UDK ISSN Zagreb, ožujak godine

Transcription

1 GLASILO POREZNE UPRAVE REPUBLIKE HRVATSKE UDK ISSN Zagreb, ožujak godine

2 Osniva~: Ministarstvo financija Republike Hrvatske Nakladnik: Institut za javne financije Za nakladnika: dr. sc. Katarina Ott Glavna urednica: dr. sc. Mirjana Jerkovi} Urednica: Ksenija Sme{njak Ramov Ure iva~ki odbor: Marko Buljan, Nada ^avlovi} Smiljanec mr. sc. Zlatko Glava{ Ljiljana Jagati}, dr. sc. Mirjana Jerkovi} Miljenko Kr`elj, Josip Lozan~i} Snje`ana Matija{ec, dr. sc. Katarina Ott mr. sc. Zvonko Sedmak, An ela Toth Sesar mr. sc. Marijana Vurai} Kudeljan Stanko Zorica, Uredni{tvo: Institut za javne financije POREZNI VJESNIK Zagreb, Smi~iklasova 21, p. p. 320 Tel: (01) , redakcija Fax: (01) porvjeºijf.hr Internet adresa: Instituta: ^asopis izlazi periodi~no, najmanje deset brojeva tijekom godine. Godi{nja pretplata na ~aspis 731,50 kune s PDV-om Ra~unalni slog i tisak: DENONA d.o.o., Zagreb, Getaldi}eva 1 Naklada: 2850 primjeraka

3 pitanja i odgovori O POREZU NA DODANU VRIJEDNOST O Iz prilo`enih preslika dokumenata trgova~ki je obrt 3. prosinca o~ito s tvrtkom»o. L.«d.o.o. zaklju~io ugovor broj 1648/08 i broj 1649/08 o financijskom leasingu dvaju automobila Opel Astra ENJOV. U prometnim dozvolama i knji`icama vozila ZG3220DU i ZG3210DU od 30. srpnja i 10. prosinca kao vlasnik vozila upisana je podru`nica te tvrtke u P. Prema Rje{enju Gradskog ureda za gospodarstvo Z. od 10. kolovoza 2010, u obrtni registar upisano je da P. B. istupa iz zajedni~kog obrta 31. srpnja 2010, a J. B. nastavlja vo diti obrt i na nj se prenosi ukupna prava i obveze. Prema prilo`enim preslikama izjava od 5. prosinca 2011, vlasnik trgova~kog obrta J. B. namirio je tvrtki»o. L.«d. o.o. ukupne obveze s naslova navedenih ugovora o leasingu, te su tako ispunjeni zakonski uvjeti za prijenos vlasni~kog prava za predmet ugovora vozila ZG3220DU i ZG3210DU na kupca. Temeljem toga kupac mo`e od nadle`nih tijela pribaviti upis prava vlasni{tva nad osobnim automobilima. U pogledu dijela upita o obvezi pla}anja 5% posebnog poreza mo`emo re}i kako je, prema podacima u Informacijskom sustavu Porezne uprave, do istupanja, P.B. 31. srp nja bio nositelj zajedni~kog obrta i obveznik PDV-a te da je od 1. kolovoza obveznik poreza J.B. Osobni automobili nabavljeni su na financijski leasing te je isporuka obavljena sukladno Zakonu o PDV-u (NN 47/95. do 94/09). Vozila su upisana u popis dugotrajne imovine obrta i iskori{teno je pravo na odbitak pretporeza, iako je davatelj leasinga stvarni vlasnik do otplate predmeta leasinga. Kad nositelj zajedni~kog obrta kao obveznik PDV-a istupa iz obrta a nositelj postaje drugi ~lan zajedni~kog obrta, ako osobni automobil upisan u popis dugotrajne imovine ostaje u popisu dugotrajne imovine i slu`i za obavljanje djelatnosti, na~elno nema obveze obra~unavanja i pla}anja poreza dok se ne prestane obavljati poduzetni~ku djelatnost. Vozilo tada treba registrirati na novoga nositelja obrta, jer dolazi do stvarnog prijenosa vlasni{tva s jedne osobe na drugu. Tada bi stjecanje osobnog automobila podlijegalo obvezi pla}anja posebnog poreza na promet, prema Zakonu o posebnim porezima na osobne automobile i ostala motorna vozila, plovila i zrakoplove (NN 136/02. do 21/10). Poseban porez na promet po stopi 5 % na upotrebljavana 1. Kakve uvjete treba ispuniti pri pla}anju posebnog poreza na promet upotrebljavanih osobnih automobila za automobile kupljene na leasing kad ortak istupa iz zajedni~kog obrta? PITANJA I ODGOVORI 3

4 osobna i ostala motorna vozila pla}a se ako se taj promet ili stjecanje ne oporezuje PDV-om, a obveznik je kupac ili stjecatelj. No, stoga {to je ovdje obrt nastavio poslovati, a do stvarne promjene vlasni{tva je prema dostupnoj dokumentaciji do{lo samo jednom i to nakon otplate predmeta leasinga s tvrtkom»o. L.«d.o.o. na J. B., do prestanka obavljanja obrtni~ke djelatnosti ili mo`ebitna izuzimanja vozila iz imovine obrta nema obveze pla}anja PDV-a ni posebnog poreza na promet upotrebljavanih motornih vozila. Klasa: /11-01/2730 Ur. broj: /12-3 Zagreb, 4. sije~nja Treba li institut na znanstveni ~asopis u vlastitoj nakladi s tradicijom 76 godina koji prima i godi{ nju potporu Ministarstva znanosti, obrazo vanja i sporta, platiti PDV pri obra~unu pretplate ili prodaje fizi~kima ili pravnim osobama? 3. Ima li trgova~ko dru{tvo obvezu platiti PDV na dje~je pelene»l.«, odnosno mo`e li se na taj proizvod primijeniti stopu 0% kao na medicinsko sredstvo za inkontinenciju? O Sukladno ~l. 10a. st. 1. to~. f) Zakona o porezu na dodanu vrijednost (NN 47/95. do 94/09) i ~l. 60. st. 1. to~. g) Pravilnika o porezu na dodanu vrijednost (NN 149/09. i 89/11), porez na znanstvene ~asopise pla}a se prema stopi 0%. Ako se dakle taj ~asopis, prema mjerilima Ministarstva znanosti, obrazovanja i sporta, smatra znanstvenim ~asopisom, pri ispostavljanju ra~una za pretplatu ili prodaju porez se, sukladno ~l. 10a. st. 1. to~. f) Zakona, odnosno ~l. 60. st. 1. to~. g) Pravilnika o PDV-u, obra~unava prema stopi 0%. Klasa: /11-01/2774 Ur. broj: /12-2 Zagreb, 13. sije~nja O Prema ~l. 2. st. 1. to~. 1a) Zakona o PDV-u (NN 47/95. do 94/09), porez se pla}a na isporuke svih vrsta dobara i sve usluge u tuzemstvu uz naknadu {to ih poduzetnik obavi u svojoj gospodarskoj ili drugoj djelatnosti. Sukladno ~l. 10a. st. 1. to~. e) Zakona i ~l. 60. st. 1. to~. f) Pravilnika PDV-u (NN 149/09. i 89/11), prema stopi 0% pla}a se porez na ostale medicinske proizvode za nado mje- {tanje tjelesnog o{te}enja ili nedostatka iz Pravilnika o uvjetima i na~inu ostvarivanja prava na ortopedska i druga pomagala HZZO-a, osim zubnih nadomjestaka kad ih isporu- ~u ju zubni tehni~ari i stomatolozi iz ~l. 11. st. 1. to~. e) Za kona i pomagala s Popisa pomagala pod sljede}im {iframa: APRD060, AOID018, AOID026, AOID034, AOID042, AOID05Z, AOID06X, AOID106, BNBD01M, BNBD02K, CSRD041, CSPP163, CSRD050, CSRD06V, CSRD07VV, CSR- D08U, CSPU19T, CPUS019, CPUS035, CPUS043, CPUS051, CPUS060, CPUS07V, CPUS08VV, CPUS09U, CPUS115, CPUS123, CPUS140, CSUS23V, CPUS16VV, CPUS17U, CPU- S28O, CPUS32VV, DPGU01V, DPGU02VV, DPGU03U, DP- 4 POREZNI VJESNIK 3/2012.

5 GU04S, DPGU05O, DPGU07M, DPGU08K, DPGU09I, DP- GU10VV, DPGU13O, DPGU11U, DPGU12S, EPAJ01E, EPUV01V, EPUV02VV, EPUV03U, EPUV04S. U navedenome Popisu pomagala pod rednim je brojem 432 {ifra EPPL04B Pelene u spoju s ga}icama za djecu {to se prema ~l. 60. st. 1. to~. f) Pravilnika ne smatra iznimkom, pa se stoga na dje~je pelene iz upita mo`e primijeniti stopu 0%, ako sukladno namjeni i funkciji odgovaraju medicinskom pomagalu, pod rednim brojem 432, {ifra EP- PL04B iz Popisa pomagala. Napominjemo kako Porezna uprava nije nadle`na davati mi{ljenja u vezi s pitanjima o uvjetima {to ih mora ispunjavati proizvod kako bi ga se u prometu moglo smatrati medicinskim pomagalom pri inkontinenciji. Klasa: /11-01/1659 Ur. broj: /12-2 Zagreb, 13. sije~nja O Prema ~l. 2. st. 1. Zakona o PDV-u (NN 47/95. do 94/09), porez se pla}a na isporuke svih vrsta dobara (proizvodi, roba, novosagra ene gra evine, oprema i sl.) i sve usluge u tuzemstvu uz naknadu {to ih poduzetnik obavi u svojoj gospodarskoj ili drugoj djelatnosti te na uvoz dobara, pri ~emu se uvozom smatra unos, prijam i druge oblike uvoza dobara. Sukladno ~l. 7. st. 5. Zakona, pri uvozu dobara porezna obveza nastaje na dan nastanka carinskog duga. Porez obra~unava i napla}uje carinarnica koja provodi carinski postupak, zajedno s obra~unom i naplatom carinskog duga, prema propisima o obra~unu i naplati carinskog duga. U ~l. 5. st. 1. Zakona propisano je da se porez pla}a pre ma mjestu isporuke dobara ili obavljanja usluga, pri ~emu se tuzemstvo (RH) smatra jednim od mjesta isporuke dobara odnosno obavljanja usluga. Prema ~l. 5. st. 2. Zakona, mjestom se isporuke dobara smatra mjesto gdje je dobro u trenutku isporuke, ako nije otpremljeno, a ako jest, smatra se da je mjesto isporuke ono na kojemu je bilo na po~etku otpreme. Ako neko dobro postavlja isporu~itelj ili netko u njegovo ime, mjestom se isporuke smatra mjesto postavljanja. Sukladno ~l. 4. st. 3. Zakona o porezu na promet nekretnina (NN 69/97, 153/02. i 22/11), nekretnine su zemlji{ta i gra evine. Opti~ke se niti dakle, prema poreznim propisima, smatra dobrima a ne nekretninama pa tuzemno dru{tvo mora platiti PDV pri uvozu. Napominjemo kako tuzemno dru{tvo obveznik PDV-a ima pravo na odbitak pretporeza pla}ena 4. Je li tuzemno dru{tvo obvezno platiti PDV pri uvozu opti~kih niti kupljenih Makedoniji te smatra li ih se nekretninama ili ih se tretira kao uvoznu robu {to podlije`e PDV-u? PITANJA I ODGOVORI 5

6 pri uvozu, uz ispunjenje uvjeta iz ~l. 20. Zakona i ~l Pravilnika. Klasa: /11-01/205 Ur. broj: /12-2 Zagreb, 1. velja~e O POREZU NA DOHODAK 5. Treba li obveznik za obav ljanje djelatnosti sporednog zanimanja, i to s trima razli~itimi vrstama usluga, pau{alni porez pla}ati ukupno za sve tri vrste usluga ili obra~unavati tri pau{alna poreza, za svaku uslugu odvojeno? O Prema ~l. 44. st. 1. Zakona o porezu na dohodak (NN 177/04, 73/08, 80/10. i 114/11), obvezniku koji obavlja djelatnost iz ~l. 18. toga Zakona, a nije obveznik poreza prema Zakonu o PDV-u, dohodak i porez na dohodak mo`e se utvr ivati i u pau{alnoj svoti. Sukladno ~l. 2. Pravilnika o pau{alnom oporezivanju samostalnih djelatnosti (NN 143/06), obveznik je poreza na dohodak kojemu se dohodak mo`e utvr ivati u pau{alnoj svoti fizi~ka osoba koja ima primitke od obavljanja samostalne djelatnosti obrta iz ~l. 18. st. 1. to~. 1. Zakona, temeljem propisa o obrtu i samostalnoj djelatnosti poljoprivrede i {umarstva iz ~l. 18. st. 3, te ispunjava uvjet da: 1. nije obveznik poreza prema Zakonu o PDV-u, 2. samostalnu djelatnost ne obavlja u supoduzetni{tvu i 3. nema izdvojenih poslovnih jedinica ni proizvodnih pogona. Obveznici koji obavljaju samostalne djelatnosti iz ~l. 18. Zakona, od kojih dohodak utvr uju na temelju propisanih poslovnih knjiga prema ~l. 19. do 24, ne mogu istodobno po osnovi tih djelatnosti dohodak i porez na dohodak utvr ivati u pau{alnoj svoti. Ako obveznik koji obavlja djelatnost od koje dohodak i porez na dohodak utvr uje u pau{alnoj svoti, uz tu djelatnost u tijeku poreznog razdoblja po~ne obavljati i novu djelatnost od koje dohodak obvezno utvr uje na temelju propisanih poslovnih knjiga, prema ~l. 19. do 24. Zakona i od koje dohodak i porez na dohodak ne mo`e utvr ivati u pau- {al noj svoti, mora i dohodak od djelatnosti {to ga je utvr ivao u pau{alnoj svoti po~eti utvr ivati prema propisima za samostalnu djelatnost, odnosno ~l. 19. do 24, i to istodobno s po~etkom obavljanja nove djelatnosti. Porezna uprava tada }e ukinuti doneseno rje{enje o godi{njem dohotku i porezu na dohodak u pau{alnoj svoti i donijeti rje{enje o pla}anju predujma poreza sukladno ~l. 47. st. 1. Zakona. Ako obveznik koji obavlja djelatnost od koje dohodak utvr uje u pau{alnoj svoti, uz tu djelatnost u tijeku poreznog razdoblja po~ne obavljati i novu djelatnost od koje dohodak mo`e utvr ivati u pau{alnoj svoti, obavljanje nove 6 POREZNI VJESNIK 3/2012.

7 djelatnosti smatra se, sukladno Pravilniku, pro{irenjem samostalne djelatnosti od koje se utvr uje dohodak i porez na dohodak u pau{alnoj svoti, pa se ne donosi novo rje{enje o godi{njem dohotku i porezu na dohodak u pau{alnoj svoti, nego ostaje na snazi ver} doneseno rje{enje. Prema ~l. 7. toga Zakona, obveznik koji porez na dohodak od samostalne djelatnosti pla}a u pau{alnoj svoti ne vodi poslovne knjige iz ~l. 23. Zakona, osim evidencije o prometu (Obrazac KPR) sukladno Pravilniku o porezu na dohodak. Obvezan je tada u evidenciju unositi svote napla- }ene u gotovini i pla}ane negotovinski, a za svaku isporuku i obavljenu uslugu obvezan je izdati ra~un propisanog sadr`aja, sukladno Pravilniku o porezu na dohodak. Slijedom toga, u primjeru iz upita, o~evidno se obvezniku mo`e izdati samo jedno rje{enje u kojemu se utvr uje obvezu pla}anja pau{alnog poreza na dohodak, neovisno o tome koliko djelatnosti obavlja, ali je bitno da ispunjava uvjete iz ~l. 2. st. 1. Pravilnika o pau{alnom oporezivanju samostalnih djelatnosti, odnosno da, uz ostalo, ukupni primici ne prema{uju ,00 kn ({to je prag za ulazak u sustav PDV-a, propisan u pripadaju}em Zakonu), jer tada dohodak mora utvr ivati prema ~l. 19. do 24. Zakona, odnosno na na~in propisan za samostalnu djelatnost na temelju poslovnih knjiga. Klasa: /11-01/2626 Ur. broj: /12-2 Zagreb, 2. sije~nja O OPOREZU NA DOBIT O Sukladno ~l. 5. st. 1. Zakona o porezu na dobit (NN 177/04, 90/05, 57/06, 146/08. i 80/10), porezna je osnovica dobit {to je se utvr uje prema ra~unovodstvenim propisima, kao razliku prihoda i rashoda prije obra~una poreza na dobit, uve}anu ili umanjenu prema tome Zakonu. Prema ~l. 9. toga Zakona, vrijednosna uskla enja po osnovi ispravka vrijednosti potra`ivanja od kupaca za isporu~ena dobra i obavljene usluge, priznaje se kao rashod, ako je od dospije}a potra`ivanja do kraja poreznog razdoblja proteklo vi{e od 120 dana, a nisu bila napla}ena do petnaestog dana prije podno{enja porezne prijave. Svote vrijednosnih uskla enja potra`ivanja od kupaca iskazane u pro{lima poreznim razdobljima kao porezno priznat rashod ura~unava se u prihode, ako se do trenutka nastupa zastare prava na naplatu nije postupilo sukladno st. 2. toga ~lanka. Vrijednosno uskla enje potra`ivanja priznaje se ako je potra`ivanje uneseno u poslovne knjige kao prihod i ako su obavljene sve radnje za osiguranje naplate duga, 6. Je li vjerovnicima porezno priznat rashod vrijednosnog uskla enja po osnovi ispravka vrijednosti potra`ivanja od kupca, kad nitko od pozvanih vjerovnika ne uplati tro{kove ste~ajnog postupka, te se stoga nad du`nikom provede skra- }eni ste~ajni postupak, odnosno ste~ajni se postupak istodobno otvori i zaklju~i? PITANJA I ODGOVORI 7

8 pa`njom dobroga gospodarstvenika. Smatra se da su obavljene radnje iz ~l. 9. st. 2. Zakona, ako su potra`ivanja utu`ena ili se zbog njih vodi ovr{ni postupak, ako su prijavljena u ste~ajnom postupku nad du`nikom ili ako je postignuta nagodba s du`nikom koji nije fizi~ka osoba ili povezana osoba, u postupku sanacije ili ste~aja. Iznimno od odredbe u ~l. 9. st. 3. Zakona, a sukladno st. 4. toga ~lanka, priznaje se otpis zastarjelih potra`ivanja koja u svakomu poreznom razdoblju ne prema{uju 5.000,00 kn po du`niku koji nije fizi~ka osoba. Sukladno ~l. 2. st. 1. Ste~ajnog zakona (NN 44/96, 29/99, 129/00, 123/03. i 116/10), ste~ajni se postupak provodi radi skupnog namirenja vjerovnika ste~ajnog du`nika, unov ~enjem njegove imovine i podjelom prikupljenih sredstava vjerovnicima. Prema ~l. 4. st. 4. Ste~ajnog zakona, smatrat }e se da je du`nik nesposoban za pla}anje, ako ima nenamirenih obveza u banci koja za njega obavlja poslove platnog prometa u razdoblju duljem od 60 dana, a trebalo ih je, na temelju valjanih osnova za naplatu, bez daljnjeg pristanka du`nika naplatiti s bilo kojeg od njegovih ra~una. Okolnost da je du`nik u tome razdoblju imao sredstva na drugim ra~unima odakle se je moglo namiriti sve tra`bine, ne zna~i da je on sposoban za pla}anje. Prema ~l. 42. st. 1. toga Zakona, na temelju prijedloga za otvaranje ste~ajnog postupka, sudac donosi rje{enje o pokretanju postupka radi utvr ivanja uvjeta za otvaranje ste~ajnog postupka (prethodni postupak) protiv kojega nije dopu{tena `alba, ili taj prijedlog odbacuje rje{enjem. Sukladno ~l. 63. st. 1. ako se tijekom prethod nog postupka utvrdi da imovina du`nika koja bi u{la u ste ~ajnu masu nije dovoljna ni za namirenje tro{kova toga postupka ili je neznatne vrijednosti, ste~ajni sudac donijet }e odluku o otvaranju i zaklju~enju ste~ajnog postupka, kada se ne provodi ste~ajni postupak, nego se primjenjuje ~l do 202. toga Zakona. Postupak se ne}e zaklju~iti, ako se u roku {to ga rje{enjem odredi ste~ajni sudac predujmi dostatnu svotu za pokri}e tro{kova i pro{loga i otvorenoga ste~ajnog postupka. Uz primjenu ~l. 335a. Ste~ajnog zakona, na temelju zahtjeva Porezne uprave, ste~ajni sudac donosi rje{enje o pokretanju skra}ena ste~ajnog postupaka ili taj zahtjev odbacuje rje{enjem. Zahtjev iz st. 1. toga ~lanka podnosi se za svaku pravnu osobu: 1. koja nema zaposlenih, 2. za koju su ispunjeni uvjeti iz ~l. 4. st. 4. toga Zakona, 3. za koju nisu ispunjeni uvjeti za pokretanje drugog postupka radi brisanja iz sudskog registra. Osim toga, prema ~l. 335e. i 335f. Ste~ajnog zakona, nakon pribavljanja izvatka iz sudskog registra, sud }e: 1. 8 POREZNI VJESNIK 3/2012.

9 zahtijevati od ~lanova uprave, odnosno osoba ovla{tenih za zastupanje da u roku petnaest dana podnesu sudu javnobilje`ni~ki ovjerovljen prokazni popis imovine pravne osobe, uz upozorenje da se davanjem neto~nih ili nepotpunih podataka izla`u odgovornosti kao za la`an iskaz pred sudom, 2. objaviti oglas u Narodnim novinama u kojemu }e pozvati vjerovnike da najkasnije u roku ~etrdeset pet dana nakon objave poziva predlo`e otvaranje ste~ajnoga postupka. Oglas iz ~lanka 335e. toga Zakona sadr`avat }e podatke o tvrtki pravne osobe i o visini tra`bina {to ~ekaju na naplatu iz sredstava na ra~unu. Sud }e u oglasu upozoriti vjerovnike o pravnim posljedicama nepodno{enja prijedloga za otvaranje ste~ajnoga postupka iz ~l. 335h. Zakona. ^lanak 335h. Ste~ajnog zakona propisuje, ako ~lanovi uprave ili osobe ovla{tene za zastupanje pravne osobe u roku petnaest dana ne podnesu prokazni popis imovine pravne osobe ili ako iz toga popisa proizlazi da pravna osoba ima imovinu kakva ne bi bila dostatna ni za pokri}e predvidivih tro{kova ste~ajnoga postupka te ako u roku ~etrdesetpet dana nijedan vjerovnik ne predlo`i otvaranje ste~ajnoga postupka i ne predujmi sredstva za pokri}e tro{- kova toga postupka, da }e se smatrati kako je pravna osoba nesposobna za pla}anje. U okolnosti iz st. 1. toga ~lanka sud }e po slu`benoj du`nosti donijeti rje{enje o otvaranju i zaklju~enju ste~ajnog postupka. Odredbe ~l. 63. te ~l do 202. Zakona primijenit }e se na uobi~ajen na~in. Slijedom toga, skra}en ste~ajni postupak provodi se prema uvjetima iz Ste~ajnog zakona, i ne isklju~uje sudjelovanje vjerovnika. Radi provo enja skra}ena ste~ajnog postupka, naime, osim uvjeta iz ~l. 335a. Ste~ajnog zakona, mora se ispuniti i uvjet da u propisanom roku nijedan vjerovnik ne predlo`i otvaranje ste~ajnoga postupka i ne predujmi sredstva za pokri}e tro{kova toga postupka, jer ste- ~aj ni postupak ili skra}en ste~ajnim postupak, sukladno ~l. 63. i 335h, ne}e biti istovremeno otvoren i zaklju~en, ako netko od vjerovnika predujmi dostatnu svotu za pokri}e tro{kova toga postupka. Porezno priznat rashod vrijednosnog uskla enja prema osnovi ispravka vrijednosti potra`ivanja od kupaca za isporu~ena dobra i obavljene usluge priznaje se kao rashod, ako je od dospije}a potra`ivanja do kraja poreznog razdoblja proteklo vi{e od 120 dana, a nisu napla}ena do petnaestog dana prije dana podno{enja porezne prijave, me utim vri jednosna uskla enja potra`ivanja od kupaca iskazana u pro {lima poreznim razdobljima kao porezno priznati rashod ura- ~u nava se u prihode, ako se do trenutka zastare ne postupi pa`njom dobroga gospodarstvenika sukladno ~l. 9. st. 2. i 3. Zakona o porezu na dobit, odnosno ako potra`iva nja nisu PITANJA I ODGOVORI 9

10 utu`ena ili ako se zbog njih ne vodi ovr{ni postupak, ako nisu prijavljena u ste~ajnom postupku nad du` nikom ili ako nije postignuta nagodba s du`nikom, koji nije fizi~ka osoba ili povezana osoba, u postupku sanacije ili ste~aja. Kada, dakle, obveznik ne postupi pa`njom dobra gospodarstvenika prema Zakonu o porezu na dobit, odnosno ako potra`ivanja ne utu`i i ne pokrene postupak ovrhe {to je u okolnosti iz upita bilo mogu}e prije provo enja skra}ena ste~ajnog postupka, vrijednosna uskla enja po osnovi ispravka vrijednosti potra`ivanja od kupca nisu porezno priznat rashod, a ~injenica da obveznik nije prijavio potra- `ivanja u ste~ajnu masu proizlazi iz uvjeta iz ~l. 63. i 335h. Ste~ajnog zakona. Klasa: /11-01/2797 Ur. broj: /12-2 Zagreb, 9. sije~nja Kako se s poreznog motri{ta tretira transak cije redovitoga poslovnog ra~una otvorenog u inozemstvu te ako je poduzetnik dio me unarodnoga obra~unskog notional poolinga? S obzirom, naime, da od 1. sije ~nja 2011, prema propisima HNB-a, rezidenti u inozemstvu mogu bez ograni~enja otvarati ra- ~une bilo kakve vrste te obavljati slobodne transakcije, postavlja se pitanje smatra li se taj posao kreditnim ili depozitnim? O Prema upitu nizozemske tvrtke Heineken International, kao mati~nog dru{tva, u nepovezanoj poslovnoj banci u inozemstvu ugovoren je notional pooling {to obuhva}a sva ovisna i povezana dru{tva, pa i Karlova~ku pivovaru d.o.o. odnosno Heineken Adria d.o.o. (rezidentna dru{tva). Podnositelj upita isti~e kako svaki ~lan slobodno i neovisno o matici ili drugome povezanom dru{tvu raspola`e sredstvima na ra~unu, pa ni u jednom trenutku ne dolazi do prijenosa sredstava me u ~lanicama notional poolinga, ali da }e banka notiranjem stanja na svima transakcijskim ra~unima obuhva}enima notional poolingom dozna~iti prinos (kamatu) mati~nom dru{tvu, a matica }e svakome ~lanu dozna~iti dio kamatnog prihoda sukladno tr`i{nim uvjetima. Podnositelj upita napominje kako je u vezi s definiranjem opisanih transakcija od Direkcije za statistiku HNB-a primio dopis, ur. broj: 233/220/11-IJ, od 10. studenoga u kojemu se navodi da se, prema Odluci o prikuplja nju podataka za potrebe sastavljanja platne bilance, stanja inozemnog duga i stanja me unarodnih ulaganja (NN 33/11), opisane transakcije smatra depozitnima a ne kreditnim poslovima, ali uz uvjet da se na osnovi transakcijskih ra~una ne iskori{}uje odobrena prekora~enja. Sukladno ~l. 5. st. 1. Zakona o porezu na dobit (NN 177/04, 90/05, 57/06, 146/08. i 80/10), porezna je osnovica dobit {to je se utvr uje prema ra~unovodstvenim propisima kao razliku prihoda i rashoda prije obra~una poreza na dobit, uve}anu i umanjenu prema tome Zakonu. Prema ~l. 13. st. 1. i 2. istoga Zakona, ako povezane osobe u poslovnim odnosima ugovore takve cijene ili druge uvjete {to se razlikuju od cijena ili drugih uvjeta kakve bi 10 POREZNI VJESNIK 3/2012.

11 mogle ugovorili nepovezane osobe, tada se ukupnu dobit u ostvarenoj svoti, kada bi se radilo o odnosima nepovezanih osoba, ura~unava u poreznu osnovicu povezanih osoba. Povezanim se osobama iz st. 1. toga ~lanka smatra oso be u kojih jedna sudjeluje izravno ili neizravno u upravi, nadzoru ili kapitalu druge osobe, ili iste osobe sudjeluju izravno ili neizravno u upravi, nadzoru ili kapitalu dru{tva. Utvr ivanje porezno priznatih rashoda i prihoda po osnovi kamata na zajmove izme u poveznih osoba propisuje i ~l. 14. Zakona, tako {to se kamatu obra~unava najmanje do visine kamatne stope kakvu bi ostvarile nepovezane osobe u trenutku odobrenja zajma. Pri utvr ivanju rashoda od kamata na primljene zajmove u povezanih osoba, priznaje se obra~unane kamate najvi{e do visine stope kakvu bi ostvarile nepovezane osobe u trenutku odobrenja zajma. Prema ~l. 14. st. 3. Zakona, kamatnu stopu iz st. 1. i 2. toga ~lanka odre uje i objavljuje ministar financija prije po~etka poreznog razdoblja u kojem }e biti iskori{tena, vode}i ra~una da se radi o kamatnoj stopi kakvu se ostvaruje u usporedivim okolnostima ili kakvu bi ostvarile nepovezane osobe. Sukladno ~l. 37. Pravilnika o porezu na dobit (NN 95/05, 133/07, 156/08, 145/09, 123/10. i 137/11), ako ministar financija prije po~etka poreznog razdoblja u kojem se primjenjuje kamatu iz ~l. 14. st. 3. Zakona, ne odredi i ne obja vi visinu kamate, u tome se razdoblju primjenjuje eskon tnu stopu HNB-a. Sukladno ~l. 9. st. 1. Op}eg poreznog zakona (NN 147/08. i 18/11), sudionici porezno-pravnog odnosa obvezni su postupati u dobroj vjeri. Zakon, usto, u ~l. 55. propisuje da se knjigovodstvo mora voditi sukladno propisima, tako da stru~na tre}a osoba u primjerenu roku mo`e ste}i uvid u poslovanje poduzetnika te nastanak, razvoj i zavr- {etak poslovnih doga aja. Prema ~l. 30. st. 2. Odluke HNB-a, kreditnim se poslovima smatra i sve druge oblike du`ni~ko-vjerovni~kih odnosa {to ih zaklju~e rezident i nerezidenta koji od du`nika zahtijevaju pla}anje glavnice i/ili kamata vjerovniku (krediti s obilje`jima hibridnih i podre enih instrumenata, avansna pla}anja, repo-ugovori, faktoring i forfajting, izdani vrijed nosni papiri rezidenata na inozemnim tr`i{tima, financijski leasing, cash pooling, sekuritizirana imovina i drugi oblici du`ni~ko-vjerovni~kih odnosa). U vezi s opisanim transakcijama po ra~unima rezidenata u inozemstvu HNB u spomenutom dopisu od 10. studenoga navodi:»kreditnim se poslom s inozemstvom smatra isklju~ivo zbiljski fizi~ki cash pooling, a ne i obra~unski (notional) pooling namijenjen samo ostvarivanju po- PITANJA I ODGOVORI 11

12 voljnijih uvjeta dr`anja sredstava, uzimanjem u obzir svih stanja na ra~unima ~lanova poola pri izra~unu ukupnog salda i kamata na ukupan saldo, bez stvarnoga prijenosa sredstava na ra~unima. Ako se vi{kove ili manjkove prelijeva od rezidenta nerezidentnim ~lanicama grupe, transakcije treba pratiti kao potra`ivanje ili dug prema inozemstvu, odnosno kao kreditni posao s inozemstvom«. Slijedom toga, ovisno o vrsti transakcije po ra~unima rezidenata u inozemstvu utvrdit }e se i njihov porezni tretman, pa porezni obveznik rezident o njima treba posjedovati vjerodostojnu dokumentaciju, odnosno sukladno OPZ-u mo}i prikazati transakcije po ra~unima otvorenima u inozemstvu neovisno jesu li dijelom odre ene vrste poola, napose po transakcijama s povezanim osobama. Ako se, stoga, u ovome primjeru utvrdi kako nema prijenosa sredstava me u ~lanicama poola, odnosno da se sredstva ne transferira s ra~una na ra~un, da se po takvim transakcijskim ra~unima ne iskori{}uje odobrena prekora~enja te da rezident posti`e kamatu prema utvr enim uvjetima inozemne banke, ne bi bila mogu}a primjena ~l. 14. Zakona i ~l. 37. Pravilnika o porezu na dobit. Pri udru`ivanju dru{tava u neku vrstu poola razvidna je odluka matice da povezana dru{tva otvore ra~une u odre- enoj poslovnoj banci kako bi poslovna skupina u njoj mogla ostvariti odre ene pogodnosti, mada takvi uvjeti nisu uvijek najpovoljniji za svaku ~lanicu skupine, ali radi utvr- ivanja porezne obveze treba imati u uvidu transakcije po ra~unima, kako bi se utvrdilo imaju li transakcije obilje `je cash poolinga (fizi~kog) ili notional poolinga (obra~unskoga), odnosno pozajmljuju li si sredstva me usobno. Napominjemo kako je u primjeru iz upita, jednako kao u drugim okolnostima u vezi s poslovanjem povezanih osoba pri utvr ivanju cijena ili drugih ugovorenih uvjeta, treba primijeniti ~l. 13. Zakona o porezu na dobit, odnosno propisane metode, dok se pri utvr ivanju prihoda ili rashoda temeljem kamatne stope me u povezanim osobama primjenjuje ~l. 14. Zakona i ~l. 37. Pravilnika. Klasa: /11-01/2809 Ur. broj: /12-2 Zagreb, 25. sije~nja POREZNI VJESNIK 3/2012.

13 O POREZU NA PROMET NEKRETNINA O Na osnovi ~l. 27. st. 5. Zakona o porezu na dohodak (NN 177/04, 73/08, 80/10. i 114/11), dohotkom od imovine i imovinskih prava smatra se i dohodak {to ga obveznik ostvari od otu enja nekretnina i imovinskih prava. Otu e njem se smatra prodaju, zamjenu i drugi prijenos. Dohodak ~ini razlika primitka utvr ena prema tr`i{noj vrijednosti nekretnine ili imovinskog prava {to ga otu uje te nabavne vrijednosti uve}ane za rast proizvo a~kih cijena industrijskih proizvoda. Tro{kove otu enja mo`e se odbiti kao izdatke. Prema st. 6. toga ~lanka, dohodak od otu enja nekretnine ne oporezuje se ako je nekretnina slu`ila za stanovanje obvezniku ili uzdr`avanim ~lanovima njegove u`e obitelji iz ~l. 36. st. 7. toga Zakona, pa i kad je nekretnina ili imovinsko pravo otu eno tri godine poslije nabave. Prema st. 8, ako je nekretnina koju se otu uje ste~ena darovanjem i otu ena u roku tri godine nakon {to ju je darovatelj nabavio, otu itelju se utvr uje dohodak od imovine i imovinskih prava sukladno st. 5. istoga ~lanka. Pri stje canju nekretnine darovanjem, danom nabave smatra se dan nabave darovatelja, a nabavnu vrijednost ~ini tr`i{na vrijednost u trenutku nabave. Sukladno st. 9. toga ~lanka, gubitke od otu enja nekretnina i imovinskih prava mo`e se odbiti samo od dohotka od otu enja nekretnina i imovinskih prava ostvarenoga u istoj kalendarskoj godini. Prema ~l. 40. st. 9. Pravilnika o porezu na dohodak (NN 95/05, 96/06, 68/07, 146/08, 2/09, 9/09, 146/09, 123/10. i 137/11), pri utvr ivanju dohotka danom nabave nekretnine smatra se nadnevak kupoprodajnog ugovora, odnosno pri gradnji u vlastitoj re`iji dan kad je sagra ena nekretnina osposobljena za uporabu. Prema ~l. 28. Zakona, ako pri utvr ivanju dohotka iz ~l. 27. st. 1, zakupnina, najamnina, primitak od imovinskih prava te primitak od otu enja nekretnina i imovinskih prava nije prijavljen ili nije prijavljen u tr`i{noj vrijednosti, dohodak }e utvrditi Porezna uprava prema tr`i{nim cijenama u mjestu nekretne, mjestu u kojem se imovinsko pravo daje na uporabu, odnosno u mjestu gdje se imovinsko pravo otu uje ili prema naputku o osnovama i mjerilima za utvr ivanje tr`i{nih cijena {to ga donosi ministar financija. Prema ~l. 82. st. 2. OPZ-a (NN 147/08. i 18/11), porezno tijelo procijenit }e poreznu osnovicu, ako obveznik podatke za oporezivanje ne mo`e dokazati vjerodostojnom dokumentacijom. Prema ~l. 56. st. 3. toga Zakona, vjerodostojnom ispravom smatra se onu {to potpuno i istinito odra`ava nastali 8. [to se smatra nabavnom vrijedno{}u nekretnine kad je se gradi u vlastitoj re`iji te treba li ispostava Porezne uprave u mjestu te nekretnine nabavnu vrijednost utvrditi prema tr`i{noj vrijednosti nekret nine u trenutku nabave i {to se smatra trenutkom nabave novosagra ena objek ta (datum uporabne dozvole ili i datum diobe i eta`iranja)? Poreznog obveznika ta ko er zanima prema kak vim se propisima priznaje primitak i izdatak pri utvr ivanju dohot ka od imovine po osnovi otu enja nekretnine, npr. ako se otu uje samo dio nekretnine (stan), a izdaci su za gradnju cijele zgrade znatno ve}i od toga primitka? PITANJA I ODGOVORI 13

14 poslovni doga aj, odnosno iz koje se nedvosmisleno mo`e utvrditi mjesto i vrijeme sastavljanja i njezin materijalni sadr`aj, {to zna~i narav, vrijednost i vrijeme nastanka poslovne promjene. Sukladno ~l. 12. st. 4. Zakona o porezu na dohodak, primitke i izdatke utvr uje se uz primjenu na~ela blagajne. Prema ~l. 8. Pravilnika, primicima se smatra ukupna dobra (novac, stvari, usluge i prava) {to imaju nov~anu vrijednost a obveznik ih je stekao radom, obavljanjem djelatnosti, temeljem imovine i imovinskih prava, te od kapitala, osiguranja i drugih primitka propisanih Zakonom. Smatra se da su dobra, pa i primici, napla}eni kad obveznik mo`e raspolagati njima. U izdatke pripadaju svi odljevi dobara s nov- ~anom vrijedno{}u u~injeni radi ostvarivanja ili osiguranja primitaka. Smatra se da je do{lo do odljeva dobara te nastanka izdatka kad obveznik njima vi{e ne mo`e raspolagati. Primitke i izdatke od poslovnih doga aja utvr uje se tek nakon primljenih uplata odnosno obavljenih isplata (na~elo blagajne). Ako priljevi, ili odljevi nisu izra`eni novcu nego u drugim dobrima, treba ih utvr ivati kako je propisano za primitke i izdatke u novcu. O~ito je, slijedom toga, da se izdatkom pri utvr ivanju dohotka od otu enja nekretnine smatra nabavnu vrijednost uve}anu za rast proizvo a~kih cijena industrijskih proizvoda te tro{kove otu enja. I kad je nekretnina sagra ena u vlastitoj re`iji, nabavnu vrijednost ~ini stvarni izdatak, odnosno cijena gradnje prema vjerodostojnoj dokumentaciji, a ako nema isprava o nabavi, nabavnu se vrijednost utvr- uje procjenom i uskla uje s rastom proizvo a~kih cijena od trenutka nastanka izdatka do trenutka kad je ostvaren primitak po osnovi otu enja te nekretnine. Ako se prodaje samo jedan stan, odnosno jedan dio novosagra ene nekretnine, tako er se u izdatke priznaje samo razmjeran dio ukup nih tro{kova gradnje nekretnine. Kada se nekretninu gradi u vlastitoj re`iji, danom se nabave sukladno poreznim pro pisima, smatra dan kad je sagra ena nekretnina osposobljena za uporabu, te za potrebe oporezivanja nije va`an drugi podatak datum diobe, eta`iranja i sl. Napominjemo kako slu`benici Porezne uprave moraju utvr ivati poreznu obvezu bez odgode, postupaju}i sukladno zakonskim odredbama i posebnim propisima donesenima na temelju toga Zakona, pri ~emu osobitu pozornost pri razrezu porezne obveze i izdavanju rje{enja moraju usmjeriti i na rokove zastare za utvr ivanje porezne obveze i naplatu poreza. U vezi s upitom o na~inu oporezivanja dohotka od otu enja imovine, napominjemo da je Sredi{nji ured Porezne uprave od dana stupanja na snagu Zakona 14 POREZNI VJESNIK 3/2012.

15 izdao nekoliko mi{ljenja, te su slu`benici obvezni postupati sukladno tim mi{ljenjima. Klasa: /10-01/50 Ur. broj: /12-2 Zagreb, 30. sije~nja O OPOREZIVANJU DOBITAKA U NAGRADNIM IGRAMA O Sukladno ~l. 2. to~. 1. Zakona o PDV-u (NN 47/95 do 94/09), porez se pla}a se na isporuke svih vrsta dobara i sve usluge obavljene uz naknadu. Isporukom dobara uz naknadu ne smatra se besplatno davanje uzoraka u razumnim koli~inama kupcima ili budu}im kupcima i davanje darova u vrijednosti do 80,00 kn pri obavljanju gospodarske djelatnosti, uz uvjet da ih se daje povremeno i ne istim osobama, kako propisuje ~l. 3. st. 5. istoga Zakona. Prema ~l. 4. st. 5. Pravilnika o PDV-u (NN 149/09. i 89/11), isporuke temeljem nagradnih igara smatra se isporukama uz naknadu i podlije`u porezu, osim ako se radi o dobrima pojedina~ne vrijednosti do 80,00 kn bez PDV-a. Osim toga, prema ~l. 15. st. 1. do 3. Zakona o PDV-u, ra~un je svaka isprava prema kojoj obveznik ili osoba kojoj on naredi obra~unava isporu~ena dobra ili obavljene usluge, svejedno kako se tu ispravu naziva u poslovnomu prometu, te da obveznik mora ispostaviti ra~un za isporu~ena dobra ili obavljene usluge i u ra~unu posebno iskazati PDV. Nagradne igre prire uje se sukladno Zakonu o igrama na sre}u (NN 87/09) i Pravilniku o prire ivanju nagradnih igara (NN 8/10), a odredbe Zakona o PDV-u, neovisno o tome radi li se o vozilima dobivenim na nagradnim igrama {to ih se organizira temeljem Zakonu igrama na sre}u, propisuje da su nagradne igre i one {to ih, radi promid`be vlastitih proizvoda i usluga, prire uju trgova~ka dru{tva te druge pravne i fizi~ke osobe poduzetniici, pri ~emu se prire iva~ obvezuje izvu~enim dobitnicima podijeliti nagrade u robi ili uslugama, a da se od sudionika ne zahtijeva posebnu uplatu za sudjelovanje u igri. U primjerima iz upita radi se o tome da, sukladno ~l. 3. Pravilniku o registraciji i ozna~avanju vozila (NN 5/05. do 104/10), nadle`no tijelo mo`e registrirati vozilo, ako vlasnik vozila prilo`i dokaz o pla}enima poreznim obvezama. U vezi s tim postupa se na jedan od sljede}ih na~ina. 1. S obzirom da se u nagradnim igrama radi o vozilima za koja organizator nagradne igre pri nabavi za tu svrhu na~elno ima pravo na odbitak pretporeza, obvezan je dobitniku na njegovo ime izdati ra~un, sukladno ~l. 15. Zakona o PDV-u ili potvrdu iz koje je razvidno da je porez obra ~unan, 9. Kakvu vrstu porezne obveze imaju platiti dobitnici pri registraciji vozila dobivenih u nagradnim igrama i igrama na sre}u, te radi li se u te dvije vrste dobitaka o razli~itima ili jednakim obvezama? Trebaju li dobitnici pri registraciji vozila platiti porez po stopi 5% temeljem propisa o posebnim porezima, napose zato {to prire iva~i nagradnih igara i igara na sre}u ~e sto obavje{}uju dobitnike kako pri registraciji vozila nisu obveznici toga poreza? Koja su sve davanja obvezni platiti dobitnici pri registraciji vozila u igrama na sre}u Hrvatske lutrije te je li ispravno da prire iva~ na ime dobitnika izda ra~un (otpremnicu), uz izjavu da ne}e iskoristiti odbitak pretporeza, i utje~e li to, i kako, na njegovu poreznu obvezu, odnosno kako se postupa kad auto-ku}a pri prodaji vozila prire iva ~u nagradne igre izda ra~un s imenom dobitnika vozila? Naposljetku, kako se postupa kad je u pitanju provedba propisa {to, uz ostalo, odre uju da }e nadle`no tijelo regi- PITANJA I ODGOVORI 15

16 strirati vozilo ako vlasnik prilo`i dokaz o pla}eni ma poreznim obvezama, a kad je dobitnik, temeljem zakonskih odredba, oslobo en po reznih obveza, da treba zahtijevati o~itovanje poreznih tijela o takvim oslobo enjima? a slu`i kao dokaz da je prire iva~ nagradne igre obra~unao porez. Obra~unan i prijavljen porez za obra~un sko razdoblje obveznik mora platiti u rokovima propisanima za podno{enje prijave, odnosno kona~nog obra~una poreza, sukladno ~l. 19. Zakona i ~l Pravilnika o PDV-u. Ako dobitnik pri registraciji predo~i ra~un ili pripadaju}i do kument {to potvr uje da je porez obra~unan, a na njegovo ga ime ispostavlja trgova~ko dru{tvo koje organizira na gradnu igru, sukladno navedenima zakonskim odredbama, ne postoji obveza pla}anja posebnog poreza na promet 5%. U praksi je primije}eno da pri nabavi motornih vozila prire iva~i nagradnih igara postupaju razli~ito. Neki organizatori ne iskori{}uju pravo na pretporez, jer im je poznata svrha nabave vozila, pa dobitniku ne ispostavljaju ra~un, nego potvrdu o predaji nagrade i druge dokumente ra~un (otpremnicu) uz izjavu da ne}e iskoristiti odbitak pretporeza, ra~un {to ga ispostavlja auto-ku}a pri prodaji vozila prire iva~u nagradne igre u kojem je naveden i dobitnik vozila i sl. Stoga mislimo kako u opisanim primjerima, kad je vozilo dobiveno u nagradnoj igri, a nadle`no ga tijelo mo`e registrirati sukladno posebnom propisu, uz prilo`en dokaz vlasnika vozila o pla}enim poreznim obvezama, nije nu`na posebna potvrda, odnosno o~itovanje poreznog tijela o oslo bo- enju od pla}anja porezne obveze, nego ra~un ili drugi dokument {to ga organizator nagradne igre daje dobitniku, kakav dokazuje da je porez obra~unan, {to zna~i i da ga obvez nik mora platiti sukladno Zakonu o PDV-u. Dobitnik vozila tada ne pla}a poseban porez na promet po stopi 5%. 2. Prema ~l. 11a. st. 1. to~. i) Zakona o PDV-u, porez se ne pla}a na prire ivanje lutrijskih igara, igara na sre}u u casinima, igara kla enja i igara na sre}u na automatima, {to ih mogu organizirati pravne osobe koje su na to stekle pravo temeljem Zakona o igrama na sre}u i Odluke Vlade RH. Ako obveznik organizira neku od navedenih igara oslobo enih pla}anja PDV-a, u ra~unima za primljena dobra i usluge {to ih rabi za isporuke dobara i obavljene usluge oslobo ene pla}anja poreza, ne mo`e odbiti pretporez, pa isporuke prire iva~a dobitniku tada nisu oporezive, jer je rije~ o isporuci vozila oslobo enoj pla}anja PDV-a bez prava na odbitak pretporeza. Prema prije spomenutim odredbama Zakona o posebnim porezima na osobne automobile, ostala motorna vozila, plovila i zrakoplove stoga se pla}a poseban porez na promet, jer se taj promet ili stjecanje ne oporezuje PDV-om. Obveznik je posebnog poreza na promet po stopi 5% dobitnik vozila. Tu obvezu u njegovo ime mo`e namiriti prire iva~ nagrade igre sukladno Pravilima 16 POREZNI VJESNIK 3/2012.

17 nagradne igre, a o takvome postupanju dali smo Mi{ljenje, klasa: /04-01/1658, ur. broj: /04-2 od 29. studenoga Imaju}i u vidu da se registraciju motornih vozila obavlja u propisanom roku, molimo da spise proslijedite na postupanje nadle`nu Podru~nom uredu Porezne uprave prema sjedi{tu obveznika prire iva~a nagradne igre, primijetite li nepravilnosti ili nejasno}e, pa i kad je motorno vozilo registrirano, a zamijetili ste neke nejasno}e ili propuste, pa smatrate da je nu`an uvid u poslovnu dokumentaciju radi utvr ivanja ~injeni~nog stanja. U vezi s navodima u dopisu molimo da nam (pozivom na klasu i ur. broj ovog dopisa) dostavite klasu i ur. broj na{ih mi{ljenja prema kojima, kako navodite, postoji obveza pla- }anja posebnog poreza na promet pri registraciji vozila dobivenih na nagradnim igrama, temeljem Zakona o posebnim porezima na osobne automobile, ostala motorna vozila, plovila i zrakoplove, radi uvida i otklanjanja nejasno}a. Klasa: /11-01/1744 Ur. broj: /12-2 Zagreb, 24. sije~nja PITANJA I ODGOVORI 17

18 Iz sudske prakse Upravnog suda Republike Hrvatske OP]I POREZNI ZAKON ^lanak 90. Op}eg poreznog zakona (NN 127/00, 86/01. i 150/02) Prigovor zastare ocjenjuje se prema zakonu {to je va`io u vrijeme isticanja tog prigovora. IZ OBRAZLO@ENJA: Tu`itelj navodi da je prvostupanjsko tijelo, sukladno ~l Zakona o op}em upravnom postupku, vodilo skra}en postupak kakva se vodi samo iznimno, a bilo je obvezno provesti poseban ispitni postupak, sukladno ~l. 142, te utvrditi ~injeni~no stanje i pritom stranci omo gu}iti iskori{tenje i za{titu prava i pravnih interesa, i odrediti usmenu raspravu. Navodi usto kako prvostupanjsko i osporeno rje{enje ne sadr`e sve propisane dijelove prema ~l navedenoga Zakona te smatra kako je ovdje pogre{no primijenjeno materijalno pravo, jer dugovanje navodno potje~e iz 2000, i 2002, dok se Op}i porezni za kon primjenjuje od 1. sije~nja 2001, pa je do{lo do retroaktivne primjene zakona. Tu`itelj predla`e da Sud tu`bu uva`i i poni{ti osporeno rje{enje. Tu`eno tijelo, u odgovoru, ostaje pri razlozima iz obra z- lo `enja osporenog rje{enja i predla`e da Sud odbije tu`bu. Tu`ba nije osnovana. Iz podataka spisa predmeta i obrazlo`enja osporenog rje{enja proizlazi da je protiv tu`itelja pokrenut postupak ovrhe radi naplate poreznog duga, u kojem je tu`itelj istaknuo prigovor zastare, kojeg je prvostupanjsko tijelo razmotrilo te donijelo rje{enje u kojemu je prigovor tu`itelja djelomi~no prihvatilo, utvrdiv{i da je za dio poreznog duga nastu pila zastara naplate, kako je navedeno u to~ki II. izreke prvostupanjskog rje{enja, dok je zahtjev odbilo u odnosu na ostali dio naplate poreznog duga naveden u to~ki III. izreke rje{enja. Protiv prvostupanjskog rje{enja tu`itelj je podnio `albu, koju je tu`eno tijelo utemeljeno odbilo osporenim rje{enjem. Tu`eno se tijelo u ovoj stvari pravilno pozvalo na odredbe o zastari propisane u Op}em poreznom zakonu (NN 127/00, 86/01. i 150/02). Taj se Zakon, naime, primjenjuje od 1. sije~nja 2001, i cjelovito propisuje poreznu zastaru, i to u ~l. 90, 91. i 92. Budu}i, dakle, da je u vrijeme isticanja prigovora zastare (16. velja~e 2006) bio u primjeni OPZ, koji je sadr`avao odredbe o poreznoj zastari, nije bilo osnove tu`iteljev prigovor zastare razmatrati prema odredbama o zastari u Zakonu o porezu na dohodak (NN 25/95. pro~. tekst, 52/95. i 106/96), koji tada vi{e niti nije bio na sna zi. Prvostupanjsko i tu`eno tijelo pravilno su i potpuno obrazlo`ili da za naplatu poreznog duga iz to~. III. izreke prvostupanjskog rje{enja nije nastupila zastara prava na naplatu, te je za svaki dug poreza navedeno kad je zastara 18 POREZNI VJESNIK 3/2012.

19 prava na naplatu po~ela te}i, odnosno kada je i kojom slu`benom radnjom poreznog tijela tijek zastare prekinut. U vezi s prigovorom da je trebalo provesti poseban ispitni postupak u kojem bi se utvrdilo sve ~injenice i okolnosti va`ne za rje{enje stvari, treba navesti kako se u poreznim stvarima stranci mora omogu}iti izja{njavanje o ~injenicama i okolnostima va`nima za dono{enje rje{enja u postupcima u kojima se utvr uje porezne obveze, ali porezno tijelo u ovoj stvari nije provelo takav postupak, nego je provodilo ovrhu ve} dospjela poreznog duga. ^lanci 141. do 143. Zakona o op}em upravnom postupku (NN 53/91. i 103/96. Odluka Ustavnog suda RH), na koje se tu`itelj poziva, ne odnose se na postupak izvr{enja rje{enja, ve} na postupak do dono{enja rje{enja. Sud ne nalazi ni da prvostupanjsko i osporeno rje{enje, sukladno ~l st. 2. Zakona o op}em upravnom postupku, nije bilo valjano obrazlo`eno. S obzirom na to, Sud nalazi da tu`eno tijelo odbijaju}i `albu tu`itelja osporenim rje{enjem nije povrijedilo Zakon na njegovu {tetu, pa je temeljem ~l. 42. st. 2. Zakona o upravnim sporovima (NN 53/91, 9/92. i 77/92) tu`bu trebalo odbiti kao neosnovanu. Us-3505/2009, od 16. studenoga ZAKON O OBVEZNIM ODNOSIMA IZ OBRAZLO@ENJA: Tu`itelj osporava zakonitost to~. 2. izreke osporenog rje{enja, zbog pogre{no i nepotpuno utvr enog ~injeni~nog stanja i pogre{ne primjene materijalnog prava. Tvrdi da je u ovoj stvari nastupila apsolutna zastara naplate poreza na promet nekretnina u svoti ,54 kn te predla `e da se tu`bu uva`i i poni{titi osporeno rje{enje. Tu`eno tijelo, u odgovoru na tu`bu, predla`e odbijanje tu`be kao neosnovane kako je obrazlo`eno u rje{enju. Tu`ba nije osnovana. ^lanak 40. st. 1. Zakona o upravnim sporovima (NN 53/91, 9/92. i 77/92) propisuje da zakonitost osporenoga upravnog akta sud ispituje u granicama zahtjeva iz tu`be, ali pritom nije vezan razlozima tu`be. Iz spisa proizlazi da je tu`itelj kupoprodajnim ugovorom od 10. velja~e kupio od P. R. nekretnine k.~.br. 1350/13 k.o. O. i dijela k.~. 1350/14 k.o. O. za ugovorenu kupoprodajnu cijenu ,90 kn. Tu`itelj je prijavio porez na promet nekretnina 3. o`ujka te je Komisija 16. velja~e prihvatila kupoprodajnu cijenu. Prema ~l. 4. st. 1. i 2. Zakona o porezu na promet nekretnina (NN 69/97, 26/00. i 153/02), predmet je oporezivanja promet nekretnina. ^lanak 221. Zakona o obveznim odnosima (NN 35/05) Ako du`nik ispuni zastarjelu obvezu, nema pravo zahtijevati povrat poreza. SUDSKA PRAKSA UPRAVNOG SUDA REPUBLIKE HRVATSKE 19

20 Prometom nekretnina, sukladno ovome Zakonu, smatra se svako stjecanje vlasni{tva nekretnine u RH. Stjecanjem nekretnine, prema st. 1. ovoga ~lanka, smatra se kupoprodaju, zamjenu, naslje ivanje, darovanje, uno{enje i iz u- zimanje nekretnina iz trgova~kog dru{tva, stjecanje ne kretnina u postupku likvidacije ili ste~aja, stjecanje na temelju odluka suda ili drugog tijela te ostale na~ine stjecanja nekretnina od drugih osoba. Iz spisa proizlazi da je prvostupanjskim rje{enjem tu- `itelju utvr ena porezna obveza u svoti ,54 kn, pa Sud slijedom toga nalazi da spornim aktom nije povrije en za kon tu`itelju na {tetu, da je tu`eno tijelo pri dono{enju rje {enja po{tivalo zakonske odredbe te da je rje{enje doneseno uz pravilnu primjenu zakona. U pogledu prigovora zastare poreznog duga, va`no je re}i kako nastupom zastare prestaje pravo poreznog tijela zahtijevati prisilno ispunjenje obveze. No, ~ak ako je zastara i nastupila, a du`nik ispuni zastarjelu obvezu, nema pra vo zahtijevati da mu se vrati ono {to je dao, ~ak i ako nije znao da je obveza zastarjela, jer je platio dug. S obzirom, dakle, da je tu`itelj 14. sije~nja namirio porezni dug, {to proizlazi iz knjigovodstvenog izlista stanja njegova poreznog duga prilo`enoga spisu, Sud takav prigovor tu`itelja smatra neosnovanim. Zbog svega je toga tu`ba odbijena, temeljem ~l. 42. st. 2. Zakona o upravnim sporovima. Us-9577/2009, od 15. rujna ^lanak 247. Zakona o obveznim odnosima (NN 35/05) Predugovor je valjana osnova za razrez poreza na promet nekretnina, ako ima sve bitne sastojke kupoprodajnog ugovora. IZ OBRAZLO@ENJA: Tu`itelj navodi kako je osporavanim rje{enjem utvr eno da predugovor o kupoprodaji nekretnina {to su ga zaklju~ile ugovorne strane V. K. i A. [. (prodavateljice) i tu`itelj (kupac) ima sva bitna obilje`ja ugovora o prodaji te da je valjan za utvr ivanje obveze pla}anja poreza na promet nekretnina. Tu`itelj navodi da su predugovorom o kupoprodaji nekretnina stranke nedvojbeno uvjetovale sklapanje glavnoga i kona~nog kupoprodajnog ugovora odnosno dogovorile su nastupanje uvjeta za sklapanje glavnoga i kon a~nog ugovora nakon pribavljanja pravomo}nih gra e vinskih dozvola. S obzirom da taj uvjet nije nastupio, odnosno prodavateljice nisu pribavile gra evinsku dozvolu, nisu nastupili uvjeti za sklapanje kona~nog ugovora te je predugovor raskinut, pa do stjecanja vlasni{tva nije ni do {lo. U vezi s obrazlo`enjem osporavanog rje{enja u kojemu se utvr uje kako prema ~l. 14. Zakona o porezu na promet nekretnina, porezna obveza nastaje u trenutku sklapanja ugovora, odnosno na osnovi drugoga pravnog posla kojim se stje~e nekretninu, tu`itelj isti~e da su se stranke predugovora o ku- 20 POREZNI VJESNIK 3/2012.

21 poprodaji nedvosmisleno sporazumjele kako }e se posao (ugovor) zaklju~iti nakon ispunjenja uvjeta iz ~l. 2. to~. 1. Ugovora, a zato {to je to izostalo nije bio potpisan ni kona~an kupoprodajni ugovor, nije do{lo do stjecanja prava vlasni- {tva, niti je nastala porezna obveza. Pogre{no se utvr uje da je ugovor o kupoprodaji sklopljen kada se stranke suglase o cijeni kao bitnoj sastavnici ugovora. To utvr enje bi bilo to~no da stranke nisu uvjetovale sklapanje kupoprodajnog ugovora nastupom odre enih uvjeta, ~ime je ta uvjetna klauzula postala bitnim sastojkom ugovora i njezinim ne nastupom - voljom ugovornih strana niti ne do lazi do realizacije i zavr{etka pravnoga posla izme u ugo vornih strana. Stoga predla`e Sudu da prihvati tu`bu te da se prvostupanjsko rje{enje zamijeni novim o prihva}a nju tu`iteljeva zahtjeva jer nije bilo prometa ni stjecanja nekretnina. Tu`eno tijelo, u odgovoru na tu`bu, ostaje pri razlozima iz obrazlo`enja rje{enja i predla`e da se odbije tu`bu. Tu`ba nije osnovana. Iz podataka spisa predmeta proizlazi da je tu`itelj kao kupac s V. K. i A. [. 15. o`ujka sklopio predugovor o kupoprodaji nekretnina upisanih u z.k.ul. 252 k.o. O. Op}inski sud O, i to z.~. broj 1152/1 livada povr{ine 1399 m 2, z.~. broj 1152/2 livada povr{ine m 2, te z.~. broj 1152/3 {u ma u povr{ini 324 m 2 upisana u z.k. ul. 2511, z.~. broj 1153/2 pa{njak u povr{ini 1249 m 2 upisan u z.k.ul k.o. O. i da je kao cijena za tu nekretninu ugovorena svota ,00 eura (protuvrijednost u kunama prema prodajnom te~aju HNB-a na dan isplate) {to je uve}ano za dva stana stan broj 4 s korisnom povr{inom 61,30 m 2 i stan broj 5 s korisnom povr{inom 45,12 m 2, {to je ukupno 106,42 m 2 u zgradi broj 2 na prvome katu po cijeni od 3.000,00 eura/m 2. Sukladno ~l. 4. Zakona o porezu na promet nekretnina (NN 69/97, 26/00. i 153/02), predmet je oporezivanja promet nekretnina, {to je prema ovome Zakonu svako stjecanje vlasni{tva nekretnine u RH, s tim da se prema ~l. 5. prometom ne smatra stjecanje novosagra enih gra evina, {to ih se oporezuje prema Zakonu o PDV-u. Prema ~l. 14. st. 1. Zakona, obveza poreza na promet nekretnina nastaje u trenutku sklapanja ugovora odnosno drugog pravnog posla kojim se stje~e nekretninu, a prema ~l Zakona o obveznim odnosima (NN 35/05), ugovori je sklopljen kada se stranke suglase o bitnim sas toj cima ugovora, sukladno ~l st. 1. ugovora o kupoproda ji prodavatelj se obvezuje predati kupcu stvar u vlas ni{tvo, a kupac se obvezuje platiti mu cijenu. Budu}i da iz predugovora proizlazi da su se stranke spo razumjele o predmetu i cijeni, tu`eno tijelo osnovano SUDSKA PRAKSA UPRAVNOG SUDA REPUBLIKE HRVATSKE 21