HRVATSKA LJEKARNI^KA KOMORA

Transcription

1 2008-3/4 HRVATSKA LJEKARNI^KA KOMORA

2 Nakladnik: HRVATSKA LJEKARNI^KA KOMORA Za nakladnika: Mate Portolan, mr. pharm. Urednik: dr. sc. Vladimir Grdini}, red. prof. u m. Lektura: Tomislav Salopek Adresa uredni{tva: Bilten HLJK / Hrvatska ljekarni~ka komora, Marti}eva 27/III, Zagreb, Hrvatska Telefon: , ; telefaks: hljkºhljk.hr; http: / Radno vrijeme: ponedjeljak h, utorak do petak ra~un: Hrvatska ljekarni~ka komora, Zagreb, broj: Slog i tisak: Denona d.o.o., Zagreb Naklada: ISSN: ISSN

3 GODI[TE III. PROSINAC BROJ uvodnik Sadr`aj 131 Na kraju godine 131 ~lanci 139 Privatizacija u hrvatskome zdravstvenom sustavu model zakupa 139 Doprinos EU ljekarnika zdravstvenom sustavu 144 Liberalizacijska kretanja u europskom ljekarni{tvu [5] 158 Europska praksa prodaje lijekova uz ljekarni~ku usluga na daljinu 161 izvje{}a 167 Rad Vije}a Komore od srpnja do studenoga Europski simpozij klini~ke farmacije u Dubrovniku 170 zakonodavstvo 175 Zakon o medicinskim proizvodima 175 Zakon o veterinarsko-medicinskim proizvodima 176 Izmjene i dopune Zakona o ljekarni{tvu i Zakona o zdravstvenoj za{titi 177 Pravilnik o osnivanju ljekarni 178 Uvjeti za mentora i ljekarnu 180 Odluka o maloprodajnim cijenama 182 doga anja 185 Va`nost pravilnog izdavanja oralnih kontraceptiva 185 Europski dan svjesnosti o otpornosti na antibiotike 187 Migracije i nedostatak farmaceuta u Europi 187 Njema~ka policija poziva na zabranu prodaje lijekova putem interneta 189

4 dopisi 191 HLJK o gospodarenju medicinskim otpadom 191 jezik 195 Pomast 195 Zbirka pu~kih naziva u hrvatskim ljekarnama. III. dio: materija medika F-P 202 prilozi 211 Ljekarni{tvo u Hrvatskoj 211 iz tiska 67 Izvje{}e britanskog Ureda za za{titu tr`i{nog natjecanja o izravnoj razdiobi lijekova prema ljekarnama 213 Ljekarna kiosk na `eljezni~koj postaji 214 iz ureda 217 Izdavanje metilfenobarbitona 217 Izdavanje ortopedskih pomagala 217 Izdavanje Izosana-G i Neopitroida toplomjeri 218 Nostrifikacija diplome 219 Izradba i izdavanje magistralnog pripravka u obliku podijeljenih pra{aka 219 Elektroni~ko vo enje o~evidnika 221 Izdavanje koncentriranog etanola 221 ^lanska iskaznica HLJK-a 221 Ozna~ivanje gotovih lijekova 221 Deklaracije na proizvodima 222 Lijekovi bez deklaracije ili upute na hrvatskom jeziku 222 Prikazivanje cijena 222 Broj magistralnih pripravaka na jedan recept 223 Izdavanje Subutexa 223 kazalo Kazalo imena autora Biblioteka VARIA

5 Na kraju godine... uvodnik Pribli`ava nam se kraj jo{ jedne kalendarske godine, a time nadolaze i znani nam blagdanski dani. A uz blagdane }e svakoga razveseliti ako dobije kakav poklon. Hrvatska ljekarni~ka komora stoga Vam s veseljem poklanja ovaj dvobroj Biltena HLJK u kojemu je ~estitka s najboljim `eljama za ispunjenje `ivotnih `elja, za du{evni sklad, za ostvarivanje vlastitih ciljeva, za po voljan svr{etak kakva napora i za poslo vni uspjeh. Ovu kalendarsku godinu valja ispratiti s nadom da }e nadolaze}a godina biti uspje{nija od sada{nje stare, a valja pogledati i unatrag i sagledati kako smo i koliko uspje{no rje {avali i vlastite i stru~ne probleme te kako se ostva ruju neki na{i zacrtani planovi. «Valja se nadati boljemu» duhovni je lijek i neka ko povezan s vjerom, s vjerovanjem u is pra v nost, istinitost i nadolazak ~ega dobroga. Nada na svojoj prizemnoj razini iskazuje o~ekivanje nekog ishoda, obi~no ispunjenje neke sasvim obi~ne, zemaljske `elje: povrat duga za lijekove poput dobitka na lutriji, re cimo. No, nada na nekoj ljudski uzvi{enoj razini zna~i i ne{to mnogo sudbinskije, ne {to mnogo `ivotnije: ona tad obuhva}a ne sa mo vjeru i neizvjesnost nego i pouzdanje i rizik. A u na{emu ljekarni~kom poslu ima i vjere i neizvjesnosti i pouzdanja i rizika, i to na pretek, ima toga vi{e nego {to je potrebno. Gledaju}i unatrag, znano je kako su dva problema obilje`ila ovu godinu koja polako biva iza nas. Naime, po~etkom o`ujka 2008., nakon rasprave o ljekarni{tvu u Saboru, prihva}en je prijedlog Vlade RH o izmjeni Zakona o ljekarni{tvu kojim «prijenos osniva~kih prava nad ljekarnama ~iji je osniva~ `upanija na druge pravne ili fizi~ke osobe nije dopu{ten». 1 Drugi vrlo zna~ajan problem jest dug HZZO-a ljekarnama. Nakon {to je sredinom godine rebalansom dr`avnoga prora~una podmiren koliko-toliko dug ljekarnama, a rok pla}anja doveden na ugovorenih 120 dana, HZZO je do kraja teku}e godine opet nastavio s umanjenim uplatama pa je dug do kraja godine porastao ~ak na 500 milijuna kuna. Nerealno planiranim prora~unom za lijekove u godini i pove}anom potro{njom lijekova, koja prosje~no iznosi vi{e od 280 milijuna kuna mjese~no, dug je nanovo iz mjeseca u mjesec bivao sve ve}i. Polugo di{- njim rebalansom prora~una u godini izdvojeno je za lijekove na recept samo 200 milijuna kuna, {to je tek ubla`ilo te{ke prilike u kojima se ljekarni{tvo nalazi. Potkraj listopada ove godine dug je ljekarnama porastao na 1,2 milijarde kuna, a do kraja godine o~ekuje se 1,4 milijarde kuna 1 Vidjeti: Bilten HLJK, god. III (2008), broj 1, str

6 BILTEN HRVATSKE LJEKARNI^KE KOMORE III : /4 duga uz pla}anje «u roku» nepodno{ljivo dugom od 270 dana. Unato~ pisanim objavama za medije, organiziranju vi{e tiskovnih konferencija te upu- }ivanju dopisa Hrvatske ljekarni~ke komore Vladi RH, Ministarstvu zdravstva i socijalne skrbi, kao i HZZO-u, problem dugovanja ljekarnama nije rije{en. K tomu veletrgovine lijekovima (veledrogerije) najavljuju pokretanje postupka ovrhe prema ljekarnama du`nicima. U isto vrijeme Ministar zdrav stva poru~uje da }e problem dugova HZZO-a i pla}anja lijekova na recept sustavno rije{iti potkraj ove godine, {to }e se tek vidjeti u prijedlogu prora~una za godinu Najavljena reforma zdravstva, kojom bi se uspostavila stabilnost zdravstvenog sustava, trebala bi zna~iti dolazak stanovitih promjena i neke nove organizacije: u sus ta vu financiranja zdravstva i u pronala`enju novih izvora financiranja. Ovo bi se pos ljednje ostvarilo uvo enjem privatnoga do punskog osiguranja, a o tome i o zamislima za potpu nu reformu zdravstva ve} je bilo pisano. 2 Zbog va`nosti problema i njegova hit nog rje{avanja, HLJK je s Hrvatskom udru gom poslodavaca (HUP) i Hrvatskom gospodarskom komorom (HGK) dogovorila zajedni~ki nastup prema javnosti, medijima i zdravstvenim vlastima u smislu izjave: radi osiguravanja normalne opskrbe li jekovima dr`ava mora hitno izdvojiti 500 do 2 Vidjeti o tome ~lanak: Prora~un za lijekove na recept HZZO-a u u Bilten HLJK, god. III (2008), broj 1, str milijuna kuna kako bi se smanjio dug za lijekove. Kao {to smo i najavili, kraj ljeta i razdoblje jeseni u na{oj su Komori obilje`eni mnogim aktivnostima, od ispunjavanja obveza iz podru~ja zakonodavstva pa do pra}enja brojnih zbivanja u ljekarni{tvu. Ve}inu obavijesti prenosimo vam i u ovom uvodniku i u pojedinim ~lancima ovoga broja Biltena HLJK. Druge teme nastojat }emo objaviti u sljede}em broju ~asopisa. Obavijestili smo vas kako je Hrvatski Sabor u hitnom postupku prihvatio izmjene zdravstvenih zakona, kao i dono{enje nekih novih zakona u kojima se prvi put regulira djelatnost primaljstva 3 i fizikalne terapije. 4 Izmjenom Za kona o zdravstvenoj za{titi, Zakona o lje kar ni{tvu i ostalih strukovnih zakona u zdrav stvu, uskla eno je hrvatsko zakonodavstvo s odgovaraju}im zdravstvenim zakon skim odredbama za uspostavljanje zado voljavaju}eg, odnosno normiranog stanja struke, a koje vrijede u zemljama EU prema Direktivi 2005/36/EC. Tako je ljekarnicima, dr`avljanima zemalja ~lanica EU, koji posjeduju odgovaraju}u stru~nu kvalifikaciju, od sada omogu}eno obavljanje ljekarni~ke djelatnosti u Hrvatskoj, i to 3 Primaljstvo medicinska struka koja pru`a zdravstvenu za{titu `eni u trudno}i, poro aju i nakon njega te vodi brigu o novoro en~adi [V. G.]. 4 Fizikalna terapija primjena prirodnih i umjetnih fizikalnih ~initelja radi lije~enja. Njima se djeluje na organizam lokalno ili udaljeno, refleksno ili ukri`eno. Dio je to fizijatrije ili fizikalne medicine, grane medicine koja se bavi prou~avanjem i primjenom fizikalnih ~imbenika u svrhu sprje~avanja, dijagnostike, lije~enja i rehabilitacije bolesnika s razli~itim bolestima [V. G.]. 132

7 III : /4 BILTEN HRVATSKE LJEKARNI^KE KOMORE bez polaganja stru~nog ispita i {kolskog znanja hrvatskoga jezika, ali uz poznavanje hrvatskog jezika najmanje na razini koja je potrebna za nesmetanu i nu`nu komunikaciju s bolesnicima. Hrvatska ljekarni~ka komora podr`ala je izmjene zakona jer je bilo jasno kako }e i Komora, pa tako i poslodavci, biti u mogu}nosti odlu~ivati o stanovitim posebnim uvjetima koje }e trebati ispuniti pri upisu u registar Komore, odnosno za dovoljiti stanovite posebne uvjete pri zapo{ljavanju. U rujnu ove godine mediji su objavili dva ~lanka o ljekarni{tvu u kojim se ~itatelje upozorava na propuste u ljekarni~kom ra du. Tako je Jutarnji list objavio ~lanak «Ilegalni popusti u privatnim ljekarnama» u kojem se navodi da neke ljekarne u Zagrebu ogla{avaju 10-postotni popust na lijekove uvo enjem dnevnih «happy hour» akcija. Ljekarne koje provode takve radnje {alju jasnu i {tetnu poruku javnosti i svim korisnicima ljekarni~kih usluga: lijek je trgova~ka roba, a ljekarna trgovina u kojoj je najva`nije ostvariti {to ve}u zaradu. Sve se to doga a u struci dok HLJK od MZ-a i HZZO-a tra`i pove}anje vrijednosti ljekar ni~ke usluge, poku{ava osigurati jednaku dostupnost i cijenu lijekova na cijelom po dru~ju Hrvatske te nastoji sprije~iti nelojalno suparni{tvo (konkurenciju). Ljekarne ogla{avanjem popusta {alju poruku o vi{ku prihoda u ljekarni{tvu. U tim {tetnim radnjama lako je prepoznati i nakane nekih lje karni~kih lanaca za preuzimanje samostalnih ljekarni ili malih ljekarni~kih ustanova, koje te{ko podnose financijski pritisak koje mu su izlo`ene zbog nelikvidnosti i nepla }anja HZZO-a. Odgovornost za takve postupke ne le`i samo na vlasnicima ljekarni ili na vlasnicima ljekarni~kih lanaca koji su u potrazi za ve}im prometom i zaradom, ve} i na pojedinim ljekarnicima i voditeljima ljekarni koji podlije`u pritiscima ili pak sami osmi{ljavaju akcije sa svrhom ostvarivanja ve}e osobne stimulacije poticanjem boljega rada i unapre ivanja poslovanja davanjem nov- ~anih nagrada ili drugih povlastica, odnosno radi posebnih isplata kao naknada za dobro godi{nje poslovanje (bo nusa). Umjesto smanjivanja cijena lijekova, zna~ajno pove}avanje kvalitete ljekarni~ke usluge i spremnost na pru`anje dodatnih ljekarni~kih usluga trebali bi biti predmet me usobnog nadmetanja i lojalnog supar ni{tva. S tim u vezi, a radi sprje~avanja dalj njih negativnih aktivnosti ljekarnika Vije}e HLJK izmijenilo je odluku o oblikovanju cije na, 5 a predla`e se i primjena sustava lje kar ni~kih usluga pri izdavanju lijekova na privatne recepte po uzoru na neke zemlje EU. Veliku pozornost javnosti izazvali su televizijski prilozi i novinski napisi o rizicima primjene oralnih kontraceptiva, posebice lijeka Yasmin. Sve je po~elo objavom vijesti da je u splitskom KBC-u u rujnu umrla od posljedica plu}ne embolije mlada djevojka iz Zadra. Sumnja se da je uzrok smrti povezan s uzimanjem lijeka Yasmina. Novinarka Slobodne Dalmacije obi{la je vi{e ljekarni 5 Vidjeti ~lanak Odluka o maloprodajnim cijenama u ovome broju Biltena HLJK. 133

8 BILTEN HRVATSKE LJEKARNI^KE KOMORE III : /4 6 Vidjeti ~lanak Va`nost pravilnog izdavanja oralnih kontraceptiva u ovome broju Biltena HLJK. u Splitu i utvrdila da se u nekim ljekarnama lijek Yasmin mo`e kupiti bez lije~ni~kog recepta. Nakon toga uslijedili su pozivi novinara koje je zanimalo {to }e Hrvatska ljekarni~ka komora poduzeti protiv ljekarnika koji izdaju Yasmin bez recepta. Objavljeni su i neki primjeri iz drugih gradova o propustima u propisivanju i izdavanju Yasmina, dakle o odgovornosti i lije~nika i ljekarnika. Odgovaraju}i na novinarska pitanja, upozorio sam osobno javnost da se Yas min, kao i ostali oralni kontraceptivi, izdaju isklju~ivo na temelju lije~ni~kog recepta. Pravilnim savjetovanjem osoba koje uzimaju oralni kontraceptiv i upozorenjima o mogu}im nuspojavama ljekarnici i te kako mogu sprije~iti ne`eljene posljedice uzimanja oralnih kontraceptiva. Na tu temu Bilten HLJK donosi i posebni ~lanak. 6 Upozorio sam da su ljekarnici ~esto izlo`eni pritisku, pa i prijetnjama, nekih pacijenata koji bez lije~ni~kog recepta ili medicinske dokumentacije poku{avaju kupiti receptni lijek. ^injenice da farmaceutske inspekcije za sada ne obavljaju svoju funkciju i zakonski ne potvr uju prekr{aje utje~u na to da se ~esto ne po{tuju propisi o izdavanju lijeka. A svakom ljekarniku stalno bi trebalo biti na pameti da je odgovoran zdravstveni stru~njak i samostalan u polju svojega stru~nog djelovanja. Stoga, kada izdaje lijekove, ljekarnik je uvijek du`an postupati odgovorno prema pravilima struke, stalno vode}i bri gu o zdravlju i sigurnosti i svojih boles nika i svih drugih koji mu do u po savjet u ljekarnu. U ovom slu~aju, kada smo upozoreni na mogu}e propuste u radu ljekarnika, HLJK je obvezna provesti postupak provjere navo da novinara kako bi utvrdila je li bilo nesavjesnog postupanja ljekarnika u prozvanim ljekarnama. Povjerenstva za stru~ni nadzor i Povjerenstvo za etiku i deontologiju, u skladu sa svojim ovlastima, provode odgovaraju}e postupke nakon kojih }e se utvrditi je li bilo propusta i nesavjesnog postupanja ljekarnika. Ovim radnjama Komora {titi ugled cjelokupnog ljekarni{tva i svih pojedinaca koji se u svojem radu pridr`avaju zakonskih i stru~nih propisa. Neki vlasnici ljekarni nisu svjesni ozbiljnosti i odgovornosti koju zahtjeva obavljanje ljekar ni~ke djelatnosti, a uz to ni poznavanje mogu}ih ne`eljenih posljedica koje mogu izazvati lijekovi. Odgovorno obavljanje ljekar ni~ke djelatnosti mnogo je vi{e od ugovaranja rabata s dobavlja~ima, od utrke za zaradom, natjecanja u otvaranju ljekarni, ili putovanja na koje ih vode njihovi poslovni partneri. 7 Stoga nas ne trebaju iznenaditi povremeni napisi novinara koji nam poru- ~uju da je do{lo vrijeme da «pometemo» sve ono {to ne valja u ljekarni~koj struci, kao i da postoje}e probleme prestanemo «gurati pod tepih». 7 S tim u vezi, pa i zbog mo`ebitne dileme: biti ljekarnik (imati uporabnu vrijednost) ili trgovac (imati razmjensku vrijednost), preporu~uje se pro~itati knjigu njema ~kog filozofa i psihoanaliti~ara Ericha Fromma Imati ili biti (Naprijed, Zagreb, 1979.), u kojoj se, me u ostalim, rasprav lja 134

9 III : /4 BILTEN HRVATSKE LJEKARNI^KE KOMORE Nasre}u, prema sada{njim zakonima RH, nije mogu}e preoblikovati `upanijske ljekarne u trgova~ka dru{tva, a Hrvatska jo{ nema zakonodavstvo kojim se regulira radni~ko (zaposleni~ko) dioni~arstvu. Voo dvojstvu ljudskoga bi}a, koje se ostvaru je u dva (ob)lika. Stru~nom svojstvu ili obilje`jem osobe suprotstavlja se tzv. tr`i{no svojstvo osobe, a ono se za sniva na do `ivljavanju samoga sebe kao robe, i na do `ivljavanju vla stite vrijednosti, i to ne kao «uporabne», ve} kao «raz mjenske bi}e posta je u tom svojstvu roba na «tr`i{tu ljudi». Valja pritom imati na umu da je op}e na~elo vrednovanja isto, kako na tr`i{tu ljudi, tako i na tr`i{tu robe: na prvom se pro da ju ljudi, na drugome roba. Trgovac mo`e imati, a istinski ljekarnik mo`e opstati i biti. Tu je ljekarnikova prednost i vrijednost. Lje karnik }e opstati, odr`ati se u stru~ nom `ivotu, u ljekar ni~kom radu, na du`nosti ugled nog stru~njaka. Istinski je lje karnik pritom kao filozofski bitak, jednostavno, bi}e u svo joj cjelini i punini, pravi i zbiljski, oslobo en sve se bi~nosti i pohlepe za imovinom, s etikom postojanja, dije ljenja i solidarnosti. Ta osnovna eti~ka pozicija primje njuje se i na njegov odnos prema drugim ljudima i na nje gov odnos prema stva rima. Za njega vrijedi ~ak i ono bibli j- sko odreknu}e od vlastita prava (Matej 5, 39-42; Luka 6, 29 i dalje), kao i zapovijed da se voli vlastitog neprijatelja (Matej 5, 44-48; Luka 6, 27 i dalje 6, 32-36), ~ak i radikalnije od zapovijedi Staroga zavjeta «voli bli`njega svoga», nalog koji nagla{ava punu brigu za druga ljudska bi}a i potpuno napu{tanje sve sebi~nosti [V. G.]. 8 Pretvorba tranzicijski proces preimenovanja dru{ tvenog vlasni{tva u poznato vlasni{tvo, dr`avno ili privatno. 9 Privatizacija pretvaranje dr`avnoga vlasni{tva u privatno (npr. poduze}a, zemlji{ta, banaka, ljekarni). U pro{lome broju Biltena HLJK objavljene su smjernice za izradbu novoga Zakona o ljekarni{tvu. Kao {to smo i o~ekivali, smjernice su izazvale nezadovoljstvo me u ravnateljima `upanijskih ustanova koji ne prihva}aju koncesiju kao model privatizacije ljekarni~ke djelatnosti prilago en potrebama zdravstvenog sustava. Predla`u pretvorbu 8 ljekarni~kih ustanova u vlasni{tvu `upanije u dioni~ka (trgova~ka) dru{tva i privatizaciju 9 putem radni~kog dio ni~arstva 10 u kojem bi radnici otkupili ve}inski paket dionica. 11 HUP-ov predstavnik, koji zastupa interese ljekarni~kih lanaca u vlasni{tvu proizvo a~a i dobavlja~a, predla`e pretvorbu `upanijskih ljekarni u trgova~ka dru{tva na na~in da kontrolni dio vlasni~kog udjela ostaje u vlasni{tvu pojedine `upanije, manjinski dio vlasni~kog udjela ponudio bi se sada{njim i biv{im zaposlenicima ljekarne, a preostali bi se dio ponudio strate{kom partneru. Tako predlo`enom pretvorbom `upanijskih ljekarni u trgova~ka dru{tva, uz sada{nje uvjete obavljanja djelatnosti, ljekarni{tvo bi doista do`ivjelo pretvorbu iz zdravstvene u trgova~ku djelatnost, a u trgova~koj djelatnosti, dakako, profit ili dobit neumoljivo je jedino mjerilo vrijednosti i kvalitete. Ljekarnici pritom postaju najamni radnici, bez svojih stru~nih sloboda, i tako poni{teni kao stru~njaci s jedinom zada}om u slu`bi ostvarivati dobit, vi{ak novca koji ostaje kad se odbiju ukupni tro{kovi ljekarne. 10 Radni~ko dioni{tvo/dioni~arstvo odnos radnika kao dionika u imovini, vlasnika dijela imovine prema cjelini imovine; suvlasni{tvo. 11 Dionica vrijednosni papir o ~lanstvu u dioni~kome dru{tvu i iznosu idealnog udjela u dru{tvu koji vlasniku donosi dividendu. Ve}inski paket dionica donosi vlasniku i posebna trgova~ka prava. 135

10 BILTEN HRVATSKE LJEKARNI^KE KOMORE III : /4 de}i stru~njaci za pretvorbu 12 upozoravaju da se u privatizaciji javnih djelatnosti i dobara ne mogu primijeniti isti modeli kao i za gospodarstvo koje djeluje po tr`i{nim na~elima. Poseban zakon kojim se regulira privatizacija u zdravstvu nije donesen, a ljekarni{tvo je sastavni dio zdravstvene djelatnosti. Upravo sada u tijeku je predstavljanje reforme zdravstva u kojoj je koncesija, 13 kao nadomjestak za zakup, 14 javno prikazana kao model privatizacije u zdravstvenoj djelatnosti. Nije neva`no istak nuti da je na{a Komora prva promovirala koncesiju kao model koji bi zamijenio zakup u razgovorima s predsjednikom saborskog Odbora za zdravstvo i ministrom zdravstva, o ~emu smo ve} pisali. 15 Tada je dogovoreno da se do kona~nog rje{enja treba do}i zajedni~kim dogovorom politike i struke. U ovom slu~aju predstavnici struke nisu ni HUP ni ravnatelji (iako ve}inu njih ~ine farmaceuti), ve} HLJK, HFD i FBF. Stoga je Komora zapo~ela s pripremom radnog materijala Nacrta teksta zakona o 12 Razgovor novinara s profesorom Darkom Tipuri}em, stru~njakom za radni~ko dioni{tvo/dioni~arstvo, objavljen pod naslovom: Sto hrvatskih korporacija zrelo za radni~ko dioni~arstvo, mre`na stranica na internetu. 13 O koncesiji je pisano u Biltenu HLJK, god. III (2008), broj 2, str Zakup pravni posao kojim se ure uje davanje i uzimanje imovine radi uporabe na ugovoreno vrijeme uz pla}anje zakupnine. Vidjeti tako er ~lanak Privatizacija u hrvatskom zdravstvenom sustavu model zakupa u ovom broju Biltena HLJK. 15 Vidjeti ~lanak Privatizacija u Biltenu HLJK, god. II (2007), broj 4, str ljekarni{tvu u skladu s prihva}enim smjernicama u ~iju je izradbu uklju~ila sve predstavnike ljekarni~ke struke. Nakon {to Vije- }e komore prihvati radni materijal s prijedlogom }e se upoznati svi ljekarnici po Podru~nim vije}ima. Samo model koji }e osigurati stru~ne i radne slobode ljekarnicima te im omogu}iti da odlu~uju o svim va`nim stru~nim i poslovnim odlukama, prihvatljiv je model privatizacije za ve}inu ljekarnika. U Dubrovniku je od 22. do 24. listopada uspje{no odr`an 37. Europski simpozij klini~ke farmacije (37th European Symposium on Clinical Pharmacy) uz sudjelovanje vi{e od 800 sudionika iz Europe i s ostalih kontinenata. Za ve}inu od sto tinjak farmaceuta iz Hrvatske bila je ovo prigoda da se upoznaju sa zanimljivim i aktualnim temama iz klini~ke farmacije. Vjerujemo da }e to biti i poticaj za sna`niji razvoj ove nove grane znanstvene i stru~ne farmacije u Hrvatskoj. Vrijedi istaknuti da su prvi doticaji za organiziranje takvog simpozija u Hrvatskoj uspostavljeni s predstavnicima Europskog dru{tva klini~ke farmacije upravo posredni{tvom predstavnika Hrvatske ljekarni~ke komore u prigodi 36. Europskog simpozija odr`anog pro{le godine u Istanbulu. Nadamo se da smo vam od objavljivanja prvoga broja Biltena HLJK u srpnju pa do danas uspjeli pribli`iti mnoge aktivnosti i probleme s kojima se svi zajedno susre}emo u obavljanju ljekarni~ke djelatnosti. Vjerujemo da smo vam putem ~aso- 136

11 III : /4 BILTEN HRVATSKE LJEKARNI^KE KOMORE pisa pru`ili i odgovore na mnoga pitanja s kojima se susre}ete u svakodnevnoj ljekarni~koj praksi, a uz to i upoznali vas sa stano vitim zanimljivim promjenama koje zahva }aju ljekarni{tvo diljem Europe. Na kraju, drage kolegice i dragi kolege, jo{ jednom vam se zahvaljujem na povjerenju i potpori koju nam pru`ate u nadi da }emo u sljede}oj kalendarskoj godini biti jo{ uspje {niji. Svima vama i va{im obiteljima u povodu nadolaze}ih blagdana i osobno `elim mnogo uspjeha, sre}e i zadovoljstva. Mate Portolan, mr. pharm Ljekarni~ka staklena boca (Njema~ka, XVIII, st.) Natpis: OL[EUM] SCORPION[UM]. 137

12

13 Privatizacija u hrvatskome zdravstvenom sustavu model zakupa Nakon postanka Republike Hrvatske dolazi do promjena u svim segmentima dru{tva pa tako i u organizaciji zdravstvenog sustava u zemlji. Jedno od pitanja koje je trebalo rije{iti jest i pitanje vlasni{tva u zdravstvu. Vrsta vlasni{tva u zdravstvu samo je jedan od ~initelja koji utje~u na cjelokupni u~inak zdravstvenog sustava. No, to je ne samo bitan nego i slo`en ~initelj o kojemu umnogome ovisi dostupnost, neprekidnost i u~inkovitost zdravstvene usluge, a mo`e i te kako utjecati i na stru~nu slobodu u svakodnevnom radu. Cilj privatizacije u zdravstvu usmjeren je na pove}avanje kvalitete i dostupnosti zdravstvene za{tite osiguranicima. Da bi se bolje razmotrili i razumjeli model zakupa u privatizaciji dijela primarne zdravstvene za{tite, u sklopu koje je i ljekarni~ka djelatnost, trebamo se podsjetiti pravnih okvira koji su pratili ovaj sada jo{ nedovr{en pravni postupak. napisala : Slavka Bla{ko / Ljekarna Bla{ko- Maltar, Vara`dinske Toplice [predsjednica Udruge ljekarnika privatne prakse u zakupu i ~lan Vije}a HLJK-a] ~lanci U Narodnim novinama broj 76 od 13. kolovoza izlazi tada novi Zakon o zdravstvenoj za{titi, koji u ~lanku 181. prvi put spominje model zakupa. Taj ~lanak u cijelosti odnosno Grad Zagreb donose odluku o prodaji zdravstvenih ustanova primarne zdravstvene za{tite i lje~ili{ta po prethodnom mi{ljenju Hrvatskog fonda za privatizaciju i uz prethodnu suglasnost ministra zdravstva i Zavoda, a prema planu i programu koje donosi ministar zdravstva. Plan i program iz stavka 1. ovoga ~lanka ministar zdravstva donosi u roku od godine dana od dana stupanja na snagu ovoga Zakona. Prodaja zdravstvenih ustanova primarne zdravstvene za{tite i lje~ili{ta drugim vlasnicima obavit }e se prema posebnom zakonu. Do dono{enja posebnog zakona iz stavka 3. ovoga ~lanka `upanije, odnosno Grad Zagreb mogu davati u zakup zdravstvene ustanove primarne zdravstvene za{tite i lje~ili{ta pod uvjetima koje }e propisati ministar zdravstva. Kao {to se vidi iz toga ~lanka model zakupa trebao je trajati ograni~eno, i to do dono{enja posebnog zakona o prodaji zdravstvenih ustanova, odnosno do potpune privatizacije. Nakon prethodno citiranog Zakona objavljuje se godine Pravilnik o uvjetima 139

14 BILTEN HRVATSKE LJEKARNI^KE KOMORE III : /4 za davanje u zakup zdravstvenih ustanova primarne zdravstvene za{tite i lje~ili{ta (NN, 6/96.). Tim je pravilnikom omogu}eno da lije~nici, magistri farmacije, stomatolozi i medicinski biokemi~ari mogu prekinuti svoj radni odnos s domom zdravlja, odnosno s ljekarni~kom ustanovom 1 i postati ugovorni privatni zdravstveni radnici koji samostalno obavljaju svoju djelatnost u prostorima u kojima su do tada radili, odnosno omogu}eno im je da taj prostor uzmu u zakup. 2 Takvi zdravstveni radnici 3 mijenjaju svoj radno-pravni polo`aj, te prestaju biti zaposlenici 4 i postaju osobe koje samostalno obavljaju svoju stru~nu djelatnost. Dakle, rije~ je o modelu po kojemu se privatizira zdravstvena djelatnost, a ne zidovi i oprema. 1 Zdravstvene ustanove samostalne ustanove koje pru`aju gra anima medicinsku pomo} i druge oblike zdravstvene za{tite i skrbi [V. G.]. 2 Zakup vidjeti Uvodnik: Na kraju godine u ovom broju Biltena HLJK kao i ~lanke Zakup ljekarni i Privatizacija u Bilten HLJK, god. II (2007), broj 4, str Zdravstveni radnici osobe koje obavljaju poslove zdravstvene za{tite i imaju odgovaraju}u stru~nu (npr. farmaceutsku, medicinsku) spremu predvi enu zakonom i drugim propisima [V. G.]. 4 Zaposlenik osoba koja u radnom odnosu s poslodavcem obavlja ugovoreni posao [V. G.]. Na ovom mjestu treba razjasniti stanovite neistinite tvrdnje koje se svih ovih godina pripisuju ljekarnicima privatne prakse u zakupu, primjerice: nisu imali ulaganja, dobili su atraktivne lokacije, nemaju tro{kove pri otvaranju ljekarne, dobili su zalihu lijekova, nemaju obvezu odr`avanja gra evina i tomu sli~no. One se doista mo`da na prvi pogled, neupu}enima, ~ine prihvatljivima, no takve tvrdnje uop}e nisu to~ne i ne odgovaraju stvarnomu stanju. U po~etnom vremenu provedbe zakupa vla dale su op}a zaprepa{tenost, zgranutost i/ili zbunjenost, jer je ljekarnicima nare eno kako moraju i}i u zakup i pritom su morali potpisati otkaz i u}i u ne{to dotad nepoznato. Istodobno, oni koji su mogli ostati na dr`avnoj pla}i bezbri`no su radili u svojoj sigurnosti. Ljekarnici koji su oti{li u zakup morali su najprije ulo`iti vlastite u{te evine kako bi otplatili zalihe lijekova i potom bi po~eli u ljekarni normalno poslovati. Ve}ina je tih ljekarnika morala preuzeti i sve farmaceutske tehni~are koji su radili u jedinici koju su uzeli u zakup, bez obzira na to je li ih bilo vi{e nego {to zahtijevaju normativi, te im je trebalo osigurati pla}e i sva druga materijalna prava na isti na~in kao da i dalje rade u dr`avnoj ljekarni. Valja znati da ljekarnici privatne prakse u zakupu nisu tra`ili atraktivne lokacije i velike poslovne kvadrature nego samo one u kojima se mo`e ljekariti 5 pre- 5 Ljekarenje bavljenje ljekarni~kim radom u kojoj javnoj ljekarni, a to se pravo podjeljuje ljekarniku. Izraz ljekarenje slu`beno se navodi ve} u Zakonu o ljekarni~tvu od 11. travnja U tom se zakonu mo`e, primjerice, pro~itati: «Osobno pravo na ljekarenje utrnut }e: ako ljekarnik umre, ako se ljekarnikova udova uda, kada malodobna ljekarnikova djeca postanu punoljetna, ako ljekarnik padne pod ste~aj, ako je krivi~no ka`njen, ako ljekarnik bez dozvole vlasti zatvori ljekarnu, ako ljekarnu premjesti na drugo mjesto» i tako redom. Ljekarenje se sastoji u «pripravljanju lijekova po 140

15 III : /4 BILTEN HRVATSKE LJEKARNI^KE KOMORE ma normativima. To je i razumljivo jer atraktivni i veliki prostori zahtijevaju ne samo velike re`ijske tro{kove nego i velike iznose zakupnina. Glede tvrdnje da nemaju obvezu odr`avanja gra evina valja istaknuti da je mnogo ljekarnika privatne prakse u zakupu sámo ulo`ilo znatna sredstva u pobolj- {anje i ure enje ljekarni~kog prostora, iako to nije njihovo vlasni{tvo. Na ime, mnogi su zakupljeni prostori bili u lo{em stanju, a oprema ve} davno amortizirana i zastarjela. Ima i primjera da su dani u zakup i solidno ure eni prostori, no pravilnik o zakupu (NN, 6/96.) predvidio je da se pri izra~unu iznosa zakupnine takve okolnosti uzmu u obzir. Danas postoji 140 ljekarni u zakupu, a taj je model zakupa trebao i}i i dalje. Me utim, zbog otpora iz redova nekih interesnih skupina, koji `ele pokupovati `upanijske ljekarne, cijeli projekt je sada u mirovanju, unato~ tomu {to je donesen novi Pravilnik o zakupu (NN, 80/07.) koji predvi a nastavak ranije primjenjivanog postupka. propisu farmakopeje, prodaji ispravnih i dozvoljenih lijekova te lijekova na ispravni lije~ni~ki recept, dr`anje u zalihi u farmakopeji propisanih lijekova, izdavanju lijekova u svako doba (danju i no}u), strogo ~uva, izdaje i s nu`nom pa`njom rukuje s otrovnim tvarima, dr`i urednima prostorije u ljekarni po propisu i uklanja mo`ebitne propuste ustanovljene pri godi{njem pregledu ljekarne.» Vidjeti tako er: Biltenu HLJK, god. III (2008), broj 2, str. 97. [V. G.]. Sada, dvanaest godina nakon objavljivanja prvoga pravilnika (NN, 6/96.), mo`e se ve} s distance govoriti o dobrim i lo{im stra nama privatizacije u primarnoj zdravstvenoj za{titi po opisanom modelu. Tako se mo`e uo~iti ~injenica da su se u pojedinim `upanijama u zakup prve davale ljekarne u malim, seoskim sredinama, koje su do tada bile na rubu ili ~ak ispod rentabilnosti ili isplativosti. Mo`emo si samo pre do~iti kakav je to bio njihov po~etak. Tek uz rad s mnogo muke i odricanja bilo ih je mogu}e odr`ati, putem takvih zdravstvenih jedinica vidljivo unaprijediti ljekarni{tvo na tim podru~jima. To je bilo mogu}e jer su ljekarnici u tim skromnim sredinama bili svjesni da samo kvalitetnijom ljekarni~kom uslugom i racionalizacijom tro{kova mogu opstati. Ukupno gledaju}i, svakako da model zakupa ima vi{e dobrih strana nego lo{ih. Neke od dobrih strana toga modela privatizacije jesu: ljekarnici privatne prakse u zakupu (dalje u tekstu: LJPZ) po~eli su se pa`ljivo, bri`no i doma}inski odnositi prema zakupljenoj ljekarni LJPZ su odr`ali i unaprijedili ljekarni{tvo u seoskim sredinama i na podru~jima od posebne dr`avne skrbi LJPZ su znatno pobolj{ali kvalitetu ljekarni~ke usluge ljekarni~ku skrb su LJPZ ugradili sustavno u svoj ljekarni~ki rad LJPZ su racionalizirali tro{kove poslovanja svi su farmaceutski tehni~ari ostali zaposleni u mati~noj ljekarni~koj jedinici zaposlili su se i novi zdravstveni radnici 141

16 BILTEN HRVATSKE LJEKARNI^KE KOMORE III : /4 rad s bolesnicima postao je kvalitetniji zbog ve}e odgovornosti prema poslu ljekarnika, kao i zbog zapo{ljavanja novih zdravstvenih djelatnika/ljekarnika LJPZ su stru~no neovisni i time slobodni da s uspjehom razvijaju nove i vrijedne ljekarni~ke vje{tine LJPZ su razvili vlastite poslovne sposobnosti LJPZ su spoznali do najmanje sitnice sve pojedinosti poslovanja jedne ljekarne, pri ~emu su stekli sposobnost pravilnog razmi{ljanja i odlu~ivanja, kao i svijest o vrijednosti ljekarni~ke usluge i vlastite uloge kao samostalnog nositelja ljekarni~ke djelatnosti onemogu}ena je {tetna prodaja ljekarni spajanjem s kojim velikim lancem. 6 Model zakupa u biti je model «jedna ljekarna, jedan ljekarnik», za koji model smatramo da je najbolji, i to kako zbog za{tite i sigurnosti valjanog stru~nog rada, tako i zbog nerazdvojive odgovornosti ljekarnika prema bolesnicima koji uz to `ele obiteljskog ljekarnika, 7 i kona~no zbog jamstva za kvalitetnu provedbu ljekarni~ke skrbi. 6 Vidjeti uvodnik: Ljekarni{tvo zbli`ilo vladaju}e i oporbu u Biltenu HLJK, god. III (2008), broj 1, str Obiteljski ljekarnik ljekarnik koji se bavi prou~avanjem valjane uporabe lijekova kod uku}ana i unapre ivanjem zdravlja i blagostanja ~lanova obitelji uz obavljanje uobi- ~ajenih du`nosti koje ljekarniku stoje u zvanju: (1) opskr bom lijekova, medicinskih proizvoda i drugih sredstava za za{titu zdravlja, (2) brigom za dobrobit bolesnika u svim okolnostima, davanjem uputa i savjeta o pri mjerenoj uporabi lijeka i pra}enjem lje~idbenih u~inaka lijeka, (3) vo enjem brige o mogu}im pogre{kama koje pripadaju lijekovima ili su njima izazvane, (4) Prirodno, kao i svaki model, i ovaj model ima nekih lo{ih strana u provedbi i zlorabi. Valja nabrojiti one bitne: ve} dvanaest godina neodre en je pravni polo`aj zakupaca, a koji onda dovodi i do razli~itih, neosnovanih i/ili samovoljnih tuma~enja, naj~e{}e od pojedi nih ravnatelja, upravnih vije}a i lokalnih uprava pori~e se pravna osobnost ljekarna u zakupu, iako sve one imaju sva obilje`ja pravne osobe, sa svojstvima pravnog subjekta poput organizacija, trgova- ~kih dru{tava, ustanova i sli~no iznosi zakupnina postaju ili mogu postati sredstvo politi~kog pritiska kako bi se ljekarne vratile u stanje koje je pret hodno postojalo, tj. iz zakupa u lje kar ni~ku ustanovu, da bi se potom «u pa ketu» kao ljekarni~ke ustanove prodale 8 posebice vo enjem brige o neispravnim i pogre{nim postupcima ili odstupanjima od stanovitih pravila ili propisa u lije~enju lijekova i (5) uop}e pobolj{avanjem sigurnosti bolesnika i ~lanova njegove obitelji. Obiteljski ljekarnik zajedno s bolesnikom i lije~nikom izra uje plan lije~enja uku}ana, a u smislu provedbe ljekarni~ke skrbi, ljekarnik na razini temeljne ljudske zajednice (koju tvore ~lanovi istog ku}anstva) uspostavlja i odr `ava svojevrstan stru~ni odnos izme u bolesnika i ljekarnika radi prikupljanja podataka o lije~enju lijekovima i u smislu podu~avanja i savjetovanja ~lanova obitelji o ispravnoj primjeni i djelovanju lijekova, a podatke o lije- ~enju bolesnika lijekovima, uz njegov pristanak, prikuplja, zapisuje, vodi, sre uje i prati [V.G.]. 8 Takav je povratni proces, u pravilu, sprije~en dono {enjem Zakona o dopuni Zakona o ljekarni{tvu [o ~emu je iscrpno pisano u ~lanku Ljekarni{tvo na saborskim klupama u Biltenu HLJK, god. III (2008), broj 1, str ] i Uredbom o maksimalnoj zakupnini. [to se pak ti~e zakupnine, ljekarnici privatne prakse u zakupu ne 142

17 III : /4 BILTEN HRVATSKE LJEKARNI^KE KOMORE ljekarni~ke ustanove, u pravilu, vrlo malo ulaga~ki ula`u u zakupljene prostore, iako su znatna sredstva od zakupnina na~elno namijenjena za odr`avanje zgrada i za gra evinsku podlogu proizvodnih djelatnosti (gra e vinske infrastrukture), tako da prostori sustavno zastarijevaju i propadaju, a istodobno ljekarnik privatne prakse u zakupu nije potaknut da nov~ano ula`e u prostor koji nije njegovo vlasni{tvo uvo enjem re~enog modela naknadno je dovelo do raslojavanja unutar farmaceutske struke, i to u slu~ajevima kada je, na`alost, titular 9 vlasni{tva postao, umjesto ljekarni~kog stru~nog rada, bitan ~imbenik ugleda modelom zakupa nije rije{eno pitanje naslje ivanja, dakle, svojevrsnog preno- {enja nepokretne i pokretne materijalne vrijednosti u vlasni{tvu (imovine, ostav {tine) na druge osobe (nasljednike), a to vrijedi i za «prave» privatne ljekarnike koji imaju u vlasni{tvu samo jednu ljekarnu dakako da ljekarne u zakupu prate i svi oni op}i problemi koji su poznati kao te{ko}e u cjelokupnom ljekarni{tvu. tra`e povla{tene zakupnine jer takve nemaju ni ljekarnici, tzv. «pravi» privatnici, koji vode ljekarnu u unajmljenom prostoru. Isto tako, zakupnine ne smiju biti sredstvo politi~kog ucjenjivanja, jer je djelatnost ljekarne u zakupu vezana za odre enu lokaciju i nemaju se pravo preseliti na drugu lokaciju (~ak ni u vlastiti prostor na istom podru~ju). 9 Titular nositelj nekoga stvarnog prava, naslovnik. Zbog ~injenice {to ve} dvanaest godina nije primjereno/prikladno rije{en nazna~en sklop nerije{enih odnosa osnovana je Udruga ljekarnika privatne prakse u zakupu, koja nastoji putem tijela koja se bave zdravstvenim podru~jem javnih poslova sna`nije i smisleno jasno (ob)razlagati, raspravljaju}i obra ivati i rje{avati probleme ljekarnika privatne prakse u zakupu. Udruga, dakako, nema za cilj baviti se djelatnostima za koje su ovla{tene dr`avne institucije. Pri tome valja istaknuti da je suradnja Udruge s HLJK-om i Ministarstvom zdravstva i socijalne skrbi sve bolja. Ljekarnici privatne prakse u zakupu u svakom slu~aju smatraju da se preostali dio `upanijskih ljekarni treba privatizirati, te da model koncesije predlo`en u smjernicama novoga Zakona o ljekarni{tvu zna~i pomak prema naprijed, odnosno da je model koncesije kvalitetniji model. Razlozi za tu tvrdnju le`e u ~injenicama da je rad u ljekarnama javna, zdravstvena djelatnost od velikog i bitnog interesa za svako pa i na{e dru{tvo, te da se istodobno i trajno mo`emo osloniti samo na ljekarnike kada treba voditi ra~una o {to kvalitetnijoj i odgovornijoj ljekarni~koj usluzi. Nositelj ljekarni~ke djelatnosti jest magistar farmacije koji samostalno pru`a zdravstvenu uslugu u primarnoj zdravstveno za{titi, dok u odre enim segmentima te za{tite sura uje s lije~nicima, stomatolozima i medicinskim biokemi ~arima. Ulogu i rad farmaceutskog tehni~ara u ljekarni tako er ne smijemo zaboraviti, a taj rad mora biti skladan njihovim zadanim 143

18 BILTEN HRVATSKE LJEKARNI^KE KOMORE III : /4 opsegom poslova. Odgovornost, stru~nost, javnost djelatnosti i samostalnost u stru~nome djelovanju bitni su i presudni ~imbenici koji sna`no podupiru upravo u smjernicama predlo`enu privatizaciju po modelu koncesije. Stanoviti interesi odre enih hrvatskom ljekarni{tvu nesklonih grupacija, koje su obi~no povezane tek trgova~kim zajedni~kim interesima, i koje su ~esto tipi~an primjer sukoba interesa, ne smiju zastrti bit i napredak ljekarni~ke struke. Nadamo se da }e i Ministarstvo zdravstva i socijalne skrbi isto to tako prepoznati. Doprinos EU ljekarnika zdravstvenom sustavu Liberalizacijske sklonosti i promjene posljednjih desetlje}a u ljekarni{tvu na tlu ujedinjene Europe veliki su izazov za odr`ivost i daljnji razvoj ljekarni~ke skrbi u okviru zdravstvenog sustava. Po~etkom godi ne Pharmaceutical Group of the European Union (PGEU) objavio je dokument kojemu je svrha naglasiti ulogu ljekarnika i njegov doprinos u zdravstvenom sustavu. Svakodnevna ljekarni~ka praksa i djelokrug rada ljekarnika u Hrvatskoj usmjereni su na pru`anje osnovnih ljekarni~kih usluga korisnicima, te na administrativne usluge prema osiguravateljima i zdravstvenim tijelima. Te usluge obuhva}aju: nabavu i izdava nje lijekova, izradbu magistralnih i galenskih pripravaka, savjetovanje bolesnika i/ili ~lanova njihove obitelji o uporabi propisanih lijekova, savjetovanje o izboru i primjeni lijekova za samolije~enje, administrativne usluge prema zdravstvenom osiguranju, izradbu izvje- {}a o potro{nji lijekova, ljekar ni~ka de`urstva i odr`avanje stalne zalihe lijekova. napisao: Mate Portolan / HLJK; prema podacima PGEU, Policy statement, Community Pharmacists Added Value to the Health System, General assembly PGEU, 21. studenoga

19 III : /4 BILTEN HRVATSKE LJEKARNI^KE KOMORE Valja se pritom zapitati: prepoznaju li danas kako ljekarnici, tako i zdravstvene vlasti u Hrvatskoj va`nost ugradnje ljekarni~ke skrbi u svakodnevnu ljekarni~ku praksu i potrebu pru`anja posebnih/dodatnih ljekarni~kih usluga?. Prihva}anjem povoda za primjereni odgovor (izazova) i prihva}anjem do provedbe novijih zada}a ljekarnika na jasan na~in i nedvosmisleno }emo pokazati da prepoznajemo budu}nost hrvatskoga ljekarni{tva u sklopu zdravstvene djelatnosti, a ljekarnika kao odgovornoga zdravstvenoga radnika. Objavom re~enog dokumenta cilj nam je upoznati sve na{e ljekarnike i one odgovorne za ljekarni{tvo i zdrav stvo u cjelini s praksom i razvojem ljekarni~ke djelatnosti u Europskoj uniji (EU), te navesti odgovorne na djelovanje i promjene u hrvatskom ljekarni{tvu. Zdravlje i usluge Javno ljekarni{tvo oduvijek je imalo va`nu ulogu u promid`benom predstavljanu, ~u va nju i pobolj{anju zdravlja/zdravstva. Ljekarne su uvijek bile i jesu lako dostupne, smje {tene u srcu zajednice, u seoskim ili si roma{ nim gradskim podru~jima, u glavnim dijelovima gradova i u njihovim predgra ima. Uloga ljekarnika tradicionalno je usmjerena na opskrbu lijekovima i pru`anju savjeta koji zadovoljavaju potrebe bolesnika. No, posljednjih se godina pro{iruju uloga i djelokrug rada ljekarnika. Kako bi se bolje reagi ralo na potrebe bolesnika, razvijaju se novi pristupi, kao {to su ljekarni~ka skrb i farmakolo{ka opreznost. 1 Razvoj novih lijekova potaknuo je ljekarnike da svoje znanje prilago uju novim tehnologijama. Ljekarna se pretvara u zdravstveno savjetodavno sredi{te i postaje va`an suradnik u zdravstvenom poslovanju dr`ave u sustavu opskrbe lijekovima i u provedbi pojedinih zdravstvenih aktivnosti u suradnji s tijelima zdravstvene uprave. Ljekarne, kao zdravstvena savjetodavna sredi{ta, pru`aju usluge bolesnicima i svim gra anima prema njihovim potrebama za prevencijom, 2 lije~enjem ili o~uvanjem zdrav lja. Ljekarne pru`aju usluge koje su pod nadzorom visokoobrazovanih stru~ njaka i oblikovane su usredoto~eno na potrebe bolesnika i/ili lokalne zajednice na kojoj zajednice djeluju. Javne su ljekarne vrlo ~esto (doslovno i metafori~no!) ulazna vrata u zdravstveni sustav Zdravlje je najve}e blago U ovom }emo dijelu prikazati op}enito doprinos ljekarnika zdravstvenom sustavu i 1 Farmakolo{ka opreznost nastojanje da se izbjegnu opasnosti, pa i neprilike, pri uporabi lijekova i njihova djelovanja na `ivi organizam [V. G.]. 2 Prevencija (u zdravstvu) mjere koje se poduzimaju radi spre~avanja pojave i {irenja bolesti. 3 Zdravstveni sustav cjelovit, funkcionalno povezan skup zdravstvenih organizacija (ustanova, udruga, dru{tava, tvrtki, slu`bi, ljekarni, laboratorija, ), radnika, metoda i na~ina rada putem kojih se provode mjere za unapre ivanje zdravlja, za za{titu od bolesti i njihovo otkrivanje, za lije~enje, rehabilitaciju i druge oblike zdravstvene za{tite i skrbi, za opskrbu lijekovima, razvoj bolesnikove sigurnosti i tako redom [V. G.]. 145

20 BILTEN HRVATSKE LJEKARNI^KE KOMORE III : /4 opisati najva`nije ljekarni~ke usluge. Primjeri navedeni u dokumentu temelje se na stu dijama 4 provedenima u EU, SAD-u i Australiji o pru`anju ljekarni~kih usluga, takvih koje rezultiraju boljim lije~enjem bolesti i upravljanjem lijekovima, ve}em zadovoljstvu bolesnika, pobolj{anoj kvaliteti `ivota i u{tedama u zdravstvenom sustavu Pravilna uporaba lijekova. Ljekarnik je stru~njak za lijekove koji poznaje me u sobno djelovanje lijekova 8 i ljudskog organizma. Ljekarnik osigurava najbolji lje~idbeni 9 4 Studija znanstvena rasprava ograni~ena na jednu temu. 5 Report prepared by the National Coordinating Committee on Therapeutic Goods (NCCTG) on the results of research into A Cost-Benefit Analysis of Pharmacist Only (S3) and Pharmacy Medicines (S2) and Risk-Based Evaluation of the Standards, commissioned by the Pharmacy Guild of Australia to implement Recommendation 5 of the Review of Drugs, Poisons and Controlled Substances Legislation (the Galbally Review ), endorsed by the Australian Health Ministers Conference (AHMC) on August Mary E. S. Indritz, B. Artz Margaret, The Value Added to Health Care by Pharmacists, International Conferences on Improving Use of Medicines (ICIUM), Chiang Mai, Thailand 1 to 4 April 1997, World Health Organisation, Essential Medicines and Policy Department (EDM). 7 Evidence of the Value of the Pharmacist, aphanet.org/pharmcare/2002ncslinsert1.pdf 8 Interakcija ili me udjelovanje lijekova, vidjeti u Biltenu HLJK, god. II (2007), broj 4, str Lje~idbeno/terapijski koji se odnosi na metode i postupke lije~enja bolesti i na lijekove. Vidjeti tako er srodni izraz terapija u Biltenu HLJK, god. II (2007), broj 4, str. 196 [V.G.]. Izraz terapija treba se sustavno zamijeniti rije~jui lije~enje [vidjeti: Enciklopedijski rje~nik (terapijski) u~inak i sigurnu uporabu lijekova izdanih u ljekarni. Pravilno djelovanje lijeka ovisi o na~inu njegova uzimanja. Kada ljekarnik izdaje lijek na recept, on poduzima mjere kojima osigurava pravilnu uporabu lijeka. Pri izdavanju lijeka na recept obvezno provjerava datum valjanosti, potvr uje odabir upravo pravoga lijeka, savjetuje bolesnika o pravilnoj uporabi lijeka, pru`a mu stanovitu pisanu obavijest/informaciju i pa`ljivo provjerava mogu}a me udjelovanja s kojim drugim lijekom ili lijekovima. Javni ljekarnici u EU uklju~eni su u programe nadziranja bolesti i ljekarni~ke skrbi, a posebno na upravljanje lijekovima (eng. medicines management). Cilj upravljanja lijekovima jest sprje~avati, otkrivati i rje{avati probleme vezane uz uporabu lijekova te osigurati njihovu racionalnu uporabu. Zada}e odgovornih u upravljanju lije- humanog i veterinarskog medicinskog nazivlja, HAZU, Zagreb, 2006.], kao {to treba izbjegavati i srodne izraze: operativna terapija, terapija lijekovima, klimatska terapija, fizikalna terapija, kao i pridjev terapijski (koji se odnosi na terapiju), primjerice terapijski postupak, terapijska dijagnoza, terapijska doza, terapijska inkompatibilnost, terapijska punkcija, terapijska {irina, terapijska zajednica, terapijski indeks, terapijski sustavi i tako redom. Iz toga je razloga izraz terapijski i u ovom tekstu zamijenjen hrvatskim izrazom lje~idbeni koji dolazi od ne{to zastarjele hrvatske rije~i lje~idba sa zna~enjem lije~enje [vidjeti: Osmojezi~ni enciklopedijski rje~nik (ur. T. Ladan), Svezak III, Leksikografski zavod Miroslav Krle`a, Zagreb, 2000, str. 174]. Rije~ lje~idbeni iz lje~idba nastala je po analogiji uporabe drugih hrvatskih parova: tvorba/tvorbeni, izradba/izradbeni, nagodba/ nagodbeni, rezidba/rezidbeni, plovidba/plovidbeni i tako redom [V.G.]. 146

21 III : /4 BILTEN HRVATSKE LJEKARNI^KE KOMORE kovima jesu savjetovanja o propisivanju, pra}enje i provjera postupka lije~enja (terapije), upravljanje sustavom ponovljenog izdavanja, te poduka o propisivanju i uporabi lijekova. Nabrojeane djelatnosti uklju- ~uju i pru`anje kvalitetnih savjeta u osiguranju sigurne i odgovorne samoskrbi i samolije~enja. 10 Upravljanje uzimanja lijekova (tako er: medikacijom) posebno je va`no kod kroni- ~nih bolesti, kao {to su astma, povi{eni krvni tlak i {e}erna bolest, kada su ne samo pravilna upotreba lijeka ve} i kori{tenje medicinskim pomagalima va`ni za ustrajnost lije~enja i za osiguravanje najboljega lje~idbenog u~inka. U osoba sa {e}ernom bolesti tipa 1 (ovisna o inzulinu) bitno je osigurati suradljivost zbog primjene inzulina i posebnog na~ina prehrane. Bolesnici sa {e}ernom bolesti uzimaju tako er i druge lijekove kako bi smanjili komplikacije koje su posljedica njihove bolesti. Istra`ivanja o pru`anju ljekarni~ke skrbi u osoba sa {e}ernom bolesti tipa 2 (neovisna o inzulinu) pokazala su da ljekarni~ke usluge pridonose otkrivanju problema s lijekovima i zdravljem. Kao korist od ljekarni~kih 10 Samolije~enje jest samoinicijativno uzimanje lijekova u svrhu olak{anja prate}ih simptoma kod blagih slu~ajeva bolesti, kada je poznata sigurnost lijeka. Tako er, to je uzimanje lijekova bez savjeta lije~nika, obi~no kad nije potrebna to~na dijagnoza i kad su velike razlike izme u ne{kodljivih i toksi~nih doza lijekova, a dijagnoza ~esto nije definirana. U praksi se rabe i manje pogodni izrazi: automedikacija i samomedikacija [V. G.] usluga bolesnici isti~u kako slijedi: vi{e obavijesti o {e}ernoj bolesti i lijekovima (za tu bolest), savjetovanje o samolije~enju, a oko 30 % bolesnika smatra ohrabruju}im poticaje u ljekarni za smanjivanjem tjelesne te`ine (2-20 kg). 11 Osim javnozdravstvenoga zna ~enja, ovim uslugama se smanjuju i zdravstveni izdaci za lijekove. Dokazano je da savjetovanja s ljekarnikom u osoba sa {e}er nom bolesti tipa 2 mogu smanjiti ukupne tro{kove lije~enja 20 % Provjera pogrje{aka na receptima. Ljekarnici su odgovorni za pravilno izdavanje propisanih lijekova. Sve ve}im brojem novih i dostupnih lijekova pove}ava se i mogu}nost pogrje{aka, primjerice, u vezi sa sli~nim nazivom lijeka, pakiranja, novih indikacija, 13 pa je stoga mogu}e o~ekivati vi{e {tetnih posljedica. Kad ljekarnik izdaje lijek, on je obvezan provjeriti je li lije~nik propisao odgovaraju}i lijek, propisanu dozu lijeka, te postoje li interakcije s drugim lijekovima. Ljekarnici 11 U. Kahmen, Marion Schaefer, Pharmaceutical Care for patients with non-insulin dependent diabetes mellitus, Working Group Pharmacoepidemiology/Social Pharmacy, Humboldt-University Berlin (Prof. M. Schaefer), and Chamber of Pharmacists Baden-Württemberg, Germany. 12 Gerber et al, Impact of pharmacists consultation provided to patients with diabetes on healthcare cost in a health maintenance organization, American Journal of Managed Care, 4 (1998) Indikacija (lat. indicatio) svaki znak ili okolnost koja upu}uje na potrebu primjene ili provedbe odre enog lijeka, zahvata i sli~no. Isto u Bilten HLJK, god. II (2007), broj 4, str. 196 [V.G.]. 147

22 BILTEN HRVATSKE LJEKARNI^KE KOMORE III : /4 imaju va`nu ulogu u izvje{}ivanju o pogrje{kama u propisivanju i izdavanju lijekova na recept. Oni imaju klju~nu ulogu u sprje- ~avanju medikacijskih pogrje{aka ili pogrje- {aka uzimanja lijekova, kao i u za{titi bolesnika od {tetnih posljedica kada se pogrje{ka dogodi. Zdravstvene vlasti poduzimaju niz mjera radi smanjivanja medikacijskih pogrje{aka. Pri uporabi lijekova mogu}i su nepovoljni ishodi koji uklju~uju propisivanje pogje{nog lijeka ili neispravne primjene pravilno propisanog lijeka, krive doze lijeka, pogrje{ne uporabe lijeka zbog problema u komunikaciji izme u bolesnika i zdravstvenih radnika, zatim nepovoljne reakcije na lijek, pogrje {aka pri izdavanju lijeka, pri propisivanju lijeka i uporabi neispravnih lijekova. Ljekarnici, kao stru~njaci za lijekove, imaju va`nu ulogu u otkrivanju i sprje~avanju tih pogrje{aka te su odgovorni i za uspje{nu uporabu lijekova. Javni ljekarnici, kao zdravstveni radnici odgovorni za izdavanje lijekova, imaju bitnu ulogu u ostvarivanju bolesnikove sigurnosti. Javni ljekarnici razvijaju sustave osiguravanja kvalitete/kakvo}e, 14 u~enja i izvje{}i vanja radi uspje{nijeg otkrivanja i sprje~avanja pogrje{aka. U vi{e zemalja EU javni ljekarnici sudjeluju u primjeni tzv. e-propisivanja lijekova. e-propisivanje mo`e pridonijeti ve- }oj bolesnikovoj sigurnosti 15 jer isklju~uje ne ke probleme i {tetne posljedice koji se pojavljaju pri ru~nom propisivanju lijekova Ustrajnost u lije~enju i ustrajnost u dugotrajnoj terapiji. Na pridr`avanje propisanog na~ina lije~enja ili na ustrajnost bolesnika u dugotrajnom lije~enju utje~u razni ~imbenici. Uz propisano lije~enje bolesnici sami ~esto uzimaju bezreceptne lijekove. Starijim se osobama uz dugotrajnu terapiju u isto vrijeme propisuju i lijekovi za druga bolesna stanja ili, kako je ve} nazna~eno, primjenjuju samolije~enje. Ljekarnik svojim znanjem mo`e sprije~iti ne `eljene posljedice ili komplikacije, 16 te osigurati racionalno i u~inkovito djelovanje lijekova boljom suradljivosti bolesnika. Neustrajnost u lije~enju ima kao posljedicu pove}ane tro{kove zbog uzaludno potro {enih ili neiskori{tenih lijekova i potrebe za dodatnim medicinskim savjetima, a u nekim slu~ajevima i za dodatnim bolni~kim lije~enjem. Pobolj{anje ustrajnosti bolesnika u lije~enju veliki je izazov za sve zdravstvene radnike, a posebno za ljekarnike. 14 Osiguravanje kvalitete (eng. quality assurance, fr. assurance de la qualité, njem. Qualitätssicherung) je dio upravljanja kvalitetom (eng. quality menagement) usmjeren na osiguravanje povjerenja da }e zahtjevi (eng. requirements) za kvalitetu biti ispunjeni [HRN EN ISO 9000:2002]. Pri tome upravljanje kvalitetom zna~i: uskla ene radnje za usmjeravanje organizacije i upravljanje njome s obzirom na kvalitetu [V. G.]. 15 Bolesnikova sigurnost, vidjeti Bilten HLJK, god. III (2008), broj 2, str Komplikacije (lat. complicatio) pogor{anje osnovne bolesti razvojem drugih patolo{kih promjena, ili istodobna prisutnost dviju ili vi{e bolesti u istog bolesnika [V. G.]. 148

23 III : /4 BILTEN HRVATSKE LJEKARNI^KE KOMORE Neustrajnost u lije~enju zna~ajan je problem u kroni~nih bolesnika jer % bo lesnika ne koristi se lijekovima kako je pro pisano. 17 [tetu od neustrajnosti u lije~enju, osim bolesnika, ima i zdravstveni sustav. U SAD-u ona iznosi godi{nje vi{e od 100 milijardi USD i u stalnom je porastu. Neustrajnost u lije~enju, primjerice, osteoporoze pove}ava tro{kove zdravstvenim sustavima u EU za vi{e od 4,8 milijardi eura. 18 Valja naglasiti da pove}anje ustrajnosti u lije~enju mo`e imati ve}i u~inak na lije~enje nego pobolj{anje tradicionalnih biomedicinskih postupaka lije~enja. 19 Bolesnici koji po~inju lije~iti svoju kroni~nu bolest novim lijekovima imaju posebnu potrebu za savjetovanjem i potporom. Ljekarnici savjetovanjem pri izdavanju lijekova mogu rije{iti ve}inu ovih problema. Istra- `ivanja su pokazala da nova usluga pru`anja potpore i savjetovanja bolesnika u po~etku njihova lije~enja novim lijekovima pridonosi boljoj zdravstvenoj skrbi i ve}oj bolesnikovoj sigurnosti Home R. Adherence to medication: a review of the existing literature. In: Myers LB, Midence K, eds. Adherence to treatment in medical conditions. Amsterdam: Harwood Academic Press, International Osteoporosis Foundation (IOF), Staying Power: Closing The Adherence Gap In Osteoporosis, May R. B. Hayner, P. Montague, T. Oliver, et al., Interventions for helping patients to follow prescriptions for medications (Cochrane Review), u: The Cochrane Library, Issue 4. Oxford: Update Software, N. Barber, J. Parsons, S. Clifford, R. Darracott, R. Horne, Patients problems with new medication for chronic con ditions, Qual. Saf. Health Care, 13 (2004) : U Velikoj Britaniji planom su Nacionalnoga zdravstvenog osiguranja (UK NHS) ljekarnici uklju~eni u dugoro~na lije~enja (eng. long-term therapies) s ovlastima u propisivanju. Ljekarnici pritom, ostvaruju}i pove- }anje ustrajnosti bolesnika u lije~enju i vo enjem o~evidnika o vlastitim stanovitim terapijskim zahvatima, pridonose u~inkovitosti zdravstvenog sustava Sigurnost razdiobe/distribucije lijekova. U ve}ini zemalja EU javni su ljekarnici uklju~eni u djelatnosti vezane za otkrivanje, prou~avanje, utvr ivanje opasnosti, sprje~avanje ne`eljenih reakcija, odnosno suzbijanje nepo`eljnih reakcija izazvanih lijekovima. To se naziva farmakovigilancijom. 22 Bolesnici i drugi korisnici lijekova o svojim zdravstvenim nevoljama/neprilikama izazvanima uporabom lijekova vjerojatno }e razgovarati sa svojim ljekarnikom, ako ne prije, onda tada kada do u po na- 21 World Health Organization, Adherence to long-term therapies: evidence for action, WHO, Farmakovigilancija je u hrvatskom izri~aju farmakobri`nost ili ~ak farmakobudnost (farmakopozornost, farmakopomnja, ljekopomnja), a o ~emu je ve} pisano u Bilten HLJK, god. I (2006), broj 2, str. 82. i u Bilten HLJK, god. III (2008), broj 1, str. 15. Farmakobri`nost se odnosi na odre eno pra}enje sigurnosti lijeka (stavljenog u promet) u klini~koj praksi. Pri tome pojava neprihvatljivih nuspojava lijeka mo`e dovesti do ograni- ~avanja i povla~enja lijeka iz prometa. Stoga je i u Hrvatskoj nu`no, a i zakonska je obveza, prijaviti sva ku nuspojavu lijeka i/ili medicinskog proizvoda prema Pravilniku o pra}enju nuspojava nad lijekovima i medicinskim proizvodima (NN, 29/05.). Izraz farma ko bri`nost ima zna~enje: djelatnost vezana na bri`ljivo (s brigom), pomno, savjesno ili pa`ljivo pra}enje djelovanja lijekova [V. G.]. 149

24 BILTEN HRVATSKE LJEKARNI^KE KOMORE III : /4 stavak uzimanja lijekova za svoje lije~enje, ili kada kupuju bezreceptni lijek. Javne ljekarne opskrbom lijekovima osiguravaju promet samo sigurnih, kvalitetnih i u~inkovitih lijekova i sprje~avaju ulazak krivotvorenih lijekova na tr`i{te, te omogu}uju brzi opoziv i uklanjanje s tr`i{ta nevaljalih lijekova ili lijekova ~ija uporaba donosi stanovit zdravstveni rizik. Primjer iz Velike Britanije: kada je zbog rizika vezanog za Reyeov sindrom 23 odlu~eno da se Aspirin vi{e ne daje maloj djeci, svi su aspirinski lijekovi za mlade bili povu~eni iz prodaje u ljekarnama u roku od 24 sata. U isto vrijeme ljekarnici su sve koji su tra`ili aspirinske lijekove upozoravali da se ti lijekovi ne smiju davati djeci. Ipak, i dvije godine poslije inspektori Kraljevskog farmaceutskog dru{tva pronalazili su aspirinske lijekove za djecu i mlade u ostalim trgovinama Javno ljekarni{tvo i utjecaj na lokalnu zajednicu. 24 Ljekarne su naj~e{}e smje{tene u sredi{tima lokalne zajednice. Javna ljekarna mo`e utjecati na stanje i razvoj lokalne zajednice, posebice na javno zdravlje, na zadovoljavanje potreba dru{tva i pojedinca, i taj se utjecaj ne smije podcjenjivati. Tako er, javni ljekarnici imaju va`nu ulogu u promicanju, o~uvanju zdravlja, prevenciji bolesti i pobolj{anju kvalitete `ivota lokalne zajednice u kojoj djeluju. Istra`ivanja su pokazala da su za odr`avanje i razvoj male lokalne zajednice va`na tri ~imbenika: zdravstvena stanica, 25 ljekarna i po{tanski ured ili banka. Ako nedostaje i jedno od njih ugro`en je opstanak lokalne zajednice. 26 Novonastala ekonomska zaklada (eng. The New Economics Foundation) - nezavisni institut za intelektualne usluge u Velikoj Britaniji - objavila je izvje{}e pod nazivom Grad duhova u Britaniji: smrtonosni recept, 27 u kojemu se poziva dr`avno tijelo koje ima provedbenu vlast u zemlji (vlada) da prepozna ulogu ljekarni u lokalnim zajednicama. Ljekarne smje{tene u glavnim ulicama malih zajednica imaju va`an dru{tveni i gospodarski utjecaj u lokalnoj zajednici, posebno 23 Reyeov sindrom (lat. syndromum Reye) rijetka, akutna, potencijalno fatalna bolest djeteta s intenzivnim povra}anjem, bolesti jetara i encefalopatijom, nepoznatih uzroka i nastanka, ~esto nakon akutne respiratorne virusne infekcije [V. G.]. 24 Public Health: a practical guide for community pharmacists, jointly prepared by Pharmaceutical Services Negotiating Committee, National Pharmaceutical Association, Royal Pharmaceutical Society of Great Britain, and PharmacyHealthLink uk/pdfs/pubhlthguidcommph.pdf 25 Zdravstvena stanica (eng. health centre) zdravstvena je ustanova koja gra anima pru`a primarnu zdravstvenu za{titu [V. G.]. 26 Department of Health, Improving shopping access for people living in deprived neighbourhoods a paper for discussion, Department of Health: London, New Economics Foundation (2003). Ghost Town Britain: a lethal prescription, New Economics Foundation: London, Available at: 150

25 III : /4 BILTEN HRVATSKE LJEKARNI^KE KOMORE na starije ljude, samohrane roditelje ili obitelji bez osobnog prijevoza. Zatvaranje ili preseljenje ljekarni i lije~ni~kih ordinacija zna~ajno utje~e na ekonomski pad potro {- nje i u tipi~nim trgovinama ili prodavaonicama. Poticaji da se kupuje u lokalnoj sredini imaju svojega odraza na cjelokupnu gospodarsku uspje{nost lokalne zajednice. U dru{tveno i gospodarski nepovoljnijim podru~jima stanovnici se ~e{}e koriste svakojakim uslugama primarnog zdravstva. Izvje{}a, primjerice, pokazuju da ku}anstva s niskim prihodima obave dvostruko ve}i broj posjeta lije~niku i ljekarni u odnosu na one s vi{im prihodima. Stoga je neobi~no va`no osigurati dostupnost svim vrstama zdravstvenih usluga u takvim socijalno i ekonomski nepovoljnijim podru~jima. 2. Usluge za zdravstvene sustave Posljednjih godina diljem EU znatno se pove}ava potreba za zdravstvenom skrbi, a time rastu i tro{kovi za zdravstvo. Razlozi su starenje stanovni{tva, pojava novih bolesti, novih i skupljih lijekova, suvremenijih medicinskih postupaka, ali i pove}ane svijesti pojedinca o vlastitom zdravlju i narasla o~ekivanja od kakvo}e zdravstvene skrbi. Vlade EU zajedno sa zdravstvenim gospodarstvenicima (ekonomistima) nastoje zaustaviti rast i smanjiti tro{kove u zdravstvu. U ovom }e se dijelu teksta tematsko te`i{te na}i na ulozi ljekarnika kao ~initelja koji utje~e na nadzor, smanjivanje i zaustavljanje rasta dr`avnih tro{kova za zdravstvo Sudjelovanje ljekarnika u zdravstvenoj skrbi. Organiziranje mre`e javnih ljekarni u ve}ini je Europskih zemalja planirano i organizirano tako da bi se osigurala ujedna- ~ena dostupnost ljekarni~kih usluga, tj. da bi se cjelokupnom stanovni{tvu omogu}io pristup ljekarni~kim uslugama i u urbanim i u seoskim sredinama. Zemlje ~lanice imaju utvr eno jedno i/ili vi{e mjerila za osnivanje novih ljekarni, posebice mjerilo udaljenosti ili broja stanovnika, stanovite gospodarske pokazatelje (Francuska), ili sporazum s osiguravateljem za osnivanjem ljekarne za odre eno podru~je (Nizozemska), ili pak ugovor s tijelima socijalne za- {tite (Velika Britanija). Ta mjerila jam~e dostupnost ljekarni~kih usluga svim gra a nima. Utvr ivanjem takvih mjerila, unutar na cionalne zdravstvene strategije, dr`ava izbjegava davanje financijskih poticaja za otvaranje ljekarni na udaljenim podru~jima i na taj se na~in ostvaruju znatne u{tede u zdravstvu. Ljekarne su najdostupniji dio zdravstvenog sustava, a ljekarnici lako dostupni, visoko stru~ni zdravstveni radnici kojima se gra- ani ne moraju unaprijed najavljivati. Ljekarnici savjetovanjem mogu rje{avati probleme bla`ih bolesti ili bolesnike upu }ivati lije~nicima. Ljekarne su «vrata» kroz koja se ulazi u zdravstveni sustav i zna~ajna mjesta na kojima se procjenjuju zdravstvene potrebe gra ana. Istra`ivanja u Velikoj Britaniji pokazuju da ~etvrtina savjetovanja u ljekarnama ne 151

26 BILTEN HRVATSKE LJEKARNI^KE KOMORE III : /4 zavr{ava izdavanjem/prodajom lijeka, ve} savjetom ili upu}ivanjem lije~niku. Studija o ekonomskom utjecaju ljekarni~kih postupaka u javnim ljekarnama utvrdila je da javne ljekarne u [panjolskoj ostvaruju u{te du od oko 3,5 % ukupne zdravstvene potro{nje ili od milijuna eura. 28 U irskim je ljekarnama ostvarena u{teda irskoj dr`avi u visini od milijuna eura godi{nje provedbom pru`anja usluga razvrstavanja i klasifikacije bolesnika (trija- `e) s u~inkom smanjivanja odlazaka lije~niku ili poziva hitnoj slu`bi. Dokazano je da uklju~ivanje javnih ljekarnika u zdravstveno izvje{}ivanje, promoviranje kao i u za{titu zdravlja, u mjere koje se poduzimaju radi sprje~avanja pojave i {irenja bolesti (prevenciju) i u upravljanje bolestima, da dakle sve to osigurava u{tedu u zdravstvenim tro{kovima. Uklju~ivanje ljekarnika u sustav ponovljenog izdavanja lijekova (u lije~enje na dugi rok) te ljekarnikovi pregledi uzimanja lijekova (medikacije) 29 u Velikoj Britaniji i u Irskoj omogu}uju velike u{tede u zdravstvu (u Irskoj 105,84 milijuna eura godi{nje). Istra`ivanje u tom podru~ju otkrilo je da je savjetovanje s ljekarnikom dovelo do vi{e 28 Assessment of Community Pharmacies Health Advice, Consejo General de Colegios Oficiales de Farmaceuticos, Pregled uzimanja lijekova ili pregled medikacije (eng. medication review) u sebi sadr`ava, uz cjeloviti uvid ljekarnika u stanje izdavanih lijekova nekom bolesniku, i provjeru i davanje mi{ljenja o ukupnoj medikaciji. promjena u propisivanju lijekova nego pri uobi~ajenoj skrbi bez pove}anja optere- }enja za lije~nike op}e prakse. Ostvarene u{tede na lijekovima mnogo su ve}e od tro{kova savjetovanja ljekarnika. Jedna studija pokazuje kako je tijekom jedne godine ljekarnik izvr{io pregled medikacije u 97 % bolesnika u intervencijskoj skupini, dok su lije~nici op}e prakse izvr{ili pregled medikacije u 44 % bolesnika Olak{ice u pla}anju ljekarne kreditiraju zdravstveni sustav. Javne ljekarne izdaju lijekove na recepte bez napla}ivanja ukupnog iznosa cijene lijeka. Ljekarne dostavljaju ovla{tenim tijelima recepte s ra~unima za izdane lijekove i ~ekaju na pla}anje naknade. Vrijeme potrebno da javne ljekarne dobiju puni iznos vrijednosti razlikuje se od zemlje do zemlje. U [panjolskoj je prosje~no to vrijeme jedan mjesec, dok u Italiji vrijeme za isplatu naknade mo`e potrajati nekoliko mjeseci. S ovom uslugom javne ljekarne financiraju dr`avu preuzimaju}i na sebe {tetu i rizike od financijskih pote{ko}a u razdoblju od izdavanja lijeka do pla}anja Generi~ka zamjena zamjena istovrsnim lijekom. Istovrsni lijekovi (generi~ki lijekovi; kolokvijalno: zamjenski lijekovi) A. G. Zermansky, D. R. Petty, D. K. Raynor, Freemantle N, Vail A, Lowe CJ, Randomised controlled trial of clinical medication review by a pharmacist of elderly patients receiving repeat prescriptions in general practice, BMJ, 323 (2001) 1340 (8 December). 31 Istovrsni lijek ili generi~ki lijek jest lijek koji ima isti kvalitativni i kvantitativni sastav djelatnih tvari i isti farmaceutski oblik kao i referentni lijek (odobren za 152

27 III : /4 BILTEN HRVATSKE LJEKARNI^KE KOMORE omogu}uju bolesnicima da lijekove dobiju po % ni`oj cijeni u odnosu na cijenu izvornog lijeka (originalnog lijeka). 32 Uporabom generi~kih lijekova omogu}uje se odr`ivost zdravstvenog sustava i valjano upravljanje potro{njom lijekova. stavljanje u promet) te ~ija je bioekvivalencija s referentnim lijekom dokazana odgovaraju}im ispitivanjima biolo{ke raspolo`ivosti [Zakon o lijekovima, NN, 71/07.]. O generi~kom propisivanju govorimo tada kada lije~nici na receptu kojim propisuju lijek bolesnicima napi{u generi~ko ime djelatne tvari. 32 Izvorni lijek ili originalni lijek jest lijek koji je prvi odobren za stavljanje u promet u svijetu na temelju potpune dokumentacije o djelotvornosti, sigurnosti primjene i kakvo}i prema postoje}im zahtjevima [Zakon o lijekovima, NN, 71/07.]. 33 Veli~ina generi~kog tr`i{ta razlikuje se u razli~itim zemljama EU. Generi~ki lijekovi ~ine relativno veliki dio farmaceutskoga tr`i{ta po volumenu u Njema~koj (41 %), [vedskoj (39 %), Danskoj (22-40 %), Velikoj Britaniji (22 %) i Nizozemskoj (12 %). U Italiji, [panjolskoj i Portugalu ~ine zanemarivi dio tr`i{ta lijekovima. U SAD-u generi~ko tr`i{te iznosi vi{e od 50 % s vrlo jasnom dr`avnom potporom generi~ke konkurencije. U Velikoj Britaniji generi~ko propisivanje {iroko je zastupljeno, mnogo vi{e negoli u bilo kojoj europskoj zemlji i jo{ se vi{e {iri. Vi{e od 50 % svih recepata u Velikoj Britaniji pisano je generi~ki, dok u Francuskoj ono iznosi oko 13 %, u Njema~koj 30 %, a u SAD-u je to vi{e od 51 %. Tr`i{ni podaci iz Osnove klini~ke farmakologije (ur. I. Franceti}, D. Vitezi}), Medicinska naklada, Zagreb, 2007, str [V. G.]. 34 Generi~ka zamjena omogu}uje da ljekarnici, bez savjetovanja s lije~nikom ili bolesnikom, u ljekarni izdaju generi~ki lijek, iako je na receptu lije~nika propisan izvorni pripravak, ali uz naznaku lije~nika da odobrava Mogu}nost da ljekarnik izvr{i zamjenu propisanog lijeka istovrsnim lijekom razli ~i ta je u zemljama EU. 33 U zemljama u koji ma je generi~ka zamjena 34 dopu{tena ~esto postoje stroge smjernice za obavljanje zamjene. U nekim je zemljama ostavlje na mogu}nost lije~niku da na receptu na pi{e da se propisani lijek ne mo`e zamijeniti. Generi~ka zamjena koju provodi ljekarnik ~esto se primjenjuje za nadzor nad potro{- njom lijekova. Deset od petnaest EU zemalja ~lanica (travanj 2004.) ve} imaju neki oblik generi~ke zamjene. Zamjena je vrlo privla~na za one koji pla}aju tro{kove, jer omogu}uje znatne u{tede na zdravstvenim prora~unima. Udruga pru`atelja farmaceutske skrbi (The Pharmaceutical Care Management Association, PCMA ) u SAD-u je na primjer izra~unala da se za svaki 1 % pove}anja generi~kog kori{tenja {tedi do 0,5 % u ukupnim izdacima za lijekove. U nekim zemljama to je prihva}eno kao klju~ni mehanizam nadzora izdataka za lijekove. Finski podaci iz o`ujka pokazuju da su ljekarnici s generi~kom zamjenom na 14 % od svih recepata ostvarili u{tedu od 5 % u ukupnim izdacima za lijekove. 35 generi~ku zamjenu. Ono postoji u nekim zemljama, npr. u Francuskoj, Finskoj, ali je npr. zabranjena u Velikoj Britaniji. Protivnici takve politike propisivanja navode kako lije~nici moraju imati mogu}nost da propi{u za{ti}eni pripravak ako smatraju da bi promjena lijeka bitno promijenila suradljivost bolesnika, a tako er se generi~ki lijekovi tako stavljaju u povoljniji polo`aj od za{ti}enih. U Hrvatskoj je umjesto naziva generi~ka supstancija upotrebljava naziv generi~ka tvar. Naziv generi~ke tvari nastao je pogodnim preure ivanjem kemijskih naziva i takav je naziv zbog kratko}e prakti~niji za svakodnevnu uporabu [V. G.]. 35 Han de Gier, Generic substitution: An effective cost control policy?, FIP Zoom Community Pharmacy, July

28 BILTEN HRVATSKE LJEKARNI^KE KOMORE III : / Pomo} pri uvo enju nacionalnih zdravstvenih smjernica. Uz generi~ku zamjenu, zemlje EU primjenjuju u suradnji s ljekarnama i niz drugih mjera kako bi se ograni~ila prekomjerna potro{nja lijekova, primjerice, to su tzv. referentne cijene lijekova, uvo enje uvoznih ograni~enja (kvota), sudjelovanje bolesnika u pla}anju dijela tro{kova za lijekove (participacije, udjeli, doplate). Javne ljekarne sura uju isto tako s dr`avom u posebnim promotivnim zdravstvenim kampanjama 36 koje provode dr`avne ili lokalne vlasti. Sudjelovanjem u primjeni tzv. e-propisivanja ljekarnici tako sura uju s dr`avom u pri mjeni administrativnih postupaka kojim se ostvaruju u{tede u zdravstvu. U mnogim zemljama EU javne ljekarne ula`u velika financijska sredstva u razvoj informacijske tehnologije te nova infor ma ti~ka znanja ljekarnika, bez sudjelovanja dr`ave i zdravstvenih prora~una u tim izdacima. U [panjolskoj je godi{nje ulaganje u informacijski ljekarni~ki sustav iznosilo vi{e od 13,2 milijuna eura Kampanja poja~ano djelovanje u kra}em razdoblju radi postizanja kakve svrhe; povremen intenzivan rad vezan uz neki rok radi ostvarenja kakvog va`nog cilja, odnosno organizirana akcija protiv neke pojave, osobe ili skupine. Rije~ kampanja iz talijanskog jezika ozna~uje kakvo organizirano djelovanje [V. G.]. 37 Assessment of Community Pharmacies Health Advice, Consejo General de Colegios Oficiales de Farmaceuticos, Skupljanje podataka Izvje{}a o prometu lijekova. Zbog demografskih i socijalnih promjena, vlade EU zemalja su o~avaju se s rastom izdataka i s manjim izdvajanjem za zdravstvo. Smanjivanje prora~una za lijekove ~esta je mjera koju zdravstvene vlasti poduzimaju radi kontrole izdataka. U mnogim zemljama javne ljekarne prikupljaju podatke o prometu lijekova, a ti podaci zdravstvenim vlastima poma`u u planiranju izdataka te u procjeni u~inkovitosti poduzetih mjera. Prikupljeni podaci pridonose i boljoj farmakobri`nosti/faramkovigilanciji. Od godine u Portugalu Centar za farmakoepidemiolo{ko i farmakoekonomsko istra`ivanje (CEFAR) Nacionalnog udru`enja ljekarni (ANF) izra uje farmakoekonomske studije koje se kao izvorom podataka koriste grupacijom javnih ljekarna. Neke od tih studija istra`uju potro{nju i uporabu lijekova, uklju~uju}i propisivanje lijekova i njihovu razdiobu. Te su studije potpora strategiji promoviranja racionalne farmakoterapije. 3. Dodatne usluge dru{tvenoj zajednici 3.1. Zdravstvene i obrazovne usluge. Javne ljekarne u cijeloj Europi imaju va`nu ulogu u mnogim projektima javnoga zdravstva. Posljednjih trideset godina javni su ljekarnici dobrovoljno razvili brojne programe javnozdravstvenog zna~enja koji se mogu podijeliti kako slijedi: preventivni programi, npr. mjerenje tjelesne mase usluge kod kroni~nih bolesti, npr. usluge skrbi u lije~enju {e}erne bolesti usluge usmjerene na posebne skupine stanovni{tva. 154

29 III : /4 BILTEN HRVATSKE LJEKARNI^KE KOMORE 3.2. Prevencija zlouporabe droga. Javne ljekarne sigurnom opskrbom lijekova zadr`avaju u granicama nelegalnu nabavu lijekova. Tako er, provjerom recepata ljekarnici prepoznaju prekomjerno propisivanje te otkrivaju nezakonitosti i izvje{}uju o nezakonitom propisivanju lijekova. Dokazano je da se psihotropni lijekovi ~e sto rabe neprimjereno. 38 Posebno su stariji ljudi osjetljivi na djelovanje psihotropnih lijekova koji izazivaju {kodljive reakcije, uklju- ~uju}i sr~anu toksi~nost, smetenost 39 ili ne`eljeno umiruju}e djelovanje. 40 Psihosocijalni problemi, pojava nuspojava i zaka{njelo djelovanje antidepresivnih lijekova uzrokuju neustrajnost u lije~enju, {to mo`e dovesti do nepotrebnog vra}anja 41, 42 bolesnika u bolnicu. 38 J. R. Mort, R. R. Aparasu, Prescribing of psychotropics in the elderly: Why is it so often inappropriate? CNS Drugs, 16 (2002) Smetenost nesposobnost jasnog mi{ljenja, izraz po reme}aja svijesti, u prvom redu organskog podrijetla, rje e psihi~kog podrijetla (koji nastaje iz emotivnih ili psi holo{kih uzroka). Sinonimi: zbunjenost, konfuzija [V. G.]. 40 Drug use in the elderly. Prescribing practice review, National Prescribing Service Ltd. Sydney, M. Lambert, P. Conus, P. Eide, R. Mass, A. Karow, S. Moritz, D. Golks, D. Naber, Impact of present and past antipsychotic side effects on attitude toward typical antipsychotic treatment and adherence, European Psychiatry, 19 (2004) M. A. Rettenbacher, A. Hofer, U. Eder, M. Hummer, G. Kemmler, E. M. Weiss, W. W. Fleischhacker, Compliance in schizophrenia: psychopathology, side effects, and patients attitudes toward the illness and medication, Journal of Clinical Psychiatry, 65 (2004) Zajedni~ki sastanci lije~nika i ljekarnika i rasprave o propisivanju antidepresivnih lijekova znatno su smanjili propisivanje antikolinergi~kih antidepresiva u starijih ljudi. 43 Ljekarnici koji provode pregled medikacije i savjetuju kako optimalno uzimati lijekove mogu smanjiti broj potencijalno neprimjerenih lijekova za psihi~ke bolesti koji se propisuju starijim osobama. Pregled uzimanja lijekova i objavljivanje stanovitih podataka pridonosi {irenju ljekarni~kih usluga koje se pru`aju ljudima sa psihi~kim bolestima. 44 Mnoge su ljekarne uklju~ene u programe kojima je cilj smanjivanje rizika od {tete koju izaziva nezakonita uporaba droga, kao, primjerice, izdavanje metadona 45 ili 43 M. E. C. van Eijk, J. Avorn, A. J. Porsius, A. de Boer, Reducing prescribing of highly anticholinergic antidepressants for elderly people: Randomised trial of group versus individual academic detailing, British Medical Journal, 322 (2001) S. Bell, A. J. McLachlan, P. Aslani, P. Whitehead, T. F. Chen, Community pharmacy services to optimise the use of medications for mental illness: a systematic review, Australia and New Zealand Health Policy, 2 (2005) Metadon [(6RS)-6(dimetilamino)-4,4-difenilheptan- 3-on] u obliku klorida jak sintetski narkotik (narkoanalgetik), po djelovanju sli~an morfinu i heroinu, a rabi se u lije~enju ovisnika prete`ito o heroinu, ali i o drugim opijatima i opioidima. Metadonsko se lije~enje ovisnika o drogi primjenjuje ako detoksikacija i apstinencija nemaju izgleda na uspjeh. Umjesto heroina, ovisniku se redovito peroralno daje metadon, u prisutnosti zdravstvenog radnika. Time ovisnik ne mora pribjegavati kriminalu ili prostituciji da bi do{ao do sredstava za nabavu droge, a stvaraju se i preduvjeti za socijalne i obrazovne mjere i reintegraciju u dru{tvo. Tek po{to ovisnik po~ne normalno dru{tveno `ivjeti, predla`e mu se da poku{a `ivot bez droge [V. G.]. 155

30 BILTEN HRVATSKE LJEKARNI^KE KOMORE III : /4 ponuda usluge zamjene injekcijske {trcaljke ({price). Prisutnost ovisnika u ljekarnama ~esto je smetnja drugim gra anima i bolesnicima koji dolaze u ljekarnu, posebice starijim ljudima i majkama s malom djecom. Zbog svakodnevne pripreme lije~enja metadonom, koji se izdaje ovisniku, ili zbog nadzora nad uzimanjem dnevne doze, ljekarnik odvaja znatan dio svojega radnoga vremena kako bi pru`ao te usluge. Unato~ tomu, mnogi su se javni ljekarnici obvezali pru`ati navedene usluge. Rezultati istra`ivanja potvrdili su (2002.) da su javne ljekarne u Portugalu, u razdoblju od godine do 2001., pru`aju}i usluge zamjene injekcijskih igala, sprije~ile vi{e od novih infekcija HIV-om na svakih korisnika ove usluge. Ostvarene su u{tede za zdravstveni sustav u iznosu ve}em od 400 milijuna eura, kao i kod izdataka za lije~enje oboljelih od infekcija HIV-om/AIDS-a. Isplativost je ulaganja (eng. value of money) u program zamjene svake injekcijske igle 350 puta ve}a od izdataka razdiobe/podjele i skupljanja injekcijskih igala Skupljanje farmaceutskog otpada. Skupljanje i uklanjanje neiskori{tenih lijekova, kao i lijekova kojima je istekao rok trajanja, preko ljekarni uhodana je i dobro 46 destimativa do impacto do programa «Diz não a uma seringa em segunda mão» no risco de infecção por VIH/SIDA na população portuguesa de utilizadores de droga injectada, Exigo Consultores, Junho utvr ena praksa u ve}ini zemalja EU. U nekim je zemljama organizirana na nacionalnoj, a u drugim zemljama na regionalnoj ili lokalnoj razini. Tom se praksom izbjegavaju mogu}e opasnosti, kao {to su slu~ajna otrovanja (~esti su slu~ajevi otrovanja djece), samoubojstva i ne`eljeni doga aji u okoli{u izazvani nekontroliranim «uklanjanjem» takvih lijekova. Gra ani se poti~u na povrat takvih lijekova putem ljekarni jer se tako jam~i sigurno i u~inkovito uklanjanje neiskori{tenih lijekova. 47 Zaklju~ak Nekoliko je europskih nacionalnih istra `ivanja pokazalo da postoji izuzetno visoko povjerenje u javne ljekarnike i usluge koje u njima pru`aju. Rezolucijom Vije}a Europe, ResAP(2001)2, o ulozi ljekarnika u ostvarivanju zdravstvene sigurnosti, vidljivo je da ljekarnici pru`aju dodatnu vrijednost sustavu zdravstvene skrbi svojim znanstvenim i stru~nim znanjem te eti~kim metodolo{kim odnosom (pristupom) u radu. Studija Austrijskog instituta Markant Research iz studenoga 2005., provedena na uzorku od tisu}u ispitanika, pokazala je da se 91 % obavijesti o lijekovima tra`e samo u ljekarnama. Rezultati ispitivanja, koje je po~etkom studenoga proveo irski institut Drury 47 The 4th Annual Report on the National Parasuicide Registry, launched by Minister O Malley in December

31 III : /4 BILTEN HRVATSKE LJEKARNI^KE KOMORE Research, otkriva da dvije tre}ine (67 %) odraslih osoba u Irskoj izjavljuju da je ljekarnik njihov prvi izbor za manje ozbiljne bolesti kao {to su prehlada, gripa i ka{alj. Studija «[to Portugalci misle o svojim zdravstvenim uslugama», koju je provelo Portugalsko farmaceutsko dru{tvo u lipnju godine, pokazala je da su ljekarne (85 %) najposje}enije zdravstvene ustanove. Ovaj se podatak pove}ava na 94 % za osobe starije od 65 godina. Rezultati pokazuju da ljekarne, u usporedbi s bolnicama i drugim zdravstvenim ustanovama, imaju bolje ocjene prosu uju}i zadovoljstvo ispitanika kojima su pru`ene usluge. Posebno valja istaknuti sljede}e: 1. Javni su ljekarnici sastavni dio zdravstvenog sustava i svojim radom pridonose ostvarivanju op}ih ciljeva, te uspje{nijem i u~inkovitijem sustavu zdravstvene skrbi. 2. Sudjelovanjem u primjeni nacionalnih smjernica, kao {to su generi~ke tvari, javni ljekarnici pridonose uvo enju mjera za kontrolu tro{kova. 3. Pokazatelji u vi{e zemalja Europske unije sna`no sugeriraju da uklju~ivanje javnih ljekarnika u programe, kao {to su savjetovanje o lijekovima, promoviranje zdravlja, prevencija i pra}enje bolesti, pridonosi u{tedama u zdravstvu. Djelovanjem ljekarnika smanjuje se broj neiskori{tenih ili lijekova kojima je istekao rok trajanja. Obavijesti o lijekovima tra`e se danas gotovo redovito samo u ljekarnama Ex libris (1936.): umjetnik A. Potuczek, vlasnik be~ki ljekarnik Marco Birnholz 4. Svojim doprinosom u zdravstvenim u{tedama, pobolj{anjem zdravstvenih pokazatelja i uvo enjem mjera za kontrolu tro{kova, javni ljekarnici pridonose dobrobiti svoje zemlje i konkurentnosti nacionalnog gospodarstva, a time i cijele Europe. 5. U tra`enju i ostvarivanju rje{enja za pobolj{anje svojeg doprinosa zdravstvenoj skrbi javni ljekarnici sura uju s ostalim zdravstvenim radnicima preko rasprava i dogovora o budu}im djelatnostima i njihovoj primjeni u praksi. 157

32 BILTEN HRVATSKE LJEKARNI^KE KOMORE III : /4 Liberalizacijska kretanja u europskom ljekarni{tvu [5]1 U Bruxellesu je 3. rujna Europski sud pravde (ECJ) organizirao usmenu raspravu na kojoj se razgovaralo o primjedbama prikupljenima za vrijeme postupaka u slu~ajevima koji se vode protiv zakonskih propisa, a u kojima se regulira ljekarni{tvo u EU zemljama (Italija, Njema~ka: C-531/06, C-171/07 i C-172/07) Sudionici rasprave bili su podijeljeni u dvije skupine ili grupe. U jednoj su bili oni koji zagovaraju zadr`avanje prava vlasni{tva nad ljekarnama samo za ljekarnike, a u drugoj skupini protivnici regulacije vlasni- {tva. Raspravljalo se o posljedicama ukidanja odredbe o pravu vlasni{tva nad ljekarnama samo za ljekarnike, te kako na drugi na~in posti}i ciljeve javnoga zdravstva s manje ograni~enja. ECJ je za svaku skupinu pripremio po tri pitanja na koja su ~lanovi pripadaju}e skupine trebali odgovoriti u svojoj usmenoj raspravi. 1 Prvi dio, vidjeti: Bilten HLJK, god. II (2007), broj 2-3, str ; drugi dio, vidjeti: Bilten HLJK, god II (2007), broj 4, str ; tre}i dio, vidjeti: Bilten HLJK, god III (2008), broj 1, str. 9-18; ~etvrti dio, vidjeti: Bilten HLJK, god III (2008), broj 2, str napisao: Mate Portolan / Ljekarne Splitsko-dalmatinske `upanije, Split; prema podacima PGEU, Inernal Memo, Public Hearing Cases C-531/06, C-171/07 and C-172/07 od 8. rujna Europska komisija Europskoj komisiji nije prihvatljivo da se pravo nad vlasni{tvom samo za ljekarnike opravdava jedino javnodravstvenim interesima. Predla`e uvo enje propisa o nadzoru nad poduzetnicima i prihva}anje posebnih radnih zakona kojima }e se {tititi samostalnost ljekarni~kih radnika. Europska je komisija upozorila na neke nedosljednosti u zakonodavstvu Italije u vezi s ograni~enjima {to se ti~e vlasni{tva nad ljekarnama, a pozdravila je liberalizaciju propisa o prodaji lijekova izvan ljekarni. U ime Italije, koja je djelomi~no liberalizirala ljekarni~ku djelatnost, odgovorio je glavni odvjetnik gospodin Fiengo, koji je ograni ~enja o vlasni{tvu nad ljekarnama u talijanskim zakonskim propisima branio kao mjeru opreza nad stvaranjem monopola u ljekarni{tvu. Njegovo je mi{ljenje da su odredbe talijanskog zakona u skladu sa Sporazumom EU te s na~elom supsidijarnosti. 2 Grupa u obrani regulacije vlasni{tva Uz Italiju, u obranu regulacije vlasni{tva tijekom rasprave svoje su mi{ljenje iznijele Njema~ka (predstavnici ABDA Saarlanda iz Njema~ke, njema~ki samostalni ljekarnik), Gr~ka, Francuska, Austrija i Finska. U raspravi su odgovarali na tri posebna pitanja koja im je postavio ECJ, i to kako slijedi. 2 Na~elo supsidijarnosti, vidjeti u Bilten HLJK, god. III (2008), broj 1, str

33 III : /4 BILTEN HRVATSKE LJEKARNI^KE KOMORE Jesu li ljekarni~ki lanci vi{e usmjereni na stvaranje profi ta i jesu li samostalni ljekarnici pod ekonomskim pritiskom zbog vra}anja dugova? Osnovni je cilj ljekarni~kih lanaca u vlasni{tvu tvrtki stvaranje i pove}anje profi ta (dobiti). Odgovorni za upravljanje tvrtkama poku{avaju utjecati na zaposlenike kako bi ostvarili bolje poslovne rezultate. Pritisak na ljekarni~ke zaposlenike s nakanom ostvarivanja dobiti mogao bi ugroziti racionalnu razdiobu lijekova. Kada tvrtke u vlasni{tvu proizvo a~a i dobavlja~a upravljaju ljekarnama mogu} je sukob interesa koji se mo`e izbje}i ako se vlasni{tvo ograni~i samo na ljekarnike. Ljekarne imaju dva cilja, posti}i racionalnu razdiobu lijekova i ostvariti zaradu. Kod samostalnog ljekarnika prevladat }e racionalna razdioba lijekova, a kod tvrtki je to stvaranje profita. Ostvarivanju profita vi{e su izlo`ene ljekarne u zemljama s potpunom vertikalnom integracijom. 3 Primjer je SAD gdje je veli~ina ukupnoga prometa najva`niji cilj velikih tvrtki. Drugi su primjer reklamne kampanje koju provodi lanac internetskih ljekarni DocMorris u Njema~koj radi pove- }anja profita. 3 O europskim ljekarnama pisano je u Biltenu HLJK u nizu ~lanaka pod zajedni~kim naslovom Liberalizacijska kretanja u europskom ljekarni{tvu. Opis vertikalne integracije objavljen je u Bilten HLJK, god. II (2007), broj 2/3, str. 77. U odgovoru na drugi dio prvog pitanja ECJa re~eno je da postoji financijski pritisak za novootvorene ljekarne, ali se u svaki plan poslovanja mora ugraditi i otplata dugova. Ljekarni~ki je sustav stabilan i postoji mala opasnost od propadanja. Predstavnici Finske (zemlje s modelom ljekarni{tva «jedan ljekarnik, jedna ljekarna») navode da je u njihovu sustavu te{ko zamisliti slom ljekarne uzrokovan nesposobno{}u ispunjena nov ~anih obveza (bankrot). Po~etno ulaganje u otvaranje ljekarne nije zna~ajno, jer se poslovni prostor unajmljuje, a u po~etku se jedino ula`e u zalihe. U posljednjih 20 godina samo su dvije licence za otvaranje ljekarni ukinute, ali ne zbog problema otplate duga. Posljedice propadanja tvrtki, koje su vlasnici ljekarni~kih lanaca, mnogo su ve}e za bolesnike od propadanja jedne ljekarne. U Norve{koj, gdje tvrtke imaju po 20 % udjela u ljekarni~kom sustavu, ako do e do propasti tvrtki, vi{e od 20 % stanovni{tva osjetit }e kao posljedicu lo{ije ljekarni~ke usluge. Kako pove}anje profi ta u ljekarni{tvu utje~e na opskrbu lijekovima i na zdravlje? Glavni na~in pove}anja zarade u ljekarnama jest prodaja bezreceptnih lijekova (OTC), zamjena izvornih lijekova generi~kim lijekovima i smanjivanje broja ljekarni~kog osoblja. Samostalni se ljekarnik u svom radu i pri generi~koj zamjeni vodi stru~nim i eti~kim na~elima i, u pravilu, ne}e se odlu~iti smanjiti osoblje ljekarne. Kakav je utjecaj regulacije na samostalnost ljekarnika i koje su posljedice deregulacije za javno zdravstvo i za opskrbu lijekovima? Predstavnici Latvije iznijeli su iskustva njihove zemlje s deregulacijom i s promjenom latvijskog zakona o ljekarni{tvu kojim se ponovo uvodi regulacija. Zakonom je utvr- eno prijelazno razdoblje do godine do kojeg se roka tvrtke, vlasnici ljeka rni~kih lanaca, moraju uskladiti s novim zakonom. 159

34 BILTEN HRVATSKE LJEKARNI^KE KOMORE III : /4 U Latviji postoje dvije vrste ljekarne, jedna u vlasni{tvu lanaca i samo 20 % ljekarna u vlasni{tvu samostalnih ljekarnika. Kvaliteta usluge ljekarni~kih lanaca ni`a je od kvalitete usluge koju pru`aju samostalni ljekarnici. Ljekarni~ki lanci nemaju laboratorije za izradbu magistralnih lijekova i rade s ograni~enom zalihom lijekova. U generi~koj zamjeni ljekarni~ki lanci promoviraju odabrane lijekove, a samostalan ljekarnik poku{ava izdati jeftiniji lijek. Protivnici regulacije u ljekarni{tvu Ovu skupinu zastupali su Saarlandski upravni sud, DocMorris, Poljska vlada, i Nizozemska, koji su protivnici ograni~enja u vlasni{tvu ljekarni i koji se zala`u za slobodu osnivanja ljekarni. Iznesen je primjer privatnih bolnica i klinika, koje ostvaruju ciljeve javnoga zdravstva, iako njihovi vlasnici nisu zdravstveni stru~njaci. U raspravi su odgovarali na tri posebna pitanja koja im je postavio ECJ, i to kako slijedi. Je su li ljekarni~ki lanci vi{e naklonjeni stvaranju profi ta od samostalnih ljekarnika? Smatra se da samostalne ljekarne i ljekarni~ki lanci imaju isti cilj stvaranje profita. Ljekarni~kim je lancima nu`no sa~uvati kvalitetu ljekarni~kih usluga jer im je, kao i ljekarnama, cilj zadr`ati korisnike. Kako za{titi samostalnost ljekarni~kih zaposlenika u deregulaciji? Ljekarnike u radu obvezuju stru~ni i eti~ki propisi. Predstavnici Nizozemske objasnili su da je liberalizacijom ljekarni~kog sustava godine trenu ta~no 30 % ljekarni u vlasni{tvu ljekarni~kih lanaca. Ta ~injenica nije utjecala na kvalitetu ljekarni~kih usluga. Nizozemska ima kodeks s uputama za vo enje ljekarni koji {titi samostalnost u radu svih ljekarnika. Vlasnici ljekarni potpisali su kolektivni ugovor kojim su utvr ene kaznene mjere za one koji ugro`avaju samostalnost ljekarnika. Predstavnik poljske vlade istaknuo je da su poljski ljekarnici u svom radu manje samostalni jer moraju slijediti upute dobavlja~a. Naime, 60 % samostalnih ljekarnika siro ma- {no je i optere}eno dugovima, dok ljekarni~ki lanci imaju vi{e sredstava pa su financijski neovisni o do bav lja~ima. Samostalnost ljekarni ostvarit }e se samo dono{enjem takvog zakona kojim bi se dobavlja~ima lijekova na veliko zabranilo obavljanje prometa lijekova na malo i kojima bi se ograni~io postotak ljekarni u vlasni{tvu ljekarni~kih lanaca. Kako se mogu objasniti rezultati znanstvenih rasprava (studija) koje podr`avaju regulaciju vlasni{tva u ljekarni{tvu? Rezultati studija (OBIG studija 4 ) upozoravaju na posljedice liberalizacije u Norve{koj, gdje je ve} 80 % ljekarni u vlasni{tvu tri ljekarni~ka lanca, a rezultati pokazuju: da su smanjene slobode ljekarni~kih zaposlenika u ljekarnama, da se pove}ala prodaja OTC lijekova, da su porasle cijene bezreceptnih lijekova u odnosu na druge lijekove, da je ustanovljeno vi{e slu~ajeva trovanja nekim lijekovima, primjerice, paracetamolom. U vezi s tim najvi{e je raspravljao odvjetnik DocMorrisa koji je ustvrdio da ne postoji povezanost izme u zabrane vlasni{tva nad ljekarnama 4 Vidjeti: Bilten HLJK, god. II (2007), broj 1, str

35 III : /4 i prometa OTC-a. Porast prodaje OTC-a u Norve{koj posljedica je liberalizacije tr`i{ta i prodaje OTC-a izvan ljekarni. Ne postoji povezanost izme u vlasni{tva nad ljekarnama i smrti ili nuspojava zbog pove}anog uzimanja OTC-a. Sa`etak zaklju~ne rasprave Poku{aj opravdavanja vlasni{tva nad ljekarnama (radi za{tite samostalnosti u radu) Europska je komisija prozvala imenom po naslovu Bergmanova filma «Vapaji i {apati». Primjer Nizozemske pokazuje da je taj strah od deregulacije neosnovan. Predstavnik Italije izrazio je sumnju u rezultate istra`ivanja koje je predstavila tvrtka DocMorris, a koja je i naru~itelj toga istra`ivanja. Njema~ki samostalni ljekarnik naveo je niz izjava ljekarnika koji rade u ljekarni~kim lancima u Norve{koj, kao i izjavu Dru{tva za za{titu ljekarnika Velike Britanije, kako bi potkrijepio tvrdnje o potrebi regulacije vlasni{tva radi za{tite samostalnosti u radu ljekarnika. Predstavnik Saarlandskog upravnog suda izjavio je da nije potrebno strahovati zbog deregulacije vlasni{tva, jer }e zemlje ~lanice uvijek zahtijevati postojanje odre enoga stupnja regulacije. Zavr{no je, na kraju rasprave, glavni sudac ECY-a Yves Bot objavio da }e se kona~na odluka donijeti 16. prosinca BILTEN HRVATSKE LJEKARNI^KE KOMORE Europska praksa prodaje lijekova uz ljekarni~ku uslugu na daljinu Prodaja lijekova i ljekarni~kih usluga na daljinu uklju~uje organiziranu prodaju lijekova uz ljekarni~ku uslugu od distributera, 1 a koji se koriste s jednim ili s vi{e na~ina sporazumijevanja na daljinu. Sporazumijevanje na daljinu ozna~uje bilo koji na~in prodaje lijekova, uklju~uju}i ljekarni~ku uslugu (ili s posebnim napla}ivanjem ljekarni~ke usluge) pri kojoj nema fizi~ke prisutnosti izme u distributera i potro{a~a. Naj~e{}e je rije~ o naru~ivanju lijekova putem interneta, a, televizijskog kanala, po{te, telefaksom, telefonom ili videoteksom. 2 Napisala: Danijela Huml / HLJK 1 Distributer u trgova~kom smislu samostalni zastupnik s isklju~ivim pravom prodaje ne~ije robe (npr. zdravstvene robe, lijekova, medicinskih proizvoda i dr.) na odre enom tr`i{tu. Sinonimi: razdjeljitelj, djelitelj. 2 Videoteks je, kao i teletekst, elektroni~ki sustav za prikaz obavijesti na televizijskim ekranima gledatelja ~iji su televizori opremljeni odre enim sredstvima za dekodiranje. Za razliku od emitiranja obavijesti teletekstom, video teks daje svoje usluge na osnovi podataka iz sredi{njeg 161

36 BILTEN HRVATSKE LJEKARNI^KE KOMORE III : /4 Lijekovi se prodaju preko interneta putem internet-ljekarni. Internet-ljekarna je virtualna ljekarna koja putem svoje mre`ne (web) stranice: prodaje ili opskrbljuje korisnike lijekovima i/ili pru`a ljekarni~ke usluge putem interneta i/ili sklapa ugovore o opskrbljivanju korisnika lijekovima, odnosno sklapa ugovore o pru`anju ljekarni~kih usluga putem interneta. 3 Dosada{nja istra`ivanja pokazuju da postoji mnogo razloga zbog kojih je prodaja lijekova na daljinu ozbiljan rizik za bolesnikovu sigurnost. Naime, tvrtka MarkMonitor, 4 koja se bavi smi{ljanjem rje{enja za za{titu robnih marki od njihova krivotvorenja putem interneta, sa sjedi{tima u SADu i Europi, provela je godine istra- `ivanje pod nazivom «MarkMonitor Brandjacking Index 2007». Rezultati istra`ivanja pokazali su sljede}e: ili glavnog kompjutora. Obavijesti se obi~no prenose do gledatelja kablovskim ili telefonskim linijama. Osim toga, teletekst je pasivan sustav, a korisnik videoteksa mo`e djelovati na usluge prekidaju}i prijenos, tra `e}i razli~ite vrsti obavijesti ili se usredoto~iti samo na od re ena podru~ja tra`ene baze podataka. Za te slo`e nije interakcije sa sustavom mo`e se upotrebljavati cijela tipkovnica. Takvi su interaktivni sustavi u Europi ve} godi na ma popularni. Europski se standardi, me utim, razli kuju od AT & T, kao i od standarda Kanadskog ureda za komunikaciju. Tr`i{te videoteksa u SAD-u nije jo{ jasno definirano. Definicija je preuzeta iz Digitalne zbirke Filozofskog fakulteta Sveu~ili{ta u Zagrebu: 3 Definicija preuzeta od PGEU 4 samo ~etiri od ispitanih internet-ljekarni upisane su u registar internet-ljekarni, odnosno rade legalno pri mre`no 5 kupnji lijekova, koji idu na lije ~ni~ki recept, nije se tra`ilo pre do- ~enje re cepta kod 10 % ispitanih internet-ljekarni vi{e od 50 % ispitanih ljekarni ne {titi podatke o bolesniku 59 % svih internet-ljekarni, obuhva}enih u istra`ivanju, podrijetlom je iz SAD-a, a njih 18 % iz Velike Britanije. U Republici Hrvatskoj ne postoje internet- -ljekarne, jer nije dopu{tena prodaja lijekova, a ni ljekarni~kih usluga na daljinu. Prednosti prodaje lijekova na daljinu i mre`nog lije~enja Najve}a je pogodnost prodaje lijekova na daljinu i tzv. mre`nog lije~enja u nekim `ivotnim okolnostima u kojima se mogu na}i bolesnici, a posebno su pogodni za starije ili prezaposlene bolesnike, za one koji `ive u seoskim podru~jima ili ako bolesnici imaju zna~ajne te{ko}e pri kretanju. Medicinske obavijesti/informacije, lijekovi i ljekarni~ke usluge mogu bolesnicima biti br`e i u ve}oj koli~ini dostupne s pomo}u interneta, no ta mre`na pogodnost ne bi trebala zamijeniti doticaj i savjetovanje bolesnika s lije~nikom i ljekarnikom «u`ivo». 6 5 engl. on-line sa zna~enjem: mre`ni, izravni, prema S. Krva vica, Memento hrvatskog jezika «Ra~unalno nazivlje». 6 O nepogodnostima, opasnostima pa i {teti koje donosi prodaja lijekova na daljinu pisano je i prije: Postanak i 162

37 III : /4 BILTEN HRVATSKE LJEKARNI^KE KOMORE Mo`e li zdravlje bolesnika biti ugro`eno uzimanjem lijekova kupljenih na daljinu? Postoje brojni podaci koji idu u prilog ~injenici da bolesnikova sigurnost mo`e biti ozbiljno ugro`ena zbog prodaje lijekova na daljinu. Naj~e{}e je rije~ o tome da ilegalne mre`ne stranice (web stranice) internet-ljekarni nemaju zaposlene kvalificirane zdravstvene radnike tako da lijekove propisuje osoba koja ih nema pravo propisivati. U mnogim slu~ajevima takve ljekarne prodaju one lijekove koji se izdaju na recept, a bez valjanog recepta i bez prethodnog savjetovanja s lije~nikom. Oko tre}ine lijekova koji se kupuju preko interneta krivotvoreno je, {to zna~i posebno veliku opasnost za zdravlje ljudi. Tako se bolesnicima, radi zarade, prodaju lijekovi koji im ne mogu pobolj{ati zdravstveno stanje i jam~iti kvalitetu `ivota, ~ak, naprotiv, lijekovi nabavljeni na daljinu mogu pogor{ati i zdravlje i kvalitetu `ivota. Sigurnost i kvaliteta lijekova, koji se prodaju preko neovla{tenih internet-ljekarni, ne mo`e biti zajam~ena, a bolesnik se nema komu obratiti u slu~aju nastaloga bilo kakvog zdravstvenog problema. Koliko se lijekova kupuje putem interneta? Prema podacima istra`ivanja Britanskog farmaceutskog dru{tva oko 2,25 milijuna suzbijanje krivotvorina lijekova, Bilten HLJK, god. II (2007), broj 2/3, str Vidjeti tako er ~lanak Ljekarnakiosk na `eljezni~koj stanici u ovom broju Biltena HLJK. ljudi kupuje lijekove koji se izdaju na recept putem interneta. Svaku mre`nu stranicu internet-ljekarne posje}uje u prosjeku posjetitelja na dan. Koji se lijekovi navi{e prodaju putem interneta? Neki od prodavanijih lijekova preko interneta jesu: Prozac (fluoksetinklorid), Viagra (sildenafil), Valium (diazepam), Ritalin (metilfenidat-hidroklorid), Serostim (humani hormon rasta) i Provigil (modafinil). Zakonski okviri prodaje lijekova na daljinu u EU Prodaja i kupnja dobara na daljinu zbog svoje se prakti~nosti ve} neko vrijeme promovira diljem cijele Europe, i to u svrhu pove}anja dostupnosti robe i usluga {to ve}emu broju korisnika. Kako bi zemlje ~lanice Europske unije (EU) mogle uskladiti tu praksu u svojim zemljama, Europski parlament i Europsko vije}e donose smjernice ili direktive o elektroni~koj trgovini i prodaji na daljinu. Prema osnovnim na~elima Smjernice o prodaji na daljinu (Directive 97/7 /EC) i Smjernice o elektroni~koj trgovini (Directive 2000/31/EC) daju se mogu}nosti {irenja ozakonjene prodaje na daljinu i trgovanja elektroni~kim putem unutar zemalja EU, pri ~emu je kupac pravno za{ti}en, dok sporazumi sklopljeni elektroni~kim putem imaju zakonsku te`inu u svim zemljama EU. 163

38 BILTEN HRVATSKE LJEKARNI^KE KOMORE III : /4 Elektroni~ke su trgovine obvezne na svojim mre`nim stranicama imati istaknute podatke kao {to su naziv i adresa trgovine te opis djelatnosti kojom se ista trgovina bavi. Prodaja na daljinu i elektroni~ka trgovina, posebno lijekovima koji su osebujna, posebna ili specifi~na roba, mo`e biti ograni~ena ako je ta usluga ozbiljan i te`ak rizik za zdravlje stanovni{tva. Zaklju~no, EU zakonodavstvo samo po sebi ne zabranjuje internetsku prodaju lijekova koji idu na recept, ono samo dopu{ta zabranu ako tako odlu~e pojedine zemlje ~lanice. S druge pak strane, Komisija EU ne dopu{ta ograni~avanje internetske prodaje bezreceptnih lijekova, dakle lijekova koji se ne izdaju na lije~ni~ki recept. Ra{irenost takve prakse me u zemljama ~lanicama Prodaja lijekova na daljinu dopu{tena je u ^e{koj, Danskoj, Finskoj, Irskoj, Italiji, Njema~koj, Ma arskoj, Malti, Nizozemskoj, Poljskoj, Portugalu, Sloveniji, [panjolskoj, [vedskoj, [vicarskoj i Velikoj Britaniji. S druge pak strane, prodaja lijekova na daljinu zabranjena je u Austriji, Belgiji, Bugarskoj, Cipru, Estoniji, Francuskoj, Gr~koj, Latviji, Litvi, Luksemburgu, Norve{koj, Rumunjskoj, Slova~koj i Turskoj. Sve su ljekarne u Danskoj godine ponudile bolesnicima mogu}nost elektroni~ke kupnje receptnih i bezreceptnih lijekova putem mre`ne stranice Pritom bolesnik sam odlu~uje ho}e li mu se lijek dostaviti po{tom na ku}nu adresu ili u ljekarnu koju sam izabere. Slanje lijeka po{tom bolesniku se dodatno napla}uje, i to po cijeni od dva eura. Cijene receptnih lijekova u njema~kim internet-ljekarnama moraju biti iste kao u klasi~nim ljekarnama i za njih mora postojati poseban sustav kontrole kakvo}e. U Ma arskoj, Sloveniji, Portugalu i [panjolskoj samo se lijekovi koji se izdaju bez recepta mogu prodavati putem interneta, pri ~emu se ta djelatnost u Ma arskoj obavlja isklju~ivo preko javne ljekarne. Prodaja lijekova putem interneta, uz obveznu 24-satnu telefonsku uslugu, dopu{tena je u Poljskoj od svibnja U Velikoj je Britaniji dopu{tena prodaja receptnih i bezreceptnih lijekova putem interneta ako prividna ili virtualna ljekarna ima zaposlenog farmaceuta i ako je uredno registrirana u Britanskom farmaceutskom dru{tvu. Do sada su bolesnici imali najvi{e problema pri utvr ivanju koja je internetljekarna registrirana, a koja nije. Stoga je Britansko farmaceutsko dru{tvo izdalo bolesnicima vodi~e o sigurnoj kupnji lijekova preko interneta i pokrenulo pokusni (pilot) projekt o uporabi posebnoga za{titnog znaka (logotipa) kojim znakom bi se mogle identificirati one internet-ljekarne koje su registrirane u Dru{tvu. Na taj se na~in korisnik «klikom» na logotip automatski usmjerava na mre`nu stranicu Britanskoga farmaceutskog dru{tva, gdje se prikazuju podaci o registraciji te ljekarne. 164

39 III : /4 BILTEN HRVATSKE LJEKARNI^KE KOMORE Informacije o prodaji lijekova na daljinu na koju hrvatski ljekarnici bolesnike trebaju posebno upozoravati Donosimo popis obavijesti/informacija o problemu prodaje lijekova na daljinu. Potrebno je savjetovati bolesnike da kupuju lijekove na ovla{tenim prodajnim mjestima (ljekarne i specijalizirane prodavaonice), i to isklju~ivo one lije kove koji imaju odobrenje za njihovo stavljanje u promet u Republici Hrvatskoj, a to je odobrenje izdala Agencija za lijekove i medicinske proizvode. Prodaja lijekova i ljekarni~kih usluga na daljinu u Republici Hrvatskoj nije dopu- {tena. Ako se lijekovi naru~e internetom ili po{tom, tada }e pri uvozu biti zadr`ani na carini zbog toga {to podrijetlo i kakvo}a tih lijekova ne bi bila provjerena od hrvatske Agencije za lijekove i medicinske proizvode. Lijekovi koji su nezakonito stavljeni u promet, a dobiveni putem interneta, ~e sto imaju nedostatke vezane uz kakvo }u, u~inkovitost i sigurnost (krivo tvoreni ili zabranjeni, odnosno pre jako ili preslabo dozirani lijekovi). Takvi lijekovi mogu ozbiljno ugroziti bolesnikovo zdravlje. Ve}ina internet-ljekarni ne {titi bolesnikove privatne podatke, tj. ugro`avaju bolesnikovu privatnost. Ljekarnik treba bolesnika uputiti lije- ~niku ako se smatra da mu treba lijek koji nije registriran u Republici Hrvatskoj. Ljekarnik uvijek treba upu}ivati bolesnike na sigurne izvore obavijesti/informacija o lijeku i lije~enju, a to su ovla- {teni zdravstveni radnici, mjerodavna dr`avna tijela u podru~ju zdravstva, slu`bene zdravstvene ustanove i organizacije potro{a~a i bolesnika. Ako se bolesnici i ~lanovi njihove obitelji slu`e internetom u tra`enju informacija o lijekovima, trebali bi se koristiti podsjetnikom (na str. 166) koji je izradila radna skupina Vije}a Europe i [vicarske agencije za lijekove, a prilagodila Agencija za lijekove i medicinske proizvode Republike Hrvatske. Literatura uz tekst 1. PGEU Fact sheet, Internet Pharmacies and Distance Selling, ref: E 003FS, 2008., Brussels. 2. Agencija za lijekove i medicinske proizvode Republike Hrvatske, Lijekovi i Internet: lijekovi_internet 3. D. Connelly, Internet pharmacy logo adds credibility, Pharmaceutical Journal, 280:5 (2008) MarkMonitor: neww/press html 5. Royal Society of Great Britain, Internet pharmacy logo: Frequently asked questions and answers: 6. George Pickering, Internet Pharmacy in the European Union: documents/internet Pharmacy_article.pdf 165

40 BILTEN HRVATSKE LJEKARNI^KE KOMORE III : /4 PODSJETNIK ZA PROVJERU INFORMACIJA O LIJEKOVIMA Primijenite ovaj podsjetnik na svoje omiljene mre`ne (web) stranice s lijekovima kako biste provjerili {to je naizgled u redu, a {to se ~ini sumnjivim. 1. Tko je postavio web-stranice? Sadr`avaju li vjerodostojne podatke o stru~nim kvalifikacijama te o imenu autora ili organizacije? Je li dostupna (cjelovita) kontaktna adresa? 2. Nude li pouzdane, cjelovite i a`urne informacije? Pru`aju li uravnote`enu informaciju, odnosno jesu li izlo`ene i prednosti i rizici? Jesu li ponu ene informacije a`urirane ili korigirane u novije vrijeme? Jesu li navedeni prvotni izvori pouzdani? Postoje li poveznici prema nepouzdanim web-stranicama? Provjerite informacije s pomo}u drugih izvora i razgovarajte o njima sa svojim lije~nikom ili ljekarnikom. 3. Odgovaraju li informacije va{im potrebama? Saznajte komu su informacije namijenjene (kvalificiranim zdravstvenim radnicima, tvrtkama, javnosti/bolesnicima). Odgovaraju li na va{a pitanja? Provjera pouzdanosti medicinskih informacija mo`e oduzeti mnogo vremena, ali za odre eni stupanj budnosti ipak nije potrebno mnogo. Postavljajte prava pitanja. Pouzdajte se u zdrav razum. Nikada ne ustupajte svoje osobne podatke ako niste potpuno sigurni da webstranice imaju odgovaraju}e mehanizme za sigurnost i za{titu podataka. Razgovarajte o informacijama koje ste prikupili na internetu sa svojim lije~nikom ili ljekarnikom. ^emu valja pristupati s nepovjerljivo{}u Zajam~enim brzim ili senzacionalnim rezultatima. Izjavama o «magi~nom izlje~enju» ili tajnim receptima. Svjedo~anstvima stru~njaka ili pacijenata/bolesnika. Tvrdnjama kako je lijek prikladan za {irok raspon razli~itih bolesti ili pak za svakoga. Web-stranicama bez potpune adrese koje nude isklju~ivo kontakt putem elektroni~ke adrese. Agresivnom pristupu prodaji, primjerice, kada se posjetitelju ote`ava izlazak sa stranica. Ako vam je potreban recept ili medicinski savjet, posavjetujte se sa svojim lije~nikom ili ljekarnikom. 166

41 Rad Vije}a Komore od srpnja do studenoga Vije}e Hrvatske ljekarni~ke komore u spomenutom razdoblju odr`alo je jednu sjednicu o kojoj donosimo izvje{}e. 6/91 sjednica Vije}a HLJK-a Vije}e Hrvatske ljekarni~ke komore na svojoj je sjednici od 1. listopada raspravljalo i donijelo odluke o: 1. izvje{}u predsjednika Komore o radu izme u sjednica Vije}a HLJK-a, 2. uvjetima koje moraju ispuniti ljekarne i mentori za provedbu pripravni~koga sta`a, 3. produ`enju ugovora s Agencijom za pru`anje usluga komunikacijskog savjetovanja, 4. prijedlogu i prihva}anju Odluke o izmje nama Odluke o maloprodajnim cijenama lijekova koji nisu predmet ugovaranja s HZZO-m, i 5. imenovanju ~lanova Stegovnog suda I. i II. stupnja. Komora je 10. lipnja sukladno odluci Vije}a komore dostavila u MZ Prijedpripremila: Ana Malovi} / HLJK izvje{}a 1. Mate Portolan izvijestio je ~lanove Vije}a HLJK-a o aktivnostima Komore za razdoblje od 6. lipnja do 1. listopada Sredinom lipnja Saborskom odboru za zdravstvo, rad i socijalnu politiku, Vladi RH i Ministru zdravstva i socijalne skrbi (MZ) dostavljeni su dopisi u kojima HLJK upozorava na stanje dugovanja HZZO-a prema ljekarnama, {to name}e mnoge probleme, ugro`ava likvidnost i poslovanje ljekarni i ozbiljno prijeti sigurnoj opskrbi lijekovima. Dugovanja HZZO-a su 100 dana iznad ugovorenog roka, a {to se ti~e svote, vi{e od 900 milijuna kuna. Obavije {teni su ~lanovi Vije}a HLJK-a da su predstavnici HLJK-a zatra`ili sastanke s mjerodavnima, koji, na`alost, nisu realizirani. Dana 23. rujna pristi`e samo odgovor predsjednika Saborskog odbora za zdravstvo, ali bez konkretnog odgovora u smjeru rje{avanja iznesenih problema navedenih u na{oj zamolbi. Dana 5. rujna odr`an je sastanak predstavnika svih komora u zdravstvu s dr`a vnim tajnikom Antom Zvonimirom Gole mom, koji je upoznao prisutne s odlukom da se po hitnom postupku pristupi izmjeni zakona u zdravstvu, i to samo u dijelu vezanom za uskla ivanje s europskom smjernicom: Direktivom 2005/36 o priznavanju stru~nih kvalifikacija, dok se detaljna izmjena ili izradba novih zakona odga a za kraj kalendarske godine

42 BILTEN HRVATSKE LJEKARNI^KE KOMORE III : /4 log izmjene i dopune Pravilnika o uvjetima za odre ivanju podru~ja na kojem }e se osnivati ljekarne. MZ je prihvatilo prijedlog HLJK-a te je 14. srpnja u Narodnim novinama (NN, 81/2008.) objavljena re~ena Izmjena i dopuna Pravilnika o uvjetima za odre ivanju podru~ja na kojem }e se osnivati ljekarne. HLJK je 24. srpnja dostavio MZ-u izvje{}e o obavljenom stru~nom nadzoru, zajedno s prijavom nedostataka utvr enih pri provo enju stru~nog nadzora. Od 7. do 10. srpnja u Zagrebu je boravila Peer misija stru~njaka EU za prosudbu stanja u pet uspostavljenih struka u podru~ju zdravstva, a u okviru pregovora RH-EU za Poglavlje 3. Pravo poslovnog nastana i sloboda pru`anja usluga. Europski stru~njaci posjetili su HLJK i tom su prigodom pregledali djelatnost Komore. Na tra`enje HZZO-a HLJK je 25. srpnja dostavio mi{ljenje na prijedlog izmjene i dopune Osnovne liste lijekova. Dopisom je Komora upozorila na problem nesta{ice lijeka Marivarin na tr`i{tu lijekova, kao i na potrebu za stavljanjem zamjenskog lijeka (Martefarin) na listu lijekova po hitnom postupku. Potkraj lipnja Agencija za lijekove i medicinske proizvode (ALMP) dostavila je ljekarnama CD s uputama za izradbu izvje{}a o potro{nji lijekova prema novom modelu, {to je izazvalo negativne reakcije ljekarni. Komora je ALMP upozorila da novi na~in izradbe izvje{}a od ljekarni zahtijeva mnogo vremena jer se podaci moraju unositi ru~no uz uporabu minimalno postoje}e informati~ke opreme kojom ljekarne raspola`u te je predlo`eno odr`a vanje posebnog sastanka radi rje{avanja nastalih te{ko}a. Sastanak je odr`an 11. srpnja i na njemu su sudjelovali, osim predstavnika ALMP-a i Komore, i predstavnici informati~kih tvrtki koje odr`a vaju ljekarni~ke programe. Naputak, koji je objavljen na mre`noj (web) stranici ALMP-a, nije u potpunosti prihvatio sve pojedinosti koje su dogovorene na sastanku, uz napomenu da se od ljekarni zahtijeva i da u pripremi izvje{}a moraju izvr{iti sparivanje podataka za vi{e od lijekova i ostalih proizvoda sa {ifrom ALMP. Takav posao zahtijeva mnogo vremena, {to ljekarne ne mogu izvr{iti u roku do 15. kolovoza Navedeni poslovi i dalje su u tijeku. U ovom su razdoblju odr`ane dvije konferencije za medije, i to 12. lipnja 2008 i 18. rujna 2008., na kojima su obra ivane teme: dugovanje HZZO-a ljekarnama, problemi u opskrbi lijekovima, potro{nja lijekova u RH u odnosu na potro{nju lijekova u EU, ljekarni~ka usluga, te polo`aj i uloga ljekarnika u zdravstvenom sustavu. Potom je 10. srpnja HLJK dostavio medijima priop}enje u vezi s rebalansom Dr`avnoga prora~una i s podatkom o izdvajanju samo 200 milijuna kuna za lijekove u tom rebalansu prora~una. 168

43 III : /4 BILTEN HRVATSKE LJEKARNI^KE KOMORE U posljednje se vrijeme o poslovanju ljekarni pisalo i u dnevnim novinama. Tako je potkraj rujna Jutarnji list objavio ~lanak o davanju popusta na lijekove u nekim zagreba~kim ljekarnama. Dana 24. rujna objavljen je u Slobodnoj Dalmaciji ~lanak o izdavanju/prodaji lijeka Yasmin bez lije~ni~kog recepta. Nakon toga je Hrvatska ljekarni~ka komora zatra`ila o~itovanja odgovornih osoba u ljekarnama u kojima se navodno, prema pisanju Slobodne Dalmacije, mo`e kupiti lijek Yasmin bez lije~ni~kog recepta. No, provjerom rada u splitskim ljekarnama to~nost novinskog navoda nije bila potvr ena. Predsjednik je, dalje, obavijestio prisutne da je dana 25. rujna u HLJK odr`an sastanak Kolegija ravnatelja `upanijskih ljekarni~kih ustanova sa sljede}im dnevnim redom: 1. smjernice za izradbu Zakona o ljekarni{tvu, 2. problemi ustanova vezani za oblikovanje maloprodajnih cijena lijekova i drugih sredstava, koja nisu predmet ugovaranja s HZZO-m, a zbog nelojalne konkurencije ljekarni u vlasni- {tvu trgova~kih lanaca i 3. problemi ljekarni u zbrinjavanju far - maceutskog otpada nastalog u ku }anstvu. Prisutni ravnatelji na sastanku izrazili su veliko nezadovoljstvo na~inom dono{enja smjernica za izradbu novog Zakona o ljekarni{tvu. Ravnatelji smatraju da su ljekarnici, posebice ravnatelji, trebali biti obavije{teni o izradbi smjernica i da su se njihova mi{ljenja o na~inu privatizacije ljekarni{tva u Hrvatskoj trebala pravno uobli~ena ugraditi u smjernice. Nakon du`e rasprave zaklju~eno je: kolegij ravnatelja smatra da prijedlog Komore o koncesiji nije u skladu s voljom ve}ine od ukupnih radnika, pa tako i farmaceuta zaposlenih u `upanijskim ljekarni~kim ustanovama zadu`uju se ravnatelji da u roku od 15 dana uobli~e svoje stajali{te, mi{ljenje i volju zaposlenih o razvoju ljekarni{tva, te da to iznesu i predlo`e Komori ravnatelji }e za predo~enje volje ve}ine zaposlenih to u~initi i u krugu drugih ustanova i udruga. 2. Vije}e Hrvatske ljekarni~ke komore razmotrilo je prijedlog uvjeta koje moraju ispuniti ljekarne i mentori za provo enje pripravni~kog sta`a. Nakon rasprave, Vije}e HLJK-a jednoglasno je prihvatilo Odluku o uvjetima koje moraju ispuniti ljekarne i mentori za provo enje pripravni~kog sta`a. Odluka je otisnuta u ovom broju Biltena HLJK u odjeljku zakonodavstvo pod naslovom Uvjeti za mentora i ljekarnu. 3. Mate Portolan obavijestio je ~lanove Vije}a HLJK-a da je dana 31. kolovoza istekao ugovor s agencijom za pru`anje usluga komunikacijskog savjetovanja «Prospicio» ~iji je naziv u me uvremenu promijenjen u «Lumos». Pred- 169

44 BILTEN HRVATSKE LJEKARNI^KE KOMORE III : /4 sjednik HLJK-a pritom je istaknuo da je zbog raznih i ~estih doga anja va`nih za javnost potrebno s vremenom zaposliti u Komori profesionalnog novinara. Zasad, valja o tome u tom smjeru razmi{ljati, budu}i da je to u ovom trenutku preskup zahvat za Komoru. Stoga predsjednik predla`e da se do daljnjega produ`i ugovor s agencijom «Lumos». ^lanovi Vije}a HLJK-a prihvatili su produ`etak navedenog ugovora na daljnjih 6 mjeseci. 4. Vije}e Komore razmatralo je prijedlog Odluke o izmjenama Odluke o maloprodajnim cijenama lijekova koji nisu predmet ugovaranja s HZZO-om. Nakon provedene rasprave Vije}e HLJK-a jednoglasno je donijelo Odluku o izmjeni i dopuni odluke o na~inu oblikovanja maloprodajnih cijena lijekova i drugih sredstava koji nisu predmet ugovaranja s HZZO-om. Odluka je otisnuta u ovom broju Biltena HLJK u odjeljku zakonodavstvo pod naslovom Odluka o maloprodajnim cijenama. 5. Budu}i da Vije}e HLJK-a ima obvezu imenovati ukupno 16 sudaca Stegovnog suda komore I. i II. stupnja, a na ovoj sjednici Vije}a ponovno nije predlo`en dovoljan broj ~lanova, predsjednik HLJK-a predla`e da se o potrebi imenovanja sudaca Stegovnih sudova HLJK-a obavijeste magistri farmacije i ~lanovi Komore u mirovini. Preporu~uje se ~lanovima HLJK-a da se pojedinci prihvate obveze u budu}em radu Stegovnog suda. ^lanovi su Vije}a HLJK-a jednoglasno prihvatili prijedlog. Europski simpozij klini~ke farmacije u Dubrovniku Bila nam je velika ~ast {to se izrazito uspje{an znanstveni i stru~ni susret kao {to je 37. Europski simpozij klini~ke farmacije naslovljen Modeli ljekarni~ke skrbi i novosti u lije~enju (eng. Pharmaceutical Care Models & Therapeutic Innovations) odr`ao kod nas u Hrvatskoj, i to u Dubrovniku od 21. do 24. listopada Sve je zapo~elo 11. prosinca dolaskom predsjednika Europskog dru{tva klini~ke farmacije (European Society of Clinical Pharmacy, ESCP), profesora Gerta Laekemana, u Zagreb. Naime, tada je dogovoreno da }e simpozij organizirati ESCP u suradnji s Farmaceutsko-biokemijskim fakultetom Sveu~ili{ta u Zagrebu (FBF), Hrvatskim farmaceutskim dru{tvom (HFD) i Hrvatskom ljekarni~kom komorom (HLJK). Nakon toga dogovora krenule su pripreme. U nadolaze}im mjesecima ESCP, u suradnji s hrvatskim ~lanovima znanstvenog i lokalnog organizacijskog odbora, posvetio se osmi{ljavanju znanstvenog i dru{tvenog programa simpozija. Ve} se iz naslova predavanja i imena predava~a mopripremila: Danijela Huml / HLJK 170

45 III : /4 BILTEN HRVATSKE LJEKARNI^KE KOMORE glo zaklju~iti da je simpozij privukao mnoge poznate svjetske stru~njake iz podru~ja klini~ke farmacije, 1 ljekarni~ke skrbi 2 i farmakoekonomike. 3 Hrvatski stru~njaci iz tih podru~ja tako er su pridonijeli uspje{nosti tog simpozija. Dalje }e u tekstu biti vi{e govora o temama o kojima se raspravljalo na simpoziju, kao i o predava~ima. Znanstveni dio programa simpozija je zapo ~eo u utorak sa zanimljivim predavanjem na{eg kolege Aleksandra Danilov skog iz Plive Ltd. o polo`aju generi~ke farmaceutske industrije u svijetu i o zna~enju azijskoga farmaceutskog tr`i{ta u tom podru~ju. Iako mnogi sudionici simpozija jo{ nisu bili stigli u Dubrovnik, prisutni su slu{atelji pokazali doista veliko zanimanje za ovu temu. Slu`beno je simpozij otvoren idu}eg dana pozdravnim govorom predsjednice simpozija Maje Jak{evac Mik{e, glavne tajnice HFD-a, i \ure Marketa, ~lana poglavarstva grada Dubrovnika. Predsjednik ESCPa Gert Laekeman na neobi~an je na~in pozdravio skup sviraju}i harmoniku te zajedno sa svim sudionicima otpjevao pjesmu tradicionalnu za ESCP. 1 Klini~ka farmacija dio farmacije koji se bavi istra `ivanjem i primijenjenim uslugama koje farmaceut provodi u bolnici, javnoj ljekarni, stara~kom domu, pri ku}nim posjetima, na klinici i drugim ustanovama u kojima se lijekovi propisuju, izdaju i upotrebljavaju. Vidjeti op{i r- nije u ~lanku Potreba za klini~kom farmacijom objavljenom u Bilten HLJK, god. II (2007), broj 4, str Ljekarni~ka skrb je naziv kojim se op}enito opisuje kakvo}a uporabe lijekova, sa zada}ama: pobolj{ati zdravstvenu kvalitetu bolesnikova `ivota, posti}i pozitiv ne klini~ke rezultate lije~enja i sustavno prikupljati podatke o lije~enju lijekovima. Uloga je ljekarnika da osigurava pravilnu uporabu lijeka i ispravnu dozu za potrebe pojedinog bolesnika, smanjuje mogu}nost interakcije ili popratnih djelovanja lijekova i uklanja dvostruko ili nepotrebno lije~enje lijekovima [V. G., D. H.]. 3 Farmakoekonomija (lat. pharmacooecononima) dio zdravstvene ekonomije, a bavi se racionalnom uporabom lijekova, uz napomenu da utvr uje, mjeri i uspore- uje tro{kove i ishode (posljedice) primjene lijekova. Farmakoekonomika je karika koja povezuje zdravstvenu ekonomiju i klini~ko humanisti~ke ishode u zdravstvu i po tome se ona temeljito razlikuje od klasi~noga gospodarskog pristupa [V. G.]. FOTO: Danijela Huml Pozdravna pjesma ESCP-a u izvedbi profesora Gerta Laekemana Pronala`enje ravnote`e izme u odre enog postupka lije~enja i financijskih tro{kova koje takvo lije~enje zahtijeva velik je izazov za stru~njake iz farmaceutskog ili medicinskog podru~ja. Upravo je problematika uravnote`enja tro{kova i u~inkovitosti (eng. balancing costs and effectiveness) bila tema prvoga dana simpozija pod predsjedanjem profesora Anthonyja Serracino-Inglotta s Malte. Zaklju~eno je da su tro{kovi inovativnih postupaka lije~enja (postupaka koji su puni novih zamisli) iznimno visoki i da je pritom potrebno vi{e farmakoekonomskih stru~njaka koji }e mo}i savjetova- 171

46 BILTEN HRVATSKE LJEKARNI^KE KOMORE III : /4 ti o tome koji postupak lije~enja treba preporu~iti odre enom bolesniku. Raspravu na okruglom stolu vodila su, me u ostalima, i dvojica hrvatskih stru~njaka iz podru~ja farmakoekonomije: profesor Velimir Bo`ikov (lije~nik) i Marijo Vuku{i} (ljekarnik). FOTO: Danijela Huml Okrugli stol na temu uravnote`enje tro{kova i u~inkovitosti. Slijeva nadesno: Mark Stuart, Steven Simoens, Maurice Zarb-Adami, Velimir Bo`ikov i Marijo Vuku{i} Drugog dana simpozija, pod presjedanjem profesora farmakoterapije Gerta Laekemana iz Belgije, govorilo se o prevo enju/ prijenosu dokaza u praksu (eng. translating evidence into practice). Svrha je medicine temeljene na dokazima (engl. evidence based medicine) promoviranje sigurne i u~inkovite uporabe lijekova. Iako to zvu~i logi~no, svakodnevna ljekarni~ka praksa ~esto ne prati klini~ke smjernice, a mnogi dokazano dobri modeli ljekarni~ke skrbi ne pripadaju dijelu ljekarni~ke prakse. Sporost u prihva}anju novih zamisli smatra se osnovnim «krivcem» za takvo stanje. Stoga je temeljna zada}a svakoga klini~kog far- maceuta ubrzati provedbu dokazano u~inkovitih inovacija u svakodnevnu ljekar ni~ku praksu. Istog je dana ESCP odr`ao godi{nju skup- {tinu dru{tva i imenovao novoga predsjednika - Franka Jørgensena, bolni~kog farmaceuta iz Norve{ke. Posljednjeg dana simpozija uvod u temu pod nazivom Promjenjivi rizici u bolesnikovoj sigurnosti (eng. Changing risks in patient safety) pru`io je profesor ljekarni~ke skrbi Steve Hudson iz Velike Britanije. Naglasak je dan na sve {iru primjenu bezreceptnih lijekova koji zna~e sve ve}i rizik za bolesnikovu sigurnost. Razlog je tomu neprestano pove}anje broja lijekova koji prelaze na bezreceptni re`im izdavanja 4 i neprila go enost dodiplomskog obrazovanja farmaceuta novim potrebama stanovni{tva. Prema rije~ima Hubertusa Cranza iz Europske udruge farmaceutske industrije u samolije~enju (Association of the European Self-Medication Industry, AESGP), nu`no je uklju~ivanje vi{e predmeta iz podru~ja komunikacija, konzultacija i prepoznavanja simptoma koji se mogu lije~iti bez receptnim lijekovima, u dodiplomsku nastavu europskih farmaceutskih fakulteta kako bi se farmaceuti mogli nositi s bu- 4 Primjerice, 23. listopada Europska agencija za vrednovanje lijekova (European Medicines Evaluation Agency, EMEA) predlo`ila je Europskoj komisiji da lijek Orlistat prije e na re`im izdavanja bez lije~ni~kog recepta u svim zemljama ~lanicama Europske unije. Europska }e komisija uskoro donijeti odluku u vezi s ovim prijedloga. 172

47 III : /4 BILTEN HRVATSKE LJEKARNI^KE KOMORE du}im izazovima i tako pridonijeti pove- }anju bolesnikove sigurnosti. Sudionici simpozija mogli su se upoznati i s najnovijim smjernicama iz odre enih podru~ja lije~enja lijekovima (farmakoterapije). Podru~ja koja su obuhva}ena simpozijem bila su lije~enje neurolo{kih bolesti, lije~enje AIDS-a i suradljivost u lije~enju mentalnih bolesti. Iz razgovora s na{im kolegama valja zaklju~iti da su radionice smatrali najzanimljivijim dijelom simpozija. Odr`ano je ukupno 13 radionica, a teme su bile raznolike i uglavnom va`ne za svakodnevnu ljekarni~ku praksu. Mogu}nost rada u grupi i razgovor s kolegama iz drugih zemalja otvorio je nove vidike brojnim ljekarnicima, posebice iz onih zemalja u kojima dodatne ili dopunske ljekarni~ke usluge nisu jo{ uvedene u svakodnevnu ljekarni~ku praksu. Prema ste~enim dojmovima ~ini se da je doprinos hrvatskih zdravstvenih stru~njaka op}oj kvaliteti radionica na simpoziju bio izuzetno vrijedan. Hrvatski farmaceuti Vesna Ba~i} Vrca, Maja Ortner Had`iabdi} i Iva Jankovi} s FBF-a iz Zagreba vodile su radionicu o primjeni prakti~nih znanja u rje{avanju problema iz podru~ja ljekarni~ke skrbi, a pod naslovom Clinical pharmacy and quality of care in Croatia. Osmi{ljavanje programa u~inkovitog upravljanja rizicima pri odobravanju novih lijekova pod naslovom Risks and safety of drugs bila je tema radionice kolegice Nikice Miro{evi} iz Agencije za lijekove i medicinske proizvode RH i Margaride Caramona iz Portugala. Unato~ tomu {to se radionica Avoiding medication errors in the use of analgesics hrvatske farmaceutkinje Arijane Me{trovi} iz tvrke Atlantic i Edith Dufay iz Francuske odr`avala u poslijepodnevnim satima zadnjega dana simpozija, ipak je privukla zanimanje zavidnoga broja sudionika. Tematika radionice bila je prepoznavanje vje{tina i intervencija potrebnih za izbjegavanje medikacijskih pogrje{ki pri uporabi analgetika. FOTO: Danijela Huml Radionica Arijane Me{trovi} i Edith Dufay Avoiding medication errors in the use of analgesics Koliko su europski ljekarnici znanstveno aktivni, moglo se utvrditi ve} prema broju posterskih radova koji su prikazani na simpoziju. Naime, predstavljeno je 205 posterskih radova, a od kojih su dva bila ih Hrvatske. Zanimljivo je da je 79 predstavljenih radova bilo iz podru~ja ljekarni~ke skrbi, 41 rad je iz podru~ja farmakoterapije i 24 rada su iz podru~ja informacija o lijekovima. Ostali su radovi pokrivali podru~ja farmaceutskog obrazovanja, farmakoekonomije, farmakoepidemiologije, 173

48 BILTEN HRVATSKE LJEKARNI^KE KOMORE III : /4 FOTO: Danijela Huml Marin Banovac i Nikica Miro{evi} ispred posterskog rada Agencije za lijekove i medicinske proizvode; Ivana Andabaka i Danijela Huml ispred posterskog rada Hrvatske ljekarni~ke komore i Zavoda za javno zdravstvo Grada Zagreba javnoga zdravstva i klini~ke farmakokinetike. Novoizabrani predsjednik Europskog dru- {tva klini~ke farmacije (ESCP) zatvorio je simpozij dodjeljivanjem nagrade za naj bolji izlo`eni poster estonskoj skupini lje kar nika pod vodstvom Juri Arjakse i za naj bolju govornu prezentaciju Paulu Wrightu iz Velike Britanije. Zaklju~no, s obzirom na zanimljiv znanstveni i dru{tveni dio programa simpozija, kao i na prekrasan ugo aj u suncem obasjanom Dubrovniku, nije za~u uju}e da je ovaj simpozij okupio 830 sudionika iz cijeloga svijeta. Posebno se veselimo {to je na simpoziju bilo prisutno oko 90 hrvatskih ljekarnika, koji su se na taj na~in mogli pribli`iti klini~koj farmaciji i do`ivjeti smisao i utvrditi ulogu toga podru~ja u ljekarni~koj praksi. Kolege koje se bave ljekarni- ~kom djelatno{}u na ovom su simpoziju mogle prona}i potrebne ne samo me unarodne stru~ne podatke i nove obavijesti nego i potencijalne suradnike iz drugih zemalja koji im mogu pomo}i u unaprje enju svakodnevne ljekarni~ke prakse. Simpozij mo`emo ocijeniti uspje{nim iznad svega i stoga {to sudionici o~ito nisu napustili Dubrovnik ravnodu{no, bez zanosa i poleta za unaprje enje svojega svakodnevnog farma ceutskog rada. Staklenica Ljekarne «K crnom orlu» (Eger, XIX. st.) Natpis: CROCUS AUSTRIAC[US]. 174

49 Zakon o medicinskim proizvodima U Narodnim novinama, broj 67/08. objavljen je Zakon o medicinskim proizvodima. Navedeni Zakon, sukladno smjernicama Europske unije, razdvaja podru~je lijekova i medicinskih proizvoda, odnosno posebno ure uje proizvodnju, promet, stavljanje na tr`i{te i nadzor medicinskih proizvoda. Kao regulatorno i nadzorno tijelo za podru~je medicinskih proizvoda postavljena je Agencija za lijekove i medicinske proizvode, koja }e odgovarati i za o~evidnik medicinskih proizvoda, njihovo pra}enje, klini~ka ispitivanja, te povla~enje proizvoda ~iji se u~inci poka`u {tetnima. Zakon predvi a da }e se u slu~aju povla~enja medicinskih proizvoda iz prometa, te poduzetim mjerama izvje{tavati i Europska komisija. Nadzor nad provedbom ovog zakona i propisa donesenih na temelju toga zakona obavlja farmaceutska inspekcija Ministarstva zdravstva i socijalne skrbi. zakonodavstvo Zakonom je odre eno da, prema zna~enju, uvedeni izraz «vigilancija medicinskih proizvoda» obuhva}a aktivnosti vezane za prikupljanje, procjenu, razumijevanje i reagiranje na nove spoznaje o rizicima koji proizlaze iz uporabe ili primjene medicinskih proizvoda, posebno {tetnih u~inaka, interakcija s drugim tvarima ili proizvodima, kontraindikacijama, krivotvorenjem, smanjenim djelovanjem, kvarovima i tehni~kim neispravnostima. Pri tome odgovorna osoba za vigilanciju medicinskih proizvoda jest doktor medicine, doktor stomatologije, magistar farmacije ili magistar medicinske biokemije. U dijelu Zakona koji se odnosi na promet medicinskim proizvodima propisano je da veleprodaja i proizvo a~ mogu opskrbljivati medicinskim proizvodima ljekarne, ljekarni~ke depoe, zdravstvene ustanove, dru ge veleprodaje, ordinacije privatne prakse, druge pravne i fizi~ke osobe sukladno ovom zakonu. Promet medicinskih proizvoda na malo obavljaju pravne i fizi~ke osobe kojima je, sukladno posebnom zakonu, odobreno obav ljanje ljekarni~ke djelatnosti, kao i specijalizirane prodavaonice za promet na malo medicinskim proizvodima kojima je dana dopusnica za promet na malo medicinskim proizvodima. U dijelu Zakona koji se odnosi na zbrinjavanje medicinskih proizvoda, dakle onih koji vi{e nisu za uporabu, jasno se navodi da se takvi medicinski proizvodi zbrinjavaju o tro{ku vlasnika medicinskog proizvoda. pripremila : Ana Malovi} / HLJK 175

50 BILTEN HRVATSKE LJEKARNI^KE KOMORE III : /4 Zakon o veterinarsko- -medicinskim proizvodima Zakon o veterinarsko-medicinskim proizvodima objavljen je u Narodnim novinama u broju 84. dana 18. srpnja (NN, 84/08.). Zakon predvi a klini~ka ispitivanja veterinarsko-medicinskih proizvoda, ocjenu njihove kvalitete, izvje{tavanje, upravni i inspekcijski nadzor, a radi sigurnosti lijekova za zdravlje `ivotinja i ljudi kao konzumenata njihova mesa. Nadzor ispravnosti i sigurnosti veterinarsko-medicinskih proizvoda, sukladno navedenom Zakonu, provodi Ministarstvo poljoprivrede. Zakon u svojim temeljnim odredbama definira galenski pripravak i magistralni pripravak. Sukladno tomu, galenski je pripravak opisan kao pripravak provjerene kvalitete izra en u galenskom laboratoriju na temelju veterinarskoga recepta u skladu s postoje}om farmakopejom, poznatom i prihva}enom recepturom, te normama dobre prakse za galenske laboratorije. Magistralni je pripravak opisan kao pripravak izra en u ljekarni na temelju pojedina~noga veterinarskog recepta za jednu `ivotinju ili skupinu `ivotinja iste vrste. Komentar Prije dono{enja Zakona, Hrvatska lje karni~ka komora dostavila je svoje primjedbe u ovla{teno ministarstvo, te upozorila na odredbe Zakona o ljekarni{tvu koje ne obuhva}aju i promet veterinarskim lijekovima. Tako er je ponovno upozoreno i na nedostatak Pravilnika o na~inu propisivanja i izdavanja lijekova na recept (NN,120/06., NN, 40/07.), prema kojemu lijekove na recept propisuju izabrani doktori medicine, odnosno stomatologije primarne zdravstvene za{tite, a ne spominju se doktori veterinarske medicine. Budu}i da prijedlozi i primjedbe HLJK-a nisu prihva}eni, sukladno gore navedenim aktima, novim Zakonom o veterinarsko- -medicinskim proizvodima nije se rije{io problem izdavanja humanih lijekova za potrebe `ivotinja, pa tako ni izradba lijekova za potrebe `ivotinja u galenskim laboratorijima i u ljekarni~kim (magistralnim) laboratorijima. Do daljnjega, ljekarne ne smiju imati u prometu veterinarske lijekove, niti smiju izra ivati i izdavati humane lijekove za potrebe `ivotinja. pripremila : Ana Malovi} / HLJK 176

51 III : /4 Izmjene i dopune Zakona o ljekarni{tvu i Zakona o zdravstvenoj za{titi U Narodnim novinama (NN, 117/08.) objavljene su Izmjene i dopune Zakona o ljekarni{tvu, Izmjene i dopune Zakona o zdravstvenoj za{titi, Izmjene i dopune Zakona o lije~ni{tvu, Izmjene i dopune Zakona o stomatolo{koj djelatnosti, Izmjene i dopune Zakona o sestrinstvu, kao i Izmjene i dopune Zakona o medicinsko-biokemijskoj djelatnosti. BILTEN HRVATSKE LJEKARNI^KE KOMORE zdravstvenog radnika u Republici Hrvatskoj. Izmjenom i dopunom Zakona o ljekarni{tvu omogu}uje se dr`avljanima dr`ava ~lanica Europske unije sa ste~enom izobrazbom farmaceuta obavljanje ljekarni~ke djelatnosti bez polo`enoga stru~nog ispita u Republici Hrvatskoj. Dr`avljani dr`ava ~lanica Europske unije moraju poznavati hrvatski jezik najmanje na razini koja je potrebna za nesmetanu i nu`nu komunikaciju s bolesnikom. Navedene izmjene i dopune stupit }e na snagu danom prijma Republike Hrvatske u Europsku uniju. Do izmjena i dopuna gore navedenih zakona do{lo je zbog obveze da se Direktiva 2005/36. Europske unije o priznavanju kvalifi kacija ugradi u doma}u pravnu regulativu koja se odnosi na obavljanje pojedinih profesija (zvanja, struka i slu`ba) u zdrav stvu. Izmjenom i dopunom Zakona o zdravstvenoj za{titi stvoreni su preduvjeti za rje {avanje pitanja vezanih za obavljanje zdravstvene djelatnosti dr`avljana dr`ava ~lanica Europske unije sa ste~enom izobrazbom pripremila : Ana Malovi} / HLJK 177

52 BILTEN HRVATSKE LJEKARNI^KE KOMORE III : /4 Pravilnik o osnivanju ljekarni Nakon {to je u Narodnim novinama, broj 26. od 12. o`ujka (NN, 26/07.) objavljen Pravilnik o uvjetima za odre ivanje podru~ja na kojem }e se osnivati ljekarne ubrzo je isti taj pravilnik tijekom mjeseca studenoga (NN, 118/07.) i srpnja (NN, 81/08.) do- `ivio nove promjene. Koje su odredbe na snazi i koji uvjeti moraju biti zadovoljeni pri odre ivanju podru~ja na kojem }e se osnivati ljekarne navodimo u daljnjem tekstu. Pravilnik o uvjetima za odre ivanje podru~ja na kojem }e se osnivati ljekarne (NN, 26/07.) propisuje uvjete pri osnivanju ljekarni, a to su: broj osiguranih osoba HZZO-a u gradu, op}ini, odnosno gradskoj ~etvrti Grada Zagreba gdje se ljekarna osniva me usobna zra~na udaljenost od lokacije za novu ljekarnu, pa do najbli`e postoje}e. Broj osoba osiguranih obveznim zdravstvenim osiguranjem koje provodi HZZO (osigurane osobe) mo`e se na}i na mre`noj (web) stranici HZZO-a i svima je dostupan. pripremila : Ana Malovi} / HLJK Nadalje, Pravilnik propisuje da se prva ljekarna u gradu, odnosno op}ini osniva na osiguranih osoba, druga ljekarna na osiguranih osoba, a svaka sljede}a na daljnjih osiguranih osoba (npr , osiguranih osoba i tako redom). Zra~na udaljenost izme u `eljene lokacije za ljekarnu i mjesta na kojem je smje{tena druga najbli`a ljekarna ovisi o broju osiguranih osoba u gradu, op}ini ili gradskoj ~et vrti Gra da Zagreba. S tim u vezi Pravilnik pro pisuje da zra~na udaljenost izme u ljekarni: za gradove s vi{e od osiguranih osoba mora biti najmanje 200 m zra~ne linije za gradove od do osiguranih osoba mora biti najmanje 300 m zra~ne linije za gradove i op}ine do osiguranih osoba mora biti najmanje 500 m zra~ne linije. Navedene udaljenosti utvr uju se geodetskom izmjerom ovla{tene osobe za obavljanje geodetskih poslova, sukladno propisi ma o dr`avnoj izmjeri i katastru nekretnina. Pravilnik predvi a i mogu}nost preseljenja ve} osnovanih ljekarni unutar grada, op }ine, odnosno gradske ~etvrti Grada Zag reba na drugu lokaciju, uz napomenu da ostaje obveza po{tovanja propisane zra~ne udaljenost do najbli`e ljekarne u tom podru~ju. Kako navedenim odredbama nije s pre cizno{}u rije{eno osnivanje ljekarni na podru- ~ jima od posebne dr`avne skrbi, brd skoplaninskim podru~jima i otocima, Pra vilnik 178

53 III : /4 BILTEN HRVATSKE LJEKARNI^KE KOMORE u takvim slu~ajevima predvi a mogu} nost osnivanja ljekarni i na tim podru~jima, i to ako je cestovna udaljenost do najbli`e ljekarne ve}a od 5 km ili je najbli`a ljekarna izvan granica na kojoj se obavlja javni mjesni prijevoz. Upravo je ta odredba do`ivjela svoje promjene izmjenom Pravilnika u studenome Naime, Pravilnik o izmjenama Pravilnika o uvjetima za odre ivanje podru~ja na kojem }e se osnivati ljekarne (NN, 118/07.) izmijenio je navedeni ~lanak te omogu}io: osnivanje ljekarni u gradu, op}ini, odnosno gradskoj ~etvrti Grada Zagreba ako se najbli`a druga ljekarna nalazi na m zra~ne udaljenosti osnivanje ljekarni u gra evini organiziranoj u slo`enu gra evinu s vi{e od 500 stanova ili s vi{e od stanov nika, uz napomenu da se navedeno do ka zuje pi sanom izjavom investitora koja odgovara detaljnom planu ure enja prostora ili programu poticajne stanogradnje, i uz uvjet da zra~na udaljenost izme u ljekarni mora iznositi najmanje m osnivanje ljekarni u turisti~kom naselju u kojem se obavlja turisti~ka djelatnost i u kojem postoji mogu}nost smje{taja od najmanje gostiju istodobno, te ako je zra~na udaljenost do najbli`e po stoje}e ljekarne najmanje m. No, navedena odredba ne omogu}uje, ka ko se ~esto misli, osnivanje ljekarne u svakom mjestu na obali koje mo`e smjestiti istodobno gostiju. Prigodom razmatranja takvih zahtjeva treba prethodno utvrditi je li navedeno naselje kategorizirano kao turisti~ko naselje sukladno Pravilniku o razvrstavanju, kategorizaciji i posebnim standardima ugostiteljskih objekata iz skupine hoteli (NN, 88/07.) propisanom od Ministarstva turizma RH i koji je Pravilnik objavljeno na mre`noj stranici toga ministarstva. Ljekarna koja je osnovana na udaljenosti od m zra~ne linije do druge najbli`e ljekarne mo`e se nesmetano preseliti, ako je ponovno na udaljenosti od m do druge najbli`e ljekarne. Treba naglasiti da nije dopu{teno preseljenje ljekarni osnovanih u gra evinama organiziranim u slo`enu gra evinu, odnosno u turisti~kim naseljima. Pravilnik je dodatno zbunio zainteresirane stranke navode}i u svojoj prijelaznoj odredbi da }e postupci koji su u tijeku pri Ministarstvu zdravstva i socijalne skrbi u vrijeme stupanja na snagu ovoga pravilnika biti nastavljeni sukladno tom pravilniku. Posljednje Izmjene i dopune Pravilnika o uvjetima za odre ivanje podru~ja na kojem }e se osnivati ljekarne (NN, 81/08.) omogu}uju, uz sve gore navedeno, tako er i osnivanje ljekarne u dru{tveno poticajnoj stanogradnji u vi{estambenim zgradama i zgradama u nizu s vi{e od 500 stanova ili s vi{e od stanovnika, a sukladno povoljno pisanoj izjavi vlasnika, odnosno stanovitog investitora (npr. Agencija za promet i posredovanje nekretninama), i detaljnom planu ure enja prostora na temelju Zakona o dru{tveno poticajnoj stanogradnji, ako je rije~ o postupku osnutka prve ljekarne na toj lokaciji. 179

54 BILTEN HRVATSKE LJEKARNI^KE KOMORE III : /4 Iz svega gore navedenog proizlazi da se za osnivanje svake sljede}e ljekarne u gra evinama organiziranim u slo`enu gra evinu uzima u obzir broj osiguranih osoba na odre enom podru~ju (op}ina, grad, odnosno gradska ~etvrt), broj ljekarni i udaljenost do najbli`e postoje}e ljekarne. Preseljenje ljekarne osnovane u takvoj stanogradnji nije dopu{teno. Posljednje objavljeni Pravilnik omogu}uje i preseljenje onih ljekarni koje na postoje}oj lokaciji ne ispunjavaju propisanih 200, 300 ili 500 m zra~ne udaljenosti do najbli`e ljekarne. U takvim je slu~ajevima preseljenje dopu{teno ako su kumulativno ispunjeni sljede}i uvjeti: kada se preseljenjem na novu lokaciju postoje}a udaljenost izme u ljekarni mijenja za najvi{e 10 % od postoje}e zra~ne udaljenosti izme u ljekarni kada se ljekarna seli iz unajmljenog u vlastiti prostor. Primjerice, prema gore navedenoj odredbi, ljekarna koja se od najbli`e ljekarne nalazi na zra~noj udaljenosti od 450 m, a ne na propisanih 500 m, mo`e se preseliti i bli`e i dalje od najbli`e ljekarne, ali samo u krugu od 45 m. I ovaj pravilnik u svojoj prijelaznoj odredbi omogu}uje da se postupci koji su u tijeku pri Ministarstvu zdravstva i socijalne skrbi u vrijeme stupanja na snagu ovoga pravilnika nastavljaju sukladno tom istom pravilniku. Uvjeti za mentora i ljekarnu Na temelju ~lanka 19. to~ke 29. Statuta Hrvatske ljekarni~ke komore, Vije}e HLJK-a na svojoj 6/91 sjednici od 1. listopada donosi ODLUKU o uvjetima koje mora ispunjavati mentor i ljekarna u kojoj se provodi pripravni~ki sta` magistra farmacije I. Pri obavljanju pripravni~kog sta`a 1 u ljekarni, mentor, 2 magistar farmacije, mora ispunjavati sljede}e uvjete: najmanje 5 godina radnog iskustva u ljekarni~koj djelatnosti biti zaposlen u ljekarni u kojoj rade najmanje dva magistra farmacije pripremila : Ana Malovi} / HLJK 1 Plan i program pripravni~kog sta`a za magistre farmacije objavljen je u Narodnim novinama (NN. 130/99.), a mo`e se prona}i i na stranicama HLJK-a u izborniku «Regulativa». 2 Mentor je u ljekarni{tvu voditelj, nastavnik i odgojitelj mladog, jo{ neiskusnog ljekarnika, a zadu`en je kako za nadzor rada kandidata pri izvo enju ljekarni~kih radnji, tako i za to da svoje spoznaje predo~i pripravnicima [V. G.]. 180

55 III : /4 BILTEN HRVATSKE LJEKARNI^KE KOMORE imati zavr{en te~aj za mentore odobren od Hrvatske ljekarni~ke komore. II. Dio plana i programa pripravni~koga sta`a koji se obavlja u galenskim laboratorijima i laboratoriju za provjeru kakvo}e galenskih pripravaka i identifikaciju ljekovitih tvari mo`e se obaviti u ljekarni u kojoj se obavlja ostali dio sta`a ako se u takvoj ljekarni izra uju najmanje sljede}i ljekoviti oblici: otopine masti (suspenzije, emulzije) kapi za nos kapi za uho ~ajevi trituracije 3 suspenzije za peroralnu uporabu. III. U laboratoriju ljekarne namijenjen za provjeru kakvo}e galenskih pripravaka i identifikaciju ljekovitih tvari, a u djelu plana i programa koji se odnosi na ispitivanje i kontrolu tvari, pripravnik u ljekarni treba obavljati laboratorijske radnje, i to najmanje: identifikaciju tvari i kontrolu sadr`aja alkohola usvojiti teorijska znanja koja se odnose na op}e odredbe o kontroli onih ljekovitih oblika koji su navedeni obveznom izradbom u ljekarni. IV. Iznimno, od to~ke I. ove odluke, mentor pri obavljanju pripravni~koga sta`a u ljekarni, a najdu`e do 31. prosinca 2009., mo`e biti magistar farmacije koji nema zavr{en te~aj za mentore. V. Magistri farmacije koji su zapo~eli pripravni~ki sta` prije stupanja na snagu ove odluke zavr{it }e pripravni~ki sta` sukladno prije utvr enim uvjetima. VI. Ova odluka stupa na snagu osmog dana od objave na web stranici Hrvatske ljekarni~ke komore. 4 3 Trituracije smjese ljekovitih tvari ili pripravaka biljnih droga (u pravilu, jaka djelovanja) i sredstva za dopunjivanje u obliku pra{aka ili ljekovitih masti. Rabe se isklju~ivo za izradbu drugih ljekovitih pripravaka i nisu namijenjeni bolesnicima za neposrednu upotrebu [V. G.]. 4 Isprava se vodi pod Ur. broj: /1-08; Zagreb, 17. listopada 2008., a potpisala ju je predsjednica Vije}a HLJK-a Dragica Radin, mag. pharm. 181

56 BILTEN HRVATSKE LJEKARNI^KE KOMORE III : /4 Odluka o maloprodajnim cijenama Vije}e HLJK-a na svojoj 6/91 sjednici od 1. listopada donijelo je izmjene i dopune Odluke o maloprodajnim cijenama lijekova koje nisu predmet ugovaranja s HZZO-om pod naslovom Odluka o na~inu oblikovanja maloprodajnih cijena lijekova i drugih sredstava koji nisu predmet ugovaranja s HZZO-om. Navedenim izmjenama i dopunama odre- eno je: da ljekarna sama odre uje na~in oblikovanja cijena drugih sredstava koji su u prometu u ljekarni da je pri izdavanju lijekova zdravstvenim ustanovama i pravnim osobama na narud`benicu, odnosno kada je izdavanje predmet ugovaranja putem javnog natje~aja, dopu{teno umanjiti maloprodajnu mar`u prema ovoj odluci za dodatnih 10 % da se bri{e odredba prema kojoj ljekarna na uvjete pla}anja mo`e odobriti najvi{e iznos popusta od 10 %. U nastavku je naveden pro~i{}eni tekst Odluke o na~inu oblikovanja maloprodajnih cijena lijekova i drugih sredstava koji nisu predmet ugovaranja s HZZO-om. HRVATSKA LJEKARNI^KA KOMORA na temelju ~lanka 35. to~ke 12. Zakona o ljekarni{tvu (NN, 121/03, 35/08, 117/08.) Vije}e HLJK-a na svojoj 6/91 sjednici dana 1. listopada donijelo je ODLUKU o na~inu oblikovanja maloprodajnih cijena lijekova i drugih sredstava koji nisu predmet ugovaranja s HZZO-om (PRO^I[]ENI TEKST) I. Ovom Odlukom utvr uje se na~in oblikovanja maloprodajnih cijena lijekova koji nisu predmet ugovaranja s Hrvatskim zavodom za zdravstveno osiguranje. Na~in oblikovanja maloprodajnih cijena drugih sredstava koji su u prometu u ljekarni utvr uje ljekarna. II. Maloprodajna cijena gotovog lijeka, galenskog pripravka, magistralnog pripravka jest prodajna cijena na malo s porezom na dodanu vrijednost. Sastavni dio cijene gotovog lijeka jest vrijednost maloprodajne mar`e prema modelu diferencirane mar`e. pripremila: Ana Malovi} / HLJK 182

57 III : /4 BILTEN HRVATSKE LJEKARNI^KE KOMORE Sastavni dio cijene galenskog i magistralnog pripravka jest usluga izradbe magistralnog ili galenskog pripravka prema tablici «Ljekarni~ki postupci» (Dijagnosti~ki i terapijski ljekarni~ki postupci, Narodne novine: 15/92, 29/93, 31/95, 3/2000, 18/2000, 118/01, 44/02, 76/02, 85/02, 92/02. i 11/03.). Ljekarna je obvezna u maloprodajnu cijenu galenskog i magistralnog pripravka ugraditi uslugu izdavanja {ifre broj iz «Ljekarni~kih postupaka». Vrijednost boda koji se primjenjuje u izra- ~unu cijene za galenske i magistralne pripravke prema «Ljekarni~kim postupcima» utvr uje Vije}e komore na prijedlog Povjerenstva za ekonomska pitanja HLJK-a. Mjerila su za odre ivanje vrijednosti boda sljede}a: vrijednost ljekarni~kog rada ostali prosje~ni tro{kovi rada i poslovanja. III. OBLIKOVANJE MALOPRODAJNE CIJENE GOTOVIH LIJEKOVA Najmanji iznos mar`e: 10 % Najvi{i iznos mar`e: 35 % Iznimno za citostatike, lijekove protiv AIDS-a i lijekove koji se izdaju u dugotrajnoj terapiji (npr. hepatitis C, lije~enje steriliteta i dr.) primjenjuje se iznos maloprodajne mar`e najmanje 2 %, a najvi{e prema prihva}enom modelu diferencirane mar`e. U posebnim (izvanrednim) stanjima (epidemije, pandemije i sl.) HLJK mo`e odrediti poseban iznos maloprodajne mar`e za gotove lijekove koji odstupa od utvr enog na~ina izra~una. Iznimno, pri izdavanju lijekova zdravstvenim ustanovama i pravnim osobama na narud`benicu, odnosno kada je izdavanje predmet ugovaranja putem javnog natje~aja, dopu{teno je umanjiti maloprodajnu mar`u prema ovoj Odluci za dodatnih 10 %. Maloprodajne diferencirane mar`e za gotove lijekove od 10 do 35 % Cijena lijeka na veliko po pakiranju (u kn) MAR@A 0,00 100,00 35 % 100,01 200,00 30 % 200,01 300,00 25 % 300,01 500,00 20 % 500, ,00 15 % iznad 1 000,01 10 % Maloprodajne diferencirane mar`e za gotove lijekove u slobodnoj prodaji od 10 do 35 % ne primjenjuju se na gotove lijekove koji, sukladno rje{enju Agencije za lijekove i medicinske proizvode, mogu biti u prometu u specijaliziranim prodavaonicama lijekovima na malo (lijekovi s re`imom izdavanja BRX). 183

58 BILTEN HRVATSKE LJEKARNI^KE KOMORE III : /4 IV. Cijena galenskih i magistralnih pripravaka izra~unava se primjenom bodovnog sustava, tj. «Dijagnosti~kih i terapijskih ljekarni~kih postupaka» objavljenih u Narodnim novinama (NN, 15/92, 29/93, 31/95, 3/2000, 18/2000, 118/01, 44/02, 76/02, 85/02, 92/002. i 11/03.) ili norma sata. Vrijednost boda utvr uje se u iznosu od: najmanje u iznosu vrijednosti boda za HZZO. Vrijednost norma sata utvr uje se u iznosu od: najmanje u iznosu od 60,00 kn. V. Ova se odluka objavljuje u Narodnim novinama i stupa na snagu osmog dana od objave. 1 Ljekarni~ka staklena boca (Njema~ka, oko 1780.) Natpis: SCHLAG :, zapravo AQUA APOPLECTICA. 1 Isprava se vodi pod Ur. broj: /1-08; Zagreb, 1. listopada 2008., a potpisala ju je predsjednica Vije}a HLJK-a Dragica Radin, mag. pharm. Aqua Apoplectica bilo je sredstvo protiv sr~anog infarkta (udara ili kapi), naglog prekida protoka krvi u koronarnu arteriju. Lijek se pripremao od bilja: mati~njak, lipov cvijet, ru`marin i cimet (korica). 184

59 Va`nost pravilnog izdavanja oralnih kontraceptiva U posljednjih je nekoliko mjeseci velika pozornost {ire javnosti posve}ena rizicima od primjene lijeka Yasmin. Naglasak je stavljen na tromboembolijske 1 doga- aje kao ozbiljne nuspojave ovoga lijeka. U povodu toga Agencija za lijekove i medicinske proizvode ponovno je razmotrila sigurnosni profil Yasmina te provela laboratorijsku provjeru kakvo}e lijeka. Ispitivanje je jo{ jednom potvrdilo da je kakvo}a lijeka u skladu s odobrenim zahtjevima te da se na tr`i{tu Hrvatske i Europske unije nalazi isti lijek. Kako nema novih spoznaja koje bi mijenjale sigurnosnu sliku lijeka, zaklju~eno je da korist od primjene lijeka prema{uje njegov rizik. Unato~ ~injenici da je lijek, po svojim svojstvima, siguran za primjenu nu`no je jo{ jednom upozoriti na va`nost pravilnog propisivanja i izdavanja lijeka te pra}enja njegovih nuspojava. napisala: Anita Filipovi} Su~i} / Agencija za lijekove i medicinske proizvode, Zagreb, dr. sc. predstojnica Ureda ravnatelja i glasnogovornica 1 Tromboembolija (lat. thromboembolia) pojam za emboliju ~iji emboli, doplavljeni krvlju, potje~u od tromba u srcu, arterijama ili venama. Svaki embol tvori jezgru za stvaranje novog tromba [V. G.]. doga anja Lijek Yasmin se, poput ostalih kombiniranih [per]oralnih 2 kontraceptiva, izdaje isklju- ~ivo na lije~ni~ki recept. Stoga je pri izdavanju lijeka potrebno voditi ra~una o valjanosti recepta te o trajanju ponovljivog recepta. Isto tako pri izdavanju lijeka korisnicu treba podsjetiti na va`nost redovitih pregleda (redoviti posjeti ginekologu) te provjeriti primjenjuje li korisnica neke druge lijekove koji mogu u}i u me udjelovanje ili interakciju s Yasminom (antiepileptici, odre eni antibiotici ili gospina trava). Tako er, korisnice treba posebno upozoriti da ne smiju pu{iti za vrijeme uzimanja kontracepcijskih tableta jer se ~in pu{enja dodatno povezuje s pove}anjem rizika primjene lijeka (u pu{a~ica se rizik pove}ava posebno u `ena starijih od 35 godina). Korisnice svakako treba usmjeriti na strogo pridr`avanje navoda u Uputi o lijeku. 2 Zanimljivo je kako se u ljekarni~koj i lije~ni~koj praksi podjednako rabe izrazi oralno i peroralno. Oba izraza dolaze od latinskih pridjevnih rije~i (1) oralis/orale koji se odnosi na usta, usneni, usni (npr. usni otvor, usna {upljina), oralni, i (2) peroralis/perorale koji se uzima ili daje (prima) na usta, kroz usta (npr. lijek) ili se izvodi (npr. operacija) kroz usta, usni, peroralni. Hrvatska matica lijekova (1997) poznaje oralne pripravke, Farmakoterapijski priru~nik (2000.) poznaje oralne antidijabetike, Enciklopedijski rje~nik humanog i veterinarskog medicinskog nazivlja (2006.) poznaje peroralne antikoagulancije i oralne kontraceptive, a Hrvatska farmakopeja 2007 s komentarima (2007.) poznaje: kroz usta (eng. oral use), oralne pripravke (eng. oral preparations), oralne kapi (eng. oral drops), oralna teku}ina (eng. oral liquid), oralna otopina (eng. oral solution) i tako redom. Oralni kontraceptivi (lat. contraceptiva peroralia) sredstva za sprje~avanje za~e}a (kontraceptivna sredstva) koja se daju na usta. Naj~e{}e ih uzimaju `ene (npr. estrogeni, progesteron), dok su za mu{karce (gosipol, klorirani {e}eri) u razvoju [V. G.]. 185

60 BILTEN HRVATSKE LJEKARNI^KE KOMORE III : /4 S druge pak strane, ljekarnici trebaju slijediti relevantne stru~ne informacije o lijeku dostupne u Sa`etku opisa svojstava lijeka kojeg mogu zatra`iti od predstavnika nositelja odobrenja ili prona}i na internetskoj stra nici Agencije ( u dijelu Lijekovi. Ljekarnik tako er treba upoznati korisnice s ranim navje{tajima (predznacima, simptomima) ozbiljnih nuspojava Yasmina jer je njihovo pravodobno prepoznavanje bitno za spre~avanje mogu}ih komplikacija. Tako, primjerice, valja upozoriti korisnice da obrate pozornost na pojavu iznenadnog te{kog bola u prsnom ko{u, na pojavu iznenadnog gubitka zraka ili napadaja ka{lja, te jednostranog bola ili otjecanja u nogama. Tako er, valja usmjeriti korisnice da reagiraju na svaku neuobi~ajenu i/ili te{ku glavobolju, iznenadni gubitak vida ili poreme}aj u motorici, odnosno na slabost ili omamljenost jedne strane ili kojega dijela tijela. Navedeni simptomi mogu upozoriti na pojavu venske ili arterijske tromboze, odnosno tromboembolijskih ili cerebrovaskularnih doga aja. Stoga je ove simptome potrebno ozbiljno shvatiti i detaljnije ispitati. Tako er treba pripaziti da je rizik od pojave tromboembolijskih doga aja najve}i u prvoj godini primjene lijeka. No to nije sve. Va`no je upozoriti korisnice da o svakoj uo~enoj ne`eljenoj reakciji na lijek odmah obavijeste svoga lije~nika ili ljekarnika. Zdravstveni radnik zatim treba prija viti otkrivene nuspojave Agenciji za lijekove i medicinske proizvode koja ih pro cjenjuje te vra}a povratnu informaciju zdravstvenom radniku. Na ovaj se na~in kom plikacije nuspojava lijeka mogu pravodobno smanjiti, izbje}i ili sprije~iti. Obrasci i upute za prijavu nuspojava nalaze se na internetskoj stranici Agencije ( pod hipervezom (linkom) Farmakovigilancija. Ovim putem valja jo{ jednom podsjetiti da se rizik od nastanaka tromboembolijskih doga aja, kao i ostala upozorenja i mjere opreza za lijek Yasmin odnose na sve lijekove iz skupine kombiniranih oralnih kontraceptiva. Stoga za navedene lijekove vrijedi isti na~in propisivanja, izdavanja, primjene te pra}enja korisnica lijeka. Na kraju je jo{ jednom potrebno naglasiti da se pravilnim propisivanjem, izdavanjem i uporabom lijeka poznati rizici od oranih kontraceptiva mogu smanjiti na najmanju mogu}u razinu. 186

61 III : /4 Europski dan svjesnosti o otpornosti na antibiotike Dana 18. studenoga ove godine prvi }e se put obilje`iti Europski dan svjesnosti o otpornosti na antibiotike (eng. European antibiotic resistance awareness day) 1 kako bi se javnosti posvijestila ~injenica da }e antibiotici zadr`ati svoju u~inkovitost i za budu}e nara{taje samo ako se budu uzimali odgovorno. Europska je komisija pokrenula obilje`avanje toga dana u suradnji s Europskim centrom za kontrolu i spre~avanje bolesti (eng. European centre for disease prevention and control). Predstavnici toga europskog sre di{ta smatraju da je i ljekarni~ki sustav pridonio pove}anju razine otpornosti na antibiotike u Europi. Naime, ti predstavnici smatraju da je otpornost na antibiotike u Europi visoka, me u ostalim, i zbog ~estog bezreceptnog izdavanja antibiotika u ljekarnama. I doista, otpornost na antibiotike ozbiljan je i mnogo zastupljeniji problem u [panjolskoj i Gr~koj nego u skandinavskim zemljama napisala: Danijela Huml / HLJK, prema podacima PGEU 1 Otpornost na antibiotike pojava kada antibiotici ne djeluju na odgovaraju}e uzro~nike bolesti, naj~e{}e zbog njihove neadekvatne i {iroke primjene [V. G.]. BILTEN HRVATSKE LJEKARNI^KE KOMORE (Danskoj, [vedskoj i Norve{koj). Predstavnici Europskog centra za kontrolu i spre- ~avanje bolesti pretpostavljaju da je razlog tomu relativna nedostupnost ljekarni u Skandinaviji ako se uzme u obzir ~injenica da je omjer broja stanovnika i ljekarni mnogo ve}i nego u [panjolskoj i Gr~koj. Osim toga, {panjolski i gr~ki ljekarnici primaju nov~ane poticaje za izdavanje antibiotika jer su pla}eni iz mar`e lijekova prodanih bez recepta. Prema rije~ima predstavnika Europskog centra, trebala bi se ispitati prak sa bezreceptnog izdavanja antibiotika u europskim ljekarnama i trebalo bi na neki na~in osigurati izdavanje antibiotika u ljekarnama isklju~ivo uz predo~enje lije~ni~kog recepta. Migracije i nedostatak farmaceuta u Europi Zapa`ene su odre ene negativne pojave na tr`i{tima rada zemalja ~lanica EU koje, me u ostalim, poga aju i ljekarni~ku djelatnost. Ponajprije se radi o tome da ponu ena radna snaga u zavodima za zapo{ljavanje ne zadovoljava potrebe tr`i{ta za stanovitim kadrovima. S druge pak strane, zemlje ~lanice privla~e uglavnapisala: Danijela Huml / HLJK 187

62 BILTEN HRVATSKE LJEKARNI^KE KOMORE III : /4 nom radnike koji nemaju potrebne radne vje{tine, odnosno niskokvalificirane radnike. Veleprodaje lijekova ili veledrogerije, 1 koje su (u odre enim zemljama) ujedno i vlasnice ljekarni, tra`e izlaz iz tih problema ulaganjem u obrazovanje farmaceuta. Da bi ubla`ila navedene pojave, Europska je komisija u listopadu dala po~etni poticaj o zapo{ljavanju visoko kvalificiranih radnika u Europskoj uniji. Nesta{ica farmaceuta u nekim zemljama ~lanicama EU ve} je dovela do njihove migracije s jugoistoka ([panjolska, Portugal, Italija, Poljska) na sjever Europe (Velika Britanija, Irska). Nedostatak farmaceuta zami je}en je i u Norve{koj, a o~ekuje se i u [ved skoj nakon liberalizacije {vedskoga tr`i{ta. Portugalski ljekarnici smatraju da je tr`i{te rada u toj zemlji nesigurno, kao {to su nesigurne i njihove pla}e, pa u potrazi za boljim uvjetima rada migriraju u Irsku i u Veliku Britaniju. Potpuno je obratna situacija zamije}ena u Velikoj Britaniji, gdje postoji opasnost od zasi}enja britanskoga tr`i{ta farmaceutima. Naime, ondje postoji oko zaposlenih farmaceuta. Osim toga, broj studenata farmacije kao i 1 Veledrogerija pravna osoba koja ima dopusnicu za obavljanje djelatnosti prometa na veliko lijekovima, kao i medicinskim proizvodima, kozmeti~kim, higijenskim i kemijskim potrep{tinama; veleprodaja lijekova. U procesu tzv. vertikalne integracije povezuje se s ljekarnama, {to dovodi do stvaranja monopola i tr`i{ne dominacije [V. G.]. Vidjeti tako er ~lanke Izravna razdioba lijekova prema ljekarnama u Bilten HLJK, god. II (2007), broj 4, str i Udru`ivanje veledrogerija i javnih ljekarni u Europi u Bilten HLJK, god. III (2008), broj 1, str broj farmaceutskih fakulteta u stalnom je porastu. Trenuta~no se u Velikoj Britaniji farmacija mo`e studirati na 24 fakulteta. Svake godine oko 250 farmaceuta zatra`i potvrdu o polo`enom stru~nom ispitu od Poljske ljekarni~ke komore u svrhu zaposlenja u drugoj zemlji ~lanici. Ove je godine izdano 10 % manje potvrda, i to zbog nepopularnosti selidbe pojedinaca zbog gospodarskih razloga. Nije poznato koliko farmaceuta doista napusti Poljsku, iako do sada nije zabilje`en nedostatak farmaceuta u toj zemlji. Veledrogerije smatraju nesta{icu farmaceuta ozbiljnom prijetnjom za svoje ljekarne i to nastoje sprije~iti na vrijeme. Vo eni tom mi{lju, predstavnici veledrogerija, poput Alliance Bootsa i Phoenixa, redovito posje- }uju sveu~ili{ta kako bi razgovarali sa studentima farmacije, pri ~emu odabiru kandidate za svoja budu}a radna mjesta. Cilj je razgovora pridobiti {to vi{e budu}ih farmaceuta u svoje ljekarne. [tovi{e, organiziranje studija farmacije po Europi moglo bi postati jo{ jedna poduzetnost europskih veledrogerija. Naime, Alliance Boots planira organizirati studij farmacije u Italiji, a Phoenix `eli pokrenuti pet studija farmacije u Njema~koj. Kako bi se pove}alo zapo{ljavanje visokokvalificiranih osoba u Europskoj uniji, Europska komisija u jednoj direktivi Vije}a predla`e uspostavu tzv. plavoga kartona kojim bi bila dodijeljena neka posebna prava visokokvalificiranim radnicima iz tre}ih 188

63 III : /4 BILTEN HRVATSKE LJEKARNI^KE KOMORE Njema~ka policija poziva na zabranu prodaje lijekova putem interneta Ljekarni~ki ormar, gravura iz djela Les Spectacles malades (Paris, 1729.). Zapo{ljavanje bez «plavoga kartona». zemalja. Naime, nositelju plavoga kartona i njegovoj obitelji bili bi omogu}eni ulazak, boravak i izlazak iz svih zemalja ~lanica EU. Uz to bi nositelji plavoga kartona imali izjedna~ena prava s dr`avljanima te zemlje ~lanice u mnogim podru~jima, primjerice, u postupku priznavanja diploma. Usvajanje toga prijedloga dovelo bi i do lak{e pokretljivosti farmaceuta s priznatim kvalifikacijama iz tre}ih zemalja u zemlje ~lanice EU. Takvi bi farmaceuti imali jednaka prava pri zapo{ljavanju kao i dr`avljani zemlje ~lanice, a nakon dvije godine rada u ljekarni~koj djelatnosti njihova bi se diploma automatski priznala poput diplome u zemljama ~lanicama. U Njema~koj je dopu{tena prodaja lijekova koji se izdaju na lije~ni~ki recept na daljinu, 1 {to mnogi u zemlji smatraju opasnom pojavom. Naime, njema~ka kriminalisti~ka policija Bundeskriminalamt u svojem izvje{taju pod nazivom Rastu}e tr`i{te kriminala lijekovima preporu~uje politi~arima da razmisle o osmi{ljavanju na~ina ograni~avanja prodaje lijekova putem interneta, i to zbog ~injenice da tako naru~eni lijekovi ozbiljno ugro`avaju zdravlje stanovni{tva. Pokrajinski ministar zdravstva za sjeverno rajnsko podru~je, Karl-Joseph Laumann, podupire preporuke policije i `eli zabraniti naru~ivanje lijekova po{tom. Kao razlog navodi brojna izvje{}a o nedovoljnoj mogu}nosti savjetovanja bolesnika, kao i o velikoj zastupljenosti krivotvorenih lijekonapisala: Danijela Huml / HLJK, prema podacima PGEU 1 Vidjeti tako er ~lanak Europska praksa prodaje lijekova uz ljekarni~ku usluga na daljinu u ovome broju Biltena HLJK. 189

64 BILTEN HRVATSKE LJEKARNI^KE KOMORE III : /4 va. 2 Udruga njema~kih farmaceutskih dru- {ta va tako er podr`ava preporuke policije. Kako bi se sprije~ile daljnje negativne posljedice prodaje lijekova na daljinu, jedan je politi~ar predlo`io novi zakon kojim bi se zabranila prodaja lijekova koji se izdaju na lije~ni~ki recept putem internet-ljekarni (npr. kod DocMorrisa ili Sanicarea), ali i takozvana usluga podizanja lijekova koje provode prodavaonice poput dm-a (prema: Drogerie markt). 3 Konkretno, u slu~aju dm-a rije~ je o tome da bolesnici ostavljaju svoje recepte u dm prodavaonicama te pri sljede}em dolasku na istome mjestu podi`u propisane im lijekove. Problem je u tome {to se na ovaj na~in bolesnike ne savjetuje pri izdavanju lijekova. Ravnatelj Internet-ljekarne pod nazivom DocMorris izjavio je da internet-ljekarne ostvaruju promet od oko 70 milijuna eura i da prodaja lijekova koji idu na lije~ni~ki recept ~ini 80 % njihova ukupnoga prometa. Upravo zbog tih ~injenica ravnatelj smatra da novi prijedlog zakona o ukidanju naru~ivanja lijekova po{tom ne}e poduprijeti njema~ko ministarstvo zdravstva, {to se pokazalo istinitim. 2 Vidjeti tako er ~lanke Krivotvoreni lijekovi i Postanak i suzbijanje krivotvorina lijekova u Bilten HLJK, god. II (2007), broj 2/3, str Vidjeti tako er uvodnik: U sredi{te medijske pozornosti u Bilten HLJK, god. III (2008), broj 2, str Ljekarni~ka boca s kositrenim zatvara~em (Njema~ka, kasno XVII. st.) Natpis: nema 190

65 HLJK o gospodarenju medicinskim otpadom Pravilnikom o gospodarenju medicinskim otpadom (NN, 72/07.; u daljnjem tekstu: Pravilnik) ljekarnama se propisuje obveza preuzimanja starih lijekova i sli~noga farmaceutskog otpada neovisno o podrijetlu. 1 Premda je navedenim Pravilnikom propisana obveza zbrinjavanja farmaceutskog otpada u ljekarnama, ipak nije nijednom odredbom rije{eno pitanje financijskoga tro {ka takvoga odlaganja, kao i pitanje skladi{tenja takvoga otpada. Ljekarne sukladno postoje}em Pravilniku o minimalnim uvjetima u pogledu prostora, radnika i medicinsko-tehni~ke opreme za obavljanje zdravstvene djelatnosti (NN, 90/04.) nemaju predvi eni prostor za pohranjivanje i skladi{tenje farmaceutskog otpa da, a tako er je tehni~ki neostvarivo svakodnevno odvo`enje otpada putem ovla{tenog poduze}a za zbrinjavanje farmaceutskog otpada. napisale: Ana Malovi} i Danijela Huml / HLJK 1 O odredbama u Pravilniku vidjeti ~lanak Gospodarenje medicinskim otpadom u Bilten HLJK, god. II (2007), broj 2/3, str dopisi O navedenom, kao i o opasnosti od ugro- `avanja zdravlja radnika u ljekarni, gdje se sakuplja farmaceutski otpad nastao u ku}anstvu, HLJK je u vi{e navrata obavijestila Ministarstvo za{tite okoli{a, prostornog ure enja i graditeljstva i predlo`ila odre ena rje{enja. U svojem se prijedlogu Komora pozvala i na provedbu zbrinjavanja farmaceutskog otpada u zemljama ~lanicama Europske unije, te je upoznala mjerodavno ministarstvo da dr`ave ~lanice Europske unije ve}im dijelom provode zbrinjavanje farmaceutskog otpada, ali pritom ne snose tro{kove njegova odlaganja, ve} su taj tro{ak preuzele lokalne vlasti, odnosno mjerodavna ministarstva. Detaljni se podaci nalaze u tablici «Modeli zbrinjavanja farmaceutskog otpada u Europi» (vidjeti str. 192). Uzimaju}i kao uzor europski model odlaganja farmaceutskog otpada, Komora je ovla{tenom ministarstvu predlo`ila da se i lokalna vlast redovitim javnim akcijama uklju~i u odlaganje farmaceutskog otpada nastalog u ku}anstvu, u kojem bi sudjelovale i ljekarne pru`aju}i stru~nu pomo}. HLJK je tako er predlo`ila i uvo enje naknade koju bi pla}ali proizvo a~i lijekova, a koja bi se upla}ivala u poseban fond te bi slu`ila za oporabu farmaceutskog otpada. O prijedlozima Komore do sada se jo{ nije o~itovalo ovla{teno Ministarstvo za{tite okoli{a, prostornog ure enja i graditeljstva. 191

66 BILTEN HRVATSKE LJEKARNI^KE KOMORE III : /4 MODELI ZBRINJAVANJA FARMACEUTSKOG OTPADA [FO] U EUROPI DR@AVA IRSKA LUKSEMBURG Jesu li ljekarne odgovorne za skupljanje FO iz ku}anstava? NE, ali neke ljekarne dobrovoljno provode ovu djelatnost NE, ali sve ljekarne dobrovoljno sudjeluju u skupljanju FO koje organizira Ministarstvo okoli{a Koje su ustanove odgovorne za skupljanje FO ako nisu ljekarne? The Health Service Executive Ministarstvo okoli{a Pla}aju li ljekarne tro{kove odlaganja FO? NE NE Tko fi nancira skupljanje FO ako ljekarne to ne ~ine? The Health Service Executive Ministarstvo okoli{a Dobivaju li ljekarnici posebnu naknadu za provedbu ove usluge? NE SLOVA^KA DA nepoznato NE nije poznato; NE pretpo- stavlja se da dr`ava financira oporabu [VEDSKA DA nepoznato DA nepoznato DA, ta je djelatnost uklju~ena u ljekarni~ku mar`u BELGIJA DA nepoznato regija Walloon: NE; Brisel i fl a- manska regija: ljekarne jedino moraju financirati spremnike za odlaganje FO VELIKA BRITANIJA lokalne vlasti financiraju uni{tavanje FO u svim trima regijama DA 1 nepoznato DA 2 nepoznato DA 2 1 Ljekarne su mjesta gdje se skuplja farmaceutski otpad, no, odgovornost oko organizacije skupljanja i zbrinjavanja ima Primary Care Trusts. Skupljanje FO uklju~uje skupljanje ne`eljenih/neiskori{tenih lijekova, igli, {prica i stanovitoga otpadnog materijala koji nastaje pri mjerenju glukoze u krvi. Bolesnici mogu donijeti otpad u ljekarnu ili ga dati dostavlja~u. Dostavlja~ je osoba zaposlena u ljekarni na poslovima ku}ne dostave lijekova nepokretnim osobama. 2 Ljekarne pru`aju uslugu skupljanja i odlaganja otpada kao dio ugovora s National Health Service (NHS). NHS daje naknadu ljekarnicima za provedbu ove usluge na temelju odobrenja britanskog Ministarstva zdravstva. NE NE 192

67 III : /4 BILTEN HRVATSKE LJEKARNI^KE KOMORE [VICARSKA DA nepoznato DA 3 nepoznato NE DANSKA nepoznato NE mjesne vlasti DA 4 DA 5 SLOVENIJA NE 6 gradska komunalna slu`ba NE gradska komunalna slu`ba NE Znak ljekarni~kog uspje{nog dana bio je gomila bo~ica razli~itih veli~ina s natpisnicama odlo`enih na lije~ni~kom receptu ~ekaju}u osobu koja }e ih podi}i. Ex libris, slika Richarda Luxa (1935.) za be~kog ljekarnika Marca Birnholza. Takve se bo~ice jo{ tada nisu smatrale farmaceutskim otpadom nakon {to se lijek potro{io ili zaostao u bo~ici. 3 Ljekarne pla}aju odlaganje otpada ako ne postoji neko drugo rje{enje od mjesnih vlasti. Me utim, ljekarne nisu zakonski obvezne pla}ati skupljanje i odlaganje otpada. Stanje u vezi s FO razlikuje se me u kantonima i gradovima. U nekim slu~ajevima gradovi pla}aju spaljivanje otpada koji ljekarnici dovode do mjesta spaljivanja. U nekim slu~ajevima dostavu otpada do mjesta spaljivanja obavljaju besplatno veledrogerije, a katkad tu uslugu napla}uju ovisno o te`ini otpada. 4 Lokalne vlasti skupljaju po ljekarnama spremnike s FO i dovode ih do mjesta njihova uni{tavanja. 5 Ljekarnici ne dobivaju posebnu naknadu za skupljanje otpada, nego se ova usluga ljekarnicima ispla}uje u sklopu op}eg ugovora s vladom. 6 Trenuta~no su u pripremi novi propisi u vezi s odlaganjem FO. Govori se o tome da }e u ljekarnama postojati kutije u koje }e gra ani mo}i odlagati farmaceutski otpad. Veledrogerije }e biti odgovorne za pra`njenje i odlaganje farmaceutskog otpada u tehni~kom, kao i u financijskom smislu. 193

68 Albarello iz porculana (Be~, XIX. st.) Natpis: UNG[UENTUM] ALTHEAE.

69 Pomast U ljekarni~koj se praksi posljednjih desetlje}a olako, neprimjereno i ~esto rabi izraz mast za jedan od dobro poznatih ljekovitih oblika pod latinskim nazivom unguentum. Krivicu za to ponajvi{e snose proizvo a~i lijekova kojima ne pada na pamet po{tovati hrvatsku jezi~nu farmaceutsku ba{tinu, a koji nemaju ni obi~aj pratiti novija hrvatska jezikoslovna kretanja. Za{to je to tako? Sve je to tako zbog obi- ~ne, otrcane i nezanimljive ~injenice da se neki proizvo a~i lijekova ne `ele izlo`iti tek jednokratnom dodatnom tro{ku za tiskanje novih tekstova na vanjskom pakiranju, unutarnjem pakiranju i na uputi za lijek. 1 Svima takvima mogla bi se pripisati primjerena izreka «premazani svim mastima» koju ljudi ~esto znaju re}i za lukave, prepredene, prefrigane, snala`ljive osobe dorasle svim prijevarama i izmotavanjima. Izraz ljekovita mast jest, dodu{e, ispravan, ali kao dvoslo`na rije~ nepovoljan je zbog vi{e jezi~nih razloga, primjerice, naziv ljekovita mast za oko pojednostavnjuje se pret varanjem prijedlo`ne skupine u pridjevnu, dakle jezi~no boljim izrazom o~na pomast i time se od ~etvero~lanoga stru~noga naziva dolazi do dvo~lanog naziva. Jezi~na teorija i praksa dokazuju da dvoimeno nazivlje ili vi{e~lani nazivi nemaju prednost nad jedno~lanim nazivima. Upravo tako, jedno~lani nazivi imaju prednost zbog jednostavnosti i olak{ane tvorbe srodnih naziva. 2 Izraz pomast ne samo da u pro{losti ima mnoge farmaceutske potvrnapisao: Vladimir Grdini} 1 Vidjeti ~lanak: V. Grdini}, Farmaceutski o ambala`i u Bilten HLJK /3, str jezik Valja upozoriti na ~injenicu da se ljekarnici trebaju sustavno slu`iti izrazom pomast za pripravke mekane konzistencije, koje se prire uju mije{anjem ljekovitih sredstava s masnom podlogom, kao zajedni~kim nazivom za oblik ljekovitih pripravaka tzv. mazive ~vrsto}e za vanjsku primjenu. Isti~emo, uporaba izraza mâst nije ispravna za ono {to razumijevamo pod latinskom i u farmaciji i te kako poznatom rije~i unguentum. Ugledni, najbolji i najnoviji Latinsko-hrvatski enciklopedijski rje~nik/lexicon latinocroaticum encyclopaedicum Joze Marevi}a (Matica hrvatska, Zagreb, 2000.) donosi: unguentum [1] pomast, balzam; [2. Ciceron] mirisava mast, po mast, pomada, mirisno ulje, mirisava tvar, parfem unguentatus [prema: Katul, Plinije i drugima] namirisan mastima, pomadama, pomastima; namazan, pomazan, balzamiran; parfimiran unguentarium [prema Augustinu] posuda za mirisave tvari, pomade, pomasti. 2 Vidjeti ~lanak: V. Grdini}, Farmaceutski jezik, Farmaceutski glasnik, 62:7-8 (2006)

70 BILTEN HRVATSKE LJEKARNI^KE KOMORE III : /4 de nego, {tovi{e, ni danas nije zastarjelica, jer je danas prihva}en kao op}i i stru~ni jezi~ni standard. To se mo`e brzo i jednostavno potvrditi, primjerice, u Rje~niku hrvatskoga jezika Leksikografskog zavoda Miroslav Krle`a i [kolske knjige (Zagreb, 2000.) i u Enciklopedijskom rje~niku humanog i veterinarskog medicinskog nazivlja Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti i Leksikografskog zavoda Miroslav Krle`a (Zagreb, 2006.). Rije~ mâst ima vi{e zna~enja i sva se ona ve zuju naj~e{}e uz masno}u. Prema Rje ~niku hrvatskoga jezika Vladimira Ani}a mast zna~i (1) netopljivu tvar u tkivu `ivotinja i biljaka, (2) ono {to se dobije topljenjem svinjskog sala svinjska mast, (3) gusta tvar koja slu`i za odr`avanje strojeva, (4) boja puti i (5) mo{t u Dalmaciji (regionalno). Me utim, masna gusta tvar koja se uzima za lije~enje mazanjem prema tom se istom navedenom rje~niku zove ljekovita mast. A ima li svinjske masti u ljekarni{tvu? Da, poznato je da je mast ili ~ista mast ili svinjska mast u farmaceutskoj uporabi poznata pod latinskim nazivima Axungia porci (Hrvatsko-slavonski ljekopis, 1901.) i Adeps suillus (F. Benzinger, Farmaceutska kemija, 1929.) i to je doista mast, a ne unguentum, ili kako to Ivo Ivan~evi} i Dragutin Tomi} (1939.) navode da se radi o masnoj pomasti. Nestru~na uporaba izraza mast umjesto ljekovita mast ili izraza pomast mo`e dovesti, tako er, i do nespretnih stru~nih rje{enja. Primjerice, unguentum tragacanthi tehnolo{ki uop}e ne sadr`avati masti. Ljekovite masti slu`e pak u lije~enju nekih bolesti mazanjem. No, kako smo ve} ustanovili, mast je mogla zna~iti i boju, recimo, puti (tko je crne masti taj je, zna~i, tamnoga tena, crnomanjast). Kao arhaizam pojavljuju se i neke rije~i povezane s ovim zna~enjem, dakle zna~enjem boje. Mastiti je jo{ u XIX. stolje}u zna~ilo obojiti, mastilo je bila tinta, ali i tiskarska boja, mastioni~ar slikar jak u bojama ili kolorist, a mastolovka je bila slikarska da{~ica za boje ili paleta. Masnica, kao i modrica (hematom), i danas zna~i modro obojeno tkivo na tijelu od izljeva krvi koji je uzrokovan udarcem ili jakim pritiskom. Uporaba izraza pomast umjesto ljekovite masti ima i svoje, za ljekarni{tvo, prakti~ne razloge i prednosti. Naime, kada se sustavno za sve mekane oblike lijekova rabi izraz pomasti (lat. unguenta), tada se s lako}om zasebno ozna~uju dobro nam poznate masne podloge (vehiculum): masne pomasti (npr. Adeps suillus, Cera alba, Cetaceum, Oleum Cacao), vunene pomasti (npr. Adeps Lanae anhydricus), parafi nske pomasti (npr. Vaselinum flavum, Paraffinum liquidum) i glicerinske pomasti (npr. Glycerinum). Katkad doista nerazborito stajali{te, koje se mo`e ~uti u struci protiv izraza pomast, da to podsje}a na «posljednju pomast», nije utemeljen. Naime, posljednja pomast rabi se isklju~ivo u katoli~anstvu, u Katoli~koj crkvi, kao sakrament bolesni~koga po ma zanja svetim uljem prije smrti (bolesni~ko pomazanje). Sintagma «posljednja pomast» u odnosu na jedinstvenu 196

71 III : /4 BILTEN HRVATSKE LJEKARNI^KE KOMORE i sveop}u rije~ pomast ima, me u ostalim, i ulogu da izvr{i namjerni i sna`ni pomak u zna~enju, kao {to je to slu~aj i kod nekih drugih sli~nih primjera: alternativa/alternativna medicina, ambicija/bolesna ambicija, posljednji/posljednji Mohikanac, bara/velika bara, bijel/bijela vrana, bijela knjiga, Bijela ku}a, i tako redom. Posljednju pomast dovodimo samo u vezu s umiru}im i umrlim i ni u kakvom drugom smislu. Mrtav je onaj koji je prestao `ivjeti, a sintagme s rije~i «mrtav» zna~e: pretjeran ili potpun (npr. mrtav pijan, mrtav umoran, mrtav gladan), pribran (npr. mrtav hladan), koji je li{en `ivosti (npr. mrtav glas, mrtav pogled), presahnuo ili presu{io (npr. mrtav izvor, mrtav rudnik), neostvarena odluka ili zamisao (npr. mrtvo slovo), a da se ne razla`e dalje, primjerice, {to je u botanici mrtva kopriva iz roda Lamium. ^etiri stolje}a hrvatske rije~i: pomast Hrvatska farmaceutska rije~ za latinsku unguentum jest pomast, a to je poznato na tlu Hrvatske ve} od XVI. stolje}a kako je to navedeno u tablici. Pomast je zabilje`ena od razdoblja Hrvatske u sastavu habsbur{ke krune (1526.), za vrijeme Kraljevstva Srba, Hrvata i Slovenaca (od 1. prosinca 1918.), Kraljevine Jugoslavije (1931.), kratkog razdoblja Banovine Hrvatske (1939.), Nezavisne Dr`ave Hrvatske (od 10. travnja 1941.), a zatim Federativne Narodne Republike Jugoslavije (od svibnja 1945.) pa sve do razvoja stru~noga farmaceutskog nazivlja u Republici Hrvatskoj od godine U pojedinim se razdobljima zrcali, kako se to i iz tablice vidi, stanovita politi~ka usmjerenost uporabe jezika, ~ak i stru~nih rije~i. Godina autor naziv djela latinski/hrvatski izraz(i) Faust Vran~i} Dictionarium quinque nobilissimarum unguentum /pomast Europae lin- guarum: Latinae, Italicae, Germanicae, Dalmatiae et Ungaricae Bartol Ka{i} Hrvatsko-talijanski rje~nik unguento/mast, pomast Andrija Jambre{i} Lexicon latinum interpretatione Illyrica, Germanica et Hungarica locuples unguentum/maszt, mazilo, pomaz Bogoslav [ulek Hrvatsko-njema~ko-talijanski rje~nik znanstvenog nazivlja mast fizi~ki, mineralo{ki i umjetni~ki izraz, hrv. boja ; pomast kemijski izraz 197

72 BILTEN HRVATSKE LJEKARNI^KE KOMORE III : / Jane~ek/ Domac Hrvatsko-slavonska farmakopea Unguentum aromaticum /Mirodiva mast; Unguentum emolliens / Omek{aju}a pomast; Unguentum jodatum /Jodna pomast; Unguentum simplex /Jednostavna pomast; Unguentum kalii jodati / Pomast od kalijeva jodida itd Julije Domac Uputa u farmakognoziju ljekovite masti Latinsko-hrvatski rje~nik [isto u izdanjima Rje~nika iz godina i 1960.] unguentarius/koji se ti~e pomasti i trgovaca pomastima; unguentum/pomast, balzam Jane~ek/ Domac Hrvatsko-slavonski ljekopis unguenta/pomasti Ante Katalini} Farmaceutska po~etnica unguenta/pomasti Antun Vrgo~ Uputa u farmakognoziju ljekovite masti skupina autora Vladimir [iffer Franjo Benzinger Ivan~evi}/ Dama{ka Ivan~evi}/ Tomi} Pharmacopoea Jugoslavica unguenta/ljekovite masti; aromati~na mast; mast od glicerina; mast od `ive; mast sa kalijevim jodidom itd. Osnovi galenske farmacije unguenta /ljekovite masti Repetitorium artis pharmaceuticae Farmakoterapija Farmakografija. Osnovi nauke o propisivanju lijekova [isto u izdanjima knjige iz godina i 1951.] uredni{tvo Apotekarski vjesnik, 21 (1939) uredni{tvo Apotekarski vjesnik, 22 (1940) uredni{tvo Apotekarski vjesnik, 22 (1940) uredni{tvo Apotekarski vjesnik, 22 (1940) Franjo Vjesnik ljekarnika, 23 Benzinger (1941) Franjo Vjesnik ljekarnika, 23 Benzinger (1941) Dr. Vjesnik ljekarnika, 25 B.(enzinger) (1943) 337. unguenta /ljekovite masti unguenta /ljekovite masti pomasti/unguenta masti protiv opeklina masti sa sumporom masti za nos masti s formalinom masne podloge za izradu ljekovitih pomasti bez dodavanja masnih tvari pomasti za oduzimanje mirisa o mie{anju pomasti 198

73 III : /4 BILTEN HRVATSKE LJEKARNI^KE KOMORE uredni{tvo Vjesnik ljekarnika, 25 (1943) 366. pomasti Dr. Benzinger Vjestnik ljekarnika, 26 studije o izradi pomasti (1944) 50/141/ Dr. B.(enzinger) Vjesnik ljekarnika, 26 (1944) 162. dobra mastna podloga za izradu emulzionih pomasti skupina Farmakopeja FNRJ unguenta /ljekovite masti pomasti autora uredni{tvo Farmaceutski glasnik, 10 pomast za vime (1954) ref. Farmaceutski glasnik, 11 stabilnost pomasti s prokain-penicilinom (1955) uredni{tvo Farmaceutski glasnik, 11 za{titna pomast za ruke (1955) uredni{tvo Farmaceutski glasnik, 11 moderne podloge za pomasti (1955) uredni{tvo Farmaceutski glasnik, 11 analiza pomasti na bazi silikona (1955) Jaroslav Uvod u galensku farmaciju unguenta/pomasti, ljekovite masti Je~men Ivan~evi}/ Farmakografija ljekovite masti /unguenta Tomi} ref. K. K. Farmaceutski glasnik, 17 o~ne pomasti (Kova~i}) (1961) ref. K. K. Farmaceutski glasnik, 17 istra`ivanje podloga za pomasti (1961) Dragutin Farmakoterapija unguenta /ljekovite masti Tomi} skupina autora Medicinska enciklopedija (sv. 10, str. 161) unguenta/pomasti ili ljekovite masti; propisivanje pomasti; aplikacija pomasti, izrada pomasti; konzerviranje pomasti; oficinalne pomasti; antisepti~ke pomasti; pomasti za o~i ref. De. (Depeder) Farmaceutski glasnik, 22 (1966) 444. postojanost mikrobnog zaga enja u podlogama za pomasti ref. De. Farmaceutski glasnik, 27 otpu{tanje djelotvornih tvari iz pomasti (1971) Vladimir Tomi} Farmaceutski glasnik, 30 (1974) 360. primjena ribljeg ulja za prire ivanje pomasti Vladimir Tomi} Farmaceutski glasnik, 31 (1975) 53. utjecaj baze za o~ne pomasti na otpu{tanje lijeka 199

74 BILTEN HRVATSKE LJEKARNI^KE KOMORE III : / ref. Z. M. Farmaceutski glasnik, 31 (1975) 201. gubici masti za o~i kod raznih punjenja tuba ref. Z. M. Farmaceutski glasnik, 33 otpu{tanje ljekovite tvari iz masne podloge (1977) ref. Z. M. Farmaceutski glasnik, 34 (1978) 341. kompleksometrijsko odre ivanje ribljeg ulja u ljekovitim mastima skupina autora Farmakopeja SFRJ unguenta/ljekovite masti; Unguentum simplex/podloga za ljekovite masti skupina autora Medicinski leksikon ljekovite masti tako er: pomasti, unguenta Dragutin Tomi} Terapijske doze: oblici lijekova i sinonimi [vjerojatno isto u ranijim izdanjima knjige iz godina 1945, 1946, 1950, i 1977.] unguenta /ljekovite masti ili pomasti Vladimir Grdini} skupina autora Hrvatsko farmakopejsko nazivlje. Prinosi za hrvatsku jezi~nu normu i kodifikaciju u ljekopisu Standard terms: Pharmaceutical dosage Forms, Routes of administration, Conteiners unguenta/pomasti, ljekovite masti pomast; pomast za nos; pomast za oko; pomast za rektum; pomast za rodnicu; pomast za uho Vladimir Ani} Rje~nik hrvatskoga jezika pomast balzam, melem skupina autora Hrvatska farmakopeja 1999 pomast; pomast za oko; pomast za uho; pomast za nos; pomast za rodnicu; mast za rektum Jozo Marevi} Latinsko-hrvatski enciklopedijski pomast: vidjeti tekst rje~nik skupina Rje~nik hrvatskoga jezika pomast: vidjeti tekst autora Vladimir Loknar Rje~nik latinskoga i hrvatskoga medicinskoga nazivlja unguentum/pomast, ljekovita mast, mast skupina autora Enciklopedijski rje~nik humanog i veterinarskog medicinskog nazivlja Farmakopeha FNRJ (1951.) je, kao i kasnije Farmakopeja SFRJ (1984.) u pojedinoj uporabi nazivlja bila nena~elna. S jedne su strane unguenta bile ljekovite masti, odnosno pomasti (1951.) ili pak samo ljekovite masti pomasti: vidjeti tekst (1984.), a slijedom toga Unguentum simplex je podloga za ljekovite masti, Unguentum simplex ad antibiotica podloga je za ljekovite masti s antibioticima itd., pa onda imamo nesustavno da je Excipiens lanalcoli 200

75 III : /4 BILTEN HRVATSKE LJEKARNI^KE KOMORE lanalkolna podloga za ljekovite masti, Excipiens lanalcoli aquosum lanolkolna podloga s vodom za ljekovite masti i drugo, da bi onda ipak Unguentum glyceroli bila mast glicerola, Unguentum hydrocortisoni mast korti zolona, Unguentum hydrocortisoni acetatis mast kortizolonacetata, Unguentum emolliens mast za ubla`ivanje i sli~no. Ta se nena~elnost, dodu{e, segmentarno i nesustavno, mo`e uo~iti i u Hrvatskoj farmakopeji 2007 s komentarima, gdje sukladno normiranim izrazima iz podru~ja Standard terms 3 navodi da se eng. oitment treba prevoditi na hrvatski jezik rije~ju pomast, a dopu{ta i uporabu naziva mast, da u poglavlju Farmaceutski oblici (B.9) nalazimo isklju~ivo masti, hidrofobne masti, s vodom emulgi raju}e masti i hidrofilne masti. Sre ivanje naziva u farmaciji, a u vezi s latinskim izrazom unguentum o~ito je potrebno. Tu nam poma`u A. Rje~nik hrvatskoga jezika [urednik Jure [onje; Leksikografski zavod i [kolska knjiga, Zagreb, 2000.] i B. Enciklopedijski rje~nik humanog i veterinarskog medicinskog nazivlja [urednik Ivo Padovan; Leksikografski zavod i HAZU, 2006.] koji navode: A. mast namirnica dobivena topljenjem masnih tkiva `ivotinja 3 Vidjeti: Standard terms: Pharmaceutical dosage forms, Routes of administration, Containers, djelo se sustavno objavljuje u Strasbourgu u izdanju Vije}a Europe. Bilje{ka: ve} je prvo izdanje iz godine sadr`avalo farmaceutske izraze na hrvatskom i jo{ na dvanaest jezika. Izdanje iz godine ve} sadr`ava farmaceutske izraze na dvadeset i jednom europskom jeziku. A. pomast lijek za vanjsku uporabu, sastavljen od masne podloge i ljekovitih tvari B. pomasti polukruti ljekoviti pripravci za vanjsku uporabu namijenjeni lije~enju ko`e, sluznice i rana. Sadr`avaju ljekovite ili za{titne supstancije otopljene, suspendirane ili emulgirane u prikladnoj podlozi. Sinonimi: ljekovite masti, medicinske masti. Umjesto zaklju~ka Slijede}i stoljetno hrvatsko naslije e u podru~ju ljekarni{tva i najsvje`ija opredjeljenja jezikoslovaca, kako op}ejezi~nih (2000.), tako i stru~nojezi~nih (2006.), predla`e se: 1. za unguentum treba sustavno rabiti rije~ pomast, a ne ljekovita mast, a pogotovo ne mast; 2. izraz ljekovita mast treba sustavno izbjegavati iz jezikoslovnih razloga, 3. izraz mast treba se rabiti za svinjsku mast (Axungia porci), ali i za sve masne podloge bez ljekovitoga sredstva, primjerice, mast za hla enje (Unguentum emolliens), tj. bijela mast dobivena zagrijavanjem cetaceuma i bijelog voska s teku}im parafinom uz natrijev tetraborat, a ta je tek namijenjena za izradbu polukrutih magistralnih pripravaka. 201

76 BILTEN HRVATSKE LJEKARNI^KE KOMORE III : /4 Zbirka pu~kih naziva u hrvatskim ljekarnama. III. dio: materija medika F-O Pregled pu~kih naziva u hrvatskim ljekarnama 1 nastavljamo abecednim redom. Kratice i oznake upotrijebljene i u ovom nastavku rje~nika navedene su u drugom dijelu rje~nika objavljenog u Biltenu, 2:2-3 (2007) F Farina lini kehrl (8,51), bra{no od kudelje (26), ~eten tohom (**) Farina sinapis seminum `enef (9), senf (8,51) Fascia** povoj i pa{ica (Ka{tela), zave`anj (Mostar) Ferrum sulfuricum zelena galica (2,Ar), talica (*) Fictilia** bokal, bokal~i}, bokali}, {olja, {olica, tegla, teglica, lon~i} i posudica (26) Ficus carica figa (8,51), smokva (Pa), obi~na smokva (Ku) Flores buglossi volovski jezik (10) Flores chamomillae vulgaris jarmen (21), bielotrava (6), buha~ (21), buhak (21,26,Ar), ru`ice za maternicu, od matre, milica trava, milanka, kamomila, kamila, kamilica, ljubica, titralka, gamilica i raman (26), titrica (21,26), rada, rum, rumanj(?), `abljak, gor~ak, zdravi} i zdravi{ (Ar), dragoljub, deva (**), lepa rada (*). Vidjeti: Flores convallariae majalis. Flores cinae pulv. vidjeti: Pulvis cinae Flores convallariae majalis dragoljub (3). Vidjeti: Flores chamomillae vulgaris. Flores lavandulae {picinarda (2,18) Flores (myristicae) macis mu{kaplet (18) Flores malvae arboreae trendofija (7), cviet od trandovilja (2) Flores paeoniae cvijet od bo`ura (2), bo`ur (16) Flores papaveris rhoeados nunice (22), bula gjambula (7), mak vu~iji i vu~ji mak (10) napisao: Vladimir Grdini} 1 vidjeti I. i II. dio u Bilten HLJK, , str

77 III : /4 BILTEN HRVATSKE LJEKARNI^KE KOMORE Flores sambuci zovikov cvijet (2,3,16), cvijet od zove (2), té od bazgovine (32), holerte (8,51), zovika (**), zova, zovin cvijet, zovika, sambuk bazga i bazgovina (26) Flores sulfuris ~ukurt behar (**) Flores verbasci `uti plu~njak (8), plu~njak (?) (8,51), zmija~a trava (26) Vidjeti: Lichen islandicus i Herba pulmonariae. Foeniculum vulgare groma~ (18), komorak (Ku), kopar (Pa), mora~a (*). Vidjeti tako er: Fructus foeniculi. Folia farfarae podbijel (7, Ku) Folia hepaticae jeterni dra~ i dra~ jeterni (10) Folia malvae prstenka (7), kanto{ (16,18), sliz (44), kezpaplte (8,51), trava od prstenjaka (28) Folia melissae p~elina ljubica, ljekoviti mati~njak i miloduh (26) Folia menthae metica (1) Folia patchouli vidjeti: Patchouli Folia sennae maj~in list (55), mafunjice i mokunice (29), senino pali{}e (29), salame~ija (4,**), salame~i (**), sename~ija (3), suleman (17), sulemen semplat (4), mo{njice (27) i muterplet ili muterbleter (prema njema~kom: Matterblätter) (27), arba{ena (29), senika, crna trava, trava od laksiranja, senja i manja, sena mana, te sana i mana (26), senanika (Ar) Folia uvae ursi {im{irov list (3), loboda (21) Folliculi sennae majkin list, materni list, maj~ino li{}e, maj~ina travica, trava od matre, trava od rodilje, mo{nje `enske trave i mo{njice od purge (26) Folliculus* mo{nja (26), mjehur (Ku) Fructus anacardii davidovo zrno (3,7,*) Fructus anisi stellati vidjeti: Semen anisi stellati Fructus anisi vulgaris onajs, ani`i}e, jani`i}i i slatki janu{ (26) Fructus caryophylli karanfi} i garofolac (26) Fructus cocculi balukat za ribu trovati (6) Fructus colocynthidis gorka jabuka (2,5), zec-jabu~ice (5) Fructus cydoniae sjeme od tunje (2) Fructus cynosbati he~ipe~ (prema nazivu: Hetschepetsch) (8,51) Fructus foeniculi komora~ i fenigl (26), koroma~ (26, Ka{tela), motrika i mora~ (Ar). Vidjeti tako er: Foeniculum. 203

78 BILTEN HRVATSKE LJEKARNI^KE KOMORE III : /4 Fructus juniperi fenja (2) Fructus lauri kukuli sjeme i sjeme kukuli (23) Fructus myrtilli borovnice (29) Fructus tamarindi temerhindija (3) Fumaria offi cinalis fratri} (18), dimnja~a (Ar, Ku), rosopas (Ar), rosnica (Ku) Fungus sambuci kora za o~i (2). Bilje{ka: pripravak dolazi u vi{e ljekarni~kih istozna~nica, primjerice, Sambuci fungus, Agaricus auriculae, Auricula Judae, Fungus auricula i Fungus membranaceus. G Galla* {i{ka (Ka{tela, Ar), {i{arka, {e{arka, {e{arica i babu{ka (Ar). Rije~ je o: Quercus infectoria Oliv. Gallae quercus {i{arka (2,7) Gaze hydrophila rub (52) Gelatina drhtalice ili drktalice, pitije, dr~e, ladetina, ladnetina, pa~e i drezga (Ar), balog tutkalo (**) Gemma* pupoljak Gemmae populi trandovilje (26). Prema biljci: Populus nigra, crna topola (Ku) Gentiana (op}enito) vladislavka (20). Kao ime roda: siri{tara (Ku). Gentiana asclepiadea sve}ica (*) Gentiana lutea lincura (8,*), sr~enja~a, trava od srdobolje, sr~enjak, sr~anik, ko{utina brada, trava od srca i mali sr~anik (Ar). Bilje{ka: danas se podvrsta symphyandra naziva lincura, sr~anik i siri{tara `uta (Ku). Glechoma hederaceum dobri~ica (Ku,*), dobri~evica, dobri~avka i samobajka (*) Globuli ad erysipelas vrban~ek (10), kamforska kreda (7) Globuli camphorati bijela kugla za pogan~inu i kugl kamfor (26), elizabetinrkugl i kanfrkugl (8,51) Globuli cosmet. ledeno bjelilo (17). Vidjeti tako er: Cetaceum. Globuli martiales gvozdena kugla i kuglja gvozdena (2) Globulus convolutus* vavoljak (Ar) Glycerin glicerin-ulje (34), klicurin (34), klicerin (39), slatki zejtin (*), jasmin jagi (**) Gossypium depuratum fata (35), pavuljice (?), pamuk (Ar), bumbak (Ka{tela) 204

79 III : /4 BILTEN HRVATSKE LJEKARNI^KE KOMORE Granum* sjemenka, zrno (Ar) Gummi arabicum samk arabi (**) Gummi asae foetidae {ejtanpok (3) Gummi benzoës izmirna (*), aslibent (**) Gummi mastix sladka smola (3) Gummipreservativus** ko{ulja za mi{a (11), ko{ulja, koton (prema engleskom: condom), pre`ervativ (prema francuskom: presérvative) i fudrin (prema talijanskom: foderino) (27), futral i futrolac (34), navla~ak (44), nakurnjak (Tegumentum penis) (Ar) Gummi resina myrrha osmirna (2), mira (Ku) Gummi resina olibanum vidjeti: Olibanum Gummi traganth titre (4), alkitira (**), ketra (**) Gutta(e)* kana (29), troflin (30), kap i kapljica (Ar) Guttare** kanit (29) H Helianthus annuus suncogled (*), suncokret (Ku) Helianthus tuberosus ~i~oka, nahod, topinambur i slatki krumpir (Ku), `u}enica (*) Helleborus foetidus kukurijek, ~emerika (Ar) Helleborus niger spre` (11,59), crni kukurijek (Ku), ~emerika (*) Helminthochorton kolarina (11), korajina (52). Zapravo: alga, Alsidum helminthochorton Hepar sulfuris `veplena sol (10) Herba* trava, tako er: trava od groznice, od uroka, od zuba, od buva i trava od srca (Ar) Herba absinthii pelin (1, 26,[u), pelen (26,[u), pelinek, pelim, ak{enac, gorki ak{enac, obsienac, ohsjena}, oksjenac, osina}, osjenac, osjena} i sansi} ([u). Bilje{ka: farmaceutska droga od biljke Artemisia absynthium. Herba capilli Veneris kapo venere (18), gospini vlasi (12) Herba centaurii ki~ica (2), trava od hiljade (2), kantarin (3), tau`entro`e (43), kitica, grozni~ava trava, zimni~arka, i za 1000 forinti ~aja (Tausendguldenkraut) (26), gorka trava (Ar) Herba centaurii minoris ki~ica (8,*) Herba chelidonii cilidonija (18) Herba cichorei intybi vuzljika (21) 205

80 BILTEN HRVATSKE LJEKARNI^KE KOMORE III : /4 Herba conii kukuta (2) Herba cynoglossae pasja kost (10) Herba equiseti gajdica, kositrenka, vo{tika, kosova trava, srebrnja~a i poljesko vo{}e (26), preslica i ma~ji rep (28) Herba majoranae majurun (43), majorun (57) Herba malvae cigansko zelje (21), crni {ljez (3). Vidjeti: Species althaeae. Herba marrubii koko~itac Herba melissae naran`at (18) Herba millefolii jezi~ec (21), kunica (3,9), paprac (2,8,26), petrovsko cvie}e i cvije}e petrovsko (2), hajdu~ka trava (8,*), stolistak (26). Vidjeti: Achillea millefolium. Herba pulmonariae plu~njak zeleni (8). Vidjeti: Flores verbasci. Herba salviae `alfija (2) Herba sennae salame~i (**) Herba sideritidis trava od uroka (*). Prema biljci Galeopsis dubia ili Sideritis arvensis. Herba urticae koprivica gr~ka (*) Herba violae tricoloris maj~ina du{ica (2), ~aj od ljubi~ica (28), dikino oko (Ar) Heroicum remedium prijeki lijek (Ar) Hirudo medicinalis pijavica (2,Ar), pijavka (Ho), krvar i krvarica (Ar) Hydrargyrum `iva i `ivo srebro (Ar), ar`enturia (**) Hydrargyrum bichloratum sirid`ik (2,3,12), siridjik (8), serad`ik (Ar). Vidjeti corrosivum tako er: Corrosiv. Hydrargyrum corrosivum surmen (3,**) Hydrargyrum sulfuratum barut crveni (*), {efki kamen (*). Biljer{ka: stariji rubrum ljekarni~ki nazivi su Cinnabaris i Cinnabaris factitia. Hydromel infantum {iroper (18) Hyoscyamus niger bunika (29,Ar), blen, voja i konjski zub (Ar), bunika crna (Ku), svinjski bob (Pa) Hypericum perforatum bogorodi~ino cvie}e i cvije}e bogorodi~ino (20), gospina trava, ivanje zelje, bogorodi~ina trava i kantarion (Ku) Hyssopus offi cinalis sipart (20), {ipanta (Pa), izop, sipan i miloduh (Ku) 206

81 III : /4 BILTEN HRVATSKE LJEKARNI^KE KOMORE I Indigo syntheticum ~ivit (2,4) Infusum* salitak, naljevak i nalijevak (Ar) Infusum laxativum rosolka (8) Inhalatio** prekada i prekadnja (Ar) Inula helenium oman (Ar,Ku*), veliki korijen (Ar,Ku), vele zelje, i ivanjsko zelje (Ar). Vidjeti tako er: Radix enulae. Iodoformium prah od kanfore (2,11,46), `uti pra{ak za rane (17), prah judiform (47) Iodum resik (Ar) Iris germanica perunika bogi{a (Ku), perunika (*) Isatis tinctoria silina (20, Ku), sa~ (Ku) J Jodoform Juglans regia Juniperi baccae Juniperus communis Vidjeti: Iodoformium orah (Pa) borovi~ke, fenje, smrekovina i borovice (26). Isto: Fructus juniperi. borovica obi~na (Ku), venja i kleka (Ku,*), smreka (Ku) K Kalium carbonicum pepelarska mast (8), pepelnik i pepelja~a (Ar), bode{ (*) Kalium jodatum idri-jodato (4) Kalium nitricum prah za koko{i (51), {alitra, {alintra i salitra (Ar), sali- -zrno (2,**), bieli barut i barut bijeli (*) Kermes minerale grana (11) Kreosot katran ruhu (**) L Lagena** Vidjeti: Vitreum Lagena lactantis** sisavica i sisalica (59), sisaljka, duda, dudaljka, natezavica i i natega~ica (Ar) Lapa major repuh (21, Ku), ~i~ak, ~kalj i repinec (Ku). Noviji je umjesto Lappa naziv Arctium. Lapides cancrorum rakove o~i (tj. Krebsaugen) (26), oko od raka (2) Lapis haematitis }irumuntija (*) Lapis infernalis paklena stijena i pakleni kamen (59) 207

82 BILTEN HRVATSKE LJEKARNI^KE KOMORE III : /4 Lavandula offi cinalis spikinarda (Pa) Lichen islandicus gorski mah (9), kranplte i plu~njak (8,51), ertenska trava i plu~nik (Ar), islandski li{aj (Ku). Tako er: Cetraria islandica. Lignum quassiae iverje za groznicu (2), gorkunovina (14), gorko drevo i drevo gorko (11), kavasia (**) Ligustrum vulgare kalina (Ku,*) Lilium candidum bijeli ljiljan (Ku), krin (*) Linimentum ammoniacatum lete}a mast (2). Vidjeti tako er: Linimentum volatile. Linimentum saponato- mast od `ile (26) -camphoratum Linimentum volatile babekuke mast (5), lete}a mast (8,12), smrdljiva mast, ma{~a za {iju (8) Liquor ammonii ni{adorka (3). Vidjeti: Ammonia pura liquida. Liquor Hoffmanni lokman ruhu (**) Liquor quassiae kavasia (**) Lithargyrum gledzia (12), muteseb (16) Lycopodium ber{ (18). Vidjeti tako er: Streupulver. M Macis mu{kaplet (18) Magnesia sulfurica vidjeti: Magnesium sulfuricum Magnesium gor~ika (Ar) Magnesium sulfuricum gorka sol (2), `uhka sel (10), solika (3), sol englezka (**) Malus pumila jabuka (Pa) Malvae folium vidjeti: Folia malvae Malva silvestris sliz (Pa). Vidjeti: Althaea offi cinalis, Althaea rosea. Malva vulgaris sljez zaje~i (10) Manna smola za tirati (10) Manna communis managro{a (prema talijanskom: mana grassa) (29) Mastix vidjeti: Resina mastix Matricaria chamomilla pasvica (Pa) Medicamentum lijek, ljekarija (Ar) Melissa offi cinalis metvica vrtna (Pa). Vidjeti: Mentha piperita. Mentha metvica (29,Ar,Ku) Mentha aquatica {~ir (21) 208

83 III : /4 BILTEN HRVATSKE LJEKARNI^KE KOMORE Mentha piperita paprena metvica (Ku,*), nana (8), metvica vrtna (Pa), metvika paprena (*). Vidjeti: Melissa offi cinalis. Mentha pulegium metvica sitna (Pa) Mentholstift kame~ak za glavobolju (30), kamen za glavobolju (45) Mespilus germanica mu{mula i morac (Pa). Morac se rabi i za Foeniculum vulgare. Millefolium vidjeti: Achillea millefolium i Herba millefolii Mixtura* mje{avina, smjesa i sumjesa (Ar) Morbus bolest, bolijest, bolja, nemo}, bole{tina i bolezanja (Ar) Morpiones** osmoki (52) Morphium avirum (**) Mortarium** stupa (Ar) Moschus mo{ak i mu{us (Ar), misk (Ar,**) Myrrha vidjeti: Gummi resina myrrha N Nasturtium offi cinale ren (Pa). Vidjeti: Armoracia lapathifolia. Natrium bisulfurosum crudum bisulfit (52) Natrium carbonicum soda (29), cecelj (Ar) Natrium hydrocarbonicum jestveni prah, soda za grah, prah od `arenice i prah od ljutibe (26) Natrium sulfuricum topka s (Ar) Nux moschata ore{ak (3,17), ora{ak (3,Ar,Ku), mirisni orah (Ar,Ku), ora{~i} i dafinovo zrno (Ar), morski oreh (12,*), hind`eviz orah (4), ~eviz ora (**), arabski, morski i mu{ki orah i ore{ac (26), francuski orah i mu{katl (28) Nux vomica pasji orah (Ar) O Ocimum basilicum bosiljak (Ku,*) Oleum* ulje i eteri~ko ulje (Ku), zejtin (**) Oleum amygdalarum amararum gorko ulje (Ar) Oleum amygdalarum dulcium ulje od bajama (29) Oleum animale foetidum jelenski zejtin (38) Oleum anthos origano maslo (*) Oleum aschiae mali}eva mast (3) Oleum bardane, Oleum kletnvurcl el (8,51) capillorum i/ili Oleum olivarum odoratum 209

84 BILTEN HRVATSKE LJEKARNI^KE KOMORE III : /4 Oleum cinnamomi ulje od kanele (11), tar~in-jag (4). Vidjeti: Cortex cinnamomi. Oleum citri limun-jag (4) Oleum habacuc kuk olje (17) Oleum jecoris (aselli) {tokfi{ovo ulje (49), ulje od ribe (20), ulje od morske ribe (10), ulje od mali{ca i ulje od udovca (18), ulje od bakalara (5, 18, 29, Ar), ribnja mast (Ar), baluk-jagi (**) Oleum juniperi brinovo ulje (5) Oleum juniperi, carvi, habacuc devetero volje (8), troje volje (8), gli{teno volje (8) Oleum lauri lavorika (3,16,**), lumborovo ulje (5) Oleum lini olaj (Ar), bezeri-jagi (**) Oleum menthae piperitae naneru (3), nane-ruh (4,24), nane jagi (*,**) Oleum nucis moschatae hind`eviz-jag (4), djevz-jagi (**) Oleum nucistae ulje od orasa (29), ulje mu{katovog oraha (Ku) Oleum olivarum puhova mast (51) Oleum petrae rubrum kamen-ulje (21), kamenito volje (8) Oleum populeum jablanovo ulje (28) Oleum pulegii kapljice za madron (17). Bilje{ka: iz biljke Mentha pulegium (Ku). Vidjeti: Spiritus aetheris. Oleum ricini debelo ulje (29, Ar), sko~evo ulje (11, Ar), ravlje (Ar), hlinti-jagi (4), hint-jagi (**), intijagi (**), bijeli zejtin (*) Oleum rosmarini pita{encija (18), ro`marinsko volje (8) Oleum rosmarini mixt. ro`marinsko volje (8), kata{enija (52). Vidjeti: Oleum rosmarini. Oleum sinapis goru{i~ino ulje (Ku), hardal-jag (4) Oleum terebinthinae bijeli trepethin, trepetljin i trepetin (26) Oleum thymi postni miris za haljine (2) Oleum viride olaj javorika (12) Oleum viride coctum babulikovo volje (8) Olibanum `unluk (**), bijeli tamjan (2), tamjan i olibanum (Ku) Onopordon acanthium magare}i trn (Ku), boca (*), ~kalja (*) Opium drijemak, afion i afiun (Ar) Opodeldoc glidna mast (55), ma{~a od ko{tenog vrbanca (8), ma{~a prehlajena (8), konjska mast (12), mrzla mast (5, 55) Ossa sepiae {koljka (2), sipe riba (12), morska kost (10), pjena morska (3), prah od morske kosti (10) 210

85 Ljekarni{tvo u Hrvatskoj Politika je oduvijek sna`no utjecala na razvoj prostora na kojem se nalazi dana{ nja Republika Hrvatska pa tako i na razvoj ljekarni{tva. Pojedini su vladari omogu}ili protok znanja, pohod zdravstvenih stru~njaka, razmjenu intelektualaca, a svojim su aktima utrli put srednjovjekovnoga ljekarni{tva na tlu Hrvatske. Prva javna ljekarna bila je u hrvatskom Trogiru Poslije su otvorene neke od najstarijih europskih ljekarni: u Dubrovniku (1317.), Zagrebu (1355.) i bolni~ka lje karna «Domus Christi» u Dubrovniku (1420.). Vije}e Dubrova~ke Republike donijelo je odluku kojom je prvi put u svijetu uvedena karantena jo{ godine kao mjera za{tite od uno{enja i {irenja ko`nih po{asti. Hrvatska se farmacija naglo razvila u XVIII. i XIX. stolje}u, napose nakon osnutka prve stru~ne ljekarni~ke organizacije «Hrvatskoslavonskog zemaljskog ljekarni~kog zbora» (1858.), osnutka studija farmacije (1882.) na Sveu~ili{tu u Zagrebu, objavljivanja Zakona o ljekarni{tvu (1894.) i osnutka prvog u svijetu znanstvenog Zavoda za farma kognoziju (1896.) u Zagrebu. Razvoju farmaceutske struke pridonio je i razvoj hrvatske farmaceutske industrije, zapo~ev{i s tvornicom lijekova «Thierry» u Pregradi prikazali: Danijela Huml i Vladimir Grdini} / HLJK prilozi (1893.), a potom slijede veletrgovina lijekovima «Isis» (1918.), farmaceutsko-kemijska tvornica «Kemika» u Zagrebu (1919.) i «Ka{tel» u Karlovcu (1921.) sa svojim istra`iva~kim laboratorijem (1936.) i tako redom. U razdoblju ljekarne su bile isklju~ivo u dr`avnome vlasni{tvu. Republika Hrvatska je mlada srednjoeuropska i sredozemna, odnosno panonsko-jadranska zemlja koja je nakon odluke Sabora iz godine stekla neovisnost i suverenost. Na povr{ini od km 2 `ivi oko stanovnika, prete`ito rimokatolici (87%) s visokim stupnjem pismenosti (98,5%) i s jednim lije~nikom na 430 stanovnika. Nakon godine Ponovno su zapo~eli proces privatizacije ljekarni~kog sektora i osnivanje novih ljekarni. Oko farmaceuta obavlja javnu, a oko 110 farmaceuta bolni~ku lje karni~ku djelatnost u oko 960 javnih ljekarni i u 52 bolni~ke ljekarne. U privatnom je vlasni{tvu 63 % javnih ljekarni, 23 % je u dr`avnome vlasni{tvu, a 14 % u zakupu. Na jednu ljekarnu dolaze dva farmaceuta. Ljekarnici su obvezni stalno se stru~no usavr {avati kako bi mogli zadr`ati licencu za rad Hrvatske ljekarni~ke komore. U zemlji djeluju stru~ne organizacije HLJK-a i HFD-a. Rad Hrvatske ljekarni~ke komore, kao strukovne i stale{ke organizacije, obnovljen je 27. sije~nja Zada}a je Komore da u granicama pozitivnih propisa preko svojih tijela, zastupa i {titi lje kar ni~ke interese, ~uva ugled i prava ljekarni~ke 211

86 BILTEN HRVATSKE LJEKARNI^KE KOMORE III : /4 struke, te odr`ava stegu unutar struke i djelatnosti. Farmacija se danas studira na Farmaceutsko-biokemijskom fakultetu Sve u- ~ili{ta u Zagrebu. Prilago ivanjem studija Bolonjskom procesu u dodiplomski studij uvedeno je prije dvije godine vi{e klini~kih predmeta. Od jeseni godine magistri farmacije u Hrvatskoj mo}i }e specijalizirati sljede}a podru~ja farmacije: (1) ispitivanje i kontrolu lijekova, (2) farmaceutsku tehnologiju, (3) klini~ku farmaciju bolni~ko ljekarni{tvo i (4) klini~ku farmaciju javno ljekarni{tvo. 1 U Hrvatskoj postoje tri znanstvena i stru~na farmaceutska ~asopisa: Farmaceutski glasnik, Acta Pharmaceutica i Bilten Hrvatske ljekarni~ke komore. 2 U javnim i bolni~kim ljekarnama ljekarnici su odgovorni za nabavu lijekova, stru~no izdavanje lijekova, izradbu i kontrolu kvalitete galenskih i magistralnih pripravaka, prijavljivanje nuspojava, te za informiranje zdravstvenih radnika i pu~anstva o lijekovima. Bolni~ki ljekarnici nisu dio bolni~kog/ zdravstvenog tima i ne rade na odjelima. 3 U Hrvatskoj je pokrenut sustav jedini~ne podjele terapije na kardiolo{kom odjelu u zagreba~koj Klini~koj bolnici Dubrava (1996.) i ta se sustavna klini~ka aktivnost pokazala zna~ajnom u smanjivanju potro {- nje lijekova. U javnim se ljekarnama uz redovitu ljekarni~ku djelatnost provodi proces odlaganja medicinskog otpada, no}na de`urstva, mjere se i krvni tlak i tjelesna masa bolesnika. Svakog 29. listopada obilje `ava se «Hrvatski dan ljekarni». Izazovi koji stoje pred hrvatskim farmaceutima jesu: urediti/osmisliti standardne kvalitete ljekarni~kog rada, zakonski definirati ulo gu bolni~kih farmaceuta, nagla{eno poja~ati znanstvenu aktivnost u svakodnevnoj ljekarni~koj praksi, organizirati edukaciju iz ljekarni~ke skrbi i razviti ljekarni~ke javnozdravstvene usluge. Zami{ljene ciljeve mogu }e je posti}i nacionalnom i me u narodnom kolegijalnom suradnjom u farma ceutskoj praksi, znanosti, industriji i vladinim zdravstvenim tijelima uz dobru organizaciju rada i sveop}u potporu zdravstva. 1 Vidjeti ~lanak Rad na specijalizacijama `elje i ostvarenja u Biltenu HLJK, god. III (2008), broj 1, str Vidjeti knjigu Hrvatska ljekovni~ka komora u svjetlu dru{tvenog razvoja farmacije u Hrvatskoj (2005.), str Vidjeti ~lanak Potreba za klini~kom farmacijom u Biltenu HLJK, god. II (2007),broj 4, str

87 Izvje{}e britanskog Ureda za za{titu tr`i{nog natjecanja o izravnoj razdiobi lijekova prema ljekarnama Kao nastavak o temi izravne razdiobe lijekova prema ljekarnama, 1 u ovom broju donosimo zaklju~ke i preporuke iz izvje{}a britanskog Ureda za za{titu tr`i{nog natjecanja (dalje u tekstu: Ured) objavljenog 11. prosinca o posljedicama provedbe izravne razdiobe lijekova prema ljekarnama. Tako er prenosimo komentare Farmaceutske grupacije Europske unije (Pharmaceutical Group of European Union) na izvje{}e Ureda. U izvje{}u Ureda spominju se samo neki problemi koji nastaju kao posljedica pro vo- enja modela izravne razdiobe lijekova tekstove obradila: Danijela Huml, prema podacima PGEU 1 vidjeti ~lanak Izravna razdioba lijekova prema ljekarnama, Bilten HLJK, god. II. (2007), broj 4, str iz tiska prema ljekarnama. Naime, zaklju~ci izvje{- }a Ureda su sljede}i: proizvo a~i lijekova koji rade po modelu izravne razdiobe lijekova prema ljekarnama nisu jednako motivirani davati rabate (popuste) ljekarnicima, kao {to su to bili prije uvo enja takva modela provo enje izravne razdiobe lijekova prema ljekarnama lo{e utje~e na kvalitetu ljekarni~ke skrbi, i to stoga {to se: pove}avaju zalihe lijekova u ljekarnama, pove}ava se vrijeme ~ekanja pacijenta na propisani lijek, pove}avaju se tro{kovi bolesnika (mnoge ljekarne ne- }e biti dovoljno dobro opskrbljene zbog malih pojedina~nih narud`bi pa }e pacijenti biti prisiljeni tra`iti propisani lijek po raznim ljekarnama) model izravne razdiobe lijekova prema ljekarnama prijeti opstanku manjih veleprodajnih tvrtki provo enje izravne razdiobe lijekova prema ljekarnama ne}e dovesti do pada tr`i{nog natjecanja u veleprodajnom sektoru, posebice ako se taj model ne pro{iri me u proizvo a~ima lijekova. Kako bi se sprije~ile odre ene pojave, koje se navode u izvje{}u Ureda, koji je nevladina organizacija, daje odre ene preporuke vladi Velike Britanije. Kao prvo, upozoravaju vladu da }e provo enje modela izravne razdiobe lijekova prema ljekarnama, zasigurno, imati negativan financijski utjecaj na sve europske ljekarnike ~ija se zarada zasniva na rabatima (popustima). Stoga smatraju da vlada treba za{tititi dr- 213

88 BILTEN HRVATSKE LJEKARNI^KE KOMORE III : /4 `av ni zavod za zdravstveno osiguranje od eventualnih tro{kova zbog smanjivanja odbitaka od maloprodajne cijene lijekova {to ga odobrava proizvo a~ ljekarniku, i to: uvo enjem minimalnog rabata (popusta) za ljekarnike i smanjivanjem va`nosti takva popusta u ljekarni~koj naknadi za rad. Povrh toga, proizvo a~e lijekova trebalo bi obvezati na provedbu takvih mjera koje }e odr`ati barem minimalnu kvalitetu usluge izdavanja lijekova koju provode ljekarnici. U izvje{taju se ne govori koje bi to mjere konkretno bile, ali bi provedba tih mjera od proizvo a~a lijekova u po~etku bila dobrovoljna. Smanjenje kvalitete usluge izdavanja lijekova trebalo bi biti pra}eno sma njenjem dr`avnih tro{kova. Vlada Velike Bri tanije obe}ala je razmotriti preporuke Ure da i u {to kra}em roku na to odgovoriti. Farmaceutska grupacija Europske unije, koja predstavlja oko javnih ljekarnika diljem Europe, op}enito smatra izvje- {}e Ureda pobjedom modela izravne razdiobe lijekova. Iako se u izvje{}u raspravlja o nekim problemima modela izravne razdiobe lijekova, nigdje ti problemi nisu ocijenjeni toliko va`nima da bi se zbog njih model trebao na bilo koji na~in ograni~iti ili zabraniti. Ipak, pozitivno ocjenjuju preporuku Ureda da proizvo a~i lijekova snose odgovornost u postupku odr`avanja kvalitete usluga izdavanja lijekova. Preporuka Ureda vladi, da ljekarni~ku naknadu prilagodi modelu, specifi~na je za Veliku Britaniju, te se trenuta~no ne mo`e uop}eno znati do ~ega bi ta prilagodba dovela. S obzirom na to da Ured nije ozbiljno razmotrio argumente veledrogerija, izvje{- }e je razo~aravaju}e za veledrogerije koje opskrbljuju ljekarne svim onim lijekovima koji imaju dozvolu za promet u toj zemlji (engl. full line wholesalers). Ljekarna kiosk na `eljezni~koj postaji Dana 14. studenoga na `eljezni~koj postaji «Isartor» u Münchenu otvorena je ljekarna-kiosk, tzv. mjesto sakupljanja lije~ni~kih recepata. U ljekarni- -kiosku registrirani bolesnici mogu naru~iti propisanu terapiju digitaliziranjem (skeniranjem) recepta, ili ubacivanjem recepta u po{tanski sandu~i}, te na taj na~in mogu naru~iti OTC lijekove. Po{tanski sandu~i} prazni ljekarnik koji pregledava recepte i proslje uje ih svojem suradniku, ljekarni «Mycare» iz Halle/Saalea, koja se bavi po- {tanskim narud`bama. Bolesniku se potom po{tom dostavljaju lijekovi. Idejni tvorac projekta ljekarne-kioska jest internetski poduzetnik dr. Florian Korff. tekstove obradila: Danijela Huml, prema podacima PGEU 214

89 III : /4 BILTEN HRVATSKE LJEKARNI^KE KOMORE Ulazak na tr`i{te omogu}ili su mu mo}ni partneri poput «Mycare». Do sada se projekt oprezno razvijao, no sada, u daljnjih {est mjeseci, Florian Korff `eli otvoriti pedeset ljekarni-kioska na `eljezni~kim postajama po cijeloj Njema~koj. Fran{izer }e voditi ljekarnu-kiosk koja }e uz uslugu zaprimanja recepata slu`iti i kao mjesto ogla{avanja lijekova, obja{njava glasnogovornik tvrtke. Sandu~i}e ljekarni-kioska smjet }e prazniti ne samo ljekarnik nego i bilo koja druga fizi~ka osoba. Ostaje nepoznanica ho}e li Florian Korff uspjeti ostvariti svoje ciljeve. U izjavama za tisak tvrtka dr. Korffa naziva klasi~ne ljekarnike dijelom «kartela», dakle mono polisti~kog udru`ivanja radi pove}avanja dobiti i izbjegavanja konkurencije, te ih smatra odgovornima za visoke cijene lijekova i za postupno nestajanje ljekarni. Udruga svih ljekarni~kih dru{tava u Nje ma- ~koj Bundesvereinigung Deutscher Apothekerverbände (skra}eno: ABDA) na to je kratko i prikladno odgovorila: «Zdravlje bolesnika je u opasnosti. Dana{nje specijalizirane prodavaonice `ele pobolj{ati svoje poslovanje uvo enjem usluge izdavanja lijekova. Danas je to ljekarna-kiosk, a sutra tzv. Chips shop.» Predsjednik ADBA-e Heinz Günter Wolf istodobno poziva odgovorne vlasti da pokrenu postupak zatvaranja ljekarni-kioska. Ljekarni~ka boca iz fajanse (XVIII. st.) Natpis: [AQUA] SOLATRI. Zapravo, ljekovita voda dobivena ispiranjem neke biljke iz porodice Solanaceae - pomo}nice. 215

90

91 IZDAVANJE METILFENOBARBITONA PITANJE: Prema Pravilniku o na~inu propisivanja i izdavanja lijekova na recept (NN, 120/06., ~l. 13.), navedena je koli~ina metilfenobarbitona od 10,0 grama koja se mo`e propisivati na jedan recept. Me utim postoje slu~ajevi lije~nika koji uporno propisuju 2 kutije pozivaju}i se na dopunu istog Pravilnika od 12. travnja (NN, 40/07, ~l. 1.) prema kojoj se lijekovi s ATK {ifrom N03A mogu propisivati u koli~ini dostatnoj za lije~enje do 60 dana za indikaciju epilepsija. Mogu li izdati 2 kutije Phemiton tbl. 50x200 mg ({to NE ~inimo!) i kako to objasniti spomenutim lije~nicima? Hvala! ODGOVOR: Prema Pravilniku o izmjenama i dopunama Pravilnika o na~inu propisivanja i izdavanja lijekova na recept (NN, 134/07.) lije~nik, koji je propisao lijek, mo`e na recept propisati najvi{e 10 g metilfenobarbitona. Iznimke opisane ~lankom 12. Pravilnika o dopuni pravilnika o na~inu propisivanja i izdavanja lijekova na recept (NN, 40/07.) ne odnose se na lijekove koji sadr`avaju opojne droge i psihotropne tvari navedene u ~lanku 13. Pravilnika o na~inu propisivanja i izdavanja lijekova na recept (NN, 120/06.). IZDAVANJE ORTOPEDSKIH POMAGALA PITANJE: Mo`ete li mi, molim vas, provjeriti po kojem je pravilniku propisano {to se od ortopedskih pomagala mo`e izdavati u iz ureda ljekarni, jer HZZO nije `elio platiti doznaku na kojoj su odobrena i izdana invalidska kolica, i to uz obrazlo`enjem da se to ne mo`e izdavati u ljekarni. ODGOVOR: Nazivi skupina i {ifre ortopedskih pomagala koje ljekarne mogu ispo ru- ~ivati osiguranim osobama navedene su u Odluci o izmjenama i dopunama Odluke o osnovama za sklapanje ugovora o provo- enju zdravstvene za{tite iz obveznog zdravstvenog osiguranja (NN, 117/07.). Hrvatska ljekarni~ka komora objavila je priru~nik pod naslovom Ortopedska i druga pomagala za izdavanje u ljekarnama koji je poslan svim ljekarnama u godini Taj se priru~nik mo`e iznimno poslati ljekarni po{tom na osobni zahtjev. IZDAVANJE IZOSANA-G I NEOPITROIDA PITANJE: Smiju li se u ljekarnama prodavati proizvodi Izosan-G i Neopitroid prah? ODGOVOR: U Republici Hrvatskoj se Izosan-G (30x100 g, 10x1 kg) nalazi u prometu kao medicinski proizvod prema rje{enju Agencije za lijekove i medicinske proizvode, i to ako su isklju~ivo proizvo a~i: Pliva Hrvatska d.o.o., Zagreb i Veterina d.o.o., Kalinovica, Rakov potok. Proizvod je po namjeni granulat za sustavno provo enje mjera ~i{}enja, tj. za op}u sanitaciju i za dezinfekciju vode pa se mo`e izdavati u ljekarni. Nadalje, Neopitroid prah je pra{kasti dezinficijens i insekticid za humanu i veterinarsku uporabu. Djelat- 217

92 BILTEN HRVATSKE LJEKARNI^KE KOMORE III : /4 na tvar Neopitroida praha je 0,5 %-tni permetrin te se mo`e izdavati u TOPLOMJERI PITANJE: Da li se u ljekarnama odla`u neupotrebljivi `ivini toplomjeri? ODGOVOR: [Izradio: Darko Taka}, predsjednik Povjerenstva za stru~na i stale{ka pitanja] Prema postoje}im propisima (Zakon o medicinskim proizvodima, NN, 67/08.; Zakon o otpadu, NN, 178/04. i 111/06.; Pravilnik o gospodarenju medicinskim otpadom, NN, 72/07.) ne postoji obveza da ljekarna prikuplja i odla`e neupotrebljive medicinske proizvode koji sadr`avaju `ivu (npr. toplomjere za mjerenje tjelesne temperature, tlakomjere). Uz to, prema odredbi ~lanka 49. Zakona o medicinskim proizvodima, proizvodi koji vi{e nisu za uporabu odla`u se o tro{ku vlasnika. Prikupljanje i zbrinjavanje `ive i proizvoda iz kojih se mo`e izlu~iti `iva vrlo je slo`eno, a budu}i da je rije~ o toksikolo{ki vrlo opasnoj kemijskoj tvari, trebalo bi taj problem `urno rije{iti mjerodavno ministarstvo za za{titu okoli{a. Naime, Ministarstvo za{tite okoli{a, prostornog ure enja i graditeljstva moralo bi odlu~iti i ponuditi prakti~na rje{enja o tome {to treba u~initi s medicinskim proizvodima iz ku}anstva koji sadr`avaju `ivu, a nisu za uporabu i ~ine otpad (u ovom slu~aju medicinski otpad). Zaklju~imo, ljekarne nisu u zakonskoj obvezi prikupljati od korisnika medicinske toplomjere (iz ku}anstva) koji vi{e nisu za uporabu. Me utim, one su obvezne odlo- `iti samo neupotrebljive medicinske proizvode ~iji su vlasnici same ljekarne. Mjerodavno ministarstvo mora koncesijskim ugovorima ovla{tenim tvrtkama za sve regije u Hrvatskoj rije{iti pitanje skupljanja, obradbe, uporabe i/ili odlaganja medicinskog otpada neupotrebljivih medicinskih proizvoda iz ku}anstva koji sadr`avaju `ivu. OBAVIJEST: U vezi s odlaganjem `ive iz toplomjera HLJK je uputila Ministarstvu za{tite okoli{a, prostornog ure enja i graditeljstva dopis pod Ur. broj: /1-08 od 30. rujna 2008., i to Upravi za gospodarenje okoli{em (n/p dr`avnog tajnika profesora Nikole Ru`inskog) u kojem se dopisu navodi da se korisnici ljekarni~kih usluga obra}aju ljekarni radi odlaganja `ive iz razbijenih toplomjera, obrazla`u}i da je toplomjer kupljen u istoj ljekarni, te da je toplomjer medicinski proizvod. Navedene su odredbe iz Zakona o otpadu (NN, 178/04. i 111/06.), Pravilnika o gospodarenju medicinskim otpadom (NN 72/07.) i Zakona o medicinskim proizvodima. Postavljeno je pitanje: tko je vlasnik o{te}enog, odnosno neispravnoga medicinskog proizvoda i tko bi trebao odlagati takav otpad. Upozoreno je da ljekarne ne mogu odlagati takve opasne otpade, kako zbog svojeg posebnog poslovanja, tako i zbog opreme i prostora, {to je utvr eno Pravilnikom o minimalnim uvjetima prostora, opreme i radnika za zdravstvene djelatnosti (NN, 90/04.), a tim pravilnikom nije predvi en 218

93 III : /4 BILTEN HRVATSKE LJEKARNI^KE KOMORE prostor za odlaganje otpada. Kako je rije~ o odlaganju vrlo opasne tvari za koje ljekarne nisu opremljene, zamoljeno je mjerodavno tijelo da izradi i dostavi uputu kako bi se o tom problemu mogli obavijestiti u ljekarni bolesnici, korisnici ljekarni~ke usluge. Odgovor se o~ekuje. NOSTRIFIKACIJA DIPLOME PITANJE: Diplomirala sam na Farmaceutskom fakultetu u Sarajevu, hrvatska sam dr`avljanka i htjela bih raditi kao farmaceut u Republici Hrvatskoj. Zanima me komu se mogu obratiti u vezi s nostrifikacijom diplome? ODGOVOR: Za priznavanje inozemne visoko{kolske kvalifikacije morate se obratiti Agenciji za znanost i visoko obrazovanje, Zagrebu, Donje Svetice 38/5: T , F Upute i potrebne obrasce za priznavanje kvalifikacije mo`ete prona}i na mre`noj (web) stranici IZRADBA I IZDAVANJE MAGISTRALNOG PRIPRAVKA U OBLIKU PODIJELJENIH PRA[AKA PITANJE: Da li bolesniku koji je kupio gotovi lijek izvan Hrvatske ili u nekoj drugoj ljekarni u Hrvatskoj i donosi ga u na{u ljekarnu na izradbu moramo izraditi podijeljene pra{ke (na inzistiranje lije~nika)? Naime, rije~ je o lijeku koji u Hrvatskoj ili nije registriran ili je propisan u neodgovaraju}oj dozi za bolesnika. Na koji se zakonski skup propisa mo`emo pozvati, a koji bi nam nalagao neprihva}anje izradbe takvog pripravka? ODGOVOR: [Izradio: Darko Taka~, predsjednik Povjerenstva za stru~na i stale{ka pitanja] Bez obzira na to {to uvodni opis slu~aja, koji prethodi pitanju, nije dovoljno odre en mo`e se dati odgovor kako slijedi: Ako je bolesnik do{ao u ljekarnu i na temelju recepta zatra`io ljekarni~ku uslugu izradbe magistralnog pripravka (u ovom slu~aju ljekoviti pra{ak podijeljen u poje dina~ne doze PULVERES DIVISI) i pri tome donio ispravan originalno pakirani gotovi lijek ~iji je sadr`aj lije~nik (s odobrenjem za samostalni rad) propisao u dijelu recepta (Ordinatio) i to sadr`aj sastavnica za izradbu navedenog magistralnog pripravka, tada magistar farmacije mo`e uskratiti izradbu i izdavanje lijeka (prema ~l. 24. Zakona o ljekarni{tvu) samo ako: ljekarnik stru~no procijeni da bi izdavanje moglo ugroziti zdravlje bolesnika, korisnika i/ili medicinska dokumentacija recept nije ispravan i/ili bolesnik korisnik u ljekarni prijeti, odnosno nasilno se pona{a. Osim odredbi Zakona o ljekarni{tvu, osnova za uskratu izradbe i izdavanja navedenog magistralnog pripravka nalazimo sadr- `ajno sli~no i u odredbi ~lanka 27. Pravil- 219

94 BILTEN HRVATSKE LJEKARNI^KE KOMORE III : /4 nika o na~inu razvrstavanja te propisivanju i izdavanju lijekova (NN, 123/05.). Temelj za uskratu izradbe i izdavanja na recept toga magistralnog pripravka mo`e biti i objektivna sumnja u ispravnost/ kakvo}u donesenoga gotovog lijeka, uz napomenu da je tada magistar farmacije o tome du`an odmah obavijestiti Farmaceutsku inspekciju i Agenciju za lijekove i medicinske proizvode (~l. 36. Pravilnika o na~inu razvrstavanja te propisivanju i izdavanju lijekova; odredbe Pravilnika o na~inu pra}enja neispravnosti u kakvo}i lijeka, NN, 36/05.). U pripremi odgovora na va{e pitanje razmatrane su i odredbe Pravila dobre ljekarni~ke prakse pa Vas zbog isticanja zna ~enja potrebe pru`anja svih ljekar ni~kih usluga bolesnicima korisnicima upu}ujemo na ~lan ke 3., 6. i 24. navedenog strukovnog propisa. Dio problematike i specifi~nosti koje se odnose na konkretni slu~aj izradbe magistralnog pripravka bilo bi lak{e stru~no i ekspertno tuma~iti da je donesen i stupio na snagu propis Pravila dobre prakse u izradi galenskih i magistralnih pripravaka. Na`alost, prijedlog tog propisa jo{ nije pro{ao propisani postupak pri mjerodavnom ministarstvu. Na kraju `elimo istaknuti da je nemogu}e propisima u potpunosti propisati i urediti sve mogu}e, a neuobi~ajene grani~ne slu~ajeve na{e svakodnevne prakse, pa i takve slu~ajeve u kojima stanovita ljekarna na ispravan recept izdaje jedan gotovi lijek, a druga pak ljekarna po ispravnom drugom receptu treba izraditi magistralni pripravak ~ija je aktivna ljekovita tvar (sadr`aj) donesen u ljekarnu na temelju izdanog lijeka propisane i provjerene kakvo}e po prethodnom receptu. Ovakve bi vrste ljekar ni- ~kih usluga zbog zna~enja kvalitete i sigurnosti lijeka, u propisima koji }e se u budu}- nosti dopunjivati ili donositi, trebalo svrstati kao iznimke (izuzeci uz standardizaciju svih zahtjeva), a pri tome jo{ isklju~iti mogu}nost da bolesnici donose u ljekarnu pojedine vrste gotovih lijekova za izradbu ljekovitog pripravka (npr. od lijekova koji se moraju ~uvati u vrlo hladnim i hladnim uvjetima, antineoplastika iz skupine lijekova za lije~enje zlo}udnih bolesti i tako redom). OBAVIJEST: Ovom prigodom `elimo naglasiti sadr`aj ~lanka 15. Pravilnika o na~inu razvrstavanja te propisivanju i izdavanju lijekova: Na recept se mo`e propisati samo lijek s odobrenjem za stavljanje u promet. Iznimno od odredbe stavka 1. ovoga ~lanka, na recept se mo`e propisati lijek koji nema odobrenje za stavljanje u promet u Republici Hrvatskoj ako se radi o hitnoj, medicinski opravdanoj i dokumentiranoj potrebi u skladu s uvjetima propisanim ~lankom 48. Zakona. Prigodom primjene u praksi odredbe iz stavka 2. ovoga ~lanka te{ko je opovrgnuti medicinsku opravdanost, bez uvida u cje- 220

95 III : /4 BILTEN HRVATSKE LJEKARNI^KE KOMORE lovitu medicinsku dokumentaciju o bolesniku, propisivanja lijeka koji nema odobrenje za stavljanje u promet u Republici Hrvatskoj i koji je u ovom slu~aju izdan na recept u drugoj ljekarni (izvan Republike Hrvatske ili u Republici Hrvatskoj po posebnom propisu i na propisani na~in). ELEKTRONI^KO VO\ENJE O^EVIDNIKA PITANJE: Ako vodimo elektroni~ki knjigu kopije recepata i knjigu o prometu opojnih droga, je li potrebno istodobno voditi navedene o~evidnike i u pisanom obliku? ODGOVOR: Nepotrebno je voditi pisani oblik o~evidnika ako se isti o~evidnici redovito vode kao elektroni~ki zapis. No, o~evidnike treba kao dokument ispisati na ra~unalnom pisa~u (printeru), ovjeriti `igom i potpisom te sa~uvati u arhivi ljekarne. IZDAVANJE KONCENTRIRANOG ETANOLA PITANJE: Smije li se u ljekarni prodavati kon centrirani etanol? ODGOVOR: Smatramo da se pitanje odnosi na tvari koje su u Hrvatskoj farmakopeji 2007 s komentarima ozna~ene kao etanol (96-postotni) i etanol, bezvodni. Koncentrirani etanol mo`e se prodavati u ljekarni samo u izvornom pakiranju sa svim pripadaju}im prirezima, mar`om te s obra~unanim porezom na dodanu vrijednost. ^LANSKA ISKAZNICA HLJK-A PITANJE: Izdaje li HLJK svojim ~lanovima iskaznice, te na ~iji zahtjev? ODGOVOR: Hrvatska ljekarni~ka komora u suradnji sa Zagreba~kom bankom izdaje ~lanske iskaznice koje, po `elji ~lanova, mogu ujedno biti platna kreditna kartica. Pristupnicu mo`ete dobiti na vlastiti zahtjev u uredu HLJK-a. Ispunjenu pristupnicu s fotografijom (veli~ine za osobnu iskaznicu ili putovnicu) predajete u bilo koju poslovnicu Zagreba~ke banke i koja }e Vam izdati ~lansku iskaznicu HLJK-a. OZNA^IVANJE GOTOVIH LIJEKOVA PITANJE: Moraju li lijekovi iz ~lanka 64. Zakona o lijekovima (NN, 71/07.), a za koje Agencija za lijekove i medicinske proizvode daje izvanredno odobrenje za uvoz, imati podatke na vanjskom i/ili unutarnjem pakiranju i u uputi na hrvatskom jeziku? Ako moraju, sukladno kojemu propisu? ODGOVOR: [Izradila Agencije za lijekove i medicinske proizvode] Ozna~ivanje gotovog lijeka i uputu na hrvatskom jeziku Agencija za lijekove i medicinske proizvode odobrava u postupku davanja odobre- 221

96 BILTEN HRVATSKE LJEKARNI^KE KOMORE III : /4 nja za stavljanje u promet gotovog lijeka na temelju odredbi Zakona o lijekovima (NN, 71/07.) i postoje}ih pravilnika. U slu~ajevima iz ~lanka 64. Zakona o lijekovima, Agencija za lijekove i medicinske proizvode izvanredno odobrava uvoz gotovog lijeka za koji nije dano odobrenje za stavljanje u promet u Republici Hrvatskoj, odnosno odobrava se uvoz gotovog lijeka koji nije bio predmet postupka davanja odobrenja u Republici Hrvatskoj. OBAVIJEST: Isto smo pitanje uputili Ministarstvu zdravstva i socijalne skrbi, ~iji odgovor o~ekujemo. DEKLARACIJE NA PROIZVODIMA PITANJE: Tko je du`an na proizvode lijepiti deklaracije s podacima o proizvodu, proizvo a~u i uvozniku? ODGOVOR: Prema Zakonu o lijekovima (NN, 71/07.) odgovorna je pravna osoba koja stavlja lijek u promet. Sukladno istom zakonu, svaki gotovi lijek koji se nalazi u prometu mora na vanjskom i unutarnjem pakiranju imati podatke sukladno ~lanku 41. i 42. Zakona o lijekovima. Napominjemo da }e se kazniti za prekr{aj svaka pravna osoba koja je stavila u promet gotovi lijek koji nije ozna~en ili ne sadr`ava uputu sukladno odredbama Zakona o lijekovima. LIJEKOVI BEZ DEKLARACIJE ILI UPUTE NA HRVATSKOM JEZIKU PITANJE: Je li u skladu s postoje}i zakonima i pravilnicima da se na tr`i{tu nalaze lijekovi bez upute i vanjskog pakiranja na hrvatskom jeziku (npr. slu~aj Marivarina), ili pak lijek bez ijedne rije~i na latini~nom pismu na vanjskom i/ili unutarnjem pakiranju i na uputi lijeka (npr. slu~aj ampule Dexametazona na }irilici s ruskoga tr`i{ta, koje se isporu~uju u ljekarne)? ODGOVOR: Prema ~lanku 42. Zakona o lijekovima (NN, 71/07.), podaci navedeni na vanjskom i unutarnjem pakiranju gotovog lijeka moraju biti lako ~itljivi, razumljivi i neizbrisivi te na hrvatskom jeziku i latini~nom pismu. Prema ~lanku 44. i 45. istog zakona, prilaganje upute u pakiranje lijeka, s podacima za korisnika lijeka, obvezno je za sve lijekove. Uputa mora biti korisniku jasna i razumljiva te pisana na hrvatskom jeziku i latini~nim pismom. PRIKAZIVANJE CIJENA PITANJE: Mora li svaki prodajni predmet (artikl), koji je izlo`en u oficini, imati nalijepljenu maloprodajnu cijenu? ODGOVOR: Sukladno Zakonu o za{titi potro{a~a (NN, 79/07.) ~lanku 9. stavak 8., maloprodajna cijena i cijena za jedinicu mjere prethodno zapakiranoga proizvoda mora biti istaknuta na proizvodu, odnosno na ambala`i ili na prodajnome mjestu, kao i u izlogu. 222

97 III : /4 BILTEN HRVATSKE LJEKARNI^KE KOMORE IZDAVANJE MAGISTRALNIH PRIPRAVAKA NA JEDAN RECEPT PITANJE: U kojem pravilniku pi{e koliko se kutija magistralnoga pripravka mo`e izdati na jedan lije~ni~ki recept? ODGOVOR: Prema Pravilniku o na~inu razvrstavanja lijekova te propisivanju i izdavanju lijekova (NN, 123/05.), na jedan se recept smije propisati samo jedan lijek za jednu osobu najvi{e u koli~ini dostatnoj za lije~enje tijekom 30 dana, uz napomenu da se na jedan recept mo`e propisati najvi{e do dva pakiranja lijeka. Iznimno, u slu~aju trajnog lije~enja bolesnika s kroni~nom bole{}u, na jedan se recept mo`e propisati jedno najve}e pakiranje lijeka u koli~ini koja je dostatna za lije~enje najdu`e za 90 dana. je dopu{teno izdavanje samo za sedam dana u lije~enju ovisnosti? ODGOVOR: U Osnovnoj listi lijekova Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje (NN, 132/07.) uz lijek Subutex nalazi se napomena kod indikacije koja glasi: «Kod primjene u farmakoterapiji opijatskih ovisnika na preporuku ovla{tenih specijalista psihijatrije ili ovla{tenog lije~nika slu`be za prevenciju i lije~enje ovisnosti Zavoda za javno zdravstvo, izdaje se na recept, na ruke pacijenta (napomena Ureda HLJK: Subutex) u koli~ini dostatnoj za 7 dana terapije.» IZDAVANJE SUBUTEXA PITANJE: U Va{em odgovoru na pitanje iz velja~e o koli~ini koju mo`emo izdati na recept pozivate se na Pravilnik o na~inu propisivanja i izdavanja lijekova (NN, 120/06.) ~lanak 13., i navodite da se smije izdati koli~ina za sedam dana. No, u spomenutom ~lanku 13. nije nazna~en broj dana, a ~lanak 12. navodi procjenu lije~nika prema objektivnim okolnostima do 30 dana. Bolesnik uzima jednu tabletu na dan, a na receptu su propisane dvije kutije. Kako ispravno postupiti i gdje pi{e da 223

98