IZDAVAČ. Za sve informacije u vezi sa ovom publikacijom kontaktirati sa: Odjeljenjem za finansijsku stabilnost

Size: px
Start display at page:

Download "IZDAVAČ. Za sve informacije u vezi sa ovom publikacijom kontaktirati sa: Odjeljenjem za finansijsku stabilnost"

Transcription

1

2 IZDAVAČ Centralna banka Bosne i Hercegovine Maršala Tita 25, Sarajevo tel. (387 33) faks (387 33) Internet: publications@cbbh.ba Za sve informacije u vezi sa ovom publikacijom kontaktirati sa: Odjeljenjem za finansijsku stabilnost Uredništvo: dr. Kemal Kozarić dr. Radomir Božić mr. Ernadina Bajrović Vesna Papić Dejan Kovačević dr. Belma Čolaković mr. Amir Hadžiomeragić Priprema za štampu: Aleksandar Sikiraš Štampa: A dizajn d.o.o. Sarajevo Tiraž: 90 primjeraka Publikovanje i umnožavanje u obrazovne i nekomercijalne svrhe je dozvoljeno uz obavezno navođenje izvora. Centralna banka Bosne i Hercegovine sva prava zadržana ISSN

3 Sadržaj Skraćenice 6 Uvod 7 1. Izvršni sažetak 8 2. Trendovi i rizici iz međunarodnog okruženja Trendovi u međunarodnom okruženju Pregled glavnih rizika u EU i eurozoni Efekti na bankarski sektor Efekti na realnu ekonomiju Trendovi i potencijalni rizici u BiH Fiskalna pozicija zemlje Finansiranje deficita tekućeg računa Spor oporavak realnog sektora Domaćinstva Preduzeća Finansijski posrednici Bankarski sektor 41 Testovi na stres Nebankarski finansijski sektor Finansijska infrastruktura Platni sistemi Regulatorni okvir 53 Statistički dodatak 57 3

4 Tabele: Tabela 2.1: Realni BDP, godišnja stopa rasta Tabela 3.1: Plan otplate stand-by aranžmana prema MMF-u Tabela 3.2: Potraživanja banaka od sektora vlade Tabela 3.3: Angažovana sredstva po III i IV stand-by aranžmanu Tabela 4.1: Potraživanja od stanovništva, kartice, decembar Tabela 4.2: Iskorišteni limit po debitnim karticama Tabela 4.3: Krediti stanovništvu, ročna i valutna struktura, decembar Tabela 5.1: Glavne stavke vanjskotrgovinske razmjene robe Tabela 5.2: Krediti preduzećima ročna i valutna struktura ostatka duga Tabela 6.1: Vrijednost imovine finansijskih posrednika Tabela 6.2: Pojednostavljeni bilans komercijalnih banaka Tabela 6.3: Osnovne karakteristike bankarskog sektora Tabela 6.4: Osnovne makroekonomske pretpostavke Tabela 6.5: Rezultati testova na stres Tabela 7.1: Platni sistem Tabela 7.2: Koncentracija transakcija u međubankarskom platnom prometu (HHI) Grafikoni: Grafikon 2.1: Cijene hrane i nafte Grafikon 2.2: Cijena zlata i kurs EUR prema USD i CHF Grafikon 2.3: Učešće nekvalitetnih u ukupnim kreditima u odabranim zemljama EU Grafikon 2.4: Kretanje cijena dionica banaka majki domaćih banaka Grafikon 2.5: Promjene javnog duga u procentima BDP-a Grafikon 2.6: Raspon u odnosu na desetogodišnje njemačke državne obveznice Grafikon 2.7: Stopa nezaposlenosti u EU Grafikon 2.8: Izvoz BiH u zemlje glavne trgovinske partnere Grafikon 3.1: Javni dug BiH, u procentima BDP-a Grafikon 3.2: Sektorska struktura namjene kredita po osnovu novog duga Grafikon 3.3: Trgovinski bilans po industrijskim grupacijama Grafikon 3.4: Finansiranje deficita tekućeg računa Grafikon 3.5: Devizne rezerve i tokovi stranih investicija u bankarski sektor Grafikon 3.6: Stope rasta prosječne neto plate i nezaposlenosti, Grafikon 3.7: Promjene u prosječnim platama po djelatnostima Grafikon 3.8: Promjene u broju zaposlenih po djelatnostima Grafikon 3.9: Promjene u indeksu potrošačkih cijena Grafikon 4.1: Prosječna realna neto plata po radno aktivnom stanovniku Grafikon 4.2: Indeks cijena nekretnina Grafikon 4.3: Potraživanja od stanovništva prema tipu zaduženja na kraju Grafikon 4.4: Krediti stanovništvu po namjeni i kreditni rast Grafikon 4.5: Novi odobreni krediti i stopa rasta novih kredita Grafikon 4.6: Kretanje nekvalitetnih kredita u sektoru stanovništva po namjeni Grafikon 4.7: Nekvalitetni u ukupnim kreditima stanovništvu Grafikon 4.8: Promjene u kvaliteti kredita za opštu potrošnju stanovništva u odnosu na decembar Grafikon 4.9: Prosječne kamatne stope na dugoročne kredite stanovništvu odobrene u Grafikon 4.10: Kamatne stope na novoodobrene dugoročne kredite prema obimu kreditiranja stanovništva Grafikon 4.11: Depoziti stanovništva Grafikon 4.12: Kamatne stope na kratkoročne i dugoročne depozite Grafikon 4.13: Valutna struktura kredita stanovništvu na kraju Grafikon 5.1: Potraživanja od preduzeća prema tipu i djelatnosti Grafikon 5.2: Učešće nekvalitetnih u ukupnim kreditima preduzećima po djelatnostima Grafikon 5.3: Klasifikacija i ročnost kredita preduzećima u Grafikon 5.4: Kamatne stope na kredite preduzećima, po bankama Grafikon 6.1: Kvalitet kreditnog portfolija, četvrti kvartal

5 Grafikon 6.2: Nekvalitetni krediti umanjeni za rezervisanja prema osnovnom kapitalu i nekvalitetni krediti Grafikon 6.3: Tokovi strane pasive Grafikon 6.4: Ukupne dokapitalizacijske potrebe i udio nekvalitetnih kredita u ukupnim kreditima Grafikon 6.5: Najznačajniji kreditori MKO sektora Grafikon 7.1: Učešće banaka u međubankarskom platnom prometu u Tekstni okviri: Tekstni okvir 1: Rezultati provedene Procjene kvaliteta aktive i testova na stres u zemljama eurozone Tekstni okvir 2: Osnovni nalazi programa ocjene finansijskog sektora u BiH ( FSAP) u Tekstni okvir 3: Potencijalni uticaj Uredbe (EU) br. 575/2013 na strukturu bilansa banaka u BiH Tekstni okvir 4: Nadogradnja regulatornog okvira u segmentu upravljanja kapitalom Statistički dodatak: Tabela A1: Promjene suverenog rejtinga Tabela A2: Indeks cijena nekretnina Tabela A3: Pregled najvećih dužnika po klasičnim kreditima Tabela A4: Pregled potraživanja od preduzeća po tipu i djelatnosti Tabela A5: Statusne promjene u bankama 5

6 Skraćenice ABRS Agencija za bankarstvo Republike Srpske AECI Agencija za međunarodnu saradnju Kraljevine Španije AOD Agencija za osiguranje depozita BiH BAM Konvertibilna marka BDP Bruto domaći proizvod BHAS Agencija za statistiku BiH BiH Bosna i Hercegovina CBBiH Centralna banka Bosne i Hercegovine CEFTA Ugovor o slobodnoj trgovini zemalja članica Centralne Evrope (Central European Free Trade Agreement) CET1 Osnovni kapital prvog reda (Core Equity Tier 1) CHF Švicarski franak CPU Currency Pool Unit CRD IV EU Direktiva o kapitalnim zahtjevima (Capital Requirements Directive) CRK Centralni registar kredita CRR Regulativa o kapitalnim zahtjevima (Capital requirements regulations) EBA Evropska bankarska agencija EBRD Evropska banka za obnovu i razvoj ECB Evropska centralna banka EFSE Evropski fond za Jugoistočnu Evropu EIB Evropska investicijska banka EU Evropska unija EUR Euro FATF Financial Action Task Force FBA Agencija za bankarstvo FBiH FBiH Federacija BiH FED Sistem federalnih rezervi u SAD-u FIA Finansijsko-informatička agencija FSAP Program procjene finansijskog sektora (Financial Sector Assesment Program) FSR Izvještaj o finansijskoj stabilnosti (Financial Stability Report) GBP Britanska funta GRECO Group of States against Coruption HHI Herfindahl-Hirschmanov indeks IBRD ICO ILO IRB RS KD KWD LCR MFT MKD MKF MMF MKO MONEYVAL NPL NSFR OPEC RS RTGS SAD SDR SNB SSM SOFS S&P USD Međunarodna banka za obnovu i razvoj (International Bank for Reconstruction and Development) Instituto de Credito Oficial Međunarodna organizacija rada (International Labor Organization) Investiciono-razvojna banka Republike Srpske Klasifikacija djelatnosti Kuvajtski dinar Koeficijent pokrića likvidnosti (Liquidity Coverage Ratio) Ministarstvo finansija i trezora Mikrokreditno društvo Mikrokreditna fondacija Međunarodni monetarni fond Mikrokreditna organizacija Komitet Vijeća Evrope za evaluaciju borbe protiv pranja novca i finansiranja terorističkih aktivnosti Nekvalitetni krediti (Non-performing loans) Koeficijent neto stabilnog finansiranja (Net Stable Funding Ratio) Organizacija zemalja izvoznica nafte (Organization of the Petroleum Exporting Countries) Republika Srpska Bruto poravnanje u realnom vremenu (Real Time Gross Settlement) Sjedinjene Američke Države Specijalna prava vučenja Narodna banka Švicarske (Swiss National Bank) Jedinstveni mehanizam supervizije (Single Supervisory Mechanism) Stalni odbor za finansijsku stabilnost Standard and Poor s Američki dolar Zemlje AT Austrija BE Belgija BG Bugarska CY Kipar DE Njemačka ES Španija FR Francuska GB Velika Britanija GR Grčka HR Hrvatska IE Irska IT Italija ME Crna Gora PT Portugal SI SK RS Slovenija Slovačka Srbija 6

7 UVOD Pod finansijskom stabilnošću Centralna banka Bosne i Hercegovine (CBBiH) podrazumijeva stanje u kojem finansijski sistem može apsorbovati šokove bez značajnih poremećaja u svom trenutnom i budućem funkcionisanju i čije funkcionisanje nema negativne uticaje na ekonomiju. Mandat CBBiH za praćenje stabilnosti finansijskog sistema indirektno proizlazi iz Zakona o CBBiH. CBBiH ima aktivnu ulogu u razvoju i implementaciji politike stabilnosti i održivog ekonomskog rasta Bosne i Hercegovine (BiH), kroz osiguranje stabilnosti domaće valute i ukupne finansijske i ekonomske stabilnosti u zemlji. Jedna od temeljnih zadaća CBBiH je uspostava i održavanje odgovarajućih platnih i obračunskih sistema kao dijela finansijske infrastrukture. CBBiH doprinosi očuvanju finansijske stabilnosti kroz zakonom utvrđenu nadležnost koordinacije djelatnosti entitetskih agencija za bankarstvo. CBBiH, u skladu s odlukom Upravnog vijeća, učestvuje u radu međunarodnih organizacija koje rade na učvršćivanju finansijske i ekonomske stabilnosti kroz međunarodnu monetarnu saradnju. Aktivnosti CBBiH na polju praćenja stabilnosti finansijskog sistema obuhvataju i specijalizovanu komunikaciju s relevantnim međunarodnim i domaćim institucijama kojom se osigurava kontinuitet procesa praćenja sistemskih rizika. Doprinos očuvanju finansijske stabilnosti, CBBiH daje u okviru članstva u Stalnom odboru za finansijsku stabilnost BiH. Publikovanjem Izvještaja o finansijskoj stabilnosti (FSR) CBBiH nastoji doprinijeti finansijskoj stabilnosti u BiH kroz: Unapređenje razumijevanja i podsticanje dijaloga o rizicima za finansijske posrednike u makroekonomskom okruženju; Upozoravanje finansijskih institucija i drugih učesnika na tržištu na mogući kolektivni uticaj njihovih pojedinačnih akcija; Stvaranje konsenzusa o finansijskoj stabilnosti i poboljšanje finansijske infrastrukture. Iako je fokus FSR-a na događajima iz godine, obuhvat FSR-a je proširen i na najvažnija dešavanja iz prve polovine godine, u skladu s dostupnim podacima u vrijeme njegove izrade. FSR za godinu je organizovan po poglavljima kako slijedi. Prvo poglavlje predstavlja izvršni sažetak FSR-a. U njemu su naglašeni najvažniji rizici po stabilnost finansijskog sistema. U drugom poglavlju su predstavljeni glavni trendovi i rizici iz međunarodnog okruženja. U sklopu ovog poglavlja posebno su izdvojeni glavni rizici iz EU i eurozone, te su opisani efekti ovih rizika na bankarski sektor i realnu ekonomiju ovog geografskog područja, a indirektno i efekti na bankarski sektor i realnu ekonomiju BiH. Treće poglavlje daje pregled trendova i potencijalnih rizika iz domaćeg okruženja koji su identifikovani kao prijetnja stabilnosti finansijskog sistema. Od rizika iz inostranstva tokom godine se izdvajaju: slab i neujednačen ekonomski oporavak eurozone, niska stopa inflacije, visok nivo javnog duga i visoke stope nezaposlenosti u velikom broju zemalja EU, pri čemu bankarski sektor nije zabilježio značajniji kreditni rast niti poboljšanje kvaliteta kreditnog portfolija. U okviru rizika koji se ispoljavaju u BiH, izdvojeni su: spor oporavak realnog sektora i slaba domaća potražnja, fiskalne slabosti u zemlji i visok deficit tekućeg računa. Četvrto poglavlje ilustruje efekte rizika identifikovane u prethodnim poglavljima na potraživanja od stanovništva. Fokus petog poglavlja su efekti identifikovanih rizika na sektor pravnih lica. U šestom poglavlju se ocjenjuju efekti rizika na stabilnost finansijskog sistema, s fokusom na bankarski sektor. Testovi na stres su sastavni dio šestog poglavlja FSR-a i služe kako bi se utvrdila sposobnost bankarskog sektora da apsorbuje ekstremne, ali ipak moguće šokove iz makroekonomskog okruženja. Sedmo poglavlje ilustruje osnovne trendove u finansijskoj infrastrukturi: platnim sistemima i regulatornom okviru. FSR za godinu sadrži i četiri tekstna okvira u kojima su detaljnije obrađene aktuelne teme, o kojima je bilo riječi u glavnom dijelu teksta. U okviru drugog poglavlja, u kojem se opisuju efekti rizika na bankarski sektor EU i eurozone, nalazi se tekstni okvir koji je posvećen rezultatima procesa Procjene kvaliteta aktive i testova na stres u bankarskom sektoru eurozone. Poglavlje Finansijski posrednici sadrži dva tekstna okvira. U tekstnom okviru 2 dat je pregled osnovnih nalaza Programa ocjene finansijskog sektora u BiH (FSAP) provedenog u godini, dok su u tekstnom okviru 3 opisani potencijalni efekti implementacije Uredbe EU 575/2013 na izloženosti bh. banaka koje su u većinskom vlasništvu evropskih bankarskih grupacija prema vladama i centralnim bankama. U četvrtom tekstnom okviru, koji se nalazi u okviru poglavlja Finansijska infrastruktura, ukratko su opisane promjene u regulatornom okviru bankarskog sektora u BiH koje se odnose na upravljanje kapitalom. Na kraju, potrebno je naglasiti da se FSR bavi isključivo pitanjima od značaja za sistemski rizik, jer je nadzor poslovanja finansijskih posrednika, u skladu s važećim zakonima u BiH, zadatak nadležnih supervizora za finansijski sektor. Njegov osnovni cilj je da ukaže na rizike koji dolaze iz finansijskog sistema, kao i makroekonomskog okruženja, te procijeni sposobnost sistema da apsorbuje te šokove. 7

8

9 1. IZVRŠNI SAŽETAK Različit stepen oporavka američke ekonomije i ekonomije EU i neravnomjeran oporavak najjačih ekonomija eurozone i njenih perifernih zemalja, uz jačanje geopolitičkih rizika i deflatornih pritisaka uslijed kretanja cijena hrane i nafte na svjetskim tržištima, bile su neke od osnovnih karakteristika globalne ekonomije u godini. Posljedično, došlo je do zaokreta u monetarnoj politici FED-a, koji je okončao program kvantitativnih olakšica i najavio povećanje kamatnih stopa do kraja godine. Istovremeno, ECB je nastavila provoditi ekspanzivnu monetarnu politiku, čime je stvorila preduslove za nastavak finansiranja pod povoljnim uslovima u godini. Među najznačajnijim rizicima u eurozoni izdvajaju se: neujednačen i spor ekonomski oporavak zemalja članica eurozone, deflatorni pritisci i zabrinjavajuće visok nivo javnog duga i visoke stope nezaposlenosti u velikom broju zemalja EU. Mjere ECB-a omogućile su bankama kreditiranje pod izrazito povoljnim uslovima, međutim uslijed izostanka značajnijeg kreditnog rasta, banke nisu bile u mogućnosti znatnije popraviti kvalitet kreditnog portfolija i ostvariti očekivane prihode. U toku godine ostvaren je značajan napredak u jačanju regulative bankarskog sektora uspostavljanjem jedinstvenog okvira za regulaciju rada finansijskih institucija EU koji uključuje jedinstveni mehanizam supervizije banaka, jedinstveni mehanizam za rezoluciju banaka kao i harmonizaciju sistema osiguranja depozita. Uspostavi ovog okvira prethodile su aktivnosti ECB-a koje su za cilj imale kapitalno jačanje i čišćenje portfolija najvećih banaka eurozone, što je u konačnici vratilo povjerenje u bankarski sektor, smanjilo rizike povezane s finansiranjem banaka, ali i stvorilo preduslove za snažniju podršku banaka ekonomskom oporavku eurozone. Grčka dužnička kriza je intenzivirana neuspjehom postizanja pregovora grčke vlade s ostatkom EU i drugih međunarodnih kreditora u pogledu provođenja neophodnih mjera fiskalne konsolidacije i nastavka finansijske pomoći do mjere u kojoj je ostanak Grčke u eurozoni doveden u pitanje, a time i održivost eurozone. Konačna eskalacija ovih problema u godini manifestovala se u vidu sistemske bankarske krize do koje je došlo uslijed nekontrolisanog odljeva depozita iz grčkih banaka. Glavni rizici po finansijsku stabilnost u domaćem makroekonomskom okruženju i dalje su fiskalne slabosti u zemlji, koje se ogledaju u budžetskom deficitu i rastu javnog duga, kompleksan javni sektor, rast deficita tekućeg računa u godini, spor ekonomski oporavak i slaba domaća potražnja koja je determinisana, između ostalog, posljedicama katastrofalnih poplava u Budžetski deficit iz prethodnih perioda i sporost u provođenju potrebnih strukturnih reformi rezultirali su porastom zaduživanja BiH kod međunarodnih finansijskih institucija, a uslijed izostanka ranije ugovorenih tranši po osnovu stand-by aranžmana, povećanjem zaduženosti sektora vlade kod komercijalnih banaka i na domaćem tržištu kapitala. Suvereni rejting BiH, prema ocjenama agencija za rejting, i dalje nalazi se u zoni špekulativne kreditne sposobnosti, s visokim kreditnim rizikom. Nepovoljna platnobilansna kretanja uzrokovana stanjem tekućeg računa nastavljena su i u godini. Značajan rast uvoza, uz blago povećanje izvoza, u konačnici su doveli do produbljivanja trgovinskog deficita. Prilivi po osnovu sekundarnog dohotka, kao i prilivi evidentirani u okviru finansijskog i kapitalnog računa, uspjeli su ublažiti pritisak na devizne rezerve uzrokovan povećanjem deficita tekućeg računa, te je i u nastavljen trend rasta deviznih rezervi. Nastavak procesa razduživanja komercijalnih banaka uzrokovao je smanjenje strane pasive i u godini. U sektoru domaćinstava se i dalje kao dominantan rizik izdvaja slaba domaća potražnja. Iako su u godini kretanja na tržištu rada ukazivala na blagi oporavak, ostvareni pozitivni trendovi nisu bili dovoljni za osjetnije jačanje domaće potrošnje, a takođe nije zabilježen ni značajniji rast ukupne zaduženosti domaćinstava. Iako je u ovom sektoru zabilježen kreditni rast, još uvijek je primjetna veća orijentisanost stanovništva ka štednji u odnosu na potrošnju. Stagnirajuća kreditna aktivnost i visok nivo kreditnog rizika osnovna su obilježja sektora preduzeća u godini. Slaba potražnja korporativnog sektora za kreditima posljedica je nekoliko faktora, poput dugotrajne stagnacije ekonomske aktivnosti u zemlji, slabe domaće potražnje, niskog nivoa lične potrošnje, odsustva značajnijeg investicionog ciklusa, te ukupnog makroekonomskog i političkog okruženja u zemlji. Osim toga, pojava deflacije u BiH i zemljama eurozone, mogla je djelimično uticati i na kreditnu aktivnost u sektoru preduzeća, s obzirom na to da pad cijena u zemlji može odgoditi planirane investicije za neki budući period u očekivanju daljnjeg pada cijena, dok se deflacija u zemljama eurozone negativno odražava na nivo prihoda i profitabilnosti izvozno orijentisanih preduzeća i njihovu kreditnu sposobnost. Visok nivo kreditnog rizika u sektoru preduzeća i restriktivniji uslovi za odobravanje kredita dodatno su ograničili kreditni rast u ovom sektoru. S druge strane, pad kamatnih stopa implikuje da su banke spremne finansirati projekte koji imaju ekonomsku opravdanost. Bankarski sektor BiH u godini je zadržao stabilnost i uspješno je amortizovao rizike iz zemlje i inostranstva kojima je bio izložen. Kapitalizovanost i likvidnost bankarskog sektora na zadovoljavajućem su nivou, a ostvarena je i rekordna profitabilnost. Kao najznačajniji rizik u bankarskom sektoru izdvaja se kreditni rizik. Pored kreditnog rizika, u određenom broju banaka, pretežno u većinskom domaćem vlasništvu, postoji izražen koncentracijski rizik i rizik likvidnosti. Najznačajniji rizik iz međunarodnog okruženja, proces razduživanja bh. banaka u većinskom stranom vlasništvu prema matičnim bankama iz EU, pod uticajem zahtjeva EU regulatora za jačanjem svojih kapitalnih pozicija, ali i zbog slabe kreditne tražnje domaćih sektora, evidentan je i u godini. Rezultati testova na stres koje je provela CBBiH pokazali su da je bankarski sektor u stanju apsorbovati pretpostavljene makroekonomske šokove, ali bi u slučaju materijalizacije ekstremnog scenarija nivo kapitalizovanosti bio značajno smanjen. Od značajnijih događaja u bankarskom sektoru BiH u godini, potrebno 9

10 je izdvojiti prenos nekvalitetnih potraživanja Hypo banaka u sklopu završne faze reprivatizacije Hypo Alpe Adria Bank International AG, likvidaciju Bobar banke a.d. Bijeljina, kao i promjene u regulatornom okviru koje se odnose na kapitalne zahtjeve i pozicije kapitala u bilansima bh. banaka. U skladu sa svojom zakonskom obavezom, CBBiH je u godini nastavila uspješno podržavati funkcije platnog prometa putem savremenih obračunskih i platnih sistema za izvršavanje međubankarskih transakcija. Održavanjem Centralnog registra kredita (CRK) s dnevno ažurnim podacima, CBBiH je omogućila finansijskim institucijama bolje upravljanje kreditnim rizicima kroz praćenje kreditne izloženosti i kreditne istorije klijenata. Takođe, održavajući Jedinstveni registar transakcijskih računa (JRTR) i jedinstvenu bazu podataka svih blokiranih računa poslovnih subjekata u BiH, poslovnim subjektima je omogućen uvid u status njihovih postojećih ili potencijalnih poslovnih partnera. 10

11 2. TRENDOVI I RIZICI IZ MEĐUNARODNOG OKRUŽENJA Cilj ovog poglavlja je da ukaže na najznačajnije rizike u međunarodnom makroekonomskom okruženju. Rizici iz makroekonomskog okruženja posmatraju se, kako u pogledu efekata po bankarski sektor zemalja eurozone (potpoglavlje 2.2.1) tako i u pogledu efekata po realni sektor (potpoglavlje 2.2.2), prvenstveno zemalja eurozone, te se razmatra njihov uticaj na realnu ekonomiju (poglavlja 4 i 5) i bankarski sektor u BiH (poglavlje 6). 2.1 Trendovi u međunarodnom okruženju Različit stepen oporavka američke ekonomije i ekonomije EU, kao i neravnomjeran oporavak najjačih ekonomija eurozone i njenih perifernih zemalja, uz jačanje geopolitičkih rizika i deflatornih pritisaka uslijed kretanja cijena hrane i nafte na svjetskim tržištima, predstavljaju neke od osnovnih karakteristika globalne ekonomije u godini. Američka ekonomija zabilježila je značajan oporavak koji se ogleda kroz opšti nivo ekonomskog rasta i smanjenje stope nezaposlenosti, dok je s druge strane ekonomski oporavak eurozone neujednačen, a privredni rast, čak i u najjačim ekonomijama eurozone, niži od očekivanog. Posljedično, došlo je do zaokreta u monetarnoj politici FED-a, koji je okončao program kvantitativnih olakšica, te postoje realna očekivanja za povećanje kamatnih stopa do kraja godine, dok je ECB nastavila provoditi ekspanzivnu monetarnu politiku, te je nizom poduzetih mjera, u kombinaciji s pozitivnim efektima provedene analize bankarskog sektora, stvorila preduslove za nastavak finansiranja pod povoljnim uslovima u godini. Trend usporenog i neujednačenog rasta globalne ekonomije nastavljen je i u toku godine, a stopa rasta globalne ekonomije iznosila je 3,4%. Pored različitog stepena oporavka američke ekonomije i ekonomije EU, kao i neujednačenog nivoa oporavka između najjačih ekonomija EU i njenih perifernih zemalja, na globalnu ekonomsku aktivnost su se odrazile i geopolitičke tenzije između Rusije i Ukrajine. Međunarodne ekonomske sankcije Rusiji su dovele do značajnog pada ekonomske aktivnosti Rusije i slabljenja njene nacionalne valute. U prvoj polovini godine došlo je do postepenog jačanja rublje u odnosu na euro i dolar kao i stabilizacije na finansijskim tržištima Rusije, kao rezultat mjera koje je provela Centralna banka Rusije. Međutim, oporavak ruske ekonomije je i dalje neizvjestan. Prema projekcijama MMF-a u godini očekuje se pad ekonomske aktivnosti Rusije od 3,8%, što predstavlja smanjenje od 4,3 procentna poena u odnosu na prethodnu projekciju. Na kraju godine, u eurozoni je zabilježen rast BDP-a od 0,9% što je niže od očekivanog s početka godine. Investicije u privatni sektor bile su na niskom nivou, s izuzetkom Njemačke, Irske i Španije. Pad investicija uzorkovan je lošim makroekonomskim uslovima, pooštrenim uslovima finansiranja, smanjenim očekivanjima kada je u pitanju ekonomski rast i inflacija, te geopolitičkim rizicima. Ipak u posljednjem kvartalu godine, kao i u prvom kvartalu godine, ekonomska aktivnost pokazuje znake jačanja. U toku godine SAD su ostvarile značajan oporavak, a rast realnog BDP-a iznosio je 2,4%, što je znatno više od očekivanog. Rast američke privrede rezultat je povećane domaće potražnje uslijed značajnog pada cijena nafte, kao i ostalih dobara, pada stope nezaposlenosti, koja je u decembru godine iznosila svega 5,6% i na najnižem je nivou od juna godine, te povećanja raspoloživog dohotka. U idućem periodu očekuje se umjereno jačanje globalne ekonomske aktivnosti, te bi, prema projekcijama MMF-a, u realni rast svjetskog BDP-a mogao iznositi 3,5% i 3,8% u godini. Posmatrajući po grupama zemalja, u narednom periodu očekuje se veći ekonomski rast u razvijenim zemljama, a s druge strane, smanjenje ekonomske aktivnosti zemalja u razvoju u odnosu na godinu, što je u najvećoj mjeri rezultat slabijih očekivanja kada je u pitanju rast nekoliko većih ekonomija u razvoju, kao i zemalja izvoznica nafte. Tabela 2.1 daje pregled godišnjih stopa rasta realnog BDP-a, projekcije realnog BDP-a i promjene projiciranih stopa rasta za u odnosu na projekcije iz oktobra godine. Tabela 2.1: Realni BDP, godišnja stopa rasta Realni BDP, godišnja stopa rasta Promjena u odnosu na projekciju iz oktobra Svijet 3,4 3,4 3,5 3,8-0,2-0,4 Razvijene ekonomije 1,4 1,8 2,4 2,4-0,4 0,1 EU 0,1 1,4 1,8 1,9-0,2 0,0 Eurozona -0,5 0,9 1,5 1,6-0,3 0,0 SAD 2,2 2,4 3,1 3,1-0,4 0,1 Japan 1,6-0,1 1,0 1,2-1,5 0,0 Velika Britanija 1,7 2,6 2,7 2,3-0,3 0,2 Rusija 1,3 0,6-3,8-1,1 0,4-4,3 Zemlje u razvoju 5,0 4,6 4,3 4,7-0,3-1,0 Centralna i istočna Evropa 2,9 2,8 2,9 3,2 0,4 0,0 BiH 2,5 0,8 2,3 3,1-1,2-0,9 Glavni vanjskotrgovinski partneri Njemačka 0,2 1,6 1,6 1,7 0,2 0,1 Hrvatska -0,9-0,4 0,5 1,0 0,2 0,1 Srbija 2,6-1,8-0,5 1,5-2,8-2,0 Italija -2,9-0,6 0,7 0,8-1,2-0,4 Slovenija -1,0 2,6 2,1 1,9 1,4 0,5 Austrija 0,2 0,3 0,9 1,6-1,4-0,8 Crna Gora 3,3 1,1 4,7 3,5-1,7 1,8 Izvor: World Economic Outlook, IMF, Apr

12 Pad cijena nafte i hrane na svjetskom tržištu u drugoj polovini godine (grafikon 2.1) imao je uticaj na deflatorna kretanja u eurozoni. Izražen pad cijena nafte na svjetskim tržištima počeo je od augusta te se nastavio do kraja godine kada je dostignuta minimalna cijena sirove nafte od 60,55 USD po barelu. Ovakvo kretanje cijena nafte posljedica je djelovanja ekonomskih faktora, odnosno ponude i potražnje, kao i globalnih političkih kretanja. S jedne strane, potražnja za naftom je smanjena uslijed usporene ekonomske aktivnosti, kako u razvijenim zemljama tako i u zemljama s tržištima u nastajanju, a s druge strane, povećana je ponuda nafte na tržištu. Libija i Irak su održali postojeći nivo proizvodnje nafte unatoč trenutnoj političkoj situaciji, dok je SAD značajno povećala nivo proizvodnje, postavši najveći proizvođač nafte na svijetu. Zemlje članice OPEC-a, u prvom redu Saudijska Arabija, i pored rasta ponude nafte na svjetskom tržištu nisu smanjile proizvodnju, čime su doprinijele daljem rastu ponude ovog energenta. Iako je došlo do kratkoročnog rasta cijena nafte početkom godine, očekuje se daljnji rast ponude nafte na svjetskom tržištu koji nije praćen rastom potražnje, što bi moglo uzrokovati nastavak trenda pada cijena nafte u godini. U drugoj polovini godine došlo je do značajnog pada cijena hrane, prvenstveno pada cijena žitarica. Zahvaljujući povoljnim klimatskim uslovima, zabilježen je porast proizvodnje, te zaliha hrane na svjetskom nivou. Kako bi se podstakao ekonomski rast i postigao ciljani nivo inflacije u eurozoni, ECB je u toku godine poduzela niz stimulativnih mjera monetarne politike. U junu godine ECB je prvi put uvela negativnu kamatnu stopu na depozite komercijalnih banaka. Referentna kamatna stopa snižena je u septembru godine za dodatnih 10 baznih poena, na 0,05%, pri čemu je kamatna stopa po kojoj ECB Grafikon 2.1: Cijene hrane i nafte 2005 = Izvor: MMF Indeks cijena hrane Cijene brent nafte (desna skala) USD po barelu kreditira komercijalne banke smanjena na 0,30%, a stopa po kojoj banke deponuju sredstva kod ove institucije smanjena je na -0,20%. Paket stimulativnih mjera ECB-a uključuje i program dugoročnog refinansiranja (TLTRO, eng. Targeted Longer Term Refinancing Operation) s dospijećem do septembra godine, po fiksnoj kamatnoj stopi od 0,15% godišnje. Cilj ovih mjera je da se bankama obezbijedi dodatna likvidnost kako bi relaksirale uslove kreditiranja realnog sektora. U prve dvije ponude banke su se zadužile u vrijednosti od 212 milijardi eura od ukupno 400 milijardi koje su im bile na raspolaganju od strane ECB-a. Banke su ova sredstva u najvećoj mjeri iskoristile za otplatu kredita iz prethodnog programa dugoročnog kreditiranja. U oktobru godine ECB je počela i s kupovinom vrijednosnih papira privatnog sektora, i to osiguranih obveznica, a zatim u novembru i vrijednosnih papira osiguranih imovinom (ABS, eng. Asset Backed Securities). I pored navedenih mjera, ECB nije uspjela u značajnijoj mjeri podstaći ekonomsku aktivnost i dostići ciljanu inflaciju od 2% (inflacija u eurozoni je u decembru iznosila -0,2%, dok je u martu godine iznosila -0,1%) budući da su u drugoj polovini i početkom dominirali deflatorni pritisci uzrokovani padom cijena nafte na svjetskom tržištu. Stoga je ECB u martu godine počela provoditi program kvantitativnih olakšica koji podrazumijeva kupovinu državnih obveznica i nastavak kupovine obveznica privatnog sektora u ukupnoj vrijednosti od 60 milijardi eura mjesečno, a koji će trajati najmanje do septembra godine. Kupovina obveznica se vrši na sekundarnom tržištu, uključujući i obveznice s negativnim prinosom do nivoa negativnih kamatnih stopa na depozite banaka kod ECB-a. Isto tako, u martu godine je nastavljen i program dugoročnog refinansir anja. Za razliku od ECB-a, došlo je do zaoštravanja monetarne politike FED-a okončanjem programa kvantitativnih olakšica u oktobru godine. Referentne kamatne stope ostale su nepromijenjene kako bi se i dalje podsticala maksimalna zaposlenost i stabilnost cijena, s tim da se u toku godine očekuje povećanje referentnih kamatnih stopa. Početkom godine došlo je do zaokreta i u monetarnoj politici Narodne banke Švicarske (SNB) odlukom da napusti politiku fiksnog kursa švicarskog franka prema euru. Ovakva odluka je donesena uslijed značajnog pada kursa eura prema dolaru, što je uticalo i na slabljenje švicarskog franka prema dolaru. Iščekivanje programa kvantitativnih olakšica ECB-a, političke tenzije i dužnička kriza u Grčkoj te privredna kriza u Rusiji, uticali su na daljnji pad vrijednosti eura, zbog čega je SNB donijela odluku da održavanje minimalnog kursa franka prema euru više nije opravdano. Kao rezultat ove odluke, švicarski franak je naglo aprecirao u odnosu na euro i dolar. U isto vrijeme, kako bi zaustavila aprecijaciju franka, SNB je povećala negativnu kamatnu stopu na depozite komercijalnih banaka za pola postot nog poena na nivo od -0,75%. Ujedno je promijenjen i ciljani nivo tromjesečnog CHF LIBOR-a sa -0,75% i -0,25% na nivo između -1,25% i -0,25%. Uvođenje dugo najavljivanih mjera kvantitativnog popuštanja od strane ECB-a, te s druge strane zaoštravanje monetarne politike FED-a postepenim ukidanjem programa 12

13 kvantitativnih olakšica, determinisalo je kretanje kursa eura i dolara kao i cijenu zlata na svjetskom tržištu. Kurs EUR/USD je u periodu od drugog kvartala godine, pa sve do drugog kvartala pokazivao tendenciju blagog jačanja i dostizao nivo od oko 1,38 EUR/USD, a sve u skladu s naznakama i najavama postepenog oporavka privrede eurozone. U drugoj polovini godine te početkom godine, kurs eura prema dolaru kao i prema ostalim svjetskim valutama je značajno oslabio uslijed deflacije u eurozoni te najave ECB-a da će dodatno olabaviti monetarnu politiku. Na pad cijene zlata u toku godine uticali su dobri ekonomski pokazatelji u SAD-u, jačanje dolara kao i rast prinosa na desetogodišnje američke obveznice. Tako je cijena zlata na svjetskim robnim tržištima, uslijed smanjenja potražnje investitora, godinu završila na nivou od USD za uncu i niža je za 1,4% u odnosu na prethodnu godinu. Ipak početkom godine došlo je do privremenog rasta cijene zlata, kao rezultat najave ECB-a o uvođenju programa kvantitativnih olakšica kao i geopolitičkih nesigurnosti u Ukrajini te dešavanja u Grčkoj. Međutim, snažniji rast cijena zlata je zaustavljen najavom FED-a o mogućnosti podizanja referentnih kamatnih stopa, te se očekuje da će cijena zlata u toku godine nastaviti padati (grafikon 2.2). Grafikon 2.2: Cijena zlata i kurs EUR prema USD i CHF 1,5 1,4 1,3 1,2 1,1 1,0 0,9 0, Izvor: ECB, World Bank EUR/USD USD/oz (desna skala) EUR/CHF USD po unci 2.2 Pregled glavnih rizika u EU i eurozoni Među najznačajnijim rizicima u eurozoni izdvajaju se: neujednačen i spor ekonomski oporavak zemalja članica eurozone, značajno niža stopa inflacije od ciljanog nivoa i zabrinjavajuće visok nivo javnog duga u velikom broju zemalja EU. Evidentna je i dalje visoka stopa nezaposlenosti u mnogim zemljama eurozone, što se posebno odnosi na nezaposlenost mladih. Mjere ECB-a omogućile su bankama kreditiranje pod izrazito povoljnim uslovima, međutim uslijed izostanka značajnijeg kreditnog rasta, kvalitet kreditnog portfolija se nije značajnije popravio i banke nisu ostvarile očekivane prihode. Grčka dužnička kriza je intenzivirana neuspjehom postizanja pregovora grčke vlade s Evropskom komisijom, ECB-om i MMF-om u pogledu provođenja neophodnih mjera fiskalne konsolidacije, koje predstavljaju uslov za daljnju finansijsku podršku. Međutim, ostanak Grčke u eurozoni nije isključivo političko pitanje s obzirom na skorija događanja u bankarskom sektoru Grčke, prvenstveno nekontrolisani odliv depozita (eng. deposit run) u aprilu i junu Neizvjesnost u pogledu rješenja krize i mogućnosti dogovora o uslovima za nove neophodne programe pomoći za Grčku, u narednom periodu će predstavljati jedan od najznačajnijih rizika u EU, ali ne više tako ozbiljan kao u ranijim periodima, s obzirom da su unutar eurozone izgrađeni mehanizmi za izolaciju uticaja Grčke na ostatak eurozone Efekti na bankarski sektor Uslijed neujednačenog i usporenog oporavka eurozone u toku godine bankarski sektor i dalje karakteriše slaba kreditna aktivnost, visok nivo nekvalitetnih kredita i slaba profitabilnost. Slaba kreditna aktivnost u toku godine rezultat je ograničenja, kako na strani potražnje tako i na strani ponude kredita. Banke u eurozoni su u nastojanju da smanje daljnje izlaganje rizicima i ojačaju svoje kapitalne pozicije vršile kontrakciju bilansne sume, dok je s druge strane potražnja za kreditima bila oslabljena uslijed visoke zaduženosti stanovništva i preduzeća u uslovima slabe ekonomske aktivnosti. U toku godine banke su jačale svoje bilansne pozicije prilagođavajući se kapitalnim zahtjevima definisanim kroz Basel III, implementirajući direktivu i uredbu CRDIV-CRR2 (detaljnije objašnjenje u poglavlju 6 Finansijski posrednici). Banke u kojima je ECB provela sveobuhvatnu ocjenu kvaliteta imovine su utvrđene nedostatke u kapitalu nadoknadile u toku godine, dok su ostale banke koje ne ispunjavaju kapitalne zahtjeve objavile planove za dokapitalizaciju i pokriće nedostajućeg kapitala. Ove aktivnosti doprinijele su rastu koeficijenata kapitalizovanosti EU banaka koji su se nalazili na najvišem nivou od godine, pri čemu je osnovni kapital prvog reda (CET 1) porastao za 50 baznih bodova u poređenju s godinom i iznosio je 12,1%. Kvalitet aktive i dalje predstavlja glavni izazov za bankarski sistem EU. Iako je trend pogoršanja kvaliteta aktive zaustavljen u godini, te je na nivou EU udio nekvalitetnih u ukupnim kreditima u odnosu na kraj prethodne godine smanjen za 20 baznih bodova i iznosi 6,6%, nivo nekvalitetnih kredita i dalje je izrazito visok u pojedinim zemljama EU (grafikon 2.3). 13

14 Grafikon 2.3: Učešće nekvalitenih u ukupnim kreditima u odabranim zemljama EU 50% 45% 40% 35% 30% 25% 20% 15% 10% 5% 0% GR CY IE SI HR IT PT ES Izvor: MMF Napomena: Posljednji dostupni podaci za Irsku - Q3 2014, za Italiju - Q Rast udjela nekvalitetnih u ukupnim kreditima jednim dijelom je rezultat provedene procjene kvaliteta aktive bankarskog sektora, s obzirom na to da je utvrđeno da banke nisu na adekvatan način klasifikovale nekvalitetna potraživanja. Kamatne stope u eurozoni su na rekordno niskom nivou. Niske kamatne stope su doprinijele održavanju kvaliteta aktive i poboljšavanju mogućnosti banaka za kreditiranje, ali su i negativno uticale na profitabilnost. Banke u eurozoni suočavaju se sa značajnim problemima s profitabilnošću uslijed povećanih troškova rezervisanja za nekvalitetnu aktivu i smanjenja ionako niske neto kamatne marže u uslovima slabe kreditne aktivnosti. Unatoč povoljnim uslovima finansiranja, visoka zaduženost privatnog sektora, te rizici povezani s lošim makroekonomskim pokazateljima doprinijeli su slaboj kreditnoj aktivnosti u godini. Stimulativne mjere ECB-a počele su davati pozitivne rezultate kada je riječ o kreditnoj aktivnosti u prvom kvartalu godine. ECB je bankama obezbijedila dodatnu likvidnost i omogućila pristup jeftinim izvorima finansiranja, što je uticalo na dodatno poboljšanje uslova finansiranja. Rekordno niske kamatne stope u kombinaciji s pozitivnim očekivanjima, kada je riječ o ekonomskom rastu u godini, rezultirale su rastom potražnje za kreditima stanovništva, a u manjoj mjeri i preduzeća. U toku godine ostvaren je značajan napredak u jačanju regulative bankarskog sektora uspostavljanjem jedinstvenog okvira za regulaciju rada finansijskih institucija eurozone koji uključuje jedinstveni mehanizam supervizije banaka, jedinstveni mehanizam za rješavanje problematičnih banaka (SRM, eng. Single Resolution Mechanism), kao i harmonizaciju sistema osiguranja depozita. Jedinstveni mehanizam supervizije (SSM, eng. Single Supervisory Mechanism) postao je operativan od novembra godine dok je jedinstveni mehanizam za rješavanje problematičnih banaka postao operativan od januara godine. Procesu uspostave jedinstvene bankarske unije prethodila je sveobuhvatna analiza bankarskog sektora provedena od strane ECB-a, čiji su rezultati objavljeni u oktobru godine (detaljnije objašnjeno u tekstnom okviru 1). Objavljivanje rezultata analize vratilo je povjerenje u bankarski sektor, te smanjilo rizike povezane s finansiranjem banaka, odnosno premije za rizik na njihove obveznice. Tekstni okvir 1: Rezultati provedene procjene kvaliteta aktive i testova na stres u zemljama eurozone U sklopu procesa uspostave jedinstvene bankarske unije i preuzimanja supervizorske uloge nad kreditnim institucijama eurozone, ECB je u toku godine, u saradnji s nacionalnim supervizorima, provela sveobuhvatnu analizu bankarskog sektora eurozone. Analizom je obuhvaćeno 130 najvećih banaka koje čine 82% ukupne aktive banaka eurozone, a provedena je na podacima s kraja godine. Sveobuhvatna procjena bankarskog sektora obuhvatila je procjenu kvaliteta imovine banaka (AQR, eng. Asset Quality Review), kao i testiranje na stres. Cilj provedene procjene kvaliteta aktive bio je da se utvrdi da li je vrijednost aktive, na dan 31. decembra godine, pravilno iskazana u bilansima banaka, te ukoliko nije, da se izvrše neophodne korekcije i procijeni njihov uticaj na adekvatnost kapitala. Procjena kvaliteta aktive, prema ujednačenim kriterijima, bila je neophodna za provođenja testova na stres, budući da su uočene razlike u postojećoj klasifikaciji i vrednovanju imovine među pojedinim bankama. Testovi na stres su provedeni uz pomoć Evropske bankovne agencije (EBA) i Evropskog odbora za sistemske rizike (ESRB). Testovima na stres je izvršena provjera otpornosti banaka na pretpostavljene makroekonomske šokove. Za potrebe testova na stres razvijena su dva scenarija, a testiranje je izvršeno za period od do godine. U osnovnom scenariju banke su bile obavezne održati minimalnu stopu adekvatnosti osnovnog kapitala prvog reda (CET 1) od 8%, dok je u kriznom scenariju testova na stres minimalni zahtijevani CET 1 iznosio 5,5%. Prema rezultatima sveobuhvatne analize, objavljenim u oktobru godine, 25 banaka je iskazalo manjak kapitala u iznosu od 25 milijardi eura. Vrijednost imovine banaka potrebno je prilagoditi za 48 milijardi eura, od čega 37 milijardi ne generišu kapitalni manjak. Utvrđena korekcija vrijednosti imovine u najvećoj mjeri se odnosi na dodatne ispravke vrijednosti kredita (43 milijarde eura), dok je stanje nekvalitetnih potraživanja povećano za dodatnih 136 milijardi eura. U toku godine 12 banaka je već izvršilo neophodne ispravke i obezbijedilo nedostajući kapital, čime je iznos nedostajućeg kapitala smanjen na 9,5 milijardi. Kreditne institucije eurozone, koje posluju na području BiH, na osnovu rezultata sveobuhvatne analize, iskazale su odgovarajuću stopu adekvatnosti kapitala koja im pruža zaštitu od potencijalnih nepredviđenih gubitaka i osigurava im potrebnu otpornost na stres u oba pretpostavljena scenarija. Izuzetak je Nova Ljubljanska banka, koja u kriznom scenariju testa na stres za godinu iskazuje potrebe za dodatnim kapitalom u iznosu od 34,25 miliona eura. Budući da je banka u toku godine prošla detaljan proces resturkturiranja bilansa, te da je na kraju godine ostvarila pozitivan finansijski rezultat, dobit na kraju godine će biti dovoljna da u potpunosti pokrije nedostatak kapitala utvrđen sveobuhvatnom procjenom. 14

15 Očekuje se da će kapitalno ojačane banke biti u mogućnosti da snažnije podrže ekonomski oporavak u eurozoni. Cijene dionica banaka eurozone, u prvom kvartalu godine, nastavile su trend rasta pod uticajem ekspanzivne monetarne politike ECB-a, odnosno snižavanja referentnih kamatnih stopa. Slab ekonomski rast eurozone, geopolitičke tenzije između Rusije i Ukrajine kao i iščekivanje rezultata sveobuhvatne procjene bankarskog sektora izazivali su nestabilnost na finansijskim tržištima i pad cijena dionica banaka u nastavku godine. Pritisak na pad cijena dionica ublažen je objavom rezultata sveobuhvatne analize bankarskog sektora. Agencija za kreditni rejting Standard & Poor s (S&P) u toku godine snizila je kreditni rejting pojedinih bankarskih grupacija koje posluju u BiH. Uslijed slabih očekivanja kada je u pitanju ekonomski rast Italije, snižen je kreditni rejting dvije bankarske grupacije koje posluju u BiH, i to Intesa Sanpaolo S.p.A. i UniCredit S.p.A sa BBB na BBB- sa stabilnim izgledima. Snižen je i kreditni rejting tri austrijske sistemski važne banke, zbog zakona koji je donijela austrijska vlada, a kojim se dovodi u pitanje realizacija datih garancija državnih tijela. Među ovim bankama nalaze se i Raiffeisen Bank International AG i UniCredit Bank Austria AG, kojima je nakon snižavanja kreditnog rejtinga u godini (sa A/A-1 na A-/A-2 za Raiffeisen i sa A- na BBB+ za UniCredit), početkom juna dugoročni kreditni rejting snižen još jednom i to za Raiffeisen Bank International AG na BBB+ s negativnim izgledima i za UniCredit Bank Austria AG na BBB s negativnim izgledima. I pored izvršene dokapitalizacije u prethodnoj godini, NLB banka je, prema ocjenama rejting agencije, i dalje izložena visokom kreditnom riziku, zbog čega joj je dodijeljen dugoročni rejting BB- s negativnim izgledima. Kretanje cijena dionica matičnih bankarskih grupacija bh. banaka prikazano je na grafikonu Efekti na realnu ekonomiju Među najznačajnijim rizicima u eurozoni i dalje se izdvajaju: neujednačen i spor ekonomski oporavak zemalja članica eurozone, uz slabe izglede kada je u pitanju ekonomski rast u godini (tabela 2.1), deflatorni pritisci i zabrinjavajuće visok nivo javnog duga u velikom broju zemalja EU. Inflacija u eurozoni je tokom cijele godine bila znatno ispod ciljanog nivoa pod uticajem pada cijena sirovina, posebno nafte, dok je u decembru godišnja stopa inflacije prvi put u posljednjih pet godina prešla u negativnu zonu i iznosila je -0,2%. Zabrinjavajuća je i dalje jako visoka stopa nezaposlenosti u mnogim zemljama eurozone, što se posebno odnosi na nezaposlenost mladih. Javni dug zemalja članica eurozone, izražen u procentima bruto domaćeg proizvoda (BDP) i dalje je zabrinjavajuće visok te bilježi porast od 1,1 procentni poen u odnosu na godinu, dok je na nivou EU zabilježen porast od 1,5 procentnih poena. Najveći rast javnog duga, među posmatranim zemljama, mjereno u procentima BDP-a, zabilježen je u Sloveniji, Hrvatskoj, Španiji te na Kipru, dok je jedino u Irskoj i Njemačkoj zabilježeno smanjenje javnog duga u procentima BDP-a (grafikon 2.5). Javni dug je i dalje na nivou iznad 90% BDP-a u Belgiji, Irskoj, Španiji, Francuskoj, Italiji i Portugalu, dok je u slučaju Hrvatske i Slovenije na mnogo većem nivou u odnosu na period prije ekonomske krize. Dužnička kriza u Grčkoj je nastavljena i u toku godine, a javni dug Grčke najveći je u eurozoni i iznosi 177,1% BDP-a. Dolazak opozicione stranke lijevog centra na vlast, koja je protiv drastičnih mjera štednje, izazvala je turbulencije na evropskom tržištu javnog duga uslijed zabrinutosti investitora da Grčka neće uspjeti postići reformski sporazum s međunarodnim kreditorima, koji je uslov za odobravanje nove kreditne linije neophodne za finansiranje državnih operacija i javnog duga. Nepostizanjem sporazuma do polovine godine, Grčka se suočila s mogućnošću državnog bankrota i izlaska iz eurozone. Grafikon 2.4: Kretanje cijena dionica banaka majki domaćih banaka Grafikon 2.5: Promjene javnog duga u procentima BDP-a u eurima 20 2 u eurima u % BDP-a Eurozona IE GR ES PT SI CY HR GB IT FR BE DE UniCredit Group Raiffeisen International Erste Group Intesa Sanpaolo SpA (desna skala) promjena u odnosu na promjena u odnosu na Izvor: Bloomberg Izvor: Eurostat 15

16 Fiskalna konsolidacija zemalja članica eurozone nastavila se i u godini, međutim njena dinamika je usporena uslijed značajnog napretka u prethodnim godinama. Budžetski deficit izražen u procentima BDP-a u EU je smanjen za 40, a u eurozoni za 50 baznih poena u odnosu na prethodnu godinu i na kraju je iznosio 2,9% i 2,4% BDP-a respektivno. Iako je ostvaren značajan napredak kada je riječ o fiskalnoj konsolidaciji, daljnje strukturne reforme su potrebne kako bi se osigurala dugoročna održivost javnog duga zemalja članica eurozone. Tokom i u prvoj polovini godine agencija S&P je poboljšala kreditni rejting Irskoj, Portugalu, Španiji i Kipru uslijed postignutog napretka u oporavku od krize, odnosno poboljšanja ekonomskih pokazatelja ovih zemalja. Međutim, zemlje eurozone u i prvoj polovini godine karakteriše neravnomjeran stepen oporavka, pa je u ovom periodu snižen kreditni rejting Grčke i Italije. Kreditni rejting Grčke je snižen u dva navrata od početka godine, s obrazloženjem da dug zemlje nije održiv bez adekvatnih ekonomskih reformi i dodatne finansijske pomoći od strane međunarodnih kreditora. Ako posmatramo zemlje regiona, došlo je do poboljšanja kreditnog rejtinga Slovenije, dok je kreditni rejting Crne Gore snižen uslijed povećane zaduženosti. Sve tri vodeće rejting agencije uvrstile su Sloveniju u zemlje s niskim investicionim rizikom kao rezultat napretka u fiskalnim reformama, privatizaciji te očekivane stabilizacije u bankarskom sektoru. U tabeli A1 Statističkog dodatka dat je pregled promjena kreditnih rejtinga u periodu od do aprila godine za zemlje koje su u proteklom periodu bile najviše pogođene krizom. I u drugoj polovini godine nastavljen je pad prinosa na desetogodišnje državne obveznice zemalja eurozone, (grafikon 2.6), uslijed iščekivanja uvođenja programa kvantitativnih olakšica ECB-a. Nakon što je u martu godine ECB počela s kupovinom državnih obveznica, prinosi zemalja eurozone su pali na rekordno niske nivoe. Međutim, postoji mogućnost da uvođenje programa otkupa državnih obveznica od strane ECB-a sprečava tržišta vrijednosnih papira da daju prave signale o rizicima u pojedinim zemljama eurozone. Visoke stope nezaposlenosti, visina duga, niske stope rasta i ostali pokazatelji upućuju na to da se prinosi na obveznice pojedinih zemalja eurozone ne bi trebali spuštati na tako niske nivoe, s obzirom da je percepcija rizičnosti u zemljama eurozone ostala relativno nepromijenjena. Prinosi na desetogodišnje obveznice Grčke su se kretali u suprotnom smjeru, upućujući na idiosinkretički rizik zemlje, kao rezultat iščekivanja predsjedničkih izbora početkom godine. U godini primjetan je neznatan pad stope nezaposlenosti gotovo u svim zemlja EU, uključujući i zemlje s jako visokim stopama nezaposlenosti, poput Grčke, Španije i Portugala. Stopa nezaposlenosti je i dalje na visokom nivou, što se posebno odnosi na nezaposlenost mladih do 25 godina (grafikon 2.7). Kretanje stope nezaposlenosti se znatno razlikuje između pojedinih zemalja članica EU, pa je tako najniža stopa nezaposlenosti zabilježena u Njemačkoj (5,0%), a najviša stopa nezaposlenosti, unatoč smanjenju u odnosu na prethodnu godinu, u Grčkoj (26,5%), dok je prosječna stopa nezaposlenosti za zemlje EU 10,2%. Slaba ekonomska aktivnost zabilježena je i u većini zemalja glavnih vanjskotrgovinskih partnera BiH. Njemačka, kao najznačajniji trgovinski partner BiH, i dalje je pokretač ekonomskog rasta eurozone, te je u godini zabilježila rast realne ekonomske aktivnosti uslijed jačanja domaće potražnje, rasta zaposlenosti i povećanja plata. Nasuprot Njemačkoj, Hrvatska, Srbija i Italija kao glavni vanjskotrgovinski partneri BiH, zabilježile su pad ekonomske aktivnosti u godini. U Srbiji je u godini registrovan pad ekonomske aktivnosti od -1,8%, dijelom uslijed poplava i pada izvoza. Takođe, zabilježeno je povećanje javnog duga Srbije, te visok budžetski deficit zemlje. Prema procjenama MMF-a, planirane investicije i mjere fiskalne konsolidacije uticaće na smanjenje pada BDP-a na -0,5% u godini. Hrvatska je zabilježila nastavak recesijskih kretanja uslijed slabe domaće potražnje i dodatnog pada investicija u Grafikon 2.6: Raspon u odnosu na desetogodišnje njemačke državne obveznice Grafikon 2.7: Stopa nezaposlenosti u EU 7% 14% 30% 60% 6% 12% 25% 50% 5% 10% 20% 40% 4% 8% 15% 30% 3% 6% 2% 4% 10% 20% 1% 2% 5% 10% 0% % 0% Eurozona EU (28) GR ES HR CY PT SK IT BG IE FR 0% Italija Portugal Španija Belgija Grčka (desna skala) Mladi (desna skala) Izvor: Bloomberg Izvor: Eurostat 16

17 2014. godini, iako puno manji nego u prethodnim godinama. Očekuje se blagi rast ekonomske aktivnosti u godini predvođen jačanjem inostrane potražnje i investicija uslijed značajnijeg povlačenja sredstava iz fondova EU. Italija, takođe, već treću godinu zaredom bilježi pad ekonomske aktivnosti, s tim da se očekuje oporavak ekonomije u godini uslijed povoljnih makroekonomskih uslova, ekspanzivne politike ECB-a, strukturnih reformi vlade kao i povećanja izvoza. Projekcije MMF-a iz aprila godine pokazuju da bi većina zemalja glavnih vanjskotrgovinskih partnera BiH mogla ostvariti umjereni ekonomski rast, što bi trebalo imati pozitivan efekat na potražnju za bh. izvoznim proizvodima. Prema projekcijama, pad obima ekonomske aktivnosti može se očekivati samo u Srbiji, što bi moglo uticati na smanjenje izvoza u ovu zemlju (tabela 2.1 na strani 11). Grafikon 2.8 prikazuje udio izvoza u zemlje koje su najznačajniji vanjskotrgovinski partneri BiH u u ukupnom izvozu i promjenu u vrijednosti izvoza u odnosu na godinu. Najveće smanjenje izvoza u godini zabilježeno je prema Hrvatskoj, kao rezultat ulaska ove zemlje u EU, ali i istupanjem iz CEFTA sporazuma. Međutim, značajno smanjenje izvoza u Hrvatsku nije uticalo na ukupnu vrijednost izvezenih roba, budući da su bh. izvoznici uspješno preusmjerili dio ranijeg izvoza u Hrvatsku na druga tržišta CEFTA-e, kao i druga tržišta izvan regije. U godini Italija najviše doprinosi rastu ukupnog izvoza i ostvaruje učešće od 13,79% u ukupnom izvozu. Grafikon 2.8: Izvoz BiH u zemlje glavne trgovinske partnere 20% 15% 10% 5% 0% -5% -10% -15% -20% -25% Izvor: BHAS DE HR IT RS AT SI ME Učešće u ukupnom izvozu u Promjena vrijednosti izvoza u odnosu na

18

19 3. TRENDOVI I POTENCIJALNI RIZICI U BiH Fiskalne slabosti u zemlji, koje se ogledaju u budžetskom deficitu i rastu javnog duga, kompleksan javni sektor koji veliki dio javnih resursa troši na neproduktivne stavke tekuće potrošnje, rast deficita tekućeg računa u godini, spor ekonomski oporavak i slaba domaća potražnja, glavni su rizici po finansijsku stabilnost koji dolaze iz domaćeg makroekonomskog okruženja. Budžetski deficit iz prethodnih perioda i sporost u provođenju potrebnih strukturnih reformi rezultirali su porastom zaduživanja BiH kod međunarodnih finansijskih institucija, a uslijed izostanka ranije ugovorenih tranši po osnovu stand-by aranžmana, povećanjem zaduženosti sektora vlade kod komercijalnih banaka i na domaćem tržištu kapitala. Rizik za fiskalnu održivost je povećan zbog nastavka rasta javnog duga u uslovima slabog privrednog rasta. Uslijed navedenih fiskalnih slabosti i političke situacije u zemlji, suvereni rejting BiH se, prema ocjenama agencija za rejting, i dalje nalazi u zoni špekulativne kreditne sposobnosti, s visokim kreditnim rizikom. Nepovoljna platnobilansna kretanja uzrokovana stanjem tekućeg računa nastavljena su i u godini. Značajan rast uvoza uz blago povećanje izvoza u konačnici su doveli do produbljivanja trgovinskog deficita. Prilivi po osnovu sekundarnog dohotka i prilivi evidentirani u okviru finansijskog i kapitalnog računa uspjeli su ublažiti pritisak na devizne rezerve uzrokovan povećanjem deficita tekućeg računa, te je i u nastavljen trend rasta deviznih rezervi. Nastavak procesa razduživanja komercijalnih banaka uzrokovao je smanjenje strane pasive i u godini. 3.1 Fiskalna pozicija zemlje Poduzete mjere ograničavanja budžetske potrošnje i pozitivni trendovi u naplati i prikupljanju indirektnih poreza rezultirale su nižim budžetskim deficitom u godini u odnosu na prethodnu godinu. Budžetski deficit u godini iznosio je 555,3 miliona BAM (2,1% BDP-a 1 ), pri čemu su javne infrastrukturne investicije i potrebe za saniranjem posljedica poplava imale značajan uticaj na visinu ostvarenog fiskalnog deficita. Tokom godine nije bilo poteškoća u servisiranju vanjskog duga, te je potvrđen kreditni rejting zemlje od obje međunarodne agencije za rejting koje su odabrane za izradu i praćenje suverenog kreditnog rejtinga BiH. Faktori koji se uzimaju u obzir prilikom ocjene kreditnog rejtinga ostali su nepromijenjeni u odnosu na ranije periode, zbog čega je suvereni kreditni rejting zadržan na istom nivou. Tokom godine, međunarodna agencija S&P provela je dva puta ocjenu suverenog kreditnog rejtinga BiH i oba puta potvrdila kreditni rejting B s pozitivnim izgledima. Takođe, i agencija Moody s je za BiH zadržala rejting B3 sa stabilnim izgledima. Na potvrđivanje kreditnog rejtinga zemlje uticala je i činjenica da se bh. ekonomija pokazala otpornijom na uticaj elementarnih nepogoda u odnosu na ono što je očekivano. Takođe, prilikom utvrđivanja rejtinga pretpostavljeno je da će BiH nastaviti s provođenjem potrebnih reformi, te da će joj i dalje biti dostupni međunarodni izvori finansiranja. Na kraju godine, prema podacima Ministarstva finansija i trezora BiH (MFT) javni dug BiH 2 iznosio je ,3 miliona BAM, odnosno 42,8% BDP-a (grafikon 3.1). Iako se javni dug još uvijek kreće unutar definisanih granica održivosti duga, dinamika kretanja javnog duga upućuje na neophodnost sistemske kontrole daljeg zaduživanja zbog poteškoća entitetskih vlada da finansiraju kratkoročne obaveze i istovremeno servisiraju narasli dug. U odnosu na godinu, javni dug je povećan za miliona BAM ili 10,4%. Od ukupnog iznosa javnog duga, na vanjski dug se odnosi 8.218,3 miliona BAM ili 71,4%. Vanjska zaduženost zemlje (sektora vlade) u odnosu na kraj prethodne godine veća je za 809,5 miliona BAM (10,9%), što je rezultat kombinacije efekata povlačenja kreditnih sredstava od inostranih kreditora, servisiranja dospjelih obaveza po postojećem dugu, te deprecijacije domaće valute prema nekim od valuta u kojima je vanjski dug ugovaran. Od ukupnog vanjskog duga, na stari dug 3 se odnosi 19,65%. Grafikon 3.1: Javni dug BiH, u procentima BDP-a u % BDP-a Vanjski dug Izvor: Ministarstvo finansija i trezora BiH Unutrašnji dug 1 BDP za godinu je procjena CBBiH. 2 Javni dug BiH predstavalja ukupnu vanjsku i unutrašnju zaduženost svih nivoa vlada (dug institucija BiH, dug entiteta i distrikta Brčko, dug kantona, općina i gradova). 3 Stari dug čine naslijeđeni komercijalni dugovi, nastali prije godine, koji se prema podacima MFT-a na dan godine odnose na dug prema Pariskom klubu kreditora (815,8 miliona BAM), Svjetskoj banci IBRD (444,6 miliona BAM) i Londonskom klubu kreditora (354,2 miliona BAM). 19

20 U okviru novog duga najveću procentualnu zastupljenost čine dugovi prema međunarodnim finansijskim institucijama 4. Povećanje vanjskog duga u godini u najvećoj mjeri je posljedica povlačenja tranši po osnovu stand-by aranžmana 5 i angažovanja ranije odobrenih kreditnih sredstava međunarodnih finansijskih institucija. Ova sredstva su najvećim dijelom iskorištena za realizaciju infrastrukturnih projekata, koji se u strukturi novog duga kontinuirano povećavaju od godine (grafikon 3.2). Povećanje vanjske zaduženosti uglavnom je vezano za realizaciju infrastrukturnih projekata, dok su vlade tokom vremena dio vlastitih resursa preusmjerile s finansiranja javnih investicija ka finansiranju tekuće potrošnje 6. U ukupnom stanju vanjske zaduženosti po osnovu novih kredita, 53,4% odnosi se na kredite usmjerene za realizaciju infrastrukturnih projekata, 35,2% na kredite namijenjene javnom sektoru, te 11,4% je angažovano za privredne djelatnosti. Krediti namijenjeni javnom sektoru se koriste za makrofinansijsku pomoć i različite razvojne projekte, pomoć zdravstvenom i socijalnom sektoru, te za servisiranje duga po osnovu stand-by aranžmana, kao i za podršku budžetima. Veći dio sredstava po osnovu stand-by aranžmana je iskorišten za konsolidaciju budžeta i finansiranje tekuće potrošnje, a dodatna tranša koja je odobrena u julu godine bila je namijenjena za ublažavanje posljedica od poplava. I pored relativno povoljnih uslova 7 po kojima je vanjski dug ugovaran, tržišni rizik nije zanemariv, iz razloga što se 50,8% ukupnog vanjskog duga na kraju godine odnosilo na kredite s varijabilnom kamatnom stopom. Ipak, zbog politike niskih kamatnih stopa koju provode vodeće centralne banke kako bi stimulisale ekonomsku aktivnost u svojim zemljama, klauzula varijabilnih kamatnih stopa trenutno nema značajan efekat na nivo javnog duga BiH. Učešće vanjske zaduženosti u eurima neznatno je smanjeno u odnosu na prethodnu godinu. Na kraju godine 51,9% vanjskog duga bilo je denominirano u EUR, 33,9% u SDR, 7,1% u USD, 2,5% u CPU 8, a 4,5% u ostalim valutama. Tržišni rizik u najvećoj mjeri proizlazi zbog izloženosti deviznom riziku, posebno zbog činjenice da se dug prema MMF-u kao jednom od većih kreditora izražava u SDR 9. U toku godine ukupno je otplaćeno 760,9 miliona BAM vanjskog duga, čime su u potpunosti izvršene sve preuzete obaveze servisiranja duga. Od ovog iznosa, na glavnicu se odnosi 659,8 miliona BAM, a na kamatu, servisne i druge troškove i bankarske provizije 101,1 milion BAM. Po kreditorima, najveći dio (49,4%) ukupno servisiranog iznosa, isplaćen je MMF-u. U toku godine na naplatu dospijeva 469,4 miliona BAM vanjskog duga, od čega 104,1 milion BAM duga po osnovu stand-by aranžmana s MMF-om. Detaljan pregled obaveza prema MMF-u zaključno sa godine dat je u tabeli 3.1. Grafikon 3.2: Sektorska struktura namjene kredita po osnovu "novog" duga Tabela 3.1: Plan otplate stand-by aranžmana prema MMF-u (na dan ) u SDR u BAM Godina Opis Iznos otplate Iznos otplate Glavnica SBA Troškovi / kamata u milionima BAM UKUPNO Glavnica SBA Troškovi / kamata UKUPNO Glavnica SBA Troškovi / kamata UKUPNO Glavnica SBA Troškovi / kamata UKUPNO Infrastruktura Privredne djelatnosti Javni sektor Glavnica SBA Troškovi / kamata UKUPNO Izvor: Ministarstvo finansija i trezora BiH Izvor: MMF Napomena: Iznosi u BAM preračunati su prema kursu CBBiH na dan godine 1 SDR = 2, BAM Za godinu prikazan samo preostali dio za otplatu. 4 Svjetska banka IDA i IBRD, Evropska investicijska banka EIB, MMF, EBRD i Evropska komisija. 5 U godini po osnovu stand-by aranžmana angažovano je 468,6 miliona BAM (u januaru 93,8 miliona BAM i u julu 374,8 miliona BAM). 6 Prema procjenama MMF-a, udio javne kapitalne potrošnje u BiH je tokom vremena opadao, sa oko 8% BDP-a u prosjeku u periodu prije krize, na manje od 7% BDP-a u periodu nakon krize. 7 Prema podacima MFT-a ukupan vanjski dug BiH, posmatrano na dan godine, ugovoren je s prosječnom kamatnom stopom od 1,67%. 8 Korpa valuta koju koristi Svjetska banka i druge regionalne razvojne banke za obračun obaveza po kreditima koji se uobičajeno isplaćuju u dolarima. 9 Struktura SDR: USD 41,9%, EUR 37,4%, GBP 11,3% i JPY 9,4%. 20

21 Unutrašnji dug BiH 10 na kraju godine, prema podacima MFT-a, iznosio je 3.298,1 milion BAM 11. U ukupnom iznosu unutrašnje zaduženosti, Federacija Bosne i Hercegovine (FBiH) učestvuje sa 33,63%, Republika Srpska (RS) sa 65,74%, te Brčko distrikt sa 0,63%. Iznos unutrašnjeg duga na kraju godine je povećan za 279,6 miliona BAM. Povećanje u odnosu na prethodnu godinu u najvećoj mjeri je uzrokovano porastom potraživanja banaka od sektora vlade, uslijed izostanka ranije ugovorenih tranši po osnovu stand-by aranžmana. Prema podacima CBBiH, zaduženost sektora vlade po osnovu emitovanja vrijednosnih papira čiji su kupci komercijalne banke u BiH, porasla je za 50,6%, dok je zaduženost sektora vlade po osnovu kredita komercijalnih banaka povećana za 17,8% u odnosu na prethodnu godinu (tabela 3.2). Izloženost komercijalnih banaka sektoru vlade u prva tri mjeseca godine je dodatno porasla. U godini vlade FBiH i RS emitovale su vrijednosne papire u ukupnom iznosu od 739,5 miliona BAM. Vlada FBiH organizovala je dvanaest aukcija trezorskih zapisa u ukupnoj nominalnoj vrijednosti od 240 miliona BAM, pri čemu je prihvaćena ponderisana prosječna kamatna stopa bila u intervalu od 0,59% do 1,78%. Vlada RS u toku godine održala je deset aukcija trezorskih zapisa, u ukupnoj vrijednosti od 174,5 miliona BAM, a prosječne stope prinosa po kojima su se trezorski zapisi emitovali kretale su se između 1,82% i 4,0%. Stanje obaveza po osnovu emitovanih trezorskih zapisa na kraju godine iznosilo je Tabela 3.2: Potraživanja banaka od sektora vlade u mil BAM Potraživanja mart Centralna vlada 1,7 4,6 0,2 0,0 0,3 0,3 0,2 0,2 Krediti 1,7 4,6 0,2 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0 Vrijednosni papiri 0,0 0,0 0,0 0,0 0,3 0,3 0,2 0,2 Vlada na nivou entiteta 116,1 155,8 193,1 582,5 845,3 952, , ,6 Krediti 115,8 151,7 179,6 310,5 445,7 484,9 565,6 578,1 Vrijednosni papiri 0,3 4,2 13,5 272,1 399,6 467,5 707,5 752,6 Vlada kantona 3,2 4,3 33,8 33,3 52,6 66,2 142,0 175,4 Krediti 3,2 4,3 33,8 33,3 52,6 66,2 142,0 175,4 Vrijednosni papiri 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0 Vlada na nivou opština 142,3 188,2 225,6 273,9 314,0 341,8 342,4 335,4 Krediti 141,5 186,0 222,5 269,8 309,4 337,7 339,2 332,3 Vrijednosni papiri 0,9 2,2 3,1 4,1 4,6 4,1 3,2 3,0 UKUPNO 263,4 352,9 452,6 889, , , , ,6 Krediti 262,2 346,6 436,0 613,6 807,7 888, , ,7 Vrijednosni papiri 1,2 6,4 16,6 276,1 404,5 471,9 710,9 755,9 Izvor: CBBiH 194,5 miliona BAM. Osim zaduživanja na kratkoročnoj osnovi kako bi finansirale neusklađenost budžetskih prihoda i rashoda i povećale socijalna izdavanja nakon majskih poplava, entitetske vlade su izdavale i dugoročne vrijednosne papire u iznosu od 325 miliona BAM. Vlada FBiH je emitovala obveznica s rokom dospijećem od tri i pet godina u nominalnom iznosu od 140 miliona BAM, a stanje duga na kraju godine u FBiH po ovom osnovu iznosilo je 290 miliona BAM. Vlada RS u toku godine emitovala je dugoročne obveznice s rokom otplate do četiri i pet godina u svrhu finansiranja budžetskih izdataka u iznosu od 185 miliona BAM, a ukupno stanje obaveza po osnovu emitovanih dugoročnih obveznica u RS na kraju godine iznosilo je 335 miliona BAM. Tokom godine došlo je i do povećanja duga po osnovu emisije entitetskih obveznica po osnovu stare devizne štednje i ratnih potraživanja. Do kraja godine entiteti i Brčko distrikt su emitovali obveznice po osnovu računa stare devizne štednje u iznosu 1.338,8 miliona BAM, a otplaćeno je 906,3 miliona BAM obaveza po osnovu glavnice (67,69%) i 77,8 miliona BAM obaveza po osnovu kamate (83,04%). Po osnovu ratnih potraživanja, FBiH je emitovala tri emisije obveznica u iznosu 194,4 miliona BAM, s rokom dospijeća 14 godina, grace periodom od devet godina uz kamatnu stopu 2,5%. Po istom osnovu, RS je emitovala devet emisija obveznica u iznosu 351 milion BAM, s rokom dospijeća od 13 do 15 godina, grace periodom od tri do pet godina i uz kamatnu stopu od 1,5%. Iako u na naplatu dospijeva manji iznos vanjskog duga nego u godini, uzimajući u obzir efekte poplava iz maja prošle godine i povećanje unutrašnje zaduženosti, i dalje postoji zabrinutost za održivost javnog duga u dugom roku. U narednim godinama, nužno je nastojati da se nova zaduženja usmjeravaju za razvojne projekte, te da se potrošnja vlade preusmjeri s neproduktivnih stavki tekuće potrošnje na povećanje udjela kapitalnih izdavanja, s ciljem jačanja ekonomskog rasta u BiH. 3.2 Finansiranje deficita tekućeg računa Nepovoljna platnobilansna kretanja koja su, prije svega, posljedica promjena u okviru tekućeg računa obilježila su godinu. Nakon što je u prethodne dvije godine bilježio smanjenje, deficit tekućeg računa u godini je povećan za 555,8 miliona BAM i iznosio je 2,07 milijardi BAM, odnosno 7,69% BDP-a. Osnovni uzrok ovog povećanja jesu kretanja na računu roba gdje je deficit u odnosu na prethodnu godinu veći za 784,6 miliona BAM. S druge strane, saldo na računima usluga te primarnog i sekundarnog dohotka ublažio je ovaj disbalans u robnoj razmjeni. Blago povećanje suficita na računu usluga uzrokovano je povećanjem suficita na podračunu putovanja i prevoza, kao i povećanja neto izvoza roba koje su na procesiranju u BiH. Iako je u odnosu na godinu nešto niži, i u ostvaren je suficit na računu primarnog dohotka. Pozitivan saldo na računu primarnog 10 Unutrašnji dug BiH čini dug entiteta i Brčko distrikta, a sastoji se od obaveze po osnovu stare devizne štednje, ratnih potraživanja, opštih obaveza, obaveze po osnovu izdatih vrijednosnih papira, obaveze po osnovu kreditnih zaduženja u zemlji i obaveze po osnovu refundacije poreza i aktiviranih garancija. 11 U unutrašnji dug BiH nisu uključene obaveze po osnovu restitucije, jer ovo pitanje nije još uvijek zakonski regulisano. 21

22 dohotka evidentiran je najviše zahvaljujući prilivima po osnovu kompenzacija zaposlenim. Dugovne stavke na računu primarnog dohotka (dohodak od direktnih investicija, ostalih investicija i ostali primarni dohodak) imale su negativan efekat na njegov saldo, što je u najvećoj mjeri posljedica isplate dividendi preduzeća u stranom vlasništvu. Dinamika kretanja na računu roba, koja je u konačnici i dovela do pogoršanja trgovinskog deficita, djelimično je posljedica veće uvozne potražnje uzrokovane potrebom saniranja šteta od poplava. Povećanje uvoza, barem u slučaju najznačajnijih uvoznih proizvoda (tabela 5.1 u poglavlju 5) može se objasniti posljedicama poplava i značajnih infrastrukturnih projekata, budući da je najveće povećanje zabilježeno u grupama proizvoda koji su korišteni za ove namjene. Istovremeno je u pojedinim grupama proizvoda, bez obzira na povećanje cijena, došlo i do povećanja uvezenih količina, što dodatno potvrđuje ranije izrečenu konstataciju o uzroku povećanja uvoza. Kada posmatramo strukturu trgovinskog deficita prema ekonomskoj namjeni, najznačajnija promjena u odnosu na prethodnu godinu desila se u grupaciji kapitalnih proizvoda, gdje je došlo do rasta uvoza za 19,8%, što je povećalo trgovinski deficit za 360,5 miliona BAM. Trgovinski deficit i dalje je najveći u industrijskoj grupaciji Energija, iako je u odnosu na prethodnu godinu smanjen. Ostvareni deficit u ovoj grupaciji predstavlja kombinaciju efekata nižih cijena nafte na globalnom tržištu i niže vrijednosti izvoza električne energije u godini. U svim ostalim grupacijama proizvoda zabilježeno je povećanje deficita, dok je suficit i dalje prisutan samo u grupaciji trajnih proizvoda za široku potrošnju, iako bez značajnijih promjena u odnosu na prethodni period (grafikon 3.3). Konstantan suficit na računu sekundarnog dohotka značajno ublažava pritisak na deficit tekućeg računa, odnosno njegovo produbljivanje. Uz neznatno smanjenje u godini, suficit na računu sekundarnog dohotka u posljednjih nekoliko godina kontinuirano raste i u je za 229,7 miliona BAM veći u odnosu na prethodnu godinu. U okviru računa sekundarnog dohotka, posebno su značajni primici po osnovu personalnih transfera, mada rast bilježe i ostali tekući transferi i transferi vladinog sektora. S obzirom na postepeni ekonomski oporavak, u narednom periodu moguće je očekivati da će biti nastavljen trend ostvarivanja suficita na računu sekundarnog dohotka, uzrokovan prije svega primicima po osnovu personalnih transfera. Pored toga, zbog mjera koje provodi ECB, moguće je očekivati i jačanje izvozne potražnje i po tom osnovu ublažavanje pritiska na devizne rezerve. U finansiranju deficita tekućeg računa značajan doprinos imaju prilivi u okviru finansijskog računa, gdje najznačajniju ulogu imaju direktna strana ulaganja. Nakon tri godine uzastopnog pada, u je zabilježeno povećanje priliva po ovom osnovu. Direktna strana ulaganja u skoro duplo su veća u odnosu na prethodnu godinu, što može ukazivati na postepeno vraćanje povjerenja inozemnih investitora u bh. ekonomiju. Značajan dio direktnih stranih ulaganja i dalje se odnosi na ulaganja u bankarski sektor putem dokapitalizacije banaka ili reinvestiranja zadržane dobiti. Uz direktna strana ulaganja, u finansiranju deficita tekućeg računa značajnu ulogu imali su i prilivi po osnovu ostalih investicija, kao i prilivi na kapitalnom računu koji su se povećali za više od 50%, kao posljedica jednostranih transfera namijenjenih za sanaciju šteta od poplava (grafikon 3.4). Povećanje deficita tekućeg računa nije se značajnije odrazilo na stanje deviznih rezervi na kraju godine. Tokom godine bruto devizne rezerve bilježile su konstantan rast i na kraju godine su iznosile 7,83 milijarde BAM, što predstavlja najvišu zabilježenu vrijednost na kraju kalendarske godine. Snažan rast deviznih rezervi desio se u drugoj polovini godine, tačnije u trećem kvartalu, kada su povučene dvije tranše po osnovu stand-by aranžmana s MMF-om. Rast deviznih rezervi nastavljen je i u prvih Grafikon 3.3:Trgovinski bilans po industrijskim grupacijama Grafikon 3.4: Finansiranje deficita tekućeg računa ,0 3,5 u milionima BAM u milijardama BAM 3,0 2,5 2,0 1,5 1,0 0,5 0,0-0, ,0 Energija Intermedijarni Kapitalni proizvodi, osim proizvodi energije Trajni proizvodi Netrajni Neraspoređeno proizvodi Deficit tekućeg računa Ostale investicije Kapitalni račun Rezervna aktiva Direktne investicije Izvor: BHAS Izvor: CBBiH 22

23 nekoliko mjeseci godine. Nivo deviznih rezervi, kako u tako i u prethodnim godinama, u značajnoj mjeri determinisan je rastom vanjskog duga sektora vlade. U godini rast vanjske zaduženosti sektora vlade rezultat je povlačenja nekoliko tranši po osnovu stand-by aranžmana, kao i povećanja zaduženosti po osnovu aktiviranja ranije ugovorenih ili novoodobrenih kreditnih linija. Tokom godine po osnovu kreditnog aranžmana s MMF-om povučeno je 211,4 miliona SDR u tri tranše, što je imalo pozitivan efekat na stanje deviznih rezervi. U tabeli 3.3 prikazan je vremenski pregled i iznos povučenih tranši po osnovu posljednja dva stand-by aranžmana. Povećanje deviznih rezervi uslijed povlačenja tranši iz standby aranžmana i generalno zbog povećanja vanjskog duga sektora vlade samo je privremenog karaktera, budući da će se otplatom postojećih zaduženja smanjivati nivo deviznih rezervi. U godini po osnovu servisiranja duga prema MMF-u planirana je otplata u vrijednosti 104,1 milion BAM, što će uticati na smanjenje deviznih rezervi ukoliko planirana plaćanja ne budu kompenzovana nekim drugim prilivima. Osim platnobilansnih i uticaja vanjskog duga, na kretanje deviznih rezervi značajno utiču i aktivnosti komercijalnih banaka vezane za ispunjavanje regulatornih propisa u pogledu ročne, valutne i kapitalne usklađenosti. S tim u vezi, treba imati u vidu određene izmjene u lokalnoj i regulativi EU, koje bi mogle uticati na stanje deviznih rezervi. Početkom godine počela se primjenjivati Uredba 575/2013 Evropskog vijeća (više o Uredbi pogledati u poglavlju 6), kojom su uvedeni stroži standardi u pogledu rizičnosti sredstava koje komercijalne banke drže na računima rezervi Tabela 3.3: Angažovana sredstva po III i IV stand-by aranžmanu (na dan ) Tranša Datum angažovanja sredstava Angažovani iznos Otplaćeni iznos Ostatak duga u SDR kod centralnih banaka. Ovom Uredbom regulisano je da se sva potraživanja koje banke iz EU imaju prema centralnim bankama i vladama drugih zemalja trebaju smatrati rizičnim, te im treba biti dodijeljen određeni ponder rizika, koji u slučaju BiH iznosi 100%. Ovakav tretman potraživanja prema centralnoj banci može uticati na smanjenje viška sredstava iznad obavezne rezerve koji komercijalne banke drže na računima kod CBBiH, a što se pod određenim okolnostima može odraziti i na stanje deviznih rezervi. U toku godine desile su se i izmjene u lokalnoj regulativi vezane za strukturu regulatornog kapitala i tretman subordinisanog duga u regulatornom kapitalu. Ovim izmjenama ograničeno je učešće subordinisanog duga u regulatornom kapitalu u odnosu na ranije periode. Budući da je subordinisani dug u većini slučajeva nerezidentnog porijekla, odluka banaka da prijevremeno vrate dio subordinisanog duga mogla bi se takođe negativno odraziti i na stanje deviznih rezervi. Na nivo deviznih rezervi utiče i proces razduživanja banaka u većinskom stranom vlasništvu (grafikon 3.5). Iako ne toliko izražen kao u prethodnim periodima, trend razduživanja bio je prisutan i u godine, te je imao negativan efekat na devizne rezerve. U odnosu na kraj godine, strana pasiva bankarskog sektora smanjila se za 334,8 miliona BAM. Na smanjenje strane pasive bankarskog sektora uticao je i proces reprivatizacije jedne evropske bankarske grupacije proveden krajem godine, a u koji su uključene i njene dvije filijale iz BiH. Po tom osnovu strana pasiva je smanjena za 101 milion BAM. I u prvim mjesecima nastavljen je trend smanjenja strane pasive, uz napomenu da u drugoj polovini godine dodatno dospijeva 264,3 miliona BAM obaveza po uzetim kreditima i ostalim pozajmicama, a najveći dio odnosi se na obaveze prema nerezidentima. Pored ovoga, može se očekivati da i dio depozita nerezidenata koji dospijevaju u godini neće biti obnovljen, što će dodatno povećati pritisak na devizne rezerve. Grafikon 3.5: Devizne rezerve i tokovi stranih investicija u bankarski sektor IV SBA III SBA I tranša II + III tranša IV tranša UKUPNO I tranša II tranša III tranša IV tranša V tranša u milionima BAM Q1 Q2 Q3 Q4 Q1 Q2 Q3 Q4 Q1 Q2 Q3 Q4 Q1 Q2 Q3 Q4 Q1 Q2 Q3 Q4 Q1 Q2 Q3 Q4 Q1 Q2 Q3 Q4 Q1 Q2 Q3 Q4 Q1 Q2 Q3 Q4 Q1 Q2 Q3 Q VI tranša VII + VIII tranša + uvećanje UKUPNO Tokovi stranih investicija u bankarski sektor Promjene u deviznim rezervama Izvor: CBBiH Izvor: CBBiH 23

24 3.3 Spor oporavak realnog sektora Iako kretanja u realnom sektoru u godini ukazuju na blagi oporavak bh. ekonomije, pozitivni pomaci se i dalje mogu okarakterisati nedovoljnim i veoma sporim. Negativni trendovi u ekonomiji u proteklim godinama i spor ekonomski oporavak u BiH razlog su što je slaba domaća potražnja i u godini predstavljala jedan od osnovnih rizika iz domaćeg makroekonomskog okruženja. Pokazatelji nivoa blagostanja stanovništva, stvarna individualna potrošnja po stanovniku i BDP po stanovniku, u godini su ostali na veoma niskom nivou. Nivo konkurentnosti bh. ekonomije u pogledu vanjske trgovine i investicija kao bitnih faktora za jačanje životnog standarda je i dalje veoma nizak. U poređenju s drugim zemljama, poslovno okruženje je i dalje znatno nepovoljnije, što je jedan od osnovnih razloga slabih investicija u BiH 12. Uslijed osjetnog pada obima proizvodnje u glavnoj industrijskoj grupi Energija u godini, kao i izuzetno visokih stopa rasta u prethodnoj godini, zabilježen je skroman rast industrijske proizvodnje (0,2%). S druge strane, u sektoru građevinarstva je nastavljen pozitivni trend iz prethodne godine. I pored pozitivnih kretanja u ovim sektorima, ekonomska aktivnost u zemlji je i dalje na niskom nivou, a poboljšanje pokazatelja s tržišta rada još uvijek se ne može okarakterisati značajnim. Pritisak na rast ekonomije u BiH izazvale su obimne poplave, koje su u velikom dijelu zemlje nanijele ogromnu štetu, kako na javnoj infrastrukturi tako i na privatnim objektima i drugoj imovini velikog broja domaćinstava i privrednih subjekata. Kao posljedica poplava, smanjenje agregatne potrošnje, u kojoj najveće učešće imaju izdaci za krajnju potrošnju domaćinstava, odrazilo se na manji porast realnog BDP-a od prvobitnih projekcija za godinu, a očekuje se da će se efekti poplava na ekonomiju BiH osjetiti i u narednom periodu. Elementarne nepogode su imale i kratkoročne negativne efekte na izvoz pojedinih proizvoda iz BiH i porast potražnje za uvoznim robama, a mjesečni podaci o vanjskotrgovinskoj razmjeni pokazuju da je najmanja stopa pokrivenosti uvoza izvozom zabilježena u vrijeme elementarnih nepogoda, u maju i augustu Rast uvoza potaknut je u najvećoj mjeri porastom potrošnje vladinog sektora, prvenstveno investicijske potrošnje za obnovu infrastrukture uništene prilikom elementarnih nepogoda. Sanacija šteta na privatnoj imovini uzrokovala je dodatni pritisak na ionako nizak raspoloživi dohodak stanovništva. lošije rangirana Albanija. Tome treba dodati da se najveći dio individualne potrošnje, u strukturi standarda kupovne moći, koristi za osnovne egzistencijalne potrebe, prvenstveno na hranu i bezalkoholna pića i troškove stanovanja i režija, čime se ne stvaraju preduslovi za prosperitet u skorijem periodu. Nizak nivo plata i njihova stagnacija duži vremenski period, kao i visoka stopa nezaposlenosti (grafikon 3.6), uticali su na slabljenje kupovne moći i slabu domaću tražnju u prethodnim godinama. U godini je prvi put nakon zabilježen pad administrativne stope nezaposlenosti u odnosu na prethodnu godinu, no još uvijek se radi o vrlo malim pozitivnim promjenama da bi se moglo govoriti o oporavku tržišta rada. Prema Anketi o radnoj snazi, provedenoj u skladu s metodologijom Međunarodne organizacije rada (ILO, eng. International Labor Organization), u aprilu stopa nezaposlenosti u BiH je nepromijenjena u odnosu na kraj godine. Veoma mali rast prosječne neto plate u godini, kao i kretanja na tržištu rada u prva tri mjeseca godine, koja se prije mogu okarakterizovati stagnacijom nego značajnijim poboljšanjem pokazatelja, takođe idu u prilog konstataciji o slabom oporavku tržišta rada. Prosječna neto plata po zaposlenom u iznosila je 830 BAM i u odnosu na prethodnu godinu je veća za svega 0,36%, dok ni prosječna realna neto plata, uprkos deflatornim kretanjima, nije zabilježila značajniji rast u odnosu na godinu (1,45%). Nešto veće promjene u nivou plata u odnosu na prethodnu godinu zabilježene su u pojedinim djelatnostima. Iako je rast nivoa prosječne neto plate zabilježen u 13 djelatnosti, najveće promjene su se desile u djelatnostima u kojima je prosječna plata niža u Grafikon 3.6: Stope rasta prosječne neto plate i nezaposlenosti, % 15% 12% 9% 6% 50% 45% 40% 35% 30% Pokazatelji nivoa blagostanja, stvarna individualna potrošnja po stanovniku i BDP po stanovniku nisu zabilježili značajnije promjene u odnosu na te su i u godini ostali na niskom nivou. Preliminarni rezultati Evropskog programa poređenja cijena i BDP-a 13 pokazuju da je u godini BDP po stanovniku izražen u standardu kupovne moći (PPS, eng. Purchasing Power Standard) iznosio 28% prosjeka zemalja EU, prema čemu je BiH rangirana na posljednje mjesto, među 37 zemalja obuhvaćenih istraživanjem 14. Takođe, prema ovom istraživanju, stvarna individualna potrošnja po stanovniku izražena u standardu kupovne moći iznosila je 37% prosjeka zemalja EU, te je prema ovom pokazatelju jedino 3% 0% Izvor: BHAS Stopa rasta prosječne neto plate Stopa nezaposlenosti - prema ILO metodologiji (desna skala) Stopa nezaposlenosti - administrativna (desna skala) 25% 20% 12 Prema Godišnjem izvještaju Svjetske banke o prognozi uslova poslovanja za godinu (Doing Business 2015) BiH zauzima 107. mjesto od ukupno 189 rangiranih zemalja svijeta. Posebno je bitno istaći da je BiH prema navedenoj listi rangirana na 182. mjesto po pribavljanju građevinske dozvole, 163. mjesto po dostupnosti električne energije i na 147. mjestu prema započinjanju poslovne djelatnosti. 13 Eurostat, News release 107/2015, Zemlje EU 28, zemlje članice EFTA (Norveška, Švicarska, Island), zemlje kandidati za članstvo za EU (Turska, Srbija, Crna Gora i Bivša jugoslovenska republika Makedonija) i zemlje potencijalni kandidati (BiH i Albanija). 24

25 odnosu na godinu. Tako je u djelatnostima Administrativne i pomoćne uslužne djelatnosti (N), Umjetnost, zabava i rekreacija (R) i Ostale uslužne djelatnosti (S) zabilježeno smanjenje prosječne neto plate za 5,9%, 5,7% i 5,5% respektivno. Međutim, treba imati u vidu da promjene nivoa prosječne neto plate u ovim djelatnostima nisu imale veći uticaj na prosječnu neto platu po zaposlenom u BiH jer se radi o djelatnostima s malim brojem zaposlenih, svega 4,4% od ukupno zaposlenog stanovništva. U djelatnosti Prerađivačka industrija (C), u kojoj je zaposlena skoro jedna petina ukupno zaposlenog stanovništva i u kojoj je prosječna plata na znatno nižem nivou od prosjeka u BiH, u godini je zabilježen pad prosječne neto plate od 0,3%. S druge strane, procentualno najveći rast prosječne neto plate u odnosu na godinu (2,7%) evidentiran je u djelatnosti Informacije i komunikacije (J), ali su najveći uticaj na rast prosječne plate, s obzirom na veliku skoncentrisanost zaposlenog stanovništva, imale djelatnosti Javna uprava i odbrana, obavezno socijalno osiguranje (O) i Trgovina na veliko i malo, popravak motornih vozila i motocikala (G). Blagi pozitivni pomaci vidljivi su u pojedinim djelatnostima u kojima je u godini zaustavljen višegodišnji trend pogoršanja pokazatelja s tržišta rada. Tako je u djelatnosti Građevinarstvo (F), zahvaljujući zabilježenom rastu obima proizvodnje, povećan broj zaposlenih, te je došlo i do blagog rasta prosječne neto plate (0,6%). Takođe, i u djelatnostima Javna uprava i odbrana, obavezno socijalno osiguranje i Obrazovanje, nakon što je u protekle dvije godine, uslijed provođenja politike racionalizacije budžetskih rashoda bilježeno smanjenje neto plate, prosječna neto plata je porasla za 2,5%, odnosno 1,7% (grafikon 3.7). Stopa nezaposlenosti prema Anketi o radnoj snazi iz aprila iznosila je 27,5%. Stopa nezaposlenosti prema administrativnim podacima Agencije za statistiku BiH na kraju je iznosila 43,6% i smanjena je za 95 baznih poena u odnosu na prethodnu godinu. Niža stopa nezaposlenosti rezultat je smanjenja broja nezaposlenih za 1,2% i rasta broja zaposlenih osoba za 2,7% u odnosu na godinu. Posmatrajući podatke o zaposlenosti prema pojedinačnim djelatnostima (grafikon 3.8), porast zaposlenosti je ostvaren u svim djelatnostima izuzev djelatnosti Finansijske djelatnosti i djelatnosti osiguranja (K). Najveći porast broja zaposlenih u apsolutnom iznosu ostvaren je u djelatnosti Prerađivačka industrija 15, u kojoj je evidentirano 19,6% ukupno zaposlenog radno aktivnog stanovništva. Ujedno, porast broja zaposlenih u ovoj djelatnosti dao je najveći doprinos rastu ukupne zaposlenosti u godini. Procentualno najveći porast zaposlenih zabilježen je u djelatnostima Umjetnost, zabava i rekreacija (20,2%), Ostale uslužne djelatnosti (13,2%), Administrativne i pomoćne uslužne djelatnosti (9,7%), kao i već pomenutoj djelatnosti Prerađivačka industrija (7,6%). Pokazatelji s tržišta rada na kraju prvog kvartala nisu se značajnije promijenili u odnosu na godinu. Stopa nezaposlenosti je ostala na nivou s kraja godine, dok je prosječna neto plata u prvom kvartalu niža za 0,24% u odnosu na prosjek neto plate u prvom kvartalu prethodne godine. Grafikon 3.7: Promjene u prosječnim platama po djelatnostima Grafikon 3.8: Promjene u broju zaposlenih po djelatnostima Promjene u odnosu na prosječnu platu u % J A L O 2% M B 1% F P Q G E D K 0% C -1% I H -2% -3% -4% -5% N -6% R S 60% 80% 100% 120% 140% 160% 180% 21% 18% 15% 12% 9% 6% 3% 0% -3% A B C D E F G H I J K L M N O P Q R S Odnos prema prosječnoj plati u Promjene u broju zaposlenih po djelatnostima u odnosu na decembar Učešće zaposlenih po djelatnostima u ukupnom broju zaposlenih u Izvor: BHAS Izvor: BHAS Legenda za grafikone 3.7 i 3.8 A - Poljoprivreda, šumarstvo i ribolov, B - Vađenje ruda i kamena, C - Prerađivačka industrija, D - Proizvodnja i snabdijevanje električnom energijom, plinom, parom i klimatizacija, E - Snabdijevanje vodom; uklanjanje otpadnih voda, upravljanje otpadom, te djelatnosti sanacije okoliša, F - Građevinarstvo, G - Trgovina na veliko i malo; popravak motornih vozila i motocikala, H - Prevoz i skladištenje, I - Djelatnosti pružanja smještaja, te pripreme i usluživanja hrane (hotelijerstvo i ugostiteljstvo), J - Informacije i komunikacije, K - Finansijske djelatnosti i djelatnosti osiguranja, L - Poslovanje nekretninama, M - Stručne, naučne i tehničke djelatnosti, N - Administrativne i pomoćne uslužne djelatnosti, O - Javna uprava i odbrana, obavezno socijalno osiguranje, P - Obrazovanje, Q - Djelatnosti zdravstvene i socijalne zaštite, R - Umjetnost, zabava i rekreacija, S - Ostale uslužne djelatnosti 15 U u djelatnosti Prerađivačka industrija je zabilježeno zaposlenih više nego u godini. 25

26 Iako su deflatorni pritisci tokom godine počeli slabiti, opšte potrošačke cijene, mjerene indeksom potrošačkih cijena (CPI), u su bile niže nego u prethodnoj godini. U decembru zabilježena je deflacija od 0,4% na godišnjem nivou, dok su prosječne potrošačke cijene u bile niže za 0,9% u odnosu na prethodnu godinu. Deflatorna kretanja na kraju godine su u najvećoj mjeri posljedica pada cijena u kategoriji Odjeća i obuća i Hrana i bezalkoholna pića, a niži nivo cijena ostvaren je i u kategorijama Prevoz, Namještaj, kućanski uređaji i redovno održavanje kuće i Stanovanje, voda, električna energija, plin i drugi energenti (grafikon 3.9). očekivati da će slaba domaća tražnja i u narednom periodu biti ograničavajući faktor u pogledu značajnijeg rasta ekonomske aktivnosti u zemlji. Uticaj slabe domaće potražnje na sektore domaćinstava i pravnih lica, kao i na poslovanje finansijskih posrednika, objašnjen je u narednim poglavljima Izvještaja. Grafikon 3.9: Promjene u indeksu potrošačkih cijena % 6% S obzirom na visok trgovinski deficit u odjeljku Hrana i prehrambeni proizvodi, pad cijena hrane na svjetskim tržištima u godini imao je snažan uticaj na kretanje cijena u kategoriji Hrana i bezalkoholna pića, a samim tim i na opšti nivo potrošačkih cijena u BiH. Cijene nafte na svjetskom tržištu determinisale su kretanje cijena u kategoriji Prevoz. Takođe, uslijed značajnog obima uvoza sirovina i repromaterijala u BiH, kretanje cijena ovih proizvoda na međunarodnim tržištima ima veliki uticaj na kretanje cijena proizvedenih roba i usluga u BiH. Porast cijena alkoholnih pića i duhana je uzrokovan povećanjem akciza na te proizvode, tako da bi bez ovih fiskalnih mjera stopa inflacija bile još niža. Deflatorna kretanja nastavljena su i u prvih pet mjeseci godine. Cijene mjerene u CPI su u odnosu na isti period protekle godine bile niže za 0,5%, dok je u maju zabilježena godišnja stopa deflacije od 0,4%. Indeksni poeni (2010=100) Ukupan indeks Hrana i bezalkoholna pića Alkoholna pića i duhan Odjeća i obuća Stanovanje, voda, električna energija, Namještaj, kućanski uređaji i redovno Zdravstvo Prevoz Komunikacije Rekreacija i kultura Obrazovanje Restorani i hoteli Ostala dobra i usluge 4% 2% 0% -2% -4% -6% Iako pokazatelji iz realnog sektora ukazuju na blagi oporavak, ekonomska aktivnost u zemlji je i dalje slaba, te se može Izvor: BHAS 2010 = 100 Promjena u odnosu na prosjek u (desna skala) 26

27 4. DOMAĆINSTVA Od rizika po finansijsku stabilnost koji su identifikovani u prethodnim poglavljima, u sektoru domaćinstava i dalje se kao dominantan rizik izdvaja slaba domaća potražnja. Iako su u godini kretanja na tržištu rada ukazivala na blagi oporavak, ostvareni pozitivni trendovi nisu bili dovoljni za osjetnije jačanje domaće potrošnje, a takođe nije zabilježen ni značajniji rast ukupne zaduženosti domaćinstava. I pored zabilježenog porasta kredita stanovništvu, još uvijek je primjetna veća orijentisanost stanovništva ka štednji u odnosu na potrošnju. Cijene nekretnina stambene namjene u godini zadržale su blagi opadajući trend, a zabilježen je rast ostvarenog prometa nekretnina mjeren brojem prodatih kvadratnih metara stambenog prostora. Iako pokazatelji s tržišta rada ukazuju na postepeni oporavak u godini, životni standard stanovništva je još uvijek na niskom nivou. Prosječna neto plata nije zabilježila značajniji rast, a nezaposlenost je neznatno niža u odnosu na prethodnu godinu (vidjeti potpoglavlje 3.3). Prosječna realna neto plata po radno aktivnom stanovniku 16 u decembru godine je zabilježila porast od svega 2% u odnosu na isti period prethodne godine, a za njen rast su velikim dijelom zaslužna deflatorna kretanja u godini (grafikon 4.1). Iako je, posmatrano od početka godine, evidentan blagi rastući trend prosječne realne neto plate, njen nivo u je i dalje znatno ispod nivoa iz godine. Oporavak u sektoru domaćinstava, na koji ukazuju pokazatelji s tržišta rada, još uvijek nije dovoljno jak da bi se njegov uticaj značajnije reflektovao na tržište nekretnina. Ipak, prema pokazateljima na tržištu nekretnina i u ovom segmentu se uočavaju pozitivni trendovi, s tim da se još uvijek ne može govoriti o značajnijem oporavku, posebno ako se uzme u obzir da se poređenja vrše s periodom u kojem je ostvaren pad prometa nekretnina stambene namjene, kao i veoma skromni rezultati u sektoru građevinarstva. Prema indeksu cijena nekretnina za BiH 17, u godini je zabilježen blagi pad cijena nekretnina stambene namjene 18, a primjetan je i različit trend u kretanju cijena nekretnina u Sarajevu u odnosu na ostale regionalne centre u BiH (grafikon 4.2). Dok cijene nekretnina u Sarajevu uglavnom stagniraju, cijene nekretnina u ostalim gradovima, čiji su podaci uključeni u izračunavanje indeksa cijena nekretnina, snažnije su oscilirale, što se može objasniti i manjim obimom trgovine nekretninama stambene namjene u odnosu na glavni grad. Cijene nekretnina u ostalim bh. regionalnim centrima su zabilježile nešto osjetniji pad u odnosu na protekle periode, a unatoč tome evidentiran je pad prodatih kvadratnih metara stambenog prostora, koji je najviše izražen u Gradu Mostaru (-12,2%). Nešto slabija potražnja za nekretninama stambene namjene i pored pada njihove cijene, ukazuje na i dalje loš životni standard stanovništva u ovim gradovima. Grafikon 4.1: Prosječna realna neto plata po radno aktivnom stanovniku BAM mjesečno Izvor: BHAS, CBBiH Prosječna realna neto plata po radno aktivnom stanovniku Grafikon 4.2: Indeks cijena nekretnina 2008 Q1 = 100 Izvor: CBBiH Q1 Q2 Q3 Q4 Q1 Q2 Q3 Q4 Q1 Q2 Q3 Q4 Q1 Q2 Q3 Q4 Q1 Q2 Q3 Q4 Q1 Q2 Q3 Q4 Q1 Q2 Q3 Q4 Q1 Q2 Q3 Q BiH Zenica Sarajevo Tuzla Mostar 16 Za analizu su korišteni podaci BHAS o prosječnoj neto plati po djelatnostima, broju zaposlenih i nezaposlenih i indeksu potrošačkih cijena. Prosječna neto plata je svedena na realne iznose u odnosu na januar korištenjem indeksa potrošačkih cijena (2010 = 100). Stoga su sve vrijednosti na grafikonu 4.1 direktno uporedive s januarom Zatim je realna neto plata pomnožena s brojem zaposlenih. Na taj način su se dobili realni troškovi plata za svaki mjesec. Ovaj iznos je na kraju podijeljen s ukupnim brojem radno sposobnih. 17 Metodologija za računanje indeksa je objašnjena u FSR-u za Indeks cijena nekretnina za Grad Sarajevo ne obuhvata Općinu StariGrad koja se od nije odazvala pozivu za dostavu podataka. Od uključena je i Općina Tuzla koja je dostavila podatke od godine. Poreska uprava RS nije bila u mogućnosti dostaviti podatke za Grad Banju Luku u traženom formatu. Prema dostavljenim podacima, na godišnjem nivou kretanje cijena nekretnina stambene namjene u Banjoj Luci imalo je sličan trend kao i u ostalim regionalnim centrima u BiH. 18 Prilikom formiranja indeksa cijena nekretnina, ne koriste se podaci o cijenama nekretnina koje spadaju u red novoizgrađenih stambenih objekata. 27

28 S druge strane, u sarajevskim općinama zabilježen je rast tražnje i porast ostvarene kupoprodaje nekretnina 19, koji je posebno izražen u kategoriji stanova površine preko 60 metara kvadratnih, ali je i pored toga još uvijek rano govoriti o značajnijem oporavku ovog tržišta. Na blagi oporavak tržišta nekretnina ukazuje i rast broja završenih, novoizgrađenih stanova u odnosu na godinu 20, s tim da je i ovaj pokazatelj još uvijek značajno ispod prosjeka izgradnje stambenih jedinica u prethodnim godinama. I pored toga što se jedan dio kupovine stambenog prostora finansira preko kredita namijenjenih za opštu namjenu, podatak da je u odnosu na godinu smanjena zaduženost stanovništva po osnovu stambenih kredita u bankarskom sektoru takođe ide u prilog tvrdnji da se situacija na tržištu nekretnina i dalje može okarakterizovati kao stagnirajuća. Daljnji tok zbivanja na tržištu nekretnina će zavisiti od brzine oporavka i trendova na tržištu rada od kojih zavisi životni standard stanovništva i u konačnici, potražnja za nekretninama stambene namjene. Prema podacima iz Centralnog registra kredita (CRK), potraživanja od domaćinstava na kraju iznosila su 8,18 milijardi BAM i u odnosu na kraj godine zabilježila su rast od 4,1%. Izloženost finansijskih institucija prema domaćinstvima u procentima BDP-a veća je za 0,5% i na kraju godine iznosila je 30,4% BDP-a. Rast ukupnih potraživanja od domaćinstava uzrokovan je rastom kredita kod komercijalnih banaka, za 4,2%, dok je od ostalih tipova potraživanja od domaćinstava, rast zaduženosti zabilježen jedino u kategoriji debitnih kartica (1,3%), te garancija i okvirnih kredita, čije je učešće u ukupnim potraživanjima od stanovništva zanemarivo malo. Ostali tipovi potraživanja su u odnosu na proteklu godinu zabilježili smanjenje, pri čemu je najveći pad evidentiran u kategoriji komisionih kredita (38,2%) i lizinga (38,1%), kao i kartica s odgodom plaćanja (28,6%). Zaduženost stanovništva po kreditnim karticama, kao i zaduženost stanovništva u mikrokreditnom sektoru je takođe smanjena u odnosu na prethodnu godinu za 4,4%, odnosno 1%. Poredeći s kreditima odobrenim preduzećima, krediti stanovništvu su u sektorskoj strukturi kredita od banaka povećali svoje učešće za 3,5 procentnih poena i na kraju godine njihovo učešće u ukupnim kreditima od banaka je iznosilo 49,2%. Struktura ukupnih potraživanja od stanovništva nije se značajnije promijenila u odnosu na prethodne godine. Zabilježen je blagi rast udjela kredita od banaka, u odnosu na ostale tipove potraživanja od stanovništva. U ukupnim potraživanjima od stanovništva, najveći dio se odnosi na potraživanja komercijalnih banaka (89,1%), u kojima dominiraju krediti s učešćem od 91,3%. Krediti komercijalnih banaka ujedno čine 81,3% ukupnih potraživanja od stanovništva (grafikon 4.3). U strukturi potraživanja od stanovništva prema namjeni dominiraju krediti za opštu potrošnju (grafikon 4.4). Grafikon 4.3: Potraživanja od stanovništva prema tipu zaduženja na kraju Grafikon 4.4: Krediti stanovništvu po namjeni i kreditni rast ,5% ,0% ,5% Ostale institucije 2,3% Lizing 0,6% Kartice 7,9% Krediti od banaka 91,3% u milionima BAM ,0% 2,5% 0,0% MKO 8,0% Komercijalne banke 89,1% ,5% Komisioni krediti, okvirni krediti i garancije 0,8% ,0% -7,5% Krediti za opštu potrošnju Stopa rasta - stambeni krediti (desna skala) Krediti za poslovnu djelatnost Stopa rasta - krediti za opštu potrošnju (desna skala) Stambeni krediti Stopa rasta - krediti za poslovnu djelatnost (desna skala) Izvor: CRK Izvor: FBA i ABRS 19 U tri sarajevske općine zajedno realizovana kupoprodaja izražena u kvadratnim metrima stambenog prostora je veća za 17,1% u odnosu na godinu.. 20 U godini je završeno 17,8% više stambenih jedinica u odnosu na godinu, dok je površina završenih stanova viša za 22,2%. 28

2 CBBiH - Godišnji izvještaj 2016.

2 CBBiH - Godišnji izvještaj 2016. 2 CBBiH - Godišnji izvještaj 2016. CBBiH - Godišnji izvještaj 2016. 3 SADRŽAJ Uvodna riječ guvernera........................................................................ 8 Pravni status...................................................................................

More information

Izvještaj sa međunarodnog finansijskog tržišta od 27.aprila do

Izvještaj sa međunarodnog finansijskog tržišta od 27.aprila do Izvještaj sa međunarodnog finansijskog tržišta od 27.aprila 2015. do 01.05.2015. Sektor za finansijske i bankarske operacije -Odjeljenje za upravljanje međunarodnim rezervama- Nedeljni izvještaj sa međunarodnog

More information

Izvještaj sa međunarodnog finansijskog tržišta od 10.avgust do 14.avgust 2015.

Izvještaj sa međunarodnog finansijskog tržišta od 10.avgust do 14.avgust 2015. Sektor za finansijske i bankarske operacije -Odjeljenje za upravljanje međunarodnim rezervama- Nedeljni izvještaj sa međunarodnog finansijskog tržišta (10. avgust 2015. 14. avgust 2015.) Podgorica, 19.

More information

PROJEKTNI PRORAČUN 1

PROJEKTNI PRORAČUN 1 PROJEKTNI PRORAČUN 1 Programski period 2014. 2020. Kategorije troškova Pojednostavlj ene opcije troškova (flat rate, lump sum) Radni paketi Pripremni troškovi, troškovi zatvaranja projekta Stope financiranja

More information

Nedeljni izvještaj sa međunarodnog finansijskog tržišta

Nedeljni izvještaj sa međunarodnog finansijskog tržišta Sektor za finansijske i bankarske operacije -Odjeljenje za upravljanje međunarodnim rezervama- Nedeljni izvještaj sa međunarodnog finansijskog tržišta (19. decembar 2016. 23. decembar 2016.) Podgorica,

More information

Izvještaj sa međunarodnog finansijskog tržišta od 20.aprila do 24. aprila 2015.

Izvještaj sa međunarodnog finansijskog tržišta od 20.aprila do 24. aprila 2015. Izvještaj sa međunarodnog finansijskog tržišta od 20.aprila 2015. do 24. aprila 2015. Sektor za finansijske i bankarske operacije -Odjeljenje za upravljanje međunarodnim rezervama- Nedeljni izvještaj sa

More information

Izvještaj sa međunarodnog finansijskog tržišta

Izvještaj sa međunarodnog finansijskog tržišta Sektor za finansijske i bankarske operacije -Odjeljenje za upravljanje međunarodnim rezervama- Izvještaj sa međunarodnog finansijskog tržišta (17. jul 2017. 21. jul 2017.) Podgorica, 26. jul 2017. godine

More information

Izvještaj sa međunarodnog finansijskog tržišta

Izvještaj sa međunarodnog finansijskog tržišta Sektor za finansijske i bankarske operacije -Odjeljenje za upravljanje međunarodnim rezervama- Izvještaj sa međunarodnog finansijskog tržišta (01. januar 2017. 05. januar 2018.) Podgorica, 12. januar 2018.

More information

Izvještaj sa međunarodnog finansijskog tržišta od 18.marta do 22. marta 2013.

Izvještaj sa međunarodnog finansijskog tržišta od 18.marta do 22. marta 2013. Sektor za finansijske i bankarske operacije -Odjeljenje za upravljanje međunarodnim rezervama- Nedjeljni izvještaj sa međunarodnog finansijskog tržišta (18. mart 22. mart 2013.) Podgorica, 29. mart 2013.

More information

BENCHMARKING HOSTELA

BENCHMARKING HOSTELA BENCHMARKING HOSTELA IZVJEŠTAJ ZA SVIBANJ. BENCHMARKING HOSTELA 1. DEFINIRANJE UZORKA Tablica 1. Struktura uzorka 1 BROJ HOSTELA BROJ KREVETA Ukupno 1016 643 1971 Regije Istra 2 227 Kvarner 4 5 245 991

More information

Centralna banka Crne Gore Bulevar Svetog Petra Cetinjskog broj Podgorica Telefon: , Fax:

Centralna banka Crne Gore Bulevar Svetog Petra Cetinjskog broj Podgorica Telefon: , Fax: IZDAVAČ: WEB ADRESA: SAVJET CENTRALNE BANKE: GRAFIČKA PRIPREMA: LEKTURA: ŠTAMPA: TIRAŽ: Centralna banka Crne Gore Bulevar Svetog Petra Cetinjskog broj 6 81000 Podgorica Telefon: +382 20 664 997, 664 269

More information

Izvještaj sa međunarodnog finansijskog tržišta od 13. avgusta do 17. avgusta 2012.

Izvještaj sa međunarodnog finansijskog tržišta od 13. avgusta do 17. avgusta 2012. Izvještaj sa međunarodnog finansijskog tržišta od 13. avgusta do 17. avgusta 2012. Sektor za finansijske i bankarske operacije -Odjeljenje za upravljanje međunarodnim rezervama- Nedjeljni izvještaj sa

More information

Izvještaj sa međunarodnog finansijskog tržišta od 24. mart mart 2008

Izvještaj sa međunarodnog finansijskog tržišta od 24. mart mart 2008 Sektor za finansijske i bankarske operacije -Odjeljenje za upravljanje deviznim rezervama- Nedjeljni izvještaj sa međunarodnog finansijskog tržišta (24. mart 2008-28. mart 2008.) Podgorica, 02. april 2008.

More information

Nedjeljni izvještaj sa međunarodnog finansijskog tržišta

Nedjeljni izvještaj sa međunarodnog finansijskog tržišta Sektor za finansijske i bankarske operacije -Odjeljenje za upravljanje međunarodnim rezervama- Nedjeljni izvještaj sa međunarodnog finansijskog tržišta (04. mart 08. mart 2013.) Podgorica, 13. mart 2013.

More information

Izvještaj sa međunarodnog finansijskog tržišta od 01.decembra do 05.decembra 2014.

Izvještaj sa međunarodnog finansijskog tržišta od 01.decembra do 05.decembra 2014. Sektor za finansijske i bankarske operacije -Odjeljenje za upravljanje međunarodnim rezervama- Nedeljni izvještaj sa međunarodnog finansijskog tržišta (01. decembra 2014. 05. decembar 2014.) Podgorica,

More information

Izvještaj sa međunarodnog finansijskog tržišta od 22. decembra do 09. januara 2015.

Izvještaj sa međunarodnog finansijskog tržišta od 22. decembra do 09. januara 2015. Sektor za finansijske i bankarske operacije -Odjeljenje za upravljanje međunarodnim rezervama- Izvještaj sa međunarodnog finansijskog tržišta (22. decembar 2014. 09. januar 2015.) Podgorica, 16. januar

More information

Centralna banka Crne Gore Bulevar Svetog Petra Cetinjskog broj Podgorica Telefon: , Fax:

Centralna banka Crne Gore Bulevar Svetog Petra Cetinjskog broj Podgorica Telefon: , Fax: IZDAVAČ: WEB ADRESA: SAVJET CENTRALNE BANKE: GRAFIČKA PRIPREMA: LEKTURA: ŠTAMPA: TIRAŽ: Centralna banka Crne Gore Bulevar Svetog Petra Cetinjskog broj 6 81000 Podgorica Telefon: +382 20 664 997, 664 269

More information

Izvještaj sa međunarodnog finansijskog tržišta 03. decembra decembra 2007

Izvještaj sa međunarodnog finansijskog tržišta 03. decembra decembra 2007 Sektor za finansijske i bankarske operacije -Odjeljenje za upravljanje deviznim rezervama- Nedjeljni izvještaj sa međunarodnog finansijskog tržišta (03. decembar 2007-07. decembar 2007.) Podgorica, 12.

More information

Hrvatsko tržište derivativnih instrumenata pravni okvir. Mladen Miler ACI Hrvatska,Predsjednik

Hrvatsko tržište derivativnih instrumenata pravni okvir. Mladen Miler ACI Hrvatska,Predsjednik Hrvatsko tržište derivativnih instrumenata pravni okvir Mladen Miler ACI Hrvatska,Predsjednik ACI Hrvatska (www.forexcroatia.hr) je neprofitna udruga građana Republike Hrvatske koji su profesionalno uključeni

More information

Izvještaj sa međunarodnog finansijskog tržišta od 09. decembra do 13. decembra 2013.

Izvještaj sa međunarodnog finansijskog tržišta od 09. decembra do 13. decembra 2013. Sektor za finansijske i bankarske operacije -Odjeljenje za upravljanje međunarodnim rezervama- Nedjeljni izvještaj sa međunarodnog finansijskog tržišta (09. decembra 13. decembra 2013.) Podgorica, 18.

More information

GODIŠNJI IZVJEŠTAJ 2017.

GODIŠNJI IZVJEŠTAJ 2017. Godišnji izvještaj GODIŠNJI IZVJEŠTAJ 2017. Sadržaj: Lista tabela... 3 Lista grafikona... 3 Skraćenice... 5 Uvodna riječ guvernera... 7 Pravni status... 9 1. Ekonomska kretanja u 2017. godini...12 1.1

More information

SIMPLE PAST TENSE (prosto prošlo vreme) Građenje prostog prošlog vremena zavisi od toga da li je glagol koji ga gradi pravilan ili nepravilan.

SIMPLE PAST TENSE (prosto prošlo vreme) Građenje prostog prošlog vremena zavisi od toga da li je glagol koji ga gradi pravilan ili nepravilan. SIMPLE PAST TENSE (prosto prošlo vreme) Građenje prostog prošlog vremena zavisi od toga da li je glagol koji ga gradi pravilan ili nepravilan. 1) Kod pravilnih glagola, prosto prošlo vreme se gradi tako

More information

Possibility of Increasing Volume, Structure of Production and use of Domestic Wheat Seed in Agriculture of the Republic of Srpska

Possibility of Increasing Volume, Structure of Production and use of Domestic Wheat Seed in Agriculture of the Republic of Srpska Original scientific paper Originalan naučni rad UDK: 633.11:572.21/.22(497.6RS) DOI: 10.7251/AGREN1204645M Possibility of Increasing Volume, Structure of Production and use of Domestic Wheat Seed in Agriculture

More information

Nedeljni izvještaj sa međunarodnog finansijskog tržišta

Nedeljni izvještaj sa međunarodnog finansijskog tržišta Sektor za finansijske i bankarske operacije -Odjeljenje za upravljanje međunarodnim rezervama- Nedeljni izvještaj sa međunarodnog finansijskog tržišta (07. mart 2016. 11. mart 2016.) Podgorica, 16. mart

More information

Izvještaj sa međunarodnog finansijskog tržišta od 01. aprila do 05. aprila 2013.

Izvještaj sa međunarodnog finansijskog tržišta od 01. aprila do 05. aprila 2013. Sektor za finansijske i bankarske operacije -Odjeljenje za upravljanje međunarodnim rezervama- Nedjeljni izvještaj sa međunarodnog finansijskog tržišta (01. april 05. april 2013.) Podgorica, 10. april

More information

Port Community System

Port Community System Port Community System Konferencija o jedinstvenom pomorskom sučelju i digitalizaciji u pomorskom prometu 17. Siječanj 2018. godine, Zagreb Darko Plećaš Voditelj Odsjeka IS-a 1 Sadržaj Razvoj lokalnog PCS

More information

Nedeljni izvještaj sa međunarodnog finansijskog tržišta

Nedeljni izvještaj sa međunarodnog finansijskog tržišta Sektor za finansijske i bankarske operacije -Odjeljenje za upravljanje međunarodnim rezervama- Nedeljni izvještaj sa međunarodnog finansijskog tržišta (03. oktobar 2016. 07. oktobar 2016.) Podgorica, 12.

More information

Izvještaj sa međunarodnog finansijskog tržišta

Izvještaj sa međunarodnog finansijskog tržišta Sektor za finansijske i bankarske operacije -Odjeljenje za upravljanje međunarodnim rezervama- Izvještaj sa međunarodnog finansijskog tržišta (26. jun 2017. 30. jun 2017.) Podgorica, 05. jul 2017. godine

More information

Izvještaj sa međunarodnog finansijskog tržišta od 08. jula do 12. jula 2013.

Izvještaj sa međunarodnog finansijskog tržišta od 08. jula do 12. jula 2013. Sektor za finansijske i bankarske operacije -Odjeljenje za upravljanje međunarodnim rezervama- Nedjeljni izvještaj sa međunarodnog finansijskog tržišta (08. jula 12. jula 2013.) Podgorica, 17. jul 2013.

More information

Z A K O N O DOPUNI ZAKONA O AGENCIJI ZA OSIGURANJE DEPOZITA

Z A K O N O DOPUNI ZAKONA O AGENCIJI ZA OSIGURANJE DEPOZITA Z A K O N PREDLOG O DOPUNI ZAKONA O AGENCIJI ZA OSIGURANJE DEPOZITA Član 1. U Zakonu o Agenciji za osiguranje depozita ( Službeni glasnik RS, broj 1415), u članu 8. dodaje se stav 3, koji glasi: Izuzetno,

More information

Izvještaj sa međunarodnog finansijskog tržišta

Izvještaj sa međunarodnog finansijskog tržišta Sektor za finansijske i bankarske operacije -Odjeljenje za upravljanje međunarodnim rezervama- Izvještaj sa međunarodnog finansijskog tržišta (03. decembar 2018. 07. decembar 2018.) Podgorica, 12. decembar

More information

Izvještaj sa međunarodnog finansijskog tržišta

Izvještaj sa međunarodnog finansijskog tržišta Sektor za finansijske i bankarske operacije -Odjeljenje za upravljanje međunarodnim rezervama- Izvještaj sa međunarodnog finansijskog tržišta (23. oktobar 2017. 27. oktobar 2017.) Podgorica, 01. novembar

More information

CJENIK APLIKACIJE CERAMIC PRO PROIZVODA STAKLO PLASTIKA AUTO LAK KOŽA I TEKSTIL ALU FELGE SVJETLA

CJENIK APLIKACIJE CERAMIC PRO PROIZVODA STAKLO PLASTIKA AUTO LAK KOŽA I TEKSTIL ALU FELGE SVJETLA KOŽA I TEKSTIL ALU FELGE CJENIK APLIKACIJE CERAMIC PRO PROIZVODA Radovi prije aplikacije: Prije nanošenja Ceramic Pro premaza površina vozila na koju se nanosi mora bi dovedena u korektno stanje. Proces

More information

Curriculum Vitae. Radno iskustvo: Od - do Od 2010.

Curriculum Vitae. Radno iskustvo: Od - do Od 2010. Curriculum Vitae Prezime: Gardašević Ime: Ana Datum rođenja: 21.05.1980.g. Adresa: Đoka Miraševića 45, 81000 Podgorica E-mail: gardasevicana@yahoo.com Nacionalnost: crnogorska Radno iskustvo: Od - do Od

More information

Godišnja sednica Skupštine Udruženja banaka Srbije koja je održana

Godišnja sednica Skupštine Udruženja banaka Srbije koja je održana uvodnik Prof. dr Veroljub Dugalić BANKARSKI SEKTOR SRBIJE Generalni sekretar Udruženje banaka Srbije ubs@ubs-asb.com Godišnja sednica Skupštine Udruženja banaka Srbije koja je održana 25. aprila ove godine

More information

Izvještaj sa međunarodnog finansijskog tržišta od 28. februara marta 2011.

Izvještaj sa međunarodnog finansijskog tržišta od 28. februara marta 2011. Sektor za finansijske i bankarske operacije -Odjeljenje za upravljanje međunarodnim rezervama- Nedjeljni izvještaj sa međunarodnog finansijskog tržišta (28. februar 04. mart 2011.) Podgorica, 09. mart

More information

Prvi koraci u razvoju bankarskog on-line sistema u Japanu napravljeni su sredinom 60-tih godina prošlog veka i to najpre za on-line, real-time obradu

Prvi koraci u razvoju bankarskog on-line sistema u Japanu napravljeni su sredinom 60-tih godina prošlog veka i to najpre za on-line, real-time obradu JAPAN Japan, kao zemlja napredne tehnologije, elektronike i telekomunikacija, je zemlja koja je u samom svetskom vrhu po razvoju i usavršavanju bankarskog poslovanja i spada među vodećim zemljama sveta

More information

UTICAJ KREDITNIH LINIJA SVJETSKE BANKE ZA MALA I SREDNJA PREDUZEĆA U REPUBLICI SRPSKOJ NA PERFORMANSE KORISNIKA KREDITA

UTICAJ KREDITNIH LINIJA SVJETSKE BANKE ZA MALA I SREDNJA PREDUZEĆA U REPUBLICI SRPSKOJ NA PERFORMANSE KORISNIKA KREDITA DOI: 10.7251/EMC1301087P Datum prijema rada: 19. april 2013. Datum prihvatanja rada: 15. juni 2013. PREGLEDNI RAD UDK: 336.71+334.71(497.6 RS) Časopis za ekonomiju i tržišne komunikacije Godina III broj

More information

IZVJEŠTAJ SA FINANSIJSKIH TRŽIŠTA Period od

IZVJEŠTAJ SA FINANSIJSKIH TRŽIŠTA Period od 2014 SE IZVJEŠTAJ SA FINANSIJSKIH TRŽIŠTA Period od 15.12.-31.12.2014 Kratak pregled dešavanja sa finasijskih tržišta praden dešavanjima na tržištu valuta, metala i tržišta kapitala sa osnovni kamatnim

More information

Izvještaj sa međunarodnog finansijskog tržišta od 30. septembra do 04. oktobar 2013.

Izvještaj sa međunarodnog finansijskog tržišta od 30. septembra do 04. oktobar 2013. Sektor za finansijske i bankarske operacije -Odjeljenje za upravljanje međunarodnim rezervama- Nedjeljni izvještaj sa međunarodnog finansijskog tržišta (30. septembra 04. oktobra 2013.) Podgorica, 08.

More information

STRUČNA PRAKSA B-PRO TEMA 13

STRUČNA PRAKSA B-PRO TEMA 13 MAŠINSKI FAKULTET U BEOGRADU Katedra za proizvodno mašinstvo STRUČNA PRAKSA B-PRO TEMA 13 MONTAŽA I SISTEM KVALITETA MONTAŽA Kratak opis montže i ispitivanja gotovog proizvoda. Dati izgled i sadržaj tehnološkog

More information

Izvještaj sa međunarodnog finansijskog tržišta od 25. novembra do 29. novembra 2013.

Izvještaj sa međunarodnog finansijskog tržišta od 25. novembra do 29. novembra 2013. Sektor za finansijske i bankarske operacije -Odjeljenje za upravljanje međunarodnim rezervama- Nedjeljni izvještaj sa međunarodnog finansijskog tržišta (25. novembra 29. novembra 2013.) Podgorica, 04.

More information

KAMATNA POLITIKA BANAKA U FUNKCIJI PLASMANA KREDITA (SA PRIMEROM ERSTE BANKE A.D. NOVI SAD)

KAMATNA POLITIKA BANAKA U FUNKCIJI PLASMANA KREDITA (SA PRIMEROM ERSTE BANKE A.D. NOVI SAD) Pregledni rad Škola biznisa Broj 4/2012 UDC 336.781.5 336.77 Jelena Obradović * KAMATNA POLITIKA BANAKA U FUNKCIJI PLASMANA KREDITA (SA PRIMEROM ERSTE BANKE A.D. NOVI SAD) Sažetak: U ovom radu pažnja je

More information

Izvještaj sa međunarodnog finansijskog tržišta od 17. februara do 21. februara 2014.

Izvještaj sa međunarodnog finansijskog tržišta od 17. februara do 21. februara 2014. Sektor za finansijske i bankarske operacije -Odjeljenje za upravljanje međunarodnim rezervama- Nedeljni izvještaj sa međunarodnog finansijskog tržišta (17. februar 2014. 21. februar 2014.) Podgorica, 26.

More information

Izvještaj sa međunarodnog finansijskog tržišta od 17. juna do 21. juna 2013.

Izvještaj sa međunarodnog finansijskog tržišta od 17. juna do 21. juna 2013. Sektor za finansijske i bankarske operacije -Odjeljenje za upravljanje međunarodnim rezervama- Nedjeljni izvještaj sa međunarodnog finansijskog tržišta (17. juna 21. juna 2013.) Podgorica, 27. jun 2013.

More information

Biznis scenario: sekcije pk * id_sekcije * naziv. projekti pk * id_projekta * naziv ꓳ profesor fk * id_sekcije

Biznis scenario: sekcije pk * id_sekcije * naziv. projekti pk * id_projekta * naziv ꓳ profesor fk * id_sekcije Biznis scenario: U školi postoje četiri sekcije sportska, dramska, likovna i novinarska. Svaka sekcija ima nekoliko aktuelnih projekata. Likovna ima četiri projekta. Za projekte Pikaso, Rubens i Rembrant

More information

RANI BOOKING TURSKA LJETO 2017

RANI BOOKING TURSKA LJETO 2017 PUTNIČKA AGENCIJA FIBULA AIR TRAVEL AGENCY D.O.O. UL. FERHADIJA 24; 71000 SARAJEVO; BIH TEL:033/232523; 033/570700; E-MAIL: INFO@FIBULA.BA; FIBULA@BIH.NET.BA; WEB: WWW.FIBULA.BA SUDSKI REGISTAR: UF/I-1769/02,

More information

O POSLOVANJU BANKE ZA GODINU

O POSLOVANJU BANKE ZA GODINU G O D I Š N J I I Z V J E Š TA J O POSLOVANJU BANKE ZA 2015. GODINU April, 2016.godine Sadržaj: 1. UVODNA RIJEČ PREDSJEDNIKA ODBORA DIREKTORA... 3 2. MAKROEKONOMSKI OKVIR POSLOVANJA... 4 4. LIČNA KARTA

More information

INFORMACIJE SA TRŽIŠTA NOVCA I KAPITALA

INFORMACIJE SA TRŽIŠTA NOVCA I KAPITALA INFORMACIJE SA TRŽIŠTA NOVCA I KAPITALA 31.01.2013. INFORMACIJE SA TRŽIŠTA NOVCA Izvor: Forex Trenutni kurs dolara Tabela u nastavku pokazuje da je došlo do pada kursa dolara u odnosu na eur u odnosu na

More information

SWOT ANALIZA EKONOMIJE CRNE GORE

SWOT ANALIZA EKONOMIJE CRNE GORE Radna studija br. 24 SWOT ANALIZA EKONOMIJE CRNE GORE Verica Miljić, šefica Odjeljenja za analizu i istraživanja u realnom sketoru Boris Kilibarda, direktor Direkcije za platni bilans i realni sektor Nina

More information

CJENOVNIK KABLOVSKA TV DIGITALNA TV INTERNET USLUGE

CJENOVNIK KABLOVSKA TV DIGITALNA TV INTERNET USLUGE CJENOVNIK KABLOVSKA TV Za zasnivanje pretplatničkog odnosa za korištenje usluga kablovske televizije potrebno je da je tehnički izvodljivo (mogude) priključenje na mrežu Kablovskih televizija HS i HKBnet

More information

Podešavanje za eduroam ios

Podešavanje za eduroam ios Copyright by AMRES Ovo uputstvo se odnosi na Apple mobilne uređaje: ipad, iphone, ipod Touch. Konfiguracija podrazumeva podešavanja koja se vrše na računaru i podešavanja na mobilnom uređaju. Podešavanja

More information

I I I M E Đ U N A R O D N I P R E G L E D I N T E R N A T I O N A L

I I I M E Đ U N A R O D N I P R E G L E D I N T E R N A T I O N A L I I I M E Đ U N A R O D N I P R E G L E D I N T E R N A T I O N A L R E V I E W Izvori podataka Sources of data Za odjeljak o stanovništvu: Tabele su preuzete sa UN web site-a, link: ttp://unstats.un.org/unsd/demographic/products/dyb/dyb2011.htm

More information

Izvještaj sa međunarodnog finansijskog tržišta od 10. juna do 14. juna 2013.

Izvještaj sa međunarodnog finansijskog tržišta od 10. juna do 14. juna 2013. Sektor za finansijske i bankarske operacije -Odjeljenje za upravljanje međunarodnim rezervama- Nedjeljni izvještaj sa međunarodnog finansijskog tržišta (10. juna 14. juna 2013.) Podgorica, 19. jun 2013.

More information

HIZ Makro izvještaj. Rujan 2017.

HIZ Makro izvještaj. Rujan 2017. HIZ Makro izvještaj Rujan 2017. Sadržaj 1. Globalno okruženje 1.1. Pregled svjetskih kretanja 1.2. Sjedinjene Američke Države 1.3. Europska unija i europodručje 1.4. Japan 1.5. Kretanja u drugim razvijenim

More information

ANALIZA PRIMJENE KOGENERACIJE SA ORGANSKIM RANKINOVIM CIKLUSOM NA BIOMASU U BOLNICAMA

ANALIZA PRIMJENE KOGENERACIJE SA ORGANSKIM RANKINOVIM CIKLUSOM NA BIOMASU U BOLNICAMA ANALIZA PRIMJENE KOGENERACIJE SA ORGANSKIM RANKINOVIM CIKLUSOM NA BIOMASU U BOLNICAMA Nihad HARBAŠ Samra PRAŠOVIĆ Azrudin HUSIKA Sadržaj ENERGIJSKI BILANSI DIMENZIONISANJE POSTROJENJA (ORC + VRŠNI KOTLOVI)

More information

Izvještaj sa međunarodnog finansijskog tržišta

Izvještaj sa međunarodnog finansijskog tržišta Sektor za finansijske i bankarske operacije -Odjeljenje za upravljanje međunarodnim rezervama- Izvještaj sa međunarodnog finansijskog tržišta (22. januar 2017. 26. januar 2018.) Podgorica, 31. januar 2018.

More information

RER Br.10 Glavni nalazi: Sve ekonomije zapadnog Balkana nastavljaju sa rastom, uz veće zapošljavanje i smanjenje siromaštva

RER Br.10 Glavni nalazi: Sve ekonomije zapadnog Balkana nastavljaju sa rastom, uz veće zapošljavanje i smanjenje siromaštva RER Br.10 Glavni nalazi: Sve ekonomije zapadnog Balkana nastavljaju sa rastom, uz veće zapošljavanje i smanjenje siromaštva Investicije i dalje daju snažan doprinos rastu. Nakon nekoliko godina smanjenja,

More information

Izvještaj sa međunarodnog finansijskog tržišta od 21. oktobra do 25. oktobra 2013.

Izvještaj sa međunarodnog finansijskog tržišta od 21. oktobra do 25. oktobra 2013. Sektor za finansijske i bankarske operacije -Odjeljenje za upravljanje međunarodnim rezervama- Nedjeljni izvještaj sa međunarodnog finansijskog tržišta (21. oktobra 25. oktobra 2013.) Podgorica, 30. oktobar

More information

JUGOISTOČNA EVROPA Redovni ekonomski izveštaj br. 8 RAST SE OPORAVLJA, RIZICI RASTU JESEN 2015.

JUGOISTOČNA EVROPA Redovni ekonomski izveštaj br. 8 RAST SE OPORAVLJA, RIZICI RASTU JESEN 2015. JUGOISTOČNA EVROPA Redovni ekonomski izveštaj br. 8 RAST SE OPORAVLJA, RIZICI RASTU JESEN 2015. i ii Zahvalnice Ovaj Redovni ekonomski izveštaj (RER) obuhvata ekonomska kretanja, izglede i ekonomske politike

More information

DOKTORSKA DISERTACIJA

DOKTORSKA DISERTACIJA UNIVERZITET UNION U BEOGRADU BEOGRADSKA BANKARSKA AKADEMIJA Fakultet za bankarstvo, osiguranje i finansije DOKTORSKA DISERTACIJA UTICAJ PRILIVA INOSTRANOG KAPITALA NA PERFORMANSE BANKARSKOG SEKTORA U BOSNI

More information

UNIVERZITET U BEOGRADU RUDARSKO GEOLOŠKI FAKULTET DEPARTMAN ZA HIDROGEOLOGIJU ZBORNIK RADOVA. ZLATIBOR maj godine

UNIVERZITET U BEOGRADU RUDARSKO GEOLOŠKI FAKULTET DEPARTMAN ZA HIDROGEOLOGIJU ZBORNIK RADOVA. ZLATIBOR maj godine UNIVERZITETUBEOGRADU RUDARSKOGEOLOŠKIFAKULTET DEPARTMANZAHIDROGEOLOGIJU ZBORNIKRADOVA ZLATIBOR 1720.maj2012.godine XIVSRPSKISIMPOZIJUMOHIDROGEOLOGIJI ZBORNIKRADOVA IZDAVA: ZAIZDAVAA: TEHNIKIUREDNICI: TIRAŽ:

More information

AMRES eduroam update, CAT alat za kreiranje instalera za korisničke uređaje. Marko Eremija Sastanak administratora, Beograd,

AMRES eduroam update, CAT alat za kreiranje instalera za korisničke uređaje. Marko Eremija Sastanak administratora, Beograd, AMRES eduroam update, CAT alat za kreiranje instalera za korisničke uređaje Marko Eremija Sastanak administratora, Beograd, 12.12.2013. Sadržaj eduroam - uvod AMRES eduroam statistika Novine u okviru eduroam

More information

Doing Business, investicije, radna mjesta. Decembar godine

Doing Business, investicije, radna mjesta. Decembar godine Doing Business, investicije, radna mjesta Decembar 2013. godine Šta se mjeri Doing Business istraživanjem? Indikatori Doing Business-a: Fokusirani na regulativu koja je relevantna za razvojni ciklus malih

More information

INFORMACIJA O GOSPODARSKIM KRETANJIMA I PROGNOZAMA. Godina XXI Prosinac 2015.

INFORMACIJA O GOSPODARSKIM KRETANJIMA I PROGNOZAMA. Godina XXI Prosinac 2015. INFORMACIJA O GOSPODARSKIM KRETANJIMA I PROGNOZAMA 22 Godina XXI Prosinac 215. BILTEN 22 IZDAVAČ Hrvatska narodna banka Direkcija za izdavačku djelatnost Trg hrvatskih velikana 3, 12 Zagreb Telefon centrale:

More information

EKONOMSKIH TRENDOVA I POLITIKA U SRBIJI. Broj 34 jul septembar 2013

EKONOMSKIH TRENDOVA I POLITIKA U SRBIJI. Broj 34 jul septembar 2013 EKONOMSKIH TRENDOVA I POLITIKA U SRBIJI Broj 34 jul septembar 2013 Beograd, decembar 2013 6 IZDAVAČ Fondacija za razvoj ekonomske nauke (FREN) Kamenička 6, Beograd Tel/Fax: 011 3021 069 E-mail: office@fren.org.rs

More information

UTICAJ OSNOVNIH MAKROEKONOMSKIH POKAZATELJA NA LIKVIDNOST BANKARSKOG SEKTORA SRBIJE

UTICAJ OSNOVNIH MAKROEKONOMSKIH POKAZATELJA NA LIKVIDNOST BANKARSKOG SEKTORA SRBIJE Originalni naučni rad Škola biznisa Broj 2/2014 UDC 336.71(497.11) DOI 10.5937/skolbiz2-6916 UTICAJ OSNOVNIH MAKROEKONOMSKIH POKAZATELJA NA LIKVIDNOST BANKARSKOG SEKTORA SRBIJE Željko Račić, Visoka poslovna

More information

Izvještaj sa međunarodnog finansijskog tržišta

Izvještaj sa međunarodnog finansijskog tržišta Sektor za finansijske i bankarske operacije -Odjeljenje za upravljanje međunarodnim rezervama- Izvještaj sa međunarodnog finansijskog tržišta (03. septembar 2018. 07. septembar 2018.) Podgorica, 12. septembar

More information

UTICAJ GLOBALNE EKONOMSKE KRIZE NAMEĐUNARODNE FINANSIJSKE INSTITUCIJE: POTREBA NJIHOVOG REFORMISANJA

UTICAJ GLOBALNE EKONOMSKE KRIZE NAMEĐUNARODNE FINANSIJSKE INSTITUCIJE: POTREBA NJIHOVOG REFORMISANJA Pero PETROVIĆ i Željko JOVIĆ 1 UDK: 005.44:336.69 Biblid 0025-8555, 65(2013) Vol. LXV, br. 2, str. 160 184 Izvorni naučni rad Maj 2013. DOI: 10.2298/MEDJP1302160P UTICAJ GLOBALNE EKONOMSKE KRIZE NAMEĐUNARODNE

More information

STRATEGIJE IMPLEMENTACIJE PLATNOG SISTEMA

STRATEGIJE IMPLEMENTACIJE PLATNOG SISTEMA PLATNI PROMET U ZEMLJAMA NA TERITORIJI BIVŠE SFRJ PLATNI SISTEM Pouzdan i efikasan platni sistem jeste jedna od osnovnih pretpostavki efikasnog funkcionisanja celokupnog finansijskog sistema zemlje. U

More information

ANALIZA FINANSIJSKOG TRŽIŠTA U CRNOJ GORI

ANALIZA FINANSIJSKOG TRŽIŠTA U CRNOJ GORI SEKTOR ZA ISTRAŽIVANJA I STATISTIKU Radna studija br. 10 ANALIZA FINANSIJSKOG TRŽIŠTA U CRNOJ GORI Autori : Prof. Dr, Saša Popović, Doc. Dr Nikola Fabris, Mr Danijela Vukajlović-Grba, Mr Marijana Mitrović-Mijatović,

More information

GODIŠNJI MAKROEKONOMSKI IZVJEŠTAJ CENTRALNE BANKE CRNE GORE GODINA

GODIŠNJI MAKROEKONOMSKI IZVJEŠTAJ CENTRALNE BANKE CRNE GORE GODINA GODIŠNJI MAKROEKONOMSKI IZVJEŠTAJ CENTRALNE BANKE CRNE GORE 2017. GODINA Podgorica, 2018. godine IZDAVAČ WEB ADRESA Centralna banka Crne Gore Bulevar Svetog Petra Cetinjskog br. 6 81000 Podgorica telefon:

More information

Projekti Svjetske banke u Bosni i Hercegovini

Projekti Svjetske banke u Bosni i Hercegovini Projekti Svjetske banke u Bosni i Hercegovini Svjetska banka je od 1996. godine odobrila 101 projekat u Bosni i Hercegovini, u ukupnom iznosu preko 2,51 milijardi dolara. Trenutno je aktivno 14 projekata:

More information

Modelling Transport Demands in Maritime Passenger Traffic Modeliranje potražnje prijevoza u putničkom pomorskom prometu

Modelling Transport Demands in Maritime Passenger Traffic Modeliranje potražnje prijevoza u putničkom pomorskom prometu Modelling Transport Demands in Maritime Passenger Traffic Modeliranje potražnje prijevoza u putničkom pomorskom prometu Drago Pupavac Polytehnic of Rijeka Rijeka e-mail: drago.pupavac@veleri.hr Veljko

More information

REŠAVANJE PROBLEMA NENAPLATIVIH POTRAŽIVANJA KAO ESENCIJALNI FAKTOR STABILNOSTI BANKARSKOG SISTEMA

REŠAVANJE PROBLEMA NENAPLATIVIH POTRAŽIVANJA KAO ESENCIJALNI FAKTOR STABILNOSTI BANKARSKOG SISTEMA REŠAVANJE PROBLEMA NENAPLATIVIH POTRAŽIVANJA KAO ESENCIJALNI FAKTOR STABILNOSTI BANKARSKOG SISTEMA NON-PERFORMING LOANS RESOLUTION AS ESSENTIAL FACTOR OF BANKING SECTOR STABILITY Mirković Vladimir Apstrakt

More information

Pregled i predviđanje nivoa referentnih kamatnih stopa pojedinih centralnih banaka

Pregled i predviđanje nivoa referentnih kamatnih stopa pojedinih centralnih banaka Pregled dešavanja na svetskom finansijskom tržištu u periodu od 1. do 12. avgusta 2011. godine Pregled i predviđanje nivoa referentnih kamatnih stopa pojedinih centralnih banaka Valuta Referentna kamatna

More information

Volume 3 Issue

Volume 3 Issue Volume 3 Issue 2 2011 ISSN 1821-2506 Czech Republic Hungary Serbia DETUROPE THE CENTRAL EUROPEAN JOURNAL OF REGIONAL DEVELOPMENT AND TOURISM ISSN 1821-2506 Vol. 3 Issue 2 2011 TABLE OF CONTENTS EDITORIAL...

More information

Sporazum CEFTA-2006 i vanjskotrgovinska razmjena poljoprivrednih proizvoda u Bosni i Hercegovini za razdoblje od do 2009.

Sporazum CEFTA-2006 i vanjskotrgovinska razmjena poljoprivrednih proizvoda u Bosni i Hercegovini za razdoblje od do 2009. ORIGINAL PREGLEDNI SCIENTIFIC RAD Ferhat ĆEJVANOVIĆ PAPER Zoran GRGIĆ, Aleksandar MAKSIMOVIĆ, Danijela BIĆANIĆ Sporazum CEFTA-2006 i vanjskotrgovinska razmjena poljoprivrednih proizvoda u Bosni i Hercegovini

More information

1.1. Bruto domaći proizvod

1.1. Bruto domaći proizvod REALNI SEKTOR 01 Realni sektor 1.1. Bruto domaći proizvod Na osnovu preliminarnih podataka Monstat-a, rast BDP-a za 2015. godinu iznosio je 3,2%, a za prvi kvartal ove godine 1,1%. Zvanični podaci o kretanju

More information

STOPA OBAVEZNE REZERVE KAO INSTRUMENT MONETARNE POLITIKE

STOPA OBAVEZNE REZERVE KAO INSTRUMENT MONETARNE POLITIKE prilozi saradnika Mirjana Palić* Nikola Tasić* STOPA OBAVEZNE REZERVE KAO INSTRUMENT MONETARNE POLITIKE U ovom radu data je uloga obavezne rezerve u transmisionom mehanizmu kako bi se sagledala efikasnost

More information

KOMPARATIVNA ANALIZA POLITIKE FINANSIJSKE STABILNOSTI NARODNE BANKE SRBIJE I EVROPSKE CENTRALNE BANKE. Mirjana Jemović.

KOMPARATIVNA ANALIZA POLITIKE FINANSIJSKE STABILNOSTI NARODNE BANKE SRBIJE I EVROPSKE CENTRALNE BANKE. Mirjana Jemović. EKONOMSKE TEME (2015) 53 (2): 147-165 http://www.eknfak.ni.ac.rs/src/ekonomske-teme.php KOMPARATIVNA ANALIZA POLITIKE FINANSIJSKE STABILNOSTI NARODNE BANKE SRBIJE I EVROPSKE CENTRALNE BANKE Mirjana Jemović

More information

PREGLED DEŠAVANJA NA SVETSKOM FINANSIJSKOM TRŽIŠTU

PREGLED DEŠAVANJA NA SVETSKOM FINANSIJSKOM TRŽIŠTU SEKTOR ZA DEVIZNE POSLOVE ODELJENJE ZA UPRAVLJANJE DEVIZNIM REZERVAMA PREGLED DEŠAVANJA NA SVETSKOM FINANSIJSKOM TRŽIŠTU od 29. avgusta do 9. septembra 2011. godine septembar 2011. NARODNA BANKA SRBIJE

More information

ANALIZA PRIKUPLJENIH PODATAKA O KVALITETU ZRAKA NA PODRUČJU OPĆINE LUKAVAC ( ZA PERIOD OD DO GOD.)

ANALIZA PRIKUPLJENIH PODATAKA O KVALITETU ZRAKA NA PODRUČJU OPĆINE LUKAVAC ( ZA PERIOD OD DO GOD.) Bosna i Hercegovina Federacija Bosne i Hercegovine Tuzlanski kanton Ministarstvo prostornog uređenja i zaštite okolice ANALIZA PRIKUPLJENIH PODATAKA O KVALITETU ZRAKA NA PODRUČJU OPĆINE LUKAVAC ( ZA PERIOD

More information

PREGLED DEŠAVANJA NA SVETSKOM FINANSIJSKOM TRŽIŠTU

PREGLED DEŠAVANJA NA SVETSKOM FINANSIJSKOM TRŽIŠTU SEKTOR ZA DEVIZNE POSLOVE ODELJENJE ZA UPRAVLJANJE DEVIZNIM REZERVAMA PREGLED DEŠAVANJA NA SVETSKOM FINANSIJSKOM TRŽIŠTU od 12. septembra do 23. septembra 2011. godine Septembar 2011 NARODNA BANKA SRBIJE

More information

Konkurentnost bankarskog sektora Republike Srpske

Konkurentnost bankarskog sektora Republike Srpske Naučni časopis za ekonomiju - / UDK 336.7:339.76(97.6 RS).75/FIN7B Aleksandar Begović * PREGLEDNI RAD Konkurentnost bankarskog sektora Republike Srpske Rezime Banke imaju ključnu ulogu u fi nansijskoj

More information

Izvještaj sa međunarodnog finansijskog tržišta

Izvještaj sa međunarodnog finansijskog tržišta Sektor za finansijske i bankarske operacije -Odjeljenje za upravljanje međunarodnim rezervama- Izvještaj sa međunarodnog finansijskog tržišta (21. avgust 2017. 25. avgust 2017.) Podgorica, 30. avgust 2017.

More information

STATISTIKA U OBLASTI KULTURE U BOSNI I HERCEGOVINI

STATISTIKA U OBLASTI KULTURE U BOSNI I HERCEGOVINI Bosna i Hercegovina Agencija za statistiku Bosne i Hercegovine Bosnia and Herzegovina Agency for Statistics of Bosnia and Herzegovina STATISTIKA U OBLASTI KULTURE U BOSNI I HERCEGOVINI Jahorina, 05.07.2011

More information

Informacija o gospodarskim kretanjima i prognozama. srpanj 2016.

Informacija o gospodarskim kretanjima i prognozama. srpanj 2016. Informacija o gospodarskim kretanjima i prognozama srpanj 1. HNB INFORMACIJA O GOSPODARSKIM KRETANJIMA I PROGNOZAMA SRPANJ 1. 1. Sažetak Domaće se gospodarstvo u 1. nastavlja oporavljati, a očekuje se

More information

Ekonomska politika Srbije u 2017.

Ekonomska politika Srbije u 2017. NAUČNO DRUŠTVO EKONOMISTA SRBIJE sa Akademijom ekonomskih nauka i EKONOMSKI FAKULTET U BEOGRADU Ekonomska politika Srbije u 2017. Redaktori Milojko Arsić Dejan Šoškić Izdavač Ekonomski fakultet u Beogradu

More information

EKONOMSKIH TRENDOVA I POLITIKA U SRBIJI. Broj 9 april jun 2007

EKONOMSKIH TRENDOVA I POLITIKA U SRBIJI. Broj 9 april jun 2007 EKONOMSKIH TRENDOVA I POLITIKA U SRBIJI Broj 9 april jun 2007 Beograd, septembar 2007 6 IZDAVAČI Fond za razvoj ekonomske nauke Kamenička 6, Beograd Tel/Fax: 011 30 21 069 E-mail: fren@fren.org.yu http://www.fren.org.yu

More information

BROJ. godina 11 V

BROJ. godina 11 V BROJ 19 godina 11 V. 218. Financijska stabilnost broj 19, Zagreb, svibanj 218. IZDAVAČ Hrvatska narodna banka Direkcija za izdavačku djelatnost Trg hrvatskih velikana 3, 1 Zagreb Telefon centrale: 1/4564-555

More information

EKONOMSKIH TRENDOVA I POLITIKA U SRBIJI. Broj 30 jul septembar 2012

EKONOMSKIH TRENDOVA I POLITIKA U SRBIJI. Broj 30 jul septembar 2012 EKONOMSKIH TRENDOVA I POLITIKA U SRBIJI Broj 30 jul septembar 2012 Beograd, decembar 2012 6 IZDAVAČ Fondacija za razvoj ekonomske nauke (FREN) Kamenička 6, Beograd Tel/Fax: 011 3021 069 E-mail: office@fren.org.rs

More information

DEFINISANJE TURISTIČKE TRAŽNJE

DEFINISANJE TURISTIČKE TRAŽNJE DEFINISANJE TURISTIČKE TRAŽNJE Tražnja se može definisati kao spremnost kupaca da pri različitom nivou cena kupuju različite količine jedne robe na određenom tržištu i u određenom vremenu (Veselinović

More information

Ekonomski fakultet u Brčkom

Ekonomski fakultet u Brčkom IME I PREZIME: Dragan Kovačević DATUM I MJESTO ROĐENJA: AKADEMSKO ZVANJE: DATUM, MJESTO I NAZIV 18. 11. 1950. godine, Ljubače, Tuzla, BiH doktor ekonomskih znanosti INSTITUCIJE STICANJA TITULE: FAKULTET:

More information

FINANCIJSKI REZULTATI ZA PRVO TROMJESEČJE GODINE

FINANCIJSKI REZULTATI ZA PRVO TROMJESEČJE GODINE FINANCIJSKI REZULTATI ZA PRVO TROMJESEČJE 2018. GODINE Kontakt: INA-Industrija nafte, d.d. Korporativne komunikacije, Zagreb Služba za odnose s javnošću E-mail: PR@ina.hr Press centar na www.ina.hr CH95

More information

ANTI-KRIZNI PROGRAM U I STRATEGIJA ODRŽIVOG RAZVOJA (SRBIJA 2020)

ANTI-KRIZNI PROGRAM U I STRATEGIJA ODRŽIVOG RAZVOJA (SRBIJA 2020) ORIGINALNI NAUČNI RAD UDK: 338.124.4(497.11)"2008/2010" 502.131.1:338.1(497.11)"2011" ; 338.22(497.11) Datum prijema: 16. 02. 2011. Dragan Đuričin Ekonomski fakultet Univerzitet u Beogradu & Deloitte ANTI-KRIZNI

More information

BORIS VUJČIĆ - GUVERNER

BORIS VUJČIĆ - GUVERNER BORIS VUJČIĆ - GUVERNER Bank for International Settlements (BIS) Bimonthly Meetings/Redoviti dvomjesečni sastanak guvernera središnjih banaka članica Banke za međunarodne 11. - 13. 1. 2015. Basel, Švicarska

More information

WWF. Jahorina

WWF. Jahorina WWF For an introduction Jahorina 23.2.2009 What WWF is World Wide Fund for Nature (formerly World Wildlife Fund) In the US still World Wildlife Fund The World s leading independent conservation organisation

More information

IZVJEŠTAJ SA FINANSIJSKIH TRŽIŠTA Period od

IZVJEŠTAJ SA FINANSIJSKIH TRŽIŠTA Period od 2015 SE IZVJEŠTAJ SA FINANSIJSKIH TRŽIŠTA Period od 1.8.-15.8.2015 Kratak pregled dešavanja sa finansijskih tržišta praden dešavanjima na tržištu valuta, metala i tržišta kapitala sa osnovnim kamatnim

More information

BROJ. Godina 2 VI 2009.

BROJ. Godina 2 VI 2009. BROJ 3 Godina 2 VI 29. Financijska stabilnost Broj 3, Zagreb, lipanj 29. IZDAVAČ Hrvatska narodna banka Direkcija za izdavačku djelatnost Trg hrvatskih velikana 3, 12 Zagreb Telefon centrale: 1/5-555

More information