesno da bi privredna politika Jugoslavije, da je nekako preživela, bila gora ili da bi propisi bili birokratskiji nego što su se pokazali oni za koje su nezavisne zemlje sposobne. No, ovo prvo ne možemo znati, dok ovo drugo nije za neku pohvalu. Može se reći da će sa Velikom Britanijom biti drukčije. Uzmimo, stoga, te tri oblasti u kojima bi se odnosi značajno promijenili ako bi Britanija napustila Evropsku uniju. Uzmimo najpre trgovinu. Nema sumnje da bi se troškovi trgovanja sa EU, koja je najveći trgovački partner, povećali. Ovo ne toliko zbog viših carina, već više zbog necarinskih troškova. Mnogi koji kritikuju trgovačke sporazume i sva ta pravila koja se njima utvrđuju, gube iz vida da se to čini kako bi se olakšala trgovina i kako bi se otežalo posezanje za mjerama koje služe zaštiti jednog ili drugog lokalnog monopola. Između ostalog i mjerama diskriminacije kod pristupa javnim sredstvima. Posebno bi se sa povećanim preprekama suočile britanske finansijske ustanove, koje inače predstavljaju veoma značajan britanski izvoz, a koje posebno zavise od odgovarajućih propisa unutar Evropske unije. Recimo, sada je teško uvesti porez na finansijske transakcije, jer je za to potrebna podrška Londona, ali to posle secesije ne bi moralo da bude neizvodljivo. U svakom slučaju, većina istraživanja, bar koja su meni poznata, ukazuju na značajne trgovačke gubitke Velike Britanije poslije izlaska iz Evropske unije. Kada je, pak, riječ o uplatama u zajednički budžet, tu je važno to što se time jednim dijelom podstiče uvoz iz Britanije. Na neto osnovi to nije značajan novac, mada se upravo on uzima za važan razlog da se napusti EU. Ali, smanjena potrošnja u Britaniji jer se novac prebacuje u briselski budžet znači veću potrošnju drugih članica EU, što bar jednim dijelom predstavlja i povećani uvoz iz Britanije. Eventualna povećana domaća potrošnja, poslije napuštanja EU, iskazaće se i kao povećani uvoz iz pojedinih zemalja članica Unije. Kada je riječ o racionalnosti domaćih propisa u poređenju sa iracionalnim briselskim, zbog činjenice da se može desiti da većina glasa za napuštanje Unije, nije izvjesno da je ona zagarantovana. Posebno kada je riječ o odnosu prema imigrantima, čime se iskazuje i odnos prema tržištu rada. Koliko će eventualno zatvaranje britanskog tržišta rada biti korisno po domaću privredu nije jednostavno reći, ali tradicionalno se smatralo da je upravo ta veća sloboda britanskog tržišta rada razlog što je stopa nezaposlenosti na ostrvu tradicionalno bila manja od one na kontinentu. Možda će se sada stvari promijeniti, ali to se ne može zaključiti na osnovu iskustva. Na kraju, kako stoje stvari sa zaposlenošću i nezaposlenošću jugoslovenskih zemalja? Prije raspada je stopa nezaposlenosti bila veoma niska u Sloveniji i niska u Hrvatskoj, dok su glasni bili oni koji su bili nezadovoljni prilivom radnika iz manje razvijenih područja. U poslednjih dvadeset i kusur godina te su stope bile značajno više ili čak katastrofalno visoke. O onima u nerazvijenijim jugoslovenskim zemljama, gde se stalno kritikuje jedan ili drugi vid kolonijalizma, da i ne govorimo. April Broj 4

72 72 Iako milion dolara više ne znači isto što i nekad, i dalje je mnogima tek nedosanjani san. Mnogi pak tvrde da nije teško preći tu granicu, pa vam donosimo savjete osoba koji su u tome uspjeli. 1. Volite svoje klijente Tim Nguyen, suosnivač i izvršni direktor BeSmarteea»Sve što činite trebalo bi biti koncentrisano na vaše klijente. Idete na odmor? Pitajte se kako će to uticati na vaše klijente. Ako razmišljate o reviziji zaposlenih, pomislite kako će to uticati na vaše klijente. Ne brinite o prodaji, i definitivno se nemojte fokusirati na novac. Usredsredite se na klijente.«2. Učvrstite svoje temelje Margot Micallef, osnivačica i izvršna direktorica Gabriella s Kitchen»Dobar temelj uključuje mrežu investitora ili snažnu vezu s bankarima. U svakoj situaciji u kojoj sam uživala u značajnom povratu, to se temeljilo na nečemu što sam izgradila godinama prije.«3. Usredsredite se na kulturu Steve Starr iz StarrDesigna»Ako shvatite kulturu, doći će i novac. Nakon što sam isplatio partnera, naša dizajnerska kompanija potrošila je dvije godine mijenjajući naš pristup, proces i ličnost firme. Povećali smo prihode za 15 posto i došli na više od dva miliona dolara. U svakom poslu nužno je definisati i zadržati u vidu šta inspiriše ekipu. Gotovo svaka grupa počinje sa strašću, a zadržavanje te strasti je nužno za uspjeh.«4. Usredsredite se na proizvod i brojke Simon Slade, izvršni direktor i suosnivač Affilorame»Najbolji savjet koji mogu pružiti kako bi se neko pridružio klubu milionera je da stvori sjajan proizvod i zatim nastavi s njegovim rastom. Izaberite jednu jednostavnu mjeru, kao što je prodajna jedinica ili prihod, i svaki dan radite na tome da budete bolji nego juče. Ova strategija rasta je održiva i lagana za praćenje.«5. Znajte koji su strahovi drugih učesnika Ted Leonhardt, stručnjak za karijeru i pregovore»da, zaradio sam milion i više godišnje A to sam učinio tako što sam razumio međuljudske probleme koji pokreću sve društvene grupe, pomažući mojim klijentima da smanje strah i pomažući ljudima da ispune svoje ciljeve. Moj glavni savjet je da istinski razumijete strah koji prati potrošnju velike svote novaca i kako smanjiti taj strah kod svojih klijenata.«deset savjeta za posao od milionera Fokus na klijentima, partnerstvo sa bankama Broj 4 April 2016.

73 73 6. Budite uporni Ajay Prasad iz GMR Transcription»Uspjeh u poslu će biti teži, više će koštati i duže će trajati nego što ste planirali. Moj savjet vam je da ostanete uporni.«7. Radite sve što treba Heidi Burkhart, predsjednik savjetničke grupe Dane Professional»S 21 godinom, počela sam se baviti posredovanjem komercijalnim nekretninama u New Yorku Prve tri godine sam radila sve što treba, radila sam 24 sata dnevno, sedam dana nedjeljno i preživljavala na kikirikiju Posljednje četvrtine treće godine konačno sam počela zatvarati ponude. Od tada, moj prihod konstantno se broji u šest figura, a više je godina kad sam zaradila više od milion Mislim da je to što sam na početku radila sve potrebno ono što mi je ostalo zapečaćeno u glavi i sistemu.«8. Neka raste organsko Romy Taormina, direktorica Psi Bandsa»Uspjeh ne dolazi preko noći. Vodila sam našu kompaniju organski, tačnije pazeći na bitno i baveći se detaljima poslije, a to nas je zadržalo u poslu i dopustilo nam da pređemo više od milion pragova. Naša ekipa je prvi posao dobila zahvaljujući prototipu. Dobili smo ugovor i naši flasteri su bili u 400 apoteka, te smo zaradili mjesto u časopisu od Oprah O. Nakon toga su nam se otvorila nova vrata i postigli smo sljedeće ugovore.«9. Gradite lične veze Andrew Royce Bauer, izvršni direktor Roycea»Royce može zaraditi više od šest miliona dolara godišnje održavajući lične veze sa svakom od naših mušterija. Mi smo kompanija koja je izgrađena na međuljudskim odnosima s krajnjim korisnicima malim brojem stvarno dobrih klijenata koje tretiramo kao porodicu, umjesto da pokušavamo biti posao koji jednostavno svima služi.«10. Ostanite skoncentrisani na krajnji cilj Zach Halmstad, suosnivač i partner u JAMF Softwareu»Moj najbolji savjet je da ostanete fokusirani na to gdje želite ići, a ne na to šta bi moglo krenuti loše na putu 99 posto stvari o kojima brinemo nikad se ne dogodi. A stvari o kojima ne razmišljamo se na kraju dogode. To mi je ostalo kao misao«, piše Business Insider. Svakog dana radite na tome da budete bolji nego juče. April Broj 4

74 74 Radna etika devet lidera Rad rano ujutru, kasno noću, vikendima Talenat, veze, i novac mogu da vam pomognu da stignete gdje god poželite, ali te stvari same po sebi ne znače puno. Takođe morate naporno da radite da biste bili istinski uspješni, piše Bankar.me. Uprkos svojim očiglednim obdarenostima, uspješni ljudi kao što su Kobe Bryant, Tim Cook i Sheryl Sandberg ne bi bili tu gdje jesu da nisu imali napornu i pomalo ludačku radnu etiku, piše sajt Inc. com. Slijedi priča 9 ljudi čiji se naporan rad isplatio. Direktor Apple-a Tim Cook obično počinje sa pisanjem mejlova zaposlenima u pola 5 ujutru. On je oduvijek bio radoholičar, a Fortune piše da počinje sa slanjem mejlova od Mediji takođe pišu da prvi dolazi u kancelariju i posljednji ide kući. Ponekad čak drži sastanke u nedjelju uveče kako bi se pripremili za ponedjeljak. Mary Barra došla je do vrha General Motors-a nakon 33 godine provedene u kompaniji. Barra je počela u General Motors-u kada je imala 18 godina, i to od»dna«ljestvice. Ubrzo se upisala na koledž inženjerstva koji je sponzorisala kompanija. Gradila je svoj put i pela se uz ljestvice uspjeha pametnim odlučivanjem i voljom da da kompaniji sve što ima od znanja. Njene kolege rekle su medijima da se sjećaju da je bila prva osoba u kancelariji svakog jutra i da je odgovarala na mejlove poslije 11 uveče. Mark Cuban, široj javnosti najpoznatiji kao vlasnik Dallas Mavericks-a, tima koji se takmiči u NBA košarkaškoj ligi, nije išao na odmor 7 godina od kada je započeo svoj prvi biznis. Na prvi pogled djeluje da je Cubanov uspjeh posljedica sreće. Prodao je svoju prvu kompaniju na vrhuncu vrijednosti i ušao na tržište tehnoloških akcija u pravo vrijeme. Kuban je pisao blog da kada je osnovao svoju prvu kompaniju, obično je ostajao sve do 2 noću čitajući o novim softverima, i tako 7 godina bez odmora, prenose NN. Operativna direktorka Facebook-a Sheryl Sandberg uspijeva da balansira između privatnog i poslovnog života. Sandbergova odlazi sa posla u 17:30 da bi večerala i provela vrijeme sa svojom djecom. Ali, kako pišu mediji, kada stavi djecu na spavanje, nastavlja da radi od kuće. I pored toga što ima obaveze kod kuće, ona je uspješna i veoma uticajna operativna direktorka multimilijarderske kompanije, ugledna autorka, i jedna od najprepoznatljivijih advokata u svijetu za žene na radnom mjestu. Broj 4 April 2016.

75 75 Direktorka Pepsija Indra Nooyi radila je na recepciji dok je bila na Yale-u. Jedna od najmoćnijih i najpoznatijih žena u biznisu Nooyi, radila je od ponoći do 5 ujutru kao recepcionerka kako bi zaradila novac da bi masterirala na Yale-u. Ona se sada budi oko 4 ujutru da bi postigla sve obaveze. Kako je i sama rekla za strane medije, ranije je bilo normalno da ostaje do ponoći kako bi završila posao. U istom tom razgovoru, istakla je da je njena fanatična posvećenost poslu učinila da bude gori roditelj. NBA legenda Michael Jordan provodio je ljeta na terenu. Jordan je imao čudesan fizički dar. Ali, njegov dugogodišnji trener Phil Jackson posvjedočio je da ga je u stvari naporan rad načinio legendom. Kada je Jordan prvi put ušao u ligu, njegov skok-šut nije bio dovoljno dobar. Provodio je svoje odmore i vrijeme van košarkaške sezone kako bi usavršao skokove do iznemoglosti. Sve dok nisu postali savršeni. Njegov trener takođe kaže da je Jordan radio konstantno da bi bio najbolji. Lakers superstar Kobe Bryant potpuno je promijenio svoj način davanja koševa da ne bi prestao da igra nakon povrede. Niko u košarci nije toliko vježbao kao Bryant. Promijenio je tehniku igranja kako bi mogao da nastavi da igra nakon što je slomio prst. Svoje slobodno vrijeme provodio je u parku, vježbajući. Znao je da uvježbava istu stvar satima, danju i noću. Elon Musk rekao je drugim preduzetnicima da moraju da rade dva puta napornije od svih drugih. Suosnivač Paypala i osnivač SpaceXa i Tesle, poznat je po svojoj neumornoj radnoj etici, a i po savjetima da ko želi da uspije mora da radi dva puta više od ostalih.»ako ostali rade 80 sati nedjeljno, onda bi vi trebalo da radite sati nedjeljno. Tako će vam biti potrebno četiri mjeseca da postignete ono za šta je njima potrebno godinu dana.«nakon trećeg neuspješnog puta njegove kompanije SpaceX da lansira raketu u svemir, prošlo je sedam nedjelja, i SpaceX je postao prva privatna kompanija koja je uspješno lansirala raketu u orbitu. Na taj način Musk je poslao poruku svijetu:»nikada neću odustati.«venus i Serena Willams vježbale su od 6 ujutru, prije i poslije škole, kada su imale 7 i 8 godina. Sestre Williams već u ranom detinjstvu posvetile su se tenisu. Njihova sestra Isha opisala je njihovu dnevnu rutinu medijima:»ustaju u 6 ujutru, idu na tenisko igralište prije škole, a poslije škole opet tenis.«april Broj 4

76 76 Prodaja automobila u Kini Usporava prodaja, konkurencija sve veća Tražnja za SUV vozilima je skočila 52,4 odsto u prošloj godini, dok su isporuke električnih i hibridnih vozila više nego učetvorostručene. Globalni proizvođači automobila osjećaju pritiske sve oštrije konkurencije u Kini i posustalog rasta prodaje na tom najvećem svjetskom tržištu automobila, ocijenjeno je na Sajmu automobila u Pekingu. U Kini je prošle godine ukupno prodato 24,6 miliona vozila, čime je ova zemlja stekla status ključnog tržišta za strane proizvođače kao i za domaće brendove, ali te brojke pokazuju rast prodaje za svega 4,7 odsto u odnosu na godinu kada je prodaja porasla 6,9 odsto, pokazali su podaci Kineskog udruženja proizvođača automobila (CAAM). Predsjednik i izvršni direktor kineskog ogranka Forda John Lawler rekao je da prodaja usporava, prenosi SEEbiz. - Kinesko tržište zaista djeluje kao zrelo tržište, prije nego kao tržište u nastajanju. Ono je dio okruženja koje obilježava sve veća konkurencija - rekao je Lawler novinarima na Sajmu automobila. Njemački proizvođač Audi takođe osjeća pritiske, iako uživa zavidan status među brendovima u Kini i dugo je smatran markom za kojom žude potrošači. - Naši konkurenti se sigurno žele domoći našeg tržišnog udjela i neki od njih su uspješni u tome. To je biznis, moramo se s time nositi i boriti«, kazao je predsjednik Audijevog kineskog ogranka Joachim Wedler. On je dodao da se očigledno zaoštrava situacija s određivanjem cijena. Rast kineskog bruto domaćeg proizvoda (BDP) u prošloj godini usporio je na 6,9 odsto, što je najslabiji rast kineske ekonomije u proteklih četvrt vijeka. Zabrinutosti u vezi izgleda za drugu najveću svjetsku ekonomiju snažno su uzdrmale tržišta dionica širom svijeta. Međutim, prodaja SUV-ova i električnih i hibridnih vozila u Kini, u centru je pažnje posjetioca toga sajma, i doživljava snažan procvat i daleko nadjačava prodaju drugih tipova automobila. Prodaja SUV-ova skočila je 52,4 odsto u prošloj godini, dok su isporuke električnih i hibridnih vozila više nego učetvorostručene, pokazali su podaci CAAM-a. Prodaja SUV-ova kineskih brendova, koji su većinom znatno jeftiniji od stranih modela, na godišnjem nivou skočila je 82,8 odsto, zahvaljujući čemu su osvojili većinu tržišta u tome segmentu. Čelnik kineskog ogranka Toyote, Hiroji Onishi rekao je da je udio vlasništva nad automobilom među domaćinstvima u najmnogoljudnijoj zemlji svijeta ostao ispod 30 odsto. - U poređenju sa aparatima za domaćinstvo i mobilnim uređajima, taj je udio još vrlo malen, tako da je tržište automobila i dalje među tržištima budućnosti. Možemo kazati da je Kina i dalje usred procesa motorizacije - zaključio je Onishi. Broj 4 April 2016.

77 77 Poslijeratna privreda Turistički trendovi Crna Gora ima sve prirodne resurse za razvoj turizma, međutim oni nijesu dovoljno iskorišćeni. Osnovu razvoja turizma predstavljaju pomorski pojas od Sutorine do Bojane dužine skoro 300 kilometara sa 30 pjeskovito-šljunkovitih plaža dužine 36 kilometara i 19 km kamenitih plaža, kao i reljef koji se ubraja u najprivlačnije u Evropi. Klima i vegetacija su, takođe, među značajnijim faktorima razvoja turizma, posebnu vrijednost imaju i rijeke posebno Tara, Piva, Lim i Morača, kao i 40 jezera, a većina ih je prirodna. Razvoju ove privredne grane svakako doprinose i vrijednosti koje je čovjek ostavio i stvara - brojna kulturna dobra. Ove i druge karakteristike i preimućstva daju ovoj privrednoj grani prioritet u dugoročnom ekonomskom razvoju Crne Gore, što je turizam postao šezdesetih godina XX vijeka. Crna Gora je godine imala 3644 ležaja, a posjetilo je turista, od toga je bilo domaćih gostiju i stranih Osam godina ranije ugostili smo turista, a noćenja je bilo Bokokotorski srez je imao je najveći broj posjetilaca , slijedi Titograd sa posjetom od U početnom periodu razvoja turizam nije tretiran kao jedan od pravaca razvoja Crne Gore, već je pažnja bila usredsređena na»sindikalni, nekomercijalni«turizam. Početkom pedesetih godina značajnije je podstican razvoj turizma raznim mjerama poput dotacija i poreskih olakšića. U periodu prosječna godišnja stopa rasta noćenja iznosila je 19 odsto za domaći promet i 40 odsto za inostrani. Zabilježeno je da je zlatno doba crnogorskog turizma period kada su izgrađene saobraćajnice, kulturni, sportski, trgovinski kapaciteti i kada je povećane stimulacije za razvoj ove privredne grane. U periodu ekonomskom politikom Crne Gore turizam je označen kao jedan od pravaca razvoja, ali nije postigao očekivane rezultate jer su izostale mjere podrške iz prezhodnog perioda, dok su investicije bile skromne. Katastrofalni zemljotres uništio je brojne turističke kapacitete i to čak njih 50 odsto. Procijenjeno je da je tada turizam pretrpio štetu u iznosu od njemačkih maraka ili 11 odsto ukupne procijenjene štete u Crnoj Gori. Zbog ove katastrofe turizam je tek poslije sedam godina dostigao broj posjeta iz Najbolje rezultate crnogorski turizam je postigao godine kada je našu zemlju posjetilo turista i to domaćih i stranih , a noćenja je bilo u čemu su domaći gosti učestvovali sa , a strani Nakon ovog perioda dolazi do blagog pada i noćenja i posjeta. Turistički promet bio je prepolovljen godine, što je posljedica rata na prostoru SFRJ. Karakterističan je broj noćenja ostvaren je u junu, julu i avgustu godine koji je iznosio ili 77 odsto od ukupno ostvarenih noćenja u toj godini. Upravo po broju noćenja Crna Gora je od imala najbolje rezultate od svih jugoslovenskih republika koji su rasli 29,6 puta. Tada je, recimo, Hrvatska bilježila povećanje broja noćenja 12,9 puta, Makedonija 10,1, BiH 9,8, Slovenija 6,8 i Srbija 3,7 puta. Crna Gora je zabilježila i brzi rast stranih posjetilaca čija su noćenja od povećana 550 puta. Po ostvarenim noćenjima stranaca Crna Gora je bila na trećem mjestu, iza Hrvatske i Slovenije. Ukoliko se posmatra broj turista po stanovniku Crna Gora je sa 1,25 posjetilaca bila na prvom mjestu u SFRJ, čak iznad prosjeka Jugoslavije. Isto važi i za broj noćenja po stanovniku gdje smo takođe imali lidersku poziciju. (Izvor: dr Branislav Marović,»Ekonomska istorija Crne Gore«II tom, Podgorica godine) April Broj 4

78 78 Punkufer.hr odgovara na pitanje zašto svi ljetuju u Crnoj Gori U malim pakovanjima dolaze najbolje stvari Hrvatski portal Punkufer pisao je o ljepotama naše zemlje, objašnjavajući zašto je sve popularnija turistička destinacija. Tekst prenosimo izvorno. Poznatu frazu (iz naslova) smo posudili, ali za naše južne susjede ona je posve prikladna. Zemlja koja zadnjih godina privlači turiste iz cijelog svijeta pravi je mamac za sve željne prekrasnih plaža, ludih noćnih provoda i uživanja u prirodnim ljepotama. Tako mala, a tako velika možda je najbolji opis Crne Gore. Kanjon rijeke Tare, Durmitor, Lovćen, Kotor, Herceg Novi, sve se to smjestilo u malenu zemlju koju naseljava tek nešto više od 600 hiljada stanovnika. I koja, uprkos činjenici da je još daleko od Evropske unije i Eurozone, kao službenu valutu koristi Euro. Od proglašenja nezavisnosti godine, kad su Crnogorci na referendumu izglasali izlazak iz zajedničke države sa Srbijom, turizam, koji je glavna privredna grana, iz godine u godinu sve više raste. U zadnje vrijeme, vile na obali došle su u rusko vlasništvo, jer su bogati stanovnici Rusije, zaljubljeni u prirodu i ljepotu obale odlučili investirati u nekretnine za odmor. Do ove godine, povezanost low cost letova je bila loša, ali je nedavno Easy Jet povezao Manchester direktnom linijom s Tivtom, za koji je slavna Sophia Loren rekla kako joj je jedna od najdražih bajki djetinjstva. Tivat, koji leži u Bokokotorskom zalivu, nedavno je dobio i luksuznu marinu gdje jahte vežu multimilioneri, tako da ga mnogi već vide kao novi Sen Trope. Kako je krenulo, ne bi se ni čudili. No, od gradova je možda najljepši Kotor koji se nalazi pod zaštitom UNESCO a i ima jedno od najljepših starogradskih jezgara uopšte. Grad ima ostatke venecijanske i otomanske gradnje, ali i habsburške, tako da je miks raznih kultura. Tko želi uživati u arhitekturi i hodati starim ulicama, Kotor je izbor s kojim se ne može pogriješiti. Vjerovatno najpopularnije odredište je Budva. Najposjećenija je zbog obilja plaža koje nudi, mnoštva turističkih sadržaja i ludog noćnog života, a kao što Tivat nazivaju novim Sen Tropeom, Budvu često upoređuju s Majamijem. S druge strane, ako vam nije do gužve, nastavite vožnju do Ulcinja koji se nalazi na granici s Albanijom, a svi ljubitelji kupanja bez opreme za kupanje (nudisti) ovdje će doći na svoje, jer se tu nalazi najbolja nudistička plaža u zemlji. Od prirodnih ljepota obavezno valja posjetiti nacionalni park Durmitor. Zbog svoje nevjerojatne ljepote i vrijednosti, park je uvršten na popis Svjetske baštine, a rijeka Tara koja prolazi parkom uvrštena je u svjetske ekološke rezervate biosfere. Ovdje se nalaze i brojne endemske biljne vrste, ali i životinje poput divljih svinja, divokoza, vukova U svakom slučaju, voljeti prirodu i posjetiti Crnu Goru, a ne otići na Durmitor, zbilja je grehota. I tako, o Crnoj Gori bi mogli pisati još hvalospjeva, ali s obzirom na blizinu, mislimo da vam je ovaj mali vodič dovoljan kako bi vas zainteresovao da posjetite ovu malenu, ali ponudom veliku, zemlju, pisao je Punkufer.hr. Broj 4 April 2016.