HRVATSKA LJEKARNI^KA KOMORA

Transcription

1 2014-3/4 HRVATSKA LJEKARNI^KA KOMORA

2 Nakladnik: HRVATSKA LJEKARNI^KA KOMORA Za nakladnika: Mate Portolan, mag. pharm. Urednik: dr. sc. Vladimir Grdini}, red. prof. u m. Pomo}nica urednika: Danijela Jonji}, mag. pharm., MPH Lektura: Tomislav Salopek Adresa uredni{tva: Bilten HLJK / Hrvatska ljekarni~ka komora, Marti}eva 27/III, Zagreb, Hrvatska Telefon: , ; telefaks: hljkºhljk.hr; http: / Radno vrijeme: ponedjeljak h, utorak do petak ra~un: Hrvatska ljekarni~ka komora, Zagreb, broj: Slog i tisak: Denona d.o.o., Zagreb Naklada: ISSN: ISSN

3 GODI[TE IX. PROSINAC BROJ uvodnik Sadr`aj 99 Bezreceptni lijekovi samo u ljekarni 99 ~lanci 105 Ugovaranje ljekarni~ke usluge: dijagnosti~ko-terapijski postupci u ljekarni~koj praksi Izgradnja profesionalne vrijednosti u ljekarni~koj praksi 114 Tri temeljna strate{ka cilja: obrazovanje, briga za polo`aj struke i kakvo}a rada ljekarnika 118 izvje{}a 123 Rad Vije}a Komore sjednica 13/ PGEU izvje{}e: listopad 2013./rujan FIP 2014: kratko izvje{}e 139 osvrti 141 Popis kozmeti~kih i drugih sredstava kojima ljekarne mogu opskrbljivati korisnike 141 Obilje`avanje Svjetskog dana palijativne skrbi 143 Javnozdravstvena kampanja o podizanju svijesti o alergijama 145 Uz nadolaze}e izbore za zastupnike Glavne skup{tine HLJK-a 149 jezik 151 Farmakopejsko nazivlje za kiseline 151 iz ureda 165 Izdavanje na iskaznicu HLJK-a lijekova na recept 165 Kartice vjernosti za pacijente 165 Izdavanje vi{e pakovanja lijekova prije du`eg putovanja izvan Hrvatske 165 Informacije o kvaliteti tlakomjera 166

4 Prodaja alkohola i acetatne kiseline vrlo visokih koncentracija 166 O potrebi registracije ljekarne, odnosno ljekarni~ke ustanove za poslovanje hranom 166 Poziv na suradnju 168 podsjetnik 171 Obljetnica tre}e reforme farmaceutske nastave na Sveu~ili{tu u Zagrebu: kazalo Kazalo imena autora Tekst uz ~estitku ovitak ovitak

5 Bezreceptni lijekovi samo u ljekarni uvodnik Istog dana kada je u Saboru potvr en za novog ministra zdravlja, prim. Sini{a Varga primio je na zajedni~ki sastanak u Ministarstvu predstavnike svih komora u zdravstvu. U kratkom pozdravnom govoru najavio je»vru}e ljeto«, s mnogo do ga anja i aktivnosti, jer u kratkome vremenu treba poku{ati rije{iti brojne probleme nagomilane u zdravstvu. Kao klju~ni potez za rje{enje brojnih problema najavio je izlazak HZZO-a iz Dr`avnoga prora~una RH, koji }e pridonijeti boljoj zdravstvenoj za{titi. Izdvajanjem HZZO-a iz Dr`avnoga prora~una zdravstvu bi se osigurale dodatne dvije milijarde kuna. Po~etkom rujna dobili smo informacijom da se u HALMED-u, po nalogu ministra, pripre ma pravilnik kojim bi se regulirala internetska prodaja bezreceptnih lijekova. Komo ra je reagirala prema Ministarstvu tra`e- }i sastanak i uklju~ivanje predstavnika Ko more u pripremu pravilnika. HALMED-u smo dostavili rezultate ankete koju smo proveli me u ljekarnama i ljekarnicima. Odgovori velikoga broja ljekarni i ljekarnika potvr uju da ljekarne i ljekarnici nisu voljni preuzeti obveze koje bi se u sklopu internetske prodaje trebale provoditi glede sigurnosti bolesnika i sigurne uporabe lijekova. Nakon {to je po~etkom listopada na t-portalu.hr objavljen ~lanak Jo{ malo pa mo`ete i po aspirin u Konzum, shvatili smo da je pred nama, ~ini se, i»vru}a jesen«. Naime, dugo smo vjerovali da se u Hrvatskoj ne}e dogoditi znatnija liberalizacija tr`i{ta bezreceptnih lijekova. Jesmo li bili naivni? Vjerovali smo proizvo a~ima bezreceptnih lijekova koji su nas podr`ali u stavu da je mje sto bezreceptnim lijekovima samo u lje karnama. Istodobno su se za sve vi{e bez receptnih lijekova podnosili zahtjevi da se mogu izdavati i izvan ljekarni. Bilo je pitanje dana kada }e se neki veliki trgova~ki lanac odlu~iti na pro{irenje svoje djelatnosti i na podru~je bezreceptnih lijekova. Komora je od po~etka bila protiv liberalizacije tr`i{ta bezreceptnih lijekova i stajali{ta da se bezreceptni lijekovi mogu izdavati samo u ljekarni pod nadzorom magistra farmacije. Upozoravali smo Ministarstvo zdravlja broj nim dopisima, ali i na sastancima u Ministarstvu, na posljedice i {tetnost te i takve odluke. Me utim, Ministarstvo nije uva`ilo stajali{te Komore, uz tuma~enje da je Hrvatska obvezna u okviru uskla ivanja svojeg zakonodavstva s direktivama EU-a 99

6 BILTEN HRVATSKE LJEKARNI^KE KOMORE IX : /4. omogu}iti prodaju bezreceptnih lijekova izvan ljekarni. Naime, Europska je komisija svojedobno pokrenula liberalizacijske procese u ljekar ni- {tvu u trima va`nim segmentima, i to u pogledu vlas ni{tva ljekarni, osnivanja ljekarni i prometa bezreceptnih lijekova. Liberalizacija glede vlasni{tva i osnivanja u hrvatskom ljekarni{tvu ve} je davno provedena, dok je u podru~ju bezreceptnih lijekova proces tekao usporeno, {to je vidljivo iz kratke kronologije dono{enja zakona i propisa. Ve} je prvi Zakon o lijekovima i medicinskim proizvodima iz godine utvrdio da se bezreceptni lijekovi samo iznimno mogu izdavati i izvan ljekarne. Uslijedila su dva nova zakona, jedan iz godine 2003., a drugi iz 2007., koji uvode pojam specijalizirane prodavaonice za prodaju lijekova na malo i za lijekove poput bezreceptnih koji se mogu izdavati izvan ljekarni. Zakonom o lijekovima iz lipnja 2013., koji je uskla en s odgovaraju}im direktivama i uredbama Eu ropske unije, bezreceptni su lijekovi podijeljeni u one koji se izdaju samo u ljekarni (BR) i one koji se izdaju u ljekarni i specijaliziranoj prodavaonici za promet na ma lo lijekovima (BRX). Pravilnik o uvjetima otvaranja specijaliziranih prodavaonica iz godine odredio je da specijalizirana prodavaonica mora imati zaposlenu odgovornu osobu, magistra farmacije, zaposlenog na osmosatno radno vrijeme. Izmjenom Pravilnika ova se odredba godine zamjenjuje rije~ima»na raspolaganju odgovornu osobu«. U me uvremenu je u Hrvatskoj otvoreno 137 specijaliziranih prodavaonica za promet na malo lijekovima, a HALMED je od ukupno 447 registriranih bezreceptnih lijekova registrirao ~ak 163 kao bezreceptna koji se mogu izdavati i u specijaliziranim prodavaonicama. Novi Pravilnik iz studenoga odgovornu osobu zamjenjuje stru~nom osobom i na taj se na~in pogoduje velikim trgova~kim lancima, ljekar ni{tvo se dovodi u neravnopravan polo`aj, a bezreceptni lijek pretvara u obi~nu trgo va~ku robu. Liberalizacija tr`i {ta bezreceptnih lijekova ozbiljno ugro `ava sigurnost bolesnika, a donosi i negativne ekonomske posljedice za ljekar ni{tvo, zdrav stveni sustav i sigurnu opskrbu lijekovima. Premda je razlog zbog kojeg se liberalizira tr`i{te bezreceptnih lijekova prije svega pove}anje dostupnosti kroz bolju opskrbu u ruralnim podru~jima i ni`e cijene, do sada{nja istra`ivanja to nisu potvrdila. Valja naglasiti da izvje{}e Svjetske zdravstvene organizacije (WHO Collaboration Centre for Pricing and Reimbursement Policies of Pharmaceuticals), iz o`ujka 2014., nalazi to isto i potvr uje na{u tvrdnju. U zemljama poput Argentine i Paragvaja, gdje je kao posljedica vi{egodi{nje liberalizacije bezreceptnih lijekova do{lo do ugro- `avanja poslovanja ljekarni, a time i opskrbe stanovni{tva lijekovima, donesena je u sije~nju ove godine odluka o vra}anju bezreceptnih lijekova u ljekarne. Proizvo a~i i dio stru~nih krugova u Hrvatskoj podr`avaju izdavanje bezreceptnih lije- 100

7 IX : /4. BILTEN HRVATSKE LJEKARNI^KE KOMORE kova pod stru~nim nadzorom farmaceuta, {to podrazumijeva i prodaju izvan ljekarni. Stajali{te i Komore i hrvatskog ljekarni{tva, stru ~ne i {ire javnosti jest da se bezreceptni lijekovi trebaju izdavati samo u ljekarnama, {to je i za ljekarni{tvo najbolje rje{enje. ^i njenica da se bezreceptni lijekovi izdaju pod stru~nim nadzorom farmaceuta izvan lje karni donosi nam u budu}nosti sve ve}i broj registriranih bezreceptnih lijekova u re- `imu BRX i otvaranje novih specijaliziranih prodavaonica. S druge pak strane, specijalizirane prodavaonice bez zaposlenog farmaceuta uz nova mjerila za razvrstavanje bezreceptnih lijekova zna~ila bi manji broj BRX lijekova. U rje {avanje ove dvojbe treba uklju- ~iti HALMED koji je odgovoran za utvr ivanje re`ima bezreceptnih lijekova, a to provodi po nekim internim mjerilima za sada nepoznatim {iroj stru~noj javnosti. Tako izostaje vrlo vrijedna sigurnosna znanstvena i stru~na provjera tih i takvih odluka u {iroj ljekarni~koj i lije~ni~koj struci. Nije dobro da bezreceptni lijekovi izgube mogu}nost nadzora nad lijekom u prometu. Ne treba zaboraviti da odgovor ljudskog organizma na bilo koji receptni i/ili bezreceptni lijek ovisi i o naravi bolesnika i drugih korisnika lijekova (pacijenata), o prate}im bolestima te o drugim lijekovima koji je uzimaju. Nije mogu}e zamisliti da se takve ~injenice povezuju s blagajnicama u trgovinama izvan ljekarne. HZZO i novi model ugovaranja Komora je HZZO-u sredinom lipnja dostavila radni materijal pod nazivam Novi model ugovaranja u ljekarni~koj djelatnosti. Dogovoren je nastavak pregovora po~et kom srpnja, dovoljno da bi se HZZO upoznao s radnim materijalom i njegovim prijedlozima. Potkraj kolovoza dobili smo dopis iz HZZO-a u kojem nas obavje {ta vaju: Svi navedeni prijedlozi znatno bi una prijedili i osuvremenili na- ~in funkcioniranja ljekarni~ke djelatnosti i stoga zavre uju potporu. Unato~ tome imple mentacija»novog modela«u najve}oj mjeri ovisi o prethodnoj implementaciji modela objedinjene javne nabave. Nije poznato {to sve, a {to ne, u HZZO-u razumijevaju pod ujedinjenom javnom nabavom, i kakve }e to posljedice imati za ljekarne. Mo`e se pretpostaviti da je nakana HZZO-a preuzeti od ljekarni ugovaranje s dobavlja~ima nabave lijekova koji se izdaju na recept. Ho- }e li to donijeti vi{e ili manje prihoda ljekarnama pokazat }e vrijeme. Odgovor smo trebali dobiti na zajedni~kom sastanku Komore i HZZO-a koji je odr`an 12. studenoga Na`alost, na{e su pretpostavke potvr ene na tom sastanku jer HZZO u sklopu ujedinjene javne nabave kani s dobav lja~ima dogovoriti uvjete nabave lijekova koji }e se izdavati na recept i na taj na~in osigurati sredstva za pove}anje ljekarni~ke usluge. Stoga su do utvr ivanja na~ina provedbe ujedinjene javne nabave obustavljene sve aktivnosti na uvo enju DTP-a kao novog modela ugovaranja za ljekarni{tvo. Rebalansom Dr`avnoga prora~una za sanaciju zdravstva planirana su sredstva u iznosu od 3,2 milijarde kuna, od ~ega su oko 1,2 milijarde predvi ene za podmire- 101

8 BILTEN HRVATSKE LJEKARNI^KE KOMORE IX : /4. nje obveza HZZO-a prema ljekarnama. Sredstva su trebala biti ispla}ena jo{ u lipnju Komora je u rujnu uputila dopis Vladi, Ministarstvu zdravlja i HZZO-u upozoravaju}i na neodr`ivost postoje}ega stanja i potrebu sanacije dugovanja koja su potkraj listopada dosegnula rok pla}anja od 300 dana. U drugoj polovici studenoga ljekarnama je upla}eno oko 1,0 milijarde kuna ~ime je rok pla}anja smanjen na 180 dana. Do kraja godine o~ekuju se jo{ uplata od 660 milijuna kuna kao dio redovitih uplata. Za godinu HZZO je planirao sredstva za lijekove na recept u iznosu od 3,25 milijardi kuna, {to je 600 milijuna kuna vi- {e nego je prora~unom osigurano u 2014., odnosno za 400 milijuna kuna vi{e nego }e iznositi potro{nja u godini 2014., a koja je procijenjena na 2,85 milijardi kuna. U prvome tromjese~ju ljekarne mogu o~ekivati ka{njenja ili smanjena pla}anja zbog smanjene likvidnosti kao posljedice izlaska HZZO-a iz Dr`avne riznice. U dru gome tromjese~ju o~ekujemo da bi se pla}anja trebala stabilizirati, a prema kraju godine mo`emo o~ekivati smanjivanje rokova pla}anja. Nakana je HZZO-a zahvaljuju}i izlasku iz Dr`avne riznice da u sljede }e dvije godine osigura dodatna sredstva i pla}anje ljekarnama u zakonski utvr- e nom roku od 60 dana. Renesansa primarne zdravstvene za{tite Potkraj studenoga odr`at }e se u Opatiji 1. Me unarodni kongres primarne zdravstvene za{tite pod pokroviteljstvom Ministarstva zdravlja i HZZO-a, a jedan od pokrovitelja jest i HLJK. Prvi }e se put na jednom mjestu okupiti ugovorni partneri iz primarne zdravstvene za{tite (PZZ) u Republici Hrvatskoj i visoki du`nosnici Ministarstva zdravlja i HZZO-a radi izravne komunikacije kroz razmjenu mi{ ljenja te prijedloga za pobolj{anjem uslu ga u primarnoj zdravstvenoj za{titi. Komora je uz tri predavanja pripremila i jednu panel-radionicu na temu suradnje ljekarnika i lije~nika PZZ-a. Na kongresu sudjeluje i Hrvatsko farmaceutsko dru{tvo (HFD) jednim predavanjem o ulozi ljekarnika u javnozdravstvenim akcijama. Cilj nam je predavanjima i radionicom pribli`iti novu ulogu ljekarnika u zdravstvenom sustavu, lije~nicima i ostalim zdravstvenim vlastima, kao i osvijetliti mogu}nosti suradnje ljekarnika i lije~nika u primarnoj zdravstvenoj za{titi. Dani Belupa»Ljekarna u sredi{tu zdravstvenih politika«bila je sredi{nja tema panel-diskusije odr- `ana u sklopu stru~nog dijela 21. Dana Be lupa u Pore~u. U njoj su sudjelovali predsjednik Hrvatske ljekarni~ke komore Ma te Portolan, predsjednik Hrvatske lije~ni~ke komore Hrvoje Minigo, prodekanica za nastavu Farmaceutsko-biokemijskog fakulteta Sveu~ili{ta u Zagrebu prof. dr. sc. Lidija Bach-Rojecky, predsjednica KoHoma Ines Balint te ljekarnica Marija [kribulja iz Ljekarni Deltis Pharm. Raspravljalo se o 102

9 IX : /4. BILTEN HRVATSKE LJEKARNI^KE KOMORE ulozi ljekarne u sustavu javnoga zdravstva kao mjestu izvrsnosti, na kojem se mjestu pre la maju brojne i ~este reforme, sanacije i ukr{taju razne zdravstvene politike. Nagla- {eno je da ljekarne `ele do}i na takvu razinu da mogu samostalno poslovati od svoje osnovne djelatnosti i temeljnoga stru~nog rada. Ljekarnici su danas nezadovoljni svojim polo`ajem, a svojim bi znanjem mogli dati itekako ve}i doprinos svemu onomu {to je danas vrijedno za zdravstvo: racionalizacija, ve}a u~inkovitost i uzorna kvaliteta. Predstavnik Hrvatske ljekarni~ke komore posebno je naglasio da }e ljekarnici us trajati u tome bez obzira na to ho}e li zdravstvene vlasti prihvatiti te i takve zamisli zbog jednostavnog razloga {to smatraju da je to valjana europska i svjetska tendencija razvoja ljekarni~ke prakse i uloga ljekar nika koja se ne mo`e zaustaviti. U sklopu stru~nih predavanja o novom mo delu ugovaranja ljekarni~kih usluga govorila je Tihana Govor~inovi} iz Hrvatske ljekarni~ke komore, a predsjednica Vije}a Komore Dragica Radin opet nas je razveselila {aljivim redcima. Farmaceutski otpad i naknada za {ume Komora je sredinom listopada na sastanku u Ministarstvu za{tite okoli{a i prirode dogovorila izmjenu postoje}eg modela financiranja zbrinjavanja farmaceutskog otpada po ljekarnama. Naime, proizvo a~i bi bili obvezni upla}ivati odre enu naknadu u poseban fond iz kojeg bi se financiralo zbri njavanje farmaceutskog otpada. Visoki trgova~ki sud u Zagrebu je dono- {enjem nekoliko presuda u sporu izme u Hrvatskih {uma i ljekarni~kih ustanova u Hrvatskoj, a vezano za pla}anje naknade za op}ekorisne funkcije {uma, presudio u korist Hrvatskih {uma. Nije nam pomogla potpora Ministarstva zdravlja koje se na poticaj Komore uklju~ilo u taj proces pisanim tuma~enjem sudu da ljekarne obavljaju zdravstvenu, a ne gospodarsku djelatnost. Visoki trgova~ki sud zauzeo je stajali{te da ljekarni~ke ustanove obavljaju djelatnost koja je dio zdravstvene djelatnosti. U isto vrijeme ljekarni~ke ustanove ostvarivanjem prihoda obavljaju i gospodarsku djelatnost. Ljekarni~ke ustanove ostvaruju dobit koja je predmet oporezivanja, odnosno obveznici su pla}anja poreza na profit pa stoga moraju pla}ati naknadu za {ume. Ministarstvo gospodarstva nije jo{ donijelo kona~nu odluku trebaju li ljekarni~ke ustanove u vlasni{tvu `upanija provoditi postupak javne nabave za nabavu lijekova i ostale robe koja slu`i za daljnju prodaju. Pokrenulo je postupak izmjene propisa prema EU-u kako bi ljekarne bile izuzete iz te obveze. Novi zakon o ljekarni{tvu Ministarstvo zdravlja najavilo je za godinu dono{enje novih strukovnih zakona koji bi sadr`ajno trebali me usobno biti uskla eni. To podrazumijeva dono{enje 103

10 BILTEN HRVATSKE LJEKARNI^KE KOMORE IX : /4. novog Zakona o ljekarni{tvu kako bi se kona~no rije{ili problemi sa zakupom ljekarni, organiziranjem farmaceutskih tehni- ~ara u strukovni razred unutar HLJK-a i naslje ivanja privatne prakse u ljekarni{tvu. Po~etkom studenoga proradila je nova webstranica Komore izra ena na novoj platformi koja bi trebala omogu}iti bolju komunikaciju Komore i njezinih ~lanova, ali i mogu- }nost da Komora samostalno mo `e organizzirati e-te~ajeve za svoje ~lanove. Na nedavnoj Izbornoj skup{tini HFD-a novog je predsjednika Dru{tva izabran kolega Darko Taka~, u dva mandata predsjednik Vije}a Komore, sada u funkciji ~lana Vije}a Komore. Darko Taka~ je dao veliki doprinos u osnivanju na{e Komore, a posebno u prvim godinama rada kada su se postavljali temelji pravne regulative i rada Komore, od koje se dio regulative i danas primjenjuje. Kolegi Darku Taka~u iskrene ~estitke sa `eljom da suradnja Komore i Dru{tva u idu}em razdoblju bude jo{ bolja i kvalitetnija na dobrobit nam na{e ljekarni~ke struke i svih njezinih ~lanova. Na kraju jo{ jedne kalendarske godine, koja nam, zasigurno, ne}e ostati ba{ u lijepom sje}anju zbog brojnih problema u zdravstvu vu i ljekarni{tvu, svim ~lanicama i ~lanovima Komore, njihovim obiteljima i na{im vjernim ~itateljima `elim mnogo sre}e, zdravlja i uspjeha u novoj godini Mate Portolan, mag. pharm. Albarello od majolike (Paterna ili Manises, [panjolska, svr{etak XVI. st.) Natpis: HUMULUS LUPULUS 104

11 Ugovaranje ljekarni~ke usluge: dijagnosti~ko- -terapijski postupci u ljekarni~koj praksi 2 Kao temeljno pitanje opstanka i uspje{nog poslovanja ljekarni, kao dijela zdravstvene djelatnosti, postavlja se pitanje vrijednosti ljekarni~ke usluge. 1 ^injenica je da postoje}e poslovanje ljekarni karakterizira zna~ajan udio prihoda kao {to su bonifikacije, rabati, cassa sconti, no Komora stoji na stajali{tu da glavni prihod, koji osigurava sigurnost u poslovanju ljekarni, ~ini prihod od HZZO-a po osnovi izdavanja lijekova na recept. napisao: Mate Portolan, mag. pharm. / Ljekarne Splitsko-dalmatinske `upanije, Split 1 Prvi ~lanak istoga autora na tu temu, tj. Naša konačna verzija za model ugovaranja u ljekarničkoj djelatnosti vidjeti u Bilten HLJK /2, str ~lanci Na sastanku, koji je odr`an u Direkciji Zavoda 8. studenoga upoznati smo s idejom novog modela ugovaranja u ljekarni~koj djelatnosti. Nastavno na ovu inicijativu HZZO-a, Hrvatska ljekarni~ka Komora (HLJK) pokrenula je niz aktivnosti na pripremi novog modela financiranja. Odlukom predsjednika HLJK-a osnovana su dva radna povjerenstva: Povjerenstvo za izradbu ekonomskog modela ljekarni~ke naknade i Povjerenstvo za unapre enje ljekarni~ke prakse. Povjerenstvo za unapr enje ljekarni~ke prak se zapo~elo je svoj rad u listopadu Zada}a je Povjerenstva bila pred lo- `iti konkretne modele i protokole za una - pre enje ljekarni~ke prakse u sklopu dodatnih ljekarni~kih usluga. Povjerenstvo je djelovalo u sljede}em sastavu: dr. sc. Arijana Me{trovi}, predsjednica Povjerenstva, Martina Juzba{i}, za m- je nica predsjednice, i ~lanovi: mr. sc. Dahna Ar ba nas, Marina Cokari}, Slaven Falami}, Katarina Fehir-[ola, Ana Gali}-Skoko, Je lena Ka~i}, Mirjana Oluji}, mr. sc. Maja Ortner-Had`iabdi}, Anita [imi}, Martina [e petavc, Petra [tefani} i Branimir [incek, koji je bio zapisni~ar na sastancima povjerenstva. Mr. sc. Tihane Govor~inovi} iz Hrvat ske ljekarni~ke komore povremeno je sudjelovala u radu Povjerenstva. Nakon odr`anih sedam sjednica povjerenstvo je po~etkom travnja pripremilo materijal pod nazivom»dijagnosti~ko terapijski postupci u ljekarni~koj praksi Prijedlog programa DTP-a u okviru ljekarni~kih usluga za unaprje enje ljekarni~ke prakse u Hrvatskoj«. Taj je materijal, uz manje korekcije, sastavni dio kona~ne verzije radnog materijala pod nazivom»novi 105

12 BILTEN HRVATSKE LJEKARNI^KE KOMORE IX : /4. model ugovaranja u ljekarni~koj djelatnosti«. U pro{lome broju Biltena HLJK objavili smo 1 najzanimljivije dijelove iz prvog dijela radnog materijala. U ovom izvje{}u donosimo drugi dio u kojemu su opisani DTP-ovi prve i druge razine. Prijedlog razina i opisa DTP-a U sklopu ljekarni~kih usluga za unapre enje ljekarni~ke prakse u Hrvatskoj izra en je Prijedlog razina i opisa DTP-a. Dijagnosti~ko-terapijski postupci (DTP) dio su svakodnevne ljekarni~ke prakse i procesa ljekar ni~ke skrbi koja se provodi u hrvat skim ljekarnama. Bez obzira na u~e stalost njihove realizacije od pojedine ljekarne ili ljekarnika, oni do sada nisu bili dokumentirani, evidentirani, ni adekvatno vrednovani. Neki su od njih dio osnovnih svakodnevnih zadu`enja ljekarnika i za njih nije potrebna dodatna oprema, uvjeti ili edukacija (obrazovanje). Osnovne kompetencije ljekarnika uklju~uju znanja i vje{tine dostatne za realizaciju tih postupaka. No, u ljekarni~koj praksi poznajemo i provodimo i takve, dodatne usluge za koje su potrebne naprednije vje{tine i kvalifikacije te razvijene napredne kompetencije. Po uzoru na DTP klasifikaciju lije~nika obiteljske medicine i stomatologa, donosimo prijedlog ljekarni~kih DTP-a isto tako na ~etirima razinama (dvjema bazi~nim/temeljnim prvoj i drugoj razini i dvjema naprednim tre}oj i ~etvrtoj razini). BAZI^NA/TEMELJNA RAZINA [A] DTP prve razine: najosnovniji postupci ljekarnika njima se prati svakodnevni rad ljekarne. To su osnovne djelatnosti uklju~ene u cijenu ugovorene bazi~ne/temeljne usluge za obavljanje ljekarni~ke djelatnosti. Svi su ih ljekarnici du`ni pru`ati. [B] DTP druge razine: postupci za koje nije potrebna dodatna oprema i/ili edukacija (obrazovanje), ali je potrebno dodatno vrijeme, poseban na~in zaposlenosti (anga`man), iskustvo, kao i znanje da se takvi postupci provode u sklopu svakodnevnog posla ljekarnika. Postupci su i slijed aktivnosti iz nulte razine, a obuhva}aju specifi~ne vje{tine i znanja ljekarnika u holisti~kom 2 pristupu bolesniku, kako u dijagnosti~koterapijskom procesu, tako i u preventivnom radu. Ta i takva razina dio je svako dnevnog osnovnog rada ljekarnika. Za te se postupke, isto tako, mogu ponuditi edukacije i radionice, ali samo radi utvr ivanja znanja i izmjene iskustva, iako za njihovu provedbu nije nu`dan certifikat o osposobljenosti. Za provedbu tih i takvih usluga nije potrebna za{tita osobnih podataka bolesnika. Vaga, tlakomjer i glukometar, koje }e ljekarnik rabiti u tim postupci- 2 Holisti~ki pristup misli se na takav pristup koji sve postoje}e pojave me usobno povezuje pa i one bitne za razumijevanje ljudske varijabilnosti i evolucije. 106

13 IX : /4. BILTEN HRVATSKE LJEKARNI^KE KOMORE ma ne smatraju se dodatnom opremom. Obavljanje tih postupaka na dokna uje se pla}anjem dodatne usluge na temelju dokumentacije o njihovu izvr- {enju. NAPREDNA RAZINA [C] DTP treće razine: postupci za koje su potrebni dodatna oprema, prostor, stjecanje novih znanja, te trajno obnavljanje i pro{irivanje ste~enih vje{tina i znanja, kao i dodatna potvrda o stru~noj osposobljenosti za pojedine postupke (certifikat o ospo sobljenosti nakon zavr{enog te~aja). Edukacija za ovakve usluge ne po~inje od temeljne razine, nego se za nju treba kvalificirati. Obavljanje takvih postupaka nadok na uje se pla}anjem dodatne usluge na temelju dokumentacije u vezi s njihovom provedbom i izvr- {enjem. [D] DTP četvrte razine: potrebna su klini~ka i druga specifi~na znanja, znatnija ulaganja u opremu i materijale, dodatno vrijeme i prostor za provedbu, te {kolovanje ili obrazovanje (dodatna potvrda o stru~noj ospo sob ljenosti, specijalisti~kom te~aju i/ ili specijalizaciji). Obavljanje takvih postupaka nadokna uje se pla}anjem dodatne usluge na temelju dokumentacije u vezi s njihovom provedbom i izvr- {enjem. Vrste indikatora pokazatelja kvalitete ljekarni~ke skrbi STRUKTURNI INDIKATORI P ROCJENA SUSTAVA, ORGANIZACIJE, PROGRAMA (ISO STANDARDIZACIJA) Mjerni instrumenti poput vage, tlakomjera, glukometra i sli~ni umjereni su (ba`dareni, kalibrirani) kod ovla{ tenih servisera te se mjerenje provodi po uputama dobivenima od proizvo a~a i certificiranih distributera. Mjerenja i savjetovanja provode se u za to odre enom odvojenom prostoru, po mogu}nosti u savjetovali{tu, gdje je za{ti}ena privatnost bolesnika/pacijenta. Mjerenja se provode u sigurnim sanitarno-higijenskim uvjetima (uporaba za {titnih rukavica, dezinficijensa, jedno kratnih lancetara i lanceta, zbrinjavanje biolo{kog otpada). Savjetovanja se provode u radno vrijeme, kada ljekarnik nije sam u smjeni, nego je uz njega najmanje jo{ jedan ~lan tima. U zdravstvenoj ustanovi ili u samostalnoj ljekarni postoji sustav provjere zadovoljstva strane u poslovnom odnosu (klijenata). PROCESNI INDIKATORI PROCJENA SPECIFI^NIH POKAZATELJA KOMPE- TENCIJA LJEKARNIKA (EVALUACIJA KOMPETENCIJA PREMA GLOBALNOM STANDARDU) U interpretaciji rezultata mjerenja ljekarnik ne postavlja dijagnozu, ali na temelju 107

14 BILTEN HRVATSKE LJEKARNI^KE KOMORE IX : /4. relevantnih referentnih vrijed nosti koje su propisali WHO te europske i nacionalne udruga za razli~ite kroni~ne bolesti procjenjuje rizike i savjetuje bolesnika. U preporuci proizvoda ljekarnik se ruko vodi medicinom i farmacijom temeljenom na dokazima, daju}i to~ne i nepristrane informacije bolesniku. Ljekarnici se najmanje jednom godi{nje ispituju (testiraju) na globalni standard kompetencija u pru`anju ljekarni~ke skrbi i javnom zdravstvu, a za pove}anje kom petencija slijede i planiraju obrazovne (edukacijske) programe, o ~emu postoji pisani trag u portfoliju ljekarnika. Ljekarnik u procesu skrbi za bolesnika provodi postupke prevencije i odvikavanja od {tetnih `ivotnih navika. Ljekarnik ima razvijene komunikacijske vje{tine i vje{tine dono{enja odluka. Ljekarnik se vodi na~elima humanosti i nepristranosti, slijede}i ljekarni~ku etiku. U odlu~ivanju je samostalan, prosudbe donosi na temelju stru~nih ~i nje nica i koristi se pravom profesionalne autonomije. Ljekarnik bolesniku pristupa individualno, svjestan odgovornosti za sve radnje u procesu savjetovanja. INDIKATORI ISHODA PROCJENA U^INAKA NA LJEKARNI^KU SKRB I SI- GURNOST PACIJ ENTA (PISANI TRAGO- VI O LJEKARNI^KIM INTERVENCIJAMA) Prosudbe potencijalnih klini~kih interakcija lijekova provode se s pomo}u licenciranih korisni~kih programa za ljekarne, kao {to je Lexicomp ili tomu sli~no, kao i na temelju obvezne stru- ~ne literature u ljekarni. Savjetovanja s lije~nikom o mogu}im inter vencijama u lije~enju uredno su dokumentirana u portfoliju magistra farmacije koji poduzima intervencije. Obrasci prijavljenih nuspojava lijekova, OTC proizvoda ili biljnih lijekova te cjepiva (izra eni prema HALMED-u) pohranjeni su i uredno dokumentirani u portfoliju magistra farmacije, uz pripadne odgovore pristigle iz agencije. U savjetovanju bolesnika ljekarnik slijedi standardne operativne postupke (SOP-ove), aktualne terapijske smjernice i postupke koje je propisao HLJK, o ~emu postoji pisani dokaz u ljekarni. Sadr`aj savjetovanja i plan ljekarni~ke skrbi ljekarnik dokumentira u osobni karton bolesnika koji je pohranjen u ljekarni i dostupan lije~niku i bolesniku (pacijentu). Ljekarnik proaktivno sudjeluje u kolaborativnoj praksi i redovito informira lije ~nika o procesima skrbi za zajed ni~kog bolesnika. Pohrana osobnih podataka bolesnika obavlja se uz bolesnikov pisani pristanak, te se po Zakonu o za{titi osobnih podataka (NN, 106/12.; NN, 130/11.) te po Zakonu o za{titi prava pacijenata (NN, 37/08.), osobni podatci ~uvaju na za{ti}enom serveru koji je pod klju~em i videonadzorom, a za za{titu podataka imenovana je odgovorna 108

15 IX : /4. BILTEN HRVATSKE LJEKARNI^KE KOMORE osoba. Usluga je prijavljena Agenciji za za{titu podataka (AZOP), o ~emu postoji pisani dokaz. Omogu}eno je trajno uni{tenje podataka ako bolesnik odustane od usluge. Pokazatelji u~inkovitosti DTP-a Pokazatelji u~inkovitosti DTP-a nisu ni{ta drugo nego pisani dokazi o tome da su DTP-i provedeni i da imaju utjecaj na sigurnost i ishode lije~enja bolesnika. Evidencija provedenih DTP-a va`na je radi naplate usluga i evidencije obavljenih usluga u ljekarni pojedina~no po ljekarniku. Ona treba biti: vidljiva (transparentna) jednostavna jednozna~na (koji DTP, koji bolesnik, koji ljekarnik, koja ljekarna, koji lije~nik) potpisana od bolesnika ili lije~nika vremenski uskla ena s normativom i ko eficijentima odre ena na dio procesa izdavanja lijekova odre ena na dio korisni~koga programa informati~ke potpore u ljekarni elektroni~ki pohranjena s dokazom da je bolesniku pru`ena evidentirana usluga dostupna za pregled i obradbu podataka. Povjerenstvo predla`e da se u korisni~ki program informati~ke potpore u ljekarnama uvede mogu}nost jednostavne evidencije, ispisa pisa~em, pohrane i obradbe pro vedenih DTP-a. Kad god je to mogu}e, potvrdu o evidenciji treba potpisati bolesnik kojemu je pru`ena usluga (npr. savjetovanje o komplementarnoj terapiji 3, ku}ni posjet, kontrolno mjerenje, psiholo{ka pot pora, pru`anje dodatnih informacija), te na sli~an na~in i lije~nik, ako je rije~ o po sjetu lije~niku, zajedni~koj prijavi nuspojave i tako redom. Evidencije mogu biti dio sustava na ra ~unalu, ispisi pisa~em ili zasebni dokumenti, a va`no je da sadr`avaju: {ifru i kratak opis DTP-a ime i {ifru ljekarnika ime i {ifru ljekarne broj osigurane osobe i ime bolesnika (pacijenta) datum i vrijeme pru`anja usluge. Evidencije mogu i ne moraju biti vezane za izdavanje lijekova te se mogu ispisati na kasi u obliku potvrde (poput one za izdavanje, kod e-recepta), kao {to se {alju na naplatu HZZO-u. U budu}nosti se o~ekuje i poseban pristup dijelu elektroni~kog kartona bolesnika, pa }e biti mogu}e upotrebljavati, dijeliti i obra ivati podatke u zajedni~kome virtualnom su~elju izme u ljekarne i lije~ni~ke ordinacije. 3 Komplementarna terapija dio je komplementarne medicine, {to je noviji naziv za zamjensku ili alternativnu medicinu. 109

16 BILTEN HRVATSKE LJEKARNI^KE KOMORE IX : /4. 1. RAZINA svakodnevni rad ljekarnika/ljekarne LJ01 Priprema za izdavanje lijekova, medicinskih i drugih proizvoda. OZNAKA OPIS LJ01-1 LJ01-2 LJ01-3 LJ01-4 LJ01-5 LJ01-6 LJ01-7 LJ01-8 LJ01-9 Naru~ivanje lijekova, medicinskih i drugih proizvoda Provjera dostupnosti lijeka na tr`i{tu Nabava lijeka interventnim uvozom Zaprimanje lijekova, medicinskih i drugih proizvoda Provjera zaprimljenih lijekova, medicinskih i drugih proizvoda Kontrola rokova valjanosti Unos primke Odr`avanje potrebne razine zaliha za odgovaraju}u opskrbu pu~anstva Odr`avanje potrebne razine zaliha za odgovaraju}u opskrbu pu~anstva POSTUPANJA SA ZALIHAMA ^uvanje i skladi{tenje lijekova, medicinskih i drugih proizvoda u propisanim uvjetima (do 25 C, do 15 C, do 8 C). Isto tako, propisano ~uvanje: lako hlapljivih i lakozapaljivih tvari, otrova, korozivnih, kausti~nih i ostalih opasnih tvari pod odre enim i posebnim uvjetima. LJ01-10 LJ01-11 Odr`avanje uvjeta za ispravno ~uvanje, izradbu i uru~ivanje lijekova, medicinskih i drugih proizvoda Kontrola ispravnosti mjernih ure aja LJ02 Izdavanje lijekova, medicinskih i drugih proizvoda administrativni i tehnički dio OZNAKA OPIS LJ02-1 LJ02-2 LJ02-3 LJ02-4 Provjera ispravnosti recepta: kontrola podataka o bolesniku (ime i prezime, MBO, DZO) provjera {ifre lije~nika, zdravstvene ustanove i specijalista /pe~ati kod papirnatog recepta (generici, droge ) provjera datuma valjanosti recepta provjera valjanosti ponovljivog recepta Provjera ispravnosti recepta za drogu dvostruki (dupli) recept, broj evidencije Provjera ispravnosti doznake administrativni dio Provjera ispravnosti recepta tehni~ki dio valjano osnovno i dopunsko osiguranje, upisana {ifra bolesti ({ifra oslobo enja gdje je mogu}e), naziv lijeka i doziranje, to~an broj kutijica, ispravna koli~ina sanitetskog materijala, hrane za posebne potrebe, ponovljivost, 110

17 IX : /4. BILTEN HRVATSKE LJEKARNI^KE KOMORE LJ02-5 LJ02-6 LJ02-7 Provjera ispravnosti doznake tehni~ki dio valjano osnovno i dopunsko osiguranje, upisana {ifra bolesti ({ifra oslobo- enja gdje je to mogu}e), to~an broj pomagala ispravci kod pomagala koja se ne mogu razbrojavati Vo enje laboratorijskog dnevnika Evidencija droga LJ03 Izdavanje lijekova, medicinskih i drugih proizvoda stručni dio OZNAKA OPIS LJ03-1 LJ03-2 LJ03-3 LJ03-4 LJ03-5 Provjera indikacije Spre~avanje duplikacije lijekova Provjera propisane doze lijeka i spre~avanje krive doze Provjera oblika lijeka Evidencija droga LJ04 Savjetovanje bolesnika/pacijenta OZNAKA OPIS LJ04-1 LJ04-2 LJ04-3 LJ04-5 LJ04-6 LJ04-7 Uz izdavanje lijeka (do 10 min na recepturi) Uz izdavanje ortopedskog pomagala (do 10 min na recepturi) Timska konzultacija u ljekarni Telefonska konzultacija s lije~nikom OM ili sa specijalistom Upu}ivanje bolesnika drugom zdravstvenom radniku Savjet telefonom bolesniku ili ~lanu obitelji LJ05 Obradba recepata i doznaka, fakturiranje osiguravaju}em društvu OZNAKA OPIS LJ05-1 LJ05-2 Obradba i fakturiranje recepta posebno papirnati recepti H-kategorija CZO Obradba i fakturiranje doznake za pomagalo posebno papirnati recepti H-kategorija CZO 111

18 BILTEN HRVATSKE LJEKARNI^KE KOMORE IX : /4. LJ05-3 Obradba i fakturiranje recepta u re`imu posebnih propisa (droge) Otapanje antibioti~kih pripravaka za oralnu uporabu Podjela pra{ka u kapsule od {kroba, u `elatinozne i na ostale na~ine (po komadu) 2. RAZINA DTP druge razine uklju~uje postupke, odnosno slijed aktivnosti iz prve razine, za koje je potrebno izdvojiti dodatno vrijeme. Isto tako, za odre ene postupke, potrebna je i dodatna oprema (usporediti s op}im stavom o opremi: [B] DTP druge razine). Te i takve usluge pridonose o~uvanju zdravlja i sprje~avanju bolesti, a optimiranjem farmakoterapije pobolj{avaju se ishodi lije~enja. U kona~nici, usluge isto tako rastere}uju cjelokupni zdravstveni sustav te pridonose racionalizaciji tro{kova. Glavni su poslovi, odnosno postupci druge razine kako slijedi: LJ02-1 Prijava nuspojava lijekova i medicinskih proizvoda HALMED-u LJ02-2 Intervencija u slu~aju indikacije bez medikacije LJ02-3 Intervencija u slu~aju medikacije bez indikacije LJ02-4 Uo~avanje, procjena i spre~avanje klini~ki zna~ajnih interakcija lijekova s lijekovima, medicinskim i drugim proizvodima te hranom LJ02-5 Priprema peroralne supstitucijske terapije ovisniku LJ02-6 Razvrstavanje mjese~ne farmakoterapije u dnevne doze za odre enog bolesnika LJ02-7 Hitna kontracepcija LJ02-8 Pretra`ivanje podataka i pru`anje savjeta o lijekovima, medicinskim i drugim proizvodima LJ02-9 Savjetovanje o zdravim `ivotnim navikama zdravom na~inu prehrane, va`nosti tjelesne aktivnosti i prestanku pu{enja LJ02-10 Savjetovanje o sezonskoj imunizaciji LJ02-11 Savjetovanje u svrhu prevencije kroni~nih bolesti LJ02-12 Kontrolno mjerenje krvnoga tlaka LJ02-13 Kontrolno mjerenje GUK-a u svrhu prevencije i otkrivanja dijabetesa LJ02-14 Kontrolno mjerenje triglicerida u krvi LJ02-15 Kontrolno mjerenje kolesterola u krvi LJ02-16»Peak-flow«metrija LJ02-17 Pra}enje adherencije i savjetovanje u svrhu kontrole kroni~nih bolesti LJ02-18 Glukometrija u bolesnika sa {e}ernom bolesti (oralna terapija, prijelaz: oralna terapija inzulin) 112

19 IX : /4. BILTEN HRVATSKE LJEKARNI^KE KOMORE LJ02-19 Savjetovanje o racionalnoj i ispravnoj uporabi antibiotika LJ02-20 Savjetovanje s bolesnikom i ~lanovima obitelji u ljekarni na recepturi (do 20 min), primjerice, o: terapiji boli antikoagulacijskoj terapiji gastrointestinalnim problemima zaraznim i spolnim bolestima erektilnoj disfunkciji menopauzi njezi rane primjeni lijekova i drugih proizvoda u trudnica i dojilja skrbi za le`e}eg bolesnika (i tako redom) LJ02-21 Savjetovanje o pravilnoj uporabi medicinskih proizvoda LJ02-22 Posjet lije~niku radi skrbi za zajedni~kog bolesnika LJ02-23 Savjet om bolesniku ili ~lanu obitelji LJ02-24 Ku}ni posjet bolesniku i savjetovanje. FOTO: Goran Vrani} Ljekarna u ulici Stjepana i Antuna Radi}a, Sisak. 113

20 BILTEN HRVATSKE LJEKARNI^KE KOMORE IX : /4. Izgradnja profesionalne vrijednosti u ljekarni~koj praksi U svakom dobu i u svakoj kulturi postojali su pojedinci koji su preuzimali odgovornost o skrbi za bolesne, bili to pojedinci koji su se bavili skupljanjem biljaka, lije~enjem ljudi»magijom i vrad` binama«ili pak sve}enici. Razdvajanjem farmacije i medicine kao zdravstvenih i znanstvenih disciplina po~inje utvr ivanje tradicionalnih uloga i obveza farmaceuta, koje su se temeljile na sigurnoj pripravi i izdavanju ljekovitih tvari. Ipak, ~ak i u tim, davnim vremenima, farmacija, poput ostalih zdravstvenih profesija, bila je istinska ljudska aktivnost, vo ena temeljnim ljudskim vrijednostima i vrlinama, poput suosje}anja, dostojanstva, pravednosti i istinitosti, ~ime je dobila obilje`je plemenite struke. Me utim, kako je vrijeme prolazilo, a tehnologija i dru{tvo sve vi{e napredovali, dio se tih vrijednosti sve vi{e gubio, a temeljna vrlina struke, koja se dotad uvelike temeljila na ~ovjekoljubivom odnosu s bolesnicima (pacijentima), sve je manje bila vidljiva. napisali: Katarina Raj{l, mag. pharm., i Toni Portolan, mag. pharm. / pripravnici ZU Ljekarne Splitsko-dalmatinske `upanije, Split Kontekst samih promjena profesionalnih vrijednosti prakse najlak{e je prikazati kroz povijest razvoja farmacije, u ovom slu~aju SAD-a. U prijelazu s XIX. na XX. stolje}e glavne du`nosti ljekarnika bile su priprava i izdavanje lijekova. 1 Ljekarnik je imao i ulogu za{titnika neobrazovanog pu~anstva (populacije) od raznih krivotvorina i ~udotvornih eliksira. Tada{nji su ljekarnici iskazivali iskrenu brigu za svoje»mu{terije«, pa se sama struka temeljila na osobnom odnosu. Do 1930-ih godina situacija se malo promijenila. Reklamne su kampanje ponosno tvrdile:»va{ ljekarnik je znanstvenik dostupan Vama.«Dobra farmaceutska pra k- sa temeljila se na elegantno pripremljenim lijekovima s precizno napisanim ozna kama. Me utim, unaprje enjem tehno lo{kih procesa mnogi su proizvo a~i zapo~eli proizvodnju gotovih oblika koje nije trebalo dodatno pripremati. No, mnogi su se ljekarnici suprotstavljali tim i takvim pro mje nama, jer su time gubili jednu od ste ~enih poslova i uloga u dru{tvu. Provodile su se tzv. USP (US Pharmacopeia) i NF (National Formularies) kampanje kojima su ljekarnici poticali lije~nike da pro pisuju magistralne pripravke, koji su prisutni i detaljno opisani u navedenim 1 O tome je ve} prije mnogo godina pisao u svojoj knjizi ameri~ki ljekarnik i povjesni~ar George Urdang, Pharmacy s Part in Society, American Institute of the History of Pharmacy, Madison, 1946., koja je godine prevedena na hrvatski jezik pod naslovom Uloga farmacije u dru{tvu, a u izdanju tada{njega Hrvatskog farmaceutskog dru{tva. 114

21 IX : /4. BILTEN HRVATSKE LJEKARNI^KE KOMORE knjigama, 2 a ne unaprijed pripremljene gotove oblike razli~itih proiz vo a~a. Do ~etrdesetih godina XX. stolje}a terapija lijekovima do`ivjela je napredak. Vi{e nije imala samo simptomatsku i palijativnu ulogu, ve} se sve vi{e temeljila na proizvodnji u~inkovitih kemoterapeutika. Naglasak struke promijenio se s ex tempore priprave lijekova na {to efikasnije izdavanje gotovih lijekova. Poput razvoja lanaca trgovina po~eo je i nasrtljiv rast ljekarni~kih lanaca. To je izazvalo mnoge probleme za pojedine vlasnike ljekarni koji su bili prisiljeni na iscrpljuju}i»rat«snizivanjem cijena i {to br`u uslugu. Sama se praksa temeljila na proizvodu, a profesionalne vrijed nosti na preciznoj i brzoj usluzi. Mnogi su se farmaceuti ponosili toplim i osobnim odnosima s bolesnicima i drugim korisnicima lijekova, ali nije postojala nikakva odgo vornost za bolesnikovo zdrav stveno stanje. Bilo kakvo savjetovanje smatralo se neeti~nim ula`enjem u domenu lije~nika. Takva, dijelom samonametnuta, stajali{ta ograni~avali su farmaceutsku praksu i sve je vi{e okretali proizvodu. 2 Unato~ ~injenici da se u svakome novom izdanju Farmakopeje Sjedinjenih Ameri~kih Dr`ava (United States Pharmacopoeia) ona oboga}ivala novim i vrijednim pripravcima, ostalo je, me utim, mno{tvo lijekova koji iz raznoraznih razloga nisu bili uvr{tavani, a prakti~ni su ih lije~nici smatrali korisnima, {to dokazuje i njihova ~esta uporaba. Da bi se ti lijekovi mogli dr`ati na raspolaganju onima koji ih rabe i da se standardiziraju, Ameri~ko farmaceutsko dru{tvo stvorilo je godine stanoviti popis lijekova the National Formulary, koji je uvijek otada bio prilo`en kao dodatak Ameri~koj farmakopeji. [ezdesetih godina Amerikom, pa tako i farmaceutskom strukom, u potpunosti je zavladao potro{a~ki (konzumeristi~ki) duh. Profesionalne su se vrijednosti temeljile na {to ve}oj efikasnosti usluga, a odnos s bolesnikom smatrao se nepotrebnim gubitkom vremena. U samo desetak godina tr`i- {te lijekova pove}alo se ~etiri puta. S druge pak strane, pojavljuje se nova generacija bolesnika kojima je potreban stalan nadzor. Po samom planu i programu studijskih predmeta (kurikulu) farmaceut je imao iznimna znanja o lijeku, njegovim fizi~kim i kemijskim svojstvima, strukturi i sli~no, dok su djelovanje lijeka i terapijske posljedice za bolesnika bile zagonetke, a o tim su ~injenicama glavni izvori informacija bili svojevrsni pamfleti proizvo a~a. Zbog toga je rastao pritisak za uvo enjem novih studijskih predmeta koji bi farmaceute obrazovali u pravom smjeru. Neki su se pojedinci odupirali takvim promjenama. Primjerice, Eugen White spas je vidio u osnivanju farmaceutskih sredi{ta u kojima se napu{ta komercijalna atmosfera dotada{njih ljekarni. Uveo je registre bolesnika s pomo}u kojih je pratio njihovu terapiju, a praksu je temeljio na kvalitetnom odnosu s bolesnikom. Prije ra~unalne ere, kada su se zapisi o povijesti bolesti morali pisati ru~no, bio je izazov uop}e razmi{ljati o pra}enju interakcija lijekova. No, mnogi su se ljekarnici, da bi pobolj{ali svoju uslugu, po~eli time baviti. Iako je koncept bio uspje{an u pojedinim dijelovima SAD-a, nije za`ivio na razini cijele zajednice dr- `ava. Me utim, naglasak na skrbi za bole- 115

22 BILTEN HRVATSKE LJEKARNI^KE KOMORE IX : /4. snika ostavio je trag koji je poslije potaknuo mijenjanje profesionalnih vrijednosti. Do sredine 1970-ih godina dolazi do novih promjena. Vrijednosti prakse okre}u se»klini~kom pristupu«ljekarnici bolesniku pru`aju u~inkovitu terapiju ja~anjem njihova me usobnog odnosa. Jedan od razloga jest i rast broja korisnika kroni~nih terapija koje su zahtijevale i druk~iju uslugu osim izdavanja samih lijekova. Uo~ava se i va`nost stanovitih nematerijalnih doprinosa terapiji, tj. ja~a spoznaja da vi{e nije dovoljno samo propisati i izdati lijek da bi on djelovao. Naime, potrebno je pratiti bolesnika, upozoriti ga kako da izbjegava nuspojave i interakcije lijekova, da ne odustane od terapije i tomu sli~no. Ukratko, prak sa lije~enja fokus je ponovno prebacila s proizvoda na bolesnika. Na dana{nje su profesionalne vrijednosti utjecali razni ~initelji poput znanstvenog i tehnolo{kog napretka, zakonske regulative, socioekonomskih promjena u dru{tvu i o~ekivanja bolesnika, kao i samih tradicionalnih vrijednosti.»lije~nik dijagnosticira i propisuje, a ljekarnik izdaje«dogma je koja je aktualna jo{ i danas. Op}enito, kroz proteklo stolje}e mnogi su se farmaceuti osje- }ali sigurno u funkciji distributera lije kova, dok je rasprava o terapiji s lije ~nicima bila izbjegavana, osim u slu~ajevima pogre{no propisanih doza. S druge pak strane, prava bolesnika nisu niti postojala. Bolesnici nisu sudjelovali u odlu~ivanju o vlastitoj terapiji, jer se smatralo da je njihovo uklju~ivanje u odluke o lije~enju nepotrebno i beskorisno. Me u tim, kako je obrazovanost populacije rasla, rastao je i pritisak od bolesnika i drugih potro{a~a lijekova za dobivanjem stvarnih informacija s kojim se ve}ina ljekarnika to ga vremena nije mogla nositi zbog neuskla enosti studijskih kurikula. Isto tako, kako su lijekovi poput antibiotika i antituberkulotika doveli do revolucije u lije~enje zaraznih i fatalnih bolesti, javnost je o~ekivala jednaku u~inkovitost od lijekova za stanja poput akni, }elavosti, nesanice, a koje su, u usporedbi sa zaraznim bolestima, bla`e smetnje za zdravlje. Lijekovi su se na svoj na~in smatrali ~udesnima i ~u do tvornima, a bilo kakve nuspojave ne po `eljnima i rezultatom nesposobnosti zdrav stvenog osoblja. Zavladao je»farma kolo{ki hedonizam«ako lijek ima blagotvoran u~inak, trebalo bi ga se uzimati bez ustezanja i opreza. Takva neobjektivna o~ekivanja od bolesnika problem su i danas, zbog ~ega lije~nici i ljekarnici moraju procijeniti i balans irati izme u legitimnih potreba i neozbiljnih zahtjeva bolesnika. Zakonska je regulativa imala znatan utjecaj na razvoj prakse u SAD-u. Postojali su odre eni zakonski akti, ali ve}ina je prakse bila regulirana eti~kim i unutarnjim pravilima struke. Prvi bitan zakon koji je u SAD-u dijelom regulirao izdavanje lijekova na recept bio je Zakon o hrani, lijekovima i kozmetici iz godine 1938., koji je donijela Food and Drug Administration (FDA). Premda su glavne to~ke zakona bile vezane za obveze proizvo a~a u obliku ispitivanja sigurnosti lijekova prije njihova pu{- tanja na tr`i{te, odredbe o samom ozna- 116

23 IX : /4. BILTEN HRVATSKE LJEKARNI^KE KOMORE ~ivanju lijekova imale su utjecaj i na praksu. Proizvo a~i su bili obvezni staviti upozorenje i detaljnu uputu o lijeku. Ako je upozorenje bilo samo uz preporuku lije~nika, zubara ili veterinara, ljekarnici su ih imali pravo izdati samo na recept. Neki su proiz vo a~i stavljali samo oznaku upozorenja pa su se mnogi ljekarnici nalazili u nedoumici kako postupiti u tim slu~ajevima. Valja spomenuti i to kako je tada bila praksa da se ve}ina lijekova ne izdaje bez recepta, zbog eti~kih i internih pravila i propisa (regulacija). Postojalo je diskrecijsko»pravo«da ljekarnik odlu~uje o potrebama bolesnika. Dopuna toga zakona iz godine 1951., nazvana Durham-Humphreyevim aman d- man prema dvojici ljekarnika koji su ga predlo`ili, u potpunosti je ustanovila kategorije lijekova na recept i bez recepta. Zapravo, tehnolo{ki je napredak bio presudan ~initelj za promjenu struke. Iz tradicionalnih zahtjeva, poput priprave lijekova, ljekarnici su bili primorani na}i druk~iju ulogu u zdravstvenom sustavu. Kako se razvijala farmaceutska industrija i razni gotovi oblici lijekova, eliminirala se uloga ljekarnika u ex-tempore izradbi lijeka. S druge strane, napredak u pojedina~nim terapijskim podru~jima promijenio je tipi~nog bolesnika. Primjerice, bolesnici sa psihi~kim poreme- }ajima, koji su do razvoja prvih lijekova uglav nom bili izolirani, odjednom su postali redoviti pacijenti s jednakim na~inom lije- ~enja (tretmanom) kao i ostali. Razvoj antihipertenziva, antidijabetika i drugih lijekova donio je golem broj pacijenata s kojima se zdravstveni sustav nije mogao nositi. Dakako, bez prilagodbe kurikula i znanja farmaceuta da se nose s novim izazovima, proces promjene bio je nemogu}. Vi{e {tete nanijelo je stajali{te da je farmaceut znanstvenik, pa je zbog toga u svom kurikulu imao, primjerice, prou~avati tri postupka sinteze nekog antimalarika, umjesto informacija o stvarnom u~inku lijeka. Zbog takvoga stajali{ta odnos s bolesnikom smatrao se gubitkom vremena, {to je u suprotnosti s humanim vrijednostima koje proizlaze iz lije~enja bolesnih. Zbog tih i takvih razloga, praksa se od 1970-ih godina okrenula klini~kom i socijalnom dijelu. Iako je do 1990-ih godina ve}ina ljekarnika prihvatila klini~ku farmaciju kao novi modus operandi, i dalje je po stojala skepsa prema tom, novom klini- ~kom pojmu. U svojem radu iz godine Hempler i Strand osvr}u se na goru}i problem pobola (morbiditeta) i pomora (mortaliteta) povezanih s lijekovima. Zaklju~ili su da je rje{enje osnovna ili fundamentalna promjena u profesionalnoj funkciji ljekarnika, koncept nazvan farmaceutskom skrbi. Definirali su ga kao odgovorno pru`anje terapije lijekovima u svrhu postizanja defi niranih ishoda radi pobolj {anja kvalitete `ivota bolesnika. Umjesto da se profesionalna funkcija ljekarnika ograni~ava na samo izdavanje i provjeru terapije, po navedenim autorima, ljekarnik bi trebao sudjelovati, zajedno s ostalim sudionicama zdravstvenog sustava, u osmi {ljavanju, obli kovanju ili izra ivanju (dizajniranju), provedbi ili izvr{enju (implementiranju) i kontroli terapije, da bi se postigao jasan 117

24 BILTEN HRVATSKE LJEKARNI^KE KOMORE IX : /4. terapijski cilj. Naravno, klju~ samog koncepta jest skrb, gdje bolesnik u tom odnosu daje svoje povjerenje, a ljekarnik (ili koji drugi zdravstveni radnik) daje svoju stru~nost, predanost i iskrenu brigu za zdravlje tog bolesnika. Mnoga su sveu~ili{ta odmah prihvatila taj koncept te ga uklju~ila u svoje kurikule. Nakon desetlje}a borbi s konzumeristi~kim i tr`i{tu orijentiranim dru{tvenim normama, istinske vrijednosti ljekarni~ke struke kona~no su po~ele dolaziti do izra`aja. Naglasak se s lijeka i proizvoda polako, ali sigurno, pomi~e na odgovorno pru`anje terapije lijekovima radi pobolj{anja kvalitete `ivota bolesnika. Danas se od ljekarnika, kao integralnoga ~lana zdravstvenog sustava, o~ekuje stalni rad na usavr{avanju znanja, komunikacijskih vje{tina, rje{avanju problema i razvijanju sustava vrijednosti kojima se treba voditi kroz svakodnevni rad i zdravstveno djelovanje. Na taj se na~in, kroz zajedni~ki rad i predanost svakog ljekarnika i individualni doprinos zdravstvenoj za{titi, zasigurno, mogu ostvariti pravi ciljevi ljekarni~ke skrbi i unaprijediti sigurnost i zdravlje bolesnika. Literatura 1 R. A. Buerki, L. D. Vottero, Ethical Responsibility in Pharmacy Practice (2nd edition), American Institute of the History of Pharmacy, Madison, 2002, str Tri temeljna strate{ka cilja: obrazovanje, briga za polo`aj struke i kakvo}a rada ljekarnika Hrvatska ljekarnička komora sa svojim ~lanovima velika je obitelj ljekarnika koji su udru`eni da grade takvu komoru koja }e sna`no i sve sna`nije zastupati hrvatske ljekarnike, koja }e pa`ljivo i skladno utjecati na obrazovanje ljekarnika, koja }e se brinuti za {to bolji polo`aj struke u dru{tvu, kao i za uvijek kvalitetniji i sigurniji rad ljekarnika. Nedavno je Hrvoje Kolari}, mag. pharm., predsjednik Uprave Belupa i predsjednik Udruge proizvo a~a lijekova pri HUP-u, izvrsno sublimirano i mudro prikazao sudbinska kretanja u ljekarni{tvu danas: Nikada do danas nije bilo va`nije sa~uvati hrvatsko ljekarni{tvo, sa~uvati ljekarnu, sa- ~uvati farmaciju. Nikada, do danas, nismo u toj mjeri bili u sredi{tu zdravstvenih politika i nikada do danas nismo imali toliko izazova, ali i prilika. 1 napisao: Vladimir Grdini} 1 Iz pozdravnog govora Hrvoja Kolari}a na XVII. Savjetovanju farmaceuta Slavonije i Baranje u Osijeku, Vinkovcima i Vukovaru od 15. do 17. svibnja

25 IX : /4. BILTEN HRVATSKE LJEKARNI^KE KOMORE Studentsko, specijalisti~ko i trajno obrazovanje Odgoj i obrazovanje, posebice studenata i specijalista, velika je briga i te{ka zada}a HLJK-a. Potrebo je ustrajavati na kvaliteti i uskla ivanju (harmonizaciji) ne samo obrazovnih planova i programa nego i svih drugih pridru`enih procesa tijekom dodiplomskog, specijalisti~kog i trajnog obrazovanja. Pridru`eni procesi, na koje se lako za bo ravlja, precizno su utvr ene ovlasti (li cen ciranje) ustanova i mentora, te na~in provjere znanja, vje{tina i stajali{ta. 2 Najmanje ure eno podru~je, na`alost, jest upravo ono koje je za ugled i za stru~no uzdizanje ljekarnika najopasnije. Rije~ je o studentskoj stru~noj praksi. 3 Ve} je godine utvr eno (Bilten HLJK , str. 149.) da je neobi~no va`no da se studentska ljekarni~ka praksa provodi postupno tijekom svih pet godina studija farmacije, s osobitom ulogom Hrvatske ljekarničke komore, a da se diploma i odobrenje za samostalan rad ne mogu izdati bez jasne, stru~ne, odgojne i upravne uloge Hrvatske ljekarničke komore. 2 Vidjeti o tome tematski broj Hrvatska ljekarnička komora i obrazovanje ljekarnika u Bilten HLJK Krajnja nakana izobrazbe za zanimanje studenata farmacije jest posti}i mogu}nost baviti se trenuta~nom praksom i uvijek onime {to se vjeruje da se nedvojbeno treba znati, a to {to je sada{nja ljekarni~ka praksa i {to u ljekarni treba znati znadu isklju~ivo ljekarnici, ~lanovi HLJK-a. Sveu~ili{te i politika u tom dijelu obrazovanja samo mo`e nanijeti ljekarni{tvu nepovratno, ili barem te{ko popravljivo zlo. Stajali{ta u duhu djelovanja»budemo«,»lako }emo«,»trebalo bi«dramati~no ote- `avaju budu}i polo`aj struke, a oslonac i povjerenje u Farmaceutsko-biokemijski fakultet Sveu~ili{ta u Zagrebu opti~ka je varka. Krle`a bi rekao:» sve {to se tu im nao~arima mo`e ugledati izopa~ena je karikatura stvarnosti. Pravi odgoj jest pli jevljenje, ~i{}enje, kr~enje, tminosje~e u gu- {tari mraka, to su u~itelji usavr{avanja i poljep{avanja prirode«. Pravim su na o~alama nedavno gledali Slovaci stanje farmaceutskoga studija na Sveu~ili{tu u Bratislavi. 4 Ono {to je re~eno neodoljivo pod sje}a na fakultet u Zagrebu. Najvi{e se pozornosti mora usmjeriti na uvjete provedbe studentskih i specija listi~kih programa te na na~in provjere kompetencija. 5 Potrebno je osmisliti, ali i redovito provoditi najrazli~itije na~ine vanjske provjere kvalitete/kakvo}e obrazovnih programa. U toj, vanjskoj provjeri svoje zada- }e treba imati i Hrvatska ljekarnička komora, primjenjuju}i vlastiti vodi~ za pisanje pitanja s vi{e ponu enih odgovora. Briga za polo`aj struke ^ini se da je nu`no uvesti nacionalne smjer nice za postupanja pri najva`nijim 4 Vidjeti izlaganje Jana Klimasa, prodekana Farmaceutskog fakulteta Sveu~ili{ta u Bratislavi, u ~lanku Glavna skupština PGEU-a, Bratislava, u ovome broju Biltena HLJK. 5 Vidjeti ~lanak Ljekarničke kompetencije u ovome broju Biltena HLJK. 119

26 BILTEN HRVATSKE LJEKARNI^KE KOMORE IX : /4. poslovima ljekarnika i naj~e{}im ljekar ni- ~kim situacijama, koje, dakako, moraju biti postavljene razumno, a ne maksima listi~ki. Jasno je da je ova tema povezana s va`nom temom sigurnosti i prava bolesnika, odnosno s pravom bolesnika na zdrav lje i ure en zdravstveni sustav. O~e kuje se da ljekarnici donose odluke temeljene na znanju, da poznaju stanovite probleme bolesnika i da mogu suvereno sudjelovati u savjetovanju bolesnika, ina~e je njihov rad u ljekarni beskoristan, da ne ka`emo {tetan. Svaki valjan stru~ni potez pojedinca slabo je zapa`en, ~ini se prirodnim, a svaki propust pojedinca zbraja se u jednad`bi koja odre- uje polo`aj cijele struke. Dakle, borba pro tiv lo{ih primjera itekako je nas u~i da su znanje i vje{tina mo} svake struke te da je obrazovanje pretpostavka svakog napretka. A polo`aj struke stvar je strategije, a ne sre}e. Kakvo}a rada ljekarnika Svaka ljekarna mora imati zaposlenog ljekarnika, {to ne zna~i da }e ipso facto ljekar na biti na dobrome glasu. Kakvo}a rada ljekarnika i stvarni u praksi dosegnuti opseg njegovih stru~nih poslova strate{ki je biljeg raspoznavanja ljekarni. Ne treba pre stati ponavljati da ljekarnici imaju vrlo bitnu ulogu u dru{tvu jer su uklju~eni u od govorno upravljanje lijekovima. Oni odr - `a vaju komunikaciju, odnosno razmjenjuju zdravstvene informacije i podatke, s bolesnicima, njihovim obiteljima i s lije~ nicima za dobrobit bolesnika. No, da bi ljekarni~ki rad dosegao visoku razinu kak vo}e, ljekarnik treba pru`ati, s jedne strane, inovativne i standardne zdravstvene usluge provedene, i to na zavidnoj stru~noj razini, kao i, s druge strane, nuditi {iroku lepezu tih i takvih usluga. Dobra }e lje karni~ka usluga u jednom segmentu hrabriti ljekarnika da se odlu~i i za koju drugu vrijednu ljekarni~ku slugu. Oni najnapred niji ulo`it }e vlastite intelektualne snage da se specijaliziraju, odnosno da svladaju i takve ljekarni~ke poslove koji su iznimni i na gornjoj granici poslova koje ljekarnik mo`e obavljati. Europski se ljekarnici bave raznovrsnim poslovima, primjerice, izdavanjem lijekova za nastavak terapije u hitnim slu~ajevima, zamjenom propisanog lijeka s drugim lijekom istoga djelovanja, obnovom ili produ`etkom lije~ni~kog recepta, promjenom doze lijeka i njegove formulacije, aplikacijoma lijekova injiciranjem, pro vo enjem imunizacije, propisivanjem odre enih pomo}nih sredstava, ali i lijekova na razli- ~itim razinama (npr. sred stva za prestanak pu{enja), upravlja njem kroni~nim bolestima uz zahtjev stanovitih laboratorijskih ispitivanja i interpretacijom dobivenih vrijed nosti i tako redom. Kako se pove}avaju zahtjevi za vjerodostojnim rezultatima rada, tako su i sve potrebniji normativi u ljekarni{tvu, 6 dobra ljekarni~ka praksa i kakvi drugi alati za osiguranje kakvo}e rada, dakle sve ono {to 6 Vidjeti ~lanak Standardizacija hrvatskoga ljekarništva [2] u ovome broju Biltena HLJK. 120

27 IX : /4. BILTEN HRVATSKE LJEKARNI^KE KOMORE vodi prema visoko vrijednom rezultatu ljekarni~koga rada. Kakvo}a ljekarni~kog rada u uskoj je vezi s cjelokupnim osobinama pojedinog ljekarnika koje ga ~ine sposobnim za udovoljavanje izra`enim ili pretpostavljenim potre- bama bolesnika, a bolesnik je, kao i svaka druga osoba (kao korisnik lijekova), izvor svih ljudskih prava i svakoga dru{tvenog poretka. Kako je svojedobno govorio papa Ivan Pavao II., ljudsko bi}e mora uvijek biti cilj, a ne sredstvo, subjekt, a ne objekt. Albarello od majolike (Toskana ili [panjolska, oko 1440.) Natpis: nema 121

28 Isus Krist ljekarnik, ulje na platnu, Heidelberg, nepoznati autor, prva polovica XVIII. st., veli~ina cm (vidjeti tako er komentar na omotu uz Kazalo imena autora). Radostan Bo`i}, sretnu Novu godinu i svaki uspjeh u godini `eli Vam Hrvatska ljekarni~ka komora

29 Rad Vije}a Komore sjednica 13/118 Vije}e Komore na svojoj je sjednici od 16. listopada raspravljalo i donijelo odluke o: izvje{}u predsjednika Komore o radu izme u sjednica Vije}a dono{enju Pravilnika o vo enju registra ljekarni, ljekarni~kih depoa, galenskih laboratorija i laboratorija za provjeru kakvo}e galenskih pripravaka i identifi kaciju ljekovitih tvari dono{enju odluke o prigovoru ZU Ljekarne Osijek na rje{enja o utvr enim nedostatcima u postupku izvanrednoga stru~nog nadzora dono{enju Odluke o dopuni Popisa koz meti~kih i drugih sredstava kojima ljekarne mogu opskrbljivati korisnike 1 najavi prodaje bezreceptnih lijekova u trgova~kim lancima. Predsjednik Komore u svojem je izvje{}u obavijestio ~lanove Vije}a HLJK-a o aktivnostima u Komori u razdoblju od 25. lipnja do 16. listopada pripremila: Ana Malovi}, dipl. iur. / HLJK 1 Vidjeti ~lanak Popis kozmetičkih i drugih sredstava kojima ljekarne mogu opskrbljivati korisnike u ovom broju Biltena HLJK. izvje{}a Povjerenstvo za upravni nadzor Ministarstva zdravlja u tro~lanom sastavu 17. rujna Provelo je redoviti nadzor nad radom HLJK-a u dijelu poslova koje Komora obavlja kao javnu ovlast: izdavanje, obnavljanje i oduzimanje odobrenja za samostalan rad, priznavanje inozemnih stru~nih kvalifikacija i stru~ni nadzor. Osim uvida u pojedine predmete iz djelokruga nadzora, ~lanice su Povjerenstva s predstavnicama Komore, koje su prisustvovale nadzoru, razmijenile iskustva u rje{avanju pojedinih predmeta i uputile savjete o rje{avanju uo~enih nedostataka. Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje (HZZO) i Komora nastavili su aktivnosti ve zane za novi model ugovaranja. Dopisom od 27. kolovoza HZZO je potvrdio da je prijedlog novog modela ugovaranja dobar na~in unapre enja i osuvremenjivanja ljekarni~ke djelatnosti, ali da ostvarivanje novoga modela ugovaranja uve like ovisi i o provedbi ujedinjenja javne nabave o kojoj u ovom trenutku nema kona~ne odluke. Novoosnovana Komora Republike Kosovo uputila je 31. srpnja zamolbu Hrvatskoj ljekarni~koj komori za odr`avanjem sastanka i za suradnju vezano za pomo} u or ganizaciji rada. Komora je pozitivno odgovorila na tu zamolbu pa se o~ekuje i suradnja na tom planu. Farmaceutska komora Srbije uputila je zamolbu predsjedniku Komore za intervju koji }e nakon razgovora s novinarom biti 123

30 BILTEN HRVATSKE LJEKARNI^KE KOMORE IX : /4. objavljen u njihovu ~asopisu»apotekarska praksa«. Predstavnici Komore su u Motovunu od 2. do 5. srpnja sudjelovali na radionici»zdravstveni sustavi i zdravstvena politika«. Ovogodi{nja se tema odnosila na vred novanje rada profesionalaca u zdravstvu. Klju~na pitanja na koja se, kroz raspravu, nastojalo do}i do odgovora bila su: kakav je zdravstveni sustav potrebno razvijati kako bismo pokazali sposobnost za uspje{no anga`iranje stru~njaka u zdravstvu i na koji na~in kvalitetno vrednovati svakodnevni rad zdravstvenih radnika? U izlaganju pod naslovom»kako i koliko HZZO pla}a ljekarni~ku uslugu?«katica Vugrin~i}-Tomi~i}, glavna tajnica HLJK-a, govorila je o posebnostima i na~inu financiranja ljekarni~ke djelatnosti, te zaklju~ila kako se name}e potreba za novim na~inom ugovaranja s HZZO-om kojim bi se utvrdilo {to }e se, po kojoj cijeni i u kojim rokovima pla}ati ljekarnama, a prema mjerilima koja su utvr ena za vrednovanje rada u ostalim djelatnostima u zdravstvu. Od rujna u Pore~u su odr`ani 21. Belupovi dani na temu»ljekarna u sredi{tu zdravstvenih zbivanja«. Predsjednik Komore Mate Portolan, mag. pharm., sudjelovao je u okviru panela, a Tihana Govor~inovi} s predavanjem»novi model ugovaranja za ljekarni~ku djelatnost i dodatne ljekarni~ke usluge«. 2 Vidjeti uvodnik Bezreceptni lijekovi samo u ljekarni u ovom broju Biltena HLJK. Dokument Hrvatski ljekarni~ki kompetencijski okvir ure en je i u{ao je u zavr{nu fazu oblikovanja nakon vi{e mjeseci rada ~lanova Povjerenstva u sastavu prof. dr. sc. Vesna Ba~i}-Vrca, mag. pharm., Ana Crnkovi}, univ. mag. pharm., Tihana Govor ~inovi}, mag. pharm., MSc, dr. sc. Maja Jak {evac-mik{a, mag. pharm., Martina Kra njec-[aki}, mag. pharm., spec., Vlatka Ljubi}-Taslak, mag. pharm., dr. sc. Iva Mucalo, mag. pharm., PG Dip Pharm Pract, mr. sc. Maja Ortner-Had`iabdi}, mag. pharm., PG Dip Pharm Pract, Katarina Sovi}, mag. pharm., Stella [aban-gradi{- ~ak, mag. pharm., Martina [epetavc, mag. pharm., Jasminka Vugec-Mihok, mag. pharm. ^lanovi Povjerenstva radili su na prijevodu FIP-ova dokumenta, odnosno na procjeni (evaluaciji) i prilagodbi kompetencija hrvatskim uvjetima i mogu}nostima. Pri premljen dokument bit }e stavljen na javnu raspravu. U Agenciji za lijekove i medicinske proizvode odr`an je sastanak predstavnika Komore i HALMED-a vezano za Internetsku ljekarnu. Naime, u izradbi je Pravilnik o uvjetima za promet lijekovima na malo na daljinu putem interneta koji bi trebao propisati na~in postupanja, obveze, odnosno odgovornosti ljekarnika. Nastavno na isto, Komora je na svojoj web-stranici objavila kratko obja{njenje uz anketu, ~iji bi rezultati trebali pokazati stajali{ta struke o navedenoj problematici. Povjerenstva Hrvatske ljekarni~ke komore odr`ala su sljede}e sastanke. 124

31 IX : /4. BILTEN HRVATSKE LJEKARNI^KE KOMORE Povjerenstvo za priznavanje inozemnih stru~nih kvalifi kacija odr`alo je 2 sastanka na kojima je rije{eno 26 predmeta. Povjerenstvo za davanje mi{ljenja prilikom osnivanja ljekarni dr`alo je 3 sastanka na kojima je rije{eno 11 zahtjeva, a od toga: 1 za preseljenje ljekarni~ke podru`nice 10 za osnivanje ljekarne, odnosno ljekarni~ke podru`nice. Povjerenstvo za stru~no usavr{avanje magistara farmacije dr`alo je 2 sastanka na kojem je rije{en 31 zahtjev, a od toga: 18 zahtjeva za bodovanje stru~nih skupova 13 osobnih zahtjeva. Vije}e Komore na ovoj je sjednici donijelo Pravilnik o vo enju registra ljekarni, ljekarni~kih depoa, galenskih laboratorija i laboratorija za provjeru kakvo}e galenskih pripravaka i identifi kaciju ljekovitih tvari kojim se ure uje sam sadr`aj registra koji Komora vodi u okviru svojih javnih ovlasti. Po nalogu Povjerenstva za stru~ni nadzor, a prema prijavi koju je uputilo Ministarstvo zdravlja, Hrvatska ljekarni~ka komora provela izvanredni stru~ni nadzor u 6 ljekarni~kih jedinica ZU Ljekarne Osijek. Nakon dostavljenih rje{enja o utvr enim stru~nim nedostatcima ZU Ljekarna Osijek pravodobno je uputila prigovor. Prije dono{enja Odluke, ~lanovi Vije}a razmotrili su svaku to~ku prigovora, kao i o~itovanje provoditelja stru~nog nadzora od Komore u navedenim ljekarni~kim jedinicama te, nakon rasprave, donijeli odluku o djelomi~nom prihva}anju/usvajanju navedenog prigovora. Na sjednici Vije}a 24. lipnja razmatrani su zahtjevi nekoliko tvrtki kojima se tra`i dopuna Popisa kozmeti~kih i drugih sredstava kojima ljekarne mogu opskrbljivati korisnike, i to hladno pre{anim uljima industrijske konoplje, podlanke, sikavice, sun cokreta, sjemenki gro` a, sjemenki ma relice, crnog kima i soje iz ekolo{kog uzgoja, zatim hranom novih prehrambenih tendencija razvoja (trendova), kao {to su accai prah, aronija su{ene bobice, cejlonski cimet, prah guaranae, prah maca, prah roga~a, psilliyum lju{~ice, himalajska sol, napitak od zobi i tako redom. Vije}e je nakon provedene rasprave, jo{ na pro{loj sjednici, zaklju~ilo da je prije dono{enja bilo kakve odluke o usvajanju ili odbijanju gore navedenih zahtjeva potrebno zatra`iti mi{ljenje Zavoda za javno zdravstvo o zdravstvenoj vrijednosti gore navedenih proizvoda. Hrvatski zavod za javno zdravstvo na tra- `enje Komore dostavio je mi{ljenje da je ulje konoplje dopu{teno upotrebljavati isklju ~ivo kao salatno ulje i ne u hrani koja zahtijeva termi~ku obradbu. Ostali proizvodi od konoplje (npr. bra{no, proteini, sjemenke) nemaju na znanosti utemeljeno mi{ljenje, a ni zakonodavni okvir. Kao zaklju~ak za sva ostala ulja, za koja je zatra`ena dopuna Popisa, Hrvatski zavod za javno zdravstvo navodi da samo ulja 125

32 BILTEN HRVATSKE LJEKARNI^KE KOMORE IX : /4. koja su nostrificirana pri Ministarstvu zdravlja i koja su dobila kategorizaciju dodatak prehrani mogu biti uvr{tena u Popis kozmeti~kih i drugih sredstava kojima ljekarne mogu opskrbljivati korisnike. Na temelju gore navedenog mi{ljenja, kao i ~injenice da se ostali dio prijedloga za dopunu Popisa odnosi na hranu, Vije}e je donijelo Odluku da se takvi proizvodi ne uvrste na Popis kozmeti~kih i drugih sredstava kojima ljekarne mogu opskrbljivati korisnike. Vije}a Komore raspravljalo je o najavi trgova~kog lanca Konzum da unutar svojih pro dajnih mjesta organizira prodaju bezreceptnih lijekova i medicinskih proizvoda. Budu}i da u specijaliziranim prodavaonicama lijekova i medicinskih proizvoda magistar farmacije nije prisutan puno radno vrijeme, postoji opasnost od nekontrolirane prodaje lijekova bez stru~nog savjeta i nadzora, o ~emu je Komora vi{e puta upozoravala nadle`no Ministarstvo zdravlja. 2 Nakon rasprave Vije}e je zaklju~ilo da je potrebno hitno poduzeti aktivnosti prema Ministarstvu zdravlja te zatra`iti izmjenu Pravilnika o specijaliziranim prodavaonicama na na~in da se u specijaliziranim prodavaonicama obvezatno zaposli magistar farmacije na puno radno vrijeme. U aktivnostima prema javnosti, medijima i nadle`nom Ministarstvu zdravlja (MZ) Hrvatska lje kar ni~ka komora (HLJK) treba sura ivati s Hrvatskim farmaceutskim dru{tvom (HFD). PGEU izvje{}a: listopad 2013./ rujan Donosimo nove va`nije podatke s podru~ja djelatnosti Farmaceutske grupacije Europske unije (PGEU). 1 Podatci se odnose na doga anja od listopada do rujna Listopad Europski je parlament izglasao modernizaciju postoje}e Direktive o stru~nim kvalifi kacijama, a najve}a je promjena uvo enje Europske profesionalne kartice (engl. The European Professional Card). Uporabom te kartice, koja }e biti izdana odre enim strukama, omogu}it }e se lak{e i br`e priznavanje kva lifikacije. Direktiva }e sadr`avati i druge stavke koje }e podupirati mobilnost stru~njaka unutar Europe. Sustav automatskog priznavanja diplome bit }e pro{iren na nove struke. S druge pak strane, mladi stru~njaci reguliranih profesija imat }e korist od navedene izmjene Direktive utoliko {to }e mo}i obavljati dio ili cjelokupni sta` izvan svoje zemlje. pripremila: Danijela Jonji}, mag. pharm., MPH /HLJK, Zagreb 1 Vidjeti ~lanak: PGEU izvješća: prosinac 2012./rujan u Bilten HLJK /5, str

33 IX : /4. BILTEN HRVATSKE LJEKARNI^KE KOMORE Isto tako, EU Parlament podupire one prijedloge kojima je za cilj bolesnikova sigurnost, primjerice, osmi{ljavanje sustava koji }e mo}i upozoriti na slu- ~ajeve kada radi u zemlji ~lanici EU-a stru~njak u zdravstvu kojemu je oduzeta dozvola za rad ili protiv kojeg se vodi disciplinski postupak. Prijedlog Direktive o duhanu, prema kojemu samo e-cigarete koje imaju pozitivno zdravstveno o~itovanje mogu biti regulirane kao lijekovi, pro{ao je EU Parlament. Proizvodi bez tih i takvih tvrdnji bit }e stro`e regulirani nego dosada. Proizvodi ne}e mo}i sadr`avati vi{e od 30 mg/ml nikotina, morat }e imati zdravstvena upozorenja i ne}e se mo}i prodavati osobama mla im od 18 godina. Ograni~enja ogla{avanja, koja se primje njuju za duhansku industriju, odno sit }e se i na elektroni~ke cigarete. Cilj je Direktive u~initi duhanske proizvode manje privla~nima mladim ljudima. Tako er }e se zabraniti uporaba okusa u cigaretama kao {to je mentol. Osim toga, na svim pakovanjima cigareta znak upozorenja za zdravlje morat }e prekrivati vi{e od 65 % povr{ine pakovanja. Krivotvorine: vi{e od milijun krivotvorenih pakovanja Pfizerova anksiolitika Xanaxa zaplijenjeno i uni{teno na aerodromu u Zürichu. Analize su pokazale da lijekovi nisu sadr`avali nikakvu djelatnu tvar. Vije}e za procjenu rizika od farmakovigilancije (eng. Pharmacovigilance Risk Assessment Committee, PRAC) Europske agencije za lijekove (EMEA) provjerilo je rizik od venske tromboembolije kod primjene kombiniranih oralnih kontraceptiva. Zaklju~eno je da dobrobiti kontraceptiva u spre~avanju ne`eljenih trudno}a i dalje prevladavaju rizik. Nema razloga da `ene, koje uzimaju oralne kontraceptive bez negativnih posljedica, prekidaju s takvim na~inom planiranja trudno}e. Jedino je va`no upoznati `ene s rizikom od nastanka venske tromboembolije i sa simptomima te bolesti. Neprofitna istra`iva~ka organizacija Epposi provela je u ljeto istra `i vanje o percepciji samolije~enja me u korisnicima u deset zemalja EU-a. Devet od 10 korisnika smatra da je samo lije~enje vitalni dio lije~enja i prevencije manjih bolesti te kroni~nih stanja i bolesti, a samo dvije osobe od 10 ispitanih ocijenile su da su samopouzdani u upravljanju vlastitim zdravljem. Lije~nik obiteljske medicine i dalje je prvi izbor u lije~enju manjih bolesti. Samo 11 % ispitanika iz sjevernih europskih zemalja u tom se slu~aju obra}a ljekarniku, a ne{to je ve- }i postotak takvih ispitanika u zemljama ju`ne Europe (20 %). Me utim, u 38 % ispitanika ljekarnici su primarni izvor informacija o bezreceptnim lijekovima. Na`alost, samo 9 % ispitanika vidi samo lije~enje kao proces u partnerstvu sa zdravstvenim radnikom. 127

34 BILTEN HRVATSKE LJEKARNI^KE KOMORE IX : /4. Dana 31. listopada Europska je komisija objavila izvje{}e o personaliziranim lijekovima u kojemu zaklju~uje da se putem personaliziranih lijekova nude nove mogu}nosti lije~enja, uklju- ~uju}i bolje ciljano lije~enje, izbjegavanje medicinskih pogre{aka i sma njenje nuspojava lijekova. Isto tako, govori se o izazovima (npr. u istra `iva njima personaliziranih lijekova) kako bi se takvi lijekovi uspje{no uveli u zdravstveni sustav. AstraZenecin inhibitor protonske pumpe esomeprazol, pod imenom Nexium Control, postao je tre}i lijek koji je u EU-u dostupan putem centralizirane nabave. Esomeprazol je novoodobreni bezreceptni lijek u svih 28 zemalja EU-a indiciran za kratkotrajno lije~enje refluksa kod odraslih, kao {to je `garavica i regurgitacija kiseline (kiseli okus u ustima). Studeni Europska agencija za lijekove (eng. European Medicines Agency, EMEA) pokrenula je javni katalog koji sadr`ava informacije vezane uz nesta{ice lijekova. Cilj je kataloga biti referentno mjesto na kojemu se dobivaju najnovije informacije Agencije o nesta{icama lije kova. Katalog pru`a informacije o razlozima, polo`aju i ra{irenosti nesta- {ice odre enog lijeka, daje upute za bolesnike i zdravstvene radnike i linkove za va`ne dokumente. Dana 29. listopada na Europskoj konferenciji za telemedicinu u Edinburghu donesen je Europski kod za praksu telezdravstvenih usluga koji nudi standarde prema kojima se teleusluge mogu procjenjivati i akreditirati. PGEU je na sastanku s organizacijom Udruge europskih farmaceutskih fakulteta (eng. European Pharmacy Faculties) dogovarao program oko suradnje na temu kompetencija koje farmaceut mo ra ste}i nakon zavr{etka studija farmacije te bi se sukladno tomu mijenjala postoje}a Direktiva. U Vilniusu su 21. studenoga vla de europskih zemalja i EU-a potpisale takozvanu Vilniusku deklaraciju, prema kojoj europski zdravstveni sustavi trebaju biti usredoto~eni na korisnika, biti odr`ivi i uklju~ivati sve ono {to svima donosi zdravlje. Kako bi se to postiglo, potrebno je: pove}ati investicije u promociju zdra v lja i prevenciju bolesti osigurati jedinstveni pristup visokokvalitetnim zdravstvenim uslugama, usredoto~ene na korisnike osigurati da zdravstvene reforme, uklju~uju}i planiranje radnih mjesta, budu utemeljene na dokazima, ekonomi~ne, odr`ive, i dobro vo e ne. Vilniusku deklaraciju pod r`ava i Svjet ska zdravstvena organizacija (WHO), Europski savez za javno zdrav stvo, Europski forum za bolesnike i Europsko udru`enje farmaceutskih industrija i dru{tava. 128

35 IX : /4. BILTEN HRVATSKE LJEKARNI^KE KOMORE Prosinac Europska je komisija kaznila tvrtku Johnson&Johnson i Novartis nov~anom kaznom od 10, eura jer su nji hove nizozemske podru`nice sklopile ugovor o odgodi ulaska jeftinije, generi~ke verzije analgetika fentanila. Europska komisija pozdravlja usvajanje Horizon 2020, EU-ova istra`iva~kog i inovativnog programa koji je jedan od najve}ih javno financiranih istra`iva~kih projekata s bud`etom od 80 milijardi eura za razdoblje od 7 godina. EU Komisija odobrava sredstva od 10 milijuna eura za razdoblje od pet godina u svrhu unapre enja dostupnosti medicinske skrbi za nekoliko tisu}a stanovnika udaljenih podru~ja savezne pokrajine Saksonije u Njema~koj sa svrhom uvo enja telemedicinskih usluga. Bolesnici }e se mo}i konzultirati sa svojim lije~nikoma videopozivom i na taj na~in izbje}i duga putovanja do bolnice. Vije}e za procjenu rizika od farmakovigilancije (PRAC) Europske agencije za lijekove (EMEA) provjerilo je dobrobiti i rizike od razvoja leukemije kod primjene lijeka Iclusig, a posebice rizike od razvoja krvnih ugru{aka. Isto tako, PRAC je zaklju~io da dobrobiti Kogenate Bayera i Helixate NexGen, koji su druga generacija faktora VIII, i dalje prevladavaju rizik u prethodno nelije- ~enih bolesnika s poreme}ajima krvarenja izazvanih hemofilijom A. Na sastanku EU Parlamenta i Vije}a ministara, odr`anom 18. prosinca 2013., dopunjen je prijedlog zakona o regulaciji e-cigareta, prema kojemu e-cigarete trebaju biti regulirane kao me dicinski proizvodi (ako imaju kurativ ne ili preventivne u~inke) ili kao duhan ski proizvodi (u tom slu~aju ne smiju imati vi{e od 20 mg/ml nikotina). Dana 18. listopada EU Komisija pozvala je predstavnike stru~nih organizacija i udruga EU-a da komentiraju prijedlog Komisije o uvo enju Europske profesionalne kartice. Rezultati upitnika o interesu za uvo enje kartice objav ljeni su 6. prosinca Jednogodi{nje istra`ivanje Chemist and Druggist pokazuje da ljekarnici prosje~no tro{e barem dva radna dana mjese~no naganjaju}i proizvo a~e i veledrogerije u slu~aju nesta{ice lijekova. [okira podatak iz izvje{}a u kojemu ljekarne izjavljuju da 75 % bolesnika ima {tetne posljedice zbog nesta{ica lijekova. Ve}ina se posljedica ocjenjuje osred nje {tetnima, dok se u 12 % slu- ~ajeva smatra da su bolesnici imali ozbiljne {tetne posljedice zbog nesta{ice lijekova koje uzimaju. U [kotskoj bolesnici vi{e ne}e morati predo~iti lije~ni~ki recept za podizanje bezglutenskih namirnica u ljekarni. Od sada }e biti dovoljan recept koji bolesniku izdaje ljekarnik. Kao preduvjet, bolesnik se mora registrirati u ljekarni i imati uputnicu lije~nika ili nutricionista na kojoj stoji dijagnoza i to~an iznos 129

36 BILTEN HRVATSKE LJEKARNI^KE KOMORE IX : /4. potrebnih jedinica bezglutenske hrane. Sve ljekarne koje s Nacionalnim zdravstvenim sustavom (NHS) ugovore ovu uslugu, dobivat }e fiksnu mjese~nu naknadu u iznosu od 125. Predstavnici PGEU-a prisustvovali su sastanku na kojemu je predstavljen novi projekt PHAR IN: Kompetencije industrijske ljekarni~ke prakse u biotehnologiji. Svrha je projekta pokrenuti novi on-line te~aj o biotehnologiji za studente farmacije i za zaposlene u industriji. Europsko dru- {tvo industrijskih ljekarnika podupire uvo enje dodatnog obrazovanja iz podru~ja biotehnologije u dodiplom sku nastavu studija farmacije, a to bi pove- }a lo broj farmaceuta zaposlenih na istra `ivanjima u industriji. Kao sljede}i korak, mjerodavna }e tijela osmisliti 50 kompetencija. Te~ajevi }e biti besplatni i dostupni tijekom idu}e dvije godine. Sije~anj Dana 31. sije~nja odr`an je sastanak PGEU-a s predstavnicima regulatornih tijela u zdravstvu vezano uz razvijanje Europske profesionalne kartice. Ve}ina je predstavnika stru~nih tijela podr`ala tu zamisao, osim lije~ni~ke struke ~ija gledi{ta u vezi s tim bila podijeljena. Vije}e za procjenu rizika od farmakovigilancije (PRAC) Europske agencije za lijekove (EMEA) utvrdilo je da se lijek Protelos/Osseor vi{e ne bi trebao rabiti za lije~enje osteoporoze jer su rezultati detaljne analize pokazali da je lijek izazivao ozbiljne sr~ane probleme i stvaranje sr~anih ugru{aka u mnogo ve}em broju nego u placebo uzorku. ^eka se odluka Europske agencije za lijekove (EMEA). Prema podatcima is ankete YouGov provedene nad 2068 odraslih ispitanika u Velikoj Britaniji, manje od polovice je svjesno da ljekarnici pru`aju savjete vezane za lak{e bolesti, a manje od tre}ine ispitanika znali je da ljekarnici pru`aju savjete o zdravom na~inu `ivota. Zbog toga je kreiran je dokument»izdavanje zdravlja«(engl. Dispensing Health) radi pobolj{anja ljekarni~kog profila i promoviranja uloge ljekarnika kao»izdava~a zdravlja, a ne samo lijekova«. Rezultati istra`ivanja provedenog na London School of Pharmacy pokazuju da 40 % vremena u javnim ljekarnama ljekarnici tro{e na poslove vezane za recept (prodaja, provjera zaliha), a samo 3 % vremena na pru`anje ljekarni~kih usluga poput pregleda upotrebe lijekova. Istra`iva~i zaklju~uju da je udio vremena potro{en na savjetovanje bolesnika i dalje vrlo mali unato~ zakonskim promjenama koje poti~u ljekarnike da provode vi{e vremena na pru`anje ljekarni~ke skrbi. Isto tako, zaklju~uju da se mora provesti izmjena uloge {kolovanih ljekarnika tako da se nestru~ne djelatnosti dodijele drugim ljekarni~kim rad nicima, i da bi ljekarnici dobili na 130

37 IX : /4. BILTEN HRVATSKE LJEKARNI^KE KOMORE vremenu koje }e utro{iti za provo enje ljekarni~ke skrbi, tj. za djelatnosti koje su usredoto~ene na bolesnika. Velja~a Europska agencija za lijekove (EMEA) zaklju~ila je da lijek Protelos/Osseor treba biti ograni~en za uporabu samo u osoba u kojih se osteoporoza ne mo`e lije~iti drugim lijekovima. Isto tako, preporu~uje se ograni~avanje upo rabe lijekova koji sadr`avaju ljekovitu tvar metisergid zbog mogu}e pojave fibroze. Prema rezultatima neovisne studije, koju je proveo PatientView (organizacije koja okuplja 800 skupina bolesnika), javne su ljekarne na vrhu ljestvice najboljih ustanova u zdravstvu. U sklopu IMI-jeva PROTECT projekta objavljena je nova verzija Baze o potro{nji lijekova (eng. Drug Consumption Database) koja je sveobuhvatan i strukturirani izvor informacija o potro{nji lijekova u bolni~kom i izvanbolni~kom sektoru u Europi. Ta baza podataka sadr`ava i informacije o potro{nji lijekova u Hrvatskoj. Dana 26. velja~e EU Parlament je prihvatio novi EU-ov Zdravstveni program za razdoblje (engl. EU Health Programme) uz odobrenje prora~una od 446 milijuna eura. Cilj je toga programa pobolj{ati zdravlje bolesnika, smanjivanje zdravst vene nejednakosti, promocija zdravlja, poticanje inovacija u zdravstvu, pove}anje odr`ivosti zdravstvenih sustava i za{tita gra ana EU-a od ozbiljnih prekograni~nih prijetnji. Francuska farmaceutska grupacija PHR objavila je rezultate ankete u koju je bilo uklju~eno 1003 bolesnika u Francuskoj. Vi{e od polovice ispitanika (57 %) prihvatilo bi zamjenu originalnog lijeka generi~kim. ^ak je 40 % ispitanika ocijenilo generi~ke lijekove kao manje sigurne, a 31 % kao manje u~inkovite od originalnih lijekova. Dru{tvo generi~ke industrije smatra da bi se trebala organizirati kampanja u kojoj bi se javnost i zdravstveni radnici po u~avali o sigurnosti, kvaliteti i isplativosti generi~kih lijekova. Njema~ka vlada planira objaviti listu popusta za lijekove u sklopu zakona koji treba stupiti na snagu u travnju godine Cilj je novog zakona sprije~iti veledrogerije i ljekarne da formiraju cijene lijekova na temelju liste lijekova, umjesto na temelju sni`enih cijena s liste popusta za lijekove. Britanska agencija za lijekove i medicinske proizvode razmatra zahtjev Reckilt Benckisera za promjenu re`ima izdavanja lijeka Nurofen Express 400 mg, pra{ka za oralnu primjenu koji sadr`ava 683,34 mg ibuprofenlizina, tako da mo`e biti dostupan izvan ljekarni. U Walesu je organizirana jednomjese~na kampanja pod nazivom»look after your eyes«u koju je bilo uklju~eno 2000 bolesnika. Provedene su 1933 provjera uporabe lijekova (engl. medi- 131

38 BILTEN HRVATSKE LJEKARNI^KE KOMORE IX : /4. cation use review), 348 bolesnika je upu}eno oftalmologu, a 83 s ozbiljnijim zdravstvenim problemima upu}ena su u Welsh Eye Care Service. Dana 13. velja~e EU-ov Sud pravde (eng. EU Court of Justice) donio je odluku da kriteriji za otvaranje ljekarni u Austriji ne po{tuju zakonsko na~elo»dosljednosti«. Kriteriji se smatraju odvi{e rigidnima u nedopu{tanju iznimki za odre ena lokalna podru~ja. To se posebno odnosi na ruralna podru~ja. Ta je odluka od potencijalne va`nosti za sve ljekarni~ke sustave koje imaju demografski kriterij otvaranja ljekarni. Sud smatra da, u slu~aju kada su kriteriji odvi{e rigidni bolesnicima se ote`ava dostupnost ljekarni, {to je protivno spomenutom na~elu. O`ujak Vije}e za procjenu rizika od farmakovigilancije (PRAC) Europske Agencije za lijekove (EMEA) preporu~ilo je da se lijekovima koji sadr`avaju domperidon ograni~i indikacija isklju~ivo za rje{avanje simptoma mu~nine i povra}anja, ograni~avaju}i i prilago uju}i dozu sukladno tjelesnoj masi kada se primjenjuje u djece. Internetska prodavaonica lijekova, Well nessfitnessnutrition LLP (WFN), pro daje receptne lijekove bez predo- ~enja recepta, primjerice, poput antibiotika, steroida, hormona rasta, a ima i krivotvorene certifikate ameri~koga Nacionalnog udru`enja ljekarni~kih komora NABP (engl. National Association of Boards of Pharmacy). Tako er su na svojoj web-stranici objavili krivotvoreni dopis NABP-a, prema kojem su WFN i njegova podru`nica»dr. Hector R. Rodriguez«ovla{tene internetske ljekarne. Takvi primjeri pokazuju va`nost uvo enja.pharmacy, domene koja }e biti sigurno mjesto na internetu za korisnike, a preko koje se mogu kupiti lijekovi, i to preko ovla- {tenih on-line ljekarni. Od 1. travnja u Belgiji stupaju na snagu promjene vezane za magistralne Pripravke, i to vezano za iznos naknade koje ljekarne primaju za magistralne pripravke. Ljekarnici }e primiti naknadu za: vrstu pripravka, vrijeme pripreme, utro{en materijal i pribor. Kvantiteta (20 ili 60 kapsula) ne mijenja spomenutu naknadu. Svi su galenski pripravci razvrstani su u 3 razli~ite kategorije prema vremenu utro{enom za pripremu magistralnih pripravaka: jednostavni pripravci (kapsule, otopine,...), 20 minuta: 12,93 eura; der matolo{ki pripravci (kreme, losioni...) 32,5 minuta: 21,03 eura; ostali pripravci (~epi}i, vagitoriji...) 50 minuta: 32,35 eura. ^e{ka Republika ostaje jedina zemlja EU u kojoj e-recept ne}e biti obvezan. Lije~nici koji to `ele mogu lijekove propisivati na e-recept, ali velika ih ve}ina jo{ uvijek propisuje lijekove na papirnati recept. U Bugarskoj se papirnati recept 132

39 IX : /4. BILTEN HRVATSKE LJEKARNI^KE KOMORE planira zamijeniti e-receptom do kraja godine 2014., u Poljskoj do 1. kolovoza 2016., u Slova~koj do kraja godine 2016., a u Rumunjskoj se svi recepti izdaju elektroni~ki od godine U ~asopisu Central Europe Pharma News objavljena je analiza francuskog zdravstvenog sektora u kojoj se daje preporuka vladi da poradi na osna`enju savjetodavne uloge ljekarnika. Isto se tako preporu~uje omogu}ivanje pristupa zdravstvenom kartonu ljekarniku i bolja razmjena informacija o bolesniku me u zdravstvenim radnicima. U materijalu se kao dobar primjer spominje multidisciplinarni zdravstveni tim u Nizozemskoj koji uklju~uje lije~nike i ljekarnike gdje u me usobnoj komunikaciji lije~nici daju informacije o propisanoj terapiji, a ljekarnici sudjeluju u ras pravama o pra}enju lije~enja. Prepo ru~uje se i uklju~ivanje ljekarnika u pripremu jedini~ne terapije. Osim to ga, podupire se prihva}anje novog sustava pla}anja usluge ljekarnicima»kreiranjem posebnog paketa usluga koje ljekarnik pru`a u svrhu pru`anja savjeta bolesniku o njegovoj terapiji«. Smatra se da je potrebno unaprijediti, od nosno prilagoditi informacije za boles nika i to one koje se pru`aju na vanj skom i unutarnjem pakovanju lijeka. Broj ljekarnika koji `ele napustiti Ma- arsku porastao je 20 % u usporedbi s pro{lom godinom, dok se broj lije~nika smanjuje. Najpo`eljnija su odredi{ta Njema~ka, [vedska i Velika Britanija. Nekoliko britanskih i talijanskih internetskih ljekarni neovla{teno je prodavalo on-line receptne lijekove pa ih je talijansko tijelo za tr`i{no natjecanje kaznilo pla}anjem iznosa od eura. Britansko farmaceutsko dru{tvo smatra da ljekarne u Velikoj Britaniji ne bi smjele prodavati e-cigarete. Razlozi nisu eti~ke naravi nego se struka izjasnila na taj i takav na~in. Stajali{te Dru{tva je u izravnom sukobu s dvama najve}im britanskim lancima Boots i Lloydspharmacy koje su odnedavno po~ele prodavati e-cigarete. U anketi koju je provelo Britansko farmaceutsko dru{tvo, 41 % od 2500 ispitanih ljekarnika izjavilo je da postoji porast u broju bolesnika koji nabavljaju receptne lijekove putem neovla{tenih internetskih ljekarni u zadnjih nekoliko godina, a njih 80 % smatra da bolesnici sami sebi postavljaju dijagnoze i lije~e se putem interneta. Isto tako 60 % ispitanika smatra da su bolesnici postali ovisni o lijekovima koje uzimaju bez lije~ni~kog recepta. Federacija samostalnih ljekarni provela je istra`ivanje u Velikoj Britaniji ~iji rezultati pokazuju da samostalne ljekarne pru`aju bolje usluge i kvalitetniji savjet od ljekarni koje su dio ljekarni~kih lanaca. Ispitanici su izjavili da imaju vi{e povjerenja u male ljekarne nego u ljekarne koje su dio lanca, a i ~esto su bolje pozicionirane, primjerice, pokraj domova zdravlja. Ljekarni~ki su lanci ocijenjeni boljima glede cijene proizvo- 133

40 BILTEN HRVATSKE LJEKARNI^KE KOMORE IX : /4. da koja je ~esto ni`a nego u samostalnim ljekarnama, kao i glede ure enja i estetskog izgleda prostora ljekarne. Isto tako su ljekarnici, koji rade u sklopu lanaca, ocijenjeni kao manje dostupni i pristupa~ni bolesniku. U to istra`ivanje je bilo je uklju~eno 906 ispitanika, od kojih je njih 600 posjetilo jednom u mjesecu samostalnu ljekarnu, a njih je 306 u posljednjih mjesec dana jedanput posjetlo ljekarnu koja je dio lanca, dok samostalnu lje kar nu nisu posjetili u zadnja tri mjeseca. U Sjevernoj Irskoj njihova je vlada donijela dokument u kojem se za pro- {irenje uloge ljekarnika predla`e pristup ljekarnika zdravstvenom kartonu bolesnika. Travanj Europska agencija za lijekove (EMEA) tijekom godine predlo`ila je 81 lijek za odobrenje za stavljanje lijeka u promet, a u godini Predlo`ila ih je 57. Broj lijekova koji sadr`avaju novu djelatnu tvar u porastu je u posljednje tri godine, dok je broj gene ri~kih lijekova stabilan u usporedbi na godinu 2012., premda je op}enito za bilje`en pad u posljednjih nekoliko godina. Dva nova biolo{ka lijeka za naprednu terapiju odobrena su u godini 2013., {to zna~i da su trenuta~no ~etiri takva lijeka preporu~ena na odobrenje od kada je Zakon o lijekovima za naprednu terapiju stupio na snagu. U godini tako er su dobivena dva pozitivna mi{- ljenja za stavljanje u promet bio sli~nih monoklonskih protutijela. Prema Europskom vije}u za lijekove (Europe s Committee for Medicinal Products for Human Use) i preporuci Vije}a za procjenu farmakovigilancije (PRAC), GlaxoSmithKlineov lijek Alli (orlistat), indiciran za mr{avljenje, ne smije se rabiti zajedno s antiviroticima zbog mogu}ih interakcija. Cochrane Collaboration i British Medical Journal objavili su pregledni rad o u~inkovitosti lijeka Tamiflua. Zaklju~ci su istra`ivanja da Tamiflu nije toliko u~inkovit lijek koliko ga prikazuje proizvo a~ Roche:»nema dovoljno dobrih dokaza da lijek smanjuje broj hospitalizacija ili komplikacija gripe«, te da»nema dokaza da uzimanjem lijeka oboljeli vi{e nema u sebi virus i da spre~ava prijenos virusa gripe«. Ono {to je primije}eno kao pozitivno jest da skra}uje trajanje simptoma gripe za pola dana ako se uzima preventivno. Europska je komisija objavila izvje{taje na temu suradnje u e-zdravstvu, pristupa elektroni~kom zdravstvenom kar tonu bolesnika, nejednakostima u e-zdravstvu, kao i u telemedicini. Dvadeset sedam zemalja EU-a izjavilo da }e potpisati zajedni~ki ugovor prema kojem mogu nabavljati pandemijska cjepiva i lijekove zajedno kao skupina, a ne pojedina~no. Na taj }e se na~in osigura- 134

41 IX : /4. BILTEN HRVATSKE LJEKARNI^KE KOMORE ti dovoljna koli~ina cjepiva za sve zemlje po realnoj cijeni. Ugovor }e stupiti na snagu dva tjedna nakon {to ga potpi{e tre}ina zemalja EU-a i EU Komisija. Carinici su u Francuskoj otkrili najve}u koli~inu krivotvorenih lijekova koja je stigla u dva kontejnera (2,4 m) iz Kine s oznakom kineskog ~aja sadr`avaju}i 601 pakovanja lijekova i to sildenafila, tadalafila i acetilsalicilatne kiseline. Nacionalna udruga ljekarni~kih komora (National Association of Boards of Pharmacies, NABP) Sjedinjenih Ameri~ kih Dr`ava objavila je izvje{}e u kojem se nezakonita on-line prodaja lijekova smatra naj~e{}im na~inom prije nosa krivotvorenih lijekova i ~ini ozbi ljnu javnozdravstvenu prijetnju. Kao {to je opisano u izvje{}u Internet Drug Outlet Identifi cation Program Progess Report for State and Federal Regulators of April 2014, ve}ina internetskih ljekarni prodaje lijekove receptnog re`ima izdavanja bez predo~enja valjanog recepta. Osim toga, mnoge takve ljekarne distribuiraju kontrolirane tvari, potencijalno dovode}i do stvaranja ovisnosti i zloupotrebe. Kako bi za{titili korisnike, NABP i globalna koalicija zainteresiranih strana pokre}e internetsku domenu.pharmacy generic Top-Level Domain (gtdl). EU je pokrenula novi trogodi{nji projekt od 4 milijuna eura ~iji je cilj borba protiv proizvodnje i prodaje krivotvorenih lijekova u Kamerunu, Gani, Jordanu i Senegalu, zemljama preko kojih se obavlja promet krivotvorenih lijekova. Oko osoba godi{nje umire na podru~ju Afrike kao rezultat primjene krivotvorenih lijekova (podatci Svjetske zdravstvene organizacije, WHO). Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) objavila je izvje{}e iz 114 zemalja o razornim posljedicama i globalnoj prijetnji koja se pojavljuje zbog sve ve}e rezistencije na antibiotike:»to vi{e nije opasnost koja nas ~eka u budu}nosti nego koja se doga a upravo sada u svakom dijelu svijeta i mo`e zahvatiti bilo koga u bilo kojem dijelu svijeta i u bilo koje vrijeme«. Austrijski lije~nici `ele dobiti jednaka prava kao i 900 lije~nika u ruralnim podru~jima koji mogu ne samo propisivati nego i izdavati prodavati lijekove u slu~ajevima kada se ljekarna nalazi vi{e od 6 km od lije~ni~ke ordinacije. Sli~no {vicarsko iskustvo pokazuje da su cijene lijekova porasle za 20 do 30 % otkada su lije~nicima dana prava izdavanja lijekova. U Belgiji je pokrenuta digitalna platforma na kojoj se nalaze zdravstveni podatci o bolesnicima koji su dostupni svim zdravstvenim radnicima u primarnoj zdravstvenoj za{titi. Pilot-projekt je napravljen u 4 regije u Belgiji. Rezultati su, ~ini se, svuda sli~ni. No, zbog razlike me u softverima u mnogim slu~ajevima podatke nije bilo mogu}e vidjeti, a tablice su pokazivale razli~ite 135

42 BILTEN HRVATSKE LJEKARNI^KE KOMORE IX : /4. podatke. Zato je osmi{ljen jedinstven izgled tablica, elektroni~ki karton, karton cijepljenja i sve se to mo`e skinuti s Vitalink platforme. Radi se na osmi{- ljavanju zajedni~kog softvera. Pozitivnim se pokazalo to {to je do{lo do pobolj{anja komunikacije me u zdravstvenim radnicima i njihovim strukovnim dru{tvima. Novi zakoni u Francuskoj mogli bi ljekarnama omogu}iti da postanu prve ljekarne u Europi koje mogu opskrbljivati bolesnike biosli~nim verzijama biolo{kih lijekova, ako je to nazna~eno na receptu. Zamjena bi bila samo za bolesnike koji su tek zapo~eli lije~enje i ako lije~nik nije izri~ito naveo na receptu»ne zamjenjuj«. Zdravstveni radnici u [panjolskoj od sada se mogu koristiti mobilnom aplikacijomu za dobivanje informacija o lijekova s dopu{tenjem za promet u zemlji, uklju~uju}i lijekove s bolni~ke liste, te informacije za 2000 djelatnih tvari. Pokrenut je EU-ov pilot-projekt u Velikoj Britaniji u kojemu }e javni ljekarnici pratiti lije~enje bolesnika koji boluju od KOPB-a u njihovim domovima, kao dio velikog europskog tele-zdravlje projekta. Ljekarnici }e u 12 bolesnika pratiti na~in na koji se primjenjuju inhalatori, pru`ati savjete o lijekovima i o odvikavanju od pu{enja, sve u razdoblju od godine dana. Od lipnja ljekarnika na podru~ju Londona pomo}i }e bolesnicima sa {e}ernom bolesti, respiratornim bolestima i kardiovaskularnim bolestima u osmi{ljavanju plana samo lije- ~enja ispunjavanjem opse`nog upitnika i kontinuiranim pra}enjem bolesnika, pra}enjem pridr`avanja plana te, prema potrebi, upu}ivanjem bolesnika dru gim zdravstvenim radnicima. Svibanj Europska je komisija odobrila uporabu humanoga monoklonskog protutijela Entyvio za lije~enje odraslih s umjerenim do ozbiljnim aktivnim ulceroznim kolitisom i odraslih s umjerenom do ozbiljnom Chronovom bolesti. To je prva i jedina biolo{ka terapija koja je odobrena za lije~enje obiju bolesti u bolesnika koji nemaju zadovoljavaju}i odgovor na konvencionalnu terapiju ili faktor alfa (TNF ) antagonista tumorske nekroze. Europska komisija objavila je interaktivnu mapu reguliranih profesija u Europi u kojoj su su navedene informacije o tome kako je odre ena profesija regulirana u odre enoj zemlji, broj licenciranih stru~njaka, broj donesenih odluka o priznavanju diploma od godine 2005., a navedeni su i detalji o kontakt-podacima odgovornih osoba u pojedinim zemljama. U posljednje je dvije godine 11 regija u EU-u sudjelovalo u EU-financiranom projektu SUSTAINS projekt: zajedni~koj inicijativi kojoj je za cilj pru`iti 136

43 IX : /4. BILTEN HRVATSKE LJEKARNI^KE KOMORE bolesniku pristup njegovu zdravstvenom kartonu i drugim on-line uslugama. Provedena je interna ocjena (evaluacija) projekta, a rezultati su vrlo pozitivni. Primjerice, u [vedskoj u Uppsali bolesnika koristilo se uslugom, pobolj{ala se kvaliteta informacija sadr`ana na e-kartonu bolesnika, pobolj{ala se komunikacija izme u bolesnika i zdravstvenih radnika, a zdravstveni radnici imaju i vi{e vremena za klini~ke poslove radi smanjenja administrativnih poslova. Drugi je primjer iz Estonije. Nakon 1. srpnja 2013., kada je pokrenut projekt, vi{e od 1,2 milijuna osoba vidjelo je svoje medicinske dokumente sa~uvane u sredi{njemu zdravstvenom sustavu na Nacionalnom portalu za bolesnike. U Baskiji usluga se najvi{e upotrebljava za naru~ivanje na lije~ni~ke preglede. Homeopatija u Belgiji postaje slu`beno priznata grana lije~enja, ali tako da se odsada samo lije~nici, stomatolozi i primalje s dodatnim obrazovanjem iz podru~ja homeopatije mogu nazivati stru~njacima za homeopatiju. Godina 2013./2014. tre}a je sezona u Irskoj u kojoj ljekarnici provode cijepljenje protiv gripe. Broj cijepljenih korisnika udvostru~iose s obzirom na pro{lu sezonu tako da je cijepljeno njih Broj ljekarnika koji provode cijepljenje tako er je porastao s 817 na 907. Analize pokazuju da 24 % korisnika, koji su cijepljeni u ljekarni, nije prije bilo cijepljeno te da 85 % od tih pacijenata pripadalo je u rizi~nu kategoriju. ^ak 96 % cijepljenih osoba ocijenilo je uslugu cijepljenja u ljekarni vrlo dobro/ izvrsno, a 4 % ocijenilo je uslugu kao dobru. To je izvrstan rezultat i primjer uspje{ne ljekarni~ke usluge. Gr~ki je parlament 31. o`ujka izglasao okvirni zakon prema kojem se uvode mjere protiv»monopola ljekarnika nad prodajom bezreceptnih lijekova«, poput otvaranja ljekarni unutar supermarketa. Tako er je donesena lista od 26 lijekova koji se prebacuju s receptnog na bezreceptni re`im izdavanja. Te su promjene donesene unato~ brojnim prosvjedima ljekarnika. Lipanj EU Komisija radi na uvo enju promjena u Direktivi o krivotvorenim lijekovima (2011/62/EU) na na~in da se definira dizajn loga za on-line ljekarne i tehni~ki uvjeti za osiguranje njegove autenti~nosti. Nakon {to ta promjena stupi na snagu, zemlje ~lanice imaju jednu godinu za uvo enje te aplikacije. EU Komisija }e nacionalnim mjerodavnim tijelima dati komunikacijski alat (engl. Communication Toolkit) koji }e im pomo}i u osmi{ljavanju kampanje za borbu protiv krivotvorenja lijekova, a koju svaka zemlja mora organizirati sukladno spomenutoj direktivi. Prema podatcima iz godine gotovo 200 milijuna Europljana ima Europsku zdravstvenu karticu. To je vi{e od polovice osiguranih osoba u EU-u. 137

44 BILTEN HRVATSKE LJEKARNI^KE KOMORE IX : /4. Prema rezultatima Eurobarometra, vi{e od 70 % stanovnika EU op}enito su zadovoljni kvalitetom zdravstvene skrbi u svojim zemljama. Najzadovoljniji su stanovnici sjeverne i zapadne Europe (97 % Belgija, 96 % Austrija), a najmanje su zadovoljni stanovnici ju` ne i isto~ne Europe (25 % Rumunjska, 26 % Gr~ka). Srpanj Znanstvenici upozoravaju vlasti u pismu upu}enu u British Medical Journal da»tisu}e nezakonitih on-line ljekarni«zna~e opasnost zbog poticanja uporabe krivotvorenog lijeka sildenafila (Viagre). To potvr uje analiza otpadnih voda provedena u Nizozemskoj u gradovima Amsterdam, Eindhoven i Utrecht gdje je u vodama na ena nerealno visoka koncentracija sildenafila (Viagre) i njegova dva metabolita, ~ak mnogo ve}a od koli~ine sildenafila koji se mogao izdati u ljekarnama u tim gradovima. Izvje{taj Francuske glavne inspekcije dovodi u pitanje, kako se navodi, monopol odre enih struka me u kojima se spominje i ljekarni{tvo. U izvje{}u se navodi da se monopol u ljekarni{tvu odnosi na otpor da se dopusti prodaja bezreceptnih lijekova izvan ljekarni. Francuska ljekarni~ka komora ulo`ila je eura u program provjere kvalitete usluga koje se pru`aju u ljekarnama i to tako da se putem tajnih kupaca provjerava kvaliteta usluga pru`enih bolesnicima u 3000 ljekarni godi{nje. Kolovoz - rujan Alliance Boots i Walgreens objavili da }e se u prvoj polovici godine udru`iti u tvrtku koja }e se zvati Walgreens Boots Alliance i koja }e imati vi{e od ljekarni u deset zemalja diljem svijeta te na taj na~in postati najve}i ljekarni~ki lanac na svijetu. [vedska Agencija za lijekove planira zaustaviti prodaju paracetamola izvan ljekarni zbog, kako navode, brojnih slu~ajeva trovanja koje je izazivao taj lijek nakon {to je postao dostupan izvan ljekarni jo{ od godine Naime, dok je u godini zabilje`eno 2500 slu~ajeva otrovanja paracetamolom, u godini Zabilje`eno ih je ~ak U Danskoj }e od 1. srpnja stupiti na snagu novi Zakon o ljekarni{tvu kojim se djelomi~no liberalizira dansko ljekarni{tvo. Glavne su promjene ove: vlasni{tvo treba i dalje biti osobno, ali samo za ljekarnike; ljekarnik mo`e otvoriti najvi{e 7 jedinica u krugu od 75 km; jedinice se mogu prodavati; bruto zarada sektora je smanjena; koncept trgovine u trgovini je dopu{ten. 2 2 Izvje{}ivanje se nastavlja. 138

45 IX : /4. BILTEN HRVATSKE LJEKARNI^KE KOMORE FIP 2014: kratko izvje{}e Svjetski farmaceutski kongres (FIP 2014), 74. skup FIP-a, odr`an je u Bangkoku (Tajland), i to od 30. kolovoza do 4. rujna Tema Kongresa bila je dostupnost i pristup lijekovima, informacijama i uslugama ljekarnika. Na ovome mjestu donosimo samo neke obavijesti i zanimljivosti. NOVA PREDSJEDNICA FIP-a Od 5. rujna FIP vodi predsjednica, prva `ena, dr. Carmen Peña, ina~e predsjednica General Pharmaceutical Council of Spain. EBOLA U Sierra Leoneu su prijavljene smrti magistara farmacije i farmaceutskih tehni~ara zara`enih ebolom 1 na radnome mjestu (javna ljekarna). WHO (Svjetska zdravstvena organizacija) pripremila: Emilija Horvat, mag. pharm., MPH / Gradska ljekarna Zagreb, Zagreb 1 Ebolska hemoragijska groznica virusna je bolest, a prenosi se interhumano kontaktom. Virus Ebola (rje~ica u Zairu) iz roda je folivirusa, a uzrokuje smrtonosnu hemoragijsku groznicu. Bolest je vrlo zarazna. izdala je smjernice posebno za zdravstvene radnike: /disease/ebola/protective-measuresstaff/en/ FIP FOUNDATION SEEDING OPPORTUNITIES Cilj je zaklade unaprijediti obrazovanje i istra`ivanje farmaceuta i {irenje uloge ljekarnika na dobrotvorne projekte usmjerene na globalno zdravlje. O mogu}nosti sudjelovanja u projektima i dobivanju stipendija vidjeti na fip.org/fipfoundation/ PHARMABRIDGE FIP-ov projekt stvoren je da pove`e pojedince i ustanove iz razli~itih zemalja kako bi izmjenjivali sredstva, znanja i vje{tine u farmaceutskoj praksi, znanosti i industriji. Cilj je oja~ati ljekarni~ke usluge i zdravstvenu za{titu bolesnika u svim dijelovima svijeta. Ako se `elite uklju- ~iti, pogledajte: pharmabridge GOOD PHARMACY PRACTICE Smjernice za dobru ljekarni~ku praksu mogu se pro~itati u a`uriranom dokumentu FIP-a i Svjetske zdravstvene organizacije (WHO), a koje predo~uju standarde za kvalitetu farmaceutskih usluga: table_id= Svjetska farmaceutska doga anja koja su se netom odr`ala ili }e se odr`ati u skorije vrijeme: 139

46 BILTEN HRVATSKE LJEKARNI^KE KOMORE IX : / Singapore Pharmacy Congress, Singapore Advancing Medication Safety Towards Quality Care ICPE Konferencija o farmakoepidemiologiji i upravljanju terapijskim rizikom, Taipei, Tajvan The Mermaid Conference & Events Centre, London, United Kingdom Improving Patient Care Shaping Tomorrow s Practitioners Today: Linking Pharmacy Education to Practice, Brisbane The 49th ASHP Midyear Clinical Meeting and Exhibition, California, United States Improving patient care and medication safety Drug and Alcohol misuse, the Mermaid Conference Centre, London, United Kingdom The European Association of Hospital Pharmacists (EAHP), CCH-Congress Center Hamburg, Belgium The Clinical Pharmacy Congress, ExCel London, United Kingdom. Sljede}i kongres odr`at }e se u Düsseldorfu (listopad 2015.) s temom Ljekarni~ka praksa temeljena na znanstvenim dokazima, tj. poveznica znanosti i prakse u pru`anju skrbi za bolesnike. Najavljeni su i idu}i kongresi, i to u Buenos Airesu (Argetina, 2016.) i u Seulu (Ju`na Koreja, 2017.). 140

47 Popis kozmeti~kih i drugih sredstava kojima ljekarne mogu opskrbljivati korisnike Kako bi se osigurali ujedna~en izbor i kvaliteta proizvoda kojima ljekarne mogu opskrbljivati stanovni{tvo, zdravstvene i druge ustanove, kao i zdravstvene radnike koji obavljaju privatnu praksu, Hrvatska ljekarni~ka komora ve} je u prvim godinama svoga rada donijela Popis kozme ti~kih i drugih sredstava za za{titu zdravlja kojima ljekarne mogu opskrbljivati korisnike (u daljnjem tekstu: Popis). 1 Popis je podijeljen u dvije tablice, Tablica I Kozmeti~ki proizvodi i Tablica II Druga sred stva za za{titu zdravlja. Tablice sadr- `avaju po ~etiri grupe proizvoda. napisala: Katica Vugrin~i}-Tomi~i}, mag. pharm. / HLJK, Zagreb 1 Popis kozmeti~kih i drugih sredstava kojima ljekarne mogu opskrbljivati korisnike bio je predmet rasprava na sjednici Vije}a Komore, vidjeti ~lanak Rad Vijeća Komore sjednica 13/118 u ovom broju Biltena HLJK. osvrti Grupe se uglavnom sastoje od popisa skupine proizvoda, primjerice, masa`eri, aparati za depilaciju, pamu~ni pribor za ostale medicinske indikacije uklju~uju}i pribor od netkanog tekstila, a mo`e biti naveden i to~no odre en proizvod, primjerice, Sole mio UV za{titne nao~ale za dojen~ad i djecu, Sterntaler kapice za za{titu od UV zra~enja, i tako redom. Vije}e Komore mo`e uvrstiti na popis i druge proizvode. Primije}eno je da, ~ak i uz Popis, nije jednostavno odlu~iti mo`e li neki proizvod biti u ljekarni ili ne, a dokaz su upiti kako magistara farmacije, tako i samih proizvo a~a i nositelja odobrenja za promet odre enog proizvoda. Razlozi su tim nedoumicama raznovrsni, a neki su od njih navedeni u nastavku: razvoj regulative u podru~ju hrane te njezino uskla ivanje s propisima EU-a izdvajanje pojedinih grupa hrane iz dijela»obi~ne hrane«i reguliranja takve hrane pojedinim pravilnicima (npr. hrana za posebne medicinske potrebe, posebne prehrambene potrebe, po~etna i prijelazna hrana za dojen~ad...) uskla ivanje propisa u dijelu dodataka prehrani proizvelo je golemu mno`inu propisa, {to je ljekarnama vrlo te{ko pratiti, a jednako tako i samim proizvo a~ima hrane i dodataka prehrani. pravilnici nisu posve jasni tako da se i njihova primjena razli~ito provodi. 141

48 BILTEN HRVATSKE LJEKARNI^KE KOMORE IX : /4. Obvezu upisa ljekarni u Upisnik registriranih i odobrenih objekata u poslovanju s hranom neke veledrogerije i proizvo a~i hrane pogre{no tuma~e te svojim sta jali{tem dovode ljekarne u zabludu. Naime, upis u taj i takav Upisnik ne daje mogu- }nost ljekarnama da posluju s hranom izvan grupe hrane navedene u Popisu, na {to su ih svojim tuma~enjima navodile neke veledrogerije i proizvo a~i hrane. Nadalje, neki proizvo a~i hrane u svojemu proizvodnom programu imaju i proizvodnju hrane i dodataka prehrani, te jedan proiz vod stavljaju na tr`i{te i kao hranu i kao dodatak prehrani (u tom su slu~aju ishodili potrebnu dozvolu Ministarstva zdravlja). Primjeri tomu jesu jabu~ni ocat i sok od cike koji u gotovo jednakoj ambala`i dolaze na tr`i{te i kao hrana i kao dodatak prehrani. Razlika je u veli~ini pakovanja, uz napomenu da je prehrambeni proizvod pakiran u koli~ini od 1 litre, a dodatak prehrani u koli~ini od 750 ml i s, pokatkad te{ko uo~ljivim oznakama koje treba imati dodatak prehrani. Uzimaju}i u obzir da se u ljekarnama obavlja ljekarni~ka djelatnost, a ona je dio zdravstvene djelatnost, prili~no je jasno da se i putem ljekarni stanovni{tvo treba opskrbljivati, osim lijekovima i medicinskim proizvodima, i onim proizvodima koji slu`e za za{titu i o~uvanje zdravlja. Prate}i tu logiku, u~injene su dopune tako da su u Popisu, Tablici II Grupa C Namirnice i prehrambeni aditivi pobrojeni proizvodi ~ija proizvodnja i sastav podlije`u posebnim propisima i trebaju imati odre ene oznake na pakovanju da ih se mo`e razlikovati od»obi~ne hrane«. Upravo se u toj skupini proizvoda nalazi najvi{e pogre{aka, pa na policama u ljekarni zavr{i hrana umjesto dodatka prehrani. Bez obzira na nutritivne vrijednosti hrane, ona ne mo`e biti u prometu u ljekarni. Osim toga, razli~iti proizvo a~i stavljaju u promet ina~e vrlo sli~ne proizvode pod druk~ijim, ~esto znatno razli~itim uvjetima. Tako jedni proizvo a~i stavljaju noni sok i kupinovo vino u promet kao hranu, dok ih drugi plasiraju kao dodatke prehrani. ^ini se da ja pokatkad, kako je to vidljivo iz navedenih primjera, te{ko odlu~iti mogu li ljekarne opskrbljivati stanovni{tvo odre- enim proizvodom. Dakako da to ne bi trebalo biti tako. 142

49 IX : /4. Obilje`avanje Svjetskog dana palijativne skrbi Centar za palijativnu medicinu, medicinsku etiku i komunikacijske vje{tine Medicinskog fakulteta Sveu~ili{ta u Zagrebu (CEPAMET) i Hrvatsko dru{tvo za palijativnu medicinu Hrvatskoga lije~ni~kog zbora organizirali su 11. listopada sve~ano obilje`avanje Svjetskog dana palijativne skrbi na kojem je sudjelovala i Hrvatska ljekarni~ka komora. Skupu su prisustvovali predstavnici svih komora u zdravstvu, volonteri, predstavnici medija, Hrvatskog radija, bolesnici, predstavnici politi~kih stranaka, predstavnici udruge hospicija, brojni lije~nici i medicinske sestre. Skup je otvorio vrlo zanimljivim govorom prof. dr. sc. Veljko \or evi}, dr. med., pozivom na multidisciplinarno djelovanje i integriranje svih zdravstvenih radnika pri pru`anju palijativne skrbi jer samo zajedni~kim djelovanjem mo`e do}i do svih potrebnih promjena. Upravo je»brinimo zajedno«moto novoga strate{kog plana razvoja palijativne skrbi u RH od godine do Trenuta~no u RH oko odraslih osoba godi{nje umire od napisala: Danijela Jonji}, mag. pharm., MPH / HLJK, Zagreb BILTEN HRVATSKE LJEKARNI^KE KOMORE neizlje~ivih bolesti, za {to je uvedena i nova dijagnoza palijativne skrbi, Z Predsjednica Hrvatskoga dru{tva za palijativnu medicinu Hrvatske lije~ni~ke komore koje ove godine slavi 20. obljetnicu postojanja, Vlasta Vu~evac, dr. med. spec., ukratko je opisala povijest razvoja palijativne skrbi u svijetu i u Hrvatskoj. Prvi hospicij u svijetu osnovan je godine u Londonu 1, iz kojega se razvila filozofija hospicija»uvijek se ne{to mo`e u~initi u svrhu pomaganja bolesniku«. Europska je komisija godine uvela kao obvezu svake zemlje ~lanice EU-a da organizira pru`anje palijativne skrbi. Radi toga je godine pri tada{njem Ministarstvu zdravstva i socijalne skrbi osnovano Povjerenstvo za palijativnu skrb koje vrlo uspje{no djeluje i koje je postiglo brojne rezul tate, i to od razvoja kompetencijskog okvira palijativnog skrbnika, obrazovanja 1 Tvrdnja se, dakako, ne odnosi na drevna razdoblja i na ~injenicu postojanja prvih bolnica nastalih pod utjecajem kr{}anske karitativnosti. Naime, ve} je oko 400. godine podignuto u Rimu prvo skloni{te za siroma{ne, bolesne i nemo}ne, a u isto je vrijeme u Carigradu podignut hospital sa stalno namje{tenim lije~nicima i bolni~arima. U sklopu samostana nastaju ve} u ranome srednjem vijeku prvi hospiciji (hospitium, hospitale pauperum) u kojima umorni putnici nalaze skloni{te, hranu, a po potrebi i njegu. Iz tih hospicija nastaju s vremenom prave samostanske bolnice, iako su one istodobno i ubo`nice i skloni{ta nap. urednika: V. G.. 2 Prema me unarodnom razvrstavanju i popisu kategorija bolesti (MKB), vidjeti u LJEKARNI^KI PRIRU^NIK: terapijske doze i primjena lijekova (HLJK, Zagreb, 1913.), slovnu oznaku Z nose ~initelji koji utje~u na stanje zdravlja i kontakt sa zdravstvenom slu`bom. 143

50 BILTEN HRVATSKE LJEKARNI^KE KOMORE IX : /4. Vlasta Vu~evac, dr. med. spec., govori o modelu integrirane skrbi za palijativnog pacijenta FOTO: Danijela Jonji} stru~njaka, prijevoda literature, pa do organizacije brojnih kampanja. Tako je primjerice godine proveden humanitarni projekt»ostani uz mene«koji je dobio najve}e priznanje EU Parlamenta kao najbolja humanitarna kampanja za probleme lije~enja boli, a iste godine osnovan je i Centar za palijativnu medicinu, medicinsku etiku i komunikacijske vje{tine Medicinskog fakulteta Sveu~ili{ta u Zagrebu. Prvi palijativni multidisciplinarni tim organiziran je u Puli godine 2007., a u sklopu Lige protiv raka uz potporu lokalnih vlasti. Tim i danas provodi aktivnosti, a u njega su uklju~eni i ljekarnici tako da sudjeluju u palijativnim ku}nim posjetima, organiziraju posudionicu pomagala i razgovaraju s osobama u posljednjim danima `ivota. [to se ti~e suradnje s drugim komorama, Komora socijalnih radnika i psihologa izradila je kompetencije tima za pru`anje palijativne skrbi i svu potrebnu dokumentaciju. [tovi{e, Hrvatska psiholo{ka komora izdaje svojim ~lanovima posebnu licencu za pru`anje palijativne skrbi. Detaljnije o razvoju kompetencija i edukaciji iz palijativne medicine i palijativne skrbi govorila je doc. dr. sc. Marijana Bra{, dr. med. Upozorila je na pojavu brojnih nekompetentnih samozvanih stru~njaka za palijativnu skrb koji nemaju odgovaraju}e ni znanje ni iskustvo rada u palijativi te ih ona smatra opasnima za zdravlje bolesnika. Isto tako, opisala je na~in na koji je spomenuto Povjerenstvo pri Ministarstvu organiziralo edukaciju palijativnih stru~ njaka u Hrvatskoj te je vi{e puta ponovila kako»bez dobre edukacije nema ni implementacije«. 144

51 IX : /4. BILTEN HRVATSKE LJEKARNI^KE KOMORE Spomenuta je i uloga ljekarnika pa je istaknuto kako je ljekarnik u palijativnom timu potreban posebno u lije~enju probijaju}e boli, osiguranju terapije vikendom i blagdanom, savjetovanju lije~nika o tome {to mo`e i na koji na~in mo`e biti propisano na doznaku Zavoda, te savjetovanja o na- ~inu kako pacijenti mogu posuditi ortopedsko pomagalo. O pedijatrijskoj palijativnoj skrbi i IMPaCCT standardima za pedijatrijsku palijativnu skrb donesenim godine 2007., govorila je prof. dr. sc. Diana Butkovi}, dr. med., ~lanica stru~nog vije}a zaklade Sierra za pomo} u lije~enju bolesne djece. Godi{nje u RH umire oko 200 djece od posljedica zlo}udnih, rijetkih, genskih i metaboli~kih bolesti, od sr~anog, bubre`nog, jetrenog zatajenja te od stanja gdje je mogu}e lije~enje, ali je ono bezuspje{no. Prema njezinim rije~ima, cilj je pedijatrijske palijativne skrbi pove}anje kvalitete `ivota djeteta uz stavljanje obitelji u sredi{te skrbi tzv. family centred approach te smatra da se pru`anje palijativne skrbi za djecu u RH treba organizirati putem dnevnih bolnica jer se na taj na~in dijete zapravo ne udaljuje od svoga doma i obitelji. Na samome kraju skupa predstavljena je knjiga Palijativna skrb brinimo zajedno u izdanju Medicinske naklade urednika prof. dr. sc. Veljka \or evi}a, dr. med., doc. dr. sc. Marijane Bra{, dr. med., i dr. sc. Lovorke Brajkovi}, prof. psihologije. Skup je zavr{en opisom nastanka knjige koja je rezultat dosada{njih poslijediplomskih te~aje va iz podru~ja palijativne medicine, a sadr`ava tekstove 123 autora iz mnogih krajeva Hrvatske i svijeta. Hrvatsko društvo za alergologiju i kliničku imunologiju Croatian Society for Allergology and Clinical Immunology Javnozdravstvena kampanja o podizanju svijesti o alergijama Sve ljekarne u Hrvatskoj pozvane su da se uklju~e u provo enje jedinstvene javnozdravstvene kampanje Uz ljekarnika i alergologa lak{e se di{e, dakle o podizanju svijesti o alergijama koja se istodobno provodi u svim ljekarnama u Europi. Alergije iz godine u godinu imaju sve zna- ~ajniji utjecaj na zdravlje na{ega dru {tva. S obzirom da poga aju sve dobne skupine, od najmla ih do najstarijih, potrebno je usmjeriti se na prevenciju i pru `anje kontinuirane skrbi oboljelima i njihovim obiteljima. Inicijator kampanje, Europsko dru{tvo za alergiju i klini~ku imunologiju (European napisala: Danijela Jonji}, mag. pharm., MPH / HLJK, Zagreb 145

52 BILTEN HRVATSKE LJEKARNI^KE KOMORE IX : /4. Academy of Allergy and Clinical Immunology) prepoznalo je va`nost i neizostavnu ulogu ljekarnika u podizanju svijesti o alergijama te su uz Hrvatsku ljekarni~ku komoru i Hrvatsko dru{tvo za alergologiju i klini~ku imunologiju pokrenuli tu europsku kampanju i u Hrvatskoj. Kampanja }e se pro voditi u ~etiri faze i obuhva}at }e razli~ite teme. U prvoj fazi, tijekom studenoga ove godine, tema kampanje je astma. Vi{e informacija o tome mo`ete prona}i na web-stranici: com/ te na web-stranici Komore. Ljekarnici svakodnevno pru`aju savjete oboljelima od astme o razumijevanju terapije i ispravnoj uporabi lijekova, poput va`nosti redovite primjene inhalacijskih kortikosteroida u vi{im stupnjevima astme i ispravne primjene sprava za inhalacijsku terapiju inhalatora, 1 a isto tako i savjete o pra}enju simptoma astme i prepoznavanju pogor{anja stanja. Stoga se od ljekarni i ljekarnika o~ekuje da uporora na taj ozbiljan i rastu}i javnozdravstveni problem te da savjetovanjem oboljelih posvjedo~e javnosti ulogu ljekarnika. Hrvatska ljekarni~ka komora }e ljekarnama i ljekarnicima pru`iti potporu 1 i ovoga puta 1 Hrvatska ljekarni~ka komora u potpori djelovanja hrvatskih ljekarnika pri zdravstvenom radu na polju astme i alergijskog rinitisa objavila je bro{uru Uporaba lijeka za astmu (BIBLIOTEKA VARIA, SVEZAK/DODATAK 2, Zagreb, 2008.) te poglavlje Lije~enje alergijskog rinitisa i poglavlje Lije~enje astme u knjizi LJEKARNIČKA PRAKSA: terapijske doze i primjena lijekova (HLJK, Zagreb, 2013.) nap. urednika: V. G.. slanjem promid`benih materijala koje je osmislilo Europsko dru{tvo za alergologiju i klini~ku imunologiju (posteri i letci), objavom kampanje u medijima te pru`anjem dodatnih informacija. Ovim putem zahvaljujemo tvrtki Medika d. d. na suradnji u distribuciji materijala. Edukativni materijal iz e-te~aja»uloga ljekarnika u lije~enju astme«autorice Katarine Fehir-[ola, univ. mag. pharm., mo`e se prona}i na webstranici Komore pod rubrikom za ljekarnika ljekarni{tvo i lijekovi stru~ni priru~nici/ e-te~aj: Uloga ljekarnika u lije~enju astme. Ljekarna, odnosno ljekarnici, letke i postere dobivene od Komore trebaju izlo`iti na vidljivo mjesto te pru`ati savjete o prevenciji i lije~enju astme. U nastavku objavljujemo detalje o kampanji koje je u izvje{}u za medije opisalo Europsko dru{tvo za alergiju i klini~ku imunologiju: 2 Alergije su javnozdravstveni problem pandemskih proporcija koje poga aju vi{e od 150 milijuna ljudi u Europi. Stru~njaci smatraju da je jedno od troje djece alergi~no i o~ekuju da }e alergije zahvatiti vi{e od 50 posto europske populacije u razdoblju od 10 godina. 2 Izvje{taj za medije Europskog dru{tva za alergiju i klini~ku imunologiju (EAACI) u povodu otvaranja javnozdravstvene kampanje o podizanju svijesti o alergijama u Zürichu, [vicarska, 30. listopada

53 IX : /4. BILTEN HRVATSKE LJEKARNI^KE KOMORE Europsko dru{tvo za alergiju i klini~ku imunologiju (EAACI) pokrenulo je kampanju o podizanju svijesti o alergijama ( ka ko bi dru {tvo bolje razumjelo osje}aje oboljelih, koliko duboko alergije poga aju njihov `ivot, kako bolest mo`e postati ozbiljna i skupa te za{to su va`ni rana dijag noza i bolje lije~enje te bolesti. Fokusiranjem na edukaciju javnosti o pre venciji alergija, ranoj dijagnozi i ispravnom lije~enju, EAACI se nada da }e se pomo}i pacijentima i njihovim obiteljima u boljoj kontroli alergija, pobolj- {anju kvalitete njihova `ivota i pove- }anju javnih sredstava predvi enih za lije~enje epidemije alergija. Kampanja }e se provoditi tijekom godine i s naglaskom na razli~ite vrste alergija, kao {to su astma, alergije na hranu i anafilaksija, alergijski rinitis, alergijska imunoterapija (AIT) i ko`ne alergije. Prvi ciklus kampanje bavi se astmom kao najra{irenijom alergijskom bolesti sa svrhom pove}anja svijesti o tome na koji su na- ~in alergije i astma povezani. Astma je jedna od naj~e{}ih kroni~nih bolesti. Poga a 300 milijuna osoba diljem svijeta svih dobnih skupina i ozbiljna je javnozdravstvena prijetnja. Na poseban na~in umanjuje {kolsku i radnu aktivnost oboljelih. Prevalencija i utjecaj astme u porastu su posebno u urbanim podru~jima, {to je povezano s promjenama u okoli{u i promjenama `ivotnoga stila. Predvi a se da }e do godine u urbanim podru~jima dodatno 100 milijuna osoba oboljeti od astme, ako se uzme u obzir predvi eni porast populacije. To }e postati najprevalentnija kroni~na bolest u djece i bit }e jedan od glavnih uzroka tro{kova u zdravstvu. Razlozi nastanka astme nisu potpuno jasni, me utim, poznato je da su osobe s alergijskim rinitisom, atopijskim dermatitisom, alergijama na hranu i pojavom astme u obitelji pod pove}anim rizikom od razvoja astme. Isto tako, stajali{te je Europske komisije:»u mnogim slu~ajevima, astma se pojavljuje kao alergijska reakcija na tvari koje se udi{u zrakom, poput dlaka `ivotinja, peludi ili grinja i `ohara«. Postoji nekoliko argumenata koji podr- `avaju povezanost alergija i astme: mnogi su pacijenti svjesni»okida~a«koji u njih izazivaju astmu (ku}ne grinje, dlake `ivotinja, plijesan) atopijski dermatitis ~esto je prvi znak da dijete ima atopijski fenotip i u mnoge se od takve djece, kada odrastu, razviju rinitis i astma te{ko disanje u djece ~esto se razvije u astmu ako postoji pozadina pojave alergija 75 % odraslih s astmom ima alergijski rinitis 50 % osoba s alergijskim rinitisom ima astmu lije~enje rinitisa mo`e pobolj{ati simptome astme, posebno ka{lja. 147

54 BILTEN HRVATSKE LJEKARNI^KE KOMORE IX : /4. KAKO MO@EMO ZNATI PATIMO LI OD ALERGIJSKE ASTME? Ako vam se u~estalo pojavljuju ponavljaju- }e epizode ka{lja, hripanje, gubitak daha i stezanje u prsima, postoji mogu}nost da je rije~ o alergijskoj astmi. Te simptome mogu izazvati prehlada, izlo`enost duhanskom dimu, one~i{}enje zraka i/ili alergeni poput pra{inskih grinja, peludi trave, dlake `ivotinja, plijesni i tako redom. S obzirom na to da su alergeni posvuda rasprostranjeni, va`no je da osobe koje pate od alergijske astme prepoznaju {to kod njih izaziva astmu i na koji na~in mogu sprije~iti napad. ALERGIJSKA JE ASTMA JE BOLEST KOJA SE MO@E DR@ATI POD KONTROLOM Optimalna kontrola astme svrha je lije~enja. Valja znati, ako je astma kontrolirana, nema pojave danjih ili no}nih simptoma, nema izostajanja iz {kole ili s posla, osoba ima dobar kapacitet za tjelovje`bu i ne pojavljuju se napadaji koji zavr{avaju hospitalizacijom. Va`no je prepoznati i lije~iti bolest. U ve}ine oboljelih astma se mo`e kontrolirati pridr`avanjem mjera iz okoli{a i uzimanjem lijekova. Dostupni su razli~iti na- ~ini lije~enja astme, me utim, kontrola alergijskih okida~a i alergijskih bolesti, koje se pojavljuju istodobno, poput alergijskog rinitisa, klju~ni je korak u postizanju bolje kontrole astme. Ispitivanje (testiranje) na alergije stoga je preporu~ljivo radi postizanja bolje kontrole astme. Uzimaju}i u obzir sna`nu poveznicu izme u atopije 3 i tolerancije na astmu, senzibilizacija je dobar na~in njezine prevencije. UKRATKO O EAACI-u Europsko dru{tvo za alergiju i klini~ku imunologiju (EAACI) neprofitna je organizacija aktivna na podru~ju alergijskih i imunosnih bolesti, kao {to su astma, rinitis, dermatitis, alergija uzrokovana na radnom mjestu, alergije na hranu i lijekove te anafilaksija. EAACI je osnovana godine u Florencu i postala je najve}a udruga lije~nika u Europi iz podru~ja alergije i klini~ke imunologije. Uklju~uje vi{e od 8000 ~lanova iz 121 zemlje, kao i 47 nacionalnih dru{tava za alergije ( Pozivamo da svoja iskustva podijelite s nama putem adrese: ljekarnistvoºhljk.hr 3 Atopija genski uzrokovana sklonost za razvoj ranog tipa (tip I) preosjetljivosti povezane sa stvaranjem visokih razina IgE, {to uzrokuju ubikvitarni antigeni koji u normalnih osoba ne uzrokuju atopijsku reakciju. 148

55 IX : /4. BILTEN HRVATSKE LJEKARNI^KE KOMORE Uz nadolaze}e izbore za zastupnike Glavne skup{tine HLJK-a Sredinom godine provest }e se izbori za zastupnike Glavne skup{tine Hrvatske ljekarni~ke komore i ostala tijela Komore. Pravilnik o izboru i opozivu ~lanova tijela Komore omogu}uje da u Vije}e Komore bude predlo`en i novoizabrani zastupnik Glavne skup{tine. U tom slu~aju njegov mandat u Glavnoj skup{tini prestaje, a funkciju zastupnika preuzima sljede}i kandidat iz iste podru`nice prema listi rezultata glasanja. Izbori se provode tako da kandidate za zastupnike u Glavnoj skup{tini predla`u ~lanovi Komore koji imaju prebivali{te ili prijavljeno boravi{te u istoj podru`nici iz koje dolazi i kandidat za zastupnika. Podru`nice teritorijalno odgovaraju podru~jima svake `upanije i Grada Zagreba. napisala: Ana Malovi}, dipl. iur. / HLJK Cjelokupan vremenski tijek izbora, datum njegova po~etka izbora i njegovo trajanje, datumi drugih radnji propisanih u postupku provo enja izbora propisat }e Vije}e u Odluci o raspisivanju izbora za zastupnike Glavne skup{tine na svojoj sjednici po~etkom godine Od dana raspisivanja izbora, pa do dana odr`avanja izbora, ne smije pro}i vi{e od 90 dana ni manje od 20 dana. Najva`nije su sljede}e faze izbornog postupka: kandidiranje ~lanova za zastupnike Glavne skup{tine dostava glasa~kih listi}a s uputama za glasanje na ku}nu adresu glasanje i slanje ispunjenih glasa~kih listi}a u sjedi{te Izborne jedinice. Najzahtjevniji je izbor za zastupnike Glavne skup{tine jer u tom izboru sudjeluju svi ~lanovi Komore, bilo kao bira~i bilo kao kandidati. Prema Pravilniku o izboru i opozivu ~lanova tijela Hrvatske ljekarni~ke komore, izborom }e se osigurati da u Glavnoj skup{tini budu zastupljeni magistri farmacije iz svake `upanije. Izborne jedinice teritorijalno odgovaraju postoje}im podru~nim vije}ima HLJK-a, a sastoje se od podru`nica. Podru`nice teritorijalno odgovaraju podru~jima `upanija, odnosno Gradu Zagrebu. ^lanovi su podru`nice svi magistri farmacije, ~lanovi Komore s prebivali{tem ili prijavljenim bora vi- {tem u `upaniji za koju se osniva podru`nica. Posljednjom izmjenom Pravilnika o izboru i opozivu ~lanova tijela Hrvatske ljekarni~ke 149

56 BILTEN HRVATSKE LJEKARNI^KE KOMORE IX : /4. komore izmijenjen je broj zastupnika u Glavnoj skup{tini na na~in da se prema novim odredbama na svakih zapo~etih 50, umjesto 30 magistara farmacije, ~lanova Komore u podru`nici, bira jedan zastupnik. Tim i takvim na~inom izbora zastupnika Glavna skup{tina HLJK-a imat }e pribli`no 60 zastupnika. U Odluci o raspisivanju izbora za zastupnike Glavne skup{tine utvrdit }e se to~an broj ~lanova Hrvatske ljekarni~ke komore, a prema tome i to~an broj zastupnika u Glavnoj skup{tini. O pojedinim radnjama u postupku izbora zastupnika Glavne skup{tine, Vije}a Komore, kao i ostalih tijela, svi }e ~lanovi biti pravodobno obavije{teni putem slu`bene stranice Komore kako bi mogli sudjelovati u radu i razvoju Hrvatske ljekarni~ke komore. Posuda s kljunom od majolike (Castel Durante, prva polovina XVI. st.) Natpis: SYR: UPUS SUCO zapravo: SUCCO D: E RO: SARIUM 150

57 Farmakopejsko nazivlje za kiseline Farmakopeja utjelovljuje farmakopejsko nazivlje, a svojim glavnim elementom cjeline»materija medika«svojevrsni je terminolo{ki rje~nik, koji omogu}uje da se zna~enja naziva to~no odrede, razgrani~e, da se odnosi me u zna~enjima srede, da se utvrdi gdje postoje istozna~nice, a gdje nepotrebna vi{ezna~nost, da se napravi izbor izme u raznih naziva i raznih ter mi nolo{kih sustava, ali i da se uo~e manjkavosti farmaceutske jezi~ne gra e 1. Farma kopejsko nazivlje za kiseline jedan je od primjera ure ivanja farmaceutskog nazivlja. Vjerojatno je mnogima poznato da se ve- }ina kemi~ara od godine 1996., bez ikakva bitna razloga, vi{e ne slu`e svojom i valjanom anionskom tvorbom jednostavnih anor gan skih i organskih kiselina (npr. kloridna kiselina, sulfatna kiselina, acetilsalicilatna kiselina). Ljekarnici, me utim, i dalje rabe ranije utvr eno zajedni~ko kemijsko i farmaceutsko nazivlje, sada samo farmaceutsko nazivlje koje se odnosi na jednostavne kiseline, i to zbog niza valjanih razloga 1 : u hrvatsku je farmakopeju anionska nomenklatura za kiseline slu`beno uvedena 1. o`ujka , u doba ve} napisao: Vladimir Grdini} jezik sazreloga politi~kog, kulturnog i gospodarskog pokreta u Hrvatskoj, koji je te`io liberalizaciji politi~kog re`ima i ve}oj samostalnosti Hrvatske u sklopu Jugoslavije (Hrvatsko prolje}e) nara{taji hrvatskih farmaceuta u svojoj praksi gotovo da i ne poznaju nazive kiselina izvan sustava anionske nomenklature kiselina te ih ne `ele izbaciti iz slu`bene uporabe anionska tvorba kiselina itekako je dobro poznata, jer se u nizu izdanja hrvatskih sveu~ili{nih ud`benika anorganske kemije sustavno rabila takva nomenklatura kiselina, po~ev{i od ud`be nika E. Wiberg: Anorganska kemija 3 iz godine 1967., preko glasovitog i nezaobilaznog ud`benika I. Filipovi}, S. Lipanovi}: Op}a i anorganska kemija 4, nedostignutoga doma}eg znanstvenog bestselera 5, od godine i dalje tijekom njegovih jo{ sedam izdanja ustanovljena farmakopejska praksa poklapa se s anionskom nomenklaturom kiselina, a ta je tvorba lako pamtljiva (tradicijska su imena aniona veoma poznata i nedvojbena, tj. imena jednaka za tvorbu soli), jednozna~na (nema iznimaka), sustavna (jasno postavljeno tvorbeno pravilo), racionalna (imaju izri~aj logi~no povezan sa sastavom, tj. maseni udjel aniona u kiselini je oko 98 posto) i srodna IUPAC-ovoj tvorbi organskih kiselina (npr. umjesto ska kiselina rabi se na kiselina) 151

58 BILTEN HRVATSKE LJEKARNI^KE KOMORE IX : /4. zbog svoje jednozna~ne tvorbe te novije, ali ve} ustaljene, farmakopejske tradicije nazivi kiselina kao anionski nazivi za farmaciju nema alternative, a za pojedine je potrebe (npr. u farmaceutskoj tehnologiji) dopu{tena uporaba tradicijskih imena naj~e{}ih kiselina uporabom se anionske nomenklature izbjegava neprecizna preporuka jednakovrijedne uporabe ~ak triju (jednoga starog i dvaju novih) sustava imena kiselina za kemi~are: tradicijska, vodikova i kiselinska nomenklatura stajali{te nekih»glasnih«kemi~ara da se anionska nomenklatura kiselina namjerno izbjegava iz razloga zatiranja Unifi cirane jugoslavenske nomenklature anorganske kemije izgra ene godine uop}e ne stoji, jer je anionsku nomenklaturu uveo zagreba~ki i hrvatski profesor Dragutin Strohal godine , ili pak bjelovarski i hrvatski profesor Gustav Fleischer godine Razmotrimo u nastavku put razvoja hrvatskoga nazivlja za kiseline. Kemija potkraj XVIII. stolje}a Mineralne kiseline, nitratna, sulfatna i kloridna, jo{ su do XVII. stolje}a zvali `estama, primjerice, Spiritus nitri. Skupno su ime kiseline dobile u XVII. stolje}u nakon spoznaje o zajedni~kom svojstvu da s lu`inama prave soli. Acidum, na latinskom kiselo, postaje tada imenicom u zna~enju kiselina. Primjerice, acidum aceti (ili aceticum), salitrena, to jest, nitratna, acidum sulphuricum, sulfatna, i tako redom. Preokret koji se u kemiji dogodio potkraj XVII. stolje}a s pravom se naziva kemijskom revolucijom, jer je ozna~io pad stare, flogistonske kemije i uspon nove, znanstvene, koju je utemeljio Antoine Laurent Lavoisier ( ) svojim djelom Tra ité élémentaire de Chimie présenté dans un order nouveau et d après les décou vertes modernes (Osnove kemije po novom sustavu i prema suvremenim otkri- }ima), Paris, Jo{ u to, Lavoisierovo doba kiseline su imale dvo~lano ime, pri ~emu je druga rije~ bila kiselina. Prva je rije~ sadr`avala dometak na ( ska) eng. ic ili asta eng. ous, dodan osnovi da bi se ozna~io sadr`aj kisika za koji se danas znade da stoji u vezi s oksidacijskim stanjem sredi{njeg atoma 10. Na`alost, ti nastavci nisu ozna ~ivali ista oksidacijska stanja u razli~itim porodicama kiselina. Spoznaje o novim spo jevima zahtijevale su pro{irenje toga sustava. Uvedeni su predmetci hipo- (za vrlo niska oksidacijska stanja) i per- (za vrlo visoka oksidacijska stanja). 1 Kona~no, po javila se i potreba za uvo enjem i daljnjih predmetaka (orto-, piro-, meta-), kako bi se razlikovale kiseline s razli~itim»sadr- `ajem vode«10. Ta i takva tradicijska imena ne daju potpunu obavijest ni o broju kisikovih ni vodiko- 1 Predmetak per ne treba brkati s istovjetnim slogom u imenu liganda perokso. 152

59 IX : /4. BILTEN HRVATSKE LJEKARNI^KE KOMORE Tablica 1. Primjeri imena anorganskih kiselina Latinsko ime Tradicijsko ime Ime po Strohalu vodikova nomenklatura Acidum boricum borna kiselina boratna kiselina trivodikov trioksoborat Acidum hydrochloricum solna kiselina kloridna kiselina Acidum nitricum du{i~na kiselina nitratna kiselina vodikov trioksonitrat(1-) Acidum phosphoricum fosforna kiselina fosfatna kiselina trivodikov tetraoksofosfat(3-) vih atoma (bili oni»kiseli«ili ne). Uporaba predmetka nije uvijek dosljedna, primjerice hipo- je dolazio uz nastavak asta (npr. hipodu{ikasta kiselina), ali i uz dometak na (npr. hipofosforna kiselina). Tako er, u supstitucijskoj su nomenklaturi razvijeni i drugi nazivi, poput sulfonska kiselina ( SO 3 H) i sulfinska kiselina ( SO 2 H), {to proturje~i uporabi dometaka na i ska za vi{e oksidacijsko stanje 10. Poznato je da va`no kemijsko svojstvo kise losti itekako ovisi o otapalu. Me utim, tradicijska nomenklatura zanemaruje tu ~inje nicu, jer zadr`ava rije~ kiselina kao ob vezan dio naziva. Iako nova nomenklatura anorganskih spojeva nastoji imenom opisati sastav i strukturu, farmakopejsko na zivlje, oslanjaju}i se na me unarodne do govore, i dalje uzima kiselost kao jedno od zna~ajnih kemijskih svojstava. Stoga rije~ kiselina ima i dalje istaknuto i nezaobilazno mjesto u farmakopejskom nazivlju. Zadr`ana je u farmaciji, dakle tzv. kiselinska nomenklatura, koja kao polusustavna varijanta imenovanja kiselina nije vi{e potis nuta u najnovijim preporukama IUPAC-a od godine Farmakopejsko nazivlje razvija se samostalno, usporedo s kemijskim nazivljem. Nazivlje kiselina u farmakopeji ima veoma dugu tradiciju, ustaljeni izri~aj, pa bi bilo nestvarno poku{ati potpuno usustaviti njiho va imena i tako ih u osnovi u~initi nesklad nim s prihva}enim farmakopejskim sti lom. [tovi{e, da se `eli s precizno{}u pri kazati sastav i struktura kemijskih tvari, imena kiselina postala bi dulja od onih koja se dopu{taju u farmakopeji. U praksi nalazimo primjere za manje ili vi{e dopu{tene na~ine tvorbe naziva kiselina (Tablica 1.). Vodikova je nomenklatura»a«10 u biti isto tako»anionska nomenklatura«kao i Strohalova nomenklatura»b«(vidjeti poglavlje: Prijedlog iz godine 1942.), kako je to ni`e pokazano: A B HCl vodikov klorid kloridna kiselina HClO vodikov (mon)oksoklorat hipokloritna kiselina HClO 2 vodikov dioksoklorat kloritna kiselina HClO 3 vodikov oksoklorat kloratna kiselina HClO 4 vodikov tetraoksoklorat perkloratna kiselina 153

60 BILTEN HRVATSKE LJEKARNI^KE KOMORE IX : /4. Anorganske kiseline u Banovini Hrvatskoj Ubrzo nakon uspostave Banovine Hrvatske (1939.) po~inje se obnavljati hrvatsko kemijsko nazivlje, kako za potrebe {kolstva, tako i za upravo zapo~etu Hrvatsku enciklopediju u kojoj je urednikom za kemiju bio Mladen De`eli} 10. Upravo taj urednik u svojoj malenoj knji`ici 11 pi{e:»u znanstvenoj kemijskoj terminologiji imamo mi Hrvati ve} osamdeset-godi{nju tradiciju.«2 De`eli} navodi kako je hrvatski jezik i bogat i lijep i ~esto izra`ava zgodnije i zbijenije od jezika drugih naroda, primjerice, Hrvati ka`u tali{te za njem. Schmelzpunkt, engl. melting point, tal. punto di fusione, ili pak spoj za njem. Verbindung, engl. compound, tal. composto. Sastavljaju}i tekst O hrvatskoj kemijskoj terminologiji Mladen De`eli} nastoji {to vi{e rabiti»prave«narodne rije~i, a tamo gdje Hrvati nemaju svoje rije~i, uvodi nove po uzoru na srodne jezike. Iznosi nacrt za jedinstvenu hrvatsku kemijsku terminologiju, a pri tom su ga poslu vodila, kako pi{e, ova na~ela: (1) od na{ih termina zadr`ati sve ono, {to je op}enito prihva}eno i {to je dobro; (2) nazivi i termini 2 trebaju biti u duhu hrvatskoga jezika i u skladu s me unarodnom kemijskom terminologijom; (3) po mogu}nosti lako razumljivi, kratki i izgovorljivi. Dakako da se posljednje na- ~elo ne mo`e provesti kod dugih imena spojeva, osobito u organskoj kemiji. Nacrt nazivlja anorganske i organske kemije bio je uskla en s preporukama IUPAC-a za anorgansku nomenklaturu, koje su se netom bile pojavile u objavljenom stanju kao 1940 Rules, iako nije bio uvijek u preporukama dosljedan. [to se ti~e kiselina, De`eli} pi{e kako mnoge kiseline imaju odavna uvrije`ena imena koja ne treba mijenjati. Promjene su bile provedene prema preporukama IUPAC-a (1940.) samo tamo gdje su nazivi bili krivi ili nejasni. Treba razlikovati kiseline i soli koje nastaju supstitucijom iz vodikova peroksida i sadr`avaju peroksidi~no vezani kisik, O-O, od kiselina u najvi{emu stupnju oksidacije nekog elementa, bez peroksidne skupine 11. Ove, posljednje spojeve De`eli} je zvao per kiselinama (npr. natrijski perklorat, kalijski permanganat), dok je prije spomenute spojeve zvao peroksi spojevima (npr. peroksimonosumporna kiselina, H 2 SO 5 ). Nadalje, orto kiseline najvi{e su hidroksilirane kiseline (npr. ortofosforna kiselina, H 3 PO 4 ). Piro kiseline i meta kiseline izvode se iz orto kiselina postupnim gubitkom vode. Primjerice, pirokiseline nastaju od dviju molekula ortokiseline umanjeno za jednu molekulu vode (npr. H 4 P 2 O 7 ). Kada u kiselini umjesto kisikova atoma dolazi atom sumpora, kiseline u nazivu imaju rije~cu»tio«. Prema tome se i spojevi sa skupinom SCN zovu»tiocijanati«(trivijalno ime: rodanidi), a ne sulfocijanati. Prijedlog iz godine Dragutin Strohal je, kako je ve} napomenuto, godine predlo`io novi postu- 154

61 IX : /4. BILTEN HRVATSKE LJEKARNI^KE KOMORE pak tvorbe naziva za kiseline i to je objavio u ~asopisu Kemijski vjestnik 12. Tvorba naziva kiseline temelji se na imenima njihovih aniona (vidjeti: Nazivi aniona), primjerice sulfatna kiselina. Takva se nomenklatura mo`e primijeniti i za manje poznate kiseline, primjerice heksacijanoferatna, tetrakloroplatinatna kiselina. Taj je sustav tvorbe imena kiselina kasnije preuzela i Jugoslavenska farmakopeja koja se, usput re~eno, izra ivala u Zagrebu. Tvorbeni je sustav za kiseline sveobuhvatan, jer se mo`e primijeniti na sve kiseline koje stvaraju anione s imenima na id, at ili it. U dotada{njoj kemijskoj nomenklaturi bili su u uporabi razli~iti zavr{etci kod imena kiselina kojih anioni imaju imena na at i it, {to mo`e dovesti do nesigurnosti o kojoj je kiselini rije~, primjerice, fosforna i fosforova, arsenska, arsena i arsenova, fosforasta i fosfornasta i tako redom. Bilo je dopu{teno i da se zadr`avaju stara imena. U tom slu~aju trebalo je za kiseline koje tvore anione s imenima koja zavr{avaju na at, rabiti imena sa zavr{etkom na (npr. borna, sumporna, siliciumna, fosforna, klorna kiselina), odnosno sa zavr{etkom ska ako pri tome ime elementa zavr{ava slovom n (npr. karbonska, arsenska kiselina). Za kiseline kojih anioni imaju imena sa zavr{etkom it, trebalo je rabiti imena sa zavr- {etkom asta (npr. fosforasta, sumporasta, klorasta kiselina). To se na~elo mo`e vrlo jednostavno i dosljedno provesti, pa otpada nedoumica da se upotrijebe nastavci na, ska, eva, asta i tako redom 7. Takva je tvorba gotovo op}enito primjenljiva, {tovi{e i kod spojeva koji sadr`avaju i organske anione. Stoga se za kiseline tzv. Unifi cirana jugoslavenska nomenklatura anorganske kemije, izra ena , a na temelju preporuka Me unarodne unije za ~istu i primijenjenu kemiju (1959.) opredijelila i preporu~ila Strohalovu tvorbu tzv. funkcionalne nomenklature. Tako je Hrvoje Ivekovi} vratio u kemijski `ivot ve} pomalo zaboravljen Strohalov prijedlog uporabe funkcijsko-razrednih imena kiselina. Prije Ivekovi}eva prijedloga rabili su se nazivi za kiseline prema De`eli}u 11, primjerice perklorna (HClO 4 ), klorna (HClO 3 ), klorasta (HClO 2 ) i hipoklorasta (HClO) kiselina. Me utim, prema sustavu tvorbe po Strohalu, to su perkloratna, kloratna, kloritna i hipokloritna kiselina. Razlike vodikove nomenklature od Strohalove nomenklature kiselina, kako je to zapazila Vlasta Finti} 1997., 3 sastoji se u 3 Farmaceutkinja Vlasta Finti} ro ena je 6. rujna u Slavonskoj Bistrici. Nakon diplomiranja (1947.) na Farmaceutskom odsjeku Filozofskog fakulteta radi u Zavodu za farmaceutsku kemiju ( ) Farmaceutskog fakulteta Sveu~ili{ta u Zagrebu, zatim u Zavodu za ispitivanje i kontrolu lijekova u Zagrebu ( ). Za asistenta u Zavodu za farmaceutsku kemiju izabrana je 1953., gdje radi na kemijskom dijelu tekstova za Ph. Jug. II. Doktorirala je godine 1961., a od radi opet u Zavodu za ispitivanje i kontrolu lijekova na poslovima izradbe farmakopeje, uklju~uju}i i ure ivanje farmakopejskog nazivlja. 155

62 BILTEN HRVATSKE LJEKARNI^KE KOMORE IX : /4. sljede}em, tj. da kod vodikove nomenklature: ime kiseline gradi se kao binarni spoj prema modelu kemijske skupine spojeva poput»soli«, u kojemu je kation kiseli vodikov ion u obliku posvojnoga pridjeva ostaju samo dva anionska dometka id i at, koji se dodaju imenu elementa (npr. klor, brom), korijenu imena elementa (npr.»fosf«) ili korijenu latinskog imena elementa, ako se razlikuje od hrvatskog imena (npr.»sulf«,»nitr«) ostaje anionski dometak id za monoatomske i homopoliatomske anione, i to uz pedmetak di, tri, i neke heteropoliatomske anione uz neke iznimke (npr. amid, cijanid, hidroksid) ostaje anionski dometak at za heteropoliatomske anione; izostavljaju se anionski predmetci hipo, per i dometak it (vjerojatno zato {to ve}ina imena minerala zavr{avaju na it). Prednost je Strohalova pravila imenovanja kiselina pred tradicijskim imenima kiselina (npr. klorna kiselina, fosforna kiselina, sumporna kiselina) i u tome {to se Strohalovim nazivima izbjegavaju konstrukcije s genitivom: kiseline klora, kiseline fosfora, kiseline sumpora, kao {to se je to mjestimice rabilo u hrvatskom prijevodu ud`benika Wiberg, Anorganska kemija ([kolska knjiga, 1967., npr. str. 134.). Kada se op}enito govori o skupinama kiselina, Strohalovo pravilo otvara mogu}nosti pridjevnih konstrukcija tipa: klorne kiseline, fosforne kiseline, sumporne kiseline i tako redom. Farmakopeja prihva}a tvorbu po anionu Farmakopeja FNRJ, drugo izdanje 13 iz 1951., rabila je trivijalna i ~esto srpska imena za kiseline: octena, borna, limunska, hlorovodi~na, mle~na, fosforna, sumporna, vinska kiselina. Me utim, u tijeku izrad be Pharmacopoea Jugoslavica, Editio tertia 14, pisci su farmakopeje odu- {evljeno upotrijebili Strohalov na~in imenovanja anorganskih kiselina, jer je u to vrijeme taj na~in ve} bio objavljen kao preporuka. Farmakopeja sa Strohalovim kiselinama objavljena je 1972., a i ~etvrto izdanje 6, 15 iz zadr`alo je iste na zive za anorganske kiseline. Organske kiseline i dalje u toj Farmakopeji imaju tradicionalne nazive, primjerice benzojeva, limunska, folna, glutaminska, mlije~na, salicilna, stearinska, vinska kiselina. Hrvatska farmakopeja 2007 potpuno je prihvatila anionsku tvorbu kako anorganskih kiselina, tako i organskih kiselina jednostavnije kemij ske strukture. U nazivlju je Hrvatske farmakopeje primijenjeno Strohalovo pravilo imenovanja kiselina gotovo u potpunosti, dakle i na organske kiseline koje u imenu imaju rije~ kiselina, a imena njihovih aniona zavr{avaju dometkom at (npr. acetat, CH 3 COO ). 156

63 IX : /4. BILTEN HRVATSKE LJEKARNI^KE KOMORE Nazivi aniona Za tvorbu naziva kiselina po Strohalu valja poznavati sustav naziva aniona. Nazivi aniona tvore se primjenom sufiksa id, it, -at koji upu}uju na negativan naboj ~estice. Nastavak id rabi se, po pravilu, za jednoatomske i homopoliatomske vrste, nastavak at rabi se za heteropoliatomske vrste ({to uklju~uje i anione organskog podrijetla) i u koordinacijskom nazivlju, a nastavak it rabi se u nekim trivijalnim nazivima. Samostalni pridjevi takvih aniona odnosni su s nastav kom ni (npr. kloridni, sulfatni, nitratni ion). Naziv homopoliatomskog aniona tvori se dodavanjem prefiksa di, tri, tetra i tako redom. Nazivi aniona koji nastaju odcjepljenjem protona od alkohola ili fenola zavr{avaju na olat ili oksid (npr. natrijski metanolat, natrijski benzilalkoholat, natrijski fenolat). Nazivi aniona, koji nastaju od tiola, zavr{avaju na tiolat ili sulfi d (npr. natrijski etantiolat, natrijski etilsulfid). Anioni koji nastaju uklanjanjem jednog ili vi{e protona s ugljikova atoma tvore nazive dodavanjem nastavka id, diid (i tako redom) nazivu osnovnoga spoja (npr. 1-butanid, benzenid). Pregled uglavnom anorganskih aniona prikazan je tabli~no (Tablica 2.). Tablica 2. Anioni i ~estice za tvorbu kiselina Dometak Naziv aniona Znak Bilješka id bromid Br jednoatomski anion fluorid F jednoatomski anion jodid J jednoatomski anion klorid Cl jednoatomski anion oksid O 2 jednoatomski anion selenid Se 2 jednoatomski anion sulfid S 2 jednoatomski anion telurid Te 2 jednoatomski anion dioksid O 2 jednoatomski anion peroksid 2 O 2 homopoliatomski anion acetilid 2 C 2 homopoliatomski anion azid N 3 homopoliatomski anion disulfid 2 S 2 homopoliatomski anion amid NH 2 vi{eatomski anion, trivijalni naziv cijanid CN vi{eatomski anion, trivijalni naziv hidrazid N 2 H 3 vi{eatomski anion, trivijalni naziv hidrogensulfid HS vi{eatomski anion, trivijalni naziv hidroksiamid NHOH vi{eatomski anion, trivijalni naziv hidroksid OH vi{eatomski anion, trivijalni naziv imid NH 2 vi{eatomski anion, trivijalni naziv 3 anion oksokiseline tako er : vi{eatomski it arsenit AsO 3 anion 157

64 BILTEN HRVATSKE LJEKARNI^KE KOMORE IX : /4. Dometak Naziv aniona Znak Bilješka ditionit 2 S 2 O 4 anion oksokiseline fosfit 3 PO 3 anion oksokiseline hidrogensulfit HSO 3 vi{eatomski anion hipoklorit ClO anion oksokiseline klorit ClO 2 anion oksokiseline nitrit NO 2 anion oksokiseline sulfit 2- SO 3 anion oksokiseline at tiocijanat NCS vi{eatomski anion, trivijalni naziv acetat CH 3 CO 2 vi{eatomski anion benzensulfonat C 6 H 5 SO 3 vi{eatomski anion arsenat 3 AsO 4 anion oksokiseline borat 3 BO 3 anion oksokiseline dikromat 2 Cr 2 O 7 anion oksokiseline ditionat 2 S 2 O 6 anion oksokiseline fosfat 3 PO 4 anion oksokiseline hidrogenfosfat 2 HPO 4 vi{eatomski anion dihidrogenfosfat H 2 PO 4 vi{eatomski anion, hidrogenkarbonat HCO 3 vi{eatomski anion hidrogensulfat HSO 4 vi{eatomski anion jodat JO 3 anion oksokiseline karbonat 2 CO 3 anion oksokiseline klorat ClO 3 anion oksokiseline kromat 2 CrO 4 anion oksokiseline manganat 2 MnO 4 anion oksokiseline metanolat, metoksid CH 3 O vi{eatomski anion, nitrat NO 3 anion oksokiseline ortosilikat 4 SiO 4 anion oksokiseline perjodat JO 4 anion oksokiseline perklorat ClO 4 anion oksokiseline permanganat MnO 4 anion oksokiseline sulfat 2 SO 4 anion oksokiseline tiosulfat 2 S 2 O 3 anion oksokiseline Farmakopejska pravila za anione Farmakopejska su pravila za anione 16 : nazivi su aniona zasebni i jednozna~ni pa uz njihove simbole i nazive nije potrebno pisati i govoriti rije~cu ion (npr. klorid, klorat, sulfat, sulfit, sulfid, oksid, hidroksid, nitrid) nazivi monoatomskih i nekih poliatomskih aniona sastoje se od naziva elementa (pokatkad skra}enih) i nastavka id (npr. klorid, fosfid), 4 nazivi 4 Zavr{etak id imaju i neki drugi poliatomski anioni, primjerice hidroksid (OH ), peroksid (O 2 2 ), disulfid (S 2 2 ), cijanid (OH ). 158

65 IX : /4. BILTEN HRVATSKE LJEKARNI^KE KOMORE ostalih poliatomskih aniona imaju nastavak at (npr. sulfat, tartarat, kromat), a za ozna~ivanje ni`ega stupnja oksidacije rabi se nastavak it (npr. arsenit, nitrit, sulfit) u tvorbi naziva anorganskih aniona rabi se prema potrebi i predmetak: heksa, okta, hipo, per, hidrogen anioni soli vi{ebazi~nih kiselina ozna- ~uju se tako da se ispred osnove odgovaraju}eg aniona dodaje rije~ca hidrogen ili dihidrogen (npr. hidrogensulfat, hidrogenkarbonat, dihidrogenfosfat) ako je u farmakopeji uvr{tena samo u jednom obliku (ili neutralnom ili kiselom) sol vi{ebazi~ne kiseline, tada se u nazivu ne prikazuje razlika, nego se ozna~uje neutralnim oblikom. Me u tim, ako je rije~ o dvama ili vi{e oblika iste soli, nazivom se ozna~uje neutralnost ili kiselost. Naziv sulfat ne smije se za mjenjivati s monosulfat, a hidrogensulfat se ne smije zamijeniti s kiseli sulfat, dok se hidrogenfosfat ne smije zamijeniti, primjerice, s dinatrijski fosfat esterificirani anorganski anioni moraju se navesti u nazivu (npr. metilsulfat). Dodatak: tvorba organskih kiselina po IUPAC-u Strohalova tvorba naziva kiseline po anionu daje dvo~lane nazive od kojih je drugi ~lan naziva rije~ kiselina. To je potpuno u skladu s tvorbom organskih kiselina. Naime, imena karboksilnh kiselina koja se izvode od acikli~nih spojeva zamjenom terminalne metilne skupine (odnosno terminalnih metilnih skupina) u glavnom lancu skupinom COOH, tvore se dodatkom rije~i ska kiselina, odnosno ska dikiselina imenu osnovnoga spoja Kada COOH ne ~ini glavnu skupinu, odnosno kad se nalazi u sastavu skupine koja se imenuje kao radikal, ozna~uje se predmetkom karboksi. Me utim, nova farmaceutska praksa sugerira da se krate imena spojeva. Primjerice, Europska farmakopeja Carmellosum calcium Carmellose sodium Carmellosum natricum conexum Opisno O-karboksimetilceluloza, kalcijska sol O-karboksimetilceluloza, natrijska sol umre`ena O-karboksimeticeluloza, natrijska sol Hrvatska farmakopeja karmelozakalcij karmelozanatrij karmelozanatrij, umre`ena Za niz karboksilnih kiselina mo`e se uporabiti Strohalovo nazivlje po anionu: acetatna, propionatna, valeratna, izovaleratna, laurinatna, oksalatna malonatna, sukcinatna, akrilatna, metakrilatna, oleatna, citratna, benzoatna, ftalatna, tetraftalatna i tako redom. Imena aniona, koji se dobivaju uklanjanjem protona iz COOH, tvore se zamjenom rije~ima na kiselina, karboksilna kiselina ili karboksilat 17. Svje`e rasprave o nazivlju anorganskih kiselina Hrvatski ud`benici anorganske kemije iz i dr`ali su se Stroha- 159

66 BILTEN HRVATSKE LJEKARNI^KE KOMORE IX : /4. lova pravila u tvorbi naziva kiselina. Primjerice 3, nalazimo kod kiselina tipa H 2 SO n nazive kao hiposulfitna kiselina (H 2 SO 2 ), sulfitna kiselina (H 2 SO 3 ), sulfatna kiselina (H 2 SO 4 ) i peroksosulfatna kiselina (H 2 SO 5 ), a kod kiselina tipa H 2 S 2 O n nazive kao ditionitna kiselina (H 2 S 2 O 4 ), disulfitna kiselina (H 2 S 2 O 5 ), ditionatna kiselina (H 2 S 2 O 6 ). Me utim, 1996., pri stvaranju nove hrvatske nomenklature anorganske kemije 10 Strohalova je tvorba za nazivlje kiselina u kemiji dokinuta, no zadr`ala se u farmaceutskoj struci, posebice u farmakopejskom jeziku (vidjeti poglavlje: Farmakopeja prihvaća tvorbu po anionu). Dakle, samo su kemi~ari izbacili anionska imena kiselina. Me utim, anionska imena kiselina realna su i racionalna, jer gotovo potpuno odgovaraju gra i kiselina (maseni udjeli sulfata, odnosno nitrata u sulfatnoj, odnosno nitratnoj kiselini su oko 98 posto), a imena aniona poznata su i jednozna~na, i moramo ih ve} ionako poznavati za tvorbu naziva soli. Kona~no, Strohalova je tvorba vrlo sli~na»nomenklaturi na bazi vodika«koju sada zagovara IUPAC, kao i hrvatski kemi~ari. Razlika je tek u tome {to se umjesto vodik u imenu nalazi kiselina. Trebalo bi na{em Strohalu, pi{e Zvonimir [olji}, dati priznanje {to je preduhitrio IU- PAC za pedesetak godina i predlo`io jedino ispravna imena za kiseline 20. Vladimir Simeon, urednik hrvatskog prijevoda Hrvatska nomenklatura anorganske kemije 10 u ~lanku pod istim naslovom 21 ustvrdio je da je Hrvoje Ivekovi} nekoliko godina nakon Drugoga svjetskog rata (1952.), zajedno s nekolicinom zagreba~kih kemi~ara (Vladimir Seifert, Vjera Marjanovi}-Krajovan, Ivan Filipovi}, Smiljko A{perger) objavio prijevod Wibergova ud`benika anorganske kemije 3. U tom ~lanku autor tvrdi:»tu je, barem u osnovnim crtama, zabilje`ena tzv. zagre ba~ka nomenklatura, rectius (pravilnije, o. autora), dobri nomenklaturni obi~aji hrvatskih kemi~ara.«za~u uju}a tvrdnja autora ka da znademo da se u ud`beniku rabi Strohalova anionska nomenklatura za kiseline, jer u istome ~lanku tu nomenklaturu Simeon imenuje nesustavnom i trivijalnom. [tovi{e, navodi:» takvo imenovanje va lja svakako odbaciti, {to prije to bolje«. Vrlo va`an doga aj u razvoju hrvatske nomenklature anorganske kemije bila je pojava sveu~ili{nog ud`benika Op}a i anorganska kemija 4, pi{e Vladimir Simeon 21, {to su ga napisali Ivan Filipovi} i Stjepan Lipanovi}, a do danas je do`ivio nekoliko izdanja. Pisci te knjige nastojali su slijediti pravila IUPAC-a (1970 Rules), a glede nomenklature dogovorili su se s ne koliko drugih anorganskih kemi~ara (Drago Grdeni}, Boris Kamenar, Milan Sikirica), prihvativ{i uglavnom nazore akademika Drage Grdeni}a: elementima su vratili narodna imena, latinski nastavak ium zamijenili su s ij, a odbacili su nastavak um. Iz Ivekovi}eva su prijedloga preuzeli imeni~nu nomenklaturu (npr. natrij-klorid) i Strohalovu trivijalnu nomenklaturu kiselina, kojoj su dali prednost pred tradicijskom, ali su ipak svagdje dosljedno navodili i hrvatska tradicijska imena. I doista u tom ud`beniku 4 nalazimo, primje- 160

67 IX : /4. BILTEN HRVATSKE LJEKARNI^KE KOMORE rice arsenatna kiselina H 3 AsO 4 ), arsenitna kiselina (H 3 AsO 3 ), antimonatna kiselina (H 3 SbO 4 ), antimonitna kiselina (HSbO 2 ), stanatna kiselina (H 2 SnO 3 ). Stajali{tima Vladimira Simeona suprotstavio se Zvonimir [olji} 20 pi{u}i ovako:»prevoditelji Crvene knjige predla`u da se izbace iz upotrebe anionska imena kiselina, jer da su nesustavna, a da se vrate tzv. tradicijska imena i uvede nova po vodikovoj nomenklaturi. Ali, da razmotrimo malo ta tzv. tradicijska imena. Uzmimo H 2 SO 4 i HNO 3 ; njihova latinska imena acidum sulfuricum i acidum nitricum (kiselina sumpora i kiselina du{ika) na{i su stari kemi~ari preveli gradivnim pridjevima: sum porna i du{i~na, {to ne odgovara stvarnosti, jer one nisu gra ene ve}inom od sumpora i du{ika, primjerice maseni udio sumpora u H 2 SO 4 je samo oko 32 %. A tek imena H 2 SO 3 i HNO 2, sumporasta i du{ikasta (du{i~asta), da li ona imaju ikakvu izravnu vezu s gra om i sastavom molekula? Za{to su ove kiseline manje kiseline sumpora i du{ika ako stvarno imaju ve}e masene udjele tih elemenata nego H 2 SO 4 i HNO 3. I {to uop}e zna~e ta imena u hrvatskom jeziku? Sumporasto mo`e zna~iti da ne{to miri{e na sumpor; neki ka`u sumporasta voda (ili i sumporna) za geotermalnu vodu koja sadr`i H 2 S. A za rije~, du{ikast ne znam da ima ikakvo zna~enje. A ona imena s hipo, meta, per su jo{ besmislenija. Iz toga je o~ito vidljivo da su ta tzv. tradicijska imena potpuno besmislena i da (pogotovo ako se od jednog elementa odvodi ve}i broj kiselina kao od P i S) ote`avaju snala`enje i u~enje.anionska imena su realna i racionalna, jer gotovo u potpunosti odgovaraju gra i kiselina (maseni udjeli SO 4 2 i NO 3 u H 2 SO 4 i HNO 3 su oko 98 %), a imena aniona su poznata i jednozna~na (moramo ih znati i za imena soli!). Ka`e se da ta nomenklatura odudara od bilo koje poznate nomenklature, ali zar ona nije vrlo sli~na nomenklaturi na bazi vodika koju zagovara IUPAC, samo {to se umjesto vodik u imenu nalazi kiselina.s imenima na bazi vodika ne bi se trebalo `uriti, jer bi njihovo uvo enje unijelo jo{ ve}u zbrku u ovu na{u i tako nejedinstvenu nomenklaturu. Treba pri~ekati dok ta imena prihvate barem Francuzi, Englezi, Nijemci i Rusi (ne trebamo biti prvi!). Iako svaki kemi~ar zna da postoje spojevi koji se mogu pona{ati i kao kiseline i kao baze (kao da postoje i oni spojevi koji ne sadr`e u molekuli ni H + ni OH, a u otopini se pona{aju kao kiselina, odnosno baza) ipak ne vjerujem da }e se kemi~ari lako odre}i rije~i kiselina u imenima izrazitih kiselina.«bilo je o~ekivati da }e Vladimir Simeon ponovno braniti stajali{te koje je s nekolicinom kemi~ara bez cjelovite javne rasprave uveo u Crvenu knjigu 10. Tako pi{e 22 :»Ono {to IUPAC nikako ne preporu~uje to je uvo enje novokomponiranih trivijalnih nomenklatura, a upravo takva je Strohalova (npr. nitratna, sulfatna, kiselina). Nju se prvi puta poku{alo uvesti u sklopu Unificirane jugoslavenske nomenklature 7, mogu}e kao pomo}nu spravu za unifikaciju.«161

68 BILTEN HRVATSKE LJEKARNI^KE KOMORE IX : /4. Zvonimir [olji} odgovara ovako 23 :»Dr Simeon nepokolebljivo stoji na stanovi{tu da treba vratiti u uporabu tzv. trivijalna imena kiselina temelje}i svoje mi{ljenje na tradiciji i preporukama IUPAC-a. Ka`e, tako er, da su anionski nazivi uvedeni prilikom predlaganja unificirane nomenklature, mogu}e kao sredstvo unifikacije, pa proizlazi da je i to razlog za njihovu neprihvatljivost. Podsje}am samo da je te nazive kiselina predlo`io zagreba~ki, hrvatski profesor, i to mnogo prije unificirane nomenklature. Isto tako, nejasno je, za{to bi anionski nazivi za kiseline bili tako lo{i, ako prevoditelji Crvene knjige predla`u analogne nazive za anione! Ja gledam s ~isto prakti~nog stanovi{ta: anionski nazivi kiselina su jednostavni, laki za u~enje i snala- `enje i imaju logi~ku povezanost sa sastavom kiseline (o ~emu je bilo govora u mom prethodnom ~lanku). Znam, tako er, iz svakodnevnog iskustva, da studenti zadnjih godi{ta upotrebljavaju isklju~ivo te nazive, uop}e ne spominju tradicionalne (a na mla ima svijet ostaje), samo smo mi stariji nekako sentimentalno vezani za stare nazive. Prema tome, isklju~ivo zbog prednosti, koje prema mome mi{ljenju imaju anionski nazivi, smatram da oni trebaju i dalje ostati u upotrebi, ali treba poznavati i trivijalna imena najpoznatijih kiselina.«zaklju~ak Hrvatska farmakopeja preuzima anionska imena kiselina svagdje gdje je to opravdano rabiti, kako kod anorganskih, tako i kod organskih kiselina. Hrvatski farmaceuti to su nazivlje za kiseline prihvatili jo{ u studiju farmacije od i u onda{njim slu` benim farmakopejama od Anion ska imena kiselina imaju u hrvatskoj farmaciji tradiciju du`u od pedeset godina. Tvorba se naziva za kiseline zasniva na nekoliko pravila: kod nazivlja kiselina rabe se prefiksi hipo (za vrlo niska oksidacijska stanja) i per (za vrlo visoka oksidacijska stanja), a za razlikovanje kiselina s razli~itim sadr`ajem vode i prefiksi orto, piro i meta sustav za kiseline sastoji se od tzv. anionskog nazivlja prema Strohalu s dvije rije~i, pri ~emu prva rije~ za anion dobiva nastavak na, a druga je rije~ uvijek kiselina (npr. kloridna kiselina, acetatna kiselina, benzoatna kiselina) zadr`ano je Strohalovo nazivlje anorganskih (npr. kloridna, boratna kiselina) i glavnine organskih kiselina, koje se tvori prema nazivu njihovih soli (npr. benzoatna kiselina), zbog svoje jedno zna~ne tvorbe i novije, ali ve} ustaljene farmakopejske tradicije, tj. zadr`ani su nazivi kiselina kao anionski nazivi (npr. acetilsalicilatna, askorbatna kiselina) koji su, poput samih aniona, jedno zna~ni i potpuno odgovaraju gra i kiselina u farmaceutskoj je praksi, ali ne i u farmakopeji, ostavljena mogu}nost uporabe dvojnih naziva (dvostrukosti, dubleta), primjerice tradicijski nazivi tzv. obi~nih kiselina (npr. solna, sumporna, uglji~na i du{i~na kiselina) 162

69 IX : /4. BILTEN HRVATSKE LJEKARNI^KE KOMORE u tvorbi naziva za organske kiseline kemijskim se osnovama dodaju dometci na, jeva, ska i inska za dobivanje tradicijskih naziva, odnosno dometak atna za dobivanje naziva po anionu; kemijska se osnova dobiva odbacivanjem icum u latinskom nazivu za kiselinu i pohrva} ivanjem preostale kemijske osnove. Kod naziva po anionu zapravo je rije~ najprije o tvorbi aniona iz kemijske osnove i dometka at, a takvom se nazivu za anion jo{ pridru`uje dometak na. Literatura 1. V. Grdini}, Farmaceutski naslovi u Hrvatskoj farmakopeji, Farmaceutski glasnik, 63:1 (2007) K. Kova~i}, Nomenklatura u monografi jama Ph. Jug. III, Farmaceutski glasnik, 28:6-7 (1972) E. Wiberg, Anorganska kemija, [kolska knjiga, Zagreb, 1952; izdanje iz godine 1967, str I. Filipovi}, S. Lipanovi}, Op}a i anorganska kemija, [kolska knjiga, Zagreb, 1973, str N. Trinajsti}, 100 hrvatskih kemi~ara, [kolska knjiga, Zagreb, V. Grdini}, Hrvatsko farmakopejsko nazivlje: prinosi za hrvatsku jezi~nu normu i kodifi kaciju u ljekopisu, Preporuke 1995, Hrvatski zavod za kontrolu lijekova, Zagreb, 1995., str. 11, 13-14, 29-31, H. Ivekovi}, Unifi cirana jugoslavenska nomenklatura anorganske kemije. Izra ena na osnovu preporuka Internacionalne unije za ~istu i primijenjenu kemiju, [kolska knjiga, Zagreb, V. Stilinovi}, T. Portada, Je li»strohalova nomenklatura«doista Strohalova?, Kemija u industriji, 54:7-8 (2005) D. Grdeni}, Povijest kemije, Novi Liber, Zagreb, 2001, str Hrvatska nomenklatura anorganske kemije. Preporuke IUPAC 1990., [kolska knjiga, Zagreb, M. De`eli}, O hrvatskoj kemijskoj terminologiji, Zakladna tiskara Narodnih novina, Zagreb, 1940., str D. Strohal, Kemijski vjestnik, 15/16 (1941/1942) Farmakopeja FNRJ, Medicinska knjiga, Beograd, Pharmacopoea Jugoslavica, Editio tertia, Savezni zavod za zdravstvenu za{titu, Beograd, Pharmacopoea Jugoslavica, Editio quarta, Savezni zavod za zdravstvenu za{titu, Beograd, V. Grdini}, Vodi~ kroz hrvatsku nomenklaturu farmakopejskih tvari i pojmova (Preporuke ALMP 2006.), neobjavljeni materijali Agencije za lijekove i medicinske proizvode RH, Zagreb, V. Rapi}, Nomenklatura organskih spojeva, [kolska knjiga, Zagreb, 1991, str Vodi~ kroz IUPAC-ovu nomenklaturu organskih spojeva. Preporuke IUPAC 1993., [kolska knjiga, Zagreb, 2002, str IUPAC, Nomenklatura organskih spojeva. Sekcija A, B i C, SKTH/Kemija u industriji, Zagreb, 1985, str Z. [olji}, O nomenklaturi anorganskih spojeva, Kemija u industriji, 44 (1995) V. Simeon, Hrvatska nomenklatura anorganske kemije, Kemija u industriji, 44 (1995) V. Simeon, Hrvatska nomenklatura anorganske kemije: apologija, Kemija u industriji, 45 (1996) Z. [olji}, O nomenklaturi anorganskih spojeva: Poja{njenje, Kemija u industriji, 45 (1996)

70

71 IZDAVANJE NA ISKAZNICU HLJK-A LIJEKOVA NA RECEPT PITANJE: Smiju li se na iskaznicu Hrvatske ljekarni~ke komore izdavati lijekovi koji idu na recept? ODGOVOR: Ne, receptni se lijekovi ne mogu izdavati isklju~ivo na temelju predo~enja iskaznice Hrvatske ljekarni~ke komore. Sukladno ~lanku 33. Pravilnika o mjerilima za razvrstavanje lijekova te o propisivanju o izdavanju lijekova na recept (NN, 86/13., 102/14.), magistar farmacije mo`e izdati lijek doktoru medicine i doktoru dentalne medicine s va`e}im odobrenjem za samostalan rad, isklju~ivo uz predo~enje va`e}e iskaznice nadle`ne komore, osim lijekova koji sadr`avaju droge i psihotropne tvari, a koji se lijekovi propisuju na poseban recept. KARTICE VJERNOSTI ZA PACIJENTE PITANJE: Smiju li ljekarne svojim pacijentima ponuditi kartice vjernosti? iz ureda ODGOVOR: Kartice vjernosti za sada nisu regulirane propisima Hrvatske ljekarni~ke komore, pa tako ni kaznenim odredbama. Imaju}i prije svega u vidu zdravlje bolesnika i drugih korisnika lijekova te spre~avanje nelojalne konkurencije me u ljekarnama, potrebno je u akte Komore uvesti pravila, tj. kako se i pod kojim uvjetima kartica vjernosti mo`e izdavati i rabiti u ljekarnama. U tom smislu reguliranje kartica vjernosti bit }e kroz stanovito vrijeme obuhva- }eno u odredbama Pravilnika o ogla{avanju ljekarni, kao i u Kodeksu ljekarni~ke etike i deontologije, a u skladu s tim i predmet stru~ nog nadzora u ljekarnama. Stajali{te je Vije}a Komore (1 glas suzdr`an) da se kartice vjernosti, odnosno bodovi koji se skupljaju u ljekarnama, ne smiju odnositi na lijekove koji podlije`u Odluci o na~inu oblikovanja maloprodajnih cijena lijekova i drugih sredstava koji nisu predmet ugovaranja s HZZO-m, lijekove na recept, doznake, te na udjela za recept i doznake. IZDAVANJE VI[E PAKOVANJA LIJEKOVA PRIJE DU@EG PUTOVANJA IZVAN HRVATSKE PITANJE: Smije li ljekarna odjednom izdati vi{e pakovanja lijekova koji su propisani na nekoliko papirnatih recepata HZZO-a za osobu na kroni~noj terapiji koja odlazi na putovanje izvan Hrvatske na nekoliko mjeseci? ODGOVOR: Sukladno naputku za postupanje HZZO-a od 28. velja~e 2011., u navedenom slu~aju lije~nik mo`e bolesniku propisati terapiju samo ako je rije~ o kroni~noj terapiji, i to najdu`e za 6 mjeseci lije~enja. Potrebnu koli~inu lijekova za tih 6 mjeseci lije~nik propisuje na vi{e recepata (sukladno Pravilniku o na~inu propisivanju i izdavanju lijekova na recept), uz pisanu napomenu na receptu»kroni~na terapija. Izdati odjedanput«. Ljekarna bo- 165

72 BILTEN HRVATSKE LJEKARNI^KE KOMORE IX : /4. lesniku u tom slu~aju mo`e izdati sve lijekove odjednom. Ljekarna, isto tako, mo`e sve te recepte istodobno/odjednom fakturirati Zavodu. INFORMACIJE O KVALITETI TLAKOMJERA PITANJE: Na koji se na~in ljekarnici mogu informirati o kvaliteti tlakomjera koji trenuta~no postoje na tr`i{tu? Naime, cijene tlakomjera izrazito variraju, a htjeli bi pacijentima dati preporuku za kvalitetan tlakomjer. ODGOVOR: Podatci o preporu~enim ure ajima za izvanordinacijsko mjerenje e krvnoga tlaka, a koji se redovito obnavljaju ovisno o pojavi novih ure aja na tr`i{tu, nalaze se na sljede}oj web-stranici (preporuka iz Hrvatskih smjernica za dijagnosticiranje i lije~enje arterijske hipertenzije 2007.): Isto tako, preporu~ujemo tekst»uloga ljekarnika u lije~enju hipertenzije«koji se mo`e prona}i na web-stranici Hrvatske ljekarni~ke komore, pod naslovom stru- ~ni priru~nici: ni% C5%A1tvoilijekovi/STRU%C 4%8CNI- PRI RU%C4%8CNICI/tabid/188/Default. t. aspx Upu}ujemo i na poglavlje Bolesnici s arterijskom hipertenzijom u na{oj knjizi LJEKARNIČKA PRAKSA: terapijske doze i primjena lijekova (HLJK, Zagreb, 2013., str ). Albarello od majolike (Napulj ili Ligurien, prva polovina XVIII. st.) Natpis: nema 166

73 IX : /4. BILTEN HRVATSKE LJEKARNI^KE KOMORE O POTREBI REGISTRACIJE LJEKARNE, ODNOSNO LJEKARNI^KE USTANOVE ZA POSLOVANJE HRANOM PITANJE: Trebaju li ljekarne, odnosno ljekarni~ke ustanove provesti registraciju sukladno Pravilniku o vo enju upisnika registriranih i odobrenih objekata u poslovanju s hranom (NN, 125/08., 55/09. i 130/10.) kako bi poslovale s hranom? ODGOVOR: Prema tuma~enju Ministarstva zdravlja ljekarne, odnosno ljekar ni~ke ustanove kao subjekti koji posluju s hranom obvezne su provesti registraciju sukladno Pravilniku o vo enju upisnika registriranih i odobrenih objekata te o postupcima registriranja i odobravanja obje kata u poslovanju s hranom (NN, 125/08., 55/09. i 130/10.). Ministarstvo zdravlja izdaje po potrebi i na zahtjev Rje{enje o registraciji objekta prigodom prvog podno{enja zahtjeva, kao i Izvod iz Upisnika registriranih objekata pri prvog podno{enja zahtjeva. Valja voditi brigu o tome da upis u gore navedeni Registar ne daje mogu}nost ljekarnama, odnosno ljekarni~kim ustanovama da posluju s hranom izvan grupe hrane navedene u Popisu kozmeti~kih i drugih sredstava kojima ljekarne mogu opskrbljivati korisnike. PRODAJA ALKOHOLA I ACETATNE KISELINE VRLO VISOKIH KONCENTRACIJA PITANJE: Smije li se u ljekarnama prodavati 96-postotni (koncentrirani) pro~i{}eni alkohol i koncentrirana acetatna kiselina? ODGOVOR: U ljekarnama se, osim lijekova i medicinskih proizvoda te ostalih proizvoda definiranih Zakonom o ljekarni{tvu (NN, 121/03., 35/08., 117/08.), smiju izdavati jo{ i proizvodi navedeni u Popisu koz meti~kih i drugih sredstava za za{titu zdravlja kojim ljekarne mogu opskrbljivati korisnike (NN, 12/04., 35/12., 85/12., 36/13., 6/14.) ~iji je pro~i{}eni tekst objav ljen na web-stranici Hrvatske ljekarni~ke komore. Izdavanje kemijskih tvari, me u kojima je acetatna (prije: octena) kiselina, 80-postotna bilje{ka: 80 %-tna octena kiselina ujedno se nalazi i na Listi opasnih tvari (NN, 64/09), kao i koncentrirani alkohol, ne spada u ljekarni~ku djelatnost. Kemijske se tvari rabe u ljekarnama isklju~ivo za iz radbu galenskih i magistralnih pripravaka. 167

74 BILTEN HRVATSKE LJEKARNI^KE KOMORE IX : /4. POZIV NA SURADNJU Pozivamo sve kolegice i kolege da sudjeluju u ure ivanju Biltena HLJK i u izboru objavljenih tema tako da pi{u stru~ne i/ili primijenjene znanstvene ~lanke i da tako pridonesu oboga}enju sadr`aja Biltena HLJK i putem ~asopisa razmjeni zanimljivih obavijesti me u ~lanovima Hrvatske ljekarni~ke komore. Svako vrijedno iskustvo ili novost, zanimljiv primjer iz prakse, stanovitu pojavu u ljekarni{tvu ili u vezi s ljekarni{tvom mo`ete putem Biltena HLJK podijeliti s kolegama i na taj na~in u~initi svoj rad, spoznaju ili iskustvo vidljivim i prepoznatim. Va{i prilozi mogu biti i vrlo posebni, primjerice, ako se u Va{oj ljekarni nalazi kakav farmaceutski predmet ili predmeti (npr. dijelovi ljekarni~kog namje{taja, originalne stojnice, isprave, farmakopeje i druge knjige, ambala`a, kemikalija, predmeti nekada{njih ljekarnika), koji ~ine dio hrvatske ljekarni~ke ba{tine, taj i takvi mogu se snimiti, upisati podrijetlo i pripremiti kratki ~lanak za na{u rubriku muzeologija. Isto tako slobodno {aljite svoje prijedloge, komentare, pohvale ili primjedbe vezane za Bilten HLJK i knjige iz nakladni~ke aktivnosti Hrvatske ljekarni~ke komore. Va{ }e doprinos biti nagra en, sukladno Pravilniku o stru~nom usavr{avanju magistara farmacije, dodjeljivanjem bodova za publiciranje rada u stru~nom ~asopisu. Bilten HLJK objavljuje ~lanke na hrvatskom jeziku. Uredni{tvo Biltena HLJK }e s rado{}u ulo`iti napor da Vam pomogne (u stru~nom i oblikovnom smislu) oko ure ivanja teksta ~lanka koji ste poslali, a za tisak prilago enn taj i takav ~lanak poslat }e Vam na autorizaciju. Tekstovi se brigom Uredni{tva lektoriraju prije objavljivanja. Molimo Vas da ne zaboravite nazna~iti autora ili autore ~lanka, ustanovu u kojoj rade i podatke putem kojih Vas mo`emo obavje{tavati u vezi s nakladni~kom suradnjom. Tekst koji se predla`e za objavljivanje treba, po pravilu, biti sa`et i jasan, po mogu- }nosti bez tipografskih pogre{aka i pisan u tre}em licu (impersonalno). Naslov rada (po mogu}nosti kratak) treba biti specifi~an i informativan, i takav da {to bolje odredi sadr`aj rada. U naslovu ne valja rabiti nestandarne kratice, engleske izraze, simbole i formule. Pri pisanju teksta treba se dr`ati stila koji je vidljiv u ve} objavljenim ~lancima u ranijim brojevima Biltena HLJK. Molimo zainteresirane da se jave uredni{tvu Biltena HLJK (u naslovu, za urednika Biltena HLJK) om na hljkºhljk.hr ili telefonski na 01/ , odnosno na 01/ Unaprijed zahvaljujemo. S po{tovanjem, Uredni{tvo Biltena HLJK 168

75 CERTITUDO D.O.O. EKSKLUZIVNA PONUDA AUTO OSIGURANJA koju je pripremio Certitudo d.o.o. za zastupanje u osiguranju sa svojim partnerom Generali osiguranjem d.d., za članove HRVATSKE LJEKARNIČKE KOMORE i članove njihovih obitelji OBVEZNO AUTO OSIGURANJE Generali je prvi uveo personalizirani pristup te smanjio nije osiguran u Generali osiguranju na policu djeteta za vozilo koje se osigurava u Generali osiguranju dokumentaciju (info: ili info@certitudo.hr) KOMORSKI POPUST OD 5,00 % PROŠIRENI PAKET UZ OSIGURANJE VOZILA (AKCIJSKA PONUDA) - 4 PROIZVODA ZA 100,00 kn 1. PAKET CARE kn za trajni invaliditet 2. PAKET PROTEKT zaštitom i Bonus protektor po cijeni od 75,00 kn Bonus protektor ste krivi i osigurana svota iznosi kn Pravna zaštita za kaznena djela u prometu troškove zastupanja osiguranika u kaznenom postupku koji je protiv istog pokrenut radi prometne nezgode, koju je AUTO KASKO u prvoj godini osiguranja popust za vozila starija od dvije godine do 15% KOMERCIJALNI POPUST 15% NAKON SVIH POPUSTA PO REDOVNOM CJENIKU Prošireni paketi u ponudi su akcijski, o ostvariti i na svim prodajnim mjestima Generali PROFESIONALNA OSIGURANJA: OSIGURANJE PRIVATNIH RIZIKA: Osiguranje od profesionalne odgovornosti popust 15% Osiguranje pravne zaštite u kaznenom, prekršajnom i popust 25% disciplinskom postupku popust 15% Osiguranje naknade prihoda popust 20% popust 25% invalidnosti popust 20% Osiguranje poslovnih prostora popust 20% CERTITUDO D.O.O. ZA ZASTUPANJE U OSIGURANJU A: XII. Podbrežje 3, Zagreb / T: / E: info@certitudo.hrtudo.hr Osobno: Andrija Stojanović, GENERALI OSIGURANJE D.D.

76