politici u Hrvatskoj?

Size: px

Start display at page:

Download "politici u Hrvatskoj?"

Candace Griffin
5 years ago
Views:

1 Što porezni stručnjaci misle o poreznom sustavu i poreznoj politici u Hrvatskoj? Izv. prof. dr. Hrvoje Šimović, prof. dr. Helena Blažić i doc. dr. Ana Štambuk Što porezni stručnjaci misle o poreznom sustavu i poreznoj politici u Hrvatskoj? 1. UVOD Od svibnja i srpnja u Hrvatskoj je provedeno istraživanje Anketa o stanju i perspektivama hrvatskog poreznog sustava. Nakon pokusnog upitnika u kojemu je sudjelovalo nekoliko uglednih sveučilišnih profesora i poreznih stručnjaka, određena su pitanja revidirana i krenulo se u konačno istraživanje. Istraživanje je provedeno među pripadnicima akademske zajednice koji se u znanstveno-nastavnome zvanju izravno ili neizravno bave poreznom politikom i poreznim sustavom. Uz akademsku zajednicu, među ispitanike uvršteni su i pripadnici javnoga i privatnog sektora, poput zaposlenika Porezne uprave i drugih relevantnih ustanova na državnoj, regionalnoj i lokalnoj razini te porezni savjetnici i ostali porezni stručnjaci iz visokih poslovnih škola, savjetodavnih i nakladničkih kuća. Anketa je provedena prema uzoru na sličnu anketu početkom u SAD-u u organizaciji i među članstvom National Tax Associationa, 1 te se oslanja i uspoređuje s prije povedenim istraživanjima iz i Anketni upitnik prilagođen je hrvatskim obilježjima poreznoga i gospodarskoga sustava. Anketa se sastojala od ukupno 92 tvrdnje te na kraju nekoliko općih pitanja nužnih za demografsko i profesionalno raščlanjivanje ispitanika. Hrvatska anketa sadrži pitanja Likertovog tipa na pet razina, čime je učinjen pomak u usporedbi s referentnim istraživanjem u SAD-u u kojemu se na tvrdnje moglo odgovoriti samo s da«, ne«i neutralno«. Cilj je ovoga članka iznijeti određene osnovne rezultate istraživanja, odnosno pokazati što porezni stručnjaci u Hrvatskoj misle o poreznom sustavu te što očekuju od porezne politike u budućnosti. S obzirom da su javne financije, napose porezni sustav, čest predmet rasprava i promjena u krizno doba, u svjetlu najavljenih promjena u poreznom sastavu (tretman drugoga dohotka, diferencirane stope PDV-a itd.), smatramo prigodnim izložiti osnovne najzanimljivije rezultate istraživanja. 1 National Tax Association / Office for Tax Policy Research, 2013 Opinion Survey, 2013, online survey for NTA members 2 Slemrod, Joel (1995) Professional opinions about tax policy: 1994 and 1934.«National Tax Journal, Vol. 48, No. 1, (March, 1995), pp i Walker, Mabel L. (1935) Opinion of American Professors of Public Finance on Important Tax Questions as of January 1, 1935«In: Tax Systems of the World, edited by Tax Research Foundation. Chicago: Commerce Clearing House, Inc. 31

4 Više od 60% ispitanika smatra kako treba smanjiti udjel države u BDP-u mjeren i kroz javne prihode i rashode te da treba uvesti porez na aktivu banaka, što je malo veći postotak od onih koji zagovaraju oporezivanje financijskih transakcija trenutno zagovaranog modela u EU. Dio se tvrdnja odnosi na oporezivanje dohodaka od kapitala (prinos od investicija). Oko 60% ispitanika smatra kako se neoporezivanjem kamata potiče štednju, dok 47% smatra da se neoporezivanjem financijskih kapitalnih dobitaka potiče investicije i ekonomski rast. Takve se stavove, djelomice, može objasniti činjenicom kako su osobni dohoci uglavnom od rada (plaće, mirovine) već dovoljno porezno opterećeni, čime se određen popust«mora ostaviti dohocima od kapitala. U prilog je tome, na drugoj strani, i većinski stav (iznad 50%) kako porezni teret treba prebaciti što više s dohotka i dobiti na potrošnju. Zanimljivo je da samo 39% ispitanika misli slično kad je posrijedi prebacivanje poreznog tereta na imovinu, dok se 36% ne slaže, a 25% ne nudi mišljenje. U pogledu regionalnih poreznih poticaja (grad Vukovar, PPDS i BPP) najviše se ispitanika (41%) ne slaže da su učinkoviti, s obzirom na privlačenje investicija u ta područja, dok 29% smatra suprotno. Radi se o zanimljivu rezultatu, budući da je Vlada tijekom studenoga po hitnom postupku u proceduru uputila izmjene nekoliko zakona, među kojima Zakon o porezu na dobit i Zakon o porezu na dohodak, što će točnije urediti pitanja poreznih olakšica i dodjele pomoći iz državnog proračuna slabije razvijenima lokalnim jedinicama. Vlada planira početkom napustiti koncept PPDS-a i BPP-a (iznimka je grad Vukovar), a poticaje dodjeljivati svima lokalnim jedinicama prema indeksu razvijenosti, svrstano u pet skupina. Može se ocijeniti kako je takav potez Vlade sukladan stavu većine ispitanika jer su dosadašnji koncept poticaja smatrali neučinkovitim. 4. Neki pojedinačni stavovi o poreznoj politici S obzirom da je anketa sadržavala skupinu tvrdnja što su se odnosile na opće stavove o poreznoj politici, sadržavala je i skupine tvrdnja (stavova) za svaki pojedinačan porezni oblik u Hrvatskoj. Tablica 1 prikazuje najvažnije rezultati prema vrsti poreza. Radi jednostavnosti, navedene su po tri do četiri tvrdnje za svaki porezni oblik s velikim postotkom (ne)podrške određenoj tvrdnji ili stavu. Tablica 1. Stavovi prema pojedinim poreznim oblicima Porezni oblik Ne slažem se Neutralno Slažem se Porez na imovinu (nekretnine) Republika Hrvatska treba uvesti predloženi porez na nekretnine. Porez na nekretnine treba biti lokalni porez. Oporezivanjem treba obuhvatiti i ostale oblike imovine (npr. pokretnine, financijska imovina i sl.), tj. uvesti sintetički porez na imovinu fizičkih osoba (porez na /neto/ bogatstvo). 37,0% 8,6% 54,5% 16,2% 10,9% 72,9% 39,6% 10,2% 50,2% 34 POREZNI VJESNIK 12/2013.

5 Porez na dohodak Treba ponovno uvesti olakšice u porezu na dohodak (zdravstvene usluge, stambeno pitanje, razna osiguranja). 29,9% 10,9% 59,2% U okviru poreza na dohodak treba oporezivati dividende. 23,4% 12,9% 63,6% U okviru poreza na dohodak treba oporezivati financijske kapitalne 19,9% 11,9% 68,2% dobitke. Porez na dobit Reinvestiranu dobit treba izuzeti od oporezivanja. 10,3% 12,1% 77,7% Treba zadržati poticaje za ulaganja. 9,9% 7,4% 82,6% Treba ponovo uvesti zaštitnu kamatu. 17,7% 29,4% 52,8% Treba zadržati ubrzanu amortizaciju (porezno dopuštanje podvostručavanja 17,7% 31,2% 51,1% godišnjih amortizacijskih stopa). Porez na dodanu vrijednost Treba težiti jedinstvenoj stopi PDV-a (smanjivati odnosno čak ukidati 10,3% 12,1% 77,7% snižene stope). Određene prehrambene proizvode (kruh, mlijeko, dječja hrana, jestiva ulja i masti itd.) treba oporezivati sniženom stopom PDV-a. 9,9% 7,4% 82,6% Umjesto sniženih stopa PDV-a na pojedine prehrambene proizvode treba uvesti sniženu stopu PDV-a na kompletnu hranu (i vodu). Trošarine Hrvatska ima dovoljno trošarina/posebnih poreza. Trošarine na alkohol i duhan treba povisiti. Luksuzne proizvode treba oporezivati trošarinama/posebnim porezima. 17,7% 29,4% 52,8% 5,5% 24,0% 70,5% 13,8% 15,5% 70,7% 17,3% 13,7% 69,0% Napomena: Izvorna anketa sadržavala je pitanja Likertovog tipa na pet razina. Radi pojednostavnjenja odgovori prikazani pod slažem se«sadrže odgovore u potpunosti se slažem«i uglavnom se slažem«, dok odgovori prikazani pod ne slažem se«sadrže odgovore uglavnom se ne slažem«i u potpunosti se ne slažem«. Izvor: autori anketno istraživanje Pri oporezivanju imovine, 54,5% ispitanika podržava uvođenje predložena poreza na nekretnine, dok je 37% protiv. Sličan postotak i struktura odgovora ispitanika sugerira kako 35

6 taj porezni oblik treba proširiti za ostale oblike imovine (npr. pokretnine, financijska imovina i sl.), odnosno uvesti sintetički porez na imovinu fizičkih osoba (porez na neto-bogatstvo). Uz to, 72,9% ispitanika smatra da porez na nekretnine treba u cjelini pripasti jedinicama lokalne samouprave, što je sukladno svjetskoj praksi gdje su imovinski porezi uglavnom, ili većim dijelom, lokalni. Većina ispitanika, u prosjeku njih 59,2%, smatra da ponovno treba uvesti olakšice u poreza na dohodak za koje bi se moglo umanjiti osnovicu u godišnjoj poreznoj prijavi (tzv. dodatni osobni odbitak). U tablici su prikazani uprosječeni podaci. U izvornoj anketi najveći postotak ispitanika smatra kako treba vratiti olakšice po osnovi plaćenih zdravstvenih usluga (67,5%) i rješavanja stambenog pitanja (64,7%), dok su najmanji postotak odobravanja dobile olakšice po osnovi premija životnog osiguranja s obilježjem štednje (51,7%). Većina ispitanika smatra kako porezom na dohodak treba opteretiti dividende (63,6%) i financijske kapitalne dobitke (68,2%). S obzirom da je samo dividenda jednim dijelom oporeziva (iznad ,00 kn), ovaj stav je na neki način logičan i komplementaran jer, ako se oporezuje tekuće prinose (dividende) jednako, (slično) treba tretirati i kapitalne prinose (rast vrijednosti imovine). Rezultate, ipak, treba uzeti s oprezom i pričekati potanku analizu, jer oporezivanje dohodaka od kapitala obuhvaća, uz vlasničke vrijednosne papire, i dužničke vrijednosne papire što u ovome dijelu analize nisu obuhvaćeni. U vezi s porezom na dobit, većina ispitanika (77,7%) zastupa tvrdnju da reinvestiranu dobit treba izuzeti iz oporezivanja, što se može shvatiti kao podršku Vladi RH pri donošenju takve mjere. Zanimljivo je da većina ispitanika podržava i druge poticajne mjere u pogledu poreza na dobit. Poticaje za ulaganja tako bi zadržalo 82,6%, dok ih 52,8% smatra da ponovno treba uvesti zaštitnu kamatu«, odnosno porezno zaštititi vlastiti kapital pri investiranju. Tu se ipak radi o 30 postotnih poena manjoj podršci, pa je se, uvjetno rečeno, mora uzeti sa zadrškom, osobito ako podsjetimo da je uvođenje poticaja ulaganjima slijedilo početkom nakon ukidanja zaštitne kamate odnosno uvođenja posve novoga koncepta oporezivanja dobiti. Sličnu podršku za zadržavanje ubrzane amortizacije dalo je 51,1% ispitanika. To je sukladno prethodnim odgovorima jer se u biti radi o vrsti poreznog poticaja. U PDV-a se većina ispitanika ne slaže (56,3%) s tvrdnjom kako treba težiti jednostopnom sustavu, odnosno postupno ukidati snižene stope PDV-a. Sukladna je tome i sljedeća tvrdnja, prema kojoj velika većina ispitanika (81,2%) podržava činjenicu da se određene prehrambene proizvode (kruh, mlijeko, dječja hrana, jestiva ulja i masti itd.) oporezuje sniženom stopom PDV-a. Znatno, pak, manji postotak, premda čini većinu ispitanika (52,7%), smatra kako umjesto sniženih stopa PDV-a na neke prehrambene proizvode treba uvesti sniženu stopu PDV-a na ukupnu hranu (i vodu). Posljednja se skupina tvrdnja odnosi na posebne poreze i/ili trošarine, gdje većina ispitanika (70,5%) smatra kako Hrvatska ima dovoljan broj trošarina. Sličan broj ispitanika (70,7%) smatra kako trošarine na duhan i alkohol treba povisiti. Takav se stav može opravdati fiskalnima, ali i zdravstvenim i socijalnim razlozima. Najvažnije je istaknuti kako ispitanici smatraju da postoji kapacitet povećanja trošarina unutar postojećih oblika, a ne u uvođenju novih oblika. Većina ispitanika (69%) uz to smatra kako luksuzne proizvode treba oporezivati trošarinama. Podsjećamo da je Vlada RH od 1. siječnja ukinula tadašnji poseban porez na luksuzne proizvode, kada se prema stopi 30% oporezivalo nakit, satove, odjeću i obuću od krzna i reptila, pirotehničke proizvode za vatromet, oružje te bjelokost, kornjačevinu, koralje itd. I u ovom slučaju postoji kapacitet za povećanje trošarina, uz redefiniranje što bi se u nas smatralo luksuznim proizvodima. 5. Što dalje? Prikazane rezultate treba uzeti s izvjesnim oprezom, jer je moguće da će dublja statistička raščlamba, osobito kontrolnih pitanja, omogućiti drukčija tumačenja, napose ako se podatke 36 POREZNI VJESNIK 12/2013.

7 analizira prema pojedinima profesionalnim i demografskim skupinama. Nakon potanke statističke obrade i dodatne analize, planira se utvrditi i potporu javnosti za pojedine odabrane/ /diskutabilne stavove. S obzirom da se radi o opsežnu i složenom istraživanju, objavu se podrobnih rezultata istraživanja može očekivati tijekom Samo istraživanje zamišljeno je, u prvome redu, tako da će se analizirati stavove stručnjaka nakon 20 godina porezne reforme pokrenute uvođenjem Zakona o porezu na dohodak i Zakona o porezu na dobit. Planira se, u vezi s tim, rezultate istraživanja predstaviti na međunarodnoj znanstvenoj konferenciju Porezne reforme: iskustva i izgledi«(tax Reforms: Experiences and Perspectives) 20. lipnja u Zagrebu, u povodu obilježavanja 20. obljetnice porezne reforme u Hrvatskoj. 3 Treba spomenuti kako se planira proširenje istraživanja i na područje susjednih zemalja, prije svega Slovenije i BiH, što će omogućiti temeljitu međunarodnu usporednu analizu. Želimo naposljetku zahvaliti svima koji su sudjelovali u istraživanju i odvojili svoje dragocjeno vrijeme za odgovore na anketna pitanja. 3 Vidjeti 37

Metode. Ex post pristup. Implicitne porezne stope u EU. Efektivni porezni tretman poduzeća u Hrvatskoj

Metode. Ex post pristup. Implicitne porezne stope u EU. Efektivni porezni tretman poduzeća u Hrvatskoj .. Metode Dvije skupine metoda za izračunavanje efektivnog poreznog opterećenja: metode koje polaze od ex post pristupa (engl. backward-looking approach), te metode koje polaze od ex ante pristupa (engl.