Srbija: Procena tržišta rada

Size: px
Start display at page:

Download "Srbija: Procena tržišta rada"

Transcription

1 Izveštaj br YU Srbija: Procena tržišta rada Septembar 2006 Jedinica sektora za ljudski razvoj Jedinica za zemlje Jugoistočne Evrope Region Evrope i Centralne Azije Dokument Svetske banke

2 FISKALNA GODINA 1. januar 31. decembar DEVIZNI EKVIVALENTI (prema kursnoj listi na dan 28. juna 2006.) Jedinica valute Srpski dinar Ekvivalent jedinice US$1 = 65.8 dinara MERE I MERNI SISTEMI Metrički merni sistem APTR BEEPS CEE CEM DfID EBRD ECA EU BDP MOR MMF ARS AŽSS MOP NSZ OECD PICS PISA RZS SEE UI UN WDI SKRAĆENICE I AKRONIMI Aktivni programi na tržištu rada Istraživanje poslovnog okruženja i ekonomskih performansi Zemlje Centralne i Istočne Evrope Program za ekonomski rast i zapošljavanje Odeljenje za međunarodni razvoj pri Vladi Velike Britanije Evropska banka za rekonstrukciju i razvoj Evropa i Centralna Azija Evropska Unija Bruto domaći proizvod Međunarodna organizacija rada Međunarodni monetarni fond Anketa o radnoj snazi Anketa o životnom standardu stanovništva Materijalno obezbeđenje porodice Nacionalna služba za zapošljavanje Organizacija za ekonomsku saradnju i razvoj Istraživanje produktivnosti i investicione klime Program za međunarodno analiziranje studenata Republički zavod za statistiku Jugoistočna Evropa Osiguranje u slučaju nezaposlenosti Ujedinjene nacije Indikatori svetskog razvoja Potpredsednik: Direktor na nivou zemlje: Direktor sektora: Rukovodilac sektora: Rukovodilac radnog tima: Shigeo Katsu Orsalia Kalantzopoulos Charles Griffin Arup Banerji Gordon Betcherman

3 PRIZNANJA Ovaj izveštaj pripremio je tim u sastavu Gordon Betcherman (rukovodilac tima), Arvo Kuddo, Maria Laura Sanchez Puerta, Shweta Jain i Tanja Bošković. Znatan doprinos studiji dao je dokument o troškovima rada i platama, koji su sačinili Mihail Arandarenko i Katarina Stanić. Veći deo analize oslanja se na podatke iz Ankete o radnoj snazi za i godinu, koje je na raspolaganje dao Republički zavod za statistiku. Tim se posebno zahvaljuje na saradnji Dragani Đoković Papić, Jeleni Milaković, kao i celom timu iz RZS-a koji je sproveo Anketu o radnoj snazi. Radmila Katić, pomoćnik ministra za rad, zapošljavanje i socijalnu politiku, i Svetlana Aksentijević, načelnik Odeljenja za statistiku u Nacionalnoj službi za zapošljavanje, obezbedile su veoma korisne podatke i druge materijale. Carmen Laurente i Augustina Nikolova su radile na pripremanju dokumentacije, kao i na koordiniranju administrativnih aspekata projekta. Studija je imala velike koristi od inputa, komentara i ideja koje su dali Tobi Linden, Dena Ringold, Mathew Verghis, Ardo Hansson, Ruslan Yemtsov i kolege recenzenti Wendy Cunningham, Willem van Eeghen i Gary Fields. Ministrstvo rada, zapošljavanja i socijalne politike je takodje dalo svoje komentare. Projekat je realizovan pod nadzorom Carolyn Jungr i Arjup Banerji.

4 SADRŽAJ PREGLED... i A. Trendovi na tržištu rada... ii B. Ograničenja u otvaranju novih radnih mesta... iv C. Mreža socijalne zaštite za radnike... vii D. Plan reforme tržišta rada... ix POGLAVLJE 1: UVOD... 1 A. Istorijat... 1 B. Okvir i struktura izveštaja... 5 POGLAVLJE 2: TRENDOVI NA TRŽIŠTU RADA... 7 A. Najnoviji razvoji na tržištu rada... 7 B. Dugoročni trendovi C. Očekivanja demografski trendovi POGLAVLJE 3: SPECIFIČNI ASPEKTI TRŽIŠTA RADA A. Dugotrajna nezaposlenost B. Određivanje plata C. Neformalno zapošljavanje D. Mladi na tržištu rada POGLAVLJE 4: KONTEKST ZA OTVARANJE NOVIH RADNIH MESTA A. Makroekonomsko okruženje B. Investiciona klima C. Obrazovanje i kvalifikovanost radne snage POGLAVLJE 5: POLITIKE TRŽIŠTA RADA, TROŠKOVI RADA I REGULATIVA A. Troškovi rada B. Regulativa tržišta rada POGLAVLJE 6: MREŽA SOCIJALNE ZAŠTITE ZA RADNIKE A. Pomoć preduzećima u restrukturiranju B. Naknade za nezaposlenost C. Aktivni programi na tržištu rada Bibliografija... 94

5 Lista okvira, grafikona i tabela Okvir 1.1: Jedinstveni sistem zapošljavanja u bivšoj Jugoslaviji...1 Okvir 2.1: Anketa o radnoj snazi (ARS) Okvir 2.2: Status na tržištu rada i subjektivne percepcije finansijske situacije u domaćinstvu...10 Okvir 2.3: Zapošljavanje u romskim zajednicama...12 Okvir 2.4: Opšti Problemi u merenju nezaposlenosti (i aktivnosti na tržištu rada) sa podacima o evidentiranju...17 Okvir 2.5: Metodologija: ARS prema ARS-u Okvir 3.1: Praćenje radnika uz pomoć longitudinalnog panela...28 Okvir 3.2: Podaci i metodologija za analizu plata...30 Okvir 4.1: Zašto je razvoj privatnog sektora od ključne važnosti za otvaranje novih radnih mesta u zemljama u tranziciji...51 Okvir 4.2: Osnovni izvori podataka za analizu investicione klime u Srbiji i Crnoj Gori...52 Okvir 5.1: Srpski zakon o radnim odnosima iz godine...69 Okvir 6.1: Tranzicioni centri za višak radne snage...79 Okvir 6.2: Svetska banka-dfid - Anketa praćenja otpuštenih radnika...80 Grafikon 2.1: Raspodela zaposlenja prema statusu, ukupna privreda, Grafikon 2.2: Raspodela radnika za platu prema vlasništvu po demografskim karakteristikama, Grafikon 2.3: Indikatori tržišta rada za lica starosti 15 godina i više (u hiljadama), na osnovu ARS-a i evidentiranih podataka, Grafikon 3.1: Tranzicija izvan nezaposlenosti...28 Grafikon 3.2: Usklađene premije na mesečne plate prema nivoima obrazovanja, Grafikon 3.3: Minimalna plata kao procenat prosečne plate, iz poslednje dostupne godine...32 Grafikon 3.4: Mesečni logaritmi raspodela plata, Neformalni i formalni sektor plata, Grafikon 3.5: Status zaposlenosti mladih, Grafikon 4.1: Najnoviji i projektovani trendovi BDP-a, Srbija i Crna Gora...46 Grafikon 4.3: Udeo BDP-a u sektoru usluga, Srbija i Crna Gora i odabrane zemlje u tranziciji, i Grafikon 4.4: Problemi sa kojima se suočavaju preduzeća u Srbiji i Crnoj Gori, BEEPS, i godina...53 Grafikon 4.5: Direktne strane investicije kao procenat BDP-a, Srbija i Crna Gora i odabrane zemlje Evrope i Centralne Azije, Grafikon 4.6: Udeo preduzeća koja navode da su kvalifikovanost i obrazovanje radnika poslovna prepreka, Srbija i odabrane zemlje Jugoistočne Evrope, Grafikon 4.7: Indikatori učinka prema PISA testu, Srbija i upoređene zemlje u Evropi i Centralnoj Aziji57 Grafikon 4.8: Učestalost obuke u Srbiji i Crnoj Gori i odabranim zemljama u Evropi i Centralnoj Aziji.58 Grafikon 5.1: Kretanje realne bruto zarade, podaci RAD-1 i Poreske uprave, Grafikon 5.2: Broj mesečnih zarada ispaćenih u okviru otpremnina, prema dužini radnog staža, Srbija u poredjenju sa ECA i OECD regionima...71 Grafikon 5.3: Regulativa u oblasti rada kao problem u poslovanju u Srbiji, Jugoistočna Evropa, EU8 i ECA zemlje, BEEPS, i Grafikon 6.1: Raspodela korisnika osiguranja u slučaju nezaposlenosti, prema trajanju naknade, decembar Grafikon 6.2: Naplaćeni doprinosi za osiguranje u slučaju nezaposlenosti izraženo kao procenat neto i bruto obaveza za naknade za nezaposlene,

6 Tabela 1.1: Sažetak glavnih nalaza i opcija reforme politike...3 Tabela 1.2: MILES okvir za poslove...5 Tabela 2.1: Indikatori tržišta rada, odraslo stanovništvo starosti godine, Tabela 2.2: Ključni indikatori tržišta rada, Zapadni Balkan, Tabela 2.3: Raspodela radno sposobnog stanovništva, zaposleni i nezaposleni prema demografskim karakteristikama, Tabela 2.4: Indikatori tržišta rada po starosnim grupama, Tabela 2.5: Indikatori tržišta rada po nivoima obrazovanja, Tabela 2.6: Indikatori tržišta rada po geografskim grupacijama, Tabela 2.7: Zapošljavanje prema vlasništvu i delatnosti, Tabela 2.8: Učestalost i sastav zaposlenja sa skraćenim radnim vremenom, Tabela 2.9: Broj radnih sati u nedelji, svi zaposleni i oni koji rade za platu, Tabela 2.10: MOR (ARS) i evidentirana nezaposlenost, Tabela 2.11: Demografski trendovi u Srbiji i Crnoj Gori, Tabela 3.1: Dugotrajna nezaposlenost: Stope i učestalost, Tabela 3.2: Stope i trajanje dugotrajne nezaposlenosti u Srbiji, Tabela 3.3: Subjektivno viđenje finansijske situacije u domaćinstvu...27 Tabela 3.4: Verovatnoća tranzicije iz nezaposlenosti...29 Tabela 3.5: Nominalne mesečne plate i zarade po satu prema vrsti preduzeća, Table 3.6: Subjektivno viđenje finansijske situacije u domaćinstvu, Table 3.7: Karakteristike i stope neformalnog zapošljavanja kod radnika za platu, Table 3.8: Radno iskustvo u formalnom i neformalnom sektoru...35 Tabela 3.9: Plate u formalnom i neformalnom sektoru, Tabela 3.10: Verovatnoće tranzicije iz neformalnog/formalnog zapošljavanja...37 Tabela 3.11: Tranzicioni putevi u zaposlenost, ARS Tabela 3.12: Osnovni indikatori tržišta rada mladih, Tabela 3.13: Osnovni indikatori tržišta rada: Srbija i odabrane zemlje...39 Tabela 3.14: Plate i radni sati, Mladi koji rade za platu, Tabela 3.15: Stope neformalnog zapošljavanja prema kategorijama obrazovanja, Mladi radnici za platu, Tabela 3.16: Mesečne i zarade po satu prema starosnim kategorijama, Tabela 4.1: Struktura zaposlenosti u zemljama Centralne i Istočne Evrope i Srbiji, U poređenju sa međunarodnim referentnim vrednostima...50 Tabela 4.2: Vreme potrebno da se popune upražnjena mesta, prema profesiji i vrsti preduzeća...56 Tabela 5.1: Prosečna mesečna zarada, prijavljena i isplaćena, , RAD-1 istraživanje...62 Tabela 5.2: Prosečne neto zarade po okruzima i kao procenat nacionalnog proseka, i 2005., RAD-1 istraživanje...64 Table 5.3: Neto zarade (u evrima) u Srbiji u poredjenju sa drugim zemljama jugoistočne Evrope, Tabela 5.4: "Poreski klin" po osnovu radnog odnosa prema različitim platnim razredima, Tabela 5.5: Uticaj regulative u oblasti zaštite pri zapošljavanju na osnovu medjunarodne literature...69 Tabela 5.6: OECD-Indikatori za EPL striktnost po OECD methodi, Srbija i OECD zemlje (opadajući)..73 Tabela 6.1: Privatizacija državnih preduzeća, Tabela 6.2: Aktivnosti otpuštenih radnika u traženju posla (% raspodele) prema starosti, rezultati ankete praćenja...81 Tabela 6.3: Status zaposlenosti u aprilu-maju otpuštenih radnika u periodu prema socio-demografskim karakteristikama (%), rezultati ankete praćenja...82 Tabela 6.4: Raspodela korisnika naknade za nezaposlenost i nezaposlenih prema starosnoj strukturi, Tabela 6.5: NSZ Rashodi (u milionima CSD),

7 Tabela 6.6: Evidencija Nacionalne službe za zapošljavanje o nezaposlenima, (mesečni prosek)...89 Tabela 6.7: Vrste aktivnih programa na tržištu rada koje obezbedjuje Nacionalna služba za zapošljavanje, Tabela 6.8: Uticaj aktivnih programa na tržištu rada, na osnovu medjunarodnog iskustva...91 Lista Aneksa tabela Aneks tabele 2.1: Glavne varijable i definicije tržišta rada po ARS-u...22 Aneks tabele 2.2: FSO/RZS indikatori tržišta rada (u 000) za radno sposobno stanovništvo starosti 15 godina i više...22 Aneks tabele 2.3: ARS-ove kategorije zaposlenosti prema dvema različitim metodologijama...23 Aneks tabele 3.1: Uslovne regresije logaritma primanja, Aneks tabele 5.1: Ključna poređenja regulativa u oblasti rada (za stalno zaposlene) iz zakona o radu Srbije i drugih zemalja u Evropi i Centralnoj Aziji...73

8

9 Republika Srbija MINISTARSTVO ZA RAD, ZAPOŠLJAVANJE I SOCIJALNU ZAŠTITU Predgovor Prva nacionalna strategija zapošljavanja Republike Srbije doneta je za period od do godine. Njome su definisani pravac i opseg aktivnosti koje treba preduzeti da bi se uspešno rešavali problemi i razvijalo efikasno tržište rada u skladu sa ostalim razvojnim ciljevima zemlje. Strategija zapošljavanja definiše specifične pravce rešavanja problema nezaposlenosti u sadašnjoj fazi tranzicije Srbije i nudi rešenja primerena potrebama razvoja i raspoloživim ljudskim i finansijskim resursima. Strategija snažno naglašava potrebu da se tržište rada u Srbiji, sagledava u regionalnoj perspektivi, i da se, shodno tome, definišu ciljevi i preporuče mere za podsticanje zapošljavanja ne samo na nacionalnom, već i na regionalnom nivou. Strategija insistira na neophodnosti povećanja stranih direktnih investicija i značajnog investicionog aktiviranja domaće štednje kao ključnih pretpostavki za privredni rast i postizanje veće zaposlenosti. Nacionalna strategije je takođe poslužila i kao okvir za donošenje Nacionalnog akcionog plana zapošljavanja za period godine (u daljem tekstu: NAPZ). NAPZ utvrđuju mere i aktivnosti za realizaciju Nacionalne strategije zapošljavanja za period godine u cilju povećanja nivoa zapošljivosti, pružanja podrške zapošljavanju, smanjenja nezaposlenosti i prevazilaženja problema na tržištu rada sa kojima se Republika Srbija suočava u toku procesa tranzicije ka tržišno zasnovanoj privredi. U skladu sa smernicama EU u Nacionalnoj strategiji zapošljavanja su utvrđeni indikatori uspeha s tim što su oni konkretizovani kroz NAPZ i prilagođeni postojećem stanju na tržištu rada Republike Srbije. Naime, NAPZ predstavlja konkretizaciju strategije zapošljavanja i drugih razvojnih strategija i akcionih programa u kojima se oblast zapošljavanja posmatra u kontekstu ostvarivanja održivog privrednog rasta i razvoja, kao i porasta zapošljivosti. Samo uz velika nova ulaganja moguće je postići konkurentnu proizvodnju i održivi privredni rast zasnovan na otvaranju novih radnih mesta i većem korišćenju domaćih resursa. Upravo zato strategija za povećanje zaposlenosti i rešavanje problema nezaposlenosti mora da bude deo opšte strategije razvoja, zasnovane na integralnom pristupu sprovođenja privrednih reformi, poboljšanju poslovne klime i privlačenju stranih investicija. U Beogradu, avgusta godine

10

11 SRBIJA PROCENA TRŽIŠTA RADA PREGLED Kao i većina nekadašnjih zemalja sa planiranom privredom, i Srbija prolazi kroz tešku tranziciju od zagarantovanog stalnog zaposlenja do modela zapošljavanja koji se zasniva na tržištu. Kako je najnovija faza reforme počela krajem 2001, broj onih koji su ostali bez posla je velik, jer se Srbija uključila u program restrukturiranja i privatizacije. Istovremeno, otvaranje novih radnih mesta u privatnom sektoru odvija se polako, uprkos prilično jakom privrednom rastu poslednjih godina. To je rezultiralo slabim učinkom tržišta rada, pogotovo kad se on procenjuje prema standardima uspešnijih zemalja u tranziciji. Približno je samo polovina odraslog stanovništva zaposlena, a i ona u srazmerno velikoj meri radi u neformalnom sektoru. Otprilike svaki peti radno sposoban stanovnik Srbije je nezaposlen, a mnogi od njih su veoma dugo bez posla. Teške prilike na tržištu rada izgleda da disproporcionalno pogađaju mlade ljude čija je stopa nezaposlenosti među najvišima u Evropi. Zbog političkih događanja Srbija tek sada pokušava da uhvati korak sa uspešnijim reformatorima. Zemlje u tranziciji koje su bile uspešne što se tiče učinka na tržištu rada uglavnom su prošle kroz dugi proces koji se sastojao od dve faze. Situacija koja dominira na tržištu rada u početnoj fazi je ukidanje velikog broja radnih mesta, jer se državni sektor smanjuje. Produktivnost, pa čak i rezultati mogu da se povećaju, ali nezaposlenost neizbežno ostaje visoka, pa se čak i povećava u ovoj fazi. Međutim, ovaj teški proces je nužan da bi se stvorili preduslovi za drugu fazu u kojoj je rast predvođen dinamičnim privatnim sektorom, u kome se osnivaju nove firme, dok se postojeće proširuju. Niz zemalja Centralne i Istočne Evrope koje su se početkom 90-tih prošloga veka uključile u potpunu i trajnu reformu u velikoj meri su odmakle u ovom procesu. Srbija, koja se tek početkom ove decenije opredelila za program rada na reformi ima mnogo toga da sustigne. Vlada je dala prioritet zapošljavanju, kako u smislu borbe protiv siromaštva tako i u smislu davanja podrške privrednom rastu. Stvaranje većeg broja i kvalitetnijih radnih mesta prestavlja izričit prioritet za Vladu, kao što se vidi u Strategiji za smanjenje siromaštva. Sada je odobrena Nacionalna strategija zapošljavanja, zasnovana na viziji konvergencije sa Evropom i konačnog pristupanja Evropskoj Uniji. Vlada je upravo usvojila Nacionalni akcioni plan za zapošljavanje pomoću kojega će se ta strategija sprovoditi. Osnovna poruka ovog izveštaja je da Srbija treba da usvoji program rada koji pokriva poslove u više sektora, da bi se pozabavila situacijom koja vlada u zapošljavanju. Ovaj program zahteva da se program rekonstrukcije dovrši što je pre moguće, uz dalji razvoj osnove za dinamično tržište rada, na kome postoji intenzivno otvaranje novih radnih mesta u privatnom sektoru. Program rada za otvaranje novih radnih mesta mora se zasnivati na sveobuhvatnom pristupu zapošljavanju. To zahteva makroekonomsku stabilnost, poslovnu klimu koja podstiče investicije, regulativu tržišta rada koja će dozvoliti mobilnost radnika iz sektora koji su u opadanju u one koji se razvijaju, sistem obrazovanja i obuke koji može da proizvede visokokvalifikovanu i fleksibilnu radnu snagu, kao i mrežu socijalne zaštite koja radnicima obezbeđuje podršku u prilagođavanju tokom perioda traženja novog zaposlenja. i

12 A.. Trrendovi i na ttrrži išttu rrada Uprkos privrednom rastu tokom proteklih pet godina, zapošljavanje je i dalje na niskom stepenu, dok je nezaposlenost visoka. Od Republički zavod za statistiku usaglašava Anketu o radnoj snazi (ARS) sa metodologijama Eurostata. To je rezultiralo boljim kvalitetom obaveštavanja o tržištu rada, a ovaj izveštaj se u opisivanju stanja zaposlenosti oslanja na anketu iz protekle dve godine. Prema Anketi o radnoj snazi, jedna trećina odraslih stanovnika Srbije ne učestvuje u radnoj snazi; samo je polovina zaposlena; a više od petine radno sposobnog stanovništva je nezaposleno. Situacija se nije popravila od do 2005, uprkos rastu BDP-a za skoro 5%. U stvari, izgleda da je zaposlenost smanjena za skoro Čini se da je to deo dugoročnog trenda od 2000, iako zbog nedostatka podataka za upoređivanje za taj period nije moguće kvantifikovati koliko je ljudi u tom periodu izgubilo posao. Razočaravajući pokazatelji tržišta rada Stopa učešća Stopa zaposlenosti Stopa nezaposlenosti Indikatori tržišta rada su mnogo lošiji od proseka u Evropskoj Uniji, a stopa zaposlenosti je daleko od lisabonskog cilja od 70%. Stopa zaposlenosti u Srbiji zaostaje za boljim izvršiocima u Istočnoj Evropi (npr. Češka Republika, Slovenija i Rumunija), a u velikoj meri zaostaje za lisabonskim standardom od 70% koji je usvojila Evropska Unija, a koji treba da se dostigne do godine. Stopa nezaposlenosti je više nego dvostruko veća od proseka u zemljama EU-15, dok u zemljama EU-10 samo Poljska i Slovačka imaju stope nezaposlenosti približne onoj u Srbiji. Problem nezaposlenosti je pogoršan činjenicom da kad mnogo radnika ostane bez posla, oni ga onda veoma dugo ne nalaze. Nezaposlenošću dominira dugotrajno nemanje posla; u godini je 79% od svih nezaposlenih radnika bilo bez posla najmanje godinu dana. Postoje različiti razlozi za tako raširenu pojavu veoma dugačkih razdoblja nezaposlenosti. Jedan je nedostatak prilika za nalaženje posla, pogotovo u zaostalim delovima zemlje. Čak i tamo gde prilike postoje mnogi koji dugo vremena nisu zaposleni ne poseduju obrazovanje ili veštine koje se traže. Jedan od problema može biti i spremnost ili sposobnost za preseljenje u dinamičnije delove zemlje. Najzad, neki od radnika koji su duže vreme nezaposleni izgubili su posao zbog restrukturiranja njihovih preduzeća i u stanju su da s tim izađu na kraj zahvaljujući povećanim otpremninama, produženim primanjem naknada za nezaposlenost i drugim oblicima podrške. ii

13 Status na tržištu rada je u snažnoj korelaciji sa ekonomskom dobrobiti. Između siromaštva i tržišta rada postoji bliska povezanost. Prema podacima iz Pregleda kućnog budžeta, grubo uzevši, postoji trostruka verovatnoća da će siromašni biti nezaposleni i neaktivni stanovnici, a ne oni koji imaju posao. Kvalitativni nalaz iz ARS-a o subjektivnim percepcijama pojedinaca o finansijskoj situaciji u njihovom domaćinstvu ukazuje na to da je zaposlenima lakše da jasno procene svoju finansijsku situaciju povoljnom nego što to čine oni koji ne rade. U marginalizovanim i veoma siromašnim zajednicama, kao što su romske, postoji veoma visoka stopa nezaposlenosti. Rezultati zaposlenosti su znatno gori po žene nego po muškarce. Stopa zaposlenosti žena u iznosila je 41%, oko 20 procenata ispod stope zaposlenosti muškaraca a daleko ispod lisabonskog cilja od 67% zaposlenih žena. Istovremeno, mnogo je verovatnije da će žene biti manje zaposlene od muškaraca (27% prema 18%). Ovde postoji jedan faktor: dok skraćeno radno vreme nudi fleksibilnost i predstavlja važnu vrstu zaposlenja za žene u mnogim zemljama, u Srbiji veoma malo žena radi skraćeno odnosno honorarno. Žene takođe zarađuju oko 15% manje od muškaraca, nakon usklađivanja drugih faktora koji utiču na platu. Iako mladi ljudi svuda imaju problema pri tranziciji na tržište rada, njihova situacija u Srbiji je posebno teška. Omladina Srbije suočava se sa ozbiljnim problemima prilikom ulaženja na tržište rada. Stope učešća i zaposlenosti su niske. Otprilike jedna polovina mladih ljudi koji su zainteresovani da rade ne može da nađe posao. Obrazovna postignuća ne smanjuju ovu stopu nezaposlenosti. Kod žena starosti između 15 i 24 godine stopa nezaposlenosti iznosi 52%. Kad mladi ljudi nađu posao, to je češće u neformalnom sektoru nego u formalnom. Mladi imaju manje uspeha na tržištu rada u Srbiji nego bilo gde u Evropi Stopa nezaposlenosti mladih Odnos između nezaposlenosti mladih/odraslih Stopa učešća radne snage mladih EU 25 18,9 2,5 45,1 EU 15 16,7 2,4 47,6 EU 10 31,7 2,7 35,0 Rumunija 23,2 4,2 35,8 Bugarska 25,8 2,4 28,9 Srbija 47,7 3,2 35,8 Izvor: Eurostat za EU (2004.), ARS za Srbiju Skoro jedna polovina svih poslova još uvek je izvan privatnog sektora. Udeo zapošljavanja u privatnom sektoru u Srbiji još uvek je mali učestvuje sa samo 57% u ukupnom zapošljavanju. Ostatak je velikim delom u državnom sektoru i u društvenim preduzećima. Međutim, prema podacima iz ARS-a, tranzicija zapošljavanja iz državnog i društvenog sektora u privatni sektor brzo se odvija. Udeo rada za platu u privatnom sektoru narastao je za 5 odsto od do godine. S obzirom na program privatizacije i restrukturiranja plus smanjenje državne administracije, ovaj trend će se verovatno nastaviti. iii

14 Većina poslova je van privatnog sektora Privatni Državni Društveni Drugo Neformalni sektor ima važan udeo u zapošljavanju. Radnici u ovom sektoru obično su relativno slabo plaćeni i ne prelaze lako na poslove u formalnom sektoru. Prema ARS-u iz 2005, 43% od svih radnika i 27% od radnika za platu bili su iz neformalno zaposleni, ako se koristi definicija koja je usvojena za ovaj izveštaj. 1 Slabo obrazovani i mladi imaju znatno veće učešće u neformalnom sektoru, u poređenju sa formalnim sektorom. Čak i kada se u obzir uzmu drugi faktori, plate radnika u neformalnom sektoru iznose 20% manje od onih u formalnom sektoru. Među radnicima na neformalnim poslovima veoma je raširena pojava siromaštva. Dinamička analiza u kojoj se koriste podaci ARS-a za i godinu pokazuje segmentiranje tržišta rada na formalni i neformalni sektor, sa malim protokom između ta dva sektora; samo nekih 10% onih koji rade za platu prešlo je sa neformalnog posla u jednoj godini na formalni posao u sledećoj godini, a isti procenat je prešao u obrnutom smeru. B.. Ogrrani ičenja u ottvarranj ju novih rradni ih mestta Da bi se razumela situacija u vezi sa zapošljavanjem u Srbiji potrebna je multisektoralna perspektiva koja uključuje i ekonomske i socijalne faktore i koja se bavi kako ponudom tako i potražnjom radne snage. U ovom izveštaju koristimo okvir u kome se razmatraju implikacije za zapošljavanje makroekonomskih faktora, investiciona klima, politika i institucije tržišta rada, obrazovanje i veštine, kao i mreža socijalne zaštite za radnike (MILES okvir). Procenom svih ovih faktora mogu se identifikovati obavezujuća ograničenja u otvaranju novih radnih mesta. Iako je rast proizvodnje bio prilično dobar otkako je reforma započeta, ipak nije bio dovoljno snažan da proizvede čist dobitak u zapošljavanju; međutim, ovaj rast bez posla tipičan je za zemlje koje prolaze kroz prve godine tranzicije. Čak i u regionu gde je rast bez posla ili skoro bez posla rasprostranjen, Srbija se tokom prve polovine ove decenije pokazala kao relativno slab izvršilac u prevođenju povećane proizvodnje u veći broj radnih mesta. Ipak, evidencija otvaranja novih radnih mesta u Srbiji može se porediti sa istom u drugim zemljama, u istoj fazi njihove tranzicije. Slično ranim iskustvima u svim tim zemljama, stagnacija u zapošljavanju u Srbiji odraz je početne faze defanzivnog restrukturiranja. Uspešnije zemlje prešle su u višu fazu, u kojoj proizvode veći broj radnih mesta putem otvaranja novih firmi u privatnom sektoru i putem proširenja postojećih. Program restrukturiranja i privatizacije doveo je do otpuštanja velikog broja radnika, što je izazvalo šok na tržištu rada zbog velikih gubitaka posla. Oslobađanje 1 Ova definicija neformalnog sektora uključuje: (i) samozaposlene pojedince koji nisu završili obrazovanje posle srednje škole; (ii) pomoćnici u domaćinstvu; (iii) radnici za platu i vlasnici u privatnim firmama sa manje od 10 zaposlenih. Svi radnici za platu u državnom i društvenom sektoru smatraju se formalno zaposlenima. iv

15 produktivnih resursa uključujući radnu snagu iz starih i neefikasnih preduzeća predstavlja veoma važan korak u izgradnji jake privrede i tržišta rada. Iako je taj uslov neophodan, on ipak nije i dovoljan. U krajnjoj tačci, kao što je to bio slučaj u drugim zemljama u regionu, evidencija otvaranja novih radnih mesta u Srbiji zavisiće od stvaranja ambijenta za otvaranje novih firmi i za proširenje postojećih. Iskustvo u regionu, kao i međunarodno iskustvo, pokazuje da će većina novih radnih mesta otpadati na tržišne usluge. Sektor usluga u Srbiji je relativno nerazvijen, čak i po standardima nekadašnjih planiranih privreda. Zemlje u tranziciji, sa nasleđem teške industrijalizacije, imaju tendenciju da im usluge nisu dovoljno razvijene, iako se one uspešnije kreću prema zapadnoevropskim kriterijumima. Trenutno Srbija ima relativno mali udeo usluga u BDP-u, čak i po regionalnim standardima, iako je to u izvesnoj meti takođe odraz kasne tranzicije. Ova strukturalna evolucija je veoma važna za otvaranje novih radnih mesta zato što evidencije u svim regionima sveta pokazuju da zemlje sa srednjim i većim primanjima moraju da se oslone na usluge kao na primarnog generatora zaposlenja. Rezultat pružanja usluga u Srbiji još uvek je slab Slovačka Mađarska Poljska Hrvatska Slovenija Evropa i Centralna Azija Rusija Makedonija Češka Bugarskaia Albanija Srbija i Crna Gora 2004 Rumunija Serbia Linear (Serbia) Povoljna investiciona klima bitna je za prolaženje kroz proces tranzicije i za stimulativno otvaranje novih radnih mesta. Srbija je proteklih godina napravila jasan napredak u poboljšanju zakona i pravila koji definišu njenu poslovnu klimu, ali ona i dalje zaostaje u poređenju sa drugim zemljama. U nedavnom izveštaju Poslovanje 2006 Srbija i Crna Gora je identifikovana kao vrhunski reformator u svetu. Uprkos tom poboljšanju jasno je da je potreban dalji napredak: ona u ukupnom rangiranju još uvek zauzima tek 92. mesto od 155 zemalja. Osim toga, podaci iz pregleda firmi (npr. Pregled poslovnog okruženja i učinka preduzeća i Pregled klime produktivnosti i investicija) pokazuju nezadovoljstvo preovlađujućim poslovnim okruženjem. Radi se o tome da, iako su izvršene važne pravne i regulatorne promene, menadžeri i vlasnici još uvek ne vide uticaj tih reformi. Biće potrebna dalja poboljšanja poslovne klime da bi se podstaklo više domaćih i stranih investicija i da bi se proizvela bogatija evidencija otvaranja novih radnih mesta. Trenutno se čini da veštine koje radna snaga poseduje ne predstavljaju naročito važno obavezujuće ograničenje za otvaranje novih radnih mesta. Međutim, već ima nekih znakova da se pojavljuje jaz u veštinama, što bi u budućnosti moglo da bude ozbiljno ograničenje. Dokazi koje pružaju menadžeri ukazuju na to da veštine i obrazovanje radne snage trenutno predstavljaju relativno malu prepreku za poslovne transakcije u Srbiji. Mnoge firme su još uvek u fazi restrukturiranja i/ili u v

16 tradicionalnoj delatnosti. No, kad Srbija jednom pređe na intenzivniji oblik otvaranja novih radnih mesta, a konkurentna prednost firmi počne više da se zasniva na inovacijama u proizvodima i procesima, veštine i obrazovanje radnika će postati ozbiljnije ograničenje za zapošljavanje. Za to već ima nekih znakova: poslodavci se žale da imaju poteškoća u zapošljavanju određenih tipova visokokvalifikovanih radnika. Pored toga, nove firme i firme u sektoru usluga u kome će nastajati nova radna mesta žale se više od ostalih poslodavaca na manjak stručnosti. Unapređenje sistema obrazovanja i obuke potrebno je sada, kako bi Srbija mogla da u budućnosti bude konkurentna na osnovu radne snage koja će biti bolje kvalifikovana od ove koju sada ima. Iako se obrazovna postignuća u Srbiji mogu porediti sa onima u drugim zemljama u tranziciji, ona će morati da ih unapredi da bi se približila nivou koji postoji u mnogim evropskim zemljama. Osim toga, međunarodni podaci o rezultatima učenja ukazuju na to da mladi ljudi u Srbiji zaostaju i da nisu dobro pripremljeni za privredu u kojoj posao i razvoj zavise od znanja i inovacija. Sistem srednjih škola je posebna briga, jer se on univerzalno smatra stepenom obrazovanja koje je preduslov za učestvovanje na savremenom tržištu rada. Sistem visokoškolskog obrazovanja ne proizvodi adekvatan broj dobro obrazovanih diplomiranih studenata čija će stručnost odgovarati tržištu rada koje se menja. Mogućnosti da se veštine unaprede kroz obrazovanje i obuku za odrasle, kao i aktivni programi na tržištu rada za one koji su aktivno zaposleni ograničene su. Da bi se o ovim nedostacima povela ozbiljna briga biće potrebne reforme na svim nivoima. Plate su početkom ove decenije naglo rasle, ali su do bile obuzdane i od tada nisu predstavljale veći pritisak na ukupno zapošljavanje. Zvanični podaci o platama ukazuju na to da su se plate od dramatično povećale u nominalnom i realnom smislu, te u smislu strane valute. Međutim, detaljni pregled ovih podataka, koji je izvršen za potrebe ovog izveštaja, pokazuje da su, iz raznih razloga, prilikom procene te plate bile precenjene. Posle godine izgleda da je prosečni rast plata usporen i, prema našim procenama, od pa nadalje nije nadmašio BDP i rast produktivnosti. Međutim, sistem poreza po osnovu radnog odnosa koji fukcioniše od 2001, je regresivan sistem koji je povećao troškove rada sa niskim platama. Ključni interes politike nije ukupan nivo oporezivanja nego njegova distribucija. Godine Srbija je uvela nova pravila oporezivanja po osnovu radnog odnosa, uključujući i socijalne doprinose. Ovo je reformisalo sistem koji je bio donekle bizaran i u priličnoj meri se nije sprovodio, tako što je osnovica za oporezivanje proširena, stope smanjene, a razne beneficije iz radnog odnosa u potpunosti oporezovane. Problem sa sadašnjim sistemom u Srbiji nije nivo oporezivanja on po regionalnim standardima još uvek nije visok, iako treba primetiti da je po globalnim standardima Istočna Evropa region sa visokim porezima. Stvar je više u tome kako se poresko opterećenje distribuira. Efekat promena izvršenih u (s malim amandmanima urađenim kasnije) bio je uvođenje jedinstvenog regresivnog sistema u kome je poresko opterećenje najveće za rad sa najnižim platama, a smanjuje se kako zarada raste. Dok poreski klin (koji meri opterećenje porezima koji se ubiraju na rad) iznosi 47,1% u slučaju radnika koji zarađuju 33% od prosečne plate, to pada na 42,2% za radnike sa prosečnom platom i nastavlja da se spušta do 32,7% za radnike koji zarađuju osmostruku prosečnu platu. Kako visoki poreski klin na prihod od rada ometa otvaranje novih radnih mesta, poreski sistem Srbije stavlja veliki teret na firme i sektore koji zapošljavaju radnu snagu sa niskim platama. To obeshrabruje formalno zapošljavanje u onim segmentima tržišta rada koji su bitni za bavljenje sadašnjom nezaposlenošću i za podsticanje otvaranja novih radnih mesta u budućnosti. Uticaj poreskog sistema se u privredi oseća disproporcionalno. On ima posebno negativne posledice za male, de novo privatne firme, naročito u sektoru usluga, koji treba da bude motor budućih otvaranja novih radnih mesta. Vrste radnika koje on pogađa verovatno se nalaze u mnogim grupama koje imaju poteškoća da nađu posao, a u koje spadaju omladina, niskoobrazovane osobe i drugi koji već dugi period imaju problema zbog nezaposlenosti. vi

17 Reforma Zakona o radu implementirana radikalno je promenila osnovu regulative tržišta rada, od samoupravljačkog sistema na model koji se zasniva na tržištu. Istorijsko nasleđe tradicionalnog samoupravljačkog sistema bio je veoma visoki stepen zaštite radnog mesta i opšta rigidnost na tržištu rada. Zakon iz je bio važna polazna tačka, jer je transformisao pravni okvir u model zasnovan na tržištu, sa odredbama u kojima je bilo znatno više fleksibilnosti u zapošljavanju i davanju otkaza i u prestrojavanju radne snage. Važne promene uvedene su i u kolektivno pregovaranje. Godine donesen je novi Zakon o radu, koji nije predstavljao fundamentalnu reformu ali je uveo neke važne izmene od kojih nisu sve povoljne sa stanovišta zajednice poslodavaca. Zakon o radu iz sadrži nova pravila u različitim oblastima, uključujući kompenzaciju i zaštitu pri zapošljavanju. Ključni aspekt novog zakona je promena u strukturiranju i administriranju naknade. Poslodavci su izrazili zabrinutost zato što te reforme previše zadiru u tržišne principe za određivanje plata i zato što su nove odredbe previše složene. Pravila zaštite pri zapošljavanju takođe su promenjena, sa opštim efektom jačanja sigurnosti posla kroz povećane otpremnine i restrikcije na ugovore na određeno vreme. Iako regulativa tržišta rada još uvek nije jedna od većih prepreka za vođenje poslova, Istraživanje poslovnog okruženja i ekonomskih performansi (BEEPS) iz ukazuje da to predstavlja problem za otprilike jednu trećinu firmi, na prvom mestu zbog primene zakona. Ipak, sve u svemu, pravila tržišta rada u Srbiji, po zakonu iz 2005, još uvek nisu naročito rigidna u poređenju sa drugim zemljama u regionu i u OECD-u. Štaviše, ograničeni kapacitet inspekcije bez sumnje smanjuje meru do koje zakoni o radu zaista utiču na rezultate na tržištu rada. Koristeći različite metodologije, ovaj izveštaj procenjuje da Srbija nema posebno rigidna pravila za tržište rada. U poređenju sa OECD zemljama ona se nalazi u srednjem rasponu, a u odnosu na većinu drugih zemalja u Jugoistočnoj Evropi ona je fleksibilnija. Takođe se čini razumnim zaključak da je efekat zakona još više smanjen ograničenim kapacitetom Odeljenja za inspekciju rada da u potpunosti nametne sprovođenje zakona. C.. Mrreža socijalne zaštti itte za rradni ike Što se više srpska privreda bude zasnivala na tržištu i bude orijentisana ka Evropi i globalnoj ekonomiji, njeno tržište rada će sve više postajati nepostojano i biće bitno da se napravi delotvorna mreža socijalne zaštite za podršku radnicima. Ključni instrumenti u pomoći radnicima da se prilagode neizbežnim pomeranjima i dislociranju na fleksibilnom tržištu rada su podrška prihodima i aktivni programi na tržištu rada. Nijedan od tih instrumenata trenutno ne nudi više od veoma ograničene podrške velikoj većini nezaposlenih ili na drugi način ugroženih radnika. Do sada su napori u prilagođavanju radne snage bili usredsređeni na radnike koji su postali višak zbog restrukturiranja i privatizacije preduzeća. Iako je razumljivo da problem podrške ovim radnicima čini sastavni deo procesa privatizacije, Vladin Socijalni program zahteva znatne finansijske resurse. Program restrukturiranja preduzeća već je doveo do značajnog broja otpuštanja radnika, a tokom narednih nekoliko godina dovešće do daljeg otpuštanja viškova i to u velikom broju, jer u državnim i društvenim preduzećima koja su u fazi restrukturiranja još uvek ima oko zaposlenih. Vlada je uvela Socijalni program da bi dala nadoknadu i podršku radnicima koji su otpušteni iz odabranih društvenih i javnih preduzeća koja prolaze kroz proces restrukturiranja ili privatizacije. Prema ovom programu, otpušteni radnici koji u njemu učestvuju mogu da biraju između različitih opcija nadoknade. Prosečna otpremnina iznosila je oko dinara, što predstavlja daleko velikodušniju nadoknadu od one koju mogu da dobiju evidentirana nezaposlena lica na birou rada. Tokom , otpremnine iz Tranzicionog fonda, ustanovljene da bi se pokrili troškovi Socijalnog programa, iznosile su skoro 20 milijardi dinara, što po gruboj proceni iznosi 0.5% godišnjeg BDP. vii

18 Većina otpuštenih radnika veoma teško ponovo nalazi posao, a najveći deo njih je u vreme sprovođenja ankete bio nezaposlen. Kroz istraživačke ankete se otkrilo da je verovatnoća da otpušteni radnici budu nezaposleni dvostruko veća od verovatnoće da budu zaposleni. Tako niska stopa ponovnog zapošljavanja nije iznenađujuća s obzirom da su to uglavnom stariji radnici i da su njihove veštine uglavnom specifične za zanimanja i delatnosti koji propadaju. Većina radnika ispitanih u anketi vidi nedostatak slobodnih radnih mesta kao glavnu prepreku za ponovno zapošljavanje. Važno je da se Socijalni program postepeno ukine, da bi sredstva mogla da budu prebačena na slobodnu radnu snagu. U ovom trenutku program osiguranja u slučaju nezaposlenosti obezbeđuje naknade za veoma mali broj radnika. Iako su radnici koji su otpušteni iz državnog i društvenog sektora kao višak primili znatan udeo ukupnih javnih sredstava izdvojenih za radnike bez posla, oni u suštini predstavljaju relativno mali deo ukupnog broja nezaposlenih. U stvari, većina nezaposlenih radnika nema pristup programima za podršku prihoda. Zapravo, samo oko 5% svih nezaposlenih radnika prima naknadu za nezaposlenost. Ima nekoliko razloga za tako malu pokrivenost, u koje spada i iscrpljenost fondova za naknade zbog veoma raširene pojave dugogodišnje nezaposlenosti, te činjenice da mnogi nezaposleni radnici najčešće početnici u poslu ne zadovoljavaju kriterijume podobnosti. Sistem osiguranja u slučaju nezaposlenosti zaista ne igra ulogu koja mu je namenjena, kao tranziciona mreža socijalne zaštite za radnike koji su privremeno bez posla i koji traže novi posao. U stvari, većina korisnika iscrpi svoju podobnost nakon veoma dugog perioda primanja naknada. Samo jedan od 8 korisnika prima naknadu za nezaposlenost tokom 6 meseci ili manje. Više od polovine je na listi plaćanja naknade za nezaposlenost više od jedne godine, a skoro jedna trećina prima naknadu 24 meseca, što je trenutno maksimalni period. Oko 20% primaće naknadu dok ne steknu pravo na penziju; to produženo primanje naknada omogućeno je osobama sa više od 30 godina staža, ali se vršilo po Zakonu o zapošljavanju iz Kao što se vidi iz naknada koje traju duže vreme, korisnici osiguranja u slučaju nezaposlenosti su uglavnom stariji radnici; skoro 70% ima 45 godina ili više. Većina veoma dugo prima naknadu <6 meseci 6-12 meseci meseci Do penzije Veliki problem sa sistemom osiguranja u slučaju nezaposlenosti predstavljaju zaostaci u plaćanju naknada. U stvarnosti, nosioci prava primaju prvu isplatu tek šest meseci nakon što ih proglase podobnim. To kašnjenje lako može da obeshrabri nezaposlene da podnesu zahtev Nacionalnoj službi za zapošljavanje (NSZ). Štaviše, ovakva situacija podstiče inicijativu za neformalno zapošljavanje, jer podnosioci zahteva za osiguranje u slučaju nezaposlenosti često rade u neformalnoj ekonomiji, dok čekaju da počne isplata (a i kasnije). U decembru zaostaci u naknadama za nezaposlenost iznosili su preko 7 milijardi dinara. Prihodi od doprinosa u mogli su da pokriju samo 67% rashoda na bruto naknade u slučaju nezaposlenosti (tj. uključujući penzije i doprinose za fond zdravstvenog osiguranja). Manjak je viii

19 pokriven transferom iz opšteg budžeta. Postoje indicije da se finansijska situacija što se tiče finansiranja osiguranja u slučaju nezaposlenosti popravlja, te da su prihodi od doprinosa znatno povećani od kad su reforme usvojene prema Zakonu o doprinosima za socijalno osiguranje iz Problemi finansiranja osiguranja u slučaju nezaposlenosti rezultirali su slabim i nesigurnim finansiranjem programa za aktivne mere zapošljavanja. Za fond osiguranja u slučaju nezaposlenosti i za budžetske transfere koji se odnose na zapošljavanje prioritet je da se ispune obaveze osiguranja u slučaju nezaposlenosti. Posledica je, s obzirom na ograničene ukupne resurse koji stoje na raspolaganju, da su rashodi na aktivne programe na tržištu rada mali, sa znatnom fluktuacijom iz godine u godinu. Proteklih godina Srbija je na aktivne mere potrošila 0,1% ili manje BDP-a, što je manje od troškova za iste namene u većini zemalja Centralne i istočne Evrope. Dok je raspoloživi budžet ograničen, klijentela evidentirana nezaposlena lica je veoma velika zato što se mnogi prijavljuju u NSZ radi dobijanja zdravstvenog i drugih oblika socijalnog osiguranja. Ovako veliki broj predmeta stavlja ogroman teret na pleća službe za zapošljavanje koja je ionako previše opterećena obavezama. Broj evidentiranih lica koja traže posao daleko prevazilazi procene o nezaposlenosti zasnovane na Anketi o radnoj snazi (ARS). Za registrovanje postoji jak podsticaj zato što korisnici naknada za nezaposlenost imaju pravo na zdravstveno, penziono i invalidsko osiguranje tokom perioda isplata tih naknada. To je dovelo do toga da su mnoge osobe koje su u NSZ evidentirane kao lica koja traže posao u stvari već zaposlene u neformalnom sektoru ili ne predstavljaju istinsku radnu snagu. NSZ se suočava sa nizom ozbiljnih problema koji je dovode u nemoguću situaciju: nema dovoljno sredstava, nema dovoljno osoblja, a rasparčana mreža biroa za zapošljavanje veoma je ograničava u nastojanju da modernizuje staromodni sistem pružanja usluga pri zapošljavanju. Veliki broj predmeta čini posao NSZ-a jednim od najtežih u regionu. Broj registrovanih nezaposlenih lica koja učestvuju u aktivnim programima na tržištu rada je mali. Precizne evaluacije uticaja koje ti programi imaju nisu urađene. Od do je svake godine u aktivnim programima na tržištu rada u proseku učestvovalo nezaposlenih radnika (4% od evidentiranih nezaposlenih lica); godine, kada je na raspolaganju bilo više resursa, taj broj se povećao na Glavne aktivnosti su bile usluge pri zapošljavanju koje su namenjene poboljšanju informacija koje stoje na raspolaganju onima koji traže posao i poslodavcima, kao i posredovanju između te dve strane. Nude se izvesna obuka i pomoć pri samozapošljavanju, ali na veoma ograničenoj osnovi. Nema dokaza o preciznoj evaluaciji uticaja i rentabilnosti bilo kog programa i usluga NSZ. D.. Plan rrefforrme ttrrži ištta rrada Analiza koja je predstavljena u ovom izveštaju ističe izazove s kojima se Srbija suočava. Kreatori politike bi trebalo da se usredsrede na tri najvažnija problema: Čak i pored obnavljanja privrednog rasta početkom ove decenije, zaposlenost se smanjila, a nezaposlenost ostaje velika i izgleda da se još više povećava; Isključenost sa tržišta rada je ozbiljan problem, jer postoje posebne grupe (npr. mladi, te nedovoljno obrazovani) čiji su izgledi za zapošljavanje veoma mali; tu je i mnogo radnika koji kad izgube posao veoma dugo ostaju bez posla; zatim Mreža socijalne zaštite za radnike je neefikasna i ne doprinosi dinamičnosti tržišta rada. Raspoloživi resursi skoncentrisani su na obezbeđivanje plaćanja otpremnina i na produženo davanje naknada radnicima koji su otpušteni zbog privatizacije i restrukturiranja preduzeća, uz veliki broj radnika koji ix

20 nema pristup uslugama koje se pružaju za pomoć pri ponovnom zapošljavanju ili za podršku prihodima. Ovi problemi se ne mogu rešiti programima zapošljavanja koji nastoje da direktno otvaraju nova radna mesta ili da obezbede dugotrajno olakšan položaj nezaposlenih lica. Programi koji pokušavaju da probleme tržišta rada reše kroz posebne subvencije i druga sredstva mogu obezbediti olakšanje za ciljne grupe ali troškovi mogu biti visoki a neće stvoriti značajno dodatno zapošljavanje. Niti se problemi nezaposlenosti mogu rešavati putem velikih i/ili produženih davanja naknada koje radnicima pružaju kompenzaciju ali malo mogu da učine na vraćanju tih radnika da ponovo budu deo radne snage. Ove strategije ne mogu biti zamena za dinamično tržište rada koje vodi ka otvaranju novih radnih mesta. Strategija za bavljenje problemima nezaposlenosti u Srbiji mora da se zasniva na multisektoralnim reformama koje stvaraju povoljan ambijent za otvaranje novih radnih mesta u privatnom sektoru. Otvaranje novih radnih mesta je rezultat otvaranja novih firmi i proširenja postojećih. To zahteva multisektoralnu strategiju koja se zasniva na makroekonomskoj stabilnosti, koja podstiče investicije, dozvoljava prelazak radnika iz sektora koji propadaju u one koji se razvijaju, stvara visokokvalifikovanu i fleksibilnu radnu snagu i obezbeđuje podršku za prilagođavanje radnika dok oni traže podsticaje za nalaženje zaposlenja. Program privredne i regulatorne reforme je bitan za obezbeđenje makroekonomske stabilnosti i povoljne poslovne klime koje su veoma važne za poboljšanje situacije u zapošljavanju. Iako preporuke u oblasti ekonomske politike izlaze iz okvira ovog izveštaja, potrebno je naglasiti da je održivi razvoj bitan za poboljšanje evidencije otvaranja novih radnih mesta u Srbiji. Nesigurnost izaziva brigu kod investitora zato su stalni napori da se obezbedi makroekonomska stabilnost od fundamentalnog značaja. Treba proceniti mali udeo tržišnih usluga u ukupnoj privredi, a svako regulatorno ili bilo kakvo drugo ograničenje u razvoju vezano za politiku treba odstraniti zato što ovaj sektor mora da bude izvor većine novih radnih mesta koja će se otvoriti u budućnosti. Iako je Srbija načinila velike korake u poboljšanju svoje poslovne klime, ovaj deo programa rada ostaje nedovršen. Firme i dalje izražavaju brigu oko primene regulative i drugih pitanja koja utiču na kvalitet posla. Dovršavanje procesa restrukturiranja i postepeno ukidanje Socijalnog programa što je pre moguće bitni su kako za poboljšanje budućeg ambijenta za otvaranje novih radnih mesta tako i za obezbeđivanje bolje mreže socijalne zaštite za radnike u Srbiji. Privatizacija i restrukturiranje sektora društvenih i državnih preduzeća ima značajne posledice i na otvaranje novih radnih mesta i na sigurnosnu mrežu. Restrukturiranje je neophodno da bi se oslobodili resursi države, uključujući radnu snagu, da bi ista mogla biti usmerena ka produktivnijim aktivnostima. U isto vreme, Socijalni program konzumira značajna sredstva da bi pomogao relativno malom delu od ukupnog broja radnika u zemlji kojima je pomoć potrebna. Sve dok se taj program ne ukine Srbija neće imati sredstava da razvije delotvornu sigurnosnu mrežu za radnike, sa aktivnim i pasivnim programima koji će funkcionisati. Socijalni program bi trebalo smanjiti i ukinuti što je pre moguće, skupa sa završetkom privatizacionog plana. Dugotrajan proces restrukturiranja imao bi prilično mnogo troškova. U ključni deo programa radih mesta spadaju i reforme za unapređenje funkcionisanja tržišta rada, što je u žiži interesovanja ovog izveštaja. Iako se najvažnija ograničenja za otvaranje novih radnih mesta nalaze izvan tržišta rada (npr. makro nesigurnost, poslovna klima), reforme politike tržišta rada takođe su potrebne. Slaba potražnja za radnom snagom, struktura zaposlenosti tipa insajder-autsajder i slaba mreža socijalne zaštite sve je to barem delimično rezultat sadašnje politike tržišta rada. Da bi se ovim problemima moglo pozabaviti, jedan od primarnih zadataka će biti da se ta politika dovedu u red, uz neke reforme koje treba sprovesti otprilike tokom naredne dve godine, dok ostale reforme treba da budu deo dugoročnog programa rada. x

21 Najhitnije reforme koje se zahtevaju na tržištu rada su eliminisanje regresivnosti u sistemu poreza po osnovu radnog odnosa, postepeno ukidanje Socijalnog programa i pročišćavanje evidencije NSZ-a. Tokom dužeg perioda potrebno je transformisati mrežu socijalne zaštite za radnike razvijanjem efikasne i rentabilne podrške kroz naknade za nezaposlenost i aktivne programe na tržištu rada, kao i dovršavanjem reformi da bi se poboljšao kvalitet radne snage. Ovaj program rada prikazan je ukratko na tabeli niže. Glavni nalazi Akcija (na tržištu rada) Opcije politike (na tržištu rada) Kratkoročne Dugoročne 1. Nedovoljan rast zapošljavanja Zaposlenost se smanjuje; stopa zaposlenosti iznosi samo 51% Nezaposlenost iznosi oko 22% i raste i dalje Skoro 30% radnika za platu su u neformalnom sektoru Privredno okruženje i poslovna klima predstavljaju ograničenja Neke politike tržišta rada takođe predstavljaju barijeru 2. Isključenost sa tržišta rada 80% nezaposlenih je u tom statusu duže vreme (>1 godina) Stopa nezaposlenosti kod žena iznosi 27% Stopa nezaposlenosti mladih iznosi skoro 50% U ugroženim manjinama stopa nezaposlenosti je izuzetno visoka, a zarade su veoma niske Poboljšati opštu klimu za otvaranje novih radnih mesta putem: (i) Eliminisanja regresivnosti u sistemu oporezivanja po osnovu radnog odnosa (ii) Unapređenja administriranja Zakona o radu i pravne reforme (iii) Poboljšanja kvaliteta radne snage Proširiti pristup radnim mestima putem: (i) Eliminisanja podsticaja da se period registracije produži (ii) Boljeg pristupa obrazovanju i obuci, pogotovo za ugrožene grupe Uvođenje oslobađanja od plaćanja poreza na plate Niža osnovica za doprinose i podizanje plafona doprinosa za socijalno osiguranje Poboljšanje kapaciteta za sprovođenje i tumačenje Zakona o radu Pojednostavljenje pravila za naknade Program rada za reformu srednjoškolskog obrazovanja Razdvojiti evidentiranje od pristupa osiguranju Bolji monitoring NSZ-a pri pokušajima da se nađe posao Dati podsticaj da se poveća broj onih koji obezbeđuju obuku Podsticaji za marginalizovane grupe Reforme oporezivanja Konačno eliminisati porez na plate i uvesti porez na integrisani lični dohodak Smanjiti porez po osnovu radnog odnosa (nakon što se popravi fiskalna situacija u planovima socijalne zaštite) Reformisati odredbe u Zakonu o radu koje se odnose na otpremnine i ugovore na određeno vreme Reformisati program rada za osnovno obrazovanje, obrazovanje posle srednje škole i učenje celog života Skratiti maksimalno trajanje osiguranja u slučaju nezaposlenosti xi

22 Glavni nalazi Akcija (na tržištu rada) (iii) Poboljšanja tranzicije škola-posao 3 Neefikasna socijalna zaštita za radnike Socijalni program apsorbuje veliki deo sredstava Sistem NSZ-a se veoma malo slaže sa stvarnom nezaposlenošću Osiguranje u slučaju nezaposlenosti štiti veoma mali broj nezaposlenih Zaostaci u isplati osiguranja u slučaju nezaposlenosti Kroz aktivne programe na tržištu rada pruža se mala podrška Poboljšati socijalnu zaštitu putem: (i) Dovršavanja prilagođavanja radne snage u privatizaciji (ii) Reforme administriranja sistema osiguranja u slučaju nezaposlenosti (iii) Izgradnje kapaciteta za aktivne programe na tržištu rada (iv) Usredsrediti aktivno i pasivno programiranje na nezaposlene i ugrožene radnike Opcije politike (na tržištu rada) Kratkoročne Dugoročne po osnovu radnog odnosa (videti u tekstu gore) Uvesti programe za ulazak Reforme obrazovanja mladih na tržište rada (videti u tekstu gore) Reforme oporezivanja po osnovu radnog odnosa (videti u tekstu gore) Završiti Socijalni program Eliminisati zaostatke Unaprediti vođenje evidencije Dodatni resursi za osnovnu podršku koju pruža NSZ Ohrabriti privatne provajdere Eliminisati iz evidencije NSZ-a one koji ne traže posao, putem poboljšanog monitoringa i razdvajanja upisa u evidenciju od pristupa osiguranju (videti u tekstu gore) Monitoring i evaluacija Povećati resurse za aktivne programe na tržištu rada zasnovane na učinku Povećati efikasnost, targetiranje i uticaj socijalne pomoći da bi se pružila podrška onima koji nisu podobni za programe zapošljavanja 1. Poboljšanje klime za otvaranje novih radnih mesta Eliminisanje regresivnosti sistema oporezivanja po osnovu radnog odnosa podstaklo bi zapošljavanje u formalnom sektoru, pogotovo za radnu snagu sa niskim primanjima. Mogle bi se osmisliti reforme da se ovaj cilj postigne bez menjanja ukupnog nivoa poreskih prihoda. Reformisanje regresivne distribucije oporezivanja rada podstaklo bi zapošljavanje u sektoru sa niskim platama. Za porez na plate ne postoji nulta rubrika ; uvođenje oslobođenja od poreza bila bi reforma koja ide u pravom pravcu. Regresivnost bi bila smanjena i kad bi osnovica minimuma zarada koje podležu osiguranju bila smanjena, a maksimum povećan. Vlada je nedavno predložila set poreskih reformi koje počinju da se bave ovim problemima. (Međutim, problematični su predlozi za podsticanje zapošljavanja mladih. Videti okvir niže u tekstu u kome se nalaze sažetak i procena.) Reforme koje se bave nejednakošću sadašnjih poreskih aranžmana treba da budu fiskalno neutralne na minimumu zbog velikog deficita u fondovima socijalnog osiguranja. Srbija bi u srednjoročnom planu mogla da razmotri eliminisanje određenih poreza na plate i uvođenje dobro osmišljenog integrisanog poreza na lični xii

23 dohodak (na sve izvore prihoda). To bi stvorilo horizontalnu jednakost i smanjilo opterećenje na prihod zarađen kroz platu. Na duže staze, kad se fiskalna situacija u socijalnom osiguranju poboljša, porezi po osnovu radnog odnosa mogli bi biti smanjeni. Reforma poreza iz jula U vreme kad je ovaj izveštaj privođen kraju, Vlada je usvojila set amandmana na Zakon o porezu na dohodak građana i Zakon o doprinosima za obavezno socijalno osiguranje. Namena ovih promena je da se obezbede poreske olakšice, da se smanji porez na zaposlenje sa malim prihodom, da se stimuliše zapošljavanje mladih i da se ponude poreske olakšice za izvesne delatnosti i nerazvijene regione. Najznačajniji amandmani koji se odnose na tržište rada sadrže: Smanjenje poreza na prihod na bruto plate sa 14% na 12%; Sve plate do iznosa od dinara mesečno da budu izuzete iz plaćanja poreza na prihod od plate; Smanjenje minimalne osnovice za doprinose za socijalno osiguranje sa 40% na 35% od prosečnih bruto zarada; Oslobođenje od plaćanja poreza na prihod od plate i doprinosa za socijalno osiguranje tokom 3 godine ukoliko poslodavac zaposli na probni rad radnike mlađe od 30 godina i tokom 2 godine ukoliko poslodavac zaposli nezaposlene radnike koji su evidentirani kod NSZ-a duže od 3 meseca: Oslobođenje od plaćanja godišnjeg poreza na prihod smanjeno sa 4 puta na 3 puta prosečnu platu; Povećanje stope godišnjeg poreza na prihod sa 10% na 15% na prihod koji je 6 puta veći od prosečne plate. Ove bi promene smanjile poreski klin na 38,5% za radnike koji zarađuju prosečnu platu. Trenutni poreski klin iznosi 42,2%. Za radnike mlađe od 30 godina koji ispunjavanju kriterijume za oslobođenje od poreza i koji zarađuju prosečnu platu, poreski klin će pasti sa 42,2% na 19,8%. Najpozitivnije strane ovih amandmana su oslobođenje od plaćanja poreza na prihod od plate i smanjena osnovica minimalnog doprinosa koja će u poreski režim rada uneti skromnu progresivnost: poreski klin za radnike koji zarađuju 50% odnosno 300% od prosečne plate bio bi 36,6% odnosno 39,9%. Cilj uvođenja progresivnosti bi takođe bio zadovoljen da su amandmani uključili i viši maksimum doprinosa. Međutim, čista korist od zapošljavanja po ovim amandmanima skoro sigurno će biti mala. Prema našim preliminarnim procenama, promene u porezu na prihod od plate i minimalne osnovice socijalnih doprinosa verovatno će pomoći otvaranju manje od dodatnih novih radnih mesta. Ma kakve koristi po zapošljavanja da iz ovoga proisteknu, one će biti koncentrisane na rad koji donosi malu platu. Posebne odredbe za mlade će obezbediti kratkoročno olakšanje mladim ljudima koji su ispunjavaju kriterijume za oslobođenje od poreza, međutim, ozbiljne evaluacije urađene u drugim zemljama, gde su uvedene slične intervencije, otkrile su da će mnogi subvencionisani radnici koji su zaposleni prema novim odredbama jednostavno zameniti nesubvencionisane radnike (tj. efekat zamene) ili bi ionako dobili to zaposlenje (tj. deadweight efekat). Drugim rečima, čisti efekat zapošljavanja biće mali. Velika je zabrinutost kakav će fiskalni efekat ovaj predlog imati na fondove socijalnog osiguranja i na ukupni budžet. Troškovi bi potencijalno mogli biti značajni i potrebno je da budu inkorporirani u planiranje održivosti sistema socijalnog osiguranja i u makroekonomski program. Čini se da Zakon o radu ne predstavlja direktno ograničenje na otvaranje novih radnih mesta ali bolje administriranje i primena podstakli bi formalno zapošljavanje. Preovlađujući zakonski okvir ne predstavlja veliko ograničenje za zapošljavanje. Međutim, poboljšanje ograničenih kapaciteta za primenu zakona, kao i administriranje sporova, poslužilo bi i poslodavcima i radnicima. Takođe, pojednostavljenje strukture nadoknade i izveštavanje o zahtevima umanjilo bi broj sporova i dopustilo bi da plate direktnije odražavaju uslove na tržištu. Tokom dužeg perioda mogle bi se izvršiti neke izmene u Zakonu o radu, da bi se podstaklo zapošljavanje. Kao prvo, moglo bi se razmisliti o tome da se smanje otpremnine radnicima sa dugim stažom, da bi bile u skladu sa prosečnim nivoom koji preovlađuje u regionu Evrope i Centralne xiii

24 Azije (ECA). Kao drugo, treba da se ukine maksimalni period za ugovore na određeno vreme. To postaje standard u industrijalizovanim zemljama. Sveobuhvatne reforme obrazovanja i obuke biće bitne za poboljšanje kvaliteta buduće radne snage. Iako kvalitet radne snage sada ne predstavlja obavezujuće ograničenje za zaposlenje, već postoje znaci da će to biti predmet interesovanja u budućnosti, kad otvaranje novih radnih mesta uzme maha, a privreda dobije moderniju strukturu. Sistemi obrazovanja i obuke imaju nedostataka na svim nivoima. Pošto je potrebno vreme da bi se izvršio uticaj na reformu obrazovanja, promene treba započeti sada, da bi radna snaga u Srbiji bila sposobna da konkuriše u otvorenoj ekonomiji, gde se produktivnost i rast prihoda sve više zasnivaju na znanju i veštinama. Prioritetna je reforma srednjeg obrazovnog nivoa. Kao što je već primećeno, to je preduslov za učestvovanje u savremenoj ekonomiji. Relativno slab kvalitet obrazovanja i indikatori tržišta rada za mlade ljude koji su završili srednju školu samo još više ističu da je reforma srednjeg obrazovanja prioritet. U dugoročnom programu rada mora se krenuti i na druge nivoe formalnog obrazovanja, kao i na formalno i neformalno obrazovanje odraslih. 2. Proširiti pristup zapošljavanju Veoma učestala pojava dugotrajne nezaposlenosti znači da mnogi radnici gube dodir sa tržištem rada. Potrebne su administrativne promene da bi se smanjio podsticaj da neko ostane evidentiran kao nezaposlen. Dobro su poznati problemi vezani za povezivanje pristupa zdravstvenom i socijalnom osiguranju sa evidencijom nezaposlenih i Vlada nastoji da ih reši. Kad se nađe rešenje koje će funkcionisati i kad ono počne da se primenjuje, doći će do niza pogodnosti kako u smislu vraćanja radnika bez posla na formalno tržište radne snage tako i u smislu oslobađanja resursa da bi se pomoglo onima koji zaista traže posao. Deo bilo kog rešenja mora da bude i oštriji monitoring potrage za poslom koji treba da sprovodi NSZ. Najzad, skraćenje maksimalnog trajanja davanja naknade za nezaposlenost na godinu dana približiće Srbiju regionalnim normama. Kad veliki broj dugotrajno nezaposlenih više ne bude mogao da ima pristup naknadama za nezaposlene to će onima koji istinski žele da rade dati podsticaj da krenu u traženje posla. Dodatni resursi koji će biti na raspolaganju NSZ-u kad se platni spiskovi nezaposlenih pročiste, treba da se koriste za te radnike, da bi im se pomoglo da se vrate na tržište rada. Za one koji u stvari i ne traže posao pravi je instrument za podršku prihoda socijalna pomoć a ne osiguranje u slučaju nezaposlenosti. Preporuke Svetske banke o socijalnoj pomoći date su u sažetku na kraju ovog odeljka. U nekim slučajevima obuka i druge aktivne mere pomogle bi dugotrajno nezaposlenima i drugim ugroženim radnicima da nađu posao. Neke osobe koje su, u stvari, isključene sa tržišta rada imale bi koristi od obuke i drugih aktivnih mera zapošljavanja. Na primer, iskustvo iz Mađarske pokazuje neke obećavajuće pristupe u promovisanju zapošljavanja i prilika za ostvarivanja dohotka za Rome putem grantova i beskamatnih kredita. Međutim, međunarodni nalazi zasnovani na evaluaciji programa pokazuju da očekivanja moraju biti realistična. Intervencije na tržištu rada ne mogu prevazići ozbiljne nedostatke u obrazovanju ili diskriminaciju zato se tim preprekama, tamo gde postoje, treba pozabaviti ukoliko postoji želja da se situacija sa zapošljavanjem ugroženih grupa poboljša. Za omladinu su potrebne posebne mere da bi se olakšale sadašnje teškoće u vršenju tranzicije na tržište rada. Poboljšanje rezultata zapošljavanja mladih biće dugotrajni izazov u koji spada stvaranje boljeg okruženja za otvaranje novih radnih mesta i sistem obrazovanja koji proizvodi mlade ljude bolje prilagođene potrebama tržišta. Međutim, kreatori politike ne mogu da čekaju na ta konačna rešenja. Mladi ljudi (sa ostalim isključenim grupama) biće glavni korisnici smanjenog poreza po osnovu radnog odnosa za posao sa malom platom. Takođe treba razmotriti tranzicione programe kao što je stažiranje, iako treba dobro proučiti do koje mere su ti programi rentabilni. xiv

25 3. Proširenje pokrivenosti i efikasnosti socijalne zaštite radnika Zadatak dovršavanja smanjenja državnih i društvenih preduzeća, te postepenog ukidanja Socijalnog programa treba što je pre moguće izvršiti do kraja. To je bitan preduslov za uključivanje u ozbiljnu reformu mreže socijalne zaštite radnika. Kao što smo na više mesta u ovom izveštaju naglasili, to je težak i skup proces. Kad se Socijalni program bude postepeno ukinuo i završio, resursi će biti na raspolaganju za preraspodelu drugim nezaposlenim i ugroženim radnicima. Obim dodatnih resursa za osiguranje u slučaju nezaposlenosti i za programe aktivnih mera zapošljavanja takođe će se povećati kad se evidencija NSZ-a pročisti. Reforme u administriranju sistema osiguranja u slučaju nezaposlenosti proširiće delokrug i efikasnost kako podrške prihodima tako i aktivnim programima na tržištu rada. Raščišćavanje zaostataka u isplatama osiguranja u slučaju nezaposlenosti proširiće pokrivenost sistema, a takođe eliminisati jednu od motivacija za neformalni rad. Prihodi od doprinosa su se popravili nakon promena u Zakonu o doprinosima za socijalno osiguranje iz Kako se baza naplate za osiguranje u slučaju nezaposlenosti širi, finansijski aspekt sistema trebalo bi da krene ka zdravijoj osnovici u budućnosti. Potrebno je značajno unaprediti kapacitet za implementaciju aktivnih programa na tržištu rada koji funkcionišu na osnovu ekonomičnosti. Sadašnji veoma limitirani kapacitet NSZ-a da obezbedi aktivne programe na tržištu rada poboljšaće se kad se oslobodi više resursa nakon postepenog ukidanja Socijalnog programa, pročišćavanja evidencije nezaposlenih i finansijskog stabilizovanja osiguranja u slučaju nezaposlenosti. Dva važna koraka koja treba preduzeti u kratkom roku su (i) upotrebiti deo bilo kojih postojećih dodatnih resursa da bi se ojačala prva linija podrške nezaposlenim radnicima koju pruža NSZ i (ii) podstaći privatne davaoce usluga pri zapošljavanju. Dugoročno, Srbija treba da razvije kapacitete za realizovanje rentabilnih programa za aktivne programe na tržištu rada koji će se organizovati za nezaposlene radnike. Kreatori politike će morati da budu realistični u proceni koje aktivne mere mogu biti realizovane: oni nisu lek za sve, kad je velika nezaposlenost u pitanju. Međutim, dobro ciljani i pažljivo osmišljeni programi mogu da poboljšaju izglede za zapošljavanje učesnika. Precizan monitoring i evaluacija potrebni su da bi se limitirani resursi koje Srbija ima raspodelili na intervencije koje funkcionišu na osnovu rentabilnosti. Treba ohrabrivati privatne agencije da i one konkurišu za izvođenje programa. Programi aktivnih i pasivnih mera zapošljavanja treba da budu usredsređeni na one koji aktivno traže posao. To zahteva sistem socijalne pomoći siromašnima koji funkcioniše. Resursi koji stoje na raspolaganju za naknade za nezaposlenost i za programe aktivnih mera zapošljavanja moraju se koristiti za pružanje podrške radnicima u privremenom prilagođavanju, dok ne nađu novi posao. Taj zadatak se razlikuje od zadatka da se obezbedi mreža socijalne zaštite za siromašne. Međutim, sistem socijalne pomoći koji funkcioniše predstavlja bitnu dopunu programima za zapošljavanje. Trenutno je mreža socijalne pomoći u Srbiji slaba i ima veoma ograničenu pokrivenost. Potrebne su reforme da bi se poboljšao njen uticaj, efikasnost i bolje razumevanje. 2 U njih spadaju (i) jačanje mreže socijalne zaštite za najsiromašnija domaćinstva pomeranjem slabo ciljanih programa na dobro ciljani program materijalnog obezbeđenja porodice (MOP) i daljim poboljšanjem targetiranja putem tretiranja novih pristupa za identifikaciju siromašnih; (ii) delotvornije i rentabilnije održavanje obuke modernizacijom informacionih sistema i ažuriranjem podataka; (iii) poboljšanje razumevanje usluga i naknada i planiranje decentralizacije uz pomoć jačanja kapaciteta lokalnih vlada za davanje naknada i pružanje usluga, kao i kapacitete centralne vlade za nadgledanje kvaliteta i kapitala; i najzad (iv) konsolidovanje dva osnovna programa ciljanih nadoknada, MOP i dečji dodaci, da bi se poboljšala opšta delotvornost sistema. Ove 2 Ove preporuke i temeljna analiza predstavljeni su u izveštaju o socijalnoj pomoći i dečjoj zaštiti (Svetska banka 2006b). xv

26 reforme treba preduzeti u okviru postojećeg budžeta za socijalnu zaštitu, te uz uštede koje se mogu napraviti u dužem periodu vremena iz koristi dobijene zbog povećanja efikasnosti. xvi

27 POGLAVLJE 1: UVOD A.. Isttorri I ijatt 1. Uspeh reformskog procesa u Srbiji u velikoj meri zavisi od otvaranja novih i boljih radnih mesta. Zaposlenje je osnovno sredstvo pojedinaca za doprinos privrednom razvoju društva i učestvovanje u koristi koju taj razvoj donese. Osim toga, politička podrška održivom reformskom procesu je nesigurna u društvima u kojima opstaje velika nezaposlenost i u kojima je previše građana isključeno iz mogućnosti da budu produktivni na tržištu rada. Kao i druge zemlje koje traže svoje mesto u Evropskoj Uniji, i Srbija će morati da pokaže jako tržište rada, kao ključnu kvalifikaciju za konačni pristup Uniji. 2. Kao i većina nekadašnjih zemalja sa planiranom privredom, i Srbija prolazi kroz tešku tranziciju od zagarantovanog stalnog zaposlenja do modela zapošljavanja koji se zasniva na tržištu. U celoj Istočnoj Evropi broj onih koji su ostali bez posla je velik, jer su njihove privrede prolazile kroz masovno restrukturiranje. Čak i kad je privredni rast ponovo postignut u mnogim delovima regiona, njega nije sledilo otvaranje novih radnih mesta, osim u zemljama koje su bile vodeće u reformama. Veći učinak u zapošljavanju svuda u regionu zahtevaće delotvorno dovršavanje reformi okrenutih ka tržištu, kako unutar tako i izvan tržišta rada Pored toga, zbog političkih događanja, Srbija tek sada pokušava da dostigne uspešnije reformatore. Iako je situacija na tržištu rada u Srbiji dobrim delom nalik na šire iskustvo zemalja u tranziciji, ima nekih faktora specifičnih za ovu zemlju koje je na neki način čine jedinstvenom. Kao deo SRJ Srbija je imala drugačije nasleđe zapošljavanja nego što je to bio slučaj u drugim bivšim socijalističkim državama (videti Okvir 1.1). Što je još važnije, za razliku od većine drugih zemalja u regionu, a pogotovo za razliku od uspešnih reformatora, tranzicija Srbije je zakasnila zbog političkih događanja tokom 90-tih godina prošloga veka. Iako je tokom proteklih nekoliko godina savremeni pravni i institucionalni okvir konačno postavljen na svoje mesto, da bi se regulisalo tržište rada, on u stvarnosti još uvek nije pustio korene, tako da je i dalje nestabilan (čemu svedoče česta uvođenja novih zakona i amandmani na postojeće). Okvir 1.1: Jedinstveni sistem zapošljavanja u bivšoj Jugoslaviji Današnju situacija zapošljavanja u Srbiji oblikovalo je posebno nasleđe tržišnog socijalizma, sistema koji je primenjivan u Jugoslaviji od ranih 50-tih prošloga veka. Ovaj model je bio jedinstven među bivšim socijalističkim zemljama. Njegove osnovne karakteristike su bile društveno vlasništvo proizvodnih sredstava i radničko samoupravljanje. Društveno vlasništvo je značilo da se vlada direktno meša u donošenje odluka u preduzećima, kao i da ograničava njihovo raspolaganje kapitalom. Radničko samoupravljanje je značilo da su radnici učestvovali u donošenju odluka u preduzeću, te da su učestvovali i u donošenju odluka u drugim oblastima (na primer, u lokalnim vladama i socijalnim ustanovama). Što se tiče politike zapošljavanja, preduzeća su imala oštra ograničenja u korišćenju i raspodeli radne snage. U užem smislu, radnici su imali osigurana radna mesta; preduzeća su bila primorana da zapošljavaju; takođe, postojale su velike restrikcije u pogledu skraćenog radnog vremena i rada na određeno vreme, kao i preraspodelu osoblja. To je dovelo do visokog stepena zaštićenosti radnog mesta i opšte rigidnosti, kao i do ogromnog nagomilavanja radne 3 Ove teme su detaljno razrađene u nedavno završenoj analizi tržišta rada u Evropi i Centralnoj Aziji (Svetska banka 2005a). 1

28 snage. Što se tiče nadoknada, Vlada je držala pod kontrolom ukupni fond plata dok su radnici odlučivali kako će se on distribuirati unutar preduzeća, kao na osnovu rada tako i prema kriterijumima solidarnosti. Osnove sistema počele su da se menjaju krajem 80-tih prošloga veka, kad je usvojen Zakon o preduzećima, a Zakon o osnovnim pravima koja potiču iz radnog odnosa (Zakon o radu). Međutim, tokom 90-tih proces reformi bio je ozbiljno ometen zbog političkih događanja. To istorijsko nasleđe sistema samoupravljanja preduzećima još uvek se oseća kroz veoma jaku zaštitu koja se pruža onima koji rade u državnim proizvodnim preduzećima i u javnim servisima. Pored ovih institucionalnih razlika, Jugoslavija je bila jedinstvena i u smislu stvarnih rezultata na tržištu rada. Za razliku od ostalih socijalističkih zemalja, Jugoslavija je priznavala postojanje otvorene nezaposlenosti tokom 50-tih godina prošloga veka, ali se ona držala na niskom nivou sve do početka 70-tih, kad je stopa nezaposlenosti iznosila oko 3%. Značajno je da su javne službe za zapošljavanje ustanovljene u Srbiji pod imenom Javna berza rada. Reforme iz polovine 60-tih, koje su naglasak stavile na racionalnije korišćenje radne snage, obuzdale su rast zapošljavanja. Početkom 80-tih stopa nezaposlenosti dostigla je 9%, da bi se krajem 80-tih popela na 12%. Druga karakteristika jugoslovenskih tržišta rada bio je masovni egzodus radnika u Zapadnu Evropu, što je sprečilo brže povećanje nezaposlenosti. 80-tih godina prošloga veka broj radnika migranata iznosio je više od Izvor: Svetska banka (1991) 4. Trenutni indikatori tržišta rada povećavaju broj problema, a na horizontu se pojavljuju novi izazovi. Prema novim procenama koje su predstavljene u ovom izveštaju, samo 51% radno aktivne populacije bilo je zaposleno u godini. To je ispod stope zapošljavanja u mnogim zemljama u regionu, a prilično ispod stope zapošljavanja u zemljama članicama EU. Uprkos relativno snažnom privrednom rastu proteklih godina, izgleda da zapošljavanje opada. Prema podacima iz Ankete o radnoj snazi ukupna zaposlenost u bila je za skoro niža nego u godini. Ovaj porast broja lica bez posla barem delimično odslikava veliki broj onih koji su ostali bez posla zbog restrukturiranja preduzeća. Stopa nezaposlenosti u je iznosila skoro 22%, što spada u najveće u regionu. Pored toga, oko 80% nezaposlenih radnika bilo je bez posla više od godinu dana. Status na tržištu rada je značajna determinanta ekonomske dobrobiti, a biti nezaposlen, biti u neformalnom sektoru, ili raditi neki drugi loš posao snažno se povezuje sa siromaštvom. Mladi ljudi imaju posebno loše rezultate na tržištu rada. Skoro polovina (48%) radne snage između 15 i 24 godine u bila je nezaposlena. Za izvesne grupe, uključujući Rome, izbeglice i interno raseljena lica postoji opšti problem isključenosti sa tržišta rada. Tokom narednih nekoliko godina mogu se očekivati dalji pritisci na tržište rada, kao rezultat restrukturiranja još većeg broja državnih i društvenih preduzeća. 5. Vlada je pravilno dala prioritet važnosti zapošljavanja i u smislu borbe protiv siromaštva i u smislu davanja podrške privrednom rastu. Otvaranje većeg broja kvalitetnijih radnih mesta predstavlja izričit prioritet za Vladu. Glavni stubovi Strategije za smanjenje siromaštva direktno su povezani sa ovim ciljem tako što se pridržavaju uslova za dinamičan i nepristrasan rast koji će stvoriti radna mesta, promovišući zapošljavanje među siromašnima, podržavajući ponovno zapošljavanje onih koje je pogodilo restrukturiranje, te jačajući ugrožene grupe da bi mogle da se odmaknu od siromaštva sticanjem novih veština (Vlada Republike Srbije 2003.). 6. Vlada je razvila svoju prvu Nacionalnu strategiju zapošljavanja, zasnovanu na viziji konvergencije sa Evropom i konačnom pristupanju Evropskoj Uniji. Nacionalna strategija zapošljavanja 2

29 pokriva period od do godine (Vlada Republike Srbije 2005.). Ova strategija, široko uzev, prati ciljeve Evropske strategije zapošljavanja, sa vizijom konvergencije sa EU. Osnovni principi Strategije su (i) pristup zapošljavanju na regionalnoj osnovi; (ii) priznavanje da je zaposlenje multisektoralno pitanje koje se odnosi na mnoge oblasti politike; (iii) važnost socijalnog dijaloga i socijalnog sporazuma i (iv) upravljanje napredovanjem prema merljivim indikatorima. 7. Uvedene su neke značajne reforme da bi se modernizovalo tržište rada i da bi se odmaklo od tradicionalnog sistema zapošljavanja. Novi Zakon o radu usvojen je On je modernizovao mnoge aspekte regulative tržišta rada i otklonio mnoge anahrone karakteristike starog modela zapošljavanja. Revizija Zakona o radu izvršena je 2005, što je učinilo da regulativa tržišta rada bude više u skladu sa standardima EU; međutim, takođe je poništila neke reforme liberalizacije iz zakona Sveobuhvatna reforma oporezivanja uvedena je Socijalni program je usvojen 2002, da bi se olakšao proces otpuštanja širokih razmera zbog privatizacije i restrukturiranja preduzeća. Zakon o osiguranju zaposlenih i u slučaju nezaposlenosti usvojen je 2003, s namerom da se pooštri sistem davanja naknada za nezaposlenost i da se modernizuju aktivni programi na tržištu rada. Strategija promene za Nacionalnu službu zapošljavanja odobrena je Međutim, u ovom izveštaju se zaključuje da će dalje reforme kako unutar tako i izvan tržišta rada biti neophodne da bi se učinak zapošljavanja u Srbiji znatno popravio. Zapošljavanje predstavlja kompleksni izazov za svaku vladu, zato što otvaranje novih radnih mesta inherentno predstavlja muktisektoralnu pojavu u koju spadaju ne samo politika tržišta rada nego i zdrave makro politike, povoljno poslovno okruženje, politike dobrog obrazovanja i delotvoran okvir socijalne zaštite. Makroekonomska neizvesnost, blisko povezana sa političkom neizvesnošću, veoma je relevantna za perspektivu zapošljavanja ove zemlje. Poslovna klima je takođe bitna. Iako je u nedavnom izveštaju Poslovanje (Doing Business 2006) Srbija i Crna Gora identifikovana kao vrhunski reformator u svetu ona je, u ukupnom rangiranju u smislu lakoće poslovanja još uvek samo na 92 mestu, od 155 zemalja koje su bile uključene u taj izveštaj (Svetska banka 2005b). 9. U ovom izveštaju se navodi set prioriteta za reforme koje su direktno povezane sa tržištem rada, a koje treba da prati povoljnije ekonomsko i poslovno okruženje. Analiza ističe kojim putem treba ići napred da bi se stvorio okvir politike tržišta rada koji će u Srbiji omogućiti otvaranje većeg broja novih i boljih radnih mesta. Na Tabeli 1.1 sumirani su najveći izazovi tržišta rada, glavni nalazi, kao i predložene kratkoročne i dugoročne reforme. Reforme politike detaljno su razrađene u osvrtu na ovaj izveštaj. Tabela 1.1: Sažetak glavnih nalaza i opcija reforme politike Glavni nalazi Akcija Opcije politike (na tržištu rada) (na tržištu rada) kratkoročne dugoročne 1. Odsustvo rasta zaposlenosti Zapošljavanje se Poboljšanje opšte smanjuje; stopa klime za otvaranje zaposlenosti iznosi novih radnih mesta samo 51%; putem: Nezaposlenost (i) Eliminisanja iznosi oko 22% i regresivnosti u sistemu raste i dalje oporezivanja po Skoro 30% onih koji osnovu radnog odnosa rade za platu su u neformalnom sektoru Ekonomsko Uvesti oslobođenje od poreza na prihod od plate Sniziti osnovicu za doprinose i povećati plafon doprinosa za socijalno osiguranje Najzad eliminisati porez na prihod od plate i uvesti integrisani lični porez na prihod Smanjiti poreze po osnovu radnog odnosa (nakon što se popravi 3

30 Glavni nalazi okruženje i poslovna klima predstavljaju ograničenja Neke politike tržišta rada takođe predstavljaju prepreke 2. Isključenost sa tržišta rada 80% nezaposlenih je u tom statusu duže vreme (>1 godina) Stopa nezaposlenosti kod žena iznosi 27% Stopa nezaposlenosti mladih iznosi skoro 50% U ugroženim manjinama stopa nezaposlenosti je izuzetno visoka, a zarade su veoma niske Akcija Opcije politike (na tržištu rada) (na tržištu rada) kratkoročne dugoročne fiskalna situacija u planovima socijalne zaštite) (ii) Unapređenja administriranja Zakona o radu i pravne reforme (iii) Podizanja kvaliteta radne snage Proširiti pristup poslovima putem: (i) Eliminisanja podsticaja da se period registracije produži (ii) Boljeg pristupa obrazovanju i obuci, pogotovo za ugrožene grupe (iii) Poboljšanja tranzicije škola-posao 3. Neefikasna socijalna zaštita za radnike Socijalni program apsorbuje veliki deo sredstava Sistem NSZ-a se veoma malo slaže sa stvarnom nezaposlenošću Osiguranje u slučaju nezaposlenosti štiti veoma mali broj nezaposlenih Zaostaci u isplati Poboljšati socijalnu zaštitu putem: (i) Dovršavanja prilagođavanja radne snage u privatizaciji (ii) Reforme administriranja sistema osiguranja u slučaju nezaposlenosti (iii) Izgradnje kapaciteta za aktivne Pojačati kapacitete za primenu i tumačenje Zakona o radu Pojednostaviti pravila o naknadama Reformisati program rada srednjoškolskog obrazovanja Razdvojiti evidentiranje od pristupa osiguranju Bolji monitoring NSZ-a pri pokušajima da se nađe posao Dati podsticaj da se poveća broj onih koji obezbeđuju obuku Podsticaji za marginalizovane grupe Reforme oporezivanja po osnovu radnog odnosa (videti u tekstu gore) Uvesti programe za ulazak mladih na tržište rada Reforme oporezivanja po osnovu radnog odnosa (videti u tekstu gore) Završiti Socijalni program Eliminisati zaostatke Unaprediti vođenje evidencije Dodatni resursi za osnovnu podršku koju Reformisati odredbe u Zakonu o radu koje se odnose na otpremnine i ugovore na određeno vreme Reformisati program rada za osnovno obrazovanje, obrazovanje nakon srednje škole i doživotno učenje Skratiti maksimalno trajanje osiguranja u slučaju nezaposlenosti Reforme obrazovanja (videti u tekstu gore) Monitoring i evaluacija 4

31 Glavni nalazi osiguranja u slučaju nezaposlenosti Podrška koja se pruža se kroz aktivne programe na tržištu rada je mala Akcija Opcije politike (na tržištu rada) (na tržištu rada) kratkoročne dugoročne programe na tržištu rada (iv) Usredsrediti aktivno i pasivno programiranje na nezaposlene i ugrožene radnike pruža NSZ Ohrabriti privatne provajdere Eliminisati iz evidencije NSZ-a one koji ne traže posao, putem poboljšanog monitoringa i razdvajanja upisa u evidenciju od pristupa osiguranju (videti u tekstu gore) Povećati resurse za aktivne programe na tržištu rada zasnovane na učinku Povećati efikasnost, targetiranje i uticaj socijalne pomoći da bi se pružila podrška onima koji nisu podobni za programe zapošljavanja B.. Okvirr i sttrruktturra izvešttaj i ja 10. Ovaj izveštaj o tržištu rada pridržava se multisektoralnog pristupa za analiziranje i tumačenje situacije u zapošljavanju. Ovaj izveštaj prepoznaje da se problemu otvaranja novih radnih mesta može pristupiti samo kroz sveobuhvatnu strategiju koja ima i ekonomske i socijalne elemente i koja se bavi kako ponudom radne snage tako i potražnjom. Okvir za analizu sagledava implikacije za zapošljavanje u makroekonomskom učinku Srbije, investicionu klimu, politike i institucije tržišta rada, obrazovanje i veštine, kao i mrežu socijalne zaštite za radnike. To se naziva MILES okvir, što je akronim koji u sebi sadržava sažetak svih tih pet determinanti za učinak rada (Tabela 1.2). Procenom svih faktora, ova analiza može utvrditi obavezujuća ograničenja za otvaranje novih i boljih radnih mesta, te na taj način identifikovati prioritete politike. Tabela 1.2: MILES okvir za poslove (Macroeconomic conditions) Makroekonomski uslovi (Investment climate) Investiciona klima (Labor market policies and institutions) Politike i institucije tržišta rada (Education and skills) Obrazovanje i veštine (Safety net for workers) Mreža socijalne zaštite Pitanja politike Uslovi za razvoj Makroekonomska stabilnost Regulatorno okruženje Transparentnost Vlade Porezi Finansiranje Infrastruktura Pravno okruženje Regulativa tržišta rada Određivanje plata Troškovi koji se ne odnose na plate Osnovno obrazovanje Više obrazovanje Obuka i doživotno učenje Podrška prihodima Aktivna politika tržišta rada 11. U novi analitički doprinos ovog izveštaja spada i savremena, detaljna empirijska procena trendova na tržištu rada u Srbiji, kao i diskusija o politici koja je posebno usredsređena na reforme 5

32 tržišta rada. Pridržavajući se multisektoralnog pristupa, ovaj izveštaj se u velikoj meri oslanja na postojeći rad Banke u oblasti makroekonomske politike, investicione klime, te obrazovanja i veština. 4 Nova analiza je koristila i rad na socijalnoj zaštiti koji je u toku, a koji je pripremljen zajedno sa ovim izveštajem Ovaj izveštaj je organizovan na sledeći način. Naredna dva poglavlja daju kvantitativnu analizu tržišta rada, koja se zasniva na Anketama o radnoj snazi (ARS) iz i Poglavlje 2 predstavlja osvrt na tekuće uslove i proučava trendove od pa nadalje. U Poglavlju 3 dublje ćemo proučiti niz posebno važnih pitanja koja se odnose na tržište rada: dugotrajna nezaposlenost; situacija u kojoj se mladi nalaze na tržištu rada; neformalnosti i fleksibilnost; i određivanje plata. U tri poglavlja nakon toga primenjuje se multisektoralni MILES okvir da bi se objasnila situacija koja se odnosi na zaposlenost, te koje prepreke postoje u otvaranju većeg broja novih i boljih radnih mesta. U Poglavlju 4 proučava se kontekst tržišta rada, uključujući makroekonomsko okruženje, investicionu klimu i obrazovanje i veštine radne snage. U Poglavlju 5 okrećemo se ka faktorima unutar tržišta rada koji utiču na zapošljavanje regulativa tržišta rada i troškovi rada. Najzad, u Poglavlju 6 razmatra se socijalna zaštita radnika. Ovamo spada i analiza o prilagođavanju radne snage, što proističe iz privatizacije i restrukturiranja preduzeća, a tu je i procena politike aktivnog i pasivnog tržišta rada. 4 On se posebno poziva na najnoviji Program za ekonomski rast i zapošljavanje u Srbiji (Svetska banka, 2004a), najnoviju procenu siromaštva (Svetska banka 2003), Izveštaj Poslovanje (Svetska banka 2005b), Istraživanje poslovnog okruženja i ekonomskih performansi (sa EBRD) i Procenu investicione klime u Srbiji (Svetska banka, 2004b). 5 Izveštaj o socijalnoj zaštiti se posebno osvrće na socijalnu pomoć i dečju zaštitu. On proučava ciljeve i troškove programa; pokrivenost i targetiranje, kao i pitanja vezana za pružanje usluga i decentralizaciju. Videti Svetska banka (2006b). 6

33 POGLAVLJE 2: TRENDOVI NA TRŽIŠTU RADA 13. Ovo Poglavlje daje pregled razvoja tržišta rada. Nažalost, zbog nedostatka podataka teško je tačno proceniti trendove pre Međutim, otada su Ankete o radnoj snazi iz i u znatnoj meri poboljšale situaciju. Čak i pored obnavljanja privrednog rasta zapošljavanje je opalo, a nezaposlenost je visoka i čini se da još raste. Tokom narednih nekoliko godina može se očekivati dalji pritisak na tržište rada, jer se proces restrukturiranja preduzeća nastavlja. Isključenje sa tržišta rada za mnoge radnike predstavlja ozbiljan problem, kad postanu nezaposleni, kad ostanu bez posla tokom veoma dugih vremenskih perioda. Omladina (pogotovo mlade žene) imaju veoma slabe rezultate u zapošljavanju. U stvari, početnici u poslu čine skoro polovinu od ukupne nezaposlenosti. Manje obrazovani se takođe suočavaju sa velikim brojem problema na tržištu rada. Čak i posle reformi u Zakonu o radu, fleksibilni oblici ugovaranja (skraćeno radno vreme i privremeni rad) skoro i da ne postoje. Fleksibilnost se postiže kroz neformalno zapošljavanje. A.. Najnovijii rrazvoj jii na ttrrži išttu rrada 14. Od naovamo su Ankete o radnoj snazi (ARS) doprinele poboljšanju informacija koje su dostupne za analiziranje trendova na tržištu rada. Ovaj odeljak se u opisivanju najnovijih uslova na tržištu rada oslanja na Ankete o radnoj snazi (ARS) iz i Anketa je opisana u Okviru 2.1. Od se Savezni zavod za statistiku, a kasnije Republički zavod za statistiku (RZS), u svojim publikacijama o nacionalnoj statistici radne snage oslanja na ARS. Treba napomenuti da su procene za u ovom odeljku zasnovane na kalkulacijama Svetske banke, koja ih je napravila koristeći definiciju starosti radno sposobnog stanovništva koja se razlikuje od one koja je korištena za zvaničnu statistiku koju izdaje Vlada, a koja je navedena u narednom odeljku o dugoročnim trendovima. 6 Od ARS se u velikoj meri pridržava metoda Eurostata, što je poboljšalo kvalitet procene radne snage u zemlji. Međutim, međunarodno iskustvo, kao i iskustvo iz zemalja Istočne Evrope, još uvek dovodi u pitanje pouzdanost indikatora tržišta rada, čak i kad isti potiču iz dobro urađenih anketa o radnoj snazi. Ovo je naročito slučaj u zemljama u kojima je neformalni sektor velik, administrativni kapaciteti statistike još uvek u razvoju, i u kojima na izveštavanje mogu uticati podsticaji udruženi sa programima Vlade. Da navedemo samo jedan primer: teško je razumeti kako niske stope zaposlenosti i tako dugački periodi nezaposlenosti (dokumentovano kasnije) mogu da koegzistiraju sa relativno slabim mrežama socijalne zaštite u Srbiji. Uprkos toj nedoumici, ARS predstavlja najbolji izvor podataka o situaciji na tržištu rada u ovoj zemlji, tako da ćemo ga u ovom izveštaju sve vreme koristiti. 6 Definicija koju koristi Zavod za statistiku je starost 15 godina i više, dok Svetska banka koristi međunarodni standard za starost od godine. Ova definicija isključuje one od 65 godina i starije. Razlika u stvarnosti nije previše značajna zato što, prema podacima ARS-a iz 2005, 89% pripadnika ove grupe nije uključeno u radnu snagu. Ostatak čine skoro u potpunosti ili samozaposleni (63%) ili neplaćeni porodični radnici (28%). 7

34 Okvir 2.1: Anketa o radnoj snazi (ARS) Anketa o radnoj snazi (ARS) sprovodi se jednom godišnje od Godine prilagođeni su uzorkovanje, dizajn i opšta metodologija, da bi bili u skladu sa definicijama Eurostata. Za poređenje dve ankete videti Okvir 2.5. Anketama u i pokriveno je odnosno pojedinaca. Podaci su reprezentativni na nacionalnom nivou, za gradska i ruralna područja, te na nivou tri mikro regiona (Beograd, Centralna Srbija i Vojvodina). Uzorak je izvučen iz Popisa 2002, prema nacrtu dvofaznog slučajnog uzorka. Primarne jedinice uzorkovanja bili su nabrojani okruzi, a krajnje jedinice uzorkovanja domaćinstva. Podaci se prikupljaju oktobra svake godine. U module ankete uključeni su demografija, obrazovanje, migracija, učešće na tržištu rada, kao i subjektivna percepcija socijalne zaštite. Modul tržišta rada tokom dve godine prikuplja informacije o statusu tržišta rada, potrazi za poslom, zaposlenju, zanimanju, sektoru aktivnosti, naknadi, vrsti poslodavca, radnog staža u tom preduzeću, veličini firme i radnom vremenu. Nedostatak ove ankete je što nisu prikupljane informacije o evidentiranju za socijalno osiguranje; to ima implikacije za našu analizu o neformalnosti na tržištu rada, zato što evidentiranje obično obezbeđuje veoma dobar indikator za neformalni rad za platu. U ARS-ima iz i svim zaposlenim pojedincima (uključujući poslodavce i samozaposlene) u formalnom i neformalnom sektoru postavljeno je pitanje koliko je iznosila njihova poslednja neto plata u gotovini. Međutim, zbog nedovoljne pouzdanosti podataka o zaradi vlasnika i samozaposlenih, ova studija se bavi samo zaradama onih koji rade za platu. Sva domaćinstva koja su učestvovala u anketi korišćena su kao okvir za uzorak Grubo uzevši, oko tri četvrtine pojedinaca koji su bili intervjuisani u ponovo su bili intervjuisani u panelu ( pojedinaca). Nije se išlo za pojedincima koji su napustili svoja prvobitna domaćinstva i stekli nova nego su oni zamenjeni drugim ispitanicima. To implicira probleme smanjenja broja ispitanika, iako treba primetiti da u ovom kontekstu migranti ne predstavljaju važnu grupu. Izvesna nadopuna uzorka izvršena je Da bi uzorak iz bio reprezentativan na nivou zemlje kao i na regionalnom nivou, RZS je izvršio izvesno ponovno povećanje (za određeni faktor). Međutim, promene u populaciji nisu uzimane u obzir. Tabela 2.1. u aneksu daje glavne varijable koje smo koristili za analizu ARS podataka. 15. Prema procenama ARS-a, stopa nezaposlenosti je visoka i čini se da se znatno pogoršala od do Prema podacima iz ARS-a stopa nezaposlenosti po MOR-u (međunarodni standard) porasla je sa 19,5% na 21,8%, od oktobra 2004 do oktobra Taj porast nije uzrokovalo povećano učešće radne snage (koje se zapravo smanjilo) nego gubitak posla, jer je zaposlenje opalo za više od dva odsto (Tabela 2.1). 7 S obzirom da postoji mogućnost smanjenja broja ispitanika i da bi karakteristike tržišta rada najverovatnije bile u korelaciji s tim smanjenjem, analiziramo iste indikatore koristeći panel podatke (tj. ukupne podatke o pojedincima koji su anketirani obe godine). Slični rezultati se dobijaju i kad se koriste panel podaci (stopa nezaposlenosti u iznosi 18,4%, a u godini 21,3%). 8

35 Tabela 2.1: Indikatori tržišta rada, odraslo stanovništvo starosti godine, Ukupno Muškarci Žene Ukupno Muškarci Žene Stopa učešća u radnoj snazi Stopa zaposlenosti Stopa nezaposlenosti prema MOR-u Dugotrajna nezaposlenost Definicije u Aneksu Tabele Procenat nezaposlenih pojedinaca koji su nezaposleni godinu dana i duže. Izvor: ARS 2004/ Uprkos privrednom rastu tokom protekle dve godine, izgleda da je zapošljavanje smanjeno. Ovo tržište rada deli mnoge tipične karakteristike sa ekonomijama u tranziciji (videti Tabelu 2.2 niže); pored visoke nezaposlenosti otvaranje novih radnih mesta odvija se veoma sporo. Smanjenje zapošljavanja u periodu izgleda da je deo dugoročnijeg trenda, koji datira još od U kasnijim poglavljima razmatraćemo razloge za tako slabi učinak zapošljavanja. 17. Indikatori tržišta rada mnogo su gori od proseka EU, a stopa zapošljavanja je daleko ispod lisabonskog cilja Evropske Unije, koji iznosi 70%. Samo nešto malo više od polovine radno aktivnog stanovništva Srbije prijavljuje da je zaposleno. Ta evidencija zaostaje za boljim izvršiocima u Istočnoj Evropi (npr. Češka Republika, Slovenija, Rumunija), a u velikoj meri zaostaje za lisabonskim standardom od 70% koji je Evropska Unija usvojila kao cilj koji treba da se dostigne do (Tabela 2.2). Stopa nezaposlenosti u Srbiji je više od dvostruke od proseka u zemljama EU-15, dok u zemljama EU-10 samo Poljska i Slovačka imaju stope nezaposlenosti približno onoj u Srbiji (18,8% odnosno 18,0%). U Tabeli se takođe upoređuju indikatori tržišta rada u Srbiji (u 2004.) sa onima u drugim zemljama Jugoistočne Evrope; u većem broju aspekata Srbija se nalazi u sredini ove grupe. Tabela 2.2: Ključni indikatori tržišta rada, Zapadni Balkan, Stopa učešća Stopa zaposlenosti Stopa nezaposlenosti Dugotrajna nezaposlenost 2 Albanija 63,7 60,1 5,6 68,4 Bosna i Hercegovina 59,0 46,0 22,0 n/a Makedonija 51,2 32,0 37,2 84,5 Srbija 66,4 53,4 19,5 77,5 Crna Gora 65,1 40,6 23,0 85,0 EU-15 70,8 64,8 8,1 42,4 EU-10 65,5 56,0 13,4 53,8 1. Definicije aktivnog radnog veka razlikuju se po zemljama. 2. Udeo nezaposlenih u trajanju od 12 meseci ili duže. Za Crnu Goru zasniva se na evidentiranom broju nezaposlenih. Izvor: MOR za Makedoniju. Eurostat za EU. Za ostale zemlje procena Svetske banke. 18. Status na tržištu rada je u snažnoj korelaciji sa ekonomskim blagostanjem. U najnovijem ažuriranom izveštaju Svetske banke (2006a) o siromaštvu otkriva se bliska povezanost između siromaštva i tržišta rada. Koristeći podatke iz Pregleda budžeta domaćinstava 2005, analiza otkriva da stopa 9

36 siromaštva nezaposlenih i neaktivnih (ne uključujući studente i penzionere) iznosi mnogo više (15,8% odnosno 16,6%) od nacionalnog proseka od 9,4%. Zaposleni imaju relativno nisku stopu siromaštva (5,4%), koja je u padu od Kvalitetniji dokazi iz ARS-a koji se odnose na subjektivne percepcije pojedinaca o finansijskoj situaciji njihovog domaćinstva još više ističu odnos između statusa na tržištu rada i ekonomskog blagostanja (videti Okvir 2.2). Okvir 2.2: Status na tržištu rada i subjektivne percepcije finansijske situacije u domaćinstvu Status na tržištu rada nije u korelaciji samo sa objektivnim merama ekonomskog blagostanja nego i sa subjektivnim percepcijama. U ARS-u je pojedincima postavljeno pitanje šta misle o svojoj finansijskoj situaciji. Tabela niže daje jednostavan tabelarni pregled odgovora prema statusu na tržištu rada, za radno sposobno stanovništvo od godine Subjektivna percepcija finansijske situacije domaćinstva Svi Zaposleni Nezaposleni Neaktivni Veoma dobra 2,7 3,3 1,0 2,5 Uglavnom dobra 28,6 34,6 12,0 26,6 Uglavnom loša 27,0 28,3 22,9 26,8 Loša 41,7 33,8 64,1 44,2 Izvor: ARS (2005) Zavisno od statusa na tržištu rada možemo razlikovati tri različita šablona. Prvo, zaposlenost je povezana sa boljom procenom finansijske situacije domaćinstva, iako to što neko ima posao ni u kom slučaju ne garantuje da će imati i pozitivan stav. Drugo, što nije iznenađujuće, nezaposlenost je povezana sa negativnom percepcijom finansijske situacije. Najzad, izgleda da onaj ko nije deo radne snage ne mora biti u korelaciji sa bilo kakvim određenim pogledom na finansijsku situaciju. Otkriće da neučestvovanje nije povezano sa percepcijom loše finansijske situacije konzistentno je sa onim o čemu ćemo izvestiti kasnije u ovom Poglavlju. Naime, izgleda da pojedinci koji saopšte da nisu deo radne snage u stvari nisu ni zainteresovani da budu aktivni (tj. ne radi se o tome da su oni obeshrabreni). U mnogim drugim zemljama u regionu u grupi onih koji su izvan radne snage često se nalazi veliki broj prikrivenih nezaposlenih koji žele da rade ali ne traže posao prvenstveno zato što ne vide nikakvu priliku za nalaženje istog. Istinski nezaposleni radnici izgleda da se i deklarišu kao nezaposleni u ARS-u za Srbiju. 19. Stope učestvovanja, zaposlenosti i nezaposlenosti znatno su gore za žene nego za muškarce. Žene predstavljaju samo 40% od ukupnog broja zaposlenih u (Tabela 2.3). Ovo korespondira sa veoma niskom stopom zaposlenosti od 44%, što je u velikoj meri ispod lisabonskog cilja za zaposlenost žena (67%). Stope učešća žena takođe su niske. S druge strane, žene su previše zastupljene među nezaposlenima (54%), a njihova stopa nezaposlenosti je za osam procenata viša od muške. 8 Kategorije tržišta rada definisane su kao: zaposleni, samozaposleni (uključujući poljoprivrednike), nezaposleni, studenti, penzioneri i ostala neaktivna lica. 10

37 Tabela 2.3: Raspodela radno sposobnog stanovništva, zaposleni i nezaposleni prema demografskim karakteristikama, 2005 Udeo u stanovništvu starosti godina Udeo u nezaposlenosti Udeo u zaposlenosti Muškarci 49,3 45,6 58,3 Žene 50,2 54,3 40,1 Starosne kategorije ,2 23,1 7, ,1 71,6 80, ,6 5,3 13,0 Obrazovanje Manje od osnovne škole 7,4 4,0 5,4 Osnovna škola 24,1 16,9 17,2 Stručna škola 20,2 27,7 22,7 Srednja škola 35,3 40,4 36,5 Više ili visoko obrazovanje 13,0 11,0 18,2 Region Beograd 21,3 19,5 21,3 Centralna Srbija (bez Beograda) 50,9 54,6 50,4 Vojvodina 27,8 25,9 28,4 Gradsko 1 58,7 60,1 57,0 Seosko 41,4 39,9 43,0 1. Klasifikacija seosko/gradsko RSZ-a u i potiče iz Popisa Izvor: ARS (2005) 20. Rezultati tržišta rada su veoma slabi za mlade. Srbija ima krajnje nisku stopu zapošljavanja mladih (19%), a samo 36% osoba starosti godine učestvovalo je u tržištu rada u Problemi tržišta rada su posebno opterećujući za mlade žene. Tabela 2.4: Indikatori tržišta rada po starosnim grupama, Ukupno Stope učešća u radnoj snazi 65,2 35,8 82,0 39,5 Stope zaposlenosti 51,0 18,7 65,6 35,4 Stope nezaposlenosti (po definiciji MOR-a) 21,8 47,7 20,0 10,3 Dugotrajna nezaposlenost 79,0 67,8 82,5 81,6 Izvor: ARS (2005) 21. Iako stope nezaposlenosti mladih imaju tendenciju da budu visoke u većini zemalja, one su u Srbiji izuzetno visoke. Stopa nezaposlenosti mladih u godini iznosila je 48%. Osim toga, početnici u poslu čine skoro polovinu ukupno nezaposlenih, a 78% mladih nezaposlenih su početnici u poslu. Ovaj problem se detaljnije analizira u Poglavlju 3 i baca svetlo na vezu između nezaposlenosti mladih i rezultata obrazovanja. 11

38 22. Obrazovaniji radnici imaju povoljnije rezultate zapošljavanja; ipak, stopa nezaposlenosti čak i onih sa višim i visokim obrazovanjem prilično je visoka. Uopšteno gledajući, obrazovanje je povezano sa boljim rezultatima. Pojedinci koji imaju više ili visoko obrazovanje imaju najviše stope učešća u radnoj snazi i zapošljavanju, te najniže stope nezaposlenosti. Ipak, njihova stopa nezaposlenosti u je još uvek prilično visoka, sa 14,4%. Radnici sa osnovnim obrazovanjem ili nezavršenom osnovnom školom imaju najnižu stopu učešća u radnoj snazi i zapošljavanju, a među nezaposlenima iz te kategorije izuzetno visok procenat traži posao već godinu dana ili duže. U stvari, najveća stopa nezaposlenosti je kod lica koja su završila stručne škole ili gimnazije opšteg smera. Stope učešća u radnoj snazi Tabela 2.5: Indikatori tržišta rada po nivoima obrazovanja, 2005 Manje od osnovne škole Osnovna škola Stručna škola Srednja škola Više ili visoko obrazovanje 45,6 46,3 76,7 69,1 83,2 Stope zaposlenosti 37,8 36,3 57,2 52,8 71,5 Stope nezaposlenosti 17,2 21,6 25,4 23,6 14,4 Dugotrajna nezaposlenost Izvor: ARS (2005) 83,1 86,9 80,9 76,4 70,6 23. Isključenost sa tržišta rada je ozbiljan problem; mnogi radnici, kad jednom ostanu bez posla, veoma dugo ne mogu da nađu novi posao. Većina nezaposlenih radnika ostaje nezaposlena barem godinu dana udeo dugotrajne nezaposlenosti u iznosio je 79%. Za izvesne grupe, uključujući romske zajednice, isključenost iz mogućnosti da se dobije zaposlenje veoma je velika (videti Okvir 2.3). Kao što je prikazano na Tabeli 2.2, Srbija deli problem veoma visoke i dugotrajne nezaposlenosti sa ostalim zemljama, bivšim jugoslovenskim republikama. U sledećim poglavljima se detaljnije analizira problem dugotrajne nezaposlenosti u Srbiji. Okvir 2.3: Zapošljavanje u romskim zajednicama U srpskom društvu, kao i na tržištu rada, ima nekoliko marginalizovanih grupa, uključujući interno raseljena lica, izbeglice i romsku zajednicu. Nažalost, podaci iz anketa o radnoj snazi ne dopuštaju identifikaciju interno raseljenih lica ili izbeglica; međutim, romska zajednica se može identifikovati u ARS-u 1. Situacija na tržištu rada veoma je loša za romsku zajednicu. Podaci ARS-a za pokazuju da je 53% radno sposobnih odraslih iz romske zajednice bilo nezaposleno. Osim toga, 89% od te grupe saopštilo je da je bez posla više od godinu dana. Od onih koji su zaposleni 48% radi neformalne poslove. Obrazovanje je jedan od ključnih problema. Mnogi Romi suočavaju se sa poteškoćama u prilagođavanju zahtevima tržišta rada zato što im nedostaju obrazovne i stručne kvalifikacije i stručnost koje se traže. Obrazovni nivo Roma veoma je nizak: 89% lica starosti od i 82% lica starosti nisu završila više od osnovne škole. Pored deficita u obrazovanju, Romi se suočavaju i sa diskriminacijom pri dobijanju pristupa mnogim mogućnostima za zapošljavanje. 1 Prema Popisu iz 2002, Romi čine 1,4% stanovništva (preko 108,000 pojedinaca), dok su procene NVO i međunarodnih organizacija da procenat Roma u stanovništvu iznosi između 4-6% ( pojedinaca) (Bodewig i Setgi, 2005.). U ARS-u Romi čine oko 2% uzorka. 12

39 24. Geografski podaci ukazuju na male regionalne varijacije u stopama participacije, zapošljavanja i nezaposlenosti. Na Tabeli 2.6 prikazani su indikatori tržišta rada prema gradskimruralnim i većim regionalnim grupacijama. Stope nezaposlenosti su relativno slične između gradskih i ruralnih područja, a ni regionalne razlike nisu značajne. Stope participacije i zapošljavanja su na gradskim područjima nešto lošije. Opšte geografske sličnosti su donekle iznenađujuće s obzirom na zapaženu slabu potražnju na tržištu rada u nekim delovima zemlje. Prethodni izveštaji koji su se zasnivali na podacima iz drugih anketa takođe pokazuju razlike (npr. Svetska banka 2004a). Veće geografsko usitnjavanje moglo bi dati više detaljnijih rezultata; međutim, ARS nije reprezentativan na nižem nivou. Ako su regionalni indikatori zapošljavanja i nezaposlenosti slični, to može biti zbog plata koje odgovaraju potražnji za radnom snagom. U Poglavlju 5 videćemo da postoje značajne regionalne razlike u platama. Tabela 2.6: Indikatori tržišta rada po geografskim grupacijama, 2005 Gradske Ruralne Beograd Centralna Srbija 1 Vojvodina Stope učešća u radnoj snazi Stope zaposlenosti Stope nezaposlenosti Dugotrajna nezaposlenost bez Beograda Izvor: ARS (2005) 25. Prema ARS-u iz 2005 ukupna zaposlenost iznosila je skoro 2,6 miliona, od čega su oni koji rade za platu činili 75%. Ova brojka o zaposlenosti obuhvata sve oblike rada, uključujući one u formalnom i neformalnom sektoru. U su radnici za platu predstavljali 75% svih zaposlenih (Grafikon 2.1). Iako je teško doći do uporedne statistike iz raznih zemalja, ovo je visok udeo. Udeo samozaposlenih je nizak, 14%, a vlasnici velikih i malih preduzeća čine 4%. Definiciju tih različitih kategorija zaposlenosti videti u Aneksu Tabele 2.1. Grafikon 2.1: Raspodela zaposlenja prema statusu, ukupna privreda, 2005 Pomoć domaćinstvima 7% Vlasnici 4% Samozaposleni 14% Zaposleni 75% Izvor: ARS (2005) 26. Na samozapošljavanje otpada jedan od najnižih udela zapošljavanja u zemljama Centralne i Istočne te Jugoistočne Evrope. Indikator koji se najviše može uporediti na međunarodnom nivou tj. 13

40 indikator uloge mikro preduzeća i preduzetnika u otvaranju novih radnih mesta je udeo samozaposlenih koji nisu poljoprivrednici u ukupnom zapošljavanju koje ne uključuje poljoprivredu. Taj udeo u Srbiji iznosi samo oko 7,5%, u poređenju sa Albanijom gde iznosi 15%, Slovenijom, Mađarskom, Poljskom i Češkom Republikom sa 10% i oko 14% u OECD-u i EU-15. Ovaj nalaz otkriva da se, u poređenju sa naprednijim tranzicionim ekonomijama u regionu, napredak preduzetničkih aktivnosti do sada razvijao polako. 27. Skoro polovina svih poslova još uvek se nalazi izvan privatnog sektora. Udeo zapošljavanja u privatnom sektoru u Srbiji još uvek je mali; samo 57% od ukupnog zaposlenja pripada privatnom sektoru. Udeo zapošljavanja u državnim preduzećima iznosi 25%, a u društvenim 13%, dok je preostalih 5% zaposleno u mešanim preduzećima, zadrugama ili u preduzećima nepoznatog vlasništva. 28. Osim toga, u privatnom sektoru zaposleno je manje od polovine onih koji rade za platu. Radnici za platu uglavnom rade u javnom sektoru, a 50% je bilo zaposleno u državnim i društvenim preduzećima, u (Tabela 2.7). To je veći udeo od udela u privatnom sektoru (44%). Imajte u vidu da je rad za platu u službama koje pružaju usluge još uvek u ogromnoj meri okrenut ka državnom i društvenom sektoru, te da je samo 41% u privatnom sektoru. Iako je rad za platu izvan privatnog sektora još uvek više zastupljen nego u privatnom sektoru, podaci iz ARS-a za i ukazuju da se tranzicija odvija brzo. Udeo privatnog sektora znatno je porastao u svim sektorima, oko 5 odsto ukupno. S obzirom na program privatizacije i restrukturiranja plus smanjenje državne administracije, ovaj trend će se verovatno nastaviti. 9 Tabela 2.7: Zapošljavanje prema vlasništvu i delatnosti, Privatni sektor Državna Društvena preduzeća 1 preduzeća Ostalo Ukupno Poljoprivreda 64,4 68,1 11,4 6,9 16,3 15,4 8,0 9, Proizvodnja 42,0 51,5 16,1 15,1 31,7 24,1 10,3 9, Građevina 52,8 68,9 13,4 11,1 23,8 16,3 10,0 3, Usluge 38,3 41,1 37,5 39,8 19,2 15,3 5,0 3, Ukupno 39 44, ,4 21,6 16,9 6,5 5, Uključujući administrativne službenike Izvor: ARS Radnici za platu u privatnom sektoru manje su obrazovani od onih u drugim sektorima. Na Grafikonu 2.2 prikazano je da je verovatnije da su zaposleni u privatnom sektoru završili stručne škole ili imaju samo osnovno obrazovanje (ili manje od toga), te da je manje verovatno da su završili više škole nego radnici koji nisu u privatnom sektoru. Takođe, zaposleni u privatnom sektoru često su mlađe osobe. 9 S obzirom na značajne promene u toku jedne godine, ova analiza je urađena samo sa panel komponentom ARS-a za 2004/5, da bi se videlo šta se dogodilo sa tom istom grupom ljudi. Rezultati su slični. Zapošljavanje u privatnom sektoru poraslo je sa 38 na 41%, zapošljavanje u društvenim preduzećima smanjilo se sa 22 na 18%. Zapošljavanje u državnim preduzećima, prema panel analizi, poraslo je za 2 procenta, dok brojka koja se dobija korišćenjem poprečnog preseka podataka, iznosi svega 0,5%. 14

41 Grafikon 2.2: Raspodela radnika za platu prema vlasništvu po demografskim karakteristikama, Privatno Nije privatno Rod Ženski Muški Starost Obrazovanje Stručna škola Univerzitet Osnovno Opšta gimnazija Manje od osnovnog Region Beograd Vojvodina Centralna Srbija Izvor: ARS (2005) 30. Čak i posle reformi Zakona o radu izvršenih i 2005, fleksibilni oblici zapošljavanja po ugovoru još uvek skoro i da ne postoje. Samo oko 4% zaposlenih obično radi manje od 30 sati nedeljno (tj. skraćeno radno vreme), dok sličan broj ima privremeni posao. Postoje barem dve moguće hipoteze zašto poslovi sa skraćenim radnim vremenom i privremeni poslovi nisu rasprostranjeni u Srbiji, uprkos zakonima o radu koji ih sada dozvoljavaju. Kao prvo, pre tranzicije u Srbiji nisu postojali fleksibilni oblici zapošljavanja. Zbog toga je verovatno da, s obzirom na okasneli proces tranzicije, u zemlji još uvek postoji uvrežena tradicija punog radnog vremena. Kao drugo, s obzirom na niske plate u zemlji, zaposleni ne mogu sebi da dopuste da rade skraćeno radno vreme, zato što su troškovi života u odnosu na zarade previsoki (prevoz, ishrana, odeća, dečji vrtići itd.). Uočava se da je stopa zaposlenosti sa skraćenim radnim vremenom u Srbiji veoma niska za žene (Tabela 2.8). Tabela 2.8: Učestalost i sastav zaposlenja sa skraćenim radnim vremenom, Zaposlenje sa skraćenim radnim vremenom kao udeo u zapošljavanju Ukupno Muškarci Žene Udeo žena u zaposlenju sa skraćenim radnim vremenom Bugarska 0,7 0,4 1,0 66,5 Češka Republika 3,1 1,5 5,2 72,9 Mađarska 3,6 2,2 5,1 67,7 Poljska 12,0 7,5 17,5 65,7 Rumunija 16,4 14,3 18,6 53,6 Srbija 4,4 3,4 5,8 53,0 Slovačka 2,7 1,3 4,5 73,0 Turska 6,6 3,7 14,8 59,4 EU-15 17,4 6,6 31,2 78,6 1. Lica sa skraćenim radnim vremenom su ona koja obično rade manje od 30 sati nedeljno na svom osnovnom poslu (ne samo oni koji rade za platu) Izvor: OECD (2005), ARS (2005) za Srbiju i MOR (KILM 4. izdanje) za Bugarsku, Rumuniju i Tursku. 15

42 31. Nedostatak fleksibilnosti je takođe evidentan u broju radnih sati, jer skoro svi radnici rade 40 ili više sati nedeljno. U proseku, srpski radnici rade duže u poređenju sa mnogim drugim zemljama. Prosek radnih sati u nedelji je 44 za one koji rade za platu, a 45 za sve zaposlene pojedince. Podaci iz drugih evropskih zemalja pokazuju znatno manji broj radnih sati u nedelji. 10 Na Tabeli 2.9 vidi se raspodela radnih sati u nedelji. Većina radnika nalazi se u rubrici kada se posebno analiziraju muškarci i žene vidimo da muškarci obično imaju duže radno vreme. Ti podaci o broju radnih sati govore da se od zaposlenih u Srbiji zahteva više kroz veći broj radnih sati, a ne nužno zapošljavanjem novih lica, što se uklapa sa relativno niskim stopama otvaranja novih radnih mesta. Tabela 2.9: Broj radnih sati u nedelji, svi zaposleni i oni koji rade za platu, 2005 Broj radnih sati u Procenat nedelji Svi zaposleni Oni koji rade za platu 10 ili manje 1,1 0, ,2 1, ,8 2, ,2 63, ,5 21,9 60 ili više 17,2 11,1 Ukupno 100,0 100,0 Izvor: ARS (2005) 32. Fleksibilnosti se u stvari postiže kroz neformalno zapošljavanje. Dok je u formalnom zapošljavanju očigledno da nema mnogo fleksibilnosti, izgleda da neformalni sektor pruža fleksibilnost, ma u kakvom obliku ona postojala na tržištu rada. U sledećem Poglavlju vršimo analizu neformalnog zapošljavanja. U ovoj analizi definiše se da su u neformalno zapošljavanje uključeni (i) samozaposleni pojedinci koji nisu završili više škole; (ii) oni koji pomažu u domaćinstvu; (iii) radnici za platu u firmama sa manje od 10 zaposlenih; i (iv) vlasnici firmi sa manje od 10 zaposlenih. Prema toj definiciji, 43% od svih zaposlenih pojedinaca i 27% od onih koji rade za platu u godini bili su zaposleni neformalno. 11 B.. Dugorročni i ttrrendovi i 33. Da bi se razumeli trendovi na tržištu rada potrebni su dobri podaci; nažalost, u Srbiji ima mnogo problema u vezi sa dugoročnim podacima koji se mogu dobiti. Teško je analizirati dugoročne trendove čak i iz vremena post-miloševićevske tranzicije zbog nedostatka uporedivih (i pouzdanih) podataka tokom vremena. Kao prvo, iako su podaci ARS-a bili na raspolaganju od 1995, anketa je imala problema sa kvalitetom koji se poboljšao tek od 2004, kad je metodologija usklađena sa definicijama Eurostata. Ta promena metodologije implicira prekid u dugoročnom trendu rezultati iz vremena pre ne mogu se na pravi način porediti sa rezultatima posle te godine. Kao drugo, iako su podaci AŽSSa veoma kvalitetni, oni se mogu dobiti za samo dve godine ( ), a Svetska banka (2004a) je taj panel već detaljno analizirala. Kao treće, postoje dva izvora evidentiranih podataka: brojke u vezi sa zapošljavanjem koje daje Grupa za statistiku zapošljavanja iz RZS-a i brojke o nezaposlenosti koje daje NSZ. Kao što ćemo objasniti u tekstu niže, oba izvora mogu da predstave samo delimičnu i pomalo 10 Prema najnovijim podacima LABORSTA, prosečni broj nedeljnih radnih sati u raznim evropskim zemljama je sledeći: Litvanija 37,4; Letonija 39,6; Bugarska 33; Češka Republika 39,6; Poljska 39,8; Rumunija 39,4; Slovenija 36,5. Samo Turska ima veći broj radnih sati nedeljno (49,3). 11 Ne uključujući poljoprivrednike. 16

43 iskrivljenu sliku situacije na tržištu rada (videti Okvir 2.4). Brojke iz RZS-a se odnose samo na registrovane zaposlene u privredi, dok NSZ-ovi podaci o nezaposlenosti mogu potencijalno imati problem uzorkovanja s obzirom da za pojedince postoje mnogi podsticaji da se evidentiraju kao nezaposleni, čak i ako ne traže posao. Okvir 2.4: Opšti Problemi u merenju nezaposlenosti (i aktivnosti na tržištu rada) sa podacima o evidentiranju Jednostavno rečeno, nezaposlenost bi trebalo da se odnosi na radno sposobna lica koja ne rade (bilo formalno ili neformalno), ali bi želela da rade. Da bi merila nezaposlenost, većina zemalja, koja ne raspolaže podacima iz pouzdanih i redovnih anketa o domaćinstvima, mora da se oslanja na evidenciju u biroima rada. To je veoma čest slučaj u zemljama u razvoju i u nekim zemljama u tranziciji. Ima, međutim, zemalja koje se i dalje oslanjaju na evidenciju kao na osnovnu meru nezaposlenosti, čak i kada nezaposlenost može tačno da se izračuna pomoću anketa o domaćinstvima. Iz raznih razloga evidentirana nezaposlenost može ili da preceni ili da potceni stvarnu nezaposlenost. Razlog je u tome što su radnici skloni da donose odluku o evidentiraju na osnovu sopstvene procene o odnosu koristi i troškova. U nekim situacijama evidentirane stope nezaposlenosti mogu da budu niže od "stvarnog" nivoa nezaposlenosti. Na primer, u nekim zemljama, radnici koji ne rade i ne traže posao možda se neće prijaviti za evidenciju zato što ne vide u tome dobit (tj. naknade za nezaposlenost se možda ne mogu dobiti ili se ne isplaćuju; druge socijalne naknade možda nisu vezane za evidentiranje; aktivni programi na tržištu rada možda nisu na raspolaganju ili se možda ne vide kao korisni). S druge strane, nekada je moguće registrovati se kao "nezaposleno lice" u službi za zapošljavanje a da bi se ostvarilo pravo na neku naknadu koja nije vezana za tržište rada, iako takva lica u tom trenutku nisu bez posla ili ne traže posao. Ovo je slučaj u Srbiji, gde mnogo evidentiranih nezaposlenih u stvari ne traži posao oni možda nisu deo radne snage ili su možda zaposleni u neformalnom sektoru - ali su na evidenciji da bi dobili određene beneficije, kao što je zdravstveno osiguranje. Tamo gde je sprovođenje zakona slabo ili vlada ne želi da pojedincima onemogući da dobiju naknade, ti radnici će se računati kao nezaposleni čak i ako to u stvari nisu. U tom slučaju će stopa evidentirane nezaposlenosti biti viša nego što je stvarna (nepoznata) stopa. Stope nezaposlenosti zasnovane na anketnim podacima uz upotrebu međunarodnih standarda po pravilu odražavaju stvarni nivo nezaposlenosti tj. onih radno sposobnih odraslih pojedinaca koji ne rade ali koji aktivno traže posao. Treba primetiti da, ako se primenjuje prava metodologija, u anketama ove vrste rad se definiše kao rad koji pokriva aktivnosti kako u formalnom tako i u neformalnom sektoru. U aneksu ovog Poglavlja date su definicije nezaposlenosti koje koristi ARS. 34. U ovom odeljku pokušavamo da, uz pomoć raspoloživih anketa i administrativnih podataka o registraciji, opišemo trendove koji su se javili tokom ove decenije. Na Grafikonu 2.3 predstavljeni su indikatori tržišta rada od do 2005, uz korišćenje i administrativnih i ARS podataka. Ove statistike odnose se samo na lica starosti 15 godina i više. Bilo je i ranijih pregleda dugoročnih trendova u Srbiji (Svetska banka 2003, 2004a; Arandarenko i Paunović 2005; i Krstić 2003) i ovaj odeljak se oslanja na taj rad. 17

44 Grafikon 2.3: Indikatori tržišta rada za lica starosti 15 godina i više (u hiljadama), na osnovu ARSa i evidentiranih podataka, Zaposleni po ARS Nezaposleni po ARS Nezaposleni po NSZ Evidentirani zaposleni Izvor: Podaci iz preduzeća i iz NSZ, te sopstveni proračuni na osnovu razgovora sa RZS-om. 35. Iako ne postoje uporedivi podaci za duži period, u ranijim izveštajima postoji saglasnost da su stope učešća i zapošljavanja relativno stabilne ili u blagom opadanju, a da su stope nezaposlenosti neznatno porasle u periodu Mada trendovi mogu biti slični, nivoi su iznenađujuće različiti. Na primer, Arandarenko i Paunović (2005) predstavljaju pet različitih stopa nezaposlenosti za 2002, u rasponu od 26,3% prema podacima registrovanim u NSZ-u do 14,5-15.4% prema ARS-u (zavisno od toga da li su privremeno aktivni pojedinci uključeni kao zaposleni ili kao nezaposleni) Čini se da podaci iz ARS-a potvrđuju taj obrazac povećanja nezaposlenosti i smanjenja zaposlenosti. Prema ARS-u, zaposlenost je blago opadala do Nezaposlenost je rasla i dostigla nešto veći broj od pojedinaca u 2003, za radno sposobno stanovništvo starosti 15 godina i više. 37. Od do u ARS indikatorima je došlo do relativno blagih promena; međutim, diskontinuitet se pojavljuje 2004, a posebno je primetan u skoku broja nezaposlenih, pa samim tim i u učešću u radnoj snazi. To je najverovatnije rezultat promena u metodologiji ARS-a koja je uvedena da bi se obezbedilo bolje računanje nezaposlenih. (Detaljno objašnjenje promena u metodologiji koje je usvojio Republički zavod za statistiku potražiti u Okviru 2.5). S obzirom da se novi okvir uzorkovanja sada zasniva na Popisu iz 2002, ukupno stanovništvo starosti 15 godina i više takođe predstavlja diskontinuitet u godini (videti Anekse Tabela 2.2 i 2.3). 12 Ove stope se odnose na lica starosti od godine. 18

45 Okvir 2.5: Metodologija: ARS prema ARS-u Anketa o radnoj snazi (ARS) sprovodi se u Srbiji neprekidno od Od do okvir ARS-a za biranje uzorka bio je Popis iz 1991, a veličina uzorka bila je oko domaćinstava. Kao što je iskazano u ranijim izveštajima Svetske banke (Svetska banka i 2004a), postoji problem oko tih podataka zato što upitnici, definicije i obuka anketara nisu sledili međunarodne smernice. Na primer, kao nezaposleni su bili definisani oni koji su se prijavili da prošlog meseca nisu radili ali da su tražili posao (nije procenjivana njihova raspoloživost da počnu da rade u naredne 2 nedelje). Definicija zapošljavanja zasnivala se na referentnom mesecu umesto na uobičajenoj referentnoj nedelji. Definicija koja se koristila za zapošljavanje ostala je nejasna, ali tu verovatno spadaju pojedinci koji, iako su možda radili u referentnom mesecu ne bi bili smatrani kao zaposleni prema definiciji MOR-a. Najzad, publikacije ARS-a pre delile bi status zaposlenosti na: plaćene zaposlene, pomoć u kući, poljoprivrednike, privremeno aktivne, ostale aktivne. Nemoguće je spariti ove kategorije sa novim kategorijama: poslodavci, samozaposleni, zaposleni i pomoć u kući. (Videti Aneks Tabele 2.3). Novi ARS sada vodi Republički zavod za statistiku, a okvir za odabir uzorka je Popis iz Svi instrumenti za istraživanje u potpunosti su revidirani i prilagođeni najnovijim preporukama i definicijama MOR-a i Eurostata. To je rezultiralo sadašnjom konzistentnošću procena indikatora tržišta rada sa međunarodnim standardima. U toj novoj anketi, kad se razjašnjava nezaposlenost, aktivno traženje zaposlenja i raspoloživost da se sa radom počne pravilno su procenjeni, a definicije zapošljavanja su pravilno zasnovane na definicijama koje se mogu porediti na međunarodnom nivou. Prema MOR-u, zaposlenost se definiše kao pojedinci koji su radili za platu barem jedan sat u referentnoj nedelji, i ona lica koja privremeno nisu na poslu zbog bolesti ili povrede, praznika ili odmora, štrajka ili zatvaranja fabrika za vreme štrajka, na odsustvu zbog obrazovanja ili obuke, na porodiljskom ili roditeljskom odsustvu, zbog smanjenja privrednih aktivnosti, zbog privremene dezorganizacije ili prekida rada iz razloga lošeg vremena, mehaničkih ili električnih kvarova, ili nedostatka sirovina ili goriva, ili neko drugo privremeno odsustvovanje treba da se tretiraju kao i kod plaćenog zaposlenja, pod uslovom da ti radnici imaju redovan formalni posao. 38. Čak i kad se učini da u brojkama ARS-a o zapošljavanju od do postoji glatka tranzicija, jasno je da je to samo koincidencija. Broj zaposlenih u je prema ARS-u iznosio miliona, a milion. Međutim, ova naoko glatka tranzicija ne može odražavati stvarnu evoluciju zapošljavanja. Kao što je rezimirano u Okviru 2.4, došlo je do značajnih promena u metodologiji, što podrazumeva da ove brojke koje deluju slično ne predstavljaju meru za iste stvari. 39. Naravno, administrativni podaci potcenjuju zaposlenost s obzirom da ne uzimaju u obzir poljoprivrednike, radnike sa skraćenim radnim vremenom i neformalne radnike. Postoji oštar kontrast između indikatora ARS-a i indikatora administrativnih podataka (Grafikon 2.3). Prema podacima iz evidencije zaposlenost je mnogo niža. Dok podaci iz ARS-a procenjuju da je u zaposleno 2,7 miliona (osobe starosti 15 godina i više), brojka iz podataka iz evidencije iznosi 2,1 milion. 40. S druge strane, brojke o registrovanoj nezaposlenosti preterano precenjuju nezaposlenost, s obzirom da se za evidenciju NSZ-a prijavljuju i lica koja ne traže posao nego žele da imaju zdravstveno osiguranje. Prema administrativnim podacima (NSZ) stopa nezaposlenosti je u iznosila 32,4%, u poređenju sa procenom od 22% na osnovu ARS-a. 13 Veći broj evidentiranih nezaposlenih lica, u poređenju sa anketom o nezaposlenosti (oko 1 milion prema ) može se pripisati činjenici da su pojedinci podstaknuti da se evidentiraju kod NSZ-a na prvom mestu radi dobijanja zdravstvenog osiguranja. 41. Pored toga, postoji prilično velika grupa pojedinaca koji su evidentirani kod NSZ-a kao nezaposleni, a koji prema definiciji MOR-a o zaposlenosti rade. Koristeći informaciju o evidenciji koja je uključena u ARS moguće je izvršiti poređenje evidencionog statusa sa stvarnom aktivnošću na tržištu 13 ARS za stopu nezaposlenosti koristi definiciju MOR-a, za stanovništvo starosti godine. 19

46 rada (Tabela 2.10). Kao prvo, stvarno nezaposlenih (prema anketi) nisu bili evidentirani kod NZS-a. S druge strane, evidentiranih kao nezaposleni imalo je posao u neformalnom sektoru; bili su neaktivni prema definicijama MOR-a (videti Aneks Tabele 2.1). 14 U Poglavlju 3 koristimo grupu pojedinaca koji, iako su evidentirani kod NSZ-a kao nezaposleni, po definicijama MOR-a jesu zaposleni. Kako nije moguće da ova grupa radi u evidentiranim poslovima, ona služi kao ključ za karakteristike onih koji su neformalno zaposleni. Tabela 2.10: MOR (ARS) i evidentirana nezaposlenost, 2005 Nezaposleni po MOR-u, neevidentirani Evidentirani nezaposleni i nezaposleni po MOR-u Evidentirani nezaposleni, zaposleni po MOR-u Evidentirani nezaposleni, neaktivni po MOR-u Izvor: ARS C.. Očekivanja demogrraffski i ttrrendovi i 42. Stanovništvo stari, ali Srbija je u relativno boljoj poziciji od evropskog proseka. Stope rasta stanovništva su značajne za starosnu grupu 65 godina i više, a projekcije (za Srbiju i Crnu Goru) pokazuju da će se taj trend nastaviti tokom naredne tri decenije (Tabela 2.11). Do druge četvrtine veka demografski profil će izgledati mnogo stariji nego sada. Međutim, u kraćem vremenskom periodu, ukupni udeo onih preko 65 godina starosti ostaće relativno mali (tj. manje od 15% tokom naredne decenije). S druge strane, grupa ispod 15 godina starosti, koja je od opadala, nastaviće da se smanjuje kako u apsolutnom smislu tako i u udelu u ukupnom stanovništvu. Ipak, Srbija ne stari tako brzo kao mnoge druge zemlje u Evropi Pojedinci su podstaknuti da se evidentiraju uglavnom zbog penzionog i zdravstvenog osiguranja, a ne zato što je potrebno da se evidentiraju da bi naknadu za nezaposlenost primili u gotovini. Samo mali procenat evidentiranih prima naknadu u gotovini. 15 U Srbiji i Crnoj Gori je prosečan broj godina bio 36,5 u poređenju sa 39,0 u Evropi. Projekcije (UN 2004, srednja varijanta) su 38,8 odnosno 41,8, za godinu. 20

47 Tabela 2.11: Demografski trendovi u Srbiji i Crnoj Gori, Stope rasta za 5 godina Udeo Stope rasta su date za intervale od pet godina, npr stoji za stopu rasta između i Izvor: Projekcije UN za Srbiju i Crnu Goru Radno sposobno stanovništvo u Srbiji će početi da opada i u apsolutnom smislu i u udelu u ukupnom stanovništvu posle Stopa zavisnosti pomoću koje se meri udeo stanovništva koje nije radno sposobno (tj. od 0-14 godina i od 65 godina i više) je u opadanju, ali će taj trend krenuti u obrnutom smeru zbog brzog rasta broja starijih lica. To znači da će se radno sposobno stanovništvo smanjiti u relativnom smislu; ono će se takođe smanjiti i u apsolutnom smislu između i stanovništvo u starosnoj grupi od opašće za više od lica. 44. Opadanje radno sposobnog stanovništva može se nadoknaditi povećanjem stopa učešća. Starenje ima potencijal da veoma negativno utiče na zemlje sa niskim stopama učešća, ne samo kod starijih lica nego i kod odraslog stanovništva u celini (Svetska banka 2006c, uskoro izlazi). Trenutno je, kako smo videli, stopa učešća u Srbiji samo oko 65%, a među licima starosti između 55 i 64 godine ona iznosi ispod 40%. Zbog toga će biti važno da se tokom naredne decenije te stope podignu, da bi se korigovali demografski trendovi. 21

48 Aneks Aneks Tabele 2.1: Glavne varijable i definicije tržišta rada po ARS-u Neaktivan Nije radio poslednjih sedam dana + NIJE tražio posao u poslednje četiri nedelje + NIJE voljan da se zaposli u roku od naredne dve nedelje Vlasnik Vlasnik/suvlasnik kompanije/institucije, radnje, poljoprivrednog imanja, lekarske ordinacije, advokatske kancelarije itd. Nezaposlen po definiciji MOR-a Nije radio poslednjih sedam dana + tražio je posao u poslednje četiri nedelje + voljan je da se zaposli u roku od naredne dve nedelje Nezaposlen po slobodnijoj definiciji Nije radio poslednjih sedam dana + voljan je da se zaposli u roku od naredne dve nedelje (bez obzira da li je tražio posao ili nije) Samozaposlen Nezavisni radnik koji nema zaposlene Zaposlen Zaposleni/radnik Pomoć u Neplaćeni radnik koji radi u porodici domaćinstvu Formalni radnik Definicija 1 Formalni radnik Definicija 2 Formalni radnik Definicija 3 Formalni radnik Definicija 4 Formalni radnik Definicija 5 Formalni radnik Definicija 6 Radnik sa punim radnim vremenom Radno sposobno stanovništvo Plata: Definicija Zaposleni u javnom ili društvenom preduzeću ili zaposleni u srednjem ili velikom preduzeću (sa 50 ili više zaposlenih) Samozaposleni sa fakultetskim ili još višim stepenom obrazovanja Vlasnik sa pedeset ili više zaposlenih Isto kao u Definiciji 1, ali fleksibilnije što se tiče veličine firme i u odnosu na zaposlene i u odnosu na vlasnike. Zaposleni u javnom ili društvenom preduzeću ili zaposleni u preduzeću sa 10 ili više zaposlenih. Isto kao u Definiciji 1, ali fleksibilnije što se tiče veličine firme i u odnosu na zaposlene i u odnosu na vlasnike. Zaposleni u javnom ili društvenom preduzeću ili zaposleni u preduzeću sa 5 ili više zaposlenih. Isto kao u Definiciji 1, ali različito u odnosu na zaposlene. Zaposleni u javnom ili društvenom preduzeću ili zaposleni na neodređeno ili određeno vreme. Isključivo zaposleni za koga se trenutno plaćaju doprinosi za Penzioni fond zaposlenih. Samo zaposleni, sa isključenjem poljoprivrednika (zaposlenje evidentirano u RZS-u) Pojedinci koji rade 30 ili više sati nedeljno u svojoj osnovnoj profesiji (definicija Eurostata) Pojedinci starosti od godine. Koliko je iznosila vaša poslednja neto plata za rad u prošlom mesecu? Vrednost (dinara) je deflacionirana na prema nacionalnom proseku iz Indeksa potrošačkih cena. Aneks Tabele 2.2: FSO/RZS indikatori tržišta rada (u 000) za radno sposobno stanovništvo starosti 15 godina i više Stanovništvo starosti 15 godina i više Aktivno Zaposleno Nezaposleno Izvor: Proračun osoblja na osnovu razgovora sa RZS-om. 22

49 Aneks Tabele 2.3: ARS-ove kategorije zaposlenosti prema dvema različitim metodologijama ARS 2003 ARS 2004 Ukupno stanovništvo Okvir za uzorkovanje Popis 1991 Popis 2002 Ukupno zaposlenih Plaćeni zaposleni Zaposleni Samozaposleni 514 Vlasnici 145 Pomoć u kući Poljoprivrednici 501 Privremeno aktivni Ostali aktivni U plaćena zaposlena lica spadaju zaposleni, samozaposleni i vlasnici u godini. 2. Privremeno aktivno stanovništvo obuhvata lica koja su, za vreme referentnog perioda, radile neki posao za novac, ali koja nisu imala stalni i regularni izvor prihoda. 23

50 24

51 POGLAVLJE 3: SPECIFIČNI ASPEKTI TRŽIŠTA RADA 45. Ovo poglavlje razmatra četiri specifična aspekta tržišta rada: dugotrajnu nezaposlenost, određivanje plata, neformalno zapošljavanje i zapošljavanje mladih. Nezaposlenost je sama po sebi veoma zabrinjavajući fenomen, a pogotovo kada je tolikih razmera i kada toliko dugo traje. Raspon plata po polu, obrazovanju, regijama i vlasništvu ukazuju na podeljenosti na tržištu rada. Takođe, neformalni sektor je prilično velik i čini se da se uvećava. Konačno, primećuje se izuzetno visoka stopa nezaposlenosti mladih, kao i izuzetno niska stopa zaposlenosti. A.. Dugottrraj jna nezaposlenostt 46. Uopšte uzev, stopa nezaposlenosti je u Srbiji ne samo visoka, nego je i većim delom dugotrajna. Prema podacima iz ARS-a iz godine, 79% nezaposlenih starosti od 15 do 64 godine, bez posla je godinu dana ili duže, što je bio najčešći slučaj tokom poslednjih 10 godina (Svetska banka 2004a). Osim toga, verovatno će se ovakav trend nastaviti s obzirom na trenutne programe privatizacije i restrukturiranja, uključujući i smanjenje državne administracije na odgovarajuću meru. 47. Srbija ima sličan problem sa dugotrajnom nezaposlenošću kao i nekoliko drugih zemalja Jugoistočne Evrope; međutim, ona je u mnogo težoj situaciji nego razvijenije Evropske zemlje. Tabela 2.2 u Poglavlju 2 pokazuje da je veći deo nezaposlenosti u regionu Jugoistočne Evrope, dugoročne prirode. Iako se čini da je Srbija u neznatno boljoj situaciji od Makedonije i Crne Gore, udeo dugotrajne nezaposlenosti u 10 novih zemalja članica EU (EU-10) gotovo je duplo manji od onog u Srbiji. Tabela 3.1 ističe značajno veću učestalost i stopu dugotrajne nezaposlenosti u Srbiji u poređenju sa drugim, razvijenijim Evropskim zemljama. Tabela 3.1: Dugotrajna nezaposlenost: Stope i učestalost, Učestalost dugotrajne Stopa dugotrajne nezaposlenosti (%) 2 nezaposlenosti (%) 3 Bugarska 8,3 55,3 Hrvatska 8,6 56,4 Republika Češka 3,9 49,9 Mađarska 2,5 42,2 Poljska 9,8 49,7 Srbija 17,3 79,0 Slovačka 10,7 61,1 Slovenija 3,9 56,5 Turska 2,5 24,4 1. Udeo dugotrajne nezaposlenosti pojedinaca koji su deo radne snage. 2. Procenat nezaposlenih prema MOR-u koji posao traže 12 meseci ili duže. Izvor: ARS (2005) za Srbiju, KILM 4. izdanje za ostale 25

52 48. Broj dugotrajno nezaposlenih u najvećoj meri čine žene, sredovečna lica i stanovnici Centralne Srbije (bez Beograda) i gradskih sredina. Tabela 3.2 pokazuje udeo dugotrajne nezaposlenosti po demografskim karakteristikama. Prema ovom prikazu, oni optimalnih godina (25-44), slabo obrazovani pojedinci, stanovnici Centralne Srbije i gradskih sredina predstavljaju veći deo dugotrajno nezaposlenih u odnosu na druge grupacije. 49. Iznenađuje je to što verovatnoća da neko bude nezaposlen duže od godinu dana izgleda nije povezana sa ličnim karakteristikama. Iako je veća verovatnoća da će žene, a ne muškarci, biti nezaposleni, učestalost dugotrajne nezaposlenosti i jednih i drugih je slična (Tabela 3.2). Takođe, za kategorije starosti 25-44, i godina i za one sa srednjom školom ili nižim obrazovanjem, udeo dugotrajne nezaposlenosti je gotovo identičan. Samo se promenljivi geografski činioci čine relevantnim u određivanju verovatnoće da li će neko biti nezaposlen duže od godinu dana: udeo dugotrajne nezaposlenosti u Centralnoj Srbiji premašuje isti u Beogradu ili Vojvodini, a stanovnicima ruralnih oblasti potrebno je više vremena da dođu do posla nego stanovnicima gradskih sredina. Ovaj nalaz se uglavnom može objasniti težim procesom restrukturiranja u Centralnoj Srbiji u poređenju sa ostalim regionima. Tabela 3.2: Stope i trajanje dugotrajne nezaposlenosti u Srbiji, 2005 Prosečno trajanje Učestalost u mesecima Udeo u dugotrajnoj dugotrajne Srednja nezaposlenosti Medijana nezaposlenosti vrednost Ukupno 48 66, Pol Ženski 48 70,8 54,6 79,6 Muški 48 60,8 45,4 78,4 Starosne kategorije ,9 20,2 67, ,8 57,1 82, ,6 17,1 83, ,7 5,6 81,6 Obrazovanje Manje od osnovne škole ,7 4,3 83,1 Osnovna škola 60 76,1 18,6 86,9 Stručna škola 48 65,4 28,3 80,9 Gimnazija opšteg smera 48 60, ,4 Univerzitetsko 36 51,2 9,8 70,6 Region Beograd 36 53,2 17,7 71,8 Centralna Srbija ,4 58,1 84,0 Vojvodina ,2 74,1 Ruralna oblast 60 71,9 41,5 82,2 Gradska sredina 48 61,9 58,5 76,9 1. Isključujući Beograd. Izvor: ARS

53 50. Uslovna analiza, koja služi za kontrolu drugih faktora, potvrđuje ove nalaze. Probit regresija pokazuje da je manje verovatno da će ljudi sa višim obrazovanjem i mladi biti dugotrajno nezaposleni u odnosu na ostale kategorije prema obrazovanju, odnosno starosti. Jednaka je verovatnoća da će pojedinci iz gradskih sredina biti dugotrajno nezaposleni kao i oni iz ruralnih, ali je znatno veća verovatnoća da će radnici u Centralnoj Srbiji biti duže vremena nezaposleni u odnosu na one u Vojvodini ili Beogradu. 51. S obzirom na to da samo manji broj nezaposlenih ima pravo na naknadu u slučaju nezaposlenosti, ukupni uticaj osiguranja u slučaju nezaposlenosti na nivo i trajanje nezaposlenosti nije značajniji. Poglavlje 6 pokazuje da novčana pomoć nezaposlenim osiguranicima u stvari pokriva veoma mali procenat nezaposlenih radnika u Srbiji. Podaci iz ARS-a pokazuju da je veća verovatnoća da će se dugotrajno nezaposleni evidentirati kod NSZ-a, nego oni koji su kraće vreme nezaposleni (85% prema 73%) Samo je za nijansu verovatnije da će dugotrajno nezaposleni osetiti ekonomske teškoće u odnosu na ostatak nezaposlenih. Prema proceni pojedinaca o finansijskoj situaciji u svojim domaćinstvima, oni koji traže posao godinu ili duže, daju neznatno negativnije mišljenje o svojoj finansijskoj situaciji od onih koji su kratkoročno nezaposleni (Tabela 3.3). Tabela 3.3: Subjektivno viđenje finansijske situacije u domaćinstvu Nezaposleni >=1 godine <1 godine Veoma dobro 0,9 2,8 Pretežno dobro 12,0 16,0 Pretežno loše 22,9 21,8 Loše 64,1 59,3 Izvor: ARS (2005) 53. Dinamička analiza potvrđuje da mnogi pojedinci ostaju bez zaposlenja tokom značajnih vremenskih perioda. Podaci iz ARS-a omogućavaju uvid u to šta se dešavalo u godini sa radnicima koji su tokom bili bez zaposlenja. (Okvir 3.1 sumira metodologiju korišćenu za panel analizu.) Kada posmatramo ove tranzicijske obrasce iz jedne godine u drugu, vidimo da nezaposlenost uporno traje. Grafikon 3.1 koristi podatke iz ARS-a za praćenje tranzicije iz jedne godine u drugu radno sposobnog stanovništva (starosti godine) koje je bilo nezaposleno tokom prve godine; postojala je duplo veća verovatnoća da oni u narednoj godini budu nezaposleni nego zaposleni Kao što je već pomenuto u Poglavlju 2, postoji mogućnost da neki pojedinci koji su evidentirani kod NSZ-a, u stvari nisu nezaposleni, nego da rade na crno. 17 U Programu za ekonomski rast i zapošljavanje (CEM) (Svetska banka 2004a), kretanja radne snage u Srbiji izgledala su znatno drugačije od ovih. Izvor koji je korišćen, AŽSS, daje značajno niže stope nezaposlenosti: 7,7% u i 8,0% u godini. 27

54 Grafikon 3.1: Tranzicija izvan nezaposlenosti Unemployed in t 0 Employed 27% Unemployed 53% Out of labor force 20% [Zaposleni - 27%; Van radne snage - 20%; Nezaposleni - 53%] Izvor: ARS ( ) Okvir 3.1: Praćenje radnika uz pomoć longitudinalnog panela Ankete o radnoj snazi iz i kasniji ciklus tokom godine, ne daju samo poprečni presek tržišta rada. Zajedno daju longitudinalni panel koji prati standardni uzorak domaćinstava tokom dvogodišnjeg perioda. U longitudinalnoj ili dinamičkoj analizi predstavljenoj u ovom izveštaju, koristi se panel aspekat ARS-a. To obuhvata ispitanike koji su obrađeni u ciklusima iz i godine. Ukupno osoba je ispitano u oba ciklusa. Dakle, u longitudinalnoj analizi dva puta posmatramo situaciju na tržištu rada panela domaćinstava i njihovih radnika. Tranziciona analiza pomenuta u ovom poglavlju, zasniva se na posmatranju radnog statusa svakog radnika posmatranog tokom referentne nedelje (tj. jedanput godišnje). Dakle, pojedinac u panelu može za obe godine imati najviše jednu tranziciju. Tranzicija se beleži samo ako pojedinac iz jednog od tri posmatrana statusa (izvan radne snage, nezaposlen, zaposlen) pređe u drugi naredne godine. Dakle, podaci u ovom poglavlju zasnivaju se na tranzicijama iz jedne godine u drugu posmatranim između i godine. 54. Najmanja verovatnoća je da će žene i stariji radnici uspeti da izbegnu nezaposlenost i nađu zaposlenje; iznenađujuće je to što se čini da obrazovanje nije značajan faktor. Tabela 3.6 pokazuje verovatnoću tranzicije iz nezaposlenosti po nekim demografskim karakteristikama. Najmanja verovatnoća je da će žene i stariji radnici naći zaposlenje između prve i druge godine. Osim toga, u poređenju sa muškarcima i mlađim radnicima, verovatnije je da će ove grupe napustiti radnu snagu. Iznenađuje to što izgleda da obrazovanje nema ulogu u ovim tranzicijama. 28

55 Tabela 3.4: Verovatnoća tranzicije iz nezaposlenosti Zaposleni Izvan radne snage Nezaposleni Nezaposleni 27,6 19,7 52,6 Pol Muški 36,1 15,3 48,6 Ženski 20,5 23,4 56,1 Grupe prema nivoima obrazovanja Manje od osnovne škole 28,3 23,9 47,8 Osnovna škola 25,7 24,1 50,2 Stručna škola 29,8 16,8 53,4 Gimnazija opšteg smera 26,2 20,0 53,7 Univerzitetsko ili više obrazovanje 29,7 17,1 53,1 Starosne kategorije ,9 21,6 50, ,3 17,5 54, ,9 49,3 42,9 Izvor: ARS (2005) 55. Uopšte uzev, čini se da kombinacija slabe potražnje rada i strukturne nezaposlenosti objašnjava visoku učestalost dugotrajne nezaposlenosti u Srbiji. S jedne strane, rast zaposlenosti zaostaje za rastom proizvodnje i o tome će biti reči u sledećem poglavlju. Zato je relativno malo novih mogućnosti za zaposlenje dostupno onima koji traže zaposlenje. Sa druge strane, čini se da je većina dugotrajno nezaposlenih starijih radnika i relativno slabo obrazovana; često se nalaze i u ekonomski nerazvijenim regionima. U svakom slučaju, ostaje otvoreno pitanje da li su dugotrajno nezaposleni ispravno klasifikovani kao takvi: neki od njih možda rade u neformalnom sektoru iako to ne prijavljuju, a drugi bi, u stvari, samo mogli biti neaktivni zato što duže vreme primaju otpremnine, naknade za nezaposlene, ili imaju druge izvore prihoda. 18 B.. Odrređi ivanje platta 56. Plate su najviše u državnim preduzećima, a najniže u privatnom sektoru. Srednje vrednosti i medijane mesečnih plata u privredi kao celini dostižu i dinara u godini. Srednje vrednosti plata u državnim preduzećima su približno 20% veće od onih u privatnim preduzećima (Tabela 3.5). 18 Interesantno je to što, iako je stopa dugotrajne nezaposlenosti visoka, stepen obeshrabrenosti je relativno nizak. Kada uključimo obeshrabrene radnike, tj. pojedince bez zaposlenja koji bi rado prihvatili posao u naredne dve nedelje, ali ga nisu tražili, stope nezaposlenosti se značajno ne menjaju. 29

56 Tabela 3.5: Nominalne mesečne plate i zarade po satu prema vrsti preduzeća, 2005 Udeo zaposlenosti Srednja vrednost Mesečne plate Zarade po satu 1 Standardna odstupanja Srednja vrednost Standardna odstupanja Privatna 44, ,3 51 Državna 33, ,2 193 Društvena 17, ,1 56 Ostala 2 5, ,0 54 Ukupno 100, , Radni sati iz prošle nedelje (ne uobičajeni radni sati) 2. Ostala odnosi se na mešovita preduzeća, zadruge i ostala preduzeća. Izvor: ARS (2005) 57. Štaviše, nejednakost u raspodeli plata je veća u privatnom sektoru nego u državnim ili društvenim preduzećima. Tabela 3.5 pokazuje da je značajno veće standardno odstupanje mesečnih plata zaposlenih u privatnom sektoru nego u državnim ili društvenim preduzećima. 19 Ovo se javlja uprkos činjenici da su prosečne plate u privatnom sektoru znatno niže nego u ostalim. Kako Srbija bude produbljivala proces restrukturiranja i kako se privatni sektor bude uvećavao, treba očekivati još veću nejednakost u platama. Okvir 3.2: Podaci i metodologija za analizu plata Ovaj deo koristi podatke iz ARS-a za pregled određivanja plata. Analiza se bavi isključivo platama zaposlenih, njihovim determinantama i efektima minimalnih plata u Srbiji. U Poglavlju 5 ovog izveštaja predstavljena je detaljna analiza plata u formalnom sektoru u kontekstu temeljne analize troškova rada uz korišćenje podataka preduzeća. Kako bi se izolovali uticaji pola, obrazovanja, iskustva i ostalih potencijalnih činilaca koji određuju plate, izvršili smo različite regresije na plate. Rezultati regresija iz godine su veoma slični onima iz i stoga predstavljamo samo one druge. Merilo zarada se odnosi na primanja samo za glavni posao i uzorak uzima u obzir lica starosti godine, koja su prijavila primanja veća od nule. Aneks Tabeli 3.1 predstavlja dva seta anketa o licima izvan radne snage za Mincerian jednačinu uvećane mesečne plate za godinu. Jedan set obuhvata starosne modele, a drugi, umesto toga, godine radnog staža. 58. Jaz između polova u Srbiji je značajan; posle usklađivanja drugih faktora, zaposleni muškarci zarađuju u proseku 15% više nego žene. Ne samo da je stopa nezaposlenosti žena viša, a stope zaposlenosti i učešća u radnoj snazi niže, već žene imaju i značajno niže plate. Dve različite specifikacije za regresiju na plate, uključujući i demografske i varijable produktivnosti, pokazuju jaz od 15% (pogledati okvir 3.2 za detalje o metodologiji). Iako velik, jaz između polova u Srbiji je još uvek među najmanjim u zemljama u tranziciji (Krstić 2005). 59. Obrazovanje je usko povezano sa rasponom plata. Grafikon 3.2 prikazuje usklađene premije na mesečne plate u godini prema klasifikaciji od pet nivoa obrazovanja (u poređenju sa onim manjim 19 Gini koeficijenti za mesečne plate (zarade na sat) u privatnom sektoru, državnim i društvenim preduzećima su u godini iznosili: 0,30 (0,32), 0,23 (0,28) odnosno 0,26 (0,27). 30

57 1 od osnovne škole). Procene iz ovih regresija pokazuju da su razlike u obrazovanju značajne čak i kad su i ostale karakteristike pojedinca nepromenljive. Grafikon prikazuje značajnu prednost u platama za one koji su završili višu školu; premije na plate padaju sa nižim stepenom obrazovanja. Treba obratiti pažnju da je korist od obrazovanja u stručnoj školi manja nego od onog u gimnaziji opšteg smera. 20 Grafikon 3.2: Usklađene premije na mesečne plate prema nivoima obrazovanja, Usklađena korist od obrazovanja (izostavljeno manje od osnovne škole) Univerzitetsko ili više Srednja škola ili više Stručna škola ili više Osnovna škola ili više 0,0 0,1 0,2 0,.3 0,4 0,5 0,6 0,7 0,8 1. Premije u odnosu na niže od osnovnog obrazovanja Izvor: ARS (2005) 60. Suprotno mnogim međunarodnim iskustvima, radno iskustvo nije značajan faktor u određivanju plata. Aneks tabeli 3.1 pokazuje da je, prema podacima iz ARS-a, korist od radnog iskustva u Srbiji jednaka nuli. Svetska banka (2006c, uskoro izlazi) daje slične podatke za Belorusiju, Bugarsku, Mađarsku, Moldaviju, Rumuniju, Rusiju i Poljsku. Moguće je da se radno iskustvo stečeno u periodu pre tranzicije ne vrednuje u tržišnoj ekonomiji, što bi moglo da objasni ovakav rezultat u Srbiji i širom regiona. 61. Premije na plate u javnom sektoru su značajne za kontrolisanje ostalih faktora. Zaposleni u državnim ili društvenim preduzećima zarađuju između 11 i 14% više nego radnici u privatnom sektoru. Potvrđujući našu bezuslovnu analizu, višestruke regresije ukazuju na značajne premije na plate u javnom sektoru. Ovaj podatak se poklapa sa administrativnim podacima (predstavljenim u Poglavlju 5). Čini se da se ove premije u javnom sektoru polako smanjuju tokom vremena, ukazujući na (sporu) promenu privredne strukture. 62. U odnosu na prosečne plate, prosečna plata u Srbiji je na sredini raspona standarda u regionu. Minimalna plata se utvrđuje dva puta godišnje na osnovu pregovora sa tripartitnim Socijalnoekonomskim savetom. U periodu od jula do decembra godine, minimalna plata je utvrđena na Grafikon 3.2 prikazuje da postoji razlika od približno 15% u obrazovanju između onog u stručnoj školi i onog u gimnaziji opšteg smera. Svetska banka (2006c) ukazuje da je ovo slučaj u većini zemalja u tranziciji. Obrazovnim sistemima u planskim privredama dominirale su stručne škole koje su obezbeđivale odgovarajuće zaposlenje posle završetka školovanja. Jedan broj studija ukazuje na to da danas stručne škole ne osposobe uvek svoje učenike fleksibilnim veštinama potrebnim u tržišnoj ekonomiji. 31

58 dinara. Grafikon 3.3 poredi odnos minimalne i prosečne plate u zemljama Evrope i Centralne Azije. Taj odnos u Srbiji se pojavljuje na sredini ovog spektra (od minimalna plata se kretala na nivou od oko 38-42% prosečne plate u privredi). Grafikon 3.3: Minimalna plata kao procenat prosečne plate, iz poslednje dostupne godine Lit BiH Mak Ukr Sloven Mađ *Srbija Slovač Češka Let Polj Rum Bug Est Jerm Mold Rusija Belar Azer Izvor: Proračuni Svetske banke 63. Čini se da je minimalna plata suviše niska da bi u značajnijem stepenu uticala na zaposlenost. Iako minimalne plate mogu biti od koristi nekim zaposlenima, ako su postavljene na suviše visok nivo, one negativno deluju na zapošljavanje nisko kvalifikovanih radnika. Grafikon 3.4 pokazuje raspodelu kernel gustine mesecnih plata razlicitih od nule radnika na koje se, u principu, odnose propisi o minimalnim platama, i neformalno zaposlenih radnika za platu, na koje se ti propisi ne odnose. Kada se pogleda raspodela formalno zaposlenih (desni panel), očigledno je da veoma malo radnika prijavljuje primanja koja su blizu minimalne plate. Da je minimalna plata važan i obavezujući - faktor, očekivali bismo da vidimo vrh linije trenda na nivou zagarantovanog minimuma. Zapravo, vrh linije trenda koji vidimo u raspodeli (mod), pojavljuje se daleko na desnoj strani u odnosu na minimalnu platu. U drugom slučaju, da je vrh određen na tržišno značajnom nivou, ali da nije obavezujući, očekivali bismo da vidimo značajan deo raspodele plata ispod nivoa minimuma; međutim, samo 4% zaposlenih u formalnom sektoru prijavljuje plate koje su ispod ovog nivoa. Zato se čini da je tržišna plata za nekvalifikovan rad dovoljno iznad minimalne plate tako da podsticaji koji deluju destimulativno na zaposlenje nisu vidljivi Interesantno je to što je raspodela plata za neformalno zaposlene radnike takođe nadesno u odnosu na nivo minimalne plate; mod se pojavljuje na dinara i samo je 15% neformalno zaposlenih radnika zaradilo manje od zagarantovanog minimuma u godini. 32

59 Grafikon 3.4: Mesečni logaritmi raspodela plata, Neformalni i formalni sektor plata, kdensity logmonthlywage x Graphs by Formal 1. Levi grafikon: neformalne plate; desni grafikon: formalne plate. 2. Vertikalna linija predstavlja minimalnu platu na 8,87 dinara (logaritam od 7.134) Izvor: ARS (2005) C.. Nefforrmal lno zapošljavanje 64. Po definiciji koja se koristi u ovom izveštaju, u Srbiji je neformalni sektor prilično velik i pokriva 43% svih zaposlenih lica, i 27% onih koji rade za platu u godini. Prema podacima iz ARS-a za godinu, neformalno zapošljavanje je gotovo dostiglo brojku od 43% svih zaposlenih radnika, odnosno 27% ako uzmemo u obzir isključivo radnike za platu. 22 (Za detaljno objašnjenje naše definicije neformalnog zapošljavanja videti Aneks ovom poglavlju.) Takođe, prema doslednim procenama na osnovu preseka za i godinu, stope neformalnog zapošljavanja povećale su se sa 41,5 na 42,9% za sve radnike, i sa 24 na 26,7% za radnike za platu. U ovom delu, ukoliko ne bude drugačije naznačeno, najviše ćemo se baviti neformalnim zapošljavanjem među radnicima za platu. 65. Neformalno zapošljavanje je važno i za privredu i za standard mnogih domaćinstava; međutim, ono je, takođe, znatno povezano sa niskim primanjima, siromaštvom i ugroženošću. S jedne strane, neformalno zapošljavanje je, u Srbiji kao i drugde, osnovni izvor fleksibilnosti tržišta rada i predstavlja važnu mrežu socijalne zaštite. Sa druge strane, izgleda da ono predstavlja poslednji izbor poslodavca'' i da je povezano sa niskom produktivnošću, niskim primanjima, i nedostatkom zaštite. Među radnicima zaposlenim u neformalnom sektoru postoji visoka učestalost siromaštva: kod onih čiji je osnovni posao bio u neformalnom sektoru (30% svih radnika u godini), stopa siromaštva bila je za trećinu veća od proseka (Svetska banka 2003). 23 Pored toga, podaci iz ARS-a pokazuju da je viđenje sopstvene finansijske situacije u domaćinstvu kod neformalno zaposlenih radnika u znatno većoj meri negativno, bilo da se oni porede sa zaposlenima u celini ili samo sa onima koji rade za platu (Tabela 3.6). 22 Naša definicija neformalnog zapošljavanja uključuje: (i) samozaposlena lica koja nisu završila fakultet, (ii) pomoć u kući, (iii) radnike za platu i vlasnike privatnih preduzeća sa manje od 10 zaposlenih. Svi radnici za platu u državnim i društvenim sektorima smatraju se formalno zaposlenima. 23 Neformalno zapošljavanje radnika za platu u toj studiji, zasnovanoj na podacima AŽSS-a, bilo je definisano na osnovu doprinosa za socijalno osiguranje. 33

60 Table 3.6: Subjektivno viđenje finansijske situacije u domaćinstvu, 2005 Svi zaposleni Oni koji rade za platu Neformalno Formalno Neformalno Formalno Veoma dobro 3,2 3,4 2,6 3,1 Pretežno dobro 29,3 38,6 30,7 38,1 Pretežno loše 28,1 28,4 27,0 28,8 Loše 39,4 29,6 39,7 30,0 Izvor: ARS (2005) 66. Mladi i oni manje obrazovani su previše zastupljeni u neformalnom sektoru. Osnovne karakteristike formalno i neformalno zaposlenih radnika za platu date su u Tabeli Dve konstatacije se jasno ističu. Prvo, verovatnoća da se mladi radnici nađu u neformalnom sektoru je više nego duplo veća nego u slučaju radnika optimalnih godina i starijih radnika. Drugo, ispostaviće se da je obrazovanje jako bitno za određivanje neformalnog zapošljavanja: za one radnike za platu koji imaju manje od osnovne škole, verovatnoća da se nađu u neformalnom sektoru je skoro pet puta veća nego za one koji imaju završenu višu školu ili više od toga. Table 3.7: Karakteristike i stope neformalnog zapošljavanja kod radnika za platu, 2005 Stope neformalnog zapošljavanja Udeo u neformalnom sektoru Udeo radnika za platu Ukupno 26,7 100,0 100,0 Pol Ženski 28,7 44,8 41,6 Muški 25,2 55,2 58,4 Starosne kategorije ,1 14,0 7, ,9 80,0 82, ,3 6,0 10,4 Obrazovanje Manje od osnovne škole 51,0 4,5 2,4 Osnovna škola 29,3 14,4 13,1 Stručna škola 34,0 28,6 22,4 Gimnazija opšteg smera 27,8 42,9 41,1 Univerzitetsko 12,1 9,6 21,0 Region Beograd 22,3 20,1 24,0 Centralna Srbija 25,5 44,6 46,7 Vojvodina 32,1 35,3 29,3 Izvor: ARS (2005) 24 Važno je napomenuti da, prema našoj definiciji, neformalno zapošljavanje onih koji rade za platu, u suštini, predstavlja merenje uticaja veličine preduzeća u privatnom sektoru, pošto su radnici za platu u privatnim preduzećima sa manje od 10 zaposlenih klasifikovani kao neformalno zaposleni. 34

61 67. Dok su druge stvari jednake, verovatnoća da neko bude neformalno zaposlen unutar sektora rada za platu (tj. da radi u privatnom preduzeću sa manje od 10 zaposlenih), u značajnoj je korelaciji sa činjenicom da je taj neko žena, mlad, ili manje obrazovan. ARS za godinu je analiziran tako što je korišćen probit model da bi se procenio uticaj različitih ličnih karakteristika na verovatnoću da radnici za platu budu zaposleni u neformalnom sektoru. Ovi rezultati u znatnoj meri potvrđuju prethodno pomenute opisne rezultate. Proveravanjem različitih ličnih karakteristika došlo se do sledećih zaključaka: Za ženu radnika za platu postoji veća verovatnoća od 5% da će biti neformalno zaposlena nego za muškarca; Za mlade radnike postoji veća verovatnoća od 23% da će biti neformalno zaposleni nego za starije radnike; Za pojedince bez dovršenog osnovnog obrazovanja postoji veća verovatnoća da će raditi u neformalnom sektoru (u rasponu od 15-28%) nego za one koji su bolje obrazovani; 68. Radno iskustvo je mnogo manje u neformalnom sektoru nego u formalnom. Radnici u neformalnom sektoru su u godini saopštili da imaju u proseku oko 12 godina radnog iskustva, što je 30% manje od srednje vrednosti godina iskustva u formalnom sektoru (18 godina). Učestalost veoma malog radnog iskustva (manje od pet godina) je skoro tri puta veća u neformalnom sektoru, dok je za veoma veliko radno iskustvo (više od 10 godina) verovatnoća dva puta veća u formalnom sektoru (Tabela 3.8). Ovaj efekat je u korelaciji sa starosnim kategorijama i kako je već pomenuto, mladi radnici su previše zastupljeni u neformalnom sektoru Table 3.8: Radno iskustvo u formalnom i neformalnom sektoru Iskustvo Neformalno zaposleni radnici za platu Formalno zaposleni radnici za platu Manje od 5 godina 30,9 12,8 Pet do 10 godina 31,3 23,4 Više od 10 godina 37,8 63,8 Izvor: ARS (2005) 69. Plate u neformalnom sektoru su manje od onih u formalnom sektoru, pogotovo kada se uzmu u obzir radni sati. Neusklađene prosečne mesečne plate za formalno zaposlene u godini su bile skoro 30% veće od istih plata za neformalno zaposlene (Tabela 3.9). Premija na plate koja se vezuje za formalno zapošljavanje, postaje važnija kada se uzme u obzir veći broj radnih sati neformalno zaposlenih radnika. Neformalno zaposleni rade u proseku 45 sati nedeljno, što je pet sati više nego što rade formalno zaposleni. Kada je u pitanju srednja vrednost zarada po satu, premija u formalnom sektoru raste do 34%. Tabela 3.9: Plate u formalnom i neformalnom sektoru, 2005 Srednja vrednost mesečnih plata Formalni Neformalni Odnos Neformalni / Formalni Srednja vrednost zarada po satu Formalni Neformalni Odnos Neformalni / Formalni Ukupno ,72 107,1 70,7 0,66 Starosne kategorije ,72 86,6 57,1 0, ,75 106,6 72,6 0,68 35

62 Srednja vrednost mesečnih plata Odnos Srednja vrednost zarada po satu Odnos Formalni Neformalni Neformalni / Formalni Formalni Neformalni ,64 118,2 76,7 0,65 Neformalni / Formalni Obrazovanje Manje od osnovne škole ,58 64,1 41,1 0,64 Osnovna škola ,89 70,5 57,4 0,81 Stručna škola ,81 82,6 64,2 0,78 Gimnazija opšteg smera ,79 98,4 73,9 0,75 Univerzitetsko ,78 156,5 108,3 0,69 Pol Muški ,73 107,4 73 0,68 Ženski ,71 106,6 67,9 0,64 Region Beograd ,80 131,1 94,2 0,72 Centralna Srbija ,73 94,9 63,6 0,67 Vojvodina ,68 101,1 65,1 0,64 Izvor: ARS (2005) 70. Premija na plate za one koji su zaposleni u formalnom sektoru, kada se u obzir uzmu i ostale determinante, iznosi približno 20%. Kako bismo izolovali uticaj neformalnog zapošljavanja, uključili smo status neformalnog/formalnog zapošljavanja u regresije plata samo za zaposlene u privatnom sektoru (videti Aneks Tabeli 3.1). 25 Procene daju (statistički značajne) pozitivne efekte na plate u rasponu 19-21% za one radnike za platu koji rade u formalnom privatnom sektoru, u zavisnosti od specifikacije modela. 71. Longitudinalna analiza pokazuje da je protok između neformalnog i formalnog sektora mali. Tabela 3.10 navodi dokaze iz ARS panela na temu verovatnoće tranzicije radnika iz neformalnog i formalnog sektora. Gornji panel prikazuje radnike koji su posmatrani kao neformalni radnici za platu u godini, dok donji pokriva formalne radnike za platu. Osnovna poruka ove tabele je da za neformalno zaposlene radnike postoji velika verovatnoća da će i dalje ostati neformalno zaposleni. Samo 10,5% je prešlo iz neformalnog rada za platu u prvoj godini na formalno zaposlenje u narednoj godini. Sa druge strane, velika većina formalnih radnika za platu ostala je u formalnom sektoru i naredne godine Varijabla formalno bila je u interakciji sa varijablom privatni sektor da bi se procenilo isključivo formalno zapošljavanje u tom sektoru (po našoj definiciji, svi zaposleni u državnim ili društvenim preduzećima smatraju se formalno zaposlenima). 26 Tranzicije sa poslova neformalnog sektora na formalne ili neformalne poslove, iz nezaposlenosti ili izvan radne snage se ne menjaju drastično za različite podgrupe (prema polu, obrazovanju ili starosnoj dobi), osim za bolje obrazovane radnike. Za one koji imaju više obrazovanje ili više od toga, postoji značajno veća verovatnoća tranzicije u formalni rad za platu u poređenju sa slabije obrazovanim radnicima (0,39 u poređenju sa rasponom 0,03-0,14) 36

63 Tabela 3.10: Verovatnoće tranzicije iz neformalnog/formalnog zapošljavanja Verovatnoće tranzicije iz neformalnog zapošljavanja Neformalno u t0 Neformalno u t1 Formalno u t1 Nezaposleni Izvan radne snage Ukupno 65,7 10,5 13,9 9,8 Muškarci 68,2 12,0 10,0 9,7 Žene 62,1 8,2 9,5 20,2 Nivoi obrazovanja Manje od osnovne 2,8 4,1 26,3 66,7 škole Osnovna škola 70,2 4,7 6,5 18,6 Stručna škola 68,2 11,6 11,8 8,3 Gimnazija opšteg smera 64,1 12,4 13,4 10,0 Više škola ili više od toga 42,2 39,1 10,1 8,6 Starosne kategorije ,9 7,4 17,8 22, ,6 12,2 10,6 8, ,1 4,1 1,6 34,1 Verovatnoće tranzicije iz formalnog zapošljavanja Formalno u t0 Neformalno u t1 Formalno u t1 N Izvan radne snage Ukupno 10,0 78,6 5,3 6,0 Muškarci 10,5 79,4 5,2 4,7 Žene 9,3 77,4 5,4 7,9 Nivoi obrazovanja Manje od osnovne škole 21,4 66,7 4,7 7,1 Osnovna škola 11,1 76,9 3,6 8,4 Stručna škola 12,1 74,2 6,7 6,9 Gimnazija opšteg smera 10,7 77,5 6,7 5,1 Više škola ili više od toga 6,0 85,8 3,1 5,1 Starosne kategorije ,0 64,8 8,0 11, ,2 80,1 5,5 4, ,6 71,9 2,8 18,7 Izvor: ARS Čini se da neformalno zapošljavanje nije jedan od glavnih puteva tranzicije u zapošljavanje. Tabela 3.11 pokazuje različite puteve kojima se radnici kreću iz nezaposlenosti i iz kategorije izvan radne snage u zapošljavanje. Za one koji počinju da rade za platu, i iz nezaposlenosti i iz neaktivnosti, verovatnoća da se nađu na poslu u formalnom sektoru, je ista kao i ona da se nađu u kategoriji neformalnog zapošljavanja. 37

64 Tabela 3.11: Tranzicioni putevi u zaposlenost, ARS Iz nezaposlenosti % Iz kategorije izvan radne snage % Vlasnik 3 Vlasnik 1 Neformalno samozaposleni 24 Neformalno samozaposleni 26 Samozaposleni 3 Samozaposleni 2 Neformalno zaposleni 33 Neformalno zaposleni 22 Formalno zaposleni 30 Formalno zaposleni 27 Pomoć u kući 8 Pomoć u kući Izvor: ARS D.. Mladii na ttrrži išttu rrada 73. Po mnogim aspektima, indikatori tržišta rada mladih su obeshrabrujući. Tabela 3.12 prikazuje osnovne indikatore za osobe starosti godine u Iako se učešće radne snage možda ne čini previše zabrinjavajućim, s obzirom na to da oni koji ne učestvuju mogu biti u procesu školovanja, kod mladih u Srbiji prisutne su niske stope zaposlenosti i jako visoke stope nezaposlenosti. Tabela 3.12: Osnovni indikatori tržišta rada mladih, 2005 Učešće radne snage Zaposlenost Nezaposlenost Ukupno 35,8 18,7 47, ,1 9,1 52, ,1 28,0 46,2 Pol Ženski 30,6 14,8 51,7 Muški 40,8 22,5 44,8 Obrazovanje Manje od osnovne škole 34,0 14,5 57,2 Osnovna škola 15,6 8,7 44,6 Stručna škola 79,9 45,9 42,5 Srednja škola 36,0 17,1 52,5 Više škola ili više od toga 71,5 34,1 52,3 Izvor: ARS (2005) 74. U pogledu nezaposlenosti mladih i učešća mlade radne snage, situacija u Srbiji je loša u poređenju sa zemljama Evropske unije. Tabela 3.13 ističe slab učinak mladih u Srbiji u poređenju sa zemljama članicama EU i Rumunijom i Bugarskom. 38

65 Tabela 3.13: Osnovni indikatori tržišta rada: Srbija i odabrane zemlje 1 Nezaposlenost Nezaposlenost Odnos 2 Učešće mlade radne mladih odraslih snage EU 25 18,9 7,7 2,5 45,1 EU 15 16,7 6,9 2,4 47,6 EU 10 31,7 11,9 2,7 35,0 Rumunija 23,2 5,5 4,2 35,8 Bugarska 25,8 10,6 2,4 28,9 Srbija 47,7 18,3 3,2 35,8 1. Stopa nezaposlenosti mladih pokriva lica starosti godine; stopa nezaposlenosti odraslih odnosi se na lica starosti od 25 godina i više. 2. Između nezaposlenosti mladih i nezaposlenosti odraslih. Izvor: Eurostat za EU; ARS 2005 za Srbiju 75. Stope zaposlenosti mladih u Srbiji veoma su niske, posebno među onima starosti godina, među ženama i slabo obrazovanima. U godini stopa zaposlenosti mladih ljudi (starosti godine) je iznosila 18,7%, što je znatno ispod državne stope zaposlenosti od 51,0%. Samo 9% mladih starosti godina i 14% mladih žena imaju posao u Srbiji. Kod slabo obrazovanih je slična situacija: u godini je bilo zaposleno manje od 15% onih sa nezavršenom osnovnom školom i oko 9% mladih sa završenom osnovnom školom (Tabela 3.12). 76. Niska stopa zaposlenosti mladih odslikava dva činioca: mnogi su još uvek redovni studenti, a oni koji to nisu, uglavnom su nezaposleni. Neki mladi ljudi ne traže posao zato što se još uvek školuju; u godini 87% mladih koji nisu bili deo radne snage, navelo je upravo ovaj razlog. S obzirom na važnost obrazovanja za budući učinak tržišta rada, ovo bi mogao da bude pozitivan činilac. Drugi razlog za malu zaposlenost mladih pak nije pozitivan činilac većina mladih ljudi koji traže posao imaju poteškoće u pronalaženju posla. 77. Stope nezaposlenosti mladih posebno su poražavajuće u Srbiji. Dok je stopa nezaposlenosti za celokupno radno sposobno stanovništvo dostigla brojku od 21,8% u godini, stopa nezaposlenosti mladih iznosila je 47,7%. Pogotovo kod mladih žena, stope nezaposlenosti su više i čini se da su one više obeshrabrene od mladih muškaraca Iznenađuje je to što izgleda da obrazovanje nije važan činilac nezaposlenosti mladih. Prema probit regresiji nezaposlenosti mladih, za mlade ljude sa gimnazijom opšteg smera i za one koji imaju završenu višu školu ili više od toga, ista je verovatnoća da će biti nezaposleni kao i oni sa nezavršenom osnovnom školom. Moguće je da su osobe sa boljim obrazovanjem selektivnije dok traže posao i imaju više mogućnosti za zaradu. Tabela 3.14 pokazuje da visoko obrazovani mladi ljudi na kraju imaju manje radnih sati nedeljno, a imaju značajno veće plate od ostatka grupacije mladih. 27 Obeshrabrenost se procenjuje tako što se u nezaposlene ubrajaju lica koja ne rade, a koja su spremna su da počnu da rade u naredne dve nedelje, ali nisu tražila posao u nedelji koja je prethodila anketiranju. Stopa nezaposlenosti žena, uključujući obeshrabrene radnice, iznosi 56,0% dok je kod muškaraca ona samo 47,9%. 39

66 Tabela 3.14: Plate i radni sati, Mladi koji rade za platu, 2005 Mesečna plata Standardno odstupanje Zarada po satu Standardno odstupanje Broj sati nedeljno Standardno odstupanje Manje od osnovne škole ,7 8,8 61,2 18,7 Osnovna škola ,7 24,4 48,2 17,3 Stručna škola ,5 31,0 45,2 14,6 Gimnazija opšteg smera ,3 85,0 42,0 13,0 Viša škola ili više od toga ,5 38,8 40,4 5,9 Izvor: ARS (2005) 79. Osobe starosti godine, kad se zaposle, uglavnom rade za platu. Grafikon 3.5 pokazuje da među osobama starosti godine njih skoro 80% radi za platu. U poređenju sa brojem svih radnika, ima mnogo više mladih radnika koji pomažu u domaćinstvu (14% prema 7%) i mnogo manje onih koji su samozaposleni (8% prema 14%). Grafikon 3.5: Status zaposlenosti mladih, 2005 Vlasnicir 2% Pomoć Domaćinstvima 14% Samozaposleni 8% Zaposleni 76% Izvor: ARS (2005) 80. Većina mladih radnika za platu radi u neformalnom sektoru. Kao što je već pomenuto u prethodnom delu, dok među svim radnicima za platu neformalno zapošljavanje dostiže 27%, više od 52% mladih radnika za platu se nalazi u neformalnom sektoru (Tabela 3.15). Najniže stope neformalnog zapošljavanja među mladim radnicima za platu pripadaju onima koji imaju više obrazovanje ili više od toga, a najviše stope pripadaju onima koji imaju manje od završene osnovne škole. Tabela 3.15: Stope neformalnog zapošljavanja prema kategorijama obrazovanja, Mladi radnici za platu, 2005 Neformalni radnici za platu Ukupno 52,0 Manje od osnovne škole 86,4 Osnovna škola 65,8 Stručna škola 58,4 Gimnazija opšteg smera 45,4 Više obrazovanje ili više od toga 15,9 Izvor: ARS (2005) 40

67 81. Kao što bi se moglo očekivati, mladi zarađuju značajno manje nego ostatak radno sposobnog stanovništva. Tabela 3.16 prikazuje neusklađeni raspon zarada za radnike za platu prema starosnim kategorijama. Pojedinci stari između 15 i 24 godine imaju 20-35% niže plate od ostatka radno sposobnog stanovništva, u zavisnosti od toga da li se u obzir uzimaju srednje vrednosti ili medijane. Štaviše, Aneks tabeli 3.1 prikazuje da su, proveravanjem individualnih karakteristika, mladi u pogledu plata u značajnom zaostatku od 16%. Tabela 3.16: Mesečne i zarade po satu prema starosnim kategorijama, 2005 Mesečne zarade Srednja vrednost Standardno odstupanje Srednja vrednost Zarade po satu Standardno odstupanje ,1 63, ,3 133, ,6 64,2 Izvor: ARS (2005) 41

68 Aneks Aneks tabele 3.1: Uslovne regresije logaritma primanja, 2005 Regresije logaritma primanja prema individualnim karakteristikama Koeficijent Standardna Standardna Koeficijent greška greška Pol Muški (Izostavljeno) Ženski -0,15 0,02 *** -0,15 0,02 *** Obrazovanje Manje od osnovne škole (Izostavljeno) Osnovna škola 0,14 0,05 *** 0,11 0,05 ** Stručna škola 0,26 0,05 *** 0,23 0,05 *** Gimnazija opšteg smera 0,42 0,05 *** 0,38 0,05 *** Više obrazovanje ili više od toga 0,78 0,05 *** 0,75 0,05 *** Region Vojvodina (Izostavljeno) Beograd 0,17 0,02 *** 0,18 0,02 *** Centralna Srbija -0,04 0,02 ** -0,04 0,02 ** Gradska sredina 0,02 0,02 *** 0,02 0,02 Karakteristike posla Neformalni privatni sektor (Izostavljeno) Formalni privatni sektor 0,19 0,03 *** 0,21 0,03 *** Iskustvo 0,01 0,00 *** Starosne kategorije (Izostavljeno) ,17 0,03 *** ,18 0,04 *** Logaritam sati 0,29 0,03 *** 0,29 0,03 *** Vlasništvo Društveno (Izostavljeno) Privatno -0,11 0,02 *** -0,14 0,02 *** Državno 0,04 0,02 0,04 0,02 Sektor Poljoprivreda (Izostavljeno) Industrija 0,28 0,04 *** 0,27 0,04 *** Građevina 0,39 0,04 *** 0,38 0,04 *** Javna administracija 0,39 0,04 *** 0,36 0,04 *** Usluge 0,28 0,03 *** 0,26 0,03 *** Drugi posao -0,04 0,03-0,03 0,03 Stalni posao 7,75 0,12 *** 7,76 0,12 *** Broj ispitanika R-na kvadrat 0,35 0,35 *, **, *** odnosi se na nivoe važnosti 1, 5, i 10 42

69 Definicija neformalnog zapošljavanja u podacima ARS-a S obzirom na to da informacije o evidenciji preduzeća ili zaposlenih nisu date u ARS-u, predstavljamo nekoliko alternativnih definicija formalnog zaposlenja i ispitujemo različite metode kako bi broj formalno zaposlenih prema ARS-u uskladili sa drugim izvorima (RZS, Penzioni fond). Bez podataka o osiguranju kod službi za socijalno osiguranje, oni koji rade za platu spadaju u najproblematičniju kategoriju zaposlenosti, pošto ih je teško klasifikovati u formalno ili neformalno zaposlene. Kako bi utvrdili najtačniju metodu za utvrđivanje neformalnog zaposlenja, ispitujemo različite definicije koje se oslanjaju na podatke iz ARS-a, tako što poredimo druge procene sa administrativnom statistikom Penzionog fonda i sa podacima Republičkog zavoda za statistiku o evidentiranoj zaposlenosti. Ove definicije navedene u tabeli u daljem tekstu. Prema podacima o evidenciji preduzeća za godinu, broj zaposlenih isključujući zemljoradnike, kreće se između 1,839 i 1,924 miliona (u zavisnosti od toga da li se ubrajaju lica zaposlena u Ministarstvu unutrašnjih poslova ili vojsci). Međutim, izvestan broj studija ističe da ove brojke precenjuju razmere formalnog zaposlenja. Može se desiti da evidentirana preduzeća nastavljaju da prijavljuju lica koja kod njih nisu više zaposlena i/ili lica za koja preduzeće ne uplaćuje doprinose za socijalno osiguranje. Ne iznenađuje to što je broj zaposlenih lica kojima se uplaćuju doprinosi za penzijsko osiguranje (1,474 miliona), a koji obuhvata i radnike za platu, a isključuje zemljoradnike, znatno manji od onog koji se pominje u podacima o evidenciji preduzeća. Brojke Penzijskog fonda se porede sa ukupnim brojem radnika za platu koji nisu zemljoradnici prema podacima iz ARS-a (1,866 miliona), i dobija se stopa neformalnog zapošljavanja od 21%. 28 Definicije neformalnog zapošljavanja za zaposlene starosti 15 ili više godina (bez zemljoradnika), 2005 Stopa neformalnog zapošljavanja Definicija 1 veličina preduzeća 50" 39% Definicija 2 veličina preduzeća 10" 25% Definicija 2 veličina preduzeća 5" 15% Definicija 4 radnik po ugovoru" 3,5% Definicija 5 podaci o evidenciji preduzeća iz RZS-a" 1 1,5% (Podaci o evidenciji preduzeća za god. iz ARS-a u poređenju sa istim iz RZS-a) Definicija 6 Penzioni fond" 21% (Podaci iz ARS-a za u poređenju sa podacima Penzijskog fonda za godinu) 1. Podaci o evidenciji iz RZS-a u ovoj tabeli ne uključuju lica zaposlena u Ministarstvu unutrašnjih poslova i vojsci. Izvor: Podaci o zaposlenima Osim toga, koristimo podatke iz ARS-a o specifičnoj grupi: to su ona lica koja su evidentirana u NSZ-u kao nezaposlena, a koja u izveštaju navode da rade (prema metodologiji MOR-a, videti Aneks Tabele 2.1). Pošto lica evidentirana u NSZ-u a koja rade, moraju po definiciji raditi kao neprijavljena (tj. neformalno zaposlena). Ova grupa lica nam daje naznake kakve bi mogle biti odlike neformalno zaposlenih radnika u ovom sektoru. Ispada da 65% lica koja pripadaju ovoj jedinstvenoj grupi, imaju 28 Simulacije penzija i posao koji je obavila Svetska banka u PROST-u za DPL uzima brojke za godinu kao do danas najpouzdanije za Srbiju. 43

70 ugovore. Zato smo odbacili metod u kojem se rad po ugovoru koristi kao reprezent za broj formalno zaposlenih u Srbiji i odlučili smo da umesto toga koristimo drugi reprezent. Stoga, smatramo da je veličina preduzeća adekvatniji reprezent formalnog zapošljavanja nego podatak o tome da li radnik radi po ugovoru i simuliramo različite granične vrednosti veličine preduzeća da bi utvrdili najispravniji prag neformalnog zapošljavanja. Prema definicijama Evropske unije jedno malo preduzeće je definisano kao preduzeće sa manje od 50 zaposlenih, što bi moglo da bude merilo za definisanje neformalnog zapošljavanja. Međutim, pošto većina radnika za platu u Srbiji radi u preduzećima koja imaju manje od 50 zaposlenih, ova definicija se čini nedovoljno preciznom, i po njoj se zaista dobija visoka stopa neformalnog zapošljavanja od 39% (1,147 miliona) kod radnika za platu koji nisu zemljoradnici. Zato bi realnija granična vrednost u ovom kontekstu trebalo da bude niža. Ispitujemo granične vrednosti od 10, odnosno 5 zaposlenih, i dolazimo do brojke od 1,405, odnosno 1,578 neformalno zaposlenih. U mnogim studijama se uzima veličina preduzeća 10 kao granična vrednost u drugim zemljama, i mi, koristeći ovaj prag (1,405 miliona nasuprot 1,474 prema Penzionom fond) dobijamo brojke vrlo približne brojkama Penzionog fonda o licima za koja se plaćaju doprinosi. Zatim smo na osnovu ovih ispitivanja ustanovili sledeću definiciju neformalnog zapošljavanja u ovom izveštaju: i) zaposleni i vlasnici u preduzećima sa manje od 10 zaposlenih, ii) samozaposlena lica sa srednjom školom i iii) pomoć u kući. Važno je napomenuti da je u prethodnoj analizi urađenoj u AŽSS , koja obuhvata podatke o evidenciji kod službi za socijalno osiguranje, uočeno povećanje sa 30 na 35% u neformalnom zapošljavanju u celoj privredi, a ne samo kod radnika za platu (Svetska banka 2004a). Definicija neformalnog zapošljavanja koja je korišćena u toj studiji obuhvata: i) zaposlena lica kojima se ne uplaćuju socijalni doprinosi; ii) zaposlena lica koji rade u neevidentiranim privatnim preduzećima; i iii) zaposlena lica koja rade kod kuće, od vrata do vrata, na buvljoj pijaci i drugim mestima. 44

71 POGLAVLJE 4: KONTEKST ZA OTVARANJE NOVIH RADNIH MESTA 82. Ovo poglavlje se posebno bavi kontekstom tržišta rada makroekonomskim okruženjem, investicionom klimom i obrazovanjem i kvalifikovanošću radne snage. Prve dve oblasti predstavljaju bitne činioce koji određuju potražnju rada, dok je treća oblast od ključnog značaja za kvalitet ponude rada. Iako je ekonomski rast relativno dobar, biće potrebno da se on održi i čak ubrza kako bi se povećalo otvaranje novih radnih mesta i ostvario konkretan napredak u rešavanju problema nezaposlenosti u zemlji. Izazov otvaranja novih radnih mesta, koji se nalazi pred srpskom privredom, veći je zbog procesa restrukturiranja velikih preduzeća. On je od najvećeg značaja za celokupnu ekonomsku strategiju, ali se tokom tog procesa u velikoj meri eliminišu poslovi u javnom sektoru. Pošto će to omogućiti otvaranje više novih radnih mesta u budućnosti, restrukturiranje društvenih i državnih preduzeća mora biti završeno što pre. Međutim, biće potrebna dalja poboljšanja investicione klime da bi se ostvarila obećanja o budućim novim radnim mestima. Iako je Srbija sprovela važne reforme, poslovna klima i dalje predstavlja ograničenje za investicije, ekonomski rast, i otvaranje novih radnih mesta. Pored straha od makroekonomske i političke nestabilnosti, investitori i menadžeri nisu sigurni u pogledu primene regulatorne politike, i zabrinuti su zbog niza drugih problema koji utiču na lakoću poslovanja na terenu. Na kraju, nedovoljna kvalifikovanost trenutno se ne čini kao previše veliko ograničenje za otvaranje novih radnih mesta. Ipak, slabosti sistema obrazovanja i obučavanja u Srbiji će predstavljati ograničenje u budućnosti kako se potražnja rada bude povećavala, a Srbija dalje integrisala u evropsku i druge svetske privrede. A.. Makrroekonomsko okrruženj je 83. Ekonomsko okruženje je najvažniji činilac koji određuje ishode tržišta rada. U ovom delu, ukratko ćemo navesti ukupna ekonomska kretanja, ističući odnos između rasta proizvodnje i zaposlenosti od kako je Srbija ponovo započela proces tranzicije početkom Osnovna poruka glasi da će, iako je ekonomski rast relativno dobar, biti potrebno da se on održi i čak ubrza kako bi se povećalo otvaranje novih radnih mesta i ostvario konkretan napredak u rešavanju problema nezaposlenosti u zemlji. Izazov otvaranja novih radnih mesta, koji se nalazi pred srpskom privredom, veći je zbog širokog procesa restrukturiranja koje je od najvećeg značaja za izlazak zemlje na put visoke stope razvoja, ali se tokom tog procesa u velikoj meri eliminišu poslovi u javnom sektoru. 84. Ekonomija u Srbiji je ostvarila priličan napredak u poslednjih pet godina od kako je započet program reformi. Posle decenije političkih previranja i ekonomskog nazadovanja, Srbija je godine započela program reformi, sa ciljem ubrzanog prelaska na tržišnu ekonomiju. Napredak u sprovođenju ovih reformi bio je neujednačen tokom poslednjih pet godina, ali, generalno gledano, dosta toga je urađeno. U dostignuća spada makroekonomska stabilizacija, liberalizacija cena i deviznog kursa, delimično restrukturiranje državnog i društvenog sektora i značajna poboljšanja regulatornog okvira koji određuje poslovnu klimu (o tome će biti reči u sledećem delu). 29 Ovaj deo je zasnovan na Programu za ekonomski rast i zapošljavanje (Svetska banka 2004a), sa ažuriranim delovima. 45

72 85. Kao rezultat toga, privreda se širi, a životni standard raste. Realni rast BDP-a u ovoj deceniji je iznosio u proseku oko 5% godišnje (Grafikon 4.1). Prema predviđanjima, on će ostati na ovom nivou najmanje do kraja godine (MMF 2006). Međutim, politička nesigurnost povećava rizike za mogućnost nastanka gubitaka. Bruto domaći proizvod po glavi stanovnika porastao je za oko 22% u realnoj vrednosti (i u US dolarima i u lokalnoj valuti) između i godine. Grafikon 4.1: Najnoviji i projektovani trendovi BDP-a, Srbija i Crna Gora Real GDP per cap (LCU) Growth Rate of Real GDP Per Capita [Realni BDP po stanovniku Stopa rasta realnog BDP-a po stanovniku] Izvor: MMF, Svetska ekonomska perspektiva (World Economic Outlook) Ipak, rast proizvodnje u Srbiji nije bio dovoljno velik da bi doveo do čistog povećanja zaposlenosti; štaviše, intenzitet zapošljavanja u rastu njenog BDP-a je ispod proseka u regionu. Kao što je već pomenuto u Poglavlju 2, teško je dokumentovati stalna kretanja tržišta rada zbog problema sa podacima. Međutim, različite vrste podataka upućuju na apsolutni pad zaposlenosti od godine, uprkos ukupnoj ekspanziji privrede. Štaviše, čak i u regionu gde je čest porast broja onih koji su bez posla ili koji će ga uskoro izgubiti, Srbija relativno slabo uspeva da povećanu proizvodnju prevede u veći broj novih radnih mesta. Grafikon 4.2(a) poredi Srbiju i Crnu Goru sa određenim brojem zemalja u regionu, u pogledu kretanja zaposlenosti i BDP-a poslednjih godina. Ovaj grafikon dodatno potvrđuje da rast zaposlenosti u regionu relativno stagnira, uprkos opštem ekonomskom rastu. Ipak, čak i u okviru ovog uzorka, fleksibilnost zaposlenosti u Srbiji je nepovoljna (tj., ispod linije trenda). 87. Relativno loš rezultat Srbije u otvaranju novih radnih mesta tipičan je za zemlje u početnim fazama tranzicije. Panel (b) Grafikona 4.2 pokazuje da je ova sporost u otvaranju novih radnih mesta karakteristična za zemlje Evrope i Centralne Azije u prvim godinama tranzicije. Drugim rečima, rezultati odnosa zaposlenosti i BDP-a u Srbiji između i godine nisu tako nepovoljni u poređenju sa ostalim zemljama, kao što su bili kada su se upoređivali samo podaci za tekuću godinu svih zemalja. 46

73 Grafikon 4.2: Promene u zaposlenosti i BDP-a, Srbija i Crna Gora i odabrane zemlje Istočne Evrope 1 (a) % Privredni rast 1.0% Hrvatska Bugarska 0.5% Mađarska Albanija Turska 0.0% -1% 0% 1% 2% 3% 4% 5% 6% Republika Češka Republika Slovačka Rast BDP-a -0.5% Poljska -1.0% Srbija i Crna Gora -1.5% -2.0% Bivša Jugoslovenska Republika Makedonija -2.5% Rumunija -3.0% (b) Tokom prvih godina tranzicije Rast zaposlenosti 2.0% 1.0% Turska Republika Češka Rast BDP-a 0.0% -15% -10% -5% 0% 5% Poljska 10% 15% Srbija -1.0% -2.0% Letonija Bugarska Albanija Rumunija Litvanija -3.0% -4.0% Mađarska 1. Zaposlenost u Srbiji i Crnoj Gori je za period Izvor: Sopstvene procene na osnovu MOR-a, LABORSTA i WDI-a 47

74 88. Rast plata bio je brz početkom decenije, ali je usporio do godine, i od tada nije predstavljao bitno ograničenje za sveukupnu zaposlenost. Međutim, reforma poreskog sistema iz godine povećala je troškove za slabije plaćeni rad, što je verovatno uticalo na zaposlenost u ovom sektoru tržišta rada. Zvanični podaci o platama pokazuju da su plate od godine značajno porasle u nominalnoj, realnoj i deviznoj vrednosti. Međutim, iz različitih razloga, procene plata bile su pristrasne. Čini se da je posle godine rast prosečnih plata usporio i da posle godine, prema našim procenama, nije nadmašio rast BDP-a i produktivnosti. Regresivni sistem oporezivanja plata koji je uveden godine neproporcionalno je poreski opteretio preduzeća i sektore koji zapošljavaju slabije plaćenu radnu snagu, kao i regione u kojima su plate ispod proseka. Ova pitanja su detaljnije obrađena u Poglavlju Slično iskustvima mnogih zemalja Evrope i Centralne Azije, razočaravajući učinak na polju zaposlenosti u Srbiji odslikava proces tranzicije u kojoj je početna faza restrukturiranja javnog sektora šokirala tržište rada gubitkom velikog broja poslova. Preko radnika koji su od godine usled procesa privatizacije proglašeni viškom, primilo je pomoć prema Socijalnom programu Vlade do kraja godine. S obzirom na to da ovaj program obezbeđuje pomoć samo odabranim preduzećima, ukupan broj otpuštenih je u stvari znatno veći, iako stvarne brojke nisu poznate. Ovo restrukturiranje verovatno doprinosi rastu produktivnosti u Srbiji i samim tim će na kraju imati pozitivan uticaj na tržište rada. Međutim, do danas, a i u bližoj budućnosti, najveći vidljivi efekat je ukidanje radnih mesta usled procesa poznatog kao odbrambeno restrukturiranje. S obzirom na to da preko ljudi radi u državnim i društvenim preduzećima, mogu se očekivati i dalje smanjenje broja radnih mesta. Zaključak procena Svetske banke je da će potencijalno radnika u ovim preduzećima biti proglašeno viškom do kraja godine (Cvetković i Lieberman, 2005). 90. Uspešnije zemlje u tranziciji prošle su fazu odbrambenog restrukturiranja i počele da stvaraju veći broj novih radnih mesta osnivanjem novih preduzeća u privatnom sektoru i širenjem već postojećih. Preraspodela radnih mesta i radnika izvan starih, manje produktivnih, preduzeća je ključni korak u izgradnji jake ekonomije i tržišta rada. Ipak, iako je to neophodan preduslov, nije i dovoljan. Sposobnost ekonomija u tranziciji da se oporave od šoka restrukturiranja i da počnu da stvaraju nova radna mesta uglavnom je određena stopom osnivanja i rasta novih preduzeća, kao i sposobnošću preduzeća da se sama restrukturiraju u cilju obezbeđivanja profitabilnosti i poboljšanja konkurentnosti. 30 Povoljna investiciona klima je ključna za kretanje kroz ovaj proces tranzicije i za podsticanje otvaranja novih radnih mesta. O ovome će biti reči u sledećem delu. 91. Međunarodno iskustvo jasno pokazuje da je sektor usluga najzaslužniji za veće otvaranje novih radnih mesta. Zemlje u tranziciji, sa svojim nasleđem teške industrije, često imaju nedovoljno razvijene usluge i relativno mali udeo zaposlenosti u tom sektoru. Prilikom poređenja sa međunarodnim referentnim vrednostima za tržišnu ekonomiju, za zemlje u tranziciji bilo je karakteristično da imaju strukturu privrede i zaposlenosti koja je nejednako usmerena ka industriji u odnosu na usluge (videti Tabelu 4.1 u daljem tekstu). Novija istraživanja su pokazala da ova disproporcija i dalje postoji, ali da se uspešnije zemlje u procesu tranzicije približavaju referentnim vrednostima tržišne ekonomije u pogledu njihove privredne strukture (Raiser i drugi, 2003, Svetska banka 2005a). Ova evolucija strukture je veoma važna za otvaranje novih radnih mesta, pogotovo što situacija širom sveta ukazuje na to da se zemlje sa srednjim i višim prihodima moraju oslanjati na sektor usluga kao primarni generator zaposlenosti. 30 Ovaj proces otvaranja i ukidanja radnih mesta pažljivo je proučavan u novijem izveštaju o tržištu rada u zemljama Evrope i centralne Azije (Svetska banka 2005a). Analiza se zasniva na podacima na nivou preduzeća, u nekoliko zemalja, tokom izvesnog broja godina od tranzicije. Nažalost, podaci za Srbiju, potrebni za ovakvu analizu, nisu bili dostupni, što nije bilo obuhvaćeno istraživanjem o otvaranju i ukidanju radnih mesta u ovom izveštaju. 48

75 92. Sektor usluga u Srbiji je relativno nerazvijen, čak i prema standardima zemalja u tranziciji. Međutim, jednim delom to je i zbog odloženog procesa tranzicije. U poređenju drugim zemljama u tranziciji, privredna struktura u Srbiji više je okrenuta poljoprivredi i industriji. Prema podacima za Jugoistočne i zemlje Srednje i Istočne Evrope iz i godine, u Srbiji je udeo proizvodnje u sektoru usluga bio najniži (Grafikon 4.3). Ovo najverovatnije odslikava odloženi proces tranzicije u Srbiji, zbog čega je ona iza ostalih zemalja u regionu u pogledu transformacije privredne strukture prema onoj koja je karakteristična za tržišnu privredu. Grafikon 4.3: Udeo BDP-a u sektoru usluga, Srbija i Crna Gora i odabrane zemlje u tranziciji, i Slovačka Mađarska Poljska Hrvatska Slovenija* Evrope & Centralna Azija Rusija Makedonija Češka Bugarska Albanija Rumunija Srbija & Crna Gora *Podaci dostupni samo do godine Izvor: Indikatori svetskog razvoja Linear (Serbia) 93. Zbog ovoga dolazi do loših rezultata zaposlenosti u tržišnim uslugama, sektoru u kome zaposlenost u budućnosti treba da bude zastupljenija. Ukoliko se taj šablon promeni, to će biti od suštinske važnosti za bolje rezultate zaposlenosti. Tabela 4.1 upoređuje strukturu zaposlenosti u Srbiji sa strukturama u zemljama Centralne i Istočne Evrope i sa uzorkom referentnih zemalja sa tržišno orijentisanim privredama i nivoom prihoda po glavi stanovnika koji je sličan onom u zemljama Centralne i Istočne Evrope. 31 Obuhvaćeni su najnoviji udeli, struktura u vreme tranzicije, i za zemlje Centralne i Istočne Evrope, udeli na oko 5 godina posle tranzicije (kako bi se uporedili sa trenutnom situacijom u Srbiji). Zemlje Centralne i Istočne Evrope su doživele značajne promene od početka tranzicije i, kao što tabela pokazuje, njihova struktura zaposlenosti iako nešto više zastupljena u industriji sada se približava strukturi u referentnim zemljama. Važno je napomenuti da je u zemljama Centralne i Istočne Evrope zaposlenost u sektoru tržišno orijentisanih usluga (prevoz, komunikacije, trgovina i finansije) danas veoma slična zaposlenosti u referentnim zemljama. 32 Sa druge strane, iako je Srbija doživela 31 Metodologija za referentne vrednosti je opisana u izveštaju Svetske banke (2005a, Poglavlje 4). 32 U periodu godine u zemljama Centralne i Istočne Evrope zaposlenost u sektoru tržišnih usluga bila je za 9 procentualnih poena manja, a zaposlenost u industriji 16 poena veća (Svetska banka 2005a, Tabela 4.1). 49

76 izvesne značajne promene, povećanje udela ovih tržišnih usluga bilo je upola manje u odnosu na zemlje Centralne i Istočne Evrope. Kada uporedimo Srbiju sa u zemljama Centralne i Istočne Evrope sredinom devedesetih godina prošlog veka, razlika je manja, ali i dalje postoji. Najveći deo povećanja broja radnih mesta u sektoru usluga u Srbiji do danas čine netržišne usluge (državna administracija, zdravstvo, prosveta). Tabela 4.1: Struktura zaposlenosti u zemljama Centralne i Istočne Evrope i Srbiji, U poređenju sa međunarodnim referentnim vrednostima Udeo zaposlenosti Zemlje Centralne i Istočne Evrope Srbija Referentne zemlje Poljoprivreda 17,8 16,9 14, ,9 23,2 22,3 Industrija 42 33,8 32,4 35,9 26, ,2 Tržišno orijentisane usluge 20,9 27,1 29,7 19,6 24,3 28,5 28,9 Netržišne usluge 4 18,8 22,2 23,3 19,4 29,9 22,4 22,7 1. Referentne zemlje su tržišno orijentisane i imaju prihod po glavi stanovnika sličan onom u zemljama Centralne i Istočne Evrope. 2. Procene broja zaposlenih zasnovane na podacima MOR-a i ISR-a za Udeo Srbije za godinu je udeo za bivšu jugoslovensku republiku. 4. Obuhvata javnu administraciju, zdravstvo i prosvetu. Izvor: Svetska banka (1991, 2005a) i procene autora. 94. Biće potrebno bolje ekonomske okruženje da bi se rezultat u otvaranju novih radnih mesta u Srbiji poboljšao. To zahteva nastavak programa makroekonomskih i strukturnih reformi. Rast proizvodnje od oko 5% godišnje nije pretvoren u neto povećanje broja radnih mesta. Potrebne su ili više stope rasta BDP-a ili se mora povećati intenzitet zapošljavanja u okviru samog rasta. Kontinuirana makroekonomska stabilnost je od suštinske važnosti, kao i strukturne reforme koje su neophodne da bi se završio prelazak na potpuno funkcionalnu tržišnu privredu. 33 Strukturne reforme neophodne su kako bi se resursi, uključujući i ljudske, premestili iz sektora koji imaju nisku produktivnost, i koji propadaju, u sektore koji imaju potencijal za veću produktivnost i rast. B.. Investti I iciona klima 95. Ukupna uspešnost tržišta rada u zemljama u tranziciji određena je sposobnošću tih zemalja da razviju privatni sektor putem osnivanja novih preduzeća i širenjem postojećih. Okvir 4.1 preuzet iz studije Svetske banke o tržištu rada u regionu, govori o tome kako je razvoj privatnog sektora od ključnog značaja za učinak u zaposlenosti u zemljama u tranziciji. Postoje mnogi faktori uključeni u razvoj takvog privatnog sektora koji podstiče osnivanje novih i širenje postojećih preduzeća i koji pruža mogućnosti za zapošljavanje radnika koji više nisu u sektoru poslova po ugovoru i novih radnika. Ali najvažnija je investiciona klima koja podržava rast. 33 Prema tranzicionim indikatorima EBRD-a za godinu, rezultati Srbije i Crne Gore su povezani sa onima iz Albanije, a ispod su rezultata u svim drugim zemljama Jugoistočne Evrope (EBRD, april 2005). 50

77 Okvir 4.1: Zašto je razvoj privatnog sektora od ključne važnosti za otvaranje novih radnih mesta u zemljama u tranziciji Razočaravajući ishodi zaposlenosti u zemljama Evrope i Centralne Azije odslikavaju nezavršen proces tranzicije, ali je i neefikasnost institucija i politike takođe smetnja otvaranju novih radnih mesta. Naravno, glavno početno stanje u privredama većine zemalja Evrope i Centralne Azije bio je tranzicioni šok, usled koga je došlo do značajnog pada proizvodnje, sa odgovarajućim padom potražnje rada. To je rezultiralo otpuštanjem viška radne snage i zatvaranjem preduzeća gubitaša, čime je povećana nezaposlenost. Ipak, sposobnost ekonomija zemalja Evrope i Centralne Azije da se oporave od šoka tranzicije i da smanje nezaposlenost, uglavnom je određena stopom osnivanja i rasta novih preduzeća, što utiče i na veličinu novog sektora, kao i sposobnošću preduzeća da se sama restrukturiraju u cilju obezbeđivanja profitabilnosti i poboljšanja konkurentnosti. Zbog toga, široko rasprostranjeno odbrambeno restrukturiranje je važan činilac koji stoji iza relativno niskih stopa otvaranja novih radnih mesta, uprkos često značajnom privrednom rastu. Proces dostizanja produktivnosti mnogo bolje napreduje u zemljama Centralne i Istočne Evrope, nego u zemljama Jugoistočne Evrope i Zajednici nezavisnih država, gde je pritisak konkurencije manji. Izvor: Svetska banka (2005a) 96. Poslovna klima koja je povoljna za investicije biće takođe povoljna i za zapošljavanje, uključujući i zapošljavanje u formalnom sektoru. Poređenja među državama, zasnovana na indikatorima u izveštaju Poslovanje 2006, pokazuju da reforme u cilju olakšanja poslovanja omogućavaju preduzećima da brže rastu i da otvaraju nova radna mesta (Svetska banka 2005b). Zemlje koje su u pogledu ukupne lakoće poslovanja rangirane u prve dve kvintile imale su približno duplo manje stope nezaposlenosti od stopa nezaposlenosti u zemljama rangiranim u poslednje tri kvintile. 34 Pored toga, veći broj novih radnih mesta nalaziće se u formalnoj privredi, zato što je korist od zvaničnog poslovanja (kao što je lakši pristup kreditima i bolje komunalne usluge) često veća od troškova (kao što su porezi). 97. Srbija je poslednjih godina ostvarila vidljiv napredak u poboljšanju zakonske regulative koja određuje poslovnu klimu. Srbija i Crna Gora je u poslednjem izveštaju Poslovanje 2006 (Svetska banka 2005b) označena kao najbolja u sprovođenju reformi u svetu. Izveštaj pokazuje da je Srbija i Crna Gora na vodećoj poziciji zbog poboljšanja u 8 od 10 obrađenih oblasti. Velike promene dogodile su se u sferi osnivanja novog preduzeća, sa smanjenjem potrebnog kapitala i različitim inovacijama u cilju lakše registracije. Posle ovakvih reformi, svaka kompanija može da počne da posluje za 15 dana, umesto za 51 dan. Pored toga, novi Zakon o parničnom postupku skoro je prepolovio vreme potrebno da bi se razrešili trgovinski sporovi, a porez na plate i porez na promet zamenjeni su porezom na dodatu vrednost koji je jednostavniji za ubiranje. Kombinacija svih reformi u Srbiji dovela je do povećanja od 42% u broju novoregistrovanih preduzeća u periodu između i godine (Svetska banka 2005b). 98. Međutim, kada je u pitanju poslovna klima, Srbija i dalje zaostaje u poređenju sa drugim zemljama. Uprkos ovim poboljšanjima, kada se konsoliduju rezultati različitih izvora podataka (osnovni izvori koji su korišćeni u ovom delu sumirani su u Okviru 4.2.), jasno je da je potreban dalji napredak. Po opštem rangiranju u izveštaju Poslovanje, Srbija i Crna Gora nalazi se tek na 92. mestu od 155 rangiranih zemalja. 34 Ovaj odnos je statistički značajan na nivou od 1% i ostaje značajan kada se prihod po stanovniku kontroliše (Svetska banka 2005b). 51

78 Okvir 4.2: Osnovni izvori podataka za analizu investicione klime u Srbiji i Crnoj Gori Pregled produktivnosti i investicione klime: PICS je pregled na nivou preduzeća koji je dva puta sprovođen u Srbiji (2001. i godine). U ovom delu prvenstveno koristimo rezultate za godinu. Ovaj pregled je rađen po uzoru na preglede investicione klime Svetske banke koji se danas sprovode u 58 zemalja. Uzorak PICS-a za godinu obuhvatao je 408 preduzeća i bio je reprezentativan u pogledu sastava srpske privrede. Podaci iz ovog pregleda uključuju i kvantitativne i kvalitativne mere. One se mogu koristiti za ispitivanje specifičnih aspekata investicione klime u zemlji, a mogu se koristiti i za izračunavanje različitih mera produktivnosti na nivou preduzeća. Upitnik se sastoji od nekoliko modula koji obuhvataju opšte informacije o preduzeću, prodaji i zalihama, faktorima koji ograničavaju investicionu klimu, infrastrukturi i uslugama, radnim odnosima, odnosima između države i biznisa, zakonskom okruženju, kriminalu, kapacitetu, inovacijama i učenju, i produktivnosti. Pregled poslovnog okruženja i učinka preduzeća: BEEPS je takođe pregled na nivou preduzeća. To je zajednički poduhvat Svetske banke i Evropske banke za rekonstrukciju i razvoj. BEEPS koristi standardni instrument koji je primenjen u skoro svim zemljama Istočne Evrope i Centralne Azije, čime je omogućeno poređenje među različitim zemljama. BEEPS je dva puta sproveden u Srbiji i Crnoj Gori (2002. i godine). Za potrebe ovog izveštaja, neki indikatori u pregledu posebno su izračunati samo za Srbiju. Pregled iz godine imao je uzorak od 300 preduzeća, dok je pregled iz godine obuhvatao približno 230 preduzeća. U poređenju sa PICS-om, uzorak BEEPS-a više je orijentisan ka manjim preduzećima. Takođe, on je isključivo kvalitativnog karaktera i najviše je usmeren na kvalitet poslovnog okruženja koje je određeno širokim spektrom različitih odnosa između preduzeća i države, u različitim oblastima. Poslovanje: Baza podataka Svetske banke Poslovanje daje indikatore poslovnih propisa, kako bi se izmerili zakonski troškovi poslovanja. Mogu se upoređivati indikatori za 155 različitih privreda. Baza podataka Poslovanje daje merila za Srbiju i Crnu Goru zajedno. Indikatori obuhvataju 10 oblasti: osnivanje preduzeća, dobijanje dozvola, zapošljavanje i otpuštanje, registrovanje imovine, dobijanje kredita, zaštita investitora, plaćanje poreza, trgovina van granica, poštovanje ugovora, i gašenje preduzeća. Metodologija je zasnovana na procenama zakona i propisa. Domaći eksperti (iz pravne struke, vlasti, konsultantskih firmi, itd.) obezbeđuju ulazne podatke i njihovu verifikaciju. Dok podaci BEEPS-a i PICS-a odražavaju stvarno iskustvo preduzeća, indikatori Poslovanja mogu pokazati šta treba da se dogodi preduzeću koje poštuje propisane zakone i propise. Ovi indikatori se prave na godišnjem nivou, tako da se može pratiti evolucija zakonskog okvira u pogledu poslovanja Ipak, mnogi menadžeri nastavljaju da izražavaju nezadovoljstvo realizacijom poslovnog okruženja na terenu. Podaci iz pregleda preduzeća pokazuju nezadovoljstvo većim delom poslovnog okruženja. Problem je to što, iako se vrše važne promene zakona i propisa, menadžeri i vlasnici još uvek ne vide efekat ovih reformi. Kapaciteti državne administracije veoma sporo rastu, a sprovođenje zakona i dalje predstavlja problem. Nepreciznost novih propisa je učinila da su preduzeća postala podložnija mitu i korupciji. U stvari, podaci iz BEEPS-a pokazuju da, iako je ostvaren napredak u nekim oblastima, menadžeri ukazuju na to da su se u drugim oblastima problemi u stvari povećali u periodu između i godine (Grafikon 4.4) Zabrinutost za celokupnu poslovnu klimu utiče na nivo investicija u Srbiji, pogotovo iz stranih izvora. Prema časopisu The Economist Intelligence Unit, Srbija je najrizičnija zemlja za investitore u regionu Jugoistočne Evrope. Druge studije govore da je Srbija i Crna Gora privukla vrlo malo grinfild'' investicija, a investitori za najveću prepreku smatraju nedostatke poslovnog okruženja (Centar za 52

79 liberalno demokratske studije 2005; MOR i Savet Evrope 2006). Poslovna klima utiče na investicije uopšte; međutim, na određeni način, ona najviše zabrinjava u slučaju direktnih stranih investicija. Direktne strane investicije ključni su element rasta i otvaranja novih radnih mesta kod ekonomija u tranziciji. U proseku, jedno radno mesto u sektoru direktnih stranih investicija može stvoriti čak do 5 novih radnih mesta u domaćem podugovaračkom sektoru (Centar za liberalno demokratske studije 2005). U studiji MMF-a o učinku direktnih stranih investicija u 14 zemalja Jugoistočne Evrope zaključuje se da je u godini Srbija bila tek na 10. mestu u pogledu akcija, daleko ispod svog pravog potencijala (Demekas i drugi 2004). Grafikon 4.5 pokazuje relativno male direktne strane investicije u Srbiji i Crnoj Gori, u poređenju sa drugim zemljama regiona. Međutim, najnovija poboljšanja investicione klime rezultirala su povećanjem direktnih stranih investicija, koje bi trebalo da dostignu 2 milijarde US dolara u godini. Grafikon 4.4: Problemi sa kojima se suočavaju preduzeća u Srbiji i Crnoj Gori, BEEPS, i godina [Kršenje ugovora; anti-konkurentna praksa drugih; organizovani kriminal / mafija; ulični kriminal, krađe i nemiri; koripcija; funkcionisanje sudstva; makroekonomska nestabilnost; nesigurnost u pogledu regulatorne politike; veštine i obrazovanje radnika; regulative u oblasti rada; poslovne dozvole; carisnka i trgovinska regulativa; poreska uprava; poreske stope; svojina ili najam zemljišta; pristup zemljištu; transport; struja; telekomunikacije; troškovi finansiranja; pristup finansiranju.] Izvor: BEEPS 53

SIMPLE PAST TENSE (prosto prošlo vreme) Građenje prostog prošlog vremena zavisi od toga da li je glagol koji ga gradi pravilan ili nepravilan.

SIMPLE PAST TENSE (prosto prošlo vreme) Građenje prostog prošlog vremena zavisi od toga da li je glagol koji ga gradi pravilan ili nepravilan. SIMPLE PAST TENSE (prosto prošlo vreme) Građenje prostog prošlog vremena zavisi od toga da li je glagol koji ga gradi pravilan ili nepravilan. 1) Kod pravilnih glagola, prosto prošlo vreme se gradi tako

More information

Biznis scenario: sekcije pk * id_sekcije * naziv. projekti pk * id_projekta * naziv ꓳ profesor fk * id_sekcije

Biznis scenario: sekcije pk * id_sekcije * naziv. projekti pk * id_projekta * naziv ꓳ profesor fk * id_sekcije Biznis scenario: U školi postoje četiri sekcije sportska, dramska, likovna i novinarska. Svaka sekcija ima nekoliko aktuelnih projekata. Likovna ima četiri projekta. Za projekte Pikaso, Rubens i Rembrant

More information

PROJEKTNI PRORAČUN 1

PROJEKTNI PRORAČUN 1 PROJEKTNI PRORAČUN 1 Programski period 2014. 2020. Kategorije troškova Pojednostavlj ene opcije troškova (flat rate, lump sum) Radni paketi Pripremni troškovi, troškovi zatvaranja projekta Stope financiranja

More information

AMRES eduroam update, CAT alat za kreiranje instalera za korisničke uređaje. Marko Eremija Sastanak administratora, Beograd,

AMRES eduroam update, CAT alat za kreiranje instalera za korisničke uređaje. Marko Eremija Sastanak administratora, Beograd, AMRES eduroam update, CAT alat za kreiranje instalera za korisničke uređaje Marko Eremija Sastanak administratora, Beograd, 12.12.2013. Sadržaj eduroam - uvod AMRES eduroam statistika Novine u okviru eduroam

More information

Podešavanje za eduroam ios

Podešavanje za eduroam ios Copyright by AMRES Ovo uputstvo se odnosi na Apple mobilne uređaje: ipad, iphone, ipod Touch. Konfiguracija podrazumeva podešavanja koja se vrše na računaru i podešavanja na mobilnom uređaju. Podešavanja

More information

VISOKO OBRAZOVANJE, NEZAPOSLENOST I STANJE NA TRŽIŠTU RADA 1

VISOKO OBRAZOVANJE, NEZAPOSLENOST I STANJE NA TRŽIŠTU RADA 1 STRUČNI RAD POGLAVLJE 4 VISOKO OBRAZOVANJE, NEZAPOSLENOST I STANJE NA TRŽIŠTU RADA 1 Isidora Beraha 2 Apstrakt: Uticaj obrazovanja na strukturne performanse tržišta rada sve je izraženiji. Pitanje međuzavisnosti

More information

IZDAVANJE SERTIFIKATA NA WINDOWS 10 PLATFORMI

IZDAVANJE SERTIFIKATA NA WINDOWS 10 PLATFORMI IZDAVANJE SERTIFIKATA NA WINDOWS 10 PLATFORMI Za pomoć oko izdavanja sertifikata na Windows 10 operativnom sistemu možete se obratiti na e-mejl adresu esupport@eurobank.rs ili pozivom na telefonski broj

More information

BENCHMARKING HOSTELA

BENCHMARKING HOSTELA BENCHMARKING HOSTELA IZVJEŠTAJ ZA SVIBANJ. BENCHMARKING HOSTELA 1. DEFINIRANJE UZORKA Tablica 1. Struktura uzorka 1 BROJ HOSTELA BROJ KREVETA Ukupno 1016 643 1971 Regije Istra 2 227 Kvarner 4 5 245 991

More information

GUI Layout Manager-i. Bojan Tomić Branislav Vidojević

GUI Layout Manager-i. Bojan Tomić Branislav Vidojević GUI Layout Manager-i Bojan Tomić Branislav Vidojević Layout Manager-i ContentPane Centralni deo prozora Na njega se dodaju ostale komponente (dugmići, polja za unos...) To je objekat klase javax.swing.jpanel

More information

DEFINISANJE TURISTIČKE TRAŽNJE

DEFINISANJE TURISTIČKE TRAŽNJE DEFINISANJE TURISTIČKE TRAŽNJE Tražnja se može definisati kao spremnost kupaca da pri različitom nivou cena kupuju različite količine jedne robe na određenom tržištu i u određenom vremenu (Veselinović

More information

KAPACITET USB GB. Laserska gravura. po jednoj strani. Digitalna štampa, pun kolor, po jednoj strani USB GB 8 GB 16 GB.

KAPACITET USB GB. Laserska gravura. po jednoj strani. Digitalna štampa, pun kolor, po jednoj strani USB GB 8 GB 16 GB. 9.72 8.24 6.75 6.55 6.13 po 9.30 7.89 5.86 10.48 8.89 7.30 7.06 6.61 11.51 9.75 8.00 7.75 7.25 po 0.38 10.21 8.66 7.11 6.89 6.44 11.40 9.66 9.73 7.69 7.19 12.43 1 8.38 7.83 po 0.55 0.48 0.37 11.76 9.98

More information

Pregled tržišta rada u Srbiji

Pregled tržišta rada u Srbiji Employed Empowered Pregled tržišta rada u Srbiji Mihail Arandarenko Aleksandra Nojković Oktobar 2007. www.employed-empowered.net CDRSEE Center for Democracy and Reconciliation in Southeast Europe Funded

More information

STATISTIKA U OBLASTI KULTURE U BOSNI I HERCEGOVINI

STATISTIKA U OBLASTI KULTURE U BOSNI I HERCEGOVINI Bosna i Hercegovina Agencija za statistiku Bosne i Hercegovine Bosnia and Herzegovina Agency for Statistics of Bosnia and Herzegovina STATISTIKA U OBLASTI KULTURE U BOSNI I HERCEGOVINI Jahorina, 05.07.2011

More information

Port Community System

Port Community System Port Community System Konferencija o jedinstvenom pomorskom sučelju i digitalizaciji u pomorskom prometu 17. Siječanj 2018. godine, Zagreb Darko Plećaš Voditelj Odsjeka IS-a 1 Sadržaj Razvoj lokalnog PCS

More information

Uvod u relacione baze podataka

Uvod u relacione baze podataka Uvod u relacione baze podataka 25. novembar 2011. godine 7. čas SQL skalarne funkcije, operatori ANY (SOME) i ALL 1. Za svakog studenta izdvojiti ime i prezime i broj različitih ispita koje je pao (ako

More information

ENR 1.4 OPIS I KLASIFIKACIJA VAZDUŠNOG PROSTORA U KOME SE PRUŽAJU ATS USLUGE ENR 1.4 ATS AIRSPACE CLASSIFICATION AND DESCRIPTION

ENR 1.4 OPIS I KLASIFIKACIJA VAZDUŠNOG PROSTORA U KOME SE PRUŽAJU ATS USLUGE ENR 1.4 ATS AIRSPACE CLASSIFICATION AND DESCRIPTION VFR AIP Srbija / Crna Gora ENR 1.4 1 ENR 1.4 OPIS I KLASIFIKACIJA VAZDUŠNOG PROSTORA U KOME SE PRUŽAJU ATS USLUGE ENR 1.4 ATS AIRSPACE CLASSIFICATION AND DESCRIPTION 1. KLASIFIKACIJA VAZDUŠNOG PROSTORA

More information

STRUČNA PRAKSA B-PRO TEMA 13

STRUČNA PRAKSA B-PRO TEMA 13 MAŠINSKI FAKULTET U BEOGRADU Katedra za proizvodno mašinstvo STRUČNA PRAKSA B-PRO TEMA 13 MONTAŽA I SISTEM KVALITETA MONTAŽA Kratak opis montže i ispitivanja gotovog proizvoda. Dati izgled i sadržaj tehnološkog

More information

ANALIZA PRIMJENE KOGENERACIJE SA ORGANSKIM RANKINOVIM CIKLUSOM NA BIOMASU U BOLNICAMA

ANALIZA PRIMJENE KOGENERACIJE SA ORGANSKIM RANKINOVIM CIKLUSOM NA BIOMASU U BOLNICAMA ANALIZA PRIMJENE KOGENERACIJE SA ORGANSKIM RANKINOVIM CIKLUSOM NA BIOMASU U BOLNICAMA Nihad HARBAŠ Samra PRAŠOVIĆ Azrudin HUSIKA Sadržaj ENERGIJSKI BILANSI DIMENZIONISANJE POSTROJENJA (ORC + VRŠNI KOTLOVI)

More information

TRENING I RAZVOJ VEŽBE 4 JELENA ANĐELKOVIĆ LABROVIĆ

TRENING I RAZVOJ VEŽBE 4 JELENA ANĐELKOVIĆ LABROVIĆ TRENING I RAZVOJ VEŽBE 4 JELENA ANĐELKOVIĆ LABROVIĆ DIZAJN TRENINGA Model trening procesa FAZA DIZAJNA CILJEVI TRENINGA Vrste ciljeva treninga 1. Ciljevi učesnika u treningu 2. Ciljevi učenja Opisuju željene

More information

Mogudnosti za prilagođavanje

Mogudnosti za prilagođavanje Mogudnosti za prilagođavanje Shaun Martin World Wildlife Fund, Inc. 2012 All rights reserved. Mogudnosti za prilagođavanje Za koje ste primere aktivnosti prilagođavanja čuli, pročitali, ili iskusili? Mogudnosti

More information

Ulazne promenljive se nazivaju argumenti ili fiktivni parametri. Potprogram se poziva u okviru programa, kada se pri pozivu navode stvarni parametri.

Ulazne promenljive se nazivaju argumenti ili fiktivni parametri. Potprogram se poziva u okviru programa, kada se pri pozivu navode stvarni parametri. Potprogrami su delovi programa. Često se delovi koda ponavljaju u okviru nekog programa. Logično je da se ta grupa komandi izdvoji u potprogram, i da se po želji poziva u okviru programa tamo gde je potrebno.

More information

Eduroam O Eduroam servisu edu roam Uputstvo za podešavanje Eduroam konekcije NAPOMENA: Microsoft Windows XP Change advanced settings

Eduroam O Eduroam servisu edu roam Uputstvo za podešavanje Eduroam konekcije NAPOMENA: Microsoft Windows XP Change advanced settings Eduroam O Eduroam servisu Eduroam - educational roaming je besplatan servis za pristup Internetu. Svojim korisnicima omogućava bezbedan, brz i jednostavan pristup Internetu širom sveta, bez potrebe za

More information

ZNANJE ČINI RAZLIKU!!!!

ZNANJE ČINI RAZLIKU!!!! ZNANJE ČINI RAZLIKU!!!! www.ricotrainingcentre.co.rs RICo Training Centre ATI Beograd, Republika Srbija ZNAČAJ OBUKE ZA DRUMSKU BEZBEDNOST? Drumska bezbednost je zajednička obaveza - preventivno delovati

More information

Doing Business, investicije, radna mjesta. Decembar godine

Doing Business, investicije, radna mjesta. Decembar godine Doing Business, investicije, radna mjesta Decembar 2013. godine Šta se mjeri Doing Business istraživanjem? Indikatori Doing Business-a: Fokusirani na regulativu koja je relevantna za razvojni ciklus malih

More information

UNIVERZITET U BEOGRADU RUDARSKO GEOLOŠKI FAKULTET DEPARTMAN ZA HIDROGEOLOGIJU ZBORNIK RADOVA. ZLATIBOR maj godine

UNIVERZITET U BEOGRADU RUDARSKO GEOLOŠKI FAKULTET DEPARTMAN ZA HIDROGEOLOGIJU ZBORNIK RADOVA. ZLATIBOR maj godine UNIVERZITETUBEOGRADU RUDARSKOGEOLOŠKIFAKULTET DEPARTMANZAHIDROGEOLOGIJU ZBORNIKRADOVA ZLATIBOR 1720.maj2012.godine XIVSRPSKISIMPOZIJUMOHIDROGEOLOGIJI ZBORNIKRADOVA IZDAVA: ZAIZDAVAA: TEHNIKIUREDNICI: TIRAŽ:

More information

WWF. Jahorina

WWF. Jahorina WWF For an introduction Jahorina 23.2.2009 What WWF is World Wide Fund for Nature (formerly World Wildlife Fund) In the US still World Wildlife Fund The World s leading independent conservation organisation

More information

CJENOVNIK KABLOVSKA TV DIGITALNA TV INTERNET USLUGE

CJENOVNIK KABLOVSKA TV DIGITALNA TV INTERNET USLUGE CJENOVNIK KABLOVSKA TV Za zasnivanje pretplatničkog odnosa za korištenje usluga kablovske televizije potrebno je da je tehnički izvodljivo (mogude) priključenje na mrežu Kablovskih televizija HS i HKBnet

More information

TB 10 Tematski bilten Thematic Bulletin ISSN X

TB 10 Tematski bilten Thematic Bulletin ISSN X Sarajevo, 2017. TB 10 Tematski bilten Thematic Bulletin ISSN 1840-104X Izdaje i štampa: Published: Agencija za statistiku Bosne i Hercegovine Zelenih beretki 26, 71000 Sarajevo Bosna i Hercegovina Telefon:

More information

Bušilice nove generacije. ImpactDrill

Bušilice nove generacije. ImpactDrill NOVITET Bušilice nove generacije ImpactDrill Nove udarne bušilice od Bosch-a EasyImpact 550 EasyImpact 570 UniversalImpact 700 UniversalImpact 800 AdvancedImpact 900 Dostupna od 01.05.2017 2 Logika iza

More information

CJENIK APLIKACIJE CERAMIC PRO PROIZVODA STAKLO PLASTIKA AUTO LAK KOŽA I TEKSTIL ALU FELGE SVJETLA

CJENIK APLIKACIJE CERAMIC PRO PROIZVODA STAKLO PLASTIKA AUTO LAK KOŽA I TEKSTIL ALU FELGE SVJETLA KOŽA I TEKSTIL ALU FELGE CJENIK APLIKACIJE CERAMIC PRO PROIZVODA Radovi prije aplikacije: Prije nanošenja Ceramic Pro premaza površina vozila na koju se nanosi mora bi dovedena u korektno stanje. Proces

More information

WELLNESS & SPA YOUR SERENITY IS OUR PRIORITY. VAŠ MIR JE NAŠ PRIORITET!

WELLNESS & SPA YOUR SERENITY IS OUR PRIORITY. VAŠ MIR JE NAŠ PRIORITET! WELLNESS & SPA YOUR SERENITY IS OUR PRIORITY. VAŠ MIR JE NAŠ PRIORITET! WELLNESS & SPA DNEVNA KARTA DAILY TICKET 35 BAM / 3h / person RADNO VRIJEME OPENING HOURS 08:00-21:00 Besplatno za djecu do 6 godina

More information

TRŽIŠTE ELEKTRIČNE ENERGIJE USLOVI I PERSPEKTIVE

TRŽIŠTE ELEKTRIČNE ENERGIJE USLOVI I PERSPEKTIVE Ljubo Maćić TRŽIŠTE ELEKTRIČNE ENERGIJE USLOVI I PERSPEKTIVE ELEKTRANE 2010 VRNJAČKA BANJA, 26 29. 10. 2010. Uslovi za otvaranje tržišta - sadašnje stanje Ponuda EPS-a je danas uglavnom dovoljna da pokrije

More information

FINANSIJSKE PREPREKE I PODSTICAJI (DRŽAVNI I KOMERCIJALNI) RAZVOJU AGROPRIVREDE SRBIJE U PREDPRISTUPNOM PERIODU

FINANSIJSKE PREPREKE I PODSTICAJI (DRŽAVNI I KOMERCIJALNI) RAZVOJU AGROPRIVREDE SRBIJE U PREDPRISTUPNOM PERIODU FINANSIJSKE PREPREKE I PODSTICAJI (DRŽAVNI I KOMERCIJALNI) RAZVOJU AGROPRIVREDE SRBIJE U PREDPRISTUPNOM PERIODU Tema izlaganja: MLEKO Ljubiša Jovanovid, generalni direktor BD Agro predsednik Udruženja

More information

Erol Mujanović. Nezaposlenost mladih u Bosni i Hercegovini. Trenutna situacija, izazovi i Preporuke

Erol Mujanović. Nezaposlenost mladih u Bosni i Hercegovini. Trenutna situacija, izazovi i Preporuke Erol Mujanović Nezaposlenost mladih u Bosni i Hercegovini Trenutna situacija, izazovi i Preporuke Erol Mujanović Nezaposlenost mladih u Bosni i Hercegovini trenutna situacija, izazovi i preporuke Naslov:

More information

Zahvalni smo Zavodu za statistiku Republike Srbije, a posebno Vladanu Božaniću, za pomoć u analizi podataka.

Zahvalni smo Zavodu za statistiku Republike Srbije, a posebno Vladanu Božaniću, za pomoć u analizi podataka. Beograd, oktobar 2011. 1 2 ZAHVALNICA Centar za liberalno-demokratske studije (CLDS) je pripremio ovaj izveštaj za potrebe Zajedničkog programa Podrška nacionalnim naporima za promovisanje zapošljavanja

More information

THE MONTENEGRIN LABOR MARKET

THE MONTENEGRIN LABOR MARKET Jasmina Ćetković, Gordana Nikčević : 91 THE MONTENEGRIN LABOR MARKET JASMINA ĆETKOVIĆ, Ekonomski fakultet Podgorica GORDANA NIKČEVIĆ, Srednja ekonomska škola Mirko Vešović Podgorica Rezime: U Crnoj Gori,

More information

VEZA IZMEDJU NIVOA STRANIH DIREKTNIH INVESTICIJA I ZAPOSLENOSTI U REPUBLICI SRBIJI

VEZA IZMEDJU NIVOA STRANIH DIREKTNIH INVESTICIJA I ZAPOSLENOSTI U REPUBLICI SRBIJI EKONOMSKE IDEJE I PRAKSA BROJ 26 SEPTEMBAR 2017. 73 DIMITAR TOČKOV 1 tockovdimitar@yahoo.com VEZA IZMEDJU NIVOA STRANIH DIREKTNIH INVESTICIJA I ZAPOSLENOSTI U REPUBLICI SRBIJI THE RELATION BETWEEN FOREIGN

More information

Projekti Svjetske banke u Bosni i Hercegovini

Projekti Svjetske banke u Bosni i Hercegovini Projekti Svjetske banke u Bosni i Hercegovini Svjetska banka je od 1996. godine odobrila 101 projekat u Bosni i Hercegovini, u ukupnom iznosu preko 2,51 milijardi dolara. Trenutno je aktivno 14 projekata:

More information

DEVELOPMENT OF SMEs SECTOR IN THE WESTERN BALKAN COUNTRIES

DEVELOPMENT OF SMEs SECTOR IN THE WESTERN BALKAN COUNTRIES Zijad Džafić UDK 334.71.02(497-15) Adnan Rovčanin Preliminary paper Muamer Halilbašić Prethodno priopćenje DEVELOPMENT OF SMEs SECTOR IN THE WESTERN BALKAN COUNTRIES ABSTRACT The shortage of large markets

More information

STRANE DIREKTNE INVESTICIJE - TRENDOVI I OČEKIVANJA

STRANE DIREKTNE INVESTICIJE - TRENDOVI I OČEKIVANJA Bankarstvo, 2017, vol. 46, br. 3 6 uvodnik Veroljub Dugalić Udruženje banaka Srbije ubs@ubs-asb.com STRANE DIREKTNE INVESTICIJE - TRENDOVI I OČEKIVANJA U zavisnosti od sektora u koji su usmerene, strane

More information

THE PERFORMANCE OF THE SERBIAN HOTEL INDUSTRY

THE PERFORMANCE OF THE SERBIAN HOTEL INDUSTRY SINGIDUNUM JOURNAL 2013, 10 (2): 24-31 ISSN 2217-8090 UDK 005.51/.52:640.412 DOI: 10.5937/sjas10-4481 Review paper/pregledni naučni rad THE PERFORMANCE OF THE SERBIAN HOTEL INDUSTRY Saša I. Mašić 1,* 1

More information

Projekat Transparentno do posla. DTI, februar godine. Projekat finansira Evropska unija u okviru programa Podrška civilnom društvu

Projekat Transparentno do posla. DTI, februar godine. Projekat finansira Evropska unija u okviru programa Podrška civilnom društvu Projekat Transparentno do posla EKONOMSKI EFEKTI KADROVSKE POLITIKE U JAVNOM SEKTORU RACIONALIZACIJA I DEPARTIZACIJA DTI, februar 2016. godine Projekat finansira Evropska unija u okviru programa Podrška

More information

TRAJANJE AKCIJE ILI PRETHODNOG ISTEKA ZALIHA ZELENI ALAT

TRAJANJE AKCIJE ILI PRETHODNOG ISTEKA ZALIHA ZELENI ALAT TRAJANJE AKCIJE 16.01.2019-28.02.2019 ILI PRETHODNOG ISTEKA ZALIHA ZELENI ALAT Akcija sa poklonima Digitally signed by pki, pki, BOSCH, EMEA, BOSCH, EMEA, R, A, radivoje.stevanovic R, A, 2019.01.15 11:41:02

More information

Uloga penzijskog sistema u održanju nivoa prihoda u starosti merenje i međunarodna poređenja

Uloga penzijskog sistema u održanju nivoa prihoda u starosti merenje i međunarodna poređenja Kvartalni monitor br. 13 april jun 2008 75 Uloga penzijskog sistema u održanju nivoa prihoda u starosti merenje i međunarodna poređenja Katarina Stanić* U Srbiji postoji izvesna konfuzija u pogledu uloge

More information

RANI BOOKING TURSKA LJETO 2017

RANI BOOKING TURSKA LJETO 2017 PUTNIČKA AGENCIJA FIBULA AIR TRAVEL AGENCY D.O.O. UL. FERHADIJA 24; 71000 SARAJEVO; BIH TEL:033/232523; 033/570700; E-MAIL: INFO@FIBULA.BA; FIBULA@BIH.NET.BA; WEB: WWW.FIBULA.BA SUDSKI REGISTAR: UF/I-1769/02,

More information

Srbija i Crna Gora. Republika Srbija Program za ekonomski rast i zapošljavanje. Izveštaj br YU. Decembar 6, 2004.

Srbija i Crna Gora. Republika Srbija Program za ekonomski rast i zapošljavanje. Izveštaj br YU. Decembar 6, 2004. Izveštaj br. 29258 YU Srbija i Crna Gora Republika Srbija Program za ekonomski rast i zapošljavanje Decembar 6, 2004. Jedinica za smanjenje siromaštva i ekonomski menadžment Evropa i region centralne Azije

More information

Curriculum Vitae. Radno iskustvo: Od - do Od 2010.

Curriculum Vitae. Radno iskustvo: Od - do Od 2010. Curriculum Vitae Prezime: Gardašević Ime: Ana Datum rođenja: 21.05.1980.g. Adresa: Đoka Miraševića 45, 81000 Podgorica E-mail: gardasevicana@yahoo.com Nacionalnost: crnogorska Radno iskustvo: Od - do Od

More information

Idejno rješenje: Dubrovnik Vizualni identitet kandidature Dubrovnika za Europsku prijestolnicu kulture 2020.

Idejno rješenje: Dubrovnik Vizualni identitet kandidature Dubrovnika za Europsku prijestolnicu kulture 2020. Idejno rješenje: Dubrovnik 2020. Vizualni identitet kandidature Dubrovnika za Europsku prijestolnicu kulture 2020. vizualni identitet kandidature dubrovnika za europsku prijestolnicu kulture 2020. visual

More information

SPORTSKI TURIZAM U FUNKCIJI DMK RAZVOJA. Ivan Pukšar, UNPAH

SPORTSKI TURIZAM U FUNKCIJI DMK RAZVOJA. Ivan Pukšar, UNPAH SPORTSKI TURIZAM U FUNKCIJI DMK RAZVOJA Ivan Pukšar, UNPAH DMK destinacijska menadžment kompanija tvrtka koja koristi svoje opsežno poznavanje turističkih resursa, raspolaže sa stručnim djelatnicima te

More information

Cg / Eng. Nedakusi. Bijelo polje.

Cg / Eng. Nedakusi. Bijelo polje. Cg / Eng Nedakusi Bijelo polje www.bizniszona.me Bijelo Polje Biznis zona Business Zone Nedakusi podaci data naziv i lokacija / name and location Biznis zona Nedakusi, mikro lokalitet Vunko Industrijska

More information

VLADAN MARTIĆ PhD. Montenegro Business School, MEDITERAN UNIVERSITY. Institute of Accountants and Auditors of Montenegro

VLADAN MARTIĆ PhD. Montenegro Business School, MEDITERAN UNIVERSITY. Institute of Accountants and Auditors of Montenegro Personal data Address E-mail Linkedln VLADAN MARTIĆ PhD No 28 Admirala Zmajevica Street, Podgorica, Montenegro Cell +382 67 280 211 vladan.martic@unimediteran.net https://www.linkedin.com/in/vladan-martic-4b651833

More information

Curriculum Vitae. 1988: BA in Sociology, University of Belgrade, Faculty of Philosophy Thesis: Theory and History of Revolutions

Curriculum Vitae. 1988: BA in Sociology, University of Belgrade, Faculty of Philosophy Thesis: Theory and History of Revolutions Curriculum Vitae Marija Babovic, PhD, Associate Professor of Sociology Department for Sociology Faculty of Philosophy University of Belgrade Cika Ljubina 18-20 11000 Belgrade, Serbia e-mail address: mbabovic@f.bg.ac.rs

More information

Usporedba osnovnih makroekonomskih indikatora na tržištu rada odabrane skupine zemalja

Usporedba osnovnih makroekonomskih indikatora na tržištu rada odabrane skupine zemalja Usporedba osnovnih makroekonomskih indikatora na tržištu rada odabrane skupine zemalja Alka Obadić 1 1 Alka Obadić, doktorica znanosti, asistentica Ekonomskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. Sažetak Središnja

More information

ISO Sistemi menadžmenta za borbu protiv korupcije

ISO Sistemi menadžmenta za borbu protiv korupcije ISO 37001 ISO 37001 Sistemi menadžmenta za borbu protiv korupcije ISO 37001 Korupcija je jedan od najdestruktivnijih i najkompleksnijih problema današnjice, i uprkos nacionalnim i međunarodnim naporima

More information

NIS PETROL. Uputstvo za deaktiviranje/aktiviranje stranice Veleprodajnog cenovnika na sajtu NIS Petrol-a

NIS PETROL. Uputstvo za deaktiviranje/aktiviranje stranice Veleprodajnog cenovnika na sajtu NIS Petrol-a NIS PETROL Uputstvo za deaktiviranje/aktiviranje stranice Veleprodajnog cenovnika na sajtu NIS Petrol-a Beograd, 2018. Copyright Belit Sadržaj Disable... 2 Komentar na PHP kod... 4 Prava pristupa... 6

More information

RAZVOJ NGA MREŽA U CRNOJ GORI

RAZVOJ NGA MREŽA U CRNOJ GORI RAZVOJ NGA MREŽA U CRNOJ GORI INFOFEST 2017 SLJEDEĆA GENERACIJA REGULACIJE, 25 26 Septembar 2017 Budva, Crna Gora Vitomir Dragaš, Manadžer za interkonekciju i sisteme prenosa Sadržaj 2 Digitalna transformacija

More information

Trening: Obzor financijsko izvještavanje i osnovne ugovorne obveze

Trening: Obzor financijsko izvještavanje i osnovne ugovorne obveze Trening: Obzor 2020. - financijsko izvještavanje i osnovne ugovorne obveze Ana Ključarić, Obzor 2020. nacionalna osoba za kontakt za financijska pitanja PROGRAM DOGAĐANJA (9:30-15:00) 9:30 10:00 Registracija

More information

SAS On Demand. Video: Upute za registraciju:

SAS On Demand. Video:  Upute za registraciju: SAS On Demand Video: http://www.sas.com/apps/webnet/video-sharing.html?bcid=3794695462001 Upute za registraciju: 1. Registracija na stranici: https://odamid.oda.sas.com/sasodaregistration/index.html U

More information

PLAN OBUKE CIVILNIH SLUŽBENIKA

PLAN OBUKE CIVILNIH SLUŽBENIKA Republika e Kosovës Republika Kosova - Republic of Kosovo Qeveria - Vlada - Government Ministria e Administratës Publike / Ministarstvo Javne Administracije / Ministry of Public Administration INSTITUTI

More information

SLAĐANA MILOJEVIĆ menadžerka klastera FACTS: Partnerstvo, rešenje za mala preduzeća

SLAĐANA MILOJEVIĆ menadžerka klastera FACTS: Partnerstvo, rešenje za mala preduzeća Broj 72 Jun 2012 Godina XII From page 53 KORAK in English predlog ekonomske politike 2012-2016. SLAĐANA MILOJEVIĆ menadžerka klastera FACTS: Partnerstvo, rešenje za mala preduzeća SER POL DŽADŽ predsednik

More information

Paketi Usluga, Zdravstvenih Usluga Umerenih ka Ljudima, i Integrisane Zaštite

Paketi Usluga, Zdravstvenih Usluga Umerenih ka Ljudima, i Integrisane Zaštite Paketi Usluga, Zdravstvenih Usluga Umerenih ka Ljudima, i Integrisane Zaštite Projekat Kvalitetna i Dostupna Zdravstvena Zaštita Projekat Kvalitetna i dostupna zdravstvena zaštita (AQH) je dizajniran

More information

DANI BRANIMIRA GUŠICA - novi prilozi poznavanju prirodoslovlja otoka Mljeta. Hotel ODISEJ, POMENA, otok Mljet, listopad 2010.

DANI BRANIMIRA GUŠICA - novi prilozi poznavanju prirodoslovlja otoka Mljeta. Hotel ODISEJ, POMENA, otok Mljet, listopad 2010. DANI BRANIMIRA GUŠICA - novi prilozi poznavanju prirodoslovlja otoka Mljeta Hotel ODISEJ, POMENA, otok Mljet, 03. - 07. listopad 2010. ZBORNIK SAŽETAKA Geološki lokalitet i poucne staze u Nacionalnom parku

More information

Z A K O N O DOPUNI ZAKONA O AGENCIJI ZA OSIGURANJE DEPOZITA

Z A K O N O DOPUNI ZAKONA O AGENCIJI ZA OSIGURANJE DEPOZITA Z A K O N PREDLOG O DOPUNI ZAKONA O AGENCIJI ZA OSIGURANJE DEPOZITA Član 1. U Zakonu o Agenciji za osiguranje depozita ( Službeni glasnik RS, broj 1415), u članu 8. dodaje se stav 3, koji glasi: Izuzetno,

More information

NAUTICAL TOURISM - RIVER CRUISE ONE OF THE FACTORS OF GROWTH AND DEVELOPMENT OF EASTERN CROATIA

NAUTICAL TOURISM - RIVER CRUISE ONE OF THE FACTORS OF GROWTH AND DEVELOPMENT OF EASTERN CROATIA Ph.D. Dražen Ćućić Faculty of Economics in Osijek Department of National and International Economics E-mail: dcucic@efos.hr Ph.D. Boris Crnković Faculty of Economics in Osijek Department of National and

More information

STRATEGIJA RAZVOJA MALIH I SREDNJIH PREDUZEĆA

STRATEGIJA RAZVOJA MALIH I SREDNJIH PREDUZEĆA Crna Gora malih i srednjih preduzeća STRATEGIJA RAZVOJA MALIH I SREDNJIH PREDUZEĆA Federal Ministry for Economic Cooperation and Development Projekat finansira Evropska unija Crna Gora malih i srednjih

More information

Regionalna inicijativa Zapadnog Balkana Budućnost države blagostanja. Država blagostanja u zemljama Zapadnog Balkana

Regionalna inicijativa Zapadnog Balkana Budućnost države blagostanja. Država blagostanja u zemljama Zapadnog Balkana Regionalna inicijativa Zapadnog Balkana Budućnost države blagostanja Država blagostanja u zemljama Zapadnog Balkana Prof. Dr Gordana Matković Država blagostanja u zemljama Zapadnog Balkana izazovi i opcije

More information

KNJIGA PREPORUKA NACIONALNOG KONVENTA O EVROPSKOJ UNIJI 2016 /17 20 FONDACIJA ZA OTVORENO DRUŠTVO, SRBIJA

KNJIGA PREPORUKA NACIONALNOG KONVENTA O EVROPSKOJ UNIJI 2016 /17 20 FONDACIJA ZA OTVORENO DRUŠTVO, SRBIJA KNJIGA PREPORUKA NACIONALNOG KONVENTA O EVROPSKOJ UNIJI 2016 /17 20 FONDACIJA ZA OTVORENO DRUŠTVO, SRBIJA KNJIGA PREPORUKA NACIONALNOG KONVENTA O EVROPSKOJ UNIJI 2016/2017 Beograd, 2017. SADRŽAJ UVOD...5

More information

Jugoistočna Evropa: Redovni ekonomski izvještaj Broj. 3

Jugoistočna Evropa: Redovni ekonomski izvještaj Broj. 3 Jugoistočna Evropa: Redovni ekonomski izvještaj Broj. 3 Od drugog vala recesije ka ubrzanim reformama 7 6 5 4 3 2 1-1 -2-3 Procentni poeni Procenat radne snage 25 Rast BDP-a u JIE6 (lijevo) Stopa nezaposlenosti

More information

DIJAGNOZA TRŽIŠTA RADA

DIJAGNOZA TRŽIŠTA RADA EKONOMSKI INSTITUT SARAJEVO DIJAGNOZA TRŽIŠTA RADA Sarajevo, 2015. godina 1 EKONOMSKI INSTITUT SARAJEVO DIREKTOR EKONOMSKOG INSTITUTA SARAJEVO Doc. dr Muamer Halilbašić ISTRAŽIVAČKI TIM Doc. dr Muamer

More information

Possibility of Increasing Volume, Structure of Production and use of Domestic Wheat Seed in Agriculture of the Republic of Srpska

Possibility of Increasing Volume, Structure of Production and use of Domestic Wheat Seed in Agriculture of the Republic of Srpska Original scientific paper Originalan naučni rad UDK: 633.11:572.21/.22(497.6RS) DOI: 10.7251/AGREN1204645M Possibility of Increasing Volume, Structure of Production and use of Domestic Wheat Seed in Agriculture

More information

Broj zahteva: Strana 1 od 18

Broj zahteva: Strana 1 od 18 ЗАХТЕВ ЗА РЕГИСТРАЦИЈУ ФИНАНСИЈСКОГ ИЗВЕШТАЈА ПОДАЦИ О ОБВЕЗНИКУ Пословно име JKP Gradske pijace Beograd Матични број 07034628 ПИБ 101721046 Општина Zvezdara Место Beograd ПТТ број 11000 Улица Živka Karabiberovića

More information

IDENTIFYING THE FACTORS OF TOURISM COMPETITIVENESS LEVEL IN THE SOUTHEASTERN EUROPEAN COUNTRIES UDC : (4-12)

IDENTIFYING THE FACTORS OF TOURISM COMPETITIVENESS LEVEL IN THE SOUTHEASTERN EUROPEAN COUNTRIES UDC : (4-12) FACTA UNIVERSITATIS Series: Economics and Organization Vol. 10, N o 2, 2013, pp. 117-127 Review paper IDENTIFYING THE FACTORS OF TOURISM COMPETITIVENESS LEVEL IN THE SOUTHEASTERN EUROPEAN COUNTRIES UDC

More information

Modelling Transport Demands in Maritime Passenger Traffic Modeliranje potražnje prijevoza u putničkom pomorskom prometu

Modelling Transport Demands in Maritime Passenger Traffic Modeliranje potražnje prijevoza u putničkom pomorskom prometu Modelling Transport Demands in Maritime Passenger Traffic Modeliranje potražnje prijevoza u putničkom pomorskom prometu Drago Pupavac Polytehnic of Rijeka Rijeka e-mail: drago.pupavac@veleri.hr Veljko

More information

ZAPOŠLJAVANJE KAO FAKTOR DRUŠTVENO - EKONOMSKOG RASTA I RAZVOJA I STRATEGIJE POVEĆANJA STOPE ZAPOSLENOSTI U BIH

ZAPOŠLJAVANJE KAO FAKTOR DRUŠTVENO - EKONOMSKOG RASTA I RAZVOJA I STRATEGIJE POVEĆANJA STOPE ZAPOSLENOSTI U BIH DOI: 10.7251/EMC1501025DZ Datum prijema rada: 14. April, 2015. Datum prihvatanja rada: 2. juni 2015. KRATKO PRETHODNO SAOPŠTENJE ORIGINALNOG NAUČNOG RADA ZAPOŠLJAVANJE KAO FAKTOR DRUŠTVENO - EKONOMSKOG

More information

Direkcija za razvoj MSP - Enterprise Europe Network - Montenegro

Direkcija za razvoj MSP - Enterprise Europe Network - Montenegro Direkcija za razvoj MSP - Enterprise Europe Network - Montenegro Crna Gora Direkcija za razvoj MSP Ljiljana Belada Podgorica, 17/11/2014. Politika MSP odgovor na izazove MAKRO BDP po glavi stanovnika,

More information

FS Radni dokument 18/02 SNAŽAN RAST ZAPOSLENOSTI UZ SPOR RAST PROIZVODNJE NIJE SE DESIO: O POUZDANOSTI ANKETE O RADNOJ SNAZI U SRBIJI

FS Radni dokument 18/02 SNAŽAN RAST ZAPOSLENOSTI UZ SPOR RAST PROIZVODNJE NIJE SE DESIO: O POUZDANOSTI ANKETE O RADNOJ SNAZI U SRBIJI FS Radni dokument 18/02 SNAŽAN RAST ZAPOSLENOSTI UZ SPOR RAST PROIZVODNJE NIJE SE DESIO: O POUZDANOSTI ANKETE O RADNOJ SNAZI U SRBIJI Pavle Petrović, Ekonomski fakultet Univerzitet u Beogradu i Fiskalni

More information

STRUKTURNO KABLIRANJE

STRUKTURNO KABLIRANJE STRUKTURNO KABLIRANJE Sistematski pristup kabliranju Kreiranje hijerarhijski organizirane kabelske infrastrukture Za strukturno kabliranje potrebno je ispuniti: Generalnost ožičenja Zasidenost radnog područja

More information

Hrvatsko tržište derivativnih instrumenata pravni okvir. Mladen Miler ACI Hrvatska,Predsjednik

Hrvatsko tržište derivativnih instrumenata pravni okvir. Mladen Miler ACI Hrvatska,Predsjednik Hrvatsko tržište derivativnih instrumenata pravni okvir Mladen Miler ACI Hrvatska,Predsjednik ACI Hrvatska (www.forexcroatia.hr) je neprofitna udruga građana Republike Hrvatske koji su profesionalno uključeni

More information

Ekonomska politika Srbije u 2017.

Ekonomska politika Srbije u 2017. NAUČNO DRUŠTVO EKONOMISTA SRBIJE sa Akademijom ekonomskih nauka i EKONOMSKI FAKULTET U BEOGRADU Ekonomska politika Srbije u 2017. Redaktori Milojko Arsić Dejan Šoškić Izdavač Ekonomski fakultet u Beogradu

More information

Tutorijal za Štefice za upload slika na forum.

Tutorijal za Štefice za upload slika na forum. Tutorijal za Štefice za upload slika na forum. Postoje dvije jednostavne metode za upload slika na forum. Prva metoda: Otvoriti nova tema ili odgovori ili citiraj već prema želji. U donjem dijelu obrasca

More information

EKONOMSKE TEME (2015) 53 (4): ANALIZA PRODUKTIVNOSTI RADA SEKTORA POLJOPRIVREDE REPUBLIKE SRBIJE. Jelena Stanojević.

EKONOMSKE TEME (2015) 53 (4): ANALIZA PRODUKTIVNOSTI RADA SEKTORA POLJOPRIVREDE REPUBLIKE SRBIJE. Jelena Stanojević. EKONOMSKE TEME (2015) 53 (4): 479-494 http://www.eknfak.ni.ac.rs/src/ekonomske-teme.php ANALIZA PRODUKTIVNOSTI RADA SEKTORA POLJOPRIVREDE REPUBLIKE SRBIJE Jelena Stanojević Univerzitet u Nišu, Prirodno-matematički

More information

EFEKTI PRIHODA OD TURIZMA NA PLATNI BILANS CRNE GORE

EFEKTI PRIHODA OD TURIZMA NA PLATNI BILANS CRNE GORE ORIGINALNI ČLANAK UDC 338.48:336.1/.5(497.16) DOI:10.5937/timsact11-12204 EFEKTI PRIHODA OD TURIZMA NA PLATNI BILANS CRNE GORE Maja R. Veličković, Ministarstvo finansija Republike Srbije, Beograd Dragica

More information

Prvi koraci u razvoju bankarskog on-line sistema u Japanu napravljeni su sredinom 60-tih godina prošlog veka i to najpre za on-line, real-time obradu

Prvi koraci u razvoju bankarskog on-line sistema u Japanu napravljeni su sredinom 60-tih godina prošlog veka i to najpre za on-line, real-time obradu JAPAN Japan, kao zemlja napredne tehnologije, elektronike i telekomunikacija, je zemlja koja je u samom svetskom vrhu po razvoju i usavršavanju bankarskog poslovanja i spada među vodećim zemljama sveta

More information

Iskustva video konferencija u školskim projektima

Iskustva video konferencija u školskim projektima Medicinska škola Ante Kuzmanića Zadar www.medskolazd.hr Iskustva video konferencija u školskim projektima Edin Kadić, profesor mentor Ante-Kuzmanic@medskolazd.hr Kreiranje ideje 2003. Administracija Učionice

More information

MENADŽMENT LJUDSKIH RESURSA

MENADŽMENT LJUDSKIH RESURSA MENADŽMENT LJUDSKIH RESURSA VEŽBE 1 JELENA ANĐELKOVIĆ LABROVIĆ Metod rada Literatura Konsultacije Način polaganja ispita: 1) kolokvijumi 2) usmeni ispit Kolokvijumi: I kolokvijum: 1-5, 16 i 17 (1-124 strane

More information

EKONOMSKI EFEKTI RAZVOJA TURIZMA U RURALNIM PODRUČJIMA SRBIJE ЕCONOMIC EFFECTS OF TOURISM DEVELOPMENT IN RURAL AREAS OF SERBIA

EKONOMSKI EFEKTI RAZVOJA TURIZMA U RURALNIM PODRUČJIMA SRBIJE ЕCONOMIC EFFECTS OF TOURISM DEVELOPMENT IN RURAL AREAS OF SERBIA Tatjana Bošković * EKONOMSKI EFEKTI RAZVOJA TURIZMA U RURALNIM PODRUČJIMA SRBIJE Sažetak: Poslednjih godina se sve veća pažnja poklanja turizmu kao jednom od faktora privrednog razvoja ruralnih oblasti.

More information

Republika Crna Gora. Srbija i Crna Gora. Ekonomski memorandum - Agenda za definisanje politike rasta i konkurentnosti. Izvještaj br.

Republika Crna Gora. Srbija i Crna Gora. Ekonomski memorandum - Agenda za definisanje politike rasta i konkurentnosti. Izvještaj br. Izvještaj br. 32623-YU Srbija i Crna Gora Republika Crna Gora Ekonomski memorandum - Agenda za definisanje politike rasta i konkurentnosti 27 Oktobar 2005 Jedinica za smanjenje siromaštva i ekonomski menadžment

More information

1. Instalacija programske podrške

1. Instalacija programske podrške U ovom dokumentu opisana je instalacija PBZ USB PKI uređaja na računala korisnika PBZCOM@NET internetskog bankarstva. Uputa je podijeljena na sljedeće cjeline: 1. Instalacija programske podrške 2. Promjena

More information

POSEBNA POGLAVLJA INDUSTRIJSKOG TRANSPORTA I SKLADIŠNIH SISTEMA

POSEBNA POGLAVLJA INDUSTRIJSKOG TRANSPORTA I SKLADIŠNIH SISTEMA Master akademske studije Modul za logistiku 1 (MLO1) POSEBNA POGLAVLJA INDUSTRIJSKOG TRANSPORTA I SKLADIŠNIH SISTEMA angažovani su: 1. Prof. dr Momčilo Miljuš, dipl.inž., kab 303, mmiljus@sf.bg.ac.rs,

More information

THE IMPACT OF THE STATE ON INFLOW AND EFFICIENCY ON FOREIGN DIRECT INVESTMENT

THE IMPACT OF THE STATE ON INFLOW AND EFFICIENCY ON FOREIGN DIRECT INVESTMENT 339.727.22/.24(497.11) Ekonomski fakultet Univerzitet u Nišu Ekonomski fakultet Univerzitet u Nišu THE IMPACT OF THE STATE ON INFLOW AND EFFICIENCY ON FOREIGN DIRECT INVESTMENT Opšte je poznato i dobro

More information

Struktura indeksa: B-stablo. ls/swd/btree/btree.html

Struktura indeksa: B-stablo.   ls/swd/btree/btree.html Struktura indeksa: B-stablo http://cis.stvincent.edu/html/tutoria ls/swd/btree/btree.html Uvod ISAM (Index-Sequential Access Method, IBM sredina 60-tih godina 20. veka) Nedostaci: sekvencijalno pretraživanje

More information

DOMETI LOKALIZACIJE POLITIKA ZAPOŠLJAVANJA U EU: LEKCIJE ZA SRBIJU

DOMETI LOKALIZACIJE POLITIKA ZAPOŠLJAVANJA U EU: LEKCIJE ZA SRBIJU OKTOBAR 2016 Radna grupa 17: Sloboda kretanja radnika (2) i Socijalna politika i zapošljavanje (19) DOMETI LOKALIZACIJE POLITIKA ZAPOŠLJAVANJA U EU: LEKCIJE ZA SRBIJU Bojana Ružić, Fondacija Centar za

More information

SAMO ZA SLUŽBENU UPOTREBU MEĐUNARODNA BANKA ZA OBNOVU I RAZVOJ MEĐUNARODNA FINANSIJSKA KORPORACIJA MULTILATERALNA AGENCIJA ZA GARANTOVANJE INVESTICIJA

SAMO ZA SLUŽBENU UPOTREBU MEĐUNARODNA BANKA ZA OBNOVU I RAZVOJ MEĐUNARODNA FINANSIJSKA KORPORACIJA MULTILATERALNA AGENCIJA ZA GARANTOVANJE INVESTICIJA Public Disclosure Authorized Dokument Grupe Svjetske banke SAMO ZA SLUŽBENU UPOTREBU Izvještaj br. 105039-ME Public Disclosure Authorized MEĐUNARODNA BANKA ZA OBNOVU I RAZVOJ MEĐUNARODNA FINANSIJSKA KORPORACIJA

More information

Nejednakosti s faktorijelima

Nejednakosti s faktorijelima Osječki matematički list 7007, 8 87 8 Nejedakosti s faktorijelima Ilija Ilišević Sažetak Opisae su tehike kako se mogu dokazati ejedakosti koje sadrže faktorijele Spomeute tehike su ilustrirae a izu zaimljivih

More information

STRATEGIJA ZAPOŠLJAVANJA I RAZVOJA LJUDSKIH RESURSA OPŠTINE BIJELO POLJE

STRATEGIJA ZAPOŠLJAVANJA I RAZVOJA LJUDSKIH RESURSA OPŠTINE BIJELO POLJE Reforma tržišta rada i razvoj radne snage Projekat koji finansira EU, kojim upravlja Delegacija Evropske unije u Crnoj Gori i implementira Euromed STRATEGIJA ZAPOŠLJAVANJA I RAZVOJA LJUDSKIH RESURSA OPŠTINE

More information

Permanent Expert Group for Navigation

Permanent Expert Group for Navigation ISRBC E Permanent Expert Group for Navigation Doc Nr: 2-16-2/12-2-PEG NAV October 19, 2016 Original: ENGLISH INTERNATIONAL SAVA RIVER BASIN COMMISSION PERMANENT EXPERT GROUP FOR NAVIGATION REPORT OF THE

More information

SIVA EKONOMIJA U SRBIJI 2017

SIVA EKONOMIJA U SRBIJI 2017 Prof. dr Gorana Krstić Prof. dr Branko Radulović SIVA EKONOMIJA U SRBIJI 2017 Procena obima, karakteristike učesnika i determinante Beograd, februar 2018. Izdavač Nacionalna alijansa za lokalni ekonomski

More information

PENZIJSKI SISTEM U SRBIJI

PENZIJSKI SISTEM U SRBIJI PENZIJSKI SISTEM U SRBIJI Penzijski sistem u Srbiji Septembar, 2009. PENZIJSKI SISTEM U SRBIJI Autori: Mr Katarina Stanić Dr Gordana Matković Dr Jurij Bajec Mr Rosa Chiappe Nenad Rakić Izdavač: BearingPoint

More information

Megatrend revija Međunarodni časopis za primenjenu ekonomiju

Megatrend revija Međunarodni časopis za primenjenu ekonomiju Megatrend revija Međunarodni časopis za primenjenu ekonomiju Vol. 9 (1) 2012 Megatrend univerzitet, Beograd Megatrend revija Međunarodni časopis za primenjenu ekonomiju Vol. 9 (1) 2012 Izdavač: Megatrend

More information

UTICAJ KREDITNIH LINIJA SVJETSKE BANKE ZA MALA I SREDNJA PREDUZEĆA U REPUBLICI SRPSKOJ NA PERFORMANSE KORISNIKA KREDITA

UTICAJ KREDITNIH LINIJA SVJETSKE BANKE ZA MALA I SREDNJA PREDUZEĆA U REPUBLICI SRPSKOJ NA PERFORMANSE KORISNIKA KREDITA DOI: 10.7251/EMC1301087P Datum prijema rada: 19. april 2013. Datum prihvatanja rada: 15. juni 2013. PREGLEDNI RAD UDK: 336.71+334.71(497.6 RS) Časopis za ekonomiju i tržišne komunikacije Godina III broj

More information