Ljekarni~ka etika i deontologija

Transcription

1 Ljekarni~ka etika i deontologija /4 HRVATSKA LJEKARNI^KA KOMORA

2 Nakladnik: HRVATSKA LJEKARNI^KA KOMORA Za nakladnika: Mate Portolan, mag. pharm. Urednik: dr. sc. Vladimir Grdini}, red. prof. u m. Pomo}nica urednika: Danijela Jonji}, mag. pharm. Lektura: Tomislav Salopek Adresa uredni{tva: Bilten HLJK / Hrvatska ljekarni~ka komora, Marti}eva 27/III, Zagreb, Hrvatska Telefon: , ; telefaks: hljkºhljk.hr; http: / Radno vrijeme: ponedjeljak h, utorak do petak ra~un: Hrvatska ljekarni~ka komora, Zagreb, broj: Slog i tisak: Denona d.o.o., Zagreb Naklada: ISSN: ISSN

3 GODI[TE VII. RUJAN BROJ uvodnik Sadr`aj 87 Pharmacopola moralis 87 temeljna eti~ka na~ela Etika i moral 91 Temelji eti~kog pona{anja 92 ^etiri osnovna stajali{ta 94 Devet na~ela ljekarni~ke etike 96 Primijenjena etika 98 ^uvarica etike 99 Podrijetlo moralnih normi 100 odlike poziva Tematski dvobroj: Ljekarni~ka etika i deontologija Ljekarni~ki poziv 103 Farmaceut stru~njak za lijekove 105 Stru~no obilje`je ljekarne 106 Odgovornosti i sposobnost ljekarnika 108 Raditi za dobrobit bolesnika 110 Iskreno, povjerljivo i po{teno djelovanje 113 Zdravstvene informacije i savjeti 115 Priziv savjesti 116 Povjerljivost podataka i ljekarni~ka tajna 123 Djelovati kao zdravstveni prosvjetitelj 124 Potreba za dostojanstvom reklame 125 Ljekarnici u praksi 128 ^ast, dostojanstvo i neovisnost struke 129 Vlasnici i voditelji ljekarne 130 Mentori i nadglednici praktikanata 132 du`nosti i moralne norme 135 O potrebi izraza deontologija 135 Du`nosti i prava 136 Po{tovati ljudsko bi}e, `ivot i zdravlje 136

4 Eti~ke i pravne obveze 138 Sukobi savjesti 140 Lijekovi nisu trgova~ka roba 141 ugled struke 143 Ugled struke 143 Pa`ljivo i oprezno obavljanje du`nosti 144 Razvijati stru~no znanje i vje{tine 145 Suradnja s kolegama u zdravstvu 146 Slu`iti potrebama pojedinca i zajednice 147 Osigurati stalnost ljekarni~ke skrbi 148 Pridr`avanje zakona i odredbi 149 etika i deontologija usluge 151 Podaci o uslugama 151 Stru~ne usluge iznad reklame 152 Promet lijekovima i srodnim proizvodima 154 Pri~uva u ljekarni 156 Opskrba lijekovima na recept 157 On-line ljekarni~ke usluge 159 Prodaja lijekova u ljekarni 161 Komplementarne terapije i lijekovi 162 Dijagnosti~ke pretrage i ispitivanja zdravlja 163 Hitna stanja 164 Priprava lijekova ex tempore 165 Skupljanje i odlaganje farmaceutskog otpada 166 kodeks ljekarni~ke etike 167 Etika, kodeks i strukovne norme 167 Po{tovanje i napredak eti~kih standarda struke 168 Eti~ki kodeks: smjernice za ljekarnike Kodeks ljekarni~ke etike i deontologije Ljekarni~ki eti~ki kodeks. Strukovni standardi Potrebe za osuvremenjivanjem Kodeksa 182 kazalo 187 Predmetno kazalo 187 podsjetnik Hvarska deklaracija ovitak

5 Pharmacopola moralis uvodnik Izvor ljekarni~ke etike, ljekarni~kog morala ili }udore a nalazimo u humanosti, pravednosti i prirodoznanstvu. Ljekarni~ku etiku dakle nalazimo u ljubavi prema ~ovjeku (posebice prema bolesniku, patniku i ~ovjeku u nevolji), u priznavanju podjednakih prava svakog ~ovjeka na zdravlje i ljekarni~ku skrb, te u poimanju stanovitih prirodoznanstvenih spoznaja. Kada ka`emo pharmacopola moralis, ne mislimo, dakako, o nekom posebnom tipu ljekarnika, nego o svakome koji `ivi i stru~no radi u skladu s op}im pravilima o dobru, koji ima razvijenu svijest o du`nosti, te spremnost i volju za preuzimanje i ispunjavanje zadataka u farmaciji. Rije~ je o ljekarniku i o svakom drugom farmaceutu 1 koji osje}a svoje moralne odgovornosti koje su izrasle iz vlastite sposobnosti da svoje postupke ocjenjuje kao dobre ili lo{e, dakle iz vlastite savjesti. Svaki bi ljekarnik trebao razlikovati ono {to je moralno dobro i ~ovje~no prirodno/ uobi~ajeno od onoga {to je moralno lo{e i ~ovje~no bolesno. Savjest je pri tome, iako 1 Farmaceut je {iri izraz od ljekarnika koji je farmaceut ponajprije zaposlen u primarnoj zdravstvenoj za{titi, u javnoj i bolni~koj ljekarni. No, mnogo se puta navodi ljekarnik misle}i na svakog ~lana farmacije ili ljekar ni{- tva. Ipak, pod ljekarni{tvom poglavito valja smatrati ono podru~je farmacije koje se ponajprije ti~e ljekarenja, a pod farmacijom valja smatrati cjelokupnu stru ku, uklju~uju}i i farmacijske (a ne farmaceutske) znanosti. dru{tveno uvjetovana, subjektivan i autoritativan vodi~ ljekarnikova moralnog pona- {anja. Svaki ljekarnik zna da mu je du`nost i obveza pomagati ponajprije ljudima kada im je potrebna farmaceutska pomo}. No, ova je spoznaja tek jedno od vi{e uop}enih na~ela sve dok se ne do e izravno u tu prigodu. Primjerice, ako lje karnik, odma raju}i se na godi{njem odmoru, postane na prostoru ure enom za kupanje slu~ajni o~e vidac nakane neispravne ili nedopu{tene uporabe kakva lijeka, on }e sam bez voljnog poticaja u}i u polo`aj provjere svojega moralnog na~ela. Izme u potrebe da se bezbri`no odmara i njegove moralne obveze, ljekarnik }e donijeti odluku da, kao stru~ njak za lijekove, pru`i na pla`i svoju stru~nu pomo}. Glas moralne svijesti nala`e mu da pomogne ~ovjeku koji je kanio neispravno uzeti lijek i tako nenadano postaje osoba na du`nosti ispunjavaju}i svoju stru~nu moralnu obvezu. ^ovjek stalno djeluje u odnosu prema drugim bi}ima s kojima se susre}e u svojem djelovanju. Sv. Toma Akvinski pi{e:»^itav je ~ovjek usmjeren prema ~itavoj zajednici kao cilju jer je njezin dio.«isto tako svaki je ~ovjek pripadnik te zajednice i na taj se 87

6 BILTEN HRVATSKE LJEKARNI^KE KOMORE VII : /4 na~in mora shvatiti u vezi sa zajednicom. U toj zajednici ljekarni~ke mogu}nosti djelovanja doista su beskrajne, male su samo ako ih ljekarnik nije sposoban vidjeti. Ljekarnik, naime, mora biti sposoban provoditi skrb o bolesniku i drugim korisnicima lijekova, donositi odluke o isplativoj i djelotvornoj primjeni lijekova, znati vje{to komunicirati, biti dobar organizator stru~ nog rada i poduzetnik u zdravstvu. Da bi tu sposobnost trajno zadr`ao, mora tako er biti i do`ivotni u~enik i trajni u~itelj. U ovom se, tematskom broju Biltena HLJK raspravlja o eti~kim vrednotama, eti~kim problemima, moralnim normama, moralnim dilemama i du`nostima (dakle ono {to se mora ~initi) u ljekarni{tvu. Sve su teme podijeljene izme u poglavlja: (1) temeljna eti~ka na~ela, (2) odlike poziva, (3) du`nosti i moralne norme, (4) ugled struke, (5) etika i deontologija usluge i (6) kodeks ljekarni~ke etike. ^estitost, znanje i marljivost trebaju biti istinske vrline, a ne da bez pravih mjerila svatko u sebi samo vidi po{tena, sposobna i radi{na ~ovjeka. No, izgledi ljekarni{tva ovise i o strukturama izvan te struke, a tu se naziru i problemi. Hrvatski ljekarnici nemaju samo pravo na svoja radna mjesta nego imaju pravo na dijalog, na doli~no pona{anje onih drugih prema njima i na svoj odsje~ak hrvatskoga zdravstva, dakako, i na golemu obvezu prido no{enja istomu tom zdravstvu. [to se ti~e ljekarni~kog odsje~ka zdravstva, svari }e se vjerojatno popraviti tek onda kad u Zakonu u zdravstvu bude pravedniji omjer ~lanaka lije~ni~kih prema ljekarni~kim sadr`ajima. Za ljekarni{tvo se valja vje~no i objektivno boriti, i protiv sebe i protiv drugoga, da struka nikada ne postane, rekao bih, tek pokvareni sat na nekom seoskom tornju. Nije dobro ni tada kada je u zdravstvenom `ivotu kakav dr`avni ~inovnik istinskiji od farmacijske znanosti i ljekarni~ke struke, i kada istinsku struku Ars pharmaceutica zastiru sadr`aji koji se ra aju u administrativnim kancelarijama, interesnim skupinama, u novinama i pojedinim elektroni~kim medijima. O sudbini ljekarni{tva trebali bi uvijek odlu~ivati oni posrednici koji se u taj posao uistinu razumiju, oni koji su to u~inili, oni koji su ga stvarali, oni koji su ga ~u vali, oni koji su mu unijeli du{u. I Bog je govorio Jobu:»Gdje si bio kad zemlju utemeljih? Kazuj, ako ti je znanje sigurno. Zna{ li tko joj je mjere odredio i nad njom u`e mjerni~ko napeo? Na ~emu joj po~ivaju temelji? Tko joj postavi kamen ugaoni...«job 38, 4-6. Ljekarnik kao stru~njak svojim je radom postavljen u sredi{te farmaceutske struke. On u tom poslu mora biti otvoren prema drugima, otvoren za susret i dijalog, otvoren prema bli`njemu. Stru~njak vlada ste~enim stru~nim znanjem i umije}em i primjenjuje ga razumno i voljno, slobodan kao osoba, kao nositelj prava i du`nosti. Uistinu, do pravog rezultata u struci dolazi se mukotrpno, ali rezultat toga jest u~injena valjana stvar. Jednom sam napisao: Farmaceutski je `ivot objavljenje ~udesnog vatrometa lijekova i nada, a ljekarnik se mora 88

7 VII : /4 BILTEN HRVATSKE LJEKARNI^KE KOMORE sna}i izme u kemijske i lije~ni~ke vatre, izme u htjenja i mogu}nosti, u vrtlogu ove avolske borbe za presti` i novac. U ovom se, tematskom broju sadr`ajno poglavito razmatraju problem eti~kih vrijednosti, problem moralnih normi i problem du`nosti, koji usmjeruju pojedinca do po`eljnoga ljekarni~kog djelovanja u dru- {tvu. Budu}i da rasprava o tome ne mo`e i}i samo jednom sveop}om, jasnom i dobro uga`enom cestom, otvaraju se mnoga pitanja, pa se valja dr`ati op}ih upori{nih to~aka, 2 ali i posegnuti za opse`nijim, dubljim i raznovrsnijim tekstovima sabranima u ranije objavljenoj knjizi namijenjenoj hrvatskim farmaceutima. 3 Neka se tekstovi u ovom broju Biltena HLJK na u pri ruci kolegama ljekarnicima u njihovu lijepom i odgovornom poslu, ali i kao pomo} da ohrabre one koji posustaju, da oja~aju one koji su umorni, da zbli`e one koji su na osami i da brane one koji su ugro`eni. Dr. sc. Vladimir Grdini}, sveu~. prof. u m. Vara`dinski ljekarnik, glazbenik i muzejski stru~njak Artur Krajanski ( ) prou~avao je uz povijest farmacije i znanost o du`nostima kao moralnoj obvezi pripadnike ljekarni~ke struke. Djelo»Deontologijska na~ela starih ljekopisa«(1925.) posve}eno je profesoru Juliju Domcu»zaslu`nom u~itelju i prijatelju ljekarni{tva, prigodom 50. godi{njice nastavni~kog rada«. U rom su djelu prvi puta u svjetskoj literaturi opisane du`nosti i eti~ka na~ela, kojih bi se ljekarnici imali dr`ati, a kao znanost jo{ sasvim nepoznata u ono vrijeme.»^asopis ~ehoslova~kog ljekarni{tva«tiskao je godine u ~e{kom prijevodu ovu odli~nu studiju u cijelosti, a glasilo {vicarskih ljekarnika objavilo je o njoj op{iran prikaz. Nakon Drugog svjetskog rata preveo je Institut za povijest farmacije u Zagrebu to djelo na njema~ki jezik i predao ga tada docentu G. E. Dannu iz Kiela za objavu u njema~kim stru~nim ~asopisima. 2 Vidjeti ~lanak Promi{ljanja o sa`etku ljekarni~ke etike, Bilten HLJK , str V. Grdini}, J. Vukovi}, Farmaceutska etika, deontologija i praksa, JADRAN Galenski laboratorij d.d., Zagreb,

8

9 Etika i moral Etika je filozofijska disciplina koja istra`uje problematiku morala. Zapravo, etika jest skup na~ela moralnoga (}udorednog) pona{anja nekoga dru{tva ili dru{t vene skupine koja se zasnivaju na temeljnim dru{tvenim vrijednostima 1 kao {to su dobrota, po{tenje, du`nost, istina, ljudskost i tako redom. Pritom se o~ituje kao sposobnost razlikovanja dobrog od zloga, ispravnog od krivoga (la`nosti) te podobnog od nu`nog djelovanja (vidjeti takvo stajali{te u ~lanku: O potrebi izraza deontologija). U u`emu smislu etika je sinonim moralu, 2 a ona sama znanost o moralu kao dru{tvenom fenomenu koji se izra`ava u stvarnim ljudskim postupcima u okviru pravila, na~ela i civilizacijskih zasada jednoga dru{tva. 3 Dru gim rije~ima, etika i moral mogu se tuma~iti kao: napisao: Vladimir Grdini} 1 Vrijednost je svojstvo onoga {to je vrijedno, {to vrijedi u tvarnom (materijalnom), moralnom ili duhovnom smislu. Vrednota (tako er: vrijednost), obi~no u smislu mno- `ine temeljna su uvjerenja i stajali{ta na kojima po~iva kakvo dru{tvo ili djelatnost javnog ili tajnog udru`enja. 2 U nazivu etika nalazimo gr~ku rije~ ethos, {to zna~i obi~aj, i ethikos, {to zna~i moralan. U tom smislu etika i moral mogu zna~iti isto. 3 Moralne ~injenice govore o ljudima, o dru{tvu, a ne go vore neposredno o na~elima, tj. o samoj etici. Ipak je na mjestu pitanje pridonosi li etika i u kojemu stupnju oblikovanju morala. Sam moral je `ivot i podru~je `ivota, ve`e se uz ljudsko djelovanje. Tvorac morala je dakle ~ovjek kroz svoje djelovanje. Ovdje praksa ide ispred teo rije (K. Wojtyla, Temelji etike, Verbum, Split, 1998., str. 20.). temeljna eti~ka na~ela etika (1) u~enje o moralu i moralnoj praksi; tako er: (2) pona{anje u skladu s pravilima morala; (3) filozofijska disciplina koja teorijski obrazla`e norme i smislenost ljudskog `ivota (prakti~na filozofija) moral (1) skup pravila odre enog dru {tva (i dru{tvene klase) o sadr`aju i na ~inu me usobnih odnosa ljudi (i ljudskih zajednica); tako er: (2) ispravnost, po{tenje, ~estitost, krepost, vrlina, etika uop}e; (3) ukupnost na~ela o sudovima, pona{anju i o odnosima me- u ljudima koja se name}u savjesti poje dinca ili zajednice, a u skladu su s op}im pravilima o dobru; (4) svijest o du`nosti, spremnost i volja za preuzimanje i ispunjavanje zadataka; (5) osje- }aj za razlikovanje vrednota. Kao sustav pravila pona{anja etika se ti~e sposobnosti razlikovanja dobrog od zloga, ispravnog od krivoga te podobnog od nepodobnog djelovanja. Bavi se ljudskim djelovanjem i normama po kojima se uskla uje ili bi se morala uskla ivati. Uklju~uje sve ljud ske odrednice i vrijednosti koje se mogu ticati ljudske volje i djelovanja. Etika, kao jedna od najzanimljivijih i najpotrebnijih filozofskih grana, promi{lja i formulira te dokazuje i opravdava moralne zakone ili zakone slobodnoga moralnog djelovanja. Etika pretpostavlja ~vrst i postojan sustav objektivnih eti~kih vrednota prema kojima se ~ovjek kao misaono i odgovorno bi}e odre uje. Re}i }e Aristotel: Jedino je ljudima svojstveno da imaju osje}aje dobra i 91

10 BILTEN HRVATSKE LJEKARNI^KE KOMORE VII : /4 zla, pravde i nepravde i druga osje}anja istoga reda Aristotel, Politika. Pridr`avanje moralnih na~ela prijeka je potreba u obavljanju ljekarni~koga zvanja zbog osebujnih odlika zvanja. Ljekarnik, kao najbolji poznavatelj lijekova, ima u sustavu ~uvanja i promicanja ljudskoga `ivota i zdravlja dublje zada}e svojega poziva koje nadma{uju njegova znanstvena i tehni~ka znanja. Budu}i da nije mogu}e nadzirati sve postupke ljekarnika, oni moraju biti podvrgnuti, dakako, i stanovitom unutarnjem eti~kom nadzoru, sposobnosti mi{ljenja i rasu ivanja o objektivnom svijetu, te moralnoj odgovornosti pojedinca izrasloj iz njegove sposobnosti da svoje postupke ocjenjuje prema moralnim kategorijama vrijednosti, tj. kao dobre ili lo{e (tako er: zle), valjane ili nevaljane, dopu- {tene ili nedopu{tene. 4 No, budu}i da takvo ocjenjivanje pretpostavlja neka mjerila i kriterije, u ljekarni~koj etici nalazimo upravo farmaceutski skup na~ela: pravila, izreka, zasada, normi i tako redom. Takva farmaceutska na~ela postavlja zajednica ili pojedinac i prema njima se ljudski postupci prosu uju kao»dobri«,»zli«ili»moralno indiferentni (nenakloni)«, dakle nekako 4 Naj~e{}e opreke u struci jesu lijek otrov, bolest zdravlje, teku} krut, `ivot smrt, specifi~an (osebujan) nespecifi~an, aktivnost neaktivnost, djelovanje protudjelovanje (reakcija), toplo hladno, kiselo lu`nato, oksidacija redukcija, otrovi (toksini) protuotrovi, tijela protutijela (antitijela), plus minus, nula jedan, imati nemati, diuretici antidiuretici, emetici antiemetici, estrogeni antiestrogeni, fibrinolitici antifibrinolitici, koagulancije (hemostatici) antikoagulancije i tako redom. neutralno. Moralne se vrline ne izvode samo iz znanja nego i iz razumne volje. Iznad svijesti (sposobnosti mi{ljenja) i savjesti (moralne odgovornosti) pojedinca, povi{e svih do`ivljaja, moraju lebdjeti prirodni moralni i Bo`ji zakoni. Temelji eti~kog pona{anja Temeljno `ivotno i eti~ko na~elo ljekarni~ke struke jest slu`iti ~ovjeku i brinuti se za njegovo zdravlje. 1 Stari su Latini znali re}i: valetudo bonum optimum (zdravlje je najve}e blago). Farmacijska znanost 2 ima svoj smisao i vrijednost ponajprije u mjeri u kojoj uspijeva utjecati na boljitak ljudskoga `ivota i zdravlja. Kako se u ljekarni{tvu ~lanovi te struke zauzimaju za najvi{e osobne i dru{tvene vrijednosti, {to se o~ituje i zrcali u potrazi za istinom, u ~uvanju ljudskoga `ivota, isticanju uzvi{enosti slobode, zauzimanju za ~ovjekovo dostojanstvo i u razvijenoj svijesti o odgonapisao: Vladimir Grdini} 1 Vidjeti tako er: Farmaceutska etika, deontologija i praksa (Zagreb, 2000.), str Vidjeti: LJEKARNIČKA PRAKSA: ljekarnička djelatnost, lijekovi i rukovanje lijekovima, HLJK, Zagreb, 2010., str

11 VII : /4 BILTEN HRVATSKE LJEKARNI^KE KOMORE vornosti i solidarnosti, ta je struka, po pravilu, izrazito moralno obilje`ena. 3 Valja razlikovati pravne ili sudske odgovornosti i moralne obveze ljekarnika. Naime, u ljekarni~kom pozivu vladaju neki vanjski i unutarnji eti~ki odnosi prema slu`bi koju obavljaju. U vanjskome eti~kom odnosu prema ljekarniku nalaze se pojedine eti~ke norme, koje od ljekarnika zahtijevaju odre- eno pona{anje, a koje tre}a osoba mo`e ne samo lako provjeriti nego se i, u slu~aju prekr{aja, sukladno tim normama mogu odmjeriti kaznene mjere. Dakle, rije~ je o provedbi kakvog postupka prema zakonskim propisima. Pri tome se bit problema usredoto~uje na ispunjavanje pravnih ljekarni~kih odredbi (zakona, pravilnika, naputaka itd.), a ne i na moralna pitanja zbog ~ega se ljekarnik dr`ao tih odredaba, tj. je li pridr`avanje vanjskih eti~kih normi rezultat straha pred kaznom ili vi{ih razloga uvjerenja. Unutarnje eti~ke norme pozivaju ljekarnika na moralnost. Takve norme slu`e za upoznavanje ljekarnika sa smislom doti~nog zahtjeva, jer se potrebne vrline ljekar nikova stru~noga rada ne mogu posti}i represivnim mjerama izvana, ve} shva- }anjem ili razumijevanjem, dakako, vlastite obveze. Valja ustvrditi da do`ivljaj du`nosti svjedo~i o prirodnoj raspolo`enosti za moralno dobro, na ~emu se mora zasnivati svaka pa i ljekarni~ka etika. Moralne ljekar ni~ke obveze oblikovale su se u dru{tvenoj zajednici povijes nim razvojem op}ih 3 Vidjeti tako er: V. Grdini}, Promi{ljanja o sa`etku ljekarni~ke etike, Bilten HLJK , str dru{tvenih odnosa i razvojem farmacijske teorije i prakse. Iako se nepridr`avanje unutarnjih eti~kih normi mo`e dovesti do odgovornosti pred stale{kim sudom ~asti, ipak je ono naj~e{}e podvrgnuto samo sudu vlastite savjesti. Stoga se i od svakog ljekarnika, poput lije~nika, od davnina tra`i da se posebnom prisegom obve`e da }e se pridr`avati eti~kih na~ela svoje struke. 4 4 Prisega ljekarnika modifikacija je `enevske formulacije drevne Hipokratove prisege, donekle prilago ena dana{njim shva}anjima i potrebama djelovanja farmaceuta, a glasi:»u trenutku kad stupam me u pripadnike farmaceutske struke, sve~ano prisi`em da }u svoj `ivot i djelovanje staviti u slu`bu humanosti. Prema svojim u~iteljima sa~uvat }u du`nu zahvalnost i {tovanje. Svoje }u zvanje obna{ati savjesno i dostojanstveno. Trajno }u oboga}ivati ste~eno znanje novim spoznajama u struci. Svoje }u znanje obna{ati savjesno i dostojanstveno. Sura ivat }u s lije~nicima i nesebi~no }u brinuti o ~uvanju narodnog zdravlja i boljitku bolesnika. ^uvat }u tajne onoga tko mi se povjeri. Uvijek }u biti ~uvar zdravstvenih i kulturnih vrednota i promicatelj farmacijskih znanosti i struke. Svim svojim snagama odr`avat }u ~ast, plemenite tradicije i dostojanstvo ljekarni~kog zvanja. Kolege }e mi biti bra}a. Bolesna ~ovjeka pou~it }u kako valja postupiti pri uporabi propisanih mu lijekova. Upozoravat }u na opasnost i nuspojave uporabe lijekova i s najve}om }u pozorno{}u sudjelovati u terapiji bolesnika utvr uju}i mu sadr`aj lijekova. U obavljanju du`nosti prema bolesniku na mene ne}e utjecati njegova vjerska, rasna, nacionalna, politi~ka ili stale{ka pripadnost. Ni pod prisilom ne}u dopustiti da se moje farmacijsko znanje iskoristi protivno zakonima ~ovje~nosti. Ovo prisi`em sve~ano i slobodno, pozivaju}i se na svoju ~ast.«93

12 BILTEN HRVATSKE LJEKARNI^KE KOMORE VII : /4 ^etiri osnovna stajali{ta Ljekarnik }e se pri dono{enju odluka u svom radu upravljati, me u ostalim, i stanovitim eti~kim kriterijima. Pristup razmi{ljanju o eti~kim temama ponajprije se temelji na ~etirima osnovnim moralnim stajali{tima: 1 po{tuj samostalnost osobe ~ini dobro ne ~ini zlo budi pravedan, a uzimaju}i u obzir stvarnu situaciju u kojoj se ta stajali{ta primjenjuju. 2 Pristup nudi op}i moralni analiti~ki okvir i osnovni moralni jezik. Drugim rije~ima, ta ~etiri stajali{ta mogu poslu`iti kao op}i napisao: Vladimir Grdini} 1 Stajali{te jasno izre~eno mi{ljenje o nekom pitanju; gledi{te, motri{te. Tako er: uvjerenje osobno mi{ljenje o ~emu koje se temelji na sigurnosti u istinitosti vlastite misli. 2 Ta su stajali{ta sukladna temeljnim na~elima medicinske etike (World Medical Association, 1949.) koji navode na~elo po{tovanja autonomije bolesnika (autonomy), na~elo ne{kodljivosti (nonmalefi cence), na~elo dobro~instva (benefi cence) i na~elo pravednosti (justce), kako se to navodi i u ~lanku: M. Juki}, M. Ladavac, L. Majstorovi}, J. Bleki}, Eti~ka na~ela i standardi u ljekarni~koj praksi, Famaceutski glasnik, 61:9 (2005) Valja napomenuti da se moralna vrijednost (moralna dobrotu i zlo}a) mora razlikovati od izvanmoralne vrijednosti, a ne samo od moralne obveznosti, ispravnosti i krivnje (W. K. Frankena, Etika, KruZak, Zagreb, 1998., str. 47.). skup moralnih uvjerenja i kao zajedni~ki moralni jezik. Unato~ tomu {to ne daju propisana pravila, ta na~ela mogu pomo}i ljekarnicima da donose odluke kad se one ti~u moralnih pitanja/tema {to se pojavljuju u njihovu radu. Naime, u svakom pojedinom slu~aju prije nego {to se do e do vlastita odgovora, razmotrit }e se problem s aspekta svakog na~ela, koriste}i se pritom vlastitom moralnom teorijom za biranje izme u stajali{ta kad su ona u suprotnosti. Samostalnost (sloboda i neovisnost) osobe omogu}uje joj donositi vlastite svjesne, namjerne i dobrovoljne odluke. Po{tovanje samostalnosti osobe pretpostavlja i moralnu obvezu da se po{tuje autonomija (samostalnost) drugih dok je to u skladu s jednakim po{tovanjem autonomije svih kojih se ti~e. Jasno je da ljudi ne vole i da nije u njihovu interesu biti sredstvo bilo ~ije ili bilo kakva doga anja, nego da `ele biti nekomu svrha ili svrha doga anja. Posebno u zdravstvenoj za{titi bolesnik `eli biti svrha doga anja, a ne ne~ije sredstvo (npr. sredstvo za ne~iju zaradu, napredak, slavu, postignu}e uspjeha). U zdravstvenoj za{titi pod po{tovanjem ljudske samostalnosti razumijeva se mnogo{to. Ono iziskuje od ljekarnika da se posavjetuju s ljudima i da dobiju njihov pristanak prije nego {to poduzmu bilo {to da im pomognu. To je tzv. informirani pristanak (eng. informed concent), pristanak informiranog, obavije{tenog bolesnika, tj. pacijenta koji razumije svoju situaciju, zna posljedice razli~itih odluka, od kojih jednu 94

13 VII : /4 BILTEN HRVATSKE LJEKARNI^KE KOMORE treba samostalno donijeti, a i sposoban je donijeti tu i takvu odluku bez straha i bez drugih pritisaka. Medicinska povjerljivost (ljekarni~ka tajna) tako er je sama sobom razumljiva pri po{tovanju samostalnosti (autonomije) ljudi. 3 Ljekarnici nemaju neku op}u obvezu da ~uvaju tajne drugih ljudi, ali kao zdravstveni radnici izrijekom su obe}ali bolesnicima, ili se to razumijeva, da }e ~uvati kao povjerljive informacije koje su im povjerene. Odr`avanje obe}anja na~in je da se po{tuje ljudska autonomija. Po{tovanje autonomije ~ak iziskuje od ljekar nika da bude navrijeme na dogovorenom mjestu, sastanku ili susretu jer je dogovoreni sastanak svojevrsno uzajamno obe }anje, a nepridr`avanjem dogovora kr{i se dano obe}anje. Kad god se poma`e drugima, neizbje`na je opasnost da im se {teti. Stoga ljekarnici moraju uzimati u obzir na~elo dobro~instva i ne{kodljivosti zajedno, te osnovnu svrhu da se postigne korist ve}a od {tete. Dakako, mala vjerojatnost velike {tete, smrti ili pak te{ke nesposobnosti od manje je moralne va`nosti u smislu ne{kodljivosti (»ne ~ini zlo«) nego {to je velika vjerojatnost takve {tete, a velika vjerojatnost velike koristi, 3 Valja trajno imati na umu da se svi kontakti ljekarnika s bolesnicima zbivaju u situaciji djelomi~no naru{ene bolesnikove autonomije. Ve} samo povjeravanje koje smetnje, tegobe ili nesposobnosti za mnoge bolesnike nije ugodno, a smetnje, tegobe i, ~esto, fizi~ka bol koje bolesnik trpi zbog same bolesti a priori }e smanjiti njegovu autonomiju. izlje~enja bolesti koje ugro`ava `ivot, od ve}e je moralne va`nosti u zna~enju dobro~instva (»~ini dobro«) nego {to je mala vjerojatnost takve koristi. S tim u vezi je neposredna, nedvojbena moralna obveza ljekarnika poznavati u~inke lijekova, posebice vjerojatnost razli~itih {teta i koristi koje mogu nastati od predlo`enih lijekova. ^etvrti osnovni moralni princip jest na~elo pravednosti. Na pravednost se ~esto gleda kao na sinonim za po{tenje i ona se ukratko mo`e opisati kao moralna obveza za djelovanje na temelju po{tene prosudbe iz me u podjednakih suprotstavljenih prava. Postupak koji pravi razliku me u bolesnicima na temelju osobnih sklonosti ili predrasuda ne mo`e dati pravednu ni moralno prihvatljivu osnovu za raspodjelu, primjerice, oskudnih sredstava zdravstvene za{tite, ni bilo za koju drugu kategoriju pravednosti. Ljekarnik koji se ravna prema pravednosti, koji osje}a njezinu potrebu i priznaje joj objektivnu veli~inu, daje ve} samim time dokaz svoje na~elne nesebi~nosti, jer staje iznad interesa ili koristi, na tlu onoga {to je objektivno ispravno. 4 Osim toga, ne smiju se razbacivati sredstva, pa, ako je vjerojatno da }e jeftiniji lijek proizvesti istu korist za bolesnika kao i skuplji, ljekarnik }e, ako mu je to dopu{teno, izdati jeftiniji lijek. Ako pak ljekar- 4 V. Grdini}, J. Vukovi}, Farmaceutska etika, deontologija i praksa, Jadran Galenski Laboratorij, Zagreb, 2000, str

14 BILTEN HRVATSKE LJEKARNI^KE KOMORE VII : /4 nik vjeruje da }e skuplji lijek djelovati mnogo bolje, treba ga preporu~iti. U po{tovanju na~ela autonomije ljekarnik mo`e imati i stanovitih dilema. Primjerice, treba li ili ne treba po{tovati odluku 14- godi{nje djevoj~ice da uzima oralne kontraceptive, tipi~na je dilema u primjeni na- ~ela po{tovanja ~ovjekove autonomije. Sli- ~na se pitanja o po{tovanju autonomije jav ljaju i u drugim situacijama u dje~joj za{titi, u za{titi mentalno ozbiljno bolesnih ljudi, te u za{titi starih ljudi koji su ozbiljno mentalno o{te}eni. Nadalje, novoro en~ad nije autonoman subjekt jer autonomija iziskuje/uklju~uje sposobnost razmi{ljanja i dono{enje odluka, tj. da se zna {to je za subjekt bolje. Kod bolesnika koji nisu dovoljno autonomni 5 da bi se po{tovale sve njihove odluke i koji donose odluke koje su, ~ini se, protiv njihovih interesa, tada se javlja va`no pitanje koga treba smatrati ovla{tenim da donosi odluke umjesto njih, te o kriterijima {to ih oni imaju po{tovati da bi to u~inili. Devet na~ela ljekarni~ke etika Eti~ka na~ela za ljekarnike pokrivaju glavna i specijalisti~ka podru~ja njegova djelovanja. Ljekarni~ka se etika za glavna podru~ja ljekarni~koga djelovanja i sa- `eto mo`e opisati u i s pomo}u devet na- ~ela: 1 glavna je ljekarnikova uloga briga za dobrobit bolesnika i drugih ~lanova dru{tva 2 ljekarnik mora odr`ati ~ast i dostojanstvo struke i ne smije sudjelovati u bilo kojim djelovanjima koja mogu dovesti struku na lo{ glas 3 ljekarnik mora neprekidno po{tovati zakone i druge odredbe primijenjene u ljekarni~koj praksi i odr`avati visoki stannapisao: Vladimir Grdini} 1 Royal Pharmaceutical Society of Great Britain, Proposed new Code of Ethics, Pharmaceutical Journal, 248 (1992) Vidjeti: Ljekarnički etički kodeks. Strukovni standardi [1997] u ovom Biltenu HLJK. 2 Vidjeti ~lanke: Raditi za dobrobit bolesnika, Iskreno, povjerljivo i pošteno djelovanje, Zdravstvene informacije i savjeti, Povjerljivost podataka i ljekarnička tajna, Djelovati kao zdravstveni prosvjetitelj, Poštovati ljudsko biće, život i zdravlje, Služiti potrebama pojedinca i zajednice u ovom broju Biltena HLJK. 5 Nedostatak autonomije mo`e se povezati s demencijom osobe, kroni~nim, globalnim, obi~no ireverzibilnim gubitkom spoznaje. 3 Vidjeti ~lanke: Čuvarica etike, Odgovornost i sposobnost ljekarnika, Potreba za dostojanstvom reklame, Čast, dostojanstvo i neovisnost struke, Etičke i pravne obveze, Lijekovi nisu trgovačka roba, Ugled struke, Pridržavanje zakona i odredbi u ovom broju Biltena HLJK. 96

15 VII : /4 BILTEN HRVATSKE LJEKARNI^KE KOMORE 4 Vidjeti ~lanke: Etičke i pravne obveze, Pažljivo i oprezno obavljanje dužnosti, Služiti potrebama pojedinca i zajednice, Pridržavanje zakona i odredbi u ovom broju Biltena HLJK. 5 Vidjeti ~lanak: Povjerljivost podataka i ljekarnička tajna u ovom broju Biltena HLJK. 6 Vidjeti ~lanke: Odgovornost i sposobnost ljekarnika, Ljekarnici u praksi, Razvijati stručno znanje i vještine u ovom broju Biltena HLJK. 7 Vidjeti ~lanke: Stručno obilježje ljekarne, Ljekarnici u praksi, Podaci o uslugama u ovom broju Biltena HLJK. dard stru~nog pona{anja u skladu s profesijom; ljekarnik mora izbje}i bi lo kak vo djelovanje ili propust koji mo`e uma njiti povjerenje u farmaceutsku stru ku; ako je osigurana ljekarni~ka usluga, lje kar nik mora jam~iti njezinu djelotvornost 4 ljekarnik mora po{tovati povjerljivost informacija koju je tra`io tijekom stru~ne prakse u odnosu s bolesnikom i njegovom obitelji; takva informacija ne smije biti otkrivena nikomu bez pristanka bolesnika ili skrbnika, osim ako ona nije od interesa bolesniku ili dru{tvu 5 ljekarnik mora i}i ukorak s razvojem farmacijskih i ljekarni~kih spoznaja u svrhu odr`avanja visokoga standarda profesionalizma u svom podru~ju djelovanja 6 ljekarnik ne smije djelovati pod bilo kojim uvjetima koji ugro`avaju profesionalnu neovisnost ili sura ivanje, niti nametnuti takve uvjete drugim ljekarnicima 7 ljekarnik (voditelj ili vlasnik ljekarne) mora u interesu javnosti osigurati informacije o dostupnim stru~nim slu`bama; reklama ne smije zahtijevati ili pokazivati nadmo} nad stru~nim uslugama dobivenima od drugih ljekarnika ili ljekarni, mora biti dostojanstvena i ne smije dovoditi struku na lo{ glas 8 ljekarnik koji nudi usluge izravno javnosti mora to ~initi u prostorijama koje odra`avaju profesionalni karakter ljekarne 9 ljekarnik mora u svako doba sura ivati s kolegama u struci i ~lanovima iz drugih zdravstvenih struka tako da bolesnici i javnost mogu imati korist. 10 Promi{ljaju}i o sa`etku ljekarni~ke etike i du` nostima ljekarnika, valja se podsjetiti na ~injenice: (a) da ljekarnici najbolje razumiju prirodu i djelotvornost lijekova, kao i drugih sastojaka lijekova, (b) da je farmaceutska struka ustrojena tako da ponajprije zadovolji potrebe bolesnika/pacijenata, (c) da su ljekarne ona karika preko koje lijekovi dolaze do lokalnih zajednica i (d) da u javnosti jo{ uvijek vlada veliko povjerenje u znanje, vje- {tine i stru~ne prosudbe ljekarnika. 11 U svojem poslu i u svako doba ljekarnici moraju djelovati u interesu bolesnika i drugih pripadnika javnosti, i tra`iti na~in da osiguraju najbolju mogu}u zdravstvenu uslugu pojedincima i zajednici, u suradnji s drugim 8 Vidjeti ~lanke: Potreba za dostojanstvom reklame, Čast, dostojanstvo i neovisnost struke u ovom broju Biltena HLJK. 9 Vidjeti ~lanke: Stručno obilježje ljekarne, Ugled struke, Pričuva u ljekarni u ovom broju Biltena HLJK. 10 Vidjeti ~lanke: Suradnja s kolegama u zdravstvu, Osigurati stalnost ljekarničke skrbi u ovom broju Biltena HLJK. 11 Vidjeti tako er: V. Grdini}, Promi{ljanja o sa`etku ljekarni~ke etike, Bilten HLJK , str

16 BILTEN HRVATSKE LJEKARNI^KE KOMORE VII : /4 stru~njacima u zdravstvu. 12 Sa svima koji tra`e ljekarni~ku uslugu ljekarnici se moraju ophoditi ljubazno, s po{tovanjem i povjerenjem. Ljekarnici moraju po{tovati bolesnikovo pravo da sudjeluje u dono{enju pojedinih odluka, te bolesnicima moraju predo~iti ili im neizravno prenijeti korisne obavijesti/informacije za njih na razumljiv na~in. 11 Ljekarnici u stru~noj praksi primjenjuju svoje znanje na dobro i sigurnost bolesnika i javnosti. 11 Da bi ljekarnikov rad mogao ispuniti svoju ulogu, ovisi o samom ljekarniku, ali i o pravednosti dru{tvenog sustava koji vrednuje i nagra uje rad svakog pojedinca. Enciklika o ljudskom radu Laborem exercens 13 zapo~inje ovim mislima: Radom ~ovjek mora sebi priskrbljivati svagdanji kruh, pridonositi neprestanom razvoju tehnike i znanosti, osobito stalnom, kulturnom i moralnom, napretku dru{tva u kojem `ivi u zajedni{tvu sa svojom bra}om. Rad je ~ovjekovo dobro, a dobro nije samo»korisno«ili ne{to u ~emu mo`emo»u`ivati«nego je i»dostojno«dobro, to jest dobro koje odgovara ~ovjekovu dostojanstvu, dobro koje izra`ava to dostojanstvo i uve}ava ga. 12 Eti~ki smisao ljekarni~kog rada mogao bi se svesti i na izreku: Si quid agis prudenter agas et respice fi nem ([to god radi{, radi razborito i ~asno da te ne bi bilo sram i da bi se mogao na kraju osvrnuti iza sebe) Vidjeti priru~nik Farmaceutska etika, deontologija i praksa, Jadran Galenski Laboratorij, Zagreb, Papa Ivan Pavao II, Laborem exercens (Radom ~ovjek), Kr{}anska sada{njost, Zagreb, Primijenjena etika Etika u praksi ili primijenjena etika obuhva}a iscrpniji opis moralnih normi, propisa, obrazaca pona{anja, a u sklopu odre enih posebnih dru{tvenih stale`a i kategorija. 1 To se posebice ti~e specifi~nih normi kakve struke, primjerice ljekarnika, 2 lije~nika, novinara i tako redom. To zna~i da jedna dru{tvena kategorija ljudi prima odre enu obvezu o svojem pona{anju i time upravo progla{ava svoje moralne ciljeve i pravila pona{anja. U prakti~nom `ivotu smatra se da je du`nost svakoga ~lana te odre ene dru{tvene kategorije pridr`avati se kodifi ciranih propisa. Ljekarni~ku struku, dakle, odre uje spremnost njezinih stru~njaka da se pridr`avaju eti~kih i stru~nih normi koje izviru iz ~ovje- ~ nosti, moralnih obveza i vrsno}e, a nadilaze stanovite zakonske odredbe u pravnoj regulaciji ljekarni~ke prakse. Dok su eti~ka na~ela uglavnom ista, eti~ki se kodeksi/ napisao: Vladimir Grdini} 1 Vidjeti tako er: Farmaceutska etika, deontologija i praksa (Zagreb, 2000.), str. 14, 52, ; FIP: Ljekarni~ki eti~ki kodeks. Strukovni standardi, Farmaceutski glasnik, 54 (1998) Sve do osamostaljenja farmacije, ediktom Fridriha II. godine 1240., kada se farmacija odvojila od medicine, eti~ka su na~ela jedinstvena, a tek se otada se postupno stvaraju ljekarni~ki eti~ki kodeksi. 98

17 VII : /4 propisi 3 stalno pobolj{avaju, tj. povremeno stalno mijenjaju i dopunjuju kako bi {to jasnije i potpunije iskazivali osnovna pravila pona{anja, ulogu i du`nosti ljekarnika i drugih farmaceuta. Takvim je kodeksima obuhva}eno gotovo cjelokupno stru~no djelovanje ljekarnika. Eti~ki kodeksi proizlaze iz bîti samoga lijeka, jer su i malene razlike u dozama presudne, pa je temeljno pitanje ho}e li neko sred stvo biti lijek ili jaki otrov. Tako su tijekom povijesti, na osnovi ne`eljenih posljedica pogre{aka i u~injenih propusta pri izrad bi lijekova, s vremenom nastali eti~ki kodeksi. Kako zajednica ljekarnika u Republici Hrvatskoj ima obznanjen kodeks eti~kog pona{anja, svaki ~lan te zajednice du`an je pona{ati se sukladno tim kodifi ciranim normama. Svaki ~lan, po pravilu, ima slobodu postupati moralno ili kr{iti na~ela i pravila kodeksa, odnosno pona{ati se nemoralno. Unutar ukupnosti normi koje odre uju granice kakvo}e pona{anja u kodeksu postoje hijerarhijski vi{a i ni`a na~ela. Eti~ki propisi u praksi, tj. kodeksi, imaju svoju u~inkovitost koja je ograni~ena vremenom. BILTEN HRVATSKE LJEKARNI^KE KOMORE ^uvarica etike Farmaceutska struka u na{oj zemlji organizirana je preko Hrvatske ljekarničke komore. 1 Glavna je zada}a Komore da nadzire zadovoljavaju li ljekarnici moralne i zakonske uvjete struke, te po{tuju li eti~ki kodeks. 2 Dakle, Komora izgra uje moral i poti~e moralnu praksu, tj. izgra uje na~ela o prosudbama, pona{anju i odnosima izme u ljekarnika i drugih ljudi, koja se name}u savje sti pojedinca ili zajednice, a u skladu su s op}im pravilima o dobru, te motri je li pona {anje ljekarnika u skladu s pravilima takva morala. Komora ima ovlasti za izricanje kazni, zastupa struku pred dr`avom i njezinim sudovima i predstavlja struku na me unarodnoj razini. Komora tako er po ti~e obrazovnu zada}u farmaceuta u struci i, op}enito, u zdravstvenom prosvje}ivanju. 2 Na desetoj sjednici Vije}a komore, odr`anoj 21. velja~e 1996., razmatran je nacrt Kodeksa ljekarni~ke etike i deontologije, koji je upu}en na raspravu u podru~na vije}a. Potom je na desetoj sjednici Vije}a komore, odr`anoj 18. travnja 1996., donesen Kodeks ljekarni~ke etike i deontolo- napisao: Vladimir Grdini} 3 Kodeks zbirka pravila o pona{anju; pravila o pona{anju, postupcima, me uljudskim odnosima. U podru~ju zdravstva poznati su, primjerice, Kodeks ljekarni~ke etike, Kodeks lije~ni~ke etike, Kodeks prava bolesnika. 1 Vidjeti tako er: Hrvatska ljekarni~ka komora u svjetlu dru{tvenog razvoja farmacije u Hrvatskoj (Zagreb, 2005), str. 33, Vidjeti tako er: Farmaceutska etika, deontologija i praksa (Zagreb, 2000.), str

18 BILTEN HRVATSKE LJEKARNI^KE KOMORE VII : /4 gije. Taj je dokument ubrzo objavljen u dodatku Farmaceutskog glasnika, u svesku 52:4 (1996). Povjerenstvo za etiku i deontologiju, kao statutarno tijelo Hrvatske ljekarni~ke komore, djeluje od godine 2004., a obavlja sljede}e poslove: 3 izra uje prijedlog nacrta Kodeksa ljekarni~ke etike i deontologije prati i nadzire provedbu Kodeksa ljekarni~ke etike i deontologije i poduzima odgovaraju}e mjere u slu~aju njiho va kr{enja pru`a za{titu gra anima u ostvarivanju prava s obzirom na kakvo}u i sadr`aj ljekarni~ke usluge koordinira odnose me u ~lanovima Komore te aktivno sudjeluje u rje{avanju mo`ebitno nastalih sporova raspravlja i daje mi{ljenje, odnosno tuma ~enje o pojedinim problemima iz podru~ja ljekarni~ke etike i deontologije razmatra pojedine slu~ajeve povreda Kodeksa ljekarni~ke etike i deontologije i upozorava ~lanove na u~injene po vrede proslje uje pojedine slu~ajeve Stegovnom sudu Komore obavlja druge poslove u skladu sa Statutom i drugim op}im aktima Komore. 3 Vidjeti tako er: Izvje{}e o konstituiranim povjerenstvima Hrvatske ljekarni~ke komore, Bilten HLJK /2, str Podrijetlo moralnih normi Izvor su spoznaje moralnih na~ela na neki na~in uvijek priroda i razum, kako to navodi Karol Wojtyla u knjizi Temelji etike. 1 Jer razum je sposoban spoznavati istinu. Na toj njegovoj prirodnoj sposobnosti zasniva se i normotvorna djelatnost jer u njezinoj osnovi le`i spoznaja istine o dobru. Razum spoznaje istinu o moralnom dobru u odnosu prema onome {to je predmet ljudskih ~ina, kao i u odnosu prema samim ~inima. Svaka istina o dobru zasniva se na razumijevanju ~ovje~je prirode, kao i njegovih ciljeva, jer dobro je ono {to odgovara prirodi (kao ukupnosti materijalnoga svijeta i sila koje u njemu djeluju) imaju}i na umu cilj samog postojanja. 2 Kr{}anska etika dr`i da moralne norme, jednako kao i sva prava stvorene prirode, proistje~u od Stvoritelja, pa ipak je na~in proistjecanja najve}eg dijela tih normi uvjetovan prirodnim zakonima. ^ovjek ih postaje svjestan, jednostavno, razumom. No, u lai~koj se etici napose isti~e dru{tvena geneza normi, tuma~e}i da su MORALNE NORME postale iz potreba dru{tvenog `ivota i razvijale su se u skladu s njegovim razvojem. 1,2 napisao: Vladimir Grdini} 1 K. Wojtyla, Temelji etike, Verbum, Split, Vidjeti tako er: Farmaceutska etika, deontologija i praksa (Zagreb, 2000.), str

19 VII : /4 BILTEN HRVATSKE LJEKARNI^KE KOMORE Tijekom mnogih stolje}a, u krajnjoj bespomo}nosti pred te{kim bolestima, ~ovjek je pomo} mogao o~ekivati samo s neba. Vjera u za{titu i pomo} nebesnika bila je tolikoko sna`na da je u nekim slu~ajevima ~ak i stvarno lije~ila bolesti, barem one psihogena podrijetla, ili je bar davala snage za lak{e podno{enje bolesti. Tako se neki temelji oblikovanja ili potpore eti~kim normama mogu na}i u pona{anju svetaca, nebeskih za{titnika zdravlja, ili u kakvim drugim zgodama vezanima za njihov `ivot. Sv. Kuzma i Damjan, rodom iz Arabije, lije~nici i ranokr{}anski mu~enici, za{titnici su medicine i farmacije. 3 Nakon prelaska na kr{- }anstvo lije~ili su besplatno. 2 ispravne, krive ili obvezne, naime, su dovi u kojima govorimo o osobama, osobinama karaktera, motivima, nakanama i sli~no, kao i o moralno dobrim ili lo{im, odgovornim, vrijednim prijekora ili hvale, vrijednim divljenja ili prijezira, herojskim ili sveta~kim, kreposnim ili zlim i tako redom. Dugo su se razmatrala sredi{nja pitanja normativne etike, naime, pitanje TEMELJ- NIH NA^ELA, KRITERIJA ili STANDARDA po kojima moramo odrediti {to bismo moralno trebali u~initi, {to je moralno ispravno ili pogre{no i koja su na{a moralna prava. Poznato je da su prije postojali i drugi moralni sudovi osim onih u kojima govorimo o radnjama ili o vrstima radnji, da su one 3 Kult sv. Kuzme i Damjana u Hrvatskoj je vrlo star. Crkva se tih svetaca spominje u najstarijoj povelji hrvatskih vladara, Darovnici kralja Zvonimira. Blagdan svetih mu~enika Kuzme i Damjana Crkva slavi 26. rujna. Kako su sveti blizanci jo{ davno postali za{titnici bolesnika, zdravstvenih strukovnih udruga i zdravstvenih fakulteta, autor ovog ~lanka ih je predlo`io za nebeske za{titnike Farmaceutsko-biokemijskog fakulteta u Zagrebu. Fakultetsko ih je vije}e proglasilo nebeskim za{titnicima. 4 W. K. Frankena, Etika, KruZak, Zagreb, 1998., str U vremenu u kojem caruje moralni relativizam i permisivizam, u kojem kao da su pokopane sve eti~ke norme, ima li ne{to potrebnije nego svratiti pozornost na temelje etike, na moralni red i njegovu nepromjenjivost? Osoba koja to mo`e u~initi s najvi{e prava i vjerodostojnosti svakako je Karol Wojtyla, Ivan Pavao II, koji i danas u`iva nesumnjivi moralni autoritet u ~itavom svijetu, i van katoli~kog kulturnog kruga. Papino djelo nastalo je dok je on jo{ bio profesor na ~uvenom Katoli~kom sveu~ili{tu u Lublinu ( ). 101

20

21 Ljekarni~ki poziv Ljekarni{tvo se razlikuje od mnogih drugih struka po tome {to je usredoto~eno na stvarnog/odre enog ~ovjeka i na njegove probleme vezane za zdravlje i bolest, za dobro osje}anje, za patnje i za strah od smrti. Prema tome, ljekarni~ki je poziv takav da }e u njemu najbolje na}i sebe i najvi{e pomo}i drugima oni koji imaju smisla i `elje za rad s drugim ljudima, s pojedincima, u zdravlju ili, jo{ ~e{}e, u ~asovima kad oni pate, s ljudima sa svim njihovim najboljim i sa svim njihovim katkad te{kim osobinama. Ljekarnik je stru~njak koji `ivi od profesionalnog rada u zdravstvu. Njemu pripada odgovornost za pomo} ljudima ne samo da ostanu dobroga zdravlja i da izbjegnu bolest, nego i tamo gdje je potrebna primjena lijekova, da omogu}i njihovu racionalnu uporabu i pomogne bolesniku da postigne najve}i mogu}i terapijski u~inak lijekova. Ljekarnici najbolje razumiju prirodu i djelotvornost lijekova i sastojaka ljekovitih prinapisao: Vladimir Grdini} odlike poziva Ljekarnici su savjetnici za gra anstvo o svakodnevnoj zdravstvenoj skrbi i klju~ne osobe za pribavljanje lijekova. Njihovo temeljno obrazovanje i dopunsko usavr{a vanje osposobljavaju ih i za davanje razlo`nih savjeta. Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) godine u Vancouveru utvrdila je sedam klju~nih uloga ljekarnika, tzv. ljekarnika sa sedam zvjezdica, 1 kao najmanji zajedni~ki nazivnik onoga {to se treba o~ekivati od ljekarnika u zdravstvenim ustanovama u cijelome svijetu. 2 Ljekarnik je osoba ispunjena moralom. Uz to, stru~njak ljekarnik zauzima visoko mjesto na ljestvici ugleda i vi enosti suvremenih zanimanja i u`iva posebnu potporu lai- ~ke javnosti. Dobar ljekarnik mora imati niz moralnih osobina. Za ljekarnika je va`no da mo`e razumjeti du{evni `ivot drugih ljudi, da se mo`e u`ivjeti u tu e psiholo{ke te{ko}e. U odnosu prema ljudima, ljekarniku je potreban smisao za pona{anje u dru{tvu, tj. potrebna mu je vje{tina opho- enja, obzirnost prema drugome i profinjen osje}aj mjere. Osim toga, mora imati razvijen osje}aj du`nosti i odgovornosti. Va`ni uvjeti ljekarni~kog uspjeha ili neuspjeha jesu pa`ljivost, strpljivost, urednost, marljivost, domi{ljatost i to~nost. Neurednost, povr{nost i nepa`ljivost ne smiju vladati ljekarnom. 3 1 D. Huml, Specijalisti~ko obrazovanje za ljekarni~ku skrb i samolije~enje, Bilten HLJK , str Zajedni~ka izjava Me unarodne farmaceutske udruge (FIP) i Svjetske industrije za samolije~enje (WSMI): Odgovorno samolije~enje, International Pharmacy Journal, 13:1 (1999) 4; tako er: Farmaceutski glasnik, 55:4 (1999) i LJEKARNIČKA PRAKSA: ljekarnička djelatnost, lijekovi i rukovanje lijekovima, HLJK, Zagreb, 2010, str Vidjeti tako er: Farmaceutska etika, deontologija i praksa (Zagreb, 2000.), str. 85, 89-90,

22 BILTEN HRVATSKE LJEKARNI^KE KOMORE VII : /4 pravaka, te kako oni mogu biti primijenjeni u svrhu sprje~avanja i lije~enja bolesti, olak{avanja simptoma bolesti ili u dijagnosticiranju bolesti. Ljekarnici u stru~noj praksi primjenjuju svoje znanje na dobro i sigurnost bolesnika i javnosti. Ljekarnici moraju: 4 stalno djelovati u interesu bolesnika i drugih pripadnika javnosti (ukupnosti gra ana koji ~ine zajednicu ili dr`avu), tra`iti na~in da osiguraju najbolju mogu}u zdravstvenu uslugu, ~esto u suradnji s drugim stru~njacima u zdravstvu; svima onima koji tra`e stru~nu uslugu trebaju pristupiti ljubazno, s po{tovanjem i povjerenjem; po{tovati pravo bolesnika i drugih korisnika lijekova da sudjeluju u dono{enju odluka te moraju predo~iti stru~ne podatke/ informacije na razumljiv na~in biti sigurni da su njihova znanja, vje{- tine i izvedba visoke kakvo}e, suvremena, stalno temeljena na dokazima i bitna za njihovo podru~je prakse osigurati da je njihovo pona{anje u skladu s op}im moralom, dostojanstveno i sukladno prihva}enim normama osobnog i stru~nog pona{anja i da se ne upu{taju u bilo kakva djelovanja ili obli ke pona{anja koji mogu ljekarni~ku stru ku dovesti na lo{ glas, ili umanjiti povjerenje javnosti u farmaceutsku struku. Ljekarnici moraju biti sposobni valjano komunicirati sa svojom okolinom, posebice s bolesnicima, kolegama iz iste struke i s lije~nicima. Umjesto konkurencije, mora postojati suradnja. Kolegijalnost ne treba i}i toliko daleko da bi se prikrivali i zata{ kavali eti~ki prekr{aji drugih ljekarnika. Ljekarnik mora paziti na svoju vanj{tinu, jer je izvrgnut kriti~kim pogledima boles nika i drugih korisnika lijekova, koji djelomi ce na tome zasnivaju svoj stav i povjerenje. 3 Da je dodir s lijekom magi~an, poput magi~nog postupka srednjovjekovlja poznatog pod nazivom»dodir kralja«, da je njegovo tajanstvo djelovanja duboko kao san, da je miris u ljekarni spirituozan, da je otisak imena ljekovite tvari na stojnicama tajna koja se ne mo`e shvatiti racionalno, sve su to slike u bolesnicima, u nama, u krugovima uspomena, i njihova sjenka, a Krle`a bi rekao:»koja se kotrlja zvjezdanim stazama sjenka na kopreni ljudskoga mozga«. 5 Farmacija svojim sinovima i k}erima donosi radosti i zadovoljstva, jer ih u stru~noj praksi povezuje s do`ivljajem spoznavanja mnogih istina, primjerice, o lijeku, lije~enju i o zdravlju, a dopu{ta im i trenutke milo sr a, sa`aljenja prema onome tko pati. 3 4 Code of Ethics and Standards, Royal Pharmaceutical Society of Great Britain, V. Grdini}, Jedan pogled na lijek i ljekarni{tvo. U povodu 100. obljetnice ro enja Miroslava Krle`e, Farmaceutski glasnik, 49:11 (1993)

23 VII : /4 Farmaceut stru~njak za lijekove Ljekarnici izdaju lijekove i medicinske proizvode na recept i bez recepta, izra uju magistralne i galenske pripravke, odre uju norme i postupke za izradbu i kontrolu kakvo}e lijekova, djeluju u farmacijsko-informacijskom sustavu i tako redom. 1 Unutar ukupnosti sre enih i uop }enih znanja u vezi s lijekom, do kojih se dolazi otkrivanjem i promi{ljanjem ~injenica i pojava u farmaceutskom poznavanju pripreme, stanja i uporabe lijekova i utvr ivanjem zakonitosti po kojima postoje, hrvatski bi ljekarnici trebali dati {to znanstvenije prinose zgradi farmacijskih znanosti. Ljekarnik mora i u privatnom `ivotu ~uvati dostojanstvo svojega poziva i stoga mora izbjegavati pona{anje koje bi moglo {tetiti osobnom ugledu, a time i ugledu struke i zdravstvene slu`be. Ljekarnici su stru~njaci koji imaju upot punjeno znanje o lijekovima i farmaceutskim proizvodima, 2 ~ije je znanje nakon zavr- BILTEN HRVATSKE LJEKARNI^KE KOMORE {enog studija na kojemu farmaceut skom fakultetu oja~ano tijekom stru~ne prakse i nadogradnjom znanja. 3 O ljekarni~kom pozivu, ljekarnicima, 4 njihovoj stru~nosti, sposobnosti i ovlastima, stru- ~ noj odgovornosti ljekarnika, obrazovanju i disciplinskoj odgovornosti pisano je u priru~niku LJEKARNIČKA PRAKSA: ljekarnička djelatnost, lijekovi i rukovanje lijekovima (HLJK, Zagreb, 2010., str ). napisao: Vladimir Grdini} 1 Vidjeti tako er: Farmaceutska etika, deontologija i praksa (Zagreb, 2000.), str Ljekarnici su osobito upoznati s kemijskim, fizi~kim i biolo{kim svojstvima ljekovitih tvari, te s planiranjem, provedbom i vrednovanjem programa za promicanje zdrav lja stanovnika u sustavu zdravstvene za{tite. Tijekom studija osposobljavaju se uo~avati, opisivati i upozoravati na rje{avanje zdravstvenih problema s podru~ja lijekova, proizvodnih i analiti~kih problema lijekova i drugih sredstava za lije~enje i za{titu zdravlja, kao i dru{tvenih i gospodarskih problema proizvodnje, prometa i potro{nje lijekova. Kao stru~njaci, upu}eni su u na~ine izgradnje i ~uvanja dru{tvenog ugleda svojega zvanja temeljenog na odgovornom odnosu prema bolesniku i zajednici, polaze}i od kodeksa etike ljekarnika i zdravstvenih radnika uop}e i domoljublja. 3 Pravilnikom o sadr`aju, rokovima i postupku stru~nog usavr{avanja magistara farmacije utvr uju se na~ela, na~in, sadr`aj, rokovi, postupak, provjera stru~nosti magistara farmacije i dokumentacija stru~nog usavr{avanja (HLJK, 13. svibnja 2010.). Pravilnikom o pripravni~kom sta`u zdravstvenih djelatnika (NN, 58/99., 130/99.) utvr en je sadr`aj i na~in provo enja pripravni~kog sta- `a, uvjeti koje moraju ispunjavati zdravstvene ustanove i privatni zdravstveni djelatnici kod kojih se mo`e obavljati pripravni~ki sta`, te na~in polaganja dr`avnog i stru~nog ispita. Magistri farmacije mogu se stru~no usavr{avati u obliku specijalizacije prema Pravilniku o specijalisti~kom usavr{avanju magistara farmacije (NN 76/08). Pravilnici se nalaze u BIBLIOTEKA VARIA [5], HLJK, Zagreb, 2010., str. D5/3-D5/22, D5/23-D5/30, D5/54-D5/56. 4 Hrvatski je izraz za farmaceuta: ljekarnik. Me utim, korisno je razlikovati farmaceuta od ljekarnika. Farmaceuti su svi koji su zavr{ili sveu~ili{ni studij farmacije, a ljekarnici su ponajprije oni farmaceuti, zdravstveni radnici i najbolji stru~njaci za lijekove, koji rade u javnim i bolni~kim ljekarnama i koji poma`u ljudima: odr`avati dobro zdravlje, sprje~avati bolesti i utjecati na to da se lijekovi uporabe na najbolji mogu}i na~in. 105

24 BILTEN HRVATSKE LJEKARNI^KE KOMORE VII : /4 Stru~no obilje`je ljekarne Javnost prepoznaje javne ljekarne kao va`an, sastavni dio zdravstvenih usluga u zemlji. Poznato je tako er da su one prakti~no dostupna mjesta gdje se od dobro upu}enih zdravstvenih stru~njaka mo`e dobiti objektivan savjet o zdravstvenim problemima u neslu`benom okru`enju u kojem se ljudi osje}aju opu{teno, bez potrebe za prethodnom najavom dolaska. 1 Ljekarna je zdravstvena ustanova u kojoj se stru~no nabavljaju, prire uju, ispituju, ~uvaju i izdaju lijekovi za potrebe humane medicine i/ili veterinarski lijekovi te druga sredstva za lije~enje i za{titu zdravlja. 1 Ljekarna vi ena o~ima javnosti obi~no ima poseban izgled i ugled. 2 napisao: Vladimir Grdini} 1 V. Grdini}, LJEKARNIČKA PRAKSA: ljekarnička djelatnost, lijekovi i rukovanje lijekovima, HLJK, Zagreb, 2010., str. 67, Ljekarna je mjesto protoka rije~i, kova~nica sva goru}a od rije~i, anegdota, avantura. Svijet bi trebao imati neograni~ene sklonosti prema ljekarni, kao mjestu koje je duboko preobrazilo na{u civilizaciju i njezine obi~aje. Mo`e se odrediti kao vremenski stroj kojim silazimo u razdoblje od IX. do XIX. stolje}a, kada su ljekarne bile najprije obrtni~ke radionice, zatim zdravstvene, ali i socijalne ustanove u pravom smislu rije~i, zrcalo socijalnog i intelektualnog `ivota. Pojavu ljekarne valja vezati uz razvoj dviju socijalnih kategorija razvoj javnosti i Izgled i opremljenost oficine moraju biti primjereni i prikladni za svrhu izdavanja. 1 Posebno treba naglasiti: 3 ljekarnik koji nudi stru~ne usluge izravno javnosti mora to ~initi u prostorijama koje zrcale strukovno obilje`je ljekar ne 4 ljekarnici trebaju osigurati da vanjski izgled dru{tvenih i bolni~kih ljekarni ulijeva povjerenje u prirodu zajam~ene zdravstvene skrbi ljekarnici moraju osigurati da prostorije ljekarne odgovaraju zahtjevima dobre stru~ne prakse i da bolesnici i drugi korisnici lijekova mogu jasno vidjeti u kojim prostorijama ljekarne im je pru`ena ljekarni~ka usluga. Struka o~ekuje da svi dijelovi ljekarne budu dr`ani u redu i ~istima te da odra`avaju zdravstveni dojam ljekarne u javnosti, ali i privatnosti. Ljekarna je u jednom trenutku stekla svojstvo magnetskog polja da u sebe privu~e slikare i pjesnike, glazbenike i glumce, filozofe i baletane, pjeva~e, feljtoniste, dramaturge i arhitekte, znanstvenike i poli ti ~are, profesore i studente. Ona je posudica za taljenje zna nja, akcije i metamorfoza svijeta i predod`bi o njemu. 3 Vidjeti tako er: Farmaceutska etika, deontologija i praksa (Zagreb, 2000.), str. 94, Izgled svih prostorija ljekarne mora biti dostojanstven i zrcaliti strukovnu prirodu ljekarne. Ljekarnik treba ocijeniti sadr`aj, smje{taj i veli~inu natpisa i drugih identifikacijskih znakova. On ne treba dopustiti da prozori i vrata budu prekriveni natpisima i naljepnicama ili pak drugim materijalom i ne smije izlagati robu i kante za sme}e izvan prostorija ljekarne. Reklamne plo~e na stupu i samostoje}e reklame nagr uju izgled, a mogu biti i opasne za prolaznike. Vidjeti tako er ~lanak Kodeks ljekarničke etike i deontologije [1996] u ovom broju Biltena HLJK. 106

25 VII : /4 BILTEN HRVATSKE LJEKARNI^KE KOMORE da olak{avaju siguran na~in rada. Javnost o~ekuje da su sve prostorije, u kojima se obna{a stru~na ljekarni~ka slu`ba, opremljene, lako prepoznatljive i dobro odr`avane. Javnost i struka o~ekuju da ljekarne koje pru`aju ljekarni~ke usluge imaju takve izvore opskrbe koji osiguravaju ovla{teno izvo enje usluga. Ni`e navedeni zahtjevi ti~u i na javnih i bolni~kih ljekarni: 5 prostori moraju biti sigurni za javnost i ljude koji u njima rade; svi zakonski uvjeti moraju biti zadovoljeni, primjerice, zdravlje i sigurnost, raspolo`ivost uposlenika, sprje~avanje diskriminacije i drugo, kao i osigurani visoki higijenski standardi podru~ja namijenjena ljekarni~kim uslugama moraju biti lako prepoznatljiva i opremljena tako da se lako izvode; lijekove moraju izdavati ljekarnici ili osobe koje rade pod strogim nadzorom ljekarnika; lijekovi ne smiju biti dostupni tako da omogu}uju samoposlu`ivanje veli~ina prostora i organizacija rada moraju biti prilago ene opsegu i protoku posla te da omogu}uju stvarnu komunikaciju i nadzor hladnjaci namijenjeni skladi{tenju/ ~uvanju lijekova moraju biti na temperaturi od 2 do 8 C; moraju biti opremljeni maksimum/minimum toplomjerom, koji se provjerava tijekom radnoga vremena, ali i ure ajem koji 5 Code of Ethics and Standards, Royal Pharmaceutical Society of Great Britain, bilje`i minimalne i maksimalne temperature prostora; prikladne radnje moraju biti poduzimane za utvr ivanje i otklanjanje kvarova, ali i nedopustivih odstupanja 6 moraju postojati ugovori za redovito prikupljanje i sigurno odlaganje farmaceutskog otpada i otpisa. Pravilnikom o minimalnim uvjetima u pogledu prostora, radnika i medicinsko-teh ni- ~ke opreme za obavljanje zdravstvene djelatnosti (NN 90/04., 61/11.) utvr eni su uvjeti u pogledu prostora, opreme i ka drova za pojedine djelatnosti, kao {to su ljekarna, depo lijekova, galenski laboratorij, te laboratorij za provjeru kakvo}e galenskih pripravaka i identifikaciju ljekovitih tvari. 7 Ljekarnik je od prvog stru~njaka, koji je izra ivao lijekove, postupno postao razdjeljiva~ (distributer) uglavnom gotovih lijekova, a u posljednje se vrijeme profilirao u stru~njaka koji pru`a sigurnost i stru~nost, te postaje savjetnik. 8 Ljekarna u takvim okolnostima postaje moderno organizirani prostor, specijaliziran ne samo za lijekove 6 Navedene temperaturne vrijednosti za ~uvanje lijekova ne odgovaraju zahtjevima za hrvatske ljekarnike. 7 Komentar Ane Malovi} na novi Pravilnik o minimalnim uvjetima u pogledu prostora, radnika i medicinskotehni~ke opreme za obavljanje zdravstvene djelatnosti (NN, 61/11.) objavljen je u Biltenu HLJK /4, str Vidjeti ~lanke: Zdravstvene informacije i savjeti, Djelovati kao zdravstveni prosvjetitelj u ovom broju Biltena HLJK. 107

26 BILTEN HRVATSKE LJEKARNI^KE KOMORE VII : /4 ve} i za proizvode za o~uvanje zdravlja. Ljekarnik {iri svoju ponudu proizvoda, a on ih svojom stru~no{}u mo`e najbolje odabrati i preporu~iti, pa tako daje i sve vi{e poduke. Po dana{njem konceptu, u ljekarnu se, kao u glavno mjesto skrbi za zdravlje pu~anstva, ulazi ne samo po lijekove da bi ~ovjek ozdravio nego i po proizvode da ne oboli, ali i po mnoge druge medicinske potrep{tine. 3 Odgovornost i sposobnost ljekarnika Prva briga ljekarnika, bez obzira na djelokrug rada, mora biti dobrobit 1 i sigurnost bolesnika i javnosti. Neki poslovi koje obavljaju ljekarnici imaju izrazito posebne odgovornosti. Primjerice, vlasnici ljekarni, voditelji ljekarni, upravitelji bolni~kih ljekarni i ljekarni~kih ustanova moraju biti sigurni da su postupci koji se provode i primjenjuju osmi{ljeni tako da rizik svode na najmanju mogu}u mjeru. Ljekarnici, u obavljanju svojega posla, u bilo kojem podru~ju prakse moraju biti sigurni da je njihov na~in rada siguran i djelotvoran. 2 Odgovornost je preuzimanje obveze i du`nosti u obavljanju posla, ali i savjesno, valjano obavljanje tih du`nosti. U odgovornosti je sintetiziran sav moralni red, sav zakon. Me u zidovima ljekarna rodile su se mnoge zamisli, mnoge misli i sudbonosni planovi. Ljekarnici su bili pravi ~uvari zdravlja u gradovima i selima. U neprekidnom, osobnom i samotnom stra`arenju, kao i u visokoj vrijednosti i odgovornosti ljekarni~kog rada u tom je le`ala su{tina superiornosti ljekarni~kog poziva, a u tom treba le`ati i danas. Ljekarnik, kada se odlu~io za taj poziv ve} se odrekao i svoje osobne slobode. Stostrukom vezom vezan je tjelesno i du{evno za struku. Problemi odgovornosti ~ovjeka za njegovo pona{anje veoma su stari. Oduvijek se postavljalo pitanje kada je i u kojim granicama ~ovjek odgovoran za svoje postupke i na temelju kojih se elemenata njegova odgovornost utvr uje. Postoje dva mogu}a prinapisao: Vladimir Grdini} 1 Vidjeti ~lanak Raditi za dobrobit bolesnika u ovom broju Biltena HLJK. 2 Code of Ethics and Standards, Royal Pharmaceutical Society of Great Britain,

27 VII : /4 BILTEN HRVATSKE LJEKARNI^KE KOMORE stupa za prosudbu ~ovjekove odgovornosti. Jedan polazi od odgovornosti za ~ovjekovo pona{anje (radnje ili propu{tanja radnje) kao takvo, bez obzira na subjektivna stanja i odnose po~initelja. Druga mogu}nost polazi od postojanja odgovornosti koja se ve`e za odre eni subjektivni odnos po~initelja prema svojem pona{anju. Ljekarni~ka odgovornost pripada ovoj, drugoj skupini pristupa odgovornosti. Takav subjektivni odnos pojedinca prema svojemu pona{anju poznat je u pravu kao krivnja, bolje re~eno, umi{ljaj i nehat u kaznenome pravu, te namjera i nepa`nja u gra anskome pravu. 3 Ljekarnik snosi odgovornost i du`an je svjesno ispunjavati svoje obveze 4, prema Hrvatskoj ljekarničkoj komori, ~uvati, po- 3 S psiholo{ko-moralnoga motri{ta, valja re}i da nije od govoran, niti se ubraja ~ovjeku u djelo ono koje nije u~inio svjesno, hotimi~no i slobodno. Nema, dakle, odgo vornosti tamo gdje nema slobode. No, u slobodi od go vornost zna~i vrednotu ljudskog `ivota. Tada je ~ovjek odgovoran svojoj savjesti, bli`njemu i/ili dru{tvu. Odgovoran si pred nekima ovla{tenima, vla{}u, za nekoga ili za ne{to, za tu a prava koja nisi po{tovao, za du`nosti koje nisi ispunio i za tu e du`nosti koje nisi pomogao obaviti kada si mogao i bio du`an, primjerice, kada si propustio odgoj sebi povjerenih odgajanika. Vidjeti tako er: Farmaceutska etika, deontologija i praksa (Zagreb, 2000.), str. 77., Vidjeti tako er ~lanke: Etičke i pravne obveze i Pridržavanje zakona i odredbi u ovom broju Biltena HLJK. 4 Osobito se smatra te`om povredom obveza: (a) neispunjavanje odluka tijela Hrvatske ljekarničke komore, (b) dostava neistinitih izvje{}a Komori i tijelima Komore, (c) svako uvredljivo pona{anje u pisanim i/ili usmenim oblicima u doticaju s ~lanovima tijela Komore i (d) neispunjavanje ili neuredno ispunjavanje materijalnih obveza prema Komori. {to vati i podizati njezin ugled i pridonijeti njenu {to uspje{nijem radu. [tovi{e, izbor u bilo koje tijelo Komore treba biti ~ast svakom ljekarniku. Zloporaba i povreda ljekarni~ke du`nosti povla~e zakonom predvi enu kaznenu odgovornost (delicta propria). Ljekarnici mogu odgovarati i imovinskopravno za {tetu koju nanesu svojim nezakonitim radom fizi~kim osobama (npr. bolesnicima) i/ili pravnim osobama. No, materijalna {teta koju bi prouzro~io svojim radom, po pravilu, napla}uje se samo ako je ljekarnik {tetu uzrokovao namjerno ili iz krajnje nepa`nje. 3 Javnost i struka imaju pravo o~ekivati od slu`buju}ih ljekarnika da udovolje svim specifi~nim odgovornostima povezanima sa strukom, kao i da udovolje svim drugim prihva}enim kodeksima prakse i statutarnim zahtjevima primjenjivim u njihovu podru~ju prakse. Javnost, struka i zdravstvene vlasti o~ekuju od ljekarnika da razvijaju stru~ne/profesionalne sposobnosti kako bi osigurali visok stupanj skrbi za bolesnike. Od ljekarnika se o~ekuje da vode bilje{ke o svojemu kontinuiranom stru~nom usavr{avanju, koje se mogu podastrijeti Komori na zahtjev. Te i takve bilje{ke moraju sadr`avati evidenciju da ljekarnik: 5 neprekidno, odnosno trajno, obnavlja znanja i vje{tine odgovaraju}e svomu polju rada, odr`ava ta znanja i vje{tine, 5 V. Grdini}, Obrazovne obveze ljekarnika, Bilten HLJK , str

28 BILTEN HRVATSKE LJEKARNI^KE KOMORE VII : /4 da ih razvija i pobolj{ava, te ih preispituje i kriti~ki ocjenjuje planira odgovaraju}e aktivnosti u~enja, pristupa procesu u~enja i provodi zacrtane planove procjenjuje/vrednuje {to je nau~io i kako djelotvorno u stvarnosti provodi ono {to je nau~io, a sve radi pobolj{anja stru~nog rada. Sposobnost je pritom u naju`oj vezi s tzv. kompetencijama, sa stru~njacima koji imaju pravo uredovanja i odlu~ivanja, ali i s priznatom stru~nosti i sposobnosti kojom tko raspola`e. Do prava uredovanja i odlu~ivanja (kompetencije) dolazi se postupno. 6 Ljekarnik mora i}i ukorak s razvojem farmacijskih i ljekarni~kih spoznaja radi odr`avanja visokoga standarda profesionalizma u svom podru~ju djelovanja. Ljekarnikove su obveze pritom da: 7 kontinuirano ispituje i dokazuje svoj stupanj stru~noga znanja i vje{tine. 8 6 Naobrazba stavlja ljekarnike u takav polo`aj u kojem se susre}u s razli~itim pristupima `ivotu, zdravlju i primjeni ljekovitih vi{e ili manje poznatih kemijskih tvari. Ljekarnici u stru~noj praksi primjenjuju svoje znanje na dobro i sigurnost bolesnika i javnosti. Budu}i da ljekarnici vladaju odre enim medicinskim znanostima, a u detalje razumiju prirodu i djelovanje lijekova, razumljivo je da mogu biti od velike pomo}i pri sprje~avanju i lije~enju bolesti, raspoznavanju simptoma bolesti i/ili u njihovu dijagnosticiranju bolesti (V. Grdini}, Promi{ljanja o sa`etku ljekarni~ke etike, Bilten HLJK , str ). 7 Royal Pharmaceutical Society of Great Britain, Proposed new Code of Ethics, Pharmaceutical Journal, 248 (1992) Vidjeti tako er ~lanak Neprekidni stru~ni razvoj u tematskome broju Biltena HLJK , str Raditi za dobrobit bolesnika Glavna je uloga ljekarnika briga za dobrobit bolesnika i drugih ~lanova dru{- tva. S tim u vezi ljekarnik preuzima brojne obveze: 1 ljekarnik mora stalno djelovati na na~in koji unaprje uje i {titi interese dru{tva, opravdava povjerenje javnosti u farmaceutsko znanje i ljekarni~ku sposobnost, te svojim pogledom proni~e u ~o vje kovu du{u, a svojim stru~nim djelom unaprje uje dobar ugled i polo`aj struke ljekarnik mora paziti da dobavlja~i lijekova imaju dobru reputaciju 2 napisao: Vladimir Grdini} 1 Royal Pharmaceutical Society of Great Britain, Proposed new Code of Ethics, Pharmaceutical Journal, 248 (1992) Ljekarnici trebaju pratiti trenuta~na mi{ljenja o sigurnosti i uporabi pojedinih lijekova. Ljekarnik uklju~en u izdavanje srodnih proizvoda povezanih s odr`avanjem zdravlja treba pratiti na trenuta~na mi{ljenja o sigurnosti i uporabi takvih proizvoda. Mora djelovati brzo na stvari/pojave kao {to je povla~enje nekog lijeka iz prometa. Lijekovi bez dozvole/licencije: nabavljanje, posjedovanje, prodaja, dostava ili izdavanje nelicenciranih farmaceutskih proizvoda, osim iznimno, kada je to dopu{teno, smatra se nestru~nim i opasnim pona{anjem, pri ~emu ljekarnik ili pravna osoba podlije`u disciplinskim mjerama. Krivotvorene, odnosno patvorene farmaceutske proizvode ljekarnik mora staviti u izolaciju i sprije~iti prodaju takvih proizvoda. Postupanje lijeko- 110

29 VII : /4 BILTEN HRVATSKE LJEKARNI^KE KOMORE kod lijekova koje sam pripravlja (magistralni i galenski pripravci) ljekarnik mora ispitati identitet djelatne polazne tvari i kontrolirati spremnik 3 vima: posebnu pozornost treba obratiti na uvjete ~uvanja lijeka prije njegova izdavanja, te na ozna~ivanje, upute, izgled, podrijetlo i na daljnju sudbinu izdanog lijeka. 3 Za{tita bolesnikove dobrobiti posti`e se osiguranjem kakvo}e, provjeravanjem sigurnosti i djelotvornosti svih farmaceutskih proizvoda, posebice onih koji se izra uju u ljekarni. Izradba, odnosno proizvodnja magistralnih i galenskih ljekovitih pripravaka, mora biti u skladu s farmakopejskim i drugim stru~nim propisima, te odgovarati propisima/smjernicama dobre proizvo a~ke prakse. Ljekarnik mora osigurati da svi standardi, uklju~uju}i dobru proizvo a~ku praksu i dobru laboratorijsku praksu, budu zadovoljeni i prije uspostave procesa proizvodnje. Sve tvari (ljekovite i pomo}ne) potrebne za izradbu ljekovitih pripravaka, kao i spremnici za lijekove (ambala`u), moraju biti kakvo}e propisane farmakopejskim i drugim stru~nim propisima. Ljekarnik mora prigodom prijma ljekovitih tvari provesti potvrdu identiteta, kod spremnika ispitivanje ispravnosti, i op}enito kakvo}e. Svi sastojci moraju biti farmakopejske kakvo}e ili analiti~koga stupnja kakvo}e, iz pouzdanih izvora, koje neizostavno mora pratiti certifikat analize serije. Magistralni pripravci ne podlije`e daljnjoj provjeri kakvo}e jer se izra uje za pojedinog bolesnika u odre enoj i ograni~enoj koli~ini. Valja naglasiti da se osiguranje kakvo}e posti`e nadzorom postupka priprave u prikladnim uvjetima prostora za izradbu pripravka, stru~no{}u pri izradbi te opremanjem u odgovaraju}i spremnik Galenski i magistralni pripravci izra uju se i pri stavljaju u promet sukladno posebnim propisima. Vidjeti tako er: V. Grdini}, LJEKARNIČKA PRAKSA: ljekarnička djelatnost, lijekovi i rukovanje lijekovima, HLJK, Zagreb, 2010., str , 241; FORMULAE MAGISTRALES CROATICAE (ur. M. Medi}-[ari}), HLJK, Zagreb, 2010.; V. Grdini}, POTVRDE IDENTITETA: farmaceutske tvari i ljekoviti pripravci, HLJK, Zagreb, 2011; V. Grdini}, M. Kukalj Banovi}, IDENTIFIKACIJA LJEKOVITIH DROGA: makroskopski, mikroskopski i histokemijski pregled, HLJK, Zagreb, u pripremi. ljekarnik ne smije prodavati ili izdavati duhanske proizvode koji su {tetni za zdravlje 4 ljekarnik mora osigurati da }e sve nabavljene kemikalije biti upotrijebljene u prave svrhe i u primjerenim okolnostima 5 ljekarnik mora osigurati da lijekovi ograni~eni na prodaju u ljekarni nisu dostupni javnosti u samoposlu`ivanju, ali i sprije~iti da lijekove prodaje osoba koja nije ljekarnik 6 ljekarnik ne smije sudjelovati u bilo kojoj promociji ili kampanji koja: (a) poti~e javnost da izjedna~ava lijekove s uobi~ajenim komercijalnim artiklima, (b) poti~e osobu da kupi vi{e farmaceutskih proizvoda no {to je potrebno, (c) se koristi milostinjom ovisnoj o kupnji lijeka, i (d) podcjenjuje provedbu stru~ne prosudbe ljekarnika ili kojeg drugog zdravstvenog radnika 7 4 Odre eni su proizvodi ozna~eni kao lijekovi sadr- `avaju pro~i{}eni ekstrakt duhana ili nikotin. prodaju takvih proizvoda nema prigovora ako se pri tome nastoji pomo}i kupcu da prestane pu{iti. 5 Ljekarnik mora sprije~iti mogu}nost zloporabe otapala koja mogu uzrokovati otrovanje i ne treba prodavati otapala ili bilo koji proizvod koji prema njegovu vjerovanju mo`e biti rabljen u te svrhe. 6 Osoblje koje je uklju~eno u prodaju lijekova mora biti stru~no u davanju preporuka za najprikladniji lijek, bilo koji s Liste lijekova ili magistralni pripravak. Lijekovi se u ljekarni trebaju prodavati pod nadzorom ljekarnika, a na pitanja u vezi s lijekovima i lije~enjem smije odgovarati samo ljekarnik. 7 Metode kojima se farmaceutski proizvodi za humanu uporabu prodaju u javnosti moraju pokazati stru~nost ljekarnika i potrebu za odr`anjem povjerenja javnosti u 111

30 BILTEN HRVATSKE LJEKARNI^KE KOMORE VII : /4 ljekarnik ne smije raspa~avati ili poticati raspodjelu bilo kojeg farmaceutskog proizvoda po{tom 8 ljekarnik ne smije izdati bilo koji farmaceutski proizvod djetetu, osim ako nije potpuno uvjeren da }e proizvod biti prenesen odrasloj osobi i prikladno primijenjen, te da }e prikladna informacija biti predana bolesniku ili odgovornoj odrasloj osobi ljekarnik }e ~initi sve {to je mogu}e razboritije da bi pomogao osobi kojoj je potrebna hitna medicinska pomo}, odnosno hitna dostava lijekova. 9 Javnost ima pravo o~ekivati od ljekarnika najbolju mogu}u farmaceutsku skrb. U svrhu pru`anja takve skrbi ljekarnici i njihovo osoblje trebaju na vrijeme imati to~ne informacije koje se nalaze u ljekarni~kim ra- ~u nalnim sustavima i u ru~nim bilje{ kama. 10 Bolesnici imaju pravo o~ekivati da svaka informacija pohranjena o njima bude to~na, za{ti}ena, povjerljiva i upotrijebljena samo za svrhu kojoj je namijenjena, a ljekarnici moraju znati da pojedini bolesnik, sukladno pravu o povjerljivosti podataka, ima pravo provjeriti odgovaraju}e bilje{ke koje se ~uvaju o njemu. 10 Ina~e, ljekarni~ki sustav bilje{ki o lije~enju mora: 10 biti registriran sadr`avati mehanizam kontrole pristupa u svrhu minimiziranja mogu}nosti neovla{tenog i nepotrebnog pristupa podacima o bolesniku imati mogu}nosti da identificira me udje lovanje lijekova koji mogu biti opasni omogu}iti pohranu, sakupljanje i davanje podataka o lije~enju bolesnika koji sadr`avaju najmanje: (a) dostatnu informaciju o bolesniku koja omogu}uje njegovu to~nu identifikaciju, (b) identitet bolesnikova (obiteljskog) lije~nika i (c) detalje o izdavanju (npr. izdanu koli~ini, datum izdavanja). znanje ljekarnika, u njegovu sposobnost i rasu ivanje, kao i njegov polo`aj kao za{titnika javnog interesa u promicanju/za{titi sigurnosti, kakvo}i i djelotvornosti lijekova. 8 Dostavu lijekova po{tom treba provesti samo onda kada bolesnik ne mo`e primiti lijek na nijedan drugi prakti~an na~in. 9 Vidjeti ~lanak Hitna stanja u ovom broju Biltena HLJK. 10 Code of Ethics and Standards, Royal Pharmaceutical Society of Great Britain,

31 VII : /4 Iskreno, povjerljivo i po{teno djelovanje Iskrenost i povjerljivost usko se mogu povezati i s pravom na obavije{tenost. Naime, na temelju podataka iz razgovora s bolesnikom, svoga znanja, iskustva i umje{nosti, ljekarnik proizvodi informacije (farmaceutske obavijesti) relevantne za odlu~ivanje i za rje{avanje problema. Ljekarni~ke su odluke katkad veoma te{ke, bez mogu}nosti oslanjanja na ~vrsta pravila i preporuke. Stoga o ljekarniku ~esto ovisi koliko }e smo}i znanja, strpljenja i snage kako bi donio, u vezi s lijekom, za bolesnika najpovoljniju odluku. Kao {to postoji moralna obveza stalnoga vlastitoga stru~nog usavr{avanja, tako postoji i obveza da se vlastito znanje prenosi na druge pou~avanjem. Pritom se misli i na zdravstveno prosvje}ivanje pu~anstva i na stru~no pou~avanje manje iskusnih kolega i kolega iz drugih zdravstvenih struka. 1 Obavijest o lijeku apstraktno je svojstvo toga lijeka. Takva obavijest mora biti to~na, relevantna, stru~no vrijedna, pravodobna, lako prenosiva na sugovornika i jeftina. napisao: Vladimir Grdini} 1 Vidjeti tako er: Farmaceutska etika, deontologija i praksa (Zagreb, 2000.), str. 85, 86. BILTEN HRVATSKE LJEKARNI^KE KOMORE Ljekarnik }e, kao farmakoinformati~ar, ~e - sto biti u prigodi sakupljati, odabirati, obra ivati, pohranjivati i {iriti informacije o lijeku. Pravodobna i to~na informacija u zdravstvu mo`e ~ovjeku spasiti `ivot i smanjiti nepotrebne tro{kove lije~enja. 1 Javnost o~ekuje od ljekarnika i njegova osob lja da po{tuju i {tite povjerljivost. Ta se du`nost prote`e na svaku informaciju koja se odnosi na svakog pojedinca kojeg ljekarnici i njihovo osoblje susre}u u sklopu svoje profesionalne aktivnosti. Povjerljive informacije uklju~uju osobne podatke i lije~enje, bez obzira na to je li rije~ o lijekovima na recept ili o bezreceptnim proizvodima. 2 Ljekarnici moraju biti sigurni da: 2 se povjerljivi podaci, dobiveni u okviru njihove stru~ne aktivnosti, po{tuju i da su za{ti}eni, a da se razotkrivaju samo uz privolu pojedinog bolesnika ili u okolnostima obja{njenim u sljede}oj to~ki se podaci otkrivaju bez bolesnikove privole samo u sljede}im okolnostima: (1) kada bolesnikov roditelj, skrbnik ili za{titnik 3 da privolu za otkrivanje ili u slu~ajevima kada bolesnikovo zdravlje ili njegova dob ih ~ine nesposobnim za privolu; (2) me utim, ljekarnici moraju 2 Code of Ethics and Standards, Royal Pharmaceutical Society of Great Britain, Skrbnik i za{titnik jesu osobe ili osoba kojoj je povjerena za{tita osobe nesposobne da se brine za sebe (lat. tutor). 113

32 BILTEN HRVATSKE LJEKARNI^KE KOMORE VII : /4 biti svjesni da podaci o uslugama pru- `enim adolescentu ne smiju biti otkriveni njihovim roditeljima; (3) kada osoba ili tijelo ovla{teno od dr`avne uprave zahtijeva otkrivanje podataka; (4) kada se otkrivanje podataka zahtijeva od javnog tu`itelja, javnoga pravobranitelja, suda i tomu sli~no; (5) kada su podaci potrebni policiji ili kojemu drugom mjerodavnom istra`nom tijelu, a posjeduju pisanu potvrdu o potrebi otkri vanja podataka, za potrebe prevencije, utvr ivanja ili otkrivanja te ka`njavanja te{kih zlo~ina; (6) kada je to potrebno da bi se izbjegla ozbiljna ozljeda ili nano{enje {tete bolesniku, nekoj tre}oj osobi ili javnomu zdravstvu ne otkrivaju podatke vezane za propisiva~ku praksu propisiva~a lijekova kojim ih je mogu}e identificirati ili njihovu praksu, ~ak i u slu~ajevima za poznatu namjenu drugih pru`atelja zdravstvenih usluga, ako propisiva~ ne da pisanu privolu za otkrivanje podataka je pristup povjerljivim podacima u sklopu ljekarne ograni~en samo na one koji trebaju te podatke i koji su sami nositelji obveze o povjerljivosti je zahtjev zakonske za{tite podataka za skupljanje podataka udovoljen, a i u uporabi su povjerljivi podaci efikasno za{ti}eni od neovla{tenog otkrivanja pri raspolaganju njima, njihovu primanju i preno{enju su ra~unalo u ljekarni i drugi ru~ni sustavi vo enja podataka, koji uklju~uju specifi~ne podatke/informacije o bolesniku, uklopljeni u sustav kontrole pristupa, a u svrhu dovo enja rizika od neovla{tenog i nepotrebnog pristupa podacima na najmanju mogu}u mjeru. 4 Ljekarnik djeluje po{teno i iskreno i pritom: 1 ljekarnik mora raditi savjesno iz uvjerenja 5 ljekarnik mora izbjegavati postupke, pona{anje ili radne uvjete koji bi mogli {tetiti ispravnomu stru~nom rasu ivanju. 4 Ljekarni~ki ra~unalni sustavi koji sadr`avaju specifi~ne podatke o bolesnicima, a koji su povezani s internetom i drugim mre`ama, moraju biti osigurani mjerama za- {tite, primjerice, sustavom za enkripciju datoteka (eng. Encrypting File System, EFS), transparentna tehnologija enkripcije s javnim klju~em koja radi u kombinaciji s dozvolama za omogu}ivanje ili odbijanje pristupa korisnika datotekama i mapama kojega operacijskog sustava. EFS se koristi javnim i tajnim klju~em, a korisnici ne mogu nikako pristupiti ~vrstom disku bez prolaska kroz datote~ni sustav. 5 U stru~nom radu mora djelovati po{teno i iskreno. Bez obzira na podru~je rada ili na specijalnost, ljekarnik kao zdravstveni radnik du`an je u okviru svojih mogu}- nosti pomagati svakom ~ovjeku ~iji je `ivot u neposrednoj opasnosti. 114

33 VII : /4 Zdravstvene informacije i savjeti Ljekarnici se poti~u da daju svoj doprinos u promoviranju zdravog na~ina `ivota. Ljekarnici mogu pove}avati javno znanje o stanovitim zdravstvenim ciljevima, kao i o strategiji prevencije bolesti, i tako mogu svojim radom sudjelovati u pobolj{avanju zdravlja nacije. 1 Javnost, kao i ostali stru~njaci u zdravstvu, s pravom o~ekuju od ljekarnika i ostaloga ljekarni~kog osoblja da su sposobni dati suvremene, to~ne i pouzdane informacije na {irokom polju zdravstvenih pitanja. 1 Ljekarnici i njihov tim koji pru`aju informacije i savjete vezane uz op}a zdravstvena pitanja moraju: 1 imati primjerenu razinu svje`ih optjecajnih informacija i znanja o bitnim stva rima biti sigurni da su svi savjeti neovisni i da nisu»zaga eni«komercijalnim ~initeljima i njihovim utjecajima tra`iti odgovaraju}u i dostatnu informaciju koja im omogu}uje dati tzv. informirani savjet stalno obnavljati svoja znanja i vje{tine te stalno dolaziti do znanja o novim napisao: Vladimir Grdini} 1 Code of Ethics and Standards, Royal Pharmaceutical Society of Great Britain, BILTEN HRVATSKE LJEKARNI^KE KOMORE proizvodima i o novim politikama promocije zdravstva biti upoznati s lokalnim i ve}im nacionalnim, kao i sada{njim/stvarnim inicijativama promoviranja zdravlja raditi u partnerstvu, i s bolesnicima i s osta lim zdravstvenim stru~njacima, na planu promocije zdravoga `ivota i po- {tovanja bolesnika u smislu da se uklju- ~uje u odluke o svojemu zdravlju. U u`em podru~ju svojega rada ljekarnici mogu i moraju davati bolesnicima najbolju mogu}u, tj. pravodobnu i to~nu obavijest o lijeku jer: 2 samo ljekarnici u stru~nome smislu posjeduju dovoljno znanja o lijekovima i farmaceutskim proizvodima, tj. o sastavu lijekova, djelovanju, pripravi, izdava nju, popratnim u~incima, me u djelovanjima lijek lijek, lijek hrana i tako redom; samo su takvi stru~njaci kvalificirani da daju prikladne obavijesti (informacije) i savjete bolesnicima 3 koji primaju lijekove na recept ili ih nabavljaju vlastitom poduzetno{}u. 2 Vidjeti tako er: Farmaceutska etika, deontologija i praksa (Zagreb, 2000.), str Ljekarnik mora s posebnom ozbiljno{}u i pozorno{}u odgovarati na pitanja bolesnika ili tre}e osobe o bolesti ili zna~enju propisanih lijekova. No, ljekarnik u obavljanju svoje du`nosti mora u stanovitim slu~ajevima izbjegavati postavljanje dijagnoze bolesti i davanje prognoza o tijeku bolesnikove bolesti u ~ijem lije~enju sudjeluje. Posebno mora pred bolesnikom ili tre}om osobnom izbje}i komentare o lije~ni~kim nalazima. 115

34 BILTEN HRVATSKE LJEKARNI^KE KOMORE VII : /4 Priziv savjesti» ~ovjek (je) osu en na svoju vlastitu savjest, ali u isto vrijeme to je najve}i dar koji je ~ovjek primio. Dar velik, ali zato ozbiljan, ~ak i opasan«j. P. Sartre, Huis clos suivi de les Mouches, Paris, Prema Op}oj deklaraciji o ljudskim pravima: svatko ima pravo na slobodu mi{ljenja, savjesti i vjere; to pravo uklju~uje slobodu da se mijenja vjera ili uvjerenje i slobodu da se, bilo pojedina~no ili u zajednici s drugima, javno ili privatno, iskazuje svoja vjera ili uvjerenje... 1 Sloboda mi{ljenja u uskoj je vezi sa svijesti, spoznajom vlastita bi}a i svijeta oko sebe, sa sposobno{}u rasu ivanja, razmi{ljanja, zaklju ~ivanja i odlu~ivanja. Svijest je vezana isklju~ivo za `iva bi}a i mo`e se definirati na razli~ite na~ine. Primjerice, kao sposobnost mi{ljenja i rasu- ivanja o objektivnom svijetu u cjelokupnom do`ivljavanju; ili spoznajna jasno}a, pouzdanost u odre ivanju nekog predmeta, ukupnoga svijeta i samoga sebe ili kao normalno stanje rada osjetila i reagiranja na vanjski svijet. 2 Svijest je u psiholo{kome napisala: Lidija Dimitrovska, mag. pharm. / Ljekarne Kova~i} Pavlina, Split 1 Op}a deklaracija o ljudskim pravima, ~lanak 18. UN Rezolucija br. 217/III, V. Ani}, Rje~nik hrvatskog jezika, Novi liber, Zagreb, smislu spoznaja koju imamo o sebi samima i o svijetu u svakome trenutku tijekom na{ega `ivota. Savjest je pak sposobnost razlikovanja dobra i zla prema eti~kim na~elima, osje}aj odgovornosti za vlastite postupke, osje}aj du`nosti. 3 Naime, ~ovjek se razlikuje od ostalih `ivih bi}a upravo po svojoj savjesti, tj. ~ovjek je svjesno bi}e koje ima mogu}- nost samoopa`anja, 4 mo`e se kontrolirati, izra`avati, ali i preispitivati vlastite postupke. 5 Preispitivanje vlastitih postupaka, tj. kada ih analiziramo i opravdavamo, vrlo se ~esto naziva i»glasom savjesti«. Savjest je dakle spoznajni proces kojim preispitujemo svoje postupke jesmo li se to~no odredili prema stvarnosti i kojim prosu- ujemo je li nam stanovita procjena ispravna, odgovaraju}a danoj situaciji i sukladna onim moralnim na~elima i uvjerenjima koje njegujemo. 3 Rje~nik hrvatskoga jezika (ur. Jure [onje), Leksikografski zavod Miroslav Krle`a/[kolska knjiga, Zagreb, Samoopa`anje metoda koja se sastoji u sustavnom opa`anju vlastitih psihi~kih procesa, samopromatranje. Drugim rije~ima, neposredno promatranje sadr`aja vlastite svijesti; samoispitivanje, razmi{ljanje o svojim djelima, poniranje u sebe V. G.. 5 Mnogi su znanstvenici i mislioci imali vlastite dosjetke vezane za savjest. Primjerice: Ne ~inite nikad ni{ta {to se protivi va{oj savjesti, pa ~ak ako to od vas i dr`ava tra`i (Einstein); Nikad ne}e{ izgubiti pravi put, bude{ li djelovao prema osje}aju i savjesti! (Goethe); Besavjesnost nije nedostatak savjesti, nego sklonost da se ~ovjek ne obazire na njezin sud (Kant); Ludi su ~esto ponosni na ~isto}u svoje savjesti samo zato {to imaju kratku pamet (Tolstoj); Ljudi nikada nemaju gri`nju savjesti zbog onoga {to obi~avaju raditi (Voltaire) V. G.. 116

35 VII : /4 BILTEN HRVATSKE LJEKARNI^KE KOMORE Ljudska je savjest dru{tveno uvjetovana postavljenim moralnim normama za koje je potrebno dru{tveno suglasje (konsenzus), tj. ve}ina se mora slo`iti oko toga {to je moralno, a {to nije. 6 Psiholozi savjest definiraju kao prihva}anje moralnih pravila o tome {to je dobro, a {to je lo{e. Uloga je savjesti u postupanju aktivna kroz proces procjenjivanja podudarnosti pona{anja i moralnih uvjerenja, a po obavljenim postupcima savjest mo`e imati ulogu suca, pa ~ak i izricati kaznu. ^ovjek je, po svojoj prirodi, dru{tveno bi}e odgovoran ne samo sebi i svojoj savjesti nego i drugim ljudima, ~lanovima zajednice i njiho vim savjestima, te zbog toga mora svoje postupke opravdavati i argumentirati. 6 [to se toga ti~e, moralne su se norme mijenjale tijekom stolje}â i ono {to je nekad bilo nemoralno mo`e postati moralno i obratno. 7 Sintagma priziv savjesti u uskoj je vezi s izrazom prigovor savjesti. Dok je priziv savjesti odbijanje postupanja u skladu s gra anskim zakonom ili njegovim dijelovima, prigovor savjesti je odbijanje slu`be zbog moralnih ili religioznih razloga, kako to tuma~i Rje~nik hrvatskoga jezika. Izraz prigovor savjesti dolazi u pravnu praksu iz Ustava, a u vezi s obavljanjem du`nosti u oru`anim snagama. Priziv savjesti jedini je od izraza koji se rabi u Kodeksu medicinske etike i deontologije (Lije~ni~ke novine 66, 15. velja~e 2008.) V. G.. Priziv savjesti 7, u {iremu smislu, pojam je u vezi s gra anskom neposlu{no{}u koji ozna~uje javan, nenasilan, svjestan politi~ki ~in suprotan pravu. Priziv savjesti ili odbijanje zbog savjesti individualni ~in odbijanja ispunjavanja neke du`nosti zbog vjerskih ili moralnih uvjerenja, u nizu zemalja danas priznat kao legalan ~in, ali pod odre enim uvjetima. 8 Priziv savjesti, prema S. [egvi}u, jest: 8 protupravno djelovanje svjesno djelovanje (uklju~uju}i svijest o mogu}im posljedicama ~ina) javno djelovanje (~in) rezolutnim izno{enjem svojega stajali{ta argumentirano djelovanje vrijednosno usmjereno djelovanje djelovanje u krajnjemu slu~aju (kad su iscrpljena sva druga sredstva) nenasilno djelovanje (pasivni otpor) djelovanje kojega je cilj ostvariti odre- enu promjenu. Danas, kad se njeguju individualizam 9 i moralna autonomija, a pojedinci zauzimaju sve kriti~nija stajali{ta, prigovor savjesti posebno je pravno i eti~ko pitanje. Eti~ko djelovanje ljekarnika Na~ela eti~koga djelovanja ljekarnika uklju- ~uju: po{tovanje bolesnikove autonomnosti i dostojanstva djelovanje s povjerenjem i milosr em na dobrobit svakog bolesnika 8 S. [egvi}, Legitimnost gra anskog otpora neki teorijski aspekti, u: Zbornik radova Pravnog fakulteta Split 44 (2007), br. 2 (85). 9 Individualizam svjetonazor koji zagovara isklju~ivo interese pojedinca bez obzira na interes u`e ili {ire zajednice kojoj pripada. Tako er, to je nauk prema kojemu je pojedinac vrhunska vrijednost u politi~kom, gospodarstvenom i moralnom pogledu. 117

36 BILTEN HRVATSKE LJEKARNI^KE KOMORE VII : /4 respektiranje vrijednosti i mogu}nosti kolega i drugih stru~njaka u zdravstvu rad za pojedinca, zajednicu i potrebe dru{tva u cjelini po{tovanje osobnoga profesionalnog izbora sa svim {to on donosi. Pri tome je na~elo po{tovanja bolesnikove autonomnosti jedan od klju~nih zadataka i najpromoviranija vrijednost u eti~kome djelo vanju ljekarnika, a uklju~uje sljede}e: bolesnik mora biti u potpunosti upoznat sa svojom bole{}u i medicinskim tretmanom bolesnik mora imati kontrolu nad vlastitim tijelom i zdravljem bolesnik mora donositi vlastite odluke u vezi s medicinskim tretmanom bolesnik ne smije biti sprje~avan u tra- `enju vlastita ispunjenja. Ljekarnici potje~u iz razli~itih etni~kih, religio znih i socijalnih sredina, {to rezultira razli~itostima u osobnim pogledima i uvjerenjima i pone{to razli~itim stajali{tima u obavljanju ljekarni~kih du`nosti. 10 Neistovjet nost stajali{ta u obavljanju du`nosti je po `elj na, promovira kriti~no razmi{ljanje i kre ativno provodi razrje{avanje nastalih proble ma. U praksi treba uzimati u obzir razli~itosti i pri tom je jako va`no da se druk~ija stajali{ta i razmi{ljanja ne ispreple}u s pru`anjem ljekarni~ke skrbi ili s pravima bolesnika i propisiva~a lijekova. Pravo je svakog ljekarnika prigovor savjesti utemeljen i argumentiran osobnim uvjere njima, te moralnim i religijskim stajali{ ti ma. Prigovor savjesti, po pravilu, naj~e{}e se po javljuje pri propisivanju nekih lijekova za posebne svrhe: eutanaziju (assisted death) izvr{enje smrtne kazne letalnom injekcijom primjene postkoitalne kontracepcije 11 (kemijskih abortiva), tzv. morning after pill kontracepcije. Eutanazija je legalna u Oregonu, Washingtonu, Japanu, Kambod`i, Nizozemskoj, Belgiji, Luksemburgu i smatra se lije~ni~kim tretmanom. Potpomognuto samoubojstvo u [vicarskoj nije ka`njivo djelo ako nije po- ~injeno iz sebi~nih motiva. Eutanazija, kao takva, u [vicarskoj nije legalna. Izvr{enje smrtne kazne letalnom injekcijom praksa je u vi{e dr`ava u SAD-u. Pripravci za kontracepciju i postkoitalnu kontracepciju registrirani su diljem svijeta. Mnogi ljekarnici imaju eti~ku dilemu i pri izdavanju lijekova za erektilnu disfunkciju osobama osu ivanima za seksualne zlo- ~ine, kao i HIV pozitivnim bolesnicima. Kontroverze koje izaziva primjena koncepcije priziva savjesti u ljekarni{tvu postavlja 10 L. Dimitrovska, Ljekarnici i priziv savjesti, Farmaceutski glasnik, 67:3 (2011) Vidjeti tako er ~lanak: K. Vugrin~i} Tomi~i}, Dan poslije, Bilten HLJK /5, str

37 VII : /4 BILTEN HRVATSKE LJEKARNI^KE KOMORE prava ljekarnika nasuprot pravima korisnika i propisiva~a lijekova. Izravno sukobljavanje mo`e nas odvesti u fundamentalizam. Nasuprot tomu, treba stvar postaviti u {iremu socijalnom kontekstu kako bismo sagledali ukupnost situacije i razvili rje{enja kojima mo `emo nadvladati novonastale situacije. 12 Ljekarnici nisu samo»servis za izdavanje lijekova«. Oni prolaze rigorozan proces {kolovanja i dokazuju svoje sposobnosti kroz proces licenciranja, i kao takvi su va- `an i potreban dio javnozdravstvenog tima. Lijekovi mogu biti itekako opasni, a, da bi se nadvladale ne`eljene reakcije i nuspojave lijekova, bolesnici trebaju stru~nu prosudbu dobro informiranog, opreznog i bri`nog ljekarnika. Ljekarnici ne smiju biti prisiljavani od poslodavaca, kao i sa zakonske strane, na djelovanje koje nije u skladu s njihovom savje- {}u. Dopustiti da»korporativna«etika nadja~a osobnu profesionalnu etiku vodi ravno u katastrofu. Ve}ina ure enih dru{tava po{tuje pravo na prigovor savjesti. Poanta je u tome da osobe koje se pozivaju na prigovor savjesti aktivno ne sudjeluju u radnjama koje su za njih upitne. 12 C. D. Hepler, Balancing Pharmacists Conscientious Objection With Their Duty to Serve, Journal of the American Pharmacists Association, 45:4 (2005) Priziv ili prigovor savjesti temeljno je ljudsko pravo, zapravo obveza, koje je kao takvo prepoznato u razli~itim me u na rodnim poveljama i u ve}ini nacionalnih zakonodavstava. Priziv savjesti s pravnoga je stajali{ta na~in nepo{tovanja zakona i na~in za{tite individualne slobode. To je gra ansko pravo. Pravo na prigovor savjesti priznato je u Ustavu Republike Hrvatske u ~lanku 47., 13 te u Zakonu o obrani, 14 a ti~e se ispunjavanja vojne obveze. Osobno nesudjelovanje bit je prigovora savjesti. Na~elo demokratskih dru{tava»pravda i jednakosti za sve«u koliziji je s prigovorom savjesti. Stoga prigovor savjesti stvara probleme koji nisu samo pravne naravi nego zadiru i u podru~je filozofije, medicine i prije svega etike. Prigovor savjesti nije sam po sebi svojstven ljekarni~koj praksi, ali se prepoznaje kao osobno pravo ljekarnika, kao posljedica po{tovanja osobnih uvjerenja svakog pojedinca. Pravo prigovora savjesti nema smisla pobijati, jer nema smisla re}i:»va{a osobna uvjerenja su neto~na!«me utim, ljekarni~ka etika ne uklju~uje primarno samo profesionalna prava, nego se ti~e i profesionalnih du`nosti posebice onih koje ljekarnici duguju bolesnicima i dru{tvu u cjelini. Ljekarni~ka je du`nost skrbiti se o bolesnicima, a bolesnici imaju pravo o~ekivati potpunu ljekarni~ku skrb. Ve}ina primjera primjene prigovora savjesti u nas i u svijetu zasnovana je na osobnim 13 Ustav Republike Hrvatske (NN, 85/10.) 14 Zakon o obrani Republike Hrvatske (NN, 33/02.) 119

38 BILTEN HRVATSKE LJEKARNI^KE KOMORE VII : /4 uvjerenjima. Moramo imati na umu ~injenicu da svaka profesionalna odluka mora biti utemeljena na ~injenicama koje proizlaze iz svakoga pojedina~nog slu~aja, na to~nim znanstvenim i eti~kim spoznajama, s posebnom pozorno{}u na dobrobit bolesnika i drugih korisnika lijekova. Kada do e do njihove me usobne kolizije one se moraju uskladiti i balansirati. Odbijanje izdavanja medikacije zbog prigovora savjesti sadr`ava u sebi sve te elemente, posebice moralne (naj~e{}e religijske) i eti~ke (profesionalne) du`nosti. Okolnosti i znanstvene ~injenice od posebne su va`nosti pri dono{enju eti~kih odluka i ne smije ih se previdjeti. Pri izdavanju postkoitalne kontracepcije, 15 primjerice, bitno je znati je li `ena mo`da silovana, mo`e li mogu}a trudno}a ugroziti njezin `ivot ili pak dobrobit njene obitelji. Ljekarnicima nije dopu{teno uskratiti propisanu medikaciju na temelju nepotpuna poznavanja ~injenica i okolnosti, te nije im dopu{teno biti dio znanstvenog nesporazuma. Du` nost je ljekarnika razdioba lijekova i provedba ljekarni~ke skrbi. Odbijanje ljekarni~ke skrbi stavlja breme odgovornosti na ljekarnikova ple}a. Ljekarnik koji odbije provesti ljekarni~ku skrb mora potvrditi da razumije sve ~injenice, znanstvene i eti~ke razloge, za svoje odluke i da preuzima odgovornost. Oni koji se pozivaju na priziv savjesti zbog svojih moralnih i religijskih uvjerenja nisu 15 I. [imuni}, Ljekarnici imaju pravo na priziv savjesti, Glas Koncila, 25. o`ujka Raspravlja se o tome da su ljekarici pred izazovom kontracepcije i»pilule za jutro poslije«. izuzeti od odgovornosti za svoje (ne)djelovanje. Priziv ili prigovor savjesti jest dakle ~in koji je vrlo osoban i subjektivan, utemeljen na pojedin~evu uvjerenju o tome {to je dobro, a {to lo{e, te motiviran isklju~ivo osobnim razlozima. Primjer:»Ne mogu izdati pripravak za postkoitalnu kontracepciju, jer ne bih to ni ja upotrijebila i ne bih si mogla opro stiti {to sam u~inila ne{to takvo «Taj je prigovor vo en osobnim uvjerenjima, a ne pravilima struke. To zna~i da lje kar nik odbija izdati postkoitalnu kontracepciju sukladno svojim osobnim uvjerenjima. Primjer:»Ne `elim izdati lamivudin na recept bolesniku oboljelom od AIDS-a, jer je to Bo`ja kazna za njega zbog njegove homoseksualnosti «Na taj i takav priziv savjesti ljekarnik nema pravo i to ne bi prihvatila ljekarni~ka struka. Naime, ljekarni~ka stru ka cijeni osobna uvje renja utemeljena na otporu prema spe cifi~nim postupcima ili njihovu neodobravanju, ali ne uva`ava prigovore temeljene na predrasudama i/ili mr`nji. 10 Nasuprot tomu, prigovor struke ili profesionalne du`nosti nesebi~an je i objektivan, znanstveno utemeljen te motiviran pravilima dobre prakse. 120

39 VII : /4 BILTEN HRVATSKE LJEKARNI^KE KOMORE Primjer:»Ne mogu izdati izotretion ovoj bolesnici jer je rije~ o trudnici, a lijek je teratogen...«taj je prigovor temeljen na znanstvenim osnovama, pona{anje je sukladno pravilima dobre ljekarni~ke prakse i na~in je pona{anja svakoga odgovornog ljekarnika. Pri dono{enju profesionalnih/stru~nih odluka nije upitno mo`e li se ljekarnik pozvati na svoja osobna uvjerenja, no va`no je razlikovati navedene dvije vrste prigovora. Uvijek valja uzeti u razmatranje posljedice za korisnika lijekova koje proizlaze iz svega i na~in na koji bi bolesnik i drugi korisnik lijekova mogao reagirati, a ljekarnikovo postupanje ne osloba a ga od posljedica. Granice prigovora savjesti Nijedno pravo nije apsolutno, pa tako ni pra vo na prigovor savjesti. Ne mo`e se pozivati na prigovor savjesti i pri tom odbiti preuzimanje bilo kakve odgovornosti za to. U tom slu~aju mo`e izostati potpora struke. Pri odluci primjene prigovora savjesti mora se uzeti u obzir: 10 pravo bolesnika na zakonom zajam~enu skrb pravo propisiva~a da se prema njihovim proskripcijama (pisanim lije~ni~kim ispravama, receptima) odnosi s po{tovanjem. Sva su ta prava jednako va`na, isto kao i pravo na prigovor savjesti ljekarnika. Ljekarnik koji se odlu~i za prigovor savjesti preuzima vlastitu odgovornost i pritom je sudionik u posebno ustanovljenom sustavu u kojem se po{tuju kako prava bolesnika na skrb, tako i pravo ljekarnika na prigovor savjesti. Svrha je takvoga postupanja po- {tovati pravo svakoga sudionika. 10 Ljekarnicima koji upu}uju prigovor savjesti op}enito je dopu{teno odstupiti (povu}i se), i dopustiti drugima da na svoj na~in obave zada}u ljekarni~ke skrbi. Dakako, nije dopu{teno istodobno i vlastito odstupanje i sprje~avanje drugih u ispunjavanju skrbi. Takav se postupak ne mo`e nazvati prizivom savjesti, nego nametanjem drugima svojih osobnih stajali{ta, mi{ljena i uvjerenja. 10 Priziv savjesti nije ne{to {to automatski zanemaruje interese bolesnika i propisiva~a u ostvarivanju zakonom zajam~ene skrbi. 10 Mi{ljenje pojedinaca koji vjeruju da je uporaba lijekova odre ene namjene nemoralna i da ne bi trebala biti legalna, u biti je svojevrsni njegov politi~ki stav, te mu nije mjesto u ljekarni~koj struci, ve} u za to odgovaraju}im forumima. Ljekarna nije mjesto gdje se iznose osobna (neslu`bena, privatna) stajali{ta, pa i njihovo iskazivanje na radnom mjestu ne smije dovesti u pitanje zakonska prava bolesnika niti utjecati na njihova osobna stajali{ta. 10 U obavljanju ljekarni~ke skrbi na radnom se mjestu ne smiju izra`avati osobna moralna, religijska i politi~ka uvjerenja i svatko tko kr{i pravila pona{anja morao bi biti spreman snositi posljedice. Sukladno tomu, u svijetu je praksa da ljekarnici koji se protive pojedinim terapijama i medicinskim 121

40 BILTEN HRVATSKE LJEKARNI^KE KOMORE VII : /4 postupcima tra`e posao u okru`enju u kojemu se ti i takvi postupci ne provode, za njih moralno upitni. 10 Du`nosti i obveze ljekarnika Postoji mogu}nost da ljekarnikovi poslodavci istodobno po{tuju i pravo pojedinca na prigovor savjesti i po{tuju bolesnikovu potrebu za odre enim lijekovima. 10 U takvim slu~ajevima poslodavci trebaju prihvatiti i prigovore osnovane na pravilima struke, kao i pravo prigovora uvjetovano osobnim razlozima. Me utim, du`nosti i prava ljekarnika su kako je dalje opisano. Ljekarnikova je dužnost uputiti prigovor temeljen na pravilima struke. Ljekarnik je du`an odbiti provesti ljekarni~ku skrb ako nije u skladu sa zakonom, ili ako lije~enje nije medicinski opravdano, ili ispravno, ili ako bolesnik nije u potpunosti suglasan s terapijom. To zna~i da je ljekarnik du`an provesti ljekarni~ku skrb u slu~ajevima kad je terapija propisana u skladu sa zakonom, u potpunosti opravdana i prikladna, a bolesnik u potpunosti suglasan. 10 Stru~ni prigovori na terapiju moraju se uvijek uputiti radi dobrobiti bolesnika i sprje~avanja mogu}e {tete kod primjene lijeka. 10 Ljekarnikovo je pravo uputiti prigovor temeljen na osobnim razlozima. Ljekarnik ima pravo odbiti provesti ljekarni~ku skrb kad se to protivi njegovim osobnim uvjerenjima, moralu ili religiji te kada vjeruje da bi tim postupkom povrijedio svoju savjest. 10 Prigovor savjesti treba uputiti pretpostavljenima, a nikako bolesniku ili propisiva~u lijekova. 10 Ljekarnik koji upu}uje prigovor savjesti mora na vrijeme o tome obavijestiti svojeg poslodavca. Uobi~ajeno je u svijetu da poslodavci formiraju stru~no tijelo sa zada}om procjene autenti~nosti zahtjeva. 10 Poslodavci se moraju prilagoditi pravu na prigovor savjesti pojedinca uspostavom alternativnih postupaka provo enja ljekarni~ke skrbi za bolesnike i na taj na~in po{tovati pravo na prigovor/priziv te omogu}iti nesudjelovanje onoga tko upu}uje prigovor savjesti u tom i takvom procesu. Alternativni na~ini provo enja skrbi moraju, u na~elu, izbjegavati svaku mogu}u nelagodu za bolesnika. 10 U provo enju ljekarni~ke skrbi du`nost je ljekarnika koji upu}uje prigovor savjesti uputiti bolesnika na alternativne metode provo enja skrbi, unaprijed utvr enim mehanizmom. 10 Zaklju~ak Zauzimaju}i stajali{te prema prigovoru/ prizivu savjesti koji upu}uju ljekarnici pri provedbi ljekarni~ke skrbi, ljekarni~ka struka nema potrebu utvr ivanja ~ija su prava ve}a: ljekarnika koji upu}uje prigovor ili bolesnika koji ima pravo na zakonom zajam- ~enu skrb. Mogu se uspostaviti na~ini provedbe skrbi koji po{tuju i prava bolesnika na skrb i ljekarnika na prigovor savjesti. Takvi su postupci u nekim sredinama uobi~ajeni i u~inkoviti

41 VII : /4 Povjerljivost podataka i ljekarni~ka tajna [to se ti~e povjerljivosti podataka i ljekarni~ke tajne: 1 ljekarnik po{tuje i {titi pravo pojedinca na povjerljivost 2 podataka i informacija ljekarnik mora po{tovati povjerenje gra ana u struku i ne odati povjerenu mu informaciju, 3 osim uz pristanak bolesnika ili u rijetkim slu~ajevima, kada je to nedvojbeno u najboljem interesu napisao: Vladimir Grdini} 1 Vidjeti tako er: Farmaceutska etika, deontologija i praksa (Zagreb, 2000.), str Valja razlikovati izraze: povjeriti, povjerljiv, povjerljivo i povjerljivost. Povjeriti zna~i predati komu na ~uvanje ili na brigu, re}i komu {to u povjerenju, uputiti ga u tajnu, odnosno dati komu {to da u~ini ili obavi. Povjerljiv je podatak onaj koji nije za javnost, tajan, a povjerljiva je osoba ona u koju se ima povjerenja, pouzdana i koja prilazi s povjerenjem. Povjerljivo zna~i dati {to na povjerljiv na~in, u povjerenju. Povjerljivost je svojstvo onoga {to je povjerljivo. 3 Povjerena informacija mo`e biti sa~uvana u ljekarnikovu pam}enju ili zapisana manualno, mehani~ki ili elektroni~ki. Sve ono {to je ljekarnik, obavljaju}i svoju du`nost, saznao o bolesniku smatra se stru~nom, odnosno ljekarni~kom tajnom. U obavljanju ljekarni~ke du`nosti ljekarnik mora izbjegavati sve radnje koje bi mogle ugroziti ~uvanje stru~ne tajne. bolesnika, 4 BILTEN HRVATSKE LJEKARNI^KE KOMORE ili u nekim drugim slu- ~ajevima 5 ljekarnik koji vodi ljekarnu mora od svih zaposlenih u ljekarni zahtijevati da po{tuju odredbe o stru~noj, odnosno ljekarni~koj tajni ljekarnik mora osigurati da svatko tko ima pristup povjerenoj informaciji o bolesniku ili bolesnikovoj obitelji bude 4 Ljekarnik je du`an ~uvati povjerljive podatke i pred bolesnikovim bli`njima, ako to bolesnik `eli, osim u slu~ajevima kada je pozitivnim propisima druk~ije odre- eno. Zbog ~uvanja stru~ne, odnosno ljekarni~ke tajne, ljekarnik ne smije javno govoriti o bolesnikovu stanju i o lije~ni~kim receptima. Otkrivanje informacija opravdano je u slu~ajevima: (a) kada se informacija treba podijeliti s drugima koji sudjeluju ili su (su)odgovorni za brigu ili lije~enje bolesnika, i to ne mogu osigurati bez otkrivene informacije; (b) gdje se informacija daje opunomo}enoj osobi ili slu`benom tijelu; (c) gdje otkriveni podaci slu`e u svrhu medicinskog istra`ivanja; (d) ako je otkrivanje informacije doista od javnog interesa; i (e) kada je potrebno sprije~iti ozbiljne posljedice na zdravlje tre}e osobe. 5 Otkrivanje informacija mogu}e je i onda ako bolesnikovo stanje onemogu}uje njegov pristanak na otkrivanje, primjerice stanje nesvijesti, mentalnog hendikepa, psihijatrijske bolesti, demencije ili o{te}enje mozga. U takvim je slu~ajevima potrebno savjetovati se s bolesnikovim skrbnikom, ro akom ili ovla{tenom osobom. Ako je bolesnik dijete, ljekarnik mora odlu~iti ho}e li informaciju bez djetetova pristanka, a u djetetovu interesu, odati roditelju ili skrbniku. U takvom slu~aju odluka ovisi o zrelosti samog djeteta i o njegovu odnosu s roditeljem ili skrbnikom. Pri davanju savjeta o kontracepciji ili provedbi ispitivanja na trudno}u potrebno je obratiti pozornost na zrelost djevojke i posljedice provedenoga neza{ti}enog spolnog odnosa. Ako ljekarnik vjeruje da postoji opasnost za djevoj~in `ivot ili za njezinu trudno}u, nakon primitka informacije mo`e odlu~iti je li potrebno o tome izvijestiti odgovornu osobu bez djevoj~ina pristanka. 123

42 BILTEN HRVATSKE LJEKARNI^KE KOMORE VII : /4 svjestan potrebe po{tovanja takvih povjerljivih informacija i da ih ne daje bez izri~ite upute ili odobrenja ako ljekarnik prosudi da je potrebno otkriti informaciju vezanu za bolesnika i/ili njegovu obitelj, tada je potrebno sadr`aj informacije ograni~iti na najmanji upotrebljiv sadr`aj. Djelovati kao zdravstveni prosvjetitelj Smatra se da je bavljenje odgojem i podukom bolesnika, njegovatelja i zdravstvenih stru~njaka temeljni korak prema bolesnikovoj sigurnosti. 1 U svrhu poticanja bolesnika da preuzmu djelatnu ulogu u svojem lije~enju i u sigurnom kori{tenju lijekovima, javni ljekarnici imaju va`nu ulogu u osiguravanju razumijevanja bolesnika ili njihovih skrbnika o pravilnom na~inu primjene lijekova i medicinskih proizvoda. 2 napisao: Vladimir Grdini} 1 V. Grdini}, LJEKARNIČKA PRAKSA: ljekarnička djelatnost, lijekovi i rukovanje lijekovima, HLJK, Zagreb, 2010., str D. Huml, M. Portolan, A. Grundler, V. Grdini}, Bolesnikova sigurnost: pobolj{anje bolesnikove sigurnosti u Europi sigurnom uporabom lijekova, HLJK, Zagreb, 2009., str. 18, 58. ^ovjek je prenositelj znanstvenih, stru~nih i odgojnih vrednota. Ljekarnik se, primjerice, ne ra a samo da bi stekao diplomu farmaceutskog fakulteta, i tek da bi opstojao u struci. On je po prirodi svojega posla upu }en na rast, razvoj, na potvr ivanje pred javno{}u ili pred drugima, ali upu}en je i na prosvjetiteljsko djelovanje. Komunikacija i podu~avanje bolesnika usko su povezani. Komunikacijom se mo`e posti}i to bolji odnos bolesnika prema vlastitu zdravlju {to je bolesnik bolje podu~en o lijeku. Poduka je davanje znanja komu u obliku raznih oblika nastave. Poduka bolesnika mo`e se protezati od savjetovanja do njegova obrazovanja. Kada je ljekarnik savjetnik, on daje savjete bolesniku, zajedni~ki razmatra, ras pravlja i s bolesnikom se dogovara o lijeku. Obrazovati pak zna~i podu~iti ili podu~avati bolesnika kakvim posebnim oblikom poduke, dati mu prijeko potrebno prakti~no znanje o lijeku, pru`iti mu jedan oblik usmjerene naobrazbe. Takva je naobrazba dio farmakoinformatike za bolesnika, kojoj je zada}a ne samo da pu~anstvo {to bolje upozna s uporabom lijekova nego i s mogu} nostima lije~enja. Posebnu pozornost valja dati dijabetesu, astmi, ko`nim bolestima, demenciji i alergijama. 3 Ukratko, ljekarnik treba djelovati kao zdravstveni prosvjetitelj u dvama osnovnim smjerovima djelovanja: 3 3 Vidjeti tako er: Farmaceutska etika, deontologija i praksa (Zagreb, 2000.), str. 77, 88,

43 VII : /4 ljekarnici moraju djelovati kao zdravstveni odgojitelji 4 ljekarnik mora biti spreman dati najnovije obavijesti 5 iz stru~ne i znanstvene literature o lijeku. 6 BILTEN HRVATSKE LJEKARNI^KE KOMORE Potreba za dostojanstvom reklame LJEKARNI^KA PRAKSA: ljekarnici u skrbi za bolesnika Priru~nik koji sjedinjuje prakti~na oru a i znanje, sastavljen je kao svojevrsni odgovor na potrebu da se utvrdi, razvije i stvori op}e razumijevanje ljekarni~ke skrbi na svim glavnim razinama. 4 Izjava Me unarodne farmaceutske udruge (FIP) o odgovornom samolije~enju, primjerice, isti~e da je bitna uloga ljekarnika u njegovoj pomo}i, savjetovanju i pru- `anju obavijesti pri odabiru lijekova za samo lije~enje. 5 Danas ve}inu obavijesti o lijekovima potro{a~i primaju preko javnih glasila, iz listi}a uz gotove lijekove i promid`benim porukama. Iskustvo je pokazalo da se te obavijesti ~esto pogre{no razumiju i potro{a~ima lijekova name}u nove dvojbe. 6 Dru{tvo je du`no osigurati stalno {kolovanje kadrova za obavljanje stru~nog rada i ispunjavanje ljekarni~kih zada}a, ali isto tako i osigurati valjanu stru~nu i dru{tvenu provjeru vrijednosti pojedinih oblika {kolovanja. Reklama je djelatnost kojoj je svrha da, posredovanjem masovnih medija, pridobije stanovni{tvo na potro{nju robe i usluga. Mo`e se, katkad, ostvariti samo oglasom u masovnim medijima, pa i isticanjem na javnom mjestu zanimljivih predmeta, slogana, manjih plakata, naljepnica i tako redom. Zadatak je reklame jednostavan. Kombinacijom sugestije i argumenata, dakle posve duhovnim sredstvima, posti}i u realnome svijetu odre enu promjenu, koja se iskazuje tako da odre eni sloj ljudi prestane ~initi {to je dotada ~inio i po~ne ~initi ne{to tomu upravo suprotno. No, da bi se izbjegla komercijalizacija ljekarni~kog rada, zabranjena je ljekarniku gotovo svaka vrsta izravne ili posredne reklame, primjerice, nedoli~no ogla{avanje, javno isticanje i hvaljenje nekih lijekova s nakanom da se pove}a broj privatnih bolesnika, pridobivanje bolesnika u ljekarnu uz pomo} posrednika za proviziju i tako redom. 1 Zlouporaba lijekova zauzima {iroko podru~je. Naime, to je uporaba lijekova za djelovanja kojima nisu namijenjena (npr. sredstva za napisao: Vladimir Grdini} 1 Vidjeti tako er: Farmaceutska etika, deontologija i praksa (Zagreb, 2000.), str , , 290; Vidjeti tako er ~lanak: Stručne usluge iznad reklame u ovom broju Biltena HLJK. 125

44 BILTEN HRVATSKE LJEKARNI^KE KOMORE VII : /4 u`ivanje), ali isto tako to je pogre{na uporaba lijekova (kod bolesti na koje ne djeluje) i pogre{no doziranje lijekova (premalo ili previ{e). 2 Ljekarnici moraju osigurati dostojanstvenu reklamu tako da: 1 reklama 3 i informacija o njihovu radu bude istinita, u potpunosti ispravna 4 i sukladna ljekarni~koj etici 5 2 D. Huml, M. Portolan, A. Grundler, V. Grdini}, Bolesnikova sigurnost: pobolj{anje bolesnikove sigurnosti u Europi sigu rnom uporabom lijekova, HLJK, Zagreb, 2009., str S obzirom na to da lijekovi nisu obi~na vrsta robe, njihovo bi reklamiranje trebalo sna`no nadzirati. Reklama obuhva}a sve oblike komunikacije, uklju~uju}i novine, letke, zapise, znakove, ambala`u, naljepnice, oglase na televiziji i radiju. Ogla{avanje je dopu{teno u sklopu zajedni~koga stru~nog ogla{avanja koje organizira ili podupire Hrvatska ljekarni~ka komora, u stru~nim ~asopisima, odnosno unutar i na zgradi ljekarne. Unutar ljekarne oglasi se mogu istaknuti samo na oglasnoj plo ~i. Na javnom mjestu obavijest mo`e sadr`avati samo naslov najbli`e ljekarne. U jednostavnom obliku ogla{avanje je dopu{teno kao jednokratna akcija u prigodi otvaranja, ponovnog otvaranja i obljetnice ljekarne. 4 Informacije koje opisuju ljekarni~ke usluge moraju biti prikazane tako da bolesnik i dalje slobodno odlu~uje kojom }e se uslugom koristiti. Naime, kupca ili korisnika ne treba nagovarati niti utjecati na njegov izbor. 5 Oblici ogla{avanja i isticanja naziva koje primjenjuju ljekarnici trebaju biti sukladni ovim na~elima: (a) vodilja ogla{avanja treba biti istinska i ponajprije usmjerena ~uvanju zdravlja pu~anstva; (b) da se po{tuje stru~ni i znanstveni dignitet ljekarnika; (c) da se iznose jasni i to~ni podaci, te da se ne zlorabi povjerenje javnosti; (d) da se po{tuje javna i dru{tvena uloga ljekarne i ljekarnika u dru{tvenoj zajednici; (e) da se po{tuje kolegijalnost u akademskoj zajednici; i (f) da se po{tuju prava i obveze ljekarne u sustavu opskrbe lijekovima i njima srodnim proizvodima. {irenje i sadr`aj reklame za ljekarni~ke usluge trebaju biti dostojanstveni i umjereni tako da ostavljaju dojam na javnost kako lijekovi nisu obi~na komercijalna roba i kako ljekarnik uz lijek vje{to daje savjete iz farmaceutske problematike i o zdravstvenoj skrbi budu}i da se reklamom daju svi oblici obavijesti za op}u javnost i/ili za zdravstvene radnike, pokrivaju}i sva dobra i usluge koje nude ljekarnici i/ili ljekarne, reklama: (a) treba imati takvo obilje`je da ne dovodi struku na lo{ glas; (b) treba biti zakonita, 6 po{tena, pristojna i istinita; (c) ne smije iskoristiti bolesnikovo povjerenje ili nedostatak njegova znanja; (d) ne smije sramotiti stru~nu uslugu drugog ljekarnika ili druge ljekarne i (e) ne smije poticati bolesnika ili drugog korisnika lijekova na ljekarni~ku uslugu tako da mu se uru~uje poklon, nagrada ili nude lijekovi ni`e cijene od postoje}ih. 7 6 Sva ogla{avanja ljekarni~kih usluga, lijekova i drugih proizvoda, te isticanje naziva ustanove ili privatne prakse moraju biti u skladu s pozitivnim propisima i odredbama. U ogla{avanje se ne ubraja obavijest o radnom vre menu ljekarne, obavijest o slu`bi ljekarni~kog de`urstva, obavijest o promjeni telefonskog broja, telefaksa i tako redom. 7 Nedopu{tena ogla{avanja, tj. ona koja su protivna ugledu ljekarni~kog poziva, jesu: svi na~ini ogla{avanja koji su tr`i{no napadni i u suprotnosti s etikom, te na~ini koji su po sadr`aju i obliku takvi da: (a) iskori{tavaju praznovjerje i lakovjernost u javnosti; (b) su neistiniti, te iskori{tavaju ili stvaraju {tetu drugoj ljekarni; (c) mogu nelojalno utjecati na promet ili stvarati {tetu drugoj ljekarni; (d) rabe naznake op}ih zakonskih i stru~nih ljekarni~kih obveza i zada}a, a koja po na~inu 126

45 VII : /4 BILTEN HRVATSKE LJEKARNI^KE KOMORE Primijenjene marketin{ke metode trebaju poticati korisnike na pa`ljivo postupanje s lijekovima, moraju biti odgovorne i ne bi smjele odvra}ati pojedince od tra`enja savjeta ljekarnika ili lije~nika. 1 Javni je interes ljekarnika da pru`e informaciju o radnom vremenu i dostupnim uslugama. Svaka informacija (ili reklamni materijal) koja se ti~e ljekarni~kih usluga mora biti to~na i po{tena. Javnost i struka ne o~ekuju da }e bilo koja od ogla{enih ili na drugi na~in promoviranih usluga biti opasna za zdravlje kad se ispravno i odgovorno izvodi. S tim u vezi: 8 sve informacije i promid`ba za robu i usluge mora biti legalna, doli~na i istinita; mora biti prezentirana i raspodjeljivana tako da ne dovodi struku u sumnju, te se ne smije zlorabiti nedostatak znanja u javnosti informacije i promid`beni materijal koji se ti~u stru~nih usluga moraju biti u skladu s ulogom ljekarnika kao obrazovanog i informiranog savjetodavca za lijekove, dijetetske pripravke, zdravlje i dobrobit ljekarnici ne smiju poduzimati nedopu{tene radnje, u svrhu promocije, izravno prema pojedincima putem telefona, elektroni~ke po{te ili posjeta bez prethodne najave ljekarnici moraju biti sigurni da promid`be (materijali i kampanje) lijekova ciljaju u javnosti na isticanje posebne prirode lijeka neprisvajanje djelovanja lijeka za koje ljekovita tvar nije sposobna dosljednost sa`etka obilje`ja proizvoda koji je odobrila agencija za lijekove (i druge proizvode za o~uvanje zdravlja) u postupku stavljanja lijeka u promet to da dodatno ne promi~u lijek ili da ga uspore uju s drugim proizvodom to da ne promi~u neodgovaraju}u ili neumjerenu potro{nju ili primjenu lijekova, kao i njihovu zlouporabu, nerazboritu ili nesigurnu primjenu koja mo`e biti pogubna za zdravlje ljekarnik mo`e ogla{avati cijene po kojima prodaje lijekove kao i popuste. Promid`ba za lijekove koja navodi bolesnike i druge korisnike lijekova da nabave nepotrebne lijekove ili u pove}anoj koli~ini smatra se da je profesionalno neprihvatljiva. 8 i obliku prikaza isti~u posebne zasluge i sadr`aj rada samo jedne, upravo reklamirane, ljekarne; (e) sadr`avaju naznaku posebnih besplatnih dodatnih djelatnosti koje zakonski nisu dopu{tene u prostoru ljekarne. 8 Code of Ethics and Standards, Royal Pharmaceutical Society of Great Britain,

46 BILTEN HRVATSKE LJEKARNI^KE KOMORE VII : /4 Ljekarnici u praksi napisao: Vladimir Grdini} 1 Code of Ethics and Standards, Royal Pharmaceutical Society of Great Britain, Vidjeti tako er ~lanak: Odgovornost i sposobnost ljekarnika u ovom broju Biltena HLJK. Ljekarnici preuzimaju odgovornost za svako djelovanje, za svaki rad u ljekarni{tvu, bilo kao zaposlenici, zaposlenici na odre eno vrijeme, savjetnici, ili za neko drugo djelovanje. Odgovorni su za sve odlu ke izdavanja lijekova ili savjetovanja korisnika lijekova o lijekovima, a moraju biti sigurni da: 1 p rihva}aju posao samo tamo gdje imaju nu`ne vje{tine i sposobnost za provedbu zada}a, a za to je potrebno da prethodno raspola`u to~nim podacima o poslu kako bi mogli donijeti pravilnu odluku poduzimaju mjere stalnoga stru~nog usavr{avanja, posebice u smjeru njihovih stru~nih du`nosti su sve djelatnosti koje trebaju raditi»po krivene«u struci ugovorima za svoje zvanje ne rade u okolnostima koje im ne dopu{taju udovoljiti svim klju~nim odgovornostima ljekarnika 2 postoji prijeko potrebna sposobnost, oprema i materijali potrebni za provedbu usluga u stru~no prihvatljivim normama ako za neku zada}u treba ovlastiti neku drugu osobu, onda se ta zada}a prenosi na osobu koja je kompetentna za izvo enje te i takve zada}e, primjerice, svaki suradnik koji se ovlasti za izvo enje zada}a izdavanja lijekova mora imati primjerenu izobrazbu ili pak mora biti u tijeku takve izobrazbe za obavljanje tih i takvih poslova i oni i ostalo osoblje rade po utvr enim standardnim postupcima, tamo gdje oni postoje oni ugovaraju vrijeme za odre eni susret (termine) i stanovite uvjete, pridr`avaju}i ih se oni po{tuju obvezu provedbe stru~nih usluga, osim ako to nije mogu}e 3 pri sumnji na nuspojave lijekova poduzimaju korake kako bi izvijestili propisiva~e i odgovaraju}e vlasti onda kada to mo`e pomo}i bolesniku u daljnjem lije~enju ili pak u daljnjoj uporabi lijeka prije prihva}anja zaposlenja ljekarnici moraju objelodaniti sve ~imbenike koji mogu utjecati na njihovu sposobnost obavljanja posla 4 3 Ako ljekarnik nije u mogu}nosti po{tovati obvezu provedbe stru~ne usluge, o tome mora biti obavije{ten vlasnik, ili koja druga odgovorna osoba, kako bi se osiguralo zamjensko rje{enje. 4 Primjerice, kad ih religiozna uvjerenja ili osobna stajali{ta prije~e u provo enju du`nosti, oni ne smiju osu ivati ili kritizirati bolesnika, ve} on ili koji drugi uposlenik moraju savjetovati bolesnika o mogu}nostima tra`ene usluge. 128

47 VII : /4 ako saznaju da je komu pru`ena ljekarni~ka usluga ispod razine koju pojedinac ima pravo o~ekivati, tada, ako je to mogu}e, trebaju objaviti {to se dogodilo, bez obzira na to jesu li oni ili nisu odgovorni za propust djeluju brzo, a u svrhu za{tite bolesnika i javnosti od rizika, izvje{tavaju}i prikladne osobe, vlasti ili zakonodavna tijela, imaju li razloga vjerovati da oni sami, ili njihove kolege, iz iste ili druge struke, nisu sposobni obavljati posao zbog kojega zdravstvenog razloga, razloga pona{anja ili ovlasti, tj. iz razloga stru~ne sposobnosti. 5 BILTEN HRVATSKE LJEKARNI^KE KOMORE ^ast, dostojanstvo i neovisnost struke Kada bolesnik vjeruje u lijekove, on vjeruje ljekarniku. On to ~ini zato {to i ljekarnik vjeruje ne samo u lijek nego i u cje lokupnu snagu svoje struke. Pravi, vjeruju}i polet struci, dolazi ve} nakon zavr- {etka studija farmacije. Svojom prisegom farmaceut samoga sebe u potpunosti prepu{ta farmaciji: dosljednom i savr{enom po sluhu njezinoj znanstvenoj misli i stru- ~nim dosezima i vidicima. ^ast, dostojanstvo i neovisnost struke ogleda se u sljede}em: ljekarnik se mora uzdr`ati od bilo kakva djelovanja koje struku dovodi na lo{ glas, ~ak i ako nije povezano s njegovim izravnim djelovanjem; 2 u svim se okolnostima moraju pobrinuti da ~ast, dostojanstvo i neovisnost struke budu odr`ani i po{tovani 3 napisao: Vladimir Grdini} 1 Vidjeti tako er: Farmaceutska etika, deontologija i praksa (Zagreb, 2000.), str Svaki prekr{aj zakona, bilo da je povezan sa stru~nim radom ili ne, mo`e struku dovesti na lo{ glas, a u najmanju ruku mo`e se smatrati lo{e vo enim poslom. 5 Sigurnost bolesnika i javnosti mora biti prva briga ljekarnika, i to bez obzira na privr`enost kojoj osobi, struci ili profitabilnosti. 3 Ljekarnik ne smije dopustiti uporabu svojega imena, kvalifikacije ili fotografije u svrhu promid`be bilo kojeg lijeka ili medicinskoga proizvoda u javnosti. On mora 129

48 BILTEN HRVATSKE LJEKARNI^KE KOMORE VII : /4 obavljaju}i svoju djelatnost, ljekarnik mora ~uvati ugled i interes ljekarne ili druge zdravstvene ustanove u kojoj je zaposlen ljekarnik ne smije upotrijebiti ili dopustiti uporabu njegovih kvalifikacija ili polo`aja 3 na mjestu ljekarnika u svrhu prijevare ili zavaravanja 4 ljekarnik mora imati primjereno stajali{te prema prihva}enim standardima o pona{anju unutar i izvan stru~nog rada ljekarnik ne smije, ~ak ni djelomice, ugro`avati samostalnost struke. 5 ~uvati svoj stru~ni ugled i neovisnost, ne pristaju}i da mu se ime isti~e i povezuje s trgova~kim poslovanjem, a koje ima kao svrhu stjecanje osobne koristi. 4 Pod prijevarom razumijevamo rije~i ili radnju kojom se drugi namjerno dovode u zabludu ili obmanu, ali isto tako zna~i i ne ispuniti drugomu obe}anje i prekr{iti zadanu rije~. Zavarati ili zavesti zna~i pak odvratiti ~iju pozornost na drugu stranu, odnosno namjerno pogre{no obavijestiti koga o ~emu. 5 Lije~ni{tvo i ljekarni{tvo, primjerice, slu`beno su razdvojili svoje struke i krenuli vlastitim putom u Italiji jo{ od godine Otada se po~inju znanstvena podru~ja medicine i farmacije bitno i sve bitnije razlikovati. Stoga bi u dana{nje vrijeme ugro`avanje samostalnosti vlastite struke bio neprirodan, nerazuman, neprihvatljiv i neopravdan ~in. Vlasnici i voditelji ljekarne Prije preuzimanja uloge vlasnika ljekarne, 1 voditelja ljekarne ili upravitelja ljekarni~ke ustanove ili bolni~ke ljekarne, ljekarnik mora biti uvjeren da je sposoban udovoljiti zada}ama i odgovornostima koje iz toga proizlaze. 2 Vlasnici ljekarni, njihovi voditelji te upravitelji ljekarni~kih ustanova ili bolni~kih ljekarni, ili pak mened`eri u drugim dijelovima struke imaju osobnu profesionalnu odgovornost: moraju osigurati provedbu svih zakonskih i strukovnih zahtjeva vezanih za ljekarni~ki djelokrug posla; odgovorni su za neprekidno vo enje bilje`aka o ljekarnicima koji preuzimaju odgovornost u provedbi svakog dijela ljekarni~ke usluge, te da se u svakom trenutku mo `e ustanoviti ljekarnik odgovoran za svaku djelatnost nefarmaceutskog osoblja uklju~enog u pru`anju ljekarni~ke usluge moraju osigurati da su sve stru~ne djelatnosti koje (ljekarnici) poduzimaju, ili napisao: Vladimir Grdini} 1 Vidjeti tako er ~lanak D. Huml, Utjecaj vlasnika na eti~nost rada ljekarni, Bilten HLJK /2, str Code of Ethics and Standards, Royal Pharmaceutical Society of Great Britain,

49 VII : /4 BILTEN HRVATSKE LJEKARNI^KE KOMORE su pod njihovom kontrolom, pokrivene primjerenim stru~nim od{tetnim sporazumom moraju se uvjeriti da su opskrbljiva~i, izvori nabave i kakvo}a svih lijekova ili farmaceutskih tvari na dobrome glasu/ ugledni; naime, lijekovi moraju biti nabavljeni od ovla{tenih dobavlja~a i proizvo a~a ili preko centralizirane nabave; pritom se moraju voditi o~evidnici o svim lijekovima dobivenima bilo kojim drugim na~inom, kao i poduzetim mjerama u svrhu osiguranja njihove za{tite i djelotvornosti moraju osigurati da sve osoblje bude upoznato sa stru~nom djelatno{}u koju trebaju poduzeti; moraju se izdavati jasne upute, redovito revidirane, sastavljene tako da utvrde i minimiziraju rizike; kada je to mogu}e, treba utvrditi normirane postupke ljekarnicima ne nametati uvjete koji bi mogli nepovoljno/{tetno utjecati na njihovu mogu}nost ispunjenja stru~nih i zakonskih zada}a osigurati da je dostupna primjerena potpora osoblju, a obavijesti o ljekarni da su dostupne svim ljekarnicima, uklju~uju}i i privremenom osoblju i zamjenama i da se na taj na~in osigurava da oni svoje zada}e obavljaju djelotvorno moraju biti svjesni i vjerovati ~injenici da se uposleni ljekarnici, i oni koje su uzeli u posao, trebaju trajno osposobljavati u struci, sukladno svojim profesionalnim zadu`enjima osigurati da ljekarnici i ostalo osoblje zaposleno kod njih 3 i pod njihovim vodstvom imaju nu`na znanja, vje{tine i sposobnost za obavljanje povjerenih poslova i usvojenu vje{tinu da slijede upute za rad 4 osigurati da ljekarnici i ostalo zaposleno osoblje imaju dostatno znanje hrvatskog jezika; dakako, po`eljna su i znanja drugih jezika koji jesu ili mogu biti u uporabi na podru~ju djelovanja ljekarne osigurati da uvjeti rada, ure aji i oprema, kao i materijali omogu}uju provedbu ljekarni~ke usluge u prihvatljivim stru~nim standardima 5 osigurati postupke djelovanja u kriznim situacijama (nezgodnim doga ajima) koje su prijetnja za zdravlje bolesnika ili javnosti, te osmisliti ljekarni~ku praksu u tim i takvim doga ajima 6 osigurati uspje{ne mjere radi za{tite privatnosti osobnih podataka 3 Vidjeti tako er ~lanak D. Huml, Za{to ljekarnama trebaju kvalifi cirani ljekarnici, Bilten HLJK /2, str Vidjeti tako er ~lanak: Mentori i nadglednici praktikanata u ovom broju Biltena HLJK. 5 Vidjeti tako er: T. Govor~inovi}, Standardizacija hrvatskoga ljekarni{tva, Bilten HLJK /5, str ; K. Vugrin~i} Tomi~i}, Posebni standardi, Bilten HLJK /2, str Vidjeti tako er: Ljekarnici u kriznim stanjima, u: V. Grdini}, LJEKARNIČKA PRAKSA: ljekarnička djelatnost, lijekovi i rukovanje lijekovima, HLJK, Zagreb, 2010., str Vidjeti tako er ~lanak Hitna stanja u ovom broju Biltena HLJK. 131

50 BILTEN HRVATSKE LJEKARNI^KE KOMORE VII : /4 osigurati provedbu postupka `albe, gdje sve primjedbe moraju biti obra- ene hitno, konstruktivno i po{teno obavijestiti mjerodavnu udrugu kada je naru{ena ljekarnikova kompetencija ili naru{ena mogu}nost obavljanja prakse, kada to mo`e dovesti do stanovitog rizika 7 pisano izvijestiti ovla{tenu udrugu o bilo kakvoj promjeni u vlasni{tvu registriranih dozvola za ljekarne ili pak nadzornika ljekarnika kao pravne osobe. Ve}ina dana{njih ljekarnika u javnoj ljekarni poku{ava rije{iti eti~ke dvojbe s kojima se danomice susre}e u radu, ponajprije ko riste}i se vlastitim iskustvom i zdravim razumom. Me utim, izazovi su svakim danom sve ve}i, jer je i uloga ljekarnika u skrbi za bolesnika sve ve}a, a trgova~ki ciljevi sve vi{e zauzimaju glavno mjesto u poslovanju. Vlasnici ljekarne nagra ivanjem od re enih poslova u ljekarni usmjeruju ljekarnike zaposlene u tim ustanovama ili prema uspje- {nosti pru`anju ljekarni~ke skrbi ili prema ostvarivanju {to ve}ega prometa, a to dovodi do brojnih eti~kih dilema u radu koje mogu rezultirati moralnim stresom. 8 7 Vidjeti tako er: Disciplinska odgovornost, u: V. Grdini}, LJEKARNIČKA PRAKSA: ljekarnička djelatnost, lijekovi i rukovanje lijekovima, HLJK, Zagreb, 2010., str Vidjeti tako er: D. Huml, Utjecaj vlasnika na eti~nost rada u ljekarni, Bilten HLJK, /2, str Mentori i nadglednici praktikanata Mentor(ica) jest voditelj, nastavnik i/ili odgojitelj koji poma`e u~eniku, studentu ili mladom stru~njaku da usvoji ljekarni~ku praksu za samostalni rad, da se osposobi za nadzor i ocjenjivanje sposobnosti mla ih i da se skrbi o radu i kvaliteti rada ljekarni~kih radnika s ni`om razinom stru~ne kvalifikacije. 1 Mentori i nadglednici praktikanata (sta`ista, pripravnika ili vje`benika) moraju voditi ra~una o tome da je udovoljeno pravilnicima koji se ti~u studentske prakse, priprav ni~kog sta- `a, stru~nog i specijalisti~kog usavr{a vanja. 2 Mentori i nadglednici praktikanata moraju: 3 napisao: Vladimir Grdini} 1 Vidjeti tako er: V. Grdini}, Uloga i izbor mentora, Bilten HLJK , str ; A. Malovi}, Uvjeti za mentora i ljekarnu, Bilten HLJK /4, str ; D. Huml, Za{to ljekarnama trebaju kvalifi cirani ljekarnici, Bilten HLJK /2, str Pravilnik o sadr`aju, rokovima i postupku stru~nog usavr{avanja magistara farmacije, Pravilnik o specija listi~kom usavr{avanju magistara farmacije NN, 76/08., Pravilnik o pripravni~kom sta`u zdravstvenih djelatnika NN. 58/99., 130/99., Plan i program pripravni~kog sta`a, temeljnog sta`a i sekundarijata NN, 20/94. i Program studentske prakse Zagreb, Vidjeti u HLJK, BIBLIO- TEKA VARIA, SVEZAK/DODATAK [5], Zagreb, Code of Ethics and Standards, Royal Pharmaceutical Society of Great Britain,

51 VII : /4 BILTEN HRVATSKE LJEKARNI^KE KOMORE biti sigurni da su dodijeljeni im sta`isti i praktikanti, pod njihovim nadzorom, razumjeli i prihvatili klju~ne odgovornosti ljekarnika i da su na visini potrebne stru~nosti i sposobnosti (kompetentnosti) 4 imati vrlo {iroka iskustva u stru~noj prak si mo}i razumjeti i prepoznati potrebe sta`ista, pripravnika i/ili vje`benika sta`ista (pripravnika, vje`benika) pomno nadzirati i stalno nepristrano i po- {teno provjeravati stalno nepristrano i po{teno pratiti napredak praktikanta poticati sta`iste da sami ocjenjuju na- ~in svojeg rada nepristrano i po{teno pisati izvje{}a mjerodavnom tijelu o praktikantima utjecati na proces i rezultate ljekarni~kog rada, kao i na usavr{avanje vlastita znanja i stru~nosti. 4 Student farmacije, neposredno nakon diplomiranja, po pravilu nije sposoban samostalno obavljati stanovite du`nosti ljekarnika. Fakultet mo`e studentu pru`iti temeljna znanja, koja on mora usavr{avati, napose glede prakse i u sjecanju potrebnih iskustava. Osposobljavanje praktikanata u realnome ljekarni~kom `ivotu je veoma va`an i odgovoran posao. Javnost mo`e biti ugro`ena ~injenicom da je mentor pogre{no ocijenio stru~nost praktikanta kada taj nije dostigao `eljenu sposobnost. Pharmacopoeia Batheana. Ofte den Apotheek van de Heer Georgius Bath Uitgegeven door den Heer (Amsterdam, tisak: Jan teen Hoorn, 1698.), naslovni bakrorez s prikazom unutra{njosti amsterdamske barokne ljekarne iz XVII. stolje}a. Slika prikazuje pregled stanja lijekova pod vodstvom mentora. 133

52

53 du`nosti i moralne norme O potrebi izraza deontologija Deontologija je dio etike, znanost o du`nostima. Primjerice, ljekarni~ka deo n- tologija jest ukupnost eti~kih na~ela ljekarnika i njihova rada, zajedno s pravnim ure enjem rada, uklju~uju}i i posljedice. 1 Drugim rije~ima, deontologija je onaj dio morala koji se ti~e posebnih du`nosti odre enih zanimanja. 2 Deontologija je pojam koji je u filozofiju uveo engleski filozof Jeremy Bentham ( ) kao oznaku za svoju utilitaristi~ku etiku, 3 koja se zasniva na odnosu du`nosti i osobne koristi. Dolazi od gr~kih rije~i deon, deontos ono {to obvezuje, ono {to treba raditi (lat. quod est agendum) i od -logija znanje, govor, raspravljanje o, -znanstvo, -slovlje. Danas se deontologijskima nazivaju svi oni smjerovi u etici koji normativnost i kakvo}u }udorednoga djelovanja izvode iz du`nosti, neovisno o izvanjskim svrhama i posljedicama djelovanja. 4 napisao: Vladimir Grdini} 1 Vidjeti tako er: Farmaceutska etika, deontologija i praksa (Zagreb, 2000.), str. 14, A. Mi{i}, Rje~nik fi lozofskih pojmova, Verbum, Split, Utilitarizam pravac u etici i uop}e filozofiji kojem je osnovno na~elo i kriterij moralnoga djelovanja korist. Benthamov utilitarizam no{en je, prije svega, anga`iranim smislom za op}u korisnost. Za postizanje tog cilja tra`io je to~no odre ene kriterije po kojima }e se mo}i Rije~ je, dakle, o poznavanju du`nosti koje treba ispuniti, odnosno o u~enju o du`nostima kao moralnoj obvezi pripadnika pojedinih stale`a prema osobama koje ovise o njima. Jedno zanimljivo na~elo deontologije mo`e se iskazati izrekom: Age quod agis, dakle, radi (dobro) ono {to radi{. Pridr`avanje moralnih na~ela prijeka je potreba u obavljanju svakoga zvanja, tako da svaka struka zapravo ima svoju deontologiju. Kada se uzme u obzir da je deontologija dio etike, u~enje o du`nostima kao moralnoj obvezi pripadnika stale`a prema osobama koje su ovisne o njima (npr. ljekarnici prema bolesnicima, nastavnici prema u~enicima), etika, u~enje o moralu i moralnoj praksi, o~ituje se kao sposobnost razlikovanja dobrog od zloga, ispravnog od krivoga (la`nosti) te podobnog od nepodobnog djelovanja (vidjeti takvo stajali{te i u ~lanku: Etika i moral), a moral kao svijest o du`nosti, spremnost i volja za preuzimanje i obavljanje zadataka, tada, ~ini se, da naslov dokumenta Kodeks ljekarni~ke etike ne mora nu`no imati pro{irenje i deontologije, pa i ne dometati rije~ moral u naslovu. Deontologija obuhva}a i pozitivne pravne propise kojima se regulira koje stru~no djelovanje. S druge strane, deontologija prelazi u ~istu psihologiju opho enja, u pona{anje i etiku struke. izmjeriti vrijednost raznih na~ina postupanja, kako za dobro samog onog koji postupak vr{i, tako i za zajednicu D. Grli}, Leksikon fi lozofa, Naprijed, Zagreb, Hrvatska enciklopedija, sv. 3, Leksikografski zavod»miroslav Krle`a«, Zagreb. 135

54 BILTEN HRVATSKE LJEKARNI^KE KOMORE VII : /4 Du`nosti i prava Govoriti o ~ovjekovim du`nostima i pravima zna~i govoriti o temeljima pravog razvoja ljudske osobe. 1 Kada mu se pomogne u ispunjenju du`nosti i doka`e po{ tovanje njegovih prava, on }e mo}i u miru i}i prema svojoj ovozemnoj i vje~noj sre}i. Mo- `ebitne nedostatke u tako povoljnim okolnostima neka pripi{e isklju~ivo sebi i neka snosi odgovornost. Uvijek treba isticati na~elo osobne i dru{tvene odgovornosti. Od osobite je va`nosti znati da su ~ovje~ja prava i du`nosti korelatne vrednote koje izviru iz istog izvora iz prirodnoga zakona. ^ovjekovo pravo na `ivot ide zajedno s njegovom du`no{}u da ~uva svoj `ivot. Pravo na dostojan `ivot s du`no{}u po{tena `ivota. Pravo na slobodno istra`ivanje istine s du`no{}u da iz dana u dan dublje i svestranije istra`uje istinu. Pravo jednoga svi drugi moraju priznati i po{tovati. Pravo pojedinca, dodu{e, mo`e sezati daleko, ali ne mo`e sezati dalje ili dublje od praga gdje po~inje pravo nekoga drugoga. Priroda pru`a pravo, ali name}e i du`nosti. Nije dovoljno svojatati prava, ~emu je ~ovjek vrlo sklon; potrebno je isticati i du`nosti da se ne dogodi da se jednom rukom gradi, a drugom sve to ru{i. A du`nosti su za sve, primjerice, da sudjeluju u pothvatima za dobro zajednice, da opslu`uju zahtjeve dru{tvenih kreposti, kao {to su pravednost, istinoljubljivost, ljubav i ostali zahtjevi morala. napisao: Vladimir Grdini} 1 Vidjeti tako er: Farmaceutska etika, deontologija i praksa (Zagreb, 2000.), str Po{tovati ljudsko bi}e, `ivot i zdravlje Prema prirodoznanstvenom shva- }anju, ~ovjek je biolo{ko bi}e, vrhunski izdanak `ivota na Zemlji. Po rije~ima gr~kog filozofa Protagore, ~ovjek je mjerilo sviju stvari. On nije objekt kojim se mo`e po volji raspolagati i na kojem se mogu praviti pokusi bez ikakvih ograni~enja. Ljekarnik mora biti duboko human i nikada ne smije zaboraviti da je svrha njegova rada pomaganje ljudima, te ~uvanje i unapre- ivanje ljudskoga zdravlja. Zbog nedovoljnog znanja ili nesavjesnog postupka, i ljekarnik mo`e biti taj koji }e nanijeti te{ke {tete za zdravlje bolesnika, ~ak i nenamjerno izazivanje smrti. 1 Po{tovati `ivot i ljudsko bi}e ogleda se u sljede}em: 1 ljekarnici su du`ni po{tovati `ivot, ljudsko bi}e i njegovo zdravlje 2 napisao: Vladimir Grdini} 1 Vidjeti tako er: Farmaceutska etika, deontologija i praksa (Zagreb, 2000.), str Pojedinac ima svoju ukupnost ili potpunost, svoj osobni `ivot, svoju egzistenciju i svoju bitnost. Ljekarnikovo djelovanje koje slu`i javnom zdravlju i pojedincima uvijek treba biti u svjetlu po{tovanja `ivota i ljudskog postojanja. Svoj posao mora obavljati stru~no i besprijekorno, ne iskori{tavaju}i bolesnika ni tjelesno, ni emotivno, ni materijalno. 136

55 VII : /4 BILTEN HRVATSKE LJEKARNI^KE KOMORE ljekarnik mora svaku ljekarni~ku uslugu provesti s punom brigom i pozorno{}u, sukladno po{tovanju ljudskog `ivota i ljudskog postojanja. 3 Dobrobit bolesnika, jednakost i sloboda izbora ogledaju se u sljede}em: 1 ljekarnik mora djelovati na na~in koji unapre uje i {titi interese dru{tva, oprav dava povjerenje javnosti u farmaceutsko znanje, isti~e sposobnost i rasu ivanje i unapre uje dobar ugled i polo`aj struke 4 ljekarnik }e bolesnikovu dobrobit smatrati svojom prvom i temeljnom brigom ljekarnik dobrobit pojedinca mora pretpostavljati osobnim ili komercijalnim interesima (uklju~uju}i financijske interese) ljekarnik mora biti nepristran ljekarnik mora promicati pravo pojedinca na podno{ljivo i djelotvorno lije- ~e nje te osigurati da u planiranje skrbi i lije~enje uklju~i i samog bolesnika 3 Ljekarnik mora poznavati razli~itost potreba ljudi, i po dobi, i prema spolu/rodu, ali, ako je mogu}e, i pojedinosti koje izviru iz razli~itosti potreba raznovrsnih ljudi. prema njihovu na~inu `ivota, navikama, obrazovanju i tako redom. Tijekom `ivota ~ovjek do`ivljava stalne promjene u snazi i u sposobnostima. 4 Cjelokupna ljekarni~ka slu`ba treba obuhvatiti sve postupke za o~uvanje zdravlja te sprje~avanje obolijevanja pu~anstva. Ako se provodi lije~enje lijekovima, u svakog je bolesnika potrebno posti}i maksimalni terapijski u~inak, a izbje}i nepo`eljne nuspojave. Ljekarnik je zajedno s drugim zdravstvenim radnicima i bolesnikom suodgovoran za ishod lije~enja. ljekarnik mora uvijek preporu~iti takve na~ine lije~enja, lijekove, medicinske proizvode 5 i druge proizvode ~iju uporabu eti~ki i stru~no zagovara ljekarnik se obvezuje da }e bolesnika kojega sâm lije~i savjetovati na najprikladniji na~in, u skopu svojega znanja, a po potrebi pravodobno uputiti na skrb lije~niku ljekarnikova je djelatnost javna; njegova predanost svim svojim bolesnicima mora biti jednaka ljekarnik se obvezuje da }e se prema svim bolesnicima kojima je potrebna njegova pomo} odnositi s istim osje}ajem odgovornosti ljekarnik mora po{tovati slobodu bolesnikova izbora 6 na koju bolesnik ima neotu ivo pravo ljekarnik treba u svim okolnostima osigurati da je naplata za njihovu uslugu pravedna i razumna; bilo koje djelo 5 Prema Zakonu o medicinskim proizvodima (NN, 67/08.), medicinski je proizvod instrument, naprava, ure aj, program, materijal ili drugi proizvod za humanu uporabu koji svoju osnovnu namjenu ne posti`e na temelju farmakolo{kih, imunolo{kih ili metaboli~kih svojstava i koji se upotrebljava samostalno ili u kombinaciji s programskom podr{kom nu`nom za njegovu pravilnu uporabu. 6 U pro{losti se premalo uzimala u obzir uloga bolesnika kao ravnopravnoga ~lana zdravstvene skupine: bolesnik, lije~nik i ljekarnik. Upravo je bolesnik najva`niji ~lan u skupini. Naime, on prvi dolazi do spoznaje da je bolestan, odnosno da s njim ne{to nije u redu. Bolesnik donosi odluku ho}e li oti}i u ambulantu ili u ljekarnu, ili pak ne}e poduzeti ni{ta, odnosno ho}e li uzeti u obzir savjet lije~nika ili ljekarnika, pa i odluku ho}e li uzimati lijekove u skladu s uputama ili ne}e. 137

56 BILTEN HRVATSKE LJEKARNI^KE KOMORE VII : /4 koje dovodi u pitanje bolesnikovu dobrobit i bilo kakvo dijeljenje nagrada ljekarniku za usluge opre~no je eti~kom pona{anju i konvencijama. [to se ti~e izdavanja lijeka: 1 ljekarnik, u interesu bolesnikova zdravlja, mo`e odbiti izdati, prodati ili dostaviti lijek 7 lijekove bez recepta ljekarnik izdaje na osobnu odgovornost. 7 Ljekarnik je du`an u granicama svoje stru~ne osposobljenosti i ljudskog dostojanstva sprije~iti nepravilno lije~enje. U interesu bolesnikova zdravlja du`an je odbiti izdavanje lijeka. Ako je takav lijek propisan na recept, ljekarnik o tome mora obavijestiti i zatra`iti mi{ljenje lije~nika. Tako er, ljekarnik mo`e na temelju vlastite savjesti odbiti izdavanje odre enih lijekova i nekih medicinskih proizvoda za kontrolu plodnosti, za~e}a ili prekida trudno}e. U takvim se slu~ajevima bolesniku savjetuje alternativna zamjena. Na takav bolesnikov zahtjev ne smije biti upu}ena osuda ili kritika i u takvoj se situaciji mora prema bolesniku odnositi diskretno i povjerljivo. Eti~ke i pravne obveze Samo postojanje zakona i sankcija koje oni predvi aju nikad nisu bile zadovoljavaju}e mjere ni u medicini ni u ljekarni{tvu. Stoga su veoma rano u povijesti postojala i odre ena eti~ka na~ela i obveze. Eti~ka na~ela sastavljaju stru~na dru{tva i udruge i obveza su za sve pripadnike odre ene struke. To su obveze savjesti i svijesti. Oni koji se tih obveza ne pridr`avaju moralno su odgovorni, a posljedice su prijezir i izop}enje iz dru{tva. Ljekarnikove eti~ke i pravne obveze mogu se podijeliti na obveze prema bolesnicima, prema kolegama u struci i lije~nicima, prema samome sebi i prema dru{tvenoj zajednici. Najva`nije su eti~ke obveze iznesene u posebnim kodeksima ljekarni~ke etike, u popisima na- ~ela ljekarni~ke ~asti i u standardima valjane ljekarni~ke prakse. Ljekarnik, da kako, nije odgovoran za nemo} medicinskog umije}a i za djelovanje propisanih lijekova, ali je odgovoran da pri izdavanju tih i takvih lijekova postupa lege artis, tj. u skladu s obi~ajima i pravilima svojega zvanja i sukladno punovrijednim znanstvenim spoznajama u farmaciji/ljekarni{tvu. Postoje va`ne eti~ke i pravne obveze ljekarnika koje potje~u od njegova odnosa pre- napisao: Vladimir Grdini} 1 Vidjeti tako er: Farmaceutska etika, deontologija i praksa (Zagreb, 2000.), str

57 VII : /4 BILTEN HRVATSKE LJEKARNI^KE KOMORE ma sustavima u zdravstvenoj zajednici. No, obveze koje proizlaze iz osebujnih odnosa izme u ljekarnika i bolesnika daju ljekarni~koj deontologiji posebno individualisti~ko obilje`je. Ljekarnik se posebice poti~e na: (a) brigu za dobrobit bolesnika, (b) odr`avanje ~asti i dostojanstva struke, (c) po{tovanje zakona i drugih odredbi, (d) povjerljivost osobnih obavijesti i (e) prou~avanje razvoja struke. U obavljanju ljekarni~ke djelatnosti magistri farmacije su du`ni su po{tovati Kodeks ljekarni~ke etike i deontologije i Pravila dobre ljekarni~ke prakse. 2 Prema Zakonu o ljekarni{tvu, magistri farmacije ~lanovi Hrvatske ljekarničke komore odgovaraju za te`e i lak{e povrede du`nosti i ugleda ljekarni{tva pred disciplinskim tijelima Komore, odre enim statutom. 2 Te`a povreda jest svako naru{avanje du`nosti, ugleda i Kodeksa ljekarni~ke etike i deontologije koja ima te`e zna~enje s obzirom na ugro`enost bolesnika, prirodu povrije ene du`nosti, visinu materijalne {tete ili druge posljedice te s obzirom na okolnosti pod kojima je radnja izvedena ili propu{tena. 3 Lak{a povreda je naru{avanje 2 Zakon o ljekarni{tvu NN, 121/03., ^l. 25., ^l Pravila dobre ljekarni~ke prakse objavljena su u Dodatku ~asopisa Farmaceutski glasnik, 53:7 (1977) 3-10 i u knjizi Farmaceutska etika, deontologija i praksa, str Za u~injene lak{e povrede du`nosti i ugleda ljekarni~kog zvanja, odnosno Kodeksa ljekarni~ke etike i deontologije izri~u se ukor i nov~ana kazna. Za u~injene te`e povrede du`nosti i ugleda ljekarni~kog zvanja, du`nosti, ugleda i Kodeksa ljekarni~ke etike i deontologije koja je manje va`na. Op}im aktom Komore pobli`e se utvr uje {to se smatra te`om, odnosno lak{om povredom du`nosti, ugleda i Kodeksa ljekarni~ke etike i deontologije. 2 Pozivaju se ljekarnici da se pokoravaju zakonima i prihva}aju kodekse i standarde struke u provedbi svih stru~nih usluga i pribavljanja farmaceutskih proizvoda, 4 te da osiguravaju jedinstvo opskrbnog lanca opskrbom isklju~ivo iz uglednih izvora 5,6 odnosno Kodeksa ljekarni~ke etike i deontologije izri~u se opomena koja se objavljuje u glasilu Komore, povremeno oduzimanje odobrenja za samostalan rad ili trajno oduzimanje odobrenja za samostalan rad. Za u~injene povrede du`nosti i ugleda ljekarni~kog zvanja, odnosno Kodeksa ljekarni~ke etike i deontologije uz kazne mo`e se izre}i i mjera upu}ivanja na dodatno obvezno stru~no usavr{avanje (Zakon o ljekarni{tvu, NN, 121/03.). 4 Vidjeti tako er ~lanak: Pridržavanje zakona i odredbi u ovom broju Biltena HLJK. 5 The Tokyo Declaration 1993, Standards for quality of pharmacy services (FIP Guidelines for Good Pharmacy Practice, September, 1993., kao i revidirana verzija, FIP/WHO GPP, 1997, Vancouver; navedeno u podrubnici 4. 6 FIP Statement of Policy. Counterfeit Medicines, Sydney,

58 BILTEN HRVATSKE LJEKARNI^KE KOMORE VII : /4 Sukobi savjesti Savjest, op}enito, jest osje}aj moralne odgovornosti pojedinca, dakle i svakog ljekarnika, izrastao iz njegove sposobnosti da svoje postupke ocjenjuje kao dobre 1 ili lo{e. 2 Ljekarni~ki posao, na prvi pogled, mo`e izgledati rutinski, bez osobitih eti~kih dvojbi. Praksa, me utim, svjedo~i o sukobima prava i du`nosti ljekarnika i bolesnika. Ljekarnik je u slu`bi javne zajednice i, prema tome, mora obavljati svoje zada}e stru~no i savjesno, tj. u skladu sa svojim strukovnom etikom vezanom uz moral i obi~aje, te u skladu sa svojom savje{}u, svojim }udorednim nazorima i svojim uvjerenjem. Moglo bi se re}i, po Abélardovu racionalnom kriteriju grijeh je samo ono {to je protiv savjesti (Non est peccatum nisi contra conscientiam). Doista, poput ostalih zdravstvenih radnika, ne smije djelovati protiv savjesti. napisao: Vladimir Grdini} 1 Vidjeti tako er ~lanak: Četiri osnovna stajališta u ovom broju Biltena HLJK. 2 Vidjeti tako er: Farmaceutska etika, deontologija i praksa (Zagreb, 2000.), str Dru{tvena zajednica vodi brigu o zdravstvu, te izra uje i objavljuje zakonske odredbe, dok stru~ne udruge u ime te zajednice prihva}aju eti~ke kodekse obvezuju}e za sve pripadnike struke. Prema tome, i zakoni i eti~ka na~ela imaju isti izvor, pa stoga me u njima ne smiju postojati ni najmanje nesuglasice. No, ako obveze koje proistje~u iz pozitivnih zakona dolaze u suprotnost s etikom struke, tada su mogu}i sukobi savjesti izme u gra anske poslu{nosti i eti~kih obveza. U djelu Etika (Zagreb, 1998.) 3 nagla{ava se da bi uz ostalo trebalo skicirati teoriju i moralnih prava i du`nosti. Prava i du`nosti op}enito su korelativni. Svuda gdje X ima pravo u odnosu na Y, Y ima du`nost prema X-u. Obratno nije uvijek istinito. Y bi trebao biti dobrotvoran prema X-u, no te{ko da bi X to mogao zahtijevati kao svoje pravo. Kod najve}eg broja vrsti du`nosti i obveza, me utim, ako Y ima du`nost prema X-u, onda X ima pravo da Y prema njemu postupa na odre eni na~in. Potpuniju raspravu o pravima mo`e se na}i u slikom prikazanoj knjizi. 3 Knjiga je namijenjena tome da ~itateljstvo uvede u granu filozofije koja se naziva etika. Izla`e se ne{to od standardne eti~kog gradiva koju bi trebali znati po~etnici i drugi. Cilj knjige nije samo uvo enje u probleme i stajali{ta filozofâ morala nego i filozofiranje o moralu. 140

59 VII : /4 Lijekovi nisu trgova~ka roba Ako uistinu i naivno sve stvari treba uzeti onakvima kakve jesu, onda i ljekarni{tvo pliva u `ivotu gdje je sve uvjetovano sredstvima proizvodnje i zatrpano ~udnim stajali{tem»glavno je da se radi«za masu, i ne za pojedinca, a tada pod zastavama zakona, znanosti i struke mo`e biti rije~ i o obi~noj trgovini lijekovima i medicinskim proizvodima. Psihologija svije ta odgovara, matemati~ki to~no, prilikama u kojima svijet `ivi, a svijet danas `ivi u ponudi mnogih pomagala, pa mu je na~in kako o lijeku razmi{lja isto tako jednostavan, potro{a~ki, zaostao. Potro{a~kom je svijetu samo va`no imati lijek, odmah i ovdje pri ruci, a sve ostalo je»dim«. 1 Ni u tvorni~koj proizvodnji lijekova, a pogotovo u podru~ju zdravstva ne bi trebalo striktno primjenjivati zakon ponude i potra`nje, jer lijek, iako ima prerogative robe, 2 ipak je roba sui generis. Nije to roba napisao: Vladimir Grdini} 1 Vidjeti tako er: Farmaceutska etika, deontologija i praksa (Zagreb, 2000.), str. 56, Lijek je Roba to bi barem pod svaku cijenu i veoma odlu~no ljekarnici, kao i drugi, bar ljudi od zdravstva, trebali oteti trgova~kim okovima iz sve ja~eg stiska kojekakvih zakona, te da jedanput zauvijek prestane biti aktivnim i pasivnim predmetom ~iste trgovine. Zauzimati se za trgovinu zna~i spustiti se ispod Hipokratove prisege do gavana (bogata{a i {krtca), koji `ive od BILTEN HRVATSKE LJEKARNI^KE KOMORE koja slu`i u ~ovjekovoj svakodnevnoj potro{nji, nego sredstvo za sprje~avanje bolesti ili sredstvo koje se uzima za vrijeme bolesti, dakle u iznimnim okolnostima. Stoga lijekove treba otrgnuti od trgova~kih okova. U vezi s lijekovima kao proizvodom ljudskog roda ljekarnik se usredoto~uje na dvije obveze: 1 lijekovi i drugi farmaceutski proizvodi ne smiju se gledati kao obi~ni tr`ni proizvodi, jer sua lijekovi posebna i slo`ena sredstva namijenjena isklju~ivo farmakoterapiji kako bi se pobolj{ali zdravlje i kakvo}a `ivota bolesnika 3 uz lijek obvezno treba dati savjet za sigurnu primjenu lijeka, 4 a katkada i posebne usluge. 5 profita, i ponovno se pribli`iti astralnoj farmakopeji i talismanima protiv uroka. Takva malogra anska ljekarni~ka formula mo`e dovesti do potpune atrofije lijekova, za {to oni, kao tvari, nisu ni najmanje krivi, kako je to pisano u ~lanku Jedan pogled na lijek i ljekarni{tvo: u povodu 100. obljetnice ro enja Miroslava Krle`e V. Grdini}, Farmaceutski glasnik, 49:11 (1993) Vidjeti ~lanak V. Grdini}, Medicinska etika u svjetlu pojave i uporabe lijekova u: Farmaceutska etika, deontologija i praksa (Zagreb, 2000), str Ako je potrebno, ljekarnik treba osigurati da potencijalni korisnik ili kupac lijeka i medicinskog proizvoda primi savjete za sigurnu primjenu lijeka. 5 Posebne usluge mogu se dati korisniku ako je on na bilo koji na~in sprije~en (npr. slijep, nesposoban na drugi na~in, nepismen itd.). 141

60

61 Ugled struke ugled struke Ljekarnik mora zadr`ati ~ast i dostojanstvo struke i ne smije sudjelovati u bilo kojim djelatnostima koje mogu dovesti struku na zao glas. S tim u vezi ljekarnik: 1 mora imati primjeren stav za prihva}ene standarde o pona{anju unutar i izvan njegove stru~ne prakse 2 ne smije uporabiti ili dopustiti uporabu svojih kvalifikacija, ili svojega mjesta na kojemu se kao ljekarnik nalazi, da bi zavarao ili prevario 3 ako je upu}en na doktorski studij ili ga je zavr{io, ne smije upotrijebiti tu ~i njenicu na takav na~in da se uvjerava javnost da je ljekarnik lije~nik. Ljekarnik ne smije djelovati pod bilo kojim uvjetima koji ugro`avaju njegovu stru~nu neovisnost ili njegovo prosudbe, niti nametnuti takve uvjete drugim ljekarnicima. Kao jedno od na~ela navode se obveze: 1 ljekarnik, kada je na svojoj du`nosti, mora slobodno stru~no prosu ivati i napisao: Vladimir Grdini} 1 Royal Pharmaceutical Society of Great Britain, Proposed new Code of Ethics, Pharmaceutical Journal, 248 (1992) Svaki prekr{aj zakona, bilo da jest ili nije izravno povezan s ljekarni~kom praksom, mo`e dovesti struku na lo{ glas i mo`e se struka smatrati lo{e vo enom. 3 Ljekarnik ne smije dopustiti drugima upotrebu njegova imena, kvalifikacije, adrese i/ili fotografije u svrhu promocije bilo kojega farmaceutskog proizvoda u javnosti. ne treba prihvatiti takvo zaposlenje u kojemu bi mu ugled i ta sloboda bili ugro`eni ljekarnik u osobnom nadzoru nad ljekarnom, bilo kao mened`er bilo kao voditelj, mora osigurati vladavinu primjerenih standarda u polazi{tima prosudbe koje se kontroliraju/nadziru zakonom, upravitelj ljekarne odgovoran je za organizaciju posla, ponajprije za dr`anje, pripravu, izdavanje i dostavu farmaceutskih proizvoda. Ugled struke mo`e se sagledati jo{ kroz odgovornosti i du`nosti ljekarnika prema sebi i kolegama 4 i kroz du`nosti prema zajednici, obi~aju i pravu. 5 4 Vidjeti tako er ~lanke: Pažljivo i oprezno obavljanje dužnosti, Razvijati stručno znanje i vještine i Suradnja s kolegama u zdravstvu u ovom broju Biltena HLJK. 5 Vidjeti tako er ~lanke: Služiti potrebama pojedinca i zajednice, Osigurati stalnost ljekarničke skrbi i Poštovanje zakona i odredbi u ovom broju Biltena HLJK. 143

62 BILTEN HRVATSKE LJEKARNI^KE KOMORE VII : /4 Pa`ljivo i oprezno obavljanje du`nosti Svaki pojedinac tijekom `ivota sâm, uz pomo} svojih bli`njih, roditelja, prijatelja i osobito nastavnika, izgra uje svoje `ivotne i moralne vrijednosti. Uz stjecanje golemih koli~ina znanja koje je potrebno za obavljanje slo`ene i zahtjevne zada}e ljekarnika, potrebno je stalno izgra ivati vlastite moralne osobnosti sa `eljom izgradnje lika savjesnog, predanog, po{tenog i po`rtvovnog ljekarnika, tj. ~lana farmaceutske struke koja po prirodi svojega posla svakodnevno sudjeluje u ljudskim sudbinama. Ljekarnik je du`an znati pomo}i bolesniku. Iz toga proizlazi njegova eti~ka obveza da stalno u~i i prati stru~nu literaturu, da stalno usavr{ava svoje stru~ne sposobnosti. 1 S obzirom na pa`ljivo i oprezno obavljanje du`nosti ljekarnik: 1 je du`an 2 provesti svaku ljekarni~ku uslugu 3 s brigom 4 i pozorno{}u, dakle bri`ljivo u svojem radu 5 mora biti ozbiljan i sabran. 6 2 Du`nost je obveza, ono {to je potrebno u~initi u ne kim okolnostima. Du`nost je jedna od osnovnih eti~kih kategorija. To je osje}aj obveze da se radi u skladu s op}om ili vlastitom moralnom voljom. Iz du`nosti volja postaje na neki na~in predstavnik osnovnog interesa ljekarnika i cijelog ~ovje~anstva, njegova moralnog biti ili ne biti. 3 Posljednjih desetlje}a ljekarnici svojim stru~nim uslugama pristupaju bolesniku kao sredi{tu svih zbivanja. To se posebice o~ituje u ljekarni~koj skrbi koja se ti~e izravne i odgovorne provedbe farmakoterapije sa svrhom da se postignu takvi kona~ni farmakoterapijski u~inci koji }e pobolj{ati kakvo}u bolesnikova `ivota. Ljekarni~ka skrb je, naime, proces takve suradnje kojemu je svrha sprije~iti ili utvrditi, a onda i rije{iti probleme povezane s lijekovima i zdravljem. To je neprekidan proces pobolj{anja postupka za primjenu lijekova. 4 Briga ljekarnika misaono je usmjerena na pojedinu ljekarni~ku uslugu, u nakani da se ona obavi u skladu s pravilima, na ispravan na~in. 5 Ljekarni~ki je rad trajan i temeljan, uvijek poseban i takav da neprestano zahtijeva pa`nju i odlu~no svjedo- ~enje. Nova stru~na pitanja, novi problemi, neprekidno se pojavljuju i svakog se dana ra aju novi uspjesi, ali i strahovi i prijetnje od pogrje{aka. napisao: Vladimir Grdini} 1 Vidjeti: Farmaceutska etika, deontologija i praksa (Zagreb, 2000.), str ; vidjeti tako er ~lanak Razvijati stručno znanje i vještine u ovom broju Biltena HLJK. 6 O tome ovisi kakvo}a: lijeka, informacije i analize vrsno}e. O tome ~esto ovisi ho}e li lijek biti zaista lijek ili }e se pretvoriti u otrov. Za prire ivanja lijekova postoje nepisana pravila da treba najprije recept valjano pro~itati, a potom se pristupa izradbi lijeka, tako da se svaka nova tvar, koja se dodaje tijekom izradbe, pozorno promotri i utvrdi po vrsti i potrebnoj koli~ini. 144

63 VII : /4 Razvijati stru~no znanje i vje{tine Javni i bolni~ki ljekarnici, ~lanovi HLJK-a, i Komora kao takva, ovise o (svo jim) bolesnicima i drugim korisnicima ljekar ni~kih usluga i prema tome moraju razumjeti njihove trenuta~ne i budu}e potrebe, moraju zadovoljiti njihove zahtjeve i nastojati prema{iti njihova o~ekivanja. Stoga ljekarnik neprekidno mora ispitivati i dokazivati svoj stupanj stru~noga znanja i stru~nih vje{tina. 1 Ljekarnikova je obveza razvijati stru~no znanje i vje{tine, ponajprije u smislu: 2 ljekarnikova je du`nost trajno unapre ivanje vlastita stru~noga znanja, 3 sukladno petom na~elu ljekarni~ke etike 4 napisao: Vladimir Grdini} 1 V. Grdini}, Obrazovne obveze ljekarnika, Bilten HLJK , str Vidjeti tako er: Farmaceutska etika, deontologija i praksa (Zagreb, 2000.), str Ljekarnik, pa i pomo}no osoblje u ljekarni, moraju biti zadovoljavaju}e obrazovani u stru~nom znanju i vje{tini kako bi mogli ispunjavati zada}e u smislu potpune ljekarni~ke usluge. Napose su va`na nova znanja iz svih podru~ja farmakoterapije, te unapre ivanje komunikacije i suradnje s bolesnikom i lije~nikom, {to }e kona~no dovesti do preobrazbe javnog ljekarnika u savjetnika o farmakoterapiji i nadziratelja u~inaka terapije (obiteljskog ljekarnika), a bolni~kog ljekarnika u klini~kog farmaceuta, sve prisutnijeg na djelima. 4 Vidjeti ~lanak Devet načela ljekarničke etike u ovom broju Biltena HLJK. BILTEN HRVATSKE LJEKARNI^KE KOMORE ljekarnik mora osigurati stru~no obavljanje svake ljekarni~ke usluge stalnim odr`avanjem i unapre ivanjem znanja i vje{tina 5 ljekarnik mora i}i ukorak s razvojem far maceutskih znanja, u svrhu odr`avanja visokoga strukovnog standarda u svom podru~ju djelovanja 6 trajnu naobrazbu i pra}enje novih spoznaja u struci smatrat }e svojom du`no {}u i dûgom prema bolesnicima kako bi im uvijek mogao pru`iti odgovaraju}u ljekarni~ku skrb 7 voditelj ljekarne 8 treba omogu}iti provedbu trajnog obrazovanja i drugih oblika stru~nog usavr{avanja ljekarnika koji su u radnom odnosu u ljekarni. 5 U {kolovanju farmaceuta, osim potrebnih temelja farmacijskih znanosti, treba trajno ugra ivati i odre e-ne elemente dru{tvenih i psihologijskih znanosti, te posebice raditi na uzdizanju komunikacijskih vje{tina. 6 Svoje stru~no znanje ljekarnik treba stalno unapre ivati ~itanjem stru~nih i znanstvenih ~asopisa, sudjelovanjem na znanstvenim i stru~nim skupovima i uklju~ivanjem u kontinuirane obrazovne programe. Vidjeti tako er: Hrvatska ljekarni~ka komora i obrazovanje ljekarnika u tematskom broju Biltena HLJK O ljekarni~koj skrbi op{irnije u ~lanku Pažljivo i oprezno obavljanje dužnosti u ovom broju Biltena HLJK. 8 Za cijelo je poslovanje, za zakonit i stru~an rad, ljekarne odgovoran voditelj ljekarne koji mo`e voditi samo jednu ljekarnu. Voditelj ljekarne mora biti magistar farmacije koji ispunjava uvjete iz ~lanka 20. stavka 1. Zakona o ljekarni{tvu NN, 121/03., posebice da ima odobrenje za samostalan rad. Odredbe prema ~l. 21. Pravilnika o prometu lijekovima i medicinskim proizvodima NN, 143/98. su zastarjele. 145

64 BILTEN HRVATSKE LJEKARNI^KE KOMORE VII : /4 Suradnja s kolegama u zdravstvu Kako bi se ostvarili ciljevi ljekarni~ke skrbi, koji uklju~uju odgovornost za ishod lije~enja, posredovanje pri pogre{noj farmakoterapiji, alergijskim reakcijama, kontraindikacijama te nejasnim ili neispravnim receptima, bitno je da ljekarnici sura uju me usobno i s lije~nicima. 1 Obveza je ljekarnika sura ivati s kolegama u zdravstvu: 2 ljekarnik sura uje s kolegama i drugim zdravstvenim stru~njacima, 3 kao i s usta novama, u nastojanju promicanja do broga zdravlja, te u lije~enju i spre- ~avanju bolesti u ljekarenju 4 ljekarnici imaju obvezu me- usobno se potpomagati i podupirati ljekarnik ne smije nijednim postupkom nanijeti izravnu ili neizravnu moralnu, napisao: Vladimir Grdini} 1 Vidjeti tako er: Komunikacija s lije~nicima, u: V. Grdini}, LJEKARNIČKA PRAKSA: ljekarnička djelatnost, lijekovi i rukovanje lijekovima, HLJK, Zagreb, 2010., str Vidjeti tako er: Farmaceutska etika, deontologija i praksa (Zagreb, 2000.), str Plodnu suradnju izme u ljekarnika i lije~nika valja poticati u oba smjera i potpomagati svim sredstvima u interesu svih uklju~enih, ponajvi{e bolesnika. 4 Obavljanje ljekarni~kih djelatnosti. Vidjeti tako er u LJEKARNIČKA PRAKSA: ljekarnička djelatnost, lijekovi i rukovanje lijekovima, HLJK, Zagreb, 2010., str. 90. stru~nu ili materijalnu {tetu svojem kolegi ljekarnici trebaju izgra ivati sadr`ajne odnose me u suradnicima, te drugim zdravstvenim radnicima 5 stvaraju}i ozra ~je po{tovanja i povjerenja, dok je stjecanje i {irenje ugleda samoisticanjem, ne~asno ljekarnik }e se odnositi ~asno 6 prema drugim farmaceutima, onako kako bi on `elio da se oni odnose prema njemu ljekarnik je du`an sa svojim suradnicima postupati pravedno i kolegijalno ljekarnik ima pravo zahtijevati od svo jih suradnika pona{anje primjereno zvanju ljekarnik koji je voditelj i/ili odgojitelj (mentor) mora pripravniku, odnosno novaku sta`istu i praktikantu, omogu}iti provedbu cjelovitoga programa sta`a ili prakti~ne izobrazbe; pri tome je, nesebi~no i prema svojemu najboljem znanju, obvezan na njih prenijeti ljubav prema struci; svojim radom i pona{anjem mora im biti primjerom 5 Kako ne bi izazvali me usobne sukobe, odnosno nesporazume, ljekarnici moraju vi{e nau~iti o pru`anju i primanju informacija (komunikaciji), te o dobrim i lo{im stranama razli~itih strategija uljudnosti. Uljudnost je, prema Goftmanu, skup uobi~ajenih pravila i oblika strategija, koji se rabe da bi se sa~uvao vlastiti i tu i ugled, tj. nastojanje kako jedni druge ne bi doveli u neugodni po lo `aj. Ustanovljeno je kako uljudnost ja~a me uljudske od nose stvaranjem ozra~ja me usobna po{tovanja, no, ako je pretjerana, ljekarnika mo`e dovesti u nepo`eljan polo`aj. 6 Zabranjen je bilo kakav nelojalan dogovor izme u ljekarnika i lije~nika ili bilo koje druge osobe. Pod nelojalan misli se nevjeran, neiskren, odnosno ne~astan odnos prema ~emu. Pod nelojalnim dogovorom razumijeva se dogovor dviju ili vi{e osoba na {tetu bolesnika ili tre}e osobe. 146

65 VII : /4 ljekarnici trebaju podupirati odgovaraju}e ovlasti u svojemu nastojanju da za{tite zdravlje; prijedlozima ljekarnici moraju unaprijediti mjere u nakani sprje~avanja bolesti ljekarnik ne smije u}i u bilo kakvo udru- `enje s lije~nicima 7 koje mo`e smanjiti ljekarni~ku, tj. stru~nu neovisnost; kada je naju`a suradnja izme u ljekarnika i lije~nika dobrodo{la, ljekarnik treba: (a) osigurati da bolesnici imaju slobodu odabira 8 gdje }e dobivati ljekarni~ke usluge i (b) osigurati, ako je to mogu}e, da bolesnici samo uz njihov pristanak budu usmjereni u odre enu ljekarnu; ljekarnik ne smije preporu~iti lije~nika ili kakvu medicinsku obradbu bolesnika, 9 osim ako to bolesnik ne zatra`i kao medicinski savjet. Obveze ljekarnika sukladne su devetom na- ~elu ljekarni~ke etike: ljekarnik mora u svako doba sura ivati s kolegama u struci i ~lanovima iz drugih zdravstvenih struka tako da bolesnici i javnost mogu imati korist Bolesnik ima pravo podi}i lijek na recept u bilo kojoj ljekarni po vlastitu izboru. Time se sprje~ava razvijanje ne`eljena odnosa izme u lije~nika i ljekarnika, njihova me usobna utjecaja i javnosti pokazuje neovisnost obiju struka. 8 Ljekarnik ne smije utjecati na lije~nika ili pomo}no osoblje tako da usmjeruje recepte u odre enu ljekarnu. 9 Samo je lije~nik osoba koja, po pravilu i po zakonu, ima pravo lije~enja. 10 Royal Pharmaceutical Society of Great Britain, Proposed new Code of Ethics, Pharmaceutical Journal, 248 (1992) BILTEN HRVATSKE LJEKARNI^KE KOMORE Slu`iti potrebama pojedinca i zajednice Ljekarnik nema samo zada}u brinuti se za lijekove u odre enom krugu svojih bolesnika i drugih korisnika lijekova, nego mora u svakoj prilici raditi na korist dru{tva, ponajprije na o~uvanju i unapre- ivanju narodnoga zdravlja. Ljekarnik }e ~esto biti u prilici da organizira, pokre}e razli~ite akcije za pobolj{anje zdravstvenih prilika na podru~ju farmacije, a kad{to mu je du`nost biti u~iteljem, pedagogom i preko pojedinih tekstova i javnih predavanja {iriti zdravstvenu kulturu i prosvje- }ivati pu~anstvo. Ljekarnik se u javnoj slu`bi mora dr`ati zakonskih odredaba, a pri svojem radu on mora paziti na ugled i interese ustanove kojoj pripada. 1 Nu`no je i korisno stvoriti vlastiti stru~ni govor. Naime, tek smi{ljeni rad i napori, odlu~na i jedinstvena volja, kao i ~vrsta stale{ka stega, mo}i }e sprije~iti {tetne poteze i osvjedo~iti mjerodavne da ljekarni~ki stale` `eli svojem narodu dobro, da mnogo za njega `rtvuje i radi, te da su sva mi{ljenja i prijedlozi struke, zasnovani na zrelom promi{ljanju i dugogodi{njem iskustvu, i stoga su pravedni i korisni. 1 napisao: Vladimir Grdini} 1 Vidjeti tako er: Farmaceutska etika, deontologija i praksa (Zagreb, 2000.), str

66 BILTEN HRVATSKE LJEKARNI^KE KOMORE VII : /4 Ljekarnik u obna{anju du`nosti: 1 treba prihvatiti obveze 2 glede slu`enja po trebama pojedinca i cijeloga dru{tva 3 du`an je svoje znanje i umije}e odgovorno primjenjivati 4 prema svakom bolesniku. Obveze ljekarnika na tragu su tre}eg na~ela ljekarni~ke etike: ljekarnik mora neprekidno po{tovati zakone i druge odredbe primijenjene u ljekarni~koj praksi i odr`avati visoki standard stru~nog pona{anja u skladu s profesijom; ljekarnik mora izbje}i bilo kakvo djelovanje ili propust koje mo`e umanjiti povjerenje u farmaceutsku struku; ako je osigurana ljekarni~ka usluga, ljekarnik mora jam~iti njezinu djelotvornost. 5 2 Rad je ~ovjekovo dobro u eti~kome smislu dobro njegova ~ovje{tva jer radom ~ovjek ne samo da preobra`ava prirodu, prilago uju}i je vlastitim potrebama, nego se i sam ostvaruje kao ~ovjek. Bez toga zapa`anja te{ko se mo`e razumjeti smisao kreposti radi{- nosti, a pogotovo se ne mo`e shvatiti za{to bi radi{nost bila krepost. 3 Mjesto je ljekarni{tva u dru{tvu opravdano i ne mo`e biti ozbiljno ugro`eno. Povijest pokazuje da je farmaceutska struka rezultat jedne od najranijih te`nji prema specijalizaciji, a to je jedna od glavnih obilje`ja modernoga dru{tva. Uloga ljekarnika postaje sve ve}a i va`nija, jer, osim opskrbe lijekovima, dobiva niz novih zadu`enja: preusmjeravanje pozornosti s kona~nog proizvoda (lijeka) prema njegovim u~incima, koji znatno mogu promijeniti kakvo}u bolesnikova `ivota. 4 Uloga je ljekarnika pru`ati zdravstvenu skrb, sa zada}om pou~avanja i savjetovanja svakog bolesnika o ispravnoj primjeni lijeka. Ljekarnici moraju raditi nepristrano i besprijekorno u skladu s onim {to je predvi eno u zdravstvenom sustavu. 5 Royal Pharmaceutical Society of Great Britain, Proposed new Code of Ethics, Pharmaceutical Journal, 248 (1992) Osigurati stalnost ljekarni~ke skrbi Ljekarni~ka skrb, kao odgovorno pru`anje lije~enja lijekovima (farmakoterapije) u svrhu postizanja boljih rezultata lije~enja kojim se pobolj{ava ili odr`ava kakvo}a bolesnikova `ivota, 1 mora imati obilje`je stalnoga djelovanja, a u tom djelovanju ljekarnici imaju obveze: 2 ljekarnik osigurava stalnost skrbi 3 u slu- ~aju radnih sporova, 4 zatvaranja ljekarne 5 ili sukoba s osobnim moralnim uvje renjima napisao: Vladimir Grdini} 1 Vidjeti tako er u V. Grdini}, LJEKARNIČKA PRAKSA: ljekarnička djelatnost, lijekovi i rukovanje lijekovima, HLJK, Zagreb, 2010., str. 19, Vidjeti tako er: Farmaceutska etika, deontologija i praksa (Zagreb, 2000.), str Ljekarnik je du`an promicati i podupirati sve aktivnosti i uredbe kojima je svrha sprje~avanje bolesti i osiguranje stalnosti u opskrbi lijekovima. 4 U slu~aju spora, ljekarnici moraju nastojati spor rije{iti sporazumno. Ako ne mogu do}i do sporazumnog rje{enja, du`ni su o tome obavijestiti Vije}e Komore ili Stegovni sud Komore. 5 Ljekarnik mora uputiti bolesnika drugom ljekarniku i pobrinuti se da, u slu~aju zatvaranja ljekarne, bolesnici budu obavije{teni o tome u koju su ljekarnu preneseni kartoni s njihovim podacima, ako su bili vo eni. 148

67 VII : /4 BILTEN HRVATSKE LJEKARNI^KE KOMORE zada}a i obveza ljekarnika jest da pu~anstvu, zdravstvenim i drugim ustanovama i organizacijama, te zdravstvenim radnicima koji obavljaju privatnu praksu, osigura sigurnu, stalnu i pravodobnu opskrbu lijekovima. Pridr`avanje zakona i odredbi Sva na{a stajali{ta, moralna, prakti~na i emocionalna, ba{ kao i religiozna, potje~u od objekata na{e svijesti, od onoga u {to vjerujemo da postoji, realno ili idealno, usporedo s nama. Politi~ki i ekonomski zakoni nisu posve fizi~ki zakoni (npr. zakoni mehanike i termodinamike, kvantni zakoni) i kemijski zakoni (npr. zakon ravnote`e tvari, kemijskog spajanja, o odr- `anju mase). To su zakoni o ljudskim }inima, te u sebi uklju~uju moralne vrednote. Pravda, ~ovje~nost, prava ljubav prema bli` njemu bitni su dijelovi ove strukture politi~ke i ekonomske realnosti. Pravo je po redak me uljudskih odnosa u kojem se primjenjuju shemati~na, prosje~na i za sve upotrebljiva pravila kao mjerila. 1 napisao: Vladimir Grdini} 1 Vidjeti tako er: Farmaceutska etika, deontologija i praksa (Zagreb, 2000.), str , Ljekarnici u pridr`avanju zakona i odredbi imaju ove obveze: 1 ljekarnik mora podupirati povjerenje prema upravnim tijelima ljekarnik se treba dobro upoznati, te i}i ukorak s promjenama u zakonodavstvu, 2 koje je u vezi s farmaceutskim djelovanjem, 2 i djelovati unutar svojih stru~nih odgovornosti du`nost ljekarniku nala`e da podr`ava djelatnost lokalnih i dr`avnih tijela uprave u provedbi zada}a i poslova iz podru~ja zdravstva po`eljno je da ljekarnik sudjeluje u radu udruga i organizacija kojima je svrha unapre enje ljekarni~ke struke ljekarnik ne smije sura ivati s pravnim i fizi~kim osobama koje zlouporabljuju povjerenje javnosti, zastupaju}i nepovjerenje prema ljekovitoj tvari i prema postupku lije~nika. 2 Ljekarnik stalno mora po{tovati zakone i pravila primjenjivana u ljekarni~koj praksi, te odr`avati visoke standarde stru~nog pona{anja. 3 Ljekarnik treba izbje}i bilo kakvo djelovanje ili propust koji mo`e umanjiti povjerenje u farmaceutsku struku. Ljekarnik mora osigurati ljekarni~ku uslugu i jam~iti njezinu efikasnost. 149

68

69 etika i deontologija usluge Podaci o uslugama Primjena klju~nih stru~nih odgovornosti, navedenih u ~lanku Ljekarnički poziv, navodi nas da u usluge budu ugra eni odre eni stru~ni zahtjevi. Sukladno tim i takvim zahtjevima ljekarnici daju stru~ne usluge i time omogu}uju javnosti upravo usluge u svjetlu najbolje mogu}e ljekarni~ke prakse. 1 Pri obavljanju stru~nih usluga ljekarnici moraju biti sigurni da slijede klinikom vo ena na~ela kako slijedi: 1 da je ljekarnik koji se mo`e identificirati odgovoran za poduzete aktivnosti da osoblje koje pru`a uslugu ima odgovaraju}e obrazovanje i priznatu stru~nost i sposobnost (kompetenciju) za izvo enje zadanih ciljeva da su na raspolaganju u obavljanju slu`be sva potrebna oprema i prikladne mogu}nosti te da se oprema odr- `ava u dobrom stanju da postoje procjene rizika i postupci postupanja, i da ih se slijedi da se vode primjerene bilje{ke koje omogu}uju pra}enje usluge. napisao: Vladimir Grdini} 1 Code of Ethics and Standards, Royal Pharmaceutical Society of Great Britain, Da bi ljekarni~ka usluga bila u svakom pogledu primjerena, ljekarnicima se zabranjuje djelovati u lo{im uvjetima: 2 ljekarnik ne smije djelovati pod bilo kojim uvjetima koji ugro`avaju stru~nu neovisnost ili rasu ivanje, niti nametnuti takve uvjete drugim ljekarnicima 3 ljekarnik mora slobodno stru~no prosu ivati i nije du`an prihvatiti zaposlenje u kojemu bi ta sloboda bila obrukana (kompromitirana) ljekarnik, koji je ravnatelj ili njegov zamjenik, mora osigurati postojanje odgovaraju}ih standarda 4 u prostorijama ljekarne ~iji rad nadziru 5 2 Vidjeti tako er: Farmaceutska etika, deontologija i praksa (Zagreb, 2000.), str Vidjeti tako er ~lanak Ugled struke u ovom Biltenu HLJK. 4 Farmaceut, ravnatelj ljekarne, odgovoran je za organizaciju posla koji uklju~uje ~uvanje, pripravu i izdavanje lijekova (Zakon o ljekarni{tvu, NN, 121/03., 35/08. i 117/08.). Ljekarne u pogledu prostora, zaposlenika i medicinsko-tehni~ke opreme za obavljanje ljekarni~ke djelatnosti moraju ispunjavati uvjete utvr- ene Pravilnikom o minimalnim uvjetima u pogledu prostora, radnika i medicinsko-tehni~ke opreme za obavljanje zdravstvene djelatnosti NN, 61/11. i Pravilnikom o mjerilima za razvrstavanje lijekova te o propisivanju i izdavanju lijekova na recept NN, 82/10.. Vidjeti jo{ Bilten HLJK /4, str S obzirom na sve dijelove ljekarni~kih prostorija, koje su pod nadzorom ravnatelja ljekarne, ravnatelj je stru- ~no odgovoran za: (a) udovoljenje stru~nih standarda trenuta~no valjanih u farmaciji, (b) u~inkovitost i kakvo}u ljekarni~ke usluge, (c) izbor dostavlja~a farmaceutskih proizvoda i usluga, (d) obnavljanje, vo enje i osposobljavanje novog osoblja i dodjeljivanje du`nosti osoblju koje je za njih odgovorno, (e) rje{avanje pitanja koja se ti~u prirode i podru~ja farmaceutske usluge ili 151

70 BILTEN HRVATSKE LJEKARNI^KE KOMORE VII : /4 ljekarnik mora osigurati takve radne uvjete da za{titi javnost i zaposlene osobe 6 ljekarnik mora jam~iti da je provedena sva briga pri izdavanju lijekova, medicinskih proizvoda i kemikalija. Stru~ne usluge iznad reklame Ljekarnik (voditelj ili vlasnik ljekarne) mora, u interesu javnosti, osigurati informacije o dostupnim stru~nim slu`bama. Reklama ne smije zahtijevati ili pokazivati nadmo} nad stru~nim uslugama dobivenima od drugih ljekarnika ili ljekarni, mora biti dostojanstvena i ne smije dovoditi struku na lo{ glas. 1 U vezi s reklamom 2 ljekarnik ima stanovite obveze: 1 raspodjela i sadr`aj reklame za stru~ne usluge mora biti dostojanstvena i ograni~ena tako da na javnost ostavi dojam da lijekovi nisu obi~ni komercijalni (prodajni) predmeti i da ljekarnik, zajedno s danim lijekovima, daje vje{te i informativne savjete o farmaceutskim problemima i zdravstvenoj brizi 3 Standard je va`an dio u prosudbi kvalitete usluge prema korisniku te opisuje razinu kakvo}e i/ili stru~nosti. onih koja na bilo koji na~in zahtijevaju farmaceutsko znanje i stru~no vo enje. Ravnatelj ljekarne snosit }e svu odgovornost ako su propusti u pru`anju ljekarni~kih usluga rezultat njegove nepa`nje ili neaktivnosti. 6 Spaljivanje je naj~e{}i na~in uklanjanja malih koli~ina krutih lijekova i injekcija. Savjet za prikladno spaljivanje valja uzeti od lokalnih mjerodavnih tijela pod ~ijim je nadzorom odlaganje otpada. U svim situacijama ljekarnik treba upotrijebiti svoje stru~no znanje i vje{tinu, zajedno sa svakim potrebnim mjerodavnim (ekspertnim) savjetom da bi uklanjanje materijala bilo {to bezopasnije. napisao: Vladimir Grdini} 1 Royal Pharmaceutical Society of Great Britain, Proposed new Code of Ethics, Pharmaceutical Journal, 248 (1992) Vidjeti tako er ~lanak: Devet načela ljekarničke etike u ovom broju Biltena HLJK. 2 Vidjeti tako er ~lanak: Potreba za dostojanstvom reklame u ovom broju Biltena HLJK. 3 Reklamom su obuhva}eni svi oblici komunikacije, uklju~uju}i, primjerice, novine, letke, zapise, znakove, ambala`u, naljepnice, sustav javnih adresa te radijske i televizijske oglase. Reklama mora: (a) biti takvog karaktera da ne odvede lako ljekarni~ku struku na zao glas, (b) biti legalna, pristojna i istinita, (c) ne smije zlorabiti povjerenje ili iskori{tavati nedostatak bolesnikova znanja. 152

71 VII : /4 BILTEN HRVATSKE LJEKARNI^KE KOMORE reklama pokriva sve oblike podataka i informacija za op}u javnost ili zdravstvene radnike, podrazumijevaju}i sva dobra i usluge koje nude ljekarnici ili ljekarne. reklama za javne usluge, zajedno s gore navedenim uvjetima mora: (a) biti istinita, po{tena i ograni~ena, (b) ne smije osramotiti stru~nu uslugu drugog ljekarnika ili druge ljekarne, imati nadmo}, niti se isticati ili pre{u}ivati, (c) ne uklju~uje nikakav dobrovoljan pri stup pojedincu putem telefonskog po ziva ili posjet bez prethodne najave i (d) ne nagovara s pomo}u sni`enja, poklona, nagrade, rabata ili sudjelova nja u natjecanju s obzirom na stru~nu uslugu, ili putem osiguranja opreme ni `e cijene od postoje}e, koja nije iz rav no povezana s danom stru~nom uslu gom. 4 Ljekarnik koji nudi usluge izravno javnosti mora to ~initi u prostorijama koje odra- `avaju stru~no obilje`je ljekarne. U vezi s reklamom ljekarnik ima stanovite obveze: 1 ljekarnik mora osigurati da vanjski izgled javnih i bolni~kih ljekarni ulijeva povjerenje u tu ustanovu koja doista osigurava zdravstvenu skrb 5 ljekarnik mora osigurati da unutar poslovanja javnih ljekarni javnost mo`e jasno vidjeti u kojim je prostorijama osigurana stru~na usluga i osigurati da prostorije odgovaraju zahtjevima standarda dobre stru~ne prakse. Ljekarnik mora u svako doba sura ivati s kolegama u struci i ~lanovima iz drugih zdravstvenih struka tako da bolesnici i javnost mogu imati korist. 1 ljekarnik ne smije u}i u bilo kakvo udru- `ivanje s lije~nicima koje mo`e smanjiti ljekarni~ku neovisnost u struci 6 ljekarnik ne smije preporu~iti lije~nika ili medicinsku praksu, osim ako to nije zatra`eno od osobe koja tra`i medicinski savjet. 4 Ljekarnik mo`e za komercijalne svrhe upotrijebiti reklamne tehnike koje nisu prikladne za stru~ne usluge. Da bi se izbjegao bilo kakav sukob s Kodeksom etike, savjetuje se da se reklame za stru~ne usluge odvoje od svih drugih reklama. 5 Izgled svih ljekarni~kih prostorija mora biti dostojanstven i odra`avati stru~nu prirodu ljekarne. Ljekarnik treba ocijeniti sadr`aj, smje{taj i veli~inu natpisa i drugih identifikacijskih znakova. Ljekarnik ne treba dopustiti da prozori i vrata budu prekriveni natpisima i naljepnicama ili kojim drugim materijalom. 6 Uska suradnja izme u ljekarnika i lije~nika treba biti u interesu svih uklju~enih u lije~enje, ponajvi{e bolesnika. Bolesnik ima pravo podi}i lijek u bilo kojoj ljekarni po svojemu izboru. Time se sprje~ava porast ne`eljenog odnosa izme u lije~nika i ljekarnika, njihova me usobna utjecaja, a tako er pokazuje javnosti neovisnost svake zdravstvene struke. 153

72 BILTEN HRVATSKE LJEKARNI^KE KOMORE VII : /4 Promet lijekovima i srodnim proizvodima U Republici Hrvatskoj mo`e u prometu biti samo onaj lijek koji ima odobrenje za stavljanje u promet (Zakon o lijekovima, NN, 71/07., 45/09.). Sve pravne i fizi~ke osobe te dr`avna tijela koji na bilo koji na~in dolaze u posjed lijekova moraju osigurati njihov prijevoz, smje{taj i ~uvanje u skladu s propisanim uvjetima, kako ne bi do{lo do promjene kakvo}e i zlouporabe lijeka. Promet lijekova na malo obavljaju pravne i fizi~ke osobe kojima je, sukladno Zakonu o ljekarni{tvu (NN, 121/03., 35/08., 117/08.), odobreno obavljanje ljekarni~ke djelatnosti. 1 napisao: Vladimir Grdini} 1 Vidjeti tako er u V. Grdini}, LJEKARNIČKA PRAKSA: ljekarnička djelatnost, lijekovi i rukovanje lijekovima, HLJK, Zagreb, 2010., str Vidjeti tako er: Farmaceutska etika, deontologija i praksa (Zagreb, 2000.), str Svi ljekarnici moraju pratiti svje`e ustanovljena stru~na mi{ljenja o sigurnosti i uporabi lijekova. Ljekarnik, uklju~en u izdavanje drugih proizvoda za odr`avanje U prometu lijekovima i srodnim proizvodima ljekarnici imaju stanovite obveze: 2 ljekarnik je stru~no odgovoran provoditi kontrolu nad svim lijekovima, medicinskim i sli~nim proizvodima koji su kupljeni ili nabavljeni u ljekarni 3,4 ljekarnik ne smije kupovati, prodavati ili nabavljati nijedan lijek, medicinski proizvod, proizvod za odr`avanje zdravlja ili dodatak hrani ako postoji bilo kakva sumnja u njegovu djelotvornost, kakvo}u i sigurnost 3,4 ljekarnik ne smije na potencijalnog korisnika ili kupca ostavljati dojam da je bilo koji proizvod za odr`avanje zdravlja ili dodatak hrani djelotvoran ako za tu djelotvornost nema valjana dokaza 5 ljekarnik mora biti siguran da proizvo a~ i isporu~itelj svakog nabavljenog lijeka imaju dobar ugled; posebnu pozornost treba obratiti na uvjete ~uvanja lijeka prije izdavanja, te na ozna~ivanje, upute, izgled, podrijetlo i daljnju sudbinu izdanog lijeka 6 zdravlja, treba pratiti najnovija stru~na mi{ljenja o sigurnosti i uporabi takvih proizvoda. Kada se objavi povla~enje iz prometa nekog lijeka, ljekarnik mora djelovati pravilno i odmah, tj. bez ~ekanja. 4 Nabava, posjedovanje, prodaja, dostava ili izdavanje nelicenciranih lijekova, osim tamo gdje su specifi~no odobreni legislacijom, smatra se nestru~nim pona{anjem, pri ~emu ljekarnik ili pravna osoba podlije`e stegovnom postupku. 5 Patvorenje lijekova, i mo`ebitno medicinskih proizvoda, uklju~uje namjerno i la`no ozna~ivanje identiteta i/ ili izvora proizvoda, tj. proizvo a~a. 6 Ljekarnik ne smije nijednom bolesniku izdati lijek koji je prije toga ve} bio izdan nekom bolesniku, a koji ga je naknadno vratio. 154

73 VII : /4 BILTEN HRVATSKE LJEKARNI^KE KOMORE ljekarnik mora stalno ja~ati sposobnost vlastita stru~nog rasu ivanja da bi sprije~io ili utjecao na kupca pri nabavljanju nepotrebnih i prevelikih koli~ina lijekova i drugih proizvoda, posebice onih izlo`enih zlouporabi, ili onih za koje se smatra da smanjuju apetit, sprje ~avaju apsorpciju hrane ili smanjuju tjelesnu teku}inu 7,8 ljekarnik ne smije kupovati, izdavati ili savjetovati osobu da kupi bilo koji pripravak, klasificiran kao lijek ili ne, za koji se smatra da ubrzava uklanjanje alkohola iz organizma ili prikriva znakove intoksikacije 9 osim u nu`di, ljekarnik ne smije zamijeniti propisani lijek za neki drugi, bez odobrenja onoga tko je propisao lijek ili jednakovrijednog tijela 10 pri izdavanju lijeka ljekarnik ne smije odstupiti od upute onoga tko je propisao lijek, osim ako to nije potrebno radi za{tite bolesnika Mnogi recepti za lijekove, posebice za lijekove pod kontrolom, imaju pove}an stupanj mogu}nosti zlouporabe zbog ovisnosti pojedinaca o lijeku. Potrebno je, stoga, bri`no provoditi nadzor nad izdavanjem takvih lijekova, ~ak i kada su legalno autorizirani receptom. Ljekarnik mora osigurati pravilnu primjenu takvih lijekova i biti pripravan na mogu}nost pojave ovisnosti o lijeku me u medicinskim osobljem ili bolesnicima. Svjetska zdravstvena organizacija povremeno objavljuje popise lijekova za koje je utvr eno da mogu izazvati ovisnost i tra`i posebnu kontrolu njihove proizvodnje, trgovine, izvoza i potro{nje. Neki OTC (over-the-counter) lijekovi, odnosno lijekovi u slobodnoj prodaji i nemedicinski proizvodi izvrgnuti su zlouporabi zbog: (a) primjene tijekom du`eg razdoblja i/ili (b) primjene doza obi~no ve}ih od preporu~enih. Takve proizvode ne treba prodavati kupcima ako je jasno da ih ne rabe za osnovne medicinske svrhe ili ako u~estalost kupnje upu}uje na njihovu prekomjernu uporabu. Ljekarnik nije du`an sâm kontrolirati navike onih koji zloupotrebljavaju takve proizvode, ali treba sura ivati s ustanovama kao {to su klinike za pomo} ovisnicima. 8 Danas se o ovisnosti o lijekovima govori kao o te{kom dru{tvenom i zdravstvenom problemu. Ovisnost ve}inom uzrokuju sedativi, hipnotici, analgetici i psihomimetici. Ovisnost se mo`e pojaviti ili ijatrogeno, tj. ako lije~nik dugo i u prevelikim dozama propisuje sredstvo, ili tako da se odre eni lijek na e na ilegalnom tr`i{tu. Krivotvorenje recepata i provale u ljekarne prate tu vrstu ovisnosti. 9 Ima ~itav niz kemijskih sredstava koja izazivaju intoleranciju prema alkoholu. Primjerice, tvari s aromati~nom nitro-skupinom dovode do pove}anja methemoglobina u krvi, barbiturati i neki drugi spojevi dovode do nedefiniranih reakcija i kumulativna toksi~nog djelovanja, pa kombinirani ve} u malim koli~inama mogu izazvati te{ka otrovanja, pa i smrt. 10 Ime koje je nazna~eno na signaturi u ljekarni mora biti ime dano na receptu. U hitnim slu~ajevima potrebno je poduzeti sve razumne korake da bi kakvo}a zamjenskog lijeka bila jednaka propisanom proizvodu. Kada do e do takve zamjene, potrebno je o tome, {to je mogu}e prije, obavijestiti onoga tko je lijek propisao. 11 U slu~ajevima nejasno}a, ljekarnik mora kontaktirati s osobom koja je lijek propisala. Ako je to nemogu}e, ljekarnik se mora osloniti na svoju stru~nu prosudbu i u tim okolnostima odlu~iti {to je u bolesnikovu interesu. Tada kada se problem ne mo`e rije{iti i tamo gdje postoji mogu} rizik za bolesnika, ljekarnik mo`e odlu~iti ne izdati lijek na recept, ~ak i kada onaj koji je lijek propisao potvrdi izdavanje lijeka. No, ljekarnik mora sâm prosuditi kakve mogu biti posljedice takve njegove odluke i tako er prosuditi {to je u najboljem interesu za bolesnika. 155

74 BILTEN HRVATSKE LJEKARNI^KE KOMORE VII : /4 Pri~uva u ljekarni napisao: Vladimir Grdini} 1 Code of Ethics and Standards, Royal Pharmaceutical Society of Great Britain, Takvi (defektni) lijekovi moraju biti izdvojeni od ostalih u pri~uvi te povu~eni iz prodaje ili kakve druge opskrbe. Ljekarna raspola`e dijelom imovine koja je namijenjena za uobi~ajenu potro{nju (zaliha) ili koja se ~uva za mo`ebitan nenadani gubitak lijekova i drugih za zdravstvo potrebnih sredstava (rezerva). Javnost i struka imaju pravo o~ekivati da su sve pri- ~uve nabavljene iz uglednih izvora, te da su visokokvalitetne i prikladne za propisanu namjenu. S tim u vezi: 1 ljekarnik ne smije nabavljati i/ili prodavati lijekove, dodatke prehrani ili druge proizvode za o~uvanje zdravlja onda kad ima razloga sumnjati u njihovu kakvo}u i sigurnost ljekarnici moraju izvijestiti Hrvatsku ljekarni~ku komoru i Agenciju za lijekove i medicinske proizvode kada do- u u sumnju da su im ponu eni ili isporu~eni krivotvoreni lijekovi ili pokvareni lijekovi ili s kakvim drugim nedostatkom (manjkav, nepotpun) 2 zalihe i pri~uve u ljekarni moraju biti pohranjene u prikladnim uvjetima, suklad no prirodi i postojanosti/stabilnosti proizvoda 3 sve zalihe u ljekarni moraju imati serijski broj i rok valjanosti 4 lijekovi vra}eni u ljekarnu iz bolesnikovih domova, ili iz kojih drugih prostora/ustanova, ne smiju se izdavati drugim bolesnicima ljekarnici ne smiju za prodaju nabavljati bilo koji proizvod koji mo`e biti opasan za javno zdravlje ili koji ljekarni~ku struku mo`e dovesti na lo{ glas. 5 3 Posebna pozornost mora biti posve}ena za{titi od one~i{}avanja, od Sun~eve svjetlosti, atmosferske vlage i neodgovaraju}ih temperatura. Za vrijeme uskladi{tenja lijekovi moraju ostati u izvornim tvorni~kim pakovanjima. Ljekarnici moraju usavr{avati svoje znanje o postojanosti lijekova i drugih ljekarni~kih tvari kako bi iz prodaje ispravno i sa sigurno{}u izdvojili tvari koje bi mogle biti pokvarene, odnosno one tvari koje su uskladi{tene nedopu{teno dugo ili im je istekao rok valjanosti. O tome opse`no u poglavlju Postojanost i ~uvanje lijekova, u: LJEKARNIČKA PRAKSA: ljekarnička djelatnost, lijekovi i rukovanje lijekovima, HLJK, Zagreb, 2010., str Lijekovi mogu biti izva eni iz blistera ili folija samo u vrijeme izdavanja, i to samo u svrhu pomo}i pojedinom bolesniku. 5 To uklju~uje duhanske proizvode, izuzev{i terapijske zamjene za nikotin, zatim alkohol, proizvode koji prikrivaju znakove konzumiranja alkohola ili opojnih droga, i tako redom. 156

75 VII : /4 Opskrba lijekovima na recept Pri opskrbi lijekovima na recept treba razlikovati (A) postupke izdavanja lijekovima u javnim ljekarnama, {to uklju- ~uje i opskrbu lijekovima vanjskih bolni~kih bolesnika i (B) postupke opskrbe lijekovima bolesnika u bolnicama. (A) Javnost s pravom o~ekuje da ljekarni~ka usluga bude to~na, dostupna i brza, da lijekovi budu primjerene kakvo}e, s dovoljno dugim rokom uporabe (kako bi se»pokrilo«razdoblje lije~enja) i da budu primjereno pakirani i ozna~eni za svakog bolesnika. Tako er, struka od ljekarnika o~ekuje da odr- `ava primjerene uvjete ~uvanja lijekova. 1 Ljekarnik se mora dr`ati sljede}ih uputa: 1 izdavanje lijeka mora biti pod nadzorom ljekarnika, koji mora biti na raspolaganju da bi prema potrebi posredovao i savjetovao svaki recept ljekarnik mora stru~no procijeniti i odrediti odgovara li bolesniku 2 napisao: Vladimir Grdini} 1 Code of Ethics and Standards, Royal Pharmaceutical Society of Great Britain, Ljekarnici moraju biti sigurni da bolesnici dobivaju dovoljnu koli~inu informacija i takve savjete koji omogu}uju sigurnu i djelotvornu primjenu lijeka. BILTEN HRVATSKE LJEKARNI^KE KOMORE ljekarnici moraju utvrditi postupke u svrhu svo enja rizika od grje{ke na najmanju mogu}u mjeru pri izdavanju i mo`ebitnom one~i{}avanju lijekova, te uklju~iti provjere u svrhu smanjivanja rizika, posebice za pojedine osjetljive proizvode kada je na recept propisan stanoviti farmaceutski proizvod, ljekarnik mora izdati taj i takav proizvod (dopu{ten na tr`i{tu), ako je tr`i{no na raspolaganju, radije nego nelicencirani lijek ili dodatak prehrani osim u hitnim slu~ajevima, ljekarnik ne smije zamijeniti propisani lijek drugim, bez privole bolesnika ili skrbnika ili propisiva~a ili bolni~kog povjerenstva za lijekove svi lijekovi za (per)oralnu ili za vanjsku primjenu moraju biti isporu~eni u prepoznatljivim pakovanjima sigurnosnim za djecu, osim ako je lijek u izvornom pakovanju ili u pa kovanju upravo za odre enog bolesnika bolesnik ima problem s otvaranjem sigurnosnog pakovanja za djecu je dan poseban zahtjev da se lijek ne izdaje u sigurnosnom pakovanju za djecu ne postoji prikladno pakovanje za odre eni teku}i pripravak je bolesnik dopustio neko drugo pako vanje ozna~ivanje izdanih proizvoda mora biti jasno i ~itljivo 157

76 BILTEN HRVATSKE LJEKARNI^KE KOMORE VII : /4 kad nije mogu}e izdati na recept lijek u potpunosti to~no, bolesnik, skrbnik ili zastupnik mora biti obavije{ten o tome te mu se mora pru`iti mogu}nost odlaska u drugu ljekarnu 3 lijekovi se u ljekarni uobi~ajeno izdaju izravno bolesniku ili skrbniku. 4 (B) Bolesnici, bolni~ko osoblje i tim koji upravlja bolnicom, o~ekuju da ljekarnici uklju~eni u opskrbu lijekovima, osiguravaju primjeren sustav opskrbe, te to~no i sigurno uzimanje lijekova. Sljede}i se potanki opisi primjenjuju na sva izdavanja lijekova za bolni~ke bolesnike, bez obzira na to jesu li ona namijenjena za odre enog bolesnika: 1 ljekarnici moraju usvojiti postupke koji omogu}uju prikladnu uporabu lijekova u svrhu svo enja rizika od grje{ke na najmanju mogu}u mjeru pri izdavanju i mo`ebitnom one~i{}avanju lijekova, te uklju~iti provjere radi smanjivanja rizika posebice za pojedine osjetljive proizvode (isto kao kod: Opskrba lijekovima na recept) lijek mora biti jasno i ~itljivo ozna~en dovoljno obavijesti mora biti pru`eno u svrhu omogu}ivanja okolnosti da svi lijekovi izdani bolni~kim bolesnicima budu uporabljeni pravilno, sigurno i primjereno 5 lijekovi koje su bolesnici donijeli u bolnicu ostaju njihovom svojinom i ne smiju biti izdani nikomu drugomu svi lijekovi vra}eni s odjela ili iz bolni~kih soba moraju biti provjereni pod vodstvom/ravnanjem ljekarnika, kako bi se ocijenila njihova primjerenost za mogu}u ponovnu pohranu za pri~uvu/ zalihu. 6 Rad s receptima u ustanovi Ljekarna Solin. 3 Nedostatak lijeka mora se zabilje`iti. Kada je to god mogu}e, treba obavijestiti bolesnika ili njegova zastupnika o tome kad }e lijek biti dostupan. 4 Kada ne postoji mogu}nost za izravni kontakt»licem u lice«, ljekarnik putem pristupa svojim bilje{kama i zapisima iz stru~nih izvora omogu}uje najbolju ljekarni~ku uslugu. 5 Moraju biti na raspolaganju listi}i s informacijama za bolesnika. 6 Lijekovi kojima je istekao rok uporabe moraju biti uni{teni. 158

77 VII : /4 On-line ljekarni~ke usluge Javnost ima pravo o~ekivati jednaku visoku kvalitetu ljekarni~ke skrbi bez obzira na to obavlja li se usluga internetskom ljekarni~kom uslugom (on-line pharmacy services) 1 ili uslugom»licem u lice«. U svakom se tom slu~aju ljekarnici moraju pona{ati sukladno najboljim interesima bolesnika i pru`ati najbolju mogu}u zdravstvenu uslugu. 2 Ljekarni~ko web-mjesto 3 mora jasno na zna- ~iti ime vlasnika posla, adresu ljekarne u kojoj se vodi posao i, po mogu}nosti, ime odgovornog ljekarnika. napisao: Vladimir Grdini} 1 Ljekarni~ka usluga priklju~enjem ra~unala na internet ili neku sli~nu ra~unalnu mre`u. Na~in koji povezuje bolesnike (korisnike) s gotovo neograni~enim brojem neovisnih nuditelja ljekarni~kih informacija (obavijesti, podataka, ) i nudi ljekarni~ko poslovanje. 2 Code of Ethics and Standards, Royal Pharmaceutical Society of Great Britain, Svako se web-mjesto (web site) sastoji od najmanje jedne, pa do neograni~eno velikoga broja web-stranica (web page), obi~no organiziranih hijerarhijski, tako da tvore stablastu strukturu. Web-stranica na vrhu takve strukture, koja predo~uje korijen stabla, naziva se glavnom stranicom (home page). BILTEN HRVATSKE LJEKARNI^KE KOMORE Zajedno s osiguranjem ostalih stru~nih zahtjeva u obavljanju usluga vezanih uz prodaju i izdavanje lijekova ljekarnici moraju osigurati i sljede}e zahtjeve: 2 zahtjev za sigurnost i povjerljivost ljekarnici moraju biti sigurni da su za{ti}eni povjerljivost i integritet svih podataka o bolesniku 4 podaci o bolesniku moraju odgovarati sigurnosnim standardima i drugim propisanim zahtjevima zahtjev za izdavanje lijekova u svim slu~ajevima kada se zahtijeva lijek ili se preporu~uje lijek, ljekarnik mora biti siguran da je na raspolaganju dovoljno podataka (informacija) koji omogu}uju stru~nu procjenu zahtjeva za izdavanje, kao i to da imaju mogu}nost za davanje odgovaraju}ih savjeta i naputaka 5 bolesnik mora biti u mogu}nosti identificirati ljekarnika koji preuzima stru~nu odgovornost za izdavanje lijeka ljekarnik koji obavlja on-line ljekarni~ke usluge mora savjetovati bolesnika da se s ljekarnikom susretne»licem u lice«, i to svaki put kada zahtjev za izdavanjem lijeka ili opisani simptomi bolesti upu}uju na to da bi bolesnikovinteres bio bolje zadovoljen savjetovanjem»licem u lice«informacije i savjeti 4 Svi prijenosi podataka o bolesniku moraju biti kodirani kako bi se takvim podacima onemogu}io pristup s interneta ili s bilo koje druge neovla{tene stranice. 5 Savjet mora biti omogu}en svim potencijalnim kupcima OTC lijekova i nadomjescima vitamina i minerala. 159

78 BILTEN HRVATSKE LJEKARNI^KE KOMORE VII : /4 sve informacije koje se ti~u odre enog proizvoda moraju udovoljiti odobrenju za stavljanje gotovog lijeka u promet (s obzirom na kakvo}u, djelotvornost i sigurnost lijeka), uputi o lijeku s informacijama u pisanom obliku koja sadr`ava podatke za korisnike, kao i pravilima o ogla{avanju lijekova 6 informacije koje se ti~u lijekova moraju sadr`avati bitne detalje o kontraindikacijama i nuspojavama posebni savjeti koji se ne ti~u pojedinog bolesnika, primjerice, oni koji su u vezi s lije~enjem odre enih simptoma ili odre enih stanja, prvom pomo}i, oprezom pri poduzimanju putovanja i sli~no, a objavljuju se na ljekarni~kim web-mjestima, moraju biti visokog stru~nog standarda, te mora biti mogu}a identifikacija ljekarnika koji preuzima stru~nu odgovornost za objavljene savjete preporuke za pojedine proizvode mogu biti dane samo bolesnicima kao pojedincima 7 prije no {to bolesnik primi lijek na recept, ljekarnik, primjenom valjanog postupka izdavanja, mora biti siguran da bolesnik ima dostatnu informaciju koja mu omogu}uje sigurnu i djelotvornu uporabu lijeka ~uvanje podataka ljekarnik mora imati podatke o isporukama lijekova dostatne za pra}enje rizika od zloporabe tih i takvih lijekova moraju se voditi bilje{ke o identitetu ljekarnika koji je bio zadu`en za svaku isporuku na osnovu ezahtjeva ( zahtjeva) postupak `albe treba biti obja{njen na web-mjestima tako da se navede na~in na koji se mogu iskazivati `albe na online ljekarni~ke usluge. 6 Pod ogla{avanjem o lijeku u smislu Zakona o lijekovima (NN, 71/07.) razumijeva se svaki oblik obavje{}ivanja kojemu je namjena poticanje njihova propisivanja, izdavanja, prodaje i potro{nje u pisanom, slikovnom, zvu~nom, usmenom, elektroni~kom, digitalnom ili bilo kojemu drugom obliku. Valja podsjetiti da je, prema navedenom Zakonu, ogla{avanje lijekova dopu{teno u stru~noj literaturi, na stru~nim i znanstvenim skupovima te prema zdravstvenim radnicima. Dopu{teno je ogla{avanje o lijekovima koji se izdaju bez recepta prema stanovni{tvu, a zabranjeno je prema stanovni{tvu ogla{avanje o lijekovima koji se izdaju na recept. 7 Mora se voditi zapis o ljekarniku koji je odgovoran za preporuku, a njegova identifikacija mora biti dostupna i bolesniku. 160

79 VII : /4 Prodaja lijekova u ljekarni Javnost o~ekuje da su lijekovi u ru~noj prodaji sigurni, djelotvorni i prikladni za stanja za koja su namijenjeni kod pojedinih korisnika. Osoblje koje je u ljekarni redovito uklju~eno u prodaju lije kova mora raspolagati priznatom stru~nosti i sposobnosti (biti kompetentno) i podu ~eno kako da, kad je to potrebno, uputi korisnike lijekova na ljekarnika koji }e ih savjetovati. Ljekarnik, odgovoran za provedbu ljekarni ~ke usluge, mora biti siguran da se u prodaji lijekova u ljekarni po{tuju sljede}i standardi: 1 ljekarnik ili njegov manje iskusan pomo}nik, kad je upitan za savjet, mora korisniku lijekova biti sposoban pru`iti dostatnu informaciju kako bi objasnio procjenu da je samolije~enje prikladno, da je preporu~eni proizvod primjenjiv i na~in kako ga treba upotrijebiti ljekarnik mora biti siguran da i, kad se kakav lijek tra`i po njegovu imenu, postoji postupak izdavanja koji omogu}uje stru~ni savjet i intervenciju gdje god to mo`e pomo}i u sigurnoj i djelotvornoj primjeni lijeka 2 napisao: Vladimir Grdini} 1 Code of Ethics and Standards, Royal Pharmaceutical Society of Great Britain, Ljekarnik i njegovi pomo}nici moraju mo}i dati svaki savjet bitan za proizvod namijenjen pojedinom bolesniku. BILTEN HRVATSKE LJEKARNI^KE KOMORE ljekarnik mora biti osobno na raspolaganju kad god je to potrebno da bi se odr`ao i zadovoljio standard ljekarni~ke usluge 3 postupci moraju biti takvi da osiguraju potrebnu skrb pri izdavanju proizvoda za djecu, starije osobe ili koje druge posebne skupine ili osobe ili kad je proizvod za uporabu u `ivotinja ljekarnici moraju biti sigurni da sudjeluju u odluci o izdavanju bilo kojeg lijeka koji zahtijeva njihovo posredovanje. 4 Izdavanje lijekova u ustanovi Ljekarna Grad-Imotski. 3 Farmaceutski tehni~ari moraju biti osposobljeni da prepoznaju slu~ajeve kada je potrebno osigurati savjetovanje s ljekarnikom. 4 Ti i takvi su lijekovi oni koji su nedavno postali dostupni bez recepta, koji mogu biti stvar zloporabe, ili kada je prema odobrenju za stavljanje gotovog lijeka u promet izdavanje proizvoda bez recepta ograni~eno, dopu{teno samo pod odre enim uvjetima. Ljekarnici i njihovi pomo}nici moraju poznavati mo} zloporabe pojedinih OTC proizvoda i ne smiju ih izdavati kada postoje opravdane sumnje o mogu}oj zloporabi. 161

80 BILTEN HRVATSKE LJEKARNI^KE KOMORE VII : /4 Komplementarne terapije i lijekovi U komplementarnu 1 i alternativnu medicinu ide niz postupaka i terapijskih pristupa koji su nastajali diljem svijeta, a ne temelje se na standardnoj, zapadnoj medicinskoj znanosti. Naziva se alternativnom medicinom 2 kad se primjenjuje samostalno, a komplementarnom kad se provodi uz konvencionalnu medicinu. napisao: Vladimir Grdini} 1 Komplementarna medicina noviji je naziv za zamjensku ili alternativnu medicinu. 2 Alternativna medicina jest na~in lije~enja utemeljen na filozofskim zasadama, iskustvu i tradiciji, a obuhva}a brojne postupke: akupunkturu, osteopatiju, kiropraktiku, homeopatiju, makrobiotiku i tako redom. Alternativni modaliteti lije~enja krovni je konstrukt za sve one modalitete lije~enja koji se nalaze izvan uobi~ajenog podru~ja djelovanja zapadne akademske ortodoksne medicinske prakse. Brojna sociolo{ka istra`ivanja pokazuju da oslanjanje ljudi na alternativnu medicinu bilje`i dramati~an eksponencijalni porast. Popularnost alternativne medicine nije vi{e ograni~ena na supkulturne ili etni~ke skupine. Sociolo{ka istra`ivanja pokazuju da je me u korisnicima alternativne medicine sve vi{e obrazovanih, mladih te op}enito pripadnika vi{ih dru{tvenih slojeva. Pomo} od alternativne medicine ve}inom se tra`i za stanja poput bolova u le ima, napetosti, migrene, menopauznih tegoba, zlo}udnih bolesti i artritisa. Neki bolesnici tra`e alternativne intervencije kad konvencionalna medicina pru`a malo nade, navlastito potkraj `ivota. Op{irnije vidjeti u: LJEKARNIČKA PRAK- SA: terapijske doze i primjena lijekova, HLJK, priru~nik u pripremi. Javnost vjeruje ljekarnicima na ponu eni informirani savjet o lije~enju i lijekovima, 3 a struka o~ekuje od ljekarnika da osiguraju svoju stru~nost i sposobnost (kompetenciju) u bilo kojem podru~ju kojega se savjet ti~e. 4 Ljekarnici koji provode homeopatsku skrb i skrb ljekovitim biljkama ili nekim drugim komplementarnim terapijama imaju posebne stru~ne odgovornosti da: 4 homeopatske ili biljne proizvode, ili pro izvode namijenjene za druge komplementarne terapije nabavljaju iz ugled nih i pouzdanih izvora nabave ne preporu~uju proizvod koji kod njih pobu uje bilo kakvu sumnju u njegovu sigurnost i djelotvornost daju savjete o homeopatskim i biljnim proizvodima ili o nekim drugim komplementarnim terapijama samo ako su pro{li odgovaraju}u naobrazbu za ta podru~ja, 5 odnosno ako ili imaju prikladna specijalizirana znanja. 3 To se poglavito ti~e podru~ja slu`bene medicine ili biomedicine, tj. medicine utemeljene na ~injenicama, odnosno temeljene na znanstvenim osnovama. 4 Code of Ethics and Standards, Royal Pharmaceutical Society of Great Britain, Alternativna medicina obuhva}a terapijske mjere i zdravstvene zahvate koji se mahom ne podu~avaju u medicinskim i farmaceutskim {kolama. Ipak, u posljednje vrijeme alternativna se medicina uklju~uje i u nastavne programe medicinskih i farmaceutskih fakulteta i tu tendenciju razvoja u stopu prati dr`avna regulacija i akreditacija sve ve}ega broja alternativnih modaliteta lije~enja. 162

81 VII : /4 Dijagnosti~ke pretrage i ispitivanja zdravlja Pretrage poma`u pri dono{enju zdravstvenih odluka. Dobiveni podaci dijag nosti~kih pretraga smanjuju nesigurnost, katkad postavljaju dijagnozu (patogno moni~an nalaz) 1 ili otkrivaju bolesnike koji bi mogli imati skrovitu bolest (probir). Rezultati pretraga mogu, me u tim, i pove}ati nesigurnost ako dobro ne razlu~uju bolesne od zdravih, 2 ako protuslove klini- ~koj slici ili ako se neprimjereno uklope u kontekst ostalih podataka. 3 Sposobnost pre trage da ispravno potvrdi ili otkloni stanovito stanje ovisi o vjerojatnosti takvoga stanja u ispitanika te o spe cifi~nosti i osjetljivosti same analize. 3 napisao: Vladimir Grdini} 1 Patognomoni~an koji je specifi~an ili karakteristi~an za odre enu bolest ili patolo{ko stanje. Jedan takav simptom ili znak mo`e biti dovoljan za sigurno utvr ivanje dijagnoze. 2 Laboratorijska ispitivanja nisu savr{ena ia mogu pogre{no zdrave proglasiti bolesnima ili bolesne zdravima. Osim opasnosti od pogre{ne informacije, pretrage tro{e ograni~ene resurse, mogu odgoditi lije~enje, uzrokovati nepotrebne zahvate ili sprije~iti prijeko potrebne, a bolesnike mogu izlo`iti opasnosti od nuspojava samog postupka. 3 Op{irnije vidjeti u: LJEKARNIČKA PRAKSA: terapijske doze i primjena lijekova, HLJK, priru~nik u pripremi. BILTEN HRVATSKE LJEKARNI^KE KOMORE Ljekarnici koji rade u primarnoj zdravstvenoj za{titi u dobrom su dru{tvenom i zdravstvenom polo`aju kako bi mogli provoditi dijagnosti~ke pretrage i zdravstvena ispitivanja u javnosti, a javnost ima pravo o~ekivati od takve usluge da bude sigurna i to~na. 4 Ljekarnici koji provode dijagnosti~ke pretrage i ispitivanja zdravlja moraju: 4 prije davanja usluge biti sigurni da su sve osobe zavr{ile potrebno obrazovanje kojim se stje~u priznata stru~nost i sposobnost (kompetencija) u rukovanju opremom i postupcima 5 koji se provode u dijagnostici, kao i u tuma- ~enju rezultata pretraga 6 uvesti i provoditi programe jam~ene kvalitete kako bi se osiguralo dobivanje istinitih rezultata osigurati odr`avanje mjerne opreme u dobrome stanju, kako bi se osiguralo nesmetano izvo enje ispitivanja/pretraga biti upoznati sa suvremenim dostignu}ima na pojedinim poljima i moraju biti sigurni da su svjesni potrebe davanja savjeta ili pak upu}ivanja bolesnika njihovu obiteljskom lije~niku 4 Code of Ethics and Standards, Royal Pharmaceutical Society of Great Britain, Ljekarna mora imati prikladnu prostoriju (ne unutar oficine) za izvo enje ispitivanja i za potrebe savjetovanja. 6 Ljekarnici moraju biti upoznati s ograni~enjima postoje}ih postupaka ispitivanja. 163

82 BILTEN HRVATSKE LJEKARNI^KE KOMORE VII : /4 prije poduzimanja ispitivanja objasniti bolesniku postupak i dobiti njihovu privolu za njegovu provedbu prenijeti rezultate ispitivanja/pretrage bolesniku u razumljivu obliku osigurati vo enje odgovaraju}ih bilje{ki u svrhu pra}enja ljekarni~ke usluge. Hitna stanja U dana{njemu stanju razvoja ljekarni~ke skrbi sve se vi{e vodi briga o mogu}im hitnim intervencijama. Razlog je to {to je u porastu tra`enje pomo}i u javnosti kod ponekih hitnih slu~ajeva. Du`nosti se ljekarnika mogu svesti na sljede}e: 1 ljekarnici moraju promi{ljeno iskori{tavati svoje pravo izdavanja lijeka kod hitnih potreba bolesnika 2 kada ljekarnici nisu u mogu}nosti hitno izdati lijek, moraju savjetom bolesniku ili unesre}enom u~initi sve {to je mogu}e da bi do{lo do potrebne medicinske pomo}i ljekarnici moraju pomo}i osobama kojima je potrebna prva pomo} ili bilo kakvo hitno medicinsko lije~enje, bilo da pru`aju prvu pomo} sukladno svojim ovlastima ili da pozovu hitnu slu`bu. Op}i tehnolo{ki napredak, uz napredak na podru~ju medicine i prirodnih znanosti, poglavito biomedicine, omogu}io je da se zdravstvena za{tita pu~anstva u razvijenome svijetu ubrzano i kontinuirano sve vi{e razvija i u praksi zna~ajno pobolj{ava. U tome poduzetni ljekarnici mogu itekako pomo}i na polju dijagnosti~ke pretrage i ispitivanja zdravlja. Kao rezultat bolje i potpunije zdravstvene za{tite ljudski se vijek stalno produljuje. 7 Bolesnik mora biti u potpunosti informiran o va`nosti rezultata pretrage, opskrbljen savjetom i mo`ebitno drugim informacijama. napisao: Vladimir Grdini} 1 Code of Ethics and Standards, Royal Pharmaceutical Society of Great Britain, Hitne intervencije u prvom su redu domena lije~nika svih profila pa i lije~nika op}e medicine. [to se ti~e ljekarnika, oni moraju itekako promisliti o medicinskim posljedicama ako ne izdaju stanoviti lijek. 164

83 VII : /4 Priprava lijekova ex tempore Izradba pripravka ex tempore (smjesta, bez posebne pripreme) jest ljekarni~ka usluga koja nema namjeru ure ivanja usluge rekonstruiranja (preure ivanja, zamjenjivanja) suhih smjesa s vodom ili kojim drugim otapalom. 1 Javnost s pravom o~ekuje da pripravci izra- eni u ljekarnama ex tempore budu pripravljeni to~no, odgovaraju}e njihovoj namjeni, i da su u skladu s prihva}enim standardima kvalitete. 1 Ljekarnici koji `ele biti uklju~eni u uslugu priprave lijekova ex tempore moraju biti sigurni da su oni, kao i ostalo osoblje uklju- ~eno u tu i takvu djelatnost, stru~ni i sposobni (kompetentni) u provedbi toga ljekarni~kog zadatka, te da su im na raspolaganju prikladna oprema i ostali uvjeti rada. 1 Kod priprave lijekova ex tempore moraju biti prisutne stanovite okolnosti: proizvod se mo`e izraditi ex tempore samo kad u promet nije stavljen odobren gotov lijek, i to samo onda kada je lje karnik u mogu}nosti pripraviti taj napisao: Vladimir Grdini} 1 Code of Ethics and Standards, Royal Pharmaceutical Society of Great Britain, BILTEN HRVATSKE LJEKARNI^KE KOMORE proizvod sukladno prihva}enim standardima oprema se mora uredno odr`avati kako bi se osigurala nesmetana izradba ljekarnik mora biti zadovoljan sigurno{}u i prikladno{}u sastava pripravka ingredijencije 2 moraju biti izvori{no nabavljene od poznatih proizvo a~a i moraju biti prihvatljive kakvo}e za farmaceutsku namjenu 3 proizvod mora biti ozna~en potrebnim oznakama, koje uklju~uju sve posebne zahtjeve za sigurno rukovanje i ~u vanje, kao i rok valjanosti (uporabe) bilje{ke o izradbi pripravka moraju se ~uvati najmanje dvije godine, a po mogu}nosti i pet godina. 4 2 Ingredijencija sastojak, sastavni dio pripravka, bez obzira na to je li rije~ o djelatnoj ili djelatnim tvarima (remedia) i pomo}noj ili pomo}nim tvari (excipientia, vehikulum, konstituensi). Vidjeti op{irno u V. Grdini}, FARMACEUTSKI OBLICI: opći pregled i osnove ispitivanja kakvo}e, HLJK, Zagreb, Potankosti u V. Grdini}, POTVRDE IDENTITETA: farmaceutske tvari i ljekoviti pripravci, HLJK, Zagreb, 2011., str Sva ra~unanja i analiti~ka mjerenja moraju biti provjerena kada je to god mogu}e. Ljekarnici moraju obratiti posebnu pozornost na mogu}e opasne tvari i one tvari koje zahtijevaju posebne tehnike rukovanja. 4 Bilje{ke moraju uklju~ivati sastav (formulaciju), sastojke i njihove koli~ine, njihovo nabavno podrijetlo, serijski broj i rok uporabe. Kada je izradba poduzeta sukladno slu`benom propisu izradbe, bilje{ke moraju uklju~ivati pojedinosti o bolesniku, pojedinosti o slu`benom propisu izradbe, kao i datum izdavanja. Mora se voditi bilje{ka o osoblju uklju~enom u analiti~ko-tehnolo{ki posao, kao i ime ljekarnika koji preuzima cjelokupnu odgovornost. 165

84 BILTEN HRVATSKE LJEKARNI^KE KOMORE VII : /4 Skupljanje i odlaganje farmaceutskog otpada U Hrvatskoj nije poznata stvarna prisutnost lijekova u okoli{u, no negativne posljedice, koje izaziva prekomjerna prisutnost lijekova u okoli{u, koje su dokazane u drugim zemljama, usporedive su i za Hrvatsku. Postoji realna sumnja da se velika koli~ina starih lijekova iz ku}anstava neprimjereno odla`e te ~ini opasnost za okoli{, na {to upu}uje strana literatura, rezultati akcija zbrinjavanja starih lijekova, te zami je}ena nezainteresiranost znatnoga broja ljekarni za prihva}anje starih lijekova. 1 Usluga skupljanja i odlaganja ne`eljenih lijekova (farmaceutskog otpada), 2 vra}enih u ljekarnu od bolesnika ili od drugih pripadnika javnosti, ili s bolni~kih odjela, klinika napisao: Vladimir Grdini} 1 Op{irno o tome u ~lancima: D. Huml, Problemi zbrinjavanja starih lijekova u ljekarnama, Bilten HLJK /5, str ; A. Malovi}, D. Huml, HLJK o gospodarenju medicinskim otpadom, Bilten HLJK /4, str ; K. Vugrin~i} Tomi~i}, D. Huml, Gospodarenje medicinskim otpadom, Bilten HLJK /3, str Prema Pravilniku o gospodarenju medicinskim otpadom (NN, 72/07.), farmaceutskim se otpadom smatraju svi lijekovi i ljekovite tvari (uklju~uju}i njihovu primarnu ambala`u) te sli~ni pomo}ni pripravci koji su postali neupotrebljivi zbog: isteka roka valjanosti, prolijevanja, rasipanja, pripremanja a da pripravak nije upotrijebljen, ili se ne mogu uporabljivati zbog drugih razloga. ili drugih depoa u bolnicama, kao i odlaganje zastarjelih lijekova. 3 Du`nosti se ljekarnika mogu svesti na sljede}e: 3 u bolni~kim ljekarnama ljekarnici moraju osigurati standardne postupke o tome kako postupati s farmaceutskim otpadom ljekarnici moraju (nastojati) osigurati 4 ugovor s ovla{tenim tvrtkama za skupljanje i odlaganje farmaceutskog otpada ili u odre enim razdobljima ili po zahtjevu sav farmaceutski otpad mora biti odijeljen od ostale robe i odmah smje {ten u spremnike za odlaganje 5 ljekarnici moraju osigurati vo enje bilje {ki i drugih isprava i njihovih kopija sukladno zakonskim propisima. 3 Code of Ethics and Standards, Royal Pharmaceutical Society of Great Britain, Osim odredbe o obvezi ljekarni da preuzimaju stare lijekove, Pravilnik o gospodarenju medicinskim otpadom (NN, 72/07.) ne utvr uje daljnji postupak s tim otpadom, primjerice, tko }e preuzimati taj otpad iz ljekarni i tko }e financirati odvoz i zbrinjavanje farmaceutskog otpada iz njih. 5 Prema Pravilniku o gospodarenju medicinskim otpadom (NN, 72/07., ~l. 6.), sve su ljekarne u Hrvatskoj du`ne preuzimati stare lijekove i sli~an farmaceutski otpad neovisno o podrijetlu. Ljekarna je okarakterizirana kao»mali izvor«medicinskog otpada te nije du`na izra ivati plan gospodarenja otpadom niti je obvezna imati skladi{te otpada na mjestu nastanka, nego je obvezna opasni otpad odvojeno skupljati u odgovaraju}e spremnike i najdulje svakih osam dana obraditi ga ili predati ovla{tenoj osobi. Pravilnik u svojim prijelaznim i zavr{nim odredbama odre uje da proizvo a~ medicinskog otpada u roku od godine dana mora uskladiti gospodarenje medicinskim otpadom s odredbama Pravilnika. 166

85 eti~ki kodeks ljekarnika Etika, kodeks i strukovne norme Premda je istina da je farmaceutska etika, kao uostalom i svaka druga strukovna etika, dio op}e dru{tvene etike i morala, odnosno kulturolo{kih i civilizacijskih postignu}a, valja istaknuti da su u farmaceutsku etiku, uz op}i moral i kulturu, ugra eni i osebujni eti~ki sadr`aji, preporuke, stajali{ta, norme (standardi), deontolo{ki propisi, posebni zakoni i tako redom. 1 Ljekarni~ka etika je me unarodna, jer bolesti i lijekovi ne poznaju granica, niti priznaju i nemaju vjerske, rasne i politi~ke razloge. Stoga se ni moralni pristup u ljekarni~kom djelovanju ne smije razlikovati od jednog do drugog razdoblja, od kulturne razine naroda i dru{tvenog ure enja. napisao: Vladimir Grdini} 1 Vidjeti tako er: Farmaceutska etika, deontologija i praksa (Zagreb, 2000.), str. 83. Sadr`aji ljekarni~kih eti~kih kodeksa zasnivaju se na ~etirima temeljnim moralnim uvjerenjima: po{tuj samostojnost (autonomiju) osobe, ~ini dobro, ne ~ini zlo i budi pravedan, uzimaju}i u obzir posebnost primjene tih navedenih uvjerenja u farmacijskoj znanosti i ljekarni~koj struci. 2 Ljekarni~ki eti~ki kodeksi, preko stajali{ta i pravila, nude op}i okvir i osnovni moralni jezik. Propitivanje opisane gra e mo`e pomo}i ljekarnicima, bez obzira na njihovu osobnu filozofiju, politiku, vjeru, ili pogled na `ivot, da donose odluke kad se one ti~u moralnih pitanja koja se javljaju u njihovu radu. Kodeksi etike obuhva}aju stanovit broj na~ela s naznakama odre enih obveza. Katkada se uz obveze ljekarnika donose i pripadaju}a tuma~enja. Zajedno, oni upu}uju na osnovne du`nosti svih farmaceuta, a posebice su prikladni za ljekarnike. U javnosti vlada veliko povjerenje u znanje, vje{tine i valjanu stru~nu prosudbu ljekarnika. To vjerovanje zahtijeva od svih ljekarnika da budu sigurni i da ostanu, tijekom svojega profesionalnog `ivotnog poziva, vjerni visokim standardima u osobnom i stru~nom pona{anju i djelovanju, da osuvremenjuju svoja znanja i odr`avaju svoju stru~nost i sposobnost bitnom za djelokrug prakse, bez obzira na to rade li ili ne rade u izravnom dodiru s javno{}u. Mnoga su pitanja, koja su ljekarnici pozvani rje- {avati, nedvojbena i odluke su jasne. Ipak, kad se susretnu s eti~kim dilemama, od ljekarnika se o~ekuje da iskoriste svoju stru~ nost u dono{enju najprikladnijeg na- ~ina djelovanja. Ljekarnici moraju biti kadri opravdati svoje odluke sebi ravnima, kao i bilo kojoj osobi ili organizaciji koja mo`e biti pogo ena njihovim odlukama i ~injenjem, a to uklju~uje pojedine boles nike, javnost, nacionalnu zdravstvenu slu` bu, nje zine uposlenike i ostale stru~njake u zdravstvu. 3 2 Vidjeti tako er ~lanak: Četiri osnovna stajališta u ovom broju Biltena HLJK. 3 Code of Ethics and Standards, Royal Pharmaceutical Society of Great Britain,

86 BILTEN HRVATSKE LJEKARNI^KE KOMORE VII : /4 Po{tovanje i napredak eti~kih standarda struke Ljekarni~ka je etika me unarodna, jer bolesti i lijekovi ne poznaju granica, pa etika ne priznaje rasne, dru{tvene i politi~ke razloge. Ta ~injenica u neku ruku olak{ava ure enje vlastita eti~kog kodeksa jer se mogu iskoristiti spoznaje i tekstovi drugih naroda. 1 Po{tovanje i napredak eti~kih standarda stru ke stalna je zada}a hrvatskih ljekarnika, 2 to vi{e {to o tome, po pravilu, ne govore ljekarni~ki zakoni, pravilnici, naputci i drugi pravni akti. U izgradnji uvijek svje `ega eti~kog kodeksa valja stalno propitivati novonado{le zada}e ljekarnika. Uz to, ljekarnici trebaju: 3 sudjelovati u aktivnostima nacionalnih i me unarodnih stru~nih organizacija ~ija je svrha unapre ivanje prakse i/ili standarda struke napisao: Vladimir Grdini} 1 V. Grdini}, Promi{ljanja o sa`etku ljekarni~ke etike, Bilten HLJK , str Vidjeti ~lanak: Potrebe za osuvremenjivanjem Kodeksa u ovom broju Biltena HLJK. 3 Vidjeti tako er: Farmaceutska etika, deontologija i praksa (Zagreb, 2000.), str po{tovati eti~ke standarde i, ako postoji, nacionalni eti~ki kodeks. Stru~nost se utvr uje kroz volju pojedinca da udovolji eti~kim i stru~nim/profesionalnim standardima (normama), {to nadilazi minimalne zakonske zahtjeve. 4 Ljekarnik nastavlja biti stru~njak u zdravstvu, koji je stru~njak na polju medicine. Ljekarniku se tako er daje odgovornost za pomo} ljudima da ostanu dobroga zdravlja, da izbjegnu bolest i, tamo gdje je lije~enje lijekovima potrebno (medikacija), omogu}e racionalnu uporabu lijekova i time pomognu bolesniku da postigne najve}i mogu}i boljitak uporabom lijekova. Uloga se ljekarnika nastavlja razvijati. 4 Uzimaju}i u obzir okolnosti, ovo o~itovanje FIP-a o stru~nim standardima vezano uz ljekarni~ki kodeks etike ima nakanu reafirmirati i javno obznaniti du`nosti koje ~ine osnovu uloge i odgovornosti ljekarnika. Te se obveze, temeljene na moralnim na~elima i vrednotama, obavljaju kako bi se omogu}ilo nacionalnim ljekarni~kim organizacijama da kroz vlastite eti~ke kodekse vode ljekarnike u njihovu odnosu s bolesnicima, drugim stru~njacima u zdravstvu i dru{tvom u cijelosti. 4 Crvenim brojevima u eksponentu, uz ni`e navedene OBVEZE ljekarnika, ozna~eni su 4 FIP Statement of Profesional Standards. Codes of Ethics for Pharmacists, International Pharmacy Journal, Supplement to Volume 11, No ; prijevod u Farmaceutski glasnik, 54:1 (1997) 24-25; vidjeti tako er ~lanke: Ljekarnički etički kodeks. Strukovni standardi [1997.] u ovom broju Biltena HLJK. 168

87 VII : /4 BILTEN HRVATSKE LJEKARNI^KE KOMORE ~lanak ili ~lanci u ovom broju Biltena HLJK u kojem ili kojima se mogu na}i dopunski podaci vezani na stanovitu obvezu. OBVEZE ljekarnika ustanovljene kodeksom trebaju uklju~ivati: 4 da se nepristrano i pravi~no odnose prema svakom dodijeljenom im zdravstvenom zadatku i sredstvu za zdravlje koje im je dostupno 1 da osiguraju da im prioritet budu sigurnost, dobrobit i najbolji interes onoga komu pru`aju ljekarni~ku uslugu, te da se odnose po{teno u svojem poslovanju s njima 2 da sura uju s ostalim stru~njacima u zdravstvu kako bi se osigurala provedba najvi{e mogu}e kakvo}e zdravstvene usluge i prema pojedincima i prema dru{tvu u cijelosti 3 da po{tuju pravo pojedinog bolesnika da sudjeluje u odlukama o lije~enju lijekovima, te da ga ohrabruju u tome 5, 4 1 Vidjeti ~lanke: Ljekarnici u praksi, Poštovati ljudsko biće, život i zdravlje, Sukobi savjesti, Pažljivo i oprezno obavljanje dužnosti, Služiti potrebama pojedinca i zajednice, Podaci o uslugama, Promet lijekovima i srodnim proizvodima u ovom broju Biltena HLJK. 2 Vidjeti ~lanke: Devet načela ljekarničke etike (prvo na~elo), Ljekarnici u praksi, Vlasnici i voditelji ljekarne, Poštovati ljudsko biće, život i zdravlje u ovom broju Biltena HLJK. 3 Vidjeti ~lanke: Devet načela ljekarničke etike (deveto na~elo), Lijekovi nisu trgovačka roba, Suradnja s kolegama u zdravstvu u ovom broju Biltena HLJK. 4 Vidjeti ~lanke: Zdravstvene informacije i savjeti, Poštovati ljudsko biće, život i zdravlje u ovom broju Biltena HLJK. da prepoznaju i po{tuju kulturne razlike, vjerovanja i vrijednosti boles nika, posebice kada to mo`e utjecati na bolesnikovo stajali{te prema preporu- ~enom lije~enju 5 da po{tuju i {tite povjerljivost informacija dobivenih tijekom davanja stru~nih usluga, te da budu sigurni da se informacije o pojedincima ne razotkrivaju drugima, osim uz pristanak pojedinca i u posebnim specifi~nim okolnostima 6, 6 da se vladaju sukladno stru~nim standardima i znanstvenim na~elima 7 da se vladaju iskreno i po{teno u odnosima s drugim stru~njacima u zdravstvu, uklju~uju}i kolege ljekarnike, te da se ne anga`iraju u bilo kakvima pona{anjima ili djelatnostima koje mogu dovesti struku na lo{ glas ili umanjiti povjerenje javnosti u struku 8 5 FIP Statement of Professional Standards. Role of the Pharmacist in Encouraging Adherence to Long-Term Treatments, Sydney, FIP Statement of Policy. Confi dentiality of Information gained in the course of Pharmacy Practice, New Orleans, Vidjeti ~lanak: Poštovati ljudsko biće, život i zdravlje u ovom broju Biltena HLJK. 6 Vidjeti ~lanke: Devet načela ljekarničke etike (~etvrto na~elo), Iskreno, povjerljivo i pošteno djelovanje u ovom broju Biltena HLJK. 7 Vidjeti ~lanke: Devet načela ljekarničke etike (~etvrto na~elo), Ljekarnici u praksi u ovom broju Biltena HLJK. 8 Vidjeti ~lanke: Devet načela ljekarničke etike (deveto na~elo), Potreba za dostojanstvom reklame, Ugled struke u ovom broju Biltena HLJK. 169

88 BILTEN HRVATSKE LJEKARNI^KE KOMORE VII : /4 da budu sigurni da odr`avaju suvremenima svoja znanja i vje{tine kroz kontinuirani stru~ni razvoj 7, 9 da se pokoravaju zakonima i prihva}aju kodekse i standarde struke u provedbi svih stru~nih usluga i pribavljanja farmaceutskih proizvoda, te osiguravaju jedinstvo opskrbnog lanca opskrbom 8, 9, 10 isklju~ivo iz uglednih izvora da osiguraju da pomo}no osoblje na koje se prenose pojedini zadaci ima priznatu stru~nost i sposobnost (kompetenciju) potrebnu za efikasnu i efektivnu provedbu tih zadataka 11 da osiguraju da sve informacije pru`ene bolesnicima ili drugim ~lanovima dru{tva i drugim stru~njacima u zdravstvu budu to~ne i objektivne, te pru `ene na na~in koji osigurava da budu shva- }ene 12 7 FIP Statement of Professional Standards. Continuing Professional Development, Nice, The Tokyo Declaration 1993, Standards for quality of pharmacy services (FIP Guidelines for Good Pharmacy Practice, September, 1993.), kao i revidirana verzija, FIP/WHO GPP, 1997, Vancouver; navedeno u podrubnici 4. 9 FIP Statement of Policy. Counterfeit Medicines, Sydney, Vidjeti ~lanke: Devet načela ljekarničke etike (peto na~elo), Odgovornost i sposobnost ljekarnika, Zdravstvene informacije i savjeti, Vlasnici i voditelji ljekarne, Razvijati stručno znanje i vještine u ovom broju Biltena HLJK. 10 Vidjeti ~lanke: Devet načela ljekarničke etike (tre}e na~elo), Vlasnici i voditelji ljekarne, Pažljivo i oprezno obavljanje dužnosti, Pri državanje zakona i odredbi, Podaci o uslugama, Promet lijekovima i srodnim proizvodima, Pri čuva u ljekarni, Prodaja lijekova u ljekarni u ovom broju Biltena HLJK. 11 Vidjeti ~lanke: Ljekarnici u praksi, Vlasnici i voditelji ljekarne, Suradnja s kolegama u zdravstvu, Podaci o uslugama u ovom broju Biltena HLJK. da se prema onima koji tra`e njihove usluge odnose ljubazno i s po{to vanjem 13 da osiguraju kontinuirano obavljanje stru~nih usluga u slu~ajevima sukoba s osobnim moralnim uvjerenjima, kao i u slu~aju zatvaranja ljekarne Vidjeti ~lanke: Iskreno, povjerljivo i pošteno djelovanje, Djelovati kao zdravstveni prosvjetitelj u ovom broju Biltena HLJK. 13 Vidjeti ~lanak: Čast, dostojanstvo i neovisnost struke u ovom broju Biltena HLJK. 14 Vidjeti ~lanke: Ljekarnici u praksi, Vlasnici i voditelji ljekarne, Osigurati stalnost ljekarničke skrbi u ovom broju Biltena HLJK. 170

89 VII : /4 Eti~ki kodeks: smjernice za ljekarnike Me unarodna farmaceutska udruga (FIP) usvojila je sljede}e op}e SMJERNICE za ljekarnike/farmaceute, s nakanom da se tim smjernicama obuhvati glavnina nacionalnih odredbi ili pak uvjetnih uglavaka (klauzula): 1 ljekarnici su du`ni po{tovati `ivot i ljudsko bi}e ljekarnici su se du`ni jednako posvetiti svim svojim bolesnicima du`nost je ljekarnika da neprestano produbljuju svoje stru~no znanje ljekarnici su du`ni po{tovati povjerenje koje im je iskazano i ne smiju odati obavijesti osim uz pristanak bolesnika, ili u iznimnim slu~ajevima kada je to u interesu bolesnika svoju du`nost ljekarnici trebaju ispunjavati s pa`njom i oprezom ljekarnici ni na koji na~in ne smiju ru{iti samostalnost ljekarni~koga zvanja ljekarnici su se du`ni uzdr`ati od svakog ~ina koji mo`e {tetiti struci, ~ak i ako nije u vezi s njihovom praksom 2 napisao: Vladimir Grdini} 1 FIP, Code of ethics: guidelines for pharmacists, Pharmaceutical Newsletter No. 10, October Pod tim okolnostima moraju biti svjesni da su du`ni podupirati i po{tovati dostojanstvo i neovisnost ljekarni~ke struke. BILTEN HRVATSKE LJEKARNI^KE KOMORE ljekarnici trebaju po{tovati eti~ke standarde struke i, ako postoji, nacionalni eti~ki kodeks ljekarnici trebaju po{tovati slobodu izbora bolesnika, koja je njegovo neotu ivo pravo ljekarnici moraju osigurati po{tene i razumne tro{kove za svoje usluge 3 ljekarnici moraju osigurati da reklame i informacije koje se ti~u njihova rad budu ispravne i u skladu s etikom ljekarni~koga zvanja ljekarnici moraju odr`ati uljudan odnos s osobljem upravnog sustava ljekarnici trebaju pomagati vlastima u njihovu nastojanju da unaprijede zdravstvo 4 ljekarnici trebaju djelovati kao zdravstveni prosvjetitelji ljekarnici trebaju sudjelovati u djelovanjima nacionalnih i me unarodnih stru~nih organizacija ~ija je svrha unapre ivanje prakse i standarda struke ljekarnici moraju, kada je u interesu zdravlja bolesnika, odbiti izdati odre- eni lijek. 5 3 Svaki ~in koji dovodi u rizik dobrobit bolesnika i svako uzimanje nagrade za pru`ene usluge smatraju se protivnim eti~kom kodeksu i nepisanim, uobi~ajenim pravilima pona{anja (konvencijama) 4 Ljekarnici trebaju unapre ivati mjere zdravstvene za{tite svojim savjetima vlastima. 5 Ako je taj i takav lijek propisan receptom, ljekarnik je du `an odmah obavijestiti osobu koja je taj lijek propisala. 171

90 BILTEN HRVATSKE LJEKARNI^KE KOMORE VII : /4 Kodeks ljekarni~ke etike i deontologije Na temelju ~lanka 167. Zakona o zdravstvenoj za{titi (NN, 75/93. i 11/94.) i ~lanka 18. to~ka 1. Statuta Hrvatske ljekarni~ke komore, Vije}e komore je na 10. sjednici, odr`anoj 18. travnja donijelo KODEKS LJEKARNIČKE ETIKE I DEONTOLOGIJE. I. UVODNE ODREDBE ^lanak 1. (1) Kodeks ljekarni~ke etike i deontologije (u nastavku teksta: Kodeks) donosi se u skladu s tradicijom i suvremenim smjernicama razvoja ljekarni~ke djelatnosti i skrbi. (2) Kodeks obvezuje svakog magistra farmacije 2 da svoj `ivot i svoju struku posveti dobrobiti i zdravlju ~ovjeka. Ured HLJK i Redakcija Biltena HLJK 1 Vidjeti tako er: Farmaceutska etika, deontologija i praksa (Zagreb, 2000.), str ; Farmaceutski glasnik, 54:4 (1996) 7-15 (Hrvatska ljekarni~ka komora: Dodatak 9). 2 Kad se u tekstu navodi magistar farmacije, poglavito se misli na ljekarnike koji rade u javnim ili bolni~kim ^lanak 2. (1) Kodeks je skup odrednica koje magistar farmacije primjenjuje u: obavljanju temeljne ljekarni~ke djelatnosti radu i komuniciranju s bolesnicima i ostalim korisnicima lijekova odnosima s drugim magistrima farmacije i ostalim zdravstvenim radnicima 3 biomedicinskim istra`ivanjima planiranju obitelji komuniciranju s medijima i javno{}u. ^lanak 3. (1) Kodeks prihva}aju, u Hrvatskoj ljekarni~koj komori, osobnom izjavom svi ma gistri farmacije nakon polo`ena dr`av nog ispita. (2) Osobna izjava trajno se pohranjuje u Registru ~lanstva Hrvatske ljekarni~ke komore (u nastavku teksta: Komora). ljekarnama. Budu}i da ovaj dokument nije ni po svojem sadr`aju kodeks farmaceutske etike, onda bi u njemu sintagmu magistar farmacije najprije trebalo zamijeniti rije~ju ljekarnik V. G.. 3 Rije~ djelatnik zamijenjena je u cijelom tekstu rije~ju radnik. Naime, danas se rije~ djelatnik ponajprije rabi za aktivist (djelatan javni radnik). U ljekarni{tvu poznajemo aktivnu tvar ili djelatnu tvar ili, jednostavno, djelatnicu. Kada je rije~ o osobama u radnom odnosu, bolje je, ovisno o kontekstu, rabiti izraze radnik, zaposlenik, namje{tenik. Osim za zaposlenike ili najamnike koji obavljaju prete`no fizi~ke poslove, rije~ radnik rabi se i za djelatne osobe na posebnom radnom podru~ju, primjerice prosvjetni radnik, zdravstveni radnik, socijalni radnik, znanstveni radnik V. G.. 172

91 VII : /4 BILTEN HRVATSKE LJEKARNI^KE KOMORE ^lanak 4. (1) Izjava glasi:»ja... sve~ano izjavljujem: svoje znanje i umije}e uvijek }u primjenjivati u skladu s na~elima ovog Kodeksa, ~asno, savjesno i dostojanstveno po{tovat }u ljudski `ivot od njegova po~etka do smrti, promicati zdravlje, spre~avati i lije~iti bolesti svakomu }u pru`ati pomo} bez obzira na dob, spol, rasu, narodnost, vjersko ili politi~ko uvjerenje i dru{tveni polo`aj, po{tuju}i pritom ljudska prava i dostojanstvo ~ovjeka uvijek }u davati prvenstvo interesu bolesnika pred osobnim interesom skrbit }u se za pravilnu, u~inkovitu i sigurnu uporabu lijekova lijekove }u izra ivati i izdavati po najvi{im standardima kakvo}e ~uvat }u povjerenu mi tajnu svojim u~iteljima i kolegama iskazivat }u po{tovanje i zahvalnost za znanje, umije- }e i odgoj koje sam od njih primio svim svojim sposobnostima ~uvat }u plemenite tradicije ljekarni~kog poziva.«ii. OP]E ODREDBE 1. Mjesto i uloga magistra farmacije u zdravstvu ^lanak 5. (1) Magistar farmacije sudjeluje u potpunosti, s drugim zdravstvenim radnicima, u izobrazbi i davanju smjernica za sigurnu i racionalnu uporabu lijekova. ^lanak 6. (1) Djelatnost magistra farmacije je javna. Njegov odnos prema svim bolesnicima mora biti jednak. (2) Magistar farmacije, obavljaju}i svoju dje latnost, mora ~uvati ugled i interes ljekar ne ili druge zdravstvene ustanove u kojoj je zaposlen. ^lanak 7. (1) Zada}a i obveza magistra farmacije jest da osigura sigurnu, stalnu i pravodobnu opskrbu lijekovima pu~anstva, zdravstvenih i drugih ustanova i organizacija i zdrav stvenih radnika koji obavljaju privatnu praksu. (2) Bez obzira na podru~je rada ili specijalnost, magistar farmacije kao zdravstveni radnik du`an je sukladno svojim mogu}- nostima pomagati svakom ~ovjeku ~iji je `ivot u neposrednoj opasnosti. ^lanak 8. (1) Magistar farmacije du`an je promicati i podupirati sve aktivnosti i uredbe kojima je svrha spre~avanje bolesti i osiguranje stalnosti u opskrbi lijekovima, a provode ih ili donose Komora i Hrvatsko farmaceutsko dru{tvo, kao njegova strukovna udruga. (2) Magistar farmacije du`an je sudjelovati i u zdravstvenom prosvje}ivanju pu~anstva. ^lanak 9. (1) Du`nost nala`e magistru farmacije da podr`ava aktivnosti dr`avnih i lokalnih tije- 173

92 BILTEN HRVATSKE LJEKARNI^KE KOMORE VII : /4 la Uprave u provedbi zada}a i poslova iz podru~ja zdravstva. (2) Po`eljno je da magistar farmacije sudjeluje u radu udruga i organizacija kojima je svrha unapre enje farmaceutske struke. 2. Odgovornost i neovisnost magistra farmacije ^lanak 10. (1) Magistar farmacije du`an je svoje znanje i umije}e odgovorno, u skladu s ovim Kodeksom, primjenjivati prema svakom bolesniku. Svoj rad obavlja savjesno, s po{tovanjem prema ~ovjeku i njegovu `ivotu. (2) U obna{anju svojeg poziva u granicama svoje stru~ne osposobljenosti i zakonom propisanih ovlasti magistar farmacije samostalan je i neovisan. Za svoj rad odgovoran je pred svojom savje{}u, ~ovjekom i zajednicom. ^lanak 11. (1) Magistar farmacije odgovoran je za rad oso blja u ljekarni s ni`om stru~nom osposob ljeno{}u. Njihov se rad mora nadzirati. Magistar farmacije ne smije dopustiti izdavanje li jek ova osobama kojima zakon to ne dopu{ta. ^lanak 12. (1) Magistar farmacije du`an je u granicama svoje stru~ne osposobljenosti i ljudskog dostojanstva sprije~iti nepravilno lije~enje. (2) Magistar farmacije u interesu bolesnikova zdravlja du`an je odbiti izdavanje lijeka. Ako je takav lijek propisan na recept, mora obvezno tra`iti mi{ljenje lije~nika. (3) Magistar farmacije ima pravo priziva savjesti 4 samo ako time ne dovodi u opasnost zdravlje i `ivot bolesnika. (4) Magistar farmacije lijekove bez recepta izdaje na osobnu odgovornost. ^lanak 13. (1) Magistar farmacije mora ~uvati svoj stru~ni ugled i neovisnost ne pristaju}i da mu se ime isti~e i povezuje s trgova~kim poslovanjem kojemu je svrha stjecanje osobne koristi. (2) Magistar farmacije ne smije sura ivati s pravnim i fizi~kim osobama koje zloupotrebljavaju povjerenje javnosti zastupaju}i neprovjerene ljekovite tvari i postupke namijenjene lije~enju. ^lanak 14. (1) Magistar farmacije ne smije napustiti radno mjesto dok ne dobije zamjenu. 3. Edukacija i usavršavanje ^lanak 15. (1) Magistar farmacije mora svoje stru~no znanje trajno odr`avati i stalno ga dopunjivati 5 novim spoznajama i umije}ima iz farmaceutske znanosti. 6 4 Op{irno o temi u ~lanku L. Dimitrovska, Ljekarnici i priziv savjesti, Farmaceutski glasnik, 67:3 (2011.) Vidjeti tako er ~lanak Priziv savjesti u ovom broju Biltena HLJK, str Poseban broj Biltena HLJK posve}en je temi Hrvatska ljekarni~ka komora i obrazovanje ljekarnika V. G.. 174

93 VII : /4 BILTEN HRVATSKE LJEKARNI^KE KOMORE (2) Trajnu edukaciju i pra}enje novih spoznaja u struci smatrat }e svojom du`no{}u i dugom prema bolesnicima kako bi im uvijek mogao pru`iti odgovaraju}u ljekarni~ku skrb. (3) Magistar farmacije voditelj ljekarne mora obvezno omogu}iti provedbu trajne edukacije i drugih oblika stru~nog usavr- {avanja magistrima farmacije koji su u radnom odnosu u ljekarni. 4. Odnos prema bolesnicima ^lanak 16. (1) Magistar farmacije smatrat }e bolesnikovu dobrobit svojom prvom i temeljom brigom. (2) Magistar farmacije svoj }e posao obavljati stru~no i besprijekorno ne iskori{tavaju}i bolesnika ni tjelesno, ni emotivno, ni materijalno. ^lanak 17. (1) Magistar farmacije u obavljanju svoje ljekarni~ke du`nosti obvezuje se: 6 Valja razlikovati farmacijske znanosti od ~e{}e rabljene sintagme farmaceutske struke (tako er: ljekarni{tva, farmacije) koja se bavi lijekovima i ljekovitim sredstvima u stru~nome smislu njihova poznavanja, prire ivanja, ispitivanja i ~uvanja, u smislu uglednog i posebnog umije}a (ars apothicarie sive speciarie). O farmacijskoj znanosti kao ukupnosti sre enih i uop}enih znanja u vezi s lijekom obja{njeno je u Biltenu HLJK /2, str. 57. Farmaceutska struka u naju`oj je vezi s ljekarenjem, o ~emu je pisano u Biltenu HLJK , str. 97. i u Biltenu HLJK /4, str U Kodeksu treba farmaceutske znanosti promijeniti u farmacijske znanosti. Vidjeti tako er u LJEKARNIČKA PRAK- SA: ljekarnička djelatnost, lijekovi i rukovanje lijekovima, HLJK, Zagreb, 2010., str. 18 V. G.. da }e se prema svim bolesnicima, kojima je potrebna njegova pomo}, odnositi s istim osje}ajem odgovornosti da }e preporu~ivati takve na~ine lije~enja, lijekove i druge pripravke ~iju uporabu eti~ki i stru~no zagovara da }e bolesnika koji se sam lije~i savjetovati na najprikladniji na~in u skladu sa svojim znanjem, a po potrebi pravodobno uputiti na skrb lije~niku da }e uskratiti izdavanje lijekova u slu~aju opravdane sumnje da }e ga osoba upotrijebiti na na~in koji }e {tetiti njezinu zdravlju ili kojim }e ostvariti nezakonitu korist. ^lanak 18. (1) Sve ono {to je magistar farmacije, obavljaju}i svoju ljekarni~ku du`nost, saznao o bolesniku smatra se stru~nom, odnosno profesionalnom tajnom. On ju je du`an ~uvati i pred bolesnikovim bli`njima, ako to bolesnik `eli, osim u slu~ajevima kada je pozitivnim propisima druk~ije odre eno. (2) Zbog ~uvanja stru~ne, odnosno profesionalne tajne, magistar farmacije ne smije javno govoriti o stanju bolesnikove bolesti i o lije~ni~kim receptima. U obavljanju ljekar ni~ke du`nosti mora izbjegavati sve postupke koji bi mogli ugroziti ~uvanje stru- ~ne, odnosno profesionalne tajne. (3) Magistar farmacije voditelj ljekarne mora zahtijevati od svih zaposlenih u ljekarni da u svemu po{tuju odredbe o stru~noj, odnosno profesionalnoj tajni. 175

94 BILTEN HRVATSKE LJEKARNI^KE KOMORE VII : /4 ^lanak 19. (1) Magistar farmacije u obavljanju ljekarni~ke du`nosti mora izbjegavati postavljanje dijagnoze 7 bolesti i davanje prognoza o tijeku bolesti bolesnika u ~ijem lije- ~enju sudjeluje. Posebno je potrebno pred bolesnikom ili tre}om osobom izbje}i komentare o lije~ni~kim nalazima. Magistar farmacije mora s posebnom ozbiljno{}u i pozorno{}u odgovarati na pitanja bolesnika ili tre}e osobe o bolesti ili va`nosti propisanih lijekova. ^lanak 20. (1) Magistar farmacije mora nastojati pridobiti i zadr`ati bolesnikovo povjerenje. ^lanak 21. (1) Svi dogovori ili postupci magistra farmacije koji uklju~uju prijevare na ra~un bolesnika, odnosno njegova zdravlja u izravnoj su suprotnosti s ljekarni~kom etikom. (2) Zabranjen je bilo kakav nelojalan dogovor izme u magistra farmacije i lije~nika ili bilo koje druge osobe. Pod nelojalnim se dogovorom razumijeva dogovor dviju ili vi{e osoba na {tetu bolesnika ili tre}e osobe. 7 Zabrana postavljanja dijagnoze vi{e nije opravdana. Ljekarni~ka je usmjerena prema bolesniku i orijentirana, me u ostalim, i na postavljanje stanovitoga broja dijagnoza. Kona~no, bolesna stanja koja dopu{taju samolje~enje svakako su stanja koja ljekarnici smiju dijagnosticirati. Popis takvih bolesnih stanja objavljen je u knjizi LJEKARNIČKA PRAKSA: ljekarnička djelatnost, lijekovi i rukovanje lijekovima, HLJK, Zagreb, 2010., str Posebno }e trebati dodati eti~ke odrednice pri provedbi dijagnosti~kog ispitivanja u ljekarni i uop}e zdravstvenih ispitivanja u javnosti V. G.. 5. Odnos prema drugim magistrima farmacije i ostalim zdravstvenim djelatnicima ^lanak 22. (1) Magistar farmacije ~asno }e se odnositi prema drugim magistrima farmacije, onako kako bi on `elio da se oni odnose prema njemu. (2) Magistar farmacije du`an je sa svojim suradnicima postupati pravedno i kolegijalno. (3) Magistar farmacije ima pravo zahtijevati od svojih suradnika pona{anje primjereno zvanju. ^lanak 23. (1) Magistar farmacije mentor 8 mora pripravniku, odnosno novaku sta`istu i praktikantu omogu}iti provedbu cjelovitoga programa sta`a ili prakti~ne izobrazbe. Pri tome je obvezan prenijeti na njih, nesebi~no i prema svojemu najboljem znanju, ljubav prema struci. Svojim radom i pona{anjem mora im biti primjerom. ^lanak 24. (1) Magistri farmacije imaju obvezu, u obavljanju ljekarni~ke djelatnosti, me usobno se pomagati i podupirati. (2) Magistar farmacije ne smije nijednim postupkom nanijeti izravnu ili posrednu 8 Eti~ke odrednice za djelovanje mentora i nadglednika praktikanata treba pro{iriti, primjerice, kao u dokumentu Code of Ethics and Standards, Royal Pharmaceutical Society of Great Britain,

95 VII : /4 BILTEN HRVATSKE LJEKARNI^KE KOMORE moralnu, stru~nu ili materijalnu {tetu drugom magistru farmacije. (3) U slu~aju spora, magistri farmacije moraju nastojati spor rije{iti sporazumno. Ako ne mogu do}i do sporazumnoga rje{enja, du`ni su o tome obavijestiti Vije}e Komore ili njezin Stegovni sud. ^lanak 25. (1) Magistar farmacije treba izgra ivati sadr`ajne odnose me u suradnicima i drugim zdravstvenim radnicima. Pri tome je potrebno da stvara klimu po{tovanja i povjerenja. Stjecanje i {irenje ugleda samoisticanjem, ne~asno je. ^lanak 26. (1) Magistar farmacije smatrat }e Hrvatsku ljekarni~ku komoru, Hrvatsko farmaceutsko dru{tvo i Farmaceutsko-biokemijski fakultet Sveu~ili{ta u Zagrebu 9 svojim stru- ~nim i stale{kim maticama, ~uvaju}i i promi~u}i im ugled u struci i u {iroj javnosti. III. POSEBNE ODREDBE 1. Vrednovanje ljekarničkog rada ^lanak 27. (1) Magistar farmacije za pru`ene ljekarni~ke usluge mo`e uzeti samo propisanu i pravi~nu naknadu. (2) Magistar farmacije ima pravo i obvezu da preko svojih stru~nih, stale{kih i drugih udruga osigura odgovaraju}e vrednovanje svojeg rada. 2. Biomedicinska istraživanja ^lanak 28. (1) Magistru farmacije, voditelju tima koji provodi klini~ka istra`ivanja (klini~ki pokus) na ljudima, savjest i ~ast nala`u da plan toga istra`ivanja prethodno prika`e mjerodavnomu dr`avnom povjerenstvu glede znanstvene opravdanosti i eti~ke prihvatljivosti. 10 (2) Magistar farmacije obvezan je sve osobe, koje su obuhva}ene istra`ivanjem, upoznati sa smislom svojeg rada, s o~ekivanom koristi i mogu}om {tetom. ^lanak 29. (1) Magistar farmacije ne smije usvojiti, primijeniti i {iriti znanstveno neprovjereni postupak lije~enja ili lijek i pobu ivati la`nu nadu u bolesnika i njegovih bli`njih. (2) Magistar farmacije mo`e upotrijebiti placebo samo onda kada osoba ispitanik, prema najbolje dostupnim spoznajama, mo`e imati od njega koristi, a svaki je {tetni u~inak, sigurno, isklju~en. 9 U budu}em ure ivanju Kodeksa trebat }e dodati,»kao i druge sveu~ili{ne sredine u kojima se na visoko{kolskoj razini obrazuju farmaceuti«. Ne treba zaboraviti da se u novije vrijeme farmaceuti {koluju i na Sveu~ili{tu u Splitu. O tome je kratko pisano u ~lanku Studij farmacije u Splitu u Bilten HLJK , str V. G.. 10 Taj bi dio Kodeksa valjalo uskladiti s poglavljem Biomedicinska istra`ivanja (~lanak 6.) u Kodeksu medicinske etike i deontologije, Hrvatska lije~ni~ka komora, Zagreb, (vidjeti: Lije~ni~ke novine 66, 15. velja~e 2008.) V. G.. 177

96 BILTEN HRVATSKE LJEKARNI^KE KOMORE VII : /4 ^lanak 30. (1) Magistar farmacije }e o postignutim rezultatima istra`ivanja obavijestiti stru~ne krugove prema na~elima stru~nog izvje{ }ivanja. [iru }e javnost obavijestiti nakon {to je o rezultatima stvoreno stru~no mi{ljenje. 3. Planiranje obitelji ^lanak 31. (1) Magistar farmacije }e u planiranju obitelji promicati u prvom redu odgojne i prirodne metode. Njegova je du`nost da metode, koje su u skladu s medicinskim spoznajama i moralnim vrednotama, objasni te upozori na {tetnosti od pojedinih sredstava, odnosno postupaka. 4. Oglašavanje i isticanje naziva ^lanak 32. (1) Sva ogla{avanja ljekarni~kih usluga, lijekova i drugih pripravaka te isticanje naziva ustanove ili privatne prakse moraju biti u skladu s pozitivnim propisima i odredbama ovog Kodeksa. (2) Oblici ogla{avanja i isticanja naziva, kojimae se koriste magistri farmacije, moraju biti u skladu sa sljede}im na~elima: njihova vodilja mora biti istinsko zdravlje pu~anstva moraju po{tovati stru~ni i znanstveni dignitet magistra farmacije moraju biti jasna i to~na i ne smiju zlorabiti povjerenje javnosti moraju po{tovati javnu i dru{tvenu ulogu ljekarne i magistra farmacije u dru{tvenoj zajednici moraju po{tovati na~elo kolegijalnosti u akademskom zvanju moraju po{tovati na~ela prava i obveza ljekarne u sastavu opskrbe zdravstva. ^lanak 33. (1) Ogla{avanje je dopu{teno: u sklopu zajedni~koga stru~nog ogla- {avanja koje organizira ili podupire Komora unutar i na zgradi ljekarne, ako je u skladu s prije nazna~enim odredbama unutar ljekarne samo kao obavijest na ogla snom panou, a na javnome mjestu obavijest koja ozna~uje najbli`u ljekarnu i sadr`ava samo tekst naslova ljekarne kao jednokratna akcija uz otvaranje ili ponovno otvaranje ljekarne te uz prigodu obljetnice ljekarne u jednostavnom obliku kao oglas u stru~nim ~asopisima i glasilima s imenom ljekarne i dodatnim tekstom. Dodatni tekst mo`e sadr`avati samo naznaku da ljekarna nudi asortiman nazna~en u ~lanku 64. i 67. Zakona o zdravstvenoj za{titi (NN, 75/93. i 11/94.). 11 ^lanak 34. (1) Nedopu{tena ogla{avanja, odnosno ona koja su u suprotnosti s ugledom ljekarni~kog poziva jesu: 11 Tekst valja prilagoditi postoje}emu Zakonu o zdravstvenoj za{titi i mo`ebitno drugim zakonima koji reguliraju problematiku ogla{avanja. Osim toga, ~lanak 40. i sve daljnje trebat }e promijeniti kada za to do e vrijeme V. G.. 178

97 VII : /4 BILTEN HRVATSKE LJEKARNI^KE KOMORE svi na~ini ogla{avanja koji su tr`i{no napadni i u suprotnosti s eti~kim mjerilima svi na~ini ogla{avanja koji su po sadr- `aju i obliku takvi da: iskori{tavaju praznovjerje i lakovjernost javnosti nisu u skladu s istinom, iskori{tavaju je ili stvaraju {tetu drugoj ljekarni mogu nelojalno utjecati na promet ili stvarati {tetu drugoj ljekarni sadr`avaju naznaku zajedni~kih zakon skih i stru~nih ljekarni~kih obveza i zada}a, a koja se po na~inu i obliku izvo enja prikazuju kao posebna zasluga i sadr`aj samo jedne ljekarne, koja provodi tu reklamu ogla{avanje sadr`ava naznaku posebnih besplatnih dodatnih djelatnosti koje po pozitivnim propisima ne smiju ili nisu primjerene tomu da se izvode u ljekarni. ^lanak 35. (1) U ogla{avanje se ne ubraja obavijest o radnome vremenu ljekarne, obavijest o slu- `bi ljekarni~kog de`urstva, obavijest o promjeni telefonskoga broja i 12, 13 telefaksa. IV. ZAVR[NE ODREDBE ^lanak 36. (1) Po{tovanje odredbi ovog Kodeksa, kao i odredbi Kodeksa me unarodnih ljekarni~kih organizacija kojima pristupi Komora, obvezno je za sve magistre farmacije koji rade na neposrednim poslovima zdravstvene za{tite, obavljaju}i ljekarni~ku djelatnost. (2) Magistar farmacije, ~lan Komore, ima pravo i du`nost o svakome kr{enju odredbi Kodeksa obavijestiti Vije}e komore, koje prati primjenu Kodeksa. ^lanak 37. (1) Povrede i sankcije povreda ovog Kodeksa utvrdit }e se Pravilnikom o radu i kaznenim mjerama Stegovnog suda Komore. (2) Vije}e Komore pokrenut }e protiv svakog magistra farmacije koji povrijedi odredbe Kodeksa stegovni postupak preko Stegovnog suda Komore. ^lanak 38. (1) Magistar farmacije du`an je odbiti provedbu svake stru~ne radnje koja je u su- 12 U obavijesti koje se ne smatraju ogla{avanjem valja ubrojiti i podatke za mre`ne adrese, sustav internetskih poslu`itelja, web-mjesta i tako redom V. G.. 13 U izmijenjen i dopunjen Kodeks ljekarni~ke etike valjalo bi ugraditi u III. POSEBNE ODREDBE takve odredbe koje se ti~u: (1) Prodaje lijekova u ljekarnama, (2) Opskrbe lijekovima na recept, (3) Izdavanja u hitnim slu~ajevima, (4) Eti~kih odrednica postavljanja dijagnoze, (5) Mentora i nadglednika praktikanata, (6) Odgovornosti za lijekove i zalihe, (7) Posebne odgovornosti ljekarnika koji se bave prometom homeopatskih pripravaka, ljekovitih droga i drugim komplementarnim terapijama, (8) Dijagnosti~kih ispitivanja/medicinsko-laboratorijske pretrage, (9) On-line ljekarni~kih usluga, (10) Ljekarni~kih prostor a opreme, (11) Skupljanja i odlaganja farmaceutskog otpada i (12) Dodatnih usluga, primjerice, (a) vo enja evidencije o bolesnicima, (b) zdravstvenih informacija i savjeti, (c) priprave ex tempore V. G.. 179

98 BILTEN HRVATSKE LJEKARNI^KE KOMORE VII : /4 protnosti s na~elima iznesenima u Kodeksu. Komora je du`na u tome pomo}i magistru farmacije svojim ugledom i pravnim sredstvima, ako se za to poka`e potreba. ^lanak 39. (1) Magistri farmacije koji su do stupanja na snagu ovoga Kodeksa polo`ili dr`avni ispit daju izjavu, u skladu s ~lankom 3. tog kodeksa, pri upisu u Registar ~lanstva Komore, a najkasnije prilikom prijma prvog odobrenja za samostalni rad. ^lanak 40. (1) Ovaj se Kodeks objavljuje se u Farmaceutskom glasniku i stupa na snagu danom objave. Broj: II 16/ U Zagrebu, 18. travnja PREDSJEDNIK VIJE]A KOMORE Mr. sc. Darko Taka~, mag. pharm. Ljekarni~ki eti~ki kodeks. Strukovni standardi Ovaj je Eti~ki kodeks prihvatilo Vije}e Me unarodne farmaceutske udruge (FIP) na sastanku Vije}a, odr`anom 5. rujna u Vancouveru. 1 Svaku struku odre uje spremnost njezinih stru~njaka da se pridr`avaju eti~kih i stru~nih standarda koji prelaze minimalne zakonske odredbe. Ta na~ela, zasnovana na moralnim obvezama i vrijednostima, omogu }uju ljekarni~kim udrugama da svojim eti~kim kodeksima upu}uju ljekarnika u na~in ophodnje s bolesnicima, drugim zdrav stvenim strukama i dru{tvom u cijelosti. Ljekarnici moraju raditi nepristrano i besprijekorno, u skladu s onim {to je predvi eno u zdravstvenom sustavu. napisao: Vladimir Grdini} 1 Vidjeti tako er: Farmaceutska etika, deontologija i praksa (Zagreb, 2000.), str ; Farmaceutski glasnik, 55:1 (1999) Valja imati na umu da je nakon FIP Statement on Professional Standards: Code of Ethics for Pharmacists, Vancouver, 1997., objavljen i novi dokument pod istim naslovom u New Orleans, September

99 VII : /4 BILTEN HRVATSKE LJEKARNI^KE KOMORE Na~ela i obveze U obna{anju svoje struke ljekarnik se treba ravnati prema devet NA^ELA (1 9) 2 i nizom obveza, kako slijedi. 1. Temeljna odgovornost ljekarnika jest briga za dobrobit pojedinca biti objektivan pretpostavljati dobrobit pojedinca osob nim ili komercijalnim interesima (uklju~uju}i financijske interese) promicati pravo pojedinca na podno{ljivo i djelotvorno lije~enje. 2. Ljekarnik svima pristupa s jednakom predanošću po{tovati `ivot i ljudsko dostojanstvo ne diskriminirati ljude nastojati postupati i informirati svakog pojedinca, sukladno njegovim osobnim okolnostima. 3. Ljekarnik poštuje pravo svakog na slobodni izbor liječenja osigurati da se ljekarnik u planiranju skrbi i lije~enja konzultira i s boles nikom. 4. Ljekarnik poštuje i štiti pravo pojedinca na povjerljivost podataka ne {iriti informacije koje se ti~u pojedinca bez njegova pristanka ili valjanog razloga. 5. Ljekarnik surađuje s kolegama i drugim stručnjacima te poštuje njihove vrijednosti i sposobnosti sura ivati s kolegama i drugim stru~njacima, kao i s ustanovama, u nastojanjima promicanja dobroga zdravlja, te u lije~enju i spre~avanju bolesti. 6. Ljekarnik u profesionalnim odnosima djeluje pošteno i iskreno raditi savjesno iz uvjerenja izbjegavati postupke, pona{anje ili radne uvjete koji bi mogli {tetiti stru~nim prosudbama. 7. Ljekarnik služi potrebama pojedinaca, zajednice i društva prihvatiti obveze glede slu`enja potrebama pojedinaca i cijeloga dru{tva. 8. Ljekarnik održava i razvija stručno znanje i vještine osigurati stru~no obavljanje svake ljekar ni~ke usluge stalnim unapre i vanjem svojega znanja i vje{tina. 9. Ljekarnik osigurava stalnost skrbi u slučaju radnih sporova, zatvaranja ljekarne ili sukoba s osobnim moralnim uvjerenjima uputiti bolesnika drugom ljekarniku pobrinuti se da, u slu~aju zatvaranja ljekarne, bolesnici budu obavije{teni o tome u koju su ljekarnu preneseni kartoni s njihovim podacima, ako su se vodili. Sadr`aji se u to~kama 1., 4., 5. i 8. na neki na~in poklapaju s na~elima 1., 4., 9. i 5. u ~lanku Devet načela ljekarničke etike u ovome broju Biltena HLJK. 2 Jedak je broj na~ela kao i u ~lanku Devet načela ljekarničke etike, ali su sadr`aji u pet na~ela razli~iti. 181

100 BILTEN HRVATSKE LJEKARNI^KE KOMORE VII : /4 Potrebe za osuvremenjivanjem Kodeksa Kodeks ljekarni~ke etike i deontologije donesen je sada ve} davne, godine. Potreba za osuvremenjivanjem Kodeksa ljekarni~ke etike (dalje u tekstu: Kodeks) jest o~ita s obzirom na razvoj ljekarni{tva u znanstvenom, stru~nom i tehnolo{kom smislu. Ta i takva pobolj{anja povremeno treba provesti kako bismo {to jasnije i potpunije iskazivali sada{nja pravila pona{anja, ulogu i du`nosti ljekarnika. 1 Nepromjenjivi dio ljekarni~ke etike ~ini osnov ni skup na~ela prema kojima se odre- uje pona{anje u ljekarni{tvu, a u skladu s pravilima morala. 2 Kako pi{e V. Grdini} u izgradnji op}evaljanoga ljekarni~kog kodeksa, potrebno je u~vrstiti stanovit broj ETI^KIH NA^ELA, koja onda mogu biti dopunjena pojedinim OBVEZAMA i vrijednim OBJA[NJENJIMA. 2 Budu}i Kodeks etike i deontologije (ili Kodeks ljekarni~kog pona{anja) mogao bi se dakle sastojati od relativno kratkog skupa napisala: Lidija Dimitrovska, mag. pharm. / Ljekarne Kova~i} Pavlina, Split 1 Vidjeti ~lanak: Primijenjena etika u ovom broju Biltena HLJK. 2 V. Grdini}, Promi{ljanja o sa`etku ljekarni~ke etike, Bilten HLJK , str NA^ELA i OBVEZA po uzoru na britanske i australske dokumente 3 te opse`ne DOPU- NE koje bi obja{njavale op}a na~ela i razra- ivale pojedinosti va`ne za prakti~ni rad u ljekarni{tvu. Dakle: Kodeks etike i deontologije: načela i obveze Kodeks etike i deontologije: ponašanje/ postupanje s objašnjenjima. Na~ela, obveze i obja{njenja trebaju upu }ivati sve ljekarnike na njihove temeljne du`nosti, posebice u ljekarni, i dakako, u smislu njihove moralne obveze (deontologije). Dakle, stru~na odgovornost ne obuhva}a samo na~ela pona{anja nego i stru~ni rad, kao i pravne posljedice koje mogu nastati zbog nestru~noga djelovanja ljekarnika. 2 Eti~ka na~ela i standardi sada i u najbli`oj budu}nosti trebaju biti primjenjivi i na cjelokupno ljekarni{tvo, ali i na sva pojedina podru~ja rada ljekarnika. Promjene u ljekarni{tvu koje stoje u izravnoj vezi s Kodeksom jesu: bitan napredak tehnologije komunikacija i tehnologije uop}e 3 Royal Pharmaceutical Society of Great Britain, Proposed new Code of Ethics, Pharmaceutical Journal, 248 (1992.) ; L. D. Vottero, The code of ethics for pharmacists editorial, Am. J. Health-Syst. Pharm., 52 (1995.) 2096; Pharmaceutical Society of Australia, Code of professional conduct, 2011; Royal Pharmaceutical Society of Great Britain, Medicines, ethics and practice: a guide for pharmacist, 18th ed., RPSGB, London,1997, 69-98; Royal Pharmaceutical Society of Great Britain, Code of Ethics and Standards, RPSGB, London,

101 VII : /4 BILTEN HRVATSKE LJEKARNI^KE KOMORE pro{irenje i pove}anje vrsta ljekarni~kih usluga u praksi visok udjel pripravaka za samolije~enje me u pripravcima u optjecaju pove}ana primjena alternativnih i komplementarnih postupaka terapije promjene u ljekarni~kom zakonodavstvu i drugom zakonodavstvu bliskom ljekarni{tvu sna`enje va`nosti i potrebe za standardizacijom rada. U postupku modernizacije Kodeksa valja, posebice u opse`ne DOPUNE, razvrstati ODGOVORNOSTI ljekarnika na osobne, osobite i posebne te utvrditi klju~ne odgovornosti ljekarnika. Kodeks treba istaknuti potankosti (navesti najva`nije detalje) {to se ti~e OBVEZA i ZAHTJEVA u provedbi ljekarni~ke prakse. Obveze ljekarnika o~i tuju se u zahtjevima prema ljekarniku i njegovim obvezama. [to se ti~e LJEKARNI^KIH USLUGA,valja ih obraditi u svjetlu etike i deontologije, i to svaku zasebno, a prije toga morala bi se utvrditi: podru~ja koja ~ine samu sr` ljekarni~ke usluge podru~ja za manji broj ljekarnika, koja bi tijekom vremena trebala postati usluga za sve ljekarnike podru~ja za dodatne usluge na koje }e se odlu~iti tek manji broj ljekarnika. ODGOVORNOSTI ljekarnika jesu: osobne (a) za dobrobit bolesnika i (b) za dobrobit i sigurnost javnosti osobite (a) vlasnika ljekarne, (b) voditelja ljekarne, (c) upravitelja bolni~ke ljekarne, (d) upravitelja ljekarni~ke ustanove i (e) mened`era u ljekarni{tvu posebne (a) mentora i nadglednika praktikanata, (b) ljekarnika za trajnu izobrazbu i usavr{avanje, (c) za informiranje o uslugama i (d) za na~in promid`be. Me u POSEBNIM ODGOVORNOSTIMA isti ~u se one za lijekove, pri ~emu: ljekarnik ne smije nabavljati ili stavljati u promet lijekove, dodatke prehrani ili druge proizvode za o~uvanje zdravlja, tada kad sumnja u njihovu kakvo}u i sigurnost 4 zalihe u ljekarni moraju biti pohranjene u odgovaraju}im uvjetima, sukladno prirodi i stabilnosti proizvoda 4 sve zalihe lijekova u ljekarni moraju imati serijski broj i rok uporabe 4 lijekovi mogu biti izva eni iz originalnog pakovanja samo u vrijeme izdavanja, i to samo u svrhu pomo}i pojedinom bolesniku lijekovi vra}eni u ljekarnu iz domova bolesnika ili drugih ustanova ne smiju se izdavati drugim bolesnicima 4 ljekarnici ne smiju nabavljati za prodaju bilo koji proizvod koji mo`e biti opasan. 4 4 Vidjeti ~lanke: Pričuva u ljekarni, Raditi za dobrobit bolesnika i Promet lijekovima i srodnim proizvodima u ovom broju Biltena HLJK. 183

102 BILTEN HRVATSKE LJEKARNI^KE KOMORE VII : /4 5 Vidjeti ~lanke: Ljekarnici u praksi i Priziv savjesti u ovom broju Biltena HLJK. [to se ti~e ZAHTJEVA u provedbi ljekarni~ke prakse, valja naglasiti ove okolnosti: ljekarnici prihva}aju posao samo tamo gdje imaju osigurane prijeko potrebne vje{tine i sposobnosti za izvo enje zadataka 5 ljekarnici poduzimaju stalni stru~ni razvoj odgovaraju}i svojim profesionalnim zadu`enjima 5 ljekarnici ne rade u okolnostima koje im ne dopu{taju da udovolje svim klju~nim odgovornostima ljekarnika 5 ako za neku zada}u treba ovlastiti neku drugu osobu, onda }e tu zada}u ljekarnik prenijeti na osobu koja je kompetentna za izvo enje te zada}e 5 prije prihva}anja zaposlenja ljekarnici moraju objelodaniti sve ~initelje koji mogu utjecati na njihovu mogu}nost obavljanja posla 5 kad iz religioznih ili osobnih stajali{ta ljekarnika prije~i provo enje du`nosti, ljekarnici ne smiju osu ivati ili kritizirati bolesnika, a on ili neki drugi uposlenik mora savjetovati bolesnika o drugim mogu}nostima provedbe tra `ene usluge 5 ljekarnici djeluju brzo, u svrhu za{tite bolesnika i javnosti od rizika, izvje- {tavaju}i odgovaraju}e osobe, vlasti ili zakonodavna tijela, ako imaju razloga vjerovati da oni sami ili njihove kolege iz iste ili neke druge struke nisu sposobni za praksu iz zdravstvenih razloga, razloga pona{anja ili zbog kompetencije 5 ljekarnik treba osigurati obavljanje svih zakonskih i stru~nih zahtjeva vezanih za ljekarni~ki (farmaceutski) aspekt posla 6,7 ljekarnici se moraju uvjeriti da su respektabilni opskrbljiva~i, izvori nabave i kvaliteta svih lijekova ili farmaceutskih tvari 7 nije dopu{teno nametati takve uvjete ljekarnicima koji bi mogli utjecati na njihovu mogu}nost ispunjenja stru~nih i zakonskih zada}a 7 treba osigurati da ljekarnici i ostalo osoblje zaposleno kod njih ili pod njihovim vodstvom ima prijeko potrebna znanja, vje{tine i sposobnosti za izvo enje povjerenih poslova 7 treba osigurati da ljekarnici i ostalo zaposleno osoblje ima dostatno znanje iz hrvatskoga jezika 7 treba osigurati da uvjeti rada, ure aji, oprema i materijali omogu}uju provo- enje usluge u stru~no prihvatljivim standardima 7 treba osigurati efektivne mjere radi za{tite privatnosti osobnih podataka 7 potrebno je obavijestiti udru`enje kada je naru{ena ljekarnikova kompetencija ili mogu}nost u provedbi prakse 7 6 Vidjeti ~lanak: Devet načela ljekarničke etike u ovom broju Biltena HLJK. 7 Vidjeti ~lanak: Vlasnici i voditelji ljekarne u ovom broju Biltena HLJK. 184

103 VII : /4 BILTEN HRVATSKE LJEKARNI^KE KOMORE odre eni ljekarnik treba biti odgovoran za preuzete djelatnosti 8 osoblje koje provodi slu`bu treba imati odgovaraju}e obrazovanje i kompetenciju za izvo enje zadanih ciljeva 8,9 sva potrebna oprema i odgovaraju}i uvjeti rada trebaju biti na raspolaganju za obavljanje slu`be te da se odr`avaju u dobromu stanju 8 potrebno je voditi odgovaraju}e bilje{ke radi pra}enja i kontrole slu`be. 8 8 Vidjeti ~lanak: Podaci o uslugama u ovom broju Biltena HLJK. 9 Vidjeti ~lanak: Razvijati stručno znanje i vještine u ovom broju Biltena HLJK. 185

104 KAKO PLATITI ^LANARINU Svoju ~lansku obvezu pla}anja ~lanarine mo`ete obaviti uplatom pomo}u NA- LOGA ZA PLAĆANJE ili elektroni~kim putem ili u uredovno vrijeme u prostorijama Hrvatske ljekarni~ke komore, Marti}eva 27/III, Zagreb. Molimo da na uplatnici ne zaboravite upisati JMBG u rubriku Poziv na broj odobrenja ili drugi podatak naveden pod 3. Kod uplate putem uplatnice, molimo Vas da upi{ete sve ozna~ene rubrike: Hrvatska ljekarnička komora Ana Horvat Getaldićeva Zagreb 1 Hrvatska ljekarnička komora Zagreb 500, Članarina za godinu svoje ime, prezime i adresu 2 to~an broj `irora~una JMBG ili datum ro enja ili ~lanski broj u HLJK 4 naznaku za godinu za koju pla}ate ~lanarinu. Zahvaljujemo svima koji su podmirili svoju ~lansku obvezu. Ako ste iz bilo kojega razloga ostali u dugu, ~lanarinu treba najprije uplatiti za proteklu godinu, a potom za teku}u godinu. Molimo Vas da ~lanarinu pla}ate redovito jer je ~lanarina osnovni izvor prihoda Hrvatske ljekarni~ke komore, a kojom ostvarujete ne samo utvr ena prava nego poma`ete i tiskanje Biltena HLJK, ljekarni~kih priru~nika i drugih izdanja namijenjenih Va{em stru~nom radu i napretku. Kao ~lan obitelji Hrvatske ljekarni~ke komode pogledajte stra`nji omot Biltena HLJK na kojem stoji LJEKARNI^KA KOMORA JE NEVIDLJIV ALI U^INKOVIT MOST IZME\U LJEKARNIKA I BOLESNIKA.

105 Predmetno kazalo kazalo Po`eljno je da tematski brojevi Biltena HLJK imaju predmetno kazalo. U kazalu se, zbog ograni~ena prostora, isti~u samo glavni pojmovi s podru~ja ljekarni~ke etike, i to pojmovi navedeni u ~lancima ovoga tematskoga broja Biltena HLJK. Bilje{ke o lije~enju, 112 bolesnik dobrobit za, 111 po{tovanje autonomnosti, 118 raditi za dobrobit, 96, 110 ^ast i dostojanstvo struke, 96 Deontologija o potrebi izraza, 135 usluge, dijagnosti~ke pretrage, 163 djelovanje iskreno, povjerljivo i po{teno, kao zdravstveni prosvjetitelj, 124 dostojanstvo poziva, 105 struke, 96 du`nost(i) i ljekarni~ki rad, 144 i moralne norme, i prava, 136 ljekarni~ka, zloporaba i povreda, 109 pa`ljivo i oprezno obavljanje, 144 Eti~ki (ljekarni~ki) kodeks, vidjeti tako er: kodeks i deontologija, 172 i strukovne norme, 167, 180 na~ela i obveze, 181 op}e odredbe, 173 posebne odredbe, 177 potreba za osuvremenjivanjem, 182 smjernice za ljekarnike, 171 uvodne odredbe, 172 zavr{ne odredbe, 179 eti~ki standardi po{tovanje i napredak struke, 168 etika, 91 ~etiri osnovna stajali{ta, 94 ~uvarica, 99 sastavio: Vladimir Grdini} devet na~ela, 96 i deontologija usluge, i Hrvatska ljekarni~ka komora, 99 kodeks i strukovne norme, 167 kodeks ljekarni~ke, ljekarni~ka, 96 primijenjena, 98 eti~ka na~ela, temeljna, eti~ki kodeks smjernice za ljekarnike, 171 eti~ko pona{anje, temelji, 92 Farmaceutska struka, 175 Hitna stanja, 164 Hvarska deklaracija, ovitak Informacije bez bolesnikove privole, i ljekarnici, ljekarni~ka tajna, 123 nedopu{tena ogla{avanja, 126 o lijekovima preko javnih glasila, 125 oblici ogla{avanja, 126 otkrivanje, 123 povjerljivost podataka, 113, 123 zdravstvene i savjeti, 115 informirani pristanak, 94 ispitivanja zdravlja, 163 Kodeks eti~ka na~ela, obveze i obja{njenja, eti~ki, smjernice za, 171 eti~ki, strukovni standardi, ljekarni~ke etike, 99, 135, , 167, obveze ljekarnika, potreba za osuvremenjivanjem, povjerenstvo za etiku, 100 sadr`aj ljekarni~kih, 167 komplementarne terapije, 162 Lijekovi komplementarne terapije i, 162 nisu trgova~ka roba, 141 prodaja u ljekarni, 161 promet, 154 ljekarna izgled prostorija, 106 opskrba na recept, 157 pri~uva u, 156 prodaja lijekova, 161 profesionalni karakter, 97 sigurna za javnost i ljude, 107 stru~no obilje`je, 106 uvjeti ~uvanja lijekova, 107 vlasnici i voditelji, 130 zdravstvena ustanova, 106 ljekarni~ka praksa, 92 ljekarni~ka skrb o~ekivanja javnosti, 109 osigurati stalnost, 148, 181 ljekarni~ka struka ~ast, dostojanstvo i neovisnost, 129 moralne obveze pripadnika, 89 ugled, ljekarni~ka tajna, 95, 123 ljekarni~ke usluge, 97 dijagnosti~ke pretrage, 163 djelotvornost, 97 hitna stanja, 164 informacije i savjeti, informacije o, 126 ispitivanje zdravlja, 163 jam~iti djelotvornost, 97 komplementarne terapije, 162 on-line, 159 opskrba lijekovima, 157 podaci o, 151 podru~ja, 107 priprava lijekova ex tempore, 165 promet lijekovima, 154, 161 stru~ne, 152 ljekarni~ki ra~unalni sustavi, 114 ljekarnik(ci)/farmaceut, 87, 105 djelovati u interesu bolesnika, 104 djeluje po{teno i iskreno,

106 BILTEN HRVATSKE LJEKARNI^KE KOMORE VII : /4 du`nosti i obveze, 122, 171 edukacija i usavr{avanje, 174 eti~ko djelovanje, 117 i biomedicinska istra`ivanja, 177 i bolesnici, 171 i dobavlja~i lijekova, 110 i dobrobit bolesnika, , 137, 181 i dostojanstvena reklama, 126 i lijekovi, 105, 141 i planiranje obitelji, 178 i primjeren sustav opskrbe, 158 i poticanje na/za, 139 i struka, isti pristup svima, 181 izbor dobavlja~a, 131 kao farmakoinformati~ar, 113 kao stru~njak, 88 komunikacija s okolinom, 104, 176, 181 mentori i nadglednici praktikanata, 132 mjesto i uloga u zdravstvu, 173 moralni, 87 moralno pona{anje, 104 obveze ustanovljene kodeksom, odgovornost i neovisnost, 174 odgovornost i sposobnost, 97, 108 odlike poziva, odnos prema bolesnicima, 175 osigurava postupak `albe, 132 osposobljavanje uposlenih, 131 po{tovanje bi}a, `ivota i zdravlja, 136, 171 po{tovanje bolesnikovih prava, 98, 171 po{tovanje prava pojedinca na povjerljivost, 123, 181 po{tovanje slobode bolesnika, 137, 181 poziv, 103 pravo vrednovanja svoga rada, 177 pridr`avanje kodificiranih propisa, 98-99, 171 pridr`avanje zakona i odredbi, 149 primjena znanja na dobro bolesnika i javnosti, 98 profesionalna neovisnost, 97 sa sedam zvjezdica, 103 skupljanje i odlaganje otpada, 166 sposobnost, 110 stru~no usavr{avanje, 105, , 145 stru~njak za lijekove, 106 suradnja s kolegama i drugima, 181 u borbi za ugled struke, 143 u izdavanju lijekova, 138, 155, 171 u nacionalnim i me unarodnim organizacijama, 171 u obna{anju du`nosti, 148, 171 u praksi, , 171 u slu`bi pojedinca, zajednica i dru{tva, 181 u za{titi struke, 171 voditelj ljekarne i vlasnik, 97, 130 zdravstveni prosvjetitelj, 124, 171 znanja, vje{tine i izvedba, 104, 171, 181 Moral, 91 moralna na~ela pridr`avanje, 92 moralna obveza ljekarnika, 93 moralna stajali{ta, 94 moralne ~injenice, 91 moralne norme du`nosti i, podrijetlo, 100 Na~elo(a) dobro~instva i ne{kodljivosti, 95 ljekarni~ke etike, 96, 101 pravednosti, 95 temeljna eti~ka, 91 nebeski za{titnici zdravlja, 101 norme eti~ke, 101 moralne, 100 strukovne, 167 Obveze eti~ke i pravne, 138 savjesti i svijesti, 138 odgovornost ljekarnika, 108 pravna ili sudska, 93, 109 problem djelovanja, ogla{avanje i isticanje naziva, opreke u struci, 92 Podaci ~uvanje povjerljivih, 123 o uslugama, 152 povjerljivost, 113, 123 {tititi pravo na, 123 po{tovati ljudsko bi}e, `ivot i zdravlje, 136 povjerljivost informacija, 97 zakone i druge odredbe, 96 pridr`avanje zakona i odredbi, 149 prigovor savjesti, 118, vidjeti: priziv savjesti granice, 121 prigovor struke, 120 prisega ljekarnika, 93 priziv savjesti, du`nosti ljekarnika, 122 i alternativne metode, 122 prema [egvi}u, 117 s pravnog stajali{ta, 119 promet ljekovitim tvarima, Reklama i lijekovi, 141 potreba za dostojanstvom, 125 Samoopa`anje, 116 samostalnost osobe, 94 savjest kao sposobnost razlikovanja, 116 sukob, 140 skrbnik i za{titnik, 113 slu`iti (obavljati obvezu, du`nost) potrebama pojedinca i zajednice, 147 standardi struke eti~ki napredak, stru~no znanje i vje{tine provedba trajnog obrazovanja, 145 razvijati, 145 student farmacije, 133 suradnja s kolegama u struci, 97, 176 s kolegama u zdravstvu, 146, 176, 181 zabrana nelojalnog dogovora, 146 svijest, 116 Usluga ljekarni~ka, 97 uvjeti ljekarni~kog uspjeha, 103 Zlouporaba lijekova,

107 Hvarska deklaracija Savjetovanje pod nazivom Novo razdoblje ljekarni{tva, odr`ano u svibnju u Hvaru, a u organizaciji Udru`enja farmaceuta Dalmacije i Hrvatskog farmaceutskog dru{tva, umjesto zaklju~aka donijelo je ovu deklaraciju. Prigodna medalja, izradio akademski kipar Kuzma Kova~i}, Hvar, Ljekarnici }e odmah pro{iriti svoje djelovanje na podru~je farmaceutske skrbi, definirati svoje zadatke u tom podru~ju i sustavno ih preuzimati. 2. Zadaci iz podru~ja farmaceutske skrbi ti~u se na pra}enja lije~enja i ishoda farmakoterapije, osim samog izdavanja lijekova, sa svrhom pobolj{anja kakvo}e `ivota bolesnika. 3. Poticanje samolije~enja nala`e ljekarniku preuzimanje va`ne savjetodavne uloge podsjetnik u racionalnoj uporabi lijekova, a sve radi smanjenja tro{kova zdravstva. 4. Probitak struke u rukama je pojedinaca. Stoga je zadatak svakog farmaceuta posebno dati doprinos tom probitku svojim radom, osobnim napretkom i samoedukacijom. 5. Hrvatsko farmaceutsko dru{tvo i sva udru `enja organizirat }e i dalje savjetovanja i te~ajeve radi potpore kolegama pri dodatnoj edukaciji. Pri tome se o~ekuje suradnja farmaceuta, ljekarni~kih udru ga, Sveu~ili{ta, te za struku bitnih dr`avnih i drugih zdravstvenih ustanova. 6. Uskla ivanje legislative i regulative o lijekovima s odgovaraju}im europskim propisima prihva}a se kao logi~an smjer razvoja toga podru~ja. Farmaceuti `ele tomu dati svoj ve}i prilog pravodobnom obavije{teno{}u i utjecajem na njihovu izradbu. 7. Obveza je ljekarnika uklju~ivanje u nacionalni program u zdravstvu, primjerice u program za za{titu od {e}erne bolesti. 8. Primjenu informatike u struci valja pro- {irivati na sve realne informati~ke medije, i u svim smjerovima, kako bi se osigurala pravodobna informacija i kakvo}a stru~noga rada ljekarnika u budu}- nosti. Deklaracija je objavljena u Farmaceutskom glasniku, 54 (1998) 216. V. G..