Porezne oaze: me unarodno izbjegavanje pla}anja poreza i porezna evazija

Transcription

1 Porezne oaze: me unarodno izbjegavanje pla}anja poreza i porezna evazija Andreja Serti} Porezne oaze: me unarodno izbjegavanje pla}anja poreza i porezna evazija 1. UVOD Vlade svih dr`ava su~eljuju se danas s gubitkom prihoda {to ga prouzro~uje prijenos investicija u zemlje s ni`im poreznim optere}enjem. Gubitak prihoda nastao uslijed izbjegavanja pla}anja poreza (tax avoidance) ili porezne evazije odnosno utaje (tax evasion) vrlo je te{ko utvrditi, no procjenjuje se da ukupni tro{kovi porezne evazije prema{uju 3,1 trilijuna US$ ili 5,1% svjetskoga BDP-a, od ~ega se velik dio odnosi na aktivnosti poreznih oaza. 1 Izbjegavanje pla}anja poreza odnosi se na legalno smanjenje porezne obveze, dok je porezna evazija uvijek nelegalan ~in. U nastavku donosimo obja{njenja obaju pojmova, iako granica me u njima nije posve jasna. Me unarodno smanjenje porezne obveze fizi~kih oso ba uglavnom odra`ava poreznu evaziju, dok se aktivnosti multinacionalnih korporacija naj~e{}e odnose na zakonito izbjegavanje pla}anja poreza, ali ih se vrlo ~esto klasificira i kao poreznu evaziju. U transfernih cijena npr. kada tvrtka napla}uje niske cijene pri prodaji podru`nicama koje djeluju u podru~ju niskih poreznih optere}enja te istodobno pla}a visoke cijene za nabavu od njih, te ako su te cijene, {to bi ih trebalo odrediti na temelju na~ela nepristrane transakcije, odre ene netransparentnim dogovorom, te bi se aktivnosti moglo smatrati evazijom, ~ak i kada se poreznu evaziju ne doka`e na sudu (zbog nedostatka dokaza o utvr ivanju cijena). Nastojanja da se poreze smanji u mogu}im granicama ili izbjegne postoje u ve}ine poreznih obveznika te je oduvijek bilo temom za rasprave, neovisno o tome posluje li se na nacionalnomu ili me unarodnom planu. Na me unarodnom planu obveznici imaju mogu}nost izbjegavati pla}anje poreza tako {to }e iskoristiti razli~itost poreznih sustava drugih zemalja. Stoga mnoge zemlje primjenjuju porezne mehanizme kako bi se ostvarilo konkurentne prednosti i privuklo poslovne subjekte. Tako su nastale i porezne oaze u kojima se pla}a vrlo malo ili se porez ne pla}a uop}e. 2. IZBJEGAVANJE PLA]ANJA POREZA I POREZNA EVAZIJA Izbjegavanje pla}anja poreza, kako je ve} re~eno, mo`e se promatrati s dvaju motri{ta: postoji legalno ili prihvatljivo izbjegavanje poreza (tax avoidance) i ilegalno, odnosno porezna evazija (tax evasion) POREZNI VJESNIK 5/2012.

2 Legalno se izbjegavanje pla}anja poreza definira kao potpuno iskori{tenje svih mogu}- nosti smanjenja porezne obveze {to ih dopu{ta zakon, odnosno poduzimanje svih aktivnosti sukladno zakonu, ali protivno duhu zakona. Izbjegavanje pla}anja poreza naj~e{}e se temelji na traganju za prazninama ili»rupama«u zakonskim propisima, zbog nedore ~enosti, nepreglednosti i nejasno}a poreznog sustava. Zahvaljuju}i uslugama dobro pla}enih poreznih savjetnika, obveznici na razli~ite na~ine nastoje iskoristiti nedore~enosti u zakonu naj~e{}e pri ubiranju jednokratnih ili uvo enju novih poreznih oblika kako bi prihode od poslovanja prikazali {to manjima, a rashode {to ve}ima i tako smanjili optere- }enje te izbjegli pla}anje poreza. Promjene mjesta prebivali{ta ili uobi~ajena boravi{ta odnosno sjedi{ta obavljanja gospodarske djelatnosti (porezni bijeg), zbog razli~itih poreznih stopa {to ih se u pojedinim gradovima i dijelovima zemlje primjenjuje na jednaku poreznu osnovicu, tako er omogu}uje izbjegavanje pla}anja poreza. Uvo enjem poreznih pogodnosti na podru~ju odre ene teritorijalne jedinice (u nas npr. razli~ite stope prireza poreza na dohodak gradova i op}ina, uve}ani osobni odbici za obveznike s prebivali{tem i boravi{tem na podru~jima posebne dr`avne skrbi i u brdsko-planinskim podru~jima, oslo bo enja i poticaji zapo{ljavanja i sl.) mo`e se utjecati na rast i razvoj tog podru~ja, poticanjem razvoja nedostaju}ih gospodarskih djelatnosti. Izbjegavanje pla}anja poreza obveznika ne}e dovesti u sukob sa zakonskim propisima ni kad gospodarsku djelatnost po~ne obavljati u inozemstvu, u poreznim oazama, ili ako promijeni prebivali{te u inozemstvu radi ni`ega poreznog optere}enja. Zakonom organizirano izbjegavanje pla}anja porezne obveze odnosi se na okolnosti kada dr`ava poreznim propisima i ciljevima porezne politike `eli posti}i neke unaprijed predvi ene reakcije poduzetnika, kakve mogu biti usmjerene na odustajanje od kupnje, odnosno na potro{nju/proizvodnju nekih drugih proizvoda. Radi o~uvanja zdravlja ljudi, visokim se poreznim stopama mo`e npr. utjecati na manju potro{nju duhanskih proizvoda i alkoholnih pi}a. Izbjegavanje pla}anja poreza mo`e se manifestirati i kao smanjenje ili odustajanje od potro{nje odre enih doma}ih i stranih proizvoda, kada se pove}anjem poreznog optere}enja nastoji smanjiti potro{nju nekih proizvoda radi pove}anja izvoza ili za{tite doma}ih proizvoda visokima uvoznim pristojbama, ako je to cilj porezne politike. Smanjenjem potro{nje odre enih proizvoda dr`ava mo`e pozitivno utjecati na dugovnu i potra`nu stranu trgovinske i platne bilance. Multinacionalne korporacije primjenjuju razli~ite metode legalnoga izbjegavanja pla- }anja poreza mogu npr. prenositi dobit iz zemalja s visokim poreznim optere}enjem u zemlje s niskim ili bez poreznog optere}enja, ~ime se smanjuje poreznu obvezu korporacije bez utjecaja na ostale aspekte djelovanja korporacije. Razlike u porezima utje~u i na stvarnu ekonomsku aktivnost korporacije, {to zauzvrat utje~e na prihode, pa se govori izvje{ta~enom prijenosu dobiti. Jedna od metoda prijenosa dobiti iz podru~ja s viskom poreznim optere}enjem u podru~je s niskim poreznim optere}enjem, {to ih primjenjuju multinacionalne korporacije, odnosi se na okolnost kad korporacije vi{e posu uju u podru~ju s visokim poreznim optere}enjem, a manje u podru~ju s niskim poreznim optere}enjem. Takav je prijenos dobiti mogu} bez ikakve promjene na dugovnoj strani korporacije. U praksi je poznato i smanjenje dobiti (earnings stripping) tako da se dug pripaja povezanom poduze}u ili primatelj nije obveznik, pa se radi o nepovezanom dugu. Multinacionalne korporacije izbjegavaju pla}anje poreza i iskori{tenjem cijene dobara i usluga u odnosu povezanih poduze}a, odnosno transfernih cijena. Kako bi se dobit iskazalo pravilno, cijene dobara i usluga u poslovanju povezanih poduze}a mora se odrediti prema na~elu nepristrane transakcije, tj. moraju biti jednake kao cijene iskazane me u nepovezanim poduze}ima. Sni`avanjem cijena dobara i usluga prodanih povezanim podu- POREZNE OAZE: ME\UNARODNO IZBJEGAVANJE PLA]ANJA POREZA I POREZNA EVAZIJA 41

3 ze}ima, u podru~ju s visokim poreznim optere}enjem te pove}anjem cijena nabave, dobit se mo`e prenositi. Izbjegavanje pla}anja poreza posti`e se i putem ugovorene proizvodnje. Kad je po dru`nica osnovana u zemlji s niskim poreznim optere}enjem i do e do upu}ivanja/prijenosa dobiti, mo`e se pojaviti sljede}i problem: ta zemlja s niskim poreznim optere}enjem ne mora biti po`eljna za proizvodnju i prodaju proizvoda. Tr`i{te irske podru`nice mo`e npr. biti Njema~ka u kojoj bi proizvodnja bila vrlo po`eljna, no, stjecanje dobiti u Njema~koj koja ima visoke porezne stope pove}ava poreznu obvezu. Umjesto toga, irska tvrtka mo`e sklopiti ugovor o proizvodnji s njema~kom, koja }e ugovorene proizvode samo proizvoditi po cijeni tro{ka plus mar`e. Multinacionalne korporacije, kako bi izbjegle pla}anje poreza, primjenjuju i hibridne entitete odnosno instrumente (osobito pri oporezivanju pasivne dobiti), me usobno kreditiranje i sl. Porezna evazija, pak, zna~i nepla}anje zakonski utvr enih poreza. Nije to nova pojava stara je gotovo kao svijet, pa je ve} gr~ki filozof Platon tvrdio:»u dr`avi u kojoj postoji porez na dohodak ~astan }e ~ovjek platiti ve}i porez od ne~asnog ~ovjeka, iako su ostvarili jednak dohodak«. Kad obveznik izravno kr{i zakonske odredbe i nezakonito obavlja gospodarsku djelatnost, govori se o ilegalnoj i nezakonitoj poreznoj evaziji odnosno poreznoj utaji, i to potpunoj i djelomi~noj. Potpuna porezna evazija nastaje kad obveznik financijskim tijelima ili Poreznoj upravi ne prijavljuje ni{ta od ukupnoga prihoda, dohotka ili imovine, {to je predmet oporezivanja. S motri{ta porezne discipline, to su»neuredni«obveznici koji uop}e ne dostavljaju nadle`noj poreznoj ispostavi mjese~na, tromjese~na ili godi{nja izvje{}a, ne odazivaju se na pozive, gotovo su nedostupni ili je do njih vrlo te{ko doprijeti. Obveznici fizi~ke osobe, vrlo ~esto }e utajiti porez na pasivan dohodak, npr. kamate, dividende i kapitalnu dobit, i to tako {to ne}e prijaviti takav dohodak ste~en u inozemstvu. Budu}i da se u poreznim oazama kamatu ispla}enu inozemnom primatelju ne oporezuje, fizi~ke osobe mogu utajiti poreznu obvezu u zemlji u kojoj je nastala, osnivanjem me unarodnih korporacija (shell corporations) ili trustova na podru~ju inozemnih poreznih oaza i tako preusmjeriti vlastita sredstva. Djelomi~na porezna evazija nastaje kad obveznik financijskim tijelima dostavlja nepotpune odnosno djelomi~ne ili la`ne financijske pokazatelje o veli~ini prihoda, utvr enoj visini dohotka i vrijednosti imovine, kako bi smanjio porezno optere}enje te platio manji porez od zakonski obveznoga. Potpuna i djelomi~na porezna evazija naj~e{}e je ka`njiva (u RH su npr. propisane visoke nov~ane kazne, kazne zatvora, oduzimanje imovine ili utajene svote, odre uje zabranu rada ili se kombinira vi{e kazna). 3. POREZNE OAZE Nema to~ne definicija porezne oaze. Organizacija za ekonomsku suradnju i razvoj (OECD) prva je u izvje{}u definirala obilje`ja, pa se, sukladno tome, poreznom oazom smatra podru~je bez ili s niskim poreznim optere}enjem, nedostatkom u~inkovite razmjene obavijesti i transparentnosti te izostankom potrebe za stvarnom aktivno{}u. 2 2 Organization for Economic Development and Cooperation, Harmful Tax Competition: An Emerging Global Issue, POREZNI VJESNIK 5/2012.

4 Porezne oaze naziva se i poreznim uto~i{tima ili rajevima (tax heaven), a tvrtka registrirana kao ekonomski subjekt u takvoj zemlji nosi naziv offshore-kompanije. Porezna oaza je bilo koja zemlja u kojoj propisi omogu}uju stranim investitorima (fizi~kim i pravnim osobama) umanjiti vlastita porezna davanja prijavljivanjem offshore-kompanija trustovi, me unarodne korporacije, bankovni ra~uni i kreditne kartice. U posljednjim desetlje}ima 20. stolje}a porezne oaze do`ivjele su pravu eksploziju i procvat te postale sna`na financijska sredi{ta, dok mnoge razvijene zemlje zbog tih poreznih oaza gube milijarde dolara. No, porezne su oaze i mjesta u kojima se olak{ava kriminalne aktivnosti u obliku»pranja novca«zara enoga prodajom droge, nepla}anjem poreza i sl. Dva su temeljna razloga velike popularnosti poreznih oaza globalno okru`e nje te pred nosti ponu ene poslovnim subjektima. Tijekom godina sve se je vi{e zemalja prepoznavalo kao porezne oaze nastale radi promicanja turizma i privla~enja stranih investicija ili kao rezultat takve politike. Mnoge zemlje tako danas nemaju ili imaju niska porezna optere}enja ili, pak, nude osobita izuze}a ili nagodbe za strane investitore. Sukladno tome, dijeli ih se na: porezne oaze bez poreznog optere}enja (»no-tax heaven«) zemlje u kojima nema nikakva poreza ni na kakvu vrstu primitaka. Iako nema poreza, tu se tvrtkama napla}uje naknade pri ispunjavanju prijava i ostalih regulativnih poslova. U takvim se zemljama vrlo jednostavno osniva multinacionalne korporacije, a godi{nje pristojbe {to ih se pla}a u apsolutnim svotama ne ovise o ste~enoj dobiti i zamjenjuju klasi~an porez na dobit. U toj su kategoriji Bahami, Kajmanski otoci i Bermuda. porezne oaze s niskim poreznim optere}enjem (»low-tax heaven«) dobit se pravnih osoba, svejedno gdje je ste~ena, oporezuje relativno niskima poreznim stopama u usporedbi s drugim zemljama. Osnovnu prednost takvih oaza ~ine brojni ugovori o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja, temeljem kojih lokalne kompanije nastoje smanjiti svotu zadr`anog poreza na prihode ostvarene u zemljama s visokima poreznim stopama s kojima su potpisani ugovori. Primjeri su Barbados, Britanski djevi~anski otoci, Cipar, Nizozemski Antili i Malta. porezne oaze s poreznim optere}enjem samo na lokalne primitke posrijedi su zemlje u kojima se oporezuje dohodak fizi~kih osoba, tj. dobit pravnih osoba, samo iz doma}ih izvora. Od oporezivanja je oslobo en bilo kakav primitak ostvaren u inozemstvu. Ove porezne oaze mogu dopustiti obavljanje djelatnosti na doma}em i inozemnom teritoriju. Primjeri su Hong Kong, Irska, Panama i Gibraltar. posebne porezne oaze (»special tax heaven«) zemlje imaju porezni sustav poput ostalih zemalja, ali zakonodavstvo omogu}uje osobiti tretman za odre ene modele tvrtki poput me unarodnih poslovnih kompanija (International Business Company IBC), {to takve kompanije izuzima od poreznih obveza. Austrija je jedan od primjera, a u tu skupinu pripadaju jo{ Nizozemska, Liechtenstein, SAD, Luxembourg i Velika Britanija. Suradnja OECD-a i radne skupine G-20 3 ciljano je otkrila porezne oaze, stavljaju}i u `ari{te u prvome redu pitanja porezne evazije, pa je OECD sastavio po~etnu listu poreznih oaza (vidjeti prilo`enu tablicu). To je ujedno temeljna lista poreznih oaza, nastala kao dio projekta protiv»{tetne porezne prakse«odbora za fiskalnu politiku. 3 G-20 ili Group of Twenty Finance Ministers and Central Bank Governors (Skupina dvadeset ministara financija i guvernera sredi{njih banaka) neformalno je tijelo koje okuplja ministre financija i guvernere sredi{njih banaka 20 ekonomija: 19 (od 25) najrazvijenijih nacionalnih ekonomija i EU kao posebnu cjelinu. Mandat G-20 promi~e otvorene i konstruktivne rasprave razvijenih zemalja i zemalja ~ije je tr`i{te u nastajanju o klju~nim temama u vezi s globalnom ekonomskom stabilno{}u. POREZNE OAZE: ME\UNARODNO IZBJEGAVANJE PLA]ANJA POREZA I POREZNA EVAZIJA 43

5 Osim liste poreznih oaza, OECD je dao i osnovne preporuke u vezi s poreznim oazama, {to se odnose na davanje ve}ih ovla{tenja poreznim vlastima, kada se radi o uvidu u bankarske podatke; ve}u i u~inkovitiju razmjenu informacija; ja~anje sustava pravila iz vje{- }ivanja o stranim investicijama; uskla ivanje ovr{nih re`ima i osiguranje me usobne pomo}i u vezi s povratom poreznih potra`ivanja; ukidanje poreznih ugovora s poreznim oazama i njihovo izbjegavanje u budu}nosti. Ne iznena uje nijedna od tih mjera, niti zahtijeva velike napore u provedbi, pa se mo`e o~ekivati da }e ih prihvatiti ve}i broj zemalja. Mo`e im se uputiti jedino zamjerku da su odve} op}enite. S preporukama OECD-a mo`e se povezati i tzv. obrambene mjere {to ih se predvi a za porezne oaze koje }e nastaviti pona{ati se nekooperativno. Ove mjere obuhva}aju nedopu{tanje oslobo enja, izuze}a, kredita ili drugih odbitaka povezanih s transakcijama u tim zemljama ili iskori{tenje njihovih re`ima; zahtijevanje sveobuhvatnih informacija o transakcijama u poreznim oazama; uskra}ivanje raspolo`ivosti uporabe stranoga poreznog kredita ili izuze}a u vezi s distribucijom kakvu se tamo poti~e uvo enje poreza po odbitku na odre ena pla}anja rezidentima tih zemalja; uvo enje transakcijskih pristojba na odre ene transakcije u poreznim oazama. Tablica Popis 50 zemalja koje se pojavljuju u razli~itim popisima poreznih oaza Karibi Anguilla, Antigua and Barbuda, Aruba, Bahami, Barbados,², ³ Britanski Djevi~anski otoci, Kajmanski otoci, Dominikanska Republika, Grenada, Montserrat, Nizozemski Antili, Sveti, Kristofor i Nevis, Sveta Lucija, Sveti Vincent i Grenadini, otoci Turks i Caicos, Djevi~anski otoci SAD-a³ Srednja Amerika Belize,³ Kostarika,¹ Panama³ Isto~na Azija Hong Kong,¹, ³ Macao,¹, ³ Singapur¹, ³ Europa Andora, Kanalski otoci (Guernsey i Jersey),³ Cipar,³ Gibraltar, Otok Man,³ Irska,¹, ³ Liechtenstein, Luxembourg,¹, ³ Malta,³ Monako, San Marino,³ [vicarska¹ Indijski ocean Maldivi,², ³ Mauricijus,³ Sej{eli³ Srednji istok Bahrain, Jordan,¹, ³ Libanon,¹, ³ Sjeverni Atlantik Bermuda³ Tihi ocean Otoci Cook, Mar{alovi otoci, Samoa, Nauru, Niue,¹ Tonga,², ³ Vanuatu Zapadna Afrika Liberija Izvor: 1 Nisu uvr{tene u OECD-ovu inicijalnu listu poreznih oaza. 2 Uklonjene s OECD-ove liste, jer je naknadno utvr eno da nisu ni trebale biti na listi. 3 Od 8. srpnja nisu na OECD-ovoj»sivoj listi«, a trenutno su na OECD-ovoj»bijeloj listi«. OECD-ova lista poreznih oaza mijenjala se tijekom vremena. Devet zemalja uvr{tenih u tablicu nisu bile na po~etnoj OECD-ovoj listi. To su, uglavnom, ve}e razvijene zemlje, neke su i ~lanice OECD-a (npr. [vicarska i Luxembourg). Va`no je tako er razlikovati OECD-ovu izvornu listu od»crne liste«. S vremenom se je OECD usmjerio na razmjenu obavijesti i na brisanje zemalja sa crne liste, pristanu li na suradnju. Izvorno je identificirano 47 poreznih oaza, od kojih {est nisu udovoljavale mjerilima, stoga je OECD identificirao 41 poreznu oazu. [est poreznih oaza pristale su na suradnju (Bermuda, Kajmanski otoci, Cipar, Malta, Mauricijus i San Marino) te je OECD-ova crna lista iz sadr`avala 35 zemalja. Tijekom vremena, tri zemlje se, prema izvje{}u 44 POREZNI VJESNIK 5/2012.

6 OECD-a, vi{e ne smatra poreznim oazama (Barbados, Maldivi i Tonga), a sve vi{e poreznih oaza pristaju na suradnju te se crna lista smanjila na samo tri zemlje: Andoru, Liechtenstein i Monako. Tijekom travnja 2009, posljednje ~etiri zemlje, koje nisu bile u izvornoj OECD-ovoj listi, Kostarika, Malezija, Filipini i Urugvaj, premje{tene su u sivu listu, a tijekom svibnja Andora, Liechtenstein i Monako su, tako er, uklonjene sa crne liste, jer su pristale na suradnju. Prema najnovijima OECD-ovim izvje{}ima, trenutno na crnoj listi odnosno na listi»nekooperativnih«zemalja 4 nije nijedna zemlja. OECD je, do danas, uspostavio tri liste:»bijelu«zemlje koje u zakonodavstvo ugra- u ju unaprijed dogovorene mjere,»sivu«zemlje koje su se obvezale na te mjere, te ve} navedenu»crnu«zemlje koje nisu pristale na mjere. Siva se lista odnosi na zemlje koje nisu identificirane kao porezne oaze ve} kao»drugi financijski centri«. Kriti~ari tvrde kako mnoge zemlje koje su porezne oaze ili imaju obilje`ja poreznih oaza, nisu uzete u razmatranje. To se odnosi u prvome redu na razvijene zemlje (SAD, Velika Britanija, Nizozemska, Danska, Ma arska, Island, Izrael, Portugal i Kanada). Nizozemsku se, vrlo ~esto, smatra poreznom oazom, osobito za pravne osobe, jer kompanijama omogu}uje smanjenje poreznih stopa na dividende i kapitalnu dobit od podru`nica te ima {irok spektar sklopljenih ugovora kakvi snizuju poreze. Poznat je primjer pjeva~a i ostalih ~lanova svjetski poznate irske grupe U2, koji su diskografsku ku}u preselili iz Irske u Nizozemsku nakon {to je Irska promijenila porezni tretman naknada na autorska prava za glazbenike. Postoji, naposljetku, i velik broj manjih zemlja ili podru~ja unutar zemalja, npr. Campione d Italia, talijanski grad na teritoriju [vicarske koji ima obilje`ja porezne oaze. Mo`e se zaklju~iti kako se budu}nost poreznih oaza doima vrlo neizvjesnom. Brojni su problemi pred njima u odr`avanju porezne neovisnosti i diskrecije. Temeljna je te{ko}a, pritom, ja~anje pritiska me unarodnih organizacija i politi~kih skupina u odre ivanju jednakih pravila za sve, ali i sve ~e{}a pojava curenja informacija, {to ugro`ava jednu od najva`nijih postavka, diskreciju tvrtka i pojedinaca. Kao opozicija tim nastojanjima i pojavama nastupaju mnoge interesne skupine i lobisti krupnoga kapitala kojima takva situacija odgovara i koji ne `ele uvo enje ve}ih promjena. Postojanje poreznih oaza slo`eno je pitanje, a u~inak vi{estruk na jednoj strani niske porezne stope stvaraju pritisak na ostale zemlje da snize poreze kako bi bile konkurentne, {to u pitanje dovodi funkcioniranje nekih dru{tveno va`nih procesa, dok su na drugoj strani za obveznike kratkoro~no pozitivni, no dugoro~no mogu stvoriti te`e uvjete poslovanja svima, zbog pre{utnog odobravanja ilegalnoga ili netransparentnog na~ina poslovanja. 4. IZBJEGAVANJE PLA]ANJA POREZA I POREZNA EVAZIJA U HRVATSKOJ Izbjegavanje pla}anja poreza i porezna evazija u RH pojavljuju se u razli~itim oblicima. U vezi s porezom na dohodak to je posljedica rada»na crno«i pla}anja u gotovini ili u naturi, prijavljivanja na minimalnu pla}u, dok se ostali dio dohotka ispla}uje u gotovini, pla}e se ispla}uje preko student-servisa i autorskih honorara zbog ni`ih stopa poreza i sl. Neki modeli izbjegavanja doprinosa obuhva}aju i tzv. dodatne naknade radnicima (fringe benefits). Primjer je ispla}ivanje udjela u dobiti za ~lanove uprave ostvarenih dodjelom ili opcijskom kupnjom vlastitih dionica, na {tetu ispla}ivanja manjeg dohotka od nesamostalnog rada, budu}i da Zakon o porezu na dohodak (NN 95/05, 96/06, 68/07, 146/08, 4 POREZNE OAZE: ME\UNARODNO IZBJEGAVANJE PLA]ANJA POREZA I POREZNA EVAZIJA 45

7 2/09, 9/09, 146/09, 123/10. i 137/11) udjel u dobiti za ~lanove uprave dodjelom ili opcijskom kupnjom vlastitih dionica smatra dohotkom od kapitala, {to ne podlije`e pla}anju doprinosa. Sve su to oblici izbjegavanja pla}anja poreza na rubu porezne evazije, ako su kompenzacija za redovito potpla}en rad. Obveznici poreza na dobit ~esto prikazuju ve}e materijalne tro{kove u obliku precijenjenih putnih naloga, izdanih ra~una bez kupovine, ispla}ivanja honorara za autorski rad ili obavljene usluge (istra`ivanje tr`i{ta, administrativni poslovi i sl.), te tako smanjuju dobit. Evaziju poreza na promet nekretnina te{ko je izmjeriti, jer ne postoje javnosti raspo lo- `ivi podaci. No, podcjenjivanje vrijednosti stambenoga ili poslovnog prostora u praksi je vrlo ~esto. Sustav PDV-a, zbog metode ubiranja, znatno umanjuje mogu}nost porezne utaje. Jedna je, naime od osnovnih prednosti toga poreza, u usporedbi s drugim oblicima oporezivanja prometa, uz ostalo, ote`ano izbjegavanje pla}anja poreza. Izdavanje ra~una {to sadr`e iskazan PDV samo je po sebi kontrolni mehanizam jer je svakom sljede}em obvezniku u proizvodnom ciklusu najva`niji cilj u ra~unu iskazati PDV kojeg }e odbiti kao pretporez, a to utje~e na manju odnosno ote`anu poreznu evaziju. Iako je uvo enje PDV-a donijelo odre enu samokontrolu obveznika, ubrzo nakon uvo enja gospodarstvo je ipak na{lo na~ine izbjegavanja. Nepla}anje PDV-a ~esto je u sektoru usluga, a trgovanje i poslovanje ~esto je»izvan knjiga«odnosno sustava PDV-a. U vezi s ostalim vrstama neizravnih poreza, primjere se izbjegavanja pla}anja poreza i poreznu evaziju mo`e na}i u neprijavljivanju ili podcjenjivanju uvozne vrijednosti robe i usluga ili pak u uvozu uz povla{tene carinske stope. Dodatni je primjer evazije u vanjskoj trgovini prodaja carinskih povlastica npr. za automobile te vra}anje fiktivnog izvoza na doma}e»crno tr`i{te«. Najbolji je primjer fiktivan izvoz cigareta {to zavr{avaju na doma}im tr`nicama otvorenog tipa, ~ime se, uz ostalo, utajuje tro{arine. No, uza smanjenje op}e razine carinskih stopa, potpisivanje novih ugovora o slobodnoj trgovini i smanjenje cijena na doma}em tr`i{tu, prihodi od carina, ali i njihova evazija, postaju zanemarivi. Budu}i da u RH nitko sustavno ne prati niti mjeri poreznu evaziju te nema novih izra- ~una i mjerenja, navest }emo samo da je, prema procjenama za 2002, ukupna siva ekonomija Hrvatske dosezala 20,1 mlrd. kn s ilegalnim aktivnostima, odnosno 18,3 mlrd. kn bez ilegalnih aktivnosti. 5 U razdoblju od do utvr eni su naj~e{}i prekr{aji u sljede}ima pojavnim obli cima povreda poreznih zakona: nepodno{enje odnosno nepravodobno podno{enje propisanih godi{njih i drugih poreznih prijava i izvje{}a neizdavanje odnosno nezakonito izdavanje ra~una neupla}ivanje propisanih poreza na odgovaraju}e uplatne ra~une neto~no odre ivanje porezne osnovice iskori{tavanje poreznih oslobo enja i olak{ica suprotno zakonu isporuke dobara i usluga za gotovinu protivno propisima, odnosno zbog neiskazivanja takvoga prometa posredstvom naplatnog ure aja ili na drugi na~in neobra~unavanje odnosno neto~no obra~unavanje poreza nepravodobno pla}anje propisanih akontacija poreza ne~uvanje dokumentacije spre~avanje nadzora neobavljanje inventure u propisanu roku i dr. 5 [imovi}, Rogi} Lugari}, Cindori: Utaja poreza u Republici Hrvatskoj i mjere za njezino sprje~avanje POREZNI VJESNIK 5/2012.

8 Prilike u posljednjih 10 godina nisu bitno izmijenjene, jer siva ekonomija u Hrvatskoj i dalje naru{ava»zdravstvenu sliku«hrvatskoga gospodarstva, pa je se mora sustavno suzbijati. U pogledu mjera spre~avanja porezne evazije treba naglasiti nekoliko njih, ovisno o doma}im prilikama. U skupini institucionalnih mjera to je sigurno nu`an razvoj porezne administracije i unapre enje odnosa s obveznicima te stvaranje povjerenja u ukupnu institucionalnu podlogu. U skupini pravnih mjera mo`da je najva`nijom nu`na stabilnost i kontinuitet poreznih propisa. Ne treba, dakako, zanemariti ni preispitivanje sustava ka`njavanja porezne evazije u Hrvatskoj. Nedvojbeno treba imati u vidu i ja~anje poreznog morala te stvaranje transparentnijega prora~unskog sustava, napose kada se radi o svrhovitosti tro{enja prora~unskih sredstava. Literatura Jane G. Gravelle: Tax heavens: International Tax Avoidance and Evasion, Organization for Economic Development and Cooperation: Harmful Tax Competition: An Emerging Global Issue, 1998 [imovi} J., Rogi} Lugari} T., Cindori S.: Utaja poreza u Republici Hrvatskoj i mjere za njezino sprje~avanje, POREZNE OAZE: ME\UNARODNO IZBJEGAVANJE PLA]ANJA POREZA I POREZNA EVAZIJA 47