HRVATSKA LJEKARNI^KA KOMORA

Transcription

1 2016-1/2 HRVATSKA LJEKARNI^KA KOMORA

2 Nakladnik: HRVATSKA LJEKARNI^KA KOMORA Za nakladnika: Mate Portolan, mag. pharm. Urednik: dr. sc. Vladimir Grdini}, red. prof. u m. Pomo}nice urednika: Ana Maloi}, dipl. iur. doc. dr. sc. Petra Tur~i}, mag. pharm. Adresa uredni{tva: Bilten HLJK / Hrvatska ljekarni~ka komora, Marti}eva 27/III, Zagreb, Hrvatska Telefon: , ; telefaks: hljkºhljk.hr; http: / Radno vrijeme: ponedjeljak h, utorak do petak ra~un: Hrvatska ljekarni~ka komora, Zagreb, broj: Slog i tisak: Denona d.o.o., Zagreb Naklada: ISSN: ISSN

3 GODI[TE XI. SRPANJ BROJ uvodnik Sadr`aj Deseta obljetnica objavljivanja Biltena HLJK 3 ~lanci Uloga ljekarnika i ljekarni u potpori javnog zdravlja 9 Stav Povjerenstva za unapre enje ljekarni~ke djelatnosti HLJK o uvo enju novog modela ljekarni~ke usluge 16 Zajedni~ka izjava profesorice Vesne Ba~i} Vrca i Povjerenstva Leonardi 20 Dominique Jordan, predsjednik Odbora za ljekarni~ku praksu pri FIP-u (Me unarodna farmaceutska federacija) na temu javno ljekarni{tvo 21 Savjetovali{te za bolesnike s astmom: javnozdravstvena kampanja 27 Stru~no osposobljavanje na Farmaceutsko-biokemijskom fakultetu u Zagrebu 31 Ljekarnici u promicanju za{tite od sunca 33 Parafiskalni nameti ljekarni 37 Krivotvorenje ljekovitog bilja 41 izvje{}a Pregled poslovanja HZZO-a u Izvje{}e sa sjednice Glavne skup{tine Hrvatske ljekarni~ke komore 59 Izvje{}e s esjednice Hrvatske ljekarni~ke komore 61 Rad Vije}a Komore sjednice 2/124, 3/125 i 4/ Dani otvorenih vrata HLJK 89 FIP 2016: travanj 91 osvrti 95 Obveza pla}anja ~lanarine Hrvatskoj gospodarskoj komori 95 Za{tita zelenog kri`a 96 Pregled terapije lijekovima: provedba u praksi 97 Student Exchange Programme (SEP) u Hrvatskoj 99 Drugi farmaceutski forum Jugoisto~ne Europe 101 Deregulacija ljekarni{tva prilika ili opasnost? 103

4 biobibliografije 107 Hrvoje Tartalja: `ivot i djelo. Gra a za monografiju, drugi dio 107 podsjetnik Farmaceutska po~etnica za farmaceutske aspirante ovitak

5 Deseta obljetnica objavljivanja Biltena HLJK uvodnik Prije deset godina u srpnju tiskan je prvi broj Biltena HLJK kojim je Hrvatska ljekarnička komora ponovo pokrenula izdavanje svojeg ~asopisa. Naime, Komora je ve} jednom, neposredno nakon osnutka u Republici Hrvatskoj objavljivala svoj ~asopis pod nazivom Ljekarni~ki list. Nakon samo nekoliko brojeva ~asopis je prestao izlaziti, a Komora je privremeno tiskala periodi~na izvje{}a, obavijesti, kao i posebne dodatke u ~asopisu Farmaceutski glasnik i na taj na~in obavje{tavala svoje ~lanstvo o aktivnostima i radu Komore. Krajem godine Komora je otvorila svoju web stranicu kao informati~ki medij koji pru`a mogu}nost brze komunikacije s ~lanstvom. Na`alost, mali je broj ljekarnika u to vrijeme koristio web stranicu kao izvor informacija o djelatnosti Komore. I povrh toga ve}ina aktivnosti koja se doga a u Komori i koje Komora provodi i dalje ostaju nepoznate ve}ini ~lanova. Na inicijativu profesora Vladimira Grdini}a, koji je upozorio na va`nost izdava~ke djelatnosti Komore, a posebno pokretanje ~asopisa, Vije}e komore prihvatilo je taj i takav prijedlog. Na sjednici Vije}a imenovan je ure iva~ki kolegij, a profesor Vladimir Grdini} glavnim urednikom Biltena Hrvatske ljekarni~ke komore (skra}eno: Bilten HLJK), 1 koju du`nost obavlja od po~etka izla`enja do danas. ^asopis je od po~etka imao veliku potporu me u ~lanstvom Komore iako je bilo i onih, a i danas ih ima, koji smatraju da je ~asopis nepotreban. Ukupno je s ovim brojem objavljeno 27 po je dina~nih komada Biltena, 2 a svaki zapo~inje uvodnom rije~i, tj. Uvodnikom kojeg u pravilu pi{e predsjednik Komore, s iznimkom kada se radi o pojedinom tematskom broju Biltena HLJK. Dakle, iznimno u tri tematska broja uvodnik su pisali nositelji tematskog broja. 3 Uvodnik, kao po~etni ~lanak, u pravilu donosi pregled ili pogled 1 Vidjeti: V. Grdini}, Deset svezaka Biltena HLJK u Biltenu HLJK /2, str U nekim je brojevima ulo`en DODATAK koji zasebno ~ine seriju BIBLIOTEKA VARIA. Takvih je dodataka bilo pet uz brojeve Bilten HLJK , , /2, /2 i Tematski brojevi: Hrvatska ljekarnička komora i obrazovanje ljekarnika, Bilten HLJK (Vladimir Grdini}), Ljekarnička etika i deontologija, Bilten HLJK /4 (Vladimir Grdini}) i Ljekarništvo: Hrvatska i Europa, Bilten HLJK /3 (Tihana Govor~inovi}). 3

6 BILTEN HRVATSKE LJEKARNI^KE KOMORE XI : /2. na najva`nija zbivanja i aktivnosti Komore, komentare raznih doga anja u domeni djelovanja ljekarnika i/ili posebnosti odnosa u na{oj struci i me u zdravstvenim strukama. Osvrtom na pojedina doga anja ili odnose nakana je bila dobronamjerno i kolegijalno upozoriti na neki problem ili nesporazum koji se javlja u struci ili u odnosima me u kolegama ili me u ustanovama (npr. odnosi Komore i Ministarstva zdravlja), a kako bi se neki problem rije{io u op}em interesu. Pi{u}i uvodnik, od prvog uvodnika do danas, poku{avao sam se {to je mogu}e vi{e pridr`avati navedenog pristupa i sadr`ajnih na~ela, {to ~esto i nije bilo lako, jer ~lanstvo treba upoznati i s razli~itim stavovima, pogledima i mi{ljenjima, ili nekim postupcima koji nisu uvijek svima prihvatljivi, s obzirom na sve raznovrsnosti u i oko na{e struke. U ve}ini mojih uvodnika nastojao sam ukratko navesti i obrazlo`iti najva`nije aktivnosti Komore u odre enom razdoblju, posebice prema najva`nijim institucijama u zdravstvu, kao {to su Ministarstvo zdravlja i Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje, ali i stanovite odnose s nekim drugim institucijama, kao i s udrugama s kojima Komora sura uje, odnosno koje su va`ne za ljekarni~ku djelatnost. Opisuju}i i komentiraju}i razli~ite tendencije razvoja u ljekarni{tvu nakana mi je bila upozoriti na mogu}e posljedice koje }e izazvati (ili bi mogle izazvati) u hrvatskom ljekarni{tvu. U uvodniku sam iznosio poglede i stavove Komore kao organizacije koja zastupa interese svih ljekarnika oko va`nih pitanja. Pisanje uvodnika do`ivljavao sam kao obvezu i odgovornost predsjednika Komore. ^esto je u pisanju uvodnika te{ko izbje}i preno{enje osobnog vi enja ili do`ivljaja nekog zbivanja, pojave ili kada se komentira neki odnos izme u ustanova. Pisanje uvodnika uvijek mo`e izazvati pozitivne i negativne reakcije kod pojedinaca i/ili ustanova. Za o~ekivati je i odgovor ili reakciju»druge strane«, neslaganje s kojim iznesenim mi{- ljenjem ili kakvim osvrtom navedenim u uvodniku. No, vjerojatno smo suglasni da ne mo`emo prihvatiti reakciju pojedinca ili pojedinaca koja unosi sva ala~ki osvrt na rad i djelovanje Komore i na mene osobno, kao autora uvodnika (predsjednika), zbog napisane rije~i ili iznesenog mi{ljenja. Uvodnik je i svojevrsna kronologija, podsjetnik na va`na zbivanja i doga anja u ljekarni{tvu u proteklih deset godina, u njemu su opisani uspjesi Komore ali i one aktivnosti u kojima nismo uvijek uspjeli ostvariti ba{ sve zacrtane ciljeve. U nastavku }u jo{ jednom kratko podsjetiti na neke od va`nih i danas aktualnih tema o kojima smo pisali u uvodniku. Liberalizacija i deregulacija u ljekarni{tvu veliki su problem s kojim se susre}e ljekarni{tvo u Europi. Nezadovoljni su i ljekarnici u zemljama s tradicionalnim strogo reguliranim ljekarni{tvom, kao i ljekarnici u zemljama koje ve} imaju dereguliran sustav. Svi upozoravaju na te{ke posljedice 4

7 XI : /2. BILTEN HRVATSKE LJEKARNI^KE KOMORE koje }e izazvati deregulacija, kao i na potrebu da se ljekarni{tvo o~uva kao nedjeljiv dio zdravstvenog sustava s ljekarnicima, visokoobrazovanim zdravstvenim stru~ njacima, kao dio toga sustava, koji skrbe za zdravlje bolesnika i svih stanovnika dru- {tvene zajednice. Komora se zalagala i tra`ila ve}u regulaciju sustava u pogledu vlasni{tva, otvaranja ljekarni, dostupnosti bezreceptnih lijekova isklju~ivo u ljekarnama, zabrani prodaje lijekova putem interneta, i tako redom. Uspjeli smo sprije~iti prodaju Gradske ljekarne Zagreb te prijenos osniva~kih prava nad ljekarnama ~iji je osniva~ `upanija na druge pravne i fizi~ke osobe. Nismo uspjeli ostvariti model»jedan ljekarnik, jedna ljekarna«, jer je za to bila potrebna {ira politi~ka suglasnost i ve}a potpora cijele struke, a uspjeli smo o~uvati postoje}u ljekarni~ku mre`u, sprije~iti njezino strukturno ru{enje, te raditi na o~uvanju i ure ivanju ljekarni{tva kao dijela zdravstvene djelatnosti. Povremeno smo bili neopravdano kritizirani zbog na{ih stavova i na koji se na~in bavimo problemima vlasni{tva i osnivanja ljekarni. No, u hrvatskim uvjetima i politi~kim okolnostima u kojima je bilo permanentno marginalizirano ljekarni{tvo nisu se mogli o~ekivati veliki pomaci. Ne uklju~ivati se i sinkrono djelovati s Komorom usporavalo je razvojni hod ljekarni{tva. Komora je sazivanjem tiskovne konferencije za medije u travnju o temi Sigurnost pacijenta i prodaja lijekova izvan ljekarni upozorila javnost na opasnosti koje nosi prodaja lijekova bez stru~nog nadzora i savjeta ljekarnika. Tom smo prigodom upozorili hrvatsku javnost i na problem ljekarni~ke naknade za izdavanje lijekova na recept HZZO-a, koja je u Hrvatskoj najni`a u Europi. Tra`ili smo pove}anje ljekarni~ke naknade s tada{njih 9,3 % na 15 %, {to dr`avi ne bi smio biti veliki izdatak u tro{kovima zdravstvene za{tite, jer je rije~ o iznosu od pribli`no 200 miliju na kuna. Ta bi svota ljekarni{tvu omogu- }ila njegovu ve}u neovisnost o prihodima dobavlja~a. Predlo`ili smo smanjivanje veledrogerijske mar`e na lijekove (koja iznosi 8,5 %) i usmjeravanjem te razlike u ljekarni~ku uslugu {to bi osiguralo stabilnije poslovanje ljekarni kao zdravstvenih subjekata. Djelovanje Komore ozna~ile su i druge brojne aktivnosti koje su imale za cilj unaprje enje ljekarni~ke djelatnosti u na{em zdravstvenom sustavu. U svojem djelovanju Komora je posebnu pozornost pridavala odnosima s Ministarstvom zdravlja i s HZZO-om na planu rje{avanja problema ugovornog odnosa ljekarni s HZZO-om, reforme zdravstvenog sustava, novog zdravstveno zakonodavstvo, dotjerivanja mre`e ljekarni i otvaranja novih ljekarni~kih jedinica, stru~nog rada i nadzora nad stru~nim radom, te pomo}i u realizaciji zakupa ljekarni. Stalnom suradnjom Komore s Ministarstvom zdravlja i HZZO-om ~vrsto je zastupan i obranjen stav o odgovornoj ulozi i mjestu magistara farmacije i ljekarni~ke djelatnosti u zdravstvu i dru{tvu. Komora se suprotstavljala nekontroliranom i neracionalnom 5

8 BILTEN HRVATSKE LJEKARNI^KE KOMORE XI : /2. {irenju ljekarni~ke mre`e, ulasku»nefarmaceuta«u vlasni~ku strukturu ljekarni, ograni ~avanju sadr`aja ljekarni~ke skrbi u zdrav stvenoj praksi, lo{em i nestru~nom uprav ljanju u ljekarni{tvu, nedostatnom uklju ~ivanju magistara farmacije u stru~na povjerenstva i ostala ekspertna tijela i stru~ne timove za podru~je lijekova i ljekarni{tva, u praksu odlu~ivanja o pitanjima farmaceutske struke/profesije bez pribavljenog mi{ljenja magistara farmacije. Zastupan je ~vrst stav da je Hrvatskoj potreban eti~ki model europskog ljekarni{tva s odgovornom i racionalnom farmaceutskom skrbi, kao i sa zakonskom (ili ugovornom) odredbom koja ograni~ava pravo vlasni{tva ljekarne samo za magistre farmacije. U o`ujku kada je Vlada RH po hitnom postupku uputila u Sabor Prijedlog izmjene Zakona o ljekarni{tvu kojim je sprije~ena prodaja Gradske ljekarne Zagreb i mogu}i po~etak nezakonite privatizacije `u panijskih ustanova, u raspravi na Saboru izra`ena je potpora ljekarni{tvu koje se mora organizirati i urediti kao zdravstvena djelatnost kojoj ne mo`e biti cilj zarada, nego isklju~ivo dobrobit bolesnika. Projekt erecepta je doista velik uspjeh hrvatskoga zdravstva i hrvatskoga ljekarni{tva. Hrvatska ljekarni~ka komora od po~etka se uklju~ila u projekt kao koordinator i posred nik u rje{avanju tehni~kih i stru~nih problema. Bez sudjelovanja Komore, sigurni smo, da ovaj projekt ne bi bio niti pri bli`no tako uspje{no proveden. Komora je u dogovoru s HZZO-om pokrenula projekt pod nazivom Novi model ugovaranja i fi nanciranja za ljekarni~ku djelatnost koji bi trebao donijeti jednu pravedniju raspodjelu sredstava u ljekarni{tvu, ve}u vrijednost ljekarni~ke usluge i osigurati financijsku odr`ivost ljekarni, ali i stvoriti temeljne uvjete za uvo enje dodatnih usluga u ljekarni{tvu. Komora poduzima i druge mjere i aktivnosti kao odgovor ljekarni{tva na negativne trendove i promjene u uvjetima poslovanja i obavljanja osnovne djelatnosti u skladu s obrazovanjem i ste~enim kompetencijama ljekarnika te stalno promi~e stav da lijek nije obi~na roba ve} specifi~an proizvod s utjecajem na zdravlje ljudi. U ovih dvadeset godina Komora se razvila u partnera sklonog suradnji i pouzdanog part nera zdravstvenoj administraciji, te u in stituciju svih magistara farmacije koja, u okviru svojih mogu}nosti, vodi brigu o ljekarni{tvu i interesima svojih ~lanova. O~ekivanja ~lanstva mogu biti nerealna i nadilaziti stvarne mogu}nosti, mehanizme i resurse kojima Komora, kao pravna osoba, raspola`e. Unato~ svim problemima lje karnici ne bi trebali biti odvi{e nezadovoljni trenuta~nim polo`ajem ljekarni~ke djelatnosti u zdravstvenom sustavu. Interes za rad Komore raste iz godine u godinu u prvom redu zbog sve ve}eg zna~enja i utjecaja Komore kao strukovne organizacije i {to je nositelj prava i obveza u unaprje- enju polo`aja ljekarnika u zdravstvenom 6

9 XI : /2. BILTEN HRVATSKE LJEKARNI^KE KOMORE sustavu. Uspje{nost djelovanja i rada Komore velikim dijelom ovisi o aktivnosti i uklju~enosti ~lanova Komore u njezin rad, posebice u njena brojna povjerenstva. U posljednje dvije godine pokrenuli smo nova stru~na Povjerenstva u Komori kako bi unaprijedili na{u stru~nu praksu i u ~iji se rad uklju~io veliki broj na{ih ~lanova koji na taj na~in pridonose unaprje enju na{e prakse. Hrvatskom ljekarni{tvu potrebna je nova Strategija razvoja ljekarni{tva koja }e jasno definirati budu}nost ljekarni{tva kao zdravstvene djelatnost sa svim svojim spe cifi~no stima, temeljena na ve} prihva}enim strate{kim dokumentima svjetskih i europskih ljekarni~kih organizacija. M ate Portolan, mag. pharm. Budu}nost ljekarni{tva u na{im je rukama, put koji }emo izabrati odredit }e na{e mjesto, ugled i ulogu u zdravstvenom sustavu. Komora je pokrenula nove projekte s ciljem poticanja i razvoja ljekarni~ke prakse i ostvarivanja nove uloge ljekarnika u zdravstvenom sustavu. ^injenica je da su ljekarne i ljekarni~ke kompetencije jo{ uvijek nedovoljno iskori{tene. Ljekarnici moraju pro{iriti svoje usluge te pru`ati i one usluge koje nisu samo povezane s izdavanjem lijekova. O tim i takvim poslovima upravo pi{u neki na{i autori ~lanaka u ovom broju Biltena HLJK. Krajnji je cilj da ljekarnici budu pla}eni za usluge koje pru`aju. Proces uvo enja novih usluga je dugotrajan proces koji predstavlja i svojevrstan rizik zbog straha (politike, konzervativnih dijelova dru{tvene zajednice) od prihva}anja novog (europskog) sustava. Najprije ljekarnici moraju vjerovati u prednosti novog sustava i strpljivo pregovarati sa zdravstvenom administracijom na uvo enju novih usluga koje }e dugoro~no pridonijeti u{tedama u zdravstvu te pove}anju kvalitete skrbi o gra anima i promociji zdravlja. 7

10

11 Uloga ljekarnika i ljekarni u potpori javnog zdravlja Kako javne ljekarne mogu biti atrak tivni, korisni i proaktivni dio zdravstvenog sustava i u~inkovito sudjelovati u promociji javnog zdravlja? Pitanje je na koje se mo`e dati nekoliko komentiranih odgovora. Jedan je od najve}ih izazova za svaki zdravstveni sustav unapre ivanje zdravog i aktivnog starenja. To zna~i pomicanje `a ri{ta interesa na preventivu i na mjere unapre enja zdravlja. Mnoga ne`eljena zdravstvena stanja posljedica su nekih osobnih navika kao {to su, primjerice pu- {enje, nedovoljna tjelovje`ba, slaba ishrana, prekomjerno uzimanje (tzv. zlouporaba) alkohola. Sve to mo`e dovesti do stanja kao {to su sr~ane bolesti, {e}erna bolest, zlo}udni tumori (karcinomi). Starenje nije samo dru{tveni ve} i medicinski problem. Bolesnici s vi{e zdravstvenih problema mogu `ivjeti sa stanovitim ograni~enjima, kao {to su ote`ani hod, slabovid nost i tako redom. Briga za starije i unapre ivanje zdravog `ivota ljudi mo`e napisala: Katarina Fehir [ola, mag. pharm., univ. mag. pharm / ZU Ljekarna Bjelovar, Bjelovar ~lanci biti i jest od velike koristi, a u tom poslu aktivnu ulogu ne samo da mogu nego i trebaju imati ljekarnici. Ljekarnici su u europskim dr`avama razvili dodatne usluge koji poti~u i ohrabruju bolesne osobe i osobe s tegobama u smjeru pravilne uporabe lijekova (npr. upotreba inhalera). 1 To je dobitni~ka kombinacija za sve bolesnike, ljekarnike, propisiva~e lijekova, farmaceutsku industriju, zdravstveni sustav, pa u krajnjem slu~aju i za op}u dobrobit. European Pharmacists Forum je identificirao 5 glavnih pravaca djelovanja gdje ljekarnik u javnoj ljekarni mo`e pridonijeti zdravstvenom sustavu, a to su: 1 privr`enost 2 prema lijekovima, 2 cijepljenje, 3 probiranje 3 1 Vidjeti ~lanak Savjetovalište za bolesnike s astmom: javnozdravstvena kampanja u ovom broju Biltena HLJK. 2 Privr`enost (eng. adherence), odanost lije~enju, pravil no pridr`avanje postupka terapije, ozbiljno pri kla njanje uz upute ljekarnika i obavljanje zdravstvene za da}e; mjera u kojoj bolesnik svojevoljno prilago ava svoje po na{anje medicinskim i zdravstvenim preporukama; suradljivost (eng. compliance) i suglasnost (eng. concor dance) sredstva su za postizanje pri vr`enosti. Vidjeti isto tako: M. Portolan, D. Jonji}, A. Grundler, Ljekarni~ka praksa: ljekarnici u skrbi za bolesnika, Hrvatska ljekarni~ka komora, Zagreb, 2011, str. 85; V. Grdini}, A. Grundler, Ljekarni~ka praksa: terapijske doze i primjena lijekova, Hrvatska ljekarni~ka komora, Zagreb, 2013, str nap. urednika: V.G.. 3 Probiranje (eng. screening) za neku bolest ozna~ava poku{aj otkrivanja bolesti prije razvoja klini~kih poreme }aja, odnosno prije nego bolest postane o~igledna. Medicinski postupak kojim se zdrave osobe odvajaju od osoba koje boluju od nepoznate bolesti ili mane. Postupak mo`e uklju~ivati klini~ku procjenu te laboratorijske 9

12 BILTEN HRVATSKE LJEKARNI^KE KOMORE XI : /2. bolesnika, 4 samo lije~enje i 5 rano otkrivanje bolesti kao dijela sustava prevencije bolesti, odnosno provedba stanovitih mjera koje se poduzimaju radi spre~avanja pojave i {irenja bolesti. Privr`enost prema lijekovima U nekoliko posljednjih godina pove}ano je usredoto~enje farmacijske znanosti na pobolj{avanje privr`enosti (tu ica: adherencije) lijekovima. Prema definiciji Svjetske zdravstvene organizacije (WHO) pri vr`enost (adherencija) predstavlja mjeru u kojoj se pona{anje bolesnika prema lijeku (u smislu uzimanja lijekova), prema pri dr`avanju propisane dijete i prema potrebnoj promjeni `ivotnih navika podudara s preporukama dogovorenim s pro pi siva~em lijeka. Svako pobolj{anje pri vr`enosti prema lijeku ima zna~ajan u~inak na po bolj{anje zdravlja bolesnika i na sam zdravstveni sustav u smislu smanjivanja tro{kova tog i takvog sustavu zdravstva. U studiji o jednostavnim uputama u 90 % slu~ajeva bolesnik razumije jedino»uzmite tabletu jednom dnevno«. Bilo koja druga uputa, primjerice»uzmite jednu tabletu 2 puta dnevno«ve} je krivo protuma~ena u vi{e od 43 % bolesnika. Isto tako studije su pokazale zna~ajnu ulogu ljekarnikove intervencije u pobolj{anju ili neke druge dijagnosti~ke postupke. Dijagnoza postavljena na temelju probiranja mora se potvrditi daljnjim ispitivanjima primjenom specifi~nih, ciljanih pretraga nap. urednika: V.G.. privr`enosti prema lijeku. Ljekarnik mo`e osigurati bolju privr`enost nakon {to uo~i da su lijekovi za bolesnika prikladni, sigurni i efikasni. Problem s privr`enosti lijekovima nestaje kada ljekarnik identificira i rije{i zapa`en problem s lijekovima, a ti su problemi povezani sa sigurno{}u, efikasno{}u i neprikladnosti lijeka. Jo{ je jedan vrlo va`an element pri rje{avanju problema privr`enosti prema lijeku ili lijekovima, a to kvaliteta komunikacije izme u bolesnika i ljekarnika. U Engleskoj postoje dvije vrsti usluge (servisa) koje mogu pomo}i bolesniku u boljem razumijevanju lijeka: MUR Medicines Use Reviews, sustavni razgovor izme u pacijenta i bolesnika s ciljem pobolj{anja razumijevanja terapije koju bolesnik koristi. U Engleskoj se ovaj sustavni razgovor s bolesnicima provodi od godine NMS New Medicines Service, je kao i MUR, pomo} bolesnicima da dobiju {to je mogu}e bolje informacije o lijekovima koje koriste. Primjerice, bolesnici s astmom ili kroni~nom opstrukcijskom plu}nom bolesti (KOPB), dijabetesom tipa 2, hipertenzijom i osobe koje uzimaju antikoagulanse, mogu oba viti strukturirani razgovor s ljekarnikom s jednim do dva pra}enja provedbe terapije tijekom nekoliko/sljede}ih mjeseci. Te su usluge (servisi) sada nacionalne (zadane) usluge koje dokazano pokazuju dobrobit za bolesnika. 10

13 XI : /2. BILTEN HRVATSKE LJEKARNI^KE KOMORE U Italiji su provedena ispitivanja u dva projekta koja su imala za cilj rano prepoznavanje i poticanje bolesnika na privr`enost prema lijekovima (tzv. adherenciju): prvi projekt pokriva 4 kroni~ne bolesti: {e}erna bolest, kroni~na opstrukcijska plu}na bolest (KOPB), bolesti srca i dislipidemije. 4 Projekt je zapo~eo godine a podijeljen je u dvije faze. U prvoj fazi, koja je opservacijska, koristili su se upitnici za prepoznavanje bolesnika koji imaju rizik od nastanka tih bolesti i onih koji ve} boluju od tih i takvih bolesti. U drugoj }e fazi bolesnik s dijagnozom biti pra}en u ljekarni s ciljem da pobolj{a svoju privr`enost prema terapiji. U projekt je uklju~en i epidemiolog koji vrednuje podatke. Projekt u suradnji sa SIMEU Italian Society of Urgent and Emergency Medicine (SIMEU) prati»slabe«bolesnike da bi detektirali neki oblik neprivr`enosti prema lijekovima i lije~enju (neadherencije) i da pomognu u sprje~avanju problema i komplikacija koje bi mogle nastati tom i takvom neadherencijom. Bolesnici su identificirani primjenom upitnika, a svaka ljekarna obra uje 20 bolesnika godi{nje. Ljekarnici su za taj 4 Promjene metabolizma lipoproteina i lipida (sinteza, transport, katabolizam) rezultiraju bolestima koje se zajedni~ki nazivaju dislipidemije ili dislipoproteinemije. Uklju~uju dvije glavne kategorije: hipolipoproteinemije i hiperlipoproteinemije. O tome i drugim kroni~nim bolestima vidjeti I. ^epelak, B. [traus, S. Dodig, B. Labar, Medicinsko-biokemijske smjernice, Medicinska naklada, Zagreb, nap. urednika: V.G.. projekt morali pro}i dodatnu naobrazbu, a u obradbu podataka uklju~eni su i epidemiolozi. U Francuskoj postoji nacionalni program ljekarni~ke intervencije unapre enja ishoda lije~enja varfarinom. Program uklju~uje 2 ili 3 razgovora (intervjua) ljekarnika s bolesnikom unutar jedne godine. Cilj je projekta pomo}i bolesniku da {to bolje razumije kako treba pravilno uzimati lijek, kako izbje}i interakcije. Ta se usluga pla}a 40 eura po bolesniku godi{nje. U Njema~koj se provodi program ARMIN, novi menad`ment lijekova u bolesnika s vi{e zdravstvenih problema (razli~itim sred stvima i postupcima), posebice istodobnom primjenom ve}eg broja lijekova (polipragmazija, eng. poolypragmasy, poly pharmacy). Taj projekt ima vi{e modula: generi~ko propisivanje lijekova, razvijanje»kataloga«ili formulara s prikladnim lijekovima za razli~ita stanja. Katalog prikladnih lijekova za odre ene bolesti razvijen je za sr~ana oboljenja, osteoporozu, 5 depresiju i Alzheimerovu bolest (naj~e{}e presenilnu demenciju). ZAKLJU^CI: Pobolj{anje privr`enosti prema lijekovima (adherencije) glavni je zdravstveni problem u razvijenim zemljama. 5 Metaboli~ka bolest kostiju, s gubitkom svojega organskog i anorganskog sadr`aja, Javlja se sustavno (u starijoj dobi, kod endokrinih bolesti) ili lokalno (na mjestu prijeloma, ko{tanih metastaza). 11

14 BILTEN HRVATSKE LJEKARNI^KE KOMORE XI : /2. Bolja adherencija dobrobit je za boles nike, zdravstveni sustav, tvornice i lije~nike. Ljekarnici imaju stalni uzajamni odnos (interakciju) s bolesnikom i ta se okolnost mo`e odli~no iskoristiti za po bolj- {anje adherencije. Bolesnik }e imati koristi od svog lijeka koji mu je propisan ukoliko razumije za {to mu treba taj lijek i kada i kako ga treba pravilno uzimati. European Pharmacists Forum (EPF) poziva proizvo a~e i osiguravaju}e ku}e da podupru dodatne usluge koje mogu pobolj{ati privr`enost bolesnika prema lijekovima. Ta usluga ima za cilj potporu bolesnika koji prvi put rabi neki lijek i potporu onih bolesnika koji rabe vi{e lijekova za lije~enje kroni~nih bolesti. Ljekarne i ljekarni~ka udru`enja, u suradnji s proizvo a~ima lijekova, trebaju razvijati programe koji }e pomo}i ljekarnicima kako da komuniciraju (odr`avaju razgovore, prenose poruke, kao i obavijesti) s bolesnicima. Cijepljenje u ljekarnama Cijepljenje u Europi protiv sezonske gripe u populaciji iznad 65 godina ispod je EU/ WHO cilja od 75 %. Postoji pritisak da se pove}a broj cijepljenih ljudi, te se tra`i na~in na koji }e se pove}ati postotak cijepljenih osoba. Cijepljenje protiv sezonske gripe klju~na je javnozdravstvena usluga i koja ima zna- ~a jan utjecaj na zdravstveni sustav. Cijepljenje protiv gripe u ljekarnama provodi se u 7 zemalja diljem svijeta, a od toga to su tri zemlje u Europi Portugal, Irska i Engleska. Cijepljenje se pokazalo kao dobrobit (dobra usluga) za ljude i zdravstveni sustav jer su se smanjile gu`ve kod lije~ nika, prijemi u bolnicu, kao i tro{kovi zdrav stvenog sustava. Provo enje cijepljenja u ljekarnama daje zdravim i bolesnim ljudima na izbor gdje }e se i kada cijepiti. Ta je usluga popularna toliko da je zadovoljstvo bolesnika i drugih korisnika lijekova u porastu. Statistike u Engleskoj i Irskoj pokazale su da izme u 6 23 posto ljudi, koji su cijepljeni u ljekarni, tvrde da se ne bi ina~e niti cijepili da se nisu cijepili u ljekarni. Statistike iz SAD i Portugala pokazuju da je okolnost i postupak cijepljenja unutar ljekarne pove}ao broj cijepljenih osoba. Portugalski su ljekarnici zapo~eli s cijepljenjem u ljekarni godine i to nakon provedene obavezne edukacije o cijepljenju. Ve} sezone 2009./2010. ljekarna je bila najpopularnije mjesto za cijepljenje. Anketa zadovoljstva bolesnika (i onih koji to nisu) pokazala je da se oni radije odazivaju na cijepljenje u ljekarnu, a njih ~ak 97,9 % }e se i idu}e godine vratiti u ljekarnu na cijepljenje, te }e njih ~ak 98 % preporu~iti cijepljenje u ljekarni i drugima. Ljekarnicima je u Engleskoj isto tako dozvoljeno cijepljenje u ljekarnama i ta je usluga vrlo uspje{na ve} nekoliko godina. 12

15 XI : /2. BILTEN HRVATSKE LJEKARNI^KE KOMORE ZAKLJU^CI: Cijepljenje protiv gripe u ljekarnama pove}ava izbor zdravih i bolesnih. Dopu{taju}i ljekarnicima da u ljekarnama cijepe protiv gripe pozitivno utje~e na ukupan zdravstveni sustav. Tamo gdje je dopu{teno cijepljenje ljekarnicima, pove}ava se broj cijepljenih osoba. EPF poziva vlade dr`ava i poti~e na promjenu zakonodavstva vezanog uz dopu- {tenje ljekarnicima da cijepe protiv sezonske gripe. EPF }e zatra`iti promjene u Francuskoj, [panjolskoj, Italiji, Nje ma- ~koj, ^e{koj, Nizozemskoj, Turskoj i [vicarskoj. Probiranje bolesnika u svrhu otkrivanja bolesti Javne su ljekarne na najprihvatljivijim i najdostupnijim lokacijama i kao takve vrlo su prihvatljive za probiranje u svrhu otkrivanja (skrining) bolesnika. Javnim kampanjama o zdravlju i prevenciji bolesti omogu}ava se rano otkrivanje rizi~nih bolesnika. To rano otkrivanje bolesti i pravodobno upu}ivanje lije~niku znatno umanjuje tro{kove zdravstvenog sustava. Programi pra}enja bolesnika pouzdan su put za otkrivanje onih bolesnika koji su mo`da u kakvom zdravstvenom riziku, tj. izvrgnuti zdravstvenoj opasnosti pa i pogibelji. Javne ljekarne imaju velik broj ljudi koji im svakodnevno dolaze i koji zbog razli~itih razloga nisu u mogu}nosti redovito posje}ivati svoga lije~nika. Ta i takva okol nost ~ini ljekarne idealnim mjestom gdje se mogu raditi programi pra}enja bolesnih i potencijalno bolesnih ljudi. Primjeri dodatnih usluga pra}enja bolesnika: Dijabetes tipa 2: mnoge zemlje u ljekarnama provode skrb za bolesnike oboljele od {e}erne bolesti tipa 2 kroz ljekarne. Tijekom tjedna svjesnosti o dijabetesu u Nizozemskoj, na pregledanih ljudi, prona eno je 4 % s nereguliranim {e}erom pa su bolesnici upu}eni lije~niku. U istom tjednu bolesnicima, koji si sami mjere razinu {e- }era, ponu eno je savjetovanje o pravilnom mjerenju te je utvr eno da u 70 % slu~ajeva bolesnik napravi barem jednu pogre{ku pri mjerenju. HIV savjetovanje: ljekarne u [panjolskoj i Portugalu provode savjetovanje i provode ranu detekciju HIV oboljelih boles nika. Od godine do u 21 ljekarni u Portugalu radili su na projektu ranog otkrivanja HIV-a. Napravljeno je 589 ispitivanja, a ispitani koji su bili pozitivni na HIV poslani su na daljnju obradbu k lije~niku. Probiranje klamidije: u Engleskoj se u ljekarnama provodi ispitivanje na klamidiju 6 u sklopu nacionalnog programa. 6 Klamidija (lat. Chlamydia), ime roda u bakterijskoj porodici Chlamydiaceae ~ije su vrsti nepokretne kuglaste bakterije, promjera 0,2 1,5 μm. Rastu unutar `ive stanice i dozru za 48 sati kao mikrokolonije u citoplazmenom mjehuru s ovojkom od stani~ne opne nosioca. Obligatni unutarstani~ni paraziti u ljudi. Izaziva 13

16 BILTEN HRVATSKE LJEKARNI^KE KOMORE XI : /2. U izabranim ljekarnama bolesnici i drugi korisnici lijekova dobivaju set za detekciju klamidije da kod svoje ku}e provedu jednostavno ispitivanje i vrate ga nazad u ljekarnu. Set se {alje u laboratorij na analizu, a rezultati se {alju nazad u ljekarnu. Ako je ispitivanje pozitivno, ljekarniku je dozvoljeno da izda antibiotik za lije~enje. Ta je usluga bila usmjerena prema mladim ljudima koji redovito ne posje}uju svojeg lije~nika. 24-satno mjerenje tlaka: mjerenje tlaka tijekom 24 sata mo`e detektirati ozbiljna stanja kao {to su aritmije. Neke ljekarne u Italiji mogu raditi tu uslugu. Rezultate o~itava kardiolog koji {alje obja{njenje bolesniku. EPF poziva osiguravaju}e ku}e i veledrogerije da prihvate dozvolu da ljekarne provode dodatne usluge probiranja (skrininga) bolesnika i drugih korisnika lijekova. Neka se slu`beno promjenom regulative dopusti ljekarnicima ispitivanje indikatora bolesti iz krvi u ^e{koj, Njema~koj, Italiji, Nizozemskoj i Turskoj, {to }e omogu}iti razne mogu}nosti probiranja (u svrhu otkrivanja bolesti), a koje se trebaju ponuditi ljekarnama. Ujedno, to }e dodatno pomo}i potrebnoj identifikaciji rizi~nih bolesnika. Poticanje samolije~enja Ja~anje povjerenja bolesnika, briga za njih i njihovo zdravlje, kao i savjetovanje kod ma njih tegoba, a sve uz potporu ljekarnika, poma`e smanjenju pritiska na lije~nike. Provedba savjetovanja bolesnika i drugih korisnika lijekova je nu`no. Primjena lijekova bez recepta u rje{avanju manjih zdravstvenih problema najstarija je tradicionalna uloga ljekarnika i vrlo je va`na jer tu nema tro{kova za zdravstveni sustav. S druge pak strane, s proaktivnom ulogom ljekarnika u samolije~enju 7 smanjuje se pritisak bolesnika na lije~nike obiteljske medicine. Ankete koje su se provodile na razini Europe, kao i na globalnoj razini, pokazale su da su bolesnici vrlo svjesni mogu}nosti samolije~enja. U tom i takvom ozra~ju ljekarnici su, uz lije~nike, klju~ni izvor informacija i savjeta o zdravlju. Potrebno je podizati povjerenje prema ljekarniku kao iskusnom zdravstvenom radniku, te zajedno s drugim zdravstvenim radnicima trebaju sudjelovati u zdravstvenom informiranju ljudi. Kampanja u Engleskoj s motom»pitaj svog ljekarnika dobiti }ete dobar savjet«dobar je model za poticanje bolesnika i drugih korisnika lijekova da u ljekarni potra`e savjet. zaraznu bolest probavnog i di{nog sustava te uzro~nik poba~aja. Radi se o intracelularnim mikroorganizmima Chlamydia psittaci ili rje e Chlamydia trachomatis nap. urednika: V.G.. 7 Vidjeti Utjecaj na odgovorno samolije~enje i 7.6. Bolesna stanja koja dozvoljavaju samolije~enje, u: V. Grdini}, Ljekarni~ka praksa: ljekarni~ka djelatnost, lijekovi i rukovanje lijekovima, Hrvatska ljekarni~ka komora, Zagreb, 2010, str ,

17 XI : /2. BILTEN HRVATSKE LJEKARNI^KE KOMORE EPF poziva ljekarni~ka udru`enja i osiguravaju}e ku}e da sura uju u provo enju kampanja o podizanju svjesnosti o samolije~enju putem ljekarne. Ljekarne }e biti preporu~ene da se bave vo enjem bolesnika u zahvatima samolije~enja tako da se poti~e kori{tenje ljekarne za zbrinjavanje bolesti manjega zna~enja. To }e smanjiti pritisak na lije~nike i hitnu slu ` bu. Ljekarne i ljekarni~ka udru`enja trebaju razviti programe edukacije da se to na pravi na~in i s uspjehom provede. Rano otkrivanje bolesti Javne ljekarne mogu imati veliku ulogu u javnozdravstvenim akcijama za podizanje svijesti bolesnika o odgovornom pona{anju prema bolesti te i na taj na~in smanjivati mogu}e bolesti. Bolesti u kojima bolesnik izravno ne odr- `ava komunikaciju s lije~nikom ili ljekarnikom uzrokovalo je 63 % smrti na globalnoj razini u godini (smrtni su ishodi naj~e{}e od npr. kardiovaskularnih bolesti i kroni~ne respiratorne bolesti). Mnoge kroni~ne bolesti usko su vezane sa `ivotnim navikama, primjerice, pu{enje je glavni uzrok mnogih bolesti kao {to su kardiovaskularne bolesti i kroni~na opstrukcijska plu}na bolest (KOPB). Ta su stanja svojevrsni izazov za zdravstveni sustav i stvaraju velik tro{ak za zdrav stveni sustav. Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) smatra da je najve}a snaga upravo u prevenciji bolesti. Ako se eliminira rizik od alkohola, pu{enja i pretilosti mo`e se izbje}i 80 % sr~anih bolesti, mo`danih udara, dijabetesa tipa 2 i ~ak do 40 % karcinoma. Ljekarne su kao zdravstvene ustanove najprihvatljivije i najdostupnije ustanove u kojima se mogu provoditi preventivni programi za kroni~ne bolesti. 8 U Portugalu se provodi nacionalni program za zdravo srce. U program je uklju- ~eno 1380 ljekarni i obra eno je bolesnika. Kao glavni kardiovaskularni rizik identificiran je prevelik indeks tjelesne mase (eng. body mass indeks, BMI; BMI > 25) ~ak u 72 %. No, samo je 21 % obra enih bolesnika upu}eno lije~niku na pregled. U Engleskoj vi{e od 20 % ljekarni provodi dodatnu uslugu i to pomo}i u odvikavanju od pu{enja. Na tu uslugu u ljekarni danas otpada vi{e od 75 % svih poku{aja prestanka pu{enja. Neke {vicarske ljekarne po~ele su pru`ati uslugu starost krvnih `ila. Ta usluga mo`e pomo}i bolesnicima i drugim ljudima da se pobrinu za svoje sr~ano zdravlje. Ljekarnik se za mjerenje koristi posebnim ure ajem. Uloga ljekarnika je da izvr{i mjerenje i objasni posjetitelju ljekarne mogu}e posljedice za njegovo zdravlje. 8 O toj je temi pisano u ~lanku Ljekarnici u prevenciji i lije~enju kroni~nih bolesti, u: V. Grdini}, Ljekarni~ka praksa: ljekarni~ka djelatnost, lijekovi i rukovanje lijekovima, Hrvatska ljekarni~ka komora, Zagreb, 2010, str

18 BILTEN HRVATSKE LJEKARNI^KE KOMORE XI : /2. ZAKLJU^CI: Prevencija bolesti glavna je briga zdravstvenih radnika. Pu{enje, kardiovaskularna bolest i {e- }erna bolest klju~na su podru~ja za dje lovanje ljekarnika u smislu dodatne usluge. Ljekarne su u naseljenim mjestima dobro pozicionirane da i ta ~injenica mo`e pomo}i zdravstvenom sustavu u ranom otkrivanju bolesti. EPF poziva ljekarni~ka udru`enja i osiguravaju}e ku}e da zajedno pokrenu sna`ne akcije prema pu~anstvu u obliku javnozdravstvenih kampanja za {irenje usluga namijenjenih prevenciji bolesti u ljekarnama. Ljekarne i ljekarni~ka udru- `enja trebaju razviti edukaciju ljekarnika kako bi mogli s uspjehom provoditi prevenciju bolesti. Stavljanjem ljekarne u sredi{te optimalne brige o zdravlju poma`e se ukupnom zdravstvenom sustavu. Ljekarni~ka struka treba se prilagoditi novim izazovima (potrebama) i zajedno s drugim zdravstvenim radnicima aktivno sudjelovati u prevenciji bolesti, poticati privr`enost prema lijekovima (adherenciju), pratiti zdravlje i `ivot bolesnika, poticati samolije~enje, i tako redom. Literatura The role of pharmacy in supporting the public s health, An EPF white paper and call to action, European Pharmacists Forum, March Stav Povjerenstva za unapre enje ljekarni~ke djelatnosti HLJK o uvo enju novog modela ljekarni~kih usluga Stav je Povjerenstva za unaprje enje ljekarni~ke djelatnosti HLJK* da nema razloga ni potrebe odga ati uvo enje druge razine ljekarni~kih postupaka jer su provedive u va`e}im zakonskim okvirima, nu`ne za napredak ljekarni~ke struke (profesije) u Hrvatskoj, temeljene na iskustvima drugih europskih zemalja i potkrijepljene brojnim klini~kim i farmakoekonomskim studijama. Preporuku temeljimo i na zaklju~cima zajed ni~kog sastanka (Okruglog stola) napisali ~lanovi Povjerenstva: dr. sc. Arijana Me{trovi}, MPharm (predsjednica), Martina Juzba{i}, MPharm, (zamjenica predsjednice), Branimir [incek, MPharm, Ivana Coner Ple{ko, MPharm, dr. sc. Miranda Serti}, MPharm, Iva Kuli{, MPharm, Mirna Jeli} Hrgi}, MPharm, Bo`ena Obradovi}, MPharm, Ivana Juri~i} Boi}, MPharm, Bojana Menkad`iev, MPharm. / Ured HLJK, Zagreb * Dokument je izra en dana 19. velja~e

19 XI : /2. BILTEN HRVATSKE LJEKARNI^KE KOMORE Povjerenstava za stru~na i stale{ka pitanja, Povjerenstva za javno ljekarni{tvo, Povjerenstva za ekonomska pitanja, Povjerenstva Leonardi, Povjerenstva za javno priop}avanje, Povjerenstva za unaprje enje ljekarni~ke djelatnosti, te Nadzornog odbora i Izvr{nog Odbora HLJK odr`anog 25. sije~nja 2016., te zaklju~aka brojnih stru~nih skupova u Hrvatskoj i regiji koji su o tim i takvim temama raspravljali tijekom protekle dvije godine. Smatramo da se ljekarni~ka djelatnost mora okrenuti vrednovanju i naplati ljekarni~kih postupaka kako bi struka osigurala financijsku odr`ivost i stekla bolju vidljivost va`nosti i vrijednosti ljekarni~ke djelatnosti za zdravstveni sustav. Kako bismo vidljivost va`nosti i vrijednosti ljekarni~ke djelatnosti ostvarili, ovim putem pozivamo na suradnju i aktivno uklju~enje u rad povjerenstava svih kolega koji tome mogu pridonijeti, te na otvorenu komunikaciju izme u svih ljekarnika, svih dionika unu tar farmaceutske profesije, svih farmaceut skih ustanova, odnosno namjenskih organizacija javne djelatnosti (institucija), ali i suradnju sa svim drugim zdravstvenim strukama, osobito suradnju s lije~nicima obiteljske medicine, kao naj~e{}im sugovornicima i suradnicima u skrbi za zajedni~kog bolesnika. Pozivamo na suradnju i sa strukovnim udrugama lije~nika obiteljske medicine: Hrvatskom udru`bom obiteljske medicine (HUOM), Koordinacijom hrvatske obiteljske medicine (KoHOM) i Hrvatskim dru{tvom obiteljskih doktora (HDOD). Podsje}amo, nastavno na inicijativu HZZO-a iz godine 2013., da se ljekarni~ka djelatnost i uloga ljekarnika u racionalnoj farmakoterapiji i sigurnosti bolesnika redefinira, a na temelju me unarodno prihva- }enih smjernica i iskustava naprednih europskih zemalja, da je Hrvatska ljekarnička komora pokrenula niz aktivnosti na pripremi novog modela ljekarni~kih usluga. Budu}i da usluge, koje se ve} i danas pru`aju u hrvatskim ljekarnama, uklju~uju ~itav niz ljekarni~kih postupaka, osnovna je zada}a Povjerenstva za unaprje enje lje karni~ke djelatnosti bila sistematizirati navedene postupke koji u procesima skrbi uklju~uju {irok spektar radnji koje prate izdavanje lijekova, kao i pra}enje bolesnika i drugih korisnika lijekova. U sistematizaciji tih postupaka, utvr ene su 4 razine usluga, od kojih su prva i druga razina temeljne i u djelokrugu djelovanja svakog licenciranog ljekarnika, dok su tre}a i ~etvrta razina napredne i mogu ih pru`ati samo ljekarnici koji su stekli potrebne kompetencije, za {to se tra`i dokaznica (neka vrst potvrde, svjedod`be, certifikat) o osposobljenosti ili odgovaraju}a formalna naobrazba u vidu specijalizacije ili spe cija listi~kih studija. Valja naglasiti da se navedene usluge ne defi niraju kao dijag no sti~ko-terapijski postupci (DTP), niti kao dodatne usluge, ve} kao ljekarni~ki postupci. Neki od njih uklju~uju kontrolna, orijentacijska mje renja i probirne postupke 1 koji se mogu bolesniku 1 Vidjeti ~lanak Uloga ljekarnika i ljekarni u potpori javnog zdravlja u ovom broju Biltena HLJK. 17

20 BILTEN HRVATSKE LJEKARNI^KE KOMORE XI : /2. pru`iti u ljekarni~koj skrbi individualno ili u okviru javnozdravstvenih projekata, stanovitih preventivnih programa i promocije zdravlja. Potreba da se ti i takvi postupci jasno utvrde i opi{u proizlazi i iz ~injenice da su ljekarnici uvo enjem sustava elek troni~kog ponovljivog recepta postali zdravstveni radnici koje bolesnici oboljeli od kroni~nih bolesti naj~e{}e i/ili obvezno jednom mjese~no posje}uju, te sustavno i na temelju svojih kompetencija brinu o racionalnoj farmakoterapiji, postizanju terapijskih ciljeva i o sigurnosti bolesnika. Svakodnevna ljekarni~ka praksa ukazuje nam na nu`nost ujedna~avanja procesa ljekarni~ke skrbi u javnom ljekarni{tvu. Jasno je, a to pokazuju mnogobrojna istra- `ivanja i farmakoekonomske studije, da se pravodobnim otkrivanjem pote{ko}a u farmakoterapiji, pra}enjem privr`enosti prema lijekovima (adherencije) i kontrolom bo lesti znatno utje~e na smanjenje tro{kova za lije~enje. Pri tome se misli na provo enje racionalne farmakoterapije i pra}enja redovite potro{nje lijekova, sudjelovanje u preventivnim programima za{tite zdravlja i pru`anje ljekarni~ke skrbi koja svoje znanstveno upori{te ima upravo u temeljnim klini~kim znanjima svakog licenciranog ljekarnika. Ljekarni~ki postupci (LJP) prve i druge razine dio su, kako je ve} re~eno, svakodnevne ljekarni~ke prakse i procesa ljekarni~ke skrbi koja se ve} provodi u hrvatskim ljekarnama. Bez obzira na u~estalost njihove realizacije od strane pojedine ljekarne ili ljekarnika oni do sada nisu bili standardizirani, dokumentirani, evidentirani ni adekvatno vrednovani. Prema ve} postoje- }im zakonima, dio su osnovnih dnevnih zadu`enja ljekarnika i za njih nije potrebna dodatna oprema, uvjeti ili edukacija. Radna tijela HLJK rade na razradi protokola ljekarni~kih postupaka prve i druge razine i na preciznom definiranju vrednovanja i na~ina naplate pojedinih usluga u budu} nosti, dok mnoge ljekarni~ke ustanove, kao i pojedina~ne ljekarne, ve} provode postupke probira i kontrolnih mjerenja u ljekarnama, a bez jasno definiranih higijensko-sanitarnih uvjeta, kao i popisa obveznog pribora potrebnog za njihovu provedbu. Stoga je Povjerenstvo za unapre- enje ljekarni~ke djelatnosti predlo`ilo da Vije}e Komore usvoji konkretne preporuke za provedbu tih i takvih ljekarni~kih postupaka kako bi se na siguran i u~inkovit na~in pru`ile usluge koje uklju~uju probir i kontrolna mjerenja u ljekarnama te da bi se usluga ujedna~ila u ljekarni~koj praksi. Predlo`eni su dokumenti rezultat rada Povjerenstva za unaprje enje ljekarni~ke djelatnosti koje je izradilo preporuke prema dostupnim smjernicama WHO i FIP-a za Dobru ljekarni~ku praksu, 2 Zakonu o ljekarni{tvu, 3 smjernicama za pohranu osobnih podataka pacijenata po Zakonu o za{titi 2 Joint FIP/WHO Guidelines on Good Pharmacy Practice: Standards for Quality of Pharmacy Services (2011). 3 Zakon o ljekarni{tvu, NN 121/03, ~l

21 XI : /2. BILTEN HRVATSKE LJEKARNI^KE KOMORE osobnih podataka, 4 Zakonu o za{titi prava pacijenata 5 te Pravilniku o gospodarenju me dicinskim otpadom. 6 Dokumenti su recenzirani od stru~nog povjerenstva Centra za primijenjenu farmaciju Farmaceutsko-biokemijskog fakulteta (FBF) Sve u~i li{ta u Zagrebu, a u izradbu cijelog modela sistematizacije ljekarni~kih usluga bilo je od godine do danas uklju~eno tridesetak stru~njaka i to: ljekarnika iz prakse (14), ravnatelja ljekarni~kih ustanova (3), suradnika u nastavi i drugih radnika FBF-a (4) i studija Farmacije u Splitu (3), specijalista (1) i specijalizanata (1), te polaznika specija li sti~kog studija klini~ke farmacije FBF-a (5), doktora znanosti iz podru~ja biomedicine (4), te kolega koji su ~lanovi i aktivni ob na {atelji visokih funkcija u hrvatskim i me u narodnim strukovnim organizacijama (3). Primjenom novog modela usluga `eli se omogu}iti svim ljekarnicima i farmaceutskim tehni~arima da provode ljekarni~ku skrb u okviru Zakona o ljekarni{tvu, a unutar koje trebaju mo}i sudjelovati u kontroli rezultata lije~enja radi provjere trenutnog stanja i sigurnosti bolesnika. Pri tome ljekarnici ne}e preuzimati poslove lije~nika, ne}e ulaziti u interpretaciju dobivenih medicinskih rezultata niti postavljati ili propitivati postavljene dijagnoze. Ljekarnici }e upu}ivati bolesnika na 4 Zakon o za{titi osobnih podataka, NN 106/12, NN 130/11. 5 Zakon o za{titi prava pacijenata, NN 37/08. 6 Pravilnik o gospodarenju medicinskim otpadom, NN 50/15, ~l. 8. daljnju obradbu unutar zdravstvenog sustava, pratiti tijek lije~enja, kao i pokazatelje trenutnog statusa te otvarati komunikaciju s lije~nikom obiteljske medicine u kolaborativnoj praksi kad god procijene da je to potrebno. Time ni na koji na~in ne}e ulaziti u domenu lije~ni~ke djelatnosti. Polaze}i od zakonske osnove ljekarni~ka skrb obuhva}a: racionalizaciju tro{kova za odre ene terapijske protokole unaprje ivanje farmakoterapijskih postupaka i postizanje terapijskih ciljeva pra}enje, izbjegavanje i/ili smanjivanje nuspojava lijekova izbjegavanje interakcija, terapijskog dupliciranja ili pojave alergija skrb nad pridr`avanjem terapijskih protokola od strane bolesnika pobolj{anje u~inka klini~kog lije~enja provo enje preventivnih mjera o~u vanja i za{tite zdravlja. Prema smjernicama dobre ljekarni~ke prak se ljekarnikova uloga, dakako, nije samo pripremiti, nabaviti, skladi{titi, osigurati, distribuirati, izlo`iti, izdavati lijekove i medicinske proizvode ve} i osigurati racionalnu farmakoterapiju primjenom sljede}ih postupaka: procijeniti zdravstveno stanje (tzv. status) i potrebe bolesnika upravljati procesima lije~enja (terapije) lijekovima pratiti ishode lije~enja i zdravstveni napredak bolesnika 19

22 BILTEN HRVATSKE LJEKARNI^KE KOMORE XI : /2. osigurati informacije o lijekovima i postupcima lije~enja. Na taj na~in ljekarnik pridonosi u~inkovitom funkcioniranju zdravstvenog sustava te informira i educira bolesnika o lijekovima, prevenciji i zdravlju, aktivno se uklju~uje u postupke prevencije i kontrole ishoda lije~enja, a sve svoje djelovanje uskla uje s nacionalnim kontekstom, smjernicama i legislativom. Ljekarnik je u procesu skrbi aktivna potpora u promociji nacionalnih strategija koje imaju za cilj dobre ishode lije~enja i sigurnost bolesnika. Stav Hrvatske lije~ni~ke komore izra`en u dopisu od 15. sije~nja 2016., te pisana izjava profesora Igora Franceti}a u ~asopisu Va{a ljekarna podr`ava tu i takvu inicijativu temeljem koje ljekarnici koriste svoj potencijal i kompetencije u svim navedenim podru~jima na dobrobit zajedni~kih (lije~ni~kih i ljekarni~kih) pacijenata. Zajedni~ka izjava profesorice Vesne Ba~i} Vrca i Povjerenstva Leonardi Na ovom mjestu donosimo zajedni~ku izjavu prof. dr. sc. Vesne Ba~i} Vrca i Povjerenstva Leonardi, a vezano uz dodatne usluge u ljekarnama. Ljekarnik, prigodom izdavanja lijeka, nije samo posljednji u nizu nego i proaktivni zdravstveni stru~njak koji skrbi za bolesnika. Stoga je fokus s lijeka potrebno usmjeriti upravo na bolesnika, tj. upravo ljekarnik treba pratiti kako lijek utje~e na bolesnika. Takva skrb tra`i od ljekarnika pro{irenje dosada{njih usluga koje bi, osim savjetovanja bolesnika o lijeku (pravilna primjena ovisno o dobu dana, hrani, drugim lijekovima, `ivotnim navikama), morale uklju~ivati dodatno pra}enje i provjeru privr`enosti bolesnika prema lijekovima (adherencije) te ishoda lije~enja (pravilno mjerenje tlaka, glukoze u krvi, kolesterola), kao i savjetovanje o nuspojavama, mogu}im interakcijama izme u lijekova i o mogu}em utjecaju dodataka prehrani i hrane. Sveobuhvatna ljekarni~ka skrb treba se temeljiti na kompetencijama ljekarnika i na zakonom propipriop}enje Ureda HLJK, Zagreb 20

23 XI : /2. sanom djelokrugu rada (provo enje ljekarni~ke skrbi u cilju postizanja boljih farmakoterapijskih u~inaka i promicanja racionalne uporabe lijekova i medicinskih proizvoda te sudjelovanje u sprje~avanju bolesti i za{titi zdravlja). Kako bi se precizno odredile dodatne ljekarni~ke usluge potrebno je odrediti strate{ke ciljeve struke, odnosno raspisati strategiju ljekarni{tva. Osnovna na~ela na kojima bi se trebali temeljiti strate{ki ciljevi jesu pobolj{anje i unaprje enje ljekarni~ke struke te suradnja s drugim zdravstvenim stru~njacima, s kona~nim ciljem dobrobit zajedni~kog pacijenta. Isto tako, potrebno je i adekvatno vrednovati sve usluge koje ljekarnik pru`a ili mo`e pru`ati ili }e pru`ati. Na zapo~etim protokolima/standardima za ljekarni~ke usluge vi{ih razina, posebice tzv. 2. razine, treba nastaviti raditi, budu}i su isti temelj za vi{e razine te, izme u osta log, slu`e i za pra}enje privr`enosti (adherencije) bolesnika prema farmakoterapiji. Istima }e se ujedno i standardizirati usluge koje se ve} danas pru`aju u nekim ljekarnama, kako bi, u kona~nici, svaki bolesnik dobio jednako kvalitetnu skrb. Provo enjem dodatnih usluga kona~no }e se mo}i prikupiti i vrijedni podaci, odnosno dokazi, o va`nom doprinosu ljekarnika zdravstvenom sustavu {to upravo vodi ka unaprje enju ljekarni~ke struke, boljem vrednovanju, odnosno pozicioniranju ljekar ni{tva unutar zdravstvenog sustava, a na zadovoljstvo svih dionika. BILTEN HRVATSKE LJEKARNI^KE KOMORE Dominique Jordan, predsjednik Odbora za ljekarni~ku praksu pri FIP-u (Me unarodna farmaceutska federacija) na temu javno ljekarni{tvo U predavanju Dominique Jordan, Odr`iva naknada globalni pregled, prikazana je provedba novog sustava naknada u [vicarskoj, a na osnovi pla}anja za usluge kao dijela globalne strategije u toj zemlji. ^lanak donosi glavne naglaske iz razgovora kojeg je vodila Ksenija Sokol, mag. pharm. / PLI- VA Hrvatska d.o.o., Zagreb s gospodinom Dominique Jordan, mag. pharm., specijalist u javnom ljekarni{tvu / PharmaSuisse, [vicarska. Vrlo zanimljiv razgovor,kojeg preporu~amo pro~itati, prenesen je u cijelosti i objavljen u ~lanku K. Sokol, Dominique Jordan svjetski lider u javnom ljekarni{tvu boravio u Hrvatskoj, Farmaceutski glasnik, 71:12 (2015) Razgovor se vodio u studenome u Pore~u, u vrijeme odr`avanja Drugog farmaceutskog foruma Jugoisto~ne Europe ( XI ) na kojem je vi{e od 250 stru~njaka iz 10 europskih zemalja raspravljalo o mogu}nostima unapre enja 21

24 BILTEN HRVATSKE LJEKARNI^KE KOMORE XI : /2. Pla}anje za usluge nije bio cilj sam po sebi ve} je trebalo osigurati odr`ivost ljekarni, kako bi se ljekarnicima omogu}ila ulaganja potrebna za budu}nost. Naime, odr`ivost ljekarni ovisi o stabilnom modelu naknada i zajedni~ki je problem brojnim dr`avama diljem svijeta. 1 Ta i takva ~injenica bila je povod za razgovor kolegice Ksenije Sokol s Dominique Jordanom. [vicarska iskustva U [vicarskoj se tijekom vi{e od 12 godina gradio sustav, korak po korak, od naknade do naobrazbe ljekarnika, radile prilagodbe zakona i propisa pa sve do u~vr{}ivanja uloge ljekarnika kao va`nog i aktivnog sudionika u {vicarskom zdravstvenom sustavu. struke i dobrobiti bolesnika te o budu}nosti ljekarni{tva u zemljama okru`enja. U programskoj knji`ici 2. Farmaceutski forum Jugoisto~ne Europe, PLIVA/TEVA, Zagreb, 2015, str. 26 objavljeni su podaci iz `ivotopisa kolege Dominique Jordana 1 Dominique Jordan, ~lan Izvr{nog odbora Odsjeka za javne ljekarne, ~lan a potom i predsjednik Odbora za ljekarni~ku praksu te ~lan ureda pri FIP-u (Me unarodne farmaceutske federacije), izlo`io je glavne zna~ajke izvje{}a FIP-a o modelima naknada godine na 75. svjetskom kongresu FAP-a u Düsseldorfu. [to se ti~e {vicarskog iskustva s promjenom sustava ljekarni~kih naknada, govori Dominique Jordan, da je to s jedne strane bilo vrlo uzbudljivo iskustvo i sjajna prilika za prelazak na sustav koji vi{e-manje ne ovisi o cijenama. S druge nas je strane bilo i pomalo strah jer je prihva}anje novog sustava ujedno predstavljalo i svojevrstan rizik i polazak na»put bez povratka«. Mogli bismo se upitati, isto tako, u kojoj je mjeri strategija udru`enja PharmaSuisse ugra ena u viziju strategija Sekcije za javno ljekarni{tvo Me unarodne farmaceutske federacije (FIP CPS 2020). 2 Ja bih rekao, ka`e Dominique Jordan, da je to pri~a o»uzimanju i davanju«. [vicarska se strategija mo`e sa`eti u tri rije~i: kvaliteta, kompetencije i usluge. Za provedbu (implementaciju) te strategije, izabrao sam tri podru~ja: promociju zdravlja, bolesnike s akutnim bolestima i bolesnike s kroni~nim bolestima. Za dobru je strategiju va`no poznavati i unaprijed uzeti, dakle anticipirati globalne trendove i izazove, poput starenja sta novni{tva, smanjenja mar`i ili nedostatka lije~nika op}e prakse. Upravo }e manjak lije~nika op}e prakse u sljede}ih nekoliko godina postati akutan problem u Europi, ali ujedno i velika prilika za ljekarnike da prihvate nove uloge u pru`anju adekvatnih usluga gra anima. 2 Vi{e podataka o trendovima mo`e se prona}i u CPS viziji

25 XI : /2. BILTEN HRVATSKE LJEKARNI^KE KOMORE Gledaju}i zdravstveni sustav u [vicarskoj, porast tro{kova u ljekarni{tvu odgovara porastu volumena propisanih lijekova. No, postavlja se pitanje o tome kako promjene ljekarni~kih naknada financijski utje~u na {vicarske ljekarne, a gospodin Jordan je mi{ljenja da je s ljekarni~kog gledi{ta {vicarsko ljekarni{tvo, sada nakon 13 godina, suo~eno sa situacijom u kojoj tre}ina prihoda ljekarne dolazi od naknada za pru`ene usluge, dok dvije tre}ine prihoda dolaze od varijabilne i fiksne mar`e na cijene lijekova. Strukturu ljekarni~kih naknada odobrila je {vicarska vlada, a vrijednost boda za ljekarni~ke usluge rezultat je pregovora s osiguravaju}im dru{tvima. Vrijednost jednog boda je trenutno 1,08 {vicarskih franaka. Zahvaljuju}i tom i takvom sustavu vladino smanjenje tvorni~kih cijena manje poga a ljekarnike nego da se ljekarni~ka naknada sastoji samo od mar`e. U pravilu, {vicarski je zdravstveni sustav ljekarnicima 3 omogu}io ve}u neovisnost o cijenama lijekova i uz to slu`beno su definirane usluge koje pru`aju ljekarnici. Na osnovi na{eg iskustva u [vicarskoj, sljede}i su uvjeti potrebni za uspje{no uvo- enje sustava naknada za ljekarni~ke usluge: dobra baza podataka, koncept zasnovan na znanstvenom pristupu, pisana i dokumentirana strategija, pristanak ljekarnika koji vjeruju u prednosti novoga sustava i, ne manje va`no, politi~ka volja. U 3 Usporediti s ~lanakom K. Fehir [ola, Uloga ljekarnika i ljekarni u potpori javnog zdravlja u ovom broju Biltena HLJK. [vicarskoj je to bila odluka o mogu}nosti zamjene referentnog lijeka generi~kim lijekovima. To je dovelo do provedbe prve faze na{e strategije, uvo enja novog sustava naknada, a sve uz dogovor s osobom i/ ili ustanovom koja pla}a lijek, kao i nu`na promjena potrebnih zakonskih odredbi. [to se ti~e erecepata taj je proces upravo u tijeku. Ljekarnici su spremni i ve} su investirali u alate za ezdravlje. Svaka ljekarna mo`e zaprimiti erecept. Me utim sama promjena zahtijeva vrijeme jer ve}ina lije~nika jo{ nije ugradila potrebne elek troni~ke alate i pristala na njihovu uporabu u svakodnevnom radu. Naknade u hrvatskom ljekarni{tvu Naknade u ljekarni{tvu (eng. sustainable remuneration) u Hrvatskoj itekako su aktualna tema za ljekarnike u javnom ljekar ni{tvu, kao i za prikladan i odr`iv razvoj zdravstva, dakle i za {iru dru{tvenu zajednicu. Kako pi{e kolegica Ksenija Sokol, prosudba ljekarni~ke prakse u svijetu velikim dijelom potaknuta je i pokrenuta upravo zbog na~ina naknada ljekarni~kih usluga. U svijetu je prisutan veliki broj razli~itih na~ina naknada za ljekarni~ke usluge u javnim i bolni~kim ljekarnama, neke temeljene na mar`i, druge na naknadi za uslugu ili po broju osiguranika kojima se usluge pru`aju. S ciljem da se pru`i bolji uvid na te i takve modele, FIP je proveo me unarodno istra `ivanje u 49 zemalja svijeta o ljekarni~kim naknadama, kako za javne tako i za bolni~ke ljekarne, te izvje{- 23

26 BILTEN HRVATSKE LJEKARNI^KE KOMORE XI : /2. }e poslao svojim organizacijama ~lanicama. 4 Rezultate i zaklju~ke toga istra`ivanja prikazao je na FIP-u ljekarnik Dominique Jordan kako je to ve} navedeno. 1 O istra`ivanju i izvje{}u o modelima ljekarni~kih naknada FIP CPS 2020 Istra`ivanje i izvje{}e o modelima ljekar ni~kih naknada, koje je proveo FIP CPS prvo je takvo istra`ivanje i izvje{}e te vrsti koje su pokrenuli ljekarnici. Valja naglasiti da do tada ranija literatura uglavnom odra`ava mi{ljenja ekonomista koji se bave zdravstvom. U izvje{}u je naglasak stavljen na promjenu strukture ljekarni~kih naknada u pojedinim zemljama u proteklih nekoliko godina. Postoji trend dodavanja sve ve}eg broja novih usluga ~iji se tro{ak refundira. Diljem svijeta ljekarnici pru`aju niz usluga, od koji su neke izravno povezane s isporukom lijekova, a druge nisu. Neke se pla}aju, a druge su obvezne i uklju~ene u»normalnu«naknadu, {to zna~i da su besplatne. Razvoj uloge ljekarnika iziskuje prilagodbe u infrastrukturi, kao {to je primjerice uvo enje prostorije za konzultacije ~ime se jam~i privatnost bolesnika. To za ljekarnike pak zna~i porast tro{kova i daljnje investicije. Usluge za koje tre}e strane naj~e{}e pla}aju naknadu su usluge izdavanja lijekova, administrativni i klini~ki pregled recepta, pripravljanje magistralnih pripravaka i usluge 4 Izvje{}e je primilo Hrvatsko farmaceutsko dru{tvo u Zagrebu. de`urstva. U ve}ini se zemalja naknada za izdavanje lijeka odnosi na propisani lijek i uklju~uje informiranje bolesnika i njegovatelja. Ako je ve}i broj ljekarni~kih usluga povezanih s izdavanjem lijekova obvezan, ali i besplatan kao {to se vidi iz FIP CPS 2020 izvje{}a, dugoro~na financijska odr`ivost ljekarni{tva je upitna, posebno ako se pritisak dr`ave i/ili osiguravatelja na cijene lijekova i mar`e nastavi i u budu}nosti. Istra`ivanje je pokazalo da je model ljekarni~kih naknada u javnom ljekarni{tvu i dalje u velikoj mjeri usredoto~en na proiz vode ({to ugro`ava budu}nost ljekar ni{tva), usprkos pomaku u raz mi{ljanju prema modelu koji bi bio vi{e fokusiran na usluge. Isto tako, jako je va`no imati na umu da, ako se smanjuje pla}anje na osnovi volumena, hitno treba na}i neke druge izvore prihoda kako bi se osigurali odr`ivost, kvaliteta i sveobuhvatnost ljekarni~kih usluga. Pojava da su vode}u ulogu u sustavu ljekarni~kih naknada preuzeli zdravstveni osiguravatelji ~ini se opasnom. Istra`ivanjem je, najme, na vidjelo iza{la vrlo opasna ~injenica, ka`e Dominique Jordan:»u nizu su zemalja vode}u ulogu u sustavu ljekarni~kih naknada, kao i u poticanju i odr`avanju pada cijena lijekova i mar`i, (~ija je svrha kontrola zdravstvenog pro ra ~una), preuzeli upravo zdravstveni osiguravatelji«. To ljekarnicima i njihovim udru `enjima ograni~ava mogu}nost oblikovanja vlastitog modela ljekarni~kih naknada. Nadalje, time je ugro`ena i sigurnost bolesnika jer je ljekarnik prisiljen lije~enje prilagoditi financijskom interesu osiguravatelja, a ne bolesniku osigurati najbolju mogu}u terapiju. 24

27 XI : /2. BILTEN HRVATSKE LJEKARNI^KE KOMORE Modeli ljekarni~kih naknada moraju se zasnivati na dru{tvenom ugovoru izme u ljekarni i gra ana. Va`no je da gra ani, kroz dr`avni sustav, prepoznaju klju~nu ulogu ljekarnika i ljekarni i pomognu osigurati odr`ivost zdravstvene infrastrukture, koju }e ljekarnici uspostaviti u zamjenu za odgovornost povjerenu ljekarni{tvu u osiguranju pristupa lijekovima i primarnoj zdravstvenoj skrbi. Na nacionalnim farmaceutskim organizacijama je da pokrenu dijalog ne samo o modelu ljekarni~kih naknada, nego i o stru~noj (profesionalnoj) budu}nosti ljekarnika! U nastavku Jordan ka`e da u ljekarni{tvu postoje neiskori{teni potencijali. Ljekarnici samo moraju biti inovativni, vje{ti i poku{ati ne propustiti prilike koje }e im se otvarati u sljede}ih nekoliko godina. Moramo biti ponosni na svoju struku i vjerovati da mi, kao ljekarnici, mo`emo imati va`nu ulogu u zdravstvenom sustavu. U CPS viziji mo`e se na}i niz informacija i vjerojatno neke korisne zamisli o tome kako ugraditi, ostvariti, tj. provesti nove uloge u javnim ljekarnama. I ne zaboravite, isti~e Dominique Jordan, svaki ljekarnik ima va`nu ulogu u razvoju na{e ljekarni~ke struke bez obzira na to radi li kao ljekarnik ili ne. Kako Dominique Jordan vidi polo`aj ljekarnika u Hrvatskoj? Ljekarnici u Hrvatskoj imaju goleme potencijale, ka`e Dominique Jordan. Sada je vrijeme da hrvatski ljekarnici redefi niraju svoju ulogu u zdravstvenom sustavu, u~vrste svoja dosada{nja postignu}a i dodaju nove usluge u skladu s potrebama gra ana i zdravstvenim sustavom. Ljekarnici trebaju dokazati da zdravstvenom sustavu daju dodanu vrijednost jer to ne}e u~initi nitko umjesto njih. Trebaju biti dovoljno hrabri i svoju sudbinu uzeti u svoje ruke. To zna~i da trebaju vjerovati u svoje sposobnosti. Valja znati da se ljekarnik nalazi u sredi{tu trokuta kojega vrhovi ~ine: (1) lije~nici, (2) bolesnici i (3) dru{tvene potrebe. Uloga ljekarnika u budu}nosti sasvim je o~ita analiziramo li njihov polo`aj u zdravstvenom sustavu. Prema istra`ivanju objavljenom jo{ davne godine u ~asopisu New England Journal of Medicine, a koje je jo{ uvijek aktualno, od 1000 ljudi njih 750 ima zdravstvenih problema, ali samo 250 potra`i lije~ni~ku pomo}. To zna~i da bi se oko 500 ljudi moglo obratiti ljekarniku, isto tako zdravstvenom radniku bilo radi lije~enja bilo radi savjeta. To je va`na informacija za budu}u ulogu ljekarnika uzmemo li u obzir javno zdravlje i promociju zdravlja, razvrstavanje i klasifikaciju bolesnika (eng. triage) akutnih, kao i savjetovanje kroni~nih bolesnika. ^injenica je da su ljekarne i ljekarni~ke kompetencije jo{ uvijek nedovoljno iskori{tene. O~igledno je da ljekarne predstavljaju ulaz u zdravstveni sustav, ba{ kao i lije~ni~ke ordinacije i hitne slu`be u bolnicama. Krajnji je cilj strategije da ljekarnici, medicinski stru~njaci, postanu dijelom primarne zdravstveni skrbi i budu pla}eni za usluge koje pru`aju. Ljekarnici moraju pro{iriti svoje usluge i ne vi{e pru`ati samo usluge koje su izravno povezane s izdavanjem lijekova. 25

28 BILTEN HRVATSKE LJEKARNI^KE KOMORE XI : /2. 5 Curriculum je kao pojam unesen u pedagogiju jo{ u srednjem vijeku u odre ivanju slijeda u~enja i dugo se svodio na nastavni plan i program. Suvremeni pojam curriculuma, u pedago{kom kontekstu, zna~i strategiju reforme {kole, a obuhva}a ove sastavnice i njegov slijed: (a) analizu dru{tvene situacije i utvr ivanje dru{tvenih potreba u odgoju i obrazovanju, (b) programiranje odgoja i obrazovanja na temelju utvr enih dru{tvenih potreba, (c) planiranje i pripremanje odgoja i obrazovanja u primjerenom {kolskom sustavu, (d) ostvarenje odgoja i obrazovanja prema planu, (e) vrjednovanje sveukupnoga kurikularnog ciklusa, tako da se u novi ciklus unesu izmjene, dopune i inovacije. Vidjeti isto tako ~lanak Stručno osposobljavanje na Farmaceutskobiokemijskom fakultetu u Zagrebu u ovom broju Biltena HLJK nap. urednika: V.G.. Ljekarnici se trebaju pripremiti za preuzimanje novih odgovornosti u zdravstvenom sustavu. On si u preuzimanju tih novih odgovornosti mogu, dakako, i sami pomo}i. Za to je potreban novi prilago en obrazovni curriculum 5 studija farmacije. Naime, naobrazba (odgoj i obrazovanje, edukacija) je klju~ za stjecanje novih kompetencija i jamac kvalitete i sigurnosti novih usluga koje se pru`aju bolesnicima. U~inkovito obrazovanje mora uklju~ivati interakciju izme u dodiplomske, poslijediplomske i kontinuirane edukacije. U [vicarskoj je, primjerice, PharmaSuisse preuzeo pla}anje jedne katedre za klini~ku farmaciju i jedne za ljekarni~ku praksu na dva sveu~ili{ta. Kao krovna organizacija, osmislili smo u [vicarskoj specijalizaciju u javnom ljekarni{tvu na poslijediplomskoj razini koja je nedavno postala zakonski obvezna, ~ime se osigurava ljekarni~ka odgovornost u ljekarnama. No, u procesu implementacije novih usluga najva`nije je bilo imati puno strpljenja jer je to dugotrajan proces koji iziskuje promjenu shematskog modela znanstvenog pristupa (paradigme 6 ) u podru~ju zdravstva, a time i ljekarni{tva. Na pitanje Ksenije Sokol {to bi preporu~io nacionalnim organizacijama Dominique Jordan 7 je na kraju razgovora izrekao svoje mi{ljenje. U Hrvatskoj treba preuzeti vodstvo u pregovorima o modelu ljekarni~kih naknada, a treba razgovarati i sa svojom Vladom. Ne dopustite tre}ima da odlu~uju o va{oj budu}nosti. Imajte vjere u svoje sposobnosti. Vladi bih poru~io da vjeruje ljekarnicima, da im da priliku da doka`u svoju dodanu vrijednost u zdravstvenom sustavu i da im osigura fi nancijske kapacitete kako bi mogli investirati u infrastrukturu, edukaciju i nove usluge. Srednjoro~no, to }e pridonijeti u{te dama te pove}anju kvalitete skrbi o gra- anima, promociji zdravlja, trija`i akutnih bolesnika od ostalih i ostvarenju primjerenog savjetovanja kroni~nih bolesnika. Vrijedi poku{ati, zar ne? 6 Izvorni obrazac, uzor, model. U logici izvor ili standard {to omogu}uje pojmovna razlikovanja na kojima po~iva odre ena praksa djelovanja. U teoriji znanosti, neko vrijeme priznati znanstveni model koji zajednici istra`iva~a slu`i kao glavni na~in dospijevanja do znanstvenih spoznaja i rje{enja. Op}enito, paradigma je u osnovi na~in gledanja na svari i pojave, zajedni~ka pretpostavka koja upravlja nazorom nekog razdoblja i u tom razdoblju pristupom znanstvenim pitanjima, no mo`e biti i op}e prihva}ena teorija (npr. kopernikanska astronomija, kvantna teorija) nap. urednika: V.G.. 7 Predsjednik Odbora za ljekarni~ku praksu i ~lan ureda FIP-a. 26

29 XI : /2. Savjetovali{te za bolesnike s astmom: javnozdravstvena kampanja Kao ljekarnici, najdostupniji smo zdravstveni radnici i u svom svakodnevnom radu susre}emo se s velikim brojem bolesnika. Svaki njihov posjet ljekarni prigoda je za pru`anje ljekarni~ke skrbi i provjeru uspje{nosti terapije. Prema saznanjima Hrvatske ljekarničke komore bolesnici i drugi korisnici lijekova `ele koristiti i dodatne usluge koje im poma`u da provjere i/ili pobolj{aju svoje zdravstveno stanje te da dobiju dodatne informacije o svojoj bolesti, lijekovima i op}enito o zdravlju. 1 Vo- napisala: Danijela Pavi}, mag. pharm. / ZU Va{e zdravlje, Zadar 1 M. Portolan, Ljekarnici nisu razgovarali s HZZO-om o preuzimanju poslova lije~nika, Lije~ni~ke novine, 14: ) Razgovor s predsjednikom HLJK imala je Andreja [antek, a tekst tog razgovora objavljen je u tematskom broju Sedmi simpozij Komore u Zagrebu u ~asopisu Lije~ni~ke novine. Za ovaj broj Biltena HLJK posebno je zanimljiv dio teksta kako slijedi. HLJK je potpuno prihvatila strate{ki dokument PGEU (Pharmaceutical Group of the European Union) pod nazivom»strategija za optimiranje zdravstvenih ishoda svakog bolesnika i pove}anje vrijednosti zdravstvenih sustava«koja predstavlja strategiju europskih javnih ljekarni i odr`ava `elju ljekarnika za unaprje- ivanje ljekarni~ke struke i prakse u javnim ljekarnama kako bi zadovoljile potrebe bolesnika i suo~ile se s aktualnim izazovima u zdravstvenoj skrbi. Europske BILTEN HRVATSKE LJEKARNI^KE KOMORE eni tim saznanjem i `eljom da se pridonese kvaliteti ljekarni~ke usluge, u ljekarni Va{e zdravlje u Zadru aktivno smo se uklju~ili u provo enje javnozdravstvene kampanje Uz ljekarnika i alergologa lak{e se di{e, a koja se provodila u organizaciji Hrvatske ljekarni~ke komore i Hrvatskog dru{tva za alergologiju i klini~ku imunologiju. Cilj kampanje je podizanje svijesti o alergijama i dokazivanje uloge ljekarnika u terapiji alergija, s tim se u prvom dijelu kampanje obra uje astma. Prva faza kampanje odnosi se na provo enje savjetovanja u ljekarni za bolesnike koji boluju od astme, pra}enje njihova stanja i bilje`enje dobivenih rezultata pra}enja, te slanje rezultata savjetovanja Hrvatskoj ljekarni~koj komori (HLJK). Druga faza kampanje uklju~uje HLJK koja obra uje podatke o provedenim savjetovanjima bolesnika s ciljem dokazivanja doprinosa hrvatskih ljekarnika u lije~enju astme. Prije uklju~ivanja u samu kampanju pro{li smo niz edukacija vezanih uz alergiju i astmu, primjerice: Uloga ljekarnika u lije~enju vlade nastoje optimizirati uporabu lijekova, posti}i bolju i u~inkovitiju farmakoterapiju i smanjiti cjelokupne tro{kove zdravstvene skrbi. Boljom uporabom znanja i vje{tina europskih ljekarnika mogu se lak{e posti}i ti ciljevi. Kako bi se pove}ao doprinos ljekarni u djelotvornosti i u~inkovitosti zdravstvenih sustava, ljekarnici moraju imati aktivnu ulogu u timu primarne skrbi, podr`ati primjene ezdravstvenih rje{enja u ljekarni i razviti nacionalne strategije za tzv. upravljanje lijekovima nap. urednika: V.G.. 27

30 BILTEN HRVATSKE LJEKARNI^KE KOMORE XI : /2. In-house te~aj i radionica za djelatnike ljekarni Va{e zdravlje; Pharma Expert alergija; ete~aj HLJK i PLIVAmed.net, Uloga ljekarnika u lije~enju astme; ete~aj HLJK i PLIVAmed.net; Postizanje i odr`avanje optimalne kontrole astme Uloga ljekarnika; HFD i PLIVA, Uloga ljekarnika u postizanju kontrole astme; In-house te~aj i radionica za zaposlenike ljekarni i to Va{e zdrav lje i Pharma Expert. Cilj je lije~enja astme potpuna kontrola same bolesti. Pod kontrolom astme podrazumijeva se nestanak simptoma (ka{alj, piskanje u prsima, osje}aj nedostatka zraka), odr`avanje maksimalne funkcije plu}a, postizanje dobre kvalitete `ivota te spre- ~avanje trajnog o{te}enja plu}a. Da dobra ljekarni~ka skrb mo`e umnogome pridonijeti postizanju bolje kontrole astme, ustanovilo se to ve} tijekom savjetovanja u koje smo bili uklju~eni. Edukacijski materijali Europskog dru{tva za alergologiju i klini~ku imunologiju Po uputama Komore izlo`ili smo plakate i bolesnicima dijelili edukacijske letke Europskog dru{tva za alergologiju i klini~ku imunologiju. Slijedila je provedba savjetovanja bolesnika oboljelih od astme i pra}enje njihova stanja u razdoblju od mjesec dana. Pri prvom susretu s oboljelim proveli smo razgovor vode}i se pitanjima iz za tu kampanju predvi enog obrasca sa stranica Komore. Tijekom razgovora dolazili smo do informacije o kontroli astme, a na osnovu toga pru`ili potrebni terapijski zahvat (intervenciju). 28

31 XI : /2. BILTEN HRVATSKE LJEKARNI^KE KOMORE Razgovor pri prvom susretu s bolesnikom Najpotrebnija intervencija pokazala se da je to javno prakti~no pokazivanje (tzv. demonstracija) ispravne primjene inhalera, budu}i da smo primijetili lo{u koordinaciju u postupku izme u izdisanja zraka i udisanja lijeka. Kako bi to pobolj{ali, nakon na{e demonstracije ispravnog postupka, ponudili smo bolesniku da nam sam demonstrira primjenu lijeka. Ponudili smo bolesniku da nam sam demonstrira primjenu lijeka Druga zna~ajna intervencija bila je potreba u smislu izobrazbe, odnosno poduke boles nika o razumijevanju terapije, poja{ njenju razlike izme u bronhodilatatora i protuupalnih lijekova te o njihovoj pravilnoj primjeni. 2 Ostale intervencije koje smo imali prilike pru`iti oboljelima jesu savjetovanje bolesnika o prevenciji i rizi~nim ~initeljima, od kojih su najva`niji pu{enje i izlo`enost alergenima (pelud, `ivotinjska dlaka, grinje iz pra{ine), uo~avanju i sprje~avanju stanovitih interakcija i nuspo- Najpotrebnija intervencija pokazala se demonstracija ispravne primjene inhalera podsjetiti da je Hrvatska ljekarni~ka komora svojedobno objavila bro{uru Uporaba lijeka za astmu, BIBLIOTEKA VARIA, SVEZAK / DODATAK 2, Zagreb, u kojoj se, uz ostalo, nalazi i uputa o ispravnoj uporabi nekoliko inhalatora. Isto tako o lije~enju astme pisano je u knjizi V. Grdini}, A. Grundler Bencari}, Ljekarni~ka praksa:terapijske doze i primjena lijekova, Hrvatska ljekarni~ka komora, Zagreb, 2013, str nap. urednika: V. G.. 29

32 BILTEN HRVATSKE LJEKARNI^KE KOMORE XI : /2. Tablica 1. Rezultati savjetovanja za 12 sudionika (bolesnika ) Prije savjetovanja Poslije savjetovanja Broj bolesnika koje je astma sprje~avala u obavljanju svakodnevnih aktivnosti u proteklih mjesec dana 4 0 Broj bolesnika koji imaju simptome (primjerice ka{alj) no}u 6 1 U~estalost uporabe lijekova za olak{anje simptoma astme u proteklih tjedan dana (prosjek) 3x 1x Broj bolesnika koji rabe pomagala za primjenu inhalera (npr. Volumatic) 1 4 Broj bolesnika koji rabe mjera~ vr{nog protoka zraka 0 1 java te samokontrola astme primjenom vr{nog mjera~a protoka zraka, a koja se do sada pokazala kao posve nekori{tena metoda u oboljelih. Nakon mjesec dana u razgovoru s bolesnicima dobili smo povratne informacije iz kojih smo mogli zaklju~iti da ve}ina oboljelih, koji su bili uklju~eni u projekt, imaju sada kontroliranu astmu i da su ti bolesnici jako zadovoljni provedenim savjetovanjem. Rezultati jasno pokazuju pozitivne u~inke savjetovanja u pobolj{anju kvalitete `ivota bolesnika s astmom {to se posebno primje}uje u zna~ajno smanjenom broja onih bolesnika koje je astma sprje~avala u obavlja nju svakodnevnih aktivnosti. Smanjena uporaba bronhodilatatora isto tako ukazuje na bolju kontrolu bolesti astme nakon savjetovanja. Uz savjetovanje bolesnika oboljelih od astme, a to smo savjetovanje nastavili i nakon zavr{etka kampanje u ljekarni Va{e zdravlje u Zadru, sada za na{e bolesnike svakodnevno provodimo i savjetovanje o ranom prepoznavanju metaboli~kog sindroma, savjetovanje oboljelih od {e}erne bolesti, kao i savjetovanje o lije~enju boli. Iz do sada{njih iskustava zaklju~ujemo da pru `anjem dodatnih usluga na{a uloga u skrbi za bolesnike postaje sve zna~ajnija. 30

33 XI : /2. Stru~no osposobljavanje na Farma ceutsko-biokemijskom fakultetu u Zagrebu Stalne promjene u ljekarni~koj struci zahtijevaju od ljekarnika unaprje enje postoje}ih i razvoj novih kompetencija te opravdano stavljaju bolesnika u sredi{te ljekarnikova djelovanja. Istodobno dolazi i do promjena u podru~ju obrazovanja, koje podrazumijevaju uvo enje novih metoda u~enja i pou~avanja. Farmaceutsko-biokemijski fakultet Sve u~ili{ta u Zagrebu (FBF) uskladio je program studija Farmacije s Direktivom 2005/36/ EC, 1 {to podrazumijeva, izme u ostaloga, uklju~ivanje 900 sati stru~nog osposobljavanja u studijski program. Prema revidiranom studijskom programu Farmacija, koji je na FBF zapo~eo s provedbom {k. god. napisale: doc. dr. sc. Iva Mucalo, mag. pharm., dr. sc. Maja Ortner Had`iabdi}, mag. pharm., i prof. dr. sc. Renata Juri{i} Grube{i}, mag. pharm. / Farmaceutsko-biokemijski fakultet Sveu~ili{te u Zagrebu, Zagreb 1 O Direktivi i op}enito o {kolovanju ljekarnika Hrvatska ljekarni~ka komora posvetila je posebni tematski broj pod naslovom Hrvatska ljekarnička komora i obrazovanje ljekarnika, vidjeti: Biltena HLJK , str nap. urednika: V.G.. BILTEN HRVATSKE LJEKARNI^KE KOMORE 2011./2012., ukupno 900 sati stru~nog osposobljavanja raspore eno je unutar tri godine studija, a sastoji se od 90 sati teorijske nastave, koja se na FBF-u izvodi u okviru predmeta Ljekarni~ka skrb, Zdravstveno zakonodavstvo i Konzultacijske vje- {tine te prakti~nog dijela od ukupno 810 sati koji se izvodi izvan FBF-a: 30 sati u 6. semestru (Stru~na praksa 1) 60 sati u 8. semestru (Stru~na praksa 2) 720 sati u 10. semestru studija Farmacije (Stru~no osposobljavanje za ljekarnike). Stru~no se osposobljavanje (SO) provodi u javnoj ljekarni (u trajanju od 540 sati) u bolni~koj ljekarni (120 sati) u analiti~kom i galenskom laboratoriju (60 sati). Svjesni navedenih izazova, u okviru je Centra za primijenjenu farmaciju FBF-a (CPF) osnovana Radna skupina za izradbu programa Stru~nog osposobljavanja, sastavljena: od ~lanova CPF-a vanjskih suradnika (predstavnici HLJK te magistri farmacije iz ljekarni). Cilj je tog programa omogu}iti studentu- -pripravniku stjecanje stru~nih znanja i razvoj vje{tina kroz strukturirano i vo eno iskustveno u~enje u realnom radnom okru`enju. Nadalje, provo enje nastave u praksi trebalo bi omogu}iti studentu samostalno u~enje u njihovom izravnom kon taktu s bolesnicima i drugim korisnicima lijekova i sa zaposlenim ljekarnicima. Program SO zasnovan je na Hrvatskom ljekarni~kom kompetencijskom okviru, a 31

34 BILTEN HRVATSKE LJEKARNI^KE KOMORE XI : /2. sadr`ava popis i opis aktivnosti za postizanje o~ekivanih kompetencija studenata-pripravnika, budu}ih magistara farmacije. Isto tako, prilog Programu ~ine odgovaraju}i obrasci (01-06) koji studentima slu`e za evidentiranje provedenih aktivnosti i zadataka tijekom provo enja SO, a mentorima olak{avaju nad zor i pra}enje studentskog rada. Aktivnosti koje se moraju obaviti tijekom SO osmi{ljene su tako da svakog studenta potaknu na preuzimanje odgovornosti za vlastiti razvoj kroz usvajanje novih znanja i razvoj stru- ~nih vje{tina. Pri tome, samoprocjena nau~enog i osvrt na doga aj ili provedenu aktivnost slu`e kao dokazi navedenoga. Cjelokupna evidencija koju student-pripravnik izra- uje tijekom stru~ nog osposobljavanja prikuplja se u obliku portfolia (uklju~uju}i i elektroni~ki oblik, e-portfolio). U prakti~nom dijelu stru~nog osposobljavanja studente-pripravnike vode mentoriljekarnici koji su se odazvali na poziv FBF-a te ~ine va`ne partnere u edukaciji i pru- `anju potpore studentima-pripravnicima. Do sada su se na FBF-u u organizaciji CPF odr`ala dva sastanka za mentore: u listopadu i velja~i u Tada su se ljekarnici imali prigodu upoznati s Programom Stru~nog osposobljavanja, temeljenom na Hrvatskom ljekarni~kom kompetencijskom okviru, kao i sa zadacima i obvezama studenata-pripravnika i mentora- -ljekarnika tijekom SO. Spomenutim sastan cima prisustvovalo je ukupno 270 ljekarnika, koji su time postali dio slu`bene baze mentora za vo enje studenata-pripravnika. Mre`a mentora se u obvezatnoj suradnji s Hrvatskom ljekarničkom komorom svake godine revidira i nadopunjava. Trenutno je u program SO uklju~eno 48 aktivnih mentora-ljekarnika koji su u razdoblju od sije~nja do svibnja na SO primili 48 studenata, od kojih je ve}ina u ljekarnama na podru~ju Zagreba te nekolicina u drugim ljekarnama na podru~ju Hrvatske (Karlovac, Koprivnica, Kri`, Split, Vara`din). Do kraja godine o~ekuje se da }e SO pro}i oko 60 studenata, dok bi tijekom godine taj broj trebao biti znatno ve}i (oko 150 studenata). Aktivnim mentorima se pru`a mogu}nost dodatne edukacije s ciljem potpore u vo- enju studenata-pripravnika. Edukacija za aktivne mentore sastoji se od kratkih interaktivnih predavanja i dvije radionice usmje rene na obradbu klini~kih slu~ajeva, pru`anje povratnih informacija studentima na ispunjene zadatke, te od pripreme mentora za pedago{ku i stru~nu procjenu studenata primjenom kompetencijskog okvira. Uvo enje stru~nog osposobljavanja u studijski program Farmacija velik je izazov za Farmaceutsko-biokemijski fakultet u Zagrebu, a ujedno i prigoda da mentori studenata (iz javnih i bolni~kih ljekarni, iz pripadaju}ih galenskih laboratorija, kao i iz laboratorija za provjeru kakvo}e galenskih pripravaka i identifikaciju ljekovitih tvari) svojim stru~nim znanjem i iskustvom obogate prakti~nu nastavu studija Farmacije te tako uvelike pridonesu postizanju kona~nih ishoda u~enja programa te razvoju kompetencija budu}ih magistara farmacije. 32

35 XI : /2. Ljekarnici u promicanju za{tite od sunca Sunce svojom energijom uvjetuje opstanak `ivota na zemlji. Fotokemijska energija akumulirana u molekulama omogu}ava nastanak metaboli~kih i biolo{kih procesa u `ivim organizmima pa tako ima i va`nu ulogu u normalnom odvijanju funkcija u ljudskom organizmu, a pridonosi i dobrom raspolo`enju. Tretman UV zra~enjem (fototerapija) izbor je u lije~enju nekih bolesti (vitiligo, psorijaza, lupus) kod osoba koje ne reagiraju na druge metode lije~enja. Naj~e{}e spominjan pozitivan u~inak sun~evih zraka na ljudski organizam je sinteza D vitamina u ko`i. Sun~evo svjetlo sudjeluje i u nastanku raznih degenerativnih i malignih bolesti ko`e izravnim djelovanjem ili posredovanjem dru gih tvari. Prepoznavanje, razumijevanje i tuma~enje svake od tih situacija prigoda je za ljekarnika da sudjeluje u promicanju za{tite od sunca. Na ultravioletno (UV) zra~enja otpada 10 % sun~eva spektra, a upravo je taj najmanji dio sun~eva spektra biolo{ki najaktivniji. UV-zra~enje dijelimo u tri podru~ja: UV-C napisala: Aisa Zanki-Zeli}, mag. pharm, univ. mag. pharm dermatofarmacije i kozmetologije / ZU Farmacija, Zagreb BILTEN HRVATSKE LJEKARNI^KE KOMORE ( nm), UV-B ( nm) i UV-A ( nm). 1 UV-B-zrake iz sun~eva svjetla prodiru do Zemljine povr{ine te uzrokuju iritacije konjuktive oka. Te zrake ne prolaze prozorsko staklo, ali prolaze kroz kvarcno staklo i vodu. Na ko`i uzrokuju eritem i to sati nakon {to je ko`a obasjana, a nakon sata ko`a po~inje tamnjeti. UV-B- -zrake glavni su medijator konverzije 7-dihidroksikolesterola u biolo{ki aktivan oblik vitamina D 3. Ve}e doze UV-B-zra~enja uzrokuju akutna i kroni~na o{te}enja stanica epidermisa i vezivnog tkiva, kao i promjene stani~ne membrane {to je osobito va`no za karcinogenezu. Ovisno o dozi UV-B-zra ~enja, prvo nastaje unutarstani~ni edem, a kasnije se pojavljuju tzv. diskeroti~ne stanice (»sunburn«stanice) koje su jedno od o~i tovanja malignog rasta, a nastaju, izme u ostalog, zbog o{te}enja DNK. Kako bi se lak{e pamtilo slovo B kod UV-B zrake povezuju se s engleskom rije~ju»burn«-opekline. UV-A-zra~enje dio je sun~eva svjetla koje na zemljinu povr{inu prodire u malim 1 Na vidljivi dio sun~evog zra~enja (VIS) otpada 50 %, a na infracrveni dio spektra (IR) otpada 40 % sun~evog zra~enja. UV-C zrake ne dopiru do zemljine povr{ine jer se apsorbiraju u ozonskom zra~nom omota~u Zemlje. Zemljin zra~ni omota~ zaustavlja 98,7 % sun ~e vog ultraljubi~astog zra~enja UV-A i UV-B. Preostalih 2,3 % imaju pozitivne i negativne u~inke na ko`u. UV-A zrake prodiru dublje u ko`u i o{te}uju srednji sloj ko`e (dermis), dok se UV-B zrake apsorbiraju u povr{inskom sloju ko`e (epidermisu). Ti su podaci upravo objavljeni u ~lanku Sunce na{ prijatelj ili neprijatelj, Glasilo Belupo, br. 197 (2016) str nap. urednika: V.G.. 33

36 BILTEN HRVATSKE LJEKARNI^KE KOMORE XI : /2. koli~inama. U malim dozama ne uzrokuje eritem na ko`i kao ni pigmentaciju. U ve- }im dozama uzrokuje eritem i tzv. neposrednu pigmentaciju. Kako bi se utjecaj UV-A zraka lak{e pamtio, slovo A povezuje se s engleskom rije~ju»aging«-starenje. U novije vrijeme sve se vi{e govori i o djelovanju infra crvenih (IR) zraka (800 do 1440 nm), ali i vidljivog svjetla (400 do 800 nm), osobito kod hiperpigmentacijskih poreme}aja kao {to je melasma. IR zrake mogu o{tetiti ekspresiju gena u stanicama ko`e pridonose}i starenju ko`e, ali i fotokarcinogenezi. Na vidljivi spektar sun~eva svjetla dosada se malo obra}ala pozornost, no ono {to se zna je da ima puno manje u~inka na ko`u od UV zra- ~enja, ali se taj u~inak mo`e dovesti u vezu s pogor{anjima nekih dermatolo{kih bolesti kao {to su porfirija, solarna urtikarija i polimorfna svjetlosna erupcija (PLE). Mnogi utjecaji UV-zra~enja na ko`u kao i na cijelo tijelo nisu jo{ potpuno istra`eni, no poznato je da fotoni o{te}uju deoksiribonukleinsku kiselinu (DNK). Jedan od na~ina o{te}enja DNK je pojava pirimidinskih dimera nastalih cijepanjem ciklobutanskog prstena DNK-a. Takva o{te}enja, kao i ometanje reparacije DNK-a pod utjecajem fotoreaktiviraju}ih enzima, mogu biti uzrokom pojave stani~nih neskladnosti (atipija) i malignog rasta. ^initelji rizika nastanka raka ko`e su fototip ko`e, koli~ina made`a, genetska predispozicija, starost, ali je klju~an i najva`niji ~initelj rizika izlaganje UV zrakama. Sve se vi{e i ve} dulji niz godina provode javnozdravstvene kampanje prepoznavanja i osvje{tavanja ~initelja rizika te potrebe za za{titom. U javnozdravstvene kampanje uklju~eni su kao partneri dermatolozi koji obavljaju preglede rizi~nih skupina, ljekarnici koji savjetuju pravilnu uporabu za{titnih pripravaka i velike dermatofarmaceutske ku}e. Kampanje se prilago avaju dobnim i ciljanim skupinama pa se tako radi ve} s vrti}kom djecom na za njih prilago en na~in, ali i sa sporta{ima i ostalim rizi~nim skupinama. Edukacija od najmanjih nogu i stjecanje zdravih navika jam~e dugoro~an uspjeh. Karcinomi ko`e me u naj~e{}im su karcinomima uop}e. U~inak opeklina od sunca je kumulativan te je stoga potrebno razvijati pripravke koji }e omogu}iti kvalitetnu za{titu od negativnih u~inaka izlaganja suncu. Ljekarnici su svakako pozvani da kod svakog izdavanja i savjetovanja u svezi pripravaka za za{titu opetovano ponavljaju i nagla{avaju sve faktore rizika. Svjesnost opasnosti od pretjeranog i neopreznog izla ganja suncu nikako ne zna~i da se tog u`itka treba odre}i ve} da mu se treba promi{ljeno i oprezno prepustiti. Ljekarnik bi svojim pacijentima trebao pribli`iti bit fotoprotekcije. Fotoprotekcija predstavlja skup mjera za{tite od navedenih {tetnih u~inaka zra~enja sun~eva spektra. Fotoprotekcija podrazumijeva izbjegavanje izlaganja suncu, posebice izme u 10 i 16 sati, no{enje fotoprotektivne odje}e, kapa, {e{ira i nao~ala, kao i primjenu fotoprotektivnih pripravaka, odnosno krema za za{titu od sunca. Sve te mjere smatraju se ispravnim fotoprotektivnim pona{anjem i pred- 34

37 XI : /2. BILTEN HRVATSKE LJEKARNI^KE KOMORE stavljaju imperativ u prevenciji zlo}udnih tumora ko`e, ali i u prevenciji starenja ko`e. Istra`ivanje provedeno u Velikoj Britaniji pokazalo je da dvije tre}ine ispitanih `ena ne raspoznaje razliku izme u UV-A i UV-B za{tite, kao ni {to predstavlja faktor za{tite od sun~eva zra~enja, SPF. Upravo razja{- njavanje nedoumica i razbijanje uvrije`enih mi{ljenja klju~ su djelovanja ljekarnika. U~inkovitost kozmeti~kih proizvoda za za{titu od sunca i dokazivanje istinitosti tvr dnji o njihovoj djelotvornosti va`na su pitanja od javnozdravstvenog interesa.»kozmeti~ki proizvod za za{titu od sunca«je svaki pripravak namijenjen za nano{enje na ko`u ljudi isklju~ivo ili prvenstveno u svrhu za{tite ko`e od UV zra~enja apsorpcijom, raspr{ivanjem ili reflektiranjem UV zra~enja. Faktor za{tite od sun~eva zra~enja (Sun Protection Factor), tj. SPF faktor primarna je mjera u~inkovitosti sredstva za za{titu od sunca. SPF faktor je omjer minimalne doze UV zra~enja potrebne za nastajanje eritema 2 (MED, minimalna doza eritema) na ko`i za{ti}enoj odre enim proizvodom i na neza{ti}enoj ko`i. 2 Eritem nije samo crvenilo ko`e ve} ograni~eno ili pro{ireno ko`no crvenilo zbog aktivne hiperemije izazvane sun~anim podra`ajima ko`e, iako se mo`e javiti i uslijed mehani~kog, termi~kog ili kemijskog podra`aja. MED za{ti}ena ko`a SPF = MED neza{ti}ena ko`a Proizvod sa SPF 15 apsorbira 93 % UV-B zra~enja, a proizvod sa SPF 30 apsorbira 97 % zra~enja. Zna~ajna razlika se u za{titnom djelovanju mo`e posti}i jedino iznimno to~nim doziranjem i uporabom, {to nije slu- ~aj u prakti~nom kori{tenju proizvoda. Kako bi proizvodi za sun~anje imali preventivne karakteristike u razvoju raka ko`e moraju {tititi i od UV-A i od UV-B zra~enja. Pacijentima je te{ko prepoznati {titi li proizvod od UV-A zra~enja jednako kao i od UV-B zra~enja. Logi~an je zaklju~ak da bi ve}i SPF faktor trebao upu}ivati i na ve}u UV-A za{titu. Stoga bi faktori za{tite od UV-A i UV-B zra~enja trebali biti me usobno povezani. PPD (engl. Persistent Pigment Darkening) procjenjuje pigmentaciju nastalu dva sata po zavr{etku izlaganja UV-A zrakama. Znanstvena istra`ivanja su pokazala da se odre ena biolo{ka o{te}enja ko`e mogu sprije~iti i reducirati ako je omjer UV-A i UV-B za{tite 1/3. UV-APF 1 Omjer = = SPF 3 Pripravci koji zadovoljavaju takav omjer imaju na pakiranju oznaku UV-A u krugu, kako bi se omogu}ilo lak{e snala`enje. Naj~e{}e postavljana pitanja od strane pacijenata upu}ena ljekarnicima vezana su uz tipove faktora i/ili vrste za{titnih sredstava. Prema na~inu djelovanja pripravci za za{titu od sunca dijele se na organska (prije nazivana kemijska) i anorganska (prije nazivana fizi~ka) za{titna sredstva. Organska sredstva za za{titu djeluju tako da apsorbiraju fotone UV zra~enja i djelomi~no ih filtriraju, no ipak manji dio UV zraka prodre u ko`u. Anorganska sredstva za za{titu djeluju kao fizi~ka barijera koja odbija ili raspr{uje UV 35

38 BILTEN HRVATSKE LJEKARNI^KE KOMORE XI : /2. zrake. Definiraju se kao neprozirna sredstva ~ije djelovanje ovisi o promjeru i veli~ini njihovih ~estica, kao i o debljini sloja koji odbija ili raspr{uje zrake. Mineralni anorganski filtri, titan dioksid (TiO 2 ) i cink oksid (ZnO), smatraju se iznim no sigurnima za primjenu u proizvodima za sun~anje. Imaju vrlo malu mogu}- no st izazivanja reakcija iritacije i senzibilizacije ko`e, i iznimno su fotostabilne tvari. Kombinacije TiO 2 i ZnO ~esto se rabe u proizvodima za za{titu od sunca u djece i osoba osjetljive ko`e. U pravilu je potrebna kombinacija nekoliko UV filtara kako bi se postigla {irokospektralna za{tita. Pripravci za za{titu mogu se podijeliti i pre ma otpornosti na vodu, pa tako pojam vodootporni ozna~ava zadr`avanje za {titnog sredstva na povr{ini ko`e nakon 40 min, odnosno vrlo vodootporni nakon 80 min kupanja. Ne smije se zaboraviti da za{titni proizvodi ne nadomje{taju prirodnu za{titu i ne produljuju vrijeme izlaganja suncu pa ljekarnici to ne smiju prestati nagla{avati. Mora se zapamtiti da ne postoji idealna za{titna krema i da ona nije dovoljna ako }emo se izlagati suncu u vrijeme najve}eg Sun~evog sijanja (insolacije). Pogre{no shva}anje da sredstvo za za{titu od sunca pru`a potpunu za{titu opasno je jer mo`e dovesti do pove}ane du`ine ili u~estalosti izlaganja pojedinaca. Znanstvenici savjetuju da dnev na uporaba sredstava s ni`im za{titnim faktorom barem na predjelima koji su izlo`eni sun~evu svjetlu, kao {to je lice, prevladava nad bilo kojim rizicima. Valja naglasiti da krema sa za{titnim faktorom starija od dvije godine vi{e ne pru`a djelotvornu za{titu. Odabir adekvatnog za {titnog faktora ovisi o nekoliko ~imbenika kao {to su tip ko`e, dio tijela koji se `eli za{tititi, UV indeks, godi{nje doba, dio dana te zemljopisno podru~je (npr. geografska {irina, nadmorska visina). Za{titno se sredstvo uklanja brisanjem, znojenjem i kupanjem pa ga je potrebno nanositi u nekoliko navrata. Za{titna sredstva s visokim SPF-om posebno se savjetuju osobama s vi{e pigmentnih i/ili displasti~nih made`a, osobama koje su imale ranije neki ko`ni tumor ili u ~ijim se obiteljima pojavljuju tumori ko`e, s naglaskom na melanom, kod osoba koje su sklone raz voju fotodermatoza, ali i kod djece. Go vore}i o umjetnim izvorima svjetlosti, popularnim solarijima, Svjetska zdravstvena organizacija klasificira ih kao karcinogene i savjetuje njihovo izbjegavanje. Naj~e{}e prijavljivana posljedica kod primjene za{titnih sredstava je sindrom nepodno{enja kozmeti~kih sredstava, tzv.»cosmetic intolerans syndrom«, odnosno osje}aj peckanja, svrbe`a i {tipkanja bez vidljivih promjena na ko`i. Promjene se pojavljuju otprilike pola sata do sat nakon aplikacije pripravka i traju od nekoliko sati do nekoliko dana. Sada{nja saznanja ukazuju da {tetni u~inci izazvani za{titnim kremama ne uklju~uju sustavne {tetne posljedice, ali se ipak po prestanku sun~anja savjetuje pranjem i tu{iranjem odstraniti za- {titnu kremu, namazati ko`u proizvodima 36

39 XI : /2. za njegu koji }e ko`u smiriti i nahraniti te joj vratiti izgubljenu vlagu. Literatura 1 M. ^ajkovac, Kozmetologija, 2. dopunjeno izdanje, Naklada Slap, Jastrebarsko, I. Dobri}; Dermatovenerologija, 2. izdanje, Grafoplast, Medicinski fakultet Sveu~ili{ta u Zagrebu, Zagreb, J. Lipozen~i}, Dermatovenerologija, 3. izmijenjeno i dopunjeno izdanje, Medicinska naklada, Zagreb, A. Bakija-Konsuo, Sunce i ko`a {to moramo znati za pravilnu za{titu?, Medicina Fluminensis, 50:4 (2014). 5 I. Sjerobabski Masnec et al., New Option in Photoprotection, Coll. Antropol., 34, Suppl. 2, (2010). 6 uploads/2013/01/odrziva-zastita-od-sunca. pdf 7 en.htm L. Celleno, V. Confora, C. Bussoletti, Sceliere il giusto prodotto solare, Farmacia News, No. 10, Technice Nuove, Milano, M. [itum, Poreme}aji pigmentacije odabrana poglavlja, Naklada Slap, Jastrebarsko, S. Smulders, L. Golanski, E. Smolders, J. Vanoirbeek1, P. H. M. Hoet, Nano-TiO 2 modulates the dermal sensitization potency of dinitrochlorobenzene after topical exposure, British Journal of Dermatology, 172 (2015). 12 A. Zanki-Zeli}, Uloga ljekarnika u fotoprotekciji, In pharma, br. 37, Zagreb, BILTEN HRVATSKE LJEKARNI^KE KOMORE Parafiskalni nameti ljekarni Hrvatska udruga poslodavaca obja vila je nedavno 20. travnja listu parafiskalnih nameta, koji najvi{e optere- }uju poslovanje poslodavaca u Republici Hrvatskoj. S obzirom da su obveznici pla- }anja parafiskalnih nameta i ljekarne, navodimo detaljnije listu parafiskalnih nameta, na~in izra~una parafiskalnih nameta, te koje su ljekarne privatne prakse i ljekarni~ke ustanove du`ne pla}ati. 1. Spomeni~ka renta Sukladno ~l Zakona o za{titi i o~uvanju kulturnih dobara (NN 69/99, 151/03, 157/03, 100/04, 87/09, 88/10, 61/11, 25/12, 136/12, 157/13, 152/14, 98/15) 1 obveznici su pla}anja spomeni~ke rente fizi~ke i pravne osobe, koje su obveznici poreza na dohodak ili poreza na dobit, a koje obavljaju gospodarsku djelatnost u nepokretnom kulturnom dobru ili na podru~ju kulturnopovijesne cjeline. Sukladno navedenom direktnu su spo me ni- ~ku rentu obvezne pla}ati ljekarne koje obavnapisala: Aleksandra ]ui}, dipl. iur. / HLJK, Zagreb 1 Odgovaraju}i tekstovi u Narodnim novinama mogu se na}i na adresi i dalje redom pod brojevima =224, =225,=226, = =227, =228, =229, = 230, =231, =609, =1673 i =

40 BILTEN HRVATSKE LJEKARNI^KE KOMORE XI : /2. ljaju djelatnost u nepokretnom kulturnom dobru ili na podru~ju kulturno povijesne cjeline. Fizi~ke i pravne osobe koje u svom sastavu imaju poslovne jedinice, koje obavljaju gos podarsku djelatnost u nepokretnom kul turnom dobru ili na podru~ju kulturnopovijesne cjeline, obveznici su spomeni~ke rente za svaku poslovnu jedinicu. Osnovica je spomeni~ke rente korisna povr- {ina poslovnog prostora koji se nalazi u nepokretnom kulturnom dobru ili na podru~ju kulturnopovijesne cjeline. Spomeni~ka renta pla}a se mjese~no od 1,00 do 4,00 kuna po ~etvornom metru korisne povr{ine poslovnog prostora koji se nalazi u nepokretnom kulturnom dobru ili na podru~ju kulturnopovijesne cjeline. Visinu spomeni~ke rente propisuje svojom odlukom Grad Zagreb, grad ili op}ina. Spomeni~ka renta pla}a se u godi{njem iznosu prema rje{enju o utvr ivanju spomeni~ke rente koje donosi upravno tijelo jedinica lokalne samouprave nadle`no za poslove komunalnog gospodarstva, odnosno upravno tijelo Grada Zagreba nadle`no za poslove komunalnog gospodarstva u roku od 15 dana od dana dostave rje{enja o utvr- ivanju spomeni~ke rente. Ako u tijeku kalendarske godine fi zi~ka ili pravna osoba po~inje ili prestaje obavljati djelatnost u nepokretnom kulturnom dobru ili na podru~ju kulturno-povijesne cjeline, pla}a godi{nju spomeni~ku rentu za dio godine u kojoj je obavljala djelatnost. Sukladno ~l Zakona o za{titi i o~u vanju kulturnih dobara obveznici su pla}anja indirektne spomeni~ke rente fizi ~ke i pravne osobe koje obavljaju djelatnosti za koje je takva obveza propisana, bez obzira na podru~je, odnosno prostor u kojem se djelatnost obavlja. S obzirom da djelatnost ljekarni prema NKD nije navedena ljekarne ne pla}aju indirektnu spo meni~ku rentu. 2. Naknada za op}ekorisne funkcije {uma Sukladno ~l. 62. Zakona o {umama (NN 140/05, 82/06, 129/08, 80/10, 124/10, 145/11 - RUSRH, 25/12, 68/12 - OiR- USHR, 148/13 - Zakon o izmjenama Zakona o poljoprivrednoj savjetodavnoj slu`bi i 94/14) obveznici su pla}anja naknade pravne i fizi~ke osobe koje u Republici Hrvatskoj obavljaju gospodarsku djelatnost, pla}aju naknadu za kori{tenje op}ekorisnih funkcija {uma. Visoki trgova~ki sud zauzeo je stav da su ljekarne du`ne pla}ati naknadu, pa sukladno navedenom, sve su ljekarne obveznici pla}anja naknade. Naknada se pla}a u visini 0,0265 % od ukup nog prihoda ili ukupnih primitaka i upla- }uje se na poseban ra~un za namjene, tromjese~no i po zavr{nome ra~unu. 3. ^lanarina turisti~kim zajednicama Sukladno ~l. 3 Zakona o ~lanarinama u turisti~kim zajednicama (NN 152/08, 88/10, 110/15) pravna i fizi~ka osoba koja u turisti~koj op}ini ili gradu ima svoje 38

41 XI : /2. BILTEN HRVATSKE LJEKARNI^KE KOMORE sjedi{te ili podru`nicu, objekt u kojem se pru`a usluga, a koja trajno ili sezonski ostvaruje prihod pru`anjem ugostiteljskih usluga, usluga u turizmu ili obavljanjem s turizmom neposredno povezanih djelatnosti, pla}a ~lanarinu turisti~koj zajednici. Visina ~lanarine ovisi o turisti~kom razredu naselja u kojem je sjedi{te ili poslovna jedinica osobe, o skupini u koju je razvrstana djelatnost kojom se pravna ili fizi~ka osoba bavi, te o stopi na ukupni prihod. Pravna i fi zi~ka osoba mo`e ~lanarinu platiti i primjenom stope propisane za djelatnost koju pravna ili fi zi~ka osoba obavlja u ve}em obujmu u odnosu na ostale djelatnosti za koje je upisana u upisnik trgova~kog suda ili ureda dr`avne uprave u `upaniji, odnosno upravnog tijela Grada Zagreba, na ukupno ostvareni prihod, ako je za nju to povoljnije. Sukladno ~l. 5. Zakona o ~lanarinama u turis ti~kim zajednicama ljekarne su obveznici pla}anja ~lanarine razvrstane u I Skupinu. Turisti~ka mjesta razvrstavaju se po svom zna~enju za turizam u 4 turisti~ka razreda A, B, C, D, na temelju slu`benih podataka Dr`avnog zavoda za statistiku. Konkretna kategorizacija mjesta navedena je u Pravilniku o progla{avanju turisti~kih op }ina i gradova i o razvrstavanju naselja u turisti~ke razrede (NN 122/09). Prema ~l. 10. Zakona o ~lanarinama u turisti~kim zajednicama, stope su za obra~un i pla}anje ~lanarine za ljekarne kako je to prikazano u Tablici. Prva skupina Druga skupina Tre}a skupina ^etvrta skupina A B C D 0,0340 0,0326 0,0292 0,0272 0,0272 0,0258 0,0238 0,0224 0,0204 0,0190 0,0170 0,0156 0,0136 0,0088 0,0068 0,0068 Prema ~l. 13. pravna i fizi~ka osoba pla}a mjese~ni predujam ~lanarine u visini jedne dvanaestine osnovice po obra~unu poslovnog rezultata za prethodnu godinu. 4. Naknada za neispunjenje kvote za zapo{ljavanje osoba s invaliditetom Prema Zakonu o profesionalnoj rehabilitaciji i zapo{ljavanju osoba s invaliditetom (NN 157/13, 152/14) svaki poslodavac koji zapo{ljava najmanje 20 radnika du`an je na primjerenom radnom mjestu, prema vlastitom odabiru, u primjerenim radnim uvjetima, zaposliti odre eni broj osoba s invaliditetom, ovisno o ukupnom broju zaposlenih radnika. Dana 15. sije~nja na snagu je stupio novi Pravilnik o izmjenama i dopunama Pravilnika o utvr ivanju kvote za zapo{ lja vanje osoba s invaliditetom (NN 44/14, 2/15) kojim je napu{ten sustav utvr ivanja kvota za zapo{ljavanje osoba s invaliditetom ovisno o djelatnosti koju obavlja poslodavac. Za sve poslodavce uveden je jedinstvena kvota zapo{ljavanja osoba s invaliditetom od 3 % u odnosu na ukupan broj zaposlenih. Neizmijenjeno je ostalo pravilo prema kojem, u slu~aju da izra~un kvote ne pred- 39

42 BILTEN HRVATSKE LJEKARNI^KE KOMORE XI : /2. stavlja cijeli broj, vrijednosti do 0,5 % zaokru`uju se na manji broj, a vrijednosti iznad 0,5 % uklju~uju}i i 0,5 % zaokru`uju se na ve}i broj. U ispunjavanje obveze kvotnog zapo{ ljavanja osoba s invaliditetom ubrajaju se zaposlene osobe s invaliditetom, u~enici s te{ko}ama u razvoju i studenti s invaliditetom na praksi kod poslodavca, rehabilitanti na praksi kod poslodavca, studenti s invaliditetom zaposleni temeljem ugovora o djelu redovitog studenta, osobe s invaliditetom na stru~nom osposobljavanju za rad bez zasnivanja radnog odnosa te osobe s invaliditetom ~ije redovno obrazovanje poslodavac stipendira. U ispunjavanje obveze ubraja se i sklapanje ugovora o poslovnoj suradnji sa za{titnom radionicom i integrativnom radionicom, odnosno trgova~kim dru{tvom, zadrugom ili udrugom u kojima vi{e od polovine radnika ~ine osobe s invaliditetom, odnosno s osobom s invaliditetom koja se samozapo{ljava. Poslodavac mo`e ispuniti kvotu isklju~ivo zaposlenicima s invaliditetom koji su evidentirani u o~evidniku zaposlenih osoba s invaliditetom pri Hrvatskom zavodu za mirovinsko osiguranje sukladno Pravilniku o sadr`aju i na ~inu vo enja o~evidnika zaposlenih osoba s invaliditetom. Sukladno navedenom, osobe s invaliditetom koje nisu evidentirane u O~e vidniku, poslodavac ne mo`e ubrojiti u kvotu. Obveza kvotnog zapo{ljavanja osoba s invaliditetom ne odnosi se na novoosnovanog poslodavca, u vremenu uvo enja u rad, a najdu`e 24 mjeseca od dana po~etka rada. Poslodavac koji ne ispuni propisanu kvotu niti zapo{ljavanjem osoba s invaliditetom niti na zamjenski na~in, obveznik je pla}anja nov~ane naknade, zbog neispunjenja kvote. Nov~ana naknada se obra~unava i dospijeva na naplatu do zadnjeg dana u mjesecu za prethodni mjesec, a utvr uje se u JOPPD tiskanici. Osnovica za obra~un nov~ane naknade jest umno`ak broja osoba s invaliditetom koje je obveznik bio du`an zaposliti i iznosa minimalne pla}e u RH za razdoblje na koje se obveza odnosi, a visina naknade obra~unava se po stopi od 30 %. Ispunjenje kvote za zapo{ljavanje osoba s invaliditetom prati Zavod za vje{ta~enje, profesionalnu rehabilitaciju i zapo{ljavanje osoba s invaliditetom. Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje mjese~no dostavlja Zavodu za vje{ta~enje, profesionalnu rehabilitaciju i zapo{ljavanje osoba s invaliditetom podatke iz o~evidnika o osobama s invaliditetom zaposlenima kod odre enog poslodavca te druge podatke potrebne za pra}enje kvote, sa stanjem na zadnji dan u mjesecu za prethodni mjesec. Ministarstvo nadle`no za financije mje se~no dostavlja Zavodu za vje{ta~enje, profesionalnu rehabilitaciju i zapo{ljavanje osoba s invaliditetom podatke potrebne za pra}enje kvote iz obrasca propisanog provedbenim propisom o porezu na dohodak, sa stanjem na zadnji dan u mjesecu za prethodni mjesec. 40

43 XI : /2. Krivotvorenje ljekovitog bilja Kao {to postoje krivotvoreni lijekovi, tako se u prodajnoj mre`i mo`e na}i i krivotvoreno ljekovito bilje. Do krivotvorenja ljekovitog bilja dolazi na dva na~ina. Prvi je na~in zbog nestru~nosti osoba koje sakupljaju samoniklo bilje. Skuplja~i aro mati~nog i ljekovitog bilja ~esto nedovoljno poznaju pojedine biljne vrsti, a ponekad ih i literatura mo`e usmjeriti na drugu, a ne tra`enu biljnu vrst, primjerice timijan (maj- ~ina du{ica, Thymus vulgaris L.). Na ime, autori nekih popularnih izdanja o ljekovitom bilju (a nisu dovoljno stru~ni u tom podru~ju) prevode tekstove iz strane literature u kojima su citirani i narodni nazivi neke regije. Tako njema~ki naziv za maj~inu du{icu je uz standardni Quendel-Gartenthymian Thymus vulgaris L. i Feldthymian (poljski timijan) Thymus serpyllum L. 1 Drugi se na~in krivotvorenja mo`e na}i kod biljnog materijala iz uzgajanog ljekovitog bilja. To je namjerno krivotvorenje sa svrhom koristoljublja. napisala: dr. sc. Danica Ku{trak, red. prof. u m., Zagreb 1 Prema Ph. Helv. VII. timijanov list i timijanova zelen ne smiju imati fragmentirane stabljike promjera ve}eg od 1 mm i du`ih od 15 mm, kao ni listova biljke Thymus serpyllum. Vidjeti: D. Ku{trak, Farmakognozija: fi tofarmacija, Golden marketing/tehni~ka knjiga, Zagreb, 2005, str BILTEN HRVATSKE LJEKARNI^KE KOMORE 1. Samoniklo ljekovito bilje Na tr`i{tu biljnih droga prije je prevladavalo samoniklo ljekovito bilje, koje ~esto nije odgovaralo propisima farmakopeje ili kodeksa u kojima su specifikacije pojedinih ljekovitih droga. Samoniklo ljekovito bilje varijabilan je biljni materijal, koji podlije`e utjecaju klime i sastavu tla. Taj je utjecaj dobro vidljiv u rasprostranjenosti vrsti roda Salvia L. kadulja. Rod Salvia L. broji pribli`no 500 vrsti pa je najbrojnija skupina porodice Lamiaceae. Salvia offi cinalis ima mnogo naziva, {to ukazuje da ta biljka raste u velikom broju varijeteta, podvrsta, formi i subformi. U Europi najva`nije su tri podvrste, koje se morfolo{ki razlikuju veli~inom, oblikom i dlakavosti listova. To su: Subspecies lavandulifolia (Vahl.) Gams, koja je rasprostranjena u [panjolskoj, a Flora Europaea (1972.) navodi i ju`nu Francusku. Ta podvrsta kadulje raste kao mali grmi} ili zeljasta biljka, visoka do 50 cm. Stabljike su usprave, pokrivene ovalnim do ovalno-linearnim listovima, duga~kim mm. Cvjetovi su na kratkim stapkama, a u pr{ljenu ih je 6 8. Vjen~i} je mm, modre ili ljubi~astomodre boje (Flora Europaea, 1972, str. 189). Subspecies minor (Gmelin) Gams, rasprostranjena je u podru~ju srednjega i zapadnog Sredozemlja. Ta kadulja ima i do 7 cm duge listove, koji su manje dlakavi od podvrste lavandulifolia, a koji na donjem dijelu ~esto imaju»mala 41

44 BILTEN HRVATSKE LJEKARNI^KE KOMORE XI : /2. uha«liske sli~ne uhu, s jedne strane ili obiju strana, pa ih u puku nazivaju»u{arica«ili»kri`arica«, Pag, Makarska. Ta je podvrsta na{a kadulja, rasprostranjena od Hercegovine i Dubrova~kog primorja do Istre na zapad. Podvrsta minor svrstana je za hrvatsko podru~je u tri tipa: A sjevernojadranski tip, u kojem se nailazi i na oblik auriculata (otok Pag»u{arica«) i taj tip kadulje raste na podru~ju Kvarnera; B srednjojadranski tip s vrlo izdu`enim listovima, koji je rasprostranjen na podru~ju Makarske i njezinog priobalja; C ju`nojadranski tip, u kojega su listovi relativno veliki, a raste na podru~ju Dubrova~kog primorja. Subspecies major (Garsault) Gams, raste na isto~nom Sredozemlju, u Maloj Aziji, Siriji, sve do ju`ne Rusije. Listovi te podvrste duga~ki su i do 10 cm, a {iroki 2 5 cm. Cvjetovi su duga~ki 3 3,5 cm i ~esto u gustim pr{ljenovima. Svojim osobinama ona je sli~na dalmatinskoj kadulji. Salvia triloba L. filius (sinon. Salvia fruticosa Mill.) poznata je na tr`i{tu kao gr~ka ka dulja. U starijim izdanjima nacionalnih farmakopeja, ta je biljna vrst svrstavana u krivotvorinu ljekovitoj kadulji Salvia offi - cinalis L. Gr~ka kadulja raste na kr{kim i grmovitim mjestima od Gr~ke (Kreta, Cipar) do Palestine. Ph. Helv. VII. u ulomku ISPITIVANJE STUPNJA ^ISTO]E navodi: Ne smije biti listova s druga~ijim mirisom (Salvia triloba). Po njema~koj farmakopeji (DAB 1997) kao i po Helv. VIII, gr~ka je kadulja oficinalna; obje farmakopeje imaju monografiju Salbei, dreilappiger (DAB 1977) i Salvia trilobae folium (Helv. VIII). Ph. Eur. Suppl ima dvije posebne monografije za kaduljin list; Salviae officinalis folium (eng. Sage leaf) i Salviae trilobae folium (eng. Sage leaf, three lobed). Salvia triloba je prije smatrana krivotvorinom zbog niskog sadr`aja ukupnog tujona (2,96 %); uzorak lista s Krete, i visokog sadr`aja 1,8-cineola (51,77 %) u ete ri~nom ulju. Po podacima iz literature Salvia triloba sadr`ava 2 3 % eteri~nog ulja s vi{e od 60 % 1,8-cineola i pribli`no 5 % ukupnog tujona. [panjolska kadulja sadr`ava samo oko 0,5 % ukupnog tujona u eteri~nom ulju. Osim morfolo{kih obilje`ja postoje me u spomenutim podvrstama ({panjolska dalmatinska gr~ka kadulja) i kemijske razlike u sastavu eteri~nog ulja, a to je zna~ajno za njihov ljekoviti u~inak. Takve su razlike vidljive u Tablici 1. te na Slici 1. i Slici 2. Kod samoniklog ljekovitog bilja naj~e{}e se ne zna kada je sabirano, kako su{eno i pod kojim uvjetima ~uvano (plasti~na ambala`a). Kemijski sastav i sadr`aj djelatnih tvari ovisi i o vegetacijskom razvoju biljke i razli~it je u proljetnim i jesenjim mjesecima. U 42

45 XI : /2. BILTEN HRVATSKE LJEKARNI^KE KOMORE Tablica 1. Sezonsko odstupanje sadr`aja glavnih sastavnica u kaduljinom eteri~nom ulju dobivenom obradbom biljke Salvia offi cinalis. 2 Uzorak Datum berbe 1,8-cuneol ukupni tujon kamfor borneol lipanj 13,17 48,12 9,53 1, srpanj 10,75 53,70 8,63 1, kolovoz 8,55 52,39 16,37 2, rujan 9,06 55,07 9,55 2, listopad 8,68 57,72 7,12 1, studeni 5,75 52,43 11,96 1, prosinac 7,23 46,44 11,18 3,40 pro lje}e u biljkama s eteri~nim uljima prevladavaju spojevi jednostavnije kemijske strukture, a u jesen i ve}i broj spojeva slo- `enijeg kemizma. Kaduljin list Salviae folium, kao i kaduljino eteri~no ulje Salviae aetheroleum, vrednuje se (cijena na svjetskom tr`i{tu) prema koli~ini ukupnog tujona (α- i ß-tujona). Sezonsko odstupanje sadr`aja glavnih sastavnica u kaduljinom eteri~nom ulju vidljivo je u Tablici 1. i na Slici 1. i Slici 2. Kod ulja s 50 % tujona specifi~na je masa niska, ali to ne zna~i da niska specifi~na masa ukazuje na visok postotak tujona. U novije se vrijeme metodom plinske kromatografije odre uje u ulju i sadr`aj drugih sastavnica, u prvom redu 1,8 cineola, p-cimena, kamfora i borneola. Formule: Rezultati analiza uzoraka eteri~nog ulja ukazivali su na mogu}u me uovisnost 1,8-cineola, kamfora i borneola s tujonom. Na ameri~kom tr`i{tu eteri~nih ulja, na{e je kaduljino ulje na temelju njihovih analiza 3 razvrstano u dva tipa ulja: s visokim i niskim sadr`ajem tujona. Zanimljivo je kolebanje sadr`aja kamfora tijekom vegetacije. Vi{u vrijednost sadr`aja te i takve tvari ima samo u kolovozu (ljeti) i 2 Sadr`aji sastavnica eteri~nog ulja za razli~ite vrsti kadulje (Salvia offi cinalis, Salvia triloba i Salvia subsp. lavandulifolia) objavljeni su u knjizi D. Ku{trak, Farmakognozija: fi tofarmacija, Golden marketing/tehni~ka knjiga, Zagreb, 2005, str u skladu s propisom u E. O. A. (USA) No

46 BILTEN HRVATSKE LJEKARNI^KE KOMORE XI : /2. Slika 1. Sezonsko odstupanje sadr`aja tujona u uzorcima kaduljinog eteri~nog ulja 4 Slika 2. Sezonsko odstupanje sadr`aja 1,8-cineola, kamfora i borneola u uzorcima kaduljinog eteri~nog ulja 4 4 Slike iz knjige D. Ku{trak, Morfolo{ka i mikroskopska analiza za~ina, Zagreb, 2014, str

47 XI : /2. BILTEN HRVATSKE LJEKARNI^KE KOMORE Tablica 2. Sastav i sadr`aj eteri~nih ulja {panjolskog i marokanskog ru`marina Glavne sastavnice [%] španjolski tip (Španjolska, Hrvatska) marokanski i tuniski tip 1. -pinen 18,0 26,0 9,0 14,0 2. kamfen 8,0 12,0 2,5 6,0 3. ß-pinen 2,0 6,0 4,0 9,0 4. ß-mircen 1,5 5,0 1,0 2,0 5. limonen 2,5 5,0 1,5 4,0 6. cineol 16,0 25,0 38,0 55,0 7. p-cimen 1,0 2,2 0,8 2,5 8. kamfor 13,0 21,0 5,0 15,0 9. bornilacetat 0,5 2,5 0,1 1, terpineol 1,0 3,5 1,0 3,6 11. borneol 2,0 4,5 1,5 5,0 12. verbenon 0,7 2,5 najvi{e 0,4 u hladnim mjesecima (studeni i prosinac). Najve}e kolebanje, ali i niski sadr`aj na en je pri odre ivanju sadr`aja borneola. Preglednije je sezonsko odstupanje sa dr- `aja glavnih sastavnica u kaduljinom eteri~nom ulju na Slici 1. i Slici 2. Klimatske razlike i sastav tla na prirodnim stani{tima biljaka, imaju utjecaj na sastav i sadr`aj eteri~nog ulja. Taj je utjecaj vidljiv u Tablici 2. Primjenom plinske kromatografije u analizama eteri~nih ulja otkriveno je postojanje pojave da biljke rasprostranjene na razli- ~itim mjestima mogu biti jednake po botani~kom obilje`ju, a sastav njihovih eteri~nih ulja je vrlo razli~it. Znanstvenici su toj pojavi prvobitno dali naziv kemijska rasa, da bi kona~no bio prihva}en naziv kemotip. Ru`marin i timijan imaju najve}i broj kemotipova, {to je va`no za prodajnu mre`u. Zato bi deklarirani uzorak trebao imati uz oznaku zemlje podrijetla i, po mogu}nosti, oznaku kemotipa. U Ph. Eur. 4.3 i Ph. Eur. 5.0 u monografiji ROSE- MARY OIL naveden je primjer dva kemotipa (Tablici 2.). Iz Tablice 2. vidljivo je da {panjolski tip ru`marinova ulja sadr`ava relativno visoki postotak α-pinen, cineola i kamfora. Budu} i da kamfor ima prodoran, prepoznatljiv miris, mo`e se u trgova~koj mre`i na}i oznaka»kamforni tip ru`marinova ulja«. Iz Tablice je isto tako vidljivo da je marokanski i tuniski tip ru`marinova ulja izraziti cineolski kemotip, a u trgova~koj mre`i mo`e do}i pod oznakom»ru`marin, cineol«. Ru`marinov list Rosmarini folium, kao i ru`marinovo eteri~no ulje Rosmarini 45

48 BILTEN HRVATSKE LJEKARNI^KE KOMORE XI : /2. aetheroleum, na{im su zdravstvenim krugovima poznatiji kao za~in, a ne kao ljekovita biljka, odnosno oficinalna droga. 5 Ru`marinov list, a osobito ru`marinovo eteri~no ulje, vrlo su tra`eni na svjetskom tr`i{tu. Uz kadulju, i ru`marin na{a je izvozna biljna sirovina, osobito za ameri~ko tr`i{te (prirodni biljni konzervans za trajne mesne i riblje konzerve). Samoniklo ru`marin raste na kamenitim i sun~anim mjestima, u makijama sredozemnog podru~ja. Izvan toga podru~ja raste samo u uzgoju, jer je biljka osjetljiva na mraz i hladne zime. Poznavanje ljekovitog djelovanja ru`marinova lista, kao i njegovih ljekovitih oblika, se`e u daleku pro{lost. 6 5 Ru`marin je trajni, razgranjeni zimzeleni grm, visok i do 2 m. Listovi su ~vrsti, vrlo uski i na stabljici se razvijaju po 2 nasuprotno. Izme u listova razvijaju se maleni cvjetovi svijetloplave do plavoljubi~aste boje. Ru`marin se osobito bujno razvija na na{im otocima i u priobalju, zatim u Italiji (na Sardiniji i Siciliji), ku`noj Francuskoj, u [panjolskoj i Gr~koj. Opis, zna~ajne vari, osobine, potvrda identiteta i strane primjese opisani su u knjizi V. Grdini}.M. Kukalj Banovi}, Identifi kacija ljekovitih droga: makroskopski, mikroskopski i histokemijski pregled, Hrvatska ljekarni~ka komora, Zagreb, pripremljeno za tisak, str Anti~ki lije~nici pi{u u svojim djelima o ljekovitosti ru`marina, a Hipokrat ga primjenjuje i u lije~enju. Ime»rosmarius«nastalo je od naziva»ros maris«ili morska rosa, kako su biljku nazivali stari Rimljani. Ru`marin se preko Alpa mo`da prenijeli ve} stari Rimljani u svojim osvaja~kim pohodima na sjever Europe. Rimljani su ru`marin rabili u javnim kupali{tima, kao i sredstvo za ka enje pri vjerskim obredima. Ve}a je vjerojatnost da su ru`marin prenijeli benediktinci koji su prema nalogu Karla Velikog morali u svojim vrtovima ljekovitog bilja uzgajati uz druge sredozemne biljke i ru`marin. U samostanu St. Gallen ([vicarska) postoje zapisi jo{ iz godine 820. o uzgoju ljekovitog bilja (i ru`marin) u njihovom vrtu. Znanstvenim je istra`ivanjima dokazana velika biolo{ka aktivnost ru`marinovih ljekovitih oblika. Antimikrobno djelovanje eteri~nog ulja dokazano je za gram-pozitivne i gram-negativne bakterije (S. aureus, S. albus, Vibrio cholerae, Escherichia coli). Znanstveno je dokazan fungistatski i virustatski u~inak. Etanolni ekstrakt ru` marinova lista djeluje in vitro na Herpes simplex, tip 2. Dokazano je i spazmolitsko i protuupalno djelovanje. Ru`marinskoj kiselini pripisuje se antioksidativno djelovanje dokazano na ve}em broju ekstrakata ru`marina i njegovih izoliranih spojeva. To je djelovanje od velike va`nosti za proizvode prehrambene industrije. U starom je vijeku ru`marin bio i ukrasna biljka (»rosmarium hortense«i»coronarium«- pletu se vijenci) i za~in, a manje ljekovita biljka. Tek u srednjem vijeku dobiva ru`marin ve}e zna~enje. [panjolski lije~nik Arnold Villanova ( ) izolirao je iz listova ru`marina eteri~no ulje i po~eo ga rabiti za lije~enje. U biljaru{ama botani~ara-lije~nika u XVI. stolje}u spominje se i ljekovitost ru`marina. Leonhart Fuchs u svojoj knjizi iz godine pi{e da ru`marin djeluje povoljno na funkcije mozga, ja~a koncentraciju i pam}enje. Bilo je poznato i djelovanje na krvotok i da pospje{uje cirkulaciju. Zbog gorkih tvari preporu~ala se uporaba ru`marina u lije~enju probavnih tegoba. Osobito tra`en i cijenjen bio je ru`marin u vrijeme epidemije kuge. U bolesni~kim sobama spaljivane su gran~ice ru`marina i ka enjem rasku`ivali prostoriju. Lije~nici su pri odlasku bolesniku nosili za{titne maske pune aromati~nog bilja, me u kojim je bio i ru`marin. Pu~ka medicina mnogih naroda rabila je ru`marin u lije~enju raznih bolesti. U Engleskoj su gran~icama ru`marina lije~ili gr~eve u potkoljenicama (gran~ice su no}u privezivali na koljena i potkoljenice). U puku se ru`marin preporu~ao u terapiji neplodnosti (estrogeno djelovanje ~aja). I lije~nici su sve ~e{}e primjenjivali pripravke s listovima i dolazili do prakti~nih iskustava u terapiji raznih oboljenja (pripravci poti~u cirkulaciju krvi te funkciju jetre i `u~i). 46

49 XI : /2. BILTEN HRVATSKE LJEKARNI^KE KOMORE Tradicija skupljanja, su{enja i sortiranja ljekovitog bilja nastavlja se i danas. U Hrvatskoj je to branje kadulje, ru`marina, mravinca i lovora. Budu}i da su kadulja i ru`marin u hrvatskoj flori dobro zastupljene vrsti, a predstavljaju na{u izvoznu biljnu sirovinu, nema pojave krivotvorenja biljnog materijala. 2. Uzgoj ljekovitog bilja Danas se sve ~e{}e prilazi uzgoju bilja, pa tako i ljekovitog. Pri uzgoju je mogu}e i utjecati na njegovu kakvo}u. Mogu}e je uzgajati sorte,koje daju ve}i prinos i bogatiji sadr`aj djelatnih tvari. Osim toga, neke su biljne vrsti i za{ti}ene, jer im neracionalnim sakupljanjem prijeti uni{tenje (Arnica montana, Gentiana lutea). Za uspje{an uzgoj ljekovitog bilja primjenjuju se odre ene agrotehni~ke mjere i za{titna sredstva. Zato uzgojeno ljekovito bilje ima na svjetskom tr`i{tu vi{e cijene od cijena po kojima se kupovalo ili kupuje samoniklo ljekovito bilje. Upravo ta vi{a cijena razlogom je krivotvorenja biljnog materijala. 3. Ljekovito bilje u ljekarni~koj praksi Ljekovito bilje je sirovina u izradbi biljnih ljekovitih pripravaka u ljekarnama, galenskim laboratorijima, kao i lijekova u farmaceutskoj industriji. Biljni materijal mo`e biti prire en kao cijeli biljni organi, u cijelom in toto, cijela biljna droga totum (Lini semen, Sinapis semen),ili rezana concisum, koncizirana (Frangulae cortex, Sennae folium). Mo`e biti u pra{kastom obliku in pulvere pulveratum, drogae pulveratae (luk u prahu Allii cepae pulvis). Nacionalne farmakopeje, kao i Europska farmakopeja, imaju monografije pojedinih biljnih droga u kojima su propisi o njihovoj ispravnosti i provjeri kakvo}e. A. PROVJERA ISPRAVNOSTI BILJNIH DROGA. Provjera identiteta deklariranih uzoraka je va`na, a mo`e biti morfolo{ka, mikroskopska (anatomska obilje`ja), mikrokemijska i kemijska. Istim analizama mogu se dokazati i krivotvorine. Provjera ovisi o na~inu krivotvorenja. B. PROVJERA STUPNJA ^ISTO]E I KAK- VO]E DEKLARIRANIH UZORAKA. Kakvo}a biljnih droga mo`e biti umanjena neispravnim stupnjem ~isto}e. U farmakopejskim monografijama i specifikacijama me- unarodnih standarda navedeni su propisi za provjeru stupnja ~isto}e. Propisana na najve}a (maksimalna) dozvoljena ko li~ina stranih primjesa i postotak pepela. Strane primjese mogu biti organska ili anorganska one~i{}enja. Ispitivanje stupnja ~isto}e obuhva}a i odre ivanje koli~ine drugih biljaka, ili drugih dijelova iste biljke koji ne mogu predstavljati drogu. Pove}ana koli~ina pepela ukazuje na pijesak ili zemlju na biljnom materijalu. Novija izdanja farmakopeja propisuju i odre ivanje pepela netopljivog u kiselini. Izostavljen je 47

50 BILTEN HRVATSKE LJEKARNI^KE KOMORE XI : /2. gubitak su{enjem (pove}ani postotak vlage). Naime, pove}ani postotak vlage znak je neispravnog su{enja, a time i mogu}nost razvoja plijesni. Koli~ina djelatnih tvari propisana je kao najmanja (minimalna) vrijednost (ispitivanje vrijednosti). Pojava krivotvorenja biljnog materijala na doma}em tr`i{tu zapa`a se kod nekih biljnih vrsti, koje se rabe kao biljne droge vrlo ljekovitog u~inka. Zato je provjera identiteta, stupnja ~isto}e i sadr`aja djelatnih tvari osobita va`na. 4. Naj~e{}e krivotvorene biljne vrsti Iako uzgajano ljekovito bilje ima prednost pred samoniklim, neke se biljne vrsti ne mogu uzgajati, jer rastu u odre enoj biljnoj zajednici. Biljni se materijal sakuplja s prirodnog stani{ta. Od doma}ih vrsti to su: medvjetka, krkavina, borovica obi~na, a od inozemnih sena (Cassia). A. MEDVJETKA Arctostaphylos uva-ursi (L.) Spreg. 7 Biljka raste kao niski zimzeleni grm, na visinskim stani{tima 800 do m (velebit), me u planinskim grmovima i u svjetlijim i suhim borovim {umama. 7 Vidjeti: D. Ku{trak, Farmakognozija: fi tofarmacija, Golden marketing/tehni~ka knjiga, Zagreb, 2005, str ; V. Grdini}, D. Kremer, Ljekovito bilje i ljekovite droge: farmakoterapijski, botani~ki i farmaceutski podaci, Hrvatska ljekarni~ka komora, Zagreb, 2009, str Ljekovita droga medvjetka, Filium uvae-ursi, sastoji se od osu{enih listova karakteristi~nog obilje`ja. 8 Listovi su tamnozeleni, lopati~astog oblika, tvrdi, sjajni i lomljivi. Droga dolazi u promet i fino sasje~ena, {to ote`ava provjeru njezinog identiteta. U ljekarni~koj praksi poznata je kao sastavnica brojnih urolo{kih ~ajeva, jer je antiseptik mokra}nih putova. Ljekoviti u~inak potje~e od arbutina i metilarbutina (5 10 %) glikozida hidrokinona. Zbog svoje ljekovitosti medvjetka je vrlo tra`ena biljna vrst pa ju se patvori drugim Vaccinum vrstima. No, zbog nestru~nog sabiranja mo`e do}i i do zamjene listova. Oficinalna se droga krivotvori listovima vrsti: Vaccinum myrtillus (naj~e{}e), Vaccinum vitis-idaea, zatim Viccinum uliginosum, a danas vrlo rijetko Buxus sempervirens (bez arbutina). Vaccinum myrtillus L. 9 borovnica je kao droga Myrtilli folium oficinalna u Erg. B.6, 10 ali zbog vrlo niskog sadr`aja arbutina (samo do 0.5 %) nije priznata kao paralelna droga, ve} kao krivotvorina drogi Uvae ursi folium. Vaccinum vitis-ideae L., brusnica, ima obrnuto jajaste, zimzelene listove, koji su vrlo 8 Vidjeti: V. Grdini}.M. Kukalj Banovi}, Identifi kacija ljekovitih droga: makroskopski, mikroskopski i histokemijski pregled, Hrvatska ljekarni~ka komora, Zagreb, pripremljeno za tisak, str Vidjeti: D. Ku{trak, Farmakognozija: fi tofarmacija, Golden marketing/tehni~ka knjiga, Zagreb, 2005, str , Dodatak Njema~koj farmakopeji iz godine

51 XI : /2. BILTEN HRVATSKE LJEKARNI^KE KOMORE B. BOROVICA OBI^NA Juniperus communis L. 12 Biljka ~esto raste u velikom mno{tvu na kamenitoj i kra{koj podlozi od primorskog podru~ja do brdskih i planinskih podru~ja, u svijetlim brezovim i borovim {umama. Osobito borovice ima u Hrvatskom primorju i Lici, ali i po svim gorovitim predjelima Dalmacije. Ljekovita se droga Fructus juniperi sastoji od potpuno zrelih i osu{enih plodova borovice obi~ne. 12 Oni su okruglaste, mesnate, neprave bobe, ljubi~astosme e i tamno plavkastoljubi~aste boje. Borovnica Vaccinium myrtillus sli~ni listovima medvjetke. Brusnica raste kao niski grm ispod planinskog bora, u smrekovim {umama, u planinama. Nalazimo ju u svim na{im planinskim predjelima. Ako se listovi sabiru u jesen, sadr`aj arbutina mo`e biti 2-7 %. Ljekovita droga Folium vitis-idaea smatrana je krivotvorenom, ali ju narodna medicina rabi kao lijek protiv reume i kod kamenaca u mjehuru. 11 Rabi se li{}e brusnice i za smanjenje mokra}ne kiseline u tijelu. Znanstvenici predla`u da listove brusnice treba smatrati paralelnom drogom listovima medvjetke, a ne krivotvorinom. 11 Vidjeti: F. Ku{an, Ljekovito i drugo korisno bilje, Poljoprivredni nakladni zavod, Zagreb, 1956, str Plodovi u trgova~koj mre`i dolaze in toto i pakiraju se u vre}ice od 1000 g, ali kao Fructus juniperi pulvis pakiraju se u vre}e od 40 kg. Farmakopeje i standardi upozoravaju na primjese koje se u drogi mogu na}i, a koje mogu biti {tetne. Dozvoljene su vrijednosti, kao i mogu}e krivotvorine, propisane u poglavlju»ispitivanje stupnja ~isto}e«: strane primjese najvi{e 1 % drugi dijelovi biljke (list, fragmenti grana) najvi{e 1 % zeleni, jednogodi{nji plodovi najvi{e 3 % 12 Vidjeti: D. Ku{trak, Farmakognozija: fi tofarmacija, Golden marketing/tehni~ka knjiga, Zagreb, 2005, str. 90, 90-92; V. Grdini}.M. Kukalj Banovi}, Identifi kacija ljekovitih droga: makroskopski, mikroskopski i histokemijski pregled, Hrvatska ljekarni~ka komora, Zagreb, pripremljeno za tisak, str ; V. Grdini}, D. Kremer, Ljekovito bilje i ljekovite droge: farmakoterapijski, botani~ki i farmaceutski podaci, Hrvatska ljekarni~ka komora, Zagreb, 2009, str

52 BILTEN HRVATSKE LJEKARNI^KE KOMORE XI : /2. potamnjeli, sme`urani i {uplji, kao i zdrobljeni plodovi najvi{e 6 % plodovi drugih Juniperus vrsti ne smije biti plodova crvene boje, promjera 8 14 mm (Juniperus phoenicea L.) ni plodova promjera do 12 mm, sjajnih i sme ecrvenih (Juniperus oxycedrus L.), znatno ve}ih i plavkasto obrubljenih plodova (Juniperus macrocarpa Sibthorp et Smith). Otrovni plodovi vrste Juniperus sabina L. su 5 8 mm veliki, crni, plavkatobijelo obrubljeni, a mikroskopski se poznaju po razgranatim idioblastima u mezokarpu. 13 pepeo najvi{e 5 %, a netopljivog u kiselini najvi{e 0,5 %. Ispitivanje vrijednosti sadr`aj eteri~nog ulja najmanje 1,0 ml u 100 g. Za ispravnost deklariranog uzorka zna~ajni su miris i okus plodova. Prema propisima, u analiziranom uzorku ne smije biti plodova koji nisu aromati~na mirisa i aromati~na, slatkasta i pomalo nagorka okusa. Plodovi su nedovoljno zreli ili ima i nedozrelih plodova. Stari, odle`ali plodovi slabijeg su mirisa i pomalo balzami~nog (smolastog) okusa. Miris plodova potje~e od eteri~nog ulja, a okus od oko 30 % invertnog {e}era. Postotak eteri~nog ulja u plodovima ovisi o 13 Vidjeti: V. Grdini}.M. Kukalj Banovi}, Identifi kacija ljekovitih droga: makroskopski, mikroskopski i histokemijski pregled, Hrvatska ljekarni~ka komora, Zagreb, pripremljeno za tisak, str Borovica obi~na Juniperus communis njihovu geografskom podrijetlu. Francuska i bosanska borovica imaju najve}i postotak eteri~nog ulja, tj. do 2 %, talijanska 1,0 1,5 %, ma arska i poljska 0,8 1 %. Vrlo niski postotak imaju skandinavske borovice, primjerice {vedska 0,2 0,5 %. Ljekovita svojstva plodova borovice obi~ne itekako cijene i pu~ka i slu`bena medicina. Postoje brojni pu~ki pripravci kao i farmaceutski ljekoviti oblici. Svi oni djeluju kao diuretik, pospje{uju izlu~ivanje mokra}e, rabe se kod oteklina nastalih zbog lo`e cirkulacije krvi. Posebno je va`no djelovanje tih i takvih pripravaka kod urinarnih infekcija. Sastavnice eteri~nog ulja podra`uju epitel bubrega i time izazivaju poja~ano izlu~ivanje mokra}e. Plodovi borovice i 50

53 XI : /2. BILTEN HRVATSKE LJEKARNI^KE KOMORE stanoviti ljekoviti oblici vezani uz bobice ne smiju se rabiti kod oboljelih bubrega (nefritisa). C. KRKAVINA Rhamnus frangula L. 14 Biljka raste me u grmljem, uz potoke i rijeke, uz rubove vla`nih {uma, od nizinskih do gorskih predjela. Rhamnus frangula je 1 3 m visoki grm ili do 7 m visoko stablo. Kora je sivosme a, glatka i sjajna, s mnogobrojnim popre~nim, bjeli~astim lenticelama, koje su va`ne pri provjeri identiteta analiziranog uzorka. Skida se s grana i gran~ica u rano prolje}e. Ljekovita droga Frangulae cortex oficinalna je u ve}ini nacionalnih farmakopeja, kao i u Ph. Eur. Kora se po propisu starijih izdanja farmakopeja morala uskladi{titi (»odle`ati«) jednu godinu jer svje`a izaziva proljev, mu~ninu i povra}anje. Danas se to vrijeme skladi{tenja skra}uje. Naime, droga se stanovito vrijeme zagrijava na propisanoj temperaturi. U prolje}e i ljeti prevladavaju u biljci antranoli (reducirani derivati), a u kasnu jesen ve} antrakinoni (oksidirani derivati). Oficinalna se droga krivotvori korama drugih Rhamnus vrsta, a naj~e{}e su to Rhamnus fallax Boiss, `estika ( = Rhamnus 14 Vidjeti: D. Ku{trak, Farmakognozija: fi tofarmacija, Golden marketing/tehni~ka knjiga, Zagreb, 2005, str ; V. Grdini}.M. Kukalj Banovi}, Identifi kacija ljekovitih droga: makroskopski, mikroskopski i histokemijski pregled, Hrvatska ljekarni~ka komora, Zagreb, pripremljeno za tisak, str ; V. Grdini}, D. Kremer, Ljekovito bilje i ljekovite droge: farmakoterapijski, botani~ki i farmaceutski podaci, Hrvatska ljekarni~ka komora, Zagreb, 2009, str carniolica A. Kern), Cortex Rhamni fallacis, zatim Rhamnus cathartica L. pasjakovina, Cortex Rhamni catharticae. Provjera identiteta droge Frangulae cortex ote`ana je pri analizi deklariranog uzorka, jer je kora grubo sje~ena. Samo Rhamnus frangula ima karakteristi~ne lenticele. Europska farmakopeja propisuje za provjeru identiteta i stupnja ~isto}e tankoslojnu kromatografiju. Na plo~i ne smiju se vidjeti intenzivno `ute fluorescencije, flavonoidi iz drugih vrsti Rhamnus, kao ni naran~asta fluorescencija iz vrste Rhamnus fallax. Kora je krkavine sastavnica ~ajeva za reguliranje probave jer djeluje laksativno (Species laxantes). Gusti i suhi ekstrakt rabi se za izradbu dra`eja ili tableta. D. SENA Cassia angustifolia Vahl. i Cassia acutifolia Delile. 15 Vrsti su roda Cassia 16 grmovi, polugrmovi ili vi{egodi{nje zeleni s parno perastim listovima i `utim cvjetovima u obliku grozdova. 15 Vidjeti: D. Ku{trak, Farmakognozija: fi tofarmacija, Golden marketing/tehni~ka knjiga, Zagreb, 2005, str ; V. Grdini}. M. Kukalj Banovi}, Identifi kacija ljekovitih droga: makroskopski, mikroskopski i histokemijski pregled, Hrvatska ljekarni~ka komora, Zagreb, pripremljeno za tisak, str U zajedni~ki su naziv Senna alexandrina Mill. uklju- ~eni sinonimi: Cassia acutifolia Delile (aleksandrijska sena ili afri~ka sena) i Cassia angustifolia Vahl.(indijska sena) i Cassia senna L. Pripadaju porodici Caesalpiniaceae sapanovke, judi}i (prije: Caesalpinoidae mahunarke, Fabaceae bobovke). Vidjeti: V. Grdini}, D. Kremer, Ljekovito bilje i ljekovite droge: farmakoterapijski, botani~ki i farmaceutski podaci, Hrvatska ljekarni~ka komora, Zagreb, 2009, str. 163,

54 BILTEN HRVATSKE LJEKARNI^KE KOMORE XI : /2. Cassua angustifolia, indijska sena, uzgaja se u pokrajini Tinnevelly, pa je na svjetskom tr`i{tu poznata pod komercijalnim nazivom tinevel{ke Folium sennae Tinnevelly. Cassia senna (C. acutifolia) uzgaja se u Egiptu i Sudanu. Na tr`i{tu je poznata pod nazivom aleksandrijska sena ili Khartum senna, a ljekovita droga Folium sennae Alexandrinae nazvana je po luci Aleksandrije. Ljekarni~ki je naziv senin list Sennae folium. Droga je oficinalna u nacionalnim farmakopejama, kao i u Europskoj farmakopeji. Sastoji se od osu{enih liski Cassia senna L. (C. acutifolia Delile), ili od Cassia angustifolia Vahl., ili mje{avine tih dviju vrsti. Senino li{}e jak je i pouzdan laksans pa je sastavnica ~ajeva za otvaranje. Droga dolazi u konciziranom obliku, a provjera identiteta je nepouzdana samo na temelju morfolo{kih obilje`ja. Zato farmakopeje propisuju identifikaciju provedbom Bornträgerove reakcije i tankoslojnom kromatografijom. Senino se li{}e krivotvori listovima drugih vrsti sena, naj~e{}e vrstom Cassia ovata. Te vrsti sadr`avaju male koli~ine ili pak ne sadr`avaju antraglikozide. E. KAMILICA Matricaria recutita L prava kamilica (sin. Chamomilla recutita Rauschert). 17 Uzgoj kamilice je u Hrvatskoj 17 Vidjeti: D. Ku{trak, Farmakognozija: fi tofarmacija, Golden marketing/tehni~ka knjiga, Zagreb, 2005, str ; V. Grdini}.M. Kukalj Banovi}, Identifi kacija ljekovitih droga: makroskopski, mikroskopski i histokemijski pregled, Hrvatska ljekarni~ka komora, Zagreb, pripremljeno za tisak, str ; V. Grdini}, D. dobro organiziran pa nije za o~ekivati da bi ljekovitu drogu Matricariae flos netko krivotvorio. U Slavoniji i Baranji ve}e su povr{ine zasijane kamilicom, a biljni se materijal su{i u termostatiranim su{arama. Monografiju droge imaju nacionalne farmakopeje, kao i Europska farmakopeja i koja provjerava identitet kvalitativnom reakcijom na kamazulen i tankoslojnom kromatografijom. Propisuje se i volumetrijsko odre ivanje eteri~nog ulja. Prije znatnog broja godina u nekim se Biljnim ljekarnama nalazio ~aj»kamilica«, koji je bi krivotvoren. Cvjetne su glavice bile u vre}ici i kutiji i sve je bilo naizgled po propisu farmaceutske struke. No, neispravnost tog pripravka ~aja prvo su primijetile mlade majke koje su svojoj dojen~adi pripremale ~ajni napitak. Kamilica nije imala za nju karakteristi~an miris, ~ak je bio i neprijatan, potpuno stran. Provjera ispravnosti analiziranog uzorka ~aja pokazala je da biljni materijal potje~e od biljne vrsti Chrysanthemum parthenium (L.) Bernh. (= Tanacetum parthenium Schultz- Bip.), 18 a ne od vrsti Matricaria recutita. Kremer, Ljekovito bilje i ljekovite droge: farmakoterapijski, botani~ki i farmaceutski podaci, Hrvatska ljekarni~ka komora, Zagreb, 2009, str Stariji naziv je Tanacetum parthenium vrst vrati}a, koji je vrlo jakog i neprijatnog, smolastog mirisa i gorkog okusa. Raste kao samonikla biljka u u Transkavkaziji, na podru~ju Kakvkaza i u Malkoj Aziji. Fran Ku{an navodi i podru~je Balkanskog poluotoka (Srbiju, Crnu Goru i Makedoniju. Vidjeti: F. Ku{an, Ljekovito i drugo korisno bilje, Poljoprivredni nakladni zavod, Zagreb, 1956, str

55 XI : /2. BILTEN HRVATSKE LJEKARNI^KE KOMORE Ljekarni~ka posuda od majolike (Toskana, neizvjesno razdoblje) Natpis: nema U Hrvatskoj ne postoji uzgoj te vrsti vrati} a, a mo`e se na}i u seoskim vrtovima sjeverne Hrvatske gdje ga sade kao ukrasnu biljku. U njema~koj botani~koj literaturi, Leonhart Fuchs, New Kraüterbuch (Basel, 1543.), zabilje`ena je ta vrst pod nazivom Mettram i Mutterkraut. Za pretpostaviti je da se Chrysanthemum parthenium u njema~kom govornom podru~ju uzgajala kao paralelna vrsta pravoj kamilici. To je pogre{no jer njezino eteri~no ulje ne sadr`ava kamazulen 19 ni druge sastavnice kamili~inog eteri~nog ulja. Trgova~ki lanac, koji je bio proizvo a~ spomenutih ~ajnih mje{avina (Species), od kojih se na{lo i u Biljnim ljekarnama, povukao je svoje biljne ~ajeve iz prodajne mre`e. 19 Kamazulen je bicikli~ki seskviterpen, ima protuupalno djelovanje. 53

56

57 Pregled poslovanja HZZO-a u izvje{}a Na 106. sjednici Upravnog vije}a HZZO-a odr`anoj 29. o`ujka podneseno je Izvje{}e o poslovanju Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje za godinu. Donosimo najva`nije dijelove iz izvje{}a koji se odnose na ljekarni{tvo, lijekove na recept i na ortopedska pomagala. 1 Op}i fi nancijski i naturalni pokazatelji HZZO je u razdoblju sije~anj prosinac ostvario ukupne prihode u iznosu od kn, {to je za 5,91 % manje od ukupno ostvarenih prihoda u istom razdoblju za godinu No, u godini u Dr`avnom prora~unu osigurano je 3,2 milijarde kuna za sanaciju zdravstvenih ustanova. Umanjimo li prihode u godini za sredstva sanacije, tada su prihodi u godini ve}i za 8,89 % od prihoda ostvarenih u godini Va`no je istaknuti da je od 1. sije~nja HZZO iza{ao iz Dr`avne riznice i sva se sredstva upla}uju na `iro ra~une koji su otvoreni kod Hrvatske Narodne banke. U razdoblju sije~anj prosinac u Zavodu je evidentirano prosje~no osiguranih osoba ili 0,45 % manje u odnosu prema godini Aktivnih je osiguranika evidentirano , {to je za 1,24 % vi{e u odnosu prema godinu Od ukupnog broja aktivnih osiguranika `ene ~ine 46,67 %, a mu{karci 53,23 %. U okviru dopunskog osiguranja Zavod ima osiguranika, i vi{e je za 1,41 % u odnosu na godinu Na teret Dr`avnog prora~una pla}a se polica dopunskog osiguranja za osobe, a osoba same pla}aju policu, {to je za 0,44 % vi{e nego u pripremio: Mate Portolan, mag. pharm. / Ljekarne Splitsko-dalmatinske `upanije, Split 1 Sadr`aj je ~lanka temeljen na Izvje{}u o poslovanju HZZO-a u razdoblju sije~anj prosinac iz radnog materijala za sjednicu UV-a. ^lanak usporediti s prethodnim izvje{}em u ~lanku: Pregled poslovanja HZZO-a u 2014., Bilten HLJK /2, str

58 BILTEN HRVATSKE LJEKARNI^KE KOMORE XI : /2. Osiguranici prosječan broj indeks udjel % I.-XII I.-XII / aktivni radnici ,24 33,34 33,90 aktivni poljoprivrednici ,92 0,58 0,51 umirovljenici ,26 24,36 24,54 ~lanovi obitelji ,56 21,28 18,71 ostali ,78 20,44 22,34 Ukupno RH ,55 100,00 100, [kn] [kn] index 2015./2014. PRIHODI: ,09 Sredstva za sanaciju Ukupni prihodi bez sanacije ,89 RASHODI: ,60 Sredstva sanacije Ukupni rashodi bez sanacije ,90 Manjak prihoda Prihodi primitci u Ukupni prihod Zavoda u godini 2015., u usporedbi s godinom 2014., pove}an je za 8,89 %. Stopa doprinosa za obvezno zdrav stveno osiguranje iznosi 15 %, na brutopla}e, 0,50 % za ozljede na radu i profesionalne bolesti te doprinosi iz mirovina, tj. 3 % na mirovine iznad kn koje pla}a korisnik mirovine. Sva sredstva upla}uju se na jedinstveni ra~un Dr`avne riznice. Prihodi od doprinosa u godini ostvareni su u iznosu od 18,12 milijardi kuna i ve}i su za 3,38 % u odnosu na isto razdoblje u Prihodi od prora~una su u iznosili 2,4 milijarde kuna. U tablici su prikazani pokazatelji najva`nijih stavki primitaka za zdravstveno osiguranje iz financijskog poslovanja HZZO-a u razdoblju I. XII , a u usporedbi s razdobljem I. XII R. Pokazatelji I. XII I. XII Indeks PRIHODI PRIMITCI 1. Prihodi od doprinosa ,38 2. Prihodi od prora~una ,33 3. Ostali prihodi ,22 4. Cjelokupni prihod zdravstvenog osiguranja ,09 56

59 XI : /2. BILTEN HRVATSKE LJEKARNI^KE KOMORE Rashodi izdatci Ukupni izdatci poslovanja HZZO-a, prema knjigovodstvenim podatcima, iznose kn i manji su za 0,40 % od rashoda u godini Najve}i je dio rashoda utro{en za zdravstvenu za{titu, koji iznosi kn i ~ini 88,37 % sveukupnih izdataka, za naknade je potro{eno 9,91 %, a za ostale rashode iznosi 1,72 %. U obveznom zdravstvenom osiguranju izdatci za zdravstvenu za{titu (zajedno sa za{titom zdravlja na radu) iznose kn i manji su od istih izdataka prethodne godine. U dopunskome zdravstvenom osiguranju izdatci za zdravstvenu za{titu iznose kn. U tablici su prikazani pokazatelji najva`nijih stavki izdataka za obvezno zdravstveno osiguranje iz financijskoga poslovanja HZ- ZO-a u razdoblju I. XII , a u usporedbi s razdobljem I. XII Najzna~ajnija je stavka u zdravstvenoj za{titi bolni~ka zdravstvena za{tita koja iznosi 8,552 milijarde kuna i ve}a je za 34,11 % u odnosu na godinu Slijede}a po veli~ini je stavka lijekovi na recept u iznosu od 3,114 milijarde kuna i manja je u odnosu na godinu za 4,52 % kada je iznosila 3,260 milijardi kuna. Na liste lijekova stavljeno je 67 novih lijekova od kojih 38 na osnovnu a 29 na dopunsku listu lijekova. Sveukupno je stavljeno 386 novih lijekova u obje liste. Danas je na listama lijekova ukupno razli~itih oblika lijekova, od kojih je na osnovnoj listi lijekova, a 797 na dopunskoj listi lijekova. Udjel izdataka za lijekove u sveukupnim izdatcima iznosi 13,69 %, a u izdatcima za zdravstvenu za{titu iznosi 15,49 % u godini i manji je u usporedbi s Za posebno skupe lijekove utro{eno je kn, 17,88 % vi{e od istog u R. Pokazatelji I. XII I. XII Indeks Struktura RASHODI IZDATCI 1. primarna zdravstvena za{tita ,67 13,32 % 2. lijekovi na recept ,48 13,69 % 3. bolni~ka zdravstvena za{tita ,11 37,59 % 4. specijalna konzilijarna zdravstvena za{tita ,33 2,69 % 5. posebno skupi lijekovi ,78 3,28 % 6. ortopedski ure aji i pomagala ,66 3,06 % zdravstvena za{tita dopunskog zdr.osig , % UKUPNA ZDRAVSTVENA ZA[TITA , % SVEUKUPNI RASHODI IZDATCI ,60 100,00 % 57

60 BILTEN HRVATSKE LJEKARNI^KE KOMORE XI : /2. Lijekovi na recept naturalni pokazatelji U promatranom je razdoblju izdano recepata ili 3,41 % vi{e nego u godini Tada je izdano recepata. Po osiguranoj osobi izdano je prosje~no 13,65 recepata, u odnosu na 13,14 recepta po osiguraniku u godini U godini sklopljeni su ugovori s 1117 ljekarni~kih jedinica / ljekarni, jednako kao i u Broj izdanih recepata Pr osje~ni broj recepata po broju osiguranih osoba ukupno 13,65 Sklopljeni ugovori s ljekarnama 1117 Vrijednost boda je 7,11 kn Potvrde za ortopedska pomagala naturalni pokazatelji U godini ovjerena je potvrda za ortopedske ure aje i pomagala. Prema financijskom izvje{}u izdatci za taj vid zdravstvene za{tite iznose kn i ve}i su od istih izdataka prethodne godine za 1,66 % i ~ine 3,68 % od ukupnih izdataka za zdravstvenu za{titu. Br oj izdanih ovjerenih potvrda za ortopedska pomagala Pr osje~ni broj potvrda po broju osiguranih osoba ukupno 0,245 Iz daci za ortopedska pomagala ,00 kn Pr osje~ni izdatak po izdanoj potvrdi 656,81 kn Zaklju~ak U godini HZZO je ostvario ukupne prihode u iznosu od kn, te rashode u iznosu od kn, tako da je ostvaren manjak prihoda primitaka u iznosu od kn. Ukupni manjak prihoda i primitaka s prenesenim iz ranijih godina iznosi kn. Prema izvje{}u HZZO-a u godini postignuta je zna~ajna u{teda u tro{kovima za lijekove jer su izdaci za lijekove manji za 4,52 %. Ukupno je ljekarnama u pla}eno, prema knjigovodstvenim izvje{- }ima, kn. Dospjele obveze za lijekove na recept su smanjene i na dan 31. XII iznosile su kn, {to je manje nego godinu prije, kada su iznosile 774,3 milijuna kuna. Obveze Zavoda za sve druge vidove zdravstvene za{tite iznose 29 milijuna kuna iz ~ega zaklju~ujemo da HZZO sve svoje obveze prema svim zdravstvenim subjektima izvr{ava u zakonskom i ugovorenom roku, osim prema ljekarnama. Rok pla}anja na dan 31. XII smanjen je na 110 dana. Tijekom prvog tromjese~ja rokovi su pla}anja pove}ani i iznose 150 dana. 58

61 XI : /2. BILTEN HRVATSKE LJEKARNI^KE KOMORE Izvje{}e sa sjednice Glavne skup{tine Hrvatske ljekarni~ke komore Na sjednici Glavne skup{tine Hrvatske ljekarni~ke komore odr`ane u subotu 12. prosinca u Zagrebu, Hotel Dubrovnik, zastupnici Glavne skup{tine raspravljali su i donijeli odluke o: novom modelu ugovaranja za lje karni~ku djelatnost prometu lijekovima na daljinu putem interneta izvje{}u predsjednika Komore u razdoblju izme u sjednica Glavne skup{tine izvje{}u Nadzornog odbora prijedlogu Programa rada za godinu Financijskom planu za godinu Mate Portolan s jedne strane i s druge strane Dario Petek, ~lan radne skupine za izradbu novog modela ugovaranja, i predsjednik Udruge ljekarnika pri HUP-u predstavili su novi model ugovaranja koji se odnosi na nove ljekarni~ke postupke po uzoru na DTP klasifikaciju kojima su pripremila: Ana Malovi}, dipl. iur. / HLJK utvr ene cijene usluga izdavanja lijekova na recept, a koje su do sada bile utvr ene Odlukom o utvr ivanju Popisa dijag nosti~kih i terapijskih postupaka u zdravstvenim djelatnostima vremenski i kadrovski normativi (»plava knjiga«). Navedeni je model sadr`an u Nacrtu izmjena i dopuna Odluke o osnovama za ugovaranje o provo enju zdravstvene za{tite koji se do 16. prosinca nalazi na e-savjetovanju i koji je HZZO poslao Hrvatskoj lje karni~koj komori na mi{ljenje. Nakon izlaganja o Ljekarni~kim postupcima I razine Martina [epetavc, ~lanica Povjerenstva Leonardi, upoznala je zastupnike Glavne skup{tine s izradbom Ljekarni~kih postupaka (LJP) drugih razina o kojima tek ~lanstvo treba biti upoznato, a tijela Komore potom donijeti odluku. Nakon rasprave zastupnici su ve}inom glasova donijeli odluku da se prihvati predlo`eni Nacrt izmjena i dopuna Odluke o osnovama za ugovaranje o provo enju zdrav stvene za{tite. Anela Kraljevi}, predstavnica HALMED-a, izvijestila je zastupnike o izradbi Pravilnika o prometu lijekova na daljinu putem interneta, a Mate Portolan ukratko je iznio kronologiju aktivnosti Komore u vezi s navedenim pitanjem. Nakon rasprave zastupnici su ve}inom glasova odredili svoje stavove u vezi prometa lijekova na daljinu putem interneta: mjesto izdavanja lijeka jedino je i isklju~ivo u ljekarni 59

62 BILTEN HRVATSKE LJEKARNI^KE KOMORE XI : /2. potrebno je suzdr`ati se od liberalizacije tr`i{ta bezreceptnih lijekova s ciljem sprje~avanja ne`eljenih posljedica uslijed pogre{ne i neodgovorne primjene lijekova koji su djelotvorni i sigurni tek kad se rabe pod nadzorom i uz stru~ni savjet ljekarnika Vije}e Komore treba anga`irati pravnika koji je stru~an za predmetno podru~je, a s ciljem utvr ivanja i provedbe aktivnosti vezanih za internet ljekarni{tvo na dobrobit bolesnika i sustava ljekarni{tva potrebno je ishoditi izvorno, odnosno vjerodostojno (autenti~no) tuma~enje Direktive 2011/62/EU od Europske komisije. U skladu s odredbama Statuta Hrvatske ljekarni~ke komore, Mate Portolan je Glavnoj skup{tini podnio izvje{}e o radu Komore za razdoblje od 15. lipnja do 12. prosinca s naglaskom na najva` nije aktivnosti Komore. Tihana Govor~inovi} nadopunila je izvje{ - }e predsjednika s obavije{}u o Povjerenstvu za strategiju razvoja ljekarni{tva koje je osnovao ministar zdravlja u sastavu: Tihana Govor~inovi} Iva Mucalo Katarina Fehir [ola, Martina [epetavc Dahna Arbanas Danijela Jonji} Martina Kranjec [aki}. Isto tako obavijestila je zastupnike da je ministar Sini{a Varga otvoren i za nove prijedloge u sastavu navedenog Povjerenstva, te smatra da je u tom slu~aju potrebno neke od imenovanih ~lanova isklju~iti iz navedenog Povjerenstva. Nakon rasprave zastupnici Glavne skup {tine odlu~ili su ve}inom glasova da se takvo Povjerenstvo, sastavljeno od ~lanova Povjerenstva koje je imenovao ministar i ~lanova koje }e predlo`iti FBF, HFD i HLJK, imenuje i u Hrvatskoj ljekarni~koj komori kako bi se lak{e koordinirali i delegirali zaklju~ci tijela Komore prema Ministarstvu zdravlja. Ksenija Sokol, ~lanica Nadzornog odbora, zastupnicima je Glavne skup{tine podnijela izvje{}e Nadzornog odbora. Upoznala je zastupnike s ciljevima rada Nadzornog odbora koji se odnose na osiguravanje poslovnih procesa i urednog poslovanja u skladu s propisima, te bolje dostupnosti informacija. Nadzorni odbor je razmotrio Financijsko izvje{}e od 1. sije~nja do 30. rujna te prijedlog programa rada Komore i utvrdio sljede}e: financijsko izvje{}e je u obliku statisti~kog izvje{}a tako da ga je potrebno detaljnije razraditi, a zatim i prou~iti sve stavke izvje{}a te o tome obavijestiti nadle`na tijela Komore nadzorni odbor prihva}a predlo`eni Pro gram rada Komore za godinu no predla`e Vije}u Komore da u narednim mjesecima detaljnije razradi program predlo`enih aktivnosti na na- ~in da se uz aktivnosti ve`e i vremenski i financijski plan. 60

63 XI : /2. BILTEN HRVATSKE LJEKARNI^KE KOMORE Zastupnici Glavne skup{tine jednoglasno su prihvatili izvje{}e Nadzornog odbora. Mate Portolan predstavio je Financijski plan za godinu koji su zastupnici Glavne skup{tine jednoglasno prihvatili. Mate Portolan isto je tako predstavio i Program rada Komore za godinu 2015., a koji su Program zastupnici Glavne skup{tine jednoglasno prihvatili. Izvje{}e s esjednice Hrvatske ljekarni~ke komore Vije}e Hrvatske ljekarni~ke komore odr`alo je od prosinca do svibnja ~etiri elektroni~ke, tzv. e-sjednice. 1 Vije}e Hrvatske ljekarni~ke komore na svojoj je 1. esjednici od 10. prosinca donijelo odluke vezano za stav Vije}a Komore o internet ljekarnama: STAV 1. VIJEĆA KOMORE Mjesto izdavanja lijeka je u ljekarni prema odredbama Zakona o lijekovima (NN 76/13, 90/14 ~lanci 107. i 135.) i Prapripremila: Ana Malovi}, dipl. iur. / HLJK vilnika o mjerilima za razvrstavanje lijekova te o propisivanju i izdavanju lijekova na recept (NN 83/13, 90/13, 102/14, 107/15 ~lanak 5.). Vije}e Komore smatra da je navedene odredbe propisa RH potrebno uva`avati i pri izradbi podzakonskog akta koji }e regulirati internet ljekarni{tvo i protivi se dostavi lijeka na ku}nu adresu korisnika lijeka/pacijenta. Vije}e Komore tra`i da se u dnevni red Glav ne skup{tine uvrsti to~ka»internet ljekarni{tvo«te se zala`e da se o toj temi raspravi na po~etku sjednice Glavne skup{tine, odnosno pod to~kom 2. Glavna skup{tina Hrvatske ljekarni~ke komore treba zauzeti stav hrvatskog ljekarni{tva prema internet ljekarni{tvu i taj stav trebaju pri istupanju u javnosti zastupati svi ~lanovi tijela Komore i zaposlenici Hrvatske ljekarni~ke komore. STAV 2. VIJEĆA KOMORE Za sigurnu, pravilnu i odgovornu primjenu bezreceptnih lijekova u samolije~enju nu`an je stru~an savjet i akademska procjena ljekarnika. Vije}e Komore smatra da se je potrebno suzdr`ati od liberalizacije tr`i{ta bezreceptnih lijekova s ciljem sprje~avanja ne`eljenih posljedica uslijed pogre{ne i neodgovorne primjene lijekova koji su djelotvorni i sigurni kada se rabe pod nadzorom i uz stru~ni savjet ljekarnika. STAV 3. VIJEĆA KOMORE Slu`beni stav Vije}a Komore prema internet ljekarni{tvu obvezni su u istupanju u 61

64 BILTEN HRVATSKE LJEKARNI^KE KOMORE XI : /2. javnosti zastupati svi ~lanovi tijela Komore i zaposlenici Hrvatske ljekarni~ke komore. 2 Vije}e Hrvatske ljekarni~ke komore na svojoj je 2. esjednici od 21. o`ujka donijelo odluku o produ`etku Ugovora o radu na odre eno vrijeme za Aleksandru ]ui}, dipl. iur. do 2. listopada Vije}e Hrvatske ljekarni~ke komore na svojoj je 3. esjednici od 4. travnja donijelo stav Hrvatske ljekarni~ke komore o nedostupnosti lijeka i izdavanju gene ri~kog lijeka prema odredbi ~lanka 34. Pravilnika o mjerilima za razvrstavanje te o propisivanju i izdavanju lijeka na recept (NN 86/13, 90/13, 102/14, 107/15). Budu}i da je navedeni Pravilnik u pojmovima zamjenski lijek i nedostupnost na podru~ju Republike Hrvatske neprecizan i nejasan, a magistri farmacije kao visokoobrazovani stru~njaci za lijekove imaju profesionalnu du`nost i obvezu da osiguraju dostupnost lijekova i pravo na ljekarni~ku skrb svim bolesnicima i drugim korisnicima lijekova, ljekarne u Republici Hrvatskoj ne postupaju protivno pozitivnim propisima izdavanjem generi~kog lijeka u posebnim slu~ajevima: kada lije~nik nije napisao»ne zamjenjuj«(u slu~aju kad lije~nik temeljem saznanja o lijeku i zdravstvenom stanju bolesnika mo`e zabraniti zamjenu lijeka) kada bolesnik svojevoljno pristane na zamjenu. Izvorno propisani lijekovi koji se ne mogu izravno zamjenjivati s generi~kim lijekom tijekom lije~enja pojedinog bolesnika su: 1 lijekovi uske terapijske {irine i varijabilne interindividualne apsorpcije (npr. ciklosporin, takrolimus, varfarin, digoksin), 2 lijekovi s vi{e od dvije djelatne tvari i 3 lijekovi s istom djelatnom tvari koji se primjenjuju uz pomo} medicinskih proizvoda koji se koriste na razli~ite na~ine. Na taj na~in magistri farmacije u ljekarnama postupaju prema priznatim stru~nim normama i prema svojim ste~enim stru~nim kompetencijama. 4 Vije}e Hrvatske ljekarni~ke komore na svojoj je 4. esjednici od 5. svibnja donijelo prijedlog odredbe Nacrta prijedloga Zakona o izmjeni i dopuni Zakona o zdrav stvenoj za{titi s Kona~nim prijedlogom Zakona koji se odnosi na zakup u ljekarni~koj djelatnosti koji je objavljen na web portalu e-savjetovanje vode}i ra~una da se navedenom odredbom regulira: pravo da zdravstveni radnici koji obavljaju privatnu praksu na osnovi zakupa nastave obavljati djelatnost u privatnoj praksi na osnovi zakupa u prostoru koji je u vlasni{tvu doma zdravlja ili ljekarni~ke zdravstvene ustanove, odnosno u prostoru s kojim dom zdravlja ili ljekarni~ka zdravstvena ustanova raspola`u temeljem valjanog dokaza o raspolaganju prostorom, a u kojem su obavljali tu djelatnost do dana stupanja na snagu navedenoga Zakona, i to sukladno odredbama op}ih propisa o zakupu poslovnog prostora pravo da zdravstveni radnici iz stavka 1. ovoga ~lanka mogu zdravstvenu 62

65 XI : /2. BILTEN HRVATSKE LJEKARNI^KE KOMORE dje latnost nastaviti obavljati u privatnoj praksi na osnovi zakupa u prostoru koji nije u vlasni{tvu doma zdravlja ili ljekarni~ke zdravstvene ustanove, odnosno s kojim dom zdravlja ili ljekarni~ka zdravstvena ustanova ne ras pola`u temeljem valjanog dokaza o pravu raspolaganja prostorom, a za koji zdrav stveni radnici raspola`u valjanim dokazom o vlasni{tvu ili o raspolaganju prostorom u kojem su obavljali tu djelatnost do dana stupanja na snagu ovoga Zakona, i to sukladno odredbama op}ih propisa o zakupu poslovnog prostora. Za sva pitanja koja se odnose na uvjete i na~in povrata prostora opreme i prodaje zaliha u dom zdravlja, odnosno ljekarni~ku zdravstvenu ustanovu, te druga pitanja va`na za obavljanje ljekarni~ke djelatnosti, predla`e se dono{enje pravilnika u roku od tri mjeseca od dana stupanja na snagu izmjena i dopuna Zakona o zdravstvenoj za{titi. Rad Vije}a Komore sjednice 2/124, 3/125 i 4/126 Vije}e Hrvatske ljekarničke komore odr`alo je od studenog do travnja tri sjednice o kojima donosimo izvje{}a. 2/124 sjednica Vije}a HLJK-a Vije}e Hrvatske ljekarni~ke komore na svojoj je sjednici od 26. studenog raspravljalo i donijelo odluke o: izvje{}u predsjednika Komore o radu izme u sjednica Vije}a o terminu i Dnevnom redu sjednice Glavne skup{tine Komore imenovanju Povjerenstva za stru~no usavr {avanje imenovanju sudaca stegovnog suda II stupnja prijedlogu Programa rada Hrvatske ljekarni~ke komore za prijedlogu Plana i programa stru~nog usavr{avanja za prijedlogu Financijskog plana za Planu klasifikacijskih oznaka za o prijedlogu Sporazuma o suradnji radi formiranja Asocijacije farmaceutskih komora za Jugoisto~nu Evropu pripremila: Ana Malovi}, dipl. iur. / HLJK 63

66 BILTEN HRVATSKE LJEKARNI^KE KOMORE XI : /2. dopuni Cjenika Hrvatske ljekarni~ke komore, uklju~uju}i cijene ogla{avanja u newsletteru Komore nacrtu Smjernica za provedbu procesa opskrbe lijekovima koji nepovoljno utje~u na poslovanje ljekarne prijedlogu Povjerenstva za ekonomska pitanja za pro{irenje Povjerenstva ~uvanju slu`bene tajne zbrinjavanju citostatika problemu prodaje lijekova na recept lije~nika iz tre}ih zemalja nacrtu prijedloga Pravilnika o prodaji lije kova putem interneta. Predsjednik Komore u svojem je izvje{}u obavijestio ~lanove Vije}a HLJK o aktivnostima u Komori u razdoblju do 26. studenoga Dana 15. listopada stupio je na snagu Pravilnik o izmjenama i dopunama Pravilnika o mjerilima za razvrstavanje lijekova te o propisivanju i izdavanju lijekova na recept, kojim se regulira propisivanja i izdavanje lijekova koji sadr`avaju tetrahidrokanabinol (THC), te se magistrima farmacije omogu}ava izradbu magistralnih pripravaka koji sadr`avaju THC, kao i izradba galenskih pripravaka koji sadr`avaju THC u galenskim laboratorijima sukladno stru~noj literaturi. Komora je 17. srpnja dostavila dopis HZZO-u vezano za probleme u izdavanju lijekova bolesnicima koji su otpu{teni s bolni~kog lije~enja bez osiguranja terapije, i koji tra`e u ljekarnama izdavanje lijekova temeljem nedostatne medicinske dokumentacije i na polog. Dopis je tako er dostavljen HLK-i i KoHOM-u. Dana 21. listopada Komora je zaprimila naputak HZZO-a o farmakolo{koterapijskom zbrinjavanju osiguranih osoba nakon pregleda u OHBP-u i ambulantama hitne slu`be bolni~ke zdravstvene ustanove te prigodom otpusta s bolni~kog lije~enja. Temeljem naputaka, kao i Op}ih uvjeta ugo varanja za bolni~ku zdravstvenu za {titu, ustanove su u obvezi bolesnika otpustiti s bolni~kog lije~enja s osiguranom preporu~enom terapijom dostatnom do prvog radnog dana kada }e terapiju propisati izabrani lije~nik primarne zdravstvene za{tite. Problem nastaje kod bolesnika koji se lije~e u OHBP i AHSBZZ jer bolnice nisu osigurale de`urstva ljekarnika, a takav na~in izdavanja lijekova u suprotnosti je s odredbama Zakona o lijekovima i Pravilnika o mjerilima i na~inu razvrstavanja te o propisivanju i izdavanju lijekova na recept. Protiv ovog rje{enja pritu`be su iznijeli bolni~ki ljekarnici ali i ravnatelji nekih bolnica. Komora je pokrenula postupak rje{avanja tog problema s Ministarstvom zdravlja i HZZO-om. Dana 9. studenoga Komora je zaprimila obavijest od HZZO-a o odgodi pilot projekta e-pomagala do daljnjega, zbog neispunjenih tehni~kih preduvjeta, kao i zbog ~injenice da }e puna izradba {ifrarnika pomagala biti 16. studenoga i od tog datuma za sva nova propi- 64

67 XI : /2. BILTEN HRVATSKE LJEKARNI^KE KOMORE sana i odobrena pomagala trebaju se koristiti {ifre s 13 znamenki. Ra~une koji }e biti ispostavljeni sa {iframa od 12 znamenaka HZZO }e priznavati do 16. prosinca Nakon toga dana svi }e ra~uni s 12 znamenaka biti odbijeni. Na temelju zaklju~aka Vije}a Komore od 24. rujna Povjerenstvo Leonardi je izvr{ilo uskla ivanje i ure ivanje dokumenta Smjernica za izdavanje hitne kontracepcije u ljekarnama te je taj dokument dostavilo na stru~nu recenziju profesorici Vesni Ba~i} Vrca i profesoru Anti ]oru{i}u. Povjerenstva Hrvatske ljekarni~ke komore odr`ala su ve}i broj sastanaka. Povjerenstvo za priznavanje inozemnih stru~nih kvalifi kacija odr`alo je tri sastanka na kojima su rje{avani zahtjevi za priznavanje inozemne stru~ne kvalifikacije: 23 zahtjeva za op}i postupak priznavanja 5 zahtjeva za automatski postupak priznavanja. Povjerenstvo za davanje mi{ljenja prilikom osnivanja ljekarni odr`alo je 2 sastanka na kojim je rije{eno 6 zahtjeva, a od toga: 4 zahtjeva za preseljenje ljekarni~ke podru`nice 2 zahtjeva za osnivanje ljekarne, odnosno ljekarni~ke podru`nice. Povjerenstvo za stru~no usavr{avanje magistara farmacije odr`alo je dva sastanka na kojem je rje{avano ukupno 72 zahtjeva, a od toga: 33 osobna zahtjeva za bodovanjem 39 zahtjeva tvrtki za bodovanjem. Povjerenstvo za unapre enje i regulaciju izrade i izdavanja magistralnih pripravaka odr- `alo je 2 sastanka na kojem je nastavilo s radom na unapre enju regulacije u podru~ju magistralnih pripravaka te na izradbi Prijedloga izmjena i dopuna Pravilnika o mjerilima za razvrstavanje lijekova te propisivanje i izdavanje lijekova na recept. Sjednice Povjerenstva za ekonomska pitanja i Povjerenstva za onkolo{ko ljekarni{tvo odr- `ana su 23. studenoga Sjednice Povjerenstva za javno ljekarni{tvo, Povjerenstva za bolni~ko ljekarni{tvo te Povjerenstva za etiku i deontologiju odr`ana su 25. studenoga Dana 18. studenoga odr`an je ispit provjere kompetentnosti u postupku priznavanja inozemne stru~ne kvalifikacije kojem su pristupila 3 kandidata, 2 su kandidata zadovoljila 1 kandidat nije zadovoljio. Odr`ana su dva ispita za izdavanje Odobrenja za samostalan rad kojem su pristupila ukupno 7 kandidata od kojih jedan kan didat nije zadovoljio. ^lanovi Vije}a Komore jednoglasno su donijeli odluku da se sjednica Glavne skup- {tine odr`i u subotu 12. prosinca u Zagrebu, Hotel Dubrovnik s po~etkom u 12 sati sa sljede}im Dnevnim redom: Otvaranje sjednice Glavne skup{tine Izbor radnog predsjedni{tva Imenovanje Verifikacijskog povjerenstva, zapisni~ara i ovjerovitelja zapisnika 65

68 BILTEN HRVATSKE LJEKARNI^KE KOMORE XI : /2. Predavanje:»DTP u ljekarni~koj djelatnosti«izvje{}e Verifikacijskog povjerenstva Izvje{}e predsjednika Komore o radu Komore za razdoblje od 17. listopada do 12. prosinca Izvje{}e Nadzornog odbora Dono{enje plana rada Komore za godinu Dono{enje financijskog plana za godinu Razli~ito. Tihana Govor~inovi}, glavna tajnica Komore, predlo`ila je ~lanovima Vije}a Komore da razmotre mogu}nost prema kojem bi prioritet Komore bila izradba novog modela stru~nog usavr{avanja, a u vezi s tim i novi na~in bodovanja stru~nog usavr{avanja. Tihana Govor~inovi} predlo`ila je rok izradbe od godine dana te da se do stupanja na snagu novog modela stru~nog usavr{avanja s obzirom na iskustvo zadr`e dosada{nji ~lanovi Povjerenstva, a sa stupanjem na snagu novog modela stru~nog usavr{avanja imenuju i novi ~lanovi Povjerenstva. ^lanovi Vije}a Komore jednoglasno su odlu~ili da se mandat sada{njim ~lanovima Povjerenstva produ`uje do 31. svibnja te da je to ujedno i rok za izradbu novog modela stru~nog usavr{avanja. ^lanovi Vije}a Komore imenovali su suce Stegovnog suda u II stupnju prema prijedlozima Podru~nih vije}a u sastavu: Sanja Ba~i}, Ljekarna Kri{to, Zadar Karmelita Cicvari}, Ljekarna Karmelita Cicvari}, Osijek Andrea ]avar, Gradska ljekarna Zagreb, Zagreb Irena Han`ek, Ljekarne Prima Pharme, Zagreb Milena Ladavac, Ljekarna Ladavac, us, Ton~ini}, Pazin Nikica Lepe{ Plav~i}, ZU Lepe{, Zagreb Dejan Radanovi}, ZU Lijek, Gvozd Branka Vrabec, Ljekarne Zagreba~ke `upanije, Marija Gorica MiljenkoVukovi}, ZU Ljekarne Vukovi}, Makarska. Budu}i da je prema odredbama Pravilnika o Stegovnom sudu Hrvatske ljekarni~ke komore potrebno imenovati 10 sudaca odlu~eno je da }e se jo{ jedan sudac navedenog Stegovnog suda imenovati na jednoj od sljede}ih sjednica Vije}a. Vije}e Komore je prijedlog Programa rada Komore za godinu prema kojem se planiraju radni zadaci i obveze za tijela Komore, kao i suradnja s drugim komorama i stru~nim institucijama u RH, EU i u tre}im zemljama. O prijedlogu Programa rada odluku donose zastupnici Glavne skup{tine na svojoj sjednici. Sukladno Pravilniku o stru~nom usavr- {avanju magistara farmacije Vije}e je jednoglasnom odlukom donijelo Plan stru~nog usavr{avanja magistara farmacije za godinu temelji se na prijedlogu plana stru~- 66

69 XI : /2. BILTEN HRVATSKE LJEKARNI^KE KOMORE nog usavr{avanja Farmaceutsko-biokemijskog fakulteta, Hrvatskog farmaceutskog dru {tva i Hrvatske ljekarni~ke komore. Vije}e Komore je razmotrilo i jednoglasno podr`alo prijedlog Financijskog plana za godinu o ~emu odluku donose zastupnici Glavne skup{tine na svojoj sjednici dana 12. prosinca Plan klasifikacijskih oznaka za godinu kojim se utvr uju oznake stvaralaca i primalaca akata, kao i klasifikacijske oznake akata, koji se mogu pojaviti u radu Hrvatske ljekarni~ke komore jednoglasno je prihva}en od ~lanova Vije}a Komore. Mate Portolan, predsjednik Komore, obavijestio je prisutne ~lanove Vije}a o konferenciji komora jugoisto~ne Europe koja je 5. studenoga odr`ana u Sarajevu i na kojoj je predlo`eno osnivanje Asocijacije farmaceuta jugoisto~ne Europe. Svrha je takvog saveza udru`ivanje farmaceuta jugoisto~ne Europe, osna`ivanje farmacije kao znanosti i struke. Takvoj Asocijaciji pristupile su Bosna i Hercegovina, Srbija, Makedonija, Crna Gora i Albanija, dok su Hrvatska, Slovenija i Kosovo podr`ale osnivanje, ali nisu pristupile takvom savezu dok o istom ne rasprave na tijelima svojih ljekarni~kih komora. ^lanovi Vije}a Komore razmotrili su prijedlog Sporazuma o suradnji u oblasti unapre enja i daljnjeg razvoja farmaceutske struke radi formiranja me unarodne Asocijacije farmaceutskih komora za jugoisto~nu Europu te jednoglasno za klju ~ili da se i dalje podr`ava osnivanje takve organizacije, ali da se za sada ne potpisuje takav Sporazum. Razlog takvog stava ~lanova Vije}a Komore jest u ~injenici da tekstom prijedloga Sporazuma nisu dovoljno precizirana i rije{ena pitanja odgovornosti i obveza ~lanova, kao ni pitanje financiranja takvog me unarodnog saveza. Jednoglasnom odlukom ~lanova Vije}a Komore dopunjen je Cjenik usluga Hrvatske ljekarni~ke komore cijenom ogla{avanja na stranicama newslettera Komore. Sukladno tome odre ene su sljede}e cijene: od 1 do 3 oglasa 1500,00 kn od 4 do 7 oglasa 2700,00 kn od 8 do 12 oglasa 3800,00 kn od 12 do 15 oglasa 4800,00 kn. Vezano za ~este upite ~lanova Hrvatske ljekarni~ke komore, a na prijedlog I Podru~nog vije}a, ~lanovi Vije}a Komore razmotrili su problematiku stabilnog poslovanja ljekarni u odnosu na dobavlja~e koji tra`e pla}anje faktura s osnova isporu~enih lijekova u rokovima koji su kra}i od pla- }anja od strane HZZO-a. Napominje se sljede}e:»u skladu s odredbama ~lanka 34. Pravilnika o mjerilima za razvrstavanje lijekova te o propisivanju i izdavanju lijekova na recept (NN 86/13, 90/13, 102/14, 107/15) i ~lanka 15a. Pravilnika o na~inu propisivanja i izdavanja lijekova na recept (NN 17/09, 46/09, 4/10, 110/10, 131/10, 1/11, 16/11, 67

70 BILTEN HRVATSKE LJEKARNI^KE KOMORE XI : /2. 52/11, 129/13, 146/13, 45/154, 81/14, 17/15) odre eno je da je magistar farmacije obvezan pribaviti lijek najkasnije u roku tri dana ako ljekarna nema propisani lijek. Iz provedene rasprave i jednoglasnog stava ~lanova Vije}a Komore proizlazi da o zalihama propisanih lijekova i o koli~ini zaliha svaka ljekarna odlu~uje samostalno, dakako, uz du`nost osiguranja dostupnosti svih lijekova koji su odobreni za primjenu na podru~ju Republike Hrvatske sukladno potrebama korisnika i mogu}nosti pravilnog skladi{tenja lijekova, te du`nosti da u roku od 3 dana od tra`enja korisnika lijeka isti lijek i nabave ako ga nemaju na zalihi. Sukladno tome, a u cilju osiguranja dostupnosti lijekova, ljekarne ne postupaju protivno pozitivnim propisima kada lijek koji ne dr`e na zalihi pribave u roku od tri dana ili izdavanje tog lijeka osiguraju u drugoj ljekarni. Ljekarne i dobavlja~i lijekova u poslovnom su odnosu koji je reguliran njihovim me usobnim ugovorom na na~in da je istim ugovorom odre ena vrst i koli~ina robe, rokovi isporuke robe i rokovi pla}anja, te je isto prepu{teno slobodnoj volji ugovaranja uz po{tivanje odre ene zakonske regulative.«na prijedlog Povjerenstva za ekonomska pitanja ~lanovi Vije}a Komore jednoglasno su donijeli odluku da Povjerenstvo za ekonomska pitanja ~ine svi ~lanovi Povjeren- stva bez obzira jesu li prija{njom odlukom Vije}a imenovani u stalne ~lanove ili zamjenike. Ovom odlukom Povjerenstvo za ekonomska pitanja ima 14 ~lanova. Ivan Pepi}, predsjednik I Podru~nog vije}a, zatra`io je tuma~enje o obvezi ~uvanja slu`bene tajne prigodom rada u tijelima Hrvatske ljekarni~ke komore. Ana Malovi}, pravnica u Komori uputila je na odredbe Pravilnika o poslovnoj i profesionalnoj tajni prema kojem poslovnu tajnu predstavljaju podaci koji u su{tini predstavljaju podatke zbog ~ijeg bi priop}avanja neovla{tenoj osobi mogle nastupiti {tetne posljedice za interese Komore, odnosno podaci koji predstavljaju rezultate istra`iva~kog rada. Vrst tajnosti podataka koji se smatraju tajnima utvr uje Izvr{ni odbor Komore. Podatke, koji se smatraju poslovnom tajnom, smije priop}iti drugim osobama samo predsjednik Komore ili osoba koju on za to posebno ovlasti. U tom smislu problematika koje se raspravlja na tijelima Komore ako nije na gore naveden na~in utvr ena poslovnom tajnom, nije poslovna tajna. ^lanovi Vije}a Komore primili su gore navedeno na znanje. Zvezdana Petrovi} je zatra`ila tuma~enje o zbrinjavanju citostatika u ljekarni. Glavna tajnica je odgovorila da je rukovanje antineoplasti~nim lijekovima bila jedna od to~ki ovogodi{njeg onkolo{kog kongresa i da se smjernice za rukovanje i zbrinjavanje (QUAPOS) mogu prona}i na stranici Eu- 68

71 XI : /2. BILTEN HRVATSKE LJEKARNI^KE KOMORE ropskog udru`enja ljekarnika. Dodajmo, citostatici spadaju u opasan otpad i kao takvi se moraju zbrinjavati odvojeno od ostalog farmaceutskog otpada. Predsjednik Komore odgovorio je na pitanja vezana za izdavanje lijekova na recept lije~nika iz tre}ih zemalja te naveo da je prijedlog za izmjenu Pravilnika o mjerilima za razvrstavanje lijekova te o propisivanju i izdavanju lijekova Komora uputila prema nadle`nom Ministarstvu i tom prigodom predlo`ila uvo enje mogu}nosti izdavanja lijekova na recept lije~nika iz tre}ih zemalja, kao i izdavanja lijeka za ku}ne ljubimce na veterinarski recept iz tre}ih zemalja. Prigodom izmjene Pravilnika Ministarstvo navedeno nije uzelo u obzir. Vije}e Komore smatra potrebnim obnoviti aktivnosti vezano za Ministarstvo zdravlja (MZ) i izmjenu navedenog Pravilnika. ^lanovi Vije}a Komore zatra`ili su obavijest o dono{enju Pravilnika o prometu lijekova putem interneta. Glavna tajnica Tihana Govor~inovi} obavijestila je prisutne da je Hrvatska ljekarni~ka komora dala o tom predmetu mi{ljenje u srpnju i da je navedeno mi{ljenje objavljeno na web stranici Komore, kao i sam Nacrt prijedloga Pravilnika o internet ljekarnama. Komora je u vi{e navrata od MZ tra`ila da se ne donese takav Pravilnik, ali budu}i da se radi o primjeni Europske direktive, tek }e se potpisivanjem ugovora o logotipu ispuniti formalno uvjeti za dono{enje Pravilnika. U ovom trenutku MZ jo{ ~eka izvornik ugovora o za{titnom znaku (logotipu). Pre ma tome Tihana Govor~inovi} je za tra`ila Ministarstvo zdravlja termin sastanka na kojem bi predstavnici Komore i HFD iznijeli svoj stav o uvo enju internet ljekarni. Darko Taka~ navodi da svakako treba zadr`ati izdavanje lijeka u ljekarni iako je naru~en putem interneta. Tihana Govor~inovi} nagla{ava da je Komora zatra`ila savjete i mi{ljenje PGEU-a kao i austrijske farmaceutske komore, te istaknula da sve europske dr`ave imaju omogu}eno izdavanje lijeka u ljekarni koji je naru~en putem interneta, kao i osiguranu dostavu koja ima stroge uvjete ~uvanja, skladi{tenja i prijevoza lijeka. ^lanovi Vije}a upozoravaju da se za dostavu lijekova pripremaju veledrogerije {to bi dodatno ote`alo poslovanje malim ljekarnama. Tihana Govor~inovi} nagla{ava da je Komora predlo`ila zabranu dostave lijeka putem po{te i veledrogerija. Nakon rasprave ~lanovi Vije}a su jednoglasno zaklju~ili da je potrebno {to hitnije organizirati sastanak predstavnika Komore i HFD-a s predstavnicima MZ kako bi se prije kona~nog prijedloga Pravilnika i njegove objave za javnu raspravu strogo regulirale odredbe o tzv. internet ljekarnama. 3/125 sjednica Vije}a HLJK-a Vije}e Hrvatske ljekarni~ke komore na svojoj je sjednici od 11. velja~e raspravljalo i donijelo odluke o: 69

72 BILTEN HRVATSKE LJEKARNI^KE KOMORE XI : /2. izvje{}u predsjednika Komore o radu izme u sjednica Vije}a prijedlogu izmjene i dopune Pravilnika o stru~nom usavr{avanju magistara farmacije taksama za bodovanje stru~nih predavanja u organizaciji Hrvatskog farmaceutskog dru{tva i Farmaceutsko-biokemijskog fakulteta dopuni Poslovnika o radu Vije}a Hrvatske ljekarni~ke komore mi{ljenju o smjernicama za hitnu kontracepciju dokumentu»probir i kontrolna mjerenja u ljekarni i obrasci za strukturirani razgovor s pacijentima u procesima ljekarni~ke skrbi«1 imenovanju Povjerenstva za strategiju razvoja ljekarni{tva imenovanju Predsjednika suda II stupnja i suca II stupnja zamolbi Hrvatskog dru{tva za sigurnost pacijenata za oslobo enjem od tro{- kova stru~nog usavr{avanja financijskoj pomo}i za organiziranje kongresa udruge studenata farmacije i biokemije daljnjim aktivnostima Komore u vezi na crta prijedloga Pravilnika o internet ljekarnama i imenovanje stru~njaka za zakonodavstvo u`e specijalizacije zapo{ljavanju putem stru~nog osposob ljavanja 1 Vidjeti isto tako ~lanak Uloga ljekarnika i ljekarni u potpori javnog zdravlja u ovom broju Biltena HLJK. Danima otvorenih vrata donaciji Farmaceutsko-biokemijskom fakultetu Sveu~ili{ta u Zagrebu za opremanje Centra za primijenjenu farmaciju prijedlogu IV Podru~nog vije}a Hrvatske ljekarni~ke komore da se sjednice Vije}a odr`avaju subotom izvje{}u Nadzornog odbora otpisu narkotika u ljekarnama imenovanju ~lana u Povjerenstvo za stru~na i stale{ka pitanja o~itovanju o djelokrugu rada farmaceutskog tehni~ara prodaji farmaceutskih tvari pravnim i fizi~kim osobama koje se ne bave farmaceutskom djelatno{}u o~itovanje Hrvatskog farmaceutskog dru{tva na uvodnik u Biltenu HLJK dopisu promatra~a izbora za zastupnike u Glavnoj skup{tini vezan za uvodnik u Biltenu HLJK nacrtu prijedloga Pravilnika o davanju suglasnosti za uno{enje ili uvoz lijeka. Predsjednik Komore obavijestio je ~lanove Vije}a da je, sukladno zaklju~cima s Glavne skup{tine Komore, Predstavni{tvu Europske komisije u RH, HLJK uputila zahtjev za autenti~nim tuma~enjem Direktive 2011/62/EU vezano za na~in izdavanja lijekova putem internet prodaje. Dana 21. prosinca dostavljen je odgovor Predstavni{tva Europske komisije u RH da nije ovla{tena tuma~iti pravnu ste~evinu Europske unije pa tako ni navede- 70

73 XI : /2. BILTEN HRVATSKE LJEKARNI^KE KOMORE ni pravilnik ~ije je tuma~enje Komora tra`ila. U odgovoru su navedene adrese institucija od kojih treba tra`iti tuma~enje a koje su donijele direktivu, tj. od European Parliament, Bât. Altiero Spinelli, 60 rue Wiertz / Wiertzstraat 60, B Bruxelles/Brussels, Belgium I European Commission, Directorate General for Health and Food Safety, B Brussels, Belgium. Potom je Komora na navedene adrese proslijedila dopis sa zahtjevom za auten ti~nim tuma- ~enjem Direktive 2011/62/EU. Na zamolbu Komore dana 11. prosinca odr`an je u MZ sastanak predstavnika HLJK, HFD i HALMEDA vezano za izradbu kona~nog prijedloga Pravilnika o uvjetima za promet lijekovima putem interneta. Predstavnici struke iznijeli su jasan stav prema kojem ljekarni~ka struka smatra da u Republici Hrvatskoj distribucija bezreceptnih lijekova nije primjerena za dostavu na ku}nu adresu krajnjem korisniku, ve} za to jedino je mjesto izdavanja bezreceptnog lijeka ljekarna pod nadzorom magistra farmacije. Na sastanku je dogovoreno da }e Hrvatska ljekarni~ka komora i Hrvatsko farmaceutsko dru{tvo dostaviti svoje stru~no mi{ljenje prema Ministarstvu zdravlja koje treba uklju~ivati i pravne i stru~ne aspekte odluke da se lijek ne dostavlja na ku}nu adresu, tj. da se lijek naru~en i kupljen preko interneta mo`e preuzeti u ljekarni bez dostave na ku}nu adresu. Stav Hrvatske ljekarni~ke komore i Hrvatskog farmaceutskog dru{tva vezano za promet lijekovima na daljinu putem interneta dostavljen je MZ 15. prosinca Komora je istodobno od tada{njeg ministra Sini{e Varge zatra`ila odgodu dono{enja Pravilnika o internet ljekarni, koji je bez obzira na zahtjev Komore objavljen na web portalu esavjetovanje sa zainteresiranom javno{}u. Zbog toga je Komora HINI i medijima uputila priop}enje vezano za po~etak esavjetovanja na temu Pravilnika o internet ljekarnama, ali isto tako i objavila svoje primjedbe na Pravilnik o internet ljekarnama. Kako privatna ljekarni~ka praksa na osnovi zakupa traje do 30. lipnja od MZ je zatra`eno rje{avanje statusa zakupaca, te je od strane MZ dostavljen odgovor da }e se navedeno pitanje rje{avati izmjenama i dopunama Zakona o zdravstvenoj za{titi. Dana 30. studenoga iz MZ je zaprimljen dopis Povjerenika za informiranje RH koji je preko MZ obavijestio sve komore u zdravstvu o du`nosti provo enja esavjetovanja s javno{}u prigodom dono{enja svojih Statuta, kao i drugih op}ih akata. Komori je dana 26. sije~nja od MZ dostavljena obavijest prema kojoj se vi{e ne provodi o~evid za utvr ivanje ispunjavanja minimalnih uvjeta prostora, radnika i opreme za obavljanje zdravstvene djelatnosti, ve} podnositelj zahtjeva mora sam dostaviti ispunjenu izjavu ovjerenu kod bilje`nika kojom izjavljuje da su ispunjeni svi uvjeti za obavljanje zdravstvene djelatnosti. Od 19. sije~nja do 3. velja~e provedeno je esavjetovanje o nacrtu prijedloga Pravilnika o izmjeni i dopuni Pravilnika o mjerilima za razvrstavanje lijekova te o propisivanju i izdavanju lijekova na recept. 71

74 BILTEN HRVATSKE LJEKARNI^KE KOMORE XI : /2. Na zamolbu i dugotrajno tra`enje Komore objavljen je prijedlog Pravilnika o izmjenama Pravilnika o mjerilima za razvrstavanje te o propisivanju i izdavanju lijekova u dijelu prava ljekarnika da izdaje generi~ki lijek, bez obzira na nedostupnost propisanog lijeka. Dana 25. studenoga odr`an je sastanak predstavnika HZZO-a s predstavnicima Komore i HUP-a na kojem je HZZO predstavnike Komore i HUP-a upoznao s uvjetima za uvo enje novog modela ugovaranja za ljekarni~ku djelatnost. Prema mi{ljenju Zavoda ljekarni{tvo je jedina zdravstvena djelatnost primarne razine zdravstvene za{tite koja jo{ uvijek koristi pla}anje prema»plavoj knjizi«, stoga je u interesu ljekarni{tva prihvatiti novi model po uzoru na DTP klasifikaciju, kojim se ostvaruju preduvjeti za daljnje pregovore oko unaprje enja sustava financiranja ljekarni i mogu}nost pla}anja dodatnih ljekarni~kih usluga. Predstavnici Komore su primili na znanje stav Zavoda, uz najavu da }e se kona~ni stav i odgovor Komore o prihva}anju novog modela donijeti na tijelima Komore. Zavod }e pripremiti prijedlog Odluke kako bi se na vrijeme mogla pripremiti to~ka dnevnog reda za UV HZ- ZO-a i dostaviti ga Komori na mi{ljenje. Dana 18. prosinca HZZO je, nakon sjednice Upravnog vije}a odr`ane 17. prosinca 2015., objavio: Za ljekarni~ku djelatnost utvr eni su novi dijagnosti~ko-terapijski postupci (DTP) kojima su utvr ene cijene usluga izdavanja lijekova na recept. Ranije cijene bile su utvr ene Odlukom o utvr ivanju Popisa dijagnosti~kih i terapijskih postupaka u zdravstvenim djelatnostima vremenski i kadrovski normativi (tzv. Plava knjiga). Utvr ivanjem DTP-a za ljekarni~ku djelatnost izvr{ena je tehni~ka promjena koja predstavlja prvi korak reforme ljekarni~ke djelatnosti. Naime, sada }e se ljekarnicima prema DTP-u pla}ati postupci 1. razine u ljekarni~koj djelatnosti koji obuhva}aju svakodnevni rad ljekarnika, kao {to je izdavanje lijekova na recept. U nastavku definiranja novog modela ugovaranja u planu je definiranje 2. razine dijagnosti~ko-terapijskih postupaka (DTP) poput, primjerice obra~unavanja prijava nuspojava i spre~avanja interakcija lijekova s drugim lijekovima. Dana 29. prosinca na tra`enje Komore u HZZO-u je odr`an sastanak predstavnika Zavoda, Hrvatske ljekarni~ke komo re, HUP Udruge ljekarnika i G8 informati~kih tvrtki za ljekarni~ko poslovanje. Nakon {to je HZZO na 98. sjednici Upravnog vije}a donio odluku o uvo enju novog modela ugovaranja za ljekarni~ku djelatnost i najave o primjeni novog modela od 1. sije~nja Komora je zatra`ila hitan sastanak s predstavnicima Zavoda kako bi se utvrdile formule za obra~un usluge po novom modelu, te na~in obra~una usluge za ponovljive recepte, stornirane recepte i tako redom. Na sastanku je dogovoreno: HZZO je prihvatio zamolbu Komore i G8 za promjenu datuma primjene novog modela, dogovoren za 1. velja~e 2016., da bi informati~ke tvrtke imale 72

75 XI : /2. BILTEN HRVATSKE LJEKARNI^KE KOMORE dovoljno vremena pripremiti i ispitati programske izmjene HZZO je prihvatio prijedlog formula za izra~un usluga prema novom modelu ljekarni~kih postupka klasificiranih po uzoru na DTP klasifikaciju za primarnu zdravstvenu za{titu u prijelaznom razdoblju primjenjuje se kriterij koji se odnosi na datum realizacije recepta, odnosno ako je recept izdan u ljekarni u vrijeme va`enja starih postupaka, usluga }e se obra~unati po starim postupcima za ponovljivi recept vrijedi kriterij da se usluga obra~unava prema datumu izdavanja tako da se jedna realizacija mo`e obra~unati po starim postupcima, a sljede}a po novom modelu, ako je u me- uvremenu zapo~ela njegova primjena u slu~aju ponovnog fakturiranja (stornirani recepti) primijenit }e se postupak koji je vrijedio na dan realizacije recepta HZZO }e dopuniti Opis sloga novim obja{njenjima kao i dodatnim primjerima ispravnih slogova nakon prvog kvartala, HZZO i Komora analizirati }e primjenu novoga modela te dogovoriti izmjene i dopune radi unaprje enja modela. Predsjednik Komore obavijestio je ~lanove Vije}a da su u godini za nagradu Hrvatskog dru{tva za sigurnost pacijenta za najuspje{nije pojedince / timove / odjele / zavode / ustanove / akcije i programe u podru~ju unaprje enja sigurnosti bolesnika, a na poziv HLJK, prijavljena 2 projekta koja su oba nagradu i dobila. Nagra eni programi: Gradska ljekarna Zagreb Jasminka Vugec Mihok za projekt»ljekarni~ko savjetovanje i aktivna edukacija osoba oboljelih od {e}erne bolesti«hrvatska ljekarni~ka komora Danijela Jonji}, Katarina Fehir [ola i Asja Stipi} Markovi} za projekt»uz ljekarnika i alergologa lak{e se di{e«. 2 Predsjednik Komore obavijestio je ~lanove Vije}a o radu pojedinih povjerenstava i ostalih tijela Hrvatske ljekarni~ke komore. Izvr{ni odbor odr`ao je dva sastanka, dana 16. prosinca na kojem su intervjuirani kandidati za mjesto administratora umjesto Kristine ^ule. Izvr{en je izbor te je zaposlena Nikolina Ru`i~i}. Drugi sastanak odr`an je 15. sije~nja na kojem se razgovaralo o terminu i dnevnom redu sjednice Vije}a HLJK, aktivnostima HLJK u proteklom razdoblju, kao i o narednom razdoblju. Nadzorni odbor je odr`ao dva sastanka, dana 9. prosinca i 15. sije~nja Domagoj Ron~evi}, predsjednik Nadzornog odbora dao je neopozivu ostavku. Njegovu funkciju do imenovanja od strane za- 2 Na istu temu vidjeti ~lanak Savjetovalište za bolesnike s astmom: javnozdravstvena kampanja u ovom broju Biltena HLJK. 73

76 BILTEN HRVATSKE LJEKARNI^KE KOMORE XI : /2. stupnika Glavne skup{tine preuzima zamjenik predsjednika Mate Krce. Na odr`anim sastancima izvr{en je nadzor nad financijskim poslovanjem Komore za razdoblje od 1. sije~anja do 30. ruj na 2015., zatim pregled prijedloga Financijskog plana za godinu 2016., proveden je nadzor nad ostalim poslovanjem Komore, kao i prijedlogom Programa rada za godinu Povjerenstvo za priznavanje inozemnih stru~nih kvalifi kacija odr`alo je dva sastanka na kojima su rje{avani zahtjevi za priznavanje inozemne stru~ne kvalifikacije: 22 zahtjeva za op}i postupak priznavanja 3 zahtjeva za automatski postupak priznavanja 13 zahtjeva za rje{avanje po `albama. Povjerenstvo za davanje mi{ljenja prilikom osnivanja ljekarni odr`alo je 3 sastanka na kojim je rije{eno 14 zahtjeva: 7 zahtjeva za osnivanje ljekarne, odnosno ljekarni~ke podru`nice 5 zahtjeva za preseljenje ljekarni~ke pod ru`nice 2 zahtjeva za pripajanje ljekarne. Povjerenstvo za stru~ni nadzor u novom je sazivu odr`alo konstituiraju}u sjednicu. Odr`an je sastanak 21. prosinca na kojem je za predsjednicu Povjerenstva jednoglasno izabrana Irena Ro`i} Sinjeri, a za zamjenicu predsjednice Irena Hadelan. Povjerenstvo za stru~no usavr{avanje magistara farmacije odr`alo je dva sastanka na kojima je rje{avano ukupno 67 zahtjeva, a od toga: 40 osobnih zahtjeva za bodovanjem 27 zahtjeva tvrtki za bodovanjem. Povjerenstvo za unapre enje i regulaciju izrade i izdavanja magistralnih pripravaka odr`alo je sastanak 14. sije~nja Povjerenstvo za ekonomska pitanja odr`alo je sastanak 14. prosinca na kojem je Dario Petek izlo`io novi model ugovaranja za ljekarne. Radna skupina za izradbu novog modela ugovaranja za ljekarni~ku djelatnost, koja djeluje unutar Povjerenstva za ekonomska pitanja, odr`ala je sastanak 25. sije~nja na kojem je do{lo do suglasja za uklju~ivanje dva ~lana IO u njezin rad i jednog predstavnika Povjerenstva za ekonomska pitanja. Na sastanku su dogovorene nove aktivnosti koje obuhva}aju dopunu LJP I razine, utvr ivanje cijena za LJP II razine na temelju vremenskih i kadrovskih normativa te izra~un cijena za magistralne pripravke na Listi HZZO-a i koje }e podatke dostaviti Povjerenstvu Leonardi i Povjerenstvu za unapre enje ljekarni~ke prakse. Sljede}i sastanak odr`at }e se zajedno s Povjerenstvom za ekonomska pitanja. Povjerenstvo za onkolo{ko ljekarni{tvo odr- `alo je 2. prosinca konstituiraju}u sjednicu. Povjerenstvo za javno ljekarni{tvo odr`alo je sjednicu 29. sije~nja na kojoj se ras- 74

77 XI : /2. BILTEN HRVATSKE LJEKARNI^KE KOMORE pravljalo o prijedlozima za pobolj{anje komunikacije s ~lanovima Komore i prijedlozima za pobolj{anje web stranice, kao i rasprava o izmjeni Pravilnika o mjerilima za razvrstavanje lijekova te propisivanju i izdavanju lijekova na recept izdavanje paralela. Povjerenstvo za bolni~ko ljekarni{tvo odr`alo je sastanak dana 29. sije~nja Povjerenstvo za etiku i deontologiju odr`alo je esjednicu 18. prosinca Povjerenstvo za odnose s javno{}u odr`alo je sastanke 30. studenoga i 1. velja~e Sastavljen je osvrt na medijske ~lanke vezano uz DTP-ove, kao i osvrt na Okrugli stol. Raspravljalo se i o na~inu pobolj{anja transparentnosti dijeljenja informacija vezanih uz ljekarni~ku struku. Izvje{}a su dostupna na web stranicama Komore. Povjerenstvo je po zamolbi predsjednika Komore pripremilo prijedlog priop}enja za medije vezano za po~etak esavjetovanja»nacrt Pravilnika o internet ljekarnama«. Povjerenstvo za me unarodnu suradnju odr`alo je u novom sazivu konstituiraju}u sjednicu 1. prosinca 2015., a potom i sjed nicu 3. velja~e Povjerenstvo za unaprje enje ljekarni~ke djelatnosti odr`alo je sastanak 17. prosinca Povjerenstvo za stru~na i stale{ka pitanja odr`alo je konstituiraju}u sjednicu. Povjerenstvo je razmatralo pitanja vezana za otpis droga, za PDV na magistralne i galenske pripravke, kao i na odredbe Odluke o uvjetima koje mora ispunjavati mentor i ljekarna u kojoj se provodi pripravni~ki sta` magistra farmacije. Povjerenstvo Leonardi odr`alo je dva sastanka 9. prosinca i 11. sije~nja Povjerenstvo je u svojoj objavi za web HLJK naglasilo sljede}e:»ljekarni~ka struka u Hrvatskoj nalazi se u razdoblju pronala`enja novog i upotpunjavanju postoje}eg identiteta. Prelazak usredoto~enosti ljekarnika s lijeka na bolesnika, a i vrlo ~este promjene i novosti u pru`anju ljekarni~kih usluga, otkrivaju nove potrebe ljekarni~ke struke za znanjem, vje{tinama i stavovima, odnosno kompetencijama. Zajedni~ka vizija ljekar ni~ke struke jest stavljanje ljekarnika kao ravnopravnog ~lana multidisciplinarnog tima zdravstvenih radnika u svrhu pove}anja uspje{nosti lije~enja i smanjenja optere}enja zdravstvenog sustava«. Povjerenstvo Leonardi 3 dijeli upravo tu globalno ra{irenu viziju vezanu za ljekarni~ku struku i ima ulogu, zada}u ili poslanje (misiju) zalagati se za uvjete, kao i razvijati me- 3 Povjerenstvo nosi naziv Leonardi zbog velikih sli~ nosti u ciljevima, koje ima s projektom Leonardi, a koji je bio planiran za RH, ali do danas nije proveden. Ime projekta proizlazi iz opisa njegovog osnovnog cilja evaluating wether patient health is improved and pressure ON health systems reduce through the introduction of a Healthy Living PhaRmacy approach in four Demonstrator Europena regions. 75

78 BILTEN HRVATSKE LJEKARNI^KE KOMORE XI : /2. hanizme i alate koji bi pomogli u provedbi ili ostvarivanju (implementaciji) rasta i razvoja ljekarni~ke struke na nacionalnoj razini. Devet magistara farmacije iz javnih ljekarni, obrazovnih i strukovnih ustanova s velikim entuzijazmom i voljom volonterski pridonose ostvarivanju ciljeva povjerenstva. Zajedni~ka je `elja ~lanova povjerenstva predstaviti viziju, misiju i ciljeve kako bi {ira stru~na javnost imala informaciju o postojanju i radu samog povjerenstva. Povjerenstvo }e o svim zavr{enim projektima pravodobno izvje{tavati stru~nu javnost putem web stranice Hrvatske ljekarni~ke komore. I Podru~no vije}e odr`alo je sastanak 11. sije~nja VI Podru~no vije}e odr`alo je sastanak 30. sije~nja Sastanak predsjednika Komore i Povjerenstva za unaprje enje ljekarni~ke djelatnosti te Povjerenstva Leonardi odr`an je u Komori 25. sije~nja Razgovaralo se o suradnji i uskla ivanju rada ta dva povjerenstva koja se bave razvojem ljekarni~kih usluga. Dogovorena je me usobna suradnja i djelokrug rada svakog povjerenstva. Radom povjerenstava koordinirat }e predsjednik Komore. Detaljnija izvje{}a s navedenih sastanaka dostupna su na web stranicama Komore. ^lanovi Vije}a Komore jednoglasno su donijeli Dopunu Pravilnika o izmjenama i dopunama Pravilnika o sadr`aju, rokovima i postupku stru~nog usavr{avanja magistara farmacije prema kojem }e se obvezati organizatori stru~nog usavr{avanja da uz listu aktivnih i pasivnih sudionika Komori dostave i excel tablicu u elektroni~kom obliku, kako bi se bodovi automatski dodijelili sudioniku i bili vidljivi u evidencijskom listu svakog ~lana Komore. Tihana Govor~inovi}, glavna tajnica Komore, obavijestila je ~lanove Vije}a da su, vezano uz osnivanje radne skupine za izradbu novog Pravilnika o stru~nom usavr- {avanju, svoje prijedloge dostavili Farmaceutsko-biokemijski fakultet i Hrvatsko farmaceutsko dru{tvo. Ispred Farmaceutsko-biokemijskog fakulteta u navedenoj radnoj skupini sudjelovat }e: prof. dr. sc. Sanda Vladimir Kne`evi} doc. dr. sc. Iva Mucalo U navedenoj }e radnoj skupini ispred Hrvatskog farmaceutskog dru{tva sudjelovati: doc. dr. sc. Ivan Pepi} doc. dr. sc. Miranda Serti} Vije}e je jednoglasno donijelo odluku da ispred Hrvatske ljekarni~ke komore u radnoj skupini budu po jedan predstavnik javnog ljekarni{tva, jedan predstavnik bolni~kog ljekarni{tva, kao i jedan predstavnik HALMED-a. Glavna tajnica Komore obavijestila je prisutne ~lanove Vije}a da je, sukladno Cjeniku Hrvatske ljekarni~ke komore, potrebno donijeti posebnu odluku o taksama za bodovanje stru~nih predavanja u organizaciji 76

79 XI : /2. BILTEN HRVATSKE LJEKARNI^KE KOMORE Hrvatskog farmaceutskog dru{tva i Farmaceutsko-biokemijskog fakulteta. Sukladno gore navedenom Vije}e je odlu- ~ilo da taksa za prvo predavanje iznosi kuna, dok se za sva ostala predavanja s istom temom napla}uje kuna predavanja koja se odr`avaju unutar Hrvatskog farmaceutskog dru{tva na poziv udru`enja i sekcija ne}e se napla }ivati; predavanja koja se unutar HFD-a organiziraju na inicijativu proizvo a~a, zastupnika ili veledrogerija (promotivna predavanja) napla}ivat }e se po gore navedenim taksama organizatori predavanja za koja se pla- }aju kotizacije du`ni su Komori platiti 15 % od kotizacija ~lanova Komore, dok od ~lanova HFD i FBF treba platiti 5 % od kotizacije. Vije}e Komore je obvezalo Izvr{ni odbor da za sljede}u sjednicu Vije}a pripremi prijedlog izmjene Cjenika usluga Hrvatske ljekarni~ke komore u djelu taksi. ^lanovi Vije}a Komore dopunili su Poslovnik o izmjenama i dopunama Poslovnika o radu Vije}a Komore kojim se propisuje i mogu}- nost odr`avanja elektroni~kih sjednica. Vije}e Komore je razmatralo smjernice o hitnoj kontracepciji te recenziju profesora ]oru{i}a i profesorice Ba~i} Vrca na navedeni dokument. Nakon rasprave ~lanovi Vije}a odlu~ili su da Povjerenstvo Leonardi, kao autor navedenog dokumenta, isti dokument ispravi sukladno zahtjevima recenzenata i ponovno ga po{alje na uvid i mi{ljenje profesorima ]oru{i}u i Ba~i} Vrca te da se ponovno upita nadle`no Ministarstvo zdravlja o obvezi ispunjavanja upitnika za izdavanje hitne kontracepcije. Vije}e je usvojilo prijedlog Povjerenstva Leonardi da se zatra`i od HFD da se jedna od ~lanica Povjerenstva Leonardi uklju~i u edukacije koje provodi HFD na temu kontracepcije, kako bi se predstavio sadr`aj smjer nica, pojasnio njihov cilj, svrha i namje na te odgovorilo na mogu}e nedoumice polaznika te~aja vezano uz sadr`aj smjer nica. Vije}e Komore je razmatralo dokument Pro bir i kontrolna mjerenja u ljekarni i obrasci za strukturirani razgovor s pacijentima u procesima ljekarni~ke skrbi za koji je recenziju pripremio Farmaceutsko-biokemijski fakultet te je donijelo odluku da ispravljeni materijal treba ponovno poslati prema recenzentu. Na sljede}oj sjednici Vije}a odlu~it }e se o daljnjim aktivnostima vezanim za navedeni dokument. Sukladno odluci Skup{tine, donesene na sjednici od 12. prosinca 2015., Vije}e je raspravljalo o imenovanju Povjerenstva za izradbu strategije hrvatskog ljekarni{tva i to na na~in da se uz 7 imenovanih ~lanova od Ministra zdravlja to Povjerenstvo pro{iri i s predstavnicima Komore, Farmaceutsko-biokemijskog fakulteta i Hrvatskog farmaceut skog dru{tva kako bi se lak{e koordini- 77

80 BILTEN HRVATSKE LJEKARNI^KE KOMORE XI : /2. rali i delegirali zaklju~ci tijela Komore prema Ministarstvu zdravlja. Darko Taka~, predsjednik HFD, obavijestio je prisutne ~lanove Vije}a da Upravni odbor HFD, zbog iznimno va`nog i zna~ajnog dokumenta za ljekarni{tvo, predla`e zajedni~ki sastanak Komore, HFD-a i FBF-a. No, kako do odr`avanja sjednice Vije}a Komore nisu predlo`eni ~lanovi za navedeno Povjerenstvo od Komore, HFD-a i FBF-a, ta se to~ka dnevnog reda, uz suglasnost svih ~lanova Vije}a, prebacuje na sljede}u sjednicu s obvezom odr`avanja zajedni~kog sastanka triju gore navedenih institucija. Sukladno odluci Vije}a Komore od 26. studenoga u Stegovni sud II stupnja potrebno je imenovati jo{ jednog ~lana kako bi navedeni sud bio sastavljen od 10 ~lanova magistara farmacije. Dosada{nji predsjednik suda II stupnja Ljudevit Drkulec, dipl. iur. obavijestio je Ko moru da zbog odlaska na drugo radno mjesto nije vi{e u mogu}nosti raditi u Stegovnom sudu Komore. Nastavno na navedeno Vije}e Komore je u obvezi imenovati novog predsjednika Stegovnog suda II stupnja iz redova uglednih pravnika. Za predsjednika Stegovnog suda II stupnja ovom su Vije}u predlo`ena 2 kandidata: Rafael Kre{i}, sudac Op}inskog kaznenog suda u Zagrebu Vanda Stracenski, sutkinja Prekr{ajnog suda u Zagrebu. Nakon glasovanja ~lanovi Vije}a imenovali su Rafaela Kre{i}a predsjednikom Stegovnog suda u II stupnju. Isto tako Vije}e je donijelo odluku kojom se za suca Stegovnog suda II stupnja imenuje Nura Ismailovski, mag. pharm., Gradska ljekarna Zagreb. Vije}e Komore je na zamolbu Hrvatskog dru{tva za sigurnost oslobodilo Dru{tvo od naknade za pla}anje tro{kova stru~nog usavr{avanja u iznosu od kuna. Vije}e Komore isto tako je odlu~ilo o nov~anoj pomo}i u iznosu od kuna udruzi studenata farmacije i biokemije za pla}anje kotizacije za slu`bene delegate na kongresima Europske i Svjetske udruge studenata farmacije. Glavna tajnica Komore obavijestila je ~lanove Vije}a Komore o zapo{ljavanju Nikoline Ru`i~i} na radno mjesto administrator u Hrvatskoj ljekarni~koj komori nakon odlaska s tog mjesta Kristine ^ule, o ~ijem je izboru po ovlasti Vije}a Komore odlu~io Izvr{ni odbor. Nikolina Ru`i~i} je zaposlena u HLJK od 23. prosinca Ana Malovi} obavijestila je ~lanove Komore o mogu}nosti zapo{ljavanja pravnika putem stru~nog osposobljavanja na godinu dana. Vije}e je jednoglasno zaklju~ilo da se zapo~ne s aktivnostima u svrhu zapo{ljavanja pravnika putem stru~nog osposobljavanja. Glavna tajnica Komore je obavijestila ~lanove Komore da su u pripremi Dani otvo- 78

81 XI : /2. BILTEN HRVATSKE LJEKARNI^KE KOMORE renih vrata Hrvatske ljekarni~ke komore i to na na~in da se obi u sva podru~na Vije}a te da se ~lanove informira o razli~itim aktualnostima, posebice o aktivnostima Komore. Vije}a Komore odlu~ilo je da uz predsjednika i glavnu tajnicu Komore, kao i uz prav nicu Komore u planiranim aktivnostima prigodom Dana otvorenih vrata ispred Vije}a Komore sudjeluje i Ana Soldo. Vije}e Komore donijelo je odluku kojim se Farmaceutsko-biokemijskom fakultetu Sveu ~ili{ta u Zagrebu za opremanje Centra za primijenjenu farmaciju donira kuna. ^lanovi Vije}a Komore su podr`ali prijedloga IV Podru~nog Vije}a da se sljede}a sjednica Vije}a Komore odr`i u subotu kako bi se ~lanovima Vije}a olak{ala organizacija rada u ljekarnama u kojima su zaposleni. Marija Vinkovi}, predsjednica Vije}a, upoznala je ~lanove sa zapisnikom i izvje{}em Nadzornog odbora sa sastanka Nadzornog odbora od 15. sije~nja Izvje{- }e s navedenog sastanka objavljeno je na stranici Komore u zatvorenom djelu. ^lanovi su Vije}a izvje{}e o sastanku Nadzornog odbora primili na znanje. Sukladno jednoglasnoj odluci Vije}a Komore, a prema mi{ljenju Povjerenstva za stru~na i stale{ka pitanja HLJK, utvr en je postupak za otpis opojnih droga sa zaliha ljekarne: Za otpis opojnih droga sa zaliha ljekarne potrebno je da predstavnik tvrtke, koja s ljekarnom ima potpisan ugovor o zbrinjavanju farmaceutskog otpada, donese, i u prisutnosti magistra farmacije, popuni Prate}i list 4 posebno za opojne droge, a posebno za ostale lijekove. Na isti je potrebno navesti serijski broj kutijice koja se otpisuje te rok valjanosti. Kopiju Prate}eg lista magistar farmacije du`an je prilo`iti u Knjigu evidencije. Isto se tako preporu~a da se ugovornom obvezom rije{i da je predstavnik tvrtke du`an ljekarni dostaviti Potvrdu iz spalionice da je otpad uni{ten i to posebno za opojne droge. Nadalje, Vije}e obvezuje Povjerenstvo za stru~na i stale{ka pitanja da do sljede}e sjednice Vije}a Komore predlo`i postupak za otpis opojnih droga koje kao farmaceutski otpad u ljekarnu donesu bolesnici i drugi korisnici lijekova. Na prijedlog Povjerenstva za stru~na i stale{ka pitanja Vije}e Komore jednoglasnom je odlukom u stalne ~lanove navedenog Povjerenstva imenovalo Danijelu Kelentri}, umjesto Domagoja Ron~evi}a, koji je dao ostavku. ^lanovi Vije}a su raspravljali o dokumentu koji se nalazi na slu`benoj web stranici Hr- 4 Prate}i list je dokument tvrtke koja se bavi zbrinjavanjem otpada. 79

82 BILTEN HRVATSKE LJEKARNI^KE KOMORE XI : /2. vatskog dru{tva farmaceutskih tehni~ara pod nazivom»uloga i podru~je djelovanja farmaceutskog tehni~ara u Europi«. U navedenom dokumentu, izme u ostalog, stoji da farmaceutski tehni~ar izdaje lijekove na recept, informira pacijenta o efektima, nuspojavama, kontraindikacijama i sigurnoj uporabi lijekova, kao i da izdaje generi~ke zamjene. ^lanovi Vije}a su jednoglasno zaklju~ili da je potrebno s Dru{tvom farmaceutskih tehni~ara uspostaviti usmenu i/ili pismenu vezu da se jasno utvrdi radi li se o prijevodu dokumenta o djelokrugu rada farmaceutskih tehni~ara u Evropi ili ne i zahtijevati da se na slu`benoj stranici isto tako objavi djelokrug rada farmaceutskih tehni~ara u Republici Hrvatskoj sukladno Odluci Vije}a Komore. Ina Topi} je upozorila ~lanove Vije}a na sve ~e{}u pojavu nabave farmaceutskih tvari i na ku}nu izradbu lijekova od nekih pravnih i fizi~kih osoba koje ne obavljaju ljekarni~ku djelatnost. ^lanovi Vije}a predla`u da se o opasnostima takvog lije~enja s lijekovima ku}ne izradbe obavijesti javnost. Marija Vinkovi}, predsjednica Vije}a, upoznala je ~lanove Vije}a s dopisom Hrvatskog farmaceutskog dru{tva i dopisom s promatra~a izbora za zastupnike Glavne skup{tine HLJK kojima se reagiralo na uvodnik u Biltenu HLJK od prosinca Nakon uvodnog izlaganja o navedenim o~itovanjima Darko Taka~ obavijestio je ~lanove Vije}a da je Hrvatsko farmaceutsko dru{tvo u za{titu digniteta institucije i struke pripremilo i dostavilo o~itovanje na uvodnik u Biltenu HLJK. Isto je tako apelirao na sve ~lanove da se okrenu suradnji i jedinstvu u struci kako bi se ljekarni{tvo moglo razvijati i napredovati. 4/126 sjednica Vije}a HLJK-a Vije}e Hrvatske ljekarni~ke komore na svojoj je sjednici od 02. travnja raspravljalo i donijelo odluke o: izvje{}u predsjednika Komore o radu izme u sjednica Vije}a imenovanju radne skupine za izradbu novog modela stru~nog usavr{avanja planu stru~nog nadzora za izmjenama i dopunama Cjenika za priznavanje inozemnih stru~nih kvalifikacija i taksi za bodovanje prihva}anju Deklaracije Koordinacije komora u zdravstvu (KoKOZ) nedostupnosti lijeka prema odredbi ~lanka 34. Pravilnika o mjerilima za razvrstavanje te o propisivanju i izdavanju lijeka na recept (NN 86/13, 90/13, 102/14, 107/15), potrebi slanja dopisa ministru zdravlja vezano za imenovanje posebnog savjetnika za ljekarni~ku djelatnost izmjeni i dopuni Odluke o imenovanju Ispitne komisije prijedlogu Povjerenstva za stru~na i stale{ka pitanja kojim se Jakov Dogan~i} imenuje zamjenskim ~lanom, a Dejan Radanovi} stalnim ~lanom navedenog Povjerenstva 80

83 XI : /2. BILTEN HRVATSKE LJEKARNI^KE KOMORE zamolbi CPSE za pokroviteljstvom i sponzorstvom Natjecanja u klini~kim vje{tinama zamolbi za sponzorstvom edukativne bro{ure»nasilje i mladi«preraspodijeli financijskih sredstava za PR aktivnosti u godini sudjelovanju svih ~lanova NO u radu sjednice Vije}a Komore (2. IV ) izradbi detaljnog financijskog izvje{}a Nadzornog odbora o prihodima i rashodima za godinu 2015., te prikazu istog na sjednici Vije}a Komore (2. IV ) o radu Povjerenstva za etiku i deontologiju o izboru agencije za press clipping o uvjetima koje mora ispunjavati mentor i ljekarna u kojoj se provodi pripravni~ki sta` magistra farmacije PDV-u na galenske i magistralne pripravke upisivanju podataka za stalnog bolesnika koji podi`e narkotike o~itovanju dr. sc. Maje Jak{evac Mik{a vezano za njezino daljnje ~lanstvo u Komori komentaru HFD-a vezano za smjernice o hitnoj kontracepciji o~itovanju I podru~nog vije}a o pisanoj isprici Branke Bogi} zbog dopisa kojim je uvrijedila dr. sc. Maju Jak{evac Mik{a i druge ~lanove Komore navodom da Komoru»treba detoksicirati«. Predsjednik Komore izvijestio je ~lanove Vije}a o aktivnostima u proteklom razdoblju. Dana 29. velja~e Komora je primila odgovor Europskog parlamenta (EP) vezano za autenti~no tuma~enje Direktive 2011/62/EU u odnosu na izdavanje lijekova na daljinu putem interneta. Direktiva 2011/62/EU predvi a da dr`ave ~lanice donesu zakone, uredbe i administrativne odredbe potrebne za uskla ivanje s navedenom Direktivom, i dostave tekst glavnih odredbi Europskoj komisiji. EP preporu~a da se za tuma~enje i savjet obratimo Glavnoj upravi za zdravlje i sigurnost hrane Europske komisije koja je odgovorna za nadzor primjene Europskih zakona u dr`avama ~lanicama. Komora je primila odgovor Europske komisije (EK) Glavne uprave za zdravlje i sigurnost hrane Odjel za lijekove, a vezano za autenti~no tuma~enje Direktive 2011/62/ EU u odnosu na izdavanje lijekova na daljinu putem interneta. U odgovoru navode da samo Sud Europske unije mo`e dati kona~no tuma~enje zakonodavstva unije. Svaka dr`ava ~lanica ima pravo na svom dr`avnom podru~ju odrediti uvjete za maloprodaju lijekova na daljinu. Uvjeti moraju biti opravdani za{titom javnog zdravlja, ali ne bi trebali prelaziti okvire onoga {to je nu`no za postizanje toga cilja. U Slu`benom listu EU 32/1 od 9. velja~e Objavljena je DELEGIRANA UREDBA KOMISIJE (EU) 2016/161 od 2. listopada o dopuni Direktive 2001/83/EZ Europskog parlamenta i Vije}a utvr ivanjem detaljnih pravila za sigurnosne oznake na pakiranjima lijekova 81

84 BILTEN HRVATSKE LJEKARNI^KE KOMORE XI : /2. za humanu primjenu. Ta Uredba stupa na snagu dvadesetog dana od dana objave u Slu`benom listu Europske unije, a primjenjuje se od 9. velja~e Dana 23. velja~e u Ministarstvu zdravlja odr`an je sastanak predstavnika Izvr{nog odbora HLJK s novim ministrom zdravlja dr. sc. Dariom Naki}em. Ministar je upoznat s problematikom u ljekarni~koj djelatnosti s naglaskom na nisku vrijednost ljekarni~ke usluge, internet ljekarne, zakup, Zakon o ljekarni{tvu te Pravilnik o mjerilima za razvrstavanje lijekova te o propisivanju i izdavanju lijekova na recept. Obzirom na limitirano vrijeme tog sastanka, ubrzo se o~ekuje novi, dok je u dijelu Pravilnika o internet ljekarni dogovoreno da se ~eka autenti~no tuma~enje EK, koje je zatra`ila HLJK, o obvezi dostave lijeka naru~enog putem interneta. Isto tako, dogovoreno je da }e se i}i u cjelovite izmjene Pravilnika o mjerilima za razvrstavanje, vode}i ra~una o izdavanju paralela te mogu}nosti izdavanja lijekova na recepte tre}ih zemalja. Sukladno dogovoru sa sastanka u Ministarstvu zdravlja dana 23. velja~e Komora je dostavila ministru zdravlja odgovore nadle`nih tijela Europske komisije i Europskog parlamenta u vezi obveze uvo enja internet ljekarne u Republiku Hrvatsku, kao i stav Hrvatske ljekarni~ke komore i Hrvatskog farmaceutskog dru{tva o potrebi suzdr`avanja od takvog oblika liberalizacije tr`i{ta bezreceptnih lijekova, s ciljem sprje~avanja ne`eljenih posljedica uslijed pogre{ne i neodgovorne primjene lijekova, lijekova koji su djelotvorni i sigurni samo kada se rabe pod nadzorom i uz stru~ni savjet ljekarnika. Dana 10. o`ujka u Ministarstvu zdravlja odr`an je sastanak predstavnika Ministarstva zdravlja i Komore vezano za promet u ljekarnama biocida koji sadr`avaju opasne kemikalije. Kona~an stav o toj problematici MZ }e dati nakon {to Komora dostavi stru~no mi{ljenje FBF-a o kompetencijama ljekarnika iz podru~ja toksikologije ste~enih na FBF-u, odnosno ishodima u~enja kolegija Toksikologija u okviru Studija farmacije. MZ je isto tako upozoreno da se, sukladno zakonu, ljekarna ne mo`e dopunski registrirati za prodaju kemikalija. Sukladno odluci Vije}a Komore od 11. velja~e Povjerenstvo Leonardi izradilo je novi revidirani dokument koji je zajedno s poja{njenjima dana 17. o`ujka dostavilo recenzentima prof. dr. sc. Vesni Ba~i} Vrca i prof. dr. sc. Anti ]oru{i- }u i zatra`ila njihovo zaklju~no mi{ljenje. Profesorica Ba~i} Vrca nije imala primjedbi na tekst kona~ne verzije, a dodatno je pohvalila odgovor recenzenta profesora ]oru{i}a, za koji smatra da je napravljen vrlo profesionalno i kompetentno. Odgovor profesora ]oru{i}a jo{ se uvijek ~eka. Dana 14. o`ujka u HALMEDU je odr`an sastanak ravnatelja HALMEDA i njegovih suradnika s predstavnicima Komore na temu zamjenjivost istovrsnih lije- 82

85 XI : /2. BILTEN HRVATSKE LJEKARNI^KE KOMORE kova i o~ekivane potpore HALMEDA ljekarni~koj struci vezano za ovu problematiku. Sukladno dogovoru s navedenog sastanka Komora je uputila dopis vezano za zamjenjivost istovrsnih lijekova sa zamolbom za poja{njenje stavova koje je HALMED predlo`io u esavjetovanju na izmjene i dopune Pravilnika o mjerilima za razvrstavanje lijekova te o propisivanju i izdavanju lijekova na recept. Dana 24. o`ujka zaprimljen je dopis HALMEDA i o~itovanje o zamjenjivosti generi~kih lijekova temeljem dopisa Komore od 15. o`ujka i dogovora sa sastanka odr`anog u HALMED-u 14. o`ujka U o~itovanju stoji: HALMED smatra stru~no opravdanim dono{enje liste me usobno zamjenjivih lijekova HALMED uva`ava obrazlo`enje HLJK da bi se u razdoblju do dono{enja liste me usobno zamjenjivih lijekova mogla naru{iti opskrba lijekovima s lo{im posljedicama na zdravstveni sustav RH HALMED se ne protivi Dopuni Pravilnika na na~in da se bri{e dio»zbog njegove nedostupnosti u prometu u RH«; ljekarnik mo`e izdati zamjenski lijek samo u slu~aju da ljekarna ne posjeduje propisani lijek, a ne smije ga izdati bez suglasnosti bolesnika i ukoliko je osoba koja je propisala recept nazna~ila da se lijek ne zamjenjuje. Ured Komore u okviru aktivnosti»dani otvorenih vrata HLJK«organizirao je sastanke s ~lanstvom u Vara`dinu, Koprivnici i Osijeku, na kojem je sudjelovalo dvjestotinjak ~lanova. O~ekuju se daljnje aktivnosti na ostalim Podru~nim vije}ima Hrvatske ljekarni~ke komore. Izvr{ni odbor je odr`ao dva sastanka 3. o`ujka i 14. o`ujka te je raspravljano o sljede}im temama: utvr ivanje termina sljede}e sjednice Vije}a HLJK Nacrt pravilnika o ogla{avanju rada ljekarni privatne prakse i zdravstvenih ljekarni~kih ustanova tuma~enja Europske komisije vezane uz Pravilnik o uvjetima za promet lijekovima na daljinu putem interneta dozvola za promet biocidima u ljekarni sljede}i termin sastanka s HZZO sastanak s predstavnicima osiguranja Uniqa parafiskalni nameti u ljekarnama Kartice vjernosti suradnja s KoKOZ deklaracija Povjerenstvo za odnose s javno{}u Prijedlog cjenika taksi za bodovanje Prijedlog cjenika za priznavanje kvalifikacija produ`enje ugovora za pravnicu Aleksandru ^uji} Ispitna komisija sponzorstvo za bro{uru mladih CPSA o generi~koj tvari u slu~aju nedostupnosti lijeka 83

86 BILTEN HRVATSKE LJEKARNI^KE KOMORE XI : /2. za{tita zelenog kri`a 5 Prijedlog cjenika HLJK daljnje aktivnostima vezano za internet ljekarne Deklaracija Koordinacija komora u zdravstvu. Povjerenstvo za priznavanje inozemnih stru~nih kvalifi kacija odr`alo je sastanak 9. o`ujka na kojem je rije{eno ukupno 10 zahtjeva, a od toga: 2 automatska postupka priznavanja inozemnih visoko{kolskih kvalifikacija 8 op}ih postupaka priznavanja inozemnih visoko{kolskih kvalifikacija. Povjerenstvo za davanje mi{ljenja prilikom osnivanja ljekarni odr`alo je 2 sastanka na kojima je rije{eno 11 zahtjeva: 4 zahtjeva za osnivanje ljekarne, odnosno ljekarni~ke podru`nice 4 zahtjeva za preseljenje ljekarni~ke podru`nice 3 zahtjeva za osnivanje preuzimanjem ljekarne. Povjerenstvo za stru~ni nadzor odr`alo je sastanak 17. o`ujka na kojem je predlo`en godi{nji plan stru~nog nadzora, a`uriranje liste provoditelja stru~nog nadzora te zapisnika o provedbi stru~nog nadzora. Povjerenstvo za stru~no usavr{avanje magistara farmacije odr`alo je sastanak 29. velja~e na kojem je rije{eno ukupno 43 zahtjeva, od toga: 5 Vidjeti ~lanak Zaštita zelenog križa u ovom broju Biltena HLJK. 17 pojedina~nih zahtjeva 26 zahtjeva organizatora. Povjerenstvo za unapre enje i regulaciju izradbe i izdavanja magistralnih pripravaka odr `alo je sastanak dana 16. o`ujka Povjerenstvo za ekonomska pitanja odr`alo je sastanak 15. velja~e Ksenija Sokol, mag. pharm., rukovoditelj odnosa sa stru~nom zajednicom i udrugama pacijenata Pliva Hrvatska d.o.o., upoznala je ~lanove Povjerenstva s temama 2. Farmaceut skog foruma Jugoisto~ne Europe, 6 vezanim uz mogu}nosti razvoja ljekarni~ke struke i globalne trendove u vrednovanju njihovog doprinosa sustavima zdravstvene za{tite, ulogu ljekarnika u zdravstvenim reformama te potrebi za suradnjom svih segmenata zdravstvenog sustava radi postizanja va`nih ciljeva u ljekarni~koj struci. U diskusiji o vrijednosti ljekarni~ke usluge, ~lanovi Povjerenstva zaklju~ili su kako slijedi: pove}anje cijene ljekarni~ke usluge treba argumentirati utvr uju}i korist, odnosno u{tede koje ljekarnici dugoro~no osiguravaju zdravstvenom sustavu ljekarni~ki postupci prve razine trebaju biti nadopunjeni postupcima vezanim uz izdavanje lijekova s posebnim re- `imom ~uvanja, a treba uvesti i dodatnu kategoriju savjetovanja uz izdavanje lijeka, {to bi povisilo cijenu izdavanja lijeka na recept 6 Vidjeti ~lanak Drugi farmaceutski forum Jugoistočne Europe u ovom broju Biltena HLJK. 84

87 XI : /2. BILTEN HRVATSKE LJEKARNI^KE KOMORE preduvjet za daljnji razvoj i primjenu ljekarni~kih postupaka vi{ih razina je uvo enje ekartona bolesnika istaknut je i problem nepostojanja gene ralnog, zajedni~kog stava struke, odnosno ljekarnika, o potrebi i opravdanosti uvo enja ljekarni~kih postupaka vi{ih razina; razlog neslaganjima je, najve}im dijelom, nedovoljna informiranost ljekarnika o novim ljekarni~kim postupcima u cilju procjene isplativosti i dokazivanja opravdanosti uvo enja ljekarni~kih postupaka vi{ih razina jedan od zadataka Povjerenstva za ekonomska pitanja biti }e, u suradnji s vanjskim ekonomskim stru~njacima, utvrditi tro{- kove provedbe ljekarni~kih postupaka vi{ih razina u ljekarni{tvo, kao i izraditi projekciju u{tede financijskih sredstava u zdravstvu, a vezano uz primjenu ljekarni~kih postupaka u ljekarnama. Povjerenstvo za onkolo{ko ljekarni{tvo i Povjerenstvo za bolni~ko ljekarni{tvo odr`alo je zajedni~ki sastanak zajedno s predsjednikom Komore, na kojem se raspravljalo o problemima bolni~kog ljekarni{tva, o planu aktivnosti koje je potrebno poduzeti, prikazivanju problema na skupu u organizaciji Udruge poslodavaca u zdravstvu u svibnju 2016., i o dono{enju strategije za bolni~ko ljekarni{tvo. Povjerenstvo za javno ljekarni{tvo odr`alo je sastanak dana 26. velja~e na kojem je raspravljano o prijedlozima za osvje- {tavanje stru~ne i {ire javnosti o vrijednostima dodatnih ljekarni~kih usluga, 7 kao i za iskori{tavanje EU fondova za nabavu ure aja i postizanje drugih potrebnih uvjeta za provedbu dodatnim ljekarni~kim uslugama. Povjerenstvo za odnose s javno{}u odr`alo je sastanak dana 29. velja~e na kojem je raspravljano o ponudama agencija za press clipping, o internet ljekarni{tvu, web stranici Komore, kao i o ljekarni~kim postupcima. Povjerenstvo za stru~na i stale{ka pitanja odr`alo je dva sastanka na kojima se raspravljalo o izmjenama i dopunama Pravilnika o radu Povjerenstava, o dopuni Odluke o uvjetima koje mora ispunjavati mentor u ljekarni u kojoj se provodi pripravni~ki sta`, o prijedlogu uvo enja jedinstvene stope PDV-a, izmjenama i dopunama dobre ljekarni~ke prakse, te o izdavanju generi~kih lijekova u ljekarni. Povjerenstvo Leonardi je 14. o`ujka odr`alo sastanak s temom»uvo enje dodatnih ljekarni~kih usluga«. I Podru~no vije}e i V Podru~no vije}e odr`ali su svoje redovite sjednice. Ispitu za provjeru znanja u postupku priznavanja inozemne stru~ne kvalifikacije pristupila su 3 kandidata, ali niti jedan nije zadovoljio. Ispitu za izdavanje Odobrenja za samostalan rad pristupila je jedna kandidatkinja koja ga je uspje{no polo`ila. 7 Vidjeti ~lanak Uloga ljekarnika i ljekarni u potpori javnog zdravlja u ovom broju Biltena HLJK. 85

88 BILTEN HRVATSKE LJEKARNI^KE KOMORE XI : /2. S obzirom na slo`enost problema s kojima se suo~avaju ljekarnici i koji utje~u na rad i poslovanje ljekarne, ~lanovi Vije}a Komore donijeli su odluku da se uz odvjetnika Nikicu Bari}a, koji je redovito anga`iran za potrebe Komore, u posebnim situacijama anga`ira Nino Resku{i}, odvjetnik iz Zagreba. Vije}e Komore donijelo je odluku da u izradbi novog modela stru~nog usa vr- {avanja za magistre farmacije u ime Komore sudjeluju: Marija Novak, mag. pharm (javno ljekar ni{tvo) Anela Kraljevi}, mag. pharm. (HAL- MED) Darija Kuruc, mag. pharm. (bolni~ko ljekarni{tvo). ^lanovi Vije}a produ`ili su rok za izradbu novog modela stru~nog usavr{avanja do 31. listopada Kako za godinu nadle`no Ministarstvo zdravlja nije osiguralo sredstva za provo enje stru~nog nadzora u ljekar ni{tvu, Povjerenstvo za stru~ni nadzor predlo`ilo je Vije}u Komore Plan stru~nog nadzora u ljekarni~koj djelatnosti za godinu na na~in da se stru~ni nadzor provodi kao izvanredni stru~ni nadzor u ljekarnama koje su prijavljene radi kr{enja propisa o ljekarni~koj djelatnosti, odnosno u ljekarnama za koje Povjerenstvo za stru~ni nadzor ocijeni potrebnim temeljem drugih saznanja. Kontrola o otklanjanju nedostataka utvr- enih prigodom provedbe stru~nog nadzora provodit }e se prema potrebi, kao i ovisno o te`ini utvr enog stru~nog nedostatka. ^lanovi Vije}a jednoglasno su prihvatili prijedlog izmjena i dopuna Cjenika za priznavanje inozemnih stru~nih kvalifi kacija i taksi za bodovanje koji su objavljeni na slu`benoj stranici Hrvatske ljekarničke komore. Predsjednik Komore obavijestio je ~lanove Vije}a o inicijativi za osnivanje Koordinacije komora u zdravstvu (KoKoZ) na prijedlog Hrvatske lije~ni~ke komore koju su podr`ali i ~lanovi Vije}a. Vije}e Komore razmatralo je prijedlog Izvr {nog odbora, tj. Mi{ljenje o nedostupnosti lijeka prema odredbi ~lanka 34. Pravilnika o mjerilima za razvrstavanje te o propisivanju i izdavanju lijeka na recept (NN 86/13, 90/13, 102/14, 107/15). Budu}i da je Pravilnik u pojmovima»zamjenski lijek«i»nedostupnost na podru~ju Republike Hrvatske«neprecizan i nejasan, a magistri farmacije kao visokoobrazovani stru~njaci za lijekove imaju profesionalnu du`nost i obvezu da osiguraju dostupnost lijekova te pravo svih bolesnika na ljekarni~ku skrb, pa je stoga Vije}e izrazilo jasan stav da ljekarne u Republici Hrvatskoj ne postupaju protivno pozitivnim propisima izdavanjem generi~kog lijeka u posebnim slu~ajevima: kada lije~nik nije napisao»ne zamjenjuj«(lije~nik temeljem saznanja o lijeku i zdravstvenom stanju bolesnika mo`e zabraniti zamjenu lijeka) kada bolesnik pristane na zamjenu. 86

89 XI : /2. BILTEN HRVATSKE LJEKARNI^KE KOMORE Kona~ni tekst navedenog stava o nedostupnosti lijeka Vije}e }e donijeti putem esjednice 4. travnja 2016., a istodobno }e se od ministra zdravlja zatra`iti hitan sastanak u vezi generi~ke tvari te dostaviti mi{ljenja HALMED-a i FBF-a o navedenoj problematici. Ukoliko ne bude sazvan sastanak ministra zdravlja i predstavnika Hrvatske ljekarni~ke komore, stav o nedostupnosti lijeka prema odredbi ~lanka 34. Pravilnika o mjerilima za razvrstavanje te o propisivanju i izdavanju lijeka na recept (NN 86/13, 90/13, 102/14, 107/15), objavit }e se na zatvorenom djelu slu`bene web stranice Hrvatske ljekarni~ke komore. U skladu s praksom biv{eg ministra zdravlja, koji je imenovao savjetnicu za ljekarni~ku djelatnost, ~lanovi Vije}a donijeli su jednoglasnu odluku da se sada{njem ministru zdravlja predlo`i imenovanje savjetnika i/ili Povjerenstva za ljekarni~ku djelatnost, ovisno o nepobitnim potrebama ministarstva i ministra, a da se izri~ito navede zna~aj ljekarni~ke djelatnosti u zdravstvenom sustavu, kao i nedostatak stru~njaka koji bi se u Ministarstvu zdravlja bavili ljekarni~kim pitanjima. Glavna tajnica Komore obrazlo`ila je izmjene u sastavu i novo predlo`ene kandidate u Ispitnu komisiju Hrvatske ljekarni~ke komore, a koje je prihvatilo Vije}e Komore. Sukladno tome Ispitnu komisiju za ocjenjivanje znanja u postupku izdavanja i obnavljanja Odobrenja za samostalan rad ~ine: ZA FARMAKOTERAPIJU: Katarina Fehir [ola, ZU Ljekarna Bjelovar Ana Gali} Skoko, ZU Ljekarne Zagreba~ke `upanije Martina [epetavc, ZU za ljekarni~ku djelatnost, FARMACIA Jasminka Vugec Mihok, Gradska ljekarna Zagreb ZA PRAVNI DIO: Danijela Jonji}, Hrvatska ljekarni~ka ko mora Ana Malovi}, Hrvatska ljekarni~ka komora Tihana Govor~inovi}, Hrvatska ljekarni~ka komora Na prijedlog Povjerenstva za stru~na i stale{ka pitanja, a na zamolbu Jakova Dogan~i}a, ~lanovi Vije}a donijeli su jednoglasnu odluku kojom se Jakov Dogan~i} imenuje zamjenskim ~lanom Povjerenstva za stru~na i stale{ka pitanja, a Dejan Radanovi}, koji je zamjenski ~lan navedenog Povjerenstva, stalnim ~lanom. ^lanovi Vije}a su udruzi CPSA za natjecanje u klini~kim vje{tinama donirali 1 000,00 kn, a Hrvatska ljekarni~ka komora }e na navedenom natjecanju biti i pokrovitelj. Vije}e je razmatralo molbu Me unarodne policijske asocijacije za sponzoriranjem bro- {ure»nasilje i mladi«te odlu~ilo da se ne sponzorira navedena bro{ura. Razlog nemogu}nosti sponzoriranja navedene bro- {ure jesu financijski problemi u ljekar ni{tvu. 87

90 BILTEN HRVATSKE LJEKARNI^KE KOMORE XI : /2. Vesna Kljenak, u svojstvu ~lana Nadzornog odbora, obavijestila je ~lanove Vije}a Komore da je na sjednici Nadzornog odbora usvojeno financijsko izvje{}e od 1. do 9. mjeseca te od 1. do 12. mjeseca Financijsko je izvje{}e uredno, a dodatno su zatra`eni odre eni dokumenti kako bi se razjasnile nejasno}e i o tome }e Nadzorni odbor sa~initi zapisnik. Na temelju iznesenog Nadzorni odbor predla`e Vije}u Komore da se revidiraju ugovori sklopljeni prije tri i vi{e godina naro~ito s vanjskim partnerima, budu}i da je utvr eno postojanje ugovora starijih od 10 godina. Na sjednici Vije}a raspravljalo se i o dinamici sastanaka Povjerenstva za etiku i deontologiju budu}i da je do sada, prema obavijesti I Podru~nog vije}a, odr`ana samo konstituiraju}a sjednica. Nakon rasprave ~lanovi Vije}a su zaklju~ili da navedenoj raspravi o radu Povjerenstva za etiku i deontologiju mandat Lidije Dimitrovski, kao predsjednice Povjerenstva, nije doveden u pitanje te da se prigodom vo enja esjednica treba zadovoljiti propisana forma esjednice kako ne bi postojala sumnja u odr- `avanje tih i takvih esjednica. Anita Gali}, kao ~lanica Povjerenstva za odnose s javno{}u postupaju}i po prijedlogu I Podru~nog vije}a o anga`iranju PR agencije, obavje{tava ~lanove Vije}a o dvije prikupljene ponude: Presscut PressCLIPPING Vije}e Komore ovlastilo je Izvr{ni odbor da pregleda dostavljene ponude te da izabere agenciju za provedbu PR aktivnosti. ^lanovi Vije}a su prihvatili izmjenu Odluke o uvjetima koje mora ispunjavati mentor i ljekarna u kojoj se provodi pripravni~ki sta` magistra farmacije. Prihva}ena izmjena Odluke je objavljena na slu`benoj web stranici Komore. ^lanovi Vije}a proveli su raspravu o pla- }anju PDV-a na galenske i magistralne pripravke te je donesen zaklju~ak o pla}anju PDV-a od 5 % na sve magistralne pripravke, {to }e se objaviti na web stranici Hrvatske ljekarni~ke komore. Nadalje, ~lanovi Povjerenstva za stru~na i stale{ka pitanja predla`u ovom Vije}u da se uva`i stav prema kojem magistar farmacije nije du`an na pole inu recepta upisivati podatke o stalnom pacijentu koji podi`e narkotike, niti upisivati podatke i potpis lije~nika koji podi`e nadomjesnu metadonsku terapiju budu}i se isto vodi u elektroni~kom obliku, dakle elektroni~kim putem te su ispunjene zakonske odredbe koje reguliraju izdavanje narkotika. ^lanovi Vije}a prihvatili su navedeni prijedlog. Glavna tajnica Komore obavijestila je ~lanove Vije}a o odgovoru Maje Jak{evac Mik{a na prijedlog za daljnjim ~lanstvom u Hrvatskoj ljekarni~koj komori kojim se zahvaljuje na prijedlogu, ali ostaje pri zahtjevu za brisanjem iz ~lanstva Hrvatske ljekarni~ke komore. U svom dopisu navodi da nije du`na obrazlagati razloge za istu- 88

91 XI : /2. panjem iz ~lanstva HLJK, ali isti~e da je na to utjecao i tekst predsjednikova uvodnika u Biltenu HLJK. Dragica Radin obavje{tava ~lanove Vije}a o dopisu Branke Bogi}, ~lanice I Podru~nog vije}a, kojim je uvrijedila Maju Jak{evac Mik{a kao i dotada{nje ~lanove tijela Komore. Isti~e da se Branka Bogi} ispri~ala Maji Jak{evac Mik{a, ali je izostala isprika ostalim ~lanovima te da u cilju dobre suradnje treba zatra`iti i ispriku prema svima drugima. U raspravi je navedeno da je upu}ena isprika Branke Bogi} svim ~lanovima tijela HLJK na sjednici I Podru~nog vije}a, ali da je isto propu{teno navesti u zapisniku sa sjednice I Podru~nog vije}a te da }e se navedeno ispraviti na prvoj sljede}oj sjednici. BILTEN HRVATSKE LJEKARNI^KE KOMORE Dani otvorenih vrata HLJK U o`ujku ove godine Komora je otvorila svoja vrata. Uz pomo} predsjednika podru~nih Vije}a, ured Komore organizirao je skupove u Vara`dinu, Koprivnici, Osijeku, Rijeci, Splitu i Zagrebu. Na skupovima su prikazane trenutno najva`nije aktivnosti Komore. Glavnu temu, novi model ugovaranja za ljekarne i ljekarni~ke usluge, prezentirao je predsjednik Mate Portolan, dok su pravnica Ana Malovi} i glavna tajnica Tihana Govor~inovi} ~lanovima predo~ile djelokrug i na~in rada same Komore te dale informacije o sljede}im temama: higijenski minimum, biocidi, naknade za hrvatske {ume i ostale naknade, o~evidi, radno vrijeme ljekarni, Zakon o ljekarni{tvu, zakup, tzv. internet ljekarne, Pravilnik o mjerilima za razvrstavanje lijekova, Pravilnik o uvozu lijekova, Smjernice za izdavanje hitne kontracepcije, krivotvoreni lijekovi, OHBP, edoznake, farmaceutski otpad, Pravilnik o ogla{avanju ljekarni, izradba novog modela stru~nog usavr{avanja, osnivanje Povjerenstva za izradbu strategije razvoja ljekarni{tva, standardi u ljekarni{tvu (HLJK, ISO), aktivnosti vezane za bolni~ke ljekarnike, kompetencijski okvir/stru~no osposobljavanje, postupak dono{enja akata Kopripremila: Tihana Govor~inovi}, mag. pharm. / HLJK 89

92 BILTEN HRVATSKE LJEKARNI^KE KOMORE XI : /2. FOTO: Tihana Govor~inovi} Dani otvorenih vrata u Vara`dinu more putem esavjetovanja. Rasprave koje su uslijedile pridonijele su dinamici i uspje{nosti skupova, dodatno su razrije{ile nedoumice, a dale su i odgovore na neka druga zanimljiva pitanja. Najve}i broj ~lanova prisustvovao je skupu u Vara`dinu. Po`rtvovnost nekih ~lanova Komore bila je zamije}ena, primjerice kolegica s Kor~ule putovala je dva dana kako bi prisustvovala skupu u Splitu. Isto, kao i prispjele brojne pohvale na zamisao i postignute rezultate odr`anih skupova, bez obzira {to smo, posebice u Zagrebu o~ekivali ve}i broj kolega te je stoga skup organiziran na na{em Farmaceutsko-biokemijskom fakultetu Sveu~ili{ta u Zagrebu umjesto u Komori, pokazuje da se na{em radu daje stanovita pozornost, a rad i trud koji ula`emo prepoznaje i cijeni. Da bismo nastavili»u dobrom smjeru«, osim predankete, prisutni su ~lanovi mogli ispuniti postanketu, a ista je dostupna na te Vas i ovim putem pozivamo da nam date svoje cijenjeno mi{ljenje i dragocjene komentare. Hrvatska ljekarni~ka komora, sama i u zajednici s drugim ustanovama koje rade na izobrazbi i napredovanju farmaceutskih kadrova, i dalje }e uporno i sve upornije raditi na dobrobit ljekarnika vode}i se Goetheovim geslom»ne napredovati zna~i nazadovati«(non progredi est regredi). Na kraju, veliko hvala svima koji su sudjelovali na ovim skupovima, na volji i vremenu kojeg su odvojili za na{u zajedni~ku stvar, a posebice na{im predsjednicima i zamjenicima podru~nih Vije}a na pomo}i u organizaciji doga anja, a poimence mr. Mirjana Jambrovi}, mr. Goran Rado{evi} i mr. Maja Iva~i}, mr. Ivanka Seko{an, mr. Lea Jureti} i mr. Lidija Dimitrovski. 90

93 XI : /2. BILTEN HRVATSKE LJEKARNI^KE KOMORE FIP 2016: travanj Me unarodni farmaceutski savez (FIP) djeluje na mnogim podru~jima djelatnosti od interesa za farmacijske znanosti i ljekarni~ku struku. 1 Evo nekoliko novosti iz travnja IZRADBA MAGISTRALNIH I GA- LENSKIH PRIPRAVAKA U NIZO- ZEMSKOJ pripremila: Emilija Horvat, mag. pharm., MPH / Gradska ljekarna Zagreb, Zagreb 1 Vidjeti primjerice ~lanak FIP 2015: kratko izvješće [2] u Biltenu HLJK /4, str Na pro{logodi{njem 75. FIP-ovom kongresu u Düsseldorfu vlasnik privatne ljekarne iz Nizozemske, farmaceut, prikazao je javnosti kako on sa svojim zdravstvenim radnicima u ljekarni pripravlja neregistrirane receptne pripravke za bolesti oka, nosa i uha. Iako sebe naziva»obi~nim«javnim ljekarnikom, izdvaja ga upravo to {to se bavi izradbom vlastitih ljekovitih pripravaka, kao i onih na lije~ni~ki recept. Naime, u Nizozemskoj je godine stupio na snagu zakon po kojem vlasnik ljekarne ne mora biti farmaceut, {to je imalo za posljedicu da od gotovo 100 % nekada{njih ljekarni koje su imale mogu}nost izradbe galenskih i magistralnih pripravaka, sada ih to radi otprilike 25 %. Valja znati da se u Nizozemskoj 4 % svih recepata odnosi se na neregistrirane galenske ili magistralne pripravke, {to je 8,8 milijuna recepata u godini Pri izradbi pripravaka pazi se na osiguranje kvalitete, provjerava se ispravnost napisanog recepta, na protokol izradbe, na dobivene analiti~ke podatke, a izdaje se i pisana uputa za bolesnika ili drugog korisnika lijeka. U posljednje su vrijeme uveli i bilje`enje povratnih informacija pacijenata: da li je pripravak djelovao, kako brzo je po~eo djelovati, da li je bilo nuspojava i tako redom. Izradba ljekovitih pripravaka u ljekarni, osim {to je tradicija ljekarni{tva u Hrvatskoj, integralni je dio ljekarni~ke skrbi, a isto tako i potreba sada{njeg i budu}eg modernog dru{tva jer upravo to pokazuje individualizirani pristup i terapiju za to~no odre enog bolesnika. NESTAŠICA LIJEKOVA PREDSTAV- LJA RIZIK ZA SIGURNOST I ŽI- VOTE DJECE FIP je na sastanku izvijestio Izvr{ni odbor Svjetske zdravstvene organizacije (WHO) da je situacija s nesta{icama lijekova globalna pojava ~ije se stanje pogor{ava. Me u ostalim temama sastanka bili su ve} prepoznati i isto tako rastu}i problemi antimikrobne rezistencije i krivotvorenih lijekova, te aktualna briga za zdravlje migranata. 91

94 BILTEN HRVATSKE LJEKARNI^KE KOMORE XI : /2. Procijenjeno je da bi se godi{nje moglo u{tedjeti 54 milijardi USD odgovornom uporabom antibiotika. Kako je evolucija antimikrobne rezistencije kompleksna, multifaktorijalna i rapidna, takva moraju biti i rje{enja. Osjetni pad u rezistenciji mo`e se posti}i tek tijekom nekoliko idu}ih godina sustavne promjene u propisiva~koj praksi. FIP je izdao dokument pod nazivom:»fighting antimicrobial resistance: The contribution of pharmacists«(borba protiv antimikrobne rezistencije: doprinos ljekarnika), koji se mo`e pro~itati na linku: fip.org/publications. Publikacija dokumentira {to ljekarnici ve} rade da bi se izbjegao jo{ ve}i porast rezistencija i nudi rje{enja temeljena na dokazima iz cijeloga svijeta, uklju~uju}i programe za optimiranje bolni~kog propisivanja antibiotika i zbrinjavanje antibiotika preostalih nakon terapije. Otkri- }a novih lijekova sve su rje a pojava, a u~inkovitost antibiotika nije trajna te je cilj o~uvati ju {to dulje, za sljede}e nara{taje. Raspravljalo se o izbjegli~koj krizi i kako migrantima osigurati kvalitetnu zdravstvenu skrb. Klju~an korak u tome je komunikacija s migrantima i razumijevanje kulturolo{kih, jezi~nih i epidemiolo{kih razlika. U tu svrhu FIP je izdao savjetodavni dokument na engleskom i {panjolskom, software za prevo enje medikacijskih uputa na arapski, dvojezi~ne formulare koji olak {avaju komunikaciju izme u lije~nika/ljekarnika i bolesnika (na dvojnim jezicima: arapskom i engleskom / njema~kom / francuskom / {panjolskom), te primjer piktograma 2 za pridr`avanje terapiji, kako je to prikazano na slici. Svjetski savez zdravstvenih radnika (WHPA), u suradnji s indijskim zdravstvenim strukama, razvio je materijale za zdravstvene radnike pod nazivom Sve {to trebate znati o la`nim lijekovima, akoji pou~avaju o prevenciji, lak{em uo~avanju krivotvorenih lijekova i postupanju u slu~aju otkrivanja takvih lijekova. Primjeri javnih kampanja o krivotvorenim lijekovima mogu se pogledati na: Preporuke WHO-a vezano za nesta{ice lijekova: 2 O piktogramima pisano je u knjigama i ~lancima, primjerice: V. Grdini}, J.Vukovi}, Usluga preko piktograma, Farmaceutska etika, deontologija i praksa, JA- DRAN Galenski laboratorij, Zagreb, 2000, str. 214; L. E. Mansour, R. Dowse, Effect of pictograms on readability of patient iformation materials, Annals of Pharmacotherapy, 37:7-8 (2003) ; R. Dowse, M. Ehler, Medicine labels incorporating pictograms: do they infl uence understanding and adherence?, Patient Education and Counseling, 58:1 (2005) 63-70; R. A. Pezelj, Piktogrami pomo} u ljekarni~kom radu, Farmaceutski glasnik, 62:7-8 (2006) ; S. Kripalan, R. Robertson, M. H. Love-Ghaffari, L. E. Henderson, J. Praska, A. Strawder, M. G. Katz, T. A. Jacobsen, Development of an illustrated medication schedule as a low-literacy patient education tool, Patient Education and Counseling, 66:3 (2007) ; G. L. Kreps, L. Sparks, Meeting the health literacy needs of immigrant populations, Patient Education and Counseling, 73:3 (2008) 63-70; V. Grdini}, Piktogrami: brza i jednostavna poduka bolesnika, Bilten HLJK /2, str ; V. Grdini}, Primjena piktograma, u: V. Grdini}, Ljekarni~ka praksa: ljekarni~ka djelatnost, lijekovi i rukovanje lijekovima, Hrvatska ljekarni~ka komora, Zagreb, 2010, str. 51, 76, 97, 115, 124, , 277 nap. urednika: V.G.. 92

95 XI : /2. BILTEN HRVATSKE LJEKARNI^KE KOMORE Vi{e na: sve bi zemlje trebale istra`iti sposobnost i mo} za uspostavu nacionalnog tijela koje bi prikupljalo i objavljivalo informacije o potra`nji i nabavci lijekova sve bi se zemlje trebalo ohrabriti da razviju evidence-based strategije smanjenja rizika, kao {to su stvaranje zaliha, planove za odre ene slu~ajeve, planove za pandemije. svaka zemlja treba uspostaviti dostupna javnosti sredstva obavje{tavanja o nesta{icama treba sastaviti listu kriti~nih lijekova vr{iti pritisak na proizvo a~e da osiguraju kontinuiranu opskrbu svojim lijekovima potaknuti sve zemlje da uklone nepotrebne varijabilnosti u regulatornim praksama unutar i izme u zemalja 76. FIP-ov svjetski kongres farmacije i farmaceutskih znanosti odr`at }e se u Buenos Airesu, Argentina, i to od 28. kolovoza do 1. rujna

96 KAKO PLATITI ^LANARINU Svoju ~lansku obvezu pla}anja ~lanarine mo`ete obaviti uplatom pomo}u NA- LOGA ZA PLAĆANJE ili elektroni~kim putem ili u uredovno vrijeme u prostorijama Hrvatske ljekarni~ke komore, Marti}eva 27/III, Zagreb. Molimo da na uplatnici ne zaboravite ispuniti rubriku Poziv na broj primatelja (~lanski broj, JMBG ili datum ro enja naveden pod ). Kod uplate putem uplatnice, molimo Vas da upi{ete sve ozna~ene rubrike: Ana Horvat Getaldićeva Zagreb Hrvatska ljekarnička komora Zagreb HR HRK čl. broj Članarina za godinu 500,00 svoje ime, prezime i adresu to~an IBAN HR JMBG ili datum ro enja ili ~lanski broj u HLJK naznaku za godinu za koju pla}ate ~lanarinu. Zahvaljujemo svima koji su podmirili svoju ~lansku obvezu. Ako ste iz bilo kojega razloga ostali u dugu, ~lanarinu treba najprije uplatiti za proteklu godinu, a potom za teku}u godinu. Molimo Vas da ~lanarinu pla}ate redovito jer je ~lanarina osnovni izvor prihoda Hrvatske ljekarni~ke komore, a kojom ostvarujete ne samo utvr ena prava nego poma`ete i tiskanje Biltena HLJK, ljekarni~kih priru~nika i drugih izdanja namijenjenih Va{em stru~nom radu i napretku. Kao ~lan obitelji Hrvatske ljekarni~ke komode pogledajte stra`nji omot Biltena HLJK na kojem stoji LJEKARNI^KA KOMORA JE NEVIDLJIV ALI U^INKOVIT MOST IZME\U LJEKARNIKA I BOLESNIKA.

97 Obveza pla}anja ~lanarine Hrvatskoj gospodarskoj komori ^lanovi Hrvatske ljekarničke komore, magistri farmacije, vlasnici ljekarni i ljekarni~kih ustanova nemalo su ostali zate~eni uvidom u porezno zadu`enje u podru~nim uredima porezne uprave. Naime, porezna uprava zadu`ila ih je za ~lanarinu Hrvatskoj gospodarskoj komori (HGK). Prema Hrvatskoj gospodarskoj komori kao i Ministarstvu zdravlja odmah je upu}en dopis da ljekarne, odnosno ljekarni~ke usta nove nisu u zakonskoj obvezi u~la njenja u Hrvatsku gospodarsku komoru i da se tra`i trenutna obustava naplate ~lanarine od ljekarni~kih ustanova te da se izvr{i povrat dosad napla}enih i ustegnutih iznosa, a kako bi se izbjegli daljnji sudski sporovi, odnosno svaka {teta koja bi takvim postupanjem Hrvatske gospodarske komore nastala ljekarnicima na podru~ju Republike Hrvatske. Navedeno proizlazi iz samog Zakona o Hrvatskoj gospodarskoj komori (NN 66/91, 73/91, 77/93) jer je u ~lanku 2. napisala: Ana Malovi}, dipl. iur. / HLJK, Zagreb osvrti navedenog Zakona propisao da su ~lanice Hrvatske gospodarske komore pravne osobe koje obavljaju gospodarsku djelatnost i koje su upisane u sudski registar. Zakon o zdravstvenoj za{titi (NN 150/08, 71/10, 139/10, 22/11, 84/11, 154/11, 12/12, 35/12, 70/12, 144/12, 82/13) propisuje da je ljekarni~ka djelatnost dio zdravstvene djelatnosti koja se obavlja samo u sklopu mre`e javne zdravstvene slu`be, a Zakon o ljekarni{tvu (NN 121/03, 142/06, 35/08, 117/08) izrijekom ka`e da je lje karni~ka djelatnost dio zdravstvene djelatnosti od interesa za Republiku Hrvatsku koja se obavlja kao javna slu`ba i koju obavljaju magistri farmacije pod uvjetima i na na~in propisan tim Zakonom. I sama Hrvatska gospodarska komora u svojem je dopisu jo{ iz godine Hrvatskoj ljekarni~koj komori izri~ito navela da ljekarne i ljekarni~ke ustanove, sukladno odredbama Zakona o zdravstvenoj za{titi, kao i Zakona o ljekarni{tvu, obavljaju ljekarni~ku djelatnost koja je dio zdravstvene djelatnosti, a ne gospodarske djelatnosti. U navedenom je dopisu isto tako navedeno da je za utvr ivanje obveze pla}anja ~lanarine i komorskog doprinosa za financiranje HGK potrebno ispunjenje oba kumulativna uvjeta iz citiranog ~lanka 2. Zakona o Hrvatskoj gospodarskoj komori, registracija u trgova~kom sudu i obavljanje gospodarske djelatnosti, iz ~ega proizlazi da ljekarni~ke ustanove, koja obavljaju ljekarni~ku djelatnost pod uvjetima Zakona 95

98 BILTEN HRVATSKE LJEKARNI^KE KOMORE XI : /2. o zdravstvenoj za{titi, nisu obveznici pla- }anja ~lanarine i doprinosa, s obzirom da se ne radi o gospodarskoj djelatnosti. Slijedom svega navedenog, kao i aktivnosti koje je provela Hrvatska udruga poslodavaca upoznav{i javnost s mno{tvom parafiskalnih nameta kojim se optere}uju poslodavci u Republici Hrvatskoj, Hrvatska gospodarska komora je do daljnjega obustavila naplatu ~lanarine s obrazlo`enjem da }e o istom zatra`iti mi{ljenje nadle`nih tijela. Za{tita zelenog kri`a S obzirom da smo upoznati s u~estalim slu~ajevima zlouporabe znaka zelenog kri`a, kao bitne oznake ljekarni{tva i ljekarni~ke djelatnosti, i to od drugih pravnih subjekata koji nemaju odobrenje za obavljanje ljekarni~ke djelatnosti, sukladno ~l. 8. st. 1. Zakona o ljekarni{tvu (NN 121/03, 142/06, 35/08, 117/08), kojim je regulirano obavljanje ljekarni~ke djelatnosti u ljekarnama i ljekarni~kim depoima u sklopu osnovne mre`e zdravstvene djelatnosti, odlu~ili smo detaljnije navesti mogu}- nosti za{tite znaka zelenog kri`a i sankcioniranja u slu~aju povrede te za{tite. napisala: Aleksandra ]ui}, dipl. iur. / HLJK, Zagreb Kori{tenjem zelenog kri`a specijalizirane prodavaonice za promet lijekovima i medicinskim proizvodima na malo dovode navedenim postupanjem gra ane u zabludu da }e isto i u tom prostoru dobiti i zdravstvenu ljekarni~ku skrb, a time dovode ne samo gra ane u zabludu nego i do zavaravaju}eg ogla{avanja. Detaljnije je navedeno u ~l. 3. Zakona o nedopu{tenom ogla- {avanju, koji navodi zavaravaju}e ogla{a vanje, i u ~l. 64. Zakona o trgovini koji navode nepo{teno trgovanje, odnosno obavljanje djelatnosti trgovine na nepo{ten na~in. Sankcioniranje navedenih prodavaonica mogu}e je pokretanjem tu`be, temeljem Zakona o trgovini. Za{tita zelenog kri`a kao jamstvenog `iga Ukoliko se odlu~i provesti upravni postupak registracije `iga, za koji je nadle`an Dr`avni zavod za intelektualno vlasni{tvo, registrirani `ig Hrvatskoj ljekarni~koj komori, kao nositelju prava daje isklju~ivo pravo uporabe `iga u gospodarskom prometu za ozna~avanje proizvoda ili usluga obuhva}enih `igom. Istodobno sve tre}e osobe ograni~ava, spre~ava u kori{tenju prava koja proizlaze iz `iga, konkretno ne dozvoljava i sankcionira neovla{tenu uporabu `iga od datuma registracije `iga. POSTUPAK ZAŠTITE - GRAĐANSKOPRAVNA ZAŠTITA Postupak za{tite `iga se u slu~aju povrede ne provodi automatizmom, po slu`benoj du`nosti, ve} isklju~ivo na zahtjev nositelja prava (odnosno osobe koju ovlasti nositelj) i to podno{enjem tu`be. 96

99 XI : /2. POSTUPAK ZAŠTITE - KAZNENOPRAVNA ZAŠTITA Povreda `iga je navedena i normirana i u Kaz nenom zakonu i spada u skupinu kaznenih djela protiv intelektualnog vlasni{tva, i to kazneno djelo povrede `iga. Iako bi postupak registracije i za{tite zelenog kri`a kao jamstvenog `iga djelovao preventivno, smanjio zlouporabu znaka zelenog kri`a, regulirao njegovu uporabu, na~in kori{tenja, sankcionirao nedozvoljenu uporabu od neovla{tene osobe u nedozvoljene svrhe, taksativno naveo mogu}nosti za{tite i omogu}io mogu}nost konkretnog sankcioniranja, njegov bitan nedostatak je upravo u ~injenici da se navedeni postupak ne bi provodio automatizmom, po slu`benoj du`nosti, ve} pojedina~nim pokretanjem tu`be za svaki pojedini slu~aj povrede. Hrvatska ljekarni~ka komora radi na inkorporiranju znaka zelenog kri`a kao za{titnog znaka ljekarni{tva u zakonsku regulativu, {to bi pru`ilo znatno ja~u i sveobuhvatnu za{titu koja bi djelovala prema svima, odnosno protiv svih (erga omnes). BILTEN HRVATSKE LJEKARNI^KE KOMORE Pregled terapije lijekovima: provedba u praksi Jedan od naj~e{}ih upita u ljekarni, pri izdavanju lijekova je:kada uzimati koji lijek, u koje vrijeme, prije ili poslije jela te za koju tegobu je pojedini lijek. Vrlo ~esto bolesnici,a pogotovo kroni~ni, tra`e od ljekarnika,da pored doziranja napi{u na kutiji i za {to se koristi pojedini lijek, narodnim jezikom tipa»tlak«,»srce«,»masno}a«i tako redom, kao {to i nerijetko i sami bolesnici pi{u na kutijama. Situacija se dodatno komplicira, ukoliko se zbog kontrolnog pregleda kod specijaliste ili dolaska iz bolnice, terapija promijeni, a tu su i akutne bolesti koje zahtijevaju lije~enje. Ne treba zaboraviti pri tom niti izmjenu dizajna ili boje kutije, te zamjenu dota da{- njih lijekova, generi~kim lijekovima. Sve to zbunjuje bolesnika i svakako uti~e, osim drugog, i na suradljivost 1 u uzimanju lijekova, a samim tim i ishod na lije~enja. Nadalje, bolesnici ~esto uzimaju i lijekove i/ ili dodatke prehrani u ru~noj prodaji, koji napisala: Branka Kopi}, mag. pharm. / Ljekarna Frebel, Zagreb 1 O suradljivosti op{irno u knjizi V. Grdini}, A. Grundlr Bencari}, Ljekarni~ka praksa: terapijske doze i primjena lijekova, Hrvatska ljekarni~ka komora, Zagreb, 2013, str

100 BILTEN HRVATSKE LJEKARNI^KE KOMORE XI : /2. mogu stvarati interakcije s lijekovima koje uzimaju, ali i biti kontraindicirani postoje- }oj bolesti. Prije nekoliko godina vodila se `ustra rasprava u stru~nim krugovima smije li/treba li ljekarnik imati uvid u zdravstveni karton bolesnika i u kojoj mjeri. Kako znati koje sve lijekove bolesnik uzima? Neke ljekarne vodile su i vlastitu bazu podataka o svojim bolesnicima, a u koju su upisivali lijekove koje bolesnici upotrebljavaju, kao i one koje su uzimali u ru~noj prodaji, ali i dodatke prehrani. Postoje}i informati~ki sustavi omogu}avaju relativno lako pra}enje propisane terapije ukoliko bolesnik stalno ide u istu ljekarnu. Ti i takvi podaci nisu vidljivi u drugoj ljekarni. Kako bi ljekarnik kvalitetno savjetovao bolesnike pri izdavanju lijekova, ali i u ru~noj prodaji rije{io akutni problem nekim lijekom ili pak dodatkom prehrani, neophodno je cjelovito i nedvojbeno poznavanje koje sve lijekove bolesnik uzima ili je uzimao. U Njema~koj je relativno jednostavno rije{en taj i takav problem. Naime svaki bolesnik dobiva svoj plan terapije, bilo kod lije~nika op}e prakse, bilo u ljekarni. Jednostavan papirni obrazac mo`e poslu`iti kao uputa i na kojem mo`e biti napisan logotip ordinacije ili logotip ljekarne s podacima o posjetu u zdravstvene svrhe. Nadalje, postoji mogu}nost skidanja obrasca s interneta (pdf), a postoje i aplikacije za pametne telefone. Upisuje se datum propisivanja lijeka, naziv lijeka, doza, doba dana kad treba uzimati lijek, na~in uzimanja, tj. prije ili poslije jela, mo`ebitne dodatne preporuke koje su jo{ potrebne za uzimanje lijeka, te s dvije-tri rije~i opis, za koju se tegobu koristi. Ukoliko do e do zamjene lijeka, jednostavno se ispod dotad kori{tenog lijeka dopi{e novi. Zanimljivo je da se tu upisuju i lijekovi koji se mogu dobiti u ru~noj prodaji, ali i dodaci prehrane koje bolesnik rabi. Na taj na~in kako lije~nik tako i ljekarnik u bilo kojoj ljekarni mo`e imati uvid u terapiju koju bolesnik rabi. Najve}a je korist bolesnicima, koji na jednom mjestu, na pregledan na~in imaju plan terapije i to na na~in koji njima treba i koji je lako razumljiv. Samim time, budu}i je bolesniku ponu en detaljan i konkretan plan, za o~ekivati je da }e suradljivost 1 u uzimanju lijekova biti znatno bolja te da }e biti izbjegnute mogu}nosti uzimanja istovjetnih lijekova, pod razli~itim za{ti}enim nazivima, ne`eljene interakcije lijekova kao i kontraindikacije u odnosu na postoje}e bolesti. Zanimljivo je da ljekarne tu mogu}nost nude i kao svoju uslugu, na svojim web stranicama. U vrijeme kada se i u Hrvatskoj ljekarne okre}u novim uslugama, kao i istra`ivanjima na~ina kako dobiti zadovoljnog i stalnog korisnika njihovih usluga, vrijedno za razmisliti o mogu}nostima navedenim u ovom ~lanku. 98

101 XI : /2. BILTEN HRVATSKE LJEKARNI^KE KOMORE Hrvatske i pribli`avamo ju studentima iz razli~itih dijelova svijeta. ^lanovi smo europske (EPSA) i svjetske (IPSF) udruge studenata farmacije, a zahvaljuju}i ~lanstvu u IPSF-u mo`emo sudjelovati u programu studentske razmjene, SEP-u. Student Exchange Programme (SEP) u Hrvatskoj Udruga studenata farmacije i medicinske biokemije Hrvatske (CPSA) osnovana je godine i jedina je udruga u Hrvatskoj koja predstavlja studente farmacije i medicinske biokemije. Ve} dugi niz godina aktivno sudjelujemo na me unarod nim kongresima i studentskim razmjenama, provodimo javnozdravstvene kampanje i obilje`avamo svjetske dane u zdravlju. Isto tako, promi~emo edukaciju studenata na nacionalnoj i me unarodnoj razini vezano uz struku i aktualne teme na polju biomedicinskih znanosti te na taj na~in promoviramo farmaceutsku struku Student Exchange Programme (SEP), program je me unarodne studentske razmjene, jedan je od najve}ih i najpopularnijih projekata Svjetske udruge studenata farmacije (IPSF) u kojem sudjeluje vi{e od sedamdeset zemalja ~lanica iz cijeloga svijeta. Studentima je organizirana stru~na praksa u javnim i bolni~kim ljekarnama, industriji, na fakultetima i u drugim farmanapisala: Petra Orli}, magistra farmacije, Povjerenik za studentske razmjene (Student Exchange Offi cer, SEO) / Udruga studenata farmacije i medicinske biokemije Hrvatske (CPSA), FBF, Zagreb Slika 1. SEP studenti sa dr. sc. Striborom Markovi}em tijekom stru~ne prakse u ljekarni 99

102 BILTEN HRVATSKE LJEKARNI^KE KOMORE XI : /2. Slika 3. Strani studenti u slobodno vrijeme u Splitu Slika 2. Studentice iz Francuske, Poljske i Turske s mentoricama tijekom stru~ne prakse u ljekarni SEP 2015 ceutskim ustanovama gdje kroz rad i dru`enje upoznaju farmaceutsku struku u zemlji po vlastitom izboru, kulturu zemlje doma}ina, a uz to stje~u vrijedne kontakte i prijateljstva. Svake godine sve je ve}i broj zainteresiranih studenata koji `ele odraditi stru~nu praksu ba{ u Hrvatskoj. Prakse se odvijaju tijekom cijele godine u razdoblju od dva tjedna do mjesec dana, ovisno o `elji studenata i mogu}nostima ustanove koja ih je voljna primiti. Studenti obi~no biraju ljetne mjesece za dolazak na praksu. Osim prakse, studentima je osiguran i dru{tveni program, a imaju prigodu upoznati i ljepote na{e zemlje te obvezatno posje}uju Plitvice i odlaze na vikend-izlet na Jadran. U godini u Hrvatskoj su boravila 32 studenta iz cijeloga svijeta 25 u Zagrebu i 7 u Splitu, a na{i su ih studenti lijepo ugostili. Tim bi se putem htjeli zahvaliti mentorima koji su primili studente na stru~nu praksu i prenijeli im svoje znanje o farmaciji, ali i o na{oj kulturi i obi~ajima. Nadam se da }emo i dalje nastaviti suradnju zapo~etu pro{le godine te da }e se mentori ponovno odazvati i jo{ u ve}em broju pomo}i u organizaciji projekta. Drage magistre i dragi magistri, potrebna nam je Va{a pomo} ukoliko imate vremena i `elje prenijeti svoje znanje i vje{tine te biti mentori nekome od stranih studenata ovo ljeto kako bismo u ovoj godini mogli primiti jo{ vi{e studenata na stru~nu praksu u Zagrebu i Splitu. Studenti dolaze u razdobljima od 27. VI. do 15. VII. i od 29. VIII. do 16. IX u Zagreb i od 20. VII. do 4. VIII u Split te bi trebali odra ivati praksu od oko 60 sati na engleskom jeziku pod stru~nim vodstvom mentora ljekarnika. Od mentora se o~ekuje da upozna studente sa svakod- 100

103 XI : /2. BILTEN HRVATSKE LJEKARNI^KE KOMORE Slike 4. Student iz Singapura s mentoricom i magistrama tijekom SEP prakse u ljekarni nevnim `ivotom ljekarnika u Hrvatskoj, prenese svoje prakti~no i teorijsko znanje mladim nadama farmacije iz cijeloga svijeta te objasni kako {to kvalitetnije skrbiti o bolesniku. Sude}i prema iskustvima, kao mentor imat }ete prigodu nau~iti ne{to novo o farmaciji i kulturi zemlje iz koje dolazi Va{ praktikant te tako obogatiti svoje znanje i iskustvo. Ukoliko ste zainteresirani biti mentor i htjeli biste sudjelovati u SEP programu, svakako nam se javite na seo. cpsaºgmail.com. Isto tako, slobodno kontaktirajte autoricu ovoga ~lanka i ako trebate mo`ete saznati dodatne informacije o praksi ili `elite sami izabrati studenata kojeg biste podu~avali tijekom stru~ne prakse. Nadam se da }ete se odazvati u velikom broju jer tako omogu}ujemo da jo{ vi{e na{ih studenata ode na praksu u inozemstvo gdje stje~u ugled, neprocjenjivo znanje i iskustvo. Veselimo se suradnji sa svim zainteresiranim mentorima. Drugi farmaceut ski forum Jugoisto~ne Europe PLIVA, ~lanica TEVA Grupe, organizirala je od 19. do 21. studenoga godine u Pore~u drugi po redu Farmaceutski forum Jugoisto~ne Europe. 1 Taj je regionalni skup okupio vi{e od 250 stru~njaka iz 10 europskih zemalja koji su raspravljali o mogu}nostima unapre enja struke i dobrobiti bolesnika te o budu}nosti ljekarni{tva u zemljama u okru`enju. Zna~ajna uloga svih karika u zdravstvenom sustavu je upravo briga o zdravlju, a brojne promjene u okru`enju, rastu}a uloga sve informiranijih i anga`iranijih bolesnika i drugih korisnika lijekova te napredak znanosti i novih tehnologija predstavljaju sve ve}i izanapisala: Ksenija Sokol, mag. pharm. / PLIVA HRVATSKA d.o.o., Zagreb 1 Plivin 1. farmaceutski forum Jugoisto~ne Europe odr- `an je krajem godine u Splitu. 101

104 BILTEN HRVATSKE LJEKARNI^KE KOMORE XI : /2. zov i kreiraju nove mogu}nosti. Tako se tijekom trodnevnog rada na Forumu razgovaralo o promjenama i trendovima u ljekarni{tvu u EU, o budu}nosti farmaceutske industrije u regiji Jugoisto~na Europa te o ulozi ljekarnika u zdravstvenim reformama.»trendovi u farmaceutskom poslovanju u dr`avama ~lanicama Europske unije pokazuju kako se uloga ljekarnika mijenja te se fokus usmjerava sa samog lijeka na bolesnika i drugih korisnika lijekova. Koncept cjelovite ljekarni~ke skrbi sve vi{e ulazi u zdravstvene sustave, kao sastavni dio primarne zdravstvene za{tite, a ljekarnik postaje osoba koja prati bolesnika i njegovu terapiju, preuzima brigu o prevenciji i odr`avanju zdravlja te savjetuje o prilagodbama potrebnim za odre ene akutne poreme}aje ili za kroni~na stanja. Taj Forum je bio organiziran kako bi uz razmjenu iskustava i kvalitetnu suradnju napravili jo{ jedan iskorak prema odr`ivom sustavu i pobolj{anju usluga za bolesnike«, izjavio je Mihael Furjan, 2 predsjednik Uprave PLIVA HRVATSKA d.o.o. i generalni direktor TEVA za Jugoisto~nu Europu. 2 Na Forumu je odr`ao predavanje Promjene i trendovi u farmaceutskoj industriji i propisima kojima se ure uje ljekarni~ko poslovanje 19. studenoga Izrazio je va`nost stalnog partnerstva svih dionika u ljekarni{tvu, odnosno obrazovnih ustanova, javnih i bolni~kih ljekarni i ljekarnika, agencija za lijekove, farmaceuta i farmaceutskih udru`enja i ljekarni~kih komora u regiji, ~ime se pru`a potpora me usobnom razumijevanju, dijalogu i suradnji u regiji Jugoisto~ne Europe. Suradnja svih dionika preduvjet je za ostvarivanje zajedni~kih ciljeva bolesnicima osigurati najkvalitetnije lijekove i najbolje ljekarnike radi postizanja najboljih farmakoterapijskih ishoda sigurnih za bolesnika. Forum je zapo~eo pregledom aktualnih promjena i trendova u farmaceutskoj industriji, a nastavio se nizom plenarnih predavanja na kojima su stru~njaci raspravljali o izazovima koje donosi propisivanje brendiranih lijekova u odnosu na INN lijekove, aktualnim promjenama u praksi javnih ljekarni u Europskoj uniji te mogu}nostima unaprje ivanja struke u Hrvatskoj u vremenu zna~ajnih promjena. Dodatno, bilo je rije~i i o modelima odre ivanja naknada ljekarni~kih usluga, o tome za{to je potrebna suradnja svih dionika radi postizanja va`nih ciljeva u ljekarni~koj struci te kako posti}i izvrsnost s humanim pristupom u brizi za bolesnika. Jedan od vode}ih govornika na Farmaceutskom forumu Dominique Jordan, 3 predsjednik Odbora ljekarni~ke prakse u Me una rodnoj farmaceutskoj federaciji (FIP) sa`eo je osnovne poruke slijede}im rije- ~ima:»na{i se zdravstveni sustavi mijenjaju. Pritom je va`no da ljekarnici preuzmu vode}u ulogu i donositeljima odluka pred- 3 Na pitanje autorice ovoga ~lanka gospodine Jordan, sudjelovali ste na PLIVINOM/TEVINOM Farmaceutskom forumu Jugoisto~ne Europe u Pore~u. Kako ste se odlu~ili do}i u ovu regiju i u kojem ste svojstvu nastupili na Forumu slijedio je odgovor: Tijekom kongresa FIP-a u Düsseldorfu zamolili ste me u ime PLIVE da sudjelujem na Farmaceutskom forumu u Pore~u i podijelim svoja iskustva s raznim modelima ljekarni~kih naknada i strate{kom implementacijom novih usluga. Kao biv{i predsjednik PharmaSuisse, {vicarskog udru`enja ljekarnika, opisao sam kako smo implementirali strategiju u [vicarskoj, a kao predsjednik odbora za ljekarni~ku praksu FIP-a, govorio sam o Izvje{}u o modelima ljekarni~kih naknada koje sam ove godine predstavio na Svjetskom kongresu FIP-a u Düsseldorfu. 102

105 XI : /2. BILTEN HRVATSKE LJEKARNI^KE KOMORE la`u inovativna, prakti ~na i pragma ti~na rje{enja, prilago ena o~eki vanjima i potrebama gra ana. Dodana vrijednost osobnih kontakata s ljekarnikom izrazito pove}ava sigurnost bolesnika te iznimno pridonosi racionalnoj i odgovornoj uporabi lijekova. Prepoznavanje uloge ljekarnika u budu} nosti pridonosi dr`avi i njezinim gra anima te njezinom zdravstvenom sustavu.«forum je zavr{io World café radionicama i okruglim stolovima na temu uloge ljekarnika u zdravstvenim reformama, a sudionici su pozitivnim povratnim informacijama jo{ jednom potvrdili va`nost i potrebu organiziranja takvih stru~nih okupljanja. Deregulacija ljekarni{tva prilika ili opasnost? Promjene koje se posljednjih desetak godina primje}uju, prate i analiziraju, a vezane su uz trendove u ljekarni{tvu Republike Hrvatske, sli~ne su promjenama s kojima se susre}u i ostale zemlje Europe. Jo{ se paralele mogu i bli`e povu}i izme u pojava u ljekarni{tvu u dr`avama koje su, krajem proteklog stolje}a, napustile socijalisti~ki dru{tveno-ekonomski sustav. napisala: mr. Macner Majcan, mag. pharm. / ZU Ljekarna Bjelovar, Bjelovar Liberalizacija ljekarni{tva pru`a nove i razli~ite mogu}nosti, ali, isto tako, krije i brojne opasnosti. Na{a susjedna dr`ava, Republika Ma arska, deregulacijom ljekarni{tva zna~ajno je ugrozila segment zdravstvene za{tite vezan uz ljekarni~ku djelatnost i, kao takva, predstavlja dobar ali negativan primjer iz kojega mo`emo u~iti i sprije~iti da do sli~nih pojava ne do e i u Republici Hrvatskoj. Pojave vezane uz deregulaciju ljekarni{tva u Ma arskoj, detaljno su opisane u izvje{- }u ma arske Vlade o stanju u javnom ljekarni{tvu, i to za razdoblje izme u godina i , a navedene su u tekstu koji slijedi. Do godine ljekarni{tvo je u Ma arskoj bilo regulirano brojnim pravnim aktima. Ljekarnici su imali obvezu ~lanstva u Ma arskoj ljekarni~koj komori, koja je, kao strukovna organizacija, bila uklju~ena u sve postupke dono{enja pravnih akata iz podru~ja zdravstva. Ljekarne su mogle biti isklju~ivo u vlasni{tvu ljekarnika, a njihovo osnivanje bilo je regulirano i vezano uz geografsko-demografske zna~ajke prostora na kojem se ljekarna osniva, a prema kojim se zna~ajkama uzimao u obzir broj stanovnika te me usobna udaljenost izme u ljekarni. Poslovanje ljekarni je isto tako bilo pravno regulirano, i to kroz propisane normative vezane uz kadrove, prostor i opremu ljekarne. Lijekovi su se mogli prodavati isklju~ivo u ljekarnama, a prigodom oblikovanja cijena lijekova koristile su se propisane maloprodajne mar`e. 103

106 BILTEN HRVATSKE LJEKARNI^KE KOMORE XI : /2. Zna~ajke zakonski reguliranog ljekarni{tva ~inile su prepreku tr`i{nom natjecanju na tr`i{tu lijekova, odnosno, na tr`i{tu svih artikala ~ije je mjesto prodaje isklju~ivo ljekarna. Krajem godine su, pod pritiskom ne-ljekarni~kih lobija, zainteresiranih za ulazak na tr`i{te lijekova, provedene reforme u ljekarni{tvu. Dr`avne vlasti su kao cilj deregulacije farmaceutskog tr`i{ta navele pobolj{anje opskrbe i dostupnosti lijekova i medicinskih proizvoda. Ali, dogodilo se upravo suprotno. Novonastale promjene su se negativno odrazile i na dostupnost lijekova (pobolj{anje koje je bio primarni cilj reformi) ali i na stru~nost, profesionalnost i eti~nost, kao bitne zna~ajke ljekarni~kog poziva i djelatnosti. Reforme su u ljekarni{tvo donijele negativnosti, kao {to su: isklju~ivo tr`i{ni pristup ljekarni~koj djelatnosti, slabljenje profesionalizma u pru `anju ljekarni~ke skrbi, ja~anje i prevlast ekonomskih nad zdravstvenim ciljevima te, posljedi~no i dugoro~no, smanjenje profitabilnosti poslovanja ljekarni. Sukladno novim tendencijama razvoja, ljekarne nisu morale biti isklju~ivo u vlasni{tvu ljekarnika. Dovedene su u pitanje i stru~ne kompetencije ljekarnika, vezane uz obavljanje ljekarni~ke djelatnosti, jer ~lanstvo ljekarnika u Ma arskoj ljekarni~koj komori vi{e nije bilo obvezno. Time je ta i takva ljekarni~ka komora, kao strukovna organizacija, izgubila svoju ulogu u nadzoru kontinuiranog obrazovanja, odnosno cijelo `ivot nog u~enja ljekarnika, koje je usko povezano s kvalitetom ljekarni~ke skrbi za bolesnika. Dodatnu opasnost za kvalitetu ljekarni~ke usluge i zdravlje pu~anstva, predstavljala je i odluka da lijekove na lije~ni~ki recept u ljekarnama smiju izdavati i farmaceutski tehni~ari. Slabljenje skrbi za potrebe bolesnika vidljivo je i iz novih smjer nica, prema kojima ljekarne nisu vi{e obvezne izra ivati magistralne pripravke. Za izradbu i izdavanje magistralnih pripravaka ljekarna treba imati na raspolaganju dodatnu opremu i stru~ne radnike, a nov- ~ana korist vezana uz izradbu i izdavanje magistralnih pripravaka nerijetko je manja od tro{ka vezanog uz njihovu izradbu. Razumljivo je da ljekarnama orijentiranima isklju~ivo na zaradu, izradba magistralnih pripravaka nije zanimljiva. Nove promjene su zahvatile i procese osnivanja ljekarni pa je uvedena mogu}- nost da ljekarne osnivaju svi oblici trgova~kih dru{tava i ljekarni~kih lanaca te da pritom ne moraju uzimati u obzir geografske niti demografske zna~ajke podru~ja na kojem se ljekarna osniva. Dodatne probleme, i za postoje}e ljekarne i za bolesnike, donijela je i liberalizacija tr`i{ta lijekova, u skladu s kojom je postojala mogu}nost da se lijekovi kupe i izvan ljekarni (u trgovinama, supermarketima, drogerijama). Novi kanali distribucije lijekova ugro `avali su isplativost poslovanja postoje}ih ljekarni, ali, {to je puno ozbiljnije, ugro `avali su i sigurnost bolesnika, koji su do lijeka mogli do}i bez stru~ne preporuke, savjeta i upute ljekarnika, a to je zna~ajno pove}alo rizik pojave ne`eljenih nuspojava te {tetnih i po `ivot opasnih zdravstvenih rizika. 104

107 XI : /2. BILTEN HRVATSKE LJEKARNI^KE KOMORE Rezultati opisanih promjena u ljekarni{tvu Ma arske, nakon svega nekoliko godina, bili su zabrinjavaju}i. Do godine osnovano je nekoliko stotina novih ljekarni kojima vlasnici nisu bili ljekarnici. Budu}i da se u novootvorenim ljekarnama nije inzistiralo na stru~nosti, educiranosti niti na kompetencijama ljekarni~kih djelatnika, ukup na kvaliteta ljekarni~ke skrbi za pu~anstvo nije porasla. [tovi{e, novoosnovane ljekarne su, kao nelojalna konkurencija, ugro`avale opstanak od ranije postoje}ih ljekarni. Naime, ljekarne koje su do tada poslovale ve} dulji niz godina, zadr`ale su i prostorne i strukovne standarde u svom radu, iz vremena kada je ljekarni{tvo bilo regulirana struka. Vi{i standardi u poslovanju nose i vi{e tro{kove poslovanja, a nova, liberalna i nelojalna konkurencija preuzela je dio prihoda postoje}ih ljekarni i ugrozila njihovo poslovanje i opstanak. Sukladno novim propisima, ljekarne su imale mogu}nost produljenja radnog vremena na ~ak 24-satno radno vrijeme, neke ljekarne su lijekove prodavale putem interneta, druge su lijekove dostavljale bolesnicima na ku}nu adresu. Navedene aktivnosti su se promatrale kao dodatne, pla}ene, ljekarni~ke usluge. Na~in rada ljekarnika i komunikacija prema pu~anstvu znatno su promijenjeni, posebice primjenom razli~itih marketin{kih alata, koji se do tada nisu vezali uz tr`i{te lijekova. U ljekarnama se moglo primijetiti: izdavanje poklona za bolesnike, izdavanje kartica vjernosti, bolesnici su ostvarivali odre- ene bonuse vezane uz kupnju u ljekarni, bolesnici su dobivali nagrade za kupovinu iznad odre enog nov~anog iznosa, lijek propisan i izdan bolesniku na lije~ni~ki recept vezivao se uz dodatnu kupovinu, a sve to s ciljem neeti~nog poticanja potro- {nje lijekova i medicinskih proizvoda. Novi model vlasni{tva ljekarni, prema kojem vlasnici nisu ljekarnici, niti bilo koje druge osobe zdravstvene struke, pretvorio je ljekarne u trgovine, kojima je na prvom mjestu prodati {to vi{e lijekova i medicinskih proizvoda, privu}i {to ve}i broj bolesnika kori- {tenjem marketin{kih trikova i alata, a ljekarni{tvo kao zdravstvena struka, kojoj je primarni cilj racionalizacija kori{tenja lijekova, savjetovanje pu~anstva o pravilnoj upotrebi lijekova, sprje~avanju bolesti i o~uvanju zdravlja palo je, dakako, u drugi plan. U opisanim uvjetima neovisno je, stru~no i profesionalno djelovanje ljekarnika isto tako ograni~eno. Vlasnik ljekarne odre uje na~ine rada, a ljekarnik koji ih ne provodi mo`e biti lako zamijenjen. S druge pak strane, za propuste i nezakonitosti u obavljanju ljekarni~ke djelatnosti vlasnici ljekarni nisu ka`njeni jer, iako su oni propisali na~in rada, ipak oni nisu ti koji su proveli sustavne neregularnosti, ve} ih je proveo ljekarnik koji za njih radi. Novonastalo stanje u ljekarni{tvu ocijenjeno je vrlo nepovoljnim, kako za ljekarni~ku struku i ljekarni~ku djelatnost, tako i za sigurnost bolesnika i kvalitetu ljekarni~ke skrbi. U godini neprofitabilnih je 105

108 BILTEN HRVATSKE LJEKARNI^KE KOMORE XI : /2. ljekarni bilo manje od 5 %, a na kraju svaka je ~etvrta ljekarna bila neprofitabilna, odnosno postotak je porastao za preko 20 %. Opskrba pu~anstva lijekovima bila je lo{ija nego ranije, dugovi ljekarni prema dobavlja~ima su porasli, kvaliteta ljekarni~ke skrbi je smanjena, a sigurnost i dobrobit bolesnika dovedena je u pitanje. Istaknuta je potreba `urnog provo enja promjena, kako bi se negativni trendovi u ljekarni{tvu zaustavili. Po~etkom godine dono{enjem je vi{e zakonskih akata ljekarni~ka djelatnost ponovo regulirana i zakonski odre ena. Ponovo su uvedeni demografski i geografski kriteriji za osnivanje ljekarni. Ljekarnom mora upravljati ljekarnik i on je odgovoran za stru~an i zakonit rad. Ljekarni~ka skrb je definirana zakonom i priznata kao bitan ~initelj zdravstvene skrbi za pu~anstvo. Ljekarni~ka skrb se provodi isklju~ivo u ljekarnama, a provode tu skrb ljekarnici. Vlasni{tvo ljekarni je ponovo vra} eno u ruke ljekarnika, a i prodaja i izdavanje svih lijekova isto je tako vra}ena isklju~ivo u ljekarne. ^lanstvo ljekarnika u Ljekarni~koj komori Ma arske je obvezatno, a ljekarni~ka je komora ponovo vratila svoj javni ugled i zna~aj u svim pitanjima koja se odnose na ljekarni{tvo, kao dio sustava zdravstva. S ciljem pove}anja kvalitete ljekarni~ke skrbi, kao i pobolj{anja opskrbe pu~anstva lijekovima, donesena su i usvojena pravila vezana uz rad ljekarnika, s ciljem pove- }anja sigurnosti bolesnika. Pravila su postavljena u obliku direktive, a temeljne odrednice odnose se na obvezu: provjere interakcija lijekova, sprje~avanja medikacijskih pogre{aka, prijave nuspojava, po{tovanja propisa o me usobnoj zamjenjivosti lijekova te poticanja suradljivosti bolesnika. Ljekarnici su postali aktivni sudionici sustava pra}enja i bilje`enja nuspojava lijekova, a napredak je donijelo i uvo enje odre enih oblika standardizacije rada te sustava kvalitete u ljekarne. Uvedena su i stroga pravila marketinga za ljekarne. Sve aktivnosti poticanja potro{nje lijekova i medicinskih proizvoda su zabranjene, ograni~ene su mogu}nosti sni`enja cijena i nagra ivanja bolesnika i drugih korisnika lijekova. Zahvaljuju}i novim zakonskim aktima i ograni~enjima vezanim uz ljekarni~ku djelatnost, kao i pove}anoj odgovornosti za ekonomski rezultat poslovanja,opskrba lijekovima i medicinskim proizvodima u Republici Ma arskoj se popravila, kao i kvaliteta ljekarni~ke skrbi za pu~anstvo. Dugovi ljekarni prema dobavlja~ima smanjili su se, kao {to se smanjio i broj neprofitabilnih ljekarni. Literatura 1 Vlada Republike Ma arske, Izvje{}e No. B/1764 o javnim ljekarnama, Budimpe{ta,

109 Hrvoje Tartalja `ivot i djelo. Gra a za monografiju, drugi dio biobibliografije Hrvoje Tartalja u svom je `ivotu imao tri etape: predratnu, ratnu i poslijeratnu. 1 U prvom dijelu ~lanka objavljeni su podaci iz `ivota i rada Hrvoja Tartalje i to: `ivotni put, `ivotopis, djelovanje u organima vlasti i u sportu, muzejska djelatnost, `ivot na i s fakultetom, rad na identitetu i promociji hrvatskoga ljekarni{tva, me unarod ne i doma}e udruge, te odli~ja, povelje, diplome, spomenice i priznanja. 2 U napisao: Vladimir Grdini} 1 Tartalje potje~u iz Polji~ke obitelji prezimena Jakulji} (Jakovljevi}) koja je godine dobila plemstvo od Venecije i to za zasluge u~injene u borbama s Turcima. Me u ~lanovima obitelji, pi{e H. Tartalja, bilo je mnogo vojskovo a, prirodoslovaca, knji`evnika, slikara i dr`avnika. Nadimak a potom prezime Tartaglia, koje je dobiveno od Mle~ana, sa~uvalo se do danas. U predratnom razdoblju H. Tartalju uglavnom poznajemo kao prak ti~nog ljekarnika u Kninu i Sinju, te kao referenta za Primorsku banovinu i kao tajnika Apotekarske komore za Dalmaciju. U ratnom razdoblju aktivni je sudionik NOB-a. Tre}a se etapa odnosi na `ivot u Zagrebu nakon oslobo enja i na njegovu mnogostruku djelatnost: dru{tvenoorganizacijsku, znanstvenu i nastavnu djelatnost. 2 Vidjeti: V. Grdini}, Hrvoje Tartalja život i djelo. Građa za monografiju, prvi dio, Bilten HLJK /4, str ; V. Grdini}, Mali biografski leksikon, u: Ljekarna Splitsko-dalmatinske `upanije. Monografi ja u povodu pedesete obljetnice osnutka gradske ljekarne Split Hrvoje Tartalja, crte`i, nepoznati autor ovom drugom dijelu ~lanka o `ivotu i radu Hrvoja Tartalje govori se o dopuni podataka iz `ivotopisa temeljeno na njegovim ru- i tristote obljetnice osnutka najstarije ljekarne u Splitu, Ljekarna Splitsko-dalmatinske `upanije, Split, 2013, str

110 BILTEN HRVATSKE LJEKARNI^KE KOMORE XI : /2. kopisima i sustavno se po~inje govoriti o djelima iz njegove tre}e `ivotne etape, tj. najvi{e o znanstvenim, stru~nim i drugim radovima. 3 Kako je rad Hrvoja Tartalje»razasut«po mnogim tiskovinama, a nikada nije ni pribli`no a pogotovo sustavno popisivan, zapravo je njegov istra`iva~ki i stru- ~ ni rad, na neki na~in, ostao slabo nepoznat. Stoga }e mnoge kolege u ovom pregledu za~uditi njegov golem spisateljski opus, a osigurat }e se i trajni zapis o njego vim znanstvenim, stru~nim i novinarskim radovima. Popis tih i takvih radova vjerojatno nije zaklju~en. Hrvoje Tartalja po~eo je publicirati radove iz povijesti farmacije godine 1951., dakle, najprije gotovo po du`nosti, budu}i da je po~eo honorarno predavati taj predmet na tada{- njem Farmaceutskom fakultetu u Zagrebu. ^asopis Acta Phaemaciae Historica (Madrid, 1974.), naslovnica na kojoj je otisnuto Prof. Dr. H. Tartalja, Secrétaire Général Posrednik izme u politi~kog istoka i zapada Georg Edmund Dann ve} je godine zapazio da je pojava osobe Hrvoja Tartalje u prostoru me unarodne povijesti farmacije povezala znanstvenike isto~ne i zapadne Europe. Ve} je godine organizirao Me unarodni kongres za povijest farmacije (International Congress for the History of Pharmacy) u Dubrovniku na kojem sudjeluje i Me unarodna akademija za povijest 3 Ovaj je pregled jo{ uvijek nepotpun. Autor ~lanka nije povjesni~arima na `alost bio u mogu}nosti da se ovoj temi posveti vi{e od pola godine strpljivog, cjelodnevnog i zamr{enog rada. farmacije (Académie Internationale d Histoire de la Pharmazie). Okupio je mnogo povjesni~ara iz cijeloga svijeta. Naro~ito se njegova centrifugalna sila i njegovo kohezijsko svojstvo iskazalo kada je obavljao zada}u glavnog tajnika ne samo Me u narodne akademije za povijest farmacije ( ) ve} i drugih srodnih me unarodnih organizacija. Dopuna biografi je 2 Hrvoje Tartalja potje~e iz stare i poznate ~inovni~ke splitske obitelji od oca Petra i majke Regine ro. ^argonja. Djedovi su mu bili vlastelini sa zna~ajnim posjedima 108

111 XI : /2. BILTEN HRVATSKE LJEKARNI^KE KOMORE Petar Tartalja, otac Hrvoja koji su zbog dugova prodani. Roditelji, osim pla}e, nisu imali nikakvih prihoda. Djetinjstvo je proveo s majkom udovicom i kod stri~eva u Splitu jer mu je otac zarana (4. III ) poginuo kao kotarski poglavar u Grahovu, a majka ostala s ~etvero mu{ke djece. Osnovnu {kolu polazi u Splitu koju zavr{ava godine 1917., a klasi~nu gimnaziju u Travniku jer su mu stri~evi od godine bili po austrijskim zatvorima pa ga nije imao tko {kolovati. Gimnaziju je zavr{io godine Pri zavr{etku studija usporedo je obavio i vojni rok u Vojnoj bolnici IV. Armijske oblasti u Zagrebu od 19. II do 22. VI Ubrzo je polo`io ispit za ~in rezervnog poru~nika. Kao student bio je politi~ki dio opozicije, sudjelovao je u demonstracijama i studentskim {trajkovima protiv srpske diktature. Radio je kao ljekarnik suradnik po nekoliko mjeseci u ljekarnama ljekarnika Silvija Boglicha u Kninu i kod Jovana Dungjerovi- }a (diplomirao u Zagrebu 16. VII. 1918) u ^apljini. U prosincu postavljen je za Petar Tartalja, Poljodjelstvo najdi~niji zanat, Zagreb, 1892., knjiga koju je nagradila Matica Hrvatska iz zaklade dobrotvora grofa Ivana Nep. Dra{kovi}a za godinu FOTO: Hollywood, vlasnik El. Borovi}, fotografija, Hrvoje Tartalja s brkovima (u sredini) na plesu u Splitu godine

112 BILTEN HRVATSKE LJEKARNI^KE KOMORE XI : /2. Predava~i i polaznici te~aja»bojni otrovi«, Obili}evo, godine Hrvoje Tartalja u gornjem redu drugi s lijeva ljekarnika retaksatora 4 u ugovornom svojstvu u Zdravstvenom odjelu Primorske banovine i tamo je radio sve do kapitulacije Jugoslavije. U isto vrijeme obavlja i poslove pla}enog tajnika Sekcije apotekarske komore za Primorsku banovinu u Splitu. Povremeno radi u ljekarni Mata~i} 5 u Splitu kao suradnik, a od godine ~lan je odbora koji organizira protuzrakoplovnu 4 Osim retaksiranja recepata, koji su se izdavali na ra~un op}ine i zdravstvenih ustanova, obavljao je sve poslove oko rukovanja apotekarskog slagali{ta, te poslove tzv. apotekarske referade. 5 V. Grdini}, M. Portolan, Ljekarna Splitsko-dalmatinske `upanije. Monografi ja u povodu pedesete obljetnice osnutka gradske ljekarne Split i tristote obljetnice osnutka najstarije ljekarne u Splitu, Ljekarna Splitskodalmatinske `upanije, Split, 2013, str. 30, 62, 178, 207, 211, 234. za{titu u Splitu. 6 Po slu`benoj du`nosti odlazi na te~aj o Bojnim otrovima u Obili~evo i kao Oblasni referent za narodnu obranu organizira predavanja Tako je imao mogu}nost obrazovati simpatizere KPJ za poslove pru`anja prve pomo}i, a posebno u obrani od bojnih otrova. U tu se svrhu povezuje s Crvenim kri`em i kao predava~ pojavljuje na velikom broju te~ajeva prve pomo}i. Za taj i takav rad dobiva priznanje Bron~anu medalju 6A koju 6 Instruktor je i organizator civilne za{tite u Primorskoj banovini ( ). Split je u to doba bio sredi{te komunisti~kog pokreta u Dalmaciji. Utjecaj komunista u redovima radni~ke klase i stanovni{tva u Splitu osobito se pokazao tijekom i kada su u gradu vo ena ~etiri velika {trajka i niz politi~kih demonstracija. 6A Medalja je prikazana u knjizi V. Grdini}, Kronologija ljekarni{tva: slijed zbivanja s numizmati~kim prilozima i 110

113 XI : /2. BILTEN HRVATSKE LJEKARNI^KE KOMORE mu dodjeljuje Glavni odbor Crvenog kri`a za zasluge, a koja mu je predana godine Prema drugim podacima bila je to»zlatna medalja«crvenog kri`a Jugoslavije za izvanredne zasluge. Najprije politi~ki neutralan do godine kada je u Splitu postao simpatizer Komunisti~ke partije Jugoslavije. Me u ilegalnim zadacima prima kao ne}ak Bana Primorske banovine, po{tu od Kominterne najprije iz Be~a, koju predaje Ru`i Markoti}, potom iz Marseillea u vezi slanja hrvatskih boraca u [panjolsku. 7 Po{tom su dolazili i neki stru~ni ~asopisi, pa i Austrijska farmakopeja. Jo{ kao student posje}ivao je sastanke akademskog kluba»svjetlost«, a tako i nakon dolaska u Split druguje s prijateljima koji su bili ljevi~ari. Godine slabo pla}eni ljekarnici-suradnici zajedno s ljekarnicima vlasnicima osnivaju u Splitu Apotekarsku zadrugu sa svrhom ja~anja ljekarni~kog zadrugarstva, me usobnog pomaganja, a u smislu lak{eg i sigurnijeg poslovanja. ^lan uprave bio je i Hrvoje Tartalja. 5 Godine o`enio se Marijom Golubovi}, studenticom tehni~kog fakulteta, 8 a djece nije imao. Godine bio je ~lan Stric Hrvoja Tartalje grof (conte) Mi}e Tartalja, ban Primorske banovine Dru{tva splitskih studenata (tzv. akademi~ara). 9 Kad je policijskim postupkom Dru{tvo akademi~ara bilo raspu{teno upipodacima o hrvatskim povijesnim ljekarnama, Hrvatska ljekarni~ka komora, Zagreb, 2015, str Taj se rad ~esto prekidao radi otkrivanja politi~kih organizacija i stalnog hap{enja. Policiji je bilo poznato i djelovanje Tartalje pa mu je preporu~eno da prestane s tim i takvim radom, no nije bio uhap{en jer mu je stric tada bio Ban u Primorskoj banovini. 8 Supruga, koja je potjecala iz ~inovni~ke obitelji, nije nastavila studij, a nije se, ~ini se, nikada zaposlila. 9 Dru{tvo je osnovanog godine kada se okupilo preko 100 studenata i gra ana s akademskom naobrazbom i koje je okupljalo sve studente ljevi~are i napredne demokrate. Dru{tvo je u Splitu uprili~ilo izlo`bu slikara skupine»zemlja«u salonu Gali} s hrvatskim slikarom i gra fi~arom Vilimom Sve~njakom ( ) kao savjet nikom. Dru{tvo organizira ili sudjeluje na mnogim priredbama, najvi{e plesova radnika i na okupljanju radni~kih dru{tava. Dru{tvo izra uje plakete s motivima (npr. na kojima se nazirale konture srpa i ~eki}a) koje vlastima nisu bile po volji pa je brzo rad Dru{tva zabranjen. 111

114 BILTEN HRVATSKE LJEKARNI^KE KOMORE XI : /2. sao se u Samostalnu demokratsku stran ku 10 radi osnivanja tzv. Narodne fronte. Ve} godine Tartalja je pozvan kao rezervist u Mostar, a ve} i prije slu`bene mobilizacije odlazi u vojnu jedinicu te nakon kratkotrajnog travanjskog rata (kada je Split vi{e puta bombardiralo talijansko zrakoplovstvo) vra}a se 15. travnja, upravo kada su i Talijani u{li u grad Split Stranku je vodio Ljubo Leonti}. Odr`avaju se redoviti sastanci s predavanjima o politi~kom stanju u zemlji i inozemstvu. ^lanovi sudjeluju i kod izbora kao ~uvari glasa~kih kutija opozicije. 11 U vrijeme okupacije Splita tijekom godine Tartalja je dobio zadatak preko Vesele [egvi} da primi na stan ~lana Oblasnog komiteta SKJ, kasnijeg narodnog heroja Ivana Luci}a Lav~evi}a. U njegovu je stanu boravio tri mjeseca sve do iznenadne premeta~ine stana no uspjela ga je spasiti od zarobljavanja njegova supruga Marija koja je tvrdila da je Ivan Luci} Lav~evi} njen suprug (Tartalja je u to vrijeme bio u Omi{u). Talijanskom okupacijom Primorska banovina bila je u postupku koji vodi do prestanka postojanja, tj. do ukidanja. U kolovozu Talijani su Tartalji otkazali daljnju slu`bu pa on napu{ta Split i prima namje{tenje u Omi{u u Velikoj `upi Cetina gdje vodi apotekarski uredski odjel (referadu) za tri Velike `upe. Godine odlazi na dvomjese~no usavr{avanje u Zagreb gdje radi u laboratorijima za klini~ko-kemijske pretrage u Higijenskom zavodu. U Omi{u vodi malo priru~no skladi{te lijekova i laboratorijskog pribora za potrebe zdravstva toga kraja. Tamo se povezuje s ilegalnim odborom i djeluje me u ~inovnicima organiziranjem sakupljanja pripomo}i, lijekova, organizira razne akcije otpora i prebacivanja novih boraca u partizanske odrede. Kooptiran je u Gradski Narodni odbor grada Omi{a gdje obavlja du`nost tajnika. U jednom pohodu nabavke lijekova, posebice cjepiva protiv pjegavog i trbu{nog tifusa, Tartalja je u jednoj raciji uhi}en u Splitu godine 1942., odle`ao je dva mjeseca u pritvoru pod optu`bom da je slao lijekove partizanima. Potom je pu{ten zbog pomanjkanja dokaza i uslijed jamstva nekih uglednih osoba pa i zbog njegovog obiteljskog podrijetla. Dana 24. svibnju do{ao je po no}i Tartalji u Splitu usta{ki agent Milinovi}, oduzeo mu osobne isprave, pretresao stan i naredio da se sutradan javi na usta{ko redarstvo. Rano ujutro Tartalja napu{ta okupirani teritorij, prije nego {to ga je usta{ka policija uhitila, bje`i na Mosor u partizane gdje mu je dodijeljen rad u Partizanskoj bolnici na Mosoru. Nakon kratkog vremena bolnica se morala prebaciti najprije u Pirovac kod Sinja, a zatim na Vrdovo. Osim opskrbe bolnica Tartalja nabavlja sanitetski materijal za partizanske odrede, a dijelom i vojnim postrojbama u Bosnu. Oslobo enjem Splita u studenome po nare enju Vrhovnog {taba Tartalja odlazi u Split na du`nost u Oblasni N.O. za Dalmaciju u svojstvu apotekarskog referenta u zdravstveno-socijalnom povjerenstvu. Zadatak je bio ure enje civilne ljekarni~ke slu`be, organizacija slagali{ta i prijem po{iljki UNRRA-e. Nakon kra}eg rada na prijemu UNRRA-nih po{iljaka u Direkciji za izvanredne zadatke, po nare enju 112

115 XI : /2. BILTEN HRVATSKE LJEKARNI^KE KOMORE ZAVNOH-a prelazi u Povjerenstvo za narodno zdravlje ZAVNOH-a u [ibeniku. U svibnju dolazi u Zagreb u Ministarstvo narodnog zdravlja. Poslije Drugog svjetskog rata habilitirao je na Farmaceutskom fakultetu u Zagrebu godine na temelju rada O lije~enju sublimatom u djelu nepoznatog kotorskog lije~nika iz XVIII. stolje}a i predavanja Utjecaj anti~ke medicine na razvitak farmacije u na{im krajevima. Za izvanrednog profesora Farmaceutskog fakulteta na Sveu~ili{tu u Zag rebu izabran je 13. XI Nastavna i srodne djelatnosti. Jedan je od osniva~a Farmaceutskog fakulteta u Zagrebu, a na njemu je predavao kolegije: Povijest NOB i Ustav ( ), Povijest farmacije (od 1950.), Farmaceutska deontologija ( ), Izabrana poglavlja iz povijesti farmacije ( ), Ekonomika i organizacija poslovanja ljekarna ( ), na Medicinskom fakultetu u Rijeci Uvod u medicinu i povijest medicine ( ), a u Farmaceutskoj {koli u Zagrebu dvadesetak godina predaje predmet Povijest farmacije s deontologijom. ^lan je Savjeta Farmaceutskog fakulteta ( , 1966.). Godine pred sjednik je Ispitne komisije za provedbu stru~nih ispita u zvanje farmaceut. Dugo je godina bio ~lan Savjeta za narodno zdravlje N. R. Hrvatske, ~lan je Povjerenstva za muzejsko-konzervatorska pitanja ( ) Sekretarijata za prosvjetu i kulturu SRH. ^lan je a od do predsjednik je [kolskog odbora Farmaceutske ^lanovi Institut za povijest prirodnih, matemati~kih i medicinskih znanosti u Zagrebu: s lijeva na desno Snje`ana Dadi}, Biserka Belicza, Marija Weiss,, Hrvoje Tartalja (desno) {kole u Zagrebu. U {koli predaje neke predmete i izra uje skripta. Znanstvene ustanove i kulturna djelatnost. Godine osniva Institut za povijest farmacije sa zbirkom i unapre uje znanstvena istra`ivanja i razvitak znanosti. Nakon osnutka Instituta radi na osnutku zajedni~kog instituta za sve discipline iz podru~ja prirodnih, matemati~kih i medicinskih znanosti pa zajedno s Mirkom Dra`enom Grmekom osniva godine Institut za povijest prirodnih, matemati~kih i medicinskih znanosti u okviru Jugoslavenske akademije znanosti i umjetnosti (JAZU, danas: HAZU). Uvodi nove znanstvene discipline, u prvom redu povijest farmacije i farmaceutsku deontologiju, kao dijelova povijesti znanosti, u prvome redu u Hrvatskoj a time i u Jugoslaviji. Organizira znanstvene skupove. Godine taj- 113

116 BILTEN HRVATSKE LJEKARNI^KE KOMORE XI : /2. nik je Nacionalnog komiteta SFR Jugoslavije imenovan od JAZU. Godine postaje ~lan predsjedni{tva Asocijacije nau~nih unija Jugoslavije (ANUJ). Tartalja unapre uje kulturnu djelatnost i sakuplja povijesnu gra u iz farmacije, medicine i prirodnih znanosti, oblikuje zbirku koja se nalazi uz Institut za povijest farmacije i kasnije ulazi u sastav Instituta za povijest prirodnih, matemati~kih i medicinskih znanosti JAZU. Uz zbirku uspostavlja knji`nicu specijaliziranu za djela iz tog podru~ja, te zajedno s kartotekama, fototekama i ostalom dokumentacijom predstavlja ve} institutske temelje europskih razmjera. Organizira proslavu 600. obljetnicu prvog spomena ljekarne u Zagrebu i popratno izlo`bu Povijest farmacije u Hrvatskoj (1955) koja je izlo`ena u Umjetni~kom paviljonu. 12 Istodobno i u ljekarni sve~arici ure uje Spomen izlo`bu. Kao glavni tajnik nekoliko me unarodnih organizacija za povijest farmacije organizirao je i nekoliko me unarodnih skupova, primjerice u Dubrovniku (1959.). Organizira proslave 650. obljetnice ljekarne»male bra}e«u Dubrovniku (1967.), 700. obljetnice spomena ljekarne u Trogiru (1971.), obljetnice ljekarne u Klo{tar Ivani}u 14 i brine se za restauraciju freske Ivana Rangera u Franjeva~koj ljekarni u Vara`dinu. 15 Zapo~eti radovi nisu izvedeni do kraja. Ve}inom su ta doga anja imala me unarodni karakter i o tome su obavje{tavala svjetska znanstvena publicistika. Farmaceutska dru{tvena djelatnost. Hrvoje Tartalja pripada me u pokreta~e obnove farmaceutskih me unarodnih veza koje su 12 Fotografija ispred Umjetni~kog paviljona u Zagrebu od 21. III ) objavljena je u Biltenu HLJK /4, str Vidjeti: Radovi me unarodnog simpozija odr`anog prigodom proslave 700. obljetnice spomena ljekarne u Trogiru (ur. H. Tartalja), Institut za povijest prirodnih, matemati~kih i medicinskih nauka JAZU, Zagreb, 1973.; H. Tartalja, Uz 700. obljetnicu spomena ljekarne u Trogiru, Saop}enja, 14:2 (1971) Naslovnica monografije 600 godina zagreba~kog ljekarni{tva , Farmaceutsko dru{tvo Hrvatske, Zagreb, Vidjeti: D. [ipu{, 300 godina ljekarne u Ivani} Klo{tru, Saop}enja Pliva, 15 (1972) Vidjeti: H. Tartalja, Freske Ivana Rangera u Franjeva~koj ljekarni u Vara`dinu, Saop}enja, 12:2 (1969)

117 XI : /2. BILTEN HRVATSKE LJEKARNI^KE KOMORE za odgovornog urednika. Suosniva~ je Saveza farmaceutskih dru{tava Jugoslavije, vi{e je godina bio biran za ~lana Izvr{nog odbora i potpredsjednika, a za predsjednika u razdoblju od do Ve} godine njegovim je nastojanjem Savezna sekcija za povijest farmacije u~la njena u Union Mondiale des Sociétés d Histoire de la Pharmacie, a potom i Nau~no dru{tvo za povijest zdravstvene kulture Jugoslavije. Od godine ~lan je Dru{tva za prou~avanje i unapre enje pomorstva, a od tajnik je IX. odjela za pomorsku medicinu. Naslovnica Spomenice 650 godina ljekarne»male bra}e«u Dubrovniku, Institut za povijest prirodnih, matemati~kih i medicinskih nauka JAZU, Zagreb, bile prekinute za vrijeme Drugoga svjetskog rata. Primjerice, godine povjesni~ari farmacije Jugoslavije ponovno se u~lanjuju u Internationale Gesellschaft für Geschichte der Pharmazie, a Tartalja postaje mandatar za Jugoslaviju u tom znanstvenom dru{tvu. Tartalja pripada osniva~ima Farmaceutskog dru{tva Hrvatske (1945., danas: Hrvatsko farmaceutsko dru{tvo). Uz razne druge funkcije obna{a du`nost predsjednika Dru{tva (FDH) u prekidima tijekom 9 godina. Osniva~ je glasila FDH Farmaceutski glasnik i du`e je vrijeme bio ~lan redakcijskog odbora tog ~asopisa. Od godine ure uje rubriku»povijest farmacije«, a izabran je Dru{tvena djelatnost u Zagrebu i Hrvatskoj. Od do Tartalja je biran u dva navrata za odbornika Narodnog odbora grada Zagreba i zagreba~ke Op}ine Donji grad. Kronologija zna~ajnijih doga anja: dekretom Predsjedni{tva vlade SR Hrvatske imenovan u povjerenstvo za vanjsku trgovinu ~lan odbora Narodnog sveu~ili{ta u Zagrebu dekretom Ministra narodnog zdravlja imenovan ~lanom povjerenstva za prekr{aje, predsjednik povjerenstva biran za odbornika NO Gada Zagreba, djelovao u Savjetu za narodno zdravlje predsjednik Povjerenstva za ispitivanje rada zdravstvene slu`be u gradu Zagrebu i rada Zavoda za 115

118 BILTEN HRVATSKE LJEKARNI^KE KOMORE XI : /2. socijalno osiguranje za grad Zagreb ~lan Povjerenstva za narodno zdravlje u Odboru narodne obrane Izvr{nog vije}a Sabora Hrvatske (do 1954.) ~lan Povjerenstva za odobravanje putovanja na kongrese i usavr- {avanje u inozemstvo, NOO grada Zagreba, Odjel za narodno zdravlje ~lan Povjerenstva za pregled, ~uvanje i signiranje lijekova zagreba~kih ljekarna, Savjeta za narodno zdravlje i socijalnu politiku NR Hrvatske ~lan Savjetu za narodno zdravlje NO Kotara Zagreb ~lan Povjerenstva za unapre enje i ostvarivanje zdravstvene za{tite gra ana, sa zadatkom predlo`iti potrebne mjere Savjetu za narodno zdravlje NO Kotara Zagreb ~lan potkomisije za Zdravstvenu za{titu Kotarskog zavoda za socijalnu politiku biran za odbornika Narodnog odbora op}ine Donji grad i za predsjednika Savjeta za narodno zdravlje vi{e je godina ~lan Savjeta za narodno zdravlje NR Hrvatske predsjednik Savjeta za narodno zdravlje NOO Donji grad Zagreb Hrvoje Tartalja kao zastupnik na jednoj od sjednica Skup{tine grada Zagreba Sudac porotnik vi{eg privrednog suda u Zagrebu, imenovan po Saboru SR Hrvatske (uklju~ivo do godine 1970.) ~lan arbitra`nog vije}a za do no- {enje Pravilnika o radnim odnosima i Pravilnika o osobnim dohodcima u zdravstvenim ustanovama Kotara Zagreb predsjednik Zdravstvenog fonda NO Centar dobitnik spomen medalje u povodu 20. obljetnice oslobo enja grada Zagreba i za dugogodi{nji samoprijegoran rad u socija lis ti~kom razvitku Zagreba Medalja je prikazana u knjizi V. Grdini}, Kronologija ljekarni{tva: slijed zbivanja s numizmati~kim prilozima i 116

119 XI : /2. BILTEN HRVATSKE LJEKARNI^KE KOMORE biran u izbornoj jedinici»administracije i zavoda«jazu u Kulturno-prosvjetno vije}e Skup{tine grada Zagreba ~lan Povjerenstva za odlikovanja Skup{tine grada Zagreba predsjednik Povjerenstva grada Zagreba za izradbu programa Pro svjetno-kulturnog vije}a Skup- {tine grada Zagreba i ~lan Povjerenstva za izradbu Akcijskog programa Skup{tine grada Zagreba Odlikovanja: 16A 1949.»Orden zasluge za narod III. reda«, ukaz br Prezidijuma Narodne skup{tine FNR Jugoslavije 1961.»Orden za vojne zasluge sa srebrenim ma~evima«, ukaz br. 169 Predsjednika Republike, Kancelarija ordena, Beograd 1966.»Orden rada sa zlatnim vijencem«, ukaz br. 18 Predsjednika Republike, Kancelarija ordena, Beograd 1974.»Orden zasluge za narod sa zlatnom zvijezdom«, ukaz br. 94 Predsjednika SFR Jugoslavije Josipa Broza Tita podacima o hrvatskim povijesnim ljekarnama, Hrvatska ljekarni~ka komora, Zagreb, 2015, str A Dopunjeni podaci za navedeno odlikovanje. Vidjeti: V. Grdini}, Hrvoje Tartalja život i djelo. Građa za monografiju, prvi dio, Bilten HLJK /4, str Literatura dopuna izvora za biografi ju. 33 V. Velni}, Kratki pregled povijesti farmacije, Farmaceutski glasnik, 8:7 (1952) Uredni{tvo, Mr. ph. Hrvoje Tartalja doktorirao u Parizu, Narodni list od 22. XII Uredni{tvo, Hrvoje Tartalja prvi doktor farmacije u Jugoslaviji, Slobodna Dalmacije, br od 28. XII N. Novakovi}, Dr. mr. ph. Hrvoje Tartalja, novopromovirani doktor farmaceutskih nauka, Farmaceutski glasnik, 14:1-2 (1958) F. Minařik, Mr. Dr. Hrvoje Tartalja, prvi docent za zgodovino Farmacije v Jugoslaviji, Farmacevstki vestnik, 10 (1959) Uredni{tvo, Dr. et Mr. Ph. Hrvoje Tartalja, Zagreb, Deutsche Apotheker-Zeitung, 98:2 (1958). 39 Radoslav Fundarek, Dr. Mr. Hrvoje Tartalja novopromovany doktor farmaceutickych, Farmacia Bratislava, 24 (1958) Uredni{tvo, Habilitacija dra. H. Tartalje, Farmaceutski glasnik, 15:/ (1959) L.G.C. Yugoslavia Profesor Hrvoje Tartalja, Boletin de la Sociedad Española de Historia de la Farmacia, Madrid, 16:64 (1965) R. Fundárek, Sú~asny stav dejín farmácie v Juhoslávii, Farmaceuticky obzor, 35: (1966) G. E. Dann, Vierzig Jahre (Internationale) Gesellschaft für Geschichte der Pharmazie e. V. Société Internationale d Histire de la Pharmacie. International Society for the History of Pharmacy. Eine Übersicht über ihr Werden und ihre Arbeit, Band. 30, Wissenschaftliche 117

120 BILTEN HRVATSKE LJEKARNI^KE KOMORE XI : /2. Verlagsgesellschaft, Stuttgart, 1966, 38, 49, 70, H. Hügel, Die Veröffentlichungen der Internationalen Gesellschaft für Geschichte der Pharmazie Eine Bibliographie, Band 29, Wissenschaftliche Verlagsgesellschaft, Stuttgart, 1967, 8, 10, 13, 18, 21, 22, Die Verleihung der Schelenz- Plakette an Prof. Tartalja, Deutsche Apotheker-Zeitung, 107:16 (1967) G. E. Dann, Prof. Dr. Hrvoje Tartalja, Jugoslawien, 60 Jahre alt, Pharmazeutische Zeitung, br. 17 od 27. travnja 1967, str G. E. Dann, Prof. Dr. H. Tartalja, Zagreb, 60 Jahre alt. Ein Mittler zvischen Ost und West, Deutsche Apotheker-Zeitung, 107:17 (1967) Uredni~ki stupac, Dr. Hrvoje Tartalja, Slobodna Dalmacija, broj od 7. VIII G. Folch Jou, La biographie et la bibliographie de membres de l Académie, Acta Pharmaciae Historica, Académie Internationale d Histoire de la Pharmacie, Madrid, 1974, str Uredni{tvo, Ereleden, Kring voor de Geschiedenis van de Pharmacie in Benelux Cercle Benelux d Histoire de la Pharmacie, 25 (1975) G. E. Dann, Einführung in die Pharmaziegeschichte, Wissenschaftliche Verlagsgesellschaft, Stuttgart, 1975, str V. Petkovi}, Prof. dr. Hrvoje Tartalja prvi ~astni ~lan SFD, Farmacevstki vestnik, 28 (1977) Slikovna gra a. Znatan je dio fotografija autor ovoga ~lanka dobio, nakon smrti supruga, od gospo e Marije Tartalja u Zagrebu. Brojne fotografije u nekoliko albuma primio sam od obitelji Tartalja u Splitu posredstvom kolege Mate Portolana. Nekoliko sam vrijednih fotografija iz osobne suradnje s profesorom Tartaljom dobio nakon godine Separati. Posebni otisci ~lanaka, rasprava, znanstvenih i stru~nih tekstova objavljenih u ~asopisima i zbornicima ~uvaju se kod autora ~lanka u znatnoj koli~ini, uklju~uju- }i i vi{e istih otisaka (duplikate). U toj se zbirci nalaze i stanovit broj svezanih i ukori~enih djela knjiga. Vlastoru~ni potpis: Ispravci Literatura za biografiju: 10 G. E. Dann, Hrvoje Tartalja, Deutsche Apotheker-Zeitung, 117:29 (1977) Beiträge zur Geschichte der Pharmazie, 29:2 (1977) 15. [iroka lepeza raznolika rada Spektar rada Hrvoja Tartalje veoma je {irok, a obuhva}a razvojni tijek op}e farmacije i hod hrvatske farmacije usporedo s njome. Posebnu pozornost posve}uje va`nim doga ajima doma}ega ljekarni{tva obilje`uju}i ih posebnim proslavama, simpozijima, izlo`bama i posebnim prigodnim izdanjima knjiga. U po~etku omiljena su mu podru~ja iz povijesti saniteta NOB-a i pomorska medicina, za koju osniva pri JAZU poseban odjel. Vrlo je aktivan u 118

121 XI : /2. BILTEN HRVATSKE LJEKARNI^KE KOMORE me unarodnim dru{tvima ~lan je 17 me unarodnih organizacija. 17 Povremeno se ali intenzivno bavi istra- `ivanjem povijesti saniteta u NOR-u, prisutan je na gotovo svim simpozijima iz tog podru~ja, a radove objavljuje u ~asopisima Vojnosanitetski pregled i Mornar, Na{e more, Pomorski zbornik, kao i u zbornicima Instituta za povijest radni~kog pokreta (Split, Zagreb) i Instituta za pomorsku medicinu u Splitu. Ve} je spomenuto da je objelodanio mnoge znanstvene, stru~ne i popularne radove te recenzije. Prema vrsti, vrijednosti i namjeni objavio je oko 170 znanstvenih i stru~nih radova, 20 poglavlja u knjigama, 7 skripata, 15 osvrta i novinskih ~lanaka, 18 ~lanaka u zbornicima kongresa i simpozija, i drugo. Odr`ao je vi{e od 160 zapa`enih predavanja u zemlji i inozemstvu. Sura ivao je i u enciklopedijama Leksikografskog zavoda u Zagrebu i to u Medicinskoj enciklopediji, Pomorskoj enciklopediji, Enciklopediji Jugoslavije i Op}oj enciklopediji. Uredio je nekoliko zbornika radova i proslava, dva reprint izdanja (npr. Cvit likarije), a njegova doktorska disertacija L Histoire de la Pharmacie en Yougoslavie et sa situation actuelle bila je uglavnom povijesni prikaz hrvatske farmacije i pravi prodor obavijesti o tome u svjetsku farmaciju. Po~eo je publicirati radove iz povijesti farmacije godine Golem opus radova koje je uspio objaviti u 17 Uredni{tvo, Proslava 80. godi{njice prof. dr. Hrvoja Tartalje, Farmaceutski glasnik, 44:3 (1988) posljednjih ~etiri desetlje}a svojega `ivota ( ) pokazuje da mu je rad na podru~ju povijesti farmacije, kao dio povijesti znanosti, bio ne samo zada}a kao nastavnika ve} i veliko zadovoljstvo. U tom je razdoblju napisao najmanje 220 znanstvenih, stru~nih i popularnih radova. Obra ivao je pojedine epohe razvoja farma cije, za~etke hrvatskoga ljekarni{tva, znamenite osobe, farmaceutske udruge, far maceutsko zakonodavstvo, utenzilije, veze srodnih znanosti s farmacijom, povezanost hrvatske i europske farmacije i tako redom. Zna~ajna mu je suradnja u ~asopisu Farmaceutski glasnik u kojem je objavljivao impozantan broj ~lanaka iz podru~ja organizacije ljekarni~ke slu`be, povijesti farmacije, prikaza s razli~itih znanstvenih i stru~nih skupova (npr. kongresa, simpozija), kao i recenzija u redakciju prispjelih knjiga iz povijesti farmacije. Ljekarnik Justin Vinko Velni}, jedan od najboljih poznavatelja cjelokupnog opusa Hrvoja Tartalje, a i njegov prijatelj potvr uje kako mu je znanstveni rad veoma {irok: obuhva}a razvojni tijek op}e farmacije i hod hrvatske farmacije usporedo s njome. Posebnu pozornost posve}uje va`nim doga ajima hrvatske farmacije obilje`uju}i ih posebnim proslavama, simpozijima, izlo`bama i zasebnim prigodnim edicijama. Za ra{~lambu njegova djela potrebna je cijela nova studija koja pre ma{uje prostor u ovoj knjizi. Objelodanio je mnoge znanstvene, stru~ne i popularne radove te recenzije. Bio je poznat u zemlji i u svijetu. Primjerice, stavlja 119

122 BILTEN HRVATSKE LJEKARNI^KE KOMORE XI : /2. Klasi~ne staklene posude, djelomi~no signirane od samih opatica, drvene ljekarni~ke posude s alkemijskim znakovima i kraticama te natpisi na ladicama. Slika iz rada H. Tartalja, Ljekarna u samostanu ur{ulinki u Vara`dinu, Saop}enja, 14:4 (1971) 218B. ga u popis glasovitih Hrvata i Dragan Hazler (Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti u dijaspori). Osim znanstvenih i stru~nih radova objavio je brojne feljtone, sje}anja, izvje{}a, obljetnice, recenzije doma}ih i stranih knjiga, a sura ivao je i u izdanjima enciklopedija. Radovi su u ovom ~lanku razdijeljeni u skupine, a unutar svake skupine poredani kronolo{kim redom. 18 Ljekarni{tvo biv{e Hrvatske Vojne Krajine doista je osebujno. Naime,Vojna Krajina rje{avala je i rije{ila organizaciju, proizvodnju i trgovinu lijekova na poseban na~in kakvim se nisu slu`ili u ostalim dijelovima Hrvatske i u drugim zemljama Europe. Bila su a to dva temeljna razloga: (1) Vojna Krajina bila je pred vi{e od Hrvoje Tartalja napisao je knjigu Povijest ljekarni{tva Istre i Kvarnera koja nikada, na `alost, nije bila objavljena. Isto tako zamolio je svojedobno i nagovarao pisca ovoga ~lanka da napi{e i objavi knjigu Ljekarni{tvo u biv{oj Hrvatsko-Slavonskoj Vojnoj Krajini, 18 a koju se ne usu ujem pisati zbog nezainteresiranosti farmaceutske struke za te i takve teme. Ta je nedoumica povezana, dakako, i s nedostatkom novca za taj zahtjevni poduhvat. Op}enito gledaju- }i, za objavljivanje takvih knjiga bilo bi u stru~nim krugovima korisno imati suglasje i osnovati, primjerice Zakladu za farmaceutsku literaturu ~ime bi se poticalo autore da pi{u toliko potrebnu znanstvenu i stru~nu farmaceutsku literaturu, da njome oboga}uju stru~ni prostor i ostave valjane temelje za nara{taje koje dolaze. Osvrt na bibliografi ju Autor je ovoga ~lanka poku{ao sustavno obraditi farmaceutsku ostav{tinu profesora 200 godina jedina zemlja na svijetu koja je imala tzv. garnizonske ljekarne, obvezatnu vojnu du`nost, morala je imati zdravu vojni~ku mlade` i (2) morala je, kao bedem protiv Turaka, imati razvijen zdravstveni sustav kojim se prije~i {irenje zaraznih bolesti iz Turske. 120

123 XI : /2. BILTEN HRVATSKE LJEKARNI^KE KOMORE Hrvoja Tartalje. U tom radu nai{ao je na niz te{ko}a u sortiranju rukopisne i tiskane gra e. U vi{e navrata autor je ovoga ~lanka radio za njegovim pisa}im stolom u stanu obitelji Tartalja u Zagrebu, Gunduli}eva 43/I. Slika profesora Tartalje za tim stolom u radnoj sobi ali oko godine ve} je objavljena. 19 Ovom se prigodom najtoplije zahvaljujem pokojnoj gospo i Mariji Tartalja koja mi je za `ivota omogu}ila potpun uvid u zate~enu ostav {tinu njenog dragog supruga koju je bri`no ~uvala. Dio sam gra e otkupio od supruge, a preostali sam dio uglavnom dobio za moje daljnje studije u podru~ju povijesti hrvatskoga ljekarni{tva. Gospo a Marija Tartalja zadr`ala je stanovit broj vrijednih predmeta, neke isprave, diplome i umjetni~ka djela koje su joj bile drage uspomene. Objavljeni popis radova profesora Tartalje svodi se tek na sedamdeset bibliografskih jedinica objavljenih godine Zbog iznimno velikog broja tiskanih radova, ustanovljenih tiskarskih pogre{aka u nekim tekstovima, nepostojanja boljih popisa publikacija i tako redom, autor je ovoga ~lanka uvjeren u to da je bibliografija, koju je izradio itekako vrijedna i potrebna za budu}a istra`ivanja, iako je jo{ uvijek nepotpuna i na stanovit na~in manjkava. 19 V. Grdini}, Hrvoje Tartalja život i djelo. Građa za monografiju, prvi dio, Bilten HLJK /4, str Spomenica Farmaceutskog fakulteta Sveu~ili{ta u Zagrebu: (ur. H. Ivekovi}), Farmaceutski fakultet, Zagreb, 1958, str Hrvoje Tartalja za istim stolom u radnoj sobi ali mnogo godina kasnije, tj. fotografija iz svibnja Isto~na obala jadranskog mora i pomorstvo Obiteljski i osobno vezan uz more s velikim zanimanjem istra`uje pomorsku problematiku. Isto~na obala Jadranskog mora jedna je od najdragocjenijih dijelova koji je u kulturnoj i medicinskoj povijesti igrao kroz stolje}a va`nu ulogu. To je podru~je obra ivao i profesor Tartalja. Zamisao o izradbi bibliografije 21 javila se pri planiranju zajedni~kog sastanka s talijanskim kolegama u Pescari i u Splitu. 22 Organizirao je prou~avanje plovnih putova i pribli`avanje 21 V. Bazala, N. Korin, M. Matej~i}, Bibliografi ja povijesti medicine isto~ne obale Jadranskog mora i njezina neposredna zale a kao i otoka u Jadranskom moru s osobitim obzirom na me unarodne veze izme u isto~ne i zapadne obale Jadrana, Rijeka, 1975., str ({apirografirano). 22 V. Grdini}, Kronologija ljekarni{tva: slijed zbivanja s numizmati~kim prilozima i podacima o hrvatskim povijesnim ljekarnama, Hrvatska ljekarni~ka komora, Zagreb, 2015, str

124 BILTEN HRVATSKE LJEKARNI^KE KOMORE XI : /2. Medalja izra ena u povodu XXVI. Nacionalnog kongresa povijesti medicine, Pescara, Zagreba Jadranskom moru. U bibliografiji je navede veoma mali broj njegovih radova. Na ovom mjestu donosimo mnoge radove vrijedne pozornosti: H. Tartalja, Slobodni Vis kao sanitetski centar NOVJ, Pomorski zbornik, Knjiga 2, Dru{tvo za prou~avanje i unapre enje pomorstva Jugoslavije u Rijeci, Zadar, 1964, str Tartalja postaje ~lan Dru{tva za prou~avanje i unapre enje pomorstva Jugoslavije, potom je ustrojio Sekciju za medicinu, bio potpredsjednik Dru{tva a zatim i predsjednik H. Tartalja, Slobodni Vis kao sanitetski centar NOVJ, u: Vis u narodno-oslobodila~koj borbi ( ), Knjiga 2, Zagreb, 1965, str H. Tartalja, Zdravstvo gradova Dalmacije u srednjem vijeku u vezi s razvojem pomorstva, Pomorski zbornik, Knjiga 3, Dru{tvo za prou~avanje i unapre enje pomorstva Jugoslavije u Rijeci, Zadar, 1965, str Naslovna stranica objavljenog rada Pomorska farmacija, Na{e more, 13:4-5 (1966) H. Tartalja, Pomorska farmacija, Na{e more, 13:4-5 (1966) H. Tartalja, Opisi lije~enja mornara i vojnika u Kotoru u XVIII st. u djelu dr Christianopula, Pomorski zbornik, Knjiga 4, Dru- {tvo za prou~avanje i unapre enje pomorstva u Zadru, Zagreb, 1966, str H. Tartalja, Povijest digitalisa, Simpozij o digitalisu, Ljubljana, od 17. do 19. XI. 1966, Lek, Ljubljana, 1966, str Tartalja sudjeluje na Savjetovanju o podvodnim djelatnostima u Hvaru. H. Tartalja, Neki podaci o u~estvovanju dubrova~ke fl ote u ratovima XVI i XVII stolje}a, Pomorski zbornik, Knjiga 7, Zadar, 1969, str

125 XI : /2. BILTEN HRVATSKE LJEKARNI^KE KOMORE H. Tartalja, Brodske ljekarne, Pomorski zbornik, Knjiga 16, Rijeka, 1978, str Hrvoje Tartalja u predsjedni{tvu Savjetovanja na Hvaru godine H. Tartalja, Organizacija saniteta i ilegalni rad u okupiranom Splitu 1941, Zbornik Instituta za historiju radni~kog pokreta, Knjiga 2, Split, 1972, str Tartalja izabran za ~lana organizacijskog i redakcijskog odbora I. Jugoslavenskog simpozija pomorske medicine. H. Tartalja, Zdravstvene odredbe u Dubro va~kom statutu iz 1272., Pomorski zbornik, Knjiga 12, Rijeka, 1974, str H. Tartalja, Punktovi snabdijevanja lijekovima i sanitetskim materijalom NOR-a u Dalmaciji , Prvi jugoslavenski simpozij pomorske medicine, Sadr`aj referata, Rezime 7, Trogir, listopad (posebni otisak, Vojna {tamparija, Split, 1975.) H. Tartalja, Botani~ki i drugi podaci iz putopisa T. Kützinga iz godine, Pomorski zbornik, Knjiga 13, Rijeka, 1975, str H. Tartalja, Karantenske mjere na Jadranu u XIX. stolje}u, Pomorski zbornik, Knjiga 15, Rijeka, 1977, str H. Tartalja, Ljudski faktor u pomorstvu, INA - Vjesnik industrije nafte Zagreb, 15 (1978), broj 656 od 3. lipnja 1978, str. 9; broj 657 od 10. lipnja 1978, str. 7; broj 658 od 17. lipnja 1978, str. 4. H. Tartalja, Dezinfekcija, dezinsekcija i deratizacija u pro{losti, Mornari~ki glasnik, Pomorska biblioteka, Svezak 30, 1979, str H. Tartalja, Turske karantenske odredbe, Pomorski zbornik, Knjiga 17, Rijeka, 1979, str H. Tartalja, Jedno nepoznato djelo o kugi, Pomorski zbornik, Knjiga 18, Rijeka, 1980, str H. Tartalja, Pomorska zdravstvena za{tita u Narodnooslobodila~koj borbi, Rad, JAZU, Knjiga 384, Zagreb, H. Tartalja, Prirodni resursi za farmakoterapiju, Pomorski zbornik, Knjiga 19, Rijeka, 1981, str H. Tartalja, Lu~ko-sanitarna organizacija na na{oj obali Jadrana, Tre}i jugoslavenski simpozij pomorske medicine, Split, 6-8. listopada Na godi{njoj skup{tini Dru{tva za prou~avanje i unapre enje pomorstva Hrvoje Tartalja je pohvaljen 30. III kao vrijedan ~lan. 123

126 BILTEN HRVATSKE LJEKARNI^KE KOMORE XI : /2. Naslovna stranica Programa Tre}eg jugoslavenskog simpozija pomorske medicine u Splitu, H. Tartalja, Lu~kosanitarna organizacija na na{oj obali Jadrana u XIX. stolje}u, Mornari~ki glasnik, Pomorska biblioteka, Svezak 33, 1983, str Na ovom mjestu nisu popisani objavljeni radovi o ljekarni~koj povijesti i doga ajima u ve}im gradovima na hrvatskoj obali Jadranskog mora (Dubrovnik, Split, Trogir, Zadar, [ibenik, Rijeka, Pula, ). Vidjeti, primjerice ~lanke u poglavlju: Poglavlja u knjigama, kao i na drugim mjestima. Nau~no dru{tvo za historiju zdravstvene kulture Hrvoje Tartalja bio je, ~ini se, suosniva~ Nau~nog dru{tva za historiju zdravstvene Rad u goblenu jedrenjaka s hrvatskom zastavom (Ivan Markovi}) na ~estitci Tartalji iz Basela prije Nove godine s prognosti~kim stihovima: Vjetri te lome i vali tuku, Osamsto ljeta ve} tra`i{ put svoj. Plovi, u sretnu uplovi luku, Slobodan biti }e sav narod tvoj. kulture Jugoslavije (NDHZKJ), 23 a nije sigurno da je bio u nekoliko navrata i predsjednik, potpredsjednik, kao i nositelj drugih funkcija, iako to navodi Marija Waiss- -Horvat Uz 70. godi{njicu `ivota prof. dr. Hrvoja Tartalje, Farmaceutski glasnik, 33:8 (1977) No, sigurna je ~injenica da je najprije od godine to bilo Jugoslavensko dru{tvo za povijest medicine, farmacije i veterine (JDPMFV), 24 a po- 23 H. Tartalja, Prvi kongres za povijest zdravstvene kulture Jugoslavije, Farmaceutski glasnik, 27:1 (1971) 37. Kongres je odr`an u Sarajevu od 1. do 3. X Na kongresu je H. Tartalja odr`ao predavanje o doprinosu farmaceuta zdravstvenoj kulturi. 24 U Zagrebu je 31. V odr`ana akademija prigodom 20. obljetnice prvog Saveznog sastanka histori~ara 124

127 XI : /2. BILTEN HRVATSKE LJEKARNI^KE KOMORE tom je dobilo naziv Nau~no dru{tvo za historiju zdravstvene kulture Jugoslavije. U okviru rada Nau~nog dru{tva Tartalja je odr`ao mnoga zapa`ena predavanja: H. Tartalja, Kützingova svjedo~anstva o Splitu, Zbornik radova X. nau~nog sastanka, NDHZKJ, Beograd, 1963, str H. Tartalja, Organizacija apotekarske slu`be u VIII. korpusu, Zbornik radova XI. nau~nog sastanka, NDHZKJ, Beograd, 1963, str H. Tartalja, Pomo}ne discipline potrebne u prou~avanju historije zdravstvene kulture, Zbornik radova XIII. nau~nog sastanka, NDHZKJ, Beograd, 1963, str H. Tartalja, Simpozij: Metodika nau~noistra`iva~kog rada u podru~ju historije zdravstvene kulture Jugoslavije, Saop- }enja, 7 (1964) H. Tartalja, Visoko{kolske ustanove za {kolovanje farmaceuta u Hrvatskoj, Zbornik radova XII. nau~nog sastanka, NDHZKJ, Beograd, 1964, str medicine, farmacije i veterine, vidjeti ~lanak: M. Horvat-Weiss, Farmaceutski glasnik, 31:9 (1975) Sastanak je odr`an od 19. do 21. svibnja u Splitu. 26 Sastanak je odr`an od 19. do 20. listopada u Jajcu. 27 Sastanak je odr`an od 12. do 14. prosinca u Zagrebu. 28 Sastanak je odr`an od 6. do 8. lipnja u Beogradu. H. Tartalja, Povijest opijuma i kulture maka u Makedoniji, Zbornik radova XIV. nau~nog sastanka, NDHZKJ, Beograd, 1965, str H. Tartalja, Deset godina postojanja i rada Nau~nog dru{tva za historiju zdravstvene kulture Jugoslavije, Jubilarni zbornik povodom 10-godi{njice rada , NDHZKJ, Beograd, 1965, str H. Tartalja, Izdavanje lijekova socijalno ugro`enim osobama u Hrvatskoj od XIV. do XX. vijeka, Zbornik radova XV. nau~nog sas tan ka, NDHZKJ, Beograd, 1966, str H. Tartalja, Doprinos farmaceuta Jugoslavije razvoju me unarodne farmacije, Zbornik radova Prvog kongresa za historiju zdravstvene kulture Jugoslavije, NDHZKJ, Sarajevo, 1970, str dobiva Spomenicu Sekcije za Hrvatsku, Nau~nog dru{tva za historiju zdravstvene kulture Jugoslavije. H. Tartalja, Neki novi podaci o djelovanju P. A. Mattiolija, Zbornik radova XXVI. Sastanka NDHZKJ, Rijeka, 1978, str Sastanak je odr`an od 5. do 7. lipnja u Ohridu. 30 Sastanak je odr`an od 26. do 28. svibnja u Beogradu. 31 Kongres je odr`an od 1. do 3. listopada u Sarajevu. 32 Skup je odr`an od 30. rujna do 2. listopada u Pore~u. 125

128 BILTEN HRVATSKE LJEKARNI^KE KOMORE XI : /2. Spomenica u povodu 20. obljetnice ( ) prvog saveznog sastanka povjesni~ara medicine, farmacije i veterinarstva Jugoslavije, s napomenom da je Tartalja sudjelovao referatom prilogom na prvom saveznom sastanku histori~ara medicine, farmacije i veterinarstva odr`anom 25. i 26. X u Zagrebu u organizaciji Sekcije za povijest medicine Zbora lije~nika Hrvatske dobiva Povelju Saveza znanstvenih dru{tava za povijest zdravstvene kulture Jugoslavije. H. Tartalja, Sanitet dalmatinskih jedinica u IV i V ofenzivi, Zbornik radova XXXI. nau~nog skupa Saveza NDHZKJ, Tuzla, 1985, str Skup je odr`an od 14. do 16. listopada u Jablanici. Posebni otisak rada Neki podaci o djelovanju P. A. Mattiolija (Rijeka, 1978.). Iz Zbornika radova 26. sastanka nau~nog dru{tva za historiju zdravstvene kulture Jugoslavije, Pore~, 30. IX. do 2. X Jugoslavensko dru{tvo za povijest medicine, farmacije i veterine Jugoslavensko dru{tvo za povijest medicine, farmacije i veterine (JDPMFV) osnovano je 27. listopada i u ~iji se rad zarana uklju~io Hrvoje Tartalja, posebice kada je Dru{tvo po~elo objavljivati najprije svoju Biblioteku, a potom i svoj ~asopis Acta historica medicinae, pharmaciae, veterinae, koji po~inje izlaziti godine Od godine ~asopis mijenja ime u Acta historica medicinae, stomatologiae, pharmaciae, veterinae. Prvi su ~lanci autora otisnuti u zbornicima radova (vidjeti: 126

129 XI : /2. BILTEN HRVATSKE LJEKARNI^KE KOMORE po~etkom XIX. stolje}a, Zbornik osniva~ke skup{tine Jugoslavenskog dru{tva za historiju medicine, farmacije i veterine, Beograd, 1957, str H. Tartalja, Histori~ari farmacije `rtve fa{isti~kog terora, Zbornik radova Jugoslavenskog dru{tva za historiju medicine, farmacije i veterine, Beograd, 1960, str Povelja Saveza znanstvenih dru{tava za povijest zdravstvene kulture Jugoslavije za doprinos u osnivanju i razvoju Saveza povodom ~etvrt stolje}a postojanja i rada Naučno društvo za historiju zdravstvene kzlture), a zatim u tiskovinama u ~asopisu: H. Tartalja, Suradnja Zbora lije~nika i Zbora ljekarnika na organizaciji zdravstva u Hrvatskoj i Slavoniji u XIX. stolje}u, obavijest o I. Sastanku histori~ara medicine, farmacije i veterine FNRJ odr`anom 25. i 26. X, nalazi se u Lije~ni~kom vjesniku 76:11-12 (1954) H. Tartalja, Besplatno izdavanje lijekova socijalno ugro`enim bolesnicima u Po`egi H. Tartalja, Mr. Ph. Cezar Aka~i} kao istaknuti politi~ar, Zbornik radova sa VII. nau~nog sastanka Jugoslavenskog dru{tva za historiju medicine, farmacije i veterine, Beograd, 1961, deset nepaginiranih stranica. M. Bo{njak, H. Tartalja, Zna~ajan alkemijski rukopis: Manuale Chymico-Sympathet icum, Acta historica medicinae, pharmaciae, veterinae, 1:1 (1961) M. Bo{njak, H. Tartalja, Dietrich Stehausen: Arznei Buch rukopis iz 1699., Zbornik radova devetog.nau~nog sastanka JDPMFV, Beograd, 1962, str H. Tartalja, O porijeklu obitelji trogirskog apotekara Kreljuti}-Delale, Acta historica medicinae, pharmaciae, veterinae, 3:1-2 (1963) M. Bo{njak, H. Tartalja, Zanimljivi»Arznei Buch«iz XVII stolje}a, Acta historica medicinae, pharmaciae, veterinae, 4:1-2 (1964) H. Tartalja, Doprinos farmaceuta Jugoslavije razvoju me unarodne farmacije, 34 Sastanak je odr`an od 15. do 16. prosinca u Sarajevu. 127

130 BILTEN HRVATSKE LJEKARNI^KE KOMORE XI : /2. H. Tartalja, Pravila (marigola) Bratov{tine sv,. Kuzme i Damjana u Trogiru godine, Acta historica medicinae, stomatologiae, pharmaciae, veterinae, 27:1-2 (1987) Naslovna stranica ~asopisa Acta historica medicinae, pharmaciae, veterinae, Svezak II. br. 1 (1962) Acta historica medicinae, pharmaciae, veterinae, 10:2 (1970) H. Tartalja, Izobrazba farmaceuta. Acta historica medicinae, stomatologiae, pharmaciae, veterinae, 17:1 (1977) H. Tartalja, Djelo ljekarnika i prirodoslovaca Dubrovnika, Acta historica medicinae, stomatologiae, pharmaciae, veterinae, 17:2 (1977) H. Tartalja, Konferencija za povijest farmacije i zdravstvene kulture odr`ana u Zagrebu XII godine, Acta historica medicinae, stomatologiae, pharmaciae, veterinae, 25:1-2 (1985) Pi{e preambule, preglede i ure uje knjige, popis skripata i knjiga H. Tartalja, Apotekarsko zakonodavstvo i organizacija apotekarske slu`be, interna skripta za u~enike Srednje farmaceutske {kole ({apirografirano), Zagreb, H. Tartalja, Kratki pregled povijesti farmacije, II. izdanje, interna skripta ({apirografirano, tisak: Grafi~ka {kola - Zagreb), Zagreb, Izdanja I. i II , III i IV. godine H. Tartalja, Farmaceutska deontologija, Poljoprivredni nakladni zavod, Zagreb, bro{irano, 56 stranica, opis u Farmaceutski glasnik, 10:5 (1954)) H. Tartalja, Nekoliko uvodnih rije~i, u: Uloga farmacije u dru{tvu, Hrvatsko farmaceutsko dru{tvo, Zagreb, Uloga farmacije u dru{tvu (ur. H. Tartalja, prijevod B. Jardas), Hrvatsko farmaceutsko dru{tvo, Zagreb, H. Tartalja, 600 godina zagreba~kog ljekarni{tva, Farmaceutsko dru{tvo Hrvatske/Institut za povijest farmacije, Knjiga 2, Zagreb, Pogre{no se navodi u Acta Pharmaciae Historica de l Académie Internationale d Histoire de la Pharmacie, Madrid, da je preveo knjigu Georga Urdanga, Pharmacy s Part in Society. 36 Posljednje poglavlje, Zagreba~ki apotekari u djelima Augusta [enoe, napisala je Bosiljka Jardas, suradnica H. Tartalje, a koji je bio i urednik te knjige. 128

131 XI : /2. BILTEN HRVATSKE LJEKARNI^KE KOMORE V. Velni}, H. Tartalja, The Development of Pharmacy in Yugoslav Countries, Union of Pharmaceutical Societies of Yugoslavia, Zagreb, (bro{ura). H. Tartalja, Predgovor, u: Flos Medicinae. Prva hrvatska medicinska knjiga u prijevodu Emerika Pavi}a tiskana godine (ur. H. Tartalja), Hrvatsko farmaceutsko dru{tvo, Zagreb, 1958, str. IX-XXXI. H. Tartalja, L histoire de la pharmacie en Yougoslavie et sa situation actuelle, Zagreb, H. Tartalja, Organizacija apotekarske slu`be, ekonomike i principi upravljanja, interna skripta ({apirografirano), Zagreb, 1964.; isto: Ljekarni~ko zakonodavstvo, Zagreb, ({apirografirano) Spomenica 650-godi{njice ljekarne»male bra}e«u Dubrovniku (ur. H. Tartalja), Institut za povijest prirodnih, matemati~kih i medicinskih nauka JAZU, Zagreb, Radovi me unarodnog simpozija odr`anog prigodom proslave 700. obljetnice spomena ljekarne u Trogiru (ur. H. Tartalja), Institut za povijest prirodnih, ma te mati~kih i medicinskih znanosti JAZU, Zagreb, H. Tartalja, L Histoire de l Académie Internationale d Histoire de la Pharmacie, 37 To je doktorska disertacija iz farmaceutskih znanosti koju je Hrvoje Tartalja 13. XII obranio na Farmaceutskom fakultetu Sveu~ili{ta u Parizu. Napisana je 10. IV Vidjeti: N. Novakovi}, Dr. mr. ph. Hrvoje Tartalja, novopromovirani doktor farmaceutskih nauka, Farmaceutski glasnik, 14:1-2 (1958) Slika naslovnice objavljena je u Bilten HLJK /4, str Naslovnica skripata Kratki pregled povijesti farmacije, II. izdanje, Zagreb, Sadr`aj je raspore en na 110 stranica Acta Pharmaciae Historica de l Académie Internationale d Histoire de la Pharmacie, Madrid, 1974, str Poglavlja u knjigama H. Tartalja, Suradnja Zbora lije~nika i Zbora ljekarnika na organizaciji zdravstva u Hrvatskoj i Slavoniji u XIX. stolje}u, u: Iz hrvatske medicinske pro{losti (ur. M. D. Grmek, S. Dujmu{i}), Zbor lije~nika Hrvatske, Zagreb, 1954, str H. Tartalja, Glavni ljekarni~ki zbor za Hrvatsku i Slavoniju osnovan u Zagrebu 1858, u: I. Kongres farmaceuta FNR Jugoslavije ur. I. [tivi}, Savez farmaceutskih dru{tava FNRJ, Zagreb, 1954, str

132 BILTEN HRVATSKE LJEKARNI^KE KOMORE XI : /2. H. Tartalja, Razvoj farmaceutske nastave na Sveu~ili{tu, u: Spomenica Farmaceutskog fakulteta Sveu~ili{ta u Zagrebu , Farmaceutski fakultet, Zagreb, 1958, str H. Tartalja, Povijest farmacije - farmaceutska deontologija - povijest NOB-e, u: Spomenica Farmaceutskog fakulteta Sveu~ili{ta u Zagrebu , Farmaceutski fakultet, Zagreb, 1958, str H. Tartalja, O kemijskoj djelatnosti kod Ju`nih Slavena do XVIII. stolje}a, u: Rasprave i gra a za povijest nauka, Knjiga 1, Institut za povijest prirodnih, matemati~kih i medicinskih nauka JAZU, Zagreb, 1963, str H. Tartalja, Ljekaru{a iz Ma areva, u: Zbornik za narodni `ivot i obi~aje, JAZU, Knjiga 42, Zagreb, 1964, str H. i rad Milutina Bara~a, u: Rasprave i gra a za povijest nauka, knjiga 2, Institut za povijest prirodnih, matemati~kih i medicinskih nauka JAZU, Zagreb, 1965, str I-II. H. Tartalja, Ljekarni~ki gremiji Hrvatske i Slavonije, u: Rasprave i gra a za povijest nauka, Knjiga 2, Institut za povijest prirodnih, matemati~kih i medicinskih nauka JAZU, Zagreb, 1965, str H. Tartalja, Op}e i zdravstvene prilike na Kor~uli, u: Spomen-knjiga 100 godi{njice osnutka ljekarne u Blatu na Kor~uli (ur. I. Andriji}), Narodna ljekarna Blato, Blato, 1966., str Naslovnica prve iz serije knjiga Rasprave i gra a za povijest nauka u kojoj je Tartalja pisao poglavlje na vi{e od stotinu stranica H. Tartalja, Ljekarni~ki gremiji Hrvatske i Slavonije, Knjiga 2, Institut za povijest prirodnih, matemati~kih i medicinskih nauka JAZU, Zagreb, 1966, str H. Tartalja, Povijest ljekarni{tva u Vara`dinu, Simpozij o o~nim pripravcima, II. savjetovanje Sekcije za bolni~ku slu`bu Save za farmaceutskih dru{tava Jugoslavije (28. IX. 1. X.), Vara`din, 1967, str H. Tartalja, Znameniti dubrova~ki ljekarnici, u: Spomenica 650-godi{njice ljekarne Male bra}e u Dubrovniku, Institut za povijest prirodnih, matemati~kih i medicinskih nauka JAZU, Zagreb, 1968, str H. Tartalja, Doprinos ljekarne Male bra- }e narodnooslobodila~koj borbi, u: Spo- 130

133 XI : /2. BILTEN HRVATSKE LJEKARNI^KE KOMORE menica 650-godi{njice ljekarne»male bra}e«u Dubrovniku, Institut za povijest prirodnih, matemati~kih i medicinskih nauka JAZU, Zagreb, 1968, str H. Tartalja, Osvrti, u: Spomenica 650- godi{njice ljekarne»male bra}e«u Dubrovniku, Institut za povijest prirodnih, matemati~kih i medicinskih nauka JAZU, Zagreb, 1968, str H. Tartalja, Formiranje farmaceutskih pomo}nika u NOR-u, Zbornik farmaceutske {kole u Zagrebu , Zagreb, 1968, str L. Glesinger, H. Tartalja, Veteris Ragusae medicina et pharmacia, Odjel za propagandu, Pliva, Zagreb, ~lanci na hrvatskom, engleskom, francuskom i nje ma~kom jeziku; H. Tartalja: Dubrova~ko ljekarni{tvo). H. Tartalja, Organizacija saniteta i ilegalni rad u okupiranom Splitu godine, u: Zbornik 2, Institut za historiju radni~kog pokreta Dalmacije, Split, 1972, str H. Tartalja, Ljekovito bilje u pu~koj i znanstvenoj medicini, u:»pro Medico«(2- IV), LEK, Ljubljana, 1972, str H. Tartalja, Na{a najstarija ljekarna. Uz 700-obljetnicu spomena ljekarne u Trogiru, u: Radovi me unarodnog simpozija odr`anog prigodom proslave 700. obljetnice ljekarne u Trogiru Trogir, 27. listopada do 1. studenoga 1971, Institut za povijest prirodnih, matemati~kih i medicinskih nauka JAZU, Zagreb, 1973, str Naslovnica ~asopisa DUBROVNIK: knji`evnost, umjetnost, znanost, dru{tvena pitanja. U prilozima je ozna~en rad H. Tartalje, Kulturna uloga ljekarne Male bra}e u Dubrovniku, 9:1 (1968) H. Tartalja, L Histoire de l Académie Internationale d Histoire de la Pharmacie, u: Acta Pharmacie Historica de l Académie Internationale d Histoire de la Pharmacie. Le XXème Anniversaire de l Académie (ur. G. Folch Jou, H. Tartalja), Madrid, 1974, str H. Tartalja, Snabdijevanje lijekovima dalmatinskih partizana prije i nakon osnivanja VIII. Korpusa NOVJ, u: Zbornik 3, Institut za historiju radni~kog pokreta Dalmacije, Split, 1975, str H. Tartalja, Povijest sanitetske slu`be NOVJ sjeverne Dalmacije, u: Zbornik 4, Institut za historiju radni~kog pokreta Dalmacije, Split, 1978, str

134 BILTEN HRVATSKE LJEKARNI^KE KOMORE XI : /2. H. Tartalja, Razvoj ljekarni{tva u Karlovcu, u: Karlovac , Historijski arhiv u Karlovcu, Karlovac, 1979, str H. Tartalja, Pomorska zdravstvena za{tita u narodnooslobodila~koj borbi, Rad JAZU, knjiga 384, JAZU, Zagreb, 1980, str H. Tartalja, Uvodni tekstovi, u: Flos Medicinae Cvit likarije, sive scholae salernitanae de conservandabona valetudine praecepta metrica. Prva tiskana medicinska knjiga na hrvatskom jeziku (preveo fra Emerik Pavi} (ur. Hrvatin Gabrijel Juri{i}, OFM), Zbornik Ka~i}, Svezak VII, Split, 1980, str Pojmovi u enciklopedijama Hrvatske enciklopedije velik su nakladni~ki, znanstveni i stru~ni projekt. Enciklopedijska djela pi{u Hrvati u Hrvatskoj, na hrvatskom jeziku. Ona je op}a ili tematski usmjerena. Kod op}e enciklopedije hrvatska je tematika u njoj samo ja~e izra`ena, bolje zastupljena. Pomorska enciklopedija, shva}aju}i pomorstvo kao {iroki skup znanstvenih i prakti~nih djelatnosti usmjerenih na prou~avanju i iskori{}ivanju mora i priobalja, obuhvatila je sva znanja koja su u u`oj ili {iroj vezi s morem. U Medicinskoj enciklopediji prodori u velike tajne prirode prate se ponajvi{e suvremenom medicinom. H. Tartalja, Apotekarstvo, Svezak 1, Enciklopedija Jugoslavije, LZ FNRJ, Zagreb, 955, str H. Tartalja, Zakonski propisi o farmaceutskoj proizvodnji, Enciklopedija Jugoslavije, Svezak 3, LZ FNRJ, Zagreb, 1958, str H. Tartalja, Farmacija, Enciklopedija Jugoslavije, Svezak 3, LZ FNRJ, Zagreb, 1958, str H. Tartalja, Ampula, Medicinska enciklopedija, Svezak 1, JLZ, Zagreb, 1959, str H. Tartalja, Farmacija, Medicinska enciklopedija, Svezak 4, JLZ, Zagreb, 1960, str H. Tartalja, Friedrich Wilhelm Sertürner, Medicinska enciklopedija, Svezak 8, JLZ, Zagreb, 1963, str H. Tartalja, Apoteka, Enciklopedija Leksikografskog zavoda, Svezak 1, JLZ, Zagreb, 1966, str H. Tartalja, Farmaceutska tehnologija, Enciklopedija Leksikografskog zavoda, Svezak 2, JLZ, Zagreb, 1967, str H. Tartalja, Farmacija, Enciklopedija Leksikografskog zavoda, Svezak 2, JLZ, Zagreb, 1967, str H. Tartalja, Farmakognozija, Enciklopedija Leksikografskog zavoda, Svezak 2, JLZ, Zagreb, 1967, str H. Tartalja, Farmakopeja, Enciklopedija Leksikografskog zavoda, Svezak 2, JLZ, Zagreb, 1967, str H. Tartalja, Ljekarna, brodska, Pomorska enciklopedija, Svezak 4, JLZ, Zagreb, 1978, str

135 XI : /2. BILTEN HRVATSKE LJEKARNI^KE KOMORE Cjeloviti ~lanci u zbornicima radova Na ovom se mjestu nalaze cjeloviti ~lanci, no neki su iznimno objavljeni u skra}enom sadr`aju. Hrvatsko prirodoslovno dru{tvo pokrenulo je odr`avanje simpozija iz povijesti znanosti, da bi se u tematskim cjelinama organizirano prikazala pojedina razdoblja i podru~ja u hrvatskoj prirodoslovnoj pro{losti, osobito ona koja su do tada slabo istra`ena. Prvi simpozij iz povijesti znanosti odr`an je u Zagrebu od 26. do 28. svibnja Sekcija za povijest znanosti Hrvatskog prirodoslovnog dru{tva odlu~ila je istodobno pokrenuti povijesno-znanstvenu knji`nicu u kojoj }e se objavljivati radovi iz povijesti znanosti. Tartalja objavljuje radove i u drugim zbornicima radova: H. Tartalja, Tragovi rimske farmacije u Hrvatskoj, u: Zbornik II. Kongresa farmaceuta Jugoslavije, Beograd, 1956, str H. Tartalja, Povijest digitalisa, u: Simpozij o digitalisu, Lek, Ljubljana, 1966, str H. Tartalja, Doprinos Marina Getaldi}a u odre ivanju specifi ~ne te`ine, u:»geometrija i algebra po~etkom XVII stolje}a«povodom 400-godi{njice ro enja Marina Getaldi}a, Institut za povijest prirodnih, matemati~kih i medicinskih nauka JAZU, JAZU, Zagreb, 1969, str H. Tartalja, Organizacija saniteta i ilegalni rad u okupiranom Splitu godine, Zbornik radova 2, Institut za historiju radni~kog pokreta Dalmacije, Split, 1972, str H. Tartalja, Snabdijevanje lijekovima dalmatinskih partizana prije i nakon osnivanja VIII. Korpusa NOVJ, Zbornik radova 3, Institut za historiju radni~kog pokreta Dalmacije, Split, 1975, str H. i rad dr. Julija Bajamontija, Zbornik simpozija, JAZU, Zag reb, H. Tartalja, Povijest sanitetske slu`be NOVJ sjeverne Dalmacije, Zbornik radova 4, Institut za historiju radni~kog pokreta Dalmacije, Split, 1978, str H. Tartalja, Klorno vapno kao sredstvo za dezinfekciju i doprinos ljekarnika Ivana Haltera, u: Zbornik radova prvog simpozija iz povijesti znanosti. Znanost u sjevernoj Hrvatskoj u XVIII stolje}u, Hrvatsko prirodoslovno dru{tvo, Zagreb, 1978, str H. Tartalja, Opskrbljivanje Moslavine lijekovima za vrijeme narodnooslobodila~ke borbe, Zbornik radova»^azma u pro{losti i danas«, ^azma, 1979, str H. Tartalja, Farmaceutska kemija u Hrvatskoj u 19. stolje}u, u: Zbornik radova drugog simpozija iz povijesti znanosti. Prirodne znanosti u Hrvatskoj u XIX. stolje- }u, Hrvatsko prirodoslovno dru{tvo, Zagreb, 1980, str H. Tartalja, Farmaceuti i snabdijevanje lijekovima za NOR-a u Slavoniji i Baranji, Zbornik radova prvog simpozija povijesti zdravstvene kulture Slavonije i Baranje, Osijek, 24. i 25. listopada 1980, objavljeno u Osijeku, 1982, str

136 BILTEN HRVATSKE LJEKARNI^KE KOMORE XI : /2. Otvaranja I. Kongresa farmaceuta FNRJ u Narodnom kazali{tu 8. X u Dubrovniku. H. Tartalja, Izobrazba farmaceuta u Hrvatskoj i Sloveniji od 13. do 19. stolje}a, Zbornik za historiju {kolstva i prosvjete, Ljubljana, 1982, str Kongresi farmaceuta Jugoslavije Odr`ao je preko 100 zapa`enih predavanja u zemlji i inozemstvu. 38 Me u njima obra ivao je i zanimljive teme na Kongresima farmaceuta Jugoslavije kojih je bilo deset u razdoblju od u Dubrovniku do u Novom Sadu: H. Tartalja, Glavni ljekarni~ki zbor za Hrvatsku i Slavoniju u Zagrebu iz 1858., Sadr`aji radova, Zagreb, 1952, str. 8, Uredni{tvo, Proslava 80. godi{njice prof. dr. Hrvoja Tartalje, Farmaceutski glasnik, 44:3 (1988) Skup je odr`an od 8. do 12. X Organizaciju kongresa preuzelo je tada{nje Farmaceutsko dru{tvo H. Tartalja, Tragovi rimske farmacije u Hrvatskoj, Zbornik Drugog kongresa farmaceuta Jugoslavije, Beograd, 1956, str Hrvatske, program rada i sadr`aj radova otisnut je za potrebe sudionika u Zagrebu 1952., a potpunu je knjigu ne{to kasnije objavio Savez farmaceutskih dru{tava FNRJ, Zagreb, U knjizi pod naslovom I. Kongres farmaceuta FNR Jugoslavije otisnut je u cijelosti rad H. Tartalje na str Kongresna zna~ka objavljena je u knjizi V. Grdini}, Kronologija ljekarni{tva: slijed zbivanja s numizmati~kim prilozima i podacima o hrvatskim povijesnim ljekarnama, Hrvatsko ljekarni~ko dru{tvo, Zagreb, 2015, str O kongresu op{irno: Prvi kongres farmaceuta FNRJ Jugoslavije, Farmaceutski glasnik, 8:7 (1952) , Farmaceutski kongres u Dubrovniku, Farmaceutski glasnik, 8:8 (1952) , Zaklju~ci Sekcije za povijest farmacije na I. kongresu farmaceuta FNRJ, Farmaceutski glasnik, 8:11 (1952) 382, i tako redom. 40 Skup je odr`an od 21. do 24. VI Hrvoje Tartalja bio je ~lan Povjerenstva za povijest farmacije. Objavljene su dvije knjige: Drugi kongres farmaceuta 134

137 XI : /2. BILTEN HRVATSKE LJEKARNI^KE KOMORE Tre}i kongres farmaceuta Jugoslavije u Ljubljani, pogled na auditorij i na Hrvoja Tartalju s kongresnom zna~kom, slika iz godine H. Tartalja, Da li je trogirski apotekar Delale potomak poznate grofovske obitelji Somerset iz Engleske, Pregledni izvori referata, Ljubljana, 1960, str H. Tartalja, Neki podaci za prou~avanje spagiri~nih lijekova iz XVII. stolje}a, IV. Jugoslavije i Zbornik drugog kongresa farmaceuta Jugoslavije, Beograd, Kongresna zna~ka objavljenaje u knjizi V. Grdini}, Kronologija ljekarni{tva: slijed zbivanja s numizmati~kim prilozima i podacima o hrvat skim povijesnim ljekarnama, Hrvatsko ljekarni~ko dru{tvo, Zagreb, 2015, str Skup je odr`an od 15. do 18. IX Hrvoje Tartalja je na Kongresu odr`ao uvodnu rije~ (15. rujna 1960.) kao predsjednik Saveza farmaceutskih dru{tava Jugoslavije. Objavljene su dvije knjige: III. Kongres farmaceuta Jugoslavije Priru~nik i Pregledni izvodi referata, Ljubljana, Kongresna zna~ka objavljena je u knjizi V. Grdini}, Kronologija ljekarni{tva: slijed zbivanja s numizmati~kim prilozima i podacima o hrvatskim povijesnim ljekarnama, Hrvatsko ljekarni~ko dru{tvo, Zagreb, 2015, str Kongres farmaceuta Jugoslavije Kratki izvaci iz referata, Opatija, 1964, str H. Tartalja nije sudjelovao predavanjem na V. Kongresu farmaceuta Jugoslavije u Vrnja~koj Banji od 26. do 28. VI kako to pokazuje i popis kongresnih predavanja. 43 Odr `ao je u to vrijeme u Düssel- 42 Skup je odr`an od 12. do 15. X Hrvoje Tartalja je vodio prvi dio sastanka Sekcije za povijest farmacije. Objavljene su dvije knji`ice Kongresni priru~nik i Kratki izvaci iz referata, Opatija, Kongresna zna~ka objavljena je u knjizi V. Grdini}, Kronologija ljekarni{tva: slijed zbivanja s numizmati~kim prilozima i podacima o hrvatskim povijesnim ljekarnama, Hrvatsko ljekarni~ko dru{tvo, Zagreb, 2015, str B. Jardas, Peti kongres farmaceuta Jugoslavije, Farmaceutski glasnik, 24:8-9 (1968) Skup je odr`an od 26. do 28. VI u Vrnja~koj Banji. Kongresna zna~ka objavljena je u knjizi V. Grdini}, Kronologija ljekarni{tva: slijed zbivanja s numizmati~kim prilozima i podacima o hrvatskim povijesnim ljekarnama, Hrvatsko 135

138 BILTEN HRVATSKE LJEKARNI^KE KOMORE XI : /2. dorfu, Braunschweigu i Marburgu predavanja iz povijesti farmacije u Jugoslaviji. H. Tartalja, Prvi ljekarni~ki zakon za Bosnu i Hercegovinu, VI. Kongres farmaceuta Jugoslavije, Sarajevo, H. Tartalja, Povijest farmaceutske nastave, VII. Kongres farmaceuta Jugoslavije, Ohrid, H. Tartalja, Od ljekarni~kog laboratorija do tvorni~ke proizvodnje lijekova, VIII. Kongres farmaceuta Jugoslavije, Zbornik radova II., Bled, 1980, str ljekarni~ko dru{tvo, Zagreb, 2015, str Razlog nesudjelovanja na Kongresu bio je o~it. Naime H. Tar talja je dobio stipendiju od Deuscher Akademischer Austauschdienst za studijsko putovanje kroz Saveznu Republiku Njema~ku tijekom travnja i svibnja Obi{ao je sve ustanove za povijest farmacije, medicine i znanosti, mnoge fakultete, knji`nice, arhive i muzeje. Sudjelovao je na raznim znanstvenim sastancima u Njema~koj. 44 Skup je odr`an od 2. do 5. X u Sarajevu. J. Petri~i}, Izvje{taj o VI kongresu farmaceuta Jugoslavije, Farmaceutski glasnik, 28:11 (1972) Kongresna zna~ka objavljena je u knjizi V. Grdini}, Kronologija ljekarni{tva: slijed zbivanja s numizmati~kim prilozima i podacima o hrvatskim povijesnim ljekarnama, Hrvatsko ljekarni~ko dru{tvo, Zagreb, 2015, str Skup je odr`an od 7. do 9. X u Ohridu. M. Kupini}, VII kongres farmaceuta Jugoslavije, Farmaceutski glasnik, 32:12 (1976) Kongresna zna~ka objavljena je u knjizi V. Grdini}, Kronologija ljekarni{tva: slijed zbivanja s numizmati~kim prilozima i podacima o hrvatskim povijesnim ljekarnama, Hrvatsko ljekarni~ko dru{tvo, Zagreb, 2015, str Skup je odr`an od 16. do 19. X na Bledu. O. ^upahin, Kongres farmaceuta Jugoslavije, Farmaceutski glasnik, 36 (1980) Kongresna zna~ka objavljena je u knjizi V. Grdini}, Kronologija ljekarni{tva: Hrvoje Tartalja (u sredini) s ~etiri sudionika na kongresu, Bled, H. Tartalja, Povijest utenzilija 85 slajdova, IX. Kongres farmaceuta Jugoslavije, Zbornik rezimea, Budva, 1984, str H. Tartalja u visokoj `ivotnoj dobi nije imao predavanje na X. Kongresu farmaceuta Jugoslavije u Novom Sadu, 48 ali je na tom Kongresu bio ~lan Po~as nog odbora, kako to stoji u knji`ici Program, Novi Sad, 1988, str. 2. slijed zbivanja s numizmati~kim prilozima i podacima o hrvatskim povijesnim ljekarnama, Hrvatsko ljekarni~ko dru{tvo, Zagreb, 2015, str Skup je odr`an od 15. do 17. X Kongresna zna~ka objavljena je u knjizi V. Grdini}, Kronologija ljekarni{tva: slijed zbivanja s numizmati~kim prilozima i podacima o hrvatskim povijesnim ljekarnama, Hrvatsko ljekarni~ko dru{tvo, Zagreb, 2015, str B. Jardas, X. kongres farmaceuta Jugoslavije, Farmaceutski glasnik, 44:12 (1988) Skup je odr`an od 21. do 24. IX Kongresna zna~ka objavljena je u knjizi V. Grdini}, Kronologija ljekarni{tva: slijed zbivanja s numizmati~kim prilozima i podacima o hrvatskim povijesnim ljekarnama, Hrvatsko ljekarni~ko dru{tvo, Zagreb, 2015, str