Agresivno porezno planiranje: iskori{tavanje neuskla enosti. poreznih sustava

Transcription

1 Agresivno porezno planiranje: iskori{tavanje neuskla enosti poreznih Martinovi} i Dalibor Legac Agresivno porezno planiranje: iskori{tavanje neuskla enosti poreznih sustava 1. UVOD Liberalizacijom i globalizacijom tr`i{ta te napretkom u komunikacijama stvorene su prilike da pojedina trgova~ka dru{tva pove}aju profite i konkurentnost. Pove}an broj me unarodnih transakcija prouzro~io je nastanak modela kojima je cilj dovesti u pitanje primjenu pojedinih poreznih zakona na snazi u dr`avama u kojima se odvijaju transakcije te iskori{tavanje neuskla enosti poreznih sustava tih dr`ava, uz primjenu mnogih oblika agresivnoga poreznog planiranja (Aggressive Tax Planning ATP). Navedene pojave svakodnevni su izazovi za vlade i porezna tijela dr`ava koje `ele zadr`ati korak s razvojem sve slo`enijeg ustroja prekograni~nih transakcija te stvaraju na njih pritisak za razvijanje sofisticiranih pravila i propisa kako bi se pravodobno, sveobuhvatno i ciljano odgovorilo na te izazove i osiguralo pravilnu primjenu poreznih propisa i sigurnost za porezne obveznike. Pritom treba osobito paziti da novouvedena pravila i propisi ne prouzro~e ne`eljene i kontraproduktivne u~inke na prekograni~ne transakcije i investicije. Iako, naime, svaka dr`ava ima pravo samostalno odlu~ivati o vlastitome poreznom sustavu i njego vim elementima, treba voditi ra~una da su u procesu glo balizacije gospodarstva postala sve povezanijima te da odluke o vlastitome poreznom sustavu utje~u na primjenu poreznih sustava drugih dr`ava, pa stoga porezne politike i instrumente valja oprezno prilago ivati da se ne stvori prepreke prekograni~noj trgovini i investicijama, uz istodobno uklanjanje ili barem smanjivanje opsega ne`eljenog neoporezivanja. Nabrojenim se pitanjima ve} godinama bave i brojne svjetske organizacije, pa je tako donesena Seoulska deklaracija, 1 kada su ~lanovi OECD-ova Foruma za porezne administracije zaklju~ili da je nepo{tivanje poreznih zakona, pravila i propisa, uklju~iv{i takvo pona{anje u prekograni~nim transakcijama, jedan od najve}ih izazova poreznim administracijama u budu}em razdoblju. Na osnovi prethodnoga radnog materijala s upit- 1 15/09/2006 ^elnici poreznih uprava iz vi{e od 30 dr`ava sastali su se pod pokroviteljstvom OECD-ova Foruma poreznih jurisdikcija, kako bi se dogovorili kako mogu zajedno pobolj{ati na~in rada poreznih uprava te kako rje{avati pitanja neposlu{nosti i nepo{tivanja poreznih jurisdikcija, jer upravo taj problem postaje sve zna~ajniji na me unarodnoj razini. AGRESIVNO POREZNO PLANIRANJE: ISKORI[TAVANJE NEUSKLA\ENOSTI POREZNIH SUSTAVA 81

2 nikom 2, Europska komisija objavila je u srpnju izvje{}e 3 u kojemu se obra uje primjere usmjerene na borbu protiv dvostrukog neoporezivanja. OECD je u i objavio tri izvje{}a 4 koja se bave razli~itim oblicima agresivnoga poreznog planiranja i savjetima kako sprije~iti ne`eljena pona{anja poreznih subjekata. U ovom ~lanku obja{njava se osnovno zna~enje pojmova porezno planiranje i agresivno porezno planiranje te se posebno obra uje oblike agresivnoga poreznog planiranja kakvi preko hibridnih aran`mana iskori{}uju neuskla enost poreznih sustava dviju ili vi{e poreznih jurisdikcija (Hybrid Mismatch Arrangements) POREZNO PLANIRANJE Model poreznoga planiranja osmi{ljen je kako bi omogu}io obveznicima, uz primjenu postoje}ih poreznih zakona, pravila i propisa, ustrojiti vlastito poslovanje uza znatnije smanjenje porezne obveze. Porezno planiranje nastaje, naj~e{}e, pri obavljanju realnih svakodnevnih poslovnih transakcija {to se temelje na zakonitu smanjivanju poreznih obveza u transakcijama {to udovoljavaju obliku i bîti (zna~enju i svrsi) zakona. Uobi~ajeno je, naime, i prihvatljivo da obveznici kad ustrojavaju vlastite poslovne djelatnosti nastoje znatno umanjiti teret porezne obveze. No, kada cijeli ustroj po~nu razvijati isklju~ivo, ili barem s osnovnom svrhom izbjegavanja porezne obveze za dobit od ostaloga redovnog poslovanja, prelaze granicu dopu- {tenoga legalnog izbjegavanja porezne obveze. Porezna praksa u tome podru ~ju tijekom godina se je mijenjala, pa je do{lo i do razvoja agresivnoga poreznog planiranja. Pojam agresivno porezno planiranje obuhva}a vrlo {iroko podru~je poslovnih transakcija, od legalnog izbjegavanja pla}anja poreza do ilegalne utaje poreza, pa treba razlikovati izbjegavanje pla}anja poreza (tax avoidance) kada se ne kr{i porezna pravila od utaje poreza (tax evasion) kada se kr{i porezna pravila i propise. Izbjegavanje poreza uobi~ajeno se definira kao posvema{nje iskori{tenje svih mogu}nosti smanjenja porezne obveze u granicama zakona, a utaja poreza, pak, zna~i nepla}anje zakonom propisanih poreza. Granica izme u poreznog izbjegavanja i porezne utaje vrlo je krhka, pa porezno izbjegavanje ~esto prelazi u poreznu utaju ili ih se usporedno mo`e na}i u istoga pravnog subjekta. Budu}i da i utaja poreza i izbjegavanje pla}anja poreza mo`e biti devijacija ne~ega {to se smatra zakonitim, po{tenim i pravednim, ~esto se pojavljuju zajedno, pa se doga a da ih se jednako i tretira. Samo agresivno porezno planiranje u bliskoj je vezi s poreznim izbjegavanjem i ~esto ga se smatra protuzakonitim izbjegavanjem pla}anja poreza sukladno slovu zakona, ali zlouporabljuje duh zakona. U svjetskoj se poreznoj praksi ATP ~esto smatra nelegalnim. U OECD-ovoj Studiji o ulozi poreznih posrednika 6 mo`e se na}i dva oblika definiranja ATP-a: EUROPEAN COMMISSION TAXATION AND CUSTOMS UNION The internal market: factual examples of double non-taxation cases Consultation document 3 05/07/2012 EUROPEAN COMMISSION TAXATION AND CUSTOMS UNION Summary report of the responses received on the public consultation on factual examples and possible ways to tackle double non-taxation cases OECD, 2008: Study into the Role of Tax Intermediaries. Izvje{taj se mo`e na}i na adresi: oecd.org/tax/taxadministration/studyintotheroleoftaxintermediaries.htm 82 POREZNI VJESNIK 11/2012.

3 a) Planiranje {to obuhva}a stav sukladan zakonu, ali ima ne`eljene i neo~ekivane posljedice. Takav oblik ATP-a otvara pitanje postojanja rizika zlouporabe poreznih pravila i propisa, kako bi se postiglo u~inak suprotan nakani zakonodavca. Tu je osobit problem vrijeme, razdoblje od nastanka takve sheme i njezine uporabe do trenutka kad je otkrije zakonodavac i donese porezni akt kojemu je cilj sprije~iti daljnje zlouporabe. b) Zauzimanje povoljnijeg stava za obveznika bez otkrivanja nedoumica u vezi s tuma- ~enjem pitanja povrata poreza i primjene poreznih zakona. Porezno tijelo smatra kako postoji rizik da obveznik ne}e dobrovoljno obznaniti vlastitu nedoumicu u pogledu tuma~enja, odnosno da }e preuzeti rizik pogre{na tuma~enja propisa. 3. HYBRID MISMATCH ARRANGEMENTS HMA Hibridnim aran`manima kakvi iskori{}uju neuskla enost poreznih sustava dvaju ili vi{e poreznih jurisdikcija (Hybrid Mismatch Arrangements HMA) cilj je iskoristiti razlike u poreznom tretmanu instrumenata, subjekata i transfera kada se radi o dvjema ili vi{e dr`ava. Posljedicom HMA mo`e biti neoporezivanje ni u jednoj od dr`ava, odnosno mo`e prouzro~iti odgodu pla}anja poreza, {to }e tijekom godina imati ekonomske u~inke sli~ne dvostrukom neoporezivanju. Neovisno o slo`enosti HMA, cilj je takvih financijskih aran`mana iskoristiti razliku u poreznom tretmanu pojedinih instrumenata, subjekata i transfera dviju ili vi{e dr`ava, s tim da se ti aran`mani ~esto temelje na sli~nima glavnim elementima radi postizanja sli~nih u~inaka. HMA naj~e{}e primjenjuju sljede}e elemente radi postizanja vlastitih ciljeva: hibridne entitete (Hybrid Entities) subjekte koje se u jednoj dr`avi tretira kao transparentne 7 za porezne svrhe, dok su u drugoj dr`avi netransparentni, subjekte s rezidentno{}u u dvjema dr`avama (Dual Residence Entities) koje se u porezne svrhe smatra rezidentima u dvjema dr`avama (u dr`avi A su rezidenti po osnovi registracije, dok su u dr`avi B rezidenti po osnovi mjesta stvarne uprave), hibridne instrumente (Hybrid Instruments) 8 financijske instrumente koji za posljedicu imaju razli~ite porezne tretmane u dr`avama sudionicama, u jednoj dr`avi imaju obilje`ja du`ni~kih vrijednosnih papira, dok u drugoj imaju obilje`ja vlasni~kih vrijednosnih papira, hibridne transfere (Hybrid Transfers) financijske aran`mane na temelju kojih pri jenos vlasni{tva nad imovinom u jednoj dr`avi podlije`e oporezivanju, dok u drugoj jednak prijenos vlasni{tva nad imovinom ne podlije`e oporezivanju, zato {to druga dr`ava taj prijenos vidi kao instrument osiguranja kredita. 7 Nenad Kuki}:»Tehnike financiranja u me unarodnom poreznom planiranju«. Ra~unovodstvo i financije, 5/09. Fiskalno transparentni subjekt zapravo je provodni entitet {to razumijeva pogled kroz (looking through) neki subjekt i pripisivanje dobiti i gubitaka izravno ~lanovima toga subjekta. U dr`avama, dakle, gdje se odre ena trgova~ka dru{tva i druge pravne osobe ne tretira za potrebe oporezivanja kao posebne jedinice, nego ih se oporezuje kao fiskalno transparentnu, dobit se tih dru{tava pripisuje dioni~arima ili partnerima (svejedno je li raspodijeljena ili nije) i oporezuje se u njih. 8 Nenad Kuki}, 2009: Tehnike financiranja u me unarodnom poreznom planiranju, Ra~unovodstvo i financije, 5/09. Hibridni instrument, op}enito govore}i, nema to~nu definiciju. Pojam uobi~ajeno ozna~uje financijski instrument s obilje`jem du`ni~kog i vlasni~koga vrijednosnog papira. Primjer su konvertibilne (zamjenjive) obveznice {to nose opciju zamjene za vlasni~ke vrijednosne papire (dionice) izdavatelja. Stoga na njihovu tr`i{nu cijenu utje~e kamatna stopa i tr`i{na cijena dionica izdavatelja. U ovome ~lanku hibridni financijski instrument ima razli~ita obilje`ja u razli~itima poreznim jurisdikcijama, npr. obilje`ja duga u jednoj i obilje`ja vlasni~kog ulaganja u drugoj poreznoj jurisdikciji. AGRESIVNO POREZNO PLANIRANJE: ISKORI[TAVANJE NEUSKLA\ENOSTI POREZNIH SUSTAVA 83

4 HMA ima za cilj postizanje sljede}ih u~inaka: a) stjecanje prava na dvostruki odbitak (Double Deduction Schemes) financijski aran`man u kojemu se pravo na odbitak u vezi s jednakom ugovornom obvezom iskori{}uje za smanjenje porezne obveze u dvjema dr`avama b) odbitak / neuklju~ivanje (Deduction/no Inclusion Schemes) financijski aran`man u kojemu se priznaje pravo na odbitak u jednoj dr`avi, npr. za tro{kove kamata, ali se u drugoj dr`avi podjednak odbitak izbjegava ura~unati u poreznu prijavu pa se smanjuje poreznu osnovicu, odnosno poreznu obvezu c) aran`mani kojima je cilj generiranje odbitaka za porez pla}en u inozemstvu, {to ina~e ne bi bilo dopu{teno ili barem ne u jednakoj svoti, ili bez povezanosti s oporezivom dobiti u inozemstvu (Foreign Tax Credit Generators). a) Ostvarivanje prava na dvostruki odbitak Mati~no trgova~ko dru{tvo u dr`avi A (A Td) u vlasni{tvu je dru{tva u dr`avi B (B Td). Izme u dru{tava A Td i B Td postoji hibridni entitet kojeg se u dr`avi A smatra transparentnim, odnosno dr`ava A hibridni subjekt zanemaruje u porezne svrhe. Dr`ava B istodobno hibridni subjekt smatra netransparentnim za porezne svrhe. Dru{tvo A Td ima u vlasni{tvu ukupan/ve}inski udjel u hibridnom entitetu u vlasni{tvu kojeg je ukupan/ /ve}inski udjel u dru{tvu B Td. Hibridni entitet uzima kredit od nepovezanog dru{tva te unosi tu svotu kredita u kapital dru{tva B Td (odnosno kupuje udjel u B Td od nekoga tre}eg dru{tva /dio grupe/ ili nekoga nepovezanog dru{tva). Hibridni entitet tada pla}a kamate na kredit, a uz to ne zahtijeva dodatne odbitke te ne posti`e znatniji prihod. Slika 1. Dvostruki odbitak U vezi s oporezivanjem u dr`avi B 9, hibridni entitet predmet je oporezivanja porezom na dobit. Tro{kove kamata mo`e se iskoristiti kako bi se nadoknadilo prihode drugih dru{tava grupe u dr`avi B. Nasuprot tome, dr`ava A smatra hibridni entitet transparentnim, odnosno dr`ava A hibridni entitet zanemaruje u porezne svrhe, a posljedica je da se tro{kove kamata pripisuje dru{tvu A Td, gdje ih se mo`e iskoristiti kao odbitak te kompenzirati dobit {to je se ne mo`e povezati. 9 Dr`ava mora omogu}iti priznavanje raspodjele gubitka na razini skupine. 84 POREZNI VJESNIK 11/2012.

5 U~inci su ove sheme, dakle, dva odbitka za jednu ugovornu obvezu u dvjema dr`avama. U~inke sli~ne ovima mo`e se posti}i primjenom razli~itih shema, npr. ako se umjesto hibridnog entiteta uporabi shemu prema kojoj je dru{tvo rezident u obje dr`ave, pa dru{tvo koje je poslovalo s gubitkom ima pravo na poreznu olak{icu, tj. poreznu konsolidaciju na razini grupe u objema dr`avama. b) Odbitak / neuklju~ivanje Rezidenta dr`ave B, dru{tvo B Td osnovalo je dru{tvo A Td koje je rezident dr`ave A, uz primjenu financijskog instrumenta {to ima razli~ito obilje`je u razli~itima poreznim jurisdikcijama, obilje`je duga u dr`avi B a obilje`je vlasni~kog ulaganja u dr`avi A. Obavlja li se teku}a pla}anja prema ovoj shemi, radi se o tro{kovima kamata {to ih se mo`e priznati prema poreznim propisima dr`ave B kao porezni odbitak za dru{tvo B Td, dok se ta pla}anja u dr`avi A tretira kao pla}anja u vezi s dividendom te su oslobo ena za porezne svrhe u zemlji A. Slika 2. Odbitak/neuklju~ivanje Slika 2a) Odbitak/neuklju~ivanje AGRESIVNO POREZNO PLANIRANJE: ISKORI[TAVANJE NEUSKLA\ENOSTI POREZNIH SUSTAVA 85

6 U~inak je ove sheme neto-odbitak u dr`avi B bez primjerena ura~unavanja u poreznu osnovicu u dr`avi A. Sli~an u~inak mo`e se posti}i uporabom hibridnog entiteta (ako npr. hibridni entitet kojeg se u dr`avi osnivanja tretira netransparentnim za porezne svrhe te stoga mo`e iskoristiti odbitke pri oporezivanju, obavi isplatu svojim dioni~arima ~ija dr`ava rezidentnosti tretira hibridni entitet transparentnim, pa obavljena pla}anja zanemaruje u porezne svrhe), i hibridnih transfera (ako npr. dva dru{tva sklope ugovor o prodaji i otkupu dionica dru{tva osnovanog za posebnu svrhu /Special Purpose Vehicle SPV/ 10 ), jedna dr`ava tretira ovu vrstu transakcije kao prodaju odnosno reotkup dionica dru{tva osnovanog za posebnu svrhu, dok je druga tretira kao kredit s jamstvom u obliku dionica dru{tva osnovanoga za posebnu svrhu. Slika 2b) Odbitak / neuklju~ivanje c) Aran`mani kojima je cilj generiranje odbitka za porez pla}en u inozemstvu Jedna od tipi~nih shema kakvima je cilj generiranje odbitka za porez pla}en u inozemstvu primjenjuje hibridne transfere vlasni~kih instrumenata. Naj~e{}i je na~in stvaranja hibridnih transfera vlasni~kih instrumenata ugovor o prodaji i ponovnom otkupu dionica. Jedna dr`ava gleda na transakciju kao prodaju i ponovni otkup dionica, a druga kao na kredit za kojeg su jamstvo dionice. Osnovna shema obuhva}a dru{tvo B Td u dr`avi B koje financira dru{tvo A Td u dr`avi A. Dru{tvo A Td osniva dru{tvo za posebnu namjenu (SPV), pove}ava kapital u zamjenu za (povla{tene) dionice dru{tva SPV te ulazi u repo-ugovor 11 s dru{tvom B Td u vezi s povla{tenim dionicama dru{tva SPV. 10 Special purpose vehicle (SPV) dru{tvo je za posebnu namjenu trgova~ko dru{tvo stvoreno isklju~ivo za odre enu financijsku transakciju ili slijed financijskih transakcija. 11 Nenad Kuki}, 2009:»Tehnike financiranja u me unarodnom poreznom planiranju«, Ra~unovodstvo i financije, 5/ POREZNI VJESNIK 11/2012.

7 Sukladno repo-ugovoru, dru{tvo A Td prodaje povla{tene dionice dru{tva SPV dru{tvu B Td te zauzvrat dru{tvo A Td dobiva gotovinu. Oba su dru{tva, pak, suglasna da dru{tvo A Td nakon odre ena razdoblja ponovno otkupi dionice dru{tva SPV od dru{tva B Td prema dogovorenoj cijeni. Od trenutka kada dru{tvo A Td proda dionice dru{tva SPV, do trenutka kad ponovno otkupi dionice dru{tva SPV, koje posti`e prihod (npr. od kamata na obveznice) {to je oporeziv u dr`avi A te slijedom toga pla}a porez na dobit u dr`avi A. Dru{tvo SPV ispla}uje dividende dru{tvu B Td, uobi~ajeno po fiksnoj stopi. Sukladno repo-ugovoru, B Td ima pravo zadr`ati prihod od dividende, jer taj prihod, na ime, slu`i kao naknada dru{tvu B Td za obavljenu transakciju. Slika 3. Generiranje odbitka za porez pla}en u inozemstvu Financijski instrument REPO (Repurchase Agreement; Sale and Repurchase Agreement) ugovor je temeljem kojega jedna ugovorna strana prodaje neki oblik financijske imovine (vrijednosni papir) drugoj strani i obvezuje se poslije ga otkupiti po odre enoj cijeni. Vrijednosni papir {to ga se prodaje zapravo je osiguranje (collateral) za primljen zajam. Financijski instrument REPO obuhva}a, dakle, prijenos novca od zajmodavca zajmoprimcu i ugovor o otkupu vrijednosnica unaprijed {to slu`e kao osiguranje (forward contract). Upravo ugovor o otkupu vrijednosnica unaprijed kao drugi dio financijskog instrumenta REPO osigurava povrat zajma zajmodavcu. Ugovor REPO izraz je {to ga rabi zajmoprimac odnosno prodavatelj vrijednosnih papira, dok je obrnuti ugovor REPO (reverse repo agreement) izraz zajmodavatelja odnosno kupca vrijednosnih papira. Prodaju se vrijednosnih papira u transakciji REPO naziva near leg i istodobno ozna~uje kupnju vrijednosnih papira u obrnutoj transakciji. Ponovna kupnja vrijednosnih papira u transakciji REPO naziva se far leg i ujedno ozna~uje prodaju vrijednosnih papira u obrnutoj transakciji. Implicirana kamatna stopa sadr`ana u financijskom instrumentu REPO nije ni{ta drugo do razlika cijene vrijednosnog papira unaprijed (forward price) i cijene vrijednosnog papira na dan odobravanja zajma odnosno prijenosa novca zajmoprimcu (spot price). Dan je namire ugovora unaprijed (settlement date) jednostavno dan dospije}a zajma (maturity date of the loan). AGRESIVNO POREZNO PLANIRANJE: ISKORI[TAVANJE NEUSKLA\ENOSTI POREZNIH SUSTAVA 87

8 U vezi s poreznim tretmanom repo-ugovora, dr`ava B smatra kako se radi o prodaji odnosno ponovnoj kupnji dionica. Dru{tvo BTd stoga se smatra vlasnikom dionica dru{tva SPV i primateljem dividende za trajanja repo-ugovora. Dr`ava B koja primjenjuje metodu odbitka posrednog poreza 12 odobrava ura~unavanje poreza pla}ena u inozemstvu, {to ima za posljedicu da dru{tvo BTd mo`e zahtijevati ura~unavanje pla}enog poreza na dobit dru{tva SPV. Na repo-ugovor s poreznog motri{ta dr`ave A gleda se, pak, kao da se radi o kreditu {to ga je odobrilo dru{tvo BTd dru{tvu ATd, uz jamstvo u obliku dionica dru{tva SPV. Dr`ava A stoga smatra kako je dru{tvo ATd i dalje vlasnik dionica dru{tva SPV te da dru{tvo ATd jo{ prima dividendu tijekom repo-ugovora. Dr`ava A mo`e odobriti metodu izuzima nja u vezi s dividendama dru{tva BTd, odnosno mo`e odobriti neizravan porezni kredit {to }e omogu}iti dru{tvu ATd ura~unavanje poreza na dobit {to ga je platilo dru{tvo SPV. Ova metoda, u svakom slu~aju, odobrava dru{tvu A primitak dividende bez pla}anja bilo kakvih poreza. Dru{tvo ATd, uz to, mo`e zahtijevati da mu se tro{kove pla}enih kamata na kredit prizna kao odbitak, iako su tro{kovi kamata jednaki isplatama dividende. U~inak je ove sheme neto-odbitak u dr`avi A, u kombinaciji s oporezivanjem u dr`avi B, {to je nadokna eno odobravanjem odbitka posrednog poreza {to ga je dru{tvo SPV platilo na ime raspodjele profita. 4. PROBLEMI U POREZNIM POLITIKAMA DRŽAVA Kako smo ve} vidjeli, HMA se primjenjuje kako bi se iskoristilo razli~itost poreznih sustava dviju ili vi{e dr`ava te tako steklo pravo na: vi{estruki odbitak kakav proizlazi iz jednake ugovorne obveze u vi{e dr`ava, odbitak u zemlji isplatitelja naknade bez ura~unavanja u poreznu obvezu u zemlji primatelja naknade, vi{estruko priznavanje odbitka iz inozemstva. Mo`e se, slijedom toga, zaklju~iti kako je razvoj HMA potaknuo brojna pitanja u vezi s poreznom politikom, npr. koliki je utjecaj HMA na porezne prihode, konkurenciju, ekonomsku u~inkovitost, transparentnost i pravi~nost porezne politike Utjecaj na porezne prihode Posljedicom je HMA na me unarodnoj razini poglavito ukupno manje pla}en porez svih uklju~enih strana. Iako je ~esto te{ko utvrditi koja obuhva}ena dr`ava bilje`i gubitak poreznih prihoda, jasno je da ukupno postoji. Obveznici }e, osim toga, pristati snositi i odre ene tro{kove kako bi smislili i proveli u praksi aran`mane poput HMA. Pristat }e na tro{kove savjetovanja odnosno osnivanja dru{tava za posebne namjene SPV, a to }e dovesti do toga da }e jedna od obuhva}enih dr`ava te tro{kove odobriti kao odbitak te dodatno umanjiti porezne prihode obuhva}enih dr`ava Utjecaj na konkurenciju Neka od dru{tava, napose kada su sudionici prekograni~nih transakcija, i imaju pristup sofisticiranim poreznim ekspertizama, mogu ste}i korist od primjene HMA te imati ne`eljenu konkurentsku prednost u usporedbi s drugim dru{tvima, osobito u usporedbi s malima i srednjim dru{tvima koja ne mogu, odnosno ne mogu tako lako primijeniti neke od aran`mana HMA. 12 Metoda {to u dru{tva primatelja dividende dopu{ta kao odbitak pripadaju}i dio poreza na dobit {to ga je platilo dru{tvo isplatitelj. 88 POREZNI VJESNIK 11/2012.

9 4.3. Utjecaj na ekonomsku u~inkovitost Ondje gdje je mogu}a primjena HMA, investitorima }e ~esto biti privla~nija prekograni~na od doma}ih ulaganja (~ime se utje~e na neutralnost izvoza kapitala). Primjena HMA mo`e biti privla~nija i od investicija lokalnih investitora u odre enoj dr`avi (~ime se utje~e na neutralnost uvoza kapitala). HMA, uz to, mo`e utjecati na financijsku nestabilnost radi pove}ane uporabe razli~itih financijskih poluga pri zadu`ivanju, kako bi se omogu}ilo priznavanje odre enih prava na odbitak pri oporezivanju, na osnovi pove}ana preuzimanja rizika (npr. ulaganje neekonomi~no prije oporezivanja, mo`e postati marginalno odr`ivo nakon oporezivanja) te zbog relativna nedostatka transparentnosti izazvane prihva}anjem ustroja kakvome je glavni cilj umanjiti poreznu obvezu Utjecaj na transparentnost Javnost je op}enito nesvjesna da je u~inkovit porezni sustav veoma razli~it za obveznike koji mogu imati koristi od primjene HMA. I kada se primijeti manje efektivne porezne stope, ~esto se ne mo`e posve razumjeti temeljne razloge Utjecaj na pravi~nost Pravi~nost se odnosi na ~injenicu da su HMA pristupa~niji obveznicima koji stje~u dobit od kapitala, a manje onima koji ostvaruju dohodak od rada. Priliku za odabir skupine obveznika kako bi se smanjilo njihovu poreznu obvezu mo`e se smatrati nepravednom, {to utje~e na povjerenje javnosti u pravi~nost poreznog sustava. Mora se naglasiti kako je to u odre enim razmjerima povezano s konkurentskim prednostima {to ih HMA omogu}uje nekim dru{tvima, ali ne, kako je re~eno, svima. Jedan je od mogu}ih zaklju~aka kako su aran`mani HMA o~ito sukladni zakonima dviju dr`ava, ali je u~inak neoporezivanje u objema, a to jama~no nije bila namjera niti jednoj od njih. Neoporezivanje, dakle, otvara va`na pitanja o politici oporezivanja. A jednaka se pojavljuju i u vezi s pogre{kama prouzro~enima dvostrukim oporezivanjem, odnosno pri ne`eljenome dvostrukom neoporezivanju. 5. U^INAK POJEDINE POREZNE POLITIKE DR@AVA I MOGU]A RJE[ENJA Postoji, u na~elu, nekoliko pravnih mogu}nosti u dr`avama koje se bave pitanjima HMA, od kojih se neke obja{njava u nastavku Uskla ivanje doma}ih zakonodavstava Na teoretsko pitanje kako se nositi s izazovima HMA jedan je od mogu}ih odgovora ukloniti razli~itost poreznih sustava, jer omogu}uju iskori{tavanje kada se radi o tretmanu instrumenata, subjekata i transfera. Budu}i da zemlje u prvome redu postupaju u vlastitome interesu, jedva je mogu}e posve uskladiti porezne politike, ~ak pri naj~e{}e zlorabljenim razlikama i neuskla enostima dr`ava, ovu mogu}nosti jednostavno }emo spomenuti radi potpunosti Op}a pravila protiv izbjegavanja pla}anja poreza 13 GAAR su op}a pravila izbjegavanja pla}anja poreza (uklju~iv{i sudske doktrine poput»zlouporaba zakona«14,»ekonomski smisao«,»fiskalna ni{tavnost«,»poslovna svrha«15, 13 GAAR (General Anti-Avoidance Rules) 14 ^lanak 11. Op}eg poreznog zakona (NN 147/08, 18/11. i 78/12) 15 ^lanak 10. Op}eg poreznog zakona AGRESIVNO POREZNO PLANIRANJE: ISKORI[TAVANJE NEUSKLA\ENOSTI POREZNIH SUSTAVA 89

10 »transakcija korak po korak«) {to mogu poslu`iti kao u~inkovito sredstvo za rje{avanje pitanja HMA, osobito u onih aran`mana {to ih se naziva kru`nim tokovima, inovativnima i drugima hibridnim oblicima. Odredbe GAAR-a, me utim, i stalna potreba da se upozoruje na izravnu povezanost odre enih transakcija i izbjegavanja pla}anja poreza u nekoj poreznoj nadle`nosti, prouzro~uju vrlo ote`anu primjenu GAAR-a u mnogim slu~ajevima povezanima s HMA-om. Iako je GAAR, dakle, u~inkovit alat, ~esto }e se dogoditi da }e biti nemogu} sveobuhvatan odgovor na pitanja o ne`eljenome dvostrukom neoporezivanju zbog primjene HMA. S obzirom da Hrvatska u poreznome zakonodavstvu nema op}e pravilo za sprje~avanje ne`eljena zakonitog izbjegavanja porezne obveze, a u praksi je poreznih tijela nu`no takvo pravilo, pa bi zaista trebalo razmotriti njegovo uvo enje Posebna pravila protiv izbjegavanja pla}anja poreza 16 Mnoge su dr`ave uvele pravila izravnoga ili neizravnog utjecaja na HMA. Neke su npr. uvele propise kakvi nije~u pravo na odbitak za pla}anja, napose u okolnostima kada ta pla}anja nisu predmet najni`e razine oporezivanja u zemlji primatelja. Sli~no tome, druge dr`ave nije~u dru{tvima pravo na odbitak u vezi s financijskim tro{kovima, kada se utvrdi da je glavni cilj stjecanje poreznih prednosti u dr`avi u kojoj je dru{tvo osnovano. Iako takve odredbe nisu posebno usmjerene na odbitak bez primjerene uporabe u porezne svrhe, zaista mogu utjecati na njih, primjerice odricanjem prava na odbitak na razini isplatitelja. Hrvatska u poreznom zakonodavstvu ima i neka osobita pravila protiv izbjegavanja pla}anja poreza, u pogledu potkapitaliziranja 17, transfernih cijena i skrivene isplate dobiti. 6. PRAVILA {TO SE ODNOSE NA HMA Brojne su dr`ave uvele pravila kakva nije~u povlastice utemeljene na primjeni pojedinih vrsta HMA. Polazi{te je svih tih pravila povezati doma}i porezni tretman subjekta, instrumenata i transakcija s poreznim tretmanom tih subjekata, instrumenata i transakcija u drugoj dr`avi. Pravila se mogu razlikovati ovisno o opsegu i na~inu primjene te samim u~incima. Pravila pri otklanjanju te{ko}a {to proizlaze iz primjene HMA mo`e se podijeliti u sljede}e skupine: A) rje{avanje problema vi{estrukog odbitka povezanoga s istim tro{kom B) rje{avanje problema odbitka pri isplati, kad ih primatelj nije ura~unao u oporezivu dobit C) rje{avanje problema neuklju~ivanja u poreznu osnovicu prihoda {to su porezno priznat odbitak na razini isplatitelja D) rje{avanje problema u vezi s aran`manima kojima je cilj pravo na odbitak za porez pla}en u inozemstvu. 16 SAAR (Specific Anti-Avoidance Rules) 17 Thin Capitalization 90 POREZNI VJESNIK 11/2012.

11 7. ISKUSTVA KOJE PRIMJENJUJU PRAVILA U RJE[AVANJU ARAN@MANA HMA Primjeri dr`ava koje su uvele pravila kakvima se izri~ito nije~e povlastice temeljem primjene HMA pokazuju kako se ta pravila bave osebujnim okolnostima kad je cilj iskoristiti pravo na dvostruki odbitak, odbitak/neuklju~ivanje te generiranje odbitka za porez pla}en u inozemstvu, dok samo nekoliko dr`ava ima pravila {to se odnose na pitanja u vezi s primjenom HMA na sveobuhvatnoj razini. Iskustva su dr`ava koje su uvele pravila {to izri~ito nije~u povlastice na osnovi primjene HMA, ukupno uzev{i, pozitivna. Dr`ave su, op}enito, otkrile kako su pravila u~inkovita {to je utjecalo i na pona{anje obveznika koji su iskori{}ivali neuskla enost poreznih tretmana instrumenata, subjekata i transakcija u razli~itim dr`avama. U Italiji i SAD-u dokazali su npr. kako je zloporaba odre enih neuskla enosti, radi generiranja odbitka za porez pla}en u inozemstvu, zaustavljena nakon uvo enja pravila {to uskra}uju povlastice kakve proizlaze iz tih neuskla enosti. U Velikoj Britaniji utvr eno je da se uporaba shema koje su na osnovi zlouporabe propisa imale cilj ste}i prava na dvostruki odbitak naglo smanjila nakon uvo enja ciljanih propisa. Ograni~enja u vezi s poreznim olak{icama u~inkovito su smanjila broj zahtjeva za vi{estruke porezne odbitke zbog poslovanja s gu bitkom i druge olak{ice. U nekim je dr`avama tako er zamije}eno kako uvo enje novih pravila mo`e djelovati ne samo kao sredstvo odvra}anja obveznika od primjene takvih aran`mana, nego i kao na~in za uklanjanje nesigurnosti koja bi u protivnom nastala u porezno tretmanu tih aran`mana. U posljednjih je 10 godina Novi Zeland npr. imao samo jedan primjer primjene pravila za sprje~avanje odobravanja dvostrukih olak{ica, kad je trgova~ko dru{tvo u porezne svrhe bilo smatrano rezidentom dviju dr`ava. Iskustva nekih dr`ava ipak pokazuju kako primjenu pravila treba stalno nadzirati, jer su porezna tijela primijetila da, nakon primjene odre enih pravila za odbijanje povlastica, aran`mani uz primjenu HMA mogu postati jo{ perfidniji. Kad{to treba izmijeniti pravila, kako ih se ne bi izigralo. Pogodan je primjer iz Danske koja je izmijenila i dopunila postoje}a pravila o uskra}ivanju prava na odbitak u pogledu pla}anja {to nisu bila ura~unana u oporezivu dobit primatelja. Obveznici su poku{ali izigrati pravila anga`iranjem trgova~kih dru{tava iz EU/EEZ ili dr`ava s kojima su potpisani ugovori o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja. Kako bi se suprotstavila takvom aran`manu, Danska je uvela novo pravilo prema kojemu se kamate i autorske naknade {to ih se pla}a dru{tvima u EU/EEZ, odnosno dru{tvima s kojima je Danska zaklju~ila ugovore, mo`e odbiti samo ako je dru{tvo stvarni korisnik isplate. Na temelju u~inka nadzora u Italiji je otkrivena sli~na primjena shema kakvima se nastojalo zaobi}i pravila nepriznavanja povlastica za primjenu HMA radi stjecanja prava na olak{icu/neuklju~ivanje posredovanjem subjekata rezidenata tre}ih dr`ava. U svima je tim primjerima istaknuto kako se primjena pravila ~ini nu`nom te da treba upozoriti na va`nost primjerena poreznog tretmana, te kako ponekad mogu nastati te{ko}e zbog premje{tanja `ari{ta zanimanja na me unarodnu suradnju u poreznim pitanjima. Te{ko}a }e sigurno biti znatno manje kad me unarodna razmjena informacija i vi{i stupanj suradnje nadle`nih tijela dviju dr`ave postane {iroko rasprostranjen. U nekim dr`avama pravila zahtijevaju da obveznik dostavi dokaze o poreznom tretmanu u drugoj dr`avi. Ako npr. u obveznik u SAD-u `eli ste}i pravo na odbitak u vezi s poslovnim gubitkom u inozemstvu, sukladno propisima o dvojnoj konsolidaciji duga, obveznik mora potvrditi da nije iskoristio pravo na odbitak u vezi s gubitkom, odnosno AGRESIVNO POREZNO PLANIRANJE: ISKORI[TAVANJE NEUSKLA\ENOSTI POREZNIH SUSTAVA 91

12 da ne}e iskoristiti to pravo u drugoj dr`avi te kako nema razloga kakvi bi zahtijevali nadoknadu prija{njih gubitaka. U pogledu talijanskog pravila, pri iskori{tenju prava na odobrenje olak{ice u vezi s izuzimanjem, obveznik mora osigurati izjavu izdavatelja toga instrumenta ili bilo kakve druge vjerodostojne dokaze, poput porezne prijave i druge dokumentacija va`ne za oporezivanje, certifikate poreznih vlasti u inozemstvu ili ustanova {to ih priznaju javna tijela, {to }e pokazati kako isplata nije bila priznata kao porezni odbitak u drugoj dr`avi. Ta se pravila naj~e{}e primjenjuje izravno, uz ispunjenje odre enih uvjeta, mada ponekad, kao u primjeru iz Velike Britanije, porezna tijela trebaju obvezniku izdati potvrdu da }e se primijeniti odre en zakon. Valja, naposljetku, spomenuti kako pravila {to, u na~elu, povezuju porezni tretman u jednoj dr`avi s poreznim tretmanom u drugoj dr`avi, zahtijevaju primjenu tie-breaker 18 testa kojemu je cilj rije{iti pitanja {to se mogu pojaviti ako obje dr`ave nemaju sli~na motri{ta o odre enima poreznim tretmanima. Kada se npr. radi o primjeni sheme odbitak/ /neuklju~ivanje {to primjenjuje hibridne instrumente, zemlja isplatitelj uskra}uje pravo na odbitak ako prihod nije ura~unan u oporezivu dobit primatelja, a zemlja primatelja uskra}uje pravo na izuzimanje ako je isplata bila priznata kao odbitak u zemlji isplatitelja. Pravila {to, na~elno, povezuju porezni tretman u tuzemstvu s poreznim tretmanom u inozemstvu naj~e{}e ne sadr`e tie-breaker test, i to u okolnosti kada druga dr`ava ima sli~na pravila. Ovo pitanje mo`e postati vrlo va`no, ako se u vi{e dr`ava uvede sli~na pravila, ali se ~ini kako do danas nije prouzro~ilo ve}e te{ko}e vjerojatno zbog ~injenice da samo sofisticirani obveznici sudjeluju u {tetnim aran`manima i op}enito izbjegavaju primjenu aran`mana u kojima postoji opasnost od dvostrukog oporezivanja. 8. ZAKLJU^AK Zakonito izbjegavanje porezne obveze sve se vi{e pojavljuje kao problem svjetskih poreznih jurisdikcija, {to se i pove}ava zbog ubrzane globalizacije tr`i{ta i prekograni~nih transakcija te {irenja multinacionalnih trgova~kih dru{tava koja iskori{}uju velike financijske resurse za istra`ivanje neuskla enosti poreznih sustava razli~itih dr`ava i osmi{ljavanje raznih sofisticiranih poreznih hibridnih aran`mana kakvima se zloporabi te neuskla enosti. Takvi hibridni aran`mani naj~e{}e nemaju nikakvu drugu gospodarsku svrhu, osim da obveznik izbjegne obvezu pla}anja poreza na postignutu dobit kakva bi bila oporeziva da nije iskoristio nedopu{tena sredstva. Iskori{}uje se, dakle, razli~itosti na me unarodnoj razini u poreznom tretmanu subjekata, financijskih instrumenata i transfera, kako bi se iste tro{kove iskoristilo u vi{e dr`ava te u~inilo da prihod, zbog neuskla enosti poreznih sustava»nestane«na osnovi poreznih izuzimanja ili umjetno generiranih odbitaka za porez ve} pla}en u inozemstvu. [tetnost uporabe hibridnih aran`mana primije}ena je na me unarodnoj razini, pa su tijekom izra ena dva va`na izvje{}a kako bi se poku{alo pomo}i u rje{avanju goru}eg problema me udr`avne porezne zajednice. Rije~ je o Izvje{}u Europske komisije o javnoj raspravi o problemu dvostrukog neoporezivanja, {to sadr`i sintezu mi{ljenja i konkretnih primjera dvostrukoga neoporezivanja i nastojanjima da ih se sprije~i, i to na razini dr`avnih poreznih tijela, me unarodnih poreznih i financijskih institucija i predstavnika gospodarstva. Mada se Izvje{}e bavi {irim rasponom dvostrukog neoporezivanja, sudionici su 18 Tie-breaker rule (pravilo vezivanja) odredbe oblikovane tako da uobi~ajeno predvi aju vi{estupanjski postupak rje{avanja sukoba poreznih pravila razli~itih jurisdikcija. 92 POREZNI VJESNIK 11/2012.

13 uglavnom suglasni kako je od svih primjera dvostrukoga neoporezivanja najneprihvatljivije ono {to se odnosi na neuskla enost motri{ta dr`ava o hibridnim subjektima i financijskim instrumentima. Drugo izvje{}e o hibridnim aran`manima (HMA) kakvima se iskori{}uje neuskla enost poreznih sustava izdao je OECD na osnovi dugogodi{njeg pra}enja problema. Izvje{}e HMA sustavno prikazuje me unarodne porezne i sudske strategije u vezi s pojavom hibridnih subjekata, instrumenata i transfera. Otkriva ujedno kako se primjenom tih hibridnih elemenata naj~e{}e nastoji polu~iti sljede}e u~inke: pravo na dvostruki odbitak, odbitak uz neuklju~ivanje i generiranje odbitaka za porez pla}en u inozemstvu, te daje primjere borbe dr`ava protiv {tetnih u~inaka hibridnih aran`mana. Alati su kakvima se uobi~ajeno poku{ava stati na kraj {tetnoj praksi nepo`eljna zakonitog izbjegavanja porezne obveze, osobito hibridnih aran`mana kakvi zlorabe neuskla enost poreznih sustava, uskla ivanje zakonodavstava, dono{enje op}ih i posebnih pravila protiv izbjegavanja pla}anja poreza te pravila {to se odnose na suzbijanje hibridnih aran`mana. Iako se te alate u poreznoj praksi ve} primjenjuje, jo{ izostaje suglasje pojedinih dr`ava i me unarodnih ustanova, osobito gospodarske zajednice o va`nosti i svrhovitosti pojedinih alata. Svejedno rabi li se ove ili one alate ili samo neke od njih, svi su suglasni u ocjeni kako je za uspjeh sprje~avanja hibridnih aran`mana koji iskori{}uju razli~itost poreznih sustava nu`na me udr`avna suradnja pri uvo enju alata i u primjeni najraznovrsnijih oblika razmjene informacija. Osobito se isti~e va`nost automatske razmjene podataka, pa i potrebu stvaranja zajedni~kih baza podataka o trgova~kim dru{tvima i njihovima pravnim i poreznim statusima. Op}e je mi{ljenje tako er kako problematiku dvostrukog neoporezivanja treba gledati i rje{avati skupa s pitanjima dvostrukog oporezivanja, jer su te dvije pojave blisko povezane i me usobno uvjetovane zapravo»dva lica istoga nov~i}a«. Literatura EC, 2012, The internal market: factual examples of double non-taxation cases Consultation document EC, 2012, Summary report of the responses received on the public consultation on factual examples and possible ways to tackle double non-taxation cases OECD, 2012, Hybrid Mismatch Arrangements: Tax Policy and Compliance Issues OECD, 2011, Corporate Loss Utilisation through Aggressive Tax Planning OECD, 2011, Tackling Aggressive Tax Planning through Improved Transparency and Disclosure OECD, 2011, Addressing Tax Risks Involving Bank Losses OECD, 2009, Engaging with High Net Worth Individuals on Tax Compliance OECD, 2008, Study into the Role of Tax Intermediaries IOTA, 2011, ATP IOTA Report for Tax Administrations Op}i porezni zakon (NN 147/08, 18/11. i 78/12) AGRESIVNO POREZNO PLANIRANJE: ISKORI[TAVANJE NEUSKLA\ENOSTI POREZNIH SUSTAVA 93