SAMO ZA SLUŽBENU UPOTREBU MEĐUNARODNA BANKA ZA OBNOVU I RAZVOJ MEĐUNARODNA FINANSIJSKA KORPORACIJA MULTILATERALNA AGENCIJA ZA GARANTOVANJE INVESTICIJA

Transcription

1 Public Disclosure Authorized Dokument Grupe Svjetske banke SAMO ZA SLUŽBENU UPOTREBU Izvještaj br ME Public Disclosure Authorized MEĐUNARODNA BANKA ZA OBNOVU I RAZVOJ MEĐUNARODNA FINANSIJSKA KORPORACIJA MULTILATERALNA AGENCIJA ZA GARANTOVANJE INVESTICIJA PARTNERSKI OKVIR ZA CRNU GORU Public Disclosure Authorized Public Disclosure Authorized ZA PERIOD FISKALNE GODINE 24. maj Jedinica za upravljanje zemljama Jugoistočne Evrope Odjeljenje za Evropu i Centralnu Aziju Međunarodna finansijska korporacija Odjeljenje za Evropu i Centralnu Aziju Multilateralna agencija za garantovanje investicija Ovaj dokument je ograničene distribucije i mogu da ga koriste samo njegovi primaoci u izvršavanju svojih službenih dužnosti. Njegov sadržaj se ne može da druge načine otkrivati bez ovlašćenja Grupe Svjetske banke. 1

2 Posljednji Izvještaj o ostvarivanju Strategije partnerstva sa zemljom nosi datum29. maj VALUTNI EKVIVALENTI Devizni kurs na snazi 5. maj Valutna jedinica euro EUR 1,00 = US$ 1,14 SDR 1,00 = US$ 1,42 FISKALNA GODINA 1. januar 31. decembar SKRAĆENICE I AKRONIMI ASA Analitičke i savjetodavne usluge NPL Nekvalitetni kredit B40 Donjih 40 procenata stanovništva PEFA Javna potrošnja i finansijska odgovornost CPF Partnerski okvir za zemlju PRL Analiza učinka i znanja CPS Strategija partnerstva sa zemljom JPP Javno-privatno partnerstvo DPL Zajam za razvojnu politiku SCD Sistemska dijagnostička procjena zemlje DPO Operacija za razvojne politike SORT Standardizovani alat za ocjenu operativnih rizika EK Evropska komisija SFRJ Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija ECA Evropa i Centralna Azija SOE Preduzeća u državnom vlasništvu EU Evropska unija SB Svjetska banka EUR Euro GSB Grupacija Svjetske banke SDI Strane direktne investicije FSAP Program ocjene finansijskog sektora FG Fiskalna godina BDP Bruto domaći proizvod GEF Svjetski fond za životnu sredinu IBRD Međunarodna banka za obnovu i razvoj IKT Informaciono-komunikacione tehnologije IEG Nezavisna grupa za ocjenu IFC Međunarodna finansijska korporacija MFI Međunarodna finansijska institucija MMF Međunarodni monetarni fond IPA Instrument za pretpristupnu pomoć IPARD Instrument za pretpristupnu pomoć za ruralni razvoj MIGA Multilateralna agencija za garantovanje investicija LGBT Lezbejke, gej, biseksualne i transrodne osobe MMSP Mikro, mala i srednja preduzeća Potpredsjednik: Direktor: Vođa tima: IBRD IFC MIGA Cyril E. Muller Dimitris Tsitsiragos Karin Finkelston Ellen A. Goldstein Tomasz Telma Muhamet Fall Carla Pittalis George Konda, Zoran Olivier Lambert Martinovski 2

3 PARTNERSKI OKVIR ZA CRNU GORU Sadržaj I. UVOD... 4 II. KONTEKST U ZEMLJI I RAZVOJNA AGENDA Socijalni i politički kontekst Novija ekonomska dešavanja Profil siromaštva Uzroci siromaštva i izazovi razvoja III. STRATEGIJA ZA PARTNERSTVO GRUPE SVJETSKE BANKE A. Program Vlade i srednjoročna strategija B Predloženi partnerski okvir za Crnu Goru Grupe Svjetske banke C. Sprovođenje Partnerskog okvira za zemlju za fiskalne godine IV. UPRAVLJANJE RIZICIMA VEZANIM ZA PROGRAM CPF Aneks 1. Matrica rezultata za CPF Aneks 2: Mapa puta za angažovanje građana u Crnoj Gori FG Aneks 3. Crna Gora - Partnerska strategija za zemlju (CPS) za fiskalne godine Izvještaj o završetku i naučenim lekcijama Aneks 4. Odabrani indikatori učinka i upravljanja portfeljom Svjetske banke Aneks 5. Portfolio operacija (IBRD/IDA i grantovi) Aneks 6. Izvještaj o zadržanom i realizovanom portfoliu IFC-a Aneks7. Koordinacija među razvojnim partnerima u Crnoj Gori Aneks 8. Mapa Crne Gore

4 PARTNERSKI OKVIR ZA CRNU GORU ZA FISKALNE GODINE I. UVOD 1. Partnerski okvir za zemlju (CPF) koji se odnosi na Crnu Goru obuhvata period od do (fiskalne godine ). Partnerski okvir se oslanja na rezultate i stečena iskustva iz prethodne Strategije partnerstva sa zemljom (CPS) Grupe Svjetske banke, koja je prvobitno obuhvatala period od do , a potom je produžena do Jednogodišnje produženje Strategije 1 izvršeno je da bi se postigla veća jasnoća po pitanju srednjoročnog makrofiskalnog okvira za zemlju kao osnove za novi Partnerski okvir za zemlju i kako bi se dobilo još vremena da se ostvari napredak u poboljšanju upravljanja životnom sredinom, kao ključnom stubu Strategije parternstva za zemlju. Novi Partnerski okvir za zemlju usmjeren je na rješavanje najvažnijih prioriteta koji su identifikovani nedavno završenom Sistemskom dijagnostičkom procjenom zemlje (SCD) 2 kao onima kojima Crna Gora treba najhitnije da se pozabavi da bi ostvarila napredak na svom putu ka zajedničkom prosperitetu i održivom razvoju. 2. Partnerskim okvirom će se selektivno podržati razvojna agenda Crne Gore, iskazana u Pravcima razvoja Crne Gore , Programu ekonomskih reformi (PER), kao i Programom pristupanja Crne Gore Evropskoj uniji Pravcima razvoja Crne Gore, koji su usvojeni jula 2015, identifikovana su tri glavna cilja javnih politika, i to pametni rast, održivi rast i inkluzivni rast, koji obuhvataju ključne strateške sektore za investicije. U Pravcima razvoja Crne Gore, turizam, energetika, poljoprivreda i ruralni razvoj i prerađivačka industrija identifikuju se kao glavni prioritetni sektori, i prepoznaje se potreba za povećanjem produktivnosti i stvaranjem mogućnosti otvaranja novih radnih mjesta. Partnerski okvir će dopuniti i podržati oblasti koje su naglašene u Pravcima razvoja Crne Gore i koje će najdjelotvornije doprinijeti iskorjenjivanju siromaštva i unapređenju prosperiteta za sve. 3. Strategijom Grupacijee Svjetske banke nastaviće se podrška pristupanju EU i procesu integracija Crne Gore u EU, uz usklađenost sa istim. Ova zemlja je favorit među susjedima u smislu pristupanja Evropskoj uniji, ali su i dalje potrebni značajni napori ne samo da postane zemlja članica, već da može da bude konkurentna i da u potpunosti iskoristi prednosti Unije. Partnerski okvir će podržati ove napore za jačanje temelja dugoročnog rasta i razvoja Crne Gore, kao i nastaviti da pruža ciljanu podršku, po potrebi, za ispunjavanje specifičnih mjerila za pristupanje. 4. U formulisanju novog Partnerskog okvira korišćene su široke konsultacije izvršene u oktobru 2015, januaru i martu godine koje su obuhvatile više resornih ministarstava, opština, civilno društvo, akademsku zajednicu i privatni sektor u više regija u zemlji, kao i 1 Vidjeti Izvještaj o napretku od Izvještaj br ME 4

5 predstavnike međunarodne razvojne zajednice. Prijedlog koji je iz toga proistekao za angažovanje u okviru Partnerskog okvira za fiskalne godine odraz je širokog konsenzusa velikog broja uključenih aktera i zajedničkih pogleda na razvojne prioritete i izazove sa kojima je zemlja suočena. II. KONTEKST U ZEMLJI I RAZVOJNA AGENDA 2.1 Socijalni i politički kontekst 5. Crna Gora je mala 3, mlada država koja je suvereni status obnovila 2006, nakon referenduma čiji je rezultat bilo odvajanje od državne zajednice Srbija i Crna Gora. Prije toga, Crna Gora je bila jedna od republika Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije (SFRJ). Nezavisnost je uslijedila nakon decenije političkih tenzija, kao i složenog prelaska sa planskekontrolne na tržišnu ekonomiju. Političkim spektrom dominira Demokratska partija socijalista (DPS) koja je na vlasti od nezavisnosti. Naredni parlamentarni izbori su planirani za oktobar Crna Gora i dalje prolazi kroz tranziciju ka suverenoj državi i tržišnoj ekonomiji. Prelazak u status suverene države zahtijevao je proširenje kapaciteta državne uprave. Morale su da se formiraju nacionalne institucije koje će preuzeti te funkcije. Regulatorna tijela kompatibilna sa sistemom EU i kapacitet za apsorbovanje evropskih fondova i za harmonizovanje pravnog okvira sa EU zahtijevali su građenje novih kapaciteta. Pošto je Crna Gora mala država, već visoki troškovi razvijanja i održavanja nacionalnih institucija i centralnog nivoa države usložnjeni su ograničenim kapacitetom za korišćenje ekonomije obima u pružanju javnih usluga i roba. U isto vrijeme, ekonomska tranzicija na tržišnu ekonomiju zahtijevala je smanjivanje obima države u ekonomiji. Iz SFRJ naslijeđen je prekomjeran broj zaposlenih u javnom sektoru, uključujući i one u državnim preduzećima, i velika državna potrošnja. Napuštanje ovog modela da bi se kreiralo povoljno okruženje za razvoj privatnog sektora zahtijeva smanjenje broja zaposlenih u javnom sektoru, restrukturiranje preduzeća u državnom vlasništvu i racionalizaciju javne potrošnje. Upravljanje je poboljšano, ali i dalje zaostaje za državama članicama EU, naročito u oblastima kao što su regulatorni kvalitet, kontrola korupcije i vladavina prava (vidjeti stav 30 za više detalja). 7. Otvaranje pregovora za pristupanje EU u junu predstavlja važnu prekretnicu u procesu međunarodne integracije Crne Gore. Crna Gora je otpočela pregovore sa EU u junu i teži tome da ostvari pristupanje do prije drugih država Zapadnog Balkana. Dva od 35 pregovaračkih poglavlja su privremeno zatvorena, a dvadeset dva su otvorena. U najnovijem Izvještaju o napretku Crne Gore koji radi Evropska komisija, koji je izdat u novembru 2015, Evropska komisija konstatuje da je Crna Gora ostvarila dobar napredak ka ispunjavanju mjerila za otvaranje poglavlja kao što su poljoprivreda i ruralni razvoj, energetika, zapošljavanje i socijalna politika, i regionalna politika i priprema za strukturne instrumente. Izvještaj navodi da posebnu pažnju treba posvetiti ispunjavanju mjerila za otvaranje poglavlja kao što su politika konkurencije i životna sredina i klimatske promjene. evropska komisija takođe naglašava da će napredak u ukupnom postupku pristupanja zavisiti od napretka u oblasti vladavine prava. 3 Sa stanovnika. 5

6 2.2 Novija ekonomska dešavanja 8. Kao mala, otvorena ekonomija bez sopstvene valute, 4 Crna Gora je ranjiva na spoljašnje šokove. Prije svjetske finansijske krize iz 2008., Crna Gora je ostvarivala visoki rast, podstaknut prilivom kapitala i državne potrošnje koji sudostigli nivod od preko 46 odnosno 51% BDP u To je dovelo do buma u potrošnji, uvozu i investicijama i uticalo je na rast spoljašnjeg duga Crne Gore u odnosu na BDP u visini od 106% kao i alarmantan deficit tekućeg računa. U periodu od do 2008, realni BDP povećao se na prosječno skoro 5% godišnje, da dostigao maksimum od 10,7% u Poslovne banke su podržavale aktivnosti privatnog sektora uz povećanje kreditne aktivnosti u prosjeku za 77% godišnje u periodu , tako da je koeficijent kredita u odnosu na BDP iznosio 90,7% do 2008., a odsno kredita i depozita čak 167%, kao najveću vrijednost ovog koeficijenta, u aprilu Svjetska finansijska kriza iz prekinula je prilive kapitala i privatne investicije i rast je pao. BDP se smanjio za 5,7% u i ostao na prosječnom nivou od 1,7% do Sužavanje mogućnosti eksternog finansiranja koje je uslijedilo dovelo je do smanjenja domaće potrošnje i usporavanja priliva investicija i nižih stopa rasta uvoza. Došlo je do nagle konrakcije rasta BDP-a, sa 6,9% u na -5,7% u Nakon perioda kreditne ekspanzije došlo je do visokih, ali od blago opadajućih nivoa nekvalitetnih kredita, a nakon toga i velikog pada kreditnih aktivnosti radi čega je odnos između kredita i BDP i dalje bio ispod nivoa prije krize. Vlada je realizovala fiskalne stimulanse da bi podstakla oporavak, uključujući veliki paket javnih investicija i povećane socijalne transfere. Ti napori su se isplatili i ponovo je došlo do rasta, tako da su se povratili ekonosmki rezultati koji su izgubljeni od 2008, podržani investicijama u sektoru nekretnina, energetike i turizma. 4 Njemačka marka se koristila od 1990-ih i formalno je usvojena 1999, da bi bila zamijenjena eurom u

7 Slika 1: Promjene i ekonomskom rastu i siromaštvu Tabela 1: Sastav rasta u Crnoj Gori Procenat Prosječni doprinos rastu ( ) Prosječ no učešće u BDP ( ) Prosječni doprinos rastu ( ) Prosječn o učešće u BDP ( ) Poljoprivreda Industrija Usluge Turizam Građevinarstv o Maloprodaja Finansijski sektor Izvor: MONSTAT, Kalkulacije osoblja Svjetske banke koristeći Anketu o potrošnji domaćinstava (HBS) 10. U toku godina buma ( ), rast je vodio ka smanjenju siromaštva kao rezultat povećane potražnje za nekvalifikovanom radnom snagom, dok je u periodu ekonomskog pada i stagnacije ( ) rast donosio manje koristi siromašnima zato što se potražnja preselila ka radnoj snazi sa višim kvalifikacijama (vidjeti sliku 1). Siromaštvo se do kretalo krivuljom u obliku slova U: smanjilo se sa oko 11% sredinom 2000-ih, na svoj minimum od 4,9% u 2008., da bi opet poraslo na 8,6% u 2013., sa rastućim udjelom ranjivih domaćinstava koji se nalaze blizu granice siromaštva. U toku godina ekonomskog buma, povećana potražnja za radnom snagom dolazila je iz sektora građevinarstva, rudarstva i maloprodaje, koji su se u najvećoj mjeri oslanjali na nekvalifikovanu radnu snagu. To su bili isti sektori, zajedno sa turizmom, koji su pokretali rast do (Tabela 1). To je dovelo do pada stope nezaposlenosti (iako je nivo nezaposlenosti ostao visok čak i kod maksimalno dostignute stope ekonomskog rasta), kontinuiranog pada siromaštva i povećanja prihoda domaćinstava koji se nalaze u donjih 40% kada je riječ o raspodjeli prihoda (donjih 40%). U toku kontrakcije ekonomskih aktivnosti koja je nastupila nakon krize iz 2008., došlo je do usporavanja rasta i pomjeranja potražnje ka visoko kvalifikovanoj radnoj snazi, jer je došlo do kontrakcije u sektorima građevinarstva i rudarstva. Upošljavanje radne snage sa tercijarnim obrazovanjem poraslo je za preko 40% od 2008., dok je upošljavanje radnika sa maksimalno osnovnim obrazovanjem palo za preko 40% u istom periodu, čime su se ograničili efekti u pogledu smanjivanja siromaštva. 7

8 Tabela 2: Ključni makroekonomski indikatori i projekcije* Ostvarenje Prelimin. Projekcije Indikatori Domaći računi Realni rast BDP -2.7% 3.5% 1.8% 3.2% 3.7% 3.1% 3.0% 0.5% Ukupne investicije Bruto domaća štednja , Devizna štednja Javni sektor Primarni bilans Kamata Fiskalni bilans (bez prihoda od privatizacije) Platni bilans Trgovinski bilans Bilans tekućeg računa SDI Dug Spoljni dug Javni dug (bez garancija) Javni i javno garantovani dug Bruto međunar.rez.(u mjesecima uvoza) Memorandusmke stavke: BDP (miliona EUR) 3,181 3,362 3,458 3,595 3,778 3,951 4,134 4,175 Inflacija (t.d., %) Odnos servisiranja duga i izvoza , Devizni kurs EUR:US$ * Zvanične fiskalne projekcije Vlade Crne Gore Izvor: MF, CBCG, MONSTAT, kalkulacije osoblja SB 11. Vođena jakim porastom javnih investicija, ekonomija se oporavila u godini i očekuje se nastavak rasta u srednjoročnom periodu. BDP je porastao za 3,2 procenta u i očekuje se da će se rast održati na oko 3 procenta u i Stopa nezaposlenosti i dalje opada u i očekuje se da će opasti ispod 17 procenata do godine, kao rezultat novih velikih infrastrukturnih investicija, naime izgradnje novih elektrana i autoputa. Blagostanje domaćinstava i dalje je veoma izloženo makroekonomskim rizicima, s obzirom da većina raspoloživog dohotka dolazi iz radnog odnosa ili socijalnih transfera. 12. Nakon značajne dobiti od fiskalne konsolidacije ostvarene do 2014, uslijedio je nagli porast fiskalnog disbalansa godine, za koji se očekuje da će se proširiti u srednjeročnom periodu.fiskalni deficit je smanjen sa prosječne vrijednosti od 5,1% BDP u periodu , na 3.1% BDP u zahvaljujući boljoj naplati prihoda i ograničavanju rashoda. Međutim, ove intervencije nijesu dovele do sveukupnog smanjenja javnog duga koji se umjesto toga udvostručio u odnosu na na 60% BDP u Na kraju 2014, javni dug je iznosio 2,1 milijarde eura, od čega je 80 procenata spoljašnji dug. Pod uticajem porasta kapitalnih investicija za auto-put Bar-Boljare, za koje je Crna Gora potpisala kredit od 944 miliona US dolara 8

9 (23% BDP iz 2014), fiskalni deficit je 2015.porastao na preliminarnih 7% BDP, a javni dug se još više povećao na 68% BDPu 2015, a očekuje se da će porasti na 73% 2016, i još više i Pojavili su se snažni pritisci na rashodnoj strani budžeta, prijeteći fiskalnoj održivosti. Fiskalni deficiti za naredne tri godine značajno su uvećani kapitalnom potrošnjom na velikom projektu autoputa. Iako prvobitni srednjoročni fiskalni planovi Vlade ukazuju da će javni dug biti ograničen čim isplate za autoput budu završene (u 2019.),skorije mjere, kao što su uvođenje doživotne beneficije za majke sa troje i više djece, porast minimalnih penzija i zarada, i potencijalno novo finansiranje velikih infrastrukturnih projekata izazivaju povećanu zabrinutost u pogledu sposobnosti održavanja fiskalne discipline na sredni rok. Fiskalni planovi su takođe ranjivi na potencijalno prekoračenje troškova vezano za izgradnju autoputa Bar-Boljare. Smanjenje tekućih izdataka od oko 2% BDP-a već je predviđeno do godine - mada nedefinisano - u prvobitnom fiskalnom okviru Vlade. Ovo je vjerovatno potcjenjivanje stvarno potrebne korekcije, iz nekoliko razloga. 14. Srednjoročni pritisci na javne finansije potiču iz sljedećih izvora: Prvo, potrebe Crne Gore za finansijskim sredstvima su visoke, 18% BDP-a u 2016., sa javnim dugom koji je projektovan da se približi nivou od 80 procenata BDP-a i spoljnim dugom koji će dostiči 150 procenata BDPa do godine. Povišen nivo (javnog i spoljneg) duga Crna Gora veoma je osetljiv na udare (u vezi sa realnim rastom BDP-a, troškovima finansiranja, potencijalnim obavezama, primarnim bilansom, deviznim kursom i naročito sa prekoračenjem troškova finansiranja u vezi sa autoputem). 5 Drugo, izloženost dugu po osnovu kredita za autoput denominiranog u američkim dolarima (944 miliona USD, potpisan u 2014.) predstavlja rizik za javne finansije u vrijeme otplate kredita. Treće, procjenjuje se da nedavne mjere socijalne politike (penzije i nove cjeloživotne beneficije za majke sa troje ili više djece) i politika u oblasti zarada u javnom sektoru (povećanje koeficijenata stručnog i rukovodećeg kadra kako bi se omogućila dekompresija zarada) treba da doprinesu dodatnoj potrošnji od još 2 procentna poena BDP-a pored početnog srednjoročnog fiskalnog okvira Vlade (kao što je prikazano u tabeli 2). Četvrto, prethodni rezultati ukazuju na to da su ciljevi državnog deficita obično uveliko promašeni (2-3 procentnih poena BDP-a u prosjeku godišnje od godine) zbog prevelikih preuzetih obaveza i potencijalnih obaveza (kao što su otplata garancija ili sudske tužbe). Peto, zaostale obaveze koje se procjenjuju na blizu 11 procenata BDP-a 6 predstavljaju još jedan set obaveza koje treba prepoznati i eliminisati na srednji rok. 15. Kako bi se obnovila fiskalna održivost i javni dug čvrsto kretao silaznom putanjom, zemlja će morati da preduzme ambicioznu fiskalnu konsolidaciju. Ukoliko ne bude mjera fiskalne konsolidacije, deficit će narasti na 9 procenata BDP-a u periodu (izuzimajući neizmirene obaveze) prije nego se završi izgradnja autopta, dok će javni dug nastaviti da raste na oko 80 porcenata BDP-a u (Slika 2). Da bi se javne finansije postavile na održiv osnov, potreban je ukupan fiskalni suficit 0,5 procenata BDP-a u (na osnovu primarnog suficita od oko 3 procenta BDP-a koji uključuje rastuća plaćanja kamate i amortizaciju) da bi se preokrenula dinamika rastućeg javnog duga. Fiskalna korekcija od 2-2,5 procenata BDP-a svake godine, 5 Vidjeti detaljnije u analizi održivosti javnog duga i spoljnjeg duga predstavljenoj u IMF-u Crna Gora: Konsultacije po članu IV. 6 Izvor: Podaci Ministarstva finansija, kombinovane zaostale obaveze lokalnog nivoa države i centralnog nivoa države. 9

10 zajedno sa smanjenjem investicija nakon završetka projekta autoputa, bi smanjila javni dug u na i dalje visokih 76 procenata BDP-a. Ranjivost zemlje na udare, nedostatak nezavisne monetarne politike, kao i strukturna rigidnost ekonomije dalje dokazuje potrebu za brzom i podržanom fiskalnom konsolidacijom. Slika 2: Vraćanje fiskalne putanje unazad Fiskalni deficit kao procenat BDP plan 2017 plan 2018 plan 2019 plan Javni dug kao procenat BDP 2016 plan 2017 plan 2018 plan 2019 plan Prvobitni planovi vlade Scenario bez reformi Reformski scenario Prvobitni planovi vlade Scenario bez reformi Reformski scenario Izvor: Kalkulacije osoblja Svjestke bane, MF. Scenario bez reformi je zanovan na procjenama iz Izvještaja misije MMF-a u vezi sa članom IV za Za održavanje pristupa tržištu i ograničavanje rizika za javne financije, politika na strani rashoda i prihoda može se nastaviti. Poništenje nedavnih mjera vezanih uz rast socijalnih transfera i fonda zarada u javnom sektoru, kao i uštede u ostalim operativnim troškovima, utvrđivanje prioriteta odluka o javnim investicijama, dalja mobilizacija prihoda i smanjenje poreskihumanjenja, izuzeća i olakšica spadaju u radnje koje bi mogle imati stalni pozitivan uticaj na fiskalne bilanse u srednjem roku i pomoći da se preokrene dinamika rastućeg javnog duga (vidjeti sliku 2). Takve mjere, ako su dobro osmišljene, mogu ostvariti korekciju od 2-2,5% BDPa godišnje do godine. Snažna politička volja biće potrebna za sprovođenje tako ambicioznog programa fiskalne konsolidacije, čiji je cilj stvaranje dugoročnih makro-fiskalnih uslova za veći stepen rasta i otvaranja novih radnih mjesta. Očekuje se da će uticaj ovih mjera na dugotrajno siromaštvo i inkluziju biti pozitivan: stabilno makroekonomsko okruženje i smanjena riziko premija za suverene države bi smanjili trošak kapitala za privatni sektor, i tako oslobodili resurse za podsticanje ulaganja privatnog sektora i povećanje zaposlenosti. U tom pogledu biće važno da mjere fiskalne konsolidacije budu planirane na način koji štiti ranjive grupe. Banka će također raditi sa Vladom kako bi se smanjio potencijalni negativan uticaj fiskalnih mjera konsolidacije na socijalno staranje na katak i srednji rok pružanjem podrške projektima usmjerenim na otvaranje novih radnih mjesta u glavnim sektorima, kao i uklanjanjem prepreka za zapošljavanje. 17. Pored obnavljanja fiskalnih instrumenata za podršku rastu, treba da se riješe slabosti u finansijskom sektoru. Podrška finansijskog sektora ekonomskom rastu opterećena je visokim troškovima posredovanja, visokim ali opadajućim nivoom nekvalitetnih kredita i prevelikim brojem banaka na malom tržištu. Program ocjenefinansijskog sektora (FSAP) MMF-a/Svjetske 10

11 banke za 2015.ukazuje da je potreban dalji napredak, mada su pravni, regulatorni i nadzorni okvir u bankarskom i finansijskom sektoru značajno poboljšani od procjene iz Sve veća konkurencija i spor ekonomski oporavak otežavaju profitabilnostbankarskog sektora. Rastući rizici kod domaćih banaka i slabosti u regulisanju i nadzoru banaka predstavljaju rizike za fiskalnu i finansijsku stabilnost koji bi potencijalno mogli da preokrenu ekonomski oporavak.odlučno postupanje u rješavanju slabih banaka je presudno za očuvanje finansijske stabilnosti. Pored toga, treba ispraviti određeni broj glavnih nedostataka da se dopune poboljšanja u okviru za rješavanje nekvalitetnih kredita (NPL). Pored toga, treba dopuniti nedavno pojačane zahtjeve za nadzor pojačavanjem oslabljenih regulatornih standarda u posljednjih nekoliko godina. U nedostatku nezavisne monetarne politike i kao dopuna dobrom fiskalnom upravljanju, treba uspostaviti makro prudencijalni okvir, koji obuhvata instrumente kao što su odnos kredita i vrijednosti, odnos servisiranja duga i prihoda, odnos duga i prihoda, i rezerve kapitala, tako da tokom vremena bude u potpunosti operativan. 18. Rastu naredne tri godine je pozitivan, ali vjerovatno neodrživ kada veliki kapitalni izdaci budu završeni. Održavanje visokog rasta nakon završetka izgradnje autoputa zahtijevaće preusmjeravanje ekonomije ka održivijem i inkluzivnijem modelu rasta. U odsustvu strukturnih promjena, predviđa se da će stopa rasta pasti ispod 1% do godine, kada Crnoj Gori ponestane fiskalni prostor i kapacitet zaduživanja za stimulisanje rasta direktno kroz javne investicije. Čak ovakvi izgledi nose velike rizike u pogledu nepovoljnog ishoda. Sa vanjske strane, usporavanje ili stagnacija svjetskog rasta i rasta euro zone, kao i volatilnost finansijskog tržišta, prijetnja su za perspektive rasta Crne Gore. Rizici na domaćoj strani obuhvataju kašnjenja u neophodnim strukturnim reformama za stabilizaciju javnih finansija i povećanje konkurentnosti ekonomije, uporno visoke nivoeneizmirenih obaveza države i nekvalitetnih kredita (12,7 procenata po izvještajima iz februara 2016.) i visoka nezaposlenost. 19. Budući rast Crne Gore treba da se osloni na privatni sektor, sa fokusom na produktivne investicije i poboljšanje konkurentnosti, što bi omogućilo crnogorskim firmama da izvoze i imaju pristup mnogo širim tržištima i ekonomijama obima. Takav model rasta će zahtijevati povećanje produktivnosti rada i fleksibilnosti tržišta rada. Naime, potražnja će vjerovatno da se fokusira na stručniju i obrazovaniju radnu snagu orijentisanu na inovacije, kako crnogorske firme budu pokušavale da rastu, uvode inovacije i na kraju se takmiče u EU i šire. Istovremeno, biće važno privlačenje investicija i podsticanje otvaranja novih radnih mjesta u ključnim sektorima koji zahtijevaju radno-intenzivnu manje kvalifikovanu radnu snagu (kao što su turističke usluge i poljoprivreda), što će imati značajan uticaj na smanjenje siromaštva i inkluziju. 20. Strategija Crne Gore treba da se fokusira na obnavljanje makro-fiskalne održivosti i omogućavanje otvaranja novih radnih mjesta u privatnom sektoru kroz povećanje produktivnosti i konkurentnosti. Ovo je takođe istaknuto u Programu ekonomskih reformi Vlade za period Gledajući unaprijed, ekonomski rast će u velikoj mjeri, mada ne isključivo, zavisiti od snaženja faktorske produktivnosti, a ne od radne snage i akumulacije kapitala. Uz sve veću volatilnost u prilivima stranog kapitala i veliki eksterni i javni dug, mala je vjerovatnoća da će akumulacija kapitala (uključujući velike investicije u infrastrukturu) biti dominantni faktor rasta u budućnosti. Pored toga, sve starija populacija iziskuje mobilizaciju postojeće radne snage i premještanje ljudi iz stanja neaktivnosti ka tržištu rada kroz podsticaje za rad i potražnju za radnom snagom. Međutim, otvaranje novih radnih mjesta samo po sebi ne može biti dovoljno da se 11

12 eliminiše siromaštvo i poveća prosperitet za dobrobit svih, pošto je Crna Gora suočena sa visokom stopom nezaposlenosti među mladima, ali i među sredovječnim radnicima koji teško pronalaze posao ili nijesu stimulisani da se uključe u zvanično traženje posla. 2.3 Profil siromaštva 21. Sa 8,6% 7, Crna Gora ima jednu od najnižih stopa siromaštva na Zapadnom Balkanu, ali se veliki broj domaćinstava smatra ranjivim, i mogli bi brzo da uđu ili izađu iz siromaštva kao rezultat malih promjena u prihodima. Ranjivost je porasla čak i više nego siromaštvo od (vidjeti sliku 3), pa je procenat ranjivih domaćinstava 8 porastao sa 18,9% u 2007 na 26% u Najveći dio ovog porasta desio se u urbanim zonama gdje se ovaj procenat više nego udvostručio, sa 10% u 2009 na 22% u U 2013, gotovo 30% populacije u urbanim zonama je bilo ili siromašno ili ranjivo 9, u velikoj mjeri kao rezultat smanjivanja industrije metala koja je u problemima. Slika3. Porast ranjivosti i siromaštva Poor Vulnerable Izvor: Kalkulacije osoblja Svjetske banke koristeći HBS Vjerovatnoća ulaska u grupu donjih 40 procenata u pogledu raspodjele dohotka je čvrsto vezana sa siromašnim tržištem rada, pripadnošću ženskom polu i sa ograničenim pristupom ekonomskim mogućnostima. Donjih 40% računa na relativno mali broj članova koji su radno sposobni i da izdržavaju veća domaćinstva, zbog čega su visoko ranjivi na gubitak posla, bolesti ili druge šokove koji utiču na donosioce prihoda. Granica siromaštva u bila je najveća (oko 19%) u domaćinstvima sa glavom kuće koja je nezaposlena, a iza njih su slijedila domaćinstva sa neaktivnom glavom kuće. Manjinske populacije uključujući Rome, Aškelje i Egipćane (RAE) 10 naročito su osjetljive i nemaju ekonomskih šansi. Izvještajem UNDP iz utvrđeno je da je među grupama RAE više od 14 procenata isključeno 11, što je mnogo iznad nacionalne stope od 7 U 2013, koristeći nacionalnu granicu apsolutnog siromaštva od 186,5 EUR. 8 Oni sa ekvivalentom potrošnje po odraslom licu koja je manja za 1,5 put od granice siromaštva. 9 Domaćinstva sa ekvivalentom potrošnje po odraslom licu koja je manja za 1,5 put od granice siromaštva. 10 Čine oko 3% ukupnog stanovništa Crne Gore. 11 Domaćinstva se smatraju ranjivim/isključenim ako je njihov prihod nizak, ako teško plaćaju komunalije, hipoteke ili druge račune i kasne sa njima, i ako imaju nedovoljan pristup zdravstvenim uslugama. Pojedinci se smatraju 12

13 3,5%. U istom izvještaju se navodi da oko 25% populacije RAE ima neriješen status u Crnoj Gori i nema identifikaciona dokumenta. Zato mnogi imaju ograničen pristup javnim uslugama i svega 18,4% porodica RAE dobija naknade ili druga socijalna davanja. Oko 38% RAE posjedovalo je svoje kuće u 2009, dok je 50% njih živjelo u bespravno sagrađenim objektima uglavnom u predgrađima, a svega oko 20% je bilo zaposleno. Ova nezaposlenost u Crnoj Gori je u ogromnom dijelu dugoročna, gdje 80% nezaposlenih traži posao duže od jedne godine. Pronalaženje posla pri ulasku u tržište rada postaje sve teže i broj hronično nezaposlenih lica vremenom raste. Preko 70% nezaposlenih u su oni koji se prvi put pojavljuju na tržištu u odnosu na 55% u 2011.). Među licima sa osnovnim ili stručnim obrazovanjem, procenat nezaposlenih duže od 24 mjeseca porastao je na više od 85% u Razlike u obrazovnom dostignuću između siromašnih, ranjivih i ostalih su prilično velike. Dvije trećine (67,5%) nosilaca domaćinstava koja su u siromaštvu stekli su osnovno obrazovanje ili manje od toga, u odnosu na 41% ranjivih i 11,7% ostalih. Svega 4,6% siromašnih nosilaca domaćinstava imaju tercijarno obrazovanje u odnosu na 26% među neranjivima. U populaciji RAE, 36% nema obrazovanja, a 72% je bilo nepismeno u Ovo ukazuje da siromašni imaju manje šanse da dobro iskoriste veće mogućnosti koje nastaju potražnjom za radnom snagom u sektorima koji se šire i gdje se traže više kvalifikacije, koji će vjerovatno postati još mnogo značajniji ukoliko Crna Gora krene u model rasta koji je podstaknut privatnim sektorom i koji zahtijeva od firmi da budu konkurentnije. 24. Ranjivost i siromaštvo se pojavljuju u različitoj mjeri u različitim regijama zemlje i postoji značajan jaz između urbanih i seoskih područja (vidjeti sliku 4).Stopa siromaštva je konzistentno viša u ruralnimnego u gradskim zonama, ali većina domaćinstava ispod granice siromaštva kao i u donjih 40% živi u gradskim zonama i njih je bilo 59% u Udio siromašnih i onih u grupi donjih 40% koji žive u gradskim zonama raste, dijelom zbog pada u potrebnoj radnoj snazi u industriji metala, i posljedičnog smanjenja prihoda. Takođe postoje razlike između relativno dinamične primorske zone i siromašnijih sjevernih krajeva, gdje su siromaštvo i nezaposlenost znatno viši (vidjeti sliku 5). ranjivim/socijalno isključenim ako su nezaposleni ili su zaposleni ali se njihovi doprinosi za socijalno osiguranje ne plaćaju, ako imaju manje od 8 godina škole i ako se vise ne obrazuju, i ako nemaju dovoljan pristup zdravstvenim uslugama. 13

14 Slika 4: Stopa siromaštva po gradskoj/ruralnoj lokaciji, % Podgorica Other cities Rural Montenegro Izvor: HBS Kalkulacije Svjetske banke. Slika 5: Siromaštvo i stope nezaposlenosti po geografskoj lokaciji Izvor: MONSTAT 2.4 Uzroci siromaštva i izazovi razvoja 25. Sistemska dijagnostička procjena (SCD) ukazuje da su struktura ekonomskog rasta i zaposlenost glavne determinante promjena u pogledu siromaštva u Crnoj Gori. Sastav rasta, vođen povećanjem potražnje za nekvalifikovanom radnom snagom tokom godina ekspanzije, i promjenom u potražnji ka kvalifikovanijom radnom snagom u periodu kraha, rezultirao je odgovarajućim opadanjem odnosno rastom siromaštva. Nezaposlenost je i dalje visoka i učešće u radnoj snazi nisko naročito među siromašnima i u grupi donjih 40%, među mladima, ženama i sredovječnim muškarcima što ukazuje da veliki dio stanovništva ne ostvaruje koristi od šansi na tržištu rada odnosno da ne postoje adekvatni podsticaji. Nezaposlenost je ostala na uporno visokom nivou čak i pri vrhuncu ekonomskog ciklusa u (iznad 17%). Stopa nezaposlenosti među mladima je dvostruko viša od prosjeka, tako da je oko 36% mladih bilo nezaposleno u Pored visoke nezaposlenosti, Crna Gora ima jedan od najnižih nivoa učešća radne snage u Evropi sa 53% lica starijih od 15 godina koji učestvuju u radnoj snazi u (46% kod žena). 26. Nezavršena ekonomska tranzicija, neusklađenost kvalifikacija sa tržištem, destimulacije za rad, visoke prihvatljive zarade (prag zarade koji bi nezaposleni prihvatili da se zaposle) i oslanjanje na sezonske inostrane radnike, zajedno doprinose visokoj nezaposlenosti i niskim stopama učešća u radnoj snazi u Crnoj Gori. Ekonomska tranzicija, koja je dovela do rasipanja radnika nakon restrukturiranja i zatvaranja tradicionalnih firmi i opadajućeg značaja poljoprivrede i javnog sektora kao izvora zaposlenja, doveli su do porasta nezaposlenosti među radnicima koji su u srednjim četrdesetim ili starijim godinama, kao i do porasta prijevremenog penzionosanja.radnicima koji su stariji ili u sredini radne karijere teže je da se prekvalifikuju radi zapošljavanja u nekom drugom sektoru. Sektorski sastav rasta zaposlenosti ukazuje da se stvara više radnih mjesta u sektorima koji zahtijevaju više kvalifikacije i da postoji previše ljudi sa osnovnim i stručnim obrazovanjem, u odnosu na potražnju na tržištu rada. Iako većina srednjoškolaca pohađa stručne srednje škole, nastavni programi su slabo usklađeni sa tržištem rada. Konačno, visok donji prag prihvatljive zarade, ispod kojeg pojedinci nijesu spremni da prihvate određenu vrstu posla i praksa da se upošljavaju neprijavljeni sezonski radnici iz 14

15 inostranstva kako bi se izbjegli obavezni socijalni doprinosi objašnjava zašto Crna Gora uvozi nisko kvalifikovane sezonske radnike dok lokalni ostaju nezaposleni. 27. Veća zaposlenost i inkluzivan pristup ekonomskim šansama je ključ za smanjenje siromaštva u Crnoj Gori, ali to će iziskivati ponovno razmatranje modela rasta i preispitivanje barijera za zapošljavanje na strani ponude i na strani potražnje. Veliko i kontinuirano smanjenje siromaštva prije krize bilo je rezultat ekonomskog buma iz kojeg je nastala povećana potražnja za nekvalifikovanom radnom snagom. Međutim, gledajući unaprijed postoje važni faktori koji bi mogli da osujete sposobnost Crne Gore da iskoristi šanse budućeg rasta na način koji takođe unapređuje dobrostanje i smanjuje ranjivost siromašnih i manje dobrostojećih. Nejednak pristup obrazovanju, neusklađenost obrazovanja sa tržištem rada i destimulansi za zapošljavanje negativno utiču na potencijalne dobiti koje se mogu ostvariti na tržištu rada, naročito za ugrožene grupe. Drugačiji sastav rasta mogao bi da dovede do veće potražnje za različitim vrstama kvalifikacija kojih nema dovoljno među radnom snagom (turizam, finansijski sektor i sektor nekretnina doživjeli su najveći rast zaposlenosti u periodu između i 2014., a sektori rudarstva i prerađivačke industrijenajmanji). Pored toga, sistem socijalne zaštite, radno i poresko zakonodavstvo i potencijalne barijere u vezi sa informisanošću ili percepcijom kreiraju određene destimulanse za zapošljavanje, pa i kod siromašnih i ranjivih. 28. Crna Gora ima veliki javni sektor koji je i dalje izvor distorzija u funkcionisanju tržišta rada i kašnjenja u postizanju veće produktivnosti. Kao rezultat nasljeđa SFRJ, u potrošnja javnog sektora iznosila je 49% BDP-a i javni sektor je upošljavao 32% radne snage. 12 Iako nema pouzdanih informacija da li su zaradeu javnom sektoru veće nego u privatnom sektoru, poslovi u javnom sektoru smatraju se sigurnijim i zbog toga su traženiji. 29. Crnogorske firme su relativno slabo integrisane u svjetsku ekonomiju, i njihova konkurentnost je ograničena veličinom Crne Gore i nedostatkom ekonomske diversifikacije. Samo 7% firmi izvoze svoju robu u poređenju sa 18 procenata na Balkanu, i kod njih je manja šansa da će kupiti tehnološku licencu od inostrane kompanije. Među privatnim firmama informaciono-komunikacione tehnologije se takođe slabije koriste i firme su manje sklone inovacijama. Jedva 80% firmi koriste za komunikaciju sa dobavljačima i klijentima, nešto preko 70% njih ima brzi internet, a manje od 30% ima vebsajt. Sveukupna ulaganja u istraživanje i razvoj u zemlji iznosi svega 0,45% BDP-a, od čega 75% potiče od Vlade. Crna Gora može da ostvari korist od otvaranja ekonomije, privlačenja SDI, razvoja tržišnih niša i stvaranja veza između industrijskih klastera, kao npr. između turizma, lanca agrobiznisa, potreba u pogledu životne sredine i infrastrukture. Jedan od glavnih faktora koji je u pozadini razvoja privatnog sektora u uspješnim malim državama je kvalitet institucija i dobro upravljanje. Podaci sa nivoa firmi iz Anketa o preduzećima iz (BEEPS) ukazuju da iako je regulatorno okruženje u Crnoj Gori značajno poboljšano, potreban je veći napredak u sprovođenju reformi i transparentnosti procedura. Pored njegovog presudnog značaja za ekonomski rast i stvaranje mogućnosti zapošljavanja, privatni sektor može da odigra i ključnu dopunsku ulogu u povećanju pristupa i kvalitetu infrastrukturnih usluga, uključujući energetsku sigurnost, obrazovanje i zdravstvo. U tom kontekstu, održiva javno-privatna partnerstva (JPP) mogu da imaju značajnu ulogu u povećanju efikasnosti i održivosti javnih usluga. 12 Podaci o zaposlenosti uključuju i preduzeća u državnom vlasništvu. 15

16 30. Crna Gora popravlja situaciju u različitim dimenzijama upravljanja u javnom sektoru, ali vladavina prava i dalje zaostaje za državama članicama EU. Jaz je najveći kada je riječ o djelotvornosti uprave, regulatornom kvalitetu, kontroli korupcije i rezultatima u sektoru pravosuđa. Uprkos reformama za usklađivanje sa pravnom tekovinom EU, i dalje je veliki jaz između zakona u teoriji i zakona u praksi. U sektoru pravosuđa, sprovođenje ugovora je slabo i procesuiranje predmeta je sporo i neefikasno, što podriva poslovno povjerenje. Širom zemlje, tolerancija korupcije je visoka: mali broj građana prijavljuje korupciju nadležnim organima, a mnogi su voljni da plate mito kako bi dobili usluge. 13 Međutim, postignut je određeni napredak i prema indeksu percepcije korupcije za 2015., Crna Gora je na 61 mjestu od 168 zemalja, ispred drugih zemalja Zapadnog Balkana. Crna Gora takođe postiže bolje rezultate od grupe od 11 članica EU kada je riječ o transparentnost vlade u donošenju javnih politika. Samo dvije zemlje, Estonija i Litvanija, imaju bolje ocjene po ovom indikatoru. Iako je javni sektor veliki i može više da se uradi na profesionalizaciji javne uprave, postoje određene zone efikasnosti 14 koje nude šansu okrupnjavanja u cilju kvalitetnijeg pružanja usluga građanima i privatnom sektoru. Npr, u poređenju sa 11 članica EU, Crna Gora se pojavljuje kao zemlja koja gubi najmanje resursa, gdje su samo dvije zemlje bolje od nje, Estonija i Češka Republika. Kako se Crna Gora kreće ka pristupanju EU, postoji potreba da se više strateški fokusira na jačanje svojih institucija upravljanja u cilju poboljšanja pružanja usluga i povjerenja javnosti u državu. 31. Crna Gora je izvršila napore da promoviše jednakost muškaraca i žena, ali rodni dispariteti i dalje postoje. 15 Vlada Crne Gore skreće pažnju na rodna pitanja kroz mjere kao što su konstituisanje Odjeljenja za rodnu ravnopravnost i kancelarija za rodnu ravnopravnost i donošenje Akcionog plana za postizanje rodne ravnopravnosti. Preostale rodne nejednakosti uključuju razlike među rodovima kada je riječ o pristupu ekonomskim šansama i obrazovnim postignućima. Rodne razlike pri učešću u radnoj snazi su velike, naročito u seoskim područjima. 46% žena starijih od 15 godina učestvuju u radnoj snazi u Crnoj Gori (2014.) u odnosu na 60% muškaraca. Ekonomska neaktivnost je naročito visoka među ženama sa osnovnim obrazovanjem ili manje od toga, etničkim manjinama i starijim ženama. Sveukupno, žene provode više vremena starajući se o porodici i djeci nego muškarci, što smanjuje njihove šanse da učestvuju na tržištu rada u odsustvu alternativih opcija za staranje o djeci. 32. Učešće javnosti u donošenju odluka vlade bilo je skromno. To nije iznenađujuće s obzirom da angažovanost građana nema jaku tradiciju u Crnoj Gori. Postojeće nevladine organizacije rade u oblastima kao što su ljudska prava, borba protiv korupcije, rodna pitanja, prava osoba sa invaliditetom, LGBT pitanja, razvoj civilnog društva, obrazovanje, socijalna zaštita i pitanja zaštite životne sredine. Međutim, njihov uticaj na formalni proces odlučivanja je često skroman. Neke nevladine organizacije pružaju osnovne usluge ranjivim grupama i povećanje njihovog učešća u kreiranju i sprovođenju javne politike značajno bi poboljšalo rezultate. Izvještaj EK o napretku (novembar 2015.) konstatuje značaj pružanja mogućnosti za razvoj ovlašćenog civilnog društva u Crnoj Gori, uključujući i neophodan pravni prostor i materijalna sredstava da se to dogodi. 13 UNODC (2013.) 14 Izvor: Izvještaj o globalnoj konkurentnosti Svjetska banka (2013) Rodna dijagnostika za Crnu Goru: Razlike u finansijskim mogućnostima, pristupu ekonomskim šansama i zastupljenosti (2013). Izvještaj ME. 16

17 Boks 1. Rodna ravnopravnost u Crnoj Gori: Dijagnoza ključnih rodnih razlika Crna Gora čini napore da promoviše jednakost između muškaraca i žena, ali rodni dispariteti i dalje postoje. Kao i u susjednim zemljama, jedan od najznačajnijih problema je u domenu pristupa žena ekonomskim šansama, iako i u drugim dimenzijama ima pitanja koja izazivaju zabrinutost, tako da ima problema za neke specifične grupe stanovništva koje su definisane godinama starosti, etničkom pripadnošću i drugim. Konkretno, nalazi dijagnoze Svjetske banke vezano za rodna pitanja u Crnoj Gori (Omar i Vick, 2013), pokazuju da: Pristup ekonomskim šansama.učešće muškaraca i žena u radnoj snazi je nisko u Crnoj Gori u poređenju sa drugim zemljama u regionu. Rodni jaz od oko 14 procentnih poena postoji u stopama aktivnosti koji je, iako veliki, manji nego u susjednim zemljama jugoistočne Evrope. Veliki dio jaza u pogledu neaktivnosti objašnjava se velikim rodnim razlikama kod seoskog stanovništva. Ekonomska neaktivnost je naročito visoka među ženama sa osnovnom školom ili manje od toga, među etničkim manjinama i starijim ženama. Mala je razlika u stopama nezaposlenosti između muškaraca i žena. Među onima koji rade postoje jasne razlike u plati, tako da žene zarađuju 16% manje nego muškarci sličnih zapaženih karakteristika. Obrazovanje. U prosjeku, Crna Gora je postigla rodnu ravnopravnost kod upisa u školu. Idući dalje od prosjeka, rodne razlike postoje za neke populacione podgrupe, a naročito: one koji su neaktivnni (sugerišući da nedostatak obrazovanja možda predstavlja barijeru za zapošljavanje), određene etničke grupe i stanovništvo u seoskim područjima. S druge strane, upis u tercijarni stepen obrazovanja naglo je porastao u protekloj deceniji, i to više kod žena. Ipak postoje dokazi o rodnom razdvajanju po oblastima studiranja što potencijalno može uticati na ishode na tržištu rada. Zdravstvo. Smrtnost pri porođaju je veoma niska u poređenju sa regionom i skoro sve trudnice dobijaju predporođajnu zdravstvenu njegu. Kao u drugim zemljama postoje razlike u korist žena po pitanju očekivanog trajanja života, iako je ono ispod nivoa zemalja OECD i za muškarce i za žene. Neki dokazi ukazuju da određena zdravstvena pitanja i dalje predstavljaju izvor zabrinutosti za žene kao što je preventivna zaštita, psihološke tegobe i nasilje u kući i za muškarce viša stopa zloupotrebe alkohola, viša stopa pušača i rizično seksualno ponašanje. Zastupljenost. Dokazi ukazuju da nasilje u kući postoji dosta rašireno, ali da se uglavnom ne prijavljuje u Crnoj Gori. Takođe, žene su slabo zastupljene na svim nivoima uprave i u niskom stepenu su vlasnice ili rukovodioci firmi. Muškarci takođe imaju više rukovodećih pozicija u medijima i postoji percepcija da mediji pojačavaju rodne stereotipe. Izvor: Omar, Yumna i Brandon Vick (2013) Crna Gora. Rodna dijagnostika: razlike u finansijskim mogućnostima, pristupu ekonomskim šansama i zastupljenosti. Izvještaj Svjetske banke ME III. STRATEGIJA ZA PARTNERSTVO GRUPE SVJETSKE BANKE A. Program Vlade i srednjoročna strategija 33. Sveukupni razvojni cilj Crne Gore je da postigne pametni, održivi i inkluzivni rast. Razvojni plan Crne Gore je sadržan u tri posebne ali komplementarne strategije: Programu pristupanja EU , Pravcima razvoja Crne Gore i Programu ekonomskih reformi Crne Gore (PER). Program pristupanja Crne Gore EU usvojen je u decembru i predstavlja glavni strateški dokument u oblasti evropskih integracija. Koncentriše se na mjere koje su potrebne za postizanje pune usklađenosti sa pravnom tekovinom EU. Pravci razvoja Crne Gore, koji su usaglašeni sa strategijom Evropa 2020, usvojeni su od strane Vlade u julu Pod sveukupnim ciljem pametnog, održivog i inkluzivnog rasta ovaj dokument identifikuje četiri 17

18 pokretačka sektora i to turizam, energetiku, poljoprivredu i ruralni razvoj i prerađivačkuindustriju. Koncept pametnog rasta, sa turizmom kao glavnim pokretačem, predviđa smanjenje uvozne zavisnosti i povećanje stranih direktnih investicija (SDI) i produktivnosti. Održivi rast je predviđen kroz dalji razvoj i djelotvorno korišćenje prirodnih resursa države i kroz inkluzivni model učešća u radnoj snazi, koji obuhvata jačanje aktivnih i pasivnih mjera tržišta rada, kao što su izdvajanja za nezaposlene, kao i cjeloživotno učenje, edukaciju i stručno obrazovanje. PER Crne Gore iznosi ekonomsku politiku ostvarivanja višeg i održivog ekonomskog rasta uz stvaranje mogućnosti zapošljavanja. U centru ove politike je fiskalna održivost, smanjenje neformalnog zapošljavanja i stvaranje uslova za veći pristup finansijskim sredstvima za rast i razvoj malih i srednjih preduzeća. B Predloženi partnerski okvir za Crnu Goru Grupe Svjetske banke 3.B.1 Pouke izvučene iz Izvještaja o realizaciji Strategije partnerstva sa zemljom, ocjene Nezavisne grupe za evaluaciju (IEG) i konsultacija sa uključenim akterima 34. Dosadašnji angažman Grupacije Svjetske banke u Crnoj Gori donio je mnogo pozitivnih rezultata i može biti osnov za dublju i više strategijsku saradnju u budućnosti. Iskustvo iz poslednje Strategije partnerstva sa zemljom koje je sažeto u pregledu o realizaciji projekata i stečenim iskustvima (vidjeti aneks 3) pokazuje da program Grupacije Svjetske banke u velikoj mjeri postiže planirane razvojne ciljeve. Ključni uspjesi se mogu vezati za oblasti u kojima je Banka bila u mogućnosti da izgrađuje lokalne kapacitete i unapređuje okvire javnih politika i institucija, kao u slučaju zemljišne administracije, zdravstva, obrazovanjai poljoprivrede. Od naročitog značaja je bio rad na pripremi Crne Gore za pristupanje EU, gdje je Banka bila u mogućnosti da igra korisnu dopunsku ulogu u odnosu na Evropsku komisiju, što je iskustvo koje bi moglo da se replicira u drugim zemljama. Što se tiče planiranja programa, u pregledu o realizaciji projekata i stečenim iskustvima napominje se da je koncentrisanje na dvije tematske oblasti odgovarajuće u malom portfoliju, dok se obim razvojnih ciljeva može prečistiti da bolje odražava uticaj aktivnosti Banke. 35. Pregled o realizaciji projekata i stečenim iskustvima takođe napominje da buduće angažovanje treba da uspostavi ravnotežu između (i) fleksibilnosti u prilagođavanju promjenljivim okolnostima i (ii) istrajnosti u sprovođenju teških, ali neophodnih reformi i ukazuje na potrebu održavanja političkog dijaloga na visokom nivou u okruženju gdje teške reforme mogu dovesti do značajnih kašnjenja u sprovođenju programa. Iako je u principu klijent posvećen realizaciji programa Banke, vlasništvo klijenta nije konzistentno u cijelom portfoliju. Obezbjeđivanje potpune posvećenosti teškim reformama na političkom nivou biće od ključnog značaja za očuvanje efikasnost programa u narednom Partnerskom okviru za zemlju. 36. Poboljšano upravljanje javnim rashodima ostaje krucijalni cilj od značaja za fiskalnu održivost i ekonomski razvoj Crne Gore, iako je ovo isključeno iz programa Grupacije Svjetske banke u toku revizije polovine implementacije Strateškogije okvira za zemlju Operacije vezane za razvojnu politiku koje su u osnovi ovog cilja nijesu se ostvarile zbog velikog spoljnjeg zaduživanja koje je ugrozilo srednjoročni makrofiskalni okvir Crne Gore. Kao rezultat, ovo pitanje je danas još važnije i treba da bude obrađeno u novoj strategiji. 18

19 37. Ocjene projekata koje je dala Nezavisna grupa za evaluaciju naglašavaju značaj bliske koordinacije u dijalogu o javnim politikama i pružanju tehničke pomoći sa drugim partnerima, iskrenog prihvatanja projekata kao svojih na centralnom i lokalnom nivou, i postizanja ravnoteže između blagovremenog planiranja projekata i kvaliteta koji već postoji na startu. Konkretnije rečeno, nalazi ove Grupe ukazuju na značaj: (i) djelotvornog oslanjanja na posvećenost Vlade i učešće javnosti i razvoj jake strategije angažovanja na lokalnom nivou, naročito u slučajevima koji podrazumijevaju potencijalno osjetljive investicije; (ii) balansiranja brze pripreme projekta sa kvalitetom projekta na startu, kako to ne bi ugrozilo realizaciju aktivnosti, naročito tokom početnih godina; (iii) blagovremeno restrukturiranje projekta, kako bi se izvršila adekvatna i primjerena prilagođavanja u toku realizacije; (iv) utvrđivanja redoslijeda dugoročnih i složenih reformi, tako što će se obezbijediti neophodni preduslovi; (v) bliske koordinacije po pitanju dijaloga o javnim politikama i stručne pomoći sa drugim partnerima, kao što su MMF, EU i EBRD, s obzirom na komplementarnost stručnog znanja i oblasti interesovanja partnera. Na sektorskom nivou, Grupa koja je radila ocjenu naglašava da je važno, radi održivog oporavka bankarskog sektora, da se uspostavi jasnija strategija za saniranje nekvalitetnih kredita (NPL). 38. Uključivanje građana dokazani je faktor uspjeha Strategije partnerstva sa zemljom i uneseno je u novi ciklus strategije zemlje kroz znatan niz konsultacija, u fazi Sistematske dijagnostičke procjene zemlje i Partnerskog okvira za zemlju. Konsultacijama su prisustvovali mnogi nivoi državne uprave, privatnog sektora, akademske zajednice i civilnog društva i međunarodne razvojne zajednice. Ove konsultacije su potvrdile postojanje širokog konsenzusa oko ključnih razvojnih prioriteta i glavnih oblasti identifikovanih u Partnerskom okviru za zemlju. Naročito postoji široka saglasnost o potrebi da se posveti pažnja fiskalnoj održivosti i mogućnosti stvaranja novih radnih mjesta kao najvažnijim prioritetima. Predstavnici civilnog društva dali su povratnu informaciju o otvaranju novih radnih mjesta, dobrom upravljanju, efikasnosti socijalne zaštite i posebnim pitanjima vezanim za realizaciju tekućih projekata. Uključeni akteri su se složili sa potrebom da pokretač za model rasta bude privatni sektor i da u centru pažnje treba da budu ključni ekonomski sektori, tj. održivi turizam i poljoprivreda, kao sredstva za stvaranje inkluzivnih mogućnosti zapošljavanja, od kojih će dobrobit osjetiti sve zajednice u zemlji uključujući ranjive grupe kao što su Romi, lica sa invaliditetom i žene. Akteri iz privatnog sektora naglasili su značaj pružanja podrške konkurentnim podsektorima, kao što su turizam i poljoprivreda/agrobiznis kao vrhunski prioriteti, a i razvoj infrastrukture, sa posebnim naglaskom na modelu JPP. Državna uprava i akteri iz privatnog sektora, takođe su naglasili potrebu da se poboljša kvalitet obrazovanja i osposobljavanja u zemlji i da se smanji jaz između kvalifikacija koje se stiču kroz obrazovni sistem i onih koji se traže na tržištu rada. 39. Partnerski okvir za zemlju takođe je koristio podatke iz istraživanja javnog mnjenja za fiskalnu godinu Rezultati istraživanja pokazuju da se SB posmatra kao dragocjen i poštovan dugoročni razvojni partner. Ispitanici su ocijenili da je upravljanje u javnom sektoru najveći razvojni prioritet, zatim radna mjesta i globalne integracije. Istraživanje je takođe utvrdilo da SB može dati veću vrijednost svom radu u Crnoj Gori dopiranjem do više grupa izvan centralnog nivoa države, posebno lokalnih samouprava, civilnog društva, privatnog sektora i akademske zajednice kao ključnih interesnih grupa. 19

20 3.B.2 Pregled strategije Grupe Svjetske banke 40. Sveukupni cilj novog Partnerskog okvira za zemlju je da se Crna Gora podrži na putu održivijeg i inkluzivnijeg rasta. Partnerski okvir je u saglasnosti i sa preporukama Sistemske dijagnostičke procjene i prioritetima Vlade. Imajući u vidu ograničenu veličinu programa, Partnerski okvir za zemlju će se koncentrisati na prioritetne oblasti kojima i sama zemlja pridaje najveći značaj i potencijalni uticaj na dvostruke ciljeve Grupe Svjetske banke i razvojne aspiracije same zemlje je znatan. Nestalno regionalno i globalno okruženje zahtijeva reforme i institucionalne promjene koje će ekonomiju učiniti otpornijom na spoljašnje šokove. Potreba da se pređe na model razvoja u kojem će privatni sektor voditi rast mora da bude podržana i dopunjena uspostavljanjem održivih javnih finansija pod djelotvornom i transparentnom državnom upravom. 41. U Sistemskoj dijagnostičkoj procjeni (SCD) identifikovano je jedanaest prioritetnih aktivnostiza postizanje dvostranih ciljeva smanjenja siromaštva i ostvarivanja zajedničkog prosperiteta za sve (vidjeti tabelu 3). Jedna grupa prioritetnih aktivnosti podržava cilj jačanja otpornosti Crne Gore na šokove i koncentrisana je prvenstveno na to da se osigura zdrava fiskalna politika, ojača finansijska stabilnost, osnaži sistem socijalne zaštite i pružanja socijalnih usluga, i izgrade zaštite od rizika u pogledu životne sredine. Druga grupa prioriteta podržava cilj smanjenja nezaposlenosti i neaktivnosti, sa fokusom na jačanje ljudskog kapitala i poboljšanje inkluzivnog pristupa ekonomskim šansama. Posljednja grupa prioritetnih aktivnosti podržava cilj omogućavanja razvoja privatnog sektora i fokusirana je na unapređenje komercijalne, institucionalne i infrastrukturne integracije, održavanje uslova koje je povoljno za privatne investicije i stvaranje mogućnosti zapošljavanja, i snaženje sistema upravljanja, pružanja javnih usluga i vladavine prava. 42. Partnerski okvir za zemlju primjenjuje četiri filtera selektivnost, odnosno: (i) usklađivanje sa Sistemskom dijagnostičkom procjenom zemlje; (ii) usklađivanje sa prioritetima Vlade i vlasništvom; (iii) komparativna prednost i prethodni rezultati GSB u Crnoj Gori; i (iv) komplementarnost sa drugim donatorima (vidjeti Aneks 7), kako bi se povećao uticaj pomoći GSB u svjetlu ograničene veličine programa. Partnerski okvir za zemlju će se fokusirati na šest prioritetnih akcija od jedanaest koje su identifikovane u Sistemskoj dijagnostičkoj procjeni zemlje (vidjeti sliku 6). Tabla 3: Sažet pregled prioriteta iz Sistemske dijagnostičke procjene Povećati otpornost na šokove i volatilnost Osigurati zdravu fiskalnu politiku Osigurati finansijsku stabilnost Osnažiti sistem socijalne zaštite kao zaštite od šokova Smanjiti nezaposlenost i neaktivnost Povećati pristup ekonomskim šansama, uključujući za ranjive grupe (mlade, seosko stanovništvo) Povećati kvalitet ljudskog kapitala, uključujući i kroz osnaženo obrazovanje i sticanje vještina Omogućiti aktiviranje i osnažiti podsticaje za rad Omogućiti razvoj privatnog sektora Poboljšati komercijalnu i institucionalnu integraciju sa EU Poboljšati povezanost i infrastrukturnu integrisanost Omogućiti ravnopravne uslove na tržištu proizvoda i rada radi 20

21 Obezbijediti se protiv rizika vezanih za životnu sredinu i zaštititi nacionalne resurse podsticanja razvoja privatnog sektora Osnažiti sistem upravljanja, pružanje javnih usluga i vladavinu prava 43. Ciljevi i rezultati Partnerskog okviraza zemlju grupisani su u dvije centralne oblasti: Centralna oblast 1: Osnažiti makroekonomsku i finansijsku otpornost.primarni ciljevi u okviru ove centralne oblasti biće da se: (i) poboljša održivost i efikasnost javnih finansija, sa naglaskom na tome da se Crnoj Gori pomogne da se vrati na put fiskalne održivosti; i (ii) poveća stabilnost i efikasnost finansijskog sektora, tako što će se rješavati slabosti bankarskog sektora i visokog nivoa nekvalitetnijih kredita. Bančin program predviđa niz operacija za razvojnu politiku (DPO) ili garancija na bazi utvrđene politike (PBG) kao glavni instrument kojim će se podržati ključne mjere u okviru ova dva cilja. IFC predviđa podržavanje prvog cilja putem određenog broja javno privatnih partnerstava. Centralna oblast 2: Proširiti pristup ekonomskim šansama i zaposlenju. Glavni ciljevi u okviru ove oblasti biće da se: (i) poveća usklađenost između kvalifikacija stečenih obrazovanjem i potražnje na tržištu rada; (ii) osnaže podsticaji za rad, rješavanjem destimulansa koji postoje u sistemu socijalne zaštite, drugih barijera za radno aktiviranje, informisanosti, percepcija, radnog i poreskog zakonodavstva, naročito za ranjive grupe i žene; (iii) podstaknu investicije privatnog sektora i mogućnosti zapošljavanja u sektorima sa visokim potencijalom; i (iv)unaprijedi održivost životne sredine. Podrška GSB u okviru prvog cilja usmjeriće se na izgradnju odgovarajućih vještina i podršku u prelazu iz škole na posao za diplomce obrazovnog sistema, posebno visokog obrazovanja, i učenike iz tehničkog i stručnog obrazovanja. Podrška u okviru drugog cilja usmjeriće se na rješavanje demotivacije u sistemu socijalne zaštite i proširenje pristupa službi za zapošljavanje kroz Projekat za razvoj konkurentnosti radnih mjesta, dopunjen suštinskim analitičkim radom. U okviru trećeg cilja, GSB će koristiti komparativnu prednost svih svojih članova (IBRD, IFC i MIGA) za podsticanje lokalne ekonomije koja se bazira na turizmu i održivog razvoja, podršci razvoju mikro, malih i srednjih preduzeća (uključujući prošreni pristup finansijskim sredstvima, posebno za društveno najosjetljivije djelove stanovništva, pružanje usluga za podršku poslovanju kako bi se unaprijedile sposobnosti firmi, tehnološka unaprijeđenja), olakšavanje pristupa IKT, i razvijanje kritične infrastrukture povezane sa turizmom. Podrška u okviru četvrtog cilja pružiće se kroz odabrane investicije usmjerene na odlaganja industrijskog otpada, prekogranično upravljanje vodnim resursima, kao i investicije u energetsku efikasnost, ali i preko odabranih intervencija kao dio Projekta lokalnog ekonomskog razvoja zasnovanog na turizmu. Ove investicije doprinijele bi i jačanju održivosti sektora turizma i poljoprivrede i na taj način izgradnji osnova za održivo otvaranje novih radnih mjesta na duge staze. 21

22 Slika 6: Odabrane prioritetne aktivnosti iz SCD, centralne oblasti CPF i ciljevi CPF SCD prioriteti Osigurati zdravu fiskalnu politiku Osigurati finansijsku stabilnost SCD prioriteti Povećati kvalitet ljudskog kapitala Povećati pristup ekonomskim šansama Obezbijediti ravnopravne uslove na tržištu proizvoda i rada radi podsticaja privatnog sektora Mjere zaštite od ekološkog rizika i zaštite prirodnih resursa CPF centralna oblasti 1: Osnažiti makroekonomsku i finansijsku otpornost CPF ciljevi: 1a: Poboljšana održivost i efikasnost javnihfinansija 1b: Povećana stabilnost i efiksanost finansijskog sektora CPF centralna oblasti 2: Proširiti pristup ekonomskim šansama i zaposlenju CPF ciljevi: 2a: Povećana usaglašenost izmeđukvalifikacija i tražnje na tržištu rada 2b: Pospješivanje i jačanje podsticaja za rad 2c: Poboljšane privatne investicije i otvaranje novih radnih mjesta i sektorimasa visokim potencijalom 2d: Unaprijediti održivost životne sredine 44. Partnerski okvir neće uključiti značajno angažovanje u sektorima u kojima nije jasno opredjeljenje u pogledu javnih politika, ili tamo gdje su drugi partneri preuzeli vođstvo. Naime, upravljanje u javnom sektoru i vladavina prava pojavljuju se kao ključni prioritet u Sistemskoj dijagnostičkoj procjeni, gdje će Evropska unijanastaviti da igra vodeću ulogu putem instrumenta predpristupne pomoći (IPA) II GSB će upotpuniti ove aktivnosti uglavnom preko angažovanja u oblasti javnih finansija i finansijskom sektoru. Konkretno, predloženi niz Operacija za razvojne politike (DPO) podržaće nadležne organe u konsolidaciji javnih finansija i jačanju stabilnosti finansijskog sektora. Podsticanje transparentnosti i odgovornosti u upravljanju javnim finansijama, jačanje kontrole preuzetih obaveza i osiguranje obaveznog obračuna troškova novih predloga javnih politika prije njihovog usvajanja, i podržavanje mjera za jačanje bankarskog nadzora i regulatornih standarda finansijskog sektora oblasti su koje treba istražiti u okviru podrške mjerama politike. Niz operacija za razvojne politikepodržaće posljednji nalazi Programa procjene finansijskog sektora (FSAP) i Pregleda 22

23 javnih finansija, koji će predložiti preporuke za povećanje efikasnosti, efektivnosti i pravičnosti javne potrošnje. Pored toga, tekući Program reforme računovodstva i institucionalnog jačanja (REPARIS), koji finansira EU i sprovodi Centar za finansijsko izvještavanje Svjetske banke, podržava implementaciju okvira korporativnog finansijskog izvještavanja u skladu sa pravnim tekovinama EU u zemljama jugoistočne Evrope, uključujući i Crnu Goru, sa ciljem da se promoviše povećana dostupnost, transparentnost i pouzdanost finansijskih informacija. Analitički rad usektoru pravosuđa dodatnonadopunjuje napore Evropske komisijeu oblasti upravljanja.slično tome, iako će Grupacija Svjetske banke biti angažovana u pružanje podrške održivosti životne sredine u oblastima upravljanja industrijskim otpadom, prekograničnog integralnog upravljanja vodnim resursima i energetske efikasnosti, Partnerski okvir za zemlju ne predviđa veliki program u oblasti upravljanja rizikom od prirodnih nepogoda, gdje partneri kao što je EU imaju aktivan angažman u okviru IPA II. Po pitanju krupnih infrastrukturnih investicija u prioritetnim oblastima Partenerskog okvira za zemlju, kao što su transport i energetika, EU, EIB i EBRD će nastaviti da igraju vodeću ulogu. Međutim, kao nadogradnjuna postojeći angažman u oblasti infrastrukture na zapadnom Balkanu, IFC će razmatrati nove mogućnosti u Crnoj Gori da podrži investicije privatnog sektora u oblastima obnovljive energije, transporta i projekata opštinske infrastrukture kroz direktne investicije kao i kroz projektovanje i implementaciji izvodljivih javno-privatnih partnerstvava, Programi IFC-a u ovoj oblasti će zavisiti od tržišne potražnje i jasne posvećenosti Vlade za implementaciju. 45. Glavna promjena koja se desila od prethodne strategije označava obnovljeno koncentrisanje na podršku makroekonomskim reformama, naročito u oblasti fiskalne održivosti i stabilnosti i efikasnosti finansijskog sektora. Grupacija Svjetske banke će podržati upravljanje javnim finansijama i održivost duga, kroz predloženi niz Operacija za razvojne politike, kao i kroz operacije finansiranja investicionih projekata kako bi se poboljšala efikasnost javne potrošnje u zdravstvu i naplati prihoda. Nova strategija će se takođe eksplicitnije koncentrisati na zapošljavanje i ekonomske šanse za postizanje veće inkluzije i višeg standarda života za grupu u donjih četrdeset procenata populacije po prihodima (vidjeti Centralnu oblast 2). 46. U isto vrijeme, nova strategija će osigurati kontinuitet sa tekućim programom. Oba strateška cilja prethodne strategije podrška za integraciju u EU i prudencijalnoupravljanje životnom sredinom ostaju relevantna za Crnu Goru i njima će se posvetiti pažnja u okviru realizacije postojećeg portfelja kao i prilikom osmišljavanja budućih operacija. Npr., planirano kreditiranje i savjetodavne i analitičke usluge (ASA), kao što je Projekat unapređenja efikasnosti i kvaliteta zdravstvenog sistema i Projekat upravljanja prihodima, će ugraditi usklađivanje sa zahtjevima EU kroz strukturu projekata, dok će očuvanje i upravljanje prirodnim resursima biti rješavano u okviru postojećeg portfolija kao i kroz nove operacije kao što je planirani Projekat lokalnog ekonomskog razvoja koji se zasniva na turizmu. 47. Novi Partnerski okvir za zemlju koristi i najnoviju rodnu dijagnostiku za Crnu Goru. Predloženi program obuhvata radnje koje unapređuju pristup žena ekonomskim šansama, gdje postoji najizrazitiji rodni jaz. Prvo, predložena agende za Analitičke i savjetodavne usluge o preprekama za otvaranje novih radnih mjesta i učešće radne snage biće potpuno rodno informisan, kako bi se osiguralo da se prepoznaju potencijalne teže barijere ili barijere koje posebno postoje za žena, kao što je pristup formalnim uslugama dječije zaštite. Drugo, obzirom da rodni jaz u učešću u radnoj snazi i zapošljavanju počinje rano kod mladih, osiguravanje da muškarci i žene 23

24 posjeduju odgovarajuće kvalifikacije da nađu posao (CPF Cilj 2a) može poboljšati izglede da žene nađu posao, i na taj način smanjiti težinu pratećih prepreka sa kojim se žene mogu suočiti, kao što su one koje se odnose na društvene norme i pristupačnostformalnezaštite. Razmotriće se iskustva i dokazi iz tekućihanalitičkih i savjetodavnihuslugaiz susedne zemlje za žene koje ulaze u netradicionalne oblasti obrazovanja, obzirom da su ti nalazi relevantniji za ovaj kontekst od postojećih analiza u razvijenim ekonomijama. Treće, s obzirom da su destimulansi za formalni rad značajni i da su najveći za radnike sa niskim primanjima ili honorarno zaposlene, gdje su veće šanse da ovo drugo budu žene, imajući u vidu njihovu potrebu da često uspostavljaju ravnotežu između posla i obaveza u domaćinstvu, uklanjanje tih destimulansa za rad doprinijeće povećanju pristupa žena zaposlenju. Na kraju, očekuje se da će porast investicija privatnog sektora u glavnim sektorima kao što su poljoprivreda i turizam osigurati šanse za zapošljavanje žena. 48. Pored povećanog fokusa na uključivanje u program, Grupacija Svjetske banke nastaviće da doprinosi u izgradnji inkluzivnijeg javnog diskursa. Iako EU obično preuzima vodeću ulogu u podsticanju uključivanja građana u Crnoj Gori, u okviru agende pristupanja EU, Grupacija Svjetske banke će se angažovati zajedno sa ključnim partnerima na jačanju koordiniranih aktivnosti u ovoj oblasti. Iskustvo stečeno u okviru Strategije partnerstva sa zemljom za fiskalne godine pokazalo je vrijednost uključivanja povratnih komentara korisnika u pripremi, implementaciji i evaluaciji projekta (vidjeti okvir u Aneksu 3). Ove dobre prakse nisu samo značajno poboljšale kvalitet i rezultate projekta, već su i rezultirale mnogo širim koristima za lokalne zajednice. Strateški okvir za integraciju učešća građana u operacijama GSB nastaviće da usmjeravaplaniranje projekta kako bi seuključilekarakteristike koje omogućavaju učešće građana. Strateški pristup angažovanju građana u Crnoj Gori operacionalizovan je kroz izradu Mape puta zemlje (vidjeti Aneks 2), koji identifikuje poljoprivredu, turizam, zdravstvo i životnu sredinu kao glavne sektore u kojima su neophodni mehanizmi učešća za uspjeh projekta. On predviđa opsežnokorišćenje konsultacija, participativnog planiranja, povratnih komentara korisnika, i praćenje implementacije. Centralna oblast 1: Pojačati makroekonomsku i finansijsku otpornost 49. Kao mala, otvorena ekonomija bez sopstvene valute, jačanje makroekonomske i finansijske otpornosti je od presudnog značaja za strategiju smanjenja siromaštva i inkluzivni rasta Crne Gore. Od velikih infrastrukturnih investicija očekuje se da generišu rast na kratki i srednji rok, ali i da nepovoljno utiču na već izražene ranjivosti koje su vezane za javni dug. Velike potrebe za finansiranjem opšteg nivoa države takođe predstavljaju značajan izvor makroekonomskog rizika. Njihovo rješavanje zahtijeva kredibilan srednjeročni fiskalni plan koji se oslanja na zdrave sektorske politike kako bi se smanjio deficiti i konačno dug. Finansijski sistem je takođe usporen nizom neefikasnosti, uključujući visoke troškove posredovanja i visok nivo nekvalitetnih kredita (NPL). NPL-ovi, iako u opadanju u odnosu na najveći nivo od 25,3 procenta u junu na 12,7 procenata u februarz 2016., i dalje predstavljaju izazov. Rastući rizici i slabosti u regulaciji i nadzoru banaka predstavljaju rizike za fiskalnu i finansijsku stabilnost. 24

25 Cilj Partnerskog okvira za zemlju 1a: Poboljšana održivost i efikasnost javnih finansija Pokazatelji rezultata za Cilj 1a Pokazatelj 1: Stabilizacija javnog duga. 50. Crna Gora ostaje veoma podložna spoljašnjim šokovima zbog nivoa javnog duga. Sa izgradnjom autoputa Vlada se obavezala da će finansirati dug te investicije koji će determinisati rastuću putanju duga između i godine. Upravljanje naglim rastom javnog duga, na nivou od 68% BDP u 2015, i procjene od 80% u godini, dug period velikih fiskalnih deficita, zahtijevaju kredibilnu srednjoročnu fiskalnu konsolidaciju zasnovanu na zdravim sektorskim politikama kako bi se smanjio deficit i u krajnjem dug. Održiva fiskalna konsolidacija je neophodna i kao mjera za ublažavanje osjetljivosti Crne Gore na spoljašnje šokove i da se zadovolje potrebe Crne Gore za refinansiranjem, međutim, ona mora biti projektovana uz dužnu zaštitu najugroženijih slojeva stanovništva. Veličina ne diskrecione potrošnje (kao što je fond zarada u javnoj upravi, rastući izdaci za zdravstvo i penzije i slaba povezanost između tekućih paketa beneficija zdravstveno-penzijskog osiguranja i raspoloživih resursa) i naplata poreskih prihoda ne obezbjeđuju velikifiskalni prostor za proširivanje rashoda državne uprave. Vlada je takođe akumulirala prilično velike zaostale obaveze, koje se procjenjuju na skoro 11% BDP-a na kraju Od toga, oko 80% su obaveze opština, od kojih je većina u slaboj finansijskoj situaciji i ometaju ih neodrživi rashodi i dug. U godini Banka je izvršila analizu za rješavanje fiskalne održivosti i operativno restrukturiranje više jedinica lokalne samouprave koje su u krizi u Crnoj Gori, što može otvoriti put za dalje angažovanje u ovoj oblasti. 51. Potrebna je povećana efikasnost i kvalitet zdravstvene potrošnje za rješavanje rastućeg tereta nezaraznih bolesti i starenja stanovništva.izdaci Crne Gore po glavi stanovnika u zdravstvu su niži od prosjeka EU, ali viši od prosjeka za region Evrope i Centralne Azije (ECA).Ukupni zdravstveni izdaci u BDP-u za bili su relativno visoki (6,5% BDP) u poređenju sa zemljama u regionu i mada je javna potrošnja ispod prosjeka u zemljama iz grupe EU 28 (3,7% BDP), zdravstveni izdaci po glavi stanovnika su visoki za nivo prihoda u Crnoj Gori. Međutim, lična potrošnja čini svega oko 33% ukupni zdravstvenih izdataka u periodu između i 2013, što je niže u odnosu na slične zemlje u regionu.efikasnost i pravičnost zdravstvene potrošnje treba biti bolja, u smislu borbe sa sve većim teretom nezaraznihbolesti i starenja stanovništva. Crna Gora je ostvarila značajan napredak u pravcu finansiranja primarne zdravstvene zaštite po glavi stanovnika. Ipak, rezultate ovih reformi umanjila su dogovorena povećanja plata za svo zdravstveno osoblje. Bolnice se i dalje finansiraju putem linijskih budžeta, a ne na osnovu ostvarenih rezultata ili kvaliteta, pa bolnička mreža tek treba da se racionalizuje, što doprinosi neefikasnoj potrošnji i deficitima bolnica. Farmaceutska potrošnja je relativno visoka, kao i cijene ljekova. Paket beneficija zdravstvenog osiguranja nastavlja da se širi, što uključuje veoma skupe procedure i ljekove, bez posvećivanja dovoljno pažnje finansijskoj održivosti, što dovodi do produžavanja vremena čekanja na procedure i budžetskih pritisaka koji mogu da ugroze kvalitet ili pružanje primarne zdravstvene zaštite. 52. U sektoru pravosuđa, izdaci su i dalje visoki, a učinak sudova zaostaje za standardima EU, a i dalje postoje rizici u pogledu korupcije. Izdaci sudova su više nego dvostruko veći od 25

26 prosjeka EU, i posmatrano po glavi stanovnika i kao udio u BDP 16. Pa ipak, sudovi su i dalje neefikasni, sa velikim brojem zaostalih predmeta i dugim trajanjem procesuiranja predmeta, što izaziva prepreke za građane i preduzeća, a naročito za mikro, mala i srednja preduzeća. Prosječno trajanje parničnih predmeta je oko dvije godine, 17 što je više nego dvostruko veće od prosjeka u državama Savjeta Evrope, trostruko veće od medijana i značajno iza uporedivih država, kao što su BJR Makedonija i Slovenija. Korupcija i neprimjereni uticaji i dalje izazivaju zabrinutost i utiču na nepredvidljivo donošenje odluka. I pored relativno velike mreže sudova u zemlji, osjetljive grupe i grupe sa niskim prihodima srijeću se sa barijerama u pristupu pravosuđu. Ostvaren je značajan napredak u usklađivanju zakonodavnih okvira sa standardima EU, ali realizacija zaostaje za zakonskim reformama. Podrška ASA fokusiraće se na fiskalno održive načine za jačanje efikasnosti i kvaliteta usluga koje pružaju sudovi u skladu sa standardima EU. 53. Na strani prihoda, naplata se konzistentno poboljšava od 2010, podržana promjenama u poreskoj politici, ali sistem poreske administracije Crne Gore treba da podigne efikasnost. Crna Gora je preduzela značajne korake posljednjih godina na reformi i modernizaciji svoje poreske administracije. Zakonodavni okvir nedavno je izmijenjen i dopunjen kako bi se pojasnila uloga poreske i carinske administracije u naplati prihoda, kako bi se pojednostavile poreske procedure, ojačala interna kontrola poreske uprave i integritet poreskih službenika i poboljšala prinudna naplata poreza. Poboljšanja su inicirana i u organizacionoj strukturi poreske uprave, njenom strateškom upravljanju i IT resursima. Bez obzira na ovaj važan napredak, dugoročna održiva unapređenja mogućnosti naplate poreza i doprinosa za socijalno osiguranje zahtijevaju unapređenje sistema, procesa i kvalifikacijaporeske administracije.podrška Grupe Svjetske banke će se koncentrisati na operativnu efikasnost Poreske uprave Crne Gore (PUCG) kako bi ona krenula putem moderne uprave prihoda koja će parirati najboljoj praksi u EU i kako bi se smanjilo opterećenje poreskih obveznika pri ispunjavanjuporeskih obaveza tako što će se pružiti podrška modernizaciji usluga poreskim obveznicima. 54. Grupacija Svjetske banke će podržati nadležne organe u njihovim nastojanjima da postignu fiskalnu održivost. Mjere za postizanje toga biće sadržane u planiranoj serijioperacija za razvojne politike (DPO) ili garanciji koja podržava politiku (PBG)za jačanje otpornosti fiskalnog i finansijskog sektora. 18 Priprema DPO ili PBG serije zavisiće od postizanja zadovoljavajućeg srednjeročnog makroekonomskog okvira, koji adekvatno odgovara na visoke deficite i javni dug. To bi uključilo prethodne dokaze o fiskalnoj konsolidaciji i povećanoj efikasnosti u području fonda zarada javnog sektora, usmjeravanja socijalnih davanja, pakete beneficija u zdravstvenom i penzijskom osiguranju, kao i mjere reforme finansijskog sektora. U odsustvu tih dokaza vršiće se ponovna procjena stepena i prirode angažmana Grupe Svjetske banke u okviru godišnjeg praćenja i srednjeročnog Pregleda napretka i stečenih iskustava Partnerskog okvira za zemlju. Planirani projekat poboljšanja efikasnosti zdravstvenog sistema i projekat reforme poreske administracije dopuniće i još više podržati ovu agendu, time što će se koncentrisati na povećanje efikasnosti zdravstvene i energetske potrošnje i sistema poreske administracije. Osim toga, javno-privatna partnerstva (JPP), uz podršku IFC-a,bi se mogla 16 Razlog je u velikoj mjeri to što Crna Gora ima više nego dvostruko više sudija po glavi stanovnika nego što je prosjek EU i skoro trostruko više sudskog osoblja po glavi stanovnika. 17 Izvještaj Evropske komisije o ocjeni efikasnosti pravosuđa (CEPEJ), Sadržaj DPO/PBG serije još uvije nije dogovoren i o njemu će se razgovarati sa Vladom i Centralnom bankom. 26

27 razmotriti kao alternativni instrument za rješavanje nedostatka sredstava za finansiranje infrastrukture, kao i da se smanje troškovi i poboljša kvalitet usluga. Istovremeno, fiskalni uticaj i održivost novih JPP projekata bi trebalo pažljivo procijeniti, posebno u kontekstu javnog duga Crne Gore koji se povećava i sveukupno slabog regulatornog okvira za JPP. Administrativna, regulatorna i tržišna ograničenja takođe mogu ograničiti angažman IFC-a namali broj JPP. Cilj Partnerskog okvira za zemlju 1b: Povećana stabilnost i efikasnost finansijskog sektora Pokazatelji rezultata za Cilj 1b Pokazatelj 2: Smanjenje pojave nekvalitetnih kredita u ukupnom portfelju kredita Pokazatelj 3:Jačanje prudencijalnih normi za identifikaciju, klasfikaciju i ponovnu klasifikaciju nekvalitetnih kredita 55. Finansijski sektor je ključni temelj za održavanje makrostabilnosti Crne Gore i povećanje efikasnosti kod posredovanja finansijskim resursima. Finansijski sektor Crne Gore trenutno nije još u potpunosti opremljen za vršenje ove uloge, zbog nekoliko neefikasnosti koje su identifikovane u toku procjene FSAP koju su vršile MMF i Svjetska banka 2015 godine. Tu spadaju visoki troškovi posredovanja i visok nivo nekvalitetnih kredita (NPL), koji i dalje predstavljaju izazov bez obzira na značajan pad u prethodnih nekoliko godina. Rastući rizici kod domaćih banaka i slabosti u regulaciji i nadzoru banaka takođe predstavljaju rizike po fiskalnu i finansijsku stabilnost. Potrebni su dobro fiskalno upravljanje i makroprudencijalni okvir. 56. Intervencije Grupacije Svjetske banke u cilju podrške vladinim reformama u ovim oblastima, a naročito u rješavanju slabosti bankarskog sektora i smanjenja visokog nivoa nekvalitetnih kredita, od presudne su važnosti za održavanje finansijske stabilnosti i osnaživanje efikasnosti finansijskog sektora. Mjere za postizanje toga biće sadržane u planiranoj seriji Operacija za razvojne politike(dpo) ili garanciji koja podržava politiku (PBG) za jačanje otpornosti fiskalnog i finansijskog sektora. U oblastima stabilnosti i efikasnosti finansijskog sektora, operacije za razvojne politikebi se usmjerile se na ključne prioritete koji su identifikovani u Programu za ocjene finansijskog sektora iz 2015, uključujući i rješavanje slabosti u bankarskom sektoru (posebno koje se odnose na identifikaciju i klasifikaciju nekvalitetne aktive, kao i okvir za kreditni i rizik likvidnosti ), čime se smanjuje visok nivo nekvalitetnihkredita, jačanje mreže finansijske sigurnosti i nadzora banaka, kao i uspostavljanje makroprudencionalnog okvira da dopuni dobro fiskalno upravljanje. U odsustvu zadovoljavajućeg makroekonomskog okvira, vršiće se ponovna procjena stepena i modaliteta angažmana Grupe Svjetske banke u okviru Pregleda napretka i stečenih iskustava u kreiranju Partnerskog okvira. Planirani program stručne pomoći FinSAC-a za jačanje Fonda za zaštitu depozita dopuniće i dodatno podržati ovu agendu koncentrišući se na jačanje mreže finansijske sigurnosti. IFC će nastaviti da pruža podršku za rješavanje nekvalitetnih kredita na Zapadnom Balkanu, uključujući Crnu Goru. IFC će ponuditi i kreditne linije lokalnim bankama i mikrofinansijskim institucijama za podršku mikro, malim i srednjim preduzećima, finansiranje stanogradnje, za projekte obnovljive energije i agro-biznisa. Pored finansijskih sredstava, IFC će ponuditi savjetodavne usluge bankama i mikrofinansijskim institucijama kako bi se osnažile njihove prakse u oblasti upravljanja rizicima i korporativnog upravljaja. 27

28 Centralna oblast 2: Proširenje pristupa ekonomskim šansama i zaposlenju. 57. Da bi se smanjilo siromaštvo i povećao zajednički prosperitet, Crna Gora treba da ulaže u model inkluzivnog rasta u kojem će privatni sektor služiti kao motor rasta. Uporno visoka nezaposlenost i nisko učešće u radnoj snazi, naročito među siromašnima, grupi donjih 40% stanovništva sa najnižim prihodima, mladima, sredovječnim muškarcima i ženama, ukazuju da veliki dio stanovništva ne osjeća koristi od prilika koje se pojavljuju na tržištu rada ilida ne postoje adekvatni podsticaji. Crna Gora ima jednu od najnižih stopa učešća radne snage u Evropi i uporno visoku nezaposlenost, posebno među mladima.manjinske grupe, uključujući Rome, Aškelje i Egipćane, naročito su ranjive i nedostaju im ekonomske prilike. Postoje takođe uporne razlike između relativno dinamične priobalne zone i siromašnijih sjevernih krajeva sa višom stopom nezaposlenosti. Niska stopa aktivnosti stanovništva koje je radno sposobno i visoka stopa nezaposlenosti su često rezultat neusklađenosti između ponude i potražnje za kvalifikovanom radnom snagom, kao i destimulansa za aktivno učešće radne snage. 58. Crna Gora je suočena sa dvostrukim izazovom da pruži bolje šanse djelovima radne snage sa nižim kvalifikacijama i da podigne sveukupni nivo kvalifikacija ukoliko želi da bude konkurentna destinacija za investicije u okviru EU. Zemlji je naročito potrebno da privuče investicije i podstakne otvaranje novih radnih mjesta u ključnim sektorima koji su radno intenzivni i zahtijevaju nekvalifikovanu radnu snagu (kao što su turizami poljoprivreda), što će imati veliki uticaj na smanjenje siromaštva i postizanje zajedničkog prosperiteta, a istovremeno osloboditi potencijal mikro, malih i srednjih preduzeća (MMSP) za rast i povećanje konkurentnosti. Crna Gora neprestano napreduje na ukupnoj listi lakoće poslovanja (Doing Business). Njen sadašnji položaj na 46-om mjestu od 189 zemalja znak je sve povoljnijeg poslovnog okruženja, koje je podržano kontinuiranim značajnim prilivima stranih direktnih investicija. Ostajanje na kursu reformi kako bi se poboljšala poslovna klima i unaprijedila konkurentnost privatnog sektora i njegova integrisanost sa svjetskim tržištima takođe je od presudnog značaja. Crna Gora ima jedan od najnižih koeficijenata izvezene robe u odnosu na BDP u svijetu, iako pristup EU nudi značajnu šansu povezivanja sa EU i drugim tržištima van granica Crne Gore, njene firme i proizvodi nijesu konkurentni i često neispunjavaju neophodne regulatorne standarde. Takođe su manje sklone usvajanju novih tehnologija i inovacija. Podrška mikro i MSP, čija dodata vrijednost je procijenjena na oko dvije trećinebdp-a, od jednake je presudne važnosti za rast i konkurentnost Crne Gore. Iako Crnogorsko primorje, blizina EU tržištima i relativno obrazovana radna snaga predstavljaju veliki potencijal za mikro, mala i srednja preduzeća da prevaziđu ograničenja male zemlje, crnogorske firme su relativno slabo uključene u globalnu ekonomiju, još se bore sa pristupom finansijskim izvorima i izradom projekata koji su zadovoljavajući za banke, i karakteriše ih veoma niska upotreba IKT. Dinamičnije i inovativnije firme, koje nose najveći potencijal da predvode budući rast, su najvjerovatnije i one koje će navesti odsustvo radne snage sa relevantnim kvalifikacijama kao prepreku. 59. Rješavanje ovih pitanja zahtijeva bavljenje rigidnostima tržišta rada, unapređenje kvaliteta i relevantnosti obrazovanja i osposobljavanja, svođenje na minimum destimulansa za rad, poboljšanje usluga posredovanja za nezaposlene i podsticanje mogućnosti stvaranja novih radnih mjesta podstaknute privatnim sektorom u djelatnostima sa visokim potencijalom. Podrška Grupacije Svjetske banke će doprinijeti ovoj agendi rješavanjem problema 28

29 neusklađenosti potrebnih kvalifikacija sa potrebama tržišta (cilj 2a) kroz kontinuirano sprovođenje Projekta Visokog obrazovanja i istraživanja za inovacije i konkurentnost (HERIC) i kroz predloženi dodatni angažman u reformi stručnog obrazovanja i obrazovanja nakon srednje škole, kojim bi se rezultati sistema tercijarnog obrazovnog sistema bliže povezali sa potrebama privatnog sektora. Jačanje stimulansa i olakšica za rad (cilj 2b) biće podržano rješavanjem destimulansa u sistemu socijalne zaštite i proširivanjem pristupa službama za zapošljavanje,kao i stvaranjem uslova za produktivnije zapošljavanje kroz Projekat za zapošljavanje i razvoj konkurentnosti. Pored toga, čvrstom agendom savjetodavnih i analitičkih aktivnosti (ASA) osnažiće se baza dokaza za razumijevanje barijera koje ometaju mogućnosti zapošljavanja i učešće u radnoj snazi. Konačno, Grupacija Svjetske banke će podržati povevećane investicije privatnog sektora i stvaranje novih mogućnosti zapošljavanja (cilj 2c), sa fokusom na ključne ekonomske sektore u Crnoj Gori održivi turizam i poljoprivredu, kroz predloženi Projekat lokalnog ekonomskog razvoja na bazi turizma, kroz tekući projekat MIDAS i operacije IFC i MIGA. Cilj Partnerskog okvira za zemlju 2a: Veća usklađenost između kvalifikacija i potražnje na tržištu rada Pokazatelji rezultata za Cilj 2a Pokazatelj 4:Procenat inoviranog nastavnog programa za tehničko i stručno obrazovanje u skladu sa standardima zanimanja. Pokazatelj 5: Povećanje percepcije o značaju programa i stepena visokog obrazovanja 60. Unapređenje učinka tržišta rada i ekonomske konkurentnosti Crne Gore zahtijevaće stručniju i bolje obrazovanu radnu snagu, kao i veće znanje i inovacije. Crna Gora je suočena sa dugoročnim problemom kvaliteta obrazovanja, koji se odražava kroz relativno loše rezultate studenata. Iako se pristup obrazovanju poboljšao, postoji izazov vezan za neusklađenost između proizvoda obrazovnog sistema i potreba privatnog sektora. Sa 4,5% BDP, Crna Gora troši na javno obrazovanje isto koliko i druge zemlje u Zapadnom Balkanu i vrlo blizu preporučenih 5% BDP u zemljama OECD, ali taj nivo potrošnje još nije doveo do uporedivih ishoda obrazovanja. Crnogorski učenici su postigli slabe rezultate na međunarodnom testu Programa za međunarodnu procjenu studenata (PISA), iskazujući neadekvatne nivoe u čitanju, matematici i prirodnim naukama među petnaestogodišnjacima, mada se broj bodova popravio posljednjih godina. Na srednji rok, izazov je u tome da se obezbijedi prelazak studenata tercijarnog i stručnog obrazovanja iz škole u zaposlenje, ali takođe da se izvrši prekvalifikacija onih koji su dugoročno nezaposleni kako bi ponovo mogli da uđu na tržište rada. 61. Grupacija Svjetske banke će se podrškom za ovaj cilj koncentrisati na građenje pravih vještina i podržavanje prelaska iz škole na posao za diplomirane učenike i studente iz sistema obrazovanja (naročito visokoškolce i učenike tehičkog i stručnog obrazovanjai obuke učenika), obezbjeđujući na tržištu rada značaj obrazovanja i dalje jačanje akademske i privredne saradnje. Paralelno sa tim, tekući projekat HERIC nastaviće da podržava reforme radi poboljšanja monitoringa visokog obrazovanja i unapređenja pružanja njihovih usluga, uključujući u pogledu finansiranja i obezbjeđenja kvaliteta, i kako bi se povećala saradnja sa privatnim sektorom kroz uspostavljanje Centra izvrsnosti koji je doveo do nekoliko međunarodnih partnerstava u oblasti istraživanja i razvoja i formiranja novih biznisa (start-up). Ove komplementarne aktivnosti će 29

30 omogućiti da tehničko i stručno obrazovanjei obuka i visoko obrazovanje još dodatno poboljšaju svoj odnos sa tržištem rada i olakšaju prelazak iz tehničko stručnog i tercijarnog obrazovnog sistema na posao. Cilj Partnerskog okvira 2b: Pospješivanje i osnaživanje podstica za rad Pokazatelji rezultata za cilj 2b Pokazatelj 6: Smanjenje prosječne efektivne poreske stope za parove sa niskim prihodima u kojem jedna osoba zarađuje (ekvivalentno polovini radnog vremena sa minimalnom zaradom) sa dvoje djece i koji primaju socijalnu pomoć za prelazak iz statusa nezaposlenosti u formalnu zaposlenost. Pokazatelj 7: Procenatnezaposlenih lica na evidenciji Zavoda za zapošljavanje koja su našla formalno zaposlenje 62. Destimulansi za zvanično zapošljavanje su značajni i u slučaju primalaca socijalne pomoći ometajuće visoki. Destimulansi za rad su najviši za hranitelje sa niskim prihodima ili onima koji rade nepuno radno vrijeme (a to su najčešće žene), i veoma su visoki za one koji primaju socijalnu pomoć. Teško da ima smisla imati nisko plaćeni posao, sa nepotpunim radnim vremenom u formalnom sektoru. Glavni destimulansi za formalni posao odnose se na samohranog roditelja ili parove kod kojih jedna osoba zarađuje sa djecom koji dobijaju socijalnu pomoć i porodični dodatak (dječji dodatak). Za ove porodice, svaki nisko plaćeni posao sa nepunim radnim vremenom bi zapravo smanjio njihov neto dohodak. Posao sa minimalnom platom sa punim radnim vremenom donio bi otprilike koliko i socijalna pomoć i porodični dodatak kada se uopšte ne radi. Par sa jednom osobom koja zarađujei dvoje djece ima pravo na oko eura godišnje 19 socijalne pomoći i porodičnih dodataka. Posao sa minimalnom platom i punim radnim vremenom donio bi oko eura. Bilo koji posao sa minimalnom platom i nepunimradnim vremenom bi znatno smanjio neto prihod porodice. Na primjer, posao sa minimalnom platom i pola radnog vremena smanjio bi prihod porodice na oko eura godišnje. 63. U isto vrijeme, poslodavci su u mogućnosti da neformlano zapošljavaju ljude, naročito za sezonske poslove, npr. u turizmu i zato preferiraju da se oslanjaju na radnike koji dolaze iz drugih zemalja, neplaćaju poreze i doprinose za socijalno osiguranje i ponekad ne poštuju standarde rada. Ovo efektivno predstavlja destimulans za zapošljavanje raspoložive lokalne radne snage, i ima nepovoljne implikacije za prihode u budžetu i penzijskim fondovima, osim toga što ove neformalno zaposlene radnike stavlja u ranjivu poziciju. Važno je baviti se destimulansima na strani zaposlenog i poslodavca paralelno, kako bi se ostvario maksimalan efekat. 64. Grupacija Svjetske banke će podržati jačanje stimulansa za rad, uključujući za siromašne i osjetljive grupe, koncentrišući se na destimulanse u sistemu socijalne zaštite, druge barijere za aktiviranje, kao što su barijere u vezi sa informacijama, percepcijom ili radnim i poreskim propisima i jačem regulisanju sive ekonomije radi podsticanja 19 Neto (poreza na dohodak i doprinosi za socijalno osiguranje su već odbijeni). 30

31 formalizovanja neformalnih poslova, kao i poboljšanje usluga koje nezaposlenim licima olakšavaju traženje posla. Grupacija Svjetske banke će podržati rješavanje destimulansa u sistemu socijalne zaštite i proširenje pristupa službama za zapošljavanje kroz Projekat za zapošljavanje i razvoj konkurentnosti. Cilj bi bio da se poboljša efektivnost i proširi inkluzivni pristup službama za zapošljavanje, imajući na umu deficite sa kojima su suočene specifične grupe, povezujući službe za zapošljavanje sa socijalnom pomoći u poslednjoj instanci kako bi siromašni imali pristup tim službama i rješavanjem informativnih barijera za pristup produktivnim radnim mjestima sa kojima su suočene osjetljive grupe. Paralelno sa tim, projekat će podržati mjere za smanjenje destimulansa za zapošljavanje ljudi u formalnom sektoru tako što će se podsticati prijavljivanje, prinudno sprovoditi standardi rada i uspostaviti ravnopravni uslovi za zapošljavanja lokalnih i stranih radnika. Tehnička pomoć u obasti zapošljavanja i penzija imaće cilj takođe da se smanje destimulansi za rad radnika kroz strukturu socijalne pomoći i penzija, sa naročitom pažnjom na pitanju prijevremenog penzionisanja. Pored toga, Svjetska banka će izgraditi solidnu ASA osnovu za jačanje dokazne baze za razumijevanje barijera za otvaranje novih radnih mjesta i učešće u radnoj snazi, pogotovo u formalnoj ekonomiji. Cilj Partnerskog okvira 2c: Poboljšane privatne investicije i otvaranje novih radnih mjesta u sektorima sa visokim potencijalom. Pokazatelji rezultata za Cilj 2c Pokazatelj 9: Investicije privatnog sektora nastale kao rezultat intervencije IFC-a i investicija SB u turizam. Pokazatelj 10: Povećan procenat radnih mjesta u sektoru putovanja i turizma u urbanim centrima koji nisu na primorju. Pokazatelj 11: Povećane investicije u poljoprivredni i ruralni razvoj u skladu sa mjerama IPARD-a 65. Poljoprivreda i turizam su glavni ekonomski sektori Crne Gore sa velikim potencijalom za stvaranje prihoda i mogućnosti zapošljavanja. Turizam, najbrže rastući sektor u Crnoj Gori, predstavlja glavni izvor zapošljavanjai ekonomskog rasta. Preko 18% ukupne zaposlenosti u zemlji u generisao je turizam, dok devizni priliv iz izvoza turističkih usluga je u istoj godini odgovarao nivou od 20% BDP. Vlada prepoznaje turizam i lokalnu ekonomiju koja se bazira na turizmu kao prioritete za zemlju, što se odražava i u Strategiji razvoja turizma Crne Gore do Vizija ove strategije je da se stvori turistički proizvod koji se zasniva na integralnom pristupu koji uključuje i primorje i zaleđe, kao način da se produži turistička sezona i da se dâ podsticaj siromašnijim sjevernim i središnjim djelovima zemlje. Podrška turističkom vrijednosnom lancu generisaće radna mjesta i rast lokalnih dobavljača i mikro i MSP povezanih sa turističkom privredom, uključujući naročito one u poljoprivredi, koji sam inače čini oko 8% BDP i predstavlja daleko najveću aktivnost seoskog stanovništva, gdje skoro porodica stiče svoj dohodak, djelimično ili u cjelosti iz poljoprivrede. Podaci Anketa o radnoj snazi pokazuju da je oko 8 procenata zaposlenosti u godini bilo u poljoprivredi. Prema Anketi o potrošnji domaćinstva (HBS) udio populacije iz 40% u donjem dijelu dohotka koji rade u poljoprivredi za sopstvene potrebe i po osnovi samozapošljavanja približno je dva puta veći od gornjih 60% Procijenjeni udio u HBS vjerovatno je potcijenjen, jer HBS ne omogućava evidentiranje lica zaposlenih u agrobiznisu. 31

32 66. Veće investicije privatnog sektora i stvaranje većih mogućnosti zapošljavanja u oblasti poljoprivrede i održivog turizma bi donijele značajne koristi ruralnim zajednicama i osjetljivim grupama, uključujući žene i mlade. Poljoprivreda je daleko najveći izvor dohotka za seoska područja gdje živi oko 41% siromašnih, i gdje stopa radne neaktivnosti žena dostiže 67%, tj. 27 procentnih poena više nego kog muškaraca. Investicije privatnog sektora u održivi turizam, ponudiće nove šanse mladima i onima koji prvi put ulaze na tržište rada, kojima je naročito teško da ostvare prelaz ka zaposlenju. 67. Podrška rastu mikro i MSP vođenih inovativnošću i produktivnošću od ključnog je značaja za poboljšanje konkurentnosti Crne Gore u glavnim ekonomskim sektorima. Mikro i MSP često se suočavaju sa značajnim ukorenjenim barijerama poslije ulaska na tržište i institucionalnim propustima koji otežavaju produktivnost i rast preduzeća. U Crnoj Gori se procjenjuje da mikro i MSP proizvode 65% BDP-a, ali su relativno slabo integrisana u globalnu ekonomiju, još uvijek se bore sa pristupanjem finansijama i imaju ograničene poslovne vještine i kapacitet za inovacije i apsorpciju novih tehnologija. Programi namenjeni politici mikro i MSP i jačanju ukupnog preduzetničkog ekosistema i strategije za podršku preduzećima u toku cjelokupnog radnog vijeka (od osnivanja preduzeća i rane faze poslovanja do preduzeća sa visokom stopom rasta) olakšaće preduzetništvo, poboljšati inovativni kapacitet firmi i podstaći dinamičan i konkurentan privatni sektor. 68. Poboljšanje poslovnog okruženja, naročito za MMSP, takođe će biti od suštinskog značaja za stvaranje dugoročnih uslova za rast privatnog sektora i otvaranje novih radnih mjesta. Vlada je usvojila opsežne reforme poslovne klime što se ogleda u rangiranju zemlje u prvih 50 zemalja u svijetu po lakoći poslovanja; međutim, još uvijek ima prostora za poboljšanje. Obezbjeđivanje efikasnosti regulatornih reformi (monitoring i evaluacija sprovođenja regulatornih reformi vlade, jačanje odgovornosti i podsticaja za regulatore, i jačanje svijesti o reformi) i dalje smanjenje regulatornog opterećnja za firme (u oblastima kao što su izdavanje građevinskih dozvola, inspekcija, prava intelektualne svojine, itd.) može da pomogne da se poboljša trajna konkurentnost i podstakne rast i otvaranje novih radnih mjesta. 69. Grupacija Svjetske banke će iskoristiti komparativne prednosti svih svojih ogranaka (IBRD, IFC i MIGA) kako bi podstakla zaposlenost u ovim oblastima. Konkretnije rečeno, podrška Grupacije Svjetske banke uključila bi: (i) podsticanje lokalne ekonomije i održivog razvoja na bazi turizma, kroz bolju mobilizaciju dobara životne sredine i kulturnih dobara; (ii) podrška održivoj poljoprivredi i ruralnom razvoju u skladu sa pretpristupnim zahtjevima EU; (iii) podrška razvoju mikro i MSP kroz radni vijek firme (povećanje pristupa mikro i MSP finansijskim sredstvima, usluge poslovne podrške za poboljšanje interne sposobnosti firmi, i modernizacija tehnologije) i rješavanje prepreka u poslovnom okruženju za konkurentnost preduzeća. Pored toga IFC će finansirati održive mikrofinansijske institucije kako bise pomogle ekonomske šanse i zapošljavanje posebno za društveno osjetljivije djelove stanovništva, uključujući žene i ljude koji žive u manje razvijenim regijama; (iv) omogućavanje lakšeg pristupa IKT kao sredstva za povećanje pristupa tržištu; (v) podrška većoj saradnji između privatnog sektora u nekoliko međunarodnih partnerstava za svrhe istraživanja i razvoja i poslovnih početaka kroz novoosnovana preduzeća; i (vi) promovisanje razvoja infrastrukture koja je od presudnog značaja za turizam. 32

33 Cilj Partnerskog okvira 2c: Poboljšana održivost životne sredine Pokazatelji rezultata za Cilj 2d Pokazatelj 11: Zbrinuto kontaminirano zemljište ili zatvorena odlagališta otpada Pokazatelj 12: Ušteda energije u ciljnim javnim zgradama 70. Unaprijeđenje održivosti životne sredine je od suštinskog značaja za privlačenje i zadržavanje održivog turizma i drugih ulaganja privatnog sektora. Iako industrijska proizvodnja stagnira, industrijski otpad je u stalnom porastu i predstavlja opasnost po životnu sredinu. Postojeće glavne lokacije za odlaganje industrijskog otpada, koje sadrže materijale kao što su ugljeni pepeo, olovo, druge teške metale i opasni otpad, predstavljaju rizik ne samo za neposredno okruženje, već i za javno zdravlje okolnih zajednica, zbog kontaminacije podzemnih voda i drugih puteva. Ovi rizici se pojačavaju za neke od lokacija koje se nalaze u zonama seizmičkog rizika. Druge oblasti, kao što je područje oko Skadarskog jezera, gdje se nalazi Kombinat aluminijuma Podgorica (KAP), doživjele su teške poplave, koje bi mogle postati češće i ozbiljnije usljed prognoziranih pomjeranja pod uticajem klimatskih promjena. Neke od zagađenih lokacija nalaze se nedaleko od najvrijednijih prirodnih resursa zemlje, koji su važni sa ekološkog i ekonomskog stajališta. Ovo uključuje nacionalne parkove, najvažniji sliv u Crnoj Gori i najveće prekogranično jezero na Balkanu, turističke centre, i lokaciju pod zaštitom UNESCO-a. U toku je projekat upravljanja i čišćenja industrijskog otpada koji će pomoći u rješavanju problema sanacije tih ključnih lokacija. 71. Nedavna istraživanja ukazuju da su balkanske zemlje posebno osjetljive na promjene klime i padavina, sa pratećim vremenskim nepogodama koje postaju sve češće i intenzivnije. Sliv rijeke Drine procijenjen je kao dio sliva rijeke Dunav koji je najosjetljiviji na klimatske promjene. GEF projekat 21 upravljanja slivom rijeke Drine, Zapadni Balkan, upotpuniće tekuće aktivnosti koje finansiraju Banka, EU i druge međunarodne institucije koje imaju za cilj poboljšanje integrisanog planiranja i saradnje za vode u regionu. GEF će pomoći u rješavanju nepogoda povezanih sa klimatskim promjenama, konkretno poplava i suša, kroz poboljšanje mehanizama i kapaciteta za planiranje i upravljanje slivom, uključujući planove za adaptaciju na klimatske promjene. U nastavku dosadašnjeg rada sa Opštinom Podgorica, IFC će tražiti mogućnosti da finansijski podrži održive opštine u projektima upravljanja otpadom. Gdje je to moguće i fiskalno održivo, IFC će razmotriti ostvarivanje JPP u ovoj oblasti. 72. Crnogorska ekonomija ima visok energetski intenzitet izražen kao energija koja se koristi po jedinici bruto domaćeg proizvoda. To je prije svega zbog značajne potrošnje u procesu topljenja aluminijuma, koji koristi zastarjelu tehnologiju. Ali potrošnja energije takođe je neefikasna u domaćinstvima, mnogim javnim zgradama i u sektoru usluga, posebno u vezi sa grijanjem. Kao rezultat toga, veoma visok procenat električne energije koristi se za grijanje prostora, uz pomoć niskih cijena električne energije. Ukupni troškovi domaćinstva za energiju u Crnoj Gori procjenjuju se na oko 15,3% prosječnog dohotka domaćinstva, što je najviši nivo među 21 Globalni fond za životnu sredinu (GEF) iznosi 8.7 miliona američkih dolara za tri zemlje 33

34 susjednim zemljama; procjenjuje se da samo godišnja potrošnja električne energije u prosjeku iznosi više od 600 eura po domaćinstvu. Vjerovatno je da će relativno učešće ovih troškova u siromašnijim domaćinstvima biti još veće. Smanjenje energetskog intenziteta i povećanje proizvodnje obnovljive energije su od suštinskog značaja za omogućavanje održivog rasta, kao i smanjenje javne potrošnje. Akcija javnog sektora na poboljšanju energetske efikasnosti takođe služi da se poveća svijest o energetskoj efikasnosti među stanovništvom i da se demonstriraju prednosti uštede energije, uključujući i smanjenje troškova. Tekući projekat za energetsku efikasnost, kao i moguća ulaganja IFC-a u proizvodnju energije iz obnovljivih izvora će doprinijeti ovom programu. C. Sprovođenje Partnerskog okvira za zemlju za fiskalne godine Finansijska sredstva IBRD u toku perioda realizacije Partnerskog okvira za zemlju procjenjuje se na oko miliona USD, ali nivo i modaliteti angažmana će zavisiti od ostvarivanja specifičnih mjera čiji je cilj da se Crna Gora vrati na put fiskalne održivosti. 22 Indikativni kreditni program za prve tri godine novog Partnerskog okvira za zemlju (fiskalne godine ) iznosi 203 miliona USD 23, sa većim naglaskom na ciljevima iz Centralne oblasti 1 fiskalne konsolidacije, efikasnosti javne potrošnje i stabilnosti finansijskog sektora (vidjeti tabelu 4). U okviru Centralne oblasti 2, u programu će se kombinovati rad na kvalifikacijama i otklanjanju destimulansa za zapošljavanje sa ulaganjima u otvaranje novih radnih mjesta u privatnom sektoru, kroz Projekat lokalnog ekonomskog razvoja koji se zasniva na turizmu, uključujući podršku mikro i MSP tokom radnog vijeka firme kao dio projekta, kao i kroz omogućavanje investicija privatnog sektora putem IFC i MIGA. Kreditni program za posljednje dvije godine sprovođenja Partnerskog okvira za zemlju je indikativan, ali mogao bi da uključi, npr. nadogradnju na uspješna iskustva iz sektora poljoprivrede (MIDAS-2), zemljišne administracije (LAMP-2) ili energetske efikasnosti, kada ovi projekti prestanu da budu dio portfelja, ili nove oblasti angažmana kojim bi se podržalo okruženje za rast privatnog sektora, kao što je Projekat razvoja digitalne ekonomije. Program kreditiranja u 4. i 5. godini Partnerskog okvira za zemlju biće čvrsto definisan u Analizi učinka i znanja (PLR) sredinom programa. Analitičke i savjetodavne usluge dopuniće kreditni program i pomoći da se popune glavne praznine u saznanjima. Na primjer, Analiza javnih finansija će pomoći da se identifikuju fiskalne mjere konsolidacije koje će biti podržane u okviru planirane DPO/PBG serije, dok bi analitički i savjetodavni angažman pojasnio prirodu neusklađenosti kvalifikacija na tržištu rada i pomogao da se prikupe potrebne informacije za osmišljavanje projekta reformi Tehničko i stručnog obrazovanja i obuke, dok bi se uvidom u penzijski sistem identifikovale ključne mjere koje bi bile podržane u okviru Projekta za razvoj konkurentnosti i zapošljavanje. 22 Program za fiskalne godine je indikativan i stvarni iznosi kredita bi zavisili od potražnje od strane zemlje, ukupnog učinka, globalnih ekonomskih kretanja koja utiču na finansijski kapacitet IBRD, kao i od potražnje od drugih zajmoprimaca IBRD-a. 34

35 Tabela 4: Indikativno kreditiranje od strane IBRD za fiskalne godine Naziv projekta Instrument Planirani iznos (miliona USD, DPO i IPF investiciono finansiranje projekata) FG Upravljanje slivom rijeke Drine, Zapadni Balkan GEF/SCCF 24 9 FG MIDAS dodatno finansiranje IPF 3 3. Projekat administracije prihoda IPF Otpornost fiskalnog i finansijskog sektora DPO I DPL/PBG 50 FG Projekat unapređenja, efikasnosti i kvaliteta IPF 10 zdravstvenog sistema 6. Otpornost fiskalnog i finansijskog sektora DPO II DPL/PBG Lokalni ekonomski i održivi razvoj zasnovan na IPF 50 turizmu FG Obuka i obrazovanje za poboljšanje kvalifikacija IPF Tek da se odredi 9. Zapošljavanje i konkurentnost IPF Tek da se odredi 10. Energetska efikasnost 2 IPF Tek da se odredi FG Projekat digitalne ekonomije IPF Tek da se odredi 12. MIDAS 2 IPF Tek da se odredi UKUPNO Tabela 5: Indikativni program savjetodavnih i analitičkih usluga (ASA) i tehničke pomoći za fiskalne godine Naziv ASA Vrsta FG Penzije za Zapadni Balkan Teh.pomoć 2. Politika širokopojasne Tehpomoć povezanosti FG Ne uključujući prijekat rijeke Drine, koji finasiraju GEF i Specijalni fond za klimatske promjene i čiji iznos dijele tri zemlje. 24 Regionalni projekat koji finansiraju Globalni fond za životnu sredinu i Specijalni fond za klimatske promjene (SCCF) koji pokriva Bosnu i Hercegovinu, Crnu Goru i Srbiju. Vrijednost projekta odnosi se na cijeli regionalni projekt, ne samo na Crnu Goru. 25 Aktivnosti u godinamana krajuovog perioda biće utvrđene u toku implementacije Partnerskog okvira za zemlju. 35

36 3. Analizajavnih finansija Teh.pomoć 4. Funkcionalni pregled pravosuđa Teh.pomoć 5. Jačanje mreže finansijske Teh.pomoć sigurnosti (FinSAC) 6. Barijere zapošljavanja na strani Teh.pomoć potražnje FG Tek da se odredi 74. IFC i MIGA će podržati i dopuniti napore Banke da podstakne investicije privatnog sektora, naročito u oblastima održivog turizma, infrastrukture i projekata agro-biznisa koji su u vezi sa turizmom, kao i da poboljša pristup finansijskim sredstvima za mikro, mala i srednja preduzeća (MMSP). IFC predlaže investicije u rasponu od 40 do 80 miliona USD u toku perioda ostvarivanja Partnerskog okvira za zemlju, zavisno od tržišnih uslova, i otvorenosti Vlade i njenog kapaciteta da privuče privatni sektor u infrastrukturne projekte putem JPP u fiskalno i regulatorno održivom okviru. IFC će nastaviti da podržava poboljšan pristup finansijama za MMSP i generisanja mogućnosti produktivnog zapošljavanja kroz mikropreduzeća. IFC će se nadograditi na svoje postojeće angažmane u infrastrukturi na zapadnom Balkanu i tražiće nove šanse za stimulisanje investicija privatnog sektorau Crnoj Gori u oblasti obnovljive energije, saobraćaja i komunalne infrastrukture kroz direktne investicije i savjetodavne usluge javnoprivatnim partnerstvima. IFC će takođe biti spremna da podrži održive projekte u turizmu kao sektoru koji najviše doprinosi zapošljavanju, kao i u sektorima koji su povezani sa njim. IFC će nastaviti da podržava reforme investicionog ambijenta i da pomaže u stvaranju efikasnog i modernizovanog sistema upravljanja carinama koji će biti usklađen sa standardima Svjetske turističke organizacije (STO). Paralelno sa tim istražiće se mogućnosti potencijalnih garancija MIGA za osigranje od političkog rizika u cilju podsticanja privatnih investicija i stvaranja radnih mjesta u sektorima sa visokim potencijalom. 75. Korišćenje sopstvenih sistema u Crnoj Gori i dalje je ograničeno, ali sa perspektivama za poboljšanje u toku realizacije Partnerskog okvira za zemlju. Više reformi su dovele do jačanja sistema finansijskog upravljanja u Crnoj Gori, uključujući izvršenje budžeta i upravljanje novčanim sredstvima. Međutim, potrebna su značajna poboljšanja za uspostavljanje kredibilnog Srednjoročnog okvira budžetiranja i, uopšte, za uspostavljanje pristupa za budžetiranje i upravljanje javnim sredstvima koji će biti više strateškog karaktera. Sistem javnih nabavki Crne Gore regulisan je Zakonom o javnim nabavkama koji je stupio na snagu 1. januara i koji je izmijenjen Ovaj zakon je usvojen u bliskoj saradnji sa Evropskom unijom kako bi se uspostavio okvir za dalju racionalizaciju javnih izdataka i za poboljšanja u sistemu javnih nabavki. Implementacija je otkrila nekoliko uskih grla i došlo je do brzog nastojanja da se propisi poboljšaju. Povećana je transparentnost, objavljivanjem mnogih dokumenata o javnim nabavkama, kao što su državni planovi nabavki, mogućnosti za učešće na tenderima, odluke o dodjeli ugovora i podaci o rješavanju žalbi, koji su sada svi lako dostupni javnosti putem interneta. Takođe je uspostavljen nezavisan sistem administrativnog rješavanja žalbi. Bez obzira na značajna poboljšanja koja su uvedena, sistem javnih nabavki u Crnoj Gori se i dalje suočava sa izazovima kao što je potreba za povećanjem efikasnosti sistema nabavki, recimo kroz razvoj platforme za elektronske nabavke, kao i u pitanjima upravljanja i transparentnosti. Nova Strategija javnih nabavki biće urađena 2016 i očekuje se da će se baviti nekim od ovih pitanja. 36

37 IV. UPRAVLJANJE RIZICIMA VEZANIM ZA PROGRAM CPF 76. Sveukupni rizik vezan za Program Partnerskog okvira za zemlju procjenjuje se kao visok (vidjeti tabelu 6). Iako se smatra da je rizik zemlje umjeren, rizik za postizanje ciljeva CPFa je visok. Najveći rizik vezan je za sposobnost Crne Gore da se vrati na održiv makrofiskalni put, uz podršku u okviru Centralne oblasti 1, što je zadatak koji bi zahtijevao teške političke odluke, uključujući promjenu nedavno donesenih mjera javnih politika. Ukoliko bi se ovaj rizik ostvario, Banka ne bi mogla da nastavi sa predloženom operacijom za razvojne politike (DPO) i garancijom za podršku javne politike (PBG), i rezultati u okviru prve centralne oblasti bili bi znatno skromniji. U tom scenariju, sadržaj Programa Partnerskog okvira za zemlju i prateća matrica rezultata bili bi ponovo procijenjeni na sredini predviđenog roka, u okviru aktivnosti Pregleda ostvarenog napretka i izvučenih pouka. Program bi bio smanjen i korigovan preraspodjelom dijela sredstava za operacijeza razvojne politike (DPO) na investicione aktivnosti kojima bi se Crna Gora mogla i dalje podržavati u pravcu jačanja otpornosti na šokove i napredovanja ka modelu inkluzivnog rasta koji bi predvodio privatni sektor. 77. Politički rizik i rizik upravljanja se ocjenjuje kao značajan, na osnovu činjenice da Vlada često mijenja svoje prioritete za angažovanje SB, i da možemo očekivati dalje promjene nakon izbora godine bez obzira na njihov ishod. Angažovanje SB će i dalje biti fleksibilno i program će se prilagoditi po potrebi; promjene će biti naznačene u vrijeme PLR-a (srednjoročnog pregleda programa). Što se tiče upravljanja konkretnije, u tekućoj agendi pristupanja EU ono je navedeno kao istaknuta oblast u okviru IPA II pa je otuda vjerovatno da će i podsticaji sadržani u pregovaračkom procesu i liderska uloga EU obezbijediti čvrstu platformu za kontinuirani napredak u toj oblasti, bez obzira na moguće promjene na političkom nivou. 78. Makroekonomski rizik ocijenjen je kao visok. Ovo proizilazi iz rizika vezanih za fiskalnu održivost i stabilnost finansijskog sektora, što bi moglo da ometa ostvarivanje ciljeva CPF-a u okviru Centralne oblasti 1. Javne finansije su idalje nategnute, sa javnim dugom za koji je utvrđeno da će se dodatno povećati tokom godine, i nedavnim mjerama kojim se postavljaju pitanja o sposobnosti da se održi fiskalna održivost. Slično tome, rastući rizici u domaćim bankama i slabosti u regulaciji i nadzoru banaka predstavljaju rizike fiskalne i finansijske stabilnosti koji bi mogli potencijalno da preokrenu ekonomski oporavak. Banka će ublažiti ove rizike, i pomoći Vladi da preokrene ove trendove, kroz predviđene serije operacija za razvojne politike ili garancija za podršku javnim politikama (DPO/PBG). Kao što je već rečeno, ukoliko se operacije ne realizuju, podrška bi vjerovatno i dalje bila usmjerena na jačanje otpornosti Crne Gore na šokove kroz investiciono finansiranje. U takvom scenariju obim programa, matricarezultata i prateći rizici bi bili revidirani shodno tome u vrijeme PLR-a. 79. Rizik u vezi sa institucionalnim kapacitetima se ocjenjuje kao značajan, koji odražava neravnomjerne kapacitete za sprovođenje kao i iskustva sa projektima iz prethodnog programa, što ukazuje da priprema i realizacija projekata često traju duže nego što se očekuje, odlažući postizanje željenih razvojnih rezultata. Banka će nastaviti da pruža direktnu podršku za pripremu i implementaciju, kao i stručnu pomoć u cilju ublažavanja ovog rizika. 37

38 80. Konačno, ekološki i socijalni rizik je takođe ocijenjen kao značajan. Kao što je rečeno na drugim mjestima u dokumentu, Crna Gora je podložna rizicima od prirodnih katastrofa i klimatskih promjena. U slučaju ozbiljne nepogode tokom implementacije strategije, vjerovatno bi program skrenuo sa zacrtnog puta kao i postizanja razvojnih ciljeva, posebno u okviru Centralne oblasti 1, ali možda i Centralne oblasti 2, gdje je naglasak na razvoju održivog turizma. Ovi rizici će biti ublaženi u okviru programa, a naročito kroz podršku efikasnijem odlaganju industrijskog otpada, rješavanje izazova klimatskih promjena u okviru integrisanog upravljanja prekograničnim vodnim resursima i adaptacije na klimatske promjene u nacionalnom planiranju, i podršku održivom turizmu, sa ciljem da se podrže investicije koje jačaju i čuvaju prirodne resurse Crne Gore. Kao i u drugim zemljama, ako se ovaj rizik ostvari, radićemo sa Vladom na restrukturiranju programa da odgovori na nove izazove. Tabela6: Matrica SORT(instrument za ocjenu sistemskog rizika operacije) Kategorije rizika Ocjena Politički i upravljanje Mali Makroekonomski Visoki Sektorske strategije i politike Srednji Tehnička struktura projekta ili programa Srednji Institucionalni kapacitet za implementaciju i održivost Mali Fiducijarni Srednji Životna sredina i socijalni Mali Uključeni akteri Srednji Sveukupno Visok 38

39 Aneks 1. Matrica rezultata za CPF CENTRALNA OBLAST 1: POVEĆATI MAKROEKONOMSKU I FINANSIJSKU OTPORNOST Kao mala, otvorena ekonomija bez sopstvene valute, jačanje makroekonomske i finansijske otpornosti je od presudnog značaja za strategiju smanjenja siromaštva i inkluzivnog rasta Crne Gore. Od velikih infrastrukturnih investicija, očekuje se da generišu rast na kratki i srednji rok, ali to nepovoljno utiče na otežavanje već izraženih ranjivosti koje su vezane za javni dug. Velike potrebe u finansiranju opšteg nivoadržave takođe predstavljaju značajan izvor makroekonomskog rizika. Rješavanje ovih pitanja zahtijeva kredibilan srednjoročni fiskalni plan iza kojeg će stajati zdrave sektorske politike kako bi se smanjio deficit i u konačnom i dug.u finansijskom sistemu takođe postoji niz neefikasnosti, uključujući visoke troškove posredovanja i visok nivo nekvalitetnih kredita (NPL). Rastući rizici i slabosti u regulaciji i nadzoru banaka predstavljaju rizike za fiskalnu i finansijsku stabilnost. CPF Cilj 1A: Poboljšana održivost i efikasnost javnih finansija Logika intervencije: Crna Gora je i dalje visoko podložna spoljašnjim šokovima, posebno zbog nivoa javnog duga. Preokretanje trenda naglog rasta javnog duga, i postojanih velikih fiskalnih deficita, zahtijeva kredibilnu srednjoročnu fiskalnu konsolidaciju podržanu zdravim sektorskim politikama kako bi se smanjio deficit i u krajnjem dug. Ovo je neophodno i kao mjera za ublažavanje osjetljivosti Crne Gore na spoljašnje šokove, kao i da bi se zadovoljile potrebe Crne Gore za refinansiranjem. Veličina nediskrecione potrošnje (kao što jefond zarada u javnoj upravi, rastući izdaci za zdravstvo i penzije i slaba povezanost između tekućih paketa beneficija zdravstveno-penzijskog osiguranja i raspoloživih resursa) i naplata poreskih prihoda ne obezbjeđuju mnogo fiskalnog prostora za veliko proširivanje rashoda države. Vlada je takođe akumulirala prilično velike zaostale obaveze, koje se procjenjuju na skoro 11% BDP na kraju Od toga, oko 80% su akumulirane neizmirene obaveze opština koje negativno utiču na likvidnost privatnog sektora i disciplinu plaćanja, a takođe su uticale i na sposobnost banaka da smanjuju svoje nekvalitetne kredite. Grupacija Svjetske banke će podržati nadležne organe u njihovim nastojanjima da postignu fiskalnu održivost, kroz planiranu seriju aktivnosti u oblasti razvojnih politika(dpo) ili garancija za podršku politikama (PBG) za jačanje otpornosti fiskalnog i finansijskog sektora. Priprema serije DPO ili PBG zavisiće od postizanja zadovoljavajućeg makroekonomskog okvira, uključujući prethodne dokaze o mjerama fiskalne konsolidacije. U odsustvu tih dokaza vršiće se ponovna procjena stepena i prirode angažmana Grupacije Svjetske banke u okviru Pregleda napretka i stečenih iskustava Partnerskog okvira za zemlju. Planirani projekat poboljšanja efikasnosti zdravstvenog sistema i projekat uprave prihoda, kao i projekat energetske efikasnosti koji je u toku, dopuniće i još više podržati ovu agendu, time što će se koncentrisati na povećanje efikasnosti zdravstvene potrošnje i potrošnje energije i sistema poreske administracije. Isto tako, javno privatna partnerstva mogu igrati ulogu u poboljšanju efikasnosti i održivosti javnih usluga. Pokazatelji ostvarivanja cilja CPF-a Dopunski pokazatelji napretka (DPN) Program Grupe Svjetske banke 39

40 Pokazatelj 1: Stabilizovan javni dug. Polazno stanje: Javni dug je 68% BDP (2015) Cilj: Nako što dostigne projektovani vrhnuac (nivo od 76 procenata BDP-a) javni dug je smanjen2019. DPN1:Fondzaradada se umanji za 1 procentni poen BDP. Polazno stanje: 12,2 % (2015) Cilj: 11,2 % (2019) DPN2: Odnosneizmirenih obaveza opšteg nivoa države i BDP-a je smanjen. Polazno stanje: 10,9% (2014), Cilj: ispod5% (2019) DPN3: Razlika između PDV-a koji se naplati i PDV koji se može naplatiti - PDV jaz (koeficijent PDV-a u odnosu na potrošnju se koristi kao aproksimacija) Polazno stanje: 12,3 (prosjek ) Cilj: 13,4 (2020) DPN4: Procentualno smanjenje ukupnih troškova za 50 ljekova koji se najčešće propisuju za vanbolničko liječenje Polazno stanje: 7,8 miliona eura (2014) Cilj: smanjenje od 10 procenata u realnim iznosima (2019) DPN5: Dodatne uštede u troškovima grijanja usljed unaprijeđenja energetske efikasnosti u javnim zgradama Polazno stanje: 0 (2015) Cilj: eura (2020) CPF CILJ 1B: Pojačan astabilnost i efikasnost finansijskog sektora Zajmovi IBRD: DPO I i II za jačanje otpornosti fiskalnog i finansijskog sektora (u planu FG) Projekat unapređenja efikasnosti i kvaliteta zdravstvenog sistema (u planu FG) Projekat administracije prihoda (u planu FG) energetska efikasnost u javnim zgradama (u toku) plus dodatno finasiranje (u planu 2019FG) ASA: Tehnička pomoć za penzije za Zapadni Balkan (2016 FG) Tehnička pomoć za uvid u funkcionalnost pravosuđa (2017 FG) Analizajavnih finansija (2017. FG) IFC: Podrška za JPP za infrastrukturu i komunalne usluge Logika intervencije: Finansijski sektor je ključni temelj za održavanje makrostabilnosti Crne Gore i povećanje efikasnosti kod posredovanja finansijskim resursima. Međutim, finansijski sektor Crne Gore trenutno nije u potpunosti opremljen za vršenje ove uloge, zbog nekoliko neefikasnosti koje su identifikovane u toku procjene FSAP koju su vršile MMF i Svjetska banka 2015 godine. Tu spadaju visoki troškovi posredovanja i visok nivo nekvalitetnih kredita (NPL). Rastući rizici i slabosti u regulaciji i nadzoru banaka takođe predstavljaju rizike po fiskalnu i finansijsku stabilnost. 40

41 Intervencije Grupacije Svjetske banke biće sadržane u planiranom serijom DPO-ova ili PBG-ova za jačanje otpornosti fiskalnog i finansijskog sektora. Planirani program stručne pomoći FinSAC-a za jačanje Fonda za zaštitu depozita dopuniće i dalje podržati ovu agendu koncentrišući se na jačanje mreže finansijske sigurnosti. IFC će nastaviti da pruža podršku za rješavanje nekvalitetnih kredita na Zapadnom Balkanu, uključujući Crnu Goru. Isto tako, IFC će ponuditi kreditne linije lokalnim bankama i mikrofinansijskim institucijama za podršku mikro, malih i srednjih preduzeća, finansiranje stanogradnje, i za projekte obnovljive energije i agro-biznisa. Pored finansijskih sredstava IFC će ponuditi savjetodavne usluge bankama i mikrofinansijskim institucijama kako bi se osnažile njihove prakse u oblasti upravljanja rizicima i korporativnog upravljaja. Pokazatelji ostvarivanja cilja CPF-a Dopunski pokazatelji napretka (DPN) Program Grupe Svjetske banke Pokazatelj2: Smanjena pojava NPL-ova u ukupnom portfelju kredita Zajmovi IBRD: Polazno stanje: vrijednost NPL-ovaod 14,7 % (III kv 2015) Cilj: vrijednost NPL-ovaod 10% (2019) Pokazatelj 3:Osnažene prudencijalne norme za identifikaciju, klasifikaciju i reklasifikaciju nekvalitetne aktive. Polazno stanje: Nema izmjena i dopuna Odluke CBCG o minimalnim standardima za upravljanje kreditnim rizikom (2015) Cilj: Usvojene izmjene i dopune (2018) DPNg:Usvajanje metodologije za participaciju banaka članica na bazi rizika u Fond za zaštitu depozita i skraćivanje perioda isplate na sedam radnih dana. Polazno stanje: Metodologija nije usvojena, a period isplate je 15 radnih dana (2015) Cilj: Metodologija usvojena i period isplate je 7 radnih dana(2018) DPN7: Broj vansudskih restrukturiranja koja su završena po nedavno usvojenom Zakonu o dobrovoljnom restrukturiranju dugova Polazno stanje: 0 (2015) Cilj: 10 (2020) DPN 8: Osnažen okvir za sanacijubanaka transponovanjem evropske Direktive o oporavku i sanaciji banaka (BRRD). Polazno stanje: Nema izmjena i dopuna zakona o CBCG i zakona o bankama (2015) Cilj: Usvojene izmjene i dopune (2019) DPO I i IIza jačanje otpornosti fiskalnog i finansijskog sektora (u planu 2017 FG i2018 FG) ASA: Tehnička pomoć za jačanje mreže finansijske sigurnosti (FinSAC) (FG 2017) FSAP SB/MMF za 2015 (završena) IFC: Savjetodavne aktivnosti na programu za sanaciju duga 41

42 CENTRALNA OBLAST 2: PROŠIRITI PRISTUP EKONOMSKIM ŠANSAMA I ZAPOSLENJU Uporno visoka nezaposlenost i nisko učešće u radnoj snazi, naročito među siromašnima, grupi donjih 40% stanovništva sa najnižim prihodima, mladima, sredovječnim muškarcima i ženama, ukazuju da veliki dio stanovništva ne osjeća koristi od prilika koje se pojavljuju na tržištu rada odnosno da ne postoje adekvatni podsticaji. Niska stopa aktivnosti radno sposobnogstanovništva i visoka stopa nezaposlenosti su često rezultat neusklađenosti između ponude i potražnje za kvalifikovanom radnom snagom, kao i destimulansa za aktivno učešće u radnoj snazi. Pored toga, manjak konkurentnosti crnogorskih preduzeća ograničava sposobnost privatnog sektora da služi kao motor rasta i stvaranja novih radnih mjesta. Rješavanje ovih pitanja zahtijeva bavljenje rigidnostima tržišta rada, investiranje u ravnopravan pristup kvalitetnom obrazovanju i osposobljavanju, svođenje na minimum destimulansa za rad i podsticanje mogućnosti stvaranja novih radnih mjesta podstaknute privatnim sektorom u sektorima sa visokim potencijalom. CILJ CPF 2A: Veća usklađenost između kvalifikacija i potražnje na tržištu rada Logika intervencije: Unapređenje učinka tržišta rada i ekonomske konkurentnosti Crne Gore zahtijevaće stručniju i kvalitetnije obrazovanu radnu snagu, kao i veće znanje i inovacije. Crna Gora je suočena sa dugoročnim problemom kvaliteta obrazovanja, koji se odražava kroz loše rezultate studenata. Iako se pristup obrazovanju poboljšao, postoji izazov vezan za neusklađenost između proizvoda obrazovnog sistema i potreba privatnog sektora. Na srednji rok, izazov je u tome da se obezbijedi prelazak studenata tercijarnog obrazovanja iz škole u zaposlenje, ali takođe da se izvrši prekvalifikacija onih koji su dugoročno nezaposleni kako bi ponovo mogli da uđu na tržište rada. Grupacija Svjetske banke će se podrškom za ovaj cilj koncentrisati na građenje pravih vještina i podržavanje prelaska iz škole na posao za diplomirane učenike i studente (naročito visokoškolce i učenike tehičkog i stručnog obrazovanja i obuke). Paralelno sa tim, tekući projekat HERIC nastaviće da podržava reforme radi poboljšanja monitoringa visokog obrazovanja i unapređenja pružanja njihovih usluga, uključujući u pogledu finansiranja i obezbjeđenja kvaliteta, i kako bi se povećala saradnja sa privatnim sektorom kroz uspostavljanje Centra izuzetnosti koji je doveo do nekoliko međunarodnih partnerstava u oblasti istraživanja i razvoja i formiranja novih biznisa. Ove komplementarne aktivnosti će omogućiti da tehničko stručno i visoko obrazovanje još više poboljšaju svoju relaciju sa tržištem rada i olakšaju prelazak iz obrazovnog sistema na posao za diplomirane učenike i studente Pokazatelji ostvarivanja cilja CPF Dopunski pokazatelji napretka (DPN) Program Grupe Svjetske banke Pokazatelj 4:Udio inoviranog nastavnog programa za tehničko i stručno obrazovanje i obuku usklađeno sa standardima zanimanja. Zajmovi IBRD: Polazno stanje:0 (2015) Cilj:Svi nastavni programi za tehničko i stručno obrazovanje i obuku ažurirani (2020) DPN9:Procenat učenika u srednjem tehničkom i stručnom obrazovanju i obuci koji se obučavaju za praktične obuke sa MMSP i velika preduzeća (geograska struktura i struktura po polu). Polazno stanje: 54% (2015) Projekat HERIC (tekući,) Obuka i obrazovanje radi unapređenja vještina (u planu FG ) Tehnička pomoć: Tehnička pomoć za Barijere za zapošljavanje na strani potražnje i ponude 42

43 Pokazatelj 5:Veća percepcija značaja programa i stepena visokog obrazovanja (razdvojeno po rodovima) Cilj: povećanje od 20% u odnosu na polazno stanje (2020) Polazno stanje: 86% (2015) Cilj: 95% (2017) CILJ CPF 2B: Olakšani i osnaženi podsticaji za rad Logika intervencije: Destimulansi za zvanično zapošljavanje su značajni i u slučaju primalaca socijalne pomoći izuzetno visoki. Destimulansi za rad su najviši za hranitelje sa niskim prihodima ili onima koji rade nepuno radno vrijeme (a to su najčešće žene), i veoma su visoki za one koji primaju socijalnu pomoć. U ovom momentu, u Crnoj Gori teško da se isplati imati nisko plaćeni posao, posao sa nepunim radnim vremenom u formalnom sektoru. Glavni destimulansi za formalni posao primjenjuju se na samohranog roditelja i parove sa jednim hraniteljem i djecom koji dobijaju socijalnu pomoć i porodični dodatak (dječji dodatak). Za ove porodice, svaki nisko plaćeni posao sa nepunim radnim vremenom bi zapravo smanjio njihov neto prihod. U isto vrijeme, poslodavci su u mogućnosti da nezvanično zapošljavaju ljude, naročito za sezonske poslove, npr. u turizmu i zato preferiraju da se oslanjaju na radnike koji dolaze iz drugih zemalja, ne plaćaju poreze i doprinose za socijalno osiguranje i ponekad ne poštuju standarde rada. Ovo efektivno predstavlja destimulans za zapošljavanje raspoložive lokalne radne snage, i ima nepovoljne implikacije za prihode u budžetu i penzijskim fondovima, osim toga što ove nezvanično zaposlene radnike stavlja u ranjivu poziciju. Grupacija Svjetske banke će podržati jačanje stimulansa za rad, uključujući za siromašne i osjetljive grupe, koncentrišući se na destimulanse u sistemu socijalne zaštite, druge barijere za aktiviranje, barijere u vezi sa informacijama, percepcijom ili radnim i poreskim propisima i jačem regulisanju sive ekonomije radi podsticanja formalizovanja neformalnih poslova. Grupacija Svjetske banke će podržati rješavanje destimulansa u sistemu socijalne zaštite i proširenje inkluzivnog pristupa službama za zapošljavanje kroz Projekat za konkurentnost i zapošljavanje. Tehnička pomoć za zapošljavanje i penzije imaće cilj takođe da se smanje destimulansi za rad radnika kroz strukturu socijalne pomoći i penzija, sa naročitom pažnjom na pitanju prijevremene penzije. Pored toga, Svjetska banka će izgraditi solidnu agendu ASA za jačanje dokazne baze za razumijevanje barijera za otvaranje novih radnih mjesta i učešće u radnoj snazi, pogotovo u formalnoj ekonomiji. Pokazatelj 6: Smanjena prosječna efektivna poreska stopa (AETR) za parove sa jednim zaposlenim niskim dohotkom (ekvivalentno poslu sa polovinu radnog vremena sa minimalno zaradom) dvoje djece na socijalnoj pomoći koji prelazi iz nezaposlenosti na formalni posao. Polazno stanje: 93,3% (2011) Cilj:80%(2019) DPN 10: Zavod za zapošljavanje je implementirao osnaženu metodologiju za profilisanje radnih mjesta za nezaposlene. Polazno stanje:metodologija nije implementirana (2015) Cilj:Metodologija je implementirana (2018) Zajmovi IBRD: Projekat za zapošljavanje i konkurentnost (u planu FG 2019) ASA: Tehnička pomoć za penzijska pitanja za Zapadni Balkan (FG 2016) Tehnička pomoć za barijere za zapošljavanje na strani potražnje i ponude (FG 2017) 43

44 Pokazatelj 7:Broj nezaposlenih registrovanih kod Zavoda za zapošljavanjekoji su našli formalno zaposlenje. Polazno stanje: 12,2%(2015) Cilj: 20%(2019) CILJ CPF 2C: Povećane privatne investicije i mogućnosti zapošljavanja u sektorima sa visokim potencijalom Logika intervencije: Poljoprivreda i turizam su glavni ekonomski sektori Crne Gore sa velikim potencijalom za stvaranje prihoda i mogućnosti zapošljavanja. Turizam, najbrže rastući ekonomski sektor u Crnoj Gori, predstavlja glavni izvor zapošljavanjai ekonomskog rasta. Preko 18% ukupne zaposlenosti u Crnoj Gori u 2014, generisao je turizam, dok devizni priliv iz izvoza turističkih usluga je u istoj godini odgovarao nivou od 20% BDP. Vlada prepoznaje turizam i lokalnu ekonomiju koja se bazira na turizmu kao prioritet za zemlju, što se odražava i u Strategiji razvoja turizma Crne Gore do Podrška turističkom vrijednosnom lancu generisaće radna mjesta i rast lokalnih dobavljača i MMSP koji podržavaju turističku privredu, uključujući naročito one iz sektora poljoprivrede, koji sam inače čini oko 8% BDP. Veće investicije privatnog sektora i stvaranje većih mogućnosti zapošljavanja u oblasti poljoprivrede i održivog turizma bi donijele značajne koristi ruralnim zajednicama i osjetljivim grupama, uključujući žene i mlade. Poljoprivreda je daleko najveći izvor dohotka za seosko stanovništvo gdje se nalazi oko 41% siromašnih, i gdje stopa radne neaktivnosti žena dostiže 67%, tj. 27 procentnih poena više nego kog muškaraca. Crna Gora treba da investira u model inkluzivnog rasta gdje privatni sektor služi kao motor rasta i pruža prilike za zapošljavanje za radnu snagu u zemlji. Međutim, crnogorskim preduzećima nedostaje konkurentnost: ona su relativno loše integrisana u globalnu ekonomiju i takođe je manje vjerovatno da će usvojiti nove tehnologije i da će biti inovativna. Otključavanje potencijala mikro, malih i srednjih preduzeća (MMSP) (procjena je da njihova dodata vrijednost predstavlja oko dvije trećine BDP-a) da rastu i da su konkurentnija je od presudnog značaja za Crnu Goru. Grupacija Svjetske banke će podržati rast MMSP koja imaju kao prerogative inovacije i produktivnosti kako bi potpomogla da dinamičan i konkurentni privatni sektor bude bolje pozicioniran da stvara rast i zapošljavanje kroz Projekat za zapošljavanje i konkurentnost. Grupacija Svjetske banke će iskoristiti komparativne prednosti svih svojih ogranaka (IBRD, IFC, i MIGA) kako bi podstakla zaposlenost u ovim oblastima. Konkretnije rečeno, podrška Grupe Svjetske banke uključila bi: (i) podsticanje lokalne ekonomije i održivog razvoja na bazi turizma; (ii) podrška održivoj poljoprivredi i ruralnom razvoju u skladu sa pretpristupnim zahtjevima EU; (iii) podrška razvoju MMSP kroz radni vijek firme (povećanje pristupa MMSP finansijskim izvorima, usluge podrške poslovanju za poboljšanje internih sposobnosti preduzeća, i modernizacija tehnologije) i rješavanje prepreka u poslovnom okruženju za konkurentnost preduzeća počevši od onih koje su uključene u agendu održivog turizma; (iv) omogućavanje lakšeg pristupa IKT kao sredstvo za veći pristup tržištu; (v) veća saradnja između privatnog sektora u nekoliko međunarodnih partnerstava za svrhe istraživanja i razvoja i poslovnih početaka kroz novoosnovana preduzeća; i (vi) unapređenje razvoja infrastrukture koja je od presudnog značaja za turizam. IFC će takođe finansirati održive mikrofinansijske institucije kako bi se podržale ekonomske šanse i zapošljavanje. Pokazatelji ostvarivanja cilja CPF Dopunski pokazatelji napretka (DPN) Program Grupe Svjetske banke 44

45 Pokazatelj8:Investicija privatnog sektora kroz IFC intervencije i investicije SB u turizam. Polazno stanje: 0 (2015) Cilj: 30miliona USD (2019) Pokazatelj9:Povećani udio radnih mjesta nastalih u sektoruturizma i putovanja u urbanim centrima koji nisu na primorju Polazno stanje: 9,7% (2014) Cilj: 12% (2019) Pokazatelj10: Investicije u poljprivredni i ruralni razvoj u skladu sa mjerama IPARD-a Polazno stanje: 0 komercijalno orjentisanih poljoprivrednih gazdinstava (2009) Cilj: 400 komercijalno orjentirasnih poljoprivrednih gazdinstava (2016) DPN11:Povećan procenat noćenja turista u gradovima koji nijesu na primorju Polazno stanje: 3%(2014) Cilj: 5% (2019) DPN12:Postepeno povećanje brojakredita mikro preduzećima i MSP Polazno stanje: 0 (2015) Cilj: kredita mikrofinansijskim kompanijama od čega za one u vlasništvu žena (vlasnice/vlasnice udjela) (2020); 500 kredita MSP (2020) CILJ CPF 2D: Poboljšana održivost životne sredine Zajmovi IBRD: Projekat lokalnog ekonomskog razvoja na bazi turizma (u planu FG 2018) Projekat jačanja institucionalnog razvoja i poljoprivrede u Crne Gore (MIDAS) TF (tekući) plus dodatno finansiranje 2 za MIDAS (u planu FG ) Projekat za zapošljavanje i konkurentnost (u planu FG 2019) projekatdigitalne ekonomije (u planu FG 2020) ASA: Crna Gora: Politika širokopojasne povezanosti, tehnička pooć (FG 2016) Barijere za zapošljavanje na strani ponude i potražnje tehnička pomoć(fg 2017) IFC: Investicije IFC u turizam i sa njim povezane sektore, uključujući infrastrukturu i agrobiznis. Projekat podrške za trgovinske olakšice (u planu tek da se odredi) Moguća savjetodavna podrška JPP da bi se stimulisale investicije privatnog sektora u infrastrukturu Investicije u lokalne finansijske posrednike (banke i mikrofinansijske institucije) sa ciljem unaprijeđenja pristupa finansiranju za MMSP 45

46 Poboljšanje održivosti u pogledu životne sredine će biti od ključnog značaja za ublažavanje osjetljivosti Crne Gore prema prirodnim nepogodama, ali i za privlačenje i ostvarivanje privatnih investicija i novih radnih mjesta, naročito u oblasti održivog turizma. Iako industrijska proizvodnja stagnira, industrijski otpad se neprestano povećava i predstavlja stalnu prijetnju životnoj sredini. Postojeće najvažnije lokacije za odlaganje industrijskog otpada, predstavljaju rizik ne samo za neposredno okruženje, već i za javno zdravlje obližnjih zajednica. Nedavne studije takođe pokazuju da su zemlje Balkana posebno osjetljive na buduće klimatske promjene i promjene u padavinama u Evropi kada će vremenske neprilike biti češće i intenzivnije. Sliv rijeke Drine, prekogranični sliv od oko km2 koji je podjednako podijeljen između Bosne i Hercegovine, Crne Gore i Srbije, je posebno osjetljiv na promjenjljivost klime. Modeliranje koje je urađeno uz podršku Svjetske banke ukazuje na mogućnosti poplava koje bi mogle da izazovu ozbiljne ekonomske uticaje i uticaje na životnu sredinu, što bi rezultiralo štetama od oko 4-5 procenata BDP-a. Crnogorska ekonomija ima visok energetski intenzitet. Razlog je prvenstveno značajna potrošnja u procesu prerade aluminijuma, gdje se koristi zastarjela tehnologija koja je daleko od energetski efikasne. Ali potrošnja energije je neefikasna i u domaćinstvima, mnogim javnim objektima i uslužnim sektorima, naročito u pogledu grijanja. Usljed toga, veliki dio električne energije koristi se za grijanje prostora, što je podstaknuto niskim cijenama električne energije. Tekući projekat upravljanja i čišćenja industrijskog otpada biće od pomoći u rješavanju pitanja sanacije lokaliteta sa industrijskim zagađenjem. Projekat za upravljanje slivom rijeke Drine ima za cilj da unaprijedi mehanizme i kapacitete zemalja na koje se odnosi, uključujući Crnu Goru, za planiranje i upravljanje prekograničnim slivom rijeke Drine, uključujući prilagođavanje na klimatske promjene. IFC će tražiti prilike za pružanje podrške finansijski održivim opštinama kako bi ulagale u infrastrukturu koja je vezana za projekte za upravljanje otpadom. Gdje je to primjereno, IFC će se zalagati za javno-privatna partnerstva kao još jedno rješenje koje je efikasno za privatni sektor. Tekući projekat energetske efikasnosti kao i moguće Dodatno finansiranjeće doprinijeti ovog agendi kroz promovisanje energetskih ušteda u javnim zgradama i omogućavanje uključivanja kapaciteta iz obnovljivih izvora. Pokazatelji ostvarivanja cilja CPF Dopunski pokazatelji napretka (DPN) Program Grupe Svjetske banke DPN13: Broj objekata koji su obnovljeni kroz programe unapređenja energetske efikasnosti Zajmovi IBRD: Pokazatelj 11:Upravlja se kontaminiranim zemljištem odnosno odlagališta otpada su zatvorena Polazno stanje: 0 (2013) Cilj: 110 (2019) Pokazatelj1 2: Energetske uštede u ciljanim javnim objektima Polazno stanje: 0% (2009) Cilj: 25% (2017) Polazno stanje: 0 objekata (2009) Krajnji cilj: 27 objekata (2017) DPN14: Omogućeni dodatni kapaciteti za proizvodnju obnovljive energije Polazno stanje: 0 (2015) Cilj: 20 MW (2020) DPN15: Procenat aktivnosti iz strateškog akcionog plana za sliv rijeke Drine koje se Projekat upravljanja i otklanjanja industrijskog otpada (tekući) Energetska efikasnost u javnim objektima (tekući) plus dodatno finansiranje (u planu FG 2019) Projekat lokalnog ekonomskog razvoja na bazi turizma (u planu FG 2018) Upravljanje slivom rijeke Drine na Zapadnom Balkanu GEF (FG 2016) IFC: 46

47 odnose na pitanja klimatskih promjena u oblasti suša i poplava. Polazno stanje: 0 (2015) Cilj: 30%(2019) BREP (Program za obnovljivu energiju za Balkan) tekuća savjetodavna podrška kroz program BREP i uključivanje Crne Gore u novi program obnovljivih izvora za oblast Evrope i Centralne Azije (biće pokrenuto u 2017 FG) 47

48 Aneks 2: Mapa puta za angažovanje građana u Crnoj Gori FG

49 Aneks 3. Crna Gora - Partnerska strategija za zemlju (CPS) za fiskalne godine Izvještaj o završetku i naučenim lekcijama Datum CPS-a (FG2011-FG2014): 28. decembar (Izvještaj br ME) Datum Izvještaja o napretku CPS-a: 29. maj (Izvještaj br ME) Period obuhvaćen Izvještajem o završetku i naučenim lekcijama: 1. jul jun I. REZIME KLJUČNIH NALAZA 1. CPS za Crnu Goru je pripremljen u trenutku kada se Crna Gora oporavljala od oštre ekonomske kontrakcije uzrokovane kombinacijom efekata ciklusa naglog rasta i naglog pada ekonomske aktivnosti i efekata globalne finansijske krize, i usred znakova postepenog oporavka polovinom/krajem Ciljevi CPS-a su bili da: (i) osnaži institucije i da ih uskladi sa zahtjevima Evropske unije (EU) u oblastima koje su od ključnog značaja za dugoročniju konkurentnost na globalnim tržištima; i (ii) unaprijedi upravljanje u životnoj sredini. CPS je bio povezan sa razvojnim planovima Vade. Vlada je usvojila Nacionalni program integracija (NPI) u kojim je definisana reformska agenda koja je potrebna za eventualno članstvo u EU i definisala okvirne ciljeve politika Crn Gore. Još jedan državni program, Ekonomski i fiskalni program (EFP) , zahtijeva prudencijalne fiskalne politike i efikasnu državnu upravu, uključujući reformisanje poslovne klime i promovisanje rasta MMSP. Kako bi se ohrabrila dugoročna konkurentnost, EFP je predstavio dalju modernizaciju sistema obrazovanja, uključujući i kroz usklađivanje sa EU standardima. CPS je bio usklađen sa predloženim strukturnim reformama iz NPI-a i EFP-a, kojima se između ostalog promoviše tržišna ekonomija, jača upravljanje javnim finansijama, unaprijeđuje privredno pravo, unaprijeđuje životna sredina i standardi u poljoprivredi, i poboljšava učinak sektora energetike, transporta i infrastrukture. 2. Izvještaj o napretku CPS-a (CPSPR) je bio odložen do maja kako bi se proširio dijalog sa Vladom i jasnije definisali prioriteti za preostalo trajanje CPS-a, posebno u sklopu Stuba II. Tokom fiskalne godine i fiskalne godine došlo je do kašnjenja kod Dodatnog finansiranja za energetsku efikasnost, i projekta upravljanja i čišćenja industrijskog otpada, koji je najveća investiciona operacija u portfelju. Obje aktivnosti su realizovane tokom fiskalne godine i fiskalne godine Izvještaj o napretku je produžio trajanje CPS-a za jednu godinu, do fiskalne godine Prvobitni ciljevi CPS-a su i dalje bili na snazi, ali su dva ishoda/rezultata uklonjen iz okvira za rezultate CPS-au faziizvještaja o napretku. Ishodi koji se odnose na razvoj 3. Ukupan učinak CPS programa kao doprinos postizanju odabranih ciljeva za zemlju je ocijenje kao umjereno zadovoljavajući. Postignuta su mjerljiva poboljšanja u snaženju institucija, poslovnoj klimi, produktivnosti poljoprivrede, pouzdanosti i sigurnosti energetskog sektora, jačanju upravljanja životnom sredinom i povećanju kvaliteta zdravstvenih usluga kao rezultat doprinosa Grupe Svjetske banke. Kako je objašnjeno u razmatranju dalje u tekstu, zajedno sa detaljima iz okvira rezltata (Prilog 1), 15 (89%)ishoda,od 17 nakon revzije CPS-a, su ocijenjeni kao postignuti ili uglavnom postignuti (Tabela 1). Ostvaren je dobar napredak nakon toga u mnogim oblastima gdje povezani 49

50 ishodi nijesu bili ocijenjeni kao potpuno postignuti tokom perioda CPS-a. Nijesu identifikovani krupniji nedostaci. Tabela 1. Rezime ocjena ishoda Stub Broj ishoda Postignuto Uglavnom postignuto Djelimično postignuto Nije postignuto Isključe no Podrška pristupanju EU kroz jačanje institucija i konkurentnost Unaprijeđenje upravljanja životnom sredinom Ukupan CPS: Ishodi kako su dizajnirani na početku CPS-a 19 (100%) 5 (26%) 10 (52%) 1 (5%) 1 (5%) 2 (11%) OVERALL CPS ishodi usklađeni sa CPSPR 17 (100%) 5 (29%) 10 (59%) 1 (6%) 1 (6%) Tokom perioda CPS-a, Grupacija Svjetske banke je sprovela programe kao podrška strategiji razvoja Crne Gore kroz finansirenje 262 miliona USD (finansiranje od IBRD-a je iznosili miliona USD a od Fonda za institucionalni razvoj [IDF] 0,5 miliona USD), i kroz dva granta od Globalnog fonda za životnu sredinu (GEF, 6,56 milion USD), što je između 216 miliona USD (prvobitno planirano u CPS-u) i 311 miliona USD (planirano u vrijeme Izvještaja o napretku CPS-a). Pored toga, Svjetska banka upravlja sa dva trast fonda koje podržava EU, jedan u sklopu Projekta za Crnu Goru EU/IPA za izgradnju institucija u oblasti poljoprivrede i ruralnog razvoja, a drugi u sklopu dodatnog finansiranja za projekat institucionalnog razvoja i jačanja poljoprivrede. IFC je preuzeo obavezu za dugoročno finansiranje projekata u ukupnom iznosu od 26,5 miliona USD u sektoru infrastrukture. 5. CPS je pripremljen prije usvjanja strategije dvojnih ciljeva Grupe Svjetske banke, koja ima za cilj da iskorijeni ekstremno siromaštvo i da unaprijedi zajednički prosperitet, ali bez obzira na to CPS je predvidio intervencije koje ciljaju održiv i inkluzivan rast, uključujući politike zapošljavanja kojima se rješava hronična nezaposlenost i niske stope aktivacije, kojima se poboljšava zaposlenost u poljoprivredi i pristup zdravstvenoj zaštiti za osjetljive grupe, kao i mjere za podršku finansijskom sektoru i zaštiti depozita. Učinak Grupe Svjetske banke 6. Ukupan učinak Grupacije Svjetske banke u osmišljavanju i implementaciji CPS-a je ocijenjen kao dobar. Ova ocjena je zasnovana na: (i) usklađivanju sa razvojnim programima Vlade iz NPI i EFP-a; (ii) korišćenju primjerenih i namjenskih kreditnih instrumenata i ASA programa; (iii)fleksibilnosti Svjetske banke da odgovori na potrebe klijenata nakon globalne krize i tokom Izvještaja o napretku CPS-a; i (iv) djelotvornoj implementaciji programa koji je kreirao dobar portfolio i momentum za naredni CPF period. 50

51 II. GLAVNI IZVODI IZ OCJENE 7. Samo-ocjenjivanje učinka CPS programa je zasnovano na okviru rezultata, koji je ažuriran i revidiran u CPSPR-u. Ocjena je urađena zaključno sa 30. junom 2015., što predstavlja krajnji datum CPS-a koji je predmet revizije. Detalji o statusu ishoda, indikatora i mjerila na kraju CPS perioda su dati u Prilogu 1. Odjeljci koji slijede razmatraju ključne izvode gdje se ishodi koriste kao jedinice za izračunavanje i odnose se na glavne aktivnosti grupacije Svjetske banke koje su doprinijele rezultatima. Oni ocjenjuju učinak Grupacijacije Svjetske banke i predstavljaju glavne naučene lekcije. 8. Ishodi CPS-a koji se odnose na razvoj su ocijenjeni kao umjereno zadovoljavajući: Program Grupe Svjetske banke je povezan sa dva strateška stuba i prvobitno sa 19 a nakon CPSPRa sa 17 ishoda, od kojih je većina ocijenjana kao postignuti ili uglavnom postignuti. Oba strateška stuba su ocijenjena kao da su uglavnom postignuta. Stub 1: Podrška pristupanju EU kroz jačanje institucija i konkurentnost 9. Aktivnosti Grupe Svjetske banke koje podržavaju ovaj stub su sprovedene u kontekstu cilja Crne Gore da se oporavi nakon duboke recesije nakon globalne finansijske krize. Primjereno tome, aktivnosti na jačanju institucija i konkurentnosti imaju za cilj da riješe otvorena pitanja koja se odnose na obnovu makro balansa, kao i na uspostavljanje institucija koje su snažnije usklađene sa EU i pojačavanja konkurentske prednosti Crne Gore na integrisanom EU tržištu. Nakon finansijske krize, smatralo se da je jačanje bankarskog sistema od presudnog značaja za nastavak kreditiranja od strane banaka i ekonomski rast. U tom cilju, nadleženi organi, uz podršku Svjetske banke koja je pružena kroz Zajam za razvojne politike (DPL) i Garanciju zasnovanu na politikama (PBG), su preduzeli brojne korake koji su usmjereni ka povećanju povjerenja tržišta i snaženju regulatornog okvira za bankarski sektor. IFC je obezbijedio dugoročno finansiranje u u formi kreditne linije za MSP preko NLB Montenegro u iznosu od 10 miliona eura, a time je podržao pristup finansijama za lokalna MSP i doprinio likvidnosti bankarskog sektora. (i) CPS Ishod: Jačati kapacitete Centralne banke za obezbjeđivanje likvidnosti kao zajmodavac u posljednjoj instanci uglavnom postignut. Koeficijent likvidnosti u bankarskom sektoru je oštro pao na 21 procenat, što je bilo srazmjerno povlačenju depozita. Do kraja koeficijent likvidnosti je bio 35,7 procenata, što je iznos koji je u skladu i visoko iznad prudencijalnih normi Centralne banke. Centralna banka (CBCG) je usvojila nekoliko propisa kako bi osnažila svoju sposobnost da bankama obezbijedi pomoć u likvidnosti kod nepredviđenih situacija, uključujući novu politiku o obaveznoj rezervi i novi Zakon o finansijskim kolateralima.. (ii) CPS Ishod: Osnažiti povjerenje javnosti u zdravlje bankarskog sektora uglavnom postignut. Vlada je usvojila Zakon o zaštiti depozita, kojima je uveden fiskalno održiv aranžman za osiguranje depozita. Pored toga, dogovorila je stand-by kreditnu liniju od EBRD-a za Fond za zaštitu depozita koji je materijalno proširio kapacitete Fonda za izvršavanje osiguranih isplata. Ove mjere za izgradnju kapaciteta su doprinijele pozitivnom godišnjem rastu depozita od strane privatnog sektora u bankama u prosjeku 8% u periodu

52 (iii) CPS Ishod: Unaprijediti kapitalizaciju crnogorskih banaka i njihovu otpornost na šokove uglavnom postignut. Kapitalizacija bankarskog sektora, uobičajeni naziv za povjerenje tržišta, je unaprijeđena. Prosječan Koeficijent adekvatnosti kapitala (CAR) bankarskog sistema je i dalje visoko iznad prudencijalne norme od 10 procenata koju je propisala CBCG. Na kraju 2013., ukupan CAR banaka je bio 14,4 procenata, a do septembra je dostigao 16 procenata. Svjetska banka je pružila tehničku pomoć državnim organima preko FINSAC-a u izradi regulatonog okvira za sanacijunpl-ova, koji su pali sa 20,7% sa kraja na 12,5% na kraju Ta podrška je dovela do usvajanja Zakona o dobrovoljnom restrukturiranju kredita (takozvani Podgorički pristup ) koji obezbjeđuje poreske olakšice za dobrovoljno restrukturiranje između povjerilaca i dužnika. (iv) CPS Ishod: Osnažiti kapacitet Crne Gore za sanaciju problematičnih banaka i finansijskih institucija uglavnom postignut. CBCG je u određenoj mjeri povećala svoj kapacitet za ocjenu i rješavanje osjetljivosti bankarskog sektora. Od CBCG je obavila seriju sveobuhvatnih neposrednih kontrola u svim srednjim i velikim bankama. Sprovedeno je stresno testiranje kako bi se ocijenio vjerovatni uticaj pada ekonomskih aktivnosti. Na osnovu ovih ocjena izrađeni su Supervizorski akcioni planovi (SAP-ovi) za sistemski važne banke. SAP-ovi su identifikovali slabosti i rizike i utvrdili ciljeve i rokove za rješavanje svake neusklađenosti sa propisima sa fokusom na potrebama za kapitalom. CBCG je na mjesečnoj osnovi pratila napredak implementacije SAP-ova, uključujući dokapitalizaciju banaka i utvrdila je da su generalno zadovoljavajući. Pored toga, izmjene Zakona o bankama su usvojene kako bi se unaprijedila ovlašćenja CBCG za sprovođenje zakona i osnažilo proces privremene uprave za problematične banke. Drugi ključni nedostaci kojima su se bavili ovi amandmani uključuju između ostalog: (i) ograničavanje ovlašćenja za sudove da suspenduju ili ukinu odluke CBCG; i (ii) uspostavljanje pravne zaštite za zaposlene u CBCG kao supervizorskom organu. Iako su aktivnosti Grupacije Svjetske banke postigle sve idikatore ishoda koji su definisani za cilj jačanja bankarskog sistema, u finansijskom sektoru i dalje postoje neefikasnosti i osjetljivosti koje se su naznačeneu FSAP-u za koje otežavaju rast privatnog sektora i predstavljaju rizike po fiskalnu i finansijsku stabilnost; zbog toga je ova grupa od četiri strateška ishoda ocijenjena kao uglavnom postignut. Dok su se pravni, regulatorni i supervizorski okviri za bankarski sektor značajno unaprijedili od FSAP-a iz 2006., a neke slabije banke nisu sistemski značajne, potreban je dodatni napredak u ovoj oblasti. Određeni broj ključnih nedostataka bi trebalo riješiti kako bi se upotpunio okvir za sanacijunpl-ova. Pored toga, nedavno osnaženi supervizorski zahtjevi bi trebalo da se upotpune sa ukidanjem popuštanja kod regulatornih standarda koja su se dogodila tokom prethodnih nekoliko godina. U nedostatku monetarne politike i kako bi se upotpunilo dobro fiskalno upravljanje, trebalo bi uspostaviti makro prudencijalni okvir i tokom vremena ga učiniti potpuno operativnim. Kao priprema za Bazel III, treba definiati kao prioritet dobre standarde za upravljanje rizikom likvidnosti kao prva linija odbrane od pritisaka na likvidnost. (v) CPS ishod: Unaprijediti upravljanje javnim rashodima-isključen u CPSPR fazi jer ga nije moguće postići nakon Vladine odluke da se izvrši inostrana pozajmica od 23 procenata BDPa za izgradnju autoputa koja je dovela do pogoršanja srednjoročnog makroekonomskog i fiskalnog okvira. Prvobitno je Svjetska banka je razmatrala kontraciklične podsticaje kroz DPO za javne rashode i konkurentnost nakon dvostruke recesije Međutim, DPO se nije materijalizovao u 52

53 fiskalnim godinama iako su mnoge mjere strukturnih politika sprovedene i fiskalni rezultati unaprijeđeni do Svjetska banka je pružila podršku jačanju kapaciteta za izradu strategije upravljanja dugom kao i za ocjenu fiskalnih rizika povezanih sa opštinskim finansijama. I rad koji je postigla Svjetska banka u oblasti unaprijeđenja upravljanja rashodima i isključivanje ovog ishoda u fazi CPSPR ukazuje na kontinuiranu potrebu na angažmanu sa Vladom po ovim pitanjima i da javne finansije treba zadržati u fokusu narednog CPF-a. (vi) CPS ishod: Pojednostavljivanje registracije nekretnina i izdavanje dozvola za rad - postignut. Svjetska banka je podržala ovaj ishod kroz LAMP projekat i kroz analitičku aktivnost, tačnije Ekonomski memorandum za zemlju: rast i konkurentnost, i kroz pripremne aktivnosti za isključeni DPO. Pojednostavljena je registracija imovine i davanje licenci za rad su unaprijeđeni i CPS ciljevi su postinuti. (vii) CPS ishod: Osnažena transparentnost korporativnog finansijskog izvještavanja u skladu sa EU standardima uglavnom postignuto. CBCG je uspješno implementirala MSFI i MRS 39 standarde u izvještavanje banaka tokom sa ciljem da se poveća transparentnost finansijskog statusa banaka i unaprijedi tržišna disciplina. IDF grant, koji je imao za cilj da pomogne u uspostavljanju nadzornog organa i jačanje transparentnosti korporativnog finansijskog izvještavanja, če biti aktivan do avgusta Crna Gora je takođe učestvovala u REPARIS i EU- REPARIS programima račnovodstvenih reformi i institucionalnog jačanja koje imaju za cilj da pomognu zemaljama jugoistočne Evrope da usvoje i primijene sistem korporativnog finansijskog izvještavanjakoji je usklađen sa pravnom tekovinom EU, koji su doprinijeli unaprijeđenom regulatornom okviru za inovativna preduzeća i preduzeća sa visokim potencijalom u jugoistočnoj Evropi uopšte, a naročito su pomogla podsticanju izgradnje ekosistema kapitala za rizična preduzeća u nastajanju (venture capital) za MSP sa visokim potencijalom. Klima za poslovne investicije se dodatno unaprijedila kroz IFC-ov projekat za logističku podršku trgovini na zapadnom Balkanu koji je implementiran u šest država zapadnog Balkana ukljčujući Crnu Goru od do Bio je od ključnog značaja u smanjenju regulatornih i administrativnih uskih grla u prekograničnoj trgovini, uključujući smanjenje kontrole akciznih roba sa 100 procenata na 23 procenata nakon što je Uprava carina Crne Gore primijenila metodlogije za upravljanje rizikom i najbolje prakse; ubrzavanje vremena obrade carinskih deklaracija za do 50 procenata i uvođenje pune transparentnosti za proces carinskih deklaracija; i smanjenje dokumentacije za trgovce koju zahtijeva Uprava carina. IFC je takođe radio sa ministarstvom pravde na podršci otvaranja centra za medijaciju koji zapošljava 40 profesionalnih posrednika/medijatora u Podgorici, Bijelom Polju, Nikšiću i Kotoru. Centar je riješio 650 predmeta čime je riješio 52 miliona eura kroz komercijalnu medijaciju (viii; ix) CPS ishodi: Osnažen kapacitet države za pružanje pomoći u poljoprivredi i unaprijeđenje praksi u poljoprivredi ka EU standardima postognut; Osnaženo upravljanje zemljištem i prirodnim resursima sa fokusom na sjeverni region Crne Gore postignut. Program Svjetske banke je podržao napore Vlade ka IPARD akrediatciji kroz projekat institucionalnog razvoja i jačanja poljoprivrede u Crnoj Gori (MIDAS). MIDAS je podržao Ministarstvo poljoprivrede i ruralnog razvoja u uspostavljanju i izgradnji kapaciteta za institucionalne organe koji su potrebni da se implementira IPARD program, Direktorat za IPARD plaćanja / Agencija za plaćanje i pružanje podrške Sektoru za ruralni razvoj / Organ za upravljanje 53

54 u osmišljavanju i pripremi IPARD II programa za Crnu Goru za konačno odobrenja od strane EU. Projekat je obezbijedio grantove za kvalifikovana poljoprivredna gazdinstva, uvodeći postepeno IPARD zahtjeve kroz pristup učenje kroz praksu. Ovaj pristup je bio okrenut ka postepenoj izgradnji kapaciteta sektora u Ministarstvu poljoprivrede i ruralnog razvoja koji su uključeni u dizajn, pripremu i implementaciju grantova sličnih IPARD-u, a takođe i procesu učenje za farmere o tome kako da apliciraju za grantove slične IPARD-u i za ispunjavanje zahtjevnih uslova. Od početka projekta, tokom pet ciklusa grantova, dobijeno je aplikacija a odobreno je 747 i ugovorena su sva sredstva rasploživa za grantove u iznosu od oko 7 miliona eura, čime je premašen cilj postavljen za ovaj ishod od 5 miliona eura. Zaključno sa aprilom prenešeno je 5,7 miliona grant sredstava na korisnike, kao refundiranje investicija koje su završene. Implementacija bez problema za preostale MIDAS grantove koji su slični IPARD-u koji su u toku se nastavlja bez značajnih prepreka. Kao dio podrške Svjetske banke za povećanje održivosti praksi u upravljanju zemljištem preko komponente MIDAS-a koju finansira GEF, površine zemljišta gdje su primijenjene održive prakse za upravljanje zemljištem su dostigle hektara u aprilu čime je premašen cilj od hektara. Cilj programa koje podržava Svjetska banka je da na srednji rok uskladi standarde u agencijama za bezbjednost hrane, veterinarskim i fitosanitarnim agencijama, kao i u laboratorijama sa evropskim standardima. Laboratorija za veterinarsku dijagnostiku je opremljena i 16 analitičkih metoda je akreditovana u skladu sa ISO Aktivnosti Svjetske banke u pogledu skrininga i klasifikacije objekata za prodaju/proizvodnju hrane su dale analize, koje su od ključnog značaja, a koje obuhvataju pravne/institucionalne, administrativne i tehničke aspekte sistema bezbjednosti hrane i rješavanje nekih od praznina koje su identifikvane u EU skriningu za poglavlje 12. Partnerstvo koje je uspostavljeno u okviru MIDAS projekta između Svjetske banke, Ministarstva poljoprivrede i ruralnog razvoja i EU je omogućio konstruktivan tripartitni dijalogi koordinaciju aktivnosti. Široka saradnja koja je obezbijedila uspjeh MIDAS grantova je rezultirala uspostavljanjem Trast fonda koji podržava EU a kojim upravlja Svjetska banka kako bi se obezbijedili dodatni grantovi slični IPARD-u u Crnoj Gori. Na kraju obrađeno je dodatno finansiranje od strane EU za Trast fond kojim bi se podržalo povećanje kapaciteta u agroprerađivačkom sektoru. (x;xi) CPS ishodi: Ocjeniti kvalitet i osnažiti finansijske mehanizme visokogobrazovanja u Crnoj Gori u skladu sa trendovima u EU i Bolonjskim sporazumom uglavnom postignuto; i Unaprijediti istraživačke kapacitete u crnogorskom visokom obrazovanju i istraživačkoj zajednici uglavnom postignuto. Osnažen je kvalitet visokogobrazovanja i postalo je ekonomičnije, a uspostavljeni su kapaciteti za istraživanje i razvoj i inovacije u saradnji sa privatnim sektorom u nekoliko niša koje su relevantne za razvoj Crne Gore. Svjetska banka je pružila podršku u ovoj oblasti kroz projekat Visoko obrazovanje i istraživanje za inovacije i konkurentnost (HERIC) koj ije izradio preporuke za model finansiranje visokog obrazovanja koji je usvojila Vlada. Timovi za dva zadatka rade na implementaciji novog modela finansiranja, sa fokusom na Univerzitet Crne Gore. Angažovanje Svjetske banke je direktno podržalo dvije Vladine incijative prije pokretanja HERIC projekta 2012.: (i) Strategija razvoja i finansiranja visokog obrazovanja u Crnoj Gori u 2011.; i (ii) Zakon o naučno istraživačkoj djelatnosti iz Od tada je najveći doprinos podrške Svjetske banke u ovoj oblasti bio da 54

55 identifikuje praznine između obrazovanja i istraživanja i biznisa i ekonomije. Naročito je podrška Svjetske banke pomogla u prevođenju povećanja kapaciteta infrastrukture i ljudskih resursa u unaprijeđeno istraživanje i inovacije, kroz osnivanje Centra za izvrsnost i obezbjeđivanje velikih grantova za konzorcijume istraživačkih partnera koji uključuju fakultete, lokalna preduzeća iz privatnog sektora i inostrane institucije. Sprovedena je eksterna evaluacija svih ustanova visokog obrazovanja korišćenjem novih mjera za osiguranje kvaliteta i u skladu sa EU normama i praksama. Sektorska revizija kompletnog sistema tercijarnog obrazovanja je sprovedena od strane međunarodnih eksperata, i time se promovisale dodatne reforme na institucionalnom i sektorskom nivou. (xii) CPS ishod: Unaprijediti kvalitet i obuhvat usluga primarne zadravstvene zaštite izvan Podgorice uglavnom postignuto. Opremljeno je 30 domova zdravlja, a kod nekih je bilo uključeno i renoviranje u sklopu dodatnog finansiranja za projekat Unaprijeđenja zdravstvenog sistema. Ispunjeni su i premašeni ciljevi postavljeni za korišćenje usluga primarne zdravstvene zaštite i zadovoljstva pacijenata. 44 procenta ukupnog stanovništva je koristilo usluge izabranog ljekara, dok je cilj bio 40 procenata. Procenat romskog stanovništva koje je prikazano kao korisnici usluga primarne zdravstvene zaštite na nivou izabranog ljekara se povećao sa 21 procenat u na 82 procenta u procenata ukupnog stanovništva je reklo da je zadovoljno sa pruženim uslugama, čime je postignut postavljeni cilj, dok je 82,1 procenat romskog stanovništva potvrdili zadovoljstvo dobivenim uslugama. (xiii) CPS ishod: Unaprijediti finansijsku održivost zdravstvenog sektora uglavnom postignuto. Projekat Dodatno finansiranje za unaprijeđenje sistema zdravstva bio je od suštinskog značaja za podršku ključnim reformama na svim nivoima sistema zdravstvene zaštite, uključujući finansiranje zdravstva na primarnom i sekundarnom nivou zaštite, efikasnost, kvalitet usluga i jačanje institucionalnih kapaciteta. Godišnji deficit Fonda za zdravstveno osiguranje se smanjo sa 2,2 miliona eura u na nula u 2012., čime je tehnički ispunjen cilj naveden u CPSPR. Međutim, ovaj cilj nije ocijenjen kao postignut zbog toga što i dalje postoje finansijska pitanja koja su ukorijenjena u institucionalnu strukturu i relativno slabo definisanje prioriteta i upravljanje javnim rashodima. Od budžet Fonda za zdravstveno osiguranje je odvojen od prihoda Fonda za zdravstveno osiguranje jer su oni postali dio sistema državnog trezora. Od tada sistem zdravstva ima evidentirane neizmirene obaveze. Ukupan dug Fonda za zdravstveno osiguranje i institucija zdravstvene zaštite je iznosio 34 miliona eura na kraju i 46 miliona eura na kraju (od čega je 13 miliona eura dug institucija zdravstvene zaštite a 18,5 miliona eura dug za ljekove). Rashodi za ljekove, liječenje u inostranstvu, i nakande za bolovanje su neki od glavnih pokretača povećanog duga. Javni rashodi za ljekove u Crnoj Gori su se povećali za 60 procenata u periodu između (25 miliona eura) i (40 miliona eura) zbog neefikasnosti na koju je uticalo nekoliko faktora: (i) nedostatak upravljanja i resursa za kontrolu tržišta ljekova i sprovođenja zakona što je rezultiralo konstantnim povećanjem ukupnih troškova za ljekove iz više izvora i za ljekove iz jednog izvora; (ii) kašnjenja u licenciranju ljekova čime se ograničava konkurencija na tržištu ljekova, (iii) kašnjenja u tenderskim procedurama što uzrokuje nestašice ljekova. Bez obzira na to, aktivnosti koje je podržala Svjetska banka su povećanje kapacitet Fonda za zdravstveno osiguranje da sprovodi budžetsko planiranje, rashode i prognoziranje prihoda i da analizira i alocira resurse. Projekat je takođe podržao povećanje kapaciteta za planiranje javnih politike i regulaciju kroz obuku i jačanje sveobuhvatnog informacionog sistema za upravljanje u zdravstvu. Ove intervencije su bile izuzetno djelotvorne: usvojeno je ili izmijeno jedanaest 55

56 zakona, uključujući one o ljekovima, zdravstvenoj zaštiti i zdravstvenom osoguranju. Izrađene su i unaprijeđene politike primarne zdravstvene zaštite i zdravstvenog osiguranja; izrađene su i unaprijeđene politike primarne zdravstvene zaštite; a usvojen je i master plan primarne zdravstvene zaštite. U februaru Vlada je usvojila nacionalnu strategiju za unaprijeđenje kvaliteta zdravstvene zaštite i bezbjednosti pacijenata, zajedno sa nacionalnim plan za razvoj ljudskih resursa u zdravstvu za period Strategija reforme sekundarne i tercijarne zaštite je izrađena i odobrena, uključujući zakonski okvir za javno-privatno partnerstvo u sektoru zdravstva. Strategija integrisanja privatnih pružaoca usluga u sistem zdravstva je takođe izrađena i odobrena. (xiv) CPS ishod: Unaprijediti sigurnost i pouzdanost energetskog sektora u Crnoj Gori - postignut. Program Svjetske banke je bio uspješan u ispunjavanju svojih ciljeva unaprijeđenja efikasnosti i pouzdanosti elektro-energetskog sistema kroz bolju podršku sigurnosti snabdijevanja i bolju integraciji u regionalno tržište. Kada je u pitanju efikasnost i pouzdanost snabdijevanja električnom energijom, unaprijeđenja u trafostanicama u Andrijevici i Mojkovcu i na prenosnim mrežama su postala operativna u odnosno u Tokom u andrijevačkoj trafostanici je bilo ukupno 114MWh neisporučene električne energije što predstavlja smanjenje od 70 procenata u odnosu na U mojkovačkoj trafostanci bilo je ukpuno 10 MWh neisporučene električne energije što predstavlja smanjenje od 97 procenata u odnosu na Stoga je cilj od 40 procenata smanjenje u obje trafostanice postignut. Razvoj moderne telekomunikacione mreže, uključujući veze ka regionalnim kompanijama, je završen. Nacionalni dispečerski centar Crne Gore je bio povezan sa centrima u susjedstvu. Dvije provobitno planirane veze sa Bosnom i Hercegovinom i Srbijom su operativne, a dodatna veza sa Kosovom je završena u drugoj polovini 2014., kada je Kosovo završilo radove na svojoj teritoriji uz finansiranje od strane KfW. Ovaj ishod se može direktno pripisati programu Svjetske banke. IFC-ov Program za obnovljivu energiju na zapadnom Balkan (BREP) je pružio savjetodvane usluge za unaprijeđenje regulatornog okvira povezanog sa obnovljivom energijom. Ciljevi IFC-ovog savjetodavnog programa u oblasti obnovljive energije su da se unaprijedi i uskladi Zakon o energetici i podzakonska akta sa Direktivom Evropske komisije 2009/28/EC, uključujući ugovore za kupovinu elektirčne energije, kako bi se promovisale i ubrzale investicije u projekte malih hidro-elektrana. Na osnovu savjetodavnih usluga BREP-a, završena su dva uspješna tendera za male hidro-elektrane. Zakon o energetici, koji je harmonizovan sa direktivom Evropske komisije, usvojen je u Skupštni u decembru Stub 2: Unaprijeđenje upravljanja u životnoj sredini i smanjenje troškova ekoloških problema (i) CPS ishod: Osnažene usluge upravljanja čvrstim otpadom u Baru i Ulcinjupostignut.Svjetska banka je podržala unaprijeđenje prikupljanja i odlaganja čvrstog otpada u dvije gusto naseljene i ekonomski značajne oblasti kroz projekata za osjetljive turističke oblasti u Crnoj Gori (MESTAP). Cilj projekta da unaprijedi prikupljanje i odlaganje čvrsto otpada je posebno važan s obzirom na ulogu turizma u ekonomskom rastu i pripreme Crne Gore za pristupanje EU. Aktivnosti na projektu su uključile razvoj infrastrukture u oblasti životne sredine kroz izgradnju 56

57 deponije na Možuri. Dva postojeća nekontrolisana odlagališta (Grabovac, Lovanja) su zatvorena i počeo je pilot program za reciklažu. Obuhvat u opštinskim sistemima za prikupljanje otpada je postigao cilj od 90 procenata u odnosu na početnu vrijednost od 65 procenata. Ove stope prikupljanja otpada su održane i u i nakon završetka projekta. Skoro sav čvrsti otpad iz Bara (98%)i Ulcinja (70%), kao i iz drugih primorskih opština (Budva - 95% odnosno 100%, Kotor nema pdoataka za i 2015,Tivat 90%) se sada prikuplja. Učestalost prikupljanja je različita, gdje neke zajednice prikupljaju otpad jednom dnevenom tokom špica turističkog perioda u odnosu na postavljeni cilj od jednom u dva dana tokom ljeta i dva puta sedmično tokom ostatka godine. Bar i Ulcinj su počeli da odlažu na deponiju Možura od Od tada je postignut cilj od 90 procenata. Izgradnja i operacionalizacija deponije Možura je posebno važno mjerilo za sektor čvrstog otpada u Crnoj Gori, jer je to druga sanitarna deponija u zemlji nakon Podgorice. (ii) CPS ishod: Unaprijediti održive koristi od prirodnih resursa Skadarskog jezera - djelimično postignut. Podrška Svjetske banke je bila kroz projekat integrisanog upravljanja ekosistemom Skadarskog jezera za Albaniju i Crnu Goru (LSIEMP). Nacionalne i lokalne strategije i planovi i u Crnoj Gori i u Albaniji su identifikovale Skadarsko jezero kao prioritet za zašititu životne sredine, održivo upravljanje prirordnim resursima i razvoj turizma zasnovan na prirodi i kulturi. LSIEMP je pomogao uspostavljanju i jačanju institucionalnih mehanizama za prekograničnu saradnju, osnažio je kapacitete za monitoring jezera kroz opremu i obuku, a podržalo je i uspostavljanje zajedničke baze podataka i programa za monitoring jezera. Program je harmonizovan sa pravnom tekovinom EU i zahtjevima iz međunarodnih sporazuma čije su potpisnice Albanija i Crna Gora. Istovremeno, održivost projekta i neke njegovih rezultat je u neku ruku podrilo neadekvatno finansiranje Komisija za Skadarsko jezero i povezanih radnih grupa koje stoga nisu bile operativne od Međutim, dvije vlade su intenzivirale razgovore o saradnji krajem decembra i saglasile su se o osnivanju ekspertske komisije koja bi zajednički radila na zaštiti životne sredine, održivom upravljanju prirodnim resursom Skadarskog jezera, rijeke Bojane i rijeke Drim. Sa strane Crne Gore ovu aktivnost predvodi Ministarstvo poljoprivrede i ruralnog razvoja. (iii) CPS ishod: Smanjiti rizike po životnu sredinu i javno zdravlje od odlagališta zagađenog indusrijskog otpada nije ispunjen. Podrška Svjetske banke ovom ishodu će biti pružena kroz projekat za upravljanje i čišćenje industrijskog otpada, koji je odobreno u julu i koji je postao efektivan 17. novembra Kako je projekat relativno skoro počeo, nema dokaza u pogledu postignutih ciljeva koji se odnose na razvoj. Pregovori su kasnili jer je Vlada odlučivala u procesu koji se odnosio na postupak stečaja KAP-a u svijetlu novog vlasništva KAP-a, posebno kada je u pitanju vlasništvo bazena crvenog mulja. Takođe je trajalo duže od predviđenog da se finalizuju aranžmani za odlaganje stalnog, neopasnog otpada koji se proizvodi u brodogradilištu Bijela; konačna odluka je da se isti odlaže na novo-izgrađenoj deponiji Možura, što je bio neispunjeni uslov za pregovaranje. Brodogradilište Bijela je napravilo alternativne aranžmane za buduće odlaganje neopasnog grita sa čime je Svjetska banka bila zadovoljna i što je bilo u skladu sa mjerodavnim nacionalnim propisima. Generalno je bilo potrebno mnogo više vremena nego što je inicijalno bilo predviđeno usljed konsultacija sa interesnim grupama kada su u pitanju brodogradilište Bijela i KAP. Prije odobrenja ovog projekta je izvršeno puno aktivnosti koje direktno utiču na ishod. Završene su studije izvodljivosti sa ispitivanjima lokacija, procjene uticaja na životnu sredinu i 57

58 društvo (ESIA) i osnovni projekti za sva četiri odlagališta industrijskog otpada tokom pripreme i finansiranja Aranžmana za pripremu projekta. Identifikovani su setovi mjera rehabilitacije za četiri odabrane lokacije: postrojenje za odlaganje jalovine (Gradac-Pljevlja); postrojenje za odlaganje ugljenog pepela (Pljevlja); grit i kontaminirano zemljište u brodogradilištu Bijela; bazeni crvenog mulja i lokacija odlagalište čvrstog otpada u KAP-u. (iv) CPS ishod: Unaprijediti efikasnost korišćenja energije u ciljanim javnim školama i bolnicama -uglavnom postignut. Podrška Svjetske banke ovom ishodu je pružena kroz Projekat energetske efikasnosti u Crnoj Gori i Dodatno finansiranje za energetsku efikasnost. U ministarstvima ekonomije, zdravlja i obrazovanja je unaprijeđen kapacitet za implementaciju energetske efikasnosti i u sektorim građevinarstva i pružanja usluga energetske efikasnosti. Porasla je informisanost o značaju energetske efikasnosti među zaposlenima i korisnicima, a povećan je i kapacitet za implementaciju energetske efikanosti na tržištima pružanja usluga energetske efikasnosti i građevinarstva. Implementirane su mjere energetske efikasnosti u 18 javnih zgrada. Još 7-8 objekata je preuređeno korišćenjem preostalog dodatnog finansiranja tokom novog CPF perioda. U završenim podprojektima, postignuta je energetska ušteda od 46,7 procenata u prosjeku, u odnosu na ciljanu vrijednost od 40 procenata. Treablo bi napomenuti da kako je prvobitni zajam odabrao javne zgrade sa najvećim potencijalom za uštedu, objekti koji su naknadno uključeni kroz dodatno finansiranje možda neće pokazati isti stepen uštede koji je bio kod objekata finansiranih iz prvobitnog zajma. (v) CPS ishod: Unaprijediti pristup Vlade i domaćinstava jeftinim proizvodima osiguranjau slučaju prirodnih ili klimatskih nepogoda - isključen zbog promjene u prioritetima Vlade. Svjetska banka je počela dijalog sa Vladom Crne Gore u vezi sa aranžmanom za osiguranje rizika od katastrofa za jugoistočnu Evropu tokom Međutim, trajalo je duže od očekivanog da Europa Re aranžman postane operativan, pa su pregovori suspendovani. Program za Aranžman za osiguranje rizika od katastrofa za jugoistočnu Evropu(SEE CRIF) se sprovodi od maja 2012., arezultat programa je osnivanje Europa Re, reosiguravača za osiguranje rizika od katastrofa sa švajcarskom licencom koje je u vlasništvu Albanije, BJR Makedonije i Srbije. Svjetska banka je preispitala interes Crne Gore da se pridruži programu, ali su se prioriteti Vlade već do tada promijenili. Prilikom donošenja odluke o zaduživanju u inostranstvou koje iznosi 23 procenta BDP-a za izgradnju autoputa, Vlada je htjela da svede na minimum dodatna povećanja duga, pa se s toga odustalo od ove aktivnosti. III. UČINAK GRUPE SVJETSKE BANKE 10. Ukupan učinak Grupacije Svjetske banke u osmišljavanju i implemtnaciji CPS-a je dobar. Rezime koji slijedi a koji se odnosi na učinak Grupacije Svjetske banke elaborira ovu ocjenu. A. Dizajn 11. CPS ciljevi su osmišljeni tako da su relevatni za razvojne ciljeve zemlje i ostali su relevantni tokom perioda implementacija. CPS ciljevi koji se odnose na jačanje institucija i njihovo usklađivanje sa EU zahtjevima i unaprijeđenje upravljanja u životnoj sredini su blisko 58

59 usklađeni sa predloženim strukturnim reformama iz razvojnih programa Vlade NPI i EFP, kojima se između ostalog promoviše tržišna ekonomija, jača upravljanje javnim finansijama, unaprijeđuje privredno pravo, unaprijeđuje životna sredina i standardi u poljoprivredi, i poboljšava učinak sektora energetike, transporta i infrastrukture. CPS je pripremljen u trenutku kada se Crna Gora oporavljala od globalne finansijske krize, koja je uzrokovala oštro smanjenje kreditne aktivnosti. Istovremeno je smanjena eksterna potražnja za izvozom skoro dovela do potpunog kolapsa industrijskog sektora, uključujući glavnu uzdanicu industriju aluminijuma. Kombinacija smanjenog pristupa kreditima i gubitak izvoznih tržišta je dovela do oštre recesije 2009., tokom koje je procijenjeno da je došlo do kontrakcije BDP-a od 5,7 procenata. Iskustva iz ciklusa naglog rasta i naglog pada ekološke aktivnosti nakon nezavisnosti, koji je pojačan globalnom finansijskom krizom, su otkrila strukturne slabosti i naglasile potrebu da se izvrše usklađivanja u baznom modelu rasta. Podložnost male i otvorene ekonomije Crne Gore eksternim šokovima, zajedno sa pro-ciklikličnim ponašanjem njenih najvažnijih sektora i poreskog sistema u njenoj osnovi, ukazuje na primarni značaj sprovođenja reformi koje imaju za clj znanje, produktivnost i inovacije, zajedno sa zapošljavanjem, socijalnom inkluzijom, energetskom efikasnošću i zaštitom životne sredine. Reforme povezane sa ispunjavanjem političkog cilja EU integracije se smatraju važnim, jer se očekuje da evropska perspektiva, zajedno sa jačanjem pravosudnog okruženja i poslovne klime, poveća povjerenje investitora u ekonomiju Crne Gore kao mjasta za investicije i biznis. Kada se prethodno opisan istorijat uzme u obzir, ciljevi CPS-a su bili primjereno dizajnirani kako da pomognu Crnoj Gori da se oporavi od globalne finansijske krize, tako da i napravi napredeka ka svojim dugoročnim ciljevima. Ciljevi, kao što je unaprijeđeno korišćenje javnih finansija, bolji nadzor nad bankarskim sistemom i održivost životne sredine će i dalje biti relevantni za Grupu Svjetske banke u Crnoj Gori u period naredog CPF-a. 12. CPS indikatori su uglavnom dobro izabrani: oni su direktno povezani i primjereni operacijama Grupacije Svjetske banke, mogu se pratiti i mjerljivi su u periodu CPS-a. Generalno, indikatori dobro interpretiraju CPS ishode. 13. CPS se prilagodio promjenama okolnosti u zemlji. Fleksibilnost u prilagođavanju okolnostima u zemlji koje se mijenjaju je bila od ključnog značaj da se obezbijedi da programi Svjetske banke ostanu relevantni za razvojne ciljeve zemlje. PBG za finansijski sektor je provobitno imao namjeru da bude druga operacija za programski DPL za finansijski sektor, kao direktan odgovor na promjenu okolnosti u zemlji, kada je Crna Gora s obzirom na oštar pad eknomske aktinvosti osjetila naglo pogoršanje fiskalih uslova u zbog kojih je bilo potrebno dodatno finansiranje. Nova operacija, dizajnirana imajući u vidu drugi programski DPL, je umjesto toga postala PBG od 60 miliona, što je omogućilo Crnoj Gori da obezbijedi svoja zaduženja u značajnoj mjeri preko garancije Svjetske banke koja je data privatnom zajmodavcu. To je pomoglo Crnoj Gori da izradi i održi svoj pristup tržištima privatnog kapitala. 14. Angažovanje građana se pokazalo kao neprocjenjivo za pojačanje dizajna i implementacije projekta. Projekti kao LAMP i MIDAS su aktivno tražili povratne informacije od korisnika, koje su nakon toga koristili za implementaciju projekta koja je bila primjerena potrebama korisnika (vidjeti Boks 1). CPS je takođe imao značajne aktivnosti uinformisanju korisnika, što se na primjer može vidjeti kroz ishode indikatora za sektora zdravstva koji se odnose na zadovoljstvo korisinka. Samo je jedan novi projekat odobren u FG (projekat za upravljanje indistrijskim otpadom) koji ne uključuje indikatore koji se odnose na korisnike u svom 59

60 okviru rezultata, ali koristi alate za angažovanje građana, posebno konsultacija sa predstavnicima udruženja za očuvanje prirode. Od pet aktivnih projekata u FG 2015, jedan je imao indikatore koji su usmjereni na korisnike u svom okviru rezultata. Boks 1 uvođenje angažovanja građana u redovne aktivnosti u projektima iz CPS za FG Svjetska banka je bila uključena u Crnoj Gori u više aktivnosti za angažovanje građana u sklopu CPS-a za FG One su uključivale kampanje o informisanju, konsultativne radionice, mehanizme za rješavanje pritužbi, ispitivanja korisnika i u sklopu jednog projekta obuku državnih službenika za participatorne procese. Osim očekivanog uticaja na dizajn i implementaciju projekta, ovakav sveobuhvatni pristup angažovanju građana je rezultirao pozitivno na informisanje javnosti o pravima i odgovornostima interesnih grupa, kao i o značaju uključivanja osjetljivih grupa u javni diskurs. Nivo angažovanja građana se povećava iz godine u godinu, što se može vidjeti iz iskustva MESTAP projekta, koji je imao za cilj obezbjeđivanje sanitarne deponije za primorske opštine. Prvi napori da se dođe do lokalnih zajednica, tačnije javne rasprave o Procjeni uticaja na životnu sredinu u su prošli uglavnom nezapaženo. Niti jedan predstavnik javnosti nije prisustvovao raspravi. Međutim, to nije značilo da je javnost bila nezainteresovana. Definisanje lokacije za deponiju je trajalo duže od očekivanog, a u ljeto lokalna zajednica iskazala nezadovoljstvo neprijatnim mirisom koji dolazi sa deponije. Direktna komunikacija sa lokalnom zajednicom je unaprijedila njihovo razumijevanje okolnosti koje su dovele do tog problema i pojasnila razloge zašto do toga neće ponovo doći. Menadžment deponije je razumio veliku vrijednost iz rješavanja problema direktno i zaradio podršku zajednice jer je bio otvoren za saradnju i sugestije. Druge uspješne priče su LAMP i MIDAS projekti. LAMP projekat je konkretno koristio povratne informacije od građana i učešće građana u sprovođenju unaprijeđenja. Više od deset hiljada ljudi je učestvovalo u kampanjama za informisanje i konsultativnim radionicama, uključujući razne intersne grupe kao što su NVO, predstavnici biznisa, članovi udruženja, stariji građani, studenti, manjine, itd. Prilikom izrade prostorno urbanističkih planova (PUP-ovi), opštine u LAMP-u su uradile više od nacionalnih obaveza za učešće javnosti tako što su dodali još tri konsultacije u svoj proces planiranja, uključujući javnost u svaku fazu proces. MIDAS projekat je još jedan dobar primjer djelotvornog uključivanja građana. Javne konsultacije u svim opštinama Crne Gore su poslužile kao značajan instrument za informisanje o kvalifikovanosti za projekat i da se dođe do šire zajednice poljoprivrednika. Mehanizam za rješavanje pritužbi za odbijene aplikante je uspostavljen kako bi se stvorio kanal sa dostavljanje žalbi. Povratne informacije nakon prvog kruga grantova su uključile i uspješne i neuspješne podnosioce zahtjeva, kao i poljoprivrednike koji nisu podnijeli zahtjev, i na taj nači je data povratna informacija za osmišljavanje pravila za podnošenje zahtjeva za naredne krugove. Projekta je takođe podržao napore Ministarstva poljoprivrede i ruralnog razvoja da se dođe do žena poljoprivrednika kroz proširenje mreže, povećanje šansi i povećanje informisanosti o njihovim potrebama. 15. CPS je konkretno dizajniran da bude komplementaran programima drugih razvojnih partnera u zemlji. Grupacija Svjetske banke je imala blisku koordinaciju i usklađivanje svojih aktivnosti sa EU (poljoprivreda i obrazovanju, Stub 1); EIB (čvrsti otpad, Stub 2); i EBRD i KfW-om (energetika odnosno energetska efikasnost, Stub 2). Značajno povećanje predpristupnih fondova EU je uslovljeno time da institucije Crne Gore postanu snažnije i sposobnije da apsorbuju te fondove, čime je Stub 1 CPS-a (jačanje institucija) izuzetno relevantna za EU integraciju. Prioriteti CPS-a su stoga razmatrani sa domaćim partnerima, kao i sa EU, sa stanovišta ocjene u kojoj bi mjeri programiranje Svjetske banke moglo biti uskađeno između institucija. 16. ASA program je pružio analitičku podršku za CPS program, a bio je i fleksibilan kao odgovor na prioritete države. Analitičke i savjetodavne usluge su dodatno osnažile implementaciju 60

61 programa i dijalog o politikama. Svjetska banka je uradila nekoliko ASA koji nisu bili planirani u prvobitnom CPS-u, kako bi podržala potrebe Vlade koje su nastajale tokom perioda implementacije. FINSAC Centar/ tehnička pomoć za sanaciju NPL-ova je pružio savjete u pogledu politika i tehničke analitičke i savjetodavne usluge kako bi finansijski organi bili u toku sa posljednjim trendovima i uslugama u oblastima nadzora finansijskog sektora i upravljanja rizicima. Tehnička pomoć za podsticaje na tržištu rada je pomogla nadležnim organima da identifikuju glavna ograničenja za otvarnje radnih mjesta i rast zaposlenosti i da se izrade politike za uklanjanje ograničenja. Svjetska banka je pružila i tehničku pomoć za modeliranje penzione politike i penzija, koja je bila izuzetno relevantna. Porast korisnika i naknada, zajedno sa smanjivanjem baze koja uplaćuje doprinose, predstavljaju kako kratkoročni tako i dugoročnih rizik u pogledu održivosti za crnogorski penzioni sistem. Kako bi se obuhvatila kompleksnost i dugoročna priroda penzionog sistema, i kako bise izvršila ocjena i kratkoročnih i dugoročnih uticaja opcija penzoine politike, tim Svjetske banke je blisko sarađivao sa Vladom da izradi PROST (Alat za simulaciju opcija penzione reforme) model za Crnu Goru. 26 Svjetska banka je takođe pripremila studiju o porastu neizmirenih obaveza privatnog sektora, kojima se ukazuje na rizik koji one predstavljaju za rast na srednji rok i dostavila je odabranim partnerima koji su pokazali značajno interesovanje. Kako su fiskalna pitanja i dalje bila postojana, Svjetska banka je pružila tehničku pomoć za izradu strategije za upravljanje dugom kao zabilješki koje se odnose na javnu politiku održivosti finansija na sub-nacionalnom nivou. 17. Naučene lekcije iz prethodnog CPS-a su dobro odražene u dizajnu novog CPS programa. Sve naučene lekcije iz prethodnog Izvještaja o završetku CPS-a su odražene u dizajnu i implementaciji CPS-a. One su uključivale: (i) potrebu za selektivnošću i intervencijama koje se međusobno podupiru a koje podržavaju ciljeve koje je Crna Gora postavila kako bi se maksimalno povećao uticaj oskudnih resursa Svejtske banke; (ii) značaj ASA rada kod identifikacije potrebnih reformi; (iii) potreba da se konsoliduje portfolio, vodeći računa o kapacitetima za implementaciju i shodno tome potrebi da se nastavi sa korišćenjem centralne jedinice koja pruža usluge koje se odnose na nabavke i finansijsko upravljanje za većinu operacija koje finansira Svjetska banka; (iv) potrebu za regionalnom integracijom i prenošenjem/iskorišćavanjem regionalnih iskustva, u Crnoj Gori gdje je angažman Svjetske banke ograničen; i (v) potrebu za pažljivom ocjenom političkih ekonomija državnih agencija i interesnih grupa, posebno kada je u operacije uključeno nekoliko nivoa državne uprave. B. Implementacija 18. Učinak portfelja značajno je popravljen zahvaljujući proaktivnom upravljanju projektima koji su u procesu realizacije, koji su imali prosječnu vrijednost od 88 miliona USD i kojih je bilo u prosjeku pet godišnje u toku sprovođenja Strategije partnerstva za zemlju. Na početku perioda sprovođenja Strategije, 17% projekata su bili u problematičnom stanju, da bi, za razliku od toga, u vrijeme pisanja nije bilo problematičnih statusa. Proaktivno upravljanje portfeljom se takođe ogleda kroz koeficijent povlačenja sredstava, koji je iznosio 14,2 u FG 2011 pa je porastao na 32,1 na kraju FG 2015, znatno iznad prosjeka Regiona i Banke (Tabela 2). Tokom stalnog fokusa na realizaciji portfelja, korišćene su sve prilike za restrukturiranje projekata u cilju boljeg učinka. Izvršeno je šest restrukturiranja tokom perioda realizacije Strategije i za sve projekte koji su zatvoreni u tom periodu, Nezavisna evaluaciona grupa (IEG) je ocijenila učinak Banke tokom nadzora kao uglavnom zadovoljavjući ili iznad toga. 26 PROST je standardni instrument Svjetske banke za analizu penzione politike. 61

62 Tabela 2: Odabrani pokazatelji portfelja za Crnu Goru u FG Matrica rezultata programa Strategije partnerstva za zemlju pokazala je neke nedostatke. Matrica rezultata je prilagođavana u fazi izrade Izvještaja o napretku realizacije Strategije partnerstva kako bi odrazila nastale promjene u Strategiji. Na primjer, očekivani ishod u upravljanju javnim izdacima je isključen zato što Bančina podrška preko Operacije vezane za razvojnu politiku (DPO) koja se tiče javnih izdataka i rasta nije više bila održiva zbog investicionih odluka koje je Vlada donijela godine i koje su povećale rizike za srednjoročni fiskalni okvir i nosile šansu da osujete srednjoročnu stabilizaciju i smanjenje nivoa javnog duga. Izvještajem o realizaciji Strategije racionalizovana je matrica rezultata na način da postane više fokusirana na ishod i da poveća mogućnost ocjenjivanja programa Strategije. Međutim, neki ciljevi indikatora su bili predviđeni na rok kraći od Strategije, dok je za druge definisano da budu postignuti nakon nje, što će otežati ocjenjivanje programa. Nijesu uključeni ključni indikatori koji predstavljaju mjerila implementacije, niti pokazatelji razdvojeni po rodovima. 20. Bilo je kašnjenja u ostvarivanju planiranog kreditnog programa Banke naročito u vezi sa drugim stubom. Pregovori o Projektu upravljanja industrijskim otpadom su produženi zbog tretiranja lokacije Kombinata aluminijuma (KAP), dugogodišnjeg i kompleksnog pitanja u Crnoj Gori, kao zbog odlaganja neopasnog otpada iz Brodogradilišta Bijela, što je još jedno pitanje visoke osjetljivosti. 21. Rizici za implementaciju programa Strategije partnerstva su bili adekvatno identifikovani i ublaženi. (i) Rizik da će rast u JIE i EU biti sporiji od očekivanog i oslabiti rast Crne Gore obrađen je kroz nekoliko analitičkih dokumenata, naročito se ističu Pregled javnepotrošnjei institucija (PEIR) i CEM, kao i tehničkapomoć koju je pružio FINSAC za jačanje upravljanja rizicima u finansijskom sektoru, koja je pomogla u rješavanju pitanja nekvalitetnih kredita. (ii) Rizik povećane finansijske nestabilnosti i smanjene kreditne aktivnosti tretiran je pomoću dva zajma koji se baziraju na politikama, kojima se jačao okvir za likvidnosti i podržao razvoj instrumenata za sanacijuproblematičnih banaka. (iii) Banka je pružila podršku u dijagnosticiranju i tretiranju širih pitanja upravljanja kroz analitički rad, npr. PEIR, u kojem se pokazalo kako je nedostatak napretka u jačanju institucija podrivao put Crne Gore ka pristupanju EU; a dokument o politici u pogledu javnih finansija opštinskih uprava istakao je dalje institucionalne i fiskalne rizike. I, konačno, (iv) problem niskih kapaciteta za implementaciju projekata podržanih sredstvima Banke rješavan je tako što je Banka pojačala svoj nadzor nad Jedinicom za tehničku podršku(tsu, jedinica u okviru Ministarstva finansija koja je nadležna za poslove nabavki i finansijskog upravljanja), uključujući godišnje ocjene radne opterećenosti ove Jedinice, njenog kadra, komunikacija i prenosa znanja o standardima i procedurama Banke. Svjetska banka je primijetila da je došlo do unaprijeđenja u kapacitetima za implementaciju tokom CPS-a, posebno u oblastima upravljanja zemljištem i energetskoj efikasnosti. 22. Banka je blisko sarađivala sa međunarodnim partnerima, naročito u podršci cilja pristupanja Crne Gore EU. Imajući u vidu da Crna Gora ima status kandidata za pristupanje EU, 62

63 bilo je od ključnog značaja da Banka sprovodi široku koordinaciju sa EU. Projekat MIDAS je primjer bliske saradnje sa EU u građenju institucija radi kvalitetnije harmonizacije sa standardima EU u poljoprivredi i ruralnom razvoju. Preporuke za utvrđivanje javne politike sadržane u radovima Bančine savjetodavne službe ASA redovno su razmjenjivani sa EU i MMF. IV. USKLAĐIVANJE SA KORPORATIVNOM STRATEGIJOM GRUPE SVJETSKE BANKE 23. Iako je Strategija partnerstva za zemlju pripremana prije usvajanja Dvostrukih ciljeva Grupe Svjetske banke, program je usklađen sa ciljevima iskorjenjivanja ekstremnog siromaštva i podsticanja zajedničkog prosperiteta. Cilj Strategije da se ojačaju institucije u cilju integracije sa EU i da se pobošlja upralvjanje životnom sredinom, usmjeren je na potrebu da se postigne održivi, inkluzivni rast. Program Strategije partnerstva predvidio je i kreditne instrumente i instrumente ASA da bi se osigurala dinamična i održiva stopa rasta. U centru kreditnog programa su dva zajma koja se bazirni na politikama koje podržavaju zdravi finansijski sektor i zaštitu depozita. Usluge Bančinih savjetodavnih službi (ASA) ponudile su tehičku pomoć imeđu ostalog u oblasti restrukturiranja nekvalitetnih kredita i djelotvornosti politike zapošljavanja i radnog aktiviranja kako bi se riješilo pitanje hronične nezaposlenosti i niskih stopa radne aktivacije. Programom su takođe podržane intervencije u poljoprivredi i zdravstvenom sistemu, uz podsticanje zapošljavanja u poljoprivredi i pristupa zdravstvenim uslugama za određene ranjive grupe, kao što su Romi. Iako je siromaštvo u početku značajno poraslo nakon izbijanja krize godine, ono je u opadanju nakon postignutog vrhunca godine, jer je zapošljavanje bilo u porastu i socijalna potrošnja ostala zaštićena od mjera fiskalne konsolidacije. V. IZVUČENE POUKE 24. Ključni uspjesi Strategije partnerstva sa Crnom Gorom u fiskalnim godinama vezani su za oblasti u kojima je Banka bila u mogućnosti da jača lokalne kapacitete i unapređuje okvir javnih politika i institucionalni okvir, kao što je slučaj u sektorima zemljišne administracije, zdravstva, obrazovanja i poljoprirede. 25. Banka je bila u mogućnosti da igra korisnu komplementarnu ulogu u odnosu na Evropsku komisiju u pripremi Crne Gore za pristupanje EU. Ovo iskustvo bi moglo da se replicira u drugim zemljama. To posebno važi za procedure koje su visoko zahtjevne i za institucije i za korisnike, kao što je IPARD Evropske unije. Usvajanje pristupa učenja kroz praksu, zajedno sa postepenim uvođenjem zahtjeva, pokazalo se kao veomo uspješno u poređenju sa tradicionalnim pristupom fokusiranja samo na jačanje institucija kako bi se ispunili proceduralni zahtjevi za potrebe akreditacije od strane EU. 26. Fokusiranje na dvije tematske oblasti je primjereno kad je riječ o malom portfelju, pa bi ubuduće dalje smanjivanje broja strateških ciljeva moglo biti od koristi. 27. Obim razvojnih ciljeva mogao bi da se doradi tako da bolje odražava efekte Bančinih aktivnosti. Formulisanje ciljeva Strategije partnerstva bilo je ponekad preširoko u odnosu na direktne efekte aktivnosti koje se finansiraju iz sredstava Banke. Faza revizije napretka je revidirale ishode koji su direktno povezani sa indikatorima opažanja i uvedeni su mjerljivi indikatori. U fazi revizije završetka ciljevi višeg nivoa su korišćeni za kontekstualizaciju postignutih ishoda u razvojnim 63

64 ciljevima za zemlju. U novoj Strategiji, ciljeve treba postaviti tako da se stave u bližu vezu sa onim na što relativno skroman program Grupe Svjetske banke može da utiče. Slično tome, postojanje adekvatnog okvira za monitoring i evaluaciju (M&E) u strukturi projekta je od presudnog uticaja za mogućnost da se demonstrira uspjeh. Nedostaci u okviru za M&E dovodi u rizik cjelokupna postignuća nekih ishoda. 28. Budućim angažmanom treba da se postigne ravnoteža između (i) fleksibilnosti u prilagođavanju na promjene u okolnostima i (ii) upornost u sprovođenju teških ali neophodnih reformi. Slabljenje makro okvira osujetilo je ostvarivanje drugog programskog DPL-a (zajma za razvojnu politiku). Njegovo kasnije pretvaranje u PBG (garanciju koja se bazira na određenoj politici) bilo je direktan odgovor na pojavu finansijskog jaza godine u Crnoj Gori i značajno se nadovezalo na kreditiranje Banke, ne podrivajući sveukupnu strategiju Banke za stabilizaciju bankarskog sektora. Politički dijalog visokog nivoa bi trebalo da se održi i u okolnostima u kojima bi teške reforme mogle da izazovu značajna kašnjenja u realizaciji programa. Iako je klijent u principu posvećen realizaciji Bančinog programa, prihvatanje aktivnosti kao svojih nije bilo konzistentno u portfelju Crne Gore. Puna posvećenost sprovođenju teških reformi na političkom niovu biće od presudnog značaja za održavanje efikasnosti programa koji čine naredni Partnerski okvir za zemlju. 29. Poboljšano upravljanje javnim izdacima i dalje je glavni cilj fiskalne održivosti i ekonomskog razvoja Crne Gore, iako je to izostavljeno iz programa Grupe Svjetske banke u toku revizije Partnerske strategije koja je rađena u sredini procesa. Može se reći da je ovo pitanje danas još važnije, i treba da bude obrađeno u novoj strategiji. 30. Angažman građana pokazao se kao faktor koji doprinosi uspjehu Strategije partnerstva. Transparentnost i inkluzija na svim nivoima zainteresovanih aktera i lokalnih zajednica pokazali su se kao izuzetno važni u toku realizacije projekta. Dobra komunikaciona strategija i direktan kontakt sa zajednicama u kojima se projekti realizuju doprinijeli su uspjehu projekata kao što su LAMP i MIDAS. Suprotno tome, lokalno suprotstavljanje može da bude ozbiljna prepreka za realizaciju projekta, naočito kada je riječ o problemima životne sredine, kao što je izbor lokacije za deponije za otpad. 31. Dobra koordinacija u okviru Grupacije Svjetske banke je izuzetno važna za djelotovran angažman u maloj ekonomiji kao što je crnogorska. Učinku Strategije partnerstva za zemlju doprinijela je komplementarnost Svjetske banke i IFC-a, naričito u domenu poslovnog okruženja. 64

65 CPS CLR Prilog 1: Matrica sa rezultatima Stub 1: Podrška pristupanju EU kroz jačanje institucija i konkurentnosti Ishodi CPS Dosadašnji napredak Instrumenti i partneri na CPS Izvučene pouke Osnažiti kapacitet Centralne banke da obezbijedi likvidnost kao Zajmodavcau posljednjojinstanci (LOLR), na šta treba da ukaže: - Koeficijent likvidnosti u bankarskom sektoru se povećava sa 21% iz godine kako bi se uskladio sa prudencijalnim normama CBCG. Povećati povjerenje javnosti u stanje bankarskog sektora, na šta treba da ukaže: - Stabilizovanje smanjenja iznosa depozita u bankama Početnostanje: 1,8 milijardi eura na kraju Cilj: pad zaustavljen - Nastavak rasta kredita Početno stanje: 15% y-y smanjenje kredita u decembru Povećati kapitalizaciju crnogorskih banaka i njihovu otpornost na šokove, na šta treba da ukaže: - Ukupni Koeficijent adekvatnosti kapitala banaka (CAR) po izvještajima iznosi 15% i ostaje na nivou iznad 10% prudencijalne norme koju je propisala CBCG Osnažiti kapacitete Crne Gore za rješavanje problematičnih banaka i finansijskih institucija. Uglavnom ostvareno. (i) Ukupni koeficijent likvidnosti banaka iznosio je 35,7%, što je daleko iznad prudencijalnih normi Centralne banke krajem U septembru koeficijent likvidnosti je bio 32,9% (izvor: CBCG) Uglavnom ostvareno. (ii) Pad bankarskih depozita je zaustavljen i ostvaren je pozitivan godišnji rast u obimu većem od rasta prije krize (2,4 milijarde do juna 2015). Novi rast kredita otpočeo je i dostigao 9,9% y-y do juna (izvor: CBCG) Uglavnom ostvareno. (iii) Izvještaji pokazuju da je ukupni CAR banaka u junu iznosio 15,8%, daleko iznad prudencijalne norme od 10%. (izvor: CBCG) Uglavnom ostvareno. (iv) CBCG je povećala svoje kapacitete za ocjenu i tretiranje osjetljivih tačaka u bankarskom sektoru. Od 2009, CBCG je izvršila niz kompletnih neposredenih kontrola u svim srednjim i velikim bankama. Sprovedeni su stres testovi kako bi se ocijenio mogući uticaj ekonomskih lošijih parametara. Na osnovu ovih ocjena izrađeni su Zatvorene operacije: Operacija razvoja finansijskog & privatnog sektora (P116787) & Garancija na osnovu politike finansijskog sektora (P130157) IFC: NLB Montenegro Banka kreditna linija za MSP(27115 ) ASA/ESW: FG Programski instrument za Balkan FSD/TA Partneri: IMF, EBRD, KfW Saradnja između međunarodnih agencija (tj. Grupa Svjetske banke, MMF, KfW,i EBRD) kao i sa EU pokazala se suštinski važnom, uzimajući u obzir da je obezbijeđena obimna tehnička podrška koju je trebalo koordinisati i usklađivati sa prioritetima i strateškim ciljevima Crne Gore. Održavanje odgovarajućeg nivoa fleksibilnosti i prilagođavanje nepovoljnom makro-ekonomskom okruženju bilo je uspješno. Dvije vezane operativne aktivnosti bazirane na javnim politikama mogu predstavljati racionalnu strategiju u slučaju jasne potrebe za dužim periodom dijaloga o datim politikama i tehničke podrške kako bi se obezbijedila održivost reformi u tim politikama. Upotreba garancije na osnovu politike (PBG) (umjesto standardnog DPL-a) neće smanjiti djelotvornost takve strategije ukoliko je konkretna potreba u određenoj politici za koju je neophodna PBG i dalje smislena i usklađena sa ciljevima strategije u cjelini. Za održivi oporavak bankarskog sektora neophodna je jasnija strategija za rješavanje pitanja nekvalitetnih kredita (NPL). Nedovoljno bavljenje pitanjem nekvalitetnih kredita ugrožava razvoj finansijskog sektora kako kratkoročno tako i dugoročno, bez obzira na napredak ostvaren u dijelu pravnog i regulatornog okvira ili supervizije. 65

66 Supervizorski akcioni planovi (SAP) za sve sistemski važne banke. SAPsu identifikovali slabosti i rizike i definisali ciljeve i rokove za tretiranje eventualne neusklađenosti sa propisima, s fokusom na potrebama za kapitalom. CBCG je svakog mjeseca pratila napredak sprovođenja SAP-ova, uključujući dokapitalizaciju banaka, i ustanovila da su uglavnom zadovoljavajući. Pored toga, usvojene su izmjene i dopune Zakona o bankama kako bi se ojačala izvršna ovlašćenja CBCG i osnažio proces privremene uprave za problematične banke. Drugi ključni nedostaci kojima se izmjene i dopune bave uključuju, između ostalog: (i) ograničenje ovlašćenja sudova da privremeno obustavljaju ili poništavaju odluke CBCG; i (ii) uspostavljanje pravne zaštite za zaposlene u CBCG kao organu nadzora. (izvor: CBCG) Udio nekvalitenih kredita (NPL-ovi) na kraju je bio 20,97% u odnosu na 12,5% na kraju (izvor: CBCG) Poboljšati upravljanje javnom potrošnjom, na šta treba da ukaže opadajući trend deficita u nivoima zaduženosti Projektovano polazno stanje za 2010: ukupni deficit države od 4,5% BDP-a; bruto javni dug 48,4% BDP-a. Program IFC-a za unapređenje likvidnosti i pristupa izvorima finansiranja takođe je imao za ciljpoboljšanje stepena povjerenja u bankarski sektor. IFC je obezbijedila dugoročno finansiranje NLB Montenegro banci u vidu linije za MSP u iznosu od 10 miliona eura. Odustajanje. Od ovog ishoda se odustalo u fazi Izvještaja o napretku za CPS. Ovaj ishod ticao se konkretno predviđene druge programske pozajmice za razvojnu politiku(aktivnost iz oblasti razvojne politike u dijelu javnih rashoda) koja se nije ostvarila tokom trajanja perioda CPS. Vlada je ušla u neke nedovoljno optimalne odluke o javnim investicijama IFC: Refinansiranje kredita za izgradnju mosta u Podgorici. ASA/ESW: Revizija javne i institucionalne potrošnje tokom FG 2011 Ocjena javne potrošnja i finansijske odgovornost - Ocjena sprovedena tokom FF Grupacija Svjetske banke treba da nastavi saradnju sa Vladom Crne Gore u oblasti unapređenja upravljanja javnim finansijama. 66

67 Povećanje efikasnosti procedure za registrovanje imovine i dobijanje dozvole za poslovanje, na šta treba da ukaže: - Prosječno vrijeme za registrovanje transakcija je skraćeno. Polazno stanje: 25 dana 2008; Cilj: 9 dana Skraćenje vremena za dobijanje građevinske dozvole Polazno stanje: 6 mjeseci 2008; Cilj: 2 mjeseca Povećati transparentnost korporativnog finansijskog izvještavanja u skladu sa standardima EU, na šta treba da ukaže osnivanje organa za nadzor. - naročito finansiranje duga za projekat autoputa s niskom stopom povrata - što je spriječilo srednjoročnu stabilizaciju i smanjenje nivoa javnog duga. Ovim se dodatno pogoršavaju slabosti u srednjoročnom makro-fiskalnom okviru, zbog čega je DPO kreditiranje neodrživo. ostvareno. Prosječno vrijeme za registrovanje transakcije smanjeno je na 8 dana. Prosječno vrijeme za izdavanje građevinske dozvole je 33 (opštinski nivo) 49 (centralni nivo) dana, u okviru planiranog okvira od 2 mjeseca, kako na centralnom tako i na opštinskom nivou. Uglavnom ostvareno. Crna Gora je povećala transparentnost korporativnog finansijskog izvještavanja u skladu sa standardima EU u bankarskom sektoru. CBCG je uspješno primijenila MSFIi MRS39 standarde u bankarskom izvještavanju tokom kako bi povećala transparentnost finansijskog stanja banaka i povećala tržišnu disciplinu. Aktivan je grant koji finansira Institucionalni razvojni fond i čiji su ciljevi da pomogne u osnivanju kontrolnog organa kako bi se povećala transparentnost korporativnog finansijskog izvještavanja. Njime se podržava izgradnja kapaciteta za politiku u korporativnom finansijskom izvještavanju i izgradnji kapaciteta profesije revizora. Od novembra godine radi se na obje komponente, a rad na njima završiće se do kraja avgusta TP za upravljanje dugo i nota o finansijama na podnacionalnom nivou data tokom FG Tekući portfolio: Projekat zemljišne administracije i upravljanja (P106906) ASA/ESW: CEM: Rast & konkurentnost (izvšreno FG 2013) FG Regionalni REPARIS(P113105) EU REPARIS (P147928) IDF Grant Izgradnja kapaciteta za učinkoviti nadzor(p133290) IFC: Projekat za trgovinsku logistiku na Zapadnom Balkanu Savjeti o kreiranju i sprovođenju JPP Partneri: GTZ, UNDP, EU, Državni sekretarijat Švajcarske za ekonomska pitanja (SECO) Dobra komunikaciona strategija kao i direktan kontakt sa opštinama u kojima su se projekti sprovodili doprinijeli su uspjehu projekta. U okviru LAMP projekta, uključivanje lokalnih TV stanica sa ciljem informisanja i podizanja svijesti o projektnim aktivnostima takođe su pomogli lokalnim opštinama da steknu osjećaj vlasništva nad projektom, čime se povećala i održivost projekta. Na primjer, tokom razvoja urbanističkih planova PIU za LAMP je učinila napor da komunicira sa lokalnim zajednicama, da angažuje građane i uključi ih u proces planiranja tako što je od njih prikupljala sugestije na nacrt planova. Zahvaljujući tome, građani su bili jako zadovoljni planovima koje su usvojile skupštine opština. Organ za nadzor jeu postupku osnivanja. Ministarstvo finansija je neformalno odredilo zaposlene koji će biti dio organa 67

68 za nadzor. Međutim, formalno osnivanje se može završiti tek nakon usvajanja novog Zakona o reviziji. Ovaj zakon, zajedno sa Zakonom o računovodstvu će zamijeniti postojeći Zakon o računovodstvu i reviziji i stoga moraju biti usvojeni istovremeno. Oba zakona je usvojila Vlada 31. marta 2016., a naredni korak je usvajanje od strane Skupštine, što se očekuje u narednih nekoliko mjeseci. REPARIS Put ka Evropi program računovodstvene reforme i institucionalnog jačanja, ima za cilj da pomogne zemljama jugoistočne Evrope da usvoje i primijene djelotvorne sisteme finansijskog korporativnog izvještavanja koje je usklađeno sa pravnom tekovinom EU. EU-REPARIS je pružio podršku kandidatima i potencijalnim kandidatima zemljama jugoistočne Evrope kod implementacije okvira finansijskog korporativnog izvještavanja koji su usklađeni sa pravnom tekovino EU: Osnažiti kapacitete vlade da pruža pomoć poljoprivrednom sektoru i da unaprijedi poljoprivredne prakse u skladu sa standardima EU, na šta treba da ukaže: Projekat IFC-a Trgovinska logistika na Zapadnom Balkanu je pomogao da se ostvari značajno smanjenje regulatornih i administrativnih prepreka u prekograničnoj trgovini. Između ostalog, smanjene su kontrole akcizne robe sa 100% na 23% nakon što je Uprava carina Crne Gore primijenila metodologije upravljanja rizikom i najbolje prakse; čime se vrijeme za obradu carinskih deklaracijaskraćeno do 50% i uvela potpuna transparentnost u proces carinskih deklaracija; kao i smanjena neophodna dokumentacija koju Carina traži od trgovaca. Ostvareno. 16 metoda analize Veterinarske dijagnostičke laboratorije u Podgorici dobilo je akreditaciju ISO Tekući portfolio: Projekat razvoja i osnaživanja institucija u Crnoj Gori (MIDAS, P107473) MIDAS GEF (P110602) Kada se uvode procedure koje su izuzetno zahtjevne i za institucije i za korisnike, kao što su procedure EU IPARD-a, pristup učenje kroz praksu i 68

69 -Broj metoda analize Veterinarske dijagnostičke laboratoriji u Podgorici koje su akreditovane standardom ISO17025 Polazno stanje: 0 akreditovanih metoda analize Cilj: 16 akreditovanih metoda analize Iznos finansijskih sredstava odobrenih preko grantova tipa IPARD Polazno stanje: 0 EUR Cilj: 5m EUR Osnažiti upravljanje zemljištem i prirodnim resursima, u prvom redu u sjevernom regionu Crne Gore, na šta treba da ukaže: -Površina zemlje gdje su usvojene održive prakse upravljanja zemljištem zahvaljujući ovom projektu Polazno stanje: 0 Ha Cilj: Ha Ocijeniti kvalitet i osnažiti finansijske mehanizme visokog obrazovanja u Crnoj Gori u skladu sa trendovima u EU i Bolonjskim sporazumima, na šta treba da ukaže: - Završetak sistemske ocjene kompletnog sektora visokog obrazovanja (uključujući 2 privatna i 1 državni univerzitet, kao i nezavisne fakultete) od strane eksternog panela međunarodnih eksperata Polazno stanje: nije urađena ni jedna sistemska ocjena; Cilj: ocjena kompletnog sistema završena do decembra Finansijska reforma: novi model za finansijsku reformu uključujući kreiranje i primjenu modernizovanih Dodijeljeno je 7,7 miliona EUR sredstava kroz grantove sličneipard-u, a 5,7 miliona EUR realizovano je od aprila Ostvareno Održive prakse upravljanja zemljištem usvojene su na hektara zemlje od aprila Uglavnom ostvareno. Eksterna evaluacija ustanova visokog obrazovanja završena je u maju 2014 evaluacija je urađena od strane eksternih evaluatora (Udruženje evropskih univerziteta-eua-iep) i njihov izvještaj je dostavljen u novembru 2014.godine. Analiza sa mogućim modelima finansiranja visokog obrazovanja u Crnoj Goriusvojena je na Vladi februara godine.reforme finansiranja imaju za cilj jedini javni unverzitet. Novi zakon o visokom obrazovanju usvojen je u oktobru U skladu sa Zaključkom Vlade, broj od 23. jula 2015.godine Ministarstvo prosvjete će, u saradnji sa Ministarstvom finansija, do maja godine, sprovesti aktivnosti za implementaciju novog modela Partneri: EU, Evropska komisija, Danska razvojna agencija (DANIDA) Tekući portfolio: Projekat Visokog obrazovanjaistraživanja za inovacijei konkurentnost (P122785) ASA/ESW: 7B regionalna tenička pomoć za strategiju istraživanja i razvoja i inovacija (P123211) FG Partneri: EU uvođenje zahtjeva korak po korak pokazalo se uspješnijim od tradicionalnog pristupa koji se fokusira isključivo na jačanje institucija sa ciljem ispunjenja proceduralnih uslova za akreditovanje od strane EU i koji se pokazao kao nedostatan za ostvarivanje stvarnih kapaciteta za implementaciju kod institucija i korisnika. Pristup učenje kroz praksu omogućava (i) da se postepeno poveća kapaciteta na strani ponude i tražnje i (ii) da se zainteresuju korisnici i privuku njihovi kapaciteti da konkurišu za sredstva IPARD-a. Takođe, uspjeh specifične ciljne grupe MIDASovog programa grantova rezultat je izuzetnih napora tima za implementaciju MIDAS-a u pogledu informisanja i edukovanja poljoprivrednika u vezi sa procesom apliciranja i mogućnostima u okviru ovog projekta. Zahvaljujući tome, veliki broj osoba se prijavio za finansiranje, a projekat MIDAS postao je jedan od najpriznatijih u javnosti u Crnoj Gori. Svaka potencijalna inicijativa za reformu finansiranja mora se pokrenuti na vrijeme kako bi se izvršila procjena fiskalnog uticaja, uključujući modeliranje na osnovu sadašnjeg i predviđenog nacionalnog budžeta. Zahtjevi Svjetske banke koji se odnose na nabavke, koji nude značajne mjere zaštite za Vladu u pogledu monitoringa djelotvorne i svrsishodne potrošnje, predstavljaju izazove za lokalne korisnike projekta. Stoga je neophodno da se predvidi određeno vrijeme za tu namjenu u svim programima koji od korisnika traže da koriste specifične norme i procedure Banke. 69

70 formula finansiranja kao i komponenata finansiranja po studentu i na osnovu uspješnosti. Polazno stanje: na snazi i dalje stari finansijski mode; Cilj: uveden novi finansijski model kroz usvajanje novog zakona ili izmjene postojećeg, pri čemu proces razrade treba da bude dokumentovan i inkluzivan i da se odvija do decembra Unaprijediti istraživačke kapacitete u visokom obrazovanju i istraživačkim zajednicama Crne Gore, na šta treba da ukaže: -Istraživanje: Centar izvrsnosti je identifkovan i aktivan u proširenju istraživačkih i inovacionih kapaciteta u ciljanim i nacionalno relevantnim oblastima istraživanja. Polazno stanje: ne postoji operativni Centar izvrsnosti; Cilj: Centar izvrsnosti izabran uz međunarodne i domaće eksperte i postaje operativan do juna Povećati kvalitet i obuhvat usluga primarne zdravstvene zaštite u Podgorici i van nje, na šta treba da ukaže: - Povećanje stopa iskorišćenosti primarne zdravstvene zaštite finansiranja. Ministarstvo prosvjete će, shodno navedenom Zaključku, do kraja godine pripremiti nacrt sporazuma. U okviru HERIC projekta objavljen je konkurs za angažman konsultanta čiji je zadatak da uradi nacrt sporazuma o ostvarenju rezultata između Univerziteta Crne Gore i Vlade. i uključuje reforme finansiranja usmjerene na primjenu finansiranja na osnovu uspješnosti u slučaju jedinog državnog univerziteta - Univerziteta Crne Gore.Ugovori o finansiranju između Vlade i UCG nisjesu završeni, ali se očekuje da će se novi model primijeniti u fazama, počevši od jeseni2016. godine i sa punom primjenom na jesen Prema tome, iako ih je Vlada usvojila, konkretna primjena reforme neće biti u potpunosti ostvarena. dok novi model finansiranja Univerziteta na bude na snazi. Postignuto Pregovori i potpisivanje ugovora za Centar izvrsnosti su završeni i sredstva su isplaćena istraživačkoj grupi u junu Od juna godine, BIO-ICT Centar izvrsnosti ( - u potpunosti je operativan i pokazuje rezultate, uključujući aktivna javnoprivatna partnerstva kako u oblasti uzgoja morskih organizama tako i u tradicionalnoj poljoprivredi, dva međunarodna akademska partnerstva sa ruskim i danskim ustanovama, kao i ekstenzivna analiza i objavljeni nalazi o ICT i Poljoprivredi i ICT Ekološkom monitoringu. Uglavnom ostvareno. 44% opšteg stanovništva i 82% Roma koriste usluge izabranog doktora. U Podgorici, 77% stanovništva je zadovoljno i 19% djelimično zadovoljno. Na nacionalnom nivou, 70% je Zatvoren projekat: Dodatno finansiranje za unapređenje zdravstvenih sistema (P114275) Partneri: Mora se uspostaviti ravnoteža između želje da se projekat brzo pripremi i kvaliteta projekta na samom početku. U ovom slučaju, priprema je tekla prilično brzo zbog želje da se iskoristi finansiranje preko IDA (Crna Gora je 70

71 Polaznostanje: 37% opšte populacije kaže da je posjetilo ljekara opšte prakse tokom 2009; Cilj: 40% do Povećati stepen zadovoljstva uslugama u primarnoj zdravstvenoj zaštiti Polaznostanje: 66% stanovništa u Podgorici potpuno zadovoljno 2008; 61% stanovništva izvan Podgorice je zadovoljno Cilj: 70% 2012;. Unaprijediti finansijsku održivost zdravstvenog sektora, na šta treba da ukaže: - FZO zadržava nulti deficit Polazno stanje: mali projektovani deficit Unaprijediti bezbjednost i pouzdanost energetskog sektora Crne Gore, na šta treba da ukaže: zadovoljno i 24% djelimično zadovoljno. Stepen zadovoljstva među Romima je 82,1%. Istraživanja o stopi iskorišćenosti primarne zdravstvene zaštite i stepenu zadovoljstva pacijenata sprovedena su u okviru Dodatnog projekta finansiranja unapređenja zdravstvenih sistema u okviru redovnog monitoringa i evaluacije. Banka nije bila prisutna u sistemu zdravstva Crne Gore nakon zatvaranja projekta, od godine. Podaci o početnom stanju o pristupu zdravstvu za Rome ( ) nisu dostupni. Uglavnom ostvareno. Godišnji deficit Fonda za zdravstveno osiguranje (FZO) smanjen je sa 2,2 miliona EUR godine na nula 2012, čime je tehnički postignut cilj definisan u Izvještaju o napretku za CPS. Međutim, budžet FZO je od godine odvojen od prihoda FZO budući da su prihodi postali dio budžeta državnog trezora. Zdravstveni sistem od tada bilježi neizmirene obaveze. Ukupni dug Fonda za zdravstveno osiguranje (FZO) i ustanova zdravstvene zaštite iznosio je 34 miliona EUR na kraju i 46 miliona EUR na kraju (od čega su 13 miliona EUR dugovaranja zdravstvenih ustanova, a 18,5 miliona EUR dugovanja za lijekove). Troškovi za lijekove, liječenje u inostranstvu i naknade za bolovanje glavni su činioci povećanogduga. Ostvareno. Telekomunikacioni sistem je završen i potpuno integrisan u region i mrežu ENTSO-E. Veze sa Bosnom i Hercegovinom i Srbijom završene su. Svjetska zdravstvena organizacija (WHO), CIDA, UNDP Zatvoren projekat: Energetska zajednica jugoistočne Evrope APL 3 (P106899) AAA/ESW prešla sa finansiranja preko IDA asocijacije na finansiranje preko IBRD banke 6. jula 2007.), pri čemu je period od revizije idejnog projekta do odobrenja od strane Odbora iznosio samo devet mjeseci. Oni elementi projekta i pripreme kojima nija poklonjena dovoljna pažnja u konačnom su negativno uticali na implementaciju projekta, posebno tokom prvih nekoliko godina. Neadekvatno osmišljen M&E neminovno ima negativan uticaj na ukupan kvalitet projekta i njegovo sprovođenje. Bez adekvatnog monitoringa, nemoguće je dokumentovati šta je ostvareno u okviru projekta, iskoristiti pozitivne aspekte, niti se mogu vršiti adekvatne i odgovarajuće izmjene tokom sprovođenja projekta. Reforme u sektoru zdravstva moraju biti prepoznate kao dugoročne i složene. Ovaj projekat je pružio podršku ključnim reformama na svim nivoima zdravstvene zaštite, uz obezbjeđivanje odgovarajućeg redosljeda. Projekat je imao poseban uticaj na kvalitet i pouzdanost primarne zdravstvene zaštite, koja je bitan preduslov za racionalizaciju bolnica. Reforme u skupom bolničkom sektoru su neophodne kako bi se došlo do rezultata u pogledu efikasnosti i finansijske održivosti, što iziskuje dugoročno investiranje u institucionalne kapacitete i političku posvećenost. Potrebno je da projekti budu kreirani na osnovu realističnih procjena troškova, kao i da se predvidi odgovarajući vremenski period za implementaciju kako bi se izbjegla nepotrebna neizvjesnost. 71

72 -EPCG je integrisan u Evropske mreže operatora prenosnih sistema za električnu energijuucte (ENTSO-E). (Ovaj sistem omogućava povezivanje sa infrastrukturom operatora iz ENTSO-E. Zahvaljujući ovom novom telekomunikacionom sistemu značajno će se unaprijediti (i) mogućnost praćenja i kontrolisanja energetskog sistema, (ii) regionalna koordinacija rada sistema, (iii) plan odbrane i obnove, kao i (iv) pouzdanost snabdijevanja, čime se smanjuje broj i trajanje protesta). Polaznostanje: djelimična integracija Cilj: potpuna integracija do Smanjenje broja prekida u Andrijevici i Mojkovcu Polaznostanje: 381 MWh i 369 MWh, godine, u Andrijevici odnosno Mojkovcu; Cilj: Smanjiti prekide napajanja za 50% Veza sa Kosovom je završena i potpuno operativna. Tokom 2015, prekidi napajanjem na trafostanici Andrijevica smanjeni su za 70% (bilo je ukupno 114 MWh neisporučene energije), dok su na trafostanici Mojkovac prekidi napajanjem smanjeni za 97% (bilo je ukupno 10 MWh neisporučene energije). Prema tome, zacrtane vrijednosti su premašene na obje trafostanice. Kroz Program obnovljive energije na Balkanu (BREP) IFC-a obezbijeđene su savjetodavne usluge kako bi se unaprijedio regulatorni okvir vezan za obnovljivu energiju. Ciljevi savjetodavnog programa IFC-a u oblasti obnovljive energijebili su unapređenje i usklađivanje Zakona o energetici i podazakonskih akata sa Direktivom EK 2009/28/EC, uključujući i sporazum o nabavci elekrične energije kako bi se promovisale i bolje organizovale investicije kroz projekte malih hidroelektrana (mhe). Nakon savjetodavnih usluga BREP-a, završena su dva uspješna tendera za mhe. Skupština je usvojila Zakon o energetici, u decembru IFC: Program obnovljive energije na Balkanu (BREP ) Partneri: EBRD, EIB, KfW, USAID, Kanadska agencija za međunarodni razvoj (CIDA), i Vlade Francuske, Grčke, Italije i Švajcarske. Potrebno je uložiti određene napore kako bi se formulisali praktični, logični i mjerljivi indikatori i ciljevi. 72

73 Stub II: Unapređenje upravljanja životnom sredinom Ishodi CPS Unaprijediti službe za upravljanje čvrstim otpadom u Baru i Ulcinju, na šta treba da ukaže: - Povećanje procenta čvrstog otpada koji se prikuplja i odlaže na odgovarajućim objektima Polaznostanje: 65% 2010; Cilj: 90% Povećanje održivih benefita od prirodnih resursa Skadarskog jezera putem: (i) jačanja regulatornog i institucionalnog kapaciteta Jezera Polaznostanje: ne postoje Komisija za Skadarsko jezero (KSJ) niti Radne grupe (RG); nema baze podataka za cijelo jezero. Dosadašnji napredak Ostvareno. Gotovo kompletan čvrsti otpad u pet primorskih opština sada se skuplja. Nova sanitarna deponija Možura za opštine Bar i Ulcinj završena je, dok su Bar i Ulcinj počeli sa odlaganjem u sanitarnu deponiju sredinom Prema tome, zacrtani cilj da se prikuplja i odlaže 90% čvrstog otpada u odgovarajućim objektima za ove dvije opštine ostvaruje se od novembra Druge tri primorske opštine (Budva, Kotor i Tivat) takođe odlažu jedan dio svog otpada u deponiju Možura prethodnih godina, kao privremeno rješenje, ali zajedničke planove za deponije za ove opštine tek treba završiti. Iako to nije bilo prvobitno planirano, niti je formalizovano kao dugoročno rješenje, dodatni pozitivan uticaj bilo je to što je dio otpada iz tih opština odlagan na odgovarajući način, čime je zaštićena životna sredina i unaprijeđena opšta čistoća turističkih oblasti na primorju. Djelimično ostvareno. (i) Komisija za Skadarsko jezero (KSJ) održavala je redovne sastanke tokom sprovođenja projekta, a lokalne uprave su potvdile svoju odluku da nastave da finansiraju sastanke KSJ i nakon godine. Iako su sredstva iz budžeta opredijeljena za sastanke KSJ, bazu podataka za cijelo jezero, i Radne grupe tokom godine, grupe nijesu dobijale podršku tokom i Instrumenti i partneri na CPS Zatvoren projekat: Dodatno finansiranje za MESTAP (P120659) Partneri: EIB Zatvoren projekat: Skadarsko jezero GEF (TF091939) Izvučene pouke Možda i najznačajnija naučena lekcija iz projekta jeste da otpor lokalnog stanovništva izgradnji deponija može predstavljati ozbiljan kamen spoticanja tokom sprovođenja projekta, što vodi dužim odlaganjima i potencijalnom neuspjehu projekta. To se može desiti čak i ako su sprovedene opsežne konsultacije sa zainteresovanim stranama. Praktična preporuka za svaku buduću izgradnju regionalne deponije u Crnoj Gori bila bi da se ne potcjenjuje rizik otpora lokalnog stanovništva. U tom smislu, iskustvo iz ovog projekta ima veći značaj za projekte Banke koji uključuju izgradnju deponija u drugim zemljama; ističe se značaj obezbjeđivanja svih potrebnih analiza i procjena, kao i usklađenost sa svim važećim politikama o zaštitnim mjerama. Jedna opštija pouka koja se iz ovoga može izvući jeste da, budući da su projekti izgradnje deponija rizični sami po sebi, nevezano za tehničke aspekte gradnje, pristup koji može da pomogne da se smanje ovi rizici koji nijesu tehničke prirode jeste da se radi sa više opština na više lokacija za deponije. Poželjno je finalizirati aranžmane za monitoring i evaluaciju projekta tokom procesa procjene, uključujući obezbjeđivanje polaznih podataka za mjerenje napretka tokom implementacije projekta. Tokom početnog stadijuma implementacije projekta, napori su bili usmjereni na to da ključne operativne funkcije institucija nadležnih za realizaciju počnu da funkcionišu i 73

74 Cilj: Operativni troškovi (OT) održavanja i učešća u KSJ, bazi podataka za cijelo jezero i radnim grupama uključeni su u budžet vlada. (ii) smanjenje neposrednih i dugoročnih prijetnji po kvalitet vode u Jezeru Polaznostanje: (a) Dugoročna prijetnja: nepostojanje institucionalnih mehanizma, podataka i analitičkih mehanizama; tek treba usaglasiti polazno stanje na osnovu podataka sa monitoringa; nepostojanje Hidrološkog modela za prognoze (HMP); nepostojanje zajedničkog Plana za monitoringjezera. (b) Neposredne prijetnje:nepropisno odložen opasni otpad na lokaciji KAP-a; neadekvatne zastarjele informacije o vrsti i količini naslijeđenogotpada i uslovima na lokaciji; nema osnova za analizu opcija; nema akcionog plana niti sporazuma o daljim koracima. Cilj: (a) Usaglašeno početno stanjeza podataka za monitoring se održava ili je unaprijeđeno; izrađen HMP; zajednički Plan za monitoringjezera je izrađen i već se koristi; (b) Postignut dogovor između Vlade Crne Gore i KAP-a o određenom rješenju, usvojen zajednički akcioni plan za deponiju opasnog otpada na lokaciji KAP-a. Smanjiti rizike po životnu sredinu i javno zdravlje od zagađenih industrijskih deponija, na šta treba da ukaže: Završeno ekološko saniranje četiri industrijskaodlagališta(kap u Podgorici; termoelektrana na lignit u Pljevljima; godine. Ovim su anulirani rezultati koji su na kraju projekta ostvareni u oblasti regulatornog i institucionalnog jačanja. (ii.a) Polazne vrijednosti za monitoring usaglašene su 2009, numeričke vrijednosti obezbijeđene su 2010, i sve je ostalo nepromijenjeno do zatvaranja projekta; Model prediktivne hidrologije je završen, u funkciji je, a njegovo zajednično korišćenje garantovano je bilateralnim sporazumom. Plan za zajednički monitoring Jezera je napravljen i operativan je. (ii.b) Studija izvodljivosti za upravljanje opasnim otpadom završena je i izvršena Procjena uticaja na životnu sredinu. Pa ipak, još nije usaglašeno konačno rješenje koje bi omogućilo da se smanje neposredne opasnosti sa lokacije KAP-a. Međutim, projekat Skadarsko jezero obezbijedio je osnovu za nastavak rada u ovoj oblasti, a Banka nastavlja dijalog sa Vladom u okviru Projekta upravljanja i čišćenja industrijskig otpada, u okviru razmatranja mogućnosti sanacije KAPovih bazena crvenog mulja i odlagalištaopasnog otpada, koji predstavljaju ključne prijetnje Skadarskom jezeru. Nije ostvareno. Značajan posao koji ima direktnog uticaja na ishod obavljen je prije nego je odobren Projekat upravljanja i čišćenje industriskog otpada. Studije izvodljivosti sa ispitivanjima samih lokacija, Procjene uticaja na životnu sredinu i društvo, i osnovni projekti bili su završeni za Tekući portfolio: Projekat upravljanja industrijskim otpadom i čišćenja industrijskog otpada(p122139) organizuju druge start-up aktivnosti, dok se na M&E dizajn obraćalo mnogo manje pažnje. Očekivanja da će se osnovni monitoring podaci prikupiti i organizovati u ranoj fazi implementacije projekta nisu se u potpunosti ostvarila, što je negativno uticalo na kvalitet M&E tokom cijelog perioda implementacije projekta. U mnogim zemljama koje su klijenti Banke, vlade i lokalne zajednice nemaju dovoljno informacija o prednostima i nedostacima korišćenja vještački izgrađenih močvara za tretman otpadnih voda i nemaju povjerenja u ovu tehnologiju. Razmatrale su se ili planirale pilot investicije u izgradnju vještačkih močvara kako bi poslužile u svrhu demonstriranja u okviru nekoliko projekata u Evropi i Centralnoj Aziji (ECA region), ali su ovi projekti u nekoliko slučajeva odbijeni u fazi pripreme ili čak u fazi implementacije. Zaključak je da se mora veoma oprezno pristupiti uključivanju u projekat komponente izgradnje vještačke močvare. Od ključnog je značaja sigurnost u pogledu potpunog prihvatanja od strane korisnika i interesnih strana, kao i osiguranje kvaliteta studija izvodljivosti i projekata. Bolje je da studije izvodljivosti i projekti budu obuhvaćeni projektima i da se sprovode uz podršku Timova Banke, nego da se sprovode eksterno, bez savjeta i kontrole kvaliteta od strane Banke. 74

75 jalovište olova i cinka u Pljevljima; i brodogradilište u Bijeloj) Povećati pristup Vlade i domaćinstava povoljnim proizvodima osiguranja od katastrofa, na šta treba da ukaže: Veći udio domaćinstava pokrivenih osiguranjem od rizika vezanih za klimatske i geološke uzroke krozučešće u CRIF-u (početno stanje: 0% 2010; 10% do 2014) svačetiri odlagalištaindustrijskog otpada u fazi pripreme projekta i finansirani su iz Finansijskog instrumenta za pripremu projekta. Identifikovano je i razvijeno niz sanacionih mjera za četiri izabrane lokacije: jalovište (Gradac-Pljevlja); odlagalište pepela i šljake (Pljevlja); odlagalište grita i kontaminirano zemljište u Brodogradilištu u Bijeloj; i bazeni crvenog mulja i odlagalištečvrstog otpada u KAP-u. Međutim, pregovori o ovom projektu kasnili su zbog stečaja u KAP-u i nove vlasničke strukture, uključujući i vlasništvo nad bazenima crvenog mulja. Takođe je trebalo više vremena nego što je očekivano za završetak aranžmana za odlaganje otpada iz sadašnje proizvodnje u Brodogradilištu Bijela koji nije opasan; konačna odluka je da se otpad odlaže na novoizgrađenojdeponijimožura. Generalno govoreći, za konsultacije i pridobijanje interesnih strana da prihvate aranžmane za Brodogradiliše Bijela i KAP trebalo je mnogo više vremena nego što se očekivalo. Očekuje se da će ishod biti ostvaren tokom narednog Partnerskog okvira za zemlju (CPF). Odustajanje. Od ovog ishoda se odustalo u fazi Izvještaja o napretku u odnosu na Strategiju partnerstvaza zemlju (CPSPR). Odustalo se zbog promjene u pogledu prioriteta države. Banka je počela dijalog sa Vladom Crne Gore o Instrumentu za osiguranje protiv rizika od katastrofa u jugoistočnoj Evropi godine. Međutim, kada se ispostavilo da za operacionalizovanje instrumenta Europa Re treba više vremena nego što se očekivalo, pregovori su odloženi. Program za Instrument za osiguranje protiv rizika od katastrofa u jugoistočnoj Evropi (SEE CRIF) se sprovodi od maja 75

76 Povećati efikasnost prilikom korišćenja energije u odabranim državnim školama i bolnicama, na šta treba da ukaže: - Kvantifikovane uštede u energiji od najmanje 25% prosječno u odabranim zgradama, mjereno preko TM&E Početnostanje: 0%; Cilj: 40% - Broj zgrada koje su naknadno opremljene sistemima za veću energetsku efikasnost Početnostanje: 0 zgrada 2009; Krajnjicilj: 27 u godini Program je doveo do osnivanja Europa Re, reosiguravatelja od rizika od katastrofa koji ima švajcarsku licencu i koji je trenutno u vlasništvu vlada Albanije, BJR Makedonije i Srbije. Banka je godine ponovo otvorila pitanje zainteresovanosti da se Crna Gora pridruži ovom programu, ali su do tada prioriteti Vlade već promijenjeni, te se od ove aktivnosti odustalo. Uglavnom ostvareno. Mjere energetske efikasnosti završene su u 14 zgrada. Rezultati iz TM&E pokazuju da su ukupne uštede u potrošnji energije u prosjeku 46,7%. U okviru prvobitnog kredita izabrane su zgrade kod kojih su se mogle ostvariti najveće uštede energije; moguće je da zgrade koje su naknadno izabrane za dodatni instrument finansiranja ostvaruju nešto manje uštede. Kapacitet za ostvarivanje energetske efikasnosti je osnažen, a do kraja perioda CPS-a (jun 2015), 18 zgrada je iskoristilo mogućnost naknadne primjene mjera u svrhe veće energetske efikasnosti. Takve mjere biće primijenjene na još 7-8 zgrada/pod-projekata tokom perioda novog Partnerskog okvira (CPF). Tekući portfolio: Projekat energetske efikasnosti u Crnoj Gori idodatno finansiranje energetske efikasnosti (P107992) Partneri: Njemačka agencija za tehničku saradnju (GTZ), KfW REZIME OCJENA ISHODA IZVJEŠTAJA O ZAVRŠETKU I NAUČENIM LEKCIJAMA CPS-A Stub Broj ishoda Ostvareno Uglavnom ostvareno Djelimično ostvareno Nije ostvareno Odustajanje Podrška pristupanju EU kroz osnaživanje insittucija i veću konkurentnost Unapređenje upravljanja životnom sredinom UKUPNI CPS: Ishodi postavljeni na početku CPS 19 (100%) 4 (21%) 11(58%) 1 (5%) 1 (5%) 2 (11%) UKUPNI CPS: Ishodi prilagođeni u CPSPR 17 (100%) 4 (24%) 11 (65%) 1 (6%) 1 (6%) -- 76

77 CPSCLR Aneks 2 Planirani finansijski program i stvarni rezultati Prvobitni program iz CPS-a (mil USD) Status 17-mar-2016 (mil USD) FG2011 FG2012 Finansijski sektor DPO I 85.0 Finansijski sektordpo I (P116787) 85.0 Čvrsti otpad AF (dodatno finansiranje) 5.7 Čvrsti otpad AF (P120659) 5.5 Finansijski sektor DPO II Visoko obrazovanje, istraživanje i razvoj CRIF (upravljanje nepogodoma -P127044) 20.0 Garancija zasnovana na politikama (P130157) 20.0 Visokoobrazovanje, istraživanje i razvoj (P122785) 5.0 Na čekanju FG2011 FG2012 ukupno FG2011 FG2012 ukupno FG2013 FG2014 Upravljanje industrijskim otpadom(p122139) 60.0 Odloženo za FG2015 Nedodijeljeni projekat (TBD) 20.0 Energetska efikasnost AF (P145399) 6.8 Predloženi javni rashodi i rast DPO (P130170) 50.0 Odustalo se FG ukupno FG ukupno 6.8 Planovi iz izvještaja o napretku (30-maj-2014) Status 1-mar-2016 Upravljanje industrijskim otpadom(p122139) CRIF (P127044) Fiskalno upravljanje i upravljanje dugom (P150439) FG2014-FG Upravljanje industrijskim otpadom (P122139) 2.5 Odustalo se 34.5 Odustalo se 68.9 Finansijska održivost na sub-nacionalnom nivou SUFIS (P157838) Refroma uprave prihoda (149843) Unaprijeđenje zdravstvenog sistema i kvaliteta zdravstva(p149752) 30.0 Odustalo se 24.0 Odloženo za FG Pomjereno za FG2017 FGukupno FG2015 ukupno 68.9 UKUPNO

78 CPSCLR Aneks 3: Planirane aktivnosti koje se ne odnose na kreditiranje i stvarni rezultati (FG2011- FG2015) Planirani završetka FG Aktivnosti Planirano u CPS-u STATUS (21-mar-2017) Desilo se, Odustalo se, ilipomjereno za drugu FG FG2011 Računovodstvo i revizija, nastavak ROSC-a za Akcioni plan za zemlju X Realizovano (P123426, FG2014 FG2012 Penziona reforma tehnička pomoć X Odustalo se FG2011 Pregled javnepotrošnjei investicija - nastavak X Realizovano (P120752, FG2012) FG2011 Javnapotrošnjai finansijska odgovornost nastavak TA X Realizovano (P112847, FG2012) FG2013 CEM rast i konkurentnost X Realizovano (P127778, FG2013) FG2013 Pregled institutcija u javnom sektoru i fiducijarnih odnosa X Odustalo se FG2012 Podsticaji na tržištu rada tehnička pomoć Realizovano ( P127558, FG2012) FG2014 Ocjena poljoprivrede X Odustalo se FG2011-FG2014 Izgradnja kapaciteta u statistici i monitoring siromaštva X Odustalo se FG FINSAC Centar- rješavaje nekvalitetnih kredita (NPL) tehnička pomoć Realizovano (P143745, FG2014) FG2014 Crna Gora: Pregled opštinskih javnih finansija (MPFR) (P147102) Odustalo se FG2014 Javnapotrošnjai finansijska odgovornost tehnička pomoćpefa ažuriranje(p131561) Realizovano (P131561, FG2014) FG2015 Pranje novca i finansiranje terorizma ocjena nacionalnog rizika Crne Gore Realizovano (P149742, FG2016 podzadatakd od P ) FG2015 Zabilješka iz oblasti politike saobraćaja Realizovano (P147431, FG2015) REGIONALNI Planirano u CPS-u STATUS (21-mar-2017) Desilo se, Odustalo se, ili pomjereno za drugu FG FG2011-FG2012 Upravljanje javnim finansijama na zapadnom Balkanu X Realizovano (P127609, FG2014) FG2011-FG2014 REPARIS za zapadni Balkan X Realizovano (FG2014: P113105)

79 Planirani završetka FG Aktivnosti Planirano u CPS-u STATUS (21-mar-2017) Desilo se, Odustalo se, ilipomjereno za drugu FG FG2011-FG2013 Zapadni Balkan7B Regionalna strategija istražovanja, razvoja i inovacija X Realizovano (123211, FG2014) FG2012-FG2013 Zapadni BalkanProgramski razvoj finansijskog sektora X Realizovano (P127525,FG2013) FG2012-FG2015 Zapadni BalkanProgramski monitoring polova X Realizovano (P133412, FG2015) FG2012-FG2014 Zapadni Balkanprojekat logistike u sektoru trgovine IFC X Realizovano X FG2012-FG2014 Savjetovanje u dizajnu i implementaciji JPP IFC Realizovano FG2013-FG2015 Redovan ekonomski izvještaj za jugoistočnu Evropu Realizovano (FG ) FG Zapadni Balkan Ocjena siromaštva Realizovano (P132666, FG2015) FG2013 FG Regioalna programska analitička aktivnosti u oblasti radne aktivacije i pametnih sigurnosnih mreža EU REPARIS (Put ka Evropi Program računovodstvene reforme i institucionalnog jačanja) Realizovano (P122434, FG2013) U toku (P147928) Programska isporkua materijala planirana za FG2018) FG2014 Zemlja i liderstvo na zapadnom Balkanu Realizovano (P145047, FG2014) FG Zapadni Balkanizazvoi pri zapošljavanja U toku, Programska (P133003, isporka u FG2016) FG2014-FG2015 Zapadni Balkanizgledi za finansijski sektor Realizovano (P146662, FG2014) FG2014 Monitoring i evaluacija razvoja kapaciteta za zapadni Balkan i Tursku Realizovano (P128734, FG2014) FG2014 Zapadni Balkan povećanje energetske efikasnosti u zgradama Realizovano (P133200, FG2014) FG2015 Smjernice za energetski sektor na zapadnom Balkanu Pomjereno za FG2016 (P133231) FG2015 Grijanje na biomasu na zapadnom Balkanu Pomjereno za FG2016 (P148325) FG2015 Regionalna brza dubniska analiza: smanji temperaturu Realizovano (P148173, FG2015) FG2015 Zapadni Balkan tehnička pomoć za penzione reforme (U tokup151957, isporkuaplanirana za FG2016) 79

80 Aneks 4. Odabrani indikatori učinka i upravljanjaportfeljomsvjetske banke na dan 29-apr-2016 Indikator FG 2013 FG 2014 FG 2015 FG 2016 Ocjena portfolia Broj projekata koji se sprovodi ᵃ 5,0 4,0 5,0 4,0 Prosječni period implementacije (godina) ᵇ 5,0 6,0 5,9 6,8 Procenat problematičnih projekata po broju ᵃ 20,0 25,0 0,0 0,0 Procenat problematičnih projekata po iznosu ᵃ 12,8 23,8 0,0 0,0 Procenat projekata u riziku po broju ᵃ 20,0 25,0 0,0 0,0 Procenat projekata u riziku po iznosu ᵃ 12,8 23,8 0,0 0,0 Koeficijent isplate (%) 35,0 23,8 35,7 10,6 Upravljanje portfoliom CPPR tokom godine (da/ne) Resursi za superviziju (ukupno US$) Prosječno za superviziju (US$/projektu) Stavka memoranduma Od FG80 Posljednjih pet FG Evaluacije projekta od strane OED po broju 9 4 Evaluacija projekta od strane OED po iznosu (US$ miliona) 157,8 114,5 % OED Projekata rangiranih U ili HU po broju 33,3 25,0 % OED Projekata rangiranih U ili HU po iznosu 17,2 11,3 a. Kao što je prikazano u Godišnjem izvještaju o učinku portfolia (osim za trenutne FY). b. Prosječna starost projekata u portofiu Banke za datu zemlju. c. Procenat projekata rangiranih U ili HU o razvojnim ciljevima (DO) i/ili napretku u implementaciji (IP). d. Kao što je definisano Programom za unapređenje portfolia. e. Odnos isplata tokom godine i neisplaćenog bilansa portfolia Banke na početku godine: isključivo investicioni projekti. * Svi indikatori odnose se na aktivne projekte u Portfoliu, s izuzetkom Koeficijenta isplate, koji obuhvata sve aktivne projekte kao i projekte koji su završeni tokom date fiskalne godine. 80

81 Aneks 5. Portfolio operacija (IBRD/IDA i grantovi) na dan 31-mar-2016 Zatvoreni projekti 12 IBRD/IDA* Ukupno isplaćeni (Aktivni) 36,66 od kojih je otplaćeno 10,80 Ukupno isplaćeno (Zatvoreni) od kojih je otplaćeno 96,11 Ukupno isplaćeni (Aktivni + Zatvoreni) 202,34 od kojih je otplaćeno 106,91 Ukupno neisplaćeni (Aktivni) 75,02 Ukupno neisplaćeno (Zatvoreni) 0.00 Ukupno neisplaćeno (Aktivni + Zatvoreni) Aktivni projekti ID Razvojni Naziv projekta projekata 75, Posljednji ISR Ocjena supervizije Faza cilj impleme ntacije Fiskalna god Razlika između očekivanog i stvarnog Prvobitni iznos u milionima US$ Isplate IBRD DA Grant Otkaza Nispla no ć. P ENERGETSKA EFIKASNOST U JAVNIM ZGRADAMA MS MS ,9-2,1 1.4 P VISOKO OBRAZOVANJE I KONKURENTNOST S MS , P UPRAVLJANJE INDUSTRIJSKIM OTPADOM MS MS P INSTITUCIONALNI RAZVOJ I JAČANJE POLJOPRIVREDE P INSTITUCIONALNI RAZVOJ I OSNAŽIVANJE POLJOPRIVREDE U CRNOJ GORI S MS # MS

82 Ukupni rezultat ,9 3,3 * Datum isplate ažurira se na kraju prve sedmice u datom mjesecu. a. Planirane isplate do današnjeg dana umanjene za do sada realizovane isplate onako kako su projektovane u vrijeme ocjene. 82

83 Aneks 6. Izvještaj o zadržanom i realizovanom portfoliu IFC-a na dan 31-mar-2016 (MILIONA US$) Angažovano Isplaćeno Preostalo FG odobrenja kompanija Kredit Vlasnički capital **Kvazi vlasnički capital *GT/RM Učesnik Kredit Vlasnički capital **Kvazi vlasnički capital *GT/RM Učesnik FG2008 GINTASMONT 6, , , , FG2011 PODGORICA FG2012 PODGORICA UkupnoPortfolio: , ,00 6,05 0,

84 Aneks7. Koordinacija među razvojnim partnerima u Crnoj Gori 1. Zajedno sa grupacijom Svjetske banke, Delegacija EU, agencije UN i Organizacija za bezbjednost i saradnju u Evropi (OEBS) su gavni razvojni partneri u Crnoj Gori, među kojima EU ima daleko najveću ulogu. Postoji takođe više drugih značajnih MFI, kao što je Evropska banka za obnovu i razvoj (EBRD), Evropska investiciona banka (EIB) i Razvojna banka KfW (KfW). 2. Sveukupnom koordinacijom aktivnosti razvojnih partnera tradicionalno je, na neformalan način, upravljalo Ministarstvo vanjskih poslova i evoprskih integracija. Ministarstvo je trenutno u procesu definisanja osnova za uspostavljanje institucionalnog i strateškog okvira za upravljanje humanitarnom i razvojnom pomoći, na osnovu postojećih najboljih praksi i raspoloživog znanja. Zbog male međunarodne zajednice, nepostojanje formalnog skupa nije predstavljao krupnu prepreku. Koordinacija razvojnih partnera je uglavnom neformalna, ali redovna, na nivou sektora i pod-sektora interakcije su uglavnom bile bilaterlane, t.j. između agencija koje sarađuju u odgovorajućem sektoru u kome su angažovane. Međutim, postoji snažan interes u onsaživanju koordinacije između više razvojnih partnera, ne samo zbog prezentovanje zajedničke pozicije donatora Vladi kada su u pitanju strateška pitanja iz oblasti javnih politika. 3. Bilo da igra vodeću ili prateću ulogu u datom sektoru, Grupacija Svjetske banke ostvaruje blisku koordinaciju da drugim MFI i razvojnim partnerima kako bi se postigla sinergija i izbjegla preklapanja. Priprema novog CPF-a nije bila izuzetak, a okvir je informsina kroz konsultacije sa razvojnim partnerima Svjetske banke. Nekoliko razvojnih partnera je iskazalo interesovanje da Svjetska banka preuzme vođstvo u uspostavljanju mehanizama multilateralne donatorske koordinacije pod okriljem novog CPF-a. Svjetska banka će početi sa mjesečnim informisanjem među partnerima i konsultovaće Ministarstvo finansija i Ministarstvo vanjskih poslova i evropskih integracija o načinima na koje može pomoći pri zajedničkim kooridnacinomi sastancima sa Vladom. 4. Koordinacija Svjetske banke sa međunaordnim partnerima je fokusirana u velikoj mjeri na podršku Crnoj Gori u postizanju ciljeva pristupanja EU. Pretpristupna finansijska pomoć EU za period koncentriše se na dva stuba: (i) demokratija i vladavina prava i (ii) konkurentnost i rast.u okviru sektora vladavine prava i temeljnih prava, posebna pažnja posvećena je reformama za jačanje nezavisnosti, odgovornosti i profesionalnosti pravosuđa, snaženje borbe protiv korupcije i organizovanog kriminala, unapređenje granične kontrole i upravljanja migracionih tokovima, kao i reformama koje se odnose na manjkavosti u zaštiti temljenih prava i manjina. U sektoru demokratije i upravljanja, jačanje demokratskih institucija i reformisanje javne uprave, i na centralnom i na lokalnom nivou, i podsticanje učešća civilnog društva predstavljaju ključne prioritete pomoći EU. Poseban naglasak se stavlja na podršku reforme sistema upravljanja javnim finansijama. U okviru stuba konkurentnosti i rasta, program je koncentrisan na reformske potrebe Crne Gore za ispunjavanjem kriterijuma za članstvo u EU, i konkretno u oblasti ekonomskog upravljanja, na konkurentnost i razvoj ljudskih resursa, unapređenje poslovnog ambijenta za mala i srednja preduzeća (MSP), rješavanje jaza po pitanju nedostajućih vještina i

85 neusklađenosti između tržišta rada i obrazovnog sistema, kao i jačanje socijalne inkluzije. IPA II će se nadalje usmjeriti na međusobno povezivanje sa drugim zemljama u regionu, podsticanje održivog razvoja i zaštitu životne sredine, i doprinos efikasnosti poljoprivrednog sektora, takođe i uz regionalnu podršku Investicionog instrumentaza zapadni Balkan (WBIF). 5. EBRD je koncentrisana na podršku malim i srednjim preduzećima u sektorima sa potencijalom za rast; podršku održivom turizmu, energetskoj sigurnosti i efikasnosti; i kroz prekograničnu, regionalni integraciju energetskih tržišta. EBRD podržava međusobno povezivanje sa zemljama u regionu kroz projekte orjentisane na poboljšanje energetske sigurnosti, energetske efikasnosti i koji vode stvaranju veće konkurencije na energetskom tržištu. InvesticijeEBRD-a u oblasti turizma usmjerene su na podršku investicijama privatnog sektora u južnom i centralnom dijelu Crne Gore, i na razvoj turističkih projekata niske gustine i visokog kvaliteta. Da bi se unaprijedio razvoj i reforme u sektoru agrobiznisa, EBRD nastoji da poveća svoje prisustvo u onim djelovima sektora u kojima postoji izvoz i konkurentske prednosti, kao što su prerada, logistika i maloprodajna distribucija, kao i kompanije za preradu lokalnih prehrambenih proizvoda koje bi mogle da snabdijevaju sector ugostiteljstva i turizma. EBRD trenutno priprema novi strateški dokument za period Očekuje se da će biti usvojen do kraja KfW je aktivna uglavnom u sektoru energetike, komunalne infrastrukture, podržavajući mikro, mala i srednja preduzeća i odobravajući kreditne linije opštinama. U okviru Programa energetske efikasnosti, KfW je podržao smanjenje energetske potrošnje u školama i dnevnim centrima. KfW takođe finansira modernizaciju dvije hidroelektrane koje imaju ključnu ulogu u snabdijevanju Crne Gore energijom, i pruža podršku namijenjenu unapređenju vodosnabdijevanja i kvaliteta vode i smanjivanju gubitaka vode u primorskim opštinama Herceg Novi, Kotor, Tivat, Bar, Ulcinj i Cetinje. KfW je takođe ulagao u unapređenje kanalizacionog sistema kao i izgradnju pogona za prečišćavanje kanalizacionih voda i sisteme kanalizacionih cijevi, i omogućava pristup finansijskim uslugama za mikro preduzetnike kroz saradnju sa lokalnom mikrofinansijskom institucijom. 7. UNDP stavlja naglasak na promovisanje održivog razvoja po mjeri čovjeka, koji je takođe u skladu sa prioritetima Crne Gore za pristupanje EU. Postoje brojne oblasti u kojima imamo zajednički fokus sa UNDP-om, kao što su podrška ukupnim reformama zemlje, unaprijeđenje zapošljavanja, pružanje podrške upravljanju životnom sredinom, elektronska uprava i IKT. Nedavni izvještaj UNDP-a o razvoju po mjeri čovjeka su se bavili pitanjima kao što su eifkasnost rada i neformalni rad. gdje su date preporuke o rječavanju neformlanog rada u prioritetnim ekonomskim sektorima. Kroz zajednički program Vlade i UNDP-a Centar za održivi razvoj UNDP podržava Vladu u oblastima energetike, klimatskih promjena,upravljanja eko sistemo i turizam sa niskom karbonskim otiskom. UNDP trenutno finalizuje novi Program za zemlju koji će pokrivati period od U oblastima usluga Grupe Svjetske banke koje nisu kreditne aktivnosti i kod predloženih projekata postoji zajednički interes i prostor za nastavak dijaloga sa UNICEF-om o razvoju u ranom djetinjstvu i socijalnoj zaštiti i sa WHO u oblasti zdravlja. 9. Posebno bliska koordinacija je uspostavljena između Grupe Svjetske banke i EU u oblastima poljoprivrede i obrazovanja, posebno kod rješavanja pitanja dispariteta vještina 85

86 između sistema obrazovanja i tržišta rada. Partnerstvo koje je u okviru projekta MIDAS uspostavljno između Banke, Ministarstva poljoprivrede i ruralnog razvoja i EU omogućilo je konstruktivan tripartitni dijalog, koji je osigurao koordinaciju aktivnosti podržanih od strane EU i Banke. Široka saradnja koja je uslijedila zbog uspjeha grantova u okviru MIDAS-a dovela je do formiranja Trast fonda kojim upravlja Banka a koji podržava EU, koji je obezbjeđivao dalje grantove tipa IPARD-a Crnoj Gori u Na kraju 2015, obrađeno je dodatno finansiranje EU za ovaj Fond kako bi se pružila podrška jačanju kapaciteta kako institucija, tako i industrija u sektoru prerade poljoprivrednih proizvoda. 10. U oblastima životne sredine, infrastrukture i razvoja turizma, Grupacija Svjetske banke ima blisku koordinaciju sa EBRD-om i KfW u oblasti energetske efikasnosti i održivog razvoja turizma. 11. Tokom konsultacija sa više razvojnih partnerao predloženom CPF-u zaključeno je da nema kontraproduktivnih preklapanja između programa i da postoji komplementarnost i okvir za koorinaciju projekata u svim oblastima zajedničkog angažmana. Istovremeno, učesnici su stekli utisak da postoji potreba za redovnim skupom za prezentiranje zajedničke pozicije Vladi Crne Gore i izrazili posvećenost da nađu adekvatan način za tu komunikaciju kako bi se ojačao uticaj njihovih savjeta i razvojnih programa. Tabela I: Koordinacija razvojnih partnera u Crnoj Gori u ključnim strateškim oblastima iz Pravaca razvoja Crne Gore, Programa ekonomskih reformi i Programa pristupanja EU Ključni strateški sektori Javne finansije, porezi, fiskalna održivost Vodeći partner Prateći partner Oblast djelovanja razvojnih partnera Grupacija SB EU, MMF Grupacija SB održiva fiskalna politika, efikasnost javnih finansija EU sistem upravljanja javnim finansijama u okviru reforme javne uprave MMF makrofiskalni monitoring Tržište rada Grupacija SB, EU UNDP Grupacija SB rješavanje neusklađenost vještina stečenih obrazovanjem sa potražnjom tržišta rada; i destimulansi za rad EU neusklađenost vještina; grant šeme za samozapošljavanje UNDP odgvorio kroz javne politike u oblasti neformalnog rada, preduzetništva žena, mladih na tržištu rada Poslovni ambijent i konkurentnost, IKT Grupacija SB, EU, EBRD KfW Grupacija SB stvaranje novih radnih mjesta potaknuto privatnim sektorom; investicije privatnog sektora u održivi turizam i poljoprivredu; pristup finansijskim sredstvima za MSP 86

87 Ključni strateški sektori Vodeći partner Prateći partner Oblast djelovanja razvojnih partnera EU konkurentnost i inovacije, obrazovanje, zapošljavanje i socijalne politike. jačanje konkurentnosti lokalnih MSP kroz razvijanje klastera EBRD podrška za MSP KfW podrška za MSP, mikro krediti Turizam Grupacija SB, EBRD Poljoprivreda EU, Grupacija SB Energetika EBRD, KfW KfW, UNDP Grupacija SB, UNDP Grupacija SB održivi turizam KfW komunalna infrastruktura EBRD hoteli; prateća infrastruktura UNDP turizam sa niskim karbonskim otiskom Grupacija SB podrška održivoj poljoprivredi, investicije u poljoprivredu i ruralni razvoj u skladu sa IPARD mjerama; institucionalna izgradnja kapaciteta za pristup IPARD fondovima EU poljoprivreda i ruralni razvoj Grupacija SB energetska efikasnost u javnim zgradama u oblasti obrazovanja i zdravstva EBRD energetska sigurnost i efikasnost i regionalna integracija energetskih tržišta; KfW energetska efikasnost i obnovljiva energija; male hidroelektrane UNDP unaprijeđenje energetske efikasnosti u javnim zgradama i javnim prostorima na lokalnom nivou Finansijski sektor/finansijske institucije Grupacija SB, EBRD, KfW MMF Grupacija SB stabilnost finansijskog sektora EBRD podrška bankarskom sektoru; KfW podrška mikrokreditnim institucijama MMF ocjena finansijskog sektora Životna sredina i klimatske promjene EU Grupacija SB Grupacija SB upravljanje i čićenje industrijskog otpada, održiva poljoprivreda i turizam EU održivi razvoj i zaštita životne sredine u okviru IPA II Infrastruktura EBRD, KfW Grupacija SB, UNDP Grupacija SB - upravljanje i čićenje industrijskog otpada, incijalna ocjena potreba za infrastrukturom, izgradnja kapaciteta EBRD podrška privatnom sektoru, posebno u energetici i komunikacijama 87

88 Ključni strateški sektori Vodeći partner Prateći partner Oblast djelovanja razvojnih partnera KfW komunalna infrastruktura (kanalizacija; vodosnabdijevanje) UNDP obezbjeđivanje da se ciljevi koji se odnose na klimatkske promjene i mjere zaštite životne sredine integrišu u nacionalne politike i planiranje; integrisano upravljanje otpadom; upravljanje i očuvanje ekosistema 88

89 Aneks 8. Mapa Crne Gore 89