RER Br.10 Glavni nalazi: Sve ekonomije zapadnog Balkana nastavljaju sa rastom, uz veće zapošljavanje i smanjenje siromaštva

Transcription

1

2 RER Br.10 Glavni nalazi: Sve ekonomije zapadnog Balkana nastavljaju sa rastom, uz veće zapošljavanje i smanjenje siromaštva Investicije i dalje daju snažan doprinos rastu. Nakon nekoliko godina smanjenja, potrošnja je ubrzana u svim zemljama zasnovana na boljim ishodima tržišta rada i/ili većim platama u javnom sektoru i transferima. U zemljama koje provode konsolidaciju, fiskalni računi su takođe poboljšani, uz smanjenje deficita, smanjenje fiskalnih rizika i stabilizaciju nivoa duga. A u drugim zemljama se povećanim prihodima nastoji kompenzirati veća potrošnja, uz negativne posljedice po fiskalni bilans i nivo duga. U složenom globalnom okruženju, održavanje i jačanje rasta će zahtijevati dalju opredijeljenost za rješavanje preostalih vanjskih osjetljivosti, popravljanje fiskalne ravnoteže i dosljednu implementaciju strukturalnih reformi.

3 Redovni ekonomski izvještaj br. 10 za jugoistočnu Evropu Stabilan rast u prilikama sve većih rizika Jesen 2016.

4 Zahvale Ovaj Redovni ekonomski izvještaj (RER) obuhvata ekonomska kretanja, izglede i ekonomske politike u šest zemalja jugoistočne Evrope (SEE6): Albanija, Bosna i Hercegovina, Kosovo, BJR Makedonija, Crna Gora i Srbija. Ovaj izvještaj dva puta godišnje rade ekonomisti Svjetske banke zaduženi za SEE 6 zemlje. Tim autora čine Barbara Cunha (vođa projektnog tima i vodeći autor), Eterina Vostroknutova (vođa projektnog tima), Agim Demukaj, Sandra Hlivnjak, Johanna Jaeger, Alena Kantarovich, Sanja Madžarević-Šujster, Olasupo Olusi, Lazar Šestović, Hilda Shijaku, Bojan Shimbov, Ashley Taylor i Michelle Tejada. Anne Grant je pomogla na uređivanju izvještaja, Budy Wirasmo, Artem Kolesnikov i Robert Waiharo na dizajnu. Valentina Martinović, Nejme Kotere, Samra Bajramović, Ivana Bojić, Enkelejda Karaj, Hermina Vuković Tasić, Jasminka Sopova, Boba Vukoslavović i Dragana Varezić su pomagale timu. Diseminacijom izvještaja i vanjskim odnosima i odnosima s medijima upravlja tim za vanjske komunikacije kojeg čine Lundrim Aliu, Anita Božinovska, Paul A. Clare, Ana Gjokutaj, Jasmina Hadžić, Carl Hanlon, Elena Karaban, Artem Kolesnikov, Vesna Kostić, John Mackedon, Mirjana Popović i Sanja Tanić. Tim se zahvaljuje sljedećim osobama: Ellen Goldstein (direktorica za zemlju, jugoistočna Evropa), John Panzer (direktor, Globalna praksa za makroekonomiju i fiskalno upravljanje), Gallina A. Vincelette (šef prakse, Globalna praksa za makroekonomiju i fiskalno upravljanje), Ivailo Izvorski (šef prakse, Globalna praksa za makroekonomiju i fiskalno upravljanje) i timovima za upravljanje zemljama jugoistočne Evrope za davanje smjernica tokom pripreme ovog izvještaja. Tim se takođe zahvaljuje za komentare koje su na ranije nacrte ovog izvještaja dale Centralne banke i Ministarstva finansija SEE6. Ovaj i prethodni RER-ovi se mogu naći na:

5 Standardno odricanje od odgovornosti Ovaj materijal je proizvod osoblja Međunarodne banke za obnovu i razvoj/svjetske banke. U njemu izneseni nalazi, tumačenja i zaključci ne odražavaju nužno stavove Izvršnih direktora Svjetske banke, niti vlada koje oni predstavljaju. Svjetska banka ne garantira tačnost podataka sadržanih u ovom materijalu. Granice, boje, nazivi i ostale informacije prikazane na mapama u ovom materijalu ne impliciraju nikakav sud Svjetske banke u vezi s pravnim statusom bilo koje teritorije, niti potvrđivanje ili prihvatanje tih granica. Izjava o autorskim pravima Materijal u ovoj publikaciji je zaštićen autorskim pravima. Kopiranje i/ili prenošenje dijela ili kompletnog materijala bez dopuštenja predstavlja kršenje važećeg zakona. Međunarodna banka za obnovu i razvoj/svjetska banka potiče diseminaciju svojih radova i obično u kratkom roku daje dopuštenje za korištenje dijelova rada. Za dopuštenje za kopiranje ili štampanje bilo kojeg dijela ovog rada, molimo uputite zahtjev s potpunim informacijama na Copyright Clearance Center, Inc., 222 Rosewood Drive, Danvers, MA 01923, USA, telephone , fax , Svi ostali upiti o pravima i licencama, uključujući supsidijarna prava, se mogu uputiti na Office of the Publisher, The World Bank, 1818 H Street NW, Washington, DC 20433, USA, fax , pubrights@worldbank.org.

6 Sadržaj Pregled ix Stabilan rast u prilikama sve većih rizika 1 1. Umjerena ekonomska ekspanzija, ali veći rizici 3 2. Otvoreno više radnih mjesta, ali kontinuirana nezaposlenost 6 3. Vanjske pozicije ostaju osjetljive 9 4. Fiskalna konsolidacija donosi rezultate Rast kredita, ali usporen kvalitetom aktive Put naprijed 15 Ključni ekonomski indikatori SEE6 17 vi

7 Spisak slika Slika 1.1. SEE6: Učinak rasta jača Slika 1.2. Investicije i potrošnja potiču rast Slika 2.1. Zaposlenost ima problema da dostigne nivoe prije krize Slika 2.2. Nezaposlenost ostaje visoka Slika 3.1. Deficit tekućeg računa se nešto proširio u 2016., osim u Srbiji Slika 3.2. Trgovinski deficit dovodi do smanjenja bilansa tekućeg računa Slika 3.3. Prilivi FDI i u portfolio opali... Slika u većini SEE6 zemalja Slilka 4.1. Fiskalna konsolidacija je smanjila deficite u Albaniji i Srbiji Slika ali pritisci po rashode u većini zemalja nisu praćeni učinkom prihoda u većini zemalja Slika 4.3. Fiskalna konsolidacija pomaže stabilizaciji javnog duga u Albaniji i Srbiji Slika 5.1. Jača ekonomska aktivnost potiče potražnju privatnog sektora za kreditima Slika 5.2. Omjer adekvatnosti kapitala ostaje odgovarajući Slika 5.3. Nenaplativi zajmovi se većinom smanjuju Spisak tabela Tabela A. Konsolidacija oporavka do ix Tabela 1.1. Pozitivni izgledi za rast 4 Tabela 3.1. Čvršći vanjski izgledi za SEE6 10 Tabela 4.1. SEE6: Fiskalna kretanja i izgledi 12 SEE6: Ključni ekonomski indikatori 19 vii

8

9 Pregled Šest zemalja jugoistočne Evrope (SEE6) - Albanija, Bosna i Hercegovina (BiH), Kosovo, BJR Makedonija, Crna Gora i Srbija moraju funkcionirati u kompliciranom globalnom okruženju. Političke i institucionalne neizvjesnosti u naprednim ekonomijama, još uvijek niske cijene roba i izuzetno niske kamate, smanjuju očekivanja vezana za globalni rast. ast je svuda spor, a procjenjuje se da će Evropska Unija (EU), glavna destinacija izvoza iz SEE6, ove godine ostvariti rast od 1,9 procenata, čak i manje od prošlogodišnjih 2 procenata. Neizvjesnost u Evropi je povećana referendumskom odlukom Ujedinjenog Kraljevstva da napusti EU, tekućom krizom u Grčkoj, pritiskom na italijanske banke, političkim napetostima u Turskoj i nastavkom izbjegličke krize. Brexit je obnovio debatu o budućnosti EU i potencijalnom uticaju na države koje su na putu pridruživanja. Ali SEE6 zemlje nastavljaju čvrsto u pravcu ostvarivanja svojih težnji za integracijom u EU, pri čemu je nekoliko zemalja ove godine otvorilo nova poglavlja. Tabela A. Konsolidacija oporavka do Realni rast BDP-a (procenat) f 2017 f 2018 f Albanija Bosna i Hercegovina Kosovo Makedonija, BYR Crna Gora Srbija SEE Izvori: Podaci Centralnih banaka i nacionalnih zavoda za statistiku, projekcije osoblja Svjetske banke Uprkos vanjskom kontekstu, rast u SEE6 se učvršćuje. Projiciramo jačanje rasta s 2,2 procenta u 2015., na 2,7 procenata u 2016., vođeno snažnim investicijama i oporavkom potrošnje domaćinstava. Regionalna ekspanzija odražava oporavak rasta primarno u Srbiji, ali i u Albaniji (Tabela A). Investicije su i dalje pokretač rasta, naročito u Albaniji, Crnoj Gori i Srbiji, Nakon nekoliko godina smanjenja i potrošnja se ubrzava, uglavnom potaknuta poboljšanjem stanja na tržištu rada (Albanija, Kosovo i Srbija) i većim platama u javnom sektoru i transferima (BJR Makedonija i Crna Gora). Stabilan ekonomski rast i reforme tržišta rada nastavljaju podržavati otvaranje radnih mjesta u privatnom sektoru. U kombinaciji sa snažnijim ekonomskim rastom, smanjenje rigidnosti na tržištu je u Srbiji rezultiralo rastom zaposlenosti od 4,7 procenata u prvoj polovini Napori na prelasku u formalni sektor su u Albaniji doprinijeli rastu zaposlenosti od 6,7 procenata. Međutim, i pored nedavnih poboljšanja, zaposlenost je u svih SEE6, uz izuzetak BJR Makedonije i Crne Gore, i dalje ispod nivoa na kojem je bila prije krize. Nezaposlenost se nastavila smanjivati u većini zemalja, osim Crne Gore, gdje je porasla dijelom zbog javne politike. Ipak, regionalni prosjek ostaje visok na oko 25 procenata. Rizici po kratkoročne izglede za SEE6 su značajni, gdje su naročito osjetljive vanjske pozicije. ix

10 Očekuje se da se u deficit tekućeg računa (CAD) u regiji zadrži na 6,4 procenta BDP-a, što je više nego u 2015., obzirom da je manji deficit u Srbiji kompenziran, većim deficitom u susjednim zemljama. Veći trgovinski deficit, smanjenje doznaka i isplata dividendi nerezidentnim investitorima su faktori koji dovode do takve dinamike u Albaniji, Crnoj Gori i na Kosovu. Manji priliv prihoda i doznaka objašnjava veći CAD u Bosni i Hercegovini (BiH) i BJR Makedoniji. Nakon skoka u 2015., neto priliv direktnih stranih investicija (FDI) je smanjen kao udio u BDP-u u 2016., ali je nastavio finansirati značajan dio CADa. Prilivi u portfolio su smanjeni već nekoliko uzastopnih perioda, što odražava negativna kretanja na međunarodnim tržištima. Zemlje koje su istrajale na fiskalnoj konsolidaciji, po prvi put nakon svjetske krize su stabilizirale svoj javni dug i javno garantirani dug (PPG). Prve fiskalne konsolidacije su počele davati rezultate, pomogavši smanjenju prosječnog fiskalnog deficita regije s 3,6 procenata BDP-a u na 3,4 procenta u Na taj rezultat su uticale Albanija, BiH i Srbija koje su nastavile s naporima na fiskalnoj konsolidaciji i očekuje se da zabilježe rekordno nizak ili opadajući fiskalni deficit ove godine, kao i po prvi put od smanjenje javnog duga i javno garantiranog duga (PPG). Za razliku od toga, na Kosovu, u BJR Makedoniji i Crnoj Gori je vjerovatno pogoršanje fiskalnog stanja koje će voditi ka većem PPG dugu. U većini SEE zemalja se postepeno oporavlja kreditiranje privatnog sektora. Rast kredita je obnovljen u Srbiji, kako se pojačala ekonomska aktivnost. Slično tome, došlo je do porasta novih kredita i u Albaniji, naročito potrošačkih, te na Kosovu, potaknutih nižim kamatnim stopama. Rast kredita je ostao pozitivan u BJR Makedoniji i na Kosovu, iako je smanjenje povjerenja pogodilo kreditiranje korporativnog sektora u prvom dijelu Rast kredita je bio slabiji u Crnoj Gori, obzirom na smanjenu potražnju od korporativnog segmenta; a uslovi ponude u BiH su takođe zadržali rast kredita na niskom nivou. Iako su banke u regiji profitabilne, likvidne i dobro kapitalizirane, nenaplativi zajmovi (NPLovi) su još uvijek veći nego što su bili prije krize. Srednjoročni izgledi za rast SEE6 su pozitivni, ali rizici ističu značaj strukturalnih reformi za uspješno vraćanje u ravnotežu s domaćih na vanjske izvore rasta. Za regiju se prognozira rast s 2,7 procenata u 2016., na 3,6 procenata u 2018., obzirom na veću domaću potražnu investicije podržane potrošnjom kao i oporavak izvoza. Međutim, izgledi za ekonomski rast u EU i druge neizvjesnosti u regiji će nastaviti uticati na projekcije rasta u SEE6. U situaciji kada većina SEE6 zemalja ili izlazi iz ili ulazi u izborni ciklus, političke neizvjesnosti povećavaju rizike, iako početak novog političkog ciklusa daje priliku za napredovanje na strukturalnim reformama. Stvari koje ograničavaju potencijal rasta SEE6 su kontinuirana velika nezaposlenost, slab poslovni ambijent i vladavina, slabo pružanje javnih usluga i nedovoljne globalne integracije. x

11 Stabilan rast u prilikama sve većih rizika

12

13 1. Umjerena ekonomska ekspanzija, ali veći rizici Rast u SEE6 će vjerovatno dostići 2,7 procenata ove godine, vođen oporavkom u Srbiji, gdje se očekuje porast BDP-a od 2,5 procenta (Slika 1.1). Nakon negativnog ili minimalnog rasta u i realni BDP se u Srbiji, najvećoj SEE6 ekonomiji, oporavio na nivo prije krize posljednja zemlja u regiji u kojoj je do toga došloza ostale SEE6 zemlje se očekuje da ponove prošlogodišnji učinak, uz malo povećanje rasta u Albaniji, stabilan rast u Crnoj Gori i blago usporavanje u Bosni i Hercegovini (na 2,8 procenata) i Kosovu (na 3,6 procenata). U BJR Makedoniji se očekuje naglo usporavanje rasta s 3,7 procenata u na 2 procenta u 2016., obzirom da produžena politička neizvjesnost usporava ekonomsku aktivnost, naočito privatne investicije. Slika 1.1. SEE6: Učinak rasta jača Realni rast BDP-a, 2014., i 2016.prog., procenat ALB BIH KOS MKD MNE 2016f SRB 2.5 SEE6 Izvori: Podaci Centralnih banaka i nacionalnih zavoda za statistiku, projekcije osoblja Svjetske banke Investicije nastavljaju davati snažan doprinos rastu. Očekuje se da u investicije budu primarni izvor rasta 2.7 EU 1.9 za Albaniju, Crnu Goru i Srbiju, a snažan izvor rasta za Kosovo i BiH (Slika 2.2). Privatne investicije u velike infrastrukturne projekte su stimulirale rast u Albaniji (uglavnom u energetski sektor) u Bosni i Hercegovini (energija i turizam). Za Srbiju su od centralnog značaja bile privatne investicije uglavnom vođene direktnim stranim investicijama (FDI) u prerađivačku industriju i građevinarstvo. Očekuje se da će Kosovo ostvariti koristi kako od javnih investicija (uglavnom u ceste), tako i od domaćih privatnih investicija. Rast Crne Gore je podržan velikim projektom autoputa s javnim finansiranjem. BJR Makedonija je jedina SEE6 zemlja gdje se očekuje ograničenje rasta javnih investicija; javne investicije nisu bile dovoljne da kompenziraju nagli pad privatnih investicija. Produžena politička neizvjesnost koja smanjuje investicije po prvi put u šest godina smanjuje rast u BJR Makedoniji. Potrošnja je, još jednom, glavni pokretač rasta. Domaća potrošnja, primarni izvor rasta neposredno nakon krize, je u imala manju ulogu, ali se nakon toga ubrzala. Vođena je privatnom potrošnjom, uglavnom potaknutom pozitivnim ekonomskim kretanjima i kretanjima na tržištu rada (Albanija, Srbija, BiH i Kosovo) ili izdašnim platama u javnom sektoru i transferima (BJR Makedonija, Kosovo i Crna Gora). Kako je nekoliko zemalja krenulo u pravcu fiskalne konsolidacije, rast vladine potrošnje se usporava. Kako izvoz raste, doprinos neto izvoza postaje negativan. Neto izvoz daje negativan doprinos rastu ove godine u svim 3

14 Slika 1.2. Investicije i potrošnja potiču rast Struktura realnog rasta BDP-a, procenat ALB MNE KOS BIH SRB MKD ALB MNE KOS BIH SRB MKD J Potrošnja J Investicije J Neto izvoz Q Realni rast BDP-a J Potrošnja J Investicije J Neto izvoz Q Realni rast BDP-a Izvori: Podaci Centralnih banaka i nacionalnih zavoda za statistiku, projekcije osoblja Svjetske banke zemljama osim Srbije, gdje je izvoz prerađivačke industrije dobar, te Crne Gore, zahvaljujući turizmu. Za razliku od izvoz usluga je u Albaniji i na Kosovu bio u stanju kompenzirati prolongirane efekte niskih međunarodnih cijena roba. Uvoz raste u svim zemljama, vođen primarno potrebama investicija, a u manjoj mjeri potrošnjom. Kratkoročni izgledi za rast SEE6 su pozitivni (Tabela 1.1). Za regiju se prognozira povećanje rasta s 2,2 procenta u na 3,6 u 2018., kako se bude intenzivirala domaća potražnja, potaknuta investicijama uz podršku potrošnje, i kako se izvoz bude oporavljao. U Srbiji, BiH i BJR Makedoniji se u srednjoročnom periodu očekuje povećanje rasta, podržanog diversificiranim investicijama u proizvodne aktivnosti i privatnom potrošnjom. Za Albaniju, Kosovo i Crnu Goru zemlje gdje su veliki javni projekti dio ekspanzije projicirano je usporavanje rasta, kako se projektne aktivnosti budu smirivale. Očekuje se da potrošnja ostane snažna, međutim podržana, daljim poboljšanjima ishoda tržišta rada. 4 Tabela 1.1. Pozitivni izgledi za rast Realni rast BDP-a f 2017 f 2018 f (procenat) Albanija Bosna i Hercegovina Kosovo BYR Makedonija Crna Gora Srbija SEE Izvori: Podaci Centralnih banaka i nacionalnih zavoda za statistiku, projekcije osoblja Svjetske banke. Izvoz će imati koristi od stabilnih izgleda za EU. Rizici po pozitivan izgled su vezani za povećanje vanjskog pritiska. Spora ekspanzija u EU, neizvjesnosti vezane za implikacije Brexita, nastavak slabosti u Grčkoj, političke napetosti u Turskoj, te izbjeglička kriza nastavljaju uticati na izglede za rast u SEE6. Iako se očekuje da direktan uticaj Brexita na SEE6 bude mali, indirektni efekti koji proističu od manjeg od očekivanog rasta u EU, bi mogli biti značajni. Uticaji bi se mogli prenijeti kroz trgovinu, rast i kanale finansijskog sektora;

15 EU je najveći trgovinski partner SEE6 i većina FDI potiče otamo. Veća nestabilnost bi mogla potaći investitore da obraćaju više pažnje na kvalitet, zbog manje sklonosti ka preuzimanju rizika, utičući time na finansiranje, putem kamatnih stopa i toka kapitala. To bi otežalo zadovoljavanje relativno velikih finansijskih potreba regije. Sve veća neizvjesnost u vezi sa stabilnošću banka u Italiji ili u drugim zemljama EU pogođenim Brexitom, bi mogla uticati na matične banke regionalnih posrednika, dovodeći do njihovog daljeg povlačenja i postrožavanja kreditnih uslova. Međutim, domaće finansiranje i unutarnja orijentacija većine finansijskih bankarskih sistema, predstavljaju u regiji faktor ublažavanja. Konačno političke napetosti i sigurnosna pitanja u Turskoj mogu takođe dovesti do usporavanja rasta turske ekonomije. To bi moglo imati uticaja na SEE6 putem trgovine i investicionih veza, ali bi moglo rezultirati i povećanjem turizma u SEE6. Konačno, na Kosovu produžena politička neizvjesnost i nepostojanje dogovora o osjetljivim temama, kao što su razgraničenje s Crnom Gorom, počinju obeshrabrivati FDI. Kad se formira nova vlada, pozitivan zamah na strukturalnim reformama vezanim za radno zakonodavstvo, poslovnu klimu, efikasnost javnih investicija i usluga, te ekonomsku integraciju, bi mogao pomoći ubrzanju rasta. Kada većina zemalja ili izlazi iz ili ulazi u izborni ciklus, politične neizvjesnosti su povećane. U prošlosti su izbori u SEE6 često bili praćeni dodatnom potrošnjom i manjim ubiranjem prihoda. Ovog puta se taj obrazac izgleda prekinuo, barem u Albaniji, BiH i Srbiji. Međutim, kako se izbori približavaju pritisci bi se mogli intenzivirati, što bi moglo usporiti konsolidaciju. Efekti produženog političkog previranja u BJR Makedoniji i neizvjesnosti oko izbora počinju slabiti ekonomiju. Iako su FDI u određenoj mjeri bile otporne, domaće investicije su smanjenje. Na fiskalnoj strani, plate, penzije i transferi su značajno porasli ove godine u BJR Makedoniji i Crnoj Gori, a u Albaniji bi slabo planiranje i upravljanje investicijama mogli dovesti do novog gomilanja neizmirenih obaveza. 1. 5

16 2. Otvoreno više radnih mjesta, ali kontinuirana nezaposlenost Snažan ekonomski rast i reforme tržišta rada su u nastavili pružati podršku otvaranju radnih mjesta, naročito u privatnom sektoru. Zaposlenost je i dalje ispod nivoa prije krize u svim zemljama osim BJR Makedonije i Crne Gore (Slike 2.1 i 2.2). Nedavne reforme tržišta rada u Srbiji (2014.) i BiH (2015.) počinju davati rezultate. U kombinaciji s jačom ekonomskom aktivnošću, smanjene rigidnosti tržišta rada su rezultirale Slika 2.1. Zaposlenost ima problema da dostigne nivoe prije krize Indeks zaposlenosti, Q2 2008= ALB BIH Sep-08 Sep-09 Sep-10 Sep-11 Sep-12 Sep-13 Sep-14 Sep-15 MKD Izvor: Nacionalni zavodi za statistiku. MNE SRB SEE6 godišnjim rastom zaposlenosti od 4,7 procenata u Srbiji, polovina od čega u privatnom sektoru. U Albaniji su napori na formalizaciji pojačali ekonomski oporavak, dovodeći do porasta zaposlenosti od 6,7 procenata, uglavnom u uslugama i prerađivačkoj industriji. I pored kontinuiranog otvaranja radnih mjesta u turizmu i građevinarstvu, rast zaposlenosti u Crnoj gori je smanjen, obzirom da su mnoge žene napustile posao da bi stekle pravo na novu doživotnu naknadu za majke. Osim u Crnoj Gori, pozitivna kretanja na tržištu rada smanjuju visoku nezaposlenost. I pored povećanja učestvovanja radne snage, u Albaniji je nezaposlenost smanjenja za 0,7 pp, a u Srbiji za 1,1 pp u prvoj polovini Za razliku od toga, smanjenje učestvovanja radne snage je dalje pomoglo padu nezaposlenosti u BiH (za 2,3 pp) i u Makedoniji (za 1,8 pp). Crna Gora je jedina zemlja gdje se nezaposlenost povećala. Slika 2.2. Nezaposlenost ostaje visoka Stopa nezaposlenosti, i prognoze, procenat ALB BIH KOS MKD MNE SRB Unemployment rate, 2016 Unemployment rate, 2015 QQ Long-term unemployment Izvor: Nacionalni zavodi za statistiku. Napomena: Dugoročna nezaposlenost je prikazana kao procenat radne snage, umjesto konvencionalnog procenta nezaposlenih. Korištene su promjene od juna do juna Bez obzira na nedavna pozitivna kretanja, regionalna nezaposlenost ostaje velika, u prosjeku skoro 25 procenata u 2016., krećući se od 17 procenata radne snage u Albaniji do oko 33 procenta na Kosovu; preko 66 procenata nezaposlenih je bez posla u dužem vremenskom periodu. (Slika 2.2). Stopa nezaposlenosti mladih je oko dvostruko veća nego kod odraslih, što ima implikacije na buduće ostvarivanje prihoda (Okvir 1). 6

17 Okvir 1. Nezaposlenost mladih u SEE6 Danas je gotovo 25 procenata mladih u šest zemalja jugoistočne Evrope (SEE) neaktivno nisu zaposleni, ne pohađaju ni školu, ni obuku. Kontinuirano visoka nezaposlenost mladih se kreće od 38,8 procenata u Crnoj Gori do 54,3 procenta u Bosni i Hercegovini. Ti problemi dijelom odražavaju poteškoće koje su SEE6 imale s oporavkom od krize iz 2008., koja je još više povećala i od prije veliku nezaposlenost mladih. Ekonomski rast utiče više na prilike za zapošljavanje mladih nego odraslih. Iako kriza pogađa mlade disproporcionalno, u periodu ekspanzije je potreban manji ekonomski rast za otvaranje radnih mjesta za mlade nego za odrasle. Slabi ishodi tržišta rada su rezultat dubljih strukturalnih problema u SEE6, gdje ne samo da je velika nezaposlenost po svim segmentima, nego je i učestvovanje radne snage malo, naročito za mlade, žene i manjine. Rigidno radno zakonodavstvo ograničava prilike za one koji ulaze na tržište rada, a oporezivanje je relativno veće za niske plate i one koji ne rade puno radno vrijeme grupe koje su disproporcionalno mlađe što obeshrabruje ovaj tip rada. Radnici koji tek dolaze na tržište rada u SEE6 nemaju vještine koje poslodavci traže. Nemogućnost pristupa proizvodnim inputima i profesionalnim vezama takođe pogoršavaju njihove izglede za poduzetništvo, kao i za zapošljavanje. Konačno, određene kulturne norme mogu sužavati prilike za zapošljavanje mladih, naročito žena i pripadnika manjina; značajne kontra-politike bi bile poboljšanje pristupa kvalitetnom i priuštivom zbrinjavanju djece i ulaganje napora da se te norme u dugoročnom periodu promijene, da bi se prilike izjednačile. Rješavanje izazova s kojima se suočavaju ciklično nezaposleni i mladi, koji su strukturalno bez posla, zahtijeva prilagođen odgovor politike. Od vitalnog je značaja držati mlade angažiranim na tržištu rada tokom recesije i izgrađivati njihov ljudski kapital, dok se tržište rada ne oporavi. Za te koji su strukturalno bez posla, politički program treba biti dublji; neophodno je ukloniti destimulacije za rad i zapošljavanje mladih koje su ugrađene u radno zakonodavstvo i oporezivanje rada, koji su isključivi; pružiti onima koji ulaze na tržite rada nove vještine koje tržište traži; i poboljšati njihov pristup proizvodnim inputima, kao što su zemljište, finansiranje i profesionalne veze. Izvor: Specijalnih najvažnijih deset poruka, Redovnog ekonomskog izvještaja za jugoistočnu Evropu, o zapošljavanju mladih u jugoistočnoj Evropi, Svjetska banka (objavljivanje predstoji). U kombinaciji s boljim učinkom tržišta rada, niska inflacije je pomogla jačanju kupovne moći najsiromašnijih domaćinstava. U je inflacija u SEE6 bila niska i pored oporavka rasta. Nakon što je dostigla 1 procent u 2015., očekuje se da regionalna inflacija dođe do 1,5 procenata u 2016., uz kretanje od 1,5 procenata u BiH do 2 procenta u Srbiji. Za potrošačke cijene se očekuje pad u Crnoj Gori, isti nivo na Kosovu i BJR Makedoniji, te spor rast u Albaniji. Većina zemalja je pogođena niskim međunarodnim cijenama hrane i nafte, od čega disproporcionalnu korist imaju domaćinstva s nižim prihodom. Kao rezultat, očekuje se da se u siromaštvo (mjereno pragom od 5 US$/dan po PPP iz 2005.) smanji u cijeloj regiji. Vjerovatno je da će ekonomski rast u srednjoročnom periodu nastaviti podržavati pozitivna kretanja na tržištu 7

18 rada i smanjenje siromaštva. Kako se izgledi za rast budu učvršćivali u narednoj godini, ishodi tržišta rada bi trebali nastaviti ohrabrivati otvaranje radnih mjesta i prilike za zapošljavanje, naročito među ugroženim segmentima stanovništva, tako se može očekivati brže smanjenje siromaštva. 8

19 3. Vanjske pozicije ostaju osjetljive Deficiti tekućih računa u regiji su se u prosjeku nešto povećali u 2016., uz smanjene u Srbiji, što je anulirano povećanjem u ostalim zemljama. Kao posljedica usklađivanja na koje je primorala svjetska finansijska kriza, vanjski disbalans se u SEE6 prepolovio od do (Slika 3.1). CAD regije se u zadržao na 6,6 procenata, nešto više od 6,2 u Veći trgovinski deficit i smanjenje doznaka su vodeći faktori toga u Albaniji, Crnoj Gori i Kosovu; niži prilivi prihoda i doznaka objašnjavaju veći deficit u BiH i Makedoniji. U Srbiji, solidan industrijski izvoz i poboljšanje trgovinskog bilansa usluga dovode do smanjenja CAD-a, što je suprotno regionalnom trendu. Trgovinski deficit se povećao u zemljama koje izvoze robe, ali se opet smanjio kod izvoznika prerađevina. Izvoz roba kao Slika 3.1. Deficit tekućeg računa se nešto proširio u 2016., osim u Srbiji Bilans tekućeg računa, izabrane godine MNE ALB KOS BIH SRB MKD SEE f Izvori: Centralne banke i nacionalni zavodi za statistiku 2017f udio u BDP-u je smanjen u Albaniji, na Kosovu i u Crnoj Gori, uglavnom zbog kontinuirano niskih međunarodnih cijena roba. Za razliku od toga, u Srbiji i BJR Makedoniji se izvoz prerađevina povećao, potaknut pozitivnim rastom u EU. U međuvremenu, uvoz vezan za investicione projekte i oporavak potrošnje se povećao. Za većinu zemalja FDI su i dalje glavni izvor vanjskog finansiranja. Očekuje se da priliv FDI pokrije 20 do 100 procenata CADa regije, bez obzira na njegovo smanjenja kao udjela u BDP-u ove godine u svim SEE6 zemljama osim BJR Makedonije. Uzroci pada FDI se kreću od manjih investicija u robne aktivnosti do niskih međunarodnih cijena (Albanija), isplate dividendi (Crna Gora) i kašnjenja velikih investicionih projekata (Kosovo). Priliv u portfelj je u padu već nekoliko uzastopnih perioda, Slika 3.2. Trgovinski deficit dovodi do smanjenja bilansa tekućeg računa Doprinos promjeni deficita tekućeg računa, u procentu BDP-a Goods exports Remittances KOS MKD ALB BIH MNE SRB Goods imports Others Izvori: Centralne banke i nacionalni zavodi za statistiku. Net services exports QQ Change in current account 9

20 Slika 3.3. Prilivi FDI i u portfolio opali... Slika u većini SEE6 zemalja Klizni zbir za četiri kvartala mln. eura 5,000 4,000 3,000 2,000 1, ,000-2,000 Dec-13 Mar-14 Jun-14 Sep-14 Dec-14 Mar-15 Jun-15 Sep-15 Dec-15 Mar-16 FDI inflows Portfolio investment inflows Other investment inflows Izvori: Podaci centralnih banaka i nacionalnih zavoda za statistiku, projekcije osoblja Svjetske banke. Procenat ALB BIH KOS MNE MKD SRB SEE6 Net FDI to GDP 2016 QQ change in net FDI to GDP, pps Izvori: Podaci centralnih banaka i nacionalnih zavoda za statistiku, projekcije osoblja Svjetske banke. odražavajući kako kretanja na međunarodnim tržištima, tako i neizvjesnosti u nekoliko zemalja. Nije bilo značajnijih promjena vanjske zaduženosti kao udjela u BDP-u, iako su zemlje nastavile koristiti prednosti još uvijek povoljnih uslova zaduživanja. Devizne rezerve od 4,5 do 7,3 mjeseca pružaju podršku, ako bi se vanjska nestabilnost obnovila. U kratkoročnom periodu se očekuje postepeno smanjenje vanjskog disbalansa, kako izvoz dobije zamah. U i se očekuje smanjenje CAD-a u svim SEE6 zemljama osim Kosova i Crne Gore, uglavnom zbog smanjenja trgovinskog bilansa. Očekuje se povećanje izvoza usluga svuda. U Srbiji i BJR Makedoniji se očekuje rast izvoza roba, dok će on ostati manji kod proizvođača roba iz SEE6. Takođe se očekuje smanjenje pritiska uvoza roba, kao se investicioni projekti budu privodili kraju. Iako finansijska nestabilnost može dovesti do problema kod pokrivanja CAD-a, FDI i vanjski amortizeri (poput komotnih deviznih rezervi) pomažu olakšanju finansijskog pritiska u većini zemalja u regiji. le Tabela 3.1. Čvršći vanjski izgledi za SEE6 Procenat BDP-a 2015 f 2016 f 2017 f 2018 f Izvoz roba Trgovinski balans Bilans tekućeg računa Direktne strane investicije Vanjski dug Izvori: Podaci centralnih banaka i nacionalnih zavoda za statistiku, projekcije osoblja Svjetske banke.

21 4. Fiskalna konsolidacija donosi rezultate Fiskalna konsolidacije je na dobrom putu da smanji prosječan fiskalni deficit u regiji na 3,3 procenta BDP-a u 2016., s 3,6 procenata u Snažna primjena kontracikličnih politika nakon svjetske krize je iscrpila fiskalne amortizere i dovela do naglog povećanja javnog duga u većini zemalja u regiji. Iako njegov nedavni pad treba pozdraviti, iza prosjeka se kriju dva različita kretanja. U Albaniji, BiH i Srbiji se nastavlja provoditi fiskalna konsolidacija u 2016., te se očekuje značajno smanjenje njihovog fiskalnog deficita (ili njegovo održavanje niskim u slučaju BiH). Za razliku od toga, fiskalne pozicije se pogoršavaju na Kosovu, u BJR Makedoniji i Crnoj Gori zbog povećanja tekuće potrošnje i velikih priliva kapitala za projekte. Iako su prihod povećani širom SEE6, različiti obrasci potrošnje dovode do različitih fiskalnih ishoda. Reforme politike i nastojanja na povećanju ubiranja Slika 4.1. Fiskalna konsolidacija je smanjila deficite u Albaniji i Srbiji... Fiskalni deficit, , u procentu BDP-a MNE ALB SRB MKD KOS BIH SEE Izvori: Podaci centralnih banaka i nacionalnih zavoda za statistiku, projekcije osoblja Svjetske banke. prihoda u 2015., su u doveli do većeg omjera prihoda i BDP-a u Albaniji, na Kosovu i u BRJ Makedoniji i pomogli ograničavaju efekta usporavanja jednokratnih prihoda u BiH. Jačanje ekonomske aktivnosti je doprinijelo poboljšanjima u Srbiji i Crnoj Gori. Reforme na smanjenju veličine javnog sektora, plata i transfera počinju davati rezultate u Srbiji, smanjenja tekuće potrošnje su dovela do smanjenja sveukupnog omjera potrošnje i BDP-a. U Albaniji je došlo do pada i tekuće i kapitalne potrošnje kao udjela u BDP-u, a zaostale obaveze su pokrivene. U BiH su rezovi tekuće potrošnje stvorili prostora za veću kapitalnu potrošnju, bez pritiska na fiskalni bilans. Za razliku od toga, na Kosovu i u BJR Makedoniji se tekuća potrošnja povećala u skladu s političkim ciklusom. U Crnoj Gori su i socijalni transferi i kapitalna potrošnja doveli do ekspanzije fiskalnog deficita. Slika ali pritisci po rashode nisu praćeni učinkom prihoda u većini zemalja Doprinos promjeni fiskalnog deficita, 2016., procenat BDP-a MNE Expenditure ALB SRB MKD Revenue KOS BIH SEE6 QQ Change in fiscal deficit Izvori: Podaci centralnih banaka i nacionalnih zavoda za statistiku, projekcije osoblja Svjetske banke. 11

22 Po prvi put nakon krize fiskalna konsolidacija pomaže, stabilizaciji javnog duga i javno garantiranog duga (PGG). Rast, manji fiskalni deficit i oslabljen efekt kursnih razlika su doprinijeli padu omjera PPG duga i BDP-a u Albaniji, BiH i Srbiji između 0,2 i 0,5 pp, dovodeći do preokreta rastućeg trenda, koji je bio prisutan od (Slika 5.3). Za razliku od toga, veći fiskalni deficiti i vladine garancije vezane za infrastrukturne projekte su povećali omjere za Kosovo, BJR Makedoniju i Crnu Goru između 1 pp i 3,6 pp. Sveukupno, očekuje se da regionalni omjer PPG duga i BDP-a poraste za 1,6 pp u dostižući 56,5 procenata do kraja godine, što je 20 pp više nego prije svjetske finansijske krize. Slika 4.3. Fiskalna konsolidacija pomaže stabilizaciji javnog duga u Albaniji i Srbiji Javni i javno garantirani dug, 2007., 2015., 2016., u procentu BDP-a MNE SRB ALB MKD BIH KOS SEE6 QQ Sources: National statistical offices and Ministries of Finance, World Bank staff projections. Crne Gore i BJR Makedonije se takođe finansiraju iz stranih izvora. Iako je taj prelazak na vanjsko finansiranje pomogao smanjenju prosječnih kamatnih stopa i povećanju roka dospijeća, istovremeno je izložio zemlje rizicima vezanim za negativne promjene u vanjskom okruženju. SEE6 zemlje su opredijeljene za fiskalnu konsolidaciju u kratkoročnom periodu da bi počele smanjivati javni dug. Očekuje se da do sve zemlje imaju niži fiskalni deficit, gdje bi se usklađivanja kretala od 0,3 procenta BDP-a za BiH do 2,4 procenta za Albaniju. Javna potrošnja utiče na nastojanja na konsolidaciji. Očekuje se da samo Albanija i BJR Makedonija ostvare više prihoda. Očekuje se da PPG dug u SEE6 krene silaznom putanjom do u svim zemljama osim Kosova i Crne Gore. Dok je dug Kosova još uvijek nizak, strma ulazna putanja javnog duga Crne Gore nameće pitanje srednjoročne fiskalne održivosti. Tabela 4.1. SEE6: Fiskalna kretanja i izgledi Procenat BDP-a f 2017 f 2018 f Javni prihodi Javni rashodi Fiskalni bilans Javni i javno garantirani dug Izvori: Nacionalni zavodi za statistiku i Ministarstva financija, projekcije osoblja Svjetske banke Napomena: Prosjek ponderisan BDP-om. Sve veće oslanjanje na vanjsko finansiranje izlaže SEE6 kursnom i riziku refinansiranja. Očekuje se da emisija euro obveznica pokrije velik dio finansijskih potreba Albanije, BRJ Makedonije i Crne Gore, mijenjajući tradicionalne domaće izvore. Veliki investicioni projekti koji povećavaju PPG dug 12

23 5. Krediti rastu, ali ih usporava kvalitet aktive Rast kredita se oporavlja, posebno u zemljama gdje je povećanje ekonomske aktivnosti potaklo potražnju. U Srbiji su se snažno oporavili, nakon 12omjesečnog smanjenja od 2 procenta u oktobru na rast od 12,2 procenta u julu 2016., zbog snažnije potražnje, uglavnom od malih i srednjih privatnih kompanija (Slika 5.1). Slično tome, rast novih kredita je zabilježen i u Albaniji, naročito u segmentu potrošnje. Rast kredita je nastavio biti pozitivan i na Kosovu, podržan nižim kamatnim stopama i smanjenjem nenaplativih zajmova (NPL-ovi) i u BJR Makedoniji, iako se poljuljano povjerenje smanjilo u prvom dijelu U Crnoj Gori i BiH je rast kredita iznosio manje od 3 procenta, odražavajući manju potražnju za kreditima od korporacija u prvoj i faktore ponude u drugoj. Generalno, banke u SEE6 su dobro kapitalizirane i likvidne, s i dalje rastućom dominacijom domaćih depozita u strukturi finansiranja. Povlačenje stranih banaka potaknuto svjetskom finansijskom krizom i pritiskom Evropske bankarske unije (EBU) za smanjenjem bilansa stanja nekih matičnih banaka je povećalo značaj domaćih depozita i smanjilo prosječni omjer zajmova i depozita. Depoziti predstavljaju najveći izvor finansiranja banka, pri čemu čine Slika 5.1. Jača ekonomska aktivnost potiče potražnju privatnog sektora za kreditima Rast kredita, g/g 3omjesečni klizni prosjek, dec jun , procenat Albanija Bosna i Hercegovina Kosovo ALB nominal ALB real Dec-09 Dec-10 Dec-11 Dec-12 Dec-13 Dec-14 Dec-15 Dec-09 Dec-10 Dec-11 Dec-12 Dec-13 Dec-14 Dec-15 Dec-09 Dec-10 Dec-11 Dec-12 Dec-13 Dec-14 BIH nominal BIH real KOS nominal KOS real Dec-15 BYR Makedonija Crna Gora Srbija MKD nominal Izvor: Centralne banke. Dec-09 Dec-10 Dec-11 Dec-12 Dec-13 Dec-14 Dec-15 Dec-09 Dec-10 Dec-11 Dec-12 Dec-13 Dec-14 Dec-15 Dec-09 Dec-10 Dec-11 MKD real MNE nominal MNE real SRB nominal Dec-12 Dec-13 Dec-14 SRB real Dec-15 13

24 Slika 5.2. Omjer adekvatnosti kapitala ostaje odgovarajući Slika 5.3. Nenaplativi zajmovi se većinom smanjuju Percent Percentage points NPLs as percent of total loans SRB KOS MNE MKD ALB BIH Q1/Q Izvor: Centralne banke. QQ Change since Dec-14 Average procenta ukupnih obaveza u (Albanija) do skoro 86 procenata (Kosovo). Prosječni omjer zajmova i depozita je bio oko 92 procenta sredinom 2016., što je smanjenje sa 119 procenata u Adekvatnost kapitala sistema je dostigla prosjek od 17,3 procenta u Q , što bi trebalo biti dovoljno da apsorbira identificirane rizike sistema (Slika 5.2). Koraci na unaprjeđenju okvira rezolucije su doveli do trenda opadanja NPL-ova u većini SEE6 zemalja. Srbija i Albanija su usvojile sveobuhvatne strategije rješavanje velikog udjela aktive pod stresom u bankarskom sistemu. Nedavni pregled kvaliteta aktive u 14 banaka u Srbiji je otkrio da ni jedna od njih nije imala omjer adekvatnosti kapitala ispod regulatornog minimuma od 12 procenata, ali postoji potreba za daljom reklasifikacijom i usklađivanjem. Regulatori sada traže od banaka da otpišu NPL-ove koji su u potpunosti obezbjeđeni i stariji od dvije godine u BJR Makedoniji, odnosno stariji od tri godine u Albaniji. Na Kosovu novi privatni sistem spašavanja banka podržava naplatu kolaterala, što pomaže smanjenju NPL-ova. U BiH, su vlasti u Republici Srpskoj poduzele SRB KOS MNE MKD ALB BIH J Dec-15 J Dec-16 Peak since 2008 Q Pre crisis level, end 2007 Izvor: Centralne banke. mjere uključujući novi zakon o nesolventnosti, za jačanje postupka korporativnog stečaja i van-sudskog restrukturiranja. Crna Gora je u usvojila zakon o dobrovoljnom financijskom restrukturiranju, poznat kao 'Podgorički pristup' za uređenje van-sudskog restrukturiranja ekonomski održivih kompanija. I pored tih nastojanja, u Albaniji se nedavno javilo povećanje NPL-ova vezano za stečaj velike bankarske grupacije. Još dosta toga ostaje da se uradi u regiji, obzirom da i dalje postoje rizici po financijsku stabilnost, među kojima su još uvijek visok nivo NPL-ova, zabrinutost za kvalitet aktive i davanje zajmova u stranim valutama nezaštićenim zajmoprimcima. Regionalni prosjek NPL-ova iznosi oko 14 procenata, s još i većim nivoima u Albaniji (20 procenata) i Srbiji (19,6 procenata). Nedavno propadanje domaćih banaka je obnovilo zabrinutost za kvalitet aktive i sveukupnu stabilnost pojedinih banaka, naročito u BiH i Crnoj Gori. U Albaniji, BJR Makedoniji i Srbiji, zajmovi u stranim valutama čine čak procenata ukupnih zajmova, što nameće rizik po nezaštićene zajmoprimce, ako dođe do promjene nominalnog kursa.

25 6. Put naprijed Generalno, izgledi za rast SEE6 ekonomija u kratkoročnom periodu su i dalje pozitivni, uz pretpostavku daljeg napretka na strukturalnim reformama. Pregovori o pridruživanju EU napreduju dobro. Oporavak ekonomskog rasta se ove godine konsolidira, uz projekcije čak i većeg rasta u i Rast je nastavio otvarati radna mjesta (dobrodošla promjena u odnosu na nedavnu prošlost); povećava se zaposlenost. I fiskalni računi su popravljeni, uz smanjenje deficita i fiskalnih rizika i stabilizaciju nivoa duga u nekim zemljama. Krediti privatnom sektoru su se ove godine takođe značajno oporavili do sada. Ipak, još uvijek su prisutni značajni rizici, pri čemu su vanjske pozicije posebno osjetljive. Spora ekspanzija u EU, neizvjesnost posljedica Brexita, te političke napetosti u Turskoj, će nastaviti ugrožavati izglede za rast na zapadnom Balkanu. Poboljšati poslovnu klimu i vladavinu da bi se omogućilo firmama da otvaraju veći broj radnih mjesta, šire se i povećavaju produktivnost; Povećati jednakost, kvalitet i efikasnost javnih usluga i sistema socijalne zaštite, uz smanjenje veličine administracije; Produbiti globalne integracije da bi ekonomije ostvarivale koristi od rasta izvoza; Osigurati održivo korištenje energije i prirodnih resursa i upravljanje okolišem. Sada povećani rizici, više nego ikad, ističu hitnost strukturalnih reformi u cilju jačanja vraćanja u ravnotežu s domaćih na vanjske izvore rasta uz veće oslanjanje na investicije. Koristi od rasta koji dovodi do otvaranja radnih mjesta trebaju biti konsolidirane i nastavljene da bi se prekinuo ciklus emigracije, ograničenih reformi i sporog rasta. I kako je u ovom materijalu ranije navedeno, pet oblasti reformi su naročito hitne da bi se to ostvarilo: Otkloniti destimulacije i barijere za formalno zapošljavanje da bi se omogućili brži rast, otvaranja radnih mjesta i smanjenje siromaštva; 15

26

27 SEE6 Ključni ekonomski indikatori

28

29 SEE6: Ključni ekonomski indikatori f 2016 f 2017 f 2018 f realni rast BDP-a (procenat) Albanija Bosna i Hercegovina Kosovo Makedonija, BYR Crna Gora Sbija SEE Inflacija potrošačkih cijena (procenat, kraj perioda) Albanija Bosna i Hercegovina Kosovo Makedonija, BYR Crna Gora Sbija SEE Javni rashodi (procenat BDP-a) Albanija Bosna i Hercegovina Kosovo Makedonija, BYR Crna Gora Sbija SEE Javni prihodi (procenat BDP-a) Albanija Bosna i Hercegovina Kosovo Makedonija, BYR Crna Gora Sbija SEE

30 SEE6: Ključni ekonomski indikatori f 2016 f 2017 f 2018 f Fiskalni bilans (procenat BDP-a) Albanija Bosna i Hercegovina Kosovo Makedonija, BYR Crna Gora Srbija SEE Javni dug (procenat BDP-a) Albanija Bosna i Hercegovina Kosovo Makedonija, BYR Crna Gora Srbija SEE Javni i javno garantirani dug (procenat BDP-a) Albanija Bosna i Hercegovina Kosovo Makedonija, BYR Crna Gora Srbija SEE Izvoz roba (procenat BDP-a) Albanija Bosna i Hercegovina Kosovo Makedonija, BYR Crna Gora Srbija SEE

31 SEE6: Ključni ekonomski indikatori Albanija f 2016 f 2017 f 2018 f Trgovinski bilans (procenat BDP-a) Bosna i Hercegovina Kosovo Makedonjia, BYR Crna Gora Srbija SEE Albanija -9.8 Bilans tekućeg računa (procenat BDP-a) Bosna i Hercegovina Kosovo Makedonjia, BYR Crna Gora Srbija SEE Vanjski dug (procenat BDP-a) Albanija Bosna i Hercegovina Kosovo Makedonjia, BYR Crna Gora Srbija SEE Stopa nezaposlenosti (prosjek perioda, procenat) Albanija Bosna i Hercegovina n.a. n.a. Kosovo Makedonjia, BYR Crna Gora Srbija SEE n.a. n.a. Izvor: Kalkulacije i projekcije Svjetske banke na osnovu podataka od nacionalnih organa i izvještaja Svjetski ekonomski izgledi (2015.). Posljednji put ažuriran

32 ALBANIJA e 2017 f 2018 f Rast BDP-a (% promjene, g/g) Struktura Potrošnja Investicije Neto izvoz Izvoz Uvoz (-) Inflacija, potrošačke cijene (% promjene, g/g, prosjek perioda) Javni prihodi (procenat BDP-a) Javni rashodi (procenat BDP-a ) Od čega: Izdaci na plate (procenat BDP-a) Socijalni izdaci (procenat BDP-a) Kapitalni rashodi (procenat BDP-a) Fiskalni bilans (procenat BDP-a) Primarni fiskalni bilans (procenat BDP-a) Javni i javno garantirani dug (procenat BDP-a) Od čega: Vanjski (procenat BDP-a) Izvoz roba (procenat BDP-a) Uvoz roba (procenat BDP-a) Neto izvoz usluga (procenat BDP-a) Trgovinski bilans (procenat BDP-a) Priliv doznaka (procenat BDP-a) Bilans tekućeg računa (procenat BDP-a) Priliv direktnih stranih investicija (procenat BDP-a) Vanjski dug, ukupni kao procent BDP-a Realni rast privatnih kredita (procenat, prosjek perioda) Nenaplativi zajmovi (procenat bruto zajmova, kraj perioda) n.a n.a Stopa nezaposlenosti (procenat, prosjek perioda) n.a n.a Stopa nezaposlenosti mladih (procent, prosjek perioda) n.a n.a Stopa učestvovanja radne snage (procenat, prosjek perioda) n.a n.a BDP po stanovniku, PPP (tekući međunarodni $) 10,109 10,255 10,645 10,926 11,517 11,920 12,337 Stopa siromaštva po US$5/dan PPP (procent stanovništva) n.a n.a 22

33 BOSNA I HERCEGOVINA f 2017 f 2018 f Rast BDP-a (% promjene, g/g) Struktura Potrošnja n.a. n.a. n.a Investicije n.a. n.a. n.a Neto izvoz n.a. n.a. n.a Izvoz n.a. n.a. n.a Uvoz (-) n.a. n.a. n.a Inflacija, potrošačke cijene (% promjene, g/g, prosjek perioda) Javni prihodi (procenat BDP-a) Javni rashodi (procenat BDP-a ) Od čega: Izdaci na plate (procenat BDP-a) Socijalni izdaci (procenat BDP-a) Kapitalni rashodi (procenat BDP-a) Fiskalni bilans (procenat BDP-a) Primarni fiskalni bilans (procenat BDP-a) Javni dug (procenat BDP-a) Javni i javno garantirani dug (procenat BDP-a) n.a. n.a. Od čega: Vanjski (procenat BDP-a) n.a. n.a. Izvoz roba (procenat BDP-a) Uvoz roba (procenat BDP-a) Neto izvoz usluga (procenat BDP-a) Trgovinski bilans (procenat BDP-a) Priliv doznaka (procenat BDP-a) Bilans tekućeg računa (procenat BDP-a) Priliv direktnih stranih investicija (procenat BDP-a) Vanjski dug, ukupni kao procent BDP-a Realni rast privatnih kredita (procenat, prosjek perioda) Nenaplativi zajmovi (procenat bruto zajmova, kraj perioda) n.a. n.a n.a. n.a. Stopa nezaposlenosti (procenat, prosjek perioda) n.a. n.a. Stopa nezaposlenosti mladih (procent, prosjek perioda) Stopa učestvovanja radne snage (procenat, prosjek perioda) n.a. n.a n.a. n.a. BDP po stanovniku, PPP (tekući međunarodni $)9, , , , , , ,162.0 Stopa siromaštva po US$5/dan PPP (procent stanovništva) n.a. n.a. n.a. n.a. n.a. n.a. n.a. Izvori: Organi zemlje, procjene i projekcije Svjetske banke Napomene: Podaci tržišta rada za su preliminarni. Rast kredita za odražava godišnje klizne prosjeke od početka godine do sada. Nenaplativi zajmovi pokazuju stvarne vrijednosti od početka godine do sada. 23

34 KOSOVO Realni rast BDP-a (procenat) Struktura (procentni poeni): Potrošnja Investicije Neto izvoz Izvoz Uvoz (-) Inflacija potrošačkih cijena (procenat, Javni prihodi (procenat BDP-a) Javni rashodi (procenat BDP-a ) Od čega: Izdaci na plate (procenat BDP-a) Socijalni izdaci (procenat BDP-a) Kapitalni rashodi (procenat BDP-a) Fiskalni bilans (procenat BDP-a) Primarni fiskalni bilans (procenat BDP-a) Javni dug (procenat BDP-a) Od čega: Vanjski (procenat BDP-a) Izvoz roba (procenat BDP-a) Uvoz roba (procenat BDP-a) Neto izvoz usluga (procenat BDP-a) Trgovinski bilans (procenat BDP-a) Priliv doznaka (procenat BDP-a) Bilans tekućeg računa (procenat BDP-a) Priliv direktnih stranih investicija (procenat BDP-a) Vanjski dug, (procenat BDP-a) Realni rast privatnih kredita (procenat, prosjek perioda) n.a. n.a. n.a. Nenaplativi zajmovi (procenat bruto zajmova, kraj perioda) Stopa nezaposlenosti (procenat, prosjek perioda) n.a. n.a. n.a. Stopa nezaposlenosti mladih (procenat, prosjek perioda) n.a. n.a. n.a. Stopa učestvovanja radne snage (procenat, prosjek perioda) n.a. n.a. n.a. BDP po stanovniku (US$) 3, , , , , , ,728.7 Izvori: Organi zemlje, procjene i projekcije Svjetske banke. Napomene: Rast kredita za 2015.g. odražava godišnje klizne prosjeke od početka godine do sada. Nenaplativi zajmovi pokazuju stvarne vrijednosti od početka godine do sada. 24

35 BYR MAKEDONIJA f 2017 f 2018 f Realni rast BDP-a (procenat) Struktura (procentni poeni): Potrošnja Investicije Neto izvoz Izvoz Uvoz (-) Inflacija potrošačkih cijena (procenat, prosjek perioda) Javni prihodi (procenat BDP-a) Javni rashodi (procenat BDP-a ) Od čega: Izdaci na plate (procenat BDP-a) Socijalni izdaci (procenat BDP-a) Kapitalni rashodi (procenat BDP-a) Fiskalni bilans (procenat BDP-a) Primarni fiskalni bilans (procenat BDP-a) Javni dug (procenat BDP-a) Javni i javno garantirani dug (procenat BDP-a) Od čega: Vanjski (procenat BDP-a) Izvoz roba (procenat BDP-a) Uvoz roba (procenat BDP-a) Neto izvoz usluga (procenat BDP-a) Trgovinski bilans (procenat BDP-a) Priliv doznaka (procenat BDP-a) Bilans tekućeg računa (procenat BDP-a) Priliv direktnih stranih investicija (procenat BDP-a) Vanjski dug, (procent BDP-a) Realni rast privatnih kredita (procent, prosjek perioda) Nenaplativi zajmovi (procenat bruto zajmova, kraj perioda) Stopa nezaposlenosti mladih (procenat, prosjek perioda) Stopa učestvovanja radne snage (procenat, prosjek perioda) Stopa učestvovanja radne snage (procenat, prosjek perioda) BDP po stanovniku (tekući međunarodni $) 11,874 12,468 12,938 13,330 13,583 14,059 14,551 Stopa siromaštva po 5 US$/dan, PPP (procenat stanovništva) Izvori: Organi zemlje, procjene i projekcije Svjetske banke n.a. n.a. 25

36 CRNA GORA e 2016 f 2017 f 2018 f Realni rast BDP-a (procenat) Struktura (procentni poeni): Potrošnja Investicije Neto izvoz Izvoz Uvoz (-) Inflacija potrošačkih cijena (procenat, prosjek perioda) Javni prihodi (procenat BDP-a) Javni rashodi (procenat BDP-a ) Od čega: Izdaci na plate (procenat BDP-a) Socijalni izdaci (procenat BDP-a) Kapitalni rashodi (procenat BDP-a) Fiskalni bilans (procenat BDP-a) Primarni fiskalni bilans (procenat BDP-a) Javni dug (procenat BDP-a) Javni i javno garantirani dug (procenat BDP-a) Od čega: Vanjski (procenat BDP-a) Izvoz roba (procenat BDP-a) Uvoz roba (procenat BDP-a) Neto izvoz usluga (procenat BDP-a) Trgovinski bilans (procenat BDP-a) Priliv doznaka (procenat BDP-a) Bilans tekućeg računa (procenat BDP-a) Priliv direktnih stranih investicija (procenat BDP-a) Vanjski dug, (procent BDP-a) Realni rast privatnih kredita (procent, prosjek perioda) Nenaplativi zajmovi (procenat bruto zajmova, kraj perioda) Stopa nezaposlenosti (procenat, prosjek perioda) Stopa nezaposlenosti mladih (procenat, prosjek perioda) Stopa učestvovanja radne snage (procenat, prosjek perioda) BDP po stanovniku (tekući međunarodni $) 13,730 14,286 14,338 14,395 14,525 14,699 14,876 Stopa siromaštva po 5 US$/dan, PPP (procenat stanovništva) Izvori: Organi zemlje, procjene i projekcije Svjetske banke. Napomene: Indikatori tržišta rada i rast kredita za 2015.g. odražavaju godišnje klizne prosjeke od početka godine do sada. Nenaplativi zajmovi pokazuju stvarne vrijednosti od početka godine do sada. 26

37 SRBIJA e 2016 f 2017 f 2018 f Realni rast BDP-a (procenat) Struktura (procentni poeni): Potrošnja Investicije Neto izvoz Izvoz Uvoz (-) Inflacija potrošačkih cijena (procenat, prosjek perioda) Javni prihodi (procenat BDP-a) Javni rashodi (procenat BDP-a) Od čega: Izdaci na plate (procenat BDP-a) Socijalni izdaci (procenat BDP-a) Kapitalni rashodi (procenat BDP-a) Fiskalni bilans (procenat BDP-a) Primarni fiskalni bilans (procenat BDP-a) Javni dug (procenat BDP-a) Javni i javno garantirani dug (procenat BDP-a) Od čega: Vanjski (procenat BDP-a) Izvoz roba (procenat BDP-a) Uvoz roba (procenat BDP-a) Neto izvoz usluga (procenat BDP-a) Trgovinski bilans (procenat BDP-a) Priliv doznaka (procenat BDP-a) Bilans tekućeg računa (procenat BDP-a) Priliv direktnih stranih investicija (procenat BDP-a) Vanjski dug, (procent BDP-a) Realni rast privatnih kredita (procent, prosjek perioda) Nenaplativi zajmovi (procenat bruto zajmova, kraj perioda) Stopa nezaposlenosti (procenat, prosjek perioda) Stopa nezaposlenosti mladih (procenat, prosjek perioda) Stopa učestvovanja radne snage (procenat, prosjek perioda) BDP po stanovniku (tekući međunarodni $) 12, , , , , , ,377.9 Stopa siromaštva po 5 US$/dan, PPP (procenat stanovništva) n.a. n.a. n.a. n.a. n.a. n.a. n.a. Izvori: Organi zemlje, procjene i projekcije Svjetske banke. Napomene: Indikatori tržišta rada i rast kredita za 2015.g. odražavaju godišnje klizne prosjeke od početka godine do sada. Nenaplativi zajmovi pokazuju stvarne vrijednosti od početka godine do sada. 27

38

39

40