Republika Crna Gora. Srbija i Crna Gora. Ekonomski memorandum - Agenda za definisanje politike rasta i konkurentnosti. Izvještaj br.

Transcription

1 Izvještaj br YU Srbija i Crna Gora Republika Crna Gora Ekonomski memorandum - Agenda za definisanje politike rasta i konkurentnosti 27 Oktobar 2005 Jedinica za smanjenje siromaštva i ekonomski menadžment Region Evrope i Centralne Azije Dokument Svjetske Banke

2 EKVIVALENT VALUTE Valuta = euro US$1.00 = euro 0.79 (Na dan ) FISKALNA GODINA 1. januar 31. decembar SKRAĆENICE i AKRONIMI APTR Aktivni program tržišta rada MF Ministarstvo finansija CBCG Centralna banka Crne Gore MONSTAT Zavod za statistiku Crne Gore CIE Centralna i Istočna Evropa MT Ministarstvo turizma CEED Centar za preduzetništvo i razvoj MPS Ministarstvo pomorstva i saobraćaja preduzeća EBRD Evropska banka za rekonstrukciju i MTEF Srednjoročni okvir potrošnje razvoj ECA Evropa i Centralna Azija MVP Masovna vaučerska privatizacija EPCG Elektroprivreda Crne Gore DZ Delikventni zajmovi EPL Zakonodavstvo o zaštiti zapošljavanja OECD Organizacija za ekonomsku saradnju i razvoj EU Evropska Unija ZZZ CG Zavod za zapošljavanje Crne Gore EUROSTAT Evropski zavod za statistiku PICS Anketa o produktivnosti i investicionoj klimi SDI Strane direktne investicije PRSP Strategija smanjenja siromaštva ZDŠ Zamrznuta devizna štednja JIE Jugoistočna Evropa FIAS Savjetodavna služba za strane investicije MSP Mala i srednja preduzeća SZS Savezni zavod za statistiku SNR Sistem nacionalnih računa SST Sporazumi o slobodnoj trgovini SOE Preduzeća u državnom vlasništvu OKU Opšti kolektivni ugovor TMP Turistički master plan SDF Statistika o državnim finansijama TSR Turistički satelitski račun BND Bruto nacionalni dohodak EPT Ekonomija putovanja i turizma VCG Vlada Crne Gore IPT Industrija putovanja i turizma VRCG Vlada Republike Crne Gore NNZ Nadoknada za nezaposlenost HDI Indeks ljudskog razvoja UNDP Program za razvoj Ujedinjenih Nacija FZ Fond zdravstva USAID Pomoć SAD za medjunarodni razvoj HIPC Harmonizovani indeks potrošačkih cijena STO Svjetska trgovinska organizacija MFI Medjunarodne finansijske institucije WTTC Svjetski savjet za turizam i putovanje MOR Medjunarodna organizacija rada ŽCG Željeznica Crne Gore MMF Medjunarodni monetarni fond ZOP Zavod za obračun i plaćanje ISSP Institut za strateške studije i prognoze Potpredsjednik: Direktor sektora: Manadžer sektora: Rukovodilac tima: Shigeo Katsu, ECAVP Cheryl Gray, ECSPE Bernard Funck, ECSPE Abebe Adugna, ECSPE

3 Sadržaj RIJEČI ZAHVALNOSTI...I IZVRŠNI REZIME... II 1. SKORIJI RAZVOJ EKONOMSKE SITUACIJE...1 A. Opšti podaci...1 B. Dosadašnje ekonomske reforme...2 Makroekonomska stabilizacija...3 Strukturne reforme...4 C. Dosadašnji rezultati: Rezultati na makroekonomskom nivou i u oblasti siromaštva...7 Rast i zaposlenost...8 Inflacija...10 Konkurentnost...11 Unutrašnji i spoljni bilans...13 Stanje duga...15 Siromaštvo i socijalna zaštita...16 D. Izazovi za naredni period: brži rast i konkurentnost REFORMA TRŽIŠTA RADA USMERENA NA EKONOMSKI RAST I KONKURENTNOST...21 A. Ključne karakteristike tržišta rada...22 Participacija i zaposlenost...22 Nezaposlenost...25 Dinamika plata i produktivnosti...26 B. Koliko su restriktivni propisi u oblasti radnih odnosa?...29 C. Koliko dobro funkcioniše kolektivno pregovaranje i socijalni dijalog?...33 D. Institucije koje se bave problemima visoke nezaposlenosti...35 E. Zaključci i preporuke za definisanje politike REFORMA FISKALNE POLITIKE USMERENE NA EKONOMSKI RAST I KONKURENTNOST...40 A. Kontekst...40 B. Je li održiva fiskalna pozicija?...42 C. Da li je struktura rashoda pogodna za razvoj?...43 Ekonomska struktura javnih rashoda...43 Funkcionalna struktura javnih rashoda...46 Da li fiskalna politika u Crnoj Gori pomaže rastu?...49 D. Budžetski procesi, srednjeročno planiranje i rast...52 Proces formulisanja budžeta...53 Izvršenje budžeta i problem docnji (neizvršenih obaveza)...53 Srednjeročno planiranje i rast...56 E. Zaključci i preporuke za vođenje politika...56

4 4. REFORME PRIVATNOG I FINANSIJSKOG SEKTORA USMERENE NA EKONOMSKI RAST I KONKURENTNOST...59 A. Karakteristike privatnog sektora u Crnoj Gori...59 B. Zašto je neformalni sektor veliki?...61 Regulatorno i Administrativno Opterećenje...62 Upravljanje i institucionalni kapacitet za sprovođenje propisa...65 C. Koja još ograničenja limitiraju investicije u privatnom sektoru i razvoj?...68 Privatizacija i Prestrukturiranje Preduzeća...68 Bankrotstvo i prestanak rada preduzeća...69 Sprovođenje ugovora i imovinska prava...70 Finansijsko posredovanje i troškovi finansija...72 Zbog čega je cijena kapitala visoka?...75 D. Zaključci i preporuke za vođenje politike IZAZOVI ZA RAST I KONKURENTNOST U PRAKSI: PRIMJER TURIZMA...81 A. Uvod...81 B. Doprinos turizma crnogorskoj privredi...82 C. Trendovi i ciljne grupe posjetilaca...84 D. Turistički resursi, proizvodi i konkurentnost...85 E. Politika i strategija: analiza i preporuke...86 Diversifikacija proizvoda...86 Javne investicije u infrastrukturi...87 Investicije privatnog sektora, propisi i finansije...90 Tržište rada i razvoj vještina...93 LITERATURA...96 ANEKSI Aneks 1. Crna Gora Hronologija najvažnijih događaja, Annex 2. Crna Gora Statistički podaci Spisak Grafika Grafik 1.1. Rast u Crnoj Gori u poređenju sa jugoistočnom Evropom, Grafik 1.2. Trendovi vezano za zaposlenost i nezaposlenost Grafik 1.3. Inflacija po glavnim komponentama za period Grafik 1.4. Trendovi konkurentnosti Crne Gore za period Grafik 1.5. Fiskalni deficit i deficit tekućeg računa u periodu Grafik 1.6. Zvanične donacije koje je Crna Gora dobila u periodu Grafik 2.1. Trendovi zaposlenosti i nezaposlenosti u Crnoj Gori, Grafik 2.2. Dugoročna nezaposlenost u Crnoj Gori u odnosu na druge zemlje regiona Grafik 3.1. Konsolidovani javni budžetski rashodi, god. (u procentima BDP) Grafik 3.2. Konsolidovani javni rashodi i prihodi, god. (u procentima BDP) Grafik 3.3. Trendovi u strukturi prihoda, god. (u procentima BDP) Grafik 3.4. Izvori za finansiranje opšteg državnog deficita, Grafik 3.5. Struktura tekuće potrošnje, Grafik 3.6. Kapitalni rashodi, poredjenje sa drugim zemljama regiona,

5 Grafik 3.7. Izdaci za plate, poredjenje sa drugim zemljama regiona (u procentima BDP) Grafik 3.8. Funkcionalna potrošnja u Crnoj Gori po glavnim komponentama, god. 46 Grafik 3.9. Funkcionalna potrošnja u CG u poredjenju sa ostalim zemljama, god Grafik Trendovi u distorcionim i nedistorcionim porezima, god Grafik Trendovi kod produktivnih i neproduktivnih rashoda, god Grafik Zaostale obaveze centralne vlade na kraju god. po funkcionalnoj strukturi.. 55 Grafik 4.1. Ukupne SDI ostvarene u Crnoj Gori kroz privatizaciju, Grafik 4.2. Uočena ograničenja za obavljanje poslova u Crnoj Gori Grafik 4.3. Crnogorski roškovi administrativnih barijera u poređenju sa zemljama u regionu Grafik 4.4. Nerazriješeni slučajevi stečaja i likvidacije, Grafik 4.5. Trajanje slučajeva stečaja, Grafik 4.6. Prosječni udio avansnih kupovina od strane klijenata (%) Grafik 4.7. Procijenjeno trajanje privrednih slučajeva, Grafik 4.8. Riješeni slučajevi pred privrednim sudom, Grafik 4.9. Neriješeni slučajevi pred sudom, kraj i Grafik Kratkoročni zajmovi od strane bankarskog sektora, Grafik Dugoročni zajmovi od strane bankarskog sektora, Grafik 5.1. Putovanja i turizam, doprinos BDP-u, (u procentima) Grafik 5.2. Putovanja i turizam, realni godišnji rast, (u procentima) Grafik 5.3. Putovanja i turizam, doprinos zaposlenosti, Grafik 5.4. Putovanja i turizam, rast zaposlenosti, Grafik 5.5. Turističke posjete i noćenja, Grafik 5.6. Cijena odmora sa 7 noćenja iz Londona (hotel sa 4 zvjezdice, uključujući avio kartu) Grafik 5.7. Cijena odmora sa 7 noćenja iz Beograda (hotel sa 4 zvj. uključujući avio kartu) Grafik 5.8. Kapitalne investicije u turizam (javne i privatne), Spisak tabela Tabela 1.1. Jedinični troškovi radne snage u Crnoj Gori, Tabela 1.2. Konkurentnost Crne Gore u periodu Tabela 1.3. Ukupan javni dug Crne Gore, Tabela 1.4. Domaci dug Crne Gore, Tabela 1.5. Indeks humanog razvoja u CG, Tabela 2.1. Rast radne snage i koeficijenti zaposlenost u odnosu na broj stanovnika, privrede u tranziciji Tabela 2.2. Koeficijent zaposlenost/broj stanovnika, stopa učešća i nezaposlenosti, Tabela 2.3. Rast BDP-a i dinamika zaposlenosti, Tabela 2.4. Broj slučajeva i struktura zaposlenih sa skraćenim radnim vremenom za Tabela 2.5. Trajanje nezaposlenosti u Crnoj Gori Tabela 2.6. Dinamika prosječnih zarada u Crnoj Gori, (u eurima) Tabela 2.7. Neto mjesečne zarade u eurima, 2000 i Tabela 2.8. Neprijavljeni rad u zemljama Centralne i Istočne Evrope, Baltičkim zemljama i zemljama članicama EU (prije 1. maja 2004)* Tabela 2.9. Poredjenje dodatnih koristi za radnike po osnovu Opšteg kolektivnog ugovora (OKU) iz i iz godine

6 Tabela Glavne aktivnosti Zavoda za zapošljavanje Crne Gore 2004 (januar-oktobar) Tabela Javna potrošnja na APTR u nekim zemljama u tranziciji Tabela 3.1. Teorijski i empirijski agregatni prikaz državnog budžeta po distorcijskim i nedistorcijskim porezima i produktivnim i neproduktivnim rashodima, (procenat od BDP) Tabela 3.2. Kapitalna potrošnja u Crnoj Gori po funkcijama, 2004* (u eurima) Tabela 3.3. Izvršenje budžeta po ekonomskim stavkama, god Tabela 4.1. Registrovane Firme po vrsti vlasništva, Tabela 4.2. Osnivanje firme Tabela 4.3. Porezi na dohodak, Društveni doprinosi i ostale takse i prirezi na zarade u Crnoj Gori (procenat bruto plate) Tabela 4.4. Nedavne reforme privrednog prava u Crnoj Gori i status njihove implementacije Tabela 4.5. Ključni nedavni zakoni o poštovanju ugovora i status implementacije Tabela 4.6. Struktura bankarskog sistema, kraj Tabela 4.7. Veličina i struktura tržišta kratkoročnih državnih obveznica, (u hiljadama eura) Tabela 4.8. Razmjena informacija o kreditima i trošak stvaranja pokrića... 76

7 RIJEČI ZAHVALNOSTI Ovaj izvještaj je pripremio tim Svjetske Banke, kojim je rukovodio Abebe Adugna (rukovodilac tima), a koji su sačinjavali Lazar Šestović, Arvo Kuddo, Branko Radulović, Agnes Kiss i Lejla Ćatić (konsultant). Poglavlje o skorijem razvoju situacije u ekonomiji su pripremili Lazar Šestović i Abebe Adugna. Poglavlje o tržištu rada pripremio je Arvo Kuddo. Poglavlje o fiskalnoj politici pripremili su Lejla Ćatić i Abebe Adugna. Poglavlje o reformi privatnog i finansijskog sektora pripremio je Branko Radulović. Poglavlje o turizmu pripremila je Agnes Kiss. Tim je posjetio Republiku Crnu Goru u februaru/martu 2005., kao i u maju godine. Tim želi da izrazi zahvalnost Vladi Crne Gore na odličnoj saradnji tokom obje posjete, kao i na obezbjeđivanju iscrpnih komentara na nacrt izvještaja. U izradi izvještaja koristili smo i komentare kolega koji su revidirali izveštaj, a to su Edgardo Favaro, Balazs Horvath (MMF) i Magnus Alvesson (MMF). Ovaj izvještaj je pripremljen uz opštu superviziju, koju su izvršili Orsalia Kalantzopoulos (Direktor Svetske banke za Srbiju i Crnu Goru i Regionalni koordinator za Jugoistočnu Evropu), Cheryl Gray (Direktor sektora), Bernard Funck (Menadžer sektora), Carolyn Jungr (Direktor Kancelarije Svetske Banke za Srbiju i Crnu Goru), i Ardo Hansson (glavni ekonomista). Bernard Funck i Ardo Hansson dali su detaljne komentare o nacrtu izvještaja. Bruce Courtney i Norman Hicks (konsultant) dali su svoj doprinos u ranoj fazi izrade izvještaja. Korisne komentare dobili smo i od drugih kolega iz Svjetske Banke. Izrada ovog izvještaja ne bi bila moguća bez izvanredne podrške koju nam je pružila Emily Evershed (konsultant) u uredjivanju dokumenta, i Armanda Carcani u procesovanju dokumenta. Zahvaljujemo se i osoblju Kancelarije Svjetske banke u Srbiji i Crnoj Gori na podršci tokom pripremnih misija. i

8 IZVRŠNI REZIME 1. Od kraja 90-ih Crna Gora je izvršila niz reformi osmišljenih radi prelaska iz socijalističke u savremenu tržišnu privredu. Program ekonomskih reformi u Crnoj Gori koji je započeo krajem 90-ih uhvatio je zamah početkom ove decenije. Njen program reformi počivao je na dva široka stuba: makroekonomska stabilizacija i tržišno orijentisane strukturne reforme. Sa implementacijom reforme u oblasti valute i fiskalne politike, uspjela je da zaustavi inflaciju i postigne makroekonomsku stabilnost. Uporedo sa politikom stabilizacije, Crna Gora je implementirala i niz strukturnih reformi, uključujući liberalizaciju cijena i trgovine, privatizaciju, reformu javne administracije, reformu finansijskog sektora, kao i reforme tržišta rada i poslovnog okruženja. Vlada je nedavno ažurirala svoju Agendu ekonomskih reformi za period , koja će usmjeravati implementaciju preostalih ekonomskih reformi. 2. Makroekonomske i strukturne reforme rezultirale su skromnim ekonomskim oporavkom i tranzicijom. U poslednje četiri godine Crna Gora je ostvarila skromne ekonomske napretke: realni BDP je rastao u prosjeku po stopi od oko 2% godišnje u periodu ; inflacija je pala sa 24.8% krajem 2000, na 4.3% krajem 2004 godine; konsolidovani budžetski deficit u Crnoj Gori je smanjen sa oko 8% republičkog BDP-a 2000 godine, na oko 3% 2004 godine; njen tekuci deficit, iako je još uvijek visok, se popravlja; a njeni glavni pokazatelji dobrobiti ljudi, kao što su siromaštvo, zivotni vijek i pismenost odraslih su ostali umjereni i stabilni. 3. Medjutim, značajni izazovi ostaju. Tri ključna izazova stoje pred kreatorima politike u Crnoj Gori. Prvo, raniji ekonomski rast je bio neadekvatan. Sa prosječnom godišnjom stopom rasta stanovništva od oko 0.5%, dohodak po glavi stanovnika rastao je po stopi od samo 1.3% godišnje u periodu Prvi izazov predstavlja pitanje kako povećati stepen rasta u Crnoj Gori kako bi se postigao viši životni standard stanovništva. Drugo, ograničeni oporavak sa aspekta rasta nije praćen porastom zaposlenosti: evidentirana zaposlenost smanjena je za oko 7% godine u odnosu na godinu, dok je nezaposlenost ostala na visokom nivou od oko 23%. Sa povećanim problemom nedostatka radnih mjesta, oko 12% gradjana Crne Gore živelo je ispod linije siromaštva mereno po nivou njihove potrošnje godine. Stoga smanjenje nezaposlenosti i stimulisanje otvaranja novih radnih mjesta predstavlja još jedan izazov. Treće, uprkos reformama, Crna Gora je postala manje konkurentna u posljednje četiri godine. Njen realni devizni kurs, zasnovan na kretanju jediničnih troškova rada rastao je mnogo brže nego u okviru EU zone ili u SAD-u. Mnogo brži porast nadoknada za rad nego produktivnosti rada (po stopi od oko 12,3% za godinu) doveo je do smanjenja konkurentnosti privrede. Povećanje konkurentnosti, naročito imajući na umu strateški cilj zemlje da se pridruži Evropskoj Uniji, kao i činjenicu da je mala po veličini, predstavlja treći izazov sa kojim se suočavaju kreatori politike. 4. Ovaj Memorandum, prvi ove vrste za Crnu Goru, skreće pažnju na ove ključne izazove. Značajni problemi sa raspoložljivošću statističkih podataka u Crnoj Gori ograničavaju mogućnost sprovodjenja analize zasnovane na dokazima, kao i izvlačenje adekvatnih zaključaka. Na osnovu najboljih raspoloživih dokaza i informacija, ovaj izvještaj razmatra različite faktore koji su možda predstavljali prepreku za kreiranje novih radnih mjesta, rast i konkurentnost u Crnoj Gori. Izvještaj detaljno razmatra tržište rada u Crnoj Gori, kao i mjeru i oblasti u kojima radno zakonodavstvo i kolektivni ugovori nastavljaju da predstavljaju ograničavajući faktor. On isto tako istražuje u kojoj mjeri administrativni i institucionalni kapaciteti, vlasnička prava, sprovodjenje ugovora, visoka cijena kapitala i mali stepen finansijskog posredovanja ograničavaju rast i konkurentnost privatnog sektora, a bliže razmatra i fiskalnu politiku, naročito sa aspekta da li postojeći nivo i struktura javne potrošnje adekvatno podržava rast. Ovaj izvještaj bliže istražuje i izazove vezane za razvoj turizma, koji prestavlja glavni potencijal za rast u Crnoj Gori. Na osnovu ove analize, izvještaj daje sveobuhvatnu srednjoročnu agendu vezanu za politiku reformi, sa definisanim prioritetima. To je prikazano u tabeli na kraju ovog poglavlja. Izvještaj izdvaja pet tema kao ključne prioritete kojima se kreatori politike u Crnoj Gori moraju pozabaviti kako bi povećali zaposlenost, rast i konkurentnost. ii

9 5. Prvo, neophodno je preduzeti ključne reforme tržišta rada, kako bi se povećala zaposlenost, rast i konkurentnost. Uprkos visokoj nezaposlenosti, u Crnoj Gori je ostvaren više nego dvostruki porast neto zarada u periodu od do godine. Nasuprot tome, crnogorska privreda imala je ukupni porast produktivnosti rada od samo 18% ( ). Čak i ovaj mali rast produktivnosti uglavnom je rezultat smanjenja pretjerane zaposlenosti u formalnom sektoru u Crnoj Gori, što je direktno povezano za restrukturiranjem i privatizacijom preduzeća. Dinamika zarada najvjerovatnije je pokazatelj snažnog zalaganja crnogorskih sindikata u vršenju pritiska radi povećanja zarada. Nasuprot tome, poslodavci nisu adekvatno zastupljeni u kolektivnom pregovaranju i pregovorima o minimalnoj cijeni rada. Kao rezultat toga došlo je do brzog porasta zarada u javnom sektoru, kao i do potpisivanja novog Opšteg kolektivnog ugovora godine, koji je nametnuo čak i veće neoporezive troškove poslodavcima koji nisu direktno vezani za zarade (gotovinska plaćanja i plaćanja u naturi). U poredjenju sa prethodnim kolektivnim ugovorom iz godine, Ugovor iz godine proširio je listu dodatnih beneficija, koji predstavljaju značajan trošak za sve poslodavce. Pored ostalih nadoknada ionako dugoj listi dodatnih koristi za radnike priključeni su i doprinos za stambenu izgradnju i kolektivno osiguranje zaposlenih. Procjenjuje se da su koeficijenti definisani u Opštem kolektivnom ugovoru iz godine u prosjeku povećani za 19% (Vlada Crne Gore, 2005), što djelimično reflektuje snagu sindikata. Pored toga, crnogorski propisi iz oblasti rada, iako su značajno unapredjeni godine, još uvijek ugrožavaju fleksibilnost tržišta rada. Relativno visoki porezi na plate, zajedno sa slabom poreskom administracijom, ohrabruju zapošljavanje u neformalnom sektoru. Kako bi se omogućilo otvaranje novih radnih mjesta, rast i konkurentnost, politike Vlade treba da pomognu povećanju konkurentnosti zarada i fleksibilnosti tržišta rada. Konkretne mjere obuhvataju: Kontrola ubrzanog rasta zarada do koje je došlo posljednjih godina putem: (i) energičnije implementaciju reforme javne administracije i planiranog smanjenja broja zaposlenih u javnom sektoru, od kojih mnogi imaju mnogo veće zarade od prosjeka u privredi; (ii) podrške razvoju pravih organizacija poslodavaca u privatnom sektoru, koje bi odigrale ulogu posrednika u kolektivnom pregovaranju i procesu definisanja cijene rada; (iii) u medjuvremenu, neophodno je odigrati aktivnu ulogu u procesu implementacije Opšteg kolektivnog ugovora (OKU), kako bi se dogovori oko nominalnih zarada uskladili sa razvojem situacije u inostranstvu, i kako bi se možda ponovo otvorili pregovori o postojećem OKU u tom smislu; Relaksiranje nekih aspekata radnog zakonodavstva. Iako je novi Zakon o radu, koji je usvojen godine, značajno poboljšao fleksibilnost tržišta rada, njime još uvijek nije obezbijedjena puna fleksibilnost. Konkretne reforme treba usmjeriti na: (i) relaksiranje pravila o potpisivanju ugovora o radu sa ne-standardnim radnicima, uključujući zaposlene na odredjeno vrijeme i ugovore o radu sa skraćenim radnim vremenom; (ii) smanjiti izdatke koje poslodavci moraju snositi prilikom raskida redovnog radnog odnosa (tj. stalnog zaposlenja) iz ekonomskih razloga; (iii) omogućavanje fleksibilnijih aranžmana vezanih za radno vrijeme; i (iv) ograničavanje neplatnih troškova koje snosi poslodavac. Smanjenje visokih stopa poreza na plate, na fiskalno odgovoran način, kako bi se ohrabrilo formalno zapošljavanje. Nedavno sprovedene reforme pomogle su u smanjenju opterećenja vezano za poreze i doprinose na zarade, ali su porezi na plate još uvijek previsoki i medju najvećima u regionu. Poresko opterećenje u Crnoj Gori iznosilo je oko 52% troškova rada godine, dok je komparativno opterećenje za zemlje regiona koje nisu članice EU iznosilo 37,3% ukupnih troškova rada. Poželjno je dalje fazno i dobro planirano smanjenje poreza na plate koje će se kompenzovati kroz ekvivalentno povećanje drugih poreza, uz prilagodjavanja kako bi se nadoknadio tako nastali gubitak prihoda socijalnih fondova. Identifikovanje alternativnih izvora prihoda, kao što su PDV ili drugi indirektni porezi, radi nadoknadjivanja smanjenja poreza na plate je od presudnog značaja za očuvanje ukupne fiskalne ravnoteže, kao i fiskalne pozicije Fonda zdravstva i Fonda PIO. Takvo smanjenje poreza na plate mora biti praćeno i poboljšanom iii

10 naplatom poreza, uključujući i agresivniju upotrebu stečaja kao sredstva za rješavanje problema vezanih sa poreskim obveznicima koji prave prekršaje. Uz to, možda će biti neophodno istovremeno sprovesti reformu sistema zdravstvenog i penzionog osiguranja (rano penzionisanje, invaliditet, porodiljsko odsustvo i bolovanje), kako bi se postrožili kriterijumi vezani za sticanje prava na ove koristi i smanjila zloupotreba sistema. 6. Drugo, privatizacija i restrukturiranje preduzeća su uveliko u toku, ali ih treba dovršiti kako bi se povećao rast i konkurentnost. Udio privatnog sektora u BDP-u i nivou zaposlenosti je i dalje skroman. Privatni sektor koji je u povoju još uvijek nije obezbijedio kritičnu masu za generisanje dovoljnog broja radnih mjesta kojima bi se nadomjestili gubici radnih mjesta u javnom sektoru. Podrška privatizaciji i restrukturiranju preduzeća, kao i promovisanje osnivanja novih firmi, predstavljaju neophodne mjere za ostvarivanje ovog cilja. Mnoga preduzeća koja su privatizovana kroz program Masovne vaučerske privatizacije (MVP) još uvijek nemaju strateške investitore koji bi ih opremili novom tehnologijom i povećali njihovu profitabilnost i konkurentnost. Ta preduzeća su i dalje opterećena visokim troškovima viška radne snage. Stoga postoji urgentna potreba da se: Ubrza restrukturiranje kompanija koje su privatizovane kroz masovnu vaučersku privatizaciju, putem: (i) izdvajanja sredstava iz budžeta za pokrivanje socijalnih troškova restrukturiranja uključujući otpremnine za otpuštanje viška radnika za ona preduzeća za koja je Vlada pristala da finansira takve troškove; (ii) strogog sprovodjenja novog Zakona o stečaju za srednja i velika preduzeća privatizovana putem vaučera, koja su nastavila da nagomilavaju gubitke; i (iii) jačanje kapaciteta sudova da rješavaju stečajne postupke. Ubrza konsolidacija kako bi se veći dio akcija preduzeća razmjenjivao na berzi. Sa rasprostranjivanjem vlasništva i nedostatkom većinskog vlasništva, MVP je bila prilično neefikasna u izazivanju promjena u menadžmentu i korporativnom upravljanju. Čak i u slučajevima kada je MVP dovela do promjena u menadžmentu, novi menadžment i dalje nije imao dovoljno stručnih znanja o restrukturiranju i izradi održivih biznis planova. Trenutno, akcije preduzeća i investicionih jedinica koje su privatizovane putem MVP se polako konsoliduju kroz trgovinu na berzi. Medjutim, neophodno je ubrzano konsolidovanje akcija u većinsko vlasništvo kako bi se ostvarile promjene menadžmenta, dobro korporativno upravljanje, zaokruživanje planova restrukturiranja i uvodjenje novog kapitala i tehnologija radi postizanja veće profitabilnosti i vrijednosti za akcionare, kao i radi povećanja zaposlenosti. 7. Treće, neophodno je ukloniti ključna ograničenja sa kojima se suočava crnogorski privatni sektor u povoju, uključujući i preduzeća u neformalnom sektoru. Najuočljivija karakteristika crnogorske privrede je veliki i stalno prisutni neformalni sektor, koji učestvuje sa oko 30% u BDP-u i zapošljava oko 27% radne snage (ISSP, 2004). Prisustvo velikog neformalnog sektora je simptom visokog regulatornog opterećenja, uključujući visoke poreze na plate i nerazumno opterećujući Opšti kolektivni ugovor, kao i lošu javnu administraciju i institucionalni kapacitet za sprovodjenje pravila. Pored gore pomenutih mjera, neophodne su i sljedeće specifične mjere: Uklanjanje specifičnih regulatornih uskih grla i onih koja se odnose na upravu: (i) ubrzano izdavanje poslovnih licenci i vršenje inspekcija; (ii) obezbjedjivanje veće transparentnosti i konzistentnija primjena pravila, uključujući bolji kapacitet poreske administracije radi podrške naplati poreza zasnovanoj na pravilima; i (iii) ubrzana implementacija nedavno usvojenih zakona i drugih propisa vezanih za poslovnu aktivnost. Implementacija zakonodavstva usmjerena na poboljšanje poslovnog okruženja sprovodjenje ugovora, pristup finansijama, korporativno upravljanje i mogućnost izlaska iz posla još uvijek nije otpočela u većini slučajeva. Ubrzana implementacija ovih zakona od presudnog je značaja za investicije i rast privatnog sektora. iv

11 Smanjenje zaostalih sudskih sporova u Privrednom sudu i ubrzano sprovodjenje ugovora: Investitori smatraju da je loše funkcionisanje sudstva jedna od glavnih prepreka za poslovanje (FIAS, 2004). Sudovi su isuviše spori: ponekad je potrebna godina dana od podnošenja tužbe do donošenja presude. Generalno, prema sudskoj statistici, oko 40% slučajeva u Privrednom sudu rješava se u periodu kraćem od tri mjeseca, za 33% slučajeva potrebno je do šest mjeseci, a za oko 28% slučajeva potrebno je više od šest mjeseci. Neophodno je brže rješavanje slučajeva za koje je potrebno više od šest mjeseci koji vrlo često obuhvataju postupke stečaja i likvidacije. Konkretni koraci mogu obuhvatiti (i) smanjenje ograničenja koja se odnose na resurse i osoblje u crnogorskom pravosudju; (ii) obezbjedjivanje imenovanja kvalifikovanih i bolje obučenih sudija, uz bolju nadoknadu; (iii) obuka zaposlenih u sudovima; i (iv) unapredjenje infrastrukture sistema sudova, koja bi trebalo da obuhvati razvoj i kompjuterizaciju sistema/procesa upravljanja sudskim postupcima. Poboljšana transparentnost vezana za vlasništvo nad zemljištem i imovinska prava. Sve do nedavno, nepostojanje funkcionalnog zakona o restituciji u Crnoj Gori povećavalo je neizvjesnost vezanu za rješavanje postojećih i budućih zahtjeva za restituciju; to je uzrokovalo odlaganje investicija od strane potencijalnih investitora; a isto tako je uticalo i na povećanje kamatnih stopa da bi se nadoknadili rizici vezani za sigurnost investicija. Međutim, Zakon o restituciji, na kojem se radilo već neko vrijeme, stupio je na snagu 8. aprila 2004 godine; usvojeni su i prateći propisi neophodni za implementaciju, oformljene su komisije na opštinskom nivou, kao i Fond za obeštećenje, a definisane su i procedure za restituciju imovine. Obeštećenja zasnovana na pomenutom Zakonu su započela, ali ih treba osnažiti i ubrzati. Pored toga, Vlada mora strogo primjenjivati imovinska prava nad zemljištem i kontrolisati nelegalnu gradnju. Što se tiče vlasničkih prava, evidencija o vlasništvu nad zemljištem je kompjuterizovana i nije pretjerano zahtjevna sa aspekta vremena ili troškova, ali Katastar nema adekvatne, pouzdane informacije o zemljištu. Nedostatak transparentnosti i diskrecionog pristupa javnosti informacijama o zemljištu čini prenos vlasništva nad zemljištem rizičnim za investitore i komplikuje rad opština vezan za planiranje i izdavanje dozvola. 8. Četvrto, treba smanjiti troškove kapitala i poboljšati finansijsko posredovanje. Ukupni krediti banaka prema privatnom sektoru iznose samo 11 % BDP-a u Crnoj Gori. To je prilično malo u poredjenju sa zemljama regiona (42.3 % u Bosni i Hercegovini, 26.6 % u Bugarskoj, 57.3 % u Hrvatskoj i 42.7 % u Madjarskoj), mada su krediti privatnom sektoru počeli da rastu sa relativno niskog nivoa tokom godine. Kamatne stope, kao i raspon kamate ostaju visoki: realna kamatna stopa išla je od 11 do 20% u prethodnih nekoliko godina. Agregatna dobit od kamata iznosila je oko 7,6% godine (pala je u odnosu na 9,6% za 2003.). Većina investitora u Crnoj Gori bila bi pod velikim pritiskom da nadje projekat čija bi realna stopa povraćaja premašila 11 20%. Velika cijena kapitala i značajno osciliranje kamatnih stopa vezani su za slabi okvir za zaštitu kreditora i primjenu ugovora, visoki rizik u zemlji, i malu konkurenciju u bankarskom sektoru. Konkretne mjere koje Vlada može preduzeti radi smanjenja troškova zaduživanja i poboljšanja finansijskoj posredovanja su: Smanjiti potrebu za finansiranjem iz državnih zapisa kroz strogu fiskalnu politiku. To bi pomoglo da se smanji budžetsko opterećenje u vidu plaćanja kamata na državne zapise, a pomoglo bi i u stvaranju uslova za smanjenje cijene kapitala u privredi kroz smanjenje efekta istiskivanja od strane Vlade. Osnivanje efektivne, široko zasnovane institucije sa svim kreditnim informacijama o svim zajmoprimcima, kako bi se riješio problem asimetričnih informacija na kreditnim tržištima. Trenutno, Crna Gora nema ni Kreditni registar, ni Kreditnu agenciju. v

12 Uvesti veću konkurenciju u bankarski sektor kroz zaokruživanje privatizacije banaka u državnom vlasništvu (konkretno Podgoričke banke), kao i kroz promovisanje lizing aktivnosti, imajući na umu činjenicu da je crnogorsko tržište malo. 9. Peto, Vlada može pomoći u povećanom kreiranju radnih mjesta i stimulisanju rasta i konkurentnosti kroz sprovodjenje fiskalnih reformi. Opšte javne službe u Crnoj Gori (javna administracija, javni red i mir i odbrana) i socijalna zaštita pojedinačno troše oko jednu trećinu (33%) ukupne opšte državne potrošnje. Obrazovanje i zdravstvo zajedno učestvuju sa dodatnih 25% ukupnog trošenja. U poredjenju sa drugim zemljama u regionu, Crna Gora troši značajno više sredstava na skoro sve ove funkcije opšte javne službe, odbrana i javna bezbjednost, obrazovanje i zdravstvo, i to upravo tim redosledom. Uprkos činjenici da je Crna Gora započela reformu javnog sektora prije par godina, reforme još uvijek nisu rezultirale smanjenjem troškova javne administracije. U posljednje tri godine javna potrošnja na opšte državne službe je porasla, umjesto da opadne. Kako bi se osigurala fiskalna održivost, kreirarao budžetski prostor za kapitalne investicije i poboljšalo pružanje socijalnih usluga neophodno je preduzeti sljedeće korake: Kontrola troškova zarada i razvoj dobro ciljanog programa javnih investicija. Veliki porast zarada istisnuo je potrošnju na javne investicije, kao i na poslovanje i održavanje a to je potrošnja koja ima presudan uticaj na rast. Stoga je neophodno kontrolisati porast zarada putem (i) reforme javne administracije kojom bi se eliminisao višak zaposlenih; (ii) drugih mjera koje su navedene u prethodnom tekstu vezanom za tržište rada. Kontrola porasta zarada je od presudnog značaja za fiskalnu održivost i za stvaranje budžetskog prostora za javne investicije. Na nivou od 2% BDP-a, lokalno finansirana kapitalna potrošnja Crne Gore je značajno ispod nivoa koji postoji u drugim zemljama u regionu. Iako niske brojke mogu naznačiti da postoji potreba za većim kapitalnim investicijama, naročito investicijama u infrastrukturu, najbolje je da se takva odluka zasniva na dva preduslova: (i) da postoje ustupci izmedju investicionog programa u javnu infrastrukturu i makro-stabilnosti/fiskalne održivosti, tako da svaka investicija u javnu infrastrukturu mora biti sprovedena u okviru širih makro-ekonomskih i fiskalnih ograničena; (ii) da se uspostavi rigorozni sistem procjene projekata u oblasti javnih investicija, kako bi se rangirali javni investicioni projekti i finansirali samo oni koji su snažno orijentisani na rast i čiji su ekonomski i socijalni povraćaj dovoljno visoki. U Crnoj Gori postoji potreba da se izvrši strateška procjena potrebnih infrastrukturnih investicija, kao i koji od brojnih potencijalnih infrastrukturnih projekata garantuju investicije zasnovane na njihovim ekonomskim i socijalnim povraćajima. Poboljšati proces budžetiranja i pripremiti sveobuhvatni plan za eliminaciju zaostalih obaveza. To se može postići putem: (i) pripreme boljih i realnijih projekcija prihoda, kao i putem brzih odluka o potrošnji koje će primijeniti korisnici budžeta u slučaju smanjenja prihoda; (ii) jačanja sistema kontrole rada agencija koje troše sredstva iz budžeta kroz obezbjedjivanje kvalitetnijeg osoblja, unapredjenje računovodstvenih standarda i transparentnosti; i (iii) razvoja vremenski definisanog plana za raščišćavanje zaostalih obaveza, kroz identifikovanje najskupljih medju njima, kako bi se prvo one podmirile. Jačanje veza izmedju prioriteta definisanih politikom i budžeta, naročito vezano za razvoj turizma i implementaciju Strategije smanjenja siromaštva (PRSP). U srednjem, odnosno dugom roku postoji potreba da se pripremi sveobuhvatni srednjoročni okvir potrošnje kao osnov za planiranje javne potrošnje, koji će obuhvatiti centralne vlasti, socijalne fondove i lokalne vlasti, i koji će u potpunosti reflektovati obaveze definisane u politici Vlade. Treba odrediti i poseban budžet za PRSP, sa konkretnim okvirom za monitoring i evaluaciju. Turizam, kao glavni potencijalni izvor rasta u Crnoj Gori treba podržati kroz višegodišnje budžetiranje, a takodje je vi

13 neophodno obezbijediti konkretni budžet i privremene ciljeve implementacije vezane za Turistički Master plan (TMP) Vlade. 10. Konačno, turizam sadrži značajna obećanja/perspektive za izvozno-orijentisani rast i otvaranje radnih mjesta u Crnoj Gori. U prošlosti su sektor proizvodnje i metalska industrija, a naročito najvažnija fabrika aluminijuma, KAP, igrali dominantnu ulogu u crnogoroskoj privredi. Danas je KAP najvažniji izvoznik koji učestvuje sa više od 40% u ukupnom izvozu dobara; on značajno doprinosi dodatoj vrijednosti i zapošljavanju u privredi. Medjutim, to će se možda promijeniti. Turizam u Crnoj Gori je u skorije vrijeme pokazao snažan rast u apsolutnim iznosima, kao i relativno u odnosu na privredu u cjelini. Prema stavovima Svjetskog savjeta za turizam i putovanja, doprinos sektora putovanja i turizma crnogorskoj privredi procijenjen je na 8.5% ukupnog BDP-a i 9,1% u ukupnoj zaposlenosti godine. Ista studija pretpostavlja i mnogo brži rast ubuduće: sa projektovanom prosječnom stopom rasta od preko 10% godišnje u sljedećoj deceniji. Do godine turistička industrija trebalo bi da učestvuje sa oko 13,6% u BDP-u i sa 14,5% u ukupnoj zaposlenosti, dok bi šira turistička privreda trebalo da učestvuje sa oko 21,1% u BDP-u i sa 22,5% u zaposlenosti. Iako su ove projekcije možda pretjerano optimističke, one ipak pokazuju da u Crnoj Gori postoji značajan potencijal za razvoj turizma. 11. Medjutim, pretvaranje ovog obećanja u realnost zahtijeva značajne i dobro ciljane investicije, kao i implementaciju većine preporuka koje su date u prethodnom tekstu vezanom za izradu politike. Na različite načine sektor turizma ilustruje izazove vezane za konkurentnost i rast sa kojima se suočava Crna Gora. Da bi realizovala svoj turistički potencijal, Crna Gora mora prevazići čvrstu konkurenciju iz susjednih zemalja i drugih destinacija širom svijeta, od kojih mnoge trenutno nude konkurentniju kombinaciju kvaliteta i cijena za ista ciljna tržišta. U tom smislu potrebno je preduzeti nekoliko konkretnih mjera: Stvoriti uslove za privatne investicije u turizmu putem: (i) usmjeravanja aktivnosti na privlačenju privatnih investicija na primorju na medjunarodne vodeće operatere; (ii) boljeg planiranja namjene zemljišta i jačanja vlasničkih prava, kao i kroz kontrolu nezakonite gradnje na turističkim lokacijama; (iii) uvodjenje zakonodavstva i propisa koji će podržati, a ne spriječiti aktivnosti i sprovodjenje detaljne revizije glavnih propisa u oblasti turizma koji su neophodni za očuvanje osnovnih standarda (zdravlje, bezbjednost, životna sredina, itd.) i zaštitu interesa potrošača, nasuprot onim aspektima koje treba prepustiti tržišnim mehanizmima; i (iv) smanjenja troškova kapitala i povećanog pristupa kreditima za (domaće) privatne investicije. Pomoć u uklanjanju ograničenja vezanih za javnu infrastrukturu naročito u oblasti vodosnabdijevanja, puteva i upravljanja otpadom radi razvoja primorskog turizma. Neophodno je prevazići problem nedostatka vode tokom kratke turističke sezone; potrebno je uvesti adekvatan sistem upravljanja čvrstim otpadom, uključujući kapitalne investicije u deponije i strogo i konzistentno sprovodjenje zakona o anti-dampingu; a neophodno je i pripremiti strategiju upotrebe puteva i druge saobraćajne infrastrukture radi usmjeravanja razvoja turizma na nove oblasti. Vlada treba da odigra ulogu koordinatora u oblastima gdje već postoje investicije donatora u infrastrukturu, kao i da odigra komplementarnu ulogu u popunjavanju investicionog jaza u kontekstu svog sveobuhvatnog programa javnih investicija (vidi preporuke date u prethodnom tekstu vezanom za javne investicije). Pomoć u iskorišćavanju potencijalnih koristi od turizma za zapošljavanje. Potencijalne koristi od turizma za zapošljavanje trenutno nisu iskorišćene. Zaposlenost lokalnih radnika u sektoru turizma je na relativno malom nivou, a njen rast je projektovan po skromnoj stopi od 1,7% godine. Izgleda da su glavni razlozi za to kratka turistička sezona i veliki porezi na plate (ili, suprotno tome, mali porezi za ne-rezidente), kojima se favorizuje zapošljavanje radnika koji nisu iz Crne Gore, ali bi bilo važno da se pažljivo procijene razlozi zbog kojih Crna Gora ne ostvaruje vii

14 koristi od turizma za zapošljavanje i da se odluči kakvo je prilagodjavanje potrebno izvršiti, ako uopšte postoji potreba, vezano za izmjenu radnog zakonodavstva i kolektivnih ugovora. Takodje, potrebno je pomoći u rješavanju problema nedostatka kvalifikovanih radnika i neadekvatnih kapaciteta za obuku u oblasti turističkih usluga, s obzirom da postoji hitna potreba za boljim vještinama na uslužnom nivou kako bi se povećao kvalitet i konkurentnost postojećih kapaciteta. Prvi privatni fakultet za turizam, menadžment i trgovinu, koji je godine osnovala Atlas Mont Banka u Baru, predstavlja instituciju za obuku koju je neophodno ohrabriti. Nastavak diversifikacije turističkog proizvoda na osnovu prednosti Crne Gore. Najveći dio pažnje i javnih i privatnih investicija i dalje je usmjeren na proširenje i poboljšanje ponude primorskog turizma, pri čemu se relativno mala pažnja posvećuje ne-primorskom turizmu. Veoma je važno usvojiti diversifikovani pristup turizmu, koji promoviše turizam zasnovan na ljepoti pejzaža crnogorskih planinskih predjela. Potrebno je pripremiti i implementirati konkretne planove, programe i stimulanse radi generisanja investicija u ne-primorski turizam i razvoja zajedno sa primorskim turizmom. 12. S obzirom da je tržište Crne Gore malo, njen budući rast i prosperitet zavisiće u velikoj mjeri od toga koliko će biti uspješna u razvoju svoje izvozno orijentisane turističke privrede na održiv i ekološki odgovoran način. viii

15 Crna Gora: Agenda reformske politike usmerene ka većoj zaposlenosti, rastu i konkurentnosti Reforma tržišta rada Mjera definisana politikom Kontrola rapidnog porasta plata do kojeg je došlo u posljednjih nekoliko godina, putem: (i) uspostavljanja bolje izbalansiranog procesa kolektivnog pregovaranja i definisanja plata, u kojem će se stavovi poslodavaca (uključujući Vladu) ojačati; (ii) energičnije implementacije reforme javne administracije i smanjenja broja zaposlenih u javnom sektoru, od kojih mnogi zaradjuju mnogo veće plate nego što je prosjek u privredi; i (iii) promovisanje veće decentralizacije kolektivnog pregovaranja ka nivou preduzeća. Relaksiranje nekih aspekata radnog zakonodavstva. Iako je novi Zakon o radu, koji je usvojen godine, značajno poboljšao fleksibilnost tržišta rada, njime još uvijek nije obezbijedjena puna fleksibilnost. Reforme u oblasti radnih odnosa treba da se fokusiraju na: (i) relaksiranje pravila o potpisivanju ugovora o radu radi zapošljavanja ne-standardnih radnika, uključujući zaposlene na odredjeno vrijeme i ugovore o radu sa skraćenim radnim vremenom; (ii) smanjiti izdatke koje poslodavci moraju snositi prilikom raskida redovnog radnog odnosa iz ekonomskih razloga; (iii) omogućavanje fleksibilnijih aranžmana vezanih za radno vrijeme; i (iv) ograničavanje troškova koje preko plate snosi poslodavac. Smanjenje visokih stopa poreza na plate na fiskalno odgovoran način, kako bi se ohrabrilo formalno zapošljavanje. Poželjno je dalje fazno i dobro planirano smanjenje poreza na plate koje će se kompenzovati kroz ekvivalentno povećanje drugih poreza, uz prilagodjavanja kako bi se nadoknadio tako nastali gubitak prihoda socijalnih fondova. Kako bi se smanjile tako visoke stope na fiskalno odgovoran način, neophodno je istovremeno izvršiti reformu sistema zdravstvenog i penzionog osiguranja (rano penzionisanje, invaliditet, porodiljsko odsustvo i bolovanje). Uvodjenje ili proširivanje, preko Zavoda za zapošljavanje, drugih aktivnih programa za tržište rada, uključujući: (i) usluge povezivanja sa poslodavcima, uz pomoć kojih bi se najkvalifikovaniji kandidati povezivali sa poslodavcima; (ii) sajmovi slobodnih radnih mjesta koji bi pomogli lokalnim agencijama za zapošljavanje da usklade ponudu i tražnju radne snage; (iii) klubovi za radnike koji su izgubili samopouzdanje i koji su nezaposleni duži vremenski period; i (iv) virtuelna preduzeća, uz pomoć kojih bi se razvijale vještine obrazovanja i obuke radi upravljanja pravim preduzećem. Unapredjenje podataka i informacija o tržištu rada. Neophodni su specifični i detaljniji redovni podaci o radnoj snazi kako bi se pratila zaposlenost, nedovoljna zaposlenost i nezaposlenost; sezonsko, povremeno i neformalno zapošljavanje; zarade i dohodak; radno vrijeme, prema grupama zanimanja i profesija i po regionima; kao i rad u neformalnom sektoru i u domaćinstvima. Nepostojanje redovnih i pouzdanih informacija o tržištu rada ograničava efektivno nadgledanje tržišta rada i intervencije. Vremenski okvir za implementaciju Kratki rok Srednji rok Srednji rok Kratki rok Dugi rok Reforma fiskalne politike Smanjenje/kontrola potrošnje vezane za plate, transfere domaćinstvima, i plaćanje kamata, koji su značajno porasli u posljednje tri godine. Veliki porast plata istisnuo je trošenje na javne investicije i poslovanje i održavanje a to je potrošnja koja je od presudnog značaja za rast. To treba kontrolisati putem: (i) reforme javne administracije kojom će se eliminisati višak zaposlenih; (ii) kontrole povećanja plata i zarada. Kratki srednji rok ix

16 Crna Gora: Agenda reformske politike usmerene ka većoj zaposlenosti, rastu i konkurentnosti Mjera definisana politikom Povećati izdvajanja srestava za dobro ciljane infrastrukturne investicije koje će podražti razvoj turizma i rast. Na nivou od 2% BDP-a, lokalno finansirana kapitalna potrošnja Crne Gore je značajno izpod nivoa koji postoji u drugim zemljama u regionu. Kapitalne investicije u infrastrukturu, koje čine samo oko 0,4% BDP-a su još manje. Neophodno je povećanje kapitalnih investicija, naročito u infrastrukturu. Izazovi bi bili: (i) da se to učini na način koji ne bi doveo u pitanje fiskalnu i makro-ekonomsku održivosti; (ii) da se pažljivo cilja i da se finansiraju samo one infrastrukturne investicije koje su snažno povezane sa rastom i razvojem turizma. Eliminisati/smanjiti subvencije i kreditiranje javnih preduzeća kroz nametanje kompletnih strogih budžetskih ograničenja. Državne subvencije i neto pozajmice sada učestvuju sa oko 1,6% u BDP-u. Državnim preduzećima još uvijek nedostaju stroga budžetska ograničenja i budžetska disciplina. Ovaj problem bi se mogao prevazići putem (i) povećanja transparentnosti u procesu odobravanja subvencija i transfera državnim preduzećima od Vlade; (ii) zaokruživanja privatizacije ovih preduzeća, tamo gdje postoji mogućnost privatizacije; i (iii) tamo gdje privatizacija nije moguća, putem poboljšanog upravljanja takvim preduzećima i definisanja strogih kriterijuma finansijskih učinaka kojima bi se smanjile subvencije i budžetski transferi. Povećati produktivnost postojeće potrošnje na obrazovne i zdravstvene usluge. U sektoru zdravstva treba poboljšati upravljanje javnim sredstvima za zdravstvo, treba nastaviti reforme primarne zdravstvene zaštite, uključujući i davanje prioriteta programima liječenja, a procedure javnih nabavki treba poboljšati putem unapređenja pravnog okvira za nabavke. U obrazovanju treba smanjiti troškove disproporcionalne zaposlenosti kroz konsolidaciju škola, a programe stručne obuke treba uskladiti sa zahtjevima tržišta rada. Poboljšati proces budžetiranja i eliminisanje zaostalih obaveza putem: (i) pripreme boljih i realnijih projekcija prihoda, kao i putem donošenja brzih odluka o potrošnji u slučaju smanjenja prihoda; (ii) jačanja sistema kontrole rada agencija koje troše sredstva iz budžeta kroz obezbjedjivanje kvalitetnijeg osoblja, unapredjenje računovodstvenih standarda i transparentnosti; i (iii) razvoja vremenski definisanog plana za raščišćavanje zaostalih obaveza, kroz identifikovanje najskupljih medju njima, kako bi se prvo one podmirile. Jačanje veza izmedju prioriteta definisanih politikom i budžeta, naročito vezano za razvoj turizma i implementaciju Strategije smanjenja siromaštva (PRSP). Državni budžet generalno, a naročito javne investicije, treba usmjeriti na pružanje podrške u iskorišćavanju potencijala za rast koji postoji u turizmu. Ministarstvo turizma trebalo bi da predje na višegodišnje budžetiranje i program implementacije. U srednjem, odnosno dugom roku postoji potreba da se pripremi sveobuhvatni srednjoročni okvir potrošnje kao osnov za planiranje javne potrošnje, koji će obuhvatiti centralne vlasti, socijalne fondove i lokalne vlasti, i koji će u potpunosti reflektovati obaveze definisane u politici Vlade. Treba odrediti i poseban budžet za Strategiju za smanjenje siromastva (PRSP), sa konkretnim okvirom za monitoring i evaluaciju. Vremenski okvir za implementaciju Srednji rok Kratki rok Dugi rok Kratki rok Srednji dugi rok Reforma privatnog i finansijskog sektora Pojednostaviti i ubrzati izdavanje poslovnih licenci i rad inspekcija. Za izdavanje dozvola za rad preduzeća potrebno je dosta vremena, a aktivnosti izdavanja dozvola i vršenja inspekcije se ne sprovode na pravičan i transparentan način (FIAS, 2004). Nacrt Zakona o izdavanju dozvola, koji propisuje bržu i efikasniju registraciju i prijavljivanje poslovnih aktivnosti, treba što prije implementirati. Kratki rok x

17 Crna Gora: Agenda reformske politike usmerene ka većoj zaposlenosti, rastu i konkurentnosti Mjera definisana politikom Poboljšati upravljanje i propise putem: (i) veće transparentnosti i konzistentnije primjene pravila, uključujući poboljšanje kapaciteta poreske administracije radi podrške naplati poreza zasnovanoj na pravilima: (ii) ubrzana implementacija nedavno usvojenih zakona i drugih propisa vezanih za poslovnu aktivnost. Implementacija zakonodavstva usmjerena na poboljšanje poslovnog okruženja sprovodjenje ugovora, pristup finansijama, korporativno upravljanje i mogućnost izlaska iz posla još uvijek nije otpočela u većini slučajeva. Ubrzana implementacija ovih zakona od presudnog je značaja za investicije i rast privatnog sektora. Ubrzanje restrukturiranja preduzeća koja su privatizovana kroz MVP putem: (i) brže konsolidacije akcija ovih kompanija koje se razmjenjuju na berzi u većinske akcije; (ii) izdvajanja sredstava iz budžeta za pokrivanje socijalnih troškova restrukturiranja uključujući otpremnine za otpuštanje viška radnika za ona preduzeća za koja je Vlada pristala da finansira takve troškove; (ii) strogog sprovodjenja novog Zakona o stečaju za srednja i velika preduzeća privatizovana putem vaučera, koja su nastavila da nagomilavaju gubitke; i (iii) jačanja kapaciteta sudova da rješavaju stečajne postupke (vidi dalji tekst o sudovima). Smanjenje zaostalih sudskih sporova u Privrednom sudu i ubrzano sprovodjenje ugovora putem: (i) smanjenja ograničenja koja se odnose na resurse i osoblje u crnogorskom pravosudju; (ii) obezbjedjivanja imenovanja kvalifikovanih sudija; (iii) obuke zaposlenih u sudovima; i (iv) unapredjenja infrastrukture sistema sudova, uključujući kompjuterizaciju upravljanja sudskim postupcima. Poboljšati transparentnost vezanu za vlasništvo nad zemljištem i kontrolu nezakonite gradnje. Nepostojanje transparentnosti vezane za vlasnička prava i registracije predstavlja jednu od najvećih prijetnji za buduće perspektive crnogorske turističke industrije, naročito na nekoliko preostalih turističkih lokacija sa velikim potencijalom (npr. Ulcinj i oblasti u kontinentalnom dijelu, u blizini nacionalnih parkova i drugih prirodnih atrakcija). Vlada mora energično primjenjivati imovinska prava nad zemljištem i kontrolisati nezakonitu gradnju. Smanjiti troškove kapitala i poboljšati finansijsko posredovanje putem: (i) smanjenja potrebe za finansiranjem iz državnih zapisa kroz strogu fiskalnu politiku. To bi pomoglo da se smanji budžetsko opterećenje u vidu plaćanja kamata na državne zapise, a pomoglo bi i u stvaranju uslova za smanjenje cijene kapitala u privredi, kroz smanjen efekat istiskivanja od strane Vlade; (ii) osnivanja efektivne, široko obuhvatne institucije sa svim kreditnim informacijama o svim zajmoprimcima, kako bi se riješio problem asimetričnih informacija na kreditnim tržištima. Trenutno, Crna Gora nema ni Kreditni registar, ni Kreditnu agenciju; (iii) uvodjenja veće konkurencije u bankarski sektor kroz zaokruživanje privatizacije banaka u državnom vlasništvu, kao i kroz promovisanje lizing aktivnosti, imajući na umu činjenicu da je crnogorsko tržište malo. Vremenski okvir za implementaciju Kratki rok Kratki rok Srednji rok Srednji rok Kratki rok Turistički razvoj Diversifikacija turističkog proizvoda na osnovu prednosti Crne Gore. Najveći dio pažnje i javnih i privatnih investicija i dalje je usmjeren na proširenje i poboljšanje ponude primorskog turizma, pri čemu se relativno mala pažnja posvećuje ne-primorskom turizmu. Veoma je važno usvojiti diversifikovani pristup turizmu, koji promoviše turizam zasnovan na ljepoti pejzaža crnogorskih planinskih predjela. Potrebno je pripremiti i implementirati konkretne planove, programe i stimulanse radi generisanja investicija i razvoja ne-primorskog turizma. Srednji dugi rok xi