Rast poreznih stopa u Europskoj uniji 2012.
|
|
- Stephany Joseph
- 6 years ago
- Views:
Transcription
1 Rast poreznih stopa u Europskoj uniji Prof. dr. sc. Nikola Mijatovi} Rast poreznih stopa u Europskoj uniji Eurostat je 21. svibnja objavio priop}enje (STAT/12/77) {to upozoruje, nakon trajnijeg razdoblja smanjivanja, na rast stopa PDV-a, te lagan rast stopa poreza na dobit i poreza na dohodak. Donosimo prilago en prijevod toga priop}enja. Od znatno je pove}ana prosje~na redovna stopa PDV-a 1 u EU-27, pa tako u do se`e od 15,0 % u Luxembourgu i 17,0 % na Cipru do 27,0 % u Ma arskoj odnosno 25,0 % u Danskoj i [vedskoj. Pove}ana je i prosje~na najvi{a stopa poreza na dohodak 2 u EU-27 u godini. Najvi{e stope poreza na dohodak u zabilje`ene su u [vedskoj (56,6 %), Danskoj (55,4 %), Belgiji (53,7 %), Nizozemskoj i [panjolskoj (po 52,0 %), Austriji i Ujedinjenom Kraljevstvu (po 50,0 %), a najni`e u Bugarskoj (10,0 %), ^e{koj i Litvi (po 15,0 %), Rumunjskoj (16,0 %) i Slova~koj (19,0 %). Bilje`i se i lagan rast najvi{ih stopa poreza na dobit, ~ime je zavr{eno dulje razdoblje smanjivanja najvi{ih stopa poreza na dobit. Najvi{e redovne stope 3 poreza na dobit u zabilje`ile su Francuska (36,1 %), Malta (35,0 %) i Belgija (34,0 %), dok su najni`e zabilje `ene u Bugarskoj i na Cipru (po 10,0 %) odnosno Irskoj (12,5 %). Udjel javnih davanja u BDP-u 4 unutar EU bio je 38,4 %, te je bio nepromijenjen u usporedbi s pro{lom godinom. Nakon o~ita smanjenja udjela u 2009, konso lidi- 1 Porez na dodanu vrijednost op}i je i {iroko rasprostranjen porez na potro{nju, {to tereti vrijednost dobara i uslu`nih djelatnosti. Redovnu se stopu PDV-a primjenjuje na najve}i broj dobara i usluga, pri ~emu dr`ave ~lanice mogu ubirati jednu ili dvije sni`ene stope PDV-a na dobra i usluge, koje su navedene u ograni~enoj listi. 2 Najvi{a je stopa poreza na dohodak ona {to je se primjenjuje za najvi{i razred poreza na dohodak, uklju~iv{i op}a dodatna javna davanja. 3 Najvi{a stopa poreza na dobit sastoji se od zbroja poreza na dobit, pa i od dodatnih javnih davanja, lokalnih poreza i ostalih javnih davanja kakva terete poreznu osnovicu, {to je sli~no porezu na dobit, ali ~esto nije jednako. 4 Udjel javnih davanja, dakle odnos»poreza spram BDP-a«, utvr uje ukupno optere}enje javnim davanjima u obliku ukupne svote poreza i stvarnih socijalnih doprinosa u postotku BDP-a. Ta se definicija neznatno razlikuje od definicije sadr`ane u statistici kratko sa`etoj u izdanju»porezni prihod u EU«(Tax revenue in the EU), 2/12, {to sadr`i dobrovoljne socijalne doprinose i ostala davanja podre ena socijalnim doprinosima kakva se potom uporabljuje pri utvr ivanje prosje~ne vrijednosti BDP-a za EU i Eurozonu, umjesto aritmeti~ke sredine, kakvu se je prete`ito rabilo u izvje{}u»trend oporezivanja«(taxation Trend). 5 EU-27: Belgija, Bugarska, ^e{ka, Danska, Njema~ka, Estonija, Irska, Gr~ka, [panjolska, Francuska, Italija, Cipar, Letonija, Litva, Luxembourg, Ma arska, Malta, Nizozemska, Austrija, Poljska, Portugal, Ru- RAST POREZNIH STOPA U EUROPSKOJ UNIJI
2 raju}e mjere i lagani oporavak gospodarstva donio je stabilizaciju poreznih prihoda u godini. Udjel javnih davanja u Eurozoni 6 (EZ-17) u malo je sni`en na 38,9 %, dok je taj udjel bio 39,0 %. Podaci potje~u iz publikacije Trendovi oporezivanja u Europskoj uniji 7 (Taxation trends in the European Union), objavljene 2012, {to su je zajedni~ki pripremili Eurostat (slu`beni ured Europske unije) i Glavna direkcija za poreze i Carinsku uniju Komisije EU-a. Publikacija sadr`i uskla ene porezne pokazatelje na osnovi Europskog sustava nacionalnoga gospodarskog zajedni~kog ra~una (ESVG 95), {to omogu}uju to~nu usporedbu poreznih sustava i porezne politike razli~itih dr`ava ~lanica. Donositelji politi~kih odluka sve se u~estalije bave pitanjima oporezivanja imovine. Stoga ovogodi{nje izdanje Trendova... prvi put sadr`i pregled prihoda od imovinskih poreza op}enito, s osobitim naglaskom na oporezivanje zemlji{ta i nekretnina za cijelu Uniju. Najvi{e stope poreza na dohodak, poreza na dobit i poreza na dodanu vrijednost Porez na dohodak Porez na dobit PDV** *** *** *** EU27* 44,8 37,5 38,1 31,9 23,4 23,5 19,2 20,7 21,0 ER17* 47,1 42,2 43,2 34,4 25,9 26,1 18,1 19,7 20,0 Belgija 60,6 53,7 53,7 40,2 34,0 34,0 21,0 21,0 21,0 Bugarska 40,0 10,0 10,0 32,5 10,0 10,0 20,0 20,0 20,0 ^e{ka 32,0 15,0 15,0 31,0 19,0 19,0 22,0 20,0 20,0 Danska 62,9 55,4 55,4 32,0 25,0 25,0 25,0 25,0 25,0 Njema~ka 53,8 47,5 47,5 51,6 29,8 29,8 16,0 19,0 19,0 Estonija 26,0 21,0 21,0 26,0 21,0 21,0 18,0 20,0 20,0 Irska 44,0 41,0 41,0 24,0 12,5 12,5 21,0 21,0 23,0 Gr~ka 45,0 49,0 49,0 40,0 30,0 30,0 18,0 23,0 23,0 [panjolska 48,0 45,0 52,0 35,0 30,0 30,0 16,0 18,0 18,0 Francuska 59,0 46,7 46,8 37,8 34,4 36,1 19,6 19,6 19,6 Italija 45,9 45,6 47,3 41,3 31,4 31,4 20,0 20,0 21,0 Cipar 40,0 30,0 38,5 29,0 10,0 10,0 10,0 15,0 17,0 Letonija 25,0 25,0 25,0 25,0 15,0 15,0 18,0 22,0 22,0 Litva 33,0 15,0 15,0 24,0 15,0 15,0 18,0 21,0 21,0 Luxembourg 47,2 42,1 42,1 37,5 28,8 28,8 15,0 15,0 15,0 Ma arska 44,0 20,3 20,3 19,6 20,6 20,6 25,0 25,0 27,0 Malta 35,0 35,0 35,0 35,0 35,0 35,0 15,0 18,0 18,0 Nizozemska 60,0 52,0 52,0 35,0 25,0 25,0 17,5 19,0 19,0 Austrija 50,0 50,0 50,0 34,0 25,0 25,0 20,0 20,0 20,0 Poljska 40,0 32,0 32,0 30,0 19,0 19,0 22,0 23,0 23,0 Portugal 40,0 50,0 49,0 35,2 29,0 31,5 17,0 23,0 23,0 munjska, Slovenija, Slova~ka, Finska, [vedska i Ujedinjeno Kraljevstvo. 6 Eurozona (EZ-17): Belgija, Njema~ka, Estonija, Irska, Gr~ka, [panjolska, Francuska, Italija, Cipar, Luxembourg, Malta, Nizozemska, Austrija, Portugal, Slovenija, Slova~ka i Finska. 7 Izdanje»Trendovi oporezivanja u EU«dostupno je samo u engleskoj ina~ici i jednako kao priop}enje za javnost, temelji se na podacima od 16. sije~nja Ne mo`e ga se nabaviti ni na mjestima gdje se uobi~ajeno prodaje sli~na izdanja niti besplatno skinuti u PDF-u s Eurostatovih web-stranica ili web- -stranica Glavne direkcije za poreze i Carinsku uniju Komisije EU-a. 100 POREZNI VJESNIK 9/2012.
3 Porez na dohodak Porez na dobit PDV** *** *** *** Rumunjska 40,0 16,0 16,0 25,0 16,0 16,0 19,0 24,0 24,0 Slovenija 50,0 41,0 41,0 25,0 20,0 20,0 19,0 20,0 20,0 Slova~ka 42,0 19,0 19,0 29,0 19,0 19,0 23,0 20,0 20,0 Finska 54,0 49,2 49,0 29,0 26,0 24,5 22,0 23,0 23,0 [vedska 51,5 56,4 56,6 28,0 26,3 26,3 25,0 25,0 25,0 Ujed. Kralj. 40,0 50,0 50,0 30,0 26,0 24,0 17,5 20,0 20,0 Norve{ka 47,5 40,0 40,0 28,0 28,0 28,0 Island 46,1 31,8 30,0 20,0 20,0 * Aritmeti~ka sredina ** Ako tijekom godine postoje dvije stope PDV-a, podaci u tablici odnose se na stopu koju se primjenjivalo dulje od {est mjeseci odnosno uvedenu 1. srpnja. Italija: stopa PDV-a povi{ena je u rujnu 2011; Cipar: stopa poreza povi{ena je u o`ujku 2012; Finska: stopa PDV-a povi{ena je 1. srpnja *** Krajnji rok za uzimanje u obzir izmjena poreznih stopa bio je 30. travnja Podaci nepoznati. Porezni prihodi imaju raspon od 27,1 % BDP-a u Litvi do 47,6 % u Danskoj Udjel javnih davanja u usporedbi s BDP-om unutar EU-27 primjetno je vi{i negoli u ostalim dr`avama svijeta, ali je optere}enje javnim davanjima ipak vrlo promjenljivo od zemlje do zemlje, pa u ima raspone: ispod 30 % u Litvi (27,1 %), Rumunjskoj (27,2 %), Letoniji (27,3 %), Bugarskoj (27,4 %), Slova~koj (28,1 %) i Irskoj (28,1 %), pa sve do iznad 45 % u Danskoj (47,6 %) i [vedskoj (45,8 %). U razdoblju i najve}e je smanjenje udjela javnih davanja u usporedbi s BDP-om zabilje`eno u Ma arskoj (sa 40,1 % na 37,7 %), Litvi (s 29,2 % na 27,1 %), Bugarskoj (s 29,0 % na 27,4 %) i Estoniji (s 35,7 % na 34,2 %), dok je najve}i rast zabilje`en u [panjolskoj (s 30,7 % na 31,9 %), Ujedinjenom Kraljevstvu (s 34,8 % na 35,6 %) i Letoniji (s 26,7 % na 27,3 %). Porezni prihodi kao udjel (%) u BDP-u Porezni prihodi kao udjel (%) u BDP-u EU27* 40,4 38,4 38,4 ER17* 40,9 39,0 38,9 Belgija 45,1 43,4 43,9 Bugarska 31,5 29,0 27,4 ^e{ka 33,8 33,6 33,8 Danska 49,4 47,7 47,6 Njema~ka 41,3 39,2 38,1 Estonija 31,0 35,7 34,2 Irska 31,3 28,2 28,2 Gr~ka 34,6 30,5 31,0 [panjolska 34,1 30,7 31,9 Francuska 44,2 42,0 42,5 Italija 41,5 42,8 42,3 Cipar 29,9 35,3 35,7 RAST POREZNIH STOPA U EUROPSKOJ UNIJI
4 Porezni prihodi kao udjel (%) u BDP-u Letonija 29,7 26,7 27,3 Litva 29,9 29,2 27,1 Luxembourg 39,1 37,6 37,1 Ma arska 39,8 40,1 37,7 Malta 27,9 34,3 33,3 Nizozemska 39,9 38,3 38,8 Austrija 43,0 42,6 42,0 Poljska 32,6 31,8 31,8 Portugal 31,1 31,0 31,5 Rumunjska 30,2 26,9 27,2 Slovenija 37,3 37,6 38,0 Slova~ka 34,1 28,8 28,1 Finska 47,2 42,6 42,1 [vedska 51,5 46,7 45,8 Ujed. Kraljevstvo 36,7 34,8 35,6 Norve{ka 42,3 42,4 42,9 Island 37,1 33,8 35,0 *Ukupan udjel javnih prihoda EU-27 i ER-17 obra~unan je na osnovi utvr ena prosjeka BDP-a. Najvi{a implicitna porezna stopa na rad zabilje`ena je u Italiji, a na potro{nju u Danskoj Najizda{niji su izvori poreznih prihoda u EU-27 porezi na rad koji ~ine gotovo polovicu ukupnih poreznih prihoda; zatim slijede porezi na potro{nju koji ~ine tre}inu ukupnih poreznih prihoda i porezi na kapital manje od petine ukupnih poreznih prihoda. U 2010, u usporedbi s godinom prije, lagano je rasla prosje~na implicitna stopa 8 poreza na rad u EU-27 i time zaustavila trajnije smanjivanje {to je po~elo godine. U dr`avama ~lanicama implicitna stopa poreza na rad ima raspon od 21,7 % na Malti, 23,4 % u Portugalu, 24,4 % u Bugarskoj i 25,7 % u Ujedinjenom Kraljevstvu do 42,6 % u Italiji, 42,5 % u Belgiji, 41,0 % u Francuskoj i 40,5 % u Austriji. 8 Implicitna porezna stopa (IPS) utvr uje stvarno prosje~no optere}enje razli~itim vrstama javnih davanja na dohodak ili gospodarsku aktivnost, tj. na rad, potro{nju i kapital. IPS izra`ava ukupne porezne prihode na pojedinom podru~ju kao postotak mogu}e porezne osnovice. IPS na rad izra`ava odnos poreza {to ih se pla}a na dohodak zaposlenika te socijalnih davanja i tro{kova rada. Pritom se uzima u obzir, na jednoj strani (brojnik), sve poreze {to ih se, izravno ili neizravno, ubire na dohodak od nesamostalnog rada, i socijalne doprinose poslodavca i zaposlenika, te na drugoj strani (nazivnik), sve ukupne naknade {to ih stje~e zaposlenik u gospodarstvu, dodav{i porez na pla}e ili broj zaposlenih. Utvr uje ga se samo za nesamostalan rad (i stoga ne sadr`ava optere}enje javnim davanjima na socijalne transferne usluge, uklju~iv{i mirovine). Mogu}e je da prosje~na vrijednost, zapravo, u dijelovima raspodijeljenog dohotka, sadr`i (prikriva) vrlo razli~ita optere}enja javnim davanjima. IPS na potro{nju odnos je prihoda od poreza na potro{nju naspram izdataka privatnih prora~una (ku}anstava) na ime potro{nje u gospodarskom podru~ju. IPS na kapital obuhva}a u brojniku sve poreze na prihode privatnih prora~una i dru{tava kapitala ostvarene {tednjom i investicijama, te poreze na kapitalnu imovinu iz prija{njih razdoblja. Nazivnik IPS-a na kapital sadr`i nazivnu vrijednost za svjetske prihode od kapitala ili poslovne prihode rezidenta dr`ave ~lanice za potrebe oporezivanja u odre enoj dr`avi ~lanici. Razvoj takvoga IPS-a na kapital rezultat je {irokog spektra ~imbenika i treba ga tuma~iti vrlo oprezno. Sve IPS-e za EU i Eurozonu obra~unava se aritmeti~ki. 102 POREZNI VJESNIK 9/2012.
5 Prosje~na implicitna stopa poreza na potro{nju u EU-27, {to je od smanjivana, pove}ana je u godini. Te je godine najni`a implicitna stopa poreza na potro{nju zabilje`ena u [panjolskoj (14,6 %), Gr~koj (15,8 %), Italiji (16,8 %), Letoniji (17,3 %) i Portugalu (17,4 %), dok je najvi{a stopa bila u Danskoj (31,5 %), [vedskoj (28,1 %), Luxembourgu (27,3 %), Ma arskoj (27,2 %) i Nizozemskoj (27,0 %). Na podru~ju EU-27 (u dr`avama ~lanicama za koje su dostupni podaci), prosje~na implicitna stopa poreza na kapital smanjena je u usporedbi s godinom. Implicitne stope poreza na kapital imaju raspon od 6,8 % u Litvi do 37,2 % u Francuskoj. Implicitna porezna stopa* na: Rad Potro{nju Kapital EU27** 35,8 33,2 33,4 20,8 20,9 21,3 24,9 24,4 23,3 ER17** 34,5 33,5 34,0 20,3 20,5 20,7 25,0 24,8 23,7 Belgija 43,6 41,9 42,5 21,8 20,8 21,4 29,5 29,5 29,5 Bugarska 38,1 25,7 24,4 18,5 22,5 22,8 ^e{ka 41,2 37,6 39,0 18,8 21,0 21,1 18,7 18,0 16,7 Danska 41,0 35,2 34,8 33,4 31,6 31,5 36,0 39,0 Njema~ka 39,1 37,8 37,4 19,2 20,2 19,8 27,0 21,4 20,7 Estonija 37,8 35,1 37,0 19,5 26,2 25,6 5,8 14,0 9,1 Irska 28,5 25,2 26,1 25,5 21,6 21,6 15,6 14,0 Gr~ka 34,5 29,7 31,3 16,5 14,5 15,8 18,3 16,5 [panjolska 30,5 31,7 33,0 15,8 12,6 14,6 30,8 28,4 Francuska 41,9 41,3 41,0 21,1 19,1 19,3 37,8 35,4 37,2 Italija 41,8 42,3 42,6 17,8 16,1 16,8 29,5 38,4 34,9 Cipar 21,6 26,2 27,0 12,6 19,2 18,8 24,7 29,8 31,1 Letonija 36,7 29,1 32,5 18,7 17,1 17,3 11,5 9,8 7,4 Litva 41,2 32,6 31,7 18,0 16,5 18,2 7,1 11,0 6,8 Luxembourg 29,9 31,6 32,0 23,0 27,1 27,3 Ma arska 41,4 40,8 39,4 28,2 27,4 27,2 18,5 20,7 17,5 Malta 21,8 20,8 21,7 15,6 19,3 18,9 Nizozemska 35,0 35,9 36,9 23,8 26,2 27,0 20,0 14,4 12,5 Austrija 40,1 40,3 40,5 22,2 21,8 21,4 27,2 25,6 24,1 Poljska 33,6 30,9 30,1 17,8 19,0 20,2 20,5 20,2 20,5 Portugal 22,3 23,4 23,4 18,2 16,4 17,4 31,6 32,8 30,7 Rumunjska 33,6 28,6 27,4 17,0 16,9 18,9 Slovenija 37,6 35,1 35,0 23,3 24,0 24,1 17,2 21,3 22,5 Slova~ka 36,3 31,4 32,0 21,7 17,3 17,7 22,9 18,1 15,9 Finska 44,0 40,1 39,3 28,5 25,6 25,2 38,1 29,0 28,4 [vedska 46,8 39,3 39,0 26,3 27,7 28,1 42,7 32,3 34,9 Ujed. Kralj. 25,9 25,7 25,7 18,9 17,0 18,4 43,3 36,9 - Norve{ka 37,1 35,8 36,1 31,2 28,6 29,1 42,2 44,9 44,9 Island 27,1 24,2 24,6 * Implicitna porezna stopa (IPS) izra`ava ukupne porezne prihode u pojedinom podru~ju kao postotnu stopu mogu}e porezne osnovice (vidi bilje{ku br. 7). ** Ukupan udjel javnih davanja u EU-27 i EU-17 utvr uje se na osnovi prosjeka utvr enog BDP-a. Za IPS zbroj se obra~unava kao aritmeti~ku sredinu dr`ava ~lanica i umanjuje za podatke {to nedostaju. Za IPS na kapital u zbroju EU-a ne ra~una se Bugarsku i Rumunjsku. Podaci nepoznati. RAST POREZNIH STOPA U EUROPSKOJ UNIJI
6 Prihodi od poreza na imovinu najvi{i su u Ujedinjenom Kraljevstvu, Francuskoj i Belgiji Prihodi od imovinskih poreza 9 u vrlo su razli~iti u dr`avama ~lanicama te imaju raspon od 0,4 % BDP-a u ^e{koj, Estoniji i Slova~koj, pa sve do 4,2 % u Ujedinjenom Kraljevstvu, 3,4 % u Francuskoj i 3,1 % u Belgiji. Najvi{i prihodi od poreza kojima se vi{ekratno oporezuje imovinu kao postotak BDP-a zabilje`eni su u Ujedinjenom Kraljevstvu (3,4 %), Francuskoj (2,3 %) i Danskoj (1,4 %), dok su najvi{i prihodi od poreza na transakcije zabilje`eni u Belgiji (1,8 %), Italiji (1,3 %) i [panjolskoj (1,2 %). Prihodi od imovinskih poreza prihodi od imovinskih poreza, % BDP-a poreza kojima se vi{ekratno tereti imovina % BDP-a u od: prihodi, mil. eura poreza na transakcije Belgija 2,8 3,0 3,1 1,3 1, Bugarska 0,2 0,5 0,5 0,3 0,2 187 ^e{ka 0,5 0,4 0,4 0,2 0,2 662 Danska 1,6 1,9 1,9 1,4 0, Njema~ka 0,9 0,9 0,8 0,5 0, Estonija 0,4 0,3 0,4 0,4 0,0 51 Irska 1,7 1,6 1,6 0,9 0, Gr~ka 2,0 1,3 0,9 0,3 0, [panjolska 2,2 2,1 2,1 1,0 1, Francuska 2,9 3,3 3,4 2,3 1, Italija 1,9 2,2 1,9 0,6 1, Cipar 1,6 0,9 1,0 0,8 0,1 167 Letonija 0,9 0,7 0,9 0,8 0,1 154 Litva 0,7 0,5 0,5 0,4 0,2 147 Luxemburg 1,9 1,1 1,1 0,1 1,0 435 Ma arska 0,7 0,8 1,1 0,3 0, Malta 0,8 1,1 1,1 0,0 1,1 66 Nizozemska 2,0 1,3 1,3 0,5 0, Austrija 0,6 0,5 0,5 0,2 0, Poljska 1,1 1,2 1,2 1,2 0, Portugal 1,2 1,2 1,2 0,6 0, Rumunjska 0,7 0,8 0,9 0,7 0, Slovenija 0,6 0,6 0,6 0,5 0,1 219 Slova~ka 0,6 0,4 0,4 0,4 0,0 277 Finska 1,1 1,1 1,2 0,6 0, [vedska 1,7 1,1 1,1 0,8 0, Ujed.Kralj. 4,2 4,3 4,2 3,4 0, Imovinski porezi sadr`e razli~ite vrste javnih davanja. Bitno je pritom razllikovati vi{ekratni porez na nekretnine, uobi~ajeno u obliku godi{njih pla}anja posjednika (vlasnika), visina kojih u odre enim razmjerima ovisi o vrijednosti nekretnine u posjedu (vlasni{tvu) u odre enom trenutku, te je se, uz primjenu zadanog indeksa povremeno utvr uje iznova, te porez na transakcije, {to ga se uobi~ajeno ubire na prodaju ili prijenos imovine (ne odnose se samo na nekretnine, nego i na neto-imovinu i ostale financijske i nefinancijske imovinske vrijednosti). 104 POREZNI VJESNIK 9/2012.
7 Oporezivanje i poduzetni{tvo Dr. sc. Predrag Bejakovi} Oporezivanje i poduzetni{tvo Uvod Vrlo cijenjen britanski ~asopis The Economist u broju od 28. srpnja objavio je ~lanak Les Misérables (parafraziraju}i Hugoovu knjigu Jadnici) u kojem na vrlo zanimljiv na~in upozoruje kako Europi ne prijeti samo kriza zajedni~ke valute eura, nego joj i nedostaje stalan i sna`an gospodarski rast, prouzro~eno poglavito nedovoljnim postojanjem poduzetni{tva. Sli~no isti~e za Hrvatsku Vedran [o{i} u nedavno zavr{enom radu Podu zetni{tvo u Hrvatskoj: Gdje su najslabije karike?, nastalom kao dio projekta»dijagnostika rasta«(voditelj Ivo Bi}ani}), provedbu kojega je financijski potpomogla Hrvatska udruga poslodavaca. [o{i} s pravom navodi kako je u Hrvatskoj identificirana visoka razina korupcije kao glavni uzro~nik slabe poduzetni~ke aktivnosti i ujedno nepovoljnog poslovnog ograni~enja. Posve podr`avaju}i takvo razmi{ljanje, u ovom ~lanku nakon izlaganja o va`nosti poduzetni{tva za gospodarski rast i razvoj, razmatramo zna~enje poreza kao ograni- ~avaju}eg ~imbenika sna`nijeg razvoja poduzetni{tva. Va`nost poduzetni{tva U globalnoj poslovnoj utakmici sve se vi{e isti~e va`nost znanja koje je postalo klju~ konkurentnosti i uspjeha tvrtke i gospodarstva u cjelini (Bassani i Scarpetta, u ~lanku»links between Policy and Growth: Evidence from OECD Countries«. OECD Economics Department Working Papers. Paris: OECD). U ostvarivanju konkurentnosti gospodarstva sposobnosti ostvarivanja uspjeha na tr`i{tu osobito se isti~e va`nost poduzetni~kih vje- {tina u malima i srednjim poduze}ima koja, zahvaljuju}i velikoj poslovnoj prilagodljivosti, postaju sve vi{e nositelji razvoja i zapo{ljavaju prete`iti dio radne snage. Drugim rije~ima, poduzetni{tvo i inovativni pristup poslovanju bitni su u ukupnome gospodarstvu. Joseph Schumpeter poznat poglavito po knjizi Kapitalizam, socijalizam i demokracija iz 1942, popularno nazvan ocem poduzetni{tva, nagla{avao je neospornu va`nost inovacije za gospodarski rast i razvoj:»kada se god uspje{no pojavi novi na~in proizvodnje, ili kada se pojavi nova stvar koja rje{ava glavne probleme u poslovanju, postaje znatno jednostavnije drugim ljudima u~initi jednaku stvar, ~ak se na temelju nje i unaprijediti«. Zaklju~uju}i kako su novosti u pogledu proizvoda, kvalitete, proizvodnih mogu}nosti, tr`i{ta, metoda upravljanja i nala`enja novih resursa, osnovni poticaji {to pokre}u kapitalisti~ki motor, a poduzetnici proizvo a~i tih novosti, Schumpeter jasno stavlja poduzetni{tvo u samo sredi{te tr`i{noga gospodarskog sustava. Poduzetnik je nositelj promjena koji anga`manom i mobilizacijom vlastite kreativnosti stavlja inovaciju u funkciju gospodarskog razvoja. OPOREZIVANJE I PODUZETNI[TVO 105
Tablice. 1. Trošarine na duhanske proizvode. Tablica 1.1. Pregled propisa koji uređuju oporezivanje duhanskih proizvoda u Europskoj uniji Tablica 1.2.
Tablice 1. Trošarine na duhanske proizvode Tablica 1.1. Pregled propisa koji uređuju oporezivanje duhanskih proizvoda u Europskoj uniji Tablica 1.2. Trošarine na duhanske proizvode (cigarete, cigare, cigarilose)
More informationMetode. Ex post pristup. Implicitne porezne stope u EU. Efektivni porezni tretman poduzeća u Hrvatskoj
.. Metode Dvije skupine metoda za izračunavanje efektivnog poreznog opterećenja: metode koje polaze od ex post pristupa (engl. backward-looking approach), te metode koje polaze od ex ante pristupa (engl.
More informationBENCHMARKING HOSTELA
BENCHMARKING HOSTELA IZVJEŠTAJ ZA SVIBANJ. BENCHMARKING HOSTELA 1. DEFINIRANJE UZORKA Tablica 1. Struktura uzorka 1 BROJ HOSTELA BROJ KREVETA Ukupno 1016 643 1971 Regije Istra 2 227 Kvarner 4 5 245 991
More informationSIMPLE PAST TENSE (prosto prošlo vreme) Građenje prostog prošlog vremena zavisi od toga da li je glagol koji ga gradi pravilan ili nepravilan.
SIMPLE PAST TENSE (prosto prošlo vreme) Građenje prostog prošlog vremena zavisi od toga da li je glagol koji ga gradi pravilan ili nepravilan. 1) Kod pravilnih glagola, prosto prošlo vreme se gradi tako
More informationPROJEKTNI PRORAČUN 1
PROJEKTNI PRORAČUN 1 Programski period 2014. 2020. Kategorije troškova Pojednostavlj ene opcije troškova (flat rate, lump sum) Radni paketi Pripremni troškovi, troškovi zatvaranja projekta Stope financiranja
More informationCJENOVNIK KABLOVSKA TV DIGITALNA TV INTERNET USLUGE
CJENOVNIK KABLOVSKA TV Za zasnivanje pretplatničkog odnosa za korištenje usluga kablovske televizije potrebno je da je tehnički izvodljivo (mogude) priključenje na mrežu Kablovskih televizija HS i HKBnet
More informationSažetak rezultata ESPAD istraživanja 2003
Sažetak rezultata ESPAD istraživanja 2003 Podaci o pušenju, pijenju i uporabi droga prikupljani su u projektu European School Survey Project on Alcohol and Other Drugs (ESPAD) u tri navrata. Prvo je istraživanje
More informationUsporedni porezni sustavi
AŽURIRANE TABLICE/GRAFIKONI ZA 2014./2015. GODINU KNJIGE: BLAŽIĆ, H: USPOREDNI POREZNI SUSTAVI OPOREZIVANJE DOHOTKA I DOBITI Nadopuna za web stranicu kolegija Usporedni porezni sustavi Diplomski studij,
More informationCJENIK APLIKACIJE CERAMIC PRO PROIZVODA STAKLO PLASTIKA AUTO LAK KOŽA I TEKSTIL ALU FELGE SVJETLA
KOŽA I TEKSTIL ALU FELGE CJENIK APLIKACIJE CERAMIC PRO PROIZVODA Radovi prije aplikacije: Prije nanošenja Ceramic Pro premaza površina vozila na koju se nanosi mora bi dovedena u korektno stanje. Proces
More informationI I I M E Đ U N A R O D N I P R E G L E D I N T E R N A T I O N A L
I I I M E Đ U N A R O D N I P R E G L E D I N T E R N A T I O N A L R E V I E W Izvori podataka Sources of data Za odjeljak o stanovništvu: Tabele su preuzete sa UN web site-a, link: ttp://unstats.un.org/unsd/demographic/products/dyb/dyb2011.htm
More informationPorez na imovinu u EU 1
Porez na imovinu u EU 1 Helena Blažić, Maja Grdinić Sažetak Rad predstavlja usporednu analizu poreza na imovinu u EU i državama regije. Uključuje i pregled argumenata u korist poreza na imovinu, analizu
More informationEfektivno opterećenje porezom na dohodak: ima li samostalna djelatnost povlašten status u sustavu poreza na dohodak?
Trg J. F. Kennedya 6 10000 Zagreb, Hrvatska Telefon +385(0)1 238 3333 http://www.efzg.hr/wps wps@efzg.hr SERIJA ČLANAKA U NASTAJANJU Članak broj 10-04 Hrvoje Šimović Milan Deskar Škrbić Efektivno opterećenje
More informationEFEKTIVNO POREZNO OPTEREĆENJE TRGOVAČKIH DRUŠTAVA U REPUBLICI HRVATSKOJ
EKONOMSKI INSTITUT, ZAGREB EFEKTIVNO POREZNO OPTEREĆENJE TRGOVAČKIH DRUŠTAVA U REPUBLICI HRVATSKOJ Studija Voditelj projekta: dr.sc. Sandra Švaljek Autori: dr.sc. Alexander Klemm, MMF mr.sc. Nenad Kukić,
More informationOvaj diplomski rad obranjen je dana pred nastavničkim povjerenstvom u sastavu: 1., predsjednik 2., član 3., član
Ovaj diplomski rad obranjen je dana pred nastavničkim povjerenstvom u sastavu: 1., predsjednik 2., član 3., član Povjerenstvo je rad ocijenilo ocjenom. Potpisi članova povjerenstva: 1. 2. 3. Sveučilište
More informationODABRANI PRIJEVODI POREZNI KLIN U HRVATSKOJ, SLOVENIJI, ČEŠKOJ REPUBLICI, PORTUGALU I FRANCUSKOJ BR SAŽETAK
Smičiklasova 21 Zagreb www.ijf.hr ured@ijf.hr T: 01/4886 444 F: 01/4819 365 POREZNI KLIN U HRVATSKOJ, SLOVENIJI, ČEŠKOJ REPUBLICI, PORTUGALU I FRANCUSKOJ MAG. MATH IVANA BEKETIĆ * PRETHODNO PRIOPĆENJE
More informationSVEUČILIŠTE U SPLITU EKONOMSKI FAKULTET
SVEUČILIŠTE U SPLITU EKONOMSKI FAKULTET ZAVRŠNI RAD DRŽAVNI PRORAČUN RH Mentorica: doc.dr.sc. Maja Mihaljević Kosor Studentica: Natali Simunić Split, rujan, 2016. SADRŽAJ: 1. UVOD 4 1.1. Definicija problema.4
More informationEfikasnost poreza na dodanu vrijednost u Hrvatskoj
Trg J. F. Kennedya 6 10000 Zagreb, Croatia Tel +385(0)1 238 3333 www.efzg.hr/wps wps@efzg.hr EFZG WORKING PAPER SERIES E FZ G SERIJA Č LANAKA U NAS TA JANJU I S S N 1 8 4 9-6 8 5 7 U D K 3 3 : 6 5 Br.
More informationVELEUČILIŠTE U KARLOVCU POSLOVNI ODJEL SPECIJALISTIČKI DIPLOMSKI STRUČNI STUDIJ POSLOVNOG UPRAVLJANJA. Nataša Vidak
VELEUČILIŠTE U KARLOVCU POSLOVNI ODJEL SPECIJALISTIČKI DIPLOMSKI STRUČNI STUDIJ POSLOVNOG UPRAVLJANJA Nataša Vidak Porezna reforma 2017. godine sa detaljnijim prikazom promjena u sustavu oporezivanja poreza
More informationMala i srednja poduzeća u uvjetima gospodarske krize u Hrvatskoj
PREGLEDNI RAD Mala i srednja poduzeća u uvjetima gospodarske krize u Hrvatskoj Josip Juračak, Dajana Pranjić Sveučilište u Zagrebu Agronomski fakultet, Svetošimunska cesta 25, Zagreb, Hrvatska (jjuracak@agr.hr)
More informationObilježja i promjene oporezivanja dohotka i dobiti u novom tisućljeću
Obilježja i promjene oporezivanja dohotka i dobiti u novom tisućljeću Dr. sc. Predrag Bejaković Obilježja i promjene oporezivanja dohotka i dobiti u novom tisućljeću 1. Uvod Porezni sustav neodvojiv je
More informationANALIZA PRIMJENE KOGENERACIJE SA ORGANSKIM RANKINOVIM CIKLUSOM NA BIOMASU U BOLNICAMA
ANALIZA PRIMJENE KOGENERACIJE SA ORGANSKIM RANKINOVIM CIKLUSOM NA BIOMASU U BOLNICAMA Nihad HARBAŠ Samra PRAŠOVIĆ Azrudin HUSIKA Sadržaj ENERGIJSKI BILANSI DIMENZIONISANJE POSTROJENJA (ORC + VRŠNI KOTLOVI)
More information06/2014 Porezne novosti
06/2014 Porezne novosti Prijedlog izmjena Zakona o porezu na dohodak Prijedlog izmjena Zakona o porezu na dobit Prijedlog izmjena Zakona o porezu na dodanu vrijednost Prijedlog izmjena Zakona o porezu
More informationSVEUČILIŠTE JURJA DOBRILE U PULI. Fakultet ekonomije i turizma. «Dr. Mijo Mirković»
SVEUČILIŠTE JURJA DOBRILE U PULI Fakultet ekonomije i turizma «Dr. Mijo Mirković» DANIJEL PETROVIĆ ZAŠTO OPOREZIVATI IMOVINU ZAVRŠNI RAD Pula, 2015. SVEUČILIŠTE JURJA DOBRILE U PULI Fakultet ekonomije
More informationNejednakosti s faktorijelima
Osječki matematički list 7007, 8 87 8 Nejedakosti s faktorijelima Ilija Ilišević Sažetak Opisae su tehike kako se mogu dokazati ejedakosti koje sadrže faktorijele Spomeute tehike su ilustrirae a izu zaimljivih
More informationPodešavanje za eduroam ios
Copyright by AMRES Ovo uputstvo se odnosi na Apple mobilne uređaje: ipad, iphone, ipod Touch. Konfiguracija podrazumeva podešavanja koja se vrše na računaru i podešavanja na mobilnom uređaju. Podešavanja
More informationPROGRESIVNOST U OPOREZIVANJU DOHOTKA OD RADA U ODABRANIM ZEMLJAMA EU - HRVATSKA, SLOVENIJA, ČEŠKA REPUBLIKA, PORTUGAL, FRANCUSKA
SVEUČILIŠTE U ZAGREBU PRIRODOSLOVNO-MATEMATIČKI FAKULTET MATEMATIČKI ODSJEK Ivana Beketić PROGRESIVNOST U OPOREZIVANJU DOHOTKA OD RADA U ODABRANIM ZEMLJAMA EU - HRVATSKA, SLOVENIJA, ČEŠKA REPUBLIKA, PORTUGAL,
More informationPravilnik o izmjenama i dopunama Pravilnika o porezu na dobit
Pravilnik o izmjenama i dopunama Pravilnika o porezu na dobit Ksenija Cipek, Marijana Herceg i Boris Dominić Pravilnik o izmjenama i dopunama Pravilnika o porezu na dobit Novosti u vezi s Pravilnikom o
More informationEKONOMSKI FAKULTET SPLIT TURISTIČKO POSLOVANJE STRUČNI STUDIJ. ZAVRŠNI RAD Fiskalna politika u Republici Hrvatskoj
EKONOMSKI FAKULTET SPLIT TURISTIČKO POSLOVANJE STRUČNI STUDIJ ZAVRŠNI RAD Fiskalna politika u Republici Hrvatskoj Nastavnik/mentor: Dr.sc. Paško Burnać Studentica: Lea Uvodić Split, kolovoz 2017 0 SADRŽAJ
More informationPorezna reforma 02/2016
Porezna reforma 02/2016 Sadržaj Važnije izmjene Zakona o PDV-u 3 Najbitnije izmjene Zakona o porezu na dobit 4 Najbitnije izmjene Zakona o porezu na dohodak i Zakona o doprinosima 6 Najbitnije izmjene
More informationModelling Transport Demands in Maritime Passenger Traffic Modeliranje potražnje prijevoza u putničkom pomorskom prometu
Modelling Transport Demands in Maritime Passenger Traffic Modeliranje potražnje prijevoza u putničkom pomorskom prometu Drago Pupavac Polytehnic of Rijeka Rijeka e-mail: drago.pupavac@veleri.hr Veljko
More informationpolitici u Hrvatskoj?
Što porezni stručnjaci misle o poreznom sustavu i poreznoj politici u Hrvatskoj? Izv. prof. dr. Hrvoje Šimović, prof. dr. Helena Blažić i doc. dr. Ana Štambuk Što porezni stručnjaci misle o poreznom sustavu
More informationUsporedni porezni sustavi
AŽURIRANE TABLICE/GRAFIKONI ZA 2012. GODINU KNJIGE: BLAŽIĆ, H: USPOREDNI POREZNI SUSTAVI OPOREZIVANJE DOHOTKA I DOBITI Nadopuna za web stranicu kolegija Usporedni porezni sustavi Diplomski studij, 1.godina.
More informationPorezne oaze: me unarodno izbjegavanje pla}anja poreza i porezna evazija
Porezne oaze: me unarodno izbjegavanje pla}anja poreza i porezna evazija Andreja Serti} Porezne oaze: me unarodno izbjegavanje pla}anja poreza i porezna evazija 1. UVOD Vlade svih dr`ava su~eljuju se danas
More informationInstitucije Evropske E
Institucije Evropske E Unije Trening ABC o EU i Natura 2000 26.-28.10. 2009., Ulcinj Andrea Štefan, WWF MedPO EU institucije pregled uloga proces odlučivanja uloga NVO-a (GH) Evropska unija (EU)( EUje
More informationLela Tijanić UDK (4-67) Pregledni rad Review POLITIKA EUROPSKE UNIJE U FORMIRANJU KLASTERA EUROPEAN UNION CLUSTER POLICY
Lela Tijanić UDK 334.757(4-67) Pregledni rad Review POLITIKA EUROPSKE UNIJE U FORMIRANJU KLASTERA EUROPEAN UNION CLUSTER POLICY ABSTRACT Cluster creation represents a successful tool with which to face
More informationENR 1.4 OPIS I KLASIFIKACIJA VAZDUŠNOG PROSTORA U KOME SE PRUŽAJU ATS USLUGE ENR 1.4 ATS AIRSPACE CLASSIFICATION AND DESCRIPTION
VFR AIP Srbija / Crna Gora ENR 1.4 1 ENR 1.4 OPIS I KLASIFIKACIJA VAZDUŠNOG PROSTORA U KOME SE PRUŽAJU ATS USLUGE ENR 1.4 ATS AIRSPACE CLASSIFICATION AND DESCRIPTION 1. KLASIFIKACIJA VAZDUŠNOG PROSTORA
More informationTRAJANJE AKCIJE ILI PRETHODNOG ISTEKA ZALIHA ZELENI ALAT
TRAJANJE AKCIJE 16.01.2019-28.02.2019 ILI PRETHODNOG ISTEKA ZALIHA ZELENI ALAT Akcija sa poklonima Digitally signed by pki, pki, BOSCH, EMEA, BOSCH, EMEA, R, A, radivoje.stevanovic R, A, 2019.01.15 11:41:02
More informationBiznis scenario: sekcije pk * id_sekcije * naziv. projekti pk * id_projekta * naziv ꓳ profesor fk * id_sekcije
Biznis scenario: U školi postoje četiri sekcije sportska, dramska, likovna i novinarska. Svaka sekcija ima nekoliko aktuelnih projekata. Likovna ima četiri projekta. Za projekte Pikaso, Rubens i Rembrant
More informationThis document has been provided by the International Center for Not-for-Profit Law (ICNL).
This document has been provided by the International Center for Not-for-Profit Law (ICNL). ICNL is the leading source for information on the legal environment for civil society and public participation.
More informationAgresivno porezno planiranje: iskori{tavanje neuskla enosti. poreznih sustava
Agresivno porezno planiranje: iskori{tavanje neuskla enosti poreznih sustava @eljko Martinovi} i Dalibor Legac Agresivno porezno planiranje: iskori{tavanje neuskla enosti poreznih sustava 1. UVOD Liberalizacijom
More informationAnaliza utjecaja stope PDV-a na konkurentnost djelatnosti smještaja i ugostiteljstva
Analiza utjecaja stope PDV-a na konkurentnost djelatnosti smještaja i ugostiteljstva Prezentacijski sažetak Zagreb, 9. veljače 2018. Polazišta projekta Svrha i ciljevi projekta SVRHA PROJEKTA: Utvrditi
More informationZNAČAJ POSLOVANJA MALIH I SREDNJIH PODUZEĆA U GOSPODARSTVU REPUBLIKE HRVATSKE I GOSPODARSTVIMA ZEMALJA EUROPSKE UNIJE
Dr. sc. Ante Bistričić / Ph. D. Adrijana Agatić, univ. bacc. ing., studentica / student Sveučilište u Rijeci/ University of Rijeka Pomorski fakultet u Rijeci/ Faculty of Maritime Studies Rijeka Studentska
More informationRANI BOOKING TURSKA LJETO 2017
PUTNIČKA AGENCIJA FIBULA AIR TRAVEL AGENCY D.O.O. UL. FERHADIJA 24; 71000 SARAJEVO; BIH TEL:033/232523; 033/570700; E-MAIL: INFO@FIBULA.BA; FIBULA@BIH.NET.BA; WEB: WWW.FIBULA.BA SUDSKI REGISTAR: UF/I-1769/02,
More informationBušilice nove generacije. ImpactDrill
NOVITET Bušilice nove generacije ImpactDrill Nove udarne bušilice od Bosch-a EasyImpact 550 EasyImpact 570 UniversalImpact 700 UniversalImpact 800 AdvancedImpact 900 Dostupna od 01.05.2017 2 Logika iza
More informationAMRES eduroam update, CAT alat za kreiranje instalera za korisničke uređaje. Marko Eremija Sastanak administratora, Beograd,
AMRES eduroam update, CAT alat za kreiranje instalera za korisničke uređaje Marko Eremija Sastanak administratora, Beograd, 12.12.2013. Sadržaj eduroam - uvod AMRES eduroam statistika Novine u okviru eduroam
More informationDEUS CARITAS EST SATB Choir, Soloist, Organ. œ œ. œœœœœ. œ œœœ œ œ œ
INTRODUCTION 4? 4? 4 4? q = c 72? 7? SAMPLE From the repertoire of the International Federation of Little Sgers (Foederatio Internationalis Pueri Cantores, FIPC) Bibliorum Sacrorum nova vulga editio Eng
More informationSVEUČILIŠTE U RIJECI EKONOMSKI FAKULTET
SVEUČILIŠTE U RIJECI EKONOMSKI FAKULTET DALIBOR ČAPEK KONKURENTNOST EUROPSKOG ENERGETSKOG SEKTORA DIPLOMSKI RAD Rijeka, 2015. SVEUČILIŠTE U RIJECI EKONOMSKI FAKULTET KONKURENTNOST EUROPSKOG ENERGETSKOG
More informationANALIZA UTJECAJA ULASKA HRVATSKE U EUROPSKU UNIJU NA FINANCIJSKI SEKTOR
HRVATSKA AGENCIJA ZA NADZOR FINANCIJSKIH USLUGA SEKTOR ZA PROCJENU RIZIKA, ISTRAŽIVANJE I STATISTIKU ODJEL ZA SISTEMSKE I SPECIFIČNE RIZIKE ANALIZA UTJECAJA ULASKA HRVATSKE U EUROPSKU UNIJU NA FINANCIJSKI
More informationUDK ISSN Zagreb, ožujak godine
SLU@BENO GLASILO POREZNE UPRAVE REPUBLIKE HRVATSKE UDK 336.2 ISSN 1330-0903 3 2012 Zagreb, ožujak 2012. godine Osniva~: Ministarstvo financija Republike Hrvatske Nakladnik: Institut za javne financije
More informationKAPACITET USB GB. Laserska gravura. po jednoj strani. Digitalna štampa, pun kolor, po jednoj strani USB GB 8 GB 16 GB.
9.72 8.24 6.75 6.55 6.13 po 9.30 7.89 5.86 10.48 8.89 7.30 7.06 6.61 11.51 9.75 8.00 7.75 7.25 po 0.38 10.21 8.66 7.11 6.89 6.44 11.40 9.66 9.73 7.69 7.19 12.43 1 8.38 7.83 po 0.55 0.48 0.37 11.76 9.98
More informationPromjene poreza na dodanu vrijednost u Hrvatskoj u novom tisućljeću
Promjene poreza na dodanu vrijednost u Hrvatskoj u novom tisućljeću Dr. sc. Predrag Bejaković Promjene poreza na dodanu vrijednost u Hrvatskoj u novom tisućljeću Promjene poreza na dodanu vrijednost (PDV)
More informationUsporedba osnovnih makroekonomskih indikatora na tržištu rada odabrane skupine zemalja
Usporedba osnovnih makroekonomskih indikatora na tržištu rada odabrane skupine zemalja Alka Obadić 1 1 Alka Obadić, doktorica znanosti, asistentica Ekonomskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. Sažetak Središnja
More informationIzvješće o malim i srednjim poduzećima u Hrvatskoj 2013.
Izvješće o malim i srednjim poduzećima u Hrvatskoj 2013. uključujući rezultate GEM Global Entrepreneurship Monitor istraživanja za Hrvatsku za 2012. godinu Izvješće o malim i srednjim poduzećima u Hrvatskoj
More informationSPH NOVI START MJESEČNA NAKNADA. 37,50 kn
SPH NOVI START MJESEČNA NAKNADA 37,50 kn UKLJUČENO U PAKET Neograničeni pozivi unutar VPN-a bez naknade za uspostavu poziva Neograničeni pozivi prema mobilnoj i fiksnoj mreži HT-a u RH 500 MB Internet
More informationHUP Skor br. 1. HUPSkor = 33/ 100. Produktivnost i konkurentnost 80. Fiskalna konsolidacija. Poduzetnička klima. Javna administracija
HUP 2017. br. 1 2015 2016 26 Poticanje investicija 37 Poduzetnička klima 36 Produktivnost i konkurentnost 80 60 40 HUP 2016. = 33/ 100 36 Fiskalna konsolidacija 47 Javna administracija 37 Ponuda kapitala
More informationSVEUČILIŠTE U RIJECI EKONOMSKI FAKULTET
SVEUČILIŠTE U RIJECI EKONOMSKI FAKULTET OZANA FLEGAR PRIJENOS POREZNE OBVEZE PDV-A DIPLOMSKI RAD RIJEKA, 2015. SVEUČILIŠTE U RIJECI EKONOMSKI FAKULTET PRIJENOS POREZNE OBVEZE PDV-A DIPLOMSKI RAD Predmet:
More informationPLAĆE U HRVATSKOJ - STANJE I MAKROEKONOMSKE IMPLIKACIJE RAZLIČITIH SCENARIJA BUDUĆIH KRETANJA 1
234 AKTUALNI PROBLEMI PRIVREDNIH KRETANJA I EKONOMSKA POLITIKA Danijel Nestić, Željko Lovrinčević i Davor Mikulić* UDK 331.2.21:338:338.91(497.5) Izvorni znanstveni rad PLAĆE U HRVATSKOJ - STANJE I MAKROEKONOMSKE
More informationFiskalna politika u funkciji povećanja konkurentnosti izvoza
Fiskalna politika u funkciji povećanja konkurentnosti izvoza Marijana Ivanov 15. lipnja 2018. 13 konvencija hrvatskih izvoznika Osvrt na pokazatelje hrvatskog izvoza i globalna ekonomska kretanja Hrvatska
More informationSTRUČNA PRAKSA B-PRO TEMA 13
MAŠINSKI FAKULTET U BEOGRADU Katedra za proizvodno mašinstvo STRUČNA PRAKSA B-PRO TEMA 13 MONTAŽA I SISTEM KVALITETA MONTAŽA Kratak opis montže i ispitivanja gotovog proizvoda. Dati izgled i sadržaj tehnološkog
More informationPrekogranični programi suradnje u Europskoj uniji: ciljevi, modeli i izazovi
Prekogranični programi suradnje u Europskoj uniji: ciljevi, modeli i izazovi Lambert Kleinmann Europska komisija Sadržaj prezentacije 1. Činjenice i brojke vezane za prekogranično putovanje radnika na
More informationRegionalni klasteri i novo zapošljavanje u Hrvatskoj
Trg J. F. Kennedya 6 10000 Zagreb, Hrvatska Telefon +385(0)1 238 3333 http://www.efzg.hr/wps wps@efzg.hr SERIJA ČLANAKA U NASTAJANJU Članak broj 06-03 Mirjana Dragičević Alka Obadić Regionalni klasteri
More informationPort Community System
Port Community System Konferencija o jedinstvenom pomorskom sučelju i digitalizaciji u pomorskom prometu 17. Siječanj 2018. godine, Zagreb Darko Plećaš Voditelj Odsjeka IS-a 1 Sadržaj Razvoj lokalnog PCS
More informationFISKALNA I MONETARNA POLITIKA
FISKALNA I MONETARNA POLITIKA ožujak 2015. Sadržaj: SAŽETAK UVOD FISKALNA POLITIKA: 1) Proračun i proračunski nadzor 2) Porezna reforma EKONOMSKA I MONETARNA POLITIKA LITERATURA 2 od 29 SAŽETAK Analiza
More informationPOGLAVLJE 14 CHAPTER SPOLJNA TRGOVINA EXTERNAL TRADE. Izvori i metodi prikupljanja podataka. Sources and methods of data collection
POGLAVLJE 14 CHAPTER SPOLJNA TRGOVINA Izvori i metodi prikupljanja podataka Izvor podataka za statistiku spoljne trovine je Jedinstvena Carinska Isprava o izvozu i uvozu robe, koju prilikom carinjenja
More informationPOREZ NA DODANU VRIJEDNOST
www.racunovodstvo- porezi.hr SA STRANICA POREZNE UPRAVE POREZ NA DODANU VRIJEDNOST - mišljenja Ministarstva financija U ovom dokumentu dajemo praktičan pregled svih mišljenja Ministarstva financija - SU
More informationKREDITI, DUG I GOSPODARSKI RAST: IZLAZ IZ ZAČARANOGA KRUGA
Broj 57 travanj 2016. KREDITI, DUG I GOSPODARSKI RAST: IZLAZ IZ ZAČARANOGA KRUGA Sažetak Zaduženost privatnoga sektora u Hrvatskoj prelazi vrijednost BDP-a. S obzirom na dostignuti stupanj razvoja i iskustva
More informationMarta Vejmelka STARTUP U EUROPSKOJ UNIJI
SVEUČILIŠTE U RIJECI EKONOMSKI FAKULTET Marta Vejmelka STARTUP U EUROPSKOJ UNIJI DIPLOMSKI RAD Rijeka, 2014. SVEUČILIŠTE U RIJECI EKONOMSKI FAKULTET STARTUP U EUROPSKOJ UNIJI DIPLOMSKI RAD Predmet: Mikrosustav
More information05/2013. Porezne novosti
05/2013 Porezne novosti Novi hrvatski PDV propisi - tumačenja Premještanje dobara u drugu državu članicu Iako nije propisana samim Zakonom o PDV-u, mogućnost primjene pojednostavljenog obračuna PDV-a za
More informationSAS On Demand. Video: Upute za registraciju:
SAS On Demand Video: http://www.sas.com/apps/webnet/video-sharing.html?bcid=3794695462001 Upute za registraciju: 1. Registracija na stranici: https://odamid.oda.sas.com/sasodaregistration/index.html U
More information2. ANAUZA TROSKOVA RADNE SNAGE U 1NDUSTRIJI NA OSNOVI PODATAKA O NOVCANIM TOKOV1MA U RAZDOBLJU
Broj 57 / suibanj 1997. 2. ANAUZA TROSKOVA RADNE SNAGE U 1NDUSTRIJI NA OSNOVI PODATAKA O NOVCANIM TOKOV1MA U RAZDOBLJU 1990-1996. 1. UVOD Trosak radne snage jedna je od standardnih kategorija u statistici
More information24th International FIG Congress
Conferences and Exhibitions KiG 2010, 13 24th International FIG Congress Sydney, April 11 16, 2010 116 The largest congress of the International Federation of Surveyors (FIG) was held in Sydney, Australia,
More informationHUP Skor 1/ Produktivnost i konkurentnost Javna administracija
HUP Skor 1/ 2018. 2016 2017 HUP Skor 2017.= 36/ 100 37 Poticanje investicija 49 Poduzetnička klima 36 Ponuda kapitala 55 Efikasnost javnih poduzeća Obrazovni, zdravstveni i mirovinski sustav i 26 33 Produktivnost
More informationdoi: /rsp.v15i2.814
stava traje onoliko mjeseci koliko iznosi kvocijent koji se dobije dijeljenjem ukupno ostvarenog primitka, odnosno dohotka s najnižom mjesečnom osnovicom na koju se obračunavaju doprinosi za obvezna osiguranja.
More informationCRNA GORA
HOTEL PARK 4* POLOŽAJ: uz more u Boki kotorskoj, 12 km od Herceg-Novog. SADRŽAJI: 252 sobe, recepcija, bar, restoran, besplatno parkiralište, unutarnji i vanjski bazen s terasom za sunčanje, fitnes i SPA
More informationManpowerGroup: Izvještaj o prognozama zapošljavanja Hrvatska
ManpowerGroup: Izvještaj o prognozama zapošljavanja Hrvatska 3 18 Istraživanje tvrtke ManpowerGroup, o prognozama zapošljavanja MEOS (The ManpowerGroup Employment Outlook Survey) za treće tromjesečje 18.
More informationIdejno rješenje: Dubrovnik Vizualni identitet kandidature Dubrovnika za Europsku prijestolnicu kulture 2020.
Idejno rješenje: Dubrovnik 2020. Vizualni identitet kandidature Dubrovnika za Europsku prijestolnicu kulture 2020. vizualni identitet kandidature dubrovnika za europsku prijestolnicu kulture 2020. visual
More informationKAKO GA TVORIMO? Tvorimo ga tako, da glagol postavimo v preteklik (past simple): 1. GLAGOL BITI - WAS / WERE TRDILNA OBLIKA:
Past simple uporabljamo, ko želimo opisati dogodke, ki so se zgodili v preteklosti. Dogodki so se zaključili v preteklosti in nič več ne trajajo. Dogodki so se zgodili enkrat in se ne ponavljajo, čas dogodkov
More informationTrening: Obzor financijsko izvještavanje i osnovne ugovorne obveze
Trening: Obzor 2020. - financijsko izvještavanje i osnovne ugovorne obveze Ana Ključarić, Obzor 2020. nacionalna osoba za kontakt za financijska pitanja PROGRAM DOGAĐANJA (9:30-15:00) 9:30 10:00 Registracija
More informationUvod u relacione baze podataka
Uvod u relacione baze podataka 25. novembar 2011. godine 7. čas SQL skalarne funkcije, operatori ANY (SOME) i ALL 1. Za svakog studenta izdvojiti ime i prezime i broj različitih ispita koje je pao (ako
More informationTutorijal za Štefice za upload slika na forum.
Tutorijal za Štefice za upload slika na forum. Postoje dvije jednostavne metode za upload slika na forum. Prva metoda: Otvoriti nova tema ili odgovori ili citiraj već prema želji. U donjem dijelu obrasca
More information02/2013. Porezne novosti
02/2013 Porezne novosti Intrastat izvještaj Pripremljeno 29. ožujka 2013. godine Osim obveze podnošenja dodatnih PDV izvješća (prijava za stjecanje dobara i primljene usluge iz drugih država članica Europske
More informationPREGLEDI. Kriteriji Europske unije s posebnim naglaskom na ekonomske kriterije konvergencije Gdje je Hrvatska?
P 19 svibanj 2005. Michael Faulend Davor Lon~arek Ivana Curavi} Ana [abi} PREGLEDI Kriteriji Europske unije s posebnim naglaskom na ekonomske kriterije konvergencije Gdje je Hrvatska? Kriteriji Europske
More informationPLAĆE U HRVATSKOJ: TRENDOVI, PROBLEMI I OČEKIVANJA
Plaće u Hrvatskoj: trendovi, problemi i očekivanja Danijel Nestić 1. Uvod PLAĆE U HRVATSKOJ: TRENDOVI, PROBLEMI I OČEKIVANJA Plaće su jedna od najintrigantnijih tema u ekonomsko-socijalnim analizama zbog
More informationPossibility of Increasing Volume, Structure of Production and use of Domestic Wheat Seed in Agriculture of the Republic of Srpska
Original scientific paper Originalan naučni rad UDK: 633.11:572.21/.22(497.6RS) DOI: 10.7251/AGREN1204645M Possibility of Increasing Volume, Structure of Production and use of Domestic Wheat Seed in Agriculture
More informationPLAĆA U NARAVI. Doc.dr.sc. Vlasta Roška, Sveučilište Sjever 104. brigade 3, Varaždin, Hrvatska, Telefon: ,
OBRAZOVANJE ZA PODUZETNIŠTVO / EDUCATION FOR ENTREPRENEURSHIP VOL8 NR Special Issue (2018) 171 Stručni rad PLAĆA U NARAVI SAŽETAK Doc.dr.sc. Vlasta Roška, Sveučilište Sjever 104. brigade 3, Varaždin, Hrvatska,
More informationUsporedba makroekonomskih i poslovnih pokazatelja prehrambene industrije Hrvatske i Europske unije
Lari IZVORNI HADELAN, ZNANSTVENI Mateja JEŽ RAD ROGELJ, Tihana LJUBAJ Usporedba makroekonomskih i poslovnih pokazatelja prehrambene industrije Hrvatske i Europske unije Lari HADELAN, Mateja JEŽ ROGELJ,
More informationStruktura indeksa: B-stablo. ls/swd/btree/btree.html
Struktura indeksa: B-stablo http://cis.stvincent.edu/html/tutoria ls/swd/btree/btree.html Uvod ISAM (Index-Sequential Access Method, IBM sredina 60-tih godina 20. veka) Nedostaci: sekvencijalno pretraživanje
More informationUHrvatskoj se izmjenama poreza na dohodak
Broj 9, sijeèanj 2003. mr.sc. Marina Kesner-Škreb mr.sc. Sanja Mad areviæ-šujster Tko u Hrvatskoj plaæa porez na dohodak Prosjeèno optereæenje porezom na dohodak u Hrvatskoj je sve manje. No mijenja se
More informationIZVJEŠĆE O STANJU PRAVA OČEVA NA KORIŠTENJE RODITELJSKIH DOPUSTA U HRVATSKOJ S OSVRTOM NA PRAKSU U ZEMLJAMA EUROPSKE UNIJE
IZVJEŠĆE O STANJU PRAVA OČEVA NA KORIŠTENJE RODITELJSKIH DOPUSTA U HRVATSKOJ S OSVRTOM NA PRAKSU U ZEMLJAMA EUROPSKE UNIJE U sklopu projekta BUDI TATA ISKORISTI PRAVO NA RODITELJSKI DOPUST PRAVOBRANITELJ
More informationFondovi EU i Junckerov plan - potencijali koje je nužno iskoristiti
HRVATSKA GOSPODARSKA KOMORA Sektor za financijske institucije, poslovne informacije i ekonomske analize Odjel za makroekonomske analize Fondovi EU i Junckerov plan - potencijali koje je nužno iskoristiti
More informationnewsletter Transferi profesionalnih sportaša: financijski i porezni učinci
newsletter povremeno glasilo instituta za javne financije Zagreb Smičiklasova 21 ured@ijf.hr www.ijf.hr tel: +385 (0)1 4886 444 doi: 10.3326/nlh.2013.74 Br. 74 ožujak 2013. issn 1333-4263 Transferi profesionalnih
More informationSTANDARDI IZVJEŠTAVANJA U HOTELIJERSTVU
STANDARDI IZVJEŠTAVANJA U HOTELIJERSTVU Uniform System of Accounts for the Lodging Industry (USALI) predstavlja općeprihvaćeni standard praćenja rezultata poslovanja u svjetskom hotelijerstvu koji je namijenjen
More informationREFORMA FINANCIRANJA OPĆINA U SLOVENIJI
REFORMA FINANCIRANJA OPĆINA U SLOVENIJI mr. sc. Franci ŽOHAR 1 Stručni članak* Vladin ured za lokalnu samoupravu UDK [336.77:352/353](497.6) i regionalnu politiku, Ljubljana, Slovenija JEL E65, H71, H72,
More informationUTJECAJ METODA VREDNOVANJA ULAGANJA U DUGOTRAJNU MATERIJALNU IMOVINU NA FINANCIJSKI I POREZNI POLOŽAJ TRGOVAČKOG DRUŠTVA PREMA MRS 40
P. ANIĆ-ANTIĆ, H. VOLAREVIĆ, M. VAROVIĆ: Utjecaj metoda vrednovanja ulaganja u dugotrajnu materijalnu imovinu... 789 Paško Anić-Antić* Hrvoje Volarević** Mario Varović*** UDK 657.424 JEL Classification
More informationDeset godina tranzicije
PREGLEDI Deset godina tranzicije Sredi{nje bankarstvo u srednjoeuropskim i isto~noeuropskim dr`avama (uklju~uju}i balti~ke dr`ave) Warren Coats Marko [kreb P 12 Lipanj 2002. Deset godina tranzicije Sredi{nje
More informationNikola Perković USPOREDNA ANALIZA RAZVOJNIH OBILJEŽJA VELIKE BRITANIJE I ZEMALJA EUROZONE
SVEUČILIŠTE U RIJECI EKONOMSKI FAKULTET Nikola Perković USPOREDNA ANALIZA RAZVOJNIH OBILJEŽJA VELIKE BRITANIJE I ZEMALJA EUROZONE DIPLOMSKI RAD Rijeka 2014. SVEUČILIŠTE U RIJECI EKONOMSKI FAKULTET USPOREDNA
More informationBr/Nr 15 SUPI. Supi_15_korice 3 28/11/ :07
Br/Nr 15 SUPI Supi_15_korice 3 28/11/2011 23:07 Odlučili ste povesti na putovanje i najmlađe članove vaše obitelji? Rezervirajte unaprijed sjedalo i poseban obrok za vaše dijete. Koristite se FlyOnLine
More informationDrugi i tre}i stup mirovinskog osiguranja struktura i funkcioniranje
Drugi i tre}i stup mirovinskog osiguranja struktura i funkcioniranje Ljiljana Maru{i} Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje ~lanci Sa etak Hrvatski sustav mirovinskog osiguranja sastoji se od tri dijela/stupa.
More informationJoš o PDV-u - sadržaj obrasca PDV i nastanak porezne obveze
Ksenija Kramar, ovlašteni porezni savjetnik 1 Još o PDV-u - sadržaj obrasca PDV i nastanak porezne obveze Iza nas su tri mjeseca primjene novih odredbi Zakona i Pravilnika o PDV-u, ali su i nadalje prisutne
More informationOtpremanje video snimka na YouTube
Otpremanje video snimka na YouTube Korak br. 1 priprema snimka za otpremanje Da biste mogli da otpremite video snimak na YouTube, potrebno je da imate kreiran nalog na gmailu i da video snimak bude u nekom
More information