SPECIJALISTIČKI RAD tema: SAVREMENI ASPEKT FUNKCIONISANJA PENZIJSKOG I INVALIDSKOG OSIGURANJA U FEDERACIJI BOSNI I HERCEGOVINI

Transcription

1 PANEVROPSKI UNIVERZITET "APEIRON " FAKULTET PRAVIH NAUKA LAW COLLEGE BANJA LUKA SPECIJALISTIČKI STRUDIJ SPECIJALISTIČKI RAD tema: SAVREMENI ASPEKT FUNKCIONISANJA PENZIJSKOG I INVALIDSKOG OSIGURANJA U FEDERACIJI BOSNI I HERCEGOVINI Mentor: Prof.dr.sci. Milorad Bejatović Kandidat: Ferizbegović Jasminka Banja Luka, februar 2009

2 SADRŽAJ Rezime...2 Abstract...3 Uvod SAVREMENI ASPEKT FUNKCIONISANJA PENZIJSKOG I INVALIDSKOG OSIGURANJA U FEDERACIJI BiH Funkcionisanje penzijskog i invalidskog osiguranja u BiH Struktura penzijskog i invalidskog osiguranja u Federaciji STANJA, SPOLJNI PROBLEMI S ISTEMA PENZIJSKOG I INVALIDS KOG OSIGURANJA BiH Stanje sistema invalidskog osiguranja u BiH STANJ E SISTEMA PENZIJSKO INVALIDSKOG OS IGURANJA U FEDERACIJ I BiH Doprinosi za penzijsko invalidsko osiguranje Obaveza plaćanja doprinosa REFORMSKE PROMJENE MIROVINSKOG SISTEMA U FEDERACIJI BIH Projekat SITAP SWOT analiza Snage Slabosti Šanse Prijetnje...43 ZAKLJ UČCI...57 SKRAĆENICE I AKRONIMI...58 LITERATURA...59 ŽIVOTOPIS...60

3 REZIME Suština postojanja penzijskog i invalidskog osiguranja je da pruži osiguranicima osjećaj sigurnosti koji se za slučaj nastanka rizika pretvara u realno dugoročno materijalno davanje. Naravno, u okviru naprijed rečenog neophodno je pomenuti osnovnu funkciju socijalnog prava. To je osiguranje životne egzistencije čovjeka kao titulara prava, odnosno to je mogućnost da lakše prebrodi ili ublaži stanje socijalne potrebe. U principu težnja svih savremenih društava jeste da obezbjede u što većem obimu socijalnu sigurnost svihsvojih građana, što se postiže vođenjem određene socijalne politike. Kada govorimo globalno o problemu funcionisanja oenzijskog i invalidskog osiguranja u BiH, problemi su uglavnom u oba eentiteta slični i možemo ih ilustrirati zajedničkim pokazateljima, kao što su, niske penzije, slaba kupovna moć, skupa potrošačka korpa. Stoga, neophodno je ući u reformske promjene penzijskog sistema u Federaciji BiH. Sam zakon iz godine na određen način je reformski, cijeneći da je prvi puta jedinstveno utvrđeno pravo za sve osiguranike na prostoru Federacije. Kada se govori o modelu penzijskog sistema kroz projekat SITAP, misli se prije svega na eksponiranost u zajedničkom radu savjetnika za penzijsku politiku, osoblja resornih ministarstava, penzijskih fondova, zavoda. Na taj način prije svega zajedničkim radom i koordiniranim aktivnostima locirani su problemi, predložene reformske promjene koje su neophodne uz prijedlog osiguranja. Sama reforma postojećeg sistema se eksplicitno nameće kao nužnost u bitan preduvjet za ulazak u evropske ekonomske asocijacije. Ključne riječi: Socijalno pravo, reforma, penzijsko invali dsko osiguranje. 2

4 ABSTRACT Substance of old-age and disablement insurance existence is to provide the insured with a sense of confidence, which in a case of risk transforms into real long-term provision. Within the frame of mentioned it is necessary to emphasise basic function of the social right. That is providing of existence to the human being as a bearer of right to overcome or to ease a state of the social need. Principally, the aspiration of all modern societies to provide social confidence to all its citizens, that is achieved by appropriate social policy. Talking globally about functioning of pension and disablement insurance in BiH, problems in both entities are mainly similar, and may be illustrate with common indicators as follows: low pensions, low purchasing power, expensive consumer basket. That is why it is necessary to reform the pension system in the Federation of BiH. The law fro m 1998 was in same way pro-reform, as for the first time it was uniquely established the right for all insurants within the Federation of Bosnia and Herzegovina. The model of pension system defined through SITAP project emphasise of the advisers for pension policy being exposed on common activities together with personnel of appropriate ministries, pension funds and institutes. Through common work and coordinated activities the problems were located, reform-oriented changes were proposed that were necessary along with proposal for promotion of the new form of old-age and disablement insurance. The reform of existing system is necessary as it is essential precondition for joining the European economic associations. Key words. Social right, reform, pension and disability insurance 3

5 UVOD Tokom izrade specijalističkog rada, nesebičnu pomoć pružao mi je moj mentor prof.dr.sci.milorad Bejatović.Također, zahvaljujem se na podršci i korisnim sugestijama, upućenim od strane prof.dr.sci. Mile Matijević. Rad posvećujem mojoj porodici kao znak zahvalnosti za razumijevanje i pruženu pomoć. Penzijsko - mirovinsko osiguranje, njegova funkcionalnost, organiziranost i praktična provodivost, čine nezamjenjivi podsistem globalnog društvenog sistema. On može biti njegov generator razvitka, ali ako nije na visini očekivane organizacije i funkcioniranja, onda isto tako može biti jedna od njegovih kočnica. Kao što može biti stabilizator harmoničnih i poželjnih društvenih kretanja i odnosa, on također može na ukupna društvena kretanja djelovati kao destabilizirajući čimbenik.u prvom slučaju on je važan indikator postojanja i djelovanja pravne i osobito socijalne države, a u drugom slučaju je dokaz njihove odsutnosti.oblast penzijskog i invalidskog osiguranja predstavlja zato izuzetnu sferu društvenog života savremenog ljudskog društva. Na osnovu ovoga proizilazi slijedeće da ova oblast u svakom društvu, mora biti prije svega temeljito, studiozno, kvalitetno i normativno uređena. To u svakom slučaju nije dovoljno. Normativna strana je samo, prva ali ne i dostatna pretpostavka njegove valjanosti. Od kvalitete i razvijenosti penzijskog i invalidskog osiguranja bitno je ovisan položaj čovjeka u društvu. Pored svega ovog rečenog, ovaj sistem obezbjeđuje i bitno utiče na ukupan odnos ekonomske i socijalne sfere društvenog života. Zbog toga je vrlo važno i čak iznimno utvrditi optimalan broj i kvalitetu prava iz ove oblasti i uspostaviti mehanizme njihovog ostvarivanja i zaštite. Nastojanja da se obezbijedi dugoročna stabilnost penzijskog i invalidskog osiguranja, a samim tim i materijalna sigurnost korisnika penzija i generacija koje će ubuduće ostvarivati pravo na penziju, potrebno je provesti reformu penzijskog i invalidskog osiguranja. 4

6 U posljednjih deset i više godina kako u državama u okruženju i šire tako i u Federaciji Bosne i Hercegovine započet je rad na reformi penzijskog sistema. Naime, postoje mnogi faktori koji pokreću reformu penzijskog sistema, a na prvom mjestu je finansiranje, odnosno, promjena načina finansiranja ovog sistema. Složenost regulisanja, dugoročnost rješenja i veliki broj uključenih stanovnika svake zemlje u sklop penzijskog osiguranja zahtijevaju veoma pažljivo kreiranje zakona, mjera i aktivnosti, što podrazumijeva neprekidno proučavanje svih vezanih društvenih i privrednih kretanja. Stvarni socijalni napredak mora se tražiti u granicama ekonomskih mogućnosti tako da metodi ostvarivanja socijalnih ciljeva nebi smjeli minirati privrednu osnovu svake zemlje. 1 Zbog tog iskustva zemalja, te pogledi njihovih stručnjaka, na prošla i očekivana kretanja u području penzionog osiguranja su u traženju prihvatljivih rješenja. Cilj kao i cjelovita reforma sistema penzijskog osiguranja nedvojbeno je ono pred čim se nalazimo, a sadašnji penzioni sistem je korak u reformi. Provođenje penzione reforme ima za cilj uspostavu dugoročno održivog penzionog sistema koji će pružiti kvalitetnu zaštitu od rizika, starosti, smrti i invalidnosti, a istovremeno biti usklađen sa privrednim i demografskim kretanjima i osigurati adekvatan nivo primanja građanima u poznijem životnom dobu, (smanjenje siromaštva). 5 1 Van Lennp, E Opening Address The Welfare State in Crisis, Paris 1981,str.9

7 1. SAVREMENI ASPEKT FUNKCIONISANJA PENZIJSKOG I INVALIDSKOG OSIGURANJA U FEDERACIJI BOSNE I HERCEGOVINE Socijano pravo predstavlja skup pravnih pravila kojima se reguliše široko područje koje obuhvata socijanu sigurnost ljudi. U pitanju je znači, pravo koje fizičkom licu kao titularu prava omogućuje da od nadležnog organa zahtjeva određena socijalna davanja kojima bi osigurao svoju socijanu sigurnost. U pravnoj teoriji socijalno pravo se definiše u objektivnom i subjektivnom smislu. U objektivnom smislu socijalno pravo se označava kao skup pravnih normi i pravnih principa koji reguliraju odnose socijalne zaštite kao jednu posebnu vrstu društvenih odnosa. U subjektivnom smislu socijalno pravo se razmatra kroz ovlašćenja fizičkog lica titulara prava da od nadležnog organa, odnosno drugog subjekta zahtjeva da mu pruži određena socijalna davanja ili činjenja kako bi otklonio ili ublažio socijalni slučaj, odnosno zadovoljio stanje socijalne potrebe. Teoretičari smatraju da socijalno pravo u subjektivnom smislu ima slijedeća obilježja: 1. da je vezano za ličnost i da je neprenosivo 2. da nema definitivan karakter i da traje dok postoje stanja socijalne potrebe koja ga je izazvala. 3. da ima zadatak da stvori i održi uslove života onim licima koja se nalaze u stanju socijalne potrebe, da ono ima karakter izdržavanja, obezbjeđenja sredstava za egzistenciju. Osnovna svrha socijalnog prava je osiguranje životne egzistencije čovjeka kao titulara prava, odnosno ono mu pruža da lakše prebrodi ili ublaži stanje socijalne potrebe. Težnja svih savremenih društava jeste da obezbjede u što većem stepenu socijalnu sigurnost svim svojim građanima, a što se postiže vođenjem određene socijalne politike. 6

8 Ostvarivanje ovakve socijalne politike postiže se garantiranjem, podmirivanjem temeljnih životnih potreba ljudi " kada oni postanu socijalni slučaj ". Prema tome, sistem socijalne sigurnosti u svakoj savremenoj državi sastoji se od više podsistema: 1. socijalno osiguranje 2. socijalna zaštita 3. obeštećenje zbog nezaposlenosti itd. No što se tiče socijano pravnog odnosa, tu podrazumjevamo pravni odnos između određenog fizičkog lica, kao subjekta pravnog odnosa, odnosno titulara prava s jedne strane i određenog organa, fonda ili druge institucije, s druge strane. Pretpostavka je za postojanje, odnosno nastajanje ovog odnosa je da se titular prava nalazi u stanju socijalne potrebe, i da ima pravo na osnovu zakona ili ugovora da zahtjeva od određenog subjekta određena socijalna davanja ili čin jenja. Razvijene zemlje sa tržišnom privredom nemaju jedinstven model socijalne politike, odnosno socijalnog osiguranja. Ako uporedimo dva modela i to: SAD i Švedsku, vidjećemo značajne razlike, koje se ogledaju u raširenosti pojave siromaštva relativno visoko u SAD, a malo u Švedskoj. Socijalna politika u BiH Ako se osvrnemo na socijalnu politiku u BiH moramo poći od ustavno pravne činjenice da je BiH složena državna zajednica koja se sastoji od dva Entiteta i to: 1. Federacija BiH 2. Republika Srpska U skladu s tom činjenicom utvrđivanje socijalne politike i donošenje zakona iz ove oblasti nužno je sagledavati u okviru izvršenja podjele nadležnosti, između BiH i njenih Entiteta. Kada se pođe od isključive nadležnosti institucija BiH, mogli bi se zaključiti da su Entiteti isključivo nadležni za oblast socijalne politike, osim pitanja " imigracije i izbjeglica ". 7

9 Socijalno osiguranje je obavezno osiguranje, i to je njegova temeljna karakteristika. Kao takvo ono se sprovodi na osnovu akona i nije ovisno od volje pojedinaca ili od službi socijalnog osiguranja. Prava na osnovu socijalnog osiguranja su prava određena i imaju osnovu Zakona. Znači u tim pravima ne mogu se praviti nagodbe između osiguranika i službi socijalnog osiguranja. Znači ona pripadaju osiguranim licima po Zakonu, za razliku od osiguranja kod osiguravajućih organizacija kod kojih se osiguranje sprovodi na osnovu polise ugovora. Socijalno osiguranje usmjereno je radi zaštite i obezbejđenja zaštite prema radnicima i članovima njihovih porodica.. To su sva lica u radnom odnosu, kao i lica koja su u pogledu prava iz socijalnog osiguranja izjednačena sa licima u radnom odnosu. Tu se ubrajaju i lica koja su u pogledu prava izjednačena sa licima u radnom odnosu, a to su npr: članovi predstavničkih tijela i drugih organa vlasti ko Znači ovdje je primaran lični rad i on je temelj i osnov ili uslov kako za sticanje, tako i za uživanje prava iz socijalnog osiguranja. Osigurana lica su: 1. Osiguranik, 2. članovi porodica osiguranika 3. lica osiguranja za određene slučajeve pod određenim okolnostima. Ova dioba je regulirana Zakonom iz oblasti socijalnog osiguranja. - Osiguranici su lica koja su osigurana po osnovu svog ličnog svojstva, odnosno statusa po načelu obaveznosti ili po načelu dobi i primaju stalnu naknadu umjesto plaće za svoj rad: izabrana lica u političkim organizacijama i u udruženjima građana koji su na stalnom radu. - Članovi porodica osiguranika su lica koja su osigurana po osnovu rodbinskog svojstva s osiguranikom od kojeg " izvode " određena prava iz socijalnog osiguranja ( bračni drug i djeca ). - Lica koja su osigurana za određene slučajeve po određenim okolnostima su lica koja su osigurana za neke rizike, a samo ostvarivanje prava u pravilu je uslovljeno posebnim okolnostima ( npr: posljedice nesreće na poslu ili profesionalne bolesti ). Prava iz socijalnog osiguranja su strogo lična prava i priznaju se u pravilu, na zahtjev osiguranog lica. 8

10 Znači mora se uvrsiti postojanje osiguranog rizika odnosno socijalnog slučaja tj. socijalne potrebe, pa ukoliko jedno lice ispunjava propisane uslove koristit će se određenim davanjima ili činjenicama po jednom ili više osnova. U literaturi socijalnog prava, prava iz socijalnog osiguranja razvrstavaju se na: 1. osnovna prava 2. provirozna 3. supsidijarna 4. ostala Osnova prava su ona prava koja su takva utvrđena temeljnim zakonom, a koja se priznaju na osnovu nekog osiguranog slučaja, odnosno rizika osiguranom licu ukoliko ispunjava i propisane uslove ( npr: prava na zdravstvenu zaštitu i druga prava za slučaj bolesti, prava za slučaj porađaja). U penzijsko invalidskom osiguranju osnova prava predviđena su: 1. Profesionalna rehabilitacija, zaposlenje na osnovu rizika invalidnosti ili neposredne opasnosti od invalidnosti, i invalidska penzija na osnovu rizika invalidnosti: - novčana naknada za tjelesno oštećenje na osnovu rizika t jelesnog oštećenja, - starosna penzija na osnovu rizika starosti, - porodična penzija na osnovu rizika smrti osiguranika. 2. Provizorna prava su prava koja se priznaju kao alternativna zamjena za neko pravo i to sve dok se ta osnovna prava ne ostvare. 3. Supsidijarna prava su ona prava koja se samostalno nikada ne mogu priznati ( npr: u zdravstvenom osiguranju pravo osiguranika na naknadu troškova prevoza u vezi je sa ostvarivanjem nekog osnovnog prava: U penzijskom invalidskom osiguranju to je pravo na zaštitni dodatak koji se uvijek isplačuje uz penziju. 4. Ostala prava mogu se zakonima kao i općim aktima organizacija socijalnog osiguranja predvidjeti, pa se ona u odnosu na navedena prava mogu mogu posmatrati kao dodatno, odnosno proširena prava socijalnog osiguranja. 9

11 Grane općeg sistema socijalnog osiguranja Socijalnim osiguranjem obezbjeđeno je: 1. zdravstvema zaštita i to kako preventivne prirode, talo i kurative prirode do koje se dolazi ukoliko se zdravlje ošteti( npr: to su slučajevi bolesti i povrede ). 2. naknada umjesto plaće - u slučaju bolesti : trudnoće i porođaja, 3. invalidima u slučaju djelimičnog gubitka radne sposobnosti, 4. invalidska penzija u slučaju potpunog gubitka radne sposobnosti, 5. upučivanje na drugi posao i prekvalifikacija 6. Lična penzija u slučaju ispunjenja određenog vremena provedenog na radu, a za neke vrste penzija traži se dodatni uslov određeni broj godina života. 7. porodična penzija u slučaju smrti osiguranika. Navedeni osigurani slučajevi, po svojoj prirodi, spajaju se u određene grane socijalnog osiguranja, kao najvažnije navode se slijedeće grane socijalnog osiguranja: a. zdravstveno osiguranje b. penzijsko osiguranje c. invalidno osiguranje Zdravstvenom osiguranjudaje se posebno znača jer omogućuje i podmirenje socijalnih potreba za zaštitu zdravlja ljudi ( preventivno djelovanje ), a ukoliko se zdravlje ošteti, dolazi do kurativne zaštite pod određenim uslovima. Penzijsko osiguranje Penzijsko osiguranje je takva grana prava socijalnog osiguranja kojom se pod određenim uslovima, radnicima priznaje socijalno davanje u slučaju nastupa rizika invalidnosti, tjelesnog oštećenja i neposredne opasnosti. 10

12 Državni propisi kao izvori socijalnog prava Normativni državni akti, odnosno državni propisi su jedini pravni akti koji su snabdjevni klasičnom sankcijom. Iz ustavnog sistema većine država pa tako i naše proizilazi da se državni propisi mogu razvrstati u tri glavne grupe: 1. ustav 2. zakoni 3. podzakonski akti odnosno propisi. Ustav je temeljn i akt države u našoj zemlji i njime se uređuju osnove njenog društvenog pravnog i državnog uređenja. Nakon ustava, zakon je najvažniji izvor socijalnog prava tretira se kao pravni akt koji sadrži opća pravna pravila najveće pravne snage poslije ustava. Podzakonski akti: to su opći pravni akti koji po pravilu donose izvršni odnosno političko izvršni upravni organi. Ove akte mogu donositi lokalne samouprave ako su za to nadležni. Kao podzakonski akti najčešće su to uredbe, odluke i uputsva. Finansiranje socijalnog osiguranja Postoje tri načina finansiranja tj. tri oblika: 1.buđetski način 2.sistem kapitalnog pokrića 3.samofinansiranjem. Buđet je najvažniji instrument u svakoj državi i u pogledu javnih rashoda, a instrument ostvarivanja javnih prihoda su porezi, carine, takse, doprinosi, javni zajmovi i dr. Za socijalno osiguranje najznačajniji instrument javnih prihoda doprinosa je samofinansiranje, a plačanje se vrši prema državi, drugom javno-pravnom tijelu nedržavnim organima i organizacijama. U saveremenim državama bez obzira kako su organizirane i kako se finansiraju pojedine grane socijalnog osiguranja, nadležno resorno ministarstvo kao i ministarstvo finansija ostvaruje stanoviti nadzor nad funkcioniranjem i organiziranjem socijalnog osiguranja. 11

13 Pojam i predmet penzijskog i invalidsokog osiguranja Penzijsko i invalidsko osiguranje predstavlja jedan od najznačajnijih i istovremeno najefikasnijih oblika organizovane zaštite radnika, i njihovih porodica u okviru kojeg ostvaruju određene socijalne prestacije davanja u slučaju osiguranog rizika. U većini savremenih zemalja zapaženo je da se broj uživalaca penzijskog i invalidskog osiguranja stalno povećava. Iz podataka o demografskim promjenama vidljivo je da se ljudski vijek stalno produžava, što ima za posljedicu sve veći broj lica koja uživaju prednosti koje savremeni sistem ovog osiguranja pruža. Ovome doprinosi i smanjenje trajanja radnog vremena i povećanje slobodnog vremena. Dakle penzija postaje sve interesantnija i značajnija kategorija za svako savremeno društvo, koje se sve duže koristi od strane sve većeg broja ljudi. Stoga možemo zaključiti da su prava iz penzijskog i invalidskog osiguranja značajna i kao ekonomska i socijalna kategorija. Iz tih razloga treba istaći da obezbjeđenje materijalnih sredstava za funcioniranje ovog sistema predstavlja ozbiljno pitanje za svaku državu jer je riječ o velikim iznosima koji čine sve veći dio u raspodjeli i preraspodjeli nacionalnog dohotka. Modeli penzijskog invalidskog osiguranja u svijetu različiti su i održavaju društveno ekonomske uslove u pojedinim državama. Zapaćeno je da se najčešće radi o javnim opće obaveznim penzijskim sistemima i privatnim penzijskim sistemima sa veoma različitim modelila i " podsistemima". Osnovna im je karakteristika da je predviđeno opće obavezno penzijasko invalidsko osiguranje različit ih domena. U državama Zapada postoje dva tipa penzijsko invalidskog osiguranja i to: 1. Evropski kontinenstalni tip javnog sistema, 2. Anglosaksonski tip penzijskog osiguranja. 12

14 Kada je riječ o karakretistikama evropskog sistema njegove karakteristike su: 1. finansira se doprinosom zaposlenih i poslodavca po načelu 50:50% i zajednički njime upravljaju. 2. kao organ upravljanja javljaju se skupštine, razni odbori i druga tijela po načelu samouprave. 3. organizacione jedinice za provođenje osiguranja su zavodi ili posebne blagajne na čelu sa direktorom. 4. osiguranje se provodi za cijelu državnu teritoriju ili po regijama odnosno užim političko teritorijalnim ili ad ministrativnim jedinicama. ANGLOSAKSONSKI tip je specifičan sistem penzijsko. invalidskog osiguranja. On se javlja kao dio javne uprave, s tim što se različito organizira. Organizacijski može biti uspostavljen u centralnom ili lokalnom nivou ili pak kao integralni dio jedinica centralne ili lokalne uprave. Posebna odlika ovog sistema navodi se da osiguranjem upravljaju državni službenici. Penzije su u pravilu niske i jednake, ali postoji mogućnost dopunskih penzija. Ako posmatramo većinu evropskih zemalja uočićemo da su glavna obilježja u tim zemljama da penzionisanju podliježu osiguranici starije dobi, a istražuju se uslovi za ranije penzionisanje. Ako posmatramo naše susjede npr. Hrvatsku vidjećemo da u okviru reforme penzijskog i invalidsog osiguranja uvedena su tri stepena odnosno nivoa penzijskog osiguranja i to: 1.obavezno penzijsko osiguranje na temelju generacijske solidarnosti, 2.obavezno penzijsko osiguranje po osnovu starosti na temelju individualne kapitalizirane štednje, 3.dobrovoljno penzijsko osiguranje na temelju individualne kapitalizirane štednje. Treba istaći Zakon o obaveznim i dobrovoljnim mirovinskim fondovima. U Republici Hrvatskoj su uz obavenzo penzijsko osiguranje uvedena još dva stepena. Ova dva stepena mogu se održati samo ako postoji sporazum među socijalnim partnerima ( država, poslodavci i radnici ). Drugi i treći stepen se uvodi postepeno od 2002 godine. 13

15 1.1. Funkcionisanje penzijskog i invalidskog osiguranja u BiH Što se tiče BiH na sceni je javno odnosno obavezno penzijsko i invalidsko osiguranje, koje je detaljno uređeno Entiteskim zakonima. Možemo reći da penzijsko mirovinsko osiguranje, njegova organiziranost i praktična provodivost, čine nezamjenjivi podsistem globalnog društvenog sistema. On može biti generator njegovog razvitka, ali ako nije na visini očekivanja organizacije i funkcioniranja onda isti tako može biti jedna od njegovih kočnica. Kao što može biti stabilizator harmoničnih i poželjenih društvenih kretanja i odnosa, on takođe može na ukupna društvena kretanja djelovati kao destabilizirajući faktor. U prvom slučaju on je važan indikator postojanja i djelovanja pravne i osobito socijalne države, u drugom slučaju dokaz njihove odsutnosti. Oblast penzijskog i invalidskog osiguranja predstavlja za to izuzetnu sferu društvenog života savremenog ljudskog društva. Na osnovu ovoga možemo zaključiti slijedeće da ova oblast u svakom društvu mora bti prije svega temeljito, studiozno, kvalitetno i normativno uređena. To u svakom slučaju nije dovoljno. Normativna strana je samo prva, ali ne i dostatna predpostavka njegove valjanosti. Od kvalitete i razvijenosti penzijskog i invalidkog osiguranja bitno je ovisan položaj čovjeka u društvu. Pored svega ovog rečenog, ovaj sistem obezbjeđuje i bitno utiče na ukupan odnos ekonomske i socijalne sfere društvenog života. Zbog toga je vrlo važno i čak iznimno utvrditi optimalan broj i kvalitetu prava iz ove oblasti i uspostaviti mehanizam njihovog ostvarivanja i zaštite, nastojanje da se obezbjedi dugoročna stabilnost penzijskog i invalidskog osiguranja, a samim tim i materijalna sigurnost korisnika penzija i generacija koja će ubuduće ostvarivati pravo na penziju, potrebno je provesti reformu penzijskog i invalidskog osiguranja. U posljednjih deset i više godina kako u državama u okruženju i šire tako i u Federaciji BiH započet je rad na reformi penzijskog sistema. Naime postoje faktori koji pokreću reformu penzijskog sistema. Naime, na prvom mjestu je finansiranje, odnosno promjena načina finansiranja ovog sistema. 14

16 Složnost regulisanja, dugoročnost rješenja i veliki broj uključenih stanovnika svake zemlje u sklop penzijskog osiguranja zahtjevaju veoma pažljivo kreiranje zakona, mjera i aktivnosti, što podrazumjeva neprekidno proučavanje svih vezanihdruštvenih i privrednih kretanja. Stvarni socijalni napredak mora se tražiti u granicama ekonomskih mogućnosti tako da metodi ostvarivanja socijalnih ciljeva, ne bi smjeli minirati privrednu osnovu svake zemlje 2. Zbog tog iskustva zemalja, te pogledi stručnjaka, na prošla očekivana kretanja u području penzionog osiguranja su u trženju prihvatljivih rješenja. Cilj kao i cjelovita reforma penzijskog osiguranja nedvojbeno je ono pred čim se nalazimo, a sadašnji penzioni sistem je korak u reformi. Provođenje penzione reforme ima za cilj uspostavu dugoročno održivog penzionog sistema koji će pružiti kvalitetnu zaštitu od rizika, starosti, smrti i invalidnosti, a istovremeni biti usklađen sa privrednim i demografskim kretanjima i osigurati adekvatan nivo primanja građana u poznijem životnom dobu ( smanjenje siromaštva ). Pojava i rast socijalnog osiguranja se vezuje za korijene i ekspanziju " savremene države blagostanja " u drugoj polovini XIX vijeka, u tom okviru uloga se daje Bismarcu koji je prvi u svijetu uveo potpuno socijalno osiguranje u Njemačkoj 1891 godine. Međutim u nekim zemljama korijeni i postojanja socijalnog osiguranja doseže čak u XVII i XVIII vijeku.u tim zemljama penzijsko i invalisko osiguranje nije sačinjavalo osnovu početka socijalnog osiguranja već je zbog specifičnih razloga tradicionalna porodica imala zadatak da se brine o starim nesposobnim za rad. Međutim, zahtjevom sa povećanom mobilnošću radne snage, izraženim karakterom privrede i društva stvaranjem ogromnih gradova, tradiconalna porodica počela je postepeno da nestaje i da ustupa mjesto tzv. nuklearnoj porodici. Ona teško da može da izvršava obaveze tradicionalne porodice. Ove bitne izmjene u društvenom tkivu bile su praćene zahtjevima zaposlenih i njihovih udruženja da država na sebe preuzme ulogu dohodnog zbrinjavanja starih lica sa stećenom radnom sposobnošću. 2 Van Lennp, E " Opening Address " The Welfare State in Crisis, Paris 1981, str.9 15

17 Kao posljedica paralelnog postojanja ekonomske ekspanzije i određenih znakova društvene i ekonomske nestabilnosti država se sa početkom XX vijeka počela posmatrati kao pogodna institucija za provođenje socijalne pravde na samo unutar već i između generacija. Možemo zaključiti da se penzijsko i invalidsko osiguranje može definisati kao skup pravnih pravila, institucija i aktivnosti koijma se na sistematski način i na organiziran način vrši i ostvaruje socijalna zaštita osiguranika od nepovoljnog uticaja zakonom predviđenih rizika. Svrha postojanja penzijskog i invalidskog osiguranja je da se pruži osiguranicima osjećaj sigurnosti koji se za slučaj nastanka rizika pretvara i u dugoroćno materijalno davanje. Zakonom o penzijskom i invalidskom osiguranju u Federaciji BiH propisano je da se penzijskim i invalidskim osiguranjem, osiguranicima osiguravaju prava za slučaj invalidnosti, smrti i starosti. Federalni zavod za penzijsko i invalidsko osiguranje (Federalni zavod PIO) je odgovoran za penzioni sistem Federacije Bosne i Hercegovine. Formiran je u januaru 2002.godine spajanjem bivšeg Društvenog fonda penzijskog i invalidskog osiguranja BiH Sarajevo i Zavoda mirovinskog i invalidskog osiguranja Mostar. Federalni zavod PIO je nazavisno pravno lice. Njegova prava i obaveze su određene Zakonom o organizaciji penzijskog i invalidskog osiguranja FBiH, Statutom Federalnog zavoda PIO i drugim propisima. Odredbom člana 117 Zakona o penzijskom i invalidskom osiguranju (»SI. novine Federacije BiH, broj 29/98 i 32/01) propisano je da se sredstva potrebna za ostvarivanje prava i obaveza iz penzijskog i invalidskog osiguranja ostvaruju iz doprinosa, prihoda po osnovu dobrovoljnog osiguranja, prihoda koje svojom djelatnošću ostvari nosilac osiguranja i drugih prihoda. U skladu sa članom 4 Zakonom o organizaciji penzijskog i invalidskog osiguranja FBiH (SI. novine FBiH, broj 31/01) Federalni zavod PIO, pored ostalih poslova, vrši i prikupljanje doprinosa za penzijsko i invalidsko osiguranje. Obveznici doprinosa uplaćuju sredstva za penzijsko i invalidsko osiguranje na depozitne račune Federalnog zavoda PIO. 16

18 Depozitni bankovni računi za uplatu doprinosa za penzijsko i invalidsko osiguranje čine sastavni dio»pravilnika o načinu uplate javnih prihoda proračuna i vanproračunskih fondova na teritoriji FBiH«, koga je donio federalni ministar finansija. Ovim Pravilnikom je definisano šta se smatra javnim prihodima, proračuna i vanproracunskih fondova-zavoda, agencija, kao i način uplate javnih prihoda, raspored prihoda i svi uplatni računi. Zbog ovako propisanog načina finasiranja Federalni zavod za penzijsko i invalidsko osiguranje se svrstava u grupu vanbudžetskih - izvanproračunskih fondova zajedno sa Zavodom za zdravstveno osiguranje, Zavodom za zapošljavanje i dr. Oblast mirovinskog i invalidskog osiguranja predstavlja izuzetno značajnu sferu društvenog života savremenog ljudskog društva. Oblast mirovinskog i invalidskog osiguranja u svakom društvu mora biti temeljno i studiozno i kvalitetno normativno uređena. Od kvaliteta i razvijenosti mirovinskog osiguranja bitno je ovisan položaj velike skupine radnika, službenika i osiguranika, ali i položaj čovjeka u društvu. Sa stajališta države mirovinsko i invalidsko osiguranje je veoma značajno. organizacija. Svaka savremena država mora biti ne samo pravna i politička, već i socijalna Ona to ne može postati bez razvijenog socijalnog osiguranja i socijalne zaštite, čiji je najvažniji dio pored zdravstvenog jest i organizacija mirovinskog i invalidskog osiguranja. Ukoliko je dobro organizovano i funkcionalno, ono je stabilizator države, ako nije onda djeluje kao destabilizirajući faktor društvenog kretanja. 17

19 Stoga ovo osiguranje je jedan značajan segment socijalne države i djelatnost od posebnog društvenog interesa. No sa stajališta pojedinca, tj. osiguranika mirovinsko osiguranje predstavlja prije svega veliku uzdanicu da on neće biti ostavljen u nemilosti drugih, kada slučajno ili neminovno nastaju za njega nepovoljne okolnosti. Ono mu ulijeva osjećaj sigurnosti za slučaj starosti, invalidnosti ili tjelesnog oštećenja. A za slučaj njegove smrti ono je važan oslonac članova obitelji osiguranika. lako osiguranje predstavlja oblik dosta skupog izdvajanja, koje značajno umanjuje visinu mjesečne plaće, iskustvo je pokazalo da se ono pojedincu tj. većini osiguranika i te kako isplati. Osiguranik je upravo zato osigurana osoba koja plaća vlastito osiguranje, da bi imala odgovarajući status, bila materijalno obskrbljena i primala odgovarajući iznos od uloženih sredstava onda kada više ne može raditi.» lz tog razloga pitanje osiguranja materijalnih sredstava za funkcionisanje ovog sistema predstavlja ozbiljno i najteže pitanje, jer se u pravilu u svakoj državi radi o relativno velikim iznosima koji čine sve veći dio u raspodjeli i preraspodjeli nacionalnog dohodka«. No što se tiče usklađivanja kretanja visine morovina sa troškovima života i porastom plaća uposlenih je uvijek aktuelno pitanje. Stoga kako kod nas tako i u svijetu je veoma teško osigurati potrebna sredstva za isplatu mirovina. Na drugoj strani se ne orjentiraju na produženje radnog vijeka, već odlaze u prijevremenu penziju te sve više dolazi do izražaja»kultura ovisnosti«od države Zato kod nas pa i u svijetu je preispitivanje ove vrste javnih troškova i rasterećenje gospodarstva. 18

20 Danas je na snazi visok postotak mirovinskog doprinosa (24% od čega 17% iz plaće i 7% na plaće. doprinosa. Ovo je velika obaveza i za poslodavca i za osiguranike kao obveznika uplate Federalni zavod PIO posluje na principu međugeneracijske solidarnosti, što znači da se prihodi koje se naplate od doprinosa današnjih osiguranika usmjeravaju u isplate penzija današnjim penzionerima. Dok u razvijenim zemljama fondovi penzionog osiguranja predstavljaju najmoćnije finansijske institucije i institucionalne nvestitore, kod nas oni su odraz sveukupnog stanja, nrivrednpg i društevno -političkog okruženja. Postoje dva osnovana načina funkcionisanja penzionih fondova: 1. PY-AS-YOU-GO (»plaćaj kako ti ide«3 ) model međugeneracijske solidarnosti, podrazumijeva da trenutno aktivni radnici plaćaju penzije današnjim penzionerima, a budući radnici će njima plaćati penzije. 2. U kapitalizirajućim penzionim fondovima (planovi fondova) doprinosi se akumuliraju radi plaćanja budućih obaveza, a dok obaveze ne nastupe, akumulirani kapital se investira, i ostvaruje prinos. Budući penzioneri će biti u boljoj situaciji što se efikasnije investira njihova štednja. Do nedavno u većini zemalja sistem penzionog osiguranja se uglavnom zasnivao na modelu međugeneracijske solidarnosti (tzv. bizmarški sistem). U Bosni i Hercegovini penzioni sistem se zasniva na modelu međugeneracijske solidarn osti što podrazumijeva da trenutno aktivno sposobno radno stanovništvo finansira pasivno, oenzionisano stanovništvo Bernard J. Foley. " Tržište kapitala ", " Mate " Zagreb, godina

21 Federalni zavod PIO, kao i Fond PIO RS posluje na principu međugeneracijske solidarnosti, tj. prihodi koji se naplate od doprinosa današnjih osiguranika usmjeravaju u isplate penzija današnjim penzionerima. Iz niza razloga, a najznačajniji od njih je promjena demografske strukture i deficit javnih penzionih fondova ( model međugeneracijske solidarnosti ), reforma penzionih sistema u pravcu uvođenja kapitaliziranih privatno upravljanih penzionih fondova se postavlja kao nužnost u većini zemalja. Reforma penzionih sistema koja je potaknuta negativnim demografskim trendovima je glavni razlog povećanja vrijednosti imovine penzionih fondova, a time i uticaja na finansijska tržišta širom svijeta. Usljed veoma osjetljive funkcije koju obavljaju aktivnosti penzionih fondova na finasijskom tržištu su pod strogom kontrolom državnih organa. Penzioni fondovi postaju institucionalni ulagači u razvijenim i nerazvijenim zemljama. Penzioni sistem u Bosni i Hercegovini već duži period pokazuje ozbiljne znake slabosti, tako da se i naša zemlja nalazi pred donošenjem neophodnih reformskih odluka u ovoj oblasti. Analize pokazuju da ovakve reforme mogu ubrzati razvoj finansijskog tržišta i institucija, kao i povećati rast i ukupno društevno bogatstvo Struktura penzijskog i invalidskog osiguranja u Federaciji Federalni zavod za penzijsko i invalidsko osiguranje (FZ PIO, Zavod) je ustanova odgovorna za penzioni sistem Federacije Bosne i Hercegovine. Formiran je u januaru 2002.godine spajanjem bivšeg Društvenog fonda penziskog i invalidskog osiguranja BiH Sarajevo i Zavoda mirovinskog i invalidskog osiguranja Mostar. FZ PIO je nezavisno pravno lice. 20

22 Njegova prava i obaveze su određene Zakonom o organizaciji penzijskog i invalidskog osiguranja FBiH i Statutom Federalnog zavoda PIO 4 : FED ERALN I ZAVOD PIO UPRAVNI ODBOR ZAVODA NADZORNI ODBOR ZAVODA SREDIŠNJA SLUŽBA ( dio u Mostaru dio u Sarajevu ) Direktor i Zamjenik direktora URED DIREKTORA I ZAMJENIKA DIREKTORA FZ PIO URED INTERNE REVIZIJE Direktor Središnje službe Zamjenik direktora Središnje službe Kantonalne administrativne službe Direktori i Zamjenici direktora. Organizacione jedinice Sektori, Odjeljenja, Odsjeci KANTONALN E ADMIN IS TRATIVN E S LUŽBE Sarajevo, Zenica, Mostar, Tuzla, Orašje, Goražde, Travnik, Široki Brijeg, Livno, Bihać Tabela broj Makroorganizacija Federalnog zavoda za penzijsko i invalidsko osiguranje, Organigram broj 1., Odluka o unutarnjoj organizaciji Federalnog zavoda PIO, str.11. Tabela broj 1, izvor FZ PI0/MIO

23 Bosna i Hercegovina nema jedinstven sistem penzionog i invalidskog osiguranja, niti je on u nadležnosti države. Davtonskim mirovnim dokumetima cjelokupna oblast rada i socijalnog sistema ostavljena je u nadležnost entitetima. Država BiH je lišena socijalne funkcije, jedne od osnovnih funkcija svake države. U periodu od godine na području Federacije BiH funkcionisala su dva nositelja penzijskog i invalidskog osiguranja: Društveni fond za penzijsko i invalidsko osiguranje Bosne i Hercegovine Sarajevo i Zavod mirovinskog i invalidskog osiguranja Mostar, koji su imali svoje propise iz penzijskog i invalidskog osiguranja i primjenjivali ih do donošenja Federalnog Zakona o penzijskom i invalidskom osiguranju koji je stupio na snagu godine. Zakon koji se primjenjuje od 1998.godine ima restriktivan karakter u odnosu na propise iz ove oblasti koji su se ranije primjenjivali, a posebna novina u restriktivnom pristupu osiguranju je da se usklađivanje penzija veže za raspoloživa sredstva nositelja osiguranja, tako da usklađivanje penzija sa kretanjem prosječnih plaća više nije obavezno. Od godine formiran je Federalni zavod za penzijsko/mirovinsko i invalidsko osiguranje koji je nastao spajanjem bivšeg Društevnog fonda za penzijskog i invalidsko osiguranje Bosne i Hercegovine Sarajevo i Zavoda mirovinskog osiguranja Mostar. Federalni zavod za penzijsko/mirovinsko i invalidsko osiguranje vrši redovnu isplatu relativno niskih iznosa penzija (prosječna penzija se kreće oko 289,00 KM). 0 Uplate doprinosa nisu dovoljne za značajnija povećanja penzija zbog neredovnih uplata doprinosa, uplate doprinosa na minimalne iznose plate (ne na stvarne) i nepovoljnog odnosa između broja zaposlenih i broja penzionera. 22

24 Na ovaj nepovoljan odnos značajno utiču: - penzionisanje po posebnim, povoljnijim uslovima; - nepovoljna demografska kretanja; - nepojavljivanje zaposlenih od strane poslodavaca tj. rad»na crno«; - loš sistem kontrole ( koja je u nadležnosti poreske uprave ) - nezaposlenost, - generalno, nepovoljna ekonomska situacija u zemlji. U narednoj tabeli prikazan je odnos između broja osigurnaika (onih koji plaćaju doprinose) i broja penzionera u proteklom periodu (podaci za 1990; 1991; i 1992.godinu se odnose na cijelu BiH, a za ostale godine na Federaciju BiH): Tabela 2. GODINA ODNOS: OSIGURANICI/ PENZIONERI , ,78 23

25 Situacija je lošija u entitetu Republike Srpske kada je u pitanju prosjećna penzija i odnos između broja osiguranika i broja penzionera. Značajan dio finansiranja Fonda PIO RS je iz budžeta ovog entiteta. Jedini izlaz iz ovako teške situacije je Reforma penzionog sistema sa dugoročnim ciljem postizanja njegove samoodrživosti, javlja se kao jedino i nužno rješenje za njegovu budućnost, ali i kao jedan od neophodnih uslova za razvoj zemlje uopšte. Penzijsko i invalidsko osiguranje u Federaciji BiH uređeno je Zakonom o penzijskom i invalidskom osiguranju (»SI. novine FBiH, broj 29/98, 49/00, 32/01, 73/05 i 59/06), koji je stupio na snagu godine. Ovaj Zakon se zasniva na načelima uzajamnosti, generacijske solidarnosti i obaveznosti penzijskog i invalidskog osiguranja. Rizici koji su obuhvaćeni ovim osiguranjem su: starost, invalidnost, smrt ili fizička onesposobljenost, a prava koja proističu iz ovih rizika su pravo na starosnu, invalidsku i porodičnu penziju, te novčana nakanda za fizičku onesposobljenost. Ova prava su lična i neotuđiva, te se ne mogu prenositi na druga lica niti zastariti, izuzev zastare isplate primanja proisteklih iz ostvarenih prava. Ovim zakonom utvrđena je također, mogućnost dobrovoljnog osiguranja, za osobe koje nije obavezno osiguranje. Upravo ovaj Zakon predstavlja početak reforme penzijskog i invalidskog osiguranja u Federaciji Bosne i Hercegovini. Sredstva potrebna za ostvarivanje prava iz penzijskog i invalidskog osiguranja, osiguravaju se iz doprinosa za penzijsko i invalidsko osiguranje koji su uređeni Zakonom o doprinosima (»SI. novine Fedracije BiH, broj 35/98, 54/00, 16/01, 37/01, 1/02 i 17/06), prihoda po osnovu dobrovoljnog osiguranja, prihoda koje svojom djelatnošću ostvari nosilac osiguranja i drugih prihoda. Povoljnije sticanje prava na penziju uređeno je posebnim propisima za koje se obezbjeđuju sredstva iz doprinosa, kao iz Budžeta Federacije BiH i Bosne i Hercegovine. 24

26 2. STANJA, SPOLJNI PROBLEMI SISTEMA PENZIJSKOG I INVALIDSKOG OSIGURANJA BiH Neki spoljni problemi kao odraz društva i u penzijskom i invalidskom sistemu su do BiH, nemaju jedinstveni penzioni sistem niti je ono u nadležnosti države. Postojeći penzioni sistem izrastao je na osnovama ranijih sistema počevši od 1946 pa do 1973 godine, odnosno 1988 godine u Republici Srpskoj od 2000 godine. U aktuelnoj regulativi zadržano je dosta ranijih rješenja Stanje sistema invalidskog osiguranja u BiH Svaki entitet ima zasebnu regulativu i u oblasti penzijskog i invalidskog osiguranja. Već smo istakli da prema novom Zakonu Vijeće ministara BIH i Ministarstvu civilnih poslova ima određene nadležnosti u oblasti penzija na međunarodnom nivou. Zajedničke karakteristike kod oba entiteta BiH je da su to javni i obavezni sistemi, zasnovani na tekućem finansiranju i unaprijed određenim davanjima. Prema izlistanim podacima za 2007 godinu stanje u oblasti PIO-u Federacije BiH, i prema podacima FZ za PIO i invalidsko osiguranje o izvršnoj isplati penzija za decembar 2007 godine je slijedeći: - Broj aktivnih osiguranika je Broj penzionera je Najniža penzija iznosila je KM, a primalo je penzionera ili 42,50% od ukupnog broja penzionera. Najviša penzija je iznosila 1263,94 KM, a primalo je penzionera ili 3,29% od ukupnog broja penzionera. Prosječna penzija iznosila je 299,35 KM. 25

27 Broj vojnih penzionera po Uredbi o povoljnim uvjetima za sticanje prava na starosnu penziju vojih osiguranika vojske FBiH je za decembar 2007 godine 4,633 sa prosječnom penzijom u iznosu 624,67 KM. 3. STANJE SISTEMA PENZIJSKO-INVALIDSKOG OSIGURANJA U FEDERACIJI BIH Sistem penzijsko i invalidskog osiguranja je u nadležnosti entiteta. To znači da svaki entitet ima zasebnu pravnu regulativu iz oblasti penzijskog i invalidskog osiguranja. Po novom Zakonu o vijeću ministara BiH, Ministarstvo za civilne poslove ima određene nadležnosti u oblasti koordinacije saradnje entitetskih penzionih fondova, kao i u rješavanju pitanja iz oblasti penzija na međunarodnom nivou. Osnovne karakteristike penzionog sistema u oba entiteta Bosne i Hercegovine su da je to javni i obavezni sistem, zasnovan na tekućem finansiranju i unaprijed određenim davanjima. Sticanje, ostvarivanje i prava iz penzijskog i invalidskog osiguranja kao i druga pitanja u vezi sa penzijsko invalidskim osiguranjem u Federaciji BiH su regulisana Zakonom o penzijsko invalidskom osiguranju (»SI. novine Federacije BiH 29/98 i 32/01), dok su ista pitanja u Republici Srpskoj regulisana zakonom o penzijsko invalidskom osiguranju (»SI. glasnik Republike Srpske 32/00 i 32/02). Sistem penzijsko invalidskog osiguranja u Federaciji BiH zasniva se na načelu uzajamnosti, generacijske solidarnosti i obaveznosti na penzijsko i invalidsko osiguranje. 26

28 Obaveznim penzijskim osiguranjem osiguranicima se osiguravaju slijedeća prava: - pravo na starosnu penziju, - pravo na invalidsku penziju, - pravo na porodičnu penziju, - prava osiguranika sa promijenjenom radnom sposobnošću. Prava iz penzijsko invalidskog osiguranja su neotuđiva, lična i materijalna i ne mogu se prenositi na druga lica. Prava iz penzijskog i invalidskog osiguranja ne mogu zastariti. Građani koji nisu obavezno osigurani, prava iz penzijskog osiguranja mogu ostvariti dobrovoljnim putem. Sredstva za penzijsko invalidsko osiguranje osiguravaju se iz doprinosa i drugih izvora. U sistemu definiranih doprinosa država nameće samo obavezu uplate određenog doprinosa, a penzije se određuju u zavisnosti o iznosu na osiguranikovom ličnom računu i očekivanom trajanju isplate penzije. Posebno je važno razlikovanje penzija na koje se zasnivaju na tekućoj raspodjeli i penzije zasnovane na kapitaliziranim fondovima. U sistemu tekuće raspodjele koji se naziva i sistemom generacijske solidarnosti, sadašnji rashodi sistema penzijsko invalidskog osiguranja finansiraju se doprinosima iz plata sadašnjih osiguranika. To znači da doprinosi aktivne generacije služe za pokriće tekućih troškova. Sistem kapitaliziranih fondova se zasniva na načelu da uplaćeni doprinosi služe za isplatu penzija onoj generaciji osiguranika iz čijih plaća su ti doprinosi i uplaćeni. 27

29 3.1. Doprinosi za penzijsko-invalidsko osiguranje Doprinosi su jedan od finansijskih instrumenata koji prikupljaju javni pihodi, koji se po nekim svojim karakteristikama razliku i od poreza i od taksi. Osnovne karakteristike po kojima se doprinosi razlikuju od poreza i taksa su, prije svega što je namjena doprinosa unaprijed određena, a njihova bi visina trebalo da bude proporcionalna pruženoj usluzi. Za razliku od doprinosa namjena poreza nije unaprijed određena, te se oni slijevaju u budžet iz kojeg se fansinsiraju različite potrebe.doprinosi kao oblici davanja imaju parafiskalna obilježja, što znači da ne ulaze u državni budžet, već se uplaćuju u različite fondove (PIO, zdravstvo, zapošljavanje) Obaveza plaćanja doprinosa Ova obaveza je utvrđena zakonom i ostalim pravnim propisima, te će se u slučaju da obveznik doprinosa ne podmiri svoju obavezu doprinos naplatiti prisilnim putem, dok za izbjegavanje plaćanja doprinosa obveznik odgovara prekršajno ili krivično. Najviše pretpostavke koje treba da ispunjavaju državni prihodi da bi imao karakteristike doprinosa su: - postojanje stvarne ili moguće koristi, koju određeni krug korisnika ima od aktivnosti države ili drugih javno-pravnih tijela, - visina obaveze plaćanja doprinosa zavisi o troškovima, koje država ima kod obavljanja određene aktivnosti, ili o vrijednosti posebne neposredne koristi koju obveznici doprinosa imaju od usluga države i javno-pravnih tijela, - doprinosi imaju obavezni karakter, - obaveza plaćanja doprinosa inicirana zahtjevom obveznika, - ubire se u novcu 28

30 Doprinosi se obračunavaju i plaćaju iz ličnih i drugih prihoda osiguranika, na isplaćena lična primanja, na teret poslodavca, i iz drugih izvoda, koje obezbjeđuju obveznici obračunavanja i isplate doprinosa u skladu sa propisima iz oblasti penzijskog i invalidskog osiguranja, zdravstvenog i osiguranja od nezaposlenosti. Dakle doprinosi se ubiru na teret zaposlenika i na plaću na teret poslodavca, te se sklapaju u van budžetskim fondovima čija je funkcija isplata naknada socijalnog osiguranja. Po Zakonu o doprinosima Federacije BiH stopa doprinosa za penzijsko i invalidsko osiguranje iznosi 17% na teret osiguranika i 7% na teret poslodavca ukupno 24% na bruto plaću, čak je isti promet i u RS na neto platu. tranzicije su: Osnovni razlozi za izbjegavanje plaćanja doprinosa u većini zemalja - nepovjerenje prema penzionim fondovima, odgađanje reforme penzionog sistema zbog političkih razloga, izbora i si., nepovezanost visine plaćenih doprinosa sa visinom penzije, veliki doprinosi i male penzije stimulišu sivu ekonomiju, - visoke stope doprinosa za penzijsko i invalidsko osiguranje, privatni kapital na svaki način pokušava izbjeći plaćanje doprinosa, jer na taj način smanjuje troškove poslovanja, a većina preduzeća u državnom vlasništvu ne plaćaju doprinose iz razloga što loše posluju, to objektivno i nemaju sredstva za njihovo plaćanje, - loša zakonska rješenja, slaba organizacija i koordinaciju rada organa nadležnih za nadzor plaćanja doprinosa. Na evaziju doprinosa utiču određena zakonska rješenja vezana za oslobađanje od plaćanja doprinosa (atipični oblici rada-ugovori o djelu, korištenje usluga studenskih servisa i sl.). 29

31 Na otklanjanje naprijed navedenih razloga za evaziju doprinosa u Bosni i Hercegovini, pravda se administrativnom podjelom države i postojanjem dva javna fonda penzijskog osiguranja, velikim socijalnim previranjima koja bi nastala reformo m penzionog sistema. Penzijsko i invalidsko osiguranje u Federaciji BiH uređeno je Zakonom o penzijskom i invalidskom osiguranju (»SI. novine FBiH, broj 29/98, 49/00, 32/01, 73/05 i 59/06), koji je stupio na snagu godine. Ovaj Zakon se zasniva na načelima uzajamnosti, generacijske solidarnosti i obaveznosti penzijskog i invalidskog osiguranja. Rizici koji su obuhvaćeni ovim osiguranjem su: starost, invalidnost, smrt ili fizička onesposobljenost, a prava koja proističu iz ovih rizika su pravo na starosnu, invalidsku i porodičnu penziju, te novčana nakanda za fizičku onesposobljenost. Ova prava su lična i neotuđiva, te se ne mogu prenositi na druga lica niti zastariti, izuzev zastare isplate primanja proisteklih iz ostvarenih prava. Ovim zakonom utvrđena je također, mogućnost dobrovoljnog osiguranja, za osobe koje nije obavezno osiguranje. Upravo ovaj Zakon predstavlja početak reforme penzijskog i invalidskog osiguranja u Federaciji Bosne i Hercegovini. 30

32 Sredstva potrebna za ostvarivanje prava iz penzijskog i invalidskog osiguranja, osiguravaju se iz doprinosa za penzijsko i invalidsko osiguranje koji su uređeni Zakonom o doprinosima (»SI. novine Fedracije BiH, broj 35/98, 54/00, 16/01, 37/01, 1/02 i 17/06), prihoda po osnovu dobrovoljnog osiguranja, prihoda koje svojom djelatnošću ostvari nosilac osiguranja i drugih prihoda Povoljnije sticanje prava na penziju uređeno je posebnim propisima za koje se obezbjeđuju sredstva iz doprinosa, kao iz Budžeta Federacije BiH i Bosne i Hercegovine. Penzijsko i invalidsko osiguranje prema pozitivnim propisima finansira se iz doprinosa za ovo osiguranje čija je stopa 24 % na bruto plaću (iz plaće 17% i na plaću 7%) u Federaciji BiH, odnosno 24% na neto plaću u Republici Srpskoj. Aktivnostima poreskih i inspekcijskih organa u Federaciji Bosne i Hercegovine kao i većom disciplinom obveznika uplate doprinosa postignuto je da prihodi Federalnog zavoda za penzijsko i invalidsko osiguranje prikupljenih po osnovu doprinosa za PIO rastu i da se penzije isplaćuju redovno, svakog mjeseca. 31

33 Tabela 3. Ostvareni prihodi od doprinosa Godina Prihodi od Mjesečni index rasta doprinosa prosjek prihoda , , , , , , 26 Evidentan je rast prihoda u 2007 godini u odnosu na prethodnu godinu. Iz navedenih razloga, penzije u Federaciji Bosne i Hercegovine od godine (od kada egzistira Federalni zavod za penzijsko i invalidsko osiguranje), isplaćuju se na zakonskom nivou - koeficijent 1,00. Od godine isplatu penzija prati blagi rast, pa je koeficijent porastao na 1,06 i zaključno sa decembrom 2006.godine koeficijent za obračun i isplatu penzija je iznosi 1,35. U 2007 godini iznosi 1, 57, a u 2008 godini iznosi 1,