Bosna i Hercegovina: Obračun sa fiskalnim izazovima i jačanje perspektiva za rast Pregled javne potrošnje i institucija

Transcription

1 Public Disclosure Authorized Public Disclosure Authorized Public Disclosure Authorized Public Disclosure Authorized Izvještaj br BiH Bosna i Hercegovina: Obračun sa fiskalnim izazovima i jačanje perspektiva za rast Pregled javne potrošnje i institucija Septembar godine Poverty Reduction and Economic Management Unit Europe and Central Asia Region Jedinica za smanjenje siromaštva i ekonomsko upravljanje Region Evrope i srednje Azije Dokument Svjetske banke

2 VALUTNE JEDINICE I PROTIV VRIJEDNOSTI (na dan 13. septembra godine) Valutna jedinica = Konvertibilna marka (KM) 1 US$ = 1,5390 KM 1 = 1,95583 KM MJERNI SISTEM Metrički sistem FISKALNA GODINA 1. januar 31. decembar Potpredsjednik: Direktor za BiH: Direktor sektora: Menadžer sektora: Vođa projektnog tima: Shigeo Katsu (ECAVP) Orsalia Kalantzopoulos (ECCU4) Cheryl W. Gray (ECSPE) Bernard Funck (ECSPE) Ivailo Izvorski (ECSPE)

3 PRIZNANJA Ovaj Pregled javne potrošnje i institucija (Public Expenditure and Institutional Review, PEIR) podržan je od strane Orsalije Kalantzopoulos (Direktor za BH), pripremljen pod vodstvom Bernarda Funcka (menadžer sektora), i imao je koristi od stalnog učešća i podrške Arda Hanssona, kao i od detaljnih komentara Dirka Reinermanna i Roberta Jaunceya. Pripremu cijelog izvještaja vodio je Ivailo Izvorski (vođa projektnog tima). Poglavlje 1 (Strateške postavke) napisali su Ivailo Izvorski i Irina Smirnov. Poglavlje 2 (Fiskalna pozadina i fiskalna održivost) napisao je Ivailo Izvorski. Ranija verzija analize fiskalne održivosti predstavljena je na sastanku o izgradnji države i fiskalnoj održivosti koji su organizovale Svjetska banka i Evropska Komisija i koji je održan u Briselu, 5. i 6. decembra godine. Poglavlje 3 (Izgradnja države) pripremili su Dana Frey, Michael Spackman (konsultanti PKF-a koje sponzoriše DfID), Irina Smirnov i Ivailo Izvorski. Poglavlje 4 (Javna uprava) napisao je Bernard Myers. Poglavlje 5 (Obrazovanje) pripremio je Michael Mertaugh sa iscrpnim doprinosima Tobya Lindena i temeljnim istraživanjem Tanje Bošković. Ranija verzija ovog poglavlja je razmatrana na sastanku Međuministarske radne grupe za finansiranje i upravljanje u obrazovanju koji je održan u Mostaru u januaru godine. Poglavlje 6 (Socijalna zaštita) pripremili su Monika Huppi, Christian Bodewig, Csaba Feher i Pia Schneider. Poglavlje 7 (Transport) pripremio je Richard Martin Humphreys. Irina Smirnov je vodila aktivnosti na konsolidaciji fiskalnih podataka sa inicijalnim inputima Lejle Ćatić, i pratila je brojna tehnička pitanja i pitanja vezana za podatke. Samra Bajramović je pomogla pri sakupljanju podataka iz sektora zdravstva. Željka Njuhović je pomogla pri procesuiranju dijelova dokumenta i koordinirala je rasporede misija, zahtjeve za dostavom podataka i prevodilačke aktivnosti. Ekaterina Stefanova je takođe pružila vrijednu podršku. Tijana Medić je prevela dokument na lokalni jezik. Izvještaj je takođe imao koristi od diskusija sa različitim kolegama u različitim fazama pripreme, kao i od njihovih komentara. Među tim kolegama vrijedi istaći sljedeće: Asad Alam, Arup Banerji, Francois Decaillet, Vesna Frančić, Cheryl Gray, Juan Carlos Ginarte, Betty Hanan, Satu Kahkonen, Elena Kantarovich, Franz Kaps, Mirjana Karahasanović, Sanjay Kathuria, Dušan Kidrić, Tracey Lane, Zorica Lešić, Sanja Madžarević-Šujster, Ali Mansoor, Alia Moubayed, Vikram Nehru, Camille Lampart Nuamah, Anand Rajaram, Jekaterina Rojaka, Anita Schwarz, Willem van Eeghen, Olga Vybornaia, Deborah Wetzel i Matthias Zeeb. Kolege koje su izvršile pregled dokumenta su Santiago Herrera i Vera Songwe. Tim mnogo duguje zvaničnicima iz vlada BH na svim nivoima i iz centralne banke, vladinim agencijama i nevladinim organizacijama, za obezbjeđenje ključnih inputa, podataka i podrške u vezi sa analizom. Sa zahvalnošću dajemo priznanje za podršku iz DfID-a za konsultante iz PKF-a koji su radili na poglavlju 3. Tim je također imao koristi od diskusija sa kolegama iz MMF-a, DFID-a, OHR-a, EC-ja, USAID-a, Trezora SAD-a, Državnog odjela SAD-a, EBRD-a, KfW-a, EUPM-a, NATO-a, PWC-a i drugih organizacija.

4 AKRONIMI I SKRAĆENICE BDP BFP / DOB BH CEE CIS CIT VM ADU CSR DfID DPA EBRD EC ECA ZZ EMSAC EU FBH FIB FTA FTE GDP GFS GNI FZO HJPC HR ILO IMF ZJZ ITA KM LSMS MO MF MZ MRBP Bruto Domaći Proizvod Budget Framework Paper (Dokument okvirnog budžeta) Bosna i Hercegovina Central and Eastern Europe (Srednja i istočna Evropa) Commonwealth of Independent States (Zajednica nezavisnih država) Corporate Income Tax (Porez na dobit) Vijeće ministara Agencija za državnu upravu Centar za socijalni rad (UK) Department for International Development (Odjel za međunarodni razvoj Vlade Ujedinjenog Kraljevstva) Dayton Peace Accord (Dejtonski mirovni sporazum) European Bank for Reconstruction and Development (Evropska banka za rekonstrukciju i razvoj) European Commission (Evropska Komisija) Europe and Central Asia (Evropa i srednja Azija) Zavod za zapošljavanje Economic Management Structural Adjustment Credit (Kredit za strukturalno prilagođavanje ekonomskog upravljanja) Evropska Unija Federacija Bosne i Hercegovine (entitet BH) Federation Investment Bank (Investicijska banka Federacije) Free Trade Agreement (Sporazum o slobodnoj trgovini) Full-Time Equivalent (Ekvivalent punog radnog vremena) Gross Domestic Product (Bruto domaći proizvod) Government Finance Statistics (Vladine Finansijske Statistike) Gross National Income (Bruto Nacionalni Dohodak) Fond zdravstvenog osiguranja High Judicial and Prosecutorial Council (Visoko sudsko i tužilačko vijeće) High Representative (Visoki predstavnik) International Labor Organization (Međunarodna organizacija za rad) International Monetary Fund (Međunarodni monetarni fond) Zavod za javno zdravstvo Indirect Tax Authority (Uprava za indirektno oporezivanje) Konvertibilna marka Living Standards Measurement Survey (Studija mjerenja životnog standarda) Ministarstvo odbrane Ministarstvo finansija Ministarstvo zdravlja Ministarstvo rada i boračkih pitanja

5 MTDS/SRS Medium-Term Development Strategy (Srednjoročna razvoja strategija) MTEF/SOR Medium-Term Expenditure Framework (Srednjoročni okvir rashoda) NATO North Atlantic Treaty Organization (Sjevernoatlantski pakt) NEER Nominal Effective Exchange Rate (Nominalna efektivna kursna stopa) NFC National Fiscal Council (Nacionalno fiskalno vijeće) NHA National Health Accounts (Nacionalni računi u zdravstvu) NMS New Member States (EU) (Nove zemlje članice) NOE Non-Observed Economy (Nepraćena ekonomija) NPV Net Present Value (Neto sadašnja vrijednost) Organization for Economic Cooperation and Development (Organizacija za OECD ekonomsku saradnju i razvoj) OHR Office of the High Representative (Kancelarija visokog predstavnika) PIO Fond penzijskog i invalidskog osiguranja PAR Public Administration Reform (Reforma javne uprave) Public Expenditure and Institutional Review (Pregled javne potrošnje i PEIR institucija) PfP Partnership for Peace NATO (Partnerstvo za mir) PHC Primary Healthcare (Primarna zdravstvena zaštita) PIC Peace Implementation Council (Vijeće za implementaciju mira) PIT Personal Income Tax (Porez na dohodak građana) PPP Purchasing Power Parity (Paritet kupovne moći) REER Real Effective Exchange Rate (Realna efektivna kursna stopa) RS Republika Srpska (entitet BH) Stabilization and Association Agreement (Sporazum o stabilizaciji i SAA priključenju) SCG Srbija i Crna Gora SAP Stabilization and Association Process (Proces stabilizacije i priključenja) JIE Jugoistočna Evropa SSDZ Socijalna skrb i dječija zaštita JTR Jedinični troškovi rada United Nations Economic Commission for Europe (Ekonomska komisija za UNECE Evropu Ujedinjenih nacija) US United States (Sjedinjene države) United States Agency for International Development (Agencija Sjedinjenih USAID Država za međunarodni razvoj) VAT / PDV Value Added Tax (Porez na dodanu vrijednost) VNI Vitalni nacionalni interes WHO World Health Organization (Svjetska zdravstvena organizacija)

6 SADRŽAJ PRIZNANJA REZIME...i PREGLED... iii 1. STRATEŠKE POSTAVKE...1 A. Uvod...1 B. Politička pozadina...3 C. Makroekonomske postavke...5 D. Nepraćena privreda...11 E. Zaključak FISKALNA POZADINA I FISKALNA ODRŽIVOST...14 A. Uvod...14 B. Novija dešavanja u fiskalnom sektoru...14 C. Prihodi vlade...16 D. Nivo javne potrošnje...17 E. Struktura javne potrošnje i kvalitet upravljanja...19 F. Fiskalna održivost...23 G. Ambiciozniji reformski scenario...26 H. Manje ambiciozan reformski scenario...39 I. Preporuke IZGRADNJA DRŽAVE KLJUČNI IZAZOV I PRILIKA...45 A. Uvod...45 B. Tekuće stanje izgradnje institucija...46 C. Polazni scenario: Metodologija...48 D. Polazni scenario: Rezultati...49 E. Zaključak STRATEŠKA PITANJA U UPRAVLJANJU JAVNOM ADMINISTRACIJOM...53 A. Uvod...53 B. Troškovi zaposlenosti u javnom sektoru...54 C. Uticaj postojećih praksi kod plaćanja...60 D. Upravljanje troškovima u javnoj upravi...67 E. Preporuke OBRAZOVANJE...72 A. Uvod...72 B. Institucionalni aranžmani i potrošnja u sektoru obrazovanja...72 C. Ishodi kod obrazovanja...74 D. Preporuke za unapređenje stepena efikasnosti i ishoda...78 Unapređenje stepena efikasnosti korištenja resursa...78 Unapređenje rezultata obrazovanja SOCIJALNO OSIGURANJE I ZAŠTITA...84 A. Uvod...84

7 B. Ukupna potrošnja na socijalno osiguranje i zaštitu...85 C. Stope doprinosa za socijalno osiguranje...86 D. Socijalno osiguranje...88 D1. Penzije...88 Preporuke...93 D2. Osiguranje u slučaju nezaposlenosti...94 Preporuke...98 D3. Zdravstvena skrb...99 Preporuke E. Socijalni programi finansirani iz opštih prihoda E1. Boračka davanja Preporuke E2. Davanja za socijalnu skrb i dječiju zaštitu Preporuke TRANSPORT A. Uvod B. Institucionalni kontekst za javnu potrošnju na transport C. Kvalitet transportne infrastrukture D. Koliko je efikasan proces potrošnje za sektor transporta E. Zahtjevi za potrošnjom i prihodi za sektor transporta F. Preporuke TABELE Tabela 1.1 BH: Izabrani pokazatelji, godina...6 Tabela 1.2 BH: Plate, zaposlenost i jedinična cijena rada, godina...8 Tabela 1.3 Prilagođavanje za nepraćenu privredu u statistikama BDP...12 Tabela 2.1 BH: Fiskalna dešavanja, konsolidovane vlade na svim nivoima, godina15 Tabela 2.2 BH: Entitetski budžeti, godina...16 Tabela 2.3 Poreski prihodi iz komparativne perspektive, godina...17 Tabela 2.4 Stope doprinosa za socijalno osiguranje...17 Tabela 2.5 Prihodi i potrošnja konsolidovanih vlada na svim nivoima za izabrane zemlje...18 Tabela 2.6 BH: Potrošnja konsolidovanih vlada na svim nivoima, godina...20 Tabela 2.7 Mjerila kvaliteta ishoda aktivnosti Vlade...21 Tabela 2.8 Potrošnja konsolidovanih vlada na svim nivoima, Ekonomska klasifikacija, Tabela 2.9 Potrošnja konsolidovanih vlada na svim nivoima, Funkcionalna klasifikacija, Tabela 2.10 Konsolidovani dug vlada...24 Tabela 2.11 Primarni bilans za stabilizaciju duga...24 Tabela 2.12 Scenariji za fiskalnu održivost: Ključne pretpostavke...25 Tabela 2.13 BH: Kvantifikacija fiskalnih pritisaka...26 Tabela 2.14 BH: Stanje domaćih potraživanja, Ambiciozniji scenario reforme...27 Tabela 2.15 BH: Isplate za izmirenje domaćih potraživanja, Ambiciozniji scenario...28 Tabela 2.16 BH: Reforma odbrane, Ambiciozniji reformski scenario...31 Tabela 2.17 BH: Reforma policijskih snaga, Ambiciozniji reformski scenario...32 Tabela 2.18 BH: Brojčano izražavanje mjera vezanih za potrošnju, Ambiciozniji reformski scenario, godina...33 Tabela 2.19 BH: Fond plata, Ambiciozniji reformski scenario...34 Tabela 2.20 BH: Odlivi na obrazovanje, Ambiciozniji reformski scenario, godina...35

8 Tabela 2.21 BH: Odlivi na socijalnu skrb, dječiju zaštitu i boračka davanja, Ambiciozniji reformski scenario, godina...36 Tabela 2.22 BH: Odlivi na penzijska davanja za konsolidovane vlade na svim nivoima, godina...37 Tabela 2.23 BH: Sažeti prikaz ambicioznijeg reformskog scenarija, godina...38 Tabela 2.24 BH: Kvantifikacija fiskalnih pritisaka, Manje ambiciozan ref. scenario, Tabela 2.25 BH: Stanje domaćih potraživanja, Manje ambiciozan reformski scenario...40 Tabela 2.26 BH: Isplate za izmirenje domaćih potraživanja, Manje ambiciozan ref. scenario...40 Tabela 2.27 BH: Kvantifikacija mjera vezanih za potrošnju, Manje ambiciozan reformski scenario, godina...41 Tabela 2.28 BH: Sažeti pregled manje ambicioznog reformskog scenarija...42 Tabela 3.1 BH: Izgradnja države, godina...47 Tabela 3.2 BH: Nove institucije i funkcije koje su potrebne u kratkoročnom i srednjoročnom periodu...50 Tabela 3.3 BH: Nove institucije i funkcije koje su potrebne u dugoročnijem periodu...50 Tabela 3.4 BH: Povećanje finansiranja za postojeće institucije, DOB na državnom nivou, godina...50 Tabela 3.5 Izgradnja države u BH: Sažeti prikaz troškova...51 Tabela 4.1 Zaposlenost u javnom sektoru i plate po nivou vlade, godina...57 Tabela 4.2 Procijenjena funkcionalna alokacija platnog fonda iz godine...58 Tabela 4.3 Neto naknada u privatnom sektoru u poređenju sa državnim nivoom i FBH, Tabela 4.4 Poređenje ukupne neto naknade sa susjednim zemljama...62 Tabela 4.5 Poređenje prosječne neto plate u izabranim kantonima, godina...64 Tabela 4.6 Naknade u sklopu osnovne državne uprave, godina...65 Tabela 4.7 Procjenjene uštede kod platnog fonda koje bi rezultovale iz različitih opcija za politike...68 Tabela 5.1 Potrošnja na obrazovanje: Ukupno, i na plate, u izabranim zemljama...73 Tabela 5.2 BH: Potrošnja na obrazovanje konsolidovane vlade na svim nivoima...74 Tabela 5.3 Odnos broja učenika i broja nastavnika, BH i izabrane zemlje s kojima se mogu vršiti poređenja, godina...75 Tabela 5.4 Obuhvat obrazovanja u izabranim zemljama...75 Tabela 5.5 BH: Neto stope upisa...76 Tabela 5.6 BH: Privatni odlivi na obrazovanje...76 Tabela 5.7 Potrošnja na obrazovanje: ukupno, i na plate, u izabranim zemljama, godina...79 Tabela 6.1 BH i NMS: Potrošnja na socijalnu zaštitu, godina...85 Tabela 6.2 BH: Sažeti prikaz davanja iz oblasti socijalne zaštite i izvora finansiranja...86 Tabela 6.3 Ključni parametri penzijskih sistema u BH...88 Tabela 6.4 BH PIO: Prihodi i rashodi, godine Tabela 6.5 BH: Struktura korisnika penzijskih davanja...90 Tabela 6.6 BH: Registrovani nezaposleni po kategoriji korisnika, godina...91 Tabela 6.7 BH: Entitetski zavodi za zapošljavanje, godina...96 Tabela 6.8 BH: Prihodi Fonda zdravstvenog osiguranja, godina Tabela 6.9 BH: Zaostale neizmirene obaveze u sektoru zdravstva, godina Tabela 6.10 Odlivi u sektoru zdravstva, izabrane zemlje, godina Tabela 6.11 Potrošnja u sektoru zdravstva u FBH, godina Tabela 6.12 BH: Broj zdravstvenih radnika, 2002 i godina Tabela 6.13 BH: Članstvo u Fondu zdravstvenog osiguranja, po kategoriji upisa, godina104 Tabela 6.14 Broj kreveta i ljekara, izabrane zemlje, godina Tabela 6.15 BH: Pružaoci usluga u javnom zdravstvenom sektoru, godina Tabela 6.16 Produktivnost bolnica, izabrane zemlje...106

9 Tabela 6.17 BH: Registrovani privatni pružaoci usluga, godina Tabela 6.18 BH: Procijenjeni rashodi na lijekove, godina Tabela 6.19 Zdravstveni pokazatelji za izabrane zemlje, godina Tabela 6.20 BH: Potrošnja na gotovinske transfere koji se finansiraju iz opštih prihoda, godine Tabela 6.21 BH: Korisnici programa socijalne skrbi i dječije zaštite, godina Tabela 7.1 BH: Rashodi u sektoru transporta, godina Tabela 7.2 BH: Potrošnja na transport po sektoru, godine Tabela 7.3 Odlivi potrošnje u transportu, vladin i privatni sektor Tabela 7.4 Obuhvat putne infrastrukture Tabela 7.5 Stanje magistralne i regionalne putne mreže, godina Tabela 7.6 BH: Karakteristike željezničke mreže, godina Tabela 7.7 BH: Broj putnika i obim prevezenog tereta, godina Tabela 7.8 Izabrani indeksi produktivnosti za izabrane željeznice, godina Tabela 7.9 Ocjena kvaliteta infrastrukture, izabrane zemlje Tabela 7.10 Putna mreža BH: Procjenjene potrebe za održavanjem, godina Tabela 7.11 Željeznice BH: Projicirani rashodi, godine Tabela 7.12 BH: Prihodi od puteva i željezničkih pruga i nedostatak finansiranja, SLIKE Slika 1.1 BH: Procenat preduzeća koja ukazuju na probleme u poslovanju, godina...4 Slika 1.2 BH: Izabrani ekonomski pokazatelji...7 Slika 2.1 Rashodi nevezani za kamate i prosječan bruto nacionalni dohodak per capita...19 Slika 4.1 BH: Fond plata konsolidovane vlade svih nivoa...54 Slika 4.2 Poređenja platnog fonda konsolidovane vlade na svim nivoima, godina...55 Slika 4.3 BH: Struktura ukupnih i kantonalnih platnih fondova, godine...57 Slika 4.4 Odlivi na plate u odbrani i javnom redu, godina...59 Slika 4.5 Raspodjela zaposlenosti po funkcijama i kantonima, godina...59 Slika 4.6 Zaposlenost u konsolidovanoj vladi na svim nivoima, 2004.godina...60 Slika 5.1 Procenat učenika koji postižu uspjehe u matematici ispod minimalnog standarda, ocjena po regiji, godina...77 Slika 6.1 Stope zamjene za izabrane zemlje...91 Slika 6.2 BH: Stope zamjene penzijskih davanja...92 Slika 6.3 BH: Stope zamjene davanja za nezaposlene...95 Slika 6.4 BH: Odlivi na aktivne i pasivne programe zapošljavanja...96 Slika 6.5 Zavod za zapošljavanje FBH: Projekcije prihoda i rashoda...97 Slika 6.6 Zavod za zapošljavanje RS: Projekcije prihoda i rashoda...98 Slika 6.7 BH: Rashodi fondova zdravstvenog osiguranja po funkcionalnim kategorijama Slika 6.8 Godišnje stope kontakta sa pacijentima u ambulantnom liječenju, izabrane zemlje Slika 6.9 Potrošnja na socijalnu pomoć u izabranim zemljama Slika 6.10 BH: Korisnici boračkih davanja po kategoriji, godina Slika 6.11 Kantoni u FBH: Potrošnja na socijalnu pomoć po primaocu, godina Slika 7.1 BH: Tekući i kapitalni rashodi, godina Slika 7.2 BH: Broj smrtnih slučajeva u transportu na vozila ANEKSI Aneks A: Primarni bilans za stabilizaciju duga...133

10 Aneks B: Izgradnja države Aneks C: Obrazovanje REFERENCE...148

11 REZIME Bosna i Hercegovina (BH) je u toku perioda od kraja rata koji je vođen od do godine ostvarila značajan napredak u ekonomskoj rekonstrukciji i izgradnji države, a fiskalna konsolidacija je bila snažna sve do godine. Napredak postignut u skorijem periodu je kulminirao početkom pregovora sa Evropskom Komisijom o Sporazumu o stabilizaciji i priključenju (Stabilization and Association Agreement, SAA) početkom godine. Pregovori za SAA imaju potencijal da pomognu ubrzanje tempa političkih i ekonomskih promjena koje su neophodne za jačanje jedinstvenog ekonomskog prostora, stvaranje efikasne vlade i povećanje životnog standarda. Vlastima treba čestitati na napretku koji je postignut, ali još mnogo preostaje da se uradi na daljem jačanju vladinih institucija, osiguranju napretka u tranziciji u tržišnu privredu i smanjenju rizika za teško stečenu fiskalnu stabilnost. Institucije vlade i dalje su opterećujuće, neracionalno decentralizovane i skupe. Konsolidovana potrošnja vlada na svim nivoima, izražena kao procenat BDP-a, i dalje je znatno veća nego u zemljama sa sličnim nivoom dohotka per capita i viša nego u gotovo svim zemljama jugoistočne Evrope, dok su ishodi, u opštem slučaju, slabiji. Štaviše, izgleda da je najveći dio potrošnje neefikasno raspodjeljen na vladine funkcije, što rezultuje pretjeranim nivoom potrošnje na plate i neusmjerene socijalne transfere, kao i nedostatkom finansiranja za usmjerena davanja socijalne pomoći i dječije zaštite i za održavanje postojećih kapitalnih projekata. Vlade u BH bi dobro postupile kada bi prihvatile savjet da iskoriste napredak koji je postignut u daljoj nadgradnji, usmjerenoj na odlučno rješavanje ključnih fiskalnih izazova. Pregled javne potrošnje i institucija (Public Expenditure and Institutional Review, PEIR) daje konkretne preporuke za način na koji se to može uraditi u toku srednjoročnog perioda, što je ukratko predstavljeno u sljedećem dijelu (Pregled), a detaljnije razmotreno u glavnom dijelu izvještaja. Mjere koje se preporučuju uključuju sveobuhvatne napore za jačanje institucija vlade na državnom nivou, osiguranje fiskalne održivosti i smanjenje opterećenja koje vlada predstavlja za privredu. Ovaj izvještaj takođe podstiče vlasti da poduzmu korake ka izmirenju preostalog iznosa domaćih potraživanja i riješe restituciju imovine na način kojim će se postići adekvatna ravnoteža između privatnih i javnih interesa. Predložene reforme javne uprave, obrazovanja, socijalne potrošnje i transporta takođe će omogućiti BH da unaprijedi kvalitet potrošnje vlade i time doprinese povećanju potencijala ekonomije na strani ponude.. Uspješno rješavanje navedenih srednjoročnih izazova zahtijevaće skore reforme u spektru oblasti koje se razmatraju u sklopu ovog izvještaja. Sljedeći program u deset tačaka naglašava neke od ključnih oblasti za brzo poduzimanje aktivnosti: (1) Uspostavljanje realnih ciljeva za smanjenje broja zaposlenih kroz prioritiziranje ključnih funkcija i aktivnosti vlade i implementaciju djelimičnog zamrzavanja novog zapošljavanja. (2) Jačanje motivacije za postizanje rezultata u radu kroz dekompresiju strukture osnovnih plata, objedinjavanje naknada u osnovnu platu, te smanjenje nominalnih nivoa plata za ona radna mjesta na kojima naknade u najvećoj mjeri premašuju naknade na radnim mjestima u privatnom sektoru koja se s njima mogu porediti. i

12 (3) Implementacija sistema finansiranja prema broju učenika u obrazovanju i usporavanje rasta plata nastavnika ili njegovo svođenje na umjerene nivoe. Korištenje dijela ušteda ostvarenih tim mjerama za podršku u unapređenju rezultata obrazovanja. (4) Korištenje prilike koju nudi ostvarenje prihoda od poreza na dodatnu vrijednost, koje je snažnije od projiciranog, za smanjenje stopa doprinosa za socijalno osiguranje, u kombinaciji sa širenjem osnovice za obračun doprinosa i harmonizacijom stopa doprinosa između entiteta. Smanjivanje broja izuzeća od plaćanja doprinosa i prenos odgovornosti za plaćanje doprinosa za pojedince koji su oslobođeni obaveze plaćanja doprinosa na entitetske budžete. (5) Pomoć pri osiguranju fiskalne održivosti penzijskih sistema kroz zakonsko uvođenje indeksacije penzija zasnovane na stopi rasta maloprodajnih cijena (CPI). Ukidanje prelaznih aranžmana koji omogućavaju penzionisanje prije navršenih 65 godina starosti. (6) Opoziv nedavnih izmjena Zakona o zapošljavanju Federacije BH (FBH) i ograničavanje maksimalnog trajanja naknada za nezaposlene na 12 mjeseci. Prekid dodjele povoljnih zajmova preduzećima, finansiranih iz doprinosa za osiguranje u slučaju nezaposlenosti, preko Zavoda za zapošljavanje FBH i investicijske banke Federacije. (7) Usmjeravanje boračkih programa na najugroženije; ograničavanje boračkih invalidnina na kategorije onesposobljenja od I do VI i prestanak implementacije neusmjerenih sistema davanja za nosioce odlikovanja u FBH. Ciljana realokacija resursa na sada nedovoljno finansirane programe socijalne pomoći i dječije zaštite i centralizacija njihovog finansiranja na entitetskom nivou. (8) Restruktuiranje i racionalizacija bolničke njege i ograničavanje skupih procedura na nekoliko bolnica. U isto vrijeme, jačanje pružalaca usluga primarne zdravstvene njege, koji su stražari na vratima bolničkog sistema i osiguravanje efikasnog sistema upućivanja. (9) Centralizacija nabavke lijekova barem na entitetskom nivou. Ograničavanje povrata troškova za neinovativne lijekove na generičke ekvivalente, a za nove lijekove na terapijske ekvivalente sa najnižom cijenom. (10) Osiguravanje da se prioritet u potrošnji unutar sektora transporta stavi na unapređenje stanja postojeće transportne mreže, uključujući i smanjenje zaostataka u održavanju. Razvoj sveobuhvatne strategije i politike za transportni sektor s ciljem identifikacije prioriteta i osiguranja da su sve investicije finansirane iz zaduživanja konzistentne sa srednjoročnim fiskalnim okvirom koji je vladi na raspolaganju. Konkretno, osiguravanje da su razvoj putne infrastrukture duž koridora Vc i nabavka vagona konzistentni sa tom strategijom i dostupnim fiskalnim okvirom. ii

13 PREGLED 1.1. Bosna i Hercegovina (BH) je u toku perioda od kraja rata koji je vođen od do godine ostvarila značajan napredak u ekonomskoj rekonstrukciji i izgradnji države, a fiskalna konsolidacija je bila snažna od kraja devedesetih godina prošlog vijeka sve do godine. Međutim, još mnogo se mora uraditi da bi se pomoglo pri sužavanju jaza u odnosu na neke naprednije reformske zemlje u regionu i da bi se nastavila fiskalna konsolidacija koja je stagnirala u toku i godine. Napredak postignut u skorijem periodu je kulminirao početkom pregovora sa Evropskom Komisijom o Sporazumu o stabilizaciji i Priključenju (Stabilization and Association Agreement, SAA), početkom godine. Pregovori za SAA, zajedno sa pregovorima o ustavnim promjenama među ključnim političkim partijama koji su počeli krajem godine i koji će, za nadati se, biti nastavljeni nakon nedavnih odlaganja, imaju potencijal da pomognu ubrzanje tempa političkih i ekonomskih promjena koje su neophodne za jačanje jedinstvenog ekonomskog prostora, stvaranje efikasne vlade i povećanje životnog standarda. Realizacija tog potencijala ovisiće od odlučnosti vlasti da nastave sa ulaganjem napora u provođenje reformi Vlastima treba čestitati na napretku koji je postignut, ali još mnogo preostaje da se uradi na daljem jačanju vladinih institucija, osiguranju napretka u tranziciji na tržišnu privredu i smanjenju rizika za teško stečenu fiskalnu stabilnost. Institucije vlade i dalje su opterećujuće, neracionalno decentralizovane i skupe. Konsolidovana potrošnja vlada na svim nivoima, izražena kao procenat BDP-a, i dalje je znatno viša nego u zemljama sa sličnim nivoom dohotka per capita, dok su njeni ishodi općenito slabiji. Štaviše, izgleda da je najveći dio potrošnje neefikasno raspodjeljen na vladine funkcije, što rezultuje nedostatkom finansiranja za ciljane projekte. Državna vlada je od potpisivanja Dejtonskog mirovnog sporazuma osnažena, ali je i dalje znatno slabija od dva konstitutivna entiteta koji su formirani po etno-religijskim linijama razdvajanja: Federacije Bosne i Hercegovine (FBH), u kojoj dominiraju Bošnjaci i Hrvati, te Republike Srpske (RS) u kojoj dominiraju Srbi Ovaj Pregled javne potrošnje i institucija (Public Expenditure and Institutional Review, PEIR) analizira ključna pitanja koja imaju uticaja na nivo i strukturu javne potrošnje i pozicije fiskalne politike. Razumijevanje tih pitanja je time važnije ako se uzmu u obzir znatni fiskalni pritisci koji nadolaze i za koje se očekuje da će se u narednim godinama multiplicirati. Ti pritisci uključuju potrebu snaženja institucija na državnom nivou vlasti, rashode koji su neophodni za izmirenje velikog iznosa domaćih potraživanja, te konačno pokretanje restitucije imovine. Planovi vlade vezani za pokretanje velikih infrastrukturnih projekata takođe će postaviti znatne zahtjeve pred fiskalne resurse. Analiza nivoa i strukture potrošnje i pozicija fiskalne politike služi kao osnova za preporuke u sklopu izvještaja, a opšti cilj je pružanje pomoći pri postizanju snažnijeg rasta proizvodnje i zaposlenosti, smanjenja siromaštva i osiguranja fiskalne održivosti Kompleksna institucionalna struktura koja je proizašla iz Dejtonskog mirovnog sporazuma i institucionalizovanih podjela po etničkim i religijskim linijama razdvajanja, pomaže pri objašnjavanju izazova za implementaciju reformi u BH. Stečeni interesi unutar tri konstitutivna naroda, Bošnjaka, Hrvata i Srba, odupirali su se izmjenama Dejtonskog mirovnog sporazuma duže nego što se inicijalno predviđalo, što je otežalo izuzetno potreban napredak ka modernom i efikasnom iii

14 upravljanju. Indirektni troškovi za BH koje donosi neuspjeh u reformi i modernizaciji Dejtonskog mirovnog sporazuma su vjerovatno veliki, ali ih je teško brojčano izraziti. Ovaj izvještaj, međutim, otkriva da su direktni troškovi Dejtonskog mirovnog sporazuma, mjereni u smislu potrošnje vlada koja je veća od optimalne, relativno mali; neefikasna i nedjelotvorna potrošnja je ono što predstavlja ključni uzrok odlijevanja javnih resursa, a ne Dejtonski mirovni sporazum. A. MAKROEKONOMSKE POSTAVKE 1.5. Ekonomske aktivnosti su u toku posljednjih nekoliko godina ostale stabilne i snažne, unatoč usporavanju implementacije strukturnih reformi. Vjerovatno je da je došlo do umjerenog smanjivanja realne stope rasta BDP-a u godini na 5,3 posto, sa 6,2 posto godine. Stopa inflacije se umjereno povećala u toku godine a vjerovatno je da će porasti na 5 posto ili više u godini, nakon uvođenja PDV-a početkom godine. Stope nezaposlenosti i siromaštva su ostale visoke i u tom smislu viđeno je malo promjena u toku posljednjih nekoliko godina, dok je procenat zaposlenosti u neformalnoj privredi nastavio da raste. Kompanije u neformalnom sektoru isplaćuju znatno niže plate i ne uplaćuju doprinose za socijalno osiguranje, što održava stepen siromaštva na visokom nivou, bez obzira na snažan realni rast BDP-a. Rastući stepen deformalizacije ekonomskih aktivnosti (prelaska ekonomskih aktivnosti u neformalni sektor) je, sa svoje strane, predstavljao odgovor na nefleksibilna tržišta rada i poslovno okruženje koje se i dalje smatra nepovoljnim Visoki deficit tekućeg računa platnog bilansa i dalje predstavlja ključni makroekonomski izazov. Imajući u vidu da je konsolidovani bilans vlada na svim nivoima gotovo uravnotežen, ugrubo gledano, deficit odražava nedostatak štednje među kompanijama i, u novijem periodu, i među domaćinstvima. Čini se da su se rezultati sektora preduzeća donekle poboljšali u toku posljednjih par godina, ali je moguće da polovina kompanija u BH ostvaruje gubitke i uplaćuje mali nivo poreza i doprinosa za socijalno osiguranje, ako ih uopšte i uplaćuje. Kao rezultat toga, od ključne važnosti je obnavljanje napora na implementaciji strukturnih reformi, posebno na nastavku napora na privatizaciji i restruktuiranju sektora preduzeća, unapređenju poslovnog i regulatornog okruženja i izvršavanju reformi na tržištu rada. Rast zaduživanja sektora građanstva kod banaka i dalje je snažan i, u kombinaciji sa rastom plata u formalnom sektoru, čije stope stalno premašuju stope inflacije i povećanja produktivnosti, doprinijeo je velikom porastu obima uvoza i deficitu tekućeg računa. B. FISKALNA POZADINA I FISKALNA ODRŽIVOST 1.7. Fiskalna pozicija BH je znatno poboljšana od kraja rata, ali ipak ostaju mnoga pitanja koja moraju biti riješena s ciljem ograničavanja rizika po fiskalnu stabilnost i rast. Konsolidovani deficit vlada na svim nivoima na bazi preuzetih obaveza smanjen je sa 6,3 posto BDP-a prilagođenog za veličinu nepraćene privrede u godini skoro na nulu u toku posljednjih nekoliko godina, dok je konsolidovana potrošnja vlada na svim nivoima smanjena na 40,5 posto prilagođenog BDP-a. Međutim, u toku godine potrošnja, izražena kao procenat BDP-a, opet se povećala, i vjerovatno je da će se dalje povećavati u toku godine, u toku perioda do parlamentarnih izbora zakazanih za oktobar, što će dijelom preokrenuti raniju konsolidaciju. Na sadašnjem nivou, vladina potrošnja je cijelih 5 posto BDP-a veča nego u zemljama sa sličnim nivoom dohotka per capita i za 4 posto veća od prosjeka za zemlje jugoistočne Evrope. Potrošnja vlada je značajno veća nego u bogatijim zemljama sa bržim rastom, uključujući Irsku, Južnu Koreju i Baltičke zemlje. U isto vrijeme, ishodi vladine potrošnje imaju tendenciju da budu znatno lošiji. Važan prioritet za vladu u budućnosti predstavlja smanjenje opterećenja koje vlada predstavlja za privredu i unapređenje pružanja javnih usluga. iv

15 1.8. Izazovi za smanjenje potrošnje vlada, izražene kao procenat BDP-a, biće uvećani potrebom istovremenog rješavanja nadolazećih novih fiskalnih pritisaka. To će zahtijevati da vlade implementiraju ambiciozne i sveobuhvatne reforme potrošnje, uključujući kontrolisanje i smanjenje postojeće potrošnje. Moraju se učiniti pažljivo procijenjeni kompromisi između konkurentnih prioriteta s ciljem uravnoteženja privatnih i javnih interesa. Kapacitet za izmirenje, koordinaciju i implementiranje fiskalne politike treba se u znatnoj mjeri osnažiti, kako bi se dao kredibilitet vladinom reformskom programu. Rekavši sve to, mjere za smanjenje ili kontrolu potrošnje morale bi ići i dalje od onih koje sada razmatraju vlade, a njihova implementacija bi zahtijevala znatan stepen političke hrabrosti. Snažna i koordinirana podrška svih članica međunarodne zajednice takođe će biti od ključne važnosti za uspješnu implementaciju reformi Izvještaj PEIR sprovodi analizu fiskalne održivosti kroz brojčano izražavanje vjerovatnih fiskalnih pritisaka i potencijalnih ušteda kroz skup preporuka koje se zasnivaju na informacijama dobijenim iz analize konkretnih pitanja i sektora. Ambiciozniji reformski scenario kao pretpostavku uzima ambiciozne reforme potrošnje, u skladu sa mjerama koje su predložene u sklopu izvještaja, dok manje ambiciozan scenario kao pretpostavku uzima skromnije napore na reformi. Po ambicioznijem scenariju i vladina potrošnja i dug bilježe opadajući trend, pri čemu se u toku kratkoročnog perioda pojavljuje privremeni nedostatak finansiranja. Privatni povjerioci mogli bi biti voljni da finansiraju taj jaz, uz uslov da vladin program bude kredibilan. Kao alternativa tome, vlasti bi morale da implementiraju ili ambicioznije mjere za smanjenje potrošnje, ili jače napore na kontroli pritisaka za novu potrošnju, ili bi morale da prihvate da će izgradnja države trajati duže nego što se sada očekuje. Po manje ambicioznom scenariju, vladin dug bilježio bi rastući trend, sa rastućim fiskalnim deficitom za koji je malo vjerovatno da će biti finansiran. Ukratko, ono što će vlasti biti u stanju da postignu u smislu izgradnje države i rješavanja preostalih fiskalnih pritisaka u konačnici će biti ograničeno njihovom političkom hrabrošću i ambicijama za reforme. C. IZGRADNJA DRŽAVE Jačanje institucija na centralnom nivou vlade, koje Dejtonskim mirovnim sporazumom namjerno ostavljene minimalnim, predstavlja i ključni izazov i priliku za vlasti BH. Da bi osigurale fiskalnu održivost, vlasti bi dobro postupile kada bi prihvatile savjet da nastave sa izgradnjom institucija isključivo unutar strogih budžetskih ograničenja. Nedavno usvojene reforme policijskih i odbrambenih snaga predstavljaju dobrodošle uspjehe, ali predstavljaju i potencijalne fiskalne rizike. Kako vlasti budu finalizirale te reforme, perspektiva za znatno i trajno povećanje odliva na plate morala bi se pažljivo odvagati u odnosu na prioritetnu potrošnju i šire makroekonomske efekte takvih odluka. Principi koji bi trebalo da vode izgradnju institucija trebalo bi da uključuju, prvo, ograničenje da, kad se sa institucija pod-državnog nivoa ovlasti prenose na državni nivo, bez dodavanja funkcija, onda taj prelazak mora imati neutralan uticaj na troškove. Dalje, ako dodavanje kapaciteta ili funkcija unutar postojećih institucija rezultuje troškovima, onda bi trebalo da postoje i kompenzirajuće uštede u drugim oblastima. Štaviše, integracija u EU ne predstavlja razlog per se za povećanje potrošnje. Sasvim suprotno, iskustva zemalja novih članica EU (NMS) pokazuju da je nivo vladine potrošnje, izražen kao procenat BDP-a, smanjen u toku desetak godina prije priključenja, a u nekim slučajevima, kao što su Estonija i Slovačka, to smanjenje je bilo znatno. BH bi trebalo da uči iz tih iskustava Veza između izgradnje institucija i fiskalne održivosti često se ne prepoznaje i ponekad se izgradnja države predstavlja kao sine qua non koji se mora ispuniti, bez obzira na fiskalne troškove. Takav pristup će u konačnici imati negativan uticaj na teško stečenu fiskalnu i finansijsku stabilnost BH, te se vlasti u velikoj mjeri savjetuju da ga ne zastupaju. Kada bi vlasti odlučile da nastave sa izgradnjom institucija po bržoj stopi od one koja se predviđa u ovoj studiji, na primjer, morala bi se identifikovati dodatna smanjenja potrošnje kako bi se osigurala fiskalna održivost. Kao i u slučaju drugih pritisaka za dodatnu potrošnju sa kojima se suočava država, izgradnja institucija države v

16 se uglavnom svodi na uspostavljanje procesa prihvatanja i usaglašavanja vladinih prioriteta, zajedno sa sposobnošću za iznalaženje koncenzusa koji je neophodan za ostvarivanje promjena. D. IZAZOVI PRI UPRAVLJANJU JAVNOM UPRAVOM Jačanje kvaliteta javne uprave i dalje predstavlja ključni izazov za BH. Bez obzira na napore koji su u prethodnih nekoliko godina uloženi u smanjivanje opterećenja koje predstavlja broj zaposlenih u javnom sektoru, fond plata je, izražen kao procenat BDP-a, viši nego u gotovo svim zemljama šireg regiona, dok ishodi i dalje ostaju ispod standarda. Pretjerani nivo učešća plata u BDP-u prije svega odražava platne stope koje nisu usklađene, posebno za zaposlene nižeg nivoa na državnom nivou i, u manjoj mjeri, na nivou FBH. Ukupan broj zaposlenih u javnom sektoru nije veliki, u odnosu na broj stanovnika, ali je pretjeran ako se uporedi sa ukupnim brojem zaposlenih u privredi. Međutim, imajući u vidu znatan višak zaposlenih u policijskim i odbrambenim snagama, sudstvu i obrazovanju, kao i dupliciranja koja predstavljaju posljedicu fragmentirane administrativne strukture, veličina jezgra javne uprave je vrlo mala, što ima negativne posljedice po pružanje javnih usluga Smanjivanje troškova javne uprave u toku srednjoročnog perioda zahtijevaće pooštrenu kontrolu, uključujući i smanjenje nivoa plata za određene kategorije zaposlenih. Pošto je najveći dio zaposlenih u javnom sektoru na nižim nivoima, pretjerani nivoi plata za ta radna mjesta mogu imati znatan uticaj na ukupni fond plata. Na državnom nivou, konkretno, treba da se izvrše dodatne procjene u vezi s tim da li planirano, a još nerealizovano smanjenje nivoa plata za godinu za 10% treba ili ne povećati, s ciljem smanjenja troškova vezanih za zaposlene u javnom sektoru. Štaviše, bez adekvatne koordinacije između različitih nivoa vlasti, postoji rizik da će doći do dodatnog povećanja fiskalnih troškova, kako zaposleni budu prelazili na državni nivo sa napredovanjem izgradnje države. Čak i unutar postojećih entitetskih struktura, postoji potreba za izbjegavanjem pretjeranih naknada za radna mjesta koja su u manjoj mjeri ključna za osnovne funkcije vlade Na određenim nivoima vlasti moraju se prihvatiti i teško prihvatljivi kompromisi s ciljem smanjenja broja zaposlenih. Imajući u vidu da odlivi na plate za odbranu, javni red, sudstvo i obrazovanje zajedno predstavljaju oko tri četvrtine ukupnog fonda plata, svaki ozbiljan pokušaj smanjenja troškova moraće uključivati te sektore. Postavljanje realnih budžetskih ciljeva za uštede predstavlja jednu od strategija za određivanje prioriteta različitih funkcija i aktivnosti na svim nivoima vlasti i između njih. Motivacija za postizanje rezultata se takođe mora osnažiti, ako se želi vidjeti stvarno poboljšanje kvaliteta javne uprave. Iako je postignut znatan stepen napretka pri uvođenju imenovanja u državnu upravu zasnovanog na zaslugama i vrijednostima, platni sistem je i dalje u velikoj mjeri nereformisan. vi

17 Javna uprava: Sažeti pregled preporuka 1/ Stvoriti platni sistem koji objedinjuje transparentnost i preuzimanje odgovornosti. Postepeno smanjivati kompresiju u strukturi plata, između ostalog i kroz smanjivanje plata u nominalnom smislu za određene kategorije zaposlenih u javnom sektoru. Eliminisati i/ili konsolidovati najveći dio naknada u osnovnu platu. Revidirati zakone o platama i osigurati njihovu konzistentnost na svim nivoima. S ciljem podrške upravljanju javnom administracijom, razviti konsolidovane baze podataka o osoblju. Povećati stepen nadzora za promaknuća i napredovanje u karijeri. Rafinirati kriterije za ulazak u državnu upravu. Uspostaviti realne ciljeve za smanjenje broja zaposlenih u javnom sektoru. Implementirati parcijalno zamrzavanje novog zapošljavanja. Do kraja implementirati značajne reforme u oblastima odbrane, policije i sudstva. 1/ Vidjeti potpunu listu preporuka u poglavlju 4, na strani 70 i strani 71. E. OBRAZOVANJE BH troši više na obrazovanje od većine zemalja šireg regiona, uključujući Hrvatsku, SCG i Poljsku. Bez obzira na to, neefikasna potrošnja na obrazovanje unutar institucionalno kompleksne strukture rezultovala je neprihvatljivo niskim ishodima obrazovanja. Četrdeset posto učenika ne dobije ni osnovna znanja i vještine, a mnogi učenici upisani u skupe usmjerene škole završavaju školovanje nespremni da se suoče sa izazovima koje nosi privreda BH koja je u procesu promjena. Stope upisa u srednju školu i na univerzitet i dalje su niske. U isto vrijeme, visokoškolske institucije dozvoljavaju studentima čije se studiranje finansira iz budžeta da dugo studiraju do diplome, što rezultuje rasipanjem resursa i slabim stepenom motivacije među dodiplomcima. Uz to, fragmentacija u institucionalnoj organizaciji sektora zacementirala je znatne regionalne razlike u potrošnji na obrazovanje i obrazovnim uspjesima, što je otežalo stabilnije uspostavljanje jedinstvenog ekonomskog prostora Obrazovni sistem će zahtjevati znatan stepen unapređenja, ali povećanje resursa neće u svakom slučaju pomoći pri unapređenju ishoda u obrazovanju. Prioritet za vlade bi trebala da bude implementacija mjera za unapređenje stepena efikasnosti potrošnje i pojednostavljenje organizacije i finansiranja obrazovanja. Uz uslov da se materijalizuju, dio ušteda ostvarenih unapređenjem efikasnosti trebao bi da se iskoristi za podršku unapređenju ishoda obrazovanja. Plan za unapređenje ishoda mogao bi da uključuje mjere za unapređenje okruženja u učionicama, kroz povećanje dostupnosti udžbenika i drugih materijala, za jačanje stepena djelotvornosti nastavnika kroz obuku, te za obezbjeđenje dodatne motivacije i sankcija ua podsticanje pohađanja škole među djecom iz najsiromašnijih domaćinstava. Program koji se razmatra u sklopu izvještaja PEIR je svakako ambiciozan i njegova implementacija bi svakako zahtijevala znatan stepen političke volje. On je, međutim, od centralne važnosti za buduću dobrobit zemlje. Da li bi se on mogao implementirati u postojećem fragmentiranom institucionalnom okviru je, međutim, pitanje koje zaslužuje pažljivo razmatranje. vii

18 Obrazovanje: Sažeti pregled preporuka 1/ Usvojiti politike za smanjenje broja nastavnika u skladu sa smanjenjem broja upisanih. Preći na preporučenu prosječnu veličinu razreda za osnovno obrazovanje u oba entiteta. Implementirati sistem finansiranja prema broju učenika / studenata. Usporiti rast plata nastavnika, ili ga dovesti na umjeren nivo. Restruktuirati srednje obrazovanje s ciljem smanjenja troškova i unapređenja relevantnosti. Preći na objedinjeno upravljanje visokim obrazovanjem, kao instrument za ostvarivanje velikih ušteda. U visokom obrazovanju, povećati plaćanja za studente koji ponavljaju godine i povećati naplate za strane studente. Iskoristiti dio tih ušteda za podršku unapređenju ishoda obrazovanja. 1/ Vidjeti potpunu listu preporuka u poglavlju 5, na stranama F. SOCIJALNA ZAŠTITA Ukupna potrošnja BH na socijalnu zaštitu je donekle veća u odnosu na BDP od one u evropskim zemljama sa bržom stopom rasta, ali je u širokim crtama bliska prosjeku za NMS. Struktura potrošnje je, međutim, znatno različita. Manji odlivi na penzije su održali ukupne rashode za socijalno osiguranje (penzije, davanja za nezaposlene zdravstveno osiguranje i, u RS, dječiji dodaci) na relativno niskom nivou, bez obzira na višu potrošnju na zdravstvo. Za razliku od toga, potrošnja na socijalnu pomoć i dječiju zaštitu je viša, zahvaljujući većim kategorijskim davanjima, većinom za one koji su pretrpjeli uticaj rata Sistem socijalnog osiguranja pati od stalno prisutnih problema nepoštivanja propisa, što odražava izbjegavanje poreskih obaveza, slabu naplatu i nizak nivo zaposlenosti u formalnom sektoru. Imajući u vidu da su prihodi manji od zakonski predviđenih prava, planovi socijalnog osiguranja redovno zahtijevaju transfere iz opštih prihoda. Bez obzira na to, stope doprinosa za socijalno osiguranje imaju tendenciju da premašuju stope u većini zemalja novih članica EU i zemalja OECD-a, što naglašava znatan stepen deformalizacije privrede. Smanjivanje stopa doprinosa za socijalno osiguranje i harmonizacija poreske osnovice u entitetima trebalo bi da budu prioriteti za vlade. Doprinosi za socijalno osiguranje: Sažeti pregled preporuka 1/ Smanjiti stope doprinosa za socijalno osiguranje, uz istovremeno proširenje osnovice za obračun doprinosa i harmonizaciju stopa doprinosa između entiteta. Smanjiti broj izuzeća od obaveze plaćanja doprinosa. Prenijeti na entitetske budžete odgovornost za plaćanje doprinosa za lica sa onesposobljenjem koja su oslobođena plaćanja doprinosa. Unaprijediti administraciju s ciljem povećanja efikasnosti naplate i doprinošenja transparentnosti u sistemu. Objediniti osnovicu i administraciju za oporezivanje dohotka građana i za doprinose za socijalno osiguranje. 1/ Vidjeti potpunu listu preporuka u poglavlju 6, na strani Visoke stope ovisnosti i niske stope obuhvata u oba entitetska penzijska sistema predstavljaju prijetnju za njihovu finansijsku održivost, koja je do sada obezbjeđivana primjenom pravila o koeficijentu. Potrebna je dugoročna reforma, ali se prije toga moraju implementirati daljnje parametarske promjene. viii

19 Penzije: Sažeti pregled preporuka 1/ Ukinuti prelazne aranžmane vezane za starosne penzije koje omogućavaju penzionisanje prije navršavanja 65 godina starosti. Uvesti indeksaciju penzija zasnovanu na stopi rasta maloprodajnih cijena (CPI), zasnovanu na zakonu. Ograničiti priznavanje penzijskih prava na one čiji staž osiguranja je u potpunosti pokriven. Modifikovati vremenski plan sticanja prava tako da se više značaja daje kasnijim godinama staža osiguranja. Proširiti osnovicu za obračun doprinosa za penzijsko osiguranje kroz uključenje naknada koje ne predstavljaju dio osnovne plate i smanjiti stopu doprinosa. 1/ Vidjeti potpunu listu preporuka u poglavlju 6, na strani Velikodušna davanja za nezaposlene, posebno u FBH, imaju tendenciju da demotivišu nezaposlene da traže posao. Najveća motivacija za registrovanje u službama za zapošljavanje ne odnosi se u tolikoj mjeri na davanja za nezaposlene, već na besplatno zdravstveno osiguranje za sva lica registrovana kao nezaposlena, što je dovelo do odlivanja javnih resursa i konfuzije kod izbora politika. Smanjivanje velikodušnih davanja za nezaposlene i neefikasne potrošnje na aktivne programe na tržištu rada trebalo bi da omogući znatno smanjenje stopa doprinosa za zapošljavanje u FBH koje bi, sa svoje strane, podržalo napore na smanjenju stepena deformalizacije privrede. Osiguranje u slučaju nezaposlenosti: Sažeti pregled preporuka 1/ Opozvati nedavne izmjene Zakona o zapošljavanju FBH i ograničiti maksimalno trajanje naknada za nezaposlene na 12 mjeseci. Smanjiti potrošnju na neusmjerene i neevaluirane aktivne programe na tržištu rada u FBH. Potpuno prekinuti programe kreditiranja preduzeća. Smanjiti stopu doprinosa za osiguranje u slučaju nezaposlenosti u FBH. 1/ Vidjeti potpunu listu preporuka u poglavlju 6, na strani Zdravstveni sistem je fragmentiran i opterećen značajnim dupliciranjem, viškom zaposlenih i neefikasnim korištenjem dostupnih resursa. Dostupnost zdravstvene njege je, štaviše, neravnopravna, pri čemu neformalna plaćanja premašuju zakonski propisane participacije, čemu su osnovni uzroci implicitno racionalizovanje usluga i ograničen stepen prenosivosti osiguranja. Znatne razlike u resursima i mali stepen objedinjavanja rizika u FBH takođe predstavljaju važne faktore. Bolesti koje se mogu spriječiti, a koje podrazumijevaju visoke troškove, imaju visoku poziciju na listi bolesti koje predstavljaju opterećenje za sistem. Neefikasnost u organizaciji i pružanju njege dodatno doprinosi bojaznima vezanim za ravnopravnost kod dostupnosti. Neefikasnosti u potrošnji na zdravstvo dodatno su ilustrovane fragmentiranim procesom nabavke lijekova. ix

20 Zdravstvo: Sažeti pregled preporuka 1/ Izvršiti restruktuiranje i racionalizaciju bolničke njege. Ograničiti skupe procedure na nekoliko bolnica. Osnažiti pružaoce primarne zdravstvene njege, koji su stražari na vratima bolničkog sistema. Osigurati efikasno upućivanje Osigurati prenosivost osiguranja i zajednički paket prava barem na entitetskom nivou. Stvoriti centralnu agenciju za lijekove koja bi bila zadužena za kontrolu kvaliteta, pozitivnu listu i određivanje cijena. Centralizovati nabavke lijekova barem na entitetskom nivou. Ograničiti povrat troškova za neinovativne lijekove (nove lijekove) na generičke ekvivalente (terapijske ekvivalente sa najnižom cijenom). Povećati naglasak na preventivnu medicinu s ciljem smanjivanja incidence bolesti koje rezultuju visokim troškovima. Usmjeriti usluge kao što su imunizacija i prevencija tuberkuloze na grupe sa niskim dohotkom. Zauzeti agresivan stav protiv osoblja koje traži/prima neformalne isplate od pacijenata. 1/ Vidjeti potpunu listu preporuka u poglavlju 6, na stranama Transferi koji su finansirani iz opštih prihoda su visoki po međunarodnim standardima, izraženo u procentu BDP-a, ali je udio onih transfera koji se isplaćuju licima sa dohotkom ispod određenog nivoa sa eksplicitnim ciljem smanjenja siromaštva niži nego u svim zemljama šireg regiona. Istisnut iz potrošnje velikim rashodima na boračka davanja, sistem socijalne skrbi i dječije zaštite je nedovoljno finansiran, sa izuzetkom Fonda dječije zaštite u RS. Jedan od pet ljudi u BH koristi neku vrstu socijalnog transfera, ali takvi transferi dopiru samo do jedne četvrtine siromašnih i imaju niži uticaj na smanjenje siromaštva nego u Hrvatskoj ili u Bugarskoj. Budžeti predviđaju da će se gotovinski transferi pojedincima dodatno povećati u godini, posebno u FBH, zbog nastavka proliferacije i širenja uglavnom neusmjerenih davanja. Imajući u vidu fiskalne pritiske i razmatranja vezana za pravičnost, BH bi trebalo da ima za cilj smanjenje ukupnog dijela resursa koji se alociraju na socijalne transfere, uz istovremeno restrukturiranje sistema tako da se osigura da on obezbjeđuje djelotvornu mrežu socijalne sigurnosti. Transferi finansirani iz opštih prihoda: Sažeti pregled preporuka 1/ Usmjeriti boračke programe na najugroženije. Prilagoditi nivoe davanja naniže, u skladu sa davanjima za civilne žrtve rata i lica sa onesposobljenjem nevezanim za rat. Ograničiti boračke invalidnine na kategorije onesposobljenja od I do VI. Suzdržati se od implementacije sistema davanja za nosioce odlikovanja u FBH. Spriječiti dvostruko korištenje davanja za sve korisnike. Prekinuti implementaciju dodatnih programa boračkih davanja na nivou kantona i opština. Centralizovati finansiranje osnovnih davanja socijalne pomoći i dječije zaštite na entitetskom nivou. Spojiti davanja za socijalnu pomoć, izbjeglice i raseljena lica. Unaprijediti usmjeravanje, između ostalog i kroz veći stepen oslanjanja na parametre imovinskog cenzusa i indirektno utvrđene parametre imovinskog cenzusa. 1/ Vidjeti potpunu listu preporuka u poglavlju 6, na strani i strani G. TRANSPORT Opšte stanje transportne infrastrukture i dalje je slabo i neadekvatno za zemlju veličine BH, bez obzira na znatan nivo potrošnje u sektoru u toku posljednje dekade. Nepovoljna x