SADRŽAJ. STVARNO PRAVO Nikola Dorbi, dipl. iur. MARGINALIJE UZ PITANJA KONFISKACIJE... 12

Transcription

1

2 SADRŽAJ PRAVO EUROPSKE ZAJEDNICE mr. sc. Ivana Kunda, dipl. iur. ŠTO DONOSI NACRT REFORMSKOG UGOVORA IZ SRPNJA GLEDE SURADNJE U GRA ANSKIM STVARIMA U EUROPSKOJ UNIJI?... 1 USTAVNO PRAVO prof. dr. sc. Hrvoje Ka er IZVJEŠ E USTAVNOG SUDA REPUBLIKE HRVATSKE GLEDE ZAKONA O NAJMU STANOVA (ILI: PA LJUDI MOJI JE LI TO MOGU E?!)... 7 STVARNO PRAVO Nikola Dorbi, dipl. iur. MARGINALIJE UZ PITANJA KONFISKACIJE OBVEZNO PRAVO I PARNI NI POSTUPAK Marijan Vugi, dipl. iur. TUŽBENI ZAHTJEV KOD OPOZIVA UGOVORA O DAROVANJU OBVEZNO PRAVO dr. sc. Ivan Kaladi ODBIJANJE JAVNIH DAVANJA PRI UTVR IVANJU VISINE NAKNADE ŠTETE ZBOG IZGUBLJENE ZARADE TRANSPORTNO PRAVO prof. dr. sc. Ratko Zelenika mr. sc. Helga Pavli Skender mr. sc. Mirjana Klodi OBVEZE POŠILJATELJA IZ UGOVORA O POSLU MULTIMODALNOGA PROMETA PRAVO DRUŠTAVA prof. dr. sc. Ljiljana Maurovi IZVRŠNI I NEIZVRŠNI DIREKTORI U VO ENJU POSLOVA I NADZORU U DIONI KIM DRUŠTVIMA RADNO PRAVO prof. dr. sc. Nada Bodiroga-Vukobrat mr. sc. Gabrijela Mihel i USUSRET ZAKONU O SPRJE AVANJU ZLOSTAVLJANJA NA RADU (s usporednopravnim prikazom sudske prakse) I. dio mr. sc. Vana Ivan evi, dipl. iur. PRAVO NA RAD I SLOBODU RADA - AKTUALNA PRAVNA PITANJA U HRVATSKOM I EUROPSKOM PRAVU PRAVO MIROVINSKOG OSIGURANJA Nevenka Bagari, dipl. iur. NOVINE U OBVEZNOM MIROVINSKOM OSIGURANJU GENERACIJSKE SOLIDARNOSTI - POVE ANJE MIROVINSKIH PRIMANJA listopad 2007.

3 FINANCIJSKO PRAVO dr. sc. Nikola Mijatovi OVRHA U POREZNIM STVARIMA KAZNENO PRAVO mr. sc. Gordana Mrši KAZNENO DJELO UBOJSTVA - poseban osvrt na sudsku praksu MIRNO RJEŠAVANJE SPOROVA Ivan Mateši, dipl. iur. MIRITELJSTVO I SUDSTVO ODGOVORI NA PITANJA mr. sc. Šime Pavlovi KAZNENO PRAVO Milan Petranovi, dipl. iur. KAZNENO PRAVO I KAZNENI POSTUPAK PRAVNA IZDANJA Pripremio: Dragutin Nemec, dipl. iur PREGLED NOVIH PROPISA Priredila: Neda Cicvari, dipl. iur HRVATSKA PRAVNA REVIJA br. 10 / godina VII. NAKLADNIK Dioni ko društvo za poslovne i ra unalne usluge ZAGREB, Heinzelova 4a, P. P. 314 Tel. 01/ , fax 01/ , ingbiro@ingbiro.hr, Žiro-ra un: (Zagreba ka banka) Porezni broj: ZA NAKLADNIKA Glavni direktor, dr. sc. Mladen Mlinarevi NAKLADNI KO VIJE E Predsjednik akademik Jakša Barbi, Pravni fakultet, Zagreb, Snježana Bagi, dipl. iur., državni tajnik, Ministarstvo pravosu a RH dr. sc. Jadranko Crni, predsjednik Ustavnog suda RH u mirovini dr. sc. Marijan urkovi, Koncern Agram, Zagreb prof. dr. sc. Mihajlo Dika, Pravni fakultet, Zagreb Branko Hrvatin, dipl. iur., predsjednik Vrhovnog suda RH Ante Ili, dipl. iur., Javnobilježni ka komora mr. sc. Ivica Kujundži, predsjednik Upravnog suda RH doc. dr. sc. Nikola Mijatovi, Pravni fakultet, Zagreb dr. sc. Mladen Mlinarevi, Inženjerski biro d.d., Zagreb Marijan Ramuš ak, dipl. iur., Vrhovni sud RH uro Sessa, dipl. iur., Udruga hrvatskih sudaca mr. sc. Nenad Šepi, Visoki trgova ki sud RH prof. dr. sc. Jure Šimovi, Pravni fakultet, Zagreb prof. dr. sc. Marinko. U ur, Pravni fakultet, Rijeka UREDNIŠTVO GLAVNI UREDNIK mr. sc. Hrvoje Mom inovi ZAMJENICA GLAVNOG UREDNIKA Marica Kuzmi, dipl. iur. UREDNICI Jasminka Hercigonja, dipl. iur. Krešimir Deban, dipl. iur. Ante Šumelj, dipl. iur. Neda Cicvari, dipl. iur. Tijana Vuji i, dipl. iur. doc. dr. sc. Nikola Mijatovi LEKTORICE Snježana Juriši, prof. Mirna Rudeš, prof. GRAFI KA UREDNICA Ana-Marija Peri, dipl. ing. PRIJEVOD SAŽETAKA Ljerka Rudeš, prof. TISAK: "A. G. MATOŠ" d.d., Samobor, Antuna Gustava Matoša 4, telefon 01/ , fax 01/ listopad 2007.

4 PRAVO EUROPSKE ZAJEDNICE Pregledni znanstveni lanak UDK mr. sc. Ivana Kunda, dipl. iur. * ŠTO DONOSI NACRT REFORMSKOG UGOVORA IZ SRPNJA GLEDE SURADNJE U GRA ANSKIM STVARIMA U EUROPSKOJ UNIJI? Dana 23. srpnja godine formalno je otvoren postupak usvajanja Ugovora kojime bi se trebao izmijeniti sadašnji Ugovor o Europskoj uniji 1 i Ugovor o osnivanju Europske zajednice. 2 Javnosti je dostupan Nacrt toga Ugovora 3 za koji se ve uvriježio naziv Reformski ugovor, pa se isti rabi i u ovom radu. U radu su ponajprije predmet zanimanja promjene koje e nastupiti u podru ju pravosudne suradnje u gra anskim i trgova kim stvarima. Da bi se stekao jasniji pregled, na po etku je dan kra i opis sadašnjeg stanja u tom podru ju, a tek potom središte pažnje usmjerava se na pitanja spomenutih promjena, pri emu se uspore uju sadašnja i predložena rješenja. S obzirom na to da se, uz odre ene prilagodbe dogovorene u okviru me uvladine konferencije predstavnika država lanica Europske unije koja je održana 23. lipnja godine, najve i broj izmjena i dopuna koje predvi a Nacrt Reformskog ugovora zasniva na odgovaraju im lancima Ugovora o uspostavljanju Ustava za Europu, 4 i ova * Ivana Kunda, Pravni fakultet u Rijeci. 1 OJ C191, , str. 1), dostupno na < eu/en/treaties/dat/11992m/htm/11992m.html> (posljednji posjet ) 2 Ugovor o osnivanju Europske zajednice, pro iš eni tekst objavljen je u OJ C321E, , str Draft Treaty amending the Treaty on European Union and the Treaty establishing the European Community: Articles 1 to 7 of the Reform Treaty; Brussels, , CIG 1/07, dostupno na < consilium.europa.eu/igcpdf/en/07/cg00/cg00001.en07.pdf> (posljednji posjet ). 4 OJ C310, str. 1. rješenja predstavljena su usporedno s predloženima. Na kraju slijedi osvrt na jedno od osnovnih na ela europskog prava koje e usvajanjem izmjena biti izrijekom navedeno i u okviru pravosudne suradnje u gra anskim stvarima. Dodatne promjene mogu e su sve do trenutka postizanja kona nog sporazuma glede teksta novog Ugovora, što je planirano za sredinu listopada 2007., dok je njegovo potpisivanje predvi eno za 13. prosinca Takav je vremenski raspored postavljen da bi se osiguralo dovoljno vremena za potvr ivanje novog Ugovora od strane nacionalnih parlamenata država lanica, a prije europskih izbora potkraj godine. Slijedom navedenog, napomene koje slijede valjane su s obzirom na Nacrt koji postoji na dan 22. kolovoza godine. 1. OSVRT NA TRENUTNO PRAVNO URE ENJE Ugovorom iz Amsterdama 5 nastupile su zna ajne promjene u nadležnosti tijela Zajednice da svojim propisima ure uje pitanja iz podru ja pravosudne suradnje u gra anskim stvarima koje se u velikoj mjeri odnose na podru je me unarodnoga privatnog prava. Te su promjene bile potaknute namjerom stvaranja prostora slobode, sigurnosti i pravde u kojem ne e postojati unutarnje prepreke slobodnom kretanju osoba, to nije prostora pravde u ovom konkretnom slu aju jer je u pitanju suradnja u gra anskim stvarima. Prijašnjim lancima 73.i i 73.m Ugovora iz Amsterdama, iji su brojevi kasnije promijenjeni u 61. i 65., a koji su sada uklju eni u Glavu IV. Tre eg dijela Ugovora o EZ, odre eno je da su tijela Zajednice nadležna donositi mjere u podru ju pravosudne suradnje u gra anskim stvarima koje imaju prekograni ne u inke ako su te mjere nužne radi ispravnog djelovanja jedinstvenog tržišta. Poimence navedene su mjere ija je svrha: a) poboljšanje i pojednostavljenje sustava prekograni ne dostave sudskih i izvansudskih isprava, suradnje u izvo enju dokaza i priznanja i ovrhe odluka u gra anskim i trgova kim stvarima, uklju uju i izvansudske slu ajeve, b) promicanje uskla enosti nacionalnih pravila glede mjerodavnog prava i nadležnosti, i c) uklanjanje prepreka dobrom provo enju gra anskog postupka, a ako je potrebno, i pove anjem uskla enosti nacionalnih pravila koja ure uju gra anski postupak. Usvajanjem ovih odredaba u Ugovoru iz Amsterdama, pravosudna suradnja u gra anskim stvarima prešla je iz tre eg stupa Unije u prvi stup Zajednice, odnosno nas- 5 Ugovor iz Amsterdama o izmjenama Ugovora o osnivanju Europske unije (u daljnjem tekstu: Ugovor o EU), Ugovora o osnivanju europskih zajednica (u daljnjem tekstu: Ugovor o EZ) i odre enih povezanih propisa OJ C340, , str. 1. Pro iš eni tekst Ugovora o Europskoj zajednici nakon donošenja Ugovora iz Amsterdama objavljen je u OJ C340, , str. 173, dostupno na < eur-lex.europa.eu/en/treaties/dat/11997d/htm/11997d.html> (posljednji posjet ). listopad

5 tupilo je pozajedni enje navedenih pravnih podru ja. 6 Najnoviji primjer pravnog propisa usvojenog na temelju ovih ovlaštenja je Uredba (EZ) br. 864/2007 Europskog parlamenta i Vije a od 11. srpnja o pravu mjerodavnom za izvanugovorne obveze (Rim II.). 7 Posebnosti režima ustanovljenog Glavom IV. Tre eg dijela Ugovora o EZ zaslužuju detaljniji osvrt. Prva specifi nost odnosi se na primjenu navedene Glave Ugovora o EZ u pogledu Ujedinjene Kraljevine 8 i Irske te Danske. 9 Ta su pitanja predmet ure enja u posebnim protokolima, no i u okviru ove iznimke postoje dva odvojena rješenja. Jedno se odnosi na Ujedinjenu Kraljevinu i Irsku koje države lanice nisu obvezane pravnim propisima donesenima na spomenutom pravnom temelju iz Ugovora o EZ, ali imaju mogu nost jednostranog uklju enja u te slojeve integracije. 10 Suprotno tome, Protokol o položaju Danske tu državu lanicu isklju uje iz obveza primjene pravnih propisa Zajednice usvojenih sukladno ovlastima iz Glave IV. Tre eg dijela Ugovora o EZ i ne predvi a mogu nost njezina uklju enja u pogledu bilo kojeg takvog pravnog propisa, bilo prethodno njegovu donošenju bilo naknadno. 11 Ova pojava u okviru europskih integrativnih procesa u literaturi se ozna ava kao slojevita integracija ili varijabilna geometrija, a svoje je prve naznake dobila još u Ugovoru o Europskoj uniji O pozajedni enju i nadležnostima Zajednice za reguliranje me unarodnoga privatnog prava vidi primjerice, BARIATTI, Stefania, Le competenze communitarie in material di diritto internazionale privato e processuale, u: BARIATTI, Stefania, Casi e materiali di diritto internazionale privato communitario, Giuffrè Editore, Milano, 2003., str. 3-62; BASEDOW, Jürgen, The Communitarization of the Conflict of Laws under the Treaty of Amsterdam, C.M.L.R., vol. 37, 2000., str ; BOELE-WOELKI, Katharina, VAN OOIK, Ronald H., The Communitarization of Private International Law, Y. B. Priv. Int l L., vol. 4, 2002., str. 1-36; DE CESARI, Patrizia, Diritto internazionale private e processuale communitario, Atti in vigour e in formazione nello spazio di libertà, sicureza e giustizia, 2. izd., G. Giappichelli Editore, Torino, 2005., posebno str. 1-58; KOHLER, Christian, Interrogations sur les sources du droit international privé après le Traité d Amsterdam, R.C.D.I.P., vol. 88, br. 1, 1999., str. 1-30; KREUZER, Karl Friedrich, La communautarisation du droit international privé : les acquis et les perspectives, u: VOGEL, Louis (ur.), Droit global/global Law, Unifier le droit : la rêve impossible?, Éditions Pantheon-Assas (Paris II), Paris, 2001., str ; POCAR, Fausto, La comunitarizzazione del diritto internazionale privato: una European Conflict of Laws Revolution?, Riv. Dir. Int le Priv. & Proc., vol. 36, br. 4, 2000., str ; TOMLJENOVI, Vesna, Pozajedni enje me unarodnog privatnog i procesnog prava, Zbornik Pravnog fakulteta u Rijeci, Suppl. br. 3, 2003., str OJ L199, , str Vidi, Protokol o položaju Ujedinjene Kraljevine i Irske, OJ C321E, , str Vidi, Protokol o položaju Danske, OJ C321E, , str Vidi lanke 3. i 5. Protokola o položaju Ujedinjene Kraljevine i Irske. Kao rezultat toga, Ujedinjena Kraljevina u ovom trenutku nije još uklju ena u donošenje Uredbe Rim I. te, ako se niti naknadno ne uklju i, ne e biti obvezana tim propisom, ve e se u odnosima te države lanice i ostalih država lanica i dalje primjenjivati Rimska konvencija. 11 Vidi, lanke 1. i 2. Protokola o položaju Danske. 12 Radi se o jednom od modela kojime se objašnjavaju integracijski procesi u Europi, dok su ostali modeli primjerice, Europa više brzina (multi-speed Europe), Europa à la carte ili Europa po na elu odabira i izbora (Europe à la carte, pick and choose Europe), Europa koncentri nih krugova (Europe of concentric circles), pri emu hard core Europa (Karneuropa) predstavlja one države lanice koje Druga posebnost režima Glave IV. Tre eg dijela Ugovora o EZ ogleda se u djelomi nom zadržavanju zakonodavne inicijative u rukama država lanica tijekom pet godina od stupanja na snagu izmjena Ugovora iz Amsterdama. 13 Budu i da je navedeno prijelazno razdoblje isteklo, Vije e je donijelo odluku kojom se ta podru ja podvrgavaju postupku suodlu ivanja. 14 Tre e posebno obilježje je ograni enje nadležnosti Europskog suda pravde glede tuma enja i odlu ivanja o valjanosti propisa Zajednice donesenih na temelju Glave IV. Tre eg dijela Ugovora o EZ. Naime, sustav uspostavljen lankom 68., stavkom 1. Ugovora o EZ vrlo je restriktivan jer isklju ivo pravo podnošenja prethodnih pitanja, za vrijeme dok se vodi postupak u kojem se takvo pitanje pojavljuje kao odlu no, dodjeljuje samo sudovima najvišeg stupnja u državi lanici. 15 Tome je tako zbog bojazni od zatrpanosti Europskog suda pravde pitanjima nacionalnih sudova u svezi s tim propisima. 16 Naime, nesporan je intenzitet zakonodavne djelatnosti Zajednice u podru ju suradnje u gra anskim stvarima koji proizvodi znatnu koli inu novih pravnih propisa. Tome treba dodati i znatnu koli inu pravnih izvora u preostalim podru jima koje obuhva a lanak 61. Ugovora o EZ, a koji su dio napora ka stvaranju prostora slobode, sigurnosti i pravde. 17 Iako je u tom smislu objašnjivo ograni avanje mogu nosti nacionalnim sudovima da se obra aju za pomo Europskom sudu pravde pri primjeni ovog dijela acquisa, takvo sudjeluju u svim politikama. Više vidi primjerice, ABBOTT, Frederick M., Towards a New Era of Objective Assessment in the Field of Trips and Variable Geometry for the Preservation of Multilateralism, J. Int l Econom. L., vol. 8, br. 1, 2005., str ; CREMONA, Marise, The Dynamic and Homogenous EEA: Byzantine Structures and Variable Geometry, European Law Review, vol. 19, br. 5, 1994., str ; NENTWICH, Michael/FALKNER, Gerda, Intergovernmental Conference 1996: Which Constitution for Europe?, Europ. L. J., br. 1., 1996., str ; USHER, John A., Variable Geometry or Concentric Circles: Patterns for the European Union, Int l & Comp. L.Q., vol. 46, br. 2, 1997., str Vidi, lanak 67. stavak 1. Ugovora o EZ. 14 Odluka Vije a od 22. prosinca kojom se odre ena podru ja ure ena Glavom IV. Tre eg dijela Ugovora o osnivanju Europske zajednice podvrgavaju postupku koji propisuje lanak 251. toga Ugovora (2004/927/EZ), OJ L396, , str Štoviše, u segmentu suradnje u kaznenim stvarima, odredba lanka 68. stavka 2. Ugovora o EZ predvi a da Europski sud pravde nije uop e nadležan odlu ivati o mjerama koje su donesene na temelju lanka 62. stavka 1. Ugovora o EZ u svezi s o uvanjem pravnog poretka i reda te jamstva unutrašnje sigurnosti. 16 O tome podrobnije vidi, EECKHOUT, Piet, The European Court of Justice and the area of Freedom, Security and Justice : Challenges and Problems, u: O KEEFFE, David/BAVASSO, Antonio (ur.), Liber Amicorum in Honour of Lord Slynn of Hadley: Judicial Review in European Union Law, Kluwer Law International, The Hague, 2000., str ; KUNDA, Ivana, Stvaranje Europskog pravosudnog podru ja u gra anskim i trgova kim stvarima: nadležnosti i ograni enja Europskog suda pravde, TOMLJENOVI, Vesna/ ULINOVI HERC, Edita/BUTORAC, Vlatka (ur.), Europsko pravosudno podru je u svjetlu pristupa Republike Hrvatske Europskoj uniji, Opatija, 7. i 8. prosinca 2006., Pravni fakultet u Rijeci, Rijeka (objava se o ekuje do kraja 2007.). 17 Pregled spomenutih pravnih izvora vidi putem < scadplus/leg/en/s22000.htm> (posljednji posjet ) 2 listopad 2007.

6 stanje predmet je brojnih zamjerki kako od strane najširih pravnih krugova, 18 tako i od strane Komisije PREDLOŽENE PROMJENE Nacrt Reformskog ugovora predvi a da e Ugovor o osnivanju Europske zajednice promijeniti svoj naziv u Ugovor o djelovanju Europske unije (Treaty on the Functioning of the Union - TFEU). 20 Tako er se mijenja i naziv sadašnje Glave IV. Tre eg dijela Ugovora o EZ u Prostor slobode, sigurnosti i pravde Ugovora o djelovanju EU. Brojevi lanaka novog Ugovora o djelovanju EU tako er e biti promijenjeni. 21 S obzirom na to da je mogu e da e do kraja postupka usvajanja teksta Reformskog ugovora do i do dodatnih promjena, ovdje se ne navode mogu i novi brojevi lanaka. Glede same suštine promjena, bitna je promjena premještanje podru ja policijske suradnje i kaznenog prava, koje prema Ugovoru o EU ini dio sadašnjeg tre eg stupa Europske unije, u okvir prostora slobode, sigurnosti i pravde novog Ugovora o djelovanju EU, 22 a koji trenutno osim gra anskopravnih pitanja uklju uje samo useljavanje, vize i azil. U okviru ovog rada posebno su zanimljive izmjene koje su predvi ene glede suradnje u gra anskim stvarima. Prema Nacrtu Reformskog ugovora, odredba sadašnjeg lanka 61. Ugovora o EZ koja u to ki (c) navodi kako se radi progresivne uspostave prostora slobode, sigurnosti i pravde usvajaju mjere u podru ju pravosudne suradnje u gra anskim stvarima kako je to predvi eno lankom 65., 18 O mogu im smjerovima izmjene pravila o pitanju radi prethodne odluke vidi, ARNULL, Anthony, The Past and Future of the Preliminary Rulings Procedure, u: ANDENAS, Mads/USHER, John A. (ur.), The Treaty of Nice and Beyond, Hart, Oxford, 2003., str ; BLUMANN, Claude, La réforme du renvoi préjudiciel : un apport inattendu du Traité de Nice, u: BLANQUET, Marc (ur.) Mélanges en hommage à Guy Isaac: 50 ans de droit communautaire, vol. 2, Presses de l Université des Sciences Sociales, Toulouse, 2004., str ; JACOBS, Francis Goeffry, Further Reform of the Preliminary Ruling Procedure: Towards a Green Light System?, u: GAITANIDES, Charlotte/KADELBACH, Stefan/RODRIGUEZ IGLESIAS, Gil Carlos (ur.), Europa und seine Verfassung: Festschrift für Manfred Zuleeg zum siebzigsten Geburtstag, Nomos, Baden-Baden, 2005., str ; LENAERTS, Koen, The Unity of European Law and the Overload of the ECJ: the System of Preliminary Rulings Revisited, The Global Community: Yearbook of International Law and Jurisprudence, br. 1, 2005., str Vidi, Priop enje Komisije Europskom parlamentu, Vije u, Europskom gospodarskom i socijalnom povjerenstvu, Povjerenstvu za regije i Sudu pravde Europskih zajednica, Prilagodba odredaba Glave IV. Tre eg dijela Ugovora o osnivanju Europske zajednice u svezi s nadležnosti Suda pravde kako bi se osigurala u inkovitija sudska zaštita, Bruxelles, , COM(2006) 346 final), dostupno na < europa.eu/lexuriserv/site/en/com/2006/com2006_0346en01.pdf> (posljednji posjet ) 20 lanak 2. stavak 2) Nacrta Reformskog ugovora. 21 Statewatch analysis, EU Reform Treaty analysis 1: JHA provisions, Prepared by Professor Steve Peers, University of Essex, Version 2, August 2007, dostupno na < (posljednji posjet ), str Vidi, lanak 1. stavak 50.) i lanak 2. stavke 61.), 64.) i 65.) Nacrta Reformskog ugovora. Treba napomenuti da Nacrt Protokola u prijelaznim odredbama (Protokol 10 Nacrta reformskog ugovora) sadrži u lanku 8. odredbu kojom se zadržavaju u inci svih mjera donesenih u okviru tre eg stupa. ostaje nepromijenjena. Me utim, predvi a se umetanje u sadašnji Ugovor o EZ lanka 69.d kojime bi se uredila podrobnije nadležnost Unije za donošenje propisa u okviru pravosudne suradnje u gra anskim stvarima. 23 Odredba tog lanka, koja bi trebala zamijeniti postoje i lanak 65. Ugovora o EZ, glasi: 1. Unija razvija pravosudnu suradnju u gra anskim stvarima koje imaju prekograni ne u inke, na temelju na ela me usobnog priznanja presuda i odluka u izvansudskim slu ajevima. Takva suradnja može uklju ivati usvajanje mjera za uskla ivanje zakona i drugih pravnih propisa država lanica. 2. Za svrhe stavka 1., Europski parlament i Vije e, djeluju i u skladu s redovnim zakonodavnim postupkom, usvajaju, posebice kada je to nužno za ispravno djelovanje unutarnjeg tržišta, mjere koje imaju za cilj osigurati: a) me usobno priznanje i ovrhu izme u država lanica presuda i odluka u izvansudskim slu ajevima; b) prekograni nu dostavu sudskih i izvansudskih isprava; c) usuglašenost pravila primjenjivih u državama lanicama glede sukoba zakona i nadležnosti; d) suradnju u izvo enju dokaza; e) u inkoviti pristup pravdi; f) uklanjanje prepreka ispravnom provo enju gra- anskog postupka, ako je nužno promi u i usuglašenost pravila gra anskog postupka primjenjivih u državama lanicama; g) razvoj alternativnih na ina rješavanja sporova; h) podršku za usavršavanje pravosu a i pravosudnog osoblja. 3. Bez obzira na stavak 2., mjere glede obiteljskog prava s prekograni nim u incima utvr uje Vije e, djeluju i u skladu s posebnim zakonodavnim postupkom. Vije e djeluje jednoglasno nakon savjetovanja s Europskim parlamentom. 4. Vije e, na prijedlog Komisije, može usvojiti odluku kojom odre uje one aspekte obiteljskog prava s prekograni nim u incima koji mogu biti predmet propisa usvojenih u redovnom zakonodavnom postupku. Vije e djeluje jednoglasno nakon savjetovanja s Europskim parlamentom. O ovom prijedlogu obavještavaju se nacionalni parlamenti. Ako nacionalni parlament iskaže svoje protivljenje unutar šest mjeseci od takve obavijesti, odluka ne e biti usvojena. Izostane li protivljenje, Vije e može usvojiti odluku. Slijede i prijašnju strukturu kada su dane osnovne naznake sadašnjeg sustava, prvotna objašnjenja predložene odredbe odnose se na podru ja u kojima e tijela Unije biti nadležna za donošenje propisa. Potom slijede napomene glede tri prethodno navedene posebnosti 23 Vidi, lanak 7. stavak 63.) Nacrta Reformskog ugovora. listopad

7 koje se ti u suradnje u gra anskim i trgova kim stvarima prema sadašnjem Ugovoru o EZ u dijelu u kojem e pretrpjeti mogu e promjene: poseban položaj triju država lanica, zakonodavni postupak te mogu nost podnošenja supranacionalnom sudu pitanja radi prethodne odluke Nadležnost za donošenje propisa Odredbe stavaka 1. i 2. u cijelosti su istovjetne odgovaraju im odredbama Ugovora o uspostavljanju Ustava za Europu. 24 U usporedbi pak sa sadašnjom odredbom lanka 65. Ugovora o EZ, koju naprijed navedena odredba u cijelosti zamjenjuje, zamje uju se njihove bitne sli nosti, ali i poneke razlike. Jedna od razlika u samom tekstu odredaba je što lanak 65. Ugovora o EZ propisuje da se mjere na razini Zajednice mogu donositi samo ako su nužne radi ispravnog djelovanja unutarnjeg tržišta, dok izmijenjena odredba predvi a nešto rastezljiviji uvjet svoga donošenja navodili lanak 65. Ugovora o EZ vidljivo je kako su i do sada propisi glede pristupa pravdi (primjerice, pravna pomo ), alternativnih oblika rješavanja sporova (primjerice, mirenje) ili usavršavanje pravosu a (primjerice, kroz programe u okviru gra anskopravne suradnje) usvajani ili predlagani iako su manjkale izri ite posebne odredbe. Tako je Direktiva Vije a 2002/8/EZ od 27. sije nja kojom se poboljšava pristup pravdi u prekograni nim sporovima utvr enjem minimalnih zajedni kih pravila glede pravne pomo i u tim sporovima 25 usvojena pozivom na lanak 65. to ku (c) Ugovora o EZ, jednako kao i Uredba Vije a (EZ) 743/2002 od 25. travnja o osnivanju Op eg okvirnog plana Zajednice o aktivnostima za omogu avanje primjene pravosudne suradnje u gra anskim stvarima. 26 Tome treba dodati i Prijedlog Smjernice Europskog parlamenta i Vije a o odre enim aspektima mirenja u gra anskim i trgova kim stvarima, 27 koji je predložen na temelju lanka Tablica: Preklapanje odredaba o podru jima nadležnosti u okviru suradnje u gra anskim stvarima u Nacrtu Reformskog ugovora i sadašnjem Ugovoru o EZ Nova podru ja nadležnosti Unije me usobno priznanje i ovrha izme u država lanica presuda i odluka u izvansudskim slu ajevima ( lanak 69.d stavak 2. to ka (a) Nacrta Reformskog ugovora) prekograni na dostava sudskih i izvansudskih isprava ( lanak 69.d stavak 2. to ka (b) Nacrta Reformskog ugovora) suradnja u izvo enju dokaza ( lanak 69.d stavak 2. to ka (d) Nacrta Reformskog ugovora) uskla enost pravila primjenjivih u državama lanicama glede sukoba zakona i nadležnosti ( lanak 69.d stavak 2. to ka (c) Nacrta Reformskog ugovora) u inkoviti pristup pravdi ( lanak 69.d stavak 2. to ka (e) Nacrta Reformskog ugovora) uklanjanje prepreka ispravnom provo enju gra anskog postupka, ako je nužno promi u i uskla enost pravila gra anskog postupka primjenjivih u državama lanicama ( lanak 69.d stavak 2. to ka (f) Nacrta Reformskog ugovora) razvoj alternativnih na ina rješavanja sporova ( lanak 69.d stavak 2. to ka (g) Nacrta Reformskog ugovora) podrška za usavršavanje pravosu a i pravosudnog osoblja ( lanak 69.d stavak 2. to ka (h) Nacrta Reformskog ugovora) Prethodna podru ja nadležnosti Zajednice poboljšanje i pojednostavljenje sustava prekograni ne dostave sudskih i izvansudskih isprava, suradnje u izvo enju dokaza i priznanja i ovrhe odluka u gra anskim i trgova kim stvarima, uklju uju i izvansudske slu ajeve ( lanak 65. to ka (a) Ugovora o EZ) promicanje uskla enosti nacionalnih pravila glede sukoba zakona i nadležnosti ( lanak 65. to ka (b) Ugovor o EZ) uklanjanje prepreka dobrom provo enju gra anskog postupka, a ako je potrebno, i pove anjem uskla enosti nacionalnih pravila koja ure uju gra anski postupak ( lanak 65. to ka (c) Ugovora o EZ) tako što se mjere za osiguranje ciljeva iz stavka 1. mogu donositi posebice kada je to nužno za ispravno djelovanje unutarnjeg tržišta. Zanimljive su nadalje dodatne to ke kojima se odre uje nadležnost Unije za donošenje propisa, a koje se ne pojavljuju u sadašnjem tekstu lanka 65. Ugovora o EZ, barem ne izrijekom: u inkoviti pristup pravdi, razvoj alternativnih na ina rješavanja sporova i podrška za usavršavanje pravosu a i pravosudnog osoblja. Na prvi pogled ini se kako se radi o ve em broju podru ja u odnosu na ona koja propisuje sadašnja odredba. No iz pregleda propisa dosadašnjeg acquisa koji su kao temelj 24 Vidi, lanak III-269. stavci 1. i 2. Ugovora o uspostavljanju Ustava za Europu. 65. Ugovora o EZ, pri emu je vjerojatna podloga upravo to ka (c). Slijedom toga, donja tablica ukazuje na odnos izme u novih i sadašnjih odredaba, kao i na podru ja koja iste obuhva aju. Uzme li se u obzir naprijed navedeno, može se zaklju iti kako se predlaganjem novih to aka (e), (g) i (h) u lanku 69.d stavku 2. Nacrta Reformskog ugovora zapravo radi samo o izri itom propisivanju onoga što je ve prije bilo smatrano uklju enim u ovlasti Zajednice sukladno 25 OJ L26, , str OJ L115, , str Brussels, , COM(2004) 718 final, COD 2004/0251. Stadije uklju enosti Europske zajednice u alternative na ine rješavanja sporova vidi, < Involvement_%20in_ADR.htm> (posljednji posjet ). 4 listopad 2007.

8 odredbi lanka 65. Ugovora o EZ. Takva izmjena dakako ima svoje prednosti jer ukazuje na jasnu zakonodavnu podlogu, kao i na predanost Unije da u budu nosti tim pitanjima posveti dodatnu pažnju Poseban položaj triju država lanica Uo ava se da Nacrt Reformskog ugovora ne sadrži naznake o položaju Ujedinjene Kraljevine, Irske i Danske. To je stoga što e ta pitanja, kao i do sada, biti predmet ure enja u okviru posebnih protokola, a koji za sada nisu dodani Nacrtu Reformskog ugovora ili na drugi na in dostupni. 28 Tako er, ova pitanja nisu bila predvi ena ni prilikom izrade Ugovora o uspostavljanju Ustava za Europu. Prema naznakama sadašnjeg stanja pregovora ne samo da e biti zadržana ve e se i poja ati prije ustanovljena slojevita integracija, 29 no pritom e za Dansku biti uvedena mogu nost uklju enja od slu aja do slu aja u neku od mjera koje se usvajaju u okviru prostora slobode, sigurnosti i pravde, pa tako i pravosudne suradnje u gra anskim stvarima, što je prije bilo mogu e samo Ujedinjenoj Kraljevini i Irskoj Zakonodavni postupak Glede zakonodavnog postupka treba istaknuti da se redoviti zakonodavni postupak u Nacrtu Reformskog ugovora odnosi na postupak suodlu ivanja propisan lankom 251. Ugovora o EZ, koji uklju uje prijedlog Komisije, kvalificiranu ve inu u Vije u i zajedni ko usvajanje s Europskim parlamentom. 30 Taj se postupak na ovom podru ju suradnje u gra anskim stvarima primjenjuje još kao posljedica usvajanja Ugovora iz Nice. 31 Osim toga, sadašnja odredba lanka 67. stavka 2. Ugovora o EZ omogu ava Vije u da, djeluju i jednoglasno nakon savjetovanja s Europskim parlamentom, proširi primjenu pravila o glasovanju kvalificiranom ve inom i postupka suodlu ivanja na odluke o obiteljskom pravu, bez 28 Važna pitanja koja e mogu e biti predmet ure enja u tim protokolima ti u se odnosa tih protokola, s jedne strane, i Schengenskog protokola, s druge. Ujedinjena Kraljevina je u tom smislu ak pokrenula dva postupka pred Europskim sudom pravde (ESP spojeni slu ajevi C-77/05 i C-137/05 Ujedinjena Kraljevina protiv Vije a, OJ C82, , str. 25) gdje je osporila isklju enje iz postupka usvajanja i primjene Uredbe br. 2007/2004 kojom se osniva Europska grani na agencija i Uredbe br. 2252/2004 o sigurnosti putovnica, ali je neovisni odvjetnik Trstenjak u svom mišljenju od 19. spnja u ova dva slu aja predložio odluku u korist Vije a (mišljenje dostupno na < eu/lexuriserv/lexuriserv.do?uri=celex:62005c0077:en:html> posljednji posjet ). Europski sud pravde nije dakako vezan tim mišljenjem, ali nije izvjesno ho e li Sud donijeti odluku prije sljede eg ministarskog sastanka glede Nacrta Reformskog ugovora u listopadu godine. 29 U okviru pregovora o Nacrtu Reformskog ugovora predvi eno je da Ujedinjena Kraljevina i Irska prošire svoje mogu nosti za opt-out i na novouklju ena podru ja policijske suradnje i kaznenog prava, dok je proširenje u odnosu na Dansku bilo dogovoreno još prilikom pregovora Ugovora o uspostavljanju Ustava za Europu. 30 lanak 2. stavak 3. to ka (c) Nacrta Reformskog ugovora. U dijelu u kojem nedostaje uputa glede zakonodavnog postupka, primjenjuje se pravilo kvalificirane ve ine lanova Vije a. 31 OJ C , str. 1. ikakve mogu nosti nadzora od strane parlamenata država lanica. Takva je mogu nost bila predvi ena i u Ugovoru o uspostavljanju Ustava za Europu, s tom razlikom što bi Komisija imala potpuni nadzor nad bilo kojim prijedlogom u tom smislu. 32 Suprotno tome, Nacrt Reformskog ugovora predvi a mogu nost veta od strane bilo kojeg nacionalnog parlamenta na odluku Vije a da odre ena pitanja iz podru ja obiteljskog prava podvrgne redovitom zakonodavnom postupku suodlu ivanja u kojem se odluke mogu donositi i ako ne dosižu razinu potpune prihvatljivosti za sve. Na ovaj na in poja ava se uloga nacionalnih parlamenata u postupku odlu ivanja o promjenama nadležnosti i na ina usvajanja propisa koji ine dio acquisa i nakon samog potvr ivanja izmjene osniva kog ugovora. Predloženi lanak 69.d stavak 4. Ugovora o djelovanju EU sadrži posebnu odredbu koja predvi a opisanu ulogu nacionalnih parlamenata, dok je op a takva odredba propisana predloženim lankom 33. stavkom 3. istog Ugovora. 33 Op a odredba omogu ava zamjenu sustava jednoglasnog odlu ivanja Vije a propisanog predloženim Ugovorom o djelovanju EU ili Glavom V. Nacrta Reformskog ugovora sustavom kvalificirane ve ine, ili pak zamjenu posebnog postupka odlu ivanja redovitim postupkom odlu ivanja. Razlika u odnosu na posebnu odredbu kojom se dodjeljuje uloga nacionalnim parlamentima je u tome što kad je pitanju obiteljsko pravo, sve je podre eno odluci Komisije te se provodi savjetovanje s Europskim parlamentom, dok je u slu aju kada može djelovati op a odredba pravilo da se mora pribaviti suglasnost Europskog parlamenta. Nadalje, u odnosu na obiteljsko pravo odluke o promjeni zakonodavnog postupka za odre ena pitanja donose se na razini Vije a, dok se prilikom primjene op e odredbe donose na razini Europskog vije a Prethodna pitanja Može se zapaziti kako iz Glave IV. Tre eg dijela Ugovora o EZ nakon izmjena iz Nacrta Reformskog ugovora nestaju odredbe o nadležnosti Europskog suda pravde, koji e, usput re eno, biti preimenovan u Sud pravde Europske unije, 35 donosi prethodne odluke u predmetima koji potpadaju pod podru je primjene ove Glave. Naime, jednako kao što je to predvi ao Ugovor o uspostavljanju Ustava 32 Odredba lanka III stavka 3. Ugovora o uspostavljanju Ustava za Europu glasi: Bez obzira na stavak 2., europsko pravo ili okvirno pravo Vije a utvr uje mjere glede obiteljskog prava s prekograni nim u incima. Vije e djeluje jednoglasno nakon savjetovanja s Europskim parlamentom. Vije e na prijedlog Komisije može usvojiti europsku odluku kojom utvr uje one aspekte obiteljskog prava s prekograni nim u incima koji mogu biti predmet propisa usvojenih u redovitom zakonodavnom postupku. Vije e djeluje jednoglasno nakon savjetovanja s Europskim parlamentom. 33 Vidi Nacrt Reformskog ugovora. 34 Statewatch analysis, EU Reform Treaty analysis 1: JHA provisions, Prepared by Professor Steve Peers, University of Essex, Version 2, August 2007, dostupno na < (posljednji posjet ), str lanak 2. stavak 8.) Nacrta Reformskog ugovora. listopad

9 za Europu, tako i Nacrt Reformskog ugovora predvi a da e se takva pitanja mo i uputiti Sudu pravde Europske unije glede svih propisa donesenih na temelju ovlaštenja iz odredaba koje ure uju pravna podru ja obuhva ena prostorom slobode, sigurnosti i pravde, pod uvjetima koje novi Ugovor o djelovanju EU bude op enito propisivao za sva ostala podru ja. 36 To zna i da e se prestati primjenjivati ograni enja koja su postojala za pojedine nacionalne sudove koji, iako su bili u dvojbi glede tuma enja i odlu ivanja o valjanosti propisa Zajednice donesenih na temelju Glave IV. Tre eg dijela Ugovora o EZ, nisu odgovore mogli potražiti od Europskog suda pravde. Štoviše, za slu aj da je takvo pitanje postavljeno Sudu pravde Europske unije u pogledu osobe koja je lišena slobode, Sud mora postupati s najmanjom mogu om odgodom. 37 Jedina iznimka od nadležnosti Suda pravde Europske unije u podru ju koje obuhva aju poglavlja 4. i 5. Glave IV. Tre eg dijela novog Ugovora o djelovanju EU predvi ena je glede ocjene valjanosti ili razmjernosti mjera poduzetih od strane policijskih ili sli nih tijela država lanica kao i na ina na koji država lanica osigurava red i mir te unutarnju sigurnost. 38 O ito se ne radi o pitanjima koja mogu biti od izravnog utjecaja na pravosudnu suradnju u gra anskim stvarima, tako da se može zaklju iti kako e postupak Suda pravde Europske unije povodom prethodnog pitanja u svezi sa suradnjom u gra anskim stvarima biti dostupan svim sudovima država lanica pod jednakim uvjetima koji op enito postoje za ostala podru ja ure ena novim Ugovorom o djelovanju EU. 3. OSNOVNO NA ELO U usporedbi sa sadašnjim odredbama lanka 65. Ugovora o EZ, odredba lanka 69.d stavak 1. novog Ugovora o djelovanju EU predstavlja novinu, poglavito u pravnotehni kom smislu. To je odredba koja ne propisuje izravno proširenje nadležnosti Unije, no ini to na posredan na in jer postavlja osnovni cilj samog lanka. Sintagma koja ve pri prvom itanju predložene odredbe lanka 69.d stavak 1. novog Ugovora o djelovanju EU privla i pozornost je me usobno priznanje. Na elo me usobnog priznanja od temeljnog je zna aja za slobode koje su uspostavljene na unutarnjem tržištu. 39 Ovo na elo ve ranije bilo je sadržano u Ugovoru o EZ, 40 no ne i u okviru odredaba o suradnji u gra anskim stvarima. Dakle, radi se o izri itom uvo enju ovog koncepta kao na elnog temelja donošenja propisa u spomenutom pravnom podru ju. Pritom odredba predvi a obvezu Unije da razvija pravosudnu suradnju u gra anskim stvarima koje imaju prekograni ne u inke, na temelju na ela me usobnog priznanja presuda i odluka u izvansudskim slu ajevima. 36 Ti su uvjeti sada propisani lankom 234. Ugovora o EZ i nije predvi ena njihova suštinska izmjena na temelju Reformskog ugovora. 37 lanak 7. stavak 222.) Nacrta Reformskog ugovora. 38 lanak 7. stavak 226.) Nacrta Reformskog ugovora kojime se ume e novi lanak 240.b. 39 Op enito o na elima Europskog prava u praksi Europksog suda pravde vidi primjerice, JOSIPOVI, Tatajana, Na ela europskog prava u presudama Suda Europske zajednice, Narodne novine, Zagreb, Vidi lanke 47. i 293. Ugovora o EZ. Me utim, na elo me usobnog priznanja ne ograni ava samo na priznanje i ovrhu sudskih odluka drugih država lanica. Sukladno stavu Komisije, Europski prostor pravde više je od prostora u kojem presuda pribavljena u jednoj državi lanici može biti priznata i ovršiva u drugim državama lanicama, to je prostor u kojem je u inkoviti pristup pravdi zajam en ne bi li se uop e pribavila i ovršila sudska odluka. S tim ciljem na umu, Unija mora predvidjeti ne samo pravila o nadležnosti, priznanju i ovrsi te mjerodavnom pravu za prekograni ne slu ajeve nego i mjere koje grade povjerenje izme u država lanica propisuju i najniže postupovne standarde i osiguravaju i visoku kakvo u pravosudnih sustava posebice glede pravi nosti i poštivanja prava na obranu. Me usobno razumijevanje može biti dalje razvijano kroz progresivno stvaranje europske pravosudne kulture koju nalaže Haški program, 41 i to na temelju usavršavanja i mreža stru njaka i prakti ara. 42 Nije u ovim deklaracijama Komisije teško prepoznati i neke od dopuna koje su sadržane u prijedlogu lanka 69.d stavka 2. novog Ugovora o djelovanju EU. Stoga se sa sigurnoš u može re i kako zajedno ove dvije odredbe predložene u Nacrtu Reformskog ugovora predstavljaju glede suradnje u gra anskim stvarima utjelovljenje na ela me usobnog priznanja kako ga opisuje i Komisija. 4. ZAKLJU AK Suradnja u gra anskim stvarima prošla je nekoliko stadija razvitka. Pritom je Ugovor iz Amsterdama zna io najve i iskorak u smjeru pozajedni enja pravnog podru ja koje se podrazumijeva pod tim nazivom. Svaki daljnji korak koji ne uklju uje prijenos u nadležnost tijela Unije uskla ivanja, odnosno ujedna avanja materijalnog privatnog prava, što se ne ini tako izglednim u bliskoj budu nosti, teško može dose i zna aj takve promjene. Bez obzira na to, odredbe predložene u Nacrtu Reformskog ugovora bitne su jer ukazuju na smjer u kojem se europsko, do sada uglavnom me unarodnoprivatno pravo, razvija. Osim nastavka rada na ve pokrenutim propisima, naglasak e u budu nosti zacijelo biti na tri nova izri ito propisana podru ja: u inkovitom pristupu pravdi, alternativnim na inima rješavanja sporova i podršci u usavršavanju pravosudnog sustava i njegovih kapaciteta. S druge 41 Haški program: ja anje slobode, sigurnosti i pravde u Europskoj uniji, Vije e Europske unije, Brussels, , 16054/04, JAI 559, dostupno na < hague_programme_en.pdf> (posljednji posjet ). U pogledu konkretnih zadataka vidi, Akcijski plan Vije a i Komisije o provedbi Haškog programa o ja anju slobode, sigurnosti i pravde u Europskoj uniji, Vije e Europske unije, Brussels, , 9778/2/05, REV 2 LIMITE, JAI 207, dostupno na < doc_centre/doc/action_plan_jai_207_en.pdf> (posljednji posjet ). 42 Priop enje Komisije Vije u i Europskom parlamentu, Haški program: Deset prioriteta za sljede ih pet godina, Partnerstvo za Europsku obnovu u podru ju slobode, sigurnosti i pravde, COM(2005) 184 final, Bruxelles, , dostupno na: < rod!docnumber&lg=en&type_doc=comfinal&an_doc=2005&nu_ doc=184> (posljednji posjet ), para. 2.3.(9). 6 listopad 2007.

10 stane, uo ljiva je posebna osjetljivost glede uskla ivanja obiteljskog prava koje e sukladno novim pravilima biti u zasebnom, strožem režimu donošenja propisa u kojem si države lanice pridržavaju više prostora za ustrajanje kod vlastitih stavova i zaštitu vlastitih interesa. Tako er je bitno naglasiti to kako bi, na temelju novih pravila iz Nacrta Reformskog ugovora, nakon dugog niza godina ograni enog prava na podnošenje prethodnih pitanja Europskom sudu pravde, takvo stanje trebalo postati prošlost. Time e se osigurati viša razina ujedna enosti tuma enja i primjene postoje eg i budu eg acquisa u podru ju pravosudne suradnje u gra anskim stvarima. WHAT DOES THE DRAFT OF REFORM TREA- TY OF JULY 2007 BRING IN RESPECT TO THE COOPERATION IN CIVIL MATTERS IN THE EUROPEAN UNION? On July 2007 the procedure of adoption of the Treaty which would change recent Treaty on European Union (hereinafter: Treaty on EU) and the Treaty Establishing European Community (hereinafter: Treaty on EC). The Draft of that Treaty is available to the public, and as it has been already known under the name Reform Treaty which name will be used hereinafter. The subject-matter of his paper primarily are the changes to come in the area of judiciary cooperation in civil and commercial matters. In order to get a clearer survey, at the beginning there is a brief description of recent situation in that sphere, and only then the focus of our attention is aimed at the issues of the aforementioned changes, whereby there is a comparison of recent and proposed solutions. Since, with certain adjustments agreed upon in the framework of intergovernmental conference of the representatives of member states of the European Union on June 23, 2007 major number of amendments provided for by the Draft of Reform Treaty is based on the relevant articles of the Treaty Establishing a Constitution for Europe and these solutions are presented along with the proposed ones. In the end there is a review of one of the fundamental principles of European law which will be clearly indicated also in the framework of judiciary cooperation in civil matters. Additional changes are possible up to the moment of reaching final agreement in respect to the text of the new Treaty which was planned for the mid-october, since its ratification is expected on December 13 of this year. Such a timetable has been set in order to provide for enough time for the ratification of the new Treaty by member states national parliaments, and prior to European elections at the end of Subsequently, the following remarks (notes ) are valid in respect to the draft existing on August 22, USTAVNO PRAVO USTAVNO PRAVO prof. dr. sc. Hrvoje Ka er * Stru ni lanak : IZVJEŠ E USTAVNOG SUDA REPUBLIKE HRVATSKE GLEDE ZAKONA O NAJMU STANOVA ** (ILI: PA LJUDI MOJI JE LI TO MOGU E?! *** ) U svakoj modernoj državi postoji (neki) sustav diobe vlasti, a u Republici Hrvatskoj je prihva en sustav trodiobe vlasti koji u svojoj suštini nije baš trodioba, zbog vrlo specifi ne uloge Ustavnog suda Republike Hrvatske. Naravno da potpuna neovisnost izme u tri vlasti baš i nije mogu a, a ni postoje a u praksi. Pritom je možda najpoznatiji 1 sukob izme u izvršne vlasti i pravosudne vlasti, koji povremeno kulminira sukobima oko nov anih sredstava koja se dodjeljuju putem Ministarstva pravosu a, a stalna tema (makar je o tome ve odlu ivao Ustavni sud Republike Hrvatske) je i zašto Ministarstvo pravosu a, prakti no bez ikakve ii barem bez bitne uloge struke, imenuje predsjednike sudova, uklju uju i ne samo one koji ne sude nego i one koji sude. Jasno je da je prakti no najve a zabluda nezavisnost izvršne od zakonodavne vlasti jer Hrvatski sabor može u svakom trenutku izglasati nepovjerenje Vladi Republike Hrvatske, a obrnuto ni kao mogu nost ne postoji. Iako je to vrlo opsežna tema koja se u ovom radu stoga samo vrlo površno doti e, jasno je da je * Hrvoje Ka er, Pravni fakultet Sveu ilišta u Splitu. ** Rije je o Izvješ u koje je Ustavni sud Republike Hrvatske objavio u Narodnim novinama, broj 67 od 27. lipnja (nastavno: Izvješ e). *** Mladen Deli, legenda hrvatskog športskog novinarstva (koji je umro 22. velja e u 86. godini života), izgovorio je navedene rije i komentiraju i nastup tadašnje državne nogometne reprezentacije protiv Bugarske u Splitu, rije i koje su postale legenda i sinonim onih najgorih i najnevjerojatnijih propusta i/ili najnevjerojatnijih postupaka - nažalost izgleda da se navedene rije i mogu (u najnegativnijem smislu) na primjeru kojim se bavimo, primijeniti na Vladu Republike Hrvatske i Hrvatski sabor. 1 Ne ra unamo povremene inicijative oporbe za izglasavanje nepovjerenja ovom ili onom ministru, koji nemaju nikakve izglede za usvajanje i svode se na neku vrstu politi kog folklora (što potvr uje injenica da na glasovanje ne do u ak ni svi predstavnici oporbe). listopad

11 pravosu e potpuno neovisno glede svojih pravosudnih odluka i imenovanja i razrješenja sudaca, gdje iznimka postoji (ne ra unaju i Ustavni sud Republike Hrvatske) samo glede pomilovanja Predsjednika Republike. Me utim, injenica što pravosu e nema svoje izvorno pravo na sredstva u odre enom opsegu, nego ovisi o drugima, ovu neovisnost dosta relativizira. Izvršna vlast u svakodnevnom funkcioniranju gotovo je potpuno neovisna (što zna i ogromnu vlast), osim kada bi se radilo o nekom prvorazrednom politi kom pitanju. Na razini teorije je mogu nost da se zakonodavna vlast do te mjere zainteresira da izglasa nepovjerenje Vladi Republike Hrvatske. Ipak, najspecifi niju i najneovisniju ulogu ima Hrvatski sabor ili zakonodavac (što je i logi no jer se bira na neposrednim izborima i na kraju odgovara svojim bira ima) iju vlast determinira inertnost sustava, a ne to što ne bi mogao ili smio bitno više utjecati na druge dvije grane vlasti, posebno i donošenjem propisa koji bi promijenili odnos snaga, što zakonodavac može (bilo kao zakonodavac bilo kao isto tijelo ali po posebnom postupku kao ustavotvorac) ako ho e, a izvršna vlast i pravosu e ne mogu ak i kada bi htjeli. Jedina prava mogu nost kontrole i utjecaja na zakonodavca je ona koju ima Ustavni sud Republike Hrvatske. Pitanje je kojim se (povodom jednog konkretnog primjera) bavi ovaj rad je li ta kontrola u inkovita odnosno može li uop e biti u inkovita ili ne. Drugim rije ima, što riskira zakonodavac koji se (ako se) ponaša kao da Ustavnog suda Republike Hrvatske i nema, a od izvršne i pravosudne vlasti ve i institucionalno nema nikakvog razloga strahovati od bilo kakve mogu e sankcije. 1. POSTAVLJANJE I RAŠ LAMBA PROBLEMA U ovom tekstu rije je o tome da je Ustavni sud Republike Hrvatske u Narodnim novinama, broj 67 od 27. lipnja objavio posebno IZVJEŠ E, kao iznimno rijetku mjeru 2, koje je uputio Hrvatskom saboru, a tema je (ne)provedba jedne davne odluke istog Suda kojom je ukinut jedan dio Zakona o najmu stanova 3, odluke koja je donesena još tamo davne i koja je objavljena u Narodnim novinama, broj 48 od 6. travnja 1998., 4 dakle 2 Ina e propisanu u l Ustava Republike Hrvatske (Nar. nov., br. 56/90, 135/97, 8/98-pro iš eni tekst, 113/00, 124/00-pro iš eni tekst, 28/01, 41/01-pro iš eni tekst, 55/01 - nastavno: Ustav) i l. 31. i 104. Ustavnog zakona o Ustavnom sudu Republike Hrvatske (Nar. nov., br. 99/99, 29/02, 49/02 - nastavno: Ustavni zakon). Ostaje otvoreno pitanje imaju li Izvješ e i njegov timing veze s istekom mandata ve ine sudaca tog suda. 3 Zakon o najmu stanova (Nar. nov., br. 91/96, USRH - 48/98, 66/98- ispr., 22/06 - l. 52. st. 4. stavljanje izvan snage l. 20. Zakona o prodaji stanova namijenjenih za nadstojnika stambene zgrade - nastavno: ZONS). 4 Radilo se o odluci koja je donesena pod brojevima Broj: U-I-762/1996, U-I-763/1996, U-I-795/1996 do U-I-906/1996, U-I-934/1996, U-I-945/1996, U-I-69/1997, do U-I-100/1997, U-I-107/1997, U-I-109/1997, U-I-115/1997, U-I-164/1997, U-I-170/1997, U-Imanje od dvije godine nakon što je navedeni Zakon stupio na snagu. Tom (davnom) odlukom Ustavni sud je ostavio Hrvatskom saboru rok od 6 mjeseci, da na odgovaraju i na in promijeni spornu zakonsku odredbu, a nakon isteka tog roka (u listopadu 1998.) stupili su na snagu u inci ukidanja. Nažalost, Hrvatski sabor ne samo da nije donio potrebne dopune u roku od 6 mjeseci nego to nije u inio ni u roku od devet godina, dakle do danas se nije promijenilo baš NIŠTA. Ovo je ve tre i saziv Hrvatskog sabora koji se bavi tim problemom bez ikakvog rezultata, što zna i da se ne radi o ne emu za što bi bila kriva jedna politi ka opcija, jer su se u tom razdoblju na vlasti izmijenile i sadašnja vlast i sadašnja oporba. Jedina iznimka je pokušaj da se u posljednjoj godini mandata prethodnog saziva 5 (2003.) uputi u saborsku proceduru prijedlog, obavljeno je prvo itanje, i nakon toga ponovno NIŠTA, koje traje i danas. Treba navesti i o kojim se to odredbama radilo, zatim izvod iz Izvješ a (radi lakšeg pra enja), kao i koliko je i stvarno i formalno zna enje zakonskog ure enja odnosa najmodavaca i najmoprimaca. Narodne novine, broj 91/96 - ZONS lanak 40. (1) Zašti enom najmoprimcu najmodavac može dati otkaz ugovora o najmu stana i pored razloga iz lanka 19. ovoga Zakona, iz razloga: - propisanog u lanku 21. stavku 1. ovoga Zakona; - ako nema riješeno stambeno pitanje za sebe i svoju obitelj, a temeljem posebnog propisa ima pravo na stalnu socijalnu pomo ili ima više od 60 godina. (2) U slu aju iz stavka 1. podstavka 1. ovoga lanka najmodavac može otkazati ugovor o najmu stana sklopljen na neodre eno vrijeme samo u slu aju ako je najmoprimcu osigurao drugi useljiv stan pod uvjetima za stanovanje koji nisu nepovoljniji za najmoprimca. (3) U slu aju iz stavka 1. podstavka 2. ovoga lanka jedinica lokalne samouprave, odnosno Grad Zagreb, dužni su najmoprimcu osigurati drugi odgovaraju i stan s pravima i obvezama zašti enog najmoprimca. (4) Najmodavac, odnosno jedinica lokalne samouprave ili Grad Zagreb, nisu dužni u slu aju iz stavka 2. i 3. ovoga lanka osigurati drugi odgovaraju i stan najmoprimcu koji ima u vlasništvu useljivi odgovaraju i stan na podru ju op ine ili grada gdje se nalazi stan u kojem stanuje. 228/1997, U-I-321/1997, U-I-329/1997, U-I-353/1997, U-I-460/1997 do U-I-464/1997, U-I-477/1997, U-I-594/1997 do U-I-597/1997, U-I-645/1997, U-I-1115/1997, U-I-1272/1997, U-I-1286/1997, U-I-188/1998) s nadnevkom, 31. ožujka (nastavno. Odluka 1998.), izreka koje glasi: Pokre e se postupak za ocjenu ustavnosti odredaba Zakona o najmu stanova (Narodne novine, broj 91/96) te se ukidaju njegove odredbe: - lanka 21. stavka 2., lanka 31. stavka 2. podstavka 3., lanka 39., lanka 40. stavka Odredbe lanka 21. stavka 2. i lanka 40. stavka 2. Zakona o najmu stanova (Narodne novine, broj 91/96), prestaju vrijediti istekom šest mjeseci od dana objave ove odluke. 5 U odnosu na današnje stanje oporbenog. 8 listopad 2007.

12 1.1. Izvod iz Izvješ a Ustavnog suda Republike Hrvatske Ukinuta odredba lanka 40. stavka 2. Zakona o najmu stanova glasila je: (2) U slu aju iz stavka 1. podstavka 1. ovoga lanka najmodavac može otkazati ugovor o najmu stana sklopljen na neodre eno vrijeme samo u slu aju ako je najmoprimcu osigurao drugi useljiv stan pod uvjetima za stanovanje koji nisu nepovoljniji za najmoprimca. Navedena odredba odnosila se na otkazni razlog iz lanka 21. stavka 1. Zakona o najmu stanova, prema kojoj najmodavac (vlasnik) može otkazati ugovor o najmu stana na neodre eno vrijeme, me u ostalim, ako u stan namjerava useliti sam ili namjerava useliti svoje potomke, roditelje ili osobe koje je prema posebnim propisima dužan uzdržavati. Ustavni sud je u odluci o ukidanju odredbe lanka 40. stavka 2. Zakona o najmu stanova (t. III.12.) iskazao sljede e stajalište: Osporenom se odredbom uvjetuje pravo najmodavca da zašti enom najmoprimcu otkaže ugovor o najmu stana kad u taj stan želi useliti sam ili namjerava useliti svoje potomke, roditelje ili osobe koje je prema posebnim propisima dužan uzdržavati, osiguravanjem najmoprimcu drugog useljivog stana pod uvjetima za stanovanje koji nisu nepovoljniji za najmoprimca, dakle na isti na in kao što je to propisano u lanku 21. stavku 2. Zakona o najmu, za koju je Sud utvrdio da nije suglasna Ustavu. Stoga i ovdje stoje razlozi koji su navedeni pod III.6., zbog ega ju je i kao nedovoljno selektivnu trebalo ukinuti i glede zašti enih najmoprimaca, no zbog njezine povezanosti s odredbom stavka 1. istoga lanka trebalo je u inak njezinog ukidanja odgoditi u smislu odredbe lanka 21. stavka 2. Ustavnog zakona o Ustavnom sudu Republike Hrvatske (Narodne novine, broj 13/91), što je u injeno u to ki I.2. odluke. U odre enom roku od šest mjeseci zakonodavac može na odgovaraju i na in urediti pretpostavke za otkaz u smislu odredbe lanka 40. stavka 1. podstavka 1. Zakona o najmu. Uz navedeno, odredba lanka 40. stavka 1. podstavka 2., u kojem slu aju drugi odgovaraju i stan najmoprimcu obvezno osigurava jedinica lokalne samouprave odnosno Grad Zagreb, ne može biti od utjecaja na ocjenu ovdje osporene odredbe stavka 2. U privitku ovog Izvješ a dostavljamo odluku Ustavnog suda broj: U-I-762/1996 od 31. ožujka Vlada Republike Hrvatske izvijestila je Ustavni sud da je na 29. sjednici Hrvatskog sabora, održanoj 29. sije nja 2003., provedena rasprava u prvom itanju o Prijedlogu zakona o izmjenama i dopunama Zakona o najmu stanova. Ustavni sud primje uje da Hrvatski sabor u razdoblju od dana objave navedene odluke Ustavnog suda (6. travnja 1998.) do nastupa njezinog ukidnog u inka (6. listopada 1998.) nije izmijenio ni dopunio lanak 40. Zakona o najmu stanova u skladu s pravnim stajalištem izraženim u navedenoj odluci Ustavnog suda niti je to u inio do dana utvr enja ovog Izvješ a. 3. U razdoblju nakon odluke Ustavnog suda, odnosno prestanka važenja ukinute zakonske odredbe, vlasnici stanova (najmodavci) pokrenuli su brojne postupke pred nadležnim sudovima radi otkaza ugovora o najmu stanova, pozivom na odredbe lanka 40. stavka 1. podstavka 1. Zakona o najmu stanova. Prema evidenciji ustavnosudskih predmeta, Ustavnom sudu podnesene su ustavne tužbe protiv presuda kojima su sudovi odlu ivali o tužbenim zahtjevima vlasnika stanova (najmodavaca) o iseljenju najmoprimaca, a da u Zakonu o najmu stanova prethodno nisu utvr ene pretpostavke tog iseljenja. Ustavne tužbe podnijeli su, ovisno o presudi, vlasnici stanova, odnosno najmoprimci jer smatraju da su im tim presudama povrije ena ustavna prava. U povodu takvih ustavnih tužbi, Ustavni sud je u dva slu aja (U- III-135/2003, U-III-485/2006) odgodio ovrhu presuda nadležnih sudova o iseljenju najmoprimaca do donošenja odluke o ustavnoj tužbi. Ustavni sud nije donio odluku o ustavnim tužbama u navedenim predmetima jer ukidna odluka Ustavnog suda od strane Hrvatskog sabora nije provedena, što je pretpostavka za meritorno odlu ivanje o tim ustavnim tužbama. 4. Prema odredbama lanka 31. Ustavnog zakona o Ustavnom sudu Republike Hrvatske (u daljnjem tekstu: Ustavni zakon), odluke Ustavnog suda su obvezatne te su sva tijela državne vlasti dužna u okviru svog ustavnog i zakonskog djelokruga provoditi odluke Ustavnog suda. Ustavni sud napominje da u okviru svoje nadležnosti nema ovlasti otkloniti nejednakost u primjeni Zakona o najmu stanova, nastalu prestankom važenja ukinute zakonske odredbe. Odluke Ustavnog suda (usvajanje, odnosno odbijanje ustavne tužbe) dovele bi do daljnje nejednakosti pred zakonom, što je protivno ustavnom jamstvu sadržanom u lanku 14. stavku 2. Ustava. Stoga je postoje a normativna situacija s ustavnopravnog stajališta neprihvatljiva i nedopustiva jer ne rješava problem u cijelosti i na jednak na in za sve glede primjene Zakona o najmu stanova. Slijedi da je jedino zakonodavac nadležan, donošenjem odgovaraju ih izmjena i dopuna Zakona o najmu stanova, urediti sporne pravne odnose na na in koji e osigurati jednakost svih pred zakonom. 5. Prate i ostvarivanje ustavnosti i zakonitosti te imaju i u vidu obvezatnost provedbe odluka Ustavnog suda ( lanak 31. Ustavnog zakona), na temelju lanka 128. alineje 5. Ustava Republike Hrvatske i lanka 104. Ustavnog zakona, Hrvatskom saboru upu uje se ovo Izvješ e. Odredba koja je ukinuta je odredba iz l. 40. st. 2. Zakona o najmu stanova koja je uvjetovala pravo vlasnika da iseli najmoprimca samo pod uvjetom da mu osigura drugi useljiv stan pod uvjetima koji nisu za stanovanje nepovoljniji za najmoprimca, što je za vlasnika bilo nepovoljno, a za najmoprimca jako povoljno, tako da su se najmoprimci u praksi protivili i promjeni iz jedne ulice u susjednu, ak i samo promjeni etaže u istoj zgradi i sl. Ustavni sud je smatrao da je takva odredba suprotna Ustavu, da je ak za vlasnike nepovoljnija od sli ne odredbe u bivšoj državi, pa ju je i ukinuo, ostavljaju i poseban rok od 6 mjeseci da se donese nova odredba sukladna Ustavu. listopad

13 Sigurno je zakonsko ure enje odnosa najmodavaca i najmoprimaca iznimno zna ajno pitanje, koje je svoje mjesto, kona no, posredno našlo ak i u Ustavu koji jam i pravo na nepovredivost doma u l. 34. stavak 1. To je pitanje koje je bilo uzrok nevjerojatno žestokih rasprava o više zakona (najprije onom o otkupu stanova na kojima je postojalo stanarsko pravo 6 i zatim onom o denacionalizaciji 7 ) izme u dvije interesno potpuno suprotstavljene grupacije - jedna je ona privatnih vlasnika (uklju uju i i one kojima je to vlasništvo bivša država oduzela, a od nove su se nadali povratu), a druga onih koji na tim stanovima imaju (ranije stanarska prava) status tzv. zašti enog najmoprimca. Politi ka odluka (sigurno u bitnome motivirana i time što su mnogi mo nici imali takav status na tu im stanovima) glede otkupa je bila da se u pravilu sprije i (na na in da je budu i zakonodavac koji e se baviti, kolokvijalno, denacionalizacijom, stavljen pred svršen in) povrat stanova bivšim vlasnicima s jedne strane i da se, s druge strane, stanarima omogu i povlašteni otkup i time stjecanje prava vlasništva. Jedini kojima nije priznato pravo na otkup su ostali stanari u stanovima koji su bili i ostali privatni (radi se o nekoliko tisu a stanova), kao i oni u stanovima koje je bivša država konfiscirala i koji su prema ZON-u vra ani u vlasništvo bivšim vlasnicima, ali ne i u posjed u kojemu su bili i ostali stanari. S tim rješenjem se ni do danas nije pomirila ni jedna ni druga strana - vlasnici bi htjeli prazan (slobodan od osoba i stvari i prava) stan u koji mogu useliti, a stanari da taj stan otkupe za oko 10% tržišne vrijednosti (kao što je bilo sa stanarima u stanovima u društvenom vlasništvu). Tzv. POS-ovi stanovi, dakle stanovi koje gradi država i prodaje ih onima bez riješenog stambenog pitanja, jedan je od rijetkih projekata koji gotovo jednako podržavaju i vlast i oporba 8, a sigurno je da je cijeli projekt u bitnom potaknut gotovo nevjerojatno konfuznim stanjem u ovom podru ju (nažalost, ni projekt POS nije ostao imun na elementarne probleme pa se veliki broj tih stanova prodaje po bitno višim cijenama prije nego što je prvo kupac i uselio, uz jasno i javno priznanje države da je pogriješila što takve postupke nije pravodobno sprije ila 9 ). O ito je da se radi o iznimno zna ajnom problemu, problemu koji izravno utje e na tisu e obitelji, što baš 6 Zakon o prodaji stanova na kojima postoji stanarsko pravo (Nar. nov., br. 27/91, 33/92, 43/92, 69/92, 25/93, 48/93, 2/94, 29/94, 44/94, 47/94, 58/95, 11/96, 68/98, 96/99 - nastavno: ZOPSSP). 7 Zakon o naknadi za imovinu oduzetu za vrijeme jugoslavenske komunisti ke vladavine (Nar. nov., br. 9296, 92/99, 80/02, 81/02 - nastavno: ZON). 8 Što nije sprije ilo gotovo nevjerojatna doga anja odnosno zloporabe koje nisu sprije ene - npr. takvi stanovi na elitnoj lokaciji u Splitu (što je poseban apsurd koji zaslužuje i posebnu temu) u centru grada su u velikom postotku preprodani ili barem nu eni na prodaju s cijenom uve anom za više od 100% - nikakvom ugovornom odredbom to se nije ni pokušalo sprije iti, a cijeli skandal nije uzrokovao nikakve sankcije, ak ni ostavku na nižim razinama, naravno ne ni na nekoj višoj. 9 Lijepo je priznati propust, ali bi još ljepše bilo da do njega nije došlo ili da, kada je ve do propusta došlo, budu donesene u inkovite mjere koje bi u cijelosti ili ve im dijelom poništile negativne u inke propusta. niti jedan zakonodavac koji vodi ra una o tome zašto uop e postoji ne bi smio zanemariti. Neovisno o broju zainteresiranih, jasno je da pravni sustavi u na elu ne bi smjeli imati pravnih praznina, a sigurno ne bi smjeli imati takvih do kojih do e intervencijom Ustavnog suda Republike Hrvatske, tim prije kada taj Sud (što nije morao) ostavi zakonodavcu više nego primjeren rok od šest mjeseci prije stupanja na snagu odluke o ukidanju (6. listopada 1998.). Zbog opisane pasivnosti zakonodavca gomilali su se sudski postupci, sudovi koji su i bez ovih postupaka preoptere eni radili su prakti no beskoristan posao. Umjesto da se ukinuta odredba preformulira, dogodilo se da je uop e nema, pa su vlasnici po eli otkazivati ugovore o najmu smatraju i (donekle s pravom, jer nisu oni odgovorni za pasivnost zakonodavca) da nemaju uop e obvezu osiguranja drugog stana za najmoprimca. Sudovi su i sudili, jer druk ije i nisu mogli, tako da su tužbe usvajali, žalbe su odbijane i nastala je jedna nemogu a situacija. Ustavni sud je u više slu ajeva (ali, naravno, samo kada mu se netko u roku obrati, a rok je 30 dana od pravomo ne odluke suda) odobrio odgodu ovrhe, i tu su njegove mogu nosti prestale, jer meritorno ili suštinski nije uop e mogu e odlu iti kada ne postoji zakonska odredba, a nju može donijeti samo Hrvatski sabor koji je (još) ne donosi. Zbog ovog nastala je i jedna nemogu a situacija jer se neki nisu obratili Ustavnom sudu Republike Hrvatske (ili nisu htjeli ili nisu znali), a neki jesu, što je stvorilo jednu potpuno neprihvatljivu nejednakost stranaka pred Ustavom i zakonom. Izvješ e je velika pljuska hrvatskom zakonodavcu, koja vjerojatno ili ak i sigurno ne e ostati bez štetnih u inaka na procjene stanja zakonodavstva i pravosu a koji su stalne mete razli itih i stranih i doma ih analiza. Me utim, za Izvješ e nije kriv Ustavni sud nego onaj tko je natjerao taj Sud na Izvješ e. Eventualno bi se moglo kazati da je i Ustavni sud kriv, ali samo zato što nije prije reagirao i što, sada kada je ve reagirao, nije osigurao daleko ve u razinu upoznatosti javnosti s ovim problemom, koji je za sada prili no tih. Navedeno Izvješ e je i pljuska Vladi Republike Hrvatske koja je morala u initi daleko više od upu ivanja jednog prijedloga u devet godina, koji nije doživio ni drugo itanje. U aktualnom mandatu ovo je još nejasnije, kada se zna da ipak postoji vrsta vladaju a ve ina koja je provela gotovo sve projekte do kojih joj je bilo stalo, a ako ih nije provela, barem je to pokušala - ovdje nema ni pokušaja, a s obzirom na timing, teško da e ga u ovome mandatu i biti. Ono što je najgore je to da su i vladavina prava i pravna sigurnost ovakvim stanjem ozbiljno ugroženi, a to je nešto nedopustivo. Izvješ e je i velika pljuska svekolikoj javnosti koja nije bila dovoljno glasna (jer da je, politika bi sigurno reagirala), a mnogo je glasnija na nekim pitanjima koja možda jesu bitna, ali sigurno ni približno bitna kao što je odnos vlasnika i najmoprimca iz ZONS-a. Izvješ e je i pljuska oporbi koja nije ni pokušala kritizirati vlast (makar je dijelom i sama 10 listopad 2007.

14 dio te vlasti ve samim statusom parlamentarne stranke) zbog pasivnosti i Vlade Republike Hrvatske i Hrvatskog sabora. Sigurni smo da su za stanje na koje Izvješ e ukazuje krivi prakti no svi, ali, naravno, ne na jednak na in i ne u jednakoj mjeri. Pokušavaju i barem donekle tu krivnju stupnjevati, izgleda nam da je na prvome mjestu Hrvatski sabor, posebno elništvo, jer zakonodavac ne mora ekati prijedlog Vlade Republike Hrvatske, nego može i bez toga reagirati 10. Na drugome mjestu je Vlada Republike Hrvatske, ija pasivnost grani i (glede ovoga što je dovelo do Izvješ a) s nevjerojatnim, posebno i stoga što otvara prostor za kritiku koja bi mogla poništiti mnoge druge, jako vrijedne, dosege te iste Vlade. Na tre emu mjestu su politi ari koji nisu na vlasti koji ili ne znaju za problem (što nije uvjerljivo) ili pak ekaju da ga (zlo)rabe u predizborne svrhe (što je možda logi no, ali ne i za op e dobro prihvatljivo rješenje). Na etvrtome mjestu smo svi mi koji predstavljamo ono što se obi no zove stru na javnost, a koji nismo poduzeli ni približno dosta kako bismo mobilizirali javnost po ovom pitanju 11. Na petom mjestu ZAKLJU AK O ito je da je problem lociran, ali to još nije ni približno onome što nam svima treba, a zove se rješenje problema. Lociranje problema zna i samo preduvjet za rješenje, ali nažalost ne i jamstvo da e do rješenja uop e do i, kao ni kada e do rješenja do i. Želimo naglasiti da ambicija ovog rada i nije kakvo e rješenje biti, nego da se do rješenja što prije do e. Kakvo e rješenje biti, treba biti politi ka odluka hrvatskog zakonodavca donesena na temelju što šire i što stru nije javne rasprave 12. Pritom treba svakako uzeti u obzir sve što se na tom planu doga alo, pa ak i teško razumljive odluke sudova kojima su negirali pravo vlasniku stana na useljenje u vlastiti stan ak i u slu ajevima u kojima se radilo o ponudi najmoprimcu stana u istoj površini i strukturi stana unutar iste zgrade. Treba zaklju iti da ne postoji apsolutno nikakvo jamstvo da e Hrvatski sabor (u ovom ili nekom drugom sazivu) bilo kad udovoljiti onome što bi morao u initi prema Izvješ u. To nije, Hrvatski sabor e donijeti sada nedostaju e odredbe kada to i ako to bude htio. Me utim, izgleda nam da Izvješ e mora (ili barem može) imati i daleko šire dosege od rješenja za konkretan 10 Postoje brojne stru ne službe, ali i radna tijela koja su sigurno stru no dorasla bilo kojem zadatku, s vanjskom pomo i ili bez nje, koju tako er, kada im zatreba, mogu zatražiti. 11 Možda i ovaj rad bude poticaj da se nešto u ini, npr. organizira veliko stru no savjetovanje koje bi u predizborno vrijeme zasigurno bilo podržano (iskreno ili neiskreno) od svih politi kih imbenika. Pritom i autor ovog teksta prihva a da bi bilo daleko logi nije da je stru na javnost svojim pritiskom dovela do Izvješ a ili do toga da ne bude potrebe za Izvješ em, što bi (i jedno i drugo) bilo daleko bolje od ovakve reakcije koja je, ipak, post festum. 12 Rad u radnoj skupini, ak i vrhunskih stru njaka, ne može zamijeniti javnu raspravu, nego rad u radnoj skupini mora slijediti nakon javne rasprave. problem u svezi sa ZONS-om. Naime, iako bi to bilo nešto što ozbiljno zadire u nadležnosti i diobu vlasti, vrijedilo bi u ovakvim ekstremnim situacijama promisliti i o nekim alternativnim rješenjima, koja bi vrijedila dok zakonodavac ne obavi svoj posao. Naglasimo pritom da se radi o zakonodavcu koji je ako ne na vrhu, onda svakako pri vrhu svjetske rang liste najproduktivnijih zakonodavaca (prema dostupnim podacima o zakonodavnoj aktivnosti, u prvoj polovici teku e godine doneseno je 115 zakona od kojih su 52 uskla ena sa zakonodavstvom Europske unije, što na razini ukupnog mandata daje broj od preko 800 samo zakona, a postoje i brojni drugi akti), što zna i da je problem kojim se bavi ovaj tekst još nerazumljiviji - time ne želimo kazati da je lako donijeti novu normu, nego da se to može i mora u initi, a da je najlakše, ali i najneodgovornije, ne u initi NIŠTA. Nažalost, prema pozitivnim propisima, bez ikakvih pravnih posljedica, hrvatski zakonodavac može biti pasivan ne samo još daljnjih devet nego i 99 godina. Ako bi takva pasivnost npr. zna ila i obvezno ili ak samo mogu e raspuštanje Hrvatskog sabora, sigurni smo da PASIVNOSTI NE BI BILO (pa ni nekog budu eg Izvješ a), a vjerujemo da bi (osim raspuštanja) stru na rasprava ponudila i druga mogu a rješenja. THE REPORT OF THE CONSITUTIONAL COURT OF THE REPUBLIC OF CROATIA ON THE LAW ON THE APPARTMENT RENT RENT (OR: OH, MAN, IS IT POSSIBLE?!) In every modern state there is a system of the division of power, and in the Republic of Croatia the system of tripartition of power has been adopted, which in its essence isn t exactly tripartition because of the specific part of the Constitutional Court of the Republic of Croatia. Complete indepence of three powers isn t indeed possible, neither it exists in practice. Thereby maybe the most noted conflict between executive and judicial authorities which occasionally culminates in conflicts about financial assets allocated through the Ministry of Justice and constant issue is (although it has already been decided by the Constitutional Court of the Republic of Croatia) why the Ministry of Justice, practically without any or at least without the essential part of the profession, appoints the presidents of courts, including not only the ones who do not judge but also the ones who judge. It is obvious that practically major delusion is the independence of executive authorities from legislative power for in any moment Croatian Parliament can vote distrust of the Government of the Republic of Croatia, and vice versa id does not exist neither as a possibility. Although it is a comprehensive topic which could be only superficially dealt with in this listopad

15 paper, it is obvious that the judiciary is independent in respect to its judicial decisions and the appointment and the suspension of judges, and the only exception is ( not taking into account the Constitutional Court of the Republic of Croatia) the pardon of the President of the Republic. However the fact that the judiciary has no original right to resources but depends on the others relativizes this independence to a certain extent. Executive authority in its everyday functioning is nearly completely independent (which means an enormous power), and only in case of some first-rate political issue, it is possible, but only theoretically that judicial authority take interest to that extent that they vote distrust against the Government of the Republic of Croatia. However, the most specific and most independent part is that of Croatian Parliament or the legislator (which is logical, because they are elected in immediate elections and in the end are responsible to their constituency) whose power is determined by the sluggishness of the system, and not the fact that they could not, or ought to, essentially affect the other two lines of authority, notably by adopting regulations which would change the rate of power which the legislator can ( either as a legislator or as the same body, but as a statute-maker by special procedure) if it wants, and the executive authority and judiciary could not, even if it wanted to. Only the Constitutional Court of the Republic of Croatia can control and have an impact on the legislator. The question is (and the paper deals with an actual example) whether that control is, or if it could be at all, efficient or not. In other words, what is the risk of the legislator who acts (if it does) as if there were not the Constitutional Court of the Republic of Croatia, and there is no reason to be afraid of any possible sanction by executive and judicial authority not even institutionally. on - line usluge - informacije - pitanja - narudžbe - pretplata ingbiro@ingbiro.hr STVARNO PRAVO STVARNO PRAVO Nikola Dorbi, dipl. iur. * Stru ni lanak MARGINALIJE UZ PITANJA KONFISKACIJE Autor u lanku zaklju uje da je pod odre enim uvjetima mogu e ishoditi ponavljanje postupka provedbe odluke o konfiskaciji u kojem je donesena odluka o prijenosu imovine u državno vlasništvo, s time da bi se u tom istom postupku sva oduzeta imovina trebala vratiti, bilo osobi od koje je oduzeta, bilo njezinim nasljednicima, a ona imovina glede koje vra anje nije mogu e, trebala bi se naknaditi u novcu. 1. UVOD Konfiskacija (lat. confiscare - skupljati imovinu za državnu blagajnu) jest zapljena, prinudno, bez odštete, otu enje itavog imetka ili dijela imetka privatne osobe u korist države ili uklanjanje iz prometa, zapljena novina, ili drugih štampanih stvari (vrše je državne vlasti). 1 U Službenom listu DFJ, br. 40/45 od godine objavljen je te je ujedno i stupio na snagu Zakon o konfiskaciji imovine i o izvršenju konfiskacije (u daljnjem tekstu: Zakon o konfiskaciji). Navedeni je Zakon izmijenjen Zakonom o izmjeni to ke 5. lana 30. Zakona o konfiskaciji imovine i o izvršenju konfiskacije ( Službeni list DFJ, br. 70/45). Naposljetku, donesen je i Zakon o potvrdi i izmjenama i dopunama Zakona o konfiskaciji imovine i o izvršenju konfiskacije od 9. lipnja ( Službeni list FNRJ, br. 61/46, u daljnjem tekstu: Zakon o potvrdi) koji je objavljen dana a stupio je na snagu osmog dana po objavljivanju. Taj Zakon, kao što je navedeno u njegovom uvodu, predstavlja zapravo pro iš eni tekst izmijenjenog i dopunjenog Zakona o konfiskaciji imovine i o izvršenju konfiskacije od 9. lipnja godine. Još je SFRJ napustila konfiskaciju bilo kao glavnu bilo kao sporednu kaznu ( Službeni list SFRJ, br. 38/90), a taj oblik kazne nije uklju en ni u zakonodavstvo Republike Hrvatske. Sukladno l. 1. st. 1. Zakona o konfiskaciji, konfiskacija * Nikola Dorbi, odvjetnik, Šibenik. 1 B. Klai : Veliki rje nik stranih rije i, izraza i kratica, Zagreb, 1972., str listopad 2007.

16 imovine jest prinudno oduzimanje bez naknade u korist države cjelokupne imovine (potpuna konfiskacija) ili to no odre enog dijela imovine (djelomi na konfiskacija) koja je osobna vlasnost ili osobni udio u zajedni koj imovini s drugim osobama. Konfiskacija se odnosi na sva imovinska prava. 2 U Zakonu o potvrdi ta je definicija ponešto modificirana, tako da konfiskacija imovine u smislu tog Zakona predstavlja prisilno oduzimanje bez naknade u korist države cjelokupne imovine (potpuna konfiskacija) ili to no odre enog dijela imovine (djelomi na konfiskacija) fizi ke ili pravne osobe. 3 Imovinom fizi ke osobe imala se smatrati imovina koja je njezino vlasništvo ili koja je njezin udio u zajedni koj imovini s drugim osobama, s time da se pod imovinom razumijevaju i sva imovinska prava. 4 Postupci pokrenuti i vo eni sukladno odredbama naprijed navedenih zakona odavno su okon ani, a što se oduzete imovine ti e, prijašnji su vlasnici, pod odre enim uvjetima, dobili mogu nost naknade za oduzetu imovinu donošenjem Zakona o naknadi za imovinu oduzetu za vrijeme jugoslavenske komunisti ke vladavine (Nar. nov., br. 92/96, 92/99-ispr., 80/02 i 81/02, u daljnjem tekstu: Zakon o naknadi). Dio odredaba tog Zakona ukinut je u cijelosti ili djelomi no Odlukom Ustavnog suda Republike Hrvatske (u daljnjem tekstu: Ustavni sud) br. U-I- 673/1996 i dr. od 21. travnja (Nar. nov., br. 39/99 i 42/99-ispr.). Svrha je ovog lanka ukazati na pojedine specifi nosti povrata konfiscirane imovine. U tom bi se smislu na po etku trebalo pozabaviti odredbama Zakona o naknadi koje se odnose na konfisciranu imovinu. 2. KONFISCIRANA IMOVINA U SVJETLU ODREDABA ZAKONA O NAKNADI U l. 2. Zakona o naknadi navodi se da se prijašnjem vlasniku utvr uje pravo na naknadu za imovinu oduzetu na teritoriju Republike Hrvatske na temelju propisa kao što su (me u ostalim) Zakon o konfiskaciji imovine i izvršenju konfiskacije (to. 1.) i Zakon o potvrdi i izmjenama i dopunama Zakona o konfiskaciji imovine i izvršenju konfiskacije (to. 2.). U l. 4. st. 1. istog Zakona propisano je da e se osobama kojima je imovina oduzeta na temelju sudske presude za kazneno djelo, u kojoj je izre ena kazna konfiskacije imovine, ili zaštitna mjera konfiskacije imovine uz kaznu, konfiscirana imovina dati u vlasništvo ili e se dati naknada prema odredbama Zakona o naknadi, ako je rije o presudama sudova bivše Jugoslavije od 15. svibnja godine do 25. lipnja godine za politi ka kaznena djela, politi ki motivirana kaznena djela ili druga kaznena djela, ako je do osu uju e presude došlo zlouporabom prava ili politi ke mo i. Pod zlouporabom prava ili politi ke mo i smatraju se 2 l. 1. st. 2. Zakona o konfiskaciji. 3 l. 1. st. 1. Zakona o potvrdi. 4 l. 1. st. 2. Zakona o potvrdi. slu ajevi u kojima je došlo do osude koja u svojoj izreci ili u postupku koji joj je prethodio krši me unarodno priznata na ela pravne države i demokratskog društva ili proturje i javnom poretku Republike Hrvatske. 5 Odluka iz l. 4. st. 1. Zakona o naknadi donosi se po pribavljenome mišljenju Državnog odvjetnika Republike Hrvatske. U dvojbenim slu ajevima, tražitelj vra anja imovine uputit e se da prije donošenja odluke o njegovu zahtjevu, sukladno Zakonu pokrene postupak za poništenje kaznene presude. 6 S tim u vezi isti e se kako su u prijelaznim i završnim odredbama Zakona o kaznenom postupku (Nar. nov., br. 110/97, 27/98-ispr., 58/99, 112/99, 58/02 i 143/02-ispr., 62/03-pro iš eni tekst, 178/04, 115/06, u daljnjem tekstu: ZKP) predvi eni revizija te drugi izvanredni pravni lijekovi protiv odluka sudova bivše SFRJ. Tako je u l st. 1. ZKPa odre eno da osobe koje su sudovi bivše Jugoslavije osudili za vrijeme komunisti ke vladavine za politi ka kaznena djela, politi ki motivirana kaznena djela ili druga kaznena djela ako je do osu uju e odluke došlo zlouporabom politi ke mo i, mogu revizijom zatražiti poništenje osu uju e odluke ili njoj drugoga odgovaraju eg pravog akta. Jednako kao u l. 4. st. 2. Zakona o naknadi, i u l st. 2. ZKP-a propisano je da se pod zlouporabom politi ke mo i imaju smatrati slu ajevi u kojima je došlo do osude koja u svojoj izreci ili u postupku koji joj je prethodio krši me unarodno priznata na ela pravne države i demokratskog društva ili proturje i javnom poretku Republike Hrvatske. Sukladno l st. 3. ZKP-a, ako je osoba iz st. 1. istog zakonskog lanka umrla, reviziju mogu izjaviti njezini nasljednici po nasljednom redu. Revizija se mogla izjaviti u roku od dvije godine od stupanja ZKP-a na snagu ( l st. 4. ZKP-a). Taj je Zakon stupio na snagu 1. sije nja godine. 7 Tako er, u l ZKP-a propisano je da o pravu na naknadu štete, povratu konfiscirane ili oduzete imovine i drugim posljedicama poništene odluke nadležno tijelo odlu uje na temelju odredaba posebnoga Zakona. Osim toga, u l. 4. st. 4. Zakona o naknadi navodi se da pravo na naknadu za imovinu oduzetu konfiskacijom na temelju pravnih osnova iz stavka 1. istog zakonskog lanka mogu ostvariti i osobe kojima je i prije 15. svibnja godine imovina konfiscirana na temelju presuda ili drugih odluka jugoslavenskih komunisti kih vlasti. Sukladno l. 65. st. 1. Zakona o naknadi, postupak za naknadu oduzete imovine pokre e se podnošenjem zahtjeva nadležnoj službi državne uprave. Prijašnji je vlasnik, sukladno l. 65. st. 3. Zakona o naknadi, bio dužan podnijeti zahtjev u roku od šest mjeseci od dana stupanja na snagu re enog Zakona osim u slu aju iz l. 26. istog Zakona. Tu se radi o slu ajevima kad je stanar propustio nadležnom tijelu podnijeti zahtjev za skla- 5 l. 4. st. 2. Zakona o naknadi. 6 l. 4. st. 3. Zakona o naknadi. 7 l ZKP-a. listopad

17 panje ugovora o prodaji stana na kojem postoji stanarsko pravo u odre enom roku, odnosno kad je pravomo nom odlukom suda tužbeni zahtjev stanara postavljen radi kupnje stana odbijen; tada se stan po sili zakona daje u vlasništvo prijašnjem vlasniku, što rješenjem na zahtjev prijašnjega vlasnika utvr uje nadležna služba ureda državne uprave. Rok za podnošenje zahtjeva za naknadu oduzete imovine je, uz iznimku iz l. 26. Zakona o naknadi, istekao 1. srpnja Novi je rok bio odre en u l. 7. st. 1. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o naknadi za imovinu oduzetu za vrijeme jugoslavenske komunisti ke vladavine (Nar. nov., br. 80/02 i 81/02-ispr.), gdje je odre eno da zahtjev za naknadu oduzete imovine mogu u roku od šest mjeseci od dana stupanja na snagu tog Zakona podnijeti prijašnji vlasnici koji su pravo na povrat ili naknadu za oduzetu imovinu stekli po odredbama toga Zakona, a nisu do dana stupanja na snagu navedenog Zakona podnijeli zahtjev ili im je zahtjev pravomo no odbijen, odnosno odba en. Taj je rok istekao 5. sije nja U l. 65. st. 4. Zakona o naknadi odre eno je da e se zahtjev podnesen po proteku roka iz st. 3. istog lanka odbaciti pa podnositelj gubi sva prava iz tog Zakona. 8 Sukladno l. 68. Zakona o naknadi, postupak naknade provodi se po odredbama Zakona o op em upravnom postupku (Nar. nov., br. 53/91 i 103/96-Odluka USRH). Prema l. 15. st. 1. Zakona o naknadi, priznaje se pravo na sljede u imovinu: 1. neizgra eno gra evinsko zemljište, 2. poljoprivredno zemljište, šume i šumsko zemljište, 3. stambene i poslovne zgrade, idealne dijelove takvih zgrada te stanove i poslovne prostorije kao posebne dijelove zgrade odnosno idealne dijelove tih posebnih dijelova zajedno s pripadaju im zemljištem, 9 4. brodove i brodice, 5. poduze a, 6. pokretnine. Specifi nost se glede naknade za oduzetu konfisciranu imovinu o ituje u odnosu na stanove. Naime, u l. 22. st. 1. Zakona o naknadi navodi se da se stanovi oduzeti prijašnjem vlasniku ne vra aju u vlasništvo, osim stanova oduzetih prijašnjem vlasniku na temelju propisa o konfiskaciji. 10 Stoga konfiscirani stanovi zaslužuju poseban osvrt. 3. POSEBNO O KONFISCIRANIM STANOVIMA U l. 3. st. 1. to. 3. Zakona o prodaji stanova na kojima postoji stanarsko pravo (Nar. nov., br. 43/92, 69/92, 8 U l. 7. st. 2. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o naknadi za imovinu oduzetu za vrijeme jugoslavenske komunisti ke vladavine tako er je propisano da e se zahtjevi podneseni po proteku roka iz stavka 1. istog lanka odbaciti. 9 U predmetnom se Zakonu to ozna ava kao stan ili poslovni prostor. 10 O naknadi za oduzete konfiscirane stanove govori se u l Zakona o naknadi. 25/93, 48/93, 2/94, 44/94, 47/94, 58/95, 11/96, 11/97- Odluka Ustavnog suda br. U-I- 697/95 od 29. sije nja 1997., 68/98, 96/99, 120/00, 94/01 i 78/02, u daljnjem tekstu: ZPS) odre eno je kako se odredbe tog Zakona ne odnose na stanove za koje je posebnim zakonom odre ena zabrana prodaje. 11 S tim u vezi treba istaknuti da je dana 10. prosinca stupio na snagu Zakon o zabrani prijenosa prava raspolaganja i korištenja odre enih nekretnina u društvenom vlasništvu na druge korisnike odnosno u vlasništvo fizi kih i pravnih osoba (Nar. nov., br. 53/90, u daljnjem tekstu: Zakon o zabrani). U l. 1. tog Zakona bilo je (i još je) odre eno da se zabranjuje prijenos prava raspolaganja i korištenja nekretninama koje su postale društveno vlasništvo (državno vlasništvo odnosno op enarodna imovina) - me u ostalim i na temelju Zakona o potvrdi, na druge društvene pravne osobe odnosno u vlasništvo fizi kih i pravnih osoba, s time da, sukladno st. 2. istog lanka, ta zabrana traje do donošenja odgovaraju ih zakona o pretvorbi društvenog vlasništva i o ustanovljavanju vlasništva fizi kih i pravnih osoba na odnosnim nekretninama. lankom 1. Zakona o dopuni Zakona o zabrani prijenosa prava raspolaganja i korištenja odre enih nekretnina u društveno vlasništvo na druge korisnike odnosno u vlasništvo fizi kih i pravnih osoba koji je Zakon stupio na snagu dana (u daljnjem tekstu: Zakon o dopuni Zakona o zabrani), u lanku 1. Zakona o zabrani iza stavka 1. dodan je novi stavak 2. kojim je propisano da se zabrana iz l. 1. st. 1. tog Zakona 12 odnosi i na sve druge odluke o konfiskaciji, neovisno o tome koji organ je donio odluku o konfiskaciji i primjenom kojeg propisa je odluka o konfiskaciji donesena i izvršena. Dakle, od 10. prosinca do 20. srpnja u Zakonu o zabrani nije bila izri ito navedena zabrana prijenosa prava raspolaganja i korištenja nekretnina koje su na temelju Zakona o konfiskaciji postale društveno vlasništvo na druge društvene pravne osobe odnosno u vlasništvo fizi kih i pravnih osoba, do donošenja odgovaraju ih zakona o pretvorbi društvenog vlasništva i o ustanovljavanju vlasništva fizi kih i pravnih osoba na predmetnim nekretninama. U odnosu na konfiscirane stanove taj odgovaraju i zakon predstavlja Zakon o naknadi, kako je to u ovom lanku naprijed eleborirano. S obzirom na takvu situaciju, prodavani su stanovi koji su postali društveno vlasništvo na temelju Zakona o konfiskaciji. Me utim, u presudi br. Rev-1028/ od 12. lipnja godine Vrhovni sud Republike Hrvatske (u 11 Ina e, premda se obi no navodi kako je ZPS prvi put objavljen u Nar. nov., br. 43/92, istina je da je tamo objavljen tek pro iš eni tekst tog Zakona, a da je ZPS prvi put objavljen u Nar. nov., br. 27/91 od , te da je na snagu stupio osmog dana od dana objavljivanja, s time da je do pro iš enog teksta objavljenog u Nar. nov., br. 43/92 taj Zakon ispravljan te mijenjan i dopunjavan ispravcima, uredbama i zakonima objavljenim u Nar. nov., br. 33/91, 54/91, 6/92, 8/92 i 33/92. Navedena odredba l. 3. st. 1. to. 3. se u ZPS-u, kojim se ure uju uvjeti i na in prodaje stanova na kojima postoji stanarsko pravo, nalazi od po etka. 12 Misli se na Zakon o zabrani. 14 listopad 2007.

18 daljnjem tekstu: Vrhovni sud) zauzeo je stav da su Zakonom o potvrdi obuhva ene sve odluke o konfiskaciji, iz razloga što je u l. 13. istog Zakona propisano da se konfiskacija provodi na temelju odluke suda ili drugog državnog organa, a odredbom l. 1. Zakona o zabrani zabranjen je prijenos nekretnina koje su postale društveno vlasništvo na temelju toga Zakona o potvrdi. Stoga, da je Zakonom o dopuni Zakona o zabrani iz samo objašnjeno i jasnije propisano ono što je u suštini ve bilo propisano Zakonom o zabrani i bez te dopune. Drugim rije ima, Vrhovni je sud zaklju io kako su zabranom iz l. 1. Zakona o zabrani još godine bili obuhva eni i stanovi oduzeti na temelju Zakona o konfiskaciji iz godine, a ne samo stanovi konfiscirani na temelju Zakona o potvrdi iz godine. Naposljetku, s obzirom na konfiscirane stanove koji su prodani sukladno odredbama ZPS-a treba upozoriti na odredbu l. 4. st. 1. Zakona o zabrani (Nar. nov., br. 53/90, 61/91, 25/93 i 70/93), gdje je propisano da je pravni posao koji je sklopljen ili pravni akt koji je donesen protivno odredbama toga Zakona ništav glede nekretnina koje se nalaze na teritoriju Republike Hrvatske. 4. POBLIŽE O PROPISIMA KOJIMA JE REGULIRANO PITANJE KONFISKACIJE I O NJIHOVIM POSLJEDICAMA U l. 10. Zakona o konfiskaciji propisano je da s pravomo noš u presude kojom je izre ena konfiskacija država stje e pravo vlasništva na konfisciranim dobrima. Osim toga, u l. 15. istog Zakona navodi se kako e sud izvršnu presudu o konfiskaciji imovine dostaviti odmah kotarskim narodnim sudovima 13, nadležnim za sprovo enje konfiskacije, osu enome odnosno njegovom staraocu, nadležnoj upravi narodnih dobara, mjesnom narodnom odboru i nadležnom javnom tužiocu. lankom 16. Zakona o konfiskaciji odre eno je da konfiskaciju provodi onaj kotarski narodni sud na ijem se podru ju nalazi imovina koju treba konfiscirati; ako se imovina nalazi na podru ju više kotarskih narodnih sudova, svaki e kotarski narodni sud provesti konfiskaciju na svom podru ju na traženje suda koji je donio presudu. Više-manje isto propisano je i u Zakonu o potvrdi. Tako se u l. 8. tog Zakona navodi da pravomo nom presudom kojom je izre ena konfiskacija država stje e pravo vlasništva na konfisciranoj imovini kao i ostala imovinska prava koja su obuhva ena konfiskacijom. lankom 13. predmetnog Zakona odre eno je da se konfiskacija imovine provodi samo na temelju pravomo ne odluke suda ili drugog državnog organa koji je na to zakonom ovlašten. U l. 14. st. 1. Zakona o potvrdi se, sli no kao u l. 15. Zakona o konfiskaciji, navodi kako e se pravomo na odluka o konfiskaciji odmah dostaviti radi izvršenja kotarskom sudu nadležnom za provo enje konfiskacije, 13 Radilo bi se o današnjim op inskim sudovima. osu enome odnosno njegovom staraocu, nadležnom državnom organu za upravu narodnom imovinom, mjesnom narodnom odboru i nadležnom tužiocu. U l. 14. st. 2. istog Zakona navodi se da je za provo enje konfiskacije nadležan onaj kotarski sud na ijem se podru ju nalazi konfiscirana imovina. Osim toga, u l. 2. Zakona o konfiskaciji odre eno je da se konfiskacija imovine može izre i isklju ivo u slu ajevima koji su predvi eni zakonom i isklju ivo od strane onih vlasti koje su za to ovlaštene zakonom. U biti isto je navedeno i u l. 1. st. 3. Zakona o potvrdi gdje je propisano da konfiskaciju mogu izre i samo državni organi koji su za to zakonom ovlašteni i samo u slu ajevima koji su predvi eni zakonom. Dakle, konfiskaciju kao kaznu izri e jedno tijelo (na šibenskom je podru ju, primjerice, to bio Sud za zaštitu nacionalne asti Hrvata i Srba u Hrvatskoj za okruge Šibenik i Zadar), ali su za samo provo enje konfiskacije bili nadležni nekadašnji kotarski, danas op inski sudovi. Procesno, na postupak provo enja konfiskacije, koji je završavao odlukom o prijenosu imovine u državno vlasništvo, primjenjivala su se pravna pravila sadržana u Zakonu o sudskom vanparni nom postupku ( Službene novine od , br. 175., u daljnjem tekstu: ZSVP). Naime, Zakonom o nevažnosti pravih propisa donesenih prije godine i za vrijeme neprijateljske okupacije ( Službeni list FNRJ, br. 86/1946, u daljnjem tekstu: Zakon o nevažnosti) propisi koji su vrijedili do izgubili su svoju pravnu snagu, što zna i da se nisu mogli primijeniti kao pozitivni propisi. 14 Me utim, l. 4. Zakona o nevažnosti otvorio je mogu nost da se primijene pravna pravila sadržana u tim propisima. 15 Da bi se pravna pravila sadržana u starim propisima mogla primijeniti, potrebno je bilo da se ispune neke pretpostavke. 16 Stara pravna pravila dolazila su u obzir samo u sljede im slu ajevima: 1) ako odre ena materija nije bila ure ena propisima SFRJ; 2) ako takva pravila nisu bila u suprotnosti s Ustavom SFRJ i ustavima socijalisti kih republika; 3) ako takva pravna pravila nisu bila u suprotnosti s na elima socijalisti kog pravnog poretka SFRJ. 17, 18 Pravna pravila sadržana u ZSVP-u vrijede i danas, budu i da u me uvremenu nije donesen zakon kojim bi se taj postupak regulirao. Naime, prema Zakonu o na inu primjene pravnih propisa donesenih prije 6. travnja godine (Nar. nov., br. 73/91) pravni se propisi koji su bili na snazi na dan 6. travnja mogu primjenjivati u 14 M. Vedriš, P. Klari : Gra ansko pravo, Zagreb, 2002., str Ibid. 16 Ibid. 17 Ibid. 18 Svako pravno pravilo ima dva osnovna elementa: a) sadržajni dio i b) normativni dio. U sadržajnom dijelu nalazi se sadržaj niza konkretnih odnosa izražen pomo u pojmova, a u normativnom dijelu nalazi se zapovijed ili zabrana koja se odnosi na taj sadržaj. Preuzimaju i stare propise, ne preuzima se njihov normativni nego isklju ivo sadržajni dio (ibid.). listopad

19 Republici Hrvatskoj kao pravna pravila na odnose koji nisu ure eni važe im propisima ako su u skladu s posebnim propisima, do stupanja na snagu toga zakona (31. prosinca 1991.) primjenjivana u Republici Hrvatskoj te ako su u skladu s Ustavom i zakonima Republike Hrvatske. 19 U l. 21. st. 1. ZSVP-a odre eno je da e se, ako u tom zakonu nije što drugo propisano, u izvanparni nom postupku, i pored slu ajeva posebno navedenih u tom zakonu, shodno primjenjivati propisi Gra anskog parni nog postupnika 20 (u daljnjem tekstu: Grpp). Budu i da je Grpp donesen , dakle prije 6. travnja 1941., u godinama nakon II. svjetskog rata primjenjivala su se pravna pravila tog Zakona. Stanje se u tom smislu promijenilo tek donošenjem Zakona o parni nom postupku ( Službeni list FNRJ, br. 4/57 i 52/61 i Službeni list SFRJ, br. 12/65, 1/71, 23/72 i 6/74). Nakon tog Zakona donesen je godine novi Zakon o parni nom postupku ( Službeni list SFRJ, br. 4/77, 36/77, 36/80, 69/82, 58/84, 74/87, 57/89, 20/90, 27/90 i 35/91, Nar. nov., br. 53/91, 91/92, 112/99, 88/01 i 117/03, u daljnjem tekstu: ZPP). No, u Uvodnom zakonu za Zakon o parni nom postupku ( Službeni list FNRJ, br. 4/57), jednako kao i u prijelaznim i završnim odredbama ZPP-a, navodi se samo koje su se procesne odredbe imale primijeniti na postupke koji su u vrijeme stupanja tih zakona na snagu bili u tijeku, 22 dok se o postupcima koji su pravomo no okon ani u navedenim zakonima ne govori. Iz toga proizlazi da se u izvanparni nom postupku danas supsidijarno primjenjuju (pozitivne) odredbe ZPP-a. 5. PONAVLJANJE POSTUPKA Slijedom naprijed navedenoga treba zaklju iti da egzistira procesna mogu nost ponavljanja postupaka provo enja konfiskacije, pri emu se, glede razloga za ponavljanje postupka, mora imati u vidu da se radi o postupcima koji su pravomo no završeni još etrdesetih godina prošlog stolje a. lankom 423. st. 3. ZPP-a propisano je da se nakon što protekne rok od pet godina od dana kad je odluka postala pravomo na prijedlog za ponavljanje postupka ne može podnijeti, osim ako se ponavljanje traži zato što je u donošenju odluke sudjelovala osoba koja nema svojstvo suca ( lanak 421. stavak 1. to ka 1.) ili iz razloga navedenih u lanku 421. stavku 1. to ki 2. i 3. istog Zakona. U l st. 1. ZPP-a odre eno je da se postupak koji je odlukom suda pravomo no završen može na prijedlog stranke ponoviti ako je u donošenju odluke sudjelovao sudac koji je po zakonu morao biti izuzet 19 Ibid., str. 19 i F. Žili - M. Šantek: Zakon o sudskom vanparni nom postupku (vanparni ni postupak) i Uvodni zakon za Zakon o sudskom vanparni nom postupku s tuma em i sudskim rješidbama te stvarnim kazalom, Zagreb, 1934., str Vidjeti: ibid., str. XV. 22 l. 8. i 9. Uvodnog zakona za Zakon o parni nom postupku i l ZPP-a ( Službeni list SFRJ, br. 4/77). odnosno koji je rješenjem suda bio izuzet, ili ako je u donošenju odluke sudjelovala osoba koja nema svojstvo suca (to. 1.), ako kojoj stranci nezakonitim postupanjem, a osobito propuštanjem dostave, nije bila dana mogu nost da raspravlja pred sudom (to. 2.) i ako je u postupku kao tužitelj ili tuženik sudjelovala osoba koja ne može biti stranka u postupku, ili ako stranku koja je pravna osoba nije zastupala ovlaštena osoba, ili ako parni no nesposobnu stranku nije zastupao zakonski zastupnik, ili ako zakonski zastupnik odnosno punomo nik stranke nije imao potrebno ovlaštenje za vo enje parnice odnosno obavljanje pojedinih radnji u postupku, ako vo enje parnice odnosno obavljanje pojedinih radnji u postupku nije bilo naknadno odobreno (to. 3.). U slu aju iz l st. 1. to. 1. ZPP-a prijedlog za ponavljanje postupka podnosi se u roku od trideset dana od dana kad je stranka saznala za taj razlog, 23 dok se u slu aju iz to ke 2. istog zakonskog lanka i stavka prijedlog za ponavljanje postupka podnosi u roku od trideset dana od dana kad je odluka dostavljena stranci. 24 U slu aju iz l st. 1. to. 3. ZPP-a prijedlog za ponavljanje postupka podnosi se u roku od trideset dana, i to ako je u postupku kao tužitelj ili tuženik sudjelovala osoba koja ne može biti stranka u postupku - od dana kad je odluka dostavljena toj osobi; ako stranku koja je pravna osoba nije zastupala ovlaštena osoba ili ako parni no nesposobnu stranku nije zastupao zakonski zastupnik - od dana kad je odluka dostavljena stranci odnosno njezinu zakonskom zastupniku; a ako zakonski zastupnik odnosno punomo nik stranke nije imao potrebno ovlaštenje za vo enje parnice ili za pojedine radnje u postupku - od dana kad je stranka saznala za taj razlog. 25 Iz razloga navedenih u lanku 421. stavku 1. to ki 1. do 3. ZPP-a ne može se zahtijevati ponavljanje postupka ako je taj razlog bio bez uspjeha iznesen u prijašnjem postupku. 26 Iz razloga navedenih u lanku 421. stavku 1. to ki 1. ZPP-a ponavljanje postupka može se dopustiti samo ako stranka bez svoje krivnje nije mogla te razloge iznijeti prije nego što je prijašnji postupak završen pravomo nom sudskom odlukom. 27 Prijedlog za ponavljanje postupka podnosi se uvijek sudu koji je donio odluku u prvom stupnju. 28 U prijedlogu se osobito mora navesti: zakonska osnova po kojoj se traži ponavljanje, okolnosti iz kojih proizlazi da je prijedlog podnesen u zakonskom roku i dokazi kojima se potkrepljuju navodi predlaga a. 29 Nepravovremene, nepotpune ili nedopuštene prijedloge za ponavljanje postupka odbacit e rješenjem sudac 23 l st. 1. to. 1. ZPP-a. 24 l st. 1. to. 2. ZPP-a. 25 Ako bi rok odre en u l st. 1. ZPP-a po eo te i prije nego što je odluka postala pravomo na, taj e se rok ra unati od pravomo nosti odluke ako protiv nje nije bio izjavljen pravni lijek odnosno od dostave pravomo ne odluke višeg suda izre ene u posljednjem stupnju ( l st. 2. ZPP-a). 26 l st. 1. ZPP-a. 27 l st. 2. ZPP-a. 28 l st. 1. ZPP-a. 29 l st. 2. ZPP-a. 16 listopad 2007.

20 pojedinac, odnosno predsjednik vije a bez održavanja ro išta. 30 Ako sudac pojedinac, odnosno predsjednik vije a ne odbaci prijedlog, dostavit e primjerak prijedloga protivnoj stranci koja ima pravo da u roku od petnaest dana odgovori na prijedlog; kad sudu stigne odgovor na prijedlog ili kad protekne rok za davanje odgovora sudac pojedinac, odnosno predsjednik vije a odredit e ro ište za raspravljanje o prijedlogu. 31 Ro ište za raspravljanje o prijedlogu za ponavljanje postupka drži se pred sucem pojedincem, odnosno predsjednikom vije a prvostupanjskog suda, osim ako raspravljanje o prijedlogu nije spojeno s raspravljanjem o glavnoj stvari. 32 Nakon održanog ro išta za raspravljanje o prijedlogu sudac pojedinac, odnosno predsjednik vije a prvostupanjskog suda donosi odluku o prijedlogu, osim ako se razlog za ponavljanje postupka odnosi isklju ivo na postupak pred višim sudom. 33 U rješenju kojim se dopušta ponavljanje postupka izre i e se da se ukida odluka donesena u prijašnjem postupku. 34 Sudac pojedinac, odnosno predsjednik vije a odredit e glavnu raspravu tek nakon pravomo nosti rješenja kojim se dopušta ponavljanje postupka, ali u tom rješenju može odlu iti da se odmah otpo ne raspravljanje o glavnoj stvari. 35 Na novoj glavnoj raspravi stranke mogu iznositi nove injenice i predlagati nove dokaze. 36 Protiv rješenja kojim se dopušta ponavljanje postupka nije dopuštena posebna žalba ako je sudac pojedinac, odnosno predsjednik vije a odlu io da se odmah otpo ne raspravljanje o glavnoj stvari. 37,38,39 Postavlja se pitanje tko može podnijeti prijedlog za ponavljanje postupka provo enja konfiskacije. Sukladno l st. 1. ZPP-a to može u initi stranka, u konkretnom slu aju osoba ija je imovina u postupku provedbe konfiskacije prenesena u državno vlasništvo, ali i njezini nasljednici. Naime, u l st. 1. to. 1. ZPP-a propisano je da se postupak prekida kad stranka umre, dok je u l st. 1. istog Zakona odre eno da e se postupak koji je prekinut iz razloga navedenih u lanku 212. to. 1. do 5. predmetnog Zakona nastaviti kad nasljednik ili staratelj ostavštine, novi zakonski zastupnik, ste ajni upravitelj ili pravni sljednici pravne osobe preuzmu postupak ili kad ih sud na prijedlog protivne strane ili po službenoj dužnosti 30 l st. 1. ZPP-a. 31 l st. 2. ZPP-a. 32 l ZPP-a. 33 l st. 1. ZPP-a. 34 l st. 2. ZPP-a. 35 l st. 3. ZPP-a. 36 Ibid. 37 l st. 4. ZPP-a. 38 Ako je sudac pojedinac, odnosno predsjednik vije a dopustio ponavljanje postupka i odlu io da se odmah raspravlja o glavnoj stvari, ili ako se o prijedlogu za ponavljanje postupka raspravljalo zajedno s glavnom stvari, rješenje kojim se dopušta ponavljanje postupka i ukida odluka donesena u prijašnjem postupku unosi se u odluku o glavnoj stvari ( l st. 5. ZPP-a). 39 U slu ajevima kad se razlog za ponavljanje postupka odnosi na postupak pred višim sudom vidjeti l ZPP-a. pozove da to u ine. Dakle, univerzalna gra anskopravna sukcesija - naravno samo u pogledu prenosivih prava - dovodi ex lege do procesnopravne sukcesije. 40 Nasljednik je, sukladno l. 4. st. 1. Zakona o naslje- ivanju (Nar. nov., br. 48/03 i 163/03) osoba koja je smr u umrle fizi ke osobe (ostavitelja) stekla nasljedno pravo. Nasljedno se pravo stje e prema odredbama Zakona o naslje ivanju, a na temelju oporuke ili na temelju zakona. 41 Nasljedno se pravo stje e u trenutku ostaviteljeve smrti. 42 Stjecatelj nasljednog prava može ga se prema odredbama Zakona o naslje ivanju odre i, pa e se uzeti kao da ga nikada nije niti stekao. 43 U slu aju podnošenja prijedloga za ponavljanje postupka od strane nasljednika osobe ija je imovina konfiscirana, radilo bi se o naknadno prona enoj imovini, tj. o imovini koja nije obuhva ena rješenjem o naslje ivanju a glede koje je u l st. 1. Zakona o naslje ivanju odre eno da ako se nakon pravomo nosti rješenja o naslje ivanju prona e, sud ne e ponovno provoditi ostavinsku raspravu, nego e tu imovinu novim rješenjem rasporediti na temelju prije donesenog rješenja o naslje ivanju, osim ako se neki od nasljednika odrekao nasljedstva ili svoj nasljedni dio ustupio sunasljedniku. Ako prije nije bila vo ena ostavinska rasprava, sud e je po službenoj dužnosti provesti samo ako su prona ene nekretnine ili s njima izjedna ena prava. 44,45 S tim u vezi treba istaknuti da se odricanje od nasljedstva ne odnosi na naknadno prona enu imovinu. 46 Osim pitanja tko može podnijeti prijedlog za ponavljanje postupka provo enja konfiskacije, u praksi se pojavljuje i problem kako podnošenje prijedloga za ponavljanje postupka od strane jedne osobe ija je imovina u postupku provedbe konfiskacije prenesena u državno vlasništvo, odnosno njezinih nasljednika, djeluje na druge osobe kojima je u istom postupku tako er oduzeta imovina, a takav prijedlog nisu postavile. Naime, bilo je slu ajeva kad je izricana kazna konfiskacije ne samo imovine osu enih osoba nego i imovine ostalih lanova njihovih obitelji, 47 s time da osobama koje nisu 40 S. Triva - V. Belajec - M. Dika: Gra ansko parni no procesno pravo, Zagreb, 1986., str l. 4. st. 3. Zakona o naslje ivanju. 42 l. 4. st. 4. Zakona o naslje ivanju. 43 Ibid. 44 l st. 2. Zakona o naslje ivanju. 45 Ako prije nije bila vo ena ostavinska rasprava, a prona ene su pokretnine ili s njima izjedna ena prava, sud e provesti ostavinsku raspravu samo na zahtjev zainteresiranih osoba. ( l st. 3. Zakona o naslje ivanju). 46 l st. 2. Zakona o naslje ivanju. 47 To se, primjerice, obrazlagalo time što je odre ena tvrtka razvila svoje poslovanje u raznim privrednim branšama, osnivaju i razna privredna poduze a, s time da su se ta privredna poduze a me usobno povezivala u jedan Koncern ijim su granama poslovanja upravljali osu eni lanovi obitelji (ali i oni koji to nisu bili), pa da su ta poduze a stvarala ekonomsko stanje itave obitelji, omogu uju i im vršenje ne asnih djela za koja su osu eni (što se odnosi i na one lanove obitelji koji nisu bili kazneno osu eni, odnosno protiv kojih nije ni poduzet kazneni progon), pa da stoga treba svim osobama koje su dionici toga Koncerna (osu enima i onim drugima) oduzeti sva sredstva i imovinu koju su svojim djelovanjem stavili u službu okupatoru. listopad

21 bile osu ene na kaznu konfiskacije a imovina im se ipak oduzimala nije bila dana mogu nost da sudjeluju u izvanparni nom postupku provedbe konfiskacije premda im je to, sukladno l. 5. ZSVP-a gdje je navedeno da je u izvanparni nom postupku u esnik onaj koga se odluka suda neposredno ti e ili onaj koji ostvaruje svoj pravni interes time što traži da sud donese izvjesnu odluku, trebalo biti omogu eno. Naime, sve su osobe kojima je u odre enom postupku provedbe konfiskacije imovina prenesena u državno vlasništvo u tom postupku imale položaj jedinstvenih suparni ara. U l ZPP-a propisano je da se ako se prema zakonu ili zbog prirode pravnog odnosa spor može riješiti samo na jednak na in prema svim suparni arima (jedinstveni suparni ari), oni smatraju kao jedna parni na stranka, tako da se u slu aju ako pojedini suparni ari propuste koju parni nu radnju, u inak drugih parni nih radnji što su ih poduzeli drugi suparni ari proteže i na one koji te radnje nisu poduzeli. Ako rokovi za izvršenje odre ene parni ne radnje za pojedine jedinstvene suparni are isti u u razno vrijeme, tu parni nu radnju može svaki suparni ar poduzeti sve dok ma i za jednog od njih još te e rok za poduzimanje te radnje. 48 Svaki suparni ar ima pravo podnositi prijedloge koji se ti u tijeka parnice. 49 Sli no je bilo propisano i u l Grpp-a gdje je bilo odre eno da jedinstveno suparni arstvo postoji onda ako se po prirodi spornoga pravnoga odnosa ili po kojem zakonskom propisu u inak odluke, koja se ima donijeti, proteže na sve suparni are; tada oni ine jednu jedinu stranku, tako da se u slu aju ako pojedini parni ari propuste koju parni nu radnju, u inak parni nih radnja koje su izvršili drugi suparni ari proteže i na njih. 50 Osim toga, u l st. 2. Grpp-a bilo je odre eno da u slu aju jedinstvenoga suparništva imadu se na svako ro ište pozvati svi suparni ari, ma da su nekoji od njih bili izostali od ranijega ro išta. 51 Tako er, u istom je lanku bilo navedeno da bilo suparništvo, kakovo mu drago, pripada svakomu suparni aru pravo da podnosi prijedloge koji služe toku postupka. 52 Zna i, od radnji koje pojedini jedinstveni suparni ari poduzimaju važi samo ona koja je za sve njih najpovoljnija te uz to omogu uje da se prema svima povuku jednake procesne i materijalnopravne konzekvencije. 53 Na elno štetne procesne radnje ne djeluju ni prema kome, pa ni prema onome koji ih je poduzeo, osim ako su ih poduzeli svi, dok na elno korisne procesne radnje djeluju i u korist onih koji te radnje nisu poduzeli. 54 Kao što je naprijed navedeno, sukladno l ZPP-a jedinstveni suparni ari su oni suparni ari 55 glede kojih se 48 l ZPP-a. 49 l ZPP-a. 50 Žili - Šantek, op. cit., str Ibid. 52 Ibid. 53 Triva - Belajec - Dika, op. cit., str Ibid. 55 Sukladno l st. 1. ZPP-a naziv suparni ari odnosi se na više osoba koje se u jednoj tužbi (odnosno u jednom postupku) nalaze u prema zakonu ili zbog prirode pravnog odnosa spor može riješiti samo na jednak na in. Jedinstveni suparni ari su npr. suvlasnici poslužnog dobra u parnici o služnostima na nekretninama, jer su služnosti nedjeljive, tuženi bra ni drugovi u parnici za poništenje braka, jer ne može u odnosu na jednog brak postojati, a u odnosu na drugog biti poništen, itd. 56 Za odre ivanje tko su jedinstveni suparni ari sukladno definiciji iz l ZPP-a potrebno je razumjeti što je to priroda pravnog odnosa, odnosno pravni odnos. Pravni odnos je društveni odnos izme u najmanje dva pravna subjekta koji imaju jedan prema drugome pravnu obvezu i pravno ovlaštenje s obzirom na neki pravni objekt. 57 Pravni subjekti su ljudi i društvene tvorevine koji imaju pravne obveze i pravna ovlaštenja s obzirom na neke pravne objekte. 58 Pravni objekti su sve materijalne i duhovne vrijednosti ili dobra s obzirom na koje pravni subjekti imaju me usobne pravne obveze i pravna ovlaštenja u pravnim odnosima. 59 Pravno ovlaštenje je položaj jednog subjekta, postavljen pravnom normom, da radi ostvarenja svog interesa može (ili u nadležnosti: mora) nešto initi ili ne initi, te da ima dvostruku mo prema nekom drugom subjektu (obvezniku): prvo, mo da od njega zahtijeva neko injenje, davanje ili ne injenje s obzirom na jedan objekt i drugo, mo da ga tuži pred državnim organom ako ne udovolji zahtjevu. 60 Pravna obveza je položaj jednog subjekta, postavljen pravnom normom, da mora nešto initi (i dati) ili ne initi nekom drugom subjektu (ovlašteniku) i da od ovoga može biti tužen pred državnim organom, a to zna i da može biti prisiljen ili kažnjen, ako ne obavi radnju injenja (i davanja) ili ne injenja. 61 Što se ti e osoba kojima je u jednom (kaznenom) postupku imovina, sukladno odredbi l. 10. Zakona o konfiskaciji jednako kao i odredbi l. 8. Zakona o potvrdi, prenesena u državno vlasništvo (osobito uz obrazloženje kakvo je naprijed navedeno, tj. da je svim lanovima odre ene obitelji, onima prema kojima jest i onima kojima formalno nije poduzet kazneni progon trebalo oduzeti sva sredstva i imovinu koju su svojim djelovanjem stavili u službu okupatoru, ime su zapravo na kaznu konfiskacije osu ene i osobe protiv kojih uop e nije poduzet kazneni progon, da bi tim osobama kasnije u postupku provedbe konfiskacije imovina bila i formalno prenesena u državno vlasništvo), te su osobe ionako u potonjem postupku provedbe konfiskacije nedvojbeno stavljane u poziciju jedinstvenih suparni ara. Zna i, ako jedna stranka u pravnom položaju jedinstvenog suparni ara u postupku provedbe konfiskacije strana koj ulozi tužitelja ili tuženika. 56 Triva - Belajec - Dika, op. cit., str N. Viskovi : Država i pravo, Zagreb, 1995., str Ibid., str Ibid., str Ibid., str Ibid., str listopad 2007.

22 gdje joj je imovina prenesena u državno vlasništvo podnese prijedlog za ponavljanje postupka, taj e procesni korak djelovati i u korist ostalih osoba koje imaju pravni položaj jedinstvenih suparni ara i kojima je u istom postupku imovina prenesena u državno vlasništvo. 62 Naprijed je ve detaljno opisan postupak povodom podnošenja prijedloga za ponavljanje postupka. Sada je potrebno pojasniti kakve bi posljedice trebale nastati kada bi bilo doneseno (pravomo no) rješenje kojim se dopušta ponavljanje postupka provedbe konfiskacije. 6. POVRAT I NAKNADA ZA IMOVINU U tom se smislu prije svega treba osvrnuti na odredbu l. 8. Zakona o potvrdi, gdje je nazna eno da pravomo nom presudom kojom je izre ena konfiskacija država stje e pravo vlasništva na konfisciranoj imovini kao i ostala imovinska prava koja su obuhva ena konfiskacijom. 63 Nadalje, ovdje je ve istaknuto kako je u l. 6. st. 1. Zakona o potvrdi propisano da u slu ajevima obustave postupka o konfiskaciji, pravomo ne osloba aju e presude ili poništenja odluke o konfiskaciji konfiscirana imovina mora biti vra ena vlasniku, s time da e mu se, ako vra anje same imovine nije mogu e, naknaditi njena vrijednost u novcu. Tako er, naprijed je navedeno kako je odredbama ZKP-a bila predvi ena mogu nost da osobe koje su sudovi bivše Jugoslavije osudili za vrijeme komunisti ke vladavine za politi ka kaznena djela, politi ki motivirana kaznena djela ili druga kaznena djela ako je do osu uju e odluke došlo zlouporabom politi ke mo i, dakle da te osobe odnosno njihovi nasljednici mogu revizijom zatražiti poništenje osu uju e odluke ili drugoga odgovaraju eg pravnog akta. Ako vije e županijskog suda na ijem je podru ju imao sjedište sud koji je donio prvostupanjsku odluku utvrdi da je revizija osnovana, presudom e (ili je trebao) poništiti u cijelosti ili djelomice pobijanu odluku u izreci o kaznenoj odgovornosti. 64 Budu i da je izreka o kaznenoj odgovornosti sadržavala i odluku o izricanju kazne konfiskacije, poništenje bi se trebalo odnositi i na tu kaznu. 65,66 62 To se tim prije odnosi na slu ajeve kad su osobe kojima je imovina prenesena u državno vlasništvo u postupku, odnosno postupcima koji su tome prethodili stavljeni u položaj jedinstvenih suparni ara upravo odlukom nadležnih (državnih) tijela. 63 S odredbom l. 8. Zakona o potvrdi korespondira navod iz l. 10. Zakona o konfiskaciji gdje se isti e kako s pravomo noš u presude kojom je izre ena konfiskacija država stje e pravo vlasništva na konfisciranim dobrima. 64 l st. 4. ZKP-a u vezi s l st. 21. ZKP-a i l st. 1. ZKP-a. 65 Izreka presude sadrži osobne podatke o optuženiku i odluku kojom se optuženik proglašava krivim za djelo za koje je optužen ili kojim se osloba a optužbe za to djelo ili kojom se optužba odbija. ( l st. 2. ZKP-a) 66 U presudi u kojoj se optuženik proglašava krivim sud e izre i: 1) za koje se djelo proglašava krivim, uz naznaku injenica i okolnosti koje ine obilježja kaznenog djela te onih o kojima ovisi primjena odre ene odredbe kaznenog zakona, 2) zakonski naziv i opis kaznenog djela i koje su odredbe kaznenog zakona primijenjene, 3) na kakvu se kaznu osu uje optuženik ili se prema odredbama Ako se ima na umu da je izvanparni ni postupak pred kotarskom (op inskim) sudovima samo tehni ki postupak provedbe ranije donesene pravomo ne odluke kojom je izre ena konfiskacija ime je država, sukladno l. 8. Zakona o potvrdi, ve stekla pravo vlasništva na konfisciranoj imovini, trebalo bi uzeti da je, u svjetlu odredaba navedenog zakona, pravomo na odluka kojom je poništena odluka o konfiskaciji ujedno i odluka kojom osoba na koju se odnosi stje e pravo vlasništva na konfisciranoj imovini koja se može vratiti, odnosno pravo na naknadu vrijednosti u novcu glede imovine za koju to nije mogu e, kako je to propisano u l. 6. st. 1. Zakona o potvrdi. Nadalje, u l. 14. st. 1. istog Zakona stoji, kako je naprijed navedeno, da e se pravomo na odluka o konfiskaciji odmah dostaviti radi izvršenja kotarskom sudu nadležnom za provo enje konfiskacije. To zna i da se postupak provo enja konfiskacije pokre e, nastavlja i dovršava ex officio, dakle po službenoj dužnosti, odnosno u javnom interesu, bez obzira na to traže li to stranke ili ne. 67 Na ovome mjestu treba primijetiti da i odluka o poništenju odluke o konfiskaciji, me u ostalim i ona donesena sukladno l st. 4. ZKP-a, predstavlja tako er odluku o konfiskaciji koju bi, prema l. 14. Zakona o potvrdi, 68 trebalo odmah dostaviti radi izvršenja kotarskom sudu nadležnom za provedbu konfiskacije. Iz toga onda proizlazi da postupak provo enja konfiskacije zapravo predstavlja postupak provedbe odluke o konfiskaciji, kakva god ona bila. Naime, iz same dikcije l. 6. st. 1. Zakona o potvrdi proizlazi da konfiscirana imovina mora biti vra ena vlasniku, dakle u predmetnoj je odredbi naglašen imperativ koji vra anje, odnosno naknadu imovine vlasniku predstavlja kao javni interes, jednako kao što je i njezino oduzimanje, odnosno prijenos u državno vlasništvo, iz ega tako er proizlazi da bi odluku o poništenju odluke o konfiskaciji po službenoj dužnosti trebalo dostaviti nadležnom kotarskom sudu na daljnje postupanje. Osim toga, u predmetnoj se odredbi izri ito upotrebljava termin vlasnik za osobu prema kojoj je obustavljen postupak o konfiskaciji, donesena pravomo na osloba aju a presuda ili poništena odluka o konfiskaciji, što tako er govori u prilog naprijed iznesenoj tvrdnji da je pravomo na odluka kojom je poništena odluka o konfiskaciji ujedno i odluka kojom, prema tom zakonu, osoba na koju se ista odnosi stje e pravo vlasništva na konfisciranoj imovini koja se može vratiti, odnosno pravo na naknadu vrijednosti u novcu glede imovine za koju to nije mogu e. kaznenog zakona osloba a kazne ili mu se kazna zatvora zamjenjuje radom za op e dobro na slobodi, 4) odluku o uvjetnoj osudi, 5) odluku o sigurnosnim mjerama i o oduzimanju imovinske koristi, 6) odluku o ura unavanju pritvora ili ve izdržane kazne, 7) odluku o troškovima kaznenog postupka, o imovinskopravnom zahtjevu te o tome da se pravomo na presuda ima objaviti u sredstvima javnog priop avanja. ( l st. 1. ZPP-a). 67 Vidjeti: Žili - Šantek, op. cit., str Da je taj zakon na snazi. listopad

23 Tako er, treba naglasiti kako je odredba o vra anju odnosno naknadi konfiscirane imovine istaknuta u Zakonu o potvrdi, 69 što zna i da se konfiscirana imovina vra a, odnosno prenosi u vlasništvo te nakna uje upravo na osnovi te odredbe, odnosno tog Zakona, a ne na osnovi op ih odredaba gra anskog prava (na primjenu kojih se navedeni zakon pri reguliranju pitanja povrata odnosno naknade osim toga i ne poziva) 70 koje su iza II. svjetskog rata bile sadržane u pravnim pravilima Op eg gra anskog zakonika, a kasnije u Zakonu o obveznim odnosima. Slijedom toga, proizlazi da bi se sukladno Zakonu o potvrdi imovina trebala vratiti odnosno prenijeti u vlasništvo ili naknaditi u izvanparni nom postupku provedbe odluke o konfiskaciji, a ne u redovitom gra anskom parni nom postupku. Dakle, ako se ima na umu da je sukladno odredbama Zakona o potvrdi pravomo na odluka kojom je poništena odluka o konfiskaciji ujedno i odluka kojom osoba na koju se odnosi stje e pravo vlasništva na konfisciranoj imovini koja se može vratiti, odnosno pravo na naknadu u novcu glede imovine za koju to nije mogu e, kao i to da odluka o poništenju odluke o konfiskaciji, pa i ona donesena na temelju l st. 4. ZKP-a, predstavlja tako er odluku o konfiskaciji koju bi sukladno l. 14. st. 1. Zakona o potvrdi trebalo odmah dostaviti radi izvršenja nadležnom kotarskom (op inskom) sudu, treba zaklju iti da bi se u svjetlu odredaba navedenog zakona odluka o poništenju odluke o konfiskaciji po službenoj dužnosti a u javnom interesu trebala dostaviti onom kotarskom sudu koji je donio odluku o prijenosu imovine u državno vlasništvo kako bi isti sud na temelju te odluke u istom onom postupku u kojem je donesena odluka o prijenosu imovine navedenu odluku (po službenoj dužnosti) ukinuo te ujedno donio odluku o povratu i naknadi za oduzetu imovinu. Procesno, radi se o tome da u postupku provedbe odluke o konfiskaciji odluka kojom je obustavljen postupak o konfiskaciji, pravomo na osloba aju a presuda i odluka o poništenju odluke o konfiskaciji predstavljaju razloge za ponavljanje postupka, s time da se ponavljanju postupka pristupa po službenoj dužnosti i bez vremenskog ograni enja. Ukratko, postupak provedbe odluke o konfiskaciji u svakom slu aju predstavlja tehni ki postupak u odnosu na postupak u kojem se ta odluka donosi, bilo da se radi o odluci kojom se ta kazna izri e ili kojom se stavlja izvan snage. Konkretno, kad bi povodom prijedloga za ponavljanje postupka podnesenog zbog toga što je u donošenju odluke sudjelovala osoba koja nema svojstvo suca ( l st. 1. to. 1. ZPP-a) ili iz razloga navedenih u l st Tako er i u Zakonu o konfiskaciji. 70 Da je Zakon o potvrdi, primjerice, propisivao da se na povrat, odnosno naknadu konfiscirane imovine u slu ajevima obustave postupka o konfiskaciji, pravomo ne osu uju e presude ili poništenja odluke o konfiskaciji primjenjuju propisi o obveznim odnosima, povrat, odnosno naknada bi se mogli potraživati primjenom instituta stjecanja bez osnove. Konkretno bi se radilo o slu aju stjecanja po osnovi koja je kasnije otpala (condictio ob causam finitam). to. 2. i 3. ZPP-a bilo doneseno rješenje kojim se dopušta ponavljanje postupka u izreci kojeg bi trebalo stajati da se ukida odluka donesena u prijašnjem postupku, 71 osoba koja je taj prijedlog podnijela došla bi u priliku sudu podastrijeti odluku o poništenju odluke o konfiskaciji donesenu na temelju l st. 4. ZKP-a 72 te u ponovljenom izvanparni nom postupku provedbe odluke o konfiskaciji, gdje bi se trebali primjenjivati materijalni propisi koji su važili u vrijeme kad je predmetni postupak zapo et, dakle Zakon o konfiskaciji odnosno Zakon o potvrdi, ishoditi vra anje konfiscirane imovine odnosno naknadu u novcu za imovinu vra anje koje nije mogu e. 73 Navedeni zaklju ak nije u neskladu ni s ranije spomenutim l ZKP-a gdje je, kao što je ranije navedeno, odre eno da o pravu na naknadu štete, povratu konfiscirane ili oduzete imovine i drugim posljedicama poništene odluke nadležno tijelo odlu uje na temelju odredba posebnoga zakona, pri emu se nigdje ne spominje da se konfiscirana odnosno oduzeta imovina može vratiti isklju ivo onako kako je to odre eno u Zakonu o naknadi. Jasno je da je obujam naknade koja bi se mogla dobiti na taj na in znatno ve i od onoga do kojeg bi se moglo do i sukladno odredbama Zakona o naknadi, s obzirom na imovinu za koju se tim zakonom priznaje pravo na naknadu. Kona no, preostaje odgovoriti na pitanje vra anje koje imovine jest a koje nije mogu e u postupku provedbe odluke o konfiskaciji. Kod naknade štete važi pravilo da se naturalna restitucija (vra anje u naravi) kao oblik popravljanja štete obavlja samo ako je mogu a. 74 Fakti na nemogu nost postoji onda ako je npr. propala individualno ozna ena stvar (species). 75 Pravna nemogu nost postoji u onom slu aju kad bi vra anje u prijašnje stanje zna ilo povredu pozitivnih propisa. 76 Smatra se tako er da postoji nemogu nost restitucije i u onom slu aju kad bi vra anje u prijašnje stanje bilo povezano s nerazmjerno velikim troškovima ili pretjerano velikim teško ama za štetnika. 77 Ta bi pravila trebalo primijeniti i u izvanparni nom postupku provo enja odluke o konfiskaciji. 71 l st. 2. ZPP-a. 72 Na temelju odredbe l st. 3. ZKP-a, kako je ranije nazna eno, na novoj glavnoj raspravi odre enoj povodom prijedloga za ponavljanje postupka stranke mogu iznositi nove injenice i predlagati nove dokaze, pa bi i presuda kojom je poništena izreka o kaznenoj odgovornosti donesena na temelju l st. 2. ZKP-a, kojom bi ujedno bila poništena odluka o konfiskaciji, mogla u novom postupku predstavljati novu injenicu. 73 U oficioznom postupku mogu i u esnici svojim prijedlogom dati sudu poticaj za pokretanje postupka, ali taj postupak nasuprot toga zadržava svoj oficiozni (službeni) karakter, jer se postupak ima produžiti i onda, ako u esnik svoj prijedlog izri ito povu e ili se, štoviše, direktno protivi nastavku postupka. (Žili - Šantek, op. cit., str. 120.). 74 Vedriš - Klari, op. cit., str Ibid. 76 Ibid., str Ibid. 20 listopad 2007.

24 Nadalje, ranije je ve navedeno kako je u paragrafu 5. ZSVP-a odre eno da je u izvanparni nom postupku u esnik onaj koga se odluka suda neposredno ti e ili onaj koji ostvaruje svoj pravni interes time što traži da sud donese izvjesnu odluku. Pojam stranke u izvanparni nom postupku razlikuje se bitno od pojma stranke u civilnom procesu. 78 Naime, na ela o strana koj i parni noj sposobnosti iz gra anskog parni nog procesnog prava nisu recipirana u izvanparni nom postupku. 79 Izvanparni ni postupnik uop e nema svojih vlastitih propisa o strana koj i procesnoj sposobnosti. 80 Propisi gra anskog parni nog procesnog prava ne mogu se u izvanparni nom postupku ni per analogiam jednostavno i op enito primijeniti, što je i posve razumljivo s obzirom na javni interes, što ga sud u tolikoj mjeri ima po službenoj dužnosti zastupati, promicati i štititi. 81 Ako se radi o oficioznoj izvanparni noj pravnoj stvari, 82 sud mora postupati po službenoj dužnosti i zato se tu ne može govoriti o strankama koliko o u esnicima, zanimanicima, zainteresiranim osobama. 83 U esnik je uop e svaki onaj koga se odluka suda neposredno ti e ili onaj koji ostvaruje svoj pravni interes time što traži da sud donese izvjesnu odluku. 84 Na ovome mjestu tako er treba navesti da u redovitoj parnici treba sud supsumiranjem dokaznoga injeni nog materijala pod pravne norme na i ono što je pravo, a u oficioznom izvanparni nom postupku sud treba na i ne na kojoj je strani pravo, ve ono što prema utvr enom stanju stvari najbolje odgovara. 85 Tu sud esto ima dužnost da u prvom redu posreduje izme u opre nih interesa u esnika kao i da svojom odlukom osnuje nove pravne odnose. 86 U l. 53. st. 1. Zakona o naknadi propisano je da se prijašnjem vlasniku ne vra a u vlasništvo i posjed imovina (neizgra eno gra evinsko zemljište, poslovni prostor i sl.) koja je sukladno Zakonu o pretvorbi društvenih poduze a unesena u društveni kapital poduze a, ve da prijašnjem vlasniku pripada pravo na naknadu u dionicama ili udjelima društva u iji kapital je u postupku pretvorbe unesena ta imovina. No, u slu aju ponavljanja postupka provedbe odluke o konfiskaciji i poduze e u iji je društveni kapital sukladno Zakonu o pretvorbi društvenih poduze a unesena imovina koja je predmet tog postupka, trebalo bi, na temelju l. 5. ZSVP-a, u ponovljenom postupku imati pravni položaj u esnika. Slijedom toga, oduzeta imovina, koja je sukladno Zakonu o pretvorbi društvenih poduze a unesena u društveni kapital poduze a, bi se, 78 Žili - Šantek, op. cit., str Ibid., str Ibid. 81 Ibid. 82 Nasuprot kontencioznoj, spornoj ili predložnoj izvanparni noj pravnoj stvari. 83 Ibid. 84 Ibid. 85 Ibid., str Ibid. ako postoji, dakle ako nema fakti ne nemogu nosti restitucije, trebala vratiti vlasniku jer u konkretnom slu aju ne postoji ni pravna nemogu nost da se to u ini, budu i da vra anje predmetne imovine ne bi zna ilo povredu pozitivnih propisa, niti bi bilo povezano s nerazmjerno velikim troškovima ili pretjerano velikim teško ama za bilo kojeg u esnika u postupku. 87 U prilog toj tvrdnji govori i naprijed navedeni citat iz kojeg proizlazi da u oficioznom izvanparni nom postupku sud esto ima dužnost da svojom odlukom osnuje nove pravne odnose. Što se fakti ne i pravne nemogu nosti naturalne restitucije ti e, trebalo bi u obzir uzeti sadržaj odredbe l. 55. Zakona o naknadi gdje je propisano da se ne vra a u vlasništvo i posjed imovina: 1. koja je nedjeljiv sastavni dio mreža, objekata, naprava ili drugih sredstava javnih poduze a iz oblasti energetike, komunalne djelatnosti, prometa i veza te šumarstva, 2. koja je izuzeta iz pravnoga prometa, odnosno na kojoj nije mogu e stjecanje prava vlasništva, 3. ijim bi se vra anjem bitno okrnjila prostorna cjelovitost, odnosno namjena uporabe prostora i imovine, 4. ijim bi vra anjem bila bitno okrnjena gospodarska odnosno tehnološka funkcionalnost kompleksa (industrijski kompleks, komasirane gromade unutar poljoprivrednoga odnosno šumskoga kompleksa i sl.). Isto tako, treba se osvrnuti i na odredbe l. 48. Zakona o naknadi. U st. 1. predmetnog zakonskog lanka propisano je da se prijašnjem vlasniku daju u vlasništvo samo one pokretnine koje imaju kulturnu, umjetni ku ili povijesnu vrijednost, dok je u st. 4. istog zakonskog lanka odre eno da za ostale pokretnine osim navedenih u stavku 1. tog lanka prijašnji vlasnik nema pravo na vra anje ili na naknadu. Ovo je osobito zna ajno s obzirom na okolnost da su svojedobno u postupcima provedbe konfiskacije oduzimane i prenošene u državno vlasništvo mnoge pokretnine ija bi vrijednost osobama kojima je imovina oduzeta odnosno njihovim nasljednicima trebala biti nakna ena u novcu, ako pokretnine nisu sa uvane, u kojem bi slu aju trebale biti vra ene. 7. ZAKLJU AK Osnovni zaklju ak iznesen u ovom lanku jest da osoba kojoj je imovina konfiscirana odnosno njezin nasljednik može op inskom sudu koji je u izvanparni nom postupku provedbe odluke o konfiskaciji donio odluku o prijenosu imovine u državno vlasništvo podnijeti prijedlog za ponavljanje postupka zbog toga što je u donošenju odluke sudjelovala osoba koja nema svojstvo suca ili iz razloga navedenih u l st. 1. to. 2. i 3. ZPP-a, te u 87 Tu se prije svega misli na državu u iju korist je svojedobno konfiskacija i bila izvršena, a na kojoj u svakom slu aju leži obveza isplate naknade za imovinu, bilo prema poduze u u iji je društveni kapital na temelju Zakona o pretvorbi društvenih poduze a unesena konfiscirana imovina, bilo prema osobi kojoj je imovina oduzeta. listopad

25 slu aju donošenja rješenja kojim se dopušta ponavljanje postupka, u ponovljenom postupku iskoristiti eventualnu odluku o poništenju odluke o konfiskaciji donesenu na temelju l st. 3. ZKP-a i u tom istom postupku ishoditi vra anje konfiscirane imovine odnosno naknadu u novcu za imovinu za koju vra anje nije mogu e. Pritom je obujam naknade koja bi se mogla dobiti na taj na in znatno ve i od onoga do kojeg bi se moglo do i primjenom odredaba Zakona o naknadi za imovinu oduzetu za vrijeme jugoslavenske komunisti ke vladavine, osobito s obzirom na okolnost da bi u izvanparni nom postupku osobi kojoj je imovina konfiscirana odnosno njezinom nasljedniku trebala biti vra ena u naturi imovina koja je sukladno Zakonu o pretvorbi društvenih poduze a unesena u društveni kapital poduze a. Zaklju no, isti e se kako je u Ve ernjem listu od dana , na str. 2., tiskan lanak pod naslovom Strasbourg naredio povrat ku a gdje se navodi kako prethodnog dana objavljene dvije presude Europskoga suda za ljudska prava u Strasbourgu upozoravaju da bi neodgovorno ponašanje hrvatskih vlasti prema nacionaliziranoj i konfisciranoj imovini - posebice tijekom devedesetih, kada je država prodavala stanove i ku e koje su komunisti ke vlasti bile oduzele njihovim vlasnicima, a oduzete tvrtke privatizirala svojim tajkunima - moglo uskoro dobrano na eti državni prora un. Naime, i rumunjske vlasti preprodavale su oduzetu imovinu, a sud u Strasbourgu presudio je da je moraju ili vratiti izvornim vlasnicima ili im novcem nadoknaditi štetu. SOME THOUGHTS ABOUT QUESTIONS CONCERNING CONFISCATION In this article the author concludes that it is posible, under certain conditions, to bring about recurrence of the process of carrying out decision about transfering property in the ownership of state, and also observes that all things that are taken away from a person should be returned to that individual or her inheritors, and things that are not possible to return ought to be compensated in money. ingbiro@ingbiro.hr OBVEZNO PRAVO I PARNI NI POSTUPAK Marijan Vugi, dipl. iur. * Stru ni lanak UDK TUŽBENI ZAHTJEV KOD OPOZIVA UGOVORA O DAROVANJU Do donošenja novog Zakona o obveznim odnosima, koji je stupio na snagu , ugovor o darovanju nije bio ure en odredbama prije važe eg Zakona o obveznim odnosima. No, taj pravni institut primjenjivao se na temelju Zakona o na inu primjene pravnih propisa donesenih prije Taj Zakon je u l. 1. propisivao da pravni propisi (zakoni, uredbe, naredbe, pravilnici i dr.) koji su bili na snazi na dan primjenjivat e se u RH kao pravna pravila na pravne odnose koji nisu ure eni važe im propisima RH, ako su u skladu s Ustavom i zakonima RH ( l. 2.). Kao pravna pravila primjenjivale su se odredbe paragrafa Op eg gra anskog zakonika. S obzirom na namjeru zakonodavca za kodifikacijom gra anskog prava, bilo je logi no da je novim ZOO-om ugovor o darovanju reguliran odredbama l lanak nema pretenziju da sveobuhvatno analizira ugovor o darovanju, ve samo da ukaže na neke mogu e dvojbe glede na ina na koji bi trebalo specificirati tužbeni zahtjev u situaciji kad darodavatelj pobija ugovor o darovanju. 1. PRIJAŠNJI ZOO Do donošenja novog Zakona o obveznim odnosima (Nar. nov., br. 35/05, dalje: novi ZOO) ugovor o darovanju nije bio ure en prijašnjim Zakonom o obveznim odnosima (Nar. nov., br. 53/91, 73/91, 111/93, 3/94, 7/96, 91/96, 112/99, 88/01, dalje: prijašnji ZOO), ve se taj pravni institut primjenjivao na temelju Zakona o na inu * Marijan Vugi, Op inski sud u Zagrebu. 22 listopad 2007.

26 primjene pravnih propisa donesenih prije (Nar. nov., br. 73/91). Kao pravna pravila primjenjivale su se odredbe paragrafa Op eg gra anskog zakonika (dalje: OGZ). OGZ je u paragrafu 946. propisao da se darovne pogodbe ne mogu redovito (u pravilu) pore i. U daljnjim paragrafima je predvi eno 6 iznimaka od tog op eg na ela, a me u njima su i neharnost (nezahvalnost) obdarenika te oskudnost darovatelja. Novi ZOO ne sadrži kao OGZ navedeno op e na elo, te reducira razloge zbog kojih se može pobijati ugovor o darovanju na na in da se isti može opozvati zbog osiromašenja darovatelja ( l. 493.) i zbog nezahvalnosti obdarenika ( l. 494.). Za potrebe ovog lanka citirat e se bogata sudska praksa, i to Županijskog suda u Zagrebu i Vrhovnog suda RH, a s obzirom na svrhu ovog lanka i razloge za opoziv ugovora o darovanju koji su propisani novim ZOO-om, samo u onim sudskim predmetima gdje su razlozi za pobijanje ugovora o darovanju bili osiromašenje darovatelja i nezahvalnost obdarenika. Iako se u paragrafima govori o poricanju darovne pogodbe, sudska praksa je do donošenja novog ZOO-a taj izraz pretežito tuma ila na na in da je smatrala da darovatelj, radi zaštite svojih subjektivnih prava, tužbenim zahtjevom treba tražiti opoziv darovnog ugovora. 1. Kad se darodavateljica ve dugi niz godina prije zaklju enja ugovora o darovanju nalazila u oskudici, nisu ispunjene pretpostavke za opoziv darovanja zbog oskudice, jer njezine teške materijalne prilike i nedostatak sredstava nisu nastupili tek naknadno nakon zaklju enja ugovora o darovanju. VSRH Rev-1257/98 od Okolnost da je ponašanje daroprimca uslijedilo nakon podnošenja tužbe nije zapreka da se i takvo ponašanje uzme u obzir prilikom ocjene postojanja pretpostavki za opoziv ugovora o darovanju zbog neharnosti. VSRH Rev-206/1996 od Utvr eno injeni no stanje ne daje osnove za zaklju ak da su se ostvarile pretpostavke iz pravnog pravila paragrafa 947. OGZ-a za jednostrano opozivanje darovanja zbog oskudice darodavca. Županijski sud u Zagrebu Gž-3878/96 od Darodavatelj koji je u starijim godinama ostao bez stana i bez pomo i supruge, ako je time njegova ekonomska situacija bitno pogoršana i dovedena u stanje oskudice, ima pravo opozvati darovanje, bez obzira je li i sam pridonio razvodu braka. VSRH Rev-98/1992 od Svako ponašanje daroprimatelja za koje je propisana krivi na odgovornost, samo po sebi ne mora uvijek biti razlog za opoziv ugovora o darovanju. VSRH Rev-2054/1990 od Da bi bile ispunjene pretpostavke opoziva darovanja zbog osiromašenja darodavca, potrebno je, uz ostalo, da darodavac nema nikoga tko bi po zakonu bio obvezan ga uzdržavati, a to može biti i daroprimac. VSRH Rev-1374/89 od Pravo opozvati darovanje zbog oskudice darodavca njegovo je osobno pravo i ne prelazi na njegove nasljednike. VSRH Rev-1712/90 od No, u nekim odlukama je bio izražen i druga iji stav, i to da u slu aju osiromašenja darovatelja ili nezahvalnosti obdarenika, darovatelj treba tužbeni zahtjev usmjeriti na raskid ugovora o darovanju. 1. Pravni temelj za raskid ugovora o darovanju je pravno pravilo iz paragrafa 948. OGZ-a, koje izri ito odre uje da se darovanje može pore i. Taj pojam se može tuma iti samo kao pravo na raskid ugovora o darovanju. Ne može mu se dati ni zna enje pojma opoziv, jer iz odredaba ZOO-a koje reguliraju opoziv proizlazi da se opoziv odnosi na jednostranu izjavu volje onoga koji ju je dao i da je mogu samo do momenta dok onaj kome je izjava upu ena istu nije prihvatio. Kod ugovora o darovanju opoziv nije pravno mogu jer je ugovor sklopljen kad darodavatelj primi izjavu daroprimatelja da prihva a darovanje (arg. iz l. 31. st. 1. ZOO-a), tako da ostaje zaklju iti da se pojam poricanje darovanja ima tuma iti kao raskid ugovora. VSRH Rev-126/02 od Prema zauzetoj sudskoj praksi u primjeni pravnog pravila paragrafa 948. OGZ-a, u svakom konkretnom slu aju potrebno je u zahtjevu za raskidom ugovora o darovanju zbog neharnosti ocijeniti VSRH Rev-1260/93 od Bilo je i odluka koje su u svom obrazloženju istodobno koristile u istom smislu izraze raskid ugovora i opoziv ugovora. 1. Predmet spora je zahtjev tužiteljice kao darodavateljice za raskid (pravilno opoziv) ugovora o darovanju iz razloga grube neharnosti. Županijski sud u Zagrebu Gž-2503/00 od Sudovi su utvrdili da se tuženik, koji je unuk tužiteljice, prema tužiteljici, koja je teško bolesna i u dobi od 91 godine, odnosi na vrlo uvredljiv na in, da joj je i fizi ki prijetio, te su pravilno zaklju ili da postoje pretpostavke za opoziv darovanja iz pravnog pravila paragrafa 948. OGZ-a. Neosnovano se u reviziji isti e da pretpostavke za raskid ugovora nisu ispunjene jer da utvr eno postupanje tuženika ne predstavlja kazneno djelo. VSRH Rev-126/2002 od Dakle, kao što je to iz ve ine iznesenih primjera sudske prakse jasno razvidno, darodavatelj je trebao tražiti zaštitu svojih subjektivnih prava kroz tužbeni zahtjev usmjeren na opoziv ugovora o darovanju. listopad

27 Na ugovor o darovanju primjenjivale su se i one odredbe op eg dijela prijašnjeg ZOO-a koje imaju op i karakter za sve vrste ugovora, kao i one odredbe koje su se odnosile na ugovore bez naknade. 1. Naime, razloge za raskid ugovora o darovanju treba ispitivati u smislu odredaba l ZOO-a, koje se odnose na raskid svih ostalih ugovora, pa tako i ovog o darovanju, dok su razlozi za opoziv darovanja navedeni u pravilima OGZ-a. Županijski sud u Zagrebu Gž-8740/98 od NOVI ZOO Prema l st. 1. darovatelj koji nakon ispunjenja ugovora o darovanju toliko osiromaši da više nema sredstava za svoje nužno uzdržavanje, a nema ni osobe koja ga je po zakonu dužna uzdržavati, može opozvati darovanje i od obdarenika zahtijevati povrat dara. Prema l st. 1., darovatelj može opozvati darovanje zbog grube nezahvalnosti. lankom 496. propisan je oblik opoziva, na na in da je propisano da se darovanje opoziva pisanom izjavom upu enom obdareniku te da potpis na izjavi mora biti ovjerovljen od strane javnog bilježnika. Neki autori (Ivica Crni ) smatraju da, iako je rije o jednostranom aktu, da odgovaraju e treba primijeniti i odredbu l koja ure uje posljedicu nepoštivanja obvezatnosti oblika. Dakle, novim ZOO-om propisan je na in i forma opoziva darovanja. lankom 498. propisani su u inci opoziva na na in da je obdarenik dužan vratiti dar, odnosno njegovu vrijednost, te da se na vra anje dara primjenjuju odredbe tog Zakona o stjecanju bez osnove. Ako su i postojale dvojbe oko pravilnosti korištenja terminologije u slu aju pobijanja ugovora o darovanju zbog osiromašenja darovatelja ili zbog nezahvalnosti obdarenika (opoziv ili raskid), novim ZOO-om takve dvojbe su uklonjene jer se u njemu decidirano govori o opozivu ugovora o darovanju. U sudskoj praksi u primjeni prijašnjeg ZOO-a sudovi su donosili konstitutivne presude, na na in da su izrekom presude izricali da se opoziva ugovor o darovanju. S obzirom na l novog ZOO-a, postavlja se pitanje treba li i u primjeni istoga identi no postupati. ini se da ne. Naime, l je izri ito propisano da se darovanje opoziva pisanom izjavom upu enom obdareniku. Obdarenik se može ne protiviti takvom opozivu kao jednostranom aktu, što zna i da je dužan vratiti dar. Kad se radi o nekretnini kao daru, a kada se ugovor sklapa u pisanom obliku ( l st. 1. ZOO-a), te ako je taj ugovor proveden u zemljišnim knjigama, radi vra anja dara bit e potrebno zemljišnoknjižnom odjelu nadležnog suda dostaviti ugovor o darovanju, izjavu o opozivu darovanja, kao i brisovno o itovanje obdarenika, koje u smislu odredbe l. 54. Zakona o zemljišnim knjigama (Nar. nov., br. 91/96, 68/98, 137/99-Odluka USRH, 114/01 i 100/04) predstavlja privatnu ispravu, pa istinitost potpisa mora biti ovjerovljena na na in propisan posebnim zakonom. No, ako obdarenik ne želi vratiti dar jer smatra da ne postoje razlozi za opoziv darovanja, onda darovatelju preostaje samo da tužbom ostvari zaštitu svojih subjektivnih prava. No, onda se ne može postaviti, a niti usvojiti tužbeni zahtjev, kako je to bio slu aj u sudskoj praksi do novog ZOO-a, kojim se traži donošenje konstitutivne presude, dakle da se opoziva ugovor o darovanju, ve samo tužbeni zahtjev (osim kondemnatornog za vra anjem dara) kojim se traži donošenje deklaratorne presude, dakle da se utvrdi da je ugovor o darovanju opozvan. To je potrebno i iz razloga što, nakon što se pravomo no usvoji tužbeni zahtjev, ako obdarenik istakne tužbeni zahtjev da opoziv ugovora o darovanju nije valjan, darovatelj e s uspjehom mo i istaknuti zahtjev da se radi o presu enoj stvari jer se ta dva zahtjeva me usobno isklju uju. Razloge za prihva anje ovakvog stava treba tražiti i u odredbi l st. 2. ZOO-a. Naime, u slu aju utvr enja da je opoziv darovanja bio opravdan, obdarenik je dužan vratiti dar, odnosno njegovu vrijednost po odredbama o stjecanju bez osnove, s obzirom na to da je stekao dar s osnovom koja je kasnije otpala ( l st. 3.). Kad se vra a ono što je ste eno bez osnove, moraju se vratiti plodovi i platiti zatezna kamata, i to ako je stjecatelj nepošten, od dana stjecanja, a ina e od podnošenja zahtjeva ( l ). To zna i da e obdarenik biti pošten do trenutka primitka opoziva darovanja koji u sebi sadrži i zahtjev za vra anje dara, a od tada nepošteni stjecatelj koji e biti dužan darovatelju vratiti plodove i platiti zatezne kamate. S obzirom na propisani oblik opoziva iz l ZOO-a, u sudskim postupcima zasigurno ne e biti otegotno utvr enje trenutka od kada je obdarenik postao nepošten. Utvr enje momenta opoziva bit e pravno odlu no i u slu aju ako se istakne prigovor zastare. Naime, u smislu l st. 1. ZOO-a, zastara po inje te i prvog dana poslije dana kad je vjerovnik imao pravo zahtijevati ispunjenje obveze, a darovatelj je imao to pravo danom opoziva darovanja. 3. UMJESTO ZAKLJU KA Sudska praksa u primjeni novog ZOO-a pokazat e eventualnu ispravnost iznesenog mišljenja o stipulaciji tužbenog zahtjeva kod opoziva ugovora o darovanju listopad 2007.

28 LITIGATION CLAIM AT THE CANCELLATION OF DEED OF GIFT Until the enactment of the new Law of Obligations (Nar. Nov. No. 35/05 hereinafter the new LO) having come into force on January 1, 2006, the deed of gift was not regulated by the provisions of former Law of Obligations (Nar. Nov. No. 53/91, 73/91, 111/93, 3/94, 7/96, 112/99 and 88/01, hereinafter former LO). But that legal institute was applied under the Law on the Modes of Implementation of Legal Provisions adopted before April 6, 1941 (Nar. Nov. No. 73/91. In its Article 1 that Law provided that legal regulations (laws, regulations, directions, rule books etc) having been in force on April 5,1941 were to be applied in the Republic of Croatia as legal rules to legal relationships which had not been regulated by relevant provisions of the RC provided that they were in accordance with the Constitution and the laws of the RC (Art. 2). The provisions of the paragraphs of General Civil Code ( hereinafter GCC) have been implemented as legal rules. Concerning the legislator s intent for the codification of civil law, it would be logical that in the new LO the deed of gift would be regulated by the provisions of Articles The paper does not pretend to universally analyze the deed of gift, but only to point at some possible doubts in respect to the mode how to specify the litigation claim in the situation when the donator contests the deed of gift. AKCIJA PRAVNI LIJEKOVI U KAZNENOM POSTUPKU I SUDSKOJ PRAKSI Autorica knjige: Ana Gara i 582 stranice Cijena: 150,00 kuna OBVEZNO PRAVO OBVEZNO PRAVO dr. sc. Ivan Kaladi * Stru ni lanak UDK ODBIJANJE JAVNIH DAVANJA PRI UTVR IVANJU VISINE NAKNADE ŠTETE ZBOG IZGUBLJENE ZARADE U lanku je istaknuto da su se u sudskoj praksi javila suprotstavljena pravna shva anja o mogu nosti odbijanja javnih davanja pri utvr ivanju visine naknade štete zbog izgubljene zarade, te je ukazano na pravilnost pravnog shva anja koje takvu mogu nost dopušta. 1. UVOD Tjelesno ozlje ivanje može imati za posljedicu nesposobnost za rad u odre enom vremenu ili trajno, a to stanje može opet izazvati imovinske (materijalne) posljedice u vidu gubitka zarade. U vremenu nesposobnosti za rad ovjekova korisna radna aktivnost ne dolazi do izražaja, zbog ega izostaje i zarada kao rezultat takve radne aktivnosti. Time je kod ozlije enog izostala imovinska (materijalna) korist koju bi on po redovitom tijeku stvari ostvario obavljaju i rad da nije nastupila radna nesposobnost kao posljedica tjelesnog ozlje ivanja. Ozlije eni, dakle, u toj situaciji trpi štetu u vidu izmakle koristi, a Zakon o obveznim odnosima 1 priznaje mu naknadu zbog gubitka zarade uslijed nesposobnosti za rad. Naime, odredbama l ZOO-a propisano je: (1) Tko drugome nanese tjelesnu ozljedu ili mu naruši zdravlje, dužan je naknaditi mu troškove lije enja i druge potrebne troškove s tim u vezi, a i zaradu izgubljenu zbog nesposobnosti za rad za vrijeme lije enja. (2) Ako ozlije eni zbog potpune ili djelomi ne nesposobnosti za rad gubi zaradu, ili su mu potrebe trajno pove ane, ili su mogu nosti njegova daljnjeg razvijanja i napredovanja uništene ili umanjene, odgovorna osoba * Ivan Kaladi, Vrhovni sud Republike Hrvatske. 1 Zakon o obveznim odnosima, Narodne novine, br. 35/05, dalje u tekstu: ZOO. listopad

29 dužna je pla ati ozlije enom odre enu nov anu rentu, kao naknadu za štetu. Gotovo identi ne odredbe imao je i prije važe i Zakon o obveznim odnosima 2 u lanku 195. Da bi sud mogao ošte eniku dosuditi naknadu zbog gubitka zarade uslijed nesposobnosti za rad, koja bi ošte enika potpuno obeštetila, dakle koja bi bila adekvatna šteti, nužno je da utvrdi veli inu ošte enikove štete. Veli inu štete zbog gubitka zarade nije uvijek lako utvrditi. Dok se gubitak zarade osoba u radnom odnosu utvr uje relativno lakše komparacijom visine naknade koju ošte enik prima od odgovaraju e službe socijalnog osiguranja za slu aj nesposobnosti za rad i visine primanja koja bi ošte enik ostvario radom u okviru radnog odnosa, utvr ivanje gubitka zarade osoba koje nisu u radnom odnosu može biti vezano uz odre ene teško e. Naime, u sudskoj praksi javilo se kao sporno pitanje - odbijaju li se prilikom utvr enja visine naknade štete zbog gubitka zarade osobe koja nije u radnom odnosu od naknade javna davanja (porezi, doprinosi i sl.) koja bi ošte enik bio dužan pla ati da je ostao radno sposoban i obavljao svoj rad, a nije ih pla ao, te zbog nesposobnosti za rad svoje poslove više niti ne obavlja, a s tim u vezi niti pla a javna davanja. Na to pitanje u sudskoj praksi nejednako se odgovaralo, a u ovom tekstu pokušat e se na isto pitanje pravilno odgovoriti. 2. SHVA ANJE PREMA KOJEMU SE PRI UTVR IVANJU VISINE NAKNADE ŠTETE ZBOG IZGUBLJENE ZARADE JAVNA DAVANJA NE ODBIJAJU OD NAKNADE ŠTETE U sudskoj praksi Republike Hrvatske bilo je zastupljeno shva anje prema kojem se pri utvr ivanju visine naknade štete zbog gubitka zarade ne uzimaju u obzir javna davanja, ako ih ošte enik nije pla ao iako ih je bio dužan pla ati. Tako je npr. u jednoj odluci Vrhovnog suda Hrvatske navedeno: Drugostepeni je sud pravilno potvrdio presudu prvostepenog suda kojom je obvezan tuženi država SFRJ da iz osnova naknade štete u vezi smrti bra nog druga, odnosno oca tužitelja, koji je smrtno stradao na vojnoj vježbi, plati ženi pokojnika na ime izgubljenog pomaganja dinara odjednom, a djeci na ime izgubljenog uzdržavanja svakom po dinara odjednom i da im po evši od godine pla a rentu, i to ženi u iznosu od dinara mjese no, a djeci svakom po dinara mjese no, jer nije sporno da su tužitelji iz navedenih osnova pretrpjeli štetu i da je za štetu odgovoran tuženi, a sporna je samo visina štete i to iz razloga koji po ocjeni ovog suda 2 Zakon o obveznim odnosima, Službeni list SFRJ br. 29/78, 39/85, 48/85, Narodne novine, br. 53/91, 73/91, 3/94, 7/96, dalje u tekstu: ZOO/78. nisu osnovani. Tuženi, naime, pogrešno smatra da je sud dio zarade koji je ostvarivao prednik tužitelja preko autorske agencije pribrojio njegovim prihodima u bruto iznosu umjesto u neto iznosu. Naprotiv, radi se o neto iznosu jer to proizlazi iz dokaza na koje sud poziva (list 30 spisa, podaci autorske agencije SR Hrvatske). Isto tako, tuženi pogrešno smatra da se u prihod pravnog prednika tužitelja nije uop e mogla ubrojiti i zarada koju je on ostvarivao od slikanja na svadbama, pogrebima i raznim sve anostima, jer da to nije prihod od legalne djelatnosti na koji se pla a porez, budu i da je utvr eno da je i to bio njegov stalni prihod od kojeg je on ženu nov ano pomagao, a djeci davao za uzdržavanje. Zato je taj prihod pravilno uzet u obzir i kod utvr enja visine štete zbog izgubljenog pomaganja, odnosno izgubljenog uzdržavanja, unato tome što za taj prihod nije pla an porez. Samo zbog navedenih razloga tuženi predlaže u reviziji da se renta tužiteljima primjereno smanji, pa kako ti razlozi nisu osnovani, valjalo je reviziju odbiti kao neosnovanu ( l ZPP-a) SHVA ANJE PREMA KOJEM SE PRI UTVR IVANJU VISINE NAKNADE ŠTETE ZBOG GUBITKA ZARADE JAVNA DAVANJA ODBIJAJU OD NAKNADE ŠTETE U sudskoj praksi Republike Hrvatske zastupljeno je i shva anje prema kojem se prilikom utvr ivanja naknade štete zbog izgubljene zarade uzimaju u obzir javna davanja koja su teretila ošte enika, iako ih on nije podmirivao. U jednoj odluci Vrhovnog suda Republike Hrvatske, me u ostalim, je istaknuto: Nadalje, u obrazloženju drugostupanjske presude se proturje no navodi da je nedvojbeno da je tužitelj sudjelovao na sajmovima i da je tamo prodavao odre enu koli inu svojih proizvoda, što je tužitelju osiguravalo ve u zaradu i da je on i odre eni broj stalaka za vezenje prodavao neposredno bez evidentiranja putem ra una, te se odre ena prodaja i odvijala putem poštanskih dostava paketa tako er mimo ra una, ali da je sud prvog stupnja pravilno naveo da je za ocjenu izgubljene zarade mogao uzeti samo one iznose koji su evidentirani preko poreznih organa i izdanih ra una. Nije jasno zbog ega je drugostupanjski sud smatrao neodlu nom injenicu da je dio zarade tužitelj ostvarivao prodajom svojih proizvoda bez izdavanja ra una. Istina da tužitelju ne pripada pravo na naknadu onog dijela izgubljene zarade što bi ga on ostvario takvim nezakonitim poslovanjem, ali to samo u visini davanja koje bi imao da je tu prodaju evidentirao u poslovnim knjigama (porezi i doprinosi). Navedena injenica je od zna aja za ocjenu pitanja opsega poslovanja, odnosno visine zarade koju bi tužitelj 3 Dio obrazloženja presude Vrhovnog suda Hrvatske br. Rev 1755/85-2 od 12. prosinca iz arhive suda. 26 listopad 2007.

30 mogao ostvariti pod pretpostavkom da je cjelokupnu prodaju vršio uz izdavanje ra una i evidentiranjem ra una u poslovnim knjigama. 4 S obzirom na neujedna enost sudske prakse o tom pravnom pitanju, Gra anski odjel Vrhovnog suda Republike Hrvatske je nakon raspravljanja toga pitanja na sjednici održanoj 16. travnja donio sljede i pravni stav: U izgubljenu zaradu obrtnika ne ura unava se dio zarade koju bi on ostvario nepla anjem poreza i doprinosa, odnosno nezakonitim poslovanjem. 4. ODBIJANJE JAVNIH DAVANJA PRI UTVR IVANJU VISINE NAKNADE ŠTETE ZBOG IZGUBLJENE ZARADE Ako je osoba koja je samostalno obavljala rad (npr. obrtnik) prije tjelesnog ozlje ivanja, dakle prije nastanka nesposobnosti za rad, ostvarila ukupni prihod mjese no u iznosu od ,00 kn, te je imala troškova vezanih uz poslovanje - ulaganjem i javnim davanjima (porezi i doprinosi i sl.) npr. u iznosu od 5.000,00 kn, ostvarila je zaradu u iznosu od ,00 kn mjese no. Ako ista osoba u istom primjeru ne plati troškove javnih davanja npr. u iznosu od 1.000,00 kn mjese no, jer dio svog poslovanja nije prijavila nadležnom upravnom tijelu, njezina zarada iznosit e ,00 kn mjese no. U prvom slu aju ošte enik bi stekao pravo na naknadu zbog izgubljene zarade u iznosu od ,00 kn mjese no, dakako ako dokaže nastanak obveznopravnog odnosa odgovornosti za štetu. Naknada štete u tom iznosu pokrila bi ošte enikovu štetu u vidu izgubljene zarade u potpunosti. U drugom slu aju, ako ošte enik zahtijeva naknadu zbog izgubljene zarade u iznosu od ,00 kn, a odgovorna osoba prigovori da ošte eniku pripada samo pravo na naknadu u iznosu od ,00 kn mjese no, jer da je ošte enika teretila obveza pla anja javnih davanja u iznosu od 1.000,00 kn mjese no, pa iako ošte enik nije postupao prema toj obvezi, treba zaklju iti da ošte eniku pripada pravo na naknadu u iznosu od ,00 kn mjese no. Naime, iako je ošte enik fakti no ostvarivao u drugom od navedenih primjera ,00 kn mjese no, jer nije podmirivao javna davanja u iznosu od 1.000,00 kn mjese no, s obzirom na to da je bio dužan uredno prijaviti nadležnom upravnom tijelu svoje cjelokupno poslovanje kao rezultat takvog cjelokupnog poslovanja, iznosi javnih 4 Dio obrazloženja rješenja Vrhovnog suda Republike Hrvatske br. Rev 934/04 od 17. sije nja iz arhive Suda. davanja koje ošte enik nije podmirivao, a bio ih je dužan podmirivati u skladu s važe im propisima, ne mogu i i u njegovu korist, ve se imaju odbiti od naknade štete u vidu izgubljene zarade. Iako je ošte enik u drugom od navedenih primjera fakti no ostvarivao zaradu u iznosu od ,00 kn mjese no, no s obzirom da je ošte enik zaradu djelomi no ostvarivao na pravno nedopušten na in, pravni poredak mu ne može priznati pravo na naknadu štete u iznosu od ,00 kn mjese no, ve mu može priznati naknadu štete samo u iznosu od ,00 kn mjese no. Naknada imovinske štete treba ošte enika dovesti u ono imovinsko stanje u kakvom bi se našao da nije došlo do štetnog doga aja i nastalih štetnih posljedica, ali u ono stanje u kojem bi se našao kao pravni subjekt koji se ponaša o skladu s pravilima pravnog poretka. Ošte enik se ne bi mogao uspješno braniti tvrdnjom da bi on da nije došlo do štetnog doga aja i njegove radne nesposobnosti, a s tim u vezi i izmakle štete u vidu izgubljene zarade i dalje fakti no ostvarivao mjese nu zaradu u iznosu od ,00 kn ne pla aju i javna davanja u iznosu od 1.000,00 kn mjese no. Pravni poredak priznaje zaradu samo u visini koja je ostvarena na pravno dopušteni na in. Stoga bi u sudskoj praksi trebalo podržati naprijed navedeno pravno shva anje Vrhovnog suda Republike Hrvatske. 5. ZAKLJU AK S obzirom na istaknute razloge, treba zaklju iti da se ošte eniku ne može naknaditi dio štete u vidu izgubljene zarade, koju je ošte enik fakti no ostvarivao, ako je ošte enik dio zarade ostvarivao na pravno nedopušteni na in. REFUSAL OF PUBLIC LEVIES AT THE ASSESS- MENT OF THE COMPENSATION FOR DAMAGE ON THE ACCOUNT OF LOST PROFIT In the paper it has been pointed out that in judicial practice opposite legal concepts have emerged of the possibility of rejection of public levies at the assessment of the rate of compensation for damage on the account of lost profit and our attention was called to the regularity of legal attitude allowing such a possibility. Informacije na telefon: 01/ listopad

31 TRANSPORTNO PRAVO Prethodno priop enje UDK prof. dr. sc. Ratko Zelenika * mr. sc. Helga Pavli Skender ** mr. sc. Mirjana Klodi *** OBVEZE POŠILJATELJA IZ UGOVORA O POSLU MULTIMODALNOGA PROMETA Svaki ugovor, pa tako i ugovor o poslu multimodalnoga prometa implicira za stranke ugovora obveze, prava te odgovornosti koje proizlaze iz ugovora. Jedna od stranaka iz ugovora o poslu multmodalnoga prometa je pošiljatelj, odnosno nalogodavatelj operatora multimodalnoga prometa. Sklapanjem ugovora s operatorom multimodalnoga prometa pošiljatelj stje e odre ena prava, preuzima odre ene obveze iz ugovora, kao i odre ene odgovornosti. Predmet obrade ovog rada su obveze pošiljatelja iz ugovora o poslu multimodalnoga posla. prometa, te za ostale aktivne sudionike multimodalnoga prometa. Tako definiran problem istraživanja determinira i predmet istraživanja: istražiti i znanstveno utemeljeno prezentirati sve važnije spoznaje o obvezama pošiljatelja iz ugovora o poslu multimodalnoga prometa. Problem i predmet istraživanja odnose se na objekt istraživanja: obveze pošiljatelja iz ugovora o poslu multimodalnoga prometa. Imaju i na umu bitne zna ajke problema, predmeta i objekta istraživanja, postavljena je radna hipoteza: U globalnoj industriji multimodalnoga prometa pošiljatelji, kao operatorovi nalogodavatelji, moraju poznavati svoje obveze iz ugovora o poslu multimodalnoga prometa, jer one predstavljaju ne samo prava operatora takvoga prometa nego i pravnu osnovu za primjereno obavljanje cjelokupnoga multimodalnotransportnoga i prometnoga pothvata. Tako formulirani problem, predmet i objekt istraživanja te radna hipoteza nametnuli su i strukturu ovog rada. Osim Uvoda, kojim se itatelji uvode u problem, predmet i objekt istraživanja te strukturu rada, te Zaklju ka, kao sinteze rezultata istraživanja koji su prezentirani u ovoj raspravi, obveze pošiljatelja iz ugovora o poslu multimodalnoga prometa prezentirane su u deset tematskih cjelina: 1 1) obveza pošiljatelja da postupa s pažnjom dobroga gospodarstvenika, 2) obveza pošiljatelja da primjereno pripremi pošiljku za transport, 3) obveza pošiljatelja da pravodobno preda operatoru potrebne dokumente, 4) obveza pošiljatelja da pravodobno preda stvari na prijevoz, 5) obveza pošiljatelja da utovari (ukrca) stvari, 6) obveza pošiljatelja da plati opravdane troškove, 7) obveza pošiljatelja da plati operatoru naknadu za obavljene usluge, 8) obveza pošiljatelja da pravodobno obavijesti operatora o opasnim stvarima i dragocjenostima, 9) obveza pošiljatelja da primi potrebne isprave i 10) ostale obveze pošiljatelja. Klju ne rije i: multimodalni promet, stranke ugovora o poslu multimodalnoga prometa, operator multimodalnoga prometa, pošiljatelj, obveze pošiljatelja. 1. UVOD Pošiljatelj, kao jedna od ugovornih stranaka iz ugovora o poslu multimodalnoga prometa, mora dobro poznavati svoje obveze iz ugovora o poslu multimodalnoga prometa. Poznavanje svih pravnih implikacija koje proizlaze iz odre enoga ugovora nužno je za efikasno ure ivanje me usobnih pravnoekonomskih odnosa izme u stranaka. Neizvršavanje svojih obveza može dovesti do brojnih negativnih posljedica koje se impliciraju ne samo za pošiljatelja ve i za drugu stranku ugovora o poslu multimodalnoga * Ratko Zelenika, Ekonomski fakultet Sveu ilišta u Rijeci. ** Helga Pavli Skender, Ekonomski fakultet Sveu ilišta u Rijeci. *** Mirjana Klodi, Ekonomski fakultet Sveu ilišta u Rijeci. 2. OBVEZA POŠILJATELJA DA POSTUPA S PAŽNJOM DOBROGA GOSPODARSTVENIKA Temeljno je pravno pravilo da je svaki sudionik u obveznom odnosu dužan u operacionaliziranju svojih obveza postupati s pažnjom koja se u pravnom prometu zahtijeva u odgovaraju oj vrsti obveznih odnosa: 2 to je pažnja dobroga gospodarstvenika (privrednika), odnosno pažnja dobroga doma ina. Isto tako, sudionik u obveznom odnosu dužan je u ispunjavanju obveza iz svoje profesionalne djelatnosti postupati s pove anom pažnjom, prema pravilima struke i obi ajima: pažnjom dobroga stru njaka, odnosno s profesionalnom pažnjom. Obveza postupanja s pažnjom dobroga gospodarstvenika, odnosno profesionalnom pažnjom jednako vrijedi i za operatora multimodalnoga transporta i za 1 Cf. Zelenika, R., Pravo multimodalnoga prometa, Ekonomski fakultet Sveu ilišta u Rijeci, Rijeka, 2006., str Ibidem, str listopad 2007.

32 pošiljatelja kao operatorovoga nalogodavatelja kada uspostave pravni odnos sklopljenim ugovorom o poslu multimodalnoga transporta i prometa jer su oni dužni pridržavati se na ela savjesnosti, poštenja, pravednosti, pravi nosti (...). Na pitanje što zna i pažnja dobroga gospodarstvenika, u multimodalnotransportnoj i prometnoj industriji pažnja dobroga pošiljatelja kao operatorovoga nalogodavatelja, odnosno njegova profesionalna pažnja dobroga stru njaka, mogu e je pojednostavljeno odgovoriti, ali pritom treba imati na umu sve specifi nosti transportnoga, odnosno prometnoga, trgovinskoga, distribucijskoga, špediterskoga, skladišnoga, deviznoga, carinskoga, osiguravateljnoga (...) poslovanja. Kada je rije o pravnim odnosima pošiljatelja, kao operatorovoga nalogodavatelja, i operatora multimodalnoga transporta, pod pažnjom dobroga pošiljatelja treba razumjeti stru no i profesionalno obavljanje svih aktivnosti u visokosofisticiranim procesima industrije multimodalnoga transporta i prometa, poštivaju i pritom prisilnopravna i autonomnopravna pravila odre enih grana prava, primjerice: prava multimodalnoga transporta i prometa, odnosno pomorskoga prava, cestovnoga prava, željezni koga prava, rije noga prava, zra noga prava ( ), špediterskog prava, prava osiguranja, carinskoga prava, trgova koga prava, skladišnoga prava ( ). Poštivanje vrijede ih pravila iz podru ja vanjskotrgovinskoga, prometnoga, špediterskoga, distribucijskoga, skladišnoga ( ) poslovanja zahtijeva od operatorovih nalogodavatelja (tj. pošiljatelja) primjeren kvantum interdisciplinarnoga i multidisciplinarnoga znanja, savjesnost, brižljivost, poštenje, moralnost, eti nost, razumljivost, domišljatost, lucidnost, organizacijsku kulturu, kulturu poslovnoga komuniciranja ( ). Tako velikim, složenim, dinami kim ( ) zahtjevima nije jednostavno udovoljiti, a svi oni ine profesionalnu pažnju operatorovoga nalogodavatelja. I ne samo to. Pod pažnjom dobroga operatorovoga nalogodavatelja treba razumjeti da u svojem poslovanju dobri pošiljatelji (tj. operatorovi nalogodavatelji) trebaju svoje interese uskladiti s interesima nacionalnoga gospodarstva i društva. Od njih se zahtijeva da u poslovnim odnosima sa svojim partnerima, pa, prema tome, i operatorima multimodalnoga transporta, korektno sura uju, lojalno postupaju, posluju po pravilima dobrih poslovnih obi aja, te da uvaju interes i ugled države u tuzemstvu i inozemstvu. Budu i da pošiljatelji, odnosno operatorovi nalogodavatelji, sura uju, osim s operatorima multimodalnoga transporta, i s brojnim gospodarstvenicima: proizvo a ima, špediterima, skladištarima, osiguravateljima, bankarskim i drugim financijskim institucijama, veterinarskim i fitosanitarnim inspektoratima ( ), nije jednostavno odrediti jesu li oni u odre enom poslu postupali s pažnjom dobroga gospodarstvenika. To e u svakom konkretnom primjeru na osnovi relevantnih injenica ocijeniti ovlašteni sud. Pritom e sud svakako analizirati ispunjavanje svih pošiljateljevih obveza iz konkretnoga ugovora o poslu multimodalnoga transporta i prometa, primjerice: pripremu pošiljke za transport, predaju dokumenata operatoru potrebnih za operacionalizaciju manipulacijsko transportnih procesa, predaju stvari na prijevoz ( ), obavijestiti operatora o opasnim stvarima i dragocjenostima ( ). U nalogodavateljevome je interesu, više nego u interesu operatora multimodalnoga transporta, da on postupa s pažnjom dobroga gospodarstvenika, odnosno s profesionalnom pažnjom, jer time štiti svoje interese i omogu uje svoje uspješno, u inkovito i profitabilno poslovanje ( ). 3. OBVEZA POŠILJATELJA DA PRIMJERENO PRIPREMI POŠILJKU ZA TRANSPORT Temeljna je injenica da je usluga (sve aktivnosti) operatora multimodalnoga transporta primjereno obavljena kada pošiljku dalje otpremi u onome stanju u kojemu je primljena od pošiljatelja ili po njemu ovlaštene osobe. Prema vrijede im pravnim pravilima prava multimodalnoga transporta i prometa, operator multimodalnoga transporta treba kontrolirati vanjsko stanje koleta, broj komada i oznake koleta. On, me utim, može kontrolirati i dimenzije koleta (posebno nestandardnih koleta i pošiljaka), težinu (masu), mjerenje (npr. tkanine), brojenje sadržaja u koletu ( ), ako je to uobi ajeno ili pak odre eno ugovorom o poslu multimodalnoga transporta. Operator multimodalnoga transporta nema obvezu kontrolirati kvalitetu, vrijednost robe, težinu i obujam koleta ili pošiljke u cijelosti koju prima od pošiljatelja, kao operatorovoga nalogodavatelja, odnosno po njemu ovlaštene osobe. Sukladno navedenim injenicama i konstatacijama može se dati odgovor na pitanje što to zna i primjereno pripremljena pošiljka za multimodalni transport i promet? Imaju i na umu sve potencijalne rizike kojima može biti izložena pošiljka na relaciji od pošiljatelja do primatelja u industriji multimodalnoga transporta i prometa tijekom manipuliranja (tj. paletiziranja, punjenja kontejnera, ukrcaja, prekrcaja, iskrcaja, pražnjenja kontejnera, skladištenja ) i transporta s više razli itih prijevoznih sredstava iz više razli itih grana transporta i prometa, svaka pošiljka mora biti pripremljena za sve operacije nužne u procesima pružanja usluga u me unarodnom multimodalnom transportu i prometu. Priroda robe i svaka pojedina na aktivnost odre uje stupanj primjerene pripreme konkretne pošiljke za multimodalni transport i promet. Naime, na isti se na in ne e pripremati razli ite vrste roba za manipuliranje i multimodalni transport, kao primjerice: rasuti teret, teku i teret, plinoviti teret, žive životinje, strojevi, automobili, lakopokvarljivi teret, lomljivi teret, visokovrijedni teret, opasni teret, prehrambeni artikli, medicinski instrumenti, lijekovi ( ). Budu i da operatorovi nalogodavatelji (tj. pošiljatelji) putem tre ih osoba, primjerice: proizvo a a, vozara, špeditera, agenata, predaju svoje pošiljke operatorima multimodalnoga transporta i prometa, radi premještanja listopad

33 od pošiljatelja do primatelja, oni su obvezni primjereno pripremati, ili organizirati primjerenu pripremu pošiljaka koje bi operator trebao primiti i dalje transportirati, odnosno distribuirati. Primjerena priprema nalogodavateljevih pošiljaka svakako podrazumijeva: propisno pakiranje u odgovaraju u ambalažu, propisno i uobi ajeno signiranje (obilježavanje) te pripremu potrebnih dokumenata (npr. specifikacija, certifikata, dozvola, uvjerenja, atesta ). U interesu je operatorovih nalogodavatelja da pravodobno i primjereno pripreme svoje pošiljke za manipuliranje i multimodalni transport. Ako nalogodavateljeve pošiljke nisu primjereno pripremljene za manipuliranje i multimodalni transport, operator multimodalnoga transporta ne odgovara za štetne posljedice zbog ošte enja pošiljke ili manjka sadržaja ( ). Me utim, operator e kao specijalizirani stru njak za kreiranje, dizajniranje i operacionaliziranje procesa u svakome konkretnom primjeru pravodobno upozoriti svojega nalogodavatelja na potencijalne štetne posljedice koje se mogu dogoditi zbog neprimjereno pripremljenih pošiljaka za višena inski transport i promet. Kada on ne može pravodobno pribaviti instrukcije svojega nalogodavatelja, operator je ovlašten obaviti potrebne radnje za ra un i rizik svojega nalogodavatelja jer se smatra da to ini u njegovom interesu ( ) OBVEZA POŠILJATELJA DA PRAVODOBNO PREDA OPERATORU POTREBNE DOKUMENTE Bez obzira tko predaje nalogodavateljevu pošiljku operatoru multimodalnoga transporta (a to može u initi operatorov nalogodavatelj i po njegovom ovlaštenju neka tre a osoba) radi premještanja od pošiljatelja do primatelja, operatorov nalogodavatelj je dužan pravodobno predati operatoru potrebne dokumente. To je on obvezan u initi pravodobno, jer operator bez potrebne dokumentacije ne može pravodobno i kvalitetno obaviti potrebne aktivnosti za manipuliranje i multimodalni transport nalogodavateljeve pošiljke, pa i onda kada je pošiljka primjereno pripremljena, stavljena na raspolaganje i predana operatoru u pravo vrijeme i na pravome mjestu. Bit obveze operatorova nalogodavatelja da pravodobno preda operatoru potrebne dokumente za multimodalni transport nalogodavateljeve pošiljke zahtijeva odgovore na brojna pitanja, a posebno na sljede a pitanja: 4 Što to zna i pravodobno predati operatoru multimodalnoga transporta potrebne dokumente? Pravodobna predaja dokumenata operatoru, u pravilu, zna i da je operator pravodobno primio sve potrebne dokumente za redovito, kvalitetno i primjereno premještanje konkretne nalogodavateljeve pošiljke od pošiljatelja do krajnjega primatelja. Tako, primjerice, operator nije 3 Ibidem, str Ibidem, str primio na vrijeme potrebne dokumente kada ih je stvarno primio pet-šest sati prije isplovljavanja broda iz luke ukrcaja, jer operator u tako kratkome vremenu ne može obaviti sve potrebne poslove i predati pošiljku na ukrcaj brodu. Iz operatorovoga iskustva može se ustvrditi da je operatorov nalogodavatelj pravodobno predao dokumente operatoru ako ih je stvarno predao najkasnije pet do sedam dana prije stvarne predaje prvom prijevozniku u višena inskome transportu. U slu aju spora nadležni e sud u svakome konkretnom primjeru, na osnovi svih važnijih injenica, prosuditi je li nalogodavatelj pravodobno predao dokumente operatoru ili nije. Koji su dokumenti potrebni za obavljanje poslova u multimodalnom transportu i prometu? Brojni su dokumenti koje operatorov nalogodavatelj treba pravodobno predati operatoru za kvalitetno ispunjenje sklopljenoga ugovora o poslu multimodalnoga transporta i prometa. Premda svaki proces u multimodalnom transportu i prometu nalogodavatelje pošiljke može imati svoje specifi ne zahtjeve ne samo u pogledu izbora prijevoznoga puta, izbora prijevoznoga sredstva, izbora transportnih tehnologija nego i u pogledu potrebnih dokumenata, što naj eš e ovisi o prirodi robe, o vanjskotrgovinskome i deviznome režimu, Incoterms-terminima ( ), za ve inu multimodalno-transportnih pothvata potrebni su ovi dokumenti: ra un prodavatelja ili izvoznika, specifikacija robe, ra uni vozarine, polica osiguranja, razni certifikati (veterinarski, fitosanitarni, izvršitelja ugovorne kontrole ), potrebna uvjerenja, dozvole, atesti ( ). Ili, jednostavnije re eno: operatorovi nalogodavatelji trebaju pravodobno dostaviti (tj. predati) operatorima sve potrebne dokumente za kvalitetno, pravodobno, racionalno ( ) premještanje nalogodavateljevih pošiljaka od pošiljatelja do krajnjih primatelja, i to bez obzira na broj pravnih subjekata koji aktivno sudjeluju u multimodalnotransportnim pothvatima. Sve posljedice koje mogu nastati zbog toga što operatorovi nalogodavatelji nisu pravodobno predali sve potrebne dokumente svojim operatorima, snose sami operatorovi nalogodavatelji. Sukladno tome, u interesu je operatorovih nalogodavatelja da i tu svoju obvezu korektno obave ( ). 5. OBVEZA POŠILJATELJA DA PRAVODOBNO PREDA STVARI NA PRIJEVOZ Da bi operator multimodalnoga transporta mogao kreirati, dizajnirati i operacionalizirati složene procese multimodalnoga transporta i prometa nalogodavateljeve pošiljke, on je prethodno mora primiti. Operator može primiti nalogodavateljevu pošiljku efektivno (fizi ki, stvarno primiti pošiljku) i simboli ki (primiti odgovaraju i dokument na osnovi kojega može raspolagati s pošiljkom, npr. primiti originalnu brodsku teretnicu). Na pitanje kada je operator multimodalnoga transporta primio nalogodavateljevu pošiljku, može se odgovoriti: operator je primio pošiljku onda kada ju je preuzeo (tj. primio efektivno ili simboli ki) od 30 listopad 2007.

34 pošiljatelja ili po njemu ovlaštene osobe radi daljnje otpreme, transporta, distribucije do krajnjega primatelja, sukladno sklopljenome ugovoru o poslu multimodalnoga transporta i prometa. Prilikom analize obveze pošiljatelja, kao operatorovoga nalogodavatelja, da pravodobno stavi na raspolaganje i preda stvari operatoru radi daljnje otpreme, odnosno transporta, treba imati na umu brojne specifi nosti: direktnoga ili indirektnoga transporta, posebice kada je prvi prijevoznik morski brodar. Takve specifi nosti pravodobne predaje stvari operatoru od operatorovoga nalogodavatelja, ili po njemu ovlaštene osobe, mogu se predo iti na hipoteti kim primjerima. 5 Direktna otprema, odnosno direktni transport izvozne nalogodavateljeve pošiljke iz unutrašnjosti države (npr. Zagreba) preko pomorske luke (npr. Luke Rijeka) za Sjedinjene Ameri ke Države. U navedenom primjeru operator, koji u pravilu nije prijevoznik, mora pravodobno obaviti sve poslove i organizirati manipulacije nalogodavateljeve pošiljke na relaciji: kopnena vozila (koja je mogao angažirati i pošiljatelj) - vitlo broda - brod (složeno u skladištu broda). Operatorov nalogodavatelj (tj. pošiljatelj) je pravodobno stavio na raspolaganje i predao svoju pošiljku operatoru ako je operator imao dovoljno vremena da od trenutka primitka svih dokumenata i primitaka primjereno primljene pošiljke za transport do trenutka ukrcaja doti ne pošiljke u brod obavi sve potrebne poslove i organizira sam ukrcaj te pošiljke. To operatoru dovoljno vrijeme za obavljanje svih poslova u vezi s direktnom otpremom nalogodavateljeve pošiljke mogu e je u svakome konkretnome primjeru i kvantificirati ( ). U ovome je primjeru prvi prijevoznik u multimodalnome transportu bio morski brodar. Direktna doprema, odnosno direktni transport uvozne nalogodavateljeve pošiljke iz inozemstva (npr. SAD-a) brodom preko morske luke (npr. Luke Rijeka) za krajnje korisnike u Republici Hrvatskoj (npr. u Rijeci, Zagrebu i Osijeku). U takvome primjeru operator mora pravodobno obaviti sve potrebne poslove i organizirati obavljanje manipulacija nalogodavateljeve pošiljke na relaciji: brod - vitlo broda - kopnena vozila (kamioni, vagoni). Operator mora obaviti sve potrebne poslove i organizirati distribuciju nalogodavateljeve pošiljke u veoma kratkom vremenu dok se pošiljka nalazi na brodu. Posebno je važno da operatorov nalogodavatelj pravodobno preda operatoru potrebne dokumente za direktnu dopremu i distribuciju njegove pošiljke jer on ne može bitno utjecati na pravodobnost dolaska broda i njegove spremnosti za iskrcaj robe ( ). U ovom je primjeru posljednji prijevoznik u multimodalnom transportu bio morski brodar. Indirektna otprema, odnosno indirektni transport izvozne nalogodavateljeve pošiljke iz unutrašnjosti države (npr. Osijeka) putem skladišta (terminala) morske luke (npr. Luke Rijeka) za Daleki istok (npr. 5 Ibidem, str Japan). U takvome primjeru operator mora pravodobno obaviti sve potrebne poslove i organizirati manipulacije nalogodavateljeve pošiljke na relaciji: kopnena vozila - skladište (terminal) - vitlo broda - brod (složeno u skladištu broda). Sli no direktnoj otpremi izvozne nalogodavateljeve pošiljke, operatorov nalogodavatelj je pravodobno stavio na raspolaganje i predao svoju pošiljku operatoru ako je operator imao dovoljno vremena da obavi sve potrebne poslove i organizira sam ukrcaj doti ne pošiljke na brod. Pravodobna predaja pošiljke operatoru podrazumijeva i pravodobnu predaju svih dokumenata potrebnih za kvalitetnu organizaciju otpreme nalogodavateljeve pošiljke. U ovome je primjeru prvi prijevoznik u multimodalnom transportu bio morski brodar. Indirektna doprema, odnosno indirektni transport uvozne nalogodavateljeve pošiljke iz inozemstva (npr. Japana) brodom putem skladišta (terminala) morske luke (npr. Luke Rijeka) za krajnje korisnike u Republici Hrvatskoj (npr. Rijeci, Zagrebu i Osijeku). Operator u takvome prijevozu mora pravodobno obaviti sve potrebne poslove i organizirati obavljanje nalogodavateljeve pošiljke na relaciji: brod - vitlo broda - skladište (terminal) - kopnena vozila (kamioni, vagoni). Budu i da se uvozna nalogodavateljeva pošiljka distribuira indirektno, putem skladišta ili terminala u luci iskrcaja, operator u pravilu ima relativno dovoljno vremena za obavljanje svih potrebnih poslova u vezi s dopremom i distribucijom uvozne pošiljke. Kako operatorov nalogodavatelj ne može bitno utjecati na pravodobnost dolaska broda i njegovu spremnost za iskrcaj robe, kao što ne može utjecati i na lu ke norme iskrcaja i distribucije prijevoznoga supstrata, on e svoju obvezu pravodobne predaje pošiljke operatoru uglavnom obaviti pravodobnom predajom potrebnih dokumenata za indirektnu dopremu i distribuciju njegove pošiljke ( ). U ovome je primjeru posljednji prijevoznik u multimodalnome transportu bio morski brodar. Ispunjavanje obveze operatorovoga nalogodavatelja da pravodobno preda pošiljku operatoru radi prijevoza i distribucije, mogu zakomplicirati primjeri prispije a, odnosno primopredaje ošte enih i manjkavih pošiljaka. 6. OBVEZA POŠILJATELJA DA UTOVARI (UKRCA) STVARI U multimodalnome transportu i prometu više se puta pošiljateljeva pošiljka utovaruje (ukrcava), istovaruje (iskrcava) i pretovaruje (prekrcava), što ovisi o broju razli itih prijevoznih sredstava koja sudjeluju u multimodalnim transportnim i prometnim pothvatima. U multimodalnoj transportnoj i prometnoj industriji vrijedi temeljno pravilo da sve manipulacije u multimodalno-transportnim lancima i mrežama kreiraju, dizajniraju, organiziraju i operacionaliziraju operatori multimodalnoga transporta, i to na relaciji: prvi pošiljatelj - posljednji primatelj. 6 Kada se elaboriraju obveze pošiljatelja, kao op- 6 Ibidem, str listopad

35 eratorovih nalogodavatelja, da utovaruju (ukrcavaju) stvari u prijevozna sredstva, misli se na utovar (ukrcaj) nalogodavateljeve pošiljke u prijevozno sredstvo prve (po etne) grane prometa, jer sve manipulacije u sljede im procesima multimodalnoga transporta i prometa operacionaliziraju operatori takvoga transporta i prometa. Prvi utovar (ukrcaj) nalogodavateljeve pošiljke na prijevozno sredstvo može biti obveza pošiljatelja ili operatora multimodalnoga transporta, što ovisi o pravilima sklopljenoga ugovora o poslu multimodalnoga transporta, ali to može biti i obveza kupca pošiljke. Naime, obveza pošiljatelja, posebno ako je on istodobno i prodavatelj (izvoznik) da utovari (ukrca) stvari na prijevozno sredstvo, ovisi, osim o uvjetima sklopljenoga ugovora o poslu multimodalnoga transporta, i o uvjetima sklopljenoga ugovora o kupoprodaji robe, posebno o ugovorenom Incoterms-terminu. 7 Tako, primjerice, ako je roba prodana prema Incoterms-terminu EXW - FRANKO TVORNICA imenovano mjesto, onda prodavatelj (u multimodalnom transportu to može biti pošiljatelj kao operatorov nalogodavatelj) ispunjava svoju obvezu kada robu stavi na raspolaganje kupcu u svojim prostorijama ili drugom imenovanom mjestu (npr. skladištu, salonu ) izvozno neocarinjenu i neutovarenu na bilo koje prijevozno sredstvo. U takvom primjeru kupac treba angažirati operatora multimodalnoga transporta da organizira cjelokupni transportni pothvat ako u njemu sudjeluje više razli itih prometnih grana (npr. cestovni - pomorski - željezni ki - cestovni). Treba primijetiti da Incoterms-termin EXW nije pogodan za kupca. 8 U primjeru prodaje robe prema Incoterms-terminu CIF - TROŠAK, OSIGURANJE i VOZARINA imenovana luka odredišta/iskrcaja, prodavatelj (to u multimodalnom transportu može biti pošiljatelj kao operatorov nalogodavatelj) ispunjava svoju obvezu isporuke kada roba prije e ogradu broda u luci ukrcaja/otpreme, ali on mora organizirati transport robe do odredišne luke ( ). U takvom primjeru prodavatelj treba angažirati operatora multimodalnoga transporta da organizira i operacionalizira cjelokupni transportni pothvat od pošiljatelja do krajnjega primatelja, ako u njemu sudjeluje više razli itih prometnih grana ( ). Incoterms-termin CIF je pogodan za prodavatelja (tj. pošiljatelja kao operatorovoga nalogodavatelja) OBVEZA POŠILJATELJA DA PLATI OPRAVDANE TROŠKOVE Prema pravilima prava multimodalnoga transporta i prometa, a to jednako vrijedi i za srodne grane prava 7 O tome cf. Zelenika, R., Incoterms u teoriji i praksi savjeta i 100 primjera, Ekonomski fakultet Sveu ilišta u Rijeci, Rijeka, O navedenome Incoterms-terminu više cf. Zelenika, R., Pavli, H., Primjena Incoterms-termina EXW u kupoprodajnim ugovorima, Hrvatska pravna revija, Inženjerski biro d.d., Zagreb, III., 2003., 6, str Detaljnije o navedenome terminu cf.: Zelenika, R., Pavli, H., Zelenika, D., Pravne osnove Incotermsa i uporaba termina CIF u vanjskotrgovinskoj praksi, Hrvatska pravna revija, Inženjerski biro d.d., Zagreb, IV., 2004., 2, str (npr. prometno pravo, špediterovo pravo, skladišno pravo, lu ko pravo ), obveza je pošiljatelja (kao operatorovoga nalogodavatelja) da pravodobno plati operatoru multimodalnoga transporta opravdane troškove nastale u obavljanju zadataka i poslove u okviru sklopljenoga ugovora o poslu multimodalnoga transporta i prometa. Operator može zahtijevati pla anje opravdanih troškova od svojega nalogodavatelja u trenutku njihova nastanka. Takva je pošiljateljeva obveza razumljiva jer njegov partner, operator, stranka iz ugovora o poslu multimodalnoga transporta, obavlja i/ili organizira obavljanje svih aktivnosti u multimodalno transportnim pothvatima za ra un svojega nalogodavatelja. Obveza pošiljatelja da plati opravdane troškove operatoru multimodalnoga transporta nije u suprotnosti s njegovom obvezom da plati operatoru naknadu za njegove obavljene usluge, a niti su te dvije pošiljateljeve obveze vremenski povezane. To zapravo zna i da operator stje e pravo na naplatu opravdanih troškova neovisno o njegovome pravu na naknadu za svoje obavljene usluge. Na zahtjev operatora multimodalnoga transporta pošiljatelj, kao operator multimodalnoga transporta, obvezan je predujmiti mu potrebnu svotu za troškove koji opravdano nastanu u operacionaliziranju aktivnosti u okviru sklopljenih ugovora o poslu multimodalnoga transporta. Na pitanje koji su to opravdani troškovi u multimodalnom transportu i prometu može se na elno odgovoriti da takvi troškovi obuhva aju: troškove pakiranja, troškove osiguranja, paletiziranja, punjenja i pražnjenja kontejnera, troškove ukrcaja (utovara), prekrcaja (pretovara) i iskrcaja (utovara), troškove uskladištenja i skladišnine, troškove prijevoza (vozarina), carinu i carinske pristojbe, premiju osiguranja (.) te druge opravdane i korisne troškove. Kada pošiljatelj kao nalogodavatelj pravodobno ne isplati operatoru multimodalnoga transporta opravdane troškove u multimodalnotransportnom pothvatu, ili mu pravodobno ne predujmi potrebna financijska sredstva za pla anje takvih troškova, operator ima pravo na naknadu štete, osim ako je kreditirao svojega nalogodavatelja. Ako je operator kreditirao svojega nalogodavatelja, on ima pravo na naplatu opravdanih troškova, naknadu za obavljene svoje usluge, ali i na kamate za svoja angažirana financijska sredstava ( ). 8. OBVEZA POŠILJATELJA DA PLATI OPERATORU NAKNADU ZA OBAVLJENE USLUGE Pošiljatelj, kao operatorov nalogodavatelj, obvezan je pravodobno isplatiti naknadu za operatorove obavljene usluge prema sklopljenome ugovoru o poslu multimodalnoga transporta, a ako naknada nije ugovorena, onda naknadu odre enu tarifom ili nekim drugim op im aktom, a ako toga nema, naknadu 32 listopad 2007.

36 odre uje sud. Operator može zahtijevati takvu naknadu od svojega nalogodavatelja tek kada ispuni svoje obveze prema sklopljenome ugovoru o poslu multimodalnoga transporta. Obveza pošiljatelja, kao operatorovoga nalogodavatelja, da pravodobno plati operatoru naknadu za obavljene usluge njegova je temeljna obveza iz sklopljenoga ugovora o poslu multimodalnoga transporta. 10 Takva je pošiljateljeva obveza, zapravo, protu inidba operatorove temeljne obveze iz sklopljenoga ugovora o poslu multimodalnoga transporta da obavi i/ili organizira obavljanje svih potrebnih aktivnosti u multimodalnim transportnim pothvatima pri premještanju pošiljateljeve pošiljke od (prvoga) pošiljatelja do (posljednjega) primatelja, a pošiljatelj kao njegov nalogodavatelj, se obvezuje da mu isplati odre enu naknadu. Visina naknade za operatorove usluge može se odrediti ugovorom o poslu multimodalnoga transporta, operatorovom tarifom, nekim posebnim ugovorom ili op im aktom, a ako to nije odre eno, naknadu za obavljene operatorove usluge odre uje nadležni sud na osnovi odre enih pravnih injenica ili prema mjesnim prilikama. 9. OBVEZA POŠILJATELJA DA PRAVODOBNO OBAVIJESTI OPERATORA O OPASNIM STVARIMA I DRAGOCJENOSTIMA Budu i da se kreiranju, dizajniranju, organiziranju i operacionaliziranju složenih procesa u multimodalnim transportnim pothvatima, kad su predmeti manipuliranja i prometovanja opasne stvari i dragocjenosti, mora posvetiti iznimno velika profesionalna pozornost, razumljivo je da pošiljatelj, kao operatorov nalogodavatelj, ima obvezu da pravodobno obavijesti operatora multimodalnoga transporta o svim relevantnim karakteristikama opasnih stvari kojima može biti ugrožena sigurnost ljudi, živih životinja, ovjekove okoline, materijalnih dobara, sigurnost prometa ( ). Svi nacionalni i me unarodni pravni akti koji se odnose na manipuliranje i transport predmeta prometovanja sadrže izri ita i stroga pravna pravila o prijevozu opasnih stvari kako bi svi sudionici u transportnim i prometnim industrijama preventivno djelovali na zaštitu ljudi i prirode te na održivi rast i razvoj gospodarskih i negospodarskih djelatnosti. Takva pravila sadrži i Konvencija UN o me unarodnom multimodalnom prijevozu robe, ali i brojne granske konvencije, primjerice: 11 Me unarodni pomorski kodeks o prijevozu opasne robe morem (IMDG CODE), Europski sporazum o me unarodnom cestovnom prijevozu opasne robe (ADR), Pravilnik o me unarodnom željezni kom prijevozu opasne robe (RID u okviru CIM-a, odnosno COTIF-a) - ( ). 10 Više o tome cf. Zelenika, R., Pravo multimodalnoga prometa, op. cit., str Ibidem, str Za sve štetne posljedice koje mogu nastati zbog toga što pošiljatelj, kao operatorov nalogodavatelj, nije pravodobno i na primjeren na in obavijestio operatora multimodalnoga transporta o opasnim stvarima, odgovara operatorov nalogodavatelj. Kada se u pošiljci nalaze dragocjenosti (npr. plemeniti metali i od njih napravljeni poluproizvodi, vrijednosni papiri ili druge skupocjene stvari), operatorov nalogodavatelj je obvezan obavijestiti o tome operatora multimodalnoga transporta i prometa i pravodobno mu priop iti njihovu vrijednost. Ako operatorov nalogodavatelj nije pravodobno i na primjeren na in obavijestio špeditera o dragocjenim stvarima, pa zbog toga nije poduzeo potrebne mjere za njihovo uvanje prilikom manipuliranja i multimodalnoga transporta, on (tj. operatorov nalogodavatelj) odgovara za sve štetne posljedice prema konkretnom ugovoru o poslu multimodalnoga transporta i prometa. 10. OBVEZA POŠILJATELJA DA PRIMI POTREBNE ISPRAVE Obveza pošiljatelja da primi potrebne dokumente od operatora multimodalnoga transporta je u najužoj vezi s obvezom operatora da izda ispravu (dokument o multimodalnome transportu te dokumente o sklopljenom ugovoru posla multimodalnoga transporta i prometa). Najvažniji su dokumenti koje je dužan primiti pošiljatelj, kao operatorov nalogodavatelj, od operatora multimodalnoga transporta, odgovaraju e teretnice i odgovaraju i teretni listovi. 12 Takvim se dokumentima dokazuje da su sklopljeni ugovori o poslu multimodalnoga transporta te da su pošiljke predane operatorima multimodalnoga transporta. Osim navedenih funkcija, teretnice za multimodalni transport (npr. FBL, MULTIDOC ) su i vrijednosni papiri na osnovi kojih se može trgovati ili prenositi s jednoga subjekta na drugoga pošiljku navedenu u odre enoj teretnici ( ). 11. OSTALE OBVEZE POŠILJATELJA Pošiljatelj, kao operatorov nalogodavatelj i stranka iz ugovora o poslu multimodalnoga transporta i prometa, može, osim prethodno obrazloženih njegovih najvažnijih obveza, imati i druge svoje obveze, kao što su na primjer: obveza pošiljatelja da pravodobno uklju i operatora u svoje poslovanje, obveza pošiljatelja da se s operatorom pravodobno posavjetuje o ugovaranju Incoterms-termina, obveza pošiljatelja da se pravodobno posavjetuje s operatorom o uvjetima osiguranja (transportnoga i vanjskotrgovinskoga osiguranja), obveza pošiljatelja da se pravodobno posavjetuje s operatorom o obavljanju 12 O najvažnijim dokumentima u sustavu me unarodnoga multimodalnoga transporta više cf.: 1) Ibidem, str i 2) Zelenika, R.: Multimodalni prometni sustavi, Ekonomski fakultet Sveu ilišta u Rijeci, Rijeka, 2006., str listopad

37 carinskih postupaka, obveza pošiljatelja da se pravodobno posavjetuje s operatorom o obavljanju ugovorne kvalitete i kvantitete robe ( ). 12. ZAKLJU AK Obveze pošiljatelja iz ugovora o poslu multimodalnoga transporta i prometa predstavljaju prava operatora multimodalnoga prometa, a prava pošiljatelja predstavljaju obvezu operatora. Obveze pošiljatelja iz ugovora o poslu multimodalnoga transporta i prometa primjereno je klasificirati u ove: obveza pošiljatelja da postupa s pažnjom dobroga gospodarstvenika, obveza pošiljatelja da primjereno pripremi pošiljku za transport, obveza pošiljatelja da pravodobno preda operatoru potrebne dokumente, obveza pošiljatelja da pravodobno preda stvari na prijevoz, obveza pošiljatelja da utovari (ukrca) stvari, obveza pošiljatelja da plati opravdane troškove, obveza pošiljatelja da plati operatoru naknadu za obavljene usluge, obveza pošiljatelja da pravodobno obavijesti operatora o opasnim stvarima i dragocjenostima, obveza pošiljatelja da primi potrebne isprave i ostale obveze pošiljatelja. Pošiljatelji, kao operatorovi nalogodavatelji, trebaju dobro poznavati svoje obveze, prava i odgovornosti iz ugovora o poslu multimodalnoga prometa, jer njima štite svoje interese i izbjegavaju nepotrebne sporove, arbitraže, reklamacije ( ). U njihovome je interesu, više nego u interesu operatora multimodalnoga transporta, da postupaju s pažnjom dobroga gospodarstvenika, odnosno s profesionalnom pažnjom, jer time štite svoje interese i omogu uju svoje uspješno, u inkovito i profitabilno poslovanje. Osim toga, trebaju imati stalno na umu da njihove obveze predstavljaju prava za operatore multimodalnoga prometa iz sklopljenoga ugovora o poslu multimodalnoga prometa. Literatura: 1. Zelenika, R., Incoterms u teoriji i praksi savjeta i 100 primjera, Ekonomski fakultet Sveu ilišta u Rijeci, Rijeka, Zelenika, R., Multimodalni prometni sustavi, Ekonomski fakultet Sveu ilišta u Rijeci, Rijeka, Zelenika, R., Pravo multimodalnoga prometa, Ekonomski fakultet Sveu ilišta u Rijeci, Rijeka, Zelenika, R., Pavli, H., Primjena Incoterms-termina EXW u kupoprodajnim ugovorima, Hrvatska pravna revija, Inženjerski biro d.d., Zagreb, III., 2003., Zelenika, R., Pavli, H., Zelenika, D., Pravne osnove Incotermsa i uporaba termina CIF u vanjskotrgovinskoj praksi, Hrvatska pravna revija, Inženjerski biro d.d., Zagreb, IV., 2004., Konvencija UN o me unarodnom multimodalnom transportu robe iz godine u prilogu knjige Zelenika, R., Pravo multimodalnoga prometa, Ekonomski fakultet Sveu ilišta u Rijeci, Rijeka, CONSIGNOR S RESPONSIBILITIES UNDER THE CONTRACT ON MULTIMODAL TRAFFIC Every contract, as well as the one regarding multimodal traffic, implies certain obligations, rights and responsibilities of the parties contracting, arising from the obligations and rights. One of the contracting parties of the multimodal traffic is the consignor. By contracting with the multimodal traffic operator, the consignor acquires certain rights, assumes certain obligations from the contract, as well as certain responsibilities. The research subjects in this paper are the obligations of the consignor arising from the multimodal traffic contract. Key words: multimodal traffic, contracting parties of multimodal traffic contract, multimodal traffic operator, consignor, consignor s responsibilities. AKCIJA NOVI ZAKON O ŠPORTU I AKTUALNA PRAKSA IZ PODRU JA ŠPORTA I ŠPORTSKIH DJELATNOSTI S.-S. Butorac - M. urkovi - V. Findak - B. Fu kar - D. Harasin Ž. Klari - H. Ka er - A. Krivi i - N. Mijatovi - D. Milanovi i sur. H. Mom inovi - S. Petrovi - D. Primorac - B. Vrbek - M. Zuber 432 stranice Cijena: 100,00 kuna 34 listopad 2007.

38 PRAVO DRUŠTAVA Izvorni znanstveni lanak UDK prof. dr. sc. Ljiljana Maurovi * IZVRŠNI I NEIZVRŠNI DIREKTORI U VO ENJU POSLOVA I NADZORU U DIONI KIM DRUŠTVIMA U radu se komentira mogu nost izbora oblika korporativnog upravljanja dioni kim društvima, kao opredjeljenje Europske unije u njezinom akcijskom planu reforme, koja je ve sadržana u Statutu SE. Autorica analizira obilježja monisti kog i dualisti kog oblika korporativnog upravljanja, razlike i mogu e motive za izbor jednog od njih. Položaj izvršnih i neizvršnih direktora autorica objašnjava u svakom od mogu ih oblika upravljanja i prema Preporuci Europske unije. Nagrada direktorima, oblici i na in njezinog usvajanja predmet su druge Preporuke Europske unije, koju autorica dalje komentira. Autorica zaklju uje da e iz akcijskog plana Europske unije usvojiti posebnu smjernicu, kojom e lanicama naložiti da daju društvima pravo izbora izme u monisti kog i dualisti kog oblika korporativnog upravljanja. Autorica ocjenjuje da je ovakav mekan pristup harmonizaciji prava društava, umjesto propisa - pravo izbora, u interesu dioni ara i društva. Klju ne rije i: monisti ki oblik, dualisti ki oblik, izvršni direktori, neizvršni direktori, nagrada, Preporuka Komisije, pravo izbora. 1. UVOD * Ljiljana Maurovi, Fakultet ekonomije i turizma "dr. Mijo Mirkovi ", Pula Oblik korporativnog upravljanja, broj, nadležnost i izbor organa utje u na njegovu efikasnost. Iako je ranija nacionalna regulativa propisivala obvezan oblik korporativnog upravljanja, koji su društva morala primijeniti, suvremena regulativa prava društava opredjeljuje se za pristup da to ne mora biti propisano. Dakle, da oblik korporativnog upravljanja ne mora biti kao obvezan propisan, ve da se društvima ostavi sloboda izbora izme u mogu ih razvijenih oblika. Budu i da se u svijetu polarizirao taj razvoj na dva oblika, monisti ki i dualisti ki, s time da je prvi vezan za anglosaksonski sustav, a drugi za europski, regulativa Europske unije opredijelila se za davanje mogu nosti lanicama da ostave društvima slobodu izbora oblika upravljanja. U svojem programu reforme prava društava u Europske unije opredijelila se za mekani pristup u korporativnom upravljanju bez striktnog propisivanja obveznog oblika. Budu i da su se u svjetskoj praksi razvila dva oblika, monisti ki i dualisti ki i iako su vezani za razli ite pravne sustave, common i civil law, i legislativa Europske unije omogu ila je da lanice ponude društvima izbor izme u ovih oblika. Treba istaknuti da u prijedlogu reforme prava društava Europske unije nije spominjan monisti ki model korporativnog upravljanja društvima. Prijedlog reforme prava društava Europske unije iz godine je sukladno praksi europskih zemalja uklju ivao samo dualisti ki sustav s odijeljenim funkcijama upravljanja i nadzora, kroz dva samostalna tijela. Me utim, potreba prekograni nih ulaganja i osnivanja društava u drugim zemljama, nametnula je i potrebu razmatranja monisti kog sustava upravljanja. Nakon dugotrajnijeg razmatranja oportunosti uklju ivanja i monisti kog sustava, napokon je u Europskoj uniji usvojeno stajalište o davanju državama lanicama mogu nosti da društvima daju opciju izme u monisti kog i dualisti kog sustava upravljanja društvima. Oba oblika uklju uju funkcije i upravljanja i nadzora, iako razli ito organizirane, ili u dva zasebna tijela ili u jednom tijelu. Nesporno je ovakav pristup zakonodavca Europske unije izraz poželjne potrebe ujedna avanja i uskla ivanja prava društava u svijetu. 2. REFORMA PRAVA DRUŠTAVA EUROPSKE UNIJE Reforma prava društava u svijetu je s jedne strane posljedica i rezultat velikih prijevara u gospodarstvu svijeta i s druge strane prednosti poslovanja u tržišnim ekonomijama. Pravo društava stalno se mijenja, a njegova uspješnost je vjerojatno u vezi s njegovom sposobnoš u da zadovolji specifi ne potrebe subjekata. 1 Ovo se pravo konstantno mijenja i prilago ava zahtjevima poslovnog svijeta, iako ima i razdoblja kada su te promjene manje. Od po etka ovog stolje a izraženije su reforme prava društava u europskim zemljama i istaknuto je ovo pravo kao najzna ajnije na nacionalnom i nivou Europske unije 2. Korporativno upravljanje ima za cilj omogu iti što u inkovitije poslovanje društva koje e stvarati dobit. Devedesetih godina u okviru Europske unije, program reforme prava društava bio je 1 Ghazi., Malberti, C.: The Two-Tier Model of Corporate Governance in the Italian Reform of Corporate Law - Between Hypothetical Bargain and Regulatory Competition, dostupno na 2 Italija, Zakon no , stupio na snagu ; Francuska Code de commerce 2000., Zakon o novoj ekonomskoj regulativi, Zakon o financijskom osiguranju; nalog no. 604; Engleska po etak postupka odobrenja reforme Company Act listopad

39 minimalan. Po etkom godine zapo ele su promjene, Komisija je predo ila ambiciozni plan za integriranje europskih tržišta vrijednosnih papira, Financial Service Action Plan (FSAP), koji uklju uje i mjere na podru ju prava društava i izdavatelja vrijednosnih papira. Od po etka stolje a, Europske unije je zapo ela intenzivnije aktivnosti na reformi prava društava i uslijedio je tzv. Lamfalussy pristup u zakonodavstvu, na polju izdavatelja vrijednosnih papira. U najzna ajnije relevantne mjere usvojene na podru ju upravljanja društvom i vrijednosnih papira uklju uje se i Smjernica o tržišnim zloupotrebama 3 koja obuhva a zajedno s mjerama, trgovanje upu enih i tržišne zloupotrebe. Smjernica prvi put u Europske unije uvodi zabranu tržišnih zloupotreba. Njezin je cilj i da sprije i i kazni niz aktivnosti, kao što su preporu ivanje ili uvo enje transakcije koje uklju uju financijske instrumente, a na temelju povlaštenih informacija i neovlaštenu objavu povlaštenih informacija tre ima ili manipuliranje tržištem kroz objavu neistinitih informacija ili razli itih vrsta prijevarnih transakcija. U izostanku odgovaraju ih sankcija, zabrana trgovanja upu enih i tržišne manipulacije mogu biti nedovoljne. Smjernica sadrži generi ke odredbe, a države lanice moraju u nacionalne zakone uvrstiti u inkovite i razmjerne sankcije, dok su vrsta sankcije i njihov nivo ostavljeni na izbor. U inkovitost ove smjernice zavisit e od osiguranja ovlaštenja lokalne vlade odgovaraju om podrškom za borbu protiv povreda. Smjernica o preuzimanju 4 usvojena je nakon gotovo 15 godina pregovora, kao kompromis u odnosu na ranije prijedloge i sadrži obveznu ponudu, pravilo o neutralnosti uprave te pravilo break-through. Smjernica traži da svaka osoba koja stekne propisani postotak glasova dovoljnih da ostvari kontrolu u društvu u ini obveznu ponudu za sve dionice s pravom glasa po odgovaraju oj cijeni, koja je najviša cijena pla ena za iste dionice od stjecatelja u razdoblju prije ponude. Od direktora ciljnog društva 5 Smjernica traži da ishodi prethodno ovlaštenje kada poduzima mjere obrane od preuzimanja s ciljem održavanja nezavisnosti društva. Nekoliko odredaba su u cilju poduzimanja odre enih radnji prije ponude obrane, kao razli ite dioni ke strukture ili ograni enja u prijenosu dionica u odnosu na ponuditelja. Posebno su to mjere ograni enja u prijenosu vrijednosnih papira te ograni enja u glasa kim pravima. Po etak legislative europskog prava društava u godini može se opisati kao pokret prema Zakonu društava Europske unije, posebno prijedlog Pete smjernice prava društava 6 te Statut Europskog društva 7. Prijedlog Pete Smjernice sadržavao je oko 400 detaljnih odredaba, koje su regulirale unutrašnje odnose u 3 Directive 2003/6/EC of a European Parliament and of the Council of 28 January 2003 on insider dealing and market manipulation (market abuse) OJ L96/16. 4 The Thirteenth Directive on takeover bid, Directive 2004/25/CE of 21 April Target Company. 6 OJ 1972 C131/49; COM (91) 372 final. 7 Council Regulation (EC) no 2157/2001 of 8 October 2001 on the Statute for a European company (SE) (2001) OJ L 294/1. društvu, kao i osnivanje, restrukturiranje, ra unovodstvo, oporezivanje i likvidaciju. U izmijenjenom prijedlogu Pete Smjernice (1991.) Komisija je napustila mnoga od detaljnih pravila iz ranijih prijedloga. 8 Akcijski plan o harmonizaciji prava društava i korporativnom upravljanju 9 predložio je modernizaciju formiranja odbora direktora na na in da društva imaju pravo izbora izme u monisti kog i dualisti kog sustava upravljanja i da im se ponudi dodatna organizacijska struktura. Europske unije propisuje i okvir za kolektivnu odgovornost lanova uprave za financijske i nefinancijske informacije. Države lanice moraju osigurati da su lanovi uprave kolektivno odgovorni najmanje prema društvu. To e osigurati u Europske unije nivo minimalnog standarda za odgovaraju e sankcije i civilnu odgovornost za nepoštivanje zahtjeva ra unovodstvene smjernice za sa injavanje godišnjih obra una i godišnjeg izvještaja. Komisija ne sugerira izravnu odgovornost lanova uprave ili stroži sustav kažnjavanja ili kaznenih sankcija za pogrešne informacije. Države lanice pozivaju se da usvoje tri klju ne mjere, koje uklju uju osiguranje dovoljnih informacija dioni arima, zatim da sva društva ije su dionice izlistane na burzi moraju objaviti u izjavi izvještaj o nagradi ili kao dio godišnjeg izvještaja njihovu politiku nagrada direktorima za teku u godinu i ako je mogu e za idu e godine. Ne samo politika nagra ivanja nego i nagrada svakog direktora treba biti objavljena pojedina no i detaljno. Izjava mora uklju iti ukupan iznos ispla ene pla e i/ili zarade svakog direktora, dionice ili pravo opcija dane direktorima, doprinos mirovinskom fondu za njihov ra un i svaki dug, avans ili garancije svakom direktoru. Prava dioni ara uklju ivala bi pravo postavljanja pitanja, pregleda odluka, glasanja u odsutnosti te sudjelovanja na glavnoj skupštini korištenjem elektroni kog sredstva. Izdavatelji moraju osigurati jednaki tretman dioni ara, a stvarna je demokracija dioni ara utemeljena na principu jedna dionica/jedan glas. Prema odre enjima zakona o društvima Ujedinjene Kraljevine (UK), društvo mora imati upravu (Board of directors) od najmanje dva lana kod javnog društva, dok e jedan lan biti dovoljan u slu aju privatnog društva. Iako se osobe koje vode društvo uobi ajeno nazivaju direktorima, nekada se koriste i druga imena, kao manager. Izbor direktora može se izvršiti imenovanjem u aktu o osnivanju, potpisivanjem memoranduma, redovnom odlukom lanova na glavnoj skupštini ili od odbora direktora. Ne traže se op e kvalifikacije za položaj direktora društva. Me utim, postoje ograni enja za osobe koje ne mogu biti imenovane direktorima društva - ako su starije od 70 godina, zatim ako je osoba vodila društvo koje je završilo u 8 Third Amendment to the proposal for a Fifth Council Directive, OJ C 321,20/11/1991, 9ff. 9 European Commission Communication from the Commission to the Council and the European Parliament - Modernising Company Law and Enhancing Corporate Governance in the European Union - A Plan to move forward 21 May 2003, COM (2003) 284 final eu.int/comm/internal_market/en/company/company/index.htm. 36 listopad 2007.

40 bankrotu, ako ima sudsku zabranu obavljanja ovih poslova ili je diskvalificirana u osniva kom aktu. Od direktora se u osniva kom aktu može tražiti da preuzme odre eni broj dionica kao dioni arska kvalifikacija. Moderni su trendovi kod osniva kih akata da ne traže od direktora stjecanje odre enog broja dionica. Dalje, prema pravu Ujedinjenog Kraljevstva predsjedavaju i uprave (chairman), koji se uobi ajeno imenuje, smatra se neizvršnim direktorom ak i ako može biti blisko uklju en u poslove društva. Kada prima naknadu i ne prima pla u i u vezi je samo s vo enjem odbora i predstavlja društvo, ispravno je opisan kao neizvršni direktor. Obveza direktora da djeluje u korist društva zna i i u korist dioni ara društva, a utvr ena je obveza direktora na vo enje brige o zaposlenima društva. Smatra se da su vanjski direktori klju na komponenta za dobro korporativno upravljanje. 10 Direktori u UK duguju svojim društvima obvezu pažnje i opreza u radu. 11 U dualisti kom obliku upravljanja Njema ke uprava ima jedinu odgovornost za vo enje društva i sastavljena je od izvršitelja zaposlenih s punim radnim vremenom. Nadzorni odbor uklju uje samo neizvršne funkcije. Nadzorni odbor izabire i nadzire upravu. Predstavnici zaposlenih moraju initi 1/3 nadzornog odbora dioni kog društva s više od 500 zaposlenih, i ½ lanova nadzornog odbora u dioni kom društvu s više od 2000 radnika. Obveze lanova uprave analogijom se primjenjuju na nadzorni odbor. Dakle, lanovi nadzornog odbora moraju izvršavati svoje obveze s pažnjom urednog gospodarstvenika. 3. PREPORUKE KOMISIJE EUROPSKE UNIJE O DIREKTORIMA Razumijevanje nadzorne funkcije koja je objedinjena s funkcijom upravljanja u jednom odboru zahtijeva da se razlikuju izvršni direktori zaposleni kao manageri i neizvršni direktori, koji nisu zaposleni i nisu uklju eni u vo enje dnevnih poslova društva. Prema nekim autorima, neizvršni direktori ne trebaju samo nadgledati vo enje poslova nego i pridonositi razvoju društva. 12 Središnji dio Kombiniranog zakonika Ujedinjenog Kraljevstva je preporuka da se sastavi upravni odbor s najmanje polovicom lanova kao nezavisnih, neizvršnih direktora. 13 Drugo je odjeljivanje položaja predsjedavaju eg upravnog odbora (board chairman) i glavnog managera (chief executive officer - CEO) 14. U inak obaju elemenata zajedno je funkcionalna distinkcija izme u upravljanja (izvršni direktori) i nadzora (neizvršni direktori), a ovi direktori zajedno ine jedno tijelo. Direktori, prema zakoniku Ujedinjenog Kraljevstva, se u na elu ne bi trebali 10 Cheffins, B. R., Black, B.S.: Outside Director Liability Across Countries, ECGI, working paper no. 71/2006, dostupno na (posje eno ). 11 Davies, P.: Introduction to Company Law, 2002., str Combined Code section A Combined Code section A.3.2., Combined Code prvi je put objavljen 1998., a posljednji godine, dostupno na 14 Ibid. Section A.2.1. smatrati nezavisnima ako posljednjih 5 godina imaju ugovor o zaposlenju s društvom ili grupom, ako s njima imaju materijalni poslovni odnos u razdoblju posljednje tri godine, zatim ako primaju i dodatne naknade osim direktorske pla e, te ako su u bliskim obiteljskim odnosima ili predstavljaju zna ajnog dioni ara, zatim ako je direktor povezan s drugim društvom i ako je direktor duže od devet godina. Najmanje pola odbora, isklju uju i predsjedavatelja, trebaju initi nezavisni neizvršni direktori 15. Sudjelovanje zaposlenih u nadzornom odboru nije problem koji se odnosi na nezavisnost. Pravo društava Ujedinjenog Kraljevstva ne uklju uje zaposlene u nadzorni odbor, o interesima zaposlenih najviše ra una mora voditi upravni odbor Preporuka Komisije o ulozi neizvršnih i nadzornih direktora 17 Preporuka Komisije o ulozi neizvršnih i nadzornih direktora društava ije su dionice izlistane na burzi, od godine, utvr uje da ve inu lanova klju nih odbora trebaju initi nezavisni, neizvršni ili nadzorni direktori. Prema Preporuci, države lanice moraju utvrditi potrebna pravila koja se ti u uloge neizvršnih direktora ili nadzornih direktora i komiteta za korištenje u društvima ije su dionice izlistane na burzi. Ova pravila uklju uju pravila o izboru i opozivu, o kvalifikacijama kojima direktori moraju udovoljavati, o ograni enjima drugih profesionalnih obveza i definicija nezavisnosti. Specifi ni zahtjevi postoje za lanove odbora revizora od kojih se traži relevantno znanje o financijama i ra unovodstvu. 18 Neizvršni direktor je svaki lan upravnog tijela društva, drugi od izvršnog direktora, lana upravnog tijela i uklju enog u dnevno vo enje poslova društva (sect. I , 2.4.). Dalje u definiranju Preporuka utvr uje pojmove managing direktora i nadzornog direktora u dualisti kom sustavu upravljanja društvima. Prvi je svaki lan management tijela društva, a nadzorni je svaki lan nadzornog tijela društva. Neizvršni direktori ili direktori s nadzornom funkcijom bit e izabrani prema utvr enim uvjetima i mogu biti ponovno izabrani za razdoblja utvr ena nacionalnim propisima (sect. III 10.). Dualisti ki sustav se poja ano prihva a u angloameri kom svijetu, a pravila o nezavisnim direktorima su prvi korak prema dualisti kom sustavu upravljanja dioni kim društvima. Nadzorno tijelo mora biti sastavljeno od lanova koji raspolažu potrebnim znanjem, prosudbom i iskustvom da uredno izvrše svoje zadatke. Broj direktora je ograni en do one širine koja osigurava uredno izvršenje njihovih obveza Combined Code sect. A.3.2. (ranije: ne manje od 1/3 non-executive directors i ve ina od njih nezavisna). 16 Company Act 1985, section Commission Recommendation on the role of non-executive or supervisory directors and on the committees of the (supervisory) board ( ) 2005/162/EC, OJ L 2005/52/ Sec Non-Executive Directors Recommendation. 19 Sec Non-Executive Directors Recommendation. listopad

41 Nezavisnost direktora je ve definirana u t , kao obilježje koje ima direktor koji nije u bilo kojem poslovnom, obiteljskom ili druga ijem odnosu s društvom, njegovim dioni arem koji ima kontrolna prava u društvu ili managementom ili drugim, što bi inilo sukob interesa koji bi doveo u pitanje njegovu prosudbu. Pojam nezavisnih je dalje definiran u Annexu II. Preporuke kao opis profila nezavisnih direktora. Nabrojeno je devet situacija u kojima se direktori ne bi smatrali nezavisnima. 20 Isticalo se da nisu potrebna obvezna prisilna pravila za ovaj segment prava društava. Priroda akta preporuke govori da Komisija najprije izdaje preporuku koja nije pravno obvezna, a ako se ona ne poštuje, onda smjernicu s jednakim sadržajem. 21 Ova preporuka zapravo slijedi angloameri ka pravila i postaje standard me unarodne prakse. 22 U preporuci Komisije dalje se traži pojedina na objava svih podataka o poslovanju društva, što uklju uje i pla anja direktorima. U Akcijskom planu se me u mjerama korporativnog upravljanja nalazi i dobivanje boljih informacija o ulozi institucionalnih investitora u ovom upravljanju Preporuka Komisije o nagradi direktorima društava ije su dionice izlistane na burzi Obvezan sadržaj objava i u vezi s nagradama direktorima društava utvr uje Preporuka Komisije koja oja ava odgovaraju i režim nagra ivanja. 23 U segmentu Akcijskog plana reforme prava društava Europske unije ja anja prava dioni ara i modernizacije odbora direktora ustanovljena je inicijativa s ciljem poja avanja odgovaraju eg regulativnog režima za nagra ivanje direktora u državama lanicama. Ujedna avanje regulative prava društava u Europske unije posebno zahtijeva i stvaranje ujedna enih principa nagra ivanja direktora. Oblici, struktura i nivo nagra ivanja direktora su u nadležnosti društava i njihovih dioni ara. Nivo i oblici nagra ivanja direktora su neotu ivo u nadležnosti društava, koja e odabrati odre eni oblik sukladan vrijednosti dionica društva i opredjeljenja u na inu raspodjele temeljnog kapitala društva. Nesporno, ako dioni ko društvo želi ja e vezati direktore za sebe, u nagra ivanju e zna ajni udio dati u svojim dionicama i opcijama za njihovo stjecanje. Direktori koji ocjenjuju vrijednim te dionice i opcije 20 Isti emo najizrazitije situacije ije postojanje zna i da ne postoji nezavisnost, pa tako kada je non-executive director istodobno executive director ili manager društva ili povezanog društva, ili je to bio u razdoblju prethodnih 5 godina, zaposlenik društva ili poveznog društva ili je to bio u razdoblju prethodnih 5 godina, prima ili je primao zna ajne nagrade od društva ili s njim povezanog društva, uklju uju i svako sudjelovanje u share-option, predstavik je u bilo kojem obliku dioni ara koji ima kontrolnu poziciju, ima ili je imao okvir protekle godine zna ajan poslovni odnos s društvom ili povezanim društvom (što uklju uje položaj zna ajnog snabdjeva a robom ili uslugama, zna ajnog korisnika i organizaciju koja prima zna ajan doprinos od društva). 21 Hopt, J. K.: Modern Company and Capital Market Problems: Improving European Corporate Governance After Enron, Journal of Corporate Law Studies, 3/2003, Ibid. 23 Commission Recommendation of 14 December 2004 fostering an appropriate regime for the remuneration of directors of listed companies, OJ L 385/55 of na njihovo stjecanje, prihvatit e takav udjel u svojem nagra ivanju. Me utim, ako direktori žele ostvariti siguran prihod, tražit e pretežan udjel u nagradi u obliku pla e, a neznatan udio u obliku dionica. Posebno, izvršni direktori mogu imati sukob interesa upravo u odnosu na nagra ivanje. Dioni ari moraju od društva izdavatelja biti obaviješteni o politici nagra ivanja direktora i imati mogu nost o njoj raspravljati na godišnjoj glavnoj skupštini. Nagra ivanje direktora u dionicama ovog društva, kao klasi an oblik, zatim izvedenica u opcijama dionica ili bilo kojem drugom pravu stjecanja dionica, prošireno je s oblikom nagra ivanja na temelju promjena cijene dionica. Shema nagra ivanja direktora je predmet rasprave na skupštini dioni ara i donošenja odluke, a svaka suštinska promjena u ovoj shemi mora biti prethodno odobrena od godišnje skupštine dioni ara. Forma obvezne izjave o politici nagra ivanja društva ije su dionice izlistane na burzi nije jednozna no odre ena. Ova izjava može biti u obliku zasebne izjave ili uklju ena u godišnji izvještaj, koji se podnosi na glavnoj skupštini dioni ara. Razdoblje za koje se politika nagra ivanja utvr uje odlukom godišnje glavne skupštine je sljede a financijska godina ili idu e godine (sect. II ). Promjene politike nagra ivanja u odnosu na prethodne godine moraju biti ozna ene i komentirane u izjavi. Minimalan obvezan sadržaj o politici nagra ivanja u izjavi uklju uje obrazloženje zna aja promjenjivih i nepromjenjivih komponenata nagrade direktorima (3.3). Zatim, dovoljno informacija o kriterijima na kojima je zasnovana opcija dionica, dionice ili promjenjivi elementi nagra ivanja direktora. Politika nagra ivanja mora obvezno uklju ivati i elemente veze izme u izvršenja obveza direktora i njegovog nagra ivanja. Dalje, uklju uje i glavne parametre i osnove za svaku godišnju bonus shemu i svaku korist za direktore koja nije u gotovini. Budu i da je mogu i oblik nagrade i uplata u mirovinske fondove za ra un direktora, u minimalni sadržaj treba uklju iti i opis glavnih obilježja pripadaju e mirovine ili sheme ranijeg umirovljenja. Uz navedeni sadržaj u izjavu se uklju uju i uvjeti zaklju enih ugovora izvršnih direktora. Godišnja glavna skupština dioni ara odlu uje o usvajanju Izjave o nagra ivanju. Države lanice mogu propisati da se glasanje održi samo ako to zatraže dioni ari koji predstavljaju najmanje 25% ukupnih glasova zastupljenih na glavnoj godišnjoj skupštini (4.2.). Detalji ukupne nagrade i drugih koristi koji su dani pojedina nim direktorima u relevantnoj financijskoj godini trebaju biti objavljeni u godišnjem obra unu ili u bilješkama, uz godišnji obra un ili u izvještaju o nagra ivanju (5.1.). Izjava o nagradi pojedina nim direktorima mora uklju ivati ukupan iznos ispla ene ili dugovane pla e direktoru za izvršene usluge u relevantnoj financijskoj godini (5.3.). Zatim, nagradu i prinose primljene iz bilo koje obveze koja pripada istoj grupi, nagrada pla ena u obliku profita ili bonusa i razlozi zbog kojih su oni odobreni. Kada je dopušteno pla anje za specijalne vanjske usluge direktorima, u izjavu se uklju uje svaka dodatna nagrada pla ena za njih. Budu i da se nagrada može odrediti i u dionicama i pravima za njihovo stje- 38 listopad 2007.

42 canje, mora se uklju iti i informacije o broju ponu enih dionica te broj opcija dionica. Nagrada direktorima u dionicama ili opcijama dionica ili bilo kojem pravu stjecanja dionica ili u vidu nagrade na temelju promjena u cijeni dionica, bit e predmet prethodnog odobrenja dioni ara, donošenjem odluke na glavnoj skupštini dioni ara. 4. OBILJEŽJA POJEDINOG OBLIKA VO ENJA POSLOVA I NADZORA U DRUŠTVU KAO OSNOVA IZBORA Pravo Europske unije je u svojem akcijskom planu reforme prava društava iznijelo opredjeljenje da izjedna i u ponudi monisti ki i dualisti ki sustav, tako da preporu i lanicama da u nacionalnim zakonima ne propisuju oblik korporativnog upravljanja, ve da društvima daju pravo izbora. Zakonodavac Europske unije je ve prilikom usvajanja Statuta SE istaknuo opredjeljenje da se društvima dade pravo izbora izme u oblika korporativnog upravljanja 24. Ova je regulativa slijedila mekani pristup harmonizacije prava društava. Europske unije time podcrtava svoje opredjeljenje da se prevlada pristup propisivanja i obveznog uklju ivanja oblika korporativnog upravljanja i društvima u lanicama da slobodu izbora oblika, koji e najviše udovoljavati njihovim potrebama. Ovakav je pristup dalje i izraz ocjene da za trgova ka društva ne postoji potreba jednakih oblika korporativnog upravljanja u nacionalnim društvima. Odabir razli itih oblika ne e utjecati na mogu nost me usobnog poslovanja, kao niti na prekograni no djelovanje. Jasno, jer se u svakom obliku ostvaruju jednake funkcije, bilo od dva zasebna tijela bilo od jednog, koje ima diverzifikaciju istih funkcija. Dakle, opredjeljenje izme u oblika korporativnog upravljanja u društvu, vo enja poslova i nadzora rezultat je ocjene osniva a kroz koji e oblik najbolje ostvariti svoje interese. Pitanje je, ostvaruju li se osnovne funkcije vo enja poslova i nadzora bolje preko dva zasebna organa ili se jednako mogu ostvarivati kroz jedan organ, koji s izvršnim i neizvršnim direktorima realizira iste funkcije Razlike izme u ponu enih oblika upravljanja U javnim društvima centralizirano upravljanje i vo enje poslova od uprave je pravilo i ono najbolje služi dioni arima, osigurava da je uprava efikasna, lojalna i kompetentna. U regulativi Europske unije predvi a se mogu nost davanja društvima prava izbora izme u razli itih sustava, monisti kog i dualisti kog. Ova mogu nost je ve dana u Francuskoj, Italiji ( ak tri modela) zatim u Europske unije Statutu europskog društva (SE). Društvima se omogu ava da dioni ari skroje strukturu odbora prema veli ini društva i potrebama tržišta. 25 Pitanje je ho e li pravo Europske 24 Council Regulation 2001/2157/EC on the Statute for a European company; Directive 2001/86/CE (supplementing the Statute for a European company with regard to the involvment of employees). 25 Hopt, J. K.: Modern Company and Capital Market Problems: Improvunije propisati odbore revizije (audit committee). Ovakvi su odbori uobi ajeni u zemljama s monisti kim sustavom vo enja poslova. Njema ka društva esto imaju i odbor revizije, ali su oni manje uobi ajeni nego u drugim državama lanicama, što je djelomi no odraz obilježja dualisti kog sustava upravljanja, a djelomi no injenice da reviziju vrše drugi organi. Njema ki Zakon o korporativnom upravljanju (2002.) preporu io je osnivanje takvog odbora u društvima ije su dionice izlistane na burzi. Preporu a se da predsjedavatelj odbora revizije ne bude raniji lan managmenta društva. Kombinirani zakonik UK preporu uje da svi, ili ve ina lanova odbora revizije, trebaju biti nezavisni direktori. 26 Akcijski plan Europske unije isti e posebno mjeru ponude društvima, ije su dionice izlistane na burzi, izbora izme u monisti kog i dualisti kog sustava vo enja poslova. Do nedavno, ova je mogu nost izbora u Njema koj bila nezamisliva, dijelom i kao posljedica tradicionalnog stava da pravo društava u osnovi mora biti obvezno. Iako, prema nekim autorima, zna ajniji razlog odbijanja ovakvog pristupa je sudjelovanje zaposlenih u nadzornom odboru, što je inkompatibilno s monisti kim sustavom upravljanja. 27 Prema usvojenom Statutu SE, Njema ka e morati promijeniti status zaposlenih u SE s monisti kim sustavom upravljanja, u odnosu na onaj koji imaju u dualisti kom. Dosadašnji razvoj korporativnog upravljanja u europskim zemljama obilježava propisani dualisti ki sustav s organima, upravom (managmentom) i nadzornim odborom, kao zasebnim organom. Dualisti ki sustav ima temelj strukture u njema koj tradiciji, nasuprot njemu, monisti ki sustav je izveden iz angloameri ke tradicije. Uprava ima funkciju upravljanja i vo enja poslova društva i izabire je nadzorni odbor. Nadzor ostvarivanja funkcije vo enja poslova u društvu od strane uprave vrši propisani nadzorni odbor izabran od glavne skupštine dioni ara. U monisti kom sustavu glavna skupština dioni ara izabire upravu koja nekima od svojih direktora daje funkciju nadzora. Ve je i reforma prava društava Italije ovo omogu ila i Plan reforme prava društava Europske unije utvr uje da e opciju utvrditi u posebnoj smjernici, pa ostaje da se utvrde mogu i razlozi za izbor izme u ponu enih oblika. Harmonizacija prava društava u državama lanicama Europske unije je obilježje recentnih doga anja na planu ove pravne grane. SE ne zahtijeva usvajanje specifi nih modela korporativnog upravljanja i dopušta društvima da izaberu izme u monisti kog i dualisti kog modela upravljanja tako dugo dok je taj izbor podržan od doma ega pravnog sustava, gdje je pravni subjekt osnovan. Izbor izme u mogu ih modela korporativnog upravljanja omogu ava društvima da prilagode odredbe, da se upute na posebne probleme u vezi sa specifi nim potrebama njihovog posla. Odabrani model korporativnog upraving European Corporate Governance After Enron, Journal of Corporate Law Studies, 3/2003, Ibid., str Op. cit. u bilj. 21., str listopad

43 ljanja može biti i rezultat usporedbe troškova, koji nastaju za društvo u pojedinom od modela Opredjeljenje društva za pojedini oblik upravljanja Kao što je ve istaknuto, sustavi korporativnog upravljanja zna ajno se razlikuju s obzirom na metode izbora i organizacije upravlja kih i nadzornih tijela u društvu. Posebno se to isti e u njema kom dualisti kom sustavu, gdje je odjeljivanje vlasništva i nadzora zna ajno, budu i da lanovi uprave nisu izravno izabrani od glavne skupštine dioni ara. Budu i da su agencijski troškovi odnosa izme u direktora i nadzora - dioni ara, relativno niski, usvajanjem dualisti kog sustava od strane društva ti se troškovi ne bi zna ajnije pove ali. 28 Nadzorni odbor u dualisti kom sustavu je ekskluzivno odabran od glavne skupštine dioni ara i zakon ne dopušta predstavnicima udjela lanstvo u odboru. Može se ocijeniti da ne samo na in izbora tijela ve i organizacijska struktura odbora igra zna ajnu ulogu u izboru od mogu ih oblika korporativnog upravljanja. U dualisti kom sustavu glavna skupština dioni ara bira lanove nadzornog odbora, koji nadzire vo enje poslova društva od strane uprave. Izabrani nadzorni odbor bira upravu ija je osnovna funkcija vo enje društva. U dualisti kom sustavu je, dakle, posebno istaknuta uloga nadzornog odbora, koji ima nadzornu funkciju i izvršava obveze koje su u tradicionalnom sustavu povjerene upravi ili glavnoj skupštini dioni ara. Monisti ki sustav obilježava izbor uprave koja vodi društvo od glavne skupštine dioni ara. Nadzornu funkciju vrše odabrani direktori iz uprave. Možda se to može okarakterizirati kao objedinjavanje nadzornog i upravlja kog tijela društva. Glavna skupština dioni ara odlu uje tko e biti lan uprave, što zna ajno utje e i na kona an sastav nadzornog komiteta uprave. Kao jedno od bitnih obilježja monisti kog sustava isti e se pravo glavne skupštine dioni ara da svakodobno opozove lana uprave. Me utim, ako je opoziv bezrazložan, opozvani direktor ima pravo na odštetu. Možda se kao glavna zna ajka monisti kog sustava može istaknuti slabija nadzorna snaga nadzornog komiteta uprave u usporedbi s nadzornim odborom u dualisti kom sustavu. Prema nekim autorima, najzanimljiviji aspekt dualisti kog sustava je da su ekstenzivne snage rezervirane za nadzorni odbor, dok je najzna ajniji aspekt monisti kog sustava kombinacija tijela vo enja i nadzora u upravi. Vode a je uloga nadzornog odbora u dualisti kom sustavu, koji izvršava funkciju nadzora. Neki autori zaklju uju da osim ovlaštenja nadzornog odbora osnovno obilježje dualisti kog sustava je i ograni eno sudjelovanje dioni ara u odlukama koje se ti u života društva. Ograni ena uloga glavne skupštine dioni ara može biti poželjna kada su dionice društva široko raspodijeljene u javnosti. Monisti ki sustav korporativnog upravljanja naiz- 28 Handsmann, H., Kraakman, R.: The basic governance structure in Kraakman, R. Et al. Eds, The Anatomy of Corporate Law. A Comparative and Functional Approach (2004). gled je jednostavniji od dualisti kog. U ovom su sustavu funkcije upravljanja i nadzora dane upravi pa su lanovi nadzornog komiteta uprave upu eni u donošenje odluka uprave. Nositelji funkcije upravljanja i nadzora zajedno su u upravi, kao jedinstvenom organu. Slijedom toga, nadzorna funkcija direktora u upravi može biti manje odre ena (ili stroga) od nadzora nadzornog odbora u dualisti kom sustavu. Smatramo da objedinjavanje funkcije upravljanja i nadzora u jednom tijelu, nezavisno od injenice da se vrše od razli itih lanova, može smanjiti kvalitetu izvršenog nadzora. lanovi nadzornog odbora uprave u monisti kom sustavu upoznati su s donošenjem odluka, a zatim nadziru njihovo izvršenje i djelovanje uprave. Ovakav položaj lanova nadzornog komiteta može utjecati na kvalitetu njihovog nadzora. Dva oblika korporativnog upravljanja, dakle, nisu identi na, njihove razlike opredijelit e društva u izboru, kako bi odabrani model zadovoljio njihove specifi ne potrebe. Neki od mogu ih razloga za odabir dualisti kog sustava su obilježja zatvorenih društava, budu i da nezavisni direktori ne mogu sudjelovati u upravi parent i subsidijarnog društva. Za obiteljska društva ini se posebno prihvatljiv dualisti ki sustav, jer bi uz njegovu primjenu stariji lanovi realizirali nadzornu funkciju kroz sudjelovanje u nadzornom odboru, a mla i bi dnevno vodili poslove društva realiziraju i svoje lanstvo u upravi. Dualisti ki sustav upravljanja je optimalan i za društva s pretežno državnim vlasništvom, budu i da bi se u dva organa omogu ilo da predstavnici politi ke opcije sudjeluju u nadzornom odboru, a u upravi bi djelovali stru njaci ZAKLJU AK Oblici korporativnog upravljanja, kao monisti ki i dualisti ki, razvili su se u razli itim pravnim sustavima. Monisti ki sustav karakteristi an za angloameri ki razvio se u common law sustavu, a dualisti ki karakteristi an za europski u civil law sustavu. Me utim, ne može se tvrditi da su obilježja tih sustava opredijelila oblik upravljanja. Budu i da je uvijek u djelovanju društava neizostavno cilj što bolje poslovanje, radi stjecanja dobiti i oba oblika upravljanja imaju u realizaciji ovaj cilj. Dakle, nezavisno od oblika organiziranja, vo enje poslova u dioni kom društvu i nadzor nad ovim vo enjem uvijek ima jednaku funkciju osigurati što bolje i kvalitetnije poslovanje, radi stjecanja ve e dobiti. Funkcije koje ovi organi izvršavaju uvijek su jednake i s jednakim ciljem, nezavisno ostvaruju li se od dva zasebna organa ili su podijeljene me u lanovima jednog organa. Tradicija dualisti kog sustava sa strogo odijeljenim organom za vo enje poslova, upravom i organom za nadzor, nadzornim odborom, posebno se dobrom pokazala u uklju ivanju zaposlenih u nadzor. Njema ka iskustva 29 Ghezzi, F., Malberti, C.: Corporate Law Reforms in Europe: The Two- Tier Model and the One-Tier Model on Corporate Governance in the Italian Reform of Corporate Law - Between Hypothetical Bargian and Regulatory Competition, Bocconi University, research paper no. 15, dostupno na (posje eno ). 40 listopad 2007.

44 uklju ivanja u nadzorni odbor zaposlenih, i to znatnog broja, po ela su smetati prekograni nim ulaganjima u njema ka društva. Kapital je smatrao da ne e biti dobro zašti en od predstavnika zaposlenih i stoga njegovi predstavnici ne podržavaju ovaj oblik sudjelovanja zaposlenih. U monisti kom sustavu ne postoji taj problem, budu i da on ne predvi a ovakvo izravno uklju ivanje zaposlenih u nadzor, ve o njima brigu mora voditi uprava. Slijedom injenice jednakog cilja za svaki oblik korporativnog upravljanja nezavisno od na ina na koji se ostvaruje, kroz zasebna dva organa ili djelovanjem jednog organa, opredjeljenje je Europske unije da lanicama preporu i davanje prava izbora društvima izme u oblika korporativnog upravljanja. Ovakav je pristup prihvatljiv, jer izražava i opredjeljenje za mekani pristup harmonizaciji prava društava u Europske unije, ne propisivanje, ve davanje prava izbora izme u ponu enih opcija. I položaj izvršnih i neizvršnih direktora i prema Preporukama Europske unije ide u prilog takvom rješenju. Izvršni direktori, nezavisno od toga ine li samostalan organ, upravu ili su u jedinstvenom organu u monisti kom sustavu, imaju funkciju vo enja poslova društva, dok neizvršni direktori ponovno, nezavisno od toga kako su organizirani, imaju funkciju nadzora. Dok izvršni direktori imaju doticaj sa svakodnevnim vo enjem poslova, neizvršni nemaju. U odnosu na nagrade direktorima, iako su u visini u cijelosti u isklju ivoj nadležnosti dioni ara, Europske unije je ocijenila potrebnim da u preporuci istakne mogu e oblike nagrada i preporu i na in donošenja odluka. Saznanje o nagradama direktorima govori o tome da su u praksi uglavnom u primjeni svi oblici, a da je omjer razli it zavisno od interesa društva i direktora. Smatramo da nagrada direktorima dioni kih društava prema svojoj prirodi i može biti predmet samo preporuke, a ne i nekog obvezuju eg pravnog akta, budu i da proizlazi iz prava vlasništva dioni ara da odlu uju o visini i oblicima nagrade za izvršne organe društva. Stajalište Europske unije, istaknuto ve u Statutu SE da društvima treba dati pravo izbora izme u oblika korporativnog upravljanja, ocjenjujemo jedino prihvatljivim, budu i da štiti interese i dioni ara i društva. Dalje, ovaj je pristup sukladan mekoj harmonizaciji prava društava u Europske unije. Kada se ova opcija izbora izme u monisti kog i dualisti kog sustava korporativnog upravljanja ugradi u smjernicu Europske unije, bit e potrebno uskladiti hrvatski Zakon o trgova kim društvima. Me utim, ne bi bilo pogrešno niti da se u aktivnostima harmonizacije hrvatskog prava s pravom Europske unije ovakvo odre enje o pravu izbora uklju i i ranije. Time bi se dioni kim društvima otvorila mogu nost da rasprave prednosti jednog i drugog oblika, uo e povoljnosti za njih i na temelju toga se opredijele. Naime, u sadašnjem propisanom dualisti kom sustavu samo ga preuzimaju, udovoljavaju propisima, a da ne rasprave njegove prednosti i sagledaju obilježja i drugog oblika. Literatura: 1. Cheffins, B. R., Black, B. S.: Outside Director Liability Across Countries, ECGI, working paper no.71/2006, dostupno na (posje eno ). 2. Davies, P.: Introduction to Company Law, Ghezzi, F., Malberti, C.: Corporate Law Reforms in Europe: The Two-Tier Model and the One-Tier Model on Corporate Governance in the Italian Reform of Corporate Law - Between Hypothetical Bargian and Regulatory Competition, Bocconi University, research paper no. 15, dostupno na (posje eno ). 4. Hopt, J. K.: Modern Company and Capital Market Problems: Improving European Corporate Governance After Enron, Journal of Corporate Law Studies, 3/2003, Handsmann, H., Kraakman, R.: The basic governance structure in Kraakman, R. Et al. Eds, The Anatomy of Corporate Law. A Comparative and Functional Approach (2004). Dokumenti 1. Commission Recommendation of 14 December 2004 fostering an appropriate regime for the remuneration of directors of listed companies, OJ L 385/55 of Directive 2003/6/EC of a European Parliament and of the Council of 28 January 2003 on insider dealing and market manipulation (market abuse) OJ L96/ The Thirteenth Directive on takeover bid, Directive 2004/25/CE of 21 April Council Regulation (EC) No 2157/2001 of 8 October 2001 on the Statute for a European company (SE) (2001) OJ L 294/1. 5. Council Regulation 2001/2157/EC on the Statute for a European company; Directive 2001/86/CE (supplementing the Statute for a European company with regard to the involvment of employees). 6. European Commission Communication from the Commission to the Council and the European Parliament - Modernising Company Law and Enhancing Corporate Governance in the European Union - A Plan to move forward 21 May 2003, COM (2003) 284 final europa.eu.int/comm/internal_market/en/company/company/index.htm>. ODGOVORI NA PITANJA - SVAKODNENO OD 8,30 DO 11,30 01 / listopad

45 EXECUTIVE AND NON-EXECUTIVE MANAG- ERS IN MANAGEMENT AND THE CONTROL OF JOINT STOCK COMPANIES The possibility of choice of the form of corporate management of joint stock companies, as a commitment of the EU in their action plan already included in the SE statute is being commented in this paper. The author analizes the characteristics of monistic and dualistic form of corporate management, differences and possible motives for the choice of one of them. The author explains the position of executive and non-executive managers in each possible form of management and pursuant to the Recommendation of the EU. Rewards for managers, forms and the mode of its adoption are the subject of second Recommendation of the EU which author does not comment any further. The author draws a conclusion that special directive is going to be adopted by the EU from action plan, through which they will make their member states to give the companies the right to choose between monistic and dualistic form of corporate management. The author considers that such soft approach to the harmonization of company law, i.e. the right to choose instead of regulations, is to the interest of the stockholders and the company. AKCIJA AKTUALNA PITANJA OSTVARIVANJA I ZAŠTITE PRAVA IZ RADNIH ODNOSA I. Crni - Lj. ukanovi - I. Govi D. Marinkovi Dra a - D. Milkovi D. Terek - M.. U ur - M. Zuber 402 stranice Cijena: 150,00 kuna RADNO PRAVO RADNO PRAVO Izvorni znanstveni lanak UDK prof. dr. Nada Bodiroga-Vukobrat * mr. sc. Gabrijela Mihel i ** USUSRET ZAKONU O SPRJE AVANJU ZLOSTAVLJANJA NA RADU (s usporednopravnim prikazom sudske prakse) I. dio U Hrvatskoj se, u posljednje vrijeme, kako u široj javnosti, tako i u stru nim krugovima sve više raspravlja o fenomenu mobbinga. Štoviše, u pripremi je i Prijedlog Zakona o sprje avanju zlostavljanja na radu. *** Imaju i u vidu složenost fenomena mobbinga i potrebu da se budu im Zakonom ova materija što bolje uredi, smatramo da je korisno u vrijeme donošenja Zakona iznijeti razmišljanja do kojih smo došli bave i se ovom problematikom, kao i prikazati iskustva država ija rješenja bi nam mogla koristiti pri izradi Zakona. Ovdje u prvom redu referiramo na rješenja sadržana u njema koj praksi. U radu emo se fenomenom mobbinga baviti poglavito s pravnog aspekta. Smatramo, me utim, da je radi što boljeg razumijevanja ovog fenomena o njemu potrebno raspraviti s više aspekata. Stoga u prvom dijelu rada govorimo o mobbingu kao socijalnoj kategoriji, pojavnim oblicima i mogu im razlozima pojave mobbinga. Drugi dio rada bavi se problematikom pravnog odre enja pojma mobbinga u usporednom pravu i pravu Europske unije. U tre em dijelu obra ujemo hrvatska rješenja de lege lata te odnos mobbinga i instituta neimovinske štete (donosimo slu aj iz njema ke sudske prakse). U posljednjem dijelu iznosimo prijedloge de lege ferenda referiraju i se na sadržaj PZSZR. * Nada Bodiroga-Vukobrat, Pravni fakultet Sveu ilišta u Rijeci. ** Gabrijela Mihel i, Pravni fakultet Sveu ilišta u Rijeci. *** Prijedlog Zakona o sprije avanju zlostavljanja na radu iz srpnja godine koji je Odbor za ravnopravnost spolova uputio u saborsku proceduru (dalje u tekstu: PZSZR odnosno Prijedlog). 42 listopad 2007.

46 1. PROBLEMATIKA MOBBINGA U INTERDISCI- PLINARNOM SMISLU 1.1. Definiranje pojma fenomena mobbinga 1 Fenomenologija mobbinga, iako je mobbing zapravo pojava starijeg datuma, sustavnije se prou ava od ranih osamdesetih godina prošloga stolje a. Osobita zasluga u tom pravcu pripada Leymannu, 2 koji je, opisuju i socijalne konflikte koji rezultiraju psihi kim zlostavljanjem u svijetu rada koje naziva psihoterorom na radnom mjestu (Psychoterror am Arbeitsplatz), 3 kao polaznu to ku istraživanja provedenih u Švedskoj od kraja 70-ih do sredine 80-ih godina 20. stolje a postavio tezu da se uzroci psihi kih tegoba posloprimaca nalaze ne samo u osobnosti posloprimca ve vrlo esto i u radnom okolišu, zapravo u me uljudskim odnosima. Prve je rezultate objavio godine. 4 Publiciranje njegove knjige Mobbing. Psihi ki teror na radnome mjestu i kako se zaštititi (Mobbing. Psychoterror am Arbeitsplatz und wie man sich dagegen wehren kann) godine, snažno je odjeknulo u stru noj i široj javnosti. Nakon Leymannovih, slijedila su istraživanja i u drugim skandinavskim zemljama, u prvom redu u Norveškoj i Finskoj. 5,6 Osobito su pozornost ovom fenomenu posvetili 1 Etimološki pojam mobbing svoje izvorište ima u engleskom glagolu to mob, što je mogu e prevesti kao nekoga pogrdno nazivati, napadati. Kao imenica, u engleskom jeziku, rabi se u smislu ološ, bagra, klika, šljam, svjetina. Korijene nalazimo u latinskome mobile vulgus, pokretna (prevrtljiva, nestalna) svjetina. Vidjeti: Ani, Goldstein, I., Rje nik stranih rije i, Novi Liber, Zagreb, 1999., str Iz engleskog jezika potje e i izraz mob law koji se u njema kom jeziku prevodi kao Lynchjustiz, a što bi u hrvatskom jeziku bilo mogu e prevesti kao psihi ko zlostavljanje na radnom mjestu. Ani i Goldstein objašnjavaju mobbing kao proces u kojem jedna ili više osoba smišljeno i trajno ignoriranjem, davanjem teško ostvarivih poslova, klevetanjem, itd. onemogu ava jednu ili više osoba na radnom mjestu. Ani /Goldstein, op. cit., str U njema kome jeziku uobi ajen termin je psihoteror na radnom mjestu (Psychoterror am Arbeitsplatz). 2 Leymann navodi da su se u po etku, osim termina mobbing, upotrebljavali i termini ganging up on someone, bullying (koji se kasnije udoma io za nasilje me u školskom djecom), te termin psychological terror. Vidjeti šire: Leymann, The Content and Development of Mobbing at Work, European Journal of Work and Organizational Psychology, 1996, 5., (2), str. 165, dalje u tekstu: Leymann, The Content. 3 Pojam mobbing zapravo je prvi uporabio Konrad Lorenz oslanjaju i se na pri u Nilsa Holgerssona, kojim se ozna avaju skupni (grupni) napadi podmetnutih životinja kako bi rastjerali (preplašili) nadmo nijeg neprijatelja. Vidjeti: Leymann, Der Neue Mobbing-Bericht: Erfahrungen und Initiativen, Auswege und Hilfsangebote, Reinbek bei Hamburg, 1993, str. 14; Tako er vidjeti pri u: Lagerlöf, Wunderbare Reise des kleinen Nils Holgersson mit den Wildgänsen, Nymphenburger Verlagsbuchhandlung, Munchen, 1948, str. 28, Esser /Wolmerath, Mobbing: der Ratgeber für Betroffene und Ihre interessenvertretung; 2. Aufl. Frankfurt7Main, 1998, str. 20. Esser/Wolmerath; Mobbing- Handlungsmöglichkeiten des Betribsrats; AiB 1996, str Leymann/Gustavsson, Psychological Violence at Work. Two explorative studies (Undersökningsrapport 42), Stockholm, Einarrsen, Raknes, Mobbing in worklife: A study on prevalence and health effects of mobbing in Norwegian workplaces, Bergen, 1991, Forksningssenter for arbeidsmiljö (FASH). 6 Paanen, Vartia, Mobbing at workplaces in state government (publicirano na finskom jeziku), Helsinki 1991, Finish work Enviroment Fund. istraživa i u Njema koj i Austriji, a od tranzicijskih zemalja prvi su s takvim istraživanjima zapo eli Ma ari. 7, 8, 9 Na temelju Leymannovih istraživanja došlo se do tada prevladaju eg stajališta, prema kojem se pod mobbingom podrazumijeva konfliktom optere ena komunikacija me u kolegama na radnom mjestu ili izme u nadre enoga i njemu podre enih zaposlenika, gdje je rije o sustavnim napadima, tijekom duljega razdoblja, s ciljem diskriminiranja, a esto i isklju enja žrtve mobbinga iz svijeta rada. U odnosnom trenutku ovo je bila jedna od radnih definicija pojma mobbinga. Zapravo se i kod Leymanna, a i kod drugih znanstvenika radilo o pokušajima definiranja samog fenomena mobbinga, ali i o definiranju oblika u kojima se mobbing manifestira. To je bilo potrebno iz razloga što je vrlo brzo uo eno da neka ponašanja, promatraju li se izolirano (dakle, izvan ukupnosti pojavnosti), imaju elemente šikane, ali ne i mobbinga. U daljnjim, u literaturi publiciranim definicijama koje su se naslanjale na Leymannova istraživanja, primjerice Neubergerovim 10 i Lindemeierovim 11 nalazimo pokušaje razvijanja, raš lanjivanja ili pak pojednostavljivanja pojma. U francuskoj literaturi M. F. Hirigoyen koristi termin moralno zlostavljanje u poduze u, tvrde i: ovjeka je mogu e uništiti i samo rije ima, pogledima, skrivenim zna enjima - to je perverzno nasilje ili psihi ko zlostavljanje Strukturalna etimologija mobbinga Slijed razvitka mobbinga mijenja se tijekom vremena. injenica je, me utim, a to pokazuju i skandinavska i austrijska istraživanja, da postoji uobi ajeni tijek mobbinga, zapravo kako ga Leymann naziva very stereotypic course over time. 13 a) Kriti ni doga aj (incident) uobi ajeno je neka vrst konflikta koji postaje trigger unutar tvrtke, na radu, koji vremenom može eskalirati i dovesti do mobbing situacija. Ova faza može trajati veoma kratko, ali naj eš e vodi ka stigmatizaciji. 7 Becker, Mobbing - ein neues Syndrom, spektrum der Psychiatrie und Nervenheilkunde, 1993, 22, str Knorz/Zapf, Mobbing - eine extreme Form sozialer Stressoren am Arbeitsplatz, Zeitschrift für Arbeit & Organisatiospsychologie, 1996, 40, str Niedel, Mobbing/Bullying an Arbeitsplatz, München, 1995, Rainer Hampp Verlag. 9 Kaucsek/Simon, Psychoterror and risk-management in Hungary. Podnesen kao referat na VII European congress of Work and Organizational Psychology, Györ, Ma arska. 10 Tako Neuberger koji se kriti ki odnosi prema rezultatima Leymannovih istraživanja, definira mobbing: Netko igra prljavo i podlo, i vi igrate tako ili pak druk ije, na dobro, na dobrobit.; Vidjeti šire: Neuberger, Mobbing: Übel mitspielen in Organisationen, München und Mering, 1994., str Mobbing definira kao svjesna ili nesvjesna ponašanja osobe ili više osoba naspram jedne ili više osoba. Takva ponašanja kroz kontinuiranu šikanu imaju za cilj nekoga odstraniti iz njegovoga polja djelovanja.; Vidjeti šire: Lindemeier, Neue Arbeit-Neues Denken?; INFORM 2/96, str Hirigoyen, Moralno zlostavljanje - perverzno nasilje u svakodnevnici, Zagreb, (prijevod s francuskoga jezika B. Petra ), str Leymann, The Content., str listopad

47 b) Mobbing i stigmatizacija. Mobbing ponašanja mogu uklju iti ve i broj ponašanja koja u uobi ajenoj interakciji ne e imati za posljedicu agresiju ili progon. Me utim, kako navodi Leymann, takva se ponašanja mogu mijenjati dnevno ili pak kroz dulje razdoblje promijeniti kontekst (intent to go at a person), te voditi stigmatizaciji osobe prema kojoj su usmjerena, a kako bi se ta osoba kaznila. Agresivna manipulacija glavna je zna ajka ove faze. c) Personalni management. Rije je o nastupu situacije kada ve možemo govoriti o caseu (slu aj) na radnom mjestu. Karakterizira je pogrešna procjena situacije, stigmatizacija i pogreške naspram žrtve mobbinga, povrede prava i esto inzistiranje na personalnim karakteristikama, a ne na imbenicima okoliša i organizacije rada. 14 d) Isklju enje (izolacija). Do isklju enja iz svijeta rada dolazi zbog razli itih razloga. U ovoj fazi žrtva naj eš e mora potražiti medicinsku ili psihološku pomo. U prvim istraživanjima bile su definirane etiri faze. Petu je naknadno dodao Leymann. 15 Valja se složiti s Esserom i Wolmerathom da svatko u formi worst case scenarija može brzo dobiti pregled onoga što se žrtvi mobbinga može dogoditi. 16 Pratimo li tako pojavu kroz dvije, me usobno nivelirane razine, kroz pet posljedi nih faza uo avamo: a) Na organizacijskoj razini (Leymann) u prvoj fazi bilježimo konflikt u organizaciji (drskost, besramnost, prostote, niskosti), koji na osobnoj razini (Esser/Wolmerath) prate: prvi stres, simptomi, ignoriranje, borba, prera ivanje konflikta. b) U drugoj fazi, na organizacijskoj razini (Leymann), dolazi do mobbinga i psihoterora (koncentriranje na pojedine osobe), što ga na osobnoj razini (Esser/Wolmerath) prate: strah, zbrka, smetenost, sumnja u sebe, izoliranje, psihosomatske smetnje. c) Tre u fazu na organizacijskoj razini (Leymann) obilježavaju povreda zakona (nezakonito raspore ivanje, prijetnje, sporazumijevanje, pokušaj davanja otkaza), što za posljedicu na osobnoj razini (Esser/Wolmerath) ima: povla enje, odbijanje, optuživanje, psihosomatske smetnje. d) etvrtu fazu na organizacijskoj razini (Leymann) ozna avaju: pogrešne lije ni ke i terapeutske dijagnoze, uzaludni, beskorisni pravni potezi, koje na osobnoj razini (Esser/Wolmerath) prate: op a nesigurnost i nepovjerenje, o ajavanje, zdvajanje, psihosomatski sindromi. e) Kona no, u petoj fazi na organizacijskoj razini (Ley- 14 Jones, Social Stigma - The psychology of marked relationships. New York:1984, W. H. Freeman, cit. prema Leymann, The Content. 15 Leymann, Psychoterror am Arbeitsplatz und wie man dagegen kann, Rheinbeck bei Hamburg, 1993, str. 58 i Leymann, H., (Hrsg.), Der neue mobbing Bericht: Erfarungen und Initiativen, Auswege und Hilfsangebote, Reinbek bei Hamburg, 1995, str Treba tako er istaknuti da svaka žrtva mobbinga ne mora pro i kroz sve navedene mobbing faze. Za žrtvu mobbinga nije toliko bitno u kojoj se fazi nalazi, nego da se što prije okon a stanje u kojemu se žrtva mobbinga našla. Esser/Wolmerath, op. cit., str. 22. mann), dolazi do isklju enja iz svijeta rada (raspore ivanje više puta, raspored na beskorisna mjesta, dugoro na radna nesposobnost, otkaz, prijevremena mirovina, davanje otkaza od strane žrtve mobbinga). Sve ovo, na osobnoj razini (Esser/Wolmerath) dovodi do: depresije, opsesije, masivnih zdravstvenih poteško a, postraumatskog stresnog sindroma, psihi kih poteško a, pokušaja suicida i sl Pojavni oblici mobbinga Nakon provedenih intervjua, Leymann je formulirao 45 formi (oblika) manifestacije mobbinga. U prvu skupinu ozna enu kao Napadi na mogu nost izražavanja spadalo bi sljede e: 1. pretpostavljeni ograni ava mogu nosti izražavanja, 2. stalno prekidanje u obavljanju posla, 3. kolege ograni avaju mogu nost izražavanja, 4. izderavaju se i glasno psuju, 5. stalno kritiziranje kako se obavlja rad, 6. kritiziranje privatnog života, 7. telefonski teror, 8. upu ivanje usmenih prijetnji, 9. upu ivanje pisanih prijetnji, 10. odbijanje (uspostavljanja) kontakta putem omalovažavaju ih pogleda ili gesta i 11. odbijanje (uspostavljanja) kontakta miganjem/ namigivanjem, a da se pritom nešto neposredno ne izgovori. U drugu skupinu koju je nazvao Napadaji na socijalne kontakte dolazilo bi: 12. nerazgovaranje (prekinut verbalni kontakt sa žrtvom mobbinga), 13. nemogu nost izražavanja, 14. premještaj u prostorije daleko od dotadašnjih kolega, 15. zabrana radnim kolegama razgovarati sa žrtvom mobbinga te 16. tretiranje žrtve kao zraka. Tre u skupinu ine tzv. Napadaji na ugled, i to: 17. iza le a loše govorenje o žrtvi, 18. širenje glasina, 19. ismijavanje, 20. optuživanje nekoga da je psihi ki bolestan, 21. prisiljavanje nekoga na psihijatrijsko promatranje, 22. smijanje ili ruganje hendikepiranosti, 23. imitiranje pokreta, glasa ili gesta kako bi se žrtva mobbinga napravila smiješnom, 24. napadanje politi kih ili vjerskih shva anja, 25. ismijavanje privatnog života, 26. ismijavanje nacionalne pripadnosti odnosno nacionalnoga podrijetla, 27. prisiljavanje nekoga na izvršavanje radova koji narušavaju samopouzdanje, 28. ocjenjivanje radnog zalaganja na pogrešan ili vrije aju i na in, 29. dovo enje u pitanje odluka doti ne osobe, 30. vikanje pogrdnih psovki ili drugih obeš aš uju ih izraza za njim/za njom te 31. seksualna približavanja ili verbalne seksualne ponude. U etvrtu skupinu koju je nazvao Napadi na kvalitetu životne i radne situacije, Leymann je uvrstio: 32. nedodjeljivanje radnih zadataka doti noj osobi, 33. oduzimanje svih zadataka na radnome mjestu, tako da si ni sam ne može izmisliti zadatke, 34. dodjeljivanje besmislenih radnih zada a, 35. dodjeljivanje radnih zada a daleko ispod pravog znanja/kvalifikacije, 36. stalno dodjeljivanje novih zadataka, 37. dodjeljivanje povre uju ih zadataka i 38. dodjeljivanje zadataka osobi koji nadilaze njezinu kvalifikaciju, a s ciljem da je se diskreditira. Kona no, posljednju, petu skupinu pod nazivom Napadi na zdravlje obilježavaju sljede a ponašanja: 39. prisiljavanje na radove koji ošte uju 44 listopad 2007.

48 zdravlje, 40. prijetnja fizi kim nasiljem, 41. primjena lake sile, npr. da se nekome dade da razmisli, 42. tjelesno zlostavljanje, 43. uzrokovanje troškova da bi se doti nom/ doti noj škodilo, 44. injenje fizi ke štete u domu ili na radnom mjestu osobe te 45. seksualni napad. Ovih 45 ponašanja karakteristi nih za mobbing koja je identificirao Leymann 17 potkraj osamdesetih godina poslužilo je i u istraživanjima Niedla i Zapfa. Kako s pravom ukazuje Leymann, 18 istraživanja su potvrdila hipotezu da postoje op a pravila mobbing modela ponašanja, ali i posebnosti Mogu i uzroci mobbinga Mobbing uvijek zapo inje socijalnim konfliktom, gdje postoji interakcija izme u minimalno dva me usobno ovisna sudionika, i gdje jedna strana svjesno pokušava poduzeti diskriminiraju a ponašanja naspram druge. Razlozi koji mogu dovesti do takvih konflikta mogu bit razli iti. U svijetu rada gdje se promjene doga aju nevjerojatnom brzinom, djelovanje kako poslodavaca, tako i posloprimaca izloženo je stalnim promjenama i stresu. Nove tehnologije omogu uju poslodavcima tehni ku kontrolu koja se naj eš e postiže samim tehnološkim procesom. Me utim, problem nastaje kada kontrola i nadzor nad djelovanjem i aktivnostima radnika prelazi granice koje zahtijeva proces rada i prerasta u kontroliranje i nadzor svih ponašanja i aktivnosti zaposlenika (registriranje videokamerama duljine pauze, odlazaka na toalet i sl.). Nove menadžerske strategije, restrukturiranje tvrtki posebno prilikom preuzimanja, spajanja i pripajanja (statusne promjene) naj eš e vode smanjivanju broja radnih mjesta i otpuštanju zaposlenika. Sve to ini pogodno tlo za eventualne socijalne konflikte. Proces globalizacije predstavlja veliki izazov. Pove anje ekonomske ovisnosti, sve isprepletenija mreža poslovnih odnosa i financijskih tokova te izravnih ulaganja utje u na dinamiku razvoja i manevarski prostor tvrtki na globalnome tržištu. Globalizirana tržišta imaju svoju unutarnju logiku. Zapravo, rigidni nacionalni propisi pospješuju i ubrzavaju da kapital traži tržište bez granica, te pravnu regulativu koja, uz ostalo, to i omogu ava. 19 Globalizacija se odnosi na mnoštvo povezanosti i me uodnosa izme u država i društva koji ine sadašnji svjetski sustav. Koncipirana je kroz postupke putem kojih doga aji, odluke i aktivnosti na jednoj strani svijeta imaju snažne posljedice na pojedince i zajednice na udaljenim 17 Leymann, From mobbing to expulsion in work life, Stockholm, Publica, te Leymann, Mobbing. Psychoterror am Arbeitsplatz und wie man sich dagegen wehren kann, 1993., str LIPT-questionaire: Leymann Inventory of Psichological Terror. Valja tako er naglasiti da su sva istraživanja koristila LIPT upitnik, osim norveškoga istraživanja. 19 Bodiroga-Vukobrat; Globalizacija prava versus europeizacija prava, Zbornik Pravnog fakulteta Sveu ilišta u Rijeci, Suppl., br. 3/2003, str dijelovima globusa. Proces globalizacije pokazuje dva razli ita fenomena: opseg (ili protezanje) i intenzitet (ili produbljenje). S jedne strane definira set postupaka koji obuhva aju ve i dio svijeta ili koji djeluju diljem svijeta; koncept ima prostornu konotaciju. Istodobno, zna i ne samo povezivanje iznad granica pojedinih tržišta, jer tako er obuhva a procese koji nisu odre eni tržištem, te na radikalan na in utje e i ure uje oblike ljudskog života. Globalizacija nosi poželjne, ali i neželjene efekte. 20 Navedeni imbenici, samostalno ili kumulativno name u nove obveze poslodavcima i posloprimcima, što esto nadilazi mogu nosti jedne i druge skupine (kako fizi ke, tako i psihi ke), a u kona nici vrlo esto vodi socijalnome konfliktu. Prema Zapfu, 21 uzroci mogu biti: u organizaciji, u grupi, glede osobe po initelja i u osobi žrtve. Gleichmann 22 je došao do istih rezultata, pa možemo govoriti o sljede im razlozima: Prvu skupinu ine uzroci i razlozi u organizaciji. Tu bi spadali: pretjerani zahtjevi, nepostojanje zahtjeva (ignoriranje), pogreške u ponašanju uprave, loša radna klima, socijalne norme, nedostaci u organizaciji rada, nejasne odredbe glede ovlasti, strah u pogledu radnog mjesta, radnopravni propisi i sl. U drugu skupinu spadali bi uzroci u socijalnom sustavu: socijalni sklop grupe, zavist, pritisak grupe, neprijateljstvo sindrom žrtvenog jarca, i sl. Razlozi u personalnom sustavu inili bi tre u skupinu, i mogu biti: moralna razina, stigmatizacija socijalne ovlasti, kvalifikacije i sl. U etvrtu skupinu spadali bi razlozi na strani po initelja mobbinga: pretjerani zahtjevi, problemi u vrijednosnom sustavu po initelja, osobni ciljevi i motivi, sociopatska osobnost, mogu i strahovi. Kona no, možemo govoriti i o razlozima na strani žrtve, koji ine petu skupinu: premalo socijalnih ovlasti, sociopatska osobnost, bolesti, problemi glede obavljanja radnih obveza, napadnost vanjskoga ponašanja. U ovom je kontekstu vrlo zanimljiva tvrdnja Hirigoyenove 23 prema kojoj: Poduze e može postati nastrani sustav, ako cilj opravdava sredstvo i ako je spremno na sve glede postizanja ciljeva, uklju ivši uništenje pojedinca. Brojni su šefovi koji se održavaju razornim obrambenim sustavom, ne sprje avaju i nego poti u i strah, ne poštuju i ljudski element, ve bježe i od odgovornosti i vladaju i uz pomo straha i laži. Navode i primjer tvornice Maryflo u Morbihanu autorica tvrdi da se: Poduze e namjerno koristi nastranim postupcima po- 20 Bodiroga-Vukobrat, Herausforderung der Globalisierung für die soziale Sicherheit der kleineren Transformationsstaaten, ZIAS, C. F. Müller, 1/2002, str. 82 i dalje. 21 Zapf, Mobbing in Organisation-Überblick zum Stand der Forschung; Zeitschrift für Arbeits-und Organidationspsychologie, Heft 1/1999, str Gleichmann; Mobbing-Psychoterror am Arbeitsplatz; Schuleitung und Schulentwicklung; Stuttgart, September, 1997, str. 3 i dalje. 23 Hirigoyen, op. cit., str. 89. listopad

49 jedinaca, jer se nada izvu i ve u dobit, bez obzira na prava i status radnika. 24 Kosteli -Marti, analiziraju i situaciju u Hrvatskoj, tvrdi da bossing postoji u velikom postotku u Hrvatskoj. Mi bismo ustvrdili da se doista radi naj eš e o bossingu, ali i o strateškome mobbingu. Tijekom pretvorbe i privatizacije nastojalo se riješiti starijih radnika, vrlo esto isisati kapital, te prisiliti zaposlenike na dobrovoljni odlazak, kako bi socijalni troškovi preuzimanja, spajanja i pripajanja bili što niži. O skupnim otpuštanjima, 25 u smislu Smjernice 98/59/EZ, te uskla enosti hrvatskoga prava pisano je, ali valjalo bi istražiti kako i u kolikoj mjeri su bila posljedica mobbinga. 2. PRAVNI ASPEKTI MOBBINGA 2.1. Definiranje pravnog pojma mobbinga u usporednom pravu Kroz radnozaštitno zakonodavstvo najprije su skandinavske zemlje (Švedska, Finska i Norveška) predvidjele zaštitu fizi koga i mentalnoga zdravlja zaposlenika te zaštitu od psihi koga zlostavljanja na radu. Posebice to, u odnosu na specifi nost konflikta na radnome mjestu gdje je zaposlenik - žrtva mobbinga izložen sustavnom stigmatiziraju em procesu i zadiranju i povredi njegovih temeljnih ljudskih prava, poglavito socijalnih i zadiranju u njih. Potreba zaštite žrtve mobbinga zahtijevala je pravnu definiciju pojma mobbinga. Naime, definicije koje smo iznijeli u ranijem poglavlju, iako dragocjene za razumijevanje ovog fenomena, uo ljivo je, ne udovoljavaju zahtjevu definiranja pojma mobbinga u pravnom smislu. O prvoj definiciji takve vrste možemo govoriti ako analiziramo odluku njema koga Bundesarbeitsgerichta od 15. sije nja godine, 26 koji pokušava odrediti pojam mobbinga, definiraju i ga kao sustavno šikaniranje ili diskriminiranje posloprimca od strane drugih posloprimaca ili od strane pretpostavljenog ili (pretpostavljenih), pri emu kroz stresne situacije na radnom mjestu, iji su uzroci, me u ostalim, pretjerani ili premali zahtjevi prema pojedinim zaposlenicima (osje aj nesigurnosti), dolazi do diskriminacije te isklju enja iz svijeta rada. Na temelju definicije Suda, Brinkmann 27 je ustvrdio 24 U tvornici Maryflo zaposlenice su bile žene, jedini muškarac bio je direktor. Zlostavljao je radnice kako bi poboljšao u inkovitost, vremenski mjerio stanke zaposlenicama, vrije ao. Sve je to radio uz znanje generalnog direktora, te su radnice zapo ele štrajk. Zanimljivo je da su prije štrajka televizijske kamere za potrebe emisije Striptease (France 3) bilježile doga aje. Iako je znao da se to i filmski dokumentira, on ništa nije mijenjao u svojim metodama mobbinga, smatraju i ih legitimnim i u inkovitim. Od 108 radnica, 85 ih je stupilo u štrajk i zahtijevale su ostavku direktora. Uspjele su ishoditi njegovu ostavku, ali je 65 radnica bilo otpušteno. Hirigoyen, op. cit., str Bodiroga-Vukobrat, Bili ; Skupna otpuštanja radnika i zbrinjavanje viška radnika pri statusnim promjenama u europskome pravu u svjetlu Smjernice 98/59/EZ, s posebnim osvrtom na harmonizaciju hrvatskoga prava, Zbornik Pravnog fakulteta u Rijeci, vol. 25., br. 1/2004., str ABR 14/96 = BAGE 85, 56 (58) 27 Vidjeti šire: Brinkmann, Mobbing, Bullying, Bossing-Treibjagd am Arbeitsplatz; Heidelberg, 2002., 2. Auflage, str. 17 i dalje. da se radi o: napadajima tijekom duljeg vremena, koje sustavno slijedi to da se nekoga želi smrviti, o namjeri koja se realizira tijekom pola godine, u pravilnim vremenskim razmacima, postojanju kauzalne veze i protupravnosti djelovanja u smislu radnog, gra anskog i kaznenog prava. U njema koj sudskoj praksi još je više osnažena zaštita od mobbinga presudom Landesarbeitsgericht u Erfurtu (LAG), od 1. travnja Sud je ustvrdio da se radi o sustavnome psihoteroru, kao teškom napadu na osobna prava i zdravlje zaposlenika. 28 Slu aj koji smo naprijed naveli, a koji se dogodio u tvornici Maryflo u Morbihanu godine, bio je jedan od povoda donošenja francuskoga Zakona o mobbingu (Francuski zakon socijalne modernizacije br , od 17. sije nja godine utvr uje da je Mobbing psihi ko maltretiranje što se ponavlja putem akcija koje imaju za cilj ili posljedicu degradiranje radnikovih radnih uvjeta, koji mogu uzrokovati napad i nanijeti štetu ljudskim pravima i ljudskom dostojanstvu, naštetiti fizi kom ili mentalnom zdravlju ili kompromitirati žrtvinu profesionalnu budu nost ) Mobbing u lanicama Europske unije i pravnozaštitni aspekti U istraživanju Dublinske fondacije iz godine, kako se vrlo esto u aktima EZ-a naziva istraživanje što ga provodi European Foundation for the Improvement of Living and Working Conditions,29 uo ljiv je razli it postotak zastupljenosti mobbinga. 30 U poljoprivredi i ribarstvu 3%, isti je postotak u djelatnostima energije, plina i vodoopskrbe, dok je najviši u državnoj upravi, prema ovome istraživanju iznosio je 14%. Prema rezultatima ovoga istraživanja odnosno (8%) posloprimaca u Europskoj uniji (dalje u tekstu: EU) izjasnilo se žrtvom mobbinga u posljednjih 12 mjeseci. Me utim, tamne brojke zasigurno su nekoliko puta ve e. Europski je parlament na temelju l. 2., l. 3., l. 13., l te l Ugovora o EZ-u, Rezolucije od 13. travnja godine o moderniziranju organizacije rada - pozitivni pristup promjenama, 31 od 24. listopada godine izdao vodi za države lanice o politici zapošljavanja u godini, Zajedni ko 28 Zanimljivo je da se ovom presudom LAG Erfurt poslodavac obvezao štiti osobna prava zaposlenika, zapravo zaštitu od tre ih osoba (5 Sa 403/2000)., 29 Third European Survey on Working Conditions, Dublin, 2000, (www. eurofound.eu.int), te ( 30 U poljoprivredi i ribarstvu 3%, isti je postotak u djelatnostima energije, plina i vodoopskrbe 3%, u financijskome posredovanju 5%, u rudarstvu i prera iva koj industriji 6%, poslovi s nekretninama 7%, prodaja na veliko i malo 9%, transport i komunikacije 12%. Postotak od 12% zabilježen je, tako er, u školstvu i zdravstvu, te hotelijerstvu i ugostiteljstvu. U državnoj je upravi prema ovome istraživanju postotak iznosio 14%. 31 ABl C 219, od , str listopad 2007.

50 izvješ e o zapošljavanju godine 32 kao i 25. listopada godine novu Socijalnopoliti ku agendu, 33 te na temelju izvješ a Odbora o zapošljavanju i socijalnim prilikama i stajališta Odbora za ravnopravnost spolova (A5-0283/2001) usvojio Rezoluciju o mobbingu na radnom mjestu (2001/2339(INI). 34 U rezoluciji (izvješ u) 35 ukazuje se na raznolikost pravnih sustava država lanica, kulturne razlike te pitanja razine zaštite socijalnih prava zaposlenika. Drugo veliko istraživanje European Foundation for the Improvement of Living and Working Conditions 36 provedeno je godine, a rezultati su objavljeni godine U ovom istraživanju sudjelovale su nove države lanice. Uo eno je da je postotak osoba koje su doživjele mobbing u državama lanicama koje su nedavno pristupile niži nego kod ranijih država lanica. Razloge za to valja tražiti u informiranosti, kulturi rada i ponašanja na radnome mjestu. No, bez obzira ima li ga u ve em ili manjem postotku, evidentno je, a to pokazuju istraživanja, da je problem mobbinga u zemljama lanicama EU i te kako prisutan. Stoga nastojanja idu u pravcu donošenja supranacionalnih propisa koji e pomo i u sprje avanju mobbinga i u inkovitom rješavanju problema koji izaziva. U Ugovoru iz Amsterdama socijalnoj je politici posve en poseban odjeljak (Glava XI., l i dalje Ugovora o EZ-u). Tako l Ugovora o EZ-u predvi a da Zajednica i države lanice, imaju i u vidu temeljna socijalna prava, kakva su predvi ena Europskom socijalnom poveljom potpisanom u Torinu 18. listopada godine i Poveljom Zajednice o temeljnim pravima radnika, iz godine, imaju za cilj poticanje zaposlenosti, promicanje uvjeta života i rada, uz njihovo uskla ivanje u tijeku poboljšanja, odgovaraju u socijalnu zaštitu, dijalog izme u socijalnih partnera - poslodavaca i radnika, razvoj ljudskih resursa, s ciljem postizanja visoke i trajne zaposlenosti i borbe protiv socijalne marginalizacije. U tome e cilju Zajednica primijeniti mjere kojima se vodi ra una o razli itostima nacionalne prakse, posebno u podru jima konvencija i radnih ugovora, te o potrebi održanja konkurentnosti gospodarstva Zajednice. Polje djelovanja EZ-a glede socijalnih pitanja, sukladno l st. 1. Ugovora o EZ-u, pokriva : poboljšanje, osobito radne sredine, glede zaštite zdravlja i sigurnosti radnika, uvjete rada, informiranje i konzultiranje radnika, integriranje osoba isklju enih s tržišta rada, ne dovode i u pitanje primjenu l. 150., te jednake mogu nosti žena i muškaraca na tržištu rada i jednakoga postupanja na rad- 32 ABl C 197, od , str ABl C 197, od , str Europäische Parlament Sitzungsdokument- Bericht ber Mobbing am Arbeitsplatz (2001/2339(INI)), endgültig A5-0283/2001, Ausschuss für Beschäftigung und soziale Angelegenheiten, Berichersttatter: Jan Andersson. 35 Resolution on Harasment at the Workplace, vidjeti: eu.int/publications/files l Ugovora o EZ-u. nome mjestu. l st. 2. Ugovora o EZ-u daje ovlasti Vije u da korištenjem smjernica odredi minimalne standarde, vode i ra una o uvjetima i tehni kim propisima u svakoj od država lanica. Valja naglasiti da države lanice mogu uvesti ili pak zadržati još strože zaštitne mjere. Dublinska zaklada s pravom tvrdi da mobbing predstavlja zdravstveni rizik koji može prouzro iti bolesti kojima pogoduje stres. Tako er Vije e EZ-a poti e Komisiju kako bi se utvrdili kvantitativni i kvalitativni indikatori glede mobbinga na radnome mjestu, što je posebno naglašeno na skupu u Laekenu. U Rezoluciji o zlostavljanju (mobbingu) na radnom mjestu isti e se da iako ne postoji op eprihva ena definicija mobbinga, mogu se uo iti zajedni ka obilježja: nedostatak humanosti na radnome mjestu, osobna iskustva mobbinga na radnome mjestu, osje aj isklju enosti iz zajednice, suo avanje s proturje nim zahtjevima na radu, te nepostojanje odgovaraju ih na ina da bi se njima udovoljilo. 38 Savjetodavni odbor Komisije EZ-a za sigurnost, higijenu i zaštitu zdravlja na radu u Mišljenju o nasilju na radnome mjestu godine ustvrdio je da su mobbing i seksualno zlostavljanje prisutni na radnome mjestu (Nasilje može biti definirano kao oblik negativnoga ponašanja ili djelovanja u odnosima izme u dvoje ili više ljudi, kojeg karakterizira agresivnost, ponekad ponovljena, ponekad neo ekivana, koja ima štetne u inke na sigurnost, zdravlje i dobrobit radnika na njihovome mjestu rada. Agresivnost može poprimiti oblik govora tijela koja ukazuje na zastrašivanje, prijezir ili omalovažavanje ili stvarnog fizi kog ili verbalnog nasilja. Nasilje se manifestira na brojne na ine, a kre e se od fizi ke agresivnosti do verbalnih uvreda, mobbinga i seksualnog zlostavljanja, diskriminacije na temelju vjerske pripadnosti, rase, invalidnosti, spola ili, bilo kako bilo, razli itosti, a izvršitelji mogu biti osobe i izvan i unutar radnog okruženja. Važno je imati na umu da fizi ko nasilje može imati ne samo fizi ke nego i psihološke posljedice, koje mogu nastupiti odmah ili naknadno.). Zapravo isti dokument daje pobližu definiciju mobbinga: Mobbing je negativan oblik ponašanja izme u kolega ili izme u hijerarhijski nadre enih i podre enih, kojim se doti nu osobu opetovano ponižava i napada izravno ili neizravno od strane jedne ili više osoba s ciljem i u svrhu otu ivanja iste te osobe. Na ovome mjestu valja ukazati na jedno od temeljnih na ela europskoga prava, a to je zabrana diskriminacije. l. 13. Ugovora o EZ-u, te l jednakog postupanja promi e se i jam i ovo na elo. Posebice kroz sekundarno pravo Zajednice, a naj eš e kroz smjernice kao instrument harmonizacije koje su države dužne implementirati u nacionalno pravo države lanice, uspostavlja se op i okvir za jednaki odnos u zapošljavanju i dostupnosti radnih mjesta, te Smjernica 2000/78/EZ u l. 2. definira 38 Bericht über Mobbing am Arbetsplatz (2001/2339 (INI)), str. 11. listopad

51 izravnu diskriminaciju. 39 Pod pojmom izravne diskriminacije smatra se kad se prema jednoj osobi ponaša manje povoljno na naprijed navedenim osnovama nego što se prema nekoj drugoj ponašalo, ponaša ili bi se ponašalo u sli noj situaciji. Pod neizravnom diskriminacijom u smislu Smjernice smatra se kada naizgled neutralna odredba, kriterij ili praksa stavlja osobe (...) u posebno nepovoljniji položaj u usporedbi s drugima, osim: osoba u ostalim uvjetima, osim ako je ta odredba, kriterij ili praksa objektivno opravdana nekim legitimnim ciljem, i ako su na ini za postizanje tog cilja prikladni i neophodni.... Valja tako er istaknuti da Smjernica 2000/78/EZ utvr uje da se zlostavljanje smatra oblikom diskriminacije (...), kada se neželjeno ponašanje (...) doga a u svrhu ili s ciljem vrije anja dostojanstva osobe, te stvaranja prijete eg ili neprijateljskog, ponižavaju eg, uvredljivog ili neugodnog okruženja. U tome kontekstu, koncept zlostavljanja može biti definiran sukladno nacionalnom zakonodavstvu i praksi država lanica. Što se ti e zemalja lanica EZ-a i njihove legislative, razvidno je da su neke države lanice posebnim zakonom uredile sprje avanje mobbinga. Na taj zakonodavni postupak odlu ila se Francuska, u ijem je zakonodavstvu u lanku L , paragraf 1. Code du Travail (Zakon o radu) utvr eno: Niti jedan zaposlenik ne bi smio trpjeti opetovane radnje moralnog zlostavljanja koji imaju za svrhu ili cilj degradiranje njegovih/njezinih uvjeta rada koje mogu kršiti njegova/njezina prava i njegovo/njezino dostojanstvo te dovesti do promjene u njegovom/njezinom fizi kom i duševnom zdravlju ili mogu kompromitirati njegovu/njezinu profesionalnu budu nost. Belgijski zakonodavac definira opetovano uvredljivo ponašanje bilo kojeg podrijetla, bilo da je unutar ili izvan poduze a ili institucije, koje se manifestira posebice ponašanjem, rije ima, prijetnjama, djelovanjem, gestama ili jednostranim tekstovima ija je svrha ili cilj vrije anje osobnosti, dostojanstva ili fizi kog ili psihološkog integriteta radnika ili bilo koje druge osobe na koje se ovo poglavlje odnosi, u vo enju njihovog posla, dovode i njihov posao u opasnost ili stvaraju i prijete e, neprijateljsko, prijezirno, ponižavaju e ili uvredljivo okruženje (Loi du 11 juin 2002 vezano za zaštitu od nasilja, moralnog zlostavljanja i seksualnog zlostavljanja na radnom mjestu ), a švedski zakonodavac predvi a da se pod tim pojmom podrazumijeva: Rekurentno pokudne ili izrazito negativne inidbe koje su usmjerene protiv pojedinih radnika na uvredljiv na in te mogu rezultirati izop ivanjem tih radnika iz radne sredine. (Švedska uprava za radno okruženje 1993.). Tako er su posebnim zakonom Danska i Nizozemska regulirale ovu problematiku. Iako nije donijela poseban zakon, Velika Britanija je 39 Council Directive 2000/78/EC of 27 november 2000 establishing a general framework for equal treatment in employment and occupation, O. J. L 303 /16, kroz Kodeks prakse britanskog ACAS-a predvidjela da se pod pojmom mobbinga podrazumijeva prijete e, zastrašuju e, podmuklo ili uvredljivo ponašanje, zlouporaba ili uporaba mo i na na ine ija je namjera podrovati, poniziti, ili povrijediti primatelja (ACAS - The Advisory, Conciliation and Arbitration Service). Irska, Njema ka i Španjolska nisu usvojile nove zakone glede mobbinga, nego su smatrale da se problem može rješavati putem postoje e legislative. Tako je Irska usvojila nove kodekse prakse, gdje je predvi eno da se pod ovim pojmom smatra: Opetovano neprikladno ponašanje, izravno ili neizravno, fizi ko ili neko drugo, kojeg provodi jedna ili više osoba protiv druge ili drugih, na mjestu rada i/ili u tijeku zapošljavanja, koje se opravdano može smatrati podrivanjem prava pojedinca na dostojanstvo na radu. Njema ka i Španjolska oslonile su se na pravnostvarala ku praksu nacionalnih sudova. U Njema koj su u aktima autonomnoga i heteronomnoga prava unesene antimobbing-klauzule Njema ka zakonodavna i sudska rješenja de lege lata Kreativna uloga koju njema ki sudovi i ina e imaju glede tuma enja i primjene pozitivnih propisa i u odnosu na fenomen mobbinga došla je do punog izražaja. Prikazat emo slu aj kojim je tužitelj pred Landesarbeitsgerichta Thüringen tražio, pored zaštite prava iz radnog odnosa u svezi sa zapošljavanjem za trajanja otkaznoga roka, i zaštitu od mobbinga LAG Thüringen, 10. travnja Sa 403/00 Mobbing Urteil, injeni no stanje: Tužitelj je bio zaposlen kod tuženoga kao voditelj štedionice. Godine dolazi do fuzioniranja Stadt-und Kreissparkasse G i Sparkasse G. Tužitelj 54 godine star i zarada bruto 8159,11 DM. Tužitelj je izabran za voditelja, ali mu je još dodatno dodijeljeno vo enje Geschäftstelle W. Godine tužitelj je premašio planiranu dobit 124%, Dopisom od tuženi (poslodavac) zahvaljuje kako je tužitelj ostvario premije štednje od DM, što se smatralo rekordnim postignu em u Thüringer Sparkasse. Dana pismeno se tužitelj raspore uje na drugo radno mjesto (kako se navodi privremeno), ime se još više poja ava obujam poslova i njemu podre enih zaposlenika. U jesen tužitelj se nekoliko puta pismeno obra a upravi kako je preoptere en, te da ne e mo i obaviti zadatke koji su pred njega postavljeni, ako ne do e do rastere enja. Sije anj reorganiziranje Sparkasse. Potkraj velja e uprava priop ava da postoje prigovori kolega i klijenata, ali bez navo enja imena. Dana prvi razgovor. Sve do tada pisana komunikacija, mora predati klju eve. Dana pisana obavijest kako dalje ne e obavljati niti jednu od dotadašnjih dužnosti, te da mora predati klju eve. U razdoblju od do posloprimac na bolovanju. Lije ni ka dijagnoza neurastenija, poreme aj prilagodbe, biomehani ki funkcionalni poreme aj. Dana novi raspored na novo radno mjesto i poslove i radne zadatke; tužitelj želi preuzeti novo radno mjesto, iako je takvim rasporedom nezadovoljan. U razdoblju od 2.5. do opet na bolovanju - dijagnoza Radikulopathie. Povratkom na posao slijedi nekoliko opomena. Obra anje radni kom vije u. Dana sukob s kolegama, suspendiran. Dana otkaz s izmijenjenim ugovorom o radu., tužba Arbeitsgericgt G., psihoterapeut problemi spavanja, unutarnji nemir, depresivno raspoloženje prouzro eno lošim me uljudskim odnosima, schlechtes Arbeitsklima. 48 listopad 2007.

52 Tužitelj je u tužbi apostrofirao sljede e: da je tuženi nad njime sustavno provodio mobbing generiran ijenicom što je njihova predstavnica, g a. A., bila zainteresirana za njegovo radno mjesto. Prema sporazumu iz ugovora o radu te u skladu s temeljnim ljudskim pravom na zaštitu dostojanstva da ima pravo na rad te ne smije biti ponižavan od strane tuženoga i obeshrabrivan od strane ostalih suradnika, a što se dogodilo. Naime, radio je na tri radna mjesta u punome radnome vremenu, izricane su mu opomene, dijelom i zbog tog optere enja, ali o istima nije imao priliku biti saslušan, da mu konkretni zadaci iz podru ja njegove djelatnosti u odjelu nekretnina nikad nisu bili obznanjeni, od suradnika nije dobivao nikakve obavijesti niti radne materijale te da su suradnju glatko odbijali. Spisi koje je zaprimao u obradu u pretežitom dijelu ve su bili zastarjeli, i samo radi toga da ni sebe ni tuženoga ne izloži sramoti nije želio obraditi te spise bez daljnjih obavijesti. Sve to je kulminiralo kriti ne prigode kada je došlo do sukoba sa zaposlenim stru njacima za obradu nekretnina V. i R., a zbog razli itih neutemeljenih prigovora npr. da je suradnja s njime nemogu a, da je uzeo privatnu dokumentaciju iz ormara gosp. R. (pri emu se radilo o informacijama koje njemu nisu bile važne i o svima dostupnome ormaru), da prilikom napuštanja radnoga mjesta ne želi re i gdje ide i dr. Zbog svega se kao bivši voditelj za podru je tržišta koji je nadgledao 84 osobe sada doimao kao glupavi mladi. Ni na koji na in nije izazvao suradnika R. na tu u ili mu prijetio, ve se samo razgovor odvijao u povišenome tonu. Naime, da nakon što mu je suradnik R. rekao Vi ste kao stru njak za podru je tržišta zasigurno više nego u stanju voditi telefonske razgovore s mušterijama, sko io je i podigao ruku. Kada su nakon toga suradnici V. i R. napustili prostoriju, voditeljica odjela je rekla: Znate, od nas ne ete dobiti potporu. Vi ste sami odgovorni za sebe, morate vidjeti kako ete se sna i. Iz obrazloženja presude izdvajamo: Pod klju nom rije i mobbing skriva se sve prošireniji fenomen zabilježen na radnome mjestu koji predstavlja jedno od klju nih pitanja radnoga prava. Broj žrtava mobbinga se u Njema koj procjenjuje na 1,5 milijuna. 10% samoubojstava treba pripisati mobbingu (Franfurter Rundshau od 27. velja e 2001., str. 25). Pad proizvodnje koji se o ituje kao njegova posljedica procijenjuje se na 25 milijardi njema kih maraka (vidjeti: Blomeyer, Münchener Handbuch des Arbeitsrecht, 2. izdanje, svezak 1, para. 53, 28). No, do današnjeg dana postoji više mnogobrojnih znanstvenih radova na tu temu nego sudskih odluka (Leymann, Mobbing am Arbeitsplatz und wie man sich dagegen wehren kann, Hamburg, 1993; vidjeti: Bieler/Heilmann, ArbuR 1996, str. 430; Däubler, BB 1995, str. 1347; Haller/Koch, NZA 1995, str. 356; Schaub, Arbeitsrechthandbuch, 9. izdanje, para. 108, 57). Ove posljednje odnose se pretežno na pitanje postojanja potrebe za obrazovanjem predstavnika radnika o temi mobbinga (Savezni sud za radne sporove, zaklju ak od 15. sije nja 1997., NZA 1997, str. 781). Samo u malom broju slu ajeva sudovi nadležni za radne sporove temeljili su svoje presude na postojanju ponašanja koje je kvalificirano kao mobbing (Zemaljski sud za radne sporove Thüring, presuda od 15. velja e 2001.,-5 Sa 102/00, i Zemaljski sud za radne sporove Sachen-Anhalt, presuda od 27. sije nja 2000.,-9 Sa 473/99 - mobbing kao razlog za otkaz bez otkaznoga roka; Sud za radne sporove Kiel, presuda od 16. sije nja 1997.,-5d Ca 2306/96 - mobbing opomena kao sredstvo izazivanja završetka radnoga odnosa). Pretežno se radi o odbijaju im presudama ili presudama koje nisu ulazile u ispitivanje pravne osnove (Zemaljski sud za radne sporove Bremen, presuda od 28. travnja 2000.,-3 Sa 284/99, - tužbeni zahtjev za naknadom štete radi mobbingom uzrokovanog dobrovoljnoga otkaza; Zemaljski sud za radne sporove Köln, presuda od 7. sije nja Sa 1014/97 - tužbeni zahtjev za naknadom štete i štete uzrokovane duševnom boli zbog mobbingom uzrokovanog psihi kog oboljenja; Zemaljski sud za radne sporove Frankfurt, presuda od 26. kolovoza Sa 535/97, ArtzR 1998, str. 146, nepravi no izvršavanje prava zadržavanja radnih doprinosa zbog mobbinga i na tome temeljen otkaz bez otkaznoga roka). Koliko je poznato, dosadašnja sudska praksa nije dala osnovna objašnjenja pravnih pitanja povezanih s problematikom mobbinga. Posloprimcu je naro ito teško u inkovito prikazati postojanje takvoga ponašanja. Još je teže dokazivanje istoga. Stoga su sudovi nadležni za radne sporove suo eni s poteško ama prepoznavanja postojanja mobbinga te s problemom pravi ne procjene njegovih posljedica na konkretan slu aj u sporu. Za to postoje valjani razlozi. Kod postojanja ponašanja koje se može kvalificirati kao mobbing, jedno pravno relevantno injeni no stanje može zahtijevati jednu potpuno druk iju pravnu ocjenu nego li je to kod izoliranog promatranja. Ako izlaganje stranaka sadrži dovoljno poveznica, potrebno ih je uzeti u obzir u pravnome obrazloženju kako bi se izbjeglo donošenje krivih pravorijeka. S time u vezi treba pojasniti da se kod pojma mobbing ne radi o pravnome injeni nome stanju, ve o jednom skupnom pojmu za na in ponašanja, koje ve prema stvarnome stanju pogo enoga može imati pravne, zdrastvene i gospodarske posljedice i koje kao sve eš a pojava u društvenome životu može tako er imati i sociološke posljedice. Razli ite definicije pojma mobbing odgovaraju razli itim znanstvenim stajalištima. S radnopravnog stajališta Savezni sud za radne sporove shva a sustavno neprijateljsko ponašanje, šikaniranje i diskriminaciju posloprimaca me usobno ili od strane nadre enih (Zaklju ak od 15. sije nja 1997.). Njega slijedi i 5. vije e Zemaljskoga suda za radne sporove u Thüringu. Pravno razvrstavanje takvoga na ina ponašanja prosu uje se isklju ivo prema tome je li ispunjeno injeni no stanje pravnoga propisa, na temelju kojega e se do i do željene pravne posljedice. U pravilu se radi o povredama op eg prava na zaštitu osobnosti, asti ili zdravlja pogo enoga te na njima temeljenim tužbenim zahtjevima za propuštanjem djelovanja, naknadom štete ili mogu e naknadom štete zbog nanesene duševne listopad

53 boli. Pogo enome posloprimcu, ve prema tome koje okolnosti postoje u konkretnome slu aju, odnosno je li povreda njegovih prava uslijedila od strane njegovih suradnika, nadre enih ili poslodavca te kakve posljedice želi posti i, stoje na raspolaganju zahtjev za zaposlenje u skladu s ugovorom prema par. 611., 242. BGB, l. 1. i 2. Ustava, zahtjev za propuštanjem daljnjih povreda osobnosti, asti i zdravlja prema par , 862., 12. BGB, zahtjev za naknadom štete prema par BGB, par st. 2. BGB ili zbog povrede sporednih obveza iz ugovora o radu, zahtjev za naknadom štete zbog nanesene duševne boli prema par BGB ili tako er ostvarivanje prava na zadržavanje ostvarenja nastalih radom prema par st. 1. BGB. Poslodavac može reagirati, ve prema okolnostima, opomenom, premještajem ili (izvanrednim) otkazom mobberu, te ga kod postojanja pretpostavki može tužiti na naknadu štete zbog povrede sporednih obveza iz ugovora o radu. Pravno zna enje injeni nih stanja koja su obilježena pojmom mobbinga leži u omogu avanju primjene prava nad takvim ponašanjem, koje pri izdvojenom promatranju pojedinih radnji ne ispunjava ili ne bi moglo ispuniti u dovoljnoj mjeri injeni ne pretpostavke prava na propust, inidbu ili zaštitu od povrede. Definicija mobbinga koja bi bila uža od one Saveznoga suda za radne sporove iz Zaklju ka od 15. sije nja ne bi odgovarala tome zna enju. Stoga treba odbiti tvrdnje prema kojima mobbing kroz duže razdoblje postoji pod uvjetom da postoje kontinuirane radnje kroz najmanje pola godine. Isto vrijedi i za stajalište da se žrtva putem takvih radnji trebala osje ati diskriminiranom ili za stav da se mobbing ne smije ostvarivati samo putem prikrivenih radnji. injeni no djelovanje prethodno navedenih propisa nastupa ovisno o ukupnim okolnostima konkretnoga slu aja. Ponašanje koje se može kvalificirati kao mobbing može u kratkome razdoblju dovesti do vrlo teških posljedica (vidjeti: Zemaljski sud za radne sporove Thüring, presuda od 15. velja e Sa 102/00- pokušaj samoubojstva žrtve). Sadisti ki motivirani po initelj ne mora bezuvjetno imati u interesu završetak radnoga odnosa žrtve. U njegov se subjektivni osje aj ne ulazi. Za zahtjev za propuštanjem je relevantno ugrožava li ponašanje po initelja objektivno op e pravo na osobnost ili druga zašti ena prava žrtve. Tako er i podmukle, anonimne i stoga skrivene radnje mogu dovesti do povrede prava, i samo je to ono što se uzima u obzir kod pravne ocjene. Ako je mobbing usmjeren prema suradnicima ili nadre enima, tu esto ulogu igraju zavist, strah za vlastito radno mjesto, bezuvjetna težnja za izgradnjom karijere, nedovoljna socijalna prilagodba žrtve, ali i isto sadisti ki ili rasisti ki motivi. Neposredni poticaj može postojati u svakoj radnji žrtve mobbinga, koja kod po initelja izaziva zavist, privid ugrožavanja radnoga mjesta ili karijere, sadrži jednu prema mišljenju zaposlenika neprihvatljivu neovisnost. Kod motiva kao što su sadizam ili rasizam dovoljno je ve i samo postojanje žrtve. Tijek provo enja mobbinga tipi no je prožet postupnim vršenjem sve ve eg kvantitativnog i kvalitativnog pritiska na žrtvu. Ako se ne može na i kompromis koji e riješiti uzrok sukoba, u pravilu slijedi intenziviranje ponašanja koje je po etno ograni eno na pojedine zlobe i bezobraznost sve do svojevrsnog povezivanja gore opisanih na ina ponašanja, koje žrtvu podvrgava redovitome psihi kom teroru. Ako pogo ena osoba po etno reagira ignoriranjem, pokušajem prilago avanja ili ponudama pomirenja, u daljnjem e tijeku esto pokušati sprije iti pritisak kratkim izbivanjima (oboljenjima). Daljnjim trajanjem nastaje u pravilu pogoršanje duševnoga i fizi koga stanja koje vodi ka gubitku u inkovitosti, iscrpljivanju, psihosomatskim smetnjama, depresijama, traumatskim strahovima i ozbiljnim tjelesnim oboljenjima, u pojedinim slu ajevima može dovesti i do samoubojstva. Mogu je doduše i promjenjivi tijek doga aja koji ne vodi do jasne konstelacije po initelj-žrtva-odnos te se stoga ne može kvalificirati kao mobbing. Indikacije pravno relevantnog mobbinga ne postavljaju kao uvjet da pojedinac mora pro i sve stadije. U pojedinom slu aju može do i do znatnog skra ivanja tijeka akcije i reakcije, a da se tako ne izgube indicije. Dakle, sud utvr uje da je s radnopravnog stajališta rije o sustavnoj neprijateljskoj šikani i diskriminiranju od strane prepostavljenog i kolega, ali pozivaju i se na par st. 1. BGB koji glasi: Tko namjerno ili nepažnjom protupravno povrijedi život, tijelo, zdravlje, slobodu, vlasništvo ili sli no pravo drugoga, drugome je obvezan naknaditi otuda nastalu štetu odre uje da se, u konkretnom slu aju, radi o povredi osobnih prava, ugleda, asti i zdravlja zbog ega tužitelj ima pravo na naknadu štete. Zbog svega naprijed navedenoga analizirali smo presudu koja je zauzela jasno stajalište i bila prekretnica u njema koj sudskoj praksi glede presu ivanja mobbinga. Sve kasnije presude referiraju se na ovu presudu. (Nastavak u idu em broju) Potražite nas na stranici: 50 listopad 2007.

54 Stru ni lanak UDK mr. sc. Vana Ivan evi, dipl. iur. * PRAVO NA RAD I SLOBODU RADA - AKTUALNA PRAVNA PITANJA U HRVATSKOM I EUROPSKOM PRAVU Pravo na rad i slobodu rada, kao jedno od gospodarskih i socijalnih prava, pripada u osnovna ljudska prava i temeljne slobode te je proklamirano i regulirano mnogim me unarodnopravnim aktima i izvorima. Propisi iz materije radnog prava u Republici Hrvatskoj u znatnoj su mjeri uskla eni s europskim pravom i me unarodnopravnim aktima. Ovo uskla ivanje potrebno je još nastaviti. Principe i na ela te odredbe Ustava Republike Hrvatske i europskog prava, kao npr. pravo na rad i slobodu rada, pravo na zaradu, pravo na socijalno osiguranje i socijalnu sigurnost, ravnopravnost spolova, na elo jednakosti, na elo zabrane diskriminacije prema svim temeljima i na svim podru jima, na elo zaštite majki, mladih i invalidnih osoba na radu i dr., potrebno je razraditi i detaljnije regulirati. Postoji bogata sudska praksa u materiji radnog i socijalnog prava, a ostaje da se dalje razvija sukladno važe im propisima te europskom pravu i judikaturi. 1. UVODNE NAPOMENE Pravo na rad i slobodu rada, kao jedno od gospodarskih i socijalnih prava, pripada u osnovna ljudska prava i temeljne slobode te je proklamirano i regulirano mnogim me unarodnopravnim aktima i izvorima. U tom krugu temeljnih ljudskih prava i sloboda nalaze se i pravo zaposlenih na zaradu, socijalnu sigurnost i socijalno osiguranje, pravo na štrajk, pravo na osnivanje sindikata i dr. Op a deklaracija o ljudskim pravima usvojena je od Op e skupštine Organizacije ujedinjenih naroda (OUN) 10. prosinca Ovom je Deklaracijom predvi eno da se sva ljudska bi a ra aju slobodna i jednaka u dostojanstvu i pravima. Pravo na rad i slobodu rada predvi eno je me unarodnim aktima kao primjerice Paktom o gospodarskim, socijalnim i kulturnim pravima OUN iz 1966., koji je stupio na snagu te Europskom poveljom iz godine, koja je revidirana * Vana Ivan evi, Zagreb. U pravnim sustavima pojedinih zemalja pravo na rad i slobodu rada te druga gospodarska i socijalna prava regulirana su pravnim normama, i to ustavom, zakonima i podzakonskim aktima. Države donose propise u ovoj materiji sukladno ustavu i me unarodnopravnim aktima. Države lanice Europske unije dužne su svoje propise uskladiti s propisima Europske unije. U okviru Vije a Europe zaklju ena je Konvencija za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda, potpisana u Rimu 4. studenoga godine, koja je stupila na snagu godine. Ova Konvencija stupila je na snagu u Republici Hrvatskoj nakon ratifikacije, 5. studenoga godine. Ista Konvencija dio je unutarnjeg pravnog poretka Republike Hrvatske i po pravnoj je snazi iznad hrvatskih zakona. lankom 54. Ustava RH predvi eno je pravo na rad i slobodu rada. Svatko slobodno bira poziv i zaposlenje i svakome je pod jednakim uvjetima dostupno svako radno mjesto i dužnost. 2. ME UNARODNO RADNO PRAVO Me unarodnim radnim pravom smatra se naj eš e me unarodno javno pravo. Me unarodno javno pravo stvaraju me unarodne organizacije. Op e me unarodne organizacije osnovane su na razini itave me unarodne zajednice kao npr. MOR i OUN (Me unarodna organizacija rada i Organizacija ujedinjenih naroda). Me unarodnim radnim pravom smatra se pravo javnih i privatnih me unarodnih organizacija. MOR donosi propise, odnosno pravne akte koji ine me unarodno radno pravo. Temeljni propisi, odnosno zakonodavni akti MOR-a su Ustav, Konvencije i preporuke koji su glavni izvori me unarodnoga radnog prava. Tu su još i rezolucije, zaklju ci i tuma enja. U teoriji se razlikuju dvije kategorije prava konvencije. Odre ena prava primjenjuju se neposredno na pojedince i samostalno su primjenjiva u zemljama u kojim je ustavom predvi eno da ratificirani me unarodni ugovori postaju automatski dio pravnog sustava te zemlje. Drugu vrstu prava konvencije predstavljaju prava programatske naravi koja ine op e izjave o ciljevima koje treba posti i. Tu je tek u nacionalnim državama potrebno donijeti vladine mjere i propise (prof. dr. sc. Anton Ravni, Osnove radnog prava - doma eg, usporednog i me unarodnog, Pravni fakultet Sveu ilišta u Zagrebu, 2004., Udžbenik Pravnog fakulteta u Zagrebu, Manualia Facultatis iuridicae). Izvori me unarodnoga radnog prava tako er su i dvostrani i višestrani me unarodni ugovori. ingbiro@ingbiro.hr listopad

55 3. PRAVO NA RAD I SLOBODU RADA TE DRU- GA GOSPODARSKA I SOCIJALNA PRAVA U OKVIRU EU Europska unija (dalje: EU) osnovana je Ugovorom iz Maastrichta iz godine kojim Europska ekonomska zajednica prelazi u politi ku zajednicu. Ovim Ugovorom predvi eno je da EU poštuje temeljna ljudska prava i slobode koja su zajam ena Konvencijom za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda i koja predstavljaju op e principe europskog prava. Navedena Konvencija nije usvojena kao dio prava EU i ne primjenjuje se u europskom pravu izravno. Pravo EU je autonomno u odnosu na pravo Vije a Europe u okviru kojeg je potpisana Konvencija za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda. S obzirom na izneseno, ljudska prava i temeljne slobode zajam ene citiranom Konvencijom primjenjuju se u Europskoj uniji na temelju Ugovora iz Maastrichta. Pravni izvori EU su pisani i nepisani. Nepisani izvori su op a pravna na ela koja u svojoj praksi primjenjuje i Sud pravde (Cour de justice) u Luxembourgu. Pisani pravni izvori su izvorni i izvedeni. Izvorni pravni izvori (originarni) su Ugovori o osnivanju europskih zajednica (EU) kao i izmjene tih ugovora (protokoli, ugovori itd.). Izvedeni izvori su oni koje donose tijela EU (direktive, uredbe, naputci, odluke, preporuke). U pravne izvore spadaju i kolektivni ugovori. Jedno od najvažnijih na ela europskog prava je na elo prednosti prava EU u odnosu na nacionalno pravo država lanica koje je afirmirano u više odluka Suda pravde (npr. slu aj Costa v. ENEL). Pravo EU ini dio nacionalnog prava i ima prednost pred nacionalnim pravom te ga nacionalni sudovi moraju primijeniti (Prof. dr. sc. Anton Ravni, Osnove radnog prava: doma eg, usporednog i me unarodnog, Pravni fakultet, Zagreb, 2004.). Rimskim ugovorom o osnivanju Europske zajednice iz godine bila su predvi ena samo dva lanka koja su se odnosila na radno, odnosno socijalno pravo. lankom 48. (novi l. 39.) utvr en je princip slobodne cirkulacije (kretanja) radnika. lankom 119. utvr en je princip ravnopravnosti spolova, odnosno jednakog tretmana spolova. Države Europske zajednice imale su vlastitu socijalnu politiku. lankom 151. Sporazuma bila je predvi ena koordinacija izme u zemalja glede socijalne zaštite. Jedan od osnovnih i po etnih principa EZ bio je princip slobodne cirkulacije robe, usluga, kapitala i osoba, prije svega radnika. U Europskoj uniji princip slobodne cirkulacije proširio se i na inaktivne osobe kao što su studenti, osobe u mirovini, lanovi obitelji radnika i drugih osoba na prostoru Schengena. U ovoj materiji postoji opsežna judikatura Suda pravde (Cour de Justice) EU i Europskog suda za ljudska prava. Na podru ju EU danas svi državljani država lanica imaju državljanstvo EU, a ukinute su sve prepreke cirkulaciji robe, kapitala, usluga, radnika i ostalih osoba. Pravo boravka priznato je i inaktivnim državljanima EU: studentima, umirovljenicima i svim državljanima EU i lanovima obitelji, i to putem tri direktive: broj 90/364, 365 i 366. Ugovorom iz Maastrichta uveden je institut europskog državljanstva, koje je priznato državljanima lanicama EU. Europski državljani mogu izvršavati svoje aktivnosti u EU gdje to žele uz neke iznimke. Sud pravde definirao je pojam radnika polaze i od pojma radnog odnosa. Bitna karakteristika radnog odnosa je injenica da jedna osoba izvršava kroz neko vrijeme u korist neke osobe i pod njenim nalogom rad za koji prima pla u (odluka Suda pravde Lawrie Blum od te Bettray od ). Princip jednakosti u pravima izme u spolova proširen je i razra en brojnim direktivama i drugim propisima Europske unije na princip jednakosti glede pla a, uvjeta rada, jednakosti kod zapošljavanja, napredovanja u radu itd. Princip zabrane diskriminacije proširen je na mnoga podru ja: tako je npr. diskriminacija zabranjena na nacionalnoj, rasnoj, etni koj osnovi, po osnovi dobi, invalidnosti, seksualnoj orijentaciji, izme u spolova, i to kao što je navedeno glede pla e, uvjeta rada i zapošljavanja, naobrazbe, napredovanja itd. Europska komisija imala je inicijativu u donošenju brojnih direktiva i drugih akata u materiji socijalnog prava. Na podru ju europskog prava postoji princip da radnici trebaju biti konzultirani i informirani putem svojih predstavnika o važnim pitanjima svojih poduze a. U europskom pravu afirmiran je princip da svi radnici imaju pravo na zadovoljavaju e uvjete rada te zaštitu zdravlja i sigurnosti u obavljanju rada. Princip jednakosti tretmana u uvjetima zapošljavanja i rada jedan je od temeljnih principa europskog prava. Princip profesionalne i socijalne jednakosti izme u muškaraca i žena nije bio predvi en Rimskim ugovorom koji je sadržavao samo princip jednakosti u uvjetima rada i pla i za isti posao. Princip zabrane socijalne i profesionalne diskriminacije na nacionalnoj osnovi i državljanstvu predvi en je Ugovorom iz Maastrichta, izvedenom pravu EU i praksi Suda pravde. Postavlja se i princip zabrane diskriminacije državljana iz tre ih zemalja. Diskriminacija može biti izravna ili neizravna (skrivena). Ove vrste diskriminacije razli ito su tretirane u judikaturi Suda pravde u Luxembourgu (Cour de justice) i Europskog suda za ljudska prava u Strasbourgu. Europski sud za ljudska prava u Strasbourgu sankcionira svaku diskriminaciju zasnovanu na spolu, dok Sud pravde u Luxembourgu sankcionira samo izravnu diskriminaciju utemeljenu na spolu. Izravna diskriminacija utemeljena na spolu u europskom pravu je definirana kao ona koja koristi spolni kriterij za zasnivanje razlike u tretmanu. Neizravna diskriminacija je ona koja koriste i drugi kriterij postiže sli ni rezultat. 52 listopad 2007.

56 Neizravna diskriminacija je vidljiva u efektima pravnih pravila. Kriterij, naizgled neutralan, na kojem se temelji razlika u tretmanu, sadrži diskriminatorni u inak (Pierre Rodiere: Droit sociale de l Union europeenne, profesor na Sveu ilištu Paris 1 - Pantheon-Sorbonne). U predmetu Europska komisija protiv Republike Francuske od Francuska je bila osu ena jer je u Kolektivni ugovor uvela odredbe kojima je ženama priznala odre ena prava koja nisu bila uvjetovana njihovim biološkim stanjem. U predmetu Kalanke osu ena je Njema ka zbog odredaba kojima se ženama daje automatski prednost u zapošljavanju u sektoru gdje ima manje ženske radne snage nego muške. Direktivom broj 76/207 koja se odnosi na pristup zapošljavanju, profesionalnoj izobrazbi i promociji te na uvjete rada, zabranjena je svaka diskriminacija zasnovana na spolu, izravna ili neizravna, i u odnosu na obiteljsko i bra no stanje. Ovom Direktivom predvi ena je zaštita žena u slu aju trudno e i materinstva. Direktiva broj 91 /533 od o informiranju radnika odnosi se na obvezu poslodavca da informira radnike o uvjetima koji se odnose na ugovor o radu ili radni odnos. Direktivom 89/391 od predvi eno je poboljšanje sigurnosti i zdravlja radnika na radu. Kod organizacije sigurnosti na radu bitna je prevencija, koju poslodavac mora osigurati. Direktivom 92/85 od predvi ena je zaštita radnica u vezi s trudno om i maj instvom. Direktivom se zabranjuje i otkaz radnog odnosa radnicama u trudno i i na rodiljnom dopustu. Direktiva 93/104 od o korištenju radnog vremena odre uje minimalne uvjete za donošenje propisa u tom podru ju državama lanicama. Odnosi se na radno vrijeme, pravo na dnevni, tjedni, godišnji odmor, no ni rad itd. Glede no nog rada za žene treba spomenuti presudu (odluku) Stoeckel od u kojoj sud zauzima stajalište da Direktiva 76/207 o profesionalnoj jednakosti muškaraca i žena sadrži odredbe prema kojima se može zabraniti državama lanicama postavljanje principa zabrane no nog rada ženama, dok ne postoji ista takva zabrana muškarcima. Direktivom 96/34 od regulirano je pitanje rodiljnog dopusta. Ovaj dopust mogu koristiti i žene i muškarci. Predvi en je u trajanju od najmanje tri mjeseca zbog ro enja djeteta ili usvojenja. Direktivom je predvi eno tako er i pravo odsustva s rada zbog bolesti ili nesre e u obitelji za muškarce i žene. Direktiva 97/81 o radu sa skra enim vremenom donesena je Ona sadrži op e principe. Cilj je Direktive izbjegavanje diskriminacije radnika koji rade sa skra enim radnim vremenom. Direktiva broj 94/33 od Mladi na radu odnosi se na zaštitu mladih radnika. Njome je zabranjen rad djece. Djecom se smatraju djeca mla a od 15 godina ili ona koja su na završetku obveznog školovanja. Mladima propisima treba osigurati posebnu i ve u zaštitu nego odraslima. Potrebno je propisati duže dopuste, zabraniti no ni rad i dr. Princip jednakosti tretmana radnika s obzirom na nacionalnost proširio se donošenjem Direktive od na jednakost tretmana bez obzira na rasu i etni ko podrijetlo. Direktivom od predvi ena je jednakost tretmana radnika što se ti e zapošljavanja i uvjeta rada. Direktivom je zabranjena izravna i neizravna diskriminacija na temelju vjere, uvjerenja, invaliditeta, dobi i seksualne orijentacije. Direktiva tako er regulira pojam uznemiravanja i spolnog uznemiravanja. Ugovorom iz Maastrichta kojim je osnovana Europska unija u okviru EU osnovano je unutarnje tržište s osnovnim slobodama cirkulacije osoba, radnika, robe i kapitala. Ugovoru iz Maastrichta dodan je aneks Protokol o socijalnoj politici koji nije sastavni dio Ugovora. Ovim Protokolom su zemlje lanice EU predvidjele mogu nost da europski sindikati - socijalni partneri mogu sudjelovati u zakonodavnim postupcima u EU. Europska komisija mora pozvati europski sindikat da sudjeluje u donošenju propisa u materiji socijalnog prava. Ugovor iz Maastrichta revidiran je Ugovorom u Amsterdamu i u Nici godine. Ugovor iz Amsterdama donosi promjene u vidu ja e garancije osnovnih prava i pove ane suradnje država lanica. Ovaj je Ugovor uveo shva anje koje nije bilo poznato u europskom pravu, a to je pojam temeljnih socijalnih prava. Dolazi do harmonizacije socijalnog prava izme u zemlja lanica EU. Europska komisija koordinira strategiju zapošljavanja i izdaje Smjernice za zapošljavanje. Sporazum iz Amsterdama donosi nove mjere u socijalnoj domeni. Ova domena je u podijeljenoj nadležnosti izme u EU i država lanica. Sporazum iz Amsterdama predvidio je zapošljavanje kao cilj u pravu EU koje je postalo pitanje od zajedni kog interesa, pa je stoga, kao što je re eno, u okviru EU izra ena koordinirana strategija za zapošljavanje. Predvi ena su prava kao: zabrana diskriminacije osnovane na dobi, hendikepu ili seksualnoj orijentaciji, pravo na rad i socijalnu sigurnost, pravo na štrajk, pravo na socijalno pregovaranje i druga. U okviru EU 7. prosinca godine usvojena je Europska povelja o temeljnim pravima u Nici. Ona nema pravne vrijednosti, odnosno nije pravno obvezuju i akt. Njezin sadržaj poslužio je prilikom izrade nacrta Ustavnog ugovora Europske unije iz koji još nije ratificiran. Povelja utvr uje zabranu ropstva, prisilnog rada, poštovanje privatnog i obiteljskog života, slobodu mišljenja, savjesti i vjeroispovijesti, slobodu udruživanja, slobodu obavljanja profesije, pravo i slobodu na rad, slobodu poduzetništva, pravo vlasništva, jednakost izme u žena i muškaraca itd. Sadrži odredbe o slobodama, dostojanstvu, državljanstvu, pravosu u, socijalnim i drugim pravima i slobodama. listopad

57 4. PRAVO NA RAD I SLOBODU RADA I DRUGA GOSPODARSKA I SOCIJALNA PRAVA U OKVIRU VIJE A EUROPE Najvažniji pravni izvor u okviru Vije a Europe kojim su regulirana prava i temeljne slobode koje se odnose na ekonomska i socijalna prava je Konvencija za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda potpisana u Rimu 4. studenoga godine. Ona obvezuje države lanice Vije a Europe, gotovo 40 lanica, me u kojima je i Republika Hrvatska. Stupila je na snagu godine. Kompletirana je s 13 dodatnih Protokola a 11. Protokol, kojim je uspostavljen stalni Europski sud za ljudska prava, stupio je na snagu godine. U Republici Hrvatskoj stupila je na snagu 5. studenoga po ratifikaciji od strane Hrvatskog sabora. Ova Konvencija dio je unutarnjeg pravnog poretka a po pravnoj snazi je iznad hrvatskih zakona. U toj Konvenciji navode se socijalna temeljna prava kao pravo na štrajk, kolektivno pregovaranje i dr. Ova Konvencija odnosi se na europsko socijalno pravo, ali naj eš e na neizravan na in. lankom 4. Konvencije predvi ena je zabrana ropstva i prisilnog rada. lankom 11. stavak 1. Konvencije predvi ena je sloboda okupljanja i udruživanja. Svatko ima pravo na slobodu mirnog okupljanja i slobodu udruživanja s drugima, uklju uju i pravo osnivati sindikate ili im pristupati radi zaštite svojih interesa. Stavkom 2. istog lanka predvi eno je da se ne mogu postavljati ograni enja ostvarivanju tih prava osim onih propisanih zakonom i koja su u demokratskom društvu nužna radi interesa državne sigurnosti ili javnog reda i mira, radi sprje avanja nereda i zlo ina, radi zaštite zdravlja i morala ili radi zaštite prava ili sloboda drugih. Važna je odredba lanka 14. Konvencije kojom je predvi en princip zabrane diskriminacije kao temeljno ljudsko pravo i sloboda. U ovom lanku je navedeno da e se osigurati uživanje prava i sloboda priznatih Konvencijom bez diskriminacije na bilo kojoj osnovi kao što je spol, rasa, boja kože, jezik, vjeroispovijed, politi ko ili drugo mišljenje, nacionalno ili društveno podrijetlo, pripadnost nacionalnoj manjini i druge okolnosti. Za europsko socijalno pravo od zna aja su i odredbe lanka 6. Konvencije (pravo na pravi no su enje) te lanka 8. (pravo na privatni i obiteljski život). lanak 5. Konvencije je važan glede jednakosti izme u muškaraca i žena (jednakost u pravima i obvezama supružnika). Prema praksi Suda pravde (Cour de justice) još od godine potvr eno je da temeljna ljudska prava ine dio op ih principa prava koje treba osigurati u okviru EU. Uslijedio je veliki broj odluka Suda pravde koje se odnose na temeljna socijalna prava. U predmetu Rutili Sud se prvi put izravno pozvao na Konvenciju za zaštitu temeljnih ljudskih prava i sloboda. Slu aj Defrenne od odnosi se na eliminiranje diskriminacije utemeljene na spolu koje ini dio temeljnih ljudskih prava ( lanak 14. Konvencije). (Pierre Rodiere, Droit social de l Union europeenne (Europsko socijalno pravo), profesor na Sveu ilištu Paris 1 - Pantheon-Sorbonne). lankom 15. Konvencije predvi en je sustav derogiranja odredaba Konvencije u vrijeme rata ili drugog izvanrednog stanja, kad je država u opasnosti i ugrožen je opstanak naroda. U tom slu aju država može poduzeti mjere koje derogiraju njezine obveze iz ove Konvencije, uz uvjet da ove mjere nisu nespojive s ostalim me unarodnim obvezama. Konvencija za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda predvidjela je pravni mehanizam podnošenja zahtjeva za zaštitu prava predvi enih ovom Konvencijom kod Europskog suda za ljudska prava u Strasbourgu od strane država lanica i pojedinaca. Europski sud za ljudska prava u Strasbourgu ustanovljen je kao stalni sud kada je stupio na snagu 11. Protokol 1. studenoga godine. Tužbe sudu mogu podnijeti države ugovornice Konvencije zbog navodne povrede odredaba Konvencije i dodatnih Protokola od strane druge ugovorne strane. Pojedinci, nevladine organizacije, skupine pojedinaca ili pravne osobe koje tvrde da su žrtve povrede prava priznatih Konvencijom ili dodatnim protokolima što ih je po inila država ugovornica odlukom tijela nacionalne vlasti (a državljani su ili borave ili djeluju u nekoj od država lanica Vije a Europe) mogu podnijeti zahtjev Europskom sudu za ljudska prava pod uvjetom da su iskoristili sva sredstva pravne zaštite u svojoj zemlji predvi ena nacionalnim pravom. Sud može tužbu razmatrati unutar razdoblja od šest mjeseci od dana donošenja kona ne odluke. Sud ocjenjuje koji je cilj nacionalne vlasti i sankciju, te je li ona bila proporcionalna cilju. U povodu tužbe Sud donosi definitivnu i obvezatnu odluku koja ima deklaratorni karakter. Države potpisnice Konvencije moraju respektirati odluke Suda i izmijeniti vlastite odluke kojima su povrije ena temeljna ljudska prava i slobode. Sud može tužitelju dosuditi pravednu naknadu štete i naknadu troškova ako utvrdi da je država povrijedila Konvenciju za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda ( lanak 41. Konvencije). Sud ne može poništiti nacionalnu odluku, ve samo utvr uje povredu Konvencije, te ne može izvršiti svoju odluku. Europska socijalna povelja donesena je u okviru Vije a Europe godine, a revidirana je Njezin je cilj zaštita radnika, obitelji i drugih osoba. Ovom Poveljom nije osnovan posebni sud. Kolektivne tužbe mogu se podnijeti Europskom savjetu za socijalna prava koji ne može izre i izravne sankcije koje bi obvezivale države lanice Vije a Europe. Poveljom je predvi eno pravo na rad, a države potpisnice obvezuju se posti i visok i stabilni nivo zaposlenosti, pravo na sigurne i zdrave uvjete rada, pravo na dostojnu pla u, pravo zaposlene žene na zaštitu maj instva, pravo na zaštitu zdravlja i socijalnu sigurnost, pravo na jednake mogu nosti i jednaki tretman u materiji zapošljavanja bez diskriminacije na osnovi spola, pravo radnika na informaciju i konzultaciju o ekonomskoj i financijskoj situaciji poduze a i druga prava. 54 listopad 2007.

58 5. PROPISI REPUBLIKE HRVATSKE 5.1. Ustav Republike Hrvatske lankom 3. Ustava Republike Hrvatske (Nar. nov., br. 56/90, 135/97, 8/98-pro iš eni tekst, 113/00, 124/00- pro iš eni tekst, 28/01, 41/01-pro iš eni tekst i 55/01- ispr.) predvi ene su kao najviše vrednote ustavnog poretka RH, me u ostalim, sloboda, jednakost, nacionalna ravnopravnost, ravnopravnost spolova, socijalna pravda, poštovanje prava ovjeka i ostale. lankom 14. Ustava RH regulirana je zaštita ljudskih prava i temeljnih sloboda te je predvi eno da svatko u Republici Hrvatskoj ima prava i slobode, neovisno o njegovoj rasi, boji kože, spolu, jeziku, vjeri, politi kom ili drugom uvjerenju, nacionalnom ili socijalnom podrijetlu, imovini ro enju, naobrazbi, društvenom položaju ili drugim osobinama. Svi su pred zakonom jednaki. lankom 23. Ustava predvi eno je da nitko ne smije biti podvrgnut bilo kakvu obliku zlostavljanja te je zabranjen prisilni i obvezatni rad. Prema odredbi lanka 35. Ustava RH, svakom se jam i štovanje njegova osobnog i obiteljskog života, dostojanstva, ugleda i asti. lankom 54. Ustava zajam eno je pravo na rad i slobodu rada. Svatko slobodno bira poziv i zaposlenje i svakome je pod jednakim uvjetima dostupno svako radno mjesto i dužnost. Prema lanku 55. Ustava, svaki zaposleni ima pravo na zaradu kojom može osigurati sebi i obitelji slobodan i dostojan život. Neki autori restriktivno tuma e ustavno pravo na rad. Tako pravo na rad ne zna i jamstvo zaposlenja, ve u tržišnim uvjetima zna i prije svega pravo i slobodu poduzimanja privrednih i drugih gospodarskih djelatnosti u punoj slobodi i pod jednakim uvjetima sa svim ostalim gra anima. (Prof. dr. sc. Branko Smerdel i prof. Smiljko Sokol, Ustavno pravo, Pravni fakultet u Zagrebu, 2005.). Zaposleni mogu imati, u skladu sa zakonom, udjela pri odlu ivanju u poduze u. lankom 59. Ustava radi zaštite svojih gospodarskih i socijalnih interesa svi zaposleni imaju pravo osnivati sindikate i slobodno u njih stupati i iz njih istupati. Jam i se pravo na štrajk ( lanak 60. Ustava). Pravo na štrajk može se ograni iti u oružanim snagama, redarstvu, državnoj upravi i javnim službama odre enim zakonom. lankom 56. Ustava predvi eno je da se pravo zaposlenih i lanova njihovih obitelji na socijalnu sigurnost i socijalno osiguranje ure uje zakonom i kolektivnim ugovorom. Mladež, majke i invalidne osobe imaju pravo na osobitu zaštitu na radu ( lanak. 64. stavak. 3. Ustava). Zajam ena ljudska prava i temeljne slobode imaju svoje granice, a ograni enja tih prava moraju sukladno me unarodnopravnim aktima biti utvr ena zakonom. lankom 16. Ustava RH predvi eno je da se slobode i prava gra ana mogu ograni iti samo zakonom da bi se zaštitile slobode i prava ljudi te pravni poredak, javni moral i zdravlje Zakon o radu Prema lanku 1. Zakona o radu (Nar. nov., br. 38/95, 54/95, 65/95-ispr., 17/01, 82/01, 114/03, 142/03- ispr., 30/04, 137/04-pro iš eni tekst, 68/05) ovim se Zakonom ure uju radni odnosi ako drugim zakonom ili me unarodnim ugovorom nije druk ije odre eno. Naime, ratificirani me unarodnopravni akti su dio unutarnjeg pravnog poretka s nadzakonskom snagom. U materiji radnog prava u Republici Hrvatskoj postoje i specijalni zakoni, podzakonski propisi i kolektivni ugovori. Svi oni moraju biti u skladu s Ustavom RH i me unarodnopravnim aktima koje je sklopila i potvrdila RH. lankom 2. Zakona je sukladno Ustavu RH, me unarodnopravnim aktima i propisima europskog prava utvr ena zabrana diskriminacije na podru ju radnopravnih odnosa. Zabranjena je izravna i neizravna diskriminacija osobe koja traži zaposlenje i koja se zaposli (radnik, namještenik, službenik) na temelju rase, boje kože, spola, spolnog opredjeljenja, bra nog stanja, porodi nih obveza, dobi, jezika, vjere, politi kog ili drugog uvjerenja, nacionalnog ili socijalnog podrijetla, društvenog položaja, lanstva u stranci itd. (stavak 1.) Zakon definira pojam izravne i neizravne diskriminacije. Izravna diskriminacija u smislu ovog Zakona zna i svako postupanje uvjetovano temeljima iz stavka 1. ovog lanka kojim se osoba iz istog stavka stavlja ili je bila ili mogla biti stavljena u nepovoljniji položaj od druge osobe u usporedivoj situaciji. Neizravna diskriminacija, prema stavku 3. lanka 2. Zakona postoji kada naizgled neutralna norma, kriterij ili praksa osobu koja traži zaposlenje ili koja se zaposli zbog nekog njenog obilježja, statusa, uvjerenja ili vrijednosnog sustava koji ine temelj za zabranu diskriminacije iz stavka 1. lanka 2. stavlja ili bi stavila u nepovoljniji položaj u odnosu na druge osobe. Diskriminacija je zabranjena u odnosu na uvjete zapošljavanja, napredovanje u poslu, pristup svim vrstama i stupnjevima stru nog osposobljavanja, uvjete zaposlenja i rada i sva prava iz radnog odnosa uklju uju i jednakost pla a, otkaz ugovora o radu, prava lanova i djelovanje u udrugama radnika ili poslodavaca ili drugoj profesionalnoj organizaciji. Odredbe kolektivnog ugovora, pravilnika o radu i ugovora o radu kojima se utvr uje diskriminacija na nekom od temelja iz stavka 1. lanka 2. Zakona su ništave. lankom 4. Zakona definiran je pojam uznemiravanja i spolnog uznemiravanja. Uznemiravanje predstavlja diskriminaciju u smislu lanka 2. Zakona. Uznemiravanje je svako neželjeno ponašanje uzrokovano nekim od temelja iz lanka 2. stavka 1. Zakona koje ima za cilj ili stvarno predstavlja povredu dostojanstva osobe koja traži zaposlenje i radnika koje uzrokuje strah ili neprijateljsko, ponižavaju e ili uvredljivo okruženje. Prema lanku 6. Zakona, u slu aju spora na poslodavcu je teret dokazivanja da nije bilo diskriminacije, odnosno da je postupio u skladu s odredbama lanka 3. Zakona. listopad

59 Osoba koja zapošljava (poslodavac) obvezna je u radnom odnosu radniku dati posao te mu za obavljeni rad isplatiti pla u, a radnik je obvezan prema uputama poslodavca danim u skladu s naravi i vrstom rada, osobno obavljati preuzeti posao ( lanak 7. stavak1. Zakona). U II. poglavlju Zakona od lanka 13. do lanka 27. regulirana su pitanja koja se odnose na sklapanje ugovora o radu. lankom 13. regulirano je pitanje zasnivanja radnog odnosa, koji se zasniva ugovorom o radu. Ovaj ugovor se sklapa na neodre eno vrijeme, koliko zakonom nije druga ije odre eno ( lanak 14. stavak 1.). Prema lanku 15. Zakona, ugovor se samo iznimno može sklopiti na odre eno vrijeme za zasnivanje radnog odnosa iji je prestanak unaprijed utvr en objektivnim razlozima, koji su opravdani rokom, izvršenjem odre enog posla ili nastupanjem odre enog doga aja. lankom 16. regulirano je pitanje oblika ugovora o radu, koji se sklapa u pisanom obliku. Ako ugovor nije sklopljen u pisanom obliku, poslodavac je dužan radniku prije po etka rada uru iti pisanu potvrdu o sklopljenom ugovoru (stavak 1. i 2.). lankom 17. Zakona predvi eno je koje uglavke mora sadržavati pisani ugovor o radu, odnosno pisana potvrda o sklopljenom ugovoru o radu, a lankom 20. u slu aju upu ivanja radnika u inozemstvo. lankom 21. do l. 24. Zakona regulirana su pitanja prava, obveza i zaštita malodobnika na radu. U III. poglavlju regulirana je zaštita života, zdravlja, privatnosti i dostojanstva radnika. Radi se o zaštiti temeljnih ljudskih prava i sloboda i ustavnih prava sukladno Ustavu RH, Konvenciji za zaštitu temeljnih ljudskih prava i sloboda, europskom pravu i me unarodnom pravu. Poslodavac je dužan pribaviti i održavati postrojenja, ure aje i opremu, mjesto rada i drugo i organizirati rad na na in koji osigurava zaštitu života i zdravlja radnika u skladu sa zakonom i drugim propisima. Poslodavac je dužan zaštititi dostojanstvo radnika za vrijeme obavljanja posla na na in da osigura uvjete rada u kojima ne e biti izloženi uznemiravanju i spolnom uznemiravanju, te u tom cilju i poduzimati i preventivne mjere. Prema lanku 30. stavak 6. poslodavac mora najkasnije u roku od 8 dana od dostave pritužbe istu ispitati i poduzeti sve mjere da se sprije i nastavak uznemiravanja u slu aju postojanja. Ako poslodavac ne poduzme mjere za sprje avanje uznemiravanja u roku ili su one neprimjerene, radnik ima pravo prekinuti rad dok mu se ne osigura zaštita, pod uvjetom da je u daljnjem roku od 8 dana zatražio zaštitu pred nadležnim sudom. Protivljenje radnika uznemiravanju ne smije biti razlog za njegovu diskriminaciju. U slu aju spora teret dokazivanja leži na poslodavcu. U IV. poglavlju regulirano je pitanje probnog rada. U V. poglavlju regulirano je pitanje obrazovanja i osposobljavanja za rad. Tako je primjerice predvi ena obveza obrazovanja i osposobljavanja za rad, pripravništvo (ugovor o radu pripravnika), volonterski rad. U VI. poglavlju regulirano je pitanje radnog vremena, a u VII. poglavlju odmori i dopusti. U VIII. poglavlju regulirano je pitanje i uvjeti primjene no nog rada i njegova zabrana. Tako je zabranjen no ni rad žena u industriji, osim ako je iznimno, u slu aju ozbiljne opasnosti zbog zaštite nacionalnih interesa, takav rad odobrio ministar nadležan za rad ( lanak 60. Zakona). Zabrana no nog rada iz stavka 1. ovog lanka ne odnosi se na žene koje obavljaju vode e i tehni ke poslove, odnosno na žene zaposlene u zdravstvenoj i socijalnoj službi za koje nije uobi ajeno da obavljaju poslove fizi ke naravi ( lanak 70. stavak 3. Zakona). lankom 61. Zakona predvi ene su iznimke od zabrane no nog rada žena u industriji. Poglavljem IX. Zakona predvi ena je zaštita maj instva. Tako primjerice poslovi na kojima ne smije raditi žena, zabrana nejednakog postupanja prema trudnicama, rodiljni dopust, skra eno radno vrijeme roditelja, stanka za dojenje djeteta, prava koja može koristiti djetetov otac (jednakost u pravima muškaraca i žena) mirovanje radnog odnosa do tri godine djetetova života, zabrana otkaza itd. Poglavljem X. predvi ena je zaštita radnika koji su privremeno ili trajno nesposobni za rad. Pitanje pla a je regulirano u poglavlju XI. sukladno Ustavu, Europskoj Konvenciji za zaštitu temeljnih ljudskih prava i sloboda i europskom pravu. Prema lanku 89., poslodavac je dužan isplatiti jednake pla e ženama i muškarcima za jednaki rad i rad jednake vrijednosti (na elo jednakosti pla a žena i muškaraca). Poglavljem XII. regulirano je pitanje izuma i tehni kih unapre enja radnika, a poglavljem XIII. zabrana natjecanja radnika s poslodavcem. Naknada štete regulirana je u poglavlju XIV., i to odgovornost radnika za štetu uzrokovanu poslodavcu i odgovornost poslodavca za štetu uzrokovanu radniku. U poglavlju XV. regulirano je pitanje prestanka ugovora o radu i na ini prestanka ugovora o radu. Iscrpno je regulirano pitanje otkaza ugovora o radu koji mogu otkazati poslodavac i radnik pa je tako predvi en redoviti otkaz ugovora o radu, izvanredni otkaz ugovora o radu, otkaz ugovora o radu sklopljenog na odre eno vrijeme, otkaz s ponudom izmijenjenog ugovora, sudski raskid ugovora o radu. Ugovor o radu prestaje istekom vremena na koje je sklopljen ugovor o radu na odre eno vrijeme, dostavom pravomo nog rješenja o mirovini zbog op e nesposobnosti za rad, sporazumom radnika i poslodavca, odlukom nadležnog suda i dr. Me u ostalim na inima prestanka ugovora o radu lankom 110. stavak 1. to ka 3. Zakona predvi eno je da radni odnos prestaje kada radnik navrši 65 godina života i 20 godina staža osiguranja, ako se poslodavac i radnik druk ije ne dogovore. Poglavlje XVII. odnosi se na ostvarivanje prava i obveza iz radnog odnosa. lankom 133. predvi eni su rokovi i uvjeti za sudsku zaštitu prava iz radnog odnosa. Radnik koji smatra da mu je poslodavac povrijedio pravo iz rad- 56 listopad 2007.

60 nog odnosa može u roku od 15 dana od dostave odluke kojom je povrije eno njegovo pravo, odnosno od saznanja za povredu prava zahtijevati od poslodavca ostvarenje tog prava. Ako poslodavac u roku od 15 dana od dostave zahtjeva radnika ne udovolji tom zahtjevu, radnik može u daljnjem roku od 15 dana zahtijevati zaštitu povrije enog prava pred nadležnim sudom. Zaštitu povrije enog prava pred nadležnim sudom ne može zahtijevati radnik koji prethodno nije poslodavcu podnio zahtjev za ostvarenje povrije enog prava. Poglavlje XVIII. Zakona odnosi se na sudjelovanje radnika u odlu ivanju (pravo na izbor radni kog vije a, skupovi radnika, predstavnici radnika u nadzornom odboru). Poglavljem XIX. regulirano je pitanje sindikata i udruge poslodavaca. lankom 188. Zakona predvi ena je zabrana nejednakog postupanja zbog sindikalnog lanstva ili djelatnosti, a lankom 189. regulirano je pitanje sindikalnih predstavnika i povjerenika. lanak govori o zaštiti sindikalnih povjerenika. Poglavlje XX. odnosi se na kolektivne ugovore poslodavaca ili udruge poslodavaca, a na strani radnika sindikata ili udruge sindikata više razine, koji su spremni i sposobni sredstvima pritiska štititi i promicati interese svojih lanova prilikom pregovora o sklapanju kolektivnih ugovora. Poglavljem XXI. regulirano je pitanje štrajka i rješavanje kolektivnih radnih sporova. Poglavlje XXVI. sadrži kaznene odredbe. Kod iznošenja sudske prakse bit e navedeni neki od specijalnih zakona koji reguliraju pitanja iz radnih odnosa. Kod primjene tih propisa u odnosu na Zakon o radu važi pravno na elo lex specialis derogat legi generali Praksa Vrhovnog suda RH Naknada pla e ( l. 85. Zakona o radu) U odluci Vrhovnog suda RH Revr/705/ od zauzeto je stajalište da u slu aju kada je odlukom Ustavnog suda RH uspostavljena radnopravna pozicija suca, nakon ukidanja odluke Državnog sudbenog vije a kojom nije imenovan sucem, donošenjem nove odluke Državnog sudbenog vije a kojom je imenovan za suca, za vrijeme prekida rada pripada mu pravo na naknadu pla e, umanjene za iznose mirovine koju je kroz to vrijeme primao. U navedenoj odluci Vrhovnog suda RH navodi se: U postupku je utvr eno da prema odluci Državnog sudbenog vije a br. ID-28/96 od tužitelj nije ponovno imenovan sucem Županijskog suda u B. Odlukom Ustavnog suda broj U-III-324/96 od ukinuta je navedena odluka DSV i predmet je vra en DSV na ponovni postupak. Tužitelj je odlukom DSV od imenovan za suca Županijskog suda. Zbog neimenovanja za suca tužitelju je prestao radni odnos i u navedenom razdoblju nije primao pla u, ve je ostvarivao pravo na mirovinu sukladno odluci HZMO. Po ocjeni ovog suda, u konkretnom slu aju tužitelju pripada pravo na naknadu pla e sukladno odredbi l. 85. stavka 3. Zakona o radu, jer je do prekida rada tužitelja došlo zbog nezakonite odluke DSV, odnosno okolnosti za koje tužitelj nije odgovoran. Pravilno je stajalište nižestupanjskih sudova da je donošenjem citirane odluke Ustavnog suda uspostavljena radnopravna pozicija tužitelja u kakvoj je bio prije donošenja nezakonite odluke, me utim upravo stoga tužitelj ne može ostvarivati pravo na isplatu pune pla e i mirovine jer to ne bi mogao da nije došlo do prekida radnog odnosa. Odredbama Zakona o mirovinskom osiguranju (Nar. nov., br. 102/98, 127/00, 59/01 i 109/101) nije predvi eno pravo Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje na vra anje mirovine ispla ene na temelju pravomo ne odluke o priznanju prava na mirovinu, zbog ega ne stoji zaklju ak nižestupanjskih sudova da bi samo HZMO od tužitelja mogao zahtijevati vra anje primljenih iznosa mirovine. Dosljedno tome, tužitelj ima pravo na naknadu pla e umanjenu za iznose primljene mirovine Otkaz ugovora o radu - poštivanje otkaznog roka ( l st. 5. Zakona o radu) U predmetu Vrhovnog suda RH broj Gzz 2/2004- od zauzeto je stajalište da: kad je razlog za otkaz ugovora o radu otvaranje ste ajnog postupka, ne primjenjuju se zakonske i ugovorne odredbe o zaštiti zaposlenika pa tako niti odredbe Zakona o radu o tijeku otkaznog roka za vrijeme privremene nesposobnosti za rad. Predmet ovog spora je zakonitost odluke tuženika o otkazu ugovora o radu tužitelja, odnosno je li kroz vrijeme privremene nesposobnosti za rad tužitelju mogao te i otkazni rok. U postupku je utvr eno da je rješenjem prvostupanjskog suda od 19. prosinca godine nad tuženikom otvoren ste ajni postupak. Osporenom odlukom tuženika od tužitelju je otkazan ugovor o radu na neodre eno vrijeme zbog proglašenja ste aja, s time da mu radni odnos prestaje istekom otkaznog roka od 30 dana ra unaju i od 10. ožujka godine. Prema pravnom shva anju nižestupanjskih sudova, okolnost što je tužitelj bio na bolovanju u vrijeme otkaza ugovora o radu nije prepreka za otkaz ugovora o radu niti utje e na tijek otkaznog roka, jer se u slu aju otkaza ugovora o radu na temelju lanka 120. stavka 2. Ste ajnog zakona (Nar. nov., br. 44/96, 29/99, 129/00, 123/03 i 197/03 dalje: SZ) ne primjenjuju odredbe Zakona o radu o zaštiti radnika, budu i da je Ste ajni zakon u ovom slu aju lex specialis u odnosu na Zakon o radu. Naime, prema odredbi lanka 120. stavka 2. i 3., otvaranje ste ajnog postupka je poseban opravdan razlog za otkaz ugovora o radu i u tom se slu aju ne primjenjuju zakonske i ugovorne odredbe o zaštiti zaposlenika. Otkazni rok iznosi mjesec dana, ako zakonom nije predvi en kra i rok. Zbog iznimnih okolnosti i nemogu nosti poslovanja koje postoje nakon otvaranja ste aja nad poslodavcem listopad

61 Zakonom o ste aju se izuzimaju odredbe Zakona o radu kojima se pruža zaštita radnicima koji su privremeno ili trajno nesposobni za rad. Odredba lanka 111. stavak. 5. Zakona o radu, koja predvi a da otkazni rok ne te e za vrijeme privremene nesposobnosti za rad, tako er je zaštitne naravi i stoga se ne primjenjuje u slu aju otkaza ugovora o radu na temelju lanka 120. stavka 2. Ste ajnog zakona. postupanje protivno zakonskim odredbama i posebnim obvezatnim Uputama ministra predstavljaju svakako nesavjesno postupanje u službi, a kako se povredom propisa kojim se ure uje rad službe onemogu ava uredno i zakonito obavljanje poslova iz tog djelokruga, time je ostvarena druga zakonska pretpostavka, kako su s osnovom zaklju ili nižestupanjski sudovi, a takav pravni zaklju ak u cijelosti prihva a i ovaj sud Prestanak radnog odnosa (Zakon o unutarnjim poslovima - Nar. nov., br. 29/91- pro iš eni tekst, 73/91, 19/92, 33/92, 76/94, 161/98, 53/00) U obrazloženju presude Vrhovnog suda RH Revr 5/ od navodi se: Pobijano rješenje tuženice doneseno je na temelju odredbe lanka 75.a) Zakona o unutarnjim poslovima, koja odredba predstavlja samostalnu zakonsku osnovu prestanka radnog odnosa. Odredbom l. 75.a) st. 1. i 2. Zakona o unutarnjim poslovima je propisano da radniku za kojeg se utvrdi da je nesavjesnim obavljanjem službe i povredom propisa kojim se ure uje rad službe onemogu avao obavljanje poslova iz djelokruga Ministarstva, prestaje radni odnos. Ministar unutarnjih poslova donosi u smislu st. 1. ovog lanka rješenje o prestanku radnog odnosa. Sud drugog stupnja je prihvatio utvr enje suda prvog stupnja o pravno relevantnim injenicama, a koje navodi revizije ne mogu dovesti u sumnju, a sastoji se u sljede em: - da je tužiteljica bila zaposlena u Ministarstvu unutarnjih poslova RH a od 1. travnja obavljala je poslove višeg upravnog referenta za vo enje upravnog postupka, te je bila ovlaštena izdavati samostalno naloge za upis u knjigu državljana, - da je potpisivala naloge za naknadni upis u knjigu državljana RH, iako za to nisu postojale zakonske pretpostavke. Time je postupala protivno Zakonu o hrvatskom državljanstvu (Nar. nov., br. 73/91 i 28/92) i obveznim Uputama ministra od 4. studenoga 1991., 12. studenoga i 11. svibnja 1992., ime je povrijedila i propise kojima se ure uje rad službe. Protiv tužiteljice i neposrednog rukovoditelja pokrenut je kazneni postupak, koji je okon an donošenjem pravomo ne presude kojom su oboje oslobo eni optužbe za kazneno djelo protiv službene dužnosti i javnih ovlaštenja - zloupotrebom položaja i ovlaštenja opisanom i kažnjivom prema l st. 1. KZRH. Vrhovni je sud ocijenio na temelju utvr enog injeni nog stanja da su sudovi pravilno zaklju ili da su ispunjene zakonske pretpostavke iz l. 75.a Zakona o unutarnjim poslovima te su osnovano odbili tužbeni zahtjev tužiteljice. U obrazloženju presude nadalje se navodi: Okolnost što je tužiteljica pravomo no oslobo ena u kaznenom postupku za kazneno djelo koje joj se stavljalo na teret nije odlu na u ovoj gra anskopravnoj parnici za utvr enje njezine gra anskopravne odgovornosti. Naime, Zabrana diskriminacije ( l. 2. Zakona o radu) 1. U predmetu Vrhovnog suda broj: ŽS Zg, Gžr 2181/2002 od zauzeto je stajalište da razlika u primanjima radnika istog radnog mjesta sama po sebi ne zna i povredu na ela jednakosti postupanja, kada je ona posljedica korekcije pla e (po u inku, kvaliteti rada ili rezultatu proizvodnje) u skladu s odlukom poslodavca. U obrazloženju citirane presude se navodi: Budu i da je u postupku utvr eno da se tužitelju ispla uje pla a prema bodovima utvr enim u sklopljenom ugovoru o radu i sukladno op em aktu, to je pravilno sud prvog stupnja ocijenio da u ovom slu aju nema mjesta primjeni odredbe iz lanka 81. stavka 3. Zakona o radu. Naime, prema navedenoj zakonskoj odredbi, poslodavac je dužan isplatiti radniku primjerenu pla u, ako pla a nije odre ena kolektivnim ugovorom odnosno pravilnikom o radu, a ugovor o radu ne sadrži dovoljno podataka na temelju kojih bi se ona mogla odrediti. Tvrdnje tužitelja u žalbi da se tuženik (poslodavac) pri obra unu i isplati pla a tužitelju ne drži svojih akata, jer da drugi radnici u istom tarifnom razredu ostvaruju ve a primanja od tužitelja, primjenom korekcija po posebnoj odluci direktora, a prema posebnom kriteriju za kvalitetu posla, što se na tužitelja ne primjenjuje, zbog ega smatra da je povrije eno na elo zabrane nejednakog postupanja, nisu osnovani. To zato što su korekcije pla e po u inku, kvaliteti rada i rezultatu proizvodnje po odluci direktora ili Upravnog odbora, a kako je to predvi eno op im aktom tuženika - isklju ivo pravo poslodavca, pa razlika u primanjima radnika istog tarifnog razreda sama po sebi ne zna i i povredu na ela zabrane nejednakog postupanja. 2. U predmetu ŽS Vž, Gž-473/ od zauzeto je stajalište da: Tužiteljica na osnovi svog ravnopravnog radnog statusa (s obzirom na spol) može raditi do 65. godine života (kao i muškarci). U obrazloženju presude se navodi: Tuženica se protivila tužbenom zahtjevu za isplatu razlike pla e i mirovine nakon , jer da je tog dana tužiteljica stekla uvjete za starosnu mirovinu. Tužiteljica se protivila osnovanosti takvog prigovora isti u i da bi i nakon ispunjenja uvjeta za starosnu mirovinu imala pravo raditi, jer je zakonski razlog za prestanak radnog odnosa u smislu lanka 103. stavak 1. to ka 3. Zakona o radu navršenje 65 godina života radnika i 20 godina staža osiguranja. Takvo tužitelji ino protivljenje osnovanosti prigovora tuženice prvostupanjski sud je ocijenio osnovanim jer to proizlazi iz odredbe lanka listopad 2007.

62 Zakona o radu prema kojem se zabranjuje nejednako postupanje prema osobi koja se zaposli, na osnovi njenih osobnih sredstava, statusa stanja i sli no (na temelju rase, boje kože, spola, bra nog stanja, obiteljskih obveza, dobi, jezika itd.). Prvostupanjski sud se poziva na lanak 30. Zakona o mirovinskom osiguranju (Nar. nov., br. 102/98, 127/00, 59/01, 109/01) prema kojem tužiteljica ima pravo na starosnu mirovinu sa 60 godina i 15 godina radnog staža, ali na osnovi svog ravnopravnog radnog statusa može raditi do 65. godine života (kao i muškarci) što proizlazi iz Zakona o radu. 3. Presudom Vrhovnog suda RH broj Revr. 300/06-2 odbijena je revizija tuženika kao neosnovana. Drugostupanjskom presudom je potvr ena djelomi na presuda prvostupanjskog suda kojom je odlu eno: Utvr uje se da otkaz ugovora o radu tužiteljice nije dopušten, pa se kao dan prestanka radnog odnosa tužiteljice kod tuženika odre uje U obrazloženju presude se navodi: U ovom predmetu je rije o otkazu ugovora o radu u kojem je ugovoren probni rad. Tuženik je donio odluku o otkazu tog ugovora o radu smatraju i da tužiteljica nije zadovoljila na probnom radu. U postupku pred nižestupanjskim sudovima je utvr eno: - da je tužiteljica radila kod tuženika na temelju ugovora o radu sklopljenog na radnom mjestu preuzimatelja osiguranja na neodre eno vrijeme - da su tužiteljica i tuženik sklopili novi ugovor o radu za radno mjesto pribavlja na neodre eno vrijeme, ali uz ugovaranje probnog rada od tri mjeseca - da je probni rad istekao a da su nakon toga stranke sklopile aneks ugovora o radu koji je tužiteljica potpisala , kojim je probni rad produljen za daljnjih mjesec dana, s prestankom da nakon potpisa takvog ugovora kojim je tužiteljici produljen probni rad, tuženik nije omogu io tužiteljici da radi i da je godine donio odluku o otkazu ugovora o radu tužiteljici s prestankom od , navode i da ista nije zadovoljila na probnom radu. Na temelju tih injenica nižestupanjski sudovi smatraju da je postupanjem tuženika kao poslodavca tužiteljica stavljena u neravnopravan položaj, pa ocjenjuju otkaz ugovora o radu nedopuštenim, jer je odluka o otkazu ugovora o radu tužiteljici posljedica diskriminacije a time i protivna odredbi l. 2. Zakona o radu. Prije svega treba re i da se prema odredbi l. 23. Zakona o radu prilikom sklapanja ugovora o radu može ugovoriti probni rad koji ne smije trajati duže od šest mjeseci. Smisao probnog rada je zaštita, kako poslodavca, tako i radnika. Poslodavcu se za vrijeme trajanja probnog rada omogu ava provjera radnih sposobnosti radnika u odre enom razdoblju od po etka radnog odnosa, a za radnika to predstavlja ograni enje trajanja neizvjesnosti u odnosu na ocjenu zadovoljava li na radu. Zbog toga je u Zakonu i odre en rok od šest mjeseci kao optimalan za trajanje probnog rada. Ako poslodavac ocijeni rad radnika u probnom roku nezadovoljavaju im (opravdani razlog za otkaz), može dati radniku otkaz, ali taj otkaz ne smije biti diskriminiraju i ili šikanozan. U konkretnom slu aju neosnovano revident navodi da je tužiteljici produljenjem probnog rada pružena mogu nost da promijeni odnos prema radu, jer je u postupku utvr eno da joj tuženik nije omogu io da to u ini. Tuženik kao poslodavac nije ispunio svoju temeljnu obvezu ( l. 3., st. 1. ZR) iz ugovora o radu a to je da omogu i tužiteljici kao radnici da obavlja radne obveze, pa ona i nije bila u mogu nosti pokazati svoje radne sposobnosti, niti je tuženik imao valjanu osnovu za ocjenu je li rad tužiteljice zadovoljavaju i ili ne. Na taj na in je tužiteljica stavljena u neravnopravni položaj, pa je pravilna ocjena nižestupanjskih sudova u smislu l. 2. ZR da je rije o diskriminiraju em otkazu ugovora o radu. 4. U obrazloženju presude Vrhovnog suda RH broj Revr 20/04-2 od 17. lipnja se navodi: U dosadašnjem postupku je utvr eno da je tužiteljica radila na radnom mjestu savjetnika u Direkciji. Tuženik je objavio oglas za popunu radnog mjesta zamjenika direktora te Direkcije 29. ožujka godine u sredstvima javnog priop avanja na koji se javila i tužiteljica. Za zamjenika direktora Direkcije nije bila izabrana tužiteljica, nego Z. J. Pravo zahtijevati zaštitu prava iz radnog odnosa ima radnik kada je povrije eno neko njegovo pravo koje proizlazi iz ugovora o radu, pravilnika o radu, kolektivnog ugovora ili zakona te drugog propisa. Tužiteljica bi mogla uspješno ostvarivati sudsku zaštitu, u konkretnom slu aju, pod uvjetom da je izborom Z. J. bilo povrije eno neko njezino pravo iz radnog odnosa ili da je u zakonu predvi ena mogu nost pobijanja odluke o izboru drugog kandidata povodom objavljenog javnog oglasa. Prijavljivanje tužiteljice na objavljeni oglas radi popunjavanja slobodnog radnog mjesta kod tuženika nema zna aj vršenja prava iz ve postoje eg radnog odnosa, nego jednakopravno sa svim kandidatima, natjecanje radi sklapanja novog ugovora o radu za obavljanje poslova oglašenog radnog mjesta. Ne postoji ni obveza tuženika da tužiteljici na njezin zahtjev da otkaz s ponudom izmijenjenog ugovora o radu ( l stavak 1. ZR u smislu rasporeda na drugo radno mjesto) da bi joj omogu io napredovanje u službi. Stoga, izborom drugog kandidata za zamjenika navedene Direkcije nije bilo povrije eno pravo tužiteljice iz radnog odnosa, zbog ega je neosnovan njezin zahtjev za sudsku zaštitu po toj osnovi. Odredbama ZR ni drugim propisom nije predvi ena mogu nost traženja zaštite prava zbog izbora druge osobe na radno mjesto na temelju objavljenog oglasa. U odredbi lanka 2. Zakona o radu sadržana je zabrana nejednakog postupanja kako u odnosu na osobu koja traži zaposlenje tako i na onu koja se zaposli, me u ostalim, i po osnovi dobi. Po pravnom shva anju ovog suda, pov- listopad

63 reda zabrane iz ove zakonske odredbe za poslodavca ima za posljedicu odgovornost za prekršaj na temelju lanka 228. stavak 1. to ka 1. Zakona o radu, a radnik ima pravo na sudsku zaštitu samo ako je postupanje protivno ovoj zabrani imalo za posljedicu i povredu njegovog prava iz radnog odnosa. Budu i da po ocjeni ovog suda, tuženik nije povrijedio pravo iz radnog odnosa tužiteljice, neosnovano je pozivanje tužiteljice na lanak 2. Zakona o radu u svrhu zaštite prava iz radnog odnosa. Budu i da nije osnovan zahtjev tužiteljice da bude postavljena na radno mjesto zamjenika direktora Direkcije, nižestupanjski sudovi pravilno su primijenili materijalno pravo odbijaju i zahtjev za isplatu razlike pla e izme u tog radnog mjesta i radnog mjesta na kojem se tužiteljica nalazi prema sklopljenom ugovoru o radu Jednostrano smanjivanje pla e od strane poslodavca ( l. 12. st. 1. to. 8. i l. 83. st. 1. i 3. Zakona o radu) U predmetu Vrhovnog suda ŽS Vž Gž-714/ od zauzeto je stajalište da poslodavac nije ovlašten jednostrano smanjivati pla u radniku iako je u poslovnim teško ama. U obrazloženju se navodi: Prema tome, poslodavac nije ovlašten jednostrano mijenjati bitnu ugovornu odredbu (uglavak) pa ga na to ne ovlaš uje niti stanje nužde uzrokovano odre enim poslovnim teško ama (jedini mehanizam jednostrane izmjene ugovornih odredaba, za ubudu e, predstavlja otkaz s ponudom izmijenjenog ugovora u smislu l st. 1. Zakona o radu, koja mogu nost omogu ava radniku i njegovu dispoziciju prihvatljivosti izvršavanja rada za smanjenu pla u) Naknada pla e ( l. 8. Zakona o radu) U predmetu Vrhovnog suda VSRH, Revr-99/2004/2 od zauzeto je stajalište da naknada pla e, za vrijeme dok radnik nije radio zbog nezakonitog otkaza, obuhva a i stimulativni dio. U obrazloženju presude se navodi: Prema utvr enjima nižestupanjskih sudova proizlazi da je pravomo nom presudom Op inskog suda u S. poništena odluka direktora, kao i odluka Upravnog odbora tuženika od 6. kolovoza o prestanku radnog odnosa tužitelju, te je naloženo tuženiku da tužitelja rasporedi na radno mjesto sukladno njegovoj stru noj spremi. Suprotno tvrdnji tuženika, pravilno je obra unata visina naknade time da u izra un pla e ulazi stimulativni dio, jer je za o ekivati da bi ga tužitelj i ostvario. Naime, na temelju pravomo ne poništene odluke o prestanku radnog odnosa i vra anju na rad radnik dolazi u položaj koji imaju ostali radnici, pa tako ima pravo ostvarivati i naknadu pla e u punom iznosu. tel. 01/ Sudjelovanje radnika u nezakonitom štrajku kao razlog za izvanredni otkaz ugovora o radu ( l u svezi s l st. 1. Zakona o radu) U presudi Vrhovnog suda broj Revr. 387/2004 od zauzeto je stajalište da sudjelovanje radnika u nezakonitom štrajku predstavlja povredu ugovora o radu i razlog za izvanredni otkaz, pri emu nije odlu no da je radnik do donošenja odluke o izvanrednom otkazu nastavio obavljati poslove svojeg radnog mjesta. U obrazloženju navedene presude, me u ostalim, stoji: Štrajk je krajnje sredstvo pritiska sindikata na poslodavca u svrhu zaštite i promicanja socijalnih i gospodarskih interesa radnika, zbog ega je Zakon o radu propisao uvjete pod kojima se štrajk može poduzimati. To pak zna i da samo ukoliko je štrajk organiziran u skladu s odredbama Zakona o radu, sudjelovanje radnika u njemu ne predstavlja povredu ugovora o radu ( l st. 1. Zakona o radu). U protivnom, me utim, kada radnik sudjeluje u nezakonito organiziranom štrajku, takav postupak radnika ima obilježje osobito teške povrede obveze iz radnog odnosa, koja predstavlja razlog za izvanredni otkaz ugovora o radu iz lanka 107. stavak 1. Zakona o radu. Stoga je pogrešna pravna ocjena nižestupanjskih sudova da sudjelovanje tužitelja u nezakonito organiziranom štrajku ne bi bio razlog za izvanredni otkaz ugovora o radu Prodaja dionica bez prethodne ponude poslodavcu ( l st. 1. to. 3. i l Zakona o radu) U presudi Vrhovnog suda broj Revr 243/2003 od navodi se stajalište: Ocijenjeno je da okolnost da je radnik prodao dionice bez prethodne ponude poslodavcu koji je imao pravo prvokupa, nije razlog za redoviti otkaz zbog skrivljenog ponašanja radnika, niti razlog za redoviti otkaz. U obrazloženju presude se navodi: Ovaj revizijski sud, polaze i od navedenih utvr enja, koja me u strankama nisu bila sporna, prihva a zaklju ak prvostupanjskog i drugostupanjskog suda da prodaja dionica, iako je izvršena bez prethodne ponude tuženiku koji ima pravo prvokupa, ne može se smatrati kršenjem obveza iz radnog odnosa u smislu lanka 106. st. 1. alineja 3. Zakona o radu, jer se ne radi o kršenju obveza radnika preuzetih ugovorom o radu, a niti je to postupanje suprotno temeljnim obvezama iz radnog odnosa u smislu lanka 3. stavka 1. Zakona o radu. Naprotiv, prvostupanjski i drugostupanjski sud s osnovom zaklju uju da sporna prodaja dionica ne sprje ava me usobno izvršavanje prava i obveza iz radnog odnosa na temelju ugovora o radu sklopljenog izme u tužitelja i tuženika. 60 listopad 2007.

64 Ostvarivanje zaštite povrije enog prava ( l st. 4. Zakona o radu) U presudi Vrhovnog suda RH broj ŽS Vu, Gž 1439/ iz zauzeto je stajalište da: Radnik koji nije od poslodavca zahtijevao zaštitu povrije enog prava iz radnog odnosa, ne može to svoje pravo štititi u postupku pred sudom, neovisno o razlozima zbog kojih nije od poslodavca zahtijevao ostvarenje tog prava. U obrazloženju presude se navodi: Pravilno je postupio prvostupanjski sud kada se pozvao na odredbu l st. 2. Zakona o radu, jer je Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o radu u l. 43. iza stavka 2. dodan novi stavak 3. koji glasi: Zaštitu povrije enog prava pred nadležnim sudom ne može zahtijevati radnik koji prethodno poslodavcu nije podnio zahtjev iz stavka 1. ovog lanka (Nar. nov., br. 17/01 od 2. ožujka 2001.) Praksa Upravnog suda RH Premještaj državnog službenika sindikalnog povjerenika ( l. 3. st. 4. Zakona o državnim službenicima i namještenicima i o pla ama nositelja pravosudnih dužnosti, Nar. nov., br. 74/94, 7/95 i l Kolektivnog ugovora za državne službenike i namještenike, Nar. nov., br. 42/00) U presudi Upravnog suda RH Us 779/2001 od 6. rujna izneseno je stajalište da se službenika koji je ujedno i sindikalni povjerenik ne može premjestiti na drugo radno mjesto bez njegove suglasnosti i suglasnosti sindikata. U obrazloženju citirane presude se navodi: Iz utvr enog injeni nog stanja i podataka u spisu proizlazi da je tužitelj sindikalni povjerenik Nezavisnog sindikata djelatnika MUP-a PU splitsko-dalmatinske. Odredbe lanka 3. stavka 4. Zakona o državnim službenicima i namještenicima i o pla ama nositelja pravosudnih dužnosti (Nar. nov., br. 54/94, 86/94 i 7/95) koji je bio na snazi u vrijeme donošenja osporenog akta kao i odredbe lanka 2. Zakona o državnim službenicima i namještenicima koje se primjenjuju od upu uju da se na pitanja koja nisu ure ena tim zakonima ili na temelju njih donesenih propisa, primjenjuju op i propisi o radu i kolektivni ugovori. Kolektivnim ugovorom zaklju enim izme u Vlade RH i Sindikata državnih i lokalnih namješteniku RH od u lanku 103. st. 1. al. 2. i 4. izrijekom je propisano da se sindikalni povjerenik u tijelu državne vlasti za vrijeme obnašanja dužnosti i šest mjeseci po isteku obnašanja sindikalne dužnosti ne može bez suglasnosti sindikata premjestiti na druge poslove u okviru istog tijela državne vlasti bez njegove suglasnosti, odnosno u drugo tijelo državne vlasti, niti se može premjestiti u isto ili u drugo tijelo državne vlasti izvan mjesta njegova stanovanja. U obrazloženju presude Upravni sud izri ito se poziva na Ustavom zajam eno socijalno pravo na osnivanje sindikata i slobodno stupanje i istupanje iz njih te se navodi: Sud posebice isti e da je Ustavom RH (Nar. nov., br. 56/90, 135/97, 8/98-pro iš eni tekst, 113/2000 i 124/2000-pro iš eni tekst) kao osnovno socijalno pravo zajam eno pravo osnivanja sindikata i slobodno stupanje i istupanje iz njih radi zaštite svojih socijalnih i gospodarskih interesa te osnivanje saveza i udruživanja s me unarodnim sindikalnim organizacijama ( lanak 59. stavak 1. i 2.), a koje se u oružanim snagama i redarstvu može izri ito samo zakonom ograni iti, što ovdje nije slu aj. Odredbe o kolektivnim ugovorima u Zakonu o radu temelje se na Konvenciji me unarodne organizacije rada broj 98 o slobodi kolektivnog pregovaranja i ozna enim Kolektivnim ugovorom od utvr ena su me usobna prava i obveze potpisnika ovog ugovora iz rada i po osnovi rada državnih službenika i namještenika zaposlenih u tijelima državne vlasti (državnim tijelima) Zaštita ustavnih prava - imenovanje suca (Ustav RH) U predmetu Upravnog suda broj Zpa-5/2004 od zauzeto je stajalište da pravo ravnopravnog sudjelovanja u natje aju imaju kandidati koji na dan objave natje aja ispunjavaju zakonom utvr ene uvjete za imenovanje suca. U konkretnom slu aju radi se o zahtjevu za zaštitu prava tužiteljice zasnovanog na odredbi l. 66. Zakona o upravnim sporovima (Nar. nov., br. 53/91, 9/92, 77/92) prema kojoj o zahtjevu za zaštitu ustavom zajam enog prava i sloboda ovjeka i gra anina, ako je takva sloboda i pravo povrije eno kona nim pojedina nim aktom, a nije osigurana druga sudska zaštita, odlu uje sud nadležan za upravne sporove odgovaraju om primjenom tog Zakona. U obrazloženju odluke se navodi: Na temelju odredbe l Ustava RH suce u skladu s Ustavom i zakonom imenuje i razrješuje, te o njihovoj stegovnoj odgovornosti odlu uje Državno sudbeno vije e. Djelokrug i na in rada Državnog sudbenog vije a ure en je Zakonom o Državnom sudbenom vije u, a sam postupak imenovanja sudaca ure en je odredbama l Zakona. Odluka Državnog sudbenog vije a ne donosi se u kvaliteti i dimenziji upravnog akta jer nema elemente utvr ene l. 6. st. 2. Zakona o upravnim sporovima. Budu i da je l Ustava RH propisan redovni pravni lijek samo protiv odluke o razrješenju suda ke dužnosti te o stegovnoj odgovornosti suca, a ne i o izboru odnosno imenovanju suca, protiv odluke o imenovanju suca nije predvi en redovni pravni lijek. Podnositeljica zahtjeva smatra da je imenovanjem suca, a njezinim neimenovanjem za suca povrije ena odredba l. 19. st. 1. Ustava RH te l. 44. Ustava RH. Na temelju stanja spisa predmeta sud je utvrdio da je podnositeljici zahtjeva povrije eno Ustavom zajam eno pravo iz l. 44. Ustava RH. Povreda l. 44. po injena je time što pod- listopad

65 nositeljica zahtjeva nije sudjelovala u postupku imenovanja suca Op inskog suda u R. pod jednakim uvjetima i u skladu sa Zakonom. Naime, imenovana kandidatkinja na dan objave natje aja 5. velja e nije ispunjavala uvjet iz l. 50. Zakona o sudovima (Nar. nov., br. 3/94, 100/96, 115/97) za imenovanje za suca, jer nakon položenog pravosudnog ispita do objave natje aja nije radila kao savjetnik u sudu ili drugim pravosudnim tijelima najmanje dvije godine, odnosno bila odvjetnik, javni bilježnik, javno bilježni ki prisjednik ili nastavnik pravnih predmeta na Pravnom fakultetu odnosno nije radila na drugim pravnim poslovima nakon položenog pravosudnog ispita najmanje etiri godine ( l. 59. Zakona). Stajalište je Suda da pravo ravnopravnog sudjelovanja u natje aju imaju kandidati koji na dan objave natje aja ispunjavaju zakonom utvr ene uvjete za imenovanje suca. Dakle, izborom kandidata koji na dan objave natje aja nije ispunio uvjete za imenovanje povrije eno je Ustavom zajam eno pravo iz l. 44. Ustava RH, na temelju kojega svaki državljanin Republike Hrvatske ima pravo, pod jednakim uvjetima sudjelovati u obavljanju javnih poslova i biti primljen u javne službe. Ovo zato jer je o igledno povrije ena ustavna pretpostavka jednakog prava pod jednakim uvjetima Odluke Ustavnog suda RH Stavljanje na raspolaganje državnih službenika ( l st. 4. i. 5. i l to. 1. Zakona o državnim službenicima i namještenicima, Nar. nov., br. 27/01) U odlukama Ustavnog suda RH broj U-III-3011/2002 i U-III-456/2003 od ovaj Sud je ocijenio da citirane odredbe Zakona ne daju osnove za razli ito tuma enje instituta stavljanja na raspolaganje Vladi RH, odnosno da u dostatnoj mjeri osiguravaju njegovu jedinstvenu primjenu u praksi. Naime, ovaj institut vezan je uz injenicu ukidanja pojedinih radnih mjesta u državnom tijelu. Navedenim odlukama Ustavnog suda RH utvr eno je da je podnositelju ustavne tužbe u razdoblju od do bilo povrije eno ustavno pravo na jednakost pred zakonom, zajam eno lankom 14. stavkom 2. u vezi s ustavnim pravom na rad, zajam enim lankom 54. stavkom 1. te ustavno pravo na kontrolu zakonitost pojedina nih akata upravnih vlasti zajam eno lankom 19. stavkom 2. u vezi s ustavnim pravima na jednakost pred zakonom i pravi nim su enjem, zajam enim lancima 14. stavkom 2. i 29. stavkom 1. Ustava RH, i to - presudama Upravnog suda RH broj: Us-10475/ od i broj Us 580/2002 od , te rješenjima Ministarstva unutarnjih poslova RH od , , i u predmetima stavljanja na raspolaganje Vladi RH i prestanku državne službe. Podnositelj je Ustavnom sudu RH podnio ustavnu tužbu protiv citiranih presuda Upravnog suda kojima su odbijene njegove tužbe protiv rješenja Ministarstva unutarnjih poslova, kojima se podnositelj stavlja na raspolaganje Vladi RH od , s time da mu državna služba prestaje s danom te mu je prestala državna služba po sili zakona s danom godine. U ovom ustavnosudskom postupku Ustavni sud polazi od odredaba lanka 103. stavka 4. i 5. te lanka 106. stavka 1. i lanka 118. to ka 1. Zakona o državnim službenicima i namještenicima (Nar. nov., br. 27/01). U obrazloženju Odluke se navodi: Institut stavljanja na raspolaganje iz lanka 103. stavka 4. Zakona o državnim službenicima i namještenicima vezan je uz injenicu ukidanja pojedinih radnih mjesta u državnom tijelu (je li u pojedinom slu aju doista došlo do ukidanja radnog mjesta, pitanje je injeni ne naravi). Utvr ivanje te injenice je u nadležnosti upravnih tijela pa i Upravnog suda u skladu s lankom 39. st. 2. i 3. ZUS, a ne Ustavnog suda. Njegova je legalna svrha da se državni službenici, koji su nakon ukidanja radnog mjesta u državnom tijelu u kojem su primljeni u državnu službu ostali neraspore eni, stave na raspolaganje Vladi RH kako bi se u razdoblju u kojem su na raspolaganju pokušali privremeno ili trajno premjestiti i rasporediti na radno mjesto odgovaraju e vrste i struke u bilo koje državno tijelo. Ustavni sud u ovom ustavnosudskom postupku polazi od prethodno navedene legalne svrhe instituta stavljanja na raspolaganje, prema kojoj prestanak državne službe nastupa po sili zakona prvi idu i dan nakon isteka roka raspolaganja, ali samo pod uvjetom da do isteka tog roka nadležne državne službe nisu uspjele službenika premjestiti u drugo državno tijelo i rasporediti na odgovaraju e radno mjesto. Suprotno legalnoj svrsi instituta stavljanja na raspolaganje, nadležno tijelo je u konkretnom slu aju donijelo rješenje od godine, prema kojem se tužitelj, neraspore eni službenik MUP-a, stavlja na raspolaganje Vladi RH od a na raspolaganju može biti do , s time da mu državna služba prestaje s danom Ni u izreci ni u obrazloženju tog rješenja ne navodi se obveza države da podnositelju u razdoblju u kojem je na raspolaganju Vladi RH pokuša osigurati premještaj i raspored na radno mjesto odgovaraju e vrste i struke u bilo kojem državnom tijelu, što bi moglo sprije iti da lanak 118. to ka 1. Zakona o državnim službenicima i namještenicima proizvede neposredni pravni u inak u konkretnom slu aju, jer bi bili otklonjeni razlozi stavljanja podnositelja na raspolaganje, a time i prestanka državne službe podnositelja po sili zakona istekom roka raspolaganja. Sukladno navedenom, odre ivanjem dana prestanka državne službe u izreci rješenja o stavljanju na raspolaganje (koja izreka stje e svojstvo kona nosti, izvršnosti i pravomo nosti), a da se niti u izreci niti u obrazloženju uz taj prestanak nije vezao uvjet kao njegov dodatak, nadležno tijelo postupilo je protivno legalnoj svrsi instituta stavljanja na raspolaganje. Prestanak državne službe 62 listopad 2007.

66 podnositelja ovisio je o neizvjesnom nastupu budu e okolnosti koja nije mogla biti poznata nadležnom tijelu u asu donošenja rješenja o stavljanju na raspolaganje (nadležno tijelo, naime, nije moglo znati u tom trenutku ho e li se na i slobodno radno mjesto za podnositelja u bilo kojem državnom tijelu RH za vrijeme dok bude na raspolaganju Vladi RH). Stoga donošenje takvog rješenja otvara sumnju u izigravanje instituta stavljanja na raspolaganje, jer je iz njega razvidno da se taj pravni institut u konkretnom slu aju iskoristio za postizanje svrhe razli ite od one zbog koje je institut ustanovljen. Drugim rije ima, u konkretnom slu aju osnovano se može zaklju iti da je stavljanje na raspolaganje iskorišteno kao sredstvo za prestanak državne službe podnositelju, suprotno razlozima zbog kojih je zakonodavac ustanovio institut stavljanja na raspolaganje i suprotno svrsi koja je stavljanjem na raspolaganje u prvom redu trebala biti postignuta. Navedenu pogrešku u cilju i svrsi akta (izigravanje ovlaštenja, détournement de pouvoir) nije ispravilo drugostupanjsko tijelo u postupku provedenom po prigovoru podnositelja. U postupku sudske kontrole zakonitosti spornih rješenja, Upravni sud RH odbio je tužbu podnositelja kao neosnovanu, a da se na nezakoniti dio to ke 2. izreke prvostupanjskog rješenja, odnosno na propust drugostupanjskog tijela da ga ispravi nije osvrnuo. Upravni sud u obrazloženju osporene presude samo utvr uje da je donošenjem spomenutog Pravilnika o unutarnjem redu broj policajaca u MUP-u smanjen, što je imalo za posljedicu da je za odre eni broj djelatnika radno mjesto ukinuto. Prema ocjeni Upravnog suda, u donošenju osporenog akta tuženo se upravno tijelo pridržavalo odredaba pravnih propisa koje citira u osporenom rješenju, ( ) stoga se osporeni akt ne može proglasiti nezakonitim. Ustavni sud ocjenjuje da su u injene pogreške prvostupanjskog upravnog tijela opisane u to ki 6. obrazloženja ove odluke, i s njom povezani propusti drugostupanjskog tijela, a osobito Upravnog suda u postupku sudske kontrole zakonitosti osporenih rješenja, takve naravi da se ne mogu smatrati ustavnopravno prihvatljivima s aspekta zaštite ustavnog prava podnositelja na jednakost pred zakonom, zajam enog lankom 14. stavkom 2. Ustava. Budu i da je podnositelj ustavnom tužbom osporio i pojedina ne akte donesene u postupku prestanka njegove državne službe po sili zakona koji je uslijedio nakon postupka u kojem je stavljen na raspolaganje Vladi RH, Ustavni sud ocjenjuje da je podnositelju povrije eno i ustavno pravo na rad, zajam eno lankom 54. stavkom 1. Ustava. Ustavni sud primje uje da se Upravni sud u osporenoj presudi nije osvrnuo ni na injenicu da su obrazloženja prvostupanjskog i drugostupanjskog rješenja MUP-a u konkretnoj upravnoj stvari sadržajno istovjetna obrazloženjima rješenja MUP-a u brojnim drugim istovrsnim upravnim stvarima stavljanja na raspolaganje, protiv kojih su i drugi policijski djelatnici MUP-a pokrenuli upravne sporove, zbog istih razloga zbog kojih je taj spor pokrenuo i podnositelj ove ustavne tužbe Povreda radne discipline i kaznena odgovornost 1. U obrazloženju odluke Ustavnog suda RH broj U- III-809/2004 od se navodi: Odgovornost za teže povrede radne discipline u disciplinskom postupku može se utvrditi i bez odluke kaznenog suda, bez obzira što povreda radne discipline može istodobno predstavljati i kazneno djelo. U disciplinskom postupku utvr uju se elementi povrede radne discipline, pri emu nije nužno da su se istodobno ostvarili i elementi nekog kaznenog djela, pa je u tom smislu disciplinska odgovornost šira od kaznene odgovornosti. Stoga time što je u disciplinskom postupku, provedenom sukladno mjerodavnim odredbama postupovnog prava, podnositelj proglašen krivim zbog po injene teže povrede radne discipline, podnositelju nije povrije eno ustavno pravo zajam eno lankom 28. Ustava RH. 2. lanak 82. stavak 1. to ka 13. Zakona o unutarnjim poslovima Odlukom Ustavnog suda RH iz sije nja odbijena je ustavna tužba podnositeljice protiv presude Upravnog suda RH od Presudom Upravnog suda RH odbijena je tužba protiv odluke Višeg službeni kog suda RH kojom je odbijena žalba podnositeljice i potvr ena presuda Prvostupnog Disciplinskog suda MUP-a RH PU KZ kojom je podnositeljica proglašena krivom za težu povredu službene dužnosti te joj je izre ena disciplinska mjera prestanka radnog odnosa u MUP-u. U disciplinskom postupku utvr eno je da je podnositeljica, službenica u MUP-u kriva što je po inila težu povredu radne discipline iz lanka 82. stavka 1. to ke 13. Zakona o unutarnjim poslovima, nedoli nim ponašanjem u službi i izvan službe. U odnosu na presudu Županijskog suda u Zlataru od Ustavni sud utvr uje da izostanak kaznene odgovornosti ne podrazumijeva ujedno i nepostojanje disciplinske odgovornosti. Zbog toga injenica da je Op inski sud u Z. donio presudu kojom je podnositeljica ustavne tužbe oslobo ena od optužbe da bi po inila kaznena djela koja su joj stavljena na teret, nije od utjecaja na pitanje disciplinske odgovornosti tužiteljice. Podnositeljica smatra da joj je osporenom presudom povrije eno ustavno pravo na rad iz lanka 54. stavka 1. Ustava RH. Ustavni sud RH u odnosu na taj navod isti e u odluci: Pod pravom na rad i slobodom rada podrazumijeva se i pravo pojedinca da mu radni odnos ne prestane na na in suprotan od onog utvr enog zakonom jer se pravo na rad odnosi i na pitanje prestanka radnog odnosa, koji mora biti proveden na na in i uz uvjete odre ene zakonom. listopad

67 Trajanje skupa zaposlenika i sudjelovanje u nezakonitom štrajku kao razlog za izvanredni otkaz ( l Zakona o radu) Odlukom Ustavnog suda broj U III-96/2006 od odbijena je ustavna tužba podnositelja podnesena protiv presude Vrhovnog suda RH od godine, kojom je odbijena revizija podnositelja izjavljena protiv presude Visokog trgova kog suda Republike Hrvatske od godine. Tom je presudom odbijena žalba podnositelja i potvr ena presuda Trgova kog suda u Varaždinu od kojom je odbijen tužbeni zahtjev podnositelja kojim su tražili poništenje odluke tuženika o izvanrednom otkazu ugovora o radu svim podnositeljima. Podnositelji su smatrali da su im osporenom presudom Vrhovnog suda RH i prethodnim presudama povrije eni ustavno pravo i sloboda rada zajam eni lankom 54. stavkom 1. Ustava RH. U provedenom parni nim postupku bilo je utvr eno da je Sindikalna podružnica tuženika zakazala skup zaposlenika tuženika za u 9 sati. Skup je okon an Nakon provedenog dokaznog postupka, sudovi su ocijenili da je sazivanje skupa bilo zakonito. Me utim, svojim predugim trajanjem skup je izašao iz okvira legitimnosti skupa zaposlenika u smislu lanka 150. Zakona o radu, te je zadobio karakteristike nezakonite obustave rada (nezakonitog štrajka). Stoga su sudovi odbili tužbene zahtjeve podnositelja za poništenje odluka o izvanrednom otkazu ugovora o radu podnositelja od godine koje je tuženik donio ocijenivši sudjelovanje podnositelja u navedenom skupu osobito teškom povredom iz radnog odnosa zbog koje nastavak radnog odnosa nije mogu. Vrhovni sud RH je odbio reviziju podnositelja kao neosnovanu prihvativši stajalište nižestupanjskih sudova da skup zaposlenika, prema mjerodavnoj zakonskoj odredbi i po prirodi same stvari, ne može trajati unedogled, i to tako dugo dok se ne dobiju odgovori na postavljena pitanja. Pravilnim ocjenjuje stajalište sudova da ocjena poslodavca o nedopustivo dugom trajanju skupa, kroz koje vrijeme jedan broj radnika, i to upravo podnositelja nije uop e radio, predstavlja nezakonitu obustavu rada, ime je po injena osobito teška povreda obveze iz radnog odnosa zbog koje nastavak radnog odnosa nije mogu. Ustavni sud je, polaze i od injenica utvr enih u postupku koji je prethodio ustavnosudskom postupku i mjerodavnih propisa ocijenio da su u slu aju podnositelja, za izvanredni otkaz bile ispunjene zakonske pretpostavke, te da se osporene presude temelje na mjerodavnim propisima. Stoga je sud utvrdio da podnositeljima ustavne tužbe nije povrije eno ustavno pravo zajam eno lankom 54. stavkom 1. Ustava RH Izvanredni otkaz od strane radnika zbog neisplate pla e i pravo na naknadu štete ( l Zakona o radu) U obrazloženju Odluke Ustavnog suda RH broj U- III-2754/2003 od godine kojom je usvojena ustavna tužba podnositeljice se navodi: Uvidom u prvostupanjsku presudu vidljivo je da je podnositeljica protiv tuženika, kao svojeg poslodavca podigla tužbu za isplatu neispla ene pla e i naknadu štete. Iz podataka u spisu predmeta vidljivo je da je tužiteljica tuženiku izvanredno otkazala ugovor o radu iz razloga jer joj on nije redovito ispla ivao pla e tijekom godine. Prvostupanjski sud je utvrdio postojanje krivnje na strani tuženika za izvanredni otkaz kojeg mu je dala podnositeljica i obvezao tuženika na naknadu štete u iznosu koji odgovara visini otpremnine, koja bi tužiteljici pripadala da joj je tuženik izvanredno otkazao ugovor o radu. Drugostupanjski sud preina io je prvostupanjsku presudu i ocijenio da nema mjesta primjeni lanka 118. Zakona o radu jer da podnositeljica nema pravo na otpremninu, jer joj poslodavac nije otkazao ugovor o radu koji je trajao više od dvije godine a nije obrazložila u emu je nastala šteta uslijed otkaza, tj. nije dokazala postojanje odre ene štete iz lanka 155. Zakona o obveznim odnosima. Ustavni sud je ocijenio da je drugostupanjskom presudom došlo do povrede lanka 14. stavka 2. Ustava RH. Drugostupanjski sud je zanemario injenicu da je podnositeljica u prvostupanjskom postupku potraživala naknadu štete, a ne otpremninu. To što je u provedenom postupku utvr ena šteta koja odgovara visini otpremnine na koju bi podnositeljica sukladno lanku 118. Zakona o radu stekla pravo u slu aju da joj je poslodavac otkazao ugovor o radu, ne može biti valjani razlog za odbijanje njezinog tužbenog zahtjeva. Stoga je Ustavni sud utvrdio da je osporenom presudom podnositeljici povrije eno ustavno jamstvo jednakosti svih pred zakonom, propisano lankom 14. stavkom 2. Ustava Obveza dolaska na posao u otkaznom roku U odluci Ustavnog suda broj U-III-1215/2004 od kojom je odbijena ustavna tužba se navodi: Sadržaj ustavnog prava na rad i slobodu rada zajam enog lankom 54. stavkom 1. Ustava, me u ostalim, jest i pružanje zaštite zakonom utvr enih prava gra ana, koja iz njihovog rada proizlaze. Obrazlažu i povredu ovog ustavnog prava, podnositelj isti e da mu je tužena trebala i za vrijeme otkaznog roka osigurati rad na poslovima na kojima je radio do prestanka ugovora o radu. Smatra stoga pogrešnim zaklju ak sudova da je podnositelj bio u obvezi redovito dolaziti na posao i obavljati druge poslove koji nisu vezani uz nastavu, 64 listopad 2007.

68 a slijedom ega bi ostvario pravo na isplatu pla e za razdoblje otkaznog roka. Smatra da ga je poslodavac trebao rasporediti na poslove za koje je sklopljen ugovor o radu (profesor matematike) a budu i da nije raspore en, smatra da nije trebao dolaziti na posao i obavljati druge poslove, ali da mu pripada pravo na pla u sve dok ugovor o radu traje, za vrijeme trajanja otkaznog roka. Ustavni sud ocjenjuje da u konkretnom slu aju podnositelju to ustavno pravo nije povrije eno. Prema ocjeni suda, stajališta navedena u osporenim presudama nadležnih sudova, koja se odnose na obvezu podnositelja da redovito dolazi na posao unato tome što nije obuhva en godišnjim planom i programom nastave, zasnivaju se na ustavnopravnom prihvatljivom tuma enju i primjeni mjerodavnog materijalnog prava. Nadležni sudovi su, polaze i od injeni nog stanja utvr enog u provedenom dokaznom postupku, obrazložili i ostala svoja stajališta iznesena u osporenim presudama, za koja je nedvojbeno da nisu posljedica proizvoljnog tuma enja i samovoljne primjene mjerodavnog materijalnog prava. 6. ZAKLJU AK Propisi iz materije radnog prava u Republici Hrvatskoj u znatnoj su mjeri uskla eni s europskim pravom i me unarodnopravnim aktima. Ovo uskla ivanje potrebno je još nastaviti. Principe i na ela te odredbe Ustava RH i europskog prava, kao npr. pravo na rad i slobodu rada, pravo na zaradu, pravo na socijalno osiguranje i socijalnu sigurnost, ravnopravnost spolova, na elo jednakosti, na elo zabrane diskriminacije prema svim temeljima i na svim podru jima, na elo zaštite majki, mladih i invalidnih osoba na radu i dr. potrebno je razraditi i detaljnije regulirati. Postoji bogata sudska praksa u materiji radnog i socijalnog prava, a ostaje da se dalje razvija sukladno važe im propisima te europskom pravu i judikaturi. THE RIGHT TO WORK AND THE FREEDOM OF WORK TOPICAL LEGAL ISSUES IN CROTIAN AND EUROPEAN LAW The right to work and to freedom of work as one of economic and social rights belongs to basic human rights and fundamental freedoms and is proclaimed and regulated by many international acts and sources. The provisions out of the matter of labour law in the Republic of Croatia are to a great extent harmonized with the European law and international legal documents. It is necessary to carry on with this harmonization. It is also necessary to elaborate and regulate in more details principles and norms, as well as the provisions of the Constitution of the Republic of Croatia, such as for instance the right to work and to freedom to work, the right to wage, the right to social insurance and social security, the equality of sexes, principle of equality, the principle of non-discrimination on all grounds and in all spheres, the principle of the protection of mothers, young and disabled persons at work etc. There is a rich judiciary practice in the line of labour and social law, and it has to be developed further in line with the provisions in effect and European law and judicature. AKCIJA OVRHA I STE AJ - AKTUALNOSTI ZAKONODAVSTVA I SUDSKE PRAKSE V. Buljan - A. Erakovi - S. Garac - J. Garaši Lj. Hrastinski Jur ec - N. Markovi N. Neki Plevko -. Sessa - M. Šimundi 596 stranica Cijena: 150,00 kuna listopad

69 PRAVO MIROVINSKOG OSIGURANJA Nevenka Bagari, dipl. iur. * Stru ni lanak UDK NOVINE U OBVEZNOM MIROVINSKOM OSIGURANJU GENERACIJSKE SOLIDARNOSTI - POVE ANJE MIROVINSKIH PRIMANJA Radi otklanjanja i ublažavanja nastalih razlika u razini mirovina i poboljšanja materijalnog položaja tzv. novih umirovljenika (umirovljenika koji su mirovinu ostvarili nakon 1. sije nja 1999.) na sjednici Sabora od 13. srpnja donesen je Zakon o dodatku na mirovine ostvarene prema Zakonu o mirovinskom osiguranju, a objavljen je u Narodnim novinama, broj 79 od 30. srpnja UVOD Reformirani mirovinski sustav od godine uspostavljen je na tri razine. Prvu razinu ini obvezno mirovinsko osiguranje na temelju generacijske solidarnosti, drugu razinu obvezno mirovinsko osiguranje na temelju individualne kapitalizirane štednje i tre u razinu ini dobrovoljno mirovinsko osiguranje na temelju individualne kapitalizirane štednje. Prva razina mirovinskog osiguranja na temelju generacijske solidarnosti ure ena je s nekoliko zakona i podzakonskih akata, a temeljni zakon je Zakon o mirovinskom osiguranju (Narodne novine, broj 102/98, 127/00, 59/01, 109/01, 147/02, 117/03, 30/04, 177/04, 92/05 i 79/07, u daljnjem tekstu: ZOMO). Tim Zakonom je, me u ostalim, ure en na in odre ivanja mirovine odnosno propisana je formula prema kojoj se odre uje mirovina. * Nevenka Bagari, Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje. Za osiguranike koji ostvaruju pravo na mirovinu samo u mirovinskom osiguranju generacijske solidarnosti na in odre ivanja mirovine propisan je lancima 74. do 81. i 184. ZOMO-a. Propisano je da se mirovina odre uje umnoškom osobnih bodova (OB), mirovinskog faktora (MF) i aktualne vrijednosti mirovine (AVM). Broj osobnih bodova ovisi o dužini mirovinskog staža i pla ama osiguranika, a mirovinski faktor o vrsti mirovine koja se ostvaruje. Aktualna vrijednost mirovine je iznos mirovine za jedan osobni bod i jednak je za isti mjesec za sve mirovine. Vrijednost svih navedenih elemenata utje e na visinu mirovine, s time da najzna ajniji utjecaj ipak imaju pla e odnosno osnovice osiguranja i dužina obra unskog razdoblja iz kojeg se pla e odnosno osnovice osiguranja uzimaju za izra un mirovine. Prema lanku 184. ZOMO-a, od godine obra unsko razdoblje za izra un mirovine postupno se širi za svaku kalendarsku godinu po tri godine sve do godine, od najpovoljnijeg desetogodišnjeg razdoblja u do cijelog radnog vijeka u godini, dok se prema propisima koji su bili na snazi do 31. prosinca 1998., mirovina odre ivala prema najpovoljnijem desetogodišnjem razdoblju. Taj element odre ivanja mirovine, me u ostalim, doveo je do razlika u razini mirovina ostvarenih u razdoblju do 31. prosinca 1998., i nakon 1. sije nja tako da su ranije ostvarene mirovine znatno ve e od mirovina ostvarenih prema ZOMO-u odnosno nakon 1. sije nja Na višu razinu ranije ostvarenih mirovina utjecala su u znatnoj mjeri davanja prema propisima donesenima u izvršenju op epoznate Odluke Ustavnog suda od 12. svibnja 1998., (Narodne novine, broj 160/98), Zakon o prenošenju sredstava državnog prora una fondovima mirovinskog i invalidskog osiguranja te uskla ivanju mirovina, (Narodne novine, broj 102/98), poznatih 100 kn i 6%, Zakon o pove anju mirovina radi otklanjanja razlika u razini mirovina ostvarenih u razli itim razdobljima, (Narodne novine, broj 127/00), prema kojima su pove ane mirovine odnosno ukupna teku a primanja umirovljenika. Zakon o provo enju Odluke Ustavnog suda od 12. svibnja iz (Narodne novine, broj 105/04) nije utjecao na razinu mirovina jer se prema njemu nisu pove ale mirovine, pove ala se samo imovina umirovljenika ostvarena kao obešte enje zbog neuskla ivanja mirovina sa pla ama, dok su mirovine kao teku e primanje ostale na istoj razini. Radi otklanjanja i ublažavanja nastalih razlika u razini mirovina i poboljšanja materijalnog položaja tzv. novih umirovljenika (umirovljenika koji su mirovinu ostvarili nakon 1. sije nja 1999.) na sjednici Sabora od 13. srpnja donesen je Zakon o dodatku na mirovine ostvarene prema Zakonu o mirovinskom osiguranju, a objavljen je u Narodnim novinama, broj 79 od 30. srpnja (u daljnjem tekstu: Zakon o dodatku na mirovinu). 66 listopad 2007.

70 2. ZAKON O DODATKU NA MIROVINE 2.1. Korisnici prava na dodatak Pravo na dodatak na mirovinu imaju samo korisnici mirovine ija je mirovina ostvarena i odre ena prema ZOMO-u, prema tzv. op im propisima, i to od 1. sije nja godine. ( lanak 1. Zakona o dodatku na mirovinu). Pravo na dodatak nemaju: - korisnici mirovina ija je mirovina odre ena prema propisima koji na povoljniji na in ure uju ostvarivanje prava na mirovinu u odnosu na odredbe ZOMO-a, - korisnici najviše mirovine odre ene prema Zakonu o najvišoj mirovini, - korisnici osnovne mirovine i - korisnici obiteljske mirovine kojima je mirovina odre ena od mirovine ostvarene prema propisima koji su bili na snazi do 31. prosinca ( lanak 3. Zakona o dodatku na mirovinu). Razlozi za isklju enje korisnika mirovina koji su mirovinu ostvarili prema posebnim - povoljnijim propisima (branitelji iz Domovinskog rata i lanovi njihovih obitelji, hrvatska vojska, policijski službenici, ovlaštene službene osobe, bivši politi ki zatvorenici, zastupnici u Saboru i dr.), osim povoljnijih uvjeta za stjecanje prava, su i na in odre ivanja mirovine. Naime, mirovine tih korisnika odre uju se, u odnosu na op e propise, na povoljniji na in (na temelju pla e iz samo jedne odnosno razdoblja do najviše deset najpovoljnijih godina), pove anjem utvr enih osobnih bodova, povoljnijim postocima za godine mirovinskog staža i dr., pa su te mirovine povoljnije - više od mirovina odre enih prema op im propisima. Korisnicima najviše mirovine mirovina je ve odre ena u najvišem iznosu i u odnosu na na in odre ivanja prema propisima koji su bili na snazi do 31. prosinca 1998., prema ZOMO-u odre uje se druga ije i u povoljnijem iznosu. S tim u vezi ti korisnici nisu u nepovoljnijem položaju u odnosu na korisnike najviših mirovina ostvarenih do 31. prosinca Korisnici osnovne mirovine ostvarit e uz osnovnu mirovinu i mirovinu na temelju uplata u obvezno mirovinsko osiguranje na temelju individualne kapitalizirane štednje, pa bi time njihov materijalni položaj trebao biti povoljniji od položaja korisnika koji mirovinu ostvaruju samo u obveznom mirovinskom osiguranju na temelju generacijske solidarnosti. Korisnicima obiteljske mirovine ija je mirovina odre ena na temelju mirovine ostvarene do 31. prosinca (mirovina je odre ena na temelju pla a iz najpovoljnijeg desetogodišnjeg razdoblja), obiteljska mirovina nije odre ena prema lanku 74. do 81. i 184. ZOMO-a odnosno nije odre ena prema novoj mirovinskoj formuli, pa je njihov položaj jednak položaju korisnika obiteljske mirovine koji su mirovinu ostvarili prema propisima koji su bili na snazi do 31. prosinca Odre ivanje dodatka na mirovinu Dodatak na mirovinu odre uje se ovisno o svoti mirovine i godini ostvarivanja prava na mirovinu i u ve em postotku za korisnike koji su kasnije ostvarili pravo na mirovinu. To je iz razloga što se mirovine prema lanku 184. ZOMO-a odre uju na temelju pla a ostvarenih u sve dužem obra unskom razdoblju koje se po evši od godine pove ava za tri godine svake kalendarske godine. Tako su mirovine ostvarene u odre ene na temelju pla a ostvarenih u deset najpovoljnijih uzastopnih godina, od pla a ostvarenih u trinaest najpovoljnijih uzastopnih godina, u od pla a ostvarenih u šesnaest najpovoljnijih godina itd. da bi se u odre ivale na temelju pla a ostvarenih u cijelom radnom vijeku. Dodatak na mirovinu odre uje se od mirovine korisnika odre ene i uskla ene prema ZOMO-u i iznosi: - na mirovine ostvarene u godini 4,0% od mirovine, - na mirovine ostvarene u godini 8,4% od mirovine, - na mirovine ostvarene u godini 12,6% od mirovine, - na mirovine ostvarene u godini 16,3% od mirovine, - na mirovine ostvarene u godini 19,0% od mirovine, - na mirovine ostvarene u godini 20,9% od mirovine, - na mirovine ostvarene u godini 22,6% od mirovine, - na mirovine ostvarene u godini 23,8% od mirovine, - na mirovine ostvarene u godini 24,9% od mirovine, - na mirovine ostvarene u godini 25,9% od mirovine, - na mirovine ostvarene u godini 26,4% od mirovine, - na mirovine ostvarene u godini i sljede im godinama dodatak iznosi 27,0% od mirovine. Iznimno od navedenoga pravila, korisnicima obiteljske mirovine kojima je mirovina odre ena od mirovine ostvarene od 1. sije nja nadalje, dodatak na mirovinu odredit e se u postotku iz godine u kojoj je ostvareno pravo na mirovinu od koje je odre ena mirovina ( lanak 2. stavak 5. Zakona o dodatku). Korisnicima najniže mirovine dodatak na mirovinu obra unat e se na njihovu mirovinu odre enu na temelju pla a i osnovica osiguranja, a ispla ivat e se samo u slu aju ako je ukupna svota (njihove mirovine i dodatka) povoljnija od najniže mirovine. Korisnicima mirovine ostvarene primjenom me unarodnih ugovora o socijalnom osiguranju dodatak na listopad

71 mirovinu odredit e se od mirovine iz hrvatskog mirovinskog osiguranja. lankom 2. stavkom 7. Zakona o dodatku na mirovinu ograni ena je svota mirovine zajedno s dodatkom odnosno propisano je da mirovina zajedno s dodatkom ne može biti ve a od najviše mirovine odre ene prema lanku 1. Zakona o najvišoj mirovini. Dodatak na mirovinu pove avat e se jednako kao i mirovina. Naime, kod svakog uskla ivanja mirovine ponovno e se odrediti dodatak na mirovinu u propisanom postotku od uskla ene mirovine Trajanje prava na dodatak Trajanje prava na dodatak na mirovinu propisano je lankom 4. Zakona o dodatku na mirovinu. Propisano je da pravo na dodatak traje dok traje isplata mirovine na koju je odre en dodatak. U slu aju ponovnog odre ivanja mirovine ili izbora druge mirovine, dodatak se odre uje na novu svotu mirovine kako je propisano Zakonom o dodatku na mirovinu. Na ostvarivanje, korištenje i gubitak prava na dodatak na mirovinu odgovaraju e se primjenjuju odredbe kojima je ure eno ostvarivanje, korištenje i gubitak prava na mirovinu, ako Zakonom o dodatku nije druga ije odre eno. Pravo na dodatak na mirovinu pripada od 1. listopada 2007., a isplatit e se zajedno s mirovinom u studenome. Za korisnike mirovina koji ostvare pravo na mirovinu nakon toga dana pravo na dodatak pripada od dana ostvarivanja prava na mirovinu. Pravo na dodatak odredit e se po službenoj dužnosti bez donošenja rješenja, a sredstva za isplatu osigurat e se u državnom prora unu. 3. ZAKON O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O MIROVINSKOM OSIGURANJU Na istoj sjednici od 13. srpnja ove godine donesen je i Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o mirovinskom osiguranju, a objavljen je kao i Zakon o dodatku na mirovinu u Narodnim novinama, broj 79 od 30. srpnja Cilj izmjena i dopuna ZOMO-a je tako er poboljšati materijalni položaj umirovljenika koji pravo na mirovinu ostvaruju prema tom Zakonu. Naime, pra enjem primjene ZOMO-a i me usobne uskla enosti pojedinih instituta sa stajališta razine ostvarenih prava, pokazalo se da su pojedina prava restriktivno odre ena, te da je nužna odre ena korekcija. Osim toga, dio izmjena i dopuna uvjetovan je uskla ivanjem s Odlukom Ustavnog suda Republike Hrvatske od 18. travnja (Narodne novine, broj 43/07) kojom 31. prosinca prestaju važiti neke odredbe ZOMO-a. Tom Odlukom prestala je važiti odredba lanka 21. stavka 2. ZOMO-a, kojom je Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje op im aktom propisivao uvjete pod kojima se smatra da osiguranik odnosno korisnik mirovine uzdržava lanove obitelji, što je bio uvjet za stjecanje odnosno gubitak prava na obiteljsku mirovinu. Prema mišljenju Ustavnog suda, ovlaštenja za propisivanje uvjeta za ostvarivanje prava na mirovinu ne mogu se prenositi na javne ustanove, ve je za isto nadležna zakonodavna vlast, pa je u tom smislu to pitanje trebalo urediti Zakonom. Spomenutom Odlukom Ustavnog suda ocjenjene su neustavnim i odredbe ZOMO-a o dobnim granicama za starosnu i prijevremenu starosnu mirovinu za žene ( lanci 30., 31., i 66.), a zakonodavac je obvezan do 31. prosinca uskladiti te odredbe. Me utim, ovim izmjenama i dopunama ZOMO-a to nije u injeno. Izmjenama i dopunama ZOMO-a ure ena su sljede a pitanja: - uvjeti pod kojima se smatra da je osiguranik odnosno korisnik mirovine uzdržavao lana obitelji radi ostvarivanja prava na obiteljsku mirovinu, - smanjenje polaznog faktora za odre ivanje prijevremene starosne mirovine korisnika koji su mirovinu ostvarili od 1. sije nja nadalje, - pove anje mirovinskog faktora za invalidske mirovine za vrijeme zaposlenja korisnika, - pove anje vrijednosti najniže mirovine za jednu godinu mirovinskog staža nakon 30 godina, - sniženje dobne granice za stjecanje prava na starosnu mirovinu za osiguranike koji su staž osiguranja s pove anim trajanjem ostvarili prema propisima do 31. prosinca i nakon isteka tzv. prijelaznog razdoblja Obiteljska mirovina lankom 1. Zakona o izmjenama i dopunama ZOMOa izmijenjen je lanak 21. stavak 2. toga Zakona i propisano je da se smatra da je osiguranik odnosno korisnik mirovine uzdržavao lana obitelji: - ako je lan obitelji živio s njime u zajedni kom ku anstvu i nema vlastitih prihoda dovoljnih za uzdržavanje jer nema dohodak od poljoprivrede i šumarstva ili ako mu je drugi stalni prihod u trenutku smrti osiguranika ili korisnika mirovine bio ve i od 66% svote najniže starosne mirovine odre ene za 15 godina mirovinskog staža prema ZOMO-u, ili - ako lan obitelji nije živio s njime u zajedni kom ku anstvu i nema vlastitih prihoda dovoljnih za uzdržavanje prema prethodnoj to ci, a umrli osiguranik odnosno korisnik mirovine redovito mu je osiguravao sredstva za uzdržavanje u prosje noj svoti od najmanje 80% svote najniže starosne mirovine odre ene za 15 godina mirovinskog staža prema ZOMO-u. Propisano je tako er da pravo na obiteljsku mirovinu prestaje kada do e do promjene u prihodima korisnika mirovine tako da isti pre u svote iz gore navedenih to aka. 68 listopad 2007.

72 3.2. Prijevremena starosna mirovina lankom 2. Izmjena i dopuna ZOMO-a izmijenjen je lanak 78. stavak 2. na na in da je brojka 0,34% zamijenjena brojkom 0,15%, odnosno smanjen je polazni faktor za odre ivanje te mirovine. Na taj na in smanjeno je dotadašnje umanjenje prijevremenih starosnih mirovina s 0,34% za svaki kalendarski mjesec do navršene 65. godine života za muškarce odnosno 60. godine života za žene na 0,15%, tako da ukupno umanjenje prijevremene starosne mirovine može iznositi najviše 9% za 60 mjeseci u odnosu na dotadašnjih 20,4%. Naime, od 1. sije nja stjecanje i odre ivanje prava na prijevremenu starosnu mirovinu bilo je bitno nepovoljnije ure eno u odnosu na do tada važe e propise. Osim pove anja dobne granice za pet godina u prijelaznom razdoblju u kojem se dob postupno pove avala svake godine za šest mjeseci, na in odre ivanja te mirovine odmah je, bez prijelaznog razdoblja, ure en znatno nepovoljnije. Propisano je da se prijevremena starosna mirovina umanjuje za svaki mjesec ranijeg odlaska u mirovinu za 0,3%, odnosno najviše za 18% za 60 mjeseci ranijeg odlaska, a od 18. prosinca to umanjenje je pove ano na 0,34% odnosno na najviše 20,4%. Prema propisima do 31. prosinca umanjenje je iznosilo 1,33% za svaku godinu ranijeg odlaska u mirovinu odnosno najviše 6, 65% za pet godina, a umanjenje je bilo privremeno. Nakon navršenja dobi za starosnu mirovinu odre ivala se, po službenoj dužnosti, starosna mirovina bez umanjenja. Me utim, prema ZOMO-u umanjenje prijevremene starosne mirovine je trajno i u tom smislu od 1. sije nja nije bilo promjena Invalidska mirovina lankom 3. Izmjena i dopuna ZOMO-a izmijenjen je lanak 80. stavak 1. to ka 5. i 6. na na in da je brojka 0,3333 zamijenjena brojkom 0,5, a brojka 0,5 zamijenjena brojkom 0,6667. Izmjenom je pove an mirovinski faktor za invalidske mirovine zbog profesionalne nesposobnosti za rad koja se ispla uje za vrijeme zaposlenja odnosno obavljanja samostalne djelatnosti, s time da mirovinski faktor za korisnike tih mirovina kod kojih je uzrok invalidnosti bolest sada iznosi 0,5, a za korisnike kod kojih je uzrok invalidnosti ozljeda na radu ili profesionalna bolest sada iznosi 0,6667. To pove anje invalidske mirovine odnosi se i na korisnike koji su mirovinu ostvarili prije 1. sije nja odnosno na korisnike prava na rad sa skra enim radnim vremenom na svom poslu i korisnike prava na rad sa skra enim radnim vremenom na drugom odgovaraju em poslu ( lanak 6. Izmjena i dopuna ZOMO-a) Najniža mirovina Izmjenama i dopunama ZOMO-a, lankom 4. promijenjen je lanak 82. stavak 2. ZOMO-a koji ure uje pravo na najnižu mirovinu. Izmjenom je promijenjena odnosno pove ana vrijednost najniže mirovine za jednu godinu mirovinskog staža za svaku godinu koja prelazi 30 godina mirovinskog staža. Ovom promjenom svaka godina mirovinskog staža kod stjecanja i odre ivanja najniže mirovine ima vrijednost 0,825% od prosje ne bruto pla e svih zaposlenih u Republici Hrvatskoj u godini. Jednako ure enje vrijednosti najniže mirovine po godini mirovinskog staža bilo je u razdoblju od 1. sije nja do 18. prosinca kada je Izmjenama i dopunama ZOMO-a (Narodne novine, broj 147/02) smanjena vrijednost godine mirovinskog staža iznad 30 i više godina na 0,4125% prosje ne bruto pla e svih zaposlenih u godini, dok je vrijednost godine mirovinskog staža do 30 godina ostala ista Sniženje dobne granice za starosnu mirovinu lankom 5. Izmjena i dopuna ZOMO-a brisana je odredba stavka 2. lanka 181. ZOMO-a kojom je bilo propisano sniženje dobne granice za starosnu mirovinu za osiguranike koji su pravo na staž osiguranja ostvarili do 31. prosinca 1998., a ne i nakon toga. Stavkom 2. spomenutog lanka bilo je propisano da se dobna granica za starosnu mirovinu tim osiguranicima snižava prema uvjetima dobi iz prijelaznih odredaba ZOMO-a. Uklanjanjem toga stavka pravo na sniženje dobne granice imaju i osiguranici koji su staž osiguranja ostvarili do 31. prosinca i nadalje, a ne samo u tzv. prijelaznom razdoblju. Treba podsjetiti da prema sada važe im propisima, pravo na sniženje dobne granice za starosnu mirovinu imaju svi osiguranici pod odre enim uvjetima propisanim ZOMO-om i Zakonom o stažu osiguranja s pove anim trajanjem (Narodne novine, broj 71/99 i 46/07) bez obzira jesu li taj staž ostvarili prije ili poslije 31. prosinca Primjena Izmjena i dopuna ZOMO-a Primjena i stupanje na snagu Izmjena i dopuna ZOMOa ure ena je lancima 7. i 8. Propisano je da e Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje po službenoj dužnosti, po evši od 1. sije nja 2008., korisnicima mirovine (prijevremene starosne, invalidske zbog profesionalne nesposobnosti za rad i najniže) ponovno odrediti mirovinu, ako je to za njih povoljnije. O novoj mirovini donijet e se rješenje, bez podnošenja posebnog zahtjeva. S obzirom da Izmjene i dopune ZOMO-a povoljnije ure uju odre ivanje prijevremene starosne, invalidske mirovine zbog profesionalne nesposobnosti za rad za vrijeme zaposlenja i najniže mirovine, gotovo svi korisnici tih mirovina od 1. sije nja dobit e ve u mirovinu. U listopad

73 kombinaciji s dodatkom na mirovinu može se re i da e se mirovinska primanja tih korisnika zna ajnije pove ati. 4. ZAKLJU NO Provedbom Zakona o dodatku na mirovine ostvarene prema ZOMO-u i Izmjena i dopuna ZOMO-a zna ajnije e se pove ati mirovinska primanja i materijalni položaj tzv. novih umirovljenika odnosno umirovljenika koji su mirovinu ostvarili u reformiranom mirovinskom osiguranju generacijske solidarnosti. Ublažit e se i razlike me u starim i novim mirovinama, kao i razlike me u mirovinama ostvarenim u razli itim godinama nakon Me utim, dijelu umirovljenika korisnika najniže mirovine koji imaju do 30 godina mirovinskog staža, a mirovinu su ostvarili u ranijim godinama primjene ZOMO-a ne e se ili e se neznatno pove ati primanja. Naime, u lipnju bilo je oko umirovljenika koji su mirovinu ostvarili prema ZOMO-u, od kojih je oko primalo najnižu mirovinu u prosjeku od 1197,00 kn, pa e njihov prosje an dodatak uz mirovinu biti neznatan. Naime, njima e se dodatak na mirovinu odrediti od njihove mirovine odre ene prema pla ama, koja je manja od najniže mirovine, a ako bi se odredio i na najnižu mirovinu (što nije u skladu sa Zakonom o dodatku na mirovinu), bio bi u prosjeku oko 10% (oko 100 kn), što i ne e bitno utjecati na njihov materijalni položaj. Potrebno je napomenuti da e se u ovom slu aju ispla ivati mirovina korisnika samo ako je ukupno primanje (mirovina + dodatak na mirovinu) povoljnije od najniže mirovine. Osim toga, za o ekivati je da e povoljniji na in odre ivanja prijevremene starosne mirovine (ako se uzme u obzir promijenjeni na in odre ivanja i pravo na dodatak na mirovinu) pove ati broj korisnika te mirovine i stimulirati odlazak u prijevremenu starosnu mirovinu, što sa stajališta dugoro nijih kretanja u mirovinskom osiguranju nije poželjno. Pove anje vrijednosti godine mirovinskog staža iznad 30 godina za odre ivanje najniže mirovine dodatno e destimulirati pla anje doprinosa za mirovinsko osiguranje. Naime, najniža mirovina i ina e destimulira pla anje doprinosa na više pla e i osnovice osiguranja, jer na nju imaju pravo osiguranici ija je mirovina niža od najniže, a broj korisnika te mirovine (oko 40%) ukazuje na razmjere te pojave. NOVELTIES IN COMPULSORY PAY-AS-YOU- GO PENSION SYSTEM INCREASE OF OLD- AGE PENSIONS For the purpose of elimination and correction of differences in the level of pensions and the improvement of material situation of the so called new pensioners (the pensioners who realized their pensions after January 1,1999 the Law on a supplement to pensions realized under the Law on Pension Insurance gazetted in Narodne novine No.79 of July 30, 2007 (hereinafter the Law on a Supplement to Pension). AKCIJA NEKRETNINE U VLASNIŠTVU REPUBLIKE HRVATSKE I OPĆA DOBRA B. Bačić - M. Bitanga - S. Frković - O. Jelčić J. Jug - B. Kundih - O. Livada - N. Perko M. Stojanović - I. Suman Podgajski 368 stranica Cijena: 200,00 kuna 70 listopad 2007.

74 FINANCIJSKO PRAVO Pregledni znanstveni lanak UDK dr. sc. Nikola Mijatovi * Petar Mati ** OVRHA U POREZNIM STVARIMA S ciljem podmirenja poreznog duga (dug poreznog obveznika na ime poreza i ostalih javnih davanja), poduzimaju se razne mjere propisane ovršnim postupkom. Prema tome, ovršni postupak (ovrha) u poreznim stvarima može se odrediti kao postupak prisilnog izvršenja poreznog duga i duga po osnovi ostalih javnih davanja. Do provo enja postupka ovrhe dolazi tek nakon što se utvrdi postojanje nepodmirenog duga na ime poreza, doprinosa i ostalih javnih davanja. Na elno se ovrha može provesti nad pokretninama i nad nekretninama. Ako je predmet ovrhe pokretnina, za provo enje ovrhe nadležno je porezno tijelo. U suprotnom slu aju, ako je predmet ovrhe nekretnina, porezno tijelo samo predlaže ovrhu, dok je njezina provedba u nadležnosti suda. U lanku e se prikazati razli ite ovršne mjere i uvjeti pod kojima stoje na raspolaganju ovrhovoditelju radi podmirenja poreznog duga i ostalih javnih davanja. 1. PRAVNA OSNOVA Pravnu osnovu provo enja ovrhe u poreznim stvarima ine: 1) Op i porezni zakon (Narodne novine, br. 127/99, 86/01, 150/02, u nastavku: OPZ), 2) Ovršni zakon (Narodne novine, br. 57/96, 29/99, 42/00-Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske (USRH), 173/03 i 194/03-ispr., 88/05; u nastavku: OZ), 3) Zakon o op em upravnom postupku (Narodne novine, br. 47/86, 53/91, 103/96-Odluka USRH; u nastavku: ZUP). S obzirom na to da su navedena tri zakonska teksta koja ure uju pitanje ovrhe u poreznim stvarima, postavlja * Nikola Mijatovi, Pravni fakultet u Zagrebu. ** Petar Mati, Velika Gorica. se pitanje njihova me usobna odnosa. Po svojoj pravnoj snazi OPZ je lex specialis, tj. nalazi se iznad ostala dva navedena zakona te se prilikom provo enja ovrhe u poreznim stvarima njegove odredbe primarno provode. Postupak ovrhe ure en je u poglavlju OPZ-a pod nazivom Ovršni postupak ( l OPZ-a). Podredno, u slu aju ako neka ovršna pitanja u poreznim stvarima nisu ure ena odredbama OPZ-a, primjenjuju se odredbe OZ-a odnosno ZUP-a. Drugim rije ima, navedena dva zakona po svojoj su pravnoj snazi lex generali te se njihove odredbe supsidijarno primjenjuju. Tvrdnju o OPZ-u kao lex specialisu potkrepljuje i l. 4. OPZ-a koji propisuje da se na postupanje poreznih tijela u primjeni poreznih propisa (pa tako i u slu aju ovrhe) primjenjuje ZUP ako OPZ ne propisuje druga ije odnosno l OPZ-a koji propisuje da se na ovrhu primjenjuju odredbe OZ-a tako er ako OPZ ne propisuje druga ije. 2. NADLEŽNOST POREZNE UPRAVE ZA POSLOVE OVRHE Zakon o poreznoj upravi (Narodne novine, br. 67/01, 70a/01, 94/01, 177/04) u l. 3. odre uje poslove koji spadaju u nadležnost Porezne uprave. U tom je lanku propisano da u nadležnost Porezne uprave, me u ostalim, pripadaju i poslovi ovrhe radi naplate poreza, obveznih doprinosa i drugih javnih davanja po zahtjevima tijela državne uprave i sudova u skladu s posebnim zakonima. Isto tako, Porezna uprava može obavljati poslove evidentiranja, utvr ivanja, nadzora, naplate i ovrhe radi naplate poreza što u cijelosti pripadaju jedinicama lokalne i podru ne (regionalne) samouprave, drugih javnih davanja i ostalih davanja propisanih zakonom. Uvjet i opseg navedenih poslova ure uje se odlukom predstavni kog tijela jedinica lokalne i podru ne (regionalne) samouprave, odnosno nadležnog tijela za druga javna i ostala davanja propisana zakonom uz prethodnu suglasnost ministra financija. Ministar financija je u službenom glasilu objavio na elnu Suglasnost da Porezna uprava može obavljati poslove utvr ivanja, evidentiranja, naplate i ovrhe radi naplate županijskih, op inskih ili gradskih poreza (Narodne novine, br. 79/01), i to od 1. sije nja pa do opoziva. 1 U toj je Suglasnosti propisano da: 1) Županija može svojom odlukom na Poreznu upravu prenijeti u cijelosti poslove utvr ivanja, evidentiranja, nadzora, naplate i ovrhe radi naplate svih ili pojedinih poreza: 1) poreza na nasljedstva i darove, 2) poreza na cestovna motorna vozila, 3) poreza na plovila te 4) poreza na automate za zabavne igre. 2) Op ina ili grad može svojom odlukom na Poreznu upravu prenijeti u cijelosti poslove utvr ivanja, evidenti- 1 Opširnije o Suglasnosti vidi: Balaško, Slavica: Evidentiranje, nadzor, naplata i ovrha u županijskih, op inskih ili gradskih poreza, Porezni vjesnik, 11/2001., str listopad

75 ranja, nadzora i ovrhe radi naplate svih ili pojedinih poreza: 1) poreza na potrošnju, 2) poreza na ku e, 3) poreza na neobra eno obradivo poljoprivredno zemljište, 4) poreza na nekorištene poduzetni ke nekretnine, 5) poreza na neizgra eno gra evno zemljište, 6) poreza na tvrtku ili naziv te 7) poreza na korištenje javnih površina. Suglasnost nadalje propisuje kako Poreznoj upravi za obavljanje prenesenih poslova zauzvrat pripada naknada u visini od 5% od ukupno napla enih prihoda. Osim naplate navedenih poreza, Porezna uprava obavlja i ovrhu radi naplate ostalih javnih davanja koja spadaju u nadležnost tijela državne uprave i sudova: 1) nov anih kazni i troškova prekršajnog postupka prema odlukama prekršajnog suda, 2) nov anih kazni i troškova prekršajnog postupka prema odlukama ministarstava unutarnjih poslova, mora, turizma, prometa i razvitka - lu kih kapetanija te Deviznog inspektorata, 3) carina, carinskih pristojbi, nov anih kazni i troškova postupka prema zahtjevu carinarnica, 4) trošarina na naftne proizvode, alkohol, pivo, bezalkoholna pi a, duhanske proizvode, kavu i luksuzne proizvode, 5) sudskih pristojba na zahtjev op inskih sudova, trgova kih sudova i Upravnog suda Republike Hrvatske, 6) upravnih pristojba na zahtjev tijela koja napla uju upravne pristojbe, 7) boravišnih pristojba na zahtjev Državnog inspektorata te 8) javno-bilježni kih pristojba na zahtjev javnih bilježnika. 2 Metodologija rada u ovršnom postupku Porezne uprave Središnjeg ureda (Klasa: /03-01/121, ur. broj: /03-01.) od 8. prosinca propisuje koja razina Porezne uprave poduzima odre ene mjere ovršnog postupka. Slijedom toga, ispostave Porezne uprave poduzimaju sljede e mjere ovršnog postupka: pljenidbu novca u banci ili drugoj organizaciji ovlaštenoj za platni promet (blokada žiro-ra una) te pljenidba novca (pla e) ovršenika kod poslodavca (zabrana na pla u). Ako se porezni dug ne uspije naplatiti predvi enim ovršnim mjerama na razini ispostava Porezne uprave, predmet se proslje uje podru nom uredu Porezne uprave s ciljem poduzimanja preostalih mjera ovršnog postupka. Slijedom toga, pod okriljem podru nih ureda Porezne uprave poduzimaju se sljede e mjere ovršnog postupka, primjerice: pljenidba dospjelih nov anih tražbina, pljenidba dospjelih tražbina ovršenika-zaposlenika (zabrana na pla u), pljenidba vrijednosnih i vlasni kih papira te procjena i prodaja pokretne imovine OSNOVNE ODREDNICE OVRHE U POREZNIM STVARIMA 3.1. Prethodne mjere Prije pokretanja postupka ovrhe, porezni službenici dužni su s ciljem naplate poreznog duga poduzeti sljede e radnje: telefonski opomenuti poreznog obveznika na 2 Prema: Bari, Lucija: Provedba ovršnih mjera radi naplate poreznog duga, Porezni vjesnik, 9/2004, str Prema: Bari, Lucija: Ovršne mjere radi naplate poreznog duga, Ra unovodstvo i financije, 12/2004., str. 76 i 77. podmirenje poreznog duga, datum i sadržaj telefonskog razgovora upisati u papire poreznog obveznika, te ako se porezni dug ne podmiri, poslije telefonskog poziva uputiti još jednu pismenu opomenu uz upozorenje da e se u slu aju nepla anja poreznog duga provesti ovrha. Tek ako navedene radnje ne urode plodom, pokre e se postupak ovrhe Na osnovi ega se ovrha provodi Ovrha odnosno ovršni postupak u poreznom pravu odre uje se kao dio porezno-pravnog odnosa u kojem porezno tijelo provodi postupak prisilne naplate poreznog duga na osnovi ovršne i vjerodostojne isprave ( l OPZ-a). 4 Rješenje o ovrsi, me u ostalim, mora sadržavati i naznaku ovršne ili vjerodostojne isprave na osnovi koje se ovrha odre uje ( l st. 1. t. 1. OPZ-a). Ovršnom ispravom smatra se porezno rješenje o utvr ivanju poreza (u obzir dolazi i privremeno porezno rješenje) ( l st. 2. OPZ-a). Porezno rješenje kojim se utvr uje porezna obveza i rok u kojem se treba podmiriti donosi se na osnovi zakona koji ure uju pojedinu vrstu poreza. Nakon bezuspješna proteka vremena u kojem je porezni dužnik trebao podmiriti poreznu obvezu, porezno rješenje ostaje ovršno - stavlja se klauzula ovršnosti, potpisuju je ovlaštene osobe i pritom ovjeravaju pe atom poreznog tijela. Tako dobivena ovršna isprava postaje osnova za provo enje postupka ovrhe sa svim daljim pravnim posljedicama. lanak 46. st. 5. OZ-a izrijekom nabraja okolnosti na koje sud pazi po službenoj dužnosti. Me u tim okolnostima nije naveden i nedostatak ovršnosti isprave. Preslikano na porezne predmete, to zna i da ni porezno tijelo nije dužno po službenoj dužnosti paziti na okolnost je li ovršna isprava stekla svojstvo ovršnosti. Ovršnost isprave zna i da se na osnovi nje može tražiti prisilno ostvarenje tražbine koja je njome utvr ena. 5 Ovršnost mogu ste i samo kondemnatorne odluke (a ne i odluke deklaratornog odnosno konstitutivnog sadržaja), i to nakon što se ispune dvije pretpostavke (odluka postane pravomo na i protekne rok za dobrovoljno ispunjenje). Prema tome, porezno rješenje ste i e svojstvo ovršnosti nakon što postane kona no i izvršno, 6 dok pravomo nost nije uvjet provo enja ovrhe. 4 Sam pojam naplate poreznog duga ne treba shvatiti doslovno i previše usko. OPZ, naime, u l. 2. odre uje javna davanja: poreze, carine, pristojbe i doprinose. Štoviše, sam OPZ prili no usko odre uje javna davanja izrijekom ih nabrojivši. Pored nabrojanih javnih davanja, u javna davanja ubrajaju se i neka druga javna davanja koje OPZ ne spominje. Slijedom toga, sve ono što se prikazuje o ovrsi u ovome lanku odnosi se ne samo na poreze nego i na ostala navedena javna davanja, pa ak i ako ona nisu izrijekom navedena u OPZ-u. 5 Pandan ovršnosti kao svojstvu isprave da se na osnovi nje može tražiti prisilno ostvarenje tražbine koja je njome utvr ena jest ovršivost kao svojstvo tražbine koja je utvr ena tom ispravom. 6 Ovršnom ispravom može postati samo konstitutivno porezno rješenje, tj. rješenje kojim se poreznom obvezniku utvr uje porezna obveza i nalaže uplata na propisani ra un prora una. Slijedom toga, porezno rješenje kojim se odbija zahtjev poreznog obveznika za povrat poreza ne može postati ovršna isprava, jer se takvo porezno rješenje ne može izvršiti. Vidi: Kohari, Zdenka: Naplata poreznog duga ovrhom, Ra unovodstvo i financije, 5/06, str listopad 2007.

76 Radi boljeg razumijevanja potrebno je me usobno razgrani iti kona nost, pravomo nost i izvršnost. Pravomo nost je, naime, postupovnopravni institut kojim se onemogu ava ponovno odlu ivanje o stvari o kojoj je u redovitom postupku kona no odlu eno (ne bis in idem). Nedopustivost odlu ivanja zna i zabranu poreznom tijelu da ponovno odlu uje o poreznoj stvari koja je kona no riješena. Korištenjem toga instituta u poreznom se postupku uspostavlja ve a pravna sigurnost poreznog obveznika i jam i mu se potpunija zaštita njegovih prava i interesa. Samu pravomo nost ipak ne treba miješati s kona noš u ili ovršnoš u poreznog akta. Kona nost zna i da je postupak donošenja poreznog akta završen. Kona nost može nastupiti: 1) nakon završetka prvostupanjskog postupka, npr. kad protiv prvostupanjskog rješenja nije dozvoljena žalba ili pak kad je žalba dopuštena, ali je porezni obveznik propustio rok za žalbu; 2) nakon završetka drugostupanjskog postupka (naj eš i slu aj), kad je drugostupanjskim aktom odlu eno o žalbi. 7 Žalba u poreznom postupku u pravilu ima suspenzivno djelovanje. Drugim rije ima, žalba odga a izvršenje pobijanog poreznog akta do donošenja rješenja o žalbi ( l st. 1. OPZ-a). Me utim, žalba na rješenje koje je doneseno na osnovi podataka koje je porezni obveznik sam iskazao u poreznoj prijavi nema suspenzivno djelovanje. OPZ, naime, kaže kako iznimno žalba ne odga a izvršenje pobijanoga poreznog akta koji je donijet na temelju podataka koje je porezni obveznik sam naveo u poreznoj prijavi ( l st. 2. OPZ-a). 8 Tako npr. rješenje o utvr ivanju poreza na promet nekretnina kojim je porezna obveza utvr ena na osnovi cijene u ispravi o stjecanju (npr. ugovor o kupoprodaji), postaje ovršno protekom roka za pla anje utvr enog poreza. Izvršnost zna i ostvarenje izreke sadržane u dispozitivu poreznog akta. Vremenski izvršnost nastupa prije pravomo nosti, s obzirom na to da tužba u upravnom sporu u pravilu nema suspenzivno djelovanje, tj. ne odlaže izvršenje akta koji se tužbom osporava. Me utim, 7 Prema OPZ-u, žalba na porezno rješenje podnosi se u roku od 30 dana od dana njegova primitka te, u pravilu, odga a njegovo izvršenje. Ako žalba bude odbijena, rješenje postaje kona no njegovom dostavom poreznom obvezniku (žalitelju), dok e izvršno postati protekom roka za njegovo dobrovoljno izvršenje. Tek tada rješenje stje e svojstvo ovršnosti, iako e porezni obveznik možebitno pokrenuti upravni spor podizanjem tužbe pred Upravnim sudom Republike Hrvatske s obzirom na to da pokretanje upravnog spora nema suspenzivni u inak. Ako žalba ne bude izjavljena, porezno rješenje postaje kona no protekom žalbenog roka, tj. 31 dan nakon uru enja poreznog rješenja, a izvršno protekom roka za dobrovoljno ispunjenje. 8 U tom slu aju, naime, poreznu obvezu na elno utvr uje i prijavljuje sam porezni obveznik pomo u tzv. obra unske prijave, a porezno tijelo je ovlašteno na osnovi nje donijeti porezno rješenje bez prethodne provjere injenica bitnih za oporezivanje. U tom slu aju takvo porezno rješenje smatra se privremenim te se kao takvo i ozna uje, ali se u pogledu pravnih lijekova i izvršenja u cijelosti smatra samostalnim rješenjem. Drugim rije ima, porezni obveznik može uložiti žalbu i na takvo (privremeno) rješenje, ali takva žalba nema suspenzivni u inak, te porezno tijelo može zapo eti s postupkom ovrhe radi naplate poreznog duga, neovisno o podnesenoj žalbi, i to po proteku roka za dobrovoljno izvršenje obveze kada zapravo takvo rješenje postaje ovršna isprava. izvršnost poreznog akta može se isto tako vremenski podudarati s pravomo noš u poreznog akta, ako se povodom tužbe ishodi odgoda izvršenja upravnog akta koji je predmet tužbe. 9 Prije nego što se pristupi ovrsi, na rješenje o utvr ivanju poreza stavlja se klauzula ovršnosti ( l ZUP). Pe at ima sljede i sadržaj: Ovo rješenje je ovršno dana godine. Klauzula ovršnosti, uz spomenuti pe at, obvezno sadrži i potpis ovlaštene osobe i pe at poreznog tijela. Vjerodostojnom ispravom smatra se knjigovodstveni izlist (Informacijski sustav Porezne uprave ili Carinske uprave) stanja poreznog duga potpisan od strane ovlaštenog poreznog službenika i ovjeren pe atom poreznog tijela ( l st. 3. OPZ). S time u svezi treba spomenuti l. 87. OPZ-a tuma enjem kojeg se dolazi do zaklju ka da se ne treba donijeti porezno rješenje u slu aju kada se porez prijavljuje obra unskom prijavom (prijavom u kojoj porezni obveznik sam utvr uje svoju poreznu obvezu). Porezno se rješenje iznimno donosi u slu aju obra unske prijave, tek ako posebni porezni zakon to propisuje. Prema važe im propisima, porezno rješenje kojim se utvr uje porezna obveza u slu aju obra unske prijave Porezna uprava donosi samo za porez na dohodak. Slijedom toga, ako do e do provo enja ovrhe s ciljem naplate npr. poreza na dobit ili PDV-a, porezno tijelo ovrhu ne može pokrenuti na osnovi ovršne isprave (tj. poreznog rješenja) jer je uop e ne donosi (iznimno je donosi u slu aju kada je porezna obveza utvr ena provo enjem inspekcijskog nadzora), ve na osnovi vjerodostojne isprave - porezna prijava poreznog obveznika zavodi se u porezno knjigovodstvo, pa OPZ propisuje da se izlist iz poreznog knjigovodstva smatra ispravom na osnovi koje se može provesti ovrha Na ela provo enja ovrhe Prilikom provo enja postupka ovrhe porezna se tijela pridržavaju odre enih na ela: 10 1) Na elo zabrane prekomjernosti - porezno tijelo prilikom provedbe ovrhe mora poduzimati radnje primjerene visini poreznog duga i u opsegu koji je potreban za namirenje poreznog duga iz cjelokupne imovine poreznog obveznika ( l st. 1. u vezi s l st. 1. OPZ-a). 11 Na elo zabrane prekomjernosti prilikom provedbe ovrhe na imovini fizi kih osoba relativno je lako odrediti, 9 O pravomo nosti, kona nosti i izvršnosti prema: Kohari, Zdenka: Naplata poreznog duga ovrhom, Ra unovodstvo i financije, 5/06., str O ostalim na elima ovršnog postupka u hrvatskomu poreznom pravu vidi: Ani, Irena: Na ela ovršnog postupka u hrvatskomu poreznom pravu, Porezni vjesnik, 5/2005., str Primjer: Porezni obveznik dužan je ,00 kuna poreza. Vlasnik je stana u vrijednosti od ,00 kuna, osobnog vozila u vrijednosti od ,00 kuna poreza te potraživanja u visini od ,00 kuna. Predmet ovrhe u opisanom slu aju bit e osobno vozilo i potraživanje poreznog dužnika jer je njihova zajedni ka vrijednost nešto viša od poreznog duga. Stan je izuzet od ovrhe zato jer zna ajno nadmašuje vrijednost poreznog dugovanja. listopad

77 uzmu li se u obzir nepljenive tražbine ( l OPZ-a) i pokretnine koje se ne mogu plijeniti ( l OPZ-a). Donekle je složeniji slu aj prilikom uvažavanja na ela zabrane prekomjernosti u slu aju ovrhe radi nepla anja poreznog duga od strane pravne osobe. Odgovor na to pitanje daje Zakon o trgova kim društvima (Narodne novine, br. 111/93, 34/99, 52/00-Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske, 118/03) koji u l. 10. odre uje odgovornost lanova trgova kog društva: lanovi javnog trgova kog društva i komplementari u komanditnome društvu odgovaraju za obveze društva osobno, solidarno i neograni eno cijelom svojom imovinom. lanovi društva s ograni enom odgovornoš u, dioni ari dioni kog društva i komanditori u komanditnom društvu ne odgovaraju za obveze društva, ve samo sudjeluju u poslovnom riziku za slu aj poslovnog neuspjeha društva, dok za obveze društva odgovornost snosi samo društvo cijelom svojom imovinom. 2) Na elo zaštite dostojanstva - porezno tijelo prilikom provedbe ovrhe dužno je paziti na dostojanstvo ovršenika ( l st. 2. OPZ). Provedba tog na ela, me u ostalim, zahtijeva zakonsku zabranu pljenidbe predmeta što zadovoljavaju osnovne životne potrebe ovršenika - odje e, obu e, predmeta što služe za obavljanje znanstvene i umjetni ke djelatnosti, televizora i sl. (vidi dio rada koji govori o nepljenjivim tražbinama, l OPZ-a) Sudionici ovrhe Sudionici ovršnog postupka jesu: 1) Ovrhovoditelj - porezno tijelo koje provodi ovrhu kada se ispune zakonom propisani uvjeti ( l OPZ-a). Porezna tijela nadležna za poslove ovrhe su tijela državne uprave i tijela lokalnih jedinica u ijem su djelokrugu poslovi utvr ivanja, nadzora i naplate poreza (i ostalih javnih davanja). Drugim rije ima, to je Porezna uprava koja postupak ovrhe provodi pomo u svojih organizacijskih jedinica - ispostava i podru nih ureda. Ovrhovoditelj može ovršni postupak provoditi i na osnovi zamolbe ostalih državnih tijela (naplata upravnih pristojbi, troškova prekršajnog postupka, sudskih pristojbi i sl.). 2) Ovršenik - porezni dužnik ili njegov jamac (tereti ih obveza pla anja poreznog duga) ( l OPZ-a). Porezni jamac može biti supsidijarni jamac (redovni, obi ni) ili solidarni jamac (jamac platac). 12 Ako je rije o supsidijarnom jamcu (npr. zakonski zastupnik, preuzimatelj gospodarstvene cjeline), porezno ga tijelo poziva na pla anje poreznog duga tek nakon što ga u roku nije podmirio porezni obveznik ( l. 30. st. 1. OPZ-a). Za razliku od opisanog slu aja kada se porezni jamac poziva na odgovornost tek nakon što porezni obveznik nije izvršio svoju obvezu, postoji slu aj solidarnog jamstva. Solidarni jamac (npr. poslodavac poreznog dužnika, knjigovo a i ra unovo a, prodavatelj nekretnine), naime, poreznom 12 O supsidijarnim i solidarnim jamcima vidi: Ani, Irena: Sudionici ovrhe u poreznom pravu, Porezni vjesnik, 10/2006., str. 28 i 29. tijelu odgovara kao glavni dužnik te ga ono može pozvati na pla anje poreznog duga neovisno od glavnog dužnika (može zajedno s njim ili ak i prije njega). Solidarni jamac izjedna en je sa supsidijarnim jamcem u slu aju ako je utajio porez ili je sudjelovao u utaji poreza ( l. 30. st. 2. OPZ-a). 13 Obveze po osnovi poreznog jamstva prestaju u trenutku kada se porezni dug u cijelosti naplati od poreznog dužnika, kao i kada ovrhom nad imovinom poreznog dužnika i poreznog jamca nije osigurana puna naplata poreznog duga ( l OPZ-a). Pod odre enim uvjetima ovrha se može provesti i protiv osobe koja u ovršnoj ispravi nije navedena kao dužnik. To e biti slu aj ako dužnik iz ovršne isprave dokaže da je obveza ispunjenja tražbine prešla na drugu osobu, i to javnom ili ovjerovljenom privatnom ispravom, a ako prijenos obveze ispunjenja tražbine nije mogu e dokazati na taj na in, onda se dokazuje pravomo nom odlukom donesenom u parni nom postupku. 14 Slijedom 13 Opširnije odredbe o poreznom jamstvu sadržane su u l OPZ-a. 14 Takve kvalificirane isprave kojima se u ovršnom postupku dokazuje prelazak obveze na ispunjenje tražbine u pravnoj teoriji nazivaju se dopunskim ovršnim ispravama. Rije je o pravnoj sukcesiji na strani dužnika koja može biti univerzalna i singularna. Univerzalni sukcesori su nasljednici fizi ke osobe iza njezine smrti odnosno pravni sljednici pravne osobe (u slu aju prestanka ili pripajanja pravne osobe). Na univerzalne sukcesore prelazi cjelokupnost prenosivih prava i obveza njihova prednika, te stoga u ovršnom postupku imaju samo ona prava i ovlasti koje je imao i njihov prednik. Ako je rije o poreznim obvezama, univerzalni sukcesori u cijelosti odgovaraju za dugove pravnog prednika, osim onih izre enih na osnovi nov anih kazni. Osim univerzalne, sukcesija može biti i singularna, a do nje dolazi preuzimanjem duga i pristupanjem dugu. Dug se preuzima ugovorom izme u poreznog dužnika i preuzimatelja, pod uvjetom da je na to pristalo porezno tijelo. Bez pristanka poreznog tijela takav ugovor ima u inak ugovora o preuzimanju ispunjenja. Valjanim preuzimanjem duga preuzimatelj stupa na mjesto prijašnjeg poreznog dužnika, a dužnik se osloba a porezne obveze. Iznimno, prijašnji se porezni dužnik ne osloba a porezne obveze ako je u vrijeme pristanka na ugovor poreznog tijela kao vjerovnika preuzimatelj bio prezadužen, a porezno tijelo to nije znalo niti je moralo to znati. U tom slu aju ugovor o preuzimanju duga ima u inak ugovora o pristupanju dugu. Poseban slu aj predstavlja ovrha na nekretnini u vlasništvu poreznog dužnika. Tada se pod odre enim uvjetima ovrha može odrediti protiv osobe koja u ovršnoj ispravi nije ozna ena kao porezni dužnik niti je dodatnom ovršnom ispravom stekla to svojstvo. Naime, ovrha na nekretnini u pravilu se provodi protiv osobe koja je vlasnik nekretnine. Me utim, u slu ajevima kad porezno tijelo na nekretnini u vlasništvu poreznog dužnika ima zasnovano založno pravo radi osiguranja nov ane tražbine, stjecanjem založnog prava porezno tijelo stje e i pravo da radi namirenja svoje tražbine predloži ovrhu na toj nekretnini ak i ako je u me uvremenu došlo do promjene vlasnika, te posljedi no porezni dužnik iz ovršne isprave više nije njezin vlasnik. Stjecatelj nekretnine ne može s uspjehom ulagati prigovor zbog nedopuštenosti ovrhe jer založni vjerovnik ima pravo od svakog vlasnika založene stvari zahtijevati da trpi namirenje zalogom osigurane tražbine iz vrijednosti založene stvari. Budu i da je naj eš i slu aj da porezno tijelo prisilno zasniva založno pravo na nekretnini u vlasništvu poreznog dužnika, u inak uknjižbe založnog prava poja an je odredbama OZ-a koji odre uje da uknjižba založnog prava i zabilježba ovršivosti tražbine imaju u inak da se ovrha na toj nekretnini može provesti i prema tre oj osobi koja je tu nekretninu kasnije stekla. U tom slu aju izvadak iz zemljišne knjige u kojoj je upisano založno pravo i zabilježba ovršnosti imaju svojstvo dopunske ovršne isprave jer imaju dokaznu snagu javne isprave. Prema: Ani, Irena: Pravna osnova ovrhe u poreznom pravu, Informator, br. 5489, , str listopad 2007.

78 toga, porezno tijelo koje provodi ovršni postupak radi naplate poreznog duga vodit e ra una i o promjeni na strani dužnika. Ako je rije o univerzalnoj pravnoj sukcesiji, onda e porezno tijelo po službenoj dužnosti na nju paziti jer se radi o injenicama o kojima porezna tijela vode evidenciju. U slu aju singularne pravne sukcesije, porezno tijelo e na nju paziti isklju ivo po prigovoru ovršenika Rješenje o ovrsi Ovršni postupak zapo inje donošenjem rješenja o ovrsi ( l st. 4. OPZ-a), i to nakon što porezni obveznik ne plati porezni dug po primitku poreznog rješenja. Donosi ga porezno tijelo koje je mjesno nadležno za naplatu poreza ( l st. 3. OPZ-a). 15 Rješenje o ovrsi mora sadržavati sljede e podatke: 1) naziv poreznog tijela koje ga donosi (ovrhovoditelja), te broj i datum poreznog rješenja, 2) ime poreznog obveznika odnosno drugog sudionika (jamca) na kojega se odnosi (ovršenika), 3) pravnu i injeni nu osnovu, 4) potpis ovlaštene osobe, 5) naziv ovršne odnosno vjerodostojne isprave na osnovi koje se ovrha odre uje, 6) visina porezne obveze i kamata koje su predmet ovrhe, 7) rok za pla anje poreznog duga, 8) predmet ovrhe (sadrži imovinu na kojoj e se ovrha provesti), 9) na in provo enja ovrhe (ovisi o vrsti imovine na kojoj se ovrha provodi), 10) troškove ovrhe, 11) tvrtku ili naziv i sjedište isplatitelja pla e (samo ako je predmet ovrhe pla a) te 12) uputu o pravnom lijeku ( l st. 1. i 2. u svezi s l. 50. st. 4. OPZ-a). Rješenje o ovrsi s nalogom za pla anje poreznog duga i troškova ovrhe dostavlja se osobno ovršeniku na adresu njegova prebivališta ili uobi ajenog boravišta odnosno sjedišta ( l st. 2. OPZ-a). 16 Ako nije poznato prebivalište ili uobi ajeno boravište odnosno sjedište poreznog obveznika-ovršenika (kao i u nekim drugim 15 Ovrhu radi naplate poreza koji su prihod Državnog prora una provodi Ministarstvo financija Republike Hrvatske odnosno njegove upravne organizacije (Porezna uprava i Carinska uprava). Ovrhu radi naplate poreza koji su propisani odlukama predstavni kih tijela lokalnih jedinica i njihov su prihod provode porezna tijela tih istih lokalnih jedinica. 16 Postoji odgovaraju a presuda Upravnog suda Republike Hrvatske (Us- 8831/2000) od 20. studenoga Njome je utvr eno da rješenje koje nije osobno uru eno poreznom obvezniku ve je prikucano na oglasnu plo u, ne može biti izvršni naslov na osnovi kojeg e se provesti ovrha. Prema: Salmi, Dinka: Ovrha novca na ra unu poreznog dužnika, Porezni vjesnik, 8/2004., str. 60. slu ajevima), ovrhovoditelj (Porezna uprava ili Carinska uprava) zaklju kom po službenoj dužnosti imenuje zastupnika iz redova poreznih savjetnika ili odvjetnika ( l st. 3. u vezi s l. 17. st. 1. t. 1. OPZ-a). Isto tako, ako je porezni obveznik (ovršenik) fizi ka osoba koja nije poslovno sposobna i nema zakonskog zastupnika, porezno tijelo po službenoj dužnosti upu uje zahtjev nadležnom sudu za postavljanje zastupnika ( l. 17. st. 2. OPZ-a) Žalba na rješenje o ovrsi U uputi o pravnom lijeku navodi se žalba kao redoviti pravni lijek protiv rješenja o ovrsi. Rok za podnošenje žalbe iznosi 8 dana po evši od dana dostave rješenja o ovrsi ( l. 127 st. 5. OPZ-a). 18 Rok je prekluzivne naravi, što zna i da protekom zakonskog roka stranka gubi pravo na podnošenje žalbe. 19 Kako bi se izbjegle štetne posljedice po stranku zato jer je nepoštovanjem prekluzivnog roka izgubila pravo na podnošenje žalbe, pod odre enim uvjetima stranka može zatražiti povrat u prijašnje stanje ( l. 81. OPZ-a u vezi s l ZUP-a) Tako postavljeni zastupnici imaju pravo na nagradu i nadoknadu troškova koje utvr uje i ispla uje porezno tijelo prema propisanoj tarifi ( l. 17. st. 3. OPZ). Troškovi koje isplati porezno tijelo ulaze u troškove vo enja ovršnog postupka i padaju na teret poreznog obveznika-ovršenika ( l. 17. st. 4. OPZ-a). 18 Dan u kojem je porezno rješenje dostavljeno stranci ne ura unava se u rok, nego se rok po inje ra unati od prvog sljede eg dana, neovisno o tome je li to nedjelja, državni praznik ili dan kad porezno tijelo ne radi. Druga iji je slu aj ako je zadnji dan roka nedjelja, državni praznik ili dan kad porezno tijelo ne radi. Tada se uzima da rok ne istje e toga dana, ve prvog sljede eg radnog dana (npr. rok istje e u subotu 16. svibnja, kad porezno tijelo ne radi; zadnji dan roka tada se pomi e na ponedjeljak 18. svibnja) ( l st. 2. ZUP-a). 19 Klai, Bratoljub (Rje nik stranih rije i, Nakladni zavod Matice Hrvatske, Zagreb, 1985.): prekluzija - posebnim propisom ustanovljen prestanak nekog prava, pošto su svi zakonski rokovi prošli a ništa nije u injeno da se takvo pravo sa uva. 20 Povrat u prijašnje stanje (restitutio in integrum) institut je poreznog prava ure en l. 81. OPZ-a. Korištenjem toga instituta dozvoljava se povrat u prijašnje stanje poreznom obvezniku koji je iz opravdanih razloga propustio izvršiti neku radnju u zakonskom roku ili u roku koji je odredilo porezno tijelo i zbog tog propuštanja trpi posljedicu. Ako je zastupnik poreznog obveznika propustio izvršiti radnju u roku, takav se propust smatra propustom poreznog obveznika. Zahtjev za povrat u prijašnje stanje može podnijeti jedino porezno obveznik (nikada porezno tijelo!). Uz zahtjev porezni obveznik mora navesti propuštenu radnju kao i razloge propuštanja radnje te ih u initi vjerojatnim. Zahtjev se podnosi poreznom tijelu pred kojim je propuštena radnja (naj eš e prvostupanjsko porezno tijelo!). ak i ako se zahtjev podnosi drugostupanjskom poreznom tijelu, najprije se predaje prvostupanjskom poreznom tijelu koje ga dalje proslje uje drugostupanjskom poreznom tijelu. Ako se povrat traži zbog propuštanja podnošenja odre enih podnesaka u poreznom postupku, onda uz zahtjev treba dostaviti i propušteni podnesak. Ako to porezni obveznik ne u ini, pozvat e ga porezno tijelo da naknadno dostavi podnesak koji je propustio predati. Prilikom podnošenja zahtjeva za povrat u prijašnje stanje moraju se poštivati odre eni rokovi. OPZ propisuje subjektivni rok od 8 dana za podnošenje zahtjeva za povrat u prijašnje stanje (ra una se od dana kad je prestao razlog propuštanja odnosno od dana kada je porezni obveznik saznao za propuštanje (ako je tek kasnije saznao za propuštanje)), odnosno objektivni rok od 3 mjeseca od prvog sljede eg dana nakon proteka posljednjeg dana roka u kojem je trebalo izvršiti propuštenu radnju. Iznimno, ako je porezni obveznik višom silom listopad

79 Žalba se podnosi nadležnom drugostupanjskom tijelu. To je: Samostalna služba za drugostupanjski upravni postupak, Odjel za drugostupanjski porezni postupak, Ministarstvo financija, Zagreb. lanak 20. Uredbe o unutarnjem ustrojstvu Ministarstva financija (Narodne novine, br. 70/01) odre uje da Samostalna služba za drugostupanjski upravni postupak rješava o žalbama protiv prvostupanjskih rješenja Porezne uprave, donosi rješenja o žalbama izjavljenim na prvostupanjska rješenja carinarnica u upravnom postupku te provodi ostale drugostupanjske postupke iz nadležnosti Ministarstva. lanak 21. iste Uredbe propisuje kako Samostalna služba ima dva odjela: Odjel za drugostupanjski porezni postupak te Odjel za drugostupanjski carinsko-upravni postupak. Ipak, sam postupak podnošenja žalbe kre e od prvostupanjskog poreznog tijela. 21 Žalba se, naime, najprije predaje mjesno nadležnom prvostupanjskom poreznom tijelu (podru ni ured Porezne uprave) koje je donijelo porezno rješenje koje se žalbom pobija. Žalba se prvostupanjskom tijelu predaje: 1) neposredno (upisuje se u urudžbeni zapisnik u pisarnici), 2) usmeno na zapisnik, 3) poštom (preporu enom pošiljkom). U žalbi mora biti vidljivo tko podnosi žalbu (žalitelj), kao i porezni akt koji se žalbom pobija ( l st. 1. OPZ-a). 22 Podnesena žalba protiv rješenja o ovrsi ne odga a provedbu ovrhe (nema odgodivi odnosno suspenzivni u inak) ( l st. 6. OPZ-a). Drugim rije ima, ako ovršenik u roku od osam dana ne podmiri porezni dug, ak i ako podnese žalbu na rješenje o ovrsi, porezno e tijelo deveti dan od dana uru enja ovršeniku na rješenje o ovrsi staviti klauzulu ovršnosti sa svim prate im pravnim posljedicama. Ipak, pod odre enim pretpostavkama može do i do privremene odgode ovrhe odnosno obustave ovrhe. bio sprije en na podnošenje zahtjeva za povrat u prijašnje stanje, onda takav zahtjev može podnijeti i nakon proteka objektivnog roka od 3 mjeseca. Podneseni zahtjev ne prekida porezni postupak, osim ako ne postoji vjerojatnost da e zahtjev biti usvojen. O mogu em prekidu postupka nadležno tijelo odlu uje svojom slobodnom ocjenom. O podnesenom zahtjevu za povrat u prijašnje stanje porezni obveznik odlu uje zaklju kom. Njime može zahtjev odbaciti (nepravovremen, nedopušten, podnesen od neovlaštene osobe), usvojiti (ispunjene pretpostavke za povrat) i odbiti (nisu ispunjene pretpostavke za povrat). U slu aju prihva anja zahtjeva za povrat u prijašnje stanje, postupak se vra a u stanje u kojem je bio prije propuštanja. Protiv zaklju ka nije predvi ena mogu nost podnošenja žalbe, osim ako je zahtjev podnesen zbog propuštenog roka za žalbu na porezno rješenje. 21 Razlog podnošenja žalbe prvostupanjskom tijelu leži u želji za ostvarenjem na ela ekonomi nosti kao jednog od stožernih na ela upravnog postupka. Ostvarenje tog na ela zahtijeva brzo provo enje postupka, sa što manje troškova i gubitka vremena za stranke i ostale osobe u postupku, ali da to ne ide nauštrb pravilnog utvr enja injeni nog stanja i donošenja zakonitog i pravilnog rješenja ( l. 13. ZUP-a). 22 Uz navo enje žalitelja i poreznog akta koji se žalbom pobija (obvezni dijelovi žalbe), poželjno je i u interesu žalitelja (kako bi nadležnom tijelu olakšao postupanje povodom žalbe) da u žalbi navede razloge zbog kojih zahtijeva poništenje, izmjenu ili ukidanje poreznog rješenja te pritom navede dokaze na kojima zasniva svoju žalbu (poželjni dijelovi žalbe) ( l st. 3. OPZ-a). Obveza je žalitelja da podnesenu žalbu vlastoru no potpiše, kako se ne bi dogodilo da netko žalbu podnese u njegovo ime bez njegova znanja ( l st. 4. OPZ-a) Obustava ovrhe OPZ u l predvi a mogu nost obustave ovrhe. Do obustave ovrhe dolazi po službenoj dužnosti ili na prijedlog ovršenika u sljede im slu ajevima: a) ovršna isprava pravomo no je preina ena, ukinuta ili poništena; b) prestala su prava i obveze iz porezno-dužni kog odnosa; c) obustavljeno je izvršenje rješenja o ovrsi, d) pokrenut je ste aj nad ovršenikom. Pod a) Nakon bezuspješna proteka vremena u kojem je porezni dužnik trebao podmiriti poreznu obvezu, rješenje o utvr ivanju porezne obveze (porezno rješenje) postaje ovršno (ovršna isprava) i time osnova za provo enje postupka ovrhe sa svim daljim pravnim posljedicama. Protiv ovršnog rješenja porezni obveznik ima mogu nost podnijeti tužbu Upravnom sudu Republike Hrvatske (upravni spor), 23 s time da tužba ne zadržava provedbu ovrhe odnosno izvršenje poreznog rješenja. Upravni sud povodom pokrenutog upravnog spora može pobijanu poreznu odluku preina iti, ukinuti ili poništiti. Ako je zapo et ovršni postupak, a Upravni je sud povodom pokrenutog upravnog spora pobijano porezno rješenje preina io, ukinuo ili poništio, ovrhovoditelj je dužan po službenoj dužnosti donijeti rješenje o obustavi ovrhe. 24 Pod b) Prestanak prava i obveza iz porezno-dužni kog odnosa ure en je l. 24. OPZ-a: prestaju pla anjem, pri- 23 Upravni spor izvanredni je pravni lijek ure en Zakonom o upravnim sporovima (Narodne novine, br. 53/91, 9/92, 77/92). Ne može se pokrenuti protiv akata u stvarima u kojima je osigurana sudska zaštita druge vrste. Upravni se spor pokre e tužbom podnesenom Upravnom sudu Republike Hrvatske koji o njoj i odlu uje. Tužba se može podnijeti protiv rješenja kojima je odlu eno o žalbi. Isto tako, tužba se može podnijeti i protiv ostalih rješenja drugostupanjskog poreznog tijela. Podnesena tužba ne odga a izvršenje poreznog akta. Stranke u upravnom sporu su tužitelj (porezni obveznik, državni odvjetnik) i tuženik (porezno tijelo ije se rješenje pobija), te pod odre enim uvjetima i tre e osobe (osobe iji bi interes mogao biti povrije en poništavanjem rješenja u upravnom sporu). Rok za podnošenje tužbe odnosno pokretanje upravnog spora iznosi 30 dana od dana dostave kona nog rješenja stranci koja pokre e upravni spor. Upravni sud prilikom odlu ivanja o pokrenutom upravnom sporu svoje odluke donosi u obliku rješenja ili presude - rješenjem odlu uje o postupovnim pitanjima, a presudom o materijalnim pitanjima. Rješenjem sud odbacuje tužbu 1) utvrdi li nepostojanje formalnih pretpostavki za vo enje upravnog spora, odnosno 2) obustavlja postupak ako je stranka odustala od tužbe. Suprotno tome, presudom sud može tužbu uvažiti ili odbiti. Donošenje presude kojom se tužba uvažava za posljedicu ima poništavanje osporenog rješenja. Presudom se tijelo ije je rješenje poništeno usmjerava na daljnje postupanje i u skladu s time na donošenje novog akta u odre enom roku. Tako donesena presuda ima povratno djelovanje (u inak ex tunc), tj. poništavaju se sve pravne posljedice koje je proizvelo osporeno rješenje od trenutka njegova donošenja. 24 Opširnije o tome vidi: Kohari, Zdenka: Naplata poreznog duga ovrhom, Ra unovodstvo i financije, 5/06., str. 49. ingbiro@ingbiro.hr 76 listopad 2007.

80 jebojem, 25 otpisom, 26,27 zastarom 28 i u ostalim, zakonski predvi enim slu ajevima. Ostvarenje bilo koje od ovih injenica za posljedicu ima obustavu ovrhe. Pod c) Do obustave ovrhe dolazi u slu aju obustavljanja izvršenja rješenja o ovrsi i to na prijedlog ovršenika, koji mora dokazati da je porezni dug dobrovoljno platio ili je izvršio prijeboj - porezni obveznik može porezni dug prebijati samo s nespornim ili pravomo no utvr enim poreznim obvezama ( l OPZ-a). 29 Pod d) Do obustave ovrhe dolazi u slu aju pokretanja ste ajnog postupka nad ovršenikom (donošenja rješenja o otvaranju ste aja). Ovrhovoditelj obustavlja ovrhu po službenoj dužnosti, a iznos poreznog duga prijavljuje i ulazi u ste ajnu masu. Ste ajni zakon (Narodne novine, br. 44/96, 29/99, 129/00, 123/03, 197/03, 187/04) u l Prijeboj kao oblik prestanka prava i obveza iz porezno-dužni kog odnosa dolazi u obzir jedino ako je rije o nespornim ili pravomo no utvr enim poreznim obvezama (npr. više pla en PDV može se prebiti dugom poreza na dohodak). 26 OPZ u l predvi a mogu nost prodaje ili otpisa poreznog duga iz porezno-dužni kog odnosa: Vlada Republike Hrvatske može na prijedlog ministra financija donijeti odluku o prodaji ili otpisu poreznog duga iz porezno-dužni kog odnosa. Isto tako, u postupku preustroja ste ajnog dužnika ministar financija može raspolagati pravima poreznog tijela iz porezno-dužni kog odnosa. 27 OPZ u l propisuje da se porezni dug otpisuje kao nenaplativ ako se ne može naplatiti ni u postupku ovrhe. To su sljede i slu ajevi: a) ovršenik je umro, a nije ostavio pokretnina ni nekretnina iz kojih se može naplatiti porezni dug; b) pravna je osoba po završetku ste aja brisana iz sudskog registra, a protiv odgovorne osobe nije u zastarnom roku podnijet zahtjev za pla anje poreza i kamata iz poreznog jamstva u skladu s l. 26. OPZ-a; c) izvršenje naplate poreznog duga dovelo bi u pitanje osnovne životne potrebe ovršenika i lanova njegova ku anstva (na zahtjev poreznog obveznika porez se može otpisati u cijelosti ili djelomi no). Ravnatelj Porezne uprave donosi rješenje kojim se odlu uje o otpisu dospjelog poreznog duga na osnovi prethodnog pisanog i obrazloženog zahtjeva poreznog obveznika i pisanog prijedloga pro elnika podru nog ureda nadležnog prema prebivalištu ili uobi ajenom boravištu ili sjedištu poreznog obveznika. 28 Zastara je institut poreznog prava ure en l OPZ-a. Njome se utvr uje 1) prestanak prava poreznog tijela na utvr ivanje porezne obveze i kamata, pokretanje prekršajnog postupka, naplatu poreza, kamata, troškova ovrhe i nov anih kazni, te 2) prestanak prava poreznog obveznika na povrat poreza, kamata, troškova ovrhe i nov anih kazni u odre enom roku. Relativni zastarni rok iznosi 3 godine od dana kada je zastara po ela te i. Zastara po inje te i protekom godine u kojoj je trebalo utvrditi poreznu obvezu i kamate, pokrenuti prekršajni postupak, naplatiti porez, kamate, troškove ovrhe i nov ane kazne, te tražiti povrat poreza, kamata, troškova ovrhe i nov anih kazni. Zastara se prekida svakom radnjom poreznog tijela koja ide za utvr ivanjem ili naplatom poreza, kamata, troškova ovrhe ili nov anih kazni. Do prekida zastare dolazi jedino ako je porezno tijelo obavijestilo poreznog obveznika o poduzetim radnjama. Isto tako, zastara se prekida svakom radnjom koju poduzme porezni obveznik radi ostvarenja prava na povrat poreza napla enog bez pravne osnove ili prepla enog poreza, kamata, troškova ovrhe i nov anih kazni, pod uvjetom da je o tome obavijestio porezno tijelo. Nakon poduzetih opisanih radnji zastarni rok po inje te i ispo etka. Apsolutni zastarni rok iznosi 6 godina od dana kada je zastara po ela prvi put te i. Poseban je slu aj zastare ako je potraživanje poreznog tijela osigurano založnim pravom upisanim u javne knjige. Tada se porezno tijelo može namiriti i nakon nastupa zastare, npr. može zahtijevati prodaju nekretnine radi podmirenja poreznog duga, ali samo u visini glavnice (poreza), dok su kamate nenaplative ( l Zakona o obveznim odnosima). 29 Opširnije o tome vidi: Kohari, Zdenka: Naplata poreznog duga ovrhom, Ra unovodstvo i financije, 5/06., str. 49. propisuje da pojedini ste ajni vjerovnici (u ovom slu aju: ovrhovoditelj) nakon otvaranja ste ajnog postupka ne mogu protiv dužnika (u ovom slu aju: ovršenik) tražiti osiguranje ili ovrhu nad dijelovima imovine koja ulazi u ste ajnu masu niti nad ostalom imovinom dužnika, te se posljedi no prekidaju svi postupci ovrhe i osiguranja koji su u tijeku u vrijeme otvaranja ste ajnog postupka. Cilj ovakve zakonske odredbe jest izbjegavanje dovo enja u povlašteni položaj odre enih vjerovnika u odnosu na druge vjerovnike (jedno od na ela ste ajnog postupka) Odgoda ovrhe OPZ u l predvi a mogu nost odgode ovrhe - pomaka ili po eka ovrhe na odre eno vrijeme. Slijedom toga, porezno tijelo može (ali i ne mora!) na prijedlog ovršenika u cijelosti ili djelomi no odgoditi ovrhu za najduže šest mjeseci. 30 Pisani prijedlog (zahtjev) za odgodu ovrhe mora sadržavati razloge zbog kojih porezni dug nije podmiren u roku, kao i ostale injenice koje jasno upu uju na to da se zahtjev za odgodu ovrhe ne podnosi samo radi odugovla enja ovršnog postupka odnosno odgode naplate poreznog duga. Sam pisani prijedlog ovršenik može podnijeti: a) nadležnoj ispostavi Porezne uprave prema sjedištu za pravne osobe odnosno prebivalištu ili uobi ajenom boravištu za fizi ke osobe; b) nadležnom Podru nom uredu Porezne uprave (za Grad Zagreb i Zagreba ku županiju to je Podru ni ured Zagreb, Avenija Dubrovnik 32); c) Središnjem uredu Porezne uprave, Boškovi eva 5, Zagreb. Iako postoji više adresa na koje se može podnijeti pisani prijedlog za odgodu ovrhe, najbolje je taj prijedlog uputiti nadležnoj ispostavi Porezne uprave. Razlog tome jest injenica da o prijedlogu za odgodu ovrhe rješenjem odlu uje ravnatelj Porezne uprave, ali tek na osnovi pisanog prijedloga pro elnika Poreznog ureda, koji pak 30 Od odgode ovrhe (mjera koja se može odobriti tijekom provedbe ovrhe) treba razlikovati odgodu pla anja poreznog duga (mjera koja se može odobriti prije pokretanja postupka ovrhe). Naime, do 1. sije nja ravnatelj Porezne uprave mogao je prije pokretanja postupka ovrhe odgoditi naplatu poreznog duga ili odobriti pla anje poreznog duga u obrocima. Dana 1. sije nja Zakonom o izmjenama i dopunama Op eg poreznog zakona brisana je odredba l OPZ-a koja je dopuštala mogu nost odgode ili obro nog pla anja poreznog duga te je time nestala svaka mogu nost odobravanja odgode pla anja poreznog duga. Godinu dana nakon ukidanja mjere odgode pla anja, uvidjevši opravdanost primjene odgode pla anja poreznog duga, Zakonom o izvršavanju Državnog prora una Republike Hrvatske za (Narodne novine, br. 31/04) ministru financija dana je mogu nost da odgodi pla anje poreza i doprinosa i odobri obro nu otplatu dospjelog poreznog duga. Pravo na odgodu pla anja poreznog duga ministru financija dano je i l. 17. Zakona o upravnim sporovima. Stavak 1. toga lanka kaže kako e se na zahtjev tužitelja, odgoditi pla anje poreznog duga, tj. odgoditi pravni u inak rješenja odnosno izvršenja rješenja do kona ne sudske odluke ako bi izvršenje nanijelo tužitelju štetu koja bi se teško mogla popraviti, ako zakonom nije propisano da žalba ne odga a izvršenje rješenja ili odgoda nije protivna javnom interesu. Stavkom 2. istog lanka nadalje je propisano da organ može i iz drugih razloga odgoditi izvršenje osporenog akta do kona ne sudske odluke, ako to javni interes dopušta. Prema: Kohari, Zdenka: Naplata poreznog duga ovrhom, Ra unovodstvo i financije, 5/06, str. 47. listopad

81 prethodno traži pismeno mišljenje o poreznom obvezniku od nadležne ispostave Porezne uprave. Dakle, u kona nici je (eventualno) donošenje rješenja o odgodi ovrhe u neku ruku ovisno o pismenom mišljenju nadležne ispostave Porezne uprave, te je stoga racionalno prijedlog za ovrhu izravno uputiti tom istom tijelu. Budu i da je u slu aju prijedloga za odgodu ovrhe rije o upravnom predmetu koji se rješava na zahtjev poreznog dužnika, ravnatelj je Porezne uprave o tom prijedlogu dužan odlu iti u roku od 30 dana od dana njegova zaprimanja ( l ZUP-a). Ako porezno tijelo prihvati prijedlog ovršenika, donijet e rješenje o odgodi ovrhe. U suprotnom, ako se negativno odredi prema podnesenom prijedlogu, donosi rješenje kojim se odbija zahtjev za odgodu ovrhe (u tom slu aju ovršenik može pokrenuti upravni spor). Zahvaljuju i svome diskrecijskom pravu porezno tijelo samo iznimno dozvoljava odgodu ovrhe - kada procijeni da bi se provedbom ovrhe ovršeniku mogla nanijeti nenadoknadiva šteta ili iz nekih drugih razloga odgodu ovrhe smatra opravdanom. 31 Na osnovi izre enog, odgoda ovrhe može se odobriti kada se ispune sljede i uvjeti: a) ako je protiv ovršne isprave podnesena žalba, b) ako je podnesen zahtjev za povrat u prijašnje stanje u postupku u kojem je donesena ovršna isprava, c) ako je ovršenik protiv rješenja o ovrsi podnio žalbu ili tužbu. Za odgodu ovrhu dovoljno je da se ostvari jedan od navedenih uvjeta (slu ajevi pod 1) i 2) u primjeni su vrlo rijetki). U stvarnosti, pravna ili fizi ka osoba prijedlog za odgodu ovrhe podnosi naj eš e zajedno sa žalbom na rješenje o ovrsi pljenidbom nov anih sredstava koje ima na ra unu kod banke. 32 Porezno tijelo, nadalje, može (ali i ne mora!) odgodu ovrhe uvjetovati pružanjem (jednog ili više) sredstava osiguranja naplate duga iz l OPZ-a: 1) neopoziva garancija banke ili druge financijske organizacije ovlaštene za obavljanje platnog prometa koje odredi porezno tijelo, 2) zalog vrijednosnih papira - vrijednosnica (vlasni kih i vjerovni kih) i tražbina (uklju uju i i tražbine po osnovi udjela u kapitalu) 33, 3) založno pravo 31 Prilikom donošenja odluke o odgodi ovrhe porezno tijelo u obzir uzima sljede e okolnosti: ocjenu obrazloženog prijedloga ovršenika, spremnost ovršenika da odmah plati dio duga iz rješenja o ovrsi, trajanje dugovanja ovršenika zbog opasnosti nastupa zastare prava na naplatu poreznog duga, vjerojatnost da e provedbom ovrhe nastati teško nadoknadiva šteta za ovršenika i sl. 32 Time su ovršenici zapravo prisiljeni podnijeti žalbu na rješenje o ovrsi, kako bi ispunili pretpostavke za podnošenje zahtjeva za odgodu ovrhe. Na taj se na in nepotrebno pove ava broj žalbenih postupaka, jer se žalba podnosi isklju ivo radi zadovoljavanja formalnog uvjeta. Žalitelji žalbenim navodima ne pobijaju osnovanost rješenja o ovrsi, ve isti u nemogu nost podmirenja poreznog duga u propisanom roku. Prema: Kohari, Zdenka: Naplata poreznog duga ovrhom, Ra unovodstvo i financije, 5/06, str Vrijednosni papiri kao sredstvo osiguranja naplate moraju imati tržišnu vrijednost na iznos u visini poreznog duga, a porezni dužnici u tu svrhu naj eš e dostavljaju mjenicu, koja mora biti avalirana od banke ili neke druge solventne tvrtke, ili bjanko zadužnicu koja mora imati strogo odre eni oblik i sadržaj, a izdaje se u skladu s Pravilnikom o obliku i sadržaju bjanko zadužnice (Narodne novine, br. 107/99 do 136/05). Bjanko zadužnica mora biti i ovjerena od solventnog jamca na nekretninama i pravima gra enja, 4) jamstvo druge osobe (mora biti vlasnik imovine koja odgovara visini poreznog duga). Nadležna ispostava Porezne uprave odmah po zaprimanju prijedloga za odgodu ovrhe dužna je pozvati ovršenika da: 34 - Uplati 20-30% od ukupnog duga za što je primio rješenje o ovrsi; - Dostavi neko sredstvo osiguranja pla anja radi osiguranja naplate poreznog duga. Ovršenik može dati jedno ili više sredstava osiguranja pla anja, ali dana sredstva osiguranja moraju biti najmanje u visini poreznog duga. Tako er, u slu aju odgode provo enja ovršnog postupka pla aju se zakonske kamate od 15% na utvr eni porezni dug ( l st. 3. OPZ-a). - Navede na koji rok traži odgodu (maksimalni rok prema l OPZ-a iznosi šest mjeseci). - Ako je prijedlog nejasan, razjasni traži li odgodu ovrhe prema l OPZ-a ili obro nu otplatu prema l. 39. Zakona o izvršavanju Državnog prora una Republike Hrvatske za godinu (Narodne novine, br. 137/06) ili odgodu pla anja prema l. 17. Zakona o upravnim sporovima - ako je rije o odgodi po rješenju nadzora. Pod a) Žalba kao razlog odgode ovrhe dolazi u obzir jedino ako se žalba izjavljuje protiv ovršne isprave koja je donesena na osnovi poreznog rješenja protiv kojeg je dozvoljena žalba. Na elno je protiv svakog poreznog rješenja donesenog u prvom stupnju dozvoljena žalba ( l st. 1. OPZ-a). Podnesena žalba odga a izvršenje pobijanog poreznog akta do donošenja rješenja povodom žalbe. Žalba iznimno ne odga a izvršenje pobijanog poreznog akta donesenog na osnovi podataka koje je porezni obveznik sam naveo u poreznoj prijavi ( l OPZ-a). Pod b) Povrat u prijašnje stanje (restitutio in integrum) institut je poreznog prava ure en l. 81. OPZ-a. Korištenjem toga instituta dozvoljava se povrat u prijašnje stanje poreznom obvezniku koji je iz opravdanih razloga (npr. zbog službene odsutnosti, bolni kog lije enja) propustio izvršiti neku radnju u zakonskom roku ili u roku koji je odredilo porezno tijelo i zbog tog propuštanja trpi posljedicu. Ako je zastupnik poreznog obveznika propustio izvršiti radnju u roku, takav se propust smatra propustom poreznog obveznika. Uz zahtjev porezni obveznik mora navesti propuštenu radnju kao i razloge propuštanja radnje te ih u initi vjerojatnim. Zahtjev se podnosi poreznom tijelu pred kojim je propuštena radnja. Ako se platca, koji predstavlja dodatnu sigurnost da e se naplatiti porezni dug za koji je ovrha odgo ena, a ista predstavlja naj eš e primjenjivano sredstvo osiguranja potraživanja, jer je može izdati bilo koja pravna ili fizi ka osoba. Ako porezni dužnik kao sredstvo osiguranja naplate nudi nekretninu u svome vlasništvu, onda na ponu enoj nekretnini treba biti upisano dobrovoljno založno pravo u korist Ministarstva financija, a prije nego što bude doneseno rješenje o odgodi ovrhe. Prema: Mahovi Komljenovi Mirjana: Odgoda ovrhe poreznog duga, Ra unovodstvo i financije, 12/06, str Prema: Kohari, Zdenka: Naplata poreznog duga ovrhom, Ra unovodstvo i financije, 5/06., str listopad 2007.

82 povrat traži zbog propuštanja podnošenja odre enih podnesaka u poreznom postupku, onda uz zahtjev treba dostaviti i propušteni podnesak. Ako to porezni obveznik ne u ini, porezno tijelo pozvat e ga da naknadno dostavi podnesak koji je propustio predati. Prilikom podnošenja zahtjeva za povrat u prijašnje stanje moraju se poštivati odre eni rokovi. OPZ propisuje subjektivni rok od 8 dana za podnošenje zahtjeva za povrat u prijašnje stanje (ra una se od dana kad je prestao razlog propuštanja odnosno od dana kada je porezni obveznik saznao za propuštanje (ako je tek kasnije saznao za propuštanje)), odnosno objektivni rok od 3 mjeseca od prvog sljede eg dana nakon proteka posljednjeg dana roka u kojem je trebalo izvršiti propuštenu radnju. Iznimno, ako je porezni obveznik višom silom bio sprije en na podnošenje zahtjeva za povrat u prijašnje stanje, onda može takav zahtjev podnijeti i nakon proteka objektivnog roka od 3 mjeseca. Podneseni zahtjev ne prekida vo enje poreznog postupka, osim ako ne postoji vjerojatnost da e zahtjev biti usvojen - nadležno tijelo odlu uje svojom slobodnom ocjenom. O podnesenom zahtjevu za povrat u prijašnje stanje porezno tijelo odlu uje zaklju kom. Njime može zahtjev odbaciti (nepravovremen, nedopušten, podnesen od neovlaštene osobe), usvojiti (ispunjene pretpostavke za povrat) i odbiti (nisu ispunjene pretpostavke za povrat). U slu aju prihva anja zahtjeva za povrat u prijašnje stanje, postupak se vra a u stanje u kojem je bio prije propuštanja. Protiv zaklju ka nije predvi ena mogu nost podnošenja žalbe, osim ako je zahtjev podnesen zbog propuštenog roka za žalbu za porezno rješenje. Pod c) Protiv rješenja o ovrsi može se podnijeti žalba u roku od osam dana od dana dostave rješenja o ovrsi ( l st. 5. OPZ-a). Žalba podnesena na rješenje o ovrsi ne odga a provedbu ovrhe ( l st. 6. OPZ-a). Protiv rješenja kojim je negativno odlu eno o žalbi (žalba je odbijena ili odba ena) može se podnijeti tužba Upravnom sudu Republike Hrvatske (upravni spor) ( l st. 3. OPZ-a). Podnesena tužba ne odga a izvršenje rješenja o ovrsi ( l st. 4. OPZ-a) Otpis dospjelog poreznog duga lankom 135. OPZ-a propisana je odgoda ovrhe pod odre enim uvjetima. Prema st. 1., ako se porezni dug ne može naplatiti ni u postupku ovrhe, otpisuje se kao nenaplativ: a) Ako je ovršenik umro, a nije ostavio pokretnina ni nekretnina iz kojih se može naplatiti porezni dug. S tim u svezi treba spomenuti l. 22. st. 2. OPZ-a snagom kojeg nasljednici odgovaraju za porezni dug do visine vrijednosti naslije ene imovine. b) Ako je pravna osoba po okon anju ste aja brisana iz sudskog registra, a protiv odgovorne osobe u zastarnom roku nije podnesen zahtjev za pla anje poreza i kamata iz poreznog jamstva prema l. 26. OPZ-a. Snagom l. 26. OPZ-a, jamcem za manje pla eni porez (i kamate) smatrat e se i zakonski zastupnici fizi kih i pravnih osoba i poslovodne osobe udruženih osoba i imovinskih masa bez pravne osobnosti koji su prilikom obavljanja svojih poslova po inili kazneno djelo utaje poreza ili su sudjelovali u utaji poreza ili bespravno ostvarili smanjenje poreza ili druge porezne povlastice za zastupane osobe. Ako bi izvršenje naplate poreznog duga dovelo u pitanje osnovne životne potrebe ovršenika i lanova njegova ku anstva, porez se na zahtjev poreznog obveznika iznimno može otpisati u potpunosti ili djelomice ( l st. 2. OPZ-a). Nakon što porezni obveznik podnese pisani i obrazloženi zahtjev, o otpisu dospjelog poreznog duga rješenjem e odlu iti ravnatelj Porezne uprave uzimaju i u obzir pritom pisani prijedlog pro elnika podru nog ureda nadležnog prema prebivalištu ili uobi ajenom boravištu odnosno sjedištu poreznog obveznika ( l st. 3. OPZ-a) Pretpostavke za provo enje ovrhe Provo enju ovrhe pristupa se nakon što se kumulativno ispune sljede i uvjeti ( l OPZ-a): 1) Porezni dug poreznog obveznika je dospio - porezni dug smatra se dospjelim ako porezni obveznik nije u propisanom roku dobrovoljno udovoljio obvezama odre enim rješenjem o utvr ivanju poreza ili vjerodostojnom ispravom. Rok za izvršenje porezne obveze može biti zakonski rok (kada je rije o prijavama poreznih obveza koje porezni obveznik sam podnosi (npr. prijava PDV-a)) odnosno rok utvr en odlukom poreznog tijela. Tek nakon dospije a poreznog duga, Porezna uprava pokre e ovršni postupak donošenjem rješenja o ovrsi ( l st. 4. OPZ-a). Vezano za možebitnu zastaru poreznog duga, treba kazati da porezno tijelo na zastaru ne pazi po službenoj dužnosti. Naime, l OPZ-a ure eno je pitanje zastare, pri emu se nigdje ne spominje obveza poreznog tijela da po službenoj dužnosti pazi na zastaru. Me utim, l. 90. st. 6. OPZ-a kaže ako ovim Zakonom nije druk ije propisano, na poreznu zastaru primjenjuje se Zakon o obveznim odnosima. lanak 360. st. 3. Zakona o obveznim odnosima (ZOO) kaže kako sud ne pazi na zastaru po službenoj dužnosti. Slijedom toga, primjenjuju i navedenu odredbu ZOO-a u poreznim stvarima, niti porezno tijelo ne e po službenoj dužnosti paziti na možebitnu zastaru poreznog duga i ostalih davanje. Drugim rije ima, porezno e tijelo tek na prigovor poreznog dužnika utvrditi je li došlo do zastare. 2) Ovršeniku je naloženo da u roku od osam dana od dana dostave rješenja o ovrsi plati porezni dug i troškove ovrhe - izreka poreznog rješenja sadrži i rok u kojem porezni dužnik mora ispuniti dospjeli porezni dug i troškove ovrhe. 3) Ovršenik nije udovoljio nalogu iz rješenja o ovrsi - tek nakon što protekne rok od osam dana za dobro- listopad

83 voljno ispunjenje u kojem porezni dužnik nije izvršio naložene mu obveze, porezno tijelo može poduzimati dalje predvi ene ovršne radnje. 4) Porezno tijelo poduzelo je sve mjere da se porezni dug naplati iz sredstava osiguranja naplate poreznog duga i u tome nije uspjelo - mogu e je da je porezni dužnik pružio odre ena sredstva kao osiguranje pla anja poreznog duga (navedena u l st. 4. OPZ-a; vidi dio rada pod nazivom Mjere osiguranja ). Pritom porezni obveznik može dati jedno ili kombinaciju više propisanih sredstava osiguranja. U tom slu aju porezno tijelo mora prije poduzimanja ovršnih radnji poduzeti sve mogu e mjere kako bi naplatilo porezni dug iz danih sredstava osiguranja. Tek ako u tome ne uspije, može se pokrenuti ovršni postupak Oblici provo enja ovrhe Prilikom odre enja oblika provo enja ovrhe treba po i od odredbe l st. 1. OPZ-a koja propisuje da se ovrha provodi u opsegu koji je potreban za namirenje poreznog duga iz cjelokupne imovine poreznog obveznika. Drugim rije ima, ovrha se može provesti nad svim pokretninama (prema l st. 1. OZ-a to su: gotov novac i vrijednosni papiri - vrijednosnice (bez ograni enja); gotovi proizvodi i poluproizvodi namijenjeni prodaji (bez ograni enja); sirovine i poluproizvodi namijenjeni preradi te pogonski materijali (gorivo, mazivo i sl.), iznad koli ine koja je ovršeniku potrebna za jednomjese nu prosje nu proizvodnju, ako se te stvari ne mogu redovito nabavljati na tržištu i ako je to nužno radi urednog odvijanja proizvodnje; patenti, tehni ka unapre enja i druga prava (bez ograni enja); ostale pokretnine koje nisu nužne za obavljanje djelatnosti ovršenika) 35 i nad nekretninama u vlasništvu poreznog obveznika (poreznog dužnika) te nad ostalim njegovim imovinskim pravima ( l OPZ). Treba napomenuti da su predmet ovrhe uvijek pojedina no odre ene pokretnine i nekretnine odnosno ostala imovinska prava, a nikada ne ukupnost imovine poreznog obveznika - poreznog dužnika Izuze a od ovrhe Od ovrhe su izuzete: a) nepljenive tražbine ( l OPZ-a): 1) po osnovi pla e i s pla om izjedna enih primanja do visine osobnog odbitka (od 1. sije nja osobni odbitak za zaposlene iznosi 1.600,00 kn, a za umirovljenike 3.000,00 kuna; uzimaju se u obzir i uzdržavani lanovi obitelji); 35 Prema l st. 3. OZ-a, pokretnina se ne smatra nužnom za obavljanje djelatnosti ovršenika ako služi obavljanju djelatnosti koje druge osobe pružaju odgovaraju im pokretninama na tržištu ili ako se može iznajmiti na tržištu. Prema st. 4. istog lanka, ne smatra se da je vozilo nužno pravnoj osobi koja obavlja prijevozni ku djelatnost odnosno koja iznajmljuje vozila ako se zbog ovrhe na tom vozilu djelatnost te osobe ne e umanjiti za više od dvije tre ine. 2) nov ana primanja koja su izuzeta od oporezivanja (npr. naknade pla a, nagrade, potpore, službenih dnevnica, stipendije i ostali primitci navedeni u l. 7. Zakona o porezu na dohodak); b) pokretnine koje se ne mogu plijeniti ( l OPZ-a): 1) odje a, cipele, rublje i drugi predmeti za osobnu upotrebu, posteljina, posu e, poku stvo, štednjak, hladnjak, televizor, radio prijamnik i druge stvari za ku anstva ako ih ovršenik i lanovi njegova ku anstva trebaju za zadovoljavanje osnovnih životnih potreba, 2) hrana i ogrjev za potrebe ovršenika i lanova njegova ku anstva, 3) radna i rasplodna stoka, poljoprivredni strojevi i drugo radno oru e koje ovršenik kao poljoprivrednik koristi za rad na svom gospodarstvu, uklju uju i i sjeme za uporabu i hranu za stoku potrebnu do sljede eg razdoblja prinosa žetve, kosidbe i sl., 4) knjige i druge stvari koje ovršenik treba za obavljanje svoje znanstvene, umjetni ke ili druge djelatnosti, 5) alat, oru e, strojevi i drugi predmeti koji su ovršeniku (fizi koj osobi) koji samostalno obavlja djelatnost nužni za obavljanje njegove upisane djelatnosti, te sirovine i pogonsko gorivo za tri mjeseca Provo enje ovrhe nad imovinom tijela državne uprave OPZ u l propisuje zabranu provo enja ovrhe nad imovinom tijela državne uprave. Iznimno, ovrha nad imovinom tijela državne uprave može se provesti ako je tijelo državne uprave dužnik poreznog dužnika. 36 U slu aju provo enja ovrhe nad tijelom državne uprave, Porezna uprava obavještava Državno odvjetništvo Republike Hrvatske. U nastavku se prikazuju razli iti oblici pljenidbe nužni radi provo enja ovrhe s ciljem podmirenja poreznog duga i prate ih troškova. Prije njihova prikaza treba naglasiti da pljenidbom porezno tijelo stje e založno pravo na zaplijenjenoj imovini, s time da založno pravo po osnovi ranije pljenidbe ima prednost pred založnim pravom po osnovi kasnije pljenidbe ( l OPZ). Ve je prethodno re eno, postupak ovrhe zapo inje donošenjem rješenja o ovrsi (vidi dio rada pod nazivom Rješenje o ovrsi ) Pljenidba nov anih sredstava na žirora unima i drugim ra unima Pljenidba nov anih sredstava poreznog dužnika kod banke ili druge financijske organizacije vrši se na na in da porezno tijelo dostavi rješenja o ovrsi s nalogom banci 36 Npr. ministarstvo duguje odre eni iznos novca dobavlja u odre- ene opreme, a taj dobavlja je istodobno porezni dužnik. Pod pretpostavkom da je dug ministarstva dobavlja u dospio, dopuštena je ovrha nad imovinom ministarstva koje duguje odre eni iznos novca svom dobavlja u. Postupak ovrhe provodi porezno tijelo. 80 listopad 2007.

84 ili drugoj financijskoj organizaciji ovlaštenoj za platni promet kod koje porezni dužnik ima žirora un ili drugi ra un da sva nov ana sredstva koja se nalaze na ra unu poreznog dužnika kao i ona koja e naknadno prispjeti na taj isti ra un, dozna i na propisane uplatne ra une radi podmirivanja porezne obveze. 37,38 Banka ili druga financijska organizacija dužne su rješenje o ovrsi zajedno s prate im nalogom za pla anje porezne obveze izvršiti sa žirora una i ostalih ra una prije svih drugih naloga ( l OPZ-a). U rješenju o ovrsi takve vrste navodi se rok od osam dana unutar kojeg porezni dužnik ima mogu nost dobrovoljnog podmirenja poreznog duga. Protekom roka od osam dana (pod uvjetom da porezni dužnik nije podmirio porezni dug) rješenje postaje ovršno i dostavlja se banci ili drugoj financijskoj organizaciji na postupanje. Ako porezni dužnik djelomi no podmiri porezni dug u ostavljenom mu roku od osam dana, Porezna uprava donosi novo rješenje o ovrsi kojim se djelomi no obustavlja (za iznos pla enog poreznog duga) odnosno djelomi no nastavlja ovrha (za iznos nepla enog poreznog duga). Novodoneseno rješenje postaje ovršno danom svoga donošenja (dobiva potvrdu ovršnosti). Opisani postupak pljenidbe nov anih sredstava na žirora unima i drugim ra unima s ciljem podmirenja poreznog duga naj eš a je ovršna mjera koja se provodi u Poreznoj upravi Pljenidba dospjelih nov anih tražbina ovršenika Ako je predmet pljenidbe dospjela nov ana tražbina ovršenika, ovrhovoditelj e naložiti dužniku ovršenika da u roku od 15 dana dugovani iznos umjesto ovršeniku dozna i na korist propisanih uplatnih ra una zbog podmirivanja poreznog duga ovršenika. Primjerak rješenja o ovrsi s nalogom dostavlja se i ovršeniku ( l st. 1. OPZ). Dužnik ovršenika u roku od 15 dana od dana primitka rješenja o ovrsi na tražbini ovršenika mora se o itovati 37 Prema l. 11. Zakona o platnom prometu u zemlji (Narodne novine, br. 117/01), kada poslovni subjekt ima više ra una za redovno poslovanje, dužan je odrediti na kojem e ra unu izvršavati naloge za pla anje zakonskih obveza i javnih davanja. Snagom Odluke o izvršenju naloga za pla anje iz sredstava na ra unima platitelja koji se vode u razli itim bankama (Narodne novine, br. 14/02), ra uni poslovnog subjekta otvoreni u razli itim bankama utvr uju se uvidom u Jedinstveni registar ra una poslovnih subjekata. Nalozi za pla anje javnih prihoda moraju glasiti na teret glavnog ra una. Zato se u rješenju o ovrsi navodi i glavni ra un poreznog obveznika. Ako na glavnom ra unu nema dovoljno novca, banka izvršava naloge od novca koji se nalazi na svim kunskim i deviznim ra unima otvorenim u toj banci ili upu uje zahtjev drugim bankama za blokadu kunskih i deviznih ra una platitelja što se vode u tim bankama. Prema: Bari, Lucija: Ovršni postupak u poreznom pravu i pojam ovrhe, Porezni vjesnik, 5/2003., str Za donošenje rješenja o ovrsi i provedbi ovrhe na nov anim sredstvima poreznog dužnika koja se nalaze na žirora unima i drugim ra unima mjesno je nadležna ispostava Porezne uprave na ijem se podru ju nalazi prebivalište ili uobi ajeno boravište odnosno sjedište poreznog obveznika. prema ovrhovoditelju (rok od 15 dana ima odgodni u inak): a) priznaje li tražbinu kao osnovanu, b) koja prava prema tražbini polažu druge osobe, te c) je li i zbog kojih prava tražbina ve zaplijenjena za druge vjerovnike ( l OPZ). Ako se dužnik ovršenika u roku od 15 dana od dana primitka naloga ne o ituje na propisani na in (nije prigovorio rješenju), ne ospori tražbinu koja je predmet pljenidbe te istodobno ne izvrši nalog poreznog tijela, porezno e tijelo (ovrhovoditelj) donijeti rješenje o ovrsi kojim se provodi pljenidba njegovih nov anih sredstava na žirora unu i ostalim ra unima. U rješenju o pljenidbi obavezno se navodi broj ra una i ostali podatci nužni za pravilnu uplatu i evidentiranje tako pla enog poreza ( l st. 2. OPZ-a). Ako tražbina ovršenikova dužnika u trenutku primanja spomenutog naloga nije dospjela, ovršenikov dužnik obvezan je odmah po dospjelosti tražbine istu uplatiti na propisani uplatni ra un ( l st. 3. OPZ-a). Postoje odre eni posebni slu ajevi pljenidbe tražbine ovršenika: 1) Pljenidba tražbine koja je osigurana založnim pravom na nekretnini upisanoj u zemljišne knjige ili tere enjem broda ili zrakoplova upisom u tuzemni ili inozemni registar - provodi se na na in da Državno odvjetništvo Republike Hrvatske na zahtjev Porezne uprave upu uje prijedlog nadležnom sudu da na osnovi ovršne isprave donese rješenje o ovrsi na tražbini ovršenika s nalogom zemljišnoknjižnom odjelu suda da provede uknjižbu nekretnine u korist poreznog tijela (ovrhovoditelja). Smatra se da je pljenidba provedena kada se upis provede u zemljišnoj knjizi ili registru ( l st. 4. OPZ-a). 2) Pljenidba tražbina po osnovi vrijednosnih papira (vlasni kih i vjerovni kih vrijednosnih papira) - pljenidba se provodi tako da ovrhovoditelj iste uzme u posjed ( l st. 5. OPZ-a). Pritom se razlikuje pljenidba pojedinih vrsta vrijednosnih papira: A) Ako je rije o pljenidbi nov ane tražbine zasnovane na materijaliziranom vrijednosnom papiru što ga se prenosi indosamentom 39, cesijom 40 ili tradicijom 41, provodi se na na in da se vrijednosni papir oduzme od ovršenika (dionica izdana na ime). Prema tome, založno pravo na materijaliziranom vrijednosnom papiru ovrhovoditelj ostvaruje njegovim oduzimanjem iz posjeda ovršenika. 39 Indosament je posebna izjava kojom indosant (prenositelj) prenosi vrijednosni papir na indosatara (stjecatelja, novog vjerovnika) i tu izjavu potpiše. To je naj eš i na in prenošenja vrijednosnih papira po naredbi. 40 Cesija je ustupanje odnosno prijenos otu ive tražbine s dosadašnjeg vjerovnika (cedent) na novog vjerovnika (cesionar), a dužnik (cesus) i tražbina ostaju isti. Do ustupa tražbine cesijom može do i na osnovi ugovora, zakona i sudske odluke. 41 Tradicija ili predaja jest osnovna obveza jedne od ugovornih strana (prodavatelja i sl.) da ugovorenu stvar preda na ugovorenom mjestu, vremenu i na ugovoreni na in. listopad

85 B) Suprotno tome, pljenidba tražbine na osnovi nematerijaliziranih vrijednosnih papira - dionice što nisu izdane uz javni poziv odnosno javnom ponudom, odre ene vrste obveznica, mjenica, ekovi, teretnice, tovarni list, skladišnice - provodi se predajom rješenja o pljenidbi izdavatelju vrijednosnog papira. Slijedom toga, ako se pljenidba obavlja dostavom rješenja o ovrsi dioni kom društvu odnosno drugom izdavatelju vrijednosnog papira, ovrhovoditelj založno pravo na vrijednosnom papiru stje e danom dostave rješenja o ovrsi. 42,43 Ako ovršenik ne podmiri porezni dug u roku od osam dana od dana zapljene vrijednosnih papira, 44 ovrhovoditelj pristupa njihovoj prodaji na burzi pod uvjetom da isti kotiraju na burzi. Ako vrijednosni papiri ne kotiraju na burzi, prodaju se na slobodnom tržištu, s time da se njihova prodaja mora oglasiti u dnevnom tisku ( l i 143. OPZ-a). Prodaji treba prethoditi procjena tržišne vrijednosti vrijednosnica koju obavlja vještak ili odre eni procjenitelj za potrebe ovrhovoditelja (porezne uprave). Prilikom prodaje vrijednosnica primjenjuju se odredbe OPZ-a o javnoj prodaji pokretnina ( l OPZ-a) (o tome kasnije!). 45 3) Pljenidba tražbine koju poslodavatelj ima prema zaposleniku na osnovi danih robnih, potroša kih i drugih kredita - na odgovaraju i na in primjenjuju se odredbe OPZ-a o pljenidbi pla e. 4) Pljenidba dospjele nov ane tražbine (pla e) ovršenika (zaposlenika) - pljenidba se provodi na na in da ovrhovoditelj (porezno tijelo) rješenjem naloži ovršenikovu dužniku (poslodavcu) da pla u ovršenika dozna i na propisane uplatne ra une (izuzete su nepljenive tražbine navedene u l OPZ-a; vidi gore!). Primjerak rješenja treba dostaviti ovršeniku (zaposleniku) i ovršenikovom dužniku (poslodavatelju) ( l st. 8. OPZ-a). Ako ovršenikov dužnik (poslodavatelj) valjano ospori tražbinu ovršenika (zaposlenika) u roku od 15 dana (npr. zaposlenik nije zaposlen kod poslodavca, pla a je ve zaplijenjena za druge vjerovnike - sudske zabrane, administrativne zabrane i sl.), postupak se obustavlja. Suprotnost tome jest slu aj kada ovršenikov dužnik (poslodavac) u roku od 15 dana od primitka rješenja ne ospori tražbinu ovršenika (zaposlenika), a prilikom isplate pla e ne izvrši nalog poreznog tijela. Tada e porezno tijelo donijeti rješenje o pljenidbi nov anih sredstava koje ovršenikov dužnik (poslodavac) ima na svim ra unima banaka ili drugih ovlaštenih organizacija u visini dospjelih nov anih tražbina ovršenika (zaposlenika) ( l st. 8. OPZ-a). 42 Prema: Kohari, Zdenka: Ovršni postupak u poreznom pravu, Suvremeno poduzetništvo, Zagreb, 4/2004, str Nakon što se dioni kom društvu dostavi rješenje o ovrsi, u odnosu na zaplijenjene dionice u knjizi dionica ono ne smije obavljati nikakve upise na osnovi zahtjeva ovršenika, te je odgovorno za štetu koju bi ovrhovoditelj mogao pretrpjeti zbog neizvršavanja svojih dužnosti. 44 Ovršenik ne smije raspolagati zaplijenjenim dionicama, što se izrijekom utvr uje u rješenju o ovrsi. Nepridržavanje takve zabrane podliježe kaznenim sankcijama. 45 Opširnije o naplati poreznog duga ovrhom na vrijednosnim papirima: Matkovi, Berislav: Naplata poreznog duga ovrhom na vlasni kim i vjerovni kim vrijednosnim papirima i udjelima u kapitalu, Porezni vjesnik, 2/2002., str Pljenidba pokretnina Stvarno nadležno tijelo za donošenje rješenja o ovrsi i provedbi ovrhe pljenidbom pokretnina jest podru ni ured Porezne uprave. Mjesno nadležno tijelo jest podru ni ured Porezne uprave na ijem se podru ju pokretnina nalazi (ako se ne može utvrditi na ijem se podru ju pokretnina nalazi, mjesno je nadležno porezno tijelo na ijem se podru ju nalazi prebivalište odnosno uobi ajeno boravište odnosno sjedište poreznog obveznika). Prije donošenja rješenja o ovrsi pljenidbom pokretnina i pristupa njegovoj provedbi, nadležno je porezno tijelo dužno provesti pripremne radnje koje za cilj imaju utvrditi postojanje pokretne imovine ovršenika i njezinu vrijednost. U suprotnom, bez postojanja odgovaraju e pokretne imovine, ovrha nema nikakvog smisla te može samo prouzro iti dodatne troškove. U stvarnosti naj eš e dolazi do pljenidbe sljede ih pokretnina - zaliha roba i materijala u skladištu, vozila (osobna, teretna), plovila, gra evinski strojeva i sl. 46 Nakon što se provedu opisane pripremne radnje, stvarno nadležno porezno tijelo donosi rješenje o ovrsi s daljim posljedicama. Pljenidba pokretnina zapo inje dostavom ovršeniku rješenja o ovrsi pljenidbom, procjenom i prodajom pokretnina s nalogom za pla anje poreznog duga u roku od 8 dana od dana dostave rješenja ( l st. 1. t. 2. OPZ-a). 47,48 Zajedno s rješenjem ovršeniku se uru uje i poziv za popis pokretnina s to no navedenim vremenom kada e se obaviti, s time da se popis ne smije obaviti prije isteka roka od 8 dana od dana prijma rješenja. Nakon proteka roka od 8 dana i neispunjavanja poreznog duga od strane ovršenika, pristupa se pljenidbi pokretnina koje se nalaze kod ovršenika na na in da ih ovrhovoditelj (ovlašteni djelatnik poreznog tijela) popisuje i plijeni, o emu sastavlja pljenidbeni popis. Pljenidbeni popis sastavni je dio zapisnika, koji sadrži sve podatke i pojedinosti koje su se dogodile prilikom pljenidbe kao i nalog o zabrani raspolaganja popisanim pokretninama. U zapisniku ovrhovoditelj procjenom utvr uje vrijednost nekretnina koje se plijene. Vrijednost se utvr uje kao cijena koja bi se mogla posti i na javnoj prodaji ( l st. 1. OPZ-a). 46 Prema: Matkovi, Berislav: Ovrha radi naplate poreznog duga, Hrvatska pravna revija, 3/2004., str Dostava se vrši u skladu s l. 87. st. 2. ZUP-a o obveznoj osobnoj dostavi. 48 U l Ovršnog zakona nabrojane su pokretnine pravnih osoba koje svoju djelatnost obavljaju radi stjecanja dobiti na kojima se može provesti ovrha: 1) gotov novac i vrijednosni papiri (bez ograni enja); 2) gotovi proizvod i poluproizvodi namijenjeni prodaji (bez ograni enja); 3) sirovine, poluproizvodi namijenjeni preradi i pogonskim materijalima (gorivo, mazivo i sl.), iznad koli ine koja je ovršeniku potrebna za jednomjese nu prosje nu proizvodnju, ako se te stvari ne mogu redovito nabaviti na tržištu i ako je to nužno radi urednog odvijanja proizvodnje; 4) druge pokretnine koje nisu nužne za obavljanje djelatnosti ovršenika. Ne smatra se da je pokretnina nužna za obavljanje djelatnosti ovršenika ako služi obavljanju djelatnosti koje druge osobe pružaju odgovaraju im pokretninama na tržištu ili ako se može iznajmiti na tržištu. Isto tako, ne smatra se da je vozilo nužno pravnoj osobi koja obavlja prijevozni ku djelatnost odnosno koja iznajmljuje vozila ako se zbog ovrhe na tom vozilu djelatnost te pravne osobe ne e umanjiti za više od dvije tre ine. 82 listopad 2007.

86 Zaplijenjene pokretnine, izuzev novca, dragocjenosti i vrijednosnih papira (vrijednosnica), ostaju kod ovršenika (ako se time ne ugrožava ovrha). Zaplijenjene pokretnine koje ostanu kod ovršenika obilježavaju se stavljanjem pe ata ili na drugi propisani na in. Uništavanje, ošte ivanje ili otu ivanje zaplijenjenih stvari koje ovršenik u ini namjerno ili krajnjom nepažnjom, za posljedicu ima podnošenje kaznene prijave nadležnom tijelu od strane ovrhovoditelja. 49 Ovrhovoditelj je snagom pisanog sudskog naloga ovlašten pretražiti stambene i poslovne prostorije te spremnike i naložiti otvaranje zaklju anih vrata, ako to zahtijeva svrha ovrhe ( l st. 1., 2. i 3. OPZ-a). Postoje odre ene pokretnine koje se ne mogu plijeniti ( l OPZ-a) (vidi prethodno u dijelu rada pod nazivom Oblici provo enja ovrhe ). Provo enju ovrhe u stambenim ili poslovnim prostorijama mora nazo iti ovršenik ili lan njegove obitelji ili njegov zaposlenik. Ako njih nema, ovrhovoditelj je dužan kao svjedoke pozvati dvije punoljetne osobe ( l st. 4. OPZ-a). Osobe koje nazo e pljenidbi pokretnina (ovrhovoditelj, ovršenik odnosno punoljetni lan njegova ku anstva, svjedoci i druge osobe) potpisuju zapisnik o popisu. Ako ovršenik nije nazo an popisu ili odbije potpisati zapisnik, to se mora zapisni ki utvrditi te unijeti razlog odbijanja potpisivanja ( l st. 2. i 3. OPZ-a). Prilikom provo enja pljenidbe, pretpostavlja se da su pokretnine koje se nalaze u posjedu ovršenika njegovo privatno vlasništvo. Time nije isklju ena mogu nost da se popisane zaplijenjene pokretnine nalaze u vlasništvu tre ih osoba. Stoga je predvi ena mogu nost izjavljivanja prigovora na pljenidbeni popis. Prigovor mogu izjaviti ovršenik i/ili tre a osoba za koju se tvrdi da su pokretnine njezino vlasništvo. Prigovor se može podnijeti tijekom popisa. Ovršenik i/ili tre a osoba moraju pružiti dokaze o vlasništvu nad pokretninama koje su predmet pljenidbe (pravomo na presuda suda, javna ili privatna isprava sa zna enjem javne isprave) na osnovi kojih e ovrhovoditelj ve tijekom popisa odlu iti o prigovoru. Ako ovrhovoditelj prihvati prigovor, sporne pokretnine biti e izuzete od pljenidbe. U suprotnom, ako ni ovršenik ni tre a osoba ne pruže ovrhovoditelju dokaze o vlasništvu tre ih osoba nad spornim pokretninama, ovrhovoditelj se ne e upuštati u raspravljanje o podnesenom prigovoru na pljenidbeni potpis. U tom e slu aju ovršenika i/ili tre u osobu uputiti na pravo podnošenja tužbe (radi dokazivanja prava vlasništva) nadležnom sudu u roku od 8 dana od dana dostave obavijesti o popisu (rok od 8 dana ima odgodni u inak, tj. obustavlja se provedba pljenidbe do njegova isteka). Ako u tom roku ni ovršenik ni tre a osoba ne prilože dokaz da je podnesena tužba, ovrhovoditelj e nastaviti s ovrhom kao da nije bilo prig- 49 Ovrhovoditelj podnosi kaznenu prijavu nadležnom državnom odvjetništvu. Ako je po initelj fizi ka osoba, prijava se podnosi zbog kaznenog djela iz l st. 2. Kaznenog zakona (Narodne novine, br. 110/97, 27/98, 50/00, 129/00, 51/01 i 111/03), a ako je ovršenik pravna osoba, onda zbog kaznenog djela iz l st. 1. to ka 6. Kaznenog zakona. ovora ( l st. 1. OPZ-a). Ako su ovršenik i/ili tre a osoba u predvi enom roku od 8 dana podnijeli tužbu nadležnom sudu radi utvr ivanja prava vlasništva, prodaja popisanih i zaplijenjenih stvari obustavlja se do donošenja pravomo ne presude povodom podnesene tužbe ( l st. 2. OPZ-a). est je slu aj da na pokretnini koja se nalazi u vlasništvu ovršenika postoji neko založno pravo ili povlašteno pravo (npr. banka ima založno pravo na motornom vozilu po osnovi kredita). Tre a osoba (npr. banka iz navedenog primjera) tada ne može izjaviti prigovor pljenidbi, ali može tražiti namirenje iz cijene koja se dobije prodajom zaplijenjene pokretnine, i to bez obzira je li njena tražbina dospjela ili nije ( l st. 3. OPZ-a). Obavivši pljenidbu popisanih pokretnina, ovrhovoditelj je stekao založno pravo na istima. Nakon toga pristupa se njihovoj prodaji. Prodaja zaplijenjenih pokretnina obavlja se javno. Na elno se prodaji zaplijenjenih pokretnina pristupa po kona nosti rješenja o ovrsi, bez obzira što žalba na rješenje o ovrsi ne odga a ovrhu. Razlog tome leži u injenica postojanja mogu nosti da drugostupanjsko tijelo usvoji žalbu, te se u slu aju prodaje zaplijenjenih pokretnina iste više ne bi moglo vratiti ovršeniku. Kako bi se sprije io taj neželjeni slu aj, naj eš e se s prodajom zaplijenjenih pokretnina eka do odluke drugostupanjskog tijela odnosno kona nosti rješenja. Iznimno, kada je rije o lako pokvarljivim zaplijenjenim pokretninama, ovrhovoditelj dozvoljava ovršeniku da te pokretnine odmah proda u njegovoj nazo nosti. Javna prodaja mora se oglasiti uz navo enje mjesta, vremena i na ina prodaje, kao i opisa predmeta i njihove po etne cijene. Oglas o javnoj prodaji objavljuje se na oglasnoj plo i ovrhovoditelja (poreznog tijela koje provodi javnu prodaju) te na uobi ajeni na in u mjestu gdje se zaplijenjene pokretnine prodaju. Objavljeni oglas mora se dostaviti ovršeniku najmanje pet dana prije dana odre enog za javnu prodaju. Poseban se zahtjev postavlja u slu aju javne prodaje pokretnina ija je procijenjena vrijednost ve a od ,00 kuna - oglas se mora objaviti u dnevnom tisku ( l OPZ-a). Javna prodaja zapo inje pozivom ovrhovoditelja upu enog ovršeniku da podmiri svoj porezni dug. Ako to ovršenik ne u ini, pristupa se javnoj prodaji koja se obavlja javnim licitiranjem ili javnim otvaranjem zatvorenih pisanih ponuda na po etku prodaje. Ovrhovoditelj može (ali i ne mora) tražiti jam evinu kao uvjet pristupa i sudjelovanja u javnoj prodaji. Javna prodaja zapo inje kada se prijave najmanje dva kupca ( l st. 1. OPZa). Od sudjelovanja su kao kupci isklju eni ovršenik i službene osobe koje su zaposlene u poreznim tijelima ( l st. 2. OPZ-a). Zaplijenjene pokretnine prodaju po najvišoj ponu enoj cijeni, s time da ona ne smije biti niža od polovine procijenjene vrijednosti pokretnine koja se nudi na javnoj prodaji. Ako se ne postigne propisana polovina procijenjene vrijednosti pokretnine, odre uje se nova javna prodaja koja se može održati nakon proteka roka od najmanje pet dana od prethodne neuspjele listopad

87 javne prodaje. Na ponovljenoj javnoj prodaji zaplijenjene nekretnine mogu se prodati bez obzira na visinu najviše ponu ene cijene. Ako i tako ponovljena javna prodaja ne bude uspješna, ovrhovoditelj odre uje drugi na in prodaje zaplijenjenih pokretnina. U tom slu aju na snagu stupaju odredbe OZ-a kao lex generali. OZ, naime, u l propisuje da se pokretnine (uz javnu prodaju) mogu prodati i neposrednom pogodbom. O prodaji zaplijenjenih pokretnina neposrednom pogodbom sastavlja se zapisnik. U njemu se mora navesti da su prethodne dvije javne prodaje bile bezuspješne te da se stoga pristupilo prodaji neposrednom pogodbom. Prilikom prodaje zaplijenjenih pokretnina neposrednom pogodbom treba voditi ra una o troškovima vo enja ovršnog postupka. Drugim rije ima, cijena postignuta na neposrednoj pogodbi mora biti toliko visoka da omogu ava pokrivanje barem troškova ovršnog postupka. Prodaja zaplijenjenih pokretnina putem javne prodaje ili neposredne pogodbe pod odre enim uvjetima podliježe pla anju PDV-a. To je slu aj kada se ovršenik ( ije su pokretnine zaplijenjene i prodaju se) nalazi u sustavu PDV-a (ako nije u sustavu PDV-a ne dolazi do pla anja PDV-a). Prodaja pokretnina tim putem smatra se izravnom isporukom ovršenika kupcu koja kao takva podliježe PDV-u. Slijedom toga, u cijeni pla enoj na javnoj prodaji ili neposrednom pogodbom sadržan je i iznos PDV-a (koji se dobiva oduzimanjem od bruto cijene iznosa u visini od 18,0328%). Ovrhovoditelj je dužan voditi zapisnik o javnoj prodaji. Pravilno sastavljen zapisnik mora sadržavati sve podatke o mjestu i vremenu javne prodaje (neposredne pogodbe) te o njezinom tijeku. Tako sastavljen zapisnik dostavlja se ovršeniku u roku od 3 dana od dana izvršene prodaje ( l OPZ-a). Isto tako, pravilno sastavljen zapisnik služi kao zamjena za ra un, pod uvjetom da je sastavljen na na in propisan l. 15. st. 3. Zakona o porezu na dodanu vrijednost. Ovrha gotovinskog novca zate enog u prostorijama pravne osobe obavlja se tako da ovrhovoditelj donese rješenje o ovrsi pljenidbom gotovog novca na blagajni ili drugom naplatnom ure aju uz mjere osiguranja oduzimanja pokretnine pljenidbom gotovinskog novca. Ovrhovoditelj e u zapisniku navesti iznos gotovinskog novca te e ga ili samostalno uplatiti na blokirani ra un ili e ovršeniku dati nalog da spomenuti novac uplati na blokirani ra un (pod prijetnjom odgovaraju ih odredaba Kaznenog zakona) Ovrha na imovinskim pravima Prilikom provo enja ovrhe na imovinskim pravima (patenti, tehni ka unapre enja, plodouživanje i sl.) primjenjuju se propisi o ovrsi nad pokretninama i tražbinama, osim ako je rije o imovinskim pravima koja su predmet ovrhe na nekretninama. U inci pljenidbe 50 Prema: Kohari, Zdenka: Ovršni postupak u poreznom pravu, Suvremeno poduzetništvo, Zagreb, 4/2004, str. 50. nastupaju u trenutku kada je ovršeniku priop ena zabrana raspolaganja imovinskim pravima ( l OPZ-a) Ovrha nad nekretninama Prijedlog za provo enje ovrhe nad nekretninama porezno tijelo putem Državnog odvjetništva Republike Hrvatski podnosi nadležnom sudu ( l OPZ-a). Nadležni sud za odlu ivanje o prijedlogu za ovrhu na nekretnini te o provo enju ovrhe nad tom istom nekretninom jest sud na podru ju kojeg se nekretnina nalazi ( l. 74. OZ-a). 51 Budu i da OPZ u l i 145. navodi odre ene nepljenive tražbine i pokretnine na kojima se ne može provesti ovrha, name e se pitanje predvi a li OPZ ikakva ograni enja po pitanju ovrhe nad nekretninama. OPZ kao lex specialis o tome ne govori ništa, ali Ovršni zakon kao lex generali pobliže ure uje pitanja ovrhe nad nekretninama i kao takav je mjerodavan u pitanjima (dozvoljenosti) ovrhe nad nekretninama. OZ u l. 70. propisuje odre ena ograni enja s ciljem zaštite ovršenika fizi ke osobe. Slijedom toga, u st. 1. odre eno je da se ovrha radi ostvarenja nov ane tražbine ne može provesti na stvarima i pravima koja su nužna za zadovoljavanje osnovnih životnih potreba ovršenika i osoba koje je on po zakonu dužan uzdržavati ili za obavljanje samostalne djelatnosti koja je ovršenikov glavni izvor sredstava za život. U st. 3., nadalje, istaknuto je da se nekretnine za stanovanje ili obavljanje poslovne djelatnosti ne smatraju stvarima nužnim za zadovoljavanje osnovnih životnih potreba ovršenika i osoba koje je po zakonu dužan uzdržavati ili za obavljanje njegove samostalne djelatnosti koja je njegov glavni izvor sredstava za život. U svezi s provo enjem ovrhe nad nekretninama poljoprivrednika OZ je stao na stranu poljoprivrednika. U l. 86. st. 1. navodi nekretnine koje su izuzete od ovrhe odredivši na predmet ovrhe ne mogu biti poljoprivredno zemljište i gospodarske zgrade poljoprivrednika u onoj mjeri u kojoj su nužne za njegovo uzdržavanje i uzdržavanje lanova njegove uže obitelji. U l. 71. OZ ure uje zaštitu djelatnosti pravnih osoba. S tim u svezi, u st. 1. propisano je da se ovrha s ciljem podmirenja nov ane tražbine ne može provesti na stvarima i pravima pravnih osoba pod uvjetom da su te stvari ili prava nužna za obavljanje njihove djelatnosti. Nadalje, u l st. 1. navodi se da se nekretnine pravnih osoba koje se koriste kao uredske prostorije te nekretnine koje nisu izgra ene ili preure ene radi obavljanja strogo namjenske 51 Državno odvjetništvo Republike Hrvatske ovlašteno je za podnošenje prijedloga za provo enje ovrhe na osnovi l. 15. st. 3. Zakona o državnom odvjetništvu (Narodne novine, br. 51/01) koji propisuje da nadležno državno odvjetništvo u gra anskom i upravnom postupku zastupa Republiku Hrvatsku u zaštiti imovinskih i ostalih prava, te na osnovi l. 15. st. 4. koji propisuje da op inska državna odvjetništva zastupaju Republiku Hrvatsku u postupcima pred op inskim sudom i pred upravnim tijelima. 84 listopad 2007.

88 djelatnosti ne smatraju stvarima nužnim za obavljanje djelatnosti pravne osobe. Ako pravna osoba jednu te istu nekretninu (npr. zgradu) koristi i kao uredski prostor i za obavljanje namjenske djelatnosti, ovrha se u tom slu aju može provesti samo na dijelu nekretnine koji se koristi kao uredski prostor. Stavak 2. propisuje da i nekretnine koje služe obavljanju strogo namjenske djelatnosti tako er mogu biti predmet ovrhe ako se zbog njihova otu enja ne e obustaviti djelatnost ovršenika, naro ito ako u inak koji ovršenik ostvari djelatnoš u na toj nekretnini može nadoknaditi nabavkama na tržištu odnosno ako se na tržištu može zakupiti poslovni prostor u kojemu se može obavljati takva djelatnost. Nakon što nadležni sud ustvrdi da prijedlog za provo enje ovrhe nad nekretninama ispunjava propisane preduvjete, 52 donosi rješenje o ovrsi. Ovrha nad nekretninama, u skladu s l. 75. OZ-a, provodi se poduzimanjem sljede ih radnji: 1) zabilježbom ovrhe u zemljišnim knjigama, 53 2) utvr ivanjem vrijednosti nekretnine, 54 3) prodajom nekretnine i 4) namirenjem ovrhovoditelja iz iznosa ostvarenog prodajom nekretnine. Nakon što se provede zabilježba ovrhe nad nekretninom u zemljišnim knjigama, te se utvrdi njezina vrijednost, sud pristupa prodaji nekretnine. Budu i da je prodaja nekretnine središnji dio postupka ovrhe nad nekretninom, potrebno ju je podrobnije opisati. OZ u odredbama l ure uje pitanja prodaje nekretnine u ovršnom postupku: Nadležni sud, nakon što utvrdi vrijednost nekretnine, donosi zaklju ak o prodaji nekretnine kojim se utvr uje vrijednost nekretnine i odre uje na in i uvjeti prodaje, te mjesto i vrijeme prodaje ( l. 90. st. 1.). Tako donesen zaklju ak objavljuje se na oglasnoj plo i suda i na drugi uobi ajeni na in (javna glasila) ( l. 90. st. 3.). 55 Prodaja nekretnine obavlja se usmenom javnom dražbom, naj eš e u prostorijama suda ( l. 92. st. 1. i 2.). U javnoj dražbi aktivno mogu kao kupci sudjelovati samo osobe koje su prethodno dale traženo osiguranje ( l. 94. st. 1.). Predvi ene su odre ene osobe koje ne mogu biti kupci prilikom prodaje nekretnina u 52 Jedan od nužnih preduvjeta za provo enje ovrhe nad nekretninama propisan je u l. 77. OZ: Uz prijedlog za ovrhu na nekretnini ovrhovoditelj je dužan podnijeti izvadak iz zemljišne knjige kao dokaz koji potvr uje da je nekretnina upisana kao vlasništvo ovršenika. Ako je nekretnina nad kojom se želi provesti ovrha u zemljišnim knjigama upisana kao vlasništvo neke druge osobe (a ne ovršenika), prijedlogu za ovrhu može se udovoljiti samo ako ovrhovoditelj podnese ispravu koja je podobna za upis vlasništva ovršenika. 53 l. 79. OZ ure uje pitanja zabilježbe ovrhe: Nakon što donese rješenje o ovrsi, sud po službenoj dužnosti traži upis zabilježbe ovrhe u zemljišnoj knjizi (st. 1.). Zabilježba takve vrste služi kao osiguranje ovrhovoditelju da svoju tražbinu namiri iz nekretnine (pravo na namirenje), ak i ako neka druga osoba kasnije stekne vlasništvo te iste nekretnine (st. 2.). 54 l. 87. i 87. OZ ure uje pitanja odre enja vrijednosti nekretnine: Nakon što donese rješenje o ovrsi, sud zaklju kom odre uje na in utvr ivanja vrijednosti nekretnine. To može biti npr. procjena vještaka, uzimanje u obzir drugih injenica potrebnih radi utvr enja tržišne vrijednosti nekretnine, odre enje vrijednosti od strane porezne uprave. 55 Od dana objave zaklju ka o prodaji nekretnine na sudskoj oglasnoj plo i do dana njezine prodaje mora prote i najmanje trideset dana ( l. 90. st. 6. OZ-a). ovršnom postupku - ovršenik, sudac ili druga osoba koja službeno sudjeluje u postupku prodaje te osoba koja po zakonu ne može ste i nekretninu koja je predmet ovrhe ( l. 96.). Na prvom ro ištu za dražbu, nekretnina ne može biti prodana za cijenu manju od tri etvrtine utvr ene vrijednosti ( l. 97. st. 1.). Ako se nekretnina ne proda na prvom ro ištu, sud zakazuje drugo ro ište na kojem se nekretnina može prodati za cijenu nižu od tri etvrtine vrijednosti, ali ne nižu od polovine utvr ene vrijednosti ( l. 97. st. 2.). Ako nekretnina ne bude prodana ni na prvom ni na drugom ro ištu, sud u predvi enom roku (najmanje 15 dana, najviše 30 dana) odre uje novo (tre e) ro ištu na kojem nekretnina može biti prodana bez ograni enja u pogledu njezine vrijednosti ( l. 97. st. 4.). Ako nekretnina ne bude prodana ni na tre em dražbenom ro ištu, sud obustavlja postupak. Ovrhovoditelj je ovlašten tek nakon proteka roka od tri mjeseca od održanog tre eg ro išta ponovno zahtijevati prodaju nekretnine u ovršnom postupku, pod istim uvjetima (u pogledu cijene) kao da je rije o prvoj prodaji nekretnine ( l. 97. st. 8.). Iznos dobiven prodajom nekretnine u ovršnom postupku služi za podmirivanje (navedenim redoslijedom) ( l OZ-a): 1) troškova ovršnog postupka; 2) poreza i drugih pristojbi dospjelih za posljednju godinu dana koji terete prodanu nekretninu; 3) tražbina na osnovi zakonskog uzdržavanja, tražbina zaposlenika te tražbina doprinosa za zdravstveno i mirovinsko osiguranje, dospjelih za posljednjih godinu dana. Tražbine navedene pod 2) i 3) podmiruju se samo ako su prijavljene najkasnije na ro ištu za diobu i ako se dokazuju ovršnom ispravom. Nakon podmirenja navedenih tražbina, pristupa se podmirenju tražbina osiguranih založnim pravom te tražbina ovrhovoditelja koji je predložio ovrhu ( l OZ-a) Mjere osiguranja est je slu aj da porezni dužnik želi onemogu iti naplatu još nedospjelog poreznog duga. Kako bi se to izbjeglo, pod odre enim uvjetima poduzimaju se sljede e mjere radi osiguranja naplate ( l st. 1. OPZ-a): - zabrana raspolaganja sredstvima na žiro-ra unu ili drugim ra unima poreznog dužnika, - popisivanje pokretnina, tražbina i drugih imovinskih prava, - zabrana raspolaganja tražbinama poreznog dužnika, - oduzimanje pokretnina, - predbilježba založnog prava na nekretnini ( l st. 2. OPZ-a). Navedene mjere osiguranja naplate mogu se poduzeti radi naplate neutvr enog iznosa porezne obveze im je pokrenut postupak utvr ivanja poreznog dugovanja, listopad

89 ako postoji vjerojatnost da bi porezni dužnik mogao onemogu iti naplatu ( l st. 3. OPZ-a). 56 Pljenidba radi osiguranja naplate može se odgoditi ili obustaviti ako porezni dužnik pruži poreznom tijelu sljede a sredstva osiguranja pla anja ( l st. 4. OPZ-a): - neopozivo jamstvo banke ili druge financijske organizacije ovlaštene za obavljanje platnog promet koju odredi porezno tijelo, - zalog vrijednosnih papira - vrijednosnica (vlasni kih i vjerovni kih) i tražbina (uklju uju i i tražbina po osnovi udjela u kapitalu), - založno pravo na nekretninama i pravima gra enja, - jamstvo druge osobe (osoba koja svojim jamstvom osigurava naplatu poreznog duga mora biti vlasnik imovine koja odgovara visini poreznog duga) ( l st. 1. i 2. OPZ-a). Ovršenik može dati jedno ili više sredstava osiguranja pla anja, ali dana sredstva osiguranja moraju biti najmanje u visini poreznog duga. Ako se porezni dužnik ne pridržava rokova utvr enih rješenjem o odgodi pla anja, a do odgode je došlo uslijed pruženih sredstava osiguranja, porezno e tijelo ukinuti rješenje o odgodi i porezni dug naplatiti iz sredstava osiguranja naplate ( l OPZ-a) Troškovi ovrhe Prilikom provo enja ovrhe ovrhovoditelju nastaju odre eni troškovi. Tako nastali troškovi idu na teret ovršenika. Ako postoji više ovršenika, isti su solidarni dužnici ( l st. 1. OPZ-a). Troškovi ovrhe utvr uju se rješenjem o ovrsi. Ako to nije u injeno rješenjem o ovrsi, onda se utvr uju posebnim rješenjem (kao i naknadni troškovi) u roku od 8 dana od dana njihova nastanka ( l st. 2. OPZ-a). Troškovi ovrhe ne mogu biti manji od 56 Postupak utvr ivanja poreznog duga pokre e se npr. donošenjem naloga za provo enje inspekcijskog nadzora nad poreznim dužnikom. Isto tako, poduzimanje mjera osiguranja ima smisla npr. u slu aju postojanja nedospjelog iznosa poreza - porezna obveza je utvr ena, ali porezno rješenje nije postalo ovršno iz razloga što nije protekao rok za izvršenje. Tako er, slu aj kada žalba ne odga a izvršenje ili rješenje nije postalo ovršno (iako žalba odga a izvršenje) jer nije doneseno drugostupanjsko rješenje. AKCIJA 200,00 kuna, a napla uju se u postupku ovrhe ( l st. 3. OPZ-a) ZAKLJU AK Porezno tijelo esto ima probleme s naplatom poreznog duga. Porezni obveznici - nekada svjesno, nekada nesvjesno - ne izvršavaju svoje porezne obveze, što predstavlja izravni gubitak po državni prora un. Tada Porezna uprava poseže za postupkom ovrhe odnosno postupkom prisilne naplate poreznog duga, koja se može provesti na više na ina. Na elno se ovrha može provesti na pokretninama (provodi je porezno tijelo) i nad nekretninama (na zahtjev poreznog tijela provodi je sud), a oblici njezina provo enja su razli iti. Prilikom provo enja ovrhe vodi se ra una o na elu razmjernosti vrijednosti predmeta ovrhe i poreznog duga odnosno na elu zaštite dostojanstva ovršenika. U slu ajevima kada postoji otežana naplata poreznog duga u postupku ovrhe, mogu a je odgoda odnosno obustava ovrhe, a u odre enim slu ajevima ak i otpis poreznog duga. ENFORCEMNENT IN TAX MATTERS In order to settle the tax debt (the tax payer s debt for the tax and other levies) various measures prescribed by the enforcement procedure are taken. Consequently enforcement procedure in tax matters can be determined as a procedure of enforced execution of tax debt and the debt on the ground of other public levies. Enforcement procedure occurs only after the establishment of the existence of unsettled debts for tax, contributions and other public levies. Basically enforcement can be performed on movable and immovable assets. If the object of enforcement is movable, enforcement requires authorized body. In opposite case if the object of enforcement is immovable, the tax body just recommends enforcement, since its implementation is in the competence of court. In the paper the author will present different enforcement measures and under which conditions they are at enforcement creditor s disposal for the satisfaction of tax debt and other public levies. OBVEZNA OSIGURANJA U PROMETU Autor knjige: dr. sc. Marijan urkovi 432 stranice Cijena: 200,00 kuna 86 listopad 2007.

90 KAZNENO PRAVO KAZNENO PRAVO mr. sc. Gordana Mrši * Stru ni lanak UDK KAZNENO DJELO UBOJSTVA - POSEBAN OSVRT NA SUDSKU PRAKSU U lanku se prikazuju kaznena djela protiv života i tijela, pojavni oblici kaznenih djela, te konkretni slu ajevi kaznenog djela ubojstva s izraženim stajalištima sudova u zaštiti društva od ovih najtežih i najopasnijih oblika kriminaliteta. Uvodno se govori op enito o kaznenim djelima protiv života i tijela, o ulozi i doprinosu žrtve u po injenju kaznenog djela, te o potrebi aktivnog uklju ivanja brojnih društvenih institucija u borbi protiv kriminaliteta, s obzirom na to da se primjenom samo represivnih mjera ne postižu o ekivani rezultati. 1. UVODNE NAPOMENE 1.1. Op enito o kaznenim djelima protiv života i tijela Sva se kaznena djela protiv života i tijela dijele na: kaznena djela protiv života, kaznena djela protiv tjelesnog integriteta, kaznena djela nepružanja pomo i, kaznena djela odbacivanja i kaznena djela protiv budu eg života, a obuhva ena su lancima Kaznenog zakona (Narodne novine, br. 110/97, 27/98-ispr., 50/00-Odluka USRH, 129/00, 51/01, 105/04, 84/05-ispr. i 71/06, dalje: KZ). Pravo na život je apsolutno, prirodno pravo ovjeka ograni eno samo u onim sustavima koji poznaju smrtnu kaznu kao kaznenu sankciju. Pravo na život je ispred svakog drugog prava. S njegovim nestankom nestaju i sva druga prava, svaki život, egzistencija ovjeka. Kazneno pravo zašti uje život ovjeka od njegova po etka do kraja. Život, tjelesni integritet i zdravlje ovjeka objekti su zaštite od op eg društvenog zna enja. U svim tim slu ajevima štiti se ovje ji život ili tjelesni integritet, ili zdravlje u vezi s nekim daljnjim zaštitnim dobrom * Gordana Mrši, Hrvatska gospodarska komora. (politi kim, me unarodnim, sigurnosnim i sl.). Unutarnja sistematika kaznenih djela protiv života i tijela može se podijeliti na: djela kojima se štiti život i kaznena djela kojima se štiti tjelesni integritet. Nadalje, mogu se razlikovati: djela s posljedicom ugrožavanja i djela s povredom zašti enih dobara. 2. UBOJSTVO - OSNOVNO KAZNENO DJELO ( L. 90. KZ) Ubojstvom se uništava ljudski život, zbog ega je ubojstvo jedan od najtežih i najopasnijih oblika kriminaliteta. Smatra se da je povijest ubojstava stara koliko i ljudsko društvo i da je ono prethodilo ak i najranijim dokumentima iz staroga kamenog doba odnosno ranih hijeroglifskih zapisa. Osnovno kazneno djelo ubojstva odre uje Zakon jednostavnom dispozicijom - tko drugoga usmrti. Izvan ovog postoje kvalificirana ubojstva ( l. 91.) i privilegirana ubojstva ( l. 92. i 95. KZ). Radnja se sastoji u uzrokovanju smrti ovjeka. Djelo se može po initi i propustom ako je postojala za po initelja pravna dužnost djelovanja. Sredstvo po injenja je bez zna enja (poznati slu aj pokušaja ubojstva podmetanjem radioaktivne tvari žrtvi moglo je, eventualno, dobiti i neku drugu kvalifikaciju, dakle osim pokušaja ubojstva i dovršeno djelo dovo enja u opasnost života op eopasnom radnjom). Razgrani enje ubojstva ( l. 90. KZ) od teške tjelesne ozljede kvalificirane smr u ( l. 99. st. 3. KZ) provodi se na objektivnom i subjektivnom planu. S objektivnoga stajališta imat emo ubojstvo ako je smrt posljedica radnje izvršenja kaznenog djela, a tešku tjelesnu povredu s posljedicom smrti ako je smrt nastupila kao posljedica tjelesne ozljede. Me utim, istaknutiju važnost ima drugo stajalište - ono subjektivne naravi: ako postoji umišljaj na lišenje života drugog (makar i eventualni umišljaj), imat emo ubojstvo, a ako je umišljaj išao na nanošenje teške tjelesne ozljede, a smrt koja je uslijedila nalazi se izvan toga umišljaja, ali je obuhva ena nehajem, imamo tešku tjelesnu ozljedu kvalificiranu smr u. Ako nema ni nehaja u odnosu na tu posljedicu, imat emo tešku tjelesnu ozljedu bilo umišljajnu ( l. 99. st. 1. ili st. 2. ili 3.) bilo nehajnu ( l st. 2. i 3. KZ). Krivnja, kao što je ve izloženo, mora biti umišljajna. Bitno je za umišljajno djelo da je po initelj svojom radnjom išao za tim da drugog liši života, ili je u najmanju ruku, svjestan da zbog njegova injenja ili propuštanja može nastupiti zabranjena posljedica (smrt), pristao na njezino nastupanje. Sud e o tome zaklju iti prema okolnostima slu aja, upotrijebljenog sredstva, je li po initelj ciljao, važne vitalne centre (glava, grudni koš, abdomen) ili ne, itd. Samo u kompleksnom sagledavanju svih objektivnih i subjektivnih komponenti djela može se do i do pravog odgovora. listopad

91 2.1. Teška kvalificirana ubojstva ( l. 91. KZ) 1 U lanku 91. KZ sadržani su oblici kvalificiranog ubojstva. Teško ili kvalificirano ubojstvo postoji u slu aju kada je umišljajno ubojstvo po injeno pod takvim otežavaju im okolnostima da zakon predvi a teže kažnjavanje. Zbog toga što su te okolnosti predvi ene zakonom, nazivaju se kvalifikativne okolnosti. Budu i da se radi o okolnostima koje takvo ubojstvo ine posebno teškim, za njih je predvi ena i teža kazna. Prakti no sva zakonodavstva poznaju teška ubojstva s najtežom kaznom. Razlikuje se, me utim, kako na in odre ivanja i sadržaj tih opisa djela, tako i predvi ena kazna, ali to je uvijek najteža vrsta i mjera kazne (smrtna kazna ili doživotni zatvor ili zatvor u najduljem trajanju, esto uz vrlo teške sporedne kazne, ili pravne posljedice osude kao što je gubitak svih gra anskih prava i sl.). Jedan od na ina odre ivanja teških ubojstava je i terminološko razlikovanje obi nog od kvalificiranog ubojstva. Tako je u literaturi nastaloj uz kazneno zakonodavstvo Kraljevine SHS iz godine postojala razlika izme u ubojstva i umorstva. Kako je pisao S. Frank ako umišljaju zlo instva lišenja života (ubojstvu) pristupa zrelo razmišljanje, govorimo o umorstvu, izvršenje lišenja života i uz druge kvalifikatorne okolnosti smatralo se umorstvom. Teško ili kvalificirano ubojstvo je samo ono koje takvim odredi zakonodavac. U Kaznenom zakonu Hrvatske nalazimo više teških (kvalificiranih) ubojstava koja se mogu sistematizirati prema razli itim kriterijima, i to: 1) prema na inu po injenja: tko drugog liši života na okrutan ili podmukao na in; ili pri bezobzirnom nasilni kom ponašanju; i ako pri tome s umišljajem dovede u opasnost život još nekih osoba; 1 Teško ubojstvo - lanak 91. Kaznom zatvora najmanje deset godina ili kaznom dugotrajnog zatvora kaznit e se: 1. tko usmrti dijete ili maloljetnu osobu, 2. tko usmrti trudnicu, 3. tko drugoga usmrti na osobito okrutan ili krajnje podmukao na in, 4. tko drugoga usmrti iz koristoljublja, 5. tko drugoga usmrti radi po injenja ili prikrivanja drugog kaznenog djela, 6. tko drugoga usmrti iz bezobzirne osvete, mržnje ili drugih osobito niskih pobuda, 7. tko usmrti službenu osobu u vrijeme kad obavlja poslove zaštite ustavnog ustrojstva Republike Hrvatske, osiguranja osoba ili imovine, otkrivanja kaznenih djela i prekršaja, privo enja, uhi enja ili sprje avanja bijega po initelja kaznenog djela i prekršaja, uvanja osoba kojima je oduzeta sloboda, održavanje javnog reda i mira. 8. tko usmrti policijskog službenika kad obavlja poslove zaštite života, prava, sigurnosti i nepovredivosti osoba, zaštite imovine, sprje avanja i otkrivanja kaznenih djela i prekršaja, traganja za po initeljima kaznenih djela i prekršaja, uhi enja i njihova dovo enja nadležnim tijelima, nadzora i upravljanja cestovnim prometom, poslove sa strancima na temelju zakona, nadzora i osiguranja državne granice te održavanja javnog reda i mira. 2) prema pobudama ili motivima: tko drugog liši života iz koristoljublja, radi po injenja ili prikrivanja drugog kaznenog djela, iz bezobzirne osvete ili iz drugih naro ito niskih pobuda; 3) prema objektu zaštite: tko liši života službenu osobu pri obavljanju poslova javne ili državne sigurnosti i dr. Naravno, predbacivost kod ovih djela nije samo u objektivnom elementu (da se radi o okrutnom na inu izvršenja, ili da osoba ima neko posebno svojstvo i sl.) ve i u subjektivnom, tj. da je sve to obuhva eno umišljajem, sviješ u i htijenjem. Tek u kombinaciji objektivnog i subjektivnog dobivamo punu mjeru teškog zlo ina kog sadržaja ovih kaznenih djela. Ako se pri po injenju jednoga kaznenog djela ubojstva stekne više kvalifikatornih okolnosti, sud e utvrditi svaku okolnost (ne radi se o stjecaju kaznenih djela, ve o stjecaju kvalifikatornih okolnosti) i uzeti ih u obzir pri odmjeravanju kazne. Budu i da se radi o teškim zlo inima, ekstenzivno tuma enje nikako ne bi bilo primjereno. Naprotiv, pojmovi kao što su okrutno, podmuklo, nasilni ki, bezobzirno i drugi moraju se tuma iti restriktivno, dakle tako da se do kraja opravda, odnosno ispuni njihov sadržaj. To zna i da se mora raditi o takvom intenzitetu okrutnosti, podmuklosti, nasilništva, bezobzirnosti koji osjetno prelazi granice okrutnosti, bezobzirnosti, nasilja koje ina e prati svako lišavanje života, koje je samo po sebi i uvijek in nasilja, bezobzirnosti spram života itd. Subjektivna strana kod teških (kvalificiranih) kaznenih djela ubojstva uvijek mora biti ispunjena umišljajem. Svaka od okolnosti koja ubojstvo ini težim, mora biti dio svijesti po initelja i on tu okolnost redovito obuhva a svojom voljom, upravo to je ono što on ho e (pobude kao što je koristoljublje, bezobzirna osveta, ali i okrutnost, himbenost kod podmuklog na ina izvršenja itd.). Kod ubojstva službene osobe svijest mora obuhvatiti ne samo kvalitetu objekta njegova napada (službena osoba) ve i to da ubija tu osobu pri obavljanju odgovaraju ih poslova javne ili državne sigurnosti itd. 2 Što se ti e kaznene odgovornosti suu esnika, postoje dvije situacije. Prema jednoj, kad su kvalifikatorne okolnosti u na inu po injenja ili sredstvu po injenja, koja djelu daju teži oblik, suu esnik e odgovarati samo ako je za te okolnosti znao, ako su one obuhva ene i njegovim umišljajem Ubojstvo na osobito okrutan ili krajnje podmukao na in ( l. 91. to. 3. KZ) Ubojstvo na okrutan na in postojat e kad se žrtvi nanose bolovi, muke i patnje koje po trajanju ili intenzitetu prelaze one bolove, muke ili patnje što obi no prate usmr enje. Patnje mogu biti kako fizi ke tako i psihi ke. Dovoljno je da su ili samo intenzivne ili samo 2 Ba i, F. i Šeparovi, Z.: Krivi no pravo, Posebni dio, Zagreb, listopad 2007.

92 dugotrajne, jer i patnje kra eg trajanja, ako su naro itog intenziteta, mogu predstavljati okrutnost u smislu onoga što odre uje zakon kao okrutnost. Isto tako, i patnje koje same po sebi i nisu osobitog intenziteta, ali se uzastopce ponavljaju, mogu se smatrati okrutnoš u. Primjeri koji se navode za okrutnost su, me u ostalim, postupno lišavanje života, mrcvarenje žrtve, produljivanje smrtnih muka. Za okrutnost nije dovoljno da se drugom samo nanesu velike boli, ve je potrebno da je to u injeno svjesno i s voljom ili bar uz pristajanje. To je, opet, jedinstvo objektivnog i subjektivnog. Pojam okrutnosti je vrlo sporan. Pitanje je ho e li okrutnost postojati i kada žrtva (više) ne osje a boli. Nije odlu no, kao što neki zahtijevaju, da je djelo izazvalo gnušanje ili zaprepaštenje u okolini, jer se prosu uje samo stvarna okrutnost djela i po initelja. Ne traži se ni namjera, dovoljno je pristajanje na nanošenje prekomjernih boli i patnje. Po initelj mora biti svjestan da nanosi velike boli. Podmuklost je negativna ljudska osobina. Ubojstvo na podmukao na in je, primjerice, ubojstvo trovanjem, ili u snu prema osobi koja to ne o ekuje, a vrši se zlouporabom povjerenja. Povjerenje se može namjerno stvarati radi ubojstva, ili se u istu svrhu zloupotrebljava ve postoje e povjerenje. I ovdje objektivne i subjektivne oznake prelaze one okvire potajnosti i himbenosti (podmuklosti) postupanja unutar kojih se redovito postupa kod namjernog ubojstva. U objektivnom pogledu potrebno je da se radi o prikrivenom ili potajnom postupanju, a u subjektivnom da je njegov postupak prikriven jer se koristi bespomo nost ili povjerenje žrtve. Stoga ni svako trovanje nije kvalificirani oblik ubojstva, jer mora postojati prikrivenost (nije stoga podmukao na in ubojstva trovanje teško bolesnog pacijenta kada je to u injeno u namjeri skra enja predsmrtnih muka teško bolesnom pacijentu). Sli no vrijedi i za ubojstvo nad osobom na spavanju. Mora postojati i biti zloupotrebljen odnos povjerenja. Stoga ni ubojstvo iz zasjede ne mora biti podmuklost u smislu ovog djela, osim ako je u tu situaciju žrtva dovedena na prikriven na in, ili je zloupotrebljen osobni odnos povjerenja Ubojstvo iz koristoljublja ( l. 91. to. 4. KZ) Koristoljublje se definira kao pobuda bezobzirnog egoisti nog stremljenja za vlastitom koriš u koje ne uvažava u dovoljnoj mjeri interese drugih, pa se zbog toga nalazi u opreci sa zapovijedima morala. Ono nije isto što i pohlepa za dobitkom, jer u prvom redu ide za koriš u, a ne za dobitkom. Korist je uvijek materijalna, nikad moralna (duševna), ali ne mora biti imovinska. Korist se može sastojati u težnji za održavanjem i uve anjem imovine, kao i u zaštiti od štete. Nije nužno da korist koja je motiv djela bude protupravna. Djelo nosi u sebi pe at amoralnog upravo u težnji postizanja koristi pod svaku cijenu. To se najbolje vidi kod kaznenog djela ubojstva - po initelj ne preza ni od teškog zlo ina oduzimanja tu eg života ubojstvom da bi ostvario svoju korist. Za postojanje ovog djela nije nužno da je korist i ostvarena. Koristoljublje kao pobuda mora postojati u vrijeme po injenja kaznenog djela. Teško je i zamisliti eventualni umišljaj - radit e se uvijek o direktnom umišljaju. Nema stjecanja izme u ubojstva iz koristoljublja i kra e, razbojništva i razbojni ke kra e, jer koristoljublje kao kvalifikacija ubojstva konzumira imovinske delikte Ubojstvo radi po injenja ili prikrivanja drugog kaznenog djela ( l. 91. to. 5. KZ) Djelo ima dvije varijante, dva oblika: (1) Lišenje života drugoga radi po injenja nekog drugog kaznenog djela. Tu ubojstvo prethodi po injenju nekog drugog djela, njime se uklanja zapreka koja stoji na putu po injenja drugog kaznenog djela. Nije odlu no o kojem se (drugom) kaznenom djelu radi, a to drugo kazneno djelo ne mora biti izvršeno, ali ubojstvo mora biti izvršeno da bi se omogu ilo po injenje tog drugog djela. Ova e kvalifikacija postojati i onda kada je ubojstvo po injeno da bi se dovršilo ve zapo eto (drugo) kazneno djelo. Ako je drugo djelo stvarno izvršeno, imat emo stjecaj kaznenih djela. (2) Drugi oblik ovog kvalificiranog kaznenog djela je lišenje života druge osobe radi prikrivanja drugoga kaznenog djela. Ubija se svjedok ili žrtva recimo, silovanja ili nekog drugog kaznenog djela. I tu možemo imati stjecaj. U oba slu aja bitna je pobuda - ho e li se lišenje života da bi se ostvarilo ili prikrilo neko drugo kazneno djelo. To drugo kazneno djelo mora imati karakter kaznenog, a ne samo nekog drugog kažnjivog djela, recimo, prekršaja. U oba slu aja po initelj je isti (ili suu esnik). Nije nužno da je ta osoba i kazneno odgovorna za to drugo djelo Ubojstvo iz bezobzirne osvete, mržnje ili drugih osobito niskih pobuda ( l. 91. to. 6. KZ) Uvo enjem ovog novog oblika ubojstva nastojalo se pooštriti kaznenopravnu zaštitu gra ana od bezobzirnih nasilni kih ponašanja. Nasilni ko ponašanje, tuma enjem inter legem, zna i takvo ponašanje koje je u zakonu odre eno kao takvo, dakle kao grubo vrije anje drugoga, zlostavljanje drugoga, injenje nasilja prema drugome, ili drugo naro ito drsko ili bezobzirno ponašanje iz mržnje, ako se time ugrožava spokojstvo gra ana, a okolnosti po injenja djela ili njegov prijašnji život, ukazuju na iživljavanje po initelja ili na sklonost za takvim ponašanjem. Radi se o djelu u kojem moraju biti ostvareni kako objektivni elementi (ugrožavanje spokojstva, ili je došlo do teškog poniženja gra ana jednom od navedenih radnji) tako i subjektivni (iživljavanje po initelja ili sklonost za takvim ponašanjem). listopad

93 Bezobzirna osveta, mržnja, zlostavljanje, u ovom kontekstu obuhva a takve postupke koji zna e uporabu fizi ke ili psihi ke snage prema drugome, kojom se povre uje njen fizi ki integritet, sloboda kretanja ili sloboda odlu ivanja. Osveta je est motiv ubojstva. Krvna osveta je delikt prošlosti. Na krvnoj osveti se potvr uje istina da ljudi ne postaju suvremeni samo zato što imaju suvremene zakone, ve zato što imaju suvremene uvjete života. Ako ne mogu odmah imati nove na ine života (ponašanja), ljudi e prirodno još neko vrijeme slijediti ona stara ponašanja. Krvna osveta je jedno od takvih ( zadržanih ) ponašanja. Ona nije normalno, ali nije ni patološko ponašanje. Ona je pojava sui generis i kao takvu je treba razmatrati. 3 Krvna osveta je vrsta obi aja, koja je u jednom trenutku prerasla u obi ajno pravo za odre ene sredine i pripadnike odre enog podru ja. U prvim po ecima krvna se osveta nije vršila protiv lanova krvne zajednice kojoj sama žrtva pripada, ve protiv lanova druge zajednice. lan obitelji, plemena, grupe nije mirovao dok nije osveta izvršena. Krvna osveta klasi nog tipa ima sljede e temeljne zna ajke: 1. ona je socijalna, a ne individualna, sa stajališta onoga koji ju je vršio, jer ju je svaki lan društvene zajednice kojoj žrtva pripada vršio u ime te zajednice; 2. u pogledu onoga protiv koga se vršila, ona nije individualna reakcija, kao što je današnja kazna, jer se nije morala izvršiti protiv po initelja kaznenog djela, ve protiv bilo kojeg lana njegove zajednice; 3. ona nije morala biti razmjerna zlu nanesenom kaznenim djelom; 4. krvna osveta nosi sakralna obilježja, ona je o ekivana i zahtijevana; 5. krvna osveta ne zastarijeva, ona se vršila i nekoliko generacija kasnije. Redovito se uzimaju dva razli ita razdoblja reagiranja društva na zlo in, odnosno na ono što se smatralo zlo inom u odre enoj sredini: razdoblje privatne i razdoblje državne reakcije. Progonstvo iz zajednice bazira se na krvnom srodstvu, s vjerskim obilježjem. Zlo in se smatrao prijestupom protiv božanstva, pa je kazna bila progonstvo iz vjerske zajednice, što je smatrano žrtvovanjem božanstvu. Krvna osveta kao privatna reakcija sastojala se u tome što su žrtva kaznenog djela i njeni srodnici reagirali sami protiv po initelja ili lanova njegove krvne zajednice, porodice ili plemena time što su im nanosili zlo, koje je - prema njihovom shva anju - ekvivalent zlu nanesenom žrtvi kaznenog djela. Kažnjavanje osvetom dovodilo je ponekad i ponegdje do istrebljenja itave te grupe, obitelji, rodova ili plemena, što se nastojalo ublažiti uvo enjem razli itih oblika odštete u naravi za po injeno zlo. Krvnu se osvetu nastoji suzbiti, a država je nastoji ukinuti, no to posvuda i ne uspijeva. 4 Ovako krute periodizacije samo su dijelom opravdane i valjane. Slabost je te periodizacije u tome što se zabo- 3 Staji, A. i Vešovi, M.: Krivi no pravo, Posebni dio, Sarajevo, Ba i, F. i Šeparovi, Z.: Krivi no pravo, Posebni dio, Zagreb, ravlja da je razvoj tekao neujedna eno, da su uz privatnu reakciju najrazli itijih na ina koegzistirali i drugi, kasnije državni oblici reagiranja na zlo in. Krvna osveta pokazuje se kao rudimentarna, rana racionalizacija osvete. Ograni enja privatne pravde su višestruka: uvo enje ustanove tzv. božjeg mira (pax dei), koja se, me u ostalim, sastojala u zabrani vršenja osvete u odre eno vrijeme; ustanove tzv. noksalne odgovornosti, koja se sastojala u predaji po initelja od strane oca porodice i gospodara ošte enom uz osloba anje odgovornosti; ustanove oduzimanja prava nad životom i smr u glavi porodice i gospodaru, koje im je pripadalo nad djecom i robovima; ustanove azila koja se sastojala u davanju uto išta u hramovima i drugim posve enim mjestima. Puno zna ajnije bilo je uvo enje talionskog na ela koje se sastojalo u tome da odmazda, odnosno osveta, ne smije prije i odre enu mjeru, a ta mjera je izražavana poznatim na elom život za život, oko za oko, zub za zub, koje nalazimo u prvom Mojsijevom zakonu, u Hamurabijevu zakonu i u starom hebrejskom, islamskom i gr kom pravu. U Hamurabijevu zakonu, primjerice, ako netko udari k erku slobodnog ovjeka pa zbog toga ona pobaci i umre, bit e ubijena k erka napada a; ako umre robinja, kazna je tre ina mine srebra. Ako se pri gradnji ku e dogodi da bude ubijen sin gospodara ku e, za kaznu e biti ubijen sin gra evinara. U našoj povijesti rano se uo avaju prvi tragovi zakona koji su kompilacije narodnih obi aja. Tako je Vinodolski zakon (1288.) donesen s ciljem da sve dobre, strane, iskušane zakone u Vinodolu popiše. Prema tom zakonu, ako ubojica pobjegne, knez napla uje vraždu, to jest nov anu kaznu, koju i koliko bude htio od plemena zlo inca samo polovicu, jer pleme nije dužno nego polovicu. Ali ako se uhvati taj zlo inac, na njemu može taj isti knez ili drugi mjesto njega u initi odmazdu, a njegovo pleme ne e se kazniti. Polji ki statut (1440.) predvi a, me u ostalim: Tko ubije brata ro enog - što ne dao Bog! - taj se više ne smije smatrati Polji aninom, a njegov dio plemenš ine, ako je ima, nasljeduju bližnji, kome pripada kao baština, kao da je on umro. Ako se taj još na e u Poljicima, moraju ga sva Poljica goniti do smrti. Kad se radi o tu incu, Polji ki statut priznaje pravo na krvnu osvetu, ina e poznaje sistem kompozicije ili vražde za ostala ubojstva i teža kaznena djela protiv pojedinca. 5 Ovdje se radilo o neizravnom stvaranju pravnih normi, njihovim ve im ili manjim preuzimanjem iz društvenih normi, iz obi aja. Državna je vlast samo sankcionirala obi aje koji su u narodu postojali, dala im snagu pravnog pravila sa sankcijom. Razlika prema krvnoj osveti, kakva se prakticira na Kosovu i nekim drugim dijelovima Balkana, jest u tome što je tu obi aj samo dobio posebnu snagu, ali kaznena sankcija, kod klasi ne krvne osvete, ostaje u rukama pojedinca, porodice, grupe ili plemena. Kako je izloženo, krvna osveta ulazi u povijest kaznenog prava vrlo rano, kao njegov integralni dio i ostaje kao 5 Ba i, F.: Krivi no pravo, Posebni dio, Skopje, listopad 2007.

94 recidiv u kaznenome pravu, na ovaj ili onaj na in, kroz dugo povijesno vrijeme na in reagiranja na zlo in, sve do današnjih dana. Danas, doduše, u kaznenome pravu krvnu osvetu nalazimo samo kao problem nekih sredina, kao pojavu na koju treba reagirati. Izgledi na uspjeh protiv te žilave - na promjene neosjetljive - negativne društvene pojave, nažalost su vrlo mali. Poseban je problem kaznene politike u tome što po initelji ubojstava iz krvne osvete nemaju osje aj krivnje. Naprotiv, po injenje ubojstava razlog je za veselje, ono što zna i ispunjenje dužnosti koja je u snazi iracionalnog nešto sveto, potvrda muškosti, estitosti, plemenske odgovornosti, ono zna i ponašanje upravo u skladu s frigidnim normativnim sustavom racionaliziranog na ina usmr ivanja. Po initelj ubojstva iz krvne osvete svjestan je da ini jedno teško djelo, ali je uvjeren da ini djelo koje prihva a i odobrava njegova sredina, i ne samo to, on osje a da je dužan to djelo u initi, tj. izvršiti osvetu. Po initelj se nalazi pod jakim psihološkim pritiskom, jer zna da ga sredina u kojoj živi procjenjuje i omalovažava ako osvetu ne izvrši. I u takvoj situaciji potrebno je društveno, državno reagiranje, ali samo kao dio drušvenih mjera i koje nije jedino sredstvo uklanjanja toga zla. Kod ubojstva iz drugih osobito niskih pobuda radi se o tzv. generalnoj klauzuli, a naši sudovi su npr. našli da druge osobito niske pobude mogu biti: ubojstvo zbog nacionalne netrpeljivosti, ubojstvo u slu aju optuženog koji je ubio djevojku s kojom je održavao ljubavne odnose, u svrhu da nakon toga sklopi brak s drugom ženom, te u slu aju u kojem je po initelj na nagovor suoptužene ubio njenog muža radi otklanjanja smetnje koju je ubijeni predstavljao za njihove ljubavne odnose i dr. Niske pobude su one koje su u oštroj protivnosti s vladaju im moralom našega društva i to kad su u pitanju osobito važna socijalno-eti ka vrednovanja i vrijednosti. Radi se o krajnje negativnim pobudama, zato zakon traži naro ito niske pobude. Tu dolaze i slu ajevi ubojstva radi ostvarenja koristi koja ne ulazi u pojam djela iz koristoljublja (ubojstvo konkurenta u napredovanju, ili protivnika u natjecanju) Ubojstvo službene osobe ( l. 91. to. 7. KZ) Nije ubojstvo svake službene osobe teško ubojstvo u smislu našeg pozitivno-pravnog rješenja. Tko je službena osoba, odre uje l. 89. stavak 3. KZ. 6 6 (3) Službena osoba kad je ona ozna ena kao po initelj kaznenog djela je izabrani ili imenovani dužnosnik u predstavni kom tijelu, državni dužnosnik i službenik koji obavlja službene poslove u tijelima državne uprave, lokalne samouprave i uprave, jedinici lokalne samouprave, tijelima sudbene vlasti, u Ustavnom sudu Republike Hrvatske, Državnom odvjetništvu, Pu kom pravobraniteljstvu Republike Hrvatske, Pravobraniteljstvu za djecu, Prvobraniteljstvu za ravnopravnost spolova, Uredu predsjednika republike, tijelu, uredu i stru noj službi Vlade Republike Hrvatske i Hrvatskog sabora, nositelj pravosudne dužnosti, sudac Ustavnog suda Republike Hrvatske, Glavni državni odvjetnik Republike Hrvatske i njegovi zamjenici, Pu ki pravobranitelj Republike Od svih službenih osoba ovdje se štiti samo one službene osobe koje obavljaju poslove zaštite ustavnog ustrojstva Republike Hrvatske, osiguranja osoba ili imovine, otkrivanja kaznenih djela i prekršaja, privo enja, uhi enja ili sprje avanja bijega po initelja kaznenog djela i prekršaja, uvanja osoba kojima je oduzeta sloboda, održavanja, javne ili državne sigurnosti, koji se odnose na sprje avanje i otkrivanje kaznenih djela, hvatanje po initelja kaznenih djela, uvanje javnog reda i mira i sigurnosti prometa Ubojstvo policijskog službenika ( l. 91. to. 8. KZ) Zakonodavac pod teškim ubojstvom u smislu odredbe lanka 91. to. 8. KZ podrazumijeva ubojstvo policijskog službenika kad obavlja poslove zaštite života, prava, sigurnosti i nepovredivosti osoba, zaštite imovine, sprje avanja i otkrivanja kaznenih djela i prekršaja, traganja za po initeljima kaznenih djela i prekršaja, uhi enja i njihova dovo enja nadležnim tijelima, nadzora i upravljanja cestovnim prometom, poslove sa strancima na temelju zakona, nadzora i osiguranja državne granice te održavanja javnog reda i mira. 3. PRIVILEGIRANA UBOJSTVA Neka lišenja života ovjeka s umišljajem zakon izdvaja od ostalih ubojstava, i to tako da zbog odre enih privilegiraju ih okolnosti zakon predvi a za njih lakše kazne od kazne propisane za obi no ubojstvo. U našem pravu nalazimo dva takva kaznena djela: ubojstvo na mah i edomorstvo. U stranom zakonodavstvu nalazimo, ponegdje, kazneno djelo ubojstva na zahtjev ili molbu ubijenog, koje se vezuje za pojam eutanazije Ubojstvo na mah ( l. 92. KZ) 7 Ovdje se radi o kaznenom djelu protiv života i tijela - usmr enju drugoga u pravom smislu rije i, gdje po initelj postupa s umišljajem koji obuhva a uzrokovanje smrti ovjeka. Pritom umišljaj ne obuhva a moment obrane, jer po initelj napada na život drugog ovjeka. Da bi Hrvatske i njegovi zamjenici, Pravobranitelj za djecu i njegovi zamjenici, Pravobranitelj za ravnopravnost spolova i njegovi zamjenici i doma i arbitar te javni bilježnik. Kod kaznenih djela koje je Republika Hrvatska dužna kažnjavati po me unarodnom pravu službena osoba je strani javni službenik, zastupnik ili službenik u stranom predstavni kom tijelu, službenik me unarodne organizacije iji je Republika Hrvatska lan, zastupnik ili službenik me unarodne parlamentarne skupštine, iji je Republika Hrvatska lan, te sudac ili službenik me unarodnog suda iju sudbenost Republika Hrvatska prihva a, strani sudac porotnik i strani arbitar. ( lanak 89. st. 3. KZ) 7 Ubojstvo na mah - l. 92. KZ Tko drugoga usmrti na mah, doveden bez svoje krivnje u jaku razdraženost ili prepast njegovim napadom, zlostavljanjem ili teškim vrije anjem, kaznit e se kaznom zatvora od tri do deset godina. listopad

95 se utvrdilo radi li se o privilegiranom kaznenom djelu, najprije je potrebno to no utvrditi osnovno bi e dijela, tj. da nema dvojbe da se radi o usmr enju drugoga, a sljede e pitanje koje se javlja je pitanje postojanja uvjeta za privilegiranje. Tada usmr enje drugoga za po initelja ne smije biti jedini izlaz iz situacije, kao ni, po njegovom mišljenju, sredstvo da se spasi napadnuto pravno dobro, ve suprotno tome mora postojati o iti nerazmjer izme u po injenog djela ubojstva i napada tako da se usmr enje drugoga ne može ozna iti nužnim. Glavna karakteristika ovoga kaznenog djela je moment izazivanja, provokacije, koja se sastoji u napadu ili velikoj uvredi. Pod napadom podrazumijeva se samo napad na tijelo koji još nije dosegao intenzitet tjelesne povrede. S obzirom na to da zakon izjedna uje napad s uvredom, moglo bi se zapravo govoriti o tvornoj uvredi. 8 Napad ne mora biti protupravan, ni skrivljen ako je npr. napada dijete. Napad ne mora biti usmjeren protiv po initelja, on može biti izazvan i napadom na drugu osobu. Izme u te osobe i napadnutog ne mora postojati posebni odnos, može se raditi o osobi koja je po initelju posve nepoznata. Op enito napad i velike uvrede trebaju se shvatiti kao normativni elementi bi a djela. O postojanju tih elemenata bi a djela odlu uje sud, pri emu se služi pravilima koja nalazi u normativnim podru jima uop e. Treba naglasiti da napad ili velike uvrede djeluju privilegiraju e samo onda ako su kod po initelja uzrokovali jaku razdraženost ili prepast. Izme u napada i razdraženosti odnosno prepasti mora postojati uzro na veza, tako npr. po initelj mora biti doveden u razdraženost napadom. Jaka razdraženost predstavlja subjektivni moment u po initelju izvan umišljaja koji ima za posljedicu stvaranje posebnog tipa po initelja zajedno s normativnim elementom. Posebno je potrebno utvrditi stupanj razdraženosti, jer pod pojmom jaka razdraženost zakon ne podrazumijeva pomu enje svijesti u manjem stupnju, nego steni ni afekt koji ograni uje svijest, ali je ne pomu uje. Uvo enjem pojma jaka razdraženost zakon ustvari zahtijeva neki razmjer izme u napada odnosno veli ine uvrede i razdraženosti, jer se i iz ja ine razdraženosti može zaklju ivati o veli ini uvrede. Pritom sud najprije utvr uje postoji li uvreda, a potom veli inu uvrede za koje utvr enje su odlu ni subjektivni momenti, tj. ja ina razdraženosti. Kada se pokaže velika nerazmjernost izme u jake razdraženosti i neznatne uvrede, potrebno je eliminirati pitanje patološkog afekta (pomu enja svijesti). Nadalje, za ostvarenje obilježja kaznenog djela ubojstva na mah potrebno je utvrditi da je po initelj doveden u stanje jake razdraženosti bez svoje krivnje, te da je drugoga usmrtio na mah. Izraz - usmr enje drugoga na mah, ima vremensko zna enje. To zna i da izme u stanja jake 8 Šilovi, J., Frank, S., Kazneno pravo, I. Svezak, Osnova d.d., Zagreb, 1934., str. 43. razdraženosti ili prepasti, i po injenja djela pored uzro ne mora postojati i vremenska veza, kontinuitet. Koliki smiju biti vremenski razmaci izme u pojedinih momenata, ovisi o posebnim okolnostima koje se utvr uju individualno. Treba naglasiti da se ne može zahtijevati da vremenski razmaci slijede u najkra em mogu em razmaku, jer i motiv i izazov stvaraju razdraženost razli itom brzinom, pa kada bi se tražio objektivno najmanji razmak, tada bi impulzivni zlo inci bili privilegirani pred hladnokrvnijima. Pitanje je li djelo po injeno na mah ovisit e o prosudbi suca koji treba utvrditi je li po initelj svoj umišljaj da drugu osobu usmrti donio bez razmišljanja, tj. na mah, doveden bez svoje krivnje u stanje jake razdraženosti napadom, odnosno teškim vrije anjem osobe prema kojoj je djelo po injeno edomorstvo ( l. 93. KZ) 10 Ubojstvo djeteta pri poro aju, u usporedbi s drugim ubojstvima, otvara niz sasvim posebnih pitanja u neslu eno podru je u kojem se u mra nom vrtlogu nagona i osje aja, u divljem susretanju ljubavi, straha i neprijateljstva, javlja djelo na koje se moramo zgroziti zbog njegove okrutnosti a u isto vrijeme opet, esto ne možemo bez sažaljenja i blagosti gledati na po initelja tog djela. Zbog toga se ovo djelo zove tipi nim kaznenim djelom žena (one ga jedino mogu po initi i u svim statistikama samo žene ine 100% tih djela). To je, može se re i, jedino žensko kazneno djelo u kojem muškarci mogu sudjelovati samo kao predlagatelji ili pomaga i. Zbog toga o tom djelu u ovom radu dajemo opširniji povijesni i aktualni prikaz. Ubojstvo djeteta kao kriminalna djelatnost pojavljuje se u povijesti na samom po etku klasnog društva. Me utim, i u razdoblju kada još nisu postojali vlasni ki odnosi i klase, u doba plemenskih zajednica, postojala je ova pojava, ali ona tada nije ulazila u okvire nedozvoljenog i neuobi ajenog ponašanja. Kroz povijest sre emo se prvo s ubojstvom djeteta od strane oca, zatim od strane robovlasnika, pa onda od strane nezakonite majke ili njenih najužih lanova obitelji i na kraju subjekt kaznenog djela postaje majka, pod uvjetom da se ubojstvo po ini za vrijeme poro aja, dok traje poreme aj izazvan poro ajem. Prema tome, najsuvremenije postavke zbog kojih se ubojstvo djeteta od strane majke u mnogim zemljama manje ili više privilegira, prebacuju se na isto biološki teren. I u Republici Hrvatskoj djelo je izdvojeno iz grupe ostalih kaznenih djela ubojstava i privilegira se jer zakonodavac polazi od toga da majka može ubiti svoje dijete za vrijeme poro aja ili neposredno poslije poro aja ako je u momentu po injenja kaznenog djela bila u stanju poreme aja izazvanog poro ajem. 9 Horvati, Ž.: Novo hrvatsko kazneno pravo, Organizator, Zagreb, 1997., str edomorstvo ( l. 93. KZ) Majka koja usmrti svoje dijete za vrijeme ili izravno nakon poroda, kaznit e se kaznom zatvora od jedne do osam godina. 92 listopad 2007.

96 Prema naprijed navedenom, uzroci ovoga kaznenog djela prebacuju se na isto biološki teren tako da se objektivni initelji za po injenje edomorstva potpuno ignoriraju. Ovakva postavka nije u skladu niti sa socio-kriminološkim suvremenim postavkama o uzrocima zlo ina, a sasvim je udaljena od medicinskih nau nih saznanja. Na osnovi istraživanja i sveobuhatnog analiziranja ubojstva djeteta, možemo tvrditi da osnovne nelogi nosti i nejasno e koje dovode i medicinskog vještaka i sudove u jedan potpuno nepoznat i nerazjašnjen teren, nalaze se u pojmu poreme aj. Iz ovog pojma proizlaze i svi ostali problemi od po etka podnošenja prijave u procesnom postupku pa sve do glavne rasprave i utvr ivanja kazne. Iako se u mnogim zemljama navodi da je ovo kazneno djelo u opadanju, statisti ki podaci ukazuju na to da je ovo kazneno djelo još uvijek naš aktualan socijalno-društveni problem, vrijedan i daljnjeg znanstvenog analiziranja sa svih aspekata. Prou avanjem etiologije kriminaliteta, name e se zaklju ak da je ona uvjetovana: socijalno-ekonomskim položajem, društvenim odnosima, odre enim shva anjima morala i obi aja i biološko-psihi kim procesima koji se odvijaju u ovjeku - po initelju kaznenog djela. Socijalno-ekonomski i drugi vanjski po initelji u odre enoj sredini predstavljaju zna ajan moment u razvoju strukture li nosti i manifestiranju pojedinih psihi kih funkcija i procesa. Pod odre enim okolnostima ovi faktori mogu oslabiti snagu normalnoga psihi kog rezoniranja i omogu iti izražavanje negativnih, a prije svega egoisti kih interesa koji mogu dovesti do kriminalnog ponašanja koje je kao takvo odre eno pravnim poretkom, ili pak mogu dovesti do ponašanja koje nije kriminalno, ali predstavlja odstupanje od obi ajnih i moralnih normi. U skladu sa socijalno-ekonomskim uvjetima, op im društvenim, politi kim i kulturnim kretanjima, u razvojnom procesu pojedinih zemalja i naroda dolazilo je do adekvatnog formiranja obi aja i društvenog morala i njihovih promjena. Mnoštvo obi ajnih normi, njihovo razli ito shva anje i tuma enje dovodilo je i do razli itih pristupa u rješavanju pojedinih asocijalnih društvenih pojava. Tako su se i prema ubojstvu djeteta na razli ite na ine odnosili i roditelji kao i društvo i zakonodavna politika. Uzroci edomorstva, kao i svake druge inkriminirane djelatnosti, zasnivaju se na itavom nizu subjektivnih i objektivnih faktora. Subjektivni se nalaze u spletu individualno-biološko strukturiranih osobnosti li nosti - po initelja kaznenog djela, a objektivni se nalaze u uvjetima života, u vanjskim faktorima. Po motivima sve edomorke razvrstane su u šest grupa. Prednost imaju oni motivi koji su najja i: a) Kod prve grupe po initelja kaznenih djela najizrazitiji motiv za ubojstvo svog djeteta sadržao se u strahu od reagiranja roditelja i okoline zbog u injenog grijeha. U najve em broju to su neudate žene. Obi no su za ele s muškarcima koji su im obe avali brak, a sa saznanjem da su ostale u drugom stanju, oni su se na najbrutalniji na in odricali svega što je prethodilo trudno i. Najve i dio su prvorotkinje, i sve su odlu ile ubiti svoje dijete poslije poro aja onog momenta kad su se osvjedo ile da su ostavljene od svog ljubavnika, da nemaju nikakvu šansu da se osamostale i da e biti vje no prezrene i od obitelji i od sveukupne sredine u kojoj moraju i dalje živjeti. Bilo je i pokušaja da se odlaženjem u drugu sredinu izbjegne sramota i da se na u bilo kakvi izvori za najskromniji život, ali, u pravilu, do ovakvih realizacija želja nikada nije dolazilo. b) U drugoj grupi najja i je bio motiv socijalnoekonomski položaj majke. Ovdje spadaju majke koje su veoma slabo materijalno osigurane, nezaposlene koje izdržavaju roditelji ili one moraju izdržavati njih. U ovoj grupi se nalazi i mali broj majki koje ve imaju bra nu djecu koju moraju same izdržavati i ako nemaju nikakvih stalnih i zagarantiranih prihoda, to su osobe kojima svako novo nepredvi eno dijete predstavlja ogroman teret u svakom pogledu. c) Kod tre e grupe najizrazitiji motiv za ubojstvo djeteta predstavlja trudno a koja je posljedica nesloge u braku ili bra ne preljube. d) U etvrtu grupu po motivima uvrstili smo edomorke kod kojih je najizrazitiji motiv bio strah od nemogu nosti udaje. I u ovu grupu dolaze najve im brojem po initelji sa sela, slabog materijalnog stanja, bez zaposlenja, s potpunom ekonomskom ovisnoš u od roditelja. e) Peta grupa je zastupljena samo s malim brojem, a osnovni motiv edomorstva je trudno a poslije rodoskrvljenja ili drugih zakonom nedozvoljenih spolnih odnosa. f) U šestu grupu svrstali smo edomorke kod kojih se glavni motiv za ubojstvo svog djeteta ne može jasno izdvojiti. U ovim slu ajevima radi se o nedovoljno obra enim predmetima u istrazi ali i u dokaznom postupku. 11 Znanstveno ne bi moglo biti opravdano ako bi se snaga motiva pojedina no ocjenjivala dovoljnom za po injenje ovoga kaznenog djela, bez subjektivnih imbenika koji se nalaze u objektu kaznenog djela i bez u eš a i drugih vanjskih faktora. Zakonska formulacija l. 93. KZ, kako je ve navedeno, dovodi do niza teorijskih nejasno a koje se svakako negativno odražavanju i u sudskoj praksi. Naime, prema ovom Zakonu, subjekt kaznenog djela ubojstva djeteta može biti samo majka, i to pod uvjetom da je djelo po injeno za vrijeme poro aja ili neposredno poslije poro aja i da se majka u momentu ubojstva nalazi u stanju poreme aja što ga je kod nje izazvao poro aj. Djelo se mora po initi umišljajno, a donošenje odluke o ubojstvu može biti ne samo prilikom poro aja ili neposredno poslije ve i u tijeku trudno e, što je s pravnog stajališta potpuno irelevantno u odnosu na kvalifikaciju djela. Radnja djela sastoji se od lišavanja života djeteta kada se smatra da je djelo dovršeno, u protivnom se radi o pokušaju. Kao što se iz teksta vidi, ovo djelo je jako privilegirano, a privilegij ubojstva poreme aj nije do 11 Luki, M.: Ubistvo deteta od strane majke (III.), Beograd 13. maj 40/1987/2, str listopad

97 kraja definiran i unosi niz nejasno a u odnosu na bit ovog djela. Ovo stvara velike probleme prilikom medicinskog vješta enja edomorstva. U zakonima mnogih zemalja kada se radi o kaznenim djelima ubojstva djeteta pri poro aju, pojam poreme aj uop e se ne spominje. Tako npr. švicarski zakon navodi stanje koje je poro aj izazvao ; argentinski je nešto odre eniji i to naziva duševnim rastrojstvom ; danski uop e ne spominje ni stanje ni duševno rastrojstvo ni poreme aj ve u tekstu zakona navodi samo motive. U zakonima nekih država bivšeg Sovjetskog saveza, Ma arske i Japana ovo djelo nije posebno izdvojeno iz grupe kaznenih djela ubojstava uop e itd. Kazneni zakon Republike Hrvatske osnovnu podlogu u podrijetlu edomorstva bazira na poreme aju. Tako je npr. zakonodavac izdvojio ovo djelo iz grupe ostalih kaznenih djela za ubojstvo. Prema tome, iako se nigdje ni u tekstu ni u komentaru Zakona ne definira što zakonodavac podrazumijeva pod pojmom poreme aj, koji je izazvao poro aj, može se putem analiziranja eliminacijom do i do zaklju ka da se pritom nije mislilo na duševni poreme aj koji može dovesti do neura unljivosti u kaznenopravnom smislu, kako je to predvi eno l. 40. KZ, jer da je zakonodavac pomišljao na takvo duševno stanje rodilje, ne bi imao razloga ovo kazneno djelo izdvajati od ostalih. Me utim, postavlja se pitanje: kakav je to poreme aj koji je izazvan poro ajem koji ne utje e na nesposobnost ili smanjenu sposobnost da rodilja shvati zna aj svog djela ili upravljanja svojim postupcima, a da pritom zbog ubojstva svog djeteta bude ovako privilegirana. 12 Po tom pitanju dolazilo je do razilaženja oko biti kaznenog djela edomorstva izme u pravnika i medicinara. Logi no je da su zbog toga proizlazili, naro ito u prvo vrijeme, neujedna eni stavovi i u sudskoj praksi. Naime, nije jasno ni to kako taj prije svega tjelesni poreme aj uslijed poro aja biva pogoršan pod djelovanjem egzogenih faktora. Ako se pak misli da egzogeni faktori zajedno s fizi kim poreme ajem uslijed poro aja imaju utjecaj i na psihu, onda bi moralo stajati obrazloženje u emu se ogleda takav poreme aj koji ne dovodi do smanjenja ura unljivosti, a u isto vrijeme predstavlja uvjet za zlo in. Poznato je da do raznih emocionalnih promjena i afekata može do i pod utjecajem raznih vanjskih ili unutarnjih imbenika, a ne samo zbog samog ina ra anja, pri kojima može do i do lakog oslabljenja volje, pa i izvjesnog suženja svijesti. Me utim, ako bi se zbog toga davao bilo kakav privilegij po initeljima kaznenih djela, onda skoro nitko ni za kakav zlo in ne bi bio kažnjen. Ako se to ne uzima u obzir kod svih drugih kaznenih djela, zašto onda praviti iznimku, i to baš u odnosu na djelo koje se najviše kosi s osnovnim principom humanizma kojim se na najhumaniji na in formira odnos prema životu i zdravlju ljudi. Poseban pristup kaznenom djelu edomorstva imaju autori koji razlikuju dvije vrste poreme aja. U prvu grupu svrstavaju rodilje kod kojih je prije poro aja postojalo neko latentno duševno oboljenje pa je poro ajem samo 12 Luki, M., op. cit. u bilješci 10., str. 16. reaktivirano uslijed ega žena postaje neura unljiva u kaznenopravnom smislu. Druga grupa, po mišljenju autora, obuhva a najve i broj rodilja kod kojih se javljaju somatski ili neuropsihi ki poreme aji uvjetovani normalnom trudno om i poro ajem. Kod ovih rodilja svijest je potpuno o uvana, a poreme aj se gubi za 1 do 5 dana nakon poro aja. Ovaj psihi ki poreme aj se ogleda u lakoj neuropsihi koj promijenjenosti i labilnosti, strahu, poja anoj razdražljivosti i preosjetljvosti. Takvo stanje je posljedica poro aja, bolova, gubitka krvi, pri emu zna ajan utjecaj ima i psihologija trudnice i rodilje. Me utim, poreme aj iz l. 93. KZ zakonodavac ne identificira u njegovom zna enju i suštini s duševnim poreme ajem prema l. 40. KZ. Ako neko stanje poreme aja uslijed poro aja uop e postoji a ono nije takvo da prouzrokuje neura unljivost ili bitno smanjenu ura unljivost u kaznenopravnom smislu, onda bi se privilegija morala odnositi za sva kaznena djela po injena u tom stanju. Analiziraju i ubojstvo djeteta od najstarijih dana do danas, kako u naših naroda tako i u cijelom svijetu, lako se uo ava da su stavovi zakonodavaca u razli ito vrijeme i u razli itim državama, u zavisnosti od raznih uvjeta bili razli iti. Tako se vidi da je subjekt ovog djela nekada bio samo otac, zatim i robovlasnik, pa se pojavljuje izvanbra na, a onda i bra na majka i na kraju su po initelji djela mogli biti i lanovi uže obitelji. Što se ti e objekta djela, to je uvijek bilo dijete, ali su i tu postojali i postoje uvjeti. Najprije to je moglo biti bilo koje dijete po slobodnoj procjeni oca ili robovlasnika, zatim to postaju samo djeca koja su sposobna za privre ivanje, ratovanje i održavanje vrste. Motivi su i kroz povijest, a i danas, vrlo razli iti. Bilo je dovoljno da je dijete smetalo roditeljima u borbi za egzistenciju, zatim se pojavljuje motiv uvanja asti pa socijalno ekonomski motiv. S razvojem medicinske znanosti uzroci edomorstva se prebacuju na biološki teren objašnjavaju i to duševnim poreme ajima koji nastaju prilikom poro aja ili neposredno poslije poro aja, a koji dovode do smanjenja ura unljivosti, da bi se na kraju taj poreme aj izdvojio iz grupe te vrste poreme aja, ali bi se ipak i dalje zadržao u zakonskim tekstovima, premda i sada potpuno nedefiniran. Sudska praksa je prihvatila presumpciju poreme aja zbog neke vrste kolizije interesa izme u žene kao individualne li nosti i njenog nekog prirodnog prava da slobodno odlu uje ho e li roditi i odgajati dijete i žene kao lana zajednice u kojoj ona ima odre ene obveze prema društvu, ijim se zakonima mora pokoravati. 4. USMR ENJE NA ZAHTJEV - EUTANAZIJA ( L. 94. KZ) 13 Ubojstvo na zahtjev poznato je u životu, a susre emo i odgovaraju u inkriminaciju kao privilegirano ubojstvo. Dok se kod ostalih kaznenih djela ubojstva djelo ini protiv volje 13 Usmr enje na zahtjev - l. 94. KZ Tko drugoga usmrti na njegov izri it i ozbiljan zahtjev, kaznit e se kaznom zatvora od jedne do osam godina. 94 listopad 2007.

98 žrtve, ovdje tog protivljenja nema. O igledno je da zaštita ljudskog života nije isklju ivo usmjerena prema zaštiti pojedinca, ve i društvo ima interes održavanja života gra ana zabranjivanjem oduzimanja njihova života i onda kada oni to zahtijevaju. Pristanak ovdje ne isklju uje protupravnost, ve samo smanjuje društvenu opasnost djela. Danas u svijetu postoji vrlo glasan i sve utjecajniji pokret za legalizaciju eutanazije, kao pomaganju u umiranju na zahtjev. Probija se koncept novog prava - prava na smrt. Motivacija je kod tog ubojstva u suštini pozitivna, altruisti ka: teško bolesnoj osobi ispunjava se njena želja za okon anje patnji u bezizlaznoj situaciji; ponavljam, to ostaje krimen, ali je svakako na drugom polu od, recimo, ubojstva na podmukli na in, okrutan na in ili iz koristoljublja. Privilegiranih djela imamo, zašto ne bismo imali i ovo, tim više što e, objektivno, ubojstvo novoro enog djeteta bez ikakvog pozitivnog motiva, u pravilu, biti teže od pomaganja u umiranju osobi koja je na kraju života u patnji. 5. PROUZRO ENJE SMRTI IZ NEHAJA ( L. 95. KZ) 14 Ovdje se ne radi o privilegiranom kaznenom djelu ubojstva, kao što neki smatraju, ve o jednom od dvije vrste ubojstva koja se razlikuju prema subjektivnom momentu - krivnji. Razlike izme u kaznenog djela ubojstva iz nehaja i teške tjelesne povrede s posljedicom smrti je u sljede em: ubojstvo izazvano iz nehaja je djelo u cijelosti pokriveno nehajnim oblikom krivnje, dok je drugo navedeno djelo umišljajno u odnosu na tjelesnu povredu, a nehajno u odnosu na smrt. Kazneno djelo nehajnog prouzrokovanja smrti može se po initi i propuštanjem (ne injenjem), no samo ako je po initelj bio dužan, obvezan sprije iti nastupanje smrti. U suvremenom društvu nehajna prouzrokovanja smrti su vrlo brojna, a smatra ih se cijenom tehnološkog napretka. 6. ULOGA ŽRTVE U PO INJENJU UBOJSTVA Pored izu avanja po initelja kaznenih djela viktimologija je ukazala na potrebu izu avanja žrtve i njenog odnosa s po initeljem. Ona je ukazala na to da izme u delikventa i žrtve postoje bio-psiho-socijalne veze koje stvaraju takav odnos iz kojega proizlazi agresija. Ove interakcije su toliko složene da je esto teško odrediti granicu i razlikovati onoga tko nanosi povredu od onoga tko je povrije en. Zna ajan doprinos viktimološkom izu avanju dao je Hans von Henting koji je isticao da je žrtva aktivni element u izvršenju ubojstva te da postoje 14 Prouzro enje smrti iz nehaja - lanak 95. KZ Tko prouzro i smrt drugoga iz nehaja, kaznit e se kaznom zatvora od šest mjeseci do pet godina. široke skale interakcije izme u zlo inca i njegove žrtve, kao i razli iti tipovi žrtava. Istraživanja su pokazala da su žene u usporedbi s muškarcima eš e žrtve rodbine ili ljubavnika pri po injenju kaznenog djela protiv života i tijela, da su žene esto žrtve psihi ki abnormalnih po initelja kaznenih djela, da su žrtve ubojstava uglavnom mla e ženske osobe, a muškarci stariji te da veliki dio ubojstava otpada na nerazumijevanje izme u muža i žene. Prou avanje žrtve naro ito je važno kod ubojstava, i to kako u etiološkom i fenomenološkom prou avanju tako i s gledišta suzbijanja ovog najtežeg oblika kriminaliteta. Zbog toga se ovom problemu posve uje ve a pažnja u literaturi, ali ne i u sudskoj praksi i istraživanjima. Ubojstva su naj eš e posljedica uzajamnih odnosa ubojice i žrtve, a ponekad ponašanje žrtve prouzrokuje ubojstvo kada su inilac i žrtva spojeni inom ubijanja, tako da ine kazneno-pravni ili kazneni par. 15 Kada se radi o ženama žrtvama, Hans von Henting je istaknuo i to da broj ano promatrano žene ubojice nisu tako važan problem kao žene žrtve, jer žena eš e postaje žrtva nego ubojica. Sigurno je da je u mnogim slu ajevima izvršenja ubojstva žena bila dugo žrtva fizi kog maltretiranja i tiranije da bi u jednome momentu zamijenila ulogu žrtve (žrtva koja postaje po initelj). Ovakvi slu ajevi pokazuju koliko su isprepleteni me usobni odnosi žrtve i po initelja i da esto žena po initelj smatra da je ona ustvari i žrtva. Tradicionalno podre en položaj žene u obitelji, njena ekonomska zavisnost od muškarca, a esto i fizi ka slabost glavni su razlozi zbog kojih žena eš e nego muškarac biva izložena zlostavljanju u okviru obitelji. 16 Žrtve žena po initelja kaznenog djela ubojstva su osobe iz najbliže okoline odnosno osobe s kojima su u bliskim me usobnim odnosima. Žena vrlo rijetko ak iznimno ubija nepoznatu osobu. Žene naj eš e ubijaju muža (bra nog, izvanbra nog, razvedenog), ljubavnika, dijete, bliže ro ake, poznanike, susjede. Žrtve žena u istraživanom uzorku naj eš e su muževi (bra ni,izvanbra ni, razvedeni). Žene ubijaju muževe zbog teško narušenih me usobnih odnosa, ljubomore ili želje da se muža riješi, koji je smetnja u realizaciji planova u novonastaloj situaciji. Karakteristi no je da su sve žene prije po injenja ubojstva poznavale žrtvu i da je više žrtava muškog spola nego ženskog. Doprinos žrtve po injenju ubojstva proizlazi iz interpersonalnih odnosa izme u žrtve i po initelja. Znatan broj ubojstava izvršen je u obiteljskim i drugim srodni kim odnosima ili medu poznanicima i susjedima, što zna i iz odre enog kontakta i komuniciranja u kojemu je dolazilo do sukoba i neslaganja. U literaturi se isti e da djeca postaju žrtve zlostavljanja koje mogu imati za posljedicu i smrt. Kad dijete strada 15 Nikoli -Ristanovi, V.: Družbeno nadzorstvo in kriminaliteta žensk, Revija za kriminalistiko in kriminalogijo, Ljubljana 42/1991, str Mrševi, Z.: Sodobni biološki pozitivizen in kriminaliteta žensk, Ljubljana, Revija za kriminalistiko in kriminalogijo 44/1993/2, str listopad

99 zbog zlostavljanja ili kada je žrtva majke, kojoj njegovo postojanje predstavlja smetnju za bolji život ili kada majka ubija novoro en e, doprinos žrtve izvršenju ubojstva ne postoji. To su tzv. nevine žrtve ije samo postojanje predstavlja izazov za po initelja. 17 Velika pažnja u izu avanju ubojstava koja vrše žene poklonjena je onim slu ajevima kada žena žrtva postaje po initelj zbog dugogodišnjeg maltretiranja i tiranije od strane muža. Odnos žene ubojice i njene žrtve zajedno s utjecajem koji je žrtva imala na izvršenje ubojstva treba promatrati u sklopu ostalih etioloških faktora, prije svega socijalnih faktora i li nosti žene ubojice. U malom broju slu ajeva žena izvršava ubojstvo u nužnoj obrani, što zna i da ponašanje žrtve može predstavljati samo jedan od niza faktora koji uvjetuju po injenje ubojstva. 7. IZ SUDSKE PRAKSE 7.1. Teško ubojstvo - ubojstvo iz bezobzirne osvete ( l. 91. to. 6. KZ) Da bi se ostvarilo kazneno djelo ubojstva iz bezobzirne osvete, mora postojati veliki nerazmjer izme u postupka žrtve i reakcije po initelja. 1. Prikazuje se odluka Vrhovnog suda Republike Hrvatske, broj: I Kž-745/06, od 17. studenoga godine, kojom je utvr eno da u konkretnom slu aju nije ostvareno kazneno djelo ubojstva iz bezobzirne osvete. Iz obrazloženja odluke: Ne može se prihvatiti mišljenje suda prvog stupnja da je optuženik lišio života ošte enika iz bezobzirne osvete jer je, nakon što mu je ošte enik uputio uvredljive rije i navedene u izreci presude, otišao iz ugostiteljskog objekta po pištolj, vratio se s oružjem znaju i da e tamo na i ošte enika, što prema mišljenju suda upu uje na zaklju ak da se nije radilo o iznenadnoj emotivnoj reakciji, ve o promišljenoj odluci koja je posljedica u njemu kumuliranih agresivnih poriva. Kaznena djela ubojstva vrlo su esto motivirana potrebom po initelja da reagira na postupke žrtve koje je doživio uvredljivim, ponižavaju im ili nepravednim. U takvim slu ajevima postupak po initelja predstavlja osvetu žrtvi. No svaka osveta koja predstavlja vra anje zla, koje je po initelj doživio, zlom, ne može se smatrati bezobzirnom u smislu l. 91. to. 6. Kaznenog zakona. Da bi se osveta koja motivira postupak po initelja djela mogla smatrati bezobzirnom, mora se raditi o takvom nerazmjeru izme u postupka žrtve i reakcije po initelja koja je apsolutno neprimjerena i lišena svakog smisla, kao u slu ajevima kada se po initelj osve uje osobi koja mu je nešto u inila ubojstvom nevine, ali njemu bliske osobe ili kada reagira na banalan povod tako da hladnokrvno priprema i planira izvršenje kaznenog djela ili kada povod za osvetu nalazi u postupcima žrtve koje je ona poduzela 17 Konstantinovi -Vili, S.: Žena, Revija za kriminalistiko in kriminalogijo, Ljubljana 47/1988. u okviru obavljanja neke profesionalne djelatnosti, pri emu je odlu ivala o nekom pravu po initelja. Prema ocjeni ovog Suda sve radnje koje je poduzeo optuženik, a koje su opisane pod to kom 1. izreke presude, predstavljaju ostvarivanje elementa kaznenog djela ubojstva iz l. 90. KZ-a zbog ega je u tom dijelu prihva ena žalba optuženika i preina ena pobijana presuda u pravnoj oznaci djela. 2. Odlukom Vrhovnog suda Republike Hrvatske, broj 197/01, od 27. lipnja godine, utvr eno je da je optuženik kazneno djelo teškog ubojstva po inio iz bezobzirne osvete jer je utvr eno da je zbog toga što je pjeva ica E. N. odbila njegov poziv da sjedne za njegov stol u no nom klubu, izvadio pištolj i u le a ošte enice ispalio šest metaka, zadavši joj više prostrijelnih rana zbog kojih je nastupila smrt ošte enice, a zatim je aktivirao ru nu bombu bacivši je u blizinu ošte enice i drugih osoba zbog ega je ozlije eno više osoba. Ošte enik je usmrtio ošte enicu koja ni im nije dala stvarnog povoda za osvetu. Postupaju i hladnokrvno i bezobzirno planiraju i ubojstvo, premda je njegova osveta lišena svakog smisla, jer je veliki nerazmjer izme u povoda za osvetu i povrede zašti enog dobra Kazneno djelo ubojstva s izravnom namjerom ( l. 90. u svezi s l. 44. st. 2. KZ) Kazneno djelo ubojstva s izravnom namjerom po injeno je u slu aju kada optuženica u verbalnom sukobu i me usobnom naguravanju vadi kuhinjski nož i njime zarezuje ošte enicu u vitalni dio tijela (predjel prednje strane vrata i lijeve strane grudnog dijela prsnog koša). Iz obrazloženja odluke Vrhovnog suda Republike Hrvatske, broj: I Kž-112/06-4, od 16. svibnja godine: Naprotiv, sud prvog stupnja vrlo pažljivo je analizirao sve varijante obrane optuženice tijekom postupka i opravdano prihvatio vjerodostojnima njene navode iz istrage, za razliku od kasnijih, u dva navrata izmijenjenih obrana. Vjerodostojnost priznanja optuženice pred istražnim sucem potvr uje injenica da je ona krenula u potragu za ošte enicom uzevši prethodno nož, u bijesu što joj je ošte enica po njenom navodu uzela iz stana 2.000,00 kuna. Do prepirke i me usobnog naguravanju optuženice i ošte enice po izlasku iz slasti arnice došlo je nakon što je ošte enica odbila optuženici dati novac, nakon ega je optuženica izvadila kuhinjski nož i ubola ošte enu M. B. Upravo lokacija uboda nožem u vitalni dio tijela, koja je utvr ena po nalazu lije nika vještaka, ukazuje na izravnu namjeru optuženice M. T. da usmrti oste enicu. Naime, nema dvojbe da dva zamaha i zarezivanje nožem u predjelu prednje strane vrata i zarezotina nožem u predjelu lijeve strane gornjeg dijela 18 Gara i, A.: Kazneni zakon u sudskoj praksi, Posebni dio, Organizator, Zagreb, str listopad 2007.

100 prsnog koša žrtve, navodi isklju ivo na zaklju ak da je optuženica htjela lišiti života ošte enicu Ubojstvo u pokušaju - postojanje elemenata ovog djela ( l. 90. u svezi s l. 33. KZ) Po injeno je kazneno djelo ubojstva u pokušaju iz l. 90. u svezi s l. 33. KZ kada je utvr eno da je optuženik nožem ubo ošte enika u slabinski dio trupa, zbog ega je nastao kanal dužine 7 cm, zbog ega je moglo do i do ozljede bubrega, crijeva, jetre, guštera e, velikih krvnih žila pa i želuca gdje bi ozljeda samo jednog od tih organa dovela do realne opasnosti po život ošte enika. Optuženik je iskazao volju lišiti života ošte enika, jer je zadao ubodnu ozljedu nožem u vitalni dio tijela ošte enika, svjestan da ga tako može usmrtiti. Iz obrazloženja odluke Vrhovnog suda Republike Hrvatske, broj I Kž-229/6-4, od 13. travnja godine: Iz vješta kog nalaza i mišljenja prof. dr. D. Z. proizlazi da je ošte enik zadobio ubodnu ranu u desnom slabinskom predjelu trupa. Vještak je naglasio kako ubodni kanal dužine 7 cm nije išao prema trbušnoj šupljini jer bi je u tom slu aju probio, a moglo je do i i do ozljede bubrega, crijeva, jetre, guštera e, velikih krvnih žila, pa i želuca. Ozljeda samo jednog od tih organa dovela bi do realne opasnosti po život. Prema tome, ispravno je utvr enje suda prvog stupnja da je optuženik zadao ubodnu ozljedu nožem u vitalni dio tijela ošte enika, svjestan da ga tako može usmrtiti. injenica da je ubodni kanal išao kroz meka tkiva, u kojima postoji masno tkivo i miši i, a ne prema trbušnoj šupljini, ne može se pripisati voljnoj i svjesnoj komponenti optuženika. Naime, zadavši ubod nožem ošte eniku u dio tijela gdje se, nedvojbeno, nalaze vitalni organi, svjestan da ga tako može usmrtiti, optuženik je jasno iskazao volju lišiti života ošte enika Teško ubojstvo - ubojstvo na krajnje podmukao na in ( l. 91. to. 3. KZ) 1. Vrhovni sud Republike Hrvatske odlukom broj I Kž-349/06-4, od 4. svibnja godine utvrdio je kako su u konkretnom slu aju ostvarena obilježja kaznenog djela ubojstva na krajnje podmukao na in kada je sin ubio oca na spajanju nakon što je prethodno u nekoliko navrata provjeravao je li zaspao i jesu li se stekli svi uvjeti da ostvari svoj naum, koriste i povjerenje iznad uobi ajene mjere prikrivenosti i himbenosti sa zlom nakanom. Iz obrazloženja odluke: Naime, utvr ene okolnosti da je optuženik ošte enika, svoga oca, lišio života na spavanju, ekaju i trenutak da ovaj zaspi i da ostane sam u sobi jer je prethodno u više navrata u istu ulazio, o ito provjeravaju i je li otac zaspao i jesu li se stekli uvjeti da ostvari svoj naum lišiti ga života, što je i u inio, kada se uvjerio da je tako, jer je otac zaspao a majka ustala iz kreveta i otišla u WC, onda takvo postupanje optuženika sadrži krajnje prijevarno i krajnje neiskreno postupanje prema njegovom ocu, koji je mirno zaspao ne slute i ništa i ije je povjerenje na taj na in iskoristio, i to iznad uobi ajene mjere prikrivenosti i himbenosti svojstvene ubojstvu, kao što je to sve ispravno utvrdio i obrazložio sud prvog stupnja. 2. Tako je odlukom Vrhovnog suda Republike Hrvatske, broj Kž-949/90 od 30 listopada godine utvr eno da je optuženik po inio ubojstvo na podmukao na in i iz bezobzirne osvete kada je kao sluga koji je spavao u ku i s ostalim uku anima zloporabio povjerenje uku ana i u trenutku odsutnosti ostalih ušao u sobu i trogodišnjeg dje aka ubio na spavanju s 24 udarca nožem u namjeri da se osveti djetetovu ocu kojeg je krivio za svoje pogoršano zdravstveno stanje Teško ubojstvo - elementi okrutnosti Maloljetnik ini kazneno djelo teškog ubojstva iz l. 91. to. 3. KZ kada udarcima noge na kojima je imao izme sa zadebljanjem usmrti ošte enika koji je u alkoholiziranom stanju bespomo an ležao na podu, od kojih udaraca je zadobio frakturu nosa i vilice a što je izazvalo bolove jakog intenziteta kod ošte enika. S obzirom na na in na koji je maloljetnik zadao teške tjelesne ozljede bespomo nom ošte eniku, sud prvog stupnja pravilno je zaklju io da je optuženik bio svjestan da žrtvi nanosi naro ite patnje i bolove koje prelaze okvir redovitih patnji s kojima je skon ano svako lišenje života. Iz obrazloženja presude Vrhovnog suda Republike Hrvatske broj Kžm-15/05-4, od 6. srpnja godine: Kada se uzmu u obzir sve zadane brojne povrede glave i da te povrede, prema nalazu i mišljenju lije ni kih vještaka J. Š. i D. S., kao što su fraktura nosa ili vilice prati jaki intenzitet boli, a da je fraktura lubanje pra ena najja om boli, da je maloljetnik udarcima noge na kojima je imao izmu sa zadebljanjem usmrtio T. K. koji je alkoholiziran bespomo no ležao na podu, tada je pravilno zaklju iti da postoje sve objektivne i subjektivne okolnosti da se po injeno djelo maloljetnika pravno ocijeni kao kazneno djelo ubojstva po injeno na osobito okrutan na in kako je to opisano odredbom lanka 91. to. 3. Kaznenog zakona. Naime, maloljetnik je bio taj koji je nakon prepirke i naguravanja s T. K., dok je isti bespomo no teško pijan ležao na podu, s ciljem da ga usmrti i nanese mu teške bolove i patnje, zadao mu više udaraca nogom u predjelu glave i zbog kojih je povreda nakon sat vremena preminuo. Prvostupanjski sud je pravilno našao da je maloljetnik bio svjestan toga da utvr enim na inom ozljedivanja uzrokuje pokojnom ošte eniku teške bolove i patnje i da je to htio. 19 Gara i, A., Kazneni zakon u sudskoj praksi, Posebni dio, Organizator, Zagreb, str listopad

101 Prema mišljenju vještaka medicinske struke proizlazi da je pokojni ošte enik trpio bolove jakog intenziteta koji su trajali koliko i samo ozlje ivanje, pa iako se ne može to no utvrditi vrijeme kada je nastupila nesvijest, odnosno koma, s obzirom da su bolovi bili tako intenzivni i da su ozljede nanesene na na in da kod ošte enika uzrokuju teške bolove i patnje, treba uzeti da je djelo izvršeno na osobito okrutan na in Ubojstvo na mah ( l. 92. KZ) Nisu ostvareni elementi kaznenog djela ubojstva na mah Prikazat emo nekoliko sudskih odluka, kojima se utvr uje da nisu ostvareni elementi kaznenog djela ubojstva na mah. 1. Prvi je slu aj u kojem je sud utvrdio da se ne radi o reagiranju po initelja na mah i ostvarivanju kaznenog djela ubojstva na mah kao privilegiranog kaznenog djela. Pravna suština djela je u tome da po initelj donosi odluku na mah zbog jake razdraženosti (afekta) u koje stanje je doveden bez svoje krivnje, tj. ponašanjem ubijenog u vrijeme po injenja djela. Naime, za po injenje kaznenog djela ubojstva na mah iz l. 92. KZ bitni su elementi da po initelj po ini ovo kazneno djelo doveden bez svoje krivnje u jaku razdraženost ili prepast napadom, zlostavljanjem ili teškim vrije anjem od strane ubijenog. Tako je odlukom Vrhovnog suda Republike Hrvatske, broj I Kž 675/98, od 30. listopada godine, utvr eno da optuženica nije u stanju jake razdraženosti po inila kazneno djelo ubojstva, budu i da. je izme u napada i samog po injenja djela prošlo odre eno vrijeme. Naime, nakon što je fizi ki sukob pred ku om izme u optuženice i ošte enika dovršen i ošte enik kao nepokretan odnesen u ku u, optuženica je otišla u ku u svoje majke i na plinu zagrijala ulje te je nakon pola sata od prestanka fizi kog sukoba, otišla u ku u gdje je nepokretan ležao ošte enik i polila ga vrelim uljem. Okolnost vremenske razdvojenosti ukazuje na to da ubojstvo nije izvršeno neposredno nakon fizi kog sukoba, tj. u primjerenom. vremenskom razmaku u kojem, po razumnoj ocjeni, postoji jedinstvo razvoja stanja jake razdraženosti. Iz obrazloženja odluke: Suprotno žalbenim navodima, optuženica, tempore criminis nije postupala na mah, jer ne postoji kontinuitet izme u doga aja koji se dogodio na ulici, gdje je ošte enik tako er povrije en i radnji koje je nakon toga poduzela optuženica. Naime, nakon što je ošte enik unesen u ku u, optuženica je otišla u ku u svoje majke, na plinu zagrijala ulje, te otišla u ku u, gdje je nepokretan ležao ošte enik i polila ga, a od unošenja ošte enika u ku u do polijevanja s uljem, prošlo je oko 30 minuta. Stoga se opisane radnje optuženice ne mogu smatrati kao dio prethodnog doga aja na ulici, bez obzira na to što ga je ošte enik sam izazvao. Isto tako, ni iz okolnosti da je optuženica tempore criminis bila smanjeno ubrojiva ne proizlazi zaklju ak da je postupala na mah. Pravilno je stajalište prvostupanjskog suda kako se o postupanju na mah može govoriti kada po initelj, reagiraju i na napad, zlostavljanje ili teško vrije anje, postupa trenutno, istog momenta, a što je smisao i samog izraza na mah. Nije sporno kako je u konkretnom slu aju protekao jedan segment vremena, oko 30 minuta u kojem nije bilo nikakvog kontakta izme u optuženice i ošte enika. Ošte enika su odnijeli u njegovu staru ku u, dok je optuženica otišla u ku u svoje majke, nasuprot ku e u kojoj je bio ošte enik i tu zagrijala ulje, a zatim je otišla u ku u gdje se nalazio ošte enik i postupila na inkriminirani na in. Upravo ova okolnost prostorne i vremenske razdvojenosti optuženice i ošte enika nedvojbeno otklanja postojanje kontinuiteta potrebnog za zaklju ivanje da se radi o postupanju na mah. Prema tome, tvrdnja optuženice kako se radilo o kontinuiranom doga aju bez posebnog prestanka nije utemeljena na rezultatima dokaznog postupka, pa slijedom toga nisu osnovani njezini žalbeni prigovori u odnosu na pravilnost i potpunost utvr enog injeni nog stanja. 2. Nadalje, Vrhovni sud Republike Hrvatske i odlukom broj: IKž-752/01. od 15. sije nja godine tako er je utvrdio da nisu ostvareni elementi djela ubojstva na mah. Naime, ovakva odluka suda uslijedila je nakon što je utvr eno da je objektivno stanje optuženice trajalo duže vrijeme zbog poreme enih odnosa, a koje stanje neposredno prije ubojstva po razboritoj objektivnoj ocjeni nije poja ano nikakvim napadom, zlostavljanjem ili teškim vrije anjem od strane ošte enice, koja se od napada optuženice pokušala spasiti bijegom, te da se djelatnost optuženice ne može podvesti pod opis kaznenog djela ubojstva na mah iz l. 92. KZ. Iz obrazloženja odluke: Kod kaznenog djela ubojstva na mah, odnosno tjelesne ozljede na mah, po initelj postupa naglo (na mah), spontano, tj. neposredno poslije izazova od strane žrtve i pod utjecajem afekta uzrokovanog tim izazovom (napadom, zlostavljanjem ili teškim vrije anjem), pri emu izme u povoda za jaku razdraženost i intenziteta te razdraženosti treba postojati izvjestan razmjer, koji, me utim, ne postoji ako netko bez ikakvog neposrednog povoda pada u afektivno stanje. U ovom slu aju radi se o afektivnom stanju optuženice koje je trajalo duže vrijeme zbog poreme enih odnosa, a koje stanje neposredno prije ubojstva po razboritoj objektivnoj ocjeni, utemeljenoj na rezultatima dokaznog postupka, nije poja ano nikakvim napadom, zlostavljanjem ili teškim vrije anjem od strane ošte enice, koja se, uostalom, od napada optuženice pokušala spasiti bijegom. Stoga se u ovom slu aju ne može govoriti o postupanju na mah, izazvanom jednom trenutnom jakom razdraženoš u, u koju bi optuženica došla uslijed napada, zlostavljanja ili teškog vrije anja od strane ošte enice, kakvu zakon predvi a u l. 92. i l KZ, kao preduvjet 98 listopad 2007.

102 za privilegirano kazneno djelo ubojstva na mah, odnosno tjelesne ozljede na mah, na kojoj pravnoj kvalifikaciji djela optuženice se inzistira u njezinoj žalbi. 3. U nastavku prikazuje se slu aj u kojem su ostvareni elementi kaznenog djela ubojstva, ali ne na mah. Tako je Vrhovni sud Republike Hrvatske, svojom odlukom broj: I Kž 468/00, od l4. rujna godine, utvrdio da je sud prvog stupnja pravilno zaklju io da se u radnjama optuženice stje u elementi kaznenog djela ubojstva iz l. 90. KZ, a ne kaznenog djela ubojstva na mah iz l. 92. KZ, kad je utvrdio da se okrivljenica, samo zbog verbalnog izazivanja ošte enika koji se nalazio u drugoj sobi iz koje nije izlazio i nije pokazivao volju za ozbiljnim sukobom, u po injenju kaznenog djela nije nalazila po objektivnim kriterijima u jako razdraženom stanju. Naprotiv, ona se tri mjeseca prije doga aja opskrbila drvenim valjkom za tijesto i sjekirom za meso, došla u sobu ošte enika i s puno udaraca usmrtila ga. Iz obrazloženja odluke: Kada je neuropsihijatrijskim vješta enjem utvr eno o kakvoj se strukturi osobe optuženice radi, da je kriti nog doga aja ošte enik samo verbalno izazivao optuženicu iz svoje sobe koju nije napuštao i nije pokazivao volju za iole ozbiljnijim sukobom s optuženicom, ve naprotiv, da je optuženica opskrbljena drvenim valjkom za tijesto i sjekirom za meso, što ih je ve tri mjeseca držala u svojoj sobi, došla u sobu ošte enika i usmrtila ga, tada je sud prvog stupnja u pravu da se u konkretnom slu aju ne može govoriti o jakoj razdraženosti u smislu l. 92. KZ, pa s tim u svezi ni o tom privilegiranom kaznenom djelu ubojstva. Naime, jaka razdraženost se u smislu navedene zakonske odredbe procjenjuje po objektivnim kriterijima, kao što je to ve uo io i obrazložio sud prvog stupnja a nije vezana za subjektivna svojstva po initelja, kako to pogrešno smatra optuženica. Izme u povoda za razdraženost i intenziteta razdraženosti mora postojati razmjer a sud pritom može ocjenjivati samo stanje prosje no emocionalno stabilne osobe, što ovdje o ito nije slu aj kada je optuženica, zbog opisanih obilježja svoje li nosti i trajnog animoziteta prema ošte eniku, na ošte enikov verbalni izazov kriti nog dana enormno agresivno i destruktivno reagirala, tako da je takvo njezino reagiranje i po naravi i po intenzitetu, kako su to našli i vještaci neuropsihijatri, ocijenjeno kao nerazmjerno povodu - izazovu ošte enika Pojam jake razdraženosti kod kaznenog djela ubojstva na mah Prilikom odre ivanja pojma jake razdraženosti u smislu l. 92. KZ (prije l. 35. KZRH) uzima se u obzir stanje trijezne i prosje no emocionalne stabilne osobe kod koje je upravo teško vrije anje i napad žrtve odlu uju e utjecalo na stvaranje afektivnog stresa, a ne razdraženost u koju po initelj zapadne zbog svojih ina e prisutnih psihi kih tegoba i time izazvane preosjetljivosti i sklonosti naglom reagiranju. To je i stav sudske prakse. 1. Iz obrazloženja odluke Vrhovnog suda Republike Hrvatske, broj: I Kž 571/99, od 19. rujna godine: Sud prvog stupnja pravilno zaklju uje da se u ponašanju optuženika nisu stekli svi potrebni elementi za postupanje na mah, jer nije utvr eno da bi se optuženikovo afektivno stanje moglo pravno ozna iti kao stanje jake razdraženosti. Naime, prema nalazu i mišljenju lije nika psihijatra dr. A. A., optuženik je osoba s izraženim posttraumatskim stresnim poreme ajem koja pokazuje simptome psihoneuroze, zbog ega se ve dulje vrijeme lije i. Osim toga, optuženik povremeno poja ano konzumira alkoholna pi a, što ukazuje na simptomatski alkoholizam, a i tempore criminis je bio u pijanom stanju od 1,96% apsolutnog alkohola u krvi, koje stanje, smatra sudsko-medicinski vještak dr. D. M., karakterizira nestanak samokriti nosti i kontrole, pojavljivanje grubosti i bahatosti, te nerealno uo avanje opasnosti. Nadalje, vještak psiholog mr. sc. S. G. ocjenjuje da optuženik pokazuje poteško e iz kruga PTSP, a što se o ituje u niskom pragu tolerancije na frustracije, naglašenoj impulzivnosti i rigidnosti. Kona no, vještak psihijatar utvr uje i stanje velikog afektivnog naboja izazvanog ponašanjem ošte enika, pa zaklju uje da je posljedicom ukupnog psihi kog stanja optuženik u vrijeme doga aja bio u stanju smanjene ubrojivosti, ali ne bitno. Kada se, dakle, s jedne strane imaju u vidu utvr ene crte li nosti optuženika vezane za izražene smetnje iz kruga PTSP, a s druge strane i injenica da je optuženik kriti ne zgode, kako je ve navedeno, bio u pijanom stanju s visokom koncentracijom od 1,96% apsolutnog alkohola u krvi, tada evidentno slijedi da je njegovo afektivno stanje, ustvari, posljedica kombinacije raznih faktora, i to ponajprije onih vezanih za ina e poreme eno psihi ko stanje i visoku alkoholiziranost, a tek podredno je posljedica izazvana ošte enikovim uvredljivim i napada kim ponašanjem. 2. U nastavku teksta opisat emo slu aj u kojem su ostvareni elementi kaznenog djela ubojstva u pokušaju - nema jake razdraženosti (odluka Vrhovnog suda Republike Hrvatske, broj: I Kž 244/00, od 14. studenoga godine. Naime, u konkretnom slu aju optuženik nije doveden ponašanjem ošte enika u stanje jake razdraženosti time što optuženiku nije htio otklju ati vrata i što mu je tom prigodom opsovao majku, ve se u njegovim radnjama stje u elementi kaznenog djela ubojstva u pokušaju iz l. 90. KZ u svezi s l. 33. st. l. KZ, jer je po ulasku u sobu prišao krevetu na kojem je ležao ošte enik i sa sjekirom u ruci više puta udario ošte enika po glavi, zadavši mu teške i po život opasne tjelesne ozljede. Iz obrazloženja odluke: Optuženik nije u pravu kada prvostupanjsku presudu pobija zbog pogrešno i nepotpuno utvr enog injeni nog stanja. Protivno njegovim žalbenim navodima, prvostupanjski sud je pravilno i potpuno utvrdio injeni no listopad

103 stanje i na temelju njega optuženika pravilno proglasio krivim i osudio zbog kaznenog djela ubojstva u pokušaju iz l. 90. KZ u svezi s l. 33. st. 1. KZ. Suprotno tvrdnji optuženika, prema rezultatima dokaznog postupka, nema temelja za zaklju ak da je optuženik tempore criminis ponašanjem ošte enika doveden bez svoje krivnje u stanje jake razdraženosti i bijesa. Ponašanje ošte enika, koji nije htio optuženiku otklju ati vrata, a opsovao mu je i majku, prvostupanjski sud je pravilno ocijenio kada je zaklju io da se opisano ponašanje ošte enika ne može uzeti kao teško vrije anje podobno da optuženika dovede u stanje jake razdraženosti. To tim više što je prvostupanjski sud na temelju dokaza i mišljenja vještaka prof. dr. J. Š. zaklju io da je ošte enik tijekom dinamike ozlje ivanja bio u nekom položaju relativnog mirovanja pri kojem je lijevi tjemenozatiljni dio glave bio dostupan ozlje ivanju, pa je zbog toga isklju en svaki napad ošte enika prema optuženiku kao i uzrok njegove jake razdraženosti. 8. UMJESTO ZAKLJU KA Ubojstvo predstavlja složenu društvenu pojavu koju je potrebno suzbijati kako represivnim mjerama, tako i nizom preventivnih mjera. Velika društvena opasnost ubojstava zahtijeva na planu prevencije angažiranje mnogih državnih i društvenih tijela i institucija. Osim toga, potrebno je i angažiranje znanosti i znanstvenih saznanja, jer su ubojstva kao vrsta kaznenih djela i jedan od oblika izvršavanja kriminaliteta, predmet izu avanja kaznenog prava i kriminologije. Osim teorijske obrade problema u okviru ovih znanosti, važna su i empirijska istraživanja, koja trebaju bliže ukazati na kriminogene faktore ubojstava. Kao po initelji ubojstava javljaju se osobe oba spola i njihova društvena opasnost je podjednaka, bez obzira na kvantitativno manji broj žena ubojica. Ipak, ženama ubojicama u literaturi i istraživanjima nije bila posve ena dovoljna pažnja, tako da su mnoga pitanja vezana za etiologiju ubojstava po injenih od strane žena ostala nerazjašnjena. Motivi ubojstava, kao psihološki initelji koji pokre u na po injenje ubojstva, mogu biti razli iti. Kod žena ubojica naro ito je zastupljen motiv otklanjanja dugogodišnjeg maltretiranja i zlostavljanja u bra noj i izvanbra noj zajednici, te uklanjanje novoro enog djeteta koje joj predstavlja teret. U osnovi nekih prevladavaju ih motiva bile su emocije (mržnja, ljubomora, netrpeljivost, osveta), a neki motivi su imali za cilj da se ubojstvom riješi spor oko stvari ili imovine, tj. imovinskopravnih odnosa. Za žrtve ubojstava po injenih od strane muškarca uglavnom je karakteristi no da su to rijetko osobe nepoznate po initelju, a za žrtve žena ubojica da su to rijetko osobe izvan braka i obitelji. Najve i doprinos žrtve po injenju ubojstva postoji u slu ajevima poreme enih bra nih i obiteljskih odnosa. Treba re i da se sprje avanje injenja ubojstva još uvijek uglavnom provodi kroz primjenu represivnih mjera, putem strogih kazni predvi enih zakonom. Represivno djelovanje ne daje pozitivne rezultate - strah od kazne zaprije en zakonom potisnut je snažnim motivom da se djelo po ini, a stav prema po injenom djelu ogleda se u priznanju po injenja, ali ne i krivice. Literatura: 1. Gara i, A.: Kazneni zakon u sudskoj praksi, Posebni dio, Organizator, Zagreb, Horvati, Ž.: Elementarna kriminologija, Zagreb, Ho evar, L.: Dekliško vzgajališ e Višnja gora, stanovanjska skupina v Ljubljani, Ljubljana, Pti ki brez gnezda 12/1987/25. str Konstatinovi -Vili, S.: Krivi nopravni položaj žene, Zagreb, Žena 47/1989/1-2, str Luki, M.: Ubistvo deteta od strane majke (1), Beograd, 13. maj 40/1987/2, str Luki, M.: Ubistvo deteta od strane majke (IV.), Beograd, 13. maj 40/1987/5, str Milutinovi, M.: Krivi no pravo, Tre e izmijenjeno i dopunjeno izdanje, Savremena administracija, Beograd Mrševi, Z.: Sodobni biološki pozitivizem in kriminaliteta žensk, Ljubljana, Revija za kriminalistiko in kriminilogijo 44/1993/2. 9. Nikoli -Ristanovi, V.: Družbeno nadzorstvo in kriminaliteta žensk, Ljubljana. Revija za kriminalistiko in kriminologijo 42/1991/ Singer, M., Mikšaj-Todorovi, Lj.: Delinkvencija mladih, Zagreb, Staji, S. i Vešovi, M.: Krivi no pravo, Posebni dio, Sarajevo, ING Pregled sudske prakse, 2007., br. 1./7, str. 3, Inženjerski biro, Zagreb. CRIMINAL ACT OF MURDER SPECIAL REVIEW OF CASE LAW In the paper the author presents various criminal acts against life and body, forms of criminal acts and particular cases of the criminal act of murder with the standpoints of courts in the protection of the society against these most serious and most dangerous forms of crimes. In the preamble there is a word of criminal acts against life and body in general, of the part of the victim and victim s possible contribution to the perpetration of criminal act, and about the need of active involvement of numerous social institutions in the fight against crime, since the expected results can t be achieved by implementing repressive measures only. 100 listopad 2007.

104 MIRNO RJEŠAVANJE SPOROVA Ivan Mateši, dipl. iur. * Stru ni lanak UDK MIRITELJSTVO I SUDSTVO Prilozi za raspravu U našoj kulturi ponašanja punoj agresivnosti, netolerancije i isklju ivosti, pojava mirenja i pregovaranja kao institucionalnog modela pridonosi mijenjanju takvog ponašanja najprije u gospodarstvu, što e utjecati i na ostale društvene aktivnosti. Za ukupni pozitivni razvoj društva, mirenje i pregovaranje trebaju postati osnovni model ponašanja i rješavanja svih pitanja koja se otvaraju u me uljudskim odnosima i komunikacijama, bilo da se radi o organizacijama, grupama ili pojedincima. Prema tome je mirenje op edruštvena vrijednost koja pripada svim strukturama i segmentima demokratskog društva. 1. UVODNE NAPOMENE Kao miritelj i medijator izražavam interes, potrebu, želju ali i odgovornost iskazati svoje stavove, iskustva i prijedloge, kako bih sudjelovao i potaknuo struku (miritelje, medijatore, pravnike, menadžere, odvjetnike, suce), ali i odgovorne pojedince i organizacije, u izražavanju svojih razmišljanja, iskustava i prijedloga o novostima koje se doga aju u našem pravosu u, a koje se iskazuju kao PROJEKT MIRENJA U SUDOVIMA. Taj Projekt je nastao kao razrada projekta o Razvoju alternativnih na ina rješavanja sporova, a iz Strategije reforme pravosu a koju je donijela Vlada u rujnu Naravno da je logi no, potrebno i opravdano o ekivati da se, ovdje izneseno, može mijenjati, dopuniti ili podržati, a svima je jasno da je praksa vrhovni u itelj i sudac, kona na provjera i procjena svake teorije, projekta, programa, znanstvenosti - svega re enog ili u injenog. U našoj kulturi ponašanja punoj agresivnosti, netolerancije i isklju ivosti, pojava mirenja i pregovaranja kao institucionalnog modela pridonosi mijenjanju takvog * Ivan Mateši, instruktor miritelja, Split. ponašanja najprije u gospodarstvu, što e utjecati i na ostale društvene aktivnosti. Za ukupni pozitivni razvoj društva, mirenje i pregovaranje trebaju postati osnovni model ponašanja i rješavanja svih pitanja koja se otvaraju u me uljudskim odnosima i komunikacijama, bilo da se radi o organizacijama, grupama ili pojedincima. Prema tome je mirenje op edruštvena vrijednost koja pripada svim strukturama i segmentima demokratskog društva. 2. TEMELJNE POSTAVKE MIRENJA Temeljne postavke djelovanja i razvoja mirenja predstavljaju klju ne elemente, temelje za ukupnu teoriju i praksu miriteljstva kod nas. Oni su klju ni kako u svim razgovorima zainteresiranih o suradnji u razvoju miriteljstva tako i u razgovorima o specifi nim interesima pojedinih institucija, grupacija ili interesnih udruga u podru ju miriteljstva: a) Mirenje je op edruštvena demokratska i civilizacijska tekovina, b) Mirenje je op edruštvena komunikacija pojedinaca, grupa ili organizacija, c) Svaki lan društvene zajednice može mirenje koristiti slobodno, prema svojim interesima, željama i potrebama, d) Zakonodavac daje pravne okvire djelovanja mirenja (Zakon o mirenju), a Vlada daje op i model financiranja, razvoja, organiziranja, pra enja i vrednovanja, e) Mirenje se koristi dobrovoljno, slobodno, dobronamjerno, pošteno, razvojno, civilizacijski, korisno, pametno, kreativno. Mirenje, po navedenim principima, ne spada u pravosudni sustav i ne bi ga trebalo tako shva ati i tretirati. Tako se ne može izjaviti (nije miriteljski jer nema tu logiku): Alternativni na ini rješavanja sporova izravno pridonose ostvarenju prava na pravi no su enje u razumnom roku koje je zajam eno l. 27. Ustava Ono može pomagati u funkcioniranju pravosudnog sustava, ali ga taj sustav, kao i bilo koji drugi, ne može tretirati kao svoj element te na njemu graditi Strategiju razvoja i reorganizacije (?!!). Iako u po etnom razvoju mirenja pravosu e može imati najviše koristi i interesa pa da od njega (Ministarstva pravosu a) krenu ak i klju ni utjecaji i inicijative (materijalni, organizacijski, financijski i kadrovski), ipak mirenje ni tada ne spada, prije svega, u pravosudni sustav. Može se, ipak, slobodno re i da je zna ajna i važna odluka Vlade i Ministarstva pravosu a o uvo enju i razvijanju miriteljstva u op inske i trgova ke sudove, a kao pomo u rješavanju brojnih predmeta koji se godinama ne rješavaju i nagomilavaju. Ovim akcijama državne vlasti miriteljstvo je, na velika vrata, uklju eno u društveni život, istina ja e u domeni državne aktivnosti i organizacije (pravosu e). listopad

105 Istodobno se otvorio proces uklju ivanja miriteljstva u šire društvene odnose - formiranje centara za mirenje pri interesnim nedržavnim organizacijama (HOK, HGK, HUP). 3. TERMINOLOGIJA ini se da sam naziv - Alternativno rješavanje sporova (dalje: ARS) nije adekvatan za situaciju i stanje rješavanja sporova u nas. Stvar je postavljena tako da se naziv alternativno uspore uje i odnosi prema sudovanju, koje bi trebalo biti primarno, a ne da je to samostalan, samosvojan i specifi an sustav koji sa sudovanjem nema nikakve veze, osim što e ga sudovi preporu ivati stranama koje ve imaju pokrenute postupke na sudu, a koji dugo traju zbog neefikasnosti sudova. Druga rije je spor, koja nije samo vezana za sudstvo i ne nalazi se samo u sudstvu. To je pojam koji ulazi u mnogo širi i sveobuhvatniji: Op edruštvena komunikacija - komunikacija u društvu. Klju na injenica kod definiranja ARS-a je da je to definicija koja se odnosi na mirenje u okvirima pravosudnog sustava. Upravo se i jedino u sudstvu govori o ARS-u, što je i logi no i opravdano jer je u pravosudnom sustavu primarno su enje, a mirenje je sekundarno, drugorazredno (alternativno). Nepravilno je govoriti o mirenju kao ARS-u kada se govori o mirenju kao važnoj metodi i modelu rješavanja sporova, op enito, pojedinaca, grupa ili organizacija u društvu, budu i da je u takvim odnosima i komunikacijama mirenje primarni, a vrlo esto i jedini na in rješavanja sporova me u stranama. Naziv ARS je proizvoljan, star i više odraz utjecaja izvana nego znanstvenih istraživanja i analiza te ne odgovara u potpunosti logici i suštini uloge u našem društvu. On je dan samo da ga se usporedi sa sudskim sustavom, u po etnoj fazi svoga razvijanja, i da se kaže kako je on druga iji na in rješavanja sporova od onih koji se primjenjuju na sudu, a osnova su pravosu a - dakle više iz prakti nih razloga, a ne suštinskih, pogotovo ne danas, kada je mirenje na Zapadu vrlo razvijeno, pa je i kod njih ovaj naziv zastario i treba ga suvremenizirati i uskladiti s op im postignutim stupnjem razvoja teorije i prakse miriteljstva. Takvo ponašanje i postupanje (mirenje - medijacija) nije samo u rješavanju sporova, to je na in, model, metoda ili put razvijanja kvalitetne civilizacijske komunikacije i op eljudskih odnosa u svakom društvu. To se odnosi kako na pojedince tako i na neformalne i formalne grupe i organizacije u najširem smislu. U skra enici ARS ima simbolike - prema latinskom ars, artis: umjetnost, vještina, kultura, na in, put, metoda, model, princip, oblik komunikacije, sposobnost, talent. Upravo bi se i klju ni elementi definicije ovog pojma mogli svesti na latinsko zna enje rije i ars. Spor, sva a, sukob - oblici su komunikacije, manifestacija kulture, nivoa civilizacije pojedinca ili grupe osoba kao i organizacija - neuskla ena komunikacija. Mirenje je oblik, na in, metoda komunikacije u ukupnim odnosima nekog društva - države te kao takvo obuhva a mnogo šire i za mnogo više je pogodno i potrebno, te se treba dogovoriti o nekom drugom, primjerenijem i pogodnijem nazivu (osim ARS) koji e biti privla an, razumljiv, lagan za pam enje i odgovaraju i kada se koristi u pravosu u. Da bi se moglo do i do pravoga naziva, potrebno je izvršiti analizu elemenata toga i takvog odnosa: komunikacija me u ljudima, dobrovoljna, pozitivna, namjerna, op a i specifi na, interesna, željena, potrebna, odraz nivoa razvoja civilizacije i kulture demokratskih odnosa u itavom društvu te bi se mogli predložiti: KOMUNIKAC- IJA U SPORU, MIRNO RJEŠAVANJE SPOROVA (MiRS), MIRENJE, PREGOVARANJE, MEDIJACIJA. Nama se ini logi nim, odgovaraju im, smislenim, opravdanim, znanstvenim i najviše našim, naziv - MIRNO RJEŠAVANJE SPOROVA, a kao skra enica: MiRS, za sve vrste i oblike sporova, sva a, sukoba, nesuglasica u društvu, osim onih koji se rješavaju putem suda ili drugih državnih tijela. Logi nije je da se kaže: Mirno rješavanje sporova, nego Alternativno rješavanje sporova, jer se sporovi i rješavaju samo mirno, a ne alternativno. Taj naziv je uskla en sa smislom i logikom našega jezika, ima precizni nivo znanstvenosti, pokriva sva podru ja rješavanja sporova izvan sudova (medijacija, arbitraža, pregovaranje, sporazumijevanje). Neka nam se ne zamjeri što emo u našim izlaganjima koristiti naziv Mirno rješavanje sporova - MiRS, iako je Ministarstvo pravosu a utvrdilo skra eni naziv ADR, prema engleskom nazivu za Alternativni na in rješavanja sporova. Uostalom, ovo podru je i dozvoljava neovisnost i slobodu pokretanja, vo enja i dovršavanja postupka prema volji, interesima i potrebama strana, pa se ni naziv ne treba striktno, propisano i kona no koristiti i primjenjivati. 4. PROGRAMSKE AKTIVNOSTI Realno razmišljanje i spremnost na akciju klju nih faktora društva, u sadašnjoj fazi realiziranja MiRS-a, ogledaju se u postojanju Programa razvoja mirnog na ina rješavanja sporova. Takav program nužno sadrži klju ne elemente: analizu sadašnjeg stanja, situacija i potreba koje traže promjene i gdje se one trebaju provoditi, tko e provoditi promjene, odgovornost za razvoj i realizaciju, na ine i metode djelovanja, puteve i pravce razvoja, metode pra enja i vrednovanja, ponu ene kriterije i standarde rješavanja nekih pitanja u postupcima mirenja, materijalno-financijske i ljudske resurse te marketing (javnost akcija). To je start svakog ozbiljnog posla razvoja, pa i mirenja u sudovima. Važnost i vrijednost MiRS-a kao civilizacijske i demokratske tekovine, ali i op edruštvene prakse, treba se manifestirati u programskim aktivnostima kojima se 102 listopad 2007.

106 upoznaju i pou avaju svi uzrasti i strukture gra ana s osnovnim principima, elementima i modelima ponašanja u komunikacijama me u pojedincima, grupama ili organizacijama, a u koje ulazi i MiRS. U tom pravcu predlaže se donošenje strategijskih programa: Program prevencije zlostavljanja, agresivnosti i netolerancije, Program radionica-igraonica u enja i osposobljavanja u gra anskim vještinama, Program radionica-igraonica u enja i osposobljavanja u komunikacijskim vještinama, Program radionica-igraonica u enja i osposobljavanja u vještinama mirenja i pregovaranja. Ovi, ali i brojni drugi sli ni Programi, mogu se provoditi i realizirati kao izborni predmeti ili obvezni dijelovi postoje ih predmeta u školama i na fakultetima (Priroda i društvo, Sociologija, Povijest, Umjetnost, Pravo), odnosno ak i kao novi obvezni predmet: DRUŠTVENA KOMU- NIKACIJA - KOMUNIKACIJA U DRUŠTVU. 5. MIRENJE U PRAVOSUDNOM SUSTAVU Uvo enje mirenja u pravosudni sustav ima višestruki zna aj i mogu e posljedice, u pozitivnom, ali i u negativnom smislu, kako za pravosu e tako i za miriteljstvo: a) Potrebno je osvijestiti praksu i shvatiti zakonitosti društveno-ekonomskog i politi kog razvoja našeg društva i države u sadašnjem trenutku. b) U procesu uvo enja miriteljstva u pravosu e postoje pravne, sociološke, psihološke, organizacijske, financijske, logisti ke, marketinške i prakti ne dimenzije. c) Kada državni aparat prisile, kontrole i mo i uvodi u svoj sustav nešto sasvim suprotno, inkompatibilno sebi, nelogi no, nepravno, a u situaciji kada ve postoji institut nagodbe na sudu, to postaje udno, izazovno, interesantno i traži analizu i znanstvenu ocjenu, ali i prakti no-politi ku procjenu. d) To mora biti samo radi razvoja, napretka i pomo i pravosudnom sustavu te u svrhu njegovoga snaženja. e) Pozitivno za pravosu e: - lakše, brže, jeftinije rješavanje dugotrajnih sudskih predmeta i rastere enje suda (izraditi i predložiti programe i kriterije), - pove anje efikasnosti aparata i stvaranje pozitivnog imidža u javnosti, uvo enjem i nepravne (interesi, želje, potrebe) logike i djelovanja, - transformiranje, omekšavanje i demokratiziranje strogosti postupanja i isklju ivosti ponašanja sudaca i ostalih uposlenih u sudstvu, - sudovi e imati više prostora i vremena baviti se pravim, klju nim i važnijim pravnim pitanjima. f) Negativno za pravosu e: - ako odredi i prihvati da je mirenje samo ekskluziva pravosu a te da u druge društvene odnose mirenje nije nužno potrebno implementirati, pa se i ne pomaže (logisti ki, financijski, organizacijski), - ako potakne sitni avo svepravno reguliranje i uokvirivanje principa, metoda i tehnika mirenja, - ako ograni i voditelje postupaka mirenja samo na suce i odvjetnike, odnosno službenike pravosu a, - ako svaki sporazum, u procesu mirenja na sudu, mora imati sudsku ili javnobilježni ku ovjeru, a radi ovrhe (prisilnog izvršenja kojega štiti država). g) Pozitivno za miriteljstvo: - oboga uju se spoznaje i praksa, širi se krug društvenih odnosa koji ga koriste, - širi se i ja a imidž i povjerenje društva u vrijednost, korisnost i efikasnost mirenja, - pove ava se broj miritelja u grupaciji sudaca i odvjetnika, što može utjecati na pozitivno transformiranje sadašnjeg stava o mirenju u ovoj pravnoj grupaciji, - provjera stvarne unutarnje snage miriteljstva kao ideje, prakse i metode samostalnog, slobodnog, neovisnog i povjerljivog djelovanja, sadašnje snage i kvalitete organizacije udruga i institucija miriteljstva kao i stvarna provjera mogu nosti miriteljstva u razvoju i snaženju demokracije u društvu te pozitivne komunikacije. h) Negativno za miriteljstvo: - pravosu e je sustav sa specifi nom organizacijom propisanom i reguliranom pravnim normama, s logikom, praksom, psihologijom sasvim suprotnom kakva je u miriteljstvu, koja može, a negdje e i uspjeti, mirenje uklopiti, apsorbirati u svoj pravni sustav i transformirati, - ako pravosu e uspije miriteljstvo prikazati i tretirati kao sastavni dio svoga sustava iji je pravi smisao i vrijednost da služi pravosu u kao alternativna mogu nost za rješavanje problema pravosu a, - ako miritelji pristanu biti alternativci, prema pravosudnoj terminologiji, a ne miritelji - jedan od klju eva i pokreta a razvoja ukupnoga demokratskog društva i pozitivne komunikacije gra ana i organizacija. Shva aju i i prihva aju i mogu e korisne, ali i štetne posljedice (iznesene ili neke druge) na koje e pravodobno reagirati, pravosu e e pokazati vodi li ra una o stvarnim interesima i potrebama društva i gra ana kada se pokrenulo uvo enje MiRS-a u pravosu e. Pra enjem, vrednovanjem i pravodobnim reagiranjem u implementaciji i razvijanju MiRS-a, institucija pravosu a e ostvariti svoju društvenu ulogu i zadatak - omogu iti gra anima i organizacijama da svoje probleme u komunikacijama rješavaju na najbolji i najkorisniji na in. U prostoru MiRS-a, po ideji, logici i praksi, mnogo je slobode, neformalnosti, povjerenja, kreativnosti, ime ono postaje privla no i za pojedince, grupe ili organizacije u društvu koje, u svom djelovanju, koriste metode i modele kontroliranja, manipuliranja, upravljanja, mo. listopad

107 Pogotovo je to interesantno i pogodno u sadašnjoj situaciji u Hrvatskoj, kada mirenje postaje sve više realnost koju inicira i podržava Europska unija te daje veliki novac za razvoj mirenja. Ovakvo ponašanje i djelovanje je normalno, logi no, ak pravilo, za podru ja u kojima se mirenje uvodi prije nego su se stvorili op edruštveni uvjeti (kvalitetno, sigurno i razvijeno pravosu e, ure eni odnosi u gospodarstvu, zakonito djelovanje institucija države). Utoliko je ve a odgovornost onih snaga i institucija koje uvode mirenje u društvene odnose, pogotovo u pravosu e i neke odnose u gospodarstvu. U današnje vrijeme MiRS u Hrvatskoj je velika prilika i šansa ukupnog društva da izi e iz kruga agresije, isklju ivosti i netolerancije te pokrene akcije i kulturu razgovaranja, suradnje i povjerenja. To e pomo i razvijanju ukupnih demokratskih odnosa i snaženju pozitivne kolektivne svijesti na ovim prostorima. Pravosu e, svojom novom društveno korisnom akcijom uvo enja MiRS-a u sudove, može mnogo pomo i realiziranju op e ideje i zadataka miriteljstva, a time i svojemu sustavu dati ve i društveni zna aj, ime e osnažiti svoju društvenu ulogu. Smatram da i miritelji imaju interes, želju i potrebu da se miriteljstvo uvodi u sudove jer e imati više posla, više prilika pomagati gra anima i organizacijama da svoje probleme rješavaju suradnjom i razgovorima, više pridonositi stvaranju op e pozitivne društvene klime u komunikacijama, više sudjelovati u stvaranju sve ja e pozitivne kolektivne svijesti u izgradnji i ja anju demokratskog društva i civilizacije. U izradi priloga pomogli su sljede i tekstovi: 1. Razvoj alternativnih na ina rješavanja sporova (Strategija Ministarstva pravosu a) 2. Mirenje u gra anskim, trgova kim i radnim sporovima - knjiga grupe autora 3. Naknada štete, mobbing, vješta enje, mirenje - knjiga grupe autora. CONCILIATION AND JUDICIARY In our culture of conduct filled with aggression, intolerance and exclusiveness, the phenomenon of conciliation and negotiation as an institutional model contributes to the change of such behaviour in the first place in economy which also affects other social activities. For the entire positive development of the society, conciliation and negotiation should become a basic model of behaviour and solution of all the questions appearing in human relations and communication, whether it is the question of organizations, groups or individuals. Hence, conciliation is a general social value belonging to all structures and segments of democratic society. ODGOVORI NA PITANJA U namjeri da korisnicima naših publikacija pomognemo u svakodnevnom radu, u ovoj rubrici objavljujemo odgovore autora na neka od mnogobrojnih pitanja postavljenih na savjetovanjima u organizaciji Inženjerskog biroa d.d. i uredništvu Hrvatske pravne revije, a koja izazivaju pozornost prakti ara kako svojom aktualnoš u tako i odre enim nejasno ama u primjeni propisa. mr. sc. Šime Pavlovi, dipl. iur. * Stru ni lanak UDK KAZNENO PRAVO (materijalno i procesno) 1. KAZNENA ODGOVORNOST OPUNOMO ENIKA TRGOVA KOG DRUŠTVA ZBOG PO INJENJA KAZNENOG DJELA ZLOUPORABE OVLASTI U GOSPO- DARSKOM POSLOVANJU ( l KZ) Kazneno djelo zlouporabe ovlasti u gospodarskom poslovanju iz l Kaznenog zakona spada u kaznena djela kod kojih se kao po initelj može pojaviti samo odgovorna osoba u pravnoj osobi, definirana u l. 89. st. 7. KZ. Taj pojam odre uje odgovornu osobu kao osobu kojoj je povjeren djelokrug poslova iz podru ja djelovanja pravne osobe. Svojstvo odgovorne osobe konstitutivni je element kaznenog djela iz l KZ. Zastupanje trgova kog društva na temelju punomo i ure uje se odredbama l do 318. Zakona o obveznim odnosima. Opunomo enik može poduzimati samo one pravne poslove za ije je poduzimanje ovlašten ( l st. 1. ZOO). Ovlasti unutar kojih opunomo enik može djelovati ovise o ovlastima za zastupanje osobe u trgova kom društvu koja daje punomo i o ovlastima koje se daju preko punomo i. 1 PITANJE: Može li opunomo enik trgova kog društva odgovarati za kazneno djelo iz l KZ? * Šime Pavlovi, odvjetnik iz Zadra. 1 Više J. Barbi, Pravo društava - Knjiga prva - Op i dio, Zagreb, 1999., str , S. Triva/M. Dika, Gra ansko parni no procesno pravo, Zagreb, 2004., str i I. Crni, Zakon o obveznim odnosima, Zagreb, 2006., str listopad 2007.

108 ODGOVOR: Za ostvarenje bi a kaznenog djela iz l Kaznenog zakona (Nar. nov., br. 110/97, 27/98-ispr., 50/00-Odluka USRH, 129/00, 51/01, 111/03, 190/03-Odluka USRH, 105/04, 84/05-ispr. i 71/06, dalje: KZ) nužno je postojanje svojstva odgovorne osobe ( l. 89. st. 7. KZ). Osoba koja nema taj status ne može biti po initelj toga kaznenog djela (delictum proprium). Osoba je ili zadužena ili joj je povjereno obavljanje poslova iz podru ja djelovanja trgova kog društva pravne osobe. Opunomo enik koji postupa u skladu s konkretnim ovlaštenjima i po uputama odgovorne osobe trgova kog društva te u granicama danih uputa nije stekao svojstvo odgovorne osobe pa ne može biti po initelj kaznenog djela iz l KZ. Takvom opunomo eniku nije povjeren odre eni krug poslova koji se odnose na izvršenje zakonskih propisa ili nekog drugog op eg akta o upravljanju imovinom trgova kog društva, ili obavljanje poslova kojim se to trgova ko društvo bavi, ili pak nadzor nad obavljanjem tih poslova. 2 U l. 41. Zakon o trgova kim društvima (Nar. nov., br. 111/93, 34/99, 52/00- Odluka USRH, 118/03, dalje: ZTD) sadrži odredbe o zastupanju po zakonu. Zastupnici po zakonu mogu dati punomo drugoj osobi na temelju l. 42. toga Zakona. Naime, ovlaštenje po zakonu za zastupanje trgova kih društava imaju osobe koje su za pojedini oblik trgova kog društva odre ene ZTD-om. Zbog nediferenciranosti ne bi se moglo u cijelosti prihvatiti stajalište prema kojem odgovorna osoba, a time i po initelj navedenoga kaznenog djela, može biti.i zastupnik po punomo i, premda nema status zaposlenika, jer je i njemu povjeren odre eni djelokrug poslova iz podru ja djelovanja pravne osobe ( l. 89. st. 7.). 3 Možemo zaklju iti da nema svojstvo odgovorne osobe opunomo enik koji..postupa po uputama odgovorne osobe i u granicama danih uputa, a niti osoba koja u konkretnom slu aju poduzima samo jednokratne radnje potpisivanja ugovora Samim potpisivanjem sadržaja ugovora koji je unaprijed sastavljen, a na temelju punomo i dane od strane direktora kao odgovorne osobe osumnji eniku nije stekao i svojstvo odgovorne osobe. (VSRH, IV-Kž-14/06-3 od 12. travnja 2006.). U jednoj starijoj odluci Kž-427/89 od 9. svibnja Vrhovni sud zauzeo je stajalište da je optuženik u ulozi odgovorne osobe iz l. 3. st. 4. KZH (sada l. 89. st. 7. KZ) po inio kazneno djelo zloupotrebe položaja i ovlaštenja iz l st. 1. i 3. KZH (sada djelo iz l st. 1. i 3. KZ), tako što je.na temelju zaklju enog ugovora ozna en kao opunomo enik i bio je ovlašten da za ra un i u ime ošte ene radne organizacije kupuje trgova ku robu u tranzitu po zaklju nicama koje su mu ostavljene na raspolaganje. Time su optuženiku bili povjereni odre eni poslovi koji se odnose na izvršenje zakonskih propisa odnosno samoupravnog op eg akta, a na temelju posebne ovlasti u organizaciji udruženog rada koje mu je omogu avalo raspolaganje odnosno up- 2 Isto i VSRH u rješenju IV Kž 14/06-3 od 12. travnja P. Novoselec, u knjizi grupe autora, Posebni dio kaznenog prava, Zagreb, 2007., str. 316/ U A. Gara i, Kazneni zakon u sudskoj praksi - Op i dio, Zagreb, 2006., str ravljanje društvenom imovinom. Takva situacija, ovlasti i dužnosti optuženika i izvršenje propisa u vezi s upravljanjem društvenom imovinom svakako ine osobu koja u tome smislu djeluje odgovornom osobom prema l. 3. st. 4. KZH. Stoga ni od kakvog zna enja nije injenica da optuženik nije bio u radnom odnosu u ošte enoj radnoj organizaciji. 2. ODBIJANJE OPTUŽBE PROTIV OPTUŽENIKA I ISPITIVANJE U SVOJSTVU SVJEDOKA Donošenje sudske odluke o odbijanju optužbe protiv optuženika trenutak je u kojem mu prestaje svojstvo optuženika u kaznenom postupku i od tada u istom postupku može biti ispitan u ulozi svjedoka. PITANJE: U kojem trenutku optuženik protiv kojeg je odbijena optužba u istom kaznenom postupku može biti ispitan u svojstvu svjedoka? ODGOVOR: U istom kaznenom postupku odre ena osoba može se pojaviti samo u jednom kaznenopravnom svojstvu, što zna i da u istom postupku optuženik ne može istodobno imati svojstvo svjedoka. U tome postupku on je samo i jedino optuženik. U praksi su este procesne situacije da ovlašteni tužitelj tijekom kaznenog postupka odustane protiv nekog od suoptuženika i predloži da ga se ispita u svojstvu svjedoka. Opravdano se pita kada dolazi do promjene procesne uloge - u trenutku kada tužitelj odustane od kaznenog progona ili trenutkom donošenja sudske odluke? Treba uzeti da ta promjena nastaje formalnom odlukom suda i tek nakon toga ta osoba može se ispitati u izmijenjenoj procesnoj ulozi, tj. u svojstvu svjedoka. Štoviše, nije nužno uvijek ekati pravomo nost sudske odluke, posebice kada na strani tužitelja i optuženika ne postoji pravni interes da se žale protiv takve sudske odluke. Ostvarena je bitna postupovna povreda odredaba kaznenog postupka iz l st. 3. Zakona o kaznenom postupku (Nar. nov., br. 110/97, 27/98-ispr., 58/99, 112/99, 58/02, 143/02-ispr., 62/03-pro iš eni tekst, 178/04, 115/06, dalje: ZKP) u slu aju ispitivanja u svojstvu svjedoka ranijeg optuženika prije nego što je sud primjenom odredbe l t. 3. ZKP odbio optužbu i prije nego što mu je na temelju takve odluke prestalo formalno-pravno svojstvo optuženika te korištenje takva iskaza u donošenju sudske odluke 5. Postoji obrnuta procesna situacija kad je protiv ve ispitanog svjedoka u istom kaznenom postupku podignut optužni akt. Presuda se ne smije temeljiti na optuženikovu ranijem svjedo kom iskazu. Taj iskaz u smislu l. 9. st. 2. ZKP predstavlja nezakonit dokaz. Ostvarena je apsolutno bitna postupovna povreda odredaba kaznenog postupka iz l st. 2. ZKP kad je sud na takvom iskazu utemeljio presudu 6. 5 Isto tako i VSRH u odluci Kž-202/1986 od 22. svibnja i I KZ- 862/ od 17. prosinca Usp. A. Gara i, Pravni lijekovi u kaznenom postupku i sudskoj praksi, Zagreb, 2006., str. 142/143. listopad

109 Milan Petranovi, dipl. iur. * Stru ni lanak UDK KAZNENO PRAVO I KAZNENI POSTUPAK 1. SVOJSTVO OSNIVA A TRGOVA KOG DRUŠTVA KAO ODGOVORNE OSOBE KOJA NIJE LAN UPRAVE DRUŠTVA Svojstvo odgovorne osobe nema osniva trgova kog društva koji nije lan uprave društva, pa stoga ne može odgovarati zbog kaznenog djela zlouporabe položaja i ovlasti iz l st. 1. i 4. Kaznenog zakona, jer on nije zadužen niti mu je povjereno obavljanje poslova društva iz djelovanja pravne osobe. PITANJE: Ima li osniva trgova kog društva svojstvo odgovorne osobe ako nije lan uprave trgova kog društva i je li stoga mogu a njegova kaznena odgovornost zbog kaznenog djela iz l st. 1 i 4. Kaznenog zakona? ODGOVOR: Odmah treba re i da navedena osoba nema svojstvo odgovorne osobe u trgova kom društvu. Njoj nije povjereno obavljanje poslova iz nadležnosti društva niti je zadužena za raspored poslova trgova kog društva. Obavljanje poslova društva u isklju ivoj nadležnosti je društva, a ne osobe kao osniva a društva, pa kad je i jedini lan društva. Direktor društva dužan je poduzimati pravne radnje prema svima, pa i prema osniva u. To što je netko lan trgova kog društva, pa kada je i jedini lan, ne daje mu vlasništvo nad društvom, ve prava odre ena zakonom. Nakon osnivanja trgova kog društva poslovanje vode organi trgova kog društva, a ne osniva trgova kog društva, makar bio i samo jedan. Osniva se može pojaviti prema društvu kao vjerovnik ili kao dužnik, što je regulirano Zakonom o trgova kim društvima (Nar. nov., br. 111/93, 34/99, 52/00-Odluka USRH, 118/03), a obveza direktora trgova kog društva je da se brine o urednom obavljanju svih poslova trgova kog društva, a ne osniva a društva, makar se radilo i o jednom osniva u, pa stoga osniva trgova kog društva nema svojstvo odgovorne osobe u smislu l st. 1. i 4. Kaznenog zakona (Nar. nov., br. 110/97, 27/98-ispr., 50/00-Odluka USRH, 129/00, 51/01, 111/03, 190/03- Odluka USRH, 105/04, 84/05-ispr. i 71/06). Smatramo da je ovo obrazloženje dovoljno da se shvati uloga osniva a trgova kog društva i pitanje njegovog svojstva kao odgovorne osobe koju on zapravo nema (tako i Odluka VSRH, I KZ 317/04 od ). * Milan Petranovi, predsjednik Kaznenog odjela Vrhovnog suda Republike Hrvatske u mirovini. 2. NADLEŽNOST PREDSJEDNIKA IZVAN- RASPRAVNOG VIJE A ŽUPANIJSKOG SUDA Izvanraspravno vije e županijskog suda može odbaciti podnesak stranke nazvan optužnim prijedlogom, a ne predsjednik vije a, jer ta ovlast predsjednika vije a ne proizlazi iz odredbe l. 20. st. 2. Zakona o kaznenom postupku, a niti iz st. 6. l. 20. ovog Zakona. PITANJE: Je li predsjednik vije a županijskog suda ovlašten odbaciti podnesak stranke nazvan optužni prijedlog? ODGOVOR: Predsjednik vije a nije nadležan odbaciti podnesak stranke nazvan optužnim prijedlogom, ve to može u initi izvanraspravno vije e županijskog suda, na temelju l. 20. st. 2. Zakona o kaznenom postupku (Nar. nov., br. 110/97, 27/98-ispr., 58/99, 112/99, 58/02, 143/02-ispr., 62/03-pro iš eni tekst, 178/04, 115/06, dalje: ZKP). Odredbom l. 20. st. 6. ZKP propisano je da predsjednik vije a županijskog suda odlu uje samo u slu ajevima predvi enim u odredbama ZKP, a pod to se ne može podvesti slu aj na koji se odnosi navedeno pitanje. Naime, u odredbi l. 71. st. 3. ZKP propisano je da e se nerazumljiv podnesak odbaciti ako ga podnositelj u roku koji mu je dao sud ne ispravi odnosno dopuni. Me utim, u navedenom lanku 20. st. 6. ZKP nije propisano da takvu odluku može donijeti predsjednik prvostupanjskog vije a. Možemo, dakle, zaklju iti da predsjednik vije a suda prvog stupnja nije ovlašten donijeti odluku o odbacivanju podneska stranke nazvan optužni prijedlog. 3. PRETRAGA STUBIŠTA I ORMARI A MJERNIH URE AJA ELEKTRI NE ENERGIJE U STUBIŠTU ZGRADE Stubište stambene zgrade u kojem je smješten ormari mjernih ure aja za potrošnju elektri ne energije ne može se smatrati stanom ili prostorom koji osoba koristi kao svoj dom, odnosno prostorom povezanim s istom svrhom korištenja, pa stoga redarstvenim vlastima ne treba nalog istražnog suca za pretragu prilikom ulaska u zajedni ko stubište stambene zgrade. PITANJE: Je li redarstvenim vlastima potreban nalog istražnog suca za ulazak u stubište zgrade i pretragu ormari a za potrošnju elektri ne energije koji je smješten u zajedni kom stubištu zgrade? ODGOVOR: Pojavilo se kao dvojbeno pitanje može li se zajedni ko stubište stambene zgrade u etažnom vlasništvu, u kojem se nalazi ormari mjernih instrumenata za potrošnju elektri ne energije, smatrati dijelom stana ili prostorom koji osoba koristi kao svoj dom. 106 listopad 2007.

110 Odgovor na ovo pitanje je da se stubište zgrade u etažnom vlasništvu stanara ne može smatrati stanom, odnosno prostorom koji stanar koristi kao svoj dom, odnosno prostorom povezanim s istom svrhom korištenja, kao što je podrum, tavan i sl. u smislu odredbe l. 211.a st. 1. Zakona o kaznenom postupku. Zajedni ko stubište je prostor koji je dostupan stanarima u etažnom vlasništvu i radnicima pravne osobe koja se brine za mjerene ure aje za potrošnju elektri ne energije koji su smješteni u ormari u stubišta, pa stoga redarstvenim vlastima ne treba nalog istražnog suca za pretragu prilikom ulaska u zajedni ko stubište zgrade, jer ono ne uživa zaštitu privatnosti koju ima u vidu odredba l. 34. Ustava Republike Hrvatske. Zbog toga se pretraga ormari a za elektri ne ure aje u zajedni kom stubištu stambene zgrade smatra izvidnom radnjom redarstvenih vlasti u smislu l Zakona o kaznenom postupku, a ne pretragom doma ili prostora povezanog sa stanovanjem ( l. 211.a ZKP). Tako i odluka VSRH, I KZ 305/06 od SUDJELOVANJE PRIKRIVENIH ISTRAŽITELJA KAO SLUŽBENIH OSOBA REDARSTVENIH VLASTI REPUBLIKE SLOVENIJE U IZVIDNIM MJERAMA PRIVREMENOG OGRANI ENJA USTAVNIH PRAVA I SLOBODA IZ l ZKP U PODRU JU REPUBLIKE HRVATSKE Djelatnici redarstvenih vlasti Republike Slovenije mogu sudjelovati kao prikriveni istražitelji u podru ju Republike Hrvatske u posebnim izvidima kaznenih djela kojima se privremeno ograni avaju odre ena ustavna prava i slobode gra ana ( l do 183. ZKP), kad se to sudjelovanje temelji na Ugovoru o suradnji izme u Vlade Republike Hrvatske i Vlade Republike Slovenije u borbi protiv terorizma, krijum arenja i zlouporabe droge, kao i protiv organiziranog kriminala, te kad je ministar unutarnjih poslova Republike Hrvatske svojom odlukom odobrio to sudjelovanje službenika redarstvenih vlasti Republike Slovenije. Ako su prikriveni istražitelji Republike Slovenije postupili u skladu s odredbama navedenog Ugovora, te odobrenja ministra unutarnjih poslova Republike Hrvatske, a istražni sudac županijskog suda je mjeru iz l i l Zakona o kaznenom postupku odredio pisanim obrazloženim nalogom radi pribavljanja dokaza za kaznena djela iz l i l Kaznenog zakona, onda se u ovoj kaznenoprocesnoj situaciji prikriveni istražitelji kao službene osobe redarstvenih vlasti Republike Slovenije u tijeku postupka, na temelju l. 42.b st. 1. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o Uredu za suzbijanje korupcije i organiziranog kriminaliteta mogu ispitati kod suda u Republici Hrvatskoj kao svjedoci o sadržaju razgovora koje su vodili s osobama (osumnji enicima) u Republici Hrvatskoj prema kojima je odre ena mjera privremenog ograni enja ustavnih prava i sloboda iz l st. 1. to. 4. i 5. Zakona o kaznenom postupku. PITANJE: Je li mogu e da prikriveni istražitelji kao službene osobe redarstvenih vlasti Republike Slovenije sudjeluju u izvidnim mjerama iz l Zakona o kaznenom postupku koje je odredio istražni sudac županijskog suda u Republici Hrvatskoj, te je li mogu e njih ispitati kao svjedoke o sadržaju razgovora koje su vodili s osobama (osumnji enicima) u Republici Hrvatskoj u vezi s kaznenim djelima iz l Zakona o kaznenom postupku? ODGOVOR: Odgovor na ovo pitanje traži da se navede kakvo zna enje ima izraz redarstvene vlasti u odredbama Zakona o kaznenom postupku. Tako odredba l st. 3. Zakona o kaznenom postupku navedeni izraz tuma i tako da su redarstvene vlasti u smislu Zakona o kaznenom postupku ovlaštene službene osobe Ministarstva unutarnjih poslova i ovlaštene službene osobe Ministarstva obrane (vojna policija) u okviru njihovog djelokruga na vojnim objektima koji služe potrebama obrane, te iznimno službenici redarstvenih vlasti strane države ili me unarodnog tijela, koji u skladu s me unarodnim sporazumom na temelju pisanog odobrenja ministra unutarnjih poslova poduzimaju pojedine mjere u podru ju Republike Hrvatske, njezinom brodu ili zrakoplovu. Vidljivo je da se u odredbi l st. 3. Zakona o kaznenom postupku navodi da iznimno i službenici redarstvenih vlasti strane države imaju zna aj redarstvenih vlasti koji u skladu s me unarodnim sporazumom, na temelju pisanog odobrenja ministra unutarnjih poslova, mogu poduzimati pojedine radnje u podru ju Republike Hrvatske. Dakle, za ovlasti prikrivenih istražitelja iz Republike Slovenije za sudjelovanje u izvidnim mjerama u podru ju Republike Hrvatske bitno je postoji li me unarodni sporazum o toj djelatnosti prikrivenih istražitelja iz Republike Slovenije u podru ju Republike Hrvatske. Takav sporazum postoji. Naime, Ugovorom o suradnji izme u Vlade Republike Hrvatske i Vlade Republike Slovenije u borbi protiv terorizma, krijum arenja i zloupotrebe droge, kao i protiv organiziranog kriminala, koji je potvr en Zakonom o potvr ivanju tog ugovora (Narodne novine, broj 13/93- Me unarodni ugovori), regulirano je to pitanje. Tako na temelju l. 2. navedenog Ugovora ugovorne stranke e u cilju otkrivanja i sprje avanja kriminala, tijekom svoje suradnje poduzimati, me u ostalim, i takve policijske mjere koje e biti sukladne pravnim propisima obiju ugovornih stranaka, odnosno u istragama e sura ivati u uskla enim policijskim mjerama, ali pod uvjetom da je ministar unutarnjih poslova Republike Hrvatske svojom pisanom odlukom odobrio sudjelovanje prikrivenih istražitelja kao službenih osoba redarstvenih vlasti Republike Slovenije u podru ju Republike Hrvatske, i to radi provo enja posebnih izvidnih mjera kojima se privremeno ograni avaju ustavna prava i slobode za kaznena djela iz l Zakona o kaznenom postupku. Me utim, kada se radi o kaznenim djelima iz l. 21. Zakona o izmjenama i dopuna Zakona o Uredu za suzbijanje korupcije i organiziranog kriminaliteta (kaznena listopad

111 djela iz l st. 2 i 333. Kaznenog zakona), tada se u smislu l. 42.b navedenog Zakona, prikriveni istražitelji kao službene osobe redarstvenih vlasti Republike Slovenije, mogu ispitati kao svjedoci o sadržaju razgovora koje su vodili s osobama (osumnji enicima) u podru ju Republike Hrvatske, a prema kojima je odre ena mjera privremenog ograni enja ustavnih prava i sloboda iz l st. 1. to. 4. i 5. Zakona o kaznenom postupku i na njihovim iskazima može se utemeljiti sudska odluka, ali pod uvjetom da su postupali u skladu s navedenim me udržavnim Ugovorom i ve navedenim odobrenjem ministra unutarnjih poslova Republike Hrvatske. (Tako i Odluka VSRH, IKZ 24/07 od ). 5. OCJENA OSNOVANOSTI LIŠENJA SLOBODE S OBZIROM NA ISHOD KAZNENOG POSTUPKA Osnovanost lišenja slobode okrivljenika u tijeku kaznenog postupka ocjenjuje se s obzirom na krajnji ishod kaznenog postupka, bez obzira što je u vrijeme donošenja rješenja o odre ivanju pritvora za to postojala zakonska osnova i pravomo no rješenje o provo enju istrage za kazneno djelo iz l st. 2. Kaznenog zakona, pa kada je doneseno rješenje o obustavi istrage protiv okrivljenika zbog odustanka državnog odvjetnika od kaznenog progona, tada su ispunjeni zakonski uvjeti da se u novinama i drugim sredstvima javnog priop avanja koje su izvještavale o slu aju objavi priop enje o odluci iz koje e proizlaziti da je uhi enje okrivljenika bilo neosnovano od trenutka njegovog uhi enja. PITANJE: Protiv okrivljenika doneseno je rješenje o odre ivanju pritvora i rješenje o provo enju istrage zbog kaznenog djela iz l st. 2. Kaznenog zakona. U tijeku istražnog postupka državni odvjetnik je odustao od progona protiv okrivljenika pa je sud donio rješenje o obustavi istrage zbog navedenog kaznenog djela. Budu i da je u vrijeme lišenja slobode postojala osnovana sumnja da je okrivljenik po inio inkriminirano kazneno djelo, dakle postojali su zakonski uvjeti za odre ivanje pritvora, postavlja se pitanje je li okrivljenik bio neosnovano u pritvoru od samog po etka ili je njegovo pritvaranje bilo zakonito zbog postojanja osnovane sumnje, pa stoga ne može zahtijevati da se u novinama, koje su izvještavale o slu aju, objavi da je bio neosnovano lišen slobode. ODGOVOR: Na ovo pitanje odmah na po etku dajemo odgovor da je pritvaranje okrivljenika bilo neosnovano, bez obzira na to što je rješenje o odre ivanju pritvora u vrijeme donošenja bilo zakonito. To zbog toga što se osnovanost lišenja slobode ocjenjuje s obzirom na krajnji ishod kaznenog postupka, a ne u vrijeme postojanja osnovane sumnje, a koji je završio obustavom istražnog postupka zbog toga što je državni odvjetnik odustao od kaznenog progona okrivljenika. U vezi s ovim pitanjem potrebno je citirati odredbu l st. 1. Zakona o kaznenom postupku koja regulira oblik zadovoljštine osobe iji je ugled povrije en neopravdanom osudom ili neosnovanim oduzimanjem slobode, s time da se osnovanost lišenja slobode ocjenjuje s obzirom na krajnji ishod kaznenog postupka, a ne s obzirom na to što je pritvaranje bilo zakonito i što je postojalo utvr enje osnovane sumnje da je okrivljenik po inio kazneno djelo. To zna i da je okrivljenik od samog po etka bio neosnovano lišen slobode, jer je došlo do obustave kaznenog postupka protiv okrivljenika zbog odustanka državnog odvjetnika od kaznenog progona. Budu i da je lišenje slobode i pokretanje postupka bilo prikazivano u novinama i da je time bio povrije en ugled okrivljenika, ispunili su se zakonski uvjeti da se u novinama i drugim sredstvima javnog priop avanja objavi priop enje o odluci iz koje e proizlaziti da je uhi enje okrivljenika bilo neosnovano. 6. RASPRAVNA SPOSOBNOST OPTUŽENIKA I NJEGOVO ISPITIVANJE PRIJE GLAVNE RASPRAVE Kad je optuženik raspravno nesposoban zbog duševnih smetnji, njega je predsjednik vije a prije po etka glavne rasprave obvezan pokušati ispitati u prisutnosti vještaka psihijatra radi ocjene njegove raspravne sposobnosti. PITANJE: Kad je optuženik po nalazu i mišljenju vještaka psihijatra raspravno nesposoban zbog duševnih smetnji, mora li se on prije po etka glavne rasprave pokušati ispitati u prisutnosti vještaka psihijatra radi ocjene njegove raspravne sposobnosti? ODGOVOR: Optuženika koji je po nalazu vještaka psihijatra raspravno nesposoban zbog duševnih smetnji, prije po etka glavne rasprave, predsjednik vije a obvezan je pokušati ispitati optuženika u prisutnosti vještaka psihijatra radi ocjene njegove raspravne sposobnosti. U tom slu aju prisutni vještak psihijatar ustanovit e ima li optuženik duševne smetnje i dati svoje mišljenje je li optuženik sposoban shvatiti prirodu i svrhu kaznenog postupka, razumjeti pojedine procesne radnje i njihove posljedice, sporazumijevati se s braniteljem i davati mu upute ( l st. 4. u vezi s l st. 5. Zakona o kaznenom postupku). Ako se ne bi postupilo na opisani na in, ostvarila bi se relativno bitna povreda odredaba kaznenog postupka iz l st. 3. Zakona o kaznenom postupku. Odredba l st. 4. Zakona o kaznenom postupku ima imperativni karakter i štiti prava optuženika na pravi no su enje i prava na pristup sudu, sukladno odredbi l Konvencije za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda (Nar. nov., br. 18/97-Me unarodni ugovori) radi otklanjanja bilo kakve mogu nosti zlouporabe s osobama koje imaju duševne smetnje. 108 listopad 2007.

112 7. OCJENA ISKAZA SVJEDOKA DANIH PRED NEPROPISNO SASTAVLJENIM VIJE EM Kad su iskazi svjedoka u istom kaznenom predmetu dani pred vije em za mladež, umjesto pred vije em po op im propisima, nisu samo zato nezakoniti dokazi, jer nema zakonske odredbe u Zakonu o kaznenom postupku prema kojoj bi takvi dokazi bili odre eni kao nezakoniti pa se stoga na njima u ponovljenom postupku može utemeljiti sudska odluka. PITANJE: Može li se sudska odluka u ponovljenom postupku u istom predmetu, a nakon ukidanja prve presude, utemeljiti na iskazima svjedoka koje su oni dali pred vije em za mladež, umjesto pred vije em stavljenim po op im propisima? ODGOVOR: Ne radi se o nezakonitim dokazima iz l. 9. st. 2. Zakona o kaznenom postupku kad su svjedoci u istom kaznenom predmetu dali iskaze pred vije em koje nije bilo propisno sastavljeno, tj. pred vije em za mladež, umjesto pred vije em sastavljenom po op im propisima. Naime, nepropisni sastav suda u žalbenom postupku ima za posljedicu ukidanje pobijane presude jer se radi o povredi iz l st. 1. to. 1. Zakona o kaznenom postupku, ali to istodobno ne ini dokaze izvedene pred nepropisno sastavljenim vije em nezakonitima, jer su svjedoci i u tom slu aju ispitani u skladu s odredbama Zakona o kaznenom postupku. Zakonitost dokaza ocjenjuje se za svaki dokaz zasebno, tako da se pritom ispituje je li izvorni dokaz pribavljen povredom odredaba kaznenog postupka koje to izri ito odre uju. Me utim, ako se dogodi da sudi sud nepropisnog sastava, on nije ovlašten ocjenjivati dokaze i donijeti odluku o odgovornosti po initelja kaznenog djela jer je to propisano odredbom l st. 1. to. 1. Zakona o kaznenom postupku, dok nema zakonske odredbe koja bi dokaze izvedene pred takvim vije em utvrdila nezakonitima. 8. ZAMJENA ODLUKE O IZRE ENOJ ODGOJNOJ MJERI Kad se poslije donošenja odluke kojom je prema maloljetniku izre ena odgojna mjera poja ane brige i nadzora pojave okolnosti kojih nije bilo u vrijeme donošenja odluke ili se za njih nije znalo, a one bi o ito utjecale na izbor mjere, sud može u sjednici vije a za mladež izre enu mjeru zamijeniti tako da mu izrekne drugu odgojnu mjeru, a ne da mu u toj sjednici umjesto izre ene odgojne mjere izrekne kaznu maloljetni kog zatvora ( l. 17. i 100. Zakona o sudovima za mladež). PITANJE: Prema maloljetniku sud za mladež je izrekao odgojnu mjeru poja ane brige i nadzora zbog kaznenog djela iz l st. 1. KZ ali su se nakon donošenja odluke o izre enoj odgojnoj mjeri pojavile okolnosti koje opravdavaju da se izre ena odgojna mjera u sjednici vije a za mladež zamijeni drugom mjerom. Postavlja se pitanje je li u toj situaciji na temelju l. 17. i l Zakona o sudovima za mladež izre enu mjeru mogu e zamijeniti kaznom maloljetni kog zatvora ili nekom drugom odgojnom mjerom. ODGOVOR: Za odgovor na ovo pitanje citirat emo odredbu l. 17. st. 2. to. 1. do 3. Zakona o sudovima za mladež (Nar. nov., br. 111/97, 27/98 i 12/02) koja regulira zamjenu izre enih odgojnih mjera u sjednici vije a suda za mladež. Ovom odredbom nisu propisana ograni enja u pogledu mogu nosti zamjene izre ene odgojne mjere poja ane brige i nadzora kako u odnosu na minimalno trajanje izvršenja odgojne mjere tako i u odnosu na vrstu odgojne mjere, ali se u ovoj odredbi ne spominje da je izre enu odgojnu mjeru mogu e zamijeniti kaznom maloljetni kog zatvora. Smisao ove odredbe je u tome da se izre ena odgojna mjera može zamijeniti nekom drugom odgojnom mjerom kojom e se bolje posti i svrha odgojnih mjera, imaju i u vidu ograni enja iz l. 32. Zakona o sudovima za mladež, ali se ne može zamijeniti izre enu odgojnu mjeru kaznom maloljetni kog zatvora, jer za takvu odluku nema temelja u odredbama Zakona o sudovima za mladež. Ovdje je potrebno još navesti da se kazna maloljetni kog zatvora može izre i maloljetniku samo nakon redovito provedenog kaznenog postupka, i to tako da ta odluka mora biti u skladu s odredbama l. 23. i 24. Zakona o sudovima za mladež, a izvan tih propisa nema mogu nosti za njeno izricanje, pa stoga te mogu nosti nema ni u postupku zamjene za neku ranije izre enu odgojnu mjeru. pretplatnicima naših izdanja pored ostalih usluga, dajemo svakodnevno besplatno odgovore na postavljena pitanja te savjete i mišljenja u svezi s primjenom propisa i unapre enja poslovanja tel. 01/ , ingbiro@ingbiro.hr listopad

113 PRAVNA IZDANJA PRAVNA IZDANJA Pripremio: Dragutin Nemec, dipl. iur. FINANCIJSKO PRAVO ISBN Andrascek-Peter, Ramona Lehrbuch Abgabenordnung ueberarbeitete Aufl. - Hamm: NWB, Neue Wirtschafts-Briefe, str.; 25 cm (NWB Steuerfachkurs. Wissen; 1) Cijena: 315 kn ISBN Funck, Bernhard G. Konflikte im Steuerrecht : Empirische Analyse von Streitpotenzialen im Einkommen-, Koerperschaft- und Gewerbesteuerrecht mit Vorschlaegen zur Konfliktreduzierung. - Frankfurt am Main: Peter Lang, XXIII., 253 str.: graf. prikazi; 21 cm (Studien zur Wirtschaftspolitik, ISSN ; Bd. 77) Cijena: 530 kn ISBN Schudrowitz, Juri Moeglichkeiten und Grenzen der Regelbindung fuer die Fiskalpolitik. - Hamburg: Verlag Dr. Kova, XIV., 276, XV-LXIII. str.; 21 cm (Wirtschaftspolitik in Forschung und Praxis, ISSN ; Bd. 21) Cijena: 900 kn GRA ANSKO PRAVO ISBN (Staempfli) European tort law : eastern and western perspectives / editor Mauro Bussani. - Bern : Staempfli Publishers ; Muenchen : Sellier. European Law Publishers; Brussels: Bruylant; Athens: Ant. N. Sakkoulas Publishers, XIV., 379 str.; 23 cm (Droit prive europeen; 5) Cijena: 570 kn KAZNENO PRAVO ISBN Novoselec, Petar Op i dio kaznenog prava izmijenjeno izd. - Zagreb: Pravni fakultet, * Dragutin Nemec, Pravni fakultet Sveu ilišta u Zagrebu. - XXII., 564 str.; 24 cm Cijena: 250 kn ISBN Posebni dio kaznenog prava / autori: Igor Bojani... [et al.] ; urednik Petar Novoselec - 1. izd. - Zagreb : Pravni fakultet Sveu ilišta, XVIII., 421 str.; 24 cm Cijena: 200 kn KAZNENO PROCESNO PRAVO ISBN Loewe, Erich Die Strafprozessordnung und das Gerichtsverfassungsgesetz: Grosskommentar / [Erich] Loewe - [Werner] Rosenberg ; Hrsg. Volker Erb... [et al.] neu bearbeitete Aufl. - Berlin : de Gruyter Recht, sv.; 25 cm Cijena: 1600 kn ME UNARODNO PRAVO ISBN Scharf, Michael P. The law of international organizations: problems and materials / Michael P. Scharf - 2nd ed. - Durham: Carolina Academic Press, XXVII., 1326 str.; 26 cm Cijena: 840 kn ISBN Wallace, Rebecca M.M. International law in the nutshell. - 1st ed. - London: Sweet and Maxwell, XII., 149 str.; 22 cm Cijena: 110 kn OBITELJSKO PRAVO ISBN Quinn, Mary Joy Guardianships of adults: achieving justice, autonomy, and safety. - New York: Springer Publishing Company, XIX., 332 str.; 23 cm Cijena: 395 kn ISBN (pbk.) MacGlynn, Clare Families and the European Union: law, politics and pluralism / Clare McGlynn 110 listopad 2007.

114 - Cambridge: Cambridge University Press, XXXI., 230 str.; 23 cm Cijena: 350 kn PRAVO EUROPSKE UNIJE ISBN Peers, Steve EU justice and home affairs law. - 2nd ed. - Oxford: Oxford University Press, CXIV., 588 str.; 24 cm Cijena: 880 kn ISBN Williams, Andrew EU human rights policies: a study in irony. - Oxford: Oxford University Press, XIX., 219 str.; 24 cm (Oxford Studies in European law) Cijena: 295 kn ISBN U ur, Marinko. Konvencije Me unarodne organizacije rada: s komentarima / Marinko. U ur, Sandra Laleta. - Zagreb: TIM press; Rijeka: Pravni fakultet, str.; 30 cm Cijena: 300 kn TRGOVA KO PRAVO ISBN Commercial agency, franchise and distribution contracts (PEL CAFDC) / prepared by Martijn W. Hesselink... [et al.]. - Oxford: Oxford University Press, XLIII., 371 str.; 24 cm Cijena: 910 kn UPRAVNO PRAVO ISBN Public administrations and services of general interest: what kind of Europeanisation? / under the direction of Michel Mangenot. - Maastricht : European Institute of Public Administration, XIII., 186 str.; 24 cm Cijena: 400 kn USTAVNO PRAVO ISBN Jackson, Vicki C. Comparative constitutional law. - 2nd ed. - New York: Foundation Press, LXXVII., 1776 str.; 26 cm Cijena: 830 kn ISBN Non-state actors and human rights / edited by Philip Alston. - Oxford ; New York: Oxford, IX., 387 str.; 24 cm (The Collected courses of the academy of European law; vol. 12/3) Cijena: 350 kn ISBN Ovey, Clare Jacobs and White, the European Convention on human rights / Clare Ovey and Robin White -4th ed.. - Oxford: Oxford University Press, LXIII., 591 str.; 25 cm Cijena: 470 kn AKCIJA AKTUALNA PITANJA KAZNENOG ZAKONODAVSTVA M. Benko - A. Garačić - M. Goreta - M. Grgić - I. Josipović Z. Kaleb - S. Katušić-Jergović - A. Kovačić - R. Marijan D. Novosel - J. Omejec - Š. Pavlović - D. Primorac M. Rašo - K. Turković i suradnici 408 stranica Cijena: 200,00 kuna listopad

115 PREGLED NOVIH PROPISA (1. rujna rujna 2007.) Ovaj pregled sadrži propise bliske problematici koju obra uje asopis Hrvatska pravna revija. Potpuni i detaljniji pregled važe ih propisa objavljuje se u publikaciji Ing Registar u izdanju Inženjerskog biroa d.d. Pravilnik o izmjenama i dopunama Pravilnika o uvjetima za stjecanje i provjeru stru nih znanja potrebnih za dobivanje dozvole ili licence za obavljanje poslova brokera, investicijskog savjetnika i ovlaštenog upravitelja mirovinskim fondovima - stupa na snagu 13. IX Narodne novine broj 93. od 10. rujna Pravilnik o utvr ivanju uvjeta zdravstvene sposobnosti lanova posade pomorskih brodova, brodica i jahti - stupa na snagu 10. IX Statut Hrvatske stranke pravne države - stupa na snagu 3. III Priredila: Neda Cicvari, dipl. iur. * Narodne novine broj 91. od 3. rujna Uredba o izmjenama i dopuni Uredbe o unutarnjem ustrojstvu ureda državne uprave u županijama - stupa na snagu 11. IX Odluka o prodaji dionica HT - Hrvatske telekomunikacije d.d. javnom ponudom - stupa na snagu 3. IX Pravilnik o djelatnostima za koje je potrebno utvrditi provedbu mjera za zaštitu od buke - stupa na snagu 11. IX Pravilnik o stru nom ispitu iz podru ja zaštite od buke - stupa na snagu 11. IX Pravilnik o uvjetima glede prostora, opreme i zaposlenika pravnih osoba koje obavljaju stru ne poslove zaštite od buke - stupa na snagu 11. IX Pravilnik o izmjenama i dopunama Pravilnika o temeljnim zahtjevima za ure aje koji proizvode opti ko zra enje te uvjetima i mjerama zaštite od opti kog zra enja - stupa na snagu 11. IX Odluka o aktualnoj vrijednosti mirovine od 1. srpnja stupa na snagu 11. IX Odluka o najnižoj mirovini za jednu godinu mirovinskog staža od 1. srpnja stupa na snagu 11. IX Odluka o osnovici za odre ivanje naknade zbog tjelesnog ošte enja i o uskla ivanju nov anih naknada zbog tjelesnog ošte enja od 1. srpnja stupa na snagu 11. IX Narodne novine broj 92. od 5. rujna Naredba o dopuni Naredbe o na inu upla ivanja prihoda prora una, obveznih doprinosa te prihoda za financiranje drugih javnih potreba u godini - stupa na snagu 5. IX *Neda Cicvari, Inženjerski biro, d.d., Zagreb. Narodne novine broj 94. od 13. rujna Uredba o grani nim vrijednostima sadržaja hlapivih organskih spojeva u odre enim bojama i lakovima i proizvodima za završnu obradu vozila - stupa na snagu 21. IX Uredba o osnivanju Visoke škole za menadžment u turizmu i informatici u Virovitici - stupa na snagu 13. IX Uredba o osnivanju Hrvatskog muzeja turizma - stupa na snagu 21. IX Uredba o izmjeni Uredbe o osnivanju Javne ustanove Hrvatski olimpijski centar - stupa na snagu 13. IX Uredba o izmjenama i dopunama Uredbe o carinskoj tarifi za godinu - stupa na snagu 13. IX Odluka o izmjenama i dopunama Odluke o prodaji dionica HT-Hrvatske telekomunikacije d.d. javnom ponudom - stupa na snagu 13. IX Odluka o izmjeni i dopuni Odluke o na inu prodaje, cijeni, posebnim pogodnostima, vremenu prodaje i uvjetima prodaje dionica INA-Industrija nafte d.d. zaposlenicima i ranije zaposlenima u društvima koja ine INA grupu - stupa na snagu 13. IX Pravilnik o prora unskim klasifikacijama - stupa na snagu 21. IX Pravilnik o kriterijima za odre ivanje namjene pojedinog dijela luke otvorene za javni promet županijskog i lokalnog zna aja, na in pla anja veza, uvjete korištenja, te odre ivanja maksimalne visine naknade i raspodjele prihoda - stupa na snagu 21. IX Narodne novine broj 95. od 17. rujna Uredba o uvo enju izvozne carine na pšenicu - stupa na snagu 25. IX Pravilnik o o evidniku, izvješ u o ulovu o dostavi podataka o gospodarskom ribolovu na moru - stupa na snagu 1. I listopad 2007.

116 Narodne novine broj 96. od 19. rujna Pravilnik o dopunama Pravilnika o provedbi programa razvitka seoskog prostora - stupa na snagu 19. IX Pravilnik o izmjeni Pravilnika o na inu prijavljivanja i odjavljivanja, te stjecanju statusa osigurane osobe u obveznom zdravstvenom osiguranju - stupa na snagu 27. IX Pravilnik o izmjeni Pravilnika o sastavu, ovlastima i na inu rada lije ni kih povjerenstava Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje - stupa na snagu 27. IX Odluka o visini popusta na cijenu police dopunskog zdravstvenog osiguranja Odluka o izmjenama i dopunama Odluke o utvr ivanju Osnovne liste lijekova Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje - stupa na snagu 19. IX , a primjenjuje se od 1. X Odluka o izmjenama i dopunama Odluke o utvr ivanju Dopunske liste lijekova Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje - stupa na snagu 19. IX , a primjenjuje se od 1. X Odluka o izmjeni i dopuni Odluke o utvr ivanju popisa posebno skupih lijekova utvr enih Odlukom o utvr ivanju osnovne liste lijekova Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje - stupa na snagu 19. IX , a primjenjuje se od 1. X Odluka o izmjenama i dopunama Odluke o osnovama za sklapanje ugovora o provo enju zdravstvene zaštite iz obveznog zdravstvenog osiguranja - stupa na snagu 19. IX Odluka o izmjeni i dopuni Odluke o vrsti i cijeni police dopunskog zdravstvenog osiguranja Stopa promjene proizvo a kih cijena industrijskih proizvoda u kolovozu godine. Indeks potroša kih cijena u Republici Hrvatskoj u kolovozu godine Narodne novine broj 97. od 24. rujna Odluka o izmjenama i dopunama Odluke o prodaji dionica HT-Hrvatske telekomunikacije d.d. javnom ponudom - stupa na snagu 24. IX Pravilnik o uvjetima i postupku za izdavanje dopusnice za obavljanje znanstvene djelatnosti - stupa na snagu 24. IX Pravilnik o obra unu i pla anju naknade za korištenje voda - stupa na snagu 24. IX Narodne novine broj 98. od 26. rujna Odluka o objavljivanju pravila o potporama za zaštitu okoliša - stupa na snagu 26. IX Odluka o dopuni Odluke o utvr ivanju Popisa dijagnosti kih i terapijskih postupaka u zdravstvenim djelatnostima - vremenski i kadrovski normativi - stupa na snagu 26. IX Pravilnik o sadržaju i postupku javnog natje aja za davanje koncesija za obavljanje djelatnosti radija i/ili televizije - stupa na snagu 4. X Dodatak II. Kolektivnom ugovoru za državne službenike i namještenike Sporazum o zaštiti dostojanstva državnih službenika i namještenika - stupa na snagu 19. IX , a primjenjuje se od 1. I listopad

117 TRŽNICE RIJEKA d.d. RIJEKA, Demetrova 3 Na temelju lanka 20. Zakona o ra unovodstvu TRŽNICE RIJEKA d.d. RIJEKA javno objavljuje rezultate poslovanja za godinu. BILANCA NA DAN 31. prosinca Opis pozicije Iznos u kunama AKTIVA A. POTRAŽIVANJA ZA UPISANI A - NEUPLA ENI KAPITAL B. DUGOTRAJNA IMOVINA ,07 I. Nematerijalna imovina 5.353,64 II. Materijalna imovina ,01 III. Financijska imovina ,42 IV. Potraživanja - C. KRATKOTRAJNA IMOVINA ,65 I. Zalihe - II. Potraživanja ,05 III. Financijska imovina ,65 IV. Novac na ra unu i u blagajni ,95 D. PLA ENI TROŠKOVI BUDU EG 7.660,00 RAZDOBLJA I NEDOSPJELA NAPLATA PRIHODA E. GUBITAK IZNAD VISINE KAPITALA - F. UKUPNA AKTIVA ,72 G. IZVANBILAN NI ZAPISI ,69 PASIVA A. KAPITAL I REZERVE ,94 I. Upisani kapital ,00 II. Premije na emitirane dionice - III. Revalorizacijska rezerva ,87 IV. Rezerve ,40 V. Zadržana dobit ,70 VI. Dobitak teku e godine ,97 B. DUGORO NA REZERVIRANJA ZA - RIZIKE I TROŠKOVE C. DUGORO NE OBVEZE ,00 D. KRATKORO NE OBVEZE ,86 E. ODGO ENO PLA ANJE ,92 TROŠKOVA I PRIHOD BUDU EG RAZDOBLJA F. UKUPNA PASIVA ,72 G. IZVANBILAN NI ZAPISI ,69 RA UN DOBITI I GUBITKA za razdoblje od 1. sije nja do 31. prosinca Opis pozicije Iznos u kunama 1. UKUPNI PRIHODI ,82 2. UKUPNI RASHODI ,94 3. DOBIT PRIJE OPOREZIVANJA ,88 4. POREZ NA DOBIT ,91 5. DOBIT FINANCIJSKE GODINE ,94 Predsjednica Uprave Društva: Silvana Šubat INŽENJERSKI BIRO - REVIZIJA d.o.o. RIJEKA, Riva 20 IZVJEŠ E NEOVISNOG REVIZORA DIONI ARIMA TRŽNICE RIJEKA D.D. RIJEKA U razdoblju od 20. studenoga godine s prekidima do 15. ožujka godine obavili smo reviziju financijskih izvještaja Društva TRŽNICE RIJEKA d.d. Rijeka i to Bilance sa stanjem na 31. prosinca godine, Ra una dobiti i gubitka za godinu i Bilješke uz financijske izvještaje. 114 listopad Izvještaji su prikazani na stranicama 3 do 20. Ovi financijski izvještaji nisu sa injeni na konsolidacijskoj osnovi, a Društvo sastavlja i konsolidirane financijske izvještaje. Odgovornost Uprave Uprava Društva je odgovorna za sastavljanje i objektivan prikaz ovih financijskih izvještaja u skladu sa zakonima Republike Hrvatske. Odgovornosti Uprave uklju uju: utvr ivanje, uvo enje i održavanje internih kontrola relevantnih za sastavljanje i fer prezentaciju financijskih izvještaja u kojima ne e biti zna ajnih pogrešnih prikazivanja uzrokovanih prijevarom ili pogreškom, odabir i primjenu odgovaraju ih ra unovodstvenih politika i stvaranje razumnih ra unovodstvenih procjena u danim okolnostima. Odgovornost revizora Naša je odgovornost za izraženo mišljenje o tim financijskim izvještajima na osnovi obavljene revizije. Reviziju smo obavili sukladno Me unarodnim revizijskim standardima primjenjivanim u praksi Republike Hrvatske. Ti standardi zahtijevaju pridržavanje revizora eti kih pravila te planiranje i provo enje revizije kako bi se steklo razumno uvjerenje o tome da u financijskim izvještajima nema zna ajnih pogrešnih prikazivanja. Revizija uklju uje obavljanje postupaka radi pribavljanja revizijskih dokaza o iznosima i objavama prikazanima u financijskim izvještajima. Odabir postupaka, uklju uju i i procjenu rizika zna ajnih pogrešnih prikazivanja u financijskim izvještajima zbog prijevara ili pogrešaka, ovisi o prosudbi revizora. Pri procjenjivanju tih rizika, revizor razmatra interne kontrole relevantne za klijentovo sastavljanje i fer prikazivanje financijskih izvještaja kako bi odredio revizorske postupke koji su odgovaraju i u danim okolnostima, ali ne i za izražavanje mišljenja o u inkovitosti internih kontrola Društva. Revizija tako er uklju uje ocjenjivanje prikladnosti primijenjenih ra unovodstvenih politika i razboritosti ra unovodstvenih procjena Uprave, kao i ocjenu cjelokupnog prikaza financijskih izvještaja. Vjerujemo da su nam pribavljeni revizijski dokazi dostatni i prikladni za osiguravanje osnove za izražavanje našeg mišljenja. Mišljenje Prema našem mišljenju, financijski izvještaji Društva TRŽNICE RIJEKA d.d. Rijeka, osim što nisu na konsolidacijskoj osnovi, u svim zna ajnim aspektima, realno i objektivno prikazuju financijsko stanje na 31. prosinca godine i rezultate poslovanja za godinu koja završava na navedeni datum, zasnovani su na važe em Zakonu o ra unovodstvu Republike Hrvatske objavljenom u Narodnim novinama Republike Hrvatske (NN 146/05) i u skladu su s Me unarodnim ra unovodstvenim standardima koji su Odlukom o privremenoj primjeni tih Standarda objavljeni u Narodnim novinama Republike Hrvatske (NN 61/06). Kvalifikacije koje ne utje u na revizorovo Mišljenje Neovisno od izraženog mišljenja skre emo pozornost na Bilješku 1. vezano uz istek Ugovora o koncesiji. Naime, Društvo znatan dio svoje djelatnosti cca 80% obavlja na nekretninama koje su vlasništvo Grada Rijeke i koje nekretnine su temeljem Ugovora o upotrebi i gospodarenju objektima dane na upravljanje Društvu. Koncesija je odobrena do VII. mjeseca godine te je neizvjesno produljenje iste kao i uvjeti pod kojima e se koncesija ponuditi. Neproduljenje koncesije bitno bi utjecalo na daljnje poslovanje i potrebu zna ajnog restrukturiranja što može imati utjecaja na vremensku neograni enost poslovanja Društva. U Rijeci, 23. ožujka godine. Ovlašteni revizor: Kristina Krivi i Ugrin Inženjerski biro - revizija d.o.o. Rijeka Direktor i ovlašteni revizor: Ana Krivi i

118 TRŽNICE RIJEKA d.d. RIJEKA, Demetrova 3 Na temelju lanka 20. Zakona o ra unovodstvu TRŽNICE RIJEKA d.d. RIJEKA javno objavljuje rezultate poslovanja za godinu. KONSOLIDIRANA BILANCA NA DAN 31. prosinca Opis pozicije Iznos u kunama AKTIVA A. POTRAŽIVANJA ZA UPISANI A - NEUPLA ENI KAPITAL B. DUGOTRAJNA IMOVINA ,79 I. Nematerijalna imovina 7.186,97 II. Materijalna imovina ,83 III. Financijska imovina ,99 IV. Potraživanja - C. KRATKOTRAJNA IMOVINA ,49 I. Zalihe ,72 II. Potraživanja ,53 III. Financijska imovina ,43 IV. Novac na ra unu i u blagajni ,81 D. PLA ENI TROŠKOVI BUDU EG ,13 RAZDOBLJA I NEDOSPJELA NAPLATA PRIHODA E. GUBITAK IZNAD VISINE KAPITALA - F. UKUPNA AKTIVA ,41 G. IZVANBILAN NI ZAPISI ,69 PASIVA A. KAPITAL I REZERVE ,27 I. Upisani kapital ,35 II. Premije na emitirane dionice ,20 III. Revalorizacijska rezerva ,87 IV. Rezerve ,17 V.a) Zadržana dobit ,06 V.b) Preneseni gubitak - VI. Dobitak teku e godine ,62 B. DUGORO NA REZERVIRANJA ZA - RIZIKE I TROŠKOVE C. DUGORO NE OBVEZE ,00 D. KRATKORO NE OBVEZE ,22 E. ODGO ENO PLA ANJE ,92 TROŠKOVA I PRIHOD BUDU EG RAZDOBLJA F. UKUPNA PASIVA ,41 G. IZVANBILAN NI ZAPISI ,69 KONSOLIDIRANI RA UN DOBITI I GUBITKA za razdoblje od 1. sije nja do 31. prosinca Opis pozicije Iznos u kunama 1. UKUPNI PRIHODI ,18 2. UKUPNI RASHODI ,92 3. DOBIT PRIJE OPOREZIVANJA ,26 4. POREZ NA DOBIT ,66 5. DOBIT FINANCIJSKE GODINE ,60 Predsjednica Uprave Društva: Silvana Šubat INŽENJERSKI BIRO - REVIZIJA d.o.o. RIJEKA, Riva 20 IZVJEŠ E NEOVISNOG REVIZORA DIONI ARIMA TRŽNICE RIJEKA D.D. RIJEKA U razdoblju od 20. studenoga godine s prekidima do 10. travnja godine obavili smo reviziju konsolidiranih financijskih izvještaja Društva TRŽNICE RIJEKA d.d. Rijeka i to Bilance sa stanjem na 31. prosinca godine, Ra una dobiti i gubitka za godinu i Bilješki uz financijske izvještaje. Izvještaji su prikazani na stranicama 3 do 24. Konsolidirani financijski izvještaji sadrže podatke Tržnice Rijeka d.d. kao Matice i povezanih društava PSC Lovorka d.d. Rijeka i Orada trade d.o.o. Rijeka. Odgovornost Uprave Uprava Društva je odgovorna za sastavljanje i objektivan prikaz ovih financijskih izvještaja u skladu sa zakonima Republike Hrvatske. Odgovornosti Uprave uklju uju: utvr ivanje, uvo enje i održavanje internih kontrola relevantnih za sastavljanje i fer prezentaciju financijskih izvještaja u kojima ne e biti zna ajnih pogrešnih prikazivanja uzrokovanih prijevarom ili pogreškom, odabir i primjenu odgovaraju ih ra unovodstvenih politika i stvaranje razumnih ra unovodstvenih procjena u danim okolnostima. Odgovornost revizora Naša je odgovornost za izraženo mišljenje o tim financijskim izvještajima na osnovi obavljene revizije. Reviziju smo obavili sukladno Me unarodnim revizijskim standardima primjenjivanim u praksi Republike Hrvatske. Ti standardi zahtijevaju pridržavanje revizora eti kih pravila te planiranje i provo enje revizije kako bi se steklo razumno uvjerenje o tome da u financijskim izvještajima nema zna ajnih pogrešnih prikazivanja. Revizija uklju uje obavljanje postupaka radi pribavljanja revizijskih dokaza o iznosima i objavama prikazanima u financijskim izvještajima. Odabir postupaka, uklju uju i i procjenu rizika zna ajnih pogrešnih prikazivanja u financijskim izvještajima zbog prijevara ili pogrešaka, ovisi o prosudbi revizora. Pri procjenjivanju tih rizika, revizor razmatra interne kontrole relevantne za klijentovo sastavljanje i fer prikazivanje financijskih izvještaja kako bi odredio revizorske postupke koji su odgovaraju i u danim okolnostima, ali ne i za izražavanje mišljenja o u inkovitosti internih kontrola Društva. Revizija tako er uklju uje ocjenjivanje prikladnosti primijenjenih ra unovodstvenih politika i razboritosti ra unovodstvenih procjena Uprave, kao i ocjenu cjelokupnog prikaza financijskih izvještaja. Vjerujemo da su nam pribavljeni revizijski dokazi dostatni i prikladni za osiguravanje osnove za izražavanje našeg mišljenja. Kvalifikacije koje utje u na revizorovo Mišljenje Mi nismo obavljali reviziju financijskih izvještaja povezanog društva Orada trade d.o.o. za godinu pa se ogra ujemo od po etnih stanja Bilance i njihovog mogu eg utjecaja na Ra un dobiti i gubitka za godinu. Isto tako nismo bili pozvani prisustvovati popisu zaliha trgova ke robe toga Društva, na dijelu skladišta ija je vrijednost iskazana u iznosu kn pa se ogra ujemo od eventualno mogu ih razlika koje bi bile utvr ene, ako postoje, da smo bili prisutni popisu. Mišljenje Prema našem mišljenju, konsolidirani financijski izvještaji Društva TRŽNICE RIJEKA d.d. Rijeka, osim eventualnih mogu ih utjecaja iz Kvalifikacije, u svim zna ajnim odrednicama, istinito i objektivno prikazuju financijsko stanje na 31. prosinca godine i rezultate poslovanja za godinu koja završava na navedeni datum, zasnovani su na važe em Zakonu o ra unovodstvu Republike Hrvatske objavljenom u Narodnim novinama Republike Hrvatske (NN 146/05) i u skladu su s Me unarodnim ra unovodstvenim standardima koji su Odlukom o privremenoj primjeni tih Standarda objavljeni u Narodnim novinama Republike Hrvatske (NN 61/06). Kvalifikacije koje ne utje u na revizorovo Mišljenje Neovisno od izraženog mišljenja skre emo pozornost na Bilješku 1. vezano uz istek Ugovora o koncesiji koja je odobrena do VII. mjeseca godine te je neizvjesno produljenje iste kao i uvjeti pod kojima e se koncesija ponuditi. Neproduljenje koncesije bitno bi utjecalo na daljnje poslovanje i potrebu zna ajnog restrukturiranja što može imati utjecaja na vremensku neograni enost poslovanja Matice. Isto tako, kao što je navedeno u Bilješci 8.(vi), kod povezanog društva PSC Lovorka d.d. zbog postupka koji se vodi pri nadležnom Sudu nije mogu e procijeniti izvjesnost upisa prava vlasništva nad zemljištem za cca 4,7 mil. kn. U Rijeci, 10. travnja godine. Ovlašteni revizor: Kristina Krivi i Ugrin Inženjerski biro - revizija d.o.o. Rijeka Direktor i ovlašteni revizor: Ana Krivi i listopad

119 ZAKLADA ZLATKO CRNI Zagreb, Trg Nikole Šubi a Zrinskog 5, tel , fax Broj: 10/07 Zagreb, 26. rujna ZAKLADNO VIJE E RASPISUJE n a t j e a j za dodjelu STIPENDIJE ZAKLADE ZLATKO CRNI I. Natje aj se raspisuje za akademsku godinu 2007/2008 Pravo na dodjelu Stipendije imaju svi studenti II, III i IV godine studija na dodiplomskom studiju na svim pravnim fakultetima u Republici Hrvatskoj koji nisu stariji od 26 godina: -ako nisu, osim iz opravdanih razloga, ponavljali godinu studija i -ako im je prosjek ocjena u dosadašnjem studiju 4,00 ili više. Prosjek ocjena predstavlja broj koji se dobije kada se zbroj ocjena položenih ispita podijeli s brojem svih predmeta koje je kandidat odslušao u dosadašnjem tijeku studija. II. Kandidati se vrednuju u skladu s Pravilnikom o stipendiranju i to na na in da se boduje uspjeh u studiju, znanstveno-stru ni rad i nagrada dekana, rektora i odgovaraju a me unarodna ili druga nagrada. III. Zaklada iz svojih sredstava dodjeljuje 15 stipendija, dok po jednu stipendiju financira Hrvatska javnobilježni ka komora, Odvjetni ka društva iz Zagreba Žuri i partneri, Hanžekovi Radakovi i partneri, Bogdanovi &Doli ki i partneri, Su evi i partneri, Andreis- oguri, Odvjetni ko društvo iz Rijeke Vuki, Jeluši, Šurina, Stankovi, Jurcan&Jabuka, te tri stipendije Croatia osiguranje d.d. Zagreb. IV. Visina stipendije iznosi 1.200,00 kn mjese no (listopad srpanj). V. Zahtjev se podnosi na obrascu koji se dobije u Dekanatu fakulteta ili u Upravi zaklade, a može se na i, kao i sam natje aj, i na internetskim stranicama Zaklade hr. Zahtjevu se prilaže: potvrda fakulteta o upisu, fotokopija indexa i potvrda fakulteta o prosjeku ocjena. Kandidat je dužan priložiti i druge dokaza (o opravdanosti ponavljanja godine, znanstveno-stru nim radovima, nagradama) ako u zahtjevu traži da se uzmu u obzir. VI. Zahtjev zajedno s dokazima treba poslati preporu eno na adresu: ZAKLADA ZLATKO CRNI ZAGREB, Trg N.Š. Zrinskog 5 do 29. listopada godine. Nepravodobni i nepotpuni zahtjevi ne e se uzeti u obzir. VII. O rezultatu natje aja svi e kandidati biti obaviješteni u roku od 8 dana nakon isteka roka za prijavu. Nezadovoljni kandidat ima pravo prigovora Zakladnom vije u u roku od 8 dana od primitka obavijesti. Prigovor se šalje poštom preporu eno na adresu Zaklade. VIII. Stipendist i Zaklada zaklju uju ugovor o me usobnim pravima i obvezama. ZAKLADA ZLATKO CRNI Zagreb, Trg Nikole Šubi a Zrinskog 5, tel , fax Broj: 11/07 Zagreb, 26. rujna ZAKLADNO VIJE E RASPISUJE n a t j e a j za dodjelu STIPENDIJE ZAKLADE ZLATKO CRNI - POSTDIPLOMANTIMA I. Natje aj se raspisuje za dodjelu 3 (tri) stipendije studentima poslijediplomskog studija iz gra anskog, trgova kog, upravnog, europskog, me unarodnog javnog ili financijskog prava na pravnim fakultetima u Republici Hrvatskoj. II. Pravo na dodjelu Stipendije imaju polaznici, ne stariji od 35 godina: -ako su na dodiplomskom studiju imali prosjek ocjena 4,0 ili više, -ako poznaju barem jedan svjetski jezik do te mjere da se mogu uspješno služiti stru nom i znanstvenom literaturom, -ako sami pla aju školarinu za poslijediplomski studij, -ako imaju dvije preporuke istaknutih pravnika, osobito sudaca, državnih odvjetnika, odvjetnika i redovnih profesora pravnih znanosti. III. Stipendija se sastoji u pla anju školarine za poslijediplomski studij. Stipendija za pla anje školarine za I (prvi) i II (drugi) semestar ispla uje se (fakultetu) na temelju potvrde o upisu; za III (tre i) i IV ( etvrti) semestar osim potvrde o upisu treba priložiti i potvrdu fakulteta da je kandidat položio najmanje 25%, odnosno 50% odslušanih predmeta, uz ispunjenje i ostalih obveza prema studiju (izrada obveznih seminarskih radnji). IV. Ako što drugo nije propisano na ovu se stipendiju shodno primjenjuju odredbe o stipendiji koja se dodjeljuje dodiplomantima studija prema Pravilniku o stipendiranju. V. Zahtjevu valja priložiti: -potvrdu o upisu, položenim ispitima i ispunjenju ostalih obveza prema studiju i o visini školarine, -potvrdu fakulteta o prosjeku ocjena na dodiplomskom studiju, -dvije preporuke istaknutih pravnika. Natje aj i zahtjev nalaze se na internetskim stranicama Zaklade VI. Zahtjev zajedno s dokazima treba poslati preporu eno na adresu: ZAKLADA ZLATKO CRNI ZAGREB, Trg N.Š. Zrinskog 5 do 26. studenoga godine. Nepravodobni i nepotpuni zahtjevi ne e se uzeti u obzir. VII. O rezultatu natje aja svi e kandidati biti obaviješteni u roku od 8 dana nakon isteka roka za prijavu. Nezadovoljni kandidat ima pravo prigovora Zakladnom vije u u roku od 8 dana od primitka obavijesti. Prigovor se šalje poštom preporu eno na adresu Zaklade. VIII. Stipendist i Zaklada zaklju uju ugovor o me usobnim pravima i obvezama. Predsjednik Zakladnog vije a: Mladen Žuvela Predsjednik Zakladnog vije a: Mladen Žuvela 116 listopad 2007.

120 HRVATSKO DRUŠTVO ZA GRA ANSKOPRAVNE HRVATSKA ZNANOSTI I PRAVNA PRAKSU REVIJA najavljuje XXII. TRADICIONALNO SAVJETOVANJE AKTUALNOSTI HRVATSKOG ZAKONODAVSTVA I PRAVNE PRAKSE Opatija, Grand hotel Adriatic, 7., 8. i 9. studenoga Na našem XXII. opatijskom savjetovanju tradicionalno emo obraditi aktualnosti iz najnovijeg hrvatskog zakonodavstva, a pažnja e se najviše posvetiti aktualnim temama iz ustavnog prava, obveznog, stvarnog i zemljišnoknjižnog prava, trgova kog i radnog prava, te parni nog i ovršnog postupka. TEME I PREDAVA I 1. SU ENJE U RAZUMNOM ROKU - dr. sc. Jadranko Crni, dipl. iur., predsjednik Ustavnog suda Republike Hrvatske u mirovini 2. NOVINE KOJE DONOSI ZAKON O PROSTORNOM URE ENJU I GRADNJI S OSVRTOM NA URBANU KOMASACIJU- Josip Bienenfeld, dipl. iur., na elnik Samostalne službe za zakonodavstvo u Ministarstvu zaštite okoliša, prostornog ure enja i graditeljstva 3. ZAŠTITA POVJERENJA U PRAVNOM PROMETU NEKRETNINA - Mladen Žuvela, dipl. iur., sudac Ustavnog suda Republike Hrvatske u mirovini 4. IMOVINA U VLASNIŠTVU JEDINICA LOKALNE I PODRU NE (REGIONALNE) SAMOUPRAVE - Desanka Sarvan, dipl. iur., pro elnica Upravnog odjela za lokalnu i podru nu (regionalnu) samoupravu Istarske županije 5. TUŽBE ZEMLJIŠNOKNJIŽNOG PRAVA - Damir Kontrec, dipl. iur., sudac i zamjenik predsjednika Županijskog suda u Varaždinu 6. ZASTARA I NOVI ZAKON O OBVEZNIM ODNOSIMA - uro Sessa, dipl. iur., sudac i predsjednik Gra anskog odjela Županijskog suda u Zagrebu 7. UGOVOR O DOBROVOLJNOM ZDRAVSTVENOM OSIGURANJU - dr. sc. Marijan urkovi, dipl. iur., predsjednik Hrvatskog ureda za osiguranje 8. PODUZETNI KI UGOVORI - akademik Jakša Barbi 9. IZBOR LANOVA RADNI KIH VIJE A - Darko Milkovi, dipl. iur., sudac i zamjenik predsjednice Županijskog suda u Zagrebu 10. PRIMJENA PROPISA O PARNI NOM POSTUPKU U PARNICAMA ZA NAKNADU ŠTETE I IZ ODNOSA OSIGURANJA - Ivica Crni, dipl. iur., sudac Vrhovnog suda Republike Hrvatske 11. VRIJEDNOST PREDMETA SPORA TE TROŠKOVI PARNI NOG POSTUPKA - dr. sc. Ivo Grbin, dipl. iur., sudac Vrhovnog suda Republike Hrvatske u mirovini 12. OVRHA NA POKRETNINAMA - Branko Hrvatin, dipl. iur., predsjednik Vrhovnog suda Republike Hrvatske ZBORNIK RADOVA Prispjelo je i 27 priop enja iz ve spomenutih oblasti prava, ali i iz drugih podru ja kao što su ste ajno, porezno, autorsko, žigovno, mjeni no pravo i drugo. Svi referati i priop enja bit e objavljeni u GODIŠNJAKU 14 koji e svaki od sudionika Savjetovanja dobiti kao radni materijal. PRIJAVE - NAKNADA - SMJEŠTAJ Prijave se mogu slati na adresu ORGANIZATOR d.o.o., p.p. 584, Zagreb, Ulica kralja Zvonimira 26; na faks 01/ , , ili na organizator@zg.htnet.hr Naknada za savjetovanje, Godišnjak 14 i ostali radni materijal iznosi 1.800,00 kn po sudioniku, a upla uje se unaprijed na žiro ra un , Organizator d.o.o., Zagreb, s pozivom na broj 5704 xxx (xxx je Vaš mati ni porezni broj). Dokaz o upla enoj naknadi sudionici e predati prilikom preuzimanja radnog materijala. Smještaj osiguravaju sami sudionici po hotelskim uvjetima. Za smještaj se i ove godine brine Ured za rezervacije Hotela Adriatic, pa molimo zainteresirane da se na vrijeme jave tom Uredu na telefon: 051/ ili 051/ D O V I E NJ A U O P A T I J I! Predsjednik Organizacijskog odbora: Mladen Žuvela, dipl. iur. Urednik Savjetovanja: mr. sc. Hrvoje listopad Mom inovi, dipl. 117 iur.

121 Na temelju lanka 29. Zakona o ra unovodstvu Paška sirana d.d. Pag javno objavljuje rezultate poslovanja za godinu. BILANCA NA DAN Opis pozicije Iznos kn Opis pozicije Iznos kn AKTIVA PASIVA A. Potraživanja za upisani, a neupla eni kapital B. Dugotrajna imovina (trajna sredstva) I. Nematerijalna imovina II. Materijalna imovina III. Financijska imovina IV. Potraživanja C. Kratkotrajna imovina (obrtna sredstva) I. Zalihe II. Potraživanja III. Financijska imovina IV. Novac u banci i u blagajni D. Pla eni troškovi budu eg razdoblja E. Gubitak iznad visine kapitala F. Ukupna aktiva G. Izvanbilan ni zapisi , , , , , , , , , ,86 - A. Kapital i rezerve I. Upisani kapital II. Premije za emitirane dionice (kapitalni dobitak) III. Rev. rezerve IV. Obavezne rezerve Va. Zadržana dobit Vb. Preneseni gubitak VIa. Dobitak tek. godine VIb. Gubitak tek. godine B. Dugoro na rezerviranja za rizike i troškove C. Dugoro ne obveze D. Kratkoro ne obveze E. Odgo eno pla anje budu eg razdoblja F. Ukupna pasiva G. Izvanbilan ni zapis , , , , , , , , , ,86 - RA UN DOBITI I GUBITKA od 1. sije nja do 31. prosinca godine Opis pozicije Iznos u kn A. Poslovni prihodi ,86 B. Poslovni rashodi ,82 C. Financijski prihodi ,92 D. Financijski rashodi ,04 Ukupni prihodi iz redovnog poslovanja ,78 Ukupni rashodi iz redovnog poslovanja ,86 E. Izvanredni prihodi ,96 F. Izvanredni rashodi ,90 Ukupni prihodi ,74 Ukupni rashodi ,76 I. Dobit prije oporezivanja ,98 II. Porez na dobit ,27 III. Ostali porezi koji nisu iskaz. u - prethodnim pozicijama IV. Dobitak nakon oporezivanja ,71 G. Dobitak teku e godine ,71 INŽENJERSKI BIRO - REVIZIJA d.o.o. Zadar, Poljana Plankit 1 IZVJEŠ E NEOVISNOG REVIZORA O REALNOSTI I OBJEK- TIVNOSTI FINANCIJSKOG STANJA I REZULTATA POSLOVNJA FINANCIJSKIH IZVJEŠTAJA ZA GODINU Pag, sa stanjem na dan 31. prosinca godine, ra una dobiti i gubitka za godinu, izvještaja o nov anom toku za godinu, izvještaja o promjenama kapitala za godinu i bilješki uz financijske izvještaje. Navedeni financijski izvještaji prikazani su na stranicama broj 4 do zaklju no 25. Uprava Društva je odgovorna za pripremu, sastavljanje, istinitost i objektivan prikaz financijskih izvještaja, te osigurava da isti budu uskla eni sa važe im zakonima. Naša odgovornost je izraziti neovisno mišljenje o tim financijskim izvještajima na osnovi obavljene revizije. 2. Revizija obavljena sukladno Me unarodnim revizijskim standardima i obuhvatila je odgovaraju e provjere ra unovodstvenih evidencija testiranjem odabranih uzoraka, te ostale postupke revizije koje smo smatrali potrebnim u danim okolnostima, kako bi se s razumnom mjerom sigurnosti uvjerili da su financijski izvještaji bez materijalno zna ajnih pogrešaka. Revizija je obavljena s prekidima u razdoblju do 18. rujna godine do 14. travnja godine. Vjerujemo da naša revizija osigurava razumnu osnovu za naše mišljenje. 3. Prema našem mišljenju, financijski izvještaji PAŠKA SIRANA d.d. Pag, koji su bili predmet naše revizije, prikazuju realno i objektivno u svim zna ajnim odrednicama financijsko stanje na dan 31. prosinca godine, rezultate poslovanja za godinu koja završava na navedeni datum, nov ani tok, izvještaj o promjenama kapitala i bilješke uz financijske izvještaje za godinu koja tada završava i zasnovani su na važe em Zakonu o ra unovodstvu Republike Hrvatske i u skladu su sa Me unarodnim ra unovodstvenim standardima koji su Odlukom o privremenoj primjeni tih Standarda objavljeni u Narodnim novinama Republike Hrvatske (Nar. nov., br. 61/06). U Zadru, 14. travnja godine Dioni arima PAŠKE SIRANE d.d. Pag 1. Obavili smo reviziju bilance PAŠKA SIRANA dioni ko društvo za proizvodnju, preradu, otkup i prodaju poljoprivrednih proizvoda, Ovlašteni revizor: Branimir Grgi, dipl. oec. Inženjerski biro - revizija d.o.o. Direktor: Irena Dobrovi, ovlašteni revizor 118 listopad 2007.