Drugi i tre}i stup mirovinskog osiguranja struktura i funkcioniranje

Transcription

1 Drugi i tre}i stup mirovinskog osiguranja struktura i funkcioniranje Ljiljana Maru{i} Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje ~lanci Sa etak Hrvatski sustav mirovinskog osiguranja sastoji se od tri dijela/stupa. Drugi obvezni i tre}i dobrovoljni stup temelje se na individualnoj kapitaliziranoj {tednji i osobnim ra~unima u izabranim obveznim i dobrovoljnim mirovinskim fondovima. Doprinosi se ula u na tr i{tu kapitala radi ~uvanja i pove}anja njihove vrijednosti uz {to manji rizik. Mirovine u 2. i 3. stupu odre uju se prema na~elu definiranih doprinosa primjenom aktuarske ra~unice. Osiguranje provode privatni nositelji, uz dr avni nadzor, radi efikasnog funkcioniranja sustava i smanjivanja rizika u razdoblju akumulacije doprinosa i isplate mirovina. Uz osnovnu mirovinu u prvom stupu, u drugom stupu ostvarivat }e se starosne i prijevremene starosne mirovine. Invalidske i obiteljske mirovine nakon smrti ~lana obveznog fonda ostvarivat }e se prete no samo u prvom stupu. ^lanovi mirovinskih fondova biraju oblik mirovine, uz odre ena ograni~enja u drugom stupu propisana radi obveznosti tog osiguranja. U tre}em stupu ~lan dobrovoljnog mirovinskog fonda ugovara visinu i na~in pla}anja doprinosa, ostvaruju se dr avni poticaji i porezne olak{ice, a {ire su mogu}nosti ulaganja mirovinske {tednje i ugovaranja mirovina. 1. Uvodne napomene Zakon o mirovinskom osiguranju 1 koji se primjenjuje od 1. sije~nja i ure uje obvezno mirovinsko osiguranje na temelju generacijske solidarnosti, propisao je da se novi mirovinski sustav sastoji od tri dijela/stupa. Prvi stup temelji se na teku}em financiranju, me ugeneracijskoj i unutargeneracijskoj solidarnosti, mirovine se odre uju prema na~elu unaprijed odre enih davanja, a nositelj je javna ustanova, Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje (HZMO). Drugi obvezni i tre}i dobrovoljni stup temelje se na individualnoj kapitaliziranoj {tednji, a ure eni su Zakonom o obveznim i dobrovoljnim mirovinskim fondovima 2 i Zakonom o mirovinskim osiguravaju}im dru{tvima i isplati mirovina na temelju individualne kapitalizirane {tednje 3 te propisima Agencije za nadzor mirovinskih fondova i osiguranja (Hagena) i Sre- di{njeg registra osiguranika (Regos). Zakonom o prikupljanju podataka po osiguranicima o obveznim doprinosima, porezu na dohodak i prirezu porezu na dohodak 4 ure eno je centralizirano prikupljanje podataka potrebnih za vo enje osobnih ra~una osiguranika 2. stupa kao i drugih podataka koji se koriste u mirovinskom sustavu i u drugim institucijama. Mirovinska reforma otpo~ela je 1. sije~nja reformom 1. stupa, a nastavljena je 1. sije~nja uvo enjem 2. i 3. stupa. Reformom su promijenjeni uvjeti ostvarivanja mirovina, na~in odre ivanja mirovina i na~in financiranja mirovinskih izdataka, te su osnovane nove institucije u drugom i tre}em dijelu mirovinskog osiguranja Institucije u novom mirovinskom sustavu Trodijelni mirovinski sustav znatno je slo eniji od jednodijelnog sustava, kako prema karakteristikama pojedi- 31

2 nih dijelova, tako i po broju subjekata u sustavu. Zato su radi efikasnog funkcioniranja mirovinskog sustava i osnovane nove institucije, ~iji je najva niji zadatak {tititi interese osiguranika ~lanova mirovinskih fondova te korisnika mirovina i drugih davanja iz mirovinskog osiguranja 5. Hagena nadzire poslovanje mirovinskih dru{tava i mirovinskih osiguravaju}ih dru{tava, a osnovna zada}a joj je za{tita interesa ~lanova obveznih i dobrovoljnih mirovinskih fondova te korisnika mirovina iz mirovinskog osiguranja na temelju individualne kapitalizirane {tednje, nadzor institucija koje djeluju u drugom i tre}em stupu kao i reguliranje i promicanje razvoja tog osiguranja. Regos prikuplja podatke o pla}ama, doprinosima za obvezna osiguranja i porezu na dohodak, vodi osobne ra~une ~lanova obveznih mirovinskih fondova, raspore uje doprinose 2. stupa u mirovinske fondove, prenosi sredstva s osobnog ra~una pri prijelazu u drugi fond te izvje{}uje ~lanove obveznih fondova i institucije. Nakon ostvarivanja mirovine Regos prenosi sredstva s osobnog ra~una iz obveznog fonda u izabrano mirovinsko osiguravaju}e dru{tvo ili u Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje te obavlja druge poslove radi efikasnog funkcioniranja mirovinskog osiguranja na temelju kapitalizirane {tednje i institucija koje koriste prikupljene podatke 6. Mirovinsko osiguranje u 2. i 3. stupu u fazi akumulacije doprinosa provode obvezna i dobrovoljna mirovinska dru{tva koja upravljaju obveznim i dobrovoljnim mirovinskim fondovima 7, a u fazi isplate mirovina osiguranje provode mirovinska osiguravaju}a dru{tva koja ispla}uju mirovine iz 2. i 3. stupa 8. Va nu ulogu u trodijelnom mirovinskom sustavu ima i Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje, jer je mirovinsko osiguranje na temelju generacijske solidarnosti obvezno za sve osiguranike i preduvjet je osiguranja u drugom stupu, a svi osiguranici drugog stupa ostvarivat }e osnovnu mirovinu ili mirovinu u»punom«opsegu u prvom stupu 9. Dakle, s gledi{ta ostvarivanja prava mirovinsko osiguranje u 1. i 2. stupu ~ine cjelinu, {to se ogleda u istom krugu osiguranika i jednakim uvjetima pristupa osiguranju, osim dobi osiguranika o kojoj ovisi obveznost ili mogu}nost osiguranja u 2. stupu. Nadalje, mirovina u 2. stupu ostvaruje se nakon ostvarivanja mirovine u 1. stupu, a tako er je povezano i odre ivanje mirovine, jer kada osiguranik mirovinu ostvaruje u 2. stupu, u 1. stupu }e ostvariti manju, osnovnu mirovinu. Razlike me u tim osiguranjima posljedica su razli~itih na~ela na kojima se temelje, naro~ito u pogledu financiranja i odre ivanja mirovina te nositelja osiguranja Trodijelni mirovinski sustav Mirovinsko osiguranje na temelju generacijske solidarnosti financira se iz teku}e uplate doprinosa te se racionalizira poo{travanjem uvjeta za ostvarivanje prava i sni avanjem razine mirovina u odnosu na pla}e. Iz dr avnog prora~una financiraju se mirovine koje se ostvaruju prema povoljnijim uvjetima i drugi zakonom propisani izdaci, kao i manjak (tranzicijski tro{ak) koji nastaje u prvom stupu zbog smanjenja prihoda od doprinosa uzrokovanog uplatom doprinosa u drugi stup. Mirovine iz drugog i tre}eg stupa financiraju se iz kapitalizirane {tednje koja nastaje upla}ivanjem doprinosa u obvezne i dobrovoljne mirovinske fondove i prinosima od ulaganja tih doprinosa. Mirovine iz prvog stupa odre uju se prema na~elu definiranih davanja, {to zna~i da se iznos mirovine odre- uje primjenom zakonom propisane formule i ne ovisi izravno o visini upla- }enih doprinosa. U prvom stupu izra- ena je me uovisnost du ine i visine upla}ivanja doprinosa s visinom mirovine, kao i solidarnost i socijalna preraspodjela u korist osiguranika s ni im mirovinama kroz najni u i najvi{u mirovinu 10 te solidarnost prema osiguranicima koji zbog invalidnosti ili smrti nisu odradili cijeli radni vijek. Odre ene skupine osiguranika ostvaruju mirovinu prema povoljnijim uvjetima _ vojska, policija, biv{i politi~ki zatvorenici, 32

3 sudionici II. svjetskog rata, branitelji iz Domovinskog rata, zastupnici u Hrvatskom saboru, ~lanovi Vlade, suci Ustavnog suda i dr. Mirovine iz drugog i tre}eg stupa, o kojima je rije~ u ovom ~lanku, odre- uju se prema na~elu definiranih doprinosa, {to zna~i da }e iznos mirovine izravno ovisiti o visini kapitaliziranih doprinosa, starosti osiguranika i drugim elementima koje primjenjuju mirovinska osiguravaju}a dru{tva. Osiguranici drugog stupa koji ostvaruju starosnu i prijevremenu starosnu mirovinu ostvarit }e dvije mirovine. Iz prvog stupa ostvarit }e osnovnu mirovinu, koja }e neznatno ovisiti o pla}ama osiguranika. 11 Zbog na~ina izra~una osnovne mirovine i njezine o~ekivane razine, prvi dio mirovinskog sustava dugoro~no }e se pretvoriti iz op}eg sustava socijalne sigurnosti za slu~aj starosti, invalidnosti i smrti u sustav osiguranja samo osnovne razine socijalne sigurnosti za slu~aj nastupa navedenih socijalnih rizika, s izra enom redistribucijom od osiguranika s vi{im pla}ama prema osiguranicima s ni im pla}ama. To je u skladu s koncepcijom trodijelnog mirovinskog sustava gdje prvi stup pokriva socijalnu preraspodjelu i solidarnost, dok u drugom i tre}em stupu visina mirovine izravno ovisi o kapitaliziranim doprinosima. Sva tri dijela trebala bi zajedno osiguravati rizike starosti, invalidnosti i smrti i omogu}iti ve}u socijalnu sigurnost osiguranika i dugoro~no ve}u razinu mirovina nego jednodijelni mirovinski sustav. Mirovinski sustav izlo en je op}im gospodarskim rizicima i nepovoljnim demografskim kretanjima, a svaki dio ima svoje prednosti ali i specifi~ne rizike kojima je (vi{e) izlo en. U trodijelnom javno-privatnom mirovinskom sustavu rizici se dijele na vi{e razina, nositelja osiguranja i na~ina financiranja mirovina, {to bi prema ciljevima reforme za umirovljenike i gospodarstvo trebalo biti povoljnije od mirovinskog osiguranja koje se temelji isklju~ivo na generacijskoj solidarnosti i financira samo na jedan na~in. Nadalje, ulaganja mirovinskih fondova poti~u djelotvorniju alokaciju kapitala, razvoj tr i{ta kapitala i gospodarski rast. Od uvo enja mirovinskog osiguranja koje se temelji na individualnoj kapitaliziranoj {tednji o~ekuje se i sljede}e: _ dugoro~no financijsko stabiliziranje mirovinskog sustava _ dugoro~no smanjivanje mirovinskih izdataka koji se financiraju na teku- }oj osnovi _ pove}anje doma}e {tednje i preusmjeravanje dijela osobne u investicijsku potro{nju _ smanjenje evazije doprinosa i ve}a financijska disciplina obveznika doprinosa _ depolitiziranje mirovinskog sustava i manja mogu}nost pogodovanja odre enih skupina _ pove}anje odgovornosti pojedinca za vlastitu starost. Kapitalizirani mirovinski sustav donosi i specifi~ne rizike te ve}u izlo enost osiguranika rizicima makroekonomskih kretanja, {to je i bio razlog reformiranja i trajnog zadr avanja mirovinskog osiguranja na temelju generacijske solidarnosti kao prvog dijela trodijelnog mirovinskog sustava. Mirovinska reforma dugoro~ni je projekt koji se odnosi najvi{e na mla- e nara{taje. Za sada{nje umirovljenike i osiguranike osigurane samo u prvom dijelu mirovinskog osiguranja, uvo enje drugog stupa ne uzrokuje promjene i oni }e ostvariti mirovinu samo iz mirovinskog osiguranja generacijske solidarnosti Na~ela mirovinskog osiguranja na temelju individualne kapitalizirane {tednje Zakon propisuje osnovna na~ela mirovinskog osiguranja na temelju individualnog kapitaliziranog pokri}a _ na~elo kapitalizacije, uzajamnosti, definiranih doprinosa, aktuarske ra~unice te na~elo disperzije rizika. Na~elo kapitalizacije zna~i da se upla}eni doprinosi ~uvaju i kapitaliziraju i kao mirovinska {tednja slu e za financiranje budu}e mirovine. Vrijednost mirovinske {tednje ovisi o upla- }enim doprinosima i o stopi prinosa. Zbog dugoro~nosti mirovinskog osi- 33

4 guranja, stopa prinosa mo e zna~ajno pove}ati vrijednost mirovinske {tednje, ali pritom nije mogu}e izbje}i rizik ostvarivanja niskih ili ~ak negativnih prinosa. Rizici se smanjuju propisanim ograni~enjima poslovanja mirovinskih dru{tava i mirovinskih osiguravaju}ih dru{tava, naro~ito ograni- ~enjima ulaganja i nadzorom te propisanim jamstvima u razdoblju {tednje i isplate ugovorene mirovine. 12 Na~elo uzajamnosti zna~i da visina mirovina u drugom i tre}em stupu izravno ovisi o visini upla}enih doprinosa, uz neznatnu solidarnost i redistribucije u korist ili na {tetu pojedinih skupina osiguranika, izra enih u prvom stupu mirovinskog osiguranja. Odre ena redistribucija nastaje zbog razli~itog trajanja ivota osiguranika, ali ovaj oblik solidarnosti postoji u svim osiguranjima, naro~ito u obveznom mirovinskom osiguranju. 13 Na~elo definiranih doprinosa zna- ~i da je unaprijed odre ena visina doprinosa koji se upla}uju, ali nije unaprijed odre ena visina mirovine koja }e se ostvariti, ve} }e ona ovisiti o visini kapitaliziranih doprinosa. Za iste upla}ene doprinose osiguranici }e, ovisno o stopi prinosa, ostvarivati razli~itu visinu mirovine. Osiguranik profitira i ostvaruje vi{u mirovinu ako je njegov mirovinski fond ostvarivao vi{i prinos, i obratno, ostvaruje ni u mirovinu u slu~aju niskih prinosa. Dakle, u sustavima koji se temelje na ovom na~elu rizik kapitalizacije doprinosa i visine mirovine koja se dobije od tih doprinosa snosi osiguranik. Na~elo definiranih doprinosa isklju- ~uje solidarnost i preraspodjelu, ali i razli~ite beneficije za pojedine skupine osiguranika, {to je izra eno u prvom stupu mirovinskog osiguranja. 14 Na~elo primjene aktuarske ra~unice srodno je na~elu odre enih doprinosa, jer se mirovina ra~una prema visini mirovinske {tednje primjenom aktuarske ra~unice gdje se uzima u obzir starost osiguranika u trenutku ugovaranja mirovine, vjerojatno trajanje ivota generacije kojoj osiguranik pripada, ugovoreni oblik mirovine i drugi elementi ~ijom se primjenom uspostavlja ravnote a izme u visine {tednje i izdataka za isplatu mirovine. 15 Na~elo disperzije rizika ogleda se u posebnim nositeljima osiguranja u fazi akumulacije doprinosa (obvezna i dobrovoljna mirovinska dru{tva) od nositelja u fazi isplate mirovina (mirovinska osiguravaju}a dru{tva), {to smanjuje koncentraciju rizika koja bi bila izra ena ako bi isti nositelj pokrivao obje faze. Nadalje, propisi o ulaganju _ raznolikost odnosno diversifikacija ulaganja, odr avanje potrebne likvidnosti sredstava _ raspr{uju i smanjuju ukupne rizike. Uvo enje tri stupa mirovinskog osiguranja tako er smanjuje ukupne rizike u mirovinskom sustavu, jer se rizik financiranja mirovina dijeli na komponentu koja se financira iz teku}ih prihoda i dio koji se financira iz mirovinske {tednje. Podjela izvora i na~ina financiranja izdataka dugoro~no smanjuje rizik financiranja mirovina koji se javlja zbog nepovoljnih demografskih kretanja uzrokovanih pove}anjem udjela starog stanovni{tva uz istodobno smanjivanje broja i udjela mla eg radnoaktivnog stanovni{tva Izmjene i dopune Zakona o obveznim i dobrovoljnim mirovinskim fondovima Tijekom primjene mirovinskog osiguranja na temelju individualne kapitalizirane {tednje uo~ena je potreba promjene pojedinih instituta. Stoga je donesen Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o obveznim i dobrovoljnim mirovinskim fondovima 16 koji se primjenjuje od 4. srpnja Zakonom je pro{iren krug osiguranika u drugom i tre}em stupu, smanjen je minimalni broj ~lanova obveznih i dobrovoljnih mirovinskih fondova, druga~ije su ure ene naknade koje uzima mirovinsko dru{tvo te su smanjene izlazne naknade koje se uzimaju s osobnog ra~una pri prelasku u drugi obvezni fond. Nadalje, pro{irene su mogu}nosti ulaganja imovine mirovinskih fondova u drugom i naro~ito fondova u tre}em stupu, {to }e omogu}iti osnivanje dobrovoljnih mirovinskih fondova zasnovanih na razli~itim investicijskim na- 34

5 ~elima odnosno fondova s razli~itim kombinacijama rizika i mogu}ih prinosa. Propisano je i u~lanjivanje u dobrovoljne mirovinske fondove bez obveze da, kao prema prija{njim propisima, ~lan dobrovoljnog fonda istodobno bira dobrovoljni mirovinski program i da se unaprijed mora opredijeliti za mirovinsko osiguravaju}e dru{tvo koje }e ispla}ivati mirovinu. Na taj na~in je i u dobrovoljnom mirovinskom osiguranju dosljedno odvojena faza upla}ivanja doprinosa od faze isplate mirovina. Tako er su pove}ane ovlasti Agencije u nadzoru i ure ivanju pojedinih pitanja, te su propisane i druge promjene koje bi trebale pridonijeti efikasnijoj primjeni i razvoju 2. i 3. stupa mirovinskog osiguranja. 2. Osiguranici i nositelji osiguranja u drugom i tre}em stupu Osiguranici koji su obvezno osigurani u prvom stupu prema Zakonu o mirovinskom osiguranju _ radnici, obrtnici, poljoprivrednici i drugi, mla- i od 40 godina 1. sije~nja odnosno na dan po~etka osiguranja obvezno su osigurani i u drugom stupu. Osiguranici u dobi od 40 do 50 godina mogu se u roku od {est mjeseci, ako smatraju da im je to povoljnije, uklju- ~iti u drugi stup i tada trajno ostaju osiguranici drugog stupa. Od 4. srpnja i osiguranici koji su u produ enom osiguranju, koje su prija{nji propisi izuzimali od mogu}- nosti osiguranja u 2. stupu, tako er postaju osiguranici 2. stupa pod istim uvjetima kao i drugi osiguranici. Svi osiguranici, osim poljoprivrednika koji pla}aju 10 posto, pla}aju doprinose za obvezno mirovinsko osiguranje u visini 20 posto bruto pla}e, odnosno osnovice. Osiguranici drugog stupa pla}aju 15 posto u prvi (poljoprivrednici 5 posto), a 5 posto u drugi stup. Doprinosi za sta osiguranja koji se ra~una s pove}anim trajanjem 17, ovisno o stupnju pove}anja sta a, iznose od 4,86 do 17,58 posto pla}e, odnosno osnovice, a za osiguranike 2. stupa razmjerno se dijele u oba osiguranja. Obveznici pla}anja doprinosa jednaki su za oba stupa, a propisani su Zakonom o doprinosima za obvezna osiguranja 18. Navedeni Zakon od 1. sije~nja uveo je obvezu pla}anja doprinosa i na do tada neobuhva}ene primitke, odnosno oblike rada i po toj osnovi pro{irio krug osiguranika u oba obvezna stupa mirovinskog osiguranja. Naime, pla}anjem doprinosa na primitke od povremenog nesamostalnog rada i primitke od druge samostalne djelatnosti stje~e se svojstvo osiguranika s danom uplate doprinosa i ostvaruje sta osiguranja u godini u kojoj su pla}eni doprinosi. Osnovice na koje su pla}eni doprinosi, na isti na~in kao i pla}e, ulazit }e u izra~un mirovine u prvom stupu. Za osnovicu u visini prosje~ne bruto pla}e u Republici Hrvatskoj ostvaruje se mjesec dana sta a, a u jednoj kalendarskoj godini, po svim osnovama, osiguranik mo e ostvariti najvi{e 12 mjeseci sta a osiguranja. Ako je osiguranik osiguran i u 2. stupu, na osobni ra~un upla}uju se doprinosi u visini od 5 posto osnovice. Za osobe koje tek pla}anjem doprinosa na primitke od povremenog rada stje~u svojstvo osiguranika u 1. stupu va e ista pravila o obvezi odnosno mogu}nosti osiguranja u 2. stupu. Ista su pravila i za izbor obveznog mirovinskog fonda _ osiguranike mla e od 40 godina koji u roku od 3 mjeseca od po~etka obveznog osiguranja ne izaberu fond, Regos }e po slu benoj du nosti u~laniti u neki od obveznih mirovinskih fondova. Osiguranici u dobi od 40 do 50 godina mogu se u roku od 6 mjeseci od dana stjecanja svojstva osiguranika u~laniti u obvezni mirovinski fond, a izborom fonda postaju trajno osiguranici 2. stupa. I obratno, ako se u navedenom roku ne u~lane u mirovinski fond, vi{e ne mogu postati osiguranici 2. stupa. Osiguranje u tre}em stupu je dobrovoljno, u dobrovoljne mirovinske fondove mogu se u~laniti osobe s prebivali{tem u Republici Hrvatskoj, a ~lanstvo se vi{e ne uvjetuje punoljetno{}u. Visina i na~in pla}anja doprinosa ovise o uvjetima koje nudi dobrovoljno mirovinsko dru{tvo koje 35

6 upravlja dobrovoljnim mirovinskim fondom te o uvjetima iz ugovora o ~lanstvu u dobrovoljnom fondu koji osiguranik sklapa s dobrovoljnim mirovinskom dru{tvom. Dobrovoljni mirovinski fond mo e biti otvorene naravi, kada mo e u~laniti bilo koju osobu koja imaju prebivali{te u Republici Hrvatskoj koja prihva}a uvjete u~lanjenja u fond, ili zatvorene naravi, kada je ~lanstvo u fondu ograni~eno na zaposlenike odre- enog poslodavca pokrovitelja mirovinskog fonda, ~lanove sindikata ili udruga pripadnika samostalnih djelatnosti pokrovitelja fonda, biv{e zaposlenike, biv{e ~lanove sindikata i udruga kao i na ~lanove njihovih obitelji koji naslje uju sredstva s osobnog ra~una u slu~aju smrti ~lana fonda Mirovinsko dru{tvo Obvezno ili dobrovoljno mirovinsko dru{tvo je trgova~ko dru{tvo osnovano kao dioni~ko dru{tvo ili dru{tvo s ograni~enom odgovorno{}u, koje osniva i upravlja jednim obveznim ili s vi{e dobrovoljnih mirovinskih fondova. Osniva~i moraju od Agencije dobiti autorizaciju za osnivanje mirovinskog dru- {tva, a nakon uplate temeljnog kapitala i upisa u sudski registar, mirovinsko dru{tvo mora od Agencije dobiti i odobrenje za rad. Temeljni kapital obveznog mirovinskog dru{tva iznosi najmanje 40 milijuna kuna, a za svakih 10 tisu}a ~lanova iznad 50 tisu}a dru{tvo mora imati jamstveni polog od milijun kuna. Temeljni kapital dobrovoljnog mirovinskog dru{tva iznosi najmanje 15 milijuna kuna. 19 Obvezno mirovinsko dru{tvo ima pravo na tri vrste naknada: _ do 0,8 posto od upla}enih doprinosa, a neka dru{tva uzimaju manji postotak, odnosno smanjuju postotak u slu~aju du eg ~lanstva u fondu _ do 1,2 posto godi{nje od imovine fonda, a Agencija mo e sljede}ih godina propisati manji postotak _ naknada za izlaz iz fonda ako ~lan mijenja fond prije isteka tri godine ~lanstva u fondu. 20 Propisivanjem naknada koje mo e zara~unati obvezno mirovinsko dru- {tvo eli se potaknuti racionalno poslovanje dru{tava. Tako er je napu{teno prija{nje zakonsko rje{enje prema kojem su se dru{tva financirala i iz naknade za uspje{nost koja je ovisila o realnom prinosu fonda, jer je ta naknada mogla potaknuti dru{tva na rizi~nija ulaganja radi pove}anja prinosa fonda, {to u obveznom mirovinskom osiguranju svakako nije po eljno. S druge strane, tro{kovi koji se odnose na stjecanje, transfer i prodaju imovine fonda preba~eni na teret fonda i ne terete mirovinsko dru{tvo kao ranije, jer se dru{tva trebaju rukovoditi kriterijem postizanja {to ve}e koristi za ~lanove mirovinskog fonda, a ne kriterijem koliko navedene transakcije ko{taju mirovinsko dru{tvo. Dobrovoljno mirovinsko dru{tvo osniva i upravlja jednim ili s vi{e dobrovoljnih mirovinskih fondova. 21 Dru- {tvo izdaje informativni prospekt mirovinskog fonda 22 u kojem mora navesti cjelovitu, to~nu i objektivnu informaciju o mirovinskom fondu i dru{tvu koje upravlja fondom. Dru{tvo mora zainteresiranoj osobi uru~iti informativni prospekt s podacima o na~elima i ciljevima ulaganja fonda, visini naknada mirovinskom dru{tvu i banci skrbniku te druge informacije va ne za dono{enje odluke o u~lanjenju u mirovinski fond. Zakonskim promjenama iz srpnja liberalizirane su odredbe o ulaganju imovine dobrovoljnih mirovinskih fondova, a zadr ano je na~elo raspr{enosti (disperzije) ulaganja koje se ogleda u ograni~enju da se u vrijednosni papir jednog izdavatelja mo- e ulo iti najvi{e 5 posto imovine fonda. Nove zakonske odredbe omogu- }avaju osnivanje dobrovoljnih fondova zasnovanih na razli~itim investicijskim na~elima, od konzervativnih i sigurnijih, ali s ni im mogu}im prinosima, do fondova koji omogu}avaju postizanje vi{ih prinosa, ali su stoga izlo eniji rizicima. Naime, razli~ite osobe imaju razli~ite preferencije i razli~itu toleranciju razine rizika koje su spremne prihvatiti u odnosu na prinos koji ele ostvariti, pa }e mo}i izabrati dobrovoljni mirovinski fond koji nudi za tu osobu prihvatljiv omjer rizika i mogu}ih prinosa. 36

7 2.2. Mirovinski fond Mirovinski fond je investicijski fond posebne vrste, odnosno zasebna imovina bez pravne osobnosti u vlasni{tvu ~lanova fonda. 23 Mirovinski fond osniva i njime upravlja mirovinsko dru{tvo radi prikupljanja doprinosa od ~lanova fonda i ulaganja tih sredstava radi ~uvanja i pove}anja njihove vrijednosti uz najmanji mogu}i rizik. Svaki ~lan fonda sudjeluje u vlasni{tvu mirovinskog fonda razmjerno visini sredstava na osobnom ra~unu. Obvezni mirovinski fond mora imati najmanje 50 tisu}a ~lanova u roku od dvije godine od osnivanja, a dobrovoljni fond 200 ~lanova. 24 Smanjivanjem minimalnog broja ~lanova fonda (ranije je obvezni fond trebao imati minimalno 80 tisu}a, a dobrovoljni 2 tisu}e ~lanova) eli se omogu- }iti poslovanje ve}eg broja mirovinskih fondova, a time pove}ati tr i{nu konkurenciju i kvalitetu usluga. Vrijednost mirovinskog fonda ovisi o tr i{noj vrijednosti njegove imovine na dan vrednovanja, a odbitkom obveza koje se zara~unavaju mirovinskom fondu (naknade mirovinskom dru{tvu i banci skrbniku te transakcijski tro{- kovi koji se odnose na kupnju, transfer i prodaju imovine fonda) dobije se neto vrijednost fonda. Agencija propisuje na~in i rokove vrednovanja fonda. Sredstva mirovinskog fonda ne mogu se ulagati u imovinu kojoj nije mogu}e odrediti vrijednost na organiziranom tr i{tu, primjerice dionice koje ne kotiraju na burzi, kao i drugu manje likvidnu imovinu ili imovinu kojoj je te e odrediti vrijednost (nekretnine, umjetni~ke predmete i drugo), {to omogu}ava realno (tr i- {no) dnevno vrednovanje fonda Ulaganja mirovinskih fondova Osnovni cilj mirovinske {tednje je osiguranje sredstava koja }e uz razuman rizik biti financijska osnova za prihod u starosti. U skladu s tim propisana su na~ela ulaganja (sigurnost i raznolikost ulaganja, odr anje odgovaraju}e likvidnosti), ograni~enja u pogledu vrste imovine u koju se mo e ulagati, kao i najvi{i dopu{teni opseg/ postotak ulaganja u pojedinu vrstu imovine. 25 Ograni~enja ulaganja imovine obveznih mirovinskih fondova kre}u se od 5 posto vrijednosti fonda (kratkoro~ni bankarski depoziti i ostali kratkoro~ni vrijednosni papiri) pa do 30 posto (dionice koje kotiraju na organiziranim tr i{tima kapitala). Zakonom je tako er propisana obveza da se najmanje 50 posto imovine fonda mora ulo iti u dugoro~ne obveznice i druge dugoro~ne vrijednosne papire Republike Hrvatske ili Hrvatske narodne banke. Naime, dr avne obveznice smatraju se najmanje rizi~nim ulaganjem, a prodajom obveznica mirovinskim fondovima dr avni prora~un osigurava dio sredstava za financiranje tranzicijskog tro{ka mirovinske reforme. U inozemnu imovinu mo e se ulo iti do 15 posto imovine obveznog fonda. Osim zakonskih ograni- ~enja, Agencija propisuje i dodatna ograni~enja ulaganja, te dnevno nadzire kupoprodajne transakcije i imovinu fonda. Imovina dobrovoljnih mirovinskih fondova ula e se u skladu s propisima Agencije i statutom dobrovoljnog mirovinskog fonda kojeg odobrava Agencija, a do 20 posto imovine fonda mo e se ulagati u inozemnu imovinu. Imovinu obveznih i dobrovoljnih mirovinskih fondova zabranjeno je ulagati u vrijednosne papire kojima se ne trguje na organiziranom tr i{tu, imovinu koja je po zakonu neotu iva, nekretnine, umjetni~ke predmete, vrijednosne papire mirovinskog dru{tva ili povezane osobe mirovinskog dru{- tva i drugu imovinu koju odredi Agencija. Imovina mirovinskog fonda pohranjena je na posebnom ra~unu u banci skrbniku 26, {to omogu}ava nepristrano i objektivno vrednovanje fonda, te odvaja imovinu fonda od imovine mirovinskog dru{tva. Banka skrbnik utvr uje vrijednost fonda, vrijednost obra~unske jedinice te pru a druge usluge mirovinskom dru{tvu, za {to napla}uje do 0,1 posto vrijednosti fonda godi{nje, a Agencija mo e propisati i ni u naknadu. Neke banke skrb- 37

8 nici zara~unavaju naknadu manju od 0,1 posto imovine fonda, odnosno sni avaju postotak s porastom vrijednosti imovine o kojoj skrbe ^lanstvo u fondu Osiguranici drugog stupa moraju se u roku od tri mjeseca od po~etka obveznog osiguranja u~laniti u obvezni mirovinski fond, osobnom prijavom u bilo kojem uredu Sredi{njeg registra osiguranika u poslovnicama FINA-e. Osiguranike koji se u roku ne u~lane, Regos po slu benoj du nosti u~lanjuje u jedan od fondova. 27 Osiguranici u svakom trenutku mogu promijeniti fond podno{enjem prijave Regosu, ali pla}aju izlaznu naknadu ako mijenjaju fond prije isteka tri godine ~lanstva u obveznom fondu. U prvoj godini izlazna naknada iznosi 0,8 posto sredstava na osobnom ra~unu, a postotak je svake sljede}e godine upola manji. Uvjeti i naknada za izlaz iz dobrovoljnog fonda ovise o uvjetima iz ugovora s dobrovoljnim mirovinskim dru{tvom o ~lanstvu u dobrovoljnom mirovinskom fondu. 28 Izlazne naknade smanjuju u~estalost promjene ~lanstva, {to }e ote ati ulazak novih fondova na tr i{te, ali i smanjuju tro{kove uzrokovane u~estalim promjenama ~lanstva. Ipak, ove naknade sada su vi{estruko manje nego ranije, a tako er je skra}eno razdoblje u kojem se napla}uje naknada s pet na tri godine ~lanstva. ^lanstvo u dobrovoljnom fondu zapo~inje sklapanjem ugovora s dobrovoljnim mirovinskim dru{tvom i otvaranjem osobnog ra~una u dobrovoljnom mirovinskom fondu, a prestaje prijenosom ra~una u drugi fond, ostvarivanjem mirovine ili smr}u ~lana fonda, kada se sredstva koriste u skladu s onim {to je ugovoreno za slu~aj smrti ~lana fonda. 29 Ugovorom se ure uju visina i dinamika pla}anja doprinosa, naknade dobrovoljnom mirovinskom dru{tvu, uvjeti izlaza iz fonda, uvjeti u slu~aju smrti ~lana fonda i druga pitanja koja ure uju odnos izme u dobrovoljnog mirovinskog dru{tva i ~lana dobrovoljnog fonda Osobni ra~un Poslodavci i ostali obveznici pla}anja doprinosa upla}uju 5 posto pla}e odnosno osnovice na osobni ra~un ~lana obveznog mirovinskog fonda te razmjerni dio doprinosa za sta osiguranja koji se ra~una s pove}anim trajanjem. U tre}em stupu, doprinose u dobrovoljni mirovinski fond izravno upla}uju ~lanovi fonda ili njihov poslodavac, odnosno pokrovitelj (sponzor) zatvorenog dobrovoljnog mirovinskog fonda u skladu s uvjetima ugovorenim s dobrovoljnim mirovinskim dru{tvom. Individualna kapitalizirana mirovinska {tednja vodi se na osobnom ra~unu koji ima svojstva va na za kvalitetno funkcioniranje kapitalno financiranog mirovinskog osiguranja: _ sredstva na ra~unu vlasni{tvo su osiguranika _ nad sredstvima na ra~unu ne mo e se provesti ovrha, ste~aj ili likvidacija, a sredstva se koriste samo na propisan na~in pri umirovljenja ili smrti ~lana fonda _ ra~un je, do umirovljenja, vlasni{tvo osiguranika, neovisno o promjenama ili prekidima zaposlenja ili privremenom prestanku upla}ivanja doprinosa _ evidencija osobnih ra~una omogu- }ava informiranje osiguranika o uplati doprinosa i prikupljenim sredstvima, {to povoljno djeluje na pla}anje doprinosa _ osobni ra~un motivira osiguranika na ve}u uplatu doprinosa jer o tim sredstvima izravno ovisi visina njegove mirovine, {to povoljno djeluje na budu}u socijalnu sigurnost osiguranika i financijsku stabilnost mirovinskog sustava _ koncepcija osobnih ra~una odvaja fazu uplate doprinosa od faze isplate mirovina, {to razdvaja i smanjuje ukupne rizike u mirovinskom sustavu. Osobni ra~uni omogu}avaju individualno pra}enje upla}enih doprinosa i transparentnost sustava, mogu}nost izbora fonda i prijenosa ra~una u drugi fond, kao i izbor nositelja isplate mirovine. U sustavima strukovnih mi- 38

9 rovina i mirovina koje se ne temelje na osobnim ra~unima, koji prevladavaju u nekim dr avama, ote ano je ili nije mogu}e prenositi mirovinsku {tednju drugom nositelju osiguranja niti pratiti prinose koji se ostvaruju na upla}ene doprinose. S druge strane, individualizacija doprinosa, vo enje osobnih ra~una, ulaganje sredstava mirovinske {tednje i isplata mirovina zahtijevaju visoke administrativne tro{kove (~esto vi{estruko ve}e nego u javnim mirovinskim osiguranjima) i u razdoblju akumulacije doprinosa i u razdoblju isplate mirovina, {to se mo e negativno odraziti na vrijednost sredstava na osobnom ra~unu i visinu tih mirovina. Navedeno je naro~ito va no za osiguranike 2. stupa jer je osnovna mirovina relativno niska i ukupna visina mirovine zna~ajno }e ovisiti o visini mirovine iz 2. stupa. Stoga se zbog smanjivanja administrativnih tro{kova i efikasnijeg poslovanja u 2. stupu centralizirano prikupljaju doprinosi i centralizirano administrira osobnim ra~unima ({to provodi Regos) te su otpo~etka propisana rje{enja koja poti~u racionalno poslovanje dru{tava i smanjivanje tim sustavima svojstvenih visokih tro{kova poslovanja (tro{kovi marketinga 30, tro{kovi nepovoljnog odabira 31 itd.) Obra~unska jedinica Osobni ra~uni vode se u obra~unskim jedinicama koje se iskazuju sa 4 decimalna mjesta. Obra~unska jedinica predstavlja razmjerni dio neto vrijednosti mirovinskog fonda. Zna~i, ako je na svim ra~unima ukupno n obra- ~unskih jedinica, vrijednost jedne obra~unske jedinice je n-ti dio neto vrijednosti fonda. Neto vrijednost mirovinskog fonda dobije se kada se od imovine fonda oduzmu naknade mirovinskom dru{tvu i banci skrbniku te transakcijski tro{kovi koji terete imovinu fonda. Po~etnu vrijednost obra~unske jedinice odre uje Agencija (100 kuna), a poslije njena vrijednost ovisi o prinosu fonda. Prinos mirovinskog fonda iskazuje se kao postotna razlika izme u vrijednosti obra~unske jedinice posljednjeg radnog dana u mjesecu i njene vrijednosti prije 12 mjeseci. Prigodom uplate doprinosa upla}eni doprinosi umanjuju se za naknadu koje obvezno mirovinsko dru{tvo uzima iz doprinosa (do 0,8 posto), a preostali iznos dijeli se s vrijedno{}u obra~unske jedinice na dan konverzije u obra- ~unske jedinice. Rezultat dijeljenja su obra~unske jedinice koje se pribrajaju prikupljenim obra~unskim jedinicama na osobnom ra~unu ~lana fonda. Vrijednost osobnog ra~una dobije se mno enjem broja obra~unskih jedinica na osobnom ra~unu s vrijedno- {}u obra~unske jedinice. Vrijednost obra~unske jedinice na dan u~lanjivanja osiguranika u mirovinski fond ne utje~e na vrijednost sredstava na ra- ~unu, ve} }e vrijednost ra~una ovisiti o upla}enim doprinosima i o budu- }em prinosu fonda odnosno kretanju obra~unske jedinice toga fonda. Vrijednost obra~unske jedinice mijenja se u skladu s promjenama tr i{ne vrijednosti vrijednosnih papira _ dionica, obveznica, dionica u zatvorenim i udjela u otvorenim investicijskim fondovima i drugih vrijednosnica iz portfelja fonda. Uspore ivanjem vrijednosti obra- ~unskih jedinica mogu se uspore ivati prinosi mirovinskih fondova i uspje{nost mirovinskih dru{tava koja upravljaju tim fondovima. Treba napomenuti da ve}a obra~unska jedinica odre enog fonda i ve}i prinos u prethodnom razdoblju ne jam~i da }e taj fond i dalje biti uspje{niji od drugih niti je mogu}e na temelju prethodnih pokazatelja predvidjeti budu}i prinos fonda. Ta ~injenica stavlja sve ~lanove fonda u ravnopravan polo aj i daje mogu}nost izbora fonda na temelju kriterija koji su pojedinoj osobi va ni. Budu}i prinosi mirovinskih fondova ovisiti }e o nizu okolnosti, koje su dio problematike upravljanja i ulaganja imovine fonda radi ostvarivanja prinosa uz {to manji rizik te o kontrolnim mehanizmima _ propisima o ulaganju, nadzoru i drugom. Mirex je prosje~na vrijednost obra- ~unskih jedinica obveznih mirovinskih fondova na odre eni dan. Mirex dnevno utvr uje Agencija kao vaganu 39

10 aritmeti~ku sredinu vrijednosti obra- ~unskih jedinica, a radi ubla avanja utjecaja najve}ih fondova na vrijednost Mirexa ponder je ograni~en na 25%. Mirex je 30. travnja 2002., kada su obvezni mirovinski fondovi po~eli poslovati na tr i{tu kapitala, imao vrijednost 100,0000 (100 kuna), a 31. prosinca iznosio je 111,1201, {to zna~i da su u tom razdoblju mirovinski fondovi ostvarili visok prinos od 11,12% 32. Nakon {to su mirovinska dru{tva obra~unala naknadu za uspje{nost za godinu 33, koja se uzimala prema propisima koji su se primjenjivali do 3. srpnja 2003., Mirex je smanjen na 108,6669., da bi do kraja o ujka narastao na 111,7643. Istog dana bilo je 968,896 ~lanova obveznih mirovinskih fondova, a ukupni iznos na osobnim ra~unima (neto imovina obveznih fondova) iznosio je 2,6 milijardi kuna. 34 Tijekom kolovoza 2003., nakon vi{emjese~nog rasta, vrijednost Mirexa pala je za skoro jedan posto. Naime, na europskim tr i{tima pala je vrijednost njema~kih i drugih obveznica, {to se odrazilo i na hrvatske dr avne obveznice, koje ~ine oko 80 posto imovine obveznih mirovinskih fondova. Iako u trenutku kada osiguranik ostvaruje mirovinu ~ak i kratkoro~ne oscilacije mogu trajno pozitivno ili trajno negativno utjecati na visinu mirovine, dosada{nje oscilacije vrijednosti obra~unskih jedinica mirovinskih fondova u okviru su normalnih kretanja na tr i{tu kapitala, na kojem }e se i ubudu}e izmjenjivati razdoblja vi{ih i ni ih a povremeno i negativnih prinosa. Me utim, mirovinska {tednja dugoro~na je {tednja i va niji su dugoro~ni trendovi i prinos u du em razdoblju od (o~ekivanih) kratkoro~nih oscilacija obra~unskih jedinica. I dobrovoljni mirovinski fondovi imaju svoju obra~unsku jedinicu, ~iju po~etnu vrijednost tako er utvr uje Agencija i iznosi 100 kuna. Poslije, visina obra~unske jedinice fonda ovisi o kretanju tr i{ne vrijednosti vrijednosnih papira koji su u portfelju fonda i o naknadama koje uzima dobrovoljno mirovinsko dru{tvo. ^lan dobrovoljnog mirovinskog fonda }e u svakom trenutku mo}i znati vrijednost osobnog ra~una, koja se, kao i za obvezni fond, ra~una mno enjem broja obra- ~unskih jedinica na osobnom ra~unu s vrijedno{}u obra~unske jedinice Prijenos osobnog ra~una Sredstva s osobnog ra~una prenose se prilikom promjene ~lanstva, u slu~aju umirovljenja ili smrti ~lana fonda. Tada se sredstva prenose u drugi fond (promjena ~lanstva), ili u mirovinsko osiguravaju}e dru{tvo radi isplate mirovine iz drugog stupa, ili u Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje ako se mirovina ostvaruje samo u prvom stupu. Ako ~lan obveznog fonda umre, a ~lanovi obitelji ne ostvare obiteljsku mirovinu, sredstva s osobnog ra~una naslje uju se prema propisima o naslje ivanju. U slu~aju promjene ~lanstva, iznos sredstava na osobnom ra~unu prera- ~unava se u obra~unske jedinice novog fonda, dijeljenjem prenesene svote s iznosom obra~unske jedinice novog fonda. Na taj na~in osiguranik»kupuje«obra~unske jedinice novog fonda koje se pripisuju osobnom ra- ~unu u novom fondu. Prera~unavanje (konverzija) u obra~unske jedinice novog fonda ne utje~e na visinu sredstava na osobnom ra~unu, a nakon prijenosa iznos na osobnom ra~unu ra~unat }e se mno`enjem broja obra- ~unskih jedinica i iznosa obra~unske jedinice novog fonda Zajam~eni prinos Kriterij sigurnosti va niji je za mirovinske nego za druge investicijske fondove, jer imovina fonda osigurava socijalnu sigurnost ~lanovima mirovinskog fonda i njihovim obiteljima. Radi smanjivanja rizika kojima se izla u fondovi, propisi o ulaganju imovine mirovinskih fondova restriktivniji su i konzervativniji nego za investicijske fondove op}e namjene, te se stro e nadziru. Radi za{tite vrijednosti sredstava na osobnom ra~unu od rizika niskih prinosa, ~lanovima obveznih mirovinskih fondova zakon jam~i prinos u visini zajam~enog prinosa. 35 Postotak zajam~enog prinosa odre uje se prema referentnom prinosu koji utvr uje 40

11 Agencija, a referentni prinos je za dva postotna poena manji od prosje~nog prinosa obveznih mirovinskih fondova ostvarenog u prethodne tri godine. Ako je referentni prinos pozitivan, zajam~eni prinos iznosi tre}inu referentnog prinosa, a najvi{e do eskontne stope HNB. Ako je referentni prinos negativan, zajam~eni prinos odre- uje se u trostrukom (negativnom) postotku. Ako se aktivira zajam~eni prinos, mirovinsko dru{tvo iz jamstvenog pologa upla}uje sredstva na osobne ra- ~une do zajam~enog prinosa, a ako je to nedostatno, onda dru{tvo upla}uje sredstva u visini do 20% temeljnog kapitala. Ako navedena sredstva nisu dostatna, dr avni prora~un dozna~uje razliku do zajam~enog prinosa. Zajam~eni prinos tako er je institut koji obvezne mirovinske fondove razlikuje od drugih investicijskih fondova, gdje u pravilu nema takvih jamstava. Naime, kao i dionicama, vrijednost investicijskog fonda ovisi o tr i{noj vrijednosti njegovog portfelja, pa oni u pravilu nemaju unaprijed odre en prinos kao {to imaju neki drugi imovinski oblici (nov~ani depoziti i dr.). U tre}em stupu zakon ne propisuje zajam~eni prinos, ali ~lanovi dobrovoljnih mirovinskih fondova imaju pravo na dr avna poticajna sredstva u visini od 25 posto upla}enih doprinosa u prethodnoj godini, a najvi{e do 1250 kuna godi{nje, te porezne olak{ice za upla}ene doprinose do visine od 0,7 osnovnog osobnog odbitka, odnosno do 1050 kuna mjese~no. Poticajna sredstva mogu se ostvariti samo u jednom dobrovoljnom fondu. 36 Dobrovoljno mirovinsko dru{tvo mo e nuditi ulaganje u dobrovoljni fond sa zajam~enim prinosom, ~emu onda prilago ava i investicijsku politiku tog fonda. 3. Mirovine na temelju individualne kapitalizirane {tednje Zakon o mirovinskom osiguranju i Zakon o obveznim i dobrovoljnim mirovinskim fondovima ure uju problematiku koja se odnosi na razdoblje osiguranja i pla}anja doprinosa, te uvjete ostvarivanja prava i poslovanje nositelja osiguranja. Zakon o mirovinskim osiguravaju}im dru{tvima i isplati mirovina na temelju individualne kapitalizirane {tednje 37 ure uje poslovanje mirovinskih osiguravaju- }ih dru{tava te odre ivanje i isplatu mirovina koje se temelje na obveznoj i dobrovoljnoj individualnoj kapitaliziranoj {tednji. Zakon propisuje osnovna na~ela mirovinskog osiguranja utemeljenog na kapitalnom pokri}u te pitanja koja se odnose na poslovanje dru{tava i isplatu mirovina: _ osnivanje i poslovanje mirovinskih osiguravaju}ih dru{tava _ vrste i oblike mirovina i drugih davanja iz drugog i tre}eg stupa _ sklapanje ugovora o mirovini i isplatu mirovina _ jamstvo isplate ugovorene mirovine _ nadzor poslovanja mirovinskih osiguravaju}ih dru{tava, kaznene odredbe te ostala pitanja vezana uz isplatu mirovina na temelju individualne kapitalizirane {tednje. Dakle, posebni zakoni ure uju razdoblje osiguranja i upla}ivanja doprinosa kao i nositelje osiguranja u ovoj fazi (mirovinska dru{tva koja upravljaju obveznim ili dobrovoljnim mirovinskim fondom), te razdoblje isplate mirovina iz 2. i 3. stupa, ~iji su nositelji mirovinska osiguravaju}a dru{tva koja posluju u skladu s ovim Zakonom. Spomenuto mirovinska osiguravaju}a dru{tva razlikuje od osiguravaju}ih dru{tava koja posluju prema propisima o osiguranju, gdje isto osiguravaju}e dru{tvo pokriva obje faze, mo e se istodobno baviti razli- ~itim oblicima ivotnog i imovinskog osiguranja (ali ne i mirovinskim), te je druga~iji sustav nadzora Mirovinsko osiguravaju}e dru{tvo Mirovinsko osiguravaju}e dru{tvo osniva se kao dioni~ko dru{tvo ili dru- {tvo s ograni~enom odgovorno{}u. Prije osnivanja, osniva~ mora od Agencije za nadzor mirovinskih fondova i osiguranja dobiti odobrenje za rad. Uz statut i ostale dokumente kojima dokazuju financijsku i poslovnu sposobnost, osniva~i moraju Agenciji pod- 41

12 nijeti i pravila osiguravaju}eg dru{tva o mirovinama koje }e ispla}ivati u sklopu obveznog mirovinskog osiguranja, te dobrovoljne mirovinske programe prema kojima }e se ugovarati mirovine u sklopu dobrovoljnog mirovinskog osiguranja. Prije registracije na trgova~kom sudu, osniva~ mora uplatiti temeljni kapital u visini od pet milijuna kuna, a temeljni kapital mora se pove}ati za milijun kuna za svakih 1000 korisnika mirovine. 38 Kao i za mirovinsko dru{tvo, mirovinsko osiguravaju}e dru{tvo mora temeljni kapital uplatiti u novcu, a kapital ne smije potjecati iz zajmova ili kredita niti biti optere}en na bilo koji na~in. Ista pravna ili fizi~ka osoba ne mo e imati dionice ili udjele u vi{e mirovinskih osiguravaju}ih dru{tava, a ovo ograni~enje odnosi se i na povezane osobe dru{tva. Ako se mijenja vlasni~ka struktura, dru{tvo mora prethodno dobiti suglasnost Agencije. Cilj propisanih visokih kriterija za osnivanje dru{tava je njihova ve}a sigurnost i stabilnost poslovanja, a time i ve}a sigurnost osiguranika ~ijom mirovinskom {tednjom upravljaju ta dru{tva. Tijela mirovinskog osiguravaju}eg dru{tva su nadzorni odbor, uprava i skup{tina, a kao i za mirovinsko dru- {tvo, ~lan uprave mora imati licenciju koju, nakon polaganja ispita ili na temelju licencije iz zemalja OECD-a, izdaje Agencija. Uprava dru{tva donosi plan poslovanja koji potvr uje Agencija, koji mora osobito sadr avati: _ mirovine i mirovinska davanja koja dru{tvo nudi na tr i{tu mirovina _ opis pretpostavki za za{titu korisnika mirovina i procjenu trajne sposobnosti za izvr{avanje obveza dru{tva _ ra~unske osnovice te na~ela i formule za izra~un mirovine i drugih mirovinskih davanja (tablice vjerojatnosti, kamatne stope, predvidivi suficiti i deficiti). 39 Dru{tvo mora imati neovisnog aktuara koji potpisuje plan poslovanja, godi{nji plan i zavr{ni ra~un dru{tva u dijelu koji se odnosi na mirovine, aktuarski statisti~ki izvje{taj, izvje{taj o sredstvima tehni~kih pri~uva, pravila mirovinskih programa, a obavlja i druge poslove u kojima se primjenjuje matematika osiguranja. Aktuar mora imati licenciju izdanu od Ministarstva financija i ovla{tenje Agencije, a mo e obavljati usluge samo za jedno mirovinsko osiguravaju}e dru{tvo. 40 Mirovinskim osiguravaju}im dru- {tvima zabranjeno je nuditi bilo kakve dodatne povlastice u svrhu nagovaranja odre ene osobe da sklopi ugovor o mirovini. Tako er ne smije nuditi povlastice poslodavcu, njemu povezanim osobama, kao ni sindikatu radi poticanja zaposlenika da pristupe odre enom mirovinskom programu. Pod povlasticama podrazumijevaju se nov~ane stimulacije ili favoriziraju}i uvjeti. Tako er ne smije davati informacije koje bi mogle navesti na pogre{no mi{ljenje, primjerice nerealna obe}anja o visini budu}e mirovine itd. Zakon navodi razloge zbog kojih Agencija mo e dru{tvu oduzeti odobrenje za rad, kao i postupke u slu- ~aju prestanka mirovinskog osiguravaju}eg dru{tva (likvidacija, ste~aj, pripajanje i spajanje), kada se prije svega {titi interes korisnika mirovina i sredstva za isplatu mirovina Poslovanje mirovinskog osiguravaju}eg dru{tva Mirovinsko osiguravaju}e dru{tvo na tr i{tu nudi i ispla}uje mirovine i druga davanja ~lanovima obveznih i dobrovoljnih mirovinskih fondova. ^lan obveznog ili dobrovoljnog mirovinskog fonda bira mirovinsko osiguravaju}e dru{tvo u koje }e prenijeti sredstva s osobnog ra~una i s kojim }e sklopiti ugovor o mirovini. Iznimno, u dobrovoljnom mirovinskom osiguranju mogu se ispla}ivati do ivotne mirovine na temelju izravnih jednokratnih uplata fizi~kih osoba, odnosno poslodavaca za svoje radnike u vrijeme njihovog umirovljenja. Pri prijenosu na ta se sredstava ne pla}a porez ili sli~na pristojba. 41 Mirovinsko osiguravaju}e dru{tvo mo e jednom naplatiti naknadu u visini do 5 posto od dozna~enih sredstava i ne mo e kasnije korisniku zara~unati bilo kakve tro{kove tijekom isplate mirovine. Mirovinsko osiguravaju- 42

13 }e dru{tvo ima vlastita sredstva, najmanje u visini granice solventnosti koju propisuje Agencija, te sredstva tehni~kih pri~uva koja slu e isklju~ivo za isplatu mirovina. Sredstva tehni~kih pri~uva nastaju od doznaka ~lanova mirovinskih fondova i jednokratnih uplata, umanjenih za naknadu koju napla}uje osiguravaju}e dru{tvo, a ula u se u dopu{tene vrste imovine. Sredstva tehni~kih pri- ~uva vode se odvojeno od ostale imovine dru{tva, te se odvojeno vode sredstva tehni~kih pri~uva za dobrovoljno od sredstava tehni~kih pri~uva za obvezno mirovinsko osiguranje. Vrijednost tehni~kih pri~uva treba odgovarati ukupnim teku}im i budu}im obvezama dru{tva koja proizlaze iz ugovora o mirovinama, a utvr uju se aktuarskim izra~unom. Aktuar dru{tva tromjese~no izvje- {tava Agenciju o uskla enosti vrijednosti sredstava tehni~ke pri~uve s visinom obveza prema ugovorima o mirovinama. Ako vi{ak sredstava tehni- ~ke pri~uve prelazi 15 posto, u obveznom osiguranju dru{tvo mora za ~etvrtinu vi{ka pove}ati interventne pri~uve, a ostatak isplatiti korisnicima mirovina razmjerno visini do ivotne mirovine. Ako nastane manjak sredstava tehni~ke pri~uve, osiguravaju}e dru{tvo mora otkloniti manjak, ili se pokre}u postupci u cilju za{tite interesa korisnika mirovina _ od imenovanja privremenog upravitelja pa do eventualne likvidacije ili ste~aja dru{tva. Sredstva tehni~ke pri~uve mirovinsko osiguravaju}e dru{tvo ula e u zakonom dopu{tenu vrstu imovine. Temeljna na~ela ulaganja su raznolikost ulaganja i uskla ivanje nov~anih tokova koje generiraju tehni~ke pri~uve s nov~anim tokovima koji nastaju uslijed podmirenja obveza osiguravaju- }eg dru{tva prema sklopljenim ugovorima o mirovinama. 42 Ograni~enja ulaganja sredstava tehni~kih pri~uva sli~na su ograni~enjima ulaganja imovine obveznih mirovinskih fondova, uz odre ene razlike primjerene poslovanju i rizicima u fazi isplate mirovina. Tako primjerice najmanje 50 posto sredstava iz obveznog osiguranja mirovinsko osiguravaju}e dru{tvo mora ulo iti u cjenovno indeksirane dr avne obveznice, ~ime se uskla uje prinos sredstava tehni~kih pri~uva s obvezom uskla ivanja mirovina iz obveznog osiguranja s tro{kovima ivota, a tako er {tite ta sredstava od rizika inflacije. Osiguravaju}im dru{tvima dopu- {teno je u odre enom opsegu ulagati i u nekretnine, {to je mirovinskim fondovima zabranjeno. Kao i mirovinskom dru{tvu, i mirovinskom osiguravaju}em dru{tvu zabranjeno je davati zajmove i jamstva, kao i ulagati sredstva tehni~ke pri~uve u dionice ili vrijednosne papire dru{tva ili povezane osobe dru{tva. 43 U slu~aju ste~aja mirovinskog osiguravaju}eg dru{tva, sredstva tehni- ~ke pri~uve ne ulaze u ste~ajnu masu ve} se koriste isklju~ivo za izvr{avanje obveza prema ugovorima o mirovinama. 4. Ostvarivanje mirovine osiguranika drugog stupa Mirovina iz drugog stupa mo e se ostvariti tek nakon ostvarivanja mirovine u prvom stupu. Osiguranici koji su osigurani u oba stupa ostvarit }e: _ mirovinu iz prvog stupa, manju od mirovine osiguranika osiguranih samo u prvom stupu, koju }e ispla}ivati Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje _ mirovinu iz drugog stupa koju }e ugovoriti s mirovinskim osiguravaju}im dru{tvom. U skladu s na~elom definiranih doprinosa, osiguranik profitira i ostvaruje ve}u mirovinu ako je njegov fond ostvarivao visoki prinos (povrat), ali i snosi u odre enom opsegu, do razine propisanih jamstava, rizik niskih prinosa. Mirovine se ispla}uju mjese~no unaprijed, a ako su manje od 10 posto prosje~ne pla}e u Hrvatskoj u prethodnoj godini mogu i tromjese- ~no. Mirovina iz prvog stupa odredit }e se kao zbroj dijelova mirovine odre- enih na sljede}i na~in: _ za sta osiguranja ostvaren do osiguranja u drugom stupu dio mirovine odre uje se u punom opsegu, 43

14 jednako kao i osiguranicima koji su osigurani samo u prvom stupu _ za sta ostvaren u kombiniranom sustavu odredit }e se osnovna mirovina, koja se sastoji od zbroja: a) umno{ka godina mirovinskog sta a i 0,25 posto prosje~ne bruto pla}e u Republici Hrvatskoj u prethodnoj godini i b) ~etvrtine iznosa mirovine koju bi za taj sta ostvarili da su osigurani samo u prvom stupu. 44 Osnovna mirovina u prosjeku }e iznositi oko 60 posto mirovine koju bi za taj sta ostvarili samo u 1. stupu. Navedeni postotak ve}i je za osiguranike s manjim pla}ama, a manji za osiguranike s ve}im pla}ama. Takav na~in odre ivanja osnovne mirovine u mirovinskom osiguranju generacijske solidarnosti osigurava solidarnost i redistribuciju u korist umirovljenika s manjim mirovinama. Pravo na najni u mirovinu, osim zaposlenih korisnika invalidske mirovine zbog profesionalne nesposobnosti za rad, imaju osiguranici koji ostvaruju mirovinu samo u 1. stupu. 45 Stoga je najni a mirovina i bila naj~e{}i razlog zbog kojega se osiguranicima s ni im pla}ama, u dobi od 40 do 50 godina, preporu~ivao ostanak u jednodijelnom sustavu, odnosno samo u mirovinskom osiguranju na temelju generacijske solidarnosti. Navedeno va i, ali u manjoj mjeri, i nakon primjene nepovoljnijih odredbi o najni oj mirovini od 18. prosinca Za sta do 30 godina, najni a mirovina jednaka je dotada{njoj (od 1. sije~nja najni a mirovina iznosi 41,66 kuna po godini mirovinskog sta a), a za godine sta a iznad 30 godina najni a mirovina po godini sta a upola je manja nego ranije i iznosi 20,83 kune. Nadalje, i na najni u prijevremenu starosnu mirovinu primjenjuje se polazni faktor, kojim se najni a mirovina trajno umanjuje za svaki mjesec ranijeg ostvarivanja mirovine za 0,34 posto, a za 5 godina ostvarivanja mirovine prije dobi propisane za starosnu mirovinu umanjenje iznosi 20,4 posto. Potrebno je naglasiti da se osiguranicima koji ostvaruju mirovinu u drugom stupu ne ograni~ava visina mirovine u prvom stupu, jer se u slu~aju ostvarivanja osnovne mirovine ne primjenjuju odredbe o najni oj mirovini, ali niti odredbe o najvi{oj mirovini. 46 Ve}u mirovinu iz 1. stupa ostvarit }e osiguranici koji ostvaruju samo jednu mirovinu, a manju ako uz mirovinu iz 1. stupa ostvaruju i mirovinu iz 2. stupa. U strukturi mirovina koje }e se ostvarivati iz oba stupa postupno }e se u ukupnim mirovinskim primanjima smanjivati dio mirovine koji se ostvaruje iz prvog, a pove}avati dio mirovine koji se ostvaruje iz drugog stupa mirovinskog osiguranja. To }e biti posljedica produ avanja razdoblja osiguranja u 2. stupu, du eg razdoblja sta a za koje }e se u 1. stupu ra~unati manja, osnovna mirovina, uplate dijela doprinosa na osobni ra~un, te prinosa obveznih mirovinskih fondova. Za nekoliko desetlje}a mirovinu }e ostvarivati osiguranici koji su cijeli radni vijek proveli u novom mirovinskom sustavu. Oni }e iz 1. stupa dobiti samo osnovnu mirovinu, koja }e neznatno ovisiti o visini pla}a odnosno doprinosa. S druge strane, visina mirovine iz 2. stupa izravno }e ovisiti o upla}enim doprinosima, naro~ito za osiguranike koji su cijeli radni vijek proveli u novom sustavu, i o prinosu mirovinskih fondova. Na taj }e na~in u ukupnim mirovinskim primanjima osiguranika koji }e ostvarivati mirovinu iz oba stupa biti izra ena solidarnost i socijalna preraspodjela preko osnovne mirovine, a kroz mirovinu iz 2. stupa uspostavlja se izravna me uovisnost visine doprinosa u mirovinsko osiguranje i primanja iz osiguranja Invalidske, obiteljske i mirovine koje se ostvaruju prema povoljnijim uvjetima Treba naglasiti da je sustav individualne kapitalizirane {tednje prije svega sustav pogodan za ostvarivanje starosne i prijevremene starosne mirovine. To se ogleda u zakonskom opredjeljenju da osiguranici mla i od 40 godina moraju, a stariji od 50 godina ivota ne mogu u}i u 2. stup mirovinskog osiguranja. Mirovinsko osiguranje koje se temelji na individualnoj kapitaliziranoj {tednji mo e u pravilu 44

15 osigurati primjerenu razinu mirovine tek ako se du e {tedi i/ili se mirovina ostvaruje u starijoj ivotnoj dobi. U slu~aju smrti ~lana fonda ili nastanka invalidnosti potrebna je {ira solidarnost koju mo e osigurati samo mirovinsko osiguranje generacijske solidarnosti. Invalidske i obiteljske mirovine u 1. stupu odre uju se povoljnije od starosnih i prijevremenih starosnih mirovina, naro~ito ako je invalidnost ili smrt posljedica ozljede na radu ili profesionalne bolesti, jer se mirovina ra~una za sta du i od stvarno navr{enog mirovinskog sta a. [to je osiguranik mla i u trenutku nastanka invalidnosti ili smrti, vi{e sta a se dodaje. Dodavanje sta a za izra~un mirovine djelomi~no kompenzira nepovoljnu okolnost da zbog invalidnosti ili smrti osiguranik nije odradio cijeli radni vijek i na taj na~in se u 1. stupu, kroz solidarnost i redistribuciju, {titi socijalna sigurnost korisnika invalidske i obiteljske mirovine. Zbog kra}eg razdoblja {tednje u mirovinskom fondu i mla e ivotne dobi u kojoj se ostvaruje invalidska mirovina, prvih desetak godina malo je vjerojatno da }e dvije mirovine biti povoljnije od mirovine samo iz mirovinskog osiguranja generacijske solidarnosti. Tek za desetak godina, osiguranicima koji }e ostvariti invalidsku mirovinu u starijoj dobi i du e su {tedjeli u 2. stupu, ponekad }e ipak biti povoljnije ostvariti mirovinu iz oba stupa. Zbog navedenog razloga, invalidska i obiteljska mirovina iz drugog stupa ispla}ivat }e se samo ako je osiguranik stariji od 50 godina i ako je najmanje 5 godina bio osiguran u 2. stupu, te ako je mirovina iz 2. stupa, zajedno s mirovinom iz prvog stupa, povoljnija od mirovine iz prvog stupa odre ene u punom opsegu. S obzirom na to da }e zbog nastanka invalidnosti ili smrti uglavnom kra}e upla}ivati doprinose u 2. stup, ve}ini osiguranika }e biti povoljnije ostvariti invalidsku i obiteljsku mirovinu samo u prvom stupu. 47 ^lan obveznog mirovinskog fonda koji ostvari invalidsku mirovinu zbog profesionalne (djelomi~ne) nesposobnosti za rad, ovu mirovinu ostvaruje samo u mirovinskom osiguranju generacijske solidarnosti te }e i nadalje biti ~lan obveznog mirovinskog fonda, neovisno o tome je li zaposlen ili nezaposlen. 48 Tek kada ostvari drugu vrstu mirovine _ starosnu, prijevremenu starosnu mirovinu ili invalidsku zbog op}e nesposobnosti za rad, odnosno ako se u slu~aju njegove smrti ostvari obiteljska mirovina, sredstva s osobnog ra~una koristit }e se za isplatu mirovine. Sredstva s osobnog ra~una tada }e Regos prenijeti, ovisno iz kojeg se osiguranja mirovina ostvaruje, mirovinskom osiguravaju}em dru{tvu ili HZMO-u. Ako ~lan obveznog mirovinskog fonda umre, a ~lanovi obitelji nemaju pravo na obiteljsku mirovinu prema Zakonu o mirovinskom osiguranju, sredstva s osobnog ra~una naslje uju se prema propisima o naslje ivanju. Ovo je jedina situacija u kojoj se sredstva mogu isplatiti fizi~kim osobama nasljednicima. U svim drugim slu~ajevima sredstva se koriste isklju~ivo za isplatu mirovine. 49 Nadalje, osiguranici koji ostvaruju mirovinu pod povoljnijim uvjetima (vojni osiguranici, policijski slu benici, zastupnici, ~lanovi Vlade RH, suci Ustavnog suda i drugi), kao i osiguranici koji su ostvarili sta osiguranja koji se ra~una s pove}anim trajanjem (»beneficirani sta «), dok se to pitanje druga~ije zakonski ne uredi, ostvarivat }e mirovinu samo u prvom stupu. 50 U tim slu~ajevima sredstva s osobnog ra~una Regos }e po slu benoj du nosti prenijeti iz obveznog mirovinskog fonda u Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje, koji }e ispla}ivati mirovinu odre enu na isti na~in kao i osiguranicima koji su bili osigurani samo u prvom stupu Mirovine iz drugog stupa Mirovina iz 2. stupa mo e se ostvariti tek nakon ostvarivanja mirovine u prvom stupu. Osiguranik koji ostvari starosnu, prijevremenu starosnu ili invalidsku mirovinu zbog op}e nesposobnosti za rad, odnosno ~lanovi obitelji koji nakon smrti ~lana obveznog mirovinskog fonda ostvare obiteljsku mirovinu, ugovorit }e isplatu mirovine s izabranim mirovinskim osiguravaju- 45

16 }im dru{tvom. Iznimno, u prije spomenutim slu~ajevima mirovina }e se ostvarivati samo u mirovinskom osiguranju generacijske solidarnosti. Visina mirovine iz 2. stupa ovisit }e o sredstvima na osobnom ra~unu, dobi osiguranika u trenutku ugovaranja mirovine, ugovorenom obliku mirovine, dobi bra~nog druga ako se ugovori zajedni~ka mirovina i drugim parametrima koje primjenjuje mirovinsko osiguravaju}e dru{tvo. Me utim, visina mirovine iz 2. stupa ne smije ovisiti o spolu, zdravstvenom stanju osiguranika ili o drugim nedopu{tenim parametrima. Zakon propisuje vrste mirovina koje se mogu ostvariti u drugom stupu: _ starosna ili prijevremena starosna mirovina _ invalidska mirovina zbog op}e nesposobnosti za rad _ obiteljska mirovina, kao jedinstvena mirovina za ~lanove obitelji. 51 Mirovine iz drugog stupa mogu se ispla}ivati (ugovarati) u jednom od sljede}ih oblika: _ pojedina~na mirovina koja se do ivotno ispla}uje korisniku mirovine _ pojedina~na mirovina sa zajam~enim razdobljem koja se, ako korisnik mirovine umre tijekom zajam- ~enog razdoblja, nastavlja ispla}ivati imenovanom korisniku do isteka zajam~enog razdoblja _ zajedni~ka mirovina koja se do ivotno ispla}uje korisniku mirovine, a nakon njegove smrti do ivotno bra~nom drugu _ zajedni~ka mirovina sa zajam~enim razdobljem koja se, ako oba bra~na druga umru tijekom zajam- ~enog razdoblja, ispla}uje imenovanom korisniku do isteka zajam~enog razdoblja. Imenovanje je valjano uz suglasnost bra~nih drugova. 52 Ako je ugovorena pojedina~na mirovina, ~lanovi obitelji nemaju pravo na obiteljsku mirovinu nakon smrti korisnika, neovisno o tome imaju li pravo na obiteljsku mirovinu u prvom stupu prema Zakonu o mirovinskom osiguranju. Zajam~eno razdoblje iznosi najmanje pet godina i traje od dana umirovljenja do isteka razdoblja iz ugovora o mirovini. Korisnik mirovine ili bra- ~ni drug mogu bilo kada povu}i prethodno ugovoreno imenovanje, osim u slu~aju ako su imenovani korisnici maloljetna djeca korisnika mirovine. Iznos mirovine koji se nakon smrti korisnika zajedni~ke mirovine ispla- }uje bra~nom drugu ne mo e biti manji od 60 posto, a iznos koji se ispla}uje imenovanom korisniku ne mo e biti manji od 50 posto iznosa koji se ispla- }ivao korisniku mirovine. Mirovine se uskla uju s tro{kovima ivota najmanje dva puta godi{nje, za razliku od mirovina u prvom stupu koje se uskla- uju za polovicu rasta pla}a i tro{kova ivota Ograni~enja izbora oblika mirovine Zakon propisuje kada je obvezno, a kada nije dopu{teno ugovoriti odre- eni oblik mirovine u 2. stupu. Primjerice, ako korisnik ima malodobnu djecu, mora ugovoriti mirovinu sa zajam~enim razdobljem i imenovati djecu kao korisnike najmanje do njihove punoljetnosti. Ako je bra~ni drug mla- i od 50 godina, ne mo e ugovoriti zajedni~ku mirovinu. Suprotno, ako je bra~ni drug stariji od 50 godina, tada mora ugovoriti zajedni~ku mirovinu, osim ako je bra~ni drug zaposlen i ostvaruje redovite prihode te je suglasan da nakon smrti supru nika nema pravo na isplatu mirovine. S obzirom na aktuarske izra~une prema kojima se za isti iznos kapitaliziranih doprinosa dobije ni a mirovina ako se ugovori i isplata mirovine bra~nom drugu ili imenovanom korisniku, pri sklapanju ugovora korisnik }e, u okviru dopu{tenih oblika mirovine, odlu~iti {to je njemu i njegovoj obitelji najpovoljnije. Mogu}nost izbora oblika mirovine novina je u odnosu na prvi stup, gdje zakon precizno propisuje krug korisnika, visinu mirovine i trajanje isplate. Za petnaestak godina broj osiguranika u obveznom mirovinskom osiguranju na temelju individualne kapitalizirane {tednje, kojih sada ima oko milijun, gotovo }e se izjedna~iti s brojem osiguranika u obveznom mirovinskom osiguranju na temelju genera- 46

17 cijske solidarnosti, kada }e gotovo svi osiguranici biti u oba obvezna osiguranja. Tada }e se po~eti u ve}em broju ostvarivati prijevremene starosne i starosne mirovine iz 2. stupa. Invalidske i obiteljske mirovine nakon smrti ~lana obveznog mirovinskog fonda rijetko }e se ostvarivati u 2. stupu, i to samo u slu~aju kada je to povoljnije od mirovine samo iz mirovinskog osiguranja generacijske solidarnosti Jedini~ni iznosi mirovine Mirovinska osiguravaju}a dru{tva izra uju tablicu jedini~nih iznosa mirovina, gdje nazna~uju iznose mirovine koje korisnik dobije za dozna~enih kuna. Jedini~ni iznosi mirovina i zajam~enih isplata mogu se razlikovati samo prema vrsti i obliku mirovine, na~inu uskla ivanja mirovine, dobi korisnika mirovine i trajanju zajam~enog razdoblja. U dobrovoljnom osiguranju jedini~ni iznosi mogu se razlikovati i prema spolu i trajanju isplate privremene mirovine. Zbog primjene aktuarske ra~unice, jedini~ni iznosi mirovine bit }e ve}i (povoljniji) za starije nego za mla e osiguranike, u dobrovoljnom osiguranju ve}i za mu{karce nego za ene jer mu{karci u prosjeku ive kra}e od ena {to smanjuje tro{ak isplate njihovih do ivotnih mirovina. Jedini~ni iznosi bit }e ve}i za pojedina~nu nego za druge oblike mirovina jer je prosje~no trajanje isplate pojedina~ne mirovine kra}e nego za druge oblike mirovina itd. Nadalje, ako se ugovori zajedni~ka mirovina, visina mirovine ovisit }e o starosti oba supru nika i o postotku mirovine koji se nakon smrti korisnika mirovine ispla}uje bra~nom drugu. Jedini~nim iznosa mogu se usporediti iznosi mirovine za razli~ite ugovorene uvjete i usporediti jedini~nim iznosima mirovina koje nude pojedina osiguravaju}a dru{tva Ugovor o mirovini Mirovinsko osiguravaju}e dru{tvo ima standardni obrazac ugovora o mirovini koji odobrava Agencija. Osiguranik sklapa ugovor s izabranim dru{tvom, a u obveznom osiguranju mora u roku od 15 dana od sklapanja ugovora dostaviti primjerak ugovora Regosu, koji daje nalog mirovinskom dru{tvu da sredstva s osobnog ra~una dozna~i mirovinskom osiguravaju}em dru{tvu. Do tog roka osiguranik mo e povu}i ugovor i sklopiti ugovor s drugim dru{tvom. Ako osiguranik ne dostavi ugovor Regosu u propisanom roku, posljedica je raskid ugovora o mirovini. 54 Ugovor o mirovini, uz ostale podatke, sadr i svotu mirovine i zajam~enih isplata, trajanje zajam~enog razdoblja, iznose koji se ispla}uju bra~nom drugu i imenovanom korisniku u slu~aju smrti korisnika mirovine, te na~in uskla ivanja mirovine 55. Mirovinsko osiguravaju}e dru{tvo koje se bavi obveznim osiguranjem mora sklopiti ugovor sa svakim ~lanom obveznog mirovinskog fonda koji to zatra i. ^lan obveznog fonda mo e sklopiti ugovor samo s jednim mirovinskim osiguravaju}im dru{tvom, u koje Regos prenosi sredstva s osobnog ra~una. Isto va i za ~lanove obitelji ako nakon smrti ~lana fonda ugovaraju obiteljsku mirovinu Jamstva U drugom stupu propisana su jamstva u fazi upla}ivanja doprinosa (zajam~eni prinos), radi za{tite sredstava na osobnom ra~unu od rizika niskih prinosa, ali su propisana i jamstva isplate ugovorenih mirovina, prije svega zbog obveznosti tog osiguranja i socijalne sigurnosti osiguranika. Mirovinska osiguravaju}a dru{tva upla}uju 0,15% od doznaka na ra~un mirovinskog jamstva. To je ra~un u Hrvatskoj narodnoj banci koji slu i za isplatu mirovina za slu~aj da mirovinsko osiguravaju}e dru{tvo nije u stanju ispla}ivati ugovorene mirovine. Ako sredstva na ra~unu nisu dostatna, manjak namiruje dr avni prora~un, a ugovori o mirovini i isplata prenose se u drugo mirovinsko osiguravaju}e dru{tvo Mirovine iz tre}ega stupa Mirovina iz 3. stupa mo e se ostvariti najranije s 50 godina ivota, odnosno ranije u slu~aju invalidnosti ~lana dobrovoljnog fonda. 58 ^lan fonda sklapa ugovor o mirovini s izabranim 47

18 mirovinskim osiguravaju}im dru{tvom u koje prenosi sredstva s osobnog ra~una. Iznimno, do ivotna mirovina mo e se ostvariti na temelju izravne jednokratne uplate fizi~ke osobe ili poslodavca za svoje zaposlenike u trenutku njihovog umirovljenja, a na ta se sredstva prigodom uplate u mirovinsko osiguravaju}e dru{tvo ne pla}a porez ili druga pristojba. Mirovinsko osiguravaju}e dru{tvo za svoj rad jednokratno uzima naknadu u visini do 5 posto od dozna~enih sredstava, a preostala sredstva ulaze u tehni~ke pri~uve i koriste se isklju~ivo za isplatu mirovina. 59 Osiguranik mo e jednokratno uzeti najvi{e 30 posto sredstava umanjenih za naknadu dru{tvu, a ostalo mora ugovoriti kao isplatu u obliku do ivotne mirovine ili mirovine koja se ispla}uje u razdoblju od najmanje 5 godina. Zakon ne ograni~ava oblike mirovina u 3. stupu, ali obvezuje mirovinsko osiguravaju}e dru{tvo da nudi do ivotne starosne mirovine. 60 Dru{tvo mo e nuditi i promjenljive mirovine (~ija visina ovisi o kretanju vrijednosti sredstava tehni~kih pri~uva iz kojih se ispla}uju te mirovine), razli~ite mirovine za mu{karce i ene ( ene }e imati ni e do ivotne mirovine od mu{karaca), privremene mirovine koje se ispla}uju u odre enom razdoblju koje nije kra}e od 5 godina i druge oblike mirovina koje mirovinska osiguravaju}a dru{tva odre uju primjenom aktuarske ra~unice i nude u okviru dobrovoljnih mirovinskih programa. Dobrovoljno mirovinsko osiguranje na temelju individualne kapitalizirane {tednje razvijati }e se u skladu s interesima i mogu}nostima gra ana Hrvatske da dodatno {tede za svoju starost. Interes za osiguranje u 3. stupu poti~u porezne olak{ice, dr avna poticajna sredstva te mogu}nost izbora dobrovoljnog fonda s odgovaraju}im omjerom rizika i mogu}ih prinosa, fleksibilnost ugovaranja iznosa i na~ina pla- }anja doprinosa u fond i, u odnosu na obvezno osiguranje, slobodnije ugovaranje oblika, po~etka i trajanja isplate mirovine. Stoga se o~ekuje dinami~niji razvoj dobrovoljnog mirovinskog osiguranja na temelju individualne kapitalizirane {tednje i ve}i broj osoba koji }e izabrati ovaj oblik {tednje za sigurniju starost, ~emu bi trebale pridonijeti i zakonske promjene iz srpnja koje su primjerenije uredile pojedina pitanja iz ovog osiguranja i omogu}ile razvoj raznovrsnije ponude na tr i{tu mirovina. 6. Zaklju~ak Mirovinska reforma promijenila je osnovne parametre u sustavu mirovinskog osiguranja _ uvjete ostvarivanja prava, na~in odre ivanja i razinu mirovina te na~in financiranja mirovina. Ove promjene Hrvatsku pribli avaju uvjetima za ostvarivanje prava u europskim dr avama, a s tri stupa mirovinskog osiguranja uvodi se i kapitalni oblik financiranja mirovina koji u razli~itim oblicima i opsegu postoji u svim razvijenim dr avama. Broj osiguranika u obveznom mirovinskom osiguranju na temelju individualne kapitalizirane {tednje, kojih je sada oko milijun, za petnaestak godina gotovo }e se izjedna~iti s brojem osiguranika u obveznom mirovinskom osiguranju na temelju generacijske solidarnosti, kada }e gotovo svi osiguranici biti u oba osiguranja. Tada }e se po~eti u ve}em broju ostvarivati starosne mirovine iz 2. stupa. Uvo enje drugog stupa uzrokuje smanjenje doprinosa u prvi stup i dugoro~ne izdatke dr avnog prora~una za namirivanje tog manjka. Teret financiranja tranzicijskog tro{ka smanjiti }e se kada se u prvom stupu po- ~nu ostvarivati manje osnovne mirovine i ako reforma potakne razvoj tr i{ta kapitala i gospodarski rast, {to je, uz socijalni, osnovni cilj mirovinske reforme. Ipak, legitimaciju mirovinska reforma prije svega stje~e svojim ciljevima i u~incima u osiguranju socijalne sigurnosti osiguranika odnosno ~lanova obveznih i dobrovoljnih mirovinskih fondova za rizike starosti, invalidnosti i smrti hranitelja obitelji, a dugoro~na priroda, slo enost sustava, visoki tro{kovi i velika socijalna va- nost mirovinskog osiguranja tra e stalno pra}enje u~inaka i po potrebi prilagodbu pojedinih instituta u trodijelnom mirovinskom sustavu. 48

19 U tre}em dobrovoljnom stupu manja su ograni~enja i slobodnije se ugovaraju uvjeti i na~in pla}anja doprinosa te su {ire mogu}nosti ulaganja sredstava mirovinske {tednje i ostvarivanja tih mirovina. Nema dr avnih jamstava kao u drugom obveznom dijelu, ali se dobrovoljno mirovinsko osiguranje poti- ~e poreznim olak{icama i dr avnim poticajima, te se tako er strogo nadzire kao i obvezno osiguranje. Mirovinsko osiguranje na temelju individualne kapitalizirane {tednje uspje{no se primjenjuje gotovo dvije godine i sve }e vi{e utjecati na kretanja u mirovinskom sustavu i gospodarstvu. Posljednje zakonske promjene iz srpnja otklonile su uo~ene nedostatke u zakonskoj regulativi ovog osiguranja te su uvedena rje{enja koja bi trebala pridonijeti efikasnijoj primjeni i daljnjem razvoju obveznog i dobrovoljnog mirovinskog osiguranja na temelju individualne kapitalizirane {tednje. Summary The first and the second pillar Structure and functions Croatian pension system consists of the three parts/pillars. Second mandatory and the third voluntary pillar are based on the individual capitalized savings and the personal accounts in the mandatory and the voluntary pension funds. Contributions are invested in the capital markets in order to earn the returns and to minimize the risks. The second and the third pillar pensions are based on the defined contributions principle applying actuarial mathematics methods. In order to achieve efficiency and to minimize the risks in the accumulation and in the benefit payment phase, private pension companies are supervised by the state agency. Fund members will get the basic 1 st pillar pension and the old age 2 nd pillar pension. The disability and the survivor pensions will be paid mostly from the first pillar only. Fund members are free to choose among legislated pension benefit options. In the third pillar fund member signs a contract on the contribution payment amount and the contribution payment procedures. The state subsides third pillar fund members, gives tax incentives, and pension companies have more freedom in the asset investments. Literatura: Anu{i}, Z. i drugi. (1999.) Mirovinska reforma _ druga i tre}a razina mirovinskog osiguranja, In enjerski biro Thompson, L. H. (1999):»Administering Individual Accounts in Social Security: The role of Values and Objectives in Shaping Options«, The Urban Institute, Washington, DC [ori}, Kristina. 2000, br. 5 Izra~un mirovine na temelju individualne kapitalizirane {tednje. Ra~unovodstvo i financije Hagena, (2003) Izvje{}e o mirovinskim tr i{tima u Republici Hrvatskoj u 2002 Hagenin bilten broj 3, podaci za razdoblje I.-III James, E., Smalhout J., Vitas D. (2001):»Administrative Costs and the Organization of Individual Account Systems«, The World Bank, Policy Research Working Paper Clan, A. (2002):»Administrative Costs of Pension Funds in Poland in International Perspective«Queisser, M., (1999):»Pension Reform: Lessons from Latin America«, OECD Development Center, Policy Brief No. 15 (2000) Nova koncepcija i struktura hrvatskog mirovinskog sustava, Zbornik pravnog fakulteta br. 5 i drugi (2001) Strategija razvitka Republike Hrvatske»Hrvatska u 21. stolje}u _mirovinski sustav«müler, K. (2002) Privatising Old-Age security: Latin America and Eastern Europe Compared, Franfurkter Institute für Transformationsstudien Shipman, W. G. (2003) Retirement Finance Reform Issues Facing the European Union, Cato Institute Stanko, D. (2003):»Polish Pension Funds, Does the System Work? Costs, Efficiency and performance Measurement Issues«, The pension Institute, Birkbeck College, University of London 1 Zakon o mirovinskom osiguranju, NN, br. 102/98., 127/00., 109/01., 59/02., 147/02. i 117/03. 2 Zakon o obveznim i dobrovoljnim mirovinskim fondovima, skra}eno Zakon o fondovima, NN, br. 49/99., 63/00. i 103/03. 3 Zakon o mirovinskim osiguravaju}im dru{tvima i isplati mirovina na temelju individualne kapitalizirane {tednje, skra}eno Zakon o isplati mirovina, NN br. 106/99. i 63/00. 4 Zakon o prikupljanju podataka po osiguranicima o obveznim doprinosima, porezu na dohodak i prirezu porezu na dohodak, NN, br. 114/01. i 153/02. 49

20 50 5 ^l. 92. Zakona o fondovima 6 ^l. 86. Zakona o fondovima i Zakon o prikupljanju podataka o osiguranicima o obveznim doprinosima, porezu na dohodak i prirezu porezu na dohodak 7 ^l. 6. Zakona o fondovima 8 ^l. 2. Zakona o isplati mirovina 9 ^l ZOMO-a i ~l. 46_ 48. Zakona o fondovima 10 Najvi{a mirovina ure ena je Zakonom o najvi{oj mirovini (NN br. 162/98., 82/01.), a najni a mirovina ~lankom 82. ZOMO-a 11 ^l. 84. ZOMO-a 12 ^l. 68 _ 78. Zakona o fondovima i ~l. 89. i 90. Zakona o isplati mirovina 13 ^l. 2. Zakona o isplati mirovina 14 ^l. 2. Zakona o isplati mirovina i ~l. 3. ZOMO-a 15 ^l. 2. Zakona o isplati mirovina 16 Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o obveznim i dobrovoljnim mirovinskim fondovima (NN br. 103/03.) 17 Zakon o sta u osiguranja s pove}anim trajanjem (NN br. 71/99.) 18 Zakon o doprinosima za obvezna osiguranja (NN br. 147/02.) 19 ^l. 8. Zakona o fondovima 20 ^l. 43. i 60. Zakona o fondovima 21 ^l Zakona o fondovima 22 ^l Zakona o fondovima 23 ^l. 35. Zakona o fondovima 24 ^l. 36. Zakona o fondovima 25 ^l Zakona o fondovima 26 ^l. 79. Zakona o fondovima 27 ^l. 40. Zakona o fondovima 28 ^l. 43. Zakona o fondovima 29 ^l i 110. Zakona o fondovima 30 U pojedinim dr avama tro{kovi marketinga i prodajnih agenata dose u gotovo polovicu ukupnih administrativnih tro{kova poslovanja, naro~ito gdje je sustav mirovinskog osiguranja decentraliziran i gdje se prodaja polica osiguranja obavlja putem prodajnih agenata. Obveza da se u Hrvatskoj osiguranici 2. stupa osobno prijavljuju u obvezni mirovinski fond u uredima Regosa smanjuje poticaj mirovinskim dru{tvima da stvaraju skupu prodajnu mre u s brojnim agentima i racionalizira vo enje evidencija. 31 Nepovoljni odabir (engl. adverse selection) ogleda se u mogu}nosti osiguranika da, poznavaju}i svoje zdravstveno stanje i ivotne rizike, izabere oblik mirovine i drugih davanja koja }e njemu donijeti najve}e koristi. To uzrokuje ve}e tro{kove nositelju isplate mirovina i pojavu da korisnici do ivotnih mirovina ive du e od op}eg prosjeka stanovni{tva, pa se osiguravatelji {tite od tog rizika poskupljivanjem svojih proizvoda odnosno ni im mirovinama. Nepovoljan odabir izra eniji je u dobrovoljnom nego u obveznom mirovinskom osiguranju. 32 Hagenino Izvje{}e o mirovinskim tr i{tima u Republici Hrvatskoj u naknada za uspje{nost obra~unavala se u visini 25% realnog prinosa fonda ostvarenog u prethodnoj godini, a ¾ od tog iznosa upla}ivalo se u jamstveni polog na rok od 3 godine 34 Hagenin bilten broj 3, podaci za razdoblje I.-III ^l. 58. Zakona o fondovima 36 ^l Zakona o fondovima 37 Zakon o mirovinskim osiguravaju}im dru{tvima i isplati mirovina na temelju individualne kapitalizirane {tednje NN br. 06/99. i 63/ ^l. 8. Zakona o isplati mirovina 39 ^l. 22. Zakona o isplati mirovina 40 ^l. 26 i 27 Zakona o isplati mirovina 41 ^l. 28 Zakona o isplati mirovina 42 ^l. 62. i 63. Zakona o isplati mirovina 43 ^l. 68. _ 72. Zakona o isplati mirovina 44 ^l. 83. i 84. ZOMO-a 45 ^l. 82. ZOMO-a 46 Zakon o najvi{oj mirovini (NN br. 162/98. i 82/01.) 47 ^l. 47. i 48. Zakona o fondovima 48 ^l. 47. st. 1 Zakona o fondovima 49 ^l. 49. Zakona o fondovima 50 ^l. 48. Zakona izmjenama i dopunama Zakona o obveznim i dobrovoljnim mirovinskim fondovima (NN, br. 103/03.) 51 ^l. 28. Zakona o isplati mirovina 52 ^l. 30. Zakona o isplati mirovina 53 ^l. 31. Zakona o isplati mirovina 54 ^l. 45, 49. i 50. Zakona o isplati mirovina 55 ^l. 46. Zakona o isplati mirovina 56 ^l. 29. Zakona o isplati mirovina 57 ^l. 89. i 90. Zakona o isplati mirovina 58 ^l. 28. st. 8 Zakona o isplati mirovina 59 ^l. 53. Zakona o isplati mirovina 60 ^l. 28. Zakona o isplati mirovina