EFEKTIVNO POREZNO OPTEREĆENJE TRGOVAČKIH DRUŠTAVA U REPUBLICI HRVATSKOJ

Transcription

1 EKONOMSKI INSTITUT, ZAGREB EFEKTIVNO POREZNO OPTEREĆENJE TRGOVAČKIH DRUŠTAVA U REPUBLICI HRVATSKOJ Studija Voditelj projekta: dr.sc. Sandra Švaljek Autori: dr.sc. Alexander Klemm, MMF mr.sc. Nenad Kukić, IHS-Revizor d.o.o. dr.sc. Danijel Nestić, Ekonomski institut, Zagreb mr.sc. Sunčana Slijepčević, Ekonomski institut, Zagreb dr.sc. Sandra Švaljek, Ekonomski institut, Zagreb U Zagrebu, svibanj 2006.

2 Sadržaj Sažetak 1 Summary 5 Uvod 8 1. Mjerenje poreznog opterećenja poduzeća Mjere koje polaze od ex post pristupa Mjere koje polaze od ex ante pristupa Ocjena poreznog opterećenja trgovačkih društava u Hrvatskoj primjenom ex 20 post pristupa 2.1. Oporezivanje poduzeća u Hrvatskoj u razdoblju Zakonska stopa poreza na dobit od do Značaj poreza na dobit za financiranje opće države Agregatne mjere poreznog opterećenja poduzeća u Hrvatskoj Pregled bitnih karakteristika oporezivanja dobiti društava u Republici Hrvatskoj i godine Izračun efektivnog poreznog opterećenja Izračun u sustavu tradicionalnog oporezivanja dobiti Alternativni izračun efektivnog poreznog opterećenja Ocjena efektivnog poreznog opterećenja trgovačkih društava u Republici 56 Hrvatskoj 5.1. Kretanje efektivnog poreznog opterećenja trgovačkih društava u Republici 57 Hrvatskoj 5.2. Međunarodna usporedba efektivnog poreznog opterećenja 63 Bibliografija 68 Popis tablica, slika, prikaza i okvira 70 Ovo istraživanje financijski je potpomoglo Ministarstvo financija Republike Hrvatske. 1

3 Sažetak Cilj i metode istraživanja Cilj ovog istraživanja bio je primijeniti različite kvantitativne metode kako bi se ocijenilo porezno opterećenje trgovačkih društava u Hrvatskoj u razdoblju od sredine 90.-tih godina prošlog stoljeća pa do danas, te usporediti sadašnje porezno opterećenje s onim u zemljama u okruženju. U studiji je izložena teorijska pozadina, te su provedene dvije skupine metoda kvantitativne analize poreznog opterećenja metode koje polaze od ex post pristupa i temelje se na podacima o prikupljenim poreznim prihodima, i metode koje polaze od ex ante pristupa i temelje se na važećim poreznim propisima. Budući da metode koje polaze od ex ante pristupa i koje govore o tome kakvo bi bilo porezno opterećenje nekog hipotetskog ulaganja kada bi nastavili vrijediti postojeći porezni propisi, omogućuju provedbu međunarodnih usporedbi, u radu je naglasak stavljen na objašnjenje i primjenu tih metoda i rezultate dobivene njihovom primjenom. Zaključci ocjene poreznog opterećenja primjenom ex post pristupa Analiza provedena metodama koje polaze od ex post pristupa razmatra visinu i kretanje zakonske stope poreza na dobit, visinu i kretanje udjela prihoda od poreza na dobit u ukupnim prihodima opće države te visinu i kretanje udjela prihoda od poreza na dobit u BDP-u. Zaključci te analize su sljedeći: Zakonska stopa poreza na dobit u razdoblju od do godine je niža nego u razdoblju od do godine. U odnosu na skupinu sadašnjih članica EU, Hrvatska je npr godine imala zakonsku stopu poreza na dobit višu od prosjeka tih zemalja. Stopa poreza na dobit tada je bila viša od prosječne stope u novim članicama EU, a nešto niža nego prosječna stopa u starim članicama EU. Za razliku od toga, godine zakonska stopa poreza na dobit u Hrvatskoj bila je niža od prosjeka za zemlje EU, kako stare, tako i nove. Udio poreza na dobit u ukupnim poreznim prihodima opće države u sustavu zaštitne kamate bio je usporediv s onim u godinama nakon porezne reforme iz godine. Za godinu taj omjer je iznosio 5,4 posto, a za 2004., zadnju godinu za koju postoje službeni podaci, 5,1 posto. U Hrvatskoj je tijekom čitava razdoblja od do godine značaj poreza na dobit za financiranje proračuna opće države bio niži nego u zemljama EU, u 2

4 prosjeku. Razlika u odnosu na prosjek zemalja EU neznatno se smanjila u posljednjih nekoliko godina u odnosu na stare članice EU, ali se u odnosu na nove članice povećala. Na osnovi udjela prihoda od poreza na dobit u BDP-u može se zaključiti da je porezno opterećenje mjereno ovim pokazateljem bilo značajno više prije nego nakon porezne reforme iz godine. Godine prema ovom pokazatelju dosegnut je vrhunac poreznog opterećenja. Mjereno udjelom poreza na dobit u BDP-u, porezno je opterećenje u Hrvatskoj u čitavom razdoblju od do bilo niže nego od prosjeka sadašnjih 25 članica EU. Razlika u odnosu na prosjek EU u godini bila je gotovo jednaka kao i godine. Te je, godine vrijednost udjela poreza na dobit u BDP-u u Hrvatskoj bila gotovo identična vrijednosti toga pokazatelja u starim članicama EU, a nakon toga se ponovno povećala. Istodobno, smanjena je razlika u visini ovog pokazatelja u odnosu na nove članice EU. Zaključci ocjene poreznog opterećenja primjenom ex ante pristupa Primjena metoda koje polaze od ex ante pristupa dovela je do zaključaka koji proizlazi iz uvida u visinu i kretanje efektivnog graničnog i efektivnog prosječnog poreznog opterećenja za investicije u zgradu i opremu, koje se financiraju iz zadržane dobiti i zaduživanjem. Za ocjenu efektivnog poreznog opterećenja primijenjen je izračun koji se temelji na modelu Devereuxa i Griffith (2003), i primjenjuje se na sustave koji oporezuju dobit na tradicionalan način. Taj izračun je modificiran kako bi omogućio izračun efektivnog poreznog opterećenja kako u sustavu zaštitne kamate, tako i u sadašnjem sustavu oporezivanja dobiti u Hrvatskoj. Modificirani izračun primijenjen je za ocjenu kretanja efektivnog poreznog opterećenja u Hrvatskoj u vremenu, dok je za usporedbu sadašnjeg efektivnog poreznog opterećenja u Hrvatskoj s opterećenjem u odabranim zemljama radi usporedivosti primijenjen nemodificirani izračun. Zaključci su sljedeći: U razdoblju od do porezno je opterećenje u prosjeku bilo više nego u razdoblju nakon toga. U efektivno granično porezno opterećenje bilo je manje nego u razdoblju od do 1998., ali nešto više nego i godine. Efektivno prosječno porezno opterećenje također je u razdoblju do bilo više nego potom. Godine efektivno je prosječno porezno opterećenje nakon izmjena u poreznom sustavu ostalo vrlo nisko, što je bila posljedica istodobnog ukidanja jednokratnog otpisa i oporezivanja dividendi kod fizičkih osoba. U čitavom razdoblju efektivno granično i efektivno prosječno porezno opterećenje investicija u opremu bilo je niže od opterećenja investicija u zgrade. 3

5 Iako bi se moglo očekivati drugačije, prije sustav nije bio neutralan u odnosu na način financiranja, te je porezni sustav poticao financiranje investicija zaduživanjem. U prosjeku, relativna prednost financiranja zaduživanjem u odnosu na financiranje zadržanom dobiti povećala se u razdoblju od naovamo, nakon što je ukinut institut zaštitne kamate. I prema mjeri efektivnog graničnog i efektivnog prosječnog poreznog opterećenja, Hrvatska se nalazi daleko ispod prosjeka bilo izabranih zemalja članica Europske unije bilo drugih razvijenih zemalja. S poreznog stajališta, tretman svih promatranih vrsta ulaganja u Hrvatskoj je ili najpovoljniji ili među najboljim tretmanima u usporedbi 19 promatranih zemalja s Hrvatskom. Može se zaključiti da je Hrvatska, sudeći prema visini efektivnog poreznog opterećenja, vrlo povoljna lokacija za investiranje. Implikacije za vođenje ekonomske politike Ovo istraživanje ima dvije bitne implikacije za vođenje ekonomske politike. Prije svega, nameće se zaključak da bi bilo uputno da nadležna tijela državne uprave bolje komuniciraju značajke oporezivanja dobiti u Hrvatskoj prema potencijalnim inozemnim investitorima, budući da visina efektivnog poreznog opterećenja može poslužiti kao element politike privlačenja izravnih stranih ulaganja. Nadalje, ocjena je pokazala da sustav oporezivanja dobiti danas daje veliku prednost financiranju investicija zaduživanjem, u odnosu na ostale načine financiranja (financiranje iz zadržane dobiti i financiranje novom vlasničkom glavnicom). U situaciji naglog porasta zaduživanja i još uvijek relativno nerazvijenog tržišta kapitala, kakva postoji u Hrvatskoj danas, takvo djelovanje poreznog sustava nije prikladno. Stoga se kao jedna od implikacije ovog istraživanja za vođenje ekonomske politike nameće preispitivanje mogućnosti za izmjenu sustava oporezivanja dobiti, kako bi se umanjila privlačnost financiranja investicija zaduživanjem. 4

6 Summary Research objective and methodology The objective of this research study was to implement different quantitative methods in order to evaluate the tax burden of companies in Croatia, in the period between the mid 90-ies and today, and to compare the today's tax burden in Croatia and the countries in the neighborhood. In the study, we presented the theoretical background, and then implemented two methodologies for the quantitative analysis of the tax burden one methodology applies backward-looking approach, and is based on the actual data on collected tax revenues, and the other applies forward-looking approach and is based on the tax legislation. The methodologies which use forward-looking approach give the information on the tax burden of hypothetical investment assuming that the provisions of current tax laws would persist in the future. Since those methodologies could be employed for the international comparisons, in the study we have devoted special attention to elaborating and implementing those methods, and presenting the results of the assessment obtained by using them. Assessment of the tax burden based on the backward-looking approach: conclusions The analysis conducted based on the methods which apply the backward-looking approach considers the level and development of the statutory rate of the corporate income tax, the level and development of the share of the revenues from corporate income tax in total general government tax revenues and the level and development of the share of the revenues from corporate income tax in GDP. The conclusions are the following: Statutory rate of corporate income tax in 2001 to 2005 period is lower than the rate in the period before In comparison with the current EU members, the level of statutory corporate tax rate in Croatia in 1998 was higher than the average statutory level of corporate tax rate in those countries. The statutory corporate tax was in 1998 higher than the average statutory corporate tax in new member states, and slightly lower than the average rate in the old member states. In contrast to that, in 2005 the Croatian statutory corporate tax rate was lower than in the EU countries, both old and new. In the period when the ACE (allowance for corporate equity) system was applied, the share of corporate tax revenues in total general government tax revenues 5

7 was similar to the one after the 2000 tax reform. In 1998 this share amounted 5.4 percent, and in 2004, which is the most recent year for which the official data is available, it amounted 5.1 percent. In the period between 1995 and 2003, the importance of the corporate income tax for the general government budget was lower than in the EU member countries, on average. The difference between the share of corporate income tax revenues in total general government tax revenues in Croatia and the EU countries (on average) diminished to some extent after 2000 if compared to the old member countries, but nut compared to the new member countries. Based on the share of corporate tax revenues in GDP, one may conclude that the tax burden of companies, measured by that measure was considerably higher before than after the 2000 tax revenues. According to this indicator, the peak of the tax burden was recorded in Tax burden of companies, measured by the share of corporate tax revenues in GDP was in the whole period between 1995 and 2003 lower than in the current 25 EU member states, on average. The difference between this indicator for Croatia and the average for EU was almost the same in 2005 as in In 1998 the value of this share for Croatia was close to the one for the old member states on average. After that this difference increased, and in the same time, the difference between value of this indicator for Croatia and the new member states decreased. Assessment of the tax burden based on the forward-looking approach: conclusions The implementation of the methods applying based on the forward-looking approach also enabled us to reach some conclusions. Those conclusions resulted from the insight into the level and development of the effective marginal and effective average tax burden for the investment in buildings and plant and machinery, which are financed by the retained earnings and debt. In order to assess the effective tax burden, we used the calculations based on the model developed by Devereux and Griffith (2003), which can be applied in the case of traditional profit taxation. We have than modified this calculation in order to allow for the case of the ACE taxation. The modified calculation has the ability to be implemented also for the calculation of effective tax burden after the abolition of the ACE. The modified calculation is applied for the assessment of the development of the effective tax burden in Croatia in time, whereas we applied the standard calculation for the comparison of the present-day effective tax burden in Croatia and the selected countries. The conclusion are as follows: On the bases of the effective marginal tax rates in the period from 1995 to 2005 one can conclude that the tax burden was on average higher in the period from

8 to 2001 than after that. In 2005 EMTR was lower than in the period , but also somewhat higher than in 1999 and The effective average tax burden was also higher before 2001 than after that. After the changes in the tax system introduced in 2005, the effective average tax burden remained low in spite of the abolition of the possibility of expensing due to the simultaneous elimination of dividend taxation. During the whole period, both the effective marginal and effective average tax burden was lower for the investments in plant and machinery than for the investment in buildings. Although this was not expected, the tax system was not neutral regarding tax treatment of different sources of financing in the ACE system i.e. the tax system discriminated in favor of debt financing. After the ACE has been abolished in 2001, the advantage of the debt financing over the financing through retained earnings increased on average. Both according to the effective marginal and effective average tax rates, the level of tax burden in Croatia is well below the level in the selected developed countries. The tax treatment of the types of investment considered in this research study in Croatia is either the most favorable or close to being the most favorable among the group of 20 countries (19 developed countries and Croatia). One may conclude that, judging only by the level of the effective tax burden, Croatia seem to be an advantageous location for investment. Policy implications This research study has two important policy implications. First, it seems that the government authorities should better communicate the characteristics of the taxation of companies in Croatia to the potential foreign investors. The level of the effective tax burden can serve as an important element of the foreign direct investment policy. Second, the assessment of the effective tax burden in Croatia today has shown that the tax system gives an advantage to the debt financing over the other methods of financing (financing through the retained earnings or equity financing). In the situation of the rapid credit growth and still underdeveloped capital market this feature of the tax system is not the most appropriate. Therefore, one of the policy implications of this research study is that the one should take into consideration the possibility of a tax reform aimed at lowering the attractiveness of investments based on debt financing. 7

9 Uvod Ovo istraživanje potaknuto je saznanjem da se vrlo često, kao jedna od prepreka razvoju poduzetništva u Hrvatskoj, ističe visoko porezno opterećenje (vidjeti npr. Svjetski gospodarski forum, 2005). Sudeći samo po visini stope poreza na dobit, kao i prema ostalim karakteristikama oporezivanja dobiti u Hrvatskoj, čini se da su takve ocjene netočne, te da, barem u dijelu oporezivanja dobiti, Hrvatska pruža velike pogodnosti novim ulaganjima. Istraživanje efektivnog poreznog opterećenja koje je predstavljeno u ovoj studiji način je da se pokaže koliko je visoko efektivno porezno opterećenje trgovačkih društava visoko te kako se kretala visina efektivnog poreznog opterećenja u posljednjih desetak godina. Nadalje, budući da Hrvatska svoj razvoj temelji i na privlačenju izravnih stranih ulaganja, važno je znati je li, iz perspektive stranih ulagača, Hrvatska u poreznom smislu lokacija koja pruža povoljne uvjete investiranju. Iako je poznato da porezni sustav nipošto nije jedina, a vjerojatno niti najvažnija determinanta privlačnosti neke lokacije, ipak se može smatrati da je on jedan od čimbenika koji su važni za odabir lokacije izravnih stranih ulaganja. Stoga se ovim radom željelo usporediti efektivno porezno opterećenje u Hrvatskoj s efektivnim poreznim opterećenjem poduzeća u nekim drugim zemljama. Konačno, u Hrvatskoj je, kao zemlji u procesu pregovora za ulazak u Europsku uniju, važno provesti različita istraživanja primjenom standardnih istraživačkih postupaka kakvima se koristi Europska unija. Europska je unija već duže vrijeme, a osobito od ulaska novih članica u sastav Unije, zainteresirana za visinu poreznog opterećenja poduzeća. Pitanje koje je sa stajališta Unije osobito relevantno jest postoje li razlike u poreznom opterećenju u području zajedničkog, jedinstvenog tržišta, postoji li međusobna konkurencija među poreznim vlastima u pogledu efektivne visine poreznog opterećenja, te dovodi li ta konkurencija do bespoštednog spuštanja poreznog opterećenja (tzv. race to the bottom). Stoga je već početkom 90.-tih uspostavljena metodologija izračuna efektivnog poreznog operećenja koja u zemljama Europske unije služi za ocjenu visine poreznog opterećenja i konkurencije poreznih sustava u području oporezivanja dobiti trgovačkih društava, a sličnom je metodom provedena i opsežna analiza efektivnog poreznog opterećenja u godini (Europska komisija, 2001). Gotovo identična metoda primijenjena je u ovom radu, te se ovdje prikazani rezultati mogu usporediti s onima za zemlje Europske unije. Osim uvoda, ova studija sadrži pet dijelova. U prvom se dijelu prikazuju mogući načini mjerenja poreznog opterećenja trgovačkih društava. Mjere poreznog opterećenja podijeljene su u dvije skupine one koje polaze od ex post i one koje se temelje na ex ante pristupu. Navedeni su prednosti i nedostaci svake skupine mjera. U drugom dijelu rada provedena je 8

10 ocjena poreznog opterećenja poduzeća u Hrvatskoj primjenom ex post pristupa te su izračunati različiti omjeri poreznih prihoda u posljednjih desetak godina i razmotreno kretanje visine zakonske porezne stope poreza na dobit u tom razdoblju. Zatim je provedena usporedba dobivenih vrijednosti za Hrvatsku, s onima u zemljama Europske unije. Budući da je u nastavku rada bio cilj ocijeniti porezno opterećenje i primjenom ex ante pristupa, odnosno primijeniti mjere koje se temelje na poreznim propisima, u trećem je dijelu dan pregled bitnih karakteristika oporezivanja dobiti u dvije godine za koje je ocijenjeno da dobro reprezentiraju sustav poreza na dobit prije reforme i nakon toga. Kao takve godine izabrane su i U četvrtom dijelu izložene su teorijske osnove izračuna efektivnog poreznog opterećenja, koje će se kasnije primijeniti i na Hrvatsku. Osim standardnog izračuna kakav se primjenjuje u većini zemalja, prikazan je i alternativni izračun koji će omogućiti da se ocjena efektivnog poreznog opterećenja provede u čitavom desetogodišnjem razdoblju, dakle i u sustavu zaštitne kamate. Konačno, u petom dijelu, prikazani su rezultati ocjene efektivnog poreznog opterećenja trgovačkih drušava u Hrvatskoj u razdoblju od do godine. Na kraju tog dijela dana je usporedba efektivnog poreznog opterećenja u godini, za Hrvatsku i 19 odabranih zemalja. 1 Iako se pregled koncentrira samo na dvije godine, i 2005., u njemu su jasno naznačene i sve bitne izmjene poreznih propisa u razdoblju od do 2000., odnosno od do godine. 9

11 1. Mjerenje poreznog opterećenja poduzeća Porezno se opterećenje poduzeća može mjeriti na različite načine, a najjednostavnije ga je mjeriti pomoću zakonske porezne stope. Ta mjera ne zahtjeva nikakav izračun, osim zbrajanja najviše stope poreza na dobit i stopa ostalih poreza na poduzeća ako oni eventualno postoje, te je stoga vrlo popularna u širokoj javnosti i unutar poslovne zajednice. No, zakonska je porezna stopa neprecizna mjera poreznog opterećenja jer ništa ne govori o tome kako je definirana porezna osnovica, a što može bitno utjecati na visinu poreznog opterećenja. Ipak, treba naglasiti da zakonska porezna stopa može ponuditi određenu informaciju o visini poreznog opterećenja jer su neka istraživanja pokazala visok stupanj korelacije između zakonskih i efektivnih stopa poreza na dobit poduzeća 2. Mjere koje pri izračunu poreznog optrećenja, osim zakonske porezne stope, uzimaju u obzir i elemente koji utječu na obračun porezne osnovice, mogu se podijeliti u dvije skupine. To su: 1. mjere koje polaze od ex post pristupa (eng. backward-looking approach) ove mjere ocjenjuju porezno opterećenje na osnovi stvarno plaćenih poreza u nekom prošlom razdoblju, stavljajući u omjer stvarno plaćene poreze i dobit, tj. poreznu osnovicu, te 2. mjere koje polaze od ex ante pristupa (eng. forward-looking approach) ovim se mjerama nastoji ocijeniti buduće porezno opterećenje, uz primjenu sadašnjih poreznih propisa Mjere koje polaze od ex post pristupa Mjere koje polaze od ex post pristupa nazivaju se i mjerama koje se temelje na poreznim prihodima, a mogu se izračunati pomoću: podataka trgovačkih društava iz individualnih financijskih izvještaja ili konsolidiranih poreznih prijava ili agregatnih ekonomskih podataka iz nacionalnih računa u brojniku mogu biti ukupno plaćeni porezi na dobit trgovačkih društava, a u nazivniku različite mjere implicitne porezne osnovice kao npr. bruto domaći proizvod, agregatna domaća dobit ili operativni višak društava. Prednosti, odnosno nedostaci ovih mjera prikazani su u Prikazu 1. 2 Vidjeti o tome kod Europske komisije (2001). 3 Detaljni opisi mogu se pronaći npr. kod Devereuxa, Griffitha i Klemma (2002), Europske komisije (2001), Jacobsa i Spengela (1999) i dr. 10

12 Prikaz 1. Prednosti i nedostaci mjera koje polaze od ex post pristupa Mjere koje polaze od ex post pristupa: izračun pomoću podataka trgovačkih društava PREDNOSTI pokazuju stvarno, a ne procijenjeno porezno opterećenje trgovačkih društava omogućavaju ocjenu poreznog optrećenja prema veličini poduzeća, sektoru ili djelatnosti NEDOSTACI nisu prikladne za međunarodne usporedbe jer ne uvažavaju oporezivanje kod dioničara nisu pogodne za ocjenu poreznog opterećenja ako poduzeća ostvaruju dohodak i iz inozemnih izvora tada dolazi do neusklađenosti brojnika i nazivnika mjere ovisne su o fazi poslovnog ciklusa, te mogu značajno fluktuirati nisu dobar pokazatelj utjecaja porezne politike na investicijske odluke jer one same mogu biti rezultat djelovanja porezne politike ne mogu se koristiti za ocjene učinaka budućih poreznih reformi na porezno opterećenje poduzeća Mjere koje polaze od ex post pristupa: izračun pomoću agregatnih ekonomskih podataka PREDNOSTI jednostavno ih je izračunati za različite zemlje, godine i vrste poreza NEDOSTACI nisu prikladne za međunarodne usporedbe zbog različitog obuhvata i metoda na kojima se temelji izračun veličina u nazivniku (npr. ako se radi o agregatnoj domaćoj dobiti) ako je u nazivniku bruto operativni višak, brojnik i nazivnik nisu usklađeni (u brojniku je samo porez na dobit, a u nazivniku i dobit, i kamate, i renta, i rojaliteti) nisu adekvatne mjere stimulativnosti poreznog sustava za nove investicije mogu podcijeniti porezno opterećenje jer su u brojniku porezi umanjeni za prenesene gubitke, a u nazivniku dobit ostvarena u određenoj godini, bez umanjenja za prenesene gubitke mogu precijeniti porezno opterećenje jer u brojniku sadrže ukupne prikupljene poreze, umjesto samo poreze prikupljene primjenom načela zemlje izvora ovisne su o fazi poslovnog ciklusa, te mogu značajno fluktuirati Iz Prikaza 1 može se primijetiti da su nedostaci mjera koje se temelje na ex post pristupu daleko brojniji od njihovih prednosti. Osim navedenih nedostataka, može im se zamjeriti i nemogućnost da pokažu porezno opterećenje investicija poduzetih na različitim lokacijama, kao i to što odražavaju i čitavu povijest poreznog sustava u ranijim razdobljima (npr. dopuštene amortizacijske stope iz ranijih razdoblja, odredbe o prijenosu gubitka iz ranijih razdoblja i sl.). Stoga se prednost, osobito kod međunarodnih usporedbi poreznog opterećenja, daje mjerama zasnovanim na ex ante pristupu. 11

13 1.2. Mjere koje polaze od ex ante pristupa Za razliku od mjera koje polaze od ex post pristupa i koje se temelje na poreznim prihodima, mjere koje polaze od ex ante pristupa temelje se na poreznim propisima. To znači da one uvažavaju postojeće porezne propise, i na osnovi njih izračunavaju hipotetičko porezno opterećenje. Kao i kod mjera koje polaze od ex post pristupa, mogu se identificirati njihove prednosti, odnosno nedostaci. Oni su prikazani u Prikazu 2. Prikaz 2. Prednosti i nedostaci mjera koje polaze od ex ante pristupa Mjere koje polaze od ex ante pristupa PREDNOSTI mogu se temeljiti na jedinstvenoj metodologiji, pa omogućavaju međunarodnu usporedivost rezultata usmjerene su prema budućnosti, te dopuštaju da se izolira učinak poreznog sustava na novu investiciju iskazuju se u jednom broju, a ipak odražavaju sve bitne karakteristike poreznog sustava rezultati se mogu jednostavno interpretirati rezultati mogu poslužiti za mjerenje ne-neutralnosti kod oporezivanja poduzeća dobivene ocjene omogućavaju identifikaciju elemenata poreznog sustava koji najznačajnije utječu na porezno opterećenje NEDOSTACI polaze od pretpostavke da investitori očekuju da će postojeći porezni zakoni ostati zauvijek nepromijenjeni Tri osnovne mjere poreznog opterećenja koje se temelje na ex ante pristupu su: trošak kapitala, efektivna granična porezna stopa i efektivna prosječna porezna stopa. Trošak kapitala i efektivna granična porezna stopa su mjere koje se temelje na neoklasičnoj teoriji investicija, odnosno na modelu Kinga i Fullertona iz godine, u kojem oporezivanje kapitala utječe na odluke o investiranju i lokaciji. Efektivna prosječna porezna stopa može se izračunati na dva načina pristupom hipotetičke buduće investicije, i pristupom hipotetičkog (idealnog) poduzeća. U ovoj će se studiji primijeniti prvi pristup, koji proizlazi iz neoklasične teorije investicija te se temelji na modelu Kinga i Fullertona koji su modificirali Devereux i Griffith (1999) 4. Osnovna ideja na kojoj počiva izračunavanje poreznog opterećenja koje se temelji na neoklasičnoj teoriji investicija je da oporezivanje stvara porezni «klin» između stope 4 Opširna obrazloženja teorijske podloge ovih mjera mogu se pronaći npr. kod Lammersena i Schwagera (2005), Devereuxa i Griffith (2003 i 1999), Lemmersena (2002), Europske komisije (2001), Jacobsa i Spengela (1999), Spengela i Eckerlea (1999) i dr. 12

14 povrata na ulaganje i alternativne, unaprijed zadane stope povrata. Kao takva stopa povrata obično se uzima stopa povrata na štednju, tj. tržišna kamatna stopa. Mjere i pristupe koji se primjenjuju kod ex ante mjerenja poreznog opterećenja može se prikazati grafički (vidjeti Prikaz 3). Prikaz 3. Mjere i pristupi kod ex ante mjerenja poreznog opterećenja Mjera Pristup Pristupi utemeljeni na neoklasičnoj teoriji investicija Trošak kapitala Efektivno granično porezno opterećenje Pristup Kinga i Fullertona Ex ante mjerenje poreznog opterećenja Pristup Devereuxa i Griffith Efektivno prosječno porezno opterećenje Pristup idealnog poduzeća Prema: Lammersen (2002.) Trošak kapitala i efektivna granična porezna stopa Prilikom izračunavanja troška kapitala i efektivne granične porezne stope polazi se od nove, odnosno granične investicije. Granična investicija je ona investicija čija je očekivana stopa povrata dovoljna da ulagači takvu investiciju ocijene isplativom. To je, prema tome, investicija koja ostvaruje minimalnu stopu povrata. Trošak kapitala je stopa povrata prije oporezivanja, koja je potrebna kako bi se ostvarila minimalna stopa povrata nakon oporezivanja. Efektivna granična porezna stopa je postotna razlika između troška kapitala i minimalne stope povrata nakon oporezivanja. U skladu s neoklasičnom teorijom investicija, smatra se da će se ostvariti samo oni investicijski projekti koji ostvaruju barem njihov trošak kapitala. Što oporezivanje više povećava trošak kapitala iznad realne tržišne kamatne stope, to se manje investicija ostvaruje. Stoga opća razina troška kapitala pokazuje teorijski utjecaj oporezivanja na razinu investicijske aktivnosti. 13

15 Ako se kod izračunavanja uzimaju u obzir samo porezi na poduzeća, tada efektivna granična porezna stopa (dalje: EMTR, od eng. effective marginal tax rate) donosi istu informaciju kao i trošak kapitala. Za sve pozitivne vrijednosti troška kapitala vrijedi da što je veći trošak kapitala, veća je i EMTR 5. Porezno opterećenje češće se, međutim, izražava pomoću efektivne granične porezne stope, jer je mjeru poreznog opterećenja u obliku stope lakše uspoređivati s ostalim vrstama poreznih stopa (efektivnom prosječnom poreznom stopom ili zakonskom poreznom stopom). Trošak kapitala može se simbolički izraziti kao: ~ r p = (1 τ ), gdje je ~ p trošak kapitala, r realna stopa povrata nakon oporezivanja (koja je jednaka realnoj tržišnoj kamatnoj stopi), a τ zakonska porezna stopa. EMTR se može izraziti kao: ~ p r EMTR = ~ p. Izračun troška kapitala i efektivne granične porezne stope je složeniji ako postoje elementi poreznog sustava koji umanjuju poreznu osnovicu (npr. amortizacijski odbici). U tom je slučaju, u uvjetima bez inflacije, trošak kapitala ~ (1 A) ( r + δ ) p = (1 τ ), gdje je A neto sadašnja vrijednost amortizacijskih odbitaka uz primjenu maksimalne zakonom dopuštene stope amortizacije, a δ stopa stvarne ekonomske amortizacije. Može se zapaziti da, ako neto sadašnja vrijednost amortizacijskih odbitaka pada, ili ako stopa poreza na dobit raste, trošak kapitala i efektivna granična porezna stopa rastu. Vidljivo je, također, da je EMTR na imovinu koja podliježe amortizaciji manja od stope poreza na dobit τ, ako su amortizacijski odbici povoljni, odnosno ako je zakonom dopuštena stopa amortizacije veća od stope stvarne ekonomske amortizacije. Ako je pak dobit oporezovana drugim porezima, tada EMTR može biti i veća od stope poreza na dobit. Visina efektivne granične porezne stope razlikuje se za različite investicije, u ovisnosti od oblika imovine u koje se ulaže, način financiranja, lokacije i dr. Ako se želi izračunati agregatna mjera efektivnog graničnog poreznog opterećenja, potrebno je izračunati ponderirani prosjek efektivnih graničnih poreznih stopa za pojedine vrste investicija, a 5 Za vrijednosti troška kapitala manje od nule, efektivna granična porezna stopa poprima vrijednosti veće od 100 posto. 14

16 kao pondere primijeniti udjele različitih vrsta imovine u graničnim investicijama, udjele različitih izvora financiranja u ukupnom financiranju poduzeća i sl. Treba naglasiti da je efektivna granična porezna stopa mjera koja se odnosi samo na granične investicije, odnosno one koje ostvaruju stopu povrata jednaku trošku kapitala. U tom smislu, efektivna granična porezna stopa prikladna je za ocjenu alokacijske efikasnosti poreznog sustava. Naime, ako je npr. EMTR manja od nule (ili veća od 100 posto), to znači da je porezni sustav investicije koje su prije oporezivanja bile neprofitabilne učinio profitabilnima, a to upućuje da je porezni sustav alokativno neefikasan. Mjera efektivnog graničnog poreznog opterećenja može poslužiti kako bi se ocijenilo hoće li se, uz postojeći porezni sustav, neka investicija poduzeti ili ne. Drugim riječima, efektivna granična porezna stopa pokazuje jesu li u porezni sustav ugrađeni poticaji da se učini dodatna investicija. No, ta mjera ne može izmjeriti utjecaj oporezivanja na izbor između dviju alternativnih investicija koje ostvaruju stopu povrata višu od troška kapitala. Za mjerenje utjecaja oporezivanja na takve, tzv. diskretne ekonomske odluke primjenjuje se efektivna prosječna porezna stopa Efektivna prosječna porezna stopa Efektivna prosječna porezna stopa (dalje: EATR, od eng. effective average tax rate) je mjera poreznog opterećenja koja pokazuje u kojoj mjeri oporezivanje smanjuje neto sadašnju vrijednost profitabilnog (iznadgraničnog) investicijskog projekta. Ova mjera može pomoći u odabiru između profitabilnih investicijskih projekata koji se međusobno isključuju. Maksimizacija profita kao cilj poslovanja poduzeća zahtijeva odabir one alternative koja generira najveću dobit nakon oporezivanja. Najpovoljnijom se pak može smatrati ona investicija koja ima najmanji EATR. Varijabilnost i raspon efektivne prosječne porezne stope, jednako kao i troška kapitala i efektivne prosječne porezne stope, upućuju na distorzije, odnosno alokacijsku neučinkovitost oporezivanja poduzeća. EATR se računa kao omjer sadašnje vrijednosti budućih plaćanja poreza i sadašnje vrijednosti ukupnih prihoda od kapitala prije oporezivanja. Alternativno, to je razlika između neto sadašnje vrijednosti investicija prije oporezivanja (R*) i neto sadašnje vrijednosti R poslije oporezivanja, podijeljena sadašnjom vrijednošću tijeka dohotka (financijskog profita) p prije oporezivanja, odnosno: EATR= R * R. p 1+ r 15

17 Efektivna prosječna porezna stopa pokazuje koliko relativni dio dobiti oduzimaju porezi. U tipičnom slučaju poprima vrijednosti između 0 i 100 posto. EATR je mjera koja govori o utjecaju oporezivanja na lokacijske odluke, pa se može reći da privlačnost neke zemlje za strane investicije ovisi prije svega o EATR. S druge strane, o EMTR ovisi postoje li, nakon odabira lokacije investicijskog projekta, na istoj lokaciji poticaji za dodatne investicije. Potrebno je naglasiti da EMTR nije ispravno koristiti kao aproksimaciju poreznog opterećenja u svrhu donošenja diskretnih odluka, kao što je lokacijska. To je važno tim više što će se u okviru ovog istraživanja pokušati ocijeniti efektivno porezno opterećenje u Hrvatskoj i u godinama kada je u primjeni bilo oporezivanja dobiti u kojem je postojala olakšica za vlastiti kapital, odnosno tzv. zaštitna kamata. Tada se porezom na dobit oporezivao samo realni povrat, odnosno povrat koji je prelazio zakonski definirani. Po definiciji, ako je taj zakonski definiran realni povrat dobro odražavao realnu tržišnu kamatnu stopu, EMTR je po definiciji trebala biti jednaka nuli. To, međutim, nipošto ne mora značiti da je Hrvatsku bilo savršeno racionalno preferirati u odnosu na ostale lokacije, pri odabiru mjesta za ulaganje. Zanimljivo je promotriti međusoban odnos između EATR, EMTR i zakonske porezne stope. EMTR se može, u stvari, promatrati kao poseban slučaj EATR kod koje je profitabilnost investicije jednaka nuli. S druge strane, kod visoko profitabilnih investicija, vrijednost EATR približava se zakonskoj poreznoj stopi. Može se pokazati da je EATR ponderirani prosjek EMTR i zakonske porezne stope, pri čemu su ponderi udio prinosa do visine troška kapitala, i udio prinosa preko troška kapitala. To se može zapisati kao: EATR= ~ p EMTR + p p ~ p τ p Ovakav odnos proizlazi iz činjenice da na granične investicije više utječe definicija osnovice poreza na dobit, osobito tijek porezno priznatih amortizacijskih odbitaka, i visina ostalih poreza na poduzeća, dok na visoko profitabilne dominantan utjecaj ima razina zakonske stope poreza na dobit. Kao što je već rečeno, efektivna se prosječna porezna stopa može izračunati na dva načina: pristupom hipotetičkog budućeg ulaganja i pristupom idealnog poduzeća. 16

18 Pristup hipotetičkog budućeg ulaganja Kada se efektivno porezno opterećenje ocjenjuje primjenom pristupa hipotetičkog budućeg ulaganja, koristi se model u kojem hipotetičko novo ulaganje počinje na početku razdoblja i generira prinos na kraju toga razdoblja, te dovodi do promjene razine kapitala u jednom razdoblju. U modelu se ocjenjuju novčani tokovi povezani s tom investicijom i na osnovi njih izračunavaju različite mjere poreznog opterećenja. Ovaj su model razvili King i Fullerton (1984), a najčešće se koristi u proširenoj i revidiranoj varijanti Devereuxa i Griffith (1999). Model se temelji se na nizu pretpostavki o tom hipotetičkom ulaganju i na pretpostavkama o karakteristikama ekonomskog okruženja, a uzima u obzir i niz parametara poreznog sustava. Analizirane hipotetičke investicije obično su razmjerno jednostavne investicije u proizvođačkoj djelatnosti. U model se uključuje razmjerno mali broj pojedinosti o poreznom sustavu jer je nemoguće u model uvrstiti velik broj različitih odredbi poreznih propisa. Što se tiče karakteristika hipotetičkog ulaganja, model se temelji na pretpostavki o pravnom obliku gospodarskog subjekta koji provodi investiciju i o gospodarskom sektoru kojem on pripada. U modelu se razmatraju zasebne investicije u pet različitih oblika imovine (nematerijalna imovina, industrijske zgrade, strojevi, financijska imovina i zalihe), te tri različita izvora financiranja (zadržana dobit, nova vlasnička ulaganja i dug). Ako se u modelu razmatra i porezno opterećenje porezom na dohodak fizičkih osoba, onda se mogu razmatrati i različite vrste dioničara. Različiti oblici imovine mogu u modelu imati isti ponder, jednako kao i različiti izvori financiranja, a ponderi mogu biti i različiti, i temeljiti se na iskustvenim ponderima različitih oblika imovine i različitih izvora financiranja. Što se tiče poreznih parametara, u model se obično uključuju informacije o zakonskim poreznim stopama, uključujući prireze i tipične stope lokalnih poreza na profit, kao i različite stope koje se primjenjuju na posebne oblike prihoda ili izdataka, informacije o porezima na nekretnine trgovačkih društava, porezima na neto bogatstvo i ostalim porezima na imovinu koji nisu porezi na dobit, informacije o amortizacijskim odbicima za pojedine oblike imovine te o poreznom tretmanu zaliha i financijske imovine. Analiza može uključivati i oporezivanje dioničara, a također se može proširiti i na inozemne investicije. Analiza može obuhvaćati i informacije o poreznim poticajima ulaganju, ako oni postoje, a također može poslužiti za ocjenu učinaka očekivane porezne reforme na efektivno porezno opterećenje. U modelu se ne kvantificiraju troškovi ispunjavanja porezne obveze, i pretpostavlja se da se porezne obveze plaćaju u potpunosti. Pretpostavke o ekonomskim uvjetima koje su nužne za funkcioniranje modela su pretpostavka o stopi inflacije, kamatnoj stopi prije oporezivanja, stvarnoj ekonomskoj 17

19 amortizaciji pojedinih oblika imovine, te stopi financijskog povrata na ulaganje prije oporezivanja. Nakon provedenog izračuna efektivnog poreznog opterećenja koji se temelji na osnovnim pretpostavkama modela može se provesti analiza osjetljivosti rezultata na promjenu tih pretpostavki i na promjene nekih elemenata poreznog sustava. Pristup idealnog poduzeća Alternativni način izračuna efektivnog poreznog opterećenja ponudio je Centar za europska ekonomska istraživanja (ZEW, Zentrum für Europäische Wirtschaftsforschung) u suradnji sa Sveučilištem u Mannheimu. Taj se izračun temelji na modelu hipotetičkog idealnog trgovačkog društva, a podržan je kompjutorskim programom koji omogućava složene izračune koje zahtijeva taj model. Kompjutorski program za izračun efektivnog poreznog opterećenja primjenom modela hipotetičkog idealnog trgovačkog društva izrađen je i poznat je pod nazivom European Tax Analyser 6. European Tax Analyser oblikovan je tako da omogućava izračunavanje i usporedbu efektivnog prosječnog poreznog opterećenja uključujući doprinose za socijalno osiguranje trgovačkih društava lociranih u različitim zemljama. Radi usporedivosti rezultata, polazi se od idealnog trgovačkog društva koje u svakoj zemlji ima identične podatke prije oporezivanja, a ti se podaci odnose na strukturu imovine i obveza, visinu dobiti, izvore financiranja, starost imovine, planove za investicije i financiranje, te broj zaposlenih. Efektivno porezno opterećenje dobiva se uzimajući u razmatranje razdoblje od deset godina, te propise koji su važili u svakoj pojedinoj zemlji koju model pokriva. Prilikom izračuna uzimaju se u obzir svi relevantni porezi i doprinosi, te porezni propisi vezani uz amortizaciju, vrednovanje zaliha, sheme mirovinskog osiguranja zaposlenih, oporezivanje kapitalnih dobitaka, uklanjanje međunarodnog dvostrukog oporezivanja i odbitak gubitka. Model dopušta i odabir različitih računovodstvenih opcija koje trgovačko društvo može koristiti kako bi utjecalo na oporezivu dobit. European Tax Analyser provodi složeni postupak izračuna koji se sastoji od četiri koraka, a u konačnici se EATR izračunava kao postotna razlika između prinosa na kapital poslije oporezivanja i prinosa prije oporezivanja. Model koji se temelji na pristupu hipotetičke buduće investicije je razmjerno jednostavniji od modela koji polazi od hipotetičkog trgovačkog društva, što ga čini atraktivnijim i objašnjava 6 O ovom modelu opširnije se može vidjeti kod Spengela i Eckerlea (1999), Jacobsa i Spengela (1999) ili Europske komisije ( 2001). 18

20 njegovu nešto rašireniju primjenu. S druge strane, prednost European Tax Analysera koji se svodi na što točniju simulaciju porezne obveze, slijedi pristup koji je blizak stvarnom poslovanju društava i omogućava da se simultano ocijeni utjecaj oporezivanja na sve veličine i pokazatelje koji su važni za upravljačke odluke kao što su novčani tijek, vrijednost društva, ukupni kapital, zadržana dobit i sl. Nedostatak pak pristupa hipotetičkog društva je što su rezultati vrlo osjetljivi na karakteristike tog hipotetičkog trgovačkog društva, pri čemu taj nedostatak nadoknađuje velika fleksibilnost tog pristupa. Pristup hipotetičke buduće investicije više se koristi u ekonomskim istraživanjima, dok se istraživanja koja se provode za potrebe menadžmenta trgovačkih društava češće oslanjaju na primjenu pristupa hipotetičkog trgovačkog društva. 19

21 2. Ocjena poreznog opterećenja trgovačkih društava u Hrvatskoj primjenom ex post pristupa 2.1. Oporezivanje trgovačkih društava u Hrvatskoj u razdoblju Oporezivanje trgovačkih društava porezom na dobit od osamostaljenja Hrvatske do danas može se po svojim važnim značajkama podijeliti u nekoliko faza. U prvoj fazi, odnosno do početka godine vrijedio je sustav oporezivanja dobiti u kojem su domaći poduzetnici plaćali porez po stopi od 35 posto, a strani po stopi od 17,5 posto (Ministarstvo financija RH, 1998). Nakon toga uvedeno je oporezivanje dobiti koje je, zajedno s istodobno uvedenim oporezivanjem dohotka činilo jedinstveni sustav oporezivanja zasnovan na potrošnji. Taj je sustav bio u primjeni do kraja godine. Od početka ponovno se uvodi tradicionalniji sustav oporezivanja dobiti te je on, uz manje izmjene, zadržan do danas. Najvažnije značajke oporezivanja dobiti u dva razdoblja - od početka do kraja i od početka godine do danas dane su, za dvije reprezentativne godine, i u trećem dijelu studije. Ova studija ima namjeru, kao prvo, ocijeniti porezno opterećenje poduzeća u današnjem sustavu oporezivanja dobiti, te će se osobito usredotočiti na porezno opterećenje u godini 7. No, svakako je zanimljivo saznati i kakvo je bilo porezno opterećenje u sustavu oporezivanja dobiti koji je bio u primjeni u razdoblju od početka do kraja godine, pa će se osim poreznog opterećenja u sadašnjosti razmatrati i njegovo kretanje u cijelom razdoblju od do godine. Nadalje, ocjene poreznog opterećenja za Hrvatsku usporedit će se s ocjenama za zemlje članice Europske unije kada god to bude moguće. Okvir 1. Oporezivanje dobiti od do početka U Hrvatskoj je 90.-tih godina proveden niz poreznih reformi koje su rezultirale izgradnjom poreznog sustava usmjerenog što većem poreznom opterećenju potrošnje. Ne samo da su najznačajniji element poreznog sustava postali porez na dodanu vrijednost i posebni porezi na promet, nego su i izravni porezi bili zasnovani na oporezivanju potrošnje umjesto na oporezivanju dohotka. Kod poreza na dobit načelo oporezivanja potrošnje provedeno je tako što se oporezivao samo onaj dio dobiti koji je prelazio imputirani standardni prinos. U zemlji u tranziciji s nerazvijenim tržištem 7 Budući da se oporezivanje dobiti u godini za sada nije mijenjalo u odnosu na 2005., može se reći da svi izračuni za godinu gotovo u potpunosti vrijede i za početak godine. 20

22 kapitala, kao što je bila Hrvatska, bilo je teško odrediti stopu standardnog prinosa prema visini uobičajene tržišne kamatne stope, pa je arbitrarno određeno da stopa standardnog prinosa iznosi realno 3 posto (do 1997.), odnosno 5 posto (od 1997.). Drugim riječima, osnovica poreza na dobit umanjivala se za iznos dobiven ukamaćivanjem vlasničke glavnice s početka razdoblja realnom kamatnom stopom od 3, odnosno 5 posto, uvećanom za stopu inflacije mjerenu indeksom cijena kod proizvođača industrijskih proizvoda. Taj iznos koji se nazivao «zaštitnom kamatom» djelovao je kao odbitak od porezne osnovice, te je u inozemnoj literaturi tadašnji hrvatski sustav oporezivanja dobiti klasificiran kao tzv. «ACE sustav», prema eng. Allowance for Corporate Equity (ACE). Budući da su granične investicije u ovom sustavu bile neoporezive, a oporezivala se samo ekonomska renta, tj. prinos povrh standardnog prinosa, efektivna je granična porezna stopa po definiciji bila jednaka nuli. Naravno, to vrijedi samo ako je zaštitna kamatna stopa bila dobro određena i ako je dobro odražavala standardnu stopu prinosa. Sustav oporezivanja dobiti u razdoblju bio je zanimljiv s teorijskog stajališta jer je, za razliku od tradicionalnih sustava, jednako tretirao trošak financiranja zaduživanjem i trošak financiranja vlastitim kapitalom, te je u tom pogledu bio neutralan u pogledu odabira između financiranja dugom i vlastitim kapitalom. Osobitost sustava oporezivanje dobiti do je bilo to što su amortizacijski odbici imali potpuno neutralan utjecaj na visinu plaćenih poreza. Uz poreznu osnovicu koja se izračunavala, pojednostavljeno, kao razlika između vlasničke glavnice na kraju i na početku godine umanjena za iznos zaštitne kamate, amortizacija bi u jednoj godini smanjivala osnovicu, ali bi je u drugoj godini u istom iznosu povećavala, budući da je smanjivala vlasnički kapital na koji se u idućoj godini obračunavala zaštitna kamata. I ovdje treba napomenuti da je amortizacija bila neutralna samo uz pretpostavku da je zaštitna kamatna stopa doista odražavala diskontnu stopu poduzeća. Izvor: Keen i King (2001) Zakonska stopa poreza na dobit od do Kao što je već ranije rečeno, iako je sama visina zakonske porezne stope neprecizna mjera poreznog opterećenja, značajna je njezina signalna uloga. Stoga ćemo u ovom poglavlju pozornost pokloniti kretanju zakonske stope poreza na dobit u Hrvatskoj u proteklih desetak godina, te ga usporediti s kretanjem stopa poreza na dobit u zemljama članicama Europske unije. U razdoblju od naovamo stopa poreza na dobit iznosila je u Hrvatskoj prvo 25 posto, zatim je početkom povećana na 35 posto. Izmjenom sustava oporezivanja dobiti koja je na snazi od početka 2001., zakonska je stopa spuštena na 20 posto. Sudeći samo po visini porezne stope, moglo bi se zaključiti da je porezno opterećenje poduzeća od značajno smanjeno, a da su do tada poduzeća bila vrlo visoko porezno 21

23 opterećena. No, takav je zaključak vrlo površan, ako se ima na umu da je istodobno korijenito izmijenjen obračun osnovice poreza na dobit. Slika 1. Zakonske stope poreza na dobit u Europskoj uniji i Hrvatskoj, stopa poreza na dobit Hrvatska EU-25 EU-15 EU-NZČ Napomena: EU-NZČ 10 obuhvaća deset država koje su godine postale članice Europske unije. Izvori: European Communities (2005.) i Zakon o porezu na dobit za Hrvatsku. U zemljama Europske unije u istom je razdoblju vrlo jasno prisutan trend snižavanja zakonskih poreznih stopa, što mnogi povezuju sa sve izraženijom poreznom konkurencijom zemalja među kojima su uklonjene zapreke kretanju kapitala. No, također, istodobno su zemlje Europske unije, svjesne značaja poreza na dobit za svoje nacionalne proračune, nastojale proširiti osnovice poreza na dobit i na taj način stabilizirati prihode od tog poreza (vidjeti o tome npr. kod Klemma, Devereuxa i Griffith, 2002). Trend smanjenja zakonskih stopa poreza na dobit karakterističan je i za "stare" i za "nove" članice Europske unije (vidjeti Sliku 1 i Tablicu 1). Države koje su postale članice Europske unije tijekom godine imaju, u prosjeku, niže zakonske stope poreza na dobit od starih država članica Europske unije. U tim je zemljama zakonska stopa poreza na dobit i prije ulaska u EU bila niža nego u starim članicama, ali su se ulaskom u EU kod njih stope poreza na dobit nastavile snižavati. Istodobno, razlika prosječne zakonske stope poreza na dobit između novih članica i starih članica EU se još povećala. 22

24 U razdoblju od do godine zakonske su se stope poreza na dobit u EU, u prosjeku smanjile za 8,9 postotnih bodova. Pritom su u starim zemljama članicama zakonske stope u prosjeku snižene za 7,9 postotnih bodova, a u novim članicama EU za 10,2 postotna boda. Osim porezne konkurencije, razlog većem smanjenju stope poreza na dobit u novim članicama moglo bi biti i prilagođavanje propisima EU, zbog kojeg su nove članice morale u cijelosti ili djelomično ukinuti određene poticaje i olakšice. Da tako nastalo proširenje porezne osnovice ne bi dovelo do pretjeranog povećanja poreznog opterećenja, te su zemlje snižavale stope poreza na dobit. Tablica 1. Zakonske stope poreza na dobit u Europskoj uniji i Hrvatskoj, Austrija Belgija 40,2 40,2 40,2 40,2 40,2 40,2 40,2 40, Cipar Češka Danska Estonija* Finska Francuska 36,7 36,7 36,7 41, ,7 36,4 35,4 35,4 35,4 35 Grčka , Irska ,5 12,5 12,5 Italija** 52,2 53,2 53,2 41,3 41,3 41,3 40,3 40,3 38,3 37,3 33 Latvija Litva Luksemburg 40,9 40,9 39,3 37,5 37,5 37,5 37,5 30,4 30,4 30,4 30,4 Mađarska 19,6 19,6 19,6 19,6 19,6 19,6 19,6 19,6 19,6 17,7 16 Malta Nizozemska ,5 34,5 34,5 31,5 Njemačka 56,8 56,7 56, ,6 51,6 38,3 38,3 39,6 38,3 38,9 Poljska Portugal 39,6 39,6 39,6 37,4 37,4 35,2 35, ,5 27,5 Slovačka Slovenija Španjolska Švedska Vel. Britanija EU-15 38,0 38,2 37,8 36,7 35,9 35,3 33,8 32,6 31,9 31,4 29,9 EU-NZČ 30,6 30,4 30,2 29,6 29,4 27,4 27,1 25,5 23,8 21,5 20,4 EU-25 35,0 35,0 34,7 33,9 33,3 32,1 31,1 29,7 28,7 27,4 26,1 Hrvatska Napomena: *Od godine porez se ne plaća na reinvestiranu dobit. **Stopa poreza na dobit od godine obuhvaća i 4,25 posto posebnog lokalnog poreza koji se obračunava na širu poreznu osnovicu od poreza na dobit. Izvori: Jakubiak, M. i M. Markiewicz (2005) te European Communities (2005). Zakonska stopa poreza na dobit od 20 posto Hrvatske značajno je niža od prosjeka zakonskih stopa za EU koji iznosi 26,1 posto, i nešto niža od prosjeka zakonskih stopa novih zemalja članica koji iznosi 20,4. 23