POREZ NA DODANU VRIJEDNOST

Size: px
Start display at page:

Download "POREZ NA DODANU VRIJEDNOST"

Transcription

1

2 porezi.hr SA STRANICA POREZNE UPRAVE POREZ NA DODANU VRIJEDNOST - mišljenja Ministarstva financija U ovom dokumentu dajemo praktičan pregled svih mišljenja Ministarstva financija - SU Porezne uprave objavljene na stranici od 1. srpnja godine - područje: porez na dodanu vrijednost. Obrada: RiPuP Zadnji unos: 31. prosinac. SADRŽAJ Predmet oporezivanja (10A) Porezni obveznik (10B) Oporezive transakcije (10C) Nastanak porezne obveze (10CA) Mjesto oporezivanja (10CB) Mjesto oporezivanja usluga (10D) Porezna osnovica (10E) Porezna stopa (10F) Razdoblje oporezivanja, obračunavanje poreza, postupak oporezivanja, i plaćanje poreza (10FA) Oslobođenja bez prava na odbitak pretporeza (10čl.39. i 40.) (10G) Ostala oslobođenja (10H) Odbitak pretporeza (10I) Povrat poreza (10IA) Tuzemni prijenos porezne obveze (10J) Registriranje za potrebe PDV-a, PDV ID broj i VIES sustav (10K) Izdavanje računa i knjigovodstvena dokumentacija (10L) Prijave PDV-a (10M) Posebni postupci oporezivanja (10N) Uvoz, izvoz, carinska skladišta i slobodne zone (10O) Prijevoz putnika (10P) Prijevozna sredstva (10R) Obveze poreznih obveznika i pojedinih osoba koje nisu porezni obveznici (10S) Ispostavljanje računa Porezna oslobođenja (10T) Ostalo (10Z) 2

3 POREZ NA DODANU VRIJEDNOST(10) Predmet oporezivanja (10A) 10A22 10A21 10A20 10A19 Porezni tretman kotizacije (14..) --- Reg: MF Opskrba plinom (08..) --- Reg: MF Ulaganje u tuđu nekretninu (25.11.) --- Reg: MF Isporuka zemljišta (30.9.) --- Reg: MF A18 Oporezivanje isporuke građevinskog zemljišta (24.7.) --- Reg: MF A17 Usluga posredovanja prilikom nabave dobara iz inozemstva - dropshipping (07.5.) --- Reg: MF A16 Prodaja nekretnina ispod nabavne vrijednosti (06.5.) --- Reg: MF A15 Stjecanje nekretnina u postupku izvlaštenja u svrhu izgradnje komunalne infrastrukture (02.4.) --- Reg: MF A14 Obveza plaćanja PDV-a na naknadu ostvarenu u sudskom postupku temeljem stjecanja bez osnove (16.3.) --- Reg: MF A13 Kupnja rabljenog vanbrodskog motora (27.1.) --- Reg: MF A Porezni tretman sufinanciranja izgradnje niskonaponske mreže (.1.) ---reg: MF A11 ---BRISANO--- 10A10 Obračun PDV-a u računima upravitelja zgrade ( ) --- reg: MF A09 Oporezivanje subvencija porezom na dodanu vrijednost ( ) --- reg: MF A08 Prijenos dijela imovine ( ) --- Reg: MF A07 Grad kao jedinica lokalne samouprave upisan je u registar obveznika PDV-a ( ) --- reg: MF A06 Porezni tretman određenih transakcija ( ) --- reg: MF A05 Umanjenje procijenjene tržišne vrijednosti ( ) --- reg: MF A04 Prodaja dobra putem distributera ( ) --- reg: MF A03 Porez na dodanu vrijednost prijenos imovine ( ) --- reg: MF A02 Oporezivanje porezom na dodanu vrijednost prijevoznih sredstava od 1. srpnja ( ) --- reg: MF A01 Porez na dodanu vrijednost promjene za izvoznike i uvoznike od 1. srpnja ( ) --- reg: MF Porezni obveznik (10B) 10B24 Primjene PDV-a i poreza na dohodak (28.9.) --- MF B23 Porezne obveze iznajmljivača nerezidenata (14.9.) --- MF B22 Porezni tretman određenih usluga (27.8.) --- MF B21 Obveznik poreza na dodanu vrijednost (27.7.) --- MF

4 10B20 Oporezivanje građevinskog zemljišta (09.7.) --- MF B19 Obveze iznajmljivača državljana druge države članice Europske unije ili trećih zemalja koji u Republici Hrvatskoj obavljaju usluge smještaja turista u vlastitim nekretninama (06.7.) --- MF B18 Status poreznog obveznika (18.5.) --- MF B17 Uključivanje troškova prijevoza te manipulativnih troškova u poreznu osnovicu prilikom uvoza robe (15.5.) --- MF B16 Ispravak odbitka pretporeza (11.5.) --- MF B15 Upis u registar obveznika PDV-a (14.1.) ---reg: MF B14 Oslobođenja od plaćanja PDV-a ( ) ---reg: MF B13 Upisivanja Kaznionice u registar obveznika PDV-a. ( ) --- reg: MF B Primjena članka 6. stavka 4. Pravilnika o PDV-u (NN 79/13, 85/13, 160/13 i 35/14) ( ) --- reg: MF B11 Gradovi pitanja i odgovori ( ) --- reg: MF B10 Primjena članka 6. stavka 4. Pravilnika o porezu na dodanu vrijednost ( ) --- reg: MF B09 Uvođenje projekta Gradske kartice ( ) --- reg: MF B08 Upis i brisanje iz registra obveznika poreza na dodanu vrijednost kod zajedničkog obavljanja djelatnost ( ) --- reg: MF B07 Pojašnjenje Upute za sastavljanje konačnog obračuna poreza na dodanu vrijednost za godinu Klasa: /14-01/267, Ur. broj: /14-1 od 30. siječnja reg: MF B06 Međunarodni cestovni prijevoz putnika koji se obavlja na području Republike Hrvatske --- reg: MF B05a Tumačenje odredbi Zakona o PDV-u vezane uz isporuke i primitke sekundarnih sirovina ( ) --- reg: MF B05 Upis u registar obveznika PDV-a ( ) --- reg: MF B04 Troškovi arbitraže ( ) --- reg: MF B03 Pojašnjenje odgovora u vezi upisa tijela državne vlasti, tijela državne uprave, tijela i jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave u registar obveznika poreza na dodanu vrijednost u dijelu što se smatra vlastitim pogonom ( ) --- reg: MF B02 Upis tijela državne vlasti, tijela državne uprave, tijela i jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave u registar obveznika poreza na dodanu vrijednost ( ) --- reg: MF B01 Obavijest u vezi upisivanja tijela državne vlasti, tijela državne uprave, tijela i jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave u registar obveznika poreza na dodanu vrijednost ( ) --- reg: MF

5 Oporezive transakcije (10C) 10C13 Posebni porez na stjecanje rabljenih motornih vozila (08..) --- MF C Oporezivanje građevinskog zemljišta (11.5.) --- MF C11 Utvrđivanje tržišne vrijednosti nekretnine (08.5.) --- MF C10 Obveza obračuna PDV-a (04.5.) --- MF C09 Posudba novih modela vozila iz Francuske za međunarodnu novinsku prezentaciju u RH (30.4.) --- MF C08 Prijevoz dobara u postupku unutarnje proizvodnje (.1.) -- -reg: MF C07 Donacija arhitektonskih projekata (07.1.) ---reg: MF C06 Uvoz dobara iz trećih područja u obračun PDV-a ( ) - --reg: MF C05 Obračun PDV-a na penale tj. ugovornu kaznu izvođaču radova koji kasni s izvođenjem radova ( ) ---reg: MF C04 Usluge hoteljera ( ) --- reg: 10C03 Osiguranje nadzora nad prijavljivanjem nastanka obveze PDV-a ( ) --- reg: MF C02 Obračun poreza na dodanu vrijednost ( ) --- reg: MF C01 Kazne u slučaju zakašnjenja ili neispunjenje obveze ( ) --- reg: MF Nastanak porezne obveze (10CA) 10CA02 Porezni tretman predujmova ( ) --- reg: MF CA01 Nastanak porezne obveze i odbitak poreza na dodanu vrijednost ( ) --- reg: MF Mjesto oporezivanja (10CB) 10CB08 Isporuka i ugradnja opreme u objekte na području Republike Hrvatske (28.6.) ---reg: MF CB07 Oporezivanje prema naplaćenim naknadama (.1.) ---reg: MF CB06 Usluge nadzora nad obnovom nekretnine ( ) ---reg: MF CB05 Prodaja cvijeća - potvrda o ispravnosti načina poslovanja i knjigovodstvenog evidentiranja ( ) ---reg: MF CB04 Premještanja dobara iz druge države članice ( ) --- reg: MF CB03 Porezni tretman obavljanja djelatnosti trgovine na veliko u tranzitu ( ) --- reg: MF CB02 Projektiranje u vezi s nekretninama ( ) --- reg: MF CB01 Porezni tretman uvoza ( ) --- reg: MF Mjesto oporezivanja usluga (10D) 10D17 Primjena članka 17. stavka 1. Zakona o porezu na dodanu vrijednost (09.10.) --- MF D16 Porezni tretman primljenih usluga (21.7.) --- MF D15 Porezni tretman usluga prijevoza koje obavlja strani brod (13.7.) --- MF

6 10D14 Porezni položaj usluga (18.5.) --- MF D13 Građevinske situacije (08.5.) --- MF D Obračun PDV-a u nautičkom turizmu (07.5.) --- MF D11 Usluge u vezi s dobrima u provozu (28.4.) --- MF D10 Obveza plaćanja PDV-a na obavljenu uslugu posredovanja (02.1.) ---reg: MF D09 Izdavanje međunarodnog transfer certifikata ( ) --- reg: MF D08 Obračun PDV-a na organizaciju prijevoza i prijevoza robe kroz carinsko područje RH ( ) --- reg: MF D07 Ugradnja opreme u nekretninu ( ) --- reg: MF D06 Nabava materijala u državama članicama Europske unije ( ) --- reg: MF D05 Plaćanje PDV-a na proviziju strane putničke agencije ( ) --- reg: MF D04 Prijevremeni ukrcaj isporučiteljeve robe u strani brod u hrvatskoj luci ( ) --- reg: MF D03 Usluge kliničkog ispitivanja lijekova ( ) --- reg: MF D02 Oslobođenje obračunavanja i plaćanja PDV-a prilikom obavljanja usluga web hostinga poreznom obvezniku iz treće zemlje ( ) --- reg: MF D01 Porezni tretman usluga smještaja gostiju na plovilu ( ) --- reg: MF Porezna osnovica (10E) 10E15 Oporezivanje PDV-om popusta koji su dani na usluge koje se obavljaju fizičkim osobama (17.11.) --- MF E14 Obračun PDV-a u charter poslovanju (10.7.) --- MF E13 Utvrđivanje porezne osnovice u slučaju prefakturiranja troškova među povezanim stranama (06.7.) --- MF E Izdavanje računa nakon provedenog nadzora (20.5.) --- MF E11 Ispravak računa (06.5.) --- MF E10 Nabava novih motornih vozila (02.2.) --- MF E09 Utvrđivanje osnovice poreza na dodanu vrijednost pri isporuci građevinskog zemljišta (16.1.) ---reg: MF E08 Ispravak porezne osnovice ( ) ---reg: MF E07 Oporezivanju nekretnina ( ) ---reg: MF E06 Uključivanje usluge prijevoza u poreznu osnovicu ( ) -- - reg: MF E05 Porezni tretman davanja nekretnine ( ) --- reg: MF E04 Oporezivanje subvencija iz državnog proračuna porezom na dodanu vrijednost ( ) --- reg: MF E03 Utvrđivanje porezne osnovice kod manjkova ( ) --- reg: MF E02 Primjena srednjeg tečaja ( ) --- reg: MF E01 Uvoz nakon 1. srpnja ( ) --- reg: MF

7 Porezna stopa (10F) 10F Obračun poreza na dodanu vrijednost na časopis (08.7.) -- - MF F11 Oporezivanje kirurškog konca porezom na dodanu vrijednost (11.5.) --- MF F10 Primjena snižene stope poreza na dodanu vrijednost (11.5.) --- MF F09 Stopa poreza na dodanu vrijednost (16.1.) ---reg: MF F08 Obračunavanje i plaćanje PDV-a po sniženoj stopi od 5% na lijekove (05.1.) ---reg: MF F07 Ugovor o pružanju usluge javnog prikazivanja filmova ( ) --- reg: MF F06 Porez na dodanu vrijednost ( ) --- reg: MF F05 Primjena snižene porezne stope ( ) --- reg: MF F04 Primjena snižene stope PDV-a na medicinsku opremu ( ) --- reg: MF F3a Povećanje stope PDV-a sa 10% na 13% od 1. siječnja ( ) --- reg: MF F03 Primjena snižene stope kod prodaje sladoleda ( ) --- reg: MF F02 Obveze plaćanja PDV-a po stopi od 10% na usluge ( ) --- reg: MF F01 Povećanje stope PDV-a sa 10% na 13% od 1. siječnja ( ) --- reg: MF Oslobođenja bez prava na odbitak pretporeza (10čl.39. i 40.) (10G) 10G27 Obveznik plaćanja poreza nakon prestanka prava građenja (24.11.) --- MF G26 Oporezivanje PDV-om kotizacija za odbojkaška natjecanja (30.9.) --- MF G25 Pravo na odbitak pretporeza (30.9.) --- MF G24 Porezni tretman usluge posredovanja (28.9.) --- MF G23 Oporezivanje prilikom sklapanja ugovora o kupoprodaji nekretnine dane u financijski leasing (25.9.) --- MF G22 Oporezivanje PDV-om usluga liječenja koje obavlja trgovačko društvo (23.9.) --- MF G21 Ostvarivanje prava na odbitak poreza na dodanu vrijednost prilikom kupnje nekretnina (21.9.) --- MF G20 Porezni tretman prilikom davanja poklona sudionicima ankete (21.9.) --- MF G19 Usluge obuke pilota (16.7.) --- MF G18 Isporuka nekretnina (13.7.) --- MF G17 Isporuka zemljišta (09.7.) --- MF G16 Porezni tretman nekretnina (30.6.) --- MF G15 Doplatne marke u poštanskom prometu (19.6.) --- MF G14 Plaćanje poreza na prijenos nekretnine (15.6.) --- MF G13 Isporuka nekretnine stranom poreznom obvezniku (20.5.) - -- MF

8 10G Stjecanje vlasništva temeljem sudske nagodbe (.5.) --- MF G11 10G10 10G09 10G08 10G07 10G06 10G05 10G04 10G03 10G02 10G01 Porezni tretman neformalnih programa cjeloživotnog osposobljavanja (06.5.) --- MF Usluge socijalne skrbi (30.1.) ---reg: MF Oporezivanje PDV-om usluga estetske kirurgije i kozmetičkih tretmana (14.1.) ---reg: MF Oporezivanja stanova u novogradnji ( ) ---reg: MF Usluge i isporuke dobara koje obavlja poliklinika trgovačko društvo ( ) ---reg: MF Usluge doktora dentalne medicine i zubnih tehničara ( ) --- reg: MF Oslobođenje od plaćanja PDV-a ( ) --- reg: MF Obračun poreza na dodanu vrijednost ( ) --- reg: MF Usluge obrazovanja i PDV ( ) --- reg: MF Oslobođenja za pružanje usluga socijalne skrbi za stare i nemoćne osobe i osobe s invaliditetom ( ) --- reg: MF Oslobođenje od plaćanja poreza na dodanu vrijednost za djelatnosti od javnog interesa ( ) --- reg: MF Razdoblje oporezivanja, obračunavanje poreza, postupak oporezivanja i plaćanje poreza (10čl.39. i 40.) (10GB) 10GB03 Pad i rast prihoda i obveza ponovnog upisa u registar PDV-a (27.7.) --- MF GB02 Obračun poreza na dodanu vrijednost ( ) --- reg: MF GB01 Obračun PDV-a u nautičkom turizmu ( ) --- reg: MF Ostala oslobođenja (10H) 10H07 Porezni tretman zemljišta koje nema odobrenje za gradnju (.5.) --- MF H06 Posredovanje pri kupnji i prodaji virtualne valute "bitcoin" (07.5.) --- MF H05 Porezni tretman zemljišta kojeg prodaje tuzemni porezni obveznik upisan u registar obveznika PDV-a (17.4.) --- MF H04 Opskrba zrakoplova hranom ( ) --- reg: MF H03 Iskazivanje i plaćanje poreza na dodatnu vrijednost ( ) --- reg: MF H02 Isporuka goriva za zrakoplove ( ) --- reg: MF H01 Oporezivanje zrakoplovnih karata porezom na dodanu vrijednost ( ) --- reg: MF Odbitak pretporeza (10I) 10I17 Pravo na odbitak pretporeza (30.11.) --- MF I16 Zaokruživanje postotka za primjenu prava na odbitak pretporeza (20.10.) --- MF

9 10I15 Izdavanje potvrde radi sudjelovanja na natječaju (30.9.) --- MF I14 10I13 10I 10I11 10I10 Pravo na odbitak pretporeza (16.6.) --- MF Pravo na odbitak pretporeza (19.5.) --- MF Povremene financijske transakcije (18.2.) ---reg: MF Pravo na odbitak pretporeza (06.2.) ---reg: MF Odbitak pretporeza (29.1.) ---reg: MF I09A Pravo na odbitak pretporeza za vozila kategorije M1 (29.1.) --- MF I09 Odbitak i ispravak pretporeza te promjena uvjeta mjerodavnih za odbitak pretporeza (27.1.) ---reg: MF I08 Pravo na odbitak pretporeza ( ) ---reg: MF I07 Ispravk i pravo odbitka pretporeza za nekretnine ( ) -- -reg: MF I06 Porezni tretmana projekta financiranog iz strukturnih fondova i Kohezijskog fonda EU ( ) --- reg: MF I05 Porez na dodanu vrijednost prijevremeni raskid ugovora o leasingu ( ) ) --- reg: 10I04 Umanjenje porezne osnovice kod isporučitelja temeljem rješenja trgovačkog suda o odobravanju sklapanja predstečajne nagodbe ( ) --- reg: MF I03 Pravo na odbitak pretporeza ( ) --- reg: MF I02 Odbitak pretporeza za motorna vozila ( ) --- reg: MF I01 Odbitak PDV-a poreznog obveznika koji je obveznik poreza na dobit ( ) --- reg: MF Povrat poreza (10IA) 10IA1 Ubrzavanje postupka potvrđivanja uzajmnosti ( ) --- reg: MF Tuzemni prijenos porezne obveze (10J) 10J27 Prijenos porezne obveze (08.5.) --- MF J26 Usluge redovnog mjesečnog održavanja i popravka dizala (20.4.) --- MF J25 Kontrolna ispitivanja u građevini (20.2.) --- MF J24 Ispravljanje računa iz i godine koji se odnose na tuzemni prijenos porezne obveze (15.2.) ---reg: MF J23 Prijenos porezne obveze pri isporuci istrošenog materijala (11.2.) ---reg: MF J22 Projektiranje, nadzor i tehničko savjetovanje u području graditeljstva (.1.) ---reg: MF J21 Prijenos porezne obveze ( ) ---reg: MF J20 Uputa za primjenu prijenosa porezne obveze prilikom obavljanja građevinskih usluga ( ) --- reg: MF J19 Pitanja i odgovori - građevinski radovi ( ) --- reg: MF

10 10J18 10J17 10J16 10J15 Porez na dodanu vrijednost - Tuzemni prijenos porezne obveze --- reg: MF Izgradnja i održavanje cesta ( ) --- reg: MF Pitanja i odgovori ( ) --- reg: MF Gradovi pitanja i odgovori ( ) --- reg: MF J14 Sanacija nemjerenog dijela plinske instalacije ( ) --- reg: MF J13 Usluge instalacije sustava protuprovale, videonadzora i vatrodojave ( ) --- reg: MF J Usluge ugradnje elektrotehničke opreme ( ) --- reg: MF J11 Usluge arhitekata ( ) --- reg: MF J10 Ugradnja profesionalne kuhinje ( ) --- reg: MF J09 Usluge servisa i montaže na benzinskim postajma ( ) - -- reg: MF J08 Usluge održavanja melioracijskih građevina ( ) --- reg: MF J07 Ugradnja i održavanje opreme (opreme za preuzimanje ambalaže i opreme za zaštitiu od krađe) ( ) --- reg: MF J06 Ugradnja opreme (solarne ćelije) ( ) --- reg: MF J05 Porez na dodanu vrijednost u graditeljstvu ( ) --- reg: MF J04 Prijenos porezne obveze kod djelatnosti koje su oslobođene poreza na dodanu vrijednost ( ) --- reg: MF J03 Prijenos porezne obveze ( ) --- reg: MF J02 Porez na dodanu vrijednost - građevinske usluge ( ) -- - reg: MF J01 Prijenos porezne obveze u graditeljstvu ( ) --- reg: MF Registriranje za potrebe PDV-a, PDV ID broj i VIES sustav (10K) 10K14 Porezni tretman iznajmljivanja apartmana putem Airbnb Online Platforme (24.7.) --- MF K13 Iznajmljivanje apartmana u kućanstvu ( ) ---reg: MF K Registriranje za potrebe PDV-a i obveze obračuna PDV-a za nerezidente ( ) --- reg: MF K11 Porezno zastupanje u okviru carinskog postupka 42 i 63 ( ) --- reg: MF K10 Obavljanje usluge poreznom obvezniku iz druge članice države ( ) --- reg: MF K09 Dodjela PDV identifikacijskog broja građanima privatnim iznajmljivačima ( ) --- reg: MF K08 Lučke uprave upis u registar obveznika poreza na dodanu vrijednost ( ) --- reg: MF K07 Provjera valjanosti PDV identifikacijskog broja ( ) --- reg: MF K06 Registracija za potrebe PDV-a poreznog obveznika sa sjedištem u drugoj državi članici Europske unije ( ) --- reg: MF

11 10K05 Postupak obračun poreza na dodanu vrijednost ( ) --- reg: MF K04 Sudjelovanje mađarskog poreznog obveznika na sajmu u Republici Hrvatskoj ( ) --- reg: MF K03 Preporuka za dodjelu PDV identifikacijskog broja iz razloga odustajanja od praga stjecanja ( ) --- reg: MF K02 Obavijest u vezi dodjele PDV identifikacijskog broja tijelima državne vlasti,tijelima državne uprave, tijelima i jedinicama lokalne i područne (regionalne) samouprave, komorama i drugim tijelima s javnim ovlastima ( ) --- reg: MF K01 Obveza registracije za potrebe PDV-a u RH poreznog obveznika sa sjedištem u Europskoj uniji ( ) --- reg: MF Izdavanje računa i knjigovodstvena dokumentacija (10L) 10L10 Izdavanja računa za cjelokupno trajanje korištenja veza za razdoblje od jedne godine i ulaznica kao sastavni dio usluge veza plovila (27.7.) --- MF L09 Slanje i primanje elektroničkih računa korištenjem EDI metode (20.7.) --- MF L08 Samoizdavanje računa (20.1.) ---reg: MF L07 Naplata gradskih priredbi, koncerata i ulaznica za razgled spomenika kulture ( ) --- reg: MF L06 Obračunavanje PDV-a i izdavanje računa za primljene predujmove ( ) --- reg: MF L05 Račun u elektroničkom obliku ( ) --- reg: MF L04 Porez na dodanu vrijednost - predujmovi ( ) --- reg: MF L03 Uputa o obvezi izdavanja računa prema propisima iz nadležnosti Porezne uprave ( ) --- reg: MF L02 Primjena članka 54.b (Izuzeće od obveze izdavanja računa) Općeg poreznog zakona ( ) --- reg: MF L01 Oslobođenje od ispostavljanja računa za isporučenu hranu ( ) --- reg: MF Prijave PDV-a (10M) 10M08 Evidentiranje poslovnih događaja u Obrascu PDV i Obrascu PDV-S (11.2.) ---reg: MF M07 Uputa za sastavljanje konačnog obračuna poreza na dodanu vrijednost za godinu (31.1.) ---reg: MF M06 Uputa za popunjavanje obrasca Pregled tuzemnih isporuka s prijenosom porezne obveze (Obrazac PPO 2013/2014 ( ) 10M05 Podnošenje PDV-S obrasca za dobra stečena od organizacije koja ima diplomatski status ( ) 10M04 Uputa za sastavljanje konačnog obračuna poreza na dodanu vrijednost za godinu ( ) --- reg: MF M03 Uputa za popunjavanje Prijave za stjecanje dobara i primljene usluge iz drugih država članica Europske unije (Obrazac PDV- S) ( ) --- reg: MF M02 Uputa za popunjavanje prijave PDV-a (Obrazac PDV) ( ) --- reg: MF

12 10M01 Uputa za popunjavanje Zbirne prijave za isporuku dobara i usluga u druge države članice Europske unije (Obrazac ZP) ( ) --- reg: MF Posebni postupci oporezivanja (10N) 10N14 Financijski doprinos iz Fonda solidarnosti Europske unije (14..) --- MF N13 Primjena posebnog postupka oporezivanja investicijskog zlata (28.9.) --- MF N Plaćanje i iskazivanje PDV-a u prijavi (11.5.) --- MF N11 Poseban postupk oporezivanja za elektronički obavljene usluge (11.5.) --- MF N10 Turistička agencija koja primjenjuje poseban postupak oporezivanja putničkih agencija (07.5.) --- MF N09 Odustajanje od izjave o izboru oporezivanju prema naplaćenim naknadama (20.2.) ---reg: MF N08 Oporezivanje prema naplaćenim naknadama (22.1.) ---reg: MF N07 Upis u registar obveznika PDV-a (14.1.) ---reg: MF N06A Oporezivanje putničkih agencija (05.1.) --- MF N06 PDV - obveze građana iznajmljivača ( ) --- reg: MF N05 Primjena posebnog postupka oporezivanja investicijskog zlata ( ) --- reg: MF N04 Zakup nekretnina- registar obveznika PDV-a ( ) --- reg: MF N03 Posebni postupak oporezivanja putničkih agencija ( ) --- reg: MF N02 Porezni obveznik financijske institucije ( ) --- reg: MF N01 Posebni postupak oporezivanja PDV-om putničkih agencija od 01. srpnja ( ) --- reg: MF Uvoz, izvoz, carinska skladišta i slobodne zone (10O) 10O05 Oslobođenje od plaćanja PDV-a pri uvozu dobara nekomercijalne naravi sadržanih u malim pošiljkama (30.1.) --- MF O04 Obveza plaćanja PDV-a pri uvozu dobara uz primjenu carinskog postupka 42 ( ) --- reg: MF O03 Porezna skladišta u zračnim lukama ( ) --- reg: MF O02 Poslovanje carinskih skladišta i Duty Free Shop-ova pristupanjem Republike Hrvatske Europskoj uniji ( ) --- reg: MF O01 Izdavanje rješenja za primjenu obračunske kategorije pri uvozu ( ) --- reg: MF Prijevoz putnika (10P) 10P05 Uputa poreznim obveznicima bez sjedišta u Republici Hrvatskoj koji na području Republike Hrvatske obavljaju povremeni međunarodni cestovni prijevoz putnika (10.3.) --- MF P04 Prijevoz putnika ( ) --- reg: MF

13 10P03 Uputa autobusnim prijevoznicima bez sjedišta u Republici Hrvatskoj ( ) --- reg: MF P02 Autobusni prijevoz putnika ( ) --- reg: MF P01 Uputa autobusnim prijevoznicima bez sjedišta u RH ( ) --- reg: MF Prijevozna sredstva (10R) 10R01 Porezne obveze stjecatelja novih i rabljenih sredstava iz drugih država članica Europske unije te vozila koja se ne smatraju prijevoznim sredstvima ( ) --- reg: MF Obveze poreznih obveznika i pojedinih osoba koje nisu porezni obveznici (10S) 10S08 Primjena članka 75. stavka 2. Zakona o porezu na dodanu vrijednost (15.1.) --- MF S07 Obračun poreza na dodanu vrijednost ( ) --- MF S06 Izdavanje računa za uslugu prevođenja pravnoj osobi ( ) --- reg: MF S05 Prijenos porezne obveze kod usluga održavanja prohodnosti cesta u zimskim uvjetima ( ) --- reg: MF S04 Plaćanje PDV-a na primljene usluge --- reg: MF S03 Povrat plastične ambalaže ( ) --- reg: MF S02 Prijenos porezne obveze ( ) --- reg: MF S01A Vremenski rok za zaprimanje rješenja ( ) --- MF S01 Prijenos porezne obveze ( ) --- reg: MF Porezna oslobođenja (10T) 10T17 Porezni tretman usluge vođenja broda (08..) --- MF T16 Oslobođenje od PDV-a (28.10.) --- MF T15 Oslobođenje od plaćanja PDV-a kod opskrbe plovila (13.7.) --- MF T14 Promjena primatelja u zemlji odredišta nakon puštanja robe u slobodan promet korištenjem postupka 42 (15.5.) --- MF T13 Obračunavanje PDV-a na usluge obrazovanja (07.4.) --- MF T Oslobođenje od plaćanja PDV-a za projekt ( ) --- reg: MF T11 Oslobođenja od plaćanja PDV-a u okviru Programa unije ( ) --- reg: MF T10 Porezni tretman izvozne isporuke ( ) --- reg: MF T09 Isporuka električne energije ( ) --- reg: MF T08 Porezni tretman dodatnih odgojno obrazovnih programa ( ) --- reg: MF T07 Oslobođenje od plaćanja PDV-a u međunarodnom prijevozu ( ) --- reg: MF

14 10T06 Oslobođenje za donacije Ureda UNICEF-a ( ) --- reg: MF T05 Obračun i obvez plaćanja poreza na usluge u kulturi ( ) --- reg: MF T04 Oslobođenje od plaćanja poreza na dodanu vrijednost pri nabavi prijevoznih sredstava za službene potrebe diplomatskih i konzularnih predstavništava te posebnih misija i međunarodnih organizacija ( )--- reg: MF T03c Obračun PDV-a kod obavljanja djelatnosti dentalne medicine ( ) --- reg: MF T03b Isporuka dobara unesenih u Europsku uniju u svrhu njihove ugradnje ( ) --- reg: MF T03a Pravilnik o postupku ostvarivanja oslobođenja od plaćanja poreza na dodanu vrijednost i trošarine za diplomatska i konzularna predstavništva, institucije i tijela Europske unije te međunarodne organizacije ( ) 10T03 Usluge otpreme raznih vrsta pošiljaka u inozemstvo ( ) --- reg: MF T02 Tretiranje izvozne isporuke ( ) --- reg: MF T02a Način obračuna PDV-a kada se obavlja usluga prijevoza dobara poreznom obvezniku iz druge države članice Europske unije ( ) --- reg: MF T1 Slobodne zone, carinska skladišta i postupak oplemenjivanja u postupku unutarnje proizvodnje nakon 1. srpnja ( ) --- reg: MF Ispostavljanje računa (10U) 10U02 Izdavanje računa (27.7.) --- MF U01 Ispravak računa (15.6.) --- MF Ostalo (10Z) 10Z09 10Z08 10Z07 10Z06 10Z05 10Z04 10Z03 10Z02 10Z01 Oslobođenja od plaćanja poreza na dodanu vrijednost u okviru projekta (07.5.) --- MF Obračun PDV-a na projekte koji se financiraju u okviru Operativnog programa ( ) --- MF Oslobođenja od plaćanja poreza na dodanu vrijednost u okviru Mjere 301 iz IPARD ugovora ( ) --- reg: MF Oslobođenja od plaćanja PDV-a u okviru IPARD programa ( ) --- reg: MF Stjecanje dobara iz zemalja članica Europske unije ( ) --- reg: MF Oslobođenja od plaćanja poreza na dodanu vrijednost glede Ugovora o dodjeli bespovratnih sredstava ( ) --- reg: MF Oslobođenje od plaćanja poreza na dodanu vrijednost za program Marco Polo II ( ) --- reg: MF Oslobođenja od plaćanja poreza na dodanu vrijednost za projekte financirane iz IPA programa ( ) --- reg: MF Oslobođenja od plaćanja PDV-a za projekte financirane iz IPA programa i Programa Unije ( ) --- reg: MF

15 PDV I TROŠARINE (13) PDV I TROŠARINE (13A) 13A02 13A01 Postupak ostvarivanja oslobođenja od plaćanja poreza na dodanu vrijednost i trošarine za diplomatska i konzularna predstavništva, institucije i tijela Europske unije te međunarodne organizacije (30.7.) --- MF Postupak ostvarivanja oslobođenja od plaćanja poreza na dodanu vrijednost za diplomatska i konzularna predstavništva, institucije i tijela EU te međunarodne organizacije, sa sjedištem u drugoj državi članici EU ( ) --- MF

16 POREZ NA DODANU VRIJEDNOST Predmet oporezivanja (A) Porez na dodanu vrijednost Predmet oporezivanja Reg: MF A22 Porezni tretman kotizacije (14..) Broj klase: /15-01/2832 Urudžbeni broj: /15-2 Zagreb, 14.. Udruga iz dostavnog popisa koja je upisana u Registar udruga Republike Hrvatske i Registar neprofitnih organizacija, a nije obveznik PDV-a niti poreza na dobit obratila se upitom u vezi poreznog tretmana kotizacije koju zaračunava sudionicima određenih projekata. U upitu se navodi da su ciljevi djelovanja udruge prema statutu: promicanje, razvitak i unaprjeđenje kvalitete života pojedinaca, grupa i zajednica kroz osobni razvoj i obrazovanje. Prema navodima u upitu djelatnosti kojima se ostvaruju ciljevi udruge, između ostalog su: organizacija treninga i radionica osobnog razvoja za mlade i odrasle, s ciljem osnaživanja i unaprjeđivanja kvalitete života; edukacija, razvoj vještina, znanja i stavova te unaprjeđenje pojedinaca iz opće populacije; edukacija, razvoj vještina, znanja i stavova odraslih uključivanjem u programe cjeloživotnog učenja; prevencija nasilja, delikvencije i drugih oblika neprihvatljivog ponašanja djece i mladih provođenjem programa osobnog razvoja za unaprjeđivanje kvalitete života; osmišljavanje, organizacija i provedba kulturnoumjetničkih projekata, festivala, manifestacija, tematskih izložbi i sličnih događaja; osmišljavanje, organizacija i provedba projekata održivog razvoja u svrhu očuvanja prirode i unapređenja djelatnosti lokalne zajednice; unaprjeđenje djelatnosti udruge; upravljanje objektima kojih je udruga vlasnik iii korisnik; izdavaštvo; informiranje o obrazovnim aktivnostima za mlade u Republici Hrvatskoj i Europi; ukupnom aktivnosti Udruga poticati razumijevanje i usvajanje vrijednosti za zdrave oblike života kroz osobni razvoj, toleranciju i brižnost prema svijetu koji nas okružuje. Nadalje, prema navodima u upitu uz redovnu djelatnost udruga ima registriranu i gospodarsku djelatnost i to: organiziranje edukacija, seminara i treninga osobnog i profesionalnog razvoja; organizaciju seminara, radionica, treninga, savjetovanja s ciljem unaprjeđenja osobnih i grupnih, socijalnih, organizacijskih, umjetničkih, tehničkih, interkulturalnih, digitalnih i drugih kompetencija. U upitu se navodi da u okviru redovne djelatnosti, udruga osmišljava, prijavljuje i provodi obrazovne projekte za mlade sufinancirane putem programa Europske komisije, Erasmus + program, odnosno razmjene mladih i osposobljavanja za mlade (Youth exchanges, Training courses u okviru KA1, Erasmus + Program). Međutim, prema navodima u upitu dobivenim sredstvima iz ugovora o financiranju udruga nije u mogućnosti sama financijski pokriti ukupne troškove provođenja projekta, u trajanju u prosjeku od 10 mjeseci (priprema, provedba, diseminacija, završni izvještaj, završna isplata). Zbog toga, prema navodima u upitu udruga od sudionika traži da participiraju/sufinanciraju u projektu uplatom kotizacije, a što nije nedopušteno pravilima Erasmus + programa. Kotizacija u pravilu iznosi 10-15% ukupnog troška sudjelovanju na projektu po sudioniku. Obzirom na navedeno, postavljeno je pitanje o poreznom tretmanu takve kotizacije i treba ii udruga za navedenu kotizaciju ispostavljati račun te što bi se u tom slučaju tretiralo kao prihod od prodaje dobara i pružanja usluga. Također, postavljeno je pitanje, treba li udruga na kotizaciju obračunati PDV ako uđe u sustav obračuna PDV-a obzirom da se navedena kotizacija odnosi na obavljanje redovne djelatnosti udruge, a ne gospodarske djelatnosti. U vezi navedenog očitujemo se u nastavku. Odredbama članka 4. stavka 1. točke 1. Zakona o porezu na dodanu vrijednost (Narodne novine broj 73/13, 99/13, 148/13, 153/13 i 143/14, u daljnjem u tekstu: Zakon o PDV-u) propisano je da je predmet oporezivanja PDV-om isporuka dobara u tuzemstvu uz naknadu koju obavi porezni obveznik koji djeluje kao takav. Poreznom osnovicom pri isporuci dobara i usluga sukladno članku 33. stavku 1. Zakona o PDV-u smatra se naknada koju čini sve ono što je isporučitelj primio ili treba primiti od kupca ili neke druge osobe za te isporuke uključujući iznose subvencija koji su izravno povezani s cijenom isporučenih dobara ili usluga. 16

17 U poreznu osnovicu uračunavaju se iznosi poreza, carina, pristojbi i sličnih davanja, osim PDV-a, te sporedni troškovi kao što su provizije, troškovi pakiranja, prijevoza i osiguranja koje isporučitelj dobara ili usluga zaračunava kupcu ili primatelju, sukladno članku 33. stavku 2. Zakona o PDV-u. Prema odredbama članka 39. stavka 1. točke l) Zakona o PDV-u plaćanja PDV-a oslobođene su usluge i s njima usko povezane isporuke dobara koje neprofitne pravne osobe čiji su ciljevi političke, sindikalne, vjerske, domoljubne, filozofske, dobrotvorne ili druge općekorisne naravi, obavljaju svojim članovima u njihovom zajedničkom interesu u zamjenu za članarinu utvrđenu u skladu s pravilima tih osoba, pod uvjetom da to oslobođenje neće narušiti načela tržišnog natjecanja. Odredbama članka 24. Pravilnika o PDV-u propisano je da ako neprofitne pravne osobe, osnovane na temelju posebnih propisa, radi ispunjavanja svojih statutom utvrđenih zadaća ubiru članarinu, članarina ne predstavlja naknadu za isporuku dobara odnosno obavljanje usluga pod uvjetom da se članski doprinos utvrđuje po određenom kriteriju jednako za sve članove. Ako neprofitne pravne osobe za prikupljenu članarinu obavljaju određene isporuke dobara odnosno usluga tada članarina predstavlja naknadu za te isporuke. Člankom 39. stavkom 1. točkom m) Zakona o PDV-u i člankom 63.a Pravilnika o porezu na dodanu vrijednost (Narodne novine, broj 79/13, 85/13, 160/13, 35/14, 157/14 i 130/15, u daljnjem tekstu: Pravilnik o PDV-u) propisano je da su usluge usko povezane uz sport ili tjelesni odgoj što ih obavijaju neprofitne pravne osobe osobama koje se bave sportom ili sudjeluju u tjelesnom odgoju oslobođene plaćanja PDV-a. Primatelji tih usluga su osobe koje se sportom ili tjelesnim odgojem bave profesionalno ili amaterski. U skladu s navedenim, napominjemo da Porezna uprava nije nadležna za davanje očitovanja o tome može li udruga od sudionika tražiti da participiraju/sufinanciraju u projektu uplatom kotizacije, iako isto, prema navodima u upitu nije nedopušteno pravilima Erasmus + programa. Što se tiče poreznog tretmana kotizacije, napominjemo da ako zaračunavanje predmetne kotizacije predstavlja način prevaljivanja troškova na sudionike tada je kotizacija zapravo nadoknada učinjenih izdataka udruge koja je sastavni dio ukupne naknade koja čini osnovicu na koju se obračunava i plaća PDV u smislu članka 4. stavka 1. Zakona o PDV-u, pod uvjetom da je udruga upisana u registar obveznika PDV-a. U vezi izdavanja računa, napominjemo da je odredbama Zakona o PDV-u propisana obveza izdavanja računa između poreznih obveznika te da su odredbe u vezi gotovinskih računa koji se izdaju krajnjim kupcima propisane Općim poreznim zakonom (Narodne novine, broj 147/08, 18/11, 78/, 136/, 73/13 i 26/15, u daljnjem tekstu: OPZ). Tako je člankom 54. stavkom 1. OPZ-a propisano da su porezni obveznici dužni izdavati račune te voditi poslovne knjige i evidencije radi oporezivanja prema propisima kojima se uređuje pojedina vrsta poreza. U skladu s navedenim, udruga je obvezna izdati račun u slučaju kada sudionicima zaračunava iznos od 10-15% ukupnog troška sudjelovanju na projektu (kotizacija). U tom slučaju iznos od 10-15% ukupnog troška sudjelovanju na projektu (kotizacija) predstavlja prihod od prodaje dobara i pružanja usluga. Reg: MF Porez na dodanu vrijednost Predmet oporezivanja 10A21 Opskrba plinom (08..) Broj klase: /15-01/263 Urudžbeni broj: /15-03 Zagreb, 08.. Porezni obveznik iz dostavnog popisa obratio se s upitom u vezi poreza na dodanu vrijednost (u daljnjem tekstu: PDV). Naime, porezni obveznik u upitu navodi da obavlja djelatnost opskrbe plinom po reguliranim uvjetima odobrenim od Hrvatske energetske regulatorne agencije (HERA). Vezano uz navedeno porezni obveznik navodi da je kategorija kućanstva specifična po načinu očitanja i obračuna obzirom na velik broj kupaca te da je za navedenu kategoriju potrošača HERA odobrila šestomjesečno obračunsko razdoblje i šestomjesečno očitanje plinskih mjerila. Obzirom na navedeno porezni obveznik navodi da paralelno sa šestomjesečnim obračunom izdaje mjesečne novčane obveze (akontacije) za sljedećih šest mjeseci na temelju stvarne potrošnje plina u istom razdoblju prethodne godine. Naime, prema navodima u upitu utvrđena potrošnja plina za isto razdoblje prethodne godine ravnomjerno se rasporedi na šest jednakih uplatnica te da se na temelju 17

18 ispostavljenih uplatnica vrši obračun PDV-a. Porezni obveznik u upitu napominje da kupac može odabrati mjesečno očitanje međutim navodi također da to nije standardna usluga te da se u tom slučaju usluga plaća prema cjeniku za nestandardne usluge. U upitu se nadalje navodi da zbog navedenog načina obračunavanja u određenim obračunskim razdobljima dolazi do izrazito visoke obveze plaćanja PDV-a kao i do visokih iznosa preplate te da se ravnoteža uspostavlja kad se obavi šestomjesečno očitanje na dan 30. lipnja odnosno 31. prosinca. Porezni obveznik također navodi da se u posljednje vrijeme susreće sa različitim mišljenjima prema kojima bi se mjesečna obveza PDV-a s aspekta porezne prijave, neovisno od iznosa mjesečne obveze (akontacije) koja je ispostavljena krajnjem kupcu, trebala temeljiti na količini koju je očitao dobavljač plina na ulazu u distribucijski sustav i naveo na svojoj fakturi. Porezni obveznik nadalje navodi da su kupci podijeljeni u različite tarifne modele te mu mogu biti poznate ukupne količine plina potrošene u kategoriji kućanstva, ali ne i koliko je potrošeno po pojedinom tarifnom modelu. Obzirom na navedeno upućena je molba za mišljenje kako bi se porezna obveza utvrđivala sukladno Zakonom propisanim odredbama. Na postavljeni upit odgovaramo u nastavku. Odredbama članka 4. stavka 1. Zakona o porezu na dodanu vrijednost (Narodne novine, broj 73/13, 99/13, 148/13, 153/13 i 143/14, u daljnjem tekstu: Zakon) propisano je da je predmet oporezivanja PDV-om isporuka dobara i obavljanje usluga u tuzemstvu uz naknadu koje obavi porezni obveznik koji djeluje kao takav, stjecanje dobara unutar Europske unije te uvoz dobara. Oporezivi događaj sukladno članku 30. stavku 1. Zakona i članku 36. stavku 2. Pravilnika o porezu na dodanu vrijednost (Narodne novine broj 79/13, 85/13, 160/13, 35/14, 157/14 i 130/15 u daljnjem tekstu: Pravilnik), nastaje kada su dobra isporučena ili usluge obavljene pri čemu obveza obračuna PDV-a nastaje kada je nastao oporezivi događaj, a utvrđena obveza PDV-a iskazuje se u prijavi PDV-a za obračunsko razdoblje u kojem je obavljena isporuka dobara ili usluga. Ako je oporezivi događaj nastao, a nije izdan račun obveza obračuna PDV-a nastaje kada je nastao oporezivi događaj tj. kada su dobra isporučena ili usluge obavljene. Sukladno odredbama članka 33. stavka 1. i 2. Zakona poreznom osnovicom pri isporuci dobara i usluga smatra se naknada koju čini sve ono što je isporučitelj primio ili treba primiti od kupca ili neke druge osobe za te isporuke uključujući iznose subvencija koji su izravno povezani s cijenom isporučenih dobara ili usluga. U poreznu osnovicu uračunavaju se iznosi poreza, carina, pristojbi i sličnih davanja, osim PDV-a, te sporedni troškovi kao što su provizije, troškovi pakiranja, prijevoza i osiguranja koje isporučitelj dobara ili usluga zaračunava kupcu ili primatelju. Odredbom članka 78. Zakona propisano je da je svaki porezni obveznik obvezan izdati račun za isporuke drugom poreznom obvezniku ili pravnoj osobi koja nije porezni obveznik, međutim nisu propisane odredbe o izdavanju računa za gotovinski promet krajnjim potrošačima. U vezi s time napominjemo da su odredbom članka 54.a Općeg poreznog zakona (Narodne novine od broja 147/08 do 26/15) propisane odredbe o elementima koje moraju sadržavati računi za gotovinski promet, isječci vrpce, ili potvrdnice iz naplatnih uređaja. Prema odredbama članka 173. stavka 1. Pravilnika porezni obveznik mora za razdoblje oporezivanja utvrditi obvezu PDV-a i iskazati je u prijavi PDV-a u kojoj se navode svi podaci potrebni za obračunavanje PDV-a odnosno ukupna vrijednost oporezivih transakcija i iznos PDV-a i pretporeza po stopama PDV-a te ukupnu vrijednost oslobođenih transakcija i transakcija koje ne podliježu oporezivanju. Obzirom na navedeno, podnositelj upita mora poreznu obvezu za razdoblje oporezivanja utvrđivati na temelju iskazanog PDV-a na računima koje ispostavlja krajnjim korisnicima prema obavljenom očitanju, te temeljem mjesečnih akontacija. Ako je količina plina koju je porezni obveznik iskazao putem mjesečne akontacije manja od stvarno isporučene količine plina kućanstvima o čemu porezni obveznik ima podatak, porezni obveznik je obvezan obračunati PDV i na obavljene isporuke plina koje nisu zaračunate. Ako u razdoblju oporezivanja ne postoji točan podatak o stvarno isporučenoj količini plina, isti je potrebno utvrditi na bazi iskustva iz prethodnih razdoblja uvažavajući sve bitne elemente koji utječu na potrošnju, na način da odstupanja između tako utvrđenih podataka i naknadno utvrđenih podataka o stvarno isporučenim količinama ne budu značajna. Naime, obveza obračuna PDV-a nastaje kada je nastao oporezivi događaj tj. kada su dobra isporučena ili usluge obavljene neovisno o tome što nije izdan račun. 18

19 Reg: MF Porez na dodanu vrijednost Predmet oporezivanja 10A20 Ulaganje u tuđu nekretninu (25.11.) Broj klase: /15-01/69 Urudžbeni broj: Zagreb, Zaprimili smo upit odvjetnice u ime poreznog obveznika iz dostavnog popisa u svezi obveze plaćanja poreza na promet povodom ulaganja u tuđu nekretninu. Naime, porezni obveznik iz dostavnog spiska raspolaže novčanim sredstvima potrebnim za financiranje nadogradnje doma za starije i nemoćne. Temeljem tog ulaganja porezni obveznik će postati suvlasnik idealnog dijela predmetne nekretnine u vrijednosti uloženog. Postavlja se pitanje obveze plaćanja poreza na dodanu vrijednost ili poreza na promet nekretnina na konkretni slučaj. Na postavljeni upit odgovaramo u nastavku kako slijedi. Predmet oporezivanja porezom na dodanu vrijednost (u daljnjem tekstu: PDV) je sukladno članku 4. stavku 1. Zakona o porezu na dodanu vrijednost (Narodne novine, broj 73/13, 99/13, 148/13, 153/13 i 143/14, u daljnjem tekstu: Zakon) isporuka dobara i obavljanje usluga u tuzemstvu uz naknadu koje obavi porezni obveznik koji djeluje kao takav, stjecanje dobara unutar Europske unije te uvoz dobara. Odredbama članka 33. stavka 1. Zakona, propisano je da se poreznom osnovicom pri isporuci dobara i usluga smatra naknada koju čini sve ono što je isporučitelj primio ili treba primiti od kupca ili neke druge osobe za te isporuke uključujući iznose subvencija koji su izravno povezani s cijenom isporučenih dobara ili usluga. Stoga, ukoliko je porezni obveznik koristio pravo na odbitak pretporeza po osnovi ulaganja u tuđu imovinu sukladno odredbama Zakona, vlasniku imovine prilikom predaje zaračunava isporuku u visini ukupno izvršenih ulaganja s obračunanim PDV-om. Obzirom da temeljem izvršenog ulaganja porezni obveznik postaje suvlasnikom dijela građevine u vrijednosti uloženog, u konkretnom slučaju radi se o razmjeni sukladno odredbama članka 15. Pravilnika o porezu na dodanu vrijednost (Narodne novine, broj 79/13, 85/13, 160/13, 35/14 i 157/14, u daljnjem tekstu: Pravilnik), pri čemu isporuka podliježe oporezivanju na obje strane, kod svakog isporučitelja. Što se tiče isporuke dijela građevine, sukladno odredbama članka 40. stavka 1. točke j) i k) Zakona plaćanja PDV-a oslobođena je isporuka građevina ili njihovih dijelova i zemljišta na kojem se one nalaze, osim isporuka prije prvog nastanjenja odnosno korištenja ili isporuka kod kojih od datuma prvog nastanjenja odnosno korištenja do datuma sljedeće isporuke nije proteklo više od dvije godine te isporuka zemljišta, osim građevinskog zemljišta. Prema odredbama članka 40. stavka 5. Zakona isporukom građevina ili njihovih dijelova i zemljišta na kojem se one nalaze, prije prvog nastanjenja odnosno korištenja, ili isporukom kod koje od datuma prvog nastanjenja odnosno korištenja do datuma sljedeće isporuke nije proteklo više od dvije godine smatra se i isporuka rekonstruiranih građevina ili njihovih dijelova i zemljišta na kojem se one nalaze, ako su troškovi rekonstrukcije u prethodne dvije godine prije isporuke veći od 50% prodajne cijene. Slijedom navedenog, ako su u konkretnom slučaju troškovi nadogradnje, odnosno rekonstrukcije u prethodne dvije godine prije dana isporuke veći od 50% prodajne cijene građevine, isporuka dijela te građevine i zemljišta na kojem se nalazi oporeziva je PDV-om. Sukladno članku 5. Zakona o porezu na promet nekretnina (Narodne novine, br. 69/97, 26/00, 153/02, 22/11 i 143/14) na promet nekretnina na koji se zaračunava PDV ne plaća se porez na promet nekretnina, međutim temeljem članka 17. predmetnog Zakona isporučitelj koji na isporuku nekretnine obračunava PDV obvezan je u roku od 30 dana od dana isporuke prijaviti isporuku te nekretnine nadležnoj ispostavi Porezne uprave prema sjedištu, prebivalištu ili uobičajenom boravištu isporučitelja, na obrascu Prijave prometa nekretnina, elektroničkim putem. 19

20 Reg: MF Porez na dodanu vrijednost Predmet oporezivanja 10A19 Isporuka zemljišta (30.9.) Broj klase: /15-01/667 Urudžbeni broj: /15-02 Zagreb, Udruga hrvatskih vojnih invalida "A" (u daljnjem tekstu: Udruga) obratila nam se upitom u vezi isporuke zemljišta. Naime, u upitu se navodi da će se sredstva prikupljena prodajom zemljišta koristiti za obavljanje i unaprjeđenje djelatnosti Udruge, čime se ostvaruju ciljevi određeni Statutom Udruge te je postavljeno pitanje mora li Udruga obračunati i platiti porez na dobit i porez na dodanu vrijednost (u daljnjem tekstu: PDV) u slučaju da se postigne cijena veća od ,00 kn. U upitu nije navedeno o kakvom je zemljištu riječ. U vezi navedenog odgovaramo u nastavku. Odredbama članka 4. stavka 1. točke 1. Zakona o porezu na dodanu vrijednost (Narodne novine, broj 73/13, 99/13, 148/13, 153/13 i 143/14, u daljnjem tekstu: Zakon) propisano je da je predmet oporezivanja PDV-om isporuka dobara u tuzemstvu uz naknadu koju obavi porezni obveznik koji djeluje kao takav. Nadalje, odredbama članka 40. stavka 1. točke k) Zakona propisano je da je PDV-a oslobođena isporuka zemljišta, osim građevinskog zemljišta. Stavkom 6. istog članka propisano je da se građevinskim zemljištem smatra zemljište za koje je izdan izvršni akt kojim se odobrava građenje. Odredbama članka 72.a Pravilnika o porezu na dodanu vrijednost (Narodne novine, broj 79/31, 85/13, 160/13, 35/14 i 157/14) propisano je da se izvršnim aktom kojim se odobrava građenje smatra građevinska dozvola, lokacijska dozvola, rješenje za građenje i slično. Građevinskim zemljištem osobito se ne smatra poljoprivredno zemljište i šumsko zemljište. Nadalje, odredbama članka 90. stavaka 1. i 2. Zakona propisano je da se malim poreznim obveznikom u smislu Zakona smatra pravna osoba sa sjedištem, stalnom poslovnom jedinicom, odnosno fizička osoba s prebivalištem ili uobičajenim boravištem u tuzemstvu, čija vrijednost isporuka dobara ili obavljenih usluga u prethodnoj kalendarskoj godini nije bila veća od ,00 kuna. Porezni obveznik iz stavka 1. toga članka Zakona oslobođen je plaćanja PDV-a na isporuke dobara ili usluga, nema pravo iskazivati PDV na izdanim računima i nema pravo na odbitak pretporeza. Iz navedenog proizlazi da isporučitelj ne obračunava PDV kada isporučuje zemljište, bilo građevinsko bilo poljoprivredno, ukoliko nije upisan u registar obveznika PDV-a. U navedenom će slučaju stjecatelj zemljišta morati prijaviti i platiti porez na promet nekretnina po stopi 5% sukladno odredbama članka 6. stavka 1. i članka 17. Zakona o porezu na promet nekretnina (Narodne novine broj 69/97, 26/00 Odluka USRH, 153/02, 22/11, 143/14). Ukoliko je isporučitelj upisan u registar obveznika PDV-a tada na isporuku građevinskog zemljišta obračunava i plaća 25% PDV-a, dok je isporuka poljoprivrednog i šumskog zemljišta oslobođeno plaćanja PDV-a, pri čemu stjecatelj plaća 5% poreza na promet nekretnina. Ukoliko isporučitelj nije upisan u registar obveznika PDV-a, a isporukom zemljišta postigne vrijednost veću od ,00 kn nije obvezan upisati se u registar obveznika PDV-a, ukoliko navedeno zemljište predstavlja gospodarsko dobro, odnosno ako je u knjigovodstvenim evidencijama knjiženo kao dugotrajna imovina sukladno članku 90. stavku 6. Zakona kojim je propisano da se isporuka materijalnih i nematerijalnih gospodarskih dobara poreznog obveznika ne uzima u obzir pri obračunavanju vrijednosti isporuka iz stavka 1. toga članka. Sukladno članku 2. stavku 1. Zakona o porezu na dobit (Narodne novine, broj 177/04, 90/05, 57/06, 146/08, 80/10, 22/, 148/13 i 143/14) porezni obveznik je trgovačko društvo i druga pravna i fizička osoba rezident Republike Hrvatske koja gospodarsku djelatnost obavlja samostalno, trajno i radi ostvarivanja dobiti, dohotka ili prihoda ili drugih gospodarskih procjenjivih koristi. Prema članku 2. stavku 6. Zakona o porezu na dobit državne ustanove, ustanove jedinica područne (regionalne) samouprave, ustanove jedinica lokalne samouprave, državni zavodi, vjerske zajednice, političke stranke, sindikati, komore, udruge, umjetničke udruge, dobrovoljna vatrogasna društva, zajednice tehničke kulture, turističke zajednice, sportski klubovi, sportska društva i savezi, zaklade i fundacije nisu obveznici poreza na dobit. 20

21 Međutim, člankom 2. stavkom 7. Zakona o porezu na dobit propisano je da su osobe navedene u stavku 6. toga članka Zakona o porezu na dobit, a koje u skladu s posebnim propisima obavljaju određenu gospodarsku djelatnost čije bi neoporezivanje dovelo do stjecanja neopravdanih povlastica na tržištu, dužne u roku od osam dana od dana početka obavljanja te djelatnosti upisati se u registar poreznih obveznika koji vodi Porezna uprava radi utvrđivanja obveza poreza na dobit po osnovi obavljanja određene gospodarske djelatnosti. Ako se ne upišu u navedeni registar, Porezna uprava će na vlastitu inicijativu ili na prijedlog drugih poreznih obveznika ili druge zainteresirane osobe, rješenjem utvrditi da su te osobe obveznici poreza na dobit za tu djelatnost. Slijedom navedenoga, ukoliko predmetno zemljište udruga nije koristila za obavljanje oporezive gospodarske djelatnosti, isto se pri prodaji ne uključuje u oporezive prihode udruge. Napominjemo da se jednokratna prodaja imovine udruge ne smatra gospodarskom djelatnošću udruge. Reg: MF Porez na dodanu vrijednost Predmet oporezivanja 10A18 Oporezivanje isporuke građevinskog zemljišta (24.7.) Broj klase: /15-01/44 Urudžbeni broj: /15-02 Zagreb, Porezni obveznik iz dostavnog popisa obratio nam se u vezi primjene Zakona o porezu na dodanu vrijednost (Narodne novine broj 73/13, 99/13 Rješenje USRH, 148/13, 153/13 Rješenje USRH, 143/14, u daljnjem tekstu: Zakon) u dijelu koji se odnosi na oporezivanje isporuke građevinskog zemljišta. Naime, u svom upitu porezni obveznik navodi da obavlja otkup nekretnina u ime i za račun Republike Hrvatske u svrhu gradnje državnih cesta. Postavljen je upit je li navedeni otkup oporeziv PDV-om, odnosno da li će u postupku izvlaštenja nekretnina izvlaštenik nakon sklapanja nagodbe o izvlaštenju morati ispostaviti račun s iskazanim PDV-om te da li u navedenom slučaju postoji oslobođenje od plaćanja porezne obveze. Također je postavljeno pitanje o tumačenju odredbe članka 40. stavka 6. Zakona, odnosno o tome što se sve smatra aktom kojim se odobrava građenje. U vezi navedenog odgovaramo u nastavku. Odredbama članka 4. stavka 1. točke 1. Zakona propisano je da je predmet oporezivanja PDV-om isporuka dobara u tuzemstvu uz naknadu koju obavi porezni obveznik koji djeluje kao takav. Nadalje, odredbama članka 40. stavka 1. točke k) Zakona propisano je da je PDV-a oslobođena isporuka zemljišta, osim građevinskog zemljišta. Stavkom 6. istog članka propisano je da se građevinskim zemljištem u smislu stavka 1. točke k) toga članka smatra zemljište za koje je izdan izvršni akt kojim se odobrava građenje. Odredbama članka 72.a Pravilnika o porezu na dodanu vrijednost (Narodne novine broj 79/31, 85/13, 160/13, 35/14 i 157/14) propisano je da se izvršnim aktom iz članka 40. stavka 6. Zakona kojim se odobrava građenje smatra građevinska dozvola, lokacijska dozvola, rješenje za građenje i slično. Građevinskim zemljištem u smislu članka 40. stavka 1. točke k) Zakona osobito se ne smatra poljoprivredno zemljište i šumsko zemljište. Iz navedenog proizlazi da se građevinskim zemljištem u smislu Zakona smatra zemljište koje nije poljoprivredno ili šumsko te za koje je izdan pravomoćni akt poput građevinske dozvole, lokacijske dozvole, rješenja za građenje, potvrde glavnog projekta ili rješenja o uvjetima građenja. Iz navedenog proizlazi da će porezni obveznik morati obračunati i platiti PDV kada isporučuje građevinsko zemljište ukoliko je upisan u registar obveznika PDV-a. U tom će slučaju morati izdati račun sukladno odredbama članka 78. i 79. Zakona o PDV-u. U navedenom slučaju primatelj na navedeno stjecanje nema obvezu plaćanja poreza na promet nekretnina. Ukoliko je isporučitelj građevinskog zemljišta primjerice građanin koji nije upisan u registar obveznika PDV-a tada na navedenu isporuku neće obračunati PDV, niti će ispostaviti račun, već će stjecatelj zemljišta podlijegati odredbama Zakona o porezu na promet nekretnina (Narodne novine broj 69/97, 26/00 Odluka USRH, 153/02, 22/11, 143/14). U vezi oslobođenja od plaćanja poreza na promet nekretnina napominjemo da su ista propisana člancima 11.,. i 13. Zakona o porezu na promet nekretnina. Također napominjemo da je člankom 5. istoga Zakona propisano da se prometom nekretnina, u 21

22 smislu toga Zakona, ne smatra stjecanje nekretnina na koje se plaća PDV. Iz navedenog proizlazi da ukoliko je isporučitelj obvezan obračunati i platiti PDV, tada stjecatelj nije obvezan platiti porez na promet nekretnina i obrnuto. Reg: MF Porez na dodanu vrijednost Predmet oporezivanja Usluga posredovanja prilikom nabave dobara iz inozemstva - 10A17 dropshipping (07.5.) Broj klase: /14-01/507 Urudžbeni broj: /15-2 Zagreb, Porezni obveznik iz dostavnog popisa obratio se u ime potencijalnog klijenta koji se namjerava baviti dropshippingom, odnosno uslugom posredovanja prilikom nabave dobara iz inozemstva i to u pravilu za fizičke osobe. U upitu se navodi da bi tvrtka klijenta poslovala na način da bi tvrtka na svojim web stranicama objavila cijene proizvoda koji uključuju nabavnu cijenu, proviziju i PDV na proviziju, a kupac bi na žiro račun tvrtke uplatio cjelokupan iznos. Po primitku uplate, tvrtka bi dijelom tog novca platila proizvod putem web stranica na kojoj bi unijela podatke o kupcu (fizičkoj osobi za koju kupuju proizvod) te bi dio zadržala kao svoju proviziju. Nadalje, kupljeni proizvod bi se izravno slao kupcu na njegovu adresu u Republici Hrvatskoj, a eventualnu carinu i/ili PDV plaća kupac prilikom preuzimanja dobara na pošti. Obzirom da se od tvrtke ebay.com dobije potvrda o naplaćenoj transakciji i ista je vidljiva na žiro računu tvrtke postavljeno je pitanje je li navedeno ispravno knjižiti kao trošak ili se to smatra prolaznom stavkom. Takoder, s obzirom da kupac tvrtki uplaćuje cjelokupan iznos postavlja se pitanje kakav se račun izdaje kupcu, odnosno izdaje li se na cjelokupan iznos ili bi se račun trebao izdati samo za proviziju. U vezi navedenog očitujemo se u nastavku. Odredbama članka 4. stavka 1. točke 1. Zakona o porezu na dodanu vrijednost (Narodne novine broj 73/13, 99/13, 148/13, 153/13 i 143/14, dalje u tekstu: Zakon o PDV-u) propisano je da je predmet oporezivanja PDV-om isporuka dobara u tuzemstvu uz naknadu koiu obavi porezni obveznik koji djeluje kao takav. Prema odredbama članka. Zakona o PDV-u mjestom isporuke dobara koja se ne otpremaju niti prevoze smatra se mjesto gdje se dobra nalaze u trenutku isporuke. Odredbama članka 13. stavka 1. Zakona o PDV-u propisano je da se mjestom isporuke dobara koja otprema ili prevozi isporučitelj, kupac ili treća osoba, smatra mjesto gdje se dobra nalaze na početku otpreme ili prijevoza do kupca. Prema odredbama članka 18. Zakona o PDV-u mjestom obavljanja usluga osobi koja nije porezni obveznik koje obavlja posrednik u tuđe ime i za tuđi račun, smatra se mjesto gdje je obavljena transakcija za koju se posreduje sukladno odredbama Zakona o PDV-u. Sljedom navedenog, obzirom da se u upitu navodi web stranica pretpostavljamo da se u konkretnom slučaju radi o nabavi dobara iz Sjedinjenih Američkih Država (u daljnjem tekstu: SAD). Ako će tuzemni porezni obveznik poslovati na način da u ime iza račun fizičke osobe iz Hrvatske naruči određena dobra iz SAD-a bez da uplatu klijenta uključi u svoj prihod tada je potrebno utvrditi mjesto obavljanja isporuke takvih dobara kao i mjesto obavljanja usluge posredovanja prilikom nabave dobara za koju tuzemni porezni obveznik naplaćuje proviziju. Prema tome, u slučaju nabave dobara iz SAD-a smatra se da je mjesto oporezivanja takve isporuke SAD u skladu s člankom 13. stavkom 1. Zakona o PDV-u obzirom da se tamo dobra nalaze u trenutku isporuke. U vezi usluge posredovanja, napominjemo da se mjestom obavljanja usluga posredovanja osobi koja nije porezni obveznik smatra mjesto gdje je obavljena transakcija za koju se posreduje, što je u ovom slučaju SAD i na tu uslugu tuzemni porezni obveznik ne obračunava hrvatski PDV već se tuzemni porezni obveznik mora obratiti poreznim vlastima SAD-a kako bi se raspitao o svojim poreznim obvezama. Što se tiče izdavanja računa za uslugu posredovanja, napominjemo da se prema odredbama članka 78. stavka 11. Zakona o PDV-u za isporuku dobara ili usluga za koje se u skladu s odredbama članaka. do 28. Zakona o PDV-u smatra da nisu obavljene unutar Europske unije, a koje obavi tuzemni isporučitelj za izdavanja računa primjenjuju odredbe 22

23 Zakona o PDV-u. Obzirom da se u predmetnom slučaju radi o isporuci dobara i usluga za koje se smatra da nisu obavljene unutar Europske unije tuzemni porezni obveznik za izdavanja računa primjenjuje hrvatska pravila, a u svom knjigovodstvu mora osigurati sve potrebne podatke koji omogućuju ispravno i pravovremeno obračunavanje i plaćanje poreza. Reg: MF Porez na dodanu vrijednost Predmet oporezivanja 10A16 Prodaja nekretnina ispod nabavne vrijednosti (06.5.) Broj klase: /14-01/986 Urudžbeni broj: /15-2 Zagreb, Zaprimili smo upit poreznog obveznika iz dostavnog spiska o mogućnostima prodaje nekretnine ispod nabavne vrijednosti. Naime, porezni je obveznik, zbog održavanja tekuće likvidnosti, prisiljen nekretnine prodati znatno ispod nabavne vrijednosti. Postavlja se pitanje postoje li zakonska ograničenja za prodaju nekretnine ispod nabavne vrijednosti. Na dostavljeni upit odgovaramo u nastavku kako slijedi. Odredbama članka 4. stavka 1. točke 1. Zakona o porezu na dodanu vrijednost (Narodne novine broj 73/13, 99/13, 148/13, 153/13 i 143/14, u daljnjem tekstu: Zakon) propisano je da se porez na dodanu vrijednost (u daljnjem tekstu: PDV) plaća na isporuku dobara u tuzemstvu uz naknadu koju obavi porezni obveznik koji djeluje kao takav. Prema odredbama članka 33. stavka 1. Zakona poreznom osnovicom pri isporuci dobara i usluga smatra se naknada koju čini sve ono što je isporučitelj primio ili treba primiti od kupca ili neke druge osobe za te isporuke uključujući iznose subvencija koji su izravno povezani s cijenom isporučenih dobara ili usluga. Odredbama članka 33. stavka 3. Zakona propisano je, izmedu ostalog, da u poreznu osnovicu ne ulaze sniženja cijena, odnosno popusti zbog prijevremenog plaćanja i popusti što se kupcu odobre u trenutku isporuke. Nadalje, odredbama članka 33. stavka 7. Zakona i članka 43. stavka 1. Pravilnika o porezu na dodanu vrijednost (Narodne novine broj 79/13, 85/13, 160/13, 35/14 i 157/14) propisano je da ako se porezna osnovrca naknadno umanji zbog različitih vrsta popusta koje isporučitelj daje primatelju, kao što su popusti zbog ranijeg plaćanja (casa sconto), rabiti i druge vrste odobrenja (bonifikacija) ili zbog nemogućnosti naplate, tada se umanjuje porezna osnovica na način da isporučitelj i primatelj ispravljaju poreznu osnovicu odnosno porez i pretporez. Napominjemo da porezni obveznik koji je isporučio dobra ili obavio uslugu može ispriviti iznos PDV-a ako porezni obveznik kome su isporučena dobra ili obavljene usluge ispravi odbitak pretporeza i o tome pisano izvljesti isporučitelja. Stoga, u vezi prodaje nekretnine ispod njezine nabavne cijene napominjemo da Zakon propisuje što se smatra osnovicom za obračun PDV-a te slučajeve u kojima postoji mogućnost ispravka porezne osnovice zbog davanja naknadnih popusta, rabata i sličnih odobrenja, međutim ne propisuje što se smatra prodajom robe ispod njezine nabavne cijene u vezi sa nepoštenim trgovanjem. Napominjemo da nepošteno trgovanje kojim se među ostalim smatra i prodaja robe ispod njezine nabavne cijene s PDV-om propisuje Zakon o trgovini (Narodne novine broj 87/08, 96/08, 116/08, 76/09, 114/11, 68/13 i 30/14), a Porezna uprava nije nadležna za njegovo tumačenje. Predlažemo da se podnositelj upita u vezi informacija o tome što se smatra prodajom robe ispod njezine nabavne cijene obrati nadležnom Ministarstvu gospodarstva. 23

24 Porez na dodanu vrijednost Predmet oporezivanja Reg: MF Stjecanje nekretnina u postupku izvlaštenja u svrhu izgradnje 10A15 komunalne infrastrukture (02.4.) Broj klase: /15-01/99 Urudžbeni broj: /15-2 Zagreb, Stjecanje nekretnina u postupku izvlaštenja u svrhu izgradnje komunalne infrastrukture Grad iz dostavnog popisa obratio se u vezi obveze plaćanja poreza na dodanu vrijednost (u daljnjem tekstu: PDV) prilikom zamjene zemljišta. Naime, Grad je donio Odluku o stjecanju nekretnina u postupku izvlaštenja u svrhu izgradnje komunalne infrastrukture, te se naknada za izvlaštenje nekretnina određuje davanjem druge odgovarajuće nekretnine, koja odgovara visini tržišne vrijednosti nekretnine koja se izvlašćuje. U upitu je navedeno da je za zemljište koje Grad izvlašćuje izdana građevinska dozvola u svrhu izgradnje infrastrukture, dok zemljište koje grad daje na ime naknade za izvlaštenje nije građevinsko zemljište u smislu Zakona o porezu na dodanu vrijednost (Narodne novine broj 73/13, 99/13, 418/13, 153/13 i 143/14, u daljnjem tekstu: Zakon o PDV-u). Obzirom na navedeno postavljeno je pitanje da li je Grad u konkretnom slučaju obveznik plaćanja PDV-a na građevinsko zemljište u postupku izvlaštenja u svrhu izgradnje komunalne infrastrukture, posebno imajući u vidu činjenicu da se naknada za izvlaštenje ne određuje u novcu, već davanjem zamjenske nekretnine. U vezi navedenog odgovaramo u nastavku. Predmet oporezivanja PDV-om je sukladno članku 4. stavku 1. Zakona o PDV-u isporuka dobara i obavljanje usluga u tuzemstvu uz naknadu koju obavi porezni obveznik koji djeluje kao takav. Ako pri isporuci naknada nije novčana, već u isporuci drugog dobra ili obavljenoj usluzi, radi se o razmjeni. Pri razmjeni isporuka podliježe oporezivanju s obje strane, kod svakog isporučitelja što je propisano člankom 15. Pravilnika o porezu na dodanu vrijednost (Narodne novine broj 79/13, 85/13, 160/13, 35/14 i 157/14). Poreznu osnovicu čini tržišna vrijednost dobra koje je predmet razmjene. Od 1. siječnja. godine PDV se sukladno članku 40. stavku 1. točki k) Zakona o PDV-u plaća na isporuke građevinskog zemljišta. Građevinskim zemljištem smatra se zemljište za koje je izdan izvršni akt (građevinska dozvola, lokacijska dozvola, rješenje za građenje, potvrda glavnog projekta i slično) kojim se odobrava građenje. Građevinskim zemljištem ne smatra se poljoprivredno i šumsko zemljište. PDV na isporuku građevinskog zemljišta obračunavaju samo porezni obveznici koji su upisani u registar obveznika PDV-a, ako isporuku građevinskog zemljišta obavlja osoba koja nije upisana u registar obveznika PDV-a tada se na takvu isporuku ne plaća PDV, već stjecatelj plaća porez na promet nekretnina. U konkretnom slučaju nije razvidno jesu li vlasnici zemljišta koje Grad izvlašćuje, a za koje je izdana građevinska dozvola, porezni obveznici koji su upisani u registar obveznika PDV-a. Stoga, ako su vlasnici zemljišta koje se izvlašćuje, a za koje je izdana građevinska dozvola porezni obveznici koji su upisani u registar obveznika PDV-a oni su obvezni na obavljenu isporuku tog zemljišta zaračunati PDV i iskazati ga u prijavi PDV-a. Ako su vlasnici zemljišta koje se izvlašćuje, a za koje je izdana građevinska dozvola osobe koje nisu upisane u registar obveznika PDV-a na takvo zemljište na plaća se PDV, nego stjecatelj plaća porez na promet nekretnina. U upitu je navedeno da Grad kao naknadu za izvlaštenje daje zemljište za koje nije izdan izvršni akt o građenju, stoga Grad na takvo zemljište ne zaračunava PDV, nego stjecatelj tog zemljišta mora platiti porez na promet nekretnina. Napominje se da porez na promet nekretnina sukladno članku 11. Zakona o porezu na promet nekretnina (Narodne novine, broj 69/97, 153/02, 22/11, 143/14) ne plaća Republika Hrvatska, jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave, tijela državne vlasti, ustanove čiji je jedini osnivač Republika Hrvatska ili jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, zaklade i fundacije i sve pravne osobe čiji je jedini osnivač Republika Hrvatska, Crveni križ i slične humanitarne udruge osnovane na temelju posebnih propisa. 24

25 Stoga, Grad neće platiti porez na promet nekretnina prilikom stjecanja građevinskog zemljišta od osobe koja nije upisana u registar obveznika PDV-a. Porez na dodanu vrijednost Predmet oporezivanja Reg: MF A14 Obveza plaćanja PDV-a na naknadu ostvarenu u sudskom postupku temeljem stjecanja bez osnove (16.3.) Broj klase: /14-01/539 Urudžbeni broj: /15-2 Zagreb, Podnositelj upita iz dostavnog popisa obratio nam se upitom o obvezi plaćanja poreza na dodanu vrijednost (u daljnjem tekstu: PDV) na naknadu ostvarenu u sudskom postupku temeljem, kako je navedeno, stjecanja bez osnove. U upitu se navodi da se radi o situaciji kada osoba bez valjanog pravnog osnova koristi poslovni prostor nakon isteka ili otkaza ugovora o zakupu. Nadalje, navedeno je da je bivši zakupodavac u sudskom postupku ostvario naknadu štete zbog stjecanja bez osnove u visini mjesečne zakupnine za predmetni poslovni prostor sukladno, kako se navodi, odredbama Zakona o obveznim odnosima (Narodne novine broj 35/05, 41/08 i 5/11) koje reguliraju izvanugovorne odnose i naknadu štete. Navedeno je da se radi o naknadi štete do koje je došlo zbog upotrebe tuđe stvari u svoju korist. Postavljeno je pitanje postoji li obveza obračuna i plaćanja PDV-a na iznos naknade štete zbog korištenja poslovnog prostora bez valjanog pravnog osnova, obzirom na činjenicu da je poslovni prostor korišten bez ugovora ili po isteku ili otkazu ugovora za cijelo vrijeme trajanja sudskog postupka te do iseljenja. U vezi navedenog odgovaramo u nastavku. Predmet oporezivanja PDV-om je sukladno članku 4. stavku 1. točkama 1. i 3. Zakona o porezu na dodanu vrijednost (Narodne novine broj 73/13, 99/13, 148/13, 153/13 i 143/14, u daljnjem tekstu: Zakon) isporuka dobara i obavljanje usluga u tuzemstvu uz naknadu koju obavi porezni obveznik koji djeluje kao takav. PDV mora plaćati porezni obveznik koji obavlja bilo koju gospodarsku djelatnost bez obzira na svrhu i rezultat te djelatnosti. Gospodarskom djelatnošću smatra se i iskorištavanje materijalne ili nematerijalne imovine (najam, zakup i slično) u svrhu trajnog ostvarivanja prihoda. Napominjemo da je PDV-a sukladno članku 40. stavku 1. točki l) Zakona oslobođen najam stambenih prostorija, dok je zakup poslovnih prostora oporeziv PDV-om. Prema odredbama članka 25. stavaka 1. i 2. Pravilnika o porezu na dodanu vrijednost (Narodne novine broj 79/13, 85/13, 160/13, 35/14 i 157/14, u daljnjem tekstu: Pravilnik) isporuka kojom se obeštećuje primatelja za štetu nastalu po osnovi ranije isporuke ne smatra se isporukom koja podliježe oporezivanju već odštetom. O odšteti se radi samo u slučaju kada isporučitelj temeljem zakona ili ugovora odgovara za štetu i njene posljedice i određenim isporukama tu štetu otklanja. Stavkom 3. istoga članka Zakona propisano je da za procjenu da li se radi o odšteti ili oporezivoj isporuci odlučujuće je da li su ispunjeni uvjeti iz stavka 2. navedenog članka Pravilnika. Kada se radi o obračunu štete, treba odrediti o kakvom se odnosu radi između tražitelja štete i počinitelja štete. Obzirom na navode u upitu da je poslovni prostor korišten (bez ugovora ili po isteku ili otkazu ugovora) za cijelo vrijeme trajanja sudskog postupka te do iseljenja, zaključujemo da je u konkretnom slučaju obavljena isporuka, odnosno obavljena usluga, te se ne nadoknađuje učinjena šteta sukladno odredbama članka 25. Pravilnika. Slijedom navedenog, mišljenja smo da se u predmetnom slučaju radi o plaćanju zakupnine za korištenje poslovnog prostora za razdoblje korištenja bez ugovora ili po isteku ili otkazu ugovora, za koju je zakupodavac obvezan obračunati i platiti PDV u skladu s odredbama Zakona. Napominjemo da zakupodavac iz te naknade (zakupnine) u kojoj je sadržan PDV obračunan po stopi 25% iznos PDV-a izračunava primjenom preračunane stope PDV-a koja iznosi 20%. 25

26 Porez na dodanu vrijednost Predmet oporezivanja Reg: MF A13 Kupnja rabljenog vanbrodskog motora (27.1.) Broj klase: /15-01/29 Urudžbeni broj: /15-4 Zagreb, Dostavili ste nam upit upućen s adrese A u kojem je postavljeno pitanje u vezi plaćanja poreza na dodanu vrijednost (u daljnjem tekstu: PDV) pri kupnji rabljenog vanbrodskog motora. Na postavljeni upit odgovaramo u nastavku. Predmet oporezivanja PDV-om je sukladno odredbi članka 4. stavka 1. Zakona o porezu na dodanu vrijednost (Narodne novine broj 73/13, 99/13, 148/13, 153/13 i 143/14, u daljnjem tekstu: Zakon) isporuka dobara i obavljanje usluga u tuzemstvu uz naknadu koju obavi porezni obveznik koji djeluje kao takav, stjecanje dobara unutar Europske unije te uvoz dobara. Napominjemo da na postavljeno pitanje odgovaramo načelno obzirom da nemamo dovoljno podataka u upitu kako bi se mogli sa sigurnošću očitovati. U slučaju da građanin kupuje u tuzemstvu rabljeni vanbrodski motor od poreznog obveznika koji je obveznik PDV-a tada taj porezni obveznik obračunava i u računu iskazuje PDV u skladu s odredbama Zakona. Nadalje, ako građanin kupuje u tuzemstvu rabljeni vanbrodski motor od osobe koja nije obveznik PDV-a (građanin, porezni obveznik koji obavlja isporuke koje su oslobođene PDVa bez prava na odbitak poreza, mali porezni obveznik ili pravna osoba koja nije porezni obveznik), takva kupoprodaja ne podliježe oporezivanju PDV-om u smislu odredbi Zakona. U slučaju da građanin uvozi rabljeni vanbrodski motor iz trećih zemalja, PDV pri uvozu se plaća po stopi kojom se oporezuju slični proizvodi u Republici Hrvatskoj. Napominjemo da je uvoz iz područja izvan Europske unije i dalje u nadležnosti Carinske uprave koja provodi uvozno carinjenje te utvrđuje carinsku osnovicu. Ako porezni obveznik iz druge države članice Europske unije (primjerice iz Njemačke) rabljeni vanbrodski motor isporučuje građaninu u Republici Hrvatskoj na takvu isporuku bit će obračunan njemački PDV sve dok njemački porezni obveznik ne prijeđe ili odustane od praga isporuke koji je propisala Republika Hrvatska ( ,00 kuna) te će na daljnje isporuke u Republiku Hrvatsku obračunavati hrvatski PDV. Nadalje, ukoliko je isporučitelj rabljenog vanbrodskog motora iz druge države članice Europske unije (primjerice iz Njemačke) osoba koja nije obveznik PDV-a (građanin, porezni obveznik koji obavlja isporuke koje su oslobođene PDV-a bez prava na odbitak poreza, mali porezni obveznik ili pravna osoba koja nije porezni obveznik) tada na takvu isporuku neće biti obračunan PDV. Prema tome u ovom slučaju ni navedene osobe koje nisu obveznici PDV-a ni hrvatski građanin nemaju obvezu obračuna PDV-a na rabljeni vanbrodski motor. Reg: MF Porez na dodanu vrijednost Predmet oporezivanja Porezni tretman sufinanciranja izgradnje niskonaponske mreže 10A (.1.) Broj klase: /14-01/659 Urudžbeni broj: /15-2 Zagreb,.01. Porezni obveznik iz dostavnog popisa obratio se upitom u vezi poreznog tretmana sufinanciranja izgradnje niskonaponske mreže. U upitu se navodi da porezni obveznik iz dostavnog popisa (investitor) gradi svoju niskonaponsku mrežu koja je njegova imovina, a da općina sudjeluje u sufinanciranju izgradnje te niskonaponske mreže koja sadrži dio koji se koristi za potrebe javne rasvjete. Nadalje, u upitu se navodi da se nakon uplate zadnje rate sufinanciranog iznosa javna rasvjeta priključuje na mrežu niskog napona u roku 30 dana te da je ugovorom predviđeno da porezni obveznik iz dostavnog popisa daje trajno 26

27 pravo uporabe bez naknade svih stupova na kojima su montirane svjetiljke javne rasvjete, a općina se obvezuje sklopiti ugovor o pravu služnosti bez naknade s poreznim obveznikom iz dostavnog popisa (investitor) za zemljišta u vlasništvu općine na kojima će biti postavljeni stupovi. Obzirom na navedeno postavljeno je pitanje treba li na iznos sufinanciranja općine u izgradnji niskonaponske mreže za potrebe javne rasvjete obračunati PDV. U vezi navedenog odgovaramo u nastavku. Predmet oporezivanja PDV-om je sukladno članku 4. stavku 1. točki 1. i 3. Zakona o porezu na dodanu vrijednost (Narodne novine, broj 73/13, 99/13, 148/13, 153/13 i 143/14, u daljnjem tekstu: Zakon o PDV-u) isporuka dobara i obavljanje usluga u tuzemstvu uz naknadu koje obavi porezni obveznik koji djeluje kao takav. Prema odredbama članka 8. stavka 2. točke 2. Zakona o PDV-u, obavljanjem usluga također se smatra suzdržavanje od neke radnje ili trpljenje neke radnje ili stanja. Odredbama članka 33. stavka 1. Zakona o PDV-u i članka 41. stavka 1. Pravilnika o porezu na dodanu vrijednost (Narodne novine, broj 79/13, 85/13, 160/13, 35/14 i 157/14) propisano je da se poreznom osnovicom pri isporuci dobara i usluga smatra naknada koju čini sve ono što je isporučitelj primio ili treba primiti od kupca ili neke druge osobe za te isporuke uključujući iznose subvencija koji su izravno povezani s cijenom isporučenih dobara ili usluga. U skladu s navedenim, primljena sredstva sufinanciranja izgradnje niskonaponske mreže za potrebe javne rasvjete smatraju se naknadom koju porezni obveznik iz dostavnog popisa prima za trajno davanje prava na uporabu svih stupova na kojima su montirane svjetiljke javne rasvjete i vodiča namijenjenih javnoj rasvjeti, a koja je predmet oporezivanja PDV-om prema odredbama članka 4. stavka 1. Zakona o PDV-u. U vezi ugovora o pravu služnosti bez naknade koji se općina obvezuje sklopiti s poreznim obveznikom iz dostavnog popisa (investitor) za zemljišta u vlasništvu općine na kojima će biti postavljeni stupovi napominjemo da ako se radi o davanju prava služnosti na javnom dobru, tada se radi o usluzi koja ne podliježe oporezivanju PDV-om o čemu se Središnji ured Porezne uprave očitovao odgovorom KLASA: /13-01/3, URBROJ: /14-27 od 31. siječnja godine kojeg dostavljamo u privitku. Reg: MF Porez na dodanu vrijednost Predmet oporezivanja 10A11 Obračun PDV-a u računima upravitelja zgrade ( ) Ponovljeno mišljenje 10A10 - BRISANO Reg: MF Porez na dodanu vrijednost Predmet oporezivanja 10A10 Obračun PDV-a u računima upravitelja zgrade ( ) Broj klase:410-19/14-01/328 Urudžbeni broj: /14-2 Zagreb, Porezni obveznik iz dostavnog popisa postavio je upit o obračunu poreza na dodanu vrijednost (u daljnjem tekstu: PDV) u računima upravitelja zgrade. U upitu se navodi da je porezni obveznik unajmio apartman te temeljem ugovora o dugoročnom najmu preuzeo sve troškove održavanja, opremanja, komunalnih usluga i pričuve. Nadalje, navodi se da troškove za radove na zgradi koji se ne financiraju iz sredstava pričuve obavljene od strane poreznih obveznika koji su u sustavu PDV-a, upravitelj zgrade ne želi prefakturirati suvlasnicima s obračunanim PDV-om. Obzirom na mišljenje, KLASA: /02-01/103, URBROJ: /02-3 od 10. svibnja godine, postavljeno je pitanje o statusu troškova čije financiranje nije predviđeno iz sredstava pričuve, a odnose se na radove na zgradi obavljene od strane poreznih obveznika koji su u sustavu PDV-a. Na postavljeno pitanje odgovaramo u nastavku. Predmet oporezivanja PDV-om je sukladno članku 4. stavku 1. točki 1. i 3. Zakona o porezu na dodanu vrijednost (Narodne novine, broj 73/13, 99/13 - Rješenje USRH, 148/13 i 27

28 153/13 - Rješenje USRH, u daljnjem tekstu: Zakon) isporuka dobara i obavljanje usluga u tuzemstvu uz naknadu koje obavi porezni obveznik koji djeluje kao takav. Sredstva zajedničke pričuve koja vlasnici zgrade uplaćuju temeljem odredbi Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima (Narodne novine, broj 91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 73/00, 9/00, 114/01, 79/06, 141/06, 146/08, 38/09, 153/09 i 143/) u smislu odredbi Zakona ne predstavljaju naknadu za isporuku dobara i obavljanje usluga. Do isporuke koja je predmet oporezivanja PDV-om dolazi kada porezni obveznik obavi isporuku vezanu za zgradu po nalogu upravitelja, a ta se isporuka ne plaća iz sredstava zajedničke pričuve. U tom slučaju, upravitelj zgrade koji je upisan u registar obveznika PDV-a ima pravo odbitka pretporeza uz ispunjenje uvjeta za odbitak pretporeza iz članka 60. Zakona, te kao izvršitelj radova prema obvezno-pravnom odnosu koji postoji između njega i suvlasnika ugrade izdaje račun s obračunanim PDV-om. Suvlasnik koji je porezni obveznik upisan u registar obveznika PDV-a ima pravo odbitka pretporeza sadržanog u računu upravitelja zgrade u slučaju kada prima uslugu koja mu je obavljena u poduzetničke svrhe te ako su ispunjeni uvjeti za odbitak pretporeza propisani odredbom članka 60. Zakona. Suvlasnik koji nije porezni obveznik nema pravo na odbitak pretporeza te snosi trošak PDV-a kao krajnji korisnik. Napominjemo da je porezni obveznik koji je upisan u registar obveznika PDV-a kada obavlja građevinske usluge poreznom obvezniku koji je upisan u registar obveznika PDV-a, obvezan primijeniti prijenos porezne obveze sukladno odredbama članka 75. stavka 3. točke a) Zakona i članka 151. Pravilnika o porezu na dodanu vrijednost (Narodne novine, broj 79/13, 85/13, 160/13 i 35/14, u daljnjem tekstu: Pravilnik). Za obavljene građevinske usluge na zgradi, porezni obveznik - isporučitelj usluge obvezan je izdati račun s navedenim osobnim identifikacijskim brojem upravitelja zgrade. Ukoliko je upravitelj zgrade porezni obveznik upisan u registar obveznika PDV-a, isporučitelj građevinske usluge koji je upisan u registar obveznika PDV-a obvezan je primijeniti prijenos porezne obveze sukladno odredbama članka 75. stavka 3. točke a) Zakona i članka 151. Pravilnika te na računu navesti prijenos porezne obveze. Slijedom navedenog, upravitelj zgrade je obvezan za primljenu građevinsku uslugu obračunati i platiti PDV. U tom slučaju upravitelj zgrade - porezni obveznik koji je upisan u registar obveznika PDV-a kao isporučitelj usluge prema obvezno-pravnom odnosu koji postoji između njega i suvlasnika zgrade, izdaje račun s obračunanim PDV-om za obavljene građevinske usluge suvlasnicima koji nisu porezni obveznici upisani u registar obveznika PDV-a. Isti nemaju pravo na odbitak pretporeza i u tom smislu su krajnji potrošači koji snose trošak PDV-a za obavljene radove na zgradi. Ukoliko je suvlasnik porezni obveznik upisan u registar obveznika PDV-a, isti upravitelj zgrade je kao isporučitelj građevinske usluge obvezan primijeniti prijenos porezne obveze sukladno odredbama članka 75. stavka 3. točke a) Zakona i članka 151. Pravilnika te na računu navesti prijenos porezne obveze. Slijedom navedenog, suvlasnik je obvezan za primljenu građevinsku uslugu obračunati i platiti PDV. Ističemo da porezni obveznik koji je upisan u registar obveznika PDV-a u slučaju kada prima uslugu koja mu je obavljena u poduzetničke svrhe na koju se primjenjuje prijenos porezne obveze te ako su ispunjeni uvjeti za odbitak pretporeza propisani odredbom članka 60. Zakona, odbitak pretporeza iskazuje u istoj prijavi PDV-a u kojoj iskazuje obvezu PDV-a, te je za njega prijenos porezne obveze neutralan. Reg: MF Porez na dodanu vrijednost Predmet oporezivanja 10A09 Oporezivanje subvencija porezom na dodanu vrijednost ( ) Broj klase:410-19/14-01/246 Urudžbeni broj: /14-2 Zagreb, Porezni obveznik iz dostavnog popisa postavio je upit o oporezivanju subvencija porezom na dodanu vrijednost (u daljnjem tekstu: PDV). U upitu se navodi da porezni obveznik temeljem ugovora o obvezi obavljanja domaćeg linijskog zračnog prijevoza potpisanog s Ministarstvom pomorstva, prometa i infrastrukture (u daljnjem tekstu: Ministarstvo) ostvaruje pravo na naknadu koja čini razliku između neostvarenih prihoda u 28

29 odnosu na troškove obavljanja iste usluge. Nadalje, navodi se da Ministarstvo planira sredstva u državnom proračunu kao subvenciju za očuvanje prometne povezanosti regija. Cijenu karte porezni obveznik utvrđuje samostalno osiguravajući najveći mogući prihod po letu prema potražnji za prijevozom. U upitu se navodi da su domaće linije nerentabilne, da su troškovi uvijek veći od prihoda za prodane karte te Ministarstvo na osnovu zahtjeva i specifikacije prihoda, rashoda i financijskog rezultata (gubitka) doznačuje naknadu koja čini razliku prihoda i rashoda na mjesečnoj razini. Postavlja se pitanje da li je moguće navedenu vrstu naknade smatrati neoporezivom sukladno članku 41. stavku 8. Pravilnika o porezu na dodanu vrijednost (Narodne novine, broj 79/13, 85/13, 160/13 i 35/14, u daljnjem tekstu: Pravilnik) te što se smatra subvencijama koje nisu izravno povezane s cijenom usluge. Na postavljeno pitanje odgovaramo u nastavku. Predmet oporezivanja PDV-om je isporuka dobara i obavljanje usluga u tuzemstvu uz naknadu koju obavi porezni obveznik koji djeluje kao takav sukladno članku 4. stavku 1. točki 1. i 3. Zakona o porezu na dodanu vrijednost (Narodne novine, broj 73/13, 99/13 - Rješenje USRH, 148/13 i 153/13 - Rješenje USRH, u daljnjem tekstu: Zakon). Odredbom članka 33. stavka 1. Zakona i članka 41. stavka 1. Pravilnika propisano je da se poreznom osnovicom pri isporuci dobara i usluga smatra naknada koju čini sve ono što je isporučitelj primio ili treba primiti od kupca ili neke druge osobe za te isporuke uključujući iznose subvencija koji su izravno povezani s cijenom isporučenih dobara ili usluga. Prema odredbi članka 41. stavka 8. Pravilnika u naknadu ne ulaze subvencije i ostala poticajna sredstva iz proračuna ako nisu izravno povezana s cijenom isporučenih dobara ili usluga. Prema navodima iz upita, porezni obveznik cijenu karata za obavljene usluge domaćeg linijskog zračnog prijevoza određuje samostalno osiguravajući najveći mogući prihod po letu prema potražnji za prijevozom. Nadalje, iz navoda proizlazi da u ovom slučaju poreznom obvezniku naknada nije unaprijed zajamčena, niti je ugovorena u određenom iznosu, već ju porezni obveznik ostvaruje kao razliku vrijednosti rashoda i prihoda ostvarenih u određenom mjesecu za pokriće gubitka ostvarenog u tom mjesecu. Slijedom navedenog, ukoliko naknada, odnosno subvencija čini razliku rashoda ostvarenih prometovanjem na domaćim linijama u određenom mjesecu i prihoda ostvarenih prodajom karata na istim linijama u tom mjesecu, mišljenja smo da subvencija koju porezni obveznik ostvaruje temeljem ugovora o obvezi obavljanja domaćeg linijskog zračnog prijevoza zaključenog s Ministarstvom nije izravno povezana s cijenom isporučenih usluga domaćeg linijskog zračnog prijevoza te sukladno odredbi članka 41. stavka 8. Pravilnika ne ulazi u naknadu i ne podliježu oporezivanju PDV-om. Reg: MF Porez na dodanu vrijednost Predmet oporezivanja 10A08 Prijenos dijela imovine ( ) Broj klase:410-01/13-01/3115 Urudžbeni broj: /14-02 Zagreb, Udruga iz dostavnog popisa obratila nam se upitom u vezi oslobođenja od plaćanja PDV-a prilikom prijenosa imovine na drugu udrugu. U upitu se navodi da podnositelj upita, odnosno udruga upisana u registar stranih udruga prestaje sa radom te prenosi rabljena motorna vozila, koja su prethodno kupljena u Republici Hrvatskoj i imaju hrvatske registracijske oznake sa zelenim znakovljem, na novoosnovanu udrugu. U upitu se također navodi da udruga obavlja djelatnost humanitarnog karaktera, odnosno prihvat i liječenje ovisnika. U vezi navedenoga odgovaramo u nastavku. Odredbama članka 7. stavka 9. Zakona o porezu na dodanu vrijednost (Narodne novine broj 73/13, 99/13 Rješenje USRH, 148/13 i 153/13 rješenje USRH) propisano je da se kod prijenosa uz naknadu ili bez naknade, ili u obliku uloga u društvo, ukupne imovine ili njezinog dijela koji čini gospodarsku cjelinu na drugog poreznog obveznika (primatelja) smatra da nije došlo do isporuke, a taj porezni obveznik smatra se pravnim sljednikom prenositelja. 29

30 Obzirom da se u upitu navodi da dolazi do prijenosa dijela imovine, odnosno motornih vozila, a ne ukupne imovine ili njezinog dijela koji čini gospodarsku cjelinu, na drugog poreznog obveznika, smatra se da je došlo do isporuke. Također napominjemo da ukoliko porezni obveznik nije upisan u registar obveznika PDV-a, ne obračunava PDV prilikom isporuke motornih vozila. Naime, odredbama članka 90. stavka 2. Zakona propisano je da je mali porezni obveznik iz članka 90. stavka 1. Zakona oslobođen plaćanja PDV-a na isporuke dobara ili usluga, nema pravo iskazivati PDV na izdanim računima i nema pravo na odbitak pretporeza. Isto tako napominjemo da je člankom 26. stavkom 1. Zakona o posebnom porezu na motorna vozila (Narodne novine broj 15/13 i 108/13) propisano da pravne i fizičke osobe sa sjedištem ili prebivalištem u Republici Hrvatskoj plaćaju posebni porez na stjecanje rabljenih motornih vozila u Republici Hrvatskoj na koja je plaćen posebni porez na motorna vozila iz članka 1. toga Zakona, ako to stjecanje, odnosno isporuka ne podliježe oporezivanju porezom na dodanu vrijednost ili porezom na nasljedstva i darove prema posebnim propisima. Nadalje, stavkom 8. istog članka propisano je da se posebni porez na stjecanje rabljenih motornih vozila iz stavka 1. toga članka plaća po stopi od 5%. Prema navedenom, prilikom prijenosa dijela imovine, odnosno rabljenih motornih vozila stjecatelj rabljenih motornih vozila obvezan je platiti posebni porez na stjecanje rabljenih motornih vozila, ako isporučitelj nije upisan u registar obveznika PDV-a. Porez na dodanu vrijednost Predmet oporezivanja Grad kao jedinica lokalne samouprave upisan je u registar 10A07 obveznika PDV-a ( ) Reg: MF Broj klase: /14-01/197 Urudžbeni broj: /14-2 Zagreb, Grad kao jedinica lokalne samouprave upisan je u registar obveznika PDV-a od 1. siječnja godine u vezi s čime su postavljena pitanja na koja u nastavku odgovaramo. 1. U gradu je izgrađena dvorana po ugovornom obliku javnog privatnog partnerstva između grada i izvršitelja za potrebe održavanja Svjetskog rukometnog prvenstva. Iz Ugovora o zakupu proizlazi da grad plaća mjesečnu zakupninu izvršitelju. Paralelno s ugovorom o javno privatnom partnerstvu grad je potpisao i Sporazum s Vladom RH o zajedničkom financiranju zakupnine za gradsku sportsku dvoranu. Do upisa u registar obveznika PDV-a grad je ispostavljao nadležnom ministarstvu račun za 50% obveze s osnove zajedničkog plaćanja zakupnine izvršitelju. U vezi s navedenim postavljeno je pitanje treba li Grad prilikom izdavanja računa za iznos koji financira Vlada RH obračunati PDV? Prema odredbi članka 4. stavka 1. Zakona o porezu na dodanu vrijednost (Narodne novine broj 73/13, 99/13 Rješenje USRH, 148/13 i 153/13 Rješenje USRH) PDV se plaća na isporuke svih vrsta dobara i sve obavljene usluge u tuzemstvu uz naknadu koje obavi porezni obveznik koji djeluje kao takav. Obzirom da u konkretnom slučaju grad Vladi RH ne obavlja isporuku koja bi bila predmet oporezivanja PDV-om, već se radi o zajedničkom financiranju zakupnine koja se plaća izvršitelju, napominjemo da grad nije obvezan obračunati PDV na iznos koji sukladno potpisanom Sporazumu financira Vlada RH. Također ističemo da za iznos koji financira Vlada RH grad ne mora izdavati račun, obzirom da se ne radi o obavljenoj isporuci. Napominjemo da bi u poreznom smislu bilo dovoljno da grad izda poziv za plaćanje temeljem sklopljenog Sporazuma s Vladom RH o zajedničkom financiranju zakupnine za gradsku sportsku dvoranu. Temeljem tako dostavljenog poziva za plaćanje nadležno ministarstvo izvršilo bi uplatu u iznosu s kojim Vlada RH sudjeluje u sufinanciranju mjesečne zakupnine. 30

31 2. Između grada i tvrtke A potpisan je ugovor o partnerskom štićenju distributivne telekomunikacijske kanalizacije (DTK) i načinu uređenja prava korištenja javnih površina prema kojemu tvrtka A gradu plaća naknadu za služnost za korištenje javnih površina. U vezi s navedenim postavljeno je pitanje treba li grad obračunati PDV na naknadu za služnost za DTK izgrađenu preko javnih površina. U našem odgovoru KLASA: /13-01/3, URBROJ: /14-27 od 31. siječnja 2014., među ostalim, je navedeno da se djelatnošću iskorištavanja materijalne i nematerijalne imovine koja podliježe oporezivanju PDV-om ne smatra iskorištavanje javnih dobara kao što su primjerice javne površine, ceste, pomorsko dobro, javna rasvjeta i slično kao niti davanje prava služnosti, građenja i slično na tim javnim dobrima. Iz navoda u upitu proizlazi da tvrtka A gradu plaća naknadu za služnost za korištenje javnih površina na kojima je postavljena DTK. Prema tome obzirom da se kako je navedeno u upitu radi o pravu služnosti na javnoj površini grad nije obvezan na naknadu za pravo služnosti na javnoj površini obračunati PDV. Reg: MF Porez na dodanu vrijednost Predmet oporezivanja 10A06 Porezni tretman određenih transakcija ( ) Broj klase: /13-01/3723 Urudžbeni broj: /14-2 Zagreb, Obratili ste nam se u vezi poreznog tretmana određenih transakcija u kojima će sudjelovati društvo A. član B grupe. U upitu se navodi da je spomenuto društvo registrirani porezni obveznik u Mađarskoj i da će čelična kućišta, snopove cijevi, odvode i potporne strukture za Utilizatore (WHRU) za plinska postrojenja transportirati u hrvatsko brodogradilište. Prema navodima u upitu, brodogradilište koje je hrvatski porezni obveznik će izvršiti sklapanje te će po završetku istoga teret ukrcati na brod. Nadalje, u upitu se navodi da će društvo A predmetne Utilizatore (WHRU) prodati norveškom poreznom obvezniku koji će nakon preuzimanja teret iz hrvatske luke otpremiti u Meksiko. Obzirom na navedeno, postavili ste nam sljedeća pitanja: 1. Postoje li za društvo A porezne obveze u Hrvatskoj za prethodno navedene transakcije? 2. Hoće li društvo A imati ikakvih drugih poreznih obveza u vezi navedenih transakcija? 3. Treba li društvo A zatražiti dodjelu PDV identifikacijskog broja radi prethodno navedenih transakcija? 4. Mora li hrvatsko brodogradilište koje će izvršiti sklapanje i ukrcaj tereta iskazati PDV u računu koji će izdati društvu A za obavljene usluge? 5. Obzirom da će društvo A prodati Utilizatore (WHRU) norveškom poreznom obvezniku na paritetu C što znači da će društvo A imati izvoznu transakciju u Hrvatskoj postavljeno je pitanje mora li se zbog toga društvo A registrirati za potrebe PDV u Hrvatskoj? 6. Mora li društvo A podnijeti prijavu PDV-a za obavljenu transakciju? 7. Kakav je postupak izdavanja PDV identifikacijskog broja? 8. Može li društvo A izvršiti carinjenje u Hrvatskoj koje se odnosi na izvoz ili mora angažirati hrvatsku špeditersku agenciju? U vezi navedenog odgovaramo u nastavku. Odredbama članka 4. stavka 1. Zakona o porezu na dodanu vrijednost (Narodne novine broj 73/13, 99/13 Rješenje USRH, 148/13 i 153/13 Rješenje USRH, u daljnjem tekstu: Zakon) predmet oporezivanja PDV-om je isporuka dobara i obavljanje usluga u tuzemstvu uz naknadu koju obavi porezni obveznik koji djeluje kao takav, stjecanje dobara unutar Europske unije te uvoz dobara. 31

32 Člankom 7. stavkom 5. Zakona propisano je da se isporukom dobara uz naknadu smatra premještanje dobara koja su dio poslovne imovine poreznog obveznika koja je za potrebe svojeg poslovanja otpremio ili prevezao sam porezni obveznik ili druga osoba za njegov račun u drugu državu članicu. Stavkom 6. točkom c) istoga članka, između ostalog, propisano je da se premještanjem dobara unutar Europske unije ne smatra otprema ili prijevoz dobara u svrhu isporuke tih dobara koja je oslobođena plaćanja PDV-a prema članku 41. stavku 1. te člancima 45., 46., 47. i 48. Zakona. Prema odredbama članka 17. stavka 1. Zakona mjestom obavljanja usluga poreznom obvezniku koji djeluje kao takav smatra se mjesto sjedišta tog poreznog obveznika. Odredbama članka 45. stavka 1. točke 1. Zakona propisano je da su plaćanja PDV-a oslobođene isporuke dobara koja iz Republike Hrvatske otpremi ili preveze isporučitelj ili neka druga osoba za njegov račun izvan Europske unije. Sukladno članku 77. stavku 5. točki a) Zakona Porezna uprava dodijelit će PDV identifikacijski broj svakom poreznom obvezniku koji na području Republike Hrvatske obavlja isporuke dobara ili usluga za koje postoji pravo na odbitak PDV-a, osim ako PDV plaća hrvatski primatelj dobara ili usluga. Člankom 154. stavcima 6. i 7. Pravilnika o porezu na dodanu vrijednost (Narodne novine broj 79/13, 85/13, 160/13 i 35/14) propisano je da su strani porezni obveznici obvezni Poreznoj upravi, Područnom uredu Zagreb podnijeti Zahtjev za registriranje za potrebe PDV-a za upis u registar obveznika PDV-a prije prve isporuke u tuzemstvu. Porezna uprava, Područni ured Zagreb rješenje o dodjeli PDV identifikacijskog broja donosi odmah, a najkasnije 8 dana od dana podnošenja zahtjeva i ujedno ga upisuje u registar obveznika PDV-a. Uz Zahtjev za registriranje za potrebe PDV-a strani porezni obveznik mora priložiti potvrdu Porezne uprave države u kojoj ima sjedište da je registriran kao porezni obveznik ili potvrdu o registraciji kod nadležnog tijela te države, izjavu ili drugi dokaz o namjeri obavljanja isporuka dobara i usluga na području Republike Hrvatske te punomoć ili ugovor o poreznom zastupanju u slučaju kada je ugovoreno zastupanje. Obzirom na navedeno, u slučaju kada se radi o isporukama dobara unutar Europske unije koja isporučuje porezni obveznik osobama registriranima za potrebe PDV-a te u slučaju premještanja vlastitih dobara primjenjuje se oslobođenje od plaćanja PDV-a u državi članici isporučitelja dobara, s time da se plaća PDV na stjecanje takvih dobara u državi članici gdje otprema ili prijevoz tih dobara završava. Međutim, obzirom da se premještanje dobara u drugu državu članicu sukladno zakonskim odredbama u određenim slučajevima ne smatra isporukom dobara proizlazi da u tim slučajevima neće doći do stjecanja dobara unutar Europske unije u državi članici gdje otprema ili prijevoz tih dobara završava. Tako je člankom 7. stavkom 6. točkom c) Zakona propisano da se premještanjem dobara unutar Europske unije ne smatra otprema ili prijevoz dobara u svrhu izvoza. Prema tome, u konkretnom slučaju za mađarsko društvo ne nastaje obveza obračuna PDV-a u Republici Hrvatskoj temeljem premještanja vlastitih dobara. Nadalje, u vezi računa koji će hrvatski porezni obveznik izdati mađarskom društvu za sklapanje i ukrcaj tereta napominjemo da se na takve usluge primjenjuje opće načelo oporezivanja prema kojem se mjestom obavljanja usluge smatra sjedište poreznog obveznika primatelja usluge što je u ovom slučaju Mađarska te stoga hrvatski porezni obveznik neće zaračunati PDV već će navesti napomenu da se radi o prijenosu porezne obveze temeljem članka 17. stavka 1. Zakona. Ako društvo A koje će prema navodima u upitu prodati Utilizatore (WHRU) norveškom poreznom obvezniku obaviti izvoznu transakciju u Republici Hrvatskoj na paritetu C napominjemo da se u tom slučaju društvo A mora registrirati za potrebe PDV-a u Republici Hrvatskoj obzirom da je mjesto isporuke dobara Republika Hrvatska. Nakon što mađarsko društvo A dobije hrvatski PDV ID broj postaje obveznik podnošenja PDV prijava u Republici Hrvatskoj. Prijava PDV-a podnosi se na Obrascu PDV i predaje se elektroničkim putem do 20-og dana u mjesecu koji slijedi po završetku obračunskog razdoblja. U prijavi PDV se, između ostalog, mora iskazati i ukupna vrijednost oslobođenih transakcija. Skrećemo pažnju da je u vezi dodjele PDV identifikacijskog broja poreznim obveznicima sa sjedištem u drugim državama članicama dana uputa koja je dostupna na Internetskoj 32

33 stranici Porezne uprave (http: // Što se tiče pitanje o tome može li društvo A izvršiti carinjenje u Hrvatskoj koje se odnosi na izvoz ili mora angažirati hrvatsku špeditersku agenciju napominjemo da se u vezi istoga potrebno obratiti Carinskoj upravi. Reg: MF Porez na dodanu vrijednost Predmet oporezivanja 10A05 Umanjenje procijenjene tržišne vrijednosti ( ) Broj klase: /14-01/720 Urudžbeni broj: /14-2 Zagreb, U svom dopisu navodite da temeljem Zakona o veterinarstvu (Narodne novine broj 82/13 i 148/13) provodite mjere suzbijanja i iskorjenjivanja zaraznih bolesti životinja na način da se naređuje provođenje mjere klanja životinja. Sukladno Zakonu o veterinarstvu posjednici životinja imaju pravo na naknadu štete za zaklane životinje te im se naknada štete isplaćuje iz sredstava državnog proračuna. U slučaju kada meso zaklane životinje nije škodljivo za prehranu ljudi, meso otkupljuju klaonice. Klaonica posjedniku isplaćuje određenu naknadu za zaklane životinje, te se izdaje račun s iskazanim PDV-om ili otkupni blok na kojem je iskazana naknada, ali bez PDV-a. Kad procjenjujete tržišnu vrijednost (odštetu) koja će se isplatiti posjedniku zaklane životinje, od ukupne procijenjene tržišne vrijednosti životinje (odštete) umanjuje se iznos koji je posjedniku platila klaonica. Razlika između procijenjene tržišne vrijednosti (odštete) i naknade koju je platila klaonica isplaćuje se posjedniku životinje iz državnog proračuna. Obzirom na navedeno postavljeno je pitanje na koji način provesti umanjenje procijenjene tržišne vrijednosti (odštete) odnosno umanjuje li se procijenjena tržišna vrijednost (odšteta) za ukupnu naknadu iz računa s PDV-om koju je klaonica platila posjedniku životinje ili se umanjuje za naknadu bez PDV-a koju je klaonica platila posjedniku. U vezi navedenog odgovaramo u nastavku. Prema odredbi članka 4. stavka 1. Zakona o porezu na dodanu vrijednost (Narodne novine broj 73/13, 99/13 Rješenje USRH, 148/13 i 153/13 Rješenje USRH) PDV se plaća na isporuke svih vrsta dobara i sve obavljene usluge u tuzemstvu uz naknadu koje obavi porezni obveznik koji djeluje kao takav. Člankom 25. Pravilnika o porezu na dodanu vrijednost (Narodne novine broj 79/13, 85/13, 160/13 i 35/14) propisano je da se isporuka kojom se obeštećuje primatelja za štetu nastalu po osnovi ranije isporuke ne smatra isporukom koja podliježe oporezivanju već odštetom. O odšteti se radi samo u slučaju kada isporučitelj temeljem zakona ili ugovora odgovara za štetu i njene posljedice i određenim isporukama tu štetu otklanja. Sukladno navedenom, posjednici životinja koji su upisani u registar obveznika PDV-a u slučaju da meso zaklane životinje nije škodljivo za prehranu ljudi, takvo meso prodaju klaonici. U tom slučaju porezni obveznik posjednik životinje izdaje račun klaonici u kojem je posebno iskazan i iznos PDV-a. Uprava za veterinarstvo i sigurnost hrane procjenjuje tržišnu vrijednost (odštetu) koja pripada poreznom obvezniku posjedniku za životinje koje su zaklane. U slučaju da je visina procijenjene tržišne vrijednosti (odštete) veća od naknade koju je klaonica platila za zaklane životinje, poreznom obvezniku posjedniku na teret državnog proračuna isplaćuje se razlika između procijenjene tržišne vrijednosti (odštete) i naknade koju je za zaklanu životinju platila klaonica. Tržišnom vrijednosti smatra se sukladno članku 33. stavku 10. Zakona ukupni iznos kojeg bi kupac ili naručitelj u trenutku isporuke dobara ili obavljene usluge prema načelu nenarušavanja tržišnog natjecanja morao platiti isporučitelju dobara ili pružatelju usluge u tuzemstvu. Prema tome klaonici tržišnu vrijednost predstavlja ukupna naknada s PDV-om koju joj je zaračunao posjednik zaklanih životinja. Obračunani PDV klaonica može odbiti kao pretporez ako su ispunjeni uvjeti propisani člankom 60. Zakona. 33

34 Stoga prilikom izračuna iznosa koji se isplaćuje iz državnog proračuna potrebno je procijenjenu tržišnu vrijednost zaklane životinje umanjiti za naknadu koju je platila klaonica, a u koju je uračunat i PDV. Iznos koji se isplaćuje iz državnog proračuna predstavlja sukladno Zakonu o veterinarstvu naknadu štete, te taj iznos ne podliježe oporezivanju PDV-om. Reg: MF Porez na dodanu vrijednost Predmet oporezivanja 10A04 Prodaja dobra putem distributera Broj klase:410-19/13-01/772 Urudžbeni broj: /14-2 Zagreb, Podnositelj upita iz dostavnog popisa u svom dopisu navodi da društvo iz Njemačke, putem distributera prodaje dobra konkretno laboratorijski materijal reagens za određene pretrage u medicinske svrhe. Uz navedeni laboratorijski materijal potrebno je imati i analizator na kojem se provode određene pretrage pri čemu je glavni proizvod laboratorijski materijal, a pomoćni proizvod je analizator. Društvo iz Njemačke želi zadržati analizatore u svojem vlasništvu, te ih dati hrvatskim distributerima u operativni leasing po ugovorenoj cijeni, pod uvjetom da ih hrvatski distributeri dalje ustupaju bolnicama na korištenje. Korištenje analizatora na taj način moguće je samo s onim bolnicama koje nabavljaju laboratorijski materijal od hrvatskih distributera, nakon što zaključe ugovore o javnoj nabavi s bolnicama. U slučaju prestanka nabave laboratorijskog materijala, analizator se odmah vraća njemačkom društvu ili distributeru. Analizatori bi se davali na korištenje bolnicama temeljem ugovora o korištenju između hrvatskih distributera i bolnica ili temeljem ugovora o prodaji dobara s time da bi se vrijednost korištenja zaračunavala bolnicama zajedno sa računom kojim se zaračunava laboratorijski materijal. Također u upitu se ističe da se radi o transakcijama u poduzetničkoj sferi koje se obavljaju u komercijalne svrhe pri čemu ne postoji povezanosti između navedenih strana. U vezi s navedenim postavljeno je pitanje koja je od sljedećih mogućnosti primjenjivija s aspekta poreza na dodanu vrijednost (u daljnjem tekstu: PDV): a) mogu li distributeri dati nepovezanim osobama bolnicama, isključivo u poduzetničke svrhe, analizator na korištenje bez naknade pri čemu bi se radilo o dvije isporuke jedna bi bila isporuka laboratorijskog materijala, a druga bi bila isporuka bez naknade temeljem ugovora o korištenju analizatora, b) mogu li distributeri napraviti jednu isporuku prodaju laboratorijskog materijala i naknadu za korištenje analizatora. U upitu se napominje da je u obje situacije cijena identična. U vezi navedenog odgovaramo u nastavku. Predmet oporezivanja PDV-om je sukladno članku 4. stavku 1. Zakona o porezu na dodanu vrijednost (Narodne novine broj 73/13, 99/13 Rješenje USRH, i 153/13 Rješenje USRH, u daljnjem tekstu: Zakon) isporuka dobara i obavljanje usluga u tuzemstvu uz naknadu koju obavi porezni obveznik koji djeluje kao takav. Isporukom dobara uz naknadu smatra se korištenje dobara koja čine dio poslovne imovine poreznog obveznika za njegove privatne potrebe ili za privatne potrebe njegovih zaposlenika, ako raspolažu njima bez naknade ili ih općenito koriste u druge svrhe osim za potrebe obavljanja djelatnosti poreznog obveznika, a za ta je dobra ili njihove dijelove u cijelosti ili djelomično odbijen pretporez u smislu članka 7. stavka 3. Zakona. Prema navedenom predmet oporezivanja PDV-om je isporuka dobara u tuzemstvu uz naknadu koju obavi porezni obveznik koji djeluje kao takav. Stoga načelno u slučaju ako porezni obveznik u poslovne svrhe obavlja isporuku bez naknade drugom poreznom obvezniku ne postoji obveza obračuna PDV-a. U vezi s navedenim skrećemo pažnju da se tržišna vrijednost u slučaju ako je naknada niža ili viša od tržišne vrijednosti utvrđuje za isporuke dobara i obavljanje usluga osobama koje ne mogu odbiti pretporez, a koje su u obiteljskim i drugim bliskim vezama s poreznim obveznikom te u slučaju postojanja 34

35 financijskih i pravnih veza, uključujući odnose poslodavca i zaposlenika kao i članova njihovih obitelji, veza na temelju članstva, upravljanja ili vlasništva. Prema tome ako se osnovna sredstva jednog obveznika daju na korištenje drugom poreznom obvezniku, te ako je to korištenje u neposrednoj vezi s obavljenom isporukom laboratorijskog materijala, smatramo da se radi o pomoćnoj usluzi u okviru glavne isporuke dobara. Ako poduzetnik kojemu su osnovna sredstva dana na korištenje njima raspolaže gospodarski ograničeno, odnosno samo za namjene navedene u ugovoru smatra se da je ta isporuka dijelom glavne isporuke (prodaje laboratorijskog materijala). Kod takvih isporuka važna je funkcionalna povezanost pomoćne isporuke sa glavnom isporukom, odnosno isporukom robe ili vlastitih proizvoda, pa se u tom slučaju smatra da je pomoćna usluga sadržana u glavnoj i ne izdvaja ju se od glavne isporuke, te se na nju PDV ne zaračunava izdvojeno. Stoga u konkretnom slučaju, a uzimajući u obzir činjenicu da je cijena ista, smatramo da je pomoćna isporuka (davanje na korištenje analizatora) sadržana u glavnoj isporuci (prodaja laboratorijskog materijala), stoga nije potrebno pomoćnu isporuku izdvajati od glavne i na nju izdvojeno zaračunavati PDV. Reg: MF Porez na dodanu vrijednost Predmet oporezivanja 10A03 Porez na dodanu vrijednost prijenos imovine Broj klase: /13-01/142 Urudžbeni broj: /13-14 Zagreb, Podnositelj upita obratio se u vezi oporezivanja porezom na dodanu vrijednost (u daljnjem tekstu: PDV). Naime, društvo A iz Austrije imalo je Predstavništvo društva A za područje Republike Hrvatske za potrebe obavljanja promidžbenih aktivnosti. Od 1. srpnja godine Predstavništvo je prestalo postojati po sili zakona, a društvo A kao osnivač odlučilo je osnovati Podružnicu društva, koja bi se bavila promidžbenim aktivnostima. Za potrebe obavljanja promidžbe društvo A je odlučio prenijeti i ugovore o radu (zaposlene) i dati im na raspolaganje svu imovinu potrebnu za nastavak promidžbe u jednakom, neizmijenjenom obliku kao što je to bilo za potrebe Predstavništva. Obzirom na navedeno postavljeno je pitanje da li prijenos imovine predstavlja isporuku koja podliježe oporezivanju PDV-om. U vezi navedenog odgovaramo u nastavku. Obzirom da su temeljem članka 83. Zakona o trgovini (Narodne novine od broja 87/08 do 68/13) postojeća predstavništva poduzetnika iz Europske unije prestati postojati po sili zakona, osnivači takvih predstavništava koji namjeravaju nastaviti s poslovanjem u Republici Hrvatskoj trebali su promijeniti oblik poslovanja na način da osnuju lokalnu podružnicu ili povezano trgovačko društvo. Sukladno navedenoj odredbi društvo A je radi nastavka poslovanja u republici Hrvatskoj osnovalo podružnicu kako bi preko nje nastavili s obavljanjem djelatnosti koju je prije obavljalo Predstavništvo. Obzirom na navedeno sva imovina i djelatnici Predstavništva postali su imovinom podružnice. U vezi s navedenim napominjemo da je u konkretnom slučaju predstavništvo po sili zakona preoblikovano u podružnicu kako bi društvo A moglo nastaviti s poslovanjem u Republici Hrvatskoj. Stoga u ovom slučaju nije došlo do isporuke koja u smislu Zakona o porezu na dodanu vrijednost (Narodne novine broj 73/13 i 99/13 Rješenje USRH) podliježe oporezivanju PDV-om. Nadalje u vezi prijenosa osobnih automobila s predstavništva na podružnicu napominjemo da je do promjene predstavništva u podružnicu došlo temeljem Zakona o trgovini, stoga se u konkretnom slučaju radi o stjecanju rabljenih motornih vozila koje u smislu članka 26. Zakona o posebnom porezu na motorna vozila (Narodne novine broj i 108/13) ne dovodi do nastanka i obveze obračunavanja i plaćanja posebnog poreza na stjecanje rabljenih motornih vozila. 35

36 Reg: MF Porez na dodanu vrijednost Predmet oporezivanja Oporezivanje porezom na dodanu vrijednost prijevoznih sredstava 10A02 od 1. srpnja Broj klase: /13-01/232 Urudžbeni broj: /13-1 Zagreb, Stupanjem na snagu novog Zakona o porezu na dodanu vrijednost (Narodne novine broj 73/13., dalje u tekstu: Zakon), usklađenog sa Direktivom Vijeća 2006/1/EZ o zajedničkom sustavu poreza na dodanu vrijednost, stupaju na snagu i odredbe u vezi sa oporezivanjem prijevoznih sredstava, odnosno primjenom posebnih pravila oporezivanja porezom na dodanu vrijednost (dalje u tekstu: PDV) novih prijevoznih sredstava u odnosu na ostala dobra. Propisane su odredbe o stjecanju odnosno isporuci novih prijevoznih sredstava te odredbe o obvezama njihovih stjecatelja odnosno isporučitelja. 1. NOVA PRIJEVOZNA SREDSTVA Zakonom je propisano da je, uz ostalo, predmet oporezivanja PDV-om i stjecanje novih prijevoznih sredstava unutar Europske unije (dalje u tekstu: EU) u tuzemstvu koje obavi uz naknadu porezni obveznik ili pravna osoba koja nije porezni obveznik, čija ostala stjecanja nisu predmet oporezivanja PDV-om (što znači da ta pravna osoba stjecanjem dobara iz drugih država članica nije prešla prag stjecanja u iznosu ,00 kuna) ili kad takvo stjecanje obavi bilo koja druga osoba koja nije porezni obveznik. Sukladno navedenom, prilikom stjecanja novih prijevoznih sredstava u RH porezni obveznik je uvijek njihov stjecatelj. Također, poreznim obveznikom smatra se i svaka osoba koja povremeno isporučuje nova prijevozna sredstva koja kupcu otpremi ili preveze prodavatelj, sam kupac ili druga osoba za njihov račun na područje druge države članice, što znači da se u tome slučaju poreznim obveznikom smatra i osoba koja inače nije obveznik PDV-a (primjerice građanin). U svrhe oporezivanja PDV-om sljedeća dobra smatraju se prijevoznim sredstvima, pod uvjetom da su namijenjena za prijevoz osoba ili dobara: a) kopnena motorna vozila radnog obujma motora iznad 48 cm3 ili snage motora iznad 7,2 kw, b) plovila duža od 7,5 m, osim plovila koja se koriste za plovidbu na otvorenom moru i za prijevoz putnika uz naknadu, te plovila koja se koriste u komercijalne ili industrijske svrhe, za ribarenje ili za spašavanje odnosno pružanje pomoći na moru ili za ribarenje uz obalu i c) zrakoplovi čija je težina pri polijetanju veća od kg, osim zrakoplova koje koriste zrakoplovne tvrtke koje prometuju uz naknadu uglavnom na međunarodnim linijama. Novim prijevoznim sredstvima smatraju se navedena prijevozna sredstva koja ispunjavaju jedan od sljedećih uvjeta: a) plovila i zrakoplovi su isporučeni unutar 3 mjeseca od datuma prve upotrebe, a za kopnena motorna vozila ovo razdoblje iznosi 6 mjeseci, b) nisu prešla više od km u slučaju kopnenih motornih vozila, nisu plovila više od 100 sati u slučaju plovila ili nisu letjela više od 40 sati u slučaju zrakoplova. Navedeno primjerice znači da se plovilo smatra novim prijevoznim sredstvom u svrhe oporezivanja PDV-om ako je isporučeno u roku od 5 mjeseci od datuma prve upotrebe, a plovilo je ukupno 80 sati, odnosno osobni automobil koji je isporučen u roku od 7 mjeseci od datuma prve upotrebe, a prešao je km prema njegovom kilometar satu smatra se novim prijevoznim sredstvom. 36

37 Prema naprijed navedenom, ako je primjerice osobni automobil isporučen u roku od 8 mjeseci od datuma prve uporabe, a ima prijeđenih km prema njegovom kilometar satu, takav se automobil smatra rabljenim prijevoznim sredstvom i na njega se ne primjenjuju odredbe propisane za nova prijevozna sredstva, jer se rabljena prijevozna sredstva oporezuju u državi članici isporučitelja u slučaju isporuke fizičkim osobama (bez obzira je li isporučitelj primijenio redovni ili posebni postupak oporezivanja marže za rabljena dobra), a u slučaju da isporuku rabljenih prijevoznih sredstava obavlja preprodavatelj, na takvu isporuku primjenjuje se posebni postupak oporezivanja marže koju ostvari preprodavatelj. Obzirom da je datum prve upotrebe prijevoznog sredstva značajan pri utvrđivanju je li neko prijevozno sredstvo novo, datumom prve upotrebe smatra se datum prve registracije prijevoznog sredstva. U slučaju kopnenih motornih vozila također se smatra datumom prve upotrebe kada je: a) vozilo stavljeno na raspolaganje kupcu, a prevezeno je iz države članice proizvođača bez registracije u tuzemstvo ili b) proizvođač ili njegov zastupnik prvi put koristio vozilo za izlaganje, a vozilo je prevezeno iz države članice proizvođača bez registracije u tuzemstvo ili c) izdan račun, koji se odnosi na prvu isporuku, a Porezna uprava ne može utvrditi niti jedan od gore navedenih uvjeta. U slučaju plovila i zrakoplova također se smatra datumom prve upotrebe kada je: a) proizvođač isporučio plovilo ili zrakoplov prvom kupcu ili b) plovilo ili zrakoplov su prvi put dani na korištenje kupcu ili c) proizvođač ili njegov zastupnik su prvi put koristili plovilo ili zrakoplov za izlaganje ili d) izdan račun, koji se odnosi na prvu isporuku, a Porezna uprava ne može utvrditi niti jedan od gore navedenih uvjeta. 2. STJECANJE NOVIH PRIJEVOZNIH SREDSTAVA UNUTAR EU Zakonom se propisuje izraz stjecanje dobara unutar Europske unije (dalje u tekstu: EU), a njime se zamjenjuje dosadašnji izraz uvoza ako se obavlja iz država koje su članice EU. Dakle, više se ne koristi pojam uvoza novih prijevoznih sredstava obavljenog u Hrvatsku kada se radi o nabavi novih prijevoznih sredstava iz država članica EU, već o stjecanju novih prijevoznih sredstava iz drugih država članica EU. Mjesto stjecanja novih prijevoznih sredstava unutar EU je mjesto gdje njihov prijevoz ili otprema stjecatelju završava (načelo odredišta), neovisno o tome tko je njihov kupac, odnosno stjecatelj. To znači da je isporuka novih prijevoznih sredstava iz jedne države članice u drugu državu članicu oslobođena plaćanja PDV-a, sukladno propisanim uvjetima u članku 41. stavku 1. Zakona, a u državi članici u kojoj završava otprema novog prijevoznog sredstva nastaje oporezivo stjecanje PRIJAVA ZA STJECANJE NOVIH PRIJEVOZNIH SREDSTAVA Kupac, odnosno stjecatelj novog prijevoznog sredstva unutar Europske unije, bez obzira je li registriran za potrebe PDV-a ili nije, obveznik je plaćanja PDV-a te mora prijaviti stjecanje novog prijevoznog sredstva putem Prijave za stjecanje novih prijevoznih sredstava (Obrazac Stjecanje NPS) najkasnije 10 dana od dana stjecanja novog prijevoznog sredstva, koju predaje nadležnoj ispostavi Porezne uprave. Napominjemo da tom postupku podliježu računi i ugovori sa datumom od 1. srpnja 2013., a iznimno i oni sa ranijim datumom ako do 1. srpnja nije podnijet zahtjev za carinjenje prijevoznog sredstva Carinskoj upravi. U slučaju da je stjecatelj osoba koja nije upisana u registar obveznika PDV-a ili nema dodijeljen PDV identifikacijski broj, odnosno ako je osoba građanin mora to stjecanje prijaviti Poreznoj upravi u roku od 10 dana od dana stjecanja, odnosno datuma računa ili ugovora. Stjecanje novog prijevoznog sredstva prijavljuje na Obrascu - Stjecanje NPS, a rok za plaćanje PDV-a je najkasnije 10 dana od dana stjecanja. Porezni obveznik upisan u registar obveznika PDV-a ili porezni obveznik koji ima dodijeljen PDV identifikacijski broj koji stječe novo prijevozno sredstvo mora stjecanje novog 37

38 prijevoznog sredstva prijaviti Poreznoj upravi u roku od 10 dana od dana stjecanja, odnosno datuma računa ili ugovora. Stjecanje novog prijevoznog sredstva navedena osoba prijavljuje na Obrascu - Stjecanje NPS, koji je objavljen na internetskoj stranici Porezne uprave, a iznos PDV-a iskazuje u prijavi PDV-a za obračunsko razdoblje u kojem je obavljeno stjecanje. Prijavu PDV-a porezni obveznik mora podnijeti nadležnoj ispostavi Porezne uprave prema svojem sjedištu odnosno prebivalištu ili uobičajenom boravištu do 20-og dana u mjesecu koji slijedi po završetku obračunskog razdoblja iz članka 84. stavka 2. Zakona. Obračunani i prijavljeni PDV za obračunsko razdoblje navedena osoba mora platiti do posljednjeg dana u mjesecu koji slijedi po završetku obračunskog razdoblja iz članka 84. stavka 2. i 3. Zakona. Uz navedenu prijavu ta je osoba obvezna podnijeti i prijavu za stjecanje dobara iz drugih država članica EU (Obrazac PDV-S) do 20-og dana u mjesecu koji slijedi po završetku obračunskog razdoblja iz članka 84. stavka 2. Zakona. Navedeno znači da obveznik PDV-a, odnosno osoba koja je registrirana za potrebe PDV-a prilikom obavljenog stjecanja novog prijevoznog sredstva podnosi prijavu za stjecanje novog prijevoznog sredstva iz druge države članice EU, odnosno Obrazac Stjecanje NPS, iznos PDV-a iskazuje u prijavi PDV-a, odnosno Obrazac PDV kao i prijavu za stjecanje dobara iz drugih država članica EU, odnosno Obrazac PDV-S. Stjecatelj, građanin i obveznik PDV-a, podnosi prijavu za stjecanje novog prijevoznog sredstva u tri primjerka (jedan ostaje Poreznoj upravi, drugi je za stjecatelja, a treći za nadležno tijelo koji registrira prijevozno sredstvo). Po zaprimljenoj prijavi stjecanja NPS-a ispostava Porezne uprave evidentira podatke iskazane u prijavi u Aplikativnom podsustavu ISPU Stjecanje novog prijevoznog sredstva (Obrazac NPS) te ovjerava sva tri primjerka prijava, i to na način da primitak prijave potvrđuje prijemnim štambiljem. Uz prijave prilaže se preslika računa ili kupoprodajnog ugovora te, ako postoji, preslika prometne dozvole, odnosno dokumenta o registraciji prijevoznog sredstva koji se zadržavaju u spisu predmeta. Obzirom da se radi o dokumentima na jezicima drugih država članica EU ne traži se prijevod, a može se po potrebi zatražiti ako to zahtijeva postupak utvrđivanja vrijednosti. Za stjecatelje novog prijevoznog sredstva koji nisu registrirani za potrebe PDV-a i podmirili su ukupnu obvezu (obračunani iznos PDV-a i kamate) s osnove stjecanja novog prijevoznog sredstva izdat će se akt kojim se potvrđuje da je obračunani iznos PDV-a i naplaćen. Navedeni akt (potvrda) spaja se s obrascem prijave i ovjerava pečatom. Dva primjerka ovjerene prijave i potvrde uručuju se stjecatelju. Za stjecatelje novog prijevoznog sredstva koji su registrirani za potrebe PDV-a izdat će se akt kojim se potvrđuje da je stjecatelj prijavio stjecanje novog prijevoznog sredstva. Navedeni akt (potvrda) spaja se s obrascem prijave i ovjerava pečatom. Dva primjerka ovjerene prijave i potvrde uručuju se stjecatelju. Novo prijevozno sredstvo može se registrirati kod nadležnog tijela (MUP, Agencija za civilno zrakoplovstvo ili Lučka kapetanija) samo uz predočenje ovjerene prijave za stjecanje novih prijevoznih sredstava od nadležne ispostave Porezne uprave, uz napomenu da su stjecatelji koji nisu obveznici PDV-a obvezni pri registraciji prijevoznog sredstva kod nadležnog tijela predočiti navedenu prijavu za stjecanje novog prijevoznog sredstva sa uključenom potvrdom o plaćenom PDV-u. Stjecatelji koji su obveznici PDV-a prilažu samo potvrdu Porezne uprave da je prijavljeno stjecanje novog prijevoznog sredstva putem Obrasca Stjecanje NPS. Prijavu za stjecanje novih prijevoznih sredstava ne podnosi porezni obveznik koji nova prijevozna sredstva koristi za daljnju prodaju. Takav porezni obveznik, odnosno preprodavatelj koji stječe novo prijevozno sredstvo radi daljnje prodaje obračunava PDV u skladu sa redovnim postupkom oporezivanja i PDV iskazuje u redovnoj prijavi PDV-a, odnosno Obrascu PDV i podnosi prijavu za stjecanje dobara iz drugih država članica, odnosno Obrazac PDV-S, a pri daljnjoj isporuci novog prijevoznog sredstva u druge države članice građanima podnosi Obrazac Isporuka NPS te Zbirnu prijavu. Ovdje je bitno istaknuti da će porezni obveznik koji će obaviti stjecanje novih prijevoznih sredstava unutar Europske unije imati pravo na odbitak pretporeza samo u dijelu u kojem se to sredstvo koristi u poslovne svrhe obzirom da su Zakonom propisana ograničenja odbitka pretporeza, a to znači da porezni obveznik ne može odbiti pretporez za nabavu i najam plovila namijenjenih za razonodu, zrakoplova, osobnih automobila i drugih sredstava za osobni prijevoz, uključujući nabavu svih dobara i usluga u vezi s tim dobrima. 38

39 Međutim, sukladno odredbama Zakona, porezni obveznik ima pravo na odbitak pretporeza za plovila i zrakoplove kojima se obavlja djelatnost prijevoza putnika i dobara te iznajmljivanja ili se nabavljaju za daljnju prodaju te za osobne automobile i druga prijevozna sredstva za osobni prijevoz koja se koriste za obuku vozača, testiranje vozila, servisnu službu, djelatnost prijevoza putnika i dobara, prijevoza umrlih, iznajmljivanja ili se nabavljaju za daljnju prodaju. Ako se utvrdi da je iskazana vrijednost novog prijevoznog sredstva pri stjecanju neopravdano niska Porezna uprava može procijeniti osnovicu za obračun PDV-a pri stjecanju. Stoga, ako je iskazana vrijednost novog prijevoznog sredstva za 20% manja od vrijednosti tog prijevoznog sredstva iz Kataloga orijentacijskih vrijednosti rabljenih motornih vozila Centra za vozila Hrvatske, Porezna uprava će poreznu osnovicu utvrditi procjenom. Također, napominjemo u vezi s nabavnom cijenom koja se iskazuje u Obrascu Stjecanje NPS prema ugovoru, odnosno računu, Zakonom je propisano da ako su elementi za utvrđivanje porezne osnovice, osim pri uvozu dobara, utvrđeni u stranoj valuti, za preračun u kune koristi se srednji tečaj Hrvatske narodne banke na dan nastanka obveze obračuna PDV-a. Iznimno, porezni obveznik može primijeniti tečaj koji na dan nastanka obveze obračuna PDV-a objavi Europska središnja banka. Konverzija drugih valuta koje nisu euro vršit će se primjenom tečaja svake valute za euro. Novčanom kaznom za prekršaj kaznit će se porezni obveznik u iznosu od 2.000,00 do ,00 kuna ako ne podnese ili ne podnese u roku prijavu za stjecanje novih prijevoznih sredstava ili ako ne iskaže vrijednost stjecanja novih prijevoznih sredstava POPUNJAVANJE Obrasca Stjecanje NPS Obrazac Stjecanje NPS podnosi se u tri primjerka, a u polja Obrasca upisuje se sljedeće: Podaci o kupcu/stjecatelju - ime i prezime/naziv te adresa stjecatelja u Republici Hrvatskoj te njegov PDV identifikacijski broj, odnosno osobni identifikacijski broj. Podaci o isporučitelju - ime i prezime/naziv, adresa u drugoj državi članici te PDV identifikacijski broj, odnosno porezni broj ili nacionalni identifikacijski broj isporučitelja u drugoj državi članici. Podaci o novom prijevoznom sredstvu - stavljanjem oznake 'x' u okvir za izbor ispred naziva prijevoznog sredstva treba odabrati o kojem se prijevoznom sredstvu radi (kopneno motorno vozilo, plovilo ili zrakoplov). Kopneno motorno vozilo Datum prve upotrebe - datum prve registracije motornog vozila. Također se smatra datumom prve upotrebe kada je vozilo stavljeno na raspolaganje kupcu, a prevezeno je iz države članice proizvođača bez registracije u tuzemstvo ili su proizvođač ili njegov zastupnik prvi put koristili vozilo za izlaganje, a vozilo je prevezeno iz države članice proizvođača bez registracije u tuzemstvo ili je izdan račun, koji se odnosi na prvu isporuku, a Porezna uprava ne može utvrditi niti jedan od naprijed navedenih uvjeta. Broj prijeđenih kilometara - broj prijeđenih kilometara na kilometar satu motornog vozila Broj šasije (VIN oznaka) vozila - VIN oznaka se sastoji od 17 slovnih i brojčanih oznaka. Snaga motora u kilovatima. Radni obujam motora u kubičnim centimetrima. Vrsta motornog vozila kojoj pripada motorno vozilo za koje se prijavljuje isporuka. Navedeno se osobito odnosi na sljedeća motorna vozila: - osobni automobil i ostala motorna vozila konstruirana prvenstveno za prijevoz osoba, uključujući motorna vozila tipa karavan, kombi i trkaće automobile, - motocikli (uključujući i mopede), bicikli i slična vozila s pomoćnim motorom, sa ili bez bočne prikolice, - 'pick-up' vozilo s dvostrukom kabinom, - 'ATV' vozilo. Marka vozila - treba biti što točnije određena. Model vozila - treba biti što točnije određen. Plovilo 39

40 Datum prve upotrebe - datum prve registracije plovila. U slučaju plovila također se smatra datumom prve upotrebe kada je proizvođač isporučio plovilo prvom kupcu ili je plovilo prvi put dano na korištenje kupcu ili su proizvođač ili njegov zastupnik prvi put koristili plovilo za izlaganje ili izdan račun, koji se odnosi na prvu isporuku, a Porezna uprava ne može utvrditi niti jedan od naprijed navedenih uvjeta. Broj sati plovljenja upisuju se ukupni sati NIB - nacionalni identifikacijski broj Dužina (u m) - dužina plovila u metrima Marka plovila - marka plovila treba biti što točnije određena. Model plovila model plovila treba biti što točnije određen. Zrakoplov Datum prve upotrebe - datum prve registracije zrakoplova. Također se smatra datumom prve upotrebe kada je proizvođač isporučio zrakoplov prvom kupcu ili zrakoplov je prvi put dan na korištenje kupcu ili su proizvođač ili njegov zastupnik prvi put koristili zrakoplov za izlaganje ili izdan račun, koji se odnosi na prvu isporuku, a Porezna uprava ne može utvrditi niti jedan od naprijed navedenih uvjeta. Broj sati letenja upisuje se ukupan broj sati letenja Serijski broj zrakoplova upisuje se serijski broj zrakoplova Težina pri polijetanju upisuje se težina pri polijetanju u kilogramima Marka zrakoplova - treba biti što točnije određena Model zrakoplova - treba biti što točnije određen Datum dopreme u RH iz druge države članice (stjecanja), odnosno računa ili ugovora upisuje se datum dopreme prijevoznog sredstva Broj računa, odnosno ugovora upisuje se broj računa, odnosno ugovora Podaci za obračun i plaćanje PDV-a nabavna cijena iz ugovora, odnosno računa Potpis kupca/stjecatelja - vlastoručni potpis stjecatelja odnosno podnositelja prijave. Ako je podnositelj prijave pravna osoba, odgovorna osoba svoj potpis ovjerava pečatom. 3. ISPORUKE NOVIH PRIJEVOZNIH SREDSTAVA U EU Isporuke novih prijevoznih sredstava koja prodavatelj, kupac ili druga osoba za njihov račun otpremi ili preveze iz tuzemstva u drugu državu članicu poreznom obvezniku ili pravnoj osobi koja nije porezni obveznik, čija stjecanja dobara unutar Europske unije nisu predmet oporezivanja PDV-om ili bilo kojoj drugoj osobi koja nije porezni obveznik, oslobođene su plaćanja PDV-a. Poreznim obveznikom smatra se i svaka osoba (građanin) koja povremeno isporučuje nova prijevozna sredstva koja kupcu otpremi ili preveze prodavatelj, sam kupac ili druga osoba za njihov račun na područje druge države članice. Stoga, porezni obveznik koji isporuči novo prijevozno sredstvo u drugu državu članicu bilo kojoj osobi koja nije registrirana za potrebe PDV-a ispunjava Obrazac - Isporuka NPS, objavljen na internetskoj stranici Porezne uprave. Taj obrazac ispunjava i svaka osoba koja povremeno isporučuje novo prijevozno sredstvo uz primjenu oslobođenja plaćanja PDV-a pod Zakonom propisanim uvjetima. Isporučitelj, građanin i obveznik PDV-a, podnosi prijavu za isporuku novog prijevoznog sredstva u tri primjerka (jedan ostaje Poreznoj upravi, drugi je za isporučitelja, a treći za nadležno tijelo koji registrira prijevozno sredstvo). Uz prijavu prilaže se preslika računa ili kupoprodajnog ugovora te, ako postoji, preslika prometne dozvole, odnosno dokumenta o registraciji prijevoznog sredstva koji se zadržava u spisu predmeta. U slučaju da porezni obveznik u trenutku podnošenja prijave nema dokaz o prijavljenom stjecanju u drugoj državi članici, na isporuku će se obračunati PDV. Navedene osobe predaju Obrazac Isporuka NPS Poreznoj upravi u roku od 10 dana od dana obavljene isporuke (povremeni isporučitelj predaje Poreznoj upravi u mjestu sjedišta, prebivališta odnosno uobičajenog boravišta). Po zaprimljenoj prijavi o isporuci novog prijevoznog sredstva Porezna uprava evidentira podatke iskazane u prijavi u Aplikativnom podsustavu Isporuka novog prijevoznog sredstva ISPU-a te ovjerava sva tri primjerka prijave na način da primitak prijave potvrđuje prijemnim štambiljem. Ovisno o tome radi li se o isporuci koja je oslobođena od plaćanja PDV-a ili o oporezivoj isporuci izdat 40

41 će akt kojim se poreznog obveznika oslobađa od plaćanja PDV-a ili akt temeljem kojeg se utvrđuje porezna obveza. Prijava za isporuku novih prijevoznih sredstava ne podnosi se za isporuke novih prijevoznih sredstava u tuzemstvu i u treće zemlje, odnosno treća područja, koja su propisana člankom 3. stavkom 1. Zakona. Novčanom kaznom za prekršaj kaznit će se porezni obveznik u iznosu od 2.000,00 do ,00 kuna, ako ne podnese ili ne podnese u roku prijavu za isporuke novih prijevoznih sredstava ili ako ne iskaže vrijednost isporuke novih prijevoznih sredstava POPUNJAVANJE Obrasca Isporuka NPS Obrazac Isporuka NPS podnosi se u tri primjerka, a u polja Obrasca upisuje se sljedeće: Podaci o isporučitelju - ime i prezime/naziv te adresa sjedišta, prebivališta ili uobičajenog boravišta isporučitelja u Republici Hrvatskoj te PDV identifikacijski broj, odnosno osobni identifikacijski broj isporučitelja u Republici Hrvatskoj. Podaci o kupcu/stjecatelju - ime i prezime/naziv, adresa sjedišta, prebivališta ili uobičajenog boravišta u drugoj državi članici te nacionalni identifikacijski broj stjecatelja u drugoj državi članici. Podaci o novom prijevoznom sredstvu - stavljanjem oznake 'X' u okvir za izbor ispred naziva prijevoznog sredstva treba odabrati o kojem se prijevoznom sredstvu radi (kopneno motorno vozilo, plovilo ili zrakoplov). Kopneno motorno vozilo Datum prve upotrebe - upisati datum prve registracije motornog vozila. Također se smatra datumom prve upotrebe kada je vozilo stavljeno na raspolaganje kupcu, a prevezeno je iz države članice proizvođača bez registracije u tuzemstvo ili su proizvođač ili njegov zastupnik prvi put koristili vozilo za izlaganje, a vozilo je prevezeno iz države članice proizvođača bez registracije u tuzemstvo ili je izdan račun, koji se odnosi na prvu isporuku, a Porezna uprava ne može utvrditi niti jedan od naprijed navedenih uvjeta. Broj prijeđenih kilometara - broj prijeđenih kilometara na kilometar satu motornog vozila na dan podnošenja prijave Broj šasije (VIN oznaka) vozila upisuje se VIN oznaka koja se sastoji od 17 slovnih i brojčanih oznaka Snaga motora - upisuje se snaga motora u kilovatima Radni obujam motora upisuje se radni obujam motora u kubičnim centimetrima Vrsta motornog vozila kojoj pripada motorno vozilo za koje se prijavljuje isporuka Navedeno se osobito odnosi na sljedeća motorna vozila: osobni automobil i ostala motorna vozila konstruirana prvenstveno za prijevoz osoba, uključujući motorna vozila tipa karavan, kombi i trkaće automobile, - motocikli (uključujući i mopede), bicikli i slična vozila s pomoćnim motorom, sa ili bez bočne prikolice, - 'pick-up' vozilo s dvostrukom kabinom, - 'ATV' vozilo Marka vozila - treba biti što točnije određena Model vozila - treba biti što točnije određen Plovilo Datum prve upotrebe - datum prve registracije plovila. U slučaju plovila također se smatra datumom prve upotrebe kada je proizvođač isporučio plovilo prvom kupcu ili plovilo je prvi put dano na korištenje kupcu ili proizvođač ili njegov zastupnik su prvi put koristili plovilo za izlaganje ili izdan račun, koji se odnosi na prvu isporuku, a Porezna uprava ne može utvrditi niti jedan od naprijed navedenih uvjeta. Broj sati plovljenja upisuju se ukupni sati plovljenja NIB upisuje se nacionalni identifikacijski broj Dužina plovila- upisuje se dužina plovila u metrima Marka plovila - marka plovila treba biti što točnije određena Model plovila model plovila treba biti što točnije određen Zrakoplov 41

42 Datum prve upotrebe - datum prve registracije zrakoplova. Također se smatra datumom prve upotrebe kada je proizvođač isporučio zrakoplov prvom kupcu ili je zrakoplov prvi put dan na korištenje kupcu ili su proizvođač ili njegov zastupnik prvi put koristili zrakoplov za izlaganje ili je izdan račun, koji se odnosi na prvu isporuku, a Porezna uprava ne može utvrditi niti jedan od naprijed navedenih uvjeta. Broj sati letenja Serijski broj zrakoplova Težina pri polijetanju u kilogramima Marka zrakoplova - marka zrakoplova treba biti što točnije određena Model zrakoplova - model zrakoplova treba biti što točnije određen Datum i broj računa upisuje se datum i broj računa Datum isporuke upisuje se datum isporuke Prodajna cijena - upisuje se cijena po kojoj se novo prijevozno sredstvo isporučuje Dokaz o stjecanju u drugoj državi članici ako isporučitelj posjeduje dokaz u trenutku podnošenja prijave potrebno je upisati X Podaci o stjecanju novog prijevoznog sredstva koje se isporučuje Broj računa/dokumenta o uvozu/ugovora - upisati broj računa, odnosno dokumenta o uvozu ili ugovora na temelju kojeg je isporučitelj stekao novo prijevozno sredstvo Datum računa, odnosno dokumenta o uvozu ili ugovora - upisati datum računa, odnosno dokumenta o uvozu ili ugovora na temelju kojeg je isporučitelj stekao novo prijevozno sredstvo Odabrati način stjecanja prijevoznog sredstva zaokruživanjem jednog od ponuđenih (nabava u tuzemstvu, iz druge države članice ili uvezeno) Nabavna cijena (bez PDV-a) - upisati nabavnu cijenu (bez PDV-a) iz dokumenta na temelju kojeg je isporučitelj stekao novo prijevozno sredstvo Iznos plaćenog PDV-a pri nabavi/uvozu/stjecanju - upisati iznos plaćenog PDV-a pri nabavi, odnosno uvozu ili stjecanju prema računu, dokumentu o uvozu ili ugovoru Zahtjev za povrat plaćenog PDV-a pri nabavi, uvozu ili stjecanju upisati X ako isporučitelj podnosi zahtjev za povrat te iznos plaćenog PDV-a za koji se traži povrat i račun na koji iznos treba uplatiti Broj priloga - uz obrazac se prilaže račun ili druga komercijalna isprava, odnosno carinska deklaracija, ugovor, odluka ili rješenje kojim je porezni obveznik stekao novo prijevozno sredstvo. U slučaju da isporučitelj ima opunomoćenika prilaže se punomoć. Potpis isporučitelja/podnositelja zahtjeva za povrat - vlastoručni potpis isporučitelja, odnosno podnositelja prijave. Ako je podnositelj prijave pravna osoba, odgovorna osoba svoj potpis ovjerava pečatom PRAVO NA ODBITAK PRETPOREZA PRI ISPORUCI NOVIH PRIJEVOZNIH SREDSTAVA (PRAVO NA POVRAT PLAĆENOG PDV-A PRI NABAVI, STJECANJU ODNOSNO UVOZU) Porezni obveznik koji povremeno isporučuje nova prijevozna sredstva u drugu državu članicu ima pravo na odbitak PDV-a uključenog u nabavnu cijenu ili plaćenog pri uvozu u Hrvatsku ili stjecanju tog novog prijevoznog sredstva unutar Europske unije, a najviše do iznosa PDV-a koji bi se morao platiti da isporuka nije bila oslobođena plaćanja PDV-a. Primjerice, fizička osoba iz Hrvatske kupi novi automobil za kuna i pri tome plati iznos PDV-a po stopi od 25%, što je Kn ( x 25%), pa ga nakon 5 mjeseci i prijeđenih km prodaje fizičkoj osobi iz Italije za kuna. Automobil se prevozi u Italiju. Fizička osoba iz Hrvatske postaje povremeni porezni obveznik za ovu transakciju, odnosno isporuku te ima pravo na povrat PDV-a u iznosu od kuna koliko bi iznosio PDV da je obračunan na isporuku prijevoznog sredstva u drugu državu članicu ( x 25%) u slučaju da je bila oporeziva. Talijanska fizička osoba obračunava talijanski PDV na stjecanje. Pravo na odbitak pretporeza nastaje u trenutku isporuke novog prijevoznog sredstva u drugu državu članicu. Porezni obveznik koji nije registriran za potrebe PDV-a, a isporučuje novo prijevozno sredstvo prevezeno u drugu državu članicu, uz uvjet da je platio PDV u Republici Hrvatskoj pri stjecanju, nabavi ili uvozu tog novog prijevoznog sredstva ostvaruje pravo na odbitak 42

43 PDV-a u obliku povrata PDV-a putem Obrasca Isporuka NPS na način da u dijelu V. Zahtjev za povrat plaćenog PDV-a pri nabavi/uvozu/stjecanju upiše X u kućici DA, iznos PDV-a za koji se traži povrat te broj žiro računa otvorenog u poslovnoj banci na koji se povrat treba uplatiti. Ako je prodajna cijena iskazana u dijelu III. navedenog obrasca veća od nabavne cijene onda iznos za povrat ne može biti veći od iznosa plaćenog PDV-a pri nabavi/uvozu/stjecanju (koji se prijavljuje u dijelu IV. navedenog obrasca), a u slučaju da je prodajna cijena manja od nabavne cijene onda iznos za povrat ne može biti veći od iznosa PDV-a koji bi bio obračunan na prodajnu cijenu da isporuka nije oslobođena od plaćanja PDV-a. Ako je u dijelu III. navedenog obrasca iskazano da postoji dokaz o stjecanju u državi članici tada se ispisuje klauzula za oslobođenje od plaćanja PDV-a za isporuku novog prijevoznog sredstva u drugu državu članicu obzirom da je PDV plaćen u državi članici stjecanja novog prijevoznog sredstva. Ako isporučitelj novog prijevoznog sredstva u drugu državu članicu u trenutku podnošenja prijave o isporuci novog prijevoznog sredstva, koju mora podnijeti u roku od 10 dana od dana isporuke, ne posjeduje dokaz o stjecanju u drugoj državi članici, odnosno primjerak ovjerene prijave stjecanja tog prijevoznog sredstva koju je podnio stjecatelj iz druge države članice u toj državi članici, tada se na tu isporuku obračunava PDV zbog nedostatka dokaza o stjecanju u drugoj državi članici te, posljedično, isporuka nije oslobođena PDV-a na temelju članka 41. stavka 1. točke b) Zakona, a isporučitelj se smatra poreznim obveznikom. Porezni obveznik ima pravo na povrat tog plaćenog PDV-a u slučaju naknadnog predočenja dokaza koje može predočiti Poreznoj upravi u rokovima zastare propisanim Općim poreznim zakonom. U tome slučaju će ponovno podnijeti Obrazac Isporuka NPS sa svim podacima za isto prijevozno sredstvo u kojemu će staviti X u kućicu Dokaz o stjecanju u drugoj državi članici. Pri podnošenju zahtjeva za povrat PDV-a, porezni obveznik mora priložiti dokaz o prethodnoj nabavi novog prijevoznog sredstva (račun, ugovor, carinsku deklaraciju), dokaz da je PDV plaćen pri nabavi, stjecanju ili uvozu novog prijevoznog sredstva, dokaz o prodaji novog prijevoznog sredstva u drugu državu članicu (račun ili ugovor te dokaz o prijavi stjecanja u drugoj državi članici i slično), dokaz o prijavi stjecanja u drugoj državi članici, dokaz da je novo prijevozno sredstvo prevezeno u drugu državu članicu (izjavu o otpremi ili prijevozu dobara, teretni list, odnosno CMR, računi za cestarinu i gorivo i slično). Napominjemo da ovjereni službeni prijevodi navedenih dokumenata nisu potrebni. U pisanoj izjavi o otpremi ili prijevozu dobara, koja ima slobodnu formu, moraju biti navedeni ime i prezime (naziv) prodavatelja, broj računa i datum izdavanja računa ili datum sklapanja odnosno ovjere ugovora, ime i prezime (naziv) kupca, PDV identifikacijski broj ili neki drugi identifikacijski broj kupca te mjesto odredišta u drugoj državi članici. Pravo na povrat PDV-a ostvaruje i: a) porezni obveznik, registriran za potrebe PDV-a u Republici Hrvatskoj koji PDV obračunava i plaća samo na stjecanje dobara unutar Europske unije, b) porezni obveznik iz članka 5. stavka 1. točke b) Zakona, registriran za potrebe PDV-a u Republici Hrvatskoj, koji plaća PDV samo za primljene usluge temeljem članka 75. stavka 1. točke 6. i članka 75. stavka 2. Zakona, c) svaki porezni obveznik, registriran za potrebe PDV-a u Republici Hrvatskoj, koji obavlja usluge za koje je primatelj usluga u drugoj državi članici obvezan plaćati PDV temeljem članka 196. Direktive Vijeća 2006/1/EZ. 4. RABLJENA PRIJEVOZNA SREDSTVA U svrhe oporezivanja PDV-om rabljenim prijevoznim sredstvima smatraju se ona prijevozna sredstva koja se u smislu Zakona ne smatraju novima, a njihovo oporezivanje PDV-om ovisi o tome je li isporučitelj porezni obveznik čija je isporuka izvršena prema redovnom ili prema posebnom postupku oporezivanja te tko je kupac. Ako je kupac rabljenog prijevoznog sredstva fizička osoba, PDV će se obračunati i platiti u državi članici u kojoj je izvršena isporuka prijevoznog sredstva bilo po redovnom postupku 43

44 oporezivanja ili po posebnom postupku oporezivanja marže, ovisno o tome za koji postupak oporezivanja rabljenih prijevoznih sredstava se odlučio isporučitelj. Ako se radi o isporuci rabljenog dobra po posebnom postupku oporezivanja marže obavljenoj poreznom obvezniku u drugu državu članicu PDV se također plaća u okviru posebnog postupka oporezivanja u državi članici isporučitelja. Međutim, ako se rabljeno prijevozno sredstvo isporučuje po redovnom postupku oporezivanja u drugu državu članicu drugom poreznom obvezniku, ta isporuka će biti oslobođena plaćanja PDV-a (uz uvjet da je kupac porezni obveznik u drugoj državi članici te da je prijevozno sredstvo napustilo državu članicu isporuke), a kupac plaća PDV na stjecanje u državi članici stjecanja. PDV se ne obračunava i ne plaća u slučaju nabave rabljenog prijevoznog sredstva iz druge države članice i ako je isporučitelj fizička osoba, mali porezni obveznik ili pravna osoba koja nije porezni obveznik koji pri nabavi prijevoznog sredstva kojeg isporučuju u tuzemstvo nisu imali pravo na odbitak pretporeza u svojoj državi članici. 5. POSEBNI POREZI NA MOTORNA VOZILA Ako motorna vozila iz druge države članice stječe osoba u Hrvatskoj postoji obveza plaćanja posebnog poreza na motorna vozila radi uporabe na cestama u Republici Hrvatskoj prema Zakonu o posebnom porezu na motorna vozila (Narodne novine broj 15/13) koji se primjenjuje od 1. srpnja Posebni porez na motorna vozila plaća se prije registracije motornih vozila (novih ili rabljenih u smislu PDV-a) koja u trenutku unosa, uvoza ili prodaje u Hrvatskoj nisu registrirana te se stoga smatraju novim motornim vozilima u smislu Zakona o posebnom porezu na motorna vozila. Također, na stjecanje rabljenih motornih vozila (koja su registrirana) u Hrvatskoj stjecatelj plaća posebni porez na stjecanje rabljenih motornih vozila u Hrvatskoj po stopi 5% ako to stjecanje, odnosno isporuka ne podliježe oporezivanju PDV-om ili porezom na nasljedstva i darove prema posebnim propisima. Stoga, ako je rabljeno prijevozno sredstvo isporučeno iz druge države članice po posebnom postupku oporezivanja marže, stjecatelj u Hrvatskoj neće biti obvezan platiti PDV na stjecanje u Hrvatskoj, obzirom da je plaćen u državi članici isporučitelja te stoga neće biti obvezan platiti porez na stjecanje rabljenih motornih vozila u Hrvatskoj po stopi od 5%. Posebni porez na stjecanje rabljenih motornih vozila u Hrvatskoj plaća se u slučaju ako je stjecatelj nabavio rabljeno prijevozno sredstvo od građanina, odnosno malog poreznog obveznika ili pravne osobe koja nije porezni obveznik iz druge države članice. Reg: MF Porez na dodanu vrijednost Predmet oporezivanja Porez na dodanu vrijednost promjene za izvoznike i uvoznike od 1. 10A01 srpnja Broj klase: /13-01/208 Urudžbeni broj: /13-1 Zagreb, Pristupanjem Republike Hrvatske Europskoj uniji ukida se granica prema državama članicama Europske unije, te u tom smislu u obavljanju prometa s drugim državama članicama nema izvoza i uvoza. Izvoz i uvoz od dana pristupanja Republike Hrvatske Europskoj uniji kao pojam postojat će samo s trećim zemljama odnosno zemljama koje nisu države članice Europske unije. U vezi s navedenim u nastavku navodimo promjene u vezi s izvozom i uvozom dobara od 1. srpnja godine. 1. Izvoz u treće zemlje (zemlje koje nisu članice Europske unije) Izvoz u zemlje koje nisu članice Europske unije biti će i dalje oslobođen poreza na dodanu vrijednost, postupak oslobođenja ostaje isti kao što je i sada, što znači da za porezne obveznike koji izvoze u treće zemlje ne dolazi do promjena u vezi s oporezivanjem porezom na dodanu vrijednost. 44

45 Izvozne isporuke porezni obveznik koji je upisan u registar obveznika poreza na dodanu vrijednost iskazivat će u prijavi poreza na dodanu vrijednost (Obrazac PDV) kao i sada. 2. Isporuke dobara u države članice Europske unije 2.1. Isporuke dobara poreznim obveznicima u druge države članice Europske unije Kod isporuke dobara u druge države članice Europske unije pojam izvoz zamjenjuje se pojmom isporuke dobara unutar Europske unije. Od 1. srpnja godine ukidaju se fiskalne granice, što znači da isporuke dobara između Republike Hrvatske i drugih država članica više nisu u nadležnosti Carinske uprave, nego Porezne uprave koja će pomoću raspoložive poslovne dokumentacije izvršavati provjere u vezi isporučenih dobara u druge države članice. Poreznim obveznicima koji obavljaju isporuke dobara u druge države članice Europske unije biti će potreban PDV identifikacijski broj, kako bi mogli obavljati isporuke dobara na zajedničkom tržištu Europske unije. Isporuka dobara unutar Europske unije bit će oslobođena poreza na dodanu vrijednost uz uvjet da je dobro napustilo područje Republike Hrvatske i da strani porezni obveznik ima važeći PDV identifikacijski broj u svojoj državi članici, te da su PDV identifikacijski brojevi iskazani na računu. Hrvatski porezni obveznik koji izvozi morat će provjeriti valjanost PDV identifikacijskog broja poslovnog partnera iz druge države. Provjeru PDV identifikacijskih brojeva poslovnih partnera iz drugih država članica moći će obaviti putem: - web stranice Europske komisije - web stranice Porezne uprave - elektroničke pošte upućene Poreznoj upravi - telefonskog poziva upućenog Poreznoj upravi Provjera će se moći obaviti na dvije razine: - razina 1 - provjerava se samo valjanost PDV identifikacijskog broja, - razina 2 - provjerava se valjanost PDV identifikacijskog broja, naziv/ime i adresa poslovnog partnera. Hrvatski porezni obveznici koji obavljaju isporuke unutar Europske unije stranom poreznom obvezniku izdat će račun u kojem će uz ostale propisane podatke obavezno navesti svoj PDV identifikacijski broj, PDV identifikacijski broj stranog poreznog obveznika te naznaku članka Zakona o porezu na dodanu vrijednost (sada članak 41. stavak 1. točka a) Konačnog prijedloga Zakona o porezu na dodanu vrijednost) ili Direktive 2006/1/EZ (članak138. stavak 1.) kojim je to oslobođenje popisano. Takve isporuke iskazivat će se u Obrascu PDV, pod točkom I. (Isporuke koje ne podliježu oporezivanju i oslobođene), pod točkom 3. Nadalje hrvatski porezni obveznici za obavljene isporuke unutar Europske unije poreznim obveznicima iz drugih država članica podnose do 20. u mjesecu za prethodni mjesec Obrazac PDV-a i Zbirnu prijavu za isporuke dobara i usluga u druge države članice Europske unije. Podaci o isporukama dobara iz Obrasca PDV-a uspoređivati će se sa podacima iz Zbirne prijave. Zbirna prijava ne podnosi se za obračunsko razdoblje (kalendarski mjesec) u kojem porezni obvezni nije obavljao isporuke dobara unutar Europske unije. Hrvatski porezni obveznici koji obavljaju isporuke dobara unutar Europske unije ne mogu biti tromjesečni obveznici poreza na dodanu vrijednost, već postaju mjesečni Isporuke dobara građanima i osobama koje nisu porezni obveznici u drugoj državi članici EU Hrvatski porezni obveznici koji će imati PDV identifikacijski broj kod isporuka dobara građanima i osobama koje nisu porezni obveznici u drugoj državi članici Europske unije bit će obvezni na isporučena dobara obračunati hrvatski porez na dodanu vrijednost, a takve isporuke iskazivat će u Obrascu PDV, pod točkom II. (Oporezive transakcije), pod točkama 1., 2. ili 3. Međutim ako će prijeći ili odustati od praga isporuke koji je propisala druga država članica Europske unije bit će obvezni registrirati se za potrebe poreza na dodanu vrijednost u toj državi članici i na sve daljnje isporuke u toj državi članici obračunavati porez na dodanu vrijednost sukladno Zakonu o porezu na dodanu vrijednost te države članice. Podaci o 45

46 takvim isporukama iskazivat će se u Obrascu PDV, pod točkom I. (Isporuke koje ne podliježu oporezivanju i oslobođene), pod točkom 2. Potrebno je napomenuti da se isporuke dobara građanima i osobama koje nisu porezni obveznici u drugoj državi članici Europske unije ne iskazuju u Zbirnoj prijavi Isporuku dobara obavljaju fizičke i pravne osobe koje nisu upisane u registar obveznika PDV-a Ako isporuku dobara u drugu državu članicu obavlja primjerice hrvatski mali porezni obveznik, porezni obveznik koji obavlja isporuke koje su oslobođene poreza na dodanu vrijednost bez prava na odbitak pretporeza tada se ne radi o isporuci dobara unutar Europske unije, i porez na dodanu vrijednost neće obračunati ni tuzemni isporučitelj, niti će obvezu za obračun poreza na dodanu vrijednost imati kupac tih dobara u drugoj državi članici. 3. Uvoz iz trećih zemalja (zemlje koje nisu članice Europske unije) Uvoz iz zemalja koje nisu članice Europske unije porezom na dodanu vrijednost oporezivati će se kao i sada, što znači da će Carinska uprava i dalje biti nadležna za utvrđivanje carinske osnovice pri uvozu. Obzirom na navedeno postupak oporezivanja porezom na dodanu vrijednost uvoza iz trećih zemalja ostaje isti kao što je i sada. Uvoz dobara porezni obveznik koji je upisan u registar obveznika poreza na dodanu vrijednost iskazivat će u prijavi poreza na dodanu vrijednost (Obrazac PDV) kao i sada. Naglašava se da postoji mogućnost da na temelju rješenja Ministarstva financija Porezne uprave prilikom uvoza porezni obveznici fizički ne uplaćuju porez na dodanu vrijednost već da za njih to bude obračunska kategorija, što znači da će u istoj prijavi poreza na dodanu vrijednost porezni obveznik iskazati obvezu poreza na dodanu vrijednost pri uvozu i isti taj porez iskazat će kao pretporez u odgovarajućem polju prijave poreza na dodanu vrijednost. Obračunska kategorija neće biti u primjeni odmah 1. srpnja 2013., obzirom da je za primjenu obračunske kategorije pri uvozu nužno donošenje Pravilnika, stoga do donošenja Pravilnika ostaje sve isto kao sada. 4. Stjecanje dobara iz drugih država članica Europske unije 4.1. Tuzemni porezni obveznik upisan u registar obveznika poreza na dodanu vrijednost stječe dobra iz druge države članice Kod stjecanja dobara iz drugih država članica Europske unije pojam uvoz zamjenjuje se pojmom stjecanje dobara unutar Europske unije. Obzirom da se od 1. srpnja godine ukidaju fiskalne granice, stjecanje dobara unutar Europske unije, neće biti u nadležnosti Carinske uprave, nego Porezne uprave koja će pomoću raspoložive poslovne dokumentacije izvršavati provjere u vezi stjecanja dobara iz drugih država članica u Republici Hrvatskoj. Hrvatskim poreznim obveznicima koji obavljaju stjecanje dobara unutar Europske unije bit će potreban PDV identifikacijski broj, kako bi mogli imati oporezivo stjecanje u Republici Hrvatskoj. U slučaju da hrvatski porezni obveznik nema PDV identifikacijski broj isporučitelj dobara iz druge države članice na obavljenu isporuku dobara obračunat će porez na dodanu vrijednost u skladu sa propisima svoje države članice. Stjecanje dobara unutar Europske unije oporezivo je porezom na dodanu vrijednost u Republici Hrvatskoj, pa je hrvatski porezni obveznik koji stječe dobra obvezan na takvo stjecanje dobara obračunati porez na dodanu vrijednost u skladu s hrvatskim Zakonom o porezu na dodanu vrijednost. Stjecanje dobara unutar Europske unije i obračunani porez na dodanu vrijednost na stjecanje porezni obveznik iskazuje u prijavi poreza na dodanu vrijednost (Obrazac PDV), ali u istoj prijavi iskazuje i pravo na odbitak tako obračunanog poreza, što znači da ne dolazi do fizičkog plaćanja poreza na dodanu vrijednost. Takav način obračuna poreza na dodanu vrijednost na stjecanje dobara znatno će poboljšati likvidnost poreznih obveznika. Također bitno je naglasiti da je porezni obveznik obvezan podnijeti i Prijavu za stjecanje dobara i primljene usluge iz drugih država članica Europske unije (Obrazac PDV-S). Navedeni obrasci (Obrazac PDV i Obrazac PDV-S) podnose se do 20. u mjesecu za prethodni mjesec. Obrazac PDV-S ne podnosi se za obračunsko razdoblje (kalendarski mjesec) u kojem porezni obveznik nije imao stjecanje dobara unutar Europske unije. 46

47 Ističe se da hrvatski porezni obveznici koji obavljaju stjecanje dobara unutar Europske unije ne mogu biti tromjesečni obveznici poreza na dodanu vrijednost, već postaju mjesečni Dobra iz druge države članice stječu porezni obveznici i pravne osobe koje nisu porezni obveznici, a koji nisu upisani u registar obveznika poreza na dodanu vrijednost Kada dobara iz druge države članice stječu porezni obveznici odnosno mali porezni obveznici i obveznici koji obavljaju isključivo oslobođene isporuke bez prava na odbitak pretporeza koji nisu upisani u registar obveznika poreza na dodanu vrijednost te pravne osobe koje nisu porezni obveznici bitan je prag stjecanja koji iznosi ,00 kuna. Naime, ako dobra iz druge države članice stječu porezni obveznici odnosno mali porezni obveznici i obveznici koji obavljaju isključivo oslobođene isporuke bez prava na odbitak pretporeza koji nisu upisani u registar obveznika poreza na dodanu vrijednost i pravne osobe koje nisu porezni obveznici tada će im isporučitelj dobara iz druge države članice na isporučena dobra obračunati porez na dodanu vrijednost u skladu s propisima te države članice. Međutim u slučaju da navedeni porezni obveznici prijeđu prag stjecanja kuna, tada su obvezni od Porezne uprave zatražiti dodjelu PDV identifikacijskog broja, temeljem kojeg im dobavljač iz druge države članice na obavljenu isporuku dobara neće zaračunati porez na dodanu vrijednost svoje države članice već će navedeni tuzemni porezni obveznici koji su prešli prag stjecanja biti obvezni u Republici Hrvatskoj obračunati i platiti porez na dodanu vrijednost na stjecanje dobara. Ti porezni obveznici također će biti obvezni za ono obračunsko razdoblje u kojem su imali stjecanje podnijeti prijavu poreza na dodanu vrijednost (Obrazac PDV), u njoj će iskazati samo obračunani porez na dodanu vrijednost na stjecanje, ali ne i pravo na odbitak tako obračunanog poreza, što znači da kod njih dolazi do fizičkog plaćanja poreza na dodanu vrijednost. Obračunani porez na dodanu vrijednost na stjecanje ovi porezni obveznici ne mogu odbiti iz razloga što nisu upisani u registar obveznika poreza na dodanu vrijednost. Također naglašava se da su takvi porezni obveznici i pravne osobe koje nisu porezni obveznici obvezni podnijeti i Prijavu za stjecanje dobara i primljene usluge iz drugih država članica Europske unije (Obrazac PDV-S). Navedeni obrasci (Obrazac PDV i Obrazac PDV-S) podnose se do 20. u mjesecu za prethodni mjesec, a podnosit će se samo za obračunska razdoblja u kojima su imali stjecanje dobara unutar Europske unije. U vezi s pragom stjecanja napominjemo da porezni obveznici i pravne osobe koje nisu porezni obveznici, a koji nisu upisani u registar obveznika poreza na dodanu vrijednost mogu odustati od praga stjecanja na način da podnesu pisanu izjavu da odustaju od praga stjecanja i time se obvezuju na rok od dvije godine. U tom slučaju prije prvog stjecanja dobara iz druge države članice Poreznoj upravi trebaju podnijeti zahtjev za dodjelu PDV identifikacijskog broja, pa će od prvog stjecanja biti obvezni platiti hrvatski porez na dodanu vrijednost na stečena dobra i podnijeti propisane prijave odnosno Obrazac PDV i Obrazac PDV-S. 5. Strani porezni obveznici koji prijeđu prag isporuke u Republici Hrvatskoj Strani porezni obveznici koji imaju PDV identifikacijski broj u državi članici sjedišta prilikom isporuka dobara građanima i osobama koje nisu porezni obveznici u Republici Hrvatskoj na isporučena dobara će obračunavati porez na dodanu vrijednost u svojoj državi dok ne prijeđu prag isporuke u iznosu od ,00 kuna. Potrebno je napomenuti da strani poreznici obveznici mogu odustati od navedenog praga isporuke te će u tom slučaju na isporuku dobara građanima i osobama koje nisu porezni obveznici u Republici Hrvatskoj obračunavati hrvatski porez na dodanu vrijednost. Strani porezni obveznici koji odustanu od praga isporuke moraju navedeno primjenjivati najmanje 2 kalendarske godine i moraju Poreznoj upravi, Područnom uredu Zagreb podnijeti zahtjev za izdavanje PDV identifikacijskog broja, a danom dodjele PDV identifikacijskog broja ujedno se upisuju u registar obveznika poreza na dodanu vrijednost. 47

48 Porezni obveznik (B) Reg: MF Porez na dodanu vrijednost Porezni obveznik 10B24 Primjene PDV-a i poreza na dohodak (28.9.) Broj klase:410-01/15-01/1539 Urudžbeni broj: /15-2 Zagreb, Podnositelj upita iz dostavnog popisa dostavio je pitanja u vezi primjene PDV-a i poreza na dohodak. U nastavku navodimo dostavljena pitanja i odgovore u vezi istih. 1. Kakav je porezni tretman isporuka kartičnih kuća VISA-e i MasterCard-a obzirom da se iste, kako se navodi u dopisu, smatraju jedinstvenom uslugom podrške provođenju platnih transakcija za svrhe PDV-a. U dopisu se navodi da su pojedine pomoćne usluge iako nominalno iskazane zasebno na računima kartičnih kuća iz operativnih razloga, nužne i neophodne da bi se pružila glavna usluga i iste je u ekonomskom i praktičnom smislu neispravno porezno razmatrati izvan konteksta glavne usluge. Prema odredbi članka 4. stavka 1. Zakona o porezu na dodanu vrijednost (Narodne novine broj 73/13, 99/13, 148/13, 153/13 i 143/14, u daljnjem tekstu: Zakon o PDV-u) PDV se plaća na isporuke svih vrsta dobara i sve obavljene usluge u tuzemstvu uz naknadu koje obavi porezni obveznik koji djeluje kao takav. Odredbama članka 40. stavka 1. točke d) Zakona PDV-u i članka 67. stavka 1. Pravilnika o porezu na dodanu vrijednost (Narodne novine broj 79/13, 85/13, 160/13, 35/14 i 157/14, u daljnjem tekstu: Pravilnik o PDV-u) propisano je da su plaćanja PDV oslobođene transakcije, uključujući posredovanje, u vezi sa štednim, tekućim i žiro računima, plaćanjima, transferima, dugovima, čekovima i drugim prenosivim instrumentima, osim naplate duga. Prema članku 67. stavku 3. Pravilnika o PDV-u uslugama vođenja računa smatra se vođenje novčanog računa za klijenta, deponiranje, prijenos i povlačenje novčanih sredstava na ili s računa, elektroničkim ili nekim drugim putem, usluge izdavanja čekova vezano za poseban račun, trajni nalozi, izravnanje dugovanja, pristup i vođenje internetskog i telefonskog bankarstva, usluge izdavanja platnih kartica vezano za određeni račun, te sortiranje i brojanje novca vezano uz neki poseban račun. Odredbama članka 67. stavka 4. Pravilnika o PDV-u propisano je da se transakcijama iz članka 40. stavka 1. točke d) Zakona o PDV-u smatraju i otvaranje računa, zatvaranje računa, upis tereta i dugovanja, obavješćivanje deponenata o uplatama i isplatama, obavješćivanje banke deponenta o promjeni stanja na računu, o stanju računa, zatim članarina i pretplata u vezi sa sustavom računa ili platnim karticama i slično. Uslugama neposredno povezanim s transakcijama iz članka 40. stavka 1. točke d) Zakona o PDV-u ne smatra se najam i održavanje terminala i drugih uređaja za obradu kartičnih plaćanja, postavljanje i održavanje bankomata, čuvanje i pohrana novčanih sredstava te najam sefova, zaštićenog prostora i lokacija, što je propisano odredbama člankom 67. stavkom 6. Pravilnika o PDV-u. U skladu s navedenim, obzirom da iz danog primjerka računa VISA-e nije razvidno o kakvim se točno uslugama radi te da su iste šifrirane prema poslovanju koje je poznato kartičnoj kući i primatelju takvih računa ne možemo se sa sigurnošću očitovati u vezi poreznog tretmana usluga koje bankama zaračunavaju kartične kuće. Kod određivanja poreznog tretmana usluga treba uzeti u obzir te u svakom pojedinom slučaju utvrditi radi li se o jednoj usluzi ili o više usluga koje se smatraju pomoćnim uslugama glavnoj usluzi. Prema stavu Suda Europske unije izraženog u presudi NLB Leasing d.o.o. u predmetu C 209/14 u točki 41. za potrebe PDV-a svaku uslugu treba uobičajeno smatrati zasebnom i neovisnom, kao što proizlazi iz članka 1. stavka 2. drugog podstavka Direktive o PDV-u. Međutim, u određenim okolnostima, više formalno različitih usluga, koje bi mogle biti isporučene odvojeno i na taj način odvojeno podlijegati oporezivanju ili poreznom oslobođenju, treba smatrati jedinstvenom transakcijom kada nisu samostalne. 48

49 U točkama 42. i 43. iste presude se navodi da je riječ o jedinstvenoj transakciji, pogotovo kada su dva ili više elemenata ili akata koje je dostavio porezni obveznik tako usko povezani da tvore, objektivno, jednu gospodarski nedjeljivu isporuku čije bi razdvajanje bilo umjetne naravi. Kad se pokaže da se navedene transakcije ne mogu smatrati jedinstvenom uslugom, načelo porezne neutralnosti se ne protivi tomu da ih se odvojeno oporezuje u svrhu PDV-a. U presudi NLB Leasing d.o.o. u predmetu C-349/96 točki 30. presude Suda Europske unije navodi da se usluga mora smatrati pomoćnom uslugom ako za kupca ne predstavlja cilj sama po sebi, nego sredstvo za bolje uživanje glavne obavljene usluge. Obzirom na navedeno, kako bi se mogao dati odgovor o poreznom tretmanu kartičnih kuća VISA-e i MasterCard mora se točno znati koje usluge obavljaju i zaračunavaju bankama te za svaki pojedini slučaj utvrditi radi li se o jednoj usluzi ili o više usluga koje se smatraju pomoćnim uslugama koje slijede porezni tretman glavne usluge. Prema tome, ako se utvrdi da kartična kuća bankama obavlja više usluga koje obavljene pojedinačno za banku ne predstavljaju cilj same za sebe tada se takve usluge mogu smatrati pomoćnim uslugama. U vezi platnih transakcija napominjemo da su plaćanja PDV-a oslobođene platne usluge i s tim povezane usluge posredovanja ako se obavljaju u skladu s posebnim propisima koji uređuju to područje. 2. Postavljeno je pitanje obračuna PDV kod preuzimanja nekretnina u ovršnim i stečajnim postupcima i ukazano je na problem različitih poreznih osnovica ovisno o tome je li stjecatelju obveznik PDV-a ili nije obveznik PDV-a. Prema članku 40. stavku 1. točkama j) i k) Zakona o PDV-u plaćanja PDV-a oslobođena je isporuka građevina ili njihovih dijelova i zemljišta na kojem se one nalaze, osim isporuka prije prvog nastanjenja odnosno korištenja ili isporuka kod kojih od datuma prvog nastanjenja odnosno korištenja do datuma sljedeće isporuke nije proteklo više od dvije godine te isporuka zemljišta, osim građevinskog zemljišta. Poreznom osnovicom pri isporuci dobara i usluga sukladno članku 33. stavku 1. Zakona o PDV-u smatra se naknada koju čini sve ono što je isporučitelj primio ili treba primiti od kupca ili neke druge osobe za te isporuke uključujući iznose subvencija koji su izravno povezani s cijenom isporučenih dobara ili usluga. U poreznu osnovicu uračunavaju se iznosi poreza, carina, pristojbi i sličnih davanja, osim PDV-a, te sporedni troškovi kao što su provizije, troškovi pakiranja, prijevoza i osiguranja koje isporučitelj dobara ili usluga zaračunava kupcu ili primatelju, sukladno članku 33. stavku 2. Zakona o PDV-u. Porezni obveznik upisan u registar obveznika PDV-a u Republici Hrvatskoj obvezan je sukladno članku 75. stavku 3. točki d) Zakona o PDV-u platiti PDV za isporuke nekretnina koje je prodao ovršenik u postupku ovrhe. Člankom 21. Pravilnika o PDV-u propisano je kada zakonom utvrđeno tijelo u postupku ovrhe proda neko dobro, ne smatra se da je došlo do isporuke između dužnika i ovršnog tijela, već do izravne dužnikove isporuke kupcu koja podliježe oporezivanju. Iz odredbe Zakona o PDV-u proizlazi da se kod prodaje nekretnina u postupku ovrhe na koje se plaća PDV, a koje kupuje porezni obveznik upisan u registar obveznika PDV-a primjenjuje prijenos porezne obveze. Navedeno znači da ovršenik koji je upisan u registar obveznika PDV-a neće na nekretninu prodanu u postupku ovrhe obračunati PDV nego će primijeniti prijenos porezne obveze, a kupac nekretnine koji je upisan u registar obveznika PDV-a obračunat će PDV na kupljenu nekretninu koji može odbiti kao pretporez. Kupac nekretnine u tom slučaju na postignutu cijenu u postupku ovrhe obračunava PDV-a po stopi 25% koji može odbiti kao pretporez neovisno o tome da li mu je ovršenik izdao račun što proizlazi iz odredbe članka 133. stavka 3. Pravilnika o PDV-u. Ako se u postupku ovrhe proda nekretnina na koju se plaća PDV, osobi koja nije upisana u registar obveznika PDV-a, tada je ovršenik koji je upisan u registar obveznika PDV-a obvezan na isporučenu nekretninu obračunati PDV. U tom slučaju smatra se da postignuta cijena predstavlja cijenu u koju je uključen PDV obzirom da je ovršenik porezni obveznik upisan u registar obveznika PDV-a. U tom slučaju PDV se izračunava primjenom preračunate stope PDV-a na postignutu cijenu. 3. Zatražena je potvrda stava da se kamatna stopa po lombardnim kreditima, koja iznosi ispod 3%, ne smatra dohotkom u naravi sukladno odredbama 49

50 članka 32. stavka 3. točke. 5. Zakona o porezu na dohodak, odnosno odredbama članka 14. stavka 3. istog Zakona. Obzirom da se Središnji ured Porezne uprave u svezi poreznog tretmana kredita koje banke odobravaju svojim klijentima po povoljnijim kamatama već očitovao i to pisanim mišljenjem Središnjeg ureda, Porezne uprave KLASA: /02-01/238, URBROJ: /02-02 od 3. svibnja 2002., dostavljamo vam u prologu presliku istog budući da se navedeno mišljenje može primijeniti i u konkretnom slučaju. Napominjemo da je u vezi poreznog tretmana otkupa, odnosno prijenosa nedospjelih potraživanja u Središnjem uredu Porezne uprave zaprimljen upit KLASA: /13-01/705, URBROJ: na koji će biti odgovoreno posebnim odgovorom. Reg: MF Porez na dodanu vrijednost Porezni obveznik 10B23 Porezne obveze iznajmljivača nerezidenata (14.9.) Broj klase:410-19/15-01/198 Urudžbeni broj: /15-4 Zagreb, U našem odgovoru KLASA: /15-01/198, URBROJ: /15-1 od 6. srpnja. godine naveli smo koje obveze imaju iznajmljivači nerezidenti koji imaju isključivo državljanstvo država članica Europske unije ili Europskog gospodarskog prostora te državljanstvo država koje nisu članice Europske unije ili Europskog gospodarskog prostora. Obzirom na navedeno, postavljena su pitanja koje porezne obveze imaju iznajmljivači koji imaju rješenje o obavljanju ugostiteljskih usluga u domaćinstvu, a imaju dvojno državljanstvo, odnosno: 1. državljanstvo Republike Hrvatske i državljanstvo države koja nije članica Europske unije ili Europskog gospodarskog prostora te Švicarske konfederacije 2. državljanstvo države članice Europske unije ili Europskog gospodarskog prostora te Švicarske konfederacije i državljanstvo države koja nije članica Europske unije ili Europskog gospodarskog prostora te Švicarske konfederacije, 3. državljanstvo Republike Hrvatske i državljanstvo države članice Europske unije ili Europskog gospodarskog prostora te Švicarske konfederacije. S tim u vezi zatražili smo odgovor Ministarstva turizma, koje u svom odgovoru KLASA: /15-02/105, URBROJ: od 1. rujna. navodi da u smislu članka 30. stavka 1. i 2. Zakona o ugostiteljskoj djelatnosti, ugostiteljske usluge u domaćinstvu može bez osnivanja trgovačkog društva ili registriranja obrta pružati fizička osoba (građanin) koja ima dvojno državljanstvo i to primjerice: - koja ima državljanstvo Republike Hrvatske i države koja nije članica Europske unije ili Europskoga gospodarskog prostora ili Švicarske konfederacije, - koja ima državljanstvo države članice Europske unije ili Europskoga gospodarskog prostora ili Švicarske konfederacije i državljanstvo države koja nije članica Europske unije ili Europskoga gospodarskog prostora ili Švicarske konfederacije. Stoga, kako bi se u navedenim situacijama utvrdile porezne obveze, potrebno je utvrditi prebivalište ili uobičajeno boravište fizičke osobe. Naime, člankom. i 13. Uredbe Vijeća (EU) br. 282/2011 propisano je da je stalno prebivalište fizičke osobe, bez obzira je li porezni obveznik ili nije, adresa iz popisa stanovništva ili sličnog registra ili adresa koju je ta osoba dostavila nadležnim poreznim tijelima, osim ako postoji dokaz da ta adresa ne odgovara stvarnosti. Uobičajeno boravište fizičke osobe, bez obzira je li porezni obveznik ili nije, je mjesto na kojemu fizička osoba uobičajeno boravi zbog osobnih i poslovnih veza. Kada poslovne veze postoje u zemlji u kojoj ne postoje osobne veze ili kada nema poslovnih veza, uobičajeno 50

51 boravište se utvrđuje temeljem osobnih veza koje pokazuju blisku povezanost fizičke osobe i mjesta u kojemu živi. Prema tome ako fizička osoba koja ima rješenje o obavljanju ugostiteljskih usluga u domaćinstvu ima: 1. državljanstvo Republike Hrvatske i državljanstvo države koja nije članica Europske unije ili Europskog gospodarskog prostora te Švicarske konfederacije, a ima prebivalište ili uobičajeno boravište u državi koja nije članica Europske unije ili Europskog gospodarskog prostora te Švicarske konfederacije, 2. državljanstvo države članice Europske unije ili Europskog gospodarskog prostora te Švicarske konfederacije i državljanstvo države koja nije članica Europske unije ili Europskog gospodarskog prostora te Švicarske konfederacije, a ima prebivalište ili uobičajeno boravište u državi koja nije članica Europske unije ili Europskog gospodarskog prostora te Švicarske konfederacije, 3. državljanstvo Republike Hrvatske i državljanstvo države članice Europske unije ili Europskog gospodarskog prostora te Švicarske konfederacije, a ima prebivalište ili uobičajeno boravište u državi koja je članica Europske unije ili Europskog gospodarskog prostora te Švicarske konfederacije, tada se smatra nerezidentom, a njene porezne obveze jednake su poreznim obvezama koje su opisane u točki 1.1. ili 1.2. mišljenja KLASA: /15-01/198, URBROJ: /15-1 od 6. srpnja. ovisno o tome je li fizička osoba porezni obveznik u državi u kojoj ima prebivalište ili uobičajeno boravište. Napominjemo da je mišljenje KLASA: /15-01/198, URBROJ: /15-1 od 6. srpnja. objavljeno na internetskim stranicama Porezne uprave i dostupno na poveznici: Reg: MF Porez na dodanu vrijednost Porezni obveznik 10B22 Porezni tretman određenih usluga (27.8.) Broj klase:410-01/15-01/39 Urudžbeni broj: /15-2 Zagreb, Zbog učestalih upita koji pristižu u Središnji ured Porezne uprave o poreznom tretmanu određenih usluga koje se obavljaju u okviru djelatnosti leasinga u nastavku navodimo dostavljena pitanja i odgovore u vezi istih. 1. Porezni tretman (obračun PDV-a) ugovora o operativnom leasingu kada je isti kod davatelja leasinga klasificiran kao financijski leasing sukladno Međunarodnom računovodstvenom standardu 17 zbog ugovora o reotkupnoj garanciji sklopljenog s trećom stranom za ugovoreni ostatak vrijednosti. Obzirom da leasing društvo takav ugovor treba klasificirati kao financijski leasing u svojim poslovnim knjigama jer ima garantiran (zajamčen) ostatak vrijednosti postavlja se pitanje kakav je porezni tretman ugovorene leasing naknade s primateljem leasinga te ako je ugovoreno mjesečno plaćanja leasing najamnine nastaje li porezna obveza za obračunsko razdoblje u visini jedne mjesečne rate? Prema navodima u dostavljenim upitima leasing društvo sklapa ugovor o operativnom leasingu, a za isti predmet leasing društvo sklapa ugovor o povratnom otkupu predmeta leasinga s dobavljačem ili trećom neovisnom stranom (davateljem reotkupne garancije). Ugovor o otkupu sklapa se istodobno kada i ugovor o leasingu, a do otkupa dolazi nakon isteka razdoblja na koji je ugovoren operativni leasing ili u trenutku prijevremenog raskida ugovora o operativnom leasingu. Davatelj otkupne garancije se obvezuje izvršiti otkup po dogovorenoj cijeni u visini ukalkuliranog ostatka vrijednosti bez obzira na stanje u kojem se 51

52 vozilo nalazi u trenutku povrata te se odriče prava na prigovor vezan uz fizičko i tehničko stanje predmeta leasinga ili zadržava pravo na prigovor, te se u tom smislu korigira kupoprodajna cijena. U vezi s navedenim napominjemo da je ugovaranje poslovanja stvar ugovornih odnosa te da Porezna uprava ne može određivati na koji način poslovni partneri moraju poslovati, već ovisno o obavljenim transakcijama utvrđuje porezne obveze poreznih obveznika. Prema tome, ako je leasing društvo s primateljem leasinga ugovorilo operativni leasing koji se u smislu Zakona o porezu na dodanu vrijednost (Narodne novine, broj 73/13, 99/13, 148/13, 153/13 i 143/14, u daljnjem tekstu: Zakon o PDV-u) i Pravilnika o porezu na dodanu vrijednost (Narodne novine, broj 79/13, 85/13, 160/13, 35/14 i 157/14, u daljnjem tekstu: Pravilnik o PDV-u) smatra najmom tada je leasing društvo obvezno na usluge najma, odnosno na mjesečne najamnine obračunati PDV. Naime, odredbama članka 36. stavka 7. Pravilnika o PDV-u propisano je da kod operativnog leasinga ili najma kod kojeg davatelj leasinga snosi troškove amortizacije predmeta leasinga i primatelj leasinga nema opciju kupnje, obveza obračuna PDV-a nastaje za dio najamnine koji se odnosi na razdoblje oporezivanja odnosno u visini jedne mjesečne rate. Ako rate nisu utvrđene za razdoblje oporezivanja već za neka druga razdoblja, preračunavaju se za razdoblje oporezivanja. U vezi prodaje vozila davatelju reotkupne garancije, napominjemo da se i prodaja predmeta koji su bili predmet operativnog leasinga smatra isporukom koja podliježe oporezivanju PDV-om te je u skladu s tim leasing društvo obvezno obračunati PDV na realiziranu cijenu prodanog vozila. 2. Porezni tretman (obračun PDV-a) kod raskida ugovora o financijskom leasingu sklopljenog s fizičkom osobom kod povrata objekta leasinga leasing društvu, odnosno ispravak porezne osnovice temeljem izjave primatelja da nije imao pravo na odbitak pretporeza te izdanog odobrenja u visini preostale neotplaćene vrijednosti objekta leasinga i daljnja prodaja takvog objekta leasinga. Prema odredbi članka 33. stavka 7. Zakona o PDV-u i članka 43. stavka 1. Pravilnika o PDV-u ako se porezna osnovica promijeni naknadno zbog opoziva, različitih vrsta popusta ili nemogućnosti naplate, tada porezni obveznik koji je isporučio dobra ili obavio uslugu može ispraviti iznos PDV-a, ako porezni obveznik kome su isporučena dobra ili obavljene usluge ispravi odbitak pretporeza i o tome pisano izvijesti isporučitelja. Smanjenje porezne osnovice po osnovi naknadnih umanjenja smije se provesti kod isporučitelja tek nakon ispravka pretporeza kod primatelja o čemu je primatelj obvezan pisano izvijestiti isporučitelja. Odredbama članka 43. stavaka 4. i 5. Pravilnika o PDV-u propisano je da se porezna osnovica može umanjiti zbog različitih vrsta popusta ako porezni obveznik koji je obavio isporuku poreznom obvezniku koji nema pravo na odbitak pretporeza primi izjavu da primatelj nema pravo na odbitak pretporeza i ima dokaz o povratu dijela prodajne cijene te ako porezni obveznik koji je obavio isporuku krajnjem potrošaču ima dokaz o povratu dijela prodajne cijene. Prema odredbama članka 160. stavka 2. Pravilnika o PDV-u u slučaju ispravka računa izdanog poreznom obvezniku koji nema pravo na odbitak pretporeza ili krajnjem potrošaču obveza obračuna PDV-a može se ispraviti u razdoblju oporezivanja u kojem je prodajna cijena ili dio prodajne cijene vraćen poreznom obvezniku koji nema pravo na odbitak pretporeza ili krajnjem potrošaču, a porezni obveznik raspolaže s odgovarajućim dokazom o povratu prodajne cijene. U skladu s navedenim, iz navedenih odredbi razvidno je da se u slučaju isporuka obavljenih krajnjem potrošaču porezna osnovica može umanjiti pod uvjetom da porezni obveznik ima dokaz o povratu prodajne cijene ili dijela prodajne cijene. Prema tome, mišljenja smo da se kod povrata objekta leasinga davatelju leasinga ne može ispraviti poreznu osnovicu samo temeljem izjave primatelja da nije imao pravo na odbitak pretporeza kao ni temeljem izdanog odobrenja u visini preostale neotplaćene vrijednosti objekta leasinga. Prilikom daljnje prodaje predmeta leasinga koji je vraćen, davatelj leasinga obvezan je obračunati PDV. 3. Porezni tretman (obračun PDV-a) prefakturiranja izdatka, odnosno troškova osiguranja od strane leasing društva primatelju leasinga zbog nepodmirivanja obveze po polici osiguranja od strane primatelja leasinga 52

53 u odnosu na presudu Europskog suda pravde u slučaju C-224/11 te porezni tretman prefakturiranja pojedinih troškova korisnicima leasinga kao što su porez na cestovna motorna vozila temeljem rješenja Porezne uprave, troškovi registracije motornog vozila (naknada za ceste, posebna naknada za okoliš i registarske pločice), troškovi za prekršajne kazne, parkirne kazne i trošarine temeljem rješenja nadležnih tijela. Predmet oporezivanja PDV-om je sukladno članku 4. stavku 1. točki 1. i 3. Zakona o PDV-u isporuka dobara i obavljanje usluga u tuzemstvu uz naknadu koje obavi porezni obveznik koji djeluje kao takav. Odredbama članka 33. stavka 1. Zakona o PDV-u propisano je da se poreznom osnovicom pri isporuci dobara i usluga smatra naknada koju čini sve ono što je isporučitelj primio ili treba primiti od kupca ili neke druge osobe za te isporuke uključujući iznose subvencija koji su izravno povezani s cijenom isporučenih dobara ili usluga. U slučaju leasing društva BGZ Leasing sp. z.o.o. (C-224/11) Europski sud pravde bavio se između ostalog poreznim tretmanom prefakturiranja osiguranja troškova osiguranja. U navedenom slučaju radilo se o tome da su, prema općim uvjetima koji su se primjenjivali na ugovore sklopljene između leasing društva BGZ i njegovih klijenata, predmeti leasinga ostali u vlasništvu davatelja leasinga, a primatelj leasinga plaćao je naknadu za predmet leasinga kao i ostale troškove i naknade povezane s predmetom leasinga. Primatelj leasinga snosio je i troškove u slučaju oštećenja, gubitka i smanjenja vrijednosti predmeta leasinga, osim troškova nastalih uobičajenim korištenjem. Leasing društvo BGZ uvjetovalo je da se predmeti leasinga osiguraju te je u tu svrhu društvo BGZ nudilo svojim klijentima uslugu osiguranja. U slučaju da su klijenti prihvatiti tu ponudu društvo BGZ bi ugovorilo odgovarajuće osiguranje s osiguravateljem te izdalo primatelju leasinga račun za trošak tog osiguranja. U svom odgovoru Europski sud pravde, prema neslužbenom prijevodu, navodi sljedeće: 1. U smislu PDV-a, obavljanje usluga osiguranja za unajmljeni predmet i obavljanje samih usluga leasinga moraju se, u načelu, smatrati različitim i neovisnim uslugama. Sud koji je pokrenuo postupak treba utvrditi jesu li, uzimajući u obzir posebne okolnosti slučaja u glavnom postupku, predmetne transakcije tako blisko povezane da se mora smatrati jedinstvenom isporukom ili, suprotno tome, one predstavljaju samostalne usluge. 2. Ako najmodavac sam osigurava iznajmljeni predmet i izdaje račun za točan trošak osiguranja najmoprimcu, takva transakcija predstavlja, u okolnostima kao što su one o kojima se radi u glavnom postupku, transakciju osiguranja prema smislu članka 135(1)(a) Direktive 2006/1. Slijedom navedenog, mišljenja smo da se u presudi C-224/11 ne radi o istim situacijama kao u upitu obzirom da je u navedenoj presudi leasing društvo BGZ ugovorilo odgovarajuće osiguranje s osiguravateljem i izdalo primatelju leasinga račun za trošak tog osiguranja, dok se u upitu navodi slučaj kada primatelj leasinga kao ugovaratelj usluge osiguranja ne podmiri svoju obvezu temeljem izdane police osiguranja, a osiguravajuće društvo za neplaćenu uslugu tereti leasing društvo koje taj trošak prefakturira primatelju leasinga. Prema tome, mišljenja smo da se u ovom slučaju ne može primijeniti navedena presuda te da prefakturirani troškovi osiguranja od strane leasing društva primatelju leasinga zbog nepodmirivanja obveze po polici osiguranja od strane primatelja leasinga predstavljaju trošak za davatelja leasinga koji davatelj leasinga prevaljuje na primatelja leasinga. Tako zaračunani troškovi zapravo su nadoknada učinjenih izdataka davatelja leasinga koja je sastavni dio ukupne naknade koja čini osnovicu na koju se obračunava i plaća PDV u smislu članka 4. stavka 1. točaka 1. i 3. Zakona o PDV-u. Navedeno se primjenjuje i u slučaju prefakturiranja pojedinih troškova kao što su porez na cestovna motorna vozila, troškovi registracije motornog vozila, troškovi za prekršajne kazne, parkirne kazne te je davatelj leasinga obvezan obračunati PDV prilikom prefakturiranja pojedinih troškova primatelju leasinga. U vezi prefakturiranja trošarina napominjemo da iz upita nije razvidno o kakvim se trošarinama točno radi te se stoga ne možemo sa sigurnošću očitovati. Međutim ako se radi o prefakturiranju posebnog poreza na motorna vozila koji se plaća prema posebnom propisu radi uporabe na cestama u Republici Hrvatskoj, tada se isti sukladno članku 41. stavku 6. Pravilnika o PDV-u ne uračunava u naknadu, odnosno poreznu osnovicu. 53

54 4. Primjena postupka posebnog oporezivanja marži prilikom financiranja vozila koja nisu u sustavu PDV-a. Člancima 95. do 103. Zakona o PDV-u propisan je posebni postupak oporezivanja marže koji mogu primjenjivati porezni obveznici (preprodavatelji), ali samo ako u okviru svoje djelatnosti preprodaju rabljena motorna vozila nabavljena radi preprodaje, za koja pri nabavi nisu mogli odbiti PDV kao pretporez, odnosno propisano je postupanje u postupku oporezivanja marže za rabljena dobra u koja spadaju upotrebljavani osobni automobili, ostala motorna vozila, plovila i zrakoplovi. Preprodavatelj ne mora primijeniti taj postupak, već može sukladno članku 99. Zakona o PDV-u primijeniti redovni postupak oporezivanja za bilo koju isporuku dobara za koju je propisan posebni postupak oporezivanja marže, pa u slučaju ako rabljeno motorno vozilo prodaje poreznom obvezniku koji je u sustavu PDV-a, a ne primjenjuje posebni postupak oporezivanja marže, na računu mora iskazati PDV po stopi 25%. Porezna osnovica pri oporezivanju marže je razlika između nabavne i prodajne cijene umanjena za iznos PDV-a koji je sadržan u toj marži. Porezni obveznik koji primjenjuje posebni postupak oporezivanja marže nema pravo na odbitak pretporeza koji mu je obračunao drugi preprodavatelj za isporučena dobra, ako za isporuke tih dobara primjenjuje posebni postupak oporezivanja marže. Preprodavatelj ne smije u računima za isporučena dobra koja podliježu posebnom postupku oporezivanja marže izdvojeno iskazati iznos PDV-a, što je propisano čankom 103. Zakona o PDV-u, ali je obvezan voditi odvojene evidencije za postupak oporezivanja marže i za redovan postupak oporezivanja. Napominjemo da se financijski leasing u smislu odredbi Zakona i Pravilnika o PDV-u smatra isporukom dobara za koju obveza PDV-a nastaje istekom razdoblja oporezivanja u kome je isporučeno dobro predmet najma. Prema tome smatramo da prema odredbama Zakona o PDV-u nema prepreke da leasing društvo primijeni posebni postupak oporezivanja marže kod davanja u financijski leasing rabljenih vozila pri čijoj nabavi nije moglo koristiti pravo na odbitak PDV-a jer je isporučitelj bio fizička osoba koja nije upisan u registar obveznika PDV-a, preprodavatelj ili porezni obveznik koji nije imao pravo na odbitak pretporeza pri nabavi tog vozila. O navedenom se Središnji ured Porezne uprave očitovao odgovorom KLASA: /- 01/200, URBROJ: /-2 od 29. kolovoza 20. Reg: MF Porez na dodanu vrijednost Porezni obveznik 10B21 Obveznik poreza na dodanu vrijednost (27.7.) Broj klase:410-19/14-01/451 Urudžbeni broj: /15-6 Zagreb, Ministarstvo unutarnjih poslova je postavilo upit o tome smatra li se obveznikom poreza na dodanu vrijednost (u daljnjem tekstu: PDV) kada mu se obavi usluga održavanja građevinskih objekata koje iznajmljuje obzirom da MUP nema pravo odbitka pretporeza kada obavlja isporuke iz djelokruga i ovlasti koje obavlja prema posebnim propisima. Obzirom da MUP posjeduje vozila koja služe za obavljanje djelatnosti prema posebnim propisima, također je postavljeno pitanje može li MUP potvrditi da je obveznik PDV-a u izjavi koju popunjava za osiguravajuću kuću na ime refundacije štete na predmetnim vozilima. Također je postavljeno pitanje da li će osiguravajuća kuća refundirati iznos PDV-a koji je obračunat temeljem prijenosa porezne obveze u vezi popravka oštećenog stepeništa u iznajmljenom objektu. Na postavljena pitanja odgovaramo u nastavku. Odredbama članka 6. stavka 5. Zakona o porezu na dodanu vrijednost (Narodne novine, broj 73/13, 99/13, 148/13, 153/13 i 143/14, u daljnjem tekstu: Zakon) propisano je da se poreznim obveznicima ne smatraju tijela državne vlasti, tijela državne uprave, tijela i jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave, komore te druga tijela s javnim ovlastima i u slučaju kada ubiru pristojbe, naknade i druga plaćanja u vezi s obavljanjem djelatnosti ili transakcija u okviru svog djelokruga ili ovlasti. Ako bi obavljanje tih djelatnosti, kao da nisu porezni obveznici, dovelo do znatnog narušavanja načela tržišnog natjecanja kod obavljanja 54

55 takvih djelatnosti ili transakcija, ta se tijela smatraju poreznim obveznicima u vezi s tim djelatnostima ili transakcijama. U slučaju da obavljaju djelatnosti iz Dodatka I. Zakona smatrat će se poreznim obveznicima, osim ako ih obavljaju u zanemarivom opsegu. Isporuke koje tijelo državne uprave obavlja, a koje ne spadaju u ovlasti, odnosno djelokrug rada tijela državne uprave prema posebnim propisima, kao što je, primjerice, djelatnost iskorištavanja materijalne i nematerijalne imovine, načelno se smatraju gospodarskom djelatnošću koja podliježe oporezivanju PDV-om. Sukladno navedenim odredbama Zakona tijela državne uprave smatraju se poreznim obveznicima u slučaju da obavljaju djelatnosti koje ne spadaju u ovlasti i djelokrug rada tijela državne uprave prema posebnim propisima, ako je vrijednost obavljenih isporuka u okviru tih djelatnosti u prethodnoj kalendarskoj godini bila veća od ,00 kuna. Porezni obveznik ima pravo na odbitak pretporeza koji je obvezan platiti ili ga je platio u tuzemstvu za isporuke dobara ili usluga koje su mu drugi porezni obveznici obavili za potrebe njegovih oporezivih transakcija sukladno članku 58. stavku 1. Zakona. Prema tome, MUP koji je upisan u registar obveznika od 1. siječnja godine može odbiti pretporez sadržan u ulaznim računima koji se odnose samo na oporezivu gospodarsku djelatnost. Pretporez sadržan u ulaznim računima koji se isključivo odnose na neoporezivu djelatnost, a koju MUP obavlja u okviru svoje ovlasti prema posebnim propisima, ne može uopće odbiti. U tom slučaju, MUP mora sukladno članku 137. stavku 3. Pravilnika o porezu na dodanu vrijednost (Narodne novine, broj 79/13, 85/13-ispr., 160/13, 35/14 i 157/14, u daljnjem tekstu: Pravilnik) odrediti udjel korištenja u neposlovne svrhe, odnosno pretporez treba podijeliti prema svrsi uporabe na dio koji se može odbiti i na dio koji se ne može odbiti. Vezano za utvrđivanje udjela korištenja, napominjemo da je kao ključ moguće koristiti omjer korištenja kod poslovnih prostora (prema metrima kvadratnim) za obavljanje djelatnosti koja podliježe oporezivanju i isporuka u okviru ovlasti i djelokruga rada koje ne podliježu oporezivanju. Slijedom navedenog, MUP ima pravo na odbitak cjelokupnog pretporeza sadržanog u ulaznim računima koji se odnose na troškove popravka poslovnih prostora danih u zakup. Prijenos porezne obveze primjenjuje se sukladno odredbi članka 75. stavka 3. točke a) Zakona na građevinske usluge kojima se smatraju usluge u vezi s izgradnjom, održavanjem, rekonstrukcijom ili uklanjanjem građevina, uključujući usluge popravka i čišćenja. Isto se odnosi i na ustupanje osoblja ako ustupano osoblje obavlja građevinske usluge. Odredbom članka 151. stavka 1. Pravilnika propisano je da je obveznik plaćanja PDV-a temeljem članka 75. stavka 3. Zakona svaki porezni obveznik primatelj dobara, odnosno usluga, upisan u registar obveznika PDV-a u tuzemstvu kada mu dobra isporuči ili obavi usluge iz članka 75. stavka 3. Zakona porezni obveznik koji je upisan u registar obveznika PDV-a u tuzemstvu. Sukladno navedenom, prijenos porezne obveze primjenjuje se na svakog poreznog obveznika upisanog u registar obveznika PDV-a u tuzemstvu, neovisno od toga može li pretporez odbiti u cijelosti. Obzirom da iz upita nije razvidno o kakvom se održavanju odnosno popravku oštećenog stepeništa na iznajmljenom objektu radi, napominjemo da se ne možemo sa sigurnošću očitovati. Međutim, prijenos porezne obveze se primjenjuje prilikom izvođenja radova kao što su sanacija i rekonstrukcija, odnosno na sve ostale građevinske radove (primjerice zidarske, podopolagačke, keramičarske) potrebne za izvođenje takvih popravaka. Održavanje u smislu postavljanja, popravaka, zamjene, ličenja, ali ne i čišćenja objekta, smatra se radovima na koje se primjenjuje prijenos porezne obveze. Što se tiče popunjavanja izjave za naknadu štete nastale na vozilima MUP-a koja služe isključivo za obavljanje djelatnosti prema posebnim propisima, mišljenja smo da MUP može sa osiguravajućim društvom zbog specifičnosti dogovoriti način popunjavanja izjave obzirom da je upisan u registar obveznika PDV-a, ali da u dijelu obavljanja poslova u okviru ovlasti i djelokrugu rada ne podliježu oporezivanju. Slijedom navedenog, ako određeno vozilo služi isključivo za obavljanje djelatnosti koja ne podliježe oporezivanju, tada je osiguravajućem društvu potrebno dostaviti izjavu u tom smislu. U vezi obveze isplate PDV-a kod naknade štete napominjemo da je to stvar ugovornih odnosa između osiguravajuće kuće i osiguranika. 55

56 Reg: MF Porez na dodanu vrijednost Porezni obveznik 10B20 Oporezivanje građevinskog zemljišta (09.7.) Broj klase:410-19/14-01/647 Urudžbeni broj: /15-2 Zagreb, Podnositelj upita iz dostavnog popisa obratio nam se u vezi pojašnjenja kako će se obračunati porez na dodanu vrijednost (u daljnjem tekstu: PDV) u slučajevima kada gradovi otkupljuju i prodaju građevinsko zemljište u svojim poslovnim zonama, a sukladno Zakonu o izmjenama i dopunama Zakona o porezu na dodanu vrijednost koji je Hrvatski sabor donio na sjednici 25. studenog godine. Na postavljeno pitanje odgovaramo u nastavku. Prema odredbama članka 6. stavka 1. Zakona o porezu na dodanu vrijednost (Narodne novine, broj 73/13, 99/13, 148/13, 153/13 i 143/14, u daljnjem tekstu: Zakon) propisano je da je porezni obveznik u smislu Zakona svaka osoba koja samostalno obavlja bilo koju gospodarsku djelatnost bez obzira na svrhu i rezultat obavljanja te djelatnosti. Nadalje, odredbama članka 6. stavka 5. Zakona propisano je da se poreznim obveznicima u smislu stavka 1. istoga članka ne smatraju tijela državne vlasti, tijela državne uprave, tijela i jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave, komore te druga tijela s javnim ovlastima i u slučaju kada ubiru pristojbe, naknade i druga plaćanja u vezi s obavljanjem djelatnosti ili transakcija u okviru svog djelokruga ili ovlasti. Ako bi obavljanje tih djelatnosti, kao da nisu porezni obveznici, dovelo do znatnog narušavanja načela tržišnog natjecanja kod obavljanja takvih djelatnosti ili transakcija, ta se tijela smatraju poreznim obveznicima u vezi s tim djelatnostima ili transakcijama. U slučaju da obavljaju djelatnosti iz Dodatka I. Zakona smatrat će se poreznim obveznicima, osim ako ih obavljaju u zanemarivom opsegu. Sve ostale isporuke koje grad obavlja, a koje ne spadaju u ovlasti, odnosno djelokrug rada jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave prema posebnim propisima, kao što je primjerice djelatnost iskorištavanja materijalne i nematerijalne imovine, načelno se smatraju gospodarskom djelatnošću koja podliježe oporezivanju PDV-om. Navedeno se odnosi i na isporuke građevinskog zemljišta. Odredbama članka 5. stavka 4. Pravilnika o porezu na dodanu vrijednost (Narodne novine, broj 79/13, 85/13-ispr., 160/13, 35/14 i 157/14, u daljnjem tekstu: Pravilnik) propisano je ako tijela iz članka 6. stavka 5. Zakona obavljaju djelatnost iz Dodatka I. Zakona odnosno djelatnost iskorištavanja materijalne ili nematerijalne imovine (najam, zakup i slično), smatrat će se poreznim obveznicima ako je vrijednost obavljenih isporuka u okviru tih djelatnosti, u prethodnoj kalendarskoj godini veća od ,00 kuna bez PDV-a. Odredbom članka 40. stavkom 1. točkom k) Zakona propisano je da je PDV-a oslobođena isporuka zemljišta, osim građevinskog zemljišta. Također, stavkom 6. istoga članka Zakona propisano je da se građevinskim zemljištem smatra zemljište za koje je izdan izvršni akt kojim se odobrava građenje. Nadalje, člankom 72.a stavkom 1. Pravilnika propisano je da se izvršnim aktom kojim se odobrava građenje smatra građevinska dozvola, lokacijska dozvola, rješenje za građenje i slično. Ističemo da je Zakonom o porezu na promet nekretnina (Narodne novine, broj 69/97, Odluka USRH 26/00, 153/02, 22/11 i 143/14) koji je stupio na snagu 1. siječnja. godine propisano da se na stjecanje nekretnina na koje isporučitelj zaračunava PDV ne obračunava porez na promet nekretnina po stopi od 5% te se na taj način isporuka nekretnine oporezuje ili PDV-om ili porezom na promet nekretnina, ovisno o vrsti nekretnine i sudionicima u prometu. Slijedom navedenog, ako grad koji nije upisan u registar obveznika PDV-a isporuči građevinsko zemljište u poslovnoj zoni, tada grad neće zaračunati PDV na isporuku takvog zemljišta već će stjecanje građevinskog zemljišta biti oporezivo porezom na promet nekretnina po stopi od 5%. Ako grad koji nije upisan u registar obveznika PDV-a otkupi građevinsko zemljište u poslovnoj zoni od poreznog obveznika koji je upisan u registar obveznika PDV-a, tada će isporučitelj gradu zaračunati PDV na takvu isporuku. U suprotnom, ako isporučitelj građevinskog zemljišta nije upisan u registar obveznika PDV-a, takvo stjecanje bit će oporezivo porezom na promet nekretnina po stopi od 5%. U slučaju da je grad upisan u 56

57 registar obveznika PDV-a i kao takav isporuči građevinsko zemljište, takva će isporuka građevinskog zemljišta biti oporeziva PDV-om. Porez na dodanu vrijednost Porezni obveznik 10B19 Obveze iznajmljivača državljana druge države članice Europske unije ili trećih zemalja koji u Republici Hrvatskoj obavljaju usluge smještaja turista u vlastitim nekretninama (06.7.) Reg: MF Broj klase:410-19/15-01/198 Urudžbeni broj: /15-1 Zagreb, U Republici Hrvatskoj (u daljnjem tekstu: RH) osim iznajmljivača koji su državljani RH, nekretnine iznajmljuju i iznajmljivači koji su: - državljani drugih država članica Europske unije i država članica Europskog gospodarskog prostora (za potrebe ovog odgovora u daljnjem tekstu: državljani drugih država članica EU) - ostale osobe koje nisu državljani Republike Hrvatske, državljani Europske unije niti državljani država članica Europskog gospodarskog prostora (dalje u tekstu: državljani trećih zemalja) Iznajmljivači koji su državljani drugih država članica EU ili trećih zemalja mogu obavljati usluge najma nekretnina ili usluge smještaja. Uslugom najma smatra se kada samo iznajmljuju nekretninu pri čemu ne pružaju uslugu smještaja. S druge strane uslugom smještaja smatra se pružanje usluge smještaja u nekretninama, pri čemu se, utvrđujući gospodarsku bit i činjenično stanje, uzimaju u obzir i sljedeći elementi poput kategorizacije, vođenje knjiga gostiju, čišćenje i slično. Iznajmljivači koji su državljani drugih država članica EU ili trećih zemalja mogu obavljati usluge najma stambenih prostorija i dijelova stana u RH u svrhu stanovanja. Obzirom da je najam stambenih prostorija i dijelova stana u svrhu stanovanja oslobođen plaćanja PDV-a tada se navedeni iznajmljivači ne moraju u RH registrirati za potrebe PDV-a jer se radi o usluzi koja je oslobođena plaćanja PDV-a. Međutim, u tom slučaju su obvezni plaćati porez na dohodak od imovine. Prema propisima koji uređuju oporezivanje dohotka u RH, nerezidenti su osobe koje u RH nemaju prebivalište niti uobičajeno boravište. Prvenstveno je određenje rezidenta (tuzemnog poreznog obveznika u smislu Općeg poreznog zakona, Narodne novine, br. 147/08, 18/11, 78/, 136/, 73/13, 26/15) dalje u tekstu: OPZ) ili nerezidenta (inozemnog poreznog obveznika u smislu OPZ-a) uvjetovano njegovim prebivalištem ili uobičajenim boravištem. Pojam prebivališta i uobičajenog boravišta određen je člankom 37. OPZ-a: Članak 37. (1) U smislu ovoga Zakona smatra se da porezni obveznik ima prebivalište ondje gdje ima stan u vlasništvu ili posjedu neprekidno najmanje 183 dana u jednoj ili u dvije kalendarske godine. Boravak u stanu nije obvezan. (2) Ako porezni obveznik u Republici Hrvatskoj ima u vlasništvu ili posjedu više stanova, prebivalište mjerodavno za oporezivanje utvrđuje se prema mjestu prebivališta obitelji, a za poreznog obveznika samca prema mjestu u kojem se pretežno zadržava ili prema mjestu iz kojeg pretežno odlazi na rad ili obavljanje djelatnosti. (3) Ako porezni obveznik ima prebivalište u tuzemstvu i inozemstvu, smatra se tuzemnim poreznim obveznikom. (4) Uobičajeno boravište u smislu ovoga Zakona ima porezni obveznik u onom mjestu u kojem se zadržava pod okolnostima na temelju kojih se može zaključiti da on u tom mjestu ili na tom području ne boravi samo privremeno. Uobičajenim boravištem u smislu ovoga Zakona smatra se stalan ili vremenski povezan boravak u trajanju od najmanje 183 dana u jednoj ili u 57

58 dvije kalendarske godine. Za određivanje uobičajenog boravišta nisu važni kratkotrajni prekidi boravka koji ne traju dulje od jedne godine.. Nadalje, važno je istaknuti slučajeve određivanja rezidentnosti poreznog obveznika sukladno odredbama ugovora o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja koji se primjenjuju u Republici Hrvatskoj. U tom smislu, kao primjer utvrđivanja rezidentnosti (napominjemo da se ne radi o utvrđivanju pojma prebivališta / uobičajenog boravišta za čije se određivanje primjenjuje tuzemni propis) navodimo članak 4. Modela ugovora o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja Organizacije za ekonomsku suradnju i razvoj (OECD), a kao posebno važne pravne podloge koje u pravilu države koriste pri izradi svojih ugovora o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja: Članak 4. REZIDENT 1. U ovome Ugovoru izraz "rezident države ugovornice" označava svaku osobu, koja prema propisima te države, u njoj podliježe oporezivanju na temelju svoga prebivališta, boravišta, mjesta uprave ili nekoga drugog obilježja slične prirode, i također uključuje tu državu i njenu lokalnu vlast. Međutim, ovaj izraz ne uključuje osobu koja u toj državi podliježe oporezivanju samo dohotka iz izvora u toj državi ili imovine koja se u njoj nalazi. 2. Ako je, prema odredbama stavka 1., fizička osoba rezident obiju država ugovornica, onda se njezin status određuje na ovaj način: a) smatra se rezidentom samo one države u kojoj ima prebivalište, a ako ima prebivalište u objema državama, smatrat će se rezidentom samo one države s kojom ima uže osobne i gospodarske veze (središte životnih interesa); b) ako se ne može odrediti u kojoj državi ima središte životnih interesa ili ako ni u jednoj državi nema prebivalište, smatrat će se rezidentom samo one države u kojoj ima uobičajeno boravište; c) ako osoba ima uobičajeno boravište u objema državama ili ga nema ni u jednoj od njih, smatrat će se rezidentom samo one države čiji je državljanin; d) ako je osoba državljanin obiju država ili nije državljanin ni jedne od njih, nadležna tijela država ugovornica riješit će pitanje dogovorno. 3. Kad je, sukladno odredbama stavka 1., osoba koja nije fizička, rezident obiju država ugovornica, tada će se smatrati rezidentom samo one države ugovornice u kojoj se nalazi njezino mjesto stvarne uprave.. Iznajmljivači nerezidenti, u svrhu dokazivanja rezidentnosti druge države ugovornice ili države s kojom Republika Hrvatska nema u primjeni ugovor o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja, dužni su Poreznoj upravi (Područnom uredu Zagreb, Odjelu za strane porezne obveznike ili ispostavi nadležnoj za područje gdje se nekretnina nalazi) dostaviti potvrdu o rezidentnosti ovjerenu od strane nadležnog poreznog tijela te države. Slijedom navedenog, pitanje oporezivanja dohotka ostvarenog od nekretnina razjašnjeno je člankom 6. OECD Modela Ugovora o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja. Članak 6. stavak 1. OECD Modela Ugovora propisuje da se dohodak koji rezident države ugovornice ostvari od nekretnina (uključujući dohodak od poljoprivrede ili šumarstva) smještenih u drugoj državi ugovornici (Republici Hrvatskoj), može oporezivati u toj drugoj državi (Republici Hrvatskoj). Izraz nekretnina pobliže je pojašnjen stavkom 2. ovog članka gdje je propisano da izraz nekretnina ima značenje koje ima prema pravu države ugovornice u kojoj se predmetna imovina nalazi. U taj su izraz u svakom slučaju uključeni i pripaci nekretnine, stoka i oprema koji se koriste u poljoprivredi i šumarstvu, prava na koja se primjenjuju odredbe općih propisa o zemljišnom vlasništvu, plodouživanje nekretnine te prava na isplate u promjenjivom ili utvrđenom iznosu kao naknade za iskorištavanje ili pravo na iskorištavanje rudnih nalazišta, izvora i drugih prirodnih bogatstava; brodovi, plovila i zrakoplov ne smatraju se nekretninama. Važno je napomenuti da je člankom 6. stavkom 3. OECD Modela Ugovora propisano da se odredbe članka 6. stavka 1. primjenjuju na dohodak koji potječe od izravnog iskorištavanja, davanja u zakup ili najam te na svaki drugi način korištenja nekretnine. 58

59 Člankom 6. stavkom 4. propisano je da se odredbe stavka 1. i stavka 3. primjenjuju i na dohodak od nekretnina poduzeća. Uvidom u Ugovore koje Republika Hrvatska trenutno ima u primjeni (trenutno je u primjeni 57 ugovora o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja od kojih su četiri preuzeta od bivše SFRJ (Finska, Norveška, Švedska, Velika Britanija) utvrđeno je da je u svim tim Ugovorima propisano da Republika Hrvatska može oporezivati dohodak od nekretnina (dohodak koji potječe od izravnog iskorištavanja, davanja u zakup ili najam te svakog drugog način korištenja nekretnine) koje se nalaze na teritoriju Republike Hrvatske. Isto tako napominjemo da je u Ugovorima propisano da Republika Hrvatska može bez ikakvih ograničenja oporezivati osim dohotka od nekretnina (uključujući dohodak od poljoprivrede ili šumarstva) članak 6. i dobit od otuđenja takve nekretnine (stavak 1. članka 13. OECD Modela Ugovora) kao i imovinu koju čini nepokretna imovina (stavak 1. članka 22. OECD Modela Ugovora). Mjesna nadležnost za utvrđivanje poreza na dohodak, prireza porezu na dohodak, PDVa, poreza na dobit, doprinosa i ostalih javnih davanja nerezidenata, utvrđuje se na jednom mjestu (Područni ured Zagreb, Služba za utvrđivanje poreza i doprinosa, Odjel za strane porezne obveznike), a prihodi od zajedničkih poreza te prireza raspodjeljuju se kao i do sada odnosno pripadaju (u dijelu propisanom posebnim propisom) županiji, gradu ili općini gdje se nekretnina nalazi. Međutim, porezni obveznik može propisane obrasce i/ili isprave, podnijeti i ispostavi nadležnoj prema mjestu nekretnine. Tako zaprimljene obrasce i isprave, ispostava nadležna prema mjestu nekretnine obvezna je bez odlaganja dostaviti nadležnom Odjelu za strane porezne obveznike Područnog ureda Zagreb. Napominjemo da je ispostava nadležna prema mjestu nekretnine obvezna pružati poreznom obvezniku potrebne informacije o njegovim pravima i obvezama sukladno pozitivnim poreznim propisima, odnosno dužna je osigurati kvalitetnu komunikaciju s poreznim obveznikom, ali i s nadležnim Odjelom za strane porezne obveznike ukoliko ocijeni da za isto postoji potreba. I. Obveze iznajmljivača državljana trećih zemalja Iznajmljivači koji su državljani trećih zemalja obvezni su prema mjestu obavljanja djelatnosti osnovati obrt ili trgovačko društvo kako bi mogli obavljati usluge smještaja što proizlazi i iz članka 28. Zakona o ugostiteljskoj djelatnosti (Narodne novine broj 138/06, 152/08, 43/09, 88/10, 50/, 80/13, 30/14, 89/14 i 152/14). Osnivanjem obrta ili trgovačkog društva stječu jednaka prava i obveze kao i hrvatski porezni obveznici te se u poreznom smislu smatraju hrvatskim rezidentima, odnosno obveznicima doprinosa, uz uvjet prethodno uspostavljanog statusa osiguranja koji utvrđuju nositelji osiguranja (Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje i Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje) primjenom propisa koji uređuju obvezu osiguranja i međunarodnih ugovora o socijalnom osiguranju. Slijedom navedenoga, sukladno odredbama Zakona o porezu na dodanu vrijednost (Narodne novine, broj 73/13, 148/13,143/14; Rješenje USRH 99/13, 153/13), na državljane trećih zemalja obzirom na obvezu osnivanja obrta ili trgovačkog društva primjenjuje se prag propisan za male porezne obveznike, što znači da nemaju obvezu upisa u registar obveznika PDV-a dok ne ostvare isporuke u vrijednosti većoj od ,00 kuna u prethodnoj kalendarskoj godini. Međutim, imaju obvezu utvrđivanja dohotka od samostalne djelatnost na način propisan odredbama Zakona o porezu na dohodak (Narodne novine, broj 177/04, 73/08, 80/10, 114/11, 22/, 144/, Odluka USRH - 0/13,5/13, 148/13, Odluka USRH - 83/14 i 143/14), odnosno utvrđivanja dobiti, sukladno odredbama Zakona o porez na dobit (Narodne novine, broj 177/04, 90/05, 57/06, 146/08, 80/10, 22/, 148/13 i 143/14) ako su osnovali obrt temeljem kojega, se u pravilu utvrđuje dohodak od samostalne djelatnosti, ali je porezni obveznik izjavio da će plaćati porez na dobit umjesto poreza na dohodak ili je porezni obveznik po sili zakona postao obveznikom poreza na dobit (ako je u prethodnom poreznom razdoblju ostvario ukupni primitak veći od ,00 kuna, ili ako su ispunjena dva od sljedeća tri uvjeta: u prethodnom poreznom razdoblju ostvaren je dohodak veći od ,00 kuna, vrijednost dugotrajne imovine je veća od ,00 kuna, u prethodnom poreznom razdoblju porezni obveznik prosječno je zapošljavao više od 15 radnika. Kada ostvare isporuke u vrijednosti većoj od ,00 kuna u prethodnoj kalendarskoj godini obvezni su upisati se od početka sljedeće kalendarske godine u registar obveznika PDV-a i na obavljene isporuke obračunavati PDV. Ako posluju sa poreznim obveznicima iz drugih država članica EU obvezni su zatražiti dodjelu PDV identifikacijskog broja. 59

60 II. Obveze iznajmljivača državljana drugih država članica EU Iznajmljivači koji su državljani drugih država članica EU mogu u RH obavljati usluge smještaja od 1. srpnja godine, odnosno od pristupanja RH u punopravno članstvo EU bez da u RH osnivaju obrt ili trgovačko društvo. Naravno i iznajmljivači državljani drugih država članica EU mogu za obavljanje djelatnosti u RH osnovati obrt ili trgovačko društvo, te utvrđivati porez na način koji je opisan za iznajmljivače državljane trećih zemalja. U slučaju da ne osnuju obrt ili trgovačko društvo u RH obvezni su prije početka obavljanja djelatnosti u nadležnom državnom uredu za turizam ishoditi potrebne dozvole kako bi mogli početi obavljati usluge smještaja u stanovima, sobama, posteljama i kampovima. Nakon ishođenja potrebne dozvole iznajmljivači državljani drugih država članica EU javljaju se najkasnije 15 dana prije početka obavljanja isporuka Poreznoj upravi, Područnom uredu Zagreb, Odjelu za strane porezne obveznike, Avenija Dubrovnik 32, Zagreb radi registriranja za potrebe PDV-a u RH i utvrđivanja obveze plaćanja poreza na dohodak od imovine. Zahtjev za registriranje za potrebe PDV-a dostavlja se osobno ili poštom preporučeno na obrascu P-PDV koji je dostupan na poveznici: VRIJEDNOST/P-PDV.pdf Uz Zahtjev za registriranje za potrebe PDV-a državljani drugih država članica EU koji su porezni obveznici u državi članici u kojoj imaju sjedište, prebivalište ili uobičajeno boravište moraju priložiti potvrdu Porezne uprave države u kojoj imaju sjedište da su registrirani kao porezni obveznici ili potvrdu o registraciji kod nadležnog tijela te države, izjavu ili drugi dokaz o namjeri obavljanja isporuka dobara i usluga na području RH te punomoć ili ugovor o poreznom zastupanju u slučaju kada je ugovoreno zastupanje. Državljani drugih država članica EU koji nisu porezni obveznici u državi članici u kojoj imaju sjedište, prebivalište ili uobičajeno boravište moraju uz Zahtjev za registriranje za potrebe PDV-a priložiti potvrdu Porezne uprave države u kojoj imaju sjedište da nisu registrirani kao porezni obveznici. Stoga kako bi se iznajmljivačima koji su državljani drugih država članica EU ili trećih zemalja olakšalo poslovanje u Republici Hrvatskoj u nastavku se daje pregled na koji način se trebaju registrirati te koje su njihove porezne obveze. 1. Iznajmljivači koji su državljani drugih država članica EU Obzirom da obveze tih iznajmljivača ovise o načinu na koji obavljaju svoju djelatnost u RH, dajemo prikaz obveza koje imaju u pojedinim slučajevima, a koje ovise i o tome je li iznajmljivač koji je državljanin druge države članica EU porezni obveznik u svojoj državi. Iznajmljivači koji su državljani drugih država članica EU obvezni su registrirati se za potrebe PDV-a prije početka obavljanja isporuka u RH, neovisno o vrijednosti isporuka koje u RH obavljaju obzirom da se na njih ne odnosi prag od ,00 kuna propisan za male porezne obveznike, a što proizlazi i iz presude Europskog suda pravde C-97/09 u slučaju Schmelz. Napominje se da registracija za potrebe PDV-a znači dodjelu hrvatskog PDV identifikacijskog broj te ujedno i upis u registar obveznika PDV-a. Iznajmljivači koji su državljani drugih država članica EU obvezni su u slučaju da u RH ostvaruju dohodak od imovine koji utvrđuju na način propisan za samostalne djelatnosti odnosno na temelju poslovnih knjiga podnijeti godišnju prijavu poreza na dohodak (Obrazac DOH) nadležnoj ispostavi gdje su registrirani, ako međunarodnim ugovorima nije drugačije uređeno. Prijavu su dužni podnijeti do kraja veljače tekuće godine za prethodnu kalendarsku godinu i u njoj iskazuju samo dohodak ostvaren u RH. U slučaju da umjesto dohotka plaćaju porez na dobit obvezni su podnijeti godišnju prijavu poreza na dobit (Obrazac PD), ako međunarodnim ugovorima nije drugačije uređeno. Godišnja prijava poreza na dobit podnosi se najkasnije četiri mjeseca nakon isteka poreznog razdoblja. Porezno razdoblje je u pravilu kalendarska godina, međutim porezni obveznik sukladno članku 29. Zakona o porezu na dobit može izabrati porezno razdoblje koje se razlikuje od kalendarske godine pri čemu isto ne smije prelaziti razdoblje od mjeseci. Porezna prijava se podnosi nadležnoj ispostavi Porezne uprave i u njoj porezni obveznik iskazuju samo prihode ostvarene u RH. 60

61 1.1. Obveze iznajmljivača koji je državljanin druge države članice EU, a ujedno JE POREZNI OBVEZNIK u svojoj državi ŠIFRA USLUGA I NAČIN OBAVLJANJA obavlja uslugu najma hrvatskoj putničkoj agenciji OBVEZA REGISTRIRANJA ZA POTREBE PDV-A POREZNE OBVEZE IZNAJMLJIVAČA - ne - nema obveze PDV-a jer se ne mora registrirati za potrebe PDV-a, ali u RH dolazi do prijenosa porezne obveze na hrvatsku putničku agenciju - porez na dohodak od imovine utvrđuje se u paušalnom iznosu[1] ili porez na dohodak plaća po rješenju Porezne uprave (po stopi od % uz priznavanje izdataka u visini 30% od ostvarene najamnine)[2] - nema obveze doprinosa PRIJAVE KOJE PODNOSI I NAČIN PODNOŠENJA - ne podnosi prijave PDV-a - ako se utvrđuje paušalni porez obveza je vođenja Evidencije o prometu (Obrazac EP) - podnosi prijavu u registar poreznih obveznika (Obrazac RPO) - ne podnosi godišnju prijavu poreza na dohodak[3] obavlja uslugu najma putničkoj agenciji iz druge države članice EU ili treće zemlje - da (15 dana prije početka obavljanja isporuke podnosi Obrazac P- PDV) - PDV po stopi 25% na vrijednost usluge najma - porez na dohodak od imovine utvrđuje na način propisan za samostalne djelatnosti odnosno na temelju poslovnih knjiga[4] - obveza doprinosa ovisi o prethodno utvrđenom statusu u osiguranju koje utvrđuje HZMO, sukladno odredbama propisa Europske unije o koordinaciji sustava socijalne sigurnosti i tuzemnih propisa o socijalnom osiguranju - prijava PDV-a (Obrazac PDV) podnosi elektroničkim putem - vodi knjige U- RA i I-RA, te poslovne knjige propisane za samostalne djelatnosti - podnosi prijavu u registar poreznih obveznika (Obrazac RPO) - podnosi godišnju prijavu poreza na dohodak uslugu smještaja obavlja izravno gostu - da (15 dana prije početka obavljanja isporuke podnosi Obrazac P- PDV) - PDV po stopi 13% na vrijednost usluge smještaja - porez na dohodak od imovine utvrđuje na način propisan za samostalne djelatnosti odnosno na temelju poslovnih knjiga[5] - obveza doprinosa ovisi o prethodno utvrđenom statusu - prijava PDV-a (Obrazac PDV) podnosi elektroničkim putem - vodi knjige U- RA i I-RA, te poslovne knjige propisane za samostalne djelatnosti - podnosi prijavu u registar 61

62 u osiguranju koje utvrđuje HZMO, sukladno odredbama propisa Europske unije o koordinaciji sustava socijalne sigurnosti i tuzemnih propisa o socijalnom osiguranju poreznih obveznika (Obrazac RPO) - podnosi godišnju prijavu poreza na dohodak uslugu smještaja obavlja na način da sklapa ugovor s hrvatskom putničkom agencijom koja posluje u svoje ime, a za račun iznajmljivača - ne - nema obveze PDV-a jer se ne mora registrirati za potrebe PDV-a, ali u RH dolazi do prijenosa porezne obveze na hrvatsku putničku agenciju - porez na dohodak od imovine utvrđuje se u paušalnom iznosu[6] ili po rješenju Porezne uprave (po stopi od % uz priznavanje izdataka u visini 30% od ostvarene najamnine) - nema obveze doprinosa - ne podnosi prijave PDV-a - ako se utvrđuje paušalni porez obveza je vođenja Evidencije o prometu (Obrazac EP) - podnosi prijavu u registar poreznih obveznika (Obrazac RPO) - ne podnosi godišnju prijavu poreza na dohodak[7] uslugu smještaja obavlja na način da sklapa ugovor s putničkom agencijom iz druge države članice EU ili putničkom agencijom iz treće zemlje koja posluje u svoje ime, a za račun iznajmljivača uslugu smještaja obavlja na način da sklapa ugovor s hrvatskom putničkom agencijom koja posluje u tuđe ime i za tuđi račun - da (15 dana prije početka obavljanja isporuke podnosi Obrazac P- PDV) - PDV po stopi 13% na vrijednost usluge smještaja neovisno o tome zaračunava li uslugu izravno gostu ili putničkoj agenciji - porez na dohodak od imovine utvrđuje na način propisan za samostalne djelatnosti odnosno na temelju poslovnih knjiga[8] - obveza doprinosa ovisi o prethodno utvrđenom statusu u osiguranju koje utvrđuje HZMO, sukladno odredbama propisa Europske unije o koordinaciji sustava socijalne sigurnosti i tuzemnih propisa o socijalnom osiguranju - prijava PDV-a (Obrazac PDV) podnosi elektroničkim putem - vodi knjige U- RA i I-RA, te poslovne knjige propisane za samostalne djelatnosti - podnosi prijavu u registar poreznih obveznika (Obrazac RPO) - podnosi godišnju prijavu poreza na dohodak uslugu smještaja obavlja na način da sklapa ugovor s putničkom agencijom iz države članice ili treće zemlje koja posluje u tuđe ime i tuđi račun - da (15 dana prije početka obavljanja isporuke podnosi obrazac P- PDV) - PDV po stopi 13% na vrijednost usluge smještaja koju zaračunava gostu - na primljenu uslugu posredovanja neće obračunati hrvatski PDV jer mu je sjedište u drugoj - prijava PDV-a (Obrazac PDV) podnosi elektroničkim putem - vodi knjige U- RA i I-RA, te poslovne knjige propisane za samostalne djelatnosti 62

63 državi članici, a ne u RH - porez na dohodak od imovine utvrđuje na način propisan za samostalne djelatnosti odnosno na temelju poslovnih knjiga[9] - obveza doprinosa ovisi o prethodno utvrđenom statusu u osiguranju koje utvrđuje HZMO, sukladno odredbama propisa Europske unije o koordinaciji sustava socijalne sigurnosti i tuzemnih propisa o socijalnom osiguranju - podnosi prijavu u registar poreznih obveznika (Obrazac RPO) - podnosi godišnju prijavu poreza na dohodak [1] Ukoliko su ispunjeni uvjeti iz članka 44. Zakona o porezu na dohodak i Pravilnika o djelatnostima iznajmljivanja stanova, soba i postelja putnicima i turistima te organiziranja kampova koje će se paušalno oporezivati, o visini paušalnog poreza i načinu plaćanja paušalnog poreza ( Narodne novine br. 48/05, 148/09), a temeljno da je fizičkoj osobi građaninu na temelju odobrenja nadležnog ureda odobreno pružanje usluge građana u domaćinstvu u skladu s odredbama Zakona o ugostiteljskoj djelatnosti [2] Pod uvjetom da porezni obveznik, u skladu s člankom 29. stavkom 1. Zakona o porezu na dohodak, po osnovi obavljenih usluga od te imovine, ukoliko su oslobođene plaćanja PDV-a prema Zakonu o PDV-u, u poreznom razdoblju ne ostvaruje ukupne primitke veće od ,00 kuna i/ili ako ne ispunjava uvjete popisane za paušalno oporezivanje iznajmljivanja stanova, soba i postelja putnicima i turistima te organiziranja kampova i/ili ako na vlastiti zahtjev, u skladu s člankom 29. stavkom 2. Zakona o porezu na dohodak, dohodak ne utvrđuje na temelju poslovnih knjiga propisanih za samostalne djelatnosti [3] Osim ako tu obvezu nema u skladu s člankom 39. Zakona o porezu na dohodak [4] Porezni obveznik može plaćati porez na dobit umjesto poreza na dohodak u skladu s odredbama članka 26. Zakona o porezu na dohodak ili paušalni porez od samostalne djelatnosti ukoliko djelatnost iznajmljivanja obavlja kao obrt te ispunjava propisane uvjete iz članka 44. Zakona o porezu na dohodak i Pravilnika o djelatnostima iznajmljivanja stanova, soba i postelja putnicima i turistima te organiziranja kampova [5] Isto kao i pod 5 [6] Isto kao i pod 1 [7] Isto kao i pod 4 [8] Isto kao i pod 5 [9] Isto kao i pod Obveze iznajmljivača koji je državljanin druge države članice EU, a NIJE POREZNI OBVEZNIK u svojoj državi ŠIFRA USLUGA I NAČIN OBAVLJANJA obavlja uslugu najma hrvatskoj putničkoj agenciji obavlja uslugu najma putničkoj OBVEZA REGISTRIRANJA ZA POTREBE PDV-A - da (15 dana prije početka obavljanja isporuke podnosi Obrazac P- PDV POREZNE OBVEZE IZNAJMLJIVAČA - PDV po stopi 25% na vrijednost usluge najma - porez na dohodak od imovine utvrđuje na način propisan za samostalne djelatnosti odnosno PRIJAVE KOJE PODNOSI I NAČIN PODNOŠENJA - prijava PDV-a (Obrazac PDV) podnosi elektroničkim putem - vodi knjige U- RA i I-RA, te poslovne knjige 63

64 agenciji iz druge države članice EU ili treće zemlje na temelju poslovnih knjiga[1] - obveza doprinosa ovisi o prethodno utvrđenom statusu u osiguranju koje utvrđuje HZMO, sukladno odredbama propisa Europske unije o koordinaciji sustava socijalne sigurnosti i tuzemnih propisa o socijalnom osiguranju propisane za samostalne djelatnosti - podnosi prijavu u registar poreznih obveznika (Obrazac RPO) - podnosi godišnju prijavu poreza na dohodak uslugu smještaja obavlja izravno gostu uslugu smještaja obavlja na način da sklapa ugovor s hrvatskom putničkom agencijom koja posluje u svoje ime, a za račun iznajmljivača uslugu smještaja obavlja na način da sklapa ugovor s putničkom agencijom iz druge države članice EU treće zemlje koja posluje u svoje ime, a za račun iznajmljivača - da (15 dana prije početka obavljanja isporuke podnosi Obrazac P- PDV) - PDV po stopi 13% na vrijednost usluge smještaja neovisno o tome zaračunava li uslugu izravno gostu ili putničkoj agenciji - porez na dohodak od imovine utvrđuje na način propisan za samostalne djelatnosti odnosno na temelju poslovnih knjiga[2] - obveza doprinosa ovisi o prethodno utvrđenom statusu u osiguranju koje utvrđuje HZMO, sukladno odredbama propisa Europske unije o koordinaciji sustava socijalne sigurnosti i tuzemnih propisa o socijalnom osiguranju - prijava PDV-a (Obrazac PDV) podnosi elektroničkim putem - vodi knjige U- RA i I-RA, te poslovne knjige propisane za samostalne djelatnosti - podnosi prijavu u registar poreznih obveznika (Obrazac RPO) - podnosi godišnju prijavu poreza na dohodak uslugu smještaja obavlja na način da sklapa ugovor s hrvatskom putničkom agencijom koja posluje u tuđe ime i za tuđi račun uslugu smještaja obavlja na način da sklapa ugovor s putničkom agencijom iz države članice EU ili treće zemlje i koja posluje u tuđe ime i za tuđi račun - da (15 dana prije početka obavljanja isporuke podnosi Obrazac P- PDV) - PDV po stopi 13% na vrijednost usluge smještaja - PDV po stopi 25% na vrijednost usluge (proviziju) koju mu zaračunava putnička agencija iz države članice EU ili treće zemlje - porez na dohodak od imovine utvrđuje na način propisan za samostalne djelatnosti odnosno na temelju - prijava PDV-a (Obrazac PDV) podnosi elektroničkim putem - Prijava za stjecanje dobara i primljene usluge iz drugih država članica EU (Obrazac PDV-S) podnosi elektroničkim putem - u ovoj prijavi iskazuje samo vrijednost usluge koju je 64

65 poslovnih knjiga[3] - obveza doprinosa ovisi o prethodno utvrđenom statusu u osiguranju koje utvrđuje HZMO, sukladno odredbama propisa Europske unije o koordinaciji sustava socijalne sigurnosti i tuzemnih propisa o socijalnom osiguranju zaračunala agencija iz druge države članice EU - vodi knjige U- RA i I-RA, te poslovne knjige propisane za samostalne djelatnosti - podnosi prijavu u registar poreznih obveznika (Obrazac RPO) - podnosi godišnju prijavu poreza na dohodak [1] Isto kao i pod 5 [2] Isto kao i pod 5 [3] Isto kao i pod 5 Što se tiče usluga oglašavanja porezne obveze iznajmljivača iz točke 1.2. ovise o tome tko mu obavlja usluge. Stoga, ako usluge obavlja hrvatski oglašivač on će na obavljenu uslugu obračunati hrvatski PDV koji iznajmljivač može odbiti kao pretporez. Ako usluge oglašavanja obavlja porezni obveznik iz druge države članice EU iznajmljivač je obvezan na vrijednost primljene usluge oglašavanja obračunati hrvatski PDV po stopi 25% koji ujedno može odbiti kao pretporez obzirom da je upisan u registar obveznika PDV-a, te tako primljenu uslugu iskazati u obrascu PDV i Obrascu PDV-S. Ako usluge oglašavanja obavlja porezni obveznik iz treće zemlje iznajmljivač je obvezan na vrijednost primljene usluge oglašavanja obračunati hrvatski PDV po stopi 25% koji ujedno može odbiti kao pretporez, te tako primljenu uslugu iskazati u obrascu PDV. U tom slučaju se ne podnosi Obrazac PDV- S. Ako se usluge oglašavanja obavljaju iznajmljivačima iz točke 1.1. tada oni na obavljenu uslugu neće obračunati hrvatski PDV jer nemaju sjedište u RH nego u drugoj državi članici EU, obzirom da primljena usluga podliježe oporezivanju prema mjestu sjedišta poreznog obveznika primatelja usluge koje je u drugoj državi članice EU. Iznajmljivači državljani drugih država članica EU koji su u RH registrirani za potrebe PDV-a obvezni su na obavljene isporuke u RH, obračunati PDV po propisanoj stopi te obavljene isporuke iskazati u prijavi PDV-a (Obrazac PDV). Obrazac PDV-a podnosi se elektroničkim putem do 20-og u mjesecu za prethodni mjesec i to neovisno o tome jesu li u tom mjesecu obavljali isporuke ili nisu. Iskazanu obvezu PDV-a u prijavi PDV-a obvezni su platiti do kraja tekućeg mjeseca za prethodni mjesec. Obrazac PDV-S podnose elektroničkim putem do 20-og u mjesecu za prethodni mjesec u kojem su stjecali dobra ili primali usluge od poreznih obveznika iz drugih država članica EU. Napominje se da iznajmljivači koji su državljani država članica EU mogu imenovati poreznog zastupnika koji će za njih izvršavati sve porezne obveze prema Poreznoj upravi. 2. Iznajmljivači koji su državljani trećih zemalja Ako državljanin treće zemlje obavlja samo uslugu najma hrvatskoj putničkoj agenciji, a ne uslugu smještaja (sam nije ishodio kategorizaciju objekta odnosno ne pruža uslugu smještaja kako je propisano odredbama Zakona o ugostiteljskoj djelatnosti) nije obvezan u RH osnovati obrt ili trgovačko društvo kako bi mogao obavljati uslugu najma. Međutim u slučaju obavljanja usluge najma hrvatskoj putničkoj agenciji njihove porezne obveze, u smislu odredbi Zakona o PDV-u, u RH ovise o poreznom statusu koji imaju u trećoj zemlji čiji su državljani. Međutim u tom slučaju postoji obveza utvrđivanja i plaćanja poreza na dohodak od imovine. Stoga ako je državljanin treće zemlje porezni obveznik u trećoj zemlji tada nema obvezu registrirati se za potrebe PDV u RH obzirom da dolazi do prijenosa porezne obveze na hrvatsku putničku agenciju koja će na primljenu uslugu najma obračunati PDV. 65

66 Međutim ako državljanin treće zemlje nije porezni obveznik u trećoj zemlji, tada ima obvezu registrirati se za potrebe PDV-a u RH prije početka obavljanja usluge najma hrvatskoj putničkoj agenciji za što mora imenovati poreznog zastupnika u RH u skladu s člankom 6. Zakona o PDV-u. Registraciju obavlja na način da Poreznoj upravi Područnom uredu Zagreb podnese Obrazac PDV-P. U tom slučaju na obavljenu uslugu najma obračunat će PDV po stopi 25%. Napominje se da neovisno o navedenom nema prepreke da državljanin treće zemlje za obavljanje usluge najma hrvatskoj putničkoj agenciju osnuje u RH obrt ili trgovačko društvo. Kod iznajmljivača koji su državljani treće zemlje porezne obveze ovise o tome da li je osnovani obrt ili trgovačko društvo upisano u registar obveznika PDV-a u RH ili nije, stoga radi jednostavnosti u nastavku dajemo prikaz obveza ovisno o upisu u registar obveznika PDV-a. Tablice su primjenjive i u slučaju da je i za obavljanje djelatnosti najma osnovao obrt ili trgovačko društvo u RH Obavljanje djelatnosti najma/iznajmljivanja putem obrta odnosno trgovačkog društva čiji je osnivač iznajmljivač državljanin treće zemlje, NIJE UPISAN/O u registar obveznika PDV-a Napominje se ako osnovani obrt nije upisan u registar obveznika PDV-a tada postoji mogućnost da se porez na dohodak od imovine utvrđuje u paušalnom iznosu. U slučaju ako porez na dohodak od imovine utvrđuju u paušalnom iznosu nisu obvezni podnositi godišnju prijavu poreza na dohodak. ŠIFRA USLUGA I NAČIN OBAVLJANJA OBVEZA REGISTRIRANJA ZA POTREBE PDV-A POREZNE OBVEZE IZNAJMLJIVAČA PRIJAVE KOJE PODNOSI I NAČIN PODNOŠENJA - ne podnosi prijave PDV-a - podnosi prijavu u registar poreznih obveznika (Obrazac RPO) - vodi poslovne knjige propisane za samostalne djelatnosti ili knjigu prometa ukoliko se porez plaća u paušalnom iznosu - podnosi godišnju prijavu poreza na dohodak ili godišnju prijavu poreza na dobit ili ukoliko se usluga najma obavlja putem samostalne djelatnosti obrta od kojega se dohodak utvrđuje u paušalom iznosu ne podnosi se godišnja porezna prijava već Obrazac PO-SD obavlja uslugu najma hrvatskoj putničkoj agenciji obavlja uslugu najma putničkoj agenciji iz druge države članice EU ili treće zemlje - ne, zato što se smatra tuzemnim poreznim obveznikom zbog osnovanog obrta ili trgovačkog društva u RH - porez na dohodak od samostalne djelatnosti ako je obrt ili porez na dobit ako je trgovačko društvo[1] (obveze poreza na dohodak prijavljuju se ispostavi Porezne uprave prema mjestu obavljanja djelatnosti (obrt/ trgovačko društvo) koja je i nadležna za utvrđivanje tih obveza) - obveza doprinosa vlasnika obrta ili člana uprave trgovačkog društva ovisi o prethodno utvrđenom statusu u osiguranju koje utvrđuju nositelji osiguranja (HZZO i HZMO) sukladno odredbama tuzemnih propisa o socijalnom osiguranju i međunarodnih ugovora o socijalnom osiguranju uslugu smještaja obavlja - ne, zato što se smatra tuzemnim - porez na dohodak od samostalne - ne podnosi prijave PDV-a 66

67 izravno gostu uslugu smještaja obavlja na način da sklapa ugovor s hrvatskom putničkom agencijom koja posluje u svoje ime, a za račun iznajmljivača uslugu smještaja obavlja na način da sklapa ugovor s putničkom agencijom iz druge države članice EU ili treće zemlje, a koja posluje u svoje ime, a za račun iznajmljivača uslugu smještaja obavlja na način da sklapa ugovor s hrvatskom putničkom agencijom koja posluje u tuđe ime i za tuđi račun poreznim obveznikom zbog osnovanog obrta ili trgovačkog društva u RH djelatnosti ako je obrt ili porez na dobit ako je trgovačko društvo[2] -obveza doprinosa vlasnika obrta ili člana uprave trgovačkog društva ovisi o prethodno utvrđenom statusu u osiguranju koje utvrđuju nositelji osiguranja (HZZO i HZMO) sukladno odredbama tuzemnih propisa o socijalnom osiguranju i međunarodnih ugovora o socijalnom osiguranju - vodi poslovne knjige propisane za samostalne djelatnosti ili knjigu prometa ukoliko se porez plaća u paušalnom iznosu - podnosi prijavu u registar poreznih obveznika (Obrazac RPO) - podnosi godišnju prijavu poreza na dohodak ili godišnju prijavu poreza na dobit ili ukoliko se usluga najma obavlja putem samostalne djelatnosti obrta od kojega se dohodak utvrđuje u paušalom iznosu ne podnosi se godišnja porezna prijava već Obrazac PO-SD uslugu smještaja obavlja na način da sklapa ugovor s putničkom agencijom iz druge države članice EU koja posluje u tuđe ime i tuđi račun - da, nadležnoj ispostavi podnosi Obrazac P-PDV samo radi dodjele PDV identifikacijskog broja prije primanja usluge (time se ne upisuje u registar obveznika PDV-a) - PDV po stopi 25% na vrijednost usluge (proviziju) koju mu zaračunava putnička agencija iz države članice EU - porez na dohodak od samostalne djelatnosti ako je obrt ili porez na dobit ako je trgovačko društvo[3] - obveza doprinosa vlasnika obrta ili člana uprave trgovačkog društva ovisi o prethodno utvrđenom statusu u osiguranju koje utvrđuju nositelji osiguranja (HZZO i HZMO) sukladno odredbama tuzemnih propisa o socijalnom osiguranju i međunarodnih ugovora o socijalnom osiguranju - prijava PDV-a (Obrazac PDV) podnosi elektroničkim putem - Prijava za stjecanje dobara i primljene usluge iz drugih država članica EU (Obrazac PDV-S) podnosi elektroničkim putem - vodi poslovne knjige propisane za samostalne djelatnosti ili knjigu prometa ukoliko se porez plaća u paušalnom iznosu - podnosi prijavu u registar poreznih obveznika (Obrazac RPO) - podnosi godišnju prijavu poreza na dohodak ili godišnju prijavu 67

68 poreza na dobit ili ukoliko se usluga najma obavlja putem samostalne djelatnosti obrta od kojega se dohodak utvrđuje u paušalom iznosu ne podnosi se godišnja porezna prijava već Obrazac PO-SD uslugu smještaja obavlja na način da sklapa ugovor s putničkom agencijom iz treće zemlje i koja posluje u tuđe ime i tuđi račun - ne, zato što se smatra tuzemnim poreznim obveznikom, a PDV identifikacijski broj je potreban samo ako radi s poreznim obveznicima iz drugih država članica EU - PDV po stopi 25% na vrijednost usluge (proviziju) koju mu zaračunava putnička agencija iz treće zemlje - porez na dohodak od samostalne djelatnosti ako je obrt ili porez na dobit ako je trgovačko društvo[4] - obveza doprinosa vlasnika obrta ili člana uprave trgovačkog društva ovisi o prethodno utvrđenom statusu u osiguranju koje utvrđuju nositelji osiguranja (HZZO i HZMO) sukladno odredbama tuzemnih propisa o socijalnom osiguranju i međunarodnih ugovora o socijalnom osiguranju - prijava PDV-a (Obrazac PDV) iznimno može podnijeti u papirnatom obliku - vodi poslovne knjige propisane za samostalne djelatnosti ili knjigu prometa ukoliko se porez plaća u paušalnom iznosu - podnosi prijavu u registar poreznih obveznika (Obrazac RPO) - podnosi godišnju prijavu poreza na dohodak ili godišnju prijavu poreza na dobit ili ukoliko se usluga najma obavlja putem samostalne djelatnosti obrta od kojega se dohodak utvrđuje u paušalom iznosu ne podnosi se godišnja porezna prijava već Obrazac PO-SD [1] U slučaju obrta porez na dohodak utvrđuje se na temelju poslovnih knjiga propisanih za samostalne djelatnosti ili se porez plaća u paušalnom iznosu ukoliko je udovoljeno uvjetima iz članka 44. Zakona o porezu na dohodak i Pravilnika o paušalnom oporezivanju samostalnih djelatnosti (Narodne novine, br. 143/06, 61/, 160/13). [2] Isto kao i pod 14 [3] Isto kao i pod 14 [4] Isto kao i pod Obrt odnosno trgovačko društvo koje je osnovao iznajmljivač državljanin treće zemlje JE UPISANO u registar obveznika PDV-a ŠIFRA USLUGA I NAČIN OBAVLJANJA OBVEZA REGISTRIRANJA ZA POTREBE PDV-A POREZNE OBVEZE IZNAJMLJIVAČA PRIJAVE KOJE PODNOSI I NAČIN PODNOŠENJA 68

69 obavlja uslugu najma hrvatskoj putničkoj agenciji obavlja uslugu najma putničkoj agenciji iz druge države članice EU ili treće zemlje - da, nadležnoj ispostavi podnosi Obrazac P-PDV radi upisa u registar obveznika PDV-a jer je u prethodnoj godini ostvario isporuke u vrijednost većoj od ,00 kuna ili se na vlastiti zahtjev upisao u registar obveznika PDV-a - PDV po stopi 25% na uslugu najma - porez na dohodak od samostalne djelatnosti ako je obrt ili porez na dobit ako je trgovačko društvo[1] - obveza doprinosa vlasnika obrta ili člana uprave trgovačkog društva ovisi o prethodno utvrđenom statusu u osiguranju koje utvrđuju nositelji osiguranja (HZZO i HZMO) sukladno odredbama tuzemnih propisa o socijalnom osiguranju i međunarodnih ugovora o socijalnom osiguranju - prijava PDV-a (Obrazac PDV) podnosi elektroničkim putem - vodi poslovne knjige U-RA i I- RA, te poslovne knjige propisane za samostalne djelatnosti ili knjigu prometa ukoliko se porez plaća u paušalnom iznosu - podnosi prijavu u registar poreznih obveznika (Obrazac RPO) - podnosi godišnju prijavu poreza na dohodak ili godišnju prijavu poreza na dobit ili ukoliko se usluga najma obavlja putem samostalne djelatnosti obrta od kojega se dohodak utvrđuje u paušalom iznosu ne podnosi se godišnja porezna prijava već Obrazac PO-SD - uslugu smještaja obavlja izravno gostu uslugu smještaja obavlja na način da sklapa ugovor s hrvatskom putničkom agencijom koja posluje u svoje ime, a za račun iznajmljivača uslugu smještaja obavlja na način da sklapa ugovor s putničkom agencijom iz druge države članice EU ili treće zemlje koja posluje u svoje ime, a za račun iznajmljivača uslugu smještaja - da, nadležnoj ispostavi podnosi Obrazac P-PDV radi upisa u registar obveznika PDV-a jer je u prethodnoj godini ostvario isporuke u vrijednost većoj od ,00 kuna ili se na vlastiti zahtjev upisao u registar obveznika PDV-a - PDV po stopi 13% na uslugu smještaja neovisno o tome zaračunava li uslugu izravno gostu ili putničkoj agenciji - porez na dohodak od samostalne djelatnosti ako je obrt ili porez na dobit ako je trgovačko društvo[2] - obveza doprinosa vlasnika obrta ili člana uprave trgovačkog društva ovisi o prethodno utvrđenom statusu u osiguranju koje utvrđuju nositelji osiguranja (HZZO i HZMO) sukladno odredbama tuzemnih propisa o socijalnom osiguranju i međunarodnih ugovora o socijalnom - prijava PDV-a (Obrazac PDV) podnosi elektroničkim putem - vodi poslovne knjige U-RA i I- RA, te poslovne knjige propisane za samostalne djelatnosti ili knjigu prometa ukoliko se porez plaća u paušalnom iznosu - podnosi prijavu u registar poreznih obveznika (Obrazac RPO) - podnosi godišnju prijavu poreza na dohodak ili godišnju prijavu poreza na dobit ili ukoliko se usluga najma obavlja putem samostalne 69

70 obavlja na način da sklapa ugovor s hrvatskom putničkom agencijom koja posluje u tuđe ime i za tuđi račun osiguranju djelatnosti obrta od kojega se dohodak utvrđuje u paušalom iznosu ne podnosi se godišnja porezna prijava već Obrazac PO-SD uslugu smještaja obavlja na način da sklapa ugovor s putničkom agencijom iz druge države članice EU koja posluje u tuđe ime i tuđi račun -da, nadležnoj ispostavi podnosi Obrazac P-PDV radi upisa u registar obveznika PDV-a jer je u prethodnoj godini ostvario isporuke u vrijednost većoj od ,00 kuna ili se na vlastiti zahtjev upisao u registar obveznika PDV-a, te radi dodjele PDV identifikacijskog broja - PDV po stopi 13% na uslugu smještaja - PDV po stopi 25% na vrijednost usluge (proviziju) koju mu zaračunava putnička agencija iz druge države članice - porez na dohodak od samostalne djelatnosti ako je obrt ili porez na dobit ako je trgovačko društvo[3] - obveza doprinosa vlasnika obrta ili člana uprave trgovačkog društva ovisi o prethodno utvrđenom statusu u osiguranju koje utvrđuju nositelji osiguranja (HZZO i HZMO) sukladno odredbama tuzemnih propisa o socijalnom osiguranju i međunarodnih ugovora o socijalnom osiguranju - prijava PDV-a (Obrazac PDV) podnosi elektroničkim putem - vodi poslovne knjige U-RA i I- RA, te poslovne knjige propisane za samostalne djelatnosti ili knjigu prometa ukoliko se porez plaća u paušalnom iznosu - prijava za stjecanje dobara i primljene usluge iz drugih država članica EU (Obrazac PDV-S) podnosi elektroničkim putem - podnosi prijavu u registar poreznih obveznika (Obrazac RPO) - podnosi godišnju prijavu poreza na dohodak ili godišnju prijavu poreza na dobit ili ukoliko se usluga najma obavlja putem samostalne djelatnosti obrta od kojega se dohodak utvrđuje u paušalom iznosu ne podnosi se godišnja porezna prijava već Obrazac PO-SD uslugu smještaja obavlja na način da sklapa ugovor s putničkom agencijom iz treće zemlje i koja posluje u tuđe ime i tuđi račun - da, nadležnoj ispostavi podnosi Obrazac P-PDV radi upisa u registar obveznika PDV-a jer je u prethodnoj godini ostvario isporuke u vrijednost većoj od ,00 kuna ili se na vlastiti zahtjev - PDV po stopi 13% na uslugu smještaja - PDV po stopi 25% na vrijednost usluge (proviziju) koju mu zaračunava putnička agencija iz treće zemlje - porez na dohodak od samostalne - prijava PDV-a (Obrazac PDV) podnosi elektroničkim putem - vodi poslovne knjige U-RA i I- RA, te poslovne knjige propisane za samostalne djelatnosti ili 70

71 upisao u registar obveznika PDV-a djelatnosti ako je obrt ili porez na dobit ako je trgovačko društvo[4] -obveza doprinosa vlasnika obrta ili člana uprave trgovačkog društva ovisi o prethodno utvrđenom statusu u osiguranju koje utvrđuju nositelji osiguranja (HZZO i HZMO) sukladno odredbama tuzemnih propisa o socijalnom osiguranju i međunarodnih ugovora o socijalnom osiguranju knjigu prometa ukoliko se porez plaća u paušalnom iznosu - podnosi prijavu u registar poreznih obveznika (Obrazac RPO) - podnosi godišnju prijavu poreza na dohodak ili godišnju prijavu poreza na dobit ili ukoliko se usluga najma obavlja putem samostalne djelatnosti obrta od kojega se dohodak utvrđuje u paušalom iznosu ne podnosi se godišnja porezna prijava već Obrazac PO-SD [1] Isto kao i pod 14 [2] Isto kao i pod 14 [3] Isto kao i pod 14 [4] Isto kao i pod 14 Što se tiče usluga oglašavanja porezne obveze iznajmljivača iz točke 2.1 i 2.2. ovise o tome tko ih obavlja. Ako usluge obavlja hrvatski oglašivač on će na obavljenu uslugu obračunati hrvatski PDV koji iznajmljivač osnovan kao obrt ili trgovačko društvo upisano u registar obveznika PDV-a može odbiti kao pretporez. Ako usluge oglašavanja obavlja porezni obveznik iz druge države članice EU iznajmljivač je obvezan na vrijednost primljene usluge oglašavanja obračunati hrvatski PDV po stopi 25% koji može odbiti kao pretporez ako je upisan u registar obveznika PDV-a, te tako primljenu uslugu iskazati u obrascu PDV i Obrascu PDV-S. Ako usluge oglašavanja obavlja porezni obveznik iz treće zemlje iznajmljivač je obvezan na vrijednost primljene usluge oglašavanja obračunati hrvatski PDV po stopi 25% koji može odbiti kao pretporez ako je upisan u registar obveznika PDV-a, te tako primljenu uslugu iskazati u Obrascu PDV, a Obrazac PDV-S se ne podnosi. Obrazac PDV-a i Obrazac PDV-S podnose se elektroničkim putem do 20-og u mjesecu za prethodni mjesec, a iskazanu obvezu PDV-a u Obrascu PDV treba platiti do kraja tekućeg mjeseca za prethodni mjesec. Napominjemo ako iznajmljivači koji su državljani drugih država članica EU ili Europskog ekonomskog prostora za obavljanje djelatnosti u RH osnuju obrt ili trgovačko društvo tada su njihove obveze jednake obvezama iznajmljivača iz točke 2.1. i 2.2. Prema tome, ono što određuje porezni status usluga iznajmljivanja putem agencija je obvezno-pravni sadržaj transakcije koji mora biti jasno definiran ugovorom, a odgovarajuća dokumentacija - računi, način knjiženja i dr. mora pratiti ugovorenu transakciju. III. Obveza plaćanja turističke članarine Zakon o članarinama u turističkim zajednicama (Narodne novine, broj 152/08 i 88/10) ne propisuje razliku u obvezi plaćanja turističke članarine za obveznike pravne i fizičke osobe iz Republike Hrvatske i obveznike koji su državljani drugih država članica EU ili trećih zemalja. Pravne i fizičke osobe koje obavljaju gospodarsku djelatnost obveznici su plaćanja članarine turističkim zajednicama, sukladno članku 4. Zakona o članarinama u turističkim zajednicama. 71

72 Članarina se plaća na području općine, grada ili grada Zagreba u kojem pravna osoba ima sjedište, odnosno fizičke osobe koje nisu obrtnici ili trgovci pojedinci članarinu plaćaju turističkoj zajednici općine, grada ili mjesta gdje pružaju usluge. Da bi obveznik utvrdio po kojoj stopi plaća turističku članarinu, treba odrediti: - kojoj skupini djelatnosti pripada sukladno Odluci o Nacionalnoj klasifikaciji NKD 2007 (Narodne novine, broj 58/07 i 72/07), - u koji je turistički razred razvrstano mjesto u kojem obavlja djelatnost (A,B,C ili D) - prema prethodno utvrđenim činjenicama, obveznici primjenjuju stopu propisanu člancima 9. i 10. Zakona o članarinama u turističkim zajednicama. Ako obveznik obavlja više djelatnosti za koje je obvezan plaćati turističku članarinu obveznici obračunavaju turističku članarinu po jednoj stopi koja se odnosi na pretežni dio djelatnosti. Turistička članarina se plaća kao mjesečni predujam tijekom godine, do kraja mjeseca za tekući mjesec. Ako obveznik obavlja djelatnost u dijelu godine, tada plaća članarinu u mjesečnom predujmu utvrđenim tako da se konačno obračunana članarina podijeli s brojem mjeseci u kojima se obavlja djelatnost. Konačni obračun turističke članarine podnosi se na Obrascu TZ kojeg pravne osobe podnose najkasnije do 30. travnja iduće godine nakon godine za koju se sastavlja konačni obračun, a fizičke osobe najkasnije do kraja veljače iduće godine nakon godine za koju se sastavlja konačni obračun. Obrazac se podnosi zbirno na razini obveznika elektroničkim putem ili putem pošte. Obveznici koji obavljaju djelatnost u više mjesta u kojima su obvezni uplaćivati turističku članarinu, dužni su Poreznoj upravi dostaviti podatke o osnovici za obračun članarine posebno za sjedište pravne ili fizičke osobe, a posebno za poslovne jedinice za svako naselje razvrstano u turistički razred. Reg: MF Porez na dodanu vrijednost Porezni obveznik 10B18 Status poreznog obveznika (18.5.) Broj klase:410-01/14-01/682 Urudžbeni broj: /15-2 Zagreb, Postavili ste nam upit o statusu poreznog obveznika obzirom na porez na dodanu vrijednost (u daljnjem tekstu: PDV) i porez na dohodak. U upitu navodite da je porezni obveznik A godine registriran za obavljanje djelatnosti obiteljskog poljoprivrednog gospodarstva (u daljnjem tekstu: OPG) te je bio upisan u registar obveznika PDV-a. Nadalje, navodite da je godine nastavio poslovati kao obrt za obavljanje djelatnosti vinogradarstva i vinarstva. Temeljem rješenja o odjavi obrta od 31. kolovoza godine Ispostava Požega u registru poreznih obveznika evidentirala je zatvaranje navedenog obrta i brisanje iz registra obveznika PDV-a. U upitu navodite da je porezni obveznik i dalje upisan u Agenciji za plaćanje u poljoprivredi kao OPG te da je 15. studenoga godine prijavio najam stambenog prostora, temeljem čega je Ispostava Požega donijela rješenje o predujmu poreza na dohodak od imovine i u registru poreznih obveznika evidentirala navedenoga kao obveznika poreza na dohodak. Nadalje, navodite da je porezni obveznik dostavio Obrazac PDV za 4. kvartal te ispravak Obrasca PDV-K za razdoblje od 01. siječnja do 31. prosinca godine, jer je nastavio voditi poslovne knjige i izdavati račune. Navedeni porezni obveznik Ispostavi Požega nije prijavio nastavak djelatnosti OPG-a te se očitovao kako je smatrao da će automatizmom nastaviti poslovati kao obveznik PDV-a i poreza na dohodak i nakon zatvaranja obrta. Napominjete da navedeni obrasci nisu proknjiženi budući je porezni obveznik brisan iz registra obveznika PDV-a te da je prema članku 18. stavku 3. Zakona o porezu na dohodak bio u obvezi ostati obveznikom poreza na dohodak jer je ostvario ukupni godišnji primitak veći od 35% iznosa propisanog za obvezni ulazak u sustav PDV-a. Postavili ste pitanje može li se smatrati da je porezni obveznik kontinuirano poslovao kao obveznik PDV-a iako je dana 31. kolovoza godine, Ispostava Požega u registru poreznih obveznika evidentirala zatvaranje navedenog obrta i brisanje iz registra obveznika 72

73 PDV-a, te ima li isti pravo odbitka pretporeza za razdoblje od 01. rujna do 31. prosinca godine, iako formalno nije bio upisan u registar obveznika PDV-a. Nadalje, postavili ste pitanje treba li postupiti prema odredbi članka 7. stavka 6. Pravilnika o PDV-u, te poreznom obvezniku osporiti pravo odbitka pretporeza za razdoblje nakon odjave i utvrditi obvezu PDV-a po svim izdanim računima nakon odjave. Nadalje, postavlja se pitanje da li bi se u dohodak za godinu trebao uključiti i procijenjeni dohodak za razdoblje od 01. rujna do 31. prosinca godine budući je porezni obveznik nastavio poslovati. Na postavljeno pitanje odgovaramo u nastavku. Porezni obveznik u smislu Zakona o porezu na dodanu vrijednost (Narodne novine, broj 73/13, 99/13, 148/13, 153/13 i 143/14, u daljnjem tekstu: Zakon) je svaka osoba koja samostalno obavlja bilo koju gospodarsku djelatnost bez obzira na svrhu i rezultat obavljanja te djelatnosti. Sukladno odredbi članka 6. stavka 1. Zakona i Pravilnika o porezu na dodanu vrijednost (Narodne novine, broj 79/13, 85/13, 160/13, 35/14 i 157/14, u daljnjem tekstu: Pravilnik) gospodarskom djelatnošću smatra se svaka djelatnost proizvođača, trgovaca ili osoba koje obavljaju usluge, uključujući rudarske i poljoprivredne djelatnosti te djelatnosti slobodnih zanimanja. Gospodarskom djelatnošću smatra se i iskorištavanje materijalne ili nematerijalne imovine (najam, zakup i slično) u svrhu trajnog ostvarivanja prihoda. Pri tome nije nužna i namjera ostvarivanja dohotka odnosno dobiti. Odredbama članka 7. stavka 5. Pravilnika propisano je da vrijeme obustave ili privremene odjave djelatnosti nije bitno za djelovanje poreznog obveznika kao takvog. Ne smatra se obustavom djelatnosti ako se razabire da porezni obveznik ima namjeru nastaviti djelatnost ili je u dogledno vrijeme ponovno pokrenuti. Odjavom obrta s danom 31. kolovoza godine, porezni obveznik koji je registriran za obavljanje djelatnosti OPG-a ne prestaje biti poreznim obveznikom u smislu Zakona, obzirom da i dalje obavlja djelatnost OPG-a. Stoga je i nadalje obveznik PDV-a te ima pravo na odbitak pretporeza. Slijedom navedenog, takvog poreznog obveznika potrebno je evidentirati u registru obveznika PDV-a kao obveznika PDV-a i proknjižiti zaprimljene obrasce za razdoblje od 01. siječnja do 31. prosinca godine. Ukoliko su dobra koja su preostala nakon odjave obrta, prenesena u imovinu OPG-a koje nastavlja s obavljanjem gospodarske djelatnosti za koju ima pravo na odbitak pretporeza, takav prijenos ne smatra se isporukom dobara sukladno članku 19. stavku 1. Pravilnika. No, ako to nije slučaj, sva dobra koja poreznom obvezniku preostanu, a za koja je mogao koristiti odbitak pretporeza smatraju se izuzimanjem u neposlovne svrhe sukladno članku 7. stavku 6. Pravilnika. Iako je obveznik odjavio obrt B prema rješenju Ureda za gospodarstvo, a nastavio voditi poslovne knjige, izdavati račune i slati obračunske prijave PDV-a prema Poreznoj upravi, ne smatra se razlogom da se ispiše iz RPO sustava, odnosno nema zapreke da i nadalje ostane poreznim obveznikom koji obavlja djelatnost dokle ostvaruje primitke i dok obavlja samostalnu djelatnost. Obveznik je sam dužan iskazati primitke i izdatke u knjizi primitaka i izdataka prilikom prestanka djelatnosti, podnijeti prijavu o prestanku obavljanja djelatnosti i ostvarivanju dohotka nadležnoj Poreznoj upravi u roku od 8 dana, a ako obveznik sam nije obračunao porez na dohodak, Porezna uprava dohodak utvrđuje procjenom kao razliku između vrijednosti imovine i dokazane visine sredstava za njezino stjecanje. Dakle, može se smatrati da je obveznik kontinuirano obavljao djelatnost te da ima obvezu iskazati sve isporuke ostvarene u godini podnošenjem jedne godišnje prijave poreza na dohodak u godini. Novčanom kaznom u iznosu od 5.000,00 do ,00 kuna kaznit će se tko ne prijavi činjenice bitne za utvrđivanje njegove porezne obveze u roku od trideset dana od dana nastanka činjenice prema odredbama članka 207. stavka 1. točke. i članka 58. stavka 1. Općeg poreznog zakona (Narodne novine, broj 147/08, 18/11, 78/, 136/ i 73/13). Napominjemo da je prema odredbama članka 58. stavka 1. Općeg poreznog zakona porezni obveznik dužan prijaviti sve činjenice bitne za utvrđivanje njegove porezne obveze, a naročito osnutak, premještaj i prestanak trgovačkog društva, radionice ili stalne poslovne jedinice ili početak obavljanja gospodarske djelatnosti, odnosno promjenu prebivališta ili uobičajenog boravišta, i druge činjenice čije je prijavljivanje propisano posebnim zakonom. Reg: MF

74 Porez na dodanu vrijednost Porezni obveznik 10B17 Uključivanje troškova prijevoza te manipulativnih troškova u poreznu osnovicu prilikom uvoza robe (15.5.) Broj klase:410-19/14-01/558 Urudžbeni broj: /15-4 Zagreb, U vezi s uključivanjem troškova prijevoza te manipulativnih troškova u poreznu osnovicu prilikom uvoza robe u nastavku navodimo dostavljene primjere, postavljena pitanja i odgovore na postavljena pitanja. Primjer 1.: Domaći prijevoznik ne izdaje račun izravno uvozniku, već špediteru, koji potom tu uslugu prijevoza fakturira uvozniku. Račun od špeditera prema uvozniku može sadržavati samo stavku prijevoza, ili najčešće više stavaka, tj. sve usluge koje je špediter obavio uvozniku (prijevoz, carinjenje i sl.). Pitanja: - Ako su oba računa (i od prijevoznika špediteru i od špeditera uvozniku) ispostavljena prije carinjenja i oba su računa iskazana bez PDV-a, mogu li se oba subjekta pozvati na odredbu članka 44. stavka 1. točke 35. Zakona o PDV-u kao osnovu oslobođenja PDV-a i koje isprave u tom slučaju moraju čuvati u svom računovodstvu kao dokaz da je taj trošak prijevoza obračunat kroz carinsku deklaraciju? Je li špediter dužan dostaviti prijevozniku određene isprave kao dokaz da je PDV na taj trošak prijevoza obračunat i plaćen kroz carinsku deklaraciju? U odgovoru Carinske uprave KLASA: /13-01/11, URBROJ: / od 04. srpnja navodi se da račun za prijevoz kojim prijevoznik obračunava uslugu prijevoza uvozniku treba biti bez PDV-a s pozivom na članak 44. stavak 1. točku 35. Zakona o porezu na dodanu vrijednost (Narodne novine broj 73/13, 99/13, 148/13, 153/13 i 143/14, u daljnjem tekstu: Zakon o PDV-u) prema kojem je usluga prijevoza oslobođena PDV-a obzirom da će se PDV na trošak prijevoza po tom računu obračunati i platiti kroz carinsku deklaraciju što se ne razlikuje od navedenog u odgovoru Porezne uprave KLASA: /13-01/651, URBROJ: /14-3 od 20. veljače U odgovoru Porezne uprave navodi se, ako usluga prijevoza dobara pri uvozu koju obavlja tuzemni porezni obveznik drugom tuzemnom poreznom obvezniku (dakle prijevoznik špediteru, a ne uvozniku) nije uključena u poreznu osnovicu, radi se o usluzi na koju se načelno primjenjuje opće načelo oporezivanja PDV-om. Stoga, na uslugu prijevoza dobara izvan područja Europske unije između dva hrvatska porezna obveznika porezni obveznik koji obavlja uslugu prijevoza dobara obvezan je na ukupnu vrijednost obavljene usluge obračunati hrvatski PDV. Obračunani PDV porezni obveznik primatelj usluge može uz zadovoljenje zakonom propisanih uvjeta odbiti kao pretporez. Prema tome, ako domaći prijevoznik ne izdaje račun izravno uvozniku, već špediteru, ne može se pozvati na porezno oslobođenje propisano Zakonom o PDV-u, već izdaje račun sa PDV-om. Na porezno oslobođenje može se pozvati porezni obveznik, u ovom slučaju špediter, koji potom tu uslugu prijevoza fakturira uvozniku. Dokaz o tome da je obavljena usluga prijevoza oslobođena od plaćanja PDV-a može biti izjava uvoznika, ugovor, narudžbenica ili neki drugi dokument iz kojeg se nedvojbeno može utvrditi da će usluga prijevoza biti uključena u poreznu osnovicu pri uvozu. - Mogu li se ostale usluge koje špediter pored prijevoza fakturira uvozniku (npr. carinjenje) smatrati sporednim troškom na koji se ne obračunava PDV jer će isti biti uključen u poreznu osnovicu pri uvozu, ili na iste treba obračunati PDV te treba li u tom slučaju izdavati dva računa? Prema članku 35. Zakona o PDV-u ako nisu uključeni u carinsku vrijednost, u poreznu osnovicu pri uvozu bit će uključeni, uz ostalo, sporedni troškovi kao što su provizije, troškovi pakiranja, prijevoza i osiguranja, nastali do prvog mjesta odredišta unutar područja države članice uvoznice, a sporednim troškom može se smatrati i trošak carinjenja. Ako špediter osim usluge prijevoza uvozniku fakturira troškove koji se ne smatraju sporednim troškovima 74

75 i na koje zaračunava PDV može ih, u skladu sa člankom 79. Zakona o PDV-u, odvojeno iskazati na istom računu sa uslugom prijevoza koja je oslobođena od plaćanja PDV-a. - Što u slučaju kada prijevoznik ispostavi račun za prijevoz (prema špediteru) bez PDV-a, međutim, špediter ne ispostavi račun prema uvozniku prije carinjenja te se taj trošak prijevoza ne uračuna u poreznu osnovicu na uvoznoj deklaraciji već ga treba obračunati putem porezne prijave, a špediter ima račun kojeg je prijevoznik iskazao bez PDV-a? Kao što je naprijed rečeno ako tuzemni prijevoznik ne izdaje račun izravno uvozniku, već špediteru, koji potom tu uslugu prijevoza fakturira uvozniku ne može se pozvati na porezno oslobođenje već je obvezan izdati račun sa PDV-om. Primjeri 2. i 3.: Roba se smješta u carinsko skladište, gdje može biti smještena neograničeni vremenski period, nakon čega se roba može pustiti u slobodan promet, staviti u neki drugi postupak odgodom ili izvesti (potpuno ili djelomično). Strana roba se sa carinskog skladišta u treću zemlju može uputiti u postupku provoza (najčešće) ili postupku ponovnog izvoza (rjeđe). Isto vrijedi i za smještaj robe u slobodnu zonu. Pitanje: - Treba li račun za prijevoz prilikom smještaja robe na carinsko skladište biti bez iskazanog PDV-a i temeljem koje pravne osnove? Ukoliko se račun izdaje bez PDV-a, kako postupiti kada se roba ne pušta u slobodan promet ili se samo djelomično pušta u slobodan promet? Prema članku 51. stavku 1. i 2. Zakona o PDV-u plaćanja PDV-a oslobođene su isporuke dobara namijenjenih podnošenju carinarnici i po potrebi za privremeni smještaj, isporuke dobara koje se u skladu s carinskim propisima unose i smještaju u slobodnu zonu ili slobodno skladište i isporuke dobara koje se u skladu s carinskim propisima stavljaju u postupak carinskog skladištenja ili postupak unutarnje proizvodnje. Plaćanja PDV-a prema članku 51. stavku 3. Zakona o PDV-u, između ostalog oslobođene su i usluge povezane s isporukom dobara koje se u skladu s carinskim propisima stavljaju u postupak carinskog skladištenja, što uključuje i usluge prijevoza dobara koja se smještaju u carinsko skladište. Ako se radi o smještaju dobara primljenih iz trećih zemalja u carinsko skladište plaćanje uvoznih davanja, uključujući i PDV odgođeno je do trenutka puštanja takvih dobara u slobodan promet. Elementi koji čine carinsku vrijednost, odnosno poreznu osnovicu pri uvozu dobara ne razlikuju se ovisno o tome plaćaju li se uvozna davanja odmah ili je njihovo plaćanje odgođeno u slučaju smještaja dobara u carinsko skladište ili postupak unutarnje proizvodnje tako dugo dok se primjenjuju ti postupci. Obveza plaćanja PDV-a nastaje ako dođe do puštanja dobara u slobodan promet u Republici Hrvatskoj ili drugoj državi članici. Porezno oslobođenje prema članku 51. stavku 3. Zakona o PDV-u primjenjuje se, dakle, neovisno o tome što dobra mogu biti smještena u carinskom skladištu kroz duži vremenski period nakon kojeg se dobra mogu pustiti u slobodni promet ili u potpunosti ili djelomično izvesti. Kada prijevoznik izdaje račun za prijevoz izravno uvozniku prije stavljanja u carinski postupak skladištenja, račun treba biti bez iskazanog PDV-a s pozivom na oslobođenje iz članka 44. stavka 1. točke 35. Zakona o PDV-u. Ako se dobra nakon carinskog postupka skladištenja puštaju u slobodan promet, trošak prijevoza uključuje se u poreznu osnovicu sukladno članku 35. Zakona o PDV-u. Ako se dobra nakon carinskog postupka skladištenja u cijelosti otpremaju u treću zemlju u postupku provoza, usluga prijevoza tih dobara koja se u carinskom postupku provoza otpremaju izvan područja Republike Hrvatske, odnosno u treću zemlju, oslobođena je plaćanja PDV-a temeljem članka 44. stavak 1. točka 38. Zakona o PDV-u. U slučaju da se podnosi deklaracija za ponovni izvoz, oslobođenje za uslugu prijevoza na dobrima koja se izvoze temelji se na članku 45. stavku 1. točki 4. Zakona o PDV-u. U slučaju da dođe do puštanja dijela dobara u slobodni promet tada se prema članku 35. Zakona o PDV-u u poreznu osnovicu pri uvozu uključuju i troškovi prijevoza dobara koja se uvoze. S ciljem pojednostavljenja i pravedne raspodjele troškova prijevoza isti se dijele prema neto težini dobara sukladno carinskim propisima. 75

76 Primjer 4.: Domaći prijevoznik vozi robu iz Bosne i Hercegovine u Mađarsku (vidljivo iz CMR-a i računa za prijevoz). Roba se može pustiti u slobodan promet u Republici Hrvatskoj (u postupcima 40 ili 42) ili u Mađarskoj. Račun za prijevoz je jedinstven za relaciju Bosna i Hercegovina Mađarska i ispostavlja se mađarskom uvozniku. Pitanja: - Kako i gdje se obračuna PDV na uslugu prijevoza opisanu u gornjem primjeru? Prema članku 44. stavku 1. točki 26. Zakona o PDV-u plaćanja PDV-a oslobođen je uvoz dobara otpremljenih ili prevezenih iz trećeg područja ili iz treće zemlje na područje Republike Hrvatske, ako je ta dobra uvoznik ili osoba koja je određena kao porezni dužnik pri uvozu neposredno nakon uvoza isporučio unutar Europske unije uz primjenu oslobođenja od PDV-a iz članka 41. stavka 1. Zakona o PDV-u. U tom slučaju PDV se ne plaća u Republici Hrvatskoj jer je vezan za isporuku od strane poreznog obveznika iz Republike Hrvatske poreznom obvezniku u drugu državu članicu, u ovom slučaju u Mađarsku. Usluga prijevoza dobara koju obavi porezni obveznik iz jedne države članice poreznom obvezniku iz druge države članice oporeziva je prema mjestu primatelja usluge, prema članku 17. stavku 1. Zakona o PDV-u. Ako uslugu prijevoza u provozu kroz područje Republike Hrvatske, kada je odredišni carinski ured izvan područja Republike Hrvatske, mađarskom poreznom obvezniku uvozniku zaračunava hrvatski porezni obveznik u računu neće zaračunati PDV na prijevozne usluge, već će navesti napomenu da se radi o prijenosu porezne obveze temeljem članka 17. stavka 1. Zakona o PDV-u. Međutim, ako se dobra koja su ušla na područje Europske unije puste u slobodan promet predmet su oporezivanja u državi članici u kojoj su puštena u slobodan promet. Prema tome, ako je mađarski porezni obveznik uvoznik dobara iz Bosne i Hercegovine i carini ih u Republici Hrvatskoj troškovi prijevoza do Mađarske uključuju se u poreznu osnovicu pri uvozu u Republici Hrvatskoj. U slučaju kada uslugu prijevoza mađarskom poreznom obvezniku uvozniku zaračunava hrvatski porezni obveznik u računu neće zaračunati PDV na prijevozne usluge, već će navesti napomenu da se radi o prijenosu porezne obveze temeljem članka 17. stavka 1. Zakona o PDV-u. - U situaciji kada hrvatski prijevoznik izdaje račun za uslugu prijevoza špediteru (dakle, ne izravno uvozniku), može li se primijeniti porezno oslobođenje (u odnosu na opisani primjer 4.)? Ako domaći prijevoznik ne izdaje račun izravno uvozniku, već špediteru, ne može se pozvati na porezno oslobođenje propisano Zakonom o PDV-u, već izdaje račun sa PDV-om. Na porezno oslobođenje može se pozvati porezni obveznik, u ovom slučaju špediter, koji potom tu uslugu prijevoza fakturira uvozniku (kao što je opisano u primjeru 1.). Navedeno se primjenjuje kada se roba pušta u slobodan prometu u Republici Hrvatskoj. Međutim, ako se roba u carinskom postupku provoza upućuje izvan područja Republike Hrvatske (npr. Mađarsku), račun za prijevoz kojeg hrvatski prijevoznik izdaje špediteru (hrvatskom poreznom obvezniku) će biti bez iskazanog PDV-a s pozivom na članak 44. stavak 1. točka 38. Zakona o PDV-u. Primjer 5.: Carinski propisi propisuju da ako prilikom carinjenja u jednoj deklaraciji postoje dvije ili više vrsta roba, troškovi prijevoza za svaku stavku dijele se prema neto težini svake stavke. Pitanje: - U slučajevima kad se pojave dodatni troškovi koji se uključuju u poreznu osnovicu i moraju se dijeliti prema stavkama u deklaraciji, radimo li raspodjelu na isti način kao i prema carinskim propisima? Poreznu osnovicu pri uvozu dobara čini carinska vrijednost utvrđena prema carinskim propisima što znači da nema zapreke za podjelu dodatnih troškova prema stavkama u deklaraciji. 76

77 Primjer 6.: U postupku puštanja u slobodni promet je roba koja se oporezuje po stopi PDV-a od 13%. Trošak prijevoza se u carinskoj deklaraciji uključuje kao stavka koja povećava vrijednost porezne osnovice te se oporezuje stopom PDV-a propisanom za tu vrstu robe. Pitanje: - U tom slučaju je i usluga prijevoza oporezovana po stopi 13% (ili 5%) PDVa. Je li to ispravno i kako to ispraviti? Poreznu osnovicu pri uvozu čini carinska vrijednost utvrđena prema carinskim propisima. Porezna osnovica pri uvozu dobara koja su oporeziva sniženom poreznom stopom uvećava se za troškove prijevoza i primjenjuje propisana porezna stopa za dobra koja se uvoze. POREZNO OSLOBOĐENJE ZA USLUGE UKRCAJA/UTOVARA, ISKRCAJA/ISTOVARA, PREKRCAJA/PRETOVARA I SLIČNIH TROŠKOVA (THC TROŠKOVE) U predmetnom dopisu, vezano na naprijed navedena mišljenja, navodi se da se porezno oslobođenje za usluge ukrcaja/utovara, iskrcaja/istovara, prekrcaja/pretovara i sličnih troškova (THC troškovi) može primijeniti samo ako se radi o plovilima iz članka 116. stavka 1. Pravilnika o porezu na dodanu vrijednost (Narodne novine broj 79/13, 85/13, 160/13, 35/14 i 157/14), te ako su obračunati izravno brodaru. Plovilima koja plove na otvorenom moru u smislu Zakona o PDV-u smatraju se brodovi koji plove na međunarodnim linijama iz hrvatske u stranu luku i obrnuto ili između stranih luka, te brodovi koji plove u vodama stranih država radi obavljanja usluga vezanih uz djelatnosti na otvorenom moru kao što su istraživanje, iskorištavanje energenata i slično. Slijedom navedenog, prilikom utvrđivanja porezne osnovice u deklaraciji za puštanje robe u slobodan promet u osnovicu će se uključiti vrijednost THC troškova koji su obračunati izravno uvozniku, te ako su obračunati ovlaštenom carinskom zastupniku (špediteru), u slučaju ako je špediter odmah ispostavio račun odnosno obračunao uvozniku te troškove u trenutku puštanja robe u slobodan promet. Ukoliko carinski otpremnik ne ispostavi račun uvozniku prije podnošenja deklaracije za puštanje robe u slobodan promet, navedeni račun se neće uzeti u obzir prilikom određivanja porezne osnovice na carinskoj deklaraciji. U vezi s tim postavljena su pitanja kako slijedi. Pitanja THC: - Treba li račun kojeg brodar izdaje špediteru za trošak otpuštanja kontejnera od brodara na špeditera ( bez zapreke ) biti bez iskazanog PDV-a, odnosno treba li taj trošak uključiti u poreznu osnovicu pri uvozu na carinskoj deklaraciji? U poreznu osnovicu, ako nisu uključeni u carinsku vrijednost, pri uvozu dobara uračunavaju se i ostali dodatni troškovi, kao što su provizije, troškovi ambalaže, pakiranja, osiguranja, prijevoza, utovara, istovara, skladištenja, rukovanja s dobrima, nastali do prvog mjesta odredišta u tuzemstvu kao i oni koji nastanu pri prijevozu do drugog mjesta odredišta unutar Europske unije, ako je to drugo mjesto poznato u vrijeme nastanka oporezivog događaja. Stoga je u poreznu osnovicu prilikom uvoznog carinjenja robe potrebno uključiti trošak otpuštanja kontejnera od brodara na uvoznika ili na špeditera ( bez zapreke ) ako je špediter uvoznik. Ako brodar špediteru koji nije uvoznik izdaje račun za uslugu otpuštanja kontejnera od brodara na špeditera na računu će zaračunati PDV. Ako brodar iste troškove zaračunava uvozniku za dobara koja se uvoze na računu se poziva na porezno oslobođenje propisano člankom 44. stavkom 1. točkom 35. Zakona o PDV-u ako ima dokaz o tome izjavu uvoznika i sl.). Usluga prijevoza mora biti uključena u poreznu osnovicu pri uvozu u skladu s odredbama Zakona o PDV-u. - Također, kako postupiti u istom smislu s troškovima skladištenja robe, dangube i ležarine nastalim i obračunatim prije carinjenja od brodara prema špediteru, te potom od špeditera prema uvozniku? Ako brodar ne izdaje račun izravno uvozniku, već špediteru, koji potom tu uslugu fakturira uvozniku ne može se pozvati na porezno oslobođenje već je obvezan izdati račun 77

78 sa PDV-om. Na porezno oslobođenje može se pozvati špediter ako te troškove zaračunava uvozniku. - Može li se trošak usluge lučke špedicije (otprema kontejnera iz luke i carinsko prenapućenje) koju špediter obračunava uvozniku smatrati manipulativnim troškom koji treba uključiti u poreznu osnovicu na carinskoj deklaraciji prilikom uvoza robe i biti iskazan bez PDV-a? Trošak usluge lučke špedicije (otprema kontejnera iz luke i carinsko prenapućenje) koju špediter obračunava uvozniku može se smatrati manipulativnim troškom koji treba uključiti u poreznu osnovicu na carinskoj deklaraciji prilikom uvoza robe i u tom slučaju račun ispostavljen uvozniku treba biti iskazan bez PDV-a. Reg: MF Porez na dodanu vrijednost Porezni obveznik 10B16 Ispravak odbitka pretporeza (11.5.) Broj klase:410-01/15-01/633 Urudžbeni broj: /15-2 Zagreb, Grad iz dostavnog popisa postavio je upit o pravu na ispravak odbitka pretporeza. U upitu se navodi da je Grad tijekom 20. i godine gradio autobusni kolodvor i gradski trg. Dana 01. siječnja godine Grad je upisan u registar obveznika poreza na dodanu vrijednost (u daljnjem tekstu: PDV). Obzirom da su autobusni kolodvor i objekt paviljona koji se nalazi na gradskom trgu dani u zakup, postavlja se pitanje ima li Grad pravo na ispravak odbitka pretporeza po konačnom obračunu za godinu. Na postavljeni upit odgovaramo u nastavku. Prema odredbama članka 6. stavka 2. Zakona o porezu na dodanu vrijednost (Narodne novine, broj 47/95, 106/96, 164/98, 105/99, 54/00, 73/00, 48/04, 82/04, 90/05, 76/07, 87/09, 94/09, 22/ i 136/) koji je bio na snazi do 30. lipnja godine tijela državne vlasti, tijela državne i lokalne samouprave i uprave, političke stranke, sindikati i komore ne smatraju se poduzetnicima ako obavljaju poslove u okviru svog djelokruga ili ovlasti. Ako obavljaju gospodarsku ili drugu djelatnost, a neoporezivanje te djelatnosti dovelo bi do stjecanja neopravdanih povlastica, tada će Porezna uprava rješenjem utvrditi da su porezni obveznici za tu djelatnost. Nadalje, odredbama članka 6. stavka 5. Zakona o porezu na dodanu vrijednost (Narodne novine, broj 73/13, 99/13, 148/13, 153/13 i 143/14) koji je stupio na snagu 01. srpnja godine propisano je da se poreznim obveznicima ne smatraju tijela državne vlasti, tijela državne uprave, tijela i jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave, komore te druga tijela s javnim ovlastima i u slučaju kada ubiru pristojbe, naknade i druga plaćanja u vezi s obavljanjem djelatnosti ili transakcija u okviru svog djelokruga ili ovlasti. Ako bi obavljanje tih djelatnosti, kao da nisu porezni obveznici, dovelo do znatnog narušavanja načela tržišnog natjecanja kod obavljanja takvih djelatnosti ili transakcija, ta se tijela smatraju poreznim obveznicima u vezi s tim djelatnostima ili transakcijama. Sukladno članku 5. stavku 3. i 4. Pravilnika o porezu na dodanu vrijednost (Narodne novine, broj 79/13, 85/13, 160/13, 35/14 i 157/14) u slučaju da tijela državne vlasti, tijela državne uprave, tijela i jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave, komore te druga tijela s javnim ovlastima obavljaju gospodarsku djelatnost koja uključuje i djelatnost iskorištavanja materijalne ili nematerijalne imovine (najam, zakup i slično) smatrat će se poreznim obveznicima, osim ako te djelatnosti obavljaju u zanemarivom opsegu, odnosno ako je vrijednost obavljenih isporuka u okviru tih djelatnosti, u prethodnoj kalendarskoj bila manja od ,00 kuna. Slijedom navedenog, Grad nema pravo naknadno ispraviti odbitak pretporeza za nekretnine pri čijoj izgradnji nije koristio pravo na odbitak, obzirom da se tijekom razdoblja izgradnje nije smatrao poduzetnikom, odnosno poreznim obveznikom u smislu Zakona o PDV-u. U smislu Zakona o PDV Grad se smatra poreznim obveznikom od 1. siječnja godine kada je upisan u registar obveznika PDV-a. Reg: MF

79 Porez na dodanu vrijednost Porezni obveznik 10B15 Upis u registar obveznika PDV-a (14.1.) Broj klase: /15-01/19 Urudžbeni broj: /15-2 Zagreb, Navedenim dopisom obratili ste se u vezi upisa u registar obveznika poreza na dodanu vrijednost (u daljnjem tekstu: PDV). U upitu je navedeno da je Hrvatska komora poreznih savjetnika (u daljnjem tekstu: Komora) neprofitna organizacija koja obavlja Zakonom o poreznom savjetništvu (Narodne novine broj 7/00 i 76/13) propisane poslove. Navodite da je člankom 36. stavkom 1. Statuta Hrvatske komore poreznih savjetnika (Narodne novine broj 5/13 pročišćeni tekst, u daljnjem tekstu: Statut) propisano da Komora organizira i provodi stručno osposobljavanje radi stjecanja zvanja poreznog savjetnika. Nadalje, navodite da je člankom 37. Statuta propisano da se stručno osposobljavanje za stjecanje zvanja poreznog savjetnika provodi u skladu s Programom polaganja ispita za poreznog savjetnika i Pravilnikom o postupku i uvjetima polaganja ispita za poreznog savjetnika. Navodite da ste u godini s osnove navedenih poslova ostvarili isporuke u vrijednosti većoj od ,00 kuna ( ,00 kuna) te u vezi toga postavljate pitanje da li se Komora mora upisati u registar obveznika PDV-a. U vezi navedenog odgovaramo u nastavku. Prema odredbama članka 6. stavka 5. Zakona o porezu na dodanu vrijednost (Narodne novine broj 73/13, 99/13, 148/13, 153/13 i 143/14, u daljnjem tekstu: Zakon) poreznim obveznicima ne smatraju se tijela državne vlasti, tijela državne uprave, tijela i jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave, komore te druga tijela s javnim ovlastima i u slučaju kada ubiru pristojbe, naknade i druga plaćanja u vezi s obavljanjem djelatnosti ili transakcija u okviru svog djelokruga ili ovlasti. Ako bi obavljanje tih djelatnosti, kao da nisu porezni obveznici, dovelo do znatnog narušavanja načela tržišnog natjecanja kod obavljanja takvih djelatnosti ili transakcija, ta se tijela smatraju poreznim obveznicima u vezi s tim djelatnostima ili transakcijama. U slučaju da obavljaju djelatnosti iz Dodatka I. Zakona smatrat će se poreznim obveznicima, osim ako ih obavljaju u zanemarivom opsegu. Zakonom o poreznom savjetništvu i Statutom, uređuje se osnivanje, položaj i djelatnost Komore te djelokrug, sastav, način izbora, prava i dužnosti njenih tijela. Člankom 36. stavkom 1. Statuta propisano je da Komora organizira i provodi stručno osposobljavanje radi stjecanja zvanja poreznog savjetnika. Sukladno navedenom, budući da su posebnim propisom, u ovom slučaju Zakonom o poreznom savjetništvu, Komori dane javne ovlasti, primjerice organiziranja i provođenja ispita za poreznog savjetnika, takva djelatnost, odnosno isporuke smatraju se isporukama u okviru ovlasti, odnosno djelokruga rada Komore te s te osnove Komora nije obvezna upisati se u registar obveznika PDV-a. Reg: MF Porez na dodanu vrijednost Porezni obveznik 10B14 Oslobođenja od plaćanja PDV-a ( ) Broj klase: /14-01/615 Urudžbeni broj: /14-2 Zagreb, Ustanova iz dostavnog popisa postavila nam je upit o statusu obzirom na porez na dodanu vrijednost (u daljnjem tekstu: PDV) te primjeni oslobođenja od plaćanja PDV-a. Ustanovu je osnovala Republika Hrvatska sukladno Zakonu o Savjetodavnoj službi (Narodne novine, broj 50/ i 148/13), a prava i dužnosti osnivača obavlja Ministarstvo poljoprivrede. U upitu se navodi da se Ustanova kao organizator 53. IALB - dana Kongres europskih poljoprivrednih savjetodavki i savjetodavaca, prilikom izdavanja računa pozivala na odredbe članka 6. stavka 5. Zakona o porezu na dodanu vrijednost (Narodne novine, broj 73/13, 99/13, 148/13, 153/13 i 143/14, u daljnjem tekstu: Zakon). Nadalje, navodi se da su sudionicima navedenog kongresa za sponzorstva i kotizacije izdani računi u iznosu od ,69 kuna, te se postavlja pitanje o obvezi upisa Ustanove u registar obveznika PDV-a od 01. siječnja. godine. 79

80 Nadalje, temeljem Rješenja Ministarstva poljoprivrede Ustanova je ovlaštena za provođenje izobrazbe o sigurnom rukovanju pesticidima i pravilnoj primjeni pesticida po određenim modulima, kategorijama i potkategorijama temeljem Zakona o održivoj uporabi pesticida (Narodne novine, broj 14/14). Sukladno Zakonu o održivoj uporabi pesticida i Pravilniku o izmjenama i dopunama pravilnika o visini naknada i načinu raspodjele sredstava u postupku registracije sredstava za zaštitu bilja, ocjene aktivne tvari i izdavanja dozvola za sredstva za zaštitu bilja (Narodne novine, broj 38/13) određen je najviši iznos naknade za troškove provedbe osnovne i dopunske izobrazbe, polaganja ispita i izdavanje iskaznice za pojedinačnog obveznika izobrazbe koje su prihod osoba koje obavljaju poslove ili pružaju usluge za koje se plaća naknada, te je Upravno vijeće Ustanove donijelo cjenik kojim je utvrđen iznos naknada. Ustanova poslove i zadatke organiziranja obrazovanja i osposobljavanja iz područja poljoprivrede, ribarstva, šumarstva i ruralnog razvoja temeljem Zakona o Savjetodavnoj službi obavlja kao javnu ovlast. Postavljeno je pitanje može li se na navedene naknade primijeniti oslobođenje propisano člankom 39. stavkom 1. točkom i) Zakona te može li se pozivati na odredbe članka 6. stavka 5. Zakona da se ne smatra poreznim obveznikom u smislu Zakona. Na postavljeno pitanje odgovaramo u nastavku. Predmet oporezivanja PDV-om je sukladno članku 4. stavku 1. točki 1. i 3. Zakona isporuka dobara i obavljanje usluga u tuzemstvu uz naknadu koje obavi porezni obveznik koji djeluje kao takav. Sukladno članku 6. Zakona porezni obveznik je svaka osoba koja samostalno obavlja bilo koju gospodarsku djelatnost bez obzira na svrhu i rezultat obavljanja te djelatnosti. Prema odredbama članka 6. stavka 5. Zakona, poreznim obveznicima ne smatraju se tijela državne vlasti, tijela državne uprave, tijela i jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave, komore te druga tijela s javnim ovlastima i u slučaju kada ubiru pristojbe, naknade i druga plaćanja u vezi s obavljanjem djelatnosti ili transakcija u okviru svog djelokruga ili ovlasti. Ako bi obavljanje tih djelatnosti, kao da nisu porezni obveznici, dovelo do znatnog narušavanja načela tržišnog natjecanja kod obavljanja takvih djelatnosti ili transakcija, ta se tijela smatraju poreznim obveznicima u vezi s tim djelatnostima ili transakcijama. Slijedom navedenog, Ustanova se ne može pozivati na odredbe članka 6. stavka 5. Zakona, obzirom da se ustanove načelno smatraju poreznim obveznicima. Usluge osnovne i dopunske izobrazbe, polaganje ispita i izdavanje iskaznice za pojedinačnog obveznika izobrazbe ne mogu se smatrati isporukama koje ne podliježu oporezivanju, već se smatraju gospodarskom djelatnošću koja podliježe oporezivanju PDVom. Na navedene usluge može se primijeniti oslobođenje od plaćanja PDV-a iz članka 39. stavka 1. točke i) Zakona, ako je navedeno obrazovanje u vezi s nastavnim programima koje donose nadležna ministarstva. Naknada od sponzorstva i kotizacija naplaćenih na održanom kongresu ne može se smatrati naknadom za isporuke koje Ustanova obavlja u okviru prenijete javne ovlasti, već se radi o gospodarskoj djelatnosti čija se vrijednost ubraja u izračun praga za upis u registar obveznika PDV-a. Ukoliko je ukupna vrijednost obavljenih isporuka Ustanove u okviru gospodarske djelatnosti u tekućoj kalendarskoj godini bila veća od ,00 kuna, Ustanova je obvezna upisati se u registar obveznika PDV-a od 01. siječnja. godine sukladno odredbama članka 77. stavka 1. Zakona. Napominjemo da iz odredbi članka 90. stavka 5. Zakona proizlazi da se isporuke koje su oslobođene plaćanja PDV-a prema odredbama članka 39. Zakona ne ubrajaju u izračun praga za upis u registar obveznika PDV-a Reg: MF Porez na dodanu vrijednost Porezni obveznik 10B13 Upisivanja Kaznionice u registar obveznika PDV-a Broj klase: /14-01/500 Urudžbeni broj: /14-2 Zagreb,

81 Navedenim dopisom zatražili ste mišljenje u vezi upisivanja Kaznionice kao ustrojstvene jedinice Uprave za zatvorski sustav Ministarstva pravosuđa u registar obveznika PDV-a. Kako se navodi, u sklopu Kaznionice djeluje Odjel za rad i strukovnu izobrazbu sukladno odredbama Zakona o izvršavanju kazne zatvora (Narodne novine broj 8/99 do 150/13). U Odjelu je nekoliko radionica u koje su zatvorenici raspoređeni na rad. Sredstva ostvarena radom zatvorenika koriste se kao dopunska sredstva za potrebe programa izvršenja kazne zatvora i prihod su Kaznionice te se koriste za naknade za rad zatvorenika, za tekuća i investicijska ulaganja, nabavu sirovine i materijala potrebnih za rad te ostale namjene. U grafičkoj radionici zatvorenici tiskaju obrasce za potrebe drugih kaznionica koje se ne naplaćuju te obrasce za potrebe sudova i državnih odvjetništava koje isti plaćaju uplatom na žiro račun Kaznionice. U vezi navedenog odgovaramo u nastavku. Sukladno odredbama članka 6. stavka 5. Zakona o porezu na dodanu vrijednost (Narodne novine broj 73/13, 99/13 Rješenje USRH, 148/13 i 153/13 Rješenje USRH, dalje u tekstu: Zakon) poreznim obveznicima ne smatraju se tijela državne vlasti, tijela državne uprave, tijela i jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave, komore te druga tijela s javnim ovlastima i u slučaju kada ubiru pristojbe, naknade i druga plaćanja u vezi s obavljanjem djelatnosti ili transakcija u okviru svog djelokruga ili ovlasti. Ako bi obavljanje tih djelatnosti, kao da nisu porezni obveznici, dovelo do znatnog narušavanja načela tržišnog natjecanja kod obavljanja takvih djelatnosti ili transakcija, ta se tijela smatraju poreznim obveznicima u vezi s tim djelatnostima ili transakcijama. U slučaju da obavljaju djelatnosti iz Dodatka I. Zakona smatrat će se poreznim obveznicima, osim ako ih obavljaju u zanemarivom opsegu. O navedenom se Središnji ured Porezne uprave već očitovao mišljenjem KLASA: /13-01/3, URBROJ: /14-27 od 31. siječnja (u prilogu) u kojemu je navedeno da tijela neovisno o tome jesu li upisana u registar obveznika PDV-a ne obračunavaju PDV na isporuke koje obavljaju u okviru svoje ovlasti, odnosno na isporuke koje spadaju u djelokrug rada tijela prema posebnim propisima. Sve ostale isporuke koje tijela obavljaju, a koje ne spadaju u njihove ovlasti, odnosno djelokrug rada tijela prema posebnim propisima načelno se smatraju gospodarskom djelatnošću koja podlijeće oporezivanju PDV-om. U gospodarsku djelatnost poreznog obveznika ulaze osnovne i sporedne djelatnosti. U sporedne djelatnosti ubraja se sve ono što se obavlja uz osnovnu djelatnost pri čemu nije bitna trajnost tih djelatnosti. Obzirom da nemamo dovoljno podataka za davanje preciznog odgovora napominjemo da ako je posebnim propisom Kaznionici dana ovlast tiskanja navedenih obrazaca, takva djelatnost, odnosno isporuke smatraju se isporukama u okviru ovlasti, odnosno djelokruga rada Kaznionice te s te osnove Kaznionica nije obvezna upisati se u registar obveznika PDV-a. Međutim, ako navedena ovlast nije dana te se proizvodi nastali radom zatvorenika prodaju uz tržišne uvjete, takve isporuke smatraju se gospodarskom djelatnošću te je tijelo obvezno upisati se u registar obveznika PDV-a ako je vrijednost tih isporuka veća od ,00 kuna sukladno odredbama članka 90. stavka 1. Zakona. Porez na dodanu vrijednost Porezni obveznik Reg: MF2014-aaa Primjena članka 6. stavka 4. Pravilnika o PDV-u (NN 79/13, 85/13, 10B 160/13 i 35/14) Broj klase: /14-01/600 Urudžbeni broj: /14-2 Zagreb, Porezni obveznik iz dostavnog popisa koji je podružnica matičnog društva iz Austrije i bavi se građevinskim uslugama obratio nam se upitom u vezi primjene članka 6. stavka 4. Pravilnika o porezu na dodanu vrijednost (Narodne novine broj 79/13, 85/13, 160/13 i 35/14, u daljnjem tekstu: Pravilnik o PDV-u). U upitu se navodi da za pojedine ugovore koje podružnica ima sklopljene sa investitorima u Republici Hrvatskoj, specijalne građevinske radove za podružnicu obavlja matično društvo iz Austrije. S tim u vezi u upitu su postavljena sljedeća pitanja: 81

82 1. Jesu li građevinski radovi koje matično društvo obavi podružnici u Republici Hrvatskoj oporezivi PDV-om? 2. Jesu li usluge najma strojeva matičnog društva iz Austrije podružnici u Republici Hrvatskoj oporezive PDV-om? 3. Jesu li troškovi police osiguranja koje matično društvo sklapa za cijeli koncern i zaračuna podružnici pripadajući dio oporezivi PDV-om u Republici Hrvatskoj? 4. Jesu li troškovi bankarskih naknada za izdane bankarske garancije koje matično društvo izda za potrebne javnog nadmetanja u Republici Hrvatskoj i zaračuna podružnici oporezivi u Republici Hrvatskoj? 5. Kako se navedene usluge tretiraju u kontekstu stjecanja iz Europske unije odnosno, iskazuju li se u Obrascu PDV-S? U vezi navedenog očitujemo u nastavku. Prema odredbama članka 17. stavka 1. Zakona o porezu na dodanu vrijednost (Narodne novine broj 73/13, 99/13 Rješenje USRH, 148/13 i 153/13 Rješenje USRH) mjestom obavljanja usluga poreznom obvezniku koji djeluje kao takav smatra se mjesto sjedišta tog poreznog obveznika. Odredbama članka 6. stavka 4. Pravilnika o PDV-u propisano je da unutar istog poreznog obveznika ne dolazi do prometa koji podliježu oporezivanju budući da nema drugog sudionika u isporuci dobara ili usluga. Napominjemo da su matica i podružnica u gospodarskom smislu jedna cjelina, ali djeluju na području dvije porezne jurisdikcije i utvrđuju odvojeno poslovni rezultat koji se oporezuje u državi u kojoj je ostvaren. Kako bi troškovi matičnog društva i podružnice bili ispravno utvrđeni matično društvo zaračunava podružnici određene troškove. U tom slučaju ne dolazi do prometa koji podliježu oporezivanju budući da nema drugog sudionika u isporuci dobara ili usluga, već se radi se o internim obračunima troškova između matice i podružnice. Prema tome, u slučaju kada matično društvo obavi podružnici u Republici Hrvatskoj usluge kao što su građevinski radovi, usluge najma strojeva te kada podružnici zaračunava pripadajući dio troškova police osiguranja ili troškova bankarskih naknada, uključujući i bilo koje druge usluge tada ne dolazi do prometa koji podliježu oporezivanju budući da nema drugog sudionika. Slijedom navedenog, na primljene usluge koje podružnici u Republici Hrvatskoj obavi matično društvo podružnica u Republici Hrvatskoj nije obvezna obračunati PDV te tako primljene usluge ne iskazuje u Obrascu PDV-a kao ni u Obrascu PDV-S obzirom da se radi o uslugama koje ne podliježu oporezivanju. Reg: MF Porez na dodanu vrijednost Porezni obveznik 10B11 Gradovi pitanja i odgovori ( ) Broj klase: /14-01/270 Urudžbeni broj: /14-2 Zagreb, Podnositelj upita iz dostavnog popisa postavio je pitanja u vezi obračunavanja poreza na dodanu vrijednost (u daljnjem tekstu: PDV), na koja u nastavku odgovaramo. 1. Grad je odlučio zabraniti ulazak osobnih vozila u povijesni dio grada (temeljem ovlasti iz Zakona o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi), osim vozilima stanara. Zabrana će se provoditi postavljanjem rampe na smart kartice. Grad će kupiti potrebnu količinu smart kartica koje će trajno važiti i ponudit će ih stanarima uz refundaciju direktnog troška nabave kartica. Mora li grad obračunati PDV građanima pri refundaciji, obzirom da se radi o poslu temeljem javne ovlasti? Prema odredbi članka 4. stavka 1. Zakona o porezu na dodanu vrijednost (Narodne novine broj (Narodne novine broj 73/13, 99/13 Rješenje USRH, 148/13 i 153/13 Rješenje USRH, u daljnjem tekstu: Zakon) propisano da se PDV plaća na isporuke svih 82

83 vrsta dobara i sve obavljene usluge u tuzemstvu uz naknadu koje obavi porezni obveznik koji djeluje kao takav. Poreznim obveznicima sukladno članku 6. stavku 5. Zakona ne smatraju se tijela državne vlasti, tijela državne uprave, tijela i jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave, komore te druga tijela s javnim ovlastima i u slučaju kada ubiru pristojbe, naknade i druga plaćanja u vezi s obavljanjem djelatnosti ili transakcija u okviru svog djelokruga ili ovlasti. Ako bi obavljanje tih djelatnosti, kao da nisu porezni obveznici, dovelo do znatnog narušavanja načela tržišnog natjecanja kod obavljanja takvih djelatnosti ili transakcija, ta se tijela smatraju poreznim obveznicima u vezi s tim djelatnostima ili transakcijama. U slučaju da obavljaju djelatnosti iz Dodatka I. Zakona smatrat će se poreznim obveznicima, osim ako ih obavljaju u zanemarivom opsegu. U vezi s obračunom PDV-a na isporuke koje obavlja Grad napominje se da Grad koji je upisan u registar obveznika PDV-a ne obračunava PDV na isporuke koje obavlja u okviru svoje ovlasti, odnosno na isporuke koje spadaju u djelokrug rada Grada prema posebnim propisima. Sve ostale isporuke koje Grad obavlja, a koje ne spadaju u njegove ovlasti, odnosno djelokrug rada prema posebnim propisima smatraju se gospodarskom djelatnošću koja podliježe oporezivanju PDV-om. Prema tome, ako se u konkretnom slučaju radi o ovlasti grada propisanoj posebnim propisom, tada grad nije obvezan prilikom zaračunavanja troška izrade kartice obračunati PDV, neovisno o tome da li je Grad upisan u registar obveznika PDV-a. Također napominje se, ako posebnim propisom nije propisano da je izdavanje takve kartice u djelokrugu rada Grada, tada je Grad koji je upisan u registar obveznika PDV-a obvezan na trošak izrade kartice obračunati PDV. 2. Grad je vlasnik stambeno poslovne zgrade. Svi stanovi u zgradi dodijeljeni su u najam fizičkim osobama (slobodno ugovoreni najam koji je oslobođen plaćanja PDV-a). Za ulaz u garažu u navedenim zgradama Grad izdaje magnetnu karticu najmoprimcima koji to zatraže, a za to oni plaćaju jednokratni fiksni iznos (direktan trošak izrade). To nije uobičajeno prefakturiranje, obzirom da je godine Grad izradio određenu količinu magnetnih kartica i dobio zbirnu fakturu temeljem koje je formirao cijenu. Trebamo li obračunati, odnosno prikazati PDV na tim računima za izdavanje magnetnih kartica? Jednako kao i u prethodnom odgovoru potrebno je utvrditi da li je posebnim propisima propisano da je u djelokrugu rada Grada izdavanje kartice koja omogućuje ulaz u garažu. Stoga u slučaju da je posebnim propisom propisano da je izdavanje takve kartice u djelokrugu rada Grada tada se na trošak izrade kartice koji Grad zaračunava fizičkim osobama ne obračunava PDV neovisno o tome da li je Grad upisan u registar obveznika PDV-a. Također napominje se, ako posebnim propisom nije propisano da je izdavanje takve kartice u djelokrugu rada Grada, tada je Grad koji je upisan u registar obveznika PDV-a obvezan na trošak izrade kartice koji zaračunava fizičkim osobama obračunati PDV. 3. Ima li Grad pravo na odbitak pretporeza po računima odvjetničkih ureda (koji zastupaju Grad u parničnim postupcima) za njihov pripadajući dio parničnog troška koji stranka uplati na žiro račun Grada, dosuđenog u sljedećim postupcima: a) u postupku gdje Grad tuži fizičku osobu radi naknade štete, jer je radi izvođenja radova u privatnom stanu došlo do oštećenja gradskog poslovnog prostora, b) u postupku gdje fizička osoba tuži Grad radi pretrpljene štete uslijed pada u okno lifta. Naime tada (1995.) Grad je bio solidarni dužnik obzirom da je sklopljen Ugovor o održavanju zgrade sa suvlasnicima zgrade, a u kojem Grad nije vlasnik niti stana niti poslovnog prostora, c) u postupku radi iseljenja i naplate neplaćene najamnine (slobodno ugovorene i zaštićene). Grad koji je upisan u registar obveznika PDV-a ima pravo od PDV-a koji je obvezan platiti, odbiti iznos PDV-a (pretporez) koji je obvezan platiti ili ga je platio u tuzemstvu za 83

84 isporuke dobara ili usluge koje su mu drugi porezni obveznici obavili za potrebe njegovih oporezivih transakcija. Prema tome grad upisan u registar obveznika PDV-a može odbiti kao pretporez ukupni PDV sadržan u računima koji se odnose samo na oporezivu djelatnost. PDV sadržan u računima koji se isključivo odnose na oslobođene isporuke ne može se odbiti. Također PDV sadržan u računima koji se isključivo odnose na isporuke koje grad obavlja u okviru svoje ovlasti, odnosno na isporuke koje spadaju u djelokrug rada grada prema posebnim propisima ne može se uopće odbiti. Stoga, u konkretnom slučaju grad može odbiti PDV sadržan u računu odvjetničkog ureda samo u situaciji pod a) ako se radi o poslovnom prostoru koji gradu služi za obavljanje oporezive gospodarske djelatnosti. U situaciji pod točkom b) ne postoji povezanost sa oporezivom djelatnošću, dok se u situaciji pod c) radi o oslobođenim uslugama za koje ne postoji pravo na odbitak pretporeza. 4. Ako grad daje cijelu poslovnu zgradu u zakup, može li odbiti pretporez za sva plaćanja za koja se takva zgrada može utvrditi kao mjesto troška? Redovno održavanje zgrade i toplinskog sustava, popravak i/ili zamjena instalacije, zamjena vanjske i unutarnje stolarije, sanacija krovišta, ugradnja individualnih mjerila topline i isporučene vode, energetsko certificiranje, zamjena rasvjetnih tijela. Porezni obveznik u konkretnom slučaju grad upisan u registar obveznika PDV-a može odbiti kao pretporez ukupni PDV sadržan u računima koji se odnose na gospodarsku djelatnost koja podliježe oporezivanju PDV-om. Stoga, ako grad sa sigurnošću zna da su pojedini ulazni računi isključivo vezani uz obavljanje gospodarske djelatnosti, u konkretnom slučaju uz poslovnu zgradu koja se cijela iznajmljuje tada grad može odbiti ukupni PDV sadržan u ulaznim računima. 5. Ako postoji ograničenje u pogledu povećanja vrijednosti nekretnine, odnosno promjena statusa nekretnine u onu za koju je odbijen pretporez, gdje je granica takvog ulaganja - svako kapitalno ulaganje, ulaganja u visini iznad godišnje stope amortizacije. Ako ta nekretnina trenutno stoji prazna, a za nju imamo fiksne troškove vodoopskrbe i energije, možemo li odbijati pretporez? Da bi porezni obveznik imao pravo na odbitak pretporeza, osnovni uvjet je da se ulazni računi temeljem kojih traži odbitak PDV-a odnose na oporezivu gospodarsku djelatnost. Stoga, ako porezni obveznik, u konkretnom slučaju grad ne koristi nekretninu za obavljanje gospodarske djelatnost tada ne može odbiti PDV sadržan u računima koji se odnose na nekretninu koja im ne služi za obavljanje oporezive gospodarske djelatnosti. Stoga i što se tiče povećanja vrijednost same nekretnine bitno je istaknuti da povećanje vrijednosti nekretnine nije uvjet da bi se ostvarivalo pravo na odbitak pretporeza, već je osnovni uvjet korištenje takve nekretnine za obavljanje oporezive gospodarske djelatnosti. 6. Primjenjuje li se prijenos porezne obveze na građevinske radove koje navodimo u točkama od a) do r)? Odredbama članka 75. stavka 3. točke a) Zakona i članka 151. stavka 1. Pravilnika o porezu na dodanu vrijednost (Narodne novine broj 79/13, 85/13, 160/13 i 35/14, u daljnjem tekstu: Pravilnik) propisano je da je porezni obveznik upisan u registar obveznika PDV-a u tuzemstvu obvezan platiti PDV kada mu se obave građevinske usluge kojima se smatraju usluge u vezi s izgradnjom, održavanjem, rekonstrukcijom ili uklanjanjem građevina, uključujući usluge popravka i čišćenja. Isto se odnosi i na ustupanje osoblja ako ustupano osoblje obavlja građevinske usluge. a) redovno održavanje građevinskog objekta i toplinskog sustava? U vezi redovnog održavanja građevinskog objekta napominjemo da nije važno ima li porezni obveznik sklopljen ugovor o održavanju ili nema, već je za određivanje da li je neka usluga obuhvaćena člankom 75. stavkom 3. točkom a) Zakona presudno obavljaju li mu se radovi iz Dodatka II. Pravilnika, odnosno pojedine usluge iz članka 152. stavka 1. Pravilnika ili ne. Tako primjerice bojanje zidova, popravak stolarije ili sanacija krovišta podrazumijeva održavanje građevinskog objekta, te se prilikom njihovog izvođenja primjenjuje prijenos porezne obveze, dok se primjerice prilikom obavljanja raznih ispitivanja (ispitivanje liftova, instalacija i slično), popravaka uređaja, redovnog čišćenja ili čišćenja ventilacijskog sustava i slično, ne može primijeniti prijenos porezne obveze. 84

85 U vezi održavanja toplinskog sustava, napominjemo da se sukladno članku 152. stavku 2. točki c) Pravilnika građevinskim uslugama ne smatra periodični ili ne periodični pregled, održavanje, popravak, umjeravanje i ispitivanje već ugrađenih ili montiranih uređaja i opreme. No, međutim prijenos porezne obveze se primjenjuje prilikom izvođenja radova kao što su zamjena ili popravak instalacija, odnosno cijevi, ili primjerice prilikom izvođenja sanacije nemjerenog dijela plinske instalacije, kao i na sve ostale građevinske radove (primjerice zidarske) potrebne za izvođenje takvih popravaka. b) popravak i/ili zamjena instalacija? Obzirom da iz upita nije razvidno o kakvim se popravcima i/ili zamjenama instalacija radi napominjemo da se ne možemo sa sigurnošću očitovati. Međutim, ukoliko se primjerice mijenjaju ili popravljaju vodovi i kablovi električne ili telekomunikacijske instalacije, zatim cijevi plinske instalacije, vodovodne cijevi i slično, prijenos porezne obveze se primjenjuje kao i na one građevinske radove nužne za izvođenje popravaka ili zamjena tih instalacija (primjerice zidarski, parketarski, gipsarski, odnosno knauf radovi i slično). c) gruntovno-katastarska identifikacija stana (vezano za utvrđivanje vlasništva nad spornim stanom)? Obzirom da je iz upita razvidno da je riječ o već sagrađenom građevinskom objektu, napominjemo da se prilikom obavljanja navedene usluge, kao i ostalih sličnih usluga ne primjenjuje prijenos porezne obveze, budući da njihovo obavljanje nije bilo nužno za izvođenje radova građenja. d) usluge vještačenja, odnosno procjene vrijednosti nekretnine, koja se nakon toga planira prodati? Da li u navedenom slučaju porezni obveznik, odnosno grad ima pravo na odbitak pretporeza za takvu uslugu vještačenja? Na usluge vještačenja se ne primjenjuje prijenos porezne obveze sukladno članku 152. stavku 2. točki j) Pravilnika. U vezi prava na odbitak pretporeza za takve primljene usluge napominjemo da porezni obveznik ima pravo odbitka pretporeza ukoliko su ispunjeni uvjeti za odbitak pretporeza propisani člancima 58. i 60. Zakona, te člancima od 131. do 135. Pravilnika. e) sanacija krovišta? U točki 22. Dodatka II. Pravilnika navedeni su krovopokrivački radovi, te se sukladno tome, prilikom izvođenja radova sanacije krovišta primjenjuje prijenos porezne obveze. f) ugradnja, popravak ili zamjena opreme kao što su individualna mjerila topline i isporučene vode, rasvjetna tijela, tuš baterije (tuš slušalice), te elektromotor na garažnim vratima? Prijenos porezne obveze ne primjenjuje se prilikom ugradnje opreme u već postojeći objekt koji se ne rekonstruira, kao ni na ostale radove nužne za ugradnju te opreme, obzirom da se smatra da je ugradnja opreme osnovna, odnosno jedinstvena usluga. Iz navedenog proizlazi da se prilikom ugradnje opreme (kao što su mjerila topline i isporučene vode, rasvjetna tijela, tuš baterije, odnosno tuš slušalice i ostala kupaonska i sanitarna oprema, te elektromotor) u već postojeći objekt koji se ne rekonstruira, zatim njihovog popravka ili zamjene ne primjenjuje prijenos porezne obveze. g) energetsko certificiranje građevinskog objekta? Člankom 152. stavkom 2. točkom i) Pravilnika propisano je da se građevinskim uslugama ne smatra energetski pregled građevine, izdavanje energetskih certifikata i slično. Slijedom navedenog, na usluge energetskog certificiranja građevine primjenjuje se redovna stopa PDV-a 25%. j) zamjena prozorskog stakla? U točki 29. Dodatka II. Pravilnika navedeni su staklarski radovi, te se obavljanje takvih radova smatra građevinskom uslugom. Obzirom na navedeno, prijenos porezne obveze primjenjuje se prilikom zamjene prozorskog stakla. k) ispitivanje i popravak električne instalacije? Na usluge ispitivanja električne instalacije ne primjenjuje se prijenos porezne obveze, ukoliko se ne radi o izgradnji ili rekonstrukciji građevinskog objekta (primjerice ispitivanje instalacija prije puštanja u rad). Vezano za usluge popravka električnih instalacija napominjemo da se prijenos porezne obveze primjenjuje na popravke ili zamjenu instalacija (vodova, kablova i slično) i na 85

86 primjerice zidarske i slične radove koji su bili nužni za popravak električnih instalacija. Na radove popravka i zamjene elektroopreme (primjerice prekidača, utičnica, razvodne kutije, rasvjetnog tijela i slično) prijenos porezne obveze se ne primjenjuje. l) izrada, bojanje i ugradnja metalnih rešetki u prozorsko okno? Na navedene se usluge primjenjuje prijenos porezne obveze, obzirom da su u točki 21. Dodatka II. Pravilnika navedeni poslovi ugradnje stolarije i bravarije. n) vađenje, popravak i ponovna ugradnja stolarije (unutarnje i vanjske)? U točki 21. Dodatka II. Pravilnika navedene su usluge ugradnja stolarije i bravarije, dok su u točki 31. navedeni stolarski radovi. Slijedom navedenog, na uslugu vađenja, popravka, te ponovne ugradnje bilo vanjske, bilo unutarnje stolarije primjenjuje se prijenos porezne obveze. o) uklanjanje postojećeg parketa, nabava novog i njegovo postavljanje? U točki 32. Dodatka II. Pravilnika navedeni su parketarski i slični radovi, te se slijedom navedenog na izvođenje takvih radova prijenos porezne obveze primjenjuje. p) zamjena plinskih cijevi u građevinskom objektu? U točki 26. Dodatka II. Pravilnika navedeni su plinoinstalaterski radovi. Obzirom da se cijevi ne smatraju uređajima i opremom, kao što je to primjerice bojler ili plinsko trošilo, prijenos porezne obveze primjenjuje se prilikom izvođenja radova zamjene plinskih cijevi u građevinskom objektu. Također napominjemo da se prijenos porezne obveze primjenjuje i na izvođenje sanacije nemjerenog dijela plinske instalacije, ili primjerice na zamjenu cjelokupnog plinskog sustava u građevinskom objektu, koji uključuje zamjenu plinskih cijevi, trošila, te svih ostalih povezanih uređaja i opreme. Na usluge provjere ispravnosti, nepropusnosti i čvrstoće plinskih cijevi i opreme napominjemo da se prijenos porezne obveze primjenjuje ukoliko se takve provjere obavljaju prilikom izgradnje ili rekonstrukcije građevinskog objekta (primjerice ispitivanje cijevi prije puštanja u pogon). r) ukoliko su na računu uz obavljene radove ugradnje stolarije zasebno iskazana i sama dobra, primjenjuje li se prijenos porezne obveze i na ugradnju i na dobra koja će biti ugrađena? Ukoliko je izvršitelj radova ugradnje ujedno i dobavljač dobara koja će biti ugrađena, tada se prijenos porezne obveze primjenjuje i na isporuku dobra i na njihovu ugradnju, međutim ako se obavlja isporuka dobara bez usluge ugradnje prijenos porezne obveze se ne primjenjuje. Reg: MF Porez na dodanu vrijednost - Porezni obveznik Primjena članka 6. stavka 4. Pravilnika o porezu na dodanu 10B10 vrijednost ( ) Broj klase: /13-01/601 Urudžbeni broj: /14-2 Zagreb, Porezni obveznik iz dostavnog popisa obratio nam se upitom u vezi primjene članka 6. stavka 4. Pravilnika o porezu na dodanu vrijednost (Narodne novine broj 79/13, 85/13, 160/13 i 35/14, u daljnjem tekstu: Pravilnik o PDV-u). S tim u vezi u upitu je postavljeno pitanje je li usluga ustupanja osoblja koju matično društvo iz Austrije obavi podružnici u Hrvatskoj oporeziva PDV-om. Također je postavljeno pitanje je li usluga ustupanja osoblja koju matično društvo iz Hrvatske obavi podružnici u Bosni i Hercegovini oporeziva PDV-om. Prema navodima u upitu Europski sud pravde u slučaju C-210/04 koja se odnosi na FCE Bank Ltd sa sjedištem u Ujedinjenoj Kraljevini Velike Britanije i Irske i podružnicom u Italiji navodi da se članak 2. stavak 1. i članak 9. stavak 1. Šeste direktive (članak 2. stavak 1. točke a), c) i d) te članak 43. Direktive Vijeća 2006/1/EZ) moraju tumačiti na način da podružnica osnovana u drugoj državi članici nije poseban pravni entitet u odnosu na društvo kojeg je dio i usluge koje društvo pruža ne mogu biti oporezive. U vezi navedenog očitujemo u nastavku. Prema odredbama članka 17. stavka 1. Zakona o porezu na dodanu vrijednost (Narodne novine broj 73/13, 99/13 Rješenje USRH, 148/13 i 153/13 Rješenje USRH) mjestom obavljanja usluga poreznom obvezniku koji djeluje kao takav smatra se mjesto sjedišta tog poreznog obveznika. 86

87 Odredbama članka 6. stavka 4. Pravilnika o PDV-u propisano je da unutar istog poreznog obveznika ne dolazi do prometa koji podliježu oporezivanju budući da nema drugog sudionika u isporuci dobara ili usluga. Napominjemo da su matica i podružnica u gospodarskom smislu jedna cjelina, ali djeluju na području dvije porezne jurisdikcije i utvrđuju odvojeno poslovni rezultat koji se oporezuje u državi u kojoj je ostvaren. Kako bi troškovi matičnog društva i podružnice bili ispravno utvrđeni matično društvo zaračunava podružnici određene troškove. U tom slučaju ne dolazi do prometa koji podliježu oporezivanju budući da nema drugog sudionika u isporuci dobara ili usluga, već se radi se o internim obračunima troškova između matice i podružnice. Prema tome, na primljenu usluga ustupanja osoblja koju podružnici u Hrvatskoj obavi matično društvo iz Austrije podružnica u Hrvatskoj nije obvezna obračunati PDV. Također, usluga ustupanja osoblja koju matično društvo iz Hrvatske obavi podružnici u Bosni i Hercegovini nije oporeziva PDV-om obzirom da unutar istog poreznog obveznika ne dolazi do prometa koji podliježe oporezivanju. Reg: MF Porez na dodanu vrijednost - Porezni obveznik 10B09 Uvođenje projekta Gradske kartice ( ) Broj klase: /14-01/153 Urudžbeni broj: /14-2 Zagreb, Grad iz dostavnog popisa planira odlukom Gradskog vijeća pokrenuti uvođenje projekta Gradske kartice, gdje bi Grad izdavao personaliziranu karticu građanima koji ju žele i koji bi svaki mjesec uplatom od 80 kuna (umirovljenici i socijalne skupine uplaćivali bi 20 kuna), ostvarili pravo na produženje te kartice. Aktivna kartica omogućavala bi svom imatelju popuste na određeni broj usluga gradskih ustanova i trgovačkih društava te gospodarskih subjekata (trgovačkih lanaca, kafića, restorana, taxija i slično) koji bi bili voljni uključiti se u projekt dajući određeni postotak popusta na svoje usluge. Sama kartica ne omogućuje nikakvu besplatnu uslugu i nije kartica koja se može koristiti za plaćanje, već isključivo kao identifikacija uz osobnu iskaznicu temeljem koje se ostvaruje popust. Obzirom na navedeno postavlja se pitanje da li je Grad obveznik plaćanja PDV-a prilikom izdavanje takve kartice i primanja mjesečne naknade za produženje te kartice. U vezi navedenog odgovaramo u nastavku. Prema odredbi članka 4. stavka 1. Zakona o porezu na dodanu vrijednost (Narodne novine broj (Narodne novine broj 73/13, 99/13 Rješenje USRH, 148/13 i 153/13 Rješenje USRH, u daljnjem tekstu: Zakon) propisano da se PDV plaća na isporuke svih vrsta dobara i sve obavljene usluge u tuzemstvu uz naknadu koje obavi porezni obveznik koji djeluje kao takav. Poreznim obveznicima sukladno članku 6. stavku 5. Zakona ne smatraju se tijela državne vlasti, tijela državne uprave, tijela i jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave, komore te druga tijela s javnim ovlastima i u slučaju kada ubiru pristojbe, naknade i druga plaćanja u vezi s obavljanjem djelatnosti ili transakcija u okviru svog djelokruga ili ovlasti. Ako bi obavljanje tih djelatnosti, kao da nisu porezni obveznici, dovelo do znatnog narušavanja načela tržišnog natjecanja kod obavljanja takvih djelatnosti ili transakcija, ta se tijela smatraju poreznim obveznicima u vezi s tim djelatnostima ili transakcijama. U slučaju da obavljaju djelatnosti iz Dodatka I. Zakona smatrat će se poreznim obveznicima, osim ako ih obavljaju u zanemarivom opsegu. U vezi s obračunom PDV-a na isporuke koje obavlja Grad napominje se da Grad koji je upisan u registar obveznika PDV-a ne obračunava PDV na isporuke koje obavlja u okviru svoje ovlasti, odnosno na isporuke koje spadaju u djelokrug rada Grada prema posebnim propisima. Sve ostale isporuke koje Grad obavlja, a koje ne spadaju u njegove ovlasti, odnosno djelokrug rada prema posebnim propisima smatraju se gospodarskom djelatnošću koja podliježe oporezivanju PDV-om. Međutim, u konkretnom slučaju potrebno je utvrditi da li je posebnim propisima propisano da je u djelokrugu rada Grada izdavanje takve kartice za čije se produženje naplaćuje mjesečna naknada, a koja ne omogućuje nikakvu besplatnu uslugu i nije kartica koja se može koristiti za plaćanje. 87

88 Stoga u slučaju da je posebnim propisom propisano da je izdavanje gradske kartice u djelokrugu rada Grada tada se na uslugu produženja gradske kartice ne obračunava PDV neovisno o tome da li je Grad upisan u registar obveznika PDV-a. Također napominje se, ako posebnim propisom nije propisano da je izdavanje gradske kartice za čije se produženje naplaćuje mjesečna naknada u djelokrugu rada Grada, tada je Grad koji je upisan u registar obveznika PDV-a obvezan na uslugu produženja kartice obračunati PDV. Reg: MF Porez na dodanu vrijednost - Porezni obveznik Upis i brisanje iz registra obveznika poreza na dodanu vrijednost 10B08 kod zajedničkog obavljanja djelatnost ( ) Broj klase: /14-01/100 Urudžbeni broj: /14-2 Zagreb, Upis i brisanje iz registra obveznika poreza na dodanu vrijednost kod zajedničkog obavljanja djelatnost Primili smo upit o obvezama s osnove poreza na dodanu vrijednost (u daljnjem tekstu: PDV) kod zajedničkog obavljanja djelatnosti. Naime obrtnik A (otac) obavlja samostalnu ugostiteljsku djelatnost i upisan je u registar obveznika PDV-a. Osoba B (sin) pristupa u obrt 25. studenoga godine. Osoba A je nositelj zajedničke djelatnosti. Osoba A koja je nositelj 27. studenoga istupa iz zajedničke djelatnosti, a osoba B nastavlja obavljati djelatnost na način da preuzima bez naknade imovinu, prava i obveze. Obzirom na navedeno postavljeno je pitanje koje radnje u smislu PDV-a treba poduzeti kada osoba B pristupa osobi A radi zajedničkog obavljanja djelatnosti, a koje osoba A kada istupa iz zajedničke djelatnosti. U vezi navedenog odgovaramo u nastavku. Pristupanjem Republike Hrvatske Europskoj uniji nije došlo do promjena u pogledu prava i obveza s osnove PDV-a kod zajedničkog obavljanja djelatnosti. S tim u vezi naglašavamo da su određeni pojmovi promijenjeni zbog potrebe usklađivanja sa Direktivom Vijeća 2006/1/EZ. Porezni obveznik je sukladno članku 6. stavku 1. Zakona o porezu na dodanu vrijednost (Narodne novine broj 73/13, 99/13 Rješenje USRH, 148/13 i 153/13 Rješenje USRH, u daljnjem tekstu: Zakon) svaka osoba koja samostalno obavlja bilo koju gospodarsku djelatnost bez obzira na svrhu i rezultat obavljanja te djelatnosti. Ako više fizičkih osoba zajednički obavlja djelatnost, svaka fizička osoba smatra se poreznim obveznikom za dio primitaka koji joj pripada od zajedničkog obavljanja djelatnosti sukladno članku 4. stavku 4. Pravilnika o porezu na dodanu vrijednost (Narodne novine broj 79/13, 85/13 i 160/13). Fizičke osobe koje zajednički obavljaju djelatnosti obvezne su utvrditi jednu osobu (nositelja zajedničke djelatnosti) koji je odgovoran za vođenje poslovnih knjiga, plaćanje PDV-a i drugih obveza iz područja PDV-a. Ako supoduzetnici ne imenuju nositelja zajedničke djelatnosti, imenovat će ga Porezna uprava. Supoduzetnici za porezne obveze odgovaraju solidarno. Odredbom članka 7. stavka 9. Zakona propisano je da kod prijenosa uz naknadu ili bez naknade, ili u obliku uloga u društvo, ukupne imovine ili njezinog dijela koji čini gospodarsku cjelinu na drugog poreznog obveznika (primatelja) smatra se da nije došlo do isporuke, a taj porezni obveznik smatra se pravnim sljednikom prenositelja. Ako primatelj koristi preuzetu imovinu u druge svrhe osim za one za koje ima pravo na odbitak pretporeza obvezan je obračunati i platiti PDV sukladno odredbama ovoga Zakona. Isporukom dobara ne smatra se prijenos imovine poreznog obveznika (prenositelja) u smislu članka 7. stavka 9. Zakona pod uvjetom da su prenositelj i primatelj porezni obveznici te da primatelj nastavlja sa obavljanjem gospodarske djelatnosti za koju ima pravo na odbitak pretporeza. U slučaju neispunjenja uvjeta iz stavka 1. ovoga članka radi se o oporezivoj isporuci dobara te je isporučitelj obvezan obračunati i platiti PDV. U slučaju da porezni obveznik primatelj imovine preuzetu imovinu počne koristiti u druge svrhe osim za one za koje ima pravo na odbitak pretporeza obvezan je izvršiti ispravak odbitka pretporeza prema članku 64. Zakona. 88

89 Prema tome, kod zajedničkog obavljanja djelatnosti samo jedna osoba može biti nositelj djelatnosti. Osoba koja je nositelj djelatnosti bit će upisana u registar obveznika PDV-a, dok druga osoba koja nije nositelj nije upisana u registar obveznika PDV-a. Prijave PDV-a podnosi nositelj zajedničke djelatnosti i u njima iskazuje svoj OIB, obzirom da obrt ili zajednička djelatnost nemaju dodijeljen poseban OIB koji bi bio drugačiji u odnosu na OIB vlasnika odnosno nositelja. U slučaju kada dolazi do promjene nositelja zajedničke djelatnost ili kada nositelj istupa iz zajedničke djelatnosti, novi nositelj zajedničke djelatnosti odnosno osoba koja nastavlja s obavljanjem djelatnost treba zatražiti upis u registar obveznika PDV-a kako bi moglo doći do prijenosa gospodarske cjeline pri čemu se taj prijenos ne bi smatrao isporukom dobara koja podliježe oporezivanju PDV-om. Nositelj koji istupa iz zajedničke djelatnosti ili prestaje biti nositeljem, obvezan je zbog konačnog zaduživanja PDV-om podnijeti konačni obračun PDV-a za razdoblje oporezivanja. Završno stanje nositelja koji istupa ujedno predstavlja početno stanje osobe koja nastavlja s obavljanjem djelatnosti ili novog nositelja. U konačnom obračunu PDV-a koji će podnijeti nositelj koji istupa, budući da dolazi do prijenosa gospodarske cjeline, nema obveze utvrđivanja poreza na temelju prijenosa zaliha robe, materijal te opreme, jer je sva ta imovina prenesena u okviru gospodarske cjeline. Reg: MF Porez na dodanu vrijednost - Porezni obveznik Pojašnjenje Upute za sastavljanje konačnog obračuna poreza na 10B07 dodanu vrijednost za godinu Klasa: /14-01/267, Ur. broj: /14-1 od 30. siječnja Broj klase:410-01/14-01/267 Urudžbeni broj: /14-2 Zagreb, Uputa za sastavljanje konačnog obračuna poreza na dodanu vrijednost za godinu objavljena je 6. veljače godine na internetskim stranicama Porezne uprave. S tim u vezi pojavile su se određene nedoumice u vezi rečenice koja glasi: "Ako porezni obveznik račun za prosinac primi u siječnju nakon roka za podnošenje Obrasca PDV za siječanj taj račun iskazat će u obrascu za veljaču 2014., a ne u Obrascu PDV-K za 2013." Stoga kako bi se izbjegle eventualne nedoumice pojašnjavamo navedenu rečenicu. Sukladno odredbama Zakona o porezu na dodanu vrijednost (Narodne novine broj 73/13, 99/13 Rješenje USRH, 148/13 i 153/13 Rješenje USRH) i Pravilnika o porezu na dodanu vrijednost (Narodne novine broj 79/13 i 85/13) proizlazi da porezni obveznik pravo na odbitak pretporeza ostvaruje u obračunskom razdoblju kada mu je obavljena isporuka i kada je primljen račun. U slučaju da je račun za isporuku obavljenu u prosincu 2013., primljen do dana podnošenja prijave PDV-a za prosinac, odnosno do 20. siječnja godine, tada ga porezni obveznik može uključiti u prijavu PDV-a za prosinac Ako je račun za isporuku obavljenu u prosincu primljen nakon 20. siječnja, tada porezni obveznik pravo na odbitak pretporeza temeljem tog računa iskazuje u prijavi PDV-a za siječanj koju treba podnijeti do 20. veljače godine. Obzirom da pretpostavljamo da su neki porezni obveznici podnijeli konačni obračun PDV-a za godinu prije objavljivanja Upute za sastavljanje konačnog obračuna PDV-a za godinu ostavljena je mogućnost da račune koje su porezni obveznici primili u siječnju ili veljači za isporuke obavljene u godini ipak iskažu u konačnom obračunu PDV-a za godinu obzirom na činjenicu da su na taj način postupali u prethodnim godinama. Stoga, iznimno s obzirom na promjene u oporezivanju PDV-om koje su stupile na snagu 1. srpnja godine porezni obveznici neće pogriješiti ako primjerice račun primljen nakon 20. siječnja za isporuku obavljenu u prosincu iskažu u prijavi PDV-a za mjesec siječanj koju trebaju podnijeti do 20. veljače ili ako ga iskažu u konačnom obračunu PDV-a za godinu obzirom da su na taj način postupali u prethodnim godinama. 89

90 Porez na dodanu vrijednost - Porezni obveznik 10B06 Reg: MF Međunarodni cestovni prijevoz putnika koji se obavlja na području Republike Hrvatske Broj klase:410-01/13-01/391 Urudžbeni broj: /14-2 Zagreb, Dostavili ste nam pitanja u vezi Zakona o porezu na dodanu vrijednost (Narodne novine broj 73/13, 99/13 Rješenje USRH, 148/13, 153/13 Rješenje USRH, u daljnjem tekstu: Zakon), a koja se odnose na međunarodni cestovni prijevoz putnika koji se obavlja na području Republike Hrvatske. U vezi navedenog odgovaramo u nastavku. 1. Koje točke se popunjavaju u Zahtjevu za određivanjem i dodjeljivanjem osobnog identifikacijskog broja kada zahtjev podnosi porezni obveznik? Prilikom popunjavanja Zahtjeva za određivanjem i dodjeljivanjem osobnog identifikacijskog broja popunjavaju se točke 2. i 3. ako zahtjev podnosi pravna osoba. 2. Da li odgovorna osoba u poduzeću mora podnijeti Zahtjev za određivanjem i dodjeljivanjem osobnog identifikacijskog broja prilikom registriranja poduzeća? Navedeni zahtjev podnosi se samo za pravnu osobu. 3. Jednom kada se inozemno poduzeće registrira za potrebe PDV-a u Republici Hrvatskoj da li postaje obveznik podnošenja mjesečnih, tromjesečnih ili polugodišnjih Prijava PDV-a? Obračunska razdoblja su od prvog do posljednjeg dana u mjesecu za poreznog obveznika koji nema sjedište, stalnu poslovnu jedinicu, prebivalište ili uobičajeno boravište u tuzemstvu, a registriran je za potrebe PDV-a. Također napominjemo da je stupanjem na snagu Pravilnika o izmjenama i dopunama Pravilnika o porezu na dodanu vrijednost (Narodne novine broj 160/13) od 01. siječnja godine omogućeno da strani porezni obveznik koji obavlja povremeni međunarodni cestovni prijevoz putnika na području Republike Hrvatske može podnositi mjesečne prijave PDV-a samo za ona obračunska razdoblja u kojima je obavljao navedene usluge. 4. Koji se obrasci šalju mjesečno, a koji godišnje? Mjesečno se šalju Prijave PDV-a, a godišnje Prijave PDV-K. 5. Da li hrvatska Porezna uprava može slati obrasce poreznom obvezniku putem elektroničke pošte? Porezni obveznik sve obrasce koji se tiču PDV-a može preuzeti na internet stranici Porezne uprave: %20NA%20DODANU%VRIJEDNOST&FolderCTID=0x000082AADAB3E9B1B84EB3D3A7BC7DD C825400C74F17A6F842C94B8986BEB33A1EE2EC&View={2AA7CC9D-9CD AE18- D051E7E082F8} 6. Kojoj se službi porezni obveznik može obratiti kako bi zatražio pomoć prilikom ispunjavanja obrazaca koji se tiču PDV-a? Inozemni porezni obveznici za pojedina pitanja koja se tiču PDV-a mogu se obratiti Poreznoj upravi, Područnom uredu Zagreb, Avenija Dubrovnik 32, Zagreb, te se na istoj adresi predaje i Obrazac P-PDV (Zahtjev za registriranje za potrebe PDV-a). Također napominjemo da porezni obveznici iz drugih država članica Europske unije mogu imenovati poreznog zastupnika koji će umjesto njih podnositi porezne prijave i obavljati ostale poslove koji se tiču poreza. 90

91 Porez na dodanu vrijednost - Porezni obveznik 10B05a Tumačenje odredbi Zakona o PDV-u vezane uz isporuke i primitke sekundarnih sirovina ( ) Broj klase: /13-01/354 Urudžbeni broj: /14-02 Zagreb, Reg: MF Porezni obveznik iz dostavnog popisa dostavio nam je pitanja u vezi tumačenja odredbi članka 75. stavka 3. točke b) te članka 41. stavka 1. i članka 45. stavka 1. točke 1. Zakona o porezu na dodanu vrijednost (Narodne novine 73/13, 99/13 Rješenje USRH, 148/13 i 153/13 Rješenje USRH, u daljnjem tekstu: Zakon), a koja se tiču isporuka i primitaka sekundarnih sirovina. U nastavku navodimo dostavljena pitanja te očitovanje u vezi istih. 1. Koje su obveze poreznog obveznika kojemu drugi hrvatskog porezni obveznik obavi isporuku sekundarnih sirovina s naznakom prijenos porezne obveze sukladno članku 75. stavku 3. točki b) Zakona? Iz odredbi članka 75. stavka 3. točke b) Zakona i članka 151. stavka 1. Pravilnika o porezu na dodanu vrijednost (Narodne novine broj 79/13, 85/13 i 160/13, u daljnjem tekstu: Pravilnik) proizlazi da je porezni obveznik upisan u registar obveznika PDV-a u Republici Hrvatskoj obvezan platiti PDV kada mu se obave isporuke rabljenog materijala i onoga koji se u istom stanju ne može ponovno upotrijebiti, otpada, industrijskog i neindustrijskog otpada, reciklažnog otpada, djelomično obrađenog otpada, te dobara i usluga koje pravilnikom propisuje ministar financija. Sukladno navedenom, porezni obveznik kojemu drugi porezni obveznik isporuči sekundarne sirovine u skladu s člankom 75. stavkom 3. točkom b) Zakona obračunat će i platiti PDV, te će obračunani PDV odbiti kao pretporez, ako su ispunjeni uvjeti za odbitak pretporeza sukladno odredbama Zakona i Pravilnika. 2. Koje su obveze poreznog obveznika kojemu porezni obveznik iz treće zemlje obavi isporuku sekundarnih sirovina? Da li se PDV pri uvozu plaća ili se vrši obračun bez novčanog tijeka? Odredbama članka 4. stavka 1. točke 1. Zakona propisano je da je uvoz dobara predmet oporezivanja PDV-om. Nadalje, odredbama članka 76. stavka 7. Zakona propisano je da se PDV pri uvozu plaća u roku za plaćanje uvoznih davanja u skladu s carinskim propisima. PDV koji treba biti plaćen pri uvozu dobara naplaćuje Carinska uprava. 3. Ako porezni obveznik isporučuje dobra navedena u članku 152. stavku 2. Pravilnika drugom poreznom obvezniku u Republici Hrvatskoj, što navodi na računu? Sukladno članku 79. stavku 7. Zakona isporučitelj u računu mora navesti»prijenos porezne obveze«u slučaju kada je primatelj dobara ili usluga obvezan platiti PDV. 4. Što porezni obveznik navodi na računu ako isporučuje sekundarne sirovine poreznom obvezniku iz druge države članice Europske unije? Odredbama članka 41. stavka 1. točke a) Zakona propisano je da su PDV-a oslobođene isporuke dobara koje prodavatelj ili osoba koja stječe dobro ili druga osoba za njihov račun otpremi ili preveze iz tuzemstva u drugu državu članicu drugom poreznom obvezniku ili pravnoj osobi koja nije porezni obveznik, a koji djeluju kao takvi u toj drugoj državi članici. Nadalje, odredbama članka 79. stavka 3. Zakona propisano je da se porezni obveznik koji obavlja oslobođene isporuke dobara ili usluga mora u računu pozvati na odredbe Zakona kojim je to oslobođenje propisano, odnosno na odredbe članka 10. Zakona ili odgovarajuću odredbu Direktive Vijeća 2006/1/EZ-a ili navesti napomenu koja upućuje na oslobođenje. U tim slučajevima u računu ne smiju biti iskazani podaci iz stavka 1. točaka 8., 9. i 10. toga članka, već samo zbrojni iznos naknade. Sukladno navedenom, porezni obveznik koji obavlja isporuku dobara na zajedničkom tržištu Europske unije na računu se mora pozvati na odredbe članka 41. stavka 1. točke a) Zakona ili navesti napomenu koja upućuje na oslobođenje prilikom takvih isporuka. 5. Što porezni obveznik navodi na računu ako isporučuje sekundarne sirovine poreznom obvezniku iz treće zemlje? 91

92 Člankom 45. stavkom 1. točkom 1. Zakona propisano je da su plaćanja PDV-a oslobođene isporuke dobara koja iz Republike Hrvatske otpremi ili preveze isporučitelj ili neka druga osoba za njegov račun izvan Europske unije. Ako porezni obveznik obavlja oslobođenu isporuku dobara, tada, kao i u prethodnom odgovoru primjenjuje odredbu članka 79. stavka 3. Zakona. 6. Kako tretirati račune dobavljača koji su pristigli tijekom srpnja i u kojima je iskazan PDV? Člankom 160. stavkom 2. Pravilnika propisano je da ako je primatelj računa iz stavka 1. toga članka prije ispravka računa već odbio pretporez u svome obračunu PDV-a, ispravak iskazanog i obračunanog PDV-a može se provesti samo pod uvjetima iz članka 33. stavka 7. Zakona. Ovo se ne odnosi na ispravak računa izdanog poreznom obvezniku koji nema pravo na odbitak pretporeza. U tom slučaju obveza obračuna PDV-a može se ispraviti u obračunskom razdoblju, u kojem je prodajna cijena ili dio prodajne cijene vraćen kupcu, a porezni obveznik raspolaže s odgovarajućim dokazom o povratu prodajne cijene. Također napominjemo da porezni obveznik koji je isporučio dobra može ispraviti iznos PDV-a ako porezni obveznik kome su dobra isporučena ispravi odbitak pretporeza i o tome pisano izvijesti isporučitelja. Reg: MF Porez na dodanu vrijednost - Porezni obveznik 10B05 Upis u registar obveznika PDV-a Broj klase:410-19/13-01/3 Urudžbeni broj: /14-27 Zagreb, Obzirom na upis tijela državne vlasti, tijela državne uprave, tijela i jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, komore te drugih tijela s javnim ovlastima (u daljnjem tekstu: tijela) u registar obveznika poreza na dodanu vrijednost (u daljnjem tekstu: PDV) zaprimili smo niz pitanja u vezi obveze obračuna PDV-a. U vezi s obračunom PDV-a na isporuke koje obavljaju tijela načelno se napominje da tijela neovisno o tome jesu li upisana u registar obveznika PDV-a ne obračunavaju PDV na isporuke koje obavljaju u okviru svoje ovlasti, odnosno na isporuke koje spadaju u djelokrug rada tijela prema posebnim propisima. Sve ostale isporuke koje tijela obavljaju, a koje ne spadaju u njihove ovlasti, odnosno djelokrug rada tijela prema posebnim propisima načelno se smatraju gospodarskom djelatnošću koja podliježe oporezivanju PDV-om. U gospodarsku djelatnost poreznog obveznika ulaze osnovne i sporedne djelatnosti. U sporedne djelatnosti ubraja se sve ono što se obavlja uz osnovnu djelatnost pri čemu nije bitna trajnost tih djelatnosti. Prema tome ako je tijelo upisano u registar obveznika PDV s osnove obavljanja djelatnosti iskorištavanja materijalne i nematerijalne imovine i uz tu djelatnosti obavlja i neke druge gospodarske djelatnosti u manjem obujmu, tijelo je obvezno i na gospodarske djelatnosti koje obavlja u manjem obujmu obračunati PDV. Tijela koja su upisana u registar obveznika PDV-a, mogu obavljati isporuke koje podliježu oporezivanju PDV-om odnosno isporuke oporezive PDV-om (primjerice najam poslovnog prostora, obavljanje informatičkih usluga i slično) i isporuke koje su oslobođene plaćanja PDV-a (primjerice najam stambenih prostorija, obavljanje financijske usluge i slično). Nadalje djelatnošću iskorištavanja materijalne i nematerijalne imovine koja podliježe oporezivanju PDV-om ne smatra se iskorištavanje javnih dobara kao što su primjerice javne površine, ceste, pomorsko dobro, javna rasvjeta i slično kao niti davanje prava služnosti, građenja i slično. na tim javnim dobrima. Također napominje se da se PDV ne obračunava na prihode koje tijela ostvare po osnovi poreza i drugih javnih davanja što proizlaze iz korištenja materijalne i nematerijalne imovine. Tijela upisana u registar obveznika PDV-a imaju pravo od PDV-a koji su obvezna platiti, odbiti iznos PDV-a (pretporez) koji su obvezni platiti ili su ga platili u tuzemstvu za isporuke 92

93 dobara ili usluge koje su im drugi porezni obveznici obavili za potrebe njihovih oporezivih transakcija. Prema tome tijela upisana u registar obveznika PDV-a mogu odbiti kao pretporez ukupni PDV sadržan u računima koji se odnose samo na oporezivu djelatnost. PDV sadržan u računima koji se isključivo odnose na isporuke koje tijela obavljaju u okviru svoje ovlasti, odnosno na isporuke koje spadaju u djelokrug rada tijela prema posebnim propisima ne može se uopće odbiti. Međutim PDV sadržan u računima koji se odnose dijelom na gospodarsku djelatnost koja podliježe oporezivanju PDV-om, a dijelom na isporuke u okviru ovlasti tijela ili djelokruga rada tijela može se odbiti samo u dijelu koji se odnosi na gospodarsku djelatnost koja podliježe oporezivanju PDV-om. U tom slučaju tijela moraju sukladno članku 137. stavku 3. Pravilnika o porezu na dodanu vrijednost (Narodne novine broj 79/13, 85/13 i 160/39, u daljnjem tekstu: Pravilnik) odrediti udjel korištenja u neposlovne svrhe, odnosno pretporez trebaju podijeliti prema svrsi uporabe na dio koje se može odbiti i na dio koji se ne može odbiti. U vezi s utvrđivanjem udjela korištenja, napominje se da je kao ključ moguće za svaku zgradu koristiti omjer korištenja poslovnih prostora (prema metrima kvadratnim) za obavljanje djelatnosti koja podliježe oporezivanju i isporuka u okviru ovlasti i djelokruga rada koje ne podliježu oporezivanju. Jednako tako ovisno o tome što je tijelu jednostavnije i prihvatljivije ključ se ne mora nužno utvrđivati za svaku zgradu posebno, nego za sve zgrade ukupno, ali odluku o tome na koji će način utvrđivati omjer korištenje treba donijeti svako tijelo. Nadalje napominje se da tijela koja u okviru gospodarske djelatnosti obavljaju isporuke oporezive PDV-om i isporuke koje su oslobođene plaćanja PDV-a, ostvaruju pravo na odbitak pretporeza koji se odnosi na isporuke oporezive PDV-om. Prema tome u slučaju da se određeni računi (primjerice režijski troškovi) odnose dijelom na isporuke oporezive PDVom, odnosno na one za koje nije isključeno pravo na odbitak pretporeza, a dijelom na oslobođene isporuke, tijelo iznos PDV-a koji može odbiti izračunava primjenom formule iz članka 62. stavka 2. Zakona o porezu na dodanu vrijednost (Narodne novine broj 73/13, 99/13 Rješenje USRH, 148/13 i 153/13 Rješenje USRH, u daljnjem tekstu: Zakon). Tijela u pojedinim slučajevima svoje poslovne prostore daju bez naknade ili uz minimalnu naknadu u zakup svojim proračunskim korisnicima, osobama kojima su osnivači, korisnicima drugih proračuna ili drugim osobama. Načelno poreznu osnovicu pri isporuci dobara ili usluga čini naknada koju je isporučitelj primio ili treba primiti od kupca ili neke druge osobe. Stoga, ako tijelo daje u zakup bez naknade poslovni prostor za koji pri nabavi ili izgradnji nije koristilo pravo na odbitak pretporeza u cijelosti ili djelomično, odnosno ako koristi te poslovne prostore u druge svrhe osim za potrebe obavljanja djelatnosti u okviru svoje ovlasti, tada se ne radi o isporukama uz naknadu koje podliježu oporezivanju PDV-om. Ako tijelo daje u zakup poslovni prostor pri čemu je zakupnina minimalna, napominjemo da utvrđivanje porezne osnovice za obračun PDV-a ovisi o tome daje li se prostor u zakup povezanim osobama ili trećim osobama. Naime, ako tijelo daje uz minimalnu naknadu (primjerice 1,00 kuna) u zakup poslovni prostor svojim proračunskim i izvanproračunskim korisnicima, kao i drugim osobama kojima je osnivač koji nemaju pravo na odbitak PDV-a u cijelosti, tada poreznu osnovicu za obračun PDV-a čini tržišna vrijednost sukladno članku 33. stavku 9. Zakona. U slučaju da tijelo daje uz minimalnu naknadu u zakup poslovni prostor svojim proračunskim i izvanproračunskim korisnicima kao i drugim osobama kojima je osnivač, koji imaju pravo na odbitak PDV-a u cijelosti napominje se da poreznu osnovicu čini ugovorena naknada. Ako tijelo daje uz minimalnu naknadu (primjerice 1,00 kuna) u zakup poslovni prostor korisnicima drugih proračuna, ili osobama s kojima ne postoje veze na temelju članstva, upravljanja ili vlasništva poreznu osnovicu za zakup prostora čini ugovorena naknada. Također se ističe da upis u registar obveznika PDV-a ne znači ujedno i dodjelu PDV identifikacijskog broja. Naime, PDV identifikacijski broj potreban je kako bi porezni obveznici odnosno tijela mogla obavljati transakcije sa Europskom unijom. Stoga, ako je tijelo upisano u registar obveznika PDV-a i nema dodijeljen PDV identifikacijski broj, a namjerava obavljati transakcije sa Europskom unijom (nabavljati dobra od poreznih obveznika iz drugih država članica, primati ili obavljati usluge) obvezno je nadležnoj ispostavi Porezne uprave podnijeti Zahtjev za registriranje za potrebe PDV-a 93

94 (Obrazac P-PDV) radi dodjele PDV identifikacijskog broja prije prve nabave dobara odnosno obavljanja ili primanja usluga od poreznih obveznika iz drugih država članica. Obzirom na navedeno u nastavku navodimo dostavljena pitanja i odgovore u vezi istih. 1. Da li PDV treba obračunati na Ugovore o pravu puta? Ako se radi o davanju prava puta odnosno prava služnosti na javnom dobru, tada se radi o usluzi koja ne podliježe oporezivanju PDV-om. Međutim ako se ne radi o javnom dobru napominje se da je prema odredbi članka 4. stavka 1. Zakona propisano da se PDV plaća na isporuke svih vrsta dobara i sve obavljene usluge u tuzemstvu uz naknadu koje obavi porezni obveznik koji djeluje kao takav. Obavljanjem usluga koje podliježu oporezivanju PDV-om smatra se i suzdržavanje od neke radnje ili trpljenje neke radnje. Prema tome davanje prava puta odnosno prava služnosti predstavlja obavljanje usluge trpljenja radnje, koja podliježe oporezivanju PDV-om. Stoga ako je porezni obveznik koji ju obavlja upisan u registar obveznika PDV-a obvezan je obračunati PDV na tu uslugu. 2. Da li PDV treba obračunati na Ugovor o pristupu i korištenju elektroničke komunikacijske infrastrukture (EKI)? Bitno je istaknuti ako EKI predstavlja javno dobro tada pravo pristupa odnosno korištenja EKI ne podliježe oporezivanju PDV-om. Ako EKI nije javno dobro, napominjemo da ugovor o pristupu EKI dijeli sudbinu ugovora o pravu puta, obzirom da se davanjem prava pristupa obavlja usluga trpljenja koja je oporeziva PDV-om. Prema tome davanje prava pristupa EKI predstavlja obavljanje usluge trpljenja radnje, koja podliježe oporezivanju PDV-om. Stoga ako je porezni obveznik koji ju obavlja upisan u registar obveznika PDV-a obvezan je obračunati PDV na tu uslugu. Međutim, što se tiče davanja EKI na korištenje, napominjemo da je potrebno utvrditi da li je posebnim propisima propisano da je davanje na korištenje EKI u djelokrugu rada tijela. Stoga u slučaju da je posebnim propisom propisano da je davanje na korištenje EKI u djelokrugu rada tijela tada se na takve usluge ne obračunava PDV neovisno o tome da li je tijelo upisano u registar obveznika PDV-a. Također napominje se, ako posebnim propisom nije propisano da je davanje na korištenje EKI u djelokrugu rada tijela, tada je tijelo obvezno na takvu uslugu obračunati PDV. 3. Da li se PDV treba obračunavati na zakup građevinskog zemljišta u svrhu deponiranja građevinskog materijala? U odgovoru KLASA: /13-01/3, URBROJ: /13-13 od 6. prosinca navedeno je da se u iznos ,00 kuna na ubraja zakup poljoprivrednog zemljišta neovisno o tome radi li se o zakupu državnog poljoprivrednog zemljišta ili poljoprivrednog zemljišta u vlasništvu tijela obzirom da se radi o korištenju općih ili drugih dobara za koje je određeno da su dobra od interesa za Republiku Hrvatsku. Obzirom da se u konkretnom slučaju radi o zakupu građevinskog zemljišta, koje nije u istom pravnom statusu kao poljoprivredno zemljište za koje je određeno da je od interesa za Republiku Hrvatsku, napominjemo da se na zakup građevinskog zemljišta obračunava PDV. 4. Da li PDV treba obračuna na zakup plinske mreže? U slučaju da se plinska mreža smatra javnim dobrom, tada davanje u zakup plinske mreže ne podliježe oporezivanju PDV-om. Međutim, ako se plinska mreža ne smatra javnim dobrom, tada je potrebno utvrditi da li je posebnim propisom propisano da je davanje u zakup plinske mreže u djelokrugu rada tijela. Ako je posebnim propisom propisano da je davanje u zakup plinske mreže u djelokrugu rada tijela tada se na takve usluge ne obračunava PDV, neovisno o tome da li je tijelo upisano u registar obveznika PDV-a. Također napominje se, ako posebnim propisom nije propisano da je davanje u zakup plinske mreže u djelokrugu rada tijela, tada je tijelo obvezno na takvu uslugu obračunati PDV. 5. Kakav status vezano za PDV ima zakup zemljišta unutar granica građevinskog područja koje je dano u zakup u poljoprivredne svrhe, odnosno da li je presudna namjena korištenja zemljišta (u poljoprivredne svrhe) ili status zemljišta (unutar ili izvan granica građevinskog područja)? 94

95 Građevinsko područje se sukladno članku 42. Zakona o prostornom uređenju (Narodne novine broj 153/13) određuje prostornim planom uređenja grada, odnosno općine i Prostornim planom Grada Zagreba radi razgraničenja izgrađenih dijelova tih naselja i površina predviđenih za njihov razvoj od ostalih površina namijenjenih razvoju poljoprivrede i šumarstva kao i drugih djelatnosti koje se s obzirom na svoju namjenu mogu planirati izvan građevinskih područja. Napominje se da je člankom 4. Zakona o poljoprivrednom zemljištu (Narodne novine broj 39/13) propisano da katastarske čestice zemljišta unutar granice građevinskog područja površine veće od 1000 m2 i katastarske čestice zemljišta izvan granice građevinskog područja planirane dokumentima prostornog uređenja za izgradnju koje su u evidencijama Državne geodetske uprave označene kao poljoprivredna kultura, a koje nisu privedene namjeni, moraju se održavati pogodnim za poljoprivrednu proizvodnju i u tu se svrhu koristiti do izvršnosti akta kojim se odobrava građenje, odnosno primitka potvrde glavnog projekta. Nadalje člankom 14. Zakona o poljoprivrednom zemljištu propisano je da se neizgrađeno građevinsko zemljište u vlasništvu države koje je po uporabnom svojstvu poljoprivredno zemljište daje u zakup fizičkoj ili pravnoj osobi za poljoprivredne namjene, te se takvo zemljište ne može koristiti za podizanje trajnih nasada i izgradnju objekata u svrhu poljoprivredne proizvodnje. Obzirom na odredbe posebnih propisa kojima je dopušteno da se unutar građevinskog područja može obavljati poljoprivredna proizvodnja te da se i neizgrađeno građevinsko zemljište koje je po uporabnom svojstvu poljoprivredno zemljište može dati u zakup za poljoprivredne namjene, napominjemo da se na zakup zemljišta unutar građevinskog područja za poljoprivredne svrhe ne obračunava PDV. Naime, građevinsko zemljište koje je po uporabnom svojstvu poljoprivredno zemljište na kojem se obavlja poljoprivredna proizvodnja može se smatrati poljoprivrednim zemljištem koje je od interesa za Republiku Hrvatsku. Stoga kada tijela daju u najam takva zemljišta nisu obvezna obračunati PDV. 6. Kako postupiti s poslovnim prostorima koji su dani u zakup za jednu kunu po metru kvadratnom udrugama ili neprofitnim organizacijama (ugovorom i odlukom Gradskog vijeća)? Prema odredbi članka 4. stavka 1. Zakona PDV se plaća na isporuke svih vrsta dobara i sve obavljene usluge u tuzemstvu uz naknadu koje obavi porezni obveznik koji djeluje kao takav. Poreznom osnovicom pri isporuci dobara i usluga sukladno članku 33. stavku 1. Zakona smatra se naknada koju čini sve ono što je isporučitelj primio ili treba primiti od kupca ili neke druge osobe za te isporuke uključujući iznose subvencija koji su izravno povezani s cijenom isporučenih dobara ili usluga. Prema tome osnovicu za obračun PDV-a čini naknada koju tijelo prima za zakup poslovnog prostora. U vezi s navedenim napominjemo da se tržišna vrijednost u slučaju ako je naknada niža ili viša od tržišne vrijednosti sukladno članku 30. stavku 9. Zakona utvrđuje za isporuke dobara i obavljanje usluga osobama koje ne mogu odbiti pretporez, a koje su u obiteljskim i drugim bliskim vezama s poreznim obveznikom te u slučaju postojanja financijskih i pravnih veza, uključujući odnose poslodavca i zaposlenika kao i članova njihovih obitelji, veza na temelju članstva, upravljanja ili vlasništva. 7. Da li grad mora obračunati PDV na prodaju pokretnina (ugostiteljske opreme) temeljem kupoprodajnog ugovora sklopljenog u godini i za obavljenu prodaju temeljem kupoprodajnog ugovora izdati račun? Grad je predmetne pokretnine stekao u na ime duga za neplaćenu zakupninu, neplaćenu naknadu za korištenje javne površine i neplaćene troškove tekućeg održavanja poslovnog prostora, a koji su nastali i dospjeli u godini. Prema odredbi članka 4. stavka 1. Zakona PDV se plaća na isporuke svih vrsta dobara i sve obavljene usluge u tuzemstvu uz naknadu koje obavi porezni obveznik koji djeluje kao takav. Stoga, ako grad prodaje pokretnine temeljem kupoprodajnog ugovora, obvezan je na njih obračunati PDV, ako je upisan u registar obveznika PDV-a. U slučaju da kupoprodajni ugovor sadrži sve elemente računa propisane člankom 79. Zakona, grad nije obvezan izdavati poseban račun, obzirom da se računom smatra svaka isprava prema kojoj porezni obveznik ili osoba kojoj on naloži zaračunava obavljenu isporuku, bez obzira kako se ta isprava naziva u poslovnom prometu. 95

96 Ako Grad za stečenu ugostiteljsku opremu ima račun ili neku drugu ispravu koja sadrži sve podatke propisane člankom 79. Zakona, tada Grad može PDV sadržan u računu ili nekoj drugoj ispravi odbiti kao pretporez uz ispunjenje uvjeta propisanih 58. i 60. Zakona. 8. Da li je kod postojećeg ugovora o zakupu poslovnih prostora potrebno sklapati dodatak tih ugovora kojim bi se izmijenila ugovorna odredba o visini zakupnine, obzirom da se na zakupninu od 1. siječnja obračunava PDV ili je dovoljno na mjesečnom računu plaćenom za zakupnine dodati i naznačiti i iznos PDV-a koji zakupnik mora platiti na utvrđeni iznos zakupnine? Poreznom osnovicom pri isporuci dobara i usluga smatra se naknada koju čini sve ono što je isporučitelj primio ili treba primiti od kupca ili neke druge osobe za te isporuke uključujući iznose subvencija koji su izravno povezani s cijenom isporučenih dobara ili usluga, pri čemu PDV ne čini dio naknade. U vezi navedenog napominjemo da Zakonom nisu propisane odredbe o obvezi sklapanja dodatka ugovora u pogledu odredbi o visini zakupnine. Ugovorni odnosi i obveza sklapanja dodatka ugovora propisani su posebnim propisima posebice Zakonom o obveznim odnosima (Narodne novine broj 35/05, 41/08 i 5/11) čije tumačenje nije u nadležnosti Porezne uprave. 9. Mora li grad zaračunati PDV na prodaju rabljenih osobnih vozila (službena vozila grada) koja se ne smatraju novim osobnim vozilima? Iz članka 40. stavka 2. Zakona proizlazi da su PDV-a oslobođene isporuke dobara za čije stjecanje ili nabavu odnosno uporabu nije bio moguć odbitak pretporeza prema članku 61. stavku 1. Zakona. Naime, člankom 61. stavkom 1. Zakona propisano je da porezni obveznik, između ostalog, ne može odbiti pretporez za nabavu i najam plovila namijenjenih za razonodu, zrakoplova, osobnih automobila i drugih sredstava za osobni prijevoz, uključujući nabavu svih dobara i usluga u vezi s tim dobrima. Prema tome, grad prilikom nabave osobnog automobila za vlastite potrebe nije niti mogao koristiti pravo na odbitak pretporeza. Stoga, prilikom prodaje rabljenog osobnog automobila grad nije obvezan obračunati PDV, neovisno o tome kome ga prodaje. U tom slučaju kupac rabljenog osobnog automobila obvezan je platiti posebni porez na stjecanje rabljenih motornih vozila po stopi 5% sukladno članku 26. Zakona o posebnom porezu na motorna vozila (Narodne novine 15/13 i 108/13). 10. Da li se obračunava PDV na davanje grobnog mjesta na korištenje i na prodaju grobnice sa opremom? Uprava groblja sukladno članku 13. stavku 1. Zakona o grobljima (Narodne novine broj 19/98 i 50/13) daje grobno mjesto na korištenje na neodređeno vrijeme uz naknadu te o tome donosi rješenje. Prema članku 15. stavku 5. Zakona o grobljima oprema i uređaj groba izgrađeni na grobnom mjestu smatraju se nekretninom. Prema odredbama navedenog Zakona pod opremom i uređajem groba podrazumijeva se nadgrobna ploča, nadgrobni spomenik i znaci, ograda i slično. U smislu tumačenja predmeta oporezivanja, nekretninom se sukladno članku 4. Zakona o porezu na promet nekretnina (Narodne novine broj 69/97, 153/02, 22/11 i 26/00 Odluka USRH), smatra i oprema i uređaj groba izgrađeni na grobnom mjestu. Prema tome ako se uz ustupanje grobnog mjesta prodaje ili na drugi način prenosi vlasništvo opreme, odnosno uređaja groba, korisnik grobnog mjesta dužan je na te nekretnine (opremu i uređaj groba) platiti porez na promet nekretnina. Stoga kada grad isporučuje opremu i uređaj groba ne obračunava PDV obzirom da se radi o isporuci koja podliježe oporezivanju porezom na promet nekretnina. Kada tijelo daje grobno mjesto na korištenje na neodređeno vrijeme u skladu s posebnim propisima o grobljima, za što naplaćuju naknadu, napominjemo da se radi o usluzi koja ne podliježe oporezivanju PDV-om obzirom da je u djelokrugu rada tijela, neovisno o tome da li je tijelo upisano u registar obveznika PDV-a. Međutim ako bi grobno mjesto na korištenje davalo komunalno društvo tada takva naknada podliježe oporezivanju PDV-om. 96

97 11. Da li se PDV obračunava na davanje na korištenje poslovnih prostora bez naknade, kada tijelo poslovne prostore daje na korištenje vlastitim proračunskim korisnicima, proračunskim korisnicima drugih proračuna, koji obavljaju djelatnosti od općeg, javnog interesa te što u tom slučaju čini poreznu osnovicu? Prema odredbi članka 4. stavka 1. Zakona PDV se plaća na isporuke svih vrsta dobara i sve obavljene usluge u tuzemstvu uz naknadu koje obavi porezni obveznik koji djeluje kao takav. Isporukom dobara uz naknadu smatra se sukladno članku 7. stavku 3. Zakona korištenje dobara koja čine dio poslovne imovine poreznog obveznika za njegove privatne potrebe ili za privatne potrebe njegovih zaposlenika, ako raspolažu njima bez naknade ili ih općenito koriste u druge svrhe osim za potrebe obavljanja djelatnosti poreznog obveznika, a za ta je dobra ili njihove dijelove u cijelosti ili djelomično odbijen pretporez. Obavljanjem usluga uz naknadu smatra se prema članku 8. stavku 3. Zakona korištenje dobara koja čine dio poslovne imovine poreznog obveznika za njegove privatne potrebe ili privatne potrebe njegovih zaposlenika ili općenito u druge svrhe osim za potrebe obavljanja njegove djelatnosti, za koja je u cijelosti ili djelomično odbijen pretporez. Stoga, ako tijelo daje bez naknade na korištenje poslovne prostore za koje nije koristilo pravo na odbitak pretporeza, odnosno koristi te poslovne prostore u druge svrhe osim za potrebe obavljanja djelatnosti, tada se ne radi o isporukama uz naknadu koje podliježu oporezivanju PDV-om, neovisno o tome kome se taj poslovni prostor daje u zakup. Također, napominje se u slučaju da tijelo bez naknade daje na korištenje poslovne prostore za koje je koristilo pravo na odbitak pretporeza, tada se radi o isporuci uz naknadu koja podliježe PDV-u.. U zgradi Gradske vijećnice nalaze se uredi drugih institucija (Ured državne uprave, Državna geodetska uprava, Općinski sud i slično) s kojima Grad ima zaključene sporazume o pokriću materijalnih troškova (struja, plin, komunalne usluge, plaću čistačica itd.) ovisno o kvadraturi koju koriste. Prostori u zgradi ne mogu se dati na natječaj jer postojeće institucije imaju pravo još iz 90-tih, kada su svi bili u Skupštini općine ostati u toj zgradi pa se iz tih razloga ne ubire naknada za korištenje tih prostora, već samo participacija zajedničkih troškova u određenom postotku. Napominje se da se troškovi ne mogu zasebno odvojiti zbog toga što ne postoje zasebna brojila. U vezi s navedenim postavlja se pitanje da li se na refundaciju materijalnih troškova obračunava PDV? Prema odredbi članka 4. stavka 1. Zakona PDV se plaća na isporuke svih vrsta dobara i sve obavljene usluge u tuzemstvu uz naknadu koje obavi porezni obveznik koji djeluje kao takav. U skladu s navedenim, obzirom da prefakturiranje materijalnih troškova predstavlja način prevaljivanja troškova, u tom slučaju su zapravo nadoknada učinjenih izdataka i podliježu oporezivanju PDV-om, ako je Grad upisan u registar obveznika PDV-a. Napominje se da za sve režijske troškove koji se odnose na takve poslovne prostore tijelo ima pravo na odbitak PDV-a koji im je zaračunan na ulaznim računima. 13. U vlasništvu Grada nalaze se i sportski objekti kojima Grad upravlja, svlačionice po naseljima i igrališta. Kako su do sada klubovi s područja Grada koristili te objekte bez naknade, a trošak održavanja i režija snosio je Grad, ulaskom u registar obveznika PDV-a nije više moguće korištenje prostora bez obveze obračunavanja PDV-a. Zanima nas da li je moguće prema Zakonu o sportu predati sportske objekte na upravljanje Zajednici sportskih udruga Grada ili nekom trećem? Da li možemo dati sportske objekte na upravljanje bez naknade s tim da ne postoji obveza obračunavanja PDV-a, jer bi ta osoba snosila sve troškove održavanja (redovno održavanje, režije i sl.) i vršila naplatu prihoda za korištenje prostora. U ovom slučaju primjenjuje se odgovor dan na pitanje pod brojem 11. Naime, prema odredbi članka 4. stavka 1. Zakona PDV se plaća na isporuke svih vrsta dobara i sve 97

98 obavljene usluge u tuzemstvu uz naknadu koje obavi porezni obveznik koji djeluje kao takav. Stoga, ako grad daje bez naknade na korištenje poslovne prostore za koje nije koristilo pravo na odbitak pretporeza, odnosno koristi te poslovne prostore u druge svrhe osim za potrebe obavljanja djelatnosti, tada se ne radi o isporukama uz naknadu koje podliježu oporezivanju PDV-om, neovisno o tome kome se taj poslovni prostor daje u zakup. U slučaju kada bi grad za davanje na korištenje sportskih objekata naplaćivao naknadu, napominjemo da su plaćanja PDV-a oslobođene prema članku 39. stavku 1. točki m) Zakona usluge usko povezane uz sport ili tjelesni odgoj što ih obavljaju neprofitne pravne osobe, osobama koje se bave sportom ili sudjeluju u tjelesnom odgoju. Primateljima usluga smatraju se osobe koje se sportom ili tjelesnim odgojem bave profesionalno ili amaterski. Za svrhe oporezivanja neprofitnim pravnim osobama smatraju se ustanove, tijela državne uprave, predstavnička i izvršna tijela državne vlasti i jedinica i tijela lokalne i područne (regionalne) samouprave i drugi. Prema tome, kada Grad daje na korištenje uz naknadu sportske objekte klubovima koji se sportom ili tjelesnim odgojem bave profesionalno ili amaterski, radi se o usluzi koja je oslobođena plaćanja PDV-a prema članku 39. stavku 1. točki m) Zakona. Ako je Grad upisan u registar obveznika PDV-a, napominje se da će u prijavi PDV-a uz oporezive isporuke iskazivati i usluge koje su temeljem članka 39. stavka 1. točke m) Zakona oslobođene PDV-a. U vezi pitanja o tome može li Grad predati sportske objekte na upravljanje Zajednici sportskih udruga Grada, ne možemo se očitovati obzirom da Porezna uprava nije nadležna za tumačenje odredbi Zakona o sportu (Narodne novine broj 71/06, 150/08, 4/10, 86/ i 94/13). 14. Rashodi proračuna priznaju se prema fakturiranim uslugama, a prihodi prema naplaćenim. Kako je s obvezom za PDV i pretporezom? Obračunavaju li se oba prema fakturiranom ili kombinirano? Oporezivi događaj i obveza obračuna PDV-a za isporuke dobara i obavljanje usluga u tuzemstvu propisani su odredbom članka 30. Zakona te odredbama članka 36. do 40. Pravilnika o porezu na dodanu vrijednost (Narodne novine broj 79/13, 85/13 i 160/13, u daljnjem tekstu: Pravilnik). Oporezivi događaj je događaj na temelju kojeg su ispunjeni pravni uvjeti potrebni za nastanak obveze obračuna PDV-a, a obveza obračuna PDV-a nastaje u trenutku kada Porezna uprava temeljem odredbi Zakona ima pravo potraživati PDV od osobe koja ga je obvezna platiti, iako je vrijeme plaćanja PDV-a odgođeno. Prema tome oporezivi događaj nastaje kada su dobra isporučena ili usluge obavljene pri čemu obveza obračuna PDV-a nastaje kada je nastao oporezivi događaj, a utvrđena obveza PDV-a iskazuje se u prijavi PDV-a za obračunsko razdoblje u kojem je obavljena isporuka dobara ili usluga. Obzirom da je uz nastanak obveze obračuna PDV-a vezan i odbitak pretporeza napominjemo da porezni obveznik može uz ispunjenje uvjeta propisanih člankom 58. do 62. Zakona odbiti pretporez u trenutku kada nastaje obveza obračuna PDV-a. Prema članku 58. stavku 1. Zakona porezni obveznik ima pravo od PDV-a, koji je obvezan platiti, odbiti iznos PDV-a (pretporez) koji je obvezan platiti ili ga je platio u tuzemstvu za isporuke dobara ili usluge koje su mu drugi porezni obveznici obavili za potrebe njegovih oporezivih transakcija. Bitno je istaknuti da porezni obveznik za isporuke koje su mu obavljene u tuzemstvu ostvaruje pravo na odbitak pretporeza u obračunskom razdoblju u kojem je primljeno dobro ili izvršena usluga i primljen račun sa svim podacima iz članka 79. Zakona. Ako porezni obveznik ima račun za primljena dobra ili obavljene usluge do roka za podnošenje prijave PDV-a tada ima pravo na odbitak pretporeza u onom obračunskom razdoblju u kojem je primio dobro ili mu je obavljena usluga. Ako porezni obveznik nema račun za primljena dobra ili obavljene usluge do roka za podnošenje prijave PDV-a tada ima pravo na odbitak pretporeza u onom obračunskom razdoblju u kojem je primio račun. Obzirom na navedeno tijelima obveza obračuna PDV-a nastaje u trenutku kada je obavljena isporuka dobara ili usluga, a pravo na odbitak pretporeza ostvaruju sukladno članku 133. Pravilnika, odnosno u obračunskom razdoblju u kojem je primljeno dobro ili izvršena usluga i primljen račun sa svim podacima iz članka 79. Zakona. 98

99 Napominjemo, da iznimno samo poreznim obveznicima koji su obveznici poreza na dohodak, obveza obračuna PDV-a nastaje prema primljenim (naplaćenim) naknadama, a pravo na odbitak pretporeza ostvaruju na način propisan člankom 133. Pravilnika i uz uvjet da su dobavljaču platili primljenu isporuku. 15. Vode li se podaci za obračun PDV-a odvojeno od poslovnih knjiga U- RA i I-RA, u duplim knjigama ili je dovoljno u jedinstvenim knjigama osigurati mogućnost izdvajanja podataka potrebnih za obračun PDVa? Člankom 83. Zakona propisana je obveza vođenja knjigovodstva za potrebe obračuna PDV-a. Sukladno navedenom članku porezni obveznik mora, između ostalog, u svom knjigovodstvu osigurati potrebne podatke koji omogućuju ispravno i pravodobno obračunavanje i plaćanje PDV-a. Porezni obveznik mora osigurati podatke o obvezi PDV-a za uplatu i uplati PDV-a te o potraživanju za povrat pretporeza i njegovoj naplati. Napominjemo da je člankom 163. Pravilnika propisano da radi osiguravanja podataka o izdanim i primljenim računima i PDV-u sadržanom u tim računima, porezni obveznik mora voditi posebne evidencije - Knjigu izdanih (izlaznih) računa (Obrazac I-RA) i Knjigu primljenih (ulaznih) računa (Obrazac U-RA). Jednako tako radi osiguravanja podataka o stjecanjima dobara iz drugih država članica, primljenim i obavljenim uslugama u druge države članice kao i u treće zemlje, o primljenim isporukama na koje se primjenjuje prijenos porezne obveze u tuzemstvu te o PDV-u plaćenom pri uvozu, porezni obveznik - uvoznik mora voditi posebnu evidenciju. U vezi s navedenim skrećemo pažnju na činjenicu da porezni obveznici, u konkretnom slučaju tijela nisu obvezna voditi posebne evidencije, ako su na drugi način u mogućnosti osigurati potrebne podatke koji omogućuju ispravno i pravodobno obračunavanje i plaćanje PDV-a. 16. Ukoliko grad postane poreznim obveznikom za PDV, primjenjuje li se na njega prijenos porezne obveze u graditeljstvu? Iskazuje li se u PDV obrascu obveza i plaćanje prijenosa porezne obveze u graditeljstvu? Prijenos porezne obveze propisan člankom 75. stavkom 3. Zakona, odnosi se na sve porezne obveznike koji su upisani u registar obveznika PDV-a u Republici Hrvatskoj. Stoga, ako je grad upisan u registar obveznika PDV-a na njega se primjenjuje prijenos porezne obveze, što znači da će grad biti obvezan obračunati PDV-a primjerice na primljenu građevinsku uslugu. U prijavi PDV-a primljene isporuke u Republici Hrvatskoj za koje PDV obračuna primatelj usluge iskazuju se pod rednim brojem II.4. Pravo na pretporez od primljenih isporuka u Republici Hrvatskoj za koje PDV obračunava primatelj iskazuju se pod rednim brojem III.4. prijave PDV-a. Napominje se da grad u prijavi PDV-a iskazuje samo pretporez koji može odbiti sukladno članku 58. Zakona. 17. Prikazuje li se u PDV obrascu najam stanova (oslobođen plaćanja PDV-a a nije naveden kao gospodarska djelatnost grada). Je li PDVa oslobođena samo zaštićena najamnina ili i slobodno ugovorena? Porezni obveznici koji su upisani u registar obveznika PDV-a, obvezni su u prijavi PDV-a iskazati sve obavljene isporuke koje podliježu PDV-u neovisno o tome jesu li isporuke oporezive PDV-om ili su oslobođene PDV-a. Najam stambenih prostorija oslobođen je plaćanja PDV-a prema članku 40. stavku 1. točki l) Zakona. U vezi zaštićenih najamnina napominje se da su one kao takve u djelokrugu rada grada, te se ne smatraju gospodarskom djelatnošću koja je oporeziva PDV-om, pa se niti ne upisuju u prijavu PDV-a. Napominje se da se isporuke koje su u Republici Hrvatskoj oslobođene PDV-a iskazuju u prijavi PDV-a pod rednim brojem I.8. Stoga će grad slobodno ugovoreni najam stambenih prostorija iskazivati pod rednim broj I.8, dok zaštićene najamnine uopće neće iskazivati u prijavi PDV-a. 18. Ukoliko je grad za zakup poslovnog prostora za mjesec siječanj prije 15. siječnja, fakturirao zakup bez PDV-a, a zatim se prijavio u sustav PDV-a dužan je račun ispraviti i poslati novi s obračunatim PDV. Na 99

100 temelju koje isprave grad može dokazati zakupcima da su dužni prihvatiti nove račune i uplatiti razliku, odnosno, PDV? Napominjemo da su prava i obveze između grada kao zakupodavca i zakupoprimca uređeni ugovornim odnosnom, a Porezna uprava nije nadležna za tumačenje ugovornih odnosa. Ističe se da se u konkretnom slučaju neovisno o tome što je račun izdan prije upisa u registar obveznika PDV-a, PDV treba obračunati, pri čemu poreznu osnovicu za obračun PDV-a čini ukupna naknada. S tim u vezi potrebno je ispraviti izdani račun, i ispravljeni račun poslati zakupoprimcu, a sadržaj računa treba biti u skladu s odredbom članka 79. Zakona. 19. Hrvatske vode obračunavaju i naplaćuju vodni doprinos, a 8% tog doprinosa pripadnost je lokalnog proračuna na čijem području je doprinos naplaćen. Radi li se o oporezivom iznosu? Člankom. Zakona o financiranju vodnog gospodarstva (Narodne novine broj 153/09, 90/11 i 56/13) propisano je da jedinicama lokalne samouprave pripada 8% vodnoga doprinosa naplaćenoga na njihovom području, a Hrvatske vode su u obvezi jednom mjesečno doznačavati taj iznos proračunima jedinica lokalne samouprave. Navedena sredstva koriste se za građenje i rekonstrukciju građevina oborinske odvodnje u vlasništvu jedinica lokalne samouprave. Vodne naknade u koje se ubraja i vodni doprinos su javna davanja. Sukladno navedenom 8% vodnog doprinosa temeljem Zakona o financiranju vodnog gospodarstva pripada jedinicama lokalne samouprave, stoga smatramo da se ne radi o naknadi za obavljanje isporuka već o javnom davanju, pa jedinice lokalne samouprave nisu obvezne obračunati PDV na javna davanja koja im pripadaju temeljem odredbi Zakona o financiranju vodnog gospodarstva. 20. Grad zajedno sa naplatom komunalne naknade naplaćuje i naknadu za uređenje voda za ime i za račun Hrvatskih voda. Gradu za taj posao pripada 5% naplaćenog iznosa i za taj posao Hrvatskim vodama ispostavlja fakturu. Obračun i naplata u interesu je RH, sukladno Zakonu o financiranju vodnoga gospodarstva. Radi li se o oporezivom poslu? Ukoliko da, obračunava li se PDV na naknadu ili unutar zakonom propisanih 5%? Je li refundacija poštanskih i materijalnih troškova naknade za uređenje voda (ugovorna obveza) oporeziva isporuka? Uzima li se naplata naknade za uređenje vode i taj prihod kao element za utvrđivanje statusa poreznog obveznika od kuna? Člankom 17. Zakona o financiranju vodnog gospodarstva propisano je da na nekretnine na koje se obračunava i naplaćuje komunalna naknada prema propisima o komunalnom gospodarstvu, jedinice lokalne samouprave, uz tu naknadu, naplaćuju i naknadu za uređenje voda. Jedinica lokalne samouprave dostavlja obveznicima i rješenje o obračunu naknade za uređenje voda te naplaćuje naknadu za uređenje voda putem uplatnica za komunalnu naknadu, uz koje zasebno iskazuje iznos, obračunske elemente i način obračuna naknade za uređenje voda. Jedinica lokalne samouprave doznačuje naplaćene iznose naknade za uređenje voda jednom tjedno na uplatne račune Hrvatskih voda. Za te poslove jedinici lokalne samouprave pripada naknada od 5% na iznos Hrvatskim vodama uplaćene naknade za uređenje voda. Obzirom da je temeljem Zakona o financiranju vodnog gospodarstva propisano da je naplata naknade za uređenje voda u djelokrugu rada jedinica lokalne samouprave, smatramo da pripadajuća naknada ne podliježe oporezivanju PDV-om. 21. Grad ima sa telekom operaterom sklopljene ugovore o pristupu i korištenju slobodnog prostora u cijevima izgrađene kabelske kanalizacije gdje je Grad infrastrukturni operator, te ima sva prava i obveze u vezi korištenja, održavanja, razvoja i upravljanja sustavom kabelske kanalizacije. Je li grad obveznik PDV-a za ovu djelatnost? Ako su cijevi kabelske kanalizacije javno dobro tada usluga pristupa odnosno korištenja slobodnog prostora u cijevima izgrađene kabelske ne podliježe oporezivanju PDV-om. 100

101 Ako se cijevi kabelske kanalizacije ne smatraju javnim dobrom, tada ugovor o pristupu cijevima izgrađene kabelske kanalizacije dijeli sudbinu ugovora o pravu puta, obzirom da se davanjem prava pristupa obavlja usluga trpljenja koja je oporeziva PDV-om. Prema tome davanje prava pristupa kabelskoj kanalizaciji predstavlja obavljanje usluge trpljenja radnje, koja podliježe oporezivanju PDV-om. Stoga ako je porezni obveznik koji ju obavlja upisan u registar obveznika PDV-a obvezan je obračunati PDV na tu uslugu. Međutim, što se tiče davanja na korištenje slobodnog prostora u cijevima izgrađene kabelske kanalizacije, napominjemo da je potrebno utvrditi da li je posebnim propisima propisano da je takva usluga u djelokrugu rada tijela. Stoga u slučaju da je posebnim propisom propisano da je davanje slobodnog prostora u cijevima izgrađene kabelske kanalizacije u djelokrugu rada tijela tada se na takve usluge ne obračunava PDV neovisno o tome da li je tijelo upisano u registar obveznika PDV-a. Također napominje se, ako posebnim propisom nije propisano da je davanje na korištenje slobodnog prostora u cijevima izgrađene kabelske kanalizacije djelokrugu rada tijela, tada je tijelo obvezno na takvu uslugu obračunati PDV. 22. Gradska ustanova koja je u sustavu gradske riznice upravlja sportskim objektom u kojem se nalaze sportske dvorane koje se povremeno daju u zakup na nekoliko sati sportskim klubovima i drugim oblicima organiziranja u sportu i rekreaciji. Do sada se za korištenje dvorana naplaćivao simboličan iznos protuvrijednost prosječnog troška energenata i drugih vezanih troškova za razdoblje korištenja. Treba li se takva ustanova upisati u registar poreznih obveznika i naplaćivati PDV na takav najam? Plaćanja PDV-a oslobođene su prema članku 39. stavku 1. točki m) Zakona usluge usko povezane uz sport ili tjelesni odgoj što ih obavljaju neprofitne pravne osobe, osobama koje se bave sportom ili sudjeluju u tjelesnom odgoju. Primateljima usluga smatraju se osobe koje se sportom ili tjelesnim odgojem bave profesionalno ili amaterski. Prema tome, kada gradska ustanova daje na korištenje sportske objekte klubovima koji se sportom ili tjelesnim odgojem bave profesionalno ili amaterski, radi se o usluzi koja je oslobođena plaćanja PDV-a prema članku 39. stavku 1. točki m) Zakona. Prema tome, ako je gradska ustanova neprofitna pravna osoba i obavlja samo usluge davanja u zakup sportskog objekta osobama koje se sportom ili tjelesnim odgojem bave profesionalno ili amaterski, tada nije obvezna za tu djelatnost upisati se u registar obveznika PDV-a. 23. Temeljem odluka iz ranijih godina priznata su zakupnicima ulaganja u poslovne prostore i to putem prijeboja s mjesečnom zakupninom do konačne isplate. U trenutku obračuna visine priznatih ulaganja, u obzir su uzeti samo određeni radovi i to bez PDV-a. Obračunava li se PDV na zakup u tim slučajevima? Ukoliko je zakupnina umanjena za 50% obračunava li se PDV na ukupan iznos zakupnine ili na umanjeni iznos nakon odbitka oslobađanja? Na koji način će se ubuduće vršiti prijeboj ulaganja sa ugovorenom zakupninom koja će biti uvećana za PDV? Člankom 15. Pravilnika propisano je ako pri isporuci naknada nije novčana, već u isporuci drugog dobra ili obavljenoj usluzi, radi se o razmjeni. Pri razmjeni, isporuka podliježe oporezivanju na obje strane, kod svakog isporučitelja. Prema tome ako bi zakupoprimac ulagao u poslovni prostor u visini mjesečne zakupnine, tada se obavljena usluga ulaganja smatra naknadom za uslugu davanja poslovnog prostora u zakup. Kako kod razmjene dobara isporuka podliježe oporezivanju na obje strane porezni obveznik zakupodavac u konkretnom slučaju jedinica lokalne samouprave upisana u registar obveznika PDV-a obvezna je na uslugu davanja u zakup poslovnog prostora obračunati PDV. Ako je zakupoprimac obveznik PDV-a obvezan je na obavljenu uslugu ulaganja u poslovni prostor obračunati PDV. 24. Da li Grad treba na izlaznom računu za prodaju poslovnog prostora, stana koji je izgrađen nakon godine zaračunati PDV, a Grad kao stjecatelj te novosagrađene nekretnine nije mogao odbiti zaračunani PDV kao pretporez u vrijeme kad je kupovao predmetnu nekretninu? 101

102 Prodaja poslovnog prostora za čiju nabavu porezni obveznik nije koristio pravo na odbitak pretporeza ne podliježe oporezivanju PDV-om nego porezom na promet nekretnina sukladno članku 5. stavku 3. Zakona o porezu na promet nekretnina (Narodne novine broj 69/97, 153/02, 26/00 i 22/11). 25. Da li grad treba zaračunati PDV: a) na izlaznom računu poduzetniku za naknadu za pravo građenja za izgradnju proizvodnog objekta energane, izgradnju zgrada (doma umirovljenika, hotela, poliklinike, ambulante i dijagnostike), b) na izlaznom računu trgovačkom društvu u vlasništvu grada za plaćanje provizije za izdano jamstvo grada prema HBOR-u (za kredit koji dobiva predmetno trgovačko društvo), Ako se pravo građenja daje na javnom dobru, radi se o usluzi koja ne podliježe oporezivanju PDV-om. Međutim, ako se pravo građenja ne daje na javnom dobru, tada usluga prava građenja podliježe oporezivanju PDV-om. Stoga ako je porezni obveznik koji ju obavlja upisan u registar obveznika PDV-a obvezan je obračunati PDV na tu uslugu. Usluge prikupljanja podataka, izrade analiza i davanje informacija o kreditnoj sposobnosti korisnika kredita koje nisu vezane za davanje i upravljanje kreditima ili s ugovaranjem odnosno izdavanjem garancija ili drugih jamstava za kredite nisu oslobođene plaćanja PDV sukladno članku 40. stavku 1. Zakona i članku 66. Pravilnika. Sukladno navedenom provizija za izdano jamstvo grada prema HBOR-u također nije oslobođena PDV-a, pa je porezni obveznik koji ju obavlja obvezan na takvu uslugu obračunati PDV. 26. Grad sukladno članku 30. stavku 2. Zakona o vlasništvu želi vlasnička ovlaštenja i to poslove upravljanja, korištenja i raspolaganja (za mjesne društvene domove, a i ostale poslovne prostore koji su u vlasništvu grada ) odlukom prenijeti na trgovačko društvo koje je u 100% vlasništvu grada i registrirano je za poslove upravljanja zgradama. Trgovačko društvo bi izdavalo račune, prihod od zakupa uplaćivao bi se na račun trgovačkog društvu i njemu bi pripadao. Trgovačko društvo bi imalo istovremeno i obvezu održavati predmetne prostore. Da li bi takva odluka bila u suprotnosti sa Zakonom? Iz članka 8. stavka 1. Pravilnika proizlazi da se isporukom dobara omogućuje prijenos prava raspolaganja materijalnom imovinom osobi koja tim dobrima može raspolagati kao vlasnik. Omogućavanje raspolaganja dobrima je pretežito činjenične naravi i obično je, ali ne i nužno povezano s prijenosom vlasničkih prava u imovinsko pravnom smislu. Pri tome je mjerodavno postojanje gospodarskog vlasništva, a ne posjeda kao stvarnog vlasništva nad dobrom. Prema tome prijenos prava raspolaganja materijalnom imovinom osobi koja s tim dobrima može raspolagati kao vlasnik podliježe oporezivanju PDV-om. Stoga ako porezni obveznik prenosi pravo raspolaganja nekretninama za koje je koristio pravo na odbitak pretporeza na drugog poreznog obveznika radi se o isporuci na koju treba obračunati PDV. Međutim, ako porezni obveznik, u konkretnom slučaju grad nije prilikom nabave nekretnina koristio pravo na odbitak pretporeza, tada niti prilikom prijenosa prava raspolaganja nad tim nekretninama ne mora obračunati PDV. Napominje se da pitanje o tome može li grad izvršiti prijenos vlasničkih ovlaštenja s gradova na trgovačka društva koja bi bila u 100%-tnom vlasništvu grada nije porezno pitanje, stoga odgovor na to pitanje nije u nadležnosti Porezne uprave. 27. Pod kojim uvjetima grad, koji je podnio zahtjev za registriranje za potrebe PDV-a jer je prethodne godine ostvario od zakupa (poslovnog prostora i mjesnih domova) više od ,00 kuna, može izaći iz registra obveznika PDV-a? Porezni obveznik koji je po sili zakona bio obvezan upisati se u registar obveznika PDVa, o činjenici da je u prethodnoj kalendarskoj godini ostvario promet manji od iznosa 102

103 ,00 kuna i da ne želi i dalje biti upisan u registar obveznika PDV-a, podnosi nadležnoj ispostavi Porezne uprave pisani zahtjev do 15. siječnja tekuće godine. Prema tome, grad koji je 1. siječnja godine upisan u registar obveznika PDV-a jer je u od obavljanja gospodarske djelatnosti ostvario više od ,00 kuna, može do 15. siječnja. godine podnijeti zahtjev za izlazak iz registra obveznika PDV-a s 1. siječnjem., ako u godini od obavljanja gospodarske djelatnosti ostvari isporuke u iznosu manjem od ,00 kuna. 28. Kada korisnicima poslovnog prostora prefakturiramo troškove struje, vode, čišćenja i sl. režijske troškove, obračunavamo li PDV na neto iznos ili iznos računa s PDV, odnosno, što je osnovica i po kojoj stopi? (npr. zaprimimo ulazni račun za utrošak vode, djelomično sa stopom PDV 13%, a dijelom bez obračunatog PDV)? Mogu li se sve te usluge zaračunati na jednom računu ili se svaka usluga zaračunava posebno pojedinačno? Može li se prosječan mjesečni trošak režija ugraditi u iznos zakupa? Prema odredbi članka 4. stavka 1. Zakona PDV se plaća na isporuke svih vrsta dobara i sve obavljene usluge u tuzemstvu uz naknadu koje obavi porezni obveznik koji djeluje kao takav. U skladu s navedenim, obzirom da prefakturiranje materijalnih troškova predstavlja način prevaljivanja troškova, u tom slučaju su zapravo nadoknada učinjenih izdataka i podliježu oporezivanju PDV-om. Poreznu osnovicu prilikom prefakturiranja režijskih troškova čini ukupni trošak koji je grad imao za navedene režijske troškove, pri čemu napominjemo da iznos PDV-a koji grad može kod režijskih troškova odbiti kao pretporez nije trošak grada. Napominje se da se sukladno odredbama Zakona u cijenu zakupa poslovnog prostora mogu uključiti i režijski troškovi obzirom da se radi o pratećim uslugama usko vezanim uz glavnu uslugu zakupa, te se na ukupnu naknadu za obavljenu uslugu obračunava PDV po stopi 25%. 29. Kad se trgovačkom društvu prefakturira utrošak struje i vode za priključke koji se nalaze na pomorskom dobru i koje to društvo koristi u sklopu djelatnosti za koju je dobio koncesiju, je li to oslobođeno obveze obračuna PDV-a, obzirom na status pomorskog dobra? Isto pitanje postavlja se i u slučaju odražavanja manifestacija na javnim površinama? Činjenica da se primjerice struja i voda koriste na pomorskom dobru za koje je dana koncesija ili na javnoj površini nemaju utjecaja na obvezu obračuna PDV-a. Stoga isporuka struje i vode, odnosno prefakturiranje režijskih troškova za utrošak struje i vode na pomorskom dobru odnosno na javnim površinama podliježu oporezivanju PDV-om. Ako su navedeni troškovi sadržani u naknadi za koncesiju, tada ne podliježu oporezivanju PDV-om jer tijela koncesije daju u okviru svoje ovlasti odnosno djelokruga rada. 30. Grad daje zgradu u najam i zakup, a prema ugovorima o najmu i zakupu, najmoprimac i zakupnik dužni su plaćati režijske troškove i čišćenje zajedničkih dijelova zgrade. Grad prefakturira troškove zakupcima (pravnim osobama) i najmoprimcima (fizičke osobe). Račun za čišćenje ne sadrži PDV. Treba li prilikom prefakturiranja obračunati PDV i treba li ga fakturirati i fizičkim osobama koje su u najmu stanova? Ako grad zaračunava (prefakturira) zakupnicima i najmoprimcima uslugu čišćenja zajedničkih dijelova zgrade, obvezan je na navedenu uslugu obračunati PDV, neovisno o tome što mu porezni obveznik koji je obavio uslugu čišćenja nije zaračunao PDV. Napominje se da usluge čišćenja sukladno članku 73. stavku 4. Pravilnika mogu biti oslobođene PDV-a samo ako su uključene u iznos naknade za najam stambenog prostora koji je oslobođen plaćanja PDV-a, obzirom da se radi o pratećim uslugama usko vezanim uz glavnu uslugu najma. 31. Grad je obvezan u tijeku mjeseca izdati račun za isporuku izvršenu u tom mjesecu, ali isporuku (prodaju električne energije) zaračunava tek 103

104 po primitku obračuna od strane operatera (HROTE-a). Isporuku zaračunava HROTE-u u sljedećem mjesecu za protekli mjesec (za razdoblje npr ). Obzirom na navedeno postavljeno je pitanje da li su u prijestupu ako račun izdaju po primitku obračuna koji je u pravilu do 15. sljedećeg mjeseca za protekli mjesec? Napominje se da im, prije nego zaprime obračun (proizvodnje električne energije), nisu poznati parametri na temelju kojih mogu izdati račun. Sukladno odredbama Zakona i Pravilnika oporezivi događaj nastaje kada su dobra isporučena ili usluge obavljene pri čemu obveza obračuna PDV-a nastaje kada je nastao oporezivi događaj, a utvrđena obveza PDV-a iskazuje se u prijavi PDV-a za obračunsko razdoblje u kojem je obavljena isporuka dobara ili usluga. Prema tome ako je isporuka električne energije obavljena u siječnju, poreznom obvezniku obveza obračuna PDV-a nastaje u siječnju i iskazuje se u prijavi PDV-a za siječanj, neovisno o datumu izdavanja računa. Obzirom na navedeno napominjemo da bi porezni obveznik u konkretnom slučaju grad koji obavlja isporuku električne energije trebao sa operaterom ugovoriti da se obračun isporučene električne energije u prethodnom mjesecu obavi u najkraćem mogućem roku po proteku tog mjeseca. U vezi s navedenim napominjemo da je porezni obveznik u konkretnom slučaju grad obvezan prijavu PDV-a dostaviti nadležnoj ispostavi Porezne uprave najkasnije do 20. dana u mjesecu koji slijedi po završetku obračunskog razdoblja za koje se prijava podnosi. 32. Od godine grad je obveznik PDV-a za obavljanje djelatnosti iskorištavanja materijalne ili nematerijalne imovine, odnosno za zakup poslovnih i drugih prostora i refundacije "režijskih" troškova za te iste prostore. Grad temeljem ugovora o izgradnji, održavanju i ostalim uslugama za postrojenje sunčane elektrane na zgradi sklopljenog između grada kao korisnika i Tvrtke d.o.o. kao davatelja usluge izdaje račun Tvrtki d.o.o. za svaki kwh proizvedene električne energije od dana stjecanja statusa povlaštenog proizvođača energije, odnosno od ožujka godine. Od ožujka godine, kada je izdan prvi račun, do kraja godine izdani su računi u sveukupnom iznosu od cca kuna. Obzirom da je člankom 6. stavkom 5. Zakona propisano da se PDV ne obračunava u slučaju da se obavljaju djelatnosti iz Dodatka I. u zanemarivom opsegu, a u koje se pod točkom 2. ubraja isporuka vode, plina, električne energije i grijanja, postavljeno je pitanje treba li prilikom izdavanja računa za proizvedenu električnu energiju, obračunati PDV? U gospodarsku djelatnost poreznog obveznika sukladno članku 6. Pravilnika ulaze osnovne i sporedne djelatnosti. U sporedne djelatnosti ubraja se sve ono što se obavlja uz osnovnu djelatnost pri čemu nije bitna trajnost tih djelatnosti. Prema tome ako porezni obveznik upisan u registar obveznika PDV-a, u konkretnom slučaju grad, obavlja isporuku električne energije tada i isporuka električne energije podliježe oporezivanju PDV-om, obzirom da je ona dio ukupne gospodarske djelatnosti koju on obavlja. 33. Informatička služba grada pruža informatičke usluge ili daje na korištenje informatičku infrastrukturu komunalnom ili trgovačkom društvu koje nije u njegovu 100% vlasništvu ili ustanovi kojoj je grad osnivač. Ugovor o pružanju usluge nije sklopljen, a usluga se ne naplaćuje. Što je s PDV-om? Prema odredbi članka 4. stavka 1. Zakona PDV se plaća na isporuke svih vrsta dobara i sve obavljene usluge u tuzemstvu uz naknadu koje obavi porezni obveznik koji djeluje kao takav. Isporukom dobara uz naknadu smatra se sukladno članku 7. stavku 3. Zakona korištenje dobara koja čine dio poslovne imovine poreznog obveznika za njegove privatne potrebe ili za privatne potrebe njegovih zaposlenika, ako raspolažu njima bez naknade ili ih općenito koriste u druge svrhe osim za potrebe obavljanja djelatnosti poreznog obveznika, a za ta je dobra ili njihove dijelove u cijelosti ili djelomično odbijen pretporez. 104

105 Obavljanjem usluga uz naknadu smatra se prema članku 8. stavku 3. Zakona korištenje dobara koja čine dio poslovne imovine poreznog obveznika za njegove privatne potrebe ili privatne potrebe njegovih zaposlenika ili općenito u druge svrhe osim za potrebe obavljanja njegove djelatnosti, za koja je u cijelosti ili djelomično odbijen pretporez. Stoga, ako grad daje bez naknade na korištenje informatičku infrastrukturu, za koju nije koristio pravo na odbitak pretporeza, tada se ne radi o isporukama uz naknadu koje podliježu oporezivanju PDV-om. 34. Informatička služba grada pruža informatičke usluge ili daje na korištenje infrastrukturu trgovačkom društvu koje u njegovo ime i za njegov račun obavlja određene poslove. Usluga se naplaćuje temeljem mjesečnih faktura i godišnjeg ugovora sklopljenog između grada i trgovačkog društva. Da li je izlazni račun u sustavu PDV-a? Prema odredbi članka 4. stavka 1. Zakona PDV se plaća na isporuke svih vrsta dobara i sve obavljene usluge u tuzemstvu uz naknadu koje obavi porezni obveznik koji djeluje kao takav. Obzirom da u konkretnom slučaju grad naplaćuje informatičke usluge koje obavlja trgovačkom društvu, smatramo da se radi o isporuci koja podliježe oporezivanju PDV-om. 35. U kontekstu činjenice da se dio gradskih računala, informatičke opreme i softvera koristi za pružanje usluga vanjskim subjektima, kako odrediti faktor za izračun odbitka pretporeza za ulazne fakture koje se tiču nabave tih računala, opreme i softvera? Da li grad po ulaznim računima za isporučena dobra i usluge, a koji se odnose djelomično na oporezive isporuke (zakup poslovnih prostora), a djelomično na isporuke koje spadaju u djelokrug rada grada, može koristiti pretporez po izračunatom koeficijentu ili ključu? Na koji način se može izračunati koeficijent (konkretno što ulazi u brojnik, a što u nazivnik) ili ključ za svaki takav zajednički ulazni račun? Tko određuje ili nalaže po kojem ključu će se dijeliti pretporez? Odredbom članka 137. Pravilnika propisano je ako se isporučeno dobro ili usluga koristi u poslovne i neposlovne svrhe, a moguće je odrediti udjel korištenja u neposlovne svrhe, pretporez se mora podijeliti prema svrsi uporabe na dio koji se može i na dio koji se ne može odbiti. Ovaj način razgraničenja provodi se ako se radi o nekretninama, a osobito o pokretnim dobrima koja se u gospodarskom prometu količinski određuju po broju, mjeri ili težini te kod korištenja usluga. Prema tome porezni obveznik treba sam odrediti omjer korištenja računala, informatičke opreme i softvera, ili druge opreme za obavljanje oporezivih usluga te na taj način utvrditi i iznos pretporeza koji može odbiti. Napominje se da se omjer korištenja ne utvrđuje posebno za primjerice računala, informatičku opremu i slično, već se u jednom iznosu može utvrditi za svu opremu i imovinu koju porezni obveznik koristi za obavljanje oporezivih isporuka. U postupku poreznog nadzora utvrđuje se da li je porezni obveznik ispravno koristio pravo na odbitak pretporeza. Izračun pretporeza temeljem formule iz članka 62. stavka 2. Zakona (prorata) primjenjuje se ako porezni obveznik koristi dobra i usluge koje su mu obavljene, djelomično za isporuke dobara i usluga za koje je dopušten odbitak pretporeza u skladu s odredbama Zakona i za obavljanje isporuka dobara i usluga za koje nije dopušten odbitak pretporeza. Porezni obveznik u tom slučaju može odbiti samo onaj dio pretporeza koji se odnosi na transakcije za koje je dopušten odbitak pretporeza. Stoga ako grad ne obavlja isporuke koje su oslobođene PDV-a, tada se na njega ne odnosi utvrđivanje prava na odbitak pretporeza na način propisan člankom 62. stavkom 2. Zakona, već pravo na odbitak pretporeza utvrđuje na način propisan člankom 137. stavkom 3. i 4. Pravilnika. 36. Ako iz tehničkih razloga grad nije u mogućnosti ispostaviti račun za zakup za dio siječnja do nekog dana u veljači, da li je moguće ispostaviti jedan račun za zakupnine s PDV-om za razdoblje godine u veljači godine s obzirom da račun obuhvaća zakupninu za dio siječnja i cijelu veljaču? Usluge su sukladno članku 36. stavku 4. Pravilnika obavljene u trenutku završetka njihovog korištenja. Ako se usluga obavlja stalno (kontinuirano) kroz više obračunskih 105

106 razdoblja, obveza obračuna PDV-a nastaje po proteku svakog obračunskog razdoblja, bez obzira je li usluga zaračunana ili nije. Prema tome poreznom obvezniku koji obavlja kontinuirane usluge obveza obračuna PDV-a nastaje po proteku svakog obračunskog razdoblja neovisno o tome da li je izdao račun ili nije. Stoga gradu obveza obračuna PDV-a nastaje u siječnju za zakup u siječnju, a u veljači za zakup za veljaču, neovisno o tome što nije bio u mogućnosti izdati račun. U vezi s izdavanjem računa, napominje se da je zbog ispravnosti knjigovodstvenih isprava grad obvezan za svako obračunsko razdoblje izdati zaseban račun. 37. Ukoliko je zbog prodora vode u poslovni prostor isti bio zatvoren dio mjeseca, kako umanjiti iznos zakupnine po izdanom računu s PDVom? Iz odredbe članka 33. Zakona proizlazi ako se porezna osnovica promijeni naknadno zbog opoziva, različitih vrsta popusta ili nemogućnosti naplate, tada porezni obveznik koji je isporučio dobra ili obavio uslugu može ispraviti iznos PDV-a ako porezni obveznik kome su isporučena dobra ili obavljene usluge ispravi odbitak pretporeza i o tome pisano izvijesti isporučitelja. Prema tome, kako bi grad umanjio zakupninu, odnosno poreznu osnovicu i obračunani PDV po izdanom računu jer je zbog prodora vode poslovni prostor bio zatvoren dio mjeseca, potreban mu je pisani dokaz da je i zakupoprimac ispravio odbitak pretporeza temeljem prvotno izdanog računa za zakupninu. 38. Što konkretno kod jedinica lokalne samouprave ulazi u transakcije koje ne podliježu oporezivanju i koje su oslobođene. Sigurni su da ulazi npr. najam stambenih prostorija, isporuke zemljišta koja nisu građevinska, ali postavlja se pitanje da li ulaze i koje sve isporuke koje ne podliježu oporezivanju? Napominje se da je u članku 164. točki 8. i 10. Pravilnika detaljno propisano što se sve upisuje pod rednim brojem I.8 i I.10. prijave PDV-a. 39. Kad vlastiti pogon koji je organizacijska jedinica u okviru grada (nije pravna osoba) putem naplatnih uređaja naplaćuje upotrebu tuševa na gradskoj plaži smatra li se to oporezivom uslugom? Što se tiče naplate upotrebe tuševa na gradskoj plaži, napominjemo da je potrebno utvrditi da li je posebnim propisima propisano da je naplata uporabe tuševa u djelokrugu rada grada. Stoga u slučaju da je posebnim propisom propisano da je davanje na uporabu tuševa u djelokrugu rada grada tada se na takve usluge ne obračunava PDV neovisno o tome da li je grad upisan u registar obveznika PDV-a. Također napominje se, ako posebnim propisom nije propisano da je davanje na uporabu tuševa u djelokrugu rada grada, tada je grad obvezan na takvu uslugu obračunati PDV. 40. Veliki broj poslovnih prostora koji se trenutno nalaze u imovini grada koriste korisnici bez sklopljenog ugovora o zakupu, takozvani bespravni korisnici. Takvi korisnici se zadužuju za naknadu s osnova korištenja poslovnog prostora, međutim naplata naknade za korištenje prostora je vrlo neizvjesna i grad istu najčešće ne uspije uprihoditi. U vezi s postavljenim pitanjem napominje se da se PDV plaća na isporuke svih vrsta dobara i sve obavljene usluge u tuzemstvu uz naknadu koje obavi porezni obveznik koji djeluje kao takav. Također ističemo da rok plaćanja, odgoda plaćanja ili kreditiranje ne utječu na nastanak obveze obračuna PDV-a. Stoga činjenica hoće li porezni obveznik naplatiti ili ne obavljenu isporuku predstavlja rizik poslovanja. Napominjemo da rješavanje problema sa bespravnim korisnicima nije u domeni poreznih propisa, stoga bi se jedinica lokalne samouprave trebala u vezi s navedenim obratiti nadležnim institucijama. 41. Da li uslugu naplate parkiranja koju obavlja vlastiti pogon (jedinstveni upravni odjel) jedinice lokalne samouprave treba obračunavati PDV? 106

107 Napominjemo da se za potrebe Zakona vlastitim pogonom smatra komunalno društvo ili druga pravna osoba koju je za obavljanje navedene djelatnosti osnovala jedinica lokalne samouprave. Obzirom da u konkretnom slučaju uslugu naplate parkiranja obavlja jedinstveni upravni odjel koji je dio jedinice lokalne samouprave, a ne posebno komunalno društvo, na uslugu naplate parkiranja, ako je u djelokrugu rada tijela ne obračunava se PDV neovisno o tome da li jedinica lokalne samouprave upisana u registar obveznika PDV-a ili nije. 42. Na rješenju o ovrsi putem javnog bilježnika utvrđena je javnobilježnička nagrada, troškovi pošte i ovršnosti na koje se obračunava PDV. Da li Grad može koristiti pretporez po ispostavljenom računu javnog bilježnika i u kojem iznosu, ako se rješenje odnosi na oporezivu djelatnost? Što u slučaju kada se rješenje o ovrsi odnosi na najam stana koji je oslobođen PDV-a? Ako grad račun što mu ga je ispostavio javni bilježnik u potpunosti može pripisati oporezivoj djelatnosti koju obavlja, tada može odbiti ukupni pretporez sadržan u tom računu. U slučaju da se račun ne može u cijelosti pripisati oporezivoj djelatnosti, već se dijelom odnosi i na djelatnosti koje grad obavlja u okviru svoje ovlasti ili koje su prema posebnom propisu u djelokrugu rada grada, tada grad iznos pretporeza koji može odbiti treba izračunati na način propisan člankom 137. stavkom 3. i 4. Pravilnika. Ako se račun javnog bilježnika odnosi na djelatnost koja je oslobođena PDV-a kao što je primjerice najam stambenih prostorija, tada grad ne može odbiti pretporez sadržan na računu sukladno članku 58. stavku 4. Zakona. 43. Pod iskorištavanjem materijalne i nematerijalne imovine u smislu oporezivanja ne smatra se iskorištavanje javnih dobara (javne površine, ceste, pomorsko dobro i slično) stoga se postavlja pitanje obračunava li se PDV na naknadu za postavu reklama na stupovima javne rasvjete? Ukazuje se na činjenicu da stupovi javne rasvjete predstavljaju objekte i uređaje komunalne infrastrukture i da se nalaze isključivo na javnim površinama. Ako je grad obvezan obračunati PDV, može li odbijati pretporez za sve troškove vezane uz održavanje i gradnju takve infrastrukture. Ako se stupovi javne rasvjete sukladno posebnim propisima mogu smatrati javnim dobrom, tada grad nije obvezan obračunati PDV na naknadu davanje prostora za postavu reklama, a samim time nema niti pravo na odbitak pretporeza sadržanog u računima za njihovo održavanje i gradnju. 44. Jedinica lokalne samouprave ima u vlasništvu velik broj sportskih objekata, na kojima se provode programi javnih potreba u sportu od strane sportskih udruga, a koje programe je usvojilo Gradsko vijeće koji se sufinanciraju iz proračunskih sredstava temeljem odgovarajućeg ugovora o sufinanciranju programa (tekuće donacije u novcu). Dio sportskih objekata (objekti u vlasništvu Grada kojima gospodare sportske udruge) do sada se davao na gospodarenje sportskim udrugama temeljem godišnjih ugovora o gospodarenju. Ugovorom o gospodarenju se Grad obvezuje sudjelovati u troškovima redovnog održavanja objekta (ne u punom potrebnom iznosu). Udruga se obvezuje sportske prostore koristiti za provedbu svojih sportskih aktivnosti, dakle onih za koje je Gradsko vijeće utvrdilo da predstavljaju i javne potrebe u sportu. Ukoliko objekt raspolaže poslovnim prostorima, Grad ugovorom obvezuje udrugu koja gospodari sportskim objektom da prihode ostvarene od poslovnog prostora temeljem Zakona o udrugama ulaže u svoju sportsku djelatnost i u sufinanciranje troškova redovnog održavanja objekta. Državna revizija nije do sada imala primjedbi na ovaj modus gospodarenja sportskim objektima. U konkretnom slučaju nadalje se navodi da se radi o davanju na korištenje sportskih objekata bez plaćanja naknade od strane sportske udruge koja gospodari sportskim objektom. Zaključuje se neimenovani ugovor, dakle ne ugovor o zakupu i ne provodi se natječaj. U pravilu sportskim objektima gospodare sportske udruge koje su na istima zatečene pri formiranju Grada kao jedinice lokalne samouprave. U pojedinim slučajevima 107

108 radi se o udrugama kojima je Grad dodijelio pravo korištenja temeljem odgovarajućeg zaključka u proteklom razdoblju, u skladu s propisima RH. U konkretnom slučaju u cijelosti se može primijeniti odgovor dan na pitanje pod brojem 13. obzirom da se radi o davanju na korištenje sportskih objekata bez naknade. 45. Da li jedinice lokalne samouprave općine i gradovi obračunavaju PDV na naknadu za zbrinjavanje otpada drugim jedinicama lokalne uprave? Zbrinjavanje otpada spada u djelokrug rada jedinice lokalne samouprave sukladno Zakonu o komunalnom gospodarstvu. Obzirom na navedeno jedinica lokalne samouprave neovisno o tome je li upisana u registar obveznika PDV-a neće na naknadu za zbrinjavanje otpada koju zaračunava drugim jedinicama lokalne samouprave obračunati PDV. Reg: MF Porez na dodanu vrijednost Porezni obveznik 10B04 Troškovi arbitraže Broj klase: /13-01/662 Urudžbeni broj: /13-2 Zagreb, U svom dopisu navodite da pri Hrvatskoj gospodarskoj komori (HGK) djeluje Stalno arbitražno sudište kao institucija za arbitražno rješavanje sporova ali bez pravne osobnosti. S tim u vezi navodite da se svi troškovi koje stranke plaćaju u postupcima arbitraže pred sudištem uplaćuju na račun HGK, te se s tog računa obavljaju i isplate troškova i honorara arbitrima. Obzirom na navedeno, a radi pravilne primjene Zakona o porezu na dodanu vrijednost (Narodne novine broj 73/13, 99/13 Rješenje USRH,148/13 i 153/13 Rješenje USRH, u daljnjem tekstu: Zakon), postavljeno je pitanje da li arbitri, te članovi predsjedništva u dijelu primitaka koje ostvare obavljajući te dužnosti podliježu obvezi plaćanja poreza na dodanu vrijednost (u daljnjem tekstu: PDV). U vezi navedenog odgovaramo u nastavku. Porezni obveznik je svaka osoba koja samostalno obavlja bilo koju gospodarsku djelatnost bez obzira na svrhu i rezultat obavljanja te djelatnosti sukladno članku 6. stavku 1. Zakona. Gospodarska djelatnost je svaka djelatnost proizvođača, trgovaca ili osoba koje obavljaju usluge, uključujući rudarske i poljoprivredne djelatnosti te djelatnosti slobodnih zanimanja. Gospodarskom djelatnošću smatra se i iskorištavanje materijalne ili nematerijalne imovine u svrhu trajnog ostvarivanja prihoda. Samostalnost, koja je jedan od osnovnih uvjeta da bi se fizička ili pravna osoba smatrala poreznim obveznikom, ne postoji u slučaju zaposlenika i drugih osoba koje su povezane s poslodavcem ugovorom o radu ili drugim ugovorom kojim se uređuje odnos poslodavca i posloprimca glede radnih uvjeta, naknada i obveza poslodavca, a koji ima obilježja nesamostalnosti. Prema tome, poreznim obveznicima ne smatraju se fizičke i pravne osobe u dijelu primitaka koje ostvare kao članovi predstavničkih tijela državne vlasti, tijela i jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, članovi skupština, upravnih i nadzornih odbora pravnih osoba, suci porotnici, stečajni upravitelji i arbitražni suci. Stoga, ove osobe u dijelu u kojem obavljaju navedene poslove ne smatraju se poreznim obveznicima i nisu obvezni upisati se u registar obveznika PDV-a. 108

109 Porez na dodanu vrijednost Porezni obveznik 10B03 Pojašnjenje odgovora u vezi upisa tijela državne vlasti, tijela državne uprave, tijela i jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave u registar obveznika poreza na dodanu vrijednost u dijelu što se smatra vlastitim pogonom Reg: MF Broj klase: /13-01/3 Urudžbeni broj: /13-14 Zagreb, U odgovoru KLASA: /13-01/3, URBROJ: /13-13 od 6. prosinca koje je objavljeno 17. prosinca godine na internetskoj stranici Porezne uprave navedene su neke od djelatnosti čije se isporuke ne ubrajaju u iznos ,00 kuna propisan člankom 90. Zakona o porezu na dodanu vrijednost (Narodne novine broj 73/13, 99/13 Rješenje USRH i 148/13). S tim u vezi kod pojedinih djelatnosti koje se ne ubrajaju u iznos ,00 kuna, a u okviru kojih se ubire naknada za održavanje groblja, naknada za korištenje mrtvačnice, naplata parkiranja te za zakup mjesta na tržnicama navedena je rečenica osim kada tu djelatnost obavlja vlastiti pogon kao komunalnu djelatnost u vezi s kojom su se pojavile nedoumice što se smatra vlastitim pogonom. Obzirom na navedeno u vezi sa djelatnima kod kojih stoji napomena osim kada tu djelatnost obavlja vlastiti pogon kao komunalnu djelatnost dodatno pojašnjavamo da se za potrebe Zakona o porezu na dodanu vrijednost vlastitim pogonom smatra komunalno društvo ili druga pravna osoba koju je za obavljanje navedene djelatnosti osnovalo tijelo državne vlasti, tijelo državne uprave, tijelo i jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, komora te drugo tijelo s javnim ovlastima. Povezano mišljenje:upis tijela državne vlasti, tijela državne uprave, tijela i jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave u registar obveznika poreza na dodanu vrijednost Upis tijela državne vlasti, tijela državne uprave, tijela i jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave u registar obveznika poreza na dodanu vrijednost. Porez na dodanu vrijednost Porezni obveznik Upis tijela državne vlasti, tijela državne uprave, tijela i jedinica 10B02 lokalne i područne (regionalne) samouprave u registar obveznika poreza na dodanu vrijednost Reg: MF Broj klase: /13-01/3 Urudžbeni broj: /13-13 Zagreb, U skladu s odredbama članka 6. stavka 5. Zakona o porezu na dodanu vrijednost (Narodne novine broj 73/13 i 99/13 Rješenje USRH, u daljnjem tekst Zakon) te odredbama članka 5. Pravilnika o porezu na dodanu vrijednost (Narodne novine broj 79/13 i 85/13, u daljnjem tekstu: Pravilnik) tijela državne vlasti, tijela državne uprave, tijela i jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave, komore te druga tijela s javnim ovlastima (u daljnjem tekstu: tijela) mogu postati obveznici PDV-a u sljedećim slučajevima: 1. kada ubiru pristojbe, naknade i druga plaćanja u vezi s obavljanjem djelatnosti ili transakcija u okviru svog djelokruga ili ovlasti, ako bi obavljanje tih djelatnosti, kao da nisu porezni obveznici, dovelo do znatnog narušavanja načela tržišnog natjecanja kod obavljanja takvih djelatnosti ili transakcija, 2. kada obavljaju gospodarske djelatnosti iz Dodatka I. Zakona u opsegu koji nije zanemariv odnosno koji prelazi ,00 kuna, 3. kada obavljaju bilo koju drugu gospodarsku djelatnost odnosno gospodarsku djelatnost iskorištavanja materijalne ili nematerijalne imovine (najam, zakup i slično) iz 109

110 članka 6. stavka 2. Zakona, u opsegu koji nije zanemariv, odnosno koji prelazi ,00 kuna. Napominje se da su tijela kao i svi drugi porezni obveznici obvezna zatražiti upis u registar obveznika PDV-a najkasnije do 15. siječnja tekuće godine, ako su u prethodnoj kalendarskoj godini od obavljanja djelatnosti, ostvarili isporuke u vrijednosti većoj od ,00 kuna. U tom slučaju nadležna ispostava Porezne uprave ih upisuje u registar obveznika PDV-a bez donošenja rješenja. Stoga u slučaju da su tijela obavljajući gospodarske djelatnosti iz Dodatka I. Zakona ili bilo koju drugu gospodarsku djelatnost odnosno gospodarsku djelatnost iskorištavanja materijalne ili nematerijalne imovine (najam, zakup i slično) u godini ostvarili isporuke u vrijednosti većoj od ,00 kuna obvezna su najkasnije do 15. siječnja godine nadležnoj ispostavi Porezne upravi podnijeti zahtjev za registriranje za potrebe PDV-a (Obrazac P-PDV) radi upisa u registar obveznika PDV-a. Obzirom da tijela mogu obavljati različite djelatnosti i od njih ostvarivati primitke, radi olakšavanja utvrđivanja djelatnosti čiji se primici ubrajaju, odnosno ne ubrajaju u iznos ,00 kuna propisan člankom 90. Zakona u nastavku navodimo neke od djelatnosti koje tijela obavljaju, a koje se ubrajaju ili ne ubrajaju u iznos od ,00 kuna. Djelatnosti čije se isporuke ubrajaju u iznos ,00 kuna propisan člankom 90. Zakona: - djelatnosti iz Dodatka I. Zakona, - najam poslovnog prostora, - iznajmljivanje društvenih domova i sličnih objekata, - prodaja grobnih okvira, - prodaja kazeta za urne i - ostale slične djelatnosti. Napominje se da će 1. siječnja. godine na snagu stupiti i odredbe Zakona prema kojima će isporuke građevinskog zemljišta biti oporezive PDV-om. Stoga će tijela od 1. siječnja. godine biti obvezna i vrijednost isporuka građevinskog zemljišta koje će isporučivati od tog datuma ubrajati u iznos ,00 kuna. Koncesije što ih daju tijela (kao što su primjerice koncesije na pomorskom dobru, koncesije za javna parkirališta ili javne garaže, koncesije na javnim cestama i slično) te davanje u zakup državne imovine (primjerice poljoprivrednog zemljišta) ne ubrajaju se u iznos od ,00 kuna. S tim u vezi posebno ističemo djelatnosti čije se isporuke ne ubrajaju u iznos ,00 kuna propisan člankom 90. Zakona: - najam stanova (zaštićene najamnine) sukladno Zakonu o najmu stanova te činjenicu da je najam stanova za stanovanje oslobođen plaćanja PDV-a, - iznajmljivanje otvorenog prostora na sajmištu, - zakup poljoprivrednog zemljišta neovisno o tome radi li se o zakupu državnog poljoprivrednog zemljišta ili poljoprivrednog zemljišta u vlasništvu tijela obzirom da se radi o korištenju općih ili drugih dobra za koje je određeno da su dobra od interesa za Republiku Hrvatsku, - zakup javnih površina za postavu kioska, štandova, montažnih objekata koji su u naravi isti kioscima, pokretnih radnji, uslužnih naprava, naprava za zabavu, ugostiteljskih terasa obzirom da se radi o površini koja je javno dobro, - naknada za davanje koncesije radi korištenje zemljišta u svrhu eksploatacije mineralnih sirovina, - naknada za pravo građenja objekata vodoopskrbe, - naknada za korištenje grobnih mjesta, - naknada za održavanje groblja, osim kada tu djelatnost obavlja vlastiti pogon kao komunalnu djelatnost, - prihodi od usluge sahrane (otvaranje grobnica, iskop groba), - izdavanje rješenja za izgradnju betonskih okvira, - naknada za korištenje mrtvačnice, osim kada tu djelatnost obavlja vlastiti pogon kao komunalnu djelatnost, - naknade od koncesija koje se daju prijevoznicima (npr. taxi prijevoznicima), 110

111 - naknade od koncesije koje se daju pogrebnim poduzećima (prijevoz umrlih osoba i njihovo smještanje u mrtvačnicu može obavljati samo osoba koja ima tu koncesiju), - naknade od koncesija koje se daju dimnjačarima, - komunalna naknada, - naplata parkiranja, osim kada tu djelatnost obavlja vlastiti pogon kao komunalnu djelatnost, - zakup mjesta na tržnicama (stolovi na tržnicama), osim kada tu djelatnost obavlja vlastiti pogon kao komunalnu djelatnost, - ekološka renta obzirom da se ne smatra isporukom već odštetom i - ostale slične djelatnosti. Reg: MF Porez na dodanu vrijednost Porezni obveznik Obavijest u vezi upisivanja tijela državne vlasti, tijela državne 10B01 uprave, tijela i jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave u registar obveznika poreza na dodanu vrijednost Broj klase: /13-01/3 Urudžbeni broj: /13-1 Zagreb, Iz odredbe članka 6. stavka 5. Zakona o porezu na dodanu vrijednost (Narodne novine broj 73/13) te odredbe članka 5. Pravilnika o porezu na dodanu vrijednost (Narodne novine broj 79/13 i 85/13), kojim se dodatno razrađuje zakonska odredba, proizlazi da tijela državne vlasti, tijela državne uprave, tijela i jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave, komore te druga tijela s javnim ovlastima (u daljnjem tekstu: tijela) u određenim slučajevima odnosno kada to procijeni Porezna uprava mogu postati obveznici poreza na dodanu vrijednost (u daljnjem tekstu: PDV). U skladu s odredbama članka 6. stavka 5. Zakona te odredbe članka 5. Pravilnika tijela mogu postati obveznici PDV-a u sljedećim slučajevima: 1. kada ubiru pristojbe, naknade i druga plaćanja u vezi s obavljanjem djelatnosti ili transakcija u okviru svog djelokruga ili ovlasti, ako bi obavljanje tih djelatnosti, kao da nisu porezni obveznici, dovelo do znatnog narušavanja načela tržišnog natjecanja kod obavljanja takvih djelatnosti ili transakcija, 2. kada obavljaju gospodarske djelatnosti iz Dodatka I. Zakona u opsegu koji nije zanemariv odnosno koji prelazi ,00 kuna, 3. kada obavljaju bilo koju drugu gospodarsku djelatnost odnosno gospodarsku djelatnost iskorištavanja materijalne ili nematerijalne imovine (najam, zakup i slično) iz članka 6. stavka 2. Zakona, u opsegu koji nije zanemariv, odnosno koji prelazi ,00 kuna. Obzirom na navedene odredbe te činjenicu da su tijelima upućeni pozivi radi utvrđivanja trebaju li se upisati u registar obveznika PDV-a, obavještavamo vas da nadležne ispostave Porezne uprave trebaju detaljno ispitati i utvrditi koje gospodarske djelatnosti iz Dodatka I. Zakona kao i ostale gospodarske djelatnost te djelatnost iskorištavanja materijalne ili nematerijalne imovine (najam, zakup i slično), što podliježu oporezivanju PDV-om ta tijela obavljaju u opsegu koji nije zanemariv, odnosno koji prelazi ,00 kuna. Nadležne ispostave Porezne uprave sve radnje u vezi s utvrđivanjem djelatnosti iz Dodatka I. Zakona kao i ostale gospodarske djelatnosti te djelatnost iskorištavanja materijalne ili nematerijalne imovine (najam, zakup i slično), što podliježu oporezivanju PDVom koje tijela obavljaju u opsegu koji nije zanemariv, odnosno koji prelazi ,00 kuna trebaju izvršiti do kraja godine. U slučaju da nadležna ispostava Porezne uprave utvrdi da su se stekli uvjeti za upis tijela u registar obveznika PDV-a zato što obavljaju djelatnosti iz Dodatka I Zakona odnosno bilo koju drugu gospodarsku djelatnost te gospodarsku djelatnost iskorištavanja materijalne ili nematerijalne imovine u opsegu koji nije zanemariv, odnosno koji prelazi ,00 kuna, ta tijela postaju obveznici PDV-a od datuma iz rješenja nadležne ispostave Porezne uprave s kojim se upisuju u registar obveznika PDV-a. 111

112 Također skrećemo pažnju da se koncesije što ih daju tijela (kao što su primjerice koncesije na pomorskom dobru i slično) te davanje u zakup državne imovine (primjerice državnog poljoprivrednog zemljišta) ne ubrajaju u iznos od ,00 kuna obzirom da se radi o korištenju općih ili drugih dobra za koje je zakonom određeno da su dobra od interesa za Republiku Hrvatsku. Oporezive transakcije (10C) Porez na dodanu vrijednost Oporezive transakcije Reg: MF C13 Posebni porez na stjecanje rabljenih motornih vozila (08..) Broj klase:410-01/15-01/3219 Urudžbeni broj: /15-02 Zagreb, 08.. Porezni obveznik iz dostavnog popisa postavio nam je upit o obvezi plaćanja posebnog poreza na stjecanje rabljenih motornih vozila. U upitu se navodi da porezni obveznik kao nositelj obiteljskog poljoprivrednog gospodarstva prilikom kupnje dva osobna automobila, 20. i godine nije koristio pravo na odbitak pretporeza te da te automobile prema ugovoru o prijenosu gospodarske cjeline prenosi u imovinu trgovačkog društva kojemu je jedini osnivač, vlasnik i odgovorna osoba. Na postavljeni upit odgovaramo u nastavku. Prema odredbama članka 7. stavka 9. Zakona o porezu na dodanu vrijednost (Narodne novine, broj 73/13, 99/13, 148/13, 153/13 i 143/14) kod prijenosa imovine uz naknadu ili bez naknade, ili u obliku uloga u društvo, ukupne imovine ili njezinog dijela koji čini gospodarsku cjelinu na drugog poreznog obveznika (primatelja) smatra da nije došlo do isporuke, a taj porezni obveznik smatra se pravnim slijednikom prenositelja. Odredbama članka 26. Zakona o posebnom porezu na motorna vozila (Narodne novine, broj 15/13 i 108/13) propisano je da pravne i fizičke osobe sa sjedištem ili prebivalištem u Republici Hrvatskoj plaćaju posebni porez na stjecanje rabljenih motornih vozila u Republici Hrvatskoj na koja je plaćen posebni porez na motorna vozila namijenjena za uporabu na cestama u Republici Hrvatskoj, ako to stjecanje, odnosno isporuka ne podliježe oporezivanju porezom na dodanu vrijednost ili porezom na nasljedstva i darove prema posebnim propisima. Slijedom navedenog, kod prijenosa gospodarske cjeline smatra se da nije došlo do isporuke u smislu Zakona o porezu na dodanu vrijednost te prijenos osobnih automobila u tom slučaju ne podliježe oporezivanju porezom na dodanu vrijednost. Obzirom da dolazi do prijenosa vlasništva s fizičke na pravnu osobu to sjecanje osobnih automobila podliježe obvezi plaćanja posebnog poreza na motorna vozila sukladno članku 26. Zakona o posebnom porezu na motorna vozila. Reg: MF Porez na dodanu vrijednost Oporezive transakcije 10C Oporezivanje građevinskog zemljišta (11.5.) Broj klase:410-19/15-01/9 Urudžbeni broj: /15-3 Zagreb, Podnositelj upita iz dostavnog popisa postavio nam je upit o oporezivanju građevinskog zemljišta porezom na dodanu vrijednost (u daljnjem tekstu: PDV). U upitu se navodi da je 20. godine na natječaju za prodaju građevinskog zemljišta kao kupac ponudio najvišu cijenu i uplatio jamčevinu. Obzirom da je pristupni put na građevinsko zemljište bio sporan, navodi se da će kupoprodajni ugovor biti sklopljen u travnju. godine. Postavlja se pitanje smatra li se uplata jamčevine početkom isporuke zemljišta, te oporezuje li se u tom slučaju navedeno zemljište porezom na promet nekretnina, a ne PDV-om. Nadalje, 1

113 postavljeno je pitanje ako je isporučitelj zemljišta obveznik plaćanja PDV-a plaća li se PDV u slučaju da je isteklo važenje akta o gradnji, da je akt o gradnji stavljen izvan snage ili poništen. Na postavljeni upit odgovaramo u nastavku. Predmet oporezivanja PDV-om je sukladno članku 4. stavku 1. točki 1. Zakona o porezu na dodanu vrijednost (Narodne novine, broj 73/13, 99/13, 148/13, 153/13 i 143/14, u daljnjem tekstu: Zakon) isporuka dobara u tuzemstvu uz naknadu koju obavi porezni obveznik koji djeluje kao takav. Prema odredbama članka 7. stavka 1. Zakona isporuka dobara u smislu članka 4. stavka 1. točke 1. Zakona je prijenos prava raspolaganja materijalnom imovinom u svojstvu vlasnika. Iz odredbi članka 40. stavka 6. Zakona proizlazi da se građevinskim zemljištem koje je oporezivo PDV-om smatra zemljište za koje je izdan izvršni akt kojim se odobrava građenje. Slijedom navedenog, uplata jamčevine ne smatra se isporukom zemljišta jer uplatom jamčevine ne dolazi do prijenosa prava raspolaganja zemljištem na uplatitelja. Do isporuke dolazi sklapanjem ugovora o kupoprodaji ili izdavanjem druge isprave o isporuci zemljišta. Stoga, ukoliko porezni obveznik koji je upisan u registar obveznika PDV-a isporuči zemljište za koje je izdan izvršni akt kojim se odobrava građenje to zemljište se oporezuje PDV-om, neovisno o tome vrijedi li izdani akt kojim se građenje odobrava u trenutku isporuke. Reg: MF Porez na dodanu vrijednost Oporezive transakcije 10C11 Utvrđivanje tržišne vrijednosti nekretnine (08.5.) Broj klase:410-19/15-01/137 Urudžbeni broj: /15-2 Zagreb, Podnositelj upita iz dostavnog popisa postavio nam je upit o oporezivanju nekretnine porezom na dodanu vrijednost (u daljnjem tekstu: PDV) te utvrđivanju tržišne vrijednosti nekretnine. U upitu se navodi da trgovačko društvo A prodaje poslovni prostor koji je steklo prije godine trgovačkom društvu B te da su oba društva u sustavu PDV-a. Postavlja se pitanje može li trgovačko društvo A prilikom prodaje navedenog poslovnog prostora koristiti mogućnost optiranja te ima li društvo B pravo na odbitak pretporeza po primljenoj fakturi ili je potrebna dodatna dokumentacija. Nadalje, postavljeno je pitanje priznaje li Porezna uprava kod utvrđivanja osnovice poreza na promet nekretnina procjenu tržišne vrijednosti ovlaštenog sudskog vještaka za graditeljstvo te primjenjuje li se iznos vrijednosti nekretnine iz presude kao osnovica za obračun poreza u slučaju kada je prijenos nekretnine izvršen temeljem pravomoćne sudske presude ili se vrijednost nekretnine određuje prema tablicama vrijednosti Porezne uprave. Na postavljeni upit odgovaramo u nastavku. Od 1. siječnja. godine, sukladno članku 40. stavku 1. točkama j) i k) Zakona o porezu na dodanu vrijednost (Narodne novine broj 73/13, 99/13, 148/13, 153/13 i 143/14, u daljnjem tekstu: Zakon) plaćanja PDV-a oslobođena je isporuka građevina ili njihovih dijelova i zemljišta na kojem se one nalaze, osim isporuka prije prvog nastanjenja odnosno korištenja ili isporuka kod kojih od datuma prvog nastanjenja odnosno korištenja do datuma sljedeće isporuke nije proteklo više od dvije godine te isporuka zemljišta, osim građevinskog zemljišta. Iz navedene odredbe proizlazi da se od 1. siječnja. PDV plaća na isporuke građevina ili njihovih dijelova koje nikada nisu bile nastanjene odnosno korištene uključujući zemljišta na kojem se nalaze, na isporuke građevina ili njihovih dijelova uključujući zemljišta na kojem se nalaze kod kojih od datuma prvog nastanjenja odnosno korištenja do datuma sljedeće isporuke nije proteklo više od dvije godine te na građevinsko zemljište. Slijedom navedenog, porezni obveznik ima pravo na izbor oporezivanja ukoliko je isporuka nekretnine oslobođena plaćanja PDV-a temeljem članka 40. stavka 1. točke j) i k) pod uvjetom da je kupac porezni obveznik koji ima pravo na odbitak pretporeza u cijelosti. Pravo izbora za oporezivanje i pravo na odbitak pretporeza može se primijeniti u trenutku isporuke. 113

114 Ukoliko se isporučitelj i stjecatelj odluče za oporezivanje isporuke nekretnina koja je inače oslobođena plaćanja PDV-a tada se primjenjuje prijenos porezne obveze iz članka 75. stavka 3. točke c) Zakona. U tom slučaju isporučitelj u računu mora navesti prijenos porezne obveze, a stjecatelj mora obračunati i platiti PDV uz istovremeno pravo na odbitak pretporeza. Na takvu isporuku na koju se primjenjuje prijenos porezne obveze, stjecatelj ne plaća porez na promet nekretnina. Prema odredbama članka 9. Zakona o porezu na promet nekretnina (Narodne novine, broj 69/97, 26/00 - Odluka USRH, 153/02, 22/11 i 143/14) osnovica poreza na promet nekretnina je tržišna vrijednost nekretnine u trenutku nastanka porezne obveze. Pod tržišnom vrijednosti nekretnine podrazumijeva se cijena nekretnine koja se postiže ili se može postići na tržištu u trenutku nastanka porezne obveze. Porezna uprava utvrđuje osnovicu poreza na promet nekretnina kao tržišnu vrijednost nekretnine, u pravilu, iz isprave o stjecanju ako je ukupan iznos naknade koju daje ili isplaćuje stjecatelj približno jednak cijenama koje se postižu ili se mogu postići na tržištu. Ako je naknada iz isprave o stjecanju niža od naknade koja se može postići na tržištu, a prodavatelj nekretnine je poduzetnik ili druga osoba obveznik poreza na dobit koja vodi poslovne knjige sukladno Zakonu o računovodstvu, tržišnom vrijednošću kao osnovicom poreza na promet nekretnina smatra se fer vrijednost nekretnine priznata u financijskim izvještajima i poslovnim knjigama u trenutku nastanka porezne obveze ako je, u skladu s odredbama međunarodnih računovodstvenih standarda, kao računovodstvena politika za nekretnine koje koristi porezni obveznik, izabran model revalorizacije i pod uvjetom da je ona jednaka ili veća od naknade iz isprave o stjecanju. Ako je fer vrijednost nekretnine manja od naknade iz isprave o stjecanju, tržišnom vrijednošću nekretnine smatra se naknada iz isprave o stjecanju. Porezna uprava je ovlaštena procjenom utvrditi tržišnu vrijednost nekretnine ako je ukupan iznos naknade manji od cijena koje se postižu ili se mogu postići na tržištu u trenutku nastanka porezne obveze, odnosno ako se nekretnine u financijskim izvještajima vrednuju po modelu troška. Procjenu tržišne vrijednosti nekretnine utvrđuje službenik Porezne uprave na temelju usporednih podataka o kretanju tržišnih vrijednosti sličnih nekretnina s približno istog područja u približno isto vrijeme. Iznimno, ako se nekretnina stječe kroz postupak javnog natječaja, javne prodaje (dražbe) ili u stečajnom postupku uz odgovarajuću primjenu odredaba propisa o ovrsi kojima je uređena ovrha na nekretnini, te postupcima u kojima je jedan od sudionika postupka pravna osoba u većinskom vlasništvu Republike Hrvatske ili Republika Hrvatska, jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave, tijela državne vlasti, ustanove čiji je jedini osnivač Republika Hrvatska ili jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, ukupnim iznosom naknade smatra se sve ono što stjecatelj ili druga osoba za stjecatelja da ili plati za stjecanje nekretnine. Reg: MF Porez na dodanu vrijednost Oporezive transakcije 10C10 Obveza obračuna PDV-a (04.5.) Broj klase:410-19/15-01/82 Urudžbeni broj: /15-3 Zagreb, Navedenim dopisom dostavili ste nam upit o obvezi obračuna PDV-a. Porezni obveznik obvezan je za potrebe izgradnje supermarketa izgraditi pristupne prometnice, uključujući i prometno križanje rotor na nekretninama koje su u njegovom vlasništvu. Izgrađeni rotor bit će dio državne ceste za koju je nadležno Društvo za upravljanje cestama (u daljnjem tekstu: Društvo). Stoga će porezni obveznik i Društvo zaključiti sporazum kojim porezni obveznik preuzima financiranje izgradnje rotora te se obvezuje odmah po izgradnji prenijeti nekretninu na kojoj je izgrađen rotor u vlasništvo Republike Hrvatske bez naknade. Za navedeno je sklopljen posebni ugovor s Društvom. Rotor će nakon toga biti upisan u zemljišne knjige kao javno dobro u općoj uporabi neotuđivo vlasništvo Republike Hrvatske na upravljanju Društva. Sporazumom je također predviđeno da će porezni obveznik izdati račun za darovanje kojem će prilog biti svi pripadajući ulazni računi / situacije (izvršeni građevinski radovi, usluge, otkup zemljišta) i okončana situacija te zapisnik o primopredaji 114

115 građevine rotora. Dostavljeni račun služit će za obračun PDV-a. U vezi navedenog postavljena su pitanja: 1. Kome porezni obveznik ispostavlja račun za darovanje građevine rotora Republici Hrvatskoj ili Društvu koji će upravljati rotorom? 2. Obračunava li se PDV na darovanje nekretnina koje su javno dobro Republici Hrvatskoj? Na postavljena pitanja odgovaramo u nastavku. U vezi poreznog tretmana načina financiranja izgradnje potrebne infrastrukture napominjemo da se ne možemo sa sigurnošću očitovati, obzirom da nisu priloženi ugovori, a upit ne sadrži dovoljno podataka o ugovornim odnosima između investitora i Društva odnosno Republike Hrvatske. Međutim, napominjemo da je odredbama članka 3. Zakona o cestama (Narodne novine broj 84/11, 18/13. 22/13, 54/13, 148/13 i 92/14) propisano da su javne ceste javno dobro u općoj uporabi u vlasništvu Republike Hrvatske. Javne ceste se ne mogu otuđiti iz vlasništva Republike Hrvatske niti se na njima mogu stjecati stvarna prava, osim u slučajevima propisanim tim Zakonom. Javna cesta upisuje se u zemljišne knjige na temelju pravomoćne uporabne dozvole kao javno dobro u općoj uporabi i kao neotuđivo vlasništvo Republike Hrvatske, uz upis Hrvatskih autocesta d.o.o. kao pravne osobe ovlaštene upravljati autocestama, Hrvatskih cesta d.o.o. kao pravne osobe ovlaštene upravljati državnim cestama i županijske uprave za ceste kao pravne osobe ovlaštene upravljati županijskim i lokalnim cestama. Predmet oporezivanja PDV-om je sukladno članku 4. stavku 1. Zakona o porezu na dodanu vrijednost (Narodne novine broj 73/13, 99/13, 148/13, 153/13 i 143/14, u daljnjem tekstu: Zakon o PDV-u) isporuka dobara i obavljanje usluga u tuzemstvu uz naknadu koju obavi porezni obveznik koji djeluje kao takav. Isporukom dobara uz naknadu u smislu članka 7. stavka 3. Zakona o PDV-u smatra se korištenje dobara koja čine dio poslovne imovine poreznog obveznika za njegove privatne potrebe ili za privatne potrebe njegovih zaposlenika, ako raspolažu njima bez naknade ili ih općenito koriste u druge svrhe osim za potrebe obavljanja djelatnosti poreznog obveznika, a za ta je dobra ili njihove dijelove u cijelosti ili djelomično odbijen pretporez. Bitno obilježje oporezive isporuke je sukladno članku 8. i 9. Pravilnika o porezu na dodanu vrijednost (Narodne novine broj 79/13, 85/13, 160/13, 35/14 i 157/14) međusobna uzročna veza između isporuke i naknade. Za prosudbu o postojanju ovog obilježja mjerodavan je gospodarski interes sudionika, neovisno o tome kako su sami sudionici određeni posao nazvali. Isporukom dobara omogućuje se prijenos prava raspolaganja materijalnom imovinom osobi koja tim dobrima može raspolagati kao vlasnik. Omogućavanje raspolaganja dobrima pretežito činjenične naravi i obično je, ali ne i nužno povezano s prijenosom vlasničkih prava u imovinsko pravnom smislu. Pri tome je mjerodavno postojanje gospodarskog vlasništva, a ne posjeda kao stvarnog vlasništva nad dobrom. Poreznom osnovicom pri isporuci dobara i usluga prema članku 33. stavku 1. Zakona o PDV-u smatra se naknada koju čini sve ono što je isporučitelj primio ili treba primiti od kupca ili neke druge osobe za te isporuke uključujući iznose subvencija koji su izravno povezani s cijenom isporučenih dobara ili usluga. Porezni obveznik ima pravo od PDV-a, koji je obvezan platiti, odbiti iznos PDV-a (pretporez) koji je obvezan platiti ili ga je platio u tuzemstvu za isporuke dobara ili usluge koje su mu drugi porezni obveznici obavili za potrebe njegovih oporezivih transakcija. Kako bi porezni obveznik ostvario pravo na odbitak pretporeza moraju biti ispunjeni uvjeti propisani člankom 60. Zakona o PDV-u. Prema navedenom, porezni obveznik investitor uz ispunjenje uvjeta propisanih člankom 60. Zakona o PDV-u ima pravo na odbitak pretporeza koji će mu zaračunati dobavljači pri izgradnji pristupne prometnice i rotora, obzirom da mu je navedena infrastruktura potrebna kako bi u konačnici mogao obavljati gospodarsku djelatnost i ostvarivati prihod. Nadalje ako bi kod gradnje potrebne pristupne prometnice i rotora porezni obveznik koristio pravo na odbitak pretporeza po ulaznim računima dobavljača, a izgrađenu pristupnu prometnicu i rotor isporučio bi bez naknade Društvu odnosno Republici Hrvatskoj, napominjemo da je u tom slučaju neosporno postojanje isporuke obnzirom da je bitno obilježje oporezive isporuke međusobna uzročna veza između isporuke i naknade. Prema tome, obzirom da porezni obveznik obavlja bez naknade isporuku u vezi s javnim dobrom zbog potrebe svojeg poslovanja odnosno u poduzetničke svrhe jer u konkretnom slučaju 115

116 bez ulaganja u javna dobra porezni obveznik ne može početi sa obavljanjem djelatnosti, smatramo da porezni obveznik nije obvezan na takvu isporuku obračunati PDV. U vezi pitanja kome porezni obveznik ispostavlja račun za darovanje građevine rotora Republici Hrvatskoj ili Društvu koje će upravljati rotorom napominjemo da se ne možemo očitovati obzirom da nisu priloženi ugovori. Međutim iz odredbi sklopljenih ugovora treba biti razvidno kome porezni obveznik daruje građevinu, odnosno daruje li ju Republici Hrvatskoj ili Društvu. Reg: MF Porez na dodanu vrijednost Oporezive transakcije 10C09 Posudba novih modela vozila iz Francuske za međunarodnu novinsku prezentaciju u RH (30.4.) Broj klase:410-19/15-01/148 Urudžbeni broj: /15-2 Zagreb, Tvrtka iz dostavnog popisa namjerava u Republici Hrvatskoj u razdoblju od 1. listopada do 1. studenoga. godine organizarati međunarodnu novinarsku prezentaciju novog modela vozila visoke klase. U tu bi svrhu tvrtka Centrala koja je u Parizu u Republiku Hrvatsku kamionima dovezla flotu od 70 novih modela vozila iz Francuske koji bi trebali imati francuske registarske pločice, ali bi se također moglo dogoditi da zbog kratkih rokova i složenosti organizacije, ta vozila ipak ne budu registrirana u Francuskoj nego da ih treba privremeno registrirati u Republici Hrvatskoj. Obzirom da ta vozila neće biti u vlasništvu tvrtke iz dostavnog popisa, već će nakon prezentacije biti vraćena tvrtki Centali u Francusku koja ih daje privremeno na korištenje na rok od 30 dana postavljeno je pitanje ima li tvrtka iz dostavnog popisa obvezu plaćanja PDV-a na vozila koja će u Republici Hrvatskoj biti privremno odnosno tijekom održavanja prezentacije. U vezi navedenog odgovaramo u nastavku. Isporukom dobara uz naknadu sukladno članku 7. stavku 5. Zakona o porezu na dodanu vrijednost (Narodne novine broj 73/13, 99/13, 148/13, 153/13 i 143/14, u daljnjem tekstu: Zakon o PDV-u) smatra se premještanje dobara koja su dio poslovne imovine poreznog obveznika koja je za potrebe svojeg poslovanja otpremio ili prevezao sam porezni obveznik ili druga osoba za njegov račun u drugu državu članicu. Premještanjem dobara unutar Europske unije u smislu stavka 5. točke f) istoga članka Zakona o PDV-u ne smatra se, među ostalim, otprema ili prijevoz dobara u svrhu privremenog korištenja dobara u razdoblju koje nije dulje od 24 mjeseca, unutar područja druge države članice u kojoj bi uvoz istih dobara s područja treće zemlje, s ciljem njihovog privremenog korištenja, bio obuhvaćen postupkom privremenog uvoza s potpunim oslobođenjem od plaćanja uvoznih carina. Prema tome, u konkretnom slučaju može se primijeniti odredba članka 7. stavka 5. točke f) Zakona o PDV-u, ako bi uvoz istih dobara s područja treće zemlje, s ciljem njihovog privremenog korištenja, bio obuhvaćen postupkom privremenog uvoza s potpunim oslobođenjem od plaćanja uvoznih carina. U tom slučaju tvrtka Centrala iz Francuske nema stjecanje dobara u Republici Hrvatskoj te nije obvezna registrirati se za potrebe PDV-a u Republici Hrvatskoj s osnove privremenog korištenja vozila u Republici Hrvatskoj u razdoblju od 30 dana. Napominjemo da iz upita nije razvidno da li tvrtka Centrala iz Francuske hrvatskoj tvrtki iz dostavnog popisa obavlja neku isporuku koju će joj zaračunavati. Stoga ako tvrtka Centrala iz Francuske ne obavlja hrvatskoj tvrtki iz dostavnog popisa neku isporuku za koju će joj izdati račun, tada hrvatska tvrtka nema obveze za obračun i plaćanje PDV-a u Republici Hrvatskoj. 116

117 Porez na dodanu vrijednost Oporezive transakcije Reg: MF C08 Prijevoz dobara u postupku unutarnje proizvodnje (.1.) Broj klase: /13-01/466 Urudžbeni broj: /15-02 Zagreb,.01. Tuzemni porezni obveznik iz dostavnog popisa obratio se upitom o načinu obračunavanja poreza na dodanu vrijednost (PDV) vezano za usluge prijevoza dobara. Naime, u upitu se navodi da je tuzemni porezni obveznik A ugovorio prijevoz dobara iz treće zemlje (BiH) u Republiku Hrvatsku (RH) radi obavljanja usluge dorade dobara. Za ta je dobra porezni obveznik ishodio odobrenje Carinske uprave za postupak unutarnje proizvodnje. Porezni je obveznik za spomenuti prijevoz dobara iz BiH u RH (u okviru privremenog uvoza), te za prijevoz iz RH u BiH (u okviru ponovnog izvoza) angažirao drugog tuzemnog poreznog obveznika. Također je postavljeno pitanje čime se treba potkrijepiti račun, koji se izdaje za obavljene građevinske radove, odnosno koje priloge uz taj račun treba priložiti kako bi se na istom moglo pozvati na odredbe članka 75. stavka 3. točke a) Zakona o porezu na dodanu vrijednost. U vezi navedenoga odgovaramo u nastavku. Obzirom da se u upitu navodi da se dobra privremeno uvoze u RH te da se podvrgavaju postupku unutarnje proizvodnje, a nakon dorade se ponovno izvoze u treću zemlju, zaključujemo da nije došlo niti do uvoza niti do izvoza dobara. Sukladno navedenome ne može se niti primijeniti jedno od oslobođenja iz članaka 44., odnosno 45. Zakona o porezu na dodanu vrijednost (Narodne novine broj 73/13, 99/13 Rješenje USRH, 148/13, 153/13 - Rješenje USRH i 143/14, u daljnjem tekstu: Zakon), kojima su propisana oslobođenja pri uvozu, odnosno izvozu dobara. Nadalje, člankom 17. stavkom 1. Zakona propisano je da se mjestom obavljanja usluga poreznom obvezniku koji djeluje kao takav smatra mjesto sjedišta tog poreznog obveznika. Ako se te usluge obavljaju stalnoj poslovnoj jedinici poreznog obveznika u mjestu koje je različito od mjesta sjedišta poreznog obveznika, mjestom obavljanja usluga smatra se sjedište stalne poslovne jedinice. Ako takvo sjedište ili stalna poslovna jedinica ne postoje, mjestom obavljanja usluga smatra se prebivalište ili uobičajeno boravište poreznog obveznika primatelja usluge. Iz navedenog proizlazi da je tuzemni porezni obveznik obvezan obračunati PDV na obavljenu uslugu prijevoza dobara drugom tuzemnom poreznom obvezniku. U vezi drugog pitanja napominjemo da Zakonom nije propisana obveza prilaganja popratne dokumentacije uz račun za obavljene građevinske radove u svrhu primjene članka 75. stavka 3. točke a) Zakona, odnosno prijenosa porezne obveze. Reg: MF Porez na dodanu vrijednost Oporezive transakcije 10C07 Donacija arhitektonskih projekata (07.1.) Broj klase: /14-01/2054 Urudžbeni broj: /15-02 Zagreb, Porezni obveznik iz dostavnog popisano obratio se upitom u vezi primjene oslobođenja od plaćanja poreza na dodanu vrijednost (PDV) prilikom donacije projekata. Naime, u svom upitu porezni obveznik (Hrvatska komora arhitekata, u daljnjem tekstu: HKA) navodi da je uključen u pripremu izgradnje objekata na području Vukovarsko-srijemske županije pogođenom poplavama te je u suradnji s Ministarstvom graditeljstva i prostornog uređenja pozvala članove HKA na prikupljanje tipskih idejnih projekata kako bi odabirom najboljih rješenja i njihovom daljnjom razradom dala konkretan doprinos sanaciji poplavljenih područja. U upitu se također navode odredbe članka 42. Zakona o saniranju posljedica 117

118 katastrofe na području Vukovarsko srijemske županije (Narodne novine broj 77/14) kojima je propisano je da će se sredstva za dodjelu bespovratnih potpora osigurati u državnom proračunu, odnosno putem donacija i drugih izvora pri čemu su navedene donacije oslobođene plaćanja PDV-a. Postavljeno je pitanje na koji način arhitekti članovi HKA mogu koristiti navedeno oslobođenje, odnosno da li im je potreban dokument kojim bi koristili isto, obzirom da spomenuti projekti predstavljaju donaciju području stradalom od poplava. U vezi navedenoga odgovaramo u nastavku. Odredbama članka 4. stavka 1. točaka 1. i 3. Zakona o porezu na dodanu vrijednost (Narodne novine broj 73/13, 99/13 Rješenje USRH, 148/13, 153/13 Rješenje USRH i 143/14, u daljnjem tekstu: Zakon) propisano je da je predmet oporezivanja PDV-om isporuka dobara i obavljanje usluga u tuzemstvu uz naknadu. Sukladno članku 7. stavku 3. Zakona propisano je da se isporukom dobara uz naknadu smatra korištenje dobara koja čine dio poslovne imovine poreznog obveznika za njegove privatne potrebe ili za privatne potrebe njegovih zaposlenika, ako raspolažu njima bez naknade ili ih općenito koriste u druge svrhe osim za potrebe obavljanja djelatnosti poreznog obveznika, a za ta je dobra ili njihove dijelove u cijelosti ili djelomično odbijen pretporez. Nadalje, odredbama članka 8. stavka 3. točke b) Zakona propisano je da se obavljanjem usluga uz naknadu smatra obavljanje usluga bez naknade od strane poreznog obveznika za njegove privatne potrebe ili privatne potrebe njegovih zaposlenika ili općenito u druge svrhe osim za potrebe obavljanja njegove djelatnosti. Iz navedenog proizlazi da članovi HKA obračunavaju PDV na isporuke dobara i usluga koje obavljaju u okviru donacija, ukoliko su upisani u registar obveznika PDV-a. U vezi s navedenom odredbom članka 42. Zakona o saniranju posljedica katastrofe na području Vukovarsko srijemske županije ističemo da se oslobođenje od plaćanja PDV-a odnosi isključivo na novčana sredstva koja će porezni obveznici i druge osobe donirati za poplavljena područja, pod uvjetom da za donirana novčana sredstva ne očekuju nikakvu protuisporuku. Reg: MF Porez na dodanu vrijednost Oporezive transakcije 10C06 Uvoz dobara iz trećih područja u obračun PDV-a ( ) Broj klase: /14-01/410 Urudžbeni broj: /14-3 Zagreb, Navedenim dopisom dostavili ste upit knjigovodstvenog servisa A d.o.o. u vezi uvoza dobara iz trećih područja. Prema navodima u upitu klijent navedenog knjigovodstvenog servisa uvezao je dobra, konkretno kožne cipele i torbe s Tenerifa koji su dio Kanarskog otočja, a oni su dio Španjolske. Prema članku 3. stavku 2. točki b) Zakona o porezu na dodanu vrijednost (Narodne novine, broj 73/13, 99/13, 148/13, 153/13 i 143/14, u daljnjem tekstu: Zakon o PDV-u) Kanarsko otočje je treće područje i čini dio carinskog područja Europske unije što znači da dobra koja potječu s tog otočja ne podliježu carinjenju ali se na njih mora obračunati i platiti PDV. Obzirom da se prema članku 11. stavku 2. Zakona o PDV-u uvozom dobara smatra i unos dobara koja su u slobodnom prometu na području Europske unije, a potječu s trećih područja koja su dio carinskog područja Europske unije u skladu s carinskim propisima zatraženo je u vezi navedenog očitovanje Carinske uprave. U svom odgovoru KLASA: /14-01/30, URBROJ: / od 4. prosinca Carinska uprava očitovala se kako slijedi. Sukladno članku 3. Uredbe Vijeća (EEZ-a) br. 2913/92 kojom se donosi Carinski zakonik Zajednice (CZZ) carinsko područje Zajednice obuhvaća, medu ostalim, teritorij Kraljevine Španjolske, osim Ceute i Melille. U smislu carinskih propisa područje Kanarskog otočja je carinsko područje Zajednice na kojem se ne primjenjuju odredbe Direktive 2006/1/EZ (PDV Direktiva). Nadalje, člankom 3. Zakona PDV-u propisano je da se u Kraljevini Španjolskoj Ceuta, Melilla i Kanarsko otočje smatraju trećim područjem. Temeljem odredbi članka 206. stavka 3. Uredbe Komisije (EEZ) br. 2454/93 o odredbama za provedbu Carinskog zakonika Zajednice (UPCZZ), za trgovinu robom Zajednice između dijelova carinskog područja Zajednice na koje se primjenjuju odredbe Direktive Vijeća 2006/1/EZ i dijelove onoga područja na kojemu se navedene odredbe ne 118

119 primjenjuju, ili u trgovini između onoga područja na kojem se navedene odredbe ne primjenjuju, podnosi se carinska deklaracija. Pri tome napominjemo da u tom slučaju, sukladno odredbi članka 181.c UPCZZ-a nije potrebno podnijeti ulaznu skraćenu deklaraciju. Polje 37 uvozne carinske deklaracije za unos robe za domaću uporabu u okviru trgovine između Zajednice i država s kojima ona tvori carinsku uniju popunjava se sa šifrom 49. Slijedom navedenog, za unos robe s Tenerifa u Republiku Hrvatsku potrebno je podnijeti uvoznu carinsku deklaraciju kojom će biti obračunat PDV, no, ne i carina, budući da se radi o unosu robe Zajednice iz država s kojima države članice EU čine carinsku uniju. Porez na dodanu vrijednost Oporezive transakcije Obračun PDV-a na penale tj. ugovornu kaznu izvođaču radova koji 10C05 kasni s izvođenjem radova ( ) Reg: MF Broj klase: /14-01/652 Urudžbeni broj: /14-2 Zagreb, Grad iz dostavnog popisa obratio se u vezi obračuna PDV-a na penale tj. ugovornu kaznu izvođaču radova koji kasni s izvođenjem radova. Ugovorom između grada i izvođača radova ugovorena je odredba da će izvođač radova u slučaju prekoračenja rokova platiti ugovornu kaznu koja će iznositi 0,5 promila po danu kašnjenja odnosno maksimalno 5% od ukupne ugovorene cijene s uračunatim PDV-om. U upitu se navodi da se ne radi o naknadi štete, već o kazni zbog kašnjenja u izvođenju radova. U konkretnom slučaju ugovorena vrijednost radova je ,37 kn, a kako se radi se o kašnjenju od 173 dana, ugovorna kazna obračunava se u visini od 5%. U vezi s navedenim postavljeno je pitanje da li ugovorna kazna podliježe obračunu PDV-a? U vezi navedenog odgovaramo u nastavku. Člankom 25. Pravilnika o porezu na dodanu vrijednost (Narodne novine broj 79/13, 85/13, 160/13 i 35/14) propisano je da se ne smatra oporezivom isporukom, isporuka kojom se obeštećuje primatelja za štetu nastalu po osnovi ranije isporuke. Stoga je propisano da se o odšteti radi kada isporučitelj temeljem zakona ili ugovora odgovara za štetu i njene posljedice i određenim isporukama tu štetu otklanja. U vezi s navedenim upitom napominjemo da se isporuka kojom se obeštećuje primatelja za štetu nastalu po osnovi ranije isporuke ne smatra isporukom koja podliježe oporezivanju već odštetom. Odredbama članka 43. stavka 2. Pravilnika o porezu na dodanu vrijednost propisano je ako isporučitelj mora primatelju platiti ugovornu kaznu, kazna ne umanjuje poreznu osnovicu. Prema tome porezna osnovica je naknada za isporučena dobra ili obavljene usluge, a ugovorna kazna ju ne može umanjiti neovisno o tome je li isporučitelj vrijednost isporuke umanjio za iznos kazne na izdanom računu ili će ugovornu kaznu primatelju platiti naknadno. U ovom slučaju primatelj usluge odnosno grad oštećen je jer mu radovi nisu na vrijeme izvršeni pa mu kao obeštećenje izvođač radova mora isplatiti odštetu, odnosno ugovornu kaznu. Prema tome grad nije obvezan prilikom obračunavanja ugovorne kazne obračunati PDV obzirom da se radi o odšteti iz članka 25. stavka 2. Pravilnika o porezu na dodanu vrijednost. Reg: MF Porez na dodanu vrijednost Oporezive transakcije 10C04 Usluge hoteljera ( ) Broj klase:410-19/14-01/47 Urudžbeni broj: /14-02 Zagreb,

120 Podnositelj upita iz dostavnog popisa postavio je pitanja u vezi Zakona o porezu na dodanu vrijednost (Narodne novine broj 73/13, 99/13 Rješenje USRH, 148/13 i 153/13 Rješenje USRH, u daljnjem tekstu: Zakon). U nastavku navodimo pitanja te očitovanje u vezi istih. 1. Na koji se način obračunava PDV na usluge koje hoteli pružaju u vlastitim objektima kao što su wellness usluge, iznajmljivanje ležaljki i suncobrana na bazenima, najam sportskih terena u okviru hotelskih naselja i slično? Da li se kod obavljanja takvih usluga poreznim obveznicima iz drugih država članica Europske unije primjenjuje prijenos porezne obveze? Odredbama članka 38. stavka 3. točke 1. Zakona propisano je da se PDV obračunava i plaća po sniženoj stopi 13% na usluge smještaja ili smještaja s doručkom, polupansiona ili punog pansiona u hotelima ili objektima slične namjene, uključujući smještaj za vrijeme odmora, iznajmljivanje prostora u kampovima za odmor ili u mjestima određenima za kampiranje te smještaj u plovnim objektima nautičkog turizma. Nadalje, člankom 19. Zakona propisano je da se mjestom obavljanja usluga u vezi s nekretninama, uključujući usluge stručnjaka i posrednika za prodaju nekretnina, smještaj u hotelima ili objektima slične namjene uključujući kampove za odmor ili mjesta uređena za kampiranje, davanje prava na uporabu nekretnina i usluge pripreme i koordinacije građevinskih radova, kao što su usluge arhitekata i građevinskog nadzora, smatra mjesto gdje se nekretnina nalazi. Sukladno članku 33. stavku 2. točki 1. Pravilnika o porezu na dodanu vrijednost (Narodne novine broj 79/13, 85/13, 160/13 i 35/14, u daljnjem tekstu: Pravilnik) usluge u vezi s nekretninama obuhvaćaju usluge koje se obavljaju pomoću nekretnina (npr. iznajmljivanje kuća, stanova, soba, smještaj u hotelima, apartmanima, kampovima za odmor i objektima slične namjene, zemljišta npr. parkirnih mjesta, vezova za brodove, iznajmljivanje teniskih igrališta, kuglana, održavanje grijanja i dizala, održavanje zelenih površina, čišćenje zgrada. Iz navedenog proizlazi da će hotel ili neki drugi komercijalni ugostiteljski objekt iz članka 47. stavka 2. točke a) Pravilnika obračunati i platiti PDV po sniženoj stopi 13% na usluge smještaja ili smještaja s doručkom, polupansiona ili punog pansiona, dok će na usluge kao što su wellness usluge, iznajmljivanje ležaljki i suncobrana na bazenima ili najam sportskih terena obračunati opću stopu PDV-a 25% sukladno članku 19. Zakona i članku 33. stavku 2. točki 1. Pravilnika, obzirom da se smatra da su to usluge koje se obavljaju u vezi s nekretninama u kojoj se pruža usluga smještaja. No međutim, ukoliko hotel pruža cjelovitu uslugu (tzv. all inclusive) koja se sastoji od smještajnih usluga, te usluga navedenih u upitu i koja se ugovara po jedinstvenoj cijeni, tada se na takvu jedinstvenu uslugu obračunava i plaća PDV po sniženoj stopi 13%. Navedeno se primjenjuje i kada hotel pruža spomenute usluge poreznim obveznicima iz drugih država članica Europske unije, obzirom da se sukladno odredbama članka 19. Zakona mjestom obavljanja usluga u vezi s nekretninama, uključujući smještaj u hotelima ili objektima slične namjene uključujući kampove za odmor ili mjesta uređena za kampiranje, smatra mjesto gdje se nekretnina nalazi. 2. U kojoj se valuti iskazuju iznosi na računima što ih domaći hotelijeri ispostavljaju stranim turističkim agencijama za turističke aranžmane, obzirom da se ugovori sa stranim agencijama sklapaju u stranoj valuti, te da se uplate predujmova vrše u stranoj valuti? Člankom 81. Zakona, te člankom 157. stavkom 6. Pravilnika propisano je da se iznosi na računima iskazuju u kunama i uz to mogu biti iskazani u bilo kojoj valuti pod uvjetom da je iznos PDV-a koji treba platiti ili koji se usklađuje iskazan u kunama uz primjenu tečaja iz članka 36. stavka 2. Zakona. Ako se računi izdaju u drugim valutama pojedinačni iznosi u računu mogu biti iskazani u drugoj valuti s tim da ukupni iznos računa i iznos PDV-a koji treba platiti mora biti iskazan u kunama. Iz navedenog proizlazi da račun ne mora nužno biti iskazan samo u kunama, već može biti iskazan u bilo kojoj drugoj valuti uz uvjet da je ukupan iznos računa i iznos PDV-a iskazan u kunama. 3. Smatraju li se usluge smještaja koje pružaju hotelijeri kontinuiranim uslugama? Sukladno članku 30. stavku 2. Zakona ako se za obavljanje usluga kontinuirano izdaju računi ili se kontinuirano obavljaju plaćanja smatra se da su usluge obavljene po isteku 0

121 razdoblja na koje se takvi računi ili plaćanja odnose. Nadalje, člankom 36. stavkom 4. Pravilnika propisano je da su usluge obavljene u trenutku završetka njihovog korištenja. Ako se usluga obavlja stalno (kontinuirano) kroz više obračunskih razdoblja, obveza obračuna PDV-a nastaje po proteku svakog obračunskog razdoblja, bez obzira je li usluga zaračunana ili nije. Iz navedenog proizlazi da se usluga smještaja ne može smatrati uslugom koja se obavlja kontinuirano u slučaju kada primjerice primatelj usluge odsjeda u hotelu u periodu koji obuhvaća kraj jednog i početak slijedećeg mjeseca. U navedenom slučaju smatra se da su usluge obavljene u trenutku završetka njihovog korištenja. 4. Na koji se način storniraju računi za predujam u vezi Zakona o fiskalizaciji u prometu gotovinom, odnosno Zakona o PDV-u? Da li je porezni obveznik, sukladno odredbama Zakona o fiskalizaciji u prometu gotovinom obvezan stornirati račun za predujam jednom kada se predujam iskoristi, te isti fiskalizirati? Odredbama članka 24. Zakona o fiskalizaciji u prometu gotovinom propisano je da se sve obveze propisane odredbama toga Zakona za izdavanje računa (sadržaj računa, broj računa) na odgovarajući način primjenjuju i kod izdavanja računa za storniranje računa odnosno kod računa u kojima se iskazuje djelomični ili cjeloviti povrat robe ili usluga. Ako se po storniranju računa izvršava povrat plaćenih iznosa u gotovom novcu, moguće je provesti postupak fiskalizacije i po računima s iskazanim negativnim predznakom. Člankom 159. stavcima 1. i 2. Pravilnika propisano je da se za primljene predujmove, odnosno uplate koje su izvršene prije isporuke dobra ili obavljene usluge mora izdati račun u smislu članka 79. stavka 1. Zakona. Izdani račun za predujam je isprava u smislu i za potrebe Zakona. Iznimno, račun za predujam ne mora sadržavati podatak o količini propisan člankom 79. stavkom 1. točkom 4. Zakona. Pri isporuci dobara odnosno obavljanju usluge izdaje se račun u kojem porezni obveznik od obračunanog PDV-a po tom računu umanjuje poreznu osnovicu i PDV obračunan na primljeni predujam. Na tom računu porezni obveznik navodi i broj izdanog računa za primljeni predujam. Nadalje, člankom 159. stavkom 4. Pravilnika propisano je da porezni obveznik nije obvezan izdati račun za primljeni predujam ako je izdao račun za obavljenu isporuku dobara ili usluga do roka za podnošenje prijave PDV-a za obračunsko razdoblje u kojem je primio predujam. Napominjemo da se Zakonom o fiskalizaciji u prometu gotovinom ne propisuje obveza izdavanja računa, već samo njegova fiskalizacija, te se sukladno navedenom fiskalizira samo onaj gotovinski račun koji je izdan, a obzirom da Zakonom porezni obveznik nije obvezan stornirati račun za primljeni predujam, obveza fiskaliziranja u tom slučaju ne postoji. Reg: MF Porez na dodanu vrijednost Oporezive transakcije 10C03 Obračun poreza na dodanu vrijednost Broj klase: /13-01/493 Urudžbeni broj: /13-2 Zagreb, Porezni obveznik iz dostavnog popisa dostavio nam je slijedeća pitanja u vezi obračuna poreza na dodanu vrijednost (u daljnjem tekstu; PDV) sukladno Zakonu o porezu na dodanu vrijednost (Narodne novine, broj 73/13 i 99/13 - Rješenje Ustavnog suda Republike Hrvatske, u daljnjem tekstu; Zakon): 1. Porezni obveznik se bavi ugostiteljstvom te poslužuje hranu i piće svojim gostima. Ukoliko poželi ugostiti svoje poslovne partnere, odnosno kupce i buduće kupce u svom restoranu, da li navedeno ugošćenje svojih partnera može obaviti u visini nabavne cijene hrane i pića? 2. Ukoliko društvo u sklopu svojeg poslovanja utvrdi manjkove na skladištu za koje tereti svojeg zaposlenika, da li je nužno PDV obračunati na nabavnu vrijednost dobara koja nedostaju na zalihama ili procijenjenu tržišnu vrijednost? Na postavljena pitanja odgovaramo u nastavku. 1. U skladu s odredbom članka 8. stavka 3. Zakona, obavljanjem usluga uz naknadu smatra se korištenje dobara koja čine dio poslovne imovine poreznog obveznika za njegove 1

122 privatne potrebe ili privatne potrebe njegovih zaposlenika ili općenito u druge svrhe osim za potrebe obavljanja njegove djelatnosti, za koja je u cijelosti ili djelomično odbijen pretporez, te obavljanje usluga bez naknade od strane poreznog obveznika za njegove privatne potrebe ili privatne potrebe njegovih zaposlenika ili općenito u druge svrhe osim za potrebe obavljanja njegove djelatnosti. Porezni obveznik koji se bavi ugostiteljstvom ne može PDV za ugošćavanje poslovnih partnera obračunati na nabavnu cijenu hrane i pića, budući je porezna osnovica kod usluga iz članka 8. stavka 3. Zakona ukupni trošak obavljanja usluga, što je propisano člankom 33. stavkom 5. Zakona. 2. Porezna osnovica za manjkove utvrđuje se na način koji je propisan za isporuke dobara uz naknadu iz članka 7. stavka 3. Zakona, kojima se smatra korištenje dobara koja čine dio poslovne imovine poreznog obveznika za njegove privatne potrebe ili za privatne potrebe njegovih zaposlenika, ako raspolažu njima bez naknade ili ih općenito koriste u druge svrhe osim za potrebe obavljanja djelatnosti poreznog obveznika, a za ta je dobra ili njihove dijelove u cijelosti ili djelomično odbijen pretporez. Člankom 33. stavkom 4. Zakona propisano je da je porezna osnovica za navedene isporuke nabavna cijena tih ili sličnih dobara, a ako je ta cijena nepoznata, visina troškova utvrđenih u trenutku isporuke. Sukladno članku 42. stavku 3. Pravilnika o porezu na dodanu vrijednost (Narodne novine, broj 79/13 i 85/13) propisano je da se nabavnom cijenom smatra cijena nove nabave odnosno neto nabavna cijena uvećana za zavisne troškove nove nabave kada se radi o izuzimanju odnosno isporuci dobara koja su kupljena, a pri nabavi tih dobara PDV je u cijelosti ili djelomično odbijen. Pri izuzimanju dobara proizvedenih u poduzeću ukupnim troškom smatraju se vlastiti troškovi utvrđeni prema računovodstvenim propisima. Reg: MF Porez na dodanu vrijednost Oporezive transakcije 10C02 Kazne u slučaju zakašnjenja ili neispunjenje obveze Broj klase: /-01/190 Urudžbeni broj: /13-2 Zagreb, Podnositelj upita iz dostavnog popisa obratio nam se upitom u vezi obračunavanja poreza na dodanu vrijednost (u daljnjem tekstu: PDV) na kazne (penale) u slučaju zakašnjenja ili neispunjenje obveze dostave financijskih izvještava. U upitu se navodi da se kod odobravanja kredita te u procesu praćenja kreditne sposobnosti dužnika nakon što je kredit odobren, a za vrijeme trajanja istoga provodi financijska analiza dužnika temeljem njegovih financijskih izvještaja. Nadalje, navodi se da je obveza dostave financijskih izvještaja, kao i novčana kazna (penal) u slučaju zakašnjenja ili neispunjenja sastavni dio Ugovora o kreditu. Obzirom na navedeno, postavljeno je pitanje je li kazna (penal) u slučaju zakašnjenja ili neispunjenje obveze dostave financijskih izvještaja koji se prikupljaju radi ocjene kreditne sposobnosti dužnika oslobođena od plaćanja PDV-a. U vezi navedenoga odgovaramo u nastavku. Odredbom članka 4. stavka 1. Zakona o porezu na dodanu vrijednost (Narodne novine broj 73/13) propisano je da se PDV plaća na isporuke dobara i obavljanje usluga u tuzemstvu uz naknadu koju obavi porezni obveznik koji djeluje kao takav. Prema odredbama članka 25. stavka 1. i 2. Pravilnika o porezu na dodanu vrijednost (Narodne novine broj 79/13 i 85/13, u daljnjem tekstu; Pravilnik) isporuka kojom se obeštećuje primatelja za štetu nastalu po osnovi ranije isporuke ne smatra se isporukom koja podliježe oporezivanju već odštetom. O odšteti se radi samo u slučaju kada isporučitelj temeljem zakona ili ugovora odgovara za štetu i njene posljedice i određenim isporukama tu štetu otklanja. Stavkom 3. istoga članka propisano je da za procjenu radi li se o odšteti ili oporezivoj isporuci odlučujuće jesu li ispunjeni uvjeti iz stavka 2. toga članka. U skladu s navedenim, mišljenja smo da kazna (penal) koja je sastavni dio Ugovora o kreditu i koja se u slučaju zakašnjenja ili neispunjenje obveze dostave financijskih izvještaja zaračunava dužniku predstavlja odštetu na koju se sukladno odredbama članka 25. stavka 1. Pravilnika ne obračunava PDV. 2

123 Porez na dodanu vrijednost Oporezive transakcije Reg: MF C1 Osiguranje nadzora nad prijavljivanjem nastanka obveze PDV-a Broj klase: /13-01/764 Urudžbeni broj: /14-1 Zagreb, Radi osiguranja nadzora nad prijavljivanjem nastanka obveze poreza na dodanu vrijednost (u daljnjem tekstu: PDV) za dobra prodana u postupku ovrhe Pravilnikom o izmjenama i dopunama Pravilnika o porezu na dodanu vrijednost (Narodne novine broj 160/13) koji je stupio na snagu 1. siječnja godine propisano je da je ovršno tijelo koje u postupku ovrhe provodi prodaju dobara obvezno kopiju dokumenta o prodaji dostaviti nadležnoj ispostavi Porezne uprave. Naime, sukladno članku 21. Pravilnika o porezu na dodanu vrijednost (Narodne novine broj 79/13, 85/13 i 160/13) kada zakonom utvrđeno tijelo u postupku ovrhe proda neko dobro, ne smatra se da je došlo do isporuke između dužnika i ovršnog tijela, već do izravne dužnikove isporuke kupcu koja podliježe oporezivanju. U tim slučajevima često su ovršene osobe izbjegavale zadužiti se za pripadajući iznos PDV-a kako ne bi povećavale svoje porezne obveze. Stoga kako bi što bolje osigurali nadzor nad prijavljivanjem nastanka obveze PDV-a za prodaje u postupku ovrhe, obavještavamo vas da su sudovi i javni bilježnici obvezni od 1. siječnja godine kopije dokumenta o prodaji dostaviti nadležnoj ispostavi Porezne uprave prema sjedištu ovršenika u roku od 15 dana po isteku mjeseca u kojem je izdan dokument o prodaji. Temeljem tako dostavljene kopije dokumenta o prodaji nadležna ispostava Porezne uprave uvidom u knjigovodstvene evidencije i prijave PDV-a provjerit će da li je dužnik (ovršenik) koji je upisan u registar obveznika PDV-a iskazao obvezu PDV-a za obavljenu prodaju dobara u postupku ovrhe. U slučaju da dužnik (ovršenik) nije iskazao obvezu PDV-a nadležna ispostava Porezne uprave pozvat će navedenog poreznog obveznik da isto izvrši. Nastanak porezne obveze (CA) Reg: MF Porez na dodanu vrijednost - Nastanak porezne obveze 10CA02 Porezni tretman predujmova ( ) Broj klase: /14-01/96 Urudžbeni broj: /14-2 Zagreb, Obratili ste se upitom u vezi poreznog tretmana predujmova koje putničke agencije prime u ime i za račun privatnih iznajmljivača koji nisu upisani u registar obveznika PDV-a. Postavljate pitanje da li se za predujmove primljene u ime i za račun privatnih iznajmljivača sukladno članku 38. Pravilnika o porezu na dodanu vrijednost (Narodne novine broj 79/13, 85/13, 160/13 i 35/14, u daljnjem tekstu: Pravilnik o PDV-u) mora obračunavati PDV. U vezi navedenog odgovaramo u nastavku. Odredbama članka 19. Zakona o porezu na dodanu vrijednost (Narodne novine broj 73/13, 99/13 Rješenje USRH, 148/13 i 153/13 Rješenje USRH, u daljnjem tekstu: Zakon o PDV-u), između ostalog, propisano je da se mjestom obavljanja usluga u vezi s nekretninama, uključujući usluge stručnjaka i posrednika za prodaju nekretnina, smještaj u hotelima ili objektima slične namjene uključujući kampove za odmor ili mjesta uređena za kampiranje, smatra mjesto gdje se nekretnina nalazi. Prema odredbama članka 90. stavka 1. i 2. Zakona o PDV-u malim poreznim obveznikom smatra se pravna osoba sa sjedištem, stalnom poslovnom jedinicom, odnosno fizička osoba s prebivalištem ili uobičajenim boravištem u tuzemstvu, čija vrijednost isporuka dobara ili obavljenih usluga u prethodnoj kalendarskoj godini nije bila veća od ,00 3

124 kuna. Mali porezni obveznik oslobođen je plaćanja PDV-a na isporuke dobara ili usluga, nema pravo iskazivati PDV na izdanim računima i nema pravo na odbitak pretporeza. Odredbama članka 38. stavcima 1. i 2. Pravilnika o PDV-u propisano je da obveza obračuna PDV-a ne nastaje ako porezni obveznik izvrši plaćanje prije stjecanja dobara unutar Europske unije te ako porezni obveznik primi predujam prije nego što obavi isporuku dobara unutar Europske unije prema uvjetima iz članka 41. Zakona. Prema odredbama članka 38. stavka 3. Pravilnika o PDV-u obveza obračuna PDV-a ne nastaje ako porezni obveznik primi predujam u vezi s uslugama za koje je PDV obvezan platiti primatelj usluge, a koje mu obavi porezni obveznik bez sjedišta, prebivališta ili uobičajenog boravišta u tuzemstvu. U skladu s navedenim, mjesto oporezivanja usluge smještaja u nekretnini koja se nalazi u Republici Hrvatskoj je Republika Hrvatska. Obzirom da mali porezni obveznik, u ovom slučaju privatni iznajmljivač, nije upisan u registar obveznika PDV-a za obavljenu uslugu smještaja ne obračunava PDV te ispostavlja račun u kojem se poziva na oslobođenje iz članka 90. stavka 2. Zakona o PDV-u neovisno o time kome je obavio uslugu smještaja. Stoga, tuzemna putnička agencije koja u ime i za račun privatnih iznajmljivača koji nisu upisani u registar obveznika PDV-a primi predujam od osoba iz Europske unije prije obavljanja usluge smještaja nije obvezna za iznajmljivača na tako primljeni predujam obračunati PDV. Napominjemo da je mali porezni obveznik - privatni iznajmljivač koji ima sjedište u tuzemstvu obvezan zatražiti izdavanje PDV identifikacijskog broja u slučaju kada mu usluge obavlja porezni obveznik koji ima sjedište u drugoj državi članici. Tako je primjerice privatni iznajmljivač obvezan zatražiti izdavanje PDV identifikacijskog broja ako mu strana putnička agencija obavlja uslugu posredovanja te će u tom slučaju privatni iznajmljivač biti obvezan na primljenu uslugu obračunati i platiti hrvatski PDV po stopi 25% temeljem prijenosa porezne obveze. Reg: MF Porez na dodanu vrijednost - Nastanak porezne obveze 10CA01 Nastanak porezne obveze i odbitak poreza na dodanu vrijednost Broj klase:410-19/14-01/51 Urudžbeni broj: /14-1 Zagreb, Stupanjem na snagu Zakona o porezu na dodanu vrijednost (Narodne novine broj 73/13, 99/13 Rješenje USRH, 148/13 i 153/13 Rješenje USRH, u daljnjem tekstu: Zakon) propisane su odredbe u vezi nastanka obveze obračuna poreza na dodanu vrijednost (u daljnjem tekstu: PDV) i prava na odbitak pretporeza kod isporuka dobara i usluga u tuzemstvu, stjecanja dobara unutar Europske unije, primanja usluga od poreznih obveznika iz drugih država članica Europske unije te pri uvozu dobara. U vezi s navedenim u nastavku navodimo kada u pojedinim slučajevima nastaje obveza obračuna PDV te s time u vezi odbitak pretporeza. 1. Isporuke dobara i obavljanje usluga u tuzemstvu Oporezivi događaj i obveza obračuna PDV-a za isporuke dobara i obavljanje usluga u tuzemstvu propisani su odredbom članka 30. Zakona te odredbama članka 36. do 40. Pravilnika o porezu na dodanu vrijednost (Narodne novine broj 79/13, 85/13, 160/13 i 35/14, u daljnjem tekstu: Pravilnik). Oporezivi događaj je događaj na temelju kojeg su ispunjeni pravni uvjeti potrebni za nastanak obveze obračuna PDV-a, a obveza obračuna PDV-a nastaje u trenutku kada Porezna uprava temeljem odredbi Zakona ima pravo potraživati PDV od osobe koja ga je obvezna platiti, iako je vrijeme plaćanja PDV-a odgođeno. Prema tome sukladno članku 30. stavku 1. Zakona i članku 36. stavku 2. Pravilnika, oporezivi događaj nastaje kada su dobra isporučena ili usluge obavljene pri čemu obveza obračuna PDV-a nastaje kada je nastao oporezivi događaj, a utvrđena obveza PDV-a iskazuje se u prijavi PDV-a za obračunsko razdoblje u kojem je obavljena isporuka dobara ili usluga. 4

125 Ako je oporezivi događaj nastao, a nije izdan račun obveza obračuna PDV-a nastaje kada je nastao oporezivi događaj tj. kada su dobra isporučena ili usluge obavljene. Ako je izdan račun koji sadrži PDV, a nije obavljena isporuka dobara ili usluga, ne nastaje obveza obračuna PDV-a ako se izdani račun stornira. Međutim, ako račun nije storniran, a nije obavljena isporuka dobara ili usluga, porezni obveznik koji je izdao takav račun mora obračunani PDV iskazati u prijavi PDV-a za obračunsko razdoblje u kojem je takav račun izdan sukladno članku 79. stavku 11. Zakona. Obzirom da je uz nastanak obveze obračuna PDV-a vezan i odbitak pretporeza napominjemo da porezni obveznik može uz ispunjenje uvjeta propisanih člankom 58. do 62. Zakona odbiti pretporez u trenutku kada nastaje obveza obračuna PDV-a. Porezni obveznik sukladno članku 58. stavku 1. Zakona ima pravo od PDV-a, koji je obvezan platiti, odbiti iznos PDV-a (pretporez) koji je obvezan platiti ili ga je platio u tuzemstvu za isporuke dobara ili usluge koje su mu drugi porezni obveznici obavili za potrebe njegovih oporezivih transakcija. Bitno je istaknuti da porezni obveznik ostvaruje pravo na odbitak pretporeza u obračunskom razdoblju u kojem je primljeno dobro ili izvršena usluga i primljen račun sa svim podacima iz članka 79. Zakona. Ako porezni obveznik ima račun za primljena dobra ili obavljene usluge do roka za podnošenje prijave PDV-a tada ima pravo na odbitak pretporeza u onom obračunskom razdoblju u kojem je primio dobro ili mu je obavljena usluga. Ako porezni obveznik nema račun za primljena dobra ili obavljene usluge do roka za podnošenje prijave PDV-a tada ima pravo na odbitak pretporeza u onom obračunskom razdoblju u kojem je primio račun. Radi jednostavnijeg prikaza u kojem obračunskom razdoblju za isporuke dobara ili obavljene usluge u tuzemstvu nastaje obveza obračuna PDV-a, a u kojem pravo na odbitak PDV-a dajemo sljedeću tablicu: Datum isporuke dobara odnosno obavljanja usluge Datum izdavanja računa Datum primitka računa Obračunsko razdoblje u kojem nastaje obveza PDV-a mjesec 07.mjesec mjesec mjesec račun nije izdan račun nije primljen 07. mjesec mjesec 08. mjesec Nije obavljena mjesec (ako račun nije storniran, ili ako nakon njega ne slijedi isporuka dobara ili usluga) Obračunsko razdoblje u kojem nastaje pravo na odbitak pretporeza 07. mjesec (jer je račun primljen do roka za podnošenje prijave za 07. mjesec) 08. mjesec (jer je račun primljen nakon roka za podnošenje prijave za 07. mjesec) U obračunskom razdoblju kada je primljen račun. Ako račun nije primljen pretporez se ne može odbiti. Pretporez se ne može odbiti jer nije primljeno dobro niti je obavljena usluga. U slučaju kontinuiranih isporuka dobara ili usluga za koje se kontinuirano izdaju računi ili se kontinuirano obavljaju plaćanja, kao što su isporuke prirodnog plina, vode, telekomunikacijskih usluga, električne energije i druge slične transakcije, kao i kod zakupa ili najma dobara na određeno vrijeme, smatrat će se da je isporuka dobara ili usluga obavljena i da je nastao oporezivi događaj po isteku razdoblja na koja se takvi računi ili plaćanja odnose. Prema navedenom za struju isporučenu od 1. do 31. srpnja, za koju je račun izdan s datumom 5. kolovoza obveza obračuna PDV-a nastaje za srpanj, a porezni obveznik koji je takvu isporuku primio pravo na odbitak ostvaruje za srpanj, obzirom da je primio račun za obavljene isporuke do roka za podnošenje prijave PDV-a za mjesec srpanj. Također u slučaju da za struju isporučenu od 1. do 31. srpnja nije izdan račun, napominjemo da neovisno o tome obveza obračuna PDV-a nastaje za srpanj. Međutim u tom slučaju primatelj isporuke nema pravo na odbitak pretporeza sve dok ne primi račun za obavljenu isporuku. Za primljene predujmove obveza obračuna PDV-a nastaje u trenutku primitka predujma, a pravo na odbitak PDV-a nastaje u trenutku plaćanja predujma. Ako platitelj predujma ima račun do roka za podnošenje prijave PDV-a tada ima pravo na odbitak pretporeza u onom obračunskom razdoblju u kojem je platio predujam. Ako platitelj predujma nema račun za 5

126 plaćeni predujam do roka za podnošenje prijave PDV-a tada ima pravo na odbitak pretporeza u onom obračunskom razdoblju u kojem je primio račun. Prema tome, ako je porezni obveznik račun za predujam izdao 31. srpnja, a plaćanje mu je obavljeno 3. kolovoza, obveza obračuna PDV-a nastaje u kolovozu, a poreznom obvezniku koji je predujam platio također pravo na odbitak PDV-a nastaje u kolovozu. Kod davanja licenci na razdoblje od godine dana ili više, za što porezni obveznik odmah naplaćuje naknadu za cijelo razdoblje korištenja licence, napominje se da porezna obveza nastaje u obračunskom razdoblju u kojem je izdao račun i to na ukupnu naknadu za danu licencu. Jednako tako porezni obveznik primatelj licence ima pravo odmah odbiti PDV koji mu je zaračunan neovisno o tome što će licencu koristiti tijekom godine dana ili više. 2. Stjecanje dobara unutar Europske unije Sukladno članku 31. Zakona oporezivi događaj nastaje u trenutku stjecanja dobara unutar Europske unije, te se smatra da je stjecanje dobara unutar Europske unije obavljeno kada se isporuka sličnih dobara smatra obavljenom u tuzemstvu. Obveza obračuna PDV-a kod stjecanja dobara unutar Europske unije nastaje u trenutku izdavanja računa ili istekom roka iz članka 78. stavka 4. Zakona ako račun do tada nije izdan. Naime, račun za isporuke dobara unutar Europske unije mora se izdati najkasnije petnaestog dana u mjesecu nakon mjeseca u kojem je nastao oporezivi događaj, odnosno u kojem je obavljena isporuka unutar Europske unije. Prema navedenom obveza obračuna PDV-a na stjecanje nastaje izdavanjem računa ili najkasnije 15. dana u mjesecu nakon mjeseca u kojem je nastao oporezivi događaj. U slučaju kada porezni obveznik izvrši plaćanje prije stjecanja dobara unutar Europske Unije, ne nastaje obveza obračuna PDV-a sukladno članku 38. stavku 1. Pravilnika. Porezni obveznik koji treba platiti PDV na stjecanje dobara unutar Europske unije ima pravo na odbitak pretporeza u obračunskom razdoblju u kojem je nastala obveza obračuna PDV-a, odnosno u trenutku izdavanja računa ili istekom roka iz članka 78. stavka 4. Zakona ako račun do tada nije izdan. Prema tome pravo na odbitak PDV-a tuzemni porezni obveznik ostvaruje u obračunskom razdoblju u kojem mu je nastala i obveza obračuna PDV-a, ako su ispunjeni uvjeti za odbitak pretporeza. Radi jednostavnijeg prikaza u kojem obračunskom razdoblju za stjecanje dobara unutar Europske unije nastaje obveza obračuna PDV-a, a u kojem pravo na odbitak PDV-a dajemo sljedeću tablicu: Datum stjecanja dobara Datum izdavanja računa Datum primitka računa Obračunsko razdoblje i datum nastanka obveza PDV-a Obračunsko razdoblje u kojem nastaje pravo na odbitak pretporeza mjesec mjesec mjesec mjesec mjesec mjesec Skrećemo pažnju na činjenicu da situacije kada porezni obveznik iz druge države članice izdaje račun za isporuku dobara unutar Europske unije prije nego što je stvarno ta dobra isporučio trebaju biti iznimka i u poslovanju poreznih obveznika iz različitih država članica ne bi se smjele pojavljivati. Također ističemo da se račun izdaje za obavljene isporuke dobara unutar Europske unije, a prije obavljanja isporuke dobara izdaju se računi za predujam. 3. Primljene usluge unutar Europske unije Kad porezni obveznik sa sjedištem u drugoj državi članici obavi usluge tuzemnom poreznom obvezniku, obveza obračuna PDV-a tuzemnom poreznom obvezniku nastaje kada je nastao oporezivi događaj odnosno kada je usluga obavljena, a utvrđena obveza PDV-a iskazuje se u prijavi PDV-a za obračunsko razdoblje u kojem je obavljena usluga. Člankom 133. stavkom 3. Pravilnika propisano je da porezni obveznik koji prema članku 75. stavku 1. točki 6. te članku 75. stavcima 2. i 3. Zakona treba platiti PDV na primljene isporuke ima pravo na odbitak pretporeza u obračunskom razdoblju u kojem je nastala obveza obračuna PDV-a za te isporuke. 6

127 Prema tome pravo na odbitak PDV-a tuzemni porezni obveznik ostvaruje u obračunskom razdoblju u kojem mu je nastala i obveza obračuna PDV-a, ako su ispunjeni uvjeti za odbitak pretporeza. U iznimnim situacijama, kada primatelj obavljenih usluga nije dobio račun, napominjemo da iz presude Europskog suda pravde C-90/02 proizlazi da pravo na odbitak postoji neovisno o primitku računa, međutim porezni obveznik treba dokazati da mu je obavljena usluga. Ovakav način poslovanja u kojem porezni obveznik za obavljenu uslugu drugom poreznom obvezniku ne izdaje račun ne bi smio postojati niti se primjenjivati u poslovanju poreznih obveznika obzirom na propisanu obvezu o izdavanju računa. U vezi presuda Europskog suda pravde napominjemo da su iste dio pravne stečevine Europske unije koju je Republika Hrvatska kao država članica Europske unije obvezna primjenjivati. Radi jednostavnijeg prikaza u kojem obračunskom razdoblju za primljene usluge unutar Europske unije nastaje obveza obračuna PDV-a, a u kojem pravo na odbitak PDV-a dajemo sljedeću tablicu: Datum obavljanja usluge Datum izdavanja računa Datum primitka računa Obračunsko razdoblje u kojem nastaje obveza PDV-a Obračunsko razdoblje u kojem nastaje pravo na odbitak pretporeza mjesec 07.mjesec mjesec 07. mjesec nije izdan nije primljen 07. mjesec 07. mjesec mjesec 08. mjesec U iznimnim slučajevima kada uopće nije obavljena usluga, a porezni obveznik iz druge države članice izdao je račun za uslugu, tada obvezu plaćanja PDV-a sukladno članku 203. Direktive Vijeća 2006/1/EZ ima porezni obveznik iz druge države članice, obzirom da je izdao račun za nepostojeći oporezivi događaj. Kada porezni obveznik iz druge države članice daje licencu hrvatskom poreznom obvezniku na razdoblje od godine dana ili više, za što porezni obveznik iz druge države članice odmah naplaćuje naknadu za cijelo razdoblje korištenje licence, napominje se da se radi o usluzi koja se oporezuje prema sjedištu poreznog obveznika primatelja usluge. Obzirom da porezni obveznik primatelj usluge ima sjedište u tuzemstvu obvezan je na primljenu uslugu obračunati hrvatski PDV. Hrvatskom poreznom obvezniku primatelju usluge u tom slučaju obveza za obračun PDV-a nastaje u obračunskom razdoblju kojem je primio račun od poreznog obveznika iz druge države članice za danu licencu. U istom obračunskom razdoblju ima pravo i na odbitak pretporeza sukladno članku 133. stavku 3. Pravilnika neovisno o tome što će licencu koristiti kroz godinu ili više dana. 4. Uvoz dobara Pri uvozu dobara sukladno članku 32. stavku 1. Zakona oporezivi događaj i obveza obračuna PDV-a nastaje u trenutku uvoza dobara. Porezni obveznik može PDV obračunan pri uvozu odbiti kao pretporez, ako za uvezena dobra ima jedinstvenu carinsku deklaraciju u kojoj je naveden kao primatelj ili uvoznik dobara te u kojoj je iskazan iznos PDV-a koji treba platiti ili je omogućeno njegovo izračunavanje. U skladu s navedenim, porezni obveznik može odbiti pretporez pri uvozu u obračunskom razdoblju u kojem je primio jedinstvenu carinsku deklaraciju u kojoj je naveden kao primatelj ili uvoznik dobara te u kojoj je iskazan iznos PDV-a koji treba platiti ili je omogućeno njegovo izračunavanje. Iz zakonskih odredbi proizlazi da porezni obveznik može odbiti pretporez pri uvozu neovisno o tome da li je iznos PDV-a koji treba platiti pri uvozu stvarno uplatio na račun državnog proračuna. Međutim, s tim u vezi potrebno je napomenuti da navedeno ne znači da uvoznik nije obvezan iznos PDV-a koji mu je utvrdila Carinska uprava uplatiti u državni proračun. Naime, uvoznik je obvezan sukladno članku 76. stavku 7. Zakona platiti PDV pri uvozu u roku za plaćanje uvoznih davanja u skladu s carinskim propisima. Napominjemo da je PDV koji je porezni obveznik uvoznik obvezan platiti prilikom uvoza osiguran bankovnom garancijom, stoga ako porezni obveznik ne plati u propisanom roku uvozna davanja, ista će se naplatiti iz bankovne garancije, pa ne postoji mogućnost da uvozna davanja ostanu nenaplaćena. U vezi odbitka pretporeza pri uvozu skrećemo pažnju da je svoje mišljenje glede istoga dao i Europski sud pravde u slučaju C-414/10. U svom odgovoru Europski sud pravde navodi da se članak 17. stavak 2. točka b) Šeste direktive (članak 168. Direktive 7

128 2006/1/EZ) mora tumačiti na način da ne dopušta državi članici da pravo na odbitak PDVa pri uvozu uvjetuje prethodnim stvarnim plaćanjem tog poreza od strane poreznog obveznika ako taj porezni obveznik ima pravo na odbitak pretporeza. 5. Graditeljska djelatnost Pravilnikom o izmjenama i dopunama Pravilnika o porezu na dodanu vrijednost (Narodne novine broj 160/13) koji je stupio na snagu 1. siječnja godine propisano je da u graditeljskoj djelatnosti obveza obračuna PDV-a nastaje istekom obračunskog razdoblja u kojem je ovjerena situacija o stvarno izvedenim građevinskim radovima od strane nadzornog tijela. Ako nadzorno tijelo ne ovjeri obračunsku situaciju, smatra se da je porezna obveza nastala u onom dijelu u kojem su radovi obavljeni najkasnije istekom obračunskog razdoblja koje slijedi nakon razdoblja u kojem je ispostavljena obračunska situacija. Navedeno se ne primjenjuje u slučaju prijenosa porezne obveze iz članka 75. stavka 3. Zakona. Naime, prijenos porezne obveze primjenjuje se sukladno članku 75. stavku 3. točki a) Zakona na građevinske usluge kojima se smatraju usluge u vezi s izgradnjom, održavanjem, rekonstrukcijom ili uklanjanjem građevina, uključujući usluge popravka i čišćenja. Isto se odnosi i na ustupanje osoblja, ako ustupano osoblje obavlja građevinske usluge. Prema tome, ako porezni obveznik obavi građevinsku uslugu osobi koja nije porezni obveznik ili nije upisana u registar obveznika PDV-a, što znači da na nju ne može prijeći porezna obveza, u tom slučaju poreznom obvezniku koji je obavio građevinsku uslugu porezna obveza nastaje istekom obračunskog razdoblja u kojem je ovjerena situacija za izvedene građevinske radove ili ako je situacija ispostavljena, ali nije ovjerena tada porezna obveza nastaje istekom slijedećeg obračunskog razdoblja nakon onoga u kojem je situacija ispostavljena. Primjerice, ako je situacija ispostavljena u siječnju, a nije ovjerena porezna obveza nastaje istekom veljače, odnosno porezni obveznik za mjesec veljaču mora iskazati poreznu obvezu u prijavi PDV-a. Što se tiče prava na odbitak obračunanog PDV-a, napominjemo da primatelj građevinske usluge koji nije upisan u registar obveznika PDV-a nema pravo na odbitak PDV-a. U slučaju kada se građevinske usluge obavljaju između dva porezna obveznika upisana u registar obveznika PDV-a dolazi do prijenosa porezne obveze na primatelja usluge i za nastanak obveze obračuna PDV-a odnosno prava na odbitak nije bitno da li je situacija ovjerena ili nije. S tim u vezi naglašava se da će primatelj usluge imati pravo na odbitak pretporeza u onom obračunskom razdoblju u kojem je i iskazao obvezu PDV-a na obavljenu mu građevinsku uslugu, što znači da će i obvezu PDV-a i pravo na odbitak iskazati u prijavi PDV-a za isto obračunsko razdoblje. Prema tome poreznom obvezniku primatelju građevinske usluge obveza obračuna PDVa za primljenu uslugu nastaje u obračunskom razdoblju u kojem mu je usluga obavljena, jednako tako u istom obračunskom razdoblju nastaje mu i pravo na odbitak pretporeza. Primjerice, poreznom obvezniku kojem je građevinska usluga obavljena 15. siječnja za koju mu je izdan račun s istim danom, obveza obračuna PDV-a nastaje u siječnju, a jednako tako u siječnju ima pravo na odbitak obračunanog PDV-a, što znači da će u prijavi PDV-a za siječanj iskazati i obvezu i odbitak PDV-a. Mjesto oporezivanja (CB) Porez na dodanu vrijednost Mjesto oporezivanja 10CB08 Isporuka i ugradnja opreme u objekte na području Republike Hrvatske (28.6.) Broj klase:410-01/15-01/1004 Urudžbeni broj: /15-07 Zagreb, Reg: MF

129 Porezni obveznik iz dostavnog popisa obratio se s upitom u vezi poreza na dodanu vrijednost. U upitu se navodi da porezni obveznik koristi usluge dobavljača iz Europske unije za isporuku i ugradnju opreme u svoje objekte na području Republike Hrvatske. Porezni obveznik navodi da je tijekom i godine navedene isporuke prikazivao u PDV-S obrascima u stupcu Vrijednost stečenih dobara, obzirom da se radilo o nabavi opreme ili dijelova nekretnine pri čemu je usluga ugradnje samo popratna aktivnost. Porezni obveznik također navodi da je navedene isporuke u PDV obrascima prikazivao u retku Stjecanje dobara unutar Europske unije i retku Pretporez od stjecanja dobara unutar Europske unije. U upitu se nadalje navodi da je prilikom poreznog nadzora obavljenog tijekom godine za godinu od strane poreznog inspektora ukazano na to da je spomenuta praksa pogrešna te da se isporuke u naprijed navedenom slučaju ne bi smjele prikazivati u PDV-S obrascima obzirom da su praćene s ugradnjom na području Republike Hrvatske. Prema navodima u upitu inspektor porezne uprave naložio je poreznom obvezniku da isporuke sa ugradnjom od dobavljača iz Europske unije treba prikazati u PDV obrascu u retku Primljene isporuke dobara i usluga od poreznih obveznika bez sjedišta u RH te u retku Pretporez od primljenih isporuka dobara i usluga od poreznih obveznika bez sjedišta u Republici Hrvatskoj. Porezni obveznik navodi da je izvršio ispravak PDV-K obrasca i PDV-S obrazaca u skladu s uputom poreznog inspektora. Međutim, porezni obveznik napominje da je nakon početka primjene naputka od strane inspektora Porezne uprave zaprimio nekoliko upita od strane Carinske uprave zbog razlika u Intrastat obrascima te da je od strane Carinske uprave vezano uz porezna izvješća ponovo upućen na prethodno postupanje. Obzirom na različite upute od strane Porezne i Carinske uprave upućena je zamolba za mišljenje kako bi porezni obveznik postupao u skladu sa zakonskim odredbama. Na postavljeni upit odgovaramo u nastavku. Sukladno odredbama članka 9. stavka 1. Zakona o porezu na dodanu vrijednost (Narodne novine, broj 73/13, 99/13, 148/13, 153/13 i 143/14, u daljnjem tekstu: Zakon) stjecanje dobara unutar Europske unije je stjecanje prava raspolaganja pokretnom materijalnom imovinom u svojstvu vlasnika, koju prodavatelj ili stjecatelj dobara ili druga osoba za njihov račun otpremi ili preveze stjecatelju tih dobara u državu članicu koja nije država članica u kojoj je započela otprema ili prijevoz tih dobara. Sukladno odredbama članka 13. stavka 10. Zakona mjesto isporuke dobara koja je otpremio ili prevezao isporučitelj, kupac ili treća osoba, a koja sastavlja ili postavlja isporučitelj ili druga osoba za njegov račun sa ili bez probnog rada, je mjesto gdje se ta dobra sastavljaju ili postavljaju. Odredbama članka 75. stavka 2. Zakona propisano je da ako oporezive isporuke dobara ili usluga u tuzemstvu obavlja porezni obveznik koji nema sjedište, prebivalište ili uobičajeno boravište u tuzemstvu, PDV plaća porezni obveznik odnosno pravna osoba koja nije porezni obveznik, ali je registrirana za potrebe PDV-a, kojemu je obavljena isporuka dobara ili usluga. Člankom 150. Pravilnika o PDV-u, između ostalog detaljnije je propisano koje osobe su obvezne plaćati PDV prema članku 75. stavku 2. Zakona o PDV-u. Tako iz navedenog članka proizlazi da ako isporuke dobara i usluga za koje je mjesto oporezivanja u tuzemstvu obavlja strani porezni obveznik tada PDV prema članku 75. stavku 2. Zakona o PDV-u plaća: svaki porezni obveznik uključujući i malog poreznog obveznika, neovisno o tome ima ili nema PDV identifikacijski broj, pravna osoba koja nije porezni obveznik, a ima dodijeljen PDV identifikacijski broj, strani porezni obveznik koji ima dodijeljen hrvatski PDV identifikacijski broj. Sukladno odredbama članka 175. točka 11.,. i 13. Pravilnika pod točkama II. 11.,II.. i II.13. Obrasca PDV-a iskazuju se podaci o vrijednosti isporuka koje poreznom obvezniku obavi porezni obveznik koji nema sjedište u Republici Hrvatskoj (porezni obveznici sa sjedištem u državama članicama Europske unije ili u trećim zemljama), a za koje je porezni obveznik primatelj dobra ili usluga obvezan obračunati i platiti PDV po stopi 5%, 13% i 25% u skladu s člankom 75. stavkom 2. Zakona. Ovdje se upisuje i vrijednost usluga koje je poreznom obvezniku obavio porezni obveznik za sjedištem u trećoj zemlji, za koje je porezni obveznik primatelj usluge obvezan obračunati i platiti PDV po propisanoj stopi u skladu s člankom 75. stavkom 1. točkom 6. Zakona. Ovdje se upisuje i vrijednost dobara koja je primatelj oporezive isporuke iz članka 10. stavka 4. Zakona primio u okviru trostranog posla. 9

130 Sukladno odredbama članka 176. Pravilnika u Obrascu PDV pod točkom III. iskazuje se ukupna vrijednost primljenih isporuka i obračunani pretporez u primljenim isporukama dobara i usluga. Prema odredbama članka 176. točkama 11.,. i 13. Pravilnika pod točkama III.11.,III.. i III.13. upisuju se podaci iz članka 58. stavka 2. Zakona, odnosno podaci o vrijednosti primljenih dobara i usluga od poreznih obveznika koji nemaju sjedište u Republici Hrvatskoj (porezni obveznici sa sjedištem u državama članicama Europske unije ili u trećim zemljama), kao i o iznosu PDV-a koji porezni obveznik primatelj treba obračunati u skladu s člankom 75. stavkom 2. Zakona po stopama PDV-a 5%, 13% i 25%. Također upisuju se i podaci o vrijednosti primljenih usluga koje su poreznom obvezniku obavili porezni obveznici sa sjedištem u trećoj zemlji i iznosu PDV-a po stopama 5%, 13% i 25% koji porezni obveznik primatelj treba obračunati u skladu s člankom 75. stavkom 1. točkom 6. Zakona. Ovdje se upisuju i podaci o iznosu PDV-a obračunanog po stopi PDV-a 5%, 13% i 25% u okviru trostranih poslova iz članka 10. stavka 4. Zakona. Obzirom na navedeno, ako se radi o isporuci dobara s ugradnjom u objekte koji se nalaze u Republici Hrvatskoj mjesto oporezivanja je Republika Hrvatska. U slučaju da se radi o takvim isporukama koje obavi porezni obveznik koji nema sjedište, prebivalište ili uobičajeno boravište u tuzemstvu, a PDV plaća porezni obveznik kojemu je obavljena isporuka dobara ili usluga, primatelj isporuke iskazuje primljene isporuke u Obrascu PDV-a pod rednim brojem II.11., II.. i II.13. ovisno o propisanoj stopi PDV-a, dok pretporez iskazuje pod rednim brojem III.11., III.. i III.13. pod uvjetom da ima pravo na odbitak pretporeza. Tako primljene isporuke ne iskazuju se u Obrascu PDV-S. Reg: MF Porez na dodanu vrijednost Mjesto oporezivanja 10CB07 Oporezivanje prema naplaćenim naknadama (.1.) Broj klase: /15-01/29 Urudžbeni broj: /15-2 Zagreb,.01. Dostavili ste nam upit upućen s adrese A u kojem je postavljeno pitanje u vezi tumačenja članaka 5.i i 5.j Zakona o porezu na dodanu vrijednost (Narodne novine broj 73/13, 99/13, 148/13, 153/13 i 143/14, u daljnjem tekstu: Zakon). U upitu je navedeno da se prema odredbama Zakona obračun poreza na dodanu vrijednost (u daljnjem tekstu: PDV) prema naplaćenim naknadama ne primjenjuje na usluge iz članka 17. stavka 1. Zakona te je postavljeno pitanje da li porezni obveznici na usluge obavljene drugim poreznim obveznicima u Republici Hrvatskoj moraju obračunavati i plaćati PDV po izdanom računu. Također, postavljeno je pitanje da li porezni obveznik ukoliko iste usluge obavlja i građanima primjenjuje postupak oporezivanja prema naplaćenim naknadama. Na postavljeni upit odgovaramo u nastavku. Odredbama članka 4. stavka 1. točke 3. Zakona propisano je da se PDV plaća na obavljanje usluga u tuzemstvu uz naknadu koje obavi porezni obveznik koji djeluje kao takav. Prema odredbama članka 17. stavka 1. Zakona mjestom obavljanja usluga poreznom obvezniku koji djeluje kao takav smatra se mjesto sjedišta tog poreznog obveznika. Ako takvo sjedište ili stalna poslovna jedinica ne postoje, mjestom obavljanja usluga smatra se prebivalište ili uobičajeno boravište poreznog obveznika primatelja usluge. Člankom 17. stavkom 2. Zakona propisano je da se mjestom obavljanja usluga osobi koja nije porezni obveznik smatra mjesto u kojem porezni obveznik koji obavlja usluge ima sjedište. Ako takvo sjedište ili stalna poslovna jedinica ne postoje, mjestom obavljanja usluga smatra se prebivalište ili uobičajeno boravište poreznog obveznika koji obavlja usluge. Prema odredbama članka 5.i Zakona porezni obveznik sa sjedištem, stalnom poslovnom jedinicom, prebivalištem ili uobičajenim boravištem u tuzemstvu čija vrijednost isporuka dobara i usluga u prethodnoj kalendarskoj godini nije bila veća od ,00 kuna bez PDV-a, može obračunavati i plaćati PDV na temelju naplaćenih naknada za obavljene isporuke. Poreznom obvezniku koji primjenjuje postupak oporezivanja prema naplaćenim naknadama obveza obračuna PDV-a nastaje na dan primitka plaćanja. Porezni obveznik 130

131 koji primjenjuje postupak oporezivanja prema naplaćenim naknadama ima pravo na odbitak pretporeza u trenutku kada je isporučitelju platio račun za isporučena dobra ili obavljene usluge. Porezni obveznik koji primjenjuje postupak oporezivanja prema naplaćenim naknadama u računu mora navesti»obračun prema naplaćenim naknadama«. Odredbama članka 5.j Zakona propisano je da se obračun PDV-a prema postupku oporezivanja prema naplaćenim naknadama ne primjenjuje na: a) isporuke dobara unutar Europske unije, b) stjecanje dobara unutar Europske unije, c) isporuke ili premještanje dobara iz članka 30. stavaka 8. i 9. Zakona, d) usluge iz članka 17. stavka 1. Zakona, e) isporuke za koje je primatelj obvezan platiti PDV prema članku 75. stavku 1. točki 7. i članku 75. stavcima 2. i 3. Zakona te u slučaju iz članka 7. stavka 9. Zakona, f) isporuke u okviru posebnog postupka oporezivanja za telekomunikacijske usluge, usluge radijskog i televizijskog emitiranja i elektronički obavljene usluge osobama koje nisu porezni obveznici. Sukladno navedenom, porezni obveznik koji primjenjuje postupak oporezivanja prema naplaćenim naknadama PDV načelno plaća kad naplati isporuku. Međutim, za transakcije navedene u članku 5.j Zakona ne može primijeniti postupak oporezivanja prema naplaćenim naknadama stoga što u smislu odredbi Zakona obveza obračuna PDV-a kod tih transakcija nastaje neovisno o trenutku plaćanja računa. Reg: MF Porez na dodanu vrijednost Mjesto oporezivanja 10CB06 Usluge nadzora nad obnovom nekretnine ( ) Broj klase: /14-01/673 Urudžbeni broj: /14-02 Zagreb, Obratili ste nam se upitom u vezi načina obračunavanja poreza na dodanu vrijednost (PDV) u slučaju kada tuzemni porezni obveznik obavlja usluge nadzora nad obnovom nekretnine koja se nalazi na području druge države članice Europske unije. Također napominjete da ste kao podizvođač izdavali račune za navedenu uslugu hrvatskom poreznom obvezniku na kojima niste zasebno iskazivali PDV već ste primjenjivali prijenos porezne obveze temeljem članka 75. stavka 3. Zakona o PDV-u (Narodne novine broj 73/13, 99/13 Rješenje USRH, 148/13, 153/13 Rješenje USRH i 143/14, u daljnjem tekstu: Zakon). U vezi navedenoga odgovaramo u nastavku. Odredbama članka 19. Zakona propisano je da se mjestom obavljanja usluga u vezi s nekretninama, uključujući usluge stručnjaka i posrednika za prodaju nekretnina, smještaj u hotelima ili objektima slične namjene uključujući kampove za odmor ili mjesta uređena za kampiranje, davanje prava na uporabu nekretnina i usluge pripreme i koordinacije građevinskih radova, kao što su usluge arhitekata i građevinskog nadzora, smatra mjesto gdje se nekretnina nalazi. Nadalje, odredbama članka 33. stavka 2. točke 2. Pravilnika o PDV-u (Narodne novine broj 79/13, 85/13, 160/13 i 35/14) propisano je da usluge koje se obavljaju na nekretnini obuhvaćaju usluge koje služe neposredno uređivanju nekretnine (npr. geodetski radovi), usluge koje služe za pripremu građevinskih radova (npr. usluge arhitekata, građevinskih inženjera, statičara), obavljanje građevinskih radova, obavljanje usluga građevinskog nadzora, vještačenja na nekretninama te inženjering usluge. Iz navedenog proizlazi da tuzemni porezni obveznik kada obavlja usluge navedene u upitu na nekretnini koja se nalazi u drugoj državi članici Europske unije primjenjuje pravila te države članice. Također napominjemo da porezni obveznik koji je primijenio članak 75. stavak 3. Zakona te na računu iskazao prijenos porezne obveze, mora navedeni račun ispraviti i izdati ga sukladno pravilima države članice u kojoj se nekretnina nalazi. 131

132 Porez na dodanu vrijednost Mjesto oporezivanja 10CB05 Prodaja cvijeća - potvrda o ispravnosti načina poslovanja i knjigovodstvenog evidentiranja ( ) Reg: MF Broj klase: /14-01/265 Urudžbeni broj: /14-2 Zagreb, Porezni obveznik iz dostavnog popisa koji se bavi prodajom cvijeća u smisli da posreduje između kupaca i cvjećarni na području Republike Hrvatske i cijelog svijeta zatražio je potvrdu o ispravnosti načina poslovanja i knjigovodstvenog evidentiranja. U dopisu se navodi da u slučaju da strano ili hrvatsko društvo ili fizička osoba želi dostavu u drugu državu (države članice Europske unije ili treće zemlje) porezni obveznik iz dostavnog popisa izdaje račun na kojem nije iskazan PDV obzirom da takva isporuka ne podliježe oporezivanju u Republici Hrvatskoj iz razloga što su dobra naručena i isporučena u drugoj državi. Također, zatražena je potvrda da porezni obveznik iz dostavnog popisa ne krši zakone Republike Hrvatske ako se ne prijavi kao porezni obveznik u drugim državama. Nadalje, u dopisu se navodi da u slučaju kada inozemna cvjećarna ne pošalje račun za isporučeni buket, porezni obveznik iz dostavnog popisa u knjige prilaže ispisanu narudžbu od kupca i potvrdu iz koje se može utvrditi da je uplata izvršena. Prema navodima u dopisu porezni obveznik iz dostavnog popisa u knjigovodstvenom programu uplate kupaca koji su naručili buket za inozemstvo knjiži kao primitke, a svoja plaćanja stranim cvjećarnama knjiži kao izdatak. U vezi navedenog očitujemo se u nastavku. Odredbama članka 4. stavka 1. točke 1. Zakona o porezu na dodanu vrijednost (Narodne novine broj 73/13, 99/13 - Rješenje USRH, 148/13 i 153/13 - Rješenje USRH, dalje u tekstu: Zakon o PDV-u) propisano je da je predmet oporezivanja PDV-om isporuka dobara u tuzemstvu uz naknadu koju obavi porezni obveznik koji djeluje kao takav. Prema odredbama članka. Zakona o PDV-u mjestom isporuke dobara koja se ne otpremaju niti prevoze smatra se mjesto gdje se dobra nalaze u trenutku isporuke. Odredbama članka 13. Zakona o PDV-u propisano je da se mjestom isporuke dobara koja otprema ili prevozi isporučitelj, kupac ili treća osoba, smatra mjesto gdje se dobra nalaze na početku otpreme ili prijevoza do kupca. Prema odredbama članka 18. Zakona o PDV-u mjestom obavljanja usluga osobi koja nije porezni obveznik koje obavlja posrednik u tuđe ime i za tuđi račun, smatra se mjesto gdje je obavljena transakcija za koju se posreduje sukladno odredbama Zakona o PDV-u. Što se tiče mjesta obavljanja usluga posredovanja poreznom obvezniku napominjemo da se mjestom obavljanja takvih usluga smatra sjedište poreznog obveznika primatelja usluge. U skladu s navedenim, obzirom da porezni obveznik navodi da uplate kupaca knjiži kao prihode, a plaćanja stranim cvjećarnama kao rashode iz dopisa nije razvidno na koji točno način porezni obveznik iz dostavnog popisa obavlja uslugu posredovanja između kupaca i cvjećarni stoga se ne možemo sa sigurnošću očitovati. U slučaju da tuzemni porezni obveznik koji se bavi prodajom cvijeća posluje na način da tuzemni porezni obveznik, strani porezni obveznik ili fizička osoba iz Europske unije ili treće zemlje od njega naruči dostavu cvijeća osobi koju naručitelj cvijeća navede u svojoj narudžbi, a tuzemni porezni obveznik za obavljenu prodaju cvijeća koje je prethodno nabavio od cvjećarne koja je najbliža prebivalištu osobe koju je naručitelj cvijeća naveo u svojoj narudžbi tada je potrebno utvrditi mjesto obavljanja isporuke cvijeća. Prema tome, ako tuzemni porezni obveznik primjerice nabavi cvijeće u cvjećarni koja se nalazi na području Republike Hrvatske te isporuku toga cvijeća dalje zaračunava naručitelju tada se smatra da je mjesto oporezivanja te isporuke mjesto gdje se cvijeće nalazi u trenutku isporuke, što je u ovom slučaju Republika Hrvatska sukladno članku. Zakona o PDV-u i na tu isporuku cvijeća porezni obveznik mora obračunati PDV. Međutim, ako tuzemni porezni obveznik primjerice nabavi cvijeće u cvjećarni koja se nalazi na području Republike Slovenije te isporuku toga cvijeća dalje zaračunava naručitelju tada se smatra da je mjesto oporezivanja te isporuke mjesto gdje se cvijeće nalazi u trenutku isporuke, što je u ovom slučaju Republika Slovenija i na tu isporuku cvijeća porezni obveznik ne obračunava hrvatski PDV već se tuzemni porezni obveznik mora obratiti slovenskim poreznim vlastima kako bi se raspitao o svojim poreznim obvezama. 132

133 U vezi neprijavljivanja tuzemnog poreznog obveznika kao poreznog obveznika u državama u kojim obavlja isporuku cvijeća napominjemo da porezni obveznik ne krši odredbe hrvatskog Zakona o PDV-u, međutim skrećemo pažnju da u tom slučaju porezni obveznik vjerojatno krši odredbe nacionalnog zakonodavstva države u kojoj obavlja isporuku cvijeća. U vezi vođenja knjigovodstva napominjemo da porezni obveznik sukladno članku 83. stavku 1. Zakona o PDV-u mora u svom knjigovodstvu osigurati sve potrebne podatke koji omogućuju ispravno i pravovremeno obračunavanje i plaćanje PDV-a. Porezni obveznik mora osigurati podatke o obvezi PDV-a za uplatu i uplati PDV-a te o potraživanju za povrat pretporeza i njegovoj naplati. Nadalje, sukladno članku 162. stavku 2. Pravilnika o porezu na dodanu vrijednost (Narodne novine broj 79/13, 85/13, 160/13 i 35/14, u daljnjem tekstu: Pravilnik o PDV-u) temelj za knjigovodstveno evidentiranje porezno značajnih događaja, promjena i činjenica su odgovarajuće isprave kao što su obračuni izvršenih i primljenih isporuka, izdani i primljeni računi, isprave o uvozu i izvozu (carinske deklaracije), isprave o plaćanjima i naplati kao i sve druge isprave bitne za obračun i plaćanje PDV-a i korištenje prava na odbitak pretporeza. Prema tome, mišljenja smo da tuzemni porezni obveznik posluje sukladno zakonskim odredbama kada u poslovne knjige prilaže ispisanu narudžbu od kupca i potvrdu iz koje se može utvrditi da je uplata izvršena u slučaju da mu inozemna cvjećarna ne pošalje račun za isporučeni buket cvijeća. Reg: MF Porez na dodanu vrijednost Mjesto oporezivanja 10CB04 Premještanja dobara iz druge države članice Broj klase: /13-01/686 Urudžbeni broj: /14-2 Zagreb, Porezni obveznik iz dostavnog popisa obratio se upitom u vezi premještanja dobara iz druge države članice te primjene članka. Pravilnika o porezu na dodanu vrijednost (Narodne novine broj 79/13, 85/13, 160/13 i 35/14, u daljnjem tekstu: Pravilnik o PDV-u). U upitu se navodi da društvo koje ima sjedište izvan Europske unije, ali je registrirano za PDV u nekoliko država članica namjerava u Republici Hrvatskoj primjenjivati članak. Pravilnika o PDV-u. S tim u vezi u upitu se navodi da bi se proizvodi društva koje ima sjedište izvan Europske unije povremeno otpremali iz država članica u kojima to društvo nije registrirano za PDV te ne posjeduje PDV identifikacijski broj u tim državama članicama. Obzirom na navedeno postavljeno je pitanje može li se i u takvim slučajevima primijeniti pojednostavljenje iz članka. Pravilnika o PDV-u obzirom da u tom slučaju kupac neće u svojim evidencijama imati PDV identifikacijski broj isporučitelja kojeg je izdala država članica otpreme. U vezi navedenog odgovaramo u nastavku. Odredbama članka. Pravilnika o PDV-u propisano je da ako porezni obveznik, registriran za potrebe PDV-a u drugoj državi članici, premješta dobra koja čine dio njegove poslovne imovine u drugoj državi članici kupcu, koji je registriran za potrebe PDV-a u tuzemstvu, u svrhu smještaja dobara u skladištu kupca, takva transakcija smatra se stjecanjem dobara unutar Europske unije u trenutku kada kupac preuzme dobra sa skladišta, odnosno kada dolazi do stvarnog stjecanja dobara. Dobra smještena u skladištu kupca su dobra koja su u vlasništvu prodavatelja i mogu biti smještena u vlastitom ili unajmljenom skladištu kupca. Takva dobra ne smiju se koristiti od trenutka kada su primljena u skladište sve do trenutka kada kupac preuzme dobra sa skladišta, odnosno kada dolazi do stvarnog stjecanja dobara. Kupac dobara obvezan je o dobrima koja smješta u svoje skladište sukladno članku. stavku 5. Pravilnika osigurati u knjigovodstvu najmanje sljedeće podatke: a) naziv države članice iz koje su dobra otpremljena, b) PDV identifikacijski broj isporučitelja dobara kojega je izdala država članica otpreme, c) datum otpreme dobara iz druge države članice, d) datum primitka dobara u skladište, 133

134 e) ukupnu vrijednost dobara koja su smještena u skladište u kunama, f) opis i količinu dobara koja su smještena u skladište i g) datum kada je preuzeo dobra sa skladišta, odnosno obavljenog stjecanja dobara prethodno smještenih u skladište. U skladu s navedenim, obzirom da prema odredbama članka. stavka 5. Pravilnika o PDV-u kupac premještenih dobara mora u svom knjigovodstvu imati evidentiran PDV identifikacijski broj isporučitelja dobara kojega je izdala država članica otpreme isporučitelj dobara ne može primjenjivati pojednostavljenje iz članka. Pravilnika o PDV-u ako nije u mogućnosti kupcu dobara dostaviti PDV identifikacijski broj kojega je izdala država članica otpreme. Reg: MF Porez na dodanu vrijednost Mjesto oporezivanja 10CB03 Porezni tretman obavljanja djelatnosti trgovine na veliko u tranzitu Broj klase: /14-01/1436 Urudžbeni broj: /14-2 Zagreb, Porezni obveznik iz dostavnog popisa postavio je upit o poreznom tretmanu obavljanja djelatnosti trgovine na veliko u tranzitu. U upitu se navodi da porezni obveznik A sa sjedištem u Republici Hrvatskoj kupuje robu od poreznog obveznika B koji ima sjedište u Republici Italiji te prodaje robu poreznom obvezniku C koji ima sjedište izvan Europske unije. Nadalje, navodi se da se roba fizički isporučuje sa skladišta poreznog obveznika B kupcu C pri čemu ulazi i izlazi iz Republike Hrvatske bez zadržavanja i pretovara ili uopće ne ulazi u Republiku Hrvatsku. U upitu se napominje da roba ne predstavlja trošarinsku robu, prijevozna sredstva, odnosno bilo koju drugu robu koja podliježe posebnom tretmanu u smislu Zakona o porezu na dodanu vrijednost (u daljnjem tekstu: PDV). Postavlja se pitanje da li se porezni obveznik A smatra izvoznikom te podliježe li isporuka dobara poreznog obveznika B poreznom obvezniku A oporezivanju PDV-om. Nadalje, zatraženo je pojašnjenje odredbi članka 8. stavka 1. talijanskog Zakona o PDV-u te odredbi članka 146. stavka 1. točke a) Direktive Vijeća 2006/1. Na postavljeni upit odgovaramo u nastavku. Prema odredbama članka 13. stavka 1. Zakona o porezu na dodanu vrijednost (Narodne novine, broj 73/13, 99/13 - Rješenje USRH, 148/13 i 153/13 - Rješenje USRH, u daljnjem tekstu: Zakona) mjestom isporuke dobara koja otprema ili prevozi isporučitelj, kupac ili treća osoba, smatra se mjesto gdje se dobra nalaze na početku otpreme ili prijevoza do kupca. Slijedom navedenog, mjesto isporuke dobara poreznog obveznika B poreznom obvezniku A je Republika Italija, te navedena isporuka dobara ne podliježe oporezivanju hrvatskim PDV-om. Nadalje, mjesto isporuke dobara poreznog obveznika A poreznom obvezniku C je Republika Italija te se porezni obveznik A mora obratiti talijanskim poreznim vlastima kako bi se raspitao o svojim poreznim obvezama. Odredbama članka 146. stavka 1. točke a) Direktive Vijeća 2006/1 i članka 45. stavka 1. točke 1. Zakona propisano je oslobođenje od plaćanja PDV-a za isporuke dobara koja otpremi ili preveze isporučitelj ili neka druga osoba za njegov račun izvan Europske unije. Napominjemo da Porezna uprava nije nadležna tumačiti propise drugih država članica niti Direktive Vijeća Europske unije, međutim implementacija odredbi Direktive Vijeća 2006/1/EZ obvezna je za sve države članice Europske unije. Reg: MF Porez na dodanu vrijednost Mjesto oporezivanja 10CB02 Projektiranje u vezi s nekretninama Broj klase: /13-01/341 Urudžbeni broj: /14-02 Zagreb,

135 Porezni obveznik iz dostavnog popisa postavio je pitanja u vezi Zakona o porezu na dodanu vrijednost (Narodne novine broj 73/13, 99/13 Rješenje USRH, 148/13 i 153/13 Rješenje USRH, u daljnjem tekstu: Zakon) te Pravilnika o porezu na dodanu vrijednost (Narodne novine broj 79/13, 85/13, 160/13 i 35/14, u daljnjem tekstu: Pravilnik), a koja se odnose na način obračunavanja PDV-a prilikom obavljanja usluga projektiranja. U nastavku navodimo dostavljena pitanja te očitovanje u vezi istih. 1. Na koji se način obračunava PDV u slučaju kada porezni obveznik obavlja uslugu projektiranja vezanu uz nekretninu koja se nalazi u Republici Hrvatskoj drugom poreznom obvezniku iz druge države članice Europske unije? Na koji se način obračunava PDV kada se ista usluga obavlja poreznom obvezniku iz treće zemlje? Ako primatelj usluge ima podružnicu u Republici Hrvatskoj, primjenjuje li se u tom slučaju članak 75. stavak 3. točka a) Zakona? Člankom 19. Zakona propisano je da se mjestom obavljanja usluga u vezi s nekretninama, uključujući usluge stručnjaka i posrednika za prodaju nekretnina, smještaj u hotelima ili objektima slične namjene uključujući kampove za odmor ili mjesta uređena za kampiranje, davanje prava na uporabu nekretnina i usluge pripreme i koordinacije građevinskih radova, kao što su usluge arhitekata i građevinskog nadzora, smatra mjesto gdje se nekretnina nalazi. Iz navedenog proizlazi da porezni obveznik koji obavlja usluge projektiranja vezane uz nekretninu koja se nalazi na području Republike Hrvatske poreznom obvezniku koji nema sjedište u Republici Hrvatskoj, i nije upisan u registar obveznika PDV-a ne primjenjuje prijenos porezne obveze neovisno o tome da li je primatelj porezni obveznik iz druge države članice Europske unije ili iz treće zemlje. U navedenom će slučaju porezni obveznik pružatelj usluge obračunati PDV na obavljene usluge projektiranja. Ako porezni obveznik obavlja građevinsku uslugu podružnici stranog poreznog obveznika koja je upisana u registar obveznika PDV-a u tuzemstvu, tada primjenjuje prijenos porezne obveze sukladno članku 75. stavku 3. točki a) Zakona. 2. Na koji se način obračunava PDV u slučaju kada porezni obveznik obavlja uslugu projektiranja vezanu uz nekretninu koja se nalazi na području Europske unije ili izvan Europske unije drugom poreznom obvezniku iz druge države članice Europske unije? Na koji se način obračunava PDV kada se ista usluga obavlja poreznom obvezniku iz treće zemlje? Obzirom da se nekretnina, za koju se obavlja usluga projektiranja ne nalazi u tuzemstvu, već je prema odredbama članka 19. Zakona mjesto oporezivanje takve usluge tamo gdje se nekretnina nalazi, napominjemo da se porezni obveznik mora raspitati o svojim poreznim obvezama u pojedinoj državi članici Europske unije ili u trećoj zemlji, ovisno o tome gdje je mjesto oporezivanja. 3. Mora li usluga projektiranja biti ovjerena kako bi primatelj usluge mogao priznati pretporez u tom razdoblju i ako da, tko je ovjerava? Odnosi li se ovjera nadzornog inženjera samo na građevinske radove? Sukladno odredbama članka 133. stavka 1. Pravilnika porezni obveznik ima pravo na odbitak pretporeza u obračunskom razdoblju u kojem je primio dobro ili su mu obavljene usluge za što ima račun sa podacima iz članka 79. Zakona. Ako porezni obveznik ima račun za primljena dobra ili obavljene usluge do roka za podnošenje prijave PDV-a tada ima pravo na odbitak pretporeza u onom obračunskom razdoblju u kojem je primio dobro ili mu je obavljena usluga. Ako porezni obveznik nema račun za primljena dobra ili obavljene usluge do roka za podnošenje prijave PDV-a tada ima pravo na odbitak pretporeza u onom obračunskom razdoblju u kojem je primio račun. Također napominjemo da je prema odredbama članka 133. stavka 3. Pravilnika propisano da porezni obveznik koji prema članku 75. stavku 1. točki 6. te članku 75. stavcima 2. i 3. Zakona treba platiti PDV na primljene isporuke ima pravo na odbitak pretporeza u obračunskom razdoblju u kojem je nastala obveza obračuna PDV-a za te isporuke. Prema navedenom, ostvarivanje prava na odbitak pretporeza ne ovisi o tome da li je usluga projektiranja ovjerena ili nije, već o zadovoljavanju uvjeta za odbitak pretporeza koji su propisani Zakonom i Pravilnikom. 135

136 Na pitanje tko ovjerava situaciju prilikom obavljanja usluge projektiranja, te da li se ovjera nadzornog inženjera odnosi samo na građevinske radove, napominjemo da Porezna uprava nije nadležna za davanje odgovora na navedena pitanja. Reg: MF Porez na dodanu vrijednost Mjesto oporezivanja 10CB01 Porezni tretman uvoza Broj klase: /13-01/07 Urudžbeni broj: /14-2 Zagreb, Porezni obveznik iz dostavnog popisa obrati se upitom u vezi poreznog tretmana uvoza iz Srbije u Europsku uniju. Naime, u upitu se navodi slučaj prema kojem porezni obveznik iz Srbije fakturira robu tuzemnom poreznom obvezniku na paritetu FCA koji organizira prijevoz te fakturira robu poreznom obvezniku iz Italije na paritetu CPT. Prema navodima u upitu porezni obveznik iz Italije organizira uvozno carinjenje u Sloveniji, a krajnje odredište robe je Italija. Obzirom na navedeno zatražena je potvrda mišljenja da je tuzemni porezni obveznik oslobođen plaćanja PDV-a budući da porezni obveznik iz Italije plaća PDV prilikom uvoznog carinjenja te je postavljeno pitanje kojim člankom Zakona o porezu na dodanu vrijednost (Narodne novine broj 73/13, 99/13 Rješenje USRH, 148/13 i 153/13 Rješenje USRH, u daljnjem tekstu: Zakon) je to oslobođenje propisano. Također, postavljeno je pitanje je li potrebno račun tuzemnog poreznog obveznika koji izdaje poreznom obvezniku iz Italije iskazati na nekom posebnom obrascu ili je dovoljno voditi posebne evidencije unutar tvrtke ako se takav račun nije moguće iskazati u Zbirnoj prijavi. U vezi navedenog odgovaramo u nastavku. Odredbama članka 4. stavka 1. Zakona predmet oporezivanja PDV-om je isporuka dobara i obavljanje usluga u tuzemstvu uz naknadu koju obavi porezni obveznik koji djeluje kao takav, stjecanje dobara unutar Europske unije te uvoz dobara. Prema odredbama članka 13. stavka 1. Zakona mjestom isporuke dobara koja otprema ili prevozi isporučitelj, kupac ili treća osoba, smatra se mjesto gdje se dobra nalaze na početku otpreme ili prijevoza do kupca. Odredbama članka 13. stavka 2. Zakona propisano je da ako je mjesto iz kojeg se dobra otpremaju ili prevoze treće područje ili treća zemlja, tada se mjestom isporuke dobara koju obavi uvoznik, kao i mjestom bilo koje naknadne isporuke tih dobara, smatra država članica uvoza. Prema tome, iz navedenih zakonskih odredbi proizlazi da je kod transakcije koja se obavlja između poreznog obveznika iz Hrvatske i poreznog obveznika iz Italije mjesto isporuke dobara prema članku 13. stavku 2. Zakona država članica uvoza, što je u opisanom slučaju Slovenija te bi se tuzemni porezni obveznik trebao obratiti slovenski poreznim vlastima kako bi se raspitao o mogućim poreznim obvezama u toj državi. Obzirom na navedeno, ako tuzemni porezni obveznik obavlja isporuku dobara za koju se smatra da mjesto isporuke nije u Hrvatskoj tada se radi o isporuci koja se ne oporezuje prema odredbama hrvatskog Zakona o porezu na dodanu vrijednost te se u skladu s tim izdavanje računa kao i vođenje evidencija ne izvršava prema hrvatskom Zakonu o porezu na dodanu vrijednost. Mjesto oporezivanja usluga (D) Porez na dodanu vrijednost Mjesto oporezivanja usluga 10D17 Primjena članka 17. stavka 1. Zakona o porezu na dodanu vrijednost (09.10.) Broj klase:410-19/15-01/285 Urudžbeni broj: /15-2 Zagreb, Reg: MF

137 Porezni obveznik iz dostavnog popisa postavio je upit o primjeni članka 17. stavka 1. Zakona o porezu na dodanu vrijednost (Narodne novine, broj 73/13, 99/13, 148/13, 153/13 i 143/14, u daljnjem tekstu: Zakon). U upitu se navodi da porezni obveznik ima sjedište u drugoj državi članici te da je registriran za potrebe PDV-a u Republici Hrvatskoj, obzirom da obavlja isporuke na daljinu krajnjim kupcima u Republici Hrvatskoj i prešao je prag isporuke. Napominje se da navedeni porezni obveznik nema stalnu poslovnu jedinicu u Hrvatskoj. U vezi navedenog postavlja se pitanje je li hrvatski porezni obveznik u izdanom račun za obavljenu uslugu posredovanja obvezan zaračunati hrvatski PDV ili treba primijeniti članak 17. stavak 1. Zakona budući da ima PDV identifikacijski broj države članice sjedišta poreznog obveznika primatelja usluge. Na postavljeni upit odgovaramo u nastavku. Sukladno odredbama članka 17. stavka 1. Zakona mjestom obavljanja usluga poreznom obvezniku koji djeluje kao takav smatra se mjesto sjedišta tog poreznog obveznika. Ako se te usluge obavljaju stalnoj poslovnoj jedinici poreznog obveznika u mjestu koje je različito od mjesta sjedišta poreznog obveznika, mjestom obavljanja usluga smatra se sjedište stalne poslovne jedinice. Ako takvo sjedište ili stalna poslovna jedinica ne postoje, mjestom obavljanja usluga smatra se prebivalište ili uobičajeno boravište poreznog obveznika primatelja usluge. Slijedom navedenog, na uslugu posredovanja primjenjuje se opće načelo oporezivanja prema kojem se mjestom obavljanja usluga smatra mjesto sjedišta poreznog obveznika primatelja usluge. Stoga, hrvatski porezni obveznik koji obavlja uslugu posredovanja i ima PDV identifikacijski broj države članice sjedišta poreznog obveznika primatelja usluge u računu neće zaračunati hrvatski PDV već će navesti napomenu da se radi o prijenosu porezne obveze temeljem članka 17. stavka 1. Zakona. Reg: MF Porez na dodanu vrijednost Mjesto oporezivanja usluga 10D16 Porezni tretman primljenih usluga (21.7.) Broj klase:410-01/15-01/843 Urudžbeni broj: /15-2 Zagreb, Porezni obveznik iz dostavnog popisa obratio se u vezi poreznog tretmana primljenih usluga od stranih brodara poreznih obveznika koji imaju sjedište u trećim zemljama. U upitu se navodi da društvo koje se bavi djelatnošću pomorske agenture, špedicije, otpremništva u okviru svoje djelatnosti prima ulazne račune od stranih brodara - poreznih obveznika koji imaju sjedište u trećim zemljama za usluge prijevoza vozarinu za izvršeni prijevoz na relaciji iz druge zemlje članice Europske unije u treće zemlje. Prema navodima u upitu društvo isti trošak prefakturira kupcu, odnosno naručitelju za kojeg je agent posredovao, odnosno naručio uslugu prijevoza. Nadalje u upitu se navodi da u knjigovodstvenoj evidenciji tuzemnog poreznog obveznika - pomorskog agenta takvi računi predstavljaju prolaznu stavku, ne čine rashode. S tim u vezi postavljeno je pitanje je li ispravno primijeniti odredbe članka 45. stavka 4. Zakona o porezu na dodanu vrijednost ili takav račun treba iskazati u PDV obrascu tuzemnog poreznog obveznika agenta. Također, postavljeno je pitanje koji uvjeti moraju biti zadovoljeni da bi se takvi računi smatrali prolaznom stavkom. U vezi navedenog očitujemo se u nastavku. Odredbama članka 17. stavka 1. Zakona o porezu na dodanu vrijednost (Narodne novine broj 73/13, 99/13, 148/13, 153/13 i 143/14, u daljnjem tekstu: Zakon o PDV-u) propisano je da se mjestom obavljanja usluga poreznom obvezniku koji djeluje kao takav smatra mjesto sjedišta tog poreznog obveznika. Prema članku 33. stavkom 1. Zakona o PDV-u propisano da se poreznom osnovicom pri isporuci dobara i usluga smatra naknada koju čini sve ono što je isporučitelj primio ili treba primiti od kupca ili neke druge osobe za te isporuke uključujući iznose subvencija koji su izravno povezani s cijenom isporučenih dobara ili usluga. U poreznu osnovicu sukladno članku 33. stavku 3. Zakona o PDV-u ne ulaze sniženja cijena, odnosno popusti zbog prijevremenog plaćanja i popusti što se kupcu odobre u trenutku isporuke, kao ni iznosi koje porezni obveznik zaračuna ili primi od kupca kao povrat za izdatke koje je platio u njegovo ime i za njegov račun i koje u evidencije unosi kao 137

138 prolazne stavke. Porezni obveznik mora imati dokaze o iznosu izdataka u vezi s prolaznim stavkama i ne može odbiti PDV ako je na njih obračunan. Odredbama članka 45. stavka 4. plaćanja PDV-a oslobođene su obavljene usluge, uključujući prijevozne i pripadajuće pomoćne usluge, osim usluga koje su oslobođene PDVa u skladu s člankom 39. stavkom 1. i člankom 40. stavkom 1. Zakona o PDV-a, ako su one izravno povezane s izvozom ili uvozom dobara u smislu članka 28. stavaka 2. i 3. te članka 52. stavka 1. Zakona o PDV-u. Skrećemo pažnju da na postavljeni upit odgovaramo načelno obzirom da u upitu nemamo dovoljno podataka o tome kome tuzemni porezni obveznik prefakturira primljene usluga od stranih brodara kako bi se mogli sa sigurnošću očitovati. Mjestom obavljanja usluga prijevoza dobara smatra se mjesto sjedišta poreznog obveznika primatelja usluge prijevoza. Prema tome tuzemni porezni obveznik obvezan je obračunati PDV na primljenu uslugu prijevoza i kada mu takvu uslugu obavi prijevoznik, u ovom slučaju strani brodar, koji ima sjedište izvan Europske unije. Načelno, kada tuzemni porezni obveznik prefakturira takve usluge prijevoza tuzemnom poreznom obvezniku mora obračunati PDV pozivajući će na odredbe članka 4. stavka 1. točke 3. Zakona o PDV-u. Međutim, ako se u ovom slučaju usluge prijevoza prefakturiraju tuzemnom poreznom obvezniku izvozniku, u tom slučaju se može primijeniti oslobođenje od plaćanja PDV-a iz članka 45. stavka 4. Zakona o PDV-u, pod uvjetom da su usluge prijevoza izravno povezane s izvozom dobara. U vezi prolaznih stavaka napominjemo da se o prolaznim stavkama radi kada porezni obveznik u ime i za račun treće osobe obračunava i naplaćuje iznose koje nakon toga prosljeđuje trećoj osobi. Reg: MF Porez na dodanu vrijednost Mjesto oporezivanja usluga 10D15 Porezni tretman usluga prijevoza koje obavlja strani brod (13.7.) Broj klase:410-19/15-01/36 Urudžbeni broj: /15-2 Zagreb, Porezni obveznik iz dostavnog popisa obratio se pitanjima koja se odnose na usluge prijevoza koje obavlja strani brod. U nastavku navodimo dostavljena pitanja, odnosno slučajeve i odgovore u vezi istih. 1. Porezni obveznik iz dostavnog popisa je agent stranog broda čiji je brodar registriran za potrebe PDV-a na Malti (ima malteški PDV identifikacijski broj). Brod posjeduje potrebnu dozvolu za obavljanje kabotaže u Hrvatskoj te obavlja prijevoz tereta između dvije domaće luke, a uslugu prijevoza hrvatskom poreznom obvezniku koji je upisan u registar obveznika PDV-a ne fakturira agencija, već strani brodar. Postavljeno je pitanje primjenjuje li se članak 17. Zakona o porezu na dodanu vrijednost (Narodne novine, broj 73/13, 99/13, 148/13, 153/13 i 143/14, u daljnjem tekstu: Zakon o PDV-u) na agencijsku pristojbu, na usluge peljarenja, priveza, odveza, opskrbe pitkom vodom iz vodovoda te unose li se iste u Zbirnu prijavu. Odredbama članka 17. stavka 1. Zakona o PDV-u propisano je da se mjestom obavljanja usluga poreznom obvezniku koji djeluje kao takav smatra mjesto sjedišta tog poreznog obveznika. Prema odredbama članka 47. stavka 1. točka a) Zakona o PDV-u i članka 116. stavka 1. Pravilnika o porezu na dodanu vrijednost (Narodne novine broj 79/13, 85/13, 160/13, 35/14 i 157/14, u daljnjem tekstu: Pravilnik o PDV-u), plaćanja PDV-a oslobođene su isporuke goriva i dobara za opskrbu plovila koja se koriste za plovidbu na otvorenom moru i prijevoz putnika uz naknadu ili se koriste za potrebe komercijalnih ili industrijskih djelatnosti te za spašavanje ili pomoć na moru. Odredbama članka 47. stavka 1. točaka c) i d) Zakona o PDV-u i članka 116. stavaka 2. i 3. Pravilnika o PDV-u propisano je da su plaćanja PDV-a oslobođene isporuke, preinake, popravci, održavanje, iznajmljivanje i unajmljivanje plovila iz članka 47. stavka 1. točke a) Zakona o PDV-u, te isporuke, iznajmljivanje, popravci i održavanje opreme koja je ugrađena u njih ili se u njima koristi. Plovilima koja plove na otvorenom moru u smislu Zakona o PDV-u smatraju se i brodovi koji plove na međunarodnim linijama iz hrvatske luke u stranu luku i obrnuto ili između 138

139 stranih luka, te brodovi koji plove u vodama stranih država radi obavljanja usluga vezanih uz djelatnosti na otvorenom moru kao što su istraživanje, iskorištavanje energenata i slično. Oslobođenim uslugama prema članku 116. stavku 3. Pravilnika o PDV-u smatraju se lučke pristojbe, usluge tegljenja, pilotaže i vezivanja brodova, usluge ukrcaja/utovara, iskrcaja/istovara, prekrcaja/pretovara i skladištenja brodskog tereta u lukama, zatim lučke, skladišne i agencijske usluge za brodove i njihove terete, odvoz smeća, pranje rublja, izdavanje certifikata za brodove i slično. Prema odredbama članka 116. stavaka 7. i 8. Pravilnika o PDV-u porezni obveznik koji isporučuje dobra ili obavlja usluge koje su prema odredbama članka 47. Zakona o PDV-u oslobođene PDV-a na računu obvezno navodi da PDV nije zaračunan s naznakom članka Zakona o PDV-u kojim je to oslobođenje propisano te je u svom knjigovodstvu obvezan osigurati sve potrebne podatke i dokaze o uvjetima za ostvarivanje oslobođenja iz članka 47. Zakona o PDV-u kao što su računi, ugovori, izjava o plovidbi ili druga isprava u skladu s odredbama članka 116. stavka 1. Pravilnika o PDV-u. U skladu s navedenim, kako bi se odgovorilo na postavljeno pitanje potrebno je utvrditi zadovoljava li predmetni strani brod uvjete prema kojima se smatra plovilom iz članka 47. stavka 1. Zakona o PDV-u te s tim u vezi ostvaruje li porezno oslobođenje. Naime, ako se radi o takvom plovilu tada u svrhu ostvarivanja poreznog oslobođenja brodar mora isporučitelju dobara ili usluga predati izjavu o plovidbi ili drugu ispravu kojom se potvrđuje da će nabavljena dobra ili usluge biti namijenjene plovilu koje se koriste za plovidbu na otvorenom moru i prijevoz putnika uz naknadu ili se koristi za potrebe komercijalnih ili industrijskih djelatnosti te za spašavanje ili pomoć na moru. U protivnom, ne može se ostvariti navedeno porezno oslobođenje. Prema tome, ako se predmetni strani brod smatra plovilom iz članka 47. stavka 1. Zakona o PDV-u tada hrvatski porezni obveznik koji mu zaračunava agencijsku pristojbu, uslugu peljarenja, priveza, odveza te opskrbe pitkom vodom iz vodovoda u računu za takve isporuke neće zaračunati PDV već će navesti napomenu da se radi o poreznom oslobođenju iz članka 47. Zakona o PDV-u pod uvjetom da mu brodar preda izjavu o plovidbi ili drugu ispravu kojom se potvrđuje da će nabavljena dobra ili usluge biti namijenjene plovilu koje se koristi za plovidbu na otvorenom moru i prijevoz putnika uz naknadu ili se koristi za potrebe komercijalnih ili industrijskih djelatnosti te za spašavanje ili pomoć na moru. Napominjemo da se isporuke na koje je primijenjeno oslobođenje iz članka 47. Zakona o PDV-u ne iskazuju u Zbirnoj prijavi. U slučaju da se ne radi o plovilu iz članka 47. stavka 1. Zakona o PDV-u ili isporučitelj nema dokaza o tome da će dobra ili usluge koje isporučuje biti namijenjene plovilu koje se koristi za plovidbu na otvorenom moru i prijevoz putnika uz naknadu ili se koristi za potrebe komercijalnih ili industrijskih djelatnosti te za spašavanje ili pomoć na moru potrebno je odrediti mjesto obavljanja pojedine isporuke dobra ili usluge. Načelno se na većinu usluga koje hrvatski porezni obveznik obavi poreznom obvezniku sa sjedištem u Europskoj uniji primjenjuje opće načelo oporezivanja prema kojem se u skladu s člankom 17. stavkom 1. Zakona o PDV-u mjestom obavljanja usluge smatra sjedište poreznog obveznika primatelja usluge, uz napomenu da postoje određene iznimke. Ako se radi o isporuci dobara poreznom obvezniku koji je registriran za potrebe PDV-a u drugoj državi članici Europske unije (ima PDV identifikacijski broj) tada se na isporuku dobara unutar Europske unije može primijeniti oslobođenje iz članka 41. stavka 1. Zakona o PDV-u pod uvjetom da se dobra otpreme ili prevezu u drugu državu članicu Europske unije. U slučaju da se dobra ne otpremaju ili prevoze u drugu državu članicu tada se radi o isporuci dobara u tuzemstvu te je isporučitelj obvezan obračunati i platiti PDV. Napominjemo da se u smislu Zakona i Pravilnika o PDV-u opskrba vodom smatra isporukom dobra, a ne obavljenom uslugom. 2. Ima li strani brod iz treće zemlje koji je iz strane luke primjerice doplovio u Split gdje je iskrcao teret i zatim doplovio na ukrcaj drugog tereta u Bršicu (Raša) nakon čega ponovno plovi za stranu luku cijelo vrijeme status broda u međunarodnom prijevozu, odnosno primjenjuje li se za takav brod porezno oslobođenje iz članka 47. Zakona o PDV-u na uslugu peljarenje pri dolasku i odlasku? Plovilima koja plove na otvorenom moru u smislu Zakona o PDV-u smatraju se i brodovi koji plove na međunarodnim linijama iz hrvatske luke u stranu luku i obrnuto ili između stranih luka, te brodovi koji plove u vodama stranih država radi obavljanja usluga vezanih uz djelatnosti na otvorenom moru kao što su istraživanje, iskorištavanje energenata i slično. Prema tome, strani brod iz treće zemlje koji iz strane luke doplovi u hrvatsku luku gdje iskrca teret te u drugoj hrvatskoj luci ukrca teret nakon čega ponovno plovi za stranu luku tijekom cijele plovidbe zadržava status plovila u međunarodnom prijevozu te mu hrvatski 139

140 porezni obveznik koji mu zaračunava uslugu peljarenja na takvu uslugu neće obračunati PDV već će navesti napomenu da se radi o poreznom oslobođenju iz članka 47. Zakona o PDV-u pod uvjetom da mu brodar preda izjavu o plovidbi ili drugu ispravu kojom se potvrđuje da će nabavljena dobra ili usluge biti namijenjene plovilu koje se koriste za plovidbu na otvorenom moru i prijevoz putnika uz naknadu ili se koristi za potrebe komercijalnih ili industrijskih djelatnosti te za spašavanje ili pomoć na moru. Reg: MF Porez na dodanu vrijednost Mjesto oporezivanja usluga 10D14 Porezni položaj usluga (18.5.) Broj klase:410-01/14-01/3652 Urudžbeni broj: /15-2 Zagreb, Porezni obveznik iz dostavnog popisa postavio nam je upit o poreznom položaju usluga obzirom na izmjene Zakona o porezu na dodanu vrijednost (u daljnjem tekstu: PDV). U upitu se navodi da je porezni obveznik vlasnik interaktivne internet igre koju sudionici, uglavnom osobe koje nisu porezni obveznici igraju bez naknade i pri tome skupljaju virtualne zlatnike. Nadalje, navodi se da igrači mogu kupiti virtualne zlatnike putem servisa elektroničkog plaćanja ili prepaid bonova na kioscima za što porezni obveznik izdaje račune s obračunanim PDV-om, te se postavlja pitanje smatraju li se navedene usluge elektronički obavljenim uslugama. Na postavljeno pitanje odgovaramo u nastavku. Prema članku 26. stavku 4. Zakona o porezu na dodanu vrijednost (Narodne novine, broj 73/13, 99/13, 148/13, 153/13 i 143/14, u daljnjem tekstu: Zakon) elektronički obavljenim uslugama u smislu Zakona osobito se smatra: a) isporuka web-sjedišta, udomljavanje web-sjedišta, daljinsko održavanje programa i opreme, b) isporuka računalnih programa i njihovo ažuriranje, c) isporuka slika, tekstova i informacija te omogućavanje pristupa bazama podataka, d) isporuka glazbe, filmova i igara, uključujući igre na sreću i kockarske igre te emitiranje političkih, kulturnih, umjetničkih, sportskih, znanstvenih i zabavnih programa i priredbi, e) učenje na daljinu. Slijedom navedenog, mišljenja smo da se u navedenom slučaju radi o elektronički obavljenim uslugama. Reg: MF Porez na dodanu vrijednost Mjesto oporezivanja usluga 10D13 Građevinske situacije (08.5.) Broj klase:410-19/14-01/510 Urudžbeni broj: /15-2 Zagreb, Podnositelj upita iz dostavnog popisa, tuzemni porezni obveznik koji nema stalnu poslovnu jedinicu u Republici Austriji (u daljnjem tekstu: Austrija), sklopio je ugovor o izvođenju građevinskih radova na nekretnini u Austriji s investitorom koji je obveznik poreza na dodanu vrijednost (u daljnjem tekstu: PDV) i ima sjedište u Austriji. Temeljem sklopljenog ugovora, porezni obveznik iz dostavnog popisa za obavljene radove na nekretnini ispostavlja građevinske situacije u kojima je obuhvaćen trošak materijala kojeg će nabavljati od austrijskih dobavljača, odnosno trošak usluge rada djelatnika koji su zaposlenici tvrtke izvođača radova. Postavljeno je pitanje treba li se na građevinskim situacijama koje tuzemni izvođač radova ispostavlja austrijskom investitoru za trošak usluge rada i materijala, pozvati na članak 19. Zakona o porezu na dodanu vrijednost (Narodne novine, broj 73/13, 99/13, 140

141 148/13, 153/13 i 143/14, u daljnjem tekstu: Zakon). Također je postavljeno pitanje trebaju li se predmetne usluge evidentirati u Zbirnoj prijavi, odnosno u mjesečnoj prijavi PDV-a i ako trebaju, na kojim pozicijama. Na postavljena pitanja odgovaramo u nastavku. Odredbom članka 19. Zakona propisano je da se mjestom obavljanja usluga u vezi s nekretninama, uključujući usluge stručnjaka i posrednika za prodaju nekretnina, smještaj u hotelima ili objektima slične namjene uključujući kampove za odmor ili mjesta uređena za kampiranje, davanje prava na uporabu nekretnina i usluge pripreme i koordinacije građevinskih radova, kao što su usluge arhitekata i građevinskog nadzora, smatra mjesto gdje se nekretnina nalazi. Nadalje, člankom 194. Direktive Vijeća 2006/1/EZ propisano je ako oporezivu isporuku dobara ili pružanje usluga obavlja porezni obveznik koji nije osnovan u državi članici u kojoj treba platiti porez, države članice mogu predvidjeti da osoba koja je dužna platiti PDV bude osoba kojoj se isporučuju ta dobra ili pružaju te usluge. Obzirom da se nekretnina na kojoj se izvode radovi nalazi u Austriji, mjesto oporezivanja građevinskih usluga je u Austriji, te navedene usluge ne podliježu plaćanju PDV-a prema hrvatskom Zakonu, odnosno porezni obveznik iz dostavnog popisa mora se obratiti austrijskim poreznim vlastima u vezi svojih prava i obveza. U tom slučaju porezni obveznik izvođač građevinskih radova na nekretnini u Austriji nema obvezu podnošenja Zbirne prijave (Obrazac ZP). Reg: MF Porez na dodanu vrijednost Mjesto oporezivanja usluga 10D Obračun PDV-a u nautičkom turizmu (07.5.) Broj klase:410-01/13-01/2099 Urudžbeni broj: /15-4 Zagreb, Elektroničkim putem obratili ste se upitom u vezi obračuna PDV-a u nautičkom turizmu te u vezi s tim postavljate pitanje tko, gdje i kako plaća PDV u slučaju kada crnogorska čarter kompanija koja će od hrvatskog Ministarstva pomorstva, prometa i infrastrukture zatražiti odobrenje za kabotažu ukrcava goste u luci Kotor (Crna Gora) na jahtu dužine 65 metara koja plovi pod panamskom zastavom te isti dan kreće za Hrvatsku gdje će ploviti 15 dana i nakon toga iskrcati te goste ponovo u luci Kotor (Crna Gora)? Na postavljeni upit odgovaramo u nastavku. Zakonom o pružanju usluga u turizmu (Narodne novine, od broja 68/07 do 152/14) kao jedna od usluga u nautičkom turizmu propisano je iznajmljivanje plovnih objekata s posadom ili bez posade, s pružanjem ili bez pružanja usluge smještaja, radi odmora, rekreacije i krstarenja turista nautičara (charter, crusing i sl.). Člankom 2. Pravilnika o uvjetima za obavljanje djelatnosti iznajmljivanja plovila sa ili bez posade i pružanje usluge smještaja gostiju na plovilu (Narodne novine, broj 99/13), između ostalog, propisano je da je charter djelatnost iznajmljivanje plovila ili pružanje usluge smještaja na plovilu u unutarnjim morskim vodama i teritorijalnom moru Republike Hrvatske sukladno posebnom propisu kojim je regulirano pružanje usluga u nautičkom turizmu. Prema tome, kod charter djelatnosti se radi o obavljanju usluga, odnosno o usluzi davanja na korištenje plovila te se stoga na takvu uslugu primjenjuju odredbe Zakona o porezu na dodanu vrijednost (Narodne novine broj 73/13, 99/13, 148/13, 153/13 i 143/14, u daljnjem tekstu: Zakon o PDV-u) kojima se propisuje mjesto iznajmljivanja prijevoznih sredstava, u ovom slučaju plovila. Određivanje mjesta oporezivanja kod navedene usluge ovisi o tome obavlja li se usluga iznajmljivanja plovila poreznom obvezniku ili osobi koja nije porezni obveznik te o tome obavlja li se kratkotrajno iznajmljivanje ili dugotrajno iznajmljivanje plovila. Pretpostavljamo da se u predmetnom slučaju radi o kratkotrajnom iznajmljivanju plovila. Sukladno članku 23. Zakona o PDV-u mjestom obavljanja usluga kratkotrajnog iznajmljivanja prijevoznih sredstava smatra se mjesto gdje se ta prijevozna sredstva stvarno stavljaju na raspolaganje primatelju usluge. 141

142 Kratkotrajnim iznajmljivanjem smatra se neprekidno posjedovanje ili korištenje prijevoznog sredstva tijekom razdoblja koje traje najviše 30 dana, odnosno, u slučaju plovila, najviše 90 dana. U skladu s navedenim, mjesto obavljanja usluge chartera, odnosno davanja na korištenje plovila, sa ili bez posade, na vremenski period tijekom kojeg putnici noće na plovilu u slučaju kratkotrajnog iznajmljivanja plovila smatra se mjesto gdje se to plovilo stvarno stavlja na raspolaganje primatelju usluge. Prema tome, ako charter kompanija, kao što je u predmetnom slučaju riječ, u Crnoj Gori ukrcav goste na plovilo, bez obzira na zastavu plovila, tada je mjesto obavljanja usluge chartera Crna Gora jer je tamo plovilo stvarno stavljeno na raspolaganje primatelju usluge obzirom da se radi o usluzi koja traje kraće od 90 dana. U tom slučaju charter kompanija se treba obratiti crnogorskim poreznim vlastima te provjeriti da li je obvezna registrirati se za potrebe PDV-a u navedenoj državi. Naime, u navedenom slučaju usluga chartera ne podliježe odredbama hrvatskog Zakona o PDV-u. Reg: MF Porez na dodanu vrijednost Mjesto oporezivanja usluga 10D11 Usluge u vezi s dobrima u provozu (28.4.) Broj klase:410-19/14-01/436 Urudžbeni broj: /15-8 Zagreb, Porezni obveznik iz dostavnog popisa koji obavlja uslugu željezničkog prijevoza robe kao osnovnu djelatnost (u daljnjem tekstu: željeznički prijevoznik) prema propisima UIC (International Union of Railways) i CIT (Međunarodni odbor za željeznički prijevoz, udruga u skladu sa švicarskim pravom i pravnom osobnošću i sjedištem u Bernu, čiji je cilj ponajprije jedinstvena primjena i provedba međunarodnoga prava u željezničkom prijevozu po COTIFovu mjerilu) zatražio je očitovanje u vezi oslobođenja od PDV-a za prijevozne i sve druge otpremne usluge u vezi s dobrima u provozu. Očitovanje je zatraženo obzirom da, kako se navodi u dopisu, željeznički prijevoznik pri obračunu troškova prijevoza korisniku prijevoza nije primijenio porezno oslobođenje jer u trenutku izdavanja računa nije posjedovao dokaz da se radi o dobrima u provozu što je uvjetovano mišljenjem Središnjeg ureda Porezne uprave KLASA: /14-01/292, URBROJ: /14-2 od 17. lipnja te mišljenjem Područnog ureda Zagreb KLASA: / /2298, URBROJ: /15-02 od 09. veljače. Nadalje, u dopisu se navodi da je prema carinskim propisima Republike Hrvatske te Europskoj komisiji dokaz o provoznim carinskim postupcima obračun odredišnog prijevoznika. Prema navodima u dopisu obračuni između sudjelujućih željezničkih prijevoza obavljaju se sukladno Objavi UIC 304 i međusobno se razmjenjuju prema propisanim rokovima s tim da je minimalni rok obračunski mjesec (prvi završni) plus 2 bez zaračunavanja zateznih kamata, a u roku mjeseci. S tim u vezi u dopisu se navodi da željeznički prijevoznik nije u mogućnosti poslovati prema propisima UIC ako bi čekao dokaze te da obzirom na strukturu, poslovanje i poslovnik kontrole stranih obračuna ne može korisnicima prijevoza odrediti vrijeme kada može imati dokaz (obračun odredišnog prijevoznika). Obzirom na navedeno postavljeno je pitanje postupa li željeznički prijevoznik ispravno kada obračunava PDV na uslugu prijevoza jer u trenutku izdavanja računa nema dokaz o provoznom postupku te na koji način može zaštititi svoje interese i poslovati sukladno Zakonu o porezu na dodanu vrijednost u slučaju da u predmetnom slučaju ne postupa ispravno. Također, navodi se problematika u vezi tretmana kretanja praznih vagona i praznih kontejnera koji se prema navodima u dopisu ne smatraju carinskim provozima, odnosno nisu carinska roba. U vezi navedenog očitujemo se u nastavku. Prema odredbama članka 17. stavka 1. Zakona o porezu na dodanu vrijednost (Narodne novine broj 73/13, 99/13, 148/13, 153/13 i 143/14, u daljnjem tekstu: Zakon o PDV-u) mjestom obavljanja usluga poreznom obvezniku koji djeluje kao takav smatra se mjesto sjedišta tog poreznog obveznika. Odredbama članka 44. stavka 1. točke 38. Zakona o PDV-u propisano je da su PDV-a oslobođene prijevozne i sve druge otpremne usluge u vezi s dobrima u provozu kroz carinsko područje Republike Hrvatske. 142

143 Prema odredbama članka 83. stavka 1. Zakona o PDV-u porezni obveznik mora u svom knjigovodstvu osigurati sve potrebne podatke koji omogućuju ispravno i pravovremeno obračunavanje i plaćanje PDV-a. Porezni obveznik mora osigurati podatke o obvezi PDV-a za uplatu i uplati PDV-a te o potraživanju za povrat pretporeza i njegovoj naplati. Porezni obveznik mora imati i dokumentaciju koja dokazuje da su ispunjeni uvjeti za porezna oslobođenja propisana člankom 41. stavkom 1. Zakona o PDV-u. U skladu s navedenim, prijevozne i sve druge otpremne usluge u vezi s dobrima u carinskom postupku provoza kroz carinsko područje Republike Hrvatske kada je odredišni carinski ured izvan područja Republike Hrvatske, oslobođene su plaćanja PDV-a. Prema tome, usluga željezničkog prijevoza dobara u carinskom postupku provoza kroz carinsko područje Republike Hrvatske kada je odredišni carinski ured izvan područja Republike Hrvatske, a koju obavlja tuzemni porezni obveznik drugom tuzemnom poreznom obvezniku oslobođena je plaćanja PDV-a te se za obavljenu uslugu primatelju usluge izdaje račun u kojem se navodi odredba članka 44. stavka 1. točke 38. Zakona o PDV-u pod uvjetom da tuzemni porezni obveznik koji obavlja uslugu željezničkog prijevoza posjeduje dokaz da se radi o dobrima koja se prevoze u carinskom postupku provoza. U slučaju da željeznički prijevoznik prilikom zaračunavanja usluge prijevoza ne posjeduje dokaz da se radi o dobrima u carinskom postupku provoza tada ne može primijeniti porezno oslobođenje, već obračunava PDV na obavljenu uslugu, a primatelj usluge uz zadovoljenje zakonom propisanih uvjeta ima pravo na odbitak pretporeza. Dokazivanje uporabe carinskog postupka provoza provodi se u skladu s carinskim propisima (MRN brojem provozne carinske NCTS deklaracije ili CIM teretnim listom koji se koristi kao pojednostavljena provozna deklaracija). Što se tiče tretmana kretanja praznih vagona i praznih kontejnera napominjemo da ako se prema carinskim propisima kretanje, odnosno prijevoz praznih vagona ne smatra carinskim postupkom provoza tada željeznički prijevoznik prilikom zaračunavanja usluge prijevoza tuzemnom poreznom obvezniku obračunava PDV. Skrećemo pažnju na to da su odgovor Središnjeg ureda Porezne uprave te odgovor Područnog ureda Zagreb dani na temelju navoda podnositelja upita. Reg: MF Porez na dodanu vrijednost Mjesto oporezivanja usluga Obveza plaćanja PDV-a na obavljenu uslugu posredovanja 10D10 (02.1.) Broj klase: /14-01/517 Urudžbeni broj: /15-2 Zagreb, Elektroničkom poštom dostavili ste nam upit u kojem navodite da se bavite iznajmljivanjem apartmana u Zagrebu od početka mjeseca svibnja godine. U upitu navodite da vam je dodijeljen PDV identifikacijski broj (HR ) te da surađujete s internetskim operaterima A (Sjedinjene Američke Države) i B (Španjolska) koji vam pružaju uslugu posredovanja pri iznajmljivanju apartmana. Nadalje navodite da vam navedeni internetski operateri ne ispostavljaju račune za obavljenu uslugu posredovanja. Postavili ste pitanje da li ste obvezni plaćati porez na dodanu vrijednost (u daljnjem tekstu: PDV) na obavljenu uslugu posredovanja. Također ste postavili pitanje na koji način da izračunate visinu provizije za pojedine rezervacije te kako da platite PDV na obavljene usluge posredovanja od lipnja godine. U vezi navedenog odgovaramo u nastavku. Prema odredbama članka 17. stavka 1. Zakona o porezu na dodanu vrijednost (Narodne novine broj 73/13, 99/13, 148/13, 153/13 i 143/14, u daljnjem tekstu: Zakon) mjestom obavljanja usluga poreznom obvezniku koji djeluje kao takav smatra se mjesto sjedišta tog poreznog obveznika. Iz navedenog proizlazi da se porezna obveza prenosi na poreznog obveznika primatelja usluge. Porezni obveznik u smislu Zakona je svaka osoba koja samostalno obavlja bilo koju gospodarsku djelatnost čak i ako ta osoba nije registrirana za potrebe PDV-a. Sukladno članku 154. stavku 4. Pravilnika o porezu na dodanu vrijednost (Narodne novine broj 79/13, 85/13, 160/13, 35/14 i 157/14) svaki porezni obveznik koji ima sjedište, stalnu poslovnu jedinicu, prebivalište ili uobičajeno boravište u Republici Hrvatskoj i koji 143

144 obavlja usluge na području druge države članice Europske unije (u daljnjem tekstu: EU) za koje je primatelj usluga u drugoj državi članici EU obvezan platiti PDV prema članku 196. Direktive Vijeća 2006/1/EZ i svaki porezni obveznik primatelj usluga iz članka 75. stavka 1. točke 6. Zakona obvezan je Poreznoj upravi podnijeti zahtjev za izdavanje PDV identifikacijskog broja najkasnije 15 dana prije početka obavljanja odnosno primanja takvih usluga. Prema navedenom, mali porezni obveznici, kojima se smatraju i građani privatni iznajmljivači obvezni su zatražiti izdavanje PDV identifikacijskog broja u slučaju kada im usluge obavlja porezni obveznik koji ima sjedište u drugoj državi članici EU. Napominjemo da porezni obveznici koji primjenjuju paušalno oporezivanje i nakon dodjele PDV identifikacijskog broja mogu primjenjivati paušalno oporezivanje prema posebnim propisima. Stoga, u slučaju kada građanin koji je privatni iznajmljivač ima dodijeljen PDV identifikacijski broj tada putnička agencija iz druge države članice EU na obavljenu uslugu posredovanja neće zaračunati PDV, već je građanin privatni iznajmljivač obvezan na primljenu uslugu obračunati i platiti hrvatski PDV po stopi 25%. Napominjemo da mali porezni obveznik, u ovom slučaju građanin privatni iznajmljivač, nema pravo na odbitak PDV-a koji je obračunao na uslugu koju mu je obavila putnička agencija iz druge države članice EU, obzirom da nije upisan u registar obveznika PDV-a. Važno je istaknuti da PDV identifikacijski broj nisu obvezni zatražiti građani privatni iznajmljivači koji posluju isključivo sa poreznim obveznicima putničkim agencijama iz trećih zemalja. Međutim, neovisno o tome što nisu obvezni zatražiti PDV identifikacijski broj smatraju se poreznim obveznicima te su obvezni na primljenu uslugu posredovanja obračunati i platiti hrvatski PDV po stopi 25%. Građani privatni iznajmljivači koji primaju usluge posredovanja i od poreznih obveznika putničkih agencija iz drugih država članica EU i iz trećih zemalja trebaju obvezno zatražiti PDV identifikacijski broj 15 dana prije primanja usluge posredovanja od poreznih obveznika putničkih agencija iz drugih država članica EU. Navedenu uslugu građanin privatni iznajmljivač prikazuje u Obrascu PDV i Obrascu PDV-S za razdoblje oporezivanja u kojem su mu internetski operateri A i B obavili uslugu. Potrebno je istaknuti da građanin privatni iznajmljivač navedene obrasce podnosi samo za razdoblja oporezivanja u kojima je primio uslugu posredovanja iz drugih država članica EU (u konkretnom slučaju Španjolske) i/ili iz trećih zemalja (u konkretnom slučaju Sjedinjenih Američkih Država) Reg: MF Porez na dodanu vrijednost Mjesto oporezivanja usluga 10D09 Izdavanje međunarodnog transfer certifikata ( ) Broj klase: /14-01/508 Urudžbeni broj: /14-2 Zagreb, Porezni obveznik iz dostavnog popisa dostavio nam je upit u vezi oporezivanja porezom na dodanu vrijednost (dalje u tekstu: PDV) usluge izdavanja međunarodnih transfer certifikata. Kako se navodi, Pravilnikom o izdavanju međunarodnih transfer certifikata koji je donesen 16. lipnja temeljem Statuta Hrvatskog odbojkaškog saveza reguliraju se uvjeti izdavanja međunarodnog transfer certifikata, odnosno dokumenta bez kojeg igrači hrvatskog državljanstva ili hrvatskog sportskog državljanstva ne mogu nastupati ili odigrati utakmicu (službenu ili prijateljsku) za inozemne klubove. Iznos naknade za izdavanje navedenog certifikata određuje Europski odbojkaški savez, odnosno Međunarodni odbojkaški savez. Plaćanje međunarodnog transfer certifikata je isključiva obveza kluba u koji igrač odlazi i ima namjeru za taj klub igrati sljedeću sezonu. U vezi pitanja obračunava li se PDV na uslugu izdavanja međunarodnih transfer certifikata klubovima unutar Europske unije odgovaramo u nastavku. Predmet oporezivanja PDV-om je, sukladno odredbama članka 4. stavka 1. točke 3. Zakona o porezu na dodanu vrijednost (Narodne novine broj 73/13, 99/13 Rješenje USRH, 148/13 i 153/13 Rješenje USRH, dalje u tekstu: Zakon), obavljanje usluga u tuzemstvu uz naknadu koje obavi porezni obveznik koji djeluje kao takav. 144

145 Uslugama se prema odredbama članka 8. stavka 1. Zakona i članka 16. stavka 1. Pravilnika o porezu na dodanu vrijednost (Narodne novine broj 79/13, 85/13 ispravak, 160/13 i 35/14) smatraju sve transakcije uz naknadu koje ne predstavljaju isporuku dobara u smislu članka 7. Zakona. Uslugama se osobito smatraju i usluge prepuštanja na uporabu i korištenje dobara (najam ili zakup), davanje, prijenos i osiguravanje prava na patente, pronalazačka prava, prava industrijskog vlasništva i slična prava. Odredbama članka 17. stavka 1. Zakona propisano je da se mjestom obavljanja usluga poreznom obvezniku koji djeluje kao takav smatra mjesto sjedišta tog poreznog obveznika. Ako se te usluge obavljaju stalnoj poslovnoj jedinici poreznog obveznika u mjestu koje je različito od mjesta sjedišta poreznog obveznika, mjestom obavljanja usluga smatra se sjedište stalne poslovne jedinice. Ako takvo sjedište ili stalna poslovna jedinica ne postoje, mjestom obavljanja usluga smatra se prebivalište ili uobičajeno boravište poreznog obveznika primatelja usluge. Stoga, ako porezni obveznik sa sjedištem u Hrvatskoj obavi uslugu izdavanja međunarodnog transfer certifikata, odnosno dozvole za transfer igrača poreznom obvezniku sa sjedištem u drugoj državi članici Europske unije tada se primjenjuju odredbe članka 17. stavka 1. Zakona, odnosno mjesto obavljanja te usluge je mjesto gdje porezni obveznik primatelj usluge ima sjedište. Stoga, tuzemni porezni obveznik mora izdati račun bez obračunanog PDV-a obzirom da je navedena usluga oporeziva u državi članici primatelja koji je porezni obveznik. Obzirom da je primatelj usluge obvezan platiti PDV u računu treba biti navedena napomena prijenos porezne obveze ili engleski izraz reverse charge temeljem odredbe članka 79. stavka 7. Zakona. Porez na dodanu vrijednost Mjesto oporezivanja usluga Obračun PDV-a na organizaciju prijevoza i prijevoza robe kroz 10D08 carinsko područje RH ( ) Reg: MF Broj klase: /14-01/292 Urudžbeni broj: /14-2 Zagreb, Podnositelj upita iz dostavnog popisa obratio se upitom u vezi obračuna PDV-a na organizaciju prijevoza i prijevoza robe kroz carinsko područje Republike Hrvatske. U upitu se navodi da tuzemno društvo organizira otpremu željeznicom, primjerice u Mađarsku kompletni vlakovi za robu koja iz trećih zemalja brodom dolazi u luku Rijeka za kupce sa sjedištem u drugim državama članicama Europske unije. Nadalje, u upitu se navodi da tuzemno društvo u polju broj 4. teretnog lista CIM navodi primatelja robe s njegovim poreznim brojem u državi članici Europske unije, da se roba uvozno ne carini, već se otprema u provoznom postupku preko teritorija Republike Hrvatske (od luke Rijeka do granice u Koprivnici) kao carinska roba te da za uslugu prijevoza željeznicom od Luke Rijeka do granice s Mađarskom tuzemno društvo koje obavlja željeznički prijevoz obračunava PDV. Također, u upitu se navodi da tuzemno društvo organizira otpremu stranih praznih kontejnera sa kontejnerskog terminala Rijeka koji je pod carinskim nadzorom na kontejnerski terminal u Budimpešti na način da se otprema vrši iz Rijeke po nalogu stranih brodara koji su pošiljatelji te ujedno i primatelji u Budimpešti. U upitu se navodi da se i ovom slučaju radi o provozu kroz teritorij Republike Hrvatske praznih kontejnera te da za provoz praznih kontejnera tuzemno društvo koje obavlja željeznički prijevoz ispostavlja račune s obračunatim PDV-om. Obzirom na navedeno postavlja se pitanje treba li tuzemno društvo koje obavlja željeznički prijevoz za uslugu željezničkog prijevoza obračunati PDV, je li ispravno na računu koji se izdaje pravnoj osobi sa sjedištem u Europskoj uniji navesti oslobođenje temeljem članka 44. stavka 1. točke 38. Zakona o PDV-u i takvu ne prijavljivati u Zbirnu prijavu te treba li tuzemno društvo koje obavlja željeznički prijevoz za provoz praznih kontejnera ispostavljati račune s obračunatim PDV-om. U vezi navedenog očitujemo se u nastavku. Prema odredbama članka 17. stavka 1. Zakona o porezu na dodanu vrijednost (Narodne novine broj 73/13, 99/13 Rješenje USRH, 148/13 i 153/13 Rješenje USRH, u daljnjem tekstu: Zakon o PDV) mjestom obavljanja usluga poreznom obvezniku koji djeluje kao takav smatra se mjesto sjedišta tog poreznog obveznika. 145

146 Odredbama članka 44. stavka 1. točke 38. Zakona o PDV-u propisano je da su PDV-a oslobođene prijevozne i sve druge otpremne usluge u vezi s dobrima u provozu kroz carinsko područje Republike Hrvatske. Prema odredbama članka 88. stavka 1. točke c) Zakona o PDV-u porezni obveznik registriran za potrebe PDV-a mora podnijeti Zbirnu prijavu o poreznim obveznicima i pravnim osobama koje nisu porezni obveznici, a registrirani su za potrebe PDV-a, kojima je obavio usluge, osim usluga koje su oslobođene PDV-a u državi članici gdje je ta transakcija oporeziva i za koje je primatelj obvezan platiti PDV u skladu s člankom 196. Direktive Vijeća 2006/1/EZ. U skladu s navedenim, prijevozne i sve druge otpremne usluge u vezi s dobrima u provozu kroz carinsko područje Republike Hrvatske oslobođene su plaćanja PDV-a. Prema tome, usluga željezničkog prijevoza dobara u provozu kroz carinsko područje Republike Hrvatske koju obavlja tuzemni porezni obveznik drugom tuzemnom poreznom obvezniku oslobođena je plaćanja PDV-a te se za obavljenu uslugu primatelju usluge izdaje račun u kojem se navodi odredba članka 44. stavka 1. točke 38. Zakona o PDV-u pod uvjetom da tuzemni porezni obveznik koji obavlja uslugu željezničkog prijevoza posjeduje dokaz da se radi o dobrima koja se provoze kroz carinsko područje Republike Hrvatske. Navedeno se primjenjuje i u slučaju kada tuzemni porezni obveznik obavlja drugom tuzemnom poreznom obvezniku usluge prijevoza praznih kontejnera kroz carinsko područje Republike Hrvatske. U vezi računa koji tuzemni porezni obveznik izdaje pravnoj osobi sa sjedištem u Europskoj uniji za uslugu organizacije prijevoza i prijevoza dobara u provozu željeznicom kroz carinsko područje Republike Hrvatske napominjemo da na takvu uslugu primjenjuje opće načelo oporezivanja prema kojem se mjestom obavljanja usluge smatra sjedište poreznog obveznika primatelja usluge. Stoga, tuzemni porezni obveznik koji obavlja uslugu organizacije prijevoza i prijevoza dobara u provozu željeznicom kroz carinsko područje Republike Hrvatske neće zaračunati PDV već će navesti napomenu da se radi o prijenosu porezne obveze temeljem članka 17. stavka 1. Zakona o PDV-u. Međutim, obzirom da je u ovom slučaju mjesto oporezivanja država članica u kojoj porezni obveznik primatelj usluge ima sjedište tuzemni porezni obveznik bi trebao provjeriti da li je usluga koja se obavlja oslobođena PDV-a prema zakonskim odredbama koje se primjenjuju u državi članici primatelja usluge. Nakon što isto provjeri te ako utvrdi da je usluga koja se obavlja oslobođena PDV-a tuzemni porezni obveznik može u računu koji izdaje poreznom obvezniku iz druge države članice navesti napomenu o oslobođenju te tako obavljenu uslugu ne iskazuje u Obrascu ZP, već samo u Obrascu PDV-a. Reg: MF Porez na dodanu vrijednost Mjesto oporezivanja usluga 10D07 Ugradnja opreme u nekretninu ( ) Broj klase: /13-01/490 Urudžbeni broj: /14-04 Zagreb, Obratili ste se upitom u vezi načina obračuna poreza na dodanu vrijednost (PDV) u slučaju kada porezni obveznik obavlja usluge projektiranja, ispitivanja, puštanja u pogon, ali ne i ugradnje niskonaponskih ormara koji se ugrađuju u trafostanice ili hidroelektrane. U upitu navodite da se naprijed navedene usluge obavljaju poreznom obvezniku iz druge države članice Europske unije, te da se spomenuto ispitivanje vrši u prostorijama primatelja usluge. Također navodite da, jednom kada se oprema ugradi u građevinski objekt, koji se nalazi ili na području Europske unije ili u trećoj zemlji, obavljate uslugu puštanja u pogon spomenute opreme. Postavili ste i pitanje primjenjuje li se u navedenim slučajevima prijenos porezne obveze. U vezi navedenog odgovaramo u nastavku. Odredbama članka 19. Zakona o porezu na dodanu vrijednost (Narodne novine broj 73/13, 99/13 - Rješnje USRH, 148/13 i 153/13 Rješenje USRH) propisano je da se mjestom obavljanja usluga u vezi s nekretninama, uključujući usluge stručnjaka i posrednika za prodaju nekretnina, smještaj u hotelima ili objektima slične namjene uključujući kampove za odmor ili mjesta uređena za kampiranje, davanje prava na uporabu nekretnina i usluge pripreme i koordinacije građevinskih radova, kao što su usluge arhitekata i građevinskog nadzora, smatra mjesto gdje se nekretnina nalazi. Nadalje člankom 33. stavkom 2. točkom 146

147 2. Pavilnika o porezu na dodanu vrijednost (Narodne novine broj 79/13, 85/13,160/13 i 35/14) propisano je da usluge koje se obavljaju na nekretnini obuhvaćaju usluge koje služe neposredno uređivanju nekretnine (npr. geodetski radovi), usluge koje služe za pripremu građevinskih radova (npr. usluge arhitekata, građevinskih inženjera, statičara), obavljanje građevinskih radova, obavljanje usluga građevinskog nadzora, vještačenja na nekretninama, te inženjering usluge. Iz navedenog proizlazi da se mjestom obavljanja usluga projektiranja, ispitivanja i puštanja u pogon opreme koja se ugrađuje u nekretninu smatra mjesto gdje se nekretnina nalazi, te ćete sukladno tome primjenjivati propise one države u kojoj se nalazi nekretnina, u koju se oprema ugrađuje, pod uvjetom da se ta oprema nakon ugradnje smatra nepokretnom imovinom. Navedeno se primjenjuje ukoliko obavljate usluge koje su navedene u upitu, a koje se odnose na točno određenu i unaprijed definiranu nekretninu, odnosno građevinski objekt, te ukoliko te usluge imaju dovoljno izravne veze s nekretninom. Obzirom da u upitu navodite da između ostalih obavljate i uslugu puštanja u pogon niskonaponskih ormara nakon što se navedeni ormari ugrade u građevinski objekt, proizlazi da imate saznanja gdje se nalazi nekretnina za koju se vežu te usluge, te ćete sukladno navedenom, prilikom izdavanja računa naručitelju radova primijeniti članak 19. Zakona na usluge projektiranja, ispitivanja i puštanja u pogon opreme. Reg: MF Porez na dodanu vrijednost Mjesto oporezivanja usluga 10D06 Nabava materijala u državama članicama Europske unije Broj klase: /13-01/715 Urudžbeni broj: /13-2 Zagreb, Švicarska tvrtka A nabavlja materijal u državama članicama Europske unije i dovozi ga u Republiku Hrvatsku tvrtki B d.o.o. na doradu. Da bi mogla obavljati svoje poslove u Europskoj uniji, švicarska tvrtka A zatražila je hrvatski PDV identifikacijski broj. Tvrtka B d.o.o. izrađuje prema narudžbi švicarske tvrtke A gotov proizvod (krevet, madrac) iz njihovog materijala. Prilikom izrade dodaje se materijal od tvrtke B d.o.o., koji ona nabavlja od hrvatskih dobavljača te manji dio od dobavljača iz država članica i tvrtka B d.o.o. obavlja uslugu izrade gotovog proizvoda. U vezi s navedenim postavljena su pitanja: 1. Da li je potrebno obračunati porez na dodanu vrijednost (u daljnjem tekstu: PDV) po stopi 25 % na materijal i uslugu koji se zaračunava švicarskoj tvrtki A i u tom računu navesti hrvatski PDV identifikacijski broj dodijeljen švicarskoj tvrtki A? 2. Da li se na računu navodi švicarski porezni broj i u nastavku se piše prijenos porezne obveze prema čanku 17. stavku 1. Zakona o porezu na dodanu vrijednost (Narodne novine broj 73/13 i 99/13 Rješenje USRH; u daljnjem tekstu: Zakon) što znači da švicarska tvrtka A treba na uslugu koju joj je obavila tvrtka B d.o.o. obračunati i platiti PDV prema švicarskom zakonodavstvu? 3. Gotov proizvod cijelo vrijeme ostaje u Europskoj uniji. Švicarska tvrtka A izdaje račune svojim kupcima kreveta i madraca iz drugih država članica sa hrvatskim PDV identifikacijskim brojem te na tim računima navodi da je isporuka oslobođena plaćanja PDVa prema članku 41. stavku 1. Zakona. Da li je švicarska tvrtka ispravno postupila ili je na računima trebala navesti švicarski porezni broj? U dopisu se nadalje navodi da od 1. kolovoza tvrtka B d.o.o. za obavljene usluge izrade gotovog proizvoda švicarskoj tvrtki A izdaje račune u kojima se vidi kolika je vrijednost obavljene usluge, a koliko iznosi vrijednost materijala, te se navodi da na uslugu izrade gotovog proizvoda, odnosno dorade PDV nije zaračunan temeljem članka 41. stavka 1. točke a) Zakona. U vezi navedenog odgovaramo u nastavku. 1. i 2. Iz odredbe članka 17. stavka 1. Zakona proizlazi da se mjestom obavljanja usluga poreznom obvezniku koji djeluje kao takav smatra mjesto sjedišta tog poreznog obveznika. Ako se te usluge obavljaju stalnoj poslovnoj jedinici poreznog obveznika u mjestu koje je različito od mjesta sjedišta poreznog obveznika, mjestom obavljanja usluga smatra se sjedište stalne poslovne jedinice. Ako takvo sjedište ili stalna poslovna jedinica ne postoje, 147

148 mjestom obavljanja usluga smatra se prebivalište ili uobičajeno boravište poreznog obveznika primatelja usluge. Ako jedinstvena transakcija istovremeno ima obilježja isporuke dobara i obilježja obavljene usluge, za razvrstavanje su bitna ona obilježja koja određuju stvarni gospodarski sadržaj transakcije, uzimajući u obzir volju ugovornih strana što je propisano člankom 8. stavkom 4. Pravilnika o porezu na dodanu vrijednost (Narodne novine broj 79/13 i 85/13). Razgraničenje radi li se o isporuci dobara ili obavljenoj usluzi ovisno o tome da li je udio materijala više od 50% odnosi se samo na popravak dobara. Prema navedenom ako su tvrtka B d.o.o. i švicarska tvrtka A sklopili ugovor o obavljanju usluge dorade smatramo da se radi o jedinstvenoj usluzi koju nije potrebno dijeliti na njene komponente odnosno posebno na vrijednost materijala, a posebno na vrijednost usluge dorade. Stoga u računima što ih tvrtka B d.o.o. ispostavlja nije potrebno posebno navoditi materijal odnosno dobra, a posebno uslugu dorade, već je potrebno izdati račun za jedinstvenu uslugu dorade. Nadalje, švicarska tvrtka A ima sjedište u Švicarskoj, a ne u Republici Hrvatskoj, obzirom da se dodjelom hrvatskog PDV identifikacijskog broja ne smatra da joj je sjedište u Republici Hrvatskoj. Prema tome na obavljenu uslugu dorade tvrtka B d.o.o. neće obračunati hrvatski PDV, obzirom da se radi o usluzi koja se oporezuje prema sjedištu poreznog obveznika primatelja. Tvrtka B d.o.o. će u računu, što će ga za obavljenu uslugu dorade izdati švicarskoj tvrtki A, uz sve elemente propisane člankom 79. Zakona navesti da se radi o prijenosu porezne obveze temeljem članka 17. stavka 1. Zakona. 3. Mjestom isporuke dobara koja otprema ili prevozi isporučitelj, kupac ili treća osoba, smatra se mjesto gdje se dobra nalaze na početku otpreme ili prijevoza do kupca sukladno članku 13. stavku 1. Zakona. Isporuke dobara koje prodavatelj ili osoba koja stječe dobro ili druga osoba za njihov račun otpremi ili preveze iz tuzemstva u drugu državu članicu drugom poreznom obvezniku ili pravnoj osobi koja nije porezni obveznik, a koji djeluju kao takvi u toj drugoj državi članici oslobođene su plaćanja PDV-a prema odredbi članka 41. stavka 1. točke a) Zakona. Prema tome mjesto isporuke dobara koja švicarska tvrtka A isporučuje poreznim obveznicima sa sjedištem u drugim državama članicama je Republika Hrvatska. Obzirom da se radi o isporuci dobara unutar Europske unije, švicarska tvrtka A u računu za obavljenu isporuku treba uz hrvatski PDV identifikacijski broj navesti elemente propisane člankom 79. Zakona te da se radi o oslobođenoj isporuci dobara unutar Europske unije temeljem članka 41. stavka 1. točke a) Zakona. Reg: MF Porez na dodanu vrijednost Mjesto oporezivanja usluga 10D05 Plaćanje PDV-a na proviziju strane putničke agencije Broj klase: /13-01/476 Urudžbeni broj: /13-2 Zagreb, Primili smo upit u vezi plaćanja poreza na dodanu vrijednost (u daljnjem tekstu: PDV) na proviziju stane putničke agencije. Naime, privatni iznajmljivač koji nije upisan u registar obveznika PDV-a surađuje sa stranom putničkom agencijom koja mu šalje goste za što naplaćuje proviziju. Obzirom da je strana putnička agencija zaračunala PDV po stopi 25% postavljeno je pitanje treba li privatni iznajmljivač platiti navedeni račun. U vezi navedenog odgovaramo u nastavku. Prema odredbama članka 17. stavka 1. Zakona o porezu na dodanu vrijednost (Narodne novine broj 73/13 i 99/13 Rješenje USRH, u daljnjem tekstu: Zakon) mjestom obavljanja usluga poreznom obvezniku koji djeluje kao takav smatra se mjesto sjedišta tog poreznog obveznika. Porezni obveznik u smislu Zakona je svaka osoba koja samostalno obavlja bilo koju gospodarsku djelatnost čak i ako ta osoba nije registrirana za potrebe PDV-a. Sukladno članku 154. stavku 4. Pravilnika o porezu na dodanu vrijednost (Narodne novine broj 79/13 i 85/13) svaki porezni obveznik koji ima sjedište, stalnu poslovnu jedinicu, 148

149 prebivalište ili uobičajeno boravište u Republici Hrvatskoj i koji obavlja usluge na području druge države članice za koje je primatelj usluga u drugoj državi članici obvezan platiti PDV prema članku 196. Direktive Vijeća 2006/1/EZ i svaki porezni obveznik primatelj usluga iz članka 75. stavka 1. točke 6. ovoga Zakona obvezan je Poreznoj upravi podnijeti zahtjev za izdavanje PDV identifikacijskog broja najkasnije 15 dana prije početka obavljanja odnosno primanja takvih usluga. Prema tome, mali porezni obveznik, u konkretnom slučaju građanin privatni iznajmljivač, koji ima sjedište u tuzemstvu obvezan je zatražiti izdavanje PDV identifikacijskog broja u slučaju kada mu usluge obavlja porezni obveznik koji ima sjedište u drugoj državi članici. Stoga, u slučaju da mali porezni obveznik, građanin koji je privatni iznajmljivač ima dodijeljen PDV identifikacijski broj tada strana putnička agencija na obavljenu uslugu posredovanja neće zaračunati PDV, već će privatni iznajmljivač biti obvezan na primljenu uslugu obračunati i platiti hrvatski PDV po stopi 25%. Ističe se da se i porezni obveznici koji primjenjuju paušalno oporezivanje prema posebnim propisima smatraju malim poreznim obveznicima te su obvezni zatražiti izdavanje PDV identifikacijskog broja u slučaju kada im usluge obavljaju porezni obveznici koji imaju sjedište u drugoj državi članici. U vezi poreznih obveznika koji primjenjuju paušalno oporezivanje napominje se da i nakon dodjele PDV identifikacijskog broja mogu primjenjivati paušalno oporezivanje prema posebnim propisima. Nadalje ističe se mali porezni obveznici, primjerice građani iznajmljivači, ili porezni obveznici koji primjenjuju paušalno oporezivanje nemaju pravo na odbitak PDV-a koji su obračunali na uslugu koju im je obavila putnička agencija iz druge države članice, obzirom da nisu upisani u registar obveznika PDV-a. Za obračunsko razdoblje u kojem je putnička agencija iz druge države članice obavila uslugu građaninu iznajmljivaču ili poreznom obvezniku koji primjenjuje paušalno oporezivanje za koju je on obvezan obračunati i platiti PDV, građanin iznajmljivač ili porezni obveznik koji primjenjuje paušalno oporezivanje će biti obvezan podnijeti Obrazac PDV i Obrazac PDV-S u kojima će iskazati obavljenu uslugu. Porez na dodanu vrijednost Mjesto oporezivanja usluga Prijevremeni ukrcaj isporučiteljeve robe u strani brod u hrvatskoj 10D04 luci Reg: MF Broj klase: /13-01/449 Urudžbeni broj: /13-2 Zagreb, Dostavili ste nam određena pitanja u vezi tumačenja Zakona o porezu na dodanu vrijednost (Narodne novine broj 73/13 i 99/13 - Rješenje Ustavnog suda Republike Hrvatske, u daljnjem tekstu: Zakon). U nastavku navodimo dostavljena pitanja i odgovore u vezi istih. 1. Da li je dozvoljeno u smislu Zakona te kada nastaje porezna obveza u slučaju kada porezni obveznik iz Slovenije isporučuje hrvatskom poreznom obvezniku Petrokemiji d.d. sirovine tri puta tjedno kamionom uz tovarni list (CMR), ali bez računa jer slovenski porezni obveznik ne izdaje račune za svaku isporuku, nego samo jedan račun krajem mjeseca za cijeli mjesec? Potrebno je napomenuti da slovenski porezni obveznik izdaje račune prema slovenskom Zakonu o porezu na dodanu vrijednost te se u vezi navedenog ne možemo očitovati. Međutim, skrećemo pažnju na odredbe članka 223. Direktive Vijeća 2006/1/EZ prema kojem će države članice poreznim obveznicima dopustiti izdavanje zbrojnih računa na kojim se potanko navodi nekoliko zasebnih isporuka dobara ili usluga, pod uvjetom da se PDV na isporuke navedene u zbrojnom računu postaje naplativ tijekom istog kalendarskog mjeseca. Člankom 31. stavkom 2. Zakona propisano je da obveza obračuna PDV-a kod stjecanja dobara unutar Europske unije nastaje u trenutku izdavanja računa ili istekom roka od 149

150 petnaest dana u mjesecu nakon mjeseca u kojem je nastao oporezivi događaj (članka 78. stavka 4. Zakona) ako račun do tada nije izdan. U skladu s navedenim, u slučaju stjecanja dobara iz Europske unije obveza obračuna PDV-a nastaju u trenutku izdavanja računa (datum računa) ili istekom roka od petnaest dana u mjesecu nakon mjeseca u kojem je nastao oporezivi događaj ako račun do tada nije izdan. Prema tome, u konkretnom slučaju obveza obračuna PDV-a nastaju u trenutku izdavanja zbirnog računa. 2. Hrvatski porezni obveznik Petrokemija d.d. zaračunava poreznom obvezniku iz Europske unije uslugu brodske uštede koje nastaju prilikom prijevremenog ukrcaja isporučiteljeve robe u strani brod (Europska unija ili treće zemlje) u hrvatskoj luci. Primjerice ako je ugovoren rok za ukrcaj robe 5 dana, a luka ukrca robu u roku 3 dana, kupac koji je unajmio brod za prijevoz robe obvezan je platiti Petrokemiji d.d. brodsku uštedu za 2 dana prijevremenog ukrcaja. Tu uštedu Petrokemija d.d. naplaćuje od ino-kupca na temelju računa za uslugu brodske uštede. S tim u vezi postavljena su sljedeća pitanja: a) Da li PDV obračunava Petrokemija d.d. u računu za uslugu brodske uštede ili ga kupac plaća u svojoj državi temeljem njegovog navedenog PDV broja? b) Ako je kupac iz Švicarske, a roba se brodom izravno iz Republike Hrvatske isporučuje u Francusku, da li švicarski kupac smije Petrokemiji d.d. ponuditi svoj PDV identifikacijski broj iz Nizozemske gdje je registriran ili se mora registrirati i u Francuskoj te Petrokemiji d.d. javiti svoj francuski PDV identifikacijski broj? c) Ako švicarski kupac uporno odbija zahtjev za PDV registracijom u Francuskoj, da li Petrokemija d.d. smije na računu za uslugu upisati PDV identifikacijski broj kupca iz Nizozemske ili mu moraju obračunati hrvatski PDV? Prema članku 17. stavku 1. Zakona mjestom obavljanja usluga poreznom obvezniku koji djeluje kao takav smatra se mjesto sjedišta tog poreznog obveznika. Odredbama članka 41. stavka 1. točke a) Zakona propisano je da su PDV-a oslobođene isporuke dobara koje prodavatelj ili osoba koja stječe dobro ili druga osoba za njihov račun otpremi ili preveze iz tuzemstva u drugu državu članicu drugom poreznom obvezniku ili pravnoj osobi koja nije porezni obveznik, a koji djeluju kao takvi u toj drugoj državi članici. Na uslugu brodske uštede primjenjuje se opće načelo oporezivanja prema kojem se mjestom obavljanja usluge smatra sjedište poreznog obveznika primatelja usluge. Stoga u slučaju kada Petrokemija d.d. izdaje račun za takvu uslugu poreznom obvezniku iz Europske unije tada u računu neće zaračunati PDV već će navesti napomenu da se radi o prijenosu porezne obveze temeljem članka 17. stavka 1. Zakona. U vezi pitanja da li kupac iz Švicarske smije Petrokemiji d.d. ponuditi svoj PDV identifikacijski broj iz Nizozemske gdje je registriran ili se kupac mora registrirati i u Francuskoj te Petrokemiji d.d. javiti svoj francuski PDV identifikacijski broj, napominjemo da odredbama Zakona nije propisano u kojoj državi članici strani kupac mora imati dodijeljen PDV identifikacijski broj. Međutim, za primjenu oslobođenja od PDV-a temeljem članka 41. stavka 1. toke a) bitno da je dostavljeni PDV identifikacijski broj stranog kupca valjan te da porezni obveznik ima dokaz da je dobro otpremljeno ili prevezeno iz tuzemstva u drugu državu članicu. Što se tiče pitanja smije li Petrokemija d.d. u računu za uslugu upisati PDV identifikacijski broj kupca iz Nizozemske ili mu mora obračunati hrvatski PDV, napominjemo da se isti može navesti u računu za uslugu brodske uštede te da Petrokemija d.d. u računu za tu uslugu neće zaračunati PDV već će navesti napomenu da se radi o prijenosu porezne obveze temeljem članka 17. stavka 1. Zakona. 150

151 Porez na dodanu vrijednost Mjesto oporezivanja usluga Reg: MF D03 Usluge kliničkog ispitivanja lijekova Broj klase: /13-01/416 Urudžbeni broj: /13-2 Zagreb, Klinika iz dostavnog popisa navodi da provodi klinička ispitivanja lijekova. Naime sklopljen je ugovor između Klinike i tvrtke naručitelja sa sjedištem u Austriji, zajedno s podružnicom naručitelja u Zagrebu, koja predstavlja interese naručitelja iz država članica Europske unije te trećih zemalja koje nisu članice Europske unije. Klinika je do sada, izvršene usluge zaračunavala naručitelju odnosno tvrtci u Austriji i obračunavala je porez na dodanu vrijednost (u daljnjem tekstu:pdv) po stopi 25%. U srpnju Klinika mora ispostaviti račune za obavljene usluge ispitivanja do 30. lipnja i za usluge koje su obavljene nakon 30. lipnja godine. Obzirom na navedeno postavljeno je pitanje treba li Klinika obračunati PDV za izvršene usluge kliničkog ispitivanja lijekova obavljene prije 30. lipnja odnosno da li je obvezna obračunati PDV za izvršene usluge kliničkog ispitivanja lijekova obavljene nakon 30. lipnja godine. Također postavljeno je pitanje treba li Klinika mijenjati Ugovor,odnosno raditi Aneks Ugovoru, ako je obveznik plaćanja PDV-a korisnik usluga (naručitelj). U vezi navedenog odgovaramo u nastavku. Zakon o porezu na dodanu vrijednost (Narodne novine broj 73/13, u daljnjem tekstu: Zakon) stupio je na snagu 1. srpnja godine. što znači da se njegove odredbe odnose na isporuke obavljene nakon 1. srpnja godine. Člankom 17. stavkom 1. Zakona propisano je opće načelo oporezivanja usluga između poreznih obveznika, prema kojem se mjestom oporezivanja usluga koje hrvatski porezni obveznik obavi poreznom obvezniku sa sjedištem u drugoj državi članici Europske unije ili trećoj zemlji smatra mjesto gdje porezni obveznik primatelj usluge ima sjedište. Stoga, hrvatski porezni obveznik, koji je upisan u registar obveznika PDV-a i ima dodijeljen PDV identifikacijski broj, prilikom obavljanja usluga kliničkog ispitivanja lijekova poreznim obveznicima iz drugih država članica i iz trećih zemlja, nije obvezan u računu što ga izdaje poreznom obvezniku primatelju obračunati hrvatski PDV, jer je mjesto oporezivanja te usluge u državi članici ili trećoj zemlji gdje porezni obveznik primatelj ima sjedište. Hrvatski porezni obveznik u tom slučaju u računu navodi prijenos porezne obveze prema članku 17. stavku 1. Zakona o porezu na dodanu vrijednost ili engleski izraz reverse charge. Prema navedenom, Klinika će odredbe članka 17. stavka 1. Zakona primijeniti na usluge kliničkog ispitivanja obavljene nakon 1. srpnja godine te na njih neće obračunati hrvatski PDV. Na usluge kliničkog ispitivanja obavljene do 30. lipnja godine primjenjuju se odredbe Zakona o porezu na dodanu vrijednost (Narodne novine od broja 74/95 do 136/) pa je Klinika na te usluge obvezna obračunati PDV. U vezi pitanja treba li Klinika mijenjati Ugovor,odnosno raditi Aneks Ugovoru, ako je obveznik plaćanja PDV-a korisnik usluga (naručitelj), napominjemo da tumačenje obveze sklapanja aneksa ugovora nije u nadležnosti Porezne uprave. Međutim napominjemo da Klinika ovisno o sadržaju ugovora treba preispitati da li takav sadržaj ugovora odgovora ispostavljanju računa u kojima nije obračunat PDV, već sadrži napomenu o prijenosu porezne obveze. Reg: MF Porez na dodanu vrijednost Mjesto oporezivanja usluga Oslobođenje obračunavanja i plaćanja PDV-a prilikom obavljanja 10D02 usluga web hostinga poreznom obvezniku iz treće zemlje Broj klase: /13-01/376 Urudžbeni broj: /13-02 Zagreb,

152 Postavili ste upit u vezi oslobođenja obračunavanja i plaćanja poreza na dodanu vrijednost prilikom obavljanja usluga web hostinga poreznom obvezniku iz treće zemlje. U vezi navedenoga odgovaramo u nastavku. Odredbama članka 17. stavka 1. Zakona o porezu na dodanu vrijednost (Narodne novine broj 73/13, u daljnjem tekstu: Zakon) propisano je da se mjestom obavljanja usluga poreznom obvezniku koji djeluje kao takav smatra mjesto sjedišta tog poreznog obveznika. Ako se te usluge obavljaju stalnoj poslovnoj jedinici poreznog obveznika u mjestu koje je različito od mjesta sjedišta poreznog obveznika, mjestom obavljanja usluga smatra se sjedište stalne poslovne jedinice. Ako takvo sjedište ili stalna poslovna jedinica ne postoje, mjestom obavljanja usluga smatra se prebivalište ili uobičajeno boravište poreznog obveznika primatelja usluge. Nadalje, porezni obveznik koji obavlja usluge poreznom obvezniku iz treće zemlje obvezan je pribaviti dokaz da se radi o poreznom obvezniku. Temeljem navedenog, u računu što će ga izdati poreznom obvezniku neće obračunati hrvatski PDV, već će staviti napomenu da se radi o prijenosu porezne obveze temeljem članka 17. stavka 1. Zakona. Reg: MF Porez na dodanu vrijednost Mjesto oporezivanja usluga 10D01 Porezni tretman usluga smještaja gostiju na plovilu Broj klase: /13-01/2099 Urudžbeni broj: /13-2 Zagreb, Elektroničkim putem postavili ste određena pitanja koja se odnose na mogućnost i način oporezivanja porezom na dodanu vrijednost (u daljnjem tekstu: PDV) ugovora za jahte trećih zastava koje će dobiti odobrenje za kabotažu u vezi čega ističete kako prema vašem shvaćanju Direktiva Vijeća 2006/1/EZ dopušta parcijalno ili razmjerno oporezivanje samo za uslugu prijevoza putnika. U nastavku navodimo postavljena pitanja i odgovore. 1. Tko, kada i kako naplaćuje PDV u slučaju obavljanja usluga smještaja s početnom lukom Dubrovnik na period od 10 dana od čega će 3 dana boraviti u Italiji na plovilu koje je u vlasništvu pravne osobe iz Paname i plovi pod zastavom St. Vincent (otok smješten u Karipskom moru) te može raditi kada dobije odobrenje za kabotažu s tim da je pomorski agent XYZ d.o.o. iz Splita, a vrijednost ugovora $? Pružanje usluge smještaja prema članku 2. dostavljenog Prijedloga pravilnika o uvjetima koje mora zadovoljavati plovni objekt, te fizička ili pravna osoba koja obavlja djelatnost iznajmljivanja plovila ili pružaju uslugu smještaja gostiju na plovilu, podrazumijeva davanje na korištenje plovila, sa ili bez posade, na vremenski period tijekom kojeg putnici noće na plovilu, uz odgovarajuću naknadu koja je jednakovrijedna financijskom iznosu koji je unaprijed utvrđen te je javno dostupna sukladno posebnim propisima. Prema članku 17. stavku 1. Zakona o porezu na dodanu vrijednost (Narodne novine broj 73/13) koji se primjenjuje od dana pristupanja Republike Hrvatske Europskoj uniji i koji je u potpunosti usklađen s Direktivom Vijeća 2006/1/EZ, mjestom obavljanja usluga poreznom obvezniku koji djeluje kao takav smatra se mjesto sjedišta tog poreznog obveznika. Sukladno članku 23. Zakona o porezu na dodanu vrijednost mjestom obavljanja usluga kratkotrajnog iznajmljivanja prijevoznih sredstava smatra se mjesto gdje se ta prijevozna sredstva stvarno stavljaju na raspolaganje primatelju usluge. Mjesto iznajmljivanja prijevoznih sredstava, osim kratkotrajnog iznajmljivanja, osobi koja nije porezni obveznik je mjesto gdje ta osoba ima sjedište, prebivalište ili uobičajeno boravište, međutim neovisno od toga, mjestom iznajmljivanja plovila za razonodu osobi koja nije porezni obveznik, osim kratkotrajnog iznajmljivanja, smatra se mjesto gdje je to plovilo stvarno stavljeno na raspolaganje korisniku, ako tu uslugu obavi isporučitelj iz mjesta u kojem ima sjedište ili stalnu poslovnu jedinicu koja se nalazi u tom mjestu. Kratkotrajnim iznajmljivanjem smatra se neprekidno posjedovanje ili korištenje prijevoznog sredstva tijekom razdoblja koje traje najviše 30 dana, odnosno, u slučaju plovila, najviše 90 dana. 152

153 U skladu s navedenim, mjesto obavljanja usluge smještaja na plovilu, odnosno davanja na korištenje plovila, sa ili bez posade, na vremenski period tijekom kojeg putnici noće na plovilu u slučaju kratkotrajnog iznajmljivanja prijevoznog sredstva smatra se mjesto gdje se ta prijevozna sredstva stvarno stavljaju na raspolaganje primatelju usluge. Prema tome, ako se usluga smještaja na plovilu koje je u vlasništvu pravne osobe iz Paname i plovi pod zastavom St. Vincent s početnom lukom Dubrovnik na period od 10 dana tada je mjesto obavljanja takve usluge Hrvatska jer je tu plovilo stvarno stavljeno na raspolaganje primatelju usluge. Obzirom da je u navedenom slučaju mjesto obavljanje usluge u Republici Hrvatskoj strani porezni obveznik obvezan je podnijeti zahtjev za dodjelom PDV identifikacijskog broja Poreznoj upravi, Područnom uredu Zagreb, a danom dodjele PDV identifikacijskog broja ujedno se upisuje u registar obveznika PDV-a. Na takve porezne obveznike će se primjenjivati odredbe Zakona o porezu na dodanu vrijednost na isti način kao i na tuzemne porezne obveznike, što znači da će biti obvezni na svoje usluge obračunavati hrvatski PDV te će biti obvezni mjesečno podnositi prijavu PDV-a (Obrazac PDV), te Zbirnu prijavu za isporuke dobara i usluga u druge države članice Europske unije (Obrazac ZP) i Prijavu za stjecanje dobara i primljene usluge iz drugih država članica Europske unije (Obrazac PDV-S) u slučaju da obavljaju isporuke dobara i usluga unutar Europske unije, odnosno stjecanja dobara unutar Europske unije. U vezi stranih poreznih obveznika koji imaju sjedište izvan Europske unije skrećemo pažnju da ti porezni obveznici moraju imenovati poreznog zastupnika. U vezi naknade koju će za obavljene usluge tuzemni pomorski agenti koji su registrirani za potrebe PDV-a zaračunavati stranim poreznim obveznicima koji su vlasnici plovila, napominjemo da se takve usluge oporezuju prema sjedištu primatelja usluge, što znači da na računu pomorskog agenta neće biti obračunan hrvatski PDV već će primatelj usluge biti obvezan u svojoj državi obračunati PDV. Prijave PDV-a (Obrazac PDV), Obrazac ZP te Obrazac PDV-S podnose se do 20. u mjesecu za prethodni mjesec, a obračunani i prijavljeni PDV za obračunsko razdoblje porezni obveznik mora platiti do posljednjeg dana u mjesecu za prethodni mjesec. 2. Tko, gdje i kako plaća PDV u slučaju kada hrvatska čarter kompanija u Veneciji ukrcava goste na jahtu koja plovi pod hrvatskom zastavom i isti dan kreće za Hrvatsku gdje plovi 6 dana? Ako hrvatska čarter kompanija u Veneciji ukrcava goste na jahtu koja plovi pod hrvatskom zastavom i isti dan kreće za Hrvatsku u tom slučaju mjesto obavljanja usluge smještaja je Venecija, odnosno Italija jer je tu plovilo stvarno stavljeno na raspolaganje primatelju usluge. U tom slučaju hrvatska čarter kompanija se treba obratiti talijanskim poreznim vlastima te provjeriti da li je obvezna registrirati se za potrebe PDV-a u Italiji. Prema tome, u navedenom slučaju usluge smještaja koje obavlja hrvatska čarter kompanija neće podlijegati odredbama hrvatskog Zakona o porezu na dodanu vrijednost. 3. Tko, gdje i kako plaća PDV u slučaju kada francuska čarter kompanija u Trogiru ukrcava goste na jahtu koja plovi pod talijanskom zastavom s tim da se plovidba odvija 5 dana u Hrvatskoj, a 2 dana u Crnoj gori? Ako francuska čarter kompanija u Trogiru ukrcava goste na jahtu koja plovi pod talijanskom zastavom s tim da se plovidba odvija 5 dana u Hrvatskoj, a 2 dana u Crnoj gori u tom slučaju mjesto obavljanja usluge smještaja je Trogir, odnosno Hrvatska jer je tu plovilo stvarno stavljeno na raspolaganje primatelju usluge. U tom slučaju francuski porezni obveznik obvezan je podnijeti zahtjev za dodjelom PDV identifikacijskog broja Poreznoj upravi, Područnom uredu Zagreb, a danom dodjele PDV identifikacijskog broja ujedno se upisuje u registar obveznika PDV-a. Na obavljene usluge francuski porezni obveznik obvezan je obračunavati hrvatski PDV, a bit će obvezan mjesečno podnositi prijavu PDV-a (Obrazac PDV) te Zbirnu prijavu za isporuke dobara i usluga u druge države članice Europske unije (Obrazac ZP) i Prijavu za stjecanje dobara i primljene usluge iz drugih država članica Europske unije (Obrazac PDV-S) u slučaju da obavlja isporuke dobara i usluga unutar Europske unije, odnosno stjecanja dobara unutar Europske unije. U vezi stranih poreznih obveznika skrećemo pažnju da porezni obveznici koji imaju sjedište u Europskoj uniji mogu u Republici Hrvatskoj imenovati poreznog zastupnika kao osobu koja je obvezna platiti PDV. Što se tiče plovidbe u Crnoj Gori francuska čarter kompanija se treba obratiti crnogorskim poreznim vlastima te provjeriti da li je obvezna registrirati se za potrebe PDV-a u Crnoj Gori. Što se tiče parcijalnog ili razmjernog oporezivanja napominjemo da je prema Zakonu o porezu nadodanu vrijednost mjesto pružanja usluga prijevoza putniku mjesto gdje se 153

154 prijevoz obavlja, razmjerno prijeđenim udaljenostima. Prema Prijedlogu pravilnika o uvjetima koje mora zadovoljavati plovni objekt, te fizička ili pravna osoba koja obavlja djelatnost iznajmljivanja plovila ili pružaju uslugu smještaja gostiju na plovilu, navedene usluge smatraju se davanjem na korištenje plovila, sa ili bez posade te se stoga na takve usluge neće primjenjivati odredbe Zakona o porezu na dodanu vrijednost o obavljanju usluge prijevoza nego odredbe o iznajmljivanju prijevoznih sredstava. Porezna osnovica (E) Reg: MF Porez na dodanu vrijednost Porezna osnovica 10E15 Oporezivanje PDV-om popusta koji su dani na usluge koje se obavljaju fizičkim osobama (17.11.) Broj klase:410-19/15-01/333 Urudžbeni broj: /15-2 Zagreb, Porezni obveznik iz dostavnog popisa obratio nam se upitom u vezi oporezivanja porezom na dodanu vrijednost (u daljnjem tekstu: PDV) popusta koji su dani na usluge koje se obavljaju fizičkim osobama. Radi se o sljedećim popustima koji se odobravaju: 1. svim korisnicima usluge (po svakom objektu) u iznosu od 1,60 kuna bez PDV-a, te 2. korisnicima usluge (po svakom objektu) kojima se temeljem ispostavljenih faktura po količini otpada ukupni iznos naknade povećava u odnosu na dosadašnju naknadu (po zaduženoj površini,) u visini navedene razlike povećanja. Takvim popustom za istu uslugu imali bi različite naknade, a primatelja usluge razlikovali bi prema njegovom socijalnom statusu (veličina stana, broj članova i slično). U vezi navedenog očitujemo se u nastavku. Odredbama članka 33. stavka 1. Zakona o porezu na dodanu vrijednost (Narodne novine, broj 73/13, 99/13, 148/13, 153/13 i 143/14, u daljnjem tekstu: Zakon) propisano je da se poreznom osnovicom pri isporuci dobara i usluga smatra naknada koju čini sve ono što je isporučitelj primio ili treba primiti od kupca ili neke druge osobe za te isporuke uključujući iznose subvencija koji su izravno povezani s cijenom isporučenih dobara ili usluga. U poreznu osnovicu sukladno članku 33. stavku 3. Zakona ne ulaze sniženja cijena, odnosno popusti zbog prijevremenog plaćanja i popusti što se kupcu odobre u trenutku isporuke, kao ni iznosi koje porezni obveznik zaračuna ili primi od kupca kao povrat za izdatke koje je platio u njegovo ime i za njegov račun i koje u evidencije unosi kao prolazne stavke. Porezni obveznik mora imati dokaze o iznosu izdataka u vezi s prolaznim stavkama i ne može odbiti PDV ako je na njih obračunan. Slijedom navedenog, sukladno odredbama članka 33. stavcima 1. i 3. Zakona porezni obveznik iz dostavnog popisa ne obračunava PDV na iznose popusta navedene u točkama 1. i 2. upita. Napominjemo da je Zakonom propisana obveza izdavanja računa između poreznih obveznika te da su odredbe u vezi gotovinskih računa koji se izdaju krajnjim kupcima propisane člankom 54.a Općeg poreznog zakona (Narodne novine, broj 147/08, 18/11, 78/, 136/, 73/13 i 26/15). Reg: MF Porez na dodanu vrijednost Porezna osnovica 10E14 Obračun PDV-a u charter poslovanju (10.7.) Broj klase:410-19/14-01/269 Urudžbeni broj: /14-6 Zagreb, Elektroničkim putem obratili ste se upitom u vezi obračuna PDV-a u charter poslovanju. U upitu je postavljeno pitanje obračunava li se i plaća PDV u Republici Hrvatskoj u slučaju kada se na komercijalne/charter jahte u nekoj od domaćih luka, npr. Dubrovniku ukrca 154

155 vlasnik jahte i njegova rodbina ili prijatelji, odnosno mora li vlasnik jahte sam sebi naplaćivati PDV i eventualno svojim prijateljima kojima je istu ustupio na korištenje. Nadalje, u upitu se navodi konkretan slučaj koji se odnosi na charter ugovor sklopljen na 2 mjeseca. Prema navodima u upitu planirano je da se prva grupa gostiju (članovi obitelji) ukrca u Italiji i doplovi u Republiku Hrvatsku gdje će se obaviti ostatak chartera, dok se u Republici Hrvatskoj planiraju izmijeniti ostale dvije grupe gostiju. S tim u vezi postavljeno je pitanje obračunava li se hrvatski PDV po stopi 13% gostima koji se ukrcaju u Republici Hrvatskoj obzirom da svi gosti pripadaju istom charter ugovoru i da će prvi ukrcaj biti u Italiji. Na postavljeni upit odgovaramo u nastavku. Prema odredbi članka 4. stavka 1. Zakona o porezu na dodanu vrijednost (Narodne novine, broj 73/13, 99/13, 148/13, 153/13 i 143/14, u daljnjem tekstu: Zakon o PDV-u) predmet oporezivanja PDV-om je isporuka dobara i obavljanje usluga u tuzemstvu uz naknadu koju obavi porezni obveznik koji djeluje kao takav, stjecanje dobara unutar Europske unije te uvoz dobara. Odredbama članka 8. stavka 3. Zakona o PDV-u propisano je da se obavljanjem usluga uz naknadu smatra: a) korištenje dobara koja čine dio poslovne imovine poreznog obveznika za njegove privatne potrebe ili privatne potrebe njegovih zaposlenika ili općenito u druge svrhe osim za potrebe obavljanja njegove djelatnosti, za koja je u cijelosti ili djelomično odbijen pretporez, b) obavljanje usluga bez naknade od strane poreznog obveznika za njegove privatne potrebe ili privatne potrebe njegovih zaposlenika ili općenito u druge svrhe osim za potrebe obavljanja njegove djelatnosti. Porezna osnovica kod usluga iz članka 8. stavka 3. Zakona o PDV-u je ukupni trošak obavljanja usluga, što je propisano člankom 33. stavkom 5. Zakona o PDV-u. Napominjemo da smo se u vezi određivanja mjesta oporezivanja kod obavljanja djelatnosti chartera očitovali odgovorom KLASA: /14-01/269, URBROJ: /15-4 od 15. travnja godine kojeg dostavljamo u prilogu. Kao što se i navodi u spomenutom odgovoru mjesto obavljanja usluge chartera, odnosno davanja na korištenje plovila, sa ili bez posade, na vremenski period tijekom kojeg putnici noće na plovilu u slučaju kratkotrajnog iznajmljivanja plovila (najviše 90 dana) smatra se mjesto gdje se to plovilo stvarno stavlja na raspolaganje primatelju usluge. U skladu s navedenim, napominjimo da iz navoda u upitu nije razvidno s kime se sklapa charter ugovor na 2 mjeseca te se stoga ne možemo sa sigurnošću očitovati. Međutim, kada tuzemni porezni obveznik obavlja uslugu chartera sebi i članovima svoje obitelji ili prijateljima obvezan je prema odredbi članka 8. stavka 3. Zakona o PDV-u na tako obavljenu uslugu obračunati PDV po stopi 13% u slučaju kada se ukrcaj gostiju na jahtu obavlja u nekoj od domaćih luka. Reg: MF Porez na dodanu vrijednost Porezna osnovica 10E13 Utvrđivanje porezne osnovice u slučaju prefakturiranja troškova među povezanim stranama (06.7.) Broj klase:410-19/14-01/482 Urudžbeni broj: /15-3 Zagreb, Banka iz dostavnog popisa (u daljnjem tekstu: banka) obratila se upitom glede utvrđivanja porezne osnovice u slučaju prefakturiranja troškova među povezanim stranama, a vezano uz transakcije iz kartičnog poslovanja. U upitu se navodi da je banka punopravan član (Principal Member/Customer) kartičnih organizacija Visa Europe i MasterCard Worldwide te da kartičarsko društvo koje je u potpunom vlasništvu banke ima status pridruženog člana (AffIliate Customer) za prihvat kartica kod trgovaca s kojima ima ugovorni odnos. Nadalje, u upitu se navodi da prema pravilima kartičnih organizacija punopravni član (banka) izravno obavlja aktivnosti vezane uz platne kartice preko dodijeljene identifikacijske oznake od strane kartičnih organizacija, a pridruženi član svoje aktivnosti može obavljati 155

156 posredno preko punopravnog člana (banka). Prema navodima u upitu banka i kartičarsko društvo su Ugovorom o poslovnoj suradnji u dijelu kartičnog poslovanja definirali međusobna prava i obveze po poslovima izdavanja i prihvata platnih kartica MasterCard/Visa brendova te je banka ovlastila kartičarsko društvo da u svoje ime i za svoj račun sklapa s trgovcima ugovore o prihvatu MasterCard i Visa platnih kartica. U upitu se između ostalog navodi da financijsko poravnanje svih potraživanja, obveza, troškova i prihoda koji su regulirani cjenikom i pravilima kartičnih organizacija za banku dnevno obavljaju kartične organizacije sukladno propisanim pravilima koje je banka prihvatila stupanjem u punopravno članstvo, a cjenikom su regulirani i troškovi za obavljanje poslova koje kartične organizacije zaračunavaju svojim punopravnim članovima za poslove koje obavljaju za njih te za njih izdaju račun punopravnim članicama. Obzirom da kartičarska organizacija sve naknade fakturira isključivo licenciranim punopravnim članovima (u ovom slučaju banci), a dio istih koji se može jasno utvrditi u vezi s aktivnostima koje su povjerene licenciranom pridruženom članu postavlja se pitanja u vezi prefakturiranja troškova. Naime, obzirom da banka i kartičarsko društvo obavljaju oporezive i oslobođene isporuke mogu odbiti samo dio pretporeza koji se odnosi na oporezive isporuke pa se prefakturiranjem (prevaljivanjem) troškova na kartičarsko društvo prevaljuje i dio nepriznatog PDV-a što uzrokuje kumuliranje troškova i dovodi u neravnopravan položaj obveznike koji ne mogu u cijelosti odbiti pretporez. S tim u vezi postavljeno je pitanje što se smatra poreznom osnovicom kod prefakturiranja troškova povezanom društvu u slučaju kada dobavljač prema ugovoru ispostavi račun samo na jedno društvo, a iz ugovornog odnosa se jasno može odrediti trošak pojedinog društva. U vezi navedenog očitujemo se u nastavku. Prema odredbi članka 4. stavka 1. Zakona o porezu na dodanu vrijednost (Narodne novine broj 73/13, 99/13, 148/13, 153/13 i 143/14, u daljnjem tekstu: Zakon o PDV-u) PDV se plaća na isporuke svih vrsta dobara i sve obavljene usluge u tuzemstvu uz naknadu koje obavi porezni obveznik koji djeluje kao takav. Poreznom osnovicom pri isporuci dobara i usluga sukladno članku 33. stavku 1. Zakona o PDV-u smatra se naknada koju čini sve ono što je isporučitelj primio ili treba primiti od kupca ili neke druge osobe za te isporuke uključujući iznose subvencija koji su izravno povezani s cijenom isporučenih dobara ili usluga. U poreznu osnovicu uračunavaju se iznosi poreza, carina, pristojbi i sličnih davanja, osim PDV-a, te sporedni troškovi kao što su provizije, troškovi pakiranja, prijevoza i osiguranja koje isporučitelj dobara ili usluga zaračunava kupcu ili primatelju, sukladno članku 33. stavku 2. Zakona o PDV-u. U skladu s navedenim, prefakturirani troškovi za obavljanje poslova koje kartične organizacije zaračunavaju svojim punopravnim članovima predstavljaju trošak za punopravnog člana (u ovom slučaju banka) koji on temeljem ugovornog odnosa prevaljuje na kartičarsko društvo. Tako zaračunani troškovi zapravo su nadoknada učinjenih izdataka punopravnog člana koja je sastavni dio ukupne naknade koja čini osnovicu na koju se obračunava i plaća PDV u smislu članka 4. stavka 1. Zakona o PDV-u. Reg: MF Porez na dodanu vrijednost Porezna osnovica 10E Izdavanje računa nakon provedenog nadzora (20.5.) Broj klase:410-19/14-01/638 Urudžbeni broj: /15-2 Zagreb, Porezni obveznik iz dostavnog popisa obratio se upitom u vezi izdavanja računa nakon provedenog nadzora, odnosno računa na kojem je iskazan PDV koji je porezni obveznik uplatio temeljem zaduženja poreznog tijela. U upitu se navodi da je porezni obveznik u 20. godini drugom poreznom obvezniku zaračunao i od njega naplatio naknadu za koju je smatrao da ne podliježe obračunu PDV-a (dalje: predmetna transakcija) te nije izdao račun obzirom da je smatrao da se radi o transakciji koja se za potrebe obračuna PDV-a ne smatra isporukom. Nadalje, u upitu se navodi da je temeljem provedenog poreznog nadzora za 20. godinu porezno tijelo izdalo porezno rješenje kojim je utvrdilo da je predmetna transakcija oporeziva PDV-om te je s tim u vezi porezno tijelo nakon što je porezno rješenje 156

157 postalo izvršno zadužilo poreznog obveznika za utvrđeni iznos PDV-a i zateznih kamata. U upitu se navodi da je u listopadu godine porezni obveznik uplatio zaduženi iznos PDV-a i zateznih kamata te je po osnovi predmetne transakcije izdao račun s iskazanim PDV-om na kojem je naveo da se račun odnosi na transakciju koja je obavljena u 20. godini, da je PDV iskazan na računu uplaćen temeljem poreznog nadzora i da je primatelj tog računa po računu obvezan platiti samo iznos koji je jednak iznosu PDV-a obzirom da je neto iznos naknade već naplaćen. Prema navodima u upitu PDV iskazan na računu porezni obveznik nije uključio u svoju PDV prijavu iz razloga što bi to dovelo do dvostrukog zaduženja PDV-a. Obzirom na navedeno, zatražena je potvrda stava da izdavanje računa nakon provedenog poreznog nadzora ne dovodi do ponovnog zaduživanja i plaćanja PDV-a te da izdavanje računa od strane poreznog obveznika nije u suprotnosti s važećim zakonskim odredbama. U vezi navedenog odgovaramo u nastavku. Prema odredbi članka 33. stavka 7. Zakona o porezu na dodanu vrijednost (Narodne novine, broj 73/13, 99/13, 148/13, 153/13 i 143/14, u daljnjem tekstu: Zakon o PDV-u) i članka 43. Pravilnika o porezu na dodanu vrijednost (Narodne novine broja 79/13, 85/13 Ispravak, 160/13, 35/14 i 157/14, u daljnjem tekstu: Pravilnik o PDV-u) ako se porezna osnovica promijeni naknadno zbog opoziva, različitih vrsta popusta ili nemogućnosti naplate, tada porezni obveznik koji je isporučio dobra ili obavio uslugu može ispraviti iznos PDV-a, ako porezni obveznik kome su isporučena dobra ili obavljene usluge ispravi odbitak pretporeza i o tome pisano izvijesti isporučitelja. Smanjenje porezne osnovice po osnovi naknadnih umanjenja smije se provesti kod isporučitelja tek nakon ispravka pretporeza kod primatelja o čemu je primatelj obvezan pisano izvijestiti isporučitelja. Odredbama članka 160. stavka 1. Pravilnika o PDV-u propisano je da izdavatelj računa može ispraviti pogrešno iskazani PDV u računu o isporučenim dobrima i obavljenim uslugama ako primatelj po tom računu još nije iskoristio pravo na odbitak pretporeza. U tom slučaju, izdavatelj računa obvezan je o ispravku računa pisanim putem obavijestiti primatelja računa. Izdavatelju računa u elektroničkom obliku mora biti dostavljena obavijest o storniranju toga računa u elektroničkom obliku na temelju koje će izdavatelj ispravak PDV-a proknjižiti u svom knjigovodstvu. Izdavatelju računa na papiru mora biti vraćen izvornik računa u kojemu je PDV bio pogrešno iskazan, a on ga mora pohraniti u svoju dokumentaciju i ispravak PDV-a proknjižiti u svome knjigovodstvu. Prema odredbama članka 160. stavka 2. Pravilnika o PDV-u ako je primatelj računa iz stavka 1. toga članka prije ispravka računa već odbio pretporez u svome obračunu PDV-a, ispravak iskazanog i obračunanog PDV-a može se provesti samo pod uvjetima iz članka 33. stavka 7. Zakona o PDV-u. Ovo se ne odnosi na ispravak računa izdanog poreznom obvezniku koji nema pravo na odbitak pretporeza ili krajnjem potrošaču. U tom slučaju obveza obračuna PDV-a može se ispraviti u razdoblju oporezivanja, u kojem je prodajna cijena ili dio prodajne cijene vraćen poreznom obvezniku koji nema pravo na odbitak pretporeza ili krajnjem potrošaču, a porezni obveznik raspolaže s odgovarajućim dokazom o povratu prodajne cijene. Obzirom da iz navoda u upitu nije razvidno kako je u konkretnom slučaju primatelj računa postupio s računom kojeg je u listopadu godine izdao porezni obveznik kod kojeg je proveden nadzor kao ni temeljem koje isprave je porezni obveznik kod kojeg je proveden nadzor zaračunao naknadu u 20. godini budući da se u upitu navodi da za predmetnu transakciju nije izdan račun jer je porezni obveznik isporučitelj smatrao da ista ne podliježe obračunu PDV-a ne možemo se sa sigurnošću očitovati. Što se tiče izdavanja računa nakon donošenja poreznog rješenja o provedenom poreznom nadzoru napominjemo da porezni obveznik kod kojeg je proveden porezni nadzor ne izdaje račun obzirom da se zaduženje utvrđenih poreznih obveza u poreznom nadzoru izvršava temeljem zapisnika o provedenom nadzoru i to putem izvješća poreznom knjigovodstvu, a porezni obveznik iste ne iskazuje u svojim prijavama. Međutim, poreznom obvezniku se ne može osporiti pravo da pokuša poreznu obvezu prevaliti na kupca. Nadalje, ukazujemo na činjenicu da ako je porezni obveznik temeljem provedenog nadzora zadužen za iznos poreza, ne može se još jednom po istom temelju zadužiti i putem porezne prijave. 157

158 Reg: MF Porez na dodanu vrijednost Porezna osnovica 10E11 Ispravak računa (06.5.) Broj klase:410-01/14-01/2820 Urudžbeni broj: /15-2 Zagreb, Podnositelj upita iz dostavnog popisa obratio nam se upitom u kojem navodi da se radi o turističkoj agenciji koja nije upisana u registar obveznika poreza na dodanu vrijednost (u daljnjem tekstu: PDV). Navedeno je da je turistička agencija počela s radom u te da su račune počeli izdavati u Nadalje, navedeno je da su u računima koje su izdavali fizičkim osobama obračunavali PDV po stopi 25% iako predmetni porezni obveznik nije registriran za potrebe PDV-a. Navedeno je da porezni obveznik treba platiti iznos od oko ,00 kuna za PDV koji je iskazao i obračunao u računima, što je, kako se navodi u upitu, prevelik iznos da bi opstali na tržištu te nam je uputio zamolbu za pomoć u rješavanju navedenog problema. U vezi navedenog odgovaramo u nastavku. Prema odredbama članka 33. stavka 7. Zakona o porezu na dodanu vrijednost (Narodne novine broj 73/13, 99/13, 148/13, 153/13 i 143/14, u daljnjem tekstu: Zakon) ako se porezna osnovica promijeni naknadno zbog opoziva, različitih vrsta popusta ili nemogućnosti naplate, tada porezni obveznik koji je isporučio dobra ili obavio uslugu može ispraviti iznos PDV-a ako porezni obveznik kome su isporučena dobra ili obavljene usluge ispravi odbitak pretporeza i o tome pisano izvijesti isporučitelja. Odredbama članka 79. stavka 10. Zakona propisano je da ako netko na računu za isporučena dobra ili obavljene usluge iskaže PDV, iako za to nije ovlašten ili izda račun iako dobra nisu isporučena ili usluge nisu obavljene, duguje iskazani iznos PDV-a, osim kad ispravi račun izdan primatelju na način propisan za ispravak porezne osnovice u skladu s člankom 33. stavkom 7. Zakona. Slijedom navedenog, u slučaju da je primatelj računa prije ispravka računa već iskoristio pravo na odbitak pretporeza po tom računu, izdavatelj računa ispravak iskazanog i obračunanog PDV-a može provesti samo pod uvjetima propisanima za ispravak porezne osnovice sukladno odredbama članka 33. stavka 7. Zakona. Nadalje, u slučaju ispravka računa izdanog poreznom obvezniku koji nema pravo na odbitak pretporeza ili krajnjem potrošaču, izdavatelj računa obvezu obračuna PDV-a može ispraviti u razdoblju oporezivanja u kojem je prodajna cijena ili dio prodajne cijene vraćen poreznom obvezniku koji nema pravo na odbitak pretporeza ili krajnjem potrošaču, a porezni obveznik raspolaže s odgovarajućim dokazom o povratu prodajne cijene. Reg: MF Porez na dodanu vrijednost Porezna osnovica 10E10 Nabava novih motornih vozila (02.2.) Broj klase:410-19/14-01/630 Urudžbeni broj: /15-2 Zagreb, Podnositelj upita iz dostavnog popisa obavlja djelatnost trgovine motornim vozilima. Nabavu novih motornih vozila koja mu služe kao test vozila nabavlja putem financijskog leasinga na način da leasing društvu izdaju račun za vozilo koji sadrži nabavnu vrijednost, PDV i posebni porez na motorna vozila. Leasing društvo podnositelju upita izdaje račun na iste iznose. Primljeni račun podnositelj upita plaća, registrira vozilo te plati posebni porez na motorna vozila. Podnositelj upita u dopisu navodi da prilikom prodaje takvog testnog vozila kupcu izdaje račun u kojem na ukupnu vrijednost motornog vozila obračunava PDV pri čemu ne izuzima iz porezne osnovice iznos plaćenog posebnog poreza na motorna vozila. Obzirom na navedeno postavljeno je pitanje da li prilikom prodaje test vozila nabavljenih putem financijskog leasinga prilikom čije nabave je plaćen posebni porez na motorna vozila, 158

159 osnovicu za obračun PDV-a čini ukupna naknada koja sadrži i plaćeni posebni porez na motorna vozila, ili posebni porez na motorna vozila ne ulazi u poreznu osnovicu. U vezi navedenog odgovaramo u nastavku. Poreznom osnovicom pri isporuci dobara i usluga sukladno članku 33. Zakona o porezu na dodanu vrijednost (Narodne novine broj 73/13, 99/13, 148/13, 153/13 i 143/14, u daljnjem tekstu: Zakon o PDV-u) smatra se naknada koju čini sve ono što je isporučitelj primio ili treba primiti od kupca ili neke druge osobe za te isporuke uključujući iznose subvencija koji su izravno povezani s cijenom isporučenih dobara ili usluga. U poreznu osnovicu uračunavaju se iznosi poreza, carina, pristojbi i sličnih davanja, osim PDV-a, te sporedni troškovi kao što su provizije, troškovi pakiranja, prijevoza i osiguranja koje isporučitelj dobara ili usluga zaračunava kupcu ili primatelju. U vezi s poreznom osnovicom i uključivanjem posebnog poreza na motorna vozila koji se plaća radi uporabe na cestama, ističe se da se u naknadu odnosno poreznu osnovicu za obračun PDV-a ne uračunava posebni porez na motorna vozila koji se plaća prema posebnom propisu radi uporabe na cestama u Republici Hrvatskoj. Obveza obračuna posebnog poreza na motorna vozila nastaje, među ostalim, u trenutku kad proizvođač ili trgovac izda račun o prodaji motornog vozila osobi koja nije trgovac u smislu Zakona o posebnom porezu na motorna vozila, osim ako trgovac takvo vozilo nabavi za vlastite potrebe. Naime, trgovac motornim vozilima u pravilu ne stječe motorna vozila radi uporabe na cestama u Republici Hrvatskoj, već s tim ciljem motorno vozilo stječe kupac vozila koji postoje vlasnik vozila i registrira ga radi uporabe na cestama u Republici Hrvatskoj. Stoga trgovac motornim vozilima plaća posebni porez na motorno vozilo u ime i za račun kupca kojem tako plaćeni posebni porez zaračunava prilikom izdavanja računa za isporuku motornog vozila. U tom slučaju trgovac motornim vozilima prilikom isporuke motornog vozila kupcu u poreznu osnovicu za obračun PDV-a neće uračunati posebni porez na motorna vozila sukladno članku 41. stavku 6. Pravilnika o porezu na dodanu vrijednost (Narodne novine broj 79/13, 85/13, 160/13, 35/14 i 157/14). Međutim, kada trgovac motornim vozilima stječe vozilo za vlastite potrebe koje će mu primjerice služiti kao zamjensko ili testno vozilo, tada je trgovac motornim vozilima ujedno i obveznik plaćanja posebnog poreza na motorna vozila i plaćeni porez predstavlja njegov trošak jer ga je trgovac stekao radi uporabe na cestama u Republici Hrvatskoj. Stoga u slučaju kada trgovac motornim vozilima prodaje primjerice zamjensko ili testno vozilo koje je nabavio za vlastite potrebe te je platio posebni porez na motorna vozila, poreznu osnovicu za obračun PDV-a čini ukupna naknada za motorno vozilo koju je porezni obveznik zaračunao kupcu i u koju su uključeni svi troškovi koje je porezni obveznik imao u vezi t tim motornim vozilom, uključujući i posebni porez na motorna vozila. Napominjemo da se naš odgovor KLASA: /13-01/4285, URBROJ: /13-3 od 7. veljače odnosi isključivo na situacije kada korisnik leasinga raskine ugovor u leasingu prije isteka ugovorenog roka, pa leasing društvu ostaje dio posebnog poreza na motorna vozila koji je platio u ime i za račun korisnika leasinga, a koji mu korisnik leasinga zbog prijevremenog raskida ugovora nije platio u cijelosti. Reg: MF Porez na dodanu vrijednost Porezna osnovica Utvrđivanje osnovice poreza na dodanu vrijednost pri isporuci 10E09 građevinskog zemljišta (16.1.) Broj klase: /15-01/25 Urudžbeni broj: /15-2 Zagreb, Grad iz dostavnog popisa postavio nam je upit o utvrđivanju osnovice poreza na dodanu vrijednost (u daljnjem tekstu: PDV) pri isporuci građevinskog zemljišta. U upitu se navodi da je Grad upisan u registar obveznika PDV-a te da prodaje građevinsko zemljište za koje je izdana dozvola o gradnji. Odlukom o uvjetima za raspolaganje zemljištem u Poduzetničkoj zoni definirana je poticajna cijena od 5,00 kuna po kvadratnom metru, dok prema procjeni ovlaštene osobe tržišna cijena iznosi 30,00 kuna po kvadratnom metru. Nadalje, u upitu se 159

160 navodi da Grad investitoru prodaje zemljište po poticajnoj cijeni, a ukoliko investitor ne ispuni ugovorene uvjete obvezan je platiti razliku između poticajne i tržišne cijene zemljišta. U slučaju neispunjenja ugovornih uvjeta investitor je obvezan platiti i ugovornu kaznu te nije dužan vratiti zemljište Gradu. Postavili ste pitanje je li Grad obvezan obračunati PDV na razliku u cijeni u slučaju da investitor ne ispuni ugovorene uvjete. Na postavljeni upit odgovaramo u nastavku. Predmet oporezivanja PDV-om je sukladno članku 4. stavku 1. točki 1. i 3. Zakona o porezu na dodanu vrijednost (Narodne novine, broj 73/13, 99/13, 148/13, 153/13 i 143/14, u daljnjem tekstu: Zakon) isporuka dobara i obavljanje usluga u tuzemstvu uz naknadu koje obavi porezni obveznik koji djeluje kao takav. Prema odredbama članka 33. stavka 1. Zakona poreznom osnovicom pri isporuci dobara i usluga smatra se naknada koju čini sve ono što je isporučitelj primio ili treba primiti od kupca ili neke druge osobe za te isporuke uključujući iznose subvencija koji su izravno povezani s cijenom isporučenih dobara ili usluga. Nadalje, sukladno odredbama članka 33. stavka 9. Zakona u slučaju isporuka dobara i obavljanja usluga osobama koje su u obiteljskim i drugim bliskim osobnim vezama s poreznim obveznikom te u slučaju postojanja financijskih i pravnih veza, uključujući odnose poslodavca i zaposlenika kao i članova njihovih obitelji, veza na temelju članstva, upravljanja ili vlasništva, poreznom osnovicom smatra se tržišna vrijednost u smislu stavka 10. ovoga članka ako je: a) naknada niža od tržišne vrijednosti, a primatelj isporuke nema pravo na odbitak pretporeza u cijelosti u smislu Zakona, b) naknada niža od tržišne vrijednosti, a isporučitelj nema pravo na odbitak pretporeza u cijelosti u smislu Zakona i radi se o isporukama koje su oslobođene PDV-a u skladu s odredbama članka 39. stavka 1. i članka 40. stavaka 1. i 2. Zakona, c) naknada viša od tržišne vrijednosti, a isporučitelj nema pravo na odbitak pretporeza u cijelosti u smislu Zakona. Iz odredbi članka 40. stavka 6. Zakona proizlazi da se građevinskim zemljištem koje je oporezivo PDV-om smatra zemljište za koje je izdan izvršni akt kojim se odobrava građenje. Slijedom navedenog, pri isporuci građevinskog zemljišta za koje je izdana dozvola o gradnji kupcu koji ima pravo na odbitak pretporeza Grad je obvezan obračunati PDV na naknadu koju čini sve ono što je primio ili treba primiti od kupca. U slučaju neispunjenja ugovornih uvjeta od strane kupca, Grad je obvezan obračunati PDV na naknadu koju čini razlika između poticajne i tržišne cijene zemljišta u razdoblju oporezivanja u kojem je ta naknada primljena. Reg: MF Porez na dodanu vrijednost Predmet oporezivanja 10E08 Ispravak porezne osnovice ( ) Broj klase: /14-01/568 Urudžbeni broj: /14-2 Zagreb, Gospodin iz dostavnog popisa postavio je upit o ispravku porezne osnovice odnosno smanjenju porezne obveze. U upitu se navodi da je prilikom plaćanja usluge parkinga SMS porukom gospodin upisao pogrešnu registarsku oznaku zbog čega mu je porezni obveznik Zajednički obrt Brod parking izdao dnevnu parkirališnu kartu u ukupnom iznosu od 60,00 kuna (obračunani porez na dodanu vrijednost (u daljnjem tekstu: PDV) u iznosu od,00 kuna). Nakon uloženog prigovora izdavatelj računa ponudio je mogućnost plaćanja troška izdavanja dnevne karte u iznosu od 20,00 kuna uz objašnjenje da se navedeni trošak, između ostalog, sastoji od obračunanog PDV-a kojeg nije moguće stornirati. Na postavljeni upit odgovaramo u nastavku. Odredbama članka 33. stavka 7. Zakona o porezu na dodanu vrijednost (Narodne novine, broj 73/13, 99/13, 148/13, 153/13 i 143/14) propisano je da u slučaju promjene porezne osnovice porezni obveznik koji je isporučio dobra ili obavio uslugu može ispraviti 160

161 iznos PDV-a ako porezni obveznik kome su isporučena dobra ili obavljene usluge ispravi odbitak pretporeza i o tome pisano izvijesti isporučitelja. Međutim, odredbom članka 160. stavka 2. Pravilnika o porezu na dodanu vrijednost (Narodne novine, broj 79/13, 85/13, 160/13 i 35/14, u daljnjem tekstu: Pravilnik) propisano je da se navedena odredba ne odnosi na ispravak računa izdanog poreznom obvezniku koji nema pravo na odbitak pretporeza. U tom slučaju obveza obračuna PDV-a može se ispraviti u obračunskom razdoblju, u kojem je prodajna cijena ili dio prodajne cijene vraćen kupcu, a porezni obveznik raspolaže s odgovarajućim dokazom o povratu prodajne cijene. Slijedom navedenog, ukoliko je račun izdan kupcu koji nema pravo na odbitak pretporeza, prema članku 160. stavku 2. Pravilnika obveza obračuna PDV-a može se ispraviti u obračunskom razdoblju u kojem je došlo do saznanja da je usluga parkiranja prethodno već naplaćena, ako porezni obveznik raspolaže s odgovarajućim dokazom iz kojeg se nedvojbeno može zaključiti da je naplata izvršena. Reg: MF Porez na dodanu vrijednost Predmet oporezivanja 10E07 Oporezivanju nekretnina ( ) Broj klase: /14-01/2464 Urudžbeni broj: /14-2 Zagreb, Porezni obveznik iz dostavnog popisa postavio je upit o oporezivanju nekretnina porezom na dodanu vrijednost (u daljnjem tekstu: PDV). U upitu se navodi da su na građevinskom zemljištu izvršena ulaganja te iskorišten pretporez sadržan u primljenim računima za obavljene usluge. Obzirom da je donesena odluka o prodaji navedenog građevinskog zemljišta, postavlja se pitanje kako postupiti s iskorištenim pretporezom te je li postupak isti kod građevina koje su izgrađene do 31. prosinca godine, a na kojima je izvršena veća adaptacija ili rekonstrukcija te je iskorišten pretporez sadržan u primljenim računima za obavljene radove. Nadalje, postavlja se pitanje o postupku oporezivanja prilikom prodaje takvih građevina. Na postavljeno pitanje odgovaramo u nastavku. Sukladno odredbama članka 135. stavka 1. i 2. Zakona o porezu na dodanu vrijednost (Narodne novine, broj 73/13, 99/13 - Rješenje USRH, 148/13 i 153/13 - Rješenje USRH, u daljnjem tekstu: Zakon) PDV se ne plaća na građevine koje su izgrađene, isporučene ili plaćene do 31. prosinca godine (u daljnjem tekstu: stare građevine) te na isporuku građevinskog zemljišta. Novoizgrađenim građevinama smatraju se građevine i njihovi dijelovi koje su izgrađene, isporučene ili plaćene nakon 31. prosinca godine što je propisano člankom 41. stavkom 10. Pravilnika o porezu na dodanu vrijednost (Narodne novine, broj 79/13, 85/13, 160/13 i 35/14). Prema odredbama članka 2. stavka 1. točke Zakona o prostornom uređenju i gradnji (Narodne novine broj 76/07, 38/09, 55/11, 90/11, 50/, 55/ i 80/13) rekonstrukcija građevine je izvedba građevinskih i drugih radova kojima se utječe na ispunjavanje bitnih zahtjeva za postojeću građevinu i/ili kojima se mijenja usklađenost postojeće građevine s lokacijskim uvjetima u skladu s kojima je izgrađena (dograđivanje, nadograđivanje, uklanjanje vanjskog dijela građevine, izvođenja radova radi promjene namjene građevine ili tehnološkog procesa i slično). Slijedom navedenog, stara građevina nakon rekonstrukcije može imati različit tretman prilikom isporuke ovisno o tome je li za rekonstrukciju bilo potrebno ishođenje građevinske dozvole ili nije. Stara građevina na kojoj su obavljeni rekonstrukcijski radovi za koje je prema propisima o gradnji potrebna građevinska dozvola, smatra se u smislu Zakona novoizgrađenom građevinom koja podliježe oporezivanju PDV-om te je prodavatelj pri isporuci takve građevine obvezan obračunati PDV. Međutim, stara građevina na kojoj su obavljeni rekonstrukcijski radovi za koje prema propisima o gradnji nije potrebna građevinska dozvola, zadržava i nakon obavljane rekonstrukcije status stare građevine te pri isporuci takve građevine prodavatelj ne obračunava PDV. 161

162 Sukladno odredbama Zakona poreznom obvezniku nije zabranjen odbitak pretporeza koji je sadržan u ulaznim računima za usluge obavljene na građevinskom zemljištu i staroj građevini, ako su mu drugi porezni obveznici te usluge obavili za potrebe njegovih oporezivih transakcija i ako su zadovoljeni uvjeti iz članka 60. Zakona, neovisno o tome što pri isporuci građevinskog zemljišta i stare građevine isti porezni obveznik neće obračunati PDV. Napominjemo da su odredbe članka 135. Zakona u primjeni do 31. prosinca godine. Reg: MF Porez na dodanu vrijednost - Porezna osnovica 10E06 Uključivanje usluge prijevoza u poreznu osnovicu ( ) Broj klase: /14-01/969 Urudžbeni broj: /14-2 Zagreb, Uključivanje usluge prijevoza u poreznu osnovicu Porezni obveznik iz dostavnog popisa obratio se u vezi uključivanja usluge prijevoza u poreznu osnovicu prilikom ulaza robe na carinsko skladište tipa D. Naime, porezni obveznik prima robu na carinsko skladište iz trećih zemalja preko luke Trst. Pomorska vozarina do Trsta prijavljuje se u carinsku osnovicu prilikom ulaza robe na carinsko skladište tipa D u Zagrebu. Međutim postavlja se pitanje treba li u carinsku osnovicu uključiti i trošak cestovnog prijevoza od Trsta do Zagreba. Cestovni prijevoz obavlja porezni obveznik iz Italije, koji u svom računu navodi da se radi o prijenosu porezne obveze. U svom dopisu porezni obveznik navodi da se Carinska uprava poziva na odredbe članka 35. Zakona o porezu na dodanu vrijednost za koji tumače da se jednako primjenjuje prilikom uvoza dobara kao i prilikom ulaska robe na carinsko skladište. Kako se navodi u upitu postupak uvoza ne provodi se odmah obzirom da dobra ulaze na carinsko skladištenje, pa će se uvoz provesti naknadno jer će se ta dobra stavljati u promet u tuzemstvu kroz duže vremensko razdoblje. U vezi navedenog odgovaramo u nastavku. Oporezivi događaj i obveza obračuna PDV-a pri uvozu dobara sukladno članku 32. Zakona o porezu na dodanu vrijednost (Narodne novine broj 73/13, 99/13 Rješenje USRH, 148/13 i 153/13 Rješenje USRH, u daljnjem tekstu: Zakon) nastaje u trenutku uvoza dobara. Ako se pri unosu dobara u Europsku uniju primjenjuje jedan od postupaka iz članka 51. stavka 1. i članka 55. stavaka 2. i 3. toga Zakona ili postupak privremenog uvoza s potpunim oslobođenjem od carine ili postupak provoza strane robe, u skladu s carinskim propisima, oporezivi događaj i obveza obračuna PDV-a nastaje kada dobra prestanu biti predmetom tih postupaka. Poreznu osnovicu pri uvozu dobara čini carinska vrijednost utvrđena prema carinskim propisima. Ako nisu uključeni u carinsku vrijednost, u poreznu osnovicu pri uvozu sukladno članku 35. Zakona bit će uključeni: a) porezi, carine, pristojbe i slična davanja koja se plaćaju izvan države članice uvoznice te davanja koja se plaćaju pri uvozu, osim PDV-a, b) sporedni troškovi kao što su provizije, troškovi pakiranja, prijevoza i osiguranja, nastali do prvog mjesta odredišta unutar područja države članice uvoznice, kao i oni koji nastanu pri prijevozu do drugog mjesta odredišta unutar Europske unije, ako je to drugo mjesto poznato u vrijeme nastanka oporezivog događaja. Prema tome, ako porezni obveznik smješta dobra primljena iz trećih zemalja u carinsko skladište, plaćanje uvoznih davanja uključujući i PDV odgođeno je do trenutka puštanja takvih dobara u slobodan promet. Elementi koji čine carinsku vrijednost odnosno poreznu osnovicu pri uvozu dobara ne razlikuju se ovisno o tome plaćaju li se uvozna davanja odmah ili je njihovo plaćanje odgođeno zbog smještanja dobara u carinsko skladište tipa D. 162

163 Stoga u trenutku smještanja dobara u carinsko skladište tipa D trebaju biti poznati svi elementi za utvrđivanje carinske vrijednosti odnosno porezne osnovice pri uvozu, kako bi se temeljem njih u trenutku puštanja u slobodan promet mogla obračunati uvozna davanja u koja spada i PDV pri uvozu. U konkretnom slučaju Zagreb je prvo mjesto odredišta unutar područja države članice uvoznice, obzirom da je Republika Hrvatska država članica uvoznica. Prema tome vrijednost usluge prijevoza od Trsta do Zagreba treba biti uključena u poreznu osnovicu pri uvozu neovisno o tome što je porezni obveznik iz Italije u svom računu naveo da se radi o prijenosu porezne obveze. Naime, ističe se da je talijanski porezni obveznik obavio uslugu prijevoza dobara pri uvozu na koju se ne obračunava PDV ako je taj iznos uključen u poreznu osnovicu pri uvozu. Obzirom da u konkretnom slučaju usluga prijevoza treba biti uključena u poreznu osnovicu pri uvozu, a što će biti vidljivo iz carinske deklaracije, uvoznik neće obračunati PDV temeljem izdanog računa u kojem stoji napomena prijenos porezne obveze. Reg: MF Porez na dodanu vrijednost - Porezna osnovica 10E05 Porezni tretman davanja nekretnine ( ) Broj klase: /13-01/550 Urudžbeni broj: /14-2 Zagreb, Porezni obveznik iz dostavnog popisa obratio se upitom u vezi poreznog tretmana davanja nekretnine na korištenje Katoličkoj Crkvi bez naknade. U upitu se navodi kako hrvatsko društvo namjerava dati Katoličkoj Crkvi bez naknade na korištenje nekretninu u svom vlasništvu, a za koju je prilikom renoviranja, odnosno nadogradnje odbijen pretporez. U upitu se navodi da porezni obveznik iz dostavnog popisa smatra da na takvu isporuku ne treba obračunati i platiti porez na dodanu vrijednost (u daljnjem tekstu: PDV) obzirom da se ne radi o isporuci uz naknadu. Obzirom na navedeno zatražena je potvrda toga stava te je postavljeno pitanje o tome koji iznos bi se trebao uzeti u obzir prilikom utvrđivanja porezne osnovice u slučaju drugačijeg stava Porezne uprave. U vezi navedenog očitujemo se u nastavku. Odredbama članka 4. stavka 1. Zakona o porezu nadodanu vrijednost (Narodne novine broj 73/13, 99/13 Rješenje USRH, 148/13 i 153/13 Rješenje USRH, u daljnjem tekstu: Zakon) propisano je da je predmet oporezivanja PDV-om isporuka dobara i obavljanje usluga u tuzemstvu uz naknadu koju obavi porezni obveznik koji djeluje kao takav, stjecanje dobara unutar Europske unije te uvoz dobara. Prema odredbama članka 8. stavka 3. Zakona obavljanjem usluga uz naknadu smatra se korištenje dobara koja čine dio poslovne imovine poreznog obveznika za njegove privatne potrebe ili privatne potrebe njegovih zaposlenika ili općenito u druge svrhe osim za potrebe obavljanja njegove djelatnosti, za koja je u cijelosti ili djelomično odbijen pretporez. Obavljanjem usluga uz naknadu također se smatra obavljanje usluga bez naknade od strane poreznog obveznika za njegove privatne potrebe ili privatne potrebe njegovih zaposlenika ili općenito u druge svrhe osim za potrebe obavljanja njegove djelatnosti. Odredbama članka 33. stavka 5. Zakona propisano je da je porezna osnovica kod usluga iz članka 8. stavka 3. Zakona ukupni trošak obavljanja usluga. U skladu s navedenim, iz navedenih zakonskih odredbi razvidno je da se u određenim slučajevima korištenje dobara koja čine dio poslovne imovine poreznog obveznika i za koje je odbijen pretporez te obavljanje usluga bez naknade u druge svrhe osim za potrebe obavljanja njegove djelatnosti smatra obavljanjem usluga uz naknadu. Prema tome, u konkretnom slučaju davanja nekretnine na korištenje Katoličkoj Crkvi bez naknade smatra se obavljanjem usluga uz naknadu u smislu članka 8. stavka 3. Zakona te je porezni obveznik koji obavlja navedenu uslugu obvezan na istu obračunati PDV. Porezna osnovica kod obavljanja predmetne usluge je ukupni trošak obavljanja usluga. Reg: MF Porez na dodanu vrijednost - Porezna osnovica 163

164 10E04 Oporezivanje subvencija iz državnog proračuna porezom na dodanu vrijednost Broj klase:410-01/13-01/4470 Urudžbeni broj: /14-2 Zagreb, Porezni obveznik iz dostavnog popisa postavio je upit o oporezivanju subvencija iz državnog proračuna porezom na dodanu vrijednost (u daljnjem tekstu: PDV). U upitu se navodi da porezni obveznik Autotrans d.o.o. temeljem potpisanog ugovora s Ministarstvom regionalnog razvoja i fondova Europske unije ostvaruje pravo na nadoknadu neostvarenih prihoda zbog besplatnog pružanja usluga određenim kategorijama putnika u javnom otočnom cestovnom prijevozu sukladno članku 10. Zakona o otocima. Nadalje, navodi se da je ukupna stavka poticajnih sredstava utvrđena Državnim proračunom Republike Hrvatske za godinu i projekcijom za i. godinu. Obzirom na mišljenje Središnjeg ureda Poreze uprave, KLASA: /02-01/8, URBROJ: /02-2 od 20. ožujka godine te odredbu članka 41. stavka 1. i 8. Pravilnika o porezu na dodanu vrijednost (Narodne novine, broj 79/13, 85/13 i 160/13, u daljnjem tekstu: Pravilnik), postavlja se pitanje da li je moguće navedenu vrstu poticajnih sredstava smatrati kao i do sada, neoporezivom. Na postavljeno pitanje odgovaramo u nastavku. Predmet oporezivanja PDV-om je isporuka dobara i obavljanje usluga u tuzemstvu uz naknadu koju obavi porezni obveznik koji djeluje kao takav sukladno članku 4. stavku 1. točki 1. i 3. Zakona o porezu na dodanu vrijednost (Narodne novine, broj 73/13, 99/13 - Rješenje USRH, 148/13 i 153/13 - Rješenje USRH, u daljnjem tekstu: Zakon) Odredbom članka 33. stavka 1. Zakona i članka 41. stavka 1. Pravilnika propisano je da se poreznom osnovicom pri isporuci dobara i usluga smatra naknada koju čini sve ono što je isporučitelj primio ili treba primiti od kupca ili neke druge osobe za te isporuke uključujući iznose subvencija koji su izravno povezani s cijenom isporučenih dobara ili usluga. Prema odredbi članka 41. stavka 8. Pravilnika u naknadu ne ulaze subvencije i ostala poticajna sredstva iz proračuna ako nisu izravno povezana s cijenom isporučenih dobara ili usluga. Obzirom da se ugovorom zaključenim s Ministarstvom regionalnog razvoja i fondova Europske unije utvrđuju uvjeti i način ostvarivanja prava na besplatni prijevoz određenim kategorijama korisnika te način ostvarivanja prava i postupak obračuna naknade pružanja usluga otočnog javnog cestovnog prijevoza prijevoznicima, mišljenja smo da su u navedenom slučaju iznosi subvencija izravno povezani s cijenom isporučenih usluga prijevoza, odnosno da se temeljem isplaćene subvencije takve usluge određenim korisnicima pružaju besplatno. Sukladno navedenom, mišljenje Središnjeg ureda Poreze uprave, KLASA: /02-01/8, URBROJ: /02-2 od 20. ožujka godine nije primjenjivo uslijed izmjena Zakona i Pravilnika o porezu na dodanu vrijednost koje su stupile na snagu 01. srpnja godine, stoga iznosi subvencija za nadoknadu neostvarenih prihoda zbog besplatnog pružanja usluga prijevoza, koje isporučitelj primi iz državnog proračuna predstavljaju naknadu za obavljenu uslugu prijevoza putnika koja podliježe oporezivanju PDV-om. Reg: MF Porez na dodanu vrijednost - Porezna osnovica 10E03 Utvrđivanje porezne osnovice kod manjkova Broj klase:410-19/13-01/493 Urudžbeni broj: /14-3 Zagreb, Vezano uz odgovor Središnjeg ureda Porezne uprave, KLASA: /13-01/493, URBROJ: /13-2 od 21. listopada godine, na pitanje pod točkom 2. o utvrđivanju porezne osnovice kod manjkova, dopunjujemo odgovor kako ne bi došlo do pogrešnog tumačenja. U slučaju manjkova dobara za koje porezni obveznik tereti zaposlenika, porezna osnovica utvrđuje se sukladno odredbi članka 33. stavka 9. Zakona o porezu na dodanu vrijednost (Narodne novine, broj 73/13, 99/13 - Rješenje USRH, 148/13 i 153/13 - Rješenje USRH, u daljnjem tekstu: Zakon) kojom je propisano da u slučaju isporuka dobara i 164

165 obavljanja usluga osobama koje su u obiteljskim i drugim bliskim osobnim vezama s poreznim obveznikom te u slučaju postojanja financijskih i pravnih veza, uključujući odnose poslodavca i zaposlenika kao i članova njihovih obitelji, veza na temelju članstva, upravljanja ili vlasništva, poreznom osnovicom smatra se tržišna vrijednost. Tržišnom vrijednosti smatra se ukupni iznos kojeg bi kupac ili naručitelj u trenutku isporuke dobra ili obavljene usluge prema načelu nenarušavanja tržišnog natjecanja morao platiti isporučitelju dobara ili pružatelju usluge u tuzemstvu. Ako se ne može utvrditi usporediva isporuka dobara ili usluga, tada se tržišnom vrijednosti smatra iznos koji nije niži od nabavne cijene tih ili sličnih dobara ili ako je ta cijena nepoznata, ukupna visina utvrđenih troškova u trenutku isporuke sukladno članku 33. stavku 10. a) Zakona. Reg: MF Porez na dodanu vrijednost Porezna osnovica 10E02 Primjena srednjeg tečaja Broj klase: /13-01/363 Urudžbeni broj: /13-2 Zagreb, Banka iz dostavnog popisa u svojem redovnom poslovanju koristi ugovore s valutnom klauzulom što znači da je naknada utvrđena u stranoj valuti, ali se prilikom fakturiranja za preračun u kune koristi srednji ili prodajni tečaj Banke. Obzirom da je odredbom članka 36. stavka 2. Zakona o porezu na dodanu vrijednost (Narodne novine broj 73/13 i 99/13 Rješenje Ustavnog suda Republike Hrvatske, u daljnjem tekstu: Zakon) propisana obveza primjene srednjeg tečaja Hrvatske narodne banke postavljeno je pitanje da li se ta obveza odnosi na sve ugovore u kojima je naknada ugovorena u stranoj valuti. Na postavljeno pitanje odgovaramo u nastavku. U slučaju kada su elementi za utvrđivanje porezne osnovice, osim pri uvozu dobara, utvrđeni u stranoj valuti, za preračun u kune koristi se srednji tečaj Hrvatske narodne banke na dan nastanka obveze obračuna PDV-a što je propisano člankom 36. stavkom 2. Zakona. Odredba o primjeni srednjeg tečaj Hrvatske narodne banke propisana je za sve slučajeve u kojima su elementi za utvrđivanje porezne osnovice utvrđeni u stranoj valuti. Prema tome Banka je obvezna na sve ugovore u kojima je naknada utvrđena u stranoj valuti prilikom preračuna u kune koristiti srednji tečaj Hrvatske narodne banke na dan nastanke obveze za obračun PDV-a. Reg: MF Porez na dodanu vrijednost Porezna osnovica 10E01 Uvoz nakon 1. srpnja Broj klase: /13-01/208 Urudžbeni broj: /13-2 Zagreb, Pristupanjem Republike Hrvatske Europskoj uniji ukida se granica prema državama članicama Europske unije, te u tom smislu u obavljanju prometa s drugim državama članicama nema izvoza i uvoza. Uvoz od dana pristupanja Republike Hrvatske Europskoj uniji kao pojam postojat će samo s trećim zemljama odnosno zemljama koje nisu države članice Europske unije. U vezi s navedenim u nastavku dajemo informacije za porezne obveznike koji će nakon pristupanja Republike Hrvatske u Europsku uniju, odnosno nakon 1. srpnja godine uvoziti dobra iz trećih zemalja. Uvoz iz zemalja koje nisu članice Europske unije porezom na dodanu vrijednost oporezivat će se kao i sada, što znači da će Carinska uprava i dalje biti nadležna za utvrđivanje carinske osnovice pri uvozu. Obzirom na navedeno postupak oporezivanja porezom na dodanu vrijednost uvoza iz trećih zemalja ostaje isti kao što je i sada. Međutim potrebno je istaknuti da pristupanjem u Europsku uniju Republika Hrvatska postaje dio područja Europske unije, pa se uvoz u Republiku Hrvatsku smatra uvozom u Europsku uniju. S tim u vezi, obzirom da dolazi do 165

166 slobodnog kretanja dobara unutar tržišta Europske unije porezni obveznici nakon 1. srpnja godine mogu dobra koja imaju krajnje odredište u Republici Hrvatskoj uvesti u bilo kojoj državi članici. Uvozom dobara smatra se svaki unos dobara u Europsku uniju koja nisu u slobodnom prometu na području Europske unije, u skladu s carinskim propisima (članak 11. Zakona o porezu na dodanu vrijednost). Uvozom dobara smatra se i unos dobara koja su u slobodnom prometu na području Europske unije, a potječu s trećih područja koja su dio carinskog područja Europske unije u skladu s carinskim propisima. Poreznu osnovicu pri uvozu dobara čini carinska vrijednost utvrđena prema carinskim propisima (članak 35. Zakona o porezu na dodanu vrijednost). Ako nisu uključeni u carinsku vrijednost, u poreznu osnovicu pri uvozu bit će uključeni: a) porezi, carine, pristojbe i slična davanja koja se plaćaju izvan države članice uvoznice te davanja koja se plaćaju pri uvozu, osim poreza na dodanu vrijednost, b) sporedni troškovi kao što su provizije, troškovi pakiranja, prijevoza i osiguranja, nastali do prvog mjesta odredišta unutar područja države članice uvoznice, kao i oni koji nastanu pri prijevozu do drugog mjesta odredišta unutar Europske unije, ako je to drugo mjesto poznato u vrijeme nastanka oporezivog događaja. U poreznu osnovicu ne uključuju se: a) sniženja cijena zbog popusta za prijevremeno plaćanje, b) popusti na cijenu i rabati odobreni i obračunani kupcu u trenutku uvoza. Prvim mjestom odredišta smatra se mjesto navedeno na tovarnom listu ili bilo kojoj drugoj prijevoznoj ispravi na temelju koje se dobra uvoze. Ako takvo mjesto u ispravi nije navedeno, prvim mjestom odredišta smatra se mjesto prvog pretovara dobara u državi članici uvoznici. Pretporez pri uvozu dobara porezni obveznik koji je upisan u registar obveznika poreza na dodanu vrijednost iskazivat će u prijavi poreza na dodanu vrijednost (Obrazac PDV) kao i sada. Naglašava se da postoji mogućnost da na temelju rješenja Ministarstva financija Porezne uprave prilikom uvoza porezni obveznici koji imaju potpuno pravo odbitka pretporeza, fizički ne uplaćuju porez na dodanu vrijednost već da za njih to bude obračunska kategorija, što znači da će u istoj prijavi poreza na dodanu vrijednost porezni obveznik iskazati obvezu poreza na dodanu vrijednost pri uvozu i isti taj porez iskazat će kao pretporez u odgovarajućem polju prijave poreza na dodanu vrijednost. Obračunska kategorija neće biti u primjeni odmah 1. srpnja 2013., obzirom da je za primjenu obračunske kategorije pri uvozu nužno donošenje Pravilnika, stoga do donošenja Pravilnika porez na dodanu vrijednost pri uvozu uplaćivati će se u državni proračun kao i prije pristupanja Republike Hrvatske Europskoj uniji. Porezna stopa (F) Porez na dodanu vrijednost Porezna stopa Reg: MF F Obračun poreza na dodanu vrijednost na časopis (08.7.) Broj klase:410-19/15-01/55 Urudžbeni broj: /15-2 Zagreb, Podnositelj upita iz dostavnog popisa obratio nam se s pitanjem u vezi obračuna poreza na dodanu vrijednost (u daljnjem tekstu: PDV) na časopis A kojeg kao tiskani medij u prosječnoj nakladi od 500 primjeraka, tri puta godišnje objavljuje Udruga B (u daljnjem tekstu: Udruga) te, kako je navedeno, čija redakcija nema statut medija. Napominje se da se radi o filmskom časopisu financiranom najvećim dijelom iz Udruzi odobrenih sredstava na natječajima (Hrvatski audiovizualni centar HAVC, Grad Zagreb, Ministarstvo kulture, Društvo hrvatskih filmskih redatelja). 166

167 U vezi navedenog odgovaramo u nastavku. Predmet oporezivanja PDV-om je sukladno članku 4. stavku 1. točkama 1. i 3. Zakona o porezu na dodanu vrijednost (Narodne novine broj 73/13, 99/13, 148/13, 153/13 i 143/14, u daljnjem tekstu: Zakon) isporuka dobara i obavljanje usluga u tuzemstvu uz naknadu koju obavi porezni obveznik koji djeluje kao takav. Sukladno članku 6. Zakona porezni obveznik je svaka osoba koja samostalno obavlja bilo koju gospodarsku djelatnost bez obzira na svrhu i rezultat te djelatnosti. Prema odredbama članka 38. stavka 3. točke c) Zakona PDV se obračunava i plaća po sniženoj stopi od 13% na novine i časopise novinskog nakladnika koji ima statut medija te novine i časopise nakladnika za koje ne postoji obveza donošenja statuta medija prema posebnom propisu, osim onih iz stavka 2. točke g) navedenog članka Zakona otisnute na papiru koji izlaze periodično te osim onih koji u cijelosti ili većim dijelom sadrže oglase ili služe oglašavanju. Novinama koje uglavnom sadrže oglase ili služe oglašavanju smatraju se one novine u čijem sadržaju je više od 50% oglasnog odnosno promidžbenog sadržaja. Slijedom navedenog, sve novine i časopisi uključujući i časopise za kulturu i umjetnost koji izlaze periodično i otisnuti su na papiru, koji imaju statut medija i oni za koje ne postoji obveza donošenja statuta medija, osim onih u čijem sadržaju je više od 50% oglasnog odnosno promidžbenog sadržaja, oporezuju se stopom PDV-a od 13%. Stoga, mišljenja smo da ukoliko se u konkretnom slučaju radi o periodičnom filmskom časopisu u čijem sadržaju nije više od 50% oglasnog odnosno promidžbenog sadržaja oporezuje se PDV-om po stopi od 13% sukladno odredbama članka 38. stavka 3. točke c) Zakona. Napominjemo da je odredbama članka 90. stavaka 1. i 2. Zakona propisano je da se malim poreznim obveznikom smatra pravna osoba sa sjedištem, stalnom poslovnom jedinicom, odnosno fizička osoba s prebivalištem ili uobičajenim boravištem u tuzemstvu, čija vrijednost isporuka dobara ili obavljenih usluga u prethodnoj kalendarskoj godini nije bila veća od ,00 kuna. Porezni obveznik oslobođen je plaćanja PDV-a na isporuke dobara ili usluga, nema pravo iskazivati PDV na izdanim računima i nema pravo na odbitak pretporeza. Uvidom u Informacijski sustav Porezne uprave utvrđeno je da Udruga A nije upisana u registar obveznika PDV-a te prilikom prodaje predmetnog filmskog časopisa ne može u računu obračunati PDV. Slijedom navedenog, ukoliko Udruga u okviru gospodarske djelatnosti u tekućoj kalendarskoj godini ostvari vrijednost isporuka dobara i usluga u iznosu većem od ,00 kuna postaje obveznik PDV-a te je obvezna upisati se u registar obveznika PDV-a od 1. siječnja sljedeće godine sukladno odredbama članka 77. stavka 1. Zakona. Reg: MF Porez na dodanu vrijednost Porezna stopa 10F11 Oporezivanje kirurškog konca porezom na dodanu vrijednost (11.5.) Broj klase:410-19/15-01/88 Urudžbeni broj: /15-2 Zagreb, Obratili ste se u vezi tumačenja članka 38 stavka 2. točke e) Zakona o porezu na dodanu vrijednost (Narodne novine broj 73/13,99/13, 148/13, 153/13 i 143/14. u daljnjem tekstu: Zakon) i članka 47. stavka 1. točke e) Pravilnika o porezu na dodanu vrijednost (Narodne novine broj 79/13, 85/13, 160/13, 35/14 i 157/14, u daljnjem tekstu: Pravilnik). U upitu navodite da su u aktivnostima carinskih tijela učestala pitanja carinskih djelatnika i gospodarskih subjekata u vezi primjene poreznih propisa prilikom uvoza kirurškog konca. S obzirom na navedeno postavljeno je pitanje primjenjuje li se stopa poreza na dodanu vrijednost (u daljnjem tekstu: PDV) od 5% i na kirurški konac. Na postavljeni upit odgovaramo u nastavku. Odredbama članka 38. stavka 2. točke e) Zakona i članka 47. stavka 1 točke e) Pravilnika propisano je da se PDV obračunava i plaća po sniženoj stopi 5% na medicinsku 167

168 opremu, pomagala i druge sprave koje se koriste za ublažavanje liječenja invalidnosti isključivo za osobnu uporabu invalida propisane Pravilnikom o ortopedskim i drugim pomagalima Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje (u daljnjem tekstu: HZZO) te Pravilnikom o dentalnoj zdravstvenoj zaštiti iz obveznog zdravstvenog osiguranja. Medicinskom opremom, pomagalima i drugim spravama koje se koriste za ublažavanje invalidnosti isključivo za osobnu uporabu invalida smatraju se i proizvodi koji se kirurškim putem ugrađuju u ljudsko tijelo - implantati, prema Listi proizvoda koji se kirurškim putem ugrađuju u ljudsko tijelo. Nadalje, medicinskom opremom, pomagalima i drugim spravama koje se koriste za ublažavanje liječenja invalidnosti isključivo za osobnu uporabu invalida smatraju se ostali medicinski proizvodi za nadomještanje tjelesnog oštećenja ili nedostatka koji se stavljaju u promet pod nazivom iz stupca 3 Popisa ortopedskih i drugih pomagala iz Pravilnika o ortopedskim i drugim pomagalima HZZO-a, te stupca 3 Popisa dentalnih pomagala i ortodontskih naprava iz Pravilnika o dentalnoj zdravstvenoj zaštiti iz obveznog zdravstvenog osiguranja, osim zubnih nadomjestaka kad ih isporučuju dentalni tehničari i doktori dentalne medicine iz članka 39. stavka 1. točke e) Zakona i pomagala s Popisa ortopedskih i drugih pomagala iz Pravilnika o ortopedskim i drugim pomagalima HZZO-a pod sljedećim nazivima: akumulator, vanjska zadnja guma, vanjska prednja guma, zračnica zadnja, zračnica prednja, puna guma prednja, puna guma zadnja, akumulator za elektromotorna invalidska kolica, tamna stakla, obično prozirno staklo, baterija 675A, baterija 675SP, baterija 3A, baterija 230A, baterija 13A, baterija LR-6, mikrofon, slušalica, kućište pomagala, preklopnik, potenciometar, ovjes vibratora, ovjes mikrofona, ovjes slušalice, kabel unutar slušnog pomagala, zvukovod, ušna kukica, pločica pojačala, mekana membrana, membrana vibratora, gornji dio uređaja, magnet, taster, zavojnica, poklopac akumulatora, pojačalo, regulator glasnoće, akumulatorska baterija, punjač baterije, zaštitni podmetač za krevet raznolikih veličina za jednokratnu uporabu, vlasulja za žene s kratkim vlaknom, vlasulja za žene s dugim vlaknom, vlasulja za muškarce i vlasulja za djecu. Obzirom na navedeno napominjemo da odredbama članka 38. stavka 2. točke e) Zakona i članka 47. stavka 1. točke e) Pravilnika nije propisano oporezivanje stopom PDV-a 5% za pojedine proizvođače ili nositelje upisa u očevidnik medicinskih proizvoda HALMED, nego je propisano oprezivanje stopom PDV-a 5% ostalih medicinskih proizvoda za nadomještanje tjelesnog oštećenja ili nedostatka odnosno ortopedskih i drugih pomagala koji se stavljaju u promet pod nazivom iz stupca 3 Popisa ortopedskih i drugih pomagala iz Pravilnika o ortopedskim i drugim pomagalima HZZO-a. Stoga, isporuka ili uvoz ostalih medicinskih proizvoda za nadomještanje tjelesnog oštećenja ili nedostatka odnosno ortopedskih i drugih pomagala, koji se stavljaju u promet pod nazivom iz stupca 3, Popisa ortopedskih i drugih pomagala iz Pravilnika o ortopedskim i drugim pomagalima HZZO-a podliježe oporezivanju PDV-om po stopi 5 % neovisno o proizvođaču ili nositelju upisa u očevidnik medicinskih proizvoda HALMED. Međutim medicinski proizvodi čiji nazivi pod kojim se stavljaju u promet nisu navedeni u stupcu 3 popisa ortopedskih i drugih pomagala iz Pravilnika o ortopedskim i drugim pomagalima podliježu oporezivanju PDV-om po stopi 25%. Napominjemo da Porezna uprava nije nadležna za tumačenje je li kirurški konac razvrstan u ortopedska pomagala iz stupca 3 Popisa ortopedskih i drugih pomagala iz Pravilnikao o ortopedskim i drugim pomagalima već je to u nadležnosti HZZO-a. Reg: MF Porez na dodanu vrijednost Porezna stopa 10F10 Primjena snižene stope poreza na dodanu vrijednost (11.5.) Broj klase:410-19/15-01/52 Urudžbeni broj: /15-2 Zagreb, Postavili ste upit o primjeni snižene stope poreza na dodanu vrijednost (u daljnjem tekstu: PDV) na isporuku električnog skutera za slabije pokretne osobe. U upitu navodite da ste dobili ponudu društva Ortorea d.o.o. za električni skuter za slabije pokretne osobe u kojoj je navedena stopa PDV-a 5% po članku 10. i 10.a Zakona o PDV-u. Postavili ste pitanje je li ponuda u skladu sa zakonom. 168

169 Na postavljeno pitanje odgovaramo u nastavku. Sukladno odredbama članka 38. stavka 2. točke e) Zakona o porezu na dodanu vrijednost (Narodne novine, broj 73/13, 99/13, 148/13, 153/13 i 143/14, u daljnjem tekstu: Zakon) PDV se obračunava i plaća po sniženoj stopi 5% na isporuke medicinske opreme, pomagala i drugih sprava koje se koriste za ublažavanje liječenja invalidnosti isključivo za osobnu uporabu invalida propisane Pravilnikom o ortopedskim i drugim pomagalima Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje (u daljnjem tekstu: HZZO). Člankom 47. stavkom 1. točkom e) Pravilnika o porezu na dodanu vrijednost (Narodne novine, broj 79/13, 85/13, 160/13, 35/14 i 157/14) detaljno je propisano što se smatra medicinskom opremom, pomagalima i drugim spravama iz članka 38. stavka 2. točke e) Zakona. Slijedom navedenog, ako se električni skuter za slabije pokretne osobe ne nalazi na Popisu ortopedskih i drugih pomagala HZZO-a, pri isporuci istog primjenjuje se stopa PDV-a 25%. U vezi tumačenja Pravilnika o ortopedskim i drugim pomagalima upućujemo vas na HZZO. Reg: MF Porez na dodanu vrijednost Porezna stopa 10F09 Stopa poreza na dodanu vrijednost (16.1.) Broj klase: /14-01/313 Urudžbeni broj: /15-5 Zagreb, Podnositelj upita iz dostavnog popisa obratio se s pitanjem u vezi oporezivanja porezom na dodanu vrijednost (u daljnjem tekstu: PDV) po stopi 13% maslinovog ulja s cvijetom soli. U vezi navedenog odgovaramo u nastavku. Jestiva ulja i masti, biljnog i životinjskog podrijetla u skladu s Pravilnikom o jestivim uljima i mastima i Pravilnikom o uljima od ploda i komine maslina podliježu oporezivanju PDV-om po stopi 13% u smislu odredbi članka 38. stavka 3. točke d) Zakona o porezu na dodanu vrijednost (Narodne novine broj 73/13, 99/13, 148/13, 153/13 i 143/14) i članka 47. stavka 2. točke d) Pravilnika o porezu na dodanu vrijednost (Narodne novine broj 79/13, 85/13, 160/13, 35/14 i 157/14). Pravilnikom o jestivim uljima i mastima (Narodne novine broj 41/, 70/13 i 141/13) propisani su zahtjevi kojima u proizvodnji i stavljanju na tržište moraju udovoljavati jestiva ulja i masti, biljnog i životinjskog podrijetla, a Pravilnikom o uljima od ploda i komine maslina (Narodne novine broj 7/09 i 1/09) propisani su zahtjevi za kakvoću ulja od ploda i komine maslina koja se stavljaju na tržište radi prodaje krajnjim potrošačima. Prema tome prilikom određivanja jestivih ulja i masti, biljnog i životinjskog podrijetla što podliježu oporezivanju PDV-om po stopi 13% potrebno je utvrditi udovoljavaju li ti proizvodi zahtjevima u pogledu proizvodnje i stavljanja na tržište koji su propisani posebnim propisima, a to su u ovom slučaju Pravilnik o jestivim uljima i mastima i Pravilnik o uljima od ploda i komine maslina. Stoga, ako je maslinovo ulje s cvijetom soli jestivo ulje u skladu s Pravilnikom o jestivim uljima i mastima i Pravilnikom o uljima od ploda i komine maslina, tada ono podliježe oporezivanju PDV-om po stopi 13%. U suprotnom predmetni proizvod podliježe oporezivanju PDV-om po stopi 25% Porez na dodanu vrijednost Porezna stopa Obračunavanje i plaćanje PDV-a po sniženoj stopi od 5% na 10F08 lijekove (05.1.) Broj klase: /14-01/675 Urudžbeni broj: / Reg: MF

170 Zagreb, Navedenim dopisima obratili ste se u vezi tumačenja odredbe članka 38. stavka 2. točke d) Zakona o porezu na dodanu vrijednost (Narodne novine broj 73/13, 99/13, 148/13, 153/13 i 143/14, u daljnjem tekstu: Zakon) kojom je propisano da se porez na dodanu vrijednost (u daljnjem tekstu: PDV) obračunava i plaća po sniženoj stopi od 5% na lijekove koji se izdaju na liječnički recept i koji imaju odobrenje nadležnog tijela za lijekove i medicinske proizvode. Postavljeno je pitanje koja stopa PDV-a se primjenjuje na: magistralne lijekove koji se izdaju na recept, ali sukladno Zakonu o lijekovima za njih Agencija za lijekove i medicinske proizvode (u daljnjem tekstu: HALMED) ne izdaje odobrenje za stavljanje u promet, galenske lijekove koji se izdaju na recept, ali sukladno Zakonu o lijekovima za njih HALMED ne izdaje odobrenje za stavljanje u promet, za lijekove kojima je isteklo ili ukinuto odobrenje za promet a mogu biti u prometu još 18 mjeseci, ako im prije ne istekne rok valjanosti, za lijekove koji nemaju odobrenje za stavljanje u promet u Republici Hrvatskoj a HALMED može izdati suglasnost za unošenje ili uvoz lijeka (kada se radi o medicinsko opravdanoj potrebi, za istraživačke svrhe, za farmaceutska ispitivanja, neklinička ispitivanja, za slučaj elementarnih nepogoda ili drugih izvanrednih stanja, za nužne slučajeve pojedinačnog liječenja lijekom koji je na vlastitu odgovornost propisao doktor medicine ili dentalne medicine koji provodi liječenje), sanitetski materijal i enteralnu prehranu koji su na popisu Osnovne ili Dopunske liste lijekova koje donosi Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje (u daljnjem tekstu: HZZO). Nadalje, navedeno je da ljekarne imaju sklopljen ugovor s HZZO-om o provođenju zdravstvene zaštite i dužne su poštivati ugovorene odredbe a među njima su i liste lijekova koje sadrže između ostalog i stope PDV-a za pojedini lijek ili proizvod. Navodite da kako je Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o porezu na dodanu vrijednost (Narodne novine broj 143/14) stupio na snagu 1. siječnja., a uvjeti na listama lijekova u dijelu stopa PDV-a nisu mijenjani, a niti ste od ugovornog partnera HZZO-a obaviješteni o mogućim izmjenama molite odgovor na pitanje kako ljekarne trebaju postupiti u ovoj situaciji. Također, postavljeno je pitanje koje nadležno tijelo za lijekove i medicinske proizvode donosi odobrenje za stavljanje u promet lijekova. U vezi navedenog odgovaramo u nastavku. Odredbama članka 38. stavka 2. točke d) Zakona i članka 47. stavka 1. točke d) Pravilnika o porezu na dodanu vrijednost (Narodne novine broj 79/13, 85/13, 160/13, 35/14 i 157/14, u daljnjem tekstu: Pravilnik) propisano je da se PDV po sniženoj stopi 5% plaća na lijekove koji se izdaju na liječnički recept prema odobrenju nadležnog tijela za lijekove i medicinske proizvode prema posebnim propisima. Navedenim lijekovima smatraju se i lijekovi utvrđeni Odlukom o utvrđivanju Liste lijekova HZZO-a. Napominjemo da je odredbama Zakona do 31. prosinca bilo propisano da se stopa PDV-a 5% primjenjuje na lijekove određene sukladno Odluci o utvrđivanju Liste lijekova HZZO-a (u daljnjem tekstu: Lista lijekova). Nadalje, 1. siječnja. stupile su na snagu odredbe Zakona i Pravilnika o primjeni stope PDV-a od 5% na lijekove koji se izdaju na liječnički recept i koji imaju odobrenje nadležnog tijela za lijekove i medicinske proizvode (HALMED, ministarstva, Europska komisija i sl.). Navedeno uključuje i lijekove sa Liste lijekova HZZO-a. Također, potrebno je napomenuti da Porezna uprava nije nadležna za tumačenje radi li se u određenom slučaju o lijeku ili ne te se u vezi toga treba obratiti nadležnom ministarstvu dok je za utvrđivanje Liste lijekova nadležan HZZO. Reg: MF Porez na dodanu vrijednost Porezna stopa 10F07 Ugovor o pružanju usluge javnog prikazivanja filmova 170

171 Broj klase: /14-01/389 Urudžbeni broj: /14-2 Zagreb, Porezni obveznik iz dostavnog popisa koji obavlja usluge javnog prikazivanja filmova na temelju sklopljenih ugovora sa svojim kupcima koji su porezni obveznici obratio se upitom u kojem postavlja pitanje da li se ugovor o pružanju usluge javnog prikazivanja filmova može smatrati kino ulaznicom te sukladno tome oporezivati stopom PDV-a od 5%. U vezi navedenog očitujemo se u nastavku. Odredbama članka 38. stavka 3. točke h) Zakona o porezu na dodanu vrijednost (Narodne novine broj 73/13, 99/13 - Rješenje USRH, 148/13 i 153/13 - Rješenje USRH, dalje u tekstu: Zakon o PDV-u) propisano je da se PDV obračunava po sniženoj stopi 5% na kino ulaznice. U skladu s navedenim, obzirom da se prema zakonskim odredbama PDV obračunava po sniženoj stopi 5% isključivo na kino ulaznice, mišljenja smo da se u predmetnom slučaju pružanje usluge javnog prikazivanja filmova ne može smatrati kino ulaznicom te se u skladu s tim na usluge javnog prikazivanja filmova obračunava stopa PDV-a 25%. Reg: MF Porez na dodanu vrijednost Porezna stopa 10F06 Porez na dodanu vrijednost ( ) Broj klase: /14-01/371 Urudžbeni broj: /14-3 Zagreb, Ured za velike porezne obveznike uputio je dopisima KLASA: /14-01/108 i /14-01/188 sljedeća pitanja poreznog obveznika iz dostavnog popisa: 1. Porezni obveznik u okviru marketinških aktivnosti za svoje kupce povremeno organizira prodaju edukativnih albuma i sličica za djecu različite dobi. Aktivnost se sastoji u prodaji albuma i sličica te dijeljenju paketića sličica bez naknade ovisno o ostvarenom iznosu kupnje. U vezi s navedenim postavljeno je pitanje mogu li se albumi i sličice namijenjeni prodaji oporezivati sniženom stopom 5% poreza na dodanu vrijednost (u daljnjem tekstu: PDV) te može li se besplatno davanje sličica smatrati povremenim poklonima pojedinačne vrijednosti do 160,00 kuna. Na paketiću sličica stoji oznaka gratis. 2. Porezni obveznik je potpisao Okvirni ugovor o prijenosu trgovačkog poslovanja (u daljnjem tekstu: Okvirni ugovor) koji je sklopljen pod odgodnim uvjetom. Naime da bi Okvirni ugovor imao pravne učinke, potrebno je bezuvjetno odobrenje koncentracije, sukladno Zakonu o zaštiti tržišnog natjecanja, a koje rješenjem utvrđuje i izdaje Agencija za zaštitu tržišnog natjecanja. Predmet Okvirnog ugovora je prijenos trgovačkog poslovanja, sklapanje ugovora o zakupu u pogledu prodajnih mjesta, prijenos/preuzimanje radnika koji su zaposleni u prodajnim mjestima, kupoprodaja opreme koja se nalazi u prodajnim mjestima (trgovačka, skladišna, informacijska, telekomunikacijska i ostala oprema potrebna za poslovanje sukladno inventurnom popisu, a koja je u uporabljivom stanju) te kupoprodaja robe i zaliha koji će se nalaziti u prodajnim mjestima na dan prijenosa u skladu s inventurnim listama. Ugovorne strane izričito utvrđuju da predmet Okvirnog ugovora nisu kratkotrajna potraživanja prenositelja prema kupcima, potencijalne obaveze, bankovni depoziti, vrijednosni papiri, ugovori sa dobavljačima i drugim trećim osobama, također stjecatelj ne preuzima ispunjenje ugovora Prenositelja sklopljenih prije dana prijenosa koji se odnose na trgovačko poslovanje (primjerice isporuke robe naručene prije dana prijenosa). Naknada za prijenos trgovačkog poslovanja utvrđena je Okvirnim ugovorom te je plativa u kunskoj protuvrijednosti uvećana za pripadajući PDV. Obzirom na navedeno, a pod pretpostavkom da Okvirni ugovor dobije bezuvjetno odobrenje Agencije za zaštitu tržišnog natjecanja postavljeno je pitanje hoće li porezni obveznik iz dostavnog popisa kao stjecatelj moći kao pretporez odbiti PDV koji će mu u opisanoj transakciji zaračunati prenositelj. Na postavljena pitanja odgovaramo u nastavku. 171

172 1. Sniženom stopom PDV-a 5% oporezuju se sukladno članku 38. stavku 1. točki c) Zakona o porezu na dodanu vrijednost (Narodne novine broj 73/13, 99/13 Rješenje USRH, 148/13 i 153/13 Rješenje USRH, u daljnjem tekstu: Zakon o PDV-u) knjige stručnog, znanstvenog, umjetničkog, kulturnog i obrazovnog sadržaja, udžbenici za pedagoški odgoj i obrazovanje, za osnovnoškolsko, srednjoškolsko i visokoškolsko obrazovanje, u svim fizičkim oblicima. Također ističe se da se knjigama u smislu propisa o PDV-u ne smatraju telefonski imenici, vozni redovi, cjenici, kalendari, rokovnici, različiti prospekti, katalozi, turistički vodiči, turističke karte, mape, izvješća o poslovanju trgovačkih i ostalih društava, prigodni prezentacijski materijali u obliku knjige te drugi informativni materijal. Obzirom na navedeno u konkretnom slučaju ne radi se o knjizi, nego o albumu za sličice koji podliježe oporezivanju PDV-om po stopi 25%. U vezi pitanja o besplatnoj podjeli sličica ovisno o iznosu kupnje napominjemo da se u tom slučaju radi o davanju poklona u svrhu promidžbe pojedinačne vrijednost do 160,00 kuna bez PDV-a, obzirom da se radi o posebno prilagođenim dobrima s oznakom gratis. S tim u vezi ističe se da ja porezni obveznik iz dostavnog popisa sukladno članku 11. stavku 5. Pravilnika o porezu na dodanu vrijednost (Narodne novine broj 79/13, 85/13 Ispravak, 160/13 i 35/14, u daljnjem tekstu, Pravilnik o PDV-u) za povremeno davanje poklona vrijednosti do 160,00 kuna bez PDV-a obvezan sastavljati odgovarajuće isprave u skladu s propisima koji uređuju vođenje poslovnih knjiga poreznog obveznika. 2. Odredbama članka 33. Općeg poreznog zakona (Narodne novine broj 147/08, 18/11, 78/, 136/ i 73/13, u daljnjem tekstu: OPZ) propisano je da je gospodarska cjelina sva imovina i obveze što u poslovnom i organizacijskom smislu čini samostalni subjekt, odnosno subjekt sposoban za samostalno poslovanje. Vrijednost gospodarske cjeline procjenjuje se prema tržišnoj cijeni prema članku 36. OPZ-a. Tržišnom se cijenom smatra ona cijena koja bi se mogla postići u uobičajenom poslovnom prometu. Neuobičajeni popusti u poslovanju ili osobni popusti ne uzimaju se u obzir. Odredbama članka 29. OPZ-a propisano je da se pri prijenosu vlasništva gospodarske cjeline, stjecatelj smatra poreznim jamcem za: 1. porez čija se obveza plaćanja temelji na poslovanju gospodarske cjeline prije stjecanja, 2. porez koji se plaća po odbitku (porez na dohodak od nesamostalnog rada) pod uvjetom da je obveza plaćanja tog poreza nastala u godini u kojoj je izvršen prijenos vlasništva gospodarske cjeline. Jamstvo stjecatelja ograničeno je vrijednošću stečene imovine. Odredbe o gospodarskoj cjelini propisane su i člankom 5. Pravilnika o postupanju u dobroj vjeri sudionika porezno-pravnog odnosa, gospodarskoj cjelini te obrascima prijave činjenica za koje postoji obveza prijavljivanja i izjave o izvorima stjecanja imovine (Narodne novine broj 59/09). Prema članku 5. Pravilnika o postupanju u dobroj vjeri sudionika porezno-pravnog odnosa, gospodarskoj cjelini te obrascima prijave činjenica za koje postoji obveza prijavljivanja i izjave o izvorima stjecanja imovine ako je na stjecatelja izvršen prijenos svih stvari, opreme, zalihe, potraživanja, prava i obveza koje čine kratkotrajnu i dugotrajnu imovinu obrta, smatrat će se da preneseni obrt predstavlja gospodarsku cjelinu. Ako je izvršen prijenos svih stvari, potraživanja, prava i obveza koje čine kratkotrajnu i dugotrajnu imovinu pogona tako da pogon može nastaviti samostalno obavljati dotadašnju djelatnost, smatrat će se da pogon predstavlja gospodarsku cjelinu. Sukladno odredbi članka 4. stavka 1., točke 1. Zakona o PDV-u predmet oporezivanja PDV-om je isporuka dobara u tuzemstvu uz naknadu koju obavi porezni obveznik koji djeluje kao takav. Odredbom članka 7. stavka 9. Zakona o PDV-u propisano je da se kod prijenosa imovine uz naknadu ili bez naknade, ili u obliku uloga u društvo, ukupne imovine ili njezinog dijela koji čini gospodarsku cjelinu na drugog poreznog obveznika (primatelja) smatra da nije došlo do isporuke, a taj porezni obveznik smatra se pravnim slijednikom prenositelja. Ako primatelj iz stavka 9. navedenoga članka Zakona koristi preuzetu imovinu u druge svrhe osim za one za koje ima pravo na odbitak pretporeza obvezan je obračunati i platiti PDV sukladno odredbama ovoga Zakona. Prema odredbi članka 19. Pravilnika o PDV-u isporukom dobara ne smatra se prijenos imovine poreznog obveznika (prenositelja) u smislu članka 7. stavka 9. Zakona pod uvjetom 172

173 da su prenositelj i primatelj porezni obveznici te da primatelj nastavlja sa obavljanjem gospodarske djelatnosti za koju ima pravo na odbitak pretporeza. U slučaju neispunjenja tih uvjeta radi se o oporezivoj isporuci dobara te je isporučitelj obvezan obračunati i platiti PDV. U slučaju da porezni obveznik primatelj imovine preuzetu imovinu počne koristiti u druge svrhe, osim za one za koje ima pravo na odbitak pretporeza, obvezan je izvršiti ispravak pretporeza prema članku 64. Zakona o PDV-u. Obzirom da iz navoda u upitu proizlazi da na poreznog obveznika iz dostavnog popisa koji je stjecatelj nije izvršen prijenos svih stvari, opreme, zalihe, potraživanja, prava i obveza koje čine kratkotrajnu i dugotrajnu imovinu prenositelja, smatramo da se u konkretnom slučaju radi o oporezivoj isporuci na koji prenositelj treba obračunati i platiti PDV. Tako obračunani PDV porezni obveznik iz dostavnog popisa koji je stjecatelj može odbiti kao pretporez uz ispunjenje uvjeta propisanih člankom 60. Zakona. o PDV-u. Reg: MF Porez na dodanu vrijednost - Porezna stopa 10F05 Primjena snižene porezne stope ( ) Broj klase: /14-01/180 Urudžbeni broj: /14-2 Zagreb, Porezni obveznik iz dostavnog popisa postavio je upit o primjeni snižene stope poreza na dodanu vrijednost (u daljnjem tekstu: PDV) na isporuku elektroničkih udžbenika. U upitu se navodi da je riječ o elektroničkim udžbenicima koje je odobrilo Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta, a koji će se koristiti isključivo na mrežnim stranicama, odnosno internetu. Budući su elektronički udžbenici izrađeni u skladu s nastavnim planom i programom te će se po prvi puta koristiti u školskoj godini 2014/, postavlja se pitanje je li ispravno pri isporuci takvog udžbenika primijeniti stopu PDV-a 5%. Na postavljeno pitanje odgovaramo u nastavku. Odredbama članka 38. stavka 2. točke c) Zakona o porezu na dodanu vrijednost (Narodne novine, broj 73/13, 99/13 - Rješenje USRH, 148/13 i 153/13 - Rješenje USRH, u daljnjem tekstu: Zakon) i članka 47. stavka 1. točke c) Pravilnika o porezu na dodanu vrijednost (Narodne novine, broj 79/13, 85/13, 160/13 i 35/14, u daljnjem tekstu: Pravilnik) propisano je da se PDV obračunava i plaća po sniženoj stopi 5% na isporuke knjiga stručnog, znanstvenog, umjetničkog, kulturnog i obrazovnog sadržaja, udžbenike za pedagoški odgoj i obrazovanje, za osnovnoškolsko, srednjoškolsko i visokoškolsko obrazovanje, u svim fizičkim oblicima. Obzirom da se u smislu Zakona i Pravilnika stopa od 5% primjenjuje na isporuke knjiga i udžbenika u fizičkim oblicima, odnosno otisnutih na arcima papira ili nositeljima teksta kao što su CD i DVD, elektronički udžbenici koji će se koristiti isključivo na mrežnim stranicama ne zadovoljavaju uvjete za primjenu snižene stope 5% te podliježu oporezivanju po stopi od 25%. Porez na dodanu vrijednost - Porezna stopa Primjena snižene stope poreza na dodanu vrijednost na 10F04 medicinsku opremu Reg: MF Broj klase:410-19/14-01/85 Urudžbeni broj: /14-2 Zagreb, Primjena snižene stope poreza na dodanu vrijednost na medicinsku opremu Porezni obveznik iz dostavnog popisa obratio se u vezi pravilne primjene snižene stope poreza na dodanu vrijednost (u daljnjem tekstu: PDV) na medicinsku opremu. Naime, porezni obveznik prodaje medicinske uređaje (respiratore) i potrošni materijal (filtere za respiratore) bolnicama ili nadležnom ministarstvu ili drugim sličnim zdravstvenim 173

174 institucijama. Neki od uređaja imaju generički naziv pomagala iz stupca 3. Popisa ortopedskih i drugih pomagala. Navodi se da respiratori služe kao pomoć pacijentima koji imaju poteškoće sa disanjem za vrijeme liječenja u bolnici. U vezi s navedenim porezni obveznik postavlja pitanje može li se snižena stopa PDV-a 5% primijeniti prilikom isporuke respiratora i filtera za respiratore bolnicama, nadležnom ministarstvu ili drugim sličnim zdravstvenim institucijama. Na postavljeno pitanje odgovaramo u nastavku. PDV se sukladno članku 38. stavku 1. točki e) Zakona o porezu na dodanu vrijednost (Narodne novine broj 73/13, 99/13 Rješenje USRH, 148/13 i 153/13 Rješenje USRH, u daljnjem tekstu: Zakon) plaća po stopi 5% na medicinsku opremu, pomagala i druge sprave koje se koriste za ublažavanje liječenja invalidnosti isključivo za osobnu uporabu invalida propisane Pravilnikom o ortopedskim i drugim pomagalima Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje. U vezi s navedenim člankom 47. stavkom 1. točkom e) Pravilnika o porezu na dodanu vrijednost (Narodne novine broj 79/13, 85/13 i160/13) detaljnije je propisana primjena snižene stope PDV-a 5% na isporuku medicinske opreme, pomagala i drugih sprava koje se koriste za ublažavanje liječenja invalidnosti, a također dan je i popis pomagala na koja se ne primjenjuje snižena stopa PDV-a. Ističe se da primjena snižene stope PDV-a prilikom isporuke medicinske opreme, pomagala i drugih sprava koje se koriste za ublažavanje liječenja invalidnosti ne ovisi o tome kome se navedena oprema i pomagala isporučuju, već o tome nalazi li se u Popisu ortopedskih i drugih pomagala. S tim u vezi naglašavamo da su određeni pojmovi promijenjeni zbog potrebe usklađivanja Zakona sa Direktivom Vijeća 2006/1/EZ, međutim osim usklađivanja pojmova, pristupanjem Republike Hrvatske Europskoj uniji nije došlo do drugih promjena u vezi primjene snižene stope PDV-a. Prema tome, prilikom isporuke medicinske opreme, pomagala i drugih sprava koje se koriste za ublažavanje liječenja invalidnosti te se nalaze na Popisu ortopedskih i drugih pomagala primjenjuje se snižena stopa PDV-a 5% neovisno o tome kome se isporučuju. Stoga, porezni obveznik prilikom isporuke respiratora i filtera za respiratore bolnicama, nadležnom ministarstvu ili drugim sličnim zdravstvenim institucijama primjenjuje sniženu stopu PDV-a 5%. Reg: MF Porez na dodanu vrijednost - Porezna stopa Povećanje stope PDV-a sa 10% na 13% od 1. siječnja F03a ( ) Broj klase: /13-01/762 Urudžbeni broj: /13-2 Zagreb, Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o porezu na dodanu vrijednost (Narodne novine broj 148/13), između ostalog, propisano je da se od 1. siječnja godine porez na dodanu vrijednost (u daljnjem tekstu: PDV) plaća po stopi 13% na isporuke dobara i usluga koje će do 31. prosinca godine biti oporezive stopom 10%. Prema odredbama članka 30. stavka 1. Zakona o porezu na dodanu vrijednost (Narodne novine broj 73/13, 99/13 Rješenje USRH, 148/13 i 153/13 Rješenje USRH, u daljnjem tekstu: Zakon) oporezivi događaj i obveza obračuna PDV-a nastaju kada su dobra isporučena ili usluge obavljene. PDV se sukladno odredbama članka 37. stavka 1. Zakona obračunava po stopi koja je na snazi u trenutku nastanka oporezivog događaja. Prema odredbama članka 38. stavka 3. Zakona PDV se od 1. siječnja godine obračunava i plaća po sniženoj stopi 13% na isporuke sljedećih dobara i usluga: a) usluge smještaja ili smještaja s doručkom, polupansiona ili punog pansiona u hotelima ili objektima slične namjene, uključujući smještaj za vrijeme odmora, iznajmljivanje prostora u kampovima za odmor ili u mjestima određenima za kampiranje te smještaj u plovnim objektima nautičkog turizma, 174

175 b) usluge pripremanja hrane i obavljanje usluga prehrane u ugostiteljskim objektima te pripremanje i usluživanje bezalkoholnih pića i napitaka, vina i piva u tim objektima, c) novine i časopise novinskog nakladnika koji ima statut medija te novine i časopise nakladnika za koje ne postoji obveza donošenja statuta medija prema posebnom propisu, osim onih iz stavka 2. točke g) ovoga članka, otisnute na papiru koji izlaze periodično te osim onih koji u cijelosti ili većim dijelom sadrže oglase ili služe oglašavanju, d) jestiva ulja i masti, biljnog i životinjskog podrijetla, e) dječju hranu i prerađenu hranu na bazi žitarica za dojenčad i malu djecu, f) isporuku vode, osim vode koja se stavlja na tržište u bocama ili u drugoj ambalaži, g) bijeli šećer od trske i šećerne repe koji se na tržište stavlja u kristalnom obliku, h) ulaznice za koncerte. Iz navedenih zakonski odredbi razvidno je da se na isporuke dobara i usluga, mora primjenjivati stopa PDV-a koja je na snazi u trenutku nastanka oporezivog događaja, odnosno u trenutku obavljanja isporuke dobara ili usluge. Prema tome, na sve isporuke dobara i usluge iz članka 38. stavka 3. Zakona koje će se obavljati nakon 31. prosinca godine primjenjivat će se stopa PDV-a 13%, što znači da u svim računima koji će biti izdani s datumom 1. siječnja godine za takve isporuke dobara, odnosno usluga mora biti obračunana stopa PDV-a 13%. Reg: MF Porez na dodanu vrijednost Porezna stopa 10F03 Primjena snižene stope kod prodaje sladoleda Broj klase: /13-01/439 Urudžbeni broj: /13-2 Zagreb, Navedenim dopisom obratili ste se u vezi primjene snižene stope poreza na dodanu vrijednost (u daljnjem tekstu: PDV) kod prodaje sladoleda na kuglice. Navodite da se prema našem odgovoru KLASA: /13-01/164, URBROJ: /13-2 od 7. lipnja godine stoji da isporuka hrane i pića koja se neće konzumirati u ugostiteljskim objektima i pri kojoj nije bilo nikakvih dodatnih usluga ne smatra se uslugama pripremanja hrane i obavljanja usluga prehrane u ugostiteljskim objektima te pripremanja i usluživanja bezalkoholnih pića i napitaka, vina i piva u tim objektima, stoga je isporuka sladoleda koji će se konzumirati izvan ugostiteljskog objekta pri čemu nema dodatnih ugostiteljskih usluga oporeziva stopom poreza na dodanu vrijednost 25%.. U vezi s navedenim postavlja se pitanje što se smatra dodatnim ugostiteljskim uslugama, te na koji način ugostitelji prilikom posluživanja mogu znati hoće li gost sladoled konzumirati u ili izvan ugostiteljskog objekta kao i po kojoj cijeni će sladoled naplatiti. U vezi navedenog odgovaramo u nastavku. Iz odredbe članka 38. stavka 3. točke b) Zakona o porezu na dodanu vrijednost (Narodne novine broj 73/13 i 99/13 Rješenje Ustavnog suda Republike Hrvatske, u daljnjem tekstu: Zakon) i članka 47. stavka 2. točke b) Pravilnika o porezu na dodanu vrijednost (Narodne novine broj 79/13 i 85/13) proizlazi da se snižena stopa PDV-a može primijeniti na usluge pripremanja hrane i obavljanje usluga prehrane u ugostiteljskim objektima te pripremanje i usluživanje bezalkoholnih pića i napitaka, vina i piva u tim objektima sukladno Zakonu o ugostiteljskoj djelatnosti. Uslugama pripremanja hrane i obavljanja usluga prehrane u ugostiteljskim objektima kao i pripremanjem i usluživanjem bezalkoholnih pića i napitaka, vina i piva u tim objektima u smislu članka 38. stavka 3. točke b) Zakona ne smatra se isporuka pripremljene ili nepripremljene hrane i/ili pića, ali bez ikakvih dodatnih usluga. Prema tome kao što je već navedeno u odgovoru KLASA: /13-01/164, URBROJ: /13-2 od 7. lipnja isporuka sladoleda koji će se konzumirati izvan ugostiteljskog objekta pri čemu nema dodatnih ugostiteljskih usluga oporeziva je PDV-om 175

176 po stopi 25%. Dodatnim uslugama u ugostiteljskoj djelatnosti prvenstveno se smatra posluživanje, postojanje pribora za jelo, pospremanje i čišćenje. Ugostitelji koji prodaju sladoled na kuglice uobičajeno kupcima postavljaju pitanje žele li sladoled za van ili ne, te ovisno o odgovoru kupca znaju hoće li primijeniti sniženu stopu PDV-a ili opću stopu PDV-a. Nadalje napominjemo da ugostitelji ne moraju imati različite cijene kuglice sladoleda ovisno o tome gdje se taj sladoled konzumira, nego mogu imati istu cijenu iz koje će preračunatom stopom PDV-a izračunati iznos PDV-a ovisno o tome koju stopu primjenjuju. Reg: MF Porez na dodanu vrijednost Porezna stopa 10F02 Obveze plaćanja PDV-a po stopi od 10% na usluge Broj klase: /13-01/187 Urudžbeni broj: /13-03 Zagreb, Porezni obveznik iz dostavnog popisa obratio se upitom u vezi obveze plaćanja PDV-a po stopi od 10% na usluge pripremanja hrane. Naime, porezni obveznik obavlja djelatnost pripreme brze hrane kao što su palačinke, pomfrit i pileći, odnosno pureći medaljoni, na plaži do mora. Po narudžbi gosta pripremljenu hranu servira na kartonskoj ambalaži, te doda salvetu i pribor. U vezi navedenoga odgovaramo u nastavku. Odredbama članka 38. stavka 3. točke b) Zakona o porezu na dodanu vrijednost (Narodne novine broj 73/13, u daljnjem tekstu: Zakon) propisano je da se porez na dodanu vrijednost plaća po stopi od 10% na usluge pripremanja hrane i obavljanje usluga prehrane u ugostiteljskim objektima te pripremanje i usluživanje bezalkoholnih pića i napitaka, vina i piva u tim objektima. Nadalje, odredbama članka 47. stavka 2. točke b) Pravilnika o porezu na dodanu vrijednost (Narodne novine od broja 79/13 do 85/13) propisano je da se porez na dodanu vrijednost plaća po stopi od 10% na usluge pripremanja hrane i obavljanje usluga prehrane u ugostiteljskim objektima te pripremanje i usluživanje bezalkoholnih pića i napitaka, vina i piva u tim objektima sukladno Zakonu o ugostiteljskoj djelatnosti. Uslugama pripremanja hrane i obavljanja usluga prehrane u ugostiteljskim objektima kao i pripremanjem i usluživanjem bezalkoholnih pića i napitaka, vina i piva u tim objektima u smislu članka 38. stavka 3. točke b) Zakona ne smatra se isporuka pripremljene ili nepripremljene hrane i/ili pića, ali bez ikakvih dodatnih usluga. Također napominjemo da ako se hrana i bezalkoholna pića i napitci, vino i pivo ne konzumiraju u ugostiteljskim objektima tada ne postoji dodatna usluga (posluživanje, pribor za jelo, pospremanje i slično), stoga se u tom ako se hrana i bezalkoholna pića i napitci, vino i pivo ne konzumiraju u ugostiteljskim objektima tada ne postoji dodatna usluga (posluživanje, pribor za jelo, pospremanje i slično) stoga se u tom slučaju ne radi o ugostiteljskoj usluzi odnosno o usluzi pripremanja hrane i obavljanju usluge prehrane u ugostiteljskim objektima niti o pripremanju i usluživanju bezalkoholnih pića i napitaka, vina i piva u tim objektima već o isporuci hrane i pića koja podliježe oporezivanju porezom na dodanu vrijednost po stopi 25%. U vezi ugostiteljske djelatnosti koju obavljaju objekti jednostavnih usluga napominjemo da se snižena stopa 10% može primjenjivati samo u slučaju ako uz isporuku pripremljene ili nepripremljene hrane i/ili pića postoje i neke dodatne usluge kao što je primjerice, posluživanje, postojanje pribora za jelo, pospremanje. U slučaju da postoji samo isporuka pripremljene ili nepripremljene hrane i/ili pića bez ikakvih dodatnih usluga koja se ne konzumira u ugostiteljskom objektu tada takva isporuka podliježe oporezivanju porezom na dodanu vrijednost po stopi 25%. Također kada se radi o ugostiteljskoj djelatnosti koju obavljaju catering objekti napominjemo da se snižena stopa 10% može primjenjivati samo u slučaju ako uz isporuku pripremljene ili nepripremljene hrane i/ili pića postoje i neke dodatne usluge kao što su primjerice usluge konobara, davanje pribora za jelo te stolova i stolaca i slično. Međutim, ako postoji samo isporuka pripremljene ili nepripremljene hrane i/ili pića bez ikakvih dodatnih usluga tada takva isporuka podliježe oporezivanju porezom na dodanu vrijednost po stopi 25%. 176

177 Nadalje napominjemo da usluge pripremanja hrane i obavljanje usluga prehrane te pripremanje i usluživanje bezalkoholnih pića i napitaka, vina i piva u objektima koji nisu ugostiteljski objekti u skladu s posebnim propisima, podliježu oporezivanju porezom na dodanu vrijednost po stopi 25%. Obzirom na navedeno, iz navoda u upitu zaključujemo da predmetni porezni obveznik ne smije obračunavati PDV po stopi od 10% na usluge pripremanja hrane ako uz isporuku pripremljene hrane ne postoje i dodatne usluge kao što su posluživanje, postojanje pribora za jelo, pospremanje itd. Reg: MF Porez na dodanu vrijednost Porezna stopa 10F01 Povećanje stope PDV-a sa 10% na 13% od 1. siječnja Broj klase: /13-01/762 Urudžbeni broj: /13-2 Zagreb, Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o porezu na dodanu vrijednost (Narodne novine broj 148/13), između ostalog, propisano je da se od 1. siječnja godine porez na dodanu vrijednost (u daljnjem tekstu: PDV) plaća po stopi 13% na isporuke dobara i usluga koje će do 31. prosinca godine biti oporezive stopom 10%. Prema odredbama članka 30. stavka 1. Zakona o porezu na dodanu vrijednost (Narodne novine broj 73/13, 99/13 Rješenje USRH, 148/13 i 153/13 Rješenje USRH, u daljnjem tekstu: Zakon) oporezivi događaj i obveza obračuna PDV-a nastaju kada su dobra isporučena ili usluge obavljene. PDV se sukladno odredbama članka 37. stavka 1. Zakona obračunava po stopi koja je na snazi u trenutku nastanka oporezivog događaja. Prema odredbama članka 38. stavka 3. Zakona PDV se od 1. siječnja godine obračunava i plaća po sniženoj stopi 13% na isporuke sljedećih dobara i usluga: a) usluge smještaja ili smještaja s doručkom, polupansiona ili punog pansiona u hotelima ili objektima slične namjene, uključujući smještaj za vrijeme odmora, iznajmljivanje prostora u kampovima za odmor ili u mjestima određenima za kampiranje te smještaj u plovnim objektima nautičkog turizma, b) usluge pripremanja hrane i obavljanje usluga prehrane u ugostiteljskim objektima te pripremanje i usluživanje bezalkoholnih pića i napitaka, vina i piva u tim objektima, c) novine i časopise novinskog nakladnika koji ima statut medija te novine i časopise nakladnika za koje ne postoji obveza donošenja statuta medija prema posebnom propisu, osim onih iz stavka 2. točke g) ovoga članka, otisnute na papiru koji izlaze periodično te osim onih koji u cijelosti ili većim dijelom sadrže oglase ili služe oglašavanju, d) jestiva ulja i masti, biljnog i životinjskog podrijetla, e) dječju hranu i prerađenu hranu na bazi žitarica za dojenčad i malu djecu, f) isporuku vode, osim vode koja se stavlja na tržište u bocama ili u drugoj ambalaži, g) bijeli šećer od trske i šećerne repe koji se na tržište stavlja u kristalnom obliku, h) ulaznice za koncerte. Iz navedenih zakonski odredbi razvidno je da se na isporuke dobara i usluga, mora primjenjivati stopa PDV-a koja je na snazi u trenutku nastanka oporezivog događaja, odnosno u trenutku obavljanja isporuke dobara ili usluge. Prema tome, na sve isporuke dobara i usluge iz članka 38. stavka 3. Zakona koje će se obavljati nakon 31. prosinca godine primjenjivat će se stopa PDV-a 13%, što znači da u svim računima koji će biti izdani s datumom 1. siječnja godine za takve isporuke dobara, odnosno usluga mora biti obračunana stopa PDV-a 13%. 177

178 Oslobođenja bez prava na odbitak pretporeza (čl.39. i 40.) (G) Reg: MF Porez na dodanu vrijednost Oslobođenja bez prava na odbitak pretporeza 10G27 Obveznik plaćanja poreza nakon prestanka prava građenja (24.11.) Broj klase:410-01/15-01/2113 Urudžbeni broj: Zagreb, Zaprimili smo upit poreznog obveznika iz dostavnog popisa o obvezi plaćanja poreza na promet nakon prestanka prava građenja koji je Grad dao trgovačkom društvu (dalje: Društvo). Iz dostavljenog upita je razvidno da je Društvo preuzelo obvezu kao investitor izgraditi na pravu građenja poslovne objekte, podzemnu garažu i Kulturni centar a vrijednost zemljišta koje je Grad uložio utvrđena je po m2 buduće ukupne bruto izgrađene površine svih objekata, umanjeno za površinu Kulturnog centra koji ima pripasti Gradu. Društvo je u cijelosti financiralo izgradnju svih objekata i pribavilo potrebne dozvole. Pravo građenja je u zemljišnim knjigama evidentirano u korist Društva. Nakon završetka izgradnje volja ugovornih strana je bila da izvrše diobu izgrađenih objekata, dakle podjela vlasništva na zemljištu i sve što je sa zemljištem trajno spojeno. Postavlja se pitanje obveze plaćanja poreza na promet kao i trenutka nastanka porezne obveze nakon prestanka prava građenja u kojem slučaju Grad kao vlasnik zemljišta postaje vlasnik svega što je izgrađeno na njemu te isti želi Društvu prenijeti (vratiti) objekte s pripadajućim zemljištem, osim Kulturnog centra za koji je ugovoreno da pripada Gradu? Na postavljeni upit odgovaramo u nastavku kako slijedi. Predmet oporezivanja porezom na dodanu vrijednost (u daljnjem tekstu: PDV) je sukladno članku 4. stavku 1. Zakona o porezu na dodanu vrijednost (Narodne novine, broj 73/13, 99/13, 148/13, 153/13 i 143/14, u daljnjem tekstu: Zakon) isporuka dobara i obavljanje usluga u tuzemstvu uz naknadu koje obavi porezni obveznik koji djeluje kao takav, stjecanje dobara unutar Europske unije te uvoz dobara. Sukladno odredbama članka 40. stavka 1. točke j) i k) Zakona plaćanja PDV-a oslobođena je isporuka građevina ili njihovih dijelova i zemljišta na kojem se one nalaze, osim isporuka prije prvog nastanjenja odnosno korištenja ili isporuka kod kojih od datuma prvog nastanjenja odnosno korištenja do datuma sljedeće isporuke nije proteklo više od dvije godine te isporuka zemljišta, osim građevinskog zemljišta. Nadalje, od 1. siječnja. godine zemljište se u poreznom smislu ne odvaja od građevine koja se na tom zemljištu nalazi te se sukladno navedenom zemljište oporezuje jednako kao i građevina, neovisno o tome je li za zemljište na kojem se građevina nalazi izdan akt kojim se odobrava građenje ili nije. Zemljištem na kojem se nalazi građevina ili njeni dijelovi smatra se ukupna površina katastarske čestice na kojoj je ona izgrađena. Ako se građevina nalazi na više katastarskih čestica, tada se u obzir uzimaju sve čestice zajedno. Odredbama članka 280. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima (Narodne novine, broj 91/96 do 152/14) propisano je da je pravo građenja ograničeno stvarno pravo na nečijem zemljištu koje ovlašćuje svoga nositelja da na površini toga zemljišta ili ispod nje ima vlastitu zgradu, a svagdašnji vlasnik tog zemljišta dužan je to trpjeti. Pravo građenja je u pravnom pogledu izjednačeno s nekretninom. Zgrada koja je izgrađena, ili koja bude izgrađena, na zemljištu koje je opterećeno pravom građenja pripadnost je toga prava, kao da je ono zemljište. Člankom 281. stavkom 1. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima propisano je da je nositelj prava građenja i vlasnik zgrade koja je pripadnost toga njegova prava, a glede zemljišta koje je opterećeno pravom građenja ima ovlasti i dužnosti plodouživatelja. Stavak 2. istog članka propisuje da je nositelj prava građenja dužan vlasniku zemljišta plaćati mjesečnu naknadu za zemljište u iznosu prosječne zakupnine za takvo zemljište, ako nije što drugo određeno. 178

179 Obzirom da nositelj prava građenja (Društvo) ima vlasničko pravo raspolaganja izgrađenom građevinom, kada istekom prava građenja građevinu ili njen dio prenosi u stvarno vlasništvo Grada nastaje isporuka. Nadalje, kada Grad koji sudjeluje u izgradnji građevine unosom zemljišta, prenosi pravo vlasništva nad dijelom zemljišta na nositelja prava građenja (Društvo), također dolazi do isporuke te se radi o dva prometa. Ukoliko se u konkretnom slučaju radi o građevini koja nije nastanjenja odnosno korištena ili kod koje od datuma prvog nastanjenja odnosno korištenja do datuma isporuke nije proteklo više od dvije godine, isporuka iste oporeziva je PDV-om. U tom slučaju isporuka zemljišta na kojem se predmetna građevina nalazi također je oporeziva PDV-om. Slijedom navedenog, ako je isporuka građevine oslobođena plaćanja PDV-a sukladno odredbama članka 40. stavka 1. točke j) Zakona, isporuka zemljišta na kojem se ta građevina nalazi jednako tako oslobođena je plaćanja PDV-a. Međutim, sukladno članku 5. Zakona o porezu na promet nekretnina (Narodne novine, br. 69/97, 26/00, 153/02, 22/11 i 143/14) kada se na promet nekretnina ne plaća porez na dodanu vrijednost plaća se porez na promet nekretnina. Obveznik poreza na promet nekretnina je stjecatelj nekretnine, a porezna obveza nastaje u trenutku sklapanja ugovora ili drugog pravnog posla kojim se stječe nekretnina. Odredbama članka 40. stavka 4. Zakona propisano je da porezni obveznik ima pravo izbora za oporezivanja isporuka nekretnina oslobođenih plaćanja PDV-a iz članka 40. stavka 1. točke j) i k) pod uvjetom da je kupac porezni obveznik koji ima pravo na odbitak pretporeza u cijelosti. Napominjemo da je porezni obveznik koji je koristio pravo na odbitak pretporeza prilikom gradnje nekretnine i koji istu unutar razdoblja za ispravak pretporeza isporučuje kao oslobođenu od plaćanja PDV-a, obvezan ispraviti odbitak pretporeza sukladno članku 65. Zakona. Reg: MF Porez na dodanu vrijednost Oslobođenja bez prava na odbitak pretporeza 10G26 Oporezivanje PDV-om kotizacija za odbojkaška natjecanja (30.9.) Broj klase:410-19/14-01/679 Urudžbeni broj: /15-4 Zagreb, Udruga iz dostavnog popisa postavila je pitanje u vezi oporezivanja PDV-om kotizacija za odbojkaška natjecanja koje naplaćuje odbojkaškim klubovima na koje odgovaramo u nastavku. Odredbama članka 39. stavka 1. točke m) Zakona o porezu na dodanu vrijednost (Narodne novine broj 73/13, 99/13, 148/13, 153/13 i 143/14, dalje u tekstu: Zakon) propisano je oslobođenje od plaćanja PDV-a za usluge usko povezane uz sport ili tjelesni odgoj što ih obavljaju neprofitne pravne osobe osobama koje se bave sportom ili sudjeluju u tjelesnom odgoju. Sukladno članku 63.a Pravilnika o porezu na dodanu vrijednost (Narodne novine broj 79/13, 58/13, 160/13, 35/14 i 157/14) primatelji usluga iz članka 39. stavka 1. točke m) Zakona su osobe koje se sportom ili tjelesnim odgojem bave profesionalno ili amaterski. Prema članku 18. Zakona o sportu (Narodne novine broj 71/06, 150/08, 4/10, 4/11, 86/, 94/13 i 85/15) sportska djelatnost obuhvaća sudjelovanje u sportskom natjecanju, sportska priprema, sportska rekreacija, sportska poduka, organiziranje i vođenje sportskog natjecanja te upravljanje i održavanje sportske građevine. Odredbama članka 46. istoga Zakona propisano je, između ostalog, da sportski savez usklađuje aktivnosti svojih članica, organizira i provodi natjecanja, uređuje sustav natjecanja, pitanja koja se odnose na registraciju sportaša i njihov status te stegovnu odgovornost sportaša, promiče stručni rad u sportu te skrbi o kategoriziranim sportašima. Stoga, kotizacije za klubove koje sudjeluju na sportskim natjecanjima koje sportski savezi koji organiziraju i provode natjecanja, zaračunavaju sportskim klubovima prilikom nastupa na natjecanjima oslobođene su plaćanja PDV-a sukladno odredbama članka 39. stavka 1. točke m) Zakona o porezu na dodanu vrijednost. 179

180 Reg: MF Porez na dodanu vrijednost Oslobođenja bez prava na odbitak pretporeza 10G25 Pravo na odbitak pretporeza (30.9.) Broj klase:410-01/15-01/1914 Urudžbeni broj: /15-2 Zagreb, Udruga iz dostavnog popisa dostavila nam je upit u vezi prava na odbitak pretporeza. Naime, Udruga obnavlja zgradu Alkarski dvori koju u određenom dijelu namjerava iznajmljivati, a jedan dio bit će muzejski prostor u kojemu će biti izloženi predmeti vezani za Sinjsku alku. Muzej Sinjske alke osnovala je Udruga kao svoju ustrojbenu jedinicu. Sredstva za rad muzeja osigurava osnivač, kao i tijela državne uprave, županije, gradovi i općine te fizičke i pravne osobe. U vezi pitanja može li navedeni porezni obveznik odbiti pretporez u cijelosti po računima izvođača radova na zgradi odgovaramo u nastavku. Sukladno odredbama članka 58. stavka 1. Zakona o porezu na dodanu vrijednost (Narodne novine broj 73/13, 99/13, 148/13, 153/13 i 143/14, dalje u tekstu: Zakon) porezni obveznik ima pravo od PDV-a, koji je obvezan platiti, odbiti iznos PDV-a (pretporez) koji je obvezan platiti ili ga je platio u tuzemstvu za isporuke dobara ili usluge koje su mu drugi porezni obveznici obavili za potrebe njegovih oporezivih transakcija. Odredbama članka 39. stavka 1. točke n) Zakona i članka 61. stavka 1. Pravilnika o porezu na dodanu vrijednost (Narodne novine broj 79/13, 85/13, 160/13, 35/14 i 157/14, dalje u tekstu: Pravilnik) propisano je da su plaćanja PDV-a oslobođene usluge u kulturi i s njima usko povezane isporuke dobara koje obavljaju ustanove u kulturi, tijela s javnim ovlastima ili druge pravne osobe u kulturi kada ih obavljaju muzeji, galerije, arhive, knjižnice, kazališta, orkestri i druge glazbeno-scenske te konzervatorske i restauratorske ustanove, ustanove za zaštitu spomenika kulture, umjetničkih organizacija uz uvjet da djelatnost obavljaju u skladu s posebnim propisima koji uređuju obavljanje tih djelatnosti. Navedene isporuke dobara ili usluga oslobođene su plaćanja PDV-a, sukladno odredbama članka 39. stavka 3. Zakona, ako ih obavljaju ostale osobe na koje nisu prenijete javne ovlasti, pod uvjetom da ne teže ostvarivanju dobiti te ako se dobit ipak ostvari, da se ne raspodjeljuje, nego se koristi za nastavak ili poboljšanje obavljanja usluga. Odredbama članka 64. Pravilnika propisano je da obveznici poreza na dobit prema posebnim propisima, koji obavljaju isporuke iz članka 39. stavka 3. Zakona, ne mogu primjenjivati navedeno oslobođenje. Sukladno odredbama članka 4. stavka 1. Zakona o muzejima (Narodne novine broj 142/98 i 65/09) muzejsku djelatnost obavljaju muzeji kao ustanove te muzeji, galerije i zbirke unutar ustanova i drugih pravnih osoba, a člankom 16. stavkom 4. istoga Zakona propisano je da muzeje, galerije i zbirke unutar ustanova i drugih pravnih osoba, osnivaju osnivači ustanova i drugih pravnih osoba u čijem se sastavu nalaze kao svoje podružnice, odnosno kao svoje ustrojbene jedinice. Uvidom u Informacijski sustav Porezne uprave utvrđeno je da je Udruga obveznik poreza na dobit te je upisana u registar mjesečnih obveznika PDV-a od godine. Odredbama članka 75. stavka 3. točke a) Zakona propisano je da je porezni obveznik upisan u registar obveznika PDV-a obvezan platiti PDV kada mu se obave građevinske usluge kojima se smatraju usluge u vezi s izgradnjom, održavanjem, rekonstrukcijom ili uklanjanjem građevina, uključujući usluge popravka i čišćenja. Obzirom da je Udruga osnovala Muzej Sinjske alke kao svoju ustrojbenu jedinicu, što je u skladu sa Zakonom o muzejima, pri isporukama dobara i usluga koje obavlja muzej primjenjuje se oslobođenje propisano odredbama članka 39. stavka 1. točke n) Zakona za koje nije propisan odbitak pretporeza. Posljedično, Udruga će imati djelomično pravo odbitka pretporeza za isporuke koje su obavili izvođači radova na zgradi i to u dijelu koji se odnosi na oporezivu djelatnost iznajmljivanja poslovnog prostora. 180

181 Reg: MF Porez na dodanu vrijednost Oslobođenja bez prava na odbitak pretporeza 10G24 Porezni tretman usluge posredovanja (28.9.) Broj klase:410-19/14-01/534 Urudžbeni broj: /15-2 Zagreb, Banka iz dostavnog popisa obratila se upitom u vezi poreznog tretmana usluge posredovanja pri nabavi depozita od posrednika sa sjedištem u drugoj državi članici Europske unije. U upitu se navodi da bi pravna osoba - posrednik iz države članice Europske unije na svojoj internetskoj stranici nudila depozitne proizvode banke, obavljala marketinške kampanje za privlačenje potencijalnih deponenata na tu internetsku stranicu, vodila internetsku platformu i ažurirala sadržaj te internetske stranice (uključujući podatke o depozitnim proizvodima banke), pružala informacije o depozitnim proizvodima koji su objavljeni na internetskoj stranici, zaprimala aplikacije od potencijalnih deponenata za otvaranjem depozita, vodila komunikaciju s deponentima vezano za depozitne proizvode, te bi se za banku provodio postupak identifikacije klijenta u okviru procedura za sprečavanje pranja novca. Prema navodima u upitu za spomenute usluge bi pravna osoba posrednik iz druge države članice Europske unije obračunavala naknadu samo u slučaju da je ugovoren depozitni posao. Obzirom na navedeno postavljeno je pitanje je li na spomenute usluge primljene iz druge države članice Europske unije potrebno obračunati i platiti PDV ili se iste smatraju uslugama posredovanja koje su oslobođene prema članku 40. stavku 1. u točci d) Zakona o porezu na dodanu vrijednost (Narodne novine broj 73/13, 99/13, 148/13, 153/13 i 143/14, u daljnjem tekstu: Zakon o PDV-u). U vezi navedenog očitujemo se u nastavku. Odredbama članka 4. stavka 1. Zakona o porezu na dodanu vrijednost (Narodne novine broj 73/13, 99/13, 148/13, 153/13 i 143/14, u daljnjem tekstu: Zakon o PDV-u) propisano je da je predmet oporezivanja PDV-om isporuka dobara i obavljanje usluga u tuzemstvu uz naknadu koju obavi porezni obveznik koji djeluje kao takav, stjecanje dobara unutar Europske unije te uvoz dobara. Prema odredbama članka 40. stavka 1. točke d) Zakona o PDV-u i članka 67. stavka 1. Pravilnika o porezu na dodanu vrijednost (Narodne novine broj 79/13, 85/13, 160/13, 35/14 i 157/14, u daljnjem tekstu: Pravilnik o PDV-u) PDV-a su oslobođene transakcije, uključujući posredovanje, u vezi s depozitima, vođenjem štednih, tekućih i žiro računa za klijente, plaćanjima, transferima, čekovima i drugim instrumentima plaćanja odnosno sve transakcije u vezi s tim koje su neposredno povezane, a omogućuju ispunjenje novčane obveze, osim naplate duga. Člankom 16. Zakona o PDV-u propisano je da se u vezi određivanja mjesta obavljanja usluga primjenjuje sljedeće: 1. porezni obveznik koji obavlja i djelatnosti ili isporuke koje se ne smatraju oporezivim isporukama dobara ili usluga u smislu članka 4. stavka 1. ovoga Zakona smatra se poreznim obveznikom u odnosu na sve usluge koje su mu obavljene, 2. pravna osoba koja nije porezni obveznik, a registrirana je za potrebe PDV-a smatra se poreznim obveznikom. Prema odredbama članka 17. stavka 1. Zakona o PDV-u mjestom obavljanja usluga poreznom obvezniku koji djeluje kao takav smatra se mjesto sjedišta tog poreznog obveznika. Odredbama članka 75. stavka 1. točke 6. Zakona o PDV-u propisano je da PDV mora plaćati svaki porezni obveznik ili pravna osoba koja nije porezni obveznik, a registrirana je za potrebe PDV-a, kojoj se obavljaju usluge iz članka 17. stavka 1. Zakona o PDV-u, ako te usluge obavlja porezni obveznik koji nema sjedište, prebivalište ili uobičajeno boravište u tuzemstvu. U skladu s navedenim, obzirom da iz upita nije razvidno da li pravna osoba sa sjedištem u Europskoj uniji obračunava naknadu tuzemnoj banci za svaku pojedinu uslugu spomenutu u upitu ili obračunava jedinstvenu naknadu koja se odnosi na sve navedene usluge ne možemo se sa sigurnošću očitovati. Međutim, ako pravna osoba sa sjedištem u Europskoj uniji posreduje za tuzemnu banku i povezuje tuzemnu banku s klijentima radi ugovaranja 181

182 depozitnih poslova te za to od tuzemne banke naplaćuje jedinstvenu naknadu, odnosno posredničku proviziju koja se odnosi na sve navedene usluge u tom slučaju tuzemna banka nije obvezna na primljenu uslugu obračunati PDV obzirom da se usluga povezivanja banke i klijenata radi ugovaranja depozitnih poslova može smatrati uslugom posredovanja u vezi s depozitima koja je oslobođena plaćanja PDV-a u smislu članka 40. stavka 1. točke d) Zakona o PDV-u. Reg: MF Porez na dodanu vrijednost Oslobođenja bez prava na odbitak pretporeza 10G23 Oporezivanje prilikom sklapanja ugovora o kupoprodaji nekretnine dane u financijski leasing (25.9.) Broj klase:410-19/15-01/183 Urudžbeni broj: /15-3 Zagreb, Porezni obveznik iz dostavnog popisa postavio je upit o oporezivanju pri sklapanju ugovora o kupoprodaji nekretnine dane u financijski leasing. U upitu se navodi da je godine s fizičkom osobom sklopljen ugovor o financijskom leasingu za nekretninu te izdan račun s obračunanim porezom na dodanu vrijednost (u daljnjem tekstu: PDV) na vrijednost građevine. Kupcu je po primitku poreznog rješenja prefakturirano i 5% poreza na zemljišni dio koji je lesing društvu zaračunan pri nabavi nekretnine. Nadalje, navodi se da se po isplati zadnje rate financijskog leasinga u. godini s kupcem sklapa ugovor o kupoprodaji nekretnine te kupac zaprima porezno rješenje kojim mu se na cjelokupni iznos nekretnine (građevina i zemljište) zaračunava 5% poreza na promet nekretnina. Obzirom da je kupac već platio PDV na građevinski dio, postavlja se pitanje o oporezivanju nekretnine u navedenom slučaju. Na postavljeni upit odgovaramo u nastavku. Prema odredbama Zakona o porezu na dodanu vrijednost (Narodne novine, broj 47/95, 106/96, 164/98, 105/99, 54/00, 73/00, 48/04, 82/04, 90/05 i 76/07) koji je bio na snazi u vrijeme sklapanja ugovora o financijskom najmu (leasingu), isporuka postoji kada se kupcu omogućuje raspolaganje dobrima. Pri tome je mjerodavno postojanje gospodarskog vlasništva, a ne posjeda kao stvarne vlasti nad dobrom te se smatra da je isporuka građevinskog dijela nekretnine obavljena pri sklapanju ugovora o financijskom najmu (leasingu) obzirom da je građevina tada najmoprimcu dana u najam i na taj je dio obračunan PDV. Obveza plaćanja poreza na promet nekretnina nastaje u trenutku sklapanja ugovora ili drugoga pravnog posla, kojim se stječe nekretnina u skladu s odredbama članka 14. Zakona o porezu na promet nekretnina (Narodne novine, broj 69/97, 26/00, 7/00, 153/02, 22/11 i 143/14). U konkretnom slučaju radi se o financijskom najmu (leasingu) nekretnine te sklapanjem ugovora o kupoprodaji. godine dolazi do stjecanja vlasništva nad predmetnom nekretninom, odnosno do isporuke zemljišta. U smislu Zakona o porezu na dodanu vrijednost (Narodne novine, broj 73/13, 99/13, 148/13, 153/13 i 143/14, u daljnjem tekstu: Zakon) koji je stupio na snagu 1. siječnja. godine zemljište se u poreznom smislu ne odvaja od građevine koja se na tom zemljištu nalazi te se sukladno navedenom zemljište oporezuje jednako kao i građevina, neovisno o tome je li za zemljište na kojem se građevina nalazi izdan akt kojim se odobrava građenje ili nije. Slijedom navedenog, obzirom da se u konkretnom slučaju radi o građevini koja je oslobođena plaćanja PDV-a sukladno odredbama članka 40. stavka 1. točke j) Zakona, isporuka zemljišta na kojem se ta građevina nalazi jednako tako oslobođena je plaćanja PDV-a i podliježe oporezivanju porezom na promet nekretnina. 182

183 Reg: MF Porez na dodanu vrijednost Oslobođenja bez prava na odbitak pretporeza 10G22 Oporezivanje PDV-om usluga liječenja koje obavlja trgovačko društvo (23.9.) Broj klase:410-19/15-01/224 Urudžbeni broj: /15-4 Zagreb, Primili smo upit poreznog obveznika iz dostavnog popisa u vezi oporezivanja PDV-om usluga u vezi s liječenjem koje obavlja trgovačko društvo. U vezi navedenog odgovaramo u nastavku. Prema odredbama članka 39. stavka 1. točke b) Zakona o porezu na dodanu vrijednost (Narodne novine broj 73/13, 99/13, 148/13, 153/13 i 143/14, dalje u tekstu: Zakon) i članka 50. stavka 1. Pravilnika o porezu na dodanu vrijednost (Narodne novine broj 79/13, 85/13, 160/13, 35/14 i 157/14, dalje u tekstu: Pravilnik) PDV se ne plaća na usluge bolničke i medicinske njege i s time usko povezane usluge i isporuke dobara koje obavljaju tijela s javnim ovlastima, ili koje, u uvjetima koji su u socijalnom smislu slični uvjetima koji se primjenjuju na tijela s javnim ovlastima obavljaju osobito zdravstvene ustanove: domovi zdravlja, hitna medicinska pomoć, poliklinike, opće i specijalne bolnice i klinike. Ove isporuke dobara i obavljene usluge kao i usluge zdravstvene njege koje obavljaju zdravstvene ustanove za njegu u kući oslobođene su plaćanja PDV-a i u slučaju kad ih obavljaju tijela odnosno pravne osobe s javnim ovlastima ili druge organizacije slične prirode na temelju javnih ovlasti. Nadalje, člankom 39. stavkom 3. Zakona propisano je da su navedene usluge i isporuke dobara oslobođene PDV-a ako ih obavljaju ostale osobe na koje nisu prenijete javne ovlasti, pod uvjetom da ne teže ostvarivanju dobiti te ako se dobit ipak ostvari da se ne raspodjeljuje, nego se koristi za nastavak ili poboljšanje obavljanja usluga. Odredbama članka 64. Pravilnika propisano je da obveznici poreza na dobit prema posebnim propisima, koji obavljaju isporuke iz članka 39. stavka 3. Zakona ne mogu primjenjivati oslobođenje iz navedenog članka. Stoga, sukladno navedenim odredbama Zakona i Pravilnika, ako navedene djelatnosti obavljaju osobe na koje nisu prenijete javne ovlasti, iste su oslobođene PDV-a pod uvjetom da te osobe ne teže ostvarivanju dobiti, a ako se dobit ipak ostvari, da se ne raspodjeljuje nego koristi za nastavak ili poboljšanje obavljanja tih djelatnosti. Međutim, prema temeljnim odredbama Zakona o trgovačkim društvima (Narodne novine broj 111/93 do 68/13) trgovačko društvo osniva se za samostalno i trajno obavljanje djelatnosti radi ostvarivanja dobiti proizvodnjom, prometom robe ili pružanjem usluga na tržištu. Sukladno tome, ako navedene usluge obavljaju osobe na koje nisu prenijete javne ovlasti za obavljanje bolničke i medicinske njege, a osnovane su prema Zakonu o trgovačkim društvima za obavljanje djelatnosti isključivo radi ostvarivanja dobiti, takve usluge nisu oslobođene plaćanja PDV-a. Obzirom da je porezni obveznik u dopisu naveo kako ima saznanja o nejednakom postupanju poreznih obveznika, molimo da dostavi konkretne podatke kako bi se kod tih poreznih obveznika obavio porezni nadzor. Reg: MF Porez na dodanu vrijednost Oslobođenja bez prava na odbitak pretporeza 10G21 Ostvarivanje prava na odbitak poreza na dodanu vrijednost prilikom kupnje nekretnina (21.9.) Broj klase:410-19/15-01/197 Urudžbeni broj: /15-1 Zagreb, Obzirom na učestale upite poreznih obveznika o ostvarivanju prava na odbitak poreza na dodanu vrijednost (u daljnjem tekstu: PDV) prilikom kupnje nekretnina prodanih u ovršnom 183

184 postupku, jer na takvu isporuku nije primijenjen prijenos porezne obveze u nastavku vas obavještavamo o oporezivanju PDV-om u postupku ovrhe. 1. Prodaja nekretnina u postupku ovrhe Od 1. siječnja. godine PDV-a je sukladno članku 40. stavku 1. točkama j) i k) Zakona o porezu na dodanu vrijednost (Narodne novine broj 73/13, 99/13, 148/13, 153/13 i 143/14, u daljnjem tekstu: Zakon o PDV-u) oslobođena isporuka građevina ili njihovih dijelova i zemljišta na kojem se one nalaze, osim isporuka prije prvog nastanjenja odnosno korištenja ili isporuka kod kojih od datuma prvog nastanjenja odnosno korištenja do datuma sljedeće isporuke nije proteklo više od dvije godine te isporuka zemljišta, osim građevinskog zemljišta. Iz navedene odredbe proizlazi da se od 1. siječnja. PDV plaća na isporuke građevina ili njihovih dijelova koje nikada nisu bile nastanjene odnosno korištene uključujući zemljišta na kojem se nalaze, zatim na isporuke građevina ili njihovih dijelova uključujući zemljišta na kojem se nalaze kod kojih od datuma prvog nastanjenja odnosno korištenja do datuma sljedeće isporuke nije proteklo više od dvije godine te na građevinsko zemljište. Porezni obveznik upisan u registar obveznika PDV-a u Republici Hrvatskoj obvezan je sukladno članku 75. stavku 3. točki d) Zakona o PDV-u platiti PDV za isporuke nekretnina koje je prodao ovršenik u postupku ovrhe. Člankom 21. Pravilnika o porezu na dodanu vrijednost (Narodne novine broj 79/13, 85/13, 160/13, 35/14 i 157/14, u daljnjem tekstu: Pravilnik o PDV-u) propisano je kada zakonom utvrđeno tijelo u postupku ovrhe proda neko dobro, ne smatra se da je došlo do isporuke između dužnika i ovršnog tijela, već do izravne dužnikove isporuke kupcu koja podliježe oporezivanju. Iz odredbe Zakona o PDV-u proizlazi da se kod prodaje nekretnina u postupku ovrhe na koje se plaća PDV, a koje kupuje porezni obveznik upisan u registar obveznika PDV-a primjenjuje prijenos porezne obveze. Navedeno znači da ovršenik koji je upisan u registar obveznika PDV-a neće na nekretninu prodanu u postupku ovrhe obračunati PDV nego će primijeniti prijenos porezne obveze, a kupac nekretnine koji je upisan u registar obveznika PDV-a obračunat će PDV na kupljenu nekretninu koji može odbiti kao pretporez. Kupac nekretnine u tom slučaju na postignutu cijenu u postupku ovrhe obračunava PDV-a po stopi 25% koji može odbiti kao pretporez neovisno o tome da li mu je ovršenik izdao račun što proizlazi iz odredbe članka 133. stavka 3. Pravilnika o PDV-u. Ako se u postupku ovrhe proda nekretnina na koju se plaća PDV, osobi koja nije porezni obveznik, tada je ovršenik koji je upisan u registar obveznika PDV-a obvezan na isporučenu nekretninu obračunati PDV. U tom slučaju smatra se da postignuta cijena predstavlja cijenu u koju je uključen PDV obzirom da je ovršenik porezni obveznik upisan u registar obveznika PDV-a. U tom slučaju PDV se izračunava primjenom preračunate stope PDV-a na postignutu cijenu. U slučaju ako se u postupku ovrhe prodaju nekretnine koje su prema članku 40. stavku 1. točki j) i k) Zakona o PDV-u oslobođene plaćanja PDV-a, tada je načelno kupac takve nekretnine obvezan platiti porez na promet nekretnina, a ovršenik u tom slučaju nema poreznih obveza s osnove PDV-a. Međutim, ovršenik kao isporučitelj nekretnine koja se prodaje u postupku ovrhe ima pravo izbora za oporezivanje ako je kupac nekretnine iz članka 40. stavka 1. točke j) i k) Zakona o PDV-u porezni obveznik koji ima pravo na odbitak pretporeza u cijelosti. U tom slučaju primjenjuje se prijenos porezne obveze propisan člankom 73. stavkom 3. točkom c) Zakona o PDV-u, što znači da ovršenik neće obračunati PDV, već će kupac nekretnine porezni obveznik koji ima pravo na odbitak pretporeza u cijelosti obračunati PDV na kupljenu nekretninu koji može odbiti kao pretporez. Kupac nekretnine u tom slučaju na postignutu cijenu u postupku ovrhe obračunava PDV-a po stopi 25% koji može odbiti kao pretporez. Ako se u postupku ovrhe prodaju nekretnine u vlasništvu ovršenika koji nije upisan u registar obveznika PDV-a, tada kupac takve nekretnine plaća porez na promet nekretnina, a ovršenik koji nije upisan u registar obveznika PDV-a nema poreznih obveze s osnove PDVa ili poreza na promet nekretnina. 2. Prodaja pokretnina u postupku ovrhe 184

185 U postupku ovrhe prodaju se i pokretnine (primjerice prijevozna sredstva) te se tada primjenjuju odredbe članka 21. Pravilnika o PDV-u, što znači da ovršenik koji je upisan u registar obveznika PDV-a neovisno o tome tko je kupac mora obračunati PDV na isporučena dobra. U tom slučaju smatra se da postignuta cijena predstavlja cijenu u koju je uključen PDV obzirom da je ovršenik porezni obveznik upisan u registar obveznika PDV-a. U tom slučaju PDV se izračunava primjenom preračunate stope PDV-a na postignutu cijenu. Ako se u postupku ovrhe prodaju prijevozna sredstva za koja ovršenik nije mogao koristiti pravo na odbitak PDV-a zbog ograničenja prava na odbitak pretporeza iz članka 61. stavka 1. točke a) Zakona o PDV-u, tada je isporuka takvih prijevoznih sredstava oslobođena plaćanja PDV-a prema članku 40. stavku 2. Zakona o PDV-u. Stoga u tom slučaju na isporuku prijevoznog sredstva za koje nije korišteno pravo na odbitak pretporeza ovršenik koji je upisan u registar obveznika PDV-a neće obračunati PDV, već je kupac obvezan platiti posebni porez na stjecanje rabljenih motornih vozila sukladno Zakonu o posebnom porezu na motorna vozila (Narodne novine broj 15/13 i 108/13). Prilikom prodaje pokretnina u vlasništvu ovršenika koji nije upisan u registar obveznika PDV-a, ovršenik ne obračunava PDV. Ako se u postupku ovrhe prodaje motorno vozilo, kupac takvog motornog vozila obvezan je platiti posebni porez na stjecanje rabljenih motornih vozila sukladno Zakonu o posebnom porezu na motorna vozila. Reg: MF Porez na dodanu vrijednost Oslobođenja bez prava na odbitak pretporeza 10G20 Porezni tretman prilikom davanja poklona sudionicima ankete (21.9.) Broj klase:410-01/15-01/2503 Urudžbeni broj: /15-2 Zagreb, Obratili ste se upitom u vezi poreznog tretmana davanja poklona sudionicima ankete i organiziranja nagrađivanja pojedinih sudionika prema utvrđenim kriterijima u okviru provođenja Ankete o financiranju i potrošnji kućanstava. Prema navodima u upitu A (u daljnjem tekstu: A ) upisana je u registar obveznika PDV-a, između ostalog, radi prodaje numizmatike te po ulaznim računima priznaje pretporez za nabavu numizmatičkih predmeta. U upitu se navodi kako je predviđeno da se svim sudionicima ankete dostavi numizmatički komplet pod nazivom Komplet prigodnih optjecajnih novčanica od 20 i 10 kuna u vrijednosti od 65,00 kn (52,00 kn+pdv) kao znak zahvalnosti za sudjelovanje. Prema navodima u upitu svrha ovakve isporuke bez naknade nije komercijalna nego se poklon uručuje u znak zahvalnosti sudioniku za sudjelovanje u anketi, pri čemu poklon nema naznačenu oznaku nije za prodaju, a nominalna vrijednost uloženih novčanica je 30,00 kn i čini optjecajni novac. S tim u vezi postavljeno je pitanje poreznog tretmana ovakve isporuke, odnosno radi li se o poklonu male vrijednosti ili reprezentaciji. U vezi navedenog odgovaramo u nastavku. Prema odredbi članka 4. stavka 1. Zakona o porezu na dodanu vrijednost (Narodne novine broj 73/13, 99/13, 148/13, 153/13 i 143/14, u daljnjem tekstu: Zakon o PDV-u) PDV se plaća na isporuke svih vrsta dobara i sve obavljene usluge u tuzemstvu uz naknadu koje obavi porezni obveznik koji djeluje kao takav. Odredbama članka 7. stavka 4. Zakona o PDV-u isporukom dobara uz naknadu ne smatra se besplatno davanje uzoraka u razumnim količinama kupcima ili budućim kupcima i davanje poklona male vrijednosti koje obavi porezni obveznik u okviru obavljanja gospodarske djelatnosti, uz uvjet da se daju povremeno i ne istim osobama. Poklonima male vrijednosti smatraju se pokloni čija vrijednost nije veća od 160,00 kuna. Člankom 11. stavcima 3. i 4. Pravilnika o porezu na dodanu vrijednost (Narodne novine broj 79/13, 85/13, 160/13, 35/14 i 157/14, u daljnjem tekstu: Pravilnik o PDV-u) propisani su uvjeti za davanje poklona male vrijednosti. Tako je propisano da se povremeno davanje poklona pojedinačne vrijednosti do 160,00 kuna bez PDV-a ne smatra isporukom dobara uz naknadu pod uvjetom da se ne daju istim osobama i da ne postoji pravna obveza ili obveza protuisporuke odnosno protuusluge primatelja dobra. Povremenim davanjem poklona smatra se davanje najviše jednog poklona istoj osobi u jednom tromjesečju. Pokloni koji se daju moraju biti posebno prilagođeni s oznakom»nije za prodaju«ili o reklamnim 185

186 predmetima s nazivom tvrtke ili proizvoda kao što su čaše, pepeljare, olovke, stolnjaci, podmetači, privjesci, prospekti, katalozi, vrećice i slični proizvodi. Prema odredbama članka 40. stavka 1. točke e) Zakona o PDV-u plaćanja PDV-a oslobođene su transakcije, uključujući posredovanje, u vezi s valutama, novčanicama i kovanicama koje se koriste kao zakonsko sredstvo plaćanja, osim kolekcionarskih predmeta, odnosno kovanica od zlata, srebra ili drugog metala te novčanica koje se u pravilu ne koriste kao zakonsko sredstvo plaćanja ili kovanica od numizmatičkog interesa. Odredbama članka 68. stavka 3. Pravilnika o PDV-u propisano je da je izdavanje prigodnih kovanica i transakcije u vezi s njima, koje se daju u opticaj po nominalnoj vrijednost i zakonsko su sredstvo plaćanja oslobođeno plaćanja PDV-a. Ako se kovanice i novčanice kupuju ili prodaju po većoj vrijednosti od njihove nominalne vrijednosti, onda te isporuke podliježu oporezivanju. Prema članku 68. stavku 4. Pravilnika o PDV-u oslobođenim transakcijama iz članka 40. stavka 1. točke e) Zakona o PDV-u ne smatraju se transakcije vezane uz kolekcionarske predmete odnosno kovanice od zlata, srebra ili drugog metala te novčanice koje se u pravilu ne koriste kao zakonsko sredstvo plaćanja ili kovanice od numizmatičkog interesa. U skladu s navedenim, smatramo da se u slučaju kada A daje sudionicima ankete u znak zahvalnosti Komplet prigodnih optjecajnih novčanica od 20 i 10 kuna u vrijednosti od 65,00 kn (52,00 kn+pdv) ne radi o davanju poklonu male vrijednosti u smislu Zakona i Pravilnika o PDV-u, već se radi o plaćanju, odnosno davanju naknade u dobrima sudionicima ankete. Prema tome, A je obvezan za dane Komplete prigodnih optjecajnih novčanica od 20 i 10 kuna sudionicima ankete obračunati i platiti PDV-a ako je prilikom nabave za spomenute komplete odbio pretporez. Reg: MF Porez na dodanu vrijednost Oslobođenja bez prava na odbitak pretporeza 10G19 Usluge obuke pilota (16.7.) Broj klase:410-19/15-01/238 Urudžbeni broj: /15-2 Zagreb, Primili smo upit trgovačkog društva iz dostavnog popisa u vezi primjene oslobođenja od plaćanja PDV-a na usluge obrazovanja. Kako se navodi u upitu porezni obveznik će temeljem dobivenog posla na natječaju Ministarstva obrane Poljske u Hrvatskoj provoditi obuku poljskih profesionalnih pilota helikoptera Mi-8. U vezi pitanja o primjeni oslobođenja od plaćanja PDV-a odgovaramo u nastavku. Sukladno odredbama članka 17. stavka 2. Zakona o porezu na dodanu vrijednost (Narodne novine broj 73/13, 99/13, 148/13, 153/13 i 143/14, dalje u tekstu: Zakon) mjestom obavljanja usluga osobi koja nije porezni obveznik smatra se mjesto u kojem porezni obveznik koji obavlja usluge ima sjedište. Ako te usluge obavlja stalna poslovna jedinica poreznog obveznika koja je u mjestu različitom od mjesta sjedišta poreznog obveznika, mjestom obavljanja usluga smatra se sjedište stalne poslovne jedinice. Ako takvo sjedište ili stalna poslovna jedinica ne postoje, mjestom obavljanja usluga smatra se prebivalište ili uobičajeno boravište poreznog obveznika koji obavlja usluge. Prema odredbama članka 39. stavka 1. točke i) Zakona i članka 58. stavka 1. Pravilnika o porezu na dodanu vrijednost (Narodne novine broj 79/13, 85/13, 160/13, 35/14 i 157/14, dalje u tekstu: Pravilnik) PDV ne plaća se na obrazovanje djece i mladeži, predškolsko, školsko ili sveučilišno obrazovanje, stručno osposobljavanje i prekvalifikacija, uključujući s time usko povezane usluge i dobra, koje obavljaju tijela s javnim ovlastima ili druge osobe, koje imaju slične ciljeve u skladu s posebnim propisima koji uređuju obavljanje djelatnosti obrazovanja. Nadalje, člankom 39. stavkom 3. Zakona propisano je da su navedene usluge i isporuke dobara oslobođene PDV-a ako ih obavljaju ostale osobe na koje nisu prenijete javne ovlasti, pod uvjetom da ne teže ostvarivanju dobiti te ako se dobit ipak ostvari da se ne raspodjeljuje, nego se koristi za nastavak ili poboljšanje obavljanja usluga. 186

187 Međutim, odredbama članka 64. Pravilnika propisano je da obveznici poreza na dobit prema posebnim propisima, koji obavljaju isporuke iz članka 39. stavka 3. Zakona ne mogu primjenjivati oslobođenje iz navedenog članka. Stoga, obzirom da je mjesto oporezivanja prema odredbama članka 17. Stavka 2. Zakona predmetnih usluga u Hrvatskoj te da trgovačko društvo koje je obveznik poreza na dobit ne može primijeniti oslobođenje iz članka 39. stavka 1. točke i) Zakona pri izdavanju računa za te usluge obvezno je obračunati PDV. U vezi primjene oslobođenja od plaćanja poreza za oružane snage drugih država članica Organizacije sjevernoatlantskog ugovora (NATO) iz članka 48. stavka 1. točke d) Zakona, odnosno članka. Pravilnika o postupku ostvarivanja oslobođenja od plaćanja poreza na dodanu vrijednost i trošarina za diplomatska i konzularna predstavništva, institucije i tijela Europske unije te međunarodne organizacije (Narodne novine broj 160/13) napominjemo da iz upita nije razvidno radi li se u predmetnom slučaju o zajedničkoj obrambenoj aktivnosti Poljske i Hrvatske. Reg: MF Porez na dodanu vrijednost Oslobođenja bez prava na odbitak pretporeza 10G18 Isporuka nekretnina (13.7.) Broj klase:410-20/15-01/07 Urudžbeni broj: /15-02 Zagreb, Stečajni upravitelj A obratio se upitom u vezi primjene Zakona o porezu na dodanu vrijednost (Narodne novine broj 73/13, 99/13, 148/13, 153/13, 143/14, u daljnjem tekstu: Zakon) u dijelu koji se odnosi na isporuke nekretnina. Naime, u svom upitu navodi da je temeljem zaključka Trgovačkog suda u B oglašena javna dražba za nekretnine. Prednik stečajnog dužnika sklopio je kupoprodajni ugovor za kupnju nekretnine godine. Za navedenu nekretninu je izdana uporabna dozvola godine godine sklopljeni su ugovori o opskrbi vodom, plinom te električnom energijom od kada se ugovorene usluge i koriste. Nadalje se u upitu ističe da je kupac prije potpisivanja kupoprodajnog ugovora uplatio na račun prodavatelja dio cijene s porezom na dodanu vrijednost (u daljnjem tekstu: PDV), a ostatak je plaćan od do godine uz pomoć kredita. Gotovo ukupan iznos je plaćen zaključno s godinom (otprilike 96%). Nekretnina je otplaćivana od potpisa ugovora, a sve uplate su objedinjene izdanim računom godine. Porezni obveznik također ističe da je datum isporuke objekta naznačen na računu godine te da je odbitak pretporeza korišten u cijelosti. Postavljena su slijedeća pitanja: 1. Od kada se računa godina prvog nastanjenja, odnosno korištenja ili isporuke. Je li to godina sklapanja kupoprodajnog ugovora (2007.), godina uzimanja nekretnine u posjed (2008.) ili godina sklapanja ugovora o isporuci električne energije, vode i plina (2010.)? Na adresi nekretnine, iako postoji dokumentacija o korištenju, nije prijavljeno boravište niti sjedište. 2. Stečajni dužnik prodaje zemljište (u naravi pašnjak) koje se nalazi unutar građevinskog područja. Za navedeno zemljište nije izdana građevinska dozvola, lokacijska dozvola, rješenje o gradnji niti jedan drugi akt kojim se odobrava građenje. Smatra li se navedeno zemljište sukladno članku 40. stavku 6. Zakona građevinskim zemljištem ili se smatra ostalim zemljištem na koje stjecatelj plaća porez na promet nekretnina? 3. Nad stečajnim dužnikom je Trgovački sud u B otvorio stečajni postupak od kada nastupaju i pravne posljedice otvaranja stečaja. Pod pretpostavkom da se radi o isporuci nekretnine koja je sukladno članku 40. stavku j) Zakona oslobođena plaćanja PDVa, postavljeno je pitanje da li eventualni ispravak pretporeza tereti stečajnog dužnika i na koji način? Nekretnine prodaje Trgovački sud u B prema odredbama koje vrijede za sudsku ovrhu te će kupcu od strane suda biti uručeno Rješenje o dosudi i Zaključak o prodaji nekretnine i upisu prava vlasništva, a ne račun. Isporučitelj nekretnina je upisan u registar obveznika PDV-a. 187

188 U vezi navedenog odgovaramo u nastavku. Odredbama članka 4. stavka 1. točke 1. Zakona propisano je da je predmet oporezivanja PDV-om isporuka dobara u tuzemstvu uz naknadu koju obavi porezni obveznik koji djeluje kao takav. Nadalje, odredbama članka 40. stavka 1. točkama j) i k) Zakona propisano je da je PDV-a oslobođena isporuka građevina ili njihovih dijelova i zemljišta na kojem se one nalaze, osim isporuka prije prvog nastanjenja odnosno korištenja ili isporuka kod kojih od datuma prvog nastanjenja odnosno korištenja do datuma sljedeće isporuke nije proteklo više od dvije godine. Građevinom se u smislu Zakona smatra objekt pričvršćen za zemlju ili učvršćen u zemlji. PDV-a je oslobođena i isporuka zemljišta, osim građevinskog zemljišta. Stavkom 6. istog članka Zakona propisano je da se građevinskim zemljištem smatra zemljište za koje je izdan izvršni akt kojim se odobrava građenje. Odredbama članka 72.a Pravilnika o porezu na dodanu vrijednost (Narodne novine broj 79/31, 85/13, 160/13, 35/14 i 157/14, u daljnjem tekstu: Pravilnik) propisano je da se izvršnim aktom smatra građevinska dozvola, lokacijska dozvola, rješenje za građenje i slično, dok se građevinskim zemljištem osobito ne smatra poljoprivredno i šumsko zemljište. Odredbama članka 72.b stavcima 2. i 3. Pravilnika propisano je da se prvo nastanjenje odnosno korištenje iz stavka 1. toga članka dokazuje jednim od sljedećih dokumenata: a) dokumentom nadležnog tijela o prebivalištu ili uobičajenom boravištu, b) knjigovodstvenom evidencijom kojom se građevina odnosno njezini dijelovi stavljaju u uporabu, c) bilo kojom drugom dokumentacijom kojom se dokazuje korištenje nekretnine i njezinih dijelova kao što su: ugovor o najmu, ugovor o isporuci električne energije, vode i slično. Iznimno, ako se prvo nastanjenje odnosno korištenje ne može dokazati jednim od dokumenata koji su propisani stavkom 2. toga članka, datumom prvog nastanjenja ili korištenja smatrat će se datum prve isporuke. 1. Godina prvog nastanjenja, odnosno korištenja određuje se prema kriterijima navedenima u članku 72.b stavku 2. Pravilnika. Dakle, ukoliko je primjerice nekretnina u knjigovodstvenim evidencijama knjižena na konto 0 (dugotrajna imovina) u godini, a ugovor o isporuci električne energije ili vode sklopljen u godini, tada se smatra da je godina prvog nastanjenja godina. 2. Zemljište navedeno u upitu ne smatra se građevinskim zemljištem obzirom da za njega nije izdan niti jedan akt kojim se odobrava građenje, neovisno o činjenici što se navedeno zemljište nalazi u građevinskom području. Iz navedenog proizlazi da će isporuka takvog zemljišta biti oslobođena plaćanja PDV-a prema članku 40. stavku 1. točki k) Zakona te da će stjecatelj na istu morati platiti porez na promet nekretnina po stopi 5% sukladno Zakonu o porezu na promet nekretnina (Narodne novine broj 69/97, 26/00 Odluka USRH, 153/02, 22/11 i 143/14). Ukoliko je kupac zemljišta porezni obveznik upisan u registar obveznika PDV-a, koji ima pravo na odbitak pretporeza u cijelosti tada s isporučiteljom može dogovoriti da se takva isporuka oporezuje PDV-om po stopi 25% te će u navedenom slučaju isporučitelj primijeniti prijenos porezne obveze sukladno članku 75. stavku 3. točki c) Zakona. Navedeno se primjenjuje u trenutku isporuke. 3. Ukoliko je isporuka gospodarskog dobra, odnosno nekretnine oslobođena plaćanja PDV-a prema članku 40. stavku 1. točki k) Zakona, a za istu je pri nabavi ili izgradnji odbijen pretporez sadržan u ulaznim računima, tada isporučitelj mora napraviti ispravak pretporeza sukladno odredbama članaka 64. i 65. Zakona. Primjerice, ukoliko je porezni obveznik pri nabavi nekretnine godine koristio odbitak pretporeza u iznosu od kn, a istu isporučuje uz oslobođenje od PDV-a. godine tada je obvezan napraviti ispravak pretporeza na slijedeći način: za broj godina preostalih do isteka roka za ispravak pretporeza (dakle za 3 preostale godine od. do 2017.) obavlja ispravak odjednom u iznosu od kn ( kn x 3 godine) te isto iskazuje u Prijavi PDV-a koju podnosi za razdoblje u kojem je isporuka obavljena pod točkom III.15. s predznakom minus (-). Međutim, isporučitelj ne obavlja ispravak pretporeza za takvu isporuku ukoliko se odlučio istu oporezivati PDV-om sukladno članku 40. stavku 4. Zakona kojim je propisano da porezni obveznik ima pravo izbora za oporezivanje isporuka navedenih u stavku 1. točkama j) i k) toga članka Zakona pod uvjetom da je kupac porezni obveznik koji ima pravo na odbitak pretporeza u cijelosti. Pravo izbora za oporezivanje i pravo na odbitak pretporeza može se primijeniti u trenutku isporuke. U tom se slučaju primjenjuje prijenos porezne obveze iz članka 75. stavka 3. točke c) Zakona kojim je propisano da je porezni obveznik upisan u registar obveznika PDV-a u Republici Hrvatskoj obvezan platiti PDV kada mu se 188

189 obavi isporuka nekretnina, prema članku 40. stavku 1. točkama j) i k) Zakona, ako se isporučitelj odlučio za oporezivanje u skladu s člankom 40. stavkom 4. Zakona. Ukoliko se nekretnina prodaje u postupku ovrhe tada se primjenjuje članak 75. stavak 3. točka d) Zakona ako je primatelj isporuke upisan u registar obveznika PDV-a i ako se ne radi o nekretnini čija je isporuka oslobođena plaćanja PDV-a sukladno članku 40. stavku 1. točkama j) i k) Zakona. U tom će slučaju doći do prijenosa porezne obveze na stjecatelja nekretnine ukoliko je isti upisan u registar obveznika PDV-a, neovisno o tome ima li ili ne pravo na odbitak pretporeza u cijelosti. Pri tome isporučitelj nema obvezu obaviti ispravak pretporeza korištenog za nabavu ili izgradnju te nekretnine, dok s druge strane stjecatelj nema obvezu plaćanja poreza na promet nekretnina. Ukoliko stjecatelj nije upisan u registar obveznika PDV-a prijenos porezne obveze se ne primjenjuje te sukladno članku 40. stavku 1. točkama j) i k) Zakona valja odrediti o kakvoj je nekretnini riječ i prema tome odrediti obračunava li isporučitelj PDV ili stjecatelj plaća porez na promet nekretnina. Reg: MF Porez na dodanu vrijednost Oslobođenja bez prava na odbitak pretporeza 10G17 Isporuka zemljišta (09.7.) Broj klase:410-19/15-01/30 Urudžbeni broj: /15-2 Zagreb, S adrese A postavljen je upit mora li pravna osoba koja je u registru obveznika poreza na dodanu vrijednost (u daljnjem tekstu: PDV) obračunati PDV na isporuku zemljišta koje se prema urbanističkom planu nalazi u području u kojem je dozvoljena gradnja. Napominje se da predmetno zemljište ne posjeduje građevinsku dozvolu, niti lokacijsku kao niti bilo koji drugi dokument, osim što je urbanističkim planom proglašeno građevinskim zemljištem, te se utoliko smatra da predmetni plan predstavlja izvršni akt kojim se odobrava građenje. U vezi navedenog pitanja odgovaramo u nastavku. Odredbom članka 40. stavka 1. točke k) Zakona o porezu na dodanu vrijednost (Narodne novine, broj 73/13, 99/13, 148/13, 153/13 i 143/14, u daljnjem tekstu: Zakon) propisano je da je PDV-a oslobođena isporuka zemljišta, osim građevinskog zemljišta. Također, stavkom 6. istoga članka Zakona propisano je da se građevinskim zemljištem smatra zemljište za koje je izdan izvršni akt kojim se odobrava građenje. Nadalje, člankom 72.a stavkom 1. Pravilnika propisano je da se izvršnim aktom kojim se odobrava građenje smatra građevinska dozvola, lokacijska dozvola, rješenje za građenje i slično. Prema Zakonu o gradnji (Narodne novine, broj 153/13) izvršnim aktom kojim se odobrava građenje smatraju se građevinska i lokacijska dozvola te potvrda glavnog projekta. Činjenica da se zemljište nalazi u području u kojem je dozvoljena gradnja automatski ne znači da se radi o građevinskom zemljištu u smislu Zakona o PDV-u odnosno urbanistički plan sam po sebi ne predstavlja izvršni akt sukladno odredbama članka 40. stavka 6. Zakona i članka 72.a stavka 1. Pravilnika. Obzirom na navedeno, pravna osoba koja je u registru obveznika PDV-a na isporuku zemljišta za koje nije izdana građevinska dozvola, lokacijska dozvola i sl., neće obračunati PDV već je takvo stjecanje oporezivo porezom na promet nekretnina od 5% sukladno Zakonu o porezu na promet nekretnina (Narodne novine, broj 69/97, Odluka USRH 26/00, 153/02, 22/11 i 143/14). 189

190 Reg: MF Porez na dodanu vrijednost Oslobođenja bez prava na odbitak pretporeza 10G16 Porezni tretman nekretnina (30.6.) Broj klase:410-20/14-01/71 Urudžbeni broj: /15-4 Zagreb, Porezni obveznik iz dostavnog popisa koji namjerava kupiti nekretninu i zatim je prodavatelju dati u financijski leasing (tzv. sale&lease back) obratio se upitom u vezi poreznog tretmana takve transakcije. U upitu se navodi da se radi o nekretnini koja se sastoji od dva tornja, pri čemu je dio poslovnog prostora jednog tornja djelomično iznajmljen 20. godine (cca 10% ukupne površine), a ostali dijelovi su kasnije završavani i iznajmljivani postupno do godine. Prema navodima u upitu predmetna nekretnina nije etažirana, a vlasnici nekretnine su dva društva, koja će se spojiti, odnosno pripojiti te će porezni obveznik iz dostavnog popisa nekretninu kupiti od jednog prodavatelja. Obzirom da je prvi najmoprimac, kako se navodi u upitu, uselio tek neznatni dio nekretnine 20. godine, postavljeno je pitanje kada je započelo prvo nastanjenje s aspekta Zakona o porezu na dodanu vrijednost, odnosno treba li prodavatelj nekretnine prilikom prodaje iste zaračunati PDV ili se radi o nekretnini za koju se smatra da je prošla prvo nastanjenje, odnosno rok od 2 godine od prvog nastanjenja i koja je oslobođena PDV-a. Ako se smatra da je isporuka predmetne nekretnine oslobođena PDV-a, postavljeno je pitanje može li prodavatelj nekretnine primijeniti pravo izbora za oporezivanje PDV-om obzirom da je kupac nekretnine leasing društvo koje u smislu propisa o PDV-u obavlja oporezive i oslobođene isporuke za koje nema pravo na odbitak pretporeza. U vezi navedenog očitujemo se u nastavku. Odredbama članka 40. stavka 1. točke j) Zakona o porezu na dodanu vrijednost (Narodne novine broj 73/13, 99/13, 148/13, 153/13 i 143/14, u daljnjem tekstu: Zakon o PDV-u) propisano je da je PDV-a oslobođena isporuka građevina ili njihovih dijelova i zemljišta na kojem se one nalaze, osim isporuka prije prvog nastanjenja odnosno korištenja ili isporuka kod kojih od datuma prvog nastanjenja odnosno korištenja do datuma sljedeće isporuke nije proteklo više od dvije godine. PDV-a je prema članku 40. stavku 1. točki j) Zakona o PDV-u oslobođena i isporuka zemljišta, osim građevinskog zemljišta. Člankom 40. stavkom 4. Zakona o PDV-u propisano je da porezni obveznik ima pravo izbora za oporezivanje isporuka navedenih u članku 40. stavku 1. točkama j) i k) Zakona o PDV-u pod uvjetom da je kupac porezni obveznik koji ima pravo na odbitak pretporeza u cijelosti. Pravo izbora za oporezivanje i pravo na odbitak pretporeza može se primijeniti u trenutku isporuke. Prvim nastanjenjem odnosno korištenjem smatra se trenutak kada je nekretnina stavljena u uporabu, a porezni obveznik o tome treba imati odgovarajuću dokumentaciju, što je propisano člankom 40. stavkom 7. Zakona o PDV-u. Prema članku 72.b stavcima 2. i 3. Pravilnika o porezu na dodanu vrijednost (Narodne novine broj 79/13, 85/13, 160/13, 35/14 i 157/14, u daljnjem tekstu: Pravilnik o PDV-u) prvo nastanjenje odnosno korištenje dokazuje se jednim od sljedećih dokumenata: a) dokumentom nadležnog tijela o prebivalištu ili uobičajenom boravištu, b) knjigovodstvenom evidencijom kojom se građevina odnosno njezini dijelovi stavljaju u uporabu, c) bilo kojom drugom dokumentacijom kojom se dokazuje korištenje nekretnine i njezinih dijelova kao što su: ugovor o najmu, ugovor o isporuci električne energije, vode i slično. Iznimno, ako se prvo nastanjenje odnosno korištenje ne može dokazati jednim od propisanih dokumenata, datumom prvog nastanjenja ili korištenja smatrat će se datum prve isporuke. U vezi prvog nastanjenja odnosno korištenja nekretnine čiji je neznatni dio, prema navodima u upitu, nastanjen 20. godine napominjemo da Zakon o PDV-u ne poznaje pojam djelomično nastanjenje te da se za predmetnu nekretninu koja nije etažirana prvim 190

191 nastanjenjem odnosno korištenjem smatra 20. godine, što znači da je isporuka navedene nekretnine oslobođena PDV-a. Obzirom da je isporuka nekretnine oslobođena isporučitelj mora sukladno članku 65. Zakona o PDV-u izvršiti ispravak odbitka pretporeza koji se provodi odjednom za cijelo razdoblje ispravka što je u slučaju nekretnina 10 godina. Što se tiče izbora za oporezivanje napominjemo da je člankom 40. stavkom 4. Zakona o PDV-u uvjetovano da porezni obveznik ima pravo izbora za oporezivanje oslobođenih isporuka nekretnina isključivo ako je kupac porezni obveznik koji ima pravo na odbitak pretporeza u cijelosti. Prema tome, porezni obveznik koji isporučuje nekretninu koja je oslobođena PDV-a ne može izabrati oporezivanje u slučaju kada takvu nekretninu prodaje kupcu, u ovom slučaju leasing društvu koje nema pravo na odbitak pretporeza u cijelosti. Reg: MF Porez na dodanu vrijednost Oslobođenja bez prava na odbitak pretporeza 10G15 Doplatne marke u poštanskom prometu (19.6.) Broj klase:410-19/14-01/330 Urudžbeni broj: /15-3 Zagreb, Podnositelj upita iz dostavnog popisa obratio se s pitanjem u vezi oporezivanja porezom na dodanu vrijednost (u daljnjem tekstu: PDV) komisione prodaje doplatnih maraka u poštanskom prometu. U upitu je navedeno da prema odredbama Zakona o Hrvatskom Crvenom križu (Narodne novine broj 71/10) HP Hrvatska pošta d.d. tri tjedna godišnje naplaćuje doplatne marke. Nadalje, navedeno je da je za trajanja Tjedna Crvenog križa (od 8. do 15. svibnja), Tjedna borbe protiv tuberkuloze (od 14. do 21. rujna) i Tjedna solidarnosti (od 8. do 15. prosinca) kupnja doplatne marke obvezna i naplaćuje se u iznosu od 50% nominalne vrijednosti prve stope mase pisma prema cjeniku usluga javnog operatera za sve poštanske pošiljke u unutarnjem prometu osim novina i časopisa. Navedeno je da HP d.d. sklapa ugovor s HCK o prodaji doplatnih maraka, a sredstva prikupljena prodajom uplaćuju na račun HCK. Nadalje, navedeno je da je u ugovoru definirana naknada za prodaju doplatnih maraka koja pripada HP d.d. kao komisionaru. Također, u upitu je navedeno da HP d.d. povremeno s drugim izdavateljima doplatnih maraka sklapa ugovore o komisionoj prodaji doplatnih maraka. Doplatne marke prodaju se na dobrovoljnoj osnovi u poštanskim uredima krajnjim kupcima po svojoj nominalnoj vrijednosti. Kako se navodi u upitu, neki od izdavatelja doplatnih maraka (humanitarne organizacije) nisu obveznici PDV-a pa se u takvim slučajevima ne obračunava PDV za isporuku dobara od komitenta prema komisionaru. U vezi navedenog postavljeno je pitanje je li komisiona prodaja doplatnih maraka krajnjem kupcu od strane HP d.d. kao komisionara oporeziva PDV-om. Također postavljeno je pitanje je li komisionareva naknada (provizija) za obavljenu uslugu prodaje doplatnih maraka oporeziva PDV-om. U vezi navedenog odgovaramo u nastavku. Predmet oporezivanja PDV-om je sukladno članku 4. stavku 1. točkama 1. i 3. Zakona o porezu na dodanu vrijednost (Narodne novine broj 73/13, 99/13, 148/13, 153/13 i 143/14, u daljnjem tekstu: Zakon) isporuka dobara i obavljanje usluga u tuzemstvu uz naknadu koje obavi porezni obveznik koji djeluje kao takav. Sukladno članku 6. Zakona porezni obveznik je svaka osoba koja samostalno obavlja bilo koju gospodarsku djelatnost bez obzira na svrhu i rezultat obavljanja te djelatnosti. Gospodarska djelatnost je svaka djelatnost proizvođača, trgovaca ili osoba koje obavljaju usluge, uključujući rudarske i poljoprivredne djelatnosti te djelatnosti slobodnih zanimanja. Gospodarskom djelatnošću smatra se i iskorištavanje materijalne ili nematerijalne imovine u svrhu trajnog ostvarivanja prihoda. Članak 8. stavak 4. Zakona propisuje da ako porezni obveznik koji djeluje u vlastito ime ali za račun druge osobe sudjeluje u pružanju usluga, smatrat će se da je sam primio i obavio te usluge. Člankom 10. stavkom 1. Pravilnika o porezu na dodanu vrijednost (Narodne novine broj 79/13, 85/13, 160/13, 35/14 i 157/14, u daljnjem tekstu: Pravilnik) propisano je da porezni obveznik koji isporuku obavlja u vlastito ime i za vlastiti račun, obračunava i plaća PDV na punu naknadu isto kao komisionar koji nastupa u vlastito ime a za tuđi račun. Kod komisijskog načina prodaje nastaju dvije isporuke i to isporuka komisionara kupcu i isporuka komitenta komisionaru što je propisano člankom 10. stavkom 2. Pravilnika. 191

192 Odredbama članka 40. stavka 1. točke h) Zakona propisano je da je PDV-a oslobođena isporuka poštanskih maraka po nominalnoj vrijednosti kojima se plaćaju poštanske usluge u tuzemstvu te isporuka državnih i drugih sličnih biljega. Zakonom o Crvenom križu uređuju se javne ovlasti, djelatnosti i financiranje HCK kao nacionalnog društva CK na teritoriju Republike Hrvatske te uvjeti i način uporabe i zaštite znaka i naziva CK. Članak 33. Zakona o Hrvatskom Crvenom križu propisuje da će se za vrijeme trajanja Tjedna Crvenog križa, Tjedna borbe protiv tuberkuloze i Tjedna solidarnosti obvezno naplaćivati u korist HCK na sve poštanske pošiljke u unutarnjem prometu, osim novina i časopisa, iznos od 50% nominalne vrijednosti prve stope mase pisma prema cjeniku usluga javnog operatera. Člankom 34. navedenog Zakona propisano je, između ostaloga, da sredstva naplaćuju pravne i fizičke osobe koje obavljaju poštanske usluge u skladu s posebnim propisima. Prikupljena novčana sredstva uplaćuju se na račun HCK. Članak 35. istoga Zakona propisuje da se obračunavanje i uplaćivanje tih prihoda uređuje ugovorom između HCK i subjekata koji obavljaju poštanske usluge u skladu s posebnim propisima. Članak 6. stavak 4. Zakona o poštanskim uslugama (Narodne novine broj 144/ i 153/13) propisuje da primjena odredaba tog Zakona ne utječe na obvezu davatelja poštanskih usluga da osim cijene poštanske usluge naplati od pošiljatelja i iznos određen posebnim zakonom. Člankom 43. Zakona o poštanskim uslugama propisano je da doplatne marke u poštanskom prometu može izdavati pravna ili fizička osoba koja je podnijela zahtjev za izdavanje doplatnih maraka davatelju poštanskih usluga i sklopila s njime ugovor o uvjetima izdavanja i prodaje doplatnih maraka te obračuna i uplate prihoda od prodanih doplatnih maraka. Doplatne marke mogu se plaćati u poštanskom prometu na svim poštanskim pošiljkama, osim novina i časopisa. Kupnja doplatne marke je dragovoljna, a davatelj poštanskih usluga može naplatiti vrijednost doplatne marke od pošiljatelja samo ako pošiljatelj dragovoljno na to pristane. Prihod od prodanih doplatnih maraka, koji se uplaćuje na poseban račun izdavatelja doplatne marke, isključivo je namjenski i ne ulazi u ukupan prihod ostvaren od sredstava koja izdavatelj doplatne marke stječe za obavljanje svoje djelatnosti. Odredbe ovoga članka ne utječu na primjenu odredaba posebnog zakona kojim je uređena obveza plaćanja iznosa davatelja poštanskih usluga u korist HCK. U vezi s obračunom PDV-a na isporuke koje obavljaju tijela s javnim ovlastima napominjemo da tijela s javnim ovlastima koja su upisana u registar obveznika PDV-a ne obračunavaju PDV na isporuke koje obavljaju u okviru svojih ovlasti, odnosno na isporuke koje spadaju u njihov djelokrug rada prema posebnim propisima. Sve ostale isporuke koje tijela s javnim ovlastima obavljaju, a koje ne spadaju u njihove ovlasti, odnosno djelokrug rada prema posebnim propisima načelno se smatraju gospodarskom djelatnošću koja podliježe oporezivanju PDV-om. Budući da je posebnim propisom, u ovom slučaju Zakonom o Hrvatskom Crvenom križu, propisano da u djelokrug rada HCK spada da u svrhu promicanja djelatnosti prikuplja sredstva putem organiziranja Tjedna Crvenog križa, Tjedna borbe protiv tuberkuloze i Tjedna solidarnosti, mišljenja smo da se navedena djelatnost HCK, odnosno isporuke smatraju isporukama u okviru ovlasti, odnosno djelokruga rada koje ne podliježu oporezivanju PDV-om te smo mišljenja da u konkretnom slučaju isporuka doplatnih maraka koje HCK isporučuje HP d.d., odnosno isporuka komitenta komisionaru ne podliježe oporezivanju PDV-om. Obzirom na navedeno, mišljenja smo da HP d.d. kod komisione prodaje doplatnih maraka krajnjem kupcu ne može primijeniti oslobođenje od plaćanja PDV-a iz članka 40. stavka 1. točke h) Zakona jer se u konkretnom slučaju ne radi o naknadi za obavljenu poštansku uslugu, te je HP d.d. obvezna na prodaju doplatnih maraka obračunati PDV. Što se tiče naknade koju komisionar ostvari za obavljenu uslugu prodaje doplatnih maraka (provizija) napominjemo da je ona naplaćena u ukupnoj cijeni prodanih doplatnih maraka. Nadalje, komisionar kupcu izdaje račun u kojem poreznu osnovicu čini ukupna naknada za prodana dobra, a vlasniku dobara izdaje obračun o prodanim dobrima u kojem iskazuje svoj udjel (proviziju), kao i udjel komitenta u ukupnoj cijeni prodanih dobara sukladno ugovorenim uvjetima. 192

193 Reg: MF Porez na dodanu vrijednost Oslobođenja bez prava na odbitak pretporeza 10G14 Plaćanje poreza na prijenos nekretnine (15.6.) Broj klase:410-01/15-01/846 Urudžbeni broj: Zagreb, Zaprimili smo upit poreznog obveznika iz dostavnog spiska o obvezi plaćanja poreza na promet kod prijenosa nekretnina. Trgovačko društvo u likvidaciji ima nekretninu u vlasništvu, staro odmaralište, koje će prenijeti na svoju podružnicu, pa se postavlja pitanje obveze plaćanja poreza na promet nekretnina ili poreza na dodanu vrijednost kod prijenosa predmetne nekretnine. Na postavljeni upit odgovaramo u nastavku. Odredbama članka 4. stavka 1. Zakona o porezu na dodanu vrijednost (Narodne novine, broj 73/13, 99/13, 148/13, 153/13 i 143/14, u daljnjem tekstu: Zakon) propisano je da je predmet oporezivanja PDV-om isporuka dobara i obavljanje usluga u tuzemstvu uz naknadu koje obavi porezni obveznik koji djeluje kao takav, stjecanje dobara unutar Europske unije te uvoz dobara. Sukladno odredbama članka 20. stavka 1. Pravilnika o porezu na dodanu vrijednost (Narodne novine 79/13, 85/13, 160/13, 35/14, 157/14, dalje: Pravilnik) isporuke dobara i obavljanje usluga u postupku likvidacije, stečaja i ostalih sličnih postupaka podliježu oporezivanju. Sukladno odredbama članka 40. stavka 1. točka j) Zakona PDV-a je oslobođena isporuka građevina ili njihovih dijelova i zemljišta na kojem se one nalaze, osim isporuka prije prvog nastanjenja odnosno korištenja ili isporuka kod kojih od datuma prvog nastanjenja odnosno korištenja do datuma sljedeće isporuke nije proteklo više od dvije godine. Građevinom u smislu Zakona smatra se objekt pričvršćen za zemlju ili učvršćen u zemlji. Sukladno odredbama članka 40. stavka 4. Zakona porezni obveznik ima pravo izbora za oporezivanje isporuka navedenih u stavku 1. točkama j) i k) članka 40. Zakona pod uvjetom da je kupac porezni obveznik koji ima pravo na odbitak pretporeza u cijelosti. Pravo izbora za oporezivanje i pravo na odbitak pretporeza može se primijeniti u trenutku isporuke. Prema odredbama članka 75. stavka 3. točka c) Zakona porezni obveznik upisan u registar obveznika PDV-a u Republici Hrvatskoj obvezan je platiti PDV kada mu se obavi isporuka nekretnina, prema članku 40. stavku 1. točkama j) i k) Zakona, ako se isporučitelj odlučio za oporezivanje u skladu s člankom 40. stavkom 4. Zakona. Sukladno odredbama članka 64. stavka 1 i 2. Zakona i članka 65. Zakona ako se u vezi nekog gospodarskog dobra u roku od pet godina uključujući kalendarsku godinu u kojoj je gospodarsko dobro nabavljeno ili proizvedeno promjene uvjeti koji su u toj godini bili mjerodavni za odbitak pretporeza, tada se za razdoblje nakon promjene obavlja ispravak pretporeza. Promjenom uvjeta mjerodavnih za odbitak pretporeza smatra se naknadna promjena tih uvjeta koja je dovela do većeg ili manjeg prava na odbitak pretporeza u odnosu na godinu u kojoj je dobro nabavljeno ili proizvedeno. Kada se radi o nekretninama, tada se umjesto razdoblja od pet godina primjenjuje razdoblje od 10 godina. Godišnji iznos ispravka pretporeza iznosi 1/5, odnosno 1/10 iznosa PDV-a koji je bio zaračunan za gospodarska dobra. Gospodarskim dobrima u smislu stavka članka 64. stavka 1. Zakona smatraju se dobra koja prema računovodstvenim propisima spadaju u dugotrajnu imovinu poreznog obveznika. Ako porezni obveznik unutar razdoblja za ispravak pretporeza isporučuje gospodarsko dobro, smatra se da je gospodarsko dobro korišteno za gospodarsku djelatnost poreznog obveznika do isteka razdoblja za ispravak pretporeza. Gospodarska djelatnost smatrat će se u cijelosti oporezivom ako je isporuka gospodarskog dobra oporezivana. Gospodarska djelatnost smatrat će se u cijelosti oslobođenom PDV-a ako je isporuka gospodarskog dobra oslobođena. Ispravak odbitka provodi se odjednom za cijelo preostalo razdoblje ispravka. Nadalje, prema odredbi članka 5. Zakona o porezu na promet nekretnina (Narodne novine, br. 69/97, 26/00, 153/02, 22/11 i 143/14) prometom nekretnina, u smislu ovoga Zakona, ne smatra se stjecanje nekretnina na koje se plaća porez na dodanu vrijednost. Isto znači kada se na promet nekretnina ne plaća porez na dodanu vrijednost da se plaća porez na promet nekretnina. 193

194 Obzirom na navedeno, isporuka dobara u postupku likvidacije načelno podliježe oporezivanju. Međutim, obzirom da je riječ o nekretnini odnosno o starom odmaralištu radi se o isporuci koja je oslobođena plaćanja PDV-a sukladno članku 40. Zakona, te podliježe oporezivanju porezom na promet nekretnina. Također se napominje da porezni obveznik koji isporučuje drugom poreznom obvezniku nekretninu oslobođenu plaćanja PDV-a ima pravo odlučiti se za oporezivanje takve isporuke pod uvjetom da je kupac porezni obveznik koji ima pravo na odbitak pretporeza u cijelosti. U tom slučaju primjenjuje se prijenos porezne obveze te je porezni obveznik primatelj isporuke obvezan obračunati i platiti PDV. Na takvu isporuku na koju se primjenjuje prijenos porezne obveze, stjecatelj ne plaća porez na promet nekretnina. Reg: MF Porez na dodanu vrijednost Oslobođenja bez prava na odbitak pretporeza 10G13 Isporuka nekretnine stranom poreznom obvezniku (20.5.) Broj klase:410-19/15-01/176 Urudžbeni broj: /15-2 Zagreb, Podnositelj upita iz dostavnog popisa postavio nam je upit o primjeni prijenosa porezne obveze pri isporuci nekretnine stranom poreznom obvezniku. U upitu se navodi da je nekretnina nabavljena od poreznog obveznika krajem godine s obračunanim porezom na dodanu vrijednost (u daljnjem tekstu: PDV). Nadalje, navodi se da porezni obveznik istu nekretninu želi prodati poreznom obvezniku iz Slovenije koji je u Hrvatskoj registriran za potrebe PDV-a. Postavlja se pitanje može li isporučitelj odabrati oporezivanje iz članka 40. stavka 4. Zakona o PDV-u te pri isporuci nekretnine stranom poreznom obvezniku primijeniti prijenos porezne obveze. Na postavljeni upit odgovaramo u nastavku. Od 1. siječnja. godine, sukladno članku 40. stavku 1. točkama j) i k) Zakona o porezu na dodanu vrijednost (Narodne novine broj 73/13, 99/13, 148/13, 153/13 i 143/14, u daljnjem tekstu: Zakon) plaćanja PDV-a oslobođena je isporuka građevina ili njihovih dijelova i zemljišta na kojem se one nalaze, osim isporuka prije prvog nastanjenja odnosno korištenja ili isporuka kod kojih od datuma prvog nastanjenja odnosno korištenja do datuma sljedeće isporuke nije proteklo više od dvije godine te isporuka zemljišta, osim građevinskog zemljišta. Slijedom navedenog, porezni obveznik ima pravo izbora za oporezivanja ukoliko je isporuka nekretnine oslobođena plaćanja PDV-a temeljem članka 40. stavka 1. točke j) i k) Zakona pod uvjetom da je kupac porezni obveznik koji ima pravo na odbitak pretporeza u cijelosti. Budući da prilikom registriranja za potrebe PDV-a Porezna uprava stranog poreznog obveznika ujedno upisuje u registar obveznika PDV-a, on ima pravo na odbitak pretporeza sadržanog u računima za isporuke koje su mu drugi porezni obveznici obavili za potrebe njegovih oporezivih transakcija. Stoga, u slučaju isporuke nekretnine oslobođene plaćanja PDV-a stranom poreznom obvezniku koji je registriran za potrebe PDV-a u Republici Hrvatskoj i ima pravo na odbitak pretporeza u cijelosti, porezni obveznik isporučitelj ima pravo izbora za oporezivanje. Ukoliko se isporučitelj i stjecatelj odluče za oporezivanje isporuke nekretnina koja je inače oslobođena plaćanja PDV-a tada se primjenjuje prijenos porezne obveze iz članka 75. stavka 3. točke c) Zakona. U tom slučaju isporučitelj u računu mora navesti prijenos porezne obveze, a stjecatelj mora obračunati i platiti PDV uz istovremeno pravo na odbitak pretporeza. Na takvu isporuku na koju se primjenjuje prijenos porezne obveze, stjecatelj ne plaća porez na promet nekretnina. 194

195 Reg: MF Porez na dodanu vrijednost Oslobođenja bez prava na odbitak pretporeza 10G Stjecanje vlasništva temeljem sudske nagodbe (.5.) Broj klase:410-01/15-01/1160 Urudžbeni broj: Zagreb,.05. Zaprimili smo upit Grada kao poreznog obveznika u kojem iznosi dvojbe oko primjene Zakona o porezu na promet nekretnina odnosno Zakona o porezu na dodanu vrijednost kada se temeljem sudske nagodbe priznaje pravo vlasništva na zemljištu upisanom kao vlasništvo jedinice lokalne samouprave, a ujedno se nalaže i isplata naknade jedinici lokalne samouprave kao vlasniku zemljišta. Naime, fizička osoba je izgradila kuću dijelom na vlastitom zemljištu a dijelom na zemljištu drugih fizičkih osoba i Grada iz upita. Radi sređivanja imovinsko pravnih odnosa pokrenuta je parnica pred nadležnim Općinskim sudom. Općinski sud je donio presude kojim se tužitelj kao pošteni graditelj kuće i stjecatelj zemljišta od strane fizičkih osoba utvrđuje kao vlasnik zemljišta dok se u pogledu stjecanja prava vlasništva fizičke osobe od Grada sklapa sudska nagodba kojom se fizičkoj osobi priznaje vlasništvo nad zemljištem, te mu se nalaže isplata naknade tržišne vrijednosti zemljišta Gradu. Stoga se postavlja pitanje je li fizička osoba, stjecatelj nekretnine, obveznik plaćanja poreza na promet nekretnina ili poreza na dodanu vrijednost? Na postavljeni upit odgovaramo u nastavku kako slijedi. Od 1. siječnja. godine, sukladno članku 40. stavku 1. točkama j) i k) Zakona o porezu na dodanu vrijednost (Narodne novine broj 73/13, 99/13, 148/13, 153/13 i 143/14, u daljnjem tekstu: Zakon) plaćanja PDV-a oslobođena je isporuka građevina ili njihovih dijelova i zemljišta na kojem se one nalaze, osim isporuka prije prvog nastanjenja odnosno korištenja ili isporuka kod kojih od datuma prvog nastanjenja odnosno korištenja do datuma sljedeće isporuke nije proteklo više od dvije godine te isporuka zemljišta, osim građevinskog zemljišta. Iz navedene odredbe proizlazi da se od 1. siječnja. PDV plaća na isporuke građevina ili njihovih dijelova koje nikada nisu bile nastanjene odnosno korištene uključujući zemljišta na kojem se nalaze, na isporuke građevina ili njihovih dijelova uključujući zemljišta na kojem se nalaze kod kojih od datuma prvog nastanjenja odnosno korištenja do datuma sljedeće isporuke nije proteklo više od dvije godine te na građevinsko zemljište. Ostale isporuke nekretnina oslobođene su plaćanja PDV i podliježu oporezivanju porezom na promet nekretnina sukladno odredbama Zakona o porezu na promet nekretnina (Narodne novine, br. 69/97, 26/00, 153/02, 22/11 i 143/14). Nadalje, od 1. siječnja. godine zemljište se u poreznom smislu ne odvaja od građevine koja se na tom zemljištu nalazi te se sukladno navedenom zemljište oporezuje jednako kao i građevina, neovisno o tome je li za zemljište na kojem se građevina nalazi izdan akt kojim se odobrava građenje ili nije. Zemljištem na kojem se nalazi građevina ili njeni dijelovi smatra se ukupna površina katastarske čestice na kojoj je ona izgrađena. Ako se građevina nalazi na više katastarskih čestica, tada se u obzir uzimaju sve čestice zajedno. Prema tome, ukoliko se u navedenom slučaju radi o građevini koja je oslobođena plaćanja PDV-a sukladno odredbama članka 40. stavka 1. točke j) Zakona, isporuka zemljišta na kojem se ta građevina nalazi jednako tako oslobođena je plaćanja PDV-a, te podliježe oporezivanju porezom na promet nekretnina. Napominjemo da porezni obveznik ima pravo na izbor oporezivanja isporuka nekretnina oslobođenih plaćanja PDV-a iz članka 40. stavka 1. točke j) i k) pod uvjetom da je kupac porezni obveznik koji ima pravo na odbitak pretporeza u cijelosti. Pravo izbora za oporezivanje i pravo na odbitak pretporeza može se primijeniti u trenutku isporuke. Ukoliko se isporučitelj i stjecatelj odluče za oporezivanje isporuke nekretnina koja je inače oslobođena plaćanja PDV-a tada se primjenjuje prijenos porezne obveze iz članka 75. stavka 3. točke c) Zakona. U tom slučaju stjecatelj mora obračunati i platiti PDV uz istovremeno pravo na odbitak pretporeza. Na takvu isporuku na koju se primjenjuje prijenos porezne obveze, stjecatelj ne plaća porez na promet nekretnina. 195

196 Reg: MF Porez na dodanu vrijednost Oslobođenja bez prava na odbitak pretporeza 10G11 Porezni tretman neformalnih programa cjeloživotnog osposobljavanja (06.5.) Broj klase:410-19/15-01/100 Urudžbeni broj: /15-2 Zagreb, Ustanova nam se obratila upitom u vezi poreznog tretmana neformalnih programa cjeloživotnog osposobljavanja. U upitu se navodi da je Ustanova registrirana temeljem prethodnog odobrenja Ministarstva znanosti, obrazovanja i sporta te da osim formalnih provodi i neformalne programe cjeloživotnog obrazovanja koji, kako se navodi, zbog zakonskih ograničenja ne mogu proći akreditaciju jer još nije donesen zakon o komplementarnoj medicini. Prema navodima u upitu, Ustanova je zajedno s Fakultetom za menadžment u turizmu i ugostiteljstvu iz Opatije razvila program cjeloživotnog učenja Zdravstveni turizam u malom poduzetništvu koji je verificiran od strane Sveučilišta u Rijeci te je dio programa cjeloživotnog učenja navedenog Sveučilišta. Nadalje, navodi se da je Ustanova, koja ima program neformalnog cjeloživotnog osposobljavanja za terapeute Bioterapije po metodi Zdenka Dumančića, potpisala s Fakultetom za menadžment u turizmu i ugostiteljstvu ugovor o suradnji u programu cjeloživotnog učenja (osposobljavanja i usavršavanja) za stručnog suradnika u zdravstvenom turizmu. Također je navedeno da Ustanova zajedno s Fakultetom za zdravstvene studije iz Rijeke završava program osposobljavanja (9 ECTS bodova) i usavršavanja (18 ECTS bodova) bioterapeuta i radiestezista, koji će uskoro dati na verifikaciju Sveučilištu u Rijeci. Navedeno je da su programi rađeni da zadovolje kriterije potrebne kod priznavanja svjedodžbi i uvjerenja o kvalifikaciji važećoj u Europskoj uniji i zemljama koje imaju regulirani status komplementarne medicine. Obzirom na navedeno, postavljeno je pitanje je li Ustanova temeljem članka 39. stavka 1. točke i) Zakona o porezu na dodanu vrijednost (Narodne novine broj 73/13, 99/13, 148/13, 153/13 i 143/14, u daljnjem tekstu: Zakon) te članka 44. Uredbe Vijeća (EU) 282/2011 oslobođena plaćanja poreza na dodanu vrijednost (u daljnjem tekstu: PDV) na usluge izvođenja programa neformalnog cjeloživotnog osposobljavanja. Na postavljeni upit odgovaramo u nastavku. Prema odredbama članka 39. stavka 1. točke i) Zakona i članka 58. stavka 1. Pravilnika o porezu na dodanu vrijednost (Narodne novine broj 79/13, 85/13, 160/13, 35/14 i 157/14, u daljnjem tekstu: Pravilnik) plaćanja PDV-a oslobođeno je obrazovanje djece i mladeži, predškolsko, školsko ili sveučilišno obrazovanje, stručno osposobljavanje i prekvalifikacija, uključujući s time usko povezane usluge i dobra, koje obavljaju tijela s javnim ovlastima ili druge osobe, koje imaju slične ciljeve u skladu s posebnim propisima koji uređuju obavljanje djelatnosti obrazovanja. Navedeno oslobođenje odnosi se na obrazovanje u vezi s nastavnim programima koje donose nadležna ministarstva što je propisano odredbama članka 58. stavka 5. Pravilnika. Slijedom navedenog, usluge obrazovanja djece i mladeži, školskog ili sveučilišnog obrazovanja, stručnog osposobljavanja i prekvalifikacije, uključujući s time usko povezane usluge i dobra oslobođene su plaćanja PDV-a kada ih obavljaju tijela s javnim ovlastima ili druge osobe, koje imaju slične ciljeve u skladu s posebnim propisima koji uređuju obavljanje djelatnosti obrazovanja. Napominjemo da je člankom 44. Uredbe Vijeća (EU) 282/2011 koja se mora izravno primjenjivati u svim državama članicama Europske unije propisano da usluge strukovnog usavršavanja ili prekvalifikacije pružene pod uvjetima utvrđenim člankom 132. stavkom 1. točkom i) Direktive Vijeća 2006/1/EZ s kojim je u cijelosti usklađen članak 39. stavak 1. točka i) Zakona, obuhvaćaju poduku koja se izravno odnosi na djelatnost ili zanimanje, kao i poduku namijenjenu stjecanju ili proširenju strukovnog znanja. U tom smislu trajanje strukovnog usavršavanja ili prekvalifikacije nevažno je. U skladu s navedenim, mišljenja smo da ukoliko su programi neformalnog cjeloživotnog osposobljavanja koje izvodi Ustanova doneseni od strane nadležnog ministarstva, tada se navedene usluge osposobljavanja mogu smatrati uslugama koje su sukladno odredbama članka 39. stavka 1. točke i) Zakona i članka 58. stavka 1. Pravilnika oslobođene plaćanja PDV-a te se u tom slučaju navedeno stručno usavršavanje može tretirati kao djelatnost od javnog interesa sukladno članku 44. Uredbe Vijeća EU 282/

197 Reg: MF Porez na dodanu vrijednost Oslobođenja bez prava na odbitak pretporeza 10G10 Usluge socijalne skrbi (30.1.) Broj klase: /14-01/483 Urudžbeni broj: /15-4 Zagreb, Udruga iz dostavnog popisa dostavila je upit u vezi oporezivanja PDV-om obavljanja usluga pripreme i dostave obroka starijim, nemoćnim, bolesnim i invalidnim osobama u skladu s posebnim propisima. Kako je u upitu navedeno, udruga obavlja djelatnost socijalne skrbi za starije i nemoćne osobe radi poboljšanja kvalitete života i uključenosti u zajednicu sukladno Zakonu o socijalnoj skrbi, a ako ostvari dobit, koristi je isključivo za unapređenje svoje djelatnosti. Obavljene usluge udruzi temeljem ugovora za korisnike plaća Grad Split ili nadležno Ministarstvo socijalne politike i mladih, a postoji mogućnost da ih plaća i sam korisnik u slučaju kada ne ispunjava sve uvjete za ostvarivanje prava koje je propisao Grad, odnosno županija ili nadležno ministarstvo. U vezi pitanja jesu li navedene usluge oslobođene plaćanja PDV-a, odnosno treba li se udruga prijaviti u registar obveznika PDV-a odgovaramo u nastavku. Odredbama članka 39. stavka 1. točke g) Zakona o porezu na dodanu vrijednost (Narodne novine broj 73/13, 99/13, 148/13, 153/13 i 143/14, dalje u tekstu: Zakon) i članka 56. Pravilnika o porezu na dodanu vrijednost (Narodne novine broj 79/13, 85/13, 160/13, 35/14 i 157/14, dalje u tekstu: Pravilnik) propisano je da su plaćanja PDV-a oslobođene usluge i isporuke dobara povezane sa socijalnom skrbi, uključujući one što ih obavljaju i isporučuju domovi za starije i nemoćne osobe. Plaćanja PDV-a oslobođene su ove isporuke i kad ih obavljaju, obiteljski domovi, ustanove, tijela s javnim ovlastima ili druge organizacije sukladno posebnim propisima na području socijalne skrbi. Navedenim uslugama i isporukama dobara smatraju se sve one usluge i isporuke dobara koje se mogu obavljati prema posebnim propisima iz područja socijalne skrbi kojima se korisnicima socijalne skrbi osigurava stanovanje, prehrana, briga o zdravlju, odgoj i obrazovanje, psihosocijalna rehabilitacija, njega i druge slične potrebe. Stoga, obavljanje usluga organiziranja prehrane, odnosno pomoći u kući koje obavlja udruga temeljem Zakona o socijalnoj skrbi oslobođeno je plaćanja PDV-a sukladno navedenim odredbama Zakona i Pravilnika. Napominjemo da se prema odredbama članka 90. stavaka 1. i 5. Zakona malim poreznim obveznikom smatra pravna osoba sa sjedištem, stalnom poslovnom jedinicom, odnosno fizička osoba s prebivalištem ili uobičajenim boravištem u tuzemstvu, čija vrijednost isporuka dobara ili obavljenih usluga u prethodnoj kalendarskoj godini nije bila veća od ,00 kuna. Navedena vrijednost isporuka dobara i usluga, bez PDV-a, obuhvaća: a) vrijednost isporuka dobara ili usluga koje su oporezive, b) vrijednost isporuka oslobođenih PDV-a iz članaka 45., 46., 47., 48. i 49. Zakona, c) vrijednost isporuka nekretnina i transakcija iz članka 40. stavka 1. točaka a) do g) Zakona, osim ako su te transakcije pomoćne. Stoga, ako predmetna udruga u prethodnoj kalendarskoj godini obavi navedene usluge koje su oslobođene plaćanja PDV-a u vrijednosti većoj od ,00 kuna, ne postaje obveznik PDV-a obzirom da se te usluge ne uključuju u vrijednost isporuka kojom mali porezni obveznik postaje obvezan upisati se u registar obveznika PDV-a. Reg: MF Porez na dodanu vrijednost Oslobođenja bez prava na odbitak pretporeza Oporezivanje PDV-om usluga estetske kirurgije i kozmetičkih 10G09 tretmana (14.1.) Broj klase: /15-01/03 Urudžbeni broj: /15-2 Zagreb,

198 Navedenim dopisom zatražili ste tumačenje u vezi oporezivanja PDV-om usluga estetske kirurgije i kozmetičkih tretmana koje obavlja poliklinika u vezi čega se očitujemo u nastavku. Sukladno odredbama članka 39. stavka 1. točke b) Zakona o porezu na dodanu vrijednost (Narodne novine broj 73/13, 99/13, 148/13, 153/13 i 143/14, dalje u tekstu: Zakon) i odredbama članka 50. stavka 1. Pravilnika o porezu na dodanu vrijednost (Narodne novine broj 79/13, 85/13, 160/13, 35/14 i 157/14, dalje u tekstu: Pravilnik) propisano je da se PDV ne plaća na usluge bolničke i medicinske njege i s time usko povezane usluge i isporuke dobara koje obavljaju tijela s javnim ovlastima, ili koje, u uvjetima koji su u socijalnom smislu slični uvjetima koji se primjenjuju na tijela s javnim ovlastima obavljaju osobito zdravstvene ustanove: domovi zdravlja, hitna medicinska pomoć, poliklinike, opće i specijalne bolnice i klinike. Ove isporuke dobara i obavljene usluge kao i usluge zdravstvene njege koje obavljaju zdravstvene ustanove za njegu u kući oslobođene su plaćanja PDV-a i u slučaju kad ih obavljaju tijela odnosno pravne osobe s javnim ovlastima ili druge organizacije slične prirode na temelju javnih ovlasti. Ako su usluge estetskih zahvata kao i kozmetičkih tretmana koje obavlja zdravstvena ustanova poliklinika usluge u vezi s liječenjem bolesti, tada se navedene odredbe Zakona i Pravilnika o oslobođenju od plaćanja PDV-a mogu primijeniti. Navedeno je u skladu sa presudom Europskog suda pravde u slučaju C-91/ Skatteverket v. PFC Clinic AB. Reg: MF Porez na dodanu vrijednost Oslobođenja bez prava na odbitak pretporeza 10G08 Oporezivanja stanova u novogradnji ( ) Broj klase: /14-01/3056 Urudžbeni broj: /14-2 Zagreb, U vezi upita upućenog s adrese u vezi oporezivanja stanova u novogradnji koje prodaje pravna osoba te hoće li kupac osim poreza na promet nekretnina koji plaća kod kupnje nove nekretnine, od 1. siječnja. godine platiti još neke dodatne poreze, odgovaramo u nastavku. Izmjene u vezi oporezivanja nekretnina obuhvaćene su odredbom članka 143. stavka 2. Zakona o porezu na dodanu vrijednost (Narodne novine, broj 73/13, 99/13 Rješenje USRH, 148/13, 153/13 Rješenje USRH i 143/14, u daljnjem tekstu: Zakon) kojom je propisano da odredbe članka 40. stavka 1. točke j) i k) i stavka 4. te članka 75. stavka 3. točke c) Zakona stupaju na snagu 1. siječnja. godine. Navedenim odredbama Zakona koje će stupiti na snagu 1. siječnja. godine propisano je oslobođenje od plaćanja poreza na dodanu vrijednost (u daljnjem tekstu: PDV) kod isporuka građevina ili njihovih dijelova i zemljišta na kojem se one nalaze nakon prvog nastanjenja odnosno korištenja ili isporuke kod kojih je od datuma prvog nastanjenja odnosno korištenja do datuma sljedeće isporuke proteklo više od dvije godine. Sukladno navedenom, isporuke građevina ili njihovih dijelova i zemljišta na kojem se one nalaze prije prvog nastanjenja odnosno korištenja ili isporuke kod kojih od datuma prvog nastanjenja odnosno korištenja do datuma sljedeće isporuke nije proteklo više od dvije godine bit će oporezive PDV-om po stopi 25%. Nadalje, za oporezivanje isporuka nekretnina od 1. siječnja. godine više neće biti važno je li neka nekretnina novosagrađena već će za oporezivanje bitan kriterij biti je li bila nastanjena odnosno korištena ili ne. Odredbom članka 40. stavka 10. Pravilnika o porezu na dodanu vrijednost (Narodne novine, broj 79/13, 85/13 ispravak, 160/13 i 35/14) koji je na snazi, propisano je da se poreznom osnovicom pri isporuci novoizgrađenih građevinskih objekata ili dijelova tih objekata smatra naknada za vrijednost isporučenog objekta koja ne sadrži vrijednost zemljišta ni iznos naknade za komunalno uređenje zemljišta prema odluci nadležnih tijela. Međutim, od 1. siječnja. godine nekretnina i pripadajuće zemljište smatrat će se jedinstvenom isporukom za potrebe oporezivanja, a ne odvojenim isporukama kao što je to 198

199 propisano odredbom članka 40. stavka 10. Pravilnika koja je na snazi do 31. prosinca godine. Ako porezni obveznik prodaje nekretninu u novogradnji koja je izgrađena i isporučena kao nekorištena nakon 31. prosinca godine, sukladno odredbi članka 40. stavka 1. točke j) Zakona, takva isporuka bit će oporeziva PDV-om po stopi od 25%. Napominjemo da je Zakonom o porezu na promet nekretnina (Narodne novine, broj 69/97, 26/00, 153/02, 22/11 i 143/14) koji će stupiti na snagu 1. siječnja. godine u vezi oporezivanja nekretnina od 1. siječnja. godine propisano da se na stjecanje nekretnina na koje isporučitelj zaračunava PDV ne obračunava porez na promet nekretnina od 5%, te se na taj način isporuka nekretnine oporezuje ili PDV-om ili porezom na promet nekretnina ovisno o vrsti nekretnine i sudionicima u prometu. Reg: MF Porez na dodanu vrijednost Oslobođenja bez prava na odbitak pretporeza Usluge i isporuke dobara koje obavlja poliklinika trgovačko 10G07 društvo ( ) Broj klase: /14-01/156 Urudžbeni broj: /14-2 Zagreb, Porezni obveznik iz dostavnog popisa dostavio nam je upit o primjeni odredbe članka 39. stavka 1. točke b) Zakona o porezu na dodanu vrijednost (Narodne novine broj 73/13, 99/13 Rješenje USRH, 148/13, 153/13 Rješenje USRH i 143/14, dalje u tekstu: Zakon) na usluge i isporuke dobara koje obavlja poliklinika trgovačko društvo. U vezi s navedenim očitujemo se u nastavku. Odredbama članka 39. stavka 1. točke b) Zakona i članka 50. stavka 1. Pravilnika o porezu na dodanu vrijednost (Narodne novine broj 79/13, 85/13 ispravak, 160/13 i 35/14, dalje u tekstu: Pravilnik) propisano je da se PDV ne plaća na usluge bolničke i medicinske njege i s time usko povezane usluge i isporuke dobara koje obavljaju tijela s javnim ovlastima, ili koje, u uvjetima koji su u socijalnom smislu slični uvjetima koji se primjenjuju na tijela s javnim ovlastima obavljaju osobito zdravstvene ustanove: domovi zdravlja, hitna medicinska pomoć, poliklinike, opće i specijalne bolnice i klinike. Ove isporuke dobara i obavljene usluge kao i usluge zdravstvene njege koje obavljaju zdravstvene ustanove za njegu u kući oslobođene su plaćanja PDV-a i u slučaju kad ih obavljaju tijela odnosno pravne osobe s javnim ovlastima ili druge organizacije slične prirode na temelju javnih ovlasti. Navedene isporuke dobara i obavljanje usluga oslobođeno je PDV-a, prema odredbama članka 39. stavka 3. Zakona, ako ih obavljaju ostale osobe na koje nisu prenijete javne ovlasti, pod uvjetom da ne teže ostvarivanju dobiti te ako se dobit ipak ostvari, da se ne raspodjeljuje, nego se koristi za nastavak ili poboljšanje obavljanja usluga. Sukladno navedenim odredbama Zakona i Pravilnika predmetno oslobođenje od plaćanja PDV-a primjenjuje se ako predmetne usluge i isporuke dobara obavljaju ostale osobe na koje nisu prenijete javne ovlasti, pod uvjetom da ne teže ostvarivanju dobiti te ako se dobit ipak ostvari, da se ne raspodjeljuje nego se koristi za nastavak ili poboljšanje obavljanja usluga. Stoga, obveznici poreza na dobit prema posebnim propisima ne mogu primjenjivati predmetno oslobođenje. Reg: MF Porez na dodanu vrijednost Oslobođenja bez prava na odbitak pretporeza (čl.39. i 40.) 10G06 Usluge doktora dentalne medicine i zubnih tehničara ( ) Broj klase: /14-01/287 Urudžbeni broj: /14-2 Zagreb,

200 Podnositelj upita iz dostavnog popisa obratio nam se pitanjem o oporezivanju porezom na dodanu vrijednost (dalje u tekstu: PDV) usluga doktora dentalne medicine i zubnih tehničara na kojeg odgovaramo u nastavku. Prema odredbama članka 39. stavka 1. točke c) Zakona o porezu na dodanu vrijednost (Narodne novine broj 73/13. 99/13 Rješenje USRH, 148/13 i 153/13 Rješenje USRH, dalje u tekstu: Zakon) i članka 50. i 51. Pravilnika o porezu na dodanu vrijednost (Narodne novine broj 79/13, 85/13 ispravak i 160/13, dalje u tekstu: Pravilnik) obavljanje medicinske njege u okviru bavljenja medicinskim i pomoćnim medicinskim zanimanjima oslobođeno je plaćanja PDV-a. PDV se ne plaća na usluge bolničke i medicinske njege i s time usko povezane usluge i isporuke dobara koje obavljaju tijela s javnim ovlastima, ili koje, u uvjetima koji su u socijalnom smislu slični uvjetima koji se primjenjuju na tijela s javnim ovlastima obavljaju osobito zdravstvene ustanove: domovi zdravlja, hitna medicinska pomoć, poliklinike, opće i specijalne bolnice i klinike. Ove isporuke dobara i obavljene usluge kao i usluge zdravstvene njege koje obavljaju zdravstvene ustanove za njegu u kući oslobođene su plaćanja PDV-a i u slučaju kad ih obavljaju tijela odnosno pravne osobe s javnim ovlastima ili druge organizacije slične prirode na temelju javnih ovlasti. Obavljanje medicinske njege u okviru bavljenja medicinskim i pomoćnim medicinskim zanimanjima čime se smatraju usluge i isporuke dobara doktora medicine, doktora stomatologije ili dentalne medicine, medicinskih sestara, primalja, fizioterapeuta, psihologa i usluge biokemijskih laboratorija povezane s liječenjem, oslobođeno je plaćanja PDV-a, ako se obavljaju u okviru privatne prakse. Navedenim uslugama i isporukama dobara smatraju se sve one usluge i isporuke dobara koje navedeni porezni obveznici mogu obavljati u okviru privatne prakse prema posebnim propisima koji uređuju njihovu djelatnost. Usluge što ih obavljaju dentalni tehničari te isporuka zubnih/protetskih nadomjestaka koje isporučuju dentalni tehničari i doktori dentalne medicine oslobođene su plaćanja PDV-a sukladno odredbama članka 39. stavka 1. točke e) Zakona i članka 53. Pravilnika. Prema odredbama članka 39. stavka 3. Zakona plaćanja PDV-a oslobođene su navedene isporuke dobara ili usluga ako ih obavljaju ostale osobe na koje nisu prenijete javne ovlasti, pod uvjetom da ne teže ostvarivanju dobiti te ako se dobit ipak ostvari da se ne raspodjeljuje, nego se koristi za nastavak ili poboljšanje obavljanja usluga. Odredbama članka 64. Pravilnika propisano je da obveznici poreza na dobit prema posebnim propisima, koji obavljaju navedene isporuke ne mogu primjenjivati oslobođenje iz članka 39. stavka 3. Zakona. Stoga, trgovačko društvo koje obavlja navedene usluge i isporuke dobara ne može primijeniti porezno oslobođenje iz članka 39. stavka 1. točke c) i e) Zakona. Reg: MF Porez na dodanu vrijednost Oslobođenja bez prava na odbitak pretporeza (čl.39. i 40.) 10G05 Oslobođenje od plaćanja PDV-a Broj klase: /13-01/260 Urudžbeni broj: /13-4 Zagreb, Podnositelj upita iz dostavnog popisa obratio se upitom u vezi tumačenja članka 39. stavka 1. točke n) Zakona o porezu na dodanu vrijednost (Narodne novine broj 73/13, 99/13 Rješenje USRH, 148/13 i 153/13 Rješenje USRH, u daljnjem tekstu: Zakon), odnosno postavljeno je pitanje jesu li usluge koje obavlja podnositelj upita iz dostavnog popisa oslobođene plaćanja poreza na dodanu vrijednost (u daljnjem tekstu: PDV). U upitu se navodi da podnositelj upita iz dostavnog popisa ostvaruje prihode od ugovorenih projekata na tržištu koji se sastoje od izrada studija procjene očekivanih utjecaja budućih događaja (primjerice gradnja ceste ili drugih radova) na kulturnu baštinu te da na temelju provedenih probnih i sustavnih arheoloških istraživanja sastavljaju stručna izvješća sukladno Pravilniku o arheološkim istraživanjima (Narodne novine broj 102/10) koja se dostavljaju Konzervatorskim odjelima Ministarstvu kulture na čijem su području arheološka nalazišta, a predstavljaju dio hrvatske kulturne baštine. Podnositelj upita iz dostavnog popisa prema 200

201 navodima u upitu ostvaruje prihode po osnovi znanstveno-istraživačkih projekata za koje dobiva sredstva od Ministarstva kulture, jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, trgovačkih društava i slično koja se provode na arheološkim nalazištima. Nadalje, u upitu se navodi da je podnositelj upita iz dostavnog popisa proračunski korisnik te da za plaće, naknade zaposlenima i materijalne troškove dobiva sredstva iz državnog proračuna te je s tim u vezi postavljeno pitanje radi li se u ovom slučaju o isporuci koja je prema članku 39. Zakona oslobođena PDV-a ili o prihodima po osnovi nepoduzetničke djelatnosti koji ne predstavljaju naknadu za isporuku. U vezi navedenoga odgovaramo u nastavku. Prema odredbama članka 4. stavka 1. točaka 1. i 3. Zakona predmet oporezivanja PDVom je isporuka dobara i obavljanje usluga u tuzemstvu uz naknadu koju obavi porezni obveznik koji djeluje kao takav. Odredbama članka 39. stavka 1. točke n) Zakona i članka 64. stavka 1. Pravilnika o porezu na dodanu vrijednost (Narodne novine, broj 79/13 i 85/13-ispravak) propisano je da su usluge u kulturi i s njima usko povezane isporuke dobara koje obavljaju ustanove u kulturi, tijela s javnim ovlastima ili druge pravne osobe u kulturi oslobođene plaćanja PDV-a kada ih obavljaju muzeji, galerije, arhive, knjižnice, kazališta, orkestri i druge glazbenoscenske te konzervatorske i restauratorske ustanove, ustanove za zaštitu spomenika kulture, umjetničkih organizacija uz uvjet da djelatnost obavljaju u skladu s posebnim propisima koji uređuju obavljanje tih djelatnosti. Člankom 2. Zakona o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara (Narodne novine, od broja 69/99 do 136/) propisano je da su kulturna dobra, između ostalih, i arheološka nalazišta i arheološke zone, krajolici i njihovi dijelovi koji svjedoče o čovjekovoj prisutnosti u prostoru, a imaju umjetničku, povijesnu i antropološku vrijednost, te su od interesa za Republiku Hrvatsku i uživaju njezinu osobitu zaštitu. Člankom 3. Pravilnika o arheološkim istraživanjima (Narodne novine, broj 102/10), kojim se propisuju uvjeti za obavljanje arheoloških istraživanja na području Republike Hrvatske, definiran je pojam istraživanja koji obuhvaća arheološka iskopavanja kao sustavno iskopavanje, zaštitno iskopavanje, revizijsko iskopavanje, probno iskopavanje i arheološki nadzor; arheološke preglede terena i nedestruktivne metode. U skladu s navedenim, u slučaju da podnositelj upita iz dostavnog popisa obavlja uslugu arheoloških istraživanja s ciljem otkrivanja i ispitivanja arheoloških nalazišta takva usluga je oslobođena plaćanja PDV-a sukladno članku 39. stavku 1. točki n) Zakona, obzirom da se radi o kulturnim dobrima od posebnog interesa za Republiku Hrvatsku. Napominjemo da ostale usluge koje nisu propisane navedenim odredbama Zakona koje se odnose na porezno oslobođenje, oporezuju PDV-om, sukladno članku 4. stavku 1. točkama 1. i 3. Zakona. U vezi novčanih sredstava za plaće, naknade zaposlenima i materijalne troškove koja se podnositelju upita iz dostavnog popisa doznačuju iz državnog proračuna, napominjemo da takva sredstva predstavljaju redovan prihod te se u smislu PDV-a smatraju naknadom za oslobođene isporuke bez prava na odbitak pretporeza. Reg: MF Porez na dodanu vrijednost Oslobođenja bez prava na odbitak pretporeza (čl.39. i 40.) 10G04 Obračun poreza na dodanu vrijednost Broj klase: /13-01/343 Urudžbeni broj: /13-3 Zagreb, Podnositelj upita iz dostavnog popisa obratio se u vezi obračuna poreza na dodanu vrijednost (u daljnjem tekstu: PDV) u sljedećim slučajevima: 1. Podnositelj upita u međunarodnom poštanskom prometu (unutar i izvan Europske unije) obračunava i prima obračune za terminalne naknade. To su naknade koje zemlja primatelj pošiljke obračunava zemlji pošiljatelju za distribuciju pošiljaka na svom teritoriju. Obrasci obračuna propisani su aktima Svjetske poštanske unije i nemaju sve elemente računa za potrebe PDV-a, predviđaju kvartalno ili godišnje obračunavanje te kod nekih vrsta 201

202 terminalnih naknada - prijeboj (zemlja koja ima veće potraživanje izdaje obračun na kojem iskazuje svoje potraživanje i svoj dug prema drugoj zemlji i naplaćuje samo razliku). U vezi s navedenim postavljeno je pitanje da li su navedene usluge oslobođene PDV-a ili su to usluge koje su izvan sustava PDV-a? 2. Nadalje, podnositelj upita obavlja i usluge međunarodnih poštanskih uputnica odnosno usluge prijenosa novca u međunarodnom prometu. Ove usluge omogućuju korisniku primanje novca iz inozemstva i slanje u inozemstvo i dijele se prema načinu transfera i načinu isporuke. Klasična poštanska uputnica fizički putuje do poštanskog ureda u mjestu primatelja, odakle ju poštar prenosi primatelju skupa s doznačenim novcem, dok se elektronička uputnica prenosi elektroničkim putem i primatelj novac preuzima u poštanskom uredu ili mu ga poštar isporučuje na kućnoj adresi, ali je moguć i transfer na tekući račun primatelja. Mjesečne obračune naknada za isplaćene uputnice zemlje obično međusobno šalju u obliku elektroničkih poruka koje nemaju sadržaj računa prema poreznim zahtjevima i dosad smo ih prikazivali u poreznoj prijavi pod ostalim oslobođenim isporukama, a primljene usluge nismo prikazivali. U tuzemnom prometu poštanske uputnice svrstavamo pod ostale poštanske usluge i oporezive su uz primjenu stope od 25%. U vezi s navedenim postavljeno je pitanje jesu li poštanske uputnice u domaćem prometu oporeziva usluga ili bi se mogle primjenjivati odredbe o oslobođenju od plaćanja PDV-a. 3. Podnositelj upita je primatelj usluga od poreznih obveznika iz Europske unije i izvanje nje, za koje je obvezan obračunati PDV temeljem prijenosa porezne obveze. U vezi s navedenim postavljeno je pitanje za uslugu direktnog pristupa. Direktni pristup je usluga kod koje poštanski operator na svom teritoriju vrši uručenje poštanskih pošiljaka (univerzalne i neuniverzalne) koje su mu dostavili inozemni poštanski operatori, prema cijenama koje vrijede u domaćem prometu. To je tržišna usluga koja ne spada u djelokrug gore spomenutih međunarodnih obračuna jer se primjenjuju cijene koje vrijede u domaćem prometu za inozemne pošiljke koje treba dostaviti na domicilnom teritoriju pružatelja usluge. Takvu vrstu usluge pružaju i druge poštanske uprave podnositelju upita. Obzirom da je podnositelj upita primio račun za uslugu direktnog pristupa od pošte iz druge države članice postavljeno je pitanje treba li temeljem tako primljenog računa za uslugu direktnog pristupa obračunati hrvatski PDV obzirom da se radi o usluzi koje su u Republici Hrvatskoj oslobođene PDV-a kao univerzalna poštanska usluga? Također, pojedine stavke iz računa primljenog od pošte druge države članice ne spadaju pod djelokrug univerzalnih poštanskih usluga i za nje postoji obveza obračuna PDV-a, stoga je postavljeno pitanje može li se koristiti pravo na odbitak punog iznosa pretporeza ili samo u visini prorate? Na postavljena pitanja odgovaramo u nastavku. 1. Plaćanja PDV-a oslobođene su sukladno članku 39. stavku 1. točki a) Zakona o porezu na dodanu vrijednost (Narodne novine broj 73/13 i 99/13 Rješenje Ustavnog suda Republike Hrvatske, u daljnjem tekstu: Zakon) univerzalne poštanske usluge i s njima povezane isporuke pratećih dobara osim prijevoza putnika i telekomunikacijskih usluga. Pratećim dobrima smatraju se dobra izravno vezana uz obavljanje univerzalnih poštanskih usluga kao što su obrasci vezani uz prijem, prijenos i dostavu pošiljaka, dopisnice sa iskazanom nominalnom vrijednosti za univerzalne poštanske usluge i slično što je propisano člankom 48. stavkom 2. Pravilnika o porezu na dodani vrijednost (Narodne novine broj 79/13 i 85/13, u daljnjem tekstu: Pravilnik). Prema tome terminalne naknade koje pošta zemlje primatelja pošiljke obračunava pošti zemlje pošiljatelja pošiljke za distribuciju pošiljaka na svom području oslobođene su plaćanja PDV-a, ako se terminalne naknade zaračunavaju u vezi sa univerzalnim poštanskim uslugama. Terminalne naknade koje se zaračunavaju za ostale poštanske usluge koje nisu univerzalne nisu oslobođene PDV-a. 2. Prema odredbi članka 40. stavka 1. točke e) Zakona plaćanja PDV-a oslobođene su transakcije, uključujući posredovanje, u vezi s valutama, novčanicama i kovanicama koje se koriste kao zakonsko sredstvo plaćanja, osim kolekcionarskih predmeta, odnosno kovanica od zlata, srebra ili drugog metala te novčanica koje se u pravilu ne koriste kao zakonsko sredstvo plaćanja ili kovanica od numizmatičkog interesa. Nadalje plaćanja PDV-a oslobođene su usluge zaprimanja, obrade, sortiranja, zamjena oštećenih novčanica ili kovanica, izdavanja i opskrbe gotovim novcem, osim usluga kurirske dostave i sigurnog prijevoza. 202

203 Obzirom da su poštanske uputnice vezane uz dostavu novca pri čemu primatelj može novac preuzeti u poštanskom uredu ili mu novac poštar isporučuje na kućnoj adresi, smatramo da se kod poštanskih uputnica prvenstveno radi o usluzi dostave novca na koju se ne primjenjuje oslobođenje od plaćanja PDV-a. Stoga poštanske uputnice u domaćem prometu podliježu oporezivanju PDV-om. 3. Usluge direktnog pristupa koje hrvatskom poreznom obvezniku zaračunavaju porezni obveznici iz drugih država članica za univerzalne poštanske usluge oslobođene su plaćanja PDV-a, pa porezni obveznik primatelj takve usluge nije obvezan temeljem računa kojeg mu je izdao porezni obveznik iz druge države članice obračunati i platiti PDV. Nadalje usluge direktnog pristupa koje su hrvatskom poreznom obvezniku zaračunali porezni obveznici iz drugih država članica za poštanske usluge koje nisu univerzalne podliježu PDV-u, pa je hrvatski porezni obveznik primatelj takve usluge obvezan u skladu s člankom 75. stavkom 1. točkom 6. Zakona obračunati i platiti PDV. U vezi prava na odbitak pretporeza napominjemo da je člankom 62. stavkom 1. Zakona propisano ako porezni obveznik koristi dobra i usluge koje su mu obavljene, djelomično za isporuke dobara i usluga za koje je dopušten odbitak pretporeza u skladu s odredbama Zakona i za obavljanje isporuka dobara i usluga za koje nije dopušten odbitak pretporeza, tada može odbiti samo onaj dio pretporeza koji se odnosi na transakcije za koje je dopušten odbitak pretporeza. Prema tome, porezni obveznik podjelu pretporeza primjenjuje za sve isporuke koje su mu obavljene, a koje ne može izravno pripisati oslobođenoj ili oporezivoj djelatnosti. Stoga porezni obveznik ukupni odbitak PDV-a može koristiti samo za dobra i usluge koje su mu obavljene, a koje koristi isključivo za oporezivu djelatnost. Reg: MF Porez na dodanu vrijednost Oslobođenja bez prava na odbitak pretporeza (čl.39. i 40.) 10G03 Usluge obrazovanja i PDV Broj klase: /13-01/208 Urudžbeni broj: /13-8 Zagreb, U vezi poreznog tretmana usluga obrazovanja, a radi jednoobraznog tumačenja odredbi Zakona o porezu na dodanu vrijednost (Narodne novine, broj 73/13 i 85/13, u daljnjem tekstu: Zakon) te Pravilnika o porezu na dodanu vrijednost (Narodne novine broj 79/13 i 85/13, u daljnjem tekstu: Pravilnik) detaljnije se očitujemo u nastavku. Odredbama članka 39. stavka 1. točke i) Zakona i članka 58. stavka 1. Pravilnika propisano je da je PDV-a oslobođeno obrazovanje djece i mladeži, školsko ili sveučilišno obrazovanje, stručno osposobljavanje i prekvalifikacija, uključujući s time usko povezane usluge i dobra, koje obavljaju tijela s javnim ovlastima ili druge osobe, koje imaju slične ciljeve u skladu s posebnim propisima koji uređuju obavljanje djelatnosti obrazovanja. PDV-a je sukladno članku 39. stavku 1. točki j) Zakona oslobođena i nastava što je privatno održavaju nastavnici i koja obuhvaća osnovnoškolsko, srednjoškolsko i visokoškolsko obrazovanje, ako nastavu u tim ustanovama obavljaju fizičke osobe (nastavnici ili predavači) prema unaprijed ugovorenoj satnici i rasporedu, isključivo prema nastavnim planovima i programima verificiranim od strane Ministarstva znanosti obrazovanja i športa. Oslobođenje se odnosi i na naknadu za održavanje ispita i konzultacija usko vezanih za izvođenje ugovorenog plana i programa nastave. Prema tome usluge obrazovanja djece i mladeži, školskog ili sveučilišnog obrazovanja, stručnog osposobljavanja i prekvalifikacije, uključujući s time usko povezane usluge i dobra oslobođene su PDV kada ih obavljaju tijela s javnim ovlastima ili druge osobe, koje imaju slične ciljeve u skladu s posebnim propisima koji uređuju obavljanje djelatnosti obrazovanja. U skladu s navedenim, oslobođenje od PDV-a ne primjenjuje se na isporuke iz članka 39. stavka 1. točke i) Zakona odnosno članka 58. stavka 1. Pravilnika u slučaju kada ih obavljaju trgovačka društva koja su obveznici poreza na dobit, obzirom da trgovačka društva nisu navedena u članku 39. stavku 1. točki i) Zakona. 203

204 Što se tiče privatnih ustanova, potrebno je napomenuti da privatne ustanove koje obavljaju isporuke iz članka 39. stavka 1. točke i) Zakona mogu na te isporuke primjenjivati oslobođenje od plaćanja PDV-a neovisno o tome da li su obveznici poreza na dobit ili nisu, te neovisno o tome da li ostvarenu dobit dijele ili ne. U vezi poreznog tretmana raznih tečajeva skrećemo pažnju da se prema odredbama Zakona i Pravilnika tečajevi kao što su primjerice tečaj šivanja, slikanja, sviranja glazbenih instrumenata uključujući tečajeve stranih jezika kao i sve ostale komercijalne programe (razni seminari, radionice i slično) kojima se u skladu s posebnim propisima koji uređuju obavljanje djelatnosti obrazovanja ne postiže formalno obrazovanje ne smatraju uslugama iz članka 39. stavka 1. točke i) Zakona odnosno članka 58. stavka 1. Pravilnika. S tim u vezi skrećemo pažnju na članak 44. Uredbe Vijeća (EU) 282/2011 koji propisuje da se usluge strukovnog usavršavanja ili prekvalifikacije pružene pod uvjetima utvrđenima člankom 132. stavkom 1. točkom i) Direktive Vijeća 2006/1/EZ s kojim je u cijelosti usklađen članak 39. stavak 1. točka i) Zakona obuhvaćaju poduku koja se izravno odnosi na djelatnost ili zanimanje, kao i poduku namijenjenu stjecanju ili proširenju strukovnog znanja. U tom smislu trajanje strukovnog usavršavanja ili prekvalifikacije je nevažno. Napominjemo da se navedena Uredba mora izravno primjenjivati u svim državama članicama Europske unije. Reg: MF Porez na dodanu vrijednost Oslobođenja bez prava na odbitak pretporeza (čl.39. i 40.) Oslobođenja za pružanje usluga socijalne skrbi za stare i nemoćne 10G02 osobe i osobe s invaliditetom Broj klase: /13-01/163 Urudžbeni broj: /13-02 Zagreb, Porezni obveznik iz dostavnog popisa obratio se upitom u vezi oslobođenja za pružanje usluga socijalne skrbi za stare i nemoćne osobe i osobe s invaliditetom. Naime, podnositelj upita navodi da ima registrirano trgovačko društvo kojem je osnovna djelatnost pružanje usluga za stare i nemoćne osobe i osobe s invaliditetom, stoga nam je upućeno pitanje ima li navedeno društvo obvezu ulaska u sustav PDV-a. U vezi navedenoga odgovaramo u nastavku. Odredbama članka 90. stavka 1. Zakona o porezu na dodanu vrijednost (Narodne novine broj 73/13, u daljnjem tekstu: Zakon) propisano je da se malim poreznim obveznikom u smislu ovoga Zakona smatra pravna osoba sa sjedištem, stalnom poslovnom jedinicom, odnosno fizička osoba s prebivalištem ili uobičajenim boravištem u tuzemstvu, čija vrijednost isporuka dobara ili obavljenih usluga u prethodnoj kalendarskoj godini nije bila veća od ,00 kuna. Stavkom 2. istog članka propisano je da je navedeni porezni obveznik oslobođen plaćanja PDV-a na isporuke dobara ili usluga, nema pravo iskazivati PDV na izdanim računima i nema pravo na odbitak pretporeza. Stavkom 3. istog članka je pak propisano da takav porezni obveznik može od Porezne uprave zatražiti da se na njega ne primjenjuje stavak 2. toga članka. Porezna uprava to utvrđuje rješenjem koje ga obvezuje sljedećih pet kalendarskih godina na redovni postupak oporezivanja prema Zakonu. Obzirom da iz upita zaključujemo da će jedina djelatnost poreznog obveznika biti pružanje usluga socijalne skrbi, iz odredbi članka 39. stavka 1. točke g) Zakona i članka 56. stavka 1. Pravilnika o porezu na dodanu vrijednost (Narodne novine broj 79/13 i 85/13, u daljnjem tekstu: Pravilnik) proizlazi da su plaćanja PDV-a oslobođene usluge i isporuke dobara povezane sa socijalnom skrbi, uključujući one što ih obavljaju i isporučuju domovi za starije i nemoćne osobe. Plaćanja PDV-a oslobođene su ove isporuke i kad ih obavljaju, obiteljski domovi, ustanove, tijela s javnim ovlastima ili druge organizacije sukladno posebnim propisima na području socijalne skrbi. Nadalje, člankom 56. stavkom 2. Pravilnika propisano je da se uslugama i isporukama dobara iz stavka 1. ovoga članka smatraju sve one usluge i isporuke dobara koje se mogu obavljati prema posebnim propisima iz područja socijalne skrbi kojima se korisnicima socijalne skrbi osigurava stanovanje, prehrana, briga o zdravlju, odgoj i obrazovanje, psihosocijalna rehabilitacija, njega i druge slične potrebe. 204

205 Obzirom na navedeno, u slučaju da usluge skrbi za starije i nemoćne osobe, te osobe s invaliditetom obavlja trgovačko društvo, koje nije navedeno u članku 56. Pravilnika i na koje nisu prenijete javne ovlasti, smatrat će se da ono obavlja oporezivu gospodarsku djelatnost te će biti obvezno upisati se u registar obveznika poreza na dodanu vrijednost ako je vrijednost njegovih oporezivih isporuka u prethodnoj kalendarskoj godini bila veća od ,00 kuna. Reg: MF Porez na dodanu vrijednost Oslobođenja bez prava na odbitak pretporeza (čl.39. i 40.) Oslobođenje od plaćanja poreza na dodanu vrijednost za 10G01 djelatnosti od javnog interesa Broj klase: /13-01/302 Urudžbeni broj: /13-2 Zagreb, U Narodnim novinama broj 85/13 objavljen je Ispravak Pravilnika o porezu na dodanu vrijednost prema kojem je člankom 64. Pravilnika o porezu na dodanu vrijednost (Narodne novine broj 79/13) propisano da obveznici poreza na dobit prema posebnim propisima, koji obavljaju isporuke iz članka 39. stavka 3. Zakona ne mogu primjenjivati oslobođenje iz navedenog članka. Obzirom da kod privatnih ustanova i dalje postoje određene nedoumice postavljena su pitanja što je kriterij za oslobođenje od plaćanja poreza na dodanu vrijednost (u daljnjem tekstu: PDV) kod privatnih ustanova, odnosno da li je kriterij da je privatna ustanova obveznik poreza dobit te ostvaruje i/ili isplaćuje dobit. Na postavljeno pitanje odgovaramo u nastavku. Zakonom o porezu na dodanu vrijednost (Narodne novine broj 73/13) koji je stupio na snagu 1. srpnja godine, u članku 39. stavku 1. točkama b), g), h), i), l), m) i n) propisana su oslobođenja od plaćanja PDV-a za određene djelatnosti od javnog interesa. Navedenim se člankom Zakona taksativno nabrajaju institucije odnosno osobe za koje se navedeno oslobođenje odnosi. Nadalje, odredbama članaka 48. do 63. Pravilnika o porezu na dodanu vrijednost kojima se u skladu s danim ovlastima dodatno razrađuju zakonske odredbe, navode se ostale institucije odnosno osobe, za koje se prema načinu obavljanja djelatnosti, smatra da obavljaju djelatnosti od javnog interesa te se i na institucije odnosno osobe navedene u Pravilniku odnosi Zakonom propisano oslobođenje. Prema tome institucije odnosno osobe navedene bilo u članku 39. stavku 1. točkama b), g), h), i), l), m) i n) Zakona ili u člancima 48. do 63. Pravilnika oslobođene su plaćanja PDVa neovisno o tome da li su obveznici poreza na dobit ili nisu, te neovisno o tome da li ostvarenu dobit dijele ili ne. Primjenjujući članak 64. Pravilnika proizlazi da se oslobođenje od plaćanja PDV-a utvrđuje ovisno o činjenici je li netko obveznik poreza na dobit samo kod onih institucija odnosno osoba koje nisu navedene niti člankom 39. stavkom 1. točkama b), g), h), i), l), m) i n) Zakona niti člancima 48. do 63. Pravilnika. Za obavljanje djelatnosti iz članka 39. stavka 1. točaka b), g), h), i), l), m) i n) Zakona obveznicima PDV-a smatraju se primjerice trgovačka društva, koja su obveznici poreza na dobit, obzirom da trgovačka društva nisu navedena kao institucije odnosno osobe bilo u članku 39. stavku 1. točkama b), g), h), i), l), m) i n) Zakona ili u člancima 48. do 63. Pravilnika. U vezi konkretno postavljenog pitanja, privatne ustanove koje obavljaju djelatnosti iz članka 39. stavka 1. točaka b), g), h), i), l), m) i n) Zakona, smatraju se institucijama odnosno osobama koje su oslobođene plaćanja PDV-a neovisno o tome da li su obveznici poreza na dobit ili nisu, te neovisno o tome da li ostvarenu dobit dijele ili ne. Stoga napominjemo da se oslobođenja od plaćanja PDV-a za djelatnosti od javnog interesa propisana Zakonom o porezu na dodanu vrijednost koji je stupio na snagu 1. srpnja godine nisu promijenila u odnosu na oslobođenja koja su bila propisana Zakonom o porezu na dodanu vrijednost (Narodne novine broj 47/95 do 136/) koji je bi na snazi do 1. srpnja godine. 205

206 Razdoblje oporezivanja, obračunavanje poreza, postupak oporezivanja i plaćanje poreza (10GB) Reg: MF Porez na dodanu vrijednost Razdoblje oporezivanja, obračunavanje poreza, postupak oporezivanja i plaćanje poreza (10čl.39. i 40.) Pad i rast prihoda i obveza ponovnog upisa u registar PDV-a 10GB03 (27.7.) Broj klase:410-19/15-01/190 Urudžbeni broj: /15-02 Zagreb, Porezni obveznik iz dostavnog popisa obratio se s upitom u vezi poreza na dodanu vrijednost. Porezni obveznik u upitu navodi da se bavi odvjetničkom djelatnošću te navodi da je zbog pada prihoda u godini podnio nadležnoj Ispostavi Porezne uprave zahtjev za brisanjem iz registra obveznika poreza na dodanu vrijednost s danom 31. prosinca godine. U upitu se međutim navodi da tijekom ove kalendarske godine postoji mogućnost porasta prihoda poreznog obveznika zbog moguće naplate troškova zastupanja iz prethodnih godina. Obzirom na navedeno porezni obveznik postavlja pitanje mora li slijedeće godine uplatiti u državni proračun iznos PDV-a na iznos ostvarenog prometa iznad ,00 kn retrogradno i s kamatama ili će zbog povećanih prihoda biti ponovo upisan u registar obveznika poreza na dodanu vrijednost te sa kojim datumom će biti izvršen upis. Na postavljeni upit odgovaramo u nastavku. Odredbama članka 4. stavka 1. Zakona o porezu na dodanu vrijednost (Narodne novine, broj 73/13, 99/13, 148/13, 153/13 i 143/14, u daljnjem tekstu: Zakon) propisano je da je predmet oporezivanja PDV-om isporuka dobara i obavljanje usluga u tuzemstvu uz naknadu koje obavi porezni obveznik koji djeluje kao takav, stjecanje dobara unutar Europske unije te uvoz dobara. Sukladno odredbama članka 6. stavka 1. i 2. Zakona porezni obveznik je svaka osoba koja samostalno obavlja bilo koju gospodarsku djelatnost bez obzira na svrhu i rezultat obavljanja te djelatnosti, a gospodarskom djelatnošću smatra se svaka djelatnost proizvođača, trgovaca ili osoba koje obavljaju usluge, uključujući rudarske i poljoprivredne djelatnosti te djelatnosti slobodnih zanimanja. Gospodarskom djelatnošću smatra se i iskorištavanje materijalne ili nematerijalne imovine u svrhu trajnog ostvarivanja prihoda. Odredbama članka 90. stavka 1. i 2. Zakona i članka 186. Pravilnika o porezu na dodanu vrijednost (Narodne novine 79/13, 85/13, 160/13, 35/14, 157/14, dalje u tekstu: Pravilnik) propisano je da se malim poreznim obveznikom smatra pravna osoba sa sjedištem, stalnom poslovnom jedinicom, odnosno fizička osoba s prebivalištem ili uobičajenim boravištem u tuzemstvu, čija vrijednost isporuka dobara ili obavljenih usluga u prethodnoj kalendarskoj godini nije bila veća od ,00 kuna. Mali porezni obveznik oslobođen je plaćanja PDVa na isporuke dobara ili usluga, nema pravo iskazivati PDV na izdanim računima i nema pravo na odbitak pretporeza. Nadalje, porezni obveznik koji ima sjedište, stalnu poslovnu jedinicu, prebivalište ili uobičajeno boravište u tuzemstvu i u prethodnoj kalendarskoj godini je obavio isporuke dobara i usluga iznad ,00 kuna upisuje se u registar obveznika PDV-a od 1. siječnja tekuće godine. O činjenici da je u prethodnoj kalendarskoj godini obavio isporuke iz članka 90. stavka 5. Zakona u iznosu većem od ,00 kuna i time postao obvezan upisati se u registar obveznika PDV-a, porezni obveznik obavještava nadležnu ispostavu Porezne uprave prema svome sjedištu odnosno prebivalištu ili uobičajenom boravištu podnošenjem Zahtjeva za registriranje za potrebe PDV-a radi upisa u registar obveznika PDV-a najkasnije do 15. siječnja tekuće godine. Slijedom navedenog, ako je podnositelj upita u prethodnoj kalendarskoj godini ostvario vrijednost isporuka dobara i usluga u iznosu većem od ,00 kn, neovisno o tome jesu li isporuke naplaćene ili nisu, bio je obvezan najkasnije do 15. siječnja tekuće godine nadležnoj ispostavi Porezne uprave podnijeti Zahtjev za registriranje za potrebe PDV-a (Obrazac P-PDV) radi upisa u registar obveznika PDV-a. Porezni obveznik, sukladno zakonskim odredbama, na računima obračunava PDV i ima pravo na odbitak pretporeza od dana upisa u registar obveznika PDV-a odnosno od 01. siječnja tekuće godine. Stoga 206

207 porezni obveznik ne plaća PDV i kamate retroaktivno na vrijednost isporuka koje su u prethodnoj kalendarskoj godini, kad porezni obveznik nije bio upisan u registar obveznika PDV-a, ostvarene iznad iznosa propisanog za upis u registar obveznika PDV-a. Reg: MF Porez na dodanu vrijednost Razdoblje oporezivanja, obračunavanje poreza, postupak oporezivanja i plaćanje poreza 10GB02 Obračun poreza na dodanu vrijednost ( ) Broj klase: /14-01/6 Urudžbeni broj: /14-2 Zagreb, Porezni obveznik iz dostavnog popisa uputio je sljedeća pitanja na koja odgovaramo u nastavku. 1. Člankom 47. Zakona o porezu na dodanu vrijednost (Narodne novine, broj 73/13, 99/13 Rješenje USRH, 148/13 i 153/13 Rješenje USRH, u daljnjem tekstu: Zakon o PDV-u) propisano je porezno oslobođenje u vezi s međunarodnim prijevozom te uvjeti koji moraju biti ispunjeni. S tim u vezi podnositelj upita u svom knjigovodstvu osigurava izjavu zrakoplovne tvrtke da se više od 50% njihovog ukupnog godišnjeg obavljenog prijevoza odnosi na usluge međunarodnog prijevoza i AOC dokaz da prometuje uz naknadu. U vezi s navedenim postavljeno je pitanje da li su za primjenu oslobođenja od plaćanja PDV-a dovoljni navedeni dokazi ili je potrebna i provjera PDV identifikacijskih brojeva u VIES bazi za zrakoplovne kompanije sa sjedištem u Europskoj uniji. Odredbom članka 47. Zakona o PDV-u i članka 116. Pravilnika o porezu na dodanu vrijednost (Narodne novine broj 79/13, 85/13 Ispravak, 160/13 i 35/14, u daljnjem tekstu: Pravilnik o PDV-u) propisano je oslobođenje, te način i uvjeti ostvarivanja oslobođenja od plaćanja PDV-a za isporuke dobara i usluga zrakoplovnim tvrtkama koje obavljaju prijevoz putnika i dobara pretežno na međunarodnim linijama. U vezi s navedenim ističe se da valjani PDV identifikacijski broj te njegova provjera nisu propisani kao uvjeti za ostvarivanje oslobođenja od plaćanja PDV-a za međunarodni prijevoz, tim više što zrakoplovne tvrtke iz trećih zemalja niti nemaju PDV identifikacijski broj. Stoga smatramo da su u konkretnom slučaju izjava zrakoplovne tvrtke da se više od 50% njihovog ukupnog godišnjeg obavljenog prijevoza odnosi na usluge međunarodnog prijevoza i AOC dokaz da prometuje uz naknadu dovoljni za primjenu oslobođenja od plaćanja PDV-a propisanog člankom 47. Zakona o PDV-u. 2. Ako zrakoplovna tvrtka ne ispunjava uvjete za oslobođenje iz članka 47. Zakona o PDV-u, a radi se o uslugama koje jedan porezni obveznik obavlja drugom poreznom obvezniku primjenjuje li se na takve usluge prijenos porezne obveze propisan člankom 17. stavkom 1. zakona o PDV-u. U vezi s time postavlja se i pitanje treba li usluge kao što su primjerice slijetanje i parkiranje zrakoplova, upotreba salona generalne avijacije, VIP salona, zatim usluge putničkog servisa (koja podrazumijeva upotrebu nekomercijalnih sadržaja u Putničkoj zgradi terminalu) tretirati kao usluge vezane uz nekretninu koje ne podliježu prijenosu porezne obveze? Usluge koje neposredno služe za potrebe zrakoplova propisane su člankom 116. stavkom 6. Pravilnika o PDV-u. Stoga su usluge kao što su primjerice slijetanje i parkiranje zrakoplova usluge povezane sa zrakoplovom, a ne nekretninom. Jednako tako usluge upotrebe salona generalne avijacije, VIP salona te usluge putničkog servisa nisu usluge koje su povezane uz nekretninu. Prema tome kada hrvatski porezni obveznik obavlja usluge slijetanja i parkiranja zrakoplova, upotrebu salona generalne avijacije, VIP salona te usluge putničkog servisa inozemnim poreznim obveznicima radi se o uslugama koje podliježu oporezivanju PDV-om prema članku 17. stavku 1. Zakona o PDV-u, pa podnositelj upita na te usluge neće obračunati hrvatski PDV već će navesti da se radi o prijenosu porezne obveze temeljem članka 17. stavka 1. Zakona o PDV-u. 207

208 3. Kome treba ispostaviti račun u sljedećim slučajevima: a) ako se radi o predstavništvu strane zrakoplovne tvrtke sa sjedištem izvan Europske unije, da li se računi za usluge, posebice usluge oslobođene PDV-a prema članku 47. Zakona o PDV-u, koje služe neposredno za potrebe zrakoplova kojima se koriste te zrakoplovne tvrtke, ispostavlja sjedištu zrakoplovne tvrtke ili može glasiti na predstavništvo koje ima hrvatski OIB te nije u sustavu PDV-a i ne obavlja gospodarsku djelatnost? U vezi s navedenim potrebno je utvrditi obveze koje proizlaze iz sklopljenih ugovornih odnosa, te temeljem istih odrediti kome se usluge koje su oslobođene PDV-a zaista obavljaju predstavništvu zrakoplovne tvrtke u tuzemstvu ili sjedištu zrakoplovne tvrtke što treba uzeti u obzir i prilikom izdavanja računa. Obzirom da predstavništva u tuzemstvu ne obavljaju gospodarsku djelatnost, mišljenja smo da izdani računi za oslobođene usluge obavljene zrakoplovnoj tvrtki trebaju glasiti na sjedište zrakoplovne tvrtke. b) ako se radi o podružnici strane tvrtke sa sjedištem izvan Europske unije ili unutar Europske unije, da li je ispravno račun za usluge, posebice usluge oslobođene PDV-a prema članku 47. Zakona o PDV-u ispostaviti podružnici osnovanoj u tuzemstvu ili sjedištu, te da li je pri određivanju bitan čimbenik s kime je ugovor sklopljen sjedištem ili podružnicom ili je bitan čimbenik da podružnica nema materijalne (zrakoplove) i ljudske resurse za pružanje usluga na koje se račun odnosi (npr. račun za slijetanje, prihvat i otpremu zrakoplova itd.)? U ovom slučaju također je potrebno utvrditi obveze koje proizlaze iz sklopljenih ugovornih odnosa, te temeljem istih odrediti kome se usluge koje jesu ili nisu oslobođene PDV-a zaista obavljaju podružnici zrakoplovne tvrtke u tuzemstvu ili sjedištu zrakoplovne tvrtke, a u skladu s čime treba izdati i račun Kada se radi o uslugama koje su prema članku 47. Zakona o PDV-u oslobođene plaćanja PDV-a tada činjenica kome se račun ispostavlja i s kime je sklopljen ugovor nije u smislu PDV-a porezno značajna, obzirom da je usluga oslobođena PDV-a. Međutim ako se radi o uslugama koje nisu oslobođene PDV-a tada je bitno gdje je sjedište, stalna poslovna jedinica, prebivalište ili uobičajeno boravište poreznog obveznika kojem se usluge obavljaju. S tim u vezi napominjemo da je Provedbenom Uredbom Vijeća (EU) broj 282/2011 koju države članice Europske unije, pa tako i Republika Hrvatska moraju izravno primjenjivati propisano da je stalni poslovni nastan svaki poslovni nastan koji nije mjesto poslovnog nastana, s dostatnim stupnjem stalnosti i odgovarajućom strukturom u smislu ljudskih i tehničkih resursa, zahvaljujući kojima se mogu primiti i koristiti usluge isporučene za njegove potrebe. Prema tome ako hrvatski porezni obveznik sukladno ugovornim odnosima usluge obavlja sjedištu stranog poreznog obveznika koje je izvan ili unutar Europske unije, tada na takvu uslugu neće obračunati hrvatski PDV već će navesti da se radi o prijenosu porezne obveze temeljem članka 17. stavka 1. Zakona o PDV-u. U slučaju da hrvatski porezni obveznik sukladno ugovornim odnosima uslugu obavlja tuzemnoj podružnici stranog poreznog obveznika, tada je potrebno utvrditi ima li ta podružnica određeni stupanj stalnosti i potrebne ljudske i tehničke resurse. Ako podružnica ispunjava potrebne uvjete tada tuzemni porezni obveznik na obavljenu uslugu tuzemnoj podružnici stranog poreznog obveznika obračunava hrvatski PDV. Međutim, ako podružnica ne ispunjava navedene uvjete, tada hrvatski porezni obveznik na obavljenu uslugu neće obračunati hrvatski PDV, već će doći do prijenosu porezne obveze temeljem članka 17. stavka 1. Zakona o PDV-u. c) Da li je ispravno za usluge zakupa prostora, za koje podnositelj upita ima ugovor sa podružnicama, te koje koriste podružnice, izdati račun podružnici, a za usluge oslobođene plaćanja PDV-a prema članku 47. Zakona o PDV-u ispostavljati račune sjedištu zrakoplovne tvrtke? Da li je ispravno za usluge zakupa i usluge oslobođene temeljem članka 208

209 47. Zakona o PDV-u, koje podnositelj upita obavlja predstavništvima stranih tvrtki sa sjedištem izvan Europske unije izdavati račun sjedištu tvrtke? Kao što je navedeno u prethodnim odgovorima, bitno je utvrditi obveze koje proizlaze iz sklopljenih ugovornih odnosa, te temeljem istih odrediti kome se usluge koje jesu ili nisu oslobođene PDV-a zaista obavljaju podružnici ili predstavništvu zrakoplovne tvrtke u tuzemstvu ili sjedištu zrakoplovne tvrtke te u skladu s time i izdati račun. Usluga zakupa poslovnog prostora je usluga koja podliježe oporezivanju hrvatskim PDVom neovisno o tome kome je obavljena predstavništvu ili podružnici te je hrvatski porezni obveznik na nju obvezan obračunati hrvatski PDV. U vezi usluga koje su oslobođene plaćanja PDV-a napominjemo da je bitno da se račun izda primatelju usluge s kojim je sklopljen ugovor. 4. Kod ispostavljanja računa za usluge koje naručuje i plaća posrednik, a koje se pružaju zrakoplovnoj tvrtki za koju posrednik dostavlja dokaze za oslobođenje temeljem članka 47. Zakona o PDV-u da li je ispravno: a) izdati račun zrakoplovnoj tvrtki kojoj je usluga pružena, navesti PDV identifikacijski broj te zrakoplovne tvrtke - korisnika usluge, a posrednika tj. naručitelja tretirati kao platitelja te na računu navesti da se radi o uslugama naručenim od strane posrednika u ime i za račun zrakoplovne tvrtke korisnika usluge? b) izdati račun naručitelju usluge posredniku uz navođenje njegovog PDV ID broja te primijeniti oslobođenje iz članka 47. Zakona o PDV-u sukladno odgovoru Središnjeg ureda KLASA: /13-01/423, Urudžbeni broj: /13-2 od u kojem je navedeno da isporučitelj goriva koji toči gorivo u zrakoplov te prilikom isporuke goriva posjeduje izjavu da zrakoplovna kompanija prometuje pretežno na međunarodnim linijama, može primijeniti oslobođenje od plaćanja PDV-a propisano člankom 47. stavkom 1. točkama e) i f) Zakona o PDV-u neovisno o tome što račun ne izdaje izravno zrakoplovnoj kompaniji nego posredniku/kartičaru. c) izdati račun naručitelju usluge posredniku i koristiti prijenos porezne obveze i u slučaju kada imamo dokaze za oslobođenje i u slučaju kada su usluge oporezive? U vezi s navedenim napominjemo da je u slučaju kada usluge za zrakoplovne kompanije naručuje i plaća posrednik prilikom izdavanja računa potrebno postupiti u skladu s našim odgovorom KLASA: /13-01/423, URBROJ: /13-2 od 13. kolovoza što ga dajemo u prilogu. Reg: MF Porez na dodanu vrijednost Razdoblje oporezivanja, obračunavanje poreza, postupak oporezivanja i plaćanje poreza 10GB01 Obračun PDV-a u nautičkom turizmu ( ) Broj klase: /14-01/269 Urudžbeni broj: /14-2 Zagreb, Elektroničkim putem obratili ste se upitom u vezi obračuna PDV-a u nautičkom turizmu te je s tim u vezi postavljeno pitanje na koji način stranci iz Europske unije i trećih zemalja koji su u Republici Hrvatskoj imenovali poreznog zastupnika obračunavaju, prijavljuju i plaćaju PDV-e za pružanje usluge chartera. Također, postavljeno je pitanje obračunava li se PDV bez obzira na zastavu jahti, ako će iste vršiti ukrcaj gostiju izvan Republike Hrvatske primjerice u Italiji ili Crnoj Gori, a iskrcaj istih u Republici Hrvatskoj, u kojem postotku te na koji će se način vršiti obračun, prijava i plaćanje istog. Na postavljeni upit odgovaramo u nastavku. Zakonom o pružanju usluga u turizmu (Narodne novine, broj 68/07, 88/10 i 30/14) kao jedna od usluga u nautičkom turizmu propisano je iznajmljivanje plovnih objekata s posadom ili bez posade, s pružanjem ili bez pružanja usluge smještaja, radi odmora, rekreacije i krstarenja turista nautičara (charter, crusing i sl.). 209

210 Člankom 2. Pravilnika o uvjetima za obavljanje djelatnosti iznajmljivanja plovila sa ili bez posade i pružanje usluge smještaja gostiju na plovilu (Narodne novine, broj 99/13), između ostalog, propisano je da je charter djelatnost iznajmljivanje plovila ili pružanje usluge smještaja na plovilu u unutarnjim morskim vodama i teritorijalnom moru Republike Hrvatske sukladno posebnom propisu kojim je regulirano pružanje usluga u nautičkom turizmu. Prema tome, kod charter djelatnosti se radi o obavljanju usluga, odnosno o usluzi davanja na korištenje plovila te se stoga na takvu uslugu primjenjuju odredbe Zakona o porezu na dodanu vrijednost (Narodne novine broj 73/13, 99/13 Rješenje USRH, 148/13 i 153/13 Rješenje USRH, u daljnjem tekstu: Zakon o PDV-u) kojima se propisuje mjesto iznajmljivanja prijevoznih sredstava, u ovom slučaju plovila. Određivanje mjesta oporezivanja kod navedene usluge ovisi o tome obavlja li se usluga iznajmljivanja plovila poreznom obvezniku ili osobi koja nije porezni obveznik te o tome obavlja li se kratkotrajno iznajmljivanje ili dugotrajno iznajmljivanje plovila. Pretpostavljamo da se u predmetnom slučaju radi o kratkotrajnom iznajmljivanju plovila. Sukladno članku 23. Zakona o PDV-u mjestom obavljanja usluga kratkotrajnog iznajmljivanja prijevoznih sredstava smatra se mjesto gdje se ta prijevozna sredstva stvarno stavljaju na raspolaganje primatelju usluge. Kratkotrajnim iznajmljivanjem smatra se neprekidno posjedovanje ili korištenje prijevoznog sredstva tijekom razdoblja koje traje najviše 30 dana, odnosno, u slučaju plovila, najviše 90 dana. U skladu s navedenim, mjesto obavljanja usluge chartera, odnosno davanja na korištenje plovila, sa ili bez posade, na vremenski period tijekom kojeg putnici noće na plovilu u slučaju kratkotrajnog iznajmljivanja plovila smatra se mjesto gdje se to plovilo stvarno stavlja na raspolaganje primatelju usluge. Prema tome, ako se primjerice obavlja usluga chartera na plovilu koje je u vlasništvu strane pravne osobe s početnom lukom Split na period od 20 dana tada je mjesto obavljanja takve usluge Republika Hrvatska jer je tu plovilo stvarno stavljeno na raspolaganje primatelju usluge, bez obzira na zastavu plovila. Obzirom da je u navedenom slučaju mjesto obavljanje usluge u Republici Hrvatskoj strani porezni obveznik obvezan je podnijeti zahtjev za dodjelom PDV identifikacijskog broja Poreznoj upravi, Područnom uredu Zagreb, a danom dodjele PDV identifikacijskog broja ujedno se upisuje u registar obveznika PDV-a. Na takve porezne obveznike će se primjenjivati odredbe Zakona o PDV-u na isti način kao i na tuzemne porezne obveznike, što znači da će biti obvezni na svoje usluge obračunavati hrvatski PDV te će biti obvezni mjesečno podnositi prijavu PDV-a (Obrazac PDV), te Zbirnu prijavu za isporuke dobara i usluga u druge države članice Europske unije (Obrazac ZP) i Prijavu za stjecanje dobara i primljene usluge iz drugih država članica Europske unije (Obrazac PDV-S) u slučaju da obavljaju isporuke dobara i usluga unutar Europske unije, odnosno stjecanja dobara unutar Europske unije. Prijave PDV-a (Obrazac PDV), Obrazac ZP te Obrazac PDV-S podnose se do 20. u mjesecu za prethodni mjesec, a obračunani i prijavljeni PDV za obračunsko razdoblje porezni obveznik mora platiti do posljednjeg dana u mjesecu za prethodni mjesec. U vezi stranih poreznih obveznika skrećemo pažnju da porezni obveznici koji imaju sjedište u Europskoj uniji mogu u Republici Hrvatskoj imenovati poreznog zastupnika, dok porezni obveznici koji imaju sjedište izvan Europske unije moraju imenovati poreznog zastupnika kao osobu koja je obvezna platiti PDV. S tim u vezi napominjemo da porezni zastupnik mora biti registriran u Republici Hrvatskoj kao obveznik PDV-a te ne može biti podružnica niti poslovna jedinica strane pravne osobe. Porezni zastupnik mora biti opunomoćen za zaprimanje pismena, podnošenje prijave PDV-a i obavljanja svih poslova u vezi s utvrđivanjem i plaćanjem PDVa poreznog obveznika, te posjedovati punomoć ili ugovor o poreznom zastupanju. U tom slučaju porezni zastupnik u ime poreznog obveznika podnosi zahtjev za registriranje za potrebe PDV-a tog poreznog obveznika u tuzemstvu. U vezi naknade za porezno zastupanje koju će za obavljene usluge tuzemni porezni obveznik zaračunavati stranim klijentima koji će u Republici Hrvatskoj obavljati usluge chartera, napominjemo da se takve usluge oporezuju prema sjedištu primatelja usluge, što znači da na računu tuzemnog poreznog obveznika neće biti obračunan hrvatski PDV već će primatelj usluge biti obvezan u svojoj državi obračunati PDV sukladno propisima dotične države. U vezi pitanja obračunava li se PDV na uslugu chartera bez obzira na zastavu plovila, ako će ukrcaj gostiju vršiti izvan Republike Hrvatske primjerice u Italiji ili Crnoj Gori, a iskrcaj 210

211 istih u Republici Hrvatskoj primjenjuje se sljedeće. Ako charter kompanija u Italiji ili Crnoj Gori ukrcava goste na plovilo, bez obzira na zastavu plovila, u tom slučaju mjesto obavljanja usluge chartera je Italija, odnosno Crna Gora jer je tamo plovilo stvarno stavljeno na raspolaganje primatelju usluge obzirom da se radi o usluzi koja traje kraće od 90 dana. U tom slučaju charter kompanija se treba obratiti talijanskim, odnosno crnogorskim poreznim vlastima te provjeriti da li je obvezna registrirati se za potrebe PDV-a u tim državama. Prema tome, u navedenom slučaju usluga chartera ne podliježe odredbama hrvatskog Zakona o PDV-u. Napominjemo da se sukladno članku 38. stavku 1. Zakona o PDV-u usluge smještaja u plovnim objektima nautičkog turizma oporezuju po sniženoj stopi PDV-a od 13%. Ostala oslobođenja (H) Porez na dodanu vrijednost Ostala oslobođenja Reg: MF H07 Porezni tretman zemljišta koje nema odobrenje za gradnju (.5.) Broj klase:410-19/15-01/34 Urudžbeni broj: Zagreb,.05. Elektroničkom poštom postavili ste upit o poreznom tretmanu zemljišta koje nema odobrenje za gradnju, ali se isto nalazi u uredenoj poslovnoj zoni predviđenoj za građenje koja ima uporabnu dozvolu za prometnu, komunalnu i drugu infrastrukturu. Postavili ste pitanje oporezuje li se navedeno zemljište porezom na dodanu vrijednost (u daljnjem tekstu: PDV) ili porezom na promet nekretnina u slučaju kada ga isporučuje porezni obveznik upisan u registar obveznika PDV-a fizičkoj osobi te ima li mogućnost izbora za oporezivanje u slučaju isporuke drugom poreznom obvezniku. Na postavljeni upit odgovaramo u nastavku. Prema odredbama članka 40. stavka 1. točke k) Zakona o porezu na dodanu vrijednost (Narodne novine, broj 73/13, 99/13, 148/13, 153/13 i 143/14, u daljnjem tekstu: Zakon) plaćanja PDV-a oslobođena je isporuka zemljišta, osim građevinskog zem jišta. Iz odredbi članka 40. stavka 6. Zakona proizlazi da se građevinskim zemljištem koje j oporezivo PDV-om smatra zemljište za koje je izdan izvršni akt kojim se odobrava građenje. lzvršnim aktom kojim se odobrava građenje smatra se građevinska dozvola, lokacijska dozvola, rješenje za građenje i slično, sukladno odredbama članka 72.a Pravilnika o porezu na dodanu vrijednost (Narodne novine, broj 79/13, 85/13, 160/13,35/14 i 157/14). Slijedom navedenog, kada porezni obveznik koji je upisan u registar obveznika PDV-a isporučuje zemljište za koje nije izdan izvršni akt kojim se odobrava građenje fizičkoj osobi - građaninu ili drugom poreznom obvezniku, navedena isporuka oslobođena je plaćanja PDVa te je stjecatelj obavezan platiti porez na promet nekretnina. Međutim, u slučaju kada takvo zemljište isporučuje drugom poreznom obvezniku, isporučitelj ima pravo na izbor oporezivanja isporuka nekretnina oslobođenih plaćanja PDVa iz članka 40. stavka 1. točke j) i k) Zakona pod uvjetom da je kupac porezni obveznik koji ima pravo na odbitak pretporeza u cijelosti. Pravo izbora za oporezivanje i pravo na odbitak pretporeza može se primijeniti u trenutku isporuke. Ukotiko se isporučitelj i stjecatelj odluče za oporezivanje isporuke nekretnina koja je inače oslobođena plaćanja PDV-a tada se primjenjuje prenos porezne obveze iz članka 75. stavka 3. točke c) Zakona. U tom slučaju stjecatelj mora obračunati i platiti PDV uz istovremeno pravo na odbitak pretporeza. Na takvu isporuku na koju se primjenjuje prijenos porezne obveze, stjecatelj ne plaća porez na promet nekretnina. 211

212 Porez na dodanu vrijednost Ostala oslobođenja Reg: MF H06 Posredovanje pri kupnji i prodaji virtualne valute "bitcoin" (07.5.) Broj klase:410-19/14-01/380 Urudžbeni broj: /15-2 Zagreb, Porezni obveznik iz dostavnog popisa koji se bavi kupnjom i prodajom virtualne valute "bitcoin" obratio se upitom u kojem je postavljeno pitanje jesu li transakcije, uključujući posredovanje, u vezi s virtualnim valutama kao što je "bitcoin" oslobođene plaćanja PDV-a. U vezi navedenog očitujemo se u nastavku. Odredbama članka 40. stavka 1. Zakona o porezu na dodanu vruednost (Narodne novine broj 73/13, 99/13, 148/13, 153/13 i 143/14, u daljnjem tekstu: Zakon o PDV-u) propisano je da su PDV-a oslobođene, između ostalog: a) transakcije osiguranja i reosiguranja, uključujući s njima povezane usluge što ih obavljaju posrednici u osiguranju i reosiguranju i zastupnici u osiguranju, b) odobravanje kredita i zajmova, uključujući i posredovanje u tim poslovima te upravljanje kreditima ili zajmovima kada to čini osoba koja ih odobrava, c) ugovaranje kreditnih garancija i svi drugi poslovi po kreditnim garancijama ili kojemu drugom osiguranju novca te upravljanje kreditnim garancijama kada to čini osoba koja odobrava kredit, d) transakcije, uključujući posredovanje, u vezi sa štednim, tekućim i žiro računima, plaćanjima, transferima, dugovima, čekovima i drugim prenosivim instrumentima, osim naplate duga, e) transakcije, uključujući posredovanje, u vezi s valutama, novčanicama i kovanicama koje se koriste kao zakonsko sredstvo plaćanja, osim kolekcionarskih predmeta, odnosno kovanica od zlata, srebra ili drugog metala te novčanica koje se u pravilu ne koriste kao zakonsko sredstvo plaćanja ili kovanica od numizmatičkog interesa, f) transakcije, uključujuci posredovanje, osim upravljanja i pohrane, u vezi s dionicama, udjelima u trgovačkim društvima ili udruženjima, obveznicama i drugim vrijednosnim papirima, uz iznimku dokumenata kojima se uređuje neko pravo nad dobrima te prava ili vrijednosnih papira kojima se utvrđuju određena Prava na nekretninama, g) usluge upravlianja investicijskim fondovima. Napominjemo da su odredbama članaka 65. do 70. Pravilnika o porezu na dodanu vrijednost (Narodne novine broj 79/13, 85/13, 160/13, 35/14 i 157/14, u daljnjem tekstu: Pravilnik o PDV-u) detaljnije propisane odredbe u vezi poreznog oslobođenja za usluge iz članka 40. stavka 1. točka a) do g) Zakona o PDV-u. Tako je člankom 67. stavkom 1. Pravilnika o PDV-u propisano da su plaćanja PDV-a oslobođene transakcije uključujući i posredovanje u vezi s depozitima, vođenjem štednih, tekućih i žiro računa za klijente, plaćanjima, transferima, čekovima i drugim instrumentima plaćanja odnosno sve transakcije u vezi s tim koje su neposredno povezane, a omogućuju ispunjenje novčane obveze, osim naplate duga. U svom odgovoru URBROJ: /ST/DO od 27.lipnja u vezi poslovanja s "bitcoin-om" Hrvatska narodna banka (u daljnjem tekstu: HNB) navodi da "bitcoin" ne potpada niti pod jednu zakonom reguliranu kategoriju sredstava plaćanja te da prema članku 21. Zakona o Hrvatskoj narodnoj banci i članku 4. Zakona o deviznom poslovanju "bitcoin" ne predstavlja novac, niti sredstvo plaćanja u Republici Hrvatskoj niti stranu valutu odnosno strano sredstvo plaćanja. U svom dopisu HNB navodi da obzirom da vrijednost "bitcoin-a" ne odražava vrijednost novca koji je za njega primljen, "bitcoin" ne može biti niti elektronički novac u smislu članka 2. točke 2. Zakona o elektroničkom novcu. 2

213 Nadalje, HNB navodi kako se prema njihovim saznanjima stavovi europskih država u odnosu na status virtualnih valuta ("bitcoin") međusobno razlikuju te da neke države "bitcoin" smatraju proizvodom, neke imovinom, a neke financijskim instrumentom. U skladu s navedenim, mišljenja smo da se za potrebe oporezivanja PDV-om "bitcoin" može smatrati prenosivim instrumentom u smislu članka 40. stavka 1. točke d) Zakon-a o PDV-u te da se oslobođenje od plaćanja PDV-a iz toga članka može primijeniti na transakcije, uključujući posredovanje u vezi s virtualnim valutama kao što je "bitcoin". Medutim, napominjemo da je prema našim saznanjima švedski Vrhovni upravni sud 2. lipnja godine Europskom sudu pravde podnio zahtjev za prethodnu odluku (predmet C-264/14) kojim je zatraženo očitovanje o poreznom tretmanu "bitcoin-a" te da će u skladu s tim nakon donošenja presude biti moguće promjene u poreznom tretmanu "bitcoina" u Republici Hrvatskoj. Naime, presude Europskog suda pravde dio su pravne stečevine Europske unije te su ih sve države članice Europske unije obvezne primjenjivati. Reg: MF Porez na dodanu vrijednost Ostala oslobođenja 10H05 Porezni tretman zemljišta kojeg prodaje tuzemni porezni obveznik upisan u registar obveznika PDV-a (17.4.) Broj klase:410-19/14-01/138 Urudžbeni broj: /15-11 Zagreb, Elektroničkim putem dostavljen je upit Odvjetničkog ureda "X" u vezi poreznog tretmana zemljišta kojeg prodaje tuzemni porezni obveznik koji je upisan u registar obveznika PDV-a. U upitu se navodi da je za spomenuto zemljište izdana izvršna lokacijska i građevinska dozvola, međutim da po istima nije započeta gradnja niti su iste produljene u smislu njihova važenja te da zbog proteka roka od 2 godine navedeni akti nisu više izvršni i temeljem istih se ne može pristupiti gradnji. Obzirom na navedeno postavljeno je pitanje smatra li se takvo zemljište građevinskim zemljištem. U vezi navedenog odgovaramo u nastavku. Prema odredbi članka 40. stavka 6. Zakona o porezu na dodanu vrijednost (Narodne novine, broj 73/13, 99/13, 148/13,153/13 i 143/14, u daljnjem tekstu: Zakon o PDV-u) građevinskim zemljištem u smislu stavka 1. točke k) toga članka smatra se zemljište za koje je izdan izvršni akt kojim se odobrava građenje. Odredbama članka 72. b stavka 1. Pravilnika o porezu na dodanu vrijednost (Narodne novine broja 79/13, 85/13 - ispravak, 16/13, 35/14 i 157/14, u daljnjem tekstu: Pravilnik o PDV-u) propisano je da se izvršnim aktom iz članka 40. stavka 6. Zakona o PDV-u kojim se odobrava građenje smatra građevinska dozvola, lokacijska dozvola, rješenje za građenje i slično. Prema odredbama članka 72.b stavka 2. Pravilnika o PDV-u građevinskim zemljištem u smislu članka 40. stavka 1. točke k) Zakona o PDV-u osobito se ne smatra poljoprivredno zemljište i šumsko zemljište. U skladu s navedenim, u slučaju kada je za određeno zemljište izdan izvršni akt kojim se odobrava građenje tada se u smislu članka 40. stavka 6. Zakona o PDV-u radi o građevinskom zemljištu na čiju se isporuku obračunava PDV neovisno o tome što po izvršnim aktima nije započela gradnja niti su isti produljeni u smislu njihova važenja te više nisu izvršni i temeljem istih se ne može pristupiti gradnji. Reg: MF Porez na dodanu vrijednost Ostala oslobođenja 10H04 Opskrba zrakoplova hranom Broj klase: /13-01/361 Urudžbeni broj: /14-02 Zagreb,

214 Porezni obveznik iz dostavnog popisa obratio nam se upitom u vezi tumačenja odredbi Zakona o porezu na dodanu vrijednost (Narodne novine broj 73/13, 99/13 Rješenje USRH, 148/13 i 153/13 Rješenje USRH, u daljnjem tekstu: Zakon) koje se odnose na opskrbu zrakoplova hranom. Naime, porezni obveznik u upitu napominje da obavlja djelatnost opskrbe zrakoplova hranom te usluge cateringa za domaće i strane avioprijevoznike u Zračnoj luci Dubrovnik. Također je postavljen upit koji se odnosi na tumačenje odredbi članka 22. Zakona. U vezi navedenoga odgovaramo u nastavku. Odredbama članka 22. stavka 2. Zakona propisano je da se mjestom obavljanja usluga pripremanja hrane i obavljanja usluga prehrane te pripremanja i usluživanja pića koje se stvarno obavljaju na brodovima, u zrakoplovima ili vlakovima tijekom dionice prijevoza putnika obavljenog unutar Europske unije smatra mjesto početka prijevoza putnika. Stoga ako se putniku na letu iz Republike Hrvatske u inozemstvo isporuče hrana i piće, a takva isporuka nije uključena u ukupnu cijenu zrakoplovne karte, smatra se da je mjesto oporezivanja takve isporuke Republika Hrvatska. Člankom 47. stavkom 1. točkom e) Zakona propisano je da su plaćanja PDV-a oslobođene isporuke, preinake, popravci, održavanje, iznajmljivanje i unajmljivanje zrakoplova kojima se koriste zrakoplovne tvrtke koje prometuju uz naknadu pretežno na međunarodnim linijama te isporuke, iznajmljivanje, popravci i održavanje opreme koja je ugrađena u njih ili se u njima koristi. Nadalje, člankom 47. stavkom 1. točkom f) Zakona propisano je da su plaćanja PDV-a oslobođene isporuke goriva i dobara za opskrbu zrakoplova iz točke e) toga stavka. Člankom 47. stavkom 1. točkom g) Zakona propisano je da je plaćanja PDV-a oslobođeno obavljanje usluga, osim onih navedenih u točki e) toga stavka, koje služe neposredno za potrebe zrakoplova iz točke e) toga stavka ili njihovog tereta. Nadalje, odredbama članka 116. stavka 4. Pravilnika o porezu na dodanu vrijednost (Narodne novine 79/13, 85/13, 160/13 i 35/14, u daljnjem tekstu: Pravilnik) propisano je da su isporuke, iznajmljivanje, unajmljivanje, popravci, preinake i održavanje letjelica kojima se koriste zrakoplovne tvrtke koje prometuju uz naknadu pretežno na međunarodnim linijama oslobođene plaćanja PDV-a. Oslobođenje od PDV-a se odnosi i na isporuke, popravke, iznajmljivanje i održavanje opreme koja se u tim letjelicama koristi ili je u njih ugrađena. Smatra se da zrakoplovne tvrtke obavljaju prijevoz dobara i putnika pretežno na međunarodnim linijama ako se više od 50% njihovog ukupnog godišnjeg obavljenog prijevoza odnosi na usluge međunarodnog prijevoza ili, ako su one priznate kao takve prema međunarodnim sporazumima o zračnom prometu. Člankom 116. stavkom 6. Pravilnika propisano je da se uslugama koje služe neposredno za potrebe letjelica iz stavka 4. toga članka ili njihova tereta smatraju usluge povezane s prtljagom (rukovanje, razvrstavanje, utovar, istovar, prijevoz od zrakoplova do sortirnice i obrnuto i slično), usluge prihvata i otpreme tereta i pošte (fizičko rukovanje s dolaznom i odlaznom poštom i teretom, rukovanje dokumentima tereta i pošte i slično), usluge prihvata i otpreme zrakoplova (navođenje, izvođenje, parkiranje, grijanje, hlađenje, utovar i istovar zrakoplova, prijevoz, utovar i istovar hrane i pića, prijevoz posade i putnika između zrakoplova i terminala i slično), rutne i terminalne usluge (usluge slijetanja, polijetanja i prelijetanja), usluge letnih operacija te druge slične usluge. Ako porezni obveznik obavlja isporuke namijenjene zrakoplovu kojim se koristi zrakoplovna tvrtka koja obavlja prijevoz dobara i putnika pretežno na međunarodnim linijama tada su te isporuke dobara oslobođene PDV-a, neovisno da li se pojedini prijevoz koji obavlja takva zrakoplovna tvrtka obavlja na domaćoj ili međunarodnoj liniji. U tom će slučaju porezni obveznik primijeniti oslobođenje od plaćanja PDV-a, te će na računu navesti da PDV nije zaračunan u skladu s člankom 47. Zakona. Ukoliko porezni obveznik obavlja usluge takvim zrakoplovnim kompanijama, a koje imaju sjedište ili u drugoj državi članici ili u trećoj zemlji primijeniti će članak 17. stavak 1. Zakona kojim je propisano da se mjestom obavljanja usluga poreznom obvezniku koji djeluje kao takav smatra mjesto sjedišta tog poreznog obveznika. Ako se te usluge obavljaju stalnoj poslovnoj jedinici poreznog obveznika u mjestu koje je različito od mjesta sjedišta poreznog obveznika, mjestom obavljanja usluga smatra se sjedište stalne poslovne jedinice. Ako takvo sjedište ili stalna poslovna jedinica ne postoje, mjestom obavljanja usluga smatra se prebivalište ili uobičajeno boravište poreznog obveznika primatelja usluge. U navedenom će slučaju porezni obveznik kada ispostavlja račun primatelju usluga, odnosno zrakoplovnoj kompaniji koja nema sjedište u Republici Hrvatskoj, na istome navesti engleski izraz reverse charge sukladno članku 79. stavku 7. Zakona. Ukoliko je primatelj usluga zrakoplovna kompanija koja ima sjedište u Republici Hrvatskoj, tada će porezni obveznik koji obavlja 214

215 usluge primijeniti oslobođenje od plaćanja PDV-a temeljem članka 47. Zakona, što će na računu i navesti. Ukoliko porezni obveznik obavlja usluge opskrbe hranom i catering usluge namijenjene zrakoplovu kojim se koristi zrakoplovna tvrtka koja obavlja prijevoz dobara i putnika pretežno na domaćim linijama, tada na takve usluge obračunava PDV po stopi 25%. Reg: MF Porez na dodanu vrijednost Ostala oslobođenja 10H03 Iskazivanje i plaćanje poreza na dodatnu vrijednost Broj klase: /13-01/484 Urudžbeni broj: /13-2 Zagreb, Obratili ste nam se upitom u vezi iskazivanju i plaćanju poreza na dodatnu vrijednost (u daljnjem tekstu: PDV) pri pružanju usluga Europskoj banci za obnovu i razvitak (EBRD), odnosno o načinu ispostave računa od strane Energetskog instituta Hrvoje Požar koji je s EBRD-om u kolovozu godine potpisao ugovor u pružanju konzultantskih usluga. U upitu navodite da se do ulaska Republike Hrvatske u Europskoj uniji PDV nije obračunavao na pružanje usluga u ovom projektu. Na postavljeni upit odgovaramo u nastavku. Prema odredbama članka 48. stavka 1. točke b) Zakona o porezu na dodanu vrijednost (u daljnjem tekstu: Zakona) plaćanja PDV-a oslobođene su isporuke dobara i obavljanje usluga Europskoj uniji, Europskoj zajednici za atomsku energiju, Europskoj središnjoj banci ili Europskoj investicijskoj banci ili organizacijama koje je osnovala Europska unija na koje se primjenjuje Protokol o povlasticama i imunitetima Europske unije u okvirima i pod uvjetima koji su utvrđeni tim Protokolom i Sporazumom između Republike Hrvatske i Europske unije o provedbi Protokola o povlasticama i imunitetima Europske unije u Republici Hrvatskoj ili sporazumima o sjedištu tih organizacija, ako to ne dovodi do narušavanja načela tržišnog natjecanja Način ostvarivanja oslobođenja iz članka 48. stavka 1. točke b) Zakona propisan je člankom 7. Pravilnika o postupku ostvarivanja oslobođenja od poreza na dodanu vrijednost i trošarine za diplomatska i konzularna predstavništva, institucije i tijela Europske unije te međunarodne organizacije (Narodne novine broj 79/13). Navedenim člankom propisano je da ako diplomatska i konzularna predstavništva sa sjedištem u drugoj državi članici Europske unije, institucije i tijela Europske unije na koja se primjenjuje Protokol u okvirima i pod uvjetima koji su utvrđeni tim Protokolom i sporazumima o njegovoj provedbi sa sjedištem u drugoj državi članici Europske unije i međunarodne organizacije sa sjedištem ili predstavništvom u drugoj državi članici Europske unije ili njihovo osoblje nabavljaju dobra, odnosno trošarinske proizvode ili usluge od obveznika PDV-a u Hrvatskoj, ili kod trošarinskih obveznika - ovlaštenih držatelja trošarinskog skladišta u Hrvatskoj, oslobođenje od plaćanja poreza ostvaruju na način da isporučitelju dostave Potvrdu o oslobođenju iz Priloga II. Uredbe Vijeća (EU) 282/2011 koju je ovjerilo nadležno tijelo. Isporučitelj je obvezan čuvati preslik navedene potvrde zajedno s računom, a kod trošarinskih proizvoda i Potvrdu o primitku trošarinskih proizvoda. Isporuku, za koju se ostvaruje izravno oslobođenje od plaćanja PDV-a, mora prikazati u prijavi PDV-a. U skladu s navedenim, kako bi EBRD ostvario oslobođenje od plaćanja PDV-a za konzultantske usluge koje mu obavlja Energetskog instituta Hrvoje Požar treba navedenom institutu dostaviti Potvrdu o oslobođenju koju je ovjerilo nadležno tijelo države u kojoj imaju sjedište. Na temelju dostavljene i ovjerene potvrde Energetski institut Hrvoje Požar na računu za obavljene konzultantske usluge EBRD-u neće zaračunati PDV. Reg: MF Porez na dodanu vrijednost Ostala oslobođenja 10H02 Isporuka goriva za zrakoplove Broj klase: /13-01/423 Urudžbeni broj: /13-2 Zagreb,

216 Podnositelj upita iz dostavnog popisa obratio se s pitanjem može li se primjenjivati oslobođenje od plaćanja poreza na dodanu vrijednost (u daljnjem tekstu: PDV) u slučajevima kada isporučuju gorivo zrakoplovnim tvrtkama putem posrednika/kartičara, a unaprijed se zna da će gorivo koristiti zrakoplovna tvrtka koje prometuje uz naknadu pretežno na međunarodnim linijama, obzirom da isporučitelj gorivo izravno isporučuje na način da ga toči u zrakoplov. Također isporučitelj goriva u trenutku točenja goriva u zrakoplov dobiva izjavu iz koje je razvidno da zrakoplovna tvrtka čiji je zrakoplov prometuje na međunarodnim linijama. Račun za isporučeno gorivo isporučitelj goriva ne izdaje direktno zrakoplovnoj tvrtki neko posredniku/kartičaru koji je neke države članice ili treće zemlje. Račun za gorivo zrakoplovna tvrtka dobiti će od posrednika/kartičara. U upitu se nadalje navodi da postoji presuda Europskog Suda pravde A Oy C-33/11 kojom je utvrđeno da su isporuke zrakoplova u lančanim transakcijama (isporuka prema posredniku/iznajmljivaču kao i isporuka od strane posrednika/iznajmljivača zrakoplovnoj tvrtki koja ga koristi) oslobođene PDV-a ako se unaprijed zna da će se njima koristiti zrakoplovna tvrtka koje prometuje uz naknadu pretežno na međunarodnim linijama. U vezi navedenog odgovaramo u nastavku. Iz odredbe članka 47. stavka 1. točke e) i f) Zakona o porezu na dodanu vrijednost (Narodne novine broj 73/13) proizlazi da su plaćanja PDV-a oslobođene isporuke, preinake, popravci, održavanje, iznajmljivanje i unajmljivanje zrakoplova kojima se koriste zrakoplovne tvrtke koje prometuju uz naknadu pretežno na međunarodnim linijama te isporuke, iznajmljivanje, popravci i održavanje opreme koja je ugrađena u njih ili se u njima koristi. Također PDV su oslobođene i isporuke goriva i dobara za opskrbu navedenih zrakoplova. Iz upita proizlazi da isporučitelj goriva toči gorivo u zrakoplov koji koristi zrakoplovna kompanija koja prometuje na međunarodnim linija. U trenutku točenja goriva u zrakoplov isporučitelj goriva dobiva izjavu da zrakoplovna kompanije prometuje pretežno na međunarodnim linijama, međutim isporučitelj goriva račun za gorivo neće izdati zrakoplovnoj kompaniji nego posredniku/kartičaru. Obzirom na činjenicu da isporučitelj goriva toči gorivo u zrakoplov te prilikom isporuke goriva posjeduje izjavu da zrakoplovna kompanija prometuje pretežno na međunarodnim linijama, smatramo da se može primijeniti oslobođenje od plaćanja PDV-a propisano člankom 47. stavkom 1. točkama e) i f) Zakona o porezu na dodanu vrijednost neovisno o tome što račun ne izdaje izravno zrakoplovnoj kompaniji nego posredniku/kartičaru. Reg: MF Porez na dodanu vrijednost Ostala oslobođenja 10H01 Oporezivanje zrakoplovnih karata porezom na dodanu vrijednost Broj klase: /13-01/2615 Urudžbeni broj: /13-2 Zagreb, Porezni obveznik iz dostavnog popisa uputio je pitanje o oporezivanju porezom na dodanu vrijednost (u daljnjem tekstu: PDV) zrakoplovnih karata za međunarodni prijevoz putnika sukladno Zakonu o porezu na dodanu vrijednost (Narodne novine broj 73/13), te priložio primjer računa koji u takvom slučaju izdaje poslodavcu za njegovog djelatnika. U vezi navedenog odgovaramo u nastavku. Plaćanja PDV-a oslobođena je usluga međunarodnog prijevoza putnika, osim cestovnog i željezničkog prijevoza što je propisano člankom 43. stavkom 2. Zakona o porezu na dodanu vrijednost. Člankom 76. Pravilnika o porezu na dodanu vrijednost (Narodne novine broj 79/13 i 85/13) pojašnjeno je da je međunarodni prijevoz putnika koji je oslobođen plaćanja PDV-a prijevoz putnika u zračnom i pomorskom prijevozu pri kojem je mjesto početka prijevoza putnika (polaska) ili mjesto završetka prijevoza putnika (dolaska) izvan Republike Hrvatske. Mjesto polaska ili dolaska je ono mjesto koje je na voznoj karti navedeno kao mjesto polaska ili kao prvo mjesto dolaska. Porezni obveznik u konkretnom slučaju prodaje zrakoplovnu kartu za međunarodni prijevoz putnika zrakoplovom, odnosno za prijevoz putnika koji je oslobođen plaćanja PDV-a prema članku 43. stavku 2. Zakona o porezu na dodanu vrijednost stoga je u računu ispravan poziv na navedeni članak. Nadalje u vezi sadržaja računa, naglašava se da je porezni obveznik obvezan na računu iskazivati osobni identifikacijski broj za isporuke u 216

217 tuzemstvu, stoga na računu trebaju biti navedeni samo osobni identifikacijski brojevi bez predznaka HR. PDV identifikacijski broj koji se sastoji od osobnog identifikacijskog broja kojem se dodaje predznak HR iskazuje se u računu za transakcije unutar Europske unije. U priloženom računu također ne treba stajati napomena da je račun izrađen elektroničkim putem te je punovažan bez potpisa i pečata sukladno članku 80. Zakona o porezu na dodanu vrijednost obzirom da iz dostavljenog računa nije razvidno da se radi o računu u elektroničkom obliku za što postoji suglasnost primatelja za prihvat takvog računa te osigurava li se tim računom vjerodostojnost podrijetla, cjelovitost sadržaja i čitljivost računa od trenutka izdavanja do kraja razdoblja čuvanja. Napominjemo da člankom 79. stavkom 1. Zakona o porezu na dodanu vrijednost potpis i pečat nisu propisani kao obvezan sadržaja računa. Međutim Zakonom o računovodstvu (Narodne novine broj 109/07) propisano je da knjigovodstvena isprava (račun) mora biti vjerodostojna, uredna i sastavljena na način da osigurava pravodobni nadzor. Osoba ovlaštena za zastupanje poduzetnika ili osoba na koju je prenesena ovlast jamči potpisom na knjigovodstvenoj ispravi da je ona vjerodostojna i uredna. Knjigovodstvena isprava sastavljena kao elektronički zapis može umjesto potpisa osobe ovlaštene za zastupanje poduzetnika ili osobe na koju je prenesena ovlast sadržavati ime i prezime ili drugu prepoznatljivu oznaku osobe ovlaštene za izdavanje knjigovodstvene isprave ili mora biti potpisana sukladno zakonu koji uređuje elektronički potpis. Prema tome, račun u konkretnom slučaju treba u skladu sa odredbama Zakona o računovodstvu sadržavati potpis osobe ovlaštene za zastupanje, a ako je račun sastavljen kao elektronički zapis umjesto potpisa ovlaštene osobe može sadržavati ime i prezime ili drugu prepoznatljivu oznaku osobe ovlaštene za izdavanje knjigovodstvene isprave ili mora biti potpisana sukladno zakonu koji uređuje elektronički potpis. Odbitak pretporeza (10I) Reg: MF Porez na dodanu vrijednost Odbitak pretporeza 10I17 Pravo na odbitak pretporeza (30.11.) Broj klase:410-19/15-01/315 Urudžbeni broj: /15-2 Zagreb, Porezni obveznik iz dostavnog popisa koji obavlja djelatnost proizvodnje i trgovine investicijskim zlatom, postavio je upit o pravu na odbitak pretporeza. U upitu se navodi da zlatne poluge čistoće 999,9% trenutno proizvodi Švicarska rafinerija, obzirom da proizvodnja u Hrvatskoj još nije pokrenuta te da se zlato čuva u sefu ovlaštene kuće u Švicarskoj. Nadalje, navodi se da je porezni obveznik upisan u registar obveznika PDV-a te da je predaja izvan Hrvatske, a kupci uglavnom strane pravne i fizičke osobe. Prema navodima iz upita, sukladno Zakonu o zaštiti novčarskih institucija (Narodne novine, broj 56/15) koji je stupio na snagu 30. svibnja. godine u tijeku su završni radovi uređenja poslovnice i ureda uprave u Zagrebu te se postavlja pitanje o pravu na odbitak pretporeza za radove i opremu koja se ugrađuje te usluge posrednika i savjetnika. Na postavljeni upit odgovaramo u nastavku. Prema odredbama članka 58. stavka 4. Zakona o porezu na dodanu vrijednost (Narodne novine, broj 73/13, 99/13, 148/13, 153/13 i 143/14, u daljnjem tekstu: Zakon) porezni obveznik ne može odbiti pretporez sadržan u računima za primljena dobra i obavljene usluge što ih koristi za isporuke dobara i obavljanje usluga oslobođenih plaćanja PDV-a u tuzemstvu prema člancima 39., 40. i 114. Zakona. Sukladno odredbama članka 114. Zakona PDV-a je oslobođeno sljedeće: a) isporuka, stjecanje unutar Europske unije i uvoz investicijskog zlata, uključujući investicijsko zlato u obliku potvrda o pojedinačnoj ili skupnoj pohrani zlata, ili zlato kojim se trguje preko računa za trgovanje zlatom, uključujući zajmove u zlatu i zamjene sa zlatom (swap poslove) koji uključuju pravo vlasništva ili potraživanja u vezi s investicijskim zlatom, kao i transakcije u vezi s investicijskim zlatom koje uključuju ročnice i terminske 217

218 ugovore čiji je rezultat prijenos prava vlasništva ili prava potraživanja u vezi s investicijskim zlatom, b) usluge posrednika koji djeluju u ime i za račun druge osobe ako posreduju u isporuci zlata za svoga nalogodavca. Prema odredbama članka 116. stavka 2. Zakona porezni obveznik koji proizvodi investicijsko zlato ili zlato pretvara u investicijsko zlato, ima pravo odbiti PDV koji je platio ili mu je obračunan za isporučena ili stečena dobra unutar Europske unije, uvezena dobra ili obavljene usluge u vezi s proizvodnjom ili pretvaranjem tog zlata, kao da je njegova sljedeća isporuka toga zlata, koja je oslobođena PDV-a prema članku 114. točki a) ovoga Zakona, oporeziva. Prema navodima iz upita radi se o pretporezu sadržanom u primljenim računima za nabavu opreme i usluga u svrhu uređenja poslovnice i ureda uprave. Obzirom da navedene nabave nisu u vezi s proizvodnjom ili pretvaranjem zlata u investicijsko zlato, porezni obveznik pretporez sadržan u tim računima ne može odbiti sukladno odredbama članka 58. stavka 4. Zakona. Nadalje, temeljem iste odredbe Zakona, porezni obveznik nema pravo odbiti pretporez sadržan u računima za usluge posrednika koji djeluju u ime i za račun druge osobe ako posreduju u isporuci zlata. Ukoliko navedenu uslugu posredovanja obavljaju porezni obveznici sa sjedištem u drugoj državi članici ili trećoj zemlji, dolazi do prijenosa porezne obveze s davatelja na primatelja usluge sukladno odredbama članka 17. stavka 1. Zakona te porezni obveznik primatelj usluge primjenjuje oslobođenje od plaćanja PDV-a iz članka 114. b) Zakona. Reg: MF Porez na dodanu vrijednost Odbitak pretporeza 10I16 Zaokruživanje postotka za primjenu prava na odbitak pretporeza (20.10.) Broj klase:410-19/15-01/323 Urudžbeni broj: /15-2 Zagreb, Elektroničkim putem obratili ste se u vezi zaokruživanja postotka za primjenu prava na odbitak pretporeza u odnosu na članak 138. stavak 13. Pravilnika o porezu na dodanu vrijednost (Narodne novine, broj 79/13, 85/13, 160/13, 35/14 i 157/14, u daljnjem tekstu: Pravilnik o PDV-u) prema kojem porezni obveznik nije obvezan primjenjivati podjelu pretporeza ako utvrdi pravo na odbitak pretporeza najmanje u iznosu od 98%. Obzirom da je porezni obveznik izračunao pravo na odbitak pretporeza u iznosu od 97,00013% postavlja se pitanje je li navedeni porezni obveznik obvezan izvršiti podjelu pretporeza ili nije. U vezi navedenog očitujemo se u nastavku. Prema odredbama članka 58. stavka 1. Zakona o porezu na dodanu vrijednost (Narodne novine broj 73/13, 99/13, 148/13, 153/13 i 143/14, u daljnjem tekstu: Zakon o PDV-u) porezni obveznik ima pravo od PDV-a, koji je obvezan platiti, odbiti iznos PDV-a (pretporez) koji je obvezan platiti ili ga je platio u tuzemstvu za isporuke dobara ili usluge koje su mu drugi porezni obveznici obavili za potrebe njegovih oporezivih transakcija, uz ispunjenje uvjeta za odbitak pretporeza iz članka 60. Zakona. Odredbama članka 62. stavka 1. Zakona o PDV-u propisano je da ako porezni obveznik koristi dobra i usluge koje su mu obavljene, djelomično za isporuke dobara i usluga za koje je dopušten odbitak pretporeza u skladu s odredbama ovoga Zakona i za obavljanje isporuka dobara i usluga za koje nije dopušten odbitak pretporeza, tada može odbiti samo onaj dio pretporeza koji se odnosi na transakcije za koje je dopušten odbitak pretporeza. Iznos pretporeza koji se odnosi na isporuke dobara i usluga za koje je dopušten odbitak pretporeza izračunava se prema članku 62. stavku 2. Zakona o PDV-u kao razmjerni dio na sljedeći način: a) u brojniku: ukupna vrijednost godišnjih isporuka (prometa), bez PDV-a, od transakcija za koje je dopušten odbitak pretporeza u skladu s odredbama ovoga Zakona, 218

219 b) u nazivniku: ukupna vrijednost godišnjih isporuka (prometa), bez PDV-a, od transakcija uključenih u brojnik i transakcija za koje nije dopušten odbitak pretporeza te iznos subvencija, osim onih koje su izravno povezane s cijenom isporuka dobara ili usluga iz članka 33. stavka 1. Zakona o PDV-u. Prema odredbama članka 62. stavka 3. Zakona o PDV-u kod izračuna iz članka 62. stavka 2. Zakona o PDV-u ne uzimaju se u obzir sljedeći iznosi: a) iznos prometa koji se odnosi na isporuke gospodarskih dobara koja porezni obveznik koristi za obavljanje svoje gospodarske djelatnosti, b) iznos prometa koji se odnosi na povremene isporuke nekretnina, c) iznos prometa koji se odnosi na povremene financijske transakcije navedene u članku 40. stavku 1. točkama b) do g) Zakona o PDV-u. Dio pretporeza koji se može odbiti utvrđuje se na godišnjoj razini kao postotak i zaokružuje se naviše do sljedećeg cijelog broja, što je propisano člankom 62. stavkom 4. Zakona o PDV-u. Odredbama članka 138. stavka 13. Pravilnika o PDV-u porezni obveznik koji u okviru svoje gospodarske djelatnosti obavlja isporuke dobara i usluga po kojima ima pravo na odbitak pretporeza i isporuke po kojima je isključeno pravo na odbitak pretporeza te na temelju izračuna iz članka 62. stavka 2. Zakona o PDV-u utvrdi pravo na odbitak pretporeza najmanje u iznosu od 98% pri odbitku pretporeza za nabavljena dobra i usluge nije obvezan primjenjivati podjelu pretporeza. U skladu s navedenim, iznos pretporeza koji se odnosi na isporuke dobara i usluga za koje je dopušten odbitak izračunava se na način iz članka 62. stavka 2. Zakona o PDV-u i sukladno članku 62. stavku 4. Zakona o PDV-u zaokružuje se naviše do sljedećeg cijelog broja. Međutim, člankom 138. stavkom 13. Pravilnikom o PDV-u nije propisano zaokruživanje, već da porezni obveznik nije obvezan primjenjivati podjelu pretporeza ako na temelju izračuna iz članka 62. stavka 2. Zakona o PDV-u utvrdi pravo na odbitak pretporeza najmanje u iznosu od 98%. Prema tome, porezni obveznik koji je izračunao pravo na odbitak pretporeza u iznosu od 97,00013% obvezan je u smislu članka 138. stavka 13. Pravilnika o PDV-u izvršiti podjelu pretporeza pri odbitku pretporeza za nabavljena dobra i usluge. Reg: MF Porez na dodanu vrijednost Odbitak pretporeza 10I15 Izdavanje potvrde radi sudjelovanja na natječaju (30.9.) Broj klase:410-19/15-01/301 Urudžbeni broj: /15-2 Zagreb, Obratili ste se u vezi izdavanja potvrde radi sudjelovanja na natječaju Agencije (u daljnjem tekstu: Agencija), MJERA 7.1 Temeljne usluge i obnova sela u ruralnim područjima. Prema navodima u dopisu Agencija je od Općine A zatražila dostavu potvrde Porezne uprave iz koje će biti vidljivo da je Općina A u sustavu PDV-a, kao i razlog zbog upisa u sustav PDV-a. U dopisu se navodi da ispostava Porezne uprave u B ne želi izdati takvu potvrdu. U vezi navedenog odgovaramo u nastavku. Porezni obveznik sukladno članku 58. stavku 1. Zakona o porezu na dodanu vrijednost (Narodne novine broj 73/13, 99/13, 148/13, 153/13 i 143/14, u daljnjem tekstu: Zakon o PDV-u) ima pravo od PDV-a, koji je obvezan platiti, odbiti iznos PDV-a (pretporez) koji je obvezan platiti ili ga je platio u tuzemstvu za isporuke dobara ili usluge koje su mu drugi porezni obveznici obavili za potrebe njegovih oporezivih transakcija. U vezi strukturnih instrumenata Europske unije koji su Republici Hrvatskoj na raspolaganju od dana pristupanja Europskoj uniji, napominjemo da u tom slučaju oslobođenje od plaćanja PDV-a iz članka 198. stavka 1. Pravilnika o porezu na dodanu vrijednost (Narodne novine, broj 79/13, 85/13, 160/13, 35/14 i 157/14, u daljnjem tekstu: Pravilnik o PDV-u) nije primjenjivo, te su isporučitelji dobara i usluga obvezni na isporuku obavljenu u okviru projekata koji se financiraju iz strukturnih instrumenata Europske unije obračunati PDV. 219

220 Odredbama članka 25. stavka 11. točke a) Pravilnika o provedbi Mjere 07 Temeljne usluge i obnova sela u ruralnim područjima iz Programa ruralnog razvoja Republike Hrvatske za razdoblje propisano je da je PDV neprihvatljiv trošak za sufinanciranje u Mjeri 07, u slučaju da je korisnik porezni obveznik upisan u registar obveznika PDV-a te ima pravo na odbitak PDV-a. Prema tome, korisniku sredstava EU fondova koji nije upisan u registar obveznika PDV-a i nema pravo na odbitak pretporeza PDV će biti prihvatljiv izdatak što znači da će iz sredstava EU fondova moći financirati i izdatak za PDV. Korisniku sredstava EU fondova koji je upisan u registar obveznika PDV-a PDV nije prihvatljiv izdatak, međutim isti će uz zadovoljenje ostalih zakonom propisanih uvjeta imati pravo na odbitak pretporeza pa ne snosi trošak PDV-a kao krajnji korisnik. Što se tiče korisnika sredstava koji su upisani u registar obveznika PDV-a, ali ne s osnove obavljanja isporuka u okviru svoje ovlasti (npr. tijela državne uprave te jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave, obrazovne ustanove i slično) već s osnove obavljanja gospodarske djelatnosti, napominjemo da isti mogu kao pretporez odbiti samo PDV sadržan u ulaznim računima koji se odnosi na gospodarsku djelatnost za koju nije isključeno pravo na odbitak pretporeza, a ne mogu odbiti PDV koji je sadržan u računima koji se odnose na isporuke koje obavljaju u okviru svoje ovlasti ili djelatnosti oslobođene PDV-a bez prava na odbitak pretporeza. Obzirom na navedeno te obzirom da, kako se navodi u nastavku, postoje različite situacije u slučaju odbitka pretporeza kada je jedinica lokalne i područne (regionalne) upisana u registar obveznika PDV-a, ali ne s osnove obavljanja isporuka u okviru svoje ovlasti smatramo da se dokazivanje prava na odbitak pretporeza ne ostvaruje potvrdom Poreze uprave, već izjavom koju ovjerava korisnik sredstava jer jedino on zna za što će mu točno služiti pojedine nabave dobara i usluga. Prema tome, u konkretnom slučaju potrebno je odrediti da li će Općina A sredstva iz EU fondova koristi za provedbu aktivnosti iz svoje ovlasti ili u okviru obavljanja gospodarske aktivnosti. Ako bi sredstva iz EU fondova Općina A koristila za provedbu aktivnosti iz svoje ovlasti, tada joj je PDV prihvatljiv izdatak obzirom da ga ne mogu odbiti kao pretporez. U tom slučaju bi Općina A - korisnik sredstava mogla koristiti pisanu izjavu da nema mogućnost odbitka PDV-a za određenu nabavu provedenu u okviru projekta koji se financira iz strukturnih fondova i Kohezijskog fonda Europske unije. Navedenu izjavu izdaje i ovjerava sam korisnik sredstava, a ne Porezna uprava. Ako bi sredstva iz strukturnih instrumenata Općina A koristila za obavljanje gospodarske djelatnosti tada joj PDV nije prihvatljiv izdatak, međutim Općina A uz zadovoljenje ostalih zakonom propisanih uvjeta ima pravo na odbitak pretporeza u cijelosti. U slučaju da bi sredstva iz strukturnih instrumenata Općina A koristila i za provedbu aktivnosti iz svoje ovlasti i za obavljanje gospodarske djelatnosti tada Općina A mora sukladno članku 137. stavku 3. Pravilnika o PDV-u odrediti udjel korištenja u neposlovne svrhe, odnosno pretporez treba podijeliti prema svrsi uporabe na dio koji se može odbiti i na dio koji se ne može odbiti. I u ovom slučaju bi Općina A - korisnik sredstava mogla koristiti pisanu izjavu u kojoj bi navela udjel korištenja u neposlovne svrhe, odnosno poslovne svrhe, a u vezi određene nabave provedene u okviru projekta koji se financira iz strukturnih fondova i Kohezijskog fonda Europske unije. Navedenu izjavu izdaje i ovjerava sam korisnik sredstava, a ne Porezna uprava. Reg: MF Porez na dodanu vrijednost Odbitak pretporeza 10I14 Pravo na odbitak pretporeza (16.6.) Broj klase:410-01/15-01/804 Urudžbeni broj: /15-2 Zagreb, Porezni obveznik iz dostavnog popisa postavio je upit o pravu na odbitak pretporeza. U upitu se navodi da je porezni obveznik u godini ostvario isporuke u vrijednosti većoj od ,00 kuna i propustio upisati se u propisanom roku u registar obveznika poreza na dodanu vrijednost (u daljnjem tekstu: PDV). Nadalje, navodi se da je nadležna ispostava Porezne uprave o navedenom obaviještena u ožujku. godine te je porezni obveznik od službenika dobio informaciju da će mu na ukupni prihod ostvaren u godini te u siječnju i veljači. biti obračunan PDV bez prava na odbitak pretporeza. U vezi 220

221 navedenoga, postavljeno je pitanje ima li porezni obveznik pravo na odbitak pretporeza sadržanog u računima primljenim tijekom navedenog razdoblja te kako kazniti knjigovođu koji je svojim propustom oštetio stranku. Na postavljeno pitanje odgovaramo u nastavku. Prema odredbama članka 58. stavka 1. Zakona o porezu na dodanu vrijednost (Narodne novine broj 73/13, 99/13, 148/13, 153/13 i 143/14, u daljnjem tekstu: Zakon) porezni obveznik ima pravo od PDV-a, koji je obvezan platiti, odbiti iznos PDV-a (pretporez) koji je obvezan platiti ili ga je platio u tuzemstvu za isporuke dobara ili usluge koje su mu drugi porezni obveznici obavili za potrebe njegovih oporezivih transakcija, uz ispunjenje uvjeta za odbitak pretporeza iz članka 60. Zakona. Odredbama članka 60. Zakona propisano je, između ostalog, da porezni obveznik može odbiti pretporez za isporuku dobara ili usluga ako iznos obveze PDV-a, kao i sve podatke potrebne za obračun PDV-a na stjecanje dobara unutar Europske unije iskaže u prijavi PDV-a i ima račun. Člankom 54. stavkom 1. i 3. Općeg poreznog zakona (Narodne novine broj 147/08, 18/11, 78/, 136/, 73/13 i 26/15) propisano je da su porezni obveznici dužni izdavati račune te voditi poslovne knjige i evidencije radi oporezivanja prema propisima kojima se uređuje pojedina vrsta poreza, te u slučaju kada su te knjige i evidencije dužni voditi i prema drugim propisima. Člankom 4. stavkom 2. Zakona o računovodstvu (Narodne novine broj 109/07, 54/13 i 1/14) propisano je da je poduzetnik dužan prikupljati i sastavljati knjigovodstvene isprave, voditi poslovne knjige te sastavljati financijske izvještaje sukladno tom Zakonu i na temelju njega donesenim propisima, poštujući pri tome računovodstvene standarde i načela urednog knjigovodstva. Obzirom da uvjeti za odbitak pretporeza moraju biti kumulativno zadovoljeni, iz navedenog proizlazi da u konkretnom slučaju porezni obveznik nema pravo na odbitak pretporeza. Slijedom navedenog, ističemo da je za vođenje poslovanja pa tako i knjigovodstvenih poslova odgovoran porezni obveznik. Međutim, porezni obveznik može vođenje knjigovodstva povjeriti drugoj stručnoj osobi. U tom slučaju sudionici ugovorom uređuju svoje odnose te napominjemo da ugovorni odnosi nisu predmet poreznih propisa. Reg: MF Porez na dodanu vrijednost Odbitak pretporeza 10I13 Pravo na odbitak pretporeza (19.5.) Broj klase:410-19/15-01/163 Urudžbeni broj: /15-2 Zagreb, Porezni obveznik iz dostavnog popisa obratio se s upitom o porezu na dodanu vrijednost u kojem postavlja pitanje temeljem kojih računa i na koji način ostvaruje pravo na odbitak pretporeza odnosno ostvaruje li pravo na odbitak cjelokupnog pretporeza ili korištenjem formule kao razmjerni dio. Porezni obveznik navodi da je proračunski korisnik te da je obveznik plaćanja PDV-a temeljem obavljanja gospodarske djelatnosti najma kazališne dvorane. Navodi također da do sada nije uzimao u obzir pretporez već je u obrascima iskazivao samo obvezu poreza obračunatog temeljem djelatnosti najma što je, prema navodima u upitu, bilo usuglašeno stajalište na razini svih kazališta u Zagrebu. Na postavljeni upit odgovaramo u nastavku. Odredbama članka 4. stavka 1. Zakona o porezu na dodanu vrijednost (Narodne novine, broj 73/13, 99/13, 148/13, 153/13 i 143/14, u daljnjem tekstu: Zakon) propisano je da je predmet oporezivanja PDV-om isporuka dobara i obavljanje usluga u tuzemstvu uz naknadu koje obavi porezni obveznik koji djeluje kao takav, stjecanje dobara unutar Europske unije te uvoz dobara. Sukladno odredbama članka 6. stavka 1. i 2. Zakona porezni obveznik je svaka osoba koja samostalno obavlja bilo koju gospodarsku djelatnost bez obzira na svrhu i rezultat obavljanja te djelatnosti, a gospodarskom djelatnošću smatra se svaka djelatnost proizvođača, trgovaca ili osoba koje obavljaju usluge, uključujući rudarske i poljoprivredne 221

222 djelatnosti te djelatnosti slobodnih zanimanja. Gospodarskom djelatnošću smatra se i iskorištavanje materijalne ili nematerijalne imovine u svrhu trajnog ostvarivanja prihoda. Odredbama članka 39. stavka 1. točke n) Zakona propisano je da su plaćanja PDV-a oslobođene usluge u kulturi i s njima usko povezane isporuke dobara, koje obavljaju ustanove u kulturi, tijela s javnim ovlastima ili druge pravne osobe u kulturi. Prema odredbama članka 58. stavka 1. Zakona porezni obveznik ima pravo od PDV-a, koji je obvezan platiti, odbiti iznos PDV-a (pretporez) koji je obvezan platiti ili ga je platio u tuzemstvu za isporuke dobara ili usluge koje su mu drugi porezni obveznici obavili za potrebe njegovih oporezivih transakcija. Sukladno odredbama članka 58. stavka 4. točka 1. Zakona porezni obveznik ne može odbiti pretporez sadržan u računima za primljena dobra i obavljene usluge što ih koristi za isporuke dobara i obavljanje usluga oslobođenih plaćanja PDV-a u tuzemstvu prema člancima 39., 40. i 114. Zakona. Ako porezni obveznik koristi dobra i usluge koje su mu obavljene djelomično za isporuke dobara i usluga za koje je dopušten odbitak pretporeza i za obavljanje isporuka dobara i usluga za koje nije dopušten odbitak pretporeza tada može odbiti samo onaj dio pretporeza koji se odnosi na transakcije za koje je dopušten odbitak pretporeza. Iznos pretporeza koji se odnosi na isporuke dobara i usluga za koje je dopušten odbitak pretporeza izračunava se kao razmjerni dio na sljedeći način: a) u brojniku: ukupna vrijednost godišnjih isporuka (prometa), bez PDV-a, od transakcija za koje je dopušten odbitak pretporeza u skladu s odredbama Zakona, b) u nazivniku: ukupna vrijednost godišnjih isporuka (prometa), bez PDV-a, od transakcija uključenih u brojnik i transakcija za koje nije dopušten odbitak pretporeza te iznos subvencija, osim onih koje su izravno povezane s cijenom isporuka dobara ili usluga. Dio pretporeza koji se može odbiti utvrđuje se na godišnjoj razini kao postotak i zaokružuje se naviše do sljedećeg cijelog broja. Sukladno odredbama članka 137. stavka 1. Pravilnika o porezu na dodanu vrijednost (Narodne novine 79/13, 85/13, 160/13, 35/14, 157/14) porezni obveznici koji dijelom obavljaju isporuke dobara i usluga oslobođene plaćanja PDV-a, a dijelom isporuke koje nisu oslobođene, imaju pravo na odbitak pretporeza u dijelu koji se odnosi na oporezive isporuke. U tom slučaju u knjigovodstvu ili izvanknjigovodstvenim evidencijama porezni obveznik treba osigurati podatke o pretporezu koji se odnosi na oporezive i oslobođene isporuke dobara i obavljene usluge. Iznos pretporeza koji se odnosi na isporuke dobara i obavljene usluge za koje je dopušten odbitak, a koji se ne može izravno pripisati tim isporukama na temelju knjigovodstvene i druge dokumentacije, određuje se na godišnjoj razini kao razmjerni dio koji se može odbiti odnosno kao postotak. Iznimno, porezni obveznik može dio pretporeza koji može odbiti utvrđivati odvojeno za svaki dio svog poslovanja, uz uvjet da vodi odvojeno knjigovodstvo i da o tome prethodno obavijesti nadležnu ispostavu Porezne uprave. Obzirom na navedeno, kazalište koje je upisano u registar obveznika PDV-a ima pravo odbiti pretporez sadržan u ulaznim računima koji se odnose na oporezivu djelatnost kazališta odnosno na najam kazalište dvorane. Međutim, budući da kazališta, osim iznajmljivanja kazališne dvorane, u kazališnim dvoranama obavljaju i usluge u kulturi koje su oslobođene plaćanja PDV-a i za koje ne ostvaruju pravo na odbitak pretporeza, iznos pretporeza koji se može odbiti izračunava se kao razmjerni dio sukladno naprijed navedenoj formuli. Reg: MF Porez na dodanu vrijednost Odbitak pretporeza 10I Povremene financijske transakcije (18.2.) Broj klase: /14-01/3665 Urudžbeni broj: /15-3 Zagreb, Dostavili ste nam upit poreznog obveznika iz dostavnog popisa o obvezi primjene podjele pretporeza u slučaju kada društvo daje zajmove povezanom društvu u okviru centraliziranog upravljanja novcem na razini grupe. U upitu se navodi da porezni obveznik temeljem Sporazuma o međusobnim kratkoročnim zajmovima po pozivu većinskog vlasnika 222

223 odobrava zajam. Nadalje, navodi se da se u navedenom slučaju radi o okvirnom zajmu gdje se sredstva ne isplaćuju odjednom, već većinski vlasnik povremeno, po potrebi i raspoloživosti povlači tranše odobrenog zajma. Porezni obveznik dane tranše zajma odobrava iz vlastitih novčanih sredstava, evidentira ih na jedinstvenom kontu te ih u skladu s ugovorom ne evidentira zasebno kao odvojene zajmove. Obzirom da je gospodarska djelatnost poreznog obveznika proizvodnja pića te da je davanje zajma usputna aktivnost koju obavlja, postavlja se pitanje je li porezni obveznik prilikom izračuna razmjernog dijela za koji je dopušten odbitak pretporeza u izračun obvezan uključiti kamate na odobreni zajam. Na postavljeni upit odgovaramo u nastavku. Sukladno odredbama članka 40. stavka 1. točke b) Zakona o porezu na dodanu vrijednost (Narodne novine, broj 73/13, 99/13, 148/13, 153/13 i 143/14, u daljnjem tekstu: Zakon) plaćanja poreza na dodanu vrijednost (u daljnjem tekstu: PDV) oslobođeno je odobravanje kredita i zajmova, uključujući i posredovanje u tim poslovima te upravljanje kreditima ili zajmovima kada to čini osoba koja ih odobrava. Člankom 58. stavkom 4. točkom 1. Zakona propisano je da porezni obveznik ne može odbiti pretporez sadržan u računima za primljena dobra i obavljene usluge što ih koristi za isporuke dobara i obavljanje usluga oslobođenih plaćanja PDV-a u tuzemstvu prema člancima 39., 40. i 114. Zakona. Odredbama članka 62. stavka 1. Zakona propisano je da ako porezni obveznik koristi dobra i usluge koje su mu obavljene, djelomično za isporuke dobara i usluga za koje je dopušten odbitak pretporeza u skladu s odredbama Zakona i za obavljanje isporuka dobara i usluga za koje nije dopušten odbitak pretporeza, tada može odbiti samo onaj dio pretporeza koji se odnosi na transakcije za koje je dopušten odbitak pretporeza. Prema odredbama članka 62. stavka 3. točke c) Zakona kod izračuna iznosa pretporeza koji se odnosi na isporuke dobara i usluga za koje je dopušten odbitak pretporeza u obzir se ne uzima iznos prometa koji se odnosi na povremene financijske transakcije navedene u članku 40. stavku 1. točkama b) do g) Zakona. Iz navoda u upitu proizlazi da se u konkretnom slučaju radi o kontinuiranim financijskim transakcijama koje se obavljaju u okviru Sporazuma o međusobnim kratkoročnim zajmovima. Slijedom navedenog, neovisno o načinu evidentiranja, mišljenja smo da se navedeni zajmovi ne mogu smatrati povremenom financijskom transakcijom budući se sredstva odobravaju kontinuirano ovisno o njihovoj raspoloživosti i potrebi zajmoprimca. Stoga je porezni obveznik prilikom izračuna razmjernog dijela za koji je dopušten odbitak pretporeza u izračun obvezan uključiti kamate na odobrene zajmove. Napominjemo da sukladno odredbama članka 138. stavka 13. Pravilnika o porezu na dodanu vrijednost (Narodne novine, broj 79/13, 85/13, 160/13, 35/14 i 157/14) ) porezni obveznik koji u okviru svoje gospodarske djelatnosti obavlja isporuke dobara i usluga po kojima ima pravo na odbitak pretporeza i isporuke po kojima je isključeno pravo na odbitak pretporeza te na temelju izračuna iz članka 62. stavka 2. Zakona utvrdi pravo na odbitak pretporeza najmanje u iznosu od 98% pri odbitku pretporeza za nabavljena dobra i usluge nije obvezan primjenjivati podjelu pretporeza Reg: MF Porez na dodanu vrijednost Odbitak pretporeza 10I11 Pravo na odbitak pretporeza (06.2.) Broj klase: /15-01/21 Urudžbeni broj: /15-2 Zagreb, Podnositelj upita iz dostavnog popisa obratio nam se upitom u vezi prava na odbitak pretporeza za motorno vozilo TOYOTA HILUX 3.0 D-4D, registracijske oznake A U upitu je navedeno da je vozilo kupljeno putem financijskog leasinga u prosincu te da se u knjižici vozila vodi kao N1 teretno vozilo. Upitu su priložene preslike knjižice vozila i ugovora o financijskom leasingu. Postavljeno je pitanje ima li porezni obveznik pravo na odbitak pretporeza za navedeno motorno vozilo. Na postavljeni upit odgovaramo u nastavku. 223

224 Odredbama članka 61. stavka 1. točke a) Zakona o porezu na dodanu vrijednost (Narodne novine broj 73/13, 99/13, 148/13, 153/13 i 143/14, u daljnjem tekstu: Zakon) i članka 136. stavka 3. Pravilnika o porezu na dodanu vrijednost (Narodne novine broj 79/13, 85/13, 160/13, 35/14 i 157/14, u daljnjem tekstu: Pravilnik) propisano je, između ostalog, da porezni obveznik ne može odbiti pretporez obračunan za nabavu i najam osobnih automobila i drugih sredstava za osobni prijevoz, uključujući nabavu svih dobara i usluga u vezi s tim dobrima. Osobnim automobilima za čiju nabavu i najam nije dopušten odbitak pretporeza smatraju se motorna vozila iz Carinske tarife, tarifne oznake 8703 konstruirana prvenstveno za prijevoz osoba (osim vozila iz Carinske tarife, tarifne oznake 8702), uključujući motorna vozila tipa karavan, kombi, trkaći automobili te pick-up vozila koja nisu razvrstana u tarifnu oznaku 8704 Carinske tarife. Prema odredbama članka 61. stavka 2. Zakona i odredbama članka 136. stavka 5. Pravilnika ograničenje odbitka pretporeza ne primjenjuje se, između ostalog, ako se radi o osobnim automobilima i drugim sredstvima za osobni prijevoz koja se koriste za obuku vozača, testiranje vozila, servisnu službu, taksi službu, djelatnost prijevoza putnika i dobara, prijevoza umrlih, iznajmljivanja ili se nabavljaju za daljnju prodaju. Navedena vozila moraju služiti isključivo za obavljanje registrirane djelatnosti ili biti posebno označena i prilagođena za obavljanje te djelatnosti. Ako se radi o osobnim automobilima i drugim sredstvima za osobni prijevoz iz članka 61. stavka 2. Zakona, pravo na odbitak pretporeza odnosi se i na sve isporuke (nabave) dobara i usluga koje su usko vezane za korištenje tih vozila kao što su gorivo i ulje, investicijsko i tekuće održavanje i slično. Nadalje, odredbom članka 136. stavka 6. Pravilnika propisano je da se pretporez može odbiti za motorna vozila kategorije N1 koja su razvrstana u tarifnu oznaku 8703 Carinske tarife i nisu predmet oporezivanja posebnim porezom na motorna vozila prema Zakonu o posebnom porezu na motorna vozila (Narodne novine broj 15/13 i 108/13). Ako se motorno vozilo kategorije N1 prenamjeni u motorno vozilo koje je predmet oporezivanja posebnim porezom na motorna vozila, porezni obveznik više nema pravo na odbitak pretporeza za sve isporuke (nabave) dobara i usluga koje su usko vezane za korištenje tih motornih vozila. Prema tome, za motorna vozila kategorije N1 za koja se plaća posebni porez na motorna vozila prema Zakonu o posebnom porezu na motorna vozila nije dopušten odbitak pretporeza, dok je za vozila kategorije N1 za koja se ne plaća posebni porez na motorna vozila prema Zakonu o posebnom porezu na motorna vozila omogućeno potpuno priznavanje pretporeza kod nabave i kod troškova održavanja ili leasing naknade. Napominjemo da je Porezna uprava nadležna za utvrđivanje prava na odbitak pretporeza za motorna vozila te da je Carinska uprava nadležna za razvrstavanje motornih vozila u tarifnu oznaku kombinirane nomenklature u skladu s carinskim propisima i temeljnim pravilima koja vrijede za razvrstavanje dobara po carinskoj tarifi. Slijedom navedenog, ako je motorno vozilo koje se navodi u upitu (TOYOTA HILUX 3.0 D-4D) teretno vozilo ili ako je motorno vozilo kategorije N1 koje je razvrstano u tarifnu oznaku 8703 Carinske tarife i nije predmet oporezivanja posebnim porezom na motorna vozila prema Zakonu o posebnom porezu na motorna vozila, tada porezni obveznik ima pravo na odbitak pretporeza za sve isporuke (nabave) dobara i usluga koje su usko vezane za korištenje tog motornog vozila. Nadalje, napominjemo da je odbitak pretporeza za motorna vozila na koja se plaća posebni porez na motorna vozila dopušten samo ako se koriste za obavljanje registrirane djelatnosti obuke vozača, testiranja vozila, servisne službe, taksi službe, djelatnosti prijevoza putnika i dobara, prijevoza umrlih, iznajmljivanja ili se nabavljaju za daljnju prodaju, neovisno o tome što su ta motorna vozila razvrstana u tarifnu oznaku 8703 Carinske tarife. Reg: MF Porez na dodanu vrijednost Odbitak pretporeza 10I10 Odbitak pretporeza (29.1.) Broj klase: /14-01/3034 Urudžbeni broj: /15-2 Zagreb,

225 Porezni obveznik iz dostavnog popisa postavio je upit o pravu na odbitak pretporeza te porezno priznatim troškovima za elektro vozilo. U upitu se navodi da porezni obveznik obavlja djelatnost marina, usluge veza i čuvanja plovnih objekata te je u svrhu obavljanja djelatnosti nabavljeno elektro vozilo koje se isključivo koristi za prijevoz dobara od garaže do plovila te prijevoz smeća do kontejnera, odnosno za unutarnji transport u turističkom (nautičkom) resortu. Postavljeno je pitanje ima li porezni obveznik pravo odbitka pretporeza pri nabavi elektro vozila te hoće li troškovi održavanja i amortizacije za navedeno vozilo biti priznati u cijelosti ili djelomično. Na postavljeni upit odgovaramo u nastavku. Prema odredbama članka 61. stavka 1. točke a) Zakona o porezu na dodanu vrijednost (Narodne novine, broj 73/13, 99/13, 148/13, 153/13 i 143/14, u daljnjem tekstu: Zakon) porezni obveznik ne može odbiti pretporez za nabavu i najam plovila namijenjenih za razonodu, zrakoplova, osobnih automobila i drugih sredstava za osobni prijevoz, uključujući nabavu svih dobara i usluga u vezi s tim dobrima. Osobnim automobilima za čiju nabavu i najam nije dopušten odbitak pretporeza prema članku 61. stavku 1. točki a) Zakona smatraju se motorna vozila iz Carinske tarife, tarifne oznake 8703 konstruirana prvenstveno za prijevoz osoba (osim vozila iz Carinske tarife, tarifne oznake 8702), uključujući motorna vozila tipa»karavan«,»kombi«,»trkaći automobili«te»pick-up«vozila koja nisu razvrstana u tarifnu oznaku 8704 Carinske tarife, sukladno odredbama članka 136. stavka 3. Pravilnika o porezu na dodanu vrijednost (Narodne novine, broj 79/13, 85/13, 160/13, 35/14 i 157/14, u daljnjem tekstu: Pravilnik). Prema odredbama članka 61. stavka 2. Zakona ograničenje prava na odbitak pretporeza ne primjenjuje se ako se radi o osobnim automobilima i drugim sredstvima za osobni prijevoz koja se koriste za obuku vozača, testiranje vozila, servisnu službu, djelatnost prijevoza putnika i dobara, prijevoza umrlih, iznajmljivanja ili se nabavljaju za daljnju prodaju. Sukladno odredbama članka 136. stavka 5. Pravilnika ograničenje odbitka pretporeza prema članku 61. stavku 1. točki a) Zakona ne primjenjuje se ako se radi o plovilima i zrakoplovima kojima se obavlja djelatnost prijevoza putnika i dobara te iznajmljivanje ili se nabavljaju za daljnju prodaju te ako se radi osobnim automobilima i drugim sredstvima za osobni prijevoz koja se koriste za obuku vozača, testiranje vozila, servisnu službu, taksi službu, djelatnost prijevoza putnika i dobara, prijevoza umrlih, iznajmljivanja ili se nabavljaju za daljnju prodaju. Navedena vozila moraju služiti isključivo za obavljanje registrirane djelatnosti ili biti posebno označena i prilagođena za obavljanje te djelatnosti. Ako se radi o osobnim automobilima i drugim sredstvima za osobni prijevoz iz članka 61. stavka 2. Zakona, pravo na odbitak pretporeza odnosi se i na sve isporuke (nabave) dobara i usluga koje su usko vezane za korištenje tih vozila kao što su gorivo i ulje, investicijsko i tekuće održavanje i slično. Slijedom navedenog, ukoliko je porezni obveznik registriran za obavljanje djelatnosti prijevoza putnika i dobara te elektro vozilo koristi isključivo za obavljanje registrirane djelatnosti, ima pravo na odbitak pretporeza pri nabavi elektro vozila u cijelosti, uključujući nabavu svih dobara i usluga u vezi s tim vozilom. Člankom 7. stavkom 1. točkom 4. Zakona o porezu na dobit (Narodne novine, broj 177/04, 90/05, 57/06, 146/08, 80/10, 22/, 148/13 i 143/14) propisano je da se osnovica poreza na dobit povećava za 30% troškova nastalih u svezi s vlastitim ili unajmljenim motornim vozilima i drugim sredstvima za osobni prijevoz poslovodnih, rukovodnih i drugih zaposlenih osoba, ako se na osnovi korištenja sredstava za osobni prijevoz ne utvrđuje plaća. Obzirom da se u konkretnom slučaju ne radi o vozilu koje je namijenjeno prijevozu poslovodnih, rukovodnih i drugih zaposlenih osoba, već se radi o vozilu koje se može koristiti samo unutar marine i služi za prijevoz opreme i tereta, troškovi po osnovi korištenja takve vrste vozila smatraju se porezno priznatim u cijelosti. Reg: MF Porez na dodanu vrijednost Odbitak pretporeza 10I09A Pravo na odbitak pretporeza za vozila kategorije M1 (29.1.) Broj klase:410-01/14-01/3034 Urudžbeni broj: /

226 Zagreb, Porezni obveznik iz dostavnog popisa postavio je upit o pravu na odbitak pretporeza te porezno priznatim troškovima za elektro vozilo. U upitu se navodi da porezni obveznik obavlja djelatnost marina, usluge veza i čuvanja plovnih objekata te je u svrhu obavljanja djelatnosti nabavljeno elektro vozilo koje se isključivo koristi za prijevoz dobara od garaže do plovila te prijevoz smeća do kontejnera, odnosno za unutarnji transport u turističkom (nautičkom) resortu. Postavljeno je pitanje ima li porezni obveznik pravo odbitka pretporeza pri nabavi elektro vozila te hoće li troškovi održavanja i amortizacije za navedeno vozilo biti priznati u cijelosti ili djelomično. Na postavljeni upit odgovaramo u nastavku. Prema odredbama članka 61. stavka 1. točke a) Zakona o porezu na dodanu vrijednost (Narodne novine, broj 73/13, 99/13, 148/13, 153/13 i 143/14, u daljnjem tekstu: Zakon) porezni obveznik ne može odbiti pretporez za nabavu i najam plovila namijenjenih za razonodu, zrakoplova, osobnih automobila i drugih sredstava za osobni prijevoz, uključujući nabavu svih dobara i usluga u vezi s tim dobrima. Osobnim automobilima za čiju nabavu i najam nije dopušten odbitak pretporeza prema članku 61. stavku 1. točki a) Zakona smatraju se motorna vozila iz Carinske tarife, tarifne oznake 8703 konstruirana prvenstveno za prijevoz osoba (osim vozila iz Carinske tarife, tarifne oznake 8702), uključujući motorna vozila tipa»karavan«,»kombi«,»trkaći automobili«te»pick-up«vozila koja nisu razvrstana u tarifnu oznaku 8704 Carinske tarife, sukladno odredbama članka 136. stavka 3. Pravilnika o porezu na dodanu vrijednost (Narodne novine, broj 79/13, 85/13, 160/13, 35/14 i 157/14, u daljnjem tekstu: Pravilnik). Prema odredbama članka 61. stavka 2. Zakona ograničenje prava na odbitak pretporeza ne primjenjuje se ako se radi o osobnim automobilima i drugim sredstvima za osobni prijevoz koja se koriste za obuku vozača, testiranje vozila, servisnu službu, djelatnost prijevoza putnika i dobara, prijevoza umrlih, iznajmljivanja ili se nabavljaju za daljnju prodaju. Sukladno odredbama članka 136. stavka 5. Pravilnika ograničenje odbitka pretporeza prema članku 61. stavku 1. točki a) Zakona ne primjenjuje se ako se radi o plovilima i zrakoplovima kojima se obavlja djelatnost prijevoza putnika i dobara te iznajmljivanje ili se nabavljaju za daljnju prodaju te ako se radi osobnim automobilima i drugim sredstvima za osobni prijevoz koja se koriste za obuku vozača, testiranje vozila, servisnu službu, taksi službu, djelatnost prijevoza putnika i dobara, prijevoza umrlih, iznajmljivanja ili se nabavljaju za daljnju prodaju. Navedena vozila moraju služiti isključivo za obavljanje registrirane djelatnosti ili biti posebno označena i prilagođena za obavljanje te djelatnosti. Ako se radi o osobnim automobilima i drugim sredstvima za osobni prijevoz iz članka 61. stavka 2. Zakona, pravo na odbitak pretporeza odnosi se i na sve isporuke (nabave) dobara i usluga koje su usko vezane za korištenje tih vozila kao što su gorivo i ulje, investicijsko i tekuće održavanje i slično. Slijedom navedenog, ukoliko je porezni obveznik registriran za obavljanje djelatnosti prijevoza putnika i dobara te elektro vozilo koristi isključivo za obavljanje registrirane djelatnosti, ima pravo na odbitak pretporeza pri nabavi elektro vozila u cijelosti, uključujući nabavu svih dobara i usluga u vezi s tim vozilom. Člankom 7. stavkom 1. točkom 4. Zakona o porezu na dobit (Narodne novine, broj 177/04, 90/05, 57/06, 146/08, 80/10, 22/, 148/13 i 143/14) propisano je da se osnovica poreza na dobit povećava za 30% troškova nastalih u svezi s vlastitim ili unajmljenim motornim vozilima i drugim sredstvima za osobni prijevoz poslovodnih, rukovodnih i drugih zaposlenih osoba, ako se na osnovi korištenja sredstava za osobni prijevoz ne utvrđuje plaća. Obzirom da se u konkretnom slučaju ne radi o vozilu koje je namijenjeno prijevozu poslovodnih, rukovodnih i drugih zaposlenih osoba, već se radi o vozilu koje se može koristiti samo unutar marine i služi za prijevoz opreme i tereta, troškovi po osnovi korištenja takve vrste vozila smatraju se porezno priznatim u cijelosti. Reg: MF Porez na dodanu vrijednost Odbitak pretporeza Odbitak i ispravak pretporeza te promjena uvjeta mjerodavnih za 10I09 odbitak pretporeza (27.1.) 226

227 Broj klase: /14-01/2738 Urudžbeni broj: /15-02 Zagreb, Porezni obveznik iz dostavnog popisano obratio se upitom u vezi načina odbitka pretporeza prilikom kupnje nekretnine. Naime, u svom upitu porezni obveznik navodi da je prilikom kupnje nekretnine (nekretnina 1) iskazao pretporez po primljenom računu za nabavu nekretnine, a koji mu je Porezna uprava u postupku nadzora za razdoblje od do godine osporila ustvrdivši da se radi o privatno motiviranom ulaganju bez namjere ostvarivanja poduzetničke djelatnosti. Porezni obveznik navodi da su se tijekom i godine promijenili uvjeti mjerodavni za odbitak pretporeza obzirom da je u istom razdoblju ishodio rješenje o promjeni namjene građevine, rješenje o kategorizaciji objekta te da je počeo izdavati račune, odnosno da je počeo obavljati oporezivu djelatnost. Nadalje, u svom upitu porezni obveznik navodi da je nakon okončanog poreznog nadzora, odnosno nakon godine počeo obavljati ulaganja na drugoj nekretnini (nekretnina 2) za što prima ulazne račune. Napominje da će pretporez po primljenim računima početi priznavati tek kada ishodi rješenje o promjeni namjene građevine te rješenje o kategorizaciji objekta. Nakon ishođenja navedenih rješenja porezni obveznik bi od nadležne ispostave Porezne uprave zatražio povrat poreza na dodanu vrijednost. U upitu su postavljena slijedeća pitanja: 1. Ima li porezni obveznik pravo na odbitak pretporeza (za nekretnine 1 i 2)? 2. Mora li porezni obveznik ispraviti pretporez kroz godišnju prijavu PDV-a? 3. Mora li ispostava provesti ispravak temeljem PDV-K obrasca? 4. Mora li se ispravak pretporeza raditi odjednom (za cijelo razdoblje od promjene uvjeta mjerodavnih za oporezivanje do kraja razdoblja za ispravak pretporeza) u PDV-K obrascu ili se preostali iznos pretporeza dijeli na preostale godine te se svake godine ispravi dio? U vezi pitanja pod rednim brojem 1. napominjemo da je odredbama članka 57. stavka 1. Zakona o porezu na dodanu vrijednost (Narodne novine broj 73/13, 99/13 Rješenje USRH, 148/13, 153/13 Rješenje USRH i 143/14, u daljnjem tekstu: Zakon) propisano da pravo na odbitak PDV-a (pretporeza) nastaje u trenutku kada nastaje obveza obračuna PDV-a koji se može odbiti. Nadalje, člankom 58. stavkom 1. Zakona propisano je da porezni obveznik ima pravo od PDV-a, koji je obvezan platiti, odbiti iznos PDV-a (pretporez) koji je obvezan platiti ili ga je platio u tuzemstvu za isporuke dobara ili usluge koje su mu drugi porezni obveznici obavili za potrebe njegovih oporezivih transakcija. Iz navedenog proizlazi da porezni obveznik za nekretninu 1 ne može odbiti pretporez obzirom da mu je isti provedenim poreznim nadzorom osporen obrazloženjem da se ne radi o oporezivoj djelatnosti već o privatno motiviranom ulaganju. Nadalje, za nekretninu 2 porezni obveznik može odbiti pretporez po ulaznim računima ukoliko se isti odnose na obavljanje gospodarske djelatnosti iz članka 6. stavka 2. Zakona, odnosno na isporuke koje mu služe za obavljanje oporezivih transakcija te ukoliko su ispunjeni ostali uvjeti za odbitak pretporeza propisani člancima 57. do 65.a Zakona, odnosno člancima 130. do 142. Pravilnika o porezu na dodanu vrijednost (Narodne novine broj 79/13, 85/13, 160/13, 35/14 i 157/14, u daljnjem tekstu: Pravilnik). Ukoliko će porezni obveznik navedenu nekretninu početi koristiti u neposlovne svrhe ili za isporuke za koje se pretporez ne može odbiti, tada će morati raditi ispravak pretporeza sukladno člancima 64. i 65. Zakona te člancima 140. i 141. Pravilnika. Odredbama članka 64. stavka 1. Zakona propisano je da ako se u vezi nekog gospodarskog dobra u roku od pet godina uključujući kalendarsku godinu u kojoj je gospodarsko dobro nabavljeno ili proizvedeno promjene uvjeti koji su u toj godini bili mjerodavni za odbitak pretporeza, tada se za razdoblje nakon promjene obavlja ispravak pretporeza. Promjenom uvjeta mjerodavnih za odbitak pretporeza smatra se naknadna promjena tih uvjeta koja je dovela do većeg ili manjeg prava na odbitak pretporeza u odnosu na godinu u kojoj je dobro nabavljeno ili proizvedeno. Kada se radi o nekretninama, tada se umjesto razdoblja od pet godina primjenjuje razdoblje od 10 godina. Nadalje, člankom 140. stavkom 1. Pravilnika propisano je da se promjenom uvjeta mjerodavnih za ispravak pretporeza smatra naknadna promjena tih uvjeta koja dovede do većeg ili manjeg prava na odbitak pretporeza u odnosu na godinu u kojoj je dobro nabavljeno, proizvedeno ili u odnosu na godinu u kojoj je nekretnina izgrađena, ako se radi 227

228 o nekretninama koje je porezni obveznik sam izgradio, a koja dovodi do većeg ili manjeg odbitka pretporeza u odnosu na početno stanje. Ako se ne može utvrditi kada je dobro proizvedeno, u tom slučaju za potrebe ispravka pretporeza uzima se početak uporabe. Odredbama stavka 5. istog članka propisano je da se prijelaz na oporezivanje prema članku 90. Zakona kao i prestanak obavljanja oporezivih isporuka i početak obavljanja isporuka oslobođenih PDV-a bez prava na odbitak pretporeza iz članaka 39., 40. i 114. Zakona te prestanak obavljanja oslobođenih isporuka iz članaka 39., 40. i 114. Zakona i početak obavljanja oporezivih isporuka smatraju promjenom uvjeta mjerodavnih za odbitak pretporeza. Iz navedenog proizlazi da se promjena koja se dogodila u odnosu na ulaganja u nekretninu iz privatno motiviranih razloga u poslovne svrhe ne može smatrati promjenom uvjeta mjerodavnih za ispravak pretporeza. U vezi pitanja pod rednim brojevima 2., 3. i 4. napominjemo da se Porezna uprava očitovala o navedenom mišljenjem Klasa: /14-01/2632, Ur.broj: /14-2 od godine (poveznica: te Uputom za sastavljanje konačnog obračuna poreza na dodanu vrijednost za godinu Klasa: /14-01/267, Ur.broj: /14-1 od godine (poveznica: Reg: MF Porez na dodanu vrijednost Odbitak pretporeza 10I08 Pravo na odbitak pretporeza ( ) Broj klase: /14-01/541 Urudžbeni broj: /14-2 Zagreb, Agencija iz dostavnog popisa postavila nam je upit o pravu na odbitak pretporeza. U upitu se navodi da je Agencija od 01. siječnja godine upisana u registar obveznika PDV-a temeljem obavljanja djelatnosti laboratorijske analize zemljišta te davanja preporuka za gnojidbu s osnove kojih ostvaruje vlastite prihode. Nadalje, navodi se da se ulazni računi Agencije odnose na redovno poslovanje te ulaganje u opremu i računalne programe. Postavlja se pitanje može li Agencija odbiti pretporez sadržan u svim ulaznim računima te po kojem ključu se utvrđuje razmjerni dio pretporeza u slučaju da je odbitak pretporeza dopušten samo u razmjernom dijelu. Na postavljeno pitanje odgovaramo u nastavku. Prema odredbama članka 58. stavka 1. Zakona o porezu na dodanu vrijednost (Narodne novine, broj 73/13, 99/13, 148/13, 153/13 i 143/14, u daljnjem tekstu: Zakon) porezni obveznik ima pravo od poreza na dodanu vrijednost (u daljnjem tekstu: PDV), koji je obvezan platiti, odbiti iznos PDV-a (pretporez) koji je obvezan platiti ili ga je platio u tuzemstvu za isporuke dobara ili usluge koje su mu drugi porezni obveznici obavili za potrebe njegovih oporezivih transakcija, ako su ispunjeni uvjet iz članka 60. stavka 1. Zakona. Slijedom navedenog, Agencija upisana u registar obveznika PDV-a može odbiti kao pretporez ukupni PDV sadržan u računima koji se odnose samo na oporezivu djelatnost. PDV sadržan u računima koji se isključivo odnose na isporuke koje obavlja u okviru ovlasti i djelokruga rada prema posebnim propisima koje ne podliježu oporezivanju ne može se uopće odbiti. PDV sadržan u računima koji se odnose dijelom na gospodarsku djelatnost koja podliježe oporezivanju PDV-om, a dijelom na isporuke u okviru ovlasti i djelokruga rada koje ne podliježu oporezivanju može se odbiti samo u dijelu koji se odnosi na gospodarsku djelatnost koja podliježe oporezivanju PDV-om. U tom slučaju Agencija mora sukladno članku 137. stavku 3. Pravilnika o porezu na dodanu vrijednost (Narodne novine, broj 79/13, 85/13, 160/13 i 35/14) odrediti udjel korištenja u neposlovne svrhe, odnosno pretporez treba podijeliti prema svrsi uporabe na dio koji se može odbiti i na dio koji se ne može odbiti. Takav način razgraničenja provodi se ako se radi o nekretninama, a osobito pokretnim dobrima koja se u gospodarskom prometu količinski određuju po broju, mjeri ili težini te kod korištenja usluga. 228

229 Ključ se utvrđuje ovisno o tome koji je način utvrđivanja omjera korištenja pretporeza poreznom obvezniku jednostavniji i prihvatljiviji, međutim odluku o tome na koji će način utvrđivati omjer korištenja donosi Agencija. Reg: MF Porez na dodanu vrijednost Odbitak pretporeza 10I07 Ispravk i pravo odbitka pretporeza za nekretnine ( ) Broj klase: /14-01/2632 Urudžbeni broj: /14-2 Zagreb, Porezni obveznik iz dostavnog popisa postavio je upit o ispravku i pravu odbitka pretporeza za nekretnine. U upitu se navodi da je porezni obveznik registriran za obavljanje djelatnosti gradnje stambenih i nestambenih zgrada. Nadalje, navodi se da na zalihama ima gotovu trgovačku robu namijenjenu daljnjoj prodaji, koju je zbog lošeg stanja u gospodarstvu i pada tržišne cijene odlučio iznajmiti fizičkim osobama, te se postavlja pitanje o načinu ispravka pretporeza. Obzirom da je u tijeku kupoprodaja nekretnine od druge pravne osobe koju porezni obveznik namjerava iznajmiti fizičkoj osobi, postavlja se pitanje o pravu na odbitak pretporeza u tom slučaju. Na postavljeni upit odgovaramo u nastavku. Sukladno odredbama članka 64. stavka 1. Zakona o porezu na dodanu vrijednost (Narodne novine, broj 73/13, 99/13 - Rješenje USRH, 148/13 i 153/13 - Rješenje USRH, u daljnjem tekstu: Zakon), ako se u vezi nekog gospodarskog dobra u roku od pet godina uključujući kalendarsku godinu u kojoj je gospodarsko dobro nabavljeno ili proizvedeno promjene uvjeti koji su u toj godini bili mjerodavni za odbitak pretporeza, tada se za razdoblje nakon promjene obavlja ispravak pretporeza. Promjenom uvjeta mjerodavnih za odbitak pretporeza smatra se naknadna promjena tih uvjeta koja je dovela do većeg ili manjeg prava na odbitak pretporeza u odnosu na godinu u kojoj je dobro nabavljeno ili proizvedeno. Kada se radi o nekretninama, tada se umjesto razdoblja od pet godina primjenjuje razdoblje od 10 godina. Prema odredbama članka 140. stavka 5. Pravilnika o porezu na dodanu vrijednost (Narodne novine, broj 79/13, 85/13, 160/13 i 35/14, u daljnjem tekstu: Pravilnik) prestanak obavljanja oporezivih isporuka i početak obavljanja isporuka oslobođenih PDV-a bez prava na odbitak pretporeza iz članaka 39., 40. i 114. Zakona smatra se promjenom uvjeta mjerodavnih za odbitak pretporeza. Prema odredbama članka 40. stavka 1. točke l) Zakona najam stambenih prostorija oslobođen je plaćanja PDV-a. Sukladno odredbama članka 64. stavka 2. Zakona i članka 140. stavka 3. i 9. Pravilnika godišnji iznos ispravka pretporeza iznosi 1/10 iznosa pretporeza koji je bio odbijen pri nabavi, proizvodnji ili izgradnji nekretnine. Obavljeni ispravak pretporeza porezni obveznik iskazuje u konačnom obračunu PDV-a. Slijedom navedenog, ukoliko porezni obveznik koji je pri izgradnji nekretnine iskoristio pravo na odbitak pretporeza odluči istu nekretninu u roku od 10 godina od godine u kojoj je nekretnina izgrađena koristiti za obavljanje isporuka oslobođenih plaćanja PDV-a, mora obaviti ispravak iznosa pretporeza koji je bio odbijen pri izgradnji nekretnine, i to 1/10 iznosa za svaku godinu ispravka. Sukladno odredbama članka 58. stavka 1. Zakona porezni obveznik ima pravo od PDV-a koji je obvezan platiti, odbiti iznos PDV-a (pretporeza) koji je obvezan platiti ili ga je platio u tuzemstvu za isporuke dobara i usluga koje su mu drugi porezni obveznici obavili za potrebe njegovih oporezivih isporuka. Prema tome, porezni obveznik prilikom kupnje nekretnine namijenjene iznajmljivanju fizičkim osobama, odnosno obavljanju isporuka oslobođenih plaćanja PDV-a nema pravo na odbitak pretporeza. Napominjemo da se prestanak obavljanja oslobođenih i početak obavljanja oporezivih isporuka smatra promjenom uvjeta mjerodavnih za odbitak pretporeza. 229

230 Porez na dodanu vrijednost Odbitak pretporeza 10I06 Porezni tretmana projekta financiranog iz strukturnih fondova i Kohezijskog fonda EU Reg: MF Broj klase: /14-01/2061 Urudžbeni broj: /14-2 Zagreb, Sveučilište iz dostavnog popisa obratio nam se upitom u vezi poreznog tretmana projekta financiranog iz strukturnih fondova i Kohezijskog fonda EU. U upitu se navodi da je sveučilište iz dostavnog popisa proračunski korisnik i da je upisano u registar obveznika PDV-a od 1. siječnja godine temeljem obavljanja gospodarske djelatnosti, a pravo na odbitak pretporeza utvrđuje podjelom pretporeza. Nadalje, u upitu se navodi da je sveučilištu iz dostavnog popisa odobren projekt pod nazivom Inovacijski centar temeljem Ugovora o dodjeli bespovratnih sredstava financiran iz strukturnih fondova i Kohezijskog fonda EU u sklopu programa RC za pripremu dokumentacije za gradnju inovacijskog centra. Obzirom da će sveučilište iz dostavnog popisa osim troškova za izdavanje dozvola, imati troškove arhitekata za izvedbena i idejna rješenja te konzultantske usluge za natječajnu dokumentaciju postavljeno je pitanje može li za te troškove koristiti pretporez u iznosu 100%, djelomično ili je trošak te mogu li se takve usluge smatrati građevinskim radovima vezano uz prijenos porezne obveze. U vezi navedenog odgovaramo u nastavku. Porezni obveznik sukladno članku 58. stavku 1. Zakona o porezu na dodanu vrijednost (Narodne novine broj 73/13, 99/13 Rješenje USRH, 148/13 i 153/13 Rješenje USRH) ima pravo od PDV-a, koji je obvezan platiti, odbiti iznos PDV-a (pretporez) koji je obvezan platiti ili ga je platio u tuzemstvu za isporuke dobara ili usluge koje su mu drugi porezni obveznici obavili za potrebe njegovih oporezivih transakcija. U vezi strukturnih instrumenata Europske unije koji su Republici Hrvatskoj na raspolaganju od dana pristupanja Europskoj uniji, napominjemo da u tom slučaju oslobođenje od plaćanja PDV-a iz članka 198. stavka 1. Pravilnika o porezu na dodanu vrijednost (Narodne novine, broj 79/13, 85/13, 160/13 i 35/14, u daljnjem tekstu: Pravilnik o PDV-u) nije primjenjivo, te su isporučitelji dobara i usluga obvezni na isporuku obavljenu u okviru projekata koji se financiraju iz strukturnih instrumenata Europske unije obračunati PDV. Prema Pravilniku o prihvatljivosti izdataka (Narodne novine br. 5/2014), a temeljem Uredbe Vijeća (EZ) br. 1083/2006 od 11. srpnja o utvrđivanju općih odredbi o Europskom fondu za regionalni razvoj, Europskom socijalnom fondu i Kohezijskom fondu i Uredbe Komisije (EZ) br. 1828/2006 od 8. prosinca o utvrđivanju pravila za provedbu Uredbe Vijeća (EZ) br. 1083/2006, PDV je prihvatljiv izdatak ako korisnik nema pravo na odbitak PDV-a za određenu nabavu te PDV nije prihvatljiv izdatak u slučaju da je korisnik porezni obveznik upisan u registar obveznika PDV-a i ima pravo na odbitak PDV-a. U skladu s navedenim, korisniku sredstava EU fondova koji nije upisan u registar obveznika PDV-a i nema pravo na odbitak pretporeza PDV će biti prihvatljiv izdatak što znači da će iz sredstava EU fondova moći financirati i izdatak za PDV. Korisniku sredstava EU fondova koji je upisan u registar obveznika PDV-a PDV nije prihvatljiv izdatak, međutim isti će uz zadovoljenje ostalih zakonom propisanih uvjeta imati pravo na odbitak pretporeza pa ne snosi trošak PDV-a kao krajnji korisnik. Što se tiče korisnika sredstava koji su upisani u registar obveznika PDV-a, ali ne s osnove obavljanja isporuka u okviru svoje ovlasti (npr. tijela državne uprave te jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave, obrazovne ustanove i slično) već s osnove obavljanja gospodarske djelatnosti, napominjemo da isti mogu kao pretporez odbiti samo PDV sadržan u ulaznim računima koji se odnosi na gospodarsku djelatnost za koju nije isključeno pravo na odbitak pretporeza, a ne mogu odbiti PDV koji je sadržan u računima koji se odnose na isporuke koje obavljaju u okviru svoje ovlasti ili djelatnosti oslobođene PDV-a bez prava na odbitak pretporeza. Prema tome, u konkretnom slučaju potrebno je odrediti da li će sveučilište iz dostavnog popisa sredstva iz EU fondova koristi za provedbu aktivnosti iz svoje ovlasti ili u okviru obavljanja gospodarske aktivnosti. Ako bi sredstva iz EU fondova sveučilište iz dostavnog popisa koristilo za provedbu aktivnosti iz svoje ovlasti, tada im je PDV prihvatljiv izdatak obzirom da ga ne mogu odbiti kao pretporez. U tom slučaju bi korisnici sredstava mogli koristiti pisanu izjavu da nemaju mogućnost odbitka PDV-a za određenu nabavu provedenu 230

231 u okviru projekta koji se financira iz strukturnih fondova i Kohezijskog fonda Europske unije. Navedenu izjavu izdaje i ovjerava sam korisnik sredstava. Ako bi sredstva iz strukturnih instrumenata sveučilište iz dostavnog popisa koristilo za obavljanje gospodarske djelatnosti tada mu PDV nije prihvatljiv izdatak, međutim sveučilište uz zadovoljenje ostalih zakonom propisanih uvjeta imati pravo na odbitak pretporeza u cijelosti. U slučaju da bi sredstva iz strukturnih instrumenata sveučilište iz dostavnog popisa koristilo i za provedbu aktivnosti iz svoje ovlasti i za obavljanje gospodarske djelatnosti tada sveučilište mora sukladno članku 137. stavku 3. Pravilnika o PDV-u odrediti udjel korištenja u neposlovne svrhe, odnosno pretporez trebaju podijeliti prema svrsi uporabe na dio koji se može odbiti i na dio koji se ne može odbiti. I u ovom slučaju bi korisnik sredstava mogao koristiti pisanu izjavu u kojoj bi naveo udjel korištenja u neposlovne svrhe, odnosno poslovne svrhe, a u vezi određene nabave provedene u okviru projekta koji se financira iz strukturnih fondova i Kohezijskog fonda Europske unije. Navedenu izjavu izdaje i ovjerava sam korisnik sredstava. U vezi pitanja mogu li se troškovi arhitekata za izvedbena i idejna rješenja te konzultantske usluge za natječajnu dokumentaciju smatrati građevinskim radovima vezano uz prijenos porezne obveze skrećemo pažnju na mišljenje Središnjeg ureda Porezne uprave KLASA: /13-01/719, URBROJ: /14-02 od 19. ožujka koje dostavljamo u prilogu. Porez na dodanu vrijednost Odbitak pretporeza Porez na dodanu vrijednost prijevremeni raskid ugovora o 10I05 leasingu ( ) Reg: MF Broj klase: /14-01/461 Urudžbeni broj: /14-2 Zagreb, Leasing društvo iz dostavnog popisa obratilo se u vezi ostvarivanja prava na odbitak pretporeza. Naime, leasing društvo sklopilo je s društvom A Ugovor o financijskom leasingu nekretnina godine. U listopadu godine iz razloga financijske nemogućnosti primatelja leasinga društva A da uredno i na vrijeme ispunjava svoje ugovorne obveze, oba društva sporazumno su raskinuli navedeni Ugovor o financijskom leasingu te potpisali Sporazumni raskid ugovora o financijskom leasingu nekretnina. Temeljem navedenog Sporazumnog raskida ugovora u financijskom leasingu leasing društvo došlo je u ekonomski posjed predmetne nekretnine preuzevši sva prava i obveze koje proizlaze iz uporabe iste. Leasing društvo od primatelja leasinga društva A nad kojim je u međuvremenu otvoren stečaj nije nakon Sporazumnog raskida ugovora o financijskom leasingu primilo račun za protuisporuku, kako bi moglo koristiti odbitak pretporeza. Obzirom na navedeno, postavljeno je pitanje na koji način leasing društvo može ostvariti pravo na odbitak pretporeza. U vezi navedenog odgovaramo u nastavku. Predmet oporezivanja porezom na dodanu vrijednost (u daljnjem tekstu: PDV) je sukladno odredbi članka 4. stavka 1. točke 1. Zakona o porezu na dodanu vrijednost (Narodne novine broj 73/13, 99/13 Rješenje USRH, 148/13 i 153/13 Rješenje USRH, u daljnjem tekstu: Zakon o PDV-u) isporuka dobara u tuzemstvu uz naknadu koju obavi porezni obveznik koji djeluje kao takav. Prema odredbi članka 33. stavka 7. Zakona o PDV-u i članka 43. Pravilnika o porezu na dodanu vrijednost (Narodne novine broja 79/13, 85/13 Ispravak, 160/13 i 35/14) ako se porezna osnovica promijeni naknadno zbog opoziva, različitih vrsta popusta ili nemogućnosti naplate, tada porezni obveznik koji je isporučio dobra ili obavio uslugu može ispraviti iznos PDV-a, ako porezni obveznik kome su isporučena dobra ili obavljene usluge ispravi odbitak pretporeza i o tome pisano izvijesti isporučitelja. Smanjenje porezne osnovice po osnovi naknadnih umanjenja smije se provesti kod isporučitelja tek nakon ispravka pretporeza kod primatelja o čemu je primatelj obvezan pisano izvijestiti isporučitelja. 231

232 U konkretnom slučaju dolazi do prijevremenog raskida ugovora o financijskom leasingu, pri čemu leasing društvo uzima predmet leasinga, a do tada uplaćene rate zadržava kao naknadu za korištenje predmeta leasinga. Mišljenja smo da u takvom slučaju leasing društvo može temeljem pisane obavijesti primatelja leasinga društva A da je ispravio pretporez umanjiti svoju poreznu osnovicu, a time i poreznu obvezu prema članku 33. stavku 7. Zakona o PDV-u, pri čemu napominjemo da je ispravak porezne osnovice moguć u onom dijelu za koji nije izvršeno plaćanje predmeta leasinga. Prilikom daljnje prodaje predmeta leasinga koji je vraćen, davatelj leasinga obvezan je obračunati PDV. U slučaju da primatelj leasinga društvo A koje je u stečaju ne želi ispraviti odbitak pretporeza iako je došlo do povrata predmeta leasinga, napominje se da leasing društvo može sukladno članku 27. Stečajnog zakona (Narodne novine 44/96, 29/99, 9/00, 3/03, 82/06, 116/10, 25/ i 133/) zatražiti razrješenje stečajnog upravitelja. U vezi s navedenim ističemo da smo se o mogućnosti ispravka porezne osnovice kod prijevremenog raskida ugovora o leasingu očitovali odgovorom KLASA: /-01/131 od 10. rujna 20. godine što ga dajemo u privitku. Reg: MF Porez na dodanu vrijednost - Odbitak Pretporeza Umanjenje porezne osnovice kod isporučitelja temeljem rješenja 10I04 trgovačkog suda o odobravanju sklapanja predstečajne nagodbe ( ) Broj klase: /14-01/71 Urudžbeni broj: /14-2 Zagreb, Dana 11. travnja Porezna uprava, Središnji ured zaprimila je Vaš podnesak u kojemu tražite od Porezne uprave podatak kada je d.d. A odnosno tvrtka dužnik u predstečajnoj nagodbi ispravila odbitak pretporeza temeljem rješenja Trgovačkog suda u Zagrebu od 5. kolovoza kojim se odobrava sklopljena predstečajna nagodba između dužnika d.d. A i vjerovnika, među kojima je i tvrtka B d.o.o. U suprotnom, ako navedena tvrtka nije ispravila odbitak pretporeza, tražite da Vas kao zainteresiranu stranku obavijestimo o rezultatu poreznog nadzora tvrtke d.d. A u svezi nepostupanja po članku 63. Zakona o porezu na dodanu vrijednost. U vezi navedenog, nastavno odgovaramo; Prema odredbama članka 30. stavka 1. Zakona o porezu na dodanu vrijednost (Narodne Novine broj 73/13, 99/13-Rješenje USRH, 148/13, 153/13-Rješenje USRH; dalje u tekstu: Zakon), oporezivi događaj i obveza obračuna PDV-a nastaju kada su dobra isporučena ili usluge obavljene. To znači da je poreznom obvezniku koji PDV plaća prema izdanim računima i koji je isporučio dobra ili usluge (vjerovnik) obveza obračuna nastala u trenutku isporuke iako tu obvezu prijavljuje u prijavi PDV-a do 20. u mjesecu za prethodno obračunsko razdoblje. Obveza plaćanja PDV-a po prijavi PDV-a za obračunsko razdoblje nastaje temeljem članka 76. stavka 1. Zakona do posljednjeg dana u mjesecu koji slijedi po završetku mjesečnog ili tromjesečnog obračunskog razdoblja. Porezni obveznik koji PDV plaća prema izdanim računima temeljem članka 58. stavka 1. Zakona ima pravo od PDV-a, koji je obvezan platiti, odbiti iznos PDV-a (pretporez) koji je obvezan platiti ili ga je platio u tuzemstvu za isporuke dobara ili usluge koje su mu drugi porezni obveznici obavili za potrebe njegovih oporezivih transakcija. To znači da je isporučitelj imao obvezu plaćanja PDV-a, a primatelj isporuke pravo na pretporez neovisno da li je primatelj platio isporučena dobra ili usluge. PDV je porez koji je neutralan za obveznike PDV-a obzirom da ne predstavlja prihode niti rashode poreznog obveznika. To znači ako se umanji obveza PDV-a isporučitelju dobara mora se ujedno umanjiti i pravo na pretporez primatelja dobara. Dakle, isporučitelj je već trebao iskazati obvezu PDV-a u prijavi poreza, a pravo na pretporez ne nastaje kod primatelja usluge temeljem tražbina utvrđenih u postupku predstečajne nagodbe, već primitkom dobara ili usluga koja mu služe za oporezive transakcije i računa za primljenu isporuku. 232

233 Također ako se porezna osnovica naknadno promijeni tada porezni obveznik koji je isporučio dobra ili obavio uslugu može ispraviti iznos PDV-a ako porezni obveznik kome su isporučena dobra ili obavljene usluge ispravi odbitak pretporeza i o tome pisano izvijesti isporučitelja, pa je PDV i dalje neutralan. Članak 43. stavak 1. Pravilnika o porezu na dodanu vrijednost (Narodne novine broj 79/13, 85/13, 160/13, 35/14), propisuje da ako se naknadno umanji naknada zbog različitih vrsta popusta koje isporučitelj daje primatelju, kao što su popusti zbog ranijeg plaćanja (casa sconto), rabati i druge vrste odobrenja (bonifikacija) ili zbog nemogućnosti naplate, tada se umanjuje porezna osnovica na način da i isporučitelj i primatelj ispravljaju poreznu osnovicu odnosno porez i pretporez. Smanjenje porezne osnovice po osnovi naknadnih umanjenja smije se provesti kod isporučitelja tek nakon ispravka pretporeza kod primatelja, o čemu je primatelj obvezan pisano izvijestiti isporučitelja. Prema odredbama Zakona i Pravilnika nije dozvoljen jednostrani ispravak porezne obveze zbog nemogućnosti naplate. Porez koji obračuna isporučitelj za primatelja dobra ili usluge poreznog obveznika predstavlja pretporez koji on odbija od svoje porezne obveze. U skladu s navedenim, ako dođe do ispravka porezne osnovice odnosno obveze poreza zbog nemogućnosti naplate, tada se ispravak može obaviti samo na način da i isporučitelj i primatelj na propisani način i za isti iznos isprave porez odnosno pretporez. Napominjemo, takav način ispravka pretporeza ne može jednostrano inicirati porezni obveznik koji je isporučio dobra ili usluge, već je potreban obostrani dogovor primatelja i isporučitelja. Nadalje, prema Zakonu o financijskom poslovanju i predstečajnoj nagodbi (Narodne novine broj 108/, 144/, 81/13, 1/13), postupak predstečajne nagodbe je postupak koji se provodi s ciljem uspostavljanja likvidnosti i solventnosti dužnika te je navedenim Zakonom propisana obveza pokretanja postupka predstečajne nagodbe za dužnike koji su nelikvidni ili insolventni i stekli su uvjete za pokretanje postupka propisane Zakonom. Ratio legis Zakona o financijskom poslovanju i predstečajnoj nagodbi je omogućiti dužniku koji je postao nelikvidan i/ili insolventan financijsko restrukturiranje na temelju kojeg će postati likvidan i solventan, te kao drugo, da se vjerovnicima omoguće povoljniji uvjeti namirenja njihovih tražbina od uvjeta koje bi vjerovnik ostvario da je protiv dužnika pokrenut stečajni postupak. Osim toga kao osnovno načelo, istaknuto je načelo dobrovoljnosti koje ističe da se predstečajna nagodba smatra sklopljenom ako na nju dobrovoljno pristanu dužnik i vjerovnici čije tražbine čine većinu. Potpisivanjem nagodbe smatra se da vjerovnik i dužnik postigli su sporazum oko načina i roka podmirenja tražbina. Dakle, intencija zakonodavca bila je uspostava likvidnosti i rješavanje financijskih poteškoća dužnika radi njihovog ponovnog osposobljavanja za sudjelovanje u gospodarskim aktivnostima, a samim time i ponovno funkcioniranje cjelokupnog gospodarstva. S obzirom na prirodu postupka predstečajne nagodbe (dogovor dužnika i vjerovnika), a osobito uzimajući u obzir svrhu predstečajne nagodbe, Porezna uprava ne može prisiliti poreznog obveznika da ispravi odbitak pretporeza, a niti je to svrha poreznog nadzora. Slijedom izloženog, nismo u mogućnosti udovoljiti Vašem zahtjevu. Reg: MF Porez na dodanu vrijednost - Odbitak pretporeza 10I03 Pravo na odbitak pretporeza ( ) Broj klase:410-19/14-01/150 Urudžbeni broj: /14-2 Zagreb, Komora iz dostavnog popisa postavila je upit o pravu na odbitak pretporeza. U upitu se navodi da komora koja je vlasnik zgrade daje u zakup poslovne prostore za što izdaje račune s obračunanim porezom na dodanu vrijednost (u daljnjem tekstu: PDV). Nadalje, navodi se da za režijske troškove prima jedan račun za cijelu zgradu budući ne postoje zasebni mjerni uređaji te prema prihvaćenim ključevima obračunava iznos troška u kojemu je sadržan i PDV za koji tereti zakupoprimca pojedinog poslovnog prostora. Postavlja se pitanje da li komora ima pravo na odbitak alikvotnog dijela pretporeza sadržanog u računima za trošak režija, te da li u slučaju popravka i obnove poslovnih prostora danih u 233

234 zakup za koje sama snosi troškove ima pravo na odbitak pretporeza sadržanog u računima izvođača radova. Na postavljeni upit odgovaramo u nastavku. Prema odredbi članka 6. stavka 5. Zakona o porezu nadodanu vrijednost (Narodne novine broj 73/13, 99/13 - Rješenje USRH, 148/13 i 153/13 - Rješenje USRH, u daljnjem tekstu: Zakon) komora se smatra poreznim obveznikom u slučaju da obavlja gospodarsku djelatnost davanja prostora u zakup, ako je vrijednost obavljenih isporuka u okviru te djelatnosti u prethodnoj kalendarskoj godini bila veća od ,00 kuna. Porezni obveznik ima pravo na odbitak pretporeza koji je obvezan platiti ili ga je platio u tuzemstvu za isporuke dobara ili usluge koje su mu drugi porezni obveznici obavili za potrebe njegovih oporezivih transakcija sukladno članku 58. stavku 1. Zakona. Prema tome komora koja je upisana u registar obveznika PDV-a može odbiti ukupni pretporez sadržan u ulaznim računima koji se odnose samo na oporezivu djelatnost. Pretporez sadržan u ulaznim računima koji se isključivo odnose na isporuke koje komora obavlja u okviru svoje ovlasti, odnosno na isporuke koje spadaju u djelokrug rada komore prema posebnim propisima ne može uopće odbiti. Međutim pretporez sadržan u ulaznim računima koji se odnose dijelom na gospodarsku djelatnost koja podliježe oporezivanju PDV-om, a dijelom na isporuke u okviru djelokruga rada komore može se odbiti samo u dijelu koji se odnosi na gospodarsku djelatnost koja podliježe oporezivanju PDV-om. U tom slučaju komora mora sukladno članku 137. stavku 3. Pravilnika o porezu na dodanu vrijednost (Narodne novine broj 79/13, 85/13, 160/39 i 35/14) odrediti udjel korištenja u neposlovne svrhe, odnosno pretporez treba podijeliti prema svrsi uporabe na dio koje se može odbiti i na dio koji se ne može odbiti. Vezano uz utvrđivanje udjela korištenja, napominjemo da je kao ključ moguće koristiti omjer korištenja poslovnih prostora (prema metrima kvadratnim) za obavljanje djelatnosti koja podliježe oporezivanju i isporuka u okviru ovlasti i djelokruga rada koje ne podliježu oporezivanju. Slijedom navedenog, komora ima pravo na odbitak cjelokupnog pretporeza sadržanog u ulaznim računima koji se odnose na troškove popravka i obnove poslovnih prostora danih u zakup, te na odbitak dijela pretporeza sadržanog u ulaznim računima za režijske troškove koji će utvrditi temeljem izračuna udjela korištenja, a koji se odnosi na poslovne prostore dane u zakup. Reg: MF Porez na dodanu vrijednost - Odbitak Pretporeza 10I02 Odbitak pretporeza za motorna vozila ( ) Broj klase:410-19/14-01/242 Urudžbeni broj: /14-1 Zagreb, Dana 20. ožujka stupio je na snagu Pravilnik o izmjenama Pravilnika o porezu na dodanu vrijednost (Narodne novine broj 35/14) kojim su propisane odredbe u vezi prava na odbitak pretporeza za motorna vozila kategorije N1. S tim u vezi, a radi jednoobraznog tumačenja odredbi Zakona o porezu na dodanu vrijednost (Narodne novine broj 73/13, 99/13 Rješenje USRH, 148/13 i 153/13 Rješenje USRH, u daljnjem tekstu: Zakon o PDV-u) te Pravilnika o porezu na dodanu vrijednost (Narodne novine broj 79/13, 85/13, 160/13 i 35/14, u daljnjem tekstu: Pravilnik o PDV-u) u nastavku dajemo tumačenje o pravu na odbitak pretporeza u slučaju motornih vozila kategorije N1, ali i ostalih motornih vozila. Motorna vozila za osobni prijevoz Odredbama članka 61. Zakona o PDV-u propisano je, između ostalog, ograničenje prava na odbitak pretporeza za nabavu i najam osobnih automobila i drugih sredstava za osobni prijevoz, uključujući nabavu svih dobara i usluga u vezi s tim dobrima. Navedeno ograničenje se ne primjenjuje ako se radi o osobnim automobilima i drugim prijevoznim sredstvima za osobni prijevoz koja se koriste za obuku vozača, testiranje vozila, servisnu službu, djelatnost prijevoza putnika i dobara, prijevoza umrlih, iznajmljivanja ili se nabavljaju za daljnju prodaju. Takva vozila moraju služiti isključivo za obavljanje registrirane djelatnosti ili biti posebno označena i prilagođena za obavljanje te djelatnosti. U tom slučaju 234

235 pravo na odbitak pretporeza odnosi se i na sve isporuke (nabave) dobara i usluga koje su usko vezane za korištenje tih vozila kao što su gorivo i ulje, investicijsko i tekuće održavanje i slično. Člankom 136. Pravilnika o PDV-u detaljnije je propisano da se osobnim automobilima za čiju nabavu i najam nije dopušten odbitak pretporeza smatraju motorna vozila iz Carinske tarife, tarifne oznake 8703 konstruirana prvenstveno za prijevoz osoba (osim vozila iz Carinske tarife, tarifne oznake 8702), uključujući motorna vozila tipa karavan, kombi, trkaći automobili te pick-up vozila koja nisu razvrstana u tarifnu oznaku 8704 Carinske tarife. U slučaju najma ili leasinga osobnih automobilima i drugih sredstava za osobni prijevoz nije dopušten odbitak pretporeza koji se odnosi na naknadu za najam ili leasing tih vozila te na sve druge nabave (isporuke) dobara i usluga koje su usko vezane za korištenje tih vozila koje po ugovoru snosi korisnik najma. Kod korištenja rent-a-car vozila nije dopušten odbitak pretporeza koji se odnosi na naknadu, gorivo i sve druge troškove za korištenje vozila koje je poreznom obvezniku zaračunao drugi poduzetnik. Motorna vozila N1 kategorije Što se tiče motornih vozila N1 kategorije napominjemo da je do 19. ožujka godine za motorna vozila kategorije koja su prema posebnim propisima razvrstana u N1 kategoriju bilo omogućeno potpuno priznavanje pretporeza kod nabave i kod troškova održavanja ili leasing naknade, neovisno o tome jesu li takva vozila bila predmet oporezivanja posebnim porezom na motorna vozila prema Zakonu o posebnom porezu na motorna vozila ili nisu. Nadalje, dana 20. ožujka godine stupio je na snagu Pravilnik o izmjenama Pravilnika o porezu na dodanu vrijednost kojim je, između ostalog propisano da se pretporez može odbiti samo za motorna vozila kategorije N1 koja su razvrstana u tarifnu oznaku 8703 Carinske tarife i nisu predmet oporezivanja posebnim porezom na motorna vozila prema Zakonu o posebnom porezu na motorna vozila. Prema tome, za motorna vozila kategorije N1 za koja se plaća posebni porez na motorna vozila prema Zakonu o posebnom porezu na motorna vozila nije dopušten odbitak pretporeza, dok je za vozila kategorije N1 za koja se ne plaća plaćen posebni porez prema Zakonu o posebnom porezu na motorna vozila omogućeno potpuno priznavanje pretporeza kod nabave i kod troškova održavanja ili leasing naknade. U slučaju da se motorno vozilo kategorije N1 prenamjeni u motorno vozilo koje je predmet oporezivanja posebnim porezom na motorna vozila tada porezni obveznik više nema pravo na odbitak pretporeza za sve isporuke (nabave) dobara i usluga koje su usko vezane za korištenje tih motornih vozila. S tim u vezi napominjemo da je porezni obveznik obvezan ispraviti odbijeni pretporez koji je viši ili niži od pretporeza koji može odbiti ako se motorno vozilo kategorije N1 prenamjeni u motorno vozilo koje je predmet oporezivanja posebnim porezom na motorna vozila. Napominjemo da je Porezna uprava nadležna za utvrđivanje prava na odbitak pretporeza za motorna vozila te da je Carinska uprava nadležna za razvrstavanje motornih vozila u tarifnu oznaku kombinirane nomenklature u skladu s carinskim propisima i temeljnim pravilima koja vrijede za razvrstavanje dobara po carinskoj tarifi. Slijedom navedenog, u slučaju da se prilikom utvrđivanja prava na odbitak pretporeza motornih vozila kategorije N1 posebice kod vozila nabavljenih prije uvođenja posebnog poreza na motorna vozila, ali i kod preprodaje već registriranih motornih vozila kategorije N1 pojave određene poteškoće u pogledu određivanja predmeta oporezivanja posebnim porezom na motorna vozila prema Zakonu o posebnom porezu na motorna vozila napominjemo da se u takvim slučajevima potrebno obratiti Carinskoj upravi. Porez na dodanu vrijednost Odbitak pretporeza Odbitak PDV-a poreznog obveznika koji je obveznik poreza na 10I01 dobit Broj klase: /13-01/533 Urudžbeni broj: /13-2 Zagreb, Reg: MF

236 Dostavili ste upit poreznog obveznika A o tome kada porezni obveznik koji je obveznik poreza na dobit, može odbiti porez na dodanu vrijednost (u daljnjem tekstu: PDV) sadržan u računima što ih izdaju tuzemni porezni obveznici koji PDV obračunavaju prema primljenim (naplaćenim) naknadama. U vezi navedenog odgovaramo u nastavku. Člankom 57. Zakona o porezu na dodanu vrijednost (Narodne novine broj 73/13 i 99/13 Rješenje USRH) koji je stupio na snagu 1. srpnja godine propisano je da pravo na odbitak PDV-a (pretporeza) nastaje u trenutku kada nastaje obveza obračuna PDV-a koji se može odbiti, a porezni obveznik može odbiti pretporez ako su ispunjeni svi uvjeti potrebni za odbitak pretporeza. Porezni obveznik koji je obveznik poreza na dohodak PDV obračunava prema primljenim ili naplaćenim naknadama za isporučena dobara i obavljene usluge, a pravo na odbitak pretporeza ima u trenutku kada je isporučitelju platio račun za isporučena dobra ili obavljene usluge. Porezni obveznik, koji je obveznik poreza na dobit te je upisan u registar obveznika PDV-a, PDV obračunava prema izdanim računima, a PDV sadržan u računima dobavljača može odbiti kao pretporez ako ispunjava sve propisane uvjete neovisno o tome da li je račun platio dobavljaču ili nije. Prema tome porezni obveznik, koji je obveznik poreza na dobit te je upisan u registar obveznika PDV-a može od dana stupanja na snagu Zakona o porezu na dodanu vrijednost, odnosno od 1. srpnja godine, odbiti PDV sadržan u računima s oznakom R-2 izdanima nakon 1. srpnja neovisno o tome je li takav račun dobavljaču platio ili nije. Napominjemo da smo se o navedenom očitovali mišljenjem KLASA: /13-01/271, URBROJ: /13-4 od 29. srpnja koje je objavljeno i dostupno na linku: Povrat poreza (10IA) Reg: MF Porez na dodanu vrijednost - Povrat poreza 10IA1 Ubrzavanje postupka potvrđivanja uzajmnosti ( ) Broj klase:410-19/14-01/251 Urudžbeni broj: /14-2 Zagreb, Podnositelj upita iz dostavnog popisa obratio se s pitanjem u vezi ubrzavanja postupaka potvrđivanja uzajamnosti Republike Hrvatske sa Republikom Srbijom i Bosnom i Hercegovinom na području povrata PDV-a inozemnim poreznim obveznicima u vezi kojega odgovaramo u nastavku. U vezi navedenog izvješćujemo kako je u postupku utvrđivanja uzajamnosti između Republike Srbije i Republike Hrvatske uzajamnost potvrđena od 02. svibnja 20. Porezni obveznik iz Republike Srbije, koji nema sjedište niti prebivalište, poslovnu upravu, podružnicu ili drugu poslovnu jedinicu i ne obavlja isporuke dobara i usluga u Republici Hrvatskoj nema pravo na povrat poreza na dodanu vrijednost obračunanog za isporuke pokretnih dobara i obavljene mu usluge u Republici Hrvatskoj koje je koristio u svrhu obavljanja poduzetničke djelatnosti osim za obavljene mu isporuke dobara ili usluge u vezi sa sajmovima (najam, dobra potrebna za uređenje izložbenog prostora, izrada i popravak izložbenog prostora, opskrba izložbenog prostora električnom energijom, vodom, plinom, grijanjem, hlađenjem, telefonskim i telekomunikacijskim priključcima, troškovi parkiranja i smještaja u vezi sa sajmovima). Obzirom da smo upoznati sa činjenicom da je Republika Srbija izmijenila zakonodavstvo na tom području službeno pokretanje inicijative diplomatskim putem radi povećanja opsega prava na povrat poreza na dodanu vrijednost je na nadležnom tijelu Republike Srbije. Nadalje, u okončanom postupku utvrđivanja uzajamnosti između Republike Hrvatske i Bosne i Hercegovine postojanje uzajamnosti nije potvrđeno stoga porezni obveznici iz Bosne i Hercegovine nemaju pravo na povrat PDV-a u Republici Hrvatskoj. 236

237 U nastavku dajemo pregled država sa kojima je Republike Hrvatska potvrdila postojanje uzajamnosti na području povrata PDV-a inozemnim poreznim obveznicima: NJEMAČKA od SLOVENIJA od ŠVICARSKA od SRBIJA od POLJSKA od UJEDINJENA KRALJEVINA od FINSKA od Tuzemni prijenos porezne obveze (J) Reg: MF Porez na dodanu vrijednost Tuzemni prijenos porezne obveze 10J27 Prijenos porezne obveze (08.5.) Broj klase:410-01/14-01/3591 Urudžbeni broj: /15-2 Zagreb, Navedenim dopisom postavili ste upit u vezi prijenosa porezne obveze u slučaju kad građevinski obrtnik izvodi radove gradnje prilazne ceste i kopa rupe za sadnju maslina na poljoprivrednom zemljištu fizičkoj osobi koja je obveznik poreza na dodanu vrijednost (u daljnjem tekstu: PDV) i upisana u obiteljsko poljoprivredno gospodarstvo. U vezi navedenoga odgovaramo u nastavku. Odredbama članka 75. stavka 3. točke a) Zakona o porezu na dodanu vrijednost (Narodne novine, broj 73/13, 99/13, 148/13, 153/13 i 143/14, u daljnjem tekstu: Zakon) i članka 152. stavka 1. Pravilnika o porezu na dodanu vrijednost (Narodne novine, broj 79/13, 85/13-ispr., 160/13, 35/14 i 157/14, u daljnjem tekstu: Pravilnik) propisano je da je porezni obveznik upisan u registar obveznika PDV-a u tuzemstvu obvezan platiti PDV kada mu se obave građevinske usluge kojima se smatraju usluge u vezi s izgradnjom, održavanjem, rekonstrukcijom ili uklanjanjem građevina, uključujući usluge popravka i čišćenja. Isto se odnosi i na usluge ustupanja osoblja ako ustupano osoblje obavlja građevinske usluge. Isto tako, odredbama članka 152. stavka 1. točke a) Pravilnika propisano je da se radovi izgradnje ceste smatraju radovima u okviru građenja (izgradnja, održavanje, rekonstrukcija i uklanjanje građevinskog objekta ili njegovih dijelova) iz Dodatka II. koji je sastavni dio Pravilnika. Nadalje, odredbama članka 152. stavka 1. točke c) Pravilnika propisano je da se građevinskim uslugama iz članka 75. stavka 3. točke a) Zakona smatraju radovi hortikulturnog uređenja i radovi uređenja okoliša ako se izvode u okviru izgradnje i rekonstrukcije pojedinog građevinskog objekta. Odredbama članka 152. stavka 2. točke f) Pravilnika propisano je da se građevinskim uslugama iz članka 75. stavka 3. točke a) Zakona osobito ne smatra hortikulturno uređenje i uređenje okoliša, osim onog navedenog u stavku 1. točki c) istoga članka Pravilnika. Iz navedenog proizlazi da porezni obveznik upisan u registar obveznika PDV-a u slučaju kad obavlja radove u vezi gradnje prilazne ceste, te u sklopu toga kopa rupe za sadnju maslina, primjenjuje prijenos porezne obveze na primatelja usluge obveznika PDV-a, ukoliko se ti radovi izvode u okviru izgradnje ili rekonstrukcije prilazne ceste, te ukoliko su predviđeni krajobraznim elaboratom koji je sastavni dio glavnog projekta, odnosno čiji su podaci poslužili za izradu glavnog projekta. Napominjemo da se sadnja maslina kao i radovi u vezi sadnje maslina kao što su radovi kopanja rupa ne smatraju građevinskim radovima sukladno odredbama članka 152. stavka 2. točke f) Pravilnika ukoliko se ne obavljaju u okviru građenja prilazne ceste, te je u tom slučaju izvođač radova na takve radove obvezan obračunati PDV. 237

238 Porez na dodanu vrijednost Tuzemni prijenos porezne obveze Reg: MF J26 Usluge redovnog mjesečnog održavanja i popravka dizala (20.4.) Broj klase:410-19/14-01/139 Urudžbeni broj: /15-2 Zagreb, Podnositelj upita iz dostavnog popisa obratio nam se upitom u vezi primjene tuzemnog prijenosa obveze plaćanja poreza na dodanu vrijednost (u daljnjem tekstu: PDV) u vezi obavljanja usluge redovnog mjesečnog održavanja i popravka dizala. Nadalje, navedeno je da neki klijenti tumače da se navedene usluge ne smatraju građevinskim uslugama iz članka 75. stavka 3. točke a) Zakona o porezu na dodanu vrijednost (Narodne novine, broj 73/13, 99/13, 148/13, 153/13 i 143/14, u daljnjem tekstu: Zakon), već uslugama iz članka 152. stavka 2. točke c) Pravilnika o porezu na dodanu vrijednost (Narodne novine, broj 79/13, 85/13 ispr., 160/13, 35/14 i 157/14, u daljnjem tekstu: Pravilnik). Postavljeno je pitanje da li se na navedene usluge može primijeniti prijenos porezne obveze. Na postavljena pitanja odgovaramo u nastavku. Prijenos porezne obveze primjenjuje se sukladno odredbi članka 75. stavka 3. točke a) Zakona na građevinske usluge kojima se smatraju usluge u vezi s izgradnjom, održavanjem, rekonstrukcijom ili uklanjanjem građevina, uključujući usluge popravka i čišćenja. Isto se odnosi i na ustupanje osoblja ako ustupano osoblje obavlja građevinske usluge. Člankom 152. stavkom 1. točkom a) Pravilnika propisano je da se građevinskim uslugama iz članka 75. stavka 3. točkom a) Zakona smatraju radovi u okviru građenja (izgradnja, održavanje, rekonstrukcija i uklanjanje građevinskog objekta ili njegovih dijelova) iz Dodatka II. koji je sastavni dio Pravilnika. Prema navedenom, kada porezni obveznik izvodi radove ugradnje liftova i eskalatora (ugradnja liftova, eskalatori, kosih i vertikalnih podiznih platformi, industrijskih pretovarnih platformi, hidrauličnih rampi i slično) primjenjuje prijenos porezne obveze ukoliko takve radove izvodi u okviru građenja (izgradnje, održavanje, rekonstrukcija i uklanjanje građevinskog objekta ili njegovih dijelova). Nadalje, odredbama članka 152. stavka 2. točke c) Pravilnika propisano je da se građevinskim uslugama iz članka 75. stavka 3. točke a) Zakona osobito ne smatra periodični ili neperiodični pregled, održavanje, popravak, umjeravanje i ispitivanje već ugrađenih ili montiranih uređaja i opreme te stoga na usluge redovnog mjesečnog održavanja i popravka dizala porezni obveznik treba obračunati PDV. Reg: MF Porez na dodanu vrijednost Tuzemni prijenos porezne obveze 10J25 Kontrolna ispitivanja u građevini (20.2.) Broj klase:410-19/14-01/453 Urudžbeni broj: /15-04 Zagreb, Porezni obveznik iz dostavnog popisa obratio nam se upitom u vezi primjene članka 75. stavka 3. točke a) Zakona o porezu na dodanu vrijednost (Narodne novine broj 73/13, 99/13 Rješenje USRH, 148/13, 153/13 Rješenje USRH i 143/14, u daljnjem tekstu: Zakon), odnosno članka 152. Pravilnika o porezu na dodanu vrijednost (Narodne novine broj 79/13, 85/13, 160/13, 35/14 i 157/14, u daljnjem tekstu: Pravilnik). Naime, u svom upitu porezni obveznik navodi da obavlja poslove stručnog nadzora nad građenjem i inženjerske usluge vezane za građevinarstvo. U upitu se također navodi da je usluga kontrolnih ispitivanja radova i materijala sastavni dio usluge i ugovora o stručnom nadzoru te se ista provodi isključivo prilikom gradnje novih cesta ili rekonstrukcija. Navedena su ispitivanja propisana projektnom dokumentacijom i izvode se isključivo na radovima i materijalima koje je izvođač izveo u sklopu građenja ili rekonstrukcije. Temeljem kontrolnih ispitivanja radova i materijala 238

239 stručni nadzor konstatira postizanje projektnih zahtjeva za kvalitetom te ukoliko su isti zadovoljeni odobrava slijedeću fazu radova. Primjer istih je slijedeće: - izvođač odradi zbijanje postojećeg tla do potrebne zbijenosti, nakon čega se vrši ispitivanje zbijenosti tla radi provjere izvođačevog rada u cilju provjere da li je postigao projektne zahtjeve; - izvođač ugradi kameni materijal u nasip, nakon čega se uzme uzorak tog materijala koji se ispituje u laboratoriju te se provjerava da li uzorak zadovoljava projektne zahtjeve o materijalu. Za obavljanje kontrolnih ispitivanja te ostalih usluga koje su sastavni dio usluge nadzora građenja (kao što su primjerice elektrotehnički, strojarski i geodetski nadzor) porezni obveznik je angažirao podizvođače. Postavljeno je pitanje da li se prilikom obavljanja navedenih kontrolnih ispitivanja, koja se provode u postupku stručnog nadzora primjenjuje prijenos porezne obveze sukladno članku 75. stavku 3. Zakona. U vezi navedenoga odgovaramo u nastavku. Odredbama članka 75. stavka 3. točke a) Zakona i članka 152. stavka 1. Pravilnika propisano je da je porezni obveznik upisan u registar obveznika PDV-a u Republici Hrvatskoj obvezan platiti PDV kada mu se obave građevinske usluge kojima se smatraju usluge u vezi s izgradnjom, održavanjem, rekonstrukcijom ili uklanjanjem građevina, uključujući usluge popravka i čišćenja. Isto se odnosi i na ustupanje osoblja, ako ustupano osoblje obavlja građevinske usluge. Člankom 152. stavkom 1. točkom e) Pravilnika propisano je da se građevinskim uslugama iz članka 75. stavka 3. točke a) Zakona smatraju usluge stručnog nadzora građenja sukladno propisima kojima se uređuju arhitektonski i inženjerski poslovi i djelatnosti u prostornom uređenju i gradnji. Nadalje, odredbama članka 152. stavka 2. točke a) Pravilnika propisano je da se građevinskim uslugama iz članka 75. stavka 3. točke a) Zakona osobito ne smatra ispitivanje određenih dijelova građevine u svrhu provjere ispunjavanja bitnih zahtjeva za građevinu. Iz navedenog proizlazi da porezni obveznik (podizvođač) ne primjenjuje prijenos porezne obveze kada obavlja ispitivanja određenih dijelova građevine u svrhu ispunjavanja bitnih zahtjeva za građevinu, odnosno tzv. kontrolna ispitivanja dijelova građevine. Nadalje, obzirom da porezni obveznik (izvođač) obavlja jedinstvenu uslugu stručnog nadzora građenja koja se sastoji od više usluga koje za njega obavljaju podizvođači, a od kojih se na neke primjenjuje prijenos porezne obveze, a na neke stopa PDV-a 25%, mišljenja smo da porezni obveznik primjenjuje prijenos porezne obveze na svoju uslugu stručnog nadzora gradnje ukoliko je primatelj te usluge porezni obveznik upisan u registar obveznika PDV-a. Reg: MF Porez na dodanu vrijednost Tuzemni prijenos porezne obveze Ispravljanje računa iz i godine koji se odnose na 10J24 tuzemni prijenos porezne obveze (15.2.) Broj klase: /14-01/2951 Urudžbeni broj: /15-03 Zagreb, Zbog velikih promjena koje su se dogodile pristupanjem Republike Hrvatske Europskoj uniji te izmjena zakonskih i podzakonskih akata na području poreza na dodanu vrijednost, naročito u postupku primjene tuzemnog prijenosa porezne obveze propisanog člankom 75. stavkom 3. Zakona o porezu na dodanu vrijednost (Narodne novine broj 73/13, 99/13 Rješenje USRH, 148/13, 157/13 Rješenje USRH, 143/14), ističemo kako smo primijetili učestala pogrešna postupanja. Obzirom da primjena mehanizma prijenosa porezne obveze nije opcionalna već obvezna, napominjemo da se pogrešno ispostavljeni računi i pogrešno iskazani podaci u PDV obrascima načelno moraju ispraviti. Međutim, budući je primijećeno da su porezni obveznici u velikom broju slučajeva pogrešno iskazivali i primjenjivali prijenos porezne obveze ističemo da iznimno tako pogrešno iskazane račune i s njima povezane podatke u PDV obrascima neće morati ispravljati retroaktivno ukoliko to već nisu učinili, obzirom da je primjena mehanizma prijenosa porezne obveze porezno neutralna za porezne obveznike 239

240 upisane u registar obveznike PDV-a te da bi mijenjanje ugovora (ukoliko su isti primjerice sklopljeni za obavljanje građevinskih radova), ispravljanje računa i ispostavljanje novih dovelo do rasta troškova te do kompliciranja i povećanja obujma knjigovodstvenog posla što može dovesti porezne obveznike u otežanu financijsku situaciju. Navedeno se može primijeniti isključivo za i godinu, odnosno zaključno sa 31. prosincem godine, ukoliko su se porezni obveznici međusobno dogovorili da će prihvaćati primljene račune ili iste ispravljati te ako o navedenome posjeduju izjavu potpisanu od strane oba porezna obveznika, a koju moraju čuvati u svojim evidencijama. Kako bi se navedeno moglo primijeniti pojedina transakcija koja se odnosi na tuzemni prijenos porezne obveze mora biti porezno neutralna, odnosno neutralna za državni proračun. Obzirom na navedeno od 01. siječnja. godine svi porezni obveznici koji obavljaju isporuke na koje se primjenjuje prijenos porezne obveze moraju primjenjivati odredbe članka 75. stavka 3. Zakona, članka 152. Pravilnika o porezu na dodanu vrijednost (Narodne novine broj 79/13, 85/13, 160/13, 35/14 i 157/14) i Dodatak II. koji sastavni dio Pravilnika o PDV-u te ispraviti račune izdane od 01. siječnja. godine ako su pogrešno postupali. Ukoliko porezni obveznici ne postupe u skladu s naprijed navedenim protiv istih će se poduzeti prekršajne mjere. Obzirom da se tuzemni prijenos porezne obveze uglavnom odnosi na obavljanje građevinskih usluga, napominjemo da je na internetskim stranicama Porezne uprave objavljena Uputa o primjeni prijenosa porezne obveze prilikom obavljanja građevinskih usluga Klasa: /14-01/241, Urudžbeni broj: /14-02 od 29. rujna godine (poveznica: Reg: MF Porez na dodanu vrijednost Tuzemni prijenos porezne obveze Prijenos porezne obveze pri isporuci istrošenog materijala 10J23 (11.2.) Broj klase: /14-01/572 Urudžbeni broj: /15-2 Zagreb, Porezni obveznik iz dostavnog popisa postavio je upit o prijenosu porezne obveze pri isporuci istrošenog materijala. U upitu se navodi da porezni obveznik prodaje alat od tvrdog metala kupcu u Hrvatskoj te isti kupuje od njega kao istrošeni materijal kada alat postane neupotrebljiv u proizvodnji. Nadalje, porezni obveznik prodaje taj materijal drugom kupcu te se postavlja pitanje treba li pri isporuci primijeniti prijenos porezne obveze na temelju članka 75. stavka 3. točke b) Zakona o porezu na dodanu vrijednost (u daljnjem tekstu: PDV). Na postavljeni upit odgovaramo u nastavku. Odredbama članka 75. stavka 3. točke b) Zakona o porezu na dodanu vrijednost (Narodne novine, broj 73/13, 99/13, 148/13, 153/13 i 143/14) propisano je da je porezni obveznik upisan u registar obveznika PDV-a u Republici Hrvatskoj obvezan platiti PDV kada mu se obave isporuke rabljenog materijala i onoga koji se u istom stanju ne može ponovno upotrijebiti, otpada, industrijskog i neindustrijskog otpada, reciklažnog otpada, djelomično obrađenog otpada. Prema odredbama članka 152. stavka 3. točke a) Pravilnika o porezu na dodanu vrijednost (Narodne novine, broj 79/13, 85/13, 160/13, 35/14 i 157/14) isporukom rabljenog materijala i onoga koji se u istom stanju ne može ponovo upotrijebiti već se kao takav koristi kao sirovina u proizvodnji drugih proizvoda ali je izgubio svoju prvobitnu funkciju, kvalitetu, izgled i slično te otpada, industrijskog i neindustrijskog otpada, reciklažnog otpada i djelomično obrađenog otpada osobito se smatra isporuka željeznog i neželjeznog otpada, metalnih otpadaka i rabljenih materijala, uključujući poluproizvode nastale kod prerade, proizvodnje ili taljenja željeza ili neželjeznih metala i njihovih slitina. Slijedom navedenog, ukoliko se radi o rabljenom materijalu koji se u istom stanju ne može ponovno upotrijebiti jer je izgubio svoju prvobitnu funkciju, kvalitetu i izgled, već se koristi kao sirovina u proizvodnji drugih proizvoda, primatelj isporuke koji je upisan u registar 240

241 obveznika PDV-a obvezan je platiti PDV dok isporučitelj izdaje račun bez PDV-a s naznakom prijenos porezne obveze ili reverse charge. Porez na dodanu vrijednost Tuzemni prijenos porezne obveze 10J22 Projektiranje, nadzor i tehničko savjetovanje u području graditeljstva (.1.) Reg: MF Broj klase: /14-01/747 Urudžbeni broj: /15-06 Zagreb,.01. Porezni obveznik iz dostavnog popisa obratio nam se upitom u vezi primjene članka 75. stavka 3. točke a) Zakona o porezu na dodanu vrijednost (Narodne novine broj 73/13, 99/13 Rješenje USRH, 148/13, 153/13 Rješenje USRH i 143/14, u daljnjem tekstu: Zakon), odnosno članka 152. Pravilnika o porezu na dodanu vrijednost (Narodne novine broj 79/13, 85/13, 160/13, 35/14 i 157/14, u daljnjem tekstu: Pravilnik). Naime, u svom upitu obveznik navodi da obavlja poslove projektiranja, nadzora i tehničkog savjetovanja u području graditeljstva. Takvi poslovi najčešće obuhvaćaju slijedeće usluge: - organiziranje i vođenje projekta izgradnje građevinskog objekta, - usklađivanje rada i nadzor nad izradom dokumentacije vezane uz građenje objekta, - upravljanje građevnom ugovornom dokumentacijom na projektu izgradnje objekta, - praćenje usklađenosti na projektu izgradnje objekta, - upravljanje troškovima i financijske kontrole na projektu izgradnje objekta i - tehničko savjetovanje vezano uz građenje objekta i prethodno navedene usluge. Također navodi da obavlja navedene poslove prilikom izmjena i usklađenja projekta radi ostvarivanja ušteda i pronalaženja kvalitetnijih i racionalnijih rješenja, te je postavljeno pitanje da li se na navedene poslove primjenjuje prijenos porezne obveze. U vezi navedenoga odgovaramo u nastavku. Odredbama članka 75. stavka 3. točke a) Zakona i članka 152. stavka 1. propisano je da je porezni obveznik upisan u registar obveznika PDV-a u Republici Hrvatskoj obvezan platiti PDV kada mu se obave građevinske usluge kojima se smatraju usluge u vezi s izgradnjom, održavanjem, rekonstrukcijom ili uklanjanjem građevina, uključujući usluge popravka i čišćenja. Isto se odnosi i na ustupanje osoblja, ako ustupano osoblje obavlja građevinske usluge. Člankom 152. stavkom 1. točkama d) i e) Pravilnika propisano je da se građevinskim uslugama iz članka 75. stavka 3. točke a) Zakona smatraju usluge koje se obavljaju u okviru arhitektonske, građevinske, geodetske, strojarske, i elektrotehničke djelatnosti ako je obavljanje tih usluga potrebno za obavljanje radova iz točke a) toga stavka, te usluge stručnog nadzora građenja sukladno propisima kojima se uređuju arhitektonski i inženjerski poslovi i djelatnosti u prostornom uređenju i gradnji. Iz navedenog proizlazi da porezni obveznik primjenjuje prijenos porezne obveze kada obavlja usluge navedene u upitu. Također napominjemo da se prijenos porezne obveze ne primjenjuje na usluge savjetovanja investitora u vezi prijavljivanja na natječaje vezane uz gradnju, te na usluge sudjelovanja pri raspisu natječaja i ugovaranju radova, kako je i napomenuto mišljenjem Porezne uprave, Središnjeg ureda KLASA: /13-01/719, URBROJ: /14-02 od godine. Reg: MF Porez na dodanu vrijednost Tuzemni prijenos porezne obveze 10J21 Prijenos porezne obveze ( ) Broj klase: /14-01/589 Urudžbeni broj: /14-2 Zagreb,

242 Dostavili ste nam upite upućene s adresa A i B u kojima je postavljeno pitanje u vezi prijenosa porezne obveze. Navedeno je da porezni obveznici isporučuju i postavljaju umjetnu travu, odnosno gumenu podlogu na sportske terene. Nadalje, navedeno je da porezni obveznici izdaju račune s opisom isporuka i montaža umjetne trave, odnosno dobava i ugradnja (ili postavljanje) umjetne trave i/ili gumene podloge. Postavljeno je pitanje da li se na isporuku i postavljanje umjetne trave i/ili gumenih podloga na sportske terene može primijeniti prijenos porezne obveze. Na postavljeni upit odgovaramo u nastavku. Odredbama članka 75. stavka 3. točke a) Zakona o porezu a dodanu vrijednost (Narodne novine broj 73/13, 99/13, 148/13, 153/13 i 143/14, u daljnjem tekstu: Zakon) i članka 151. stavka 1. Pravilnika o porezu na dodanu vrijednost (Narodne novine broj 79/13, 85/13, 160/13 i 35/14, u daljnjem tekstu: Pravilnik) propisano je da je porezni obveznik upisan u registar obveznika PDV-a u tuzemstvu obvezan platiti PDV kada mu se obave građevinske usluge kojima se smatraju usluge u vezi s izgradnjom, održavanjem, rekonstrukcijom ili uklanjanjem građevina, uključujući usluge popravka i čišćenja. Isto se odnosi i na ustupanje osoblja ako ustupano osoblje obavlja građevinske usluge. Člankom 152. stavak 1. točka a) Pravilnika propisano je da se građevinskim uslugama iz članka 75. stavka 3. točke a) Zakona smatraju radovi u okviru građenja (izgradnja, održavanje, rekonstrukcija i uklanjanje građevinskog objekta ili njegovih dijelova) iz Dodatka II. koji je sastavni dio Pravilnika. U Dodatku II. navedeno je da su radovi iz članka 152. stavka 1. točke a) Pravilnika, između ostaloga, izvedba sportskih terena i parkirališta te izvođenje rekreacijskih terena i pješačkih površina (staza, nogostupa i slično). Prema navedenom, u konkretnom slučaju kada porezni obveznik obavlja isporuku s ugradnjom podloga na sportskim ili rekreacijskim terenima kao što su umjetna trava, tartan, gumena podloga i sl. primjenjuje prijenos porezne obveze na primatelja usluge. Napominjemo da porezni obveznik u računu za predmetne usluge mora navesti prijenos porezne obveze Reg: MF Porez na dodanu vrijednost Tuzemni prijenos porezne obveze Uputa za primjenu prijenosa porezne obveze prilikom obavljanja 10J20 građevinskih usluga ( ) Broj klase: /14-01/241 Urudžbeni broj: /14-02 Zagreb, Odredbama članka 75. stavka 3. točke a) Zakona o porezu na dodanu vrijednost (Narodne novine broj 73/13, 99/13 Rješenje USRH, 148/13 i 153/13 Rješenje USRH, u daljnjem tekstu: Zakon) i članka 152. stavka 1. Pravilnika o porezu na dodanu vrijednost (Narodne novine broj 79/13, 85/13, 160/13 i 35/14, u daljnjem tekstu: Pravilnik) propisano je da je porezni obveznik upisan u registar obveznika PDV-a u Republici Hrvatskoj obvezan platiti PDV kada mu se obave građevinske usluge kojima se smatraju usluge u vezi s izgradnjom, održavanjem, rekonstrukcijom ili uklanjanjem građevina, uključujući usluge popravka i čišćenja. Isto se odnosi i na ustupanje osoblja, ako ustupano osoblje obavlja građevinske usluge. Nadalje, odredbama članka 152. stavka 1. točke a) Pravilnika propisano je da se građevinskim uslugama smatraju radovi u okviru građenja (izgradnja, održavanje, rekonstrukcija i uklanjanje građevinskog objekta ili njegovih dijelova) iz Dodatka II. koji je sastavni dio Pravilnika (u daljnjem tekstu: Dodatak). Dakle, ukoliko jedan porezni obveznik upisan u registar obveznika PDV-a obavlja građevinske usluge iz članka 152. stavka 1. Pravilnika i Dodatka drugom poreznom obvezniku također upisanom u registar obveznika PDV-a, mora primjenjivati prijenos porezne obveze. Stoga prijenos porezne obveze nije opcionalan već se u navedenom slučaju mora primjenjivati. Propisi kojima se uređuje područje gradnje definiraju građenje kao izvedbu građevinskih i drugih radova (pripremni, zemljani, konstrukcijski, instalaterski, završni radovi te ugradnja građevnih proizvoda, postrojenja ili opreme) kojima se gradi nova građevina, rekonstruira, uklanja i održava postojeća građevina. 242

243 Prethodni i pripremni radovi također se smatraju građevinskim radovima te se prilikom njihovog izvođenja primjenjuje prijenos porezne obveze. Takvi radovi obuhvaćaju osposobljavanje gradilišta za građenje, raščišćavanje i planiranje terena, rušenje postojećih objekata, premještanje postojeće infrastrukture, opremanje i uređenje građevinskog zemljišta, građenje privremenih građevina, osvjetljenje gradilišta, uređenje gradilišnih cesta, ograđivanje gradilišta, radovi kojima se osigurava sigurnost susjednih objekata, odnosno sigurnost i stabilnost terena i ostali slični radovi. Rekonstrukcija građevinskog objekta podrazumijeva izvođenje građevinskih radova kojima se bitno poboljšava kakvoća, funkcija, kapacitet i trajanje postojeće građevine. Takvi se radovi odnose na modernizaciju, radove zbog promjene namjene građevine ili tehnološkog procesa, dograđivanje, nadograđivanje, proširenje postojeće građevine, kao npr. postojećeg stana ili poslovnog prostora (primjerice dogradnja soba ili pomoćnih prostorija), uklanjanje vanjskog dijela građevine, rušenje nosivog zida kako bi se od dvije prostorije dobila jedna, proširenje prometnice radi veće propusne moći, zamjene postojećih cjevovoda i vodova s onima koji imaju veći kapacitet i slično. Poboljšanju građevina pripadaju i radovi kojima se potpuno zamjenjuju primjerice dotrajale električne ili vodovodne instalacije, kao i uvođenje plinskih instalacija, centralnog grijanja, klimatizacijskog sustava i slično u postojeće građevine. Rekonstrukcija također podrazumijeva izvedbu radova na ruševini postojeće građevine u svrhu njezine obnove. Izvođenjem rekonstrukcijskih radova mijenja se usklađenost građevine s lokacijskim uvjetima u skladu s kojima je izgrađena, što znači da je za započinjanje radova rekonstrukcije potrebno ishoditi građevinsku dozvolu ili drugi odgovarajući dokument. Održavanje građevinskog objekta podrazumijeva izvođenje građevinskih radova kojima se sprječava oštećenje i propadanje građevinskog objekta. U pravilu uključuje popravke i zamjene dotrajalih dijelova na postojećoj građevini (zamjena oštećenih dijelova krovišta, električnih i drugih vodova, obnova fasada, bojenje zidova, prozora i vrata, popravak oštećenja na cestama, presvlačenje novim slojem asfalta, popravci i zamjene dotrajalih dijelova vanjske kanalizacije, vodovoda i slično). Takvim se radovima ne mijenja usklađenost građevine s lokacijskim uvjetima u skladu s kojima je izgrađena, te za obavljanje tih radova nije potrebno ishoditi građevinsku dozvolu. Pod građevinskim objektima podrazumijevaju se stambene i nestambene zgrade, zatim objekti prometne infrastrukture (prometnice, željeznički kolnici, aerodromske piste, mostovi, tuneli, luke, plovni kanali i slično), cjevovodi, komunikacijski i električni vodovi (naftovodi, plinovodi, telekomunikacijski vodovi, relejni sustavi i tornjevi, telekomunikacijski stupovi, infrastruktura za radio telekomunikaciju, zatim električni vodovi, transformatorske stanice, instalacije za cestovnu rasvjetu, kanalizacijska mreža, kolektori i slično), složene građevine na industrijskim prostorima (elektrane, rafinerije, postrojenja za kemijsku industriju, građevine za rudarstvo, vađenje nafte i plina i slično), te ostale građevine kao što su sportski tereni, parkovi, smetlišta i slično. Prilikom izvođenja bilo kojih građevinskih radova navedenih u članku 152. stavku 1. Pravilnika ili u Dodatku primjenjuje se prijenos porezne obveze ukoliko se takvi radovi izvode u okviru izgradnje ili rekonstrukcije građevinskog objekta. Ukoliko se ti građevinski radovi izvode u okviru održavanja građevinskog objekta prijenos porezne obveze se također primjenjuje, ali s određenim iznimkama (kao što je primjerice ugradnja uređaja i opreme u postojeći objekt koji se ne rekonstruira). Napominjemo da je stupanjem na snagu Pravilnika o izmjenama i dopunama Pravilnika o porezu na dodanu vrijednost (Narodne novine 160/13), a u svrhu određivanja primjene prijenosa porezne obveze, postalo nevažno radi li se o redovnom ili izvanrednom održavanju nekretnine, te postoji li ili ne ugovor o održavanju, već se primjena prijenosa porezne obveze određuje prema samoj vrsti obavljenih radova. 1. UGRADNJA I ODRŽAVANJE OPREME I UREĐAJA Člankom 152. stavkom 1. točkom i) Pravilnika propisano je da se građevinskim uslugama smatra ugradnja, umjeravanje, probno testiranje, puštanje u rad i slične usluge kada se izvode na uređajima i opremi prilikom izgradnje ili rekonstrukcije građevinskog objekta. Nadalje stavkom 2. točkom c) istog članka Pravilnika propisano je da se građevinskim uslugama ne smatra periodični ili ne periodični pregled, održavanje, popravak, umjeravanje i ispitivanje već ugrađenih ili montiranih uređaja i opreme. Iz navedenog proizlazi da se prilikom ugradnje uređaja i opreme u okviru izgradnje ili rekonstrukcije građevinskog objekta primjenjuje prijenos porezne obveze, kao i na sve usluge koje su bile potrebne kako bi se ti uređaji i oprema ugradili, kao što su primjerice 243

244 instalacijski radovi, probno testiranje ili projektiranje (kod sustava protuprovale, videonadzora, vatrodojave i slično). Ukoliko se ugradnja opreme i uređaja izvodi na već postojećem objektu koji se ne rekonstruira prijenos porezne obveze se ne primjenjuje. Ukoliko su u navedenom slučaju za ugradnju opreme ili uređaja neophodni i drugi građevinski radovi kao što su zidarski (primjerice ugradnja instalacija podžbukno), parketarski (ukoliko se instalacije ugrađuju ispod parketa), gipsarski (ugradnja uređaja i opreme primjerice u spušten strop) i slični radovi, tada se niti na takve radove ne primjenjuje prijenos porezne obveze, obzirom da se smatra da je ugradnja uređaja, odnosno opreme jedinstvena usluga. Održavanje, popravak ili zamjena već ugrađenih uređaja i opreme ili njihovih dijelova ne smatra se građevinskom uslugom, te se prilikom obavljanja takvih radova ne primjenjuje prijenos porezne obveze, kao ni na bilo koje druge građevinske radove neophodne za održavanje, popravak ili zamjenu uređaja odnosno opreme. Ako se obavljaju usluge održavanja, odnosno popravka ili zamjene samih instalacija u smislu vodova, kablova (primjerice kod elektroenergetskih ili telekomunikacijskih instalacija), cijevi (kod vodovodnih ili plinskih instalacija) i slično, napominjemo da se primjenjuje prijenos porezne obveze. Ukoliko je za obavljanje usluga održavanja gore spomenutih instalacija bilo potrebno izvesti i neke druge građevinske radove (primjerice zidarske) prijenos porezne obveze primjenjuje se i na te radove. U nastavku se daje pregled pojedinih radova na građevinskom objektu i primjene prijenosa porezne obveze: OPIS RADOVA IZGRADNJA REKONSTRUKCIJA ODRŽAVANJE - ugradnja uređaja i opreme DA DA NE - servis uređaja i opreme DA DA NE - popravak, zamjena i sl. instalacija (vodova, kablova, cijevi) DA DA DA - ispitivanje instalacija, uređaja i opreme DA DA NE - zamjena dijelova uređaja i opreme DA DA NE - popratni radovi nužni za ugradnju uređaja i opreme (npr. instalaterski, zidarski, projektantski poslovi i sl.) DA DA NE U vezi ugradnje klima uređaja napominjemo da se prilikom ugradnje klima uređaja u postojeći objekt koji se ne rekonstruira ne primjenjuje prijenos porezne obveze. Navedeno se odnosi na tzv. split sustave (mono i multi split sustavi). Prilikom ugradnje velikih klima sustava, klima sustava za industrijska postrojenja, skladišta, trgovačke centre, zatim sustava koji sadrže rashladne agregate (tzv. chillere), te rashladne komore i slično, prijenos porezne obveze se primjenjuje, kao i na njihovo projektiranje, stručni nadzor ugradnje i sve ostale građevinske usluge nužne za njihovu ugradnju. Na usluge održavanja, servisa, zamjene pojedinih jedinica unutar klima sustava, njihovih dijelova i slično ne primjenjuje se prijenos porezne obveze (neovisno o kojem sustavu se radi). Međutim, ukoliko je u okviru održavanja klimatizacijskih sustava potrebno primjerice zamijeniti pojedine instalacije klima sustava (vodove, kablove), čije izvođenje zahtijeva izvođenje primjerice pojedinih zidarskih radova, prijenos porezne obveze se primjenjuje i na te radove i na samu zamjenu instalacija. U nastavku su primjeri kojima se pobliže pojašnjava primjena prijenosa porezne obveze kada se obavljaju građevinski radovi vezani za ugradnju i održavanje uređaja, opreme i instalacija: PRIMJER 1. Porezni obveznik obavlja uslugu ugradnje sustava videonadzora prilikom rekonstrukcije građevinskog objekta. Uz ugradnju mora obaviti zidarske (primjerice štemanje zidova) i instalaterske radove (provlačenje vodova, odnosno kablova povezanih sa sustavom videonadzora). Nakon obavljene usluge ugradnje obavlja i uslugu ispitivanja uređaja i instalacija, probnog testiranja i u konačnici puštanja u rad. Na sve navedene radove porezni obveznik primjenjuje prijenos porezne obveze. Porezni je obveznik za navedenu uslugu naručitelju radova također zasebno zaračunao uslugu prijevoza radnika, opreme, alata i 244

245 slično na, odnosno sa gradilišta. Na navedenu uslugu prijevoza porezni obveznik ne može primijeniti prijenos porezne obveze već će obračunati PDV po stopi 25%. PRIMJER 2. Porezni obveznik ''A'' ugrađuje kazetni klima uređaj u postojeći objekt koji se ne rekonstruira. Uz samu ugradnju obavlja i neke prateće radove (instalaterske, zidarske i sl.). Također mora obaviti i uslugu spuštanja stropa po narudžbi naručitelja za što sam nije kvalificiran, te za takve radove angažira podizvođača koji će obaviti isključivo gipsarske (knauf) radove. Sva tri porezna obveznika su upisana u registar obveznika PDV-a. Porezni obveznik ''A'' će naručitelju izdati račun s obračunatim PDV-om po stopi od 25% za sve radove (zidarske, instalaterske, ali i gipsarske radove, obzirom da se smatra da je ugradnja uređaja jedinstvena usluga). Međutim, podizvođač koji obavlja samo gipsarske radove poreznom obvezniku A primijenit će prijenos porezne obveze obzirom da se radi o građevinskim radovima iz točke 36. Dodatka koji se obavljaju neovisno od ugradnje opreme. PRIMJER 3. Porezni obveznik obavlja uslugu održavanja određenog uređaja. Navedena se usluga sastoji od ispitivanja uređaja i instalacije, zamjene pokvarenih dijelova uređaja te djelomične zamjene instalacije (vodova, kablova). Na navedene usluge porezni obveznik ne može primijeniti prijenos porezne obveze te će obračunati PDV po stopi 25%, obzirom da se smatra da je servis, odnosno održavanje uređaja osnovni posao. U slučaju da porezni obveznik obavlja isključivo uslugu zamjene ili popravka kablova, odnosno vodova tada bi primjenjivao prijenos porezne obveze. Dakle, u svrhu određivanja primjene prijenosa porezne obveze valja odrediti što je osnovna usluga da li je to servis, odnosno održavanje uređaja ili popravak ili zamjena instalacija. 2. ELEKTROINSTALACIJSKI I KOMUNIKACIJSKI RADOVI U točki. Dodatka navedeni su elektroinstalacijski i komunikacijski radovi (izvođenje instalacija i vodova, ugradnja opreme i postrojenja uključujući prateće sustave, pomoćne uređaje, instalacije i pripadajuće dijelove elektrotehničke opreme i komunikacijske opreme, ako se izvode prilikom popravka, izgradnje ili rekonstrukcije građevinskog objekta). Nadalje, u točki 28. Dodatka navedeni su manje složeni elektroinstalaterski i komunikacijski radovi (elektro-instalacije i instalacije komunikacija). Obzirom da se sustav elektroinstalacija sastoji od uređaja, opreme i instalacija potrebno je uzeti u obzir i članak 152. stavak 1. točku i) Pravilnika kojim je propisano da se građevinskim uslugama smatraju ugradnja, umjeravanje, probno testiranje, puštanje u rad i slične usluge kada se izvode na uređajima i opremi prilikom izgradnje ili rekonstrukcije građevinskog objekta. Međutim, stavkom 2. točkom c) istog članka propisano je da se građevinskim radovima ne smatra periodični ili ne periodični pregled, održavanje, popravak, umjeravanje i ispitivanje već ugrađenih ili montiranih uređaja i opreme. Iz navedenog proizlazi da se na sve elektroinstalaterske i komunikacijske radove primjenjuje prijenos porezne obveze ukoliko se takvi radovi izvode prilikom izgradnje ili rekonstrukcije građevinskog objekta. Održavanje elektroinstalacija podrazumijeva redovite i izvanredne preglede elektroinstalacija, izvođenje radova kojima se elektroinstalacija zadržava ili vraća u stanje određeno projektom i slično. Prijenos porezne obveze ne primjenjuje se na obavljanje usluga redovitog i izvanrednog pregleda ili naknadnog ispitivanja elektroinstalacija (bilo da se radi o opremi, uređajima, vodičima, kablovima), kao ni na popravke i zamjenu uređaja i opreme ili njihovih dijelova (razvodni ormari, utičnice, prekidači, grla za rasvjetu, rasvjetna tijela, osigurači, releji itd.). Međutim, kako je već prije navedeno, ukoliko se obavljaju radovi kao što su popravci i zamjene vodiča i kablova, odnosno samih instalacija, prijenos porezne obveze se primjenjuje. Na građevinske radove (najčešće zidarske, kao što su dubljenje zidova, odnosno štemanje, parketarske i slične) bez kojih nije moguće popraviti ili zamijeniti vodiče ili kablove, također se primjenjuje prijenos porezne obveze. 245

246 3. VODOINSTALATERSKI RADOVI Prijenos porezne obveze primjenjuje se na sve vodoinstalaterske i slične radove ukoliko se izvode prilikom izgradnje ili rekonstrukcije građevinskog objekta. Navedeno se odnosi i na ugradnju uređaja i opreme, na ispitivanje instalacija i opreme prije puštanja u rad i na ostale slične usluge. Prilikom održavanja (popravaka, demontaže, montaže i slično) instalacija, odnosno cijevi primjenjuje se prijenos porezne obveze, dok se prilikom zamjene ili popravaka već ugrađene sanitarne opreme (umivaonici, slavine, WC školjke, pisoari, kade), te zamjene pojedinih dijelova spomenute opreme prijenos porezne obveze ne primjenjuje. Prilikom sanacije cijevi zbog primjerice njenog puknuća, primjenjuje se prijenos porezne obveze, kao i na sve popratne građevinske radove (zidarski, keramičarski, zemljani i slično). Razna ispitivanja, koja se obavljaju naknadno, te usluge poput odčepljivanja odvoda i slično ne smatraju se građevinskim radovima, te se na njih ne primjenjuje prijenos porezne obveze. Ugradnja tzv. sprinkler sustava, zajedno s projektiranjem smatra se građevinskom uslugom, te se na takve radove primjenjuje prijenos porezne obveze neovisno izvode li se takve usluge prilikom izgradnje, rekonstrukcije ili održavanja građevinskog objekta. Naknadna zamjena ili popravak pojedinog dijela tog sustava (primjerice prskalica, ventila i slično) ne smatra se građevinskom uslugom, te se ne primjenjuje prijenos porezne obveze. 4. PLINOINSTALATERSKI RADOVI Prilikom izgradnje ili rekonstrukcije građevinskog objekta prijenos porezne obveze se primjenjuje na sve plinoinstalaterske radove, pa i na projektiranje plinskih instalacija, ugradnju uređaja i opreme, te provjeru ispravnosti, nepropusnosti, čvrstoće i slično. Prilikom obavljanja usluga na već ugrađenom plinskom sustavu kao što su servis, popravci i zamjena uređaja i opreme (plinsko trošilo, bojler, radijator, ili neki njihov dio), te na razna ispitivanja prijenos porezne obveze se ne primjenjuje. Međutim, na radove koji se izvode na samim plinskim cijevima te na popratne radove (primjerice zidarske, ukoliko su cijevi postavljene podžbukno) primjenjuje se prijenos porezne obveze. Prilikom obavljanja radova kao što je primjerice djelomična sanacija nemjerenog dijela plinske instalacije, koja uključuje zamjenu zapornog ventila ispred plinomjera ili bilo kojeg drugog sastavnog dijela cijevne instalacije (primjerice ogranci, ventili, navoji, dijelovi za spajanje, tzv. fitinzi i slično), porezni obveznik primjenjuje prijenos porezne obveze. Isto tako, kada obavlja kompletnu sanaciju nemjerenog dijela plinske instalacije, koja podrazumijeva ugradnju novog plinskog cjevovoda, također primjenjuje prijenos porezne obveze. 5. OSTALI GRAĐEVINSKI RADOVI Prilikom izvođenja slijedećih građevinskih radova primjenjuje se prijenos porezne obveze, neovisno izvode li se prilikom izgradnje, rekonstrukcije ili održavanja građevinskog objekta (uz ograničenja koja su pojašnjena primjerima iz prvog poglavlja): - zidarski radovi, - izolaterski radovi, - radovi pjeskarenja, - tesarski radovi, - krovopokrivački radovi, - soboslikarski i ličilački radovi, - stolarski i bravarski radovi, - staklarski radovi, - limarski radovi, - parketarski radovi, - podopolagački radovi, - radovi oblaganja, - završna obrada podova, - štukatura i - gipsarski radovi. Također napominjemo da se prijenos porezne obveze primjenjuje i na prateće radove nužne za izvođenje gore navedenih radova (članka 152. stavak 1. točka b) Pravilnika) kao što su primjerice priprema prostora za rad, postavljanje skela, zaštita namještaja od 246

247 oštećenja, čišćenje prostora po završetku radova, ali ne i dovoz i odvoz radnika, materijala, alata i slično (članak 152. stavak 2. točka k) Pravilnika). 6. PROJEKTIRANJE, IZRADA IDEJNIH RJEŠENJA, STUDIJA RAZVOJA, ENERGETSKO CERTIFICIRANJE I SLIČNO Odredbama članka 152. stavka 1. točke d) i e) Pravilnika propisano je da se građevinskim uslugama smatraju usluge koje se obavljaju u okviru arhitektonske, građevinske, geodetske, strojarske i elektrotehničke djelatnosti, ako je obavljanje tih usluga potrebno za obavljanje radova iz točke a) toga stavka, te usluge stručnog nadzora građenja sukladno propisima kojima se uređuju arhitektonski i inženjerski poslovi i djelatnosti u prostornom uređenju i gradnji. Prijenos porezne obveze primjenjuje se na slijedeće usluge: arhitektonsko projektiranje, stručni nadzor gradnje, projektantski nadzor, vođenje projektiranja, poslovi glavnog projektanta, kontrola projekata, vođenje građenja te upravljanje projektom gradnje. Slijedom navedenog, na usluge izrade idejnog rješenja za nove građevinske objekte i za rekonstrukciju starih objekata primjenjuje se prijenos porezne obveze sukladno članku 75. stavku 3. točki a) Zakona. Također napominjemo da se prijenos porezne obveze primjenjuje i na uslugu izrade svih onih idejnih rješenja koja su uključena u daljnju razradu projektne dokumentacije. Na uslugu izrade idejnih rješenja koja investitor odbaci primjenjuje se prijenos porezne obveze, obzirom da je usluga obavljena u svrhu građenja, neovisno o tome što će to idejno rješenje možda biti odbačeno, te obzirom da porezni obveznik koji obavlja navedenu uslugu ne zna ili ne može znati da njegova usluga u završnici neće rezultirati izradom ostale projektne dokumentacije, a samim time niti građenjem. Prijenos porezne obveze ne primjenjuje se na obavljanje usluga izrade studija razvoja, izrade analiza opravdanosti izgradnje, te ostale slične analitičke poslove. Na uslugu izrade idejnih rješenja koja investitoru služe samo za analizu mogućnosti gradnje i koja se ne koriste u daljnjem razvoju projekta (npr. anketni natječaji), ne primjenjuje se prijenos porezne obveze, obzirom da takvo idejno rješenje služi isključivo za analizu mogućnosti gradnje, te ne dovodi do daljnjeg razvoja projekta, niti se koristi u kasnijim fazama arhitektonskog projekta. U vezi poslova prostornog uređenja, kao što su izrada prostornih planova, valorizacija prostorne dokumentacije, te izrada znanstvene dokumentacije i stručnih podloga, napominjemo da se prijenos porezne obveze ne primjenjuje. Također napominjemo da se prijenos porezne obveze ne primjenjuje na usluge savjetovanja investitora u vezi prijavljivanja na natječaje vezane uz gradnju, te na usluge sudjelovanja pri raspisu natječaja i ugovaranju radova. Poslovi kao što su izdavanje projektne dokumentacije za legalizaciju objekta koja nije u okviru gradnje (članak 152. stavak 2. točka h) Pravilnika), energetski pregled građevine i izdavanje energetskih certifikata (članak 152. stavak 2. točka i) Pravilnika), te usluge vještačenja (članak 152. stavak 2. točka j) Pravilnika) ne smatraju se građevinskim uslugama, te se prilikom njihovog obavljanja ne primjenjuje prijenos porezne obveze. 7. IZVOĐENJE RADOVA NA DISTRIBUCIJSKIM SUSTAVIMA I CJEVOVODIMA Prilikom izgradnje, nadogradnje ili rekonstrukcije vodovoda, plinskog cjevovoda ili kanalizacije primjenjuje se prijenos porezne obveze kao i na sve ostale potrebne radove (iskopi, polaganje cijevi, ispiranje i slično), na projektiranje i istražne radove, odnosno prethodna ispitivanja navedena u članku 152. stavku 1. točki k) Pravilnika. Periodični i ne periodični pregledi, naknadna ispitivanja, čišćenja i slične usluge ne smatraju se građevinskim uslugama, te se prilikom njihovog obavljanja ne primjenjuje prijenos porezne obveze. Svi elektroinstalacijski radovi na javnoj rasvjeti smatraju se građevinskim radovima ukoliko se izvode prilikom izgradnje, nadogradnje ili rekonstrukcije javne rasvjete (primjerice zamjena ili postavljanje jednog ili više stupova javne rasvjete). Održavanje električne opreme u stupovima javne rasvjete ne smatra se građevinskom uslugom te se na takve radove ne primjenjuje prijenos porezne obveze. Takvi se radovi odnose na popravke i zamjenu žarulja, svjetiljki, zaštitnih plastika za svijetljenje, porculanskih grla, prigušnica, 247

248 razdjelnika, sklopki, osigurača i ostalih sličnih dijelova. Prijenos porezne obveze ne primjenjuje se niti ako se popravljaju ili zamjenjuju pojedini dijelovi trafostanice. Izvođenje, zamjena ili popravak električnih ili komunikacijskih vodova i kablova bilo da su postavljeni podzemno ili nadzemno, zatim instalacija za javnu rasvjetu smatraju se građevinskim radovima, te se prilikom njihovog izvođenja primjenjuje prijenos porezne obveze. Ukoliko elektroinstalacijski radovi (primjerice zamjena vodova) iziskuju dodatne građevinske radove kao što su iskopi, razbijanje betonske ili asfaltne ploče, bušenje rupa, pojedini bravarski radovi i slično, tada se i na te radove primjenjuje prijenos porezne obveze. U vezi telekomunikacijskih radova, prijenos porezne obveze primjenjuje se prilikom izgradnje, nadogradnje, proširenja, rekonstrukcije ili sanacije telekomunikacijske mreže ili njenog dijela, kao i na ostale građevinske radove koji su potrebni za njihovo izvođenje. Prijenos porezne obveze se u navedenom slučaju primjenjuje i prilikom projektiranja mreže, izgradnje mrežne infrastrukture, montiranje potrebnih uređaja i opreme, komunikacijskih čvorova i transmisije, izradu investicijsko-tehničke dokumentacije, ugradnje montažnih zdenaca, provjere kapaciteta mreže i slično. Naknadni popravak ili zamjena uređaja i opreme, zatim mjerenja i ispitivanja na već postavljenim kablovima i ugrađenoj opremi i uređajima, otklanjanje grešaka i smetnji i slični radovi ne smatraju se građevinskim radovima, te se prilikom njihovog izvođenja ne primjenjuje prijenos porezne obveze. Prilikom obavljanja telekomunikacijskih radova kao što su jednostavna uključenja (koja se sastoje od spajanja linije kod operatera, spajanja linije kod korisnika, te ugradnje terminalne opreme kao što je modem ili STB uređaj), DTH uključenja (koja se sastoje od uključenja satelitskog prijemnika i montaže satelitske antene), FTTH uključenja (koja se sastoje od isporuke terminalne opreme i postavljanja optičkog kabela u građevinski objekt) i migracije (koje se sastoje od prespajanja instalacija kod korisnika i zamjene terminalne opreme) ne primjenjuje se prijenos porezne obveze. Ukoliko se neke od navedenih usluga ili slične usluge obavljaju prilikom izgradnje ili rekonstrukcije građevinskog objekta (stambenih, nestambenih zgrada i slično) tada se primjenjuje prijenos porezne obveze. Radovi kao što su složena uključenja (koja se sastoje od povlačenja zračnog, odnosno uvlačenja podzemnog kabela od izvoda do korisnika, postavljanje novog stupa i slično), tzv. mini projekti (proširenje elektroničke komunikacijske infrastrukture (EKI), ugradnje zdenaca, stupova, iskopa u svrhu uključenja novih korisnika ili rekonstrukcije dijela mreže) imega projekti (izgradnja nove, te proširenje i rekonstrukcija postojeće EKI) smatraju se građevinskim radovima te se prilikom njihovog obavljanja primjenjuje prijenos porezne obveze, kao i na radove kao što su zamjena postojećih stupova, kablova, zdenaca i slično. Međutim, na radove kao što su održavanje zdenaca (provjetravanje, ispumpavanje vode, uklanjanje smeća, zamjena poklopca) ne primjenjuje se prijenos porezne obveze. Prijenos porezne obveze ne primjenjuje se niti prilikom obavljanja radova kao što su otklon kvara koji podrazumijeva prespajanje žica, zamjenu terminalne opreme i slične radove (tzv. otklon smetnje 1. razine). Međutim, prilikom obavljanja radova tzv. otklona smetnji 2. razine koji podrazumijevaju iskope, sanaciju površine, postavljanje novih ili zamjenu postojećih stupova i kabela i slično prijenos porezne obveze se primjenjuje. Reg: MF Porez na dodanu vrijednost Tuzemni prijenos porezne obveze 10J19 Pitanja i odgovori - građevinski radovi ( ) Broj klase: /14-01/98 Urudžbeni broj: /14-03 Zagreb, Porezni obveznik iz dostavnog popisa obratio se upitom u vezi primjene prijenosa porezne obveze temeljem članka 75. stavka 3. točke a) Zakona o porezu na dodanu vrijednost (Narodne novine 73/13, 99/13 Rješenje USRH, 148/13 i 153/13 Rješenje USRH, u daljnjem tekstu: Zakon), odnosno članka 152. Pravilnika o porezu na dodanu vrijednost (Narodne novine broj 79/13, 85/13, 160/13 i 35/14, u daljnjem tekstu: Pravilnik), na koji je Središnji ured Porezne uprave odgovorio mišljenjem KLASA: /14-01/98, UR.BROJ: /14-02 od 02. srpnja godine. U vezi navedenog mišljenja navodimo pitanje i odgovor pod rednim brojem 3. i dajemo dodatno pojašnjenje u vezi istog. 248

249 Primjenjuje li se prijenos porezne obveze prilikom obavljanja usluga kontrole ispravnosti dizala, pokretnih stepenica, automatskih vrata i slično? Prijenos porezne obveze ne primjenjuje se prilikom obavljanja usluga kontrole ispravnosti dizala, pokretnih stepenica, automatskih vrata, kao ni na usluge njihovog servisiranja, zamjene pojedinih dijelova i slično. U vezi automatskih vrata napominjemo da se prijenos porezne obveze primjenjuje ukoliko se primjerice mijenjaju stakla, profili, nosači i slični dijelovi, dok se prijenos porezne obveze ne primjenjuje prilikom obavljanja popravaka ili zamjene primjerice elektromotora ili njegovog dijela, baterije, senzora, podmazivanja zupčanika i sličnih usluga. Reg: MF Porez na dodanu vrijednost Predmet oporezivanja 10J18 Porez na dodanu vrijednost - Tuzemni prijenos porezne obveze Broj klase: /14-01/98 Urudžbeni broj: /14-02 Zagreb, Porezni obveznik iz dostavnog popisa obratio se upitom u vezi primjene prijenosa porezne obveze temeljem članka 75. stavka 3. točke a) Zakona o porezu na dodanu vrijednost (Narodne novine 73/13, 99/13 Rješenje USRH, 148/13 i 153/13 Rješenje USRH, u daljnjem tekstu: Zakon), odnosno članka 152. Pravilnika o porezu na dodanu vrijednost (Narodne novine broj 79/13, 85/13, 160/13 i 35/14, u daljnjem tekstu: Pravilnik). Porezni obveznik dostavio je pitanja koja navodimo i na koja odgovaramo u nastavku. Odredbama članka 75. stavka 3. točke a) Zakona i članka 152. stavka 1. Pravilnika propisano je da je porezni obveznik upisan u registar obveznika PDV-a u tuzemstvu obvezan platiti PDV kada mu se obave građevinske usluge kojima se smatraju usluge u vezi s izgradnjom, održavanjem, rekonstrukcijom ili uklanjanjem građevina, uključujući usluge popravka i čišćenja. Isto se odnosi i na ustupanje osoblja ako ustupano osoblje obavlja građevinske usluge. 1. Primjenjuje li se prijenos porezne obveze na izvođenje elektroinstalaterskih radova koji obuhvaćaju instalaterske radove i ugradnju opreme za videonadzor, vatrodojavu, protuprovalu i kontrolu prolaza na već postojećem građevinskom objektu? Odredbama članka 152. stavka 1. točke i) Pravilnika propisano je da se građevinskim uslugama iz članka 75. stavka 3. točke a) Zakona ugradnja, umjeravanje, probno testiranje, puštanje u rad i slične usluge kada se izvode na uređajima i opremi prilikom izgradnje ili rekonstrukcije građevinskog objekta. Iz navedenog proizlazi da porezni obveznik ne primjenjuje prijenos porezne obveze prilikom obavljanja usluge ugradnje uređaja u već postojeći objekt koji se ne rekonstruira, kao ni na ostale građevinske radove koji su potrebni za ugradnju tih uređaja (elektroinstalaterski, zidarski i slično), obzirom da se smatra da je ugradnja uređaja osnovni posao. 2. Primjenjuje li se prijenos porezne obveze na radove ugradnje sustava grijanja (plinskog, solarnog, izmjenom topline) i hlađenja (ugradnja klima uređaja s cijevnim i elektroinstalacijama) na već postojećem građevinskom objektu? Prilikom ugradnje sustava grijanja u postojeći građevinski objekt primjenjuje se prijenos porezne obveze. Navedeno se odnosi na sustave centralnog grijanja, kao što su radijatorsko toplovodno centralno grijanje, toplovodno podno grijanje, toplovodno grijanje velikih prostora zračnim grijačima i ostale slične sustave. Također se odnosi na sustave grijanja pomoću solarnih kolektora, koji se osim samih kolektora sastoje i od ekspanzijske posude, spremnika tople vode, sustava regulacije i cjevovoda. Ugradnja sustava električnog grijanja, koji se sastoji od električnih grijaćih kablova, također se smatra građevinskom uslugom, neovisno radi li se o podnom, zidnom ili stropnom površinskom grijanju. Prijenos porezne obveze primjenjuje se i prilikom ugradnje sustava dizalica topline. 249

250 U vezi ugradnje sustava hlađenja napominjemo da se prijenos porezne obveze primjenjuje prilikom ugradnje klimatizacijskih sustava koji se sastoje od izvora toplinske i/ili rashladne energije (toplinske pumpe, rashladnici, kotlovi), uređaja za pripremu svježeg zraka (klima komore, klima ormari), distribucijskih tijela (ventilokonvektori, radijatori), te distribucijskih kanala zraka i distribucijskih vodova (cijevi). Za navedene sustave, napominjemo da se prijenos porezne obveze primjenjuje i prilikom obavljanja usluga kao što su projektiranje, puštanje u rad te ostali građevinski radovi nužni za ugradnju tih sustava i slično. Ugradnja klima uređaja, odnosno tzv. split sustava (mono i multi split) u već postojeći objekt koji se ne rekonstruira, te svi ostali radovi potrebni za njihovu ugradnju (elektroinstalacijski, zidarski i slično) ne smatraju se građevinskim radovima, te se prilikom njihovog obavljanja ne primjenjuje prijenos porezne obveze, sukladno članku 152. stavku 1. točki i) Pravilnika. 3. Primjenjuje li se prijenos porezne obveze prilikom obavljanja usluga kontrole ispravnosti dizala, pokretnih stepenica, automatskih vrata i slično? Prijenos porezne obveze ne primjenjuje se prilikom obavljanja usluga kontrole ispravnosti dizala, pokretnih stepenica, automatskih vrata, kao ni na usluge njihovog servisiranja, zamjene pojedinih dijelova i slično. 4. Smatra li se građevinskim radovima iskop temelja zgrade u obujmu većem od 30 m³? U točki 10. Dodatka II. Pravilnika navedeni su zemljani radovi (iskop, premještanje zemlje, nasipavanje, zasipavanje, zemljani radovi na stijenama kod kojih se koristi eksploziv, rad s pneumatskim strojevima i slično), te se sukladno tome prilikom obavljanja radova iskopa temelja zgrade u obujmu većem od 30 m³ primjenjuje prijenos porezne obveze. 5. Što podrazumijevaju usluge iz članka 152. stavka 1. točke d) Pravilnika, koje se odnose na arhitekte i inženjere koji izrađuju nacrte i proračune građevina? Odredbama članka 152. stavka 1. točke d) i e) Pravilnika propisano je da se građevinskim uslugama smatraju usluge koje se obavljaju u okviru arhitektonske, građevinske, geodetske, strojarske i elektrotehničke djelatnosti, ako je obavljanje tih usluga potrebno za obavljanje radova iz točke a) toga stavka, te usluge stručnog nadzora građenja sukladno propisima kojima se uređuju arhitektonski i inženjerski poslovi i djelatnosti u prostornom uređenju i gradnji. Slijedom navedenog, prijenos porezne obveze primjenjuje se na slijedeće usluge: projektiranje, odnosno izrada projektne dokumentacije, stručni nadzor gradnje, projektantski nadzor, vođenje projektiranja, poslovi glavnog projektanta, kontrola projekata, vođenje građenja te upravljanje projektom gradnje. NAPOMENA: Dodatno objašnjenje za pitanje pod rednim brojem 3. daje se u mišljenju Klasa: /14-04/98, Urboj: /14-3, KLASA: /14-01/98, URBROJ: /14-03, Zagreb, 02. rujna Porezni obveznik iz dostavnog popisa obratio se upitom u vezi primjene prijenosa porezne obveze temeljem članka 75. stavka 3. točke a) Zakona o porezu na dodanu vrijednost (Narodne novine 73/13, 99/13 Rješenje USRH, 148/13 i 153/13 Rješenje USRH, u daljnjem tekstu: Zakon), odnosno članka 152. Pravilnika o porezu na dodanu vrijednost (Narodne novine broj 79/13, 85/13, 160/13 i 35/14, u daljnjem tekstu: Pravilnik), na koji je Središnji ured Porezne uprave odgovorio mišljenjem KLASA: /14-01/98, UR.BROJ: /14-02 od 02. srpnja godine. U vezi navedenog mišljenja navodimo pitanje i odgovor pod rednim brojem 3. i dajemo dodatno pojašnjenje u vezi istog. Primjenjuje li se prijenos porezne obveze prilikom obavljanja usluga kontrole ispravnosti dizala, pokretnih stepenica, automatskih vrata i slično? Prijenos porezne obveze ne primjenjuje se prilikom obavljanja usluga kontrole ispravnosti dizala, pokretnih stepenica, automatskih vrata, kao ni na usluge njihovog servisiranja, zamjene pojedinih dijelova i slično. 250

251 U vezi automatskih vrata napominjemo da se prijenos porezne obveze primjenjuje ukoliko se primjerice mijenjaju stakla, profili, nosači i slični dijelovi, dok se prijenos porezne obveze ne primjenjuje prilikom obavljanja popravaka ili zamjene primjerice elektromotora ili njegovog dijela, baterije, senzora, podmazivanja zupčanika i sličnih usluga. Reg: MF Porez na dodanu vrijednost Tuzemni prijenos porezne obveze 10J17 Izgradnja i održavanje cesta Broj klase: /14-01/166 Urudžbeni broj: /14-02 Zagreb, Porezni obveznici iz dostavnog popisa obratili su se upitom u vezi tumačenja odredbi članka 75. stavka 3. Zakona o porezu na dodanu vrijednost (Narodne novine broj 73/13, 99/13 Rješenje USRH, 148/13 i 153/13 Rješenje USRH, u daljnjem tekstu: Zakon) i članka 152. Pravilnika o porezu na dodanu vrijednost (Narodne novine broj 79/13, 85/13, 160/13 i 35/14, u daljnjem tekstu: Pravilnik). U upitu se navodi da porezni obveznik obavlja usluge redovnog održavanja državnih, županijskih i lokalnih cesta, te usluge izgradnje cesta. U vezi navedenoga odgovaramo u nastavku. Odredbama članka 75. stavka 3. točke a) Zakona i članka 152. stavka 1. Pravilnika propisano je da je porezni obveznik upisan u registar obveznika PDV-a u Republici Hrvatskoj obvezan platiti PDV kada mu se obave građevinske usluge kojima se smatraju usluge u vezi s izgradnjom, održavanjem, rekonstrukcijom ili uklanjanjem građevina, uključujući usluge popravka i čišćenja. Isto se odnosi i na ustupanje osoblja ako ustupano osoblje obavlja građevinske usluge. Nadalje, člankom 152. stavkom 1. točkama a) Pravilnika propisano je da se građevinskim uslugama iz članka 75. stavka 3. točke a) Zakona smatraju radovi u okviru građenja (izgradnja, održavanje, rekonstrukcija i uklanjanje građevinskog objekta ili njegovih dijelova) iz Dodatka II. koji je sastavni dio Pravilnika. Točkom 3. Dodatka II. Pravilnika određeno je da se radovima iz članka 152. stavka 1. točke a) Pravilnika smatra izvođenje kolnika i aerodromske piste (izrada nosive podloge, asfaltni i betonski slojevi, sanacija nakon iskopa za polaganje vodova, održavanje i slično), dok je točkom 5. određeno da se građevinskim radovima smatra opremanje cesta i drugih prometnica te njihovih dijelova (zaštitna odbojna ograda, vjetrobrani, zaštita od buke, vertikalna signalizacija, horizontalna signalizacija, svjetlosna signalizacija, ventilacija, protupožarni i drugi sustavi i slično). Iz navedenog proizlazi da se građevinskim uslugama smatra izgradnja cesta, te se prijenos porezne obveze primjenjuje prilikom fakturiranja takvih usluga drugom poreznom obvezniku upisanom u registar obveznika PDV-a. Isto tako prijenos porezne obveze primjenjuje se i prilikom izvođenja zaštitne odbojne ograde, vjetrobrana, signalizacije i sličnih sastavnih dijelova ceste. Člankom 152. stavkom 2. točkama d), f) i g) Pravilnika propisano je da se građevinskim uslugama iz članka 75. stavka 3. točke a) Zakona osobito ne smatra održavanje zelenih površina, pomorskog dobra, čistoće javnih površina, dimnjačarske usluge i slično, zatim hortikulturno uređenje i uređenje okoliša, osim onog navedenog u stavku 1. točki c) toga članka, te čišćenje ulica, cesta, autocesta i drugih prometnih površina, zatim uređenje parkova, igrališta i sportskih terena te radovi na prometnicama u zimskom razdoblju i slično. Iz navedenog proizlazi da se radovi poput košnje trave, obrezivanja grmlja, sječe stabala i vađenja panjeva ne smatraju građevinskim radovima, osim ako su oni nužni za obavljanje usluga izgradnje ili rekonstrukcije građevinskog objekta, odnosno prometnice ili njenih sastavnih dijelova poput zaštitne ograde, zidova i slično, kako je i propisano člankom 152. stavkom 1. točkom c) Pravilnika. Prijenos porezne obveze ne primjenjuje se niti kod usluga čišćenja i pranja prometnica i prometnih znakova, zatim uklanjanja predmeta, materijala i slično. U vezi popravka prometnica i/ili njihovih dijelova napominjemo da se prijenos porezne obveze primjenjuje prilikom izvođenja radova kao što su popravci koji se vrše na samoj cesti (primjerice popravci oštećenja na kolniku, kao što su udarne jame, pukotine, denivelacije i 251

252 slično), te popravci koje se vrše na sastavnim dijelovima cesta (primjerice popravak ili bojanje zaštitne ograde, objekata za zaštitu od buke, zida od kamena, zamjena metalne ograde i slično). Prijenos porezne obveze također se primjenjuje na usluge ličenja obloga tunela, popravka hidroizolacije tunelskih obloga, iskopa na cesti radi polaganja instalacija i vodova, popravci suhozida ili gabiona, te postavljanje i popravci žičanih mreža i drugih naprava za sprječavanje padanja kamenja i odrona. Kod izvođenja usluga održavanja bankina i bermi (primjerice poravnavanje, popravak, ali ne i čišćenje ili košnja trave) također se primjenjuje prijenos porezne obveze. U vezi održavanja objekata za odvodnju (kao što su rubnjaci, rigole, cijevni propusti, slivnici i slično) napominjemo da se prilikom obavljanja usluga čišćenja tih objekata ne primjenjuje prijenos porezne obveze, dok se prilikom obavljanja popravaka i postavljanja tih objekata primjenjuje prijenos porezne obveze. Održavanje u smislu postavljanja, popravaka, zamjena, ličenja, ali ne i čišćenja, ograda, smjerokaznih i ostalih stupića, kolobrana, te iscrtavanja i obnavljanja oznaka na kolniku smatraju se građevinskim uslugama te se prilikom njihovog izvođenja primjenjuje prijenos porezne obveze. U vezi vertikalne i svjetlosne prometne signalizacije, zatim ogledala i javne rasvjete napominjemo da se prijenos porezne obveze primjenjuje prilikom postavljanja, zamjene i ličenja stupova na koje se prometna signalizacija postavlja te stupova javne rasvjete. No međutim, prijenos porezne obveze ne primjenjuje se prilikom zamjene ili popravka primjerice dijela stupa javne rasvjete (kao što su žarulje, zaštitne plastike za svijetljenje, porculanska grla, razdjelnici, sklopke, osigurači i ostali dijelovi), te prometnog znaka, dopunske ploče ili ogledala bez stupa na koji su postavljene. Ukoliko se popravlja ili zamjenjuje primjerice žarulja u semaforu ili cijeli semafor (bez stupa na koji je postavljen) prijenos porezne obveze se ne primjenjuje, kao i kod zamjene reflektirajuće oznake (katadioptera) na zaštitnoj ogradi, zidu ili slično. Ukoliko se na već montirane svjetlosne promjenjive znakove ili stupove javne rasvjete, koji se ne spajaju na elektroenergetsku mrežu, ugradi fotonaponski sustav (fotonaponski moduli) prijenos porezne obveze se ne primjenjuje. No međutim, ukoliko se radi o izgradnji ili rekonstrukciji javne rasvjete ili njenog dijela, zatim o postavljanju ili zamjeni cijelog stupa javne rasvjete, prijenos porezne obveze primjenjuje se i na ugradnju fotonaponskih modula. U vezi postavljanja privremene prometne signalizacije, kao i ostale prometne opreme koja nije pričvršćena i ugrađena u kolnik ili prometnu površinu izvan kolnika, a koja se postavlja primjerice zbog privremene prometne regulacije, prometne nesreće ili slično, napominjemo da se prijenos porezne obveze ne primjenjuje. Sukladno članku 152. stavku 2. točki c) Pravilnika građevinskim uslugama iz članka 75. stavka 3. točke a) Zakona osobito se ne smatra periodični ili ne periodični pregled, održavanje, popravak, umjeravanje i ispitivanje već ugrađenih ili montiranih uređaja i opreme. Iz navedenog proizlazi da se prilikom obavljanja navedenih usluga na već ugrađenim uređajima i opremi (kao što su telekomunikacijski uređaji, automatska naplata cestarine, kontrola, nadzor i upravljanje prometom, protupožarna i druga zaštita, uređaji za kontrolu osovinskog opterećenja, brojači prometa, senzori i slično) ne primjenjuje prijenos porezne obveze. Nadalje, na usluge održavanja cesta i objekata u zimskim uvjetima (zimska služba), kao što su uklanjanje snijega s kolnika ili posipavanje prometnica soli, ne primjenjuje se prijenos porezne obveze. Također napominjemo da nije važno radi li se o redovnom ili izvanrednom održavanju cesta, te postoji li ili ne ugovor o održavanju kako bi se odredilo primjenjuje li se prijenos porezne obveze, već se prijenos porezne obveze primjenjuje ovisno o samoj vrsti obavljenih radova. Reg: MF Porez na dodanu vrijednost Tuzemni prijenos porezne obveze 10J16 Pitanja i odgovori ( ) Broj klase: /14-01/633 Urudžbeni broj: /14-02 Zagreb,

253 Dostavili ste pitanja u vezi primjene prijenosa porezne obveze temeljem članka 75. stavka 3. točke a) Zakona o porezu na dodanu vrijednost (Narodne novine 73/13, 99/13 Rješenje USRH, 148/13 i 153/13 Rješenje USRH, u daljnjem tekstu: Zakon), odnosno članka 152. Pravilnika o porezu na dodanu vrijednost (Narodne novine broj 79/13, 85/13, 160/13 i 35/14, u daljnjem tekstu: Pravilnik), koja navodimo i na koja odgovaramo u nastavku. Odredbama članka 75. stavka 3. točke a) Zakona i članka 152. stavka 1. Pravilnika propisano je da je porezni obveznik upisan u registar obveznika PDV-a u tuzemstvu obvezan platiti PDV kada mu se obave građevinske usluge kojima se smatraju usluge u vezi s izgradnjom, održavanjem, rekonstrukcijom ili uklanjanjem građevina, uključujući usluge popravka i čišćenja. Isto se odnosi i na ustupanje osoblja ako ustupano osoblje obavlja građevinske usluge. 1. Primjenjuje li se prijenos porezne obveze na usluge koje obavljaju arhitekti i inženjeri geodezije? Na koji se način tretiraju usluge legalizacije objekta koji je u izgradnji? Odredbama članka 152. stavka 1. točke d) Pravilnika propisano je da se građevinskim uslugama iz članka 75. stavka 3. točke a) Zakona smatraju usluge koje se obavljaju u okviru arhitektonske, građevinske, geodetske, strojarske, i elektrotehničke djelatnosti ako je obavljanje tih usluga potrebno za obavljanje radova iz točke a) toga stavka. Iz navedenog proizlazi da se prijenos porezne obveze primjenjuje na usluge koje se obavljaju u okviru arhitektonske i geodetske djelatnosti, ukoliko je obavljanje tih usluga potrebno za obavljanje djelatnosti gradnje. U vezi usluga koje pružaju arhitekti napominjemo da se prijenos porezne obveze primjenjuje prilikom izvođenja slijedećih usluga: izrada projektne dokumentacije, stručni nadzor gradnje, projektantski nadzor, vođenje projektiranja, poslovi glavnog projektanta, kontrola projekata, vođenje građenja, upravljanje projektom gradnje i slično. Vezano za geodetske usluge napominjemo da se prijenos porezne obveze primjenjuje na geodetske usluge koje su nužne za obavljanje djelatnosti izgradnje ili rekonstrukcije građevinskog objekta kao što su primjerice izrada geodetskog projekta i njegovih sastavnih dijelova i usluge inženjerske geodezije. Prilikom obavljanja usluge legalizacije građevinskog objekta koji je u izgradnji napominjemo da se prijenos porezne obveze ne primjenjuje, kao ni na one geodetske usluge koje nisu nužne za obavljanje djelatnosti izgradnje ili rekonstrukcije građevinskog objekta. 2. Primjenjuje li se prijenos porezne obveze prilikom obavljanja popravaka već montirane opreme i uređaja (npr. rashladno postrojenje)? Na koji se način utvrđuje radi li se o rekonstrukciji građevinskog objekta? Da li se u sklopu rekonstrukcije građevinskog objekta primjenjuje prijenos porezne obveze kada se izvodi usluga ugradnje uređaja i opreme? Odredbama članka 152. stavka 2. točke c) Pravilnika propisano je da se građevinskim uslugama iz članka 75. stavka 3. točke a) Zakona osobito ne smatra periodični ili ne periodični pregled, održavanje, popravak, umjeravanje i ispitivanje već ugrađenih ili montiranih uređaja i opreme. Rekonstrukcija građevinskog objekta podrazumijeva izvođenje građevinskih radova kojima se bitno poboljšava kakvoća, funkcija, kapacitet i trajanje postojeće građevine. Takvi se radovi odnose na modernizaciju, radove zbog promjene namjene građevine ili tehnološkog procesa, dograđivanje, nadograđivanje, proširenje postojeće građevine, kao npr. postojećeg stana ili poslovnog prostora (primjerice dogradnja soba ili pomoćnih prostorija), uklanjanje vanjskog dijela građevine, rušenje nosivog zida kako bi se od dvije prostorije dobila jedna, proširenje prometnice radi veće propusne moći, zamjene postojećih cjevovoda i vodova s onima koji imaju veći kapacitet i slično. Poboljšanju građevina pripadaju i radovi kojima se potpuno zamjenjuju primjerice dotrajale električne ili vodovodne instalacije, kao i uvođenje plinskih instalacija, centralnog grijanja, klimatizacijskog sustava i slično u postojeće građevine. Rekonstrukcija također podrazumijeva izvedbu radova na ruševini postojeće građevine u svrhu njezine obnove. Izvođenjem rekonstrukcije također se mijenja usklađenost građevine s lokacijskim uvjetima u skladu s kojima je izgrađena, što znači da je za izvođenje radova rekonstrukcije potrebno ishoditi građevinsku dozvolu. 253

254 Odredbama članka 152. stavka 2. točke c) Pravilnika propisano je da se građevinskim uslugama iz članka 75. stavka 3. točke a) Zakona smatraju ugradnja, umjeravanje, probno testiranje, puštanje u rad i slične usluge kada se izvode na uređajima i opremi prilikom izgradnje ili rekonstrukcije građevinskog objekta. 3. Primjenjuje li se prijenos porezne obveze prilikom obavljanja usluga na telekomunikacijskoj infrastrukturi kao što su primjerice ukapčanje korisnika, otkloni smetnji, popravak i rekonstrukcija mreže (tzv. mini projekti preventivnog održavanja mreže), zatim izgradnja mreže u sklopu koje se vrše geodetska snimanja i daju projektna rješenja, te izvođenje kućnih instalacija? U vezi telekomunikacijskih radova, prijenos porezne obveze se primjenjuje prilikom izgradnje, nadogradnje, proširenja, rekonstrukcije ili sanacije telekomunikacijske mreže ili njenog dijela, kao i na ostale građevinske radove koji su potrebni za njihovo izvođenje. Prijenos porezne obveze se u navedenom slučaju primjenjuje i prilikom projektiranja mreže, izgradnje mrežne infrastrukture, montiranja potrebnih uređaja i opreme, komunikacijskih čvorova i transmisije, izradu investicijsko-tehničke dokumentacije, ugradnje montažnih zdenaca, provjere kapaciteta mreže i slično. Prilikom obavljanja geodetskog snimanja i ostalih geodetskih usluga primjenjuje se prijenos porezne obveze, ukoliko su te usluge nužne za izgradnju, nadogradnju ili rekonstrukciju telekomunikacijske mreže, odnosno infrastrukture. Naknadni popravak ili zamjena uređaja i opreme, zatim naknadna mjerenja i ispitivanja na već postavljenim kablovima, vodovima te ugrađenoj opremi i uređajima, otklanjanje grešaka i smetnji i slični radovi ne smatraju se građevinskim radovima, te se prilikom njihovog izvođenja ne primjenjuje prijenos porezne obveze. Prilikom obavljanja telekomunikacijskih radova kao što su jednostavna uključenja (koja se sastoje od spajanja linije kod operatera, spajanja linije kod korisnika, te ugradnje terminalne opreme kao što je modem ili STB uređaj), DTH uključenja (koja se sastoje od uključenja satelitskog prijemnika i montaže satelitske antene), FTTH uključenja (koja se sastoje od isporuke terminalne opreme i postavljanja optičkog kabela u građevinski objekt) i migracije (koje se sastoje od prespajanja instalacija kod korisnika i zamjene terminalne opreme) ne primjenjuje se prijenos porezne obveze. Ukoliko se neke od navedenih usluga ili slične usluge obavljaju prilikom izgradnje ili rekonstrukcije građevinskog objekta (stambenih, nestambenih zgrada i slično) tada se primjenjuje prijenos porezne obveze. Radovi kao što su složena uključenja (koja se sastoje od povlačenja zračnog, odnosno uvlačenja podzemnog kabela od izvoda do korisnika, postavljanje novog stupa i slično), tzv. mini projekti (proširenje elektroničke komunikacijske infrastrukture (EKI), ugradnje zdenaca, stupova, iskopa u svrhu uključenja novih korisnika ili rekonstrukcije dijela mreže) i mega projekti (izgradnja nove, te proširenje i rekonstrukcija postojeće EKI) smatraju se građevinskim radovima te se prilikom njihovog obavljanja primjenjuje prijenos porezne obveze, kao i na radove kao što su zamjena postojećih stupova, kablova, zdenaca i slično, dok se na radove kao što su održavanje zdenaca (provjetravanje, ispumpavanje vode, uklanjanje smeća, zamjena poklopca) primjenjuje opća stopa PDV-a. Prijenos porezne obveze ne primjenjuje se prilikom obavljanja radova kao što su otklon kvara koji podrazumijeva prespajanje žica, zamjenu terminalne opreme i slične radove (tzv. otklon smetnje 1. razine), dok se prijenos porezne obveze primjenjuje prilikom obavljanja radova tzv. otklona smetnji 2. razine koji podrazumijevaju iskope, sanaciju površine, postavljanje novih ili zamjena postojećih stupova i kabela i slično. Izvođenje, zamjena ili popravak komunikacijskih vodova i kablova bilo da su postavljeni podzemno ili nadzemno smatraju se građevinskim radovima, te se prilikom njihovog izvođenja primjenjuje prijenos porezne obveze. Ukoliko telekomunikacijski radovi (primjerice zamjena vodova) iziskuju dodatne građevinske radove kao što su iskopi, razbijanje betonske ili asfaltne ploče, bušenje rupa, pojedini bravarski radovi i slično, tada se i na te radove primjenjuje prijenos porezne obveze. 4. Na koji se način tumače odredbe članka 152. stavka 1. točke a) i stavka 2. točke c) Pravilnika, te točke. i 28. Dodatka II. Pravilnika? Iz navedenih odredbi Pravilnika i točaka. i 28. Dodatka II. Pravilnika proizlazi da se prijenos porezne obveze primjenjuje na sve elektroinstalacijske i komunikacijske radove kada se izvode prilikom izgradnje ili rekonstrukcije građevinskog objekta. Prilikom obavljanja usluga kao što su popravak, zamjena, ali ne i ispitivanje već ugrađenih instalacija, odnosno vodova i kablova, također se primjenjuje prijenos porezne obveze. Nadalje, prilikom 254

255 obavljanja radova kao što su popravci, zamjena, montaža i demontaža, umjeravanja, ispitivanja i ostale slične usluge kada se izvode na već ugrađenoj opremi i uređajima prijenos porezne obveze se ne primjenjuje. Ukoliko se primjerice na građevinskom objektu zamjenjuje kompletna elektroenergetska instalacija sa svim potrebnim uređajima i opremom, te vodovima i kablovima prijenos porezne obveze se primjenjuje. Nadalje, svi elektroinstalacijski radovi na javnoj rasvjeti smatraju se građevinskim radovima ukoliko se izvode prilikom izgradnje, nadogradnje ili rekonstrukcije javne rasvjete (primjerice zamjena ili postavljanje jednog ili više stupova javne rasvjete). Održavanje električne opreme u stupovima javne rasvjete ne smatra se građevinskom uslugom te se na takve radove ne primjenjuje prijenos porezne obveze. Takvi se radovi odnose na popravke i zamjenu žarulja, svjetiljki, zaštitnih plastika za svijetljenje, porculanskih grla, prigušnica, zamjena razdjelnika, sklopke, osigurača i ostalih sličnih dijelova. Reg: MF Porez na dodanu vrijednost - Tuzemni prijenos porezne obveze 10J15 Gradovi pitanja i odgovori ( ) Broj klase: /14-01/270 Urudžbeni broj: /14-2 Zagreb, Podnositelj upita iz dostavnog popisa postavio je pitanja u vezi obračunavanja poreza na dodanu vrijednost (u daljnjem tekstu: PDV), na koja u nastavku odgovaramo. 1. Grad je odlučio zabraniti ulazak osobnih vozila u povijesni dio grada (temeljem ovlasti iz Zakona o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi), osim vozilima stanara. Zabrana će se provoditi postavljanjem rampe na smart kartice. Grad će kupiti potrebnu količinu smart kartica koje će trajno važiti i ponudit će ih stanarima uz refundaciju direktnog troška nabave kartica. Mora li grad obračunati PDV građanima pri refundaciji, obzirom da se radi o poslu temeljem javne ovlasti? Prema odredbi članka 4. stavka 1. Zakona o porezu na dodanu vrijednost (Narodne novine broj (Narodne novine broj 73/13, 99/13 Rješenje USRH, 148/13 i 153/13 Rješenje USRH, u daljnjem tekstu: Zakon) propisano da se PDV plaća na isporuke svih vrsta dobara i sve obavljene usluge u tuzemstvu uz naknadu koje obavi porezni obveznik koji djeluje kao takav. Poreznim obveznicima sukladno članku 6. stavku 5. Zakona ne smatraju se tijela državne vlasti, tijela državne uprave, tijela i jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave, komore te druga tijela s javnim ovlastima i u slučaju kada ubiru pristojbe, naknade i druga plaćanja u vezi s obavljanjem djelatnosti ili transakcija u okviru svog djelokruga ili ovlasti. Ako bi obavljanje tih djelatnosti, kao da nisu porezni obveznici, dovelo do znatnog narušavanja načela tržišnog natjecanja kod obavljanja takvih djelatnosti ili transakcija, ta se tijela smatraju poreznim obveznicima u vezi s tim djelatnostima ili transakcijama. U slučaju da obavljaju djelatnosti iz Dodatka I. Zakona smatrat će se poreznim obveznicima, osim ako ih obavljaju u zanemarivom opsegu. U vezi s obračunom PDV-a na isporuke koje obavlja Grad napominje se da Grad koji je upisan u registar obveznika PDV-a ne obračunava PDV na isporuke koje obavlja u okviru svoje ovlasti, odnosno na isporuke koje spadaju u djelokrug rada Grada prema posebnim propisima. Sve ostale isporuke koje Grad obavlja, a koje ne spadaju u njegove ovlasti, odnosno djelokrug rada prema posebnim propisima smatraju se gospodarskom djelatnošću koja podliježe oporezivanju PDV-om. Prema tome, ako se u konkretnom slučaju radi o ovlasti grada propisanoj posebnim propisom, tada grad nije obvezan prilikom zaračunavanja troška izrade kartice obračunati PDV, neovisno o tome da li je Grad upisan u registar obveznika PDV-a. Također napominje se, ako posebnim propisom nije propisano da je izdavanje takve kartice u djelokrugu rada Grada, tada je Grad koji je upisan u registar obveznika PDV-a obvezan na trošak izrade kartice obračunati PDV. 255

256 2. Grad je vlasnik stambeno poslovne zgrade. Svi stanovi u zgradi dodijeljeni su u najam fizičkim osobama (slobodno ugovoreni najam koji je oslobođen plaćanja PDV-a). Za ulaz u garažu u navedenim zgradama Grad izdaje magnetnu karticu najmoprimcima koji to zatraže, a za to oni plaćaju jednokratni fiksni iznos (direktan trošak izrade). To nije uobičajeno prefakturiranje, obzirom da je godine Grad izradio određenu količinu magnetnih kartica i dobio zbirnu fakturu temeljem koje je formirao cijenu. Trebamo li obračunati, odnosno prikazati PDV na tim računima za izdavanje magnetnih kartica? Jednako kao i u prethodnom odgovoru potrebno je utvrditi da li je posebnim propisima propisano da je u djelokrugu rada Grada izdavanje kartice koja omogućuje ulaz u garažu. Stoga u slučaju da je posebnim propisom propisano da je izdavanje takve kartice u djelokrugu rada Grada tada se na trošak izrade kartice koji Grad zaračunava fizičkim osobama ne obračunava PDV neovisno o tome da li je Grad upisan u registar obveznika PDV-a. Također napominje se, ako posebnim propisom nije propisano da je izdavanje takve kartice u djelokrugu rada Grada, tada je Grad koji je upisan u registar obveznika PDV-a obvezan na trošak izrade kartice koji zaračunava fizičkim osobama obračunati PDV. 3. Ima li Grad pravo na odbitak pretporeza po računima odvjetničkih ureda (koji zastupaju Grad u parničnim postupcima) za njihov pripadajući dio parničnog troška koji stranka uplati na žiro račun Grada, dosuđenog u sljedećim postupcima: a) u postupku gdje Grad tuži fizičku osobu radi naknade štete, jer je radi izvođenja radova u privatnom stanu došlo do oštećenja gradskog poslovnog prostora, b) u postupku gdje fizička osoba tuži Grad radi pretrpljene štete uslijed pada u okno lifta. Naime tada (1995.) Grad je bio solidarni dužnik obzirom da je sklopljen Ugovor o održavanju zgrade sa suvlasnicima zgrade, a u kojem Grad nije vlasnik niti stana niti poslovnog prostora, c) u postupku radi iseljenja i naplate neplaćene najamnine (slobodno ugovorene i zaštićene). Grad koji je upisan u registar obveznika PDV-a ima pravo od PDV-a koji je obvezan platiti, odbiti iznos PDV-a (pretporez) koji je obvezan platiti ili ga je platio u tuzemstvu za isporuke dobara ili usluge koje su mu drugi porezni obveznici obavili za potrebe njegovih oporezivih transakcija. Prema tome grad upisan u registar obveznika PDV-a može odbiti kao pretporez ukupni PDV sadržan u računima koji se odnose samo na oporezivu djelatnost. PDV sadržan u računima koji se isključivo odnose na oslobođene isporuke ne može se odbiti. Također PDV sadržan u računima koji se isključivo odnose na isporuke koje grad obavlja u okviru svoje ovlasti, odnosno na isporuke koje spadaju u djelokrug rada grada prema posebnim propisima ne može se uopće odbiti. Stoga, u konkretnom slučaju grad može odbiti PDV sadržan u računu odvjetničkog ureda samo u situaciji pod a) ako se radi o poslovnom prostoru koji gradu služi za obavljanje oporezive gospodarske djelatnosti. U situaciji pod točkom b) ne postoji povezanost sa oporezivom djelatnošću, dok se u situaciji pod c) radi o oslobođenim uslugama za koje ne postoji pravo na odbitak pretporeza. 4. Ako grad daje cijelu poslovnu zgradu u zakup, može li odbiti pretporez za sva plaćanja za koja se takva zgrada može utvrditi kao mjesto troška? Redovno održavanje zgrade i toplinskog sustava, popravak i/ili zamjena instalacije, zamjena vanjske i unutarnje stolarije, sanacija krovišta, ugradnja individualnih mjerila topline i isporučene vode, energetsko certificiranje, zamjena rasvjetnih tijela. Porezni obveznik u konkretnom slučaju grad upisan u registar obveznika PDV-a može odbiti kao pretporez ukupni PDV sadržan u računima koji se odnose na gospodarsku djelatnost koja podliježe oporezivanju PDV-om. Stoga, ako grad sa sigurnošću zna da su pojedini ulazni računi isključivo vezani uz obavljanje gospodarske djelatnosti, u konkretnom slučaju uz poslovnu zgradu koja se cijela iznajmljuje tada grad može odbiti ukupni PDV sadržan u ulaznim računima. 5. Ako postoji ograničenje u pogledu povećanja vrijednosti nekretnine, odnosno promjena statusa nekretnine u onu za koju je odbijen pretporez, gdje je granica takvog ulaganja - svako kapitalno ulaganje, ulaganja u visini iznad godišnje stope amortizacije. Ako ta nekretnina trenutno stoji 256

257 prazna, a za nju imamo fiksne troškove vodoopskrbe i energije, možemo li odbijati pretporez? Da bi porezni obveznik imao pravo na odbitak pretporeza, osnovni uvjet je da se ulazni računi temeljem kojih traži odbitak PDV-a odnose na oporezivu gospodarsku djelatnost. Stoga, ako porezni obveznik, u konkretnom slučaju grad ne koristi nekretninu za obavljanje gospodarske djelatnost tada ne može odbiti PDV sadržan u računima koji se odnose na nekretninu koja im ne služi za obavljanje oporezive gospodarske djelatnosti. Stoga i što se tiče povećanja vrijednost same nekretnine bitno je istaknuti da povećanje vrijednosti nekretnine nije uvjet da bi se ostvarivalo pravo na odbitak pretporeza, već je osnovni uvjet korištenje takve nekretnine za obavljanje oporezive gospodarske djelatnosti. 6. Primjenjuje li se prijenos porezne obveze na građevinske radove koje navodimo u točkama od a) do r)? Odredbama članka 75. stavka 3. točke a) Zakona i članka 151. stavka 1. Pravilnika o porezu na dodanu vrijednost (Narodne novine broj 79/13, 85/13, 160/13 i 35/14, u daljnjem tekstu: Pravilnik) propisano je da je porezni obveznik upisan u registar obveznika PDV-a u tuzemstvu obvezan platiti PDV kada mu se obave građevinske usluge kojima se smatraju usluge u vezi s izgradnjom, održavanjem, rekonstrukcijom ili uklanjanjem građevina, uključujući usluge popravka i čišćenja. Isto se odnosi i na ustupanje osoblja ako ustupano osoblje obavlja građevinske usluge. a) redovno održavanje građevinskog objekta i toplinskog sustava? U vezi redovnog održavanja građevinskog objekta napominjemo da nije važno ima li porezni obveznik sklopljen ugovor o održavanju ili nema, već je za određivanje da li je neka usluga obuhvaćena člankom 75. stavkom 3. točkom a) Zakona presudno obavljaju li mu se radovi iz Dodatka II. Pravilnika, odnosno pojedine usluge iz članka 152. stavka 1. Pravilnika ili ne. Tako primjerice bojanje zidova, popravak stolarije ili sanacija krovišta podrazumijeva održavanje građevinskog objekta, te se prilikom njihovog izvođenja primjenjuje prijenos porezne obveze, dok se primjerice prilikom obavljanja raznih ispitivanja (ispitivanje liftova, instalacija i slično), popravaka uređaja, redovnog čišćenja ili čišćenja ventilacijskog sustava i slično, ne može primijeniti prijenos porezne obveze. U vezi održavanja toplinskog sustava, napominjemo da se sukladno članku 152. stavku 2. točki c) Pravilnika građevinskim uslugama ne smatra periodični ili ne periodični pregled, održavanje, popravak, umjeravanje i ispitivanje već ugrađenih ili montiranih uređaja i opreme. No, međutim prijenos porezne obveze se primjenjuje prilikom izvođenja radova kao što su zamjena ili popravak instalacija, odnosno cijevi, ili primjerice prilikom izvođenja sanacije nemjerenog dijela plinske instalacije, kao i na sve ostale građevinske radove (primjerice zidarske) potrebne za izvođenje takvih popravaka. b) popravak i/ili zamjena instalacija? Obzirom da iz upita nije razvidno o kakvim se popravcima i/ili zamjenama instalacija radi napominjemo da se ne možemo sa sigurnošću očitovati. Međutim, ukoliko se primjerice mijenjaju ili popravljaju vodovi i kablovi električne ili telekomunikacijske instalacije, zatim cijevi plinske instalacije, vodovodne cijevi i slično, prijenos porezne obveze se primjenjuje kao i na one građevinske radove nužne za izvođenje popravaka ili zamjena tih instalacija (primjerice zidarski, parketarski, gipsarski, odnosno knauf radovi i slično). c) gruntovno-katastarska identifikacija stana (vezano za utvrđivanje vlasništva nad spornim stanom)? Obzirom da je iz upita razvidno da je riječ o već sagrađenom građevinskom objektu, napominjemo da se prilikom obavljanja navedene usluge, kao i ostalih sličnih usluga ne primjenjuje prijenos porezne obveze, budući da njihovo obavljanje nije bilo nužno za izvođenje radova građenja. d) usluge vještačenja, odnosno procjene vrijednosti nekretnine, koja se nakon toga planira prodati? Da li u navedenom slučaju porezni obveznik, odnosno grad ima pravo na odbitak pretporeza za takvu uslugu vještačenja? Na usluge vještačenja se ne primjenjuje prijenos porezne obveze sukladno članku 152. stavku 2. točki j) Pravilnika. U vezi prava na odbitak pretporeza za takve primljene usluge napominjemo da porezni obveznik ima pravo odbitka pretporeza ukoliko su ispunjeni uvjeti za odbitak pretporeza propisani člancima 58. i 60. Zakona, te člancima od 131. do 135. Pravilnika. e) sanacija krovišta? 257

258 U točki 22. Dodatka II. Pravilnika navedeni su krovopokrivački radovi, te se sukladno tome, prilikom izvođenja radova sanacije krovišta primjenjuje prijenos porezne obveze. f) ugradnja, popravak ili zamjena opreme kao što su individualna mjerila topline i isporučene vode, rasvjetna tijela, tuš baterije (tuš slušalice), te elektromotor na garažnim vratima? Prijenos porezne obveze ne primjenjuje se prilikom ugradnje opreme u već postojeći objekt koji se ne rekonstruira, kao ni na ostale radove nužne za ugradnju te opreme, obzirom da se smatra da je ugradnja opreme osnovna, odnosno jedinstvena usluga. Iz navedenog proizlazi da se prilikom ugradnje opreme (kao što su mjerila topline i isporučene vode, rasvjetna tijela, tuš baterije, odnosno tuš slušalice i ostala kupaonska i sanitarna oprema, te elektromotor) u već postojeći objekt koji se ne rekonstruira, zatim njihovog popravka ili zamjene ne primjenjuje prijenos porezne obveze. g) energetsko certificiranje građevinskog objekta? Člankom 152. stavkom 2. točkom i) Pravilnika propisano je da se građevinskim uslugama ne smatra energetski pregled građevine, izdavanje energetskih certifikata i slično. Slijedom navedenog, na usluge energetskog certificiranja građevine primjenjuje se redovna stopa PDV-a 25%. j) zamjena prozorskog stakla? U točki 29. Dodatka II. Pravilnika navedeni su staklarski radovi, te se obavljanje takvih radova smatra građevinskom uslugom. Obzirom na navedeno, prijenos porezne obveze primjenjuje se prilikom zamjene prozorskog stakla. k) ispitivanje i popravak električne instalacije? Na usluge ispitivanja električne instalacije ne primjenjuje se prijenos porezne obveze, ukoliko se ne radi o izgradnji ili rekonstrukciji građevinskog objekta (primjerice ispitivanje instalacija prije puštanja u rad). Vezano za usluge popravka električnih instalacija napominjemo da se prijenos porezne obveze primjenjuje na popravke ili zamjenu instalacija (vodova, kablova i slično) i na primjerice zidarske i slične radove koji su bili nužni za popravak električnih instalacija. Na radove popravka i zamjene elektroopreme (primjerice prekidača, utičnica, razvodne kutije, rasvjetnog tijela i slično) prijenos porezne obveze se ne primjenjuje. l) izrada, bojanje i ugradnja metalnih rešetki u prozorsko okno? Na navedene se usluge primjenjuje prijenos porezne obveze, obzirom da su u točki 21. Dodatka II. Pravilnika navedeni poslovi ugradnje stolarije i bravarije. n) vađenje, popravak i ponovna ugradnja stolarije (unutarnje i vanjske)? U točki 21. Dodatka II. Pravilnika navedene su usluge ugradnja stolarije i bravarije, dok su u točki 31. navedeni stolarski radovi. Slijedom navedenog, na uslugu vađenja, popravka, te ponovne ugradnje bilo vanjske, bilo unutarnje stolarije primjenjuje se prijenos porezne obveze. o) uklanjanje postojećeg parketa, nabava novog i njegovo postavljanje? U točki 32. Dodatka II. Pravilnika navedeni su parketarski i slični radovi, te se slijedom navedenog na izvođenje takvih radova prijenos porezne obveze primjenjuje. p) zamjena plinskih cijevi u građevinskom objektu? U točki 26. Dodatka II. Pravilnika navedeni su plinoinstalaterski radovi. Obzirom da se cijevi ne smatraju uređajima i opremom, kao što je to primjerice bojler ili plinsko trošilo, prijenos porezne obveze primjenjuje se prilikom izvođenja radova zamjene plinskih cijevi u građevinskom objektu. Također napominjemo da se prijenos porezne obveze primjenjuje i na izvođenje sanacije nemjerenog dijela plinske instalacije, ili primjerice na zamjenu cjelokupnog plinskog sustava u građevinskom objektu, koji uključuje zamjenu plinskih cijevi, trošila, te svih ostalih povezanih uređaja i opreme. Na usluge provjere ispravnosti, nepropusnosti i čvrstoće plinskih cijevi i opreme napominjemo da se prijenos porezne obveze primjenjuje ukoliko se takve provjere obavljaju prilikom izgradnje ili rekonstrukcije građevinskog objekta (primjerice ispitivanje cijevi prije puštanja u pogon). r) ukoliko su na računu uz obavljene radove ugradnje stolarije zasebno iskazana i sama dobra, primjenjuje li se prijenos porezne obveze i na ugradnju i na dobra koja će biti ugrađena? Ukoliko je izvršitelj radova ugradnje ujedno i dobavljač dobara koja će biti ugrađena, tada se prijenos porezne obveze primjenjuje i na isporuku dobra i na njihovu ugradnju, međutim 258

259 ako se obavlja isporuka dobara bez usluge ugradnje prijenos porezne obveze se ne primjenjuje. Reg: MF Porez na dodanu vrijednost - Tuzemni prijenos porezne obveze 10J14 Sanacija nemjerenog dijela plinske instalacije ( ) Broj klase: /14-01/271 Urudžbeni broj: /14-02 Zagreb, Obratili ste nam se upitom u vezi primjene prijenosa porezne obveze temeljem članka 75. stavka 3. točke a) Zakona o porezu na dodanu vrijednost (Narodne novine 73/13, 99/13 Rješenje USRH, 148/13 i 153/13 Rješenje USRH, u daljnjem tekstu: Zakon), odnosno članka 152. Pravilnika o porezu na dodanu vrijednost (Narodne novine broj 79/13, 85/13, 160/13 i 35/14, u daljnjem tekstu: Pravilnik). U upitu je postavljeno pitanje primjenjuje li se prijenos porezne obveze u slučaju kada porezni obveznik obavlja usluge potpune, odnosno djelomične sanacije nemjerenog dijela plinske instalacije (dio instalacije za nemjereni plin između glavnog zapora i priključka plinomjera, uključujući zaporni ventil ispred plinomjera) u stambenim zgradama. U vezi navedenoga odgovaramo u nastavku. Odredbama članka 75. stavka 3. točke a) Zakona i članka 152. stavka 1. Pravilnika propisano je da je porezni obveznik upisan u registar obveznika PDV-a u Republici Hrvatskoj obvezan platiti PDV kada mu se obave građevinske usluge kojima se smatraju usluge u vezi s izgradnjom, održavanjem, rekonstrukcijom ili uklanjanjem građevina, uključujući usluge popravka i čišćenja. Isto se odnosi i na ustupanje osoblja, ako ustupano osoblje obavlja građevinske usluge. Člankom 152. stavkom 1. točkom a) Pravilnika propisano je da se građevinskim uslugama iz članka 75. stavka 3. točke a) Zakona smatraju radovi u okviru građenja (izgradnja, održavanje, rekonstrukcija i uklanjanje građevinskog objekta ili njegovih dijelova) iz Dodatka II. koji je sastavni dio Pravilnika. Nadalje, u točki 26. navedenog Dodatka navedeni su plinoinstalaterski radovi. Slijedom navedenog, prilikom obavljanja radova kao što je djelomična sanacija nemjerenog dijela plinske instalacije, koja uključuje zamjenu zapornog ventila ispred plinomjera ili bilo kojeg drugog sastavnog dijela cijevne instalacije (primjerice ogranci, ventili, navoji, dijelovi za spajanje, tzv. fitinzi i slično), porezni obveznik primjenjuje prijenos porezne obveze. Isto tako, kada obavlja kompletnu sanaciju nemjerenog dijela plinske instalacije, koja podrazumijeva ugradnju novog plinskog cjevovoda, porezni obveznik također primjenjuje prijenos porezne obveze. Reg: MF Porez na dodanu vrijednost - Tuzemni prijenos porezne obveze Usluge instalacije sustava protuprovale, videonadzora i 10J13 vatrodojave ( ) Broj klase: /13-01/3249 Urudžbeni broj: /14-02 Zagreb, Porezni obveznik iz dostavnog popisa obratio nam se upitom u vezi načina obračuna PDV-a u slučaju kada obavlja usluge instalacije sustava protuprovale, videonadzora i vatrodojave, te usluge održavanja navedenih sustava. Porezni obveznik također obavlja usluge na fontanama, kao što su isporuka i montaža pumpe na bazenu, kontrola rada bazenske tehnike, te održavanje opreme za mjerenje i regulaciju vode. U upitu se također navodi da porezni obveznik obavlja usluge rekonstrukcije i montaže rashladne tehnike. Postavljeno je pitanje primjenjuje li porezni obveznik prijenos porezne obveze kada obavlja navede usluge drugom poreznom obvezniku. U vezi navedenog odgovaramo u nastavku. 259

260 Odredbama članka 75. stavka 3. točke a) Zakona o porezu a dodanu vrijedost (Narodne novine broj 73/13, 99/13 Rješenje USRH, 148/13 i 153/13 Rješenje USRH, u daljnjem tekst: Zakon) i članka 151. stavka 1. Pravilnika o porezu na dodanu vrijednost (Narodne novine broj 79/13, 85/13, 160/13 i 35/14, u daljnjem tekstu: Pravilnik) propisano je da je porezni obveznik upisan u registar obveznika PDV-a u tuzemstvu obvezan platiti PDV kada mu se obave građevinske usluge kojima se smatraju usluge u vezi s izgradnjom, održavanjem, rekonstrukcijom ili uklanjanjem građevina, uključujući usluge popravka i čišćenja. Isto se odnosi i na ustupanje osoblja ako ustupano osoblje obavlja građevinske usluge. Nadalje, člankom 152. stavkom 1. točkom i) Pravilnika propisano je da se građevinskim uslugama iz članka 75. stavka 3. točke a) Zakona smatraju ugradnja, umjeravanje, probno testiranje, puštanje u rad i slične usluge kada se izvode na uređajima i opremi prilikom izgradnje ili rekonstrukcije građevinskog objekta. Iz navedenog proizlazi da se na usluge ugradnje sustava prutuprovale, videonadzora i vatrodojave, odnosno opreme, kao što su videokamere, detektori, alarmi i slično, primjenjuje prijenos porezne obveze ako se usluga ugradnje izvodi prilikom izgradnje ili rekonstrukcije građevinskog objekta. Isto se primjenjuje i prilikom ugradnje, odnosno montaže pumpe na bazenu, te montaže rashladne tehnike. Međutim, u vezi usluga održavanja sustava vatrodojave, videonadzora i protuprovale, zatim kontrole rada bazenske tehnike, održavanja opreme za mjerenje i regulaciju vode, potrošnje kemikalija za održavanje vode, te rekonstrukcije rashladne tehnike napominjemo da se prilikom izvođenja takvih usluga primjenjuje odredba članka 152. stavka 2. točke c) Pravilnika kojom je propisano da se građevinskim uslugama iz članka 75. stavka 3. točke a) Zakona osobito ne smatra periodični ili ne periodični pregled, održavanje, popravak, umjeravanje i ispitivanje već ugrađenih ili montiranih uređaja i opreme. Iz navedenog proizlazi da se prijenos porezne obveze ne primjenjuje na obavljanje usluga održavanja, servisa i sličnih usluga koje se izvode na uređajima i opremi. Reg: MF Porez na dodanu vrijednost - Tuzemni prijenos porezne obveze 10J Usluge ugradnje elektrotehničke opreme ( ) Broj klase: /13-01/490 Urudžbeni broj: /14-03 Zagreb, Obratili ste nam se upitom u vezi načina obračuna poreza na dodanu vrijednost (PDV) prilikom obavljanja usluge ugradnje elektrotehničke opreme, odnosno upravljačkih ormara u trafostanicu. U upitu navodite da Vas je angažirao drugi porezni obveznik za obavljanje navede usluge, te da ste za dio usluge angažirali kooperanta, također poreznog obveznika. Postavljeno je pitanje na koji Vam način kooperant izdaje račune, te na koji način Vi izdajete račune naručitelju radova, odnosno primjenjuje li se prijenos porezne obveze ili se zaračunava PDV po stopi 25%. U vezi navedenog odgovaramo u nastavku. Odredbama članka 75. stavka 3. točke a) Zakona o porezu a dodanu vrijednost (Narodne novine broj 73/13, 99/13 Rješenje USRH, 148/13 i 153/13 Rješenje USRH, u daljnjem tekstu: Zakon) i članka 151. stavka 1. Pravilnika o porezu na dodanu vrijednost (Narodne novine broj 79/13, 85/13, 160/13 i 35/14) propisano je da je porezni obveznik upisan u registar obveznika PDV-a u tuzemstvu obvezan platiti PDV kada mu se obave građevinske usluge kojima se smatraju usluge u vezi s izgradnjom, održavanjem, rekonstrukcijom ili uklanjanjem građevina, uključujući usluge popravka i čišćenja. Isto se odnosi i na ustupanje osoblja ako ustupano osoblje obavlja građevinske usluge. Napominjemo da je dana 01. siječnja godine stupio na snagu Pravilnik o izmjenama i dopunama Pravilnika o porezu na dodanu vrijednost (Narodne novine broj 160/13) kojim je izmijenjen članak 152. Pravilnika u vezi primjene prijenosa porezne obveze u graditeljskoj djelatnosti. Stavkom 1. točkom i) navedenog članka propisano je da se građevinskim uslugama iz članka 75. stavka 3. točke a) Zakona smatraju ugradnja, umjeravanje, probno testiranje, puštanje u rad i slične usluge kada se izvode na uređajima i opremi prilikom izgradnje ili rekonstrukcije građevinskog objekta. 260

261 Iz navedenog proizlazi da porezni obveznik koji obavlja uslugu ugradnje elektrotehničke opreme u građevinski objekt primjenjuje prijenos porezne obveze ukoliko se takva usluga obavlja prilikom izgradnje ili rekonstrukcije građevinskog objekta. U vezi načina izdavanja računa ističemo da je odredbama članka 79. stavka 7. Zakona propisano da u slučaju kada je primatelj dobara ili usluga obvezan platiti PDV isporučitelj u računu mora navesti prijenos porezne obveze ili engleski izraz reverse charge. Navedeno, u konkretnom slučaju primjenjuju i izvođač radova i kooperant. Reg: MF Porez na dodanu vrijednost - Tuzemni prijenos porezne obveze 10J11 Usluge arhitekata ( ) Broj klase: /13-01/719 Urudžbeni broj: /14-02 Zagreb, Dostavili ste nam pitanja u vezi Zakona o porezu na dodanu vrijednost (Narodne novine broj 73/13, 99/13 Rješenje USRH, 148/13 i 153/13 Rješenje USRH, u daljnjem tekstu: Zakon) te Pravilnika o porezu na dodanu vrijednost (Narodne novine broj 79/13, 85/13, 160/13 i 35/14, u daljnjem tekstu: Pravilnik), a koja se tiču prijenosa porezne obveze u graditeljskoj djelatnosti, odnosno usluga koje se obavljaju u okviru arhitektonske djelatnosti. U postavljenim pitanjima se navodi da su primatelji usluga porezni obveznici upisani u registar obveznika PDV-a. U nastavku navodimo dostavljena pitanja te očitovanje u vezi istih. Odredbama članka 75. stavka 3. točke a) Zakona i članka 151. stavka 1. Pravilnika propisano je da je porezni obveznik upisan u registar obveznika PDV-a u tuzemstvu obvezan platiti PDV kada mu se obave građevinske usluge kojima se smatraju usluge u vezi s izgradnjom, održavanjem, rekonstrukcijom ili uklanjanjem građevina, uključujući usluge popravka i čišćenja. Isto se odnosi i na ustupanje osoblja ako ustupano osoblje obavlja građevinske usluge. Nadalje, odredbama članka 152. stavka 1. točke d) Zakona propisano je da se građevinskim uslugama iz članka 75. stavka 3. točke a) Zakona smatraju usluge koje se obavljaju u okviru arhitektonske, građevinske, geodetske, strojarske i elektrotehničke djelatnosti, ako je obavljanje tih usluga potrebno za obavljanje radova iz točke a) toga stavka. 1. Primjenjuje li se prijenos porezne obveze na obavljanje usluge izrade idejnog arhitektonskog rješenja za nove građevinske objekte? Na usluge izrade idejnog arhitektonskog rješenja za nove građevinske objekte primjenjuje se prijenos porezne obveze sukladno članku 75. stavku 3. točki a) Zakona. Također napominjemo da se prijenos porezne obveze primjenjuje i na uslugu izrade svih onih idejnih rješenja koja su uključena u daljnju razradu projektne dokumentacije. 2. Primjenjuje li se prijenos porezne obveze na obavljanje usluge izrade idejnog rješenja za rekonstrukciju građevinskog objekta? Na usluge izrade idejnog rješenja za rekonstrukciju postojećeg građevinskog objekta primjenjuje se prijenos porezne obveze sukladno članku 75. stavku 3. točki a) Zakona. 3. U slučaju suradnje dvaju poreznih obveznika, koja rezultira zajedničkom projektnom dokumentacijom, a pri čemu se prema investitoru kao ugovorni obveznik pojavljuje samo jedan porezni obveznik, postavlja se pitanje primjenjuje li se prijenos porezne obveze kada podizvođač ispostavlja račun izvođaču, odnosno nositelju ugovora koji ima ugovor s investitorom? U navedenom će slučaju podizvođač primijeniti prijenos porezne obveze kada ispostavlja račun izvođaču, a isto će primijeniti i izvođač kada ispostavlja račun naručitelju radova, odnosno investitoru. 4. Primjenjuje li se prijenos porezne obveze prilikom izrade studije razvoja na temelju koje će se dokazati da je usluga gradnje građevinskog objekta bespredmetna, te da se sama usluga građenja nikada neće realizirati? 261

262 Prijenos porezne obveze ne primjenjuje se na obavljanje usluga izrade studija razvoja, izrade analiza opravdanosti izgradnje, te ostale slične analitičke poslove. 5. Primjenjuje li se prijenos porezne obveze na uslugu izrade idejnih rješenja koje investitor odbaci? Na uslugu izrade idejnih rješenja primjenjuje se prijenos porezne obveze, obzirom da je usluga obavljena u svrhu građenja, neovisno o tome što će to idejno rješenje možda biti odbačeno, te obzirom da porezni obveznik koji obavlja navedenu uslugu ne zna ili ne može znati da njegova usluga u završnici neće rezultirati izradom ostale projektne dokumentacije, a samim time niti građenjem. 6. Primjenjuje li se prijenos porezne obveze na uslugu izrade idejnih rješenja koja investitoru služe samo za analizu mogućnosti gradnje, te koja se ne koriste u daljnjem razvoju projekta? Na uslugu izrade takvih idejnih rješenja (npr. anketni natječaji) ne primjenjuje se prijenos porezne obveze, obzirom da takvo idejno rješenje služi isključivo za analizu mogućnosti gradnje, te ne dovodi do daljnjeg razvoja projekta, niti se koristi u kasnijim fazama arhitektonskog projekta. 7. Primjenjuje li se prijenos porezne obveze na strukovne zadatke ovlaštenih arhitekata, kao što su poslovi prostornog uređenja, arhitektonsko projektiranje i kontrola projekta, stručni nadzor građenja, projektantski nadzor, vođenje građenja i upravljanje projektom gradnje? U vezi poslova prostornog uređenja, kao što su izrada prostornih planova, valorizacija prostorne dokumentacije, te izrada znanstvene dokumentacije i stručnih podloga, napominjemo da se prijenos porezne obveze ne primjenjuje. Također napominjemo da se prijenos porezne obveze ne primjenjuje na usluge savjetovanja investitora u vezi prijavljivanja na natječaje vezane uz gradnju, te na usluge sudjelovanja pri raspisu natječaja i ugovaranju radova. Prijenos porezne obveze primjenjuje se na slijedeće usluge: arhitektonsko projektiranje, stručni nadzor gradnje, projektantski nadzor, vođenje projektiranja, poslovi glavnog projektanta, kontrola projekata, vođenje građenja te upravljanje projektom gradnje. Reg: MF Porez na dodanu vrijednost - Tuzemni prijenos porezne obveze 10J10 Ugradnja profesionalne kuhinje ( ) Broj klase: /14-01/236 Urudžbeni broj: /14-02 Zagreb, Obratili ste nam se upitom u vezi primjene prijenosa porezne obveze temeljem članka 75. stavka 3. točke a) Zakona o porezu na dodanu vrijednost (Narodne novine 73/13, 99/13 Rješenje USRH, 148/13 i 153/13 Rješenje USRH, u daljnjem tekstu: Zakon), odnosno članka 152. Pravilnika o porezu na dodanu vrijednost (Narodne novine broj 79/13, 85/13 i 160/13, u daljnjem tekstu: Pravilnik). Postavljeno je pitanje primjenjuje li se prijenos porezne obveze u slučaju kada porezni obveznik prodaje i ugrađuje profesionalne kuhinje u hotele i staračke domove. U vezi navedenoga odgovaramo u nastavku. Odredbama članka 75. stavka 3. točke a) Zakona i članka 151. stavka 1. Pravilnika propisano je da je porezni obveznik upisan u registar obveznika PDV-a u Republici Hrvatskoj obvezan platiti PDV kada mu se obave građevinske usluge kojima se smatraju usluge u vezi s izgradnjom, održavanjem, rekonstrukcijom ili uklanjanjem građevina, uključujući usluge popravka i čišćenja. Isto se odnosi i na ustupanje osoblja, ako ustupano osoblje obavlja građevinske usluge. Člankom 152. stavkom 1. točkom i) Pravilnika propisano je da se građevinskim uslugama iz članka 75. stavka 3. točke a) Zakona smatraju ugradnja, umjeravanje, probno testiranje, puštanje u rad i slične usluge kada se izvode na uređajima i opremi prilikom izgradnje ili rekonstrukcije građevinskog objekta. 262

263 Nadalje, odredbama članka 152. stavka 2. točke c) Pravilnika propisano je da se građevinskim uslugama iz članka 75. stavka 3. točke a) Zakona osobito ne smatra periodični ili ne periodični pregled, održavanje, popravak, umjeravanje i ispitivanje već ugrađenih ili montiranih uređaja i opreme. Sukladno navedenim zakonskim odredbama, u vezi primjene prijenosa porezne obveze prilikom prodaje i montaže profesionalnih kuhinja u hotelima ili domovima za starije osobe, bitno je obavlja li se usluga montaže kuhinje kao opreme prilikom izgradnje ili rekonstrukcije građevinskog objekta. Ukoliko se takva isporuka dobra i usluga obavlja prilikom izgradnje ili rekonstrukcije građevinskog objekta na način da se dobra spajaju direktno na instalacije struje, vode ili plina i ista nisu prenosiva primjenjuje se prijenos porezne obveze. Kada porezni obveznik obavlja isporuku profesionalnih kuhinja i ugrađuje ih u hotele i domove za starije osobe koje se ne obavljaju prilikom izgradnje ili rekonstrukcije građevinskih objekata ili obavlja usluge na već ugrađenim kuhinjama ne primjenjuje prijenos porezne obveze, već na takve usluge obračunava PDV po stopi 25%. Reg: MF Porez na dodanu vrijednost - Tuzemni prijenos porezne obveze 10J09 Usluge servisa i montaže na benzinskim postajma ( ) Broj klase: /14-01/50 Urudžbeni broj: /14-02 Zagreb, Usluge servisa i montaže na benzinskim postajma Obratili ste nam se upitom u vezi primjene prijenosa porezne obveze temeljem članka 75. stavka 3. točke a) Zakona o porezu na dodanu vrijednost (Narodne novine 73/13, 99/13 Rješenje USRH, 148/13 i 153/13 Rješenje USRH, u daljnjem tekstu: Zakon), odnosno članka 152. Pravilnika o porezu na dodanu vrijednost (Narodne novine broj 79/13, 85/13 i 160/13, u daljnjem tekstu: Pravilnik). U upitu je postavljeno pitanje primjenjuje li se prijenos porezne obveze u slučaju kada porezni obveznik obavlja usluge servisa i montaže na benzinskim postajama, postavljanja i servisiranja plinskih spremnika, te usluge servisiranja i umjeravanja agregata za istakanje goriva. U vezi navedenoga odgovaramo u nastavku. Odredbama članka 75. stavka 3. točke a) Zakona i članka 152. stavka 1. propisano je da je porezni obveznik upisan u registar obveznika PDV-a u Republici Hrvatskoj obvezan platiti PDV kada mu se obave građevinske usluge kojima se smatraju usluge u vezi s izgradnjom, održavanjem, rekonstrukcijom ili uklanjanjem građevina, uključujući usluge popravka i čišćenja. Isto se odnosi i na ustupanje osoblja, ako ustupano osoblje obavlja građevinske usluge. Člankom 152. stavkom 1. točkom i) Pravilnika propisano je da se građevinskim uslugama iz članka 75. stavka 3. točke a) Zakona smatraju ugradnja, umjeravanje, probno testiranje, puštanje u rad i slične usluge kada se izvode na uređajima i opremi prilikom izgradnje ili rekonstrukcije građevinskog objekta. Nadalje, odredbama članka 152. stavka 2. točke c) Pravilnika propisano je da se građevinskim uslugama iz članka 75. stavka 3. točke a) Zakona osobito ne smatra periodični ili ne periodični pregled, održavanje, popravak, umjeravanje i ispitivanje već ugrađenih ili montiranih uređaja i opreme. Iz navedenog proizlazi da porezni obveznik kada obavlja usluge na već ugrađenim uređajima i opremi, kao što su spremnici i agregati, ne primjenjuje prijenos porezne obveze, već na takve usluge obračunava PDV po stopi 25%. U vezi s izgradnjom potrošnih materijala, napominjemo da se prijenos porezne obveze ne primjenjuje niti na njihovu isporuku niti na ugradnju. U vezi primjene prijenosa porezne obveze prilikom montaže na benzinskim postajama ne možemo se sa sigurnošću očitovati, obzirom da iz upita nije razvidno obavlja li se usluga montaže opreme prilikom izgradnje ili rekonstrukcije građevinskog objekta. Ukoliko se takva usluga izvodi prilikom izgradnje ili rekonstrukcije građevinskog objekta primjenjuje se prijenos porezne obveze. Plinoinstalaterskim radovima iz točke 26. Dodatka II. Pravilnika smatraju se radovi ugradnje cjelokupnog plinskog sustava, odnosno plinske instalacije, te usluge poput 263

264 održavanja i popravaka dijelova te instalacije koji se ne smatraju opremom (plinski cjevovod i sustav dovoda zraka i odvoda produkata izgaranja). Na navedene se usluge primjenjuje prijenos porezne obveze, dok se na radove ugradnje, umjeravanja i testiranja opreme, poput plinskih trošila, te povezanih uređaja i opreme, prijenos porezne obveze primjenjuje ukoliko se takvi radovi izvode u okviru izgradnje ili rekonstrukcije građevinskog objekta, kako je i propisano člankom 152. stavkom 1. točkom i) Zakona. Reg: MF Porez na dodanu vrijednost - Tuzemni prijenos porezne obveze 10J08 Usluge održavanja melioracijskih građevina ( ) Broj klase: /13-01/7 Urudžbeni broj: /14-02 Zagreb, Usluge održavanja melioracijskih građevina Porezni obveznik iz dostavnog popisa obratio nam se upitom u vezi primjene članka 75. stavka 3. točke a) Zakona o porezu na dodanu vrijednost (Narodne novine 73/13, 99/13 Rješenje USRH, 148/13 i 153/13 Rješenje USRH, u daljnjem tekstu: Zakon) u slučaju kada obavlja usluge održavanja melioracijskih građevina. Navedene usluge odnose se na poslove uklanjanja drveća, niskog raslinja, te na košnju trave na kanalima za odvodnju i navodnjavanje koji se smatraju objektima niskogradnje. U vezi navedenoga odgovaramo u nastavku. Člankom 75. stavkom 3. točkom a) Zakona i člankom 152. stavkom 1. Pravilnika o porezu na dodanu vrijednost (Narodne novine broj 79/13, 85/13 i 160/13, u daljnjem tekstu: Pravilnik) propisano je da je porezni obveznik upisan u registar obveznika PDV-a u Republici Hrvatskoj obvezan platiti PDV kada mu se obave građevinske usluge kojima se smatraju usluge u vezi s izgradnjom, održavanjem, rekonstrukcijom ili uklanjanjem građevina, uključujući usluge popravka i čišćenja. Isto se odnosi i na ustupanje osoblja ako ustupano osoblje obavlja građevinske usluge. Odredbama članka 152. stavka 1. točke c) Pravilnika propisano je da se građevinskim uslugama iz članka 75. stavka 3. točke a) Zakona smatraju radovi hortikulturnog uređenja i radovi uređenja okoliša ako se izvode u okviru izgradnje i rekonstrukcije pojedinog građevinskog objekta. Nadalje, odredbama članka 152. stavka 2. točke f) Pravilnika propisano je da se građevinskim uslugama iz članka 75. stavka 3. točke a) Zakona osobito ne smatra hortikulturno uređenje i uređenje okoliša, osim onog navedenog u stavku 1. točki c) toga članka. Iz navedenog proizlazi da porezni obveznik kada obavlja radove uklanjanja drveća, niskog raslinja, košnje trave i slično, primjenjuje prijenos porezne obveze ukoliko se ti radovi izvode u okviru izgradnje ili rekonstrukcije građevinskog objekta, te ukoliko su predviđeni krajobraznim elaboratom, koji je sastavni dio glavnog projekta, odnosno čiji su podaci poslužili za izradu glavnog projekta. U slučaju kada se takve usluge izvode u svrhu održavanja građevina spomenutih u upitu prijenos porezne obveze se ne primjenjuje. Reg: MF Porez na dodanu vrijednost - Tuzemni prijenos porezne obveze Ugradnja i održavanje opreme (opreme za preuzimanje ambalaže i 10J07 opreme za zaštitiu od krađe) ( ) Broj klase: /13-01/574 Urudžbeni broj: /14-02 Zagreb, Porezni obveznik iz dostavnog popisa obratio se u vezi prijenosa porezne obveze za tretman isporuke, dostave i ugradnje opreme za preuzimanje ambalaže u trgovačkim centrima (povrat plastične ambalaže) i sustava za zaštitu od krađe u trgovačkim centrima (ugrađene antene). Također je postavljeno pitanje smatra li se održavanje takvih sustava građevinskom uslugom. 264

265 Na postavljeno pitanje odgovaramo u nastavku. Odredbom članka 4. stavka 1. Zakona o porezu na dodanu vrijednost (Narodne novine, broj 73/13, 99/13 Rješenje USRH, 148/13 i 153/13 Rješenje USRH, u daljnjem tekstu: Zakon) propisano je da se porez na dodanu vrijednost (u daljnjem tekstu: PDV) plaća na isporuke dobara i obavljanje usluga u tuzemstvu uz naknadu koje obavi porezni obveznik koji djeluje kao takav. Prema odredbama članka 75. stavka 3. točke a) Zakona i članka 151. stavka 1. Pravilnika o porezu na dodanu vrijednost (Narodne novine, broj 79/13, 85/13 i 160/13, u daljnjem tekstu: Pravilnik) porezni obveznik koji je upisan u registar obveznika PDV-a u tuzemstvu obvezan je platiti PDV kada mu porezni obveznik koji je upisan u registar obveznika PDV-a u tuzemstvu obavi građevinske usluge kojima se smatraju usluge u vezi s izgradnjom, održavanjem, rekonstrukcijom ili uklanjanjem građevina, uključujući usluge popravka i čišćenja. Isto se odnosi i na ustupanje osoblja ako ustupano osoblje obavlja građevinske usluge. Člankom 152. stavkom 1. točkom i) Pravilnika propisano je da se građevinskim uslugama iz članka 75. stavka 3. točke a) Zakona smatra ugradnja, umjeravanje, probno testiranje, puštanje u rad i slične usluge kada se izvode na uređajima i opremi prilikom izgradnje ili rekonstrukcije građevinskog objekta. Oprema za preuzimanje ambalaže u trgovačkim centrima samom ugradnjom koja se izvodi na način da se priključuje na već postojeće sustave neophodne za njihovu funkcionalnost ne stječe svojstva nekretnine, te ne postaje dio nekretnine. U skladu s navedenim, porezni obveznici koji obavljaju takve usluge ne mogu primijeniti prijenos porezne obveze te su obvezni na te usluge obračunati PDV. Isto se odnosi i na ugradnju sustava za zaštitu od krađe u trgovačkim centrima (ugrađene antene). Međutim, ako porezni obveznik obavlja uslugu ugradnje instalacija s montažom uređaja za preuzimanje ambalaže u trgovačkim centrima (povrat plastične ambalaže) kao i uslugu ugradnje instalacija s montažom sustava za zaštitu od krađe u trgovačkim centrima (ugrađene antene) prilikom izgradnje ili rekonstrukcije građevinskog objekta prema članku 152. stavku 1. točki i) Pravilnika, dolazi do prijenosa porezne obveze. Napominjemo da se prema članku 152. stavku 2. točki c) Pravilnika, građevinskim uslugama iz članka 75. stavka 3. točke a) Zakona ne smatra periodični ili neperiodični pregled, održavanje, popravak, umjeravanje i ispitivanje već ugrađenih ili montiranih uređaja i opreme, te se na navedene usluge mora obračunati PDV sukladno članku 4. stavku 1. Zakona. Reg: MF Porez na dodanu vrijednost - Tuzemni prijenos porezne obveze 10J06 Ugradnja opreme (solarne ćelije) ( ) Broj klase: /13-01/658 Urudžbeni broj: /14-2 Zagreb, Podnositelj upita iz dostavnog popisa bavi se implementacijom fotonaponskih sustava na krovne površine za koje ima potpisan ugovor s Hrvatskim operatorom tržišta energije d.o.o. (HROTE). U dopisu se navodi da fotonaponski paneli (kolektori) služe isključivo u svrhu proizvodnje električne energije, a pričvršćuju se na objekt na način da se u svakom trenutku mogu s istog izmjestiti. Postavljeni kolektori ne vrše nikakvu funkciju za i u korist objekta na kojem su pričvršćeni, već se instaliraju u svrhu proizvodnje i prodaje električne energije HROTE-u. nadalje navodi se da se kolektori ne smatraju nepokretnom imovinom, jer se u svakom trenutku bez oštećenja objekta na koji su postavljeni mogu prenijeti na drugu lokaciju. U svrhu implementacije predmetnih postrojenja najčešće se ugovara pravo služnosti s vlasnikom objekta na koji se kolektori instaliraju, a raskidom ugovora kolektori se mogu prenositi na drugu lokaciju. U vezi s navedenim postavljeno je pitanje primjenjuje li se na uslugu implementacije kolektora na krovne površine prijenos porezne obveze. U vezi navedenog odgovaramo u nastavku. Prijenos porezne obveze primjenjuje se sukladno članku 75. stavku 3. točki a) Zakona o porezu na dodanu vrijednost (Narodne novine broj 73/13, 99/13 Rješenje USRH, 148/13 i 153/13 Rješenje USRH, u daljnjem tekstu: Zakon) na građevinske usluge kojima se smatraju usluge u vezi s izgradnjom, održavanjem, rekonstrukcijom ili uklanjanjem 265

266 građevina, uključujući usluge popravka i čišćenja. Isto se odnosi i na ustupanje osoblja, ako ustupano osoblje obavlja građevinske usluge. Budući da kolektori navedeni u upitu samom ugradnjom ne stječu svojstva nekretnine, te ne postaju dio nekretnine nakon montaže, odnosno ne postaju nepokretna imovina, usluge implementacije kolektora u tom slučaju nisu obuhvaćene člankom 75. stavkom 3. točkom a) Zakona. Prema tome na usluge implementacije kolektora na krovne površine ne primjenjuje se prijenos porezne obveze propisan člankom 75. stavkom 3. točkom a) Zakona. Reg: MF Porez na dodanu vrijednost - Tuzemni prijenos porezne obveze 10J05 Porez na dodanu vrijednost u graditeljstvu ( ) Broj klase: /13-01/405 Urudžbeni broj: /13-03 Zagreb, NAPOMENA: Obavještavamo vas da je 1. siječnja godine na snagu stupio Pravilnik o izmjenama i dopunama Pravilnika o PDV-u (Narodne novine broj 160/13) kojim je izmijenjen članak 152. koji propisuje prijenos porezne obveze u tuzemstvu posebice u dijelu građevinskih usluga. Porezni obveznik iz dostavnog popisa obratio se u vezi novog Zakona o porezu na dodanu vrijednost (Narodne novine broj 73/13 i 99/13 Rješenje USRH, u daljnjem tekstu: Zakon) obzirom da je isti građevinska tvrtka koja se bavi rekonstrukcijom građevina, uslugom projektiranja, izvođenjem i održavanjem elektroinstalacija kao i drugih radova u vezi s građevinskim objektima. Sukladno odredbama članka 75. stavka 3. točke a) i članka 79. stavka 7. Zakona, u vezi prijenosa porezne obveze, porezni obveznik navodi kako isti nema pozitivan učinak na njegovo poslovanje. Pri tome navodi konkretan slučaj u kojem je izdan račun za avans godine s uključenim porezom na dodanu vrijednost (u daljnjem tekstu: PDV), te račun za izvršene radove godine bez PDV-a, odnosno s prijenosom porezne obveze. Smatraju da su zbog novih odredaba članka 75. stavka 3. točke a) i članka 79. stavka 7. Zakona koje se odnose na prijenos porezne obveze došli u situaciju da im investitor ne prihvaća izdavanje storno računa za avans (s PDV-om) uslijed čega su isti morali izdati u srpnju dok su istovremeno imali veliki pretporez koji su potraživali od države. Navode da primaju račune za kupnju materijala od dobavljača, te plaćaju račune s PDV-om, akumuliraju pretporez iz nabave dobara dok u konačnici naplaćuju manje od investitora te slijedom navedenog postavljaju pitanje mogu li kao tvrtka koja se bavi graditeljstvom izdavati račune s uključenim PDV-om, dakle bez prijenosa porezne obveze, kao što su činili do 30. lipnja godine. Na postavljeno pitanje odgovaramo u nastavku. Porezni obveznik upisan u registar obveznika PDV-a u tuzemstvu obvezan je prema članku 75. stavku 3. Zakona odnosno prema članku 151. stavcima 1. i 2. Pravilnika o porezu na dodanu vrijednost (Narodne novine broj 79/13 i 85/13, u daljnjem tekstu: Pravilnik) platiti PDV kada mu porezni obveznik koji je upisan u registar obveznika PDV-a u tuzemstvu obavi građevinske usluge kojima se smatraju usluge u vezi s izgradnjom, održavanjem, rekonstrukcijom ili uklanjanjem građevina, uključujući usluge popravka i čišćenja tih građevina. Isto se odnosi i na ustupanje osoblja ako ustupano osoblje obavlja građevinske usluge. Prijenos porezne obveze ne primjenjuje se na osobu koja je prešla prag stjecanja ili je od njega odustala te na osobu kojoj su usluge obavili porezni obveznici koji nemaju sjedište u Republici Hrvatskoj ili ako obavlja usluge poreznim obveznicima koji nemaju sjedište u Republici Hrvatskoj, a koje nisu upisane u registar obveznika PDV-a. U tom slučaju PDV je obvezan obračunati porezni obveznik koji isporučuje dobra ili obavlja usluge. Za prijenos porezne obveze nužno je postojanje određenog građevinskog projekta u okviru kojeg se predmetne usluge obavljaju. Kod građevinskih usluga bitno je da se ne radi samo o isporuci dobara bez obavljene usluge. Prema odredbama članka 78. stavka 1. Zakona i članka 159. Pravilnika propisano je da se za primljene predujmove, odnosno uplate koje su izvršene prije isporuke dobra ili obavljene usluge mora izdati račun u smislu članka 79. stavka 1. Zakona. U članku 159. stavku 2. Pravilnika navodi se da se pri isporuci dobara odnosno obavljanju usluge izdaje račun u kojem porezni obveznik od obračunanog PDV-a po tom računu umanjuje PDV 266

267 obračunan na primljeni predujam. Na tom računu porezni obveznik navodi i broj izdanog računa za primljeni predujam. U slučaju kada je datum ispostavljanja računa odnosno situacije različit od datuma ovjere nadzornog inženjera, napominjemo da se radi jednostavnije primjene zakonskih odredbi za radove u graditeljskoj djelatnosti koji su izvedeni do 30. lipnja godine, a nadzor je ovjerio situacije nakon 1. srpnja godine primjenjuju odredbe Zakona i Pravilnika o porezu na dodanu vrijednost koji je bio na snazi do 30. lipnja godine. Prema tome, isporučitelj je obvezan za navedene radove obračunati PDV u računu sukladno članku 79. stavku 1. Zakona. U vezi računa za primljene predujmove do 30. lipnja godine koji se odnose na građevinske usluge za koje će se ispostaviti račun odnosno situacija za izvedene radove nakon 1. srpnja godine, napominjemo da se u ovom slučaju prilikom izdavanja računa za izvedene građevinske radove može primijeniti prijenos porezne obveze ako porezni obveznik stornira račun za predujam. Također, na računima za primljene predujmove za građevinske usluge dane nakon 1. srpnja godine isporučitelj građevinskih usluga odnosno primatelj predujma neće obračunati PDV. Sukladno navedenom, izvođač radova porezni obveznik iz dostavnog popisa obvezan je za obavljene građevinske usluge iz članka 75. stavka 3. točke a) Zakona i članka 151. Pravilnika izdati investitoru radova račune bez PDV-a odnosno prema članku 79. stavku 7. Zakona u računima mora navesti prijenos porezne obveze te nema zakonsku mogućnost obračunati PDV na navedene građevinske usluge kao što je to trebao do 1. srpnja godine. Napominjemo da naručitelji i primatelji građevinskih usluga koji nisu upisani u registar obveznika PDV-a, odnosno ne obavljaju oporezive isporuke, ne mogu primijeniti postupak prijenosa porezne obveze. Reg: MF Porez na dodanu vrijednost - Tuzemni prijenos porezne obveze Prijenos porezne obveze kod djelatnosti koje su oslobođene 10J04 poreza na dodanu vrijednost ( ) Broj klase: /13-01/648 Urudžbeni broj: /13-2 Zagreb, NAPOMENA: Obavještavamo vas da je 1. siječnja godine na snagu stupio Pravilnik o izmjenama i dopunama Pravilnika o PDV-u (Narodne novine broj 160/13) kojim je izmijenjen članak 152. koji propisuje prijenos porezne obveze u tuzemstvu posebice u dijelu građevinskih usluga. Porezni obveznik iz dostavnog popisa postavio je upit o prijenosu porezne obveze kod djelatnosti koje su oslobođene poreza na dodanu vrijednost (u daljnjem tekstu: PDV). U upitu se navodi da društvo A d.o.o. obavlja djelatnost priređivanja igara na sreću koja je oslobođena PDV-a temeljem članka 40. Zakona o PDV-u i registrirano je kao obveznik PDV-a jer obavlja i druge oporezive djelatnosti u gotovo 60 klubova. Postavlja se pitanje da li dobavljači primjenjuju prijenos porezne obveze kod građevinskih usluga izvršenih društvu koje obavlja djelatnost oslobođenu PDV-a i nema pravo odbitka pretporeza, a u slučaju prijenosa porezne obveze bi bilo obvezno platiti PDV, te temeljem kojeg kriterija se primjenjuje postupak prijenosa porezne obveze. Na postavljeni upit odgovaramo u nastavku. Prema odredbi članka 75. stavka 3. točke a) Zakona o porezu na dodanu vrijednost (Narodne novine, broj 73/13 i 99/13 - Rješenje USRH, u daljnjem tekstu: Zakon), te odredbi članka 151. stavka 1. Pravilnika o porezu na dodanu vrijednost (Narodne novine, broj 79/13 i 85/13, u daljnjem tekstu: Pravilnik), obveznik plaćanja PDV-a je svaki porezni obveznik primatelj usluga, upisan u registar obveznika PDV-a u tuzemstvu kada mu građevinske usluge obavi porezni obveznik koji je upisan u registar obveznika PDV-a u tuzemstvu. Sukladno navedenom, iz Zakona i Pravilnika proizlazi da se postupak prijenosa porezne obveze primjenjuje na svakog poreznog obveznika upisanog u registar obveznika PDV-a u Republici Hrvatskoj kada mu građevinske usluge obavi porezni obveznik koji je upisan u registar obveznika PDV-a u Republici Hrvatskoj, neovisno o tome što porezni obveznik, primatelj građevinskih usluga, uz oporezivu djelatnost obavlja i djelatnost oslobođenu PDVa. 267

268 Reg: MF Porez na dodanu vrijednost - Tuzemni prijenos porezne obveze 10J03 Prijenos porezne obveze ( ) Broj klase: /13-01/399 Urudžbeni broj: /13-2 Zagreb, NAPOMENA: Obavještavamo vas da je 1. siječnja godine na snagu stupio Pravilnik o izmjenama i dopunama Pravilnika o PDV-u (Narodne novine broj 160/13) kojim je izmijenjen članak 152. koji propisuje prijenos porezne obveze u tuzemstvu posebice u dijelu građevinskih usluga. Podnositelj upita bavi se projektiranjem, nadzorom, tehničkom analizom i ispitivanjem, validacijskim ispitivanjem, ispitivanjem elektroinstalacija, tehničkom kontrolom i atestiranjem skloništa. S tim u vezi obavlja sljedeće usluge za koje postavlja pitanje primjenjuje li se na njih prijenos porezne obveze: 1. Validacijske radnje na građevinskom objektu koje obuhvaćaju: - pregled stanja novih i postojećih strojarskih instalacija (ventilacijskih kanala, regulatora konst. protoka i konst. tlaka te reg. zaklopki, svih sekcija klima komora i elementa u polju u pogledu automatike te provjera u kojoj mjeri dolazi do odstupanja od izvedbene dokumentacije, provjera funkcionalnosti i otvorenosti svih regulacijskih elemenata uz predpodešavanje svih regulacijskih elemenata), - pregled te ispitivanje svih parametara klima komora (volumetrijski protoci zraka, interni te eksterni padovi tlaka, mjerenje broja okretaja motora/ventilatora, struje i snage motora, temperature zraka, - balansiranje te regulacija protoka zraka po ventilacijskim granama te potom regulacija količina dobave i odsisa zraka po svakom istrujnom elementu koji se izvodi u skladu sa projektnom dokumentacijom, - klasifikacija čistih prostora (aktivnosti za dokazivanje i dokumentiranje da su oprema ili pomoćni sustavi pravilno instalirani, rade ispravno i stvarno vode prema očekivanom rezultatu.) Kvalifikacija je dio validacije, ali koraci kvalifikacije sami po sebi ne čine validaciju procesa. - ispitivanje mikroklimatskih parametara (temperatura, reg. vlaga, brzina strujanja zraka na radnom mjestu). 2. Provjeravanje i ispitivanje kvalitete izvedene električne instalacije i isporučene električne energije (ispitivanje i atest struje, gromobrana i protupanične rasvjete u objektima) 3. Pregled uređaja i instalacija sustava za prinudnu ventilaciju nakon obavljenog čišćenja, 4. Ispitivanje učinkovitosti kvalitete ventilacije pušačkog prostora. U vezi navedenog odgovaramo u nastavku. Prijenos porezne obveze primjenjuje se sukladno članku 75. stavku 3. točki a) Zakona o porezu na dodanu vrijednost (Narodne novine broj 73/13 i 99/13 Rješenje USRH) na građevinske usluge kojima se smatraju usluge u vezi s izgradnjom, održavanjem, rekonstrukcijom ili uklanjanjem građevina, uključujući usluge popravka i čišćenja. Isto se odnosi i na ustupanje osoblja ako ustupano osoblje obavlja građevinske usluge. Obzirom na navedenu odredbu, te usluge koje podnositelj upita navodi, smatramo da se u konkretnom slučaju ne radi o građevinskim uslugama na koje se može primijeniti prijenos porezne obveze. 268

269 Reg: MF Porez na dodanu vrijednost Tuzemni prijenos porezne obveze 10J02 Porez na dodanu vrijednost - građevinske usluge Broj klase: /13-01/271 Urudžbeni broj: /13-4 Zagreb, NAPOMENA: Obavještavamo vas da je 1. siječnja godine na snagu stupio Pravilnik o izmjenama i dopunama Pravilnika o PDV-u (Narodne novine broj 160/13) kojim je izmijenjen članak 152. koji propisuje prijenos porezne obveze u tuzemstvu posebice u dijelu građevinskih usluga. Dostavili ste nam pitanja u vezi Zakona o porezu na dodanu vrijednost (Narodne novine broj 73/13, u daljnjem tekstu: Zakon) te Pravilnika o porezu na dodanu vrijednost (Narodne novine broj 79/13 i 85/13, u daljnjem tekstu: Pravilnik) koja se odnose na građevinske usluge. U nastavku navodimo dostavljena pitanja i odgovore u vezi istih. Napominjemo da se građevinskim uslugama u smislu Zakona i Pravilnika smatra izgradnja objekata i adaptacija objekata. Što se tiče građevinskih usluga kod izgradnje objekta odnosno adaptacije objekta nije bitan udio materijala ili usluga za razgraničenje radi li se o isporuci dobra ili obavljenoj usluzi, već se radi jedinstvenoj usluzi za koju se ne utvrđuje udio materijala odnosno usluge. Kod građevinskih usluga bitno je da se ne radi samo o isporuci dobra bez obavljene usluge. 1. Tko plaća PDV u slučaju kada izvođač građevinskih radova prima avans od investitora poreznog obveznika? Obzirom da u slučaju primjene postupka iz članka 75. stavka 3. Zakona dolazi do prijenosa porezne obveze na primatelja usluge isto se odnosi i na primljene predujmove za građevinske usluge. Stoga na računima izdanim za predujmove dane nakon isporučitelj (u ovom slučaju izvođač) neće obračunati PDV, već je investitor obvezan obračunati PDV za predujam. 2. Da li se kod računa s oznakom R2 pretporez smije odbiti nakon što je PDV plaćen sukladno članku 75. stavku 3. Zakona ili je potrebno platiti takav račun? Obveznik PDV-a koji PDV obračunava prema izdanim računima može odbiti PDV sadržan u računima s oznakom R2 neovisno o tome je li takav račun plaćen ili ne. Slijedom navedenog obveznik PDV-a koji PDV obračunava prema izdanim računima može odbiti PDV obračunan temeljem prijenosa porezne obveze kod računa s oznakom R2 neovisno o tome je li takav račun plaćen. 3. Kada se smije odbiti pretporez u slučaju kada nema nadzornog tijela koje bi ovjerilo podizvoditeljevu situaciju, a naručitelj radova (glavni izvođač) plati PDV prema članku 75 stavku 3. Zakona? U graditeljskoj djelatnosti pretporez se prema članku 133. stavku 2. Pravilnika može odbiti u obračunskom razdoblju u kojem je ovjerena situacija o stvarno izvedenim građevinskim radovima od strane nadzornog tijela. Međutim, u slučaju ako prema propisima u građenju ovjera situacija od strane nadzornog inženjera nije potrebna između podizvođača i glavnog izvođača radova pretporez se može odbiti u obračunskom razdoblju u kojem je izvršena usluga i primljen račun sa svim podacima iz članka 79. Zakona. 4. Mora li opskrbljivač plinom u poreznu osnovicu uključiti i trošarine obračunane na isporuku plina ili se trošarina smatra prolaznom stavkom? Tretira li se na isti način i boravišna pristojba koju naplaćuje ugostitelj kod usluge smještaja u svom objektu? U poreznu osnovicu prema članku 33. stavku 2. Zakona te članku 41. stavku 4. Pravilnika uračunavaju se iznosi poreza, pristojbi i sličnih davanja, osim PDV-a, te sporedni troškovi kao što su provizije, troškovi pakiranja, prijevoza i osiguranja koje isporučitelj dobara ili usluga zaračunava kupcu ili primatelju. Prema tome, opskrbljivač plinom mora u poreznu osnovicu uključiti i trošarine obračunane na isporuku plina. Boravišna pristojba predstavlja prolaznu stavku koja sukladno članku 33. stavku 3. Zakona ne ulaze u poreznu osnovicu, a porezni obveznik mora imati dokaze o iznosu izdataka u vezi s prolaznim stavkama i ne može odbiti PDV ako je na njih obračunan. 269

270 Napominjemo da se porezna osnovica kod stjecanja dobara unutar Europske unije utvrđuje na isti način kao i za isporuke istih dobara u tuzemstvu. 5. Trebaju li kooperanti tvrtke koja se bavi upravljanjem zgradama toj tvrtki izdavati račune sa ili bez PDV-a? Porezni obveznik upisan u registar obveznika PDV-a u tuzemstvu obvezan je prema članku 75. stavku 3. Zakona, odnosno članku 151. stavku 1. Pravilnika platiti PDV kada mu porezni obveznik koji je upisan u registar obveznika PDV-a u tuzemstvu obavi građevinske usluge kojima se smatraju usluge u vezi s izgradnjom, održavanjem, rekonstrukcijom ili uklanjanjem građevina, uključujući usluge popravka i čišćenja tih građevina. Prijenos porezne obveze primjenjuje se na usluge održavanja, renoviranja i popravka objekta ili njegovih dijelova, uključujući čišćenje, keramičarske, tapetarske i parketarske radove. Prema tome, ako u ovom slučaju kooperanti obavljaju usluge održavanja za što je potpisan ugovor o održavanju objekta na takve usluge se primjenjuje prijenos porezne obveze. Napominjemo da naručitelji građevinskih usluga koji nisu upisani u registar obveznika PDV-a, ne mogu primijeniti postupak prijenosa porezne obveze. 6. Primjenjuje li se na sljedeće usluge prijenos porezne obveze sukladno članku 75. stavku 3. Zakona i članku 152. stavku 1. Pravilnika: Inženjering usluge: Organiziranje i vođenje investicijskih, rekonstrukcijskih, revizijskih i remontnih radova na građevini Izrada planova izgradnje opreme i postrojenja na/u građevini ili/i koja nakon postavljanja postaju nepokretna imovina Razrada tehnologija izgradnje i održavanja opreme i postrojenja na/u građevini ili/i koja nakon postavljanja postaju nepokretna imovina Izvođenje svih vrsta visokospecijaliziranih radova u području strojarstva, graditeljstva, elektro-energetike, automatike, telekomunikacija i specijalističkih rudarskih servisa kada su ovi radovi vezani uz neku građevinu. Usluge izrade tehnološko-tehničkog dijela investicijskog programa Projektna dokumentacija za dobivanje građevne dozvole i izvedbu Tehnički elaborati Kontrola dokumentacije vezane za aktivnosti propisane člankom 152. stavkom 1. Pravilnika Usklađivanje rada i nadzor nad izradom dokumentacije vezane za aktivnosti propisane člankom 152. stavkom 1. Pravilnika Nadzor nad izvođenjem radova izgradnje investicijskih objekata Primopredaja, puštanje u rad i pokusni pogon Projektiranje i konstruiranje: Procesna postrojenja, objekti i oprema Izgradnja: Izgradnja postrojenja i objekata za proizvodnju nafte i plina Izgradnja procesnih postrojenja u industriji Izgradnja magistralnih plinovoda i naftovoda Izgradnja i rekonstrukcija benzinskih postaja Izgradnja magistralnih cesta, pristupnih puteva, radnih prostora i temelja za bušaća i remontna postrojenja Izgradnja objekata niskogradnje Izgradnja čeličnih konstrukcija Izgradnja kanalizacije i vodovoda Na gore navedene usluge sukladno članku 75. stavku 3. Zakona i članku 152. stavku 1. Pravilnika primjenjuje se prijenos porezne obveze ako procesna postrojenja, objekti i oprema postaju nepokretna imovina. 7. Što se za potrebe članka 75. stavka 3. Zakona i članka 152. stavka 1. Pravilnika smatra građevinom ili građevinskim objektom? Mogu li se za te potrebe koristiti odredbe nekog drugog propisa? 270

271 Građevinom se u smislu Zakona i Pravilnika o PDV-u smatra objekt pričvršćen za zemlju ili učvršćen u zemlji. Međutim, uzimajući u obzir da postoji veliki broj propisa iz područja gradnje, prije svega Zakon o prostornom uređenju i gradnji (Narodne novine od br. 76/07 do br. 50/) koji, uz ostalo, propisuje što se smatra gradnjom (projektiranje, građenje, uporaba i uklanjanje građevina), građenjem (izvedba građevinskih i drugih radova - pripremnih, zemljanih, konstruktorskih, instalaterskih, završnih; ugradnja građevnih proizvoda, postrojenja ili opreme), rekonstrukcijom, održavanjem ili uklanjanjem građevine, jasno je da su mnogobrojne i građevinske usluge u vezi s tim, te ih sve nije moguće navesti u poreznim propisima. Stoga u mnogim slučajevima treba utvrditi radi li se u konkretnom slučaju o građevinskoj usluzi ili o isporuci dobara. 8. Primjenjuje li se tuzemni prijenos porezne obveze na poslove/ugovore sklopljene nakon ili/i za postojeće ugovorene poslove za koje će se nakon ispostavljati računi? Za radove u graditeljskoj djelatnosti koji su izvedeni do , a nadzorno tijelo je ovjerilo situacije nakon primjenjuju se odredbe Zakona i Pravilnika o PDV-u koji su bili na snazi do što znači da je isporučitelj obvezan obračunati PDV u računima koji se odnose na te radove. Prijenos porezne obveze primjenjuje se na građevinske usluge za koje su radovi izvršeni i situacije ovjerene nakon Da li izvođač prilikom fakturiranja usluga naručitelju radova na temelju ugovora o održavanju objekta jednako tretira sve usluge iz ugovora o održavanju? Za sve usluge koje su navedene u ugovoru o održavanju objekta primjenjuje se prijenos porezne obveze temeljem članka 75. stavka 3. Zakona i članku 152. stavku 1. Pravilnika. 10. Da li za usluge obavljene na temelju ugovora o održavanju izvođač radova ispostavlja naručitelju fakturu sa prijenosom porezne obveze? Za usluge koje se obavljaju temeljem ugovora o održavanju objekta izvođač radova primjenjuje prijenos porezne obveze temeljem članka 75. stavka 3. Zakona te naručitelju ispostavlja račun bez PDV-a. 11. Da li se na uslugu čišćenja građevine na temelju ugovora o pružanju usluga čišćenja primjenjuje prijenos porezne obveze i kada se ne radi o čišćenju u sklopu nekog građevinskog projekta, nego o usluzi čišćenja npr. poslovnih prostora? Je li za prijenos porezne obveze nužno postojanje određenog građevinskog projekta u okviru kojeg se predmetne usluge obavljaju, ili za određene usluge (npr. održavanje, instalacijski radovi, tapetarski radovi, keramičarski radovi, parketarski radovi, popravak, itd.) to nije nužno te se prijenos porezne obveze treba primijeniti i kada nema građevinskog projekta (npr. postoji samo ugovor o pružanju usluga)? Porezni obveznik upisan u registar obveznika PDV u tuzemstvu obvezan je prema članku 75. stavku 3. Zakona, odnosno članka 151. stavka 1. Pravilnika platiti PDV kada mu porezni obveznik koji je upisan u registar obveznika PDV-a u tuzemstvu obavi građevinske usluge kojima se smatraju usluge u vezi s izgradnjom, održavanjem, rekonstrukcijom ili uklanjanjem građevina, uključujući usluge popravka i čišćenja. Prema članku 152. stavku 1. točki f) Pravilnika građevinskim uslugama iz članka 75. stavka 3. točke a) Zakona uključujući usluge održavanja, rekonstrukcije i uklanjanja građevina, popravaka i čišćenja tih građevina, osobito se smatraju održavanje, renoviranje i popravak objekta ili njegovih dijelova, uključujući čišćenje, keramičarske, tapetarske i parketarske radove. Prijenos porezne obveze prema članku 75. stavku 3. primjenjuje se na usluge čišćenja koje se obavljaju u okviru određenog građevinskog projekta.. Je li ispravno tumačiti članak 75. stavak 3. Zakona na način da se prijenos porezne obveze primjenjuje samo kod usluga za koje u sklopu građevinskog projekta situacije/fakture ovjerava nadzorno tijelo/inženjer? Za prijenos porezne obveze nužno je postojanje određenog građevinskog projekta u okviru kojeg se predmetne usluge obavljaju. Međutim, napominjemo da ovjera nadzornog tijela ne može biti uvjetovana u svim slučajevima obavljanja građevinskih usluga obzirom da se u mnogim slučajevima treba utvrditi radi li se u konkretnom slučaju o građevinskoj usluzi ili ne. 271

272 13. Što se u smislu članka 152. stavka 1. točke h) Pravilnika smatra nepokretnom imovinom? Građevinskim uslugama iz članka 75. stavka 3. točke a) Zakona smatra se postavljanje ili sklapanje strojeva ili opreme koji nakon postavljanja ili sklapanja postaju nepokretna imovina. 14. Što u slučajevima kada se određene usluge iz članka 152. stavka 1. Pravilnika (npr. instalacijski radovi, uređenje zemljišta, itd.) obavljaju npr. na zemlji, dakle ne izravno na građevini, ali se te usluge obavljaju u korist građevine? Na usluge iz članka 75. stavka 3. Zakona te članka 152. stavka 1. Pravilnika primjenjuje se prijenos porezne obveze neovisno o tome što se iste ne obavljaju izravno na građevinskom objektu, već na zemljištu. 15. Radi li se o uslugama iz članka 152. stavka 1. Pravilnika u slučaju postavljanja cjevovoda na ili pod zemlju te u slučaju njihovog popravljanja? Na usluge postavljanja cjevovoda na ili pod zemlju te na usluge popravka tih cjevovoda primjenjuje se prijenos porezne obveze temeljem članka 75. stavka 3. Zakona te članka 152. stavka 1. Pravilnika. 16. Što se u smislu članka 152. stavka 1. točke j) Pravilnika smatra nekretninom te je li u tom smislu potrebno primjenjivati odredbe nekog posebnog propisa? Građevinskim uslugama iz članka 75. stavka 3. točke a) Zakona smatra se svaka usluga koja uključuje isporuku pokretnina i njihovu ugradnju u nekretnine tako da pokretnina stječe svojstva nekretnine. Nekretninom se u smislu navedene odredbe smatra sve što ono što nakon određenih isporuka i ugradnje ima obilježje nekretnine (primjerice kiosk koji se fiksira u zemlju i slično). 17. Primjenjuje li se prijenos porezne obveze u slučaju postavljanja npr. klima uređaja ili druge slične opreme na građevinu? Na uslugu postavljanja npr. klima uređaja ili druge slične opreme na građevinu ne primjenjuje se prijenos porezne obveze. 18. Kakav je PDV tretman usluga najma stroja i utrošenih sati radnika kod podizvoditelja, a kakav kod izvođača radova u slučaju kada glavni izvođač prilikom izvođenja radova dijelom koristi usluge podizvoditelja npr. stroj ili radnu snagu? Građevinskim uslugama iz članka 75. stavka 3. točke a) Zakona smatra se iznajmljivanje strojeva i opreme za izgradnju ili rušenje, s rukovateljem, kao i ustupanje osoblja, ako osoblje obavlja građevinske usluge. Prema tome, ako se strojevi i oprema za izgradnju ili rušenje iznajmljuju s rukovateljem tada podizvođač na tako obavljenu uslugu primjenjuje prijenos porezne obveze, odnosno u računu neće obračunati PDV, već obvezu obračuna PDV-a ima izvođač radova koji je primio uslugu. 19. Mogu li se sukladno narudžbi kupca (korisnika/primatelja usluga) građevinskom uslugom smatrati svi radovi kojima se povećava vrijednost dugotrajne imovine kupca? Svi ostali radovi na istim objektima i opremi koja je sastavni dio objekta ne bi se u tom slučaju smatrali građevinskim radovima iz članka 152. stavka 1. Pravilnika te bi se na njih obračunavao PDV (npr. održavanje, servisi koji terete troškove održavanja objekata, a ne povećavaju vrijednost imovine). Održavanje: Trajni nadzor i periodički pregledi te korektivno održavanje, stacionarne i rotacione opreme, u ugroženim i neugroženim prostorima: postrojenja, oprema i instalacija za proizvodnju, sabiranje i otpremu nafte i plina opreme i instalacija bušaćih i remontnih postrojenja na kopnu i moru objekata, postrojenja, uređaja i instalacija za preradu nafte i plina bušotinske opreme i uređaja za mehaničko podizanje i utiskivanje fluida 272

273 objekata, postrojenja, uređaja i instalacija za skladištenje i distribuciju ukapljenog naftnog plina objekata, postrojenja, uređaja i instalacija za skladištenje i prodaju naftnih derivata objekata, postrojenja, uređaja i instalacija za proizvodnju i distribuciju pitke vode objekata visokogradnje i niskogradnje Održavanje procesne opreme, uređaja i instalacija: pogonskih strojeva, plinskih i elektro-motora bušećih alata, zaštitnih i uzlaznih cijevi izmjenjivača topline i generatora pare spremnika i posuda pod tlakom, boca za ukapljeni naftni plin cjevovoda, ventila i zapornih organa kotlovskih postrojenja predtlačnih i atmosferskih električnih generatora i elektromotora srednjeg i niskog napona centrifugalnih i klipnih sisaljki i crpki kompresora multiplikatora i reduktora uređaja i instalacija za vođenje, regulaciju i upravljanje procesom prijenosnih puteva i uređaja za prijenos slike, tona i podataka elektroenergetskih, upravljačkih i komunikacijskih instalacija, uređaja i vodova Instrumentalni servisi: Instaliranje i povezivanje instrumentacijske opreme, uređaja i instalacija Servis, popravak i umjeravanje pneumatske i elektroničke opreme u polju i u kontrolnim prostorijama Servis, popravak i umjeravanje alarmno-blokadnih sustava Servis i popravak volumetra Izrada konfiguracija i održavanje mjerno-regulacijskih sustava Servis i umjeravanje pneumatskih i električnih mjerila tlaka, temperature i razine Servis mjernih uređaja, automatike, upravljanja i elektronike Elektro servisi: Instaliranje i povezivanje, popravak te pregled i održavanje elektroenergetskih uređaja i instalacija u ugroženim i neugroženim prostorima Servis i održavanje elektroenergetskim mreža NN, SN i VN Servis generatora i elektromotora Servis transformatora Servis električnih uređaja i sklopnih blokova NN, SN i VN Strojarski servisi: Servis i izrada svih vrsta navoja koji se koriste u naftnoj i petrokemijskoj industriji prema API normi Servisi zapornih organa, armature, sigurnosnih ventila Servis bušotinske opreme Servis bušaće opreme Servis specijalne rudarske opreme Servis i održavanje motokompresora i diesel motora Servis vozila, dizalica i sredstava transporta Servis, održavanje i popravci cjevovoda, naftovoda i plinovoda Reparaturno zavarivanje Servis rudarske opreme (pumpi, njihalica, dubinske opreme, kompresora, motora, armature i cjevovoda) Servis crpki IMP Servis WEISHAUPT plamenika Servis plinskih boca i spremnika Servis radnih strojeva, vozila i transportnih sredstava Telekomunikacijski servisi: Održavanje telekomunikacijskih uređaja Održavanje uređaja za radijske komunikacije 273

274 Održavanje sustava veze na svim lokacijama u Republici Hrvatskoj Projektiranje, postavljanje i održavanje LAN mreža Opremanje benzinskih postaja sustavima video nadzora, protuprovale, razglasa i telefonije Građevinskom uslugom ne mogu se smatrati svi radovi kojima se povećava vrijednost dugotrajne imovine kupca. Naime, člankom 152. stavkom 1. Pravilnika propisano je što se osobito smatra građevinskim uslugama iz članka 75. stavka 3. točke a) Zakona uključujući usluge održavanja, rekonstrukcije i uklanjanja građevina, popravaka i čišćenja tih građevina. Ako se održavanje radi na opremi koja je sastavni dio objekta, odnosno nepokretna imovina tada se može primijeniti prijenos porezne obveze propisan člankom 75. stavkom 3. Zakona. Održavanje strojeva i opreme koji se koriste prilikom izgradnje građevina ne smatra se uslugama iz članka 75. stavka 3. Zakona na koje se može primijeniti prijenos porezne obveze. Napominjemo da u mnogim slučajevima treba utvrditi radi li se u konkretnom slučaju o građevinskoj usluzi ili ne te može li se primijeniti prijenos porezne obveze. 20. Odnose li se odredbe članka 75. stavka 3. Zakona i 152. Pravilnika na sve usluge obavljene na elektroničkoj komunikacijskoj infrastrukturi, elektroničkoj komunikacijskoj mreži i opremi čiji pojmovi su definirani Zakonom o elektroničkim komunikacijama? U ovom slučaju radi se o širokom spektru radova: od složene izgradnje infrastrukture poput izgradnje kabelske kanalizacije, antenskih stupova, baznih stanica sa pripadajućom opremom, složenih i jednostavnih klimatizacijskih sustava i slično do jednostavnijih zahvata na mreži poput postavljanja satelitskih antena za prijam signala, provođenja i popravka kablova i žica i slično. Člankom 2. točkama 7., 8. i 9. Zakonom o elektroničkim komunikacijama propisano je sljedeće: elektronička komunikacijska mreža: prijenosni sustavi i, prema potrebi, oprema za prospajanje (komutaciju) ili usmjeravanje i druga sredstva, uključujući dijelove mreže koji nisu aktivni, što omogućuju prijenos signala žičnim, radijskim, svjetlosnim ili drugim elektromagnetskim sustavom, što uključuje satelitske mreže, nepokretne zemaljske mreže (s prospajanjem kanala i prospajanjem paketa, uključujući internet), zemaljske mreže pokretnih komunikacija, elektroenergetske kabelske sustave u mjeri u kojoj se upotrebljavaju za prijenos signala, radiodifuzijske mreže i mreže kabelske televizije, bez obzira na vrstu podataka koji se prenose, elektronička komunikacijska infrastruktura i druga povezana oprema: pripadajuća infrastruktura i oprema povezana s elektroničkom komunikacijskom mrežom i/ili elektroničkom komunikacijskom uslugom, koja omogućuje ili podržava pružanje usluga putem te mreže i/ili usluge, što osobito obuhvaća kabelsku kanalizaciju, antenske stupove, zgrade i druge pripadajuće građevine i opremu te sustave uvjetovanog pristupa i elektroničke programske vodiče, elektronička komunikacijska oprema: oprema koja se upotrebljava za obavljanje djelatnosti elektroničkih komunikacijskih mreža i usluga. Na usluge obavljene na elektroničkoj komunikacijskoj infrastrukturi, elektroničkoj komunikacijskoj mreži i opremi može se primijeniti prijenos porezne obveze u smislu članka 75. stavka 3. Zakona i članka 152. stavka 1. Pravilnika, ako je ta elektronička komunikacijska infrastruktura, elektronička komunikacijska mreža i oprema dio građevine odnosno nepokretne imovine. 21. Da li se javnobilježničke usluge smatraju uslugama iz članka 24. Zakona? Prema članku 24. stavku 1. točki c) Zakona mjestom obavljanja usluga konzultanata, inženjera, odvjetnika, računovođa, prevoditelja i druge slične usluge savjetovanja, osobi koja nije porezni obveznik i koja ima sjedište, prebivalište ili uobičajeno boravište izvan Europske unije smatra se mjesto gdje taj primatelj usluga ima sjedište, prebivalište ili uobičajeno boravište. Navedeno se primjenjuje i na javnobilježničke usluge. 22. Može li porezni obveznik čija je osnovna djelatnost nadzor nad gradnjom i inženjerske usluge vezane za građevinarstvo, za usluge koje su navode u nastavku primjenjivati prijenos porezne obveze? 274

275 - Usluga vođenja projekta izgradnje građevinskog objekta - Usluga savjetovanja na projektu izgradnje građevinskog objekta - Usluge FIDIC inženjera na projektu izgradnje građevinskog objekta ( radi se o posebnom ugovoru za konzultantsku uslugu i uslugu nadzora na projektu izgradnje građevinskog objekta koju isporučuje tim inženjera : voditelj tima i ostali stručnjaci / nadzorni inženjeri ) - Usluge geomehaničkih istražnih radova i izrade geotehničkog elaborata - Usluge kontrolnih ispitivanja i tehnološkog nadzora - Usluge upravljanja građevnom ugovornom dokumentacijom na projektu izgradnje građevinskog objekta - Usluge praćenja usklađenosti, monitoringa na projektu izgradnje građevinskog objekta - Usluge upravljanja troškovima i financijske kontrole na projektu izgradnje građevinskog objekta - Usluge koordinatora zaštite na radu na projektu izgradnje građevinskog objekta - Usluge pripreme i evaluacije natječajne dokumentacije za izgradnju građevinskog objekta - Usluge energetskog pregleda građevine - Usluge energetskog certificiranja građevine - Geodetske usluge i usluge geodetskog nadzora - Usluge vještačenja koja se odnose na građevinske objekte. - Ostale konzultantske usluge iz područja graditeljstva Na navedene usluge primjenjuje se prijenos porezne obveze u skladu s člankom 75. stavkom 3. Zakona. Međutim, napominjemo da se na usluge energetskog pregleda građevine i ne usluge energetskog certificiranja građevine prijenos porezne obveze primjenjuje samo ako se te usluge obavljaju u sklopu gradnje građevinskog objekta, a ne naknadno za stare građevinske objekte. Reg: MF Porez na dodanu vrijednost Tuzemni prijenos porezne obveze 10J01 Prijenos porezne obveze u graditeljstvu Broj klase: /13-01/273 Urudžbeni broj: /13-1 Zagreb, NAPOMENA: Obavještavamo vas da je 1. siječnja godine na snagu stupio Pravilnik o izmjenama i dopunama Pravilnika o PDV-u (Narodne novine broj 160/13) kojim je izmijenjen članak 152. koji propisuje prijenos porezne obveze u tuzemstvu posebice u dijelu građevinskih usluga. Zakonom o porezu na dodanu vrijednost (Narodne novine broj 73/13), vezano na mogućnost propisanu Direktivom Vijeća 2006/1/EZ o zajedničkom sustavu poreza na dodanu vrijednost, propisane su odredbe u vezi sa oporezivanjem određenih isporuka u građevinskoj djelatnosti obavljenih na području Republike Hrvatske između dva porezna obveznika na način da je porez na dodanu vrijednost obvezan platiti primatelj usluge temeljem prijenosa porezne obveze (eng. Reverse Charge). Riječ je o obrnutom postupku oporezivanja prema kojem se porezna obveza prenosi na primatelja isporuke i on je obvezan obračunati PDV. Prijenos porezne obveze u graditeljstvu propisan je člankom 75. stavcima 2. i 3. Zakona o PDV-u. Prema odredbi članka 75. stavka 2. Zakona o PDV-u ako oporezive isporuke dobara ili usluga u tuzemstvu obavlja porezni obveznik koji nema sjedište, prebivalište ili uobičajeno boravište u tuzemstvu, PDV plaća porezni obveznik odnosno pravna osoba koja nije porezni obveznik, ali je registrirana za potrebe PDV-a, kojoj je obavljena isporuka dobara ili usluga. To znači da ako, primjerice, porezni obveznik iz druge države članice tuzemnom poreznom obvezniku obavlja uslugu vezanu za nekretninu u Hrvatskoj, koja je prema općem načelu oporeziva u Hrvatskoj gdje se nekretnina nalazi, prijenosom porezne obveze temeljem navedenog članka Zakona PDV plaća primatelj usluge, tuzemni porezni obveznik, 275

276 a porezni obveznik iz druge države članice ne mora se registrirati u Republici Hrvatskoj i nije obveznik plaćanja PDV-a u Hrvatskoj. Prema odredbi članka 75. stavka 3. točka a) Zakona o PDV-u porezni obveznik koji je registriran za potrebe PDV-a u Republici Hrvatskoj obvezan je platiti PDV kada mu se obave građevinske usluge kojima se smatraju usluge u vezi s izgradnjom, održavanjem, rekonstrukcijom ili uklanjanjem građevina, uključujući usluge popravka i čišćenja. Isto se odnosi i na ustupanje osoblja ako ustupano osoblje obavlja građevinske usluge. U skladu s odredbom članka 151 stavka 1. i 2. Pravilnika o porezu na dodanu vrijednost (Narodne novine broj 79/13) obveznik plaćanja PDV-a temeljem članka 75. stavka 3. Zakona o PDV-u je svaki porezni obveznik primatelj dobara, odnosno usluga, upisan u registar obveznika PDV-a u tuzemstvu kada mu dobra isporuči ili obavi usluge iz članka 75. stavka 3. Zakona porezni obveznik koji je upisan u registar obveznika PDV-a u tuzemstvu. Navedene odredbe Zakona ne primjenjuju se na osobu koja je prešla prag stjecanja ili je od njega odustala te na osobu kojoj su usluge obavili porezni obveznici koji nemaju sjedište u Republici Hrvatskoj ili ako obavlja usluge poreznim obveznicima koji nemaju sjedište u Republici Hrvatskoj, a koje nisu upisane u registar obveznika PDV-a. U tom slučaju PDV je obvezan obračunati porezni obveznik koji isporučuje dobra ili obavlja usluge. Prema odredbi članka 152. Pravilnika građevinskim uslugama iz članka 75. stavka 3. točke a) Zakona uključujući usluge održavanja, rekonstrukcije i uklanjanja građevina, popravaka i čišćenja, osobito se smatraju: a) usluge projektiranja i drugi poslovi u vezi s građevinskim objektom, b) pripremni radovi na gradilištu, radovi na rušenju objekta ili njegovih dijelova, c) izgradnja građevinskih objekata ili njihovih dijelova, d) instalacijski radovi, e) završni građevinski radovi, f) održavanje, renoviranje i popravak objekta ili njegovih dijelova, uključujući čišćenje, keramičarske, tapetarske i parketarske radove, g) pružanje usluga nadzora, h) postavljanje ili sklapanje strojeva ili opreme koji nakon postavljanja ili sklapanja postaju nepokretna imovina, i) iznajmljivanje strojeva i opreme za izgradnju ili rušenje, s rukovateljem, j) svaka usluga koja uključuje isporuku pokretnina i njihovu ugradnju u nekretnine tako da pokretnina stječe svojstva nekretnine, k) ustupanje osoblja, ako osoblje obavlja građevinske usluge. Imajući u vidu niz propisa iz područja gradnje, prije svega Zakon o prostornom uređenju i gradnji (Narodne novine od br. 76/07 do br. 50/) koji, uz ostalo, propisuje što se smatra gradnjom (projektiranje, građenje, uporaba i uklanjanje građevina), građenjem ( izvedba građevinskih i drugih radova - pripremnih, zemljanih, konstrukterskih, instalaterskih, završnih; ugradnja građevnih proizvoda, postrojenja ili opreme), rekonstrukcijom, održavanjem ili uklanjanjem građevine, jasno je da su mnogobrojne i građevinske usluge u vezi s tim, te ih sve nije moguće navesti u poreznim propisima. Stoga u mnogim slučajevima treba utvrditi radi li se u konkretnom slučaju o građevinskoj usluzi ili o isporuci dobara. Tako se, primjerice, iako nisu izrijekom navedene u članku 75. stavku 3. Zakona i članku 152. Pravilnika, na geodetske usluge kod gradnje objekta, kao i uskluge etažiranja objekata primjenjuje prijenos porezne obveze u skladu s člankom 75. stavkom 3. Zakona, odnosno člankom 152. stavkom 1. točke a) Pravilnika. Prijenos porezne obveze primjenjuje se i kod soboslikarskih i ličilačkih usluga ako je primatelj navedenih usluga, kao i kod prethodno navedenih usluga, upisan u registar obveznika PDV-a. Ako porezni obveznik izvođaču radova dovozi beton i fakturira cijenu betona i uslugu prijevoza nije riječ o usluzi u graditeljstvu. Međutim, ako je ugovorena i obavljena isporuka betona i građevinska usluga ugradnje tog betona i poslova u vezi s tim riječ je o usluzi u graditeljstvu. O usluzi u graditeljstvu ne radi se ni u slučaju ako porezni obveznik izvođaču radova isporuči krovnu konstrukciju bez usluge postavljanja krova na građevinu, odnosno građevinskih usluga u vezi s tim. Prema članku 36. stavku 5. Pravilnika u graditeljskoj djelatnosti obveza obračuna PDV-a nastaje istekom obračunskog razdoblja u kojem je ovjerena situacija o stvarno izvedenim građevinskim radovima od strane nadzornog tijela. Obračunske situacije su propisane posebnim uzancama u građenju. Ako nadzorno tijelo ne ovjeri obračunsku situaciju, smatra 276

277 se da je porezna obveza nastala u onom dijelu u kojem su radovi obavljeni najkasnije istekom obračunskog razdoblja koje slijedi nakon razdoblja u kojem je ispostavljena obračunska situacija. Prema članku 133. Pravilnika porezni obveznik ima pravo na odbitak pretporeza u obračunskom razdoblju u kojem je primljeno dobro ili izvršena usluga i primljen račun sa svim podacima iz članka 79. Zakona. U graditeljskoj djelatnosti pretporez se može odbiti u obračunskom razdoblju u kojem je ovjerena situacija o stvarno izvedenim građevinskim radovima od strane nadzornog tijela. Za radove u graditeljskoj djelatnosti koji su izvedeni do , a nadzorno tijelo je ovjerilo situacije nakon primjenjuju se odredbe Zakona i Pravilnika o porezu na dodanu vrijednost koji su bili na snazi do godine što znači da je isporučitelj obvezan obračunati PDV u računima koji se odnose na te radove. Iako se načelno na primljeni predujam obračunava PDV, konačno se oporezivanje provodi pri isporuci dobra odnosno obavljene usluge. Svota PDV-a sadržana u primljenom predujmu utvrđuje se primjenom preračunane stope prema kojoj se oporezuje dobro ili usluga za koju je primljen predujam. Obzirom da u slučaju primjene postupka iz članka 75. stavka 3. Zakona o PDV-u dolazi do prijenosa porezne obveze na primatelja usluge isto se odnosi i na primljene predujmove za građevinske usluge. Stoga na računima izdanim za predujmove dane nakon isporučitelj neće obračunati PDV. U slučaju kada je primatelj dobara ili usluga obvezan platiti PDV isporučitelj (izvođač, podizvođač) u računu mora navesti»prijenos porezne obveze«ili engleski izraz Reverse Charge, kako je propisano odredbom članka 79. stavka 7. Zakona o PDV-u. Primatelj dobara ili usluga (investitor, izvođač ako mu je uslugu obavio podizvođač) obvezan je obračunati i platiti PDV. Porezni obveznik - primatelj usluge iznos PDV-a iskazuje na istoj prijavi PDV-a (obrazac PDV, točka II.4.) na kojoj iskazuje i odbitak pretporeza i to je za njega kod prijenosa porezne obveze neutralno ako je usluga obavljena u poduzetničke svrhe i ako su ispunjeni svi zakonom propisani uvjeti za odbitak pretporeza. Naime, sukladno odredbama Zakona o PDV-u smatra se da je PDV u smislu članka 75. stavka 1. točaka 3., 6. i 7. te članka 75. stavaka 2. i 3. toga Zakona u plaćen ako je u prijavi PDV-a iskazana obveza temeljem prijenosa obveze plaćanja PDV-a. Napominjemo da naručitelji građevinskih usluga koji nisu upisani u registar obveznika PDV-a, odnosno ne obavljaju oporezive isporuke, ne mogu primijeniti postupak prijenosa porezne obveze. Registriranje za potrebe PDV-a, PDV ID broj i VIES sustav (K) Reg: MF Porez na dodanu vrijednost Registriranje za potrebe PDV-a, PDV ID broj i VIES sustav (10K) 10K14 Porezni tretman iznajmljivanja apartmana putem Airbnb Online Platforme (24.7.) Broj klase:410-19/15-01/248 Urudžbeni broj: /15-2 Zagreb, Podnositelj upita iznajmljuje apartman preko agencije registrirane u Republici Hrvatskoj te ima dodijeljen hrvatski PDV identifikacijski broj, međutim ove godine goste je počeo nalaziti i putem Airbnb Online Platforme. U vezi s navedenim postavlja pitanja: 1. Kako plaćati PDV na uslugu koju mu pruža Airbnb? 2. Treba li platiti PDV jer je iz računa priloženog upitu koji je izdan sinu podnositelja upita vidljivo da je Airbnb naplatio 147,40 kuna u što je uključeno 117,92 kuna osnovne usluge + 29,48 kuna PDV-a po stopi od 25%? 3. Ako je PDV naplaćen, što treba poslati Airbnb-u da iznos naplaćenog PDV bude proslijeđen u državni proračun Republike Hrvatske? U vezi navedenog odgovaramo u nastavku. 277

278 O obvezama privatnih iznajmljivača očitovali smo se našim odgovorima KLASA: /14-01/264, URBROJ: /14-1 od 1. travnja godine i KLASA: /14-01/264, URBROJ: /14-2 od 9. lipnja godine koji su objavljeni na našim internetskim stranicama i dostupni ovdje. Sukladno navedenim odgovorima građani privatni iznajmljivači soba, postelja, apartmana i kuća za odmor koji nisu upisani u registar obveznika PDV-a smatraju se malim poreznim obveznicima u odnosu na usluge koje im obavljaju porezni obveznici iz drugih država članica Europske unije ili iz trećih zemalja. Prema tome kada mali porezni obveznici primaju usluge od poreznih obveznika iz drugih država članica Europske unije ili trećih zemalja, obvezni su na primljene usluge obračunati i platiti hrvatski PDV. U vezi s navedenim građani privatni iznajmljivači trebaju zatražiti PDV identifikacijski broj 15 dana prije primanja usluga od poreznih obveznika iz drugih država članica Europske unije ili obavljanja usluga poreznim obveznicima iz drugih država članica. Stoga, građaninu privatnom iznajmljivaču koji ima dodijeljen PDV identifikacijski broj porezni obveznik iz druge države članice na obavljenu uslugu neće zaračunati PDV svoje države članice, već je građanin privatni iznajmljivač obvezan na primljenu uslugu obračunati i platiti hrvatski PDV po stopi 25%. Za obračunsko razdoblje u kojem je porezni obveznik iz druge države članice obavio uslugu građaninu privatnom iznajmljivaču za koju je on obvezan obračunati i platiti hrvatski PDV, građanin iznajmljivač obvezan je podnijeti Obrazac PDV i Obrazac PDV-S u kojima će iskazati primljenu uslugu i obračunani PDV. U prijavi PDV-a (Obrascu PDV) građanin privatni iznajmljivač vrijednost primljene usluge od poreznog obveznika iz druge države članice i obračunani PDV iskazuje na rednom broju II.10. Dodijeljeni PDV identifikacijski broj podnositelj upita treba dostaviti Airbnb-u temeljem kojeg Airbnb neće obračunavati hrvatski PDV, već će podnositelj upita kao mali porezni obveznik biti obvezan na primljenu uslugu obračunati i platiti PDV neovisno o tome što nije upisan u registar obveznika PDV-a. Vrijednost primljene usluge i PDV koji će na nju biti obračunat po stopi 25% treba iskazati u Obrascu PDV i Obrascu PDV-S koji se podnose elektroničkim putem do 20-og u mjesecu za prethodni mjesec. Napominje se da građani privatni iznajmljivači nemaju pravo na odbitak PDV-a što su ga obračunali na uslugu koju im je obavio porezni obveznik iz druge države članice ili iz treće zemlje, obzirom da nisu upisani u registar obveznika PDV-a. U konkretnom slučaju Airbnb je račun za obavljenu uslugu izdao na ime sina podnositelja upita koji nema dodijeljen hrvatski PDV identifikacijski broj, a ne na podnositelja upita koji ima dodijeljen hrvatski PDV identifikacijski broj. Stoga Airbnb nije mogao niti izdati račun bez obračunanog hrvatskog PDV-a koji sukladno odredbama o posebnom postupku oporezivanja za telekomunikacijske usluge, usluge televizijskog emitiranja i elektronički obavljene usluge koje obavljaju porezni obveznici sa sjedištem u Europskoj uniji, ali bez sjedišta u državi članici potrošnje (tzv. MOSS) treba biti uplaćen u državni proračun Republike Hrvatske. Kako bi se ubuduće izbjegla situacija do koje je došlo jer račun Airbnb-a glasi na sina, podnositelj upita treba Airbnb-u dostaviti svoj hrvatski PDV identifikacijski broj i obavijestiti ga da račune izdaje njemu, a ne sinu. Podnositelj upita u tom će slučaju imati obvezu za obračun PDV-a i podnošenje propisanih obrazaca koje su prethodno navedene. Podnositelj upita nema obvezu za obračun PDV-a temeljem računa koji je izdan njegovom sinu jer PDV iskazan u tom računu treba biti uplaćen u državni proračun Republike Hrvatske, međutim radi ispravnog postupanja računi Airbnb-a trebaju biti izdani osobi kojoj je usluga obavljena odnosno u konkretnom slučaju podnositelju upita. Napominje se da podnositelj upita na opisani način treba poslovati sa svim agencijama iz drugih država članica kad mu se obavljaju usluge navedene u upitu. Reg: MF Porez na dodanu vrijednost Predmet oporezivanja 10K13 Iznajmljivanje apartmana u kućanstvu ( ) Broj klase: /14-01/474 Urudžbeni broj: /14-3 Zagreb,

279 Porezni obveznik iz dostavnog popisa obratio nam se upitom u kojem je naveo da posjeduje kuću u Platu, Mlini za koju je od Ureda državne uprave u Dubrovačkoneretvanskoj županiji, Službe za gospodarstvo ishođeno rješenje za iznajmljivanje apartmana u kućanstvu i to: 8 kreveta obveznik A, 6 kreveta obveznik B (sin) i 4 kreveta obveznik C (sin). Nadalje je navedeno da porezni obveznik surađuje sa internetskim operaterom Booking.com koji oglašava kuću kao cjelinu te ispostavlja jedan račun za obavljenu uslugu posredovanja. Postavljeno je pitanje može li porezni obveznik postupiti na sljedeći način: da Booking.com ispostavlja jedan račun za proviziju, da sva tri iznajmljivača zatraže izdavanje PDV identifikacijskog broja, da po primljenom računu iznajmljivači utvrde iznos provizije po pojedinom iznajmljivaču, da sva tri iznajmljivača za svoj dio provizije obračunaju i plate porez na dodanu vrijednost (u daljnjem tekstu: PDV). U vezi navedenog odgovaramo u nastavku. Prema odredbama članka 17. stavka 1. Zakona o porezu na dodanu vrijednost (Narodne novine broj 73/13, 99/13, 148/13, 153/13 i 143/14, u daljnjem tekstu: Zakon) mjestom obavljanja usluga poreznom obvezniku koji djeluje kao takav smatra se mjesto sjedišta tog poreznog obveznika. Iz navedenog proizlazi da se porezna obveza prenosi na poreznog obveznika primatelja usluge. Porezni obveznik u smislu Zakona je svaka osoba koja samostalno obavlja bilo koju gospodarsku djelatnost čak i ako ta osoba nije registrirana za potrebe PDV-a. Sukladno članku 154. stavku 4. Pravilnika o porezu na dodanu vrijednost (Narodne novine broj 79/13, 85/13, 160/13 i 35/14) svaki porezni obveznik koji ima sjedište, stalnu poslovnu jedinicu, prebivalište ili uobičajeno boravište u Republici Hrvatskoj i koji obavlja usluge na području druge države članice Europske unije (u daljnjem tekstu: EU) za koje je primatelj usluga u drugoj državi članici EU obvezan platiti PDV prema članku 196. Direktive Vijeća 2006/1/EZ i svaki porezni obveznik primatelj usluga iz članka 75. stavka 1. točke 6. Zakona obvezan je Poreznoj upravi podnijeti zahtjev za izdavanje PDV identifikacijskog broja najkasnije 15 dana prije početka obavljanja odnosno primanja takvih usluga. Prema navedenom, mali porezni obveznici, kojima se smatraju i građani privatni iznajmljivači obvezni su zatražiti izdavanje PDV identifikacijskog broja u slučaju kada im usluge obavlja porezni obveznik koji imaju sjedište u drugoj državi članici EU. Napominjemo da porezni obveznici koji primjenjuju paušalno oporezivanje i nakon dodjele PDV identifikacijskog broja mogu primjenjivati paušalno oporezivanje prema posebnim propisima. Stoga, u slučaju kada građanin koji je privatni iznajmljivač ima dodijeljen PDV identifikacijski broj tada putnička agencija odnosno u konkretnom slučaju internetski operater Booking.com iz druge države članice EU na obavljenu uslugu posredovanja neće zaračunati PDV, već je građanin privatni iznajmljivač obvezan na primljenu uslugu obračunati i platiti hrvatski PDV po stopi 25%. Napominjemo da mali porezni obveznik, u ovom slučaju građanin privatni iznajmljivač, nema pravo na odbitak PDV-a koji je obračunao na uslugu koju mu je obavila putnička agencija odnosno u konkretnom slučaju internetski operater Booking.com iz druge države članice EU, obzirom da nije upisan u registar obveznika PDV-a. Navedenu uslugu građanin privatni iznajmljivač prikazuje u Obrascu PDV i Obrascu PDV-S za razdoblje oporezivanja u kojem mu je internetski operater Booking.com obavio uslugu. Potrebno je istaknuti da građanin privatni iznajmljivač navedene obrasce podnosi samo za razdoblja oporezivanja u kojima je primio usluge iz drugih država članica EU. Stoga, u konkretnom slučaju svaki navedeni privatni iznajmljivač ( A, B i C ) treba zatražiti izdavanje PDV identifikacijskog broja 15 dana prije primanja usluge od internetskog operatera Booking.com. Nadalje, svaki od njih treba sa internetskim operaterom Booking.com sklopiti ugovor o pružanju usluge posredovanja prilikom pronalaženja turista. Za razdoblje oporezivanja u kojem su primili uslugu posredovanja za koju su obvezni obračunati i platiti PDV po stopi 25%, obvezni su podnijeti Obrazac PDV i Obrazac PDV-S u kojima će iskazati navedenu uslugu. 279

280 Reg: MF Porez na dodanu vrijednost Registriranje za potrebe PDV-a, PDV ID broj i VIES sustav 10K Registriranje za potrebe PDV-a i obveze obračuna PDV-a za nerezidente Broj klase: /14-01/484 Urudžbeni broj: /14-2 Zagreb, Temeljem vašeg upita u vezi registriranja za potrebe PDV-a i obveze obračuna PDV-a za nerezidente koji u Republici Hrvatskoj iznajmljuju sobe, postelje, apartmane i kuće za odmor, odgovaramo u nastavku. Iznajmljivanje stanova, soba i postelja putnicima i turistima te organiziranje kampova, u skladu s člankom 4. Zakona o porezu na dodanu vrijednost (Narodne novine broj 73/13., 99/13 - Rješenje USRH, 148/13 i 153/13 - Rješenje USRH, dalje u tekstu: Zakon o PDV-u), smatraju se predmetom oporezivanja, pod uvjetima propisanim navedenim Zakonom. U skladu s navedenim nerezidenti koji u Republici Hrvatskoj iznajmljuju sobe, postelje, apartmane i kuće za odmor inozemnim i domaćim gostima obvezni su se u Republici Hrvatskoj registrirati se za potrebe PDV, odnosno podnijeti zahtjev za upis u registar obveznika PDV-a te zatražiti dodjelu PDV identifikacijskog broja prije prve isporuke u tuzemstvu. Zahtjev za registriranje za potrebe PDV-a nerezidenti iznajmljivači isključivo podnose Poreznoj upravi, Područnom uredu Zagreb. Detaljnije informacije o postupku dodjele PDV identifikacijskog broja dostupne su na internetskoj stranici Porezne uprave ( Skrećemo pažnju da se na nerezidente iznajmljivače ne primjenjuju odredbe članka 90. Zakona o PDV-u, odnosno nerezidenti ne mogu ni u kojem slučaju primjenjivati posebni postupak oporezivanja za male porezne obveznike. Naime, nerezidenti iznajmljivači su obvezni primjenjivati redovni postupak oporezivanja, a njihove obveze jednake su obvezama tuzemnih poreznih obveznika koji su upisani u registar obveznika PDV-a. Prema tome, nerezidenti iznajmljivači postaju obveznici podnošenja mjesečnih PDV prijava u Republici Hrvatskoj, neovisno o tome jesu li u pojedinom mjesecu obavljali uslugu iznajmljivanja ili nisu. Mjesečne prijave PDV-a podnose se do 20-og u mjesecu za prethodni mjesec, a godišnja prijava PDV-a (PDV-K obrazac) do kraja veljače tekuće godine za prethodnu kalendarsku godinu. Zbirna prijava (obrazac ZP) i Prijava za stjecanje dobara i primljene usluge iz drugih država članica Europske unije (obrazac PDV-S) podnose se do 20-og u mjesecu za prethodni mjesec, pod uvjetom da obveznik obavlja isporuke dobara i usluga unutar Europske unije, odnosno stjecanja dobara unutar Europske unije. Navedene prijave moraju se podnositi elektronski, putem portala e-porezna. Informacije o načinu registracije, potrebnim dokumentima, te ostale informacije vezane uz elektroničko podnošenje obrazaca mogu se pronaći na Porezna/index.asp?id=b03d1#. Potrebno je napomenuti da je u svrhu elektroničkog podnošenja obrazaca nužno da porezni obveznik i odgovorna osoba kod poreznog obveznika imaju dodijeljen OIB. Ako je nerezident iznajmljivač imenovao poreznog zastupnika tada navedene obrasce u ime tog poreznog obveznika podnosi njegov porezni zastupnik. Napominjemo da nerezidenti iznajmljivači ne mogu primjenjivati paušalno oporezivanje obzirom da su upisani u registar obveznika PDV-a. Navedeno proizlazi iz članka 2. Pravilnika o djelatnostima iznajmljivanja stanova, soba i postelja putnicima i turistima (Narodne novine, broj: 48/05 i 148/09) kojim se propisuje da obveznik poreza na dohodak iz članka 27. stavka 3. Zakona o porezu na dohodak (Narodne novine, broj 177/04, 73/08, 80/10, 114/11, 22/, 144/, Odluka USRH - 0/13,5/13, 148/13) kojemu se godišnji porez utvrđuje u paušalnom iznosu jest fizička osoba građanin kojoj je na temelju odobrenja nadležnog ureda odobreno pružanje usluge građana u domaćinstvu u skladu s odredbama Zakona o ugostiteljskoj djelatnosti, a nije obveznik poreza na dodanu vrijednost prema Zakonu o porezu na dodanu vrijednost i dohodak ne utvrđuje prema člancima Zakona o porezu na dohodak odnosno na temelju poslovnih knjiga, pod uvjetom: 1. da iznajmljuje putnicima i turistima stanove, sobe i postelje, kojih je vlasnik, najviše do 20 postelja odnosno kreveta, i/ili 280

281 2. da organizira kamp na svojem zemljištu najviše do 10 smještajnih jedinica, odnosno do 30 gostiju istodobno. Reg: MF Porez na dodanu vrijednost Registriranje za potrebe PDV-a, PDV ID broj i VIES sustav 10K11 Porezno zastupanje u okviru carinskog postupka 42 i 63 ( ) Broj klase: /14-01/437 Urudžbeni broj: /14-1 Zagreb, Postupak 42 je postupak uvoznoga carinjenja dobara u slučajevima kada se zahtijeva postupak puštanja dobara u slobodni promet uz primjenu oslobođenja od plaćanja poreza na dodanu vrijednost (u daljnjem tekstu: PDV) obzirom da su dobra namijenjena poreznom obvezniku u drugoj državi članici Europske unije ili ih porezni obveznik premješta za svoje potrebe. Odredbe u vezi postupka 42 propisane su člankom 44. stavkom 1. točkom 26. te člankom 44. stavkom 2. Zakona o porezu na dodanu vrijednost (Narodne novine broj 73/13, 99/13 Rješenje USRH, 148/13 i 153/13 Rješenje USRH, u daljnjem tekstu: Zakon o PDV-u). Naime, člankom 44. stavkom 1. točkom 26. propisano je da je plaćanja PDV-a oslobođen uvoz dobara otpremljenih ili prevezenih iz trećeg područja ili iz treće zemlje na područje Republike Hrvatske, ako je ta dobra uvoznik ili osoba koja je određena kao porezni dužnik pri uvozu neposredno nakon uvoza isporučio unutar Europske unije uz primjenu oslobođenja od PDV-a iz članka 41. stavka 1. Zakona o PDV-u. Navedeno oslobođenje se prema odredbama članka 44. stavka 2. Zakona o PDV-u primjenjuje pod uvjetom da nakon uvoza dobara slijedi isporuka dobara ili premještanje dobara u drugu državu članicu (u daljnjem tekstu: isporuka dobara), koja je prema članku 41. stavku 1. točkama a) i d) Zakona o PDV-u oslobođena od plaćanja PDV-a, i to samo ako je uvoznik u trenutku uvoza Carinskoj upravi pružio najmanje sljedeće podatke: a) svoj PDV identifikacijski broj izdan u Republici Hrvatskoj ili PDV identifikacijski broj svoga poreznog zastupnika, koji jamči za plaćanje PDV-a, izdan u Republici Hrvatskoj, b) PDV identifikacijski broj stjecatelja, izdan u drugoj državi članici, kojemu se isporučuju dobra prema članku 41. stavku 1. točki a) Zakona o PDV-u ili vlastiti PDV identifikacijski broj izdan u državi u kojoj završava prijevoz ili otprema dobara, ako se dobra prema članku 41. stavku 1. točki d) Zakona o PDV-u premještaju, c) dokaz iz kojeg je vidljivo da su uvezena dobra namijenjena za prijevoz ili otpremu iz Republike Hrvatske u neku drugu državu članicu. Postupak 42 u Republici Hrvatskoj uz zadovoljenje prethodno navedenih uvjeta mogu primjenjivati tuzemni porezni obveznici te strani porezi obveznici koji imaju sjedište u drugoj državi članici Europske unije, ali i porezni obveznici koji imaju sjedište izvan Europske unije. Jedan od preduvjeta za primjenu postupka 42 je registriranje za potrebe PDV-a, odnosno posjedovanje PDV identifikacijskog broja izdanog u Republici Hrvatskoj. Dodjelom PDV identifikacijskog broja strani porezni obveznici se ujedno upisuju i u registar obveznika PDVa u Republici Hrvatskoj. U vezi stranih poreznih obveznika napominjemo da porezni obveznici koji imaju sjedište u Europskoj uniji mogu u Republici Hrvatskoj imenovati poreznog zastupnika, dok porezni obveznici koji imaju sjedište izvan Europske unije moraju imenovati poreznog zastupnika kao osobu koja je obvezna platiti PDV. U slučaju da je porezni zastupnik imenovan isti mora biti opunomoćen za zaprimanje pismena, podnošenje prijave PDV-a i obavljanja svih poslova u vezi s utvrđivanjem i plaćanjem PDV-a poreznog obveznika, te posjedovati punomoć ili ugovor o poreznom zastupanju, 281

282 Isporuke dobara u druge države članice Europske unije koje se obavljaju u okviru uvoznog postupka 42 iskazuju se u prijavi PDV-a (Obrazac PDV) te u Zbirnoj prijavi za isporuku dobara i usluga u druge države članice Europske unije (Obrazac ZP). U Zbirnoj prijavi, između ostalog, iskazuje se vrijednost isporuke dobara u druge države članice Europske unije u kunama i lipama po pojedinom primatelju/stjecatelju dobara u okviru carinskog postupka 42. Prijava PDV-a i Zbirna prijava podnose se u elektroničkom obliku najkasnije do 20-og dana u mjesecu koji slijedi po završetku obračunskog razdoblja. Prethodno navedeno se na istovjetan način primjenjuje i u slučaju postupka 63, odnosno ponovnog uvoza uz istovremeno puštanje dobara u slobodni promet uz oslobođenje od plaćanja PDV-a obzirom da su dobra namijenjena drugoj državi članici. U cilju pojednostavljenja primjene postupka 42 i 63 te smanjenja administrativnog opterećenja strani porezni obveznici koji će u Republici Hrvatskoj primjenjivati isključivo postupak 42 i 63 te su imenovali poreznog zastupnika nisu obvezni registrirati se za potrebe PDV-a, odnosno zatražiti izdavanje PDV identifikacijskog broja u Republici Hrvatskoj za sebe već njihove isporuke dobara u druge države članice Europske unije njihov porezni zastupnik može iskazati u svojoj prijavi PDV-a (Obrazac PDV) te u svojoj Zbirnoj prijavi za isporuku dobara i usluga u druge države članice Europske unije (Obrazac ZP). Međutim, kako bi se omogućilo praćenje i kontroliranje, a uzimajući u obzir odredbe članka 58. stavka 1. Općeg poreznog zakona (Narodne novine, broj 147/08, 18/11, 78/, 136/, 73/13) kojim je uz ostalo propisano da je porezni obveznik dužan prijaviti sve činjenice bitne za utvrđivanje njegove porezne obveze, porezni zastupnik je obvezan voditi posebnu evidenciju o isporukama dobara u druge države članice Europske unije za pojedine porezne obveznike koje zastupa (Popis isporuka dobara u druge države članice Europske unije prethodno uvezenih u okviru postupaka 42 i 63). Navedena posebna evidencija podnosi se kao izvješće za godinu u ukupnom iznosu uz konačni obračun PDV-a (obrazac PDV- K), a za. godinu posebna evidencija podnosit će se za mjesečna obračunska razdoblja uz obrazac ZP najkasnije do 20-og dana u mjesecu koji slijedi po završetku obračunskog razdoblja nadležnoj ispostavi Porezne uprave prema sjedištu poreznog zastupnika te Poreznoj upravi, Područnom uredu Zagreb, Avenija Dubrovnik 32, Službi za povrat PDV-a inozemnim poreznim obveznicima. U toj posebnoj evidenciji porezni zastupnik, između ostalog navodi naziv, odnosno ime i prezime poreznog obveznika kojeg zastupa, njegov EORI broj, PDV identifikacijski broj ili porezni broj u državi sjedišta u slučaju da porezni obveznik nema dodijeljen PDV identifikacijski broj, PDV identifikacijski broj primatelja kojem je zastupani porezni obveznik isporučio dobra koja su prethodno uvezena u okviru postupka 42 i 63 te vrijednost isporuke dobara u postupcima 42 i 63. Također, porezni zastupnik je uz navedeno obvezan dostaviti i popis stranih poreznih obveznika koje zastupa. U vezi stranih poreznih obveznika koji su u Republici Hrvatskoj već registrirani za potrebe PDV-a, a imenovali su porezno zastupnika napominjemo da za takve porezne obveznik njihov porezni zastupnik i dalje u njihovo ime podnosi prijavu PDV-a (Obrazac PDV) te Zbirnu prijave za isporuku dobara i usluga u druge države članice Europske unije (Obrazac ZP) na način kako je to dosad izvršavao te u tom slučaju nije obvezan voditi posebnu evidenciju i dostaviti i popis stranih poreznih obveznika koje zastupa. Reg: MF Porez na dodanu vrijednost Predmet oporezivanja Obavljanje usluge poreznom obvezniku iz druge članice države 10K10 ( ) Broj klase: /14-01/143 Urudžbeni broj: /14-02 Zagreb, Porezni obveznik iz dostavnog popisa dostavio je pitanja u vezi tumačenja odredbi Zakona o porezu na dodanu vrijednost (Narodne novine 73/13, 99/13 Rješenje USRH, 148/13 i 153/13 Rješenje USRH, u daljnjem tekstu: Zakon) i Pravilnika o porezu na dodanu vrijednost (Narodne novine broj 79/13, 85/13, 160/13 i 35/14, u daljnjem tekstu: Pravilnik). Naime, porezni obveznik napominje da obavlja uslugu prerade repromaterijala, iz čega se dobiva gotov proizvod, za poreznog obveznika iz Ujedinjenog Kraljevstva Velike Britanije i Sjeverne Irske (UK). Primatelj usluge dostavlja repromaterijal tuzemnom poreznom obvezniku u svrhu dorade, ili ga kupuje u Republici Hrvatskoj (RH), u drugim državama članicama Europske unije ili ga uvozi izravno u RH iz trećih zemalja. 282

283 U nastavku navodimo pitanja i odgovore na ista. 1. Da li u nekom od navedenih slučajeva porezni obveznik iz UK ima obvezu registriranja za potrebe PDV-a u RH? Odredbama članka 77. stavka 5. točaka a) i b) Zakona propisano je da će Porezna uprava dodijeliti PDV identifikacijski broj: a) svakom poreznom obvezniku koji na području Republike Hrvatske obavlja isporuke dobara ili usluga za koje postoji pravo na odbitak PDV-a, osim poreznom obvezniku iz članka 6. stavka 4. Zakona i poreznom obvezniku koji obavlja isporuke dobara ili usluga za koje PDV plaća primatelj dobara ili usluga u skladu s člankom 75. stavcima 1. točkama 3., 6. i 7. te člankom 75. stavkom 2. Zakona, b) svakom poreznom obvezniku ili pravnoj osobi koja nije porezni obveznik, koji stječe dobra unutar Europske unije u skladu s člankom 4. stavkom 1. točkom 2. Zakona te svakom poreznom obvezniku ili pravnoj osobi koja nije porezni obveznik čija su stjecanja dobara unutar Europske unije predmet oporezivanja PDV-om u skladu s člankom 5. stavkom 4. Zakona. Nadalje, člankom 7. stavkom 5. Zakona propisano je da se isporukom dobara uz naknadu smatra premještanje dobara koja su dio poslovne imovine poreznog obveznika koja je za potrebe svojeg poslovanja otpremio ili prevezao sam porezni obveznik ili druga osoba za njegov račun u drugu državu članicu. Napominjemo da se ne možemo u potpunosti očitovati obzirom da u upitu nema dovoljno podataka o načinu obavljanja predmetne transakcije već su dane pretpostavke. Međutim, iz navedenih odredbi Zakona proizlazi da porezni obveznik iz druge države članice ima obvezu registriranja za potrebe PDV-a u RH ukoliko obavlja isporuke dobara i usluga na području RH, stjecanje dobara u tuzemstvu ili premještanje vlastitih dobara iz druge države članice u tuzemstvo. U vezi s registriranjem za potrebe PDV-a napominjemo da je uputa o postupku registriranja dostupna na linku: 20EU( ).pdf 2. Ispostavlja li tuzemni porezni obveznik račun s iskazanim PDV-om kada obavi uslugu prerade repromaterijala za poreznog obveznika iz UK? Sukladno članku 17. stavku 1. Zakona mjestom obavljanja usluga poreznom obvezniku koji djeluje kao takav smatra se mjesto sjedišta tog poreznog obveznika. Ako se te usluge obavljaju stalnoj poslovnoj jedinici poreznog obveznika u mjestu koje je različito od mjesta sjedišta poreznog obveznika, mjestom obavljanja usluga smatra se sjedište stalne poslovne jedinice. Ako takvo sjedište ili stalna poslovna jedinica ne postoje, mjestom obavljanja usluga smatra se prebivalište ili uobičajeno boravište poreznog obveznika primatelja usluge. Iz navedenog proizlazi da tuzemni porezni obveznik na obavljenu uslugu prerade neće obračunati hrvatski PDV, obzirom da se radi o usluzi koja se oporezuje prema sjedištu poreznog obveznika primatelja, već će u računu, što će ga za obavljenu uslugu prerade izdaje poreznom obvezniku iz UK, uz sve elemente propisane člankom 79. Zakona navesti da se radi o prijenosu porezne obveze temeljem članka 17. stavka 1. Zakona. 3. Ispostavlja li tuzemni porezni obveznik račun s iskazanim PDV-om kada isporučuje repromaterijal poreznom obvezniku iz UK, a dostavlja ga drugom tuzemnom poreznom obvezniku koji će obaviti uslugu prerade repromaterijala? Člankom 13. stavkom 1. Zakona propisano je da se mjestom isporuke dobara koja otprema ili prevozi isporučitelj, kupac ili treća osoba, smatra mjesto gdje se dobra nalaze na početku otpreme ili prijevoza do kupca. Sukladno članku 4. stavku 1. točki 1. Zakona predmet oporezivanja PDV-om je isporuka dobara u tuzemstvu uz naknadu koju obavi porezni obveznik koji djeluje kao takav. Iz navedenog proizlazi da je tuzemni porezni obveznik obvezan obračunati PDV po stopi 25% u slučaju kada obavlja isporuku dobara poreznom obvezniku iz UK ukoliko se 283

284 navedena dobra ne otpremaju iz RH, već ih primatelj dobara, odnosno drugi tuzemni porezni obveznik koristi za obavljanje usluge prerade za naručitelja iz UK. Reg: MF Porez na dodanu vrijednost - Registriranje za potrebe PDV-a, PDV ID broj i VIES sustav Dodjela PDV identifikacijskog broja građanima privatnim 10K09 iznajmljivačima ( ) Broj klase: /14-01/264 Urudžbeni broj: /14-1 Zagreb, Obzirom na predstojeću turističku sezonu svim privatnim iznajmljivačima soba, postelja, apartmana i kuća za odmor koji primaju usluge od poreznih obveznika sa sjedištem u državama članicama Europske unije ili obavljaju usluge poreznim obveznicima sa sjedištem u državama članicama dajemo obavijest o obvezi podnošenja Zahtjeva za registriranje za potrebe PDV-a radi dodjele PDV identifikacijskog broja. Sukladno našem odgovoru KLASA: /13-01/476, URBROJ: /13-2 od 28. studenoga građani privatni iznajmljivači soba, postelja, apartmana i kuća za odmor koji nisu upisani u registar obveznika PDV-a smatraju se malim poreznim obveznicima u odnosu na primljene usluge posredovanja. Prema tome kada mali porezni obveznici primaju usluge od poreznih obveznika iz drugih država članica Europske unije ili trećih zemalja, obvezni su na primljene usluge obračunati i platiti hrvatski PDV. U vezi s navedenim napominje se da građani privatni iznajmljivači trebaju zatražiti PDV identifikacijski broj 15 dana prije primanja usluga od poreznih obveznika iz drugih država članica Europske unije ili obavljanja usluga poreznim obveznicima iz drugih država članica. Stoga, građaninu privatnom iznajmljivaču koji ima dodijeljen PDV identifikacijski broj porezni obveznik odnosno putnička agencija iz druge države članice na obavljenu uslugu neće zaračunati PDV svoje države članice, već je građanin privatni iznajmljivač obvezan na primljenu uslugu obračunati i platiti hrvatski PDV po stopi 25%. Za obračunsko razdoblje u kojem je porezni obveznik odnosno putnička agencija iz druge države članice obavila uslugu građaninu privatnom iznajmljivaču za koju je on obvezan obračunati i platiti hrvatski PDV, građanin iznajmljivač obvezan je podnijeti Obrazac PDV i Obrazac PDV-S u kojima će iskazati primljenu uslugu posredovanja i obračunani PDV. U prijavi PDV-a (Obrascu PDV) građanin privatni iznajmljivač vrijednost primljene usluge od poreznog obveznika putničke agencije iz druge države članice i obračunani PDV iskazuje na rednom broju II.10. Nadalje ističe se da PDV identifikacijski broj nisu obvezni zatražiti građani privatni iznajmljivači koji posluju isključivo sa poreznim obveznicima putničkim agencijama iz trećih zemalja koje nisu države članice Europske unije. Međutim neovisno o tome što nisu obvezni zatražiti PDV identifikacijski broj smatraju se poreznim obveznicima u odnosu na usluge posredovanja koje su im obavljene. Prema tome građani privatni iznajmljivači koji posluju isključivo s poreznim obveznicima putničkim agencijama iz trećih zemalja nisu obvezni zatražiti PDV identifikacijski broj, međutim obvezni su na primljenu uslugu posredovanja obračunati i platiti hrvatski PDV. U tom slučaju građanin privatni iznajmljivač obvezan je za obračunsko razdoblje u kojem mu je porezni obveznik putnička agencija iz treće zemlje obavila uslugu posredovanja obračunati i platiti hrvatski PDV koji će iskazati u prijavi PDV-a (Obrazac PDV) za to obračunsko razdoblje. U prijavi PDV-a (Obrascu PDV) građanin privatni iznajmljivač vrijednost primljene usluge od poreznog obveznika putničke agencije iz treće zemlje i obračunani PDV iskazuje na rednom broju II.13. Također ističe se da građani privatni iznajmljivači koji primaju usluge i od poreznih obveznika putničkih agencija iz drugih država članica i iz trećih zemalja trebaju obvezno zatražiti PDV identifikacijski broj 15 dana prije primanja usluga od poreznih obveznika putničkih agencija iz država članica. 284

285 U tom slučaju građanin privatni iznajmljivač prilikom poslovanja sa poreznim obveznicima putničkim agencijama iz trećih zemalja mora koristiti osobni identifikacijski broj (OIB), međutim može koristiti i dodijeljeni mu PDV identifikacijski broj. Naime, odredbama Zakona o porezu na dodanu vrijednost (Narodne novine broj 73/13, 99/13 Rješenje USRH, 148/13 i 153/13 Rješenje USRH) nije propisana obveza korištenja PDV identifikacijskog broj u slučaju poslovanja sa poreznim obveznicima iz trećih zemalja, međutim nema prepreke da ga osobe kojima je dodijeljen koriste i kada posluju sa poreznim obveznicima iz trećih zemalja. Građani privatni iznajmljivači koji primaju usluge i od poreznih obveznika putničkih agencija iz drugih država članica i iz trećih zemalja trebaju za obračunsko razdoblje u kojem su im navedeni porezni obveznici obavili određene usluge podnijeti prijavu PDV-a (Obrazac PDV) i Prijavu za stjecanje dobara i primljene usluge iz drugih država članica Europske unije (Obrazac PDV-S). U tom slučaju u Obrascu PDV-S iskazati će samo vrijednost usluga koje su im obavili porezni obveznici iz država članica Europske unije. U Obrascu PDV na rednom broju II.10 iskazat će vrijednost usluga koje su im obavili porezni obveznici iz država članica i obračunani PDV. Na rednom broju II.13 iskazati vrijednost primljene usluge od poreznog obveznika putničke agencije iz treće zemlje i obračunani PDV. Ističe se da se i građani porezni obveznici koji primjenjuju paušalno oporezivanje prema posebnim propisima smatraju malim poreznim obveznicima te su obvezni zatražiti izdavanje PDV identifikacijskog broja u slučaju kada im usluge obavljaju porezni obveznici koji imaju sjedište u drugoj državi članici. U vezi građana privatnih iznajmljivača koji primjenjuju paušalno oporezivanje napominje se da i nakon dodjele PDV identifikacijskog broja mogu primjenjivati paušalno oporezivanje prema posebnim propisima. Nadalje ističe se da građani privatni iznajmljivači nemaju pravo na odbitak PDV-a što su ga obračunali na uslugu koju im je obavio porezni obveznik putnička agencija iz druge države članice ili iz treće zemlje, obzirom da nisu upisani u registar obveznika PDV-a. Reg: MF Porez na dodanu vrijednost - Registriranje za potrebe PDV-a, PDV ID broj i VIES sustav Lučke uprave upis u registar obveznika poreza na dodanu 10K08 vrijednost ( ) Broj klase: /14-01/217 Urudžbeni broj: /14-2 Zagreb, Lučke uprave upis u registar obveznika poreza na dodanu vrijednost Dostavili ste upit o tome smatra li se lučka uprava obveznikom poreza na dodanu vrijednost (u daljnjem tekstu: PDV) u dijelu pružanja lučkih usluga (struja, voda, privez, odvez) i usluga škvera (dizanje i spuštanje brodova u more), za koje niti jedan poslovni subjekt nije iskazao interes dostavom zahtjeva za koncesiju. U vezi navedenog odgovaramo u nastavku. Porezni obveznik u smislu Zakona o porezu na dodanu vrijednost (Narodne novine broj 73/13, 99/13 Rješenje USRH, 148/13 i 153/13 Rješenje USRH, u daljnjem tekstu: Zakon) je svaka osoba koja samostalno obavlja bilo koju gospodarsku djelatnost bez obzira na svrhu i rezultat obavljanja te djelatnosti. Gospodarska djelatnost je svaka djelatnost proizvođača, trgovaca ili osoba koje obavljaju usluge, uključujući rudarske i poljoprivredne djelatnosti te djelatnosti slobodnih zanimanja. Gospodarskom djelatnošću smatra se i iskorištavanje materijalne ili nematerijalne imovine u svrhu trajnog ostvarivanja prihoda. Tijela državne vlasti, tijela državne uprave, tijela i jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave, komore te druga tijela s javnim ovlastima sukladno članku 6. stavku 5. Zakona ne smatraju se poreznim obveznicima u slučaju kada ubiru pristojbe, naknade i druga plaćanja u vezi s obavljanjem djelatnosti ili transakcija u okviru svog djelokruga ili ovlasti. Ako bi obavljanje tih djelatnosti, kao da nisu porezni obveznici, dovelo do znatnog narušavanja načela tržišnog natjecanja kod obavljanja takvih djelatnosti ili transakcija, ta se 285

286 tijela smatraju poreznim obveznicima u vezi s tim djelatnostima ili transakcijama. U slučaju da obavljaju djelatnosti iz Dodatka I. ovoga Zakona smatrat će se poreznim obveznicima, osim ako ih obavljaju u zanemarivom opsegu. U Dodatku I. Zakona navedene su među ostalim lučke usluge i usluge zračnih luka, isporuak vode, plina, električne energije i grijanja. Lučke pristojbe koje lučke uprave naplaćuju sukladno Zakonu o pomorskom dobru i morskim lukama (Narodne novine broj 158/03, 100/04, 141/06 i 38/09) nisu predmet oporezivanja PDV-om obzirom da spadaju u ovlasti odnosno djelokrug rada lučkih uprava sukladno posebnim propisima. Međutim, ako tijelo nadležno za zaštitu tržišnog natjecanja utvrdi da tijelo iz članka 6. stavka 5. Zakona znatno narušava načela tržišnog natjecanja, Porezna uprava donijet će rješenje da je to tijelo porezni obveznik za te djelatnosti ili transakcije. Člankom 78. Zakona o pomorskom dobru i morskim lukama propisane su vrste lučkih djelatnosti i to: privez i odvez brodova, jahti, ribarskih, sportskih i drugih brodica i plutajućih objekata, ukrcaj, iskrcaj, prekrcaj, prijenos i uskladištenje roba i drugih materijala, ukrcaj i iskrcaj putnika i vozila, ostale gospodarske djelatnosti koje su s ovima u neposrednoj ekonomskoj, prometnoj ili tehnološkoj svezi (npr. ugostiteljska djelatnost, servisne djelatnosti i dr.). U lukama otvorenim za javni promet lokalnog značaja u kojima ne postoji gospodarski interes za pružanje usluga prihvata otpada, opskrbe vodom i električnom energijom, te usluge može pružati lučka uprava. Prihodi ostvareni pružanjem navedenih usluga moraju se prikazati u bilanci lučke uprave, te biti odvojeni od naplate lučkih pristojbi. Prema tome, lučke naknade koje, sukladno posebnom propisu, lučke uprave naplaćuju od korisnika luke za obavljene im usluge u lukama otvorenim za javni promet (privez i odvez brodova, jahti, ribarskih, sportskih i drugih brodica, plutajućih objekata, ukrcaj, iskrcaj prekrcaj prijenos i uskladištenje roba i drugih materijala, ukrcaj i iskrcaj putnika i vozila, ostale gospodarske djelatnosti koje su s ovima u neposrednoj ekonomskoj, prometnoj ili tehnološkoj svezi npr. ugostiteljska djelatnost, servisne djelatnosti i dr.) smatraju se lučkim uslugama iz Dodatka I. Zakona koje podliježu PDV-u ako ih lučke uprave obavljaju u iznosu koji nije zanemariv, odnosno koji prelazi ,00 kuna. Stoga, ako je lučka uprava u godini od obavljanja lučkih usluga iz članka 78. Zakona o pomorskom dobru i morskim lukama ostvarila isporuke u vrijednost preko ,00 kuna bila je obvezna upisati se u registar obveznika PDV-a od 1. siječnja godine. Reg: MF Porez na dodanu vrijednost - Registriranje za potrebe PDV-a, PDV ID broj i VIES sustav 10K07 Provjera valjanosti PDV identifikacijskog broja ( ) Broj klase: /13-01/663 Urudžbeni broj: /14-2 Zagreb, Elektroničkom poštom obratili ste se u vezi provjere valjanosti PDV identifikacijskog broja hrvatskog poreznog obveznika A d.o.o. (OIB: ). Navodite da ste valjanost PDV identifikacijskog broja pokušali provjeriti putem internet stranice: i da nakon upisa OIB-a dobivate poruke: negativan rezultat ili nevažeći PDV identifikacijski broj. Nadalje, navodite da vas poslovni partner uvjerava da ima ispravan PDV identifikacijski broj. Postavili ste pitanje koji bi mogao biti problem u vezi valjanosti PDV identifikacijskog broja hrvatskog poreznog obveznika A d.o.o. i kako se taj problem može riješiti. U vezi navedenog odgovaramo u nastavku. 286

287 Prema odredbama članka 77. stavka 1. Zakona o porezu na dodanu vrijednost (Narodne novine broj 73/13, 99/13 - Rješenje USRH, 148/13 i 153/13 - Rješenje USRH) svaka osoba mora Poreznoj upravi prijaviti početak svoje djelatnosti kao poreznog obveznika, odnosno mora se prijaviti u registar obveznika PDV-a ako je vrijednost njezinih isporuka u prethodnoj kalendarskoj godini prešla iznos od ,00 kuna. Porezni obveznik koji obavlja transakcije unutar Europske unije (u daljnjem tekstu: EU) obvezan je od Porezne uprave zatražiti izdavanje PDV identifikacijskog broja na propisanom obrascu. Porezni obveznik obvezan je Poreznoj upravi prijaviti svaku promjenu ili prestanak obavljanja djelatnosti. Stoga, hrvatski porezni obveznici koji posluju na zajedničkom tržištu EU moraju imati PDV identifikacijski broj koji se sastoji od osobnog identifikacijskog broja koji ima 11 znamenaka (OIB) i predznaka»hr«. U vezi provjere valjanosti PDV identifikacijskog broja Porezna uprava je dala informacije na internet stranici: 1. Provjeru valjanosti PDV identifikacijskog broja poslovnog partnera iz Republike Hrvatske (u daljnjem tekstu: RH) možete obaviti na internet stranici Europske komisije: Valjanost PDV identifikacijskog broja izdanog od bilo koje države članice EU možete provjeriti na sljedeći način: U padajućem izborniku»država članica/member State«odaberite državu članicu EU vašeg poslovnog partnera. U predmetnom slučaju birate HR-Hrvatska/HR-Croatia. Nakon što ste odabrali državu, u polje»pdv id. broj/vat number«unesite PDV identifikacijski broj vašeg poslovnog partnera (bez predznaka»hr«) za kojeg želite potvrditi valjanost, te pritisnite»potvrdi/verify«. Ovdje trebate unijeti OIB vašeg poslovnog partnera iz RH: Odgovor će biti DA/YES ili NE/NO Da, PDV id. broj je valjan/yes, valid VAT number - PDV identifikacijski broj je valjan u trenutku provjere Ne, nevaljan PDV id. broj/no, invalid VAT number - PDV identifikacijski broj nije valjan ili nije ispravan u trenutku provjere Ukoliko je odgovor NE/NO, provjerite s vašim poslovnim partnerom iz RH je li PDV identifikacijski broj koji vam je dao točan (točan broj znakova, točna dužina). Ako broj koji vam je dao poslovni partner iz RH i nakon provjere još uvijek nije valjan trebate tražiti da vam dostavi valjan/ispravan PDV identifikacijski broj. Ukoliko ste upisali svoj vlastiti PDV identifikacijski broj u polje»država članica podnositeljica/requester Member State«tada ćete kod prikaza rezultata dobiti i šifriranu oznaku pod nazivom»referentni broj/consultation Number«. Pomoću te šifrirane oznake možete dokazati da ste na određeni datum izvršili provjeru valjanosti PDV identifikacijskog broja vašeg poslovnog partnera i da ste kao rezultat dobili poruku da je PDV identifikacijski broj na taj datum bio valjan. 2. Za provjeru valjanosti PDV identifikacijskog broja možete kontaktirati i Poreznu upravu, Središnji ured, Sektor za europske poslove i međunarodnu razmjenu informacija, Službu za međunarodnu razmjenu informacija na adresu elektroničke pošte: provjera-valjanosti@porezna-uprava.hr. Da biste provjeru valjanosti obavili putem Porezne uprave potrebno je identificirati se sljedećim podacima: - Vaš PDV identifikacijski broj - Vaš naziv/ime i prezime - Vaša adresa sjedišta - PDV identifikacijski broj koji želite provjeriti - Naziv/Ime i prezime te adresa sjedišta vašeg poslovnog partnera Temeljem upita, Porezna uprava će vam putem elektroničke pošte dostaviti dokument s ispisom rezultata postupka provjere. 287

288 Reg: MF Porez na dodanu vrijednost - Registriranje za potrebe PDV-a, PDV ID broj i VIES sustav 10K06 Registracija za potrebe PDV-a poreznog obveznika sa sjedištem u drugoj državi članici Europske unije ( ) Broj klase: /13-01/2661 Urudžbeni broj: /14-2 Zagreb, Dostavili ste nam upit u kojem tražite mišljenje o registraciji za potrebe PDV-a poreznog obveznika sa sjedištem u drugoj državi članici Europske unije kada obavlja usluge autobusnog prijevoza putnika na području Republike Hrvatske. U vezi navedenog odgovaramo u nastavku. Odredbama članka 20. stavka 1. Zakona o porezu na dodanu vrijednost (Narodne novine broj 73/13, 99/13 - Rješenje USRH, 148/13 i 153/13 Rješenje USRH, u daljnjem tekstu: Zakon) propisano je da se mjestom obavljanja usluga prijevoza putnika smatra mjesto gdje se obavlja prijevoz, razmjerno prijeđenim udaljenostima. Nadalje, člankom 77. stavkom 5. točkom a) Zakona propisano je da će Porezna uprava dodijelit PDV identifikacijski broj svakom poreznom obvezniku koji na području Republike Hrvatske obavlja isporuke dobara ili usluga za koje postoji pravo na odbitak PDV-a, osim poreznom obvezniku iz članka 6. stavka 4. Zakona i poreznom obvezniku koji obavlja isporuke dobara ili usluga za koje PDV plaća primatelj dobara ili usluga u skladu s člankom 75. stavcima 1. točkama 3., 6. i 7. te člankom 75. stavkom 2. Zakona. Prema navedenom, porezni obveznik sa sjedištem u drugoj državi članici ne mora se registrirati za potrebe PDV-a u Republici Hrvatskoj, ako navedenu uslugu obavlja drugom poreznom obvezniku, ali ako takvu uslugu obavlja fizičkim osobama tada se mora registrirati za potrebe PDV-a u Republici Hrvatskoj. Međutim, sukladno odredbama članka 6. stavka 1. Zakona propisano je da ako je prema članku 75. Zakona PDV obvezan platiti porezni obveznik koji u tuzemstvu nema sjedište, ali ima sjedište u drugoj državi članici, taj porezni obveznik može imenovati poreznog zastupnika kao osobu koja je obvezna platiti PDV. Sukladno navedenom, porezni obveznik sa sjedištem u drugoj državi članici Europske unije koji obavlja autobusni prijevoz putnika u tuzemstvu može imenovati poreznog zastupnika u Republici Hrvatskoj koji će temeljem punomoći za zastupanje, registriranje za potrebe PDV-a obaviti umjesto njega. Postupak registriranja za potrebe PDV-a detaljno je objašnjen Uputom Porezne uprave KLASA: /13-01/208, URBROJ: /13-7 od 09. srpnja godine koja je dostupna na internetskim stranicama Porezne uprave ovdje. Također ističemo da porezni obveznik, neovisno o obvezi registriranja za potrebe PDV-a u tuzemstvu mora pribaviti osobni identifikacijski broj (OIB). Dokumentaciju potrebnu za određivanje i dodjeljivanje OIB-a stranim osobama moguće je preuzeti na engleskom jeziku na internetskim stranicama Porezne uprave ovdje, dok je zahtjev za određivanjem i dodjeljivanjem OIB-a moguće preuzeti na engleskom jeziku na internetskim stranicama Porezne uprave. Ukoliko porezni obveznik imenuje poreznog zastupnika tada on podnosi navedeni zahtjev u ime poreznog obveznika. Također napominjemo da je stupanjem na snagu Pravilnika o izmjenama i dopunama Pravilnika o porezu na dodanu vrijednost (Narodne novine broj 160/13) od 01. siječnja godine omogućeno da strani porezni obveznik koji obavlja povremeni međunarodni cestovni prijevoz putnika na području Republike Hrvatske može podnositi mjesečne prijave PDV-a samo za ona obračunska razdoblja u kojima je obavljao navedene usluge. Reg: MF Porez na dodanu vrijednost Registriranje za potrebe PDV-a, PDV ID broj i VIES sustav 10K05 Postupak obračun poreza na dodanu vrijednost Broj klase: /13-01/592 Urudžbeni broj: /13-2 Zagreb,

289 Porezni obveznik iz dostavnog popisa obratio se u vezi pojašnjenja postupka obračuna poreza na dodanu vrijednost (u daljnjem tekstu: PDV) u sljedećim slučajevima: 1. Austrijska tvrtka A naručuje dobra od hrvatske tvrtke H1 i isporučuje je drugoj hrvatskoj tvrtki H2. Dobra ne prelaze hrvatsku granicu već se direktno prevozi od tvrtke H1 do H2 i tvrtka H2 dobra dobiva sa otpremnicom od tvrtke A. U vezi navedenog postavljena su pitanja: a) Da li tvrtka H1 zaračunava dobra tvrtki A bez PDV-a? b) Da li tvrtka A zaračunava tvrtki H2 bez PDV-a, na isti način kao i kad se dobra fizički prevoze iz Austrije? c) Da li je potrebna još kakva dodatna aktivnost, dokumentacija ili evidencija u odnosu na situaciju, kad se dobra fizički isporučuju iz Austrije od tvrtke A hrvatskoj tvrtki H2? U vezi navedenog odgovaramo u nastavku. 1. Predmet oporezivanja PDV-om je sukladno članku 4. stavku 1. Zakona o porezu na dodanu vrijednost (Narodne novine broj 73/13 i 99/13 Rješenje USRH, u daljnjem tekstu: Zakon) isporuka dobara u tuzemstvu uz naknadu koju obavi porezni obveznik koji djeluje kao takav. Obzirom da u konkretnom slučaju hrvatska tvrtka H1 isporučuje dobra austrijskoj tvrtki A, pri čemu dobra ne prelaze hrvatsku granicu već se direktno prevoze hrvatskoj tvrtki H2, hrvatska tvrtka H1 obvezna je u računu što ga ispostavlja austrijskoj tvrtki A obračunati hrvatski PDV, jer dobra nisu napustila područje Republike Hrvatske. Austrijska tvrtka A kojoj hrvatska tvrtka H1 isporučuje dobra neće se registrirati za potrebe PDV-a u Republici Hrvatskoj te joj se neće dodijeliti hrvatski PDV identifikacijski broj obzirom da je člankom 77. stavkom 5. točkom a) Zakona propisano da će Porezna uprava dodijeliti PDV identifikacijski broj svakom poreznom obvezniku koji na području Republike Hrvatske obavlja isporuke dobara ili usluga za koje postoji pravo na odbitak PDV-a, osim poreznom obvezniku iz članka 6. stavka 4. ovoga Zakona i poreznom obvezniku koji obavlja isporuke dobara ili usluga za koje PDV plaća primatelj dobara ili usluga u skladu s člankom 75. stavcima 1. točkama 3., 6. i 7. te člankom 75. stavkom 2. toga Zakona. Austrijska tvrtka A koja u Republici Hrvatskoj obavlja isporuku dobara hrvatskoj tvrtki H2, nije obvezna registrirati se za potrebe PDV-a u Republici Hrvatskoj niti na obavljenu isporuku zaračunati hrvatski PDV, obzirom da je hrvatska tvrtka H2 obvezna na primljenu isporuku dobara obračunati i platiti PDV sukladno članku 75. stavku 2. Zakona. Prema tome austrijska tvrtka A račun za obavljenu isporuku izdaje u skladu s pravilima o izdavanju računa koja su propisana austrijskim propisima o PDV-u. U vezi s navedenim napominjemo da austrijska tvrtka A može putem elektroničkog portala države članice u kojoj ima sjedište, u konkretnom slučaju Republike Austrije, podnijeti zahtjev za povrat PDV-a, koji joj je za isporuku dobara obračunala hrvatska tvrtka H1 obzirom da ispunjava uvjete za povrat PDV-a propisane člankom 68. stavkom 3. Zakona. Hrvatska tvrtka H2 kojoj je austrijska tvrtka A obavila isporuku dobara nije obvezna voditi posebne evidencije, međutim obvezna je prema članku 85. stavku 2. točki g) Zakona u prijavi PDV-a između ostalog navesti i ukupnu vrijednost isporuka za koje je kao primatelj obvezna platiti PDV u skladu s člankom 75. stavkom 2. Zakona. 2. Hrvatska tvrtka H2 naručila je obavljanje usluge na građevini u Republici Hrvatskoj od austrijske tvrtke A, a tvrtka A je obavljanje te usluge naručila dalje od hrvatske tvrtke H1. U vezi navedenog postavljena su pitanja: a) Da li tvrtka H1 zaračunava radove tvrtki A bez PDV-a? b) Da li tvrtka A zaračunava radove tvrtki H2 bez PDV-a? c) Da li je potrebna još kakva dodatna aktivnost, dokumentacija ili evidencija u vezi navedenog? U vezi navedenog odgovaramo u nastavku. 2. Mjestom obavljanja usluga u vezi s nekretninama, uključujući usluge stručnjaka i posrednika za prodaju nekretnina, smještaj u hotelima ili objektima slične namjene uključujući kampove za odmor ili mjesta uređena za kampiranje, davanje prava na uporabu nekretnina i usluge pripreme i koordinacije građevinskih radova, kao što su usluge arhitekata i građevinskog nadzora, smatra se mjesto gdje se nekretnina nalazi sukladno članku 19. Zakona. 289

290 Prema tome hrvatska tvrtka H1 na računu što ga ispostavlja austrijskoj tvrtki A za građevinsku uslugu obavljenu na nekretnini u Republici Hrvatskoj obvezna je obračunati hrvatski PDV. Hrvatska tvrtka H1 na obavljenu uslugu ne primjenjuje prijenos porezne obveze propisan člankom 75. stavkom 3. Zakona za građevinske usluge obzirom da primatelj usluge austrijska tvrtka A nije registrirana za potrebe PDV-a u Republici Hrvatskoj niti ima obvezu registrirati se za potrebe PDV-a. Naime, austrijska tvrtka A koja uslugu obavljenu na nekretnini u Republici Hrvatskoj zaračunava hrvatskoj tvrtki H2 nije obvezna registrirati se za potrebe PDV-a u Republici Hrvatskoj niti na obavljenu uslugu zaračunati hrvatski PDV, obzirom da je hrvatska tvrtka H2 obvezna na primljenu isporuku dobara obračunati i platiti PDV sukladno članku 75. stavku 2. Zakona. Prema tome austrijska tvrtka A račun za obavljenu uslugu izdaje u skladu s pravilima o izdavanju računa koja su propisana austrijskim propisima o PDV-u. Također napominjemo da austrijska tvrtka A može putem elektroničkog portala države članice u kojoj ima sjedište, u konkretnom slučaju Republike Austrije, podnijeti zahtjev za povrat PDV-a, koji joj je za uslugu obavljenu na nekretnini u Republici Hrvatskoj obračunala hrvatska tvrtka H1 obzirom da ispunjava uvjete za povrat PDV-a propisane člankom 68. stavkom 3. Zakona. Hrvatska tvrtka H2 kojoj je austrijska tvrtka A zaračunala uslugu obavljenu na nekretnini U Republici Hrvatskoj nije obvezna voditi posebne evidencije, međutim obvezna je prema članku 85. stavku 2. točki g) Zakona u prijavi PDV-a između ostalog navesti i ukupnu vrijednost usluga za koje je kao primatelj obvezna platiti PDV u skladu s člankom 75. stavkom 2. Zakona. Reg: MF Porez na dodanu vrijednost Registriranje za potrebe PDV-a, PDV ID broj i VIES sustav Sudjelovanje mađarskog poreznog obveznika na sajmu u Republici 10K04 Hrvatskoj Broj klase: /13-01/36 Urudžbeni broj: /13-2 Zagreb, Elektroničkom poštom obratili ste su u vezi sudjelovanja mađarskog poreznog obveznika na sajmu u Republici Hrvatskoj koji je prodajnog karaktera, stoga u nastavku navodimo dostavljena pitanja i odgovore u vezi istih. 1. Koju dokumentaciju treba imati mađarski porezni obveznik na štandu kako bi dokazao da ima sjedište u drugoj državi članici. Mađarski porezni obveznik, kao i bilo koji drugi porezni obveznik koji nema sjedište u Republici Hrvatskoj mora se registrirati za potrebe poreza na dodanu vrijednost (u daljnjem tekstu: PDV) u Republici Hrvatskoj te zatražiti dodjelu hrvatskog PDV identifikacijskog broja kako bi mogao u Republici Hrvatskoj obavljati isporuke. U vezi s registriranjem za potrebe PDV-a napominjemo da je postupak registriranja dostupan na linku: 20država%20članica%20EU( ).pdf Prema navedenom mađarskom poreznom obvezniku koji namjerava prodavati na sajmovima u Republici Hrvatskoj potreban je hrvatski PDV identifikacijski broj. 2. Mora li postojati određena dokumentacija o porijeklu, vrsti i količini robe (prije 1. srpnja to je bio dokument sa granice koji je potvrđivao da je roba njegovo vlasništvo te da ju je uvezao)? Odredbama Zakona o porezu na dodanu vrijednost (Narodne novine broj 73/13 i 99/13 Rješenje USRH) nije propisano koja sve dokumentacija u vezi porijekla, vrsti i količini robe mora postojati, već je navedeno propisano odredbama Zakona o trgovini (Narodne novine 290

291 od broja 87/08 do 68/13) i Zakona o zaštiti potrošača (Narodne novine od broja 79/07 do 56/13), čije je tumačenje u nadležnosti Ministarstva gospodarstva. 3. Treba li za isporuke na sajmovima izdavati račune te koju vrstu računa mora izdati? Mađarski porezni obveznik koji je registriran za potrebe PDV-a u Republici Hrvatskoj obvezan je za isporuke na sajmovima izdati račun u skladu s hrvatskim poreznim propisima u vezi čega napominjemo da je detaljan postupak izdavanja računa dostupan na linku: 4. Obračunava li se na izdanim računima hrvatski PDV? Na računima koje mađarski porezni obveznik registriran za potrebe PDV-a izdaje prilikom isporuke dobara na sajmovima u Republici Hrvatskoj obvezan je obračunati hrvatski PDV. 5. Kome i u kojem roku treba prijaviti navedenu prodaju? Mađarski porezni obveznik registriran za potrebe PDV-a obvezan je obavljene isporuke u Republici Hrvatskoj iskazati u prijavi PDV-a (Obrazac PDV) koju podnosi do dvadesetog u mjesecu za prethodni mjesec. Prijava PDV-a podnosi se elektroničkim putem nadležnoj ispostavi Porezne uprave, odnosno u konkretnom slučaju mađarski porezni obveznik registriran za potrebe PDV-a podnijeti će prijavu PDV-a Poreznoj upravi, Područnom uredu Zagreb, Avenija Dubrovnik 32, Zagreb. 6. Kome se i u kojem roku plaća PDV? PDV je prihod državnog proračuna Republike Hrvatske te se temeljem podnesene prijave PDV-a plaća na propisani uplatni račun do kraja tekućeg mjeseca za prethodni mjesec. 7. Da li se dobiva potvrda o plaćanju PDV-a? Porezna uprava može poreznom obvezniku koji to zatraži izdati potvrdu o plaćanju PDVa. 8. Postoji li institucija kojoj se mađarski porezni obveznik može osobno obratiti u slučaju određenih nedoumica ili pitanja? Mađarski porezni obveznik registriran za potrebe PDV-a u Republici Hrvatskoj u vezi svih pitanja i nedoumica može se obratiti Poreznoj upravi, Područnom uredu Zagreb, Avenija Dubrovnik 32, Zagreb. 9. Koje su ovlasti inspektora prilikom kontrole stranih državljanina? Člankom 102. i 103. Općeg poreznog zakona (Narodne novine broj 147/08, 18/11, 78/, 136/ i 73/13) propisano je da je porezni nadzor dio porezno pravnog odnosa u kojem porezno tijelo provodi postupak radi provjere i utvrđivanja činjenica bitnih za oporezivanje poreznih obveznika i drugih osoba te da porezna tijela provode porezni nadzor sukladno zakonu kojim se uređuje pojedina vrsta poreza. Porezni nadzor obavljaju porezni revizori, porezni inspektori i drugi državni službenici ovlašteni za provedbu poreznog nadzora. Reg: MF Porez na dodanu vrijednost Registriranje za potrebe PDV-a, PDV ID broj i VIES sustav Preporuka za dodjelu PDV identifikacijskog broja iz razloga 10K03 odustajanja od praga stjecanja Broj klase: /13-01/3 Urudžbeni broj: /13-3 Zagreb,

292 Zakonom o porezu na dodanu vrijednost (Narodne novine broj 73/13) propisan je prag stjecanja dobara iz drugih država članica u iznosu ,00 kuna koji se odnosi na nabavu dobara od poreznih obveznika iz država članica Europske unije. Prelaskom praga stjecanja pravne osobe koje nisu porezni obveznici, odnosno tijela državne vlasti, tijela državne uprave, tijela i jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave, komore te druga tijela s javnim ovlastima (u daljnjem tekstu: tijela), postaju obvezna zatražiti PDV identifikacijski broj. Temeljem dodijeljenog PDV identifikacijskog broja dobavljač iz druge države članice na obavljenu isporuku dobara neće zaračunati porez na dodanu vrijednost (u daljnjem tekstu: PDV) svoje države članice već će tijela biti obvezna obračunati i platiti hrvatski PDV na stjecanje dobara. Nadalje, ističe se da tijela mogu odustati od praga stjecanja, na način da prije prvog stjecanja dobara iz druge države članice podnesu pisanu izjave da odustaju od praga stjecanja i time se obvezuju na rok od dvije kalendarske godine. U tom slučaju tijela će od prvog stjecanja dobara biti obvezna platiti hrvatski PDV na stečena dobra, te im na ta dobra neće biti obračunan PDV druge države članice. Napominje se da tijela kojima će PDV identifikacijski broj biti dodijeljen iz razloga što su prešla prag stjecanja ili su odustala od praga stjecanja, dodijeljeni PDV identifikacijski broj moraju koristiti u slučaju usluga koje su im obavili porezni obveznici iz drugih država članica Europske unije, što znači da će u tom slučaju tijela biti obvezna na primljenu uslugu obračunati i platiti hrvatski PDV. U vezi s navedenim ističe se da tijela koja nisu prešla prag stjecanja ili koja nisu odustala od praga stjecanja nisu obvezna zatražiti PDV identifikacijski broj samo iz razloga što primaju usluge od poreznih obveznika iz drugih država članica. Navedeno znači da će na uslugu koju je primjerice hrvatskom ministarstvu, koje nema PDV identifikacijski broj obavio porezni obveznik iz druge države članice biti obračunan PDV druge države članice, te će hrvatsko ministarstvo platiti PDV koji će u konačnici biti uplaćen u proračun druge države članice. Kako bi se izbjegla situacija da tijela (primjerice hrvatska ministarstva) plaćaju PDV koji će im za obavljene usluge obračunati porezni obveznici iz drugih država članica i koji će u konačnici biti uplaćen u proračun druge države članice daje se preporuka da sva tijela zatraže PDV identifikacijski broj iz razloga odustajanja od praga stjecanja u RH. U tom slučaju tijelima kojima je PDV identifikacijski broj dodijeljen iz razloga što su odustala od praga stjecanja, porezni obveznici iz drugih država članica na obavljene usluge neće zaračunati PDV svoje države članice, već će tijela na obavljenu uslugu obračunati i platiti hrvatski PDV u državni proračun Republike Hrvatske. Navedena preporuka daje se prvenstveno iz razloga što je za državni proračun Republike Hrvatske puno povoljnije da tijela na usluge i isporuke dobara koje su im obavili porezni obveznici iz drugih država članica obračunavaju i plaćaju hrvatski PDV koji će biti uplaćen u državni proračun Republike Hrvatske. U protivnom tijelima će porezni obveznici iz drugih država članica za obavljene isporuke dobara i usluga obračunati PDV svoje države članice koji će biti uplaćen i u proračun te države članice. Reg: MF Porez na dodanu vrijednost Registriranje za potrebe PDV-a, PDV ID broj i VIES sustav Obavijest u vezi dodjele PDV identifikacijskog broja tijelima državne vlasti,tijelima državne uprave, tijelima i jedinicama lokalne 10K02 i područne (regionalne) samouprave, komorama i drugim tijelima s javnim ovlastima Broj klase: /13-01/3 Urudžbeni broj: /13-2 Zagreb, Kada dobra što ih isporučuju porezni obveznici iz drugih država članica Europske unije stječu tijela državne vlasti, tijela državne uprave, tijela i jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave, komore te druga tijela s javnim ovlastima (u daljnjem tekstu: tijela), koja nisu upisana u registar obveznika poreza na dodanu vrijednost (u daljnjem tekstu: PDV) bitan je prag stjecanja propisan člankom 5. stavkom 2. Zakona o porezu na dodanu vrijednost (Narodne novine broj 73/13) koji iznosi ,00 kuna. 292

293 Naime, ako dobra iz druge države članice Europske unije stječu tijela tada će im isporučitelj dobara iz druge države članice na isporučena dobra obračunati PDV u skladu s propisima te države članice. Međutim u slučaju da navedena tijela ostvare stjecanja dobara u vrijednosti preko ,00 kuna, tada su obvezna 15 dana prije stjecanja dobara čijom će ukupnom vrijednosti prijeći ,00 kuna, nadležnoj ispostavi Porezne uprave podnijeti Zahtjev za registriranje za potrebe poreza na dodanu vrijednost (Obrazac P-PDV) radi dodjele PDV identifikacijskog broja. Temeljem dodijeljenog PDV identifikacijskog broja koji će dostaviti dobavljaču iz druge države članice, dobavljač na obavljenu isporuku dobara neće zaračunati PDV svoje države članice već će tijela koja su prešla prag stjecanja biti obvezna u Republici Hrvatskoj obračunati i platiti PDV na stjecanje dobara. Tijela kojima je dodijeljen PDV identifikacijski broj iz razloga jer su iz drugih država članica Europske unije stekli dobra u vrijednosti većoj od ,00 kuna biti će obvezna za ono obračunsko razdoblje u kojem su imali stjecanje podnijeti Prijavu za stjecanje dobara i primljene usluge iz drugih država članica Europske unije (Obrazac PDV-S) i prijavu PDV-a (Obrazac PDV) u kojoj će iskazati samo obračunani PDV na stjecanje, ali ne i pravo na odbitak tako obračunanog poreza, što znači da kod njih dolazi do fizičkog plaćanja PDV-a. Obračunani PDV na stjecanje može se odbiti samo ako su tijela upisana u registar obveznika PDV-a temeljem obavljanja gospodarske djelatnost. Navedeni obrasci (Obrazac PDV i Obrazac PDV-S) podnose se do 20. u mjesecu za prethodni mjesec, a tijela će ih podnositi samo za obračunska razdoblja u kojima su imala stjecanje dobara unutar Europske unije. U vezi s pragom stjecanja napominjemo da tijela koja nisu upisana u registar obveznika PDV-a mogu odustati od praga stjecanja na način da podnesu pisanu izjavu da odustaju od praga stjecanja i time se obvezuju na rok od dvije godine. U tom slučaju prije prvog stjecanja dobara iz druge države članice Poreznoj upravi trebaju podnijeti zahtjev za dodjelu PDV identifikacijskog broja, pa će od prvog stjecanja biti obvezna platiti hrvatski PDV na stečena dobra i podnijeti propisane prijave odnosno Obrazac PDV i Obrazac PDV-S. Napominjemo da tijela kojima je PDV identifikacijski broj dodijeljen iz razloga što su prešla prag stjecanja ili su odustala od praga stjecanja, a koja nisu upisani u registar obveznika PDV, dodijeljeni PDV identifikacijski broj trebaju koristiti u slučaju usluga koje su im obavili porezni obveznici iz drugih država članica Europske unije, što znači da će u tom slučaju biti obvezni na primljenu uslugu obračunati i platiti hrvatski PDV. Također skrećemo pažnju da dodjela PDV identifikacijskog broja tijelima iz razloga što su prešla prag stjecanja ili su odustala od praga stjecanja ne znači ujedno i upis u registar obveznika PDV-a. Reg: MF Porez na dodanu vrijednost Registriranje za potrebe PDV-a, PDV ID broj i VIES sustav Obveza registracije za potrebe PDV-a u RH poreznog obveznika sa 10K01 sjedištem u Europskoj uniji Broj klase: /13-01/223 Urudžbeni broj: /13-02 Zagreb, Obratili ste nam se s upitom o obvezi registracije za potrebe PDV-a u Republici Hrvatskoj poreznog obveznika sa sjedištem u Europskoj uniji u slučajevima kada obavlja uslugu poreznom obvezniku ili građaninu sa sjedištem, odnosno prebivalištem u Republici Hrvatskoj. Također ste postavili upit vezan uz tretiranje usluga ''host computing'' ili ''cloud computing'' kao usluga obrade podataka, telekomunikacijskih usluga ili elektronički obavljenih usluga. U vezi navedenoga odgovaramo u nastavku. Nije bitan način tumačenja usluge ''host computing'' ili ''cloud computing'' kao usluge obrade podataka, telekomunikacijske usluge ili elektronički obavljene usluge u smislu obračunavanja i plaćanja PDV-a i registriranja za potrebe PDV-a u Republici Hrvatskoj, obzirom da je člankom 24. stavkom 1. točkama d), k) i m) Zakona o porezu na dodanu vrijednost (Narodne novine broj 73/13, u daljnjem tekstu: Zakon) propisano da se mjestom 293

294 obavljanja usluga obrade podataka, telekomunikacijskih usluga, odnosno elektronički obavljenih usluga smatra mjesto gdje primatelj usluga ima sjedište, prebivalište ili uobičajeno boravište, ali samo u slučaju da su navedene usluge obavljene osobi koja nije porezni obveznik i koja ima sjedište, prebivalište ili uobičajeno boravište izvan Europske unije. Člankom 17. stavkom 1. Zakona propisano je da se mjestom obavljanja usluga poreznom obvezniku koji djeluje kao takav smatra mjesto sjedišta tog poreznog obveznika. Ako se te usluge obavljaju stalnoj poslovnoj jedinici poreznog obveznika u mjestu koje je različito od mjesta sjedišta poreznog obveznika, mjestom obavljanja usluga smatra se sjedište stalne poslovne jedinice. Ako takvo sjedište ili stalna poslovna jedinica ne postoje, mjestom obavljanja usluga smatra se prebivalište ili uobičajeno boravište poreznog obveznika primatelja usluge. U slučaju da se usluge obavljaju fizičkoj osobi primjenjuje se odredba članka 17. stavka 2. Zakona kojom je propisano da se mjestom obavljanja usluga osobi koja nije porezni obveznik smatra mjesto u kojem porezni obveznik koji obavlja usluge ima sjedište. Ako te usluge obavlja stalna poslovna jedinica poreznog obveznika koja je u mjestu različitom od mjesta sjedišta poreznog obveznika, mjestom obavljanja usluga smatra se sjedište stalne poslovne jedinice. Ako takvo sjedište ili stalna poslovna jedinica ne postoje, mjestom obavljanja usluga smatra se prebivalište ili uobičajeno boravište poreznog obveznika koji obavlja usluge. Člankom 75. stavkom 1. točkom 6. Zakona propisano je da PDV mora plaćati svaki porezni obveznik ili pravna osoba koja nije porezni obveznik, a registrirana je za potrebe PDV-a, kojoj se obavljaju usluge iz članka 17. stavka 1. ovoga Zakona ako te usluge obavlja porezni obveznik koji nema sjedište, prebivalište ili uobičajeno boravište u tuzemstvu. Nadalje, stavkom 2. istog članka propisano je da ako oporezive isporuke dobara ili usluga u tuzemstvu obavlja porezni obveznik koji nema sjedište, prebivalište ili uobičajeno boravište u tuzemstvu, PDV plaća porezni obveznik odnosno pravna osoba koja nije porezni obveznik, ali je registrirana za potrebe PDV-a, kojemu je obavljena isporuka dobara ili usluga. Također ističemo i članak 77. stavak 5. točka a) Zakona kojim je propisano da će Porezna uprava dodijelit PDV identifikacijski broj svakom poreznom obvezniku koji na području Republike Hrvatske obavlja isporuke dobara ili usluga za koje postoji pravo na odbitak PDV-a, osim poreznom obvezniku iz članka 6. stavka 4. ovoga Zakona i poreznom obvezniku koji obavlja isporuke dobara ili usluga za koje PDV plaća primatelj dobara ili usluga u skladu s člankom 75. stavcima 1. točkama 3., 6. i 7. te člankom 75. stavkom 2. ovoga Zakona. S obzirom na navedeno zaključujemo da porezni obveznik koji nema sjedište, stalnu poslovnu jedinicu, prebivalište ili uobičajeno boravište u tuzemstvu nema obvezu registriranja za potrebe PDV-a u Republici Hrvatskoj, bilo da obavlja usluge ''host computing'' ili ''cloud computing'' poreznom obvezniku ili fizičkoj osobi u tuzemstvu. Također napominjemo da je pri izdavanju računa i plaćanju PDV-a takav porezni obveznik obvezan primjenjivati pravila države članice u kojoj ima sjedište ili stalnu poslovnu jedinicu iz koje se usluge obavljaju. Izdavanje računa i knjigovodstvena dokumentacija (L) Reg: MF Porez na dodanu vrijednost Izdavanje računa i knjigovodstvena dokumentacija 10L10 Izdavanja računa za cjelokupno trajanje korištenja veza za razdoblje od jedne godine i ulaznica kao sastavni dio usluge veza plovila (27.7.) Broj klase:410-01/15-01/483 Urudžbeni broj: /15-2 Zagreb, Porezni obveznik iz dostavnog popisa obratio se upitom u vezi izdavanja računa za cjelokupno trajanje korištenja veza za razdoblje od jedne godine i ulaznica kao sastavni dio usluge veza plovila. U upitu se navodi da tuzemno društvo za nautički turizam pruža uslugu 294

295 veza u marini i sklapa s korisnikom Ugovor o korištenju godišnjeg veza s tim da se korisnik obvezuje platiti iznos naknade u cijelosti najkasnije u roku od 7 dana od početka važenja spomenutog ugovora. U vezi s navedenim postavljeno je pitanje postupa li tuzemno društvo ispravno kada račun za uslugu veza ispostavlja po primitku uplate odjednom za cjelokupno razdoblje trajanja korištenja veza za razdoblje od jedene godine. Nadalje, u upitu se navodi da je Ugovorom o poslovnoj suradnji između javne ustanove koja upravlja nacionalnim parkom i tuzemnog društva utvrđeno da je tuzemno društvo obvezno naplaćivati svim posjetiteljima koji su korisnici veza u marini koja se nalazi u sklopu nacionalnog parka dnevnu ulaznicu u nacionalni park, a za račun javne ustanove. Prema navodima u upitu spomenutim ugovorom o poslovnoj suradnji utvrđeno je da će tuzemno društvo naplaćivati posjetiteljima ulaznice na način da je cijena ulaznice uračunata u cijenu usluge veza plovila. S tim u vezi postavljeno je pitanje može li tuzemno društvo postupati na opisani način, odnosno može li ulaznice za pristup nacionalnom parku naplaćivati na način da je cijena ulaznice uračunata u cijenu usluge veza plovila. U vezi navedenog odgovaramo u nastavku. Odredbama Zakona o porezu na dodanu vrijednost (Narodne novine, broj 73/13, 99/13, 148/13, 153/13 i 143/14, u daljnjem tekstu: Zakon o PDV-u) propisana je obveza izdavanja računa između poreznih obveznika, dok su odredbe u vezi gotovinskih računa koji se izdaju krajnjim kupcima propisane Općim poreznim zakonom (Narodne novine, broj 147/08, 18/11, 78/, 136/, 73/13 i 26/15). Prema odredbama članak 54.a Općeg poreznog zakona računi za gotovinski promet, isječci vrpce ili potvrdnice iz naplatnih uređaja moraju sadržavati najmanje ove podatke: 1. broj i nadnevak izdavanja, 2. ime (naziv), adresu i osobni identifikacijski broj poduzetnika koji je isporučio dobra ili obavio usluge te naznaku mjesta gdje je isporuka dobara ili usluga obavljena (broj prodajnog mjesta, poslovnog prostora, prodavaonice i sl.), 3. količinu i uobičajeni trgovački naziv isporučenih dobara te vrstu i količinu obavljenih usluga, 4. ukupni iznos naknade i poreza razvrstani po poreznoj stopi. Člankom 78. stavkom 1. točkom 5. Zakona o PDV-u propisano je da je svaki porezni obveznik obvezan izdati račun za svaki predujam primljen od drugoga poreznog obveznika ili pravne osobe koja nije porezni obveznik prije završetka obavljanja usluga. Napominjemo da ako porezni obveznik nije izdao račun za primljeni predujam, ali je do roka za podnošenje prijave PDV-a za obračunsko razdoblje, u kojem je primio predujam, izdao račun za obavljenu isporuku dobara ili usluga, ne treba izdati račun za primljeni predujam, što je propisano člankom 159. stavkom 4. Pravilnika o porezu na dodanu vrijednost (Narodne novine broj 79/13, 85/13, 160/13, 35/14 i 157/14, u daljnjem tekstu: Pravilnik o PDV-u). Prema odredbama članka 30. stavka 5. Zakona o PDV-u za primljene predujmove obveza obračuna PDV-a na primljeni iznos nastaje u trenutku primitka predujma Obzirom da je uz nastanak obveze obračuna PDV-a vezan i odbitak pretporeza napominjemo da porezni obveznik može uz ispunjenje uvjeta propisanih člankom 58. do 62. Zakona o PDV-u odbiti pretporez u trenutku kada nastaje obveza obračuna PDV-a. U skladu s navedenim, u konkretnom slučaju tuzemno društvo za nautički turizam obvezno je izdati račun za predujam primljen od korisnika za uslugu korištenja veza u marini za razdoblje od jedne godine te ne može izdati račun za obavljanje usluge veza plovila obzirom da će ista biti obavljena tijekom razdoblja od jedne godine. Napominjemo da prema članku 134. stavku 1. Pravilnika o PDV-u za primljene predujmove obveza obračuna PDV-a nastaje u trenutku primitka predujma, a pravo na odbitak PDV-a nastaje u trenutku plaćanja predujma. Ako platitelj predujma ima račun do roka za podnošenje prijave PDV-a tada ima pravo na odbitak pretporeza u onom obračunskom razdoblju u kojem je platio predujam. Ako platitelj predujma nema račun za plaćeni predujam do roka za podnošenje prijave PDVa tada ima pravo na odbitak pretporeza u onom obračunskom razdoblju u kojem je primio račun. U vezi ulaznica u nacionalni park za koje je prema navodima u upitu Ugovorom o poslovnoj suradnji između javne ustanove koja upravlja nacionalnim parkom i tuzemnog društva utvrđeno da ih tuzemno društvo naplaćuje za račun javne ustanove posjetiteljima koji su korisnici veza u marini i to na način da je cijena ulaznice uračunata u cijenu usluge veza plovila mišljenja smo da se takve ulaznice mogu smatrati sastavnim dijelom usluge 295

296 veza plovila ako se radi o usluzi koju tuzemno društvo obavlja u svoje ime, a za račun javne ustanove. Što se tiče izdavanja računa napominjemo da je Zakonom o PDV-u propisana obveza izdavanja računa između poreznih obveznika te da su odredbe u vezi gotovinskih računa koji se izdaju krajnjim kupcima propisane Općim poreznim zakonom (Narodne novine, broj 147/08, 18/11, 78/, 136/, 73/13 i 26/15). Reg: MF Porez na dodanu vrijednost Izdavanje računa i knjigovodstvena dokumentacija 10L09 Slanje i primanje elektroničkih računa korištenjem EDI metode (20.7.) Broj klase:410-01/15-01/1349 Urudžbeni broj: /15-3 Zagreb, Porezni obveznik iz dostavnog popisa obratio se upitom u vezi slanja i primanja elektroničkih računa korištenjem EDI metode. U upitu se navodi da je porezni obveznik iz dostavnog popisa zainteresiran za uvođenje elektroničkih računa koje bi primao od svojih dobavljača i slao svojim kupcima bez paralelnog slanja računa na papiru za što planira koristiti EDI metodu. Prema navodima u upitu slanje i primanje elektroničkih računa zamišljeno je na slijedeći način: 1. Koristila bi se EDI metoda za slanje i primanje elektroničkih računa 2. Računi bi se slali i primali u UNDEIFACT formatu kada bi se radilo putem EDI posrednika, dok bi se za račune koje se šalju izravno koristio dogovoreni XML format 3. Razmjena bi se odvijala putem zatvorenih EDI mreža, odnosno sigurnim kanalima (HTTPS protokol) u slučaju izravne komunikacije s partnerima poreznog obveznika 4. U sustavu bi se osigurala vizualizacija računa u čovjeku čitljivom formatu (PDF/A format, HRN ISO :2008) 5. Uspostavila bi se arhiva elektroničkih računa sa svim potrebnim metapodacima 6. Verifikacija ulaznih računa bi se odvijala po definiranim pravilima i za papirnate i za e-račune U upitu je porezni obveznik iz dostavnog popisa dostavio u tablici pregledni prikaz potrebnih pretpostavki i njihovih realizacija u svom informacijskom sustavu. Obzirom na navedeno zatraženo je mišljenje o tome da li bi u slučaju izgradnje informacijskog sustava sukladno gore opisanim metodama isti bio vjerodostojan izvor informacija kod poreznog nadzora izdanih ili primljenih elektroničkih računa. Također postavljeno je pitanje koji dokazi će se smatrati prihvatljivi za ocjenu arhivskog sustava kod poreznog nadzora. U vezi navedenog odgovaramo u nastavku. Odredbama članka 80. stavka 1. Zakona o porezu na dodanu vrijednost (Narodne novine broj 73/13, 99/13, 148/13, 153/13 i 143/14, u daljnjem tekstu: Zakon o PDV-u) i članka 161. Pravilnika o porezu na dodanu vrijednost (Narodne novine broj 79/13, 85/13, 160/13, 35/14 i 157/14, u daljnjem tekstu: Pravilnik o PDV-u) propisano je da se računom smatra i račun izdan i poslan u elektroničkom obliku, pod uvjetom da postoji suglasnost primatelja za prihvat takvog računa. Suglasnost za prihvaćanje računa u elektroničkom obliku primatelj daje u pisanom obliku ili dogovorom o obradi ili plaćanju primljenog računa. Prema odredbama članka 161. stavka 3. Pravilnika o PDV-u porezni obveznik mora osigurati vjerodostojnost podrijetla, cjelovitost sadržaja i čitljivost računa od trenutka izdavanja do kraja razdoblja za pohranu računa neovisno o tome je li račun izdan na papiru ili u elektroničkom obliku. Navedeno je obvezan osigurati porezni obveznik koji obavlja isporuku, kao i porezni obveznik koji prima isporuku. Odredbama članka 161. stavka 4. Pravilnika o PDV-u propisano je da porezni obveznik može odabrati na koji će način ispuniti obvezu iz članka 161. stavka 3. Pravilnika o PDV-u. Osiguranje vjerodostojnosti podrijetla i cjelovitosti sadržaja može se ostvariti na primjer 296

297 pomoću naprednog elektroničkog potpisa ili elektroničke razmjene podataka (EDI) ili bilo koje metode poslovne kontrole koja omogućuje povezivanje računa s isporukama dobara i usluga. Navedeni primjeri ne ograničavaju primjenu drugih tehnologija ili procedura, ako oni ispunjavaju uvjete za osiguranje vjerodostojnosti podrijetla, cjelovitosti sadržaja i čitljivosti računa. Prema tome izdavatelj računa može odabrati bilo koju metodu pomoću koje će zadovoljiti navedene uvjete. Iz navedenog proizlazi da se ovdje radi samo o primjerima te da se mogu primijeniti i druge tehnologije ili procedure pod uvjetom da te tehnologije i procedure omoguće ispunjavanje naprijed navedenih uvjeta. Prema odredbama članka 161. stavka 9. Pravilnika o PDV-u vjerodostojnost podrijetla znači osiguranje identiteta isporučitelja ili izdavatelja računa. Isporučitelj mora moći potvrditi da je stvarno izdao račune ili da su oni izdani u njegovo ime, a porezni obveznik koji prima isporuku mora potvrditi da je primljeni račun od isporučitelja ili izdavatelja. Cjelovitost sadržaja prema odredbama članka 161. stavka 10. Pravilnika o PDV-u znači da sadržaj utvrđen u skladu sa Zakonom i Pravilnikom o PDV-u nije izmijenjen. Nepromjenjivost sadržaja računa (cjelovitost sadržaja) ne odnosi se na format računa u elektroničkom obliku. Ako sadržaj računa nije izmijenjen, format sadržaja može se konvertirati u druge oblike. Prema odredbama članka 161. stavka 5. Pravilnika o PDV-u čitljivost računa znači da je račun takav da ga se može pročitati te mora takav i ostati sve do kraja razdoblja za pohranu računa. Račun mora biti izrađen tako da su svi podaci o PDV-u iskazani na računu jasno čitljivi, na papiru ili na ekranu. Kod računa u elektroničkom obliku ovaj će se uvjet smatrati ispunjenim ako se račun može, na zahtjev, predočiti u razumnom roku i bez odlaganja i nakon postupka konverzije u obliku pogodnom za čitanje, na ekranu ili ispisan na papiru. Kako bi se do kraja razdoblja za pohranu računa osigurala čitljivost treba biti dostupan primjeren i pouzdan program za prikaz formata računa u elektroničkom obliku. Čitljivost računa u elektroničkom obliku od trenutka izdavanja do kraja razdoblja za pohranu računa može se osigurati na bilo koji način, ali napredni elektronički potpis i EDI sami po sebi nisu dovoljna potvrda čitljivosti. Račun u elektroničkom obliku sukladno odredbama članka 161. stavka 6. Pravilnika o PDV-u treba biti izdan i zaprimljen u bilo kojem elektroničkom formatu, s time da računi u elektroničkom obliku mogu biti poslani i primljeni u jednom formatu, a zatim konvertirani u neki drugi format. Prema članku 161. stavku 7. Pravilnika o PDV-u računi koji su izrađeni pomoću nekog računovodstvenog softvera ili softvera za obradu riječi, a poslani su i zaprimljeni na papiru ne smatraju se računima u elektroničkom obliku, međutim, ako su računi izrađeni na papiru pa onda skenirani, poslani i zaprimljeni elektroničkom poštom mogu se smatrati računima u elektroničkom obliku, ako je osigurana vjerodostojnost podrijetla, cjelovitost sadržaja i čitljivost računa. U skladu s navedenim, izdavatelj računa može odabrati bilo koju metodu pomoću koje će biti osigurana vjerodostojnost podrijetla, cjelovitost sadržaja i čitljivost računa, a Zakonom i Pravilnikom o PDV-u propisani su primjeri na koji način se mogu osigurati obvezni uvjeti. Tako je propisano da se osiguranje vjerodostojnosti podrijetla i cjelovitosti sadržaja može ostvariti na primjer pomoću naprednog elektroničkog potpisa ili elektroničke razmjene podataka (EDI) ili bilo koje metode poslovne kontrole koja omogućuje povezivanje računa s isporukama dobara i usluga. Obzirom da se ovdje radi o primjerima te da se mogu primijeniti i druge tehnologije ili procedure pod uvjetom da te tehnologije i procedure omoguće ispunjavanje navedenih uvjeta ne možemo se očitovati o metodama koje porezni obveznici namjeravaju upotrebljavati za slanje i primanje elektroničkih računa. Naime, sve metode, odnosno procedure su prihvatljive ukoliko iste omogućavaju osiguranje vjerodostojnosti podrijetla, cjelovitost sadržaja i čitljivost računa od trenutka izdavanja do kraja razdoblja za pohranu računa. Reg: MF Porez na dodanu vrijednost Izdavanje računa i knjigovodstvena dokumentacija 10L08 Samoizdavanje računa (20.1.) Broj klase: /14-01/372 Urudžbeni broj: /15-2 Zagreb,

298 U dopisu koji ste nam uputili navodite da vam je porezni obveznik A d.o.o. postavio upit u vezi samoizdavanja računa. Prema navodima u dopisu spomenuti porezni obveznik obavlja isporuke dobara poreznom obvezniku u drugu državu članicu (izrađuju naslone za glavu na auto-sjedalima) i do sada su radili po uobičajenom principu na način da su izdavali račun bez PDV-a, no sada njihov partner traži da se uključe u model samoizdavanja računa. S tim u vezi dostavili ste određena pitanja glede samoizdavanja računa na koja odgovaramo u nastavku. 1. Može li se samoizdavanje računa primijeniti i u slučaju isporuka unutar Europske unije? Odredbama članka 78. stavka 6. Zakona o porezu na dodanu vrijednost (Narodne novine broj 73/13, 99/13, 148/13, 153/13 i 143/14, u daljnjem tekstu: Zakon o PDV-u) propisano je da račun može izdati i primatelj za dobra i usluge koje mu je porezni obveznik isporučio odnosno obavio, pod uvjetom da o tome postoji sporazum između tih dviju strana i pod uvjetom da je utvrđen postupak za prihvaćanje svakog računa kod poreznog obveznika koji obavlja isporuku dobara i usluga. Prema odredbama članka 158. Pravilnika o porezu na dodanu vrijednost (Narodne novine broj 79/13, 85/13, 160/13, 35/14 i 157/14, u daljnjem tekstu: Pravilnik o PDV-u) porezni obveznik isporučitelj i primatelj dobara ili usluga, koji izdaje račun u ime i za račun poreznog obveznika isporučitelja, moraju odrediti uvjete i detalje sporazuma te postupak prihvaćanja svakog računa kod poreznog obveznika koji obavlja isporuku dobara i usluga. Na zahtjev Porezne uprave moraju dokazati postojanje prethodnog sporazuma. Sporazum nije potreban, ako ugovor na temelju kojeg se obavljaju isporuke dobara ili usluga sadržava sve pojedinosti. U skladu s navedenim, prema zakonskim odredbama samoizdavanje računa nije ograničeno samo na tuzemne isporuke, već se može koristiti i u slučaju isporuka unutar Europske unije, ali i izvan nje. Kako bi se moglo primjenjivati samoizdavanje računa mora postojati sporazum između isporučitelja i primatelja dobara i usluga, moraju biti određeni uvjeti i detalji sporazuma te postupak za prihvaćanje svakog računa kod poreznog obveznika koji obavlja isporuku dobara i usluga. U slučaju samoizdavanja računa uvjete sporazuma i procedure prihvaćanja svakog računa između isporučitelja i primatelj dobara i usluga utvrđuju te dvije stranke. Obzirom da isporučitelj i primatelj dobara ili usluga moraju na zahtjev Porezne uprave dokazati da takav sporazum postoji i da je sklopljen prije samoizdavanja računa isporučitelj i primatelj dobara ili usluga trebaju u svojoj poslovnoj evidenciji čuvati sporazum. Sporazum nije potrebno sklapati, ako ugovor na temelju kojeg se obavljaju isporuke dobara ili usluga sadržava i navedene pojedinosti. Napominjemo da se u slučaju kada umjesto isporučitelja račun izdaje kupac u računu mora navesti samoizdavanje računa te da za račune koji su izdani u okviru postupka samoizdavanja mora biti osigurana vjerodostojnost podrijetla, cjelovitost sadržaja i čitljivost računa od trenutka izdavanja do kraja razdoblja za pohranu računa. Samoizdavanje računa se može izvršavati uz zadovoljenje ostalih uvjeta i u elektroničkom obliku. 2. Pravila koje države članice se primjenjuju u slučaju samoizdavanja računa kod obavljanja isporuka unutar Europske unije? Odredbama članka 78. stavka 9. Zakona o PDV-u propisano je da se za izdavanje računa primjenjuju pravila na temelju Zakona o PDV-u, ako se račun odnosi na isporuke dobara i usluga za koje se u skladu s odredbama članaka. do 28. Zakona o PDV-u smatra da su obavljene u Republici Hrvatskoj. Prema odredbama članka 78. stavka 10. Zakona o PDV-u ako isporučitelj dobara ili usluga, koji u tuzemstvu nema sjedište ili stalnu poslovnu jedinicu ili ako njegova stalna poslovna jedinica u tuzemstvu ne sudjeluje u isporuci, obavi isporuku dobara ili usluga za koje se u skladu s odredbama članaka. do 28. Zakona o PDV-u smatra da su obavljene u Republici Hrvatskoj, osobi koja je kao primatelj obvezna u skladu s člankom 75. Zakona o PDV-u platiti PDV, neovisno o članku 78. stavku 9. Zakona o PDV-u za izdavanje računa primjenjuju se pravila države članice u kojoj isporučitelj ima sjedište ili stalnu poslovnu jedinicu iz koje se obavljaju isporuke ili u slučaju nepostojanja takvog sjedišta ili stalne poslovne jedinice države članice u kojoj ima prebivalište ili uobičajeno boravište. U slučaju da račun izdaje primatelj isporuke (samoizdavanje računa) primjenjuje se članak 78. stavak 9. Zakona o PDV-u. 298

299 Mjestom isporuke dobara koja otprema ili prevozi isporučitelj, kupac ili treća osoba sukladno članku 13. stavku 1. Zakona o PDV-u smatra se mjesto gdje se dobra nalaze na početku otpreme ili prijevoza do kupca. Prema tome, u slučaju obavljanja isporuke dobara unutar Europske unije mjestom isporuke smatra se Republika Hrvatska te se kod samoizdavanja računa primjenjuju odredbe Zakona o PDV-u, što znači da primatelj isporuke u drugoj državi članici račun mora izdati prema odredbama Zakona o PDV-u. 3. Kako postupiti kod samoizdavanja računa u slučaju dostave primjeraka računa isporučitelju, nastanka obveze obračuna PDV-a te vođenja evidencije za takva dobra? Samoizdani računi za primatelja dobara ili usluga predstavljaju ulazne račune koje evidentira u Knjizi primljenih (ulaznih) računa (Obrazac U-RA) ili u posebnoj evidenciji u slučaju stjecanja dobara iz drugih država članica, primljenih isporuka na koje se primjenjuje prijenos porezne obveze u tuzemstvu te primljenih usluga iz druge države članice ili treće zemlje. Isto tako za isporučitelja dobara ili usluga tako izdani računi predstavljaju izlazne račune koje evidentira u Knjizi izdanih (izlaznih) računa (Obrazac I-RA). Primatelj dobara i usluga koji sudjeluje u postupku samoizdavanja računa ima pravo, pod uvjetom da zadovoljava zakonom propisane uvjete, odbiti pretporez temeljem takvih računa. Načelno, pravo na odbitak pretporeza nastaje u trenutku obavljanja isporuke dobara ili usluga. Za isporučitelja dobara iznos PDV-a na računima koje izdaje primatelj predstavlja poreznu obvezu koja također nastaje kada su dobra isporučena ili usluge obavljene. Obzirom da je isporučitelj odgovoran za točno utvrđivanje svoje porezne obveze treba paziti da li primatelj računa na pojedine isporuke dobara ili usluga primjenjuje ispravnu stopu PDV-a na samoizdanim računima. U vezi dostave primjerka računa napominjemo da se prema članku 157. Pravilnika o PDV-u računi u papirnatom obliku ispostavljaju najmanje u dva primjerka od kojih se jedan uručuje kupcu, a drugi služi izdavatelju kao isprava za knjiženje u poslovnim knjigama. Porezni obveznik mora sukladno članku 82. Zakona PDV-u čuvati kopije računa koje je izdao ili ih je u njegovo ime i za njegov račun izdala treća osoba ili kupac odnosno primatelj dobara ili usluga te sve račune koje je primio. Računi se mogu čuvati u papirnatom ili elektroničkom obliku. 4. Kako postupiti u skladu s odredbama Zakona o fiskalizaciji u prometu gotovinom u slučaju samoizdavanja računa kod obavljanja isporuka unutar Europske unije? U slučaju obavljanja isporuke dobara unutar Europske unije mjestom isporuke smatra se Republika Hrvatska te se kod samoizdavanja računa primjenjuju odredbe Zakona o PDV-u, što znači da primatelj isporuke u drugoj državi članici račun mora izdati prema odredbama Zakona o PDV-u. Člankom 3. Zakona o fiskalizaciji u prometu gotovinom (Narodne novine, broj 133/, dalje u tekstu: Zakon) propisano je kako su obveznici fiskalizacije fizičke osobe obveznici poreza na dohodak od samostalne djelatnosti i pravne i fizičke osobe obveznici poreza na dobit, za sve djelatnosti koje obavljaju osim za djelatnosti izuzete od obveze izdavanja računa te izuzete od obveze fiskalizacije prema članku 5. Zakona. Nadalje, od ovih obveznika fiskalizacije samo oni koji naplaćuju račune sredstvima koja se smatraju gotovinom, provode i fiskalizaciju izdavanja računa na način da izdaju račune putem prilagođenih naplatnih uređaja i dostavljaju ih elektroničkim putem kako bi se računi ovjerili u Poreznoj upravi, te istim putem šalju i poruke o poslovnicama. Međutim, napominjemo kako su odredbe Zakona propisane za porezne obveznike na teritoriju Republike Hrvatske, odnosno predmet fiskalizacije je promet gotovinom obveznika fiskalizacije u Republici Hrvatskoj. Slijedom navedenog, obveznicima fiskalizacije izdavanja računa smatraju se obveznici poreza na dohodak od samostalne djelatnosti i obveznici poreza na dobit u Republici Hrvatskoj. Strane fizičke i pravne osobe ukoliko se smatraju obveznicima navedenih poreza u Republici Hrvatskoj, smatraju se i obveznicima fiskalizacije izdavanja računa, osim za djelatnosti izuzete od obveze izdavanja računa te izuzete od obveze fiskalizacije. U suprotnom za iste nema obveze fiskalizacije izdavanja računa i na njih se ne mogu primijeniti odredbe Zakona o fiskalizaciji u prometu gotovinom. 299

300 5. Može li porezni obveznik temeljem odredbi članka 78. stavka 8. Zakona o PDV-u samoizdavati i terećenja/odobrenja? Napominjemo da je Zakonom o PDV-u propisana obveza izdavanja računa za obavljene isporuke dobara i usluga, a ne naknadna terećenja, odnosno odobrenja te je isto stvar ugovornih odnosa. Reg: MF Porez na dodanu vrijednost - Izdavanje računa i knjigovodstvena dokumentacija 10L07 Naplata gradskih priredbi, koncerata i ulaznica za razgled spomenika kulture ( ) Broj klase: /14-01/258 Urudžbeni broj: /14-2 Zagreb, Grad iz dostavnog popisa upisan je u registar obveznika poreza na dodanu vrijednost (u daljnjem tekstu: PDV) 1. siječnja s osnove prihoda od zakupa poslovnih prostora. Obzirom na navedeno grad je uputio sljedeća pitanja: 1. Da li je grad obveznik primjene Zakona o fiskalizaciji u prometu gotovinom, odnosno treba li fiskalizirati račune naplaćene u gotovini (ulaz na priredbe i razgledavanje gradske tvrđave). Ako grad nije obvezan izdavati račune sa elementima iz Zakona o fiskalizaciji u prometu gotovinom, obzirom da nije obveznik poreza na dobit, trebaju li računi biti izdani u skladu s odredbama Općeg poreznog zakona ili Zakona o porezu na dodanu vrijednost. 2. Grad u ljetnim mjesecima organizira manifestacije za koje naplaćuje ulaz na koncerte i predstave. Treba li na naknadu za ulaz na koncerte i predstave obračunati PDV ili se radi o usluzi koja je oslobođena PDVa te treba li račun za ulaz na priredbu biti sa elementima iz Zakona o porezu na dodanu vrijednost ili Općeg poreznog zakona. 3. Grad u ljetnim mjesecima naplaćuje ulaz posjetiteljima za razgledanje gradske tvrđave koja je spomenik kulture. Treba li na navedenu uslugu obračunati PDV ili se radi o usluzi koja je oslobođena PDV-a. Na postavljena pitanja odgovaramo u nastavku. 1. Člankom 3. Zakona o fiskalizaciji u prometu gotovinom (Narodne novine broj 133/.) propisano je tko se smatra obveznikom fiskalizacije. Prema navedenom članku obveznikom fiskalizacije smatraju se, između ostalih, i obveznici poreza na dobit. Temeljem članka 2. stavaka 5. i 6. Zakona o porezu na dobit (Narodne novine broj 177/04, 90/05, 57/06, 146/08, 80/10, 22/ i 148/13), među ostalim tijelima, tijela jedinice lokalne (regionalne) samouprave se ne smatraju obveznicima poreza na dobit. Međutim, stavkom 7. navedenog članka Zakona o porezu na dobit propisano je da iznimno ako osobe iz stavka 5. i 6. toga članka obavljaju gospodarsku djelatnost, a neoporezivanje te djelatnosti bi dovelo do stjecanja neopravdanih povlastica na tržištu, Porezna uprava će na vlastitu inicijativu ili na prijedlog drugih poreznih obveznika ili druge zainteresirane osobe, rješenjem utvrditi da su navedene osobe obveznici poreza na dobit za tu djelatnost. Slijedom navedenog, kako grad nije obveznik poreza na dobit, isti se ne smatra niti obveznikom fiskalizacije, te nema obvezu izdavati račune s elementima propisanim Zakonom o fiskalizaciji u prometu gotovinom kao niti druge obveze koje proizlaze iz tog Zakona. Obveza izdavanja računa propisana je i odredbom članka 54. Općeg poreznog zakona (Narodne novine broj: 147/08, 18/11, 78/, 136/, 73/13, u daljnjem tekstu: OPZ) prema kojoj su svi porezni obveznici dužni izdavati račune te voditi poslovne knjige i evidencije radi oporezivanja prema propisima kojima se uređuje pojedina vrsta poreza. Zakonom o porezu na dodanu vrijednost (Narodne novine broj 73/13, 99/13 Rješenje USRH, 148/13 i 153/13 Rješenje USRH, u daljnjem tekstu: Zakon o PDV-u) među ostalim, propisane su odredbe o izdavanju računa za isporuke drugom poreznom obvezniku ili 300

301 pravnoj osobi koja nije porezni obveznik, međutim nisu propisane odredbe o računima za gotovinski promet, te kada se takav račun ne mora ispostavljati. U vezi s navedenim napominjemo da su odredbom članka 54.a OPZ-a propisane odredbe o elementima koje mora sadržavati računi za gotovinski promet, isječci vrpce, ili potvrdnice iz naplatnih uređaja. Stoga u konkretnom slučaju ako grad ulaz na priredbe i razgledavanje gradske tvrđave naplaćuje građanima tada računi što ih izdaje moraju sadržavati elemente propisane člankom 54.a OPZ-a. 2. Prema odredbama članka 4. stavka 1. točke 3. Zakona o PDV-u, predmet oporezivanja je obavljanje usluga u tuzemstvu uz naknadu koje obavi porezni obveznik koji djeluje kao takav. Obzirom na navedeno, ako grad kao tijelo lokalne samouprave prodaje ulaznice za koncerte i predstave koji se odvijaju u sklopu određene manifestacije smatra se da grad obavlja gospodarsku djelatnost u smislu članka 6. Zakona o PDV-u na koju je obvezan obračunati PDV. Napominje se da ulaznice za koncerte podliježu oporezivanju PDV-om po stopi 13%, dok ulaznice za priredbe podliježu oporezivanju PDV-om po stopi 25%. U vezi sadržaja računa, napominje se da računi koji se izdaju građanima trebaju biti ispostavljeni sukladno odredbama OPZ-a. Samo računi koji se izdaju drugim poreznim obveznicima moraju biti izdani u skladu s odredbama Zakona o PDV-u. 3. Odredbama članka 39. stavka 1. točke n) Zakona o PDV-u propisano je da su PDV-a oslobođene usluge u kulturi i s njima usko povezane isporuke dobara, koje obavljaju ustanove u kulturi, tijela s javnim ovlastima ili druge pravne osobe u kulturi. U skladu s navedenim, ako grad kao tijelo lokalne samouprave, obavlja prodaju ulaznica za gradsku tvrđavu koja je spomenik kulture, smatra će se da grad obavlja gospodarsku djelatnost u smislu članka 6. Zakona o PDV-u. Međutim, obzirom da su PDV-a oslobođene usluge u kulturi i s njima usko povezane isporuke dobara ako ih obavljaju ustanove u kulturi, tijela s javnim ovlastima ili druge pravne osobe u kulturi, mišljenja smo da grad kao tijelo lokalne samouprave, ako je registriran za obavljanje djelatnosti u kulturi te ako se takve usluge mogu smatrati uslugama u kulturi, pri prodaji ulaznica za gradsku tvrđavu koja je spomenik kulture, nije obvezan obračunati i platiti PDV. Također, potrebno je napomenuti da Porezna uprava nije nadležna za tumačenje radi li se u određenom slučaju o usluzi u kulturi ili ne, već je za navedeno nadležno Ministarstvo kulture. Reg: MF Porez na dodanu vrijednost - Izdavanje računa i knjigovodstvena dokumentacija Obračunavanje PDV-a i izdavanje računa za primljene predujmove 10L06 ( ) Broj klase: /13-01/342 Urudžbeni broj: /14-02 Zagreb, Porezni obveznik iz dostavnog popisa obratio nam se u vezi načina obračunavanja PDVa i izdavanja računa kada za isporuku dobara od drugog poreznog obveznika primi predujam. U vezi navedenog odgovaramo u nastavku Odredbama članka 30. stavka 5. Zakona o porezu na dodanu vrijednost (Narodne novine broj 73/13, 99/13 Rješenje USRH, 148/13 i 153/13 Rješenje USRH, u daljnjem tekstu: Zakon) propisano je da za primljene predujmove obveza obračuna PDV-a na primljeni iznos nastaje u trenutku primitka predujma. Nadalje, odredbama članka 78. stavka 1. točaka 4. i 5. Zakona propisano je da je svaki porezni obveznik obvezan izdati račun za svaki predujam primljen prije obavljene isporuke dobara iz točaka 1. i 2. toga stavka i svaki predujam primljen od drugoga poreznog obveznika ili pravne osobe koja nije porezni obveznik prije završetka obavljanja usluga. 301

302 Nadalje, odredbama članka 159. stavka 1. Pravilnika o porezu na dodanu vrijednost (Narodne novine broj 79/13, 85/13, 160/13 i 35/14, u daljnjem tekstu: Pravilnik) propisano je da se za primljene predujmove, odnosno uplate koje su izvršene prije isporuke dobra ili obavljene usluge mora izdati račun u smislu članka 79. stavka 1. Zakona. Izdani račun za predujam je isprava u smislu i za potrebe Zakona. Člankom 159. stavkom 2. Pravilnika propisano je da se pri isporuci dobara odnosno obavljanju usluge izdaje račun u kojem porezni obveznik od obračunanog PDV-a po tom računu umanjuje PDV obračunan na primljeni predujam. Na tom računu porezni obveznik navodi i broj izdanog računa za primljeni predujam. Iz navedenog proizlazi da porezni obveznik koji za primljeni predujam izda račun mora za isporučena dobra ili obavljene usluge izdati novi račun u kojem će od obračunanog PDVa umanjiti PDV koji je obračunan na primljeni predujam, te sukladno navedenom neće stornirati račun za predujam. Također navodimo i odredbe članka 159. stavka 4. Pravilnika kojima je propisano da ako porezni obveznik nije izdao račun za primljeni predujam, ali je do roka za podnošenje prijave PDV-a za obračunsko razdoblje, u kojem je primio predujam, izdao račun za obavljenu isporuku dobara ili usluga, ne treba izdati račun za primljeni predujam. Nadalje, ukoliko je kod poreznog obveznika došlo do problema prilikom praćenja izdavanja računa za predujam i računa za obavljene isporuke dobara ili usluga, uslijed primjene odredbi navedenih članaka Pravilnika koje su stupile na snagu 01. srpnja godine, napominjemo da porezni obveznik izdane račune za primljene predujmove mora upisivati u Knjigu I-RA, odnosno U-RA po primljenim računima za dane predujmove. Reg: MF Porez na dodanu vrijednost - Izdavanje računa i knjigovodstvena dokumentacija 10L05 Račun u elektroničkom obliku ( ) Broj klase: /14-01/242 Urudžbeni broj: /14-2 Zagreb, Porezni obveznik iz dostavnog popisa postavio je upit o računu u elektroničkom obliku. U upitu se navodi da je u suradnji s društvom A d.o.o. kreiran sustav za generiranje i slanje e-računa s digitalnim potpisom. Veliki broj korisnika navedenog sustava namjerava izdavati e-račune, te se postavlja pitanje na koji je način moguće provjeriti da li je sve u skladu sa Zakonom. Na postavljeno pitanje odgovaramo u nastavku. Računom se prema odredbama članka 80. Zakona o porezu na dodanu vrijednost (Narodne novine, broj 73/13, 99/13 - Rješenje USRH, 148/13 i 153/13 - Rješenje USRH, u daljnjem tekstu: Zakon) i članka 161. Pravilnika o porezu na dodanu vrijednost (Narodne novine, broj 79/13, 85/13 i 160/13, u daljnjem tekstu: Pravilnik) smatra i račun izdan i poslan u elektroničkom obliku ako postoji suglasnost primatelja za prihvat takvog računa. Kako bi se račun smatrao računom u elektroničkom obliku treba biti izdan, ali i zaprimljen u bilo kojem elektroničkom formatu. To se odnosi na račune kao strukturirane poruke (kao što je XML) ili druge vrste elektroničkih formata (kao što je elektronička pošta s dokumentom u PDF-u u prilogu ili faks primljen u elektroničkom formatu, a ne na papiru). Računi u elektroničkom obliku mogu biti poslani i primljeni u jednom formatu, a zatim konvertirani u neki drugi pod uvjetom da sadržaj računa nije izmijenjen. Porezni obveznik treba osigurati da podaci iskazani na računu odražavaju stvarnu isporuku, a može birati način kako će to postići. Obvezan je utvrditi na koji će način osigurati vjerodostojnost podrijetla, cjelovitost sadržaja i čitljivost računa. To se može ostvariti pomoću elektroničke razmjene podataka (EDI) ili naprednog elektroničkog potpisa ili bilo koje metode poslovne kontrole koja omogućuje povezivanje računa sa isporukama dobara i usluga. Vjerodostojnost podrijetla se osigurava na način da se može nedvojbeno utvrditi identitet izdavatelja računa, a cjelovitost sadržaja podrazumijeva da sadržaj računa nije izmijenjen do kraja razdoblja za pohranu računa. Čitljivost računa znači da je račun takav da ga se može pročitati te mora takav i ostati sve do kraja razdoblja za pohranu računa. 302

303 Metoda poslovne kontrole je proces koji kreiraju, provode i ažuriraju odgovorne osobe radi osiguranja financijskog, računovodstvenog i izvještavanja i postupanja u skladu sa zakonskim uvjetima. Primjer kontrole poslovanja je uparivanje popratne dokumentacije. Računi u elektroničkom obliku prenose se izravno kupcu putem elektroničke pošte ili sigurne veze ili neizravno putem jednog ili više pružatelja usluga, ili im kupac može pristupiti preko web portala ili na neki drugi način. Slijedom navedenog, sustav za izdavanje, elektroničko potpisivanje i slanje računa u elektroničkom obliku smatra se valjanim ukoliko je usklađen s odredbama članka 80. Zakona i 161. Pravilnika. Napominjemo da navedeni primjeri metoda koje omogućuju povezivanje računa sa isporukama dobara i usluga ne ograničavaju primjenu drugih tehnologija ili procedura, ako zadovoljavaju uvjete za osiguranje vjerodostojnosti podrijetla, cjelovitosti sadržaja i čitljivosti računa. Reg: MF Porez na dodanu vrijednost Izdavanje računa i knjigovodstvena dokumentacija 10L04 Porez na dodanu vrijednost - predujmovi Broj klase: /13-01/2851 Urudžbeni broj: /13-4 Zagreb, Podnositelj upita iz dostavnog popisa obratio se u vezi tretmana predujmova u skladu s propisima o porezu na dodanu vrijednost (u daljnjem tekstu: PDV) i fiskalizaciji u prometu gotovinom, u vezi čega u nastavku navodimo pitanja i odgovore: 1. Postoji li obveza ispostavljanja računa za predujam po svakom primljenom predujmu kako je propisano Zakonom o porezu na dodanu vrijednost (Narodne novine broj 73/13 i 99/13 Rješenje Ustavnog suda Republike Hrvatske, u daljnjem tekstu: Zakon), ili je dopušteno izdavanje računa za predujam samo za uplate za koje nije izvršena isporuka i izdan račun za isporuku u istom poreznom razdoblju kako je propisano čankom 159. stavkom 4. Pravilnika o porezu na dodanu vrijednost (Narodne novine broj 76/13 i 85/13, u daljnjem tekstu: Pravilnik)? Člankom 78. Zakona propisano je da je svaki porezni obveznik obvezan izdati račun za svaki predujam primljen prije obavljene isporuke dobara te za svaki predujam primljen od drugoga poreznog obveznika ili pravne osobe koja nije porezni obveznik prije završetka obavljanja usluga. Međutim, sukladno članku 159. stavku 4. Pravilnika ako porezni obveznik nije izdao račun za primljeni predujam, ali je do roka za podnošenje prijave PDV-a za obračunsko razdoblje, u kojem je primio predujam, izdao račun za obavljenu isporuku dobara ili usluga, ne treba izdati račun za primljeni predujam. U skladu s navedenim za svaki primljeni predujam porezni obveznik obvezan je izdati račun, osim u slučaju ako su ispunjeni uvjeti iz članka 159. stavka 4. Pravilnika. 2. Postoji li obveza iskazivanja umanjenja PDV-a na računu za isporuke dobra ili usluge za slučajeve kada su i predujam i isporuka izvršeni u istom poreznom razdoblju? U slučajevima kada je predujam primljen i isporuka izvršena u istom poreznom razdoblju ne postoji obveza iskazivanja umanjenja PDV-a na računu, jer račun za isporuku zamjenjuje račun za predujam, ako račun za predujam nije izdan. 3. Postoji li obveza izdavanja storno računa za primljeni predujam i njegova fiskalizacija ili se smatra da je podatak o umanjenju PDV-a na računu za isporuku dobra ili usluge dovoljan da se zadovolje odredbe Zakona o fiskalizaciji u prometu gotovinom (Narodne novine broj 133/)? 303

304 Odredbom članka 159. stavka 2. Pravilnika propisano je da se pri isporuci dobara odnosno obavljanju usluge izdaje račun u kojem porezni obveznik od obračunanog PDV-a po tom računu umanjuje PDV obračunan na primljeni predujam. Na tom računu porezni obveznik navodi i broj izdanog računa za primljeni predujam. Stoga sukladno odredbama Zakona i Pravilnika storno računa više nije potreban, već se račun za obavljenu isporuku umanjuje za primljeni predujam. Navedeni način izdavanja računa dovoljan je i za potrebe Zakona o fiskalizaciji u prometu gotovinom. 4. Postoji li obveza izdavanja računa za primljeni predujam od inozemnih kupaca s obzirom na članke 38. i 39. Pravilnika? Iz odredbi Zakona proizlazi da se za primljene predujmove od inozemnih kupaca ne trebaju izdavati računi, obzirom da je u članku 79. Zakona izričito navedeno u kojim slučajevima se izdaje račun za predujam. Nadalje, podnositelj upita predlaže opcije za obradu procesa primljenih predujmova za što traži potvrdu o ispravnosti, u vezi predloženih opcija napominju da se u obje opcije ne izdaju računi za predujmove primljene od inozemnih kupaca jer isti nemaju utjecaj na obračun PDV-a, stoga se u nastavku navode opcije i pripadajući odgovori. OPCIJA 1: Ispostavljanje računa po svakom primljenom predujmu Po svakom primljenom predujmu kupca, odnosno uplate koje su izvršene prije isporuke dobra ili obavljene usluge, izdaje se račun za primljeni predujam sukladno Zakonu i Zakonu o fiskalizaciji u prometu gotovinom. Navedeno bi rezultiralo iskazivanjem računa u Knjizi I- RA uz fiskalni broj računa i računovodstveni broj dokumenta uplate. Nakon što se isporuče dobra odnosno obave usluge izdavao bi se račun u kojem bi se iskazivao fiskalni broj izdanog računa za primljeni predujam te bi se na istom od obračunanog PDV-a za isporučeno dobro odnosno obavljenu uslugu umanjio iznos PDV-a koji je obračunan na primljeni predujam. Račun za isporučena dobra/usluge bio bi iskazan u Knjizi I-RA sa fiskalnim brojem. Ne izdaje se storno računa za primljeni predujam zbog čega nema niti njegove fiskalizacije, ali bi se obračun predujma i isporuke iskazao u knjizi I-RA. U vezi Opcije 1 o načinu ispostavljanja računa po svakom primljenom predujmu mišljenja smo da je ispravna. OPCIJA 2. Ispostavljanje računa za predujam na kraju obračunskog razdoblja/mjeseca za neiskorištene predujmove, odnosno za predujmove po osnovi kojih nije izdan račun za isporuku dobra/usluge. a) Ako je u istom obračunskom razdoblju, u kojem je primljen predujam, izdan račun za obavljenu isporuku dobara ili usluga, račun za predujam se ne bi izdavao. Drugim riječima, porezni obveznik bi krajem mjeseca utvrdio sve primljene predujmove po osnovi kojih nije obavljena isporuka i izdan račun i samo u tim bi slučajevima izdao račune za primljene predujmove. U vezi ovog navoda smatramo da je ovakvo postupanje u skladu s odredbama Zakona i Pravilnika. b) Po isporuci dobara ili obavljenoj usluzi izdaje se račun uz navođenje informacija o računu za predujam (slučajevi kada je račun za predujam izdan) s iskazivanjem umanjenja PDV-a koji će kupcu ujedno služiti za ispravak pretporeza (samo u slučaju domaćih kupaca). Navedeno bi rezultiralo iskazivanjem računa u Knjizi I-RA. U konkretnom slučaju nije potreban ispravak pretporeza jer se račun za predujam ne stornira, nego se u računu za isporuku iskazuje samo razlika. c) Vezano uz navedeno zatražena je potvrda da u slučajevima kada je predujam primljen i isporuka obavljena i PDV zaračunan u istom poreznom razdoblju - na konačnom računu za isporuku dobra/usluge nije nužno iskazati umanjenje PDV-a jer računa za predujam nije bilo. U vezi s navedenim napominjemo da je točna konstatacija da u slučajevima kada je predujam primljen i isporuka obavljena te zaračunan PDV u istom poreznom razdoblju, na konačnom računu za isporuku ne iskazuje se umanjenje PDV-a jer računa za predujam nije bilo. d) Kako postupiti u slučajevima kada je predujam veći od vrijednosti isporuke? U slučajevima kada je predujam veći od vrijednosti isporuke potrebno je izvršiti ispravak računa u skladu s člankom 33. stavkom 7. Zakona kojim se propisuje postupak ispravka porezne osnovice. 304

305 e) Ako se račun za isporuku zatvara sa više predujmova, treba li na računu za isporuku navesti fiskalni broj i iznos svakog predujma? U slučaju kada se račun za isporuku zatvara sa više predujmova, smatramo da je potrebno za svaku isporuku navesti fiskalni broj i iznos svakog predujma. Reg: MF Porez na dodanu vrijednost Izdavanje računa i knjigovodstvena dokumentacija 10L03 Uputa o obvezi izdavanja računa prema propisima iz nadležnosti Porezne uprave Broj klase: /13-01/208 Urudžbeni broj: /13-6 Zagreb, A) OPĆI DIO O OBVEZI IZDAVANJA RAČUNA I. Obveza izdavanja računa Obveza izdavanja računa propisana je odredbama Općeg poreznog zakona, kao i posebnim poreznim propisima. 1. Opći porezni zakon Obveza izdavanja računa propisana je odredbom članka 54. Općeg poreznog zakona (Narodne novine, broj: 147/08, 18/11, 78/, 136/, 73/13) prema kojoj su svi porezni obveznici dužni izdavati račune te voditi poslovne knjige i evidencije radi oporezivanja prema propisima kojima se uređuje pojedina vrsta poreza. Nadalje, obveza izdavanja računa propisana je i posebnim poreznim propisima, kako slijedi: 2. Zakon o porezu na dodanu vrijednost Prema odredbama članka 78. Zakona o porezu na dodanu vrijednost (Narodne novine broj 73/13, u daljnjem tekstu: Zakon o PDV-u) svaki porezni obveznik obvezan je izdati račun za: 1. isporuke dobara i usluga koje je obavio drugom poreznom obvezniku ili pravnoj osobi koja nije porezni obveznik (tijela državne uprave, gradovi, općine i slično), 2. isporuke dobara u drugu državu članicu u kojoj je nastala obveza obračuna PDV-a jer je porezni obveznik isporučitelj prešao ili je odustao od praga isporuke u toj državi članici, 3. oslobođene isporuke dobara unutar Europske unije (uključujući isporuke novih prijevoznih sredstava, dobra koja podliježu trošarinama te premještanje dobara), 4. primljeni predujam u vezi isporuke dobara iz točaka 1. i 2., 5. primljeni predujam od drugoga poreznog obveznika ili pravne osobe koja nije porezni obveznik i 6. obavljene mjenjačke poslove u tuzemstvu. Računi se ispostavljaju najmanje u dva primjerka jedan se uručuje kupcu, a drugi služi izdavatelju kao isprava za knjiženje u poslovnim knjigama. Račun je svaka isprava prema kojoj porezni obveznik ili osoba kojoj on naloži zaračunava isporučena dobra i obavljene usluge, bez obzira na to kako se ta isprava naziva u poslovnom prometu. Računom se smatra i svaka isprava ili obavijest koja mijenja prvobitni račun i koja se izričito i nedvojbeno odnosi na njega. Za više zasebnih isporuka dobara ili usluga može se izdati zbirni račun, pod uvjetom da se PDV na isporuke navedene u zbirnom računu obračunava tijekom istog kalendarskog mjeseca. 305

306 Račun može izdati i primatelj za dobra i usluge koje mu je porezni obveznik isporučio odnosno obavio, pod uvjetom da o tome postoji sporazum između tih dviju strana i pod uvjetom da je utvrđen postupak za prihvaćanje svakog računa kod poreznog obveznika koji obavlja isporuku dobara i usluga. 3. Zakon o porezu na dohodak Obveza izdavanja računa regulirana je i Zakonom o porezu na dohodak (Narodne novine, broj 177/04, 73/08, 80/10, 114/11, 22/, 144/) koji člankom 23. stavkom 4. propisuje da se za svaku prodaju, odnosno obavljenu uslugu, mora izdati račun. Člankom 38. Pravilnika o porezu na dohodak (Narodne novine, broj 95/05, 96/06, 68/07, 146/08, 2/09, 9/09 - ispravak, 146/09, 3/10, 137/11, 61/, 79/13) propisano je što se smatra računom te koje podatke trebaju računi sadržavati. Tako je propisano da se računima smatraju i potvrdnice iz naplatnih uređaja te svaka isprava koja sadrži podatke propisane Pravilnikom o porezu na dohodak. Također za obveznike poreza na dodanu vrijednost propisano je da izdaju račune na obrascima čiji su oblik i sadržaj uređeni propisima o porezu na dodanu vrijednost i propisima o fiskalizaciji. II. Izuzeća od obveze izdavanja računa Izuzeća od obveze izdavanja računa propisana su također Općim poreznim zakonom, kao i posebnim poreznim propisima. 1. Opći porezni zakon Općim poreznim zakonom propisana su izuzeća od obveze izdavanja računa, i to člankom 54.b prema kojemu se računi ne moraju izdavati ako se promet ostvaruje od priređivanja lutrijskih igara, igara klađenja, igara u casinima te na automatima za igre na sreću i zabavu, ako se pretežni dio vrijednosti prometa odnosi na maloprodaju dnevnog tiska, duhana i duhanskih prerađevina, maraka i drugih poštanskih vrijednosnica, ako se prodaja obavlja putem automata, ako se vlastiti poljoprivredni proizvodi proizvedeni na vlastitom obiteljskom poljoprivrednom gospodarstvu izravno prodaju krajnjem potrošaču u proizvodnim objektima seljačkih ili obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava, ako se prodaja vlastitih poljoprivrednih proizvoda obavlja na tržnicama i otvorenim prostorima. 2. Zakon o porezu na dodanu vrijednost Prema Zakonu o PDV-u porezni obveznik nije obvezan izdati račun za obavljene financijske usluge, usluge osiguranja i reosiguranja te usluge upravljanja investicijskim fondovima koje su oslobođene PDV-a prema članku 40. stavku 1. točkama a) do g) Zakona o PDV-u. 3. Pravilnik o porezu na dohodak Pravilnikom o porezu na dohodak propisano je i izuzeće od obveze izdavanja računa za one obveznike poreza na dohodak koji nisu obvezni izdati račun pod uvjetima propisanim posebnim propisima. III. Sadržaj računa Sadržaj računa propisan je Općim poreznim zakonom, Zakonom o porezu na dodanu vrijednost, Pravilnikom o porezu na dohodak i Zakonom o fiskalizaciji u prometu gotovinom. Slijedom odredbi navedenih Zakona i Pravilnika, svaki račun obvezno sadrži slijedeće elemente: 1. broj i datum izdavanja računa, 2. ime i prezime (naziv), OIB poduzetnika koji je isporučio dobra ili obavio usluge, odnosno adresu prebivališta ili uobičajenog boravišta vlasnika odnosno nositelja zajedničke djelatnosti, 3. naznaku mjesta gdje je isporuka dobara ili usluga obavljena (broj prodajnog mjesta, poslovnog prostora, prodavaonice, naziv radnje, poslovne jedinice i sl.) 4. količinu i uobičajeni trgovački naziv isporučenih dobara te vrstu i količinu obavljenih usluga, 5. ukupni iznos naknade i poreza razvrstanih po poreznoj stopi, - porezni obveznici poreza na dodanu vrijednost, uz navedene elemente računa, moraju navesti i dodatne elemente računa: 306

307 6. PDV identifikacijski broj poreznog obveznika koji je isporučio dobra ili obavio usluge (prodavatelja), 7. ime i prezime (naziv), adresu, OIB ili PDV identifikacijski broj poreznog obveznika kome su isporučena dobra ili obavljene usluge (kupca), 8. datum isporuke dobara ili obavljenih usluga ili datum primitka predujma u računu za predujam, ako se taj datum može odrediti i ako se razlikuje od datuma izdavanja računa, 9. jediničnu cijenu bez PDV-a odnosno iznos naknade za isporučena dobra ili obavljene usluge, razvrstane po stopi PDV-a, 10. popuste ili rabate ako nisu uključeni u jediničnu cijenu, 11. stopu PDV-a,. iznos PDV-a razvrstan po stopi PDV-a, osim ako se primjenjuje posebni postupak za koji je u smislu ovoga Zakona taj podatak isključen, 13. zbrojni iznos naknade i PDV-a, - obveznici fiskalizacije obvezni su na računu navesti i slijedeće elemente: 14. vrijeme izdavanja računa (sat i minuta), 15. oznaku operatera (osobe) na naplatnom uređaju, 16. oznaku načina plaćanja računa novčanice, kartica, ček, transakcijski račun, ostalo, - obveznici fiskalizacije izdavanja računa obvezni su osigurati evidentiranje i sljedećih elemenata: 17. jedinstveni identifikator računa i 18. zaštitni kod izdavatelja obveznika fiskalizacije. Napominjemo kako se broj računa, prema Zakonu o fiskalizaciji u prometu gotovinom, sastoji od tri dijela: 1. numerički dio numerički broj računa, numerički broj računa kreće od broja 1 do broja n u tijeku godine; 2. oznake poslovnog prostora i 3. oznake naplatnog uređaja. Za obavljene isporuke dobara i usluga u tuzemstvu porezni obveznik mora u računu iskazivati OIB. Za transakcije unutar Europske unije porezni obveznik mora u računu iskazivati PDV identifikacijski broj. Ako strani porezni obveznik u tuzemstvu imenuje poreznog zastupnika, u računu mora biti iskazano ime i prezime (naziv), adresa, OIB ili PDV identifikacijski broj poreznog zastupnika. Iznosi na računima iskazuju se u kunama i uz to mogu biti iskazani u bilo kojoj valuti pod uvjetom da je iznos PDV-a koji treba platiti ili koji se usklađuje iskazan u kunama uz primjenu srednjeg tečaja Hrvatske narodne banke na dan nastanka obveze. Računi se moraju iskazivati u kunama i u slučaju kada se radi o isporukama koje su oslobođene PDVa. U slučaju iskazivanja višeg PDV-a od onoga koji se duguje te u slučaju neovlaštenog iskazivanja PDV-a ili izdavanja računa kada isporuka dobara ili usluga nije obavljena izdavatelj računa duguje viši, odnosno iskazani iznos PDV-a, osim kada ispravi izdani račun na način propisan za ispravak porezne osnovice. U slučaju izdavanja računa za isporuke dobara ili usluga koje porezni obveznik obavi u drugu državu članicu, a primatelj isporuke u toj državi članici obvezan je platiti PDV u računu se umjesto jedinične cijene, popusta, stope PDV te iznosa PDV-a razvrstanog po stopi PDV-a navodi porezna osnovica tih dobara i usluga te količina isporučenih dobara ili usluga i njihov naziv. B) POSEBNI DIO O OBVEZI IZDAVANJA RAČUNA PREMA ZAKONU O PDV-u Ova pravila se primjenjuju na obveznike poreza na dodanu vrijednost, koji su prema Zakonu o PDV-u dužni izdavati račune. I. Rok izdavanja računa Račun se mora izdati najkasnije 15-og dana u mjesecu iza mjeseca u kojem je obavljena oslobođena isporuka dobara unutar Europske unije (uključujući isporuke novih prijevoznih 307

308 sredstava, dobra koja podliježu trošarinama te premještanje dobara). Navedeni rok odnosi se i na obavljene usluge za koje je primatelj obvezan platiti PDV, međutim ne odnosi se na isporuke dobara i usluga obavljene u tuzemstvu. II. Pojednostavljeni račun Porezni obveznik za obavljene isporuke dobara i usluga čiji iznos nije viši od 700,00 kuna može izdati pojednostavljeni račun koji mora sadržavati sljedeće podatke: 1. broj računa i datum izdavanja, 2. ime i prezime (naziv), adresu, OIB ili PDV identifikacijski broj poreznog obveznika koji je isporučio dobra ili obavio usluge (prodavatelja) te naznaku mjesta gdje je isporuka dobara ili usluga obavljena (broj prodajnog mjesta, poslovnog prostora, prodavaonice i slično), 3. ime i prezime (naziv), OIB ili PDV identifikacijski broj poreznog obveznika kome su isporučena dobra ili obavljene usluge (kupca), 4. količinu i uobičajeni trgovački naziv isporučenih dobara te vrstu i količinu obavljenih usluga, 5. iznos naknade s uključenim PDV-om razvrstane po stopi PDV-a, 6. iznos obračunanog PDV-a razvrstanog po stopi PDV-a, 7. kada je izdana isprava ili obavijest koja se smatra računom, uputu na prvobitni račun uz pojedinosti koje su izmijenjene. Pojednostavljeni račun ne smije se izdati za isporuke dobara ili usluga koje porezni obveznik obavi u drugu državu članicu u kojoj se treba platiti PDV, ili stalna poslovna jedinica poreznog obveznika u toj državi članici ne sudjeluje u isporuci, a osoba koja je obvezna platiti PDV je osoba kojoj je dobro bilo isporučeno odnosno usluga obavljena. III. Posebne napomene koje se navode u računu U slučaju obavljanja oslobođenih isporuka dobara ili usluga u računu se moraju navesti odredbe Zakona, odnosno u određenim slučajevima odredbe Direktive Vijeća 2006/1/EZa kojima je to oslobođenje propisano ili se može navesti napomena koja upućuje na oslobođenje. Obzirom da se radi o oslobođenim isporukama u računu se iskazuje samo zbrojni iznos naknade. U slučaju posebnog postupka oporezivanja putničkih agencija u računu se mora navesti posebni postupak oporezivanja - putničke agencije. U slučaju posebnog postupka oporezivanja marže za rabljena dobra, umjetnička djela, kolekcionarske ili antikne predmete u računu se mora navesti posebni postupak oporezivanja marže rabljena dobra, posebni postupak oporezivanja marže umjetnička djela, odnosno posebni postupak oporezivanja marže kolekcionarski ili antikni predmeti. Kada primatelj isporuke izdaje račun umjesto isporučitelja u računu se mora navesti samoizdavanje računa. U slučaju kada je primatelj dobara ili usluga obvezan platiti PDV, isporučitelj u računu mora navesti prijenos porezne obveze ili engleski izraz reverse charge. U slučaju isporuke novih prijevoznih sredstava unutar Europske unije račun mora sadržavati i sljedeće podatke: a) radni obujam ili snagu motora, datum prve uporabe te broj prijeđenih kilometara kopnenog motorna vozila, b) dužinu plovila, datum prve uporabe te broj sati plovidbe, c) težinu zrakoplova pri polijetanju, datum prve uporabe te broj sati letenja. Ako račun izdaje porezni obveznik koji PDV obračunava na temelju primljene ili naplaćene naknade u računu mora navesti obračun prema naplaćenoj naknadi te oznaku R-2. Napominjemo da svi ostali porezni obveznici koji PDV obračunavaju prema izdanim računima u računu ne navode oznaku R-1. Ako račun izdaje mali porezni obveznik u računu mora navesti da su isporuke dobara ili usluga oslobođene plaćanja PDV-a temeljem odredbe članka 90. stavka 2. Zakona. IV. Računi na papiru i računi u elektroničkom obliku Računom se prema članku 80. Zakona smatra i račun izdan i poslan u elektroničkom obliku ako postoji suglasnost primatelja za prihvat takvog računa. Račun u elektroničkom obliku treba biti izdan i zaprimljen u bilo kojem elektroničkom formatu. To se odnosi na račune kao strukturirane poruke (kao što je XML) ili druge vrste elektroničkih formata (kao 308

309 što je elektronička pošta s dokumentom u PDF formatu u prilogu ili faks primljen u elektroničkom formatu, a ne na papiru). Računi u elektroničkom obliku mogu biti poslani i primljeni u jednom formatu, a zatim konvertirani u neki drugi format. Format sadržaja može se konvertirati u druge oblike pod uvjetom da sadržaj računa nije izmijenjen. Računi u elektroničkom obliku prenose se izravno kupcu putem elektroničke pošte ili sigurne veze ili neizravno putem jednog ili više pružatelja usluga, ili im kupac može pristupiti preko web portala ili na neki drugi način. Računi izrađeni na papiru, skenirani, poslani i zaprimljeni elektroničkom poštom mogu se smatrati računima u elektroničkom obliku, ako ispunjavaju uvjete za osiguranje vjerodostojnosti podrijetla, cjelovitosti sadržaja i čitljivosti računa. Vjerodostojnost podrijetla, cjelovitost sadržaja i čitljivost računa mora biti osigurana od trenutka izdavanja do kraja razdoblja za pohranu neovisno o tome je li račun izdan na papiru ili u elektroničkom obliku. Izdavatelj računa obvezan je utvrditi na koji će način osigurati vjerodostojnost podrijetla, cjelovitost sadržaja i čitljivost računa. To se može ostvariti pomoću elektroničke razmjene podataka (EDI) ili naprednog elektroničkog potpisa ili bilo koje metode poslovne kontrole koja omogućuje povezivanje računa sa isporukama dobara i usluga. Napominjemo da navedeni primjeri ne ograničavaju primjenu drugih tehnologija ili procedura, ako zadovoljavaju uvjete za osiguranje vjerodostojnosti podrijetla, cjelovitosti sadržaja i čitljivosti računa. Vjerodostojnost podrijetla se osigurava na način da se može nedvojbeno utvrditi identitet izdavatelja računa, a cjelovitost sadržaja podrazumijeva da sadržaj računa nije izmijenjen do kraja razdoblja za pohranu računa. Čitljivost računa znači da je račun takav da ga se može pročitati te mora takav i ostati sve do kraja razdoblja za pohranu računa. Metoda poslovne kontrole je proces koji kreiraju, provode i ažuriraju odgovorne osobe radi osiguranja financijskog, računovodstvenog i izvještavanja i postupanja u skladu sa zakonskim uvjetima. To osobito znači proces kojim porezni obveznik kreira, provodi i ažurira potrebnu razinu sigurnosti u identitet isporučitelja ili izdavatelja računa (vjerodostojnost podrijetla), nepromjenjivost podataka o PDV-u (cjelovitost sadržaja) i čitljivost računa od trenutka izdavanja do kraja razdoblja za pohranu. Primjer kontrole poslovanja je uparivanje popratne dokumentacije. Računi izrađeni u elektroničkom obliku, pomoću, na primjer, računovodstvenog softvera ili softvera za obradu riječi, poslani i zaprimljeni na papiru ne smatraju se računima u elektroničkom obliku. V. Pravila u vezi računa za primljene predujmove Izdani račun za predujam je isprava u smislu Zakona o PDV-u i Pravilnika o porezu na dodanu vrijednost (Narodne novine broj 79/13 i 85/13). Pri isporuci dobara i usluge izdaje se račun u kojem se od obračunanog PDV-a po tom računu umanjuje PDV obračunan na primljeni predujam, a u računu je potrebno navesti i broj izdanog računa za primljeni predujam. Iznimno, račun za primljeni predujam nije potrebno izdati ako je do roka za podnošenje prijave PDV-a za obračunsko razdoblje u kojem je primljen predujam, izdan račun za obavljenu isporuku dobara ili usluga. U računu za primljeni predujam koji se odnosi na isporuke dobara na koje se obračunava i plaća PDV na maržu (razliku između prodajne i nabavne cijene), PDV se obračunava od porezne osnovice koja je jednaka razlici između prodajne cijene koju će porezni obveznik zaračunati za to dobro i nabavne cijene toga dobra. VI. Ispravak računa Izdavatelj računa može ispraviti pogrešno iskazani PDV u računu o isporučenim dobrima i obavljenim uslugama ako primatelj po tom računu još nije iskoristio pravo na odbitak pretporeza. U tom slučaju, izdavatelj računa obvezan je o ispravku računa pisanim putem obavijestiti primatelja računa, a izdavatelju računa na papiru mora biti vraćen izvornik računa. Izdavatelju računa u elektroničkom obliku mora biti dostavljena obavijest o storniranju toga računa u elektroničkom obliku. Navedeno se primjenjuje i u slučaju ispravka pogrešno iskazanih podataka iz članka 79. stavka 1. Zakona. 309

310 Ako je primatelj računa prije ispravka računa već odbio pretporez u svome obračunu PDV-a, ispravak iskazanog i obračunanog PDV-a može se provesti samo pod uvjetima propisanima za ispravak porezne osnovice. U slučaju računa izdanog poreznom obvezniku koji nema pravo na odbitak pretporeza obveza obračuna PDV-a može se ispraviti u obračunskom razdoblju, u kojem je prodajna cijena ili dio prodajne cijene vraćen kupcu, a porezni obveznik raspolaže s odgovarajućim dokazom o povratu prodajne cijene. Ako porezni obveznik kao izdavatelj računa utvrdi pogrešku na izdanom računu u vezi s više iskazanim PDV-om nakon isteka roka za podnošenje prijave PDV-a, može ispraviti obvezu PDV-a u onom obračunskom razdoblju, u kojem utvrdi pogrešku, ako pismeno obavijesti primatelja računa o iznosu PDV-a, za koji primatelj nema pravo odbitka. C) ČUVANJE RAČUNA I OSTALE DOKUMENTACIJE Porezni obveznik mora sukladno članku 82. Zakona PDV-u čuvati kopije računa koje je izdao ili ih je u njegovo ime i za njegov račun izdala treća osoba ili kupac odnosno primatelj dobara ili usluga te sve račune koje je primio. Računi se mogu čuvati u papirnatom ili elektroničkom obliku. Porezni obveznik koji izdane ili primljene račune pohranjuje pomoću elektroničkih uređaja kojima se jamči online pristup podacima mora na zahtjev omogućiti tijelu koje obavlja nadzor pravo pristupa, preuzimanja i korištenja tih računa. Ako tuzemni porezni obveznik odluči kopije računa koje je izdao i račune koje je primio, čuvati izvan Republike Hrvatske, mora o tome izvijestiti nadležnu ispostavu Porezne uprave i Poreznoj upravi i drugim tijelima nadležnim za nadzor na njihov zahtjev bez odlaganja omogućiti uvid u iste. Porezni obveznici moraju izdane i primljene račune, dokumente o ispravcima računa, dokaze o izvozu odnosno uvozu, dokumente temeljem kojih su korištena oslobođenja od plaćanja PDV-a, obračune PDV-a, poslovne knjige i knjigovodstvene isprave kao i svu drugu dokumentaciju bitnu za utvrđivanje i plaćanje PDV-a čuvati u rokovima propisanima Općim poreznim zakonom, odnosno 10 godina od početka tijeka zastare prava na utvrđivanje porezne obveze, uz uvjet da posebni propisi ne određuju dulje rokove njihova čuvanja. Zakon o računovodstvu (Narodne novine, broj 109/07 i 54/13) propisuje rok od najmanje 11 godina za čuvanje isprava temeljem kojih su uneseni podaci u poslovne knjige, pri čemu rok za čuvanje navedenih knjigovodstvenih isprava počinje teći zadnjeg dana poslovne godine na koju se odnose poslove knjige u koje su isprave upisane. Dokumentacija koja se odnosi na oporezivanje nekretnina prema Zakonu o PDV-u, mora se čuvati 10 godina od proteka godine na koju se odnosi. Reg: MF Porez na dodanu vrijednost Izdavanje računa i knjigovodstvena dokumentacija Primjena članka 54.b (Izuzeće od obveze izdavanja računa) Općeg 10L02 poreznog zakona Broj klase: /13-01/2532 Urudžbeni broj: / Zagreb, Dana 18. lipnja godine u Narodnim novinama broj 73/2013. objavljen je Zakon o izmjenama i dopunama Općeg poreznog zakona (dalje: OPZ), koji je stupio na snagu dana 26. lipnja godine. Od tada se primjenjuje i odredba članka 54.b. OPZ-a kojom je u stavku 1. propisano izuzeće od obveze izdavanja računa, pa slijedom navedenog a radi jedinstvenosti u primjeni navedene odredbe Općeg poreznog Zakona, dajemo ovu uputu. Ističemo da je Zakonom o fiskalizaciji u prometu gotovinom (Narodne novine, broj 133/.) propisana obveza fiskalizacije za sve djelatnosti za koje postoji i obveza izdavanja računa bilo prema općem ili prema nekom posebnom propisu. Ukoliko nema obveze izdavanja računa, nema niti obveze fiskalizacije izdavanja računa. I. IZUZEĆE OD OBVEZE IZDAVANJA RAČUNA 310

311 OPZ propisuje izuzeće od obveze izdavanja računa i to člankom 54.b. Od obveze izdavanja računa izuzeti su prometi koji se obavljaju na jedan od taksativno navedenih načina. Iznimno od članka 54. stavka 1. OPZ-a računi se ne moraju ispostavljati: 1. ako se promet ostvaruje od priređivanja lutrijskih igara, igara klađenja, igara u casinima te na automatima za igre na sreću i zabavu, 2. ako se pretežni dio vrijednosti prometa odnosi na maloprodaju dnevnog tiska, duhana i duhanskih prerađevina, maraka i drugih poštanskih vrijednosnica, 3. ako se prodaja obavlja putem automata, 4. ako se vlastiti poljoprivredni proizvodi proizvedeni na vlastitom obiteljskom poljoprivrednom gospodarstvu izravno prodaju krajnjem potrošaču u proizvodnim objektima seljačkih ili obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava, te ako se prodaja vlastitih poljoprivrednih proizvoda obavlja na tržnicama i otvorenim prostorima. II. MALOPRODAJA DNEVNOG TISKA, DUHANA I DUHANSKIH PRERAĐEVINA, MARAKA I DRUGIH POŠTANSKIH VRIJEDNOSNICA Prema članku 54. stavku 1. točki 2. OPZ-a računi se ne moraju ispostavljati ako se pretežni dio vrijednosti prometa odnosi na maloprodaju dnevnog tiska, duhana i duhanskih prerađevina, maraka i drugih poštanskih vrijednosnica. Navedeno oslobođenje bilo je regulirano u Zakonu o porezu na dodanu vrijednost koji je važio do 30. lipnja godine, odnosno do pristupanja Republike Hrvatske Europskoj uniji. Razlog za propisivanje oslobođenja od obveze izdavanja računa ovim propisom temelji se na činjenici da je riječ o prometima male vrijednosti, nad kojima postoji potpuna knjigovodstvena evidencija prometa, temeljem kojeg je protok roba i prometa moguće jako dobro nadzirati. Ovo oslobođenje odnosi se na dio bilo kojeg poslovnog prostora u kojemu se obavlja promet navedenim proizvodima. III. PRODAJA VLASTITIH POLJOPRIVREDNIH PROIZVODA NA TRŽNICAMA I OTVORENIM PROSTORIMA Sa 01. srpnja godine, između ostaloga, započela je obveza fiskalizacije izdavanja računa na tržnicama i otvorenim prostorima. 1. PRODAJA ROBE IZVAN PRODAVAONICA a) prodaja na malo na tržnicama Prodaja roba (trgovina na malo), koja se obavlja izvan prodavaonica, regulirana je Zakonom o trgovini (Narodne novine, broj 68/2013.), a može se obavljati samo na mjestima koja kao takva propisom odredi mjerodavno tijelo lokalne samouprave. Pod prodajom roba izvan prodavaonica, smatra se prodaja na malo na tržnicama, prodaja na klupama izvan tržnica, prodaja u kioscima, putem pokretnih prodavača ili putem automata. O prodaji roba na tržnicama na malo možemo reći slijedeće. Prema Zakonu o komunalnom gospodarstvu (Narodne novine, broj: 36/95., 70/97., 8/99., 57/2000., 9/2000., 59/2001., 26/2003., 82/2004., 110/2004., 178/2004., 38/2009., 79/2009., 153/2009., 49/2011., 84/2011., 90/2011., 144/20.) pod tržnicama na malo razumijeva se upravljanje i održavanje prostora i zgrada u vlasništvu jedinica lokalne samouprave na kojima se u skladu s tržnim redom pružaju usluge obavljanja prometa živežnim namirnicama i drugim proizvodima. Prema Pravilniku o minimalnih tehničkih i drugim uvjetima koji se odnose na prodajne objekte, opremu i sredstva u prodajnim objektima i uvjetima za prodaju robe izvan prodavaonica na tržnicama na malo (Narodne novine broj 66/2009.) može se trgovati hranom i ostalim proizvodima koji nisu hrana ako su ispunjeni određeni uvjeti. Prostor tržnice može biti zatvoren ili otvoren, mora biti osvijetljen te komunalno i infrastrukturno uređen, a trguje se na štandovima i klupama. 311

312 Trgovačko društvo ili koja druga osoba koja upravlja tržnicama i veletržnicama dužna je donijeti tržni red kojim se pobliže određuju uvjeti obavljanja prometa na malo i veliko te pružanje usluga na tržnicama. Pravo obavljanja prometa roba na malo i pravo korištenja usluga na tržnicama imaju, pod jednakim uvjetima, sve fizičke i pravne osobe, ako udovoljavaju odredbama zakona, drugih propisa i tržnim redovima. To mogu biti gospodarstvenici, poljodjelci, privatni ribari i drugi proizvođači roba kojima je dozvoljen promet na tržnicama. Napominjemo da su tržnice dužne pružiti usluge pri korištenju tehničkih sredstava i uređaja potrebnih za obavljanje usluga u prometu roba na malo. b) prodaja na malo izvan tržnica Pod prodajom na štandovima i klupama izvan tržnica na malo podrazumijeva se prodaja u gospodarskim dvorištima, proizvodnim objektima obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava, kušaonicama, na poljima, uz prometnice, na sajmovima, izložbama i manifestacijama. 2. POLJOPRIVREDNI PROIZVODI U SMISLU FISKALIZACIJE Prema Zakonu o fiskalizaciji u prometu gotovinom, kao i prema članku 54. stavku 1. OPZ-a, prodaja vlastitih poljoprivrednih proizvoda na tržnicama i otvorenim prostorima izuzeta je od obveze fiskalizacije izdavanja računa. Poljoprivredni proizvodi su proizvodi bilinogojstva i stočarstva, te proizvodi prvog stupnja njihove prerade. Što se smatra poljoprivrednim proizvodom popisano je u Dodatku I. koji je sastavni dio Zakona o poljoprivredi (Narodne novine, broj: 149/2009., 7/2010., 50/20. i 0/20.). Tako se poljoprivrednim proizvodom smatraju žive životinje, meso i jestivi klaonički proizvodi, mlijeko i drugi mliječni proizvodi, jaja, prirodni med, jestivo povrće i jestivo voće, žitarice, ali i vino od svježeg grožđa, ostala fermentirana pića, maslinovo ulje i ostale masti i ulja životinjskog ili biljnog podrijetla, ali i drugi proizvodi navedeni u spomenutom Dodatku I. Plod vlastitog uzgoja i proizvodnje takvih proizvoda smatra se vlastitim poljoprivrednim proizvodom, te njegova prodaja na štandovima i klupama na tržnicama na malo, kao i prodaja na štandovima i klupama izvan tržnica na malo, oslobođena je izdavanja računa, pa tako i fiskalizacije izdavanja računa. Svi ostali prodavači (pravne i fizičke osobe obveznici poreza na dohodak od samostalne djelatnosti ili obveznici poreza na dobit), koji na tržnicama i otvorenim prostorima prodaju svoje proizvode ili tuđe preprodaju (suveniri, odjeća, obuća, nakit, knjige, posuđe i ostalo), smatraju se obveznicima fiskalizacije izdavanja računa ukoliko se smatraju obveznicima izdavanja računa prema nekom općem ili posebnom propisu. IV. ZAKLJUČAK Slijedom navedenog, na onim prodajnim mjestima gdje prema odredbi članka 54.b stavka 1. OPZ-a nije potrebno izdavati račune za maloprodaju dnevnog tiska, duhana i duhanskih prerađevina, maraka i drugih poštanskih vrijednosnica, na tim prodajnim mjestima nema niti obveze fiskalizacije izdavanja računa u prometu gotovinom za navedenu robu. Nadalje, kako bi se uopće govorilo o obvezi fiskalizacije na tržnicama i otvorenim prostorima, potrebno je utvrditi radi li se o obvezniku fiskalizacije. Tako primjerice kumice koje povremeno prodaju vlastite poljoprivredne proizvode, odnosno poljoprivredne proizvode iz Dodatka I. Zakona o poljoprivredi, koje su same proizvele ili uzgojile kao što su jaja, mliječni proizvodi, povrće i slično, ne provode postupak fiskalizacije u poslovanju gotovinom. Ostali trgovci, koji na tržnicama i otvorenim prostorima prodaju svoje proizvode ili tuđe preprodaju, smatraju se obveznicima fiskalizacije, te su dužni izdavati račune, a posljedično i provoditi fiskalizaciju izdavanja računa. Napominjemo da obveznici poreza na dohodak, kojima se dohodak i porez na dohodak utvrđuje u paušalnom iznosu (tzv. mali obveznici fiskalizacije), račune mogu izdavati putem knjige uvezanih računa, prethodno ovjerene u Poreznoj upravi. Uvođenjem fiskalizacije, pa posljedično i fiskalizacije izdavanja računa na tržnicama i otvorenim prostorima ne mijenja se način poslovanja, već se fiskalizacija istome prilagođava. Stoga se sve posebnosti načina poslovanja na tržnicama, kao što je dogovor cijene s kupcem, ili promjena cijene krajem dana, ne mijenjaju uvođenjem obveze fiskalizacije. 3

313 Naime, fiskalizacija je mjera koja kontrolira protok gotovine, a na tržnicama i otvorenim prostorima se posluje gotovinom, stoga je bitno poslovati putem sustava fiskalizacije i učiniti sve predradnje kako bi se ista mogla i provoditi. Reg: MF Porez na dodanu vrijednost Izdavanje računa i knjigovodstvena dokumentacija 10L01 Oslobođenje od ispostavljanja računa za isporučenu hranu Broj klase: /13-01/179 Urudžbeni broj: /13-03 Zagreb, Postavili ste upit u vezi oslobođenja ispostavljanja računa za isporučenu hranu za poreznog obveznika A. Naime, porezni obveznik dostavlja hranu putem drugog poreznog obveznika, te ju naplaćuje putem istog, ali ne ispostavlja račun za isporučenu hranu. U vezi navedenoga odgovaramo u nastavku. Odredbama članka 78. stavka 1. točke 1. Zakona o porezu na dodanu vrijednost (Narodne novine broj 73/13, u daljnjem tekstu: Zakon) propisano je da je svaki porezni obveznik obvezan izdati račun za isporuke dobara i usluga koje je obavio drugom poreznom obvezniku ili pravnoj osobi koja nije porezni obveznik. Nadalje, člankom 157. stavak 1. Pravilnika o porezu na dodanu vrijednost (Narodne novine broj 79/13 i 85/13, u daljnjem tekstu: Pravilnik) propisano je da porezni obveznik mora za isporučena dobra i obavljene usluge ispostaviti račun koji sadrži podatke iz članka 79. Zakona. Račun može biti ispostavljen na papiru ili u elektroničkom obliku. Porezni obveznik kupcu dostavlja račun te osigurava primjerak koji služi kao isprava za knjiženje. Također ističemo i članak 8. stavak 4. Zakona kojim je propisano da ako porezni obveznik djelujući u vlastito ime, ali za račun druge osobe sudjeluje u obavljanju usluga, smatra se da je sam primio i obavio te usluge. Nadalje, odredbama članka 10. Pravilnika propisano je da porezni obveznik koji isporuku obavlja u vlastito ime i za vlastiti račun, obračunava i plaća PDV na punu naknadu isto kao komisionar koji nastupa u vlastito ime a za tuđi račun. Kada komisionar isporuči dobro u smislu Zakona, nastaju dvije isporuke: 1. isporuka komisionara kupcu i 2. isporuka komitenta komisionaru. Istim je člankom propisano da porezni obveznik koji nastupa u tuđe ime i za tuđi račun posrednik i zastupnik, obračunava i plaća PDV na pripadajuću mu proviziju. Porezni obveznik posrednik i zastupnik kod usluge posredovanja, odnosno zastupanja, mora navesti naziv/ime i prezime, osobni identifikacijski broj (OIB) ili PDV identifikacijski broj osobe za koju posreduje zastupa. Iz navedenog u dopisu razvidno je da tvrtka Ingop naplaćuje i cijenu prijevoza obroka i samu isporuku obroka, ali za tu isporuku ne ispostavlja račun već ispostavlja račun samo za prijevoz. Ako tvrtka B obavlja isporuku obroka u tuđe ime i za tuđi račun tada ispostavlja samo račun za prijevoz, a porezni obveznik A bi u tom slučaju trebao ispostaviti račun krajnjem korisniku, međutim iz upita nije razvidno u kakvom su ugovornom odnosu porezni obveznici A i B, odnosno porezni obveznik A i krajnji korisnici, te se ne možemo sa sigurnošću očitovati. Prijave PDV-a (M) Porez na dodanu vrijednost Prijave PDV-a 10M08 Reg: MF Evidentiranje poslovnih događaja u Obrascu PDV i Obrascu PDV-S (11.2.) Broj klase: /14-01/670 Urudžbeni broj: /15-2 Zagreb,

314 Porezni obveznik iz dostavnog popisa postavio je upit o evidentiranju poslovnih događaja u Obrascu PDV i Obrascu PDV-S. U upitu se navodi da je porezni obveznik koji je upisan u registar obveznika poreza na dodanu vrijednost (u daljnjem tekstu: PDV) primio isporuku dobara u okviru trostranog posla kao posljednji kupac te se postavlja pitanje na kojim pozicijama Obrasca PDV navedeno treba iskazati. Nadalje, postavljeno je pitanje kako porezni obveznik evidentira financijsko odobrenje za dobra koja je stekao u prethodnom poreznom razdoblju od isporučitelja iz druge države članice Europske unije. Na postavljena pitanja odgovaramo u nastavku. Prema odredbama članka 10. stavka 4. Zakona o porezu na dodanu vrijednost (Narodne novine, broj 73/13, 99/13, 148/13, 153/13 i 143/14, u daljnjem tekstu: Zakon) kod trostranog posla primatelj oporezive isporuke obvezan je platiti PDV ako su ispunjeni uvjeti za oslobođenje od plaćanja PDV na stjecanje obavljeno u tuzemstvu te ako račun sadrži podatke propisane stavkom 3. istog članka. Sukladno odredbama članka 175. točke 13. Pravilnika o porezu na dodanu vrijednost (Narodne novine, broj 79/13, 85/13, 160/13, 35/14 i 157/14, u daljnjem tekstu: Pravilnik) vrijednost dobara koja je primatelj oporezive isporuke iz članka 10. stavka 4. Zakona primio u okviru trostranog posla upisuje se pod točkom II.13. Obrasca PDV, kada je porezni obveznik primatelj dobara obvezan obračunati PDV po stopi 25%. U istom poreznom razdoblju, porezni obveznik ima pravo na odbitak pretporeza temeljem članka 58. stavka 2. Zakona, ukoliko su ispunjeni uvjeti za odbitak pretporeza iz članka 60. Zakona te se u skladu s odredbama članka 176. točke 13. Pravilnika podaci o iznosu PDV-a obračunanog po stopi PDV-a 25% u okviru trostranog posla iz članka 10. stavka 4. Zakona za koje porezni obveznik ima pravo na odbitak pretporeza upisuju pod točkom III.13. Obrasca PDV. Nadalje, pod točkom VIII.6. Obrasca PDV upisuju se podaci o primljenim dobrima iz Europske unije u okviru trostranog posla. Napominjemo da se podaci o primljenim dobrima u okviru trostranog posla ne iskazuju u Prijavi za stjecanje dobara i primljene usluge iz drugih država članica Europske unije (Obrazac PDV-S). U slučaju naknadnih popusta ne podnosi se ispravak već podnesenih prijava, već se popust iskazuje u prijavi za razdoblje oporezivanja u kojem je popust odobren, sukladno tome iznosi u prijavama mogu biti iskazani u minusu. Porez na dodanu vrijednost Prijave PDV-a Uputa za sastavljanje konačnog obračuna poreza na dodanu 10M07 vrijednost za godinu Reg: MF Broj klase: /15-01/51 Urudžbeni broj: /15-1 Zagreb, Na temelju odredbi članka. stavka 1. Zakona o Poreznoj upravi (Narodne novine broj 148/13 i 141/14) radi jedinstvenog postupanja u primjeni Zakona o PDV-u (Narodne novine broj 73/13, 99/13, 48/13, 153/13 i 143/14, u daljnjem tekstu: Zakon) i Pravilnika o PDV-u (Narodne novine broj 79/13, 85/13, 160/13 i 35/14, u daljnjem tekstu: Pravilnik) u vezi s popunjavanjem i podnošenjem konačnog obračuna PDV-a, pomoćnik ministra, ravnatelj Porezne uprave daje službenicima Porezne uprave Uputu za sastavljanje i podnošenje konačnog obračuna PDV-a za godinu 1. Obveznici i rokovi za podnošenje konačnog obračuna PDV-a Člankom 85. stavkom 7. Zakona i člankom 173. stavkom 6. Pravilnika, propisano je da obveznik PDV-a, mora predati nadležnoj ispostavi Porezne uprave prema svome sjedištu odnosno prebivalištu konačni obračun PDV-a na Obrascu PDV-K i to putem elektroničkog portala Porezne uprave (e-porezna). 314

315 Tijekom kalendarske godine porezni obveznici su PDV obračunavali i plaćali u mjesečnim obračunskim razdobljima, a iznimno porezni obveznici čija je vrijednost isporučenih dobara i usluga uključujući i PDV u prethodnoj kalendarskoj godini u odnosu na godinu za koju se radi konačni obračun bila manja od ,00 kuna mogli su plaćati PDV u tromjesečnim obračunskim razdobljima. Za obveze PDV-a po obračunskim razdobljima podnose se prijave na Obrascu PDV. Obveza za PDV koja se iskazuje u prijavama po obračunskim razdobljima nije predujam nego stvarno nastali PDV. Neovisno o tome što se u prijavama po obračunskim razdobljima obračunava i plaća stvarno nastali PDV, porezni obveznici dužni su sastaviti i Poreznoj upravi predati i konačni obračun PDV-a za razdoblje oporezivanja. U članku 84. stavku 1. Zakona, propisana je kalendarska godina kao razdoblje oporezivanja, a ako je obveznik poslovao samo tijekom dijela godine, tada je razdoblje oporezivanja razdoblje poslovanja. Prema odredbama članka 6. stavka 1. Zakona porezni obveznik u smislu Zakona je svaka osoba koja samostalno obavlja bilo koju gospodarsku djelatnost bez obzira na svrhu i rezultat obavljanja te djelatnosti. To znači da je porezni obveznik i svaka osoba koja na području Republike Hrvatske nema sjedište, poslovnu jedinicu, prebivalište ili uobičajeno boravište, a u tuzemstvu obavlja isporuke dobara ili usluga za koje postoji pravo na odbitak PDV-a, osim kada obavlja isporuke dobara ili usluga za koje PDV plaća primatelj dobara ili usluga u skladu s člankom 75. stavkom 1. točkama 3., 6. i 7. te člankom 75. stavkom 2. Zakona. Na tog poreznog obveznika se primjenjuju odredbe Zakona i Pravilnika osim ako nije drugačije propisano. Ako je prema članku 75. Zakona PDV obvezan platiti porezni obveznik koji u tuzemstvu nema sjedište, ali ima sjedište u drugoj državi članici, taj porezni obveznik može imenovati poreznog zastupnika kao osobu koja je obvezna platiti PDV dok porezni obveznik koji nema sjedište na području Europske unije mora imenovati poreznog zastupnika kao osobu koja je obvezna platiti PDV, ako Republika Hrvatska nije sklopila sporazume o međusobnoj pomoći koji su po opsegu slični onima koji su propisani Direktivom Vijeća 2010/24/EU od 16. ožujka godine o uzajamnoj pomoći kod naplate potraživanja vezanih za poreze, carine i druge mjere (SL L 84, ) i Uredbom Vijeća (EU) br. 904/2010 od 7. listopada godine o administrativnoj suradnji i suzbijanju prijevare u području poreza na dodanu vrijednost (SL L 268, ). Porezni zastupnik obvezan je podnositi za poreznog obveznika kojeg zastupa prijavu PDV-a na Obrascu PDV Poreznoj upravi, Područnom uredu Zagreb do 20-og dana u mjesecu koji slijedi po završetku obračunskog razdoblja, a konačni obračun PDV-a do kraja veljače tekuće godine za prethodnu kalendarsku godinu na Obrascu PDV-K. U slučaju prestanka poslovanja stranog poreznog obveznika u tuzemstvu porezni zastupnik obvezan je u roku od dva mjeseca od dana prestanka poslovanja poreznog obveznika predati konačni obračun PDV-a na Obrascu PDV-K. Osim poreznih obveznika koji obavljaju isporuke dobara i usluga, odnosno poreznih obveznika koji djeluju kao takvi, obrasce su obvezne podnositi i osobe koje nisu porezni obveznici, ali su registrirane za potrebe PDV-a. To može biti mali porezni obveznik, porezni obveznik koji obavlja isključivo isporuke oslobođene PDV-a te pravna osoba koja nije porezni obveznik, ako je prešla prag stjecanja dobara iz druge države članice ili obavlja, odnosno prima usluge iz druge države članice ili treće zemlje. Ove osobe obvezne su plaćati PDV na stjecanje dobara i primljene usluge iz druge države članice Europske unije pa su stoga obvezne podnositi PDV obrasce, ali samo za ona obračunska razdoblja u kojem se dogodio oporezivi događaj. Međutim u ovom slučaju ne postoji obveza podnošenja PDV-K obrasca. Stoga osobe koje nisu upisane u registar obveznika PDV-a već su samo registrirane za potrebe PDV-a ne podnose konačni obračun PDV-a (Obrazac PDV-K). Konačni obračun PDV-a podnose svi porezni obveznici koji su upisani u registar obveznika PDV-a na Obrascu PDV-K i to do kraja veljače tekuće kalendarske godine za prethodnu kalendarsku godinu, odnosno do 28. veljače. za godinu. Porezni obveznici kod kojih se poslovna godina razlikuje od kalendarske godine neovisno o tome PDV-K trebaju predati za kalendarsku godinu. 2. Popunjavanje obrasca PDV-K Konačni obračun PDV-a podnosi se na Obrascu PDV-K koji se sastavlja na način propisan odredbama članaka 178. do 181. Pravilnika. U Obrazac PDV-K unose se kumulativni podaci iz obračunskih razdoblja, koji su iskazivani u poreznim prijavama za obračunska razdoblja u godini na Obrascu PDV. 315

316 Podaci po točkama u pojedinom rednom broju i ukupno, mogu se razlikovati od podatka koji su prijavljeni u obračunskim razdobljima za godinu za ispravke koji će biti učinjeni u postupku sastavljanja konačnog obračuna, međutim razlike ne bi trebale biti velike. Ovom uputom dan je prikaz podataka i redni brojevi na kojima se iskazuju podaci u Obrascu PDV-K, a koji su se od 1. siječnja do 31. prosinca iskazivali na Obrascu PDV prema odredbama Pravilnika. *** I. Na ovom rednom broju iskazuju se podaci o obavljenim transakcijama u godini koje ne podliježu oporezivanju te transakcijama koje su oslobođene PDV-a kako slijedi: I.1. Na ovom rednom broju iskazuju se podaci iz stupca 7 Knjige izdanih (izlaznih) računa (Obrazac I-RA), odnosno upisuju se podaci o obavljenim isporukama dobara i usluga u tuzemstvu kod kojih dolazi do prijenosa porezne obveze na poreznog obveznika primatelja isporuke, odnosno za koje je porezni obveznik primatelj isporuke obvezan platiti PDV u skladu s člankom 75. stavkom 3. Zakona. Stoga će porezni obveznik na ovom rednom broju iskazati obavljene isporuke koje je zaračunao drugom poreznom obvezniku upisanom u registar obveznika PDV-a bez obračunanog PDV-a obzirom da se primjenjuje prijenos porezne obveze. To se odnosi na: a) građevinske usluge kojima se smatraju usluge u vezi s izgradnjom, održavanjem, rekonstrukcijom ili uklanjanjem građevina, uključujući usluge popravka i čišćenja. Isto se odnosi i na ustupanje osoblja ako ustupano osoblje obavlja građevinske usluge, b) isporuke rabljenog materijala i onoga koji se u istom stanju ne može ponovno upotrijebiti, otpada, industrijskog i neindustrijskog otpada, reciklažnog otpada, djelomično obrađenog otpada, te dobara i usluga koje pravilnikom propisuje ministar financija, c) isporuka nekretnina koje je prodao ovršenik u postupku ovrhe, d) prijenos emisijskih jedinica stakleničkih plinova sukladno propisima kojima se uređuje sustav trgovanja emisijskim jedinicama stakleničkih plinova. Ovdje se upisuju i podaci o primljenim predujmovima za isporuke na koje se primjenjuje prijenos porezne obveze u tuzemstvu. I.2. Na ovom rednom broju iskazuju se podaci iz stupca 8 Knjige izdanih (izlaznih) računa (Obrazac I-RA), odnosno upisuju se podaci o obavljenim isporukama dobara iz članka 13. stavka 3. i 4. Zakona koja preveze ili otpremi porezni obveznik isporučitelj ili druga osoba za njegov račun iz Republike Hrvatske u drugu državu članicu u kojoj je nastala obveza za obračun PDV-a ako je porezni obveznik koji isporučuje dobra prešao prag isporuke koji je propisala ta država članica ili je odustao od praga isporuke u toj državi članici. I.3. Na ovom rednom broju iskazuju se podaci iz stupca 9 Knjige izdanih (izlaznih) računa (Obrazac I-RA), odnosno upisuju se podaci o isporukama dobara unutar Europske unije iz članka 41. stavka 1. Zakona, odnosno podaci o oslobođenim isporukama dobara poreznim obveznicima registriranima za potrebe PDV-a u drugim državama članicama Europske unije. Ovdje se također upisuju podaci o isporukama u okviru trostranog posla iz članka 10. Zakona u slučaju kad je porezni obveznik prvi isporučitelj u trostranom poslu, zatim isporuke iz članka 7. stavka 5. Zakona, odnosno premještanje dobara koja su dio poslovne imovine poreznog obveznika koje obavi porezni obveznik, a što se smatra isporukom dobara u druge države članice Europske unije. Također na ovom rednom broju upisuju se i vrijednost isporuke dobara u druge države članice Europske unije u okviru carinskih postupaka 42 i 63 odnosno vrijednost oslobođene isporuke dobara u druge države članice, koja su iz trećeg područja ili treće zemlje uvezena u Europsku uniju na područje Republike Hrvatske uz primjenu oslobođenja od plaćanja PDV-a. I.4. Ovdje se iskazuju podaci iz stupca 10 Knjige izdanih (izlaznih) računa (Obrazac I- RA), odnosno upisuju se podaci o obavljenim uslugama iz članka 17. stavka 1. Zakona za koje je primatelj iz druge države članice Europske unije obvezan obračunati i platiti PDV u 316

317 svojoj državi članici u skladu s člankom 196. Direktive Vijeća 2006/1/EZ. To su primjerice posredničke usluge, usluge prijevoza dobara, promidžbene usluge, usluge odvjetnika i konzultantske usluge, usluge na pokretnoj materijalnoj imovini, usluge ustupanja informacija i istraživanja tržišta, kada se obavljaju poreznom obvezniku ili pravnoj osobi koja nije porezni obveznik, ali je registrirana za potrebe PDV-a i obvezna je platiti PDV temeljem prijenosa porezne obveze u državi članici u kojoj ima sjedište ili prebivalište odnosno stalnu poslovnu jedinicu. I.5. Ovdje se iskazuju podaci iz stupca 11 Knjige izdanih (izlaznih) računa (Obrazac I- RA), odnosno upisuju se podaci o obavljenim isporukama dobara i usluga za koje je primatelj iz druge države članice ili treće zemlje obvezan obračunati i platiti PDV u skladu s člankom 194. Direktive Vijeća 2006/1/EZ. Također, ovdje se upisuju i podaci o obavljenim uslugama poreznim obveznicima iz treće zemlje za koje primatelj plaća PDV u skladu s člankom 196. Direktive 2006/1/EZ. Ovdje se upisuju podaci o obavljenim isporukama dobara putem sustava za prirodni plin, električnu energiju, grijanje ili hlađenje za koje primatelj plaća PDV u skladu s člankom 195. Direktive 2006/1/EZ. Podaci koji se iskazuju na ovom rednom broju ne upisuju se u Zbirnu prijavu. I.6. Na ovom rednom broju iskazuju se podaci iz stupca Knjige izdanih (izlaznih) računa (Obrazac I-RA), odnosno upisuju se podaci o obavljenim uslugama iz članka 13. stavka 10. Zakona odnosno o isporukama dobara koja se sastavljaju ili postavljaju u drugoj državi članici u kojoj nastaje obveza za obračun PDV-a. I.7. Na ovom rednom broju iskazuju se podaci iz stupca 13 Knjige izdanih (izlaznih) računa (Obrazac I-RA), odnosno upisuju se podaci o obavljenim isporukama novih prijevoznih sredstava u druge države članice Europske unije u smislu članka 41. stavka 1. točke b) Zakona. I.8. Ovdje se iskazuju podaci iz stupca 14 Knjige izdanih (izlaznih) računa (Obrazac I- RA), odnosno upisuju se podaci o obavljenim isporukama u tuzemstvu koje su oslobođene PDV-a bez prava na odbitak pretporeza prema člancima 39., 40. i 114. Zakona. Ovdje se, između ostalog, upisuju podaci o isporukama dobara i obavljenim uslugama od javnog interesa kao što su univerzalne poštanske usluge i s tim povezane isporuke pratećih dobara, bolnička i medicinska njega i s time usko povezane djelatnosti koje obavljaju tijela s javnim ovlastima, bolnice, centri za liječenje ili medicinsku dijagnostiku i druge priznate ustanove slične prirode, obavljanje medicinske njege u okviru bavljenja medicinskim i pomoćnim medicinskim zanimanjima, isporuke ljudskih organa, krvi i majčinog mlijeka, zatim usluge što ih obavljaju dentalni tehničari te isporuka zubnih/protetskih nadomjestaka koje isporučuju dentalni tehničari i doktori dentalne medicine. Nadalje, ovdje se upisuju podaci o uslugama što ih za svoje članove obavljaju udruženja osoba koja obavljaju djelatnosti oslobođene PDV-a ili za koje nisu porezni obveznici, zatim o uslugama i isporukama dobara povezanih sa socijalnom skrbi, uslugama i isporukama dobara povezanih sa zaštitom djece i mladeži, podaci o obrazovanju djece i mladeži, školskom ili sveučilišnom obrazovanju, stručnom osposobljavanju i prekvalifikaciji, uključujući s time usko povezane usluge i dobra, koje obavljaju tijela s javnim ovlastima ili druge osobe, koje imaju slične ciljeve, zatim nastava što ju privatno održavaju nastavnici i koja obuhvaća osnovnoškolsko, srednjoškolsko i visokoškolsko obrazovanje, ustupanje osoblja vjerskih ili filozofskih institucija u naprijed navedene svrhe, usluge i s njima usko povezane isporuke dobara koje neprofitne pravne osobe čiji su ciljevi političke, sindikalne, vjerske, domoljubne, filozofske, dobrotvorne ili druge općekorisne naravi, obavljaju svojim članovima u njihovom zajedničkom interesu u zamjenu za članarinu utvrđenu u skladu s pravilima tih osoba, usluge usko povezane uz sport ili tjelesni odgoj što ih obavljaju neprofitne pravne osobe osobama koje se bave sportom ili sudjeluju u tjelesnom odgoju, usluge u kulturi i s njima usko povezane isporuke dobara, koje obavljaju ustanove u kulturi, tijela s javnim ovlastima ili druge pravne osobe u kulturi, usluge i isporuke dobara koje obavljaju pravne osobe čije su djelatnosti oslobođene PDV-a u vezi s događanjima organiziranima za prikupljanje sredstava isključivo u njihovu korist, usluge prijevoza bolesnih ili ozlijeđenih osoba u vozilima posebno izrađenima za tu svrhu koje obavljaju ovlaštene osobe te djelatnosti javnog radija i televizije, osim komercijalnih djelatnosti. Na ovom rednom broju upisuju se i podaci o drugim isporukama odnosno transakcijama oslobođenim plaćanja PDV-a bez prava na odbitak pretporeza i to o osiguravajućim i reosiguravajućim uslugama i financijskim transakcijama kao što su odobravanje i 317

318 ugovaranje kredita te upravljanje kreditom, ugovaranje kreditnih garancija i drugi poslovi u vezi s njima, transakcijama u vezi sa štednim i tekućim računima, plaćanjima, transferima, dugovima, čekovima i drugim prenosivim vrijednosnim papirima, osim naplate duga, transakcijama u vezi s valutama, novčanicama i kovanicama koje se koriste kao zakonsko sredstvo plaćanja, osim kolekcionarskih predmeta, zatim podaci o transakcijama u vezi s dionicama, udjelima u trgovačkim društvima ili udruženjima, obveznicama i drugim vrijednosnim papirima (ali ne i upravljanjem i čuvanjem) te uslugama upravljanja posebnim investicijskim fondovima. Ovdje se upisuju i podaci o isporuci poštanskih maraka, državnih i drugih sličnih biljega, priređivanju lutrijskih igara, igara na sreću u casinima, igara klađenja i igara na sreću na automatima, najmu stambenih prostorija te isporukama dobara koja se koriste isključivo za oslobođene isporuke za čiju nabavu nije bio moguć odbitak pretporeza. Na ovom rednom broju podatke upisuju porezni obveznici koji uz oporezive isporuke dobara i usluga obavljaju i isporuke oslobođene PDV-a bez prava na odbitak pretporeza. I.9. Iskazuju se podaci iz stupca 15 Knjige izdanih (izlaznih) računa (Obrazac I-RA), odnosno upisuju se podaci o obavljenom izvozu dobara u treće zemlje, te obavljene usluge prijevoza i sve druge otpremne usluge u vezi s izvozom dobara, koje su prema odredbama članka 45. stavka 1. Zakona oslobođene PDV-a s pravom na odbitak pretporeza. Izvoznom isporukom dobara smatra se isporuka dobara koju iz Republike Hrvatske obavi porezni obveznik na područje izvan Europske unije. Da je obavljena izvozna isporuka (izvoz) porezni obveznik dokazuje carinskom deklaracijom, odnosno u slučaju elektronskih deklaracija elektronskom porukom IE599 iz automatiziranog sustava izvoza (ECS sustava) kojom se potvrđuje da je obavljeno izvozno carinjenje i da je dobro napustilo područje Europske unije. Kad se radi o popravku, obradi, prilagodbi, doradi ili preradi uvezenih dobara, porezni obveznik mora osim izvozne imati i uvoznu carinsku dokumentaciju. Privremeni izvoz dobara pri kojem domaći isporučitelj ne prenosi mogućnost raspolaganja tim dobrima, ne smatra se izvozom u smislu Zakona niti isporukom koja podliježe oporezivanju. I.10. Na ovom rednom broju iskazuju se podaci iz stupca 16 Knjige izdanih (izlaznih) računa (Obrazac I-RA), odnosno upisuju se podaci o isporukama iz članaka 43., 46., 47., 48., 49., 51., 52., 53. i 56. Zakona koje su oslobođene PDV-a s pravom na odbitak pretporeza. Ovdje se upisuju određene usluge posredovanja koje su oslobođene PDV-a, isporuke u slobodnu zonu ili u porezno skladište. Također se upisuju isporuke izjednačene s izvozom kao što su isporuke dobara ili obavljanje usluga u okviru diplomatskih i konzularnih sporazuma ako su izravno oslobođene PDV-a, isporuke dobara i obavljanje usluga tijelima Europske unije, međunarodnim tijelima koja kao takve priznaje Republika Hrvatska i članovima takvih tijela, isporuke dobara ili obavljanje usluga na području Republike Hrvatske za potrebe oružanih snaga drugih država članica Organizacije Sjevernoatlantskog ugovora (NATO) ili civilnog osoblja koje ih prati te za potrebe oružanih snaga bilo koje države članice Organizacije Sjevernoatlantskog ugovora (NATO), osim same države članice odredišta, za potrebe tih snaga ili njihovog civilnog osoblja i slično. Ovdje se, između ostalog, upisuju podaci o obavljenim uslugama i isporukama goriva i dobara za opskrbu plovila koja se koriste za plovidbu na otvorenom moru i prijevoz putnika uz naknadu, za potrebe komercijalnih ili industrijskih djelatnosti te za spašavanje ili pomoć na moru kao i isporuke goriva i dobara za opskrbu ratnih brodova pod oznakom iz Kombinirane nomenklature (KN), koji plove iz područja Republike Hrvatske prema lukama i sidrištima izvan Republike Hrvatske. Nadalje ovdje se upisuju i obavljene usluge te isporuke goriva i dobara za opskrbu letjelica kojima se koriste zrakoplovne tvrtke koje prometuju uz naknadu pretežno na međunarodnim linijama pri čemu se smatra da zrakoplovne tvrtke obavljaju prijevoz dobara i putnika pretežno na međunarodnim linijama ako se više od 50% njihovog ukupnog godišnjeg obavljenog prijevoza odnosi na usluge međunarodnog prijevoza ili ako su one priznate kao takve prema međunarodnim sporazumima o zračnom prometu. Ovdje se iskazuju i podaci koji se odnose na isporuke koje su bile do 31. prosinca 20. oporezive po stopi 0%, (isporuke mlijeka, kruha, knjiga, lijekova, ortopedskih pomagala, znanstvenih časopisa, usluge javnog prikazivanja filmova), međutim ovo bi se trebalo iskazivati samo u slučaju da je takve isporuke obavio porezni obveznik koji PDV plaća prema naplaćenim računima pod uvjetom da takve račune nije naplatio do kraja 20. Podaci o isporukama dobara koje se ne smatraju isporukama dobara uz naknadu primjerice povremeno davanje poklona vrijednosti do 160,00 kuna ne upisuju se. 318

319 Napominjemo da se isporuka nekretnina koja ne podliježu oporezivanju PDV-om već je oporeziva prema odredbama Zakona o porezu na promet nekretnina ne upisuju u Obrazac PDV-K. ******* II. Na ovom rednom broju iskazuju se podaci o ukupno obavljenim oporezivim transakcijama (poreznim osnovicama) i iznosima PDV-a za godinu kako slijedi: II.1. Ovdje se upisuju podaci o svim obavljenim isporukama, uključujući i isporuke dobara i usluga obavljene u neposlovne svrhe (izuzimanje dobara i usluga) iz članka 7. stavka 3. i članka 8. stavka 3. Zakona te nezaračunanim isporukama, oporezivim po stopi 5%. Pod ovom točkom iskazuju se podaci po svim izdanim računima bez obzira jesu li isporuke obavljene ili nisu. Podaci koji se ovdje upisuju predstavljaju za to razdoblje zbroj iznosa iz stupaca 17, odnosno 18 Knjige izdanih (izlaznih) računa za isporuke iz članka 4. stavka 1. točaka 1. i 3. Zakona kao i podaci o nezaračunanim isporukama za koje porezni obveznik podatke osigurava na temelju urednih i vjerodostojnih knjigovodstvenih isprava u svome knjigovodstvu ili izvanknjigovodstvenoj evidenciji. Pod ovim rednim brojem upisuju se i podaci o primljenim predujmovima. Predujmovi podliježu oporezivanju PDV-om iako se nije dogodila isporuka. Primatelj predujma obvezan je izdati račun za primljeni predujam, a na iznos predujma primijenit će preračunanu stopu od 4,7619%. Na ovom rednom broju upisuju se i podaci o isporukama dobara na brodovima, u zrakoplovima i vlakovima iz članka 14. Zakona, koje su oporezive po stopi 5%, kada je mjesto početka prijevoza putnika u Republici Hrvatskoj. Podaci o isporukama dobara koje se ne smatraju isporukama dobara uz naknadu primjerice povremeno davanje poklona vrijednosti do 160,00 kuna, ne upisuju se. U ovoj točki se iskazuje i porezna obveza za manjkove dobara koja se oporezuju po stopi 5% iznad porezno dopustivih. II.2. Ovdje se upisuju podaci o svim obavljenim isporukama, uključujući i isporuke dobara i usluga obavljene u neposlovne svrhe (izuzimanje dobara i usluga) iz članka 7. stavka 3. i članka 8. stavka 3. Zakona te nezaračunanim isporukama, oporezivim po stopi 13%. Pod ovom točkom iskazuju se podaci po svim izdanim računima bez obzira jesu li isporuke obavljene ili nisu. Podaci koji se ovdje upisuju predstavljaju za to razdoblje zbroj iznosa iz stupaca 19, odnosno 20 Knjige izdanih (izlaznih) računa za isporuke iz članka 4. stavka 1. točaka 1. i 3. Zakona kao i podaci o nezaračunanim isporukama za koje porezni obveznik podatke osigurava na temelju urednih i vjerodostojnih knjigovodstvenih isprava u svome knjigovodstvu ili izvanknjigovodstvenoj evidenciji. Pod ovim rednim brojem upisuju se i podaci o primljenim predujmovima. Na ovom rednom broju upisuju se i podaci o isporukama dobara na brodovima, u zrakoplovima i vlakovima iz članka 14. Zakona, koje su oporezive po stopi 13%, kada je mjesto početka prijevoza putnika u Republici Hrvatskoj. Ovdje se upisuju i podaci o ranije obavljenim isporukama koje su bile oporezive po stopi 10%. Podaci o isporukama dobara koje se ne smatraju isporukama dobara uz naknadu primjerice povremeno davanje poklona vrijednosti do 160,00 kuna ne upisuju se. U ovoj točki se iskazuje i porezna obveza za manjkove dobara koja se oporezuju po stopi 13% iznad porezno dopustivih. II.3. upisuju se podaci o svim obavljenim isporukama, uključujući i isporuke dobara i usluga obavljene u neposlovne svrhe (izuzimanje dobara i usluga) iz članka 7. stavka 3. i članka 8. stavka 3. Zakona te nezaračunanim isporukama, oporezivim po stopi 25%. Pod ovom točkom iskazuju se podaci po svim izdanim računima bez obzira jesu li isporuke obavljene ili nisu. Ovdje se upisuju i podaci o isporukama koje podliježu posebnom postupku oporezivanja marže, zatim podaci o posebnom postupku oporezivanja putničkih agencija, podaci o posebnom postupku za prodaju putem javne dražbe, te podaci o posebnom postupku oporezivanja investicijskog zlata ako je porezni obveznik primijenio redovni postupak oporezivanja. U posebnim postupcima kao porezna osnovica upisuje se samo ostvarena razlika u cijeni. Podaci koji se ovdje upisuju predstavljaju za to razdoblje zbroj iznosa iz stupaca 21, odnosno 22 Knjige izdanih (izlaznih) računa za isporuke iz članka 4. stavka 1. točaka 1. i 3. Zakona, zatim zbroj iznosa iz stupaca 10 odnosno 11 iz Evidencije o prodanim dobrima na koja se primjenjuje posebni postupak oporezivanja marže (Obrazac PDV-MI), kao i podaci o nezaračunanim isporukama za koje porezni obveznik podatke osigurava na temelju urednih i vjerodostojnih knjigovodstvenih isprava u svome 319

320 knjigovodstvu ili izvanknjigovodstvenoj evidenciji. Ovdje se upisuju i podaci o iznosu PDV-a na vlastitu potrošnju na 30% odnosno 100% iznosa troška amortizacije za osobne automobile ili druga sredstva za osobni prijevoz poduzetnika, poslovodnih, rukovodnih i drugih zaposlenih koji obračunavaju i plaćaju porezni obveznici koji su koristili pravo na odbitak pretporeza pri nabavi tih dobara nabavljenih do 31. prosinca godine. Porezni obveznik podatke o takvom izračunu vlastite potrošnje osigurava na temelju urednih i vjerodostojnih knjigovodstvenih isprava u svome knjigovodstvu ili izvanknjigovodstvenoj evidenciji. Ovdje se upisuju i podaci o ranije obavljenim isporukama koje su bile oporezive po stopi 22% i 23%. Na ovom rednom broju upisuju se i podaci o isporukama dobara na brodovima, u zrakoplovima i vlakovima iz članka 14. Zakona, koje su oporezive po stopi 25%, kada je mjesto početka prijevoza putnika u Republici Hrvatskoj. Ovdje se upisuju podaci o naknadim ispravcima koji se odnose na razdoblje u kojem se primjenjivala stopa PDV-a od 22%, 23% i 25%. U ovoj točki se iskazuje i porezna obveza za manjkove dobara koja su se oporezivala po stopi 25% iznad porezno dopustivih. Ovdje se upisuju podaci o PDV-u za primljene predujmove. Predujmovi podliježu oporezivanju PDV-om iako se nije dogodila isporuka. Porezni obveznik upisuje podatke o obvezama po primljenim predujmovima za koje je dužan ispostaviti račun i preračunanom stopom od 20% (opća stopa 25%) izračunati osnovicu i PDV. Podaci o isporukama dobara koje se ne smatraju isporukama dobara uz naknadu primjerice povremeno davanje poklona vrijednosti do 160,00 kuna ne upisuju se. II.4. Pod ovom točkom iskazuje se vrijednost primljenih isporuka u tuzemstvu i pripadajućeg PDV-a te iznos plaćenih predujmova kod kojih je došlo do prijenosa porezne obveze na primatelja isporuke, pa je primatelj obvezan prema članku 75. stavku 3. Zakona obračunati i platiti PDV. II.5. Upisuje se vrijednost stečenih dobara unutar Europske unije iz članka 4. stavka 1. točke 2. i članka 9. stavka 4. Zakona i pripadajući iznos PDV-a na stjecanje iz drugih država članica što ga porezni obveznik obračuna po stopi 5%. II.6. Ovdje se upisuje vrijednost stečenih dobara unutar Europske unije iz članka 4. stavka 1. točke 2. i članka 9. stavka 4. Zakona i pripadajući iznos PDV-a na stjecanje iz drugih država članica što ga porezni obveznik obračuna po stopi 13%. II.7. Upisuje se vrijednost stečenih dobara unutar Europske unije iz članka 4. stavka 1. točke 2. i članka 9. stavka 4. Zakona i pripadajući iznos PDV-a na stjecanje iz drugih država članica što ga porezni obveznik obračuna po stopi 25%. II.8. Upisuje se vrijednost primljene usluge iz druge države članice i iznos PDV-a po stopi 5% koji porezni obveznik primatelj treba obračunati i platiti u skladu s odredbama članka 75. stavka 1. točke 6. Zakona. II.9. Upisuje se vrijednost primljene usluge iz druge države članice i iznos PDV-a po stopi 13% koji porezni obveznik primatelj treba obračunati i platiti u skladu s odredbama članka 75. stavka 1. točke 6. Zakona. Ovdje se upisuju i podaci o vrijednostima primljenih usluga koje su bile oporezive stopom 10%. II.10. Upisuje se vrijednost primljene usluge iz druge države članice i iznos PDV-a po stopi 25% koji porezni obveznik primatelj treba obračunati i platiti u skladu s odredbama članka 75. stavka 1. točke 6. Zakona. II.11. Ovdje se upisuje vrijednost isporuka koje poreznom obvezniku obavi porezni obveznik koji nema sjedište u Republici Hrvatskoj (porezni obveznici sa sjedištem u državama članicama Europske unije ili u trećim zemljama), a za koju je porezni obveznik primatelj dobra ili usluge obvezan obračunati i platiti PDV po stopi 5% u skladu s člankom 75. stavkom 2. Zakona. Također, ovdje se upisuje i vrijednost usluga koje je poreznom obvezniku obavio porezni obveznik sa sjedištem u trećoj zemlji, za koje je porezni obveznik primatelj usluge obvezan obračunati i platiti PDV po stopi 5% u skladu s člankom 75. stavkom 1. točkom 6. Zakona. Ovdje se upisuje i vrijednost dobara koja je primatelj oporezive isporuke iz članka 10. stavka 4. Zakona primio u okviru trostranog posla. II.. Ovdje se upisuje vrijednost isporuka koje poreznom obvezniku obavi porezni obveznik koji nema sjedište u Republici Hrvatskoj (porezni obveznici sa sjedištem u državama članicama Europske unije ili u trećim zemljama), a za koju je porezni obveznik primatelj dobra ili usluge obvezan obračunati i platiti PDV po stopi 13% u skladu s člankom 320

321 75. stavkom 2. Zakona. Ovdje se upisuje i vrijednost usluga koje je poreznom obvezniku obavio porezni obveznik za sjedištem u trećoj zemlji, za koje je porezni obveznik primatelj usluge obvezan obračunati i platiti PDV po stopi 13% u skladu s člankom 75. stavkom 1. točkom 6. Zakona. Također, ovdje se upisuje i vrijednost dobara koja je primatelj oporezive isporuke iz članka 10. stavka 4. Zakona primio u okviru trostranog posla. Ovdje se upisuju i podaci o isporukama koje su bile oporezive stopom 10%. II.13. Ovdje se upisuje vrijednost primljene isporuke koju poreznom obvezniku obavi porezni obveznik koji nema sjedište u Republici Hrvatskoj (porezni obveznici sa sjedištem u državama članicama Europske unije ili u trećim zemljama), a za koju je porezni obveznik primatelj dobra ili usluge obvezan obračunati i platiti PDV po stopi 25% u skladu s člankom 75. stavkom 1. točkom 7. te člankom 75. stavkom 2. Zakona. Ovdje se upisuje i vrijednost usluga koje je poreznom obvezniku obavio porezni obveznik za sjedištem u trećoj zemlji, za koje je porezni obveznik primatelj usluge obvezan obračunati i platiti PDV po stopi 25% u skladu s člankom 75. stavkom 1. točkom 6. Zakona. Također, ovdje se upisuje i vrijednost dobara koja je primatelj oporezive isporuke iz članka 10. stavka 4. Zakona primio u okviru trostranog posla. II.14. Upisuju se podaci o naknadnim oslobođenjima izvoza u okviru osobnog putničkog prometa (članak 45. stavak 2. Zakona). Podaci se upisuju iz evidencije PDV-F. Podaci se iskazuju s negativnim predznakom, obzirom da se smanjuje porezna obveza za vraćeni PDV putnicima koji nemaju prebivalište ni uobičajeno boravište u Republici Hrvatskoj. Podaci se uzimaju iz evidencije PDV-F i to iznosi koji su isplaćeni do 31. prosinca godine. Iznosi koji će biti isplaćeni u. godini po obrascima PDV-P ispostavljenim u godini iskazati će se u razdoblju oporezivanja u. godini u kojem će biti isplaćeni. II.15. Ovdje se upisuju podaci o vrijednosti uvezenih dobara i obračunanom PDV-u pri uvozu u smislu članka 76. stavka 8. Zakona. Međutim, napominjemo da na ovom rednom broju ne smije biti upisanih podataka obzirom da u vezi ovih odredbi nije donesen Pravilnik za primjenu plaćanja PDV-a pri uvozu kao obračunske kategorije. ******* III. Na ovom rednom broju iskazuje se vrijednost primljenih isporuka i obračunani pretporez u primljenim isporukama dobara i usluga, koji je iskazan po prijavama za obračunska razdoblja, uvećan za iznos pretporeza po računima za primljene isporuke dobara i obavljene usluge u godini do dana podnošenja konačnog obračuna. Navedeno se odnosi na porezne obveznike koji PDV plaćaju prema izdanim računima, dok oni koji PDV plaćaju prema naplaćenim naknadama mogu pretporez odbiti samo na temelju plaćenih računa. Ovdje se iskazuju ukupni podaci o pravu na pretporez i to temeljem primljenih računa za isporučena dobra ili obavljene usluge koje su zaračunali tuzemni porezni obveznici, PDV plaćen pri uvozu, PDV za usluge koje je obavio porezni obveznik koji nema sjedište u Republici Hrvatskoj, a za koje je tuzemni porezni obveznik PDV obračunao kao prijenos porezne obveze, zatim PDV za usluge iz članka 75. stavka 3. Zakona u tuzemstvu za koje je porezni obveznik obračunao PDV temeljem prijenosa porezne obveze kao i ispravci pretporeza. III.1. Ovdje se upisuju podaci o pretporezu po stopi 5% sadržanom u primljenim računima od drugih poreznih obveznika za koje su izdani računi prema člancima 79. i 80. Zakona, po kojima se može odbiti pretporez, odnosno upisuju se podaci iz članka 58. stavka 1. Zakona. Podaci se upisuju iz stupca 6 (porezna osnovica) i stupca 11 (pretporez) Knjige primljenih (ulaznih) računa za pojedino obračunsko razdoblje. U slučaju kad porezni obveznik dijeli ulazni pretporez na dio koji može odbiti i dio koji ne može odbiti, tada u Obrascu PDV iskazuje pripadajući dio porezne osnovice iz stupca 6 Knjige primljenih (ulaznih) računa. III.2. Ovdje se upisuju podaci o pretporezu po stopi 13% sadržanom u primljenim računima od drugih poreznih obveznika za koje su izdani računi prema člancima 79. i 80. Zakona, po kojima se može odbiti pretporez, odnosno upisuju se podaci iz članka 58. stavka 1. Zakona. Podaci se upisuju iz stupca 7 (porezna osnovica) i stupca 13 (pretporez) Knjige primljenih (ulaznih) računa za pojedino obračunsko razdoblje. U slučaju kad porezni obveznik dijeli ulazni pretporez na dio koji može odbiti i dio koji ne može odbiti, tada u Obrascu PDV iskazuje pripadajući dio porezne osnovice iz stupca 7 Knjige primljenih 321

322 (ulaznih) računa. Ovdje se upisuju podaci o naknadnim ispravcima pretporeza koji se odnose na razdoblje u kojem se primjenjivala stopa PDV-a 10%. III.3. Ovdje se upisuju podaci o pretporezu po stopi 25% sadržanom u primljenim računima od drugih poreznih obveznika za koje su izdani računi prema člancima 79. i 80. Zakona, po kojima se može odbiti pretporez, odnosno upisuju se podaci iz članka 58. stavka 1. Zakona. Podaci se upisuju iz stupca 8 (porezna osnovica) i stupca 15 (pretporez) Knjige primljenih (ulaznih) računa za pojedino obračunsko razdoblje. U slučaju kad porezni obveznik dijeli ulazni pretporez na dio koji može odbiti i dio koji ne može odbiti, tada u Obrascu PDV iskazuje pripadajući dio porezne osnovice iz stupca 8 Knjige primljenih (ulaznih) računa. Ovdje se upisuju podaci o naknadnim ispravcima pretporeza koji se odnose na razdoblje u kojem se primjenjivala stopa PDV-a 22% ili 23%. III.4. Ovdje se upisuju podaci o vrijednosti primljene isporuke i pretporezu što ga je porezni obveznik primatelj isporuke obračunao temeljem članka 75. stavka 3. Zakona, odnosno koji može odbiti. III.5. Ovdje se upisuju se podaci iz članka 58. stavka 3. Zakona, odnosno podaci o vrijednosti stečenih dobara unutar Europske unije i iznosu PDV-a što ga je porezni obveznik primatelj obračunao po stopi 5% na takvo stjecanje dobara, odnosno koji može odbiti kao pretporez. III.6. Ovdje se upisuju podaci iz članka 58. stavka 3. Zakona, odnosno podaci o vrijednosti stečenih dobara unutar Europske unije i iznosu PDV-a što ga je porezni obveznik primatelj obračunao po stopi PDV-a 13% na takvo stjecanje dobara. III.7. Ovdje se upisuju podaci iz članka 58. stavka 3. Zakona, odnosno podaci o vrijednosti stečenih dobara unutar Europske unije i iznosu PDV-a što ga je porezni obveznik primatelj obračunao po stopi PDV-a 25% na takvo stjecanje dobara. III.8. Ovdje se upisuju podaci iz članka 58. stavka 2. Zakona, odnosno podaci o vrijednosti primljenih usluga od poreznih obveznika iz drugih država članica, kao i o iznosu PDV-a koji porezni obveznik primatelj treba obračunati u skladu s člankom 75. stavkom 1. točkom 6. Zakona po stopi PDV-a 5%. III.9. Ovdje se upisuju podaci iz članka 58. stavka 2. Zakona, odnosno podaci o vrijednosti primljenih usluga od poreznih obveznika iz drugih država članica, kao i o iznosu PDV-a koji porezni obveznik primatelj treba obračunati u skladu s člankom 75. stavkom 1. točkom 6. Zakona po stopi PDV-a 13%. Također, ovdje se upisuju i podaci o vrijednostima primljenih usluga koje su bile oporezive stopom 10%. III.10. Ovdje se upisuju podaci iz članka 58. stavka 2. Zakona, odnosno podaci o vrijednosti primljenih usluga od poreznih obveznika iz drugih država članica, kao i o iznosu PDV-a koji porezni obveznik primatelj treba obračunati u skladu s člankom 75. stavkom 1. točkom 6. Zakona po stopi PDV-a 25%. III.11. Ovdje se upisuju podaci iz članka 58. stavka 2. Zakona, odnosno podaci o vrijednosti primljenih dobara i usluga od poreznih obveznika koji nemaju sjedište u Republici Hrvatskoj (porezni obveznici sa sjedištem u državama članicama Europske unije ili u trećim zemljama), kao i o iznosu PDV-a koji porezni obveznik primatelj treba obračunati u skladu s člankom 75. stavkom 2. Zakona po stopi PDV-a 5%. Također upisuju se i podaci o vrijednosti primljenih usluga koje su poreznom obvezniku obavili porezni obveznici sa sjedištem u trećoj zemlji i iznosu PDV-a po stopi 5% koji porezni obveznik primatelj treba obračunati u skladu s člankom 75. stavkom 1. točkom 6. Zakona. Ovdje se upisuju i podaci o iznosu PDV-a obračunanog po stopi PDV-a 5% u okviru trostranih poslova iz članka 10. stavka 4. Zakona. III.. Ovdje se upisuju podaci iz članka 58. stavka 2. Zakona, odnosno podaci o vrijednosti primljenih dobara i usluga od poreznih obveznika koji nemaju sjedište u Republici Hrvatskoj (porezni obveznici sa sjedištem u državama članicama Europske unije ili u trećim zemljama), kao i o iznosu PDV-a koji porezni obveznik primatelj treba obračunati u skladu s člankom 75. stavkom 2. Zakona po stopi PDV-a 13%. Također upisuju se i podaci o vrijednosti primljenih usluga koje su poreznom obvezniku obavili porezni obveznici sa sjedištem u trećoj zemlji i iznosu PDV-a po stopi 13% koji porezni obveznik primatelj treba obračunati u skladu s člankom 75. stavkom 1. točkom 6. Zakona. Ovdje se upisuju i podaci o iznosu PDV-a obračunanog po stopi PDV-a 13% u okviru trostranih poslova iz članka

323 stavka 4. Zakona. Ovdje se upisuju i podaci o vrijednosti primljenih usluga koje su bile oporezive stopom 10%. III.13. Ovdje se upisuju podaci iz članka 58. stavka 2. Zakona, odnosno podaci o vrijednosti primljenih dobara i usluga od poreznih obveznika koji nemaju sjedište u Republici Hrvatskoj (porezni obveznici sa sjedištem u državama članicama Europske unije ili u trećim zemljama), kao i o iznosu PDV-a koji porezni obveznik primatelj treba obračunati u skladu s člankom 75. stavkom 1. točkom 7. i člankom 75. stavkom 2. Zakona po stopi PDV-a 25%. Također upisuju se i podaci o vrijednosti primljenih usluga koje su poreznom obvezniku obavili porezni obveznici sa sjedištem u trećoj zemlji i iznosu PDV-a po stopi 25% koji porezni obveznik primatelj treba obračunati u skladu s člankom 75. stavkom 1. točkom 6. Zakona. Ovdje se upisuju i podaci o iznosu PDV-a obračunanog po stopi PDV-a 25% u okviru trostranih poslova iz članka 10. stavka 4. Zakona. Također, ovdje se upisuju podaci o naknadnim ispravcima koji se odnose na razdoblje u kojem se primjenjivala stopa PDV-a od 22% i 23%. III.14. Iskazuju se podaci o vrijednosti uvezenih dobara i obračunanom iznosu PDV-a po svim stopama, koji porezni obveznik može odbiti u skladu s člankom 58. stavkom 2. Zakona, odnosno ukupni podaci o vrijednosti uvoza i o PDV-u koji je plaćen pri uvozu do 31. prosinca godine. III.15. Upisuju se podaci o ispravcima odbitka pretporeza iz članka 63., 64. i 65. Zakona. Ako porezni obveznik ima podatak na ovom rednom broju, obvezan je uz prijavu PDV-a priložiti obračun iz kojega je vidljiv ukupan pretporez, iskorišteno (neiskorišteno) pravo na odbitak pretporeza i iznos smanjenja (povećanja) pretporeza. Ako porezni obveznik prema obračunu iskaže obvezu PDV-a u obrascu na ovom rednom broju iskazuje podatak s predznakom minus (-). Kad se radi o pravu na povrat dijela pretporeza tada se u obrascu na ovom rednom broju iskazuje podatak s predznakom plus (+). Napominjemo da se promjenom uvjeta mjerodavnih za odbitak pretporeza smatra i promjena postotka kojim se utvrđuje pravo na pretporez. Pretporez se ispravlja u sljedećim slučajevima: 1. kada porezni obveznik gospodarska dobra unutar propisanog roka (10 godina za nekretnine i 5 godina za ostala gospodarska dobra) prestaje koristiti za obavljanje oporezivih isporuka te ih počne koristiti za obavljanje isporuka oslobođenih PDV-a bez prava na odbitak pretporeza prema člancima 39., 40. i 114. Zakona (u daljnjem tekstu: oslobođenih isporuka), 2. kada porezni obveznik prestaje s obavljanjem oslobođenih isporuka iz članka navedenih u točki 1. i počinje s tim gospodarskim dobrima obavljati oporezive isporuke, 3. kada porezni obveznik mijenja način oporezivanja te prelazi na oporezivanje prema članku 90. stavku 1. Zakona, odnosno kada postaje mali porezni obveznik i obrnuto kad mali porezni obveznik prelazi na redovno oporezivanje, 4. u slučaju kada dolazi do promjene postotka iz članka 62. Zakona utvrđenog za odbitak pretporeza za gospodarska dobra koja se koriste za obavljanje oporezivih isporuka koji utvrđuju porezni obveznici koji obavljaju isporuke dobara i usluga po kojima je dopušten odbitak pretporeza i isporuke dobara i usluga po kojima je isključen odbitak pretporeza. 5. u slučaju kada se motorno vozilo kategorije N1 prenamijeni u motorno vozilo koje je predmet oporezivanja posebnim porezom na motorna vozila prema članku 136. stavku 6. Pravilnika. Postupak ispravka pretporeza utvrđuje se pojedinačno za svako gospodarsko dobro za koje u slučaju da su se promijenili uvjeti mjerodavni za odbitak pretporeza nije istekao propisani rok od 5 godina odnosno od 10 godina u odnosu na godinu u kojoj je dobro nabavljeno ili proizvedeno. Ispravak se zbog pojednostavljenja ne provodi ako pretporez koji bi se trebao ispraviti po dobru dugotrajne imovine ne prelazi 1.000,00 kuna sukladno članku 64. stavku 4. Zakona. Ispravak se provodi godišnje za 1/5 odnosno za 1/10 i iskazuje se u Obrascu PDV-K. Prema odredbi članka 180. točke 15. Pravilnika, porezni obveznik mora posebno izračunati iznos ispravka pretporeza za svako pojedinačno gospodarsko dobro i taj obračun 323

324 priložiti uz poreznu prijavu koju podnosi Poreznoj upravi. Iz obračuna mora biti vidljiv ukupan iznos pretporeza, iskorišteno odnosno (neiskorišteno) pravo na povrat pretporeza i iznos smanjenja odnosno povećanja prava na pretporez. U prijavi PDV-a ispravak pretporeza bit će naveden u jednom iznosu. Ako porezni obveznik prema priloženom obračunu iskaže obvezu poreza koju je obvezan namiriti državnom proračunu na rednom broju III.15. obrasca PDV odnosno PDV-K biti će iskazan podatak o iznosu ispravka pretporeza s predznakom minus (-). Na taj način će za obračunsko razdoblje za koje podnosi poreznu prijavu iskazati ukupno manje pravo na pretporez i namiriti će svoju obvezu prema državnom proračunu. Kad porezni obveznik ima pravo na povrat dijela pretporeza odnosno kad od države potražuje dio pretporeza tada u obrascu porezne prijave iznos ispravka iskazuje s predznakom plus (+). Napominjemo da se ispravak odbitka pretporeza provodi odjednom za cijelo preostalo razdoblje ispravka pri isporuci gospodarskog dobra sukladno članku 65. Zakona, što znači da se u tom slučaju iskazuje u Obrascu PDV za razdoblje u kojem je isporuka izvršena. Prema odredbama članka 62. Zakona kad porezni obveznik koristi primljena ili uvezena dobra i usluge koje su mu obavljene djelomično i za isporuke dobara i obavljanje usluga koje isključuju odbitak pretporeza, tada se može odbiti samo onaj dio pretporeza koji se odnosi na isporuke dobara i usluga za koje je dopušten odbitak pretporeza. Sukladno odredbama članka 137. stavka 1. Pravilnika porezni obveznik koji koristi dobra i usluge u okviru svoje gospodarske djelatnosti za isporuke dobara i obavljanje usluga po kojima je dopušten odbitak pretporeza i za isporuke dobara i usluga po kojima je isključen odbitak pretporeza u tom slučaju iznose pretporeza treba podijeliti na dio koji se može odbiti i na dio koje se ne može odbiti. Podjela pretporeza utvrđuje se ako poduzetnik ne može iznos pretporeza koji se odnosi na isporuke dobara i usluga za koje je dopušten odbitak pretporeza izravno pripisati tim isporukama na temelju knjigovodstvene i druge dokumentacije. Odredbama članka 62. stavka 4. Zakona propisano je da se dio pretporeza koji se može odbiti utvrđuje na godišnjoj razini kao postotak ukupnih isporuka i zaokružuje se naviše do sljedećeg cijelog broja. Porezni obveznik kod kojeg je došlo do promjene postotka utvrđenog za pravo na odbitak pretporeza u odnosu na godinu u kojoj su se dobra počela koristiti i ako za ta dobra nije isteklo razdoblje za koje se mora obaviti ispravak pretporeza (5 godina odnosno 10 godina) ispravak pretporeza obavlja godišnje za jednu petinu ili jednu desetinu razlike pretporeza koja je nastala zbog promjene navedenog postotka u odnosu na početnu godinu korištenja. Taj ispravak iskazuje se pod točkom III15. na obrascu PDV-K. Ako je porezni obveznik gospodarsko dobro (dobro dugotrajne imovine) nabavio 20. godine i imao pravo na odbitak pretporeza u iznosu 100%, a utvrdio je za godinu da je došlo do promjene postotka utvrđenog za pravo na odbitak pretporeza i da iznosi 40% u tom je slučaju porezni obveznik obvezan napraviti ispravak pretporeza. Primjerice u godini nabave 20. iskorišteno pravo odbitka pretporeza iznosi 100% odnosno kuna. Obzirom da u godini porezni obveznik obavlja i isporuke oslobođene PDV-a za godinu pravo odbitka pretporeza iznosi 40% odnosno kuna (5.000x40%=2.000). Razlika prava na odbitak pretporeza je kuna. Porezni obveznik ispravlja pretporez za 1/5 odnosno 600 kuna ( = 3.000/5=600). Obzirom da se promijenio postotak utvrđen za pravo na odbitak pretporeza u korist isporuka oslobođenih PDV-a porezni obveznik obvezan je ispraviti pretporez u odnosu na iskorišteni pretporez u godini nabave gospodarskih dobara (dugotrajne imovine) i povećati svoju poreznu obvezu za godinu za 600 kuna te će pod točkom III.15. na Obrascu PDV-K upisati iznos od 600 kuna s predznakom minus (-). Povećanja odnosno smanjenja pretporeza koja su nastala temeljem ispravka pretporeza predstavljaju poslovne prihode odnosno rashode poduzetnika u poreznom razdoblju. Ispravak pretporeza ne utječe na visinu troška nabave odnosno proizvodnje dugotrajne imovine u popisu dugotrajne imovine poduzetnika. Ako iznos pretporeza po dobru dugotrajne imovine koji je potrebno ispraviti ne prelazi 1.000,00 kuna postupak ispravka pretporeza se ne provodi. Porezni obveznik koji je dobro dugotrajne imovine nabavio 20. godine ispravak pretporeza zbog promjene uvjeta mjerodavnih za odbitak pretporeza odnosno promjene postotka prava na odbitak pretporeza obavlja za 2013., 2014.,. i godinu, ako se radi o dobru koje nije nekretnina. Podjela pretporeza 324

325 U slučaju da porezni obveznik koji ujedno obavlja oporezive isporuke i isporuke oslobođene PDV-a bez prava na odbitak pretporeza te koristi dobra i usluge u okviru svoje gospodarske djelatnosti za isporuke dobara i obavljanje usluga po kojima je dopušten odbitak pretporeza i za isporuke dobara i usluga po kojima je isključen odbitak pretporeza, treba iznose pretporeza podijeliti na dio koji se može odbiti i na dio koje se ne može odbiti sukladno članku 62. stavku 1. Zakona. Porezni obveznik mora utvrditi koje primljene isporuke dobara i usluga koristi za obavljanje isporuka za koje može odbiti pretporez, koje za obavljanje isporuka za koje ne može odbiti pretporez, a koje ne može pripisati isključivo jednim ili drugim. Porezni obveznik će podjelu ulaznog pretporeza provesti samo po ulaznim računima koji se odnose na nabavu dobara i usluga koja se koriste ujedno za obavljanje oporezivih i oslobođenih isporuka. Stoga će porezni obveznik po ulaznim računima koji se odnose isključivo na oporezive isporuke imati pravo odbitka pretporeza u ukupnom iznosu, po ulaznim računima koji se odnose isključivo na oslobođene isporuke neće uopće imati pravo na odbitak pretporeza dok će po ulaznim računima koji se odnose na oporezive i oslobođene isporuke obaviti podjelu pretporeza i imati pravo na odbitak pretporeza u iznosu koji se utvrđuje temeljem postotka izračunanog na godišnjoj razini. Sukladno članku 62. stavku 2. i 3. Zakona iznos pretporeza koji se odnosi na isporuke dobara i usluga za koje je dopušten odbitak pretporeza izračunava se kao razmjerni dio na sljedeći način: a) u brojniku: ukupna vrijednost godišnjih isporuka (prometa), bez PDV-a, od transakcija za koje je dopušten odbitak pretporeza u skladu s odredbama ovoga Zakona, b) u nazivniku: ukupna vrijednost godišnjih isporuka (prometa), bez PDV-a, od transakcija uključenih u brojnik i transakcija za koje nije dopušten odbitak pretporeza te iznos subvencija, osim onih koje su izravno povezane s cijenom isporuka dobara ili usluga iz članka 33. stavka 1. Zakona. Dio pretporeza koji se može odbiti utvrđuje se na godišnjoj razini kao postotak ukupnih isporuka i zaokružuje se naviše do sljedećeg cijelog broja te se primjerice izračunati postotak od 1,4% zaokružuje na ukupno 2% prava na odbitak pretporeza. Kod navedenog izračuna ne uzimaju se u obzir sljedeći iznosi: a) iznos prometa koji se odnosi na isporuke gospodarskih dobara koja porezni obveznik koristi za obavljanje svoje gospodarske djelatnosti, b) iznos prometa koji se odnosi na povremene isporuke nekretnina, c) iznos prometa koji se odnosi na povremene financijske transakcije navedene u članku 40. stavku 1. točkama b) do g) Zakona. Povremenom isporukom nekretnine smatra se isporuka nekretnine u kojoj je porezni obveznik obavljao djelatnost ili isporuka nekretnina nije uobičajena djelatnost koju porezni obveznik obavlja. Porezni obveznik u izračun neće uključiti financijske transakcije obavljene u godini, ako se radi o financijskim transakcijama koje se obavljaju samo povremeno. Porezni obveznik koji obavlja oporezive i oslobođene isporuke podjelu pretporeza obavlja na temelju naprijed navedenog izračuna postotka prava na odbitak pretporeza. Kako bi izračunao navedeni postotak porezni obveznik u brojniku navodi ukupnu vrijednost godišnjih isporuka (prometa), bez PDV-a, za koje je dopušten odbitak pretporeza. To znači da porezni obveznik u brojniku uz isporuke na koje se plaća PDV uključuje i isporuke koje su oslobođene plaćanja PDV-a, odnosno na koje se ne zaračunava PDV ali za koje nije isključeno pravo na odbitak pretporeza, kao što su izvozne isporuke dobara, isporuke u slobodnu zonu, isporuke dobara i usluga obavljene diplomatskim predstavništvima, međunarodnim organizacijama i oružanim snagama drugih država članica NATO-a ili civilnom osoblju koje ih prati te isporuke dobara i usluga u vezi s međunarodnim prijevozom. Porezni obveznik koji uz redovni postupak oporezivanja provodi i posebni postupak oporezivanja marže ili posebni postupak oporezivanja putničkih agencija u brojnik uključuje samo oporezivi iznos marže odnosno poreznu osnovicu za oporezivanje prema posebnom postupku oporezivanja. U brojnik se ne uključuju prolazne stavke iz članka 33. stavka 3. Zakona niti isporuke dobara koje se ne smatraju isporukama uz naknadu, odnosno povremeno davanje poklona u vrijednosti do 160,00 kuna, ili davanje uzoraka u razumnim količinama. Također se u brojnik ne uključuju isporuke nekretnina izgrađenih, plaćenih ili isporučenih prije 01. siječnja godine kao ni isporuke zemljišta obzirom da one nisu predmet oporezivanja PDV-om. 325

326 Porezni obveznik u nazivnik uključuje ukupnu vrijednost godišnjih isporuka (prometa), bez PDV-a, uključenih u brojnik i isporuka za koje nije dopušten odbitak pretporeza propisanih člankom 39., 40. i 114. Zakona. Stoga porezni obveznik koji obavlja financijske usluge ili druge usluge za koje je isključeno pravo na odbitak pretporeza u nazivnik uključuje transakcije u vezi s osiguranjem i reosiguranjem, kreditne usluge i pozajmice, odnosno iznos obračunanih kamata u poreznom razdoblju po odobrenim kreditima, pozajmicama i drugim financijskim uslugama oslobođenim PDV-a, naknade za ugovaranje kreditnih garancija, naknade vezane uz štedne, tekuće i žiro-račune, plaćanja, transfere, dugove, čekove i druge instrumente plaćanja klijenata, transakcije u vezi s valutama, novčanicama i kovanicama koje se koriste kao zakonsko sredstvo plaćanja te naknade za usluge upravljanja posebnim investicijskim fondovima kao i naknade za druge financijske usluge oslobođene PDV-a. Uz navedene transakcije u nazivnik se uključuju i sve druge transakcije koje se smatraju transakcijama za koje je isključeno pravo na odbitak pretporeza. Porezni obveznik u nazivnik će uključiti prodaju državnih biljega i poštanskih maraka, prihode ostvarene trgovanjem u vezi sa stranom valutom, te prihode ostvarene od transakcija u vezi s dionicama, udjelima u trgovačkim društvima, obveznicama i drugim vrijednosnim papirima. Kad se radi o prihodima ostvarenim trgovanjem u vezi sa stranom valutom porezni obveznik u nazivnik uključuje ukupne neto pozitivne rezultate (tečajne razlike) ostvarene takvim transakcijama kroz razdoblje oporezivanja te se u nazivnik ne uključuju ukupni dobiveni negativni rezultati. Porezni obveznik isti princip primjenjuje kod transakcija sa dionicama, udjelima u trgovačkim društvima, obveznicama i drugim vrijednosnim papirima. Prihodi od tečajnih razlika nastali pri svođenju bilance na srednji tečaj HNB-a ne predstavljaju isporuke i ne uključuju se u nazivnik. Također se u nazivnik ne uključuju dividende i drugi prihodi od držanja dionica i udjela u trgovačkim društvima kao ni prihodi nastali promjenom tečaja od deponiranih stranih valuta na deviznom računu kod poslovne banke. Za izračun postotka prava na odbitak pretporeza ne uključuju se u nazivnik prihodi od kamata po a-vista i oročenim depozitima i drugi slični prihodi, koji nisu prihodi od gospodarske aktivnosti. Porezni obveznik za izračun razmjernog dijela odnosno postotka prava na odbitak pretporeza u brojniku treba navesti vrijednost isporuka za koje je dopušten odbitak pretporeza (npr. najam poslovnog prostora), a u nazivniku vrijednost isporuka navedenih u brojniku i vrijednost isporuka za koje nije dopušten odbitak pretporeza, u što je uključen i iznos obračuna ukupno mjesečno doznačenih sredstava iz državnog proračuna (npr. školarine, iznosi za pokriće troškova, redovni prihodi od nadležnog ministarstva). Porezni obveznik kod izračuna navedenog dijela odbitka pretporeza ne uzima u obzir vrijednost isporuka koje se odnose na prodaju gospodarskih dobara (vlastite dugotrajne imovine) kojima je obavljao gospodarsku djelatnost, vrijednost isporuka koje se odnose na povremene isporuke nekretnina kao i vrijednost isporuka koje se odnose na povremene financijske transakcije obzirom da bi te povremene isporuke koje su obično veće vrijednosti mogle narušiti stvarno stanje odnosno mogle bi dovesti do prava na odbitak pretporeza koji ne bi proizlazio iz stvarnog oporezivog prometa od redovnog obavljanja djelatnosti. Primjer: Porezni obveznik ostvario je u godini isporuke u vrijednosti od kuna bez PDV-a za koje je dopušten odbitak pretporeza i isporuke u vrijednosti od kuna za koje nije dopušten odbitak pretporeza. Također je dao pozajmicu za koju je obračunao kuna kamata što predstavlja povremenu financijsku transakciju. Ukupni pretporez po ulaznim računima iznosi kuna, od toga se kuna može pripisati oporezivim isporukama, kuna oslobođenim isporukama, a kuna odnosi se na ulazni pretporez koji se ne može isključivo pripisati ni oporezivim ni oslobođenim isporukama. ( / ( )) x 100 = ( / ) x 100 = 71,81% x 72% = Porezni obveznik ima pravo na odbitak pretporeza u sljedećem iznosu: kuna pretporeza koji se može pripisati oporezivim isporukama i kuna pretporeza koji se ne može pripisati isključivo oporezivim ili oslobođenim isporukama. Iznos od kuna porezni obveznik uopće ne može odbiti jer se odnosi na oslobođene isporuke za koje nema pravo na odbitak pretporeza. Ako je porezni obveznik na temelju privremeno izračunanog postotka prava na odbitak pretporeza u godini odbijao pretporez u iznosu 70% pretporeza koji se ne može pripisati isključivo oporezivim ili oslobođenim isporukama (5.000x70%=3.500) odnosno 326

327 3.500 kuna, a zatim je za utvrdio stvarno pravo na odbitak pretporeza u iznosu od 72% (5.000x72%=3.600) uvećati će iznos pretporeza za 100 kuna, ovisno o stopi PDV-a na rednom broju III.1., III.2. i III.3. Obrasca PDV-K. Porezni obveznik koji u okviru svoje gospodarske djelatnosti obavlja isporuke dobara i usluga po kojima je dopušten odbitak pretporeza i isporuke po kojima je isključen odbitak pretporeza i utvrdi pravo na odbitak pretporeza najmanje u iznosu od 98% pri odbitku pretporeza za nabavljena dobra i usluge nije obvezan primjenjivati podjelu pretporeza. Porezni obveznik koji je tijekom godine obavljao oporezive i oslobođene isporuke podjelu pretporeza je u toj godini obavljao temeljem privremenog izračuna odnosno na temelju isporuka prethodne godine s tim da ako su ti iznosi bili zanemarivi ili ih nije bilo porezni obveznik je sam privremeno mogao utvrditi dio pretporeza koji je mogao odbiti pod uvjetom da se s tim suglasila nadležna ispostava Porezne uprave. Odbitak pretporeza koji je porezni obveznik obavljao tijekom godine na temelju isporuka za godinu odnosno privremeno izračunanog postotka obvezan je uskladiti u konačnom obračunu PDVa pod točkom III. u obrascu PDV-K za godinu ovisno o tome radi li se o odbitku pretporeza za dobra nabavljena u tuzemstvu, pri uvozu ili iz druge države članice, odnosno uslugama koje su mu obavili strani porezni obveznici. Ako je porezni obveznik po ulaznom računu za nabave zaprimljenom u godini na kojem je iskazan PDV u iznosu od kuna primjenom privremeno izračunanog postotka za utvrđivanje prava na odbitak pretporeza od 15% odbio pretporez u iznosu kuna (10.000x15%=1.500), a za godinu utvrdi stvarno pravo na odbitak pretporeza od 10% (10.000x10%=1.000) obvezan je provesti usklađenje i povećati svoju poreznu obvezu za 500 kuna. Porezni obveznik čije je obračunsko razdoblje od prvog do posljednjeg dana u mjesecu, može za prvo obračunsko razdoblje. godine primijeniti postotak koji je privremeno primjenjivao za godinu. Porezni obveznik čije je obračunsko razdoblje od prvog do posljednjeg dana u tromjesečju mora za prvo obračunsko razdoblje. godine primijeniti novoutvrđeni postotak izračunan na temelju isporuka za godinu. IV. Ovdje se iskazuje podatak o obvezi PDV-a u obračunskom razdoblju za uplatu ili za povrat. Ako je PDV po obavljenim isporukama pod II. veći od iznosa pretporeza u primljenim isporukama iz točke III. ovoga obrasca iskazuje se obveza za uplatu i obrnuto, ako je iznos pretporeza pod III. veći od iznosa obveze pod II. iskazuje se pravo na povrat PDV-a. V. Ovdje se iskazuju podaci o uplaćenom PDV-u za porezno razdoblje, odnosno godinu do dana podnošenja konačnog obračuna. VI. Ovdje se iskazuju podaci o ukupnoj razlici PDV-a za uplatu odnosno povrat po konačnom obračunu. VII. Ovdje se upisuje postotak prava na odbitak pretporeza izračunanog na temelju isporuka prethodne kalendarske godine. VIII. Ovdje se iskazuju ostali podaci o promjenama značajnim za utvrđivanje konačne obveze PDV-a. O ovim promjenama u Obrazac se unose samo vrijednosni podaci (neto vrijednost). Ovdje se iskazuju i podaci o nabavi osobnih automobila i drugih sredstava za osobni prijevoz, te podaci o PDV-u na iznos vlastite potrošnje na 30% odnosno 100% iznosa troška amortizacije za osobne automobile ili druga sredstva za osobni prijevoz nabavljene do 31. prosinca godina. Ostale napomene: Iznos koji bude iskazan na rednom broju VI. kao razlika za uplatu ili za povrat PDV-a po konačnom obračunu, iskazuje se na rednom broju V. prijave za prvo obračunsko razdoblje koje slijedi nakon podnošenja konačnog obračuna, ako se iskazana razlika ne uplati ili se ostavlja za predujam. Razlika za uplatu ili povrat po zadnjem obračunskom razdoblju za godinu, iskazana na rednom broju VI. obrasca PDV, koja nije uplaćena ili nije dan nalog za povrat, mora se uključiti u prvo obračunsko razdoblje ili u godišnji obračun. U slučajevima u kojima će se steći uvjeti za odbitak pretporeza nakon roka za podnošenje konačnog obračuna po isporukama za godinu, pretporez će se odbiti u obračunskom razdoblju u kojem su stečeni uvjeti za odbitak pretporeza. 3. Razlike po konačnom obračunu PDV-a U idealnim slučajevima podaci u konačnom obračunu biti će zbroj podataka iz prijava po obračunskim razdobljima. Međutim, konačni obračun je propisan zbog vjerojatnosti da je 327

328 tijekom godine došlo do određenih propusta koje u konačnom obračunu PDV-a treba ispraviti. Razlike koje se mogu pojaviti u konačnom obračunu bit će ispravci, više ili manje prijavljene porezne obveze tijekom godine, nastale zbog raznih razloga, kao što su manjkavosti u ispravama koje prate isporuke dobara i obavljanje usluga, neusklađene evidencije i slično, kao i razlike koje će se pojaviti po provedenom godišnjem popisu imovine. Razlike će se pojaviti kod poreznog obveznika koji obavljaju oporezive isporuke i isporuke oslobođene plaćanja PDV-a bez prava na odbitak pretporeza zbog promjene postotka prava na odbitak pretporeza. Ako se u roku za predaju konačnog obračuna utvrde propusti u prijavama PDV-a za obračunska razdoblja, ispravak se obavlja u konačnom obračunu, a ne putem ispravka prijave za neko obračunsko razdoblje. Ako se po isteku roka za predaju konačnog obračuna za godinu utvrde razlike koje se odnose na poslovanje godine ispravak će se provesti u obračunskom razdoblju u kojemu se razlike utvrde, a ne ispravkom konačnog obračuna. Ako se po isteku kalendarske godine godine, a u roku za podnošenje konačnog obračuna, naknadno smanjuje ili povećava porezna obveza zbog smanjenja ili povećanja porezne osnovice (naknadni popusti ili nemogućnost naplate - članak 33. stavak 7. Zakona), te promjene se iskazuju u razdoblju u kojemu su se stekli uvjeti za smanjenje odnosno povećanje porezne obveze, a ne u konačnom obračunu. U tom slučaju radi se o novoj poreznoj obvezi koja se samo temelji na ranijim isporukama, ali se naknadno utvrđuje Oporezivanje manjka Oporezivanje manjka temelji se na odredbi članka 4. stavka 1. točke 1. i članka 7. stavka 3. Zakona te članka 26. stavka 2. Pravilnika. Člankom 26. stavkom 2. Pravilnika propisano je da se kod poreznog obveznika manjkovi dobara za koje se ne tereti odgovorna osoba smatraju izuzimanjem dobara u neposlovne svrhe i podliježu oporezivanju, osim kala, rastepa, kvara i loma, a najviše do visine utvrđene odlukom Gospodarske i Obrtničke komore i manjkova dobara nastalih djelovanjem više sile. Manjkovima uslijed više sile u smislu Pravilnika, razumijevaju se manjkovi (štete) od elementarnih nepogoda (poplava, požar, potres i dr.), ratnih razaranja i provalnih krađa, do visine utvrđene temeljem očevidnika nadležnog tijela za procjenu šteta. Prema odredbi članka 26. stavka 3. Pravilnika tehnološki manjak nastao u procesu proizvodnje smatra se porezno priznatim manjkom do visine utvrđene normativima prema vrsti djelatnosti odnosno do visine utvrđene zakonima o posebnim porezima odnosno trošarinama za proizvode koji podliježu plaćanju tih poreza. Normativi mogu biti utvrđeni od strane poduzetnika ili strukovne grupacije, a ako ih nema utvrđuje ih Porezna uprava procjenom na temelju međuovisnosti između prihoda i rashoda (primitaka i izdataka) putem normativa utroška materijala, energije, rada i drugih proizvodnih čimbenika. Porezno priznatim manjkom, sukladno odredbi članka 26. stavka 4. Pravilnika, smatra se i manjak dobara nastao zbog neodgovarajuće kvalitete, proteka roka trajanja, kala, rastepa, loma i kvara iznad visine utvrđene odlukom Gospodarske i Obrtničke komore, ako je pri utvrđivanju činjeničnog stanja prisutan ovlašteni službenik Porezne uprave ili ako porezni obveznik raspolaže odgovarajućom dokumentacijom nadležnih tijela ili pravnih osoba o količini i vrsti preuzetih dobara koja su dana na zbrinjavanje ili uništenje Porezna osnovica kod manjkova Porezna osnovica za manjkove utvrđuje se na način koji je propisan za izuzimanja dobara odnosno za isporuke u neposlovne svrhe, u članku 33. stavku 4. Zakona kojim je propisano da je porezna osnovica za isporuke iz članka 7. stavka 3. Zakona nabavna cijena tih ili sličnih dobara, a ako je ta cijena nepoznata, tada je porezna osnovica visina troškova utvrđenih u trenutku isporuke. Međutim, ako se za nastali manjak tereti odgovorna osoba u tom slučaju porezna osnovica je tržišna vrijednost tih dobara obzirom da je člankom 33. stavkom 9. Zakona propisano da se u slučaju isporuka dobara i obavljanja usluga osobama koje su u obiteljskim i drugim bliskim osobnim vezama s poreznim obveznikom te u slučaju postojanja financijskih i pravnih veza, uključujući odnose poslodavca i zaposlenika kao i članova njihovih obitelji, veza na temelju članstva, upravljanja ili vlasništva, poreznom osnovicom smatra tržišna vrijednost ako je naknada niža ili viša od tržišne vrijednosti, a primatelj isporuke nema pravo na odbitak pretporeza u cijelosti. 328

329 Tržišnom vrijednosti smatra se ukupni iznos kojeg bi kupac ili naručitelj u trenutku isporuke dobra ili obavljene usluge prema načelu nenarušavanja tržišnog natjecanja morao platiti isporučitelju dobara ili pružatelju usluge u tuzemstvu. Ako se ne može utvrditi usporediva isporuka dobara ili usluga, tada se tržišnom vrijednosti smatra kada je riječ o dobrima, iznos koji nije niži od nabavne cijene tih ili sličnih dobara ili ako je ta cijena nepoznata, ukupna visina utvrđenih troškova u trenutku isporuke. Ako se rashoduje dugotrajna materijalna imovina, koja nije za uporabu, i ne stavlja se u promet nego se uništava ili deponira na otpad, radi se o porezno priznatom manjku u smislu odredbe članka 26. stavka 4. i 5. Pravilnika, ako je pri utvrđivanju činjeničnog stanja prisutan ovlašteni djelatnik Porezne uprave ili ako porezni obveznik raspolaže odgovarajućom dokumentacijom nadležnih tijela ili pravnih osoba o količini i vrsti preuzetih dobara koja su dana na zbrinjavanje ili uništenje. Ako se rashodovana dugotrajna oprema prodaje kao takva ili kao otpadni materijal, radi se o isporuci dobara koja podliježu oporezivanju. 4. Nastanak porezne obveze kod manjkova Prema odredbi članka 30. stavka 1. Zakona oporezivi događaj i obveza obračuna PDV-a nastaju kada su dobra isporučena ili usluge obavljene pa stoga obveza obračuna PDV-a za isporuke dobara iz članka 7. stavaka 3. Zakona nastaje kada je nastao oporezivi događaj. U tom slučaju porezna obveza nastaje istekom obračunskog razdoblja u kojemu su izuzeta dobra. Međutim, za manjak koji je utvrđen po inventuri najčešće nije moguće odrediti u kojemu je razdoblju nastao. Ono što je poznato je da je nastao tijekom obračunskog razdoblja, a najkasnije do 31. prosinca kalendarske godine. Prema tome i porezna obveza nastaje najkasnije u posljednjem obračunskom razdoblju kalendarske godine. Porezni obveznici kojima su podaci o manjkovima poznati do roka za podnošenje zadnje prijave za godinu, tj. do 20. siječnja. godine, uključit će poreznu obvezu po manjkovima utvrđenim za godinu u tu prijavu. Obveznici koji do 20. siječnja neće imati podatke o manjkovima i drugim razlikama, poreznu obvezu po manjkovima i drugim razlikama uključit će u konačni obračun PDV-a, što znači da i obveza plaćanja dospijeva do kraja veljače. godine. Ako se tijekom izrade konačnog obračuna PDV-a utvrdi da je propušteno obračunati i platiti PDV po određenoj isporuci ili obavljenoj usluzi, za koje je moguće utvrditi u kojem obračunskom razdoblju je nastala porezna obveza, tada je porezni obveznik dužan obračunati i platiti i zateznu kamatu u smislu odredbe članka 116. stavka 1. i 3. Općeg poreznog zakona (Narodne novine broj 147/08, 18/11, 78/, 136/ i 73/13), članka 3. Zakona o kamatama (Narodne novine broj 94/04) i članka 29. Zakona o obveznim odnosima (Narodne novine broj 35/05, 41/08 i 5/11) po stopi od % i to za razdoblje od roka u kojemu je obveza trebala biti plaćena do dana kada je obveza plaćena. U slučajevima koji imaju naznake da je zlouporabljen institut konačnog obračuna, na način da je svjesno iskazan nizak promet u obračunskim razdobljima, potrebno je provesti nadzor i postupiti u skladu s utvrđenim činjeničnim stanjem. Porez na dodanu vrijednost Prijave PDV-a 10M06 Uputa za popunjavanje obrasca Pregled tuzemnih isporuka s prijenosom porezne obveze (Obrazac PPO 2013/2014 Broj klase: /14-01/511 Urudžbeni broj: /14-03 Zagreb, Obveza popunjavanja i podnošenja Obrasca PPO 2013/2014 Reg: MF Pravna ili fizička osoba koja je upisana u registar obveznika poreza na dodanu vrijednost (u daljnjem tekstu: PDV) i koja je obavljala isporuke dobara i usluga iz članka 75. stavka 3. Zakona o PDV-u (Narodne novine broje 73/13, 99/13 Rješenje USRH, 148/13 i 153/13 Rješenje USRH, u daljnjem tekstu: Zakon) na koje se primjenjuje prijenos porezne obveze u 329

330 razdoblju od 01. srpnja do 31. prosinca godine, na temelju članka 69. Općeg poreznog zakona (Narodne novine, br. 147/08, 18/11, 78/, 136/ i 73/13, u daljnjem tekstu: OPZ) dostavlja podatke strukturirane u obrascu Pregled tuzemnih isporuka s prijenosom porezne obveze (Obrazac PPO 2013/2014). Razdoblja za koja se podnose Obrasci PPO 2013/2014 su od 01. srpnja do 31. prosinca i od 01. siječnja do 30. lipnja 2014., koji se podnose do 31. listopada 2014., te od 01. srpnja do 31. prosinca 2014., koji se podnosi do 28. veljače. godine. Obrazac PPO 2013/2014 podnosi se u elektroničkom obliku. Porezni obveznici koji su od 01. siječnja godine brisani iz registra obveznika PDV-a moraju se javiti nadležnoj ispostavi prema svom sjedištu, prebivalištu ili uobičajenom boravištu najkasnije do 20. listopada godine u vezi podnošenja obrasca PPO 2013/2014, ukoliko im je istekao kvalificirani poslovni certifikat. Obrazac PPO 2013/2014 ne podnosi se u slučaju da pravna ili fizička osoba nije isporučivala dobra ili usluge iz članka 75. stavka 3. Zakona u razdobljima za koje se navedeni obrazac podnosi. Primjerice ukoliko porezni obveznik u razdoblju od 01. srpnja do 31. prosinca godine nije obavljao isporuke iz članka 75. stavka 3. Zakona tada ne podnosi Obrazac PPO 2013/2014 za navedeno razdoblje. Ukoliko primjerice porezni obveznik u razdoblju od 01. srpnja do 31. prosinca godine nije obavljao navedene isporuke u nekom mjesecu, tada polje obrasca predviđeno za upisivanje vrijednosti isporuka iz tog mjeseca ne ostavlja nepopunjeno već upisuje iznos s nulama. Tromjesečni obveznici PDV-a podnose i popunjavaju Obrazac PPO 2013/2014 na jednak način kao i mjesečni obveznici PDV-a. 2. Popunjavanje Obrasca PPO 2013/2014 Obrazac Pregled tuzemnih isporuka s prijenosom porezne obveze podnosi se za naprijed navedena razdoblja na Obrascu PPO 2013/2014 u koji se unose podaci o obavljenim isporukama iz članka 75. stavka 3. Zakona. U polja Obrasca PPO 2013/2014 upisuje se: (1) naziv nadležnog područnog ureda Porezne uprave (2) naziv nadležne ispostave Porezne uprave (3) osobni identifikacijski broj (OIB) pravne ili fizičke osobe podnositelja (4) naziv, odnosno ime i prezime poreznog obveznika (5) adresa poreznog obveznika (mjesto, ulica i broj) (6) osobni identifikacijski broj (OIB) poreznog zastupnika koji zastupa poreznog obveznika (7) razdoblje u kojem su iskazane isporuke na koje se primjenjuje tuzemni prijenos porezne obveze (8) redni broj isporuke (9) osobni identifikacijski broj (OIB) primatelja isporuke na koju se primjenjuje prijenos porezne obveze (10) vrijednosti isporuka u kunama i lipama na koje se primjenjuje prijenos porezne obveze razvrstane prema primateljima (11), (), (13), (14), (15), (16) ukupna vrijednost isporuka u kunama i lipama razvrstanih po mjesecima (17) ukupan zbroj vrijednosti svih isporuka iskazanih u poljima (11), (), (13), (14), (15) i (16) Vrijednost isporuka u kunama i lipama iskazanih u polju (10) iskazuje se u jednom iznosu po pojedinom poreznom obvezniku. Vrijednost isporuka u kunama i lipama iskazanih u polju (17) mora biti jednaka zbroju vrijednosti isporuka iskazanih u poljima (11), (), (13), (14), (15), (16). 3. Ispravci podataka za protekla razdoblja U slučaju ispravka podataka iz već podnijetih Obrazaca PPO 2013/2014, podnosi se novi Obrazac PPO 2013/2014. Ukoliko porezni obveznik ima evidentiranu razliku između podataka iskazanih u polju I.1. PDV-K obrasca i zbroja mjesečnih iznosa koje iskazuje u Obrascu PPO /2014, tada iznos koji se odnosi na tu razliku pripisuje mjesecu u kojem je ta razlika nastala. Ako ne 330

331 može razliku pripisati određenom mjesecu, tada ju iskazuje u zadnjem mjesecu kalendarske godine. Ukoliko je poreznom obvezniku po završetku poreznog nadzora u razdoblju od 01. srpnja godine do 31. prosinca godine rješenjem utvrđena primjerice obveza obračunavanja PDV-a na obavljene isporuke na koje je obveznik primijenio prijenos porezne obveze iz članka 75. stavka 3. Zakona, tada taj iznos ne iskazuje u poljima od (10) do (17) već u polje Napomena upisuje OIB-ove onih poduzetnika kojima je obavljao takve isporuke i njihovu vrijednost. 4. Prekršajne odredbe Ako Obrazac PPO 2013/2014 ne podnese ili ga ne podnese u propisanom roku porezni obveznik kaznit će se novčanom kaznom za prekršaj u iznosu od 5.000,00 do ,00 kuna, a odgovorna osoba u pravnoj osobi u iznosu od 3.000,00 do ,00 kuna prema odredbama članka 208. stavka 1. točke 8. i stavka 4. istog članka OPZ-a. Izgled Obrazaca PPO 2013/2014 možete pogledati ovdje. Povratak na prethodnu stranicu Porez na dodanu vrijednost Predmet oporezivanja Podnošenje PDV-S obrasca za dobra stečena od organizacije koja 10M05 ima diplomatski status ( ) Reg: MF Broj klase: /13-01/430 Urudžbeni broj: /14-02 Zagreb, Porezni obveznik iz dostavnog popisa obratio se upitom u kojem traži mišljenje o načinu iskazivanja stjecanja dobara u Prijavi PDV-S kada ta dobra nabavlja od dobavljača koji nema PDV identifikacijski broj. Uz upit je priložen račun od dobavljača, odnosno Europske uprave za kvalitetu lijekova i medicinske skrbi (u daljnjem tekstu: EDQM) na kojem PDV nije iskazan, te na kojem je navedena klauzula PDV se ne primjenjuje na Vijeće Europe Diplomatska povlastica. U vezi navedenog odgovaramo u nastavku. Odredbama članka 4. stavka 1. točke 2.a) Zakona o porezu na dodanu vrijednost (Narodne novine broj 73/13, 99/13 Rješenje USRH, 148/13 i 153/13 Rješenje USRH, u daljnjem tekstu: Zakon) propisano je da je predmet oporezivanja PDV-om stjecanje dobara unutar Europske unije koje u tuzemstvu obavi uz naknadu porezni obveznik koji djeluje kao takav ili pravna osoba koja nije porezni obveznik, ako je prodavatelj (isporučitelj) porezni obveznik koji djeluje kao takav u drugoj državi članici i koji u skladu s propisima te države članice nije oslobođen obračunavanja PDV-a kao mali porezni obveznik i na njega se ne odnose odredbe članka 13. stavaka 3., 4. i 10. Zakona. Obzirom da se EDQM kao tijelo Vijeća Europe smatra organizacijom koja ima diplomatski status, ono nema PDV identifikacijski broj, ne smatra se poreznim obveznikom, te djelatnost koju obavlja ne podliježe plaćanju PDV-a. Iz navedenog proizlazi da se nabava dobara koju u tuzemstvu obavi porezni obveznik ne smatra stjecanjem, te samim time nije niti predmet oporezivanja, ukoliko isporučitelj iz druge države članice Europske unije nije porezni obveznik. Sukladno navedenom tuzemni porezni obveznik, odnosno primatelj dobara nije obvezan obračunati PDV na takvu nabavu. Nadalje, odredbama članka 182. stavka 1. Pravilnika o porezu na dodanu vrijednost (Narodne novine broj 79/13, 85/13, 160/13 i 35/14) propisano je da je pravna ili fizička osoba koja je upisana u registar obveznika PDV-a odnosno koja je registrirana za potrebe PDV-a u Republici Hrvatskoj i ima PDV identifikacijski broj obvezna popuniti i podnijeti Prijavu za stjecanje dobara i primljene usluge iz drugih država članica Europske unije koje su im obavile pravne i fizičke osobe registrirane za potrebe PDV-a u drugim državama članicama Europske unije. Obzirom da EDQM nije registrirana za potrebe PDV-a u drugoj državi članici Europske unije, te se ne smatra poreznim obveznikom, tuzemni porezni obveznik koji nabavlja dobra od takve pravne osobe, nije obvezan iskazati takvu nabavu u PDV-S obrascu. 331

332 Porez na dodanu vrijednost Prijave PDV-a 10M04 Uputa za sastavljanje konačnog obračuna poreza na dodanu vrijednost za godinu Broj klase: /14-01/267 Urudžbeni broj: /14-1 Zagreb, Reg: MF Obveznici i rokovi za podnošenje konačnog obračuna PDV-a Člankom 85. stavkom 7. Zakona i člankom 173. stavkom 6. Pravilnika, propisano je da obveznik PDV-a, mora predati nadležnoj ispostavi Porezne uprave prema svome sjedištu odnosno prebivalištu konačni obračun PDV-a na Obrascu PDV-K i to putem elektroničkog portala Porezne uprave (e-porezna). Napominjemo da je s danom pristupanja Europskoj uniji Republika Hrvatska postala punopravna država članica Europske unije te je Zakon usklađen s odredbama Direktiva na području oporezivanja PDV-om, a osobito s Direktivom Vijeća 2006/1/EZ. Stoga se odredbe Zakona i Pravilnika primjenjuju od 1. srpnja međutim do tada je na snazi bio Zakon o PDV-u (Narodne novine broj 47/95 do 136/, u daljnjem tekstu: stari Zakon) i Pravilnik o PDV-u (Narodne novine broj 149/09 do 146/13, u daljnjem tekstu: stari Pravilnik) kojima je također bila propisana obveza podnošenja konačnog obračuna PDV-a na Obrascu PDV-K. Obzirom da se konačni obračun PDV-a podnosi za kalendarsku godinu, za potrebno je podnijeti objedinjeni obračun PDV-a po Zakonu koji je bio na snazi do 30. lipnja i po Zakonu koji je stupio na snagu 1. srpnja neovisno što obrasci nisu u potpunosti jednaki. Tijekom kalendarske godine porezni obveznici su PDV obračunavali i plaćali u mjesečnim obračunskim razdobljima, a iznimno porezni obveznici čija je vrijednost isporučenih dobara i usluga uključujući i PDV u prethodnoj kalendarskoj godini u odnosu na godinu za koju se radi konačni obračun bila manja od ,00 kuna mogli su plaćati PDV u tromjesečnim obračunskim razdobljima. Za obveze PDV-a po obračunskim razdobljima podnose se prijave na Obrascu PDV. Obveza za PDV koja se iskazuje u prijavama po obračunskim razdobljima nije predujam nego stvarno nastali PDV. Neovisno o tome što se u prijavama po obračunskim razdobljima obračunava i plaća stvarno nastali PDV, porezni obveznici dužni su sastaviti i Poreznoj upravi predati i konačni obračun PDV-a za razdoblje oporezivanja. U članku 84. stavku 1. Zakona, propisana je kalendarska godina kao razdoblje oporezivanja, a ako je obveznik poslovao samo tijekom dijela godine, tada je razdoblje oporezivanja razdoblje poslovanja. Prema odredbama članka 6. stavka 1. Zakona porezni obveznik u smislu Zakona je svaka osoba koja samostalno obavlja bilo koju gospodarsku djelatnost bez obzira na svrhu i rezultat obavljanja te djelatnosti. To znači da je porezni obveznik i svaka osoba koja na području Republike Hrvatske nema sjedište, poslovnu jedinicu, prebivalište ili uobičajeno boravište, a u tuzemstvu obavlja isporuke dobara ili usluga za koje postoji pravo na odbitak PDV-a, osim kada obavlja isporuke dobara ili usluga za koje PDV plaća primatelj dobara ili usluga u skladu s člankom 75. stavkom 1. točkama 3., 6. i 7. te člankom 75. stavkom 2. Zakona. Na tog poreznog obveznika se primjenjuju odredbe Zakona i Pravilnika osim ako nije drugačije propisano. Ako je prema članku 75. Zakona PDV obvezan platiti porezni obveznik koji u tuzemstvu nema sjedište, ali ima sjedište u drugoj državi članici, taj porezni obveznik može imenovati poreznog zastupnika kao osobu koja je obvezna platiti PDV dok porezni obveznik koji nema sjedište na području Europske unije mora imenovati poreznog zastupnika kao osobu koja je obvezna platiti PDV, ako Republika Hrvatska nije sklopila sporazume o međusobnoj pomoći koji su po opsegu slični onima koji su propisani Direktivom Vijeća 2010/24/EU od 16. ožujka godine o uzajamnoj pomoći kod naplate potraživanja vezanih za poreze, carine i druge mjere (SL L 84, ) i Uredbom Vijeća (EU) br. 904/2010 od 7. listopada godine o administrativnoj suradnji i suzbijanju prijevare u području poreza na dodanu vrijednost (SL L 268, ). Porezni zastupnik obvezan je podnositi za poreznog obveznika kojeg zastupa prijavu PDV-a na Obrascu PDV Poreznoj upravi, Područnom uredu Zagreb do 20-og dana u 332

333 mjesecu koji slijedi po završetku obračunskog razdoblja, a konačni obračun PDV-a do kraja veljače tekuće godine za prethodnu kalendarsku godinu na Obrascu PDV-K. U slučaju prestanka poslovanja stranog poreznog obveznika u tuzemstvu porezni zastupnik obvezan je u roku od dva mjeseca od dana prestanka poslovanja poreznog obveznika predati konačni obračun PDV-a na Obrascu PDV-K. Stupanjem Zakona na snagu 1. srpnja došlo je do niza promjena u oporezivanju PDV-om. Osim poreznih obveznika koji obavljaju isporuke dobara i usluga, odnosno poreznih obveznika koji djeluju kao takvi, obrasce su obvezne podnositi i osobe koje nisu porezni obveznici, ali su registrirane za potrebe PDV-a. To može biti mali porezni obveznik, porezni obveznik koji obavlja isključivo isporuke oslobođene PDV-a te pravna osoba koja nije porezni obveznik, ako je prešla prag stjecanja dobara iz druge države članice ili obavlja, odnosno prima usluge iz druge države članice. Ove osobe obvezne su plaćati PDV na stjecanje dobara i primljene usluge iz druge države članice Europske unije pa su stoga obvezne podnositi PDV obrasce, ali samo za ona obračunska razdoblja u kojem se dogodio oporezivi događaj. Međutim u ovom slučaju ne postoji obveza podnošenja PDV-K obrasca. Stoga osobe koje nisu upisane u registar obveznika PDV-a već su samo registrirane za potrebe PDV-a ne podnose konačni obračun PDV-a (Obrazac PDV-K). Konačni obračun PDV-a podnose svi porezni obveznici koji su upisani u registar obveznika PDV-a na Obrascu PDV-K i to do kraja veljače tekuće kalendarske godine za prethodnu kalendarsku godinu, odnosno do 28. veljače za godinu, neovisno o tome jesu li porezni obveznici koji PDV plaćaju prema izdanim računima za isporučena dobra i obavljene usluge (obveznici poreza na dobit i neprofitne pravne osobe odnosno proračunski korisnici) ili porezni obveznici koji PDV plaćaju prema naplaćenim naknadama za isporučena dobra i obavljene usluge (obveznici poreza na dohodak). Prema odredbi članka 85. stavka 7. Zakona i članka 173. stavka 7. Pravilnika, porezni obveznici koji prestaju s poslovanjem (likvidiraju trgovačko društvo, zatvaraju obrt i slično) obvezni su u roku od dva mjeseca od dana prestanka poslovanja predati konačni obračun PDV-a na obrascu PDV-K. Rok od dva mjeseca određen je i za obveznike koji PDV plaćaju po izdanim računima kao i za obveznike koji PDV plaćaju prema naplaćenim naknadama. U slučaju prestanka poslovanja poreznog obveznika iz članka 4. stavka 3. Pravilnika u tuzemstvu porezni zastupnik obvezan je u roku od dva mjeseca od dana prestanka poslovanja poreznog obveznika predati konačni obračun PDV-a na Obrascu PDV-K. Porezni obveznici kod kojih se poslovna godina razlikuje od kalendarske godine neovisno o tome PDV-K trebaju predati za kalendarsku godinu temeljem odredbi članka 84. stavka 1. Zakona kojim je propisano da je razdoblje oporezivanja kalendarska godina. 2. Popunjavanje obrasca PDV-K Konačni obračun PDV-a podnosi se na Obrascu PDV-K koji se sastavlja na način propisan odredbama članaka 178. do 181. Pravilnika. U Obrazac PDV-K unose se kumulativni podaci iz obračunskih razdoblja, koji su iskazivani u poreznim prijavama za obračunska razdoblja u godini na Obrascu PDV. Podaci po točkama u pojedinom rednom broju i ukupno, mogu se razlikovati od podatka koji su prijavljeni u obračunskim razdobljima za godinu za ispravke koji će biti učinjeni u postupku sastavljanja konačnog obračuna, međutim razlike ne bi trebale biti velike. Ovom uputom dan je prikaz podataka i redni brojevi na kojima se iskazuju podaci u Obrascu PDV-K, a koji su se od 1. srpnja iskazivali na Obrascu PDV prema odredbama Pravilnika kao i podaci koji su se do 30. lipnja iskazivali na pojedinom rednom broju Obrasca PDV. I. Na ovom rednom broju iskazuju se podaci o obavljenim transakcijama u godini koje ne podliježu oporezivanju te transakcijama koje su oslobođene PDV-a kako slijedi: I.1. Na ovom rednom broju iskazuju se podaci iz stupca 7 Knjige izdanih (izlaznih) računa (Obrazac I-RA), odnosno upisuju se podaci o obavljenim isporukama dobara i usluga u tuzemstvu kod kojih dolazi do prijenosa porezne obveze na poreznog obveznika primatelja isporuke, odnosno za koje je porezni obveznik primatelj isporuke obvezan platiti PDV u skladu s člankom 75. stavkom 3. Zakona. Stoga će porezni obveznik na ovom rednom broju iskazati obavljene isporuke koje je zaračunao drugom poreznom obvezniku upisanom u registar obveznika PDV-a bez obračunanog PDV-a obzirom da se primjenjuje prijenos porezne obveze. To se odnosi na: 333

334 a) građevinske usluge kojima se smatraju usluge u vezi s izgradnjom, održavanjem, rekonstrukcijom ili uklanjanjem građevina, uključujući usluge popravka i čišćenja. Isto se odnosi i na ustupanje osoblja ako ustupano osoblje obavlja građevinske usluge, b) isporuke rabljenog materijala i onoga koji se u istom stanju ne može ponovno upotrijebiti, otpada, industrijskog i neindustrijskog otpada, reciklažnog otpada, djelomično obrađenog otpada, te dobara i usluga koje pravilnikom propisuje ministar financija, c) isporuka nekretnina koje je prodao ovršenik u postupku ovrhe, d) prijenos emisijskih jedinica stakleničkih plinova sukladno propisima kojima se uređuje sustav trgovanja emisijskim jedinicama stakleničkih plinova. I.2. Na ovom rednom broju iskazuju se podaci iz stupca 8 Knjige izdanih (izlaznih) računa (Obrazac I-RA), odnosno upisuju se podaci o obavljenim isporukama dobara iz članka 13. stavka 3. i 4. Zakona koja preveze ili otpremi porezni obveznik isporučitelj ili druga osoba za njegov račun iz Republike Hrvatske u drugu državu članicu u kojoj je nastala obveza za obračun PDV-a ako je porezni obveznik koji isporučuje dobra prešao prag isporuke koji je propisala ta država članica ili je odustao od praga isporuke u toj državi članici. I.3. Na ovom rednom broju iskazuju se podaci iz stupca 9 Knjige izdanih (izlaznih) računa (Obrazac I-RA), odnosno upisuju se podaci o isporukama dobara unutar Europske unije iz članka 41. stavka 1. Zakona, odnosno podaci o oslobođenim isporukama dobara poreznim obveznicima registriranima za potrebe PDV-a u drugim državama članicama Europske unije. Ovdje se također upisuju podaci o isporukama u okviru trostranog posla iz članka 10. Zakona u slučaju kad je porezni obveznik prvi isporučitelj u trostranom poslu, zatim isporuke iz članka 7. stavka 5. Zakona, odnosno premještanje dobara koja su dio poslovne imovine poreznog obveznika koje obavi porezni obveznik, a što se smatra isporukom dobara u druge države članice Europske unije. Također na ovom rednom broju upisuju se i vrijednost isporuke dobara u druge države članice Europske unije u okviru carinskih postupaka 42 i 63 odnosno vrijednost oslobođene isporuke dobara u druge države članice, koja su iz trećeg područja ili treće zemlje uvezena u Republiku Hrvatsku uz primjenu oslobođenja od plaćanja PDV-a. I.4. Ovdje se iskazuju podaci iz stupca 10 Knjige izdanih (izlaznih) računa (Obrazac I- RA), odnosno upisuju se podaci o obavljenim uslugama iz članka 17. stavka 1. Zakona za koje je primatelj iz druge države članice Europske unije obvezan obračunati i platiti PDV u svojoj državi članici u skladu s člankom 196. Direktive Vijeća 2006/1/EZ. To su primjerice posredničke usluge, usluge prijevoza dobara, promidžbene usluge, usluge odvjetnika i konzultantske usluge, usluge na pokretnoj materijalnoj imovini, usluge ustupanja informacija i istraživanja tržišta, kada se obavljaju poreznom obvezniku ili pravnoj osobi koja nije porezni obveznik, ali je registrirana za potrebe PDV-a i obvezna je platiti PDV temeljem prijenosa porezne obveze u državi članici u kojoj ima sjedište ili prebivalište odnosno stalnu poslovnu jedinicu. I.5. Ovdje se iskazuju podaci iz stupca 11 Knjige izdanih (izlaznih) računa (Obrazac I- RA), odnosno upisuju se podaci o obavljenim uslugama iz članka 17. stavka 1. Zakona za koje je primatelj dobara obvezan obračunati i platiti PDV u skladu s člankom 194. Direktive Vijeća 2006/1/EZ. Također ovdje se upisuju i podaci o obavljenim uslugama iz članka 19. do 25. Zakona. Ovdje se upisuju isporuke koje se ne upisuju u Zbirnu prijavu obzirom da se radi o isporukama poreznim obveznicima u treću zemlju, odnosno o isporukama za koje mjesto oporezivanja nije u tuzemstvu, međutim primatelj usluge primjenjuje prijenos porezne obveze na primatelja usluge. I.6. Na ovom rednom broju iskazuju se podaci iz stupca Knjige izdanih (izlaznih) računa (Obrazac I-RA), odnosno upisuju se podaci o obavljenim uslugama iz članka 13. stavka 10. Zakona odnosno o isporukama dobara koja se sastavljaju ili postavljaju, koje su obavljene u drugoj državi članici u kojoj nastaje obveza za obračun PDV-a. I.7. Na ovom rednom broju iskazuju se podaci iz stupca 13 Knjige izdanih (izlaznih) računa (Obrazac I-RA), odnosno upisuju se podaci o obavljenim isporukama novih prijevoznih sredstava u druge države članice Europske unije u smislu članka 41. stavka 1. točke b) Zakona čije stjecanje je oporezivo u drugoj državi članici neovisno o tome tko je primatelj tih prijevoznih sredstava. 334

335 I.8. Ovdje se iskazuju podaci iz stupca 14 Knjige izdanih (izlaznih) računa (Obrazac I- RA), odnosno upisuju se podaci o obavljenim isporukama u tuzemstvu koje su oslobođene PDV-a bez prava na odbitak pretporeza prema člancima 39., 40. i 114. Zakona. Popis isporuka koje se upisuju u ovaj redni broj nisu se mnogo promijenile u odnosu na razdoblje do 30. lipnja Nadalje ovdje se iskazuju i podaci koji se odnose na isporuke prema odredbama staroga Zakona i Pravilnika koji su bili na snazi do 30. lipnja te se ovdje upisuju podaci koji su se upisivali pod točkom I Obrasca PDV koji je tada bio na snazi, odnosno iz stupca 9 Knjige izdanih (izlaznih) računa (Obrazac I-RA) o isporukama dobara koje su bile oslobođene PDV-a prema odredbama članka 11.b staroga Zakona za čiju nabavu odnosno uporabu nije bio moguć odbitak pretporeza prema članku 20. stavku 11. staroga Zakona kao što su primjerice prijevozna sredstava namijenjena za osobni prijevoz. Također se iskazuju podaci koji su se upisivali pod točkom I Obrasca PDV koji je tada bio na snazi, odnosno iz stupca 10 Knjige izdanih (izlaznih) računa (Obrazac I-RA), koji se odnose na isporuke dobara i usluga koje su prema odredbama članka 11. i 11.a staroga Zakona bile oslobođene plaćanja PDV-a bez prava na odbitak pretporeza. Kao što je već navedeno ovdje se, između ostalog, upisuju podaci o isporukama dobara i obavljenim uslugama od javnog interesa kao što su univerzalne poštanske usluge i s tim povezane isporuke pratećih dobara, bolnička i medicinska njega i s time usko povezane djelatnosti koje obavljaju tijela s javnim ovlastima, bolnice, centri za liječenje ili medicinsku dijagnostiku i druge priznate ustanove slične prirode, obavljanje medicinske njege u okviru bavljenja medicinskim i pomoćnim medicinskim zanimanjima, isporuke ljudskih organa, krvi i majčinog mlijeka, zatim usluge što ih obavljaju dentalni tehničari te isporuka zubnih/protetskih nadomjestaka koje isporučuju dentalni tehničari i doktori dentalne medicine. Nadalje, ovdje se upisuju podaci o uslugama što ih za svoje članove obavljaju udruženja osoba koja obavljaju djelatnosti oslobođene PDV-a ili za koje nisu porezni obveznici, zatim o uslugama i isporukama dobara povezanih sa socijalnom skrbi, uslugama i isporukama dobara povezanih sa zaštitom djece i mladeži, podaci o obrazovanju djece i mladeži, školskom ili sveučilišnom obrazovanju, stručnom osposobljavanju i prekvalifikaciji, uključujući s time usko povezane usluge i dobra, koje obavljaju tijela s javnim ovlastima ili druge osobe, koje imaju slične ciljeve, zatim nastava što ju privatno održavaju nastavnici i koja obuhvaća osnovnoškolsko, srednjoškolsko i visokoškolsko obrazovanje, ustupanje osoblja vjerskih ili filozofskih institucija u naprijed navedene svrhe, usluge i s njima usko povezane isporuke dobara koje neprofitne pravne osobe čiji su ciljevi političke, sindikalne, vjerske, domoljubne, filozofske, dobrotvorne ili druge općekorisne naravi, obavljaju svojim članovima u njihovom zajedničkom interesu u zamjenu za članarinu utvrđenu u skladu s pravilima tih osoba, usluge usko povezane uz sport ili tjelesni odgoj što ih obavljaju neprofitne pravne osobe osobama koje se bave sportom ili sudjeluju u tjelesnom odgoju, usluge u kulturi i s njima usko povezane isporuke dobara, koje obavljaju ustanove u kulturi, tijela s javnim ovlastima ili druge pravne osobe u kulturi, usluge i isporuke dobara koje obavljaju pravne osobe čije su djelatnosti oslobođene PDV-a u vezi s događanjima organiziranima za prikupljanje sredstava isključivo u njihovu korist, usluge prijevoza bolesnih ili ozlijeđenih osoba u vozilima posebno izrađenima za tu svrhu koje obavljaju ovlaštene osobe te djelatnosti javnog radija i televizije, osim komercijalnih djelatnosti. Na ovom rednom broju upisuju se i podaci o drugim isporukama odnosno transakcijama oslobođenim plaćanja PDV-a bez prava na odbitak pretporeza i to o osiguravajućim i reosiguravajućim uslugama i financijskim transakcijama kao što su odobravanje i ugovaranje kredita te upravljanje kreditom, ugovaranje kreditnih garancija i drugi poslovi u vezi s njima, transakcijama u vezi sa štednim i tekućim računima, plaćanjima, transferima, dugovima, čekovima i drugim prenosivim vrijednosnim papirima, osim naplate duga, transakcijama u vezi s valutama, novčanicama i kovanicama koje se koriste kao zakonsko sredstvo plaćanja, osim kolekcionarskih predmeta, zatim podaci o transakcijama u vezi s dionicama, udjelima u trgovačkim društvima ili udruženjima, obveznicama i drugim vrijednosnim papirima (ali ne i upravljanjem i čuvanjem) te uslugama upravljanja posebnim investicijskim fondovima. Ovdje se upisuju i podaci o isporuci poštanskih maraka, državnih i drugih sličnih biljega, priređivanju lutrijskih igara, igara na sreću u casinima, igara klađenja i igara na sreću na automatima, najmu stambenih prostorija te isporukama dobara koja se koriste isključivo za oslobođene isporuke za čiju nabavu nije bio moguć odbitak pretporeza. Na ovom rednom broju podatke upisuju porezni obveznici koji uz oporezive isporuke dobara i usluga obavljaju i isporuke oslobođene PDV-a bez prava na odbitak pretporeza 335

336 obzirom da porezni obveznici koji obavljaju isključivo isporuke oslobođene PDV-a nisu obvezni podnositi Obrazac PDV-K, međutim obvezni su podnositi PDV obrasce za ona obračunska razdoblja kada su stekli dobra ili primili usluge iz druge države članice Europske unije. I.9. Iskazuju se podaci iz stupca 15 Knjige izdanih (izlaznih) računa (Obrazac I-RA), odnosno upisuju se podaci o obavljenom izvozu dobara u treće zemlje, te obavljene usluge prijevoza i sve druge otpremne usluge u vezi s izvozom dobara, koje su prema odredbama članka 45. stavka 1. Zakona oslobođene PDV-a s pravom na odbitak pretporeza. Nadalje ovdje se iskazuju i podaci koji se odnose na isporuke prema odredbama staroga Zakona i Pravilnika koji su bili na snazi do 30. lipnja te se ovdje upisuju podaci koji su se upisivali pod točkom I Obrasca PDV koji je tada bio na snazi, odnosno podaci iz stupca 8 Knjige izdanih (izlaznih) računa (Obrazac I-RA), kao što su podaci o obavljenom izvozu dobara i oplemenjenih dobara, te obavljenim uslugama prijevoza i svim drugim otpremnim uslugama u svezi s izvozom dobara, koje su prema odredbama članka 13. stavka 1. točke 1. i članka 14. staroga Zakona, bile oslobođene PDV-a s pravom na odbitak pretporeza. Ovdje se upisuju podaci temeljem članka 90. stavka 5. staroga Pravilnika o isporuci dobara nakon obavljene dorade ili oplemenjivanja dobara u postupku unutarnje proizvodnje, inozemnom naručitelju u inozemstvo. Izvoznim isporukama smatraju se isporuke za koje postoje carinske deklaracije o obavljenom izvoznom carinjenju. I.10. Na ovom rednom broju iskazuju se podaci iz stupca 16 Knjige izdanih (izlaznih) računa (Obrazac I-RA), odnosno upisuju se podaci o isporukama iz članaka 43., 46., 47., 48., 49., 51., 52., 53., 54. i 56. Zakona koje su oslobođene PDV-a s pravom na odbitak pretporeza. Na ovom rednom broju upisuje se i podaci o isporukama dobara na brodovima, u zrakoplovima i vlakovima iz članka 14. Zakona. Ovdje se upisuju određene usluge posredovanja koje su oslobođene PDV-a, isporuke u slobodnu zonu ili u porezno skladište. Također se upisuju isporuke izjednačene s izvozom kao što su isporuke dobara ili obavljanje usluga u okviru diplomatskih i konzularnih sporazuma, isporuke dobara i obavljanje usluga tijelima Europske unije, međunarodnim tijelima koja kao takve priznaje Republika Hrvatska i članovima takvih tijela, isporuke dobara ili obavljanje usluga na području Republike Hrvatske za potrebe oružanih snaga drugih država članica Sjevernoatlantskog saveza ili civilnog osoblja koje ih prati te za potrebe oružanih snaga bilo koje države članice Sjevernoatlantskog saveza, osim same države članice odredišta, za potrebe tih snaga ili njihovog civilnog osoblja i slično. Ovdje se, između ostalog, upisuju podaci o obavljenim uslugama i isporukama goriva i dobara za opskrbu plovila koja se koriste za plovidbu na otvorenom moru i prijevoz putnika uz naknadu, za potrebe komercijalnih ili industrijskih djelatnosti te za spašavanje ili pomoć na moru kao i isporuke goriva i dobara za opskrbu ratnih brodova pod oznakom iz Kombinirane nomenklature (KN), koji plove iz područja Republike Hrvatske prema lukama i sidrištima izvan Republike Hrvatske. Nadalje ovdje se upisuju i obavljene usluge te isporuke goriva i dobara za opskrbu letjelica kojima se koriste zrakoplovne tvrtke koje prometuju uz naknadu pretežno na međunarodnim linijama pri čemu se smatra da zrakoplovne tvrtke obavljaju prijevoz dobara i putnika pretežno na međunarodnim linijama ako se više od 50% njihovog ukupnog godišnjeg obavljenog prijevoza odnosi na usluge međunarodnog prijevoza ili ako su one priznate kao takve prema međunarodnim sporazumima o zračnom prometu. Napominjemo da se prema odredbama članka 13.b staroga Zakona ovdje ne upisuju isporuke goriva za plovila koja plove na otvorenom moru obavljene do 30. lipnja obzirom da nisu bile oslobođene PDV-a, već se iskazuju kao isporuke oporezive PDV-om po stopi 25%. Nadalje ovdje se iskazuju i podaci koji se odnose na isporuke prema odredbama staroga Zakona i Pravilnika koji su bili na snazi do 30. lipnja te se ovdje upisuju podaci koji su se upisivali pod točkom I.1. Obrasca PDV koji je tada bio na snazi, odnosno podaci iz stupca 7 Knjige izdanih (izlaznih) računa (Obrazac I-RA), kao što su podaci o svim obavljenim isporukama dobara i usluga koje nisu podlijegale oporezivanju na temelju odredbi članka 5. i članka 8. stavka 7. staroga Zakona. Ovdje se upisuju podaci o obavljenim uslugama iz članka 5. stavka 4. staroga Zakona, kojima je mjesto oporezivanja bilo tamo gdje su stvarno obavljene, ako ih je domaći poduzetnik obavio u inozemstvu, primjerice umjetničke, znanstvene, nastavne, športske, zabavne i druge slične usluge i njihovo organiziranje, pomoćne usluge u prijevozu, kao što su utovar, istovar, uskladištenje ili druge usluge u svezi s tim uslugama ili s uslugama 336

337 prijevoza, usluge na pokretnim fizičkim dobrima, usluge stručnog mišljenja, procjene i ocjene tih dobara. Ovdje se iskazuju podaci o uslugama u vezi s nekretninom, ako je nekretnina u inozemstvu, usluge prijevoza za dionicu puta u inozemstvu te sve usluge posredovanja u prometu dobara i usluga za koje je mjesto oporezivanja u inozemstvu prema odredbama staroga Zakona. Uz navedeno upisuju se podaci o uslugama koje je tuzemni porezni obveznik obavio inozemnom poreznom obvezniku iz članka 5. stavka 6. staroga Zakona koje su se oporezivale prema sjedištu primatelja usluge, ako je to sjedište u inozemstvu (prijenos, ustupanja i korištenje autorskih prava, patenata, licencija, zaštitnog znakovlja i sličnih prava te odricanje od tih prava, promidžbene usluge, uključujući i usluge posredovanja u tim uslugama, usluge inženjera, odvjetnika, revizora, računovođa, tumača, prevoditelja i druge slične usluge savjetovanja, usluge obrade podataka, ustupanje informacija, uključujući i informacije o poslovnim postupcima i iskustvu, bankarske i financijske usluge te usluge osiguranja uključujući reosiguranje osim usluge iznajmljivanja sefova, zatim usluge ustupanja osoblja, iznajmljivanje pokretnih dobara osim prijevoznih sredstava, odustajanje od obavljanja poslovne djelatnosti, omogućavanje pristupa do sustava za distribuciju prirodnog plina ili električne energije i prijevoza ili prijenosa putem tih sustava te obavljanje drugih usluga koje su s time izravno povezane, telekomunikacijske usluge, usluge radijskog i televizijskog emitiranja, elektronički obavljene usluge te sve usluge posredovanja u svezi s navedenim uslugama. Na ovom rednom broju upisuju se i podaci o prijenosu gospodarske cjeline ili pogona koja ne podliježe oporezivanju PDV-om, ako je primatelj, odnosno stjecatelj gospodarske cjeline ili pogona mogao u cijelosti odbiti pretporez što je bilo propisano člankom 8. stavkom 7. staroga Zakona. Međutim napominjemo da se prema odredbama članka 7. stavka 9. Zakona prijenos gospodarske cjeline od 1. srpnja ne smatra isporukom pa se stoga ne upisuje u Obrazac PDV-K. Nadalje, ovdje se iskazuju i podaci koji se odnose na isporuke prema odredbama staroga Zakona i Pravilnika koji su bili na snazi do 30. lipnja te se ovdje upisuju podaci koji su se upisivali pod točkom I Obrasca PDV koji je tada bio na snazi, odnosno podaci iz stupca 11 Knjige izdanih (izlaznih) računa (Obrazac I-RA), o isporukama dobara i usluga koje su bile oslobođene PDV-a s pravom na odbitak pretporeza. Tu se upisuju podaci iz članka 13. stavka 1. točke 2. i članka 13.a staroga Zakona o isporukama koje su bile obavljene u slobodne zone, slobodna i carinska skladišta te isporukama unutar slobodnih zona, slobodnih i carinskih skladišta, podaci o isporukama dobara i obavljenim uslugama diplomatskim i konzularnim predstavništvima, međunarodnim organizacijama i oružanim snagama drugih država članica NATO saveza ili civilnog osoblja u pratnji za opskrbu njihovih menza i kantina pri sudjelovanju u zajedničkim vojnim akcijama te podaci o isporukama dobara i usluga koje su obavljene temeljem međunarodnih ugovora koji obvezuju Republiku Hrvatsku (u skladu s člankom 102. staroga Pravilnika). Ovdje se iskazuju i usluge provoza kroz carinsko područje Republike Hrvatske uključujući prijevozne i sve druge otpremne usluge te podaci koji se odnose na isporuke u vezi s međunarodnim prijevozom koje bile oslobođene PDV-a prema odredbama članka 13.b staroga Zakona. Ovdje se iskazuju i podaci koji se odnose na isporuke koje su bile do 31. prosinca 20. oporezive po stopi 0%, (isporuke mlijeka, kruha, knjiga, lijekova, ortopedskih pomagala, znanstvenih časopisa, usluge javnog prikazivanja filmova), međutim ovo bi se trebalo iskazivati samo u slučaju da je takve isporuke obavio porezni obveznik koji PDV plaća prema naplaćenim računima pod uvjetom da takve račune nije naplatio do kraja 20. Podaci o isporukama dobara koje se ne smatraju isporukama dobara uz naknadu primjerice povremeno davanje poklona vrijednosti do 160,00 kuna, odnosno 80,00 kuna prema starom Zakonu ne upisuju se. Napominjemo da se isporuka nekretnina koja ne podliježu oporezivanju PDV-om već je oporeziva prema odredbama Zakona o porezu na promet nekretnina ne upisuju u Obrazac PDV-K. II.Na ovom rednom broju iskazuju se podaci o ukupno obavljenim oporezivim transakcijama (poreznim osnovicama) i iznosima PDV-a za godinu kako slijedi: II.1. Upisuju se podaci o svim izdanim računima, uključujući i isporuke dobara i usluga obavljene u neposlovne svrhe (izuzimanje dobara i usluga) iz članka 7. stavka 3. i članka 8. stavka 3. Zakona, te nezaračunanim isporukama oporezivim po stopi 5%. Pod ovom točkom iskazuju se podaci po svim izdanim računima bez obzira jesu li isporuke obavljene ili nisu, što znači da se tu unose podaci o obavljenim i zaračunanim isporukama kao i podaci o izdanim računima bez obzira jesu li isporuke obavljene. Podaci koji se ovdje upisuju 337

338 predstavljaju za to razdoblje zbroj iznosa iz stupaca 17, odnosno 18 Knjige izdanih (izlaznih) računa za isporuke iz članka 4. stavka 1. točke 1. i stavka 3. Zakona kao i podaci o nezaračunanim isporukama za koje porezni obveznik podatke osigurava na temelju urednih i vjerodostojnih knjigovodstvenih isprava u svome knjigovodstvu ili izvanknjigovodstvenoj evidenciji. Pod ovim rednim brojem upisuju se i podaci o primljenim predujmovima. Ovdje se iskazuju i podaci koji se odnose na isporuke prema odredbama staroga Zakona i Pravilnika koji su bili na snazi do 30. lipnja te se ovdje upisuju podaci koji su se upisivali pod točkom II.1. Obrasca PDV koji je tada bio na snazi, odnosno podaci o vrijednosti oporezivih isporuka dobara i usluga i iznosu PDV-a obračunanom po stopi od 5% i 10% po svim izdanim računima, uključujući i izuzimanje dobara i usluga u neposlovne svrhe prema članku 3. stavku 5. i članku 4. stavku 4. staroga Zakona. Nadalje iskazuju se podaci o nezaračunanim isporukama dobara i usluga koje su bile oporezive po stopi 5% i 10%. Ovdje se iskazuju podaci o uslugama smještaja ili smještaja s doručkom, polu ili punog pansiona u komercijalnim ugostiteljskim i uslugama agencijske provizije za navedene usluge, isporuci novina i časopisa koji izlaze dnevno i periodično, osim onih koji u cijelosti ili uglavnom sadrže oglase i služe oglašavanju, isporuci jestivih ulja i masti, biljnog i životinjskog podrijetla, dječje hrane i prerađene hrane na bazi žitarica za dojenčad i malu djecu, posebnim propisima, isporuci vode, osim vode koja se stavlja na tržište u bocama ili u drugoj ambalaži te bijeloga šećera od trske i šećerne repe za razdoblje prvih šest mjeseci Podaci koji se ovdje upisuju predstavljaju za to razdoblje zbroj stupaca 13, odnosno 14 Knjige izdanih (izlaznih) računa (Obrazac I-RA) za redovne isporuke i za predujmove iz staroga Zakona. Upisuju se i podaci o PDV-u za primljene predujmove. Predujmovi podliježu oporezivanju PDV-om iako se nije dogodila isporuka. Primatelj predujma obvezan je izdati račun za primljeni predujam, a na iznos predujma primijenit će preračunanu stopu od 4,7619%, odnosno 9,0909%. Ako se radi o poreznim obveznicima koji PDV obračunavaju prema naplaćenim naknadama ovdje se upisuju podaci o naplaćenim računima. Podaci koji se ovdje upisuju predstavljaju zbroj stupaca 17, odnosno 18 Knjige izdanih (izlaznih) računa (Obrazac I-RA) te se upisuju i nezaračunane isporuke za koje porezni obveznik podatke osigurava na temelju urednih i vjerodostojnih knjigovodstvenih isprava u svome knjigovodstvu ili izvanknjigovodstvenoj evidenciji. Podaci o isporukama dobara koje se ne smatraju isporukama dobara uz naknadu primjerice povremeno davanje poklona vrijednosti do 160,00 kuna, odnosno 80,00 kuna prema starom Zakonu ne upisuju se. U ovoj točki se iskazuje i porezna obveza za manjkove dobara koja se oporezuju po stopi 5% iznad porezno dopustivih, odnosno 10% iznad porezno dopustivih za prvih šest mjeseci II.2. Upisuju se podaci o svim izdanim računima, uključujući i isporuke dobara i usluga obavljene u neposlovne svrhe (izuzimanje dobara i usluga) iz članka 7. stavka 3. i članka 8. stavka 3. Zakona, te nezaračunanim isporukama oporezivim po stopi 10%. Pod ovom točkom iskazuju se podaci po svim izdanim računima bez obzira jesu li isporuke obavljene ili nisu, što znači da se tu unose podaci o obavljenim i zaračunanim isporukama kao i podaci o izdanim računima bez obzira jesu li isporuke obavljene. Podaci koji se ovdje upisuju predstavljaju za to razdoblje zbroj iznosa iz stupaca 19, odnosno 20 Knjige izdanih (izlaznih) računa za isporuke iz članka 4. stavka 1. točke 1. i stavka 3. Zakona kao i podaci o nezaračunanim isporukama za koje porezni obveznik podatke osigurava na temelju urednih i vjerodostojnih knjigovodstvenih isprava u svome knjigovodstvu ili izvanknjigovodstvenoj evidenciji. Pod ovim rednim brojem upisuju se i podaci o primljenim predujmovima. Podaci o isporukama dobara koje se ne smatraju isporukama dobara uz naknadu primjerice povremeno davanje poklona vrijednosti do 160,00 kuna, odnosno 80,00 kuna prema starom Zakonu ne upisuju se. II.3. Upisuju se podaci o svim izdanim računima, uključujući i isporuke dobara i usluga obavljene u neposlovne svrhe (izuzimanje dobara i usluga) iz članka 7. stavka 3. i članka 8. stavka 3. Zakona, te nezaračunanim isporukama oporezivim po stopi 25%. Pod ovom točkom iskazuju se podaci po svim izdanim računima bez obzira jesu li isporuke obavljene ili nisu, što znači da se tu unose podaci o obavljenim i zaračunanim isporukama, kao i podaci o izdanim računima bez obzira jesu li isporuke obavljene. Ovdje se upisuju i podaci o isporukama koje podliježu posebnom postupku oporezivanja marže, zatim podaci o posebnom postupku oporezivanja putničkih agencija, podaci o posebnom postupku za prodaju putem javne dražbe, te podaci o posebnom postupku oporezivanja investicijskog zlata ako je porezni obveznik primijenio redovni postupak oporezivanja. U posebnim 338

339 postupcima kao porezna osnovica upisuje se samo ostvarena razlika u cijeni. Podaci koji se ovdje upisuju predstavljaju za to razdoblje zbroj iznosa iz stupaca 21, odnosno 22 Knjige izdanih (izlaznih) računa za isporuke, zatim zbroj iznosa iz stupaca 10 odnosno 11 iz Evidencije o prodanim dobrima na koja se primjenjuje posebni postupak oporezivanja marža (Obrazac PDV-MI), kao i podaci o nezaračunanim isporukama za koje porezni obveznik podatke osigurava na temelju urednih i vjerodostojnih knjigovodstvenih isprava u svome knjigovodstvu ili izvanknjigovodstvenoj evidenciji. Pod ovim rednim brojem upisuju se i podaci o primljenim predujmovima po preračunanoj stopi PDV-a 20%. Predujmovi podliježu oporezivanju PDV-om iako se nije dogodila isporuka. Ovdje se upisuju i podaci o iznosu PDV-a na vlastitu potrošnju na 30% odnosno 100% iznosa troška amortizacije za osobne automobile ili druga sredstva za osobni prijevoz poduzetnika, poslovodnih, rukovodnih i drugih zaposlenih koji obračunavaju i plaćaju poduzetnici koji su koristili pravo na odbitak pretporeza pri nabavi tih dobara nabavljenih do godine. Porezni obveznik podatke o takvom izračunu vlastite potrošnje osigurava na temelju urednih i vjerodostojnih knjigovodstvenih isprava u svome knjigovodstvu ili izvanknjigovodstvenoj evidenciji. Ovdje se iskazuju i podaci koji se odnose na isporuke prema odredbama staroga Zakona i Pravilnika koji su bili na snazi do 30. lipnja te se ovdje upisuju podaci koji su se upisivali pod točkom II.2. i II.3. Obrasca PDV koji je tada bio na snazi, odnosno podaci koji se odnose na isporučena dobra i obavljene usluge na koje se primjenjivala stopa PDV-a od 22% ili 23%, odnosno 25%. U ovoj točki iskazuju se podaci po svim izdanim računima bez obzira jesu li isporuke obavljene ili nisu, što znači da se tu unose podaci o obavljenim i zaračunanim isporukama kao i podaci o izdanim računima bez obzira jesu li isporuke obavljene. Ovdje se upisuju podaci o PDV-u za primljene predujmove do 30. lipnja Porezni obveznik upisuje podatke o obvezama po primljenim predujmovima za koje je bio dužan ispostaviti račun i preračunanom stopom od 18,0328% i 18,6992%, odnosno 20% izračunati osnovicu i PDV. Ako se radi o poreznim obveznicima koji PDV obračunavaju prema naplaćenim naknadama ovdje se upisuju podaci o naplaćenim računima. Podaci koji se ovdje upisuju predstavljaju za razdoblje prvih šest mjeseci zbroj iznosa iz stupaca 15, odnosno 16 te stupca 17 odnosno 18 Knjige izdanih (izlaznih) računa za redovne isporuke i Knjige izdanih računa za predujmove te se upisuju i podaci o nezaračunanim isporukama za koje porezni obveznik podatke osigurava na temelju urednih i vjerodostojnih knjigovodstvenih isprava u svome knjigovodstvu ili izvanknjigovodstvenoj evidenciji. U ovoj točki se iskazuje i porezna obveza za manjkove dobara koja su se oporezivala po stopi 22%, 23% i 25% iznad porezno dopustivih. U ovoj točki upisuju se podaci o naknadim ispravcima koji se odnose na razdoblje u kojem se primjenjivala stopa PDV-a od 22%, 23% i 25%. Na ovom rednom broju iskazuju se podaci o svim izdanim računima, uključujući isporuke dobara i usluga obavljene u neposlovne svrhe (izuzimanje dobara i usluga) iz članka 3. stavka 5. i članka 4. stavka 4. staroga Zakona kao i isporukama iz članka 8. stavka 1. staroga Pravilnika. Ovdje se upisuju podaci o PDV-u za primljene predujmove. Predujmovi podliježu oporezivanju PDV-om iako se nije dogodila isporuka. Porezni obveznik upisuje podatke o obvezama po primljenim predujmovima za koje je dužan ispostaviti račun i preračunanom stopom od 20% (opća stopa 25%) izračunati osnovicu i PDV. Podaci o isporukama dobara koje se ne smatraju isporukama dobara uz naknadu primjerice povremeno davanje poklona vrijednosti do 160,00 kuna, odnosno 80,00 kuna prema starom Zakonu ne upisuju se. II.4. Pod ovom točkom iskazuje se vrijednost primljenih isporuka u tuzemstvu i pripadajućeg PDV-a kod kojih je došlo do prijenosa porezne obveze na primatelja isporuke, pa je primatelj obvezan prema članku 75. stavku 3. Zakona obračunati i platiti PDV. II.5. Upisuje se vrijednost stečenih dobara unutar Europske unije iz članka 4. stavka 1. točke 2., članka 7. stavaka 3. i 4. i članka 9. stavka 4. Zakona i pripadajući iznos PDV-a na stjecanje iz drugih država članica što ga porezni obveznik obračuna po stopi 5%. Ovdje se upisuje i vrijednost dobara koja je porezni obveznik iz članka 10. stavka 4. Zakona primio u okviru trostranog posla. II.6. Ovdje se upisuje vrijednost stečenih dobara unutar Europske unije iz članka 4. stavka 1. točke 2., članka 7. stavaka 3. i 4. i članka 9. stavka 4. Zakona i pripadajući iznos PDV-a na stjecanje iz drugih država članica što ga porezni obveznik obračuna po stopi 10%. Ovdje se upisuje i vrijednost dobara koja je porezni obveznik iz članka 10. stavka 4. Zakona primio u okviru trostranog posla. 339

340 II.7. Upisuje se vrijednost stečenih dobara unutar Europske unije iz članka 4. stavka 1. točke 2., članka 7. stavaka 3. i 4. i članka 9. stavka 4. Zakona i pripadajući iznos PDV-a na stjecanje iz drugih država članica što ga porezni obveznik obračuna po stopi 25%. Ovdje se upisuje i vrijednost dobara koja je porezni obveznik iz članka 10. stavka 4. Zakona primio u okviru trostranog posla. II.8. Upisuje se vrijednost primljene usluge iz druge države članice i iznos PDV-a po stopi 5% koji porezni obveznik primatelj treba obračunati i platiti u skladu s odredbama članka 75. stavka 1. točke 6. Zakona. II.9. Upisuje se vrijednost primljene usluge iz druge države članice i iznos PDV-a po stopi 10% koji porezni obveznik primatelj treba obračunati i platiti u skladu s odredbama članka 75. stavka 1. točke 6. Zakona. II.10. Upisuje se vrijednost primljene usluge iz druge države članice i iznos PDV-a po stopi 25% koji porezni obveznik primatelj treba obračunati i platiti u skladu s odredbama članka 75. stavka 1. točke 6. Zakona. II.11. Ovdje se upisuje vrijednost isporuka koje poreznom obvezniku obavi porezni obveznik koji nema sjedište u Republici Hrvatskoj (porezni obveznici sa sjedištem u državama članicama Europske unije i u trećim zemljama), a za koju je porezni obveznik primatelj usluge obvezan obračunati i platiti PDV po stopi 10% u skladu s člankom 75. stavkom 2. Zakona. II.. Upisuje se vrijednost primljene isporuka koje poreznom obvezniku obavi porezni obveznik koji nema sjedište u Republici Hrvatskoj (porezni obveznici sa sjedištem u državama članicama Europske unije i u trećim zemljama), a za koju je porezni obveznik primatelj usluge obvezan obračunati i platiti PDV po stopi 25% u skladu s člankom 75. stavkom 2. Zakona. II.13. Upisuju se podaci o naknadnim oslobođenjima izvoza u okviru osobnog putničkog prometa (članak 45. stavak 2. Zakona). Podaci se upisuju iz evidencije PDV-F. Ovdje se iskazuju i podaci koji se odnose na isporuke prema odredbama staroga Zakona i Pravilnika koji su bili na snazi do 30. lipnja te se ovdje upisuju podaci koji su se upisivali pod točkom II.4. Obrasca PDV koji je tada bio na snazi, odnosno podaci o naknadnom oslobođenju izvoza u okviru osobnog putničkog prometa (članak 13. stavak 1. točka 4. staroga Zakona) koji se iskazuju s negativnim predznakom, obzirom da se smanjuje porezna obveza za vraćeni PDV putnicima koji nemaju prebivalište ni uobičajeno boravište u Republici Hrvatskoj. Podaci se uzimaju iz evidencije PDV-F i to iznosi koji su isplaćeni do 31. prosinca godine. Iznosi koji će biti isplaćeni u godini po obrascima PDV-P ispostavljenim u godini iskazati će se u obračunskom razdoblju godine u kojem će biti isplaćeni. II.14. Ovdje se upisuju podaci o vrijednosti uvezenih dobara i obračunanom PDV-u pri uvozu u smislu članka 76. stavka 8. Zakona. Međutim, napominjemo da ne ovom rednom broju ne smije biti upisanih podataka obzirom da u vezi ovih odredbi nije donesen Pravilnik za primjenu plaćanja PDV-a pri uvozu kao obračunske kategorije. III.Na ovom rednom broju iskazuje se vrijednost primljenih isporuka i obračunani pretporez u primljenim isporukama dobara i usluga, koji je iskazan po prijavama za obračunska razdoblja, uvećan za iznos pretporeza po računima za primljene isporuke dobara i obavljene usluge u godini za koje su računi s oznakom R-1 primljeni, a računi s oznakom R-2 plaćeni u godini, do dana podnošenja konačnog obračuna. Navedeno se odnosi na porezne obveznike koji PDV plaćaju prema izdanim računima, dok oni koji PDV plaćaju prema naplaćenim naknadama mogu pretporez odbiti samo na temelju plaćenih računa. Ovdje se iskazuju ukupni podaci o pravu na pretporez i to temeljem primljenih računa za isporučena dobra ili obavljene usluge koje su zaračunali tuzemni porezni obveznici, PDV plaćen pri uvozu, PDV za usluge koje je obavio porezni obveznik iz druge države članice ili treće zemlje, a za koje je tuzemni porezni obveznik PDV obračunao kao prijenos porezne obveze, zatim PDV za usluge iz članka 75. stavka 3. Zakona u tuzemstvu za koje je porezni obveznik obračunao PDV temeljem prijenosa porezne obveze kao i ispravci pretporeza. Ovdje se upisuju podaci o primljenim uslugama za koje je tuzemni porezni obveznik platio PDV temeljem članka 19. stavka 2. staroga Zakona. III.1. Ovdje se upisuju podaci o pretporezu po stopi 5%, 10% i 25% sadržanom u primljenim računima od drugih poreznih obveznika za koje su izdani računi prema člancima 79. i 80. Zakona, po kojima se može odbiti pretporez, odnosno upisuju se podaci iz članka 58. stavka 1. Zakona. Podaci koji se ovdje upisuju predstavljaju zbroj stupaca 6, 7 i 8 340

341 (osnovica) i zbroj stupaca 11, 13 i 15 (pretporez) Knjige primljenih (ulaznih) računa za pojedino obračunsko razdoblje. U slučaju kad porezni obveznik dijeli ulazni pretporez na dio koji može odbiti i dio koji ne može odbiti, tada u Obrascu PDV iskazuje pripadajući dio porezne osnovice iz stupca 6, 7 i 8 Knjige primljenih (ulaznih) računa. Ovdje se upisuju i podaci o naknadnim ispravcima pretporeza neovisno o stopi PDV-a. Ovdje se iskazuju i podaci o pretporezu koji se odnose na isporuke prema odredbama staroga Zakona i Pravilnika koji su bili na snazi do 30. lipnja te se ovdje upisuju podaci koji su se upisivali pod točkom III.1. Obrasca PDV koji je tada bio na snazi, odnosno podaci iz stupca 7 (osnovica) i (pretporez) Knjige primljenih (ulaznih) računa (Obrazac U- RA) za redovne isporuke i Knjige primljenih (ulaznih) računa za predujmove, odnosno upisuju se podaci o poreznoj osnovici i iznosu pretporeza obračunanog po stopi 5% i 10% u primljenim računima za koje su isporučitelji do 30. lipnja ispostavili račune sukladno članku 15. stavku 3. staroga Zakona, po kojima se može odbiti pretporez. To su primjerice iznosi koje je zaračunao hotel agenciji za usluge smještaja ili smještaja s doručkom, polupansiona ili punog pansiona u komercijalnim ugostiteljskim objektima i usluge agencijske provizije za navedene usluge, kao i iznosi zaračunani za primljenu isporuku novina i časopisa koji izlaze dnevno i periodično, osim onih koji u cijelosti ili uglavnom sadrže oglase i služe oglašavanju, za jestiva ulja i masti, biljnog i životinjskog podrijetla, dječju hranu i prerađenu hranu na bazi žitarica za dojenčad i malu djecu, isporuku vode, osim vode koja se stavlja na tržište u bocama ili u drugoj ambalaži i bijeli šećer od trske i šećerne repe. U slučaju kad porezni obveznik dijeli ulazni pretporez na dio koji može odbiti i dio koji ne može odbiti, tada u obrascu PDV-K iskazuje pripadajući dio porezne osnovice iz stupca 7 tadašnje Knjige primljenih (ulaznih) računa. To je slučaj kad se radi o poreznim obveznicima koji su obavljali oporezive isporuke za koje imaju pravo na odbitak ulaznog pretporeza i oslobođene isporuke iz članka 11. i 11.a staroga Zakona za koje nije dopušten odbitak pretporeza. Ovdje se iskazuju i podaci o pretporezu koji se odnose na isporuke prema odredbama staroga Zakona i Pravilnika koji su bili na snazi do 30. lipnja te se ovdje upisuju podaci koji su se upisivali pod točkom III.2. Obrasca PDV koji je tada bio na snazi, odnosno podaci o vrijednosti primljenih isporuka i iznosu pretporeza zaračunanog po stopi od 22% i 23% u primljenim računima od drugih poreznih obveznika za koje su isporučitelji ispostavili račune prema članku 15. stavku 3. staroga Zakona, po kojima se mogao odbiti pretporez. Podaci se upisuju iz stupca 8 (osnovica) i stupca 14 (pretporez) tadašnje Knjige primljenih (ulaznih) računa za redovne isporuke i za predujmove. U slučaju kad porezni obveznik dijeli ulazni pretporez na dio koji može odbiti i dio koji ne može odbiti, tada na ovom rednom broju iskazuje pripadajući dio porezne osnovice iz stupca 8 Knjige primljenih (ulaznih) računa. Ovdje se iskazuju i podaci o pretporezu koji se odnose na isporuke prema odredbama staroga Zakona i Pravilnika koji su bili na snazi do 30. lipnja te se ovdje upisuju podaci koji su se upisivali pod točkom III.3. Obrasca PDV koji je tada bio na snazi, odnosno podaci o vrijednosti primljenih isporuka i iznosu pretporeza zaračunanog po stopi od 25% u primljenim računima od drugih poreznih obveznika za koje su isporučitelji ispostavili račune prema članku 15. stavku 3. staroga Zakona, po kojima se može odbiti pretporez. Podaci se upisuju iz stupca 9 (osnovica) i stupca 16 (pretporez) tadašnje Knjige primljenih (ulaznih) računa za redovne isporuke i Knjige primljenih (ulaznih) računa za predujmove. III.2. Ovdje se upisuju podaci o vrijednosti primljene isporuke i pretporezu što ga je porezni obveznik primatelj isporuke obračunao temeljem članka 75. stavka 3. Zakona, odnosno koji može odbiti. III.3. Upisuju se podaci iz članka 58. stavka 3. Zakona, odnosno podaci o vrijednosti stečenih dobara unutar Europske unije i iznosu PDV-a što ga je porezni obveznik primatelj obračunao na takvo stjecanje dobara, odnosno koji može odbiti kao pretporez. III.4. Upisuju se podaci iz članka 58. stavka 2. Zakona, odnosno podaci o vrijednosti primljenih usluga od poreznih obveznika iz drugih država članica, kao i o iznosu PDV-a koji porezni obveznik primatelj treba obračunati u skladu s člankom 75. stavkom 1. točkom 6. Zakona, odnosno koji može odbiti kao pretporez. III.5. Upisuju se podaci iz članka 58. stavka 2. Zakona, odnosno podaci o vrijednosti primljenih dobara i usluga od poreznih obveznika koji nemaju sjedište u Republici Hrvatskoj (porezni obveznici sa sjedištem u državama članicama Europske unije i u trećim zemljama), kao i o iznosu PDV-a koji porezni obveznik primatelj treba obračunati u skladu s člankom 75. stavkom 2. Zakona. Ovdje se upisuju i podaci o iznosu PDV-a obračunanog u okviru trostranih poslova iz članka 10. stavka 4. Zakona, odnosno koji može odbiti kao pretporez. 341

342 Ovdje se iskazuju i podaci o pretporezu koji se odnose na isporuke prema odredbama staroga Zakona i Pravilnika koji su bili na snazi do 30. lipnja te se ovdje upisuju podaci koji su se upisivali pod točkom III.5. Obrasca PDV koji je tada bio na snazi, odnosno podaci iz evidencija o poslovanju s inozemnim poduzetnicima o obračunu i uplati PDV-a na propisani uplatni račun. Iskazuju se podaci o plaćenom PDV-u na usluge oporezive po stopi 10% koje je tuzemnom poduzetniku obavio poduzetnik sa sjedištem u inozemstvu, na koje se prema odredbi članka 19. stavka 2. staroga Zakona PDV plaćao u tuzemstvu. Može se raditi samo o uslugama vezanim uz smještaj turista i uslugama agencijske provizije (članak 10a. stavak 2. točka a) Zakona). Obveza plaćanja PDV-a prema članku 19. stavku 2. staroga Zakona ne iskazuje se u Obrascu PDV-K, već se plaćeni PDV iskazuje samo kao pretporez na ovom rednom broju. U ovoj točki bit će iskazani kumulativni podaci o vrijednosti usluga i PDV-u koji je na te usluge plaćen do 30. lipnja I podaci o PDV-u koji je obračunan temeljem prijenosa porezne obveze od 1. srpnja za koje porezni obveznik ima pravo na pretporez. Obzirom da se od 01. srpnja ovdje se iskazuju i podaci o pretporezu koji se odnose na isporuke prema odredbama staroga Zakona i Pravilnika koji su bili na snazi do 30. lipnja ovdje se upisuju podaci koji su se upisivali pod točkom III.6. Obrasca PDV koji je tada bio na snazi, odnosno podaci iz evidencija o poslovanju s inozemnim poduzetnicima, o obračunu i uplati PDV-a na propisani uplatni račun, odnosno iskazuju se podaci o plaćenom PDV-u na usluge koje su bile oporezive po stopi 22% i 23% koje je tuzemnom poduzetniku obavio poduzetnik sa sjedištem u inozemstvu, na koje se prema odredbi članka 19. stavka 2. staroga Zakona PDV plaćao u tuzemstvu. Podaci koji se ovdje upisuju odnose se na usluge oporezivane po stopi od 22% i 23% za koje je iznos PDV-a plaćen i ispunjeni su uvjeti za odbitak pretporeza. Ovdje se upisuju podaci o naknadnim ispravcima koji se odnose na razdoblje u kojem se primjenjivala stopa PDV-a od 22% i 23%. Ovdje se iskazuju i podaci o pretporezu koji se odnose na isporuke prema odredbama staroga Zakona i Pravilnika koji su bili na snazi do 30. lipnja te se upisuju podaci koji su se upisivali pod točkom III.7. Obrasca PDV koji je tada bio na snazi, odnosno podaci iz evidencija o poslovanju s inozemnim poduzetnicima, o obračunu i uplati PDV-a na propisani uplatni račun, odnosno iskazuju se podaci o plaćenom PDV-u na usluge oporezive po stopi 25% koje je tuzemnom poduzetniku obavio poduzetnik sa sjedištem u inozemstvu, na koje se prema odredbi članka 19. stavka 2. staroga Zakona PDV plaćao u tuzemstvu. To su usluge iz članka 5. stavka 4. staroga Zakona koje su obavljene u Republici Hrvatskoj, za koje je tuzemni porezni obveznik bio obvezan na njihovu vrijednost obračunati i uplatiti PDV, te usluge iz članka 5. stavka 6. staroga Zakona koje je domaćem poreznom obvezniku obavio porezni obveznik sa sjedištem u inozemstvu, a koje se prema odredbama o mjestu oporezivanja oporezuju prema sjedištu poduzeća primatelja. Obveza plaćanja PDV-a prema članku 19. stavku 2. staroga Zakona ne iskazuje se u Obrascu PDV-K, već se plaćeni PDV iskazuje samo kao pretporez na ovom rednom broju. U ovoj točki biti će kumulativni podaci o vrijednosti usluga i PDV-u koji je na te usluge plaćen do 31. prosinca godine i kao pretporez iskazan u obračunskim razdobljima za godinu. Napominjemo da će porezni obveznik u dijelu III.5. iskazati PDV koji je platio za usluge koje mu je obavio po starome Zakonu inozemni porezni obveznik i obračunani PDV temeljem prijenosa porezne obveze za isporuke dobara i obavljene usluge koje mu je obavio porezni obveznik bez sjedišta u Republici Hrvatskoj iz druge države članice i iz treće zemlje. III.6. Iskazuju se podaci o vrijednosti uvezenih dobara i obračunanom iznosu PDV-a po svim stopama, koji porezni obveznik može odbiti u skladu s člankom 58. stavkom 2. Zakona. Ovdje se iskazuju i podaci o pretporezu koji se odnose na isporuke prema odredbama staroga Zakona i Pravilnika koji su bili na snazi do 30. lipnja te se ovdje upisuju podaci koji su se upisivali pod točkom III.4. Obrasca PDV koji je tada bio na snazi, odnosno ukupni podaci o vrijednosti uvoza i o PDV-u plaćenom pri uvozu dobara do 31. prosinca godine, koji se moraju temeljiti na uvoznim carinskim deklaracijama i ispravama o uplati PDV-a. Pri primitku prijave PDV-a, uplata PDV-a pri uvozu obvezno se provjerava putem informacijskih sustava Carinske i Porezne uprave. III.7. Upisuju se podaci o ispravcima odbitka pretporeza iz članka 63., 64. i 65. Zakona. Ako porezni obveznik ima podatak na ovom rednom broju, obvezan je uz prijavu PDV-a priložiti obračun iz kojega je vidljiv ukupan pretporez, iskorišteno (neiskorišteno) pravo na odbitak pretporeza i iznos smanjenja (povećanja) pretporeza. Ako porezni obveznik prema obračunu iskaže obvezu PDV-a u obrascu na ovom rednom broju iskazuje podatak s 342

343 predznakom minus (-). Kad se radi o pravu na povrat dijela pretporeza tada se u obrascu na ovom rednom broju iskazuje podatak s predznakom plus (+). Ovdje se iskazuju i podaci o ispravcima pretporeza prema odredbama staroga Zakona i Pravilnika koji su bili na snazi do 30. lipnja te se ovdje upisuju podaci koji su se upisivali pod točkom III.8. Obrasca PDV koji je tada bio na snazi, odnosno podaci o ispravcima pretporeza koji je odbijen pri nabavi dugotrajne imovine, odnosno opreme i nekretnina, a u godini došlo je do prenamjene navedenih kupljenih gospodarskih dobara odnosno do izmjene uvjeta mjerodavnih za odbitak pretporeza kada je u skladu s člankom 20. stavkom 5. staroga Zakona i člankom 142. do 144. staroga Pravilnika bilo obvezno napraviti ispravak pretporeza. Na ovom rednom broju iskazuju se i podaci o izmjeni motornog vozila iz kategorije N1 u kategoriju M1 prema članku 133. stavku 16. staroga Pravilnika i obrnuto, obzirom da porezni obveznik mora ispraviti pretporez koji je viši ili niži od pretporeza koji može odbiti. Napominjemo da se promjenom uvjeta mjerodavnih za odbitak pretporeza smatra i promjena postotka kojim se utvrđuje pravo na pretporez. Pretporez se ispravlja u sljedećim slučajevima: 1. kada porezni obveznik gospodarska dobra unutar propisanog roka (10 godina za nekretnine i 5 godina za ostala gospodarska dobra) prestaje koristiti za obavljanje oporezivih isporuka te ih počne koristiti za obavljanje isporuka oslobođenih PDV-a bez prava na odbitak pretporeza prema člancima 39., 40. i 114. Zakona, odnosno prema odredbama članaka 11. i 11.a staroga Zakona (u daljnjem tekstu: oslobođenih isporuka), 2. kada porezni obveznik prestaje s obavljanjem oslobođenih isporuka iz članka navedenih u točki 1. i počinje s tim gospodarskim dobrima obavljati oporezive isporuke, 3. kada porezni obveznik mijenja način oporezivanja te prelazi na oporezivanje prema članku 90. stavku 1. Zakona, odnosno kada postaje mali porezni obveznik i obrnuto kad mali porezni obveznik prelazi na redovno oporezivanje, 4. u slučaju kada dolazi do promjene postotka iz članka 62. Zakona utvrđenog za odbitak pretporeza za gospodarska dobra koja se koriste za obavljanje oporezivih isporuka koji utvrđuju porezni obveznici koji obavljaju isporuke dobara i usluga po kojima je dopušten odbitak pretporeza i isporuke dobara i usluga po kojima je isključen odbitak pretporeza. Postupak ispravka pretporeza utvrđuje se pojedinačno za svako gospodarsko dobro za koje u slučaju da su se promijenili uvjeti mjerodavni za odbitak pretporeza nije istekao propisani rok od 5 godina odnosno od 10 godina u odnosu na godinu u kojoj je dobro nabavljeno ili proizvedeno. Ispravak se zbog pojednostavljenja ne provodi ako pretporez koji bi se trebao ispraviti po dobru dugotrajne imovine ne prelazi 1.000,00 kuna, odnosno ispravak pretporeza iz članka 62. Zakona se ne provodi ako razlika pretporeza ne prelazi 500,00 kuna kako je to propisano odredbom članka 142. Pravilnika. Prema odredbi članka 180. točke 7. Pravilnika, porezni obveznik mora posebno izračunati iznos ispravka pretporeza za svako pojedinačno gospodarsko dobro i taj obračun priložiti uz poreznu prijavu koju podnosi Poreznoj upravi. Iz obračuna mora biti vidljiv ukupan iznos pretporeza, iskorišteno odnosno (neiskorišteno) pravo na povrat pretporeza i iznos smanjenja odnosno povećanja prava na pretporez. U prijavi PDV-a ispravak pretporeza bit će naveden u jednom iznosu. Ako porezni obveznik prema priloženom obračunu iskaže obvezu poreza koju je obvezan namiriti državnom proračunu na rednom broju III.7. obrasca PDV odnosno PDV-K biti će iskazan podatak o iznosu ispravka pretporeza s predznakom minus (-). Na taj način će za obračunsko razdoblje za koje podnosi poreznu prijavu iskazati ukupno manje pravo na pretporez i namiriti će svoju obvezu prema državnom proračunu. Kad porezni obveznik ima pravo na povrat dijela pretporeza odnosno kad od države potražuje dio pretporeza tada u obrascu porezne prijave iznos ispravka iskazuje s predznakom plus (+). Napominjemo da se ispravak odbitka pretporeza provodi odjednom za cijelo preostalo razdoblje ispravka pri isporuci gospodarskog dobra sukladno članku 65. Zakona. Prema odredbama članka 62. Zakona kad porezni obveznik koristi primljena ili uvezena dobra i usluge koje su mu obavljene djelomično i za isporuke dobara i obavljanje usluga 343

344 koje isključuju odbitak pretporeza, tada se može odbiti samo onaj dio pretporeza koji se odnosi na isporuke dobara i usluga za koje je dopušten odbitak pretporeza. Sukladno odredbama članka 137. stavka 1. Pravilnika porezni obveznik koji koristi dobra i usluge u okviru svoje gospodarske djelatnosti za isporuke dobara i obavljanje usluga po kojima je dopušten odbitak pretporeza i za isporuke dobara i usluga po kojima je isključen odbitak pretporeza u tom slučaju iznose pretporeza treba podijeliti na dio koji se može odbiti i na dio koje se ne može odbiti. Podjela pretporeza utvrđuje se ako poduzetnik ne može iznos pretporeza koji se odnosi na isporuke dobara i usluga za koje je dopušten odbitak pretporeza izravno pripisati tim isporukama na temelju knjigovodstvene i druge dokumentacije. Odredbama članka 62. stavka 4. Zakona propisano je da se dio pretporeza koji se može odbiti utvrđuje na godišnjoj razini kao postotak ukupnih isporuka i zaokružuje se naviše do sljedećeg cijelog broja. Porezni obveznik kod kojeg je došlo do promjene postotka utvrđenog za pravo na odbitak pretporeza u odnosu na godinu u kojoj su se dobra počela koristiti i ako za ta dobra nije isteklo razdoblje za koje se mora obaviti ispravak pretporeza (5 godina odnosno 10 godina) ispravak pretporeza obavlja godišnje za jednu petinu ili jednu desetinu razlike pretporeza koja je nastala zbog promjene navedenog postotka u odnosu na početnu godinu korištenja. Taj ispravak iskazuje se pod točkom III.7. na obrascu PDV-K. Ako je porezni obveznik gospodarsko dobro (dobro dugotrajne imovine) nabavio godine i imao pravo na odbitak pretporeza u iznosu 100%, a utvrdio je za godinu da je došlo do promjene postotka utvrđenog za pravo na odbitak pretporeza i da iznosi 40% u tom je slučaju porezni obveznik obvezan napraviti ispravak pretporeza. Primjerice u godini nabave iskorišteno pravo odbitka pretporeza iznosi 100% odnosno kuna. Obzirom da u 2013 godini porezni obveznik obavlja i isporuke oslobođene PDV-a za godinu pravo odbitka pretporeza iznosi 40% odnosno kuna (5.000x40%=2.000). Razlika prava na odbitak pretporeza je kuna. Porezni obveznik ispravlja pretporez za 1/5 odnosno 600 kuna ( = 3.000/5=600). Obzirom da se promijenio postotak utvrđen za pravo na odbitak pretporeza u korist isporuka oslobođenih PDV-a porezni obveznik obvezan je ispraviti pretporez u odnosu na iskorišteni pretporez u godini nabave gospodarskih dobara (dugotrajne imovine) i povećati svoju poreznu obvezu za godinu za 600 kuna te će pod točkom III.7. na Obrascu PDV-K upisati iznos od 600 kuna s predznakom minus (-). Povećanja odnosno smanjenja pretporeza koja su nastala temeljem ispravka pretporeza predstavljaju poslovne prihode odnosno rashode poduzetnika u poreznom razdoblju. Ispravak pretporeza ne utječe na visinu troška nabave odnosno proizvodnje dugotrajne imovine u popisu dugotrajne imovine poduzetnika. Ako iznos pretporeza po dobru dugotrajne imovine koji je potrebno ispraviti ne prelazi 1.000,00 kuna odnosno ako razlika za ispravak u odnosu na početnu godinu korištenja koja je nastala zbog promjene postotka utvrđenog za odbitak pretporeza ne prelazi 500,00 kuna postupak ispravka pretporeza se ne provodi. Porezni obveznik koji je dobro dugotrajne imovine nabavio godine ispravak pretporeza zbog promjene uvjeta mjerodavnih za odbitak pretporeza odnosno promjene postotka prava na odbitak pretporeza obavlja za 20., 2013., i. godinu, ako se radi o dobru koje nije nekretnina. Podjela pretporeza U slučaju da porezni obveznik koji ujedno obavlja oporezive isporuke i isporuke oslobođene PDV-a bez prava na odbitak pretporeza te koristi dobra i usluge u okviru svoje gospodarske djelatnosti za isporuke dobara i obavljanje usluga po kojima je dopušten odbitak pretporeza i za isporuke dobara i usluga po kojima je isključen odbitak pretporeza, treba iznose pretporeza podijeliti na dio koji se može odbiti i na dio koje se ne može odbiti sukladno članku 62. stavku 1. Zakona. Porezni obveznik mora utvrditi koje primljene isporuke dobara i usluga koristi za obavljanje isporuka za koje može odbiti pretporez, koje za obavljanje isporuka za koje ne može odbiti pretporez, a koje ne može pripisati isključivo jednim ili drugim. Porezni obveznik će podjelu ulaznog pretporeza provesti samo po ulaznim računima koji se odnose na nabavu dobara i usluga koja se koriste ujedno za obavljanje oporezivih i oslobođenih isporuka. Stoga će porezni obveznik po ulaznim računima koji se odnose isključivo na oporezive isporuke imati pravo odbitka pretporeza u ukupnom iznosu, po ulaznim računima koji se odnose isključivo na oslobođene isporuke neće uopće imati pravo na odbitak pretporeza dok će po ulaznim računima koji se odnose na oporezive i 344

345 oslobođene isporuke obaviti podjelu pretporeza i imati pravo na odbitak pretporeza u iznosu koji se utvrđuje temeljem postotka izračunanog na godišnjoj razini. Sukladno članku 62. stavku 2. i 3. Zakona iznos pretporeza koji se odnosi na isporuke dobara i usluga za koje je dopušten odbitak pretporeza izračunava se kao razmjerni dio na sljedeći način: a) u brojniku: ukupna vrijednost godišnjih isporuka (prometa), bez PDV-a, od transakcija za koje je dopušten odbitak pretporeza u skladu s odredbama ovoga Zakona, b) u nazivniku: ukupna vrijednost godišnjih isporuka (prometa), bez PDV-a, od transakcija uključenih u brojnik i transakcija za koje nije dopušten odbitak pretporeza te iznos subvencija, osim onih koje su izravno povezane s cijenom isporuka dobara ili usluga iz članka 33. stavka 1. Zakona. Dio pretporeza koji se može odbiti utvrđuje se na godišnjoj razini kao postotak ukupnih isporuka i zaokružuje se naviše do sljedećeg cijelog broja te se primjerice izračunati postotak od 1,4% zaokružuje na ukupno 2% prava na odbitak pretporeza. Kod navedenog izračuna ne uzimaju se u obzir sljedeći iznosi: a) iznos prometa koji se odnosi na isporuke gospodarskih dobara koja porezni obveznik koristi za obavljanje svoje gospodarske djelatnosti, b) iznos prometa koji se odnosi na povremene isporuke nekretnina, c) iznos prometa koji se odnosi na povremene financijske transakcije navedene u članku 40. stavku 1. točkama b) do g) Zakona. Povremenom isporukom nekretnine smatra se isporuka nekretnine u kojoj je porezni obveznik obavljao djelatnost ili isporuka nekretnina nije uobičajena djelatnost koju porezni obveznik obavlja. Porezni obveznik u izračun neće uključiti financijske transakcije obavljene u godini, ako se radi o financijskim transakcijama koje se obavljaju samo povremeno. Porezni obveznik koji obavlja oporezive i oslobođene isporuke podjelu pretporeza obavlja na temelju naprijed navedenog izračuna postotka prava na odbitak pretporeza. Kako bi izračunao navedeni postotak porezni obveznik u brojniku navodi ukupnu vrijednost godišnjih isporuka (prometa), bez PDV-a, za koje je dopušten odbitak pretporeza. To znači da porezni obveznik u brojniku uz isporuke na koje se plaća PDV uključuje i isporuke koje su oslobođene plaćanja PDV-a, odnosno na koje se ne zaračunava PDV ali za koje nije isključeno pravo na odbitak pretporeza, kao što su izvozne isporuke dobara, isporuke u slobodnu zonu, isporuke dobara i usluga obavljene diplomatskim predstavništvima, međunarodnim organizacijama i oružanim snagama drugih država članica NATO saveza ili civilnom osoblju koje ih prati te isporuke dobara i usluga u vezi s međunarodnim prijevozom. U brojnik se uključuju i isporuke koje su se oporezivale po stopi 0% kao i obavljene usluge za koje je mjesto oporezivanja bilo u inozemstvu što je bilo propisano odredbom članka 5. stavka 4. staroga Zakona ako su te usluge obavljene u inozemstvu i članka 5. stavka 6. staroga Zakona (osim oslobođenih bankarskih i financijskih usluga te osiguravajućih usluga) ako primatelj tih usluga ima sjedište u inozemstvu. Također se u brojnik uključuju isporuke dobara i obavljene usluge iz članka 3. stavka 5. i članka 4. stavka 4. staroga Zakona te članka 8. stavka 1. staroga Pravilnika koje se smatraju isporukama dobara i uslugama obavljenim uz naknadu. Također se upisuju i isporuke dobara i obavljene usluge iz stavaka 7. i 8. Zakona koje se također smatraju isporukama uz naknadu obzirom da su obavljene u neposlovne svrhe. Porezni obveznik koji uz redovni postupak oporezivanja provodi i posebni postupak oporezivanja marže ili posebni postupak oporezivanja putničkih agencija u brojnik uključuje samo oporezivi iznos marže odnosno poreznu osnovicu za oporezivanje prema posebnom postupku oporezivanja. U brojnik se ne uključuju prolazne stavke iz članka 33. stavka 3. Zakona niti isporuke dobara koje se ne smatraju isporukama uz naknadu, odnosno povremeno davanje poklona u vrijednosti do 160,00 kuna, odnosno 80,00 kuna prema starom Zakonu ili davanje uzoraka u razumnim količinama. Također se u brojnik ne uključuju isporuke nekretnina izgrađenih, plaćenih ili isporučenih prije 01. siječnja godine kao ni isporuke zemljišta obzirom da one nisu predmet oporezivanja PDV-om. Porezni obveznik u nazivnik uključuje ukupnu vrijednost godišnjih isporuka (prometa), bez PDV-a, uključenih u brojnik i isporuka za koje nije dopušten odbitak pretporeza propisanih člankom 39. i 40. Zakona, odnosno članka 11. i 11.a staroga Zakona za prvih šest mjeseci Stoga porezni obveznik koji obavlja financijske usluge ili druge usluge za 345

346 koje je isključeno pravo na odbitak pretporeza u nazivnik uključuje transakcije u vezi s osiguranjem i reosiguranjem, kreditne usluge i pozajmice, odnosno iznos obračunanih kamata u poreznom razdoblju po odobrenim kreditima, pozajmicama i drugim financijskim uslugama oslobođenim PDV-a, naknade za ugovaranje kreditnih garancija, naknade vezane uz štedne, tekuće i žiro-račune, plaćanja, transfere, dugove, čekove i druge instrumente plaćanja klijenata, transakcije u vezi s valutama, novčanicama i kovanicama koje se koriste kao zakonsko sredstvo plaćanja te naknade za usluge upravljanja posebnim investicijskim fondovima kao i naknade za druge financijske usluge oslobođene PDV-a. Uz navedene transakcije u nazivnik se uključuju i sve druge transakcije koje se smatraju transakcijama za koje je isključeno pravo na odbitak pretporeza. Porezni obveznik u nazivnik će uključiti prodaju državnih biljega i poštanskih maraka, prihode ostvarene trgovanjem u vezi sa stranom valutom, te prihode ostvarene od transakcija u vezi s dionicama, udjelima u trgovačkim društvima, obveznicama i drugim vrijednosnim papirima. Kad se radi o prihodima ostvarenim trgovanjem u vezi sa stranom valutom porezni obveznik u nazivnik uključuje ukupne neto pozitivne rezultate (tečajne razlike) ostvarene takvim transakcijama kroz razdoblje oporezivanja te se u nazivnik ne uključuju ukupni dobiveni negativni rezultati. Porezni obveznik isti princip primjenjuje kod transakcija sa dionicama, udjelima u trgovačkim društvima, obveznicama i drugim vrijednosnim papirima. Prihodi od tečajnih razlika nastali pri svođenju bilance na srednji tečaj HNB-a ne predstavljaju isporuke i ne uključuju se u nazivnik. Također se u nazivnik ne uključuju dividende i drugi prihodi od držanja dionica i udjela u trgovačkim društvima kao ni prihodi nastali promjenom tečaja od deponiranih stranih valuta na deviznom računu kod poslovne banke. Za izračun postotka prava na odbitak pretporeza ne uključuju se u nazivnik prihodi od kamata po a-vista i oročenim depozitima i drugi slični prihodi, koji nisu prihodi od gospodarske aktivnosti. Porezni obveznik za izračun razmjernog dijela odnosno postotka prava na odbitak pretporeza u brojniku treba navesti vrijednost isporuka za koje je dopušten odbitak pretporeza (npr. najam poslovnog prostora), a u nazivniku vrijednost isporuka navedenih u brojniku i vrijednost isporuka za koje nije dopušten odbitak pretporeza, u što je uključen i iznos obračuna ukupno mjesečno doznačenih sredstava iz državnog proračuna (npr. školarine, iznosi za pokriće troškova, redovni prihodi od nadležnog ministarstva). Porezni obveznik kod izračuna navedenog dijela odbitka pretporeza ne uzima u obzir vrijednost isporuka koje se odnose na prodaju gospodarskih dobara (vlastite dugotrajne imovine) kojima je obavljao gospodarsku djelatnost, vrijednost isporuka koje se odnose na povremene isporuke nekretnina kao i vrijednost isporuka koje se odnose na povremene financijske transakcije obzirom da bi te povremene isporuke koje su obično veće vrijednosti mogle narušiti stvarno stanje odnosno mogle bi dovesti do prava na odbitak pretporeza koji ne bi proizlazio iz stvarnog oporezivog prometa od redovnog obavljanja djelatnosti. Primjer: Porezni obveznik ostvario je u godini isporuke u vrijednosti od kuna bez PDV-a za koje je dopušten odbitak pretporeza i isporuke u vrijednosti od kuna za koje nije dopušten odbitak pretporeza. Također je dao pozajmicu za koju je obračunao kuna kamata što predstavlja povremenu financijsku transakciju. Ukupni pretporez po ulaznim računima iznosi kuna, od toga se kuna može pripisati oporezivim isporukama, kuna oslobođenim isporukama, a kuna odnosi se na ulazni pretporez koji se ne može isključivo pripisati ni oporezivim ni oslobođenim isporukama. ( / ( )) x 100 = ( / ) x 100 = 71,81% x 72% = Porezni obveznik ima pravo na odbitak pretporeza u sljedećem iznosu: kuna pretporeza koji se može pripisati oporezivim isporukama i kuna pretporeza koji se ne može pripisati isključivo oporezivim ili oslobođenim isporukama. Iznos od kuna porezni obveznik uopće ne može odbiti jer se odnosi na oslobođene isporuke za koje nema pravo na odbitak pretporeza. Ako je porezni obveznik na temelju privremeno izračunanog postotka prava na odbitak pretporeza u godini odbijao pretporez u iznosu 70% pretporeza koji se ne može pripisati isključivo oporezivim ili oslobođenim isporukama (5.000x70%=3.500) odnosno kuna, a zatim je za utvrdio stvarno pravo na odbitak pretporeza u iznosu od 72% (5.000x72%=3.600) uvećati će iznos pretporeza za 100 kuna na rednom broju III.1. Obrasca PDV-K. 346

347 Porezni obveznik koji u okviru svoje gospodarske djelatnosti obavlja isporuke dobara i usluga po kojima je dopušten odbitak pretporeza i isporuke po kojima je isključen odbitak pretporeza i utvrdi pravo na odbitak pretporeza najmanje u iznosu od 98% pri odbitku pretporeza za nabavljena dobra i usluge nije obvezan primjenjivati podjelu pretporeza. Porezni obveznik koji je tijekom godine obavljao oporezive i oslobođene isporuke podjelu pretporeza je u toj godini obavljao temeljem privremenog izračuna odnosno na temelju isporuka prethodne godine s tim da ako su ti iznosi bili zanemarivi ili ih nije bilo porezni obveznik je sam privremeno mogao utvrditi dio pretporeza koji je mogao odbiti pod uvjetom da se s tim suglasila nadležna ispostava Porezne uprave. Odbitak pretporeza koji je porezni obveznik obavljao tijekom godine na temelju isporuka za 20. godinu odnosno privremeno izračunanog postotka obvezan je uskladiti u konačnom obračunu PDVa pod točkom III. u obrascu PDV-K za godinu ovisno o tome radi li se o odbitku pretporeza za dobra nabavljena u tuzemstvu, pri uvozu ili iz druge države članice, odnosno uslugama koje su mu obavili strani porezni obveznici. Ako je porezni obveznik po ulaznom računu za nabave zaprimljenom u 20. godini na kojem je iskazan PDV u iznosu od kuna primjenom privremeno izračunanog postotka za utvrđivanje prava na odbitak pretporeza od 15% odbio pretporez u iznosu kuna (10.000x15%=1.500), a za godinu utvrdi stvarno pravo na odbitak pretporeza od 10% (10.000x10%=1.000) obvezan je provesti usklađenje i povećati svoju poreznu obvezu za 500 kuna. Ispravak pretporeza obvezene su obaviti i ustanove, tijela s javnim ovlastima i druge pravne osobe u kulturi koje su i nakon 30. lipnja upisane u registar obveznika PDV-a obzirom da i dalje obavljaju neke oporezive isporuke. Te su osobe do 30. lipnja mogle optirati za oporezivanje usluga iz članka 39. stavka 1. točke n), a od 1. srpnja te isporuke su oslobođene PDV-a te se stoga mijenja postotak prava na odbitak pretporeza. Međutim obzirom na posebnost situacije te činjenicu da su se do 30. lipnja navedene usluge smatrale oporezivim kod osoba koja su optirale za oporezivanje postotak prava na odbitak pretporeza izračunat će se na temelju isporuka obavljenih u razdoblju od 1. srpnja do 31. prosinca godine. Taj postotak porezni obveznik koristit će u godini za odbitak pretporeza za račune koji mu služe za obavljanje oporezive i oslobođene djelatnosti. Porezni obveznik će tako odbijeni pretporez uskladiti sa stvarnim stanjem, odnosno postotkom koji može biti viši ili niži, a koji će izračunati pri podnošenju konačnog obračuna PDV-a za Za razliku od gospodarskih dobara nabavljenih u 20. godini ili ranijim razdobljima za gospodarska dobra nabavljena od 1. siječnja godine u godini ne radi se o ispravku pretporeza zbog promjene uvjeta mjerodavnih za oporezivanje već samo o usklađivanju odbitka pretporeza odbijenog na temelju privremeno izračunanog postotka prava na odbitak pretporeza. Porezni obveznik je za gospodarska dobra pretporez za godinu također odbijao na temelju privremeno utvrđenog postotka prava na odbitak pretporeza i nakon što je za godinu utvrdio stvarni postotak prava na odbitak pretporeza obvezan je izvršiti usklađenje sa stvarnim iznosom koji ima pravo odbiti kao pretporez te ovisno o situaciji umanjiti ili uvećati svoju poreznu obvezu u konačnom obračunu PDV-a na Obrascu PDV-K. Međutim iako se ne radi o ispravku pretporeza zbog promjene uvjeta mjerodavnih za oporezivanje gospodarskih dobara iz ranijih razdoblja već o novonabavljenim gospodarskim dobrima za koja se vrši usklađivanje privremenog i stvarnog postotka odnosno iznosa prava na odbitak pretporeza, zbog pojednostavljenja i u tom slučaju iznos odbitka pretporeza koji se usklađuje u konačnom obračunu PDV-a ne utječe na visinu troška nabave odnosno proizvodnje dugotrajne imovine u popisu dugotrajne imovine poduzetnika te se razlika koja nastane zbog usklađivanja postotka provodi kao povećanje odnosno smanjenje troškova odnosno prihoda obzirom da se radi o pretporezu za koji će porezni obveznik umanjiti ili uvećati svoju poreznu obvezu odjednom po konačnom obračunu PDV-a. Porezni obveznik čije je obračunsko razdoblje od prvog do posljednjeg dana u mjesecu, može za prvo obračunsko razdoblje godine primijeniti postotak koji je privremeno primjenjivao za godinu. Porezni obveznik čije je obračunsko razdoblje od prvog do posljednjeg dana u tromjesečju mora za prvo obračunsko razdoblje godine primijeniti novoutvrđeni postotak izračunan na temelju isporuka za godinu. IV. Pod ovom točkom u Obrascu PDV-K iskazuje se podatak o obvezi PDV-a u obračunskom razdoblju za uplatu ili za povrat. Ako je PDV po obavljenim isporukama pod II. veći od iznosa pretporeza u primljenim isporukama iz točke III. ovoga obrasca iskazuje se 347

348 obveza za uplatu i obrnuto, ako je iznos pretporeza pod III. veći od iznosa obveze pod II. iskazuje se pravo na povrat PDV-a. V. Pod ovom točkom u Obrascu PDV-K iskazuju se podaci o uplaćenom PDV-u do dana podnošenja konačnog obračuna. VI. Pod ovom točkom u Obrascu PDV-K iskazuju se podaci o ukupnoj razlici PDV-a za uplatu odnosno povrat po konačnom obračunu. VII. Pod ovom točkom u Obrascu PDV-K, pod točkom VII. upisuje se postotak prava na odbitak pretporeza izračunanog na temelju isporuka prethodne kalendarske godine. VIII. U Obrascu PDV-K pod ovom točkom iskazuju se ostali podaci o promjenama značajnim za utvrđivanje konačne obveze PDV-a. O ovim promjenama u Obrazac se unose samo vrijednosni podaci (neto vrijednost). Ovdje se iskazuju i podaci o nabavi osobnih automobila i drugih sredstava za osobni prijevoz, te podaci o PDV-u na iznos vlastite potrošnje na 30% odnosno 100% iznosa troška amortizacije za osobne automobile ili druga sredstva za osobni prijevoz nabavljene do 31. prosinca godina. Ostale napomene: Iznos koji bude iskazan na rednom broju VI. kao razlika za uplatu ili za povrat PDV-a po konačnom obračunu, iskazuje se na rednom broju V. prijave za prvo obračunsko razdoblje koje slijedi nakon podnošenja konačnog obračuna, ako se iskazana razlika ne uplati ili se ostavlja za predujam. Razlika za uplatu ili povrat po zadnjem obračunskom razdoblju za godinu, iskazana na rednom broju VI. obrasca PDV, koja nije uplaćena ili nije dan nalog za povrat, mora se uključiti u prvo obračunsko razdoblje ili u godišnji obračun. U slučajevima u kojima će se steći uvjeti za odbitak pretporeza nakon roka za podnošenje konačnog obračuna po isporukama za godinu, pretporez će se odbiti u obračunskom razdoblju u kojem su stečeni uvjeti za odbitak pretporeza. 3. Razlike po konačnom obračunu PDV-a U idealnim slučajevima podaci u konačnom obračunu biti će zbroj podataka iz prijava po obračunskim razdobljima. Međutim, konačni obračun je propisan zbog vjerojatnosti da je tijekom godine došlo do određenih propusta koje u konačnom obračunu PDV-a treba ispraviti. Razlike koje se mogu pojaviti u konačnom obračunu bit će ispravci, više ili manje prijavljene porezne obveze tijekom godine, nastale zbog raznih razloga, kao što su manjkavosti u ispravama koje prate isporuke dobara i obavljanje usluga, neusklađene evidencije i slično, kao i razlike koje će se pojaviti po provedenom godišnjem popisu imovine. Razlike će se pojaviti kod poreznog obveznika koji obavljaju oporezive isporuke i isporuke oslobođene plaćanja PDV-a bez prava na odbitak pretporeza zbog promjene postotka prava na odbitak pretporeza. Ako se u roku za predaju konačnog obračuna utvrde propusti u prijavama PDV-a za obračunska razdoblja,, ispravak se obavlja u konačnom obračunu, a ne putem ispravka prijave za neko obračunsko razdoblje. Ako porezni obveznik račun za prosinac primi u siječnju nakon roka za podnošenje Obrasca PDV za siječanj taj račun iskazat će u obrascu za veljaču 2014., a ne u Obrascu PDV-K za Ako je dobro iz druge države članice isporučeno u prosincu, a račun je primljen 20. siječnja porezna obveza za stjecanje dobara nastala je u siječnju (15. siječnja) pa je porezni obveznik obvezan taj iznos iskazati u prijavi PDV-a za siječanj neovisno o datumu izdavanja računa. Ako se po isteku roka za predaju konačnog obračuna za godinu utvrde razlike koje se odnose na poslovanje godine ispravak će se provesti u obračunskom razdoblju u kojemu se razlike utvrde, a ne ispravkom konačnog obračuna. Ako se po isteku kalendarske godine godine, a u roku za podnošenje konačnog obračuna, naknadno smanjuje ili povećava porezna obveza zbog smanjenja ili povećanja porezne osnovice (naknadni popusti ili nemogućnost naplate - članak 33. stavak 7. Zakona), te promjene se iskazuju u razdoblju u kojemu su se stekli uvjeti za smanjenje odnosno povećanje porezne obveze, a ne u konačnom obračunu. U tom slučaju radi se o novoj poreznoj obvezi koja se samo temelji na ranijim isporukama, ali se naknadno utvrđuje Oporezivanje manjka Oporezivanje manjka temelji se na odredbi članka 4. stavka 1. točke 1. i članka 7. stavka 3. Zakona te članka 26. stavka 2. Pravilnika. 348

349 Člankom 26. stavkom 2. Pravilnika propisano je da se kod poreznog obveznika manjkovi dobara za koje se ne tereti odgovorna osoba smatraju izuzimanjem dobara u neposlovne svrhe i podliježu oporezivanju, osim kala, rastepa, kvara i loma, a najviše do visine utvrđene odlukom Gospodarske i Obrtničke komore i manjkova dobara nastalih djelovanjem više sile. Manjkovima uslijed više sile u smislu Pravilnika, razumijevaju se manjkovi (štete) od elementarnih nepogoda (poplava, požar, potres i dr.), ratnih razaranja i provalnih krađa, do visine utvrđene temeljem očevidnika nadležnog tijela za procjenu šteta. Prema odredbi članka 26. stavka 3. Pravilnika tehnološki manjak nastao u procesu proizvodnje smatra se porezno priznatim manjkom do visine utvrđene normativima prema vrsti djelatnosti odnosno do visine utvrđene zakonima o posebnim porezima odnosno trošarinama za proizvode koji podliježu plaćanju tih poreza. Normativi mogu biti utvrđeni od strane poduzetnika ili strukovne grupacije, a ako ih nema utvrđuje ih Porezna uprava procjenom na temelju međuovisnosti između prihoda i rashoda (primitaka i izdataka) putem normativa utroška materijala, energije, rada i drugih proizvodnih čimbenika. Porezno priznatim manjkom, sukladno odredbi članka 26. stavka 4. Pravilnika, smatra se i manjak dobara nastao zbog neodgovarajuće kvalitete, proteka roka trajanja, kala, rastepa, loma i kvara iznad visine utvrđene odlukom Gospodarske i Obrtničke komore, ako je pri utvrđivanju činjeničnog stanja prisutan ovlašteni službenik Porezne uprave ili ako porezni obveznik raspolaže odgovarajućom dokumentacijom nadležnih tijela ili pravnih osoba o količini i vrsti preuzetih dobara koja su dana na zbrinjavanje ili uništenje Porezna osnovica kod manjkova Porezna osnovica za manjkove utvrđuje se na način koji je propisan za izuzimanja dobara odnosno za isporuke u neposlovne svrhe, u članku 33. stavku 4. Zakona kojim je propisano da je porezna osnovica za isporuke iz članka 7. stavka 3. Zakona nabavna cijena tih ili sličnih dobara, a ako je ta cijena nepoznata, tada je porezna osnovica visina troškova utvrđenih u trenutku isporuke. Međutim, ako se za nastali manjak tereti odgovorna osoba u tom slučaju porezna osnovica je tržišna vrijednost tih dobara obzirom da je člankom 33. stavkom 9. Zakona propisano da se u slučaju isporuka dobara i obavljanja usluga osobama koje su u obiteljskim i drugim bliskim osobnim vezama s poreznim obveznikom te u slučaju postojanja financijskih i pravnih veza, uključujući odnose poslodavca i zaposlenika kao i članova njihovih obitelji, veza na temelju članstva, upravljanja ili vlasništva, poreznom osnovicom smatra tržišna vrijednost ako je naknada niža ili viša od tržišne vrijednosti, a primatelj isporuke nema pravo na odbitak pretporeza u cijelosti. Tržišnom vrijednosti smatra se ukupni iznos kojeg bi kupac ili naručitelj u trenutku isporuke dobra ili obavljene usluge prema načelu nenarušavanja tržišnog natjecanja morao platiti isporučitelju dobara ili pružatelju usluge u tuzemstvu. Ako se ne može utvrditi usporediva isporuka dobara ili usluga, tada se tržišnom vrijednosti smatra kada je riječ o dobrima, iznos koji nije niži od nabavne cijene tih ili sličnih dobara ili ako je ta cijena nepoznata, ukupna visina utvrđenih troškova u trenutku isporuke. Ako se rashoduje dugotrajna materijalna imovina, koja nije za uporabu, i ne stavlja se u promet nego se uništava ili deponira na otpad, radi se o porezno priznatom manjku u smislu odredbe članka 26. stavka 4. i 5. Pravilnika, ako je pri utvrđivanju činjeničnog stanja prisutan ovlašteni djelatnik Porezne uprave ili ako porezni obveznik raspolaže odgovarajućom dokumentacijom nadležnih tijela ili pravnih osoba o količini i vrsti preuzetih dobara koja su dana na zbrinjavanje ili uništenje. Ako se rashodovana dugotrajna oprema prodaje kao takva ili kao otpadni materijal, radi se o isporuci dobara koja podliježu oporezivanju. 4. Nastanak porezne obveze kod manjkova Prema odredbi članka 30. stavka 1. Zakona oporezivi događaj i obveza obračuna PDV-a nastaju kada su dobra isporučena ili usluge obavljene pa stoga obveza obračuna PDV-a za isporuke dobara iz članka 7. stavaka 3. Zakona nastaje kada je nastao oporezivi događaj. U tom slučaju porezna obveza nastaje istekom obračunskog razdoblja u kojemu su izuzeta dobra. Međutim, za manjak koji je utvrđen po inventuri najčešće nije moguće odrediti u kojemu je razdoblju nastao. Ono što je poznato je da je nastao tijekom obračunskog razdoblja, a najkasnije do 31. prosinca obračunske godine. Prema tome i porezna obveza nastaje najkasnije u posljednjem obračunskom razdoblju obračunske godine. Porezni obveznici kojima su podaci o manjkovima poznati do roka za podnošenje zadnje prijave za godinu, tj. do 20. siječnja godine, uključit će poreznu obvezu po 349

350 manjkovima utvrđenim za godinu u tu prijavu. Obveznici koji do 20. siječnja neće imati podatke o manjkovima i drugim razlikama, poreznu obvezu po manjkovima i drugim razlikama uključit će u konačni obračun PDV-a, što znači da i obveza plaćanja dospijeva do kraja veljače Ako se tijekom izrade konačnog obračuna PDV-a utvrdi da je propušteno obračunati i platiti PDV po određenoj isporuci ili obavljenoj usluzi, za koje je moguće utvrditi u kojem obračunskom razdoblju je nastala porezna obveza, tada je porezni obveznik dužan obračunati i platiti i zateznu kamatu u smislu odredbe članka 116. stavka 1. i 3. Općeg poreznog zakona (Narodne novine broj 147/08, 18/11, 78/, 136/ i 73/13), članka 3. Zakona o kamatama (Narodne novine broj 94/04) i članka 29. Zakona o obveznim odnosima (Narodne novine broj 35/05, 41/08 i 5/11) po stopi od % i to za razdoblje od roka u kojemu je obveza trebala biti plaćena do dana kada je obveza plaćena. U slučajevima koji imaju naznake da je zlouporabljen institut konačnog obračuna, na način da je svjesno iskazan nizak promet u obračunskim razdobljima, potrebno je provesti nadzor i postupiti u skladu s utvrđenim činjeničnim stanjem. Porez na dodanu vrijednost Prijave PDV-a Uputa za popunjavanje Prijave za stjecanje dobara i primljene 10M03 usluge iz drugih država članica Europske unije (Obrazac PDV-S) Broj klase: /13-01/208 Urudžbeni broj: /13-5 Zagreb, Obveza popunjavanja i podnošenja Prijave za stjecanje dobara i primljene usluge Reg: MF Pravna ili fizička osoba koja je upisana u sustav poreza na dodanu vrijednost (u daljnjem tekstu: PDV) odnosno koja je registrirana za potrebe PDV-a u Republici Hrvatskoj popunjava i podnosi Prijavu za stjecanje dobara i primljene usluge koje su joj obavile pravne i fizičke osobe registrirane za potrebe PDV-a u drugim državama članicama Europske unije. Obračunsko razdoblje za podnošenje Prijave je mjesec, a Prijava se podnosi u elektroničkom obliku najkasnije do 20-og dana u mjesecu koji slijedi po završetku obračunskog razdoblja. Prijava se ne podnosi u slučaju da pravna ili fizička osoba registrirana za PDV u obračunskom razdoblju nije stekla dobra ili primila usluge iz drugih država članica Europske unije. 2. Stečena dobra i primljene usluge iz drugih države članice Europske unije koje se upisuju u Prijavu 2.1. Stečena dobra Stjecanje dobara unutar Europske unije u tuzemstvu je stjecanje prava raspolaganja pokretnom materijalnom imovinom u svojstvu vlasnika, koju prodavatelj ili stjecatelj dobara ili druga osoba u njihovo ime otpremi ili preveze stjecatelju u tuzemstvo iz druge države članice Europske unije. Takvo stjecanje dobara podliježe oporezivanju PDV-om pod uvjetom da su dobra iz druge države članice isporučena stjecatelju registriranom za potrebe PDV-a koji dobra stječe za svoju gospodarsku djelatnost ili pravna osoba koja nije porezni obveznik i prešla je prag stjecanja u iznosu od ,00 kuna ili je od njega odustala te da je isporuku stjecatelju uz naknadu u okviru svoje gospodarske djelatnosti obavio porezni obveznik registriran za potrebe PDV-a u drugoj državi članici Primljene usluge Primljenim uslugama iz druge države članice Europske unije smatraju se usluge koje primatelju pravnoj ili fizičkoj osoba registriranoj za potrebe PDV-a u Republici Hrvatskoj obave pravne ili fizičke osobe registrirane za potrebe PDV-a u drugim državama članicama Europske unije, a za koje je primatelj obvezan platiti PDV u Republici Hrvatskoj u skladu s člankom 75. stavkom 1. točkom 6. Zakona o porezu na dodanu vrijednost. U Prijavu se ne upisuju usluge koje su oslobođene PDV-a u tuzemstvu. 350

351 2.3. Popunjavanje Prijave (Obrasca PDV-S) U polja Prijave upisuje se: (1) naziv nadležnog područnog ureda Porezne uprave (2) naziv nadležne ispostave Porezne uprave (3) PDV identifikacijski broj pravne ili fizičke osobe registrirane za potrebe PDV-a u Republici Hrvatskoj (PDV identifikacijski broj sastoji se od kôda HR plus 11 znamenaka - OIB) (4) naziv, odnosno ime i prezime poreznog obveznika (naziv, odnosno ime i prezime moraju biti ispravno napisani, kao i oblik pravne osobe) (5) adresa poreznog obveznika (mjesto, ulica i broj) (6) PDV identifikacijski broj pravne poreznog zastupnika koji zastupa poreznog obveznika (7) mjesec i godina za koje se podnosi Prijava (8) redni broj isporuke (9) kôd države članice Europske unije u kojoj je isporučitelj dobara i usluga pravna ili fizička osoba registrirana za potrebe PDV-a (10) PDV identifikacijski broj isporučitelja, pravne ili fizičke osobe registrirane za potrebe PDV-a u državi članici sjedišta, bez kôda države članice (11) vrijednost stečenih dobara iz druge države članice Europske unije u kunama i lipama po pojedinom isporučitelju dobara. Tu se upisuje vrijednost stečenih dobara iz druge države članice koje podliježu oporezivanju PDV-om u Republici Hrvatskoj. () vrijednost primljenih usluga iz druge države članice Europske unije u kunama i lipama po pojedinom isporučitelju, a za koje je primatelj obvezan platiti PDV u Republici Hrvatskoj u skladu s člankom 75. stavkom 1. točkom 6. Zakona o porezu na dodanu vrijednost. (13) upisuje se ukupan zbroj vrijednosti svih stečenih dobara iskazanih u polju (11) (14) upisuje se ukupan zbroj vrijednosti svih primljenih usluga iskazanih u polju () (15) ime i prezime osobe koja je sastavila obračun i jamči za istinitost prijavljenih podataka (16) potpis (17) broj telefona, telefaxa i putem kojeg se može kontaktirati sa (ili u vezi s) poreznim obveznikom. 3. Ispravci podataka za protekla razdoblja U slučaju ispravka podataka iz već podnijetih Prijava, podnosi se nova Prijava. 4. Prekršajne odredbe Ako Prijavu ne podnese ili ju ne podnese u propisanom roku ili ne iskaže sve propisane podatke porezni obveznik biti će kažnjen novčanom kaznom za prekršaj u iznosu od 2.000,00 do ,00 kuna. Reg: MF Porez na dodanu vrijednost Prijave PDV-a 10M02 Uputa za popunjavanje prijave PDV-a (Obrazac PDV) Broj klase: /13-01/208 Urudžbeni broj: /13-3 Zagreb,

352 1. Obveza podnošenja prijave PDV-a Porezni obveznik mora za obračunsko razdoblje utvrditi obvezu PDV-a i iskazati je u prijavi PDV-a u kojoj se navode svi podaci potrebni za obračunavanje PDV-a odnosno ukupnu vrijednost oporezivih transakcija i iznos PDV-a i pretporeza po stopama PDV-a te ukupnu vrijednost oslobođenih transakcija i transakcija koje ne podliježu oporezivanju. Prijavu PDV-a obvezna je podnijeti i osoba koja je obvezna platiti PDV umjesto poreznog obveznika koji nema sjedište u Republici Hrvatskoj, pravna osoba koja nije porezni obveznik i obvezna je platiti PDV na stjecanje dobara unutar Europske unije, osoba koja je registrirana za potrebe PDV-a i stječe novo prijevozno sredstvo te porezni obveznik ili pravna osoba koja nije porezni obveznik, čija ostala stjecanja nisu predmet oporezivanja PDV-om, a koji unutar Europske unije stječe dobra koja podliježu trošarinama. Prijava PDV-a predaje se elektroničkim putem do 20-og dana u mjesecu koji slijedi po završetku obračunskog razdoblja (mjeseca ili tromjesečja) nadležnoj ispostavi Porezne uprave prema sjedištu odnosno prebivalištu ili uobičajenom boravištu poreznog obveznika. Porezni obveznici koji obavljaju transakcije unutar Europske unije ne mogu biti tromjesečni obveznici, već isključivo mjesečni obveznici PDV-a. Tromjesečni porezni obveznici koji počinju obavljati transakcije unutar Europske unije tijekom tromjesečja, obvezni su za svaki mjesec tog tromjesečja podnijeti mjesečnu prijavu PDV-a. Primjerice ako tromjesečni obveznik PDV-a 2. studenoga godine obavi transakciju unutar Europske unije, odmah postaje mjesečni obveznik PDV-a, što znači da je obvezan podnijeti prijavu PDV-a za mjesec studeni i prosinac, ali i za mjesec listopad s time da za onaj mjesec u kojem je imao transakcije unutar EU treba podnijeti i Zbirnu prijavu također do 20 u mjesecu. Stjecatelji dobara ili primatelji usluga kojima je dodijeljen PDV identifikacijski broj, a koji nisu upisane u registar obveznika PDV-a podnose prijavu PDV-a za ono obračunsko razdoblje u kojem su imali takve transakcije. 2. Popunjavanje prijave PDV-a Prijava PDV-a podnosi se na Obrascu PDV u koji se unose podaci o obavljenim transakcijama u obračunskom razdoblju. I. Iskazuju se podaci o obavljenim transakcijama u obračunskom razdoblju koje ne podliježu oporezivanju te transakcijama koje su oslobođene PDV-a. I.1. Iskazuju se podaci iz stupca 7 Knjige izdanih (izlaznih) računa (Obrazac I-RA), odnosno upisuju se podaci o obavljenim isporukama dobara i usluga u tuzemstvu kod kojih dolazi do prijenosa porezne obveze na poreznog obveznika primatelja isporuke, odnosno za koje je porezni obveznik primatelj isporuke obvezan platiti PDV u skladu s člankom 75. stavkom 3. Zakona o PDV-u. I.2. Iskazuju se podaci iz stupca 8 Knjige izdanih (izlaznih) računa (Obrazac I-RA), odnosno upisuju se podaci o obavljenim isporukama dobara iz članka 13. stavka 3. i 4. Zakona o PDV-u koja preveze ili otpremi porezni obveznik isporučitelj ili druga osoba za njegov račun iz Republike Hrvatske u drugu državu članicu u kojoj je nastala obveza za obračun PDV-a jer je porezni obveznik isporučitelj prešao prag isporuke koji je propisala ta država članica ili je odustao od praga isporuke u toj državi članici. U vezi s pragovima isporuke država članica naglašava se da se iznos pragova isporuke pojedinih država članica može provjeriti na linku: _community/vat_in_ec_annex.pdf. Ovdje se upisuju i isporuke dobara putem sustava za prirodni plin, električnu energiju, grijanje ili hlađenje iz članka 15. Zakona o PDV-u. I.3. Iskazuju se podaci iz stupca 9 Knjige izdanih (izlaznih) računa (Obrazac I-RA), odnosno upisuju se podaci o isporukama dobara unutar Europske unije iz članka 41. stavka 1. Zakona o PDV-u, odnosno podaci o oslobođenim isporukama dobara poreznim obveznicima registriranima za potrebe PDV-a u drugim državama članicama. Nadalje upisuju se podaci o isporukama u okviru trostranog posla iz članka 10. Zakona o PDV-u, zatim isporuke iz članka 7. stavka 5. Zakona o PDV-u, odnosno premještanje dobara koja su dio poslovne imovine poreznog obveznika koje obavi porezni obveznik, a što se smatra isporukom dobara u druge države članice Europske unije. Također na ovom rednom broju upisuju se i vrijednost isporuke dobara u druge države članice Europske unije u okviru carinskih postupaka 42 i 63 odnosno vrijednost oslobođene isporuke dobara u druge države članice, koja su iz trećeg područja ili treće zemlje uvezena u Republiku Hrvatsku uz 352

353 primjenu oslobođenja od plaćanja PDV-a. Podaci o ovim isporukama iskazuju se i u Zbirnoj prijavi. I.4. Iskazuju se podaci iz stupca 10 Knjige izdanih (izlaznih) računa (Obrazac I-RA), odnosno upisuju se podaci o obavljenim uslugama iz članka 17. stavka 1. Zakona o PDV-u za koje je primatelj iz druge države članice Europske unije obvezan obračunati i platiti PDV u svojoj državi članici u skladu s člankom 196. Direktive Vijeća 2006/1/EZ. Ove usluge iskazuju se i u Zbirnoj prijavi. I.5. Iskazuju se podaci iz stupca 11 Knjige izdanih (izlaznih) računa (Obrazac I-RA), odnosno upisuju se podaci o obavljenim uslugama iz članka 17. stavka 1. za koje je primatelj dobara obvezan obračunati i platiti PDV u skladu s člankom 194. Direktive Vijeća 2006/1/EZ. Podaci o ovim uslugama ne iskazuju se u Zbirnoj prijavi. Također ovdje se upisuju i podaci o obavljenim uslugama iz članka 19. do 25. Zakona o PDV-u. I.6. Iskazuju se podaci iz stupca Knjige izdanih (izlaznih) računa (Obrazac I-RA), odnosno upisuju se podaci o obavljenim uslugama iz članka 13. stavka 10. Zakona o PDV-u odnosno o isporukama dobara koja se sastavljaju ili postavljaju, koje su obavljene u drugoj državi članici u kojoj nastaje obveza za obračun PDV-a. I.7. Na ovom rednom broju iskazuju se podaci iz stupca 13 Knjige izdanih (izlaznih) računa (Obrazac I-RA), odnosno upisuju se podaci o obavljenim isporukama novih prijevoznih sredstava u druge države članice Europske unije u smislu članka 41. stavka 1. točke b) Zakona o PDV-u. I.8. Iskazuju se podaci iz stupca 14 Knjige izdanih (izlaznih) računa (Obrazac I-RA), odnosno upisuju se podaci o obavljenim isporukama u tuzemstvu koje su oslobođene PDVa bez prava na odbitak pretporeza prema članku 39., 40. i 114. Zakona o PDV-u. I.9. Iskazuju se podaci iz stupca 15 Knjige izdanih (izlaznih) računa (Obrazac I-RA), odnosno upisuju se podaci o obavljenom izvozu dobara u treće zemlje, te obavljene usluge prijevoza i sve druge otpremne usluge u vezi s izvozom dobara, koje su prema odredbama članka 45. stavka 1. Zakon o PDV-u oslobođene PDV-a s pravom na odbitak pretporeza. Izvoznim isporukama smatraju se isporuke naručiteljima sa sjedištem u inozemstvu (primateljima) za koje postoje carinske deklaracije o obavljenom izvoznom carinjenju i koje su naplaćene u skladu s posebnim propisima. I.10. Iskazuju se podaci iz stupca 16 Knjige izdanih (izlaznih) računa (Obrazac I-RA), odnosno upisuju se podaci o isporukama iz članka 43., 46., 47., 48., 49., 51., 52., 53., 54. i 56. Zakona o PDV-u koje su oslobođene PDV-a s pravom na odbitak pretporeza. Na ovom rednom broju upisuje se i podaci o isporukama dobara na brodovima, u zrakoplovima i vlakovima iz članka 14. Zakona o PDV-u. II. Iskazuju se podaci o ukupno obavljenim oporezivim transakcijama (poreznim osnovicama) i iznosima PDV-a. II.1. Upisuju se podaci o svim izdanim računima, uključujući i isporuke dobara i usluga obavljene u neposlovne svrhe (izuzimanje dobara i usluga) iz članka 7. stavka 3. i članka 8. stavka 3. Zakona o PDV-u, te nezaračunanim isporukama oporezivim po stopi 5%. Pod ovom točkom iskazuju se podaci po svim izdanim računima bez obzira jesu li isporuke obavljene ili nisu, što znači da se tu unose podaci o obavljenim i zaračunanim isporukama kao i podaci o izdanim računima bez obzira jesu li isporuke obavljene. Podaci koji se ovdje upisuju predstavljaju za to razdoblje zbroj iznosa iz stupaca 17, odnosno 18 Knjige izdanih (izlaznih) računa za redovne isporuke iz članka 4. stavka 1. točke 1. i stavka 3. Zakona o PDV-u kao i podaci o nezaračunanim isporukama za koje porezni obveznik podatke osigurava na temelju urednih i vjerodostojnih knjigovodstvenih isprava u svome knjigovodstvu ili izvanknjigovodstvenoj evidenciji. Pod ovim rednim brojem upisuju se i podaci o primljenim predujmovima. II.2. Upisuju se podaci o svim izdanim računima, uključujući i isporuke dobara i usluga obavljene u nepoduzetničke svrhe (izuzimanje dobara i usluga) iz članka 7. stavka 3. i članka 8. stavka 3. Zakona o PDV-u, te nezaračunanim isporukama oporezivim po stopi 10%. Pod ovom točkom iskazuju se podaci po svim izdanim računima bez obzira jesu li isporuke obavljene ili nisu, što znači da se tu unose podaci o obavljenim i zaračunanim isporukama kao i podaci o izdanim računima bez obzira jesu li isporuke obavljene. Podaci koji se ovdje upisuju predstavljaju za to razdoblje zbroj iznosa iz stupaca 19, odnosno 20 Knjige izdanih (izlaznih) računa za redovne isporuke iz članka 4. stavka 1. točke 1. i stavka 3. Zakona o PDV-u kao i podaci o nezaračunanim isporukama za koje porezni obveznik podatke osigurava na temelju urednih i vjerodostojnih knjigovodstvenih isprava u svome 353

354 knjigovodstvu ili izvanknjigovodstvenoj evidenciji. Pod ovim rednim brojem upisuju se i podaci o primljenim predujmovima. II.3. Upisuju se podaci o svim izdanim računima, uključujući i isporuke dobara i usluga obavljene u nepoduzetničke svrhe (izuzimanje dobara i usluga) iz članka 7. stavka 3. i članka 8. stavka 3. Zakona, te nezaračunanim isporukama oporezivim po stopi 25%. Pod ovom točkom iskazuju se podaci po svim izdanim računima bez obzira jesu li isporuke obavljene ili nisu, što znači da se tu unose podaci o obavljenim i zaračunanim isporukama, kao i podaci o izdanim računima bez obzira jesu li isporuke obavljene. Ovdje se upisuju i podaci o isporukama koje podliježu posebnom postupku oporezivanja marže, zatim podaci o posebnom postupku oporezivanja putničkih agencija, podaci o posebnom postupku za prodaju putem javne dražbe, te podaci o posebnom postupku oporezivanja investicijskog zlata ako je porezni obveznik primijenio redovni postupak oporezivanja. U posebnim postupcima kao porezna osnovica upisuje se samo ostvarena razlika u cijeni. Podaci koji se ovdje upisuju predstavljaju za to razdoblje zbroj iznosa iz stupaca 21, odnosno 22 Knjige izdanih (izlaznih) računa za redovne isporuke, zatim zbroj iznosa iz stupaca 10 odnosno 11 iz Evidencije o prodanim dobrima na koja se primjenjuje posebni postupak oporezivanja marža (obrazac PDV-MI), kao i podaci o nezaračunanim isporukama za koje porezni obveznik podatke osigurava na temelju urednih i vjerodostojnih knjigovodstvenih isprava u svome knjigovodstvu ili izvanknjigovodstvenoj evidenciji. Pod ovim rednim brojem upisuju se i podaci o primljenim predujmovima. Ovdje se upisuju i podaci o iznosu poreza na dodanu vrijednost na vlastitu potrošnju na 30% odnosno 100% iznosa troška amortizacije za osobne automobile ili druga sredstva za osobni prijevoz poduzetnika, poslovodnih, rukovodnih i drugih zaposlenih koji obračunavaju i plaćaju poduzetnici koji su koristili pravo na odbitak pretporeza pri nabavi tih dobara nabavljenih do Porezni obveznik podatke o takvom izračunu vlastite potrošnje osigurava na temelju urednih i vjerodostojnih knjigovodstvenih isprava u svome knjigovodstvu ili izvanknjigovodstvenoj evidenciji. Ovdje se upisuju i podaci o ranije obavljenim isporukama koje su bile oporezive po stopi 22% i 23%. II.4. Iskazuje se vrijednost primljenih isporuka u tuzemstvu i pripadajućeg PDV-a kod kojih je došlo do prijenosa porezne obveze na primatelja isporuke, pa je primatelj obvezan prema članku 75. stavku 3. Zakona o PDV-u obračunati i platiti PDV. II.5. Upisuje se vrijednost stečenih dobara unutar Europske unije iz članka 4. stavka 1. točke 2., članka 7. stavka 3. i 4. i članka 9. stavka 4. Zakona o PDV-u i pripadajući iznos PDV-a na stjecanje iz drugih država članica što ga porezni obveznik obračuna po stopi 5%. II.6. Upisuje se vrijednost stečenih dobara unutar Europske unije iz članka 4. stavka 1. točke 2., članka 7. stavka 3. i 4. i članka 9. stavka 4. Zakona o PDV-u i pripadajući iznos PDV-a na stjecanje iz drugih država članica što ga porezni obveznik obračuna po stopi 10%. II.7. Upisuje se vrijednost stečenih dobara unutar Europske unije iz članka 4. stavka 1. točke 2., članka 7. stavka 3. i 4. i članka 9. stavka 4. Zakona o PDV-u i pripadajući iznos PDV-a na stjecanje iz drugih država članica što ga porezni obveznik obračuna po stopi 25%. II.8. Upisuje se vrijednost primljene usluge iz druge države članice i iznos PDV-a po stopi 5% koji porezni obveznik primatelj treba obračunati i platiti u skladu s odredbama članka 75. stavka 1. točke 6. Zakona o PDV-u. II.9. Upisuje se vrijednost primljene usluge iz druge države članice i iznos PDV-a po stopi 10% koji porezni obveznik primatelj treba obračunati i platiti u skladu s odredbama članka 75. stavka 1. točke 6. Zakona o PDV-u II.10. Upisuje se vrijednost primljene usluge iz druge države članice i iznos PDV-a po stopi 25% koji porezni obveznik primatelj treba obračunati i platiti u skladu s odredbama članka 75. stavka 1. točke 6. Zakona o PDV-u II.11. Upisuje se vrijednost isporuka koje poreznom obvezniku obavi porezni obveznik koji nema sjedište u Republici Hrvatskoj (porezni obveznici sa sjedištem u državama članicama Europske unije i u trećim zemljama), a za koju je porezni obveznik primatelj usluge obvezan obračunati i platiti PDV po stopi 10% u skladu s člankom 75. stavkom 2. Zakona o PDV-u. II.. Upisuje se vrijednost primljene isporuka koje poreznom obvezniku obavi porezni obveznik koji nema sjedište u Republici Hrvatskoj (porezni obveznici sa sjedištem u državama članicama Europske unije i u trećim zemljama), a za koju je porezni obveznik primatelj usluge obvezan obračunati i platiti PDV po stopi 25% u skladu s člankom 75. stavkom 2. Zakona o PDV-u. 354

355 II.13. Na ovom rednom broju upisuju se podaci o naknadnim oslobođenjima izvoza u okviru osobnog putničkog prometa (članak 45. stavak 2. Zakona o PDV-u). Podaci se upisuju iz evidencije PDV-F. II.14. Upisuju se podaci o vrijednosti uvezenih dobara i obračunanom PDV-u pri uvozu u smislu članka 76. stavka 8. Zakona o PDV-u. III. Iskazuje se ukupna vrijednost primljenih isporuka i obračunani pretporez u primljenim isporukama dobara i usluga. III.1. Upisuju se podaci o pretporezu sadržanom u primljenim računima od drugih poreznih obveznika za koje su izdani računi prema članku 79. i 80 Zakona o PDV-u, po kojima se može odbiti pretporez, odnosno upisuju se podaci iz članka 58. stavka 1. Zakona o PDV-u. Podaci koji se ovdje upisuju predstavljaju zbroj stupaca 6, 7 i 8 (osnovica) i zbroj stupaca 11, 13 i 15 (pretporez) Knjige primljenih (ulaznih) računa za redovne isporuke i za predujmove za pojedino obračunsko razdoblje. U slučaju kad porezni obveznik dijeli ulazni pretporez na dio koji može odbiti i dio koji ne može odbiti, tada u obrascu PDV iskazuje pripadajući dio porezne osnovice iz stupca 6, 7 i 8 Knjige primljenih (ulaznih) računa. Ovdje se upisuju podaci o naknadnim ispravcima pretporeza koji se odnose na razdoblje u kojem se primjenjivala stopa PDV-a 22% ili 23%. III.2. Upisuju se podaci o vrijednosti primljene isporuke i pretporezu što ga je porezni obveznik primatelj isporuke obračunao temeljem članka 75. stavka 3. Zakona o PDV-u. III.3. Upisuju se podaci iz članka 58. stavka 3. Zakona o PDV-u, odnosno podaci o vrijednosti stečenih dobara unutar Europske unije i iznosu PDV-a što ga je porezni obveznik primatelj obračunao na takvo stjecanje dobara. III.4. Upisuju se podaci iz članka 58. stavka 2. Zakona o PDV-u, odnosno podaci o vrijednosti primljenih usluga od poreznih obveznika iz drugih država članica, kao i o iznosu PDV-a koji porezni obveznik primatelj treba obračunati u skladu s člankom 75. stavkom 1. točkom 6. Zakona o PDV-u. III.5. Upisuju se podaci iz članka 58. stavka 2. Zakona o PDV-u, odnosno podaci o vrijednosti primljenih dobara i usluga od poreznih obveznika koji nemaju sjedište u Republici Hrvatskoj (porezni obveznici sa sjedištem u državama članicama Europske unije i u trećim zemljama), kao i o iznosu PDV-a koji porezni obveznik primatelj treba obračunati u skladu s člankom 75. stavkom 2. Zakona o PDV-u. Ovdje se upisuju i podaci o iznosu PDV-a obračunanog u okviru trostranih poslova iz članka 10. stavka 4. Zakona o PDV-u. III.6. Upisuju se podaci o vrijednosti uvezenih dobara i obračunanom iznosu PDV-a koji porezni obveznik može odbiti u skladu s člankom 58. stavkom 2. Zakona o PDV-u. III.7. Upisuju se podaci o ispravcima odbitka pretporeza iz članka 63., 64. i 65. Zakona o PDV-u. Ako porezni obveznik ima podatak na ovom rednom broju, obvezan je uz prijavu PDV-a priložiti obračun iz kojega je vidljiv ukupan pretporez, iskorišteno (neiskorišteno) pravo na odbitak pretporeza i iznos smanjenja (povećanja) pretporeza. Ako porezni obveznik prema obračunu iskaže obvezu poreza u obrascu na ovom rednom broju iskazuje podatak s predznakom minus (-). Kad se radi o pravu na povrat dijela pretporeza tada se u obrascu na ovom rednom broju iskazuje podatak s predznakom plus (+). IV. Iskazuje se podatak o obvezi PDV-a u obračunskom razdoblju za uplatu ili za povrat. Ako je PDV po obavljenim isporukama pod II. veći od iznosa pretporeza u primljenim isporukama iz točke III. ovoga obrasca iskazuje se obveza za uplatu i obrnuto, ako je iznos pretporeza pod III. veći od iznosa obveze pod II. iskazuje se pravo na povrat PDV-a. V. Iskazuju se podaci o neuplaćenom PDV-u do dana podnošenja prijave PDV-a po prethodnom obračunu odnosno o pretplati PDV-a (poreznom kreditu) iz ranijeg obračunskog razdoblja. VI. Iskazuju se podaci o ukupnoj razlici PDV-a za uplatu odnosno povrat. Ova razlika rezultat je obračuna PDV-a za obračunsko razdoblje i prenesene obveze odnosno preplate (kredita) iz prethodne prijave. VII. Upisuje se postotak prava na odbitak pretporeza izračunanog na temelju isporuka prethodne kalendarske godine. 3. Usporedba polja Zbirne prijave sa poljima prijave PDV-a i VIES sustava Podaci iskazani u Zbirnoj prijavi uspoređuju se sa podacima iskazanima u prijavi PDV-a (Obrascu PDV). 355

356 Vrijednost isporuka iskazanih u rednom broju I.3. Obrasca PDV ne može biti manja od zbroja vrijednosti isporuka iskazanih u Zbirnoj prijavi u polju (15), (16) i (17). Zbroj vrijednosti obavljenih usluga iz rednog broja (18) Zbirne prijave mora biti jednak vrijednosti obavljenih usluga iskazanih u rednom broju I.4 Obrasca PDV. 4. Usporedba polja Prijave za stjecanje dobara i primljene usluge iz drugih država članica EU sa poljima prijave PDV-a i VIES sustava Podaci iskazani u Prijavi za stjecanje uspoređuju se sa podacima iskazanima u prijavi PDV-a (Obrascu PDV). Zbroj vrijednosti stečenih dobara iskazanih u polju (13) Prijave za stjecanje može biti jednak ili manji od zbroja rednih brojeva II.5., II.6. i II.7. PDV obrasca. Zbroj vrijednost primljenih usluga iskazanih u polju (14) Prijave za stjecanje mora bi jednak zbroju rednih brojeva II.8., II.9. i II.10. PDV obrasca. Što se tiče usporedbe podataka iskazanih u Prijavi za stjecanje sa podacima koje ćemo imati na raspolaganju iz VIES sustava, napominjemo da će se navedeni podaci moći uspoređivati sa podacima iz Zbirnih prijava koje podnose porezni obveznici iz drugih država članica. Što se tiče vrijednosti isporuke iskazane u Zbirnoj prijavi koju je iskazao porezni obveznik neke druge države članice i vrijednosti stjecanja koje je u Prijavi za stjecanje iskazao hrvatski porezni obveznik potrebno je napomenuti da države članice uglavnom zbog tečajnih razlika dopuštaju određena odstupanja budući da će strani porezni obveznik vrijednost iskazati u eurima ili nacionalnoj valuti, a hrvatski porezni obveznik vrijednost će iskazati u kunama. Porez na dodanu vrijednost Prijave PDV-a Uputa za popunjavanje Zbirne prijave za isporuku dobara i usluga 10M01 u druge države članice Europske unije (Obrazac ZP) Broj klase: /13-01/208 Urudžbeni broj: /13-4 Zagreb, Obveza popunjavanja i podnošenja Zbirne prijave Reg: MF Pravna ili fizička osoba koja je upisana u sustav poreza na dodanu vrijednost (u daljnjem tekstu: PDV) odnosno koja je registrirana za potrebe PDV-a u Republici Hrvatskoj popunjava i podnosi Zbirnu prijavu za isporuke dobara i obavljene usluge u druge države članice Europske unije pravnim i fizičkim osobama registriranima za potrebe PDV-a u drugim državama članicama Europske unije. Obračunsko razdoblje za podnošenje Zbirne prijave je mjesec, a Zbirna prijava podnosi se u elektroničkom obliku najkasnije do 20-og dana u mjesecu koji slijedi po završetku obračunskog razdoblja. Zbirna prijava ne podnosi se u slučaju da pravna ili fizička osoba registrirana za potrebe PDV-a u obračunskom razdoblju nije isporučivala dobara ili usluge u druge države članice Europske unije. 2. Isporuke dobara i usluga u druge države članice Europske unije koje se upisuju u Zbirnu prijavu 2.1. Isporuke dobara Isporukom dobara u druge države članice Europske unije smatra se isporuka koju isporučitelj odnosno pravna ili fizička osoba registrirana za potrebe PDV-a u Republici Hrvatskoj obavi primatelju odnosno pravnoj ili fizičkoj osobi registriranoj za potrebe PDV-a u drugoj državi članici Europske unije. Takva isporuka ne podliježe oporezivanju PDV-om u Republici Hrvatskoj pod uvjetom da isporučitelj ili primatelj odnosno stjecatelj dobara ili neka druga osoba za račun jedne od tih osoba preveze ili otpremi dobra iz Republike Hrvatske u drugu državu članicu Europske unije. Isporučitelj mora dokazati da su dobra prevezena iz Republike Hrvatske u drugu državu članicu Europske unije odnosno da su ispunjeni uvjeti 356

357 temeljem kojih obavljena isporuka stjecatelju u drugoj državi članici Europske unije ne podliježe oporezivanju PDV-om u Republici Hrvatskoj Isporuke dobara u okviru trostranog posla Isporukom dobara u okviru trostranog posla smatra se transakcija koju tri porezna obveznika iz tri različite države članice Europske unije zaključe za ista dobra. Isporučitelj dobara registriran za potrebe PDV-a u državi članici A izdaje račun za isporuku dobara u drugu državu članicu Europske unije stjecatelju dobara registriranom za potrebe PDV-a u državi članici B za dobra koja se dalje prevoze ili otpremaju primatelju dobara registriranom za potrebe PDV-a u državi članici C. Isporukom dobara u okviru trostranog posla smatra se samo ona isporuka koju obavi drugi porezni obveznik u okviru trostranog posla - stjecatelj registriran u državi članici B trećem poreznom obvezniku registriranom u državi članici C. Stoga ako je drugi porezni obveznik u trostranom poslu registriran za potrebe PDV-a u Republici Hrvatskoj tada on isporuku obavljenu u okviru trostranog posla upisuje u polje (13) Zbirne prijave Obavljanje usluga Obavljenim uslugama u druge države članice Europske unije smatraju se usluge koje pravna ili fizička osoba registrirana za potrebe PDV-a u Republici Hrvatskoj obavlja primatelju usluge odnosno pravnoj ili fizičkoj osobi registriranoj za potrebe PDV-a u drugoj državi članici Europske unije, a za koje je primatelj obvezan platiti PDV u državi članici sjedišta prema članku 196. Direktive Vijeća 2006/1/EZ. Člankom 88. stavkom 1. točkom c) Zakona o porezu na dodanu vrijednost propisano je da se u Zbirnu prijavu ne upisuju usluge koje su oslobođene od PDV-a u državi članici gdje je transakcija oporeziva Popunjavanje Zbirne prijave (Obrasca ZP) i usporedba podataka U polja Zbirne prijave upisuje se: (1) naziv nadležnog područnog ureda Porezne uprave (2) naziv nadležne ispostave Porezne uprave (3) PDV identifikacijski broj pravne ili fizičke osobe registrirane za potrebe PDV-a u Republici Hrvatskoj (PDV identifikacijski broj sastoji se od kôda HR plus 11 znamenaka - OIB) (4) naziv, odnosno ime i prezime poreznog obveznika (naziv, odnosno ime i prezime moraju biti ispravno napisani, kao i oblik pravne osobe) (5) adresa poreznog obveznika (mjesto, ulica i broj) (6) PDV identifikacijski broj poreznog zastupnika koji zastupa poreznog obveznika (7) mjesec i godina za koje se podnosi Zbirna prijava (8) redni broj isporuke (9) kôd države članice Europske unije u kojoj je primatelj dobara i usluga pravna ili fizička osoba registrirana za potrebe PDV-a, odnosno u okviru carinskih postupaka 42 i 63 te trostranog posla kôd države članice Europske unije u kojoj je primatelj ili stjecatelj dobara registriran za potrebe PDV-a (10) PDV identifikacijski broj primatelja dobara i usluga, pravne ili fizičke osobe registrirane za potrebe PDV-a, bez kôda države članice, odnosno u okviru carinskih postupaka 42 i 63 te trostranog posla PDV identifikacijski broj primatelja/stjecatelja dobara pravne ili fizičke osobe registrirane za potrebe PDV-a, bez kôda države članice (11) vrijednost isporuke dobara u druge države članice Europske unije u kunama i lipama po pojedinom primatelju/stjecatelju dobara. Ovdje se upisuje i vrijednost isporuke dobara u okviru trostranog posla u druge države članice Europske unije u kunama i lipama po pojedinom primatelju/stjecatelju dobara (popunjava prvi porezni obveznik u okviru trostranog posla). Ovdje se upisuje vrijednost isporuke dobara u druge države članice koje ne podliježe oporezivanju PDV-om u Republici Hrvatskoj ako je obavljena primatelju/stjecatelju dobara registriranom za potrebe PDV-a u drugoj državi članici kao i vrijednost oslobođene isporuke u okviru trostranog posla temeljem isprave koju isporučitelj dobara prvi porezni obveznik u trostranom poslu izdaje poreznom obvezniku stjecatelju dobara u okviru trostranog posla () vrijednost isporuke dobara u druge države članice Europske unije u kunama i lipama po pojedinom primatelju/stjecatelju dobara u okviru carinskih postupaka 42 i 63. Tu 357

358 se upisuje vrijednost oslobođene isporuke dobara u druge države članice, koja su iz trećeg područja ili treće zemlje uvezena u Republiku Hrvatsku uz primjenu oslobođenja od plaćanja PDV-a (13) vrijednost isporuke dobara u okviru trostranog posla u kunama i lipama po pojedinom primatelju/stjecatelju dobara u okviru trostranog posla (popunjava drugi porezni obveznik u okviru trostranog posla) za obračunsko razdoblje, odnosno tu se upisuje vrijednost oslobođene isporuke u okviru trostranog posla koju je stjecatelj (drugi porezni obveznik u trostranom poslu) koji je registriran za potrebe PDV-a u Republici Hrvatskoj isporučio primatelju dobara u okviru trostranog posla (14) vrijednost usluga obavljenih u druge države članice Europske unije u kunama i lipama po pojedinom primatelju usluga (15) upisuje se ukupan zbroj vrijednosti svih isporuka dobara iskazanih u polju (11) (16) upisuje se ukupan zbroj vrijednosti svih isporuka dobara u okviru carinskih postupaka 42 i 63 iskazanih u polju () (17) upisuje se ukupan zbroj vrijednosti svih isporuka u okviru trostranog posla iskazanih u polju (13) (18) upisuje se ukupan zbroj vrijednosti svih obavljenih usluga iskazanih u polju (14) (19) ime i prezime osobe koja je sastavila obračun i jamči za istinitost prijavljenih podataka (20) potpis (21) broj telefona, telefaxa i putem kojeg se može kontaktirati sa (ili u vezi s) poreznim obveznikom. Podaci iskazani u Zbirnoj prijavi uspoređuju se sa podacima iskazanima u prijavi PDV-a (Obrascu PDV). Stoga vrijednost isporuka iskazanih u rednom broju I.3. Obrasca PDV ne može biti manja od zbroja vrijednosti isporuka iskazanih u Zbirnoj prijavi u polju (15), (16) i (17), a zbroj vrijednosti obavljenih usluga iz rednog broja (18) mora biti jednak vrijednosti obavljenih usluga iskazanih u rednom broju I.4 Obrasca PDV. 3. Ispravci podataka za protekla razdoblja U slučaju ispravka podataka iz već podnijetih Zbirnih prijava, podnosi se nova Zbirna prijava. 4. Prekršajne odredbe Ako Zbirnu prijavu ne podnese ili ju ne podnese u propisanom roku ili ne iskaže sve propisane podatke porezni obveznik biti će kažnjen novčanom kaznom za prekršaj u iznosu od 2.000,00 do ,00 kuna. Posebni postupci oporezivanja (10N) Reg: MF Porez na dodanu vrijednost Posebni postupci oporezivanja 10N14 Financijski doprinos iz Fonda solidarnosti Europske unije (14..) Broj klase:410-19/15-01/366 Urudžbeni broj: /15-2 Zagreb, 14.. Grad iz dostavnog popisa obratio se upitom u vezi poreznog tretmana financijskog doprinosa iz Fonda solidarnosti Europske unije. U upitu se navodi da je temeljem Ugovora o provedbi financijskog doprinosa iz Fonda solidarnosti Europske unije za financiranje izvanrednih mjera za sanaciju šteta od elementarnih nepogoda u Republici Hrvatskoj sklopljenog između Ministarstva gospodarstva i Primorsko-goranske županije (u daljnjem tekstu: županija) sklopljen ugovor između županije kao tijela odgovornog za provedbu financijske pomoći i grada iz dostavnog popisa. Prema navodima u upitu tim ugovorom uređuju se međusobna prava, obveze i odgovornosti između županije i grada u obavljanju 358

359 funkcija vezano uz upravljanje i kontrolu te za korištenje financijskog doprinosa. U upitu se navodi da su za sanaciju prihvatljivih šteta gradu iz dostavnog popisa odobrena indikativna novčana sredstva u iznosu od ,55 kuna s naznakom bez PDV-a. Nadalje, u dopisu se navodi da grad nije u mogućnosti sa sigurnošću utvrditi, niti je to posebno istaknuto u pravnim aktima iz ugovora, je li kao korisnik novčanih sredstava, obvezan za učinjene troškove sanacije štete platiti PDV ili su obveze za robu, usluge i radove na sanaciji šteta oslobođene PDV-a. Obzirom na navedeno upućena je zamolba za očitovanje u vezi problematike poreznog tretmana te da se izda uputa o oslobođenju od plaćanja PDVa. U vezi navedenog odgovaramo u nastavku. Obzirom da je do pristupanja Europskoj uniji Republika Hrvatska bila korisnica pretpristupnih programa i Programa Unije prijelaznim i završnim odredbama članka 198. Pravilnika o porezu na dodanu vrijednost (Narodne novine broj 79/13, 85/13, 160/13, 35/14, 157/14 i 130/15, u daljnjem tekstu: Pravilnik o PDV-u), između ostalog propisano je da su isporuke dobara i usluga te stjecanje dobara koja se financiraju iz pretpristupnih programa i Programa Unije sklopljenima prije 1. srpnja oslobođene plaćanja PDV-a. Fond solidarnosti Europske unije omogućava Europskoj uniji da, djelujući kao tijelo, učinkovito podrži određenu državu članicu ili državu pristupnicu u njezinim naporima da se suoči s posljedicama velike elementarne nepogode. Fond je osnovan Uredbom Vijeća (EZ) br. 20/2002 od 11. studenoga U članku 1. stavku 2. točki b) Uredbe (EU) br. 661/2014 Europskog parlamenta i Vijeća od 15. svibnja o izmjeni Uredbe Vijeća (EZ) br. 20/2002 o osnivanju Fonda solidarnosti Europske unije propisano je da se u članku 3. Uredbe Vijeća (EZ) br. 20/2002 dodaje stavak 4. prema kojem PDV ne predstavlja prihvatljive rashode operacije, osim ako ne podliježe povratu u skladu s nacionalnim zakonodavstvom o PDV-u. Iz navedenog je razvidno da se na financijski doprinos iz Fonda solidarnosti Europske unije u pogledu PDV-a primjenjuju ista pravila kao i kod strukturnih instrumenata. Prema tome, oslobođenje od plaćanja PDV-a iz članka 198. stavka 1. Pravilnika o PDV-u nije primjenjivo kod financijskog doprinosa iz Fonda solidarnosti Europske unije, već se primjenjuje pravilo da je PDV prihvatljiv izdatak ako korisnik nema pravo na odbitak PDV-a za određenu nabavu te PDV nije prihvatljiv izdatak u slučaju da je korisnik porezni obveznik upisan u registar obveznika PDV-a i ima pravo na odbitak PDV-a. Slijedom navedenog, korisniku financijskog doprinosa iz Fonda solidarnosti Europske unije koji nije upisan u registar obveznika PDV-a i nema pravo na odbitak pretporeza PDV će biti prihvatljiv izdatak što znači da će iz sredstava Fonda solidarnosti Europske unije moći financirati i izdatak za PDV. Korisniku financijskog doprinosa iz Fonda solidarnosti Europske unije koji je upisan u registar obveznika PDV-a PDV nije prihvatljiv izdatak, međutim isti će uz zadovoljenje ostalih zakonom propisanih uvjeta imati pravo na odbitak pretporeza pa ne snosi trošak PDV-a kao krajnji korisnik. Što se tiče predmetnog slučaja, napominjemo je ugovaranje poslovanja stvar ugovornih odnosa te stoga Porezna uprava ne može davati očitovanja o pravima i obvezama, kao ni bilo kojoj drugoj stvari ugovorenoj sklopljenim ugovorom između županije kao tijela odgovornog za provedbu financijske pomoći i grada iz dostavnog popisa. Reg: MF Porez na dodanu vrijednost Posebni postupci oporezivanja 10N13 Primjena posebnog postupka oporezivanja investicijskog zlata (28.9.) Broj klase:410-01/15-01/1402 Urudžbeni broj: /15-3 Zagreb, Porezni obveznik iz dostavnog popisa dostavio nam je upit u vezi primjene posebnog postupka oporezivanja investicijskog zlata. Naime, porezni obveznik isporučuje zlatne kovanice koje se prodaju u numizmatičke svrhe za koje je imao pravo na odbitak pretporeza. Obzirom da prodaje komplet zlatnih kovanica koji se sastoji od kovanica koje se mogu smatrati investicijskim zlatom i od onih koje to nisu, postavljena su pitanja o pravu na 359

360 odbitak pretporeza, odnosno ispravku pretporeza. Također, porezni obveznik zatražio je uvrštavanje sljedećih zlatnih kovanica: 10 KUNA, 20 KUNA, 500 KUNA i 1000 KUNA na popis zlatnih kovanica na koje se primjenjuje posebni postupak oporezivanja investicijskog zlata u skladu s člankom 345. Direktive Vijeća 2006/1/EZ. U vezi s navedenim odgovaramo u nastavku. Odredbama članka 113. stavka 1. točke 2. Zakona o porezu na dodanu vrijednost (Narodne novine broj 73/13, 99/13, 148/13, 153/13 i 143/14, dalje u tekstu: Zakon) propisano je da se investicijskim zlatom smatraju zlatne kovanice: a) čistoće jednake ili veće od 900 tisućinki, b) iskovane poslije godine, c) koje trenutno jesu ili su bile zakonsko sredstvo plaćanja u državi podrijetla i d) koje se uobičajeno prodaju po cijeni koja ne prelazi više od 80% vrijednosti zlata na otvorenom tržištu, sadržanog u kovanicama. U stavku 2. istoga članka Zakona propisano je da se navedene kovanice ne prodaju u numizmatičke svrhe. Sukladno članku 114. točki a) Zakona propisano je oslobođenje od plaćanja PDV-a za isporuku, stjecanje unutar Europske unije i uvoz investicijskog zlata, uključujući investicijsko zlato u obliku potvrda o pojedinačnoj ili skupnoj pohrani zlata, ili zlato kojim se trguje preko računa za trgovanje zlatom, uključujući zajmove u zlatu i zamjene sa zlatom (swap poslove) koji uključuju pravo vlasništva ili potraživanja u vezi s investicijskim zlatom, kao i transakcije u vezi s investicijskim zlatom koje uključuju ročnice i terminske ugovore čiji je rezultat prijenos prava vlasništva ili prava potraživanja u vezi s investicijskim zlatom. Odredbama članka 116. stavka 2. Zakona propisano je da porezni obveznik koji proizvodi investicijsko zlato ili zlato pretvara u investicijsko zlato, ima pravo odbiti PDV koji je platio ili mu je obračunan za isporučena ili stečena dobra unutar Europske unije, uvezena dobra ili obavljene usluge u vezi s proizvodnjom ili pretvaranjem tog zlata, kao da je njegova sljedeća isporuka toga zlata, koja je oslobođena PDV-a prema članku 114. točki a) Zakona, oporeziva. Izvještavamo vas da je pokrenut postupak uvrštavanja na popis Europske komisije u uvodu navedenih zlatnih kovanica, međutim napominjemo da je u točki d) Objašnjenja Popisa zlatnih kovanica koje zadovoljavaju kriterije utvrđene člankom 344. stavkom 1. točkom 2. Direktive Vijeća 2006/1/EZ (posebna odredba za investicijsko zlato) koji vrijedi za. (2014/C 396/06) navedeno da su isporuke zlatnih kovanica koje nisu temeljem članka 345. Direktive Vijeća 2006/1/EZ uvrštene u popis zlatnih kovanica Europske komisije, a ispunjavaju uvjete da se smatraju investicijskim zlatom, također oslobođene plaćanja PDV-a s pravom na odbitak pretporeza. Stoga, isporuka zlatnih kovanica koje se mogu smatrati investicijskim zlatom, jer zadovoljavaju uvjete propisane u članku 113. stavku 1. točki 2. Zakona, oslobođena je PDVa bez prava na odbitak pretporeza sukladno odredbama članka 58. stavka 4. točke 1. Zakona. Obzirom da je za navedene zlatne kovanice porezni obveznik pri nabavi odbio pretporez, a isporuka istih je oslobođena PDV-a bez prava na odbitak, porezni obveznik mora ispraviti odbitak pretporeza sukladno odredbama članka 63. stavka 1. i 2. Zakona. Kako se radi o poreznom obvezniku koji obavlja isporuke za koje je dopušten odbitak pretporeza i isporuke za koje odbitak pretporeza nije dopušten, isporuke zlatnih kovanica koje su oslobođene PDV-a bez prava na odbitak pretporeza uključuju se u nazivnik za izračun iznosa pretporeza koji se odnosi na isporuke dobara i usluga za koje je dopušten odbitak pretporeza sukladno odredbama članka 62. stavka 1. Zakona. U slučaju zajedničke prodaje različitih kovanica koje su pojedinačno predmet oporezivanja PDV-om, pri čemu su određene kovanice oporezive PDV-om, a druge oslobođene plaćanja PDV-a, potrebno je utvrditi poreznu osnovicu za svaku pojedinu kovanicu kao i iznos PDV-a obračunan na kovanice koje su oporezive. Reg: MF Porez na dodanu vrijednost Posebni postupci oporezivanja 10N Plaćanje i iskazivanje PDV-a u prijavi (11.5.) Broj klase:410-01/15-01/

361 Urudžbeni broj: /15-2 Zagreb, Podnositelj upita iz dostavnog popisa obratio nam se s pitanjem da li porezni obveznik koji porez na dodanu vrijednost (u daljnjem tekstu: PDV) obračunava prema naplaćenim naknadama PDV plaća i iskazuje u prijavi PDV-a tek kada račun naplati u cijelosti ili po svakom iznosu koji je plaćen za taj račun. Na postavljeni upit odgovaramo u nastavku. Odredbama članka 5.i stavka 3. Zakona o porezu na dodanu vrijednost (Narodne novine broj 73/13, 99/13, 148/13, 153/13 i 143/14, u daljnjem tekstu: Zakon) propisano je da iznimno od članka 30. Zakona, poreznom obvezniku koji primjenjuje postupak oporezivanja prema naplaćenim naknadama obveza obračuna PDV-a nastaje na dan primitka plaćanja. Nadalje, odredbama članka 5.i stavka 4. Zakona propisano je da iznimno od članka 57. Zakona, porezni obveznik koji primjenjuje postupak oporezivanja prema naplaćenim naknadama ima pravo na odbitak pretporeza u trenutku kada je isporučitelju platio račun za isporučena dobra ili obavljene usluge. Prema odredbama članka 7. stavka 3. Zakona porezni obveznik kojemu je obavljena isporuka dobara ili usluga u tuzemstvu odgovara za plaćanje PDV-a u bilo kojem od sljedećih slučajeva: a) kada račun ili druga isprava kojom se zaračunavaju isporučena dobra ili obavljene usluge, čije je izdavanje propisano člancima 78. i 79. Zakona, nije izdana ili je u njoj netočno obračunan PDV, b) kada poreznom obvezniku koji mu je obavio isporuku nije platio najmanje iznos PDV-a obračunanog u računu u roku propisanom posebnim propisom o financijskom poslovanju od dana izdavanja računa. U smislu članka 7. stavka 3. točke b) Zakona primatelj isporuke neovisno o tome da li PDV obračunava prema obavljenim isporukama ili primjenjuje postupak oporezivanja prema naplaćenim naknadama odgovara za plaćanje PDV-a kao porezni jamac ako nije u roku propisanom posebnim propisom isporučitelju koji PDV obračunava prema obavljenim isporukama platio račun najmanje u iznosu PDV-a obračunanog u računu sukladno odredbama članka 194.a stavka 3. Pravilnika o porezu na dodanu vrijednost (Narodne novine broj 79/13, 85/13, 160/13, 35/14 i 157/14). Napominjemo da to ne znači da je za odbitak pretporeza dovoljno platiti samo iznos PDV-a iskazanog u računu, a ne ukupan iznos računa, već da plaćeni iznos treba tretirati kao da uključuje PDV. Primjerice, u slučaju da je ukupan iznos računa 1.250,00 kuna koji uključuje 250,00 kuna PDV-a te da kupac plati samo PDV u iznosu od 250,00 kuna, tada će kupac imati pravo odbitka pretporeza u iznosu od 50,00 kuna (neto 200,00 kuna + PDV 50,00 kuna = 250,00 kuna). Nadalje, u tom slučaju porezni obveznik isporučitelj dobara koji PDV obračunava prema naplaćenim naknadama u prijavi PDV-a iskazuje samo PDV na dobiveni iznos koji u naprijed navedenom primjeru iznosi 50,00 kuna. Napominjemo da porezni obveznik iz iznosa u kojem je sadržan PDV obračunan po stopi 25% iznos PDV-a izračunava primjenom preračunane stope PDV-a koja iznosi 20%. Reg: MF Porez na dodanu vrijednost Posebni postupci oporezivanja 10N11 Poseban postupk oporezivanja za elektronički obavljene usluge (11.5.) Broj klase:410-19/15-01/23 Urudžbeni broj: /15-2 Zagreb, Porezni obveznik iz dostavnog popisa postavio je upit podliježe li posebnom postupku oporezivanja za elektronički obavljene usluge obzirom da nije upisan u registar obveznika poreza na dodanu vrijednost (u daljnjem tekstu: PDV). 361

362 Na postavljeno pitanje odgovaramo u nastavku. Prema članku 193.a Pravilnika o porezu na dodanu vrijednost (Narodne novine, broj 79/13, 85/13, 160/13, 35/14 i 157/14) porezni obveznik koji obavlja telekomunikacijske usluge, usluge radijskog i televizijskog emitiranja i elektronički obavljene usluge na području Europske unije ima pravo izbora za primjenu posebnih postupaka oporezivanja navedenih usluga. Ako porezni obveznik nije izabrao primjenu posebnih postupaka, obvezan je registrirati se za potrebe PDV-a u državi članici u kojoj obavlja telekomunikacijske usluge, usluge radijskog i televizijskog emitiranja ili elektronički obavljene usluge osobama koje nisu porezni obveznici. Porezni obveznik koji u Republici Hrvatskoj prijavljuje primjenu posebnog postupka oporezivanja za telekomunikacijske usluge, usluge radijskog i televizijskog emitiranja i elektronički obavljene usluge mora biti upisan u registar obveznika PDV-a. Reg: MF Porez na dodanu vrijednost Posebni postupci oporezivanja 10N10 Turistička agencija koja primjenjuje poseban postupak oporezivanja putničkih agencija (07.5.) Broj klase:410-19/14-01/680 Urudžbeni broj: /15-2 Zagreb, Obratili ste se upitom o tome može li turistička agencija koja primjenjuje posebni postupak oporezivanja putničkih agencija, uz ispunjenje propisanih uvjeta, primjenjivati postupak oporezivanja prema naplaćenim naknadama za račune koji se ne odnose na posebni postupak oporezivanja putničkih agencija. U vezi navedenog odgovaramo u nastavku. Prema odredbama članka 5.i Zakona o porezu na dodanu vrijednost (Narodne novine broj 73/13, 99/13, 148/13, 153/13 i 143/14, u datjnjem tekstu: Zakon o PDV-u) porezni obveznik sa sjedištem, stalnom poslovnom jedinicom, prebivalištem ili uobičajenim boravištem u tuzemstvu čija vrijednost isporuka dobara i usluga u prethodnoj kalendarskoj godini nije bila veća od ,00 kuna bez PDV-a, može obračunavati i plaćati PDV na temelju naplaćenih naknada za obavljene isporuke. Poreznom obvezniku koji primjenjuje postupak oporezivanja prema naplaćenim naknadama obveza obračuna PDV-a nastaje na dan primitka plaćanja. Porezni obveznik koji primjenjuje postupak oporezivanja prema naplaćenim naknadama ima pravo na odbitak pretporeza u trenutku kada je isporučitelju platio račun za isporučena dobra ili obavljene usluge. Porezni obveznik koji primjenjuje postupak oporezivanja prema naplaćenim naknadama u računu mora navesti "obračun prema naplaćenim naknadama". Odredbama članka 5.j Zakona o PDV-u propisano je da se obračun PDV-a prema postupku oporezivanja prema naplaćenim naknadama ne primjenjuje na: a) isporuke dobara unutar Europske unije, b) stjecanje dobara unutar Europske unije, c) isporuke ili premještanje dobara iz članka 30. stavaka 8. i 9. Zakona o PDVu, d) usluge iz članka 17. stavka 1. Zakona o PDV-u, e) isporuke za koje je primatelj obvezan platiti PDV prema članku 75. stavku 1. točki 7. i članku 75. stavcima 2. i 3. Zakona o PDV-u te u slučaju iz članka 7. stavka 9. Zakona o PDV-u. f) isporuke u okviru posebnog postupka oporezivanja za telekomunikacijske usluge, usluge radijskog i televizijskog emitiranja i elektronički obavljene usluge osobama koje nisu porezni obveznici. 362

363 Prema odredbama članka 5.k stavka 1. Zakona o PDV-u porezni obveznik iz članka 5.i stavka 1. Zakona o PDV-u koji želi primjenjivati postupak oporezivanja prema naplaćenim naknadama mora najkasnije do kraja tekuće kalendarske godine podnijeti pisanu izjavu nadležnoj ispostavi Porezne uprave o početku primjene postupka oporezivanja prema naplaćenim naknadama. Porezni obveznik koji dostavi navedenu izjavu može primjenjivati postupak oporezivanja prema naplaćenim naknadama od 1. siječnja sljedeće kalendarske godine te je obvezan primjenjivati taj postupak 3 kalendarske godine, što je propisano člankom 193.e stavkom 1. Pravilnika o porezu na dodanu vrijednost (Narodne novine broj 79/13, 85/13, 160/13, 35/14 i 157/14). U skladu s navedenim, iz odredbi članka 5.j Zakona o PDV-u razvidno je da transakcije obavljene u okviru posebnog postupka oporezivanja putničkih agencija nisu isključene iz primjene obračuna PDV-a prema postupku oporezivanja prema naplaćenim naknadama. Prema tome, turistička agencija koja primjenjuje posebni postupak oporezivanja putničkih agencija može se, pod uvjetom da zadovoljava zakonom propisane uvjete odlučiti za primjenu postupka oporezivanja prema naplaćenim naknadama za sve transakcije, osim navedenih u članku 5.j Zakona o PDV-u, neovisno o tome primjenjuje li na određene transakcije posebni postupak oporezivanja putničkih agencija ili redovni postupak oporezivanja. U slučaju da se predmetna turistička agencija nije prijavila za postupak oporezivanja prema naplaćenim naknadama od 1. siječnja. ista može najkasnije do kraja. godine podnijeti pisanu izjavu nadležnoj ispostavi Porezne uprave o početku primjene postupka oporezivanja prema naplaćenim naknadama od 1. siječnja pod uvjetom da u. godini ne ostvari vrijednost isporuka dobara i usluga veću od ,00 kuna bez PDV-a. Reg: MF Porez na dodanu vrijednost Posebni postupci oporezivanja Odustajanje od izjave o izboru oporezivanju prema naplaćenim 10N09 naknadama (20.2.) Broj klase: /15-01/258 Urudžbeni broj: /15-2 Zagreb, Porezni obveznik iz dostavnog popisa obratio nam se upitom u vezi oporezivanja prema naplaćenim naknadama. U upitu je navedeno da se radi o knjigovodstvenom servisu koji je 20. siječnja. za svoje klijente dostavio u Poreznu upravu, Ispostava Gospić izjave da žele od 1. siječnja. primjenjivati postupak oporezivanja prema naplaćenim naknadama. Međutim, kako je navedeno u upitu, budući da se radi o poreznim obveznicima koji imaju gotovinsku naplatu, 26. siječnja. dostavili su opoziv izjava u navedenu ispostavu Porezne uprave. Obzirom na navedeno uputili su zamolbu da im se omogući povlačenje podnesenih izjava. U vezi navedenog odgovaramo u nastavku. Prema odredbama članka 5.i Zakona o porezu na dodanu vrijednost (Narodne novine broj 73/13, 99/13, 148/13, 153/13 i 143/14, u daljnjem tekstu: Zakon) porezni obveznik sa sjedištem, stalnom poslovnom jedinicom, prebivalištem ili uobičajenim boravištem u tuzemstvu čija vrijednost isporuka dobara i usluga u prethodnoj kalendarskoj godini nije bila veća od ,00 kuna bez poreza na dodanu vrijednost (u daljnjem tekstu: PDV), može obračunavati i plaćati PDV na temelju naplaćenih naknada za obavljene isporuke. Odredbama članka 5.k stavka 1. Zakona propisano je da porezni obveznik koji želi primjenjivati postupak oporezivanja prema naplaćenim naknadama mora najkasnije do kraja tekuće kalendarske godine podnijeti pisanu izjavu nadležnoj ispostavi Porezne uprave o početku primjene postupka oporezivanja prema naplaćenim naknadama. Prema odredbama članka 193.e Pravilnika o porezu na dodanu vrijednost (Narodne novine broj 79/13, 85/13, 160/13, 35/14 i 157/14) porezni obveznik koji dostavi naprijed navedenu izjavu može primjenjivati postupak oporezivanja prema naplaćenim naknadama od 1. siječnja sljedeće kalendarske godine te je obvezan primjenjivati taj postupak 3 kalendarske godine. Prema odredbama članka 39. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o porezu na dodanu vrijednost (Narodne novine broj 143/14) propisano je da porezni obveznici sa sjedištem, stalnom poslovnom jedinicom, prebivalištem ili uobičajenim boravištem u 363

364 tuzemstvu čija vrijednost isporuka dobara i usluga u nije bila veća od ,00 kuna bez PDV-a, koji žele početi primjenjivati postupak oporezivanja prema naplaćenim naknadama od 1. siječnja., moraju o tome najkasnije do 20. siječnja. dostaviti pisanu izjavu nadležnoj ispostavi Porezne uprave. Porezni obveznici koji su do 31. prosinca obračunavali PDV prema naplaćenim naknadama mogli su najkasnije do 20. siječnja. dostaviti pisanu izjavu nadležnoj ispostavi Porezne uprave da od 1. siječnja. žele obračunavati PDV prema obavljenim isporukama. Porezni obveznici koji do 20. siječnja. nisu dostavili pisanu izjavu nadležnoj ispostavi Porezne uprave o promjeni načina obračuna PDV-a, smatra se da od 1. siječnja. primjenjuju postupak obračuna PDV-a koji su primjenjivali i u Slijedom navedenog, važno je istaknuti da je intencija Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o porezu na dodanu vrijednost bila dati poreznom obvezniku mogućnost izbora te je dana mogućnost poreznom obvezniku da dobrovoljno, pisanom izjavom izrazi želju o primjenjivanju postupka oporezivanja prema naplaćenim naknadama. Porezni obveznici koji su sukladno odredbama članka 39. stavka 1. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o porezu na dodanu vrijednost do 20. siječnja. dostavili pisanu izjavu nadležnoj ispostavi Porezne uprave da žele primjenjivati postupak oporezivanja prema naplaćenim naknadama te su nakon toga povukli izjavu, najkasnije do 20. veljače., dakle do dana podnošenja prijave PDV-a za prvo razdoblje oporezivanja u., Porezna uprava smatrat će da postupaju na isti način kao što su postupali u (smatrat će se kao da nisu niti podnosili izjavu). Navedeni rok odnosi se i na porezne obveznike koji prijave PDV-a podnose za tromjesečna razdoblja oporezivanja, te se odustajanje nakon 20. veljače. neće prihvaćati kako bi se računi mogli pravilno ispostavljati. U vezi navedenog nadležna ispostava Porezne uprave ne donosi rješenje. Porezni obveznici koji su izdali račune u siječnju. prema načinu propisanom za oporezivanje prema naplaćenim naknadama, a do 20. veljače. su povukli izjavu o poslovanju prema naplaćenim naknadama, obvezni su ispraviti račune u skladu s odredbama članka 33. stavka 7. Zakona i nakon toga izdati račune u skladu s postupkom oporezivanja prema obavljenim isporukama. Reg: MF Porez na dodanu vrijednost Posebni postupci oporezivanja 10N08 Oporezivanje prema naplaćenim naknadama (22.1.) Broj klase: /15-01/29 Urudžbeni broj: /15-6 Zagreb, Gospodin A novinar, obratio se u vezi izmjena Zakona o PDV-u od 1. siječnja. te s tim u vezi oporezivanja prema naplaćenim naknadama. U upitu je navedeno da je portal B primio informaciju od poreznog obveznika da kod oporezivanja prema naplaćenim naknadama porez na dodanu vrijednost (u daljnjem tekstu: PDV) mora platiti nakon isteka dogovorene odgode plaćanja (valute plaćanja), a ne kada je račun naplatio, te da je taj porezni obveznik takvo tumačenje, kako je navedeno, dobio od službenika Porezne uprave. Postavljeno je pitanje kada je trenutak naplate na račun. U vezi navedenog odgovaramo u nastavku. Prema odredbama članka 5.i Zakona o porezu na dodanu vrijednost (Narodne novine broj 73/13, 99/13, 148/13, 153/13 i 143/14, u daljnjem tekstu: Zakon) porezni obveznik sa sjedištem, stalnom poslovnom jedinicom, prebivalištem ili uobičajenim boravištem u tuzemstvu čija vrijednost isporuka dobara i usluga u prethodnoj kalendarskoj godini nije bila veća od ,00 kuna bez PDV-a, može obračunavati i plaćati PDV na temelju naplaćenih naknada za obavljene isporuke. Poreznom obvezniku koji primjenjuje postupak oporezivanja prema naplaćenim naknadama obveza obračuna PDV-a nastaje na dan primitka plaćanja. Porezni obveznik koji primjenjuje postupak oporezivanja prema naplaćenim naknadama ima pravo na odbitak pretporeza u trenutku kada je isporučitelju platio račun za isporučena dobra ili obavljene usluge. 364

365 Porezni obveznik koji primjenjuje postupak oporezivanja prema naplaćenim naknadama u računu mora navesti»obračun prema naplaćenim naknadama«. Prema odredbama članka 193.d stavka 1. Pravilnika o porezu na dodanu vrijednost (Narodne novine broj 79/13, 85/13, 160/13, 35/14 i 157/14) trenutkom naplate smatra se: - kod doznaka u korist transakcijskog računa, trenutak naplate na račun, - kod primljenih mjenica, trenutak naplate ili prijenosa (indosiranja) mjenice, - kod čeka, trenutak primitka čeka, - kod kreditnih kartica, trenutak naplate na račun, - kod prijeboja, asignacija, cesija i preuzimanja duga, kada su se stekli propisani uvjeti odnosno trenutak potpisa odgovarajućih ugovora ili drugih isprava. Sukladno navedenom, poreznom obvezniku koji primjenjuje postupak oporezivanja prema naplaćenim naknadama obveza obračuna PDV-a nastaje na dan primitka plaćanja. Nadalje, porezni obveznik pravo na odbitak pretporeza ostvaruje u trenutku kada je isporučitelju platio račun za isporučena dobra ili obavljene usluge. Reg: MF Porez na dodanu vrijednost Posebni postupci oporezivanja 10N07 Upis u registar obveznika PDV-a (14.1.) Broj klase: /14-01/653 Urudžbeni broj: /15-2 Zagreb, Obratili ste nam se upitom u vezi ulaska u sustav poreza na dodanu vrijednost (u daljnjem tekstu: PDV) obrtnika obveznika poreza na dohodak. Postavili ste pitanje da li je za obvezni ulazak u sustav PDV-a propisan iznos prometa od ,00 kuna prema naplaćenim ili prema izdanim računima godišnje. U vezi navedenog odgovaramo u nastavku. Odredbama članka 4. stavka 1. točaka 1. i 3. Zakona o porezu na dodanu vrijednost (Narodne novine broj 73/13, 99/13, 148/13, 153/13 i 143/14, u daljnjem tekstu: Zakon) propisano je da se PDV plaća na isporuku dobara i obavljanje usluga u tuzemstvu uz naknadu koje obavi porezni obveznik koji djeluje kao takav. Prema odredbama članka 7. stavka 1. Zakona isporuka dobara u smislu članka 4. stavka 1. točke 1. Zakona je prijenos prava raspolaganja materijalnom imovinom u svojstvu vlasnika. Materijalnom imovinom smatra se isporuka električne energije, plina, grijanja, hlađenja i slično. Obavljanje usluga je svaka transakcija koja se ne smatra isporukom dobara u smislu članka 7. Zakona. Odredbama članka 90. stavaka 1. i 2. Zakona propisano je da se malim poreznim obveznikom smatra pravna osoba sa sjedištem, stalnom poslovnom jedinicom, odnosno fizička osoba s prebivalištem ili uobičajenim boravištem u tuzemstvu, čija vrijednost isporuka dobara ili obavljenih usluga u prethodnoj kalendarskoj godini nije bila veća od ,00 kuna. Porezni obveznik oslobođen je plaćanja PDV-a na isporuke dobara ili usluga, nema pravo iskazivati PDV na izdanim računima i nema pravo na odbitak pretporeza. Prema odredbama članka 186. stavaka 1. i 3. Pravilnika o porezu na dodanu vrijednost (Narodne novine broj 79/13, 85/13, 160/13, 35/14 i 157/14) porezni obveznik koji ima sjedište, stalnu poslovnu jedinicu, prebivalište ili uobičajeno boravište u tuzemstvu i u prethodnoj kalendarskoj godini je obavio isporuke dobara i usluga iznad ,00 kuna, upisuje se u registar obveznika PDV-a od 1. siječnja tekuće godine. Nadalje, o činjenici da je u prethodnoj kalendarskoj godini obavio isporuke dobara i usluga u iznosu većem od ,00 kuna i time postao obvezan upisati se u registar obveznika PDV-a, porezni obveznik obavještava nadležnu ispostavu Porezne uprave prema svome sjedištu odnosno prebivalištu ili uobičajenom boravištu podnošenjem Zahtjeva za registriranje za potrebe PDV-a radi upisa u registar obveznika PDV-a najkasnije do 15. siječnja tekuće godine. Slijedom navedenog, u slučaju da je obrtnik obveznik poreza na dohodak u prethodnoj kalendarskoj godini ostvario vrijednost isporuka dobara i obavljenih usluga veću od ,00 kuna, bez obzira jesu li te isporuke naplaćene ili ne, obvezan je najkasnije do 15. siječnja tekuće godine nadležnoj ispostavi Porezne uprave podnijeti Zahtjev za registriranje za potrebe PDV-a (Obrazac P-PDV) radi upisa u registar obveznika PDV-a te 365

366 tada na računima obračunava PDV i ima pravo na odbitak pretporeza od dana upisa u registar obveznika PDV-a, odnosno od 1. siječnja tekuće godine. Reg: MF Porez na dodanu vrijednost Posebni postupci oporezivanja 10N06A Oporezivanje putničkih agencija (05.1.) Broj klase:410-19/14-01/2990 Urudžbeni broj: /15-5 Zagreb, Općenito Putničke agencije u načelu pružaju usluge prijevoza, smještaja, usluge vodiča i pratitelja grupe, usluge organizacije putovanja, savjetovanja i druge slične usluge. Putnička agencija može poslovati na različite načine: 1. obavlja usluge u svoje ime pri čemu koristi isporuke dobara i usluge drugih poreznih obveznika i u tom slučaju putnička agencija mora primjenjivati posebni postupak oporezivanja propisan člancima 91. do 94. Zakona o porezu na dodanu vrijednost (Narodne novine broj 73/13, 99/13, 148/13, 153/13 i 143/14; u daljnjem tekstu: Zakon), 2. obavlja usluge u svoje ime i za svoj račun pri čemu koristi vlastita dobra i usluge i u tom slučaju primjenjuje redovni postupak oporezivanja, 3. obavlja usluge u svoje ime i za svoj račun (tzv. mješovite usluge) pri čemu za jedinstvenu uslugu koju pruža putniku koristi isporuke dobara i usluge drugih poreznih obveznika, a koristi i vlastita dobra i usluge. U tom slučaju za dio isporuka dobara i usluge drugih poreznih obveznika primjenjuje poseban postupak oporezivanja, a za dio gdje koristi vlastita dobra i usluge primjenjuje redovni postupak oporezivanja, 4. obavlja usluge u svoje ime, a za tuđi račun, 5. obavlja usluge u tuđe ime i za tuđi račun pri čemu djeluje kao posrednik i PDV obračunava samo na svoju proviziju. Način na koji posluje putnička agencija ovisi od ugovornih odnosa između stranaka u poslu te o stvarnom načinu obavljanja određene usluge o čemu ovisi i oporezivanje navedenih usluga obzirom da je člankom 8. stavkom 2. Pravilnika propisano da je bitno obilježje oporezive transakcije međusobna uzročna veza između transakcije i naknade. Za prosudbu o postojanju ovog obilježja mjerodavan je gospodarski interes sudionika, neovisno o tome kako su sami sudionici određeni posao nazvali. Posebni postupak oporezivanja Prema odredbama članka 91. stavka 1. Zakona posebni postupak oporezivanja primjenjuje se u slučaju kada putničke agencije posluju s kupcima u svoje ime, a koriste isporuku dobara i usluge drugih poreznih obveznika za obavljanje usluga putovanja. Posebni postupak nije opcionalan, odnosno porezni obveznik ne može birati između posebnog postupka i redovnog postupka oporezivanja. Posebni postupak primjenjuje se neovisno o tome koristi li putnička agencija isporuke dobara i usluga poreznih obveznika iz EU, trećih zemalja, ili tuzemnih poreznih obveznika. Ako putnička agencija obavlja usluge u svoje ime, a za tuđi račun pri čemu koristi usluge drugih poreznih obveznika ona u biti kupuje usluge od drugih poreznih obveznika koje mogu biti usluge smještaja u hotelu, usluge prijevoza, ulaznice za muzeje, koncerte i slično. Putnička agencija će navedene usluge objediniti u jednu jedinstvenu uslugu pri čemu će obaviti i usluge kao što su primjerice rezervacije, priprema vaučera i druge dokumentacije, ugovaranje prijevoza putnika do određenog turističkog odredišta, organiziranje usluge vodiča ili turističkog pratitelja, organiziranje dodatnih usluga kao što su posjeti muzejima ili koncertima ili primjerice tečajevi stranih jezika u inozemstvu i slično. Prema odredbama članka 91. Zakona putničkim agencijama u smislu Zakona smatraju se organizatori putovanja te se stoga posebni postupak ne odnosi samo na putničke 366

367 agencije i organizatore putovanja, već i na sve ostale osobe koje se bave prodajom putovanja. Stoga, nije bitno tko obavlja uslugu već je bitno da se radi o uslugama u vezi s putovanjem, a također za potrebe PDV-a nije nužno da se određena pravna osoba registrira kod nadležnog suda kao putnička agencija da bi se usluge koje obavlja oporezivale prema posebnom postupku. To mogu biti udruge, škole, fakulteti i drugi porezni obveznici koji prodaju putovanja u svoje ime, a koriste usluge drugih poreznih obveznika pri prodaji. Putnička agencija primjenjuje posebni postupak neovisno o tome kome obavlja uslugu organizacije putovanja, što proizlazi iz presude Europskog suda pravde koji se u vezi primjene posebnog postupka očitovao u slučaju C-189/11 EK v. Španjolska od 26. rujna godine, što znači da se kupcem smatra svaka osoba kojoj putnička agencija obavlja usluge. To može biti građanin, ali može biti i fizička ili pravna osoba koja putovanje nabavlja za svoje potrebe ili zbog prodaje putovanja. Odredbama članka 91. stavka 2. Zakona propisano je da se transakcije što ih putnička agencija obavi u vezi s putovanjem pod uvjetima iz članka 91. Zakona smatraju jedinstvenom uslugom koju putnička agencija obavlja kupcu. Obavljena usluga oporeziva je prema mjestu sjedišta ili stalne poslovne jedinice poreznog obveznika, odnosno putničke agencije iz koje se usluge obavljaju što je propisano člankom 91. stavkom 3. Zakona. Stoga ako putnička agencija ima sjedište u tuzemstvu ili ako ima u tuzemstvu poslovnu jedinicu iz koje se obavljaju usluge tada je mjesto oporezivanja tih usluga u Republici Hrvatskoj i primjenjuju se odredbe hrvatskog Zakona. Člankom 187. stavkom 3. Pravilnika o porezu na dodanu vrijednost (Narodne novine broj 79/13, 85/13, 160/13, 35/14 i 157/14; u daljnjem tekstu: Pravilnik) propisano je da se posebni postupak oporezivanja putničkih agencija primjenjuje i ako porezni obveznik u svoje ime obavlja uslugu organizacije putovanja kojom pribavlja kupcu usluge koje se sastoje od prijevoza ili drugih turističkih usluga, ali ne uključuju noćenje (izlet). Međutim, za primjenu posebnog postupka oporezivanja bitno je da se obavlja jedna od usluga vezana uz putovanje kao što su smještaj ili prijevoz. Stoga, se posebni postupak oporezivanja ne može primijeniti primjerice na prodaju ulaznica za koncert, a da se pri tome ne pruža i osnovna usluga putovanja o čemu se očitovao i Europski sud pravde u presudi C-31/10 Minerva od 09. prosinca godine. Posebni postupak oporezivanja primjenjuje se u situaciji kad putnička agencija kupuje i prodaje usluge kupcima koje se sastoje od više usluga i čine jedinstvenu uslugu, ali i u slučaju kada se radi o prodaji samo jedne usluge koja se smatra osnovnom uslugom povezanom s putovanjem što proizlazi i iz presude Europskog suda pravde C-163/91 Van Ginkel od. studenog godine. Porezni obveznik koji nabavlja i prodaje usluge smještaja uz koje obavlja i primjerice usluge pronalaženja, rezerviranja ili davanja informacija o smještaju te o općim uvjetima koji vrijede u vezi smještaja, odnosno putovanja ostvaruje razliku u cijeni na koju se primjenjuje posebni postupak. Posebni postupak također se primjenjuje i u slučaju kada putnička agencija kupuje i prodaje uslugu prijevoza ako navedenu uslugu prodaje u svoje ime, a za tuđi račun za što kupcu zaračunava ukupnu naknadu u kojoj je sadržana i naknada putničke agencije za pronalaženje, rezerviranje ili davanje informacija o prijevozu te o općim uvjetima koji vrijede u vezi prijevoza. Porezna osnovica kod posebnog postupka oporezivanja Odredbama članka 92. Zakona propisano je da je porezna osnovica, u vezi s jedinstvenom uslugom koju obavlja putnička agencija razlika u cijeni putničke agencije odnosno razlika između ukupne naknade, bez PDV-a, koju plaća kupac i stvarnih troškova putničke agencije za isporuke dobara ili usluga koje su joj obavili drugi porezni obveznici. Stoga se PDV ne obračunava na ukupnu primljenu naknadu već samo na razliku u cijeni koju ostvari putnička agencija između naplaćene naknade kupcu i troškova za nabavljene usluge od drugih poreznih obveznika. Kad putnička agencija primjenjuje posebni postupak oporezivanja pri čemu koristi usluge drugih poreznih obveznika, razlika u cijeni oporezuje se PDV-om po stopi od 25%, a iznos PDV-a koji je putnička agencija obvezna platiti izračunava se primjenom preračunate stope PDV-a, koja iznosi 20%, na ostvarenu razliku u cijeni. U vezi boravišne pristojbe napominje se da boravišna pristojba i kod posebnog postupka predstavlja prolaznu stavku i kao takva nema utjecaj na oporezivanje, odnosno ne ulazi u izračun prilikom utvrđivanja razlike u cijeni na koju putnička agencija mora obračunati PDV. 367

368 Odbitak pretporeza Člankom 94. Zakona propisano je da PDV koji putničkoj agenciji obračunaju drugi porezni obveznici na transakcije iz članka 91. stavka 2. i 3. Zakona koje se obavljaju izravno kupcima ne može biti odbijen ili vraćen. Stoga kada putnička agencija primjenjuje posebni postupak oporezivanja, nema pavo na odbitak pretporeza za dobra i usluge koje su joj zaračunali drugi porezni obveznici, a putnička agencija ta dobra i usluge koristi za pružanje jedinstvene usluge kupcima. Međutim, putnička agencija može odbiti pretporez po primljenim računima za opće rashode poslovanja kao što su električna energija, grijanje, uredski materijal, telefonski troškovi i slično. Oslobođene transakcije Članak 93. Zakona propisuje da se kod isporuka dobara i usluga izravno kupcu koje se obavljaju izvan EU, jedinstvena usluga putničke agencije smatra posredničkom uslugom oslobođenom PDV-a temeljem članka 49. Zakona. Kada se te transakcije obavljaju i unutar i izvan EU, oslobođen je samo onaj dio usluge putničke agencije koji se odnosi na transakcije izvan Europske unije. Temeljem tih odredbi jedinstvena usluga putničke agencije je oslobođena plaćanja PDVa samo za isporuke dobara i usluga izravno kupcu koje se obavljaju izvan EU. Pravo na oslobođenje od plaćanja PDV mora biti potkrijepljeno dokazima iz evidencija putničke agencije. Dio porezne osnovice za jedinstvenu uslugu koji je oslobođen plaćanja poreza i dio koji se oporezuje u Hrvatskoj moraju se izračunati tako da se iznos porezne osnovice podijeli u istom omjeru u kojem se dijele stvarni troškovi isporuka unutar EU i stvarni troškovi isporuka izvan EU. Primjer: Putnička agencija organizirala je putovanje u Njemačku i Norvešku za 30 osoba po cijeni od 5.000,00 kuna po osobi koje uz prijevoz autobusom uključuje smještaj u hotelima te obilaske s vodičem. Ukupni troškovi po ulaznim računima koji se odnose na isporuke primljene u Njemačkoj iznose ,00 kuna sa njemačkim PDV-om, dok ukupni troškovi koji se odnose na isporuke primljene u Norveškoj iznose ,00 kuna sa norveškim PDV-om. Ukupni troškovi po ulaznim računima iznose ,00 (60.000, ,00) kuna. Ukupni prihod putničke agencije iznosi ,00 (30x5.000,00) kuna. Ostvarena razlika u cijeni, odnosno ostvarena razlika u cijeni putničke agencije iznosi ,00 ( , ,00) kuna. Obzirom da se u ovom slučaju radi o putovanju koje se odvija unutar EU te na području izvan EU putnička agencije treba odrediti udio nabavljenih usluga u državi članici (Njemačka), odnosno u trećoj zemlji (Norveška) u ukupnim troškovima po ulaznim računima. Naime, usluge putničke agencije koje se odnose na transakcije izvan EU oslobođene su PDV-a te se stoga na njih ne primjenjuje posebni postupak. Udio primljenih usluga u Njemačkoj u ukupnim troškovima iznosi 54,54% (60.000,00/ ,00), dok udio usluga primljenih u Norveškoj iznosi 45,46% (50.000,00/ ,00). Razlika u cijeni u ovom slučaju je jednaka udjelu u marži putničke agencije usluga primljenih u Njemačkoj i iznosi ,00 (40.000,00x54.54%) kuna, PDV se izračunava preračunatom stopom i iznosi 4.363,20 (21.816,00 x 20%) kuna. Redovni postupak oporezivanja za usluge obavljene vlastitim sredstvima u svoje ime i za svoj račun U slučaju da putnička agencija koristi vlastite kapacitete kao npr. vlastite smještajne kapacitete - apartmane ili vlastiti hotel, vlastiti autobus za prijevoz putnika ili ako za usluge vodiča angažira vlastite zaposlenike takve usluge ne uključuju se u posebni postupak te se na takve usluge primjenjuje redovni postupak oporezivanja i PDV se obračunava po općoj stopi od 25% ili se obračunava po sniženoj stopi od 13% ako se radi o uslugama koje su oporezive po članku 38. stavku 3. točki a) Zakona, kada je usluga oporeziva u Hrvatskoj. Ako putnička agencija obavlja npr. prijevoz vlastitim autobusom djelomično u Hrvatskoj, a djelomično u nekoj drugoj članici EU na dionicu puta u tuzemstvu obračunat će PDV po stopi od 25% dok će za dio usluge prijevoza obavljenoj u nekoj drugoj članici EU platiti porez prema propisima te države članice. 368

369 Smatra se da se radi o vlastitim uslugama i u slučaju ako npr. putnička agencija obavlja prijevoz putnika autobusom koji je uzela u dugotrajni najam ili leasing, ili ako je npr. putnička agencija uzela u najam smještajne kapacitete u hotelima i sl.. Ako putnička agencija usluge putovanja obavlja u svoje ime i za svoj račun vlastitim sredstvima pri čemu ne koristi usluge drugih poreznih obveznika primjenjuje redovni postupak oporezivanja. Stoga će svoje usluge oporezivati po onoj stopi PDV-a koja se primjenjuje u skladu sa Zakonom na takve usluge i na svojim računima će kupcima vlastitih usluga obračunavati PDV koji kupac može odbiti kao pretporez ako su ispunjeni ostali uvjeti za pravo na odbitak pretporeza. Smještaj putnika u komercijalnim ugostiteljskim objektima oporezuje se po stopi PDV-a od 13%, dok se usluga prijevoza na dionici puta u Republici Hrvatskoj oporezuje po stopi od 25%. Ostale usluge kao što su korištenje bazena, tobogana, teniskih terena i slično oporezuju se stopom PDV-a od 25%. Međutim, ako porezni obveznik obavlja navedene usluge kao jedinstvenu uslugu (tzv. all inclusive) tada se primjenjuje stopa PDV-a od 13% obzirom da se radi o jedinstvenoj usluzi smještaja kupca odnosno putnika u komercijalnom ugostiteljskom objektu. Za sve druge usluge koje vlastitim sredstvima obavljaju putničke agencije ili druge osobe čija je gospodarska djelatnost povezana s putovanjima, turizmom ili odmorom, treba utvrditi mjesto obavljanja usluga u skladu s uobičajenim pravilima da bi se moglo utvrditi kada i gdje se PDV obračunava i plaća. Primjerice, kada porezni obveznik u tuzemstvu organizira zabavne sadržaje za putnike ili bilo koga drugoga u svojim objektima u tuzemstvu, na te se usluge obračunava hrvatski PDV, jer se u svrhu PDV-a smatra da je mjesto obavljanja takvih usluga tamo gdje su usluge stvarno obavljene. Kada inozemni glazbenik održi koncert u tuzemstvu, hrvatski PDV po stopi od 25% obračunava se i na njegovu izvedbu (usluga organizatoru koncerta) i na ulaznice (usluga organizatora publici) osim ako se ne primjenjuje oslobođenje iz članka 39. stavka 1. točke n) Zakona. Usluge u svoje ime i za svoj račun (tzv. mješovite usluge) Ako putnička agencija prodaje putniku aranžman koji se sastoji od korištenja usluga drugih poreznih obveznika i od korištenja vlastitih usluga tada primjenjuje posebni postupak oporezivanja samo na dio koji se odnosi na korištenje usluga drugih poreznih obveznika dok na korištenje vlastitih usluga primjenjuje redovni postupak oporezivanja. To znači da putnička agencija mora osigurati odgovarajuće evidencije kako bi mogla ispravno utvrditi poreznu osnovicu i primijeniti odgovarajući postupak oporezivanja u skladu s navedenim poreznim propisima. U slučaju da putnička agencija obavlja organizaciju putovanja, za što koristi usluge drugih poreznih obveznika, ali i svoje vlastite usluge posebni postupak primjenjuje se samo na dio usluga koje putnička agencija nabavlja od drugog poreznog obveznika. U tom slučaju putnička agencija će izračunati udio vlastite usluge u ukupnoj vrijednosti usluge na temelju stvarnih troškova ili na temelju tržišne vrijednosti usluga. Putnička agencija obavljenu uslugu tada oporezuje na dva načina i to tako da vlastite usluge oporezuje prema redovnom postupku oporezivanja, a usluge drugih poreznih obveznika oporezuje prema posebnom postupku oporezivanja putničkih agencija, odnosno oporezuje razliku u cijeni. Primjer: Putnička agencija prodaje dvodnevni boravak u Veneciji uz prijevoz s tim da uslugu prijevoza obavlja vlastitim autobusom. Ukupna naknada za putovanje iznosi ,00 kuna, od toga je trošak smještaja u hotelu ,00 kuna u što je uključen talijanski PDV, trošak vlastite usluge prijevoza 6.000,00 kuna, a ukupna ostvarena razlika je u tom slučaju 4.000,00 kuna. Putnička agencija treba odrediti udjel vlastitog troška prijevoza i udjel troškova za smještaj u hotelu u ukupnim troškovima jedinstvene usluge obavljene putnicima. Trošak nabavljene usluge s PDV-om ,00 76,92% Trošak vlastite usluge prijevoza 6.000,00 23,08% Ukupno ,00 100,00% Nakon što putnička agencija izračuna iznos udjela u troškovima postotak udjela treba primijeniti i na prihode. Usluga drugih poreznih obveznika ,00 76,92% Vlastita usluga 6.924,00 23,08% Vrijednost obavljene usluge ,00 100,00% 369

370 Obzirom da se posebni postupak oporezivanja primjenjuje samo na dio razlike u cijeni koji se odnosi na usluge nabavljene od drugih poreznih obveznika putnička agencija izračunat će iznos razlike u cijeni za usluge nabavljene od drugih poreznih obveznika. Razlika u cijeni u ovom slučaju iznosi 3.076,00 kuna (23.076, ,00), a PDV iznosi 615,20 kuna (3.076,00x20%). Na vlastitu uslugu prijevoza od 6.924,00 kuna putnička agencija će primijeniti redovni postupak oporezivanja na način da će na prijeđenu dionicu puta u Hrvatskoj obračunati hrvatski PDV po stopi od 25%, a na dionicu puta u Italiji obračunati će talijanski PDV prema talijanskim propisima. Usluge obavljene u svoje ime, a za tuđi račun Sukladno članku 8. stavku 4. Zakona ako porezni obveznik djelujući u vlastito ime, ali za račun druge osobe sudjeluje u obavljanju usluga, smatra se da je sam primio i obavio te usluge. Naime, porezni obveznik koji određenu uslugu obavlja u svoje ime, a za tuđi račun, ne može osobi za čiji račun nastupa (primjerice hotelu, paušalistu malom poreznom obvezniku i slično) ispostaviti račun za obavljenu uslugu posredovanja obzirom da se za potrebe oporezivanja PDV-om smatra da takva transakcija nije ni obavljena. Stoga putnička agencija koja koristi usluge drugih poreznih obveznika, a koja obavlja putniku usluge u svoje ime, a za tuđi račun ne djeluje u svojstvu posrednika i ne obavlja posredničku uslugu obzirom da je naknada za obavljenu uslugu sadržana u ukupnoj naknadi koju je putnička agencija zaračunala kupcu u svoje ime. Prema tome, putnička agencija koja u svoje ime, a za tuđi račun obavlja uslugu organizacije putovanja koja se sastoji od smještaja, prijevoza ili drugih usluga koje čine cjelinu ili kupcu prodaje samo jednu uslugu primjerice smještaj ili prijevoz na takve usluge primjenjuje posebni postupak oporezivanja putničkih agencija. Porezni obveznik koji primjerice obavlja usluge smještaja koja je oporeziva prema članku 38. stavku 3. točki a) Zakona za čiji račun putnička agencija djeluje, davatelj usluge smještaja obračunat će PDV po stopi od 13%. Međutim putnička agencija koja će takvu uslugu smještaja prodati kupcu primijenit će posebni postupak oporezivanja i obračunati PDV po stopi od 25%, a iznos PDV-a koji je putnička agencija obvezna platiti izračunava se primjenom preračunane stope PDV-a na ostvarenu razliku u cijeni. Primjer: Putnička je agencija sklopila ugovor s hotelom obvezavši se da će u određenom razdoblju i po posebnoj cijeni s popustom kupiti 200 noćenja u tom hotelu. Putnička agencija zatim putnicima prodaje sobe u tom hotelu, zaračuna im cijenu koja je, naravno, veća od cijene koju njoj hotel zaračunava. Putnik cijenu sobe plaća putničkoj agenciji. U ovom slučaju putnička agencija kupuje i preprodaje uslugu pa se primjenjuje posebni postupak oporezivanja razlike u cijeni (PDV se obračunava na razliku u cijeni putničke agencije po standardnoj stopi). Napominjemo da se oslobođenje propisano člankom 49. Zakona za točno navedene usluge posredovanja ne primjenjuje na putničke agencije koje u ime i za račun putnika obavljaju usluge u drugim državama članicama. Usluge obavljene u tuđe ime i za tuđi račun (posredničke usluge) Putnička agencija može obavljati usluge u tuđe ime i za tuđi račun, odnosno u ime i za račun osobe koja može biti pravna ili fizička osoba koja obavlja uslugu smještaja. U tom slučaju putnička agencija djeluje u svojstvu posrednika. Stoga porezni obveznik koji nastupa u tuđe ime i za tuđi račun posrednik i zastupnik, obračunava i plaća PDV na pripadajuću mu proviziju i to po stopi od 25% i ne primjenjuje posebni postupak. U slučaju da putnička agencija posredničku uslugu obavlja poreznom obvezniku iz druge države članice ili iz treće zemlje na svoju uslugu neće obračunati PDV obzirom da se usluga posredovanja obavljena između poreznih obveznika oporezuje prema sjedištu poreznog obveznika primatelja usluge sukladno članku 17. stavku 1. Zakona. Porezni obveznik koji obavlja uslugu posredovanja u računu, mora navesti naziv/ime i prezime, osobni identifikacijski broj (OIB) ili PDV identifikacijski broj osobe za koju posreduje. Posrednička usluga obavljena u ime i za račun druge osobe oslobođena je PDV-a prema članku 49. stavku 1. točki d) Zakona kada se transakcije za koje se posreduje obavljaju izvan Europske unije. Provizija koju u tom slučaju ostvari putnička agencija bit će oslobođena PDV-a zato što je usluga obavljena izvan EU. Porezni obveznik koji obavlja oslobođenu uslugu posredovanja na računu će se pozvati na navedeno porezno 370

371 oslobođenje. Stoga ako putnička agencija ostvari proviziju, odnosno naknadu za obavljenu usluga ta će naknada biti oslobođena PDV-a zato što je usluga za koju se posreduje obavljena izvan EU. Primjer: Putnička agencija i porezni obveznik koji smješta goste u hotelu sklopili su ugovor temeljem kojeg agenciji pripada 10% provizije ako u određenom razdoblju posredovanjem u prodaji ostvari 200 noćenja u tom hotelu. Za svako naredno noćenje provizija je %. Putnik cijenu sobe plaća izravno hotelu. U ovom slučaju putnička agencija nastupa kao posrednik, djeluje u ime i za račun hotela. Putnička agencija putniku odnosno kupcu samo obavlja rezervaciju sobe u hotelu. Usluga putničke agencije obavljena je hotelu, agencija će hotelu ispostaviti račun za svoju proviziju svaki put kada obavi rezervaciju sobe u hotelu. Kada se hotel nalazi u tuzemstvu, provizija se oporezuje hrvatskim PDV-om po stopi od 25%, ali hotel ima pravo na odbitak pretporeza koji mu je za uslugu posredovanja zaračunala putnička agencija. Kada se hotel nalazi izvan Hrvatske, na uslugu posredovanja ne obračunava se hrvatski PDV, jer je mjesto obavljanja usluge tamo gdje primatelj usluge ima sjedište ili stalnu poslovnu jedinicu kojoj su usluge obavljene. Najam i smještaj na plovilima Kao jedna od usluga u nautičkom turizmu sukladno Zakonu o pružanju usluga u turizmu (Narodne novine, broj 68/07, 88/10 i 30/14) propisana je i usluga iznajmljivanja plovnih objekata s posadom ili bez posade, s pružanjem ili bez pružanja usluge smještaja, radi odmora, rekreacije i krstarenja turista nautičara (charter, crusing i sl.). Člankom 2. Pravilnika o uvjetima za obavljanje djelatnosti iznajmljivanja plovila sa ili bez posade i pružanje usluge smještaja gostiju na plovilu (Narodne novine, broj 99/13), između ostalog, propisano je da je charter djelatnost iznajmljivanja plovila ili pružanje usluge smještaja na plovilu u unutarnjim morskim vodama i teritorijalnom moru Republike Hrvatske sukladno posebnom propisu kojim je regulirano pružanje usluga u nautičkom turizmu. Prema tome, kod charter djelatnosti se radi o obavljanju usluga, odnosno o usluzi davanja na korištenje plovila te se stoga na takvu uslugu primjenjuju odredbe Zakona kojima se propisuje mjesto iznajmljivanja prijevoznih sredstava, u ovom slučaju plovila. Određivanje mjesta oporezivanja kod navedene usluge ovisi o tome obavlja li se usluga iznajmljivanja plovila poreznom obvezniku ili osobi koja nije porezni obveznik te o tome obavlja li se kratkotrajno iznajmljivanje (najviše 90 dana) ili dugotrajno iznajmljivanje plovila. Sukladno članku 23. stavku 1. Zakona mjestom obavljanja usluga kratkotrajnog iznajmljivanja prijevoznih sredstava smatra se mjesto gdje se ta prijevozna sredstva stvarno stavljaju na raspolaganje primatelju usluge neovisno o tome da li je primatelj usluge porezni obveznik ili ne. Međutim, mjestom iznajmljivanja plovila za razonodu osobi koja nije porezni obveznik, osim kratkotrajnog iznajmljivanja, smatra se mjesto gdje je to plovilo stvarno stavljeno na raspolaganje korisniku, ako tu uslugu obavi isporučitelj iz mjesta u kojem ima sjedište ili stalnu poslovnu jedinicu koja se nalazi u tom mjestu. Stoga, ako porezni obveznik iznajmljuje plovilo pri čemu ne obavlja ujedno i uslugu smještaja na plovilu koje stavlja na raspolaganje u tuzemstvu (najviše do 90 dana) drugom poreznom obvezniku ili fizičkoj osobi tada se takav najam oporezuje PDV-om po stopi 25%. S druge strane, ako tuzemni porezni obveznik iznajmljuje plovilo i stavlja ga na raspolaganje izvan Republike Hrvatske PDV se obračunava i plaća u onoj državi u kojoj je plovilo stavljeno na raspolaganje te ne podliježe PDV-u u Republici Hrvatskoj. Porezni obveznik koji prema ugovoru obavlja usluge smještaja na plovilu putničkoj agenciji ili nekoj drugoj osobi na obavljenu uslugu smještaja obračunava PDV po stopi 13% sukladno članku 38. stavku 3. točki a) Zakona. Uslugu smještaja na plovilu može obavljati i putnička agencija vlastitim plovilom ili iznajmljenim plovilom. U slučaju ako uslugu smještaja obavlja vlastitim plovilom tada na uslugu smještaja obračunava PDV po stopi 13%. Ako porezni obveznik uslugu smještaja obavlja iznajmljenim plovilom radi se o dvije transakcije. Prva transakcija je transakcija iznajmljivanja prijevoznog sredstva iz članka 23. Zakona. Ovisno o mjestu obavljanja navedene usluge primjenjuju se pravila o oslobođenjima, a ako je mjesto oporezivanja u Republici Hrvatskoj onda se primjenjuje stopa od 25% na najam tog plovila. Kada porezni obveznik putnička agencija tako 371

372 iznajmljenim plovilom obavlja uslugu smještaja, opet ovisno o mjestu pružanja te usluge, ovisi i oporezivanje. Ako je mjesto oporezivanja u RH onda se primjenjuje od 1. srpnja do 31. prosinca godine stopa PDV-a 10%, a od 1. siječnja godine stopa PDV-a 13%. Račun i predujam Porezni obveznik je prema odredbama članka 79. Zakona i članaka 54. i 54.a Općeg poreznog zakona (Narodne novine, broj 147/08, 18/11, 78/, 136/ i 73/13) obvezan izdati račun za obavljenu isporuku dobara i usluga, U slučaju da primjenjuje posebni postupak oporezivanja putničkih agencija na računu će sukladno članku 79. stavku 4. Zakona navesti napomenu posebni postupak oporezivanja - putničke agencije. Ako porezni obveznik obavlja uslugu putovanja i vlastitim i tuđim sredstvima obvezan je na računu podijeliti usluge odnosno odvojiti onaj dio usluge na koji se primjenjuje posebni postupak od redovnog postupka oporezivanja te će na dio koji podliježe redovnom postupku oporezivanja obračunati pripadajuću stopu PDV-a. Prema odredbama članka 30. stavka 5. Zakona za primljene predujmove obveza obračuna PDV-a na primljeni iznos nastaje u trenutku primitka predujma te je stoga porezni obveznik na primljeni predujam obvezan obračunati PDV. U slučaju da se predujam odnosi na uslugu putovanja koju putnička agencija obavlja sredstvima drugih poreznih obveznika na koju se primjenjuje posebni postupak obvezna je sukladno članku 187. stavku 5. Pravilnika obračunati PDV na način da u računu za primljeni predujam obračuna PDV od porezne osnovice koja je jednaka razlici između prodajne cijene koju će zaračunati i nabavne cijene. Obzirom da u trenutku primanja predujma porezni obveznik ne raspolaže točnim podatkom o razlici u cijeni koju će ostvariti, obvezu PDV-a može utvrditi polazeći od očekivane razlike u cijeni. Ako porezni obveznik, koji posluje u tuđe ime i za tuđi račun, za davatelja usluge smještaja primi predujam te plaćeni iznos umanjen za svoju proviziju proslijedi davatelju usluge smještaja obvezan je na dio iznosa koji se odnosi na njegovu proviziju obračunati PDV, dok će davatelj usluge PDV obračunati na iznos predujma za navedenu uslugu. Pri tome se predujmom smatra ukupni iznos koji je posrednik u ime i za račun davatelja usluge smještaja primio od primatelja usluge. Reg: MF Porez na dodanu vrijednost Posebni postupci oporezivanja 10N06 PDV - obveze građana iznajmljivača ( ) Broj klase: /14-01/264 Urudžbeni broj: /14-2 Zagreb, LETAK: Obavijest o dodjeli PDV identifikacijskog broja i obvezama Mogući oblici suradnje građana privatnih iznajmljivača s poslovnim partnerima Građani privatni iznajmljivači soba, postelja, apartmana i kuća za odmor koji nisu upisani u registar obveznika PDV-a smatraju se malim poreznim obveznicima u odnosu na primljene usluge posredovanja (npr. građanin koji iznajmljuje apartmane na Jadranu je mali porezni obveznik u odnosu na uslugu posredovanja prilikom pronalaženja turista koju mu obavlja putnička agencija iz druge države članice EU ili treće zemlje). Kada mali porezni obveznici primaju usluge od poreznih obveznika primjerice putničkih agencija iz drugih država članica EU ili trećih zemalja, obvezni su na primljene usluge obračunati i platiti hrvatski PDV. Napomena: Navedena pitanja i odgovori odnose se prvenstveno na poslovanje građana privatnih iznajmljivača. I. Suradnja s domaćim putničkim agencijama Pitanja Odgovori 1 Ugovor o trgovačkom zastupanju: Domaća agencija radi u ime i za račun građana privatnog iznajmljivača. Agencija obavlja sve ugovorene poslove (od 1. Ako je domaća agencija obveznik PDV-a, da li obračunava 25% PDV-a na proviziju iz prodajne cijene te potom građaninu RH privatnom iznajmljivaču ispostavlja račun? 2. Je li građanin RH privatni 1. Domaća agencija koja zaračunava proviziju građaninu RH privatnom iznajmljivaču za što mu ispostavlja račun, obvezna je na proviziju obračunati PDV po stopi 25%. Na računu što ga agencija ispostavlja 372

373 rezervacija do naplate i prijave gosta). 2 Domaća agencija radi u svoje ime, a za račun građana RH privatnog iznajmljivača, na način da dodaje svoju maržu na ugovorenu cijenu. II. Suradnja s inozemnim putničkim agencijama 3 Ugovor o trgovačkom zastupanju: EU agencija radi u ime i za račun građana RH privatnog iznajmljivača. Agencija nudi smještaj po zajednički ugovorenoj cijeni, gost plaća uslugu u zemljisjedištu agencije, a agencija plaća ugovoreni iznos za smještaj na devizni račun građana RH - vlasnika smještaja, umanjen za agencijsku proviziju. 4 EU agencija radi u svoje ime, a za račun građana RH privatnog iznajmljivača, tako da nadodaje svoju maržu na ugovorenu cijenu. Agencija plaća ugovoreni iznos na devizni račun građana RH - vlasnika smještaja. iznajmljivač obvezan obračunati PDV ako nije u sustavu PDV-a? 1. Je li građanin RH privatni iznajmljivač obvezan obračunati PDV ako nije u sustavu PDV-a? 2. Je li agencija obvezna obračunati PDV na ukupan iznos prodajne cijene? 3. Ako da, po kojoj stopi 25%? Pitanja 1. Da li građanin RH privatni iznajmljivač obračunava i plaća PDV na takav primitak? 2. Ako da, koja je osnovica i porezna stopa? 3. Koje su obveze EU agencije da li agencija obračunava i plaća PDV na ukupnu cijenu ili na proviziju u svojoj zemlji sjedišta? 1. Da li građanin RH privatni iznajmljivač obračunava i plaća PDV na takav primitak? gostu treba navesti ime i prezime i osobni identifikacijski broj (OIB) osobe za koju posreduje. 2. Građanin RH privatni iznajmljivač koji nije upisan u registar obveznika PDV-a na obavljenu uslugu smještaja ne obračunava PDV. PDV obračunavaju samo porezni obveznici upisani u registar obveznika PDV-a. 1. Građanin RH privatni iznajmljivač koji nije upisan u registar obveznika PDV-a na obavljenu uslugu smještaja ne obračunava PDV. PDV obračunavaju samo porezni obveznici upisani u registar obveznika PDV-a. 2. Pretpostavlja se da agencija uz smještaj turistima obavlja još neku dodanu uslugu kao što je primjerice, pronalaženje smještaja i slično, pa na obavljenu uslugu primjenjuje posebni postupak oporezivanja putničkih agencija, što znači da PDV obračunava na razliku u cijeni. 3. Prilikom primjene posebnog postupka razlika u cijeni oporezuje se PDV-om po stopi 25%, a iznos PDV-a koji je putnička agencija obvezna platiti izračunava se primjenom preračunane stope PDV-a, koja iznosi 20%, na ostvarenu razliku u cijeni. Odgovori 1. Ako EU agencija proviziju naplaćuje od građanina RH privatnog iznajmljivača, tada je građanin RH obvezan na obavljenu mu uslugu posredovanja obračunati hrvatski PDV. Prije sklapanja ugovora sa EU agencijom građanin RH mora u nadležnoj ispostavi Porezne uprave zatražiti PDV identifikacijski broj. 2. Poreznu osnovicu za obračun PDV-a čini naknada za obavljenu uslugu posredovanja, odnosno iznos provizije EU agencija, a privatni iznajmljivač PDV obračunava po stopi 25%. 3. EU agencija nema poreznih obveza u RH, već su njene porezne obveze regulirane zakonodavstvom države članice u kojoj ima sjedište. 1. EU agencija koja radi u svoje ime, a za račun građana RH privatnog iznajmljivača, obračunava i plaća PDV svoje države članice na ukupnu naknadu za obavljenu isporuku, pa u tom slučaju građaninu RH privatnom iznajmljivaču ne zaračunava naknadu za proviziju jer svoju naknadu dodaje na ugovorenu cijenu. U tom slučaju građanin RH privatni iznajmljivač koji nije upisan u registar obveznika PDV-a neće na naknadu koju mu je doznačila EU agencija obračunati hrvatski PDV. U slučaju da EU agencija radi u ime i za račun građana RH privatnog iznajmljivača tada od njega naplaćuje proviziju te je građanin RH obvezan na obavljenu mu uslugu posredovanja obračunati hrvatski PDV, a osnovicu za PDV čini iznos provizije. 373

374 5 Ugovor o posredovanju: EU agencija posreduje prema inozemnom gostu na način da gost direktno plaća uslugu vlasniku smještaja u RH odnosno građaninu RH privatnom iznajmljivaču Hrvatskoj, dok agencija naplaćuje od gosta u inozemstvu troškove rezervacije koji u biti predstavljaju ugovorenu proviziju za posredovanje. 6 Suradnja s inozemnim agencijama izvan EU: modeli suradnje ad.4-7, ali je ugovorni partner građana RH agencija sa sjedištem izvan EU, odnosno u trećoj zemlji. III. Suradnja s inozemnim oglašivačima 7 Usluge oglašavanjasmještajnih kapaciteta građana RH - privatnih iznajmljivača na inozemnim web portalima i ostalim Internetskim oglašivačima, uz paušalni iznos zakupa oglasnog prostora mjesečno, polugodišnje ili godišnje. 8 Usluge oglašavanjasmještajnih kapaciteta građana RH - iznajmljivača na inozemnim web portalima i ostalim oglašivačima, uz plaćanje po ostvarenom broju noćenja, odnosno prometu. Iznos se 2. Koje su obveze EU agencije da li agencija obračunava i plaća PDV na ukupan iznos prodajne cijene u svojoj zemlji sjedišta? 1. Da li građanin RH privatni iznajmljivač obračunava i plaća PDV na takav primitak? Ako da, koja je osnovica i porezna stopa? 2. Da li EU agencija na tako obračunat i naplaćen iznos, plaća PDV u zemlji sjedišta agencije ili se PDV obračunava i plaća u RH? Analogno ranijim pitanjima ad.4-7, koje su obveze inozemnih agencija, a koje građana RH vlasnika smještaja, ukoliko je partner agencija sa sjedištem izvan EU? Pitanja 1. Tko je obveznik PDV-a i po kojoj stopi kada inozemni web portal pošalje račun građaninu RH privatnom iznajmljivaču za paušalni zakup oglasnog prostora na web portalu u zemlji sjedišta oglašivača? 2. Tko obračunava, iskazuje i uplaćuje PDV? Tko je obveznik PDV-a i po kojoj stopi kada inozemni web portal pošalje račun građanu RH - iznajmljivaču za ostvareni promet, odnosno broj noćenja u zemlji sjedišta oglašivača? 2. EU agencija nema poreznih obveza u RH, već su njene porezne obveze regulirane zakonodavstvom države članice u kojoj ima sjedište. 1. Inozemni gost smještaj plaća izravno građaninu RH privatnom iznajmljivaču, stoga ako je građanin RH upisan u registar obveznika PDV-a tada na obavljenu uslugu smještaja obračunava PDV po stopi 13%. Poreznu osnovicu u tom slučaju čini naknada za smještaj koju plaća inozemni gost. Građanin RH koji nije upisan u registar obveznika PDV-a na obavljenu uslugu smještaja ne obračunava PDV. 2. Ako EU agencija uslugu posredovanja obavlja inozemnom gostu, pri čemu radi u tuđe ime i za tuđi račun, tada se na obavljenu uslugu posredovanja primjenjuju porezni propisi države članice u kojoj je obavljena usluga za koju se posreduje. Obzirom da je usluga smještaja za koju se posreduje obavljena u RH, tada je EU agencija na obavljenu uslugu posredovanja obvezna obračunati hrvatski PDV te se mora registrirati za potrebe PDV-a u RH. Obveza obračuna PDV-a u slučajevima ad. 4-7, ne ovisi o tome ima li agencija sjedište u državi članici ili u trećoj zemlji. Stoga se odgovori navedeni u slučajevima ad. 4-7 na jednak način primjenjuju i na slučajeve kada građanin RH posluje sa agencijom koja ima sjedište izvan EU. Jedina razlika je što građanin u slučaju da posluje sa agencijom koja ima sjedište izvan EU nije obvezan zatražiti PDV identifikacijski broj. Odgovori 1. Ako inozemni portal pošalje račun građaninu RH privatnom iznajmljivaču za zakup oglasnog prostora na web portalu, tada je građanin RH privatni iznajmljivač obvezan na primljenu uslugu obračunati i platiti PDV neovisno o tome da li je upisan u registar obveznika PDV-a. 2. PDV na primljenu uslugu obračunava i uplaćuje građanin RH privatni iznajmljivač po stopi 25%. Obveza obračuna PDV ne ovisi o tome da li je inozemni portal iz države članice ili iz treće zemlje. Ako inozemni portal pošalje račun građaninu RH privatnom iznajmljivaču za zakup oglasnog prostora na web portalu, tada je građanin RH privatni iznajmljivač obvezan na primljenu uslugu obračunati i platiti PDV neovisno o tome da li je upisan u registar obveznika PDV-a. 374

375 iskazuje kao provizija od prodajne cijene, a gost plaća neto iznos za uslugu smještaja izravno građaninu RH - vlasniku smještaja. Da li je građanin RH temeljem primljenog računa za proviziju obvezan obračunati i platiti PDV po stopi od 25%, iako web portal nije turistička agencija i niti u kojem slučaju ne odgovara prema gostu za izvršenu uslugu? PDV na primljenu uslugu obračunava i uplaćuje građanin RH privatni iznajmljivač po stopi 25%. Obveza obračuna PDV ne ovisi o tome da li je inozemni portal iz države članice ili iz treće zemlje. Neovisno o tome što račun za proviziju nije izdala turistička agencija nego web portal, građanin RH iznajmljivač obvezan je kao primatelj usluge obračunati i platiti PDV na primljenu uslugu po stopi 25%. IV. Ostali oblici suradnje Pitanja Odgovori 9 Izravna uplata gosta:inozemni gost plaća doznakom iz inozemstva kaparu ili čitavu uslugu boravka direktno na devizni račun građanina RH privatnog iznajmljivača.. 10 Izravna uplata tvrtke:inozemna tvrtka plaća doznakom iz inozemstva kaparu ili čitavu uslugu smještaj za svoje zaposlenike direktno na devizni račun građanina RH. 11 Građani EU kao iznajmljivači: građanin EU države je registriran kao vlasnik smještaja - iznajmljivač u RH. Je li građanin RH privatni iznajmljivač u ovom slučaju dužan obračunati i platiti PDV? Ako da, koja je osnovica i porezna stopa? Je li građanin RH - privatni iznajmljivač u ovom slučaju dužan obračunati i platiti PDV? Ako da, koja je osnovica i porezna stopa? 1. Koje su obveze građana EU - iznajmljivača po pitanju obveza obračuna i plaćanja PDV-a u svim gore navedenim slučajevima? 2. Da li je građanin EU - iznajmljivač porezni obveznik PDV-a u zemlji u kojoj ima prijavljen stalni boravak? Građanin RH privatni iznajmljivač koji je upisan u registar obveznika PDV-a na obavljenu uslugu smještaja treba obračunati PDV po stopi 13% obzirom da je mjesto oporezivanja u RH. Osnovicu za obračun PDV-a čini naknada koju za smještaj plaća inozemni gost. Građanin RH koji nije upisan u registar obveznika PDV-a na obavljenu uslugu smještaja ne obračunava PDV. Građanin RH privatni iznajmljivač koji je upisan u registar obveznika PDV-a na obavljenu uslugu smještaja treba obračunati PDV po stopi 13% obzirom da je mjesto oporezivanja u RH. Osnovicu za obračun PDV-a čini naknada koju za smještaj plaća inozemni gost. Građanin RH koji nije upisan u registar obveznika PDV-a na obavljenu uslugu smještaja ne obračunava PDV. 1. Građanin EU vlasnik smještajnih kapaciteta u RH koje iznajmljuje inozemnim i domaćim gostima obvezan je u RH registrirati se za potrebe PDV. Zahtjev za registriranje za potrebe PDV-a podnosi Poreznoj upravi, Područnom uredu Zagreb. Detaljnije informacije o postupku dodjele PDV identifikacijskog broja dostupne su na internetskoj stranici Porezne uprave ( Registriranjem za potrebe PDV-a dodjeljuje mu se PDV identifikacijski broj i ujedno ga se upisuje u registar obveznika PDV-a. U vezi obveza PDVa koje ima prilikom obavljanja usluge smještaja napominje se da su njegove obveze jednake obvezama građana RH iznajmljivača koji su upisani u registar obveznika PDV-a. Stoga se odgovori dani u situacijama ad. 1- primjenjuju i na građanina EU vlasnika smještajnih kapaciteta u RH. Prema tome građanin EU koji je iznajmljivač dodjelom PDV identifikacijskog broja ujedno je upisan u registar obveznika PDV-a pa je obvezan na obavljene usluge davanja u zakup smještajnih kapaciteta ili pružanja usluga smještaja obračunati PDV. Jednako tako kada mu usluge posredovanja ili oglašavanja obavljaju porezni obveznici iz drugih država članica EU ili trećih zemalja obvezan je na primljene usluge obračunati i platiti PDV. 375

376 V. Ostali upiti Pitanja Odgovori Procedura 1. Koja je procedura dobivanja PDV identifikacijskog broja? 2. Mogu li se obrasci PDV i PDV-S u papirnatom obliku samostalno predati na šalteru nadležne ispostave PU? Ili uplatiti na PU račun kod banke ili da PU obračuna PDV i pošalje uplatnice? 3. Jednostavne upute za prijavu PDV-a korištenjem digitalnog certifikata, usluga putničke agencije ili knjigovodstvenog servisa! 13 Tehnički aspekti 1. Da li se kao osnovica za obračun PDV-a uzima iznos naznačen na računu inozemnog pružatelja usluga ili promet sukladno danima popunjenosti i ostvarenim prihodima bez obzira na iznos na računu? 2. Koji tečaj (banka, vrsta, datum) treba koristiti prilikom obračuna PDVa? 3. Da li se za osnovicu uzima skupna provizija ili se provizija mora izračunati po terminima i ostvarenom prometu? 14 Obračun PDV-a za 2013.g. 1. Da li su građani RH koji su u razdoblju g. koristili usluge inozemnih pružatelja, bili dužni obračunati i platiti PDV-e? 1. Građanin RH koji posluje sa EU agencijama treba 15 dana prije početka obavljanja transakcija nadležnoj ispostavi Porezne uprave podnijeti popunjeni Zahtjev za registriranje za potrebe PDV-a (Obrazac P-PDV), nakon čega će nadležna ispostava dodijeliti PDV identifikacijski broj. 2. Građani RH koji posluju sa EU agencijama trebaju obrazac PDV i PDV-S predati u elektroničkom obliku. Iznimno samo građani RH koji posluju sa agencijama koje imaju sjedište izvan EU moći će Obrazac PDV predati nadležnoj ispostavi Porezne uprave u papirnatom obliku. Obvezu PDV-a iskazanu u obrascu PDV-a građanin RH iznajmljivač treba uplatiti na račun državnog proračuna, pri čemu napominjemo da Porezna uprava neće slati uplatnice na iznos PDV koji građani RH iznajmljivači trebaju uplatiti. Naime građanin RH privatni iznajmljivač obvezan je kao i svi drugi porezni obveznici sam utvrditi obvezu PDV-a te obračunani PDV uplatiti 3. Građanin RH privatni iznajmljivač može dati punomoć bilo kojem poreznom obvezniku primjerice knjigovodstvenom servisu da za njega podnese obrasce elektroničkim putem, kako ne bi trebao kupiti digitalni certifikat. Što se tiče uputa za podnošenje obrazaca korištenjem digitalnog certifikata napominjemo da su upute dostupne na internetskoj stranici Porezne uprave ( 1. Poreznu osnovicu za obračun PDV-a na primljene usluge čini naknada za primljenu uslugu koju u računu naznači inozemni pružatelj usluge. 2. Ako je naknada za primljenu uslugu iskazana u stranoj valuti, za preračun u kune koristi se srednji tečaj Hrvatske narodne banke na dan nastanka obveze obračuna PDV-a, odnosno na dan kad je usluga obavljena. 3. Poreznu osnovicu čini provizija, pri čemu napominjemo da će prilikom iskazivanja vrijednosti primljene usluge u prijavi PDV-a, građanin RH iznajmljivač iskazati ukupnu proviziju koju je platio u razdoblju oporezivanja i ukupni PDV obračunan na proviziju. 1. Sukladno Direktivi Vijeća 2006/1/EZ i Zakonu o porezu na dodanu vrijednost (Narodne novine broj 73/13, 99/13 Rješenje USRH, 148/13 i 153/13 Rješenje USRH) građani RH koji su u razdoblju od 1.7. do koristili usluge inozemnih pružatelja bili su obvezni na primljene usluge obračunati i platiti PDV. 376

377 2. Tko, kada i kako može provoditi nadzor nad izvršenjem poreznih obveza? 2. Porezni nadzor je postupak koji provode ovlašteni službenici Porezne uprave radi provjere i utvrđivanja činjenica bitnih za oporezivanje neposredno kod poreznih obveznika i drugih osoba. Porezna uprava provodi porezni nadzor sukladno zakonu kojim se uređuje pojedina vrsta poreza i doprinosa. Porezni nadzor obavljaju porezni revizori, porezni inspektori i drugi državni službenici ovlašteni za provedbu poreznog nadzora. Protiv poreznog akta kojim je odlučeno o pojedinačnim pravima i obvezama iz porezno pravnog odnosa porezni obveznik, može nadležnom tijelu u propisanom roku podnijeti žalbu sukladno uputi o pravnom lijeku. Podnošenje žalbe odgađa izvršenje pobijanog poreznog rješenja donesenog u postupku poreznog nadzora pa za poreznog obveznika. neće nastupiti pravne posljedice sve do donošenja rješenja o žalbi Ministarstva financija Samostalnog sektora za drugostupanjski upravni postupak. Porez na dodanu vrijednost - Posebni postupci oporezivanja Reg: MF Primjena posebnog postupka oporezivanja investicijskog zlata 10N05 ( ) Broj klase: /13-01/4238 Urudžbeni broj: /14-2 Zagreb, Porezni obveznik s dostavnog popisa obratio se radi pojašnjenja primjene posebnog postupka oporezivanja porezom na dodanu vrijednost prigodnih zlatnika čistoće 999/1000. Naime, porezni obveznik smatra da, osim oblika, nema suštinske razlike između prigodnih zlatnika čistoće 999/1000 i zlatnih poluga ili pločica. Navodi da predmetni zlatnici nisu bili niti će biti zakonsko sredstvo plaćanja u Republici Hrvatskoj, te mogu li se stoga tretirati kao investicijsko zlato. U vezi s navedenim postavljeno je pitanje kakve se evidencije trebaju voditi o transakcijama s investicijskim zlatom. Postavljeno je i pitanje može li Republika Hrvatska, obzirom da se zlatne pločice razlikuju samo po obliku, uvrstiti predmetne zlatnike u seriju C službenog lista Europske unije. Na postavljena pitanja odgovaramo u nastavku. Prema odredbama članka 113. Zakona o porezu na dodanu vrijednost (Narodne novine broj 73/13, 99/13 - Rješenje USRH, 148/13 i 153/13 - Rješenje USRH)»investicijskim zlatom«u smislu tog Zakona smatra se zlato u obliku poluga ili pločica, težina koje su prihvaćene na tržištu plemenitih metala, čistoće jednake ili veće od 995 tisućinki, bez obzira je li predstavljeno vrijednosnim papirima ili nije, zlatne kovanice čistoće jednake ili veće od 900 tisućinki, iskovane poslije godine,koje trenutno jesu ili su bile zakonsko sredstvo plaćanja u državi podrijetla i koje se uobičajeno prodaju po cijeni koja ne prelazi više od 80% vrijednosti zlata na otvorenom tržištu, sadržanog u kovanicama, a koje se ne prodaju u numizmatičke svrhe. Sukladno članku 345. Direktive 2006/1 EZ svaka država članica do 01. srpnja svake godine obavještava Komisiju o kovanicama koje ispunjavaju kriterije utvrđene u članku 344. stavku 1. točki 2. te Direktive i kojima se trguje u toj državi članici. Europska komisija svake godine u Službenom listu Europske unije objavljuje popis zlatnih kovanica koje se u svim državama članicama smatraju investicijskim zlatom. Obzirom da predmetni prigodni zlatnici 377

378 nisu na navedenom popisu mišljenja smo da se na iste ne može primijeniti posebni postupak oporezivanja investicijskog zlata. Obzirom da Republika Hrvatska putem Hrvatske narodne banke može predložiti da se prigodni zlatnici čistoće 999/1000 tisućinki uvrste na navedeni popis porezni obveznik može Hrvatskoj narodnoj banci postaviti upit, odnosno zatražiti mišljenje smatraju li se predmetni prigodni zlatnici u Republici Hrvatskoj investicijskim zlatom. Vezano na dio upita o tome kakve se evidencije o transakcijama s investicijskim zlatom trebaju voditi napominjemo da prema odredbi članka 117. Zakona o porezu na dodanu vrijednost porezni obveznici moraju izdavati račune i voditi evidenciju o transakcijama s investicijskim zlatom. Porezni obveznici moraju čuvati podatke o tome, uključujući i podatke o identitetu kupaca, u rokovima propisanima Općim poreznim zakonom. Slijedom navedenog iako Zakonom o porezu na dodanu vrijednost i Pravilnikom o porezu na dodanu vrijednost (Narodne novine broj 79/13, 85/13-ispr. i 160/13) nije posebno propisan oblik i sadržaj evidencija o transakcijama s investicijskim zlatom porezni obveznik u svome knjigovodstvu ili izvanknjigovodstvenoj evidenciji mora osigurati podatke o tome na temelju urednih i vjerodostojnih knjigovodstvenih isprava. Reg: MF Porez na dodanu vrijednost Posebni postupci oporezivanja 10N04 Zakup nekretnina registar obveznika PDV-a Broj klase: /13-01/3 Urudžbeni broj: /14-21 Zagreb, Zaprimili smo upit u vezi ubrajanja u iznos ,00 kuna davanja u zakup nekretnina koje su predviđene za obavljanje turističke djelatnosti kampa, a što obavljaju tijela državne vlasti, tijela državne uprave, tijela i jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave, komore te druga tijela s javnim ovlastima (u daljnjem tekstu: tijela) u vezi s čime su dostavljeni i primjerci javnih natječaja za davanje u zakup nekretnine. Također postavljeno je i pitanje kako postupiti ako je tijelo za obavljeni najam poslovnog prostora u siječnju izdalo račun u prosincu 2013., a 1. siječnja upisano je u registar obveznika poreza na dodanu vrijednost (u daljnjem tekstu: PDV). U vezi navedenog odgovaramo u nastavku. U našem odgovoru KLASA: /13-01/3, URBROJ: /13-13 od 6. prosinca navedene su neke od djelatnosti čije se isporuke ubrajaju ili ne ubrajaju u iznos ,00 kuna propisan člankom 90. Zakona o porezu na dodanu vrijednost (Narodne novine broj 73/13, 99/13 Rješenje USRH, 148/13 i 153/13 Rješenje USRH). S tim u vezi navedene su djelatnosti čije se isporuke ubrajaju u iznos ,00 kuna propisan člankom 90. Zakona o porezu na dodanu vrijednost (Narodne novine, broj 73/13, 99/13 Rješenje USRH, 148/13 i 153/13 Rješenje USRH, u daljnjem tekstu: Zakon), pa se u navedeni iznos ubrajaju najam poslovnog prostora kao i iznajmljivanje društvenih domova i sličnih objekata. Također kao djelatnosti koje se ne ubrajaju u iznos ,00 kuna, navedeno je između ostalog iznajmljivanje otvorenog prostora na sajmištu, zakup poljoprivrednog zemljišta neovisno o tome radi li se o zakupu državnog poljoprivrednog zemljišta ili poljoprivrednog zemljišta u vlasništvu tijela obzirom da se radi o korištenju općih ili drugih dobra za koje je određeno da su dobra od interesa za Republiku Hrvatsku te zakup javnih površina za postavu kioska, štandova, montažnih objekata koji su u naravi isti kioscima, pokretnih radnji, uslužnih naprava, naprava za zabavu, ugostiteljskih terasa obzirom da se radi o površini koja je javno dobro. Iz priloženog javnog natječaja za davanje u zakup nekretnine proizlazi da se nekretnine daju u zakup u stvarnom i pravnom stanju u kakvom se nalaze, te da je ukupna površina nekretnina definirana geometarskom izmjerom i omeđena je žicom postojećeg kampa i kao takva je predmet natječaja. Također u natječaju se navodi da građevinska dozvola za postojeće objekte nije ishođena. Temeljem navedenog zaključujemo da se u konkretnom slučaju ne radi o davanju u zakup poljoprivrednog zemljišta ili javne površine, nego kampa. Davanje u zakup nekretnine (kampa) sa postojećom infrastrukturom (objekti za koje nije ishođena građevinska dozvola) 378

379 po svojoj biti predstavlja davanje u najam poslovnog prostora što je oporeziva djelatnost koja se ubraja u iznos ,00 kuna. Također ističe se da se davanje u zakup poljoprivrednog zemljišta ne ubraja u iznos ,00 kuna neovisno o tome hoće li se na njemu podizati nasadi ili će se koristiti u druge svrhe, obzirom da je poljoprivredno zemljište od interesa za Republiku Hrvatsku. U slučaju ako je tijelo upisano u registar obveznika PDV-a 1. siječnja godine, a za obavljenu uslugu najma poslovnog prostora u siječnju godine izdalo je račun u prosincu godine napominjemo da tijelo u prosincu izdalo račun za predujam obzirom da isporuka još nije obavljena. Naime, obveza obračuna PDV-a nastaje kada je nastao oporezivi događaj, odnosno kada je obavljena isporuka dobara ili usluga. Usluga najma poslovnog prostora obavljena je u siječnju što znači da i obveza obračuna PDV-a nastaje u siječnju. Stoga je potrebno u konkretnom slučaju stornirati račun za predujam i izdati novi račun sa obračunatim PDV-om, obzirom da tijelo u trenutku izdavanja računa za predujam nije bilo upisano u registar obveznika PDV-a. Reg: MF Porez na dodanu vrijednost Posebni postupci oporezivanja 10N03 Posebni postupak oporezivanja putničkih agencija Broj klase: /13-01/618 Urudžbeni broj: /13-2 Zagreb, Obzirom da se putnikom za primjenu posebnog postupka oporezivanja putničkih agencija smatra svaka fizička osoba koja koristi usluge putničke agencije za potrebe svoga putovanja postavlja se pitanje može li se posebni postupak oporezivanja putničkih agencija primjenjivati u slučaju kada porezni obveznik kupuje paket aranžmane za službene potrebe svojih djelatnika. U vezi navedenog odgovaramo u nastavku. Posebni postupak oporezivanja putničkih agencija (u daljnjem tekstu: posebni postupak) propisan je odredbama članaka 91. do 94. Zakona o porezu na dodanu vrijednost (Narodne novine, broj 73/13 i 99/13 Rješenje USRH, u daljnjem tekstu: Zakon). Posebni postupak primjenjivat će putničke agencije koje posluju s putnicima u svoje ime, a koriste isporuke dobara i usluge drugih poreznih obveznika pri obavljanju usluga putovanja. Putničkim agencijama u smislu Zakona smatraju se organizatori putovanja, pa se posebni postupak ne odnosi samo na putničke agencije i organizatore putovanja, već i na sve ostale osobe koje se bave prodajom putovanja te nije bitno tko obavlja uslugu već da se radi o uslugama u vezi s putovanjem koju porezni obveznici obave izravno putnicima. Stoga u slučaju da putnička agencija koristi vlastiti autobus za prijevoz putnika, takva usluga ne ulazi u posebni postupak te se na nju obračunava PDV prema redovnom postupku oporezivanja. Posebni postupak oporezivanja putničke agencije primjenjuju samo kad obavljaju usluge putnicima u svoje ime koristeći usluge drugih poreznih obveznika i taj postupak nije opcionalan, odnosno porezni obveznik ne može birati između posebnog postupka i redovnog postupka oporezivanja. Prema tome prilikom organiziranja putovanja u drugu državu članicu, pri čemu putnička agencija koristi usluge drugih poreznih obveznika, putnička agencija prilikom primjene posebnog postupka razliku u cijeni oporezuje PDV-om po stopi 25%, a iznos PDV-a koji je putnička agencija obvezna platiti izračunava se primjenom preračunane stope PDV-a, koja iznosi 20%, na ostvarenu razliku u cijeni. Posebni postupak putnička agencija primjenjuje neovisno o tome kome obavlja uslugu organizacije putovanja, što proizlazi iz presude Europskog suda pravde koji se u vezi primjene posebnog postupka očitovao u slučaju C-189/11 od 26. rujna godine. Također u vezi s navedenim napominjemo da su presude Europskog suda pravde dio pravne stečevine Europske unije te su ih države članice Europske unije obvezne primjenjivati. Reg: MF

380 Porez na dodanu vrijednost Posebni postupci oporezivanja 10N2 Porezni obveznik financijske institucije Broj klase: /13-01/309 Urudžbeni broj: /13-2 Zagreb, Obratili ste se za dodatno pojašnjenje članka 90. Zakona o porezu na dodanu vrijednost (Narodne novine broj 73/13), odnosno što za financijske institucije i društva koja obavljaju isključivo financijske usluge i transakcije iz članka 40. stavka 1. točaka a) do g) Zakona o porezu na dodanu vrijednost (Narodne novine broj 73/13, u daljnjem tekstu: Zakon) znači upis u registar obveznika poreza na dodanu vrijednost (u daljnjem tekstu: PDV). Na postavljeno pitanje odgovaramo u nastavku. U našem mišljenju KLASA: /13-01/231, URBROJ: /13-2 od 17. lipnja navedeno je obzirom da se struktura isporuka koje ulaze u iznos od ,00 kuna prema Zakonu mijenja odnosno da se u navedeni iznos, među ostalim, ubraja vrijednost isporuka nekretnina i transakcija iz članka 40. stavka 1. točaka a) do g) Zakona (djelatnosti oslobođene PDV-a) osim ako su te transakcije pomoćne, u registar obveznika PDV-a upisati će se one osobe koje temeljem obavljanja navedenih usluga nisu bile upisane u registar obveznika PDV-a, a koje će se zbog izmjene Zakona pristupanjem Republike Hrvatske Europskoj uniji smatrati poreznim obveznicima, ako su u prethodnoj kalendarskoj godini ostvarili iznos navedenih usluga veći od ,00 kuna. Prema tome financijske institucije i društva koja su obavljala isključivo financijske usluge odnosno transakcije iz članka 40. stavka 1. točaka a) do g) Zakona) morat će podnijeti Zahtjev za registriranje za potrebe PDV-a radi upisa u registar obveznika PDV-a. Upisom financijskih institucija i društava, koja obavljaju isključivo financijske usluge i transakcije iz članka 40. stavka 1. točaka a) do g) Zakona, u registar obveznika PDV-a neće se promijeniti način oporezivanja tih usluga, što znači da će one i dalje biti oslobođene PDVa. Međutim, ako će navedene financijske institucije i društva, uz oslobođene isporuke, početi obavljati i isporuke koje podliježu oporezivanju PDV-om, na prvu isporuku koja podliježe PDV-u biti će obvezne obračunati PDV. Upisom navedenih financijskih institucija i društva u registar obveznika PDV-a one postaju obvezne podnositi prijave PDV-a (Obrazac PDV) u kojima iskazuju obavljene oslobođene i oporezive isporuke te odbitak pretporeza ako na njega imaju pravo. Porez na dodanu vrijednost Posebni postupci oporezivanja Posebni postupak oporezivanja PDV-om putničkih agencija od N01 srpnja Reg: MF Broj klase: /13-01/251 Urudžbeni broj: /13-01 Zagreb, Pristupanjem Republike Hrvatske Europskoj uniji 01. srpnja 2013., uz već propisane posebne postupke oporezivanja za male porezne obveznike i posebni postupak oporezivanja marže za rabljena dobra, umjetnička djela, kolekcionarske ili antikne predmete, propisuje se, između ostalog, i posebni postupak oporezivanja putničkih agencija. Posebni postupak oporezivanja putničkih agencija (dalje u tekstu: posebni postupak) propisan je odredbama članaka 91. do 94. Zakona o porezu na dodanu vrijednost (Narodne novine, broj 73/13, u daljnjem tekstu:zakon). Posebni postupak primjenjivat će putničke agencije koje posluju s putnicima u svoje ime, a koriste isporuke dobara i usluge drugih poreznih obveznika pri obavljanju usluga putovanja. Stoga u slučaju da putnička agencija koristi vlastiti autobus za prijevoz putnika, takva usluga ne ulazi u posebni postupak te se na nju obračunava PDV prema redovnom postupku oporezivanja. Posebni postupak oporezivanja putničke agencije primijenjuju samo kad obavljaju usluge putnicima u svoje ime koristeći usluge drugih poreznih obveznika i taj postupak nije opcionalan, odnosno 380

381 porezni obveznik ne može birati između posebnog postupka i redovnog postupka oporezivanja. Posebni postupak se ne primjenjuje kada putničke agencije djeluju samo kao posrednici, odnosno u ime i za račun druge osobe i poreznu osnovicu izračunavaju na temelju odredbi članka 33. stavka 3. Zakona te naplaćuju samo uslugu posredovanja. Prema odredbama članka 91. Zakona putničkim agencijama smatraju se organizatori putovanja (tzv. turoperatori). Međutim posebni postupak ne odnosi se samo na putničke agencije i turoperatore, već i na sve ostale osobe koje se bave prodajom putovanja te nije bitno tko obavlja uslugu već da se radi o uslugama u vezi s putovanjem koju porezni obveznici obave izravno putnicima. Također nije nužno da se određena pravna osoba registrira kod nadležnog suda kao putnička agencija da bi se usluge koje obavlja oporezivale prema posebnom postupku. To mogu biti na primjer i škole, odnosno fakulteti (koji organiziraju npr. razmjene studenata) koji prodaju putovanja u svoje ime, a koriste usluge drugih poreznih obveznika pri prodaji. Posebni postupak se primjenjuje i u slučaju kad porezni obveznik organizira tečajeve stranog jezika u inozemstvu i pri tome u svoje ime obavlja usluge organizacije putovanja sa smještajem, prijevozom, pohađanjem tečaja i drugim uslugama. Usluge koje putničke agencije nabavljaju od drugih poreznih obveznika mogu biti usluge prijevoza, smještaja u hotelu, usluge turističkog vodiča, ulaznica za koncerte i muzeje i slično. Člankom 187. Pravilnika o porezu na dodanu vrijednost (Narodne novine, broj 79/13 i 85/13) propisano je da se posebni postupak oporezivanja primjenjuje ako porezni obveznik u svoje ime obavlja organizaciju putovanja, a organizator putovanja pribavlja putniku najmanje dvije usluge koje se sastoje od prijevoza, smještaja ili drugih turističkih usluga koje čine cjelinu. Međutim, za primjenu posebnog postupka oporezivanja bitno je da se obavlja jedna od usluga vezana uz putovanje kao što su smještaj ili prijevoz, dok druga usluga može biti samo davanje informacija o putovanju ili sama usluga organizacije putovanja koju porezni obveznik naplaćuje kroz iznos naknade za uslugu putovanja. To znači da se poseban postupak ne može primjeniti za prodaju ulaznica za koncert, a da se pri tome ne pruža i osnovna usluga putovanja. Transakcije što ih putnička agencija obavi u vezi s putovanjem smatraju se jedinstvenom uslugom koju putnička agencija obavlja putniku. Prema odredbama članka 92. Zakona porezna osnovica, u vezi s jedinstvenom uslugom, je razlika u cijeni putničke agencije odnosno razlika između ukupne naknade, bez PDV-a, koju plaća putnik i stvarnih troškova koje ima putnička agencija za isporuke dobara ili usluga koje je nabavila od drugih poreznih obveznika, ako su te transakcije obavljene izravno putniku. Stoga se PDV ne obračunava na ukupnu primljenu naknadu već samo na razliku u cijeni koju ostvari putnička agencija između naplaćene naknade putniku i troškova za nabavljene usluge od drugih poreznih obveznika. Prilikom primjene posebnog postupka razlika u cijeni se oporezuje stopom PDV-a 25%, a iznos PDV-a koji je putnička agencija obvezna platiti izračunava se primjenom preračunane stope PDV-a na ostvarenu razliku u cijeni. Primjer: Putnička agencija iz Zagreba organizirala je četverodnevno putovanje u Rim za što je od hotela u Rimu primila račun za noćenje 20 osoba u iznosu od kuna u čemu je obračunan i talijanski PDV. Također je od zrakoplovne tvrtke primila račun za zrakoplovne karte u iznosu od kuna što je oslobođeno PDV-a obzirom da se radi o međunarodnom zračnom prijevozu putnika. Agencija putniku izdaje račun u iznosu od kuna. Ukupni troškovi po ulaznim računima iznose ( ) kuna. Ukupni prihod putničke agencije iznosi (20x5.500) kuna. Ostvarena razlika u cijeni odnosno porezna osnovica iznosi ( ) kuna. PDV se iz razlike u cijeni izračunava preračunatom stopom pa iznosi ( x 20%) kuna..u slučaju da putnička agencija obavlja organizaciju putovanja, za što koristi usluge drugih poreznih obveznika, ali i svoje vlastite usluge posebni postupak oporezivanja primjenjuje se samo na dio usluga koje putnička agencija nabavlja od drugog poreznog obveznika. U tom slučaju putnička agencija će izračunati udjel vlastite usluge u ukupnoj vrijednosti usluge na temelju stvarnih troškova ili na temelju tržišne vrijednosti usluga u paket aranžmanu. Putnička agencija paket aranžman tada oporezuje na dva načina i to tako da vlastite usluge oporezuje prema redovnom postupku oporezivanja, a usluge drugih poreznih obveznika oporezuje prema posebnom postupku oporezivanja putničkih agencija, 381

382 odnosno razlike u cijeni. Putnička agencija može obavljati vlastite usluge kao što su prijevoz putnika vlastitim autobusom ili autobusom koji je uzela u dugotrajni najam. Primjer: Putnička agencija prodaje dvodnevni boravak na Bledu uz prijevoz, međutim uslugu prijevoza obavlja vlastitim autobusom. Ukupna naknada za putovanje iznosi kuna, od toga je trošak smještaja u hotelu kuna, trošak vlastite usluge prijevoza kuna, a marža je u tom slučaju kuna. Porezni obveznik odredit će učešće vlastitog troška prijevoza i učešće troškova za smještaj u hotelu u ukupnim troškovima jedinstvene usluge obavljene putnicima. Trošak nabavljene usluge s PDV-om % Trošak vlastite usluge prijevoza % Ukupno % Nakon što je izračunao iznos učešća u troškovima porezni obveznik postotak učešća treba primijeniti i na prihode. Usluga drugih poreznih obveznika % Vlastita usluga % Vrijednost obavljene usluge % Porezni obveznik izračunat će iznos razlike u cijeni za usluge nabavljene od drugih poreznih obveznika obzirom da se posebni postupak oporezivanja primjenjuje samo na dio razlike u cijeni koji se odnosi na usluge nabavljene od drugih poreznih obveznika. Stoga je razlika u cijeni kuna ( ), a PDV iznosi 850 kuna (4.250x20%). Usluga smještaja u hotelu koji je zaračunao slovenski porezni obveznik sadrži i obračunati slovenski PDV. Na uslugu prijevoza za dionicu puta u Hrvatskoj obračunat je hrvatski PDV, a za dionicu puta u Sloveniji plaća se slovenski PDV pa se tuzemna putnička agencija mora registrirati u Sloveniji za potrebe PDV-a i tamo platiti slovenski PDV. Kad se radi o izletima koji u svojim troškovima ne sadrže uslugu noćenja razlika u cijeni izračunava se na isti način kao i kod višednevnih putovanja. Ako putnička agencija zrakoplovne karte prodaje u ime i za račun zrakoplovne tvrtke za što naplaćuje naknadu service charge tada putnička agencija obavlja posredničku uslugu koja je oporeziva PDV-om, a ako se ta usluga obavlja poreznom obvezniku u drugoj državi članici tada se primjenjuje članak 17. stavak 1. Zakona o prijenosu porezne obveze na poreznog obveznika primatelja usluge. Ako putnička agencija iz Hrvatske prodaje uslugu smještaja i prijevoza putnika u Hrvatskoj drugoj putničkoj agenciji iz Slovenije tada se ne može primijeniti posebni postupak već se te usluge oporezuju prema redovnom postupku oporezivanja. To znači da putnička agencija ima pravo na odbitak pretporeza koji joj je zaračunao drugi porezni obveznik za uslugu smještaja u hotelu ili za uslugu prijevoza. Kada zaračunava uslugu smještaja i prijevoza putničkoj agenciji iz Slovenije obračunat će PDV po stopi od 10% na uslugu smještaja u hotelu i 25% na uslugu prijevoza autobusom obzirom da se prema članku 8. stavku 4. Zakona smatra da ako porezni obveznik djelujući u vlastito ime, ali za račun druge osobe sudjeluje u obavljanju usluga, smatra se da je sam primio i obavio te usluge. Prema odredbama članka 91. stavka 3. Zakona propisano je da je usluga koju obavi putnička agencija u svoje ime, pri čemu koristi usluge drugih poreznih obveznika, oporeziva prema mjestu sjedišta ili stalne poslovne jedinica putničke agencije iz koje se usluge obavljaju. To najčešće znači da se PDV plaća u državi članici u kojoj je putnička agencija osnovana. Međutim u tom slučaju ne oporezuje se ukupna usluga već samo razlika u cijeni. Također, važno je napomenuti da porezni obveznik koji primjenjuje posebni postupak u računu mora navesti napomenu posebni postupak oporezivanja-putničke agencije, kako bi se odmah znalo da se radi o posebnom postupku. Na računu ne smije biti iskazan iznos razlike u cijeni, a PDV se ne smije izdvojeno iskazati, već se samo iskazuje naznaka da se radi o posebnom postupku i iskazuje se ukupni iznos računa. Prema odredbama članka 94. Zakona putnička agencija koja primjenjuje posebni postupak ne može odbiti niti dobiti povrat PDV-a kojega su joj zaračunali drugi porezni obveznici na transakcije koje se obavljaju izravno putnicima. Međutim, važno je napomenuti 382

383 da za troškove koji su nastali u vezi s pojedinim sastavnim dijelovima putovanja, a koji nisu nastali s ciljem ostvarivanja izravne koristi samog putnika (režijski troškovi, troškovi promidžbe i sl.), ne ulaze u maržu te agencija za takve troškove ima pravo na odbitak PDVa. Odredbama članka 93. Zakona propisano je ako se transakcije što ih putnička agencija povjeri drugom poreznom obvezniku obavljaju izvan Europske unije (dalje u tekstu: EU), usluge putničke agencije smatraju se posredničkom uslugom oslobođenom PDV-a. Kada se te transakcije obavljaju i unutar i izvan EU, oslobođen je samo onaj dio usluge putničke agencije koji se odnosi na transakcije izvan EU. To znači da se posebni postupak ne primjenjuje na putovanja, odnosno sastavne dijelove putovanja koji se odvijaju izvan EU. Posrednička usluga obavljena u ime i za račun druge osobe oslobođena je PDV-a prema članku 49. stavku 1. točki d) Zakona kad se transakcije za koje se posreduje obavljaju izvan Europske unije. Porezni obveznik koji obavlja oslobođenu uslugu posredovanja na računu će se pozvati na navedeno porezno oslobođenje. Međutim oslobođenje za usluge posredovanja ne primjenjuje se na putničke agencije koje u ime i za račun putnika obavljaju usluge u drugim državama članicama. Stoga ako putnička agencija ostvari razliku u cijeni ta će razlika u cijeni biti oslobođena PDV-a zato što je usluga obavljena izvan EU. Porezni obveznici morati će razlućiti zbog posebnog postupka oporezivanja kad posluju kao posrednici u tuđe ime i za tuđi račun, a kada u svoje ime i za tuđi račun obzirom da o tome ovisi i obveza obračuna PDV-a. Putnička agencija koja prodaje putovanje sama u svoje ime i koja prodaje putovanje preko posrednika za obavljenu uslugu putovanja obračunat će PDV na razliku u cijeni, ako za obavljenje usluge koristi uslugu drugog poreznog obveznika. Međutim kad prodaje putovanje preko posrednika taj posrednik će joj zaračunati naknadu za posredovanje i primijenit će opće pravilo oporezivanja usluga između dva porezna obveznika gdje je mjesto oporezivanje takve usluge prema sjedištu poduzetnika koji prima uslugu. Ako porezni obveznik obavlja uslugu posredovanja u ime i za račun putničke agencije koja ima sjedište u drugoj državi članici tada je usluga posredovnja oporeziva prema općem načelu između poreznih obveznika prema članku 17. stavku 1. Zakona i primjenjue se prijenos porezne obveza na poreznog obveznika primatelja usluge. Ako fizička osoba daje predujam za putovanje putnička agencija obvezna je prema članku 51.a Općeg poreznog zakona (Narodne novine, broj 147/08, 18/11, 78/, 136/ i 73/13) i prema Zakonu o fiskalizaciji u prometu gotovinom (Narodne novine, broj 133/) izdati račun za primljeni predujam. Ako obveznik primi predujam za isporuku dobra za koju obračunava i plaća PDV na razliku između prodajne i nabavne cijene, na računu za primljeni predujam obračunava PDV od porezne osnovice koja je jednaka razlici između prodajne cijene koju će zaračunati za to dobro i nabavne cijene toga dobra. Podaci o posebnom postupku oporezivanja putničkih agencija iskazuju se pod točkom II.3. Obrasca PDV, a kao porezna osnovica upisuje se samo ostvarena razlika u cijeni. Uvoz, izvoz, carinska skladišta i slobodne zone (O) Reg: MF Porez na dodanu vrijednost Uvoz, izvoz, carinska skladišta i slobodne zone 10O05 Oslobođenje od plaćanja PDV-a pri uvozu dobara nekomercijalne naravi sadržanih u malim pošiljkama (30.1.) Broj klase:410-19/14-01/222 Urudžbeni broj: /15-3 Zagreb, Navedenim dopisima obratili ste se u vezi tumačenja članka 44. stavka 1. točke 7. Zakona o porezu na dodanu vrijednost (Narodne novine broj 73/13, 99/13, 148/13, 153/13 i 143/14, u daljnjem tekstu: Zakon) kojim je propisano oslobođenje od plaćanja poreza na dodanu vrijednost (u daljnjem tekstu: PDV) pri uvozu dobara nekomercijalne naravi sadržanih u malim pošiljkama. U upitu je navedeno da se u postupku carinjenja pošiljki u poštanskom prometu od 1. srpnja primjenjuje europska regulativa koja je podigla vrijednosni limit glede oslobođenja od plaćanja carine, te se sve pošiljke koje sadrže robu zanemarive vrijednosti (osim alkoholnih proizvoda, parfema i toaletnih voda, duhana i 383

384 duhanskih proizvoda) poslane izravno iz treće zemlje primatelju u Europskoj uniji uvoze oslobođene od plaćanja uvoznih carina. Nadalje, navedeno je da se oslobođenje od plaćanja carine odnosi na sve pošiljke dakle i komercijalne i nekomercijalne naravi te se pri tome robom zanemarive vrijednosti smatra roba čija vrijednost nije veća od ukupno 150 eura u kunskoj protuvrijednosti po pošiljci. Zatraženo je tumačenje situacije koja je uočena u poštanskom prometu pošiljki male vrijednosti do 22 eura kada pravna osoba registrirana za trgovinu preko pošte ili interneta (j.d.o.o.) koja nije u sustavu PDV-a on line kupuje izvan Europske unije robu isključivo u vrijednosti do 22 eura i plaća PayPalom dobavljaču te istu robu online prodaje preko svoje web stranice fizičkim osobama u Republici Hrvatskoj. Navodite da se kupoprodaja obavlja evidentno u okviru komercijalne djelatnosti tvrtke registrirane za prodaju putem pošte ili interneta. S obzirom na iznimno veliki broj malih pošiljaka koje fizičke i pravne osobe primaju iz trećih zemalja zatraženo je tumačenje što se smatra malom pošiljkom nekomercijalne naravi u smislu odredbi članka 44. stavka 1. točke 7. Zakona o PDV-u. Na postavljeni upit odgovaramo u nastavku. Predmet oporezivanja PDV-om je sukladno članku 4. stavak 1. Zakona isporuka dobara i obavljanje usluga u tuzemstvu uz naknadu koju obavi porezni obveznik koji djeluje kao takav, stjecanje dobara unutar Europske unije te uvoz dobara. PDV mora plaćati porezni obveznik koji obavlja bilo koju gospodarsku djelatnost bez obzira na svrhu i rezultat te djelatnosti. Članak 7. stavak 1. Zakona propisuje da je isporuka dobara prijenos prava raspolaganja materijalnom imovinom u svojstvu vlasnika. Materijalnom imovinom smatra se isporuka električne energije, plina, grijanja, hlađenja i slično. Sukladno odredbama članka 6. stavaka 1. i 2. Zakona porezni obveznik u smislu Zakona je svaka osoba koja samostalno obavlja bilo koju gospodarsku djelatnost bez obzira na svrhu i rezultat obavljanja te djelatnosti. Gospodarska djelatnost je svaka djelatnost proizvođača, trgovaca ili osoba koje obavljaju usluge, uključujući rudarske i poljoprivredne djelatnosti te djelatnosti slobodnih zanimanja. Gospodarskom djelatnošću smatra se i iskorištavanje materijalne ili nematerijalne imovine u svrhu trajnog ostvarivanja prihoda. Prema odredbama članka 11. stavka 1. Zakona uvozom dobara smatra se svaki unos dobara u Europsku uniju koja nisu u slobodnom prometu na području Europske unije, u skladu s carinskim propisima. Što se tiče oslobođenja od plaćanja PDV-a pri uvozu dobara navodimo da je Direktivom Vijeća 2009/132/EZ od 19. listopada utvrđeno područje primjene članka 143(b) i (c) Direktive Vijeća 2006/1/EZ u vezi oslobođenja od plaćanja PDV-a prilikom konačnog uvoza određenih dobara. Člancima 23. i 24. Direktive Vijeća 2009/132/EZ propisana su oslobođenja od plaćanja PDV-a pri uvozu dobara beznačajne naravi. Oslobođenje od plaćanja PDV-a propisano je za uvoz dobara čija ukupna vrijednost nije veća od 10 eura. Države članice Europske unije mogu odobriti oslobođenje od plaćanja PDV-a za uvezena dobra ukupne vrijednosti veće od 10 eura, ali ne veće od 22 eura. Međutim, države članice mogu iz oslobođenja od plaćanja PDV-a izuzeti dobra koja su uvezena putem pošte. Pravo na oslobođenje od plaćanja PDV-a pri uvozu ne ostvaruje se za: (a) alkoholne proizvode, (b) parfeme i toaletne vode, (c) duhan i duhanske proizvode. Drugačija primjena oslobođenja od plaćanja PDV-a pri uvozu propisanog člancima 23. i 24. Direktive Vijeća 2009/132/EZ bila bi protivna odredbama Direktive 2006/1/EZ o zajedničkom sustavu poreza na dodanu vrijednost s kojom je Zakon u potpunosti usklađen. Napominjemo da su odredbe Direktive Vijeća 2009/132/EZ preuzete u odredbe članka 44. Zakona. Člankom 44. stavkom 1. točkom 7. Zakona i člankom 82. Pravilnika o porezu na dodanu vrijednost (Narodne novine broj 79/13, 85/13, 160/13, 35/14 i 157/14, u daljnjem tekstu: Pravilnik) propisano je da je plaćanja PDV-a oslobođen uvoz dobara nekomercijalne naravi sadržanih u malim pošiljkama, poslanih primatelju kao pismo ili paket koja ukupna vrijednost ne prelazi 160,00 kuna. Navedeno oslobođenje ne odnosi se na alkohol i alkoholna pića, parfeme i toaletne vode te duhan i duhanske proizvode. Odredbom članka 44. stavka 1. točaka 1. i 2. Zakona plaćanja PDV-a oslobođen je konačni uvoz dobara čija bi isporuka koju obavi porezni obveznik u svim slučajevima bila oslobođena plaćanja PDV-a na području Republike Hrvatske te uvoz dobara nekomercijalne naravi u osobnoj prtljazi putnika. 384

385 Odredbama članka 10. Pravilnika o oslobođenju od poreza na dodanu vrijednost i trošarine za robu uvezenu u osobnoj prtljazi osoba koje putuju iz trećih država te za robu uvezenu kao mala pošiljka nekomercijalnog značaja (Narodne novine broj 79/13) propisano je oslobođenje od PDV-a i trošarine za robu sadržanu u malim pošiljkama nekomercijalnog značaja koje besplatno šalju fizičke osobe iz trećih država drugim fizičkim osobama u Republici Hrvatskoj. Male pošiljke nekomercijalnog značaja su pošiljke koje: 1. su povremene naravi, 2. sadrže samo robu koja je namijenjena osobnoj upotrebi ili upotrebi obitelji primatelja čija vrsta i količina ne ukazuje da se ona uvozi za bilo kakvu komercijalnu svrhu, 3. pošiljatelj šalje primatelju bez plaćanja bilo koje vrste. U skladu s navedenim, plaćanja PDV-a oslobođen je uvoz dobara nekomercijalne naravi iz trećih zemalja sadržanih u malim pošiljkama, poslanih primatelju kao pismo ili paket čija ukupna vrijednost ne prelazi 160,00 kuna. Napominjemo da Zakon o PDV-u ne ograničava da dobra beznačajne vrijednosti (čija ukupna vrijednost ne prelazi 160,00 kuna po pošiljci) oslobođena od plaćanja PDV-a mogu uvoziti samo građani. Odredbama Zakona i Pravilnika propisano je da se radi o dobrima nekomercijalne naravi što znači da dobra nisu namijenjena daljnjoj prodaji, tako da porezni obveznik za potrebe svog poslovanja može kupiti putem internetske trgovine dobra iz trećih država oslobođena plaćanja PDV-a ukupne vrijednosti do 160,00 kuna po pošiljci (primjerice memory stickove, CD-e). Napominjemo da se navedeno oslobođenje od plaćanja PDV-a pri uvozu ne odnosi na alkohol i alkoholna pića, parfeme i toaletne vode te duhan i duhanske proizvode. Međutim, u slučaju da porezni obveznik uvozi dobra beznačajne vrijednosti (čija ukupna vrijednost ne prelazi 160,00 kuna po pošiljci) s namjerom daljnje prodaje istih u svrhu obavljanja svoje komercijalne djelatnosti, takav uvoz dobara nije oslobođen plaćanja PDV-a te se u tom slučaju ne radi o uvozu dobara nekomercijalne naravi sadržanih u malim pošiljkama iz članka 44. stavka 1. točke 7. Zakona. Slijedom navedenog, ako Carinska uprava utvrdi da se radi o trgovačkom društvu koje neprekidno uvozi dobra beznačajne vrijednosti sadržanih u malim pošiljkama, mišljenja smo da se u tom slučaju ne radi o dobrima nekomercijalne naravi te ukoliko Carinska uprava prepozna takva trgovačka društva, molimo da nam dostavi podatke o istima kako bi mogli postupiti u svojoj nadležnosti. Reg: MF Porez na dodanu vrijednost - Uvoz, izvoz, carinska skladišta i slobodne zone Obveza plaćanja PDV-a pri uvozu dobara uz primjenu carinskog 10O04 postupka 42 ( ) Broj klase: /14-01/266 Urudžbeni broj: /14-2 Zagreb, Porezni obveznik iz dostavnog popisa postavio je upit o odgovornosti špeditera za obvezu plaćanja poreza na dodanu vrijednost (u daljnjem tekstu: PDV) pri uvozu dobara uz primjenu carinskog postupka 42. U upitu se navodi da porezni obveznik kao špediterska tvrtka obavlja postupak uvoznog carinjenja robe za uvoznika - poreznog obveznika iz druge države članice Europske unije koji uvozi robu iz Bosne i Hercegovine u Hrvatsku uz primjenu postupka 42, jer je roba namijenjena osobi u drugoj državi članici Europske unije. U upitu se navodi da porezni obveznik iz dostavnog popisa nema ulogu poreznog zastupnika te da će uvoznik za potrebe navedenog posla ishoditi PDV identifikacijski broj od Porezne uprave Republike Hrvatske. Budući će kod postupka uvoznog carinjenja robe zbog potrebe jamstva plaćanja carinskih davanja u Uvoznu carinsku deklaraciju porezni obveznik iz dostavnog popisa biti obvezan upisati i broj svoje uvozne carinske garancije kao špeditera, postavlja se pitanje hoće li odgovarati za obvezu plaćanja PDV-a uvoznika te hoće li biti terećen ukoliko uvoznik ne izvrši svoju obvezu plaćanja PDV-a. Na postavljeni upit odgovaramo u nastavku. Sukladno odredbama članka 44. stavka 2. Zakona o porezu na dodanu vrijednost (Narodne novine, broj 73/13, 99/13 - Rješenje USRH, 148/13 i 153/13 - Rješenje USRH, u daljnjem tekstu: Zakon) oslobođenje od plaćanja PDV-a pri uvozu dobara na područje 385

386 Republike Hrvatske, ako je ta dobra uvoznik ili osoba koja je određena kao porezni dužnik pri uvozu neposredno nakon uvoza isporučio unutar Europske unije uz primjenu oslobođenja od PDV-a iz članka 41. stavka 1. točaka a) i d) Zakona, ostvaruje se samo ako je uvoznik u trenutku uvoza Carinskoj upravi pružio najmanje sljedeće podatke: a) svoj PDV identifikacijski broj izdan u Republici Hrvatskoj ili PDV identifikacijski broj svoga poreznog zastupnika, koji jamči za plaćanje PDV-a, izdan u Republici Hrvatskoj, b) PDV identifikacijski broj stjecatelja, izdan u drugoj državi članici, kojemu se isporučuju dobra prema članku 41. stavku 1. točki a) Zakona ili vlastiti PDV identifikacijski broj izdan u državi u kojoj završava prijevoz ili otprema dobara, ako se dobra prema članku 41. stavku 1. točki d) Zakona premještaju, c) dokaz iz kojeg je vidljivo da su uvezena dobra namijenjena za prijevoz ili otpremu iz Republike Hrvatske u neku drugu državu članicu. Prema odredbama članka 6. stavka 1. Zakona, ako je PDV obvezan platiti porezni obveznik koji u Republici Hrvatskoj nema sjedište, ali ima sjedište u drugoj državi članici Europske unije, taj porezni obveznik može imenovati poreznog zastupnika kao osobu koja je obvezna platiti PDV. Porezni zastupnik mora biti porezni obveznik sa sjedištem odnosno prebivalištem ili uobičajenim boravištem u Republici Hrvatskoj. Nadalje, mora biti opunomoćen za zaprimanje pismena, podnošenje prijave PDV-a i obavljanje svih poslova u vezi s utvrđivanjem i plaćanjem PDV-a poreznog obveznika koji ga je imenovao. Porezni zastupnik odgovara kao jamac platac za plaćanje PDV-a, kazni i zateznih kamata u vezi s poreznim dugom poreznog obveznika koji ga je imenovao. Porezni obveznik i porezni zastupnik solidarno su odgovorni za obračunavanje i plaćanje PDV-a. Slijedom navedenog, porezni obveznik iz druge države članice Europske unije - uvoznik pri obavljanju postupka 42 može i ne mora imenovati poreznog zastupnika u Republici Hrvatskoj. Špediter koji nije imenovan za poreznog zastupnika od strane poreznog obveznika - uvoznika ne snosi odgovornost za obvezu plaćanja PDV-a u smislu Zakona, međutim napominjemo da je za upute o popunjavanju carinskih dokumenata kao i korištenja instrumenata osiguranja plaćanja koji se koriste u carinskim postupcima nadležna Carinska uprava kojoj se možete u vezi istoga obratiti za tumačenje. Molimo da odgovor dostavite podnositelju upita iz dostavnog popisa. Reg: MF Porez na dodanu vrijednost Predmet oporezivanja 10O03 Porezna skladišta u zračnim lukama ( ) Broj klase: /14-01/56 Urudžbeni broj: /14-02 Zagreb, Podnositelj upita iz dostavnog popisa postavio je pitanja u vezi držanja poreznog skladišta u zračnoj luci, te tumačenja odredbi članka 53. Zakona o porezu na dodanu vrijednost (Narodne novine broj 73/13, 99/13 Rješenje USRH, 148/13 i 153/13 Rješenje USRH, u daljnjem tekstu: Zakon). U nastavku navodimo pitanja te očitovanje u vezi istih. 1. Da li zračna luka kao ovlašteni držatelj trošarinskog skladišta mora podnijeti zahtjev za izdavanje odobrenja za držanje poreznog skladišta ili se navedeno odobrenje izdaje u skraćenom postupku? Sukladno članku 119. stavka 2. Pravilnika o porezu na dodanu vrijednost (Narodne novine broj 79/13, 85/13, 160/13 i 35/14, u daljnjem tekstu: Pravilnik) ako je porezni obveznik ishodio odobrenje za ovlaštenog držatelja poreznog skladišta u skladu s posebnim propisom o trošarinama ili posebnom porezu na kavu i bezalkoholna pića smatra se da ima odobrenje i za držanje poreznog skladišta u smislu Zakona ako se radi o istim dobrima, te se na njega primjenjuju odredbe propisane posebnim propisom o trošarinama ili posebnom porezu na kavu i bezalkoholna pića. U slučaju da porezni obveznik u istom poreznom skladištu smješta i dobra koja nisu dobra koja podliježu trošarinama ili posebnom porezu na 386

387 kavu i bezalkoholna pića obvezan je od Porezne uprave ishoditi odobrenje za ovlaštenog držatelja poreznog skladišta za ta dobra. Nadalje, člankom 52. stavkom 3. Zakona propisano je da se poreznim skladištem, u smislu Zakona, za dobra koja podliježu trošarinama prema propisima koji uređuju trošarine te dobra koja podliježu posebnom porezu na kavu i bezalkoholna pića smatra prostor koji je određen kao trošarinsko, odnosno porezno skladište u skladu s posebnim propisima. Iz navedenog proizlazi da porezni obveznik mora od Porezne uprave zatražiti odobrenje za držanje poreznog skladišta za sva ona dobra koja nisu dobra koja podliježu trošarinama ili posebnom porezu na kavu i bezalkoholna pića (primjerice igračke, slastice, parfemi, satovi, suveniri itd.), ukoliko želi da se na njega primjenjuju odredbe članka 53. Zakona, odnosno ukoliko su ta dobra namijenjena trgovinama oslobođenima PDV-a koje se nalaze u zračnoj luci. 2. Može li porezni obveznik dobra sa carinskog skladišta ocariniti te smjestiti u porezno, odnosno trošarinsko skladište bez obračuna PDV-a? Odredbama članka 51. stavcima 1. i 2. Zakona propisano je da su plaćanja PDV-a oslobođene isporuke dobara namijenjenih podnošenju carinarnici i po potrebi za privremeni smještaj, isporuke dobara koja se u skladu s carinskim propisima unose i smještaju u slobodnu zonu ili slobodno skladište, te isporuke dobara koja se u skladu s carinskim propisima stavljaju u postupak carinskog skladištenja ili postupak unutarnje proizvodnje. Plaćanja PDV-a oslobođena je isporuka dobara i obavljanje usluga na tim dobrima na mjestima navedenima u stavku 1. toga članka, tako dugo dok se na njih primjenjuje postupak iz stavka 1. toga članka. Iz navedenog proizlazi da kada se na dobrima prestane primjenjivati jedan od postupaka iz članka 51. stavka 1. Zakona na isporuku tih dobara više se ne primjenjuje oslobođenje od plaćanja PDV-a. Sukladno navedenom, porezni obveznik obvezan je platiti PDV i carinska davanja sukladno carinskim propisima kada dobra iznosi iz carinskog skladišta. Međutim, ukoliko dobra smješta u porezno skladište, a namijenjena su trgovinama iz članka 53. točke a) Zakona, tada porezni obveznik nije obvezan obračunati i platiti PDV na takvu isporuku. 3. Smatra li se porezno skladište posebnim prostorom, odnosno posebnim skladištem u odnosu na trošarinsko skladište? Odredbama članka 118. Pravilnika propisano je da je porezno skladište jedna ili više povezanih ograđenih površina ili zatvorenih prostora koji čine označenu i fizički odvojenu cjelinu, a to mogu biti cijela zgrada, prostor u zgradi, zemljište, silos i spremnik. Poreznim skladištem u smislu Zakona za dobra koja podliježu trošarinama smatra se prostor koji je određen kao trošarinsko skladište u skladu s posebnim propisom o trošarinama. Poreznim skladištem u smislu Zakona za dobra koja podliježu posebnom porezu na kavu i bezalkoholna pića smatra se prostor koji je određen kao porezno skladište u skladu s propisom o posebnom porezu na kavu i bezalkoholna pića. Iz navedenog proizlazi da u poreznom skladištu mogu biti smještena sva, pa tako i dobra koja podliježu trošarinama, te posebnom porezu na kavu i bezalkoholna pića, ako su namijenjena trgovinama iz članka 53. točke a) Zakona. Tako se primjerice u određenom prostoru u zgradi mogu smještati sva navedena dobra, ukoliko taj prostor čini označenu i fizički odvojenu cjelinu. 4. Mogu li se dobra koja ne podliježu trošarinama ili posebnom porezu na kavu i bezalkoholna pića, unositi u porezna skladišta, bez obračuna PDV-a, ako su nabavljena od poreznih obveznika iz drugih država članica Europske unije, od tuzemnih poreznih obveznika ili od poreznih obveznika iz trećih zemalja? Da li će računi dobavljača biti u navedenom slučaju oslobođeni PDV-a? Odredbama članka 53. Zakona propisano je da je plaćanja PDV-a oslobođen uvoz i isporuka dobara ako su ta dobra namijenjena trgovinama oslobođenima PDV-a koje se nalaze u zračnoj ili pomorskoj luci, za isporuku dobara koja se iznose u osobnoj prtljazi putnika koji putuju zrakoplovima ili morem na treća područja ili u treće zemlje, ako je takva isporuka oslobođena PDV-a na temelju članka 45. stavka 1. točke 2. Zakona. Oslobođenje se primjenjuje i ako su dobra namijenjena poreznim obveznicima za isporuku putnicima u zrakoplovima ili brodovima tijekom leta ili plovidbe morem pod uvjetom da se mjesto 387

388 završetka prijevoza nalazi izvan Europske unije, te u okviru diplomatskih i konzularnih sporazuma, tijelima Europske unije i međunarodnim organizacijama i slično. Sukladno odredbama članka 54. Zakona navedeno oslobođenje se primjenjuje na stjecanje dobara u tuzemstvu pod istim uvjetima koji su propisani za isporuke dobara u tuzemstvu. Sukladno navedenom, PDV-a je oslobođen uvoz i isporuka dobara trgovinama koje su oslobođene PDV-a kada se isporučuju putnicima koji ta dobra iznose u osobnoj prtljazi i koji putuju zrakoplovima ili morem u treće zemlje ili na treća područja. Ako putnici koji putuju zrakoplovima ili morem koji ta dobra iznose u osobnoj prtljazi i putuju u drugo mjesto u Republici Hrvatskoj ili u drugu državu članicu Europske unije dolazi do redovne isporuke koja podliježe plaćanju PDV-a sukladno članku 4. Zakona kojim je propisano da je predmet oporezivanja PDV-om isporuka dobara u tuzemstvu uz naknadu koju obavi porezni obveznik koji djeluje kao takav. Stoga plaćanja PDV-a može biti oslobođeno stjecanje, uvoz ili isporuka dobara u trgovinama koje se nalaze u zračnoj ili pomorskoj luci u slučaju da je poznato da su dobra prodana kupcima koji odlaze u treće zemlje ili na treća područja. Roba koja će se unijeti u skladište bit će oporezivana PDV-om ovisno tko je prodavatelj. Ako tuzemni porezni obveznik stječe dobra od poreznog obveznika iz druge države članice tada je načelno stjecanje dobara oporezivo PDV-om sukladno članku 2. Zakona, obzirom da će isporuka tih dobara koju porezni obveznik iz druge države članice zaračuna tuzemnom poreznom obvezniku biti oslobođena PDV-a. Tuzemni porezni obveznik neće obračunati PDV na stjecanje dobara koja prodaje putniku koji putuje u treću zemlju ili treće područje. U protivnom je obvezan obračunati PDV na stjecanje dobara, međutim ima pravo na odbitak pretporeza u skladu s odredbama članka 57. Zakona te je za njega ta nabava neutralna u poreznom smislu. Ako porezni obveznik dobra nabavlja od drugog poreznog obveznika u tuzemstvu kao dobra u okviru komisijskog posla tada tek po prodaji dobara kupcu nastaje porezna obveza u oba prometa, odnosno ako su dobra prodana kupcu koji putuje u Europsku uniju nastaje porezna obveza i za komitenta i za komisionara, a ako su dobra prodana kupcu koji putuje u treću zemlju ili treće područje tada su PDV-a oslobođena oba prometa. Ako se dobra uvoze iz trećih zemalja takva dobra smjestiti će se u carinska skladišta bez plaćanja PDV-a do prodaje konačnom kupcu ovisno o njegovom odredištu putovanja. 5. Da li se na prodaju dobara u trgovinama iz članka 53. točke a) Zakona putnicima koji putuju u drugu državu članicu ili u drugo mjesto u Republici Hrvatskoj obračunava PDV, odnosno kada se prodaju putnicima koji putuju u treće zemlje oslobađa PDV-a? Odredbama članka 53. točke b) Zakona propisano je da je plaćanja PDV-a oslobođen uvoz i isporuka svih dobara koja se smještaju u porezno skladište ako su dobra namijenjena trgovinama oslobođenima PDV-a koje se nalaze u zračnoj ili pomorskoj luci, za isporuku dobara koja se iznose u osobnoj prtljazi putnika koji putuju zrakoplovima ili morem na treća područja ili u treće zemlje, ako je takva isporuka oslobođena PDV-a na temelju članka 45. stavka 1. točke 2. Zakona. Iz navedenog proizlazi da porezni obveznik prilikom prodaje dobara u trgovinama iz članka 53. točke a) Zakona putnicima koji putuju u drugu državu članicu ili u drugo mjesto u Republici Hrvatskoj obračunava PDV, dok isporuku dobara putnicima koji putuju u treće zemlje oslobađa PDV-a. Reg: MF Porez na dodanu vrijednost Uvoz, izvoz, carinska skladišta i slobodne zone Poslovanje carinskih skladišta i Duty Free Shop-ova pristupanjem 10O02 Republike Hrvatske Europskoj uniji Broj klase: /13-01/352 Urudžbeni broj: /13-2 Zagreb,

389 Podnositelj upita iz dostavnog popisa postavio je pitanja o poslovanju carinskih skladišta i slobodnih carinskih prodavaonica nakon pristupanja Republike Hrvatske Europskoj uniji, odnosno nakon 1. srpnja 2013., te primjeni poreznih propisa u vezi s tim. U dopisu se ukazuje na činjenicu da će se nakon 1. srpnja radi plaćanja carine, trošarine i PDV-a na svu robu prodanu putnicima koji putuju u drugu državu članicu Europske unije prihodi zračnih luka znatno smanjiti. Stoga se apelira da se sva davanja na zalihe robe vrše po prodaji i to iz razloga što je veliki dio strane robe u konsignaciji te zračne luke nisu vlasnici robe već je ona vlasništvo dobavljača dok se ista ne proda. Obzirom da se do 30. lipnja domaća roba smještala na carinska skladišta uz oslobođenje od plaćanja PDV-a, predlaže se da se i nakon 1. srpnja domaća roba smješta na porezno skladište (trošarinsku robu u trošarinsko-porezno skladište), a ostalu u porezno skladište smatra se da bi se time olakšalo poslovanje i domaćim proizvođačima i zračnim lukama budući da se roba dolaskom u prodajno mjesto prodaje putnicima i unutar Europske unije (uz obračun poreza) i u treće zemlje (bez obračuna poreza). Također, roba iz trećih zemalja koja bi stizala u carinsko skladište (ili se već nalazi u carinskim skladištima) nakon uvoznog carinjena (postupkom 45) prebacila bi se u porezno skladište i dalje u prodavaonicu. Također, navodi se nedoumica u vezi dobavljača iz Njemačke koji robu šalje na konsignaciju, a već je zatražio svoj PDV identifikacijski broj u Republici Hrvatskoj, te se postavljaju pitanja o tome kako bi se trebao knjižiti PDV u sljedećim situacijama: unos robe iz članice Europske unije na njihovo skladište za iskazanim (ili ne) PDV-om, prodaja robe unutar Europske unije kojom nastaje obveza plaćanja PDV-a (po računima) te mjesečna izvješća dobavljaču o prodanoj robi, te njegova faktura sa PDV-om (25%). Također postavlja se pitanje što treba učiniti sa domaćom robom u komisiji. U nastavku odgovaramo na postavljena pitanja. Pristupanjem Republike Hrvatske Europskoj uniji poslovanje carinskih skladišta treba se prilagoditi novom načinu poslovanja obzirom da je do 1. srpnja roba prodana putnicima koji su putovali u inozemstvo bila oslobođena PDV-a. Od 1. srpnja roba koja se nalazi na skladištu ima tri statusa, pa tako imamo robu koja je porijeklom od dobavljača iz Republike Hrvatske, zatim od dobavljača iz Europske unije, odnosno iz trećih zemalja. Roba dolazi u trgovinu koja se nalazi u zračnoj ili pomorskoj luci, za isporuku putnicima koji ju iznose u osobnoj prtljazi. Predočenjem ukrcajne karte, ovisno o destinaciji da li putnik putuje u neku državu članicu Europske unije ili u treću zemlju obračunat će se PDV, odnosno isporuka će biti oslobođena PDV-a. Prema odredbama članka 52. Zakona o porezu na dodanu vrijednost (Narodne novine broj 73/13, u daljnjem tekstu: Zakon) plaćanja PDV-a oslobođen je uvoz i isporuka dobara iz Dodatka II. Zakona u porezno skladište u Republici Hrvatskoj kao i usluge obavljene na tim dobrima, tako dugo dok se na njih primjenjuje postupak poreznog skladištenja. Poreznim skladištem za mineralna ulja smatra se prostor koji je određen kao trošarinsko skladište u skladu s propisima koji uređuju trošarine. Odredbama članka 53. Zakona propisano je da je plaćanja PDV-a oslobođen uvoz dobara i isporuka dobara ako su dobra namijenjena trgovinama oslobođenima PDV-a koje se nalaze u zračnoj ili pomorskoj luci, za isporuku dobara koja se iznose u osobnoj prtljazi putnika koji putuju zrakoplovima ili morem na treća područja ili u treće zemlje, ako je takva isporuka oslobođena PDV-a na temelju članka 45. stavka 1. točke 2. Zakona (isporuke dobara, osim isporuke goriva i dobara za opremanje i opskrbu bilo kojeg prijevoznog sredstva koje se koristi u privatne svrhe, koja iz Republike Hrvatske otpremi ili preveze izvan Europske unije sam kupac koji nema sjedište u Republici Hrvatskoj ili neka druga osoba za njegov račun). Oslobođenje se primjenjuje i ako su dobra namijenjena poreznim obveznicima za isporuku putnicima u zrakoplovima ili brodovima tijekom leta ili plovidbe morem pod uvjetom da se mjesto završetka prijevoza nalazi izvan Europske unije, te u okviru diplomatskih i konzularnih sporazuma, tijelima Europske unije i međunarodnim organizacijama i slično. Sukladno odredbama članka 54. Zakona navedeno oslobođenje se primjenjuje na stjecanje dobara u tuzemstvu pod istim uvjetima koji su propisani za isporuke dobara u tuzemstvu. Sukladno navedenom, stjecanje dobara iz druge države članice i uvoz dobara radi unosa u porezno skladište te isporuka dobara u porezno skladište oslobođeni su PDV-a kada se radi o dobrima iz Dodatka II. Zakona te se navedeno ne može primijeniti na stjecanja, uvoz ili isporuku svih dobra koja se prodaju u trgovinama koje se nalaze u zračnoj ili pomorskoj luci putnicima, a koja ta dobra iznose u osobnoj prtljazi kao što su primjerice parfemi, duhan, alkoholna pića, kozmetika i slično. Međutim, PDV-a je oslobođen uvoz i isporuka dobara trgovinama koje su oslobođene PDV-a kada isporučuju dobra putnicima koji ta 389

390 dobra iznose u osobnoj prtljazi i koji putuju zrakoplovima ili morem u treće zemlje ili na treća područja. Ako putnici koji putuju zrakoplovima ili morem koji ta dobra iznose u osobnoj prtljazi i putuju u drugo mjesto u Republici Hrvatskoj ili u drugu državu članicu Europske unije dolazi do redovne isporuke koja podliježe plaćanju PDV-a sukladno članku 4. Zakona kojim je propisano da je predmet oporezivanja PDV-om isporuka dobara u tuzemstvu uz naknadu koju obavi porezni obveznik koji djeluje kao takav. Stoga plaćanja PDV-a može biti oslobođeno stjecanje, uvoz ili isporuka dobara u trgovinama koje se nalaze u zračnoj ili pomorskoj luci u slučaju da je poznato da su dobra prodana kupcima koji odlaze u treće zemlje ili na treća područja. Na robu koja je bila smještena u carinskom skladištu do 30. lipnja i koja će se nakon 1. srpnja prodavati putnicima kojima će odredište biti na području Europske unije PDV će se obračunavati prilikom prodaje takve robe, a ako će se roba prodavati putnicima kojima je odredište izvan Europske unije isporuka će biti oslobođena PDV-a. Roba koja će se unijeti na skladište nakon 1. srpnja biti će oporezivana PDV-om ovisno tko je prodavatelj. Ako tuzemni porezni obveznik stječe dobra od poreznog obveznika iz druge države članice tada će stjecanje biti oporezivo PDV-om sukladno članku 2. Zakona, ali će isporuka tih dobara koju porezni obveznik iz druge države članice zaračuna tuzemnom poreznom obvezniku biti oslobođena PDV-a obzirom da se radi o isporuci na zajedničkom tržištu što je propisano člankom 41. stavkom 1. Zakona. Tuzemni porezni obveznik ima pravo na odbitak pretporeza u skladu s odredbama članka 57. Zakona te je za njega ta nabava neutralna u poreznom smislu. Ako porezni obveznik dobra nabavlja od drugog poreznog obveznika u tuzemstvu kao dobra u komisiji tada tek po prodaji dobara kupcu nastaje porezna obveza u oba prometa, odnosno ako su dobra prodana kupcu koji putuje u Europsku uniju nastaje porezna obveza i za komitenta i za komisionara, a ako su dobra prodana kupcu koji putuje u treću zemlju ili treće područje tada su PDV-a oslobođena oba prometa. Ako se dobra uvoze iz trećih zemalja takva dobra smjestiti će se u carinska skladišta bez plaćanja PDV-a do prodaje konačnom kupcu ovisno o njegovom odredištu putovanja. U vezi dobavljača iz Njemačke, napominjemo da se strani porezni obveznik danom dodjele PDV identifikacijskog broja u Republici Hrvatskoj ujedno upisuje u registar obveznika PDV-a što znači da na svoje isporuke u tuzemstvu mora obračunavati PDV. Reg: MF Porez na dodanu vrijednost - Uvoz, izvoz, carinska skladišta i slobodne zone Izdavanje rješenja za primjenu obračunske kategorije pri uvozu 10O01 ( ) Broj klase: /13-01/349 Urudžbeni broj: /13-2 Zagreb, Obzirom da porezni obveznici učestalo podnose zahtjeve za izdavanje rješenja kako bi mogli primjenjivati obračunsku kategoriju pri uvozu, u nastavku odgovaramo. Odredbom članka 76. stavkom 8. Zakona o porezu na dodanu vrijednost (Narodne novine broj 73/13) propisana je mogućnost primjene obračunske kategorije pri uvozu temeljem rješenja Porezne uprave. Naime u skladu s navedenom odredbom porezni obveznik koji ima u cijelosti pravo na odbitak pretporeza neće morati fizički platiti porez na dodanu vrijednost (u daljnjem tekstu: PDV) pri uvozu, već će biti dovoljno da u prijavi PDV-a za obračunsko razdoblje u kojem je uvezao dobra iskaže obvezu PDV-a pri uvozu i pravo na odbitak. Za primjenu takvog načina obračuna PDV-a pri uvozu treba mu rješenje Porezne uprave. Za primjenu odredbe članka 76. stavka 8. Zakona o PDV-u potrebno je donijeti posebni pravilnik kojim će se detaljno propisati provedba zakonske odredbe i izdavanje rješenja, što je propisano člankom 76. stavkom 10. Zakona o PDV-u. Pravilnik kojim će biti detaljno propisana primjena obračunske kategorije pri uvozu te izdavanje rješenja donijet će se u roku od četiri mjeseca od dana pristupanja Republike Hrvatske Europskoj uniji što je propisano člankom 140. stavkom 2. Zakona o PDV-u. 390

391 Pema navedenom, obračunska kategorija nije u primjeni od 1. srpnja 2013., obzirom da je za njenu primjenu nužno donošenje posebnog pravilnika koji se mora donijeti u roku od četiri mjeseca od dana pristupanja Republike Hrvatske Europskoj uniji. Stoga do donošenja posebnog pravilnika nije moguće poreznim obveznicima izdati rješenje temeljem kojeg bi mogli primjenjivati obračunsku kategoriju pri uvozu. Navedeno znači da će do donošenja posebnog pravilnika porezni obveznici PDV pri uvozu uplaćivati u državni proračun, te ostvarivati pravo na odbitak plaćenog PDV-a pri uvozu na isti način kao i prije pristupanja Republike Hrvatske Europskoj uniji. Prijevoz putnika (P) Reg: MF Porez na dodanu vrijednost Prijevoz putnika 10P05 Uputa poreznim obveznicima bez sjedišta u Republici Hrvatskoj koji na području Republike Hrvatske obavljaju povremeni međunarodni cestovni prijevoz putnika (10.3.) Broj klase:410-19/15-01/46 Urudžbeni broj: /15-03 Zagreb, Porezni obveznici koji obavljaju povremeni međunarodni cestovni prijevoz putnika na području Republike Hrvatske (u daljnjem tekstu: RH) obvezni su registrirati se za potrebe PDV-a u RH, neovisno dolaze li iz drugih država članica Europske unije ili iz trećih zemalja. Nadležni ured: - Porezna uprava, Područni ured Zagreb, Odjel za strane porezne obveznike, Avenija Dubrovnik 32, Zagreb. A. REGISTRIRANJE Registriranje se može obaviti na jedan od slijedećih načina: a) Osobno - porezni obveznik dostavlja dokumente navedene pod točkama 1., 3. (opcionalno) i 4. b) Putem opunomoćenika - tada opunomoćenik podnosi potrebne dokumente za poreznog obveznika c) Elektroničkom poštom ( om) - isključivo za obveznike iz drugih država članica EU Ukoliko se porezni obveznik odluči za komunikaciju putem elektroničke pošte tada potrebne dokumente prvo prihvaća s odgovarajuće poveznice, popuni ih, potpiše i ovjeri pečatom te ih zatim skenirane pošalje na elektroničku poštu: odjel.stranci@porezna uprava.hr. U tom slučaju dostavlja samo dokumente navedene pod točkama 1. i 2., dok dokumente pod točkama 3. i 4. nije obvezan podnositi. Na navedenu elektroničku poštu mogu se poslati i upiti vezani za registriranje poreznih obveznika, kasniju predaju PDV prijava ili predaju zahtjeva za povrat PDV-a. Navedeno je omogućeno isključivo za strane prijevoznike iz drugih država članica EU. Dokumenti potrebni za registriranje: 1. Obrazac P-PDV (Zahtjev za registriranje za potrebe PDV-a) u kojem su žutom bojom označena polja koja se obavezno popunjavaju. Obrazac se popunjava i podnosi na hrvatskom jeziku, a radi lakšeg popunjavanja dostupan je na engleskom i njemačkom jeziku. 2. Izjava o suglasnosti podnosi se ukoliko porezni obveznik želi da se komunikacija i dostavljanje obrazaca i potvrda obavlja putem elektroničke pošte. U njoj će navesti i registarske pločice svih prijevoznih sredstava kojima će prometovati na području RH. Izjava se dostavlja na hrvatskom jeziku, a radi lakšeg snalaženja je prevedena na engleski i njemački jezik. 391

392 3. Punomoć za zastupanje (ako posluje preko poreznog zastupnika). U tom slučaju porezni zastupnik dostavlja potrebne dokumente za poreznog obveznika. Strani prijevoznici iz trećih zemalja kao i prijevoznici iz drugih država članica koji obavljaju povremeni međunarodni cestovni prijevoz putnika nisu obvezni imenovati poreznog zastupnika. Ukoliko ga imenuju tada porezni zastupnik mora u tuzemstvu biti registriran kao obveznik PDV-a te mora biti opunomoćen za zaprimanje pismena, podnošenje prijava PDV-a i obavljanje svih poslova u vezi s utvrđivanjem i plaćanjem PDV-a poreznog obveznika. 4. Porezni obveznici iz trećih zemalja i obveznici iz drugih država članica koji se ne žele registrirati putem elektroničke pošte uz P-PDV obrazac i punomoć (ukoliko imenuju poreznog zastupnika) moraju podnijeti i: a) Zahtjev za određivanjem i dodjeljivanjem osobnoga identifikacijskog broja (popunjava se i dostavlja na hrvatskom jeziku, ali je radi lakšeg popunjavanja dostupan na engleskom i njemačkom jeziku). Ukoliko će zahtjev za određivanjem i dodjeljivanjem OIB-a podnositi opunomoćenik tada mora dostaviti i punomoć koja mora biti izdana u svrhu određivanja i dodjeljivanja OIB-a. Punomoć mora biti sastavljena na hrvatskom jeziku ili prevedena na hrvatski jezik te mora biti ovjerena od strane javnog bilježnika samo iznimno ako postoji sumnja u njezinu vjerodostojnost. Ukoliko je punomoć izdana na javnog bilježnika, odvjetnika, javnopravno tijelo ili banku nije potrebna ovjera punomoći. Ovjera je potrebna u slučaju da je punomoć izdana na fizičku osobu. b) Akt o osnivanju za pravnu osobu (rješenje ili izvadak iz nadležnog registra koji mora biti na hrvatskom jeziku ili preveden na hrvatski jezik od strane ovlaštenog sudskog tumača). Nije nužno podnositi cijeli akt već samo onaj njegov dio iz kojeg su vidljivi osnovni podaci o poduzeću, u svrhu identifikacije. c) Putovnicu (original na uvid, a kopija se prilaže) ili identifikacijski dokument iz države državljanstva uz dokaz o pripadajućem državljanstvu za fizičku osobu (npr. obrtnik). d) Popis registarskih pločica svih prijevoznih sredstava kojima će prometovati na području RH (svaka promjena mora se prijaviti nadležnom uredu). Ako strani porezni obveznik koji obavlja povremeni međunarodni cestovni prijevoz putnika u RH imenuje poreznog zastupnika, u tom slučaju porezni zastupnik u njegovo ime podnosi potrebne zahtjeve i ostalu dokumentaciju u svrhu registriranja za potrebe PDV-a. B. NADZOR STRANIH PRIJEVOZNIKA U svrhu registriranja Porezna uprava će poreznom obvezniku izdati: - OIB (Potvrdu o osobnom identifikacijskom broju) i - PDV ID broj (Rješenje o dodjeli PDV identifikacijskog broja) Navedeni dokumenti, odnosno njihove kopije moraju se nalaziti u prijevoznom sredstvu prilikom prijevoza putnika na području RH te se u svakom trenutku mora omogućiti nadležnim osobama uvid u iste. Ukoliko jedan porezni obveznik primjerice ima više autobusa koji prometuju na području RH tada u svakom autobusu mora biti primjerak Potvrde o OIB-u i Rješenja o dodjeli PDV ID broja. C. PODNOŠENJE PRIJAVE PDV-a Porezni obveznici kojima je dodijeljen hrvatski PDV ID broj upisuju se u registar obveznika PDV-a što znači da su obvezni podnositi mjesečne prijave PDV-a (obrazac PDV) u RH, ali samo za ona razdoblja oporezivanja u kojima su obavljali takve usluge. Primjerice, ukoliko je autobusni prijevoznik obavljao uslugu prijevoza putnika u srpnju i kolovozu tada će podnijeti PDV obrazac samo za srpanj i kolovoz. Mjesečne prijave PDV-a podnose se do 20-og u mjesecu za prethodni mjesec, tako će za srpanj podnijeti do 20-og kolovoza, a za kolovoz do 20-og rujna. Obveza podnošenja godišnje prijave PDV-a ukinuta je od godine. Porezni obveznik prijave PDV-a može podnositi na slijedeće načine: 392

393 a) Poštom na adresu naznačenu u uvodu. b) Elektroničkom poštom (potpisane, ovjerene pečatom i skenirane prijave šalje na navedenu adresu elektroničke pošte). Ovakav način podnošenja omogućen je isključivo za strane prijevoznike iz drugih država članica EU. Prijave PDV-a podnose se na hrvatskom jeziku a radi lakšeg popunjavanja dostupne su i na engleskom i njemačkom jeziku. U Prijavi PDV-a žutom su bojom označena polja koja popunjava strani porezni obveznik koji na području RH obavlja isključivo povremeni međunarodni cestovni prijevoz putnika, koji nema drugih aktivnosti te koji u tuzemstvu prima dobra i usluge isključivo od tuzemnih poreznih obveznika. U suprotnom se Prijava PDV-a mora popuniti u skladu s Zakonom o PDV-u i Pravilnikom o PDV-u. c) Sustavom eporezna. Detaljnije informacije mogu se pronaći ovdje. Potrebno je napomenuti da je u svrhu podnošenja obrazaca putem sustava eporezna nužno da porezni obveznik i osoba na čije ime će glasiti digitalni certifikat imaju određen i dodijeljen OIB. Međutim, porezni obveznik može imenovati poreznog zastupnika (npr. knjigovodstveni servis) koji će navedene obrasce podnositi u njegovo ime. D. NAČIN IZRAČUNA POREZNE OSNOVICE Porezna osnovica je naknada koju porezni obveznik primi razmjerno broju prijeđenih kilometara u RH. Primjerice ukoliko je porezni obveznik izdao račun za prijevoz od Njemačke do Hrvatske koji se odvija na ukupnoj dionici puta od km za ukupnu cijenu od 100 HRK, a na dionicu puta u RH se odnosi 200 km tada će porezna osnovica za obračun PDV-a iznositi 13,33 HRK (200km/1500km=13,33%, 100HRK*13,33%= 13,33HRK). Na poreznu osnovicu se obračunava i plaća PDV po stopi 25%. E. ODBITAK PRETPOREZA I POVRAT PDV-a Porezni obveznik ima pravo koristiti odbitak pretporeza za isporuke dobara i obavljene usluge koje mu zaračunaju drugi obveznici PDV-a u RH za potrebe njegovog poslovanja. Kako bi iskoristio pravo na odbitak pretporeza obvezan je isporučitelju dostaviti svoj hrvatski PDV ID broj prilikom svake isporuke koja mu je obavljena. Odbitak pretporeza dozvoljen je primjerice za primljene račune koji se odnose na naplatu cestarine, autoputa, tunelarine ili mostarine, za gorivo, neočekivane popravke vozila, smještaj vozača i sl. Ukoliko u pojedinom mjesecu porezni obveznik ostvari pravo na povrat preplaćenog PDV-a tada se za sve informacije može upitom obratiti na adresu navedenu u uvodu. F. POPUNJAVANJE PRIJAVE PDV-a Ukoliko je porezni obveznik primjerice u pojedinom mjesecu izračunao osnovicu od 1.000,00 HRK za obavljeni prijevoz na području RH tada taj iznos upisuje pod točkom II.3. PDV obrasca u stupcu porezna osnovica, a iznos PDV-a od 250,00 HRK upisuje u stupac PDV po stopi 5%, 13% i 25%. Ako je u istom mjesecu na području RH primjerice nabavio gorivo u vrijednosti od 625,00 HRK (osnovica iznosi 500,00 HRK, a PDV 5,00 HRK) tada iznos osnovice upisuje pod točkom III.3. u stupcu porezna osnovica, a iznos PDV-a u stupac PDV po stopi 5%, 13% i 25%. Pod točkom IV. i VI. prijave PDV-a upisuje iznos od 5,00 HRK (250,00-5,00 = 5,00). Reg: MF Porez na dodanu vrijednost Prijevoz putnika 10P04 Prijevoz putnika ( ) Broj klase: /14-01/283 Urudžbeni broj: /14-2 Zagreb, USRH, 148/13 i 153/13 Rješenje USRH, u daljnjem tekstu: Zakon) te Pravilnika o porezu na dodanu vrijednost (Narodne novine broj 79/13, 85/13, 160/13 i 35/14). U upitu navodite da kao tuzemni porezni obveznik obavljate autobusni prijevoz putnika tuzemnim kupcima (udrugama, školama, drugim autobusnim prijevoznicima, turističkim agencijama i slično). Postavili ste upit na koji način obračunati PDV, te na koju poziciju u PDV obrascu iskazati usluge prijevoza u slučaju kada se prijevoz obavlja na relaciji Zagreb Ljubljana i Zagreb Beograd. 393

394 U vezi navedenog odgovaramo u nastavku. Odredbama članka 20. stavka 1. Zakona propisano je da se mjestom obavljanja usluga prijevoza putnika smatra mjesto gdje se obavlja prijevoz, razmjerno prijeđenim udaljenostima. Iz navedenog proizlazi da se porezni obveznik koji obavlja međunarodni cestovni prijevoz putnika mora javiti poreznim vlastima onih država u kojima se prijevoz obavlja, obzirom da se mjestom obavljanja tih usluga smatraju sve one države u kojima se prijevoz obavlja, neovisno radi li se o državama članicama Europske unije ili trećim zemljama. U slučaju kada porezni obveznik obavlja međunarodni cestovni prijevoz putnika na relaciji Zagreb Ljubljana (ili bilo koje drugo odredište unutar ili izvan Europske unije), obračunava hrvatski PDV samo na dionicu prijevoza putnika u Republici Hrvatskoj. Što se tiče oporezivanja PDV-om u drugim državama kroz koje prevozi putnike, hrvatski prijevoznik treba se obratiti poreznim vlastima tih država radi utvrđivanja poreznih obveza u toj državi. Na poziciji II.3. PDV obrasca (isporuke dobara i usluga u RH po stopi 25%) porezni obveznik iskazuje iznos osnovice i PDV-a zaračunan putnicima na dijelu prijevoza koji se odvija na području Republike Hrvatske, dok dio prijevoza koji se odnosi na dionicu prijevoza u drugoj državi ne iskazuje u PDV obrascu, obzirom da za taj dio putovanja mjesto oporezivanja nije u Republici Hrvatskoj. Porez na dodanu vrijednost - Prijevoz putnika Uputa autobusnim prijevoznicima bez sjedišta u Republici 10P03 Hrvatskoj ( ) Reg: MF Broj klase: /13-01/349 Urudžbeni broj: /13-2 Zagreb, Člankom 20. stavkom 1. Zakona o porezu na dodanu vrijednost (Narodne novine br. 73/13, 99/13 Rješenje USRH, 148/13 i 153/13 Rješenje USRH) propisano je da se mjestom obavljanja usluga prijevoza putnika smatra mjesto gdje se obavlja prijevoz, razmjerno prijeđenim udaljenostima. Stoga, strani porezni obveznici koji na području Republike Hrvatske obavljaju redovni ili povremeni cestovni prijevoz stranih ili domaćih putnika autobusom, mini-busom, kombi vozilom ili taxi službom obvezni su registrirati se za potrebe PDV-a u Republici Hrvatskoj prije početka obavljanja usluge prijevoza putnika. Strani porezni obveznici koji imaju sjedište u Europskoj uniji mogu u Republici Hrvatskoj imenovati poreznog zastupnika, dok porezni obveznici koji imaju sjedište izvan Europske unije moraju imenovati poreznog zastupnika. Porezni zastupnik mora u tuzemstvu biti registriran kao obveznik PDV-a te mora biti opunomoćen za zaprimanje pismena, podnošenje prijave PDV-a i obavljanje svih poslova u vezi s utvrđivanjem i plaćanjem PDVa poreznog obveznika. U svrhu registriranja za potrebe PDV-a u Republici Hrvatskoj, strani prijevoznici, koji obavljaju prijevoz putnika na području Republike Hrvatske, obvezni su: podnijeti zahtjev za dodjelom PDV identifikacijskog broja (PDV ID broj), pribaviti OIB, te imenovati poreznog zastupnika (obavezno za porezne obveznike sa sjedištem izvan Europske unije). 1. REGISTRACIJA U svrhu dodjele PDV ID broja porezni obveznik mora podnijeti: a) Zahtjev za određivanjem i dodjeljivanjem osobnog identifikacijskog broja (OIB) i b) Obrazac P-PDV (Zahtjev za registriranje za potrebe PDV-a). Porezni obveznik u svrhu dodjeljivanja OIB-a mora podnijeti: a) Zahtjev za određivanjem i dodjeljivanjem OIB-a - na hrvatskom jeziku: Zahtjev 394

395 - na engleskom jeziku: PIN Request, i - na njemačkom jeziku: PIN Beantragen. b) Akt o osnivanju (rješenje ili izvadak iz nadležnog registra koji mora biti na hrvatskom jeziku ili preveden na hrvatski jezik od strane ovlaštenog sudskog tumača). Ukoliko je strani porezni obveznik samostalni poduzetnik, odnosno obrtnik tada mora Poreznoj upravi dostaviti slijedeće: 1. Zahtjev za određivanjem i dodjeljivanjem OIB-a i 2. Putovnicu original na uvid, a kopija se prilaže uz Zahtjev. Iznimno, ako strani samostalni poduzetnik, odnosno obrtnik ne posjeduje putovnicu uz Zahtjev mora priložiti: - europsku osobnu iskaznicu (državljani Europske unije) ili - identifikacijski dokument iz države državljanstva uz dokaz o pripadajućem državljanstvu. Kada Zahtjev u ime strane osobe (fizičke i pravne) podnosi opunomoćenik, uz prethodno navedenu dokumentaciju (preslike dokumenata) mora dostaviti i punomoć. Punomoć mora biti izdana za postupak određivanja i dodjeljivanja OIB-a. Punomoć mora biti sastavljena na hrvatskom jeziku ili prevedena na hrvatski jezik, budući je u Republici Hrvatskoj u službenoj upotrebi hrvatski jezik. Punomoć se zadržava u nadležnoj ispostavi Porezne uprave i mora biti ovjerena od strane javnog bilježnika samo iznimno ako postoji sumnja u njezinu vjerodostojnost. Ukoliko je punomoć izdana na javnog bilježnika, odvjetnika, javnopravno tijelo, banku nije potrebna ovjera punomoći. Ukoliko Zahtjev podnosi fizička osoba za stranu osobu, potrebna je ovjera punomoći. Dokumentaciju potrebnu za određivanje i dodjeljivanje OIB-a stranim osobama može se preuzeti na: - engleskom jeziku: http: // en%20(2).pdf, i - njemačkom jeziku: http: // Poreznoj upravi, Područnom uredu Zagreb, Avenija Dubrovnik 32, Službi za povrat PDVa inozemnim poreznim obveznicima podnosi se zahtjev za određivanje i dodjeljivanje OIB-a i Obrazac P-PDV. Uz navedene obrasce potrebno je dostaviti i slijedeću dokumentaciju: a) dokaz o registraciji osobe (akt o osnivanju ili izvadak iz nadležnog registra), b) potvrdu porezne uprave države u kojoj ima sjedište da je registriran kao porezni obveznik, c) izjavu ili drugi dokaz da namjerava poslovati u Republici Hrvatskoj d) ovjerenu punomoć za zastupanje (ako posluje preko poreznog zastupnika). Navedena dokumentacija mora biti na hrvatskom jeziku odnosno prevedena na hrvatski jezik uz ovjeru prijevoda. Ako je strani porezni obveznik koji obavlja međunarodni cestovni prijevoz putnika imenovao poreznog zastupnika u tom slučaju porezni zastupnik u ime tog poreznog obveznika podnosi potrebne zahtjeve i ostalu dokumentaciju u svrhu registriranja za potrebe PDV-a. Po provjeri podnijetih Obrazaca i dokumentacije Porezna uprava najkasnije u roku od 8 dana dodjeljuje obvezniku PDV ID broj. 2. PODNOŠENJE PRIJAVE PDV-a Navedeni porezni obveznici kojima je dodijeljen hrvatski PDV ID broj upisuju se u registar obveznika PDV-a i obvezni su podnositi mjesečne prijave PDV-a (obrazac PDV) u Republici Hrvatskoj od trenutka izdavanja PDV ID broja. Iznimno, strani porezni obveznici koji obavljaju povremeni međunarodni cestovni prijevoz putnika na području Republike Hrvatske obvezni su podnositi mjesečne prijave PDV-a samo za ona obračunska razdoblja u kojima su obavljali takve usluge. Oni su u svakom slučaju obvezni podnijeti godišnju prijavu PDV-a (PDV-K obrazac), neovisno o broju mjeseci u kojima obavljaju navedene 395

396 usluge tijekom kalendarske godine. Sukladno odredbama članka 2. točke 4. Uredbe (EZ) br. 1073/2009 Europskog parlamenta i Vijeća od 21. listopada godine o zajedničkim pravilima za pristup međunarodnom tržištu usluga autobusnog prijevoza, kojom se izmjenjuje i dopunjuje Uredba (EZ) br. 561/2006 povremeni prijevoz podrazumijeva usluge prijevoza koje nisu obuhvaćene definicijom usluga linijskog prijevoza, uključujući poseban linijski prijevoz, i kojih je glavno obilježje da se njima prevoze skupine putnika sastavljene na inicijativu klijenta ili samoga prijevoznika. Mjesečne prijave PDV-a podnose se do 20-og u mjesecu za prethodni mjesec, a godišnja prijava PDV-a (PDV-K obrazac) do kraja veljače tekuće godine za prethodnu godinu. Zbirna prijava (obrazac ZP) i Prijava za stjecanje dobara i primljene usluge iz drugih država članica Europske unije (obrazac PDV-S) podnose se do 20-og u mjesecu za prethodni mjesec, pod uvjetom da obveznik obavlja isporuke dobara i usluga unutar Europske unije, odnosno da stječe dobara i prima usluge unutar Europske unije. Navedene prijave moraju se podnositi elektronski, putem portala e-porezna. Informacije o tome kako postati korisnik elektroničkih usluga Porezne uprave dostupne su na internet stranici: http: // Detaljnije informacije o korištenju usluga eporezne, zatim upute, zahtjevi, obrasci, kao i obrasci punomoći dostupni su na internet stranici FINA-e: http: //rdc.fina.hr/. Informacije o dodjeli digitalnih certifikata poslovnim subjektima, dostupne su na internet stranici: http: // Ostali korisni linkovi: - eporezna često postavljena pitanja. Potrebno je napomenuti da je u svrhu elektroničkog podnošenja obrazaca nužno da porezni obveznik i osoba na čije ime će glasiti digitalni certifikat imaju dodijeljen OIB. Ako je porezni obveznik koji obavlja međunarodni cestovni prijevoz putnika imenovao poreznog zastupnika tada navedene obrasce u ime tog poreznog obveznika podnosi njegov porezni zastupnik. 3. NAČIN IZRAČUNA POREZNE OSNOVICE Porezna osnovica je naknada koju porezni obveznik primi razmjerno broju prijeđenih kilometara u Republici Hrvatskoj. 4. ODBITAK PRETPOREZA Porezni obveznik ima pravo koristiti odbitak pretporeza za isporuke dobara i obavljene usluge koje mu zaračunaju drugi obveznici PDV-a u Republici Hrvatskoj za potrebe njegovog poslovanja. Kako bi iskoristio pravo na odbitak pretporeza dužan je prilikom svake isporuke koja mu se obavi isporučitelju dostaviti svoj hrvatski PDV ID broj. Odbitak pretporeza dozvoljen je primjerice za primljene račune koji se odnose na naplatu cestarine, autoputa, tunelarine ili mostarine, za gorivo, neočekivane popravke vozila i sl. Reg: MF Porez na dodanu vrijednost Prijevoz putnika 10P02 Autobusni prijevoz putnika Broj klase: /13-01/316 Urudžbeni broj: /13-2 Zagreb, Dostavili ste nam pitanja u vezi Zakona o porezu na dodanu vrijednost (Narodne novine broj 73/13, u daljnjem tekstu: Zakon) te Pravilnika o porezu na dodanu vrijednost (Narodne novine broj 79/13 i 85/13, u daljnjem tekstu: Pravilnik) a koja se tiču autobusnog prijevoza putnika na području Republike Hrvatske koje obavljaju strani porezni obveznici. U nastavku navodimo dostavljena pitanja te očitovanje u vezi istih. 1. Prema hrvatskom poreznom pravu međunarodni putnički prijevoz uvršten je u oporezivo činjenično stanje te ono podliježe obveznom oporezivanju. Da li se primjenjuje povlaštena ili redovna porezna stopa? 396

397 Primjenjuje se opća stopa PDV-a od 25%. 2. Inozemna autobusna prijevoznička poduzeća koja posluju na području Republike Hrvatske moraju se javiti Poreznoj upravi. a) Koja je Porezna uprava nadležna za registraciju? Za registraciju za potrebe PDV-a nadležna je Porezna uprava Područni ured Zagreb, Avenija Dubrovnik 32, Zagreb. b) Koje obrasce trebaju popuniti autobusna prijevoznička poduzeća? U svrhu registriranja za potrebe PDV-a u Republici Hrvatskoj, strani prijevoznici, koji obavljaju prijevoz putnika na području Republike Hrvatske, obvezni su: pribaviti OIB, imenovati poreznog zastupnika ako imaju sjedište izvan Europske unije i podnijeti zahtjev za dodjelom PDV ID broja. c) Koje je dokumente potrebno predati? U svrhu dodjele PDV ID broja porezni obveznik mora podnijeti: a) Zahtjev za određivanjem i dodjeljivanjem osobnog identifikacijskog broja (OIB) i b) Obrazac P-PDV (Zahtjev za registriranje za potrebe PDV-a). Potrebni obrasci podnose se Poreznoj upravi, Područnom uredu Zagreb, Avenija Dubrovnik 32, Zagreb Službi za povrat PDV-a inozemnim poreznim obveznicima. Uz navedene obrasce potrebno je dostaviti i slijedeću dokumentaciju: a) dokaz o registraciji osobe (akt o osnivanju ili izvadak iz nadležnog registra), b) potvrdu porezne uprave države u kojoj ima sjedište da je registriran kao porezni obveznik, c) izjavu ili drugi dokaz da namjerava poslovati u Republici Hrvatskoj d) ovjerenu punomoć za zastupanje (ako posluje preko poreznog zastupnika). Navedena dokumentacija mora biti na hrvatskom jeziku odnosno prevedena na hrvatski jezik uz ovjeru prijevoda. 3. Ako je registracija bila uspješna, potrebno je predati porezne prijave. a) Koje se razdoblje za predaju obrazaca primjenjuje (mjesečno, tromjesečno, godišnje)? Obračunsko razdoblje je od prvog do posljednjeg dana u mjesecu. b) Smiju li mandatori koji ostvaruju tek mali promet u Republici Hrvatskoj predavati prijave PDV-a godišnje? Ne, to nije moguće. c) Mogu li se porezne prijave predavati u papirnatom obliku? Prijave se moraju predavati elektronički. 4. Koji se računi priznaju za odbitak pretporeza? a) Računi za gorivo? Koliki je PDV uključen u tom slučaju? PDV uključen u račune za gorivo jednak je općoj stopi PDV-a od 25%. b) Priznaju li se potvrde o plaćanju - računi manjeg iznosa? Ako da, do kojeg iznosa? Računi se priznaju neovisno o iznosu iskazanom na njima. Uvjeti za priznavanje ulaznih računa su slijedeći: - strana prijevoznička kompanija mora biti registrirana za potrebe PDV-a u Republici Hrvatskoj, - ulazni se računi moraju izravno odnositi na obavljanje usluge cestovnog prijevoza putnika u Republici Hrvatskoj (npr. gorivo, cestarine, smještaj za vozača, nepredviđeni troškovi popravka i sl.) 397

398 c) Hotelski računi? Koliki je PDV uključen u tom slučaju? Kad je riječ o hotelskim računima, primjenjuje se snižena stopa PDV-a od 10%. d) Mora li na računu biti otisnut hrvatski PDV identifikacijski broj da bi se priznao odbitak pretporeza? Da, svakako mora biti naveden hrvatski PDV identifikacijski broj. Reg: MF Porez na dodanu vrijednost Prijevoz putnika 10P01 Uputa autobusnim prijevoznicima bez sjedišta u RH Broj klase: /13-01/208 Urudžbeni broj: /13-7 Zagreb, Člankom 20. stavkom 1. Zakona o porezu na dodanu vrijednost (Narodne novine br. 73/13) propisano je da se mjestom obavljanja usluga prijevoza putnika smatra mjesto gdje se obavlja prijevoz, razmjerno prijeđenim udaljenostima. Stoga, strani porezni obveznici koji na području Republike Hrvatske obavljaju redovni ili povremeni cestovni prijevoz stranih ili domaćih putnika autobusom, mini-busom, kombi vozilom ili taxi službom obvezni su registrirati se za potrebe PDV-a u Republici Hrvatskoj prije početka obavljanja usluge prijevoza putnika. Strani porezni obveznici koji imaju sjedište u Europskoj uniji mogu u Republici Hrvatskoj imenovati poreznog zastupnika, dok porezni obveznici koji imaju sjedište izvan Europske unije moraju imenovati poreznog zastupnika. Porezni zastupnik mora u tuzemstvu biti registriran kao obveznik PDV-a te mora biti opunomoćen za zaprimanje pismena, podnošenje prijave PDV-a i obavljanje svih poslova u vezi s utvrđivanjem i plaćanjem PDVa poreznog obveznika. U svrhu registriranja za potrebe PDV-a u Republici Hrvatskoj, strani prijevoznici, koji obavljaju prijevoz putnika na području Republike Hrvatske, obvezni su: - pribaviti OIB, - imenovati poreznog zastupnika (obavezno za porezne obveznike sa sjedištem izvan Europske unije), i - podnijeti zahtjev za dodjelom PDV ID broja. Registracija U svrhu dodjele PDV ID broja porezni obveznik mora podnijeti: a) Zahtjev za određivanjem i dodjeljivanjem osobnog identifikacijskog broja (OIB) i b) Obrazac P-PDV (Zahtjev za registriranje za potrebe PDV-a). Potrebni obrasci podnose se Poreznoj upravi, Područnom uredu Zagreb, Avenija Dubrovnik 32, Službi za povrat PDV-a inozemnim poreznim obveznicima. Uz navedene obrasce potrebno je dostaviti i slijedeću dokumentaciju: a) dokaz o registraciji osobe (akt o osnivanju ili izvadak iz nadležnog registra), b) potvrdu porezne uprave države u kojoj ima sjedište da je registriran kao porezni obveznik, c) izjavu ili drugi dokaz da namjerava poslovati u Republici Hrvatskoj d) ovjerenu punomoć za zastupanje (ako posluje preko poreznog zastupnika). Navedena dokumentacija mora biti na hrvatskom jeziku odnosno prevedena na hrvatski jezik uz ovjeru prijevoda. Ako je strani porezni obveznik koji obavlja međunarodni cestovni prijevoz putnika imenovao poreznog zastupnika u tom slučaju porezni zastupnik u ime tog poreznog obveznika podnosi potrebne zahtjeve i ostalu dokumentaciju u svrhu registriranja za potrebe PDV-a. Po provjeri podnijetih Obrazaca i dokumentacije Porezna uprava najkasnije u roku od 8 dana dodjeljuje obvezniku PDV ID broj. 398

399 Podnošenje prijave PDV-a Navedeni porezni obveznici kojima je dodijeljen hrvatski PDV ID broj postaju obveznici podnošenja mjesečnih PDV prijava u Republici Hrvatskoj od trenutka izdavanja PDV ID broja, neovisno da li je u pojedinom mjesecu bilo izvršenih usluga prijevoza putnika na području Republike Hrvatske ili nije. Mjesečne prijave PDV-a podnose se do 20-og u mjesecu za prethodni mjesec, a godišnja prijava PDV-a (PDV-K obrazac) do kraja veljače tekuće godine za prethodnu godinu. Zbirna prijava (obrazac ZP) i Prijava za stjecanje dobara i primljene usluge iz drugih država članica Europske unije (obrazac PDV-S) podnose se do 20-og u mjesecu za prethodni mjesec, pod uvjetom da obveznik obavlja isporuke dobara i usluga unutar Europske unije, odnosno stjecanja dobara unutar Europske unije. Navedene prijave moraju se podnositi elektronski, putem portala e-porezna. Informacije o načinu registracije, potrebnim dokumentima, te ostale informacije vezane uz elektroničko podnošenje obrazaca mogu se pronaći na Porezna/index.asp?id=b03d1#. Potrebno je napomenuti da je u svrhu elektroničkog podnošenja obrazaca nužno da porezni obveznik i odgovorna osoba kod poreznog obveznika imaju dodijeljen OIB. Ako je porezni obveznik koji obavlja međunarodni cestovni prijevoz putnika imenovao poreznog zastupnika tada navedene obrasce u ime tog poreznog obveznika podnosi njegov porezni zastupnik. Način izračuna porezne osnovice Porezna osnovica je naknada koju porezni obveznik primi razmjerno broju prijeđenih kilometara u Republici Hrvatskoj. Odbitak pretporeza Porezni obveznik ima pravo koristiti odbitak pretporeza za isporuke dobara i obavljene usluge koje mu zaračunaju drugi obveznici PDV-a u Republici Hrvatskoj za potrebe njegovog poslovanja. Kako bi iskoristio pravo na odbitak pretporeza dužan je prilikom svake isporuke koja mu se obavi isporučitelju dostaviti svoj hrvatski PDV ID broj. Odbitak pretporeza dozvoljen je za primljene račune koji se odnose na naplatu cestarine, autoputa, tunelarine ili mostarine, za gorivo, smještaj vozača, neočekivane popravke vozila i sl. Prijevozna sredstva (R) Porez na dodanu vrijednost Prijevozna sredstva Porezne obveze stjecatelja novih i rabljenih sredstava iz drugih 10R01 država članica Europske unije te vozila koja se ne smatraju prijevoznim sredstvima Broj klase: /13-01/232 Urudžbeni broj: /13-4 Zagreb, NOVA PRIJEVOZNA SREDSTVA Reg: MF Odredbom članka 4. Zakona o PDV-u propisano je da su nova prijevozna sredstva: - kopnena motorna vozila radnog obujma motora iznad 48 cm3 ili snage motora iznad 7,2 kw, isporučena unutar 6 mjeseci od datuma prve uporabe ili koja nisu prešla više od km, - plovila duža od 7,5 m, koja su isporučena unutar 3 mjeseca od datuma prve uporabe ili koja nisu plovila više od 100 sati, - zrakoplovi čija je težina pri polijetanju veća od kg, koji su isporučeni unutar 3 mjeseca od datuma prve uporabe ili koji nisu letjeli više od 40 sati. Obzirom da samo neka od navedenih novih prijevoznih sredstva podliježu plaćanju posebnog poreza (trošarine) u tablicama se navode porezne obveze i dokumenti potrebni za registraciju u slučaju stjecanja novih prijevoznih sredstva u pojedinim slučajevima, a ovisno o tome tko je prodavatelj iz druge države članice te kupac u Republici Hrvatskoj. 399

400 1.1. Stjecanje novih prijevoznih sredstava iz drugih država članica Europske unije koja podliježu plaćanju posebnog poreza (trošarine) na temelju članka 5. Zakona o posebnom porezu na motorna vozila (Narodne novine, broj 15/13) Carinska uprava sudjeluje u postupku Prodavatelj NPS-a Iz druge države članice EU Porezni obveznik ili bilo koja druga osoba (građanin, ustanova, državno tijelo i slično) Porezni obveznik ili bilo koja druga osoba (građanin, ustanova, državno tijelo i slično) Porezni obveznik ili bilo koja druga osoba (građanin, ustanova, državno tijelo i slično) Porezni obveznik ili bilo koja druga osoba (građanin, ustanova, državno tijelo i slično) Kupac NPS a u RH Porezni obveznik koji stječe za daljnju prodaju Porezni obveznik koji stječe za vlastite potrebe ili porezni obveznik kojem je dodijeljen PDV identifikacijski broj Porezni obveznik koji stječe za daljnju prodaju, ali odluči npr. 1 automobil zadržati kao testno ili zamjensko vozilo, ili za vlastite potrebe Osobe koje nisu upisane u registar obveznika PDV-a ili kojima nije dodijeljen PDV identifikacijski broj * Porezne obveze kupca - 25% PDV-a na stjecanje Iskazuje se u: Obrascu PDV- S Obrascu PDV - 25% PDV-a na stjecanje - posebni porez (trošarina) prema Zakonu o posebnom porezu na motorna vozila Iskazuje se u: Obrascu Stjecanje NPS Obrascu PDV-S Obrascu PDV - 25% PDV-a na stjecanje - posebni porez (trošarina) prema Zakonu o posebnom porezu na motorna vozila Iskazuje se u: Obrascu PDV-S Obrascu PDV - 25% PDV-a na stjecanje - posebni porez (trošarina) prema Zakonu o posebnom porezu na motorna vozila Iskazuje se u: Obrascu Stjecanje NPS Dokumenti za registraciju - novo prijevozno sredstvo neće registrirati jer ga nabavlja za daljnju prodaju - ne dolazi u MUP rješenje Carinske uprave o plaćanju posebnog poreza (trošarine) s točkom u izreci da na stjecanje tog NPS-a treba obračunati PDV klauzula/potvrda Porezne uprave kojom se potvrđuje da je stjecatelj prijavio stjecanje novog prijevoznog sredstva koja je spojena sa Obrascem Stjecanje NPS i ovjerena pečatom napomena nadležnog carinskog ureda na računu za stjecanje motornog vozila ili posebnom listu papira ovjerena pečatom carinskog ureda koja glasi: POSEBNI POREZ NA MOTORNO VOZILO ĆE BITI OBRAČUNAT I PLAĆEN NA TEMELJU MJESEČNOG IZVJEŠĆA napomena koja se ispisuje na računu za stjecanje NPS-a ili posebnom listu papira ovjerena pečatom Porezne uprave koja glasi: Stjecatelj će prijaviti stjecanje u Obrascu PDV-S te obračunati PDV u Obrascu PDV rješenje Carinske uprave o plaćanju posebnog poreza (trošarine) s točkom u izreci da stjecanje tog NPS-a podliježe plaćanju PDV-a klauzula/potvrda Porezne uprave kojom se potvrđuje da je PDV obračunat i naplaćen koja je spojena sa Obrascem Stjecanje NPS i ovjerena pečatom * građani, mali porezni obveznici, ustanove, tijela državne uprave, područne (regionalne) samouprave i lokalne samouprave i ostali Stjecanje novih teretnih vozila, autobusa, plovila i zrakoplova, poljoprivrednih i radnih strojeva koji ispunjavaju uvjete za prijevozna sredstva iz drugih država članica Europske unije koja ne podliježu plaćanju posebnog poreza (trošarine) u postupku ne sudjeluje Carinska uprava Prodavatelj NPS-a Iz druge države članice EU Porezni obveznik ili bilo koja druga osoba (građanin, ustanova, državno tijelo i slično) Kupac NPS a u RH Porezni obveznik koji stječe za daljnju prodaju Porezne obveze kupca - 25% PDV-a na stjecanje Iskazuje se u: Obrascu PDV-S Obrascu PDV Dokumenti za registraciju - navedena prijevozna sredstva neće registrirati jer ih nabavlja za daljnju prodaju - ne dolazi u MUP Porezni obveznik ili bilo koja druga osoba (građanin, ustanova, državno tijelo i slično) Porezni obveznik koji stječe za vlastite potrebe ili porezni obveznik kojem je dodijeljen PDV identifikacijski broj - 25% PDV-a na stjecanje Iskazuje se u: Obrascu Stjecanje NPS Obrascu PDV-S Obrascu PDV klauzula/potvrda Porezne uprave kojom se potvrđuje da je stjecatelj prijavio stjecanje novog prijevoznog sredstva koja je spojena sa Obrascem Stjecanje NPS i ovjeren pečatom 400

401 Porezni obveznik ili bilo koja druga osoba (građanin, ustanova, državno tijelo i slično) Porezni obveznik ili bilo koja druga osoba (građanin, ustanova, državno tijelo i slično) Porezni obveznik koji stječe za daljnju prodaju, ali odluči npr. jedno prijevozno sredstvo zadržati kao testno ili zamjensko vozilo, ili za vlastite potrebe Osobe koje nisu upisane u registar obveznika PDV-a ili kojima nije dodijeljen PDV identifikacijski broj - 25% PDV-a na stjecanje Iskazuje se u: Obrascu PDV-S Obrascu PDV - 25% PDV-a na stjecanje Iskazuje se: Obrascu Stjecanje NPS napomena koja se ispisuje na računu za stjecanje NPS-a ili posebnom listu papira ovjerena pečatom Porezne uprave koja glasi: Stjecatelj je obvezan prijaviti stjecanje u Obrascu PDV-S te obračunati PDV u Obrascu PDV klauzula/potvrda Porezne uprave kojom se potvrđuje da je PDV obračunat i naplaćen koja je spojena sa Obrascem Stjecanje NPS i ovjerena pečatom * građani, mali porezni obveznici, ustanove, tijela državne uprave, područne (regionalne) samouprave i lokalne samouprave i ostali. 2. RABLJENA PRIJEVOZNA SREDSTVA Iz odredbi Zakona o PDV-u proizlazi da su rabljena prijevozna sredstva ona koja se ne smatraju novim prijevoznim sredstvima i to: - kopnena motorna vozila radnog obujma motora iznad 48 cm3 ili snage motora iznad 7,2 kw, isporučena nakon 6 mjeseci od datuma prve uporabe i koja su prešla više od km, - plovila duža od 7,5 m, koja su isporučena nakon 3 mjeseca od datuma prve uporabe i koja su plovila više od 100 sati, - zrakoplovi čija je težina pri polijetanju veća od kg, koji su isporučeni nakon 3 mjeseca od datuma prve uporabe ili koji su letjeli više od 40 sati. Obzirom da samo neka od navedenih rabljenih prijevoznih sredstva podliježu plaćanju posebnog poreza (trošarine) u tablicama se navode porezne obveze i dokumenti potrebni za registraciju u slučaju stjecanja rabljenih prijevoznih sredstva u pojedinim slučajevima, a ovisno o tome tko je prodavatelj iz druge države članice te kupac u Republici Hrvatskoj Stjecanje rabljenih prijevoznih sredstava iz drugih država članica Europske unije koja podliježu plaćanju posebnog poreza (trošarine) na temelju članka 5. Zakona o posebnom porezu na motorna vozila (Narodne novine, broj 15/13) - Carinska uprava sudjeluje u postupku U vezi s utvrđivanjem osnovice za obračun 5% poreza na stjecanje rabljenih prijevoznih sredstva, napominjemo da poreznu osnovicu čini utvrđena carinska vrijednost prijevoznog sredstva i obračunati posebni porez (trošarina). Prodavatelj NPS-a Iz druge države članice EU Porezni obveznik Kupac u RH Porezni obveznik koji stječe za daljnju prodaju Porezne obveze kupca - 25% PDV-a na stjecanje Iskazuje se u: Obrascu PDV-S Obrascu PDV Dokumenti za registraciju prijevozno sredstvo neće registrirati jer ga nabavlja za daljnju prodaju - ne dolazi u MUP 401

402 Prodavatelj NPS-a Iz druge države članice EU Porezni obveznik Kupac u RH Porezni obveznik - koji stječe za vlastite potrebe Porezne obveze kupca - 25% PDV-a na stjecanje - posebni porez (trošarina) prema Zakonu o posebnom porezu na motorna vozila Iskazuje se u: Obrascu PDV-S Obrascu PDV Dokumenti za registraciju - rješenje Carinske uprave o plaćanju posebnog poreza (trošarine) s točkom u izreci da na stjecanje treba obračunati PDV - napomena koja se ispisuje na računu ili drugom dokumentu za stjecanje tog prijevoznog sredstva ili posebnom listu papira ovjerena pečatom Porezne uprave koja glasi: Stjecatelj je obvezan prijaviti stjecanje u Obrascu PDV-S te obračunati PDV u Obrascu PDV (u računu za stjecanje prijevoznog sredstva neće biti iskazan PDV jer se radi o isporuci unutar EU koja je oslobođena PDV-a, ali u računu mora biti naveden PDV ID broj prodavatelja iz druge države članice, PDV ID broj hrvatskog poreznog obveznika) Porezni obveznik Osobe kojima nije dodijeljen PDV identifikacijski broj i koje nisu upisane u registar obveznika PDV-a * - nema obveze PDV-a jer prodavatelj treba obračunati PDV prema zakonskim odredbama svoje države članice - posebni porez (trošarina) prema Zakonu o posebnom porezu na motorna vozila Ne iskazuje se u obrascima. - rješenje Carinske uprave o plaćanju posebnog poreza (trošarine) - račun stranog poreznog obveznika u kojem je iskazan PDV ili na bilo koji drugi način navedeno da je prilikom isporuke u drugoj državi članici obračunan PDV te države članice Porezna uprava nema obveze za izdavanje napomena ili klauzula/potvrda. Osoba koja nije porezni obveznik (građanin, ustanova, državno tijelo i slično) Porezni obveznik - posebni porez (trošarina) prema Zakonu o posebnom porezu na motorna vozila - 5% posebnog poreza na stjecanje rabljenih prijevoznih sredstava Ne iskazuje se u obrascima. - rješenje Carinske uprave o plaćanju posebnog poreza (trošarine) s točkom u izreci da na stjecanje treba platiti posebni porez na stjecanje rabljenih prijevoznih sredstava po stopi 5% - klauzula/potvrda Porezne uprave kojom se dokazuje da je porez na stjecanje rabljenog prijevoznog sredstva po stopi 5% obračunan i naplaćen Osoba koja nije porezni obveznik (građanin, ustanova, državno tijelo i slično) Preprodavatelj koji primjenjuje posebni postupak oporezivanja marže Osobe koje nisu upisane u registar obveznika PDV-a i kojima nije dodijeljen PDV identifikacijski broj * Porezni obveznik - posebni porez (trošarina) prema Zakonu o posebnom porezu na motorna vozila - 5% posebnog poreza na stjecanje rabljenih prijevoznih sredstava Ne iskazuje se u obrascima. - nema obveze PDV-a ili poreza na stjecanje rabljenih po stopi 5% jer je preprodavatelj iz druge države članice na maržu obračunao PDV svoje države članice - posebni porez (trošarina) - rješenje Carinske uprave o plaćanju posebnog poreza (trošarine) s točkom u izreci da na stjecanje treba platiti posebni porez na stjecanje rabljenih prijevoznih sredstava po stopi 5% - klauzula/potvrda Porezne uprave kojom se dokazuje da je porez na stjecanje rabljenog prijevoznog sredstva po stopi 5% obračunan i naplaćen - rješenje Carinske uprave o plaćanju posebnog poreza (trošarine) - račun ili drugi dokument što ga je izdao preprodavatelj, a u kojem stoji napomena o primjeni posebnog postupka oporezivanja marže 402

403 Prodavatelj NPS-a Iz druge države članice EU Preprodavatelj koji primjenjuje posebni postupak oporezivanja marže Kupac u RH Osobe koje nisu upisane u registar obveznika PDV-a * Porezne obveze kupca prema Zakonu o posebnom porezu na motorna vozila Ne iskazuje se u obrascima. - nema obveze PDV-a ili poreza na stjecanje rabljenih po stopi 5% jer je preprodavatelj iz druge države članice na maržu obračunao PDV svoje države članice - posebni porez (trošarina) prema Zakonu o posebnom porezu na motorna vozila Dokumenti za registraciju Porezna uprava nema obveze za izdavanje napomena ili klauzula/potvrda. - rješenje Carinske uprave o plaćanju posebnog poreza (trošarine) - račun ili drugi dokument što ga je izdao preprodavatelj, a u kojem stoji napomena o primjeni posebnog postupka oporezivanja marže Porezna uprava nema obveze za izdavanje napomena ili klauzula/potvrda. Ne iskazuje se u obrascima. * građani, mali porezni obveznici, ustanove, tijela državne uprave, područne (regionalne) samouprave i lokalne samouprave i ostali Stjecanje rabljenih teretnih vozila, autobusa, plovila i zrakoplova, poljoprivrednih i radnih strojeva koji ispunjavaju uvjete za prijevozna sredstva iz drugih država članica Europske unije koja ne podliježu plaćanju posebnog poreza (trošarine) - u postupku ne sudjeluje Carinska uprava Prodavatelj NPS-a Iz druge države članice EU Kupac u RH Porezne obveze kupca Porezni obveznik Porezni obveznik - 25% PDV-a na stjecanje Porezni obveznik Osoba koja nije porezni obveznik (građanin, ustanova, državno tijelo i slično) Osoba koja nije porezni obveznik (građanin, ustanova, državno tijelo i slično) Osobe kojima nije dodijeljen PDV identifikacijski broj i koje nisu upisane u registar obveznika PDV-a (građani, mali porezni obveznici, ustanove, tijela državne uprave, područne (regionalne) samouprave i lokalne samouprave i ostali) Porezni obveznik Osobe koje nisu upisane u registar obveznika PDV-a ili kojima nije dodijeljen PDv Iskazuje se u: Obrascu PDV-S Obrascu PDV - nema obveze PDV-a jer prodavatelj treba obračunati PDV prema zakonskim odredbama svoje države članice Ne iskazuje se u obrascima. - nema obveze PDV-a niti posebnog poreza na stjecanje rabljenih prijevoznih sredstava po stopi 5% Ne iskazuje se u obrascima. - nema obveze PDV-a niti posebnog poreza na stjecanje rabljenih prijevoznih sredstava po stopi 5% 403 Dokumenti za registraciju - napomena koja se ispisuje na računu ili drugom dokumentu za stjecanje tog prijevoznog sredstva ili posebnom listu papira ovjerena pečatom Porezne uprave koja glasi: Stjecatelj je obvezan prijaviti stjecanje u Obrascu PDV-S te obračunati PDV u Obrascu PDV (u računu za stjecanje prijevoznog sredstva neće biti iskazan PDV jer se radi o isporuci unutar EU koja je oslobođena PDV-a, ali u računu mora biti naveden PDV ID broj prodavatelja iz druge države članice, PDV ID broj hrvatskog poreznog obveznika) - račun stranog poreznog obveznika u kojem je iskazan PDV ili na bilo koji drugi način navedeno da je prilikom isporuke u drugoj državi članici obračunan PDV te države članice Porezna uprava nema obveze za izdavanje napomena ili klauzula/potvrda. - račun ili drugi dokument što ga je izdao prodavatelj Porezna uprava nema obveze za izdavanje napomena ili klauzula/potvrda. - račun ili drugi dokument što ga je izdao prodavatelj Porezna uprava nema obveze za

404 Prodavatelj NPS-a Iz druge države članice EU Preprodavatelj koji primjenjuje posebni postupak oporezivanja marže Kupac u RH Porezne obveze kupca identifikacijski broj (građani, mali porezni Ne iskazuje se u obrascima. obveznici, ustanove, tijela državne uprave, područne (regionalne) samouprave i lokalne samouprave i ostali) Porezni obveznik nema obveze PDV-a ili poreza na stjecanje rabljenih po stopi 5% jer je preprodavatelj iz druge države članice na maržu obračunao PDV svoje države članice Ne iskazuje se u obrascima. Dokumenti za registraciju izdavanje napomena ili klauzula/potvrda. - račun ili drugi dokument što ga je izdao preprodavatelj, a u kojem stoji napomena o primjeni posebnog postupka oporezivanja marže Porezna uprava nema obveze za izdavanje napomena ili klauzula/potvrda. Preprodavatelj koji primjenjuje posebni postupak oporezivanja marže Osobe koje nisu upisane u registar obveznika PDV-a (građani, mali porezni obveznici, stanove, tijela državne uprave, područne (regionalne) samouprave i lokalne samouprave i ostali) nema obveze PDV-a ili poreza na stjecanje rabljenih po stopi 5% jer je preprodavatelj iz druge države članice na maržu obračunao PDV svoje države članice Ne iskazuje se u obrascima. 3. VOZILA KOJA SE NE SMATRAJU PRIJEVOZNIM SREDSTVIMA - račun ili drugi dokument što ga je izdao preprodavatelj, a u kojem stoji napomena o primjeni posebnog postupka oporezivanja marže Porezna uprava nema obveze za izdavanje napomena ili klauzula/potvrda. Iz odredbi članka 4. Zakona o PDV-u proizlazi da su vozila koja se ne smatraju prijevoznim sredstvima: - kopnena motorna vozila radnog obujma motora ispod 48 cm3 ili snage motora ispod 7,2 kw, - plovila kraća od 7,5 m, i - zrakoplovi čija je težina pri polijetanju manja od kg. Ovdje se ubrajaju i poljoprivredni i radni strojevi koji ispunjavaju navedene uvjete, prikolice i poluprikolice. Obzirom da oporezivanje navedenih vozila ovisi o tome jesu li nova ili rabljena te o tome tko je prodavatelj u drugoj državi članici odnosno kupac u RH u tablicama se navode porezne obveze i dokumenti potrebni za registraciju u slučaju stjecanja takvih vozila u pojedinim slučajevima Stjecanje novih vozila iz drugih država članica Europske unije koja se ne smatraju prijevoznim sredstvima prema Zakonu o PDV-u i ne podliježu plaćanju posebnog poreza (trošarine) Carinska uprava ne sudjeluje u postupku Prodavatelj NPS-a Iz druge države članice EU Porezni obveznik Kupac u RH Porezni obveznik i ostale osobe kojima je dodijeljen PDV identifikacijski broj zbog prelaska ili odustajanja od praga stjecanja Porezne obveze kupca - 25% PDV-a na stjecanje Iskazuje se u: Obrascu PDV-S Obrascu PDV Dokumenti za registraciju Napomena koja se ispisuje na računu za stjecanje tog prijevoznog sredstva ili posebnom listu papira ovjerena pečatom Porezne uprave koja glasi: Stjecatelj je obvezan prijaviti stjecanje u Obrascu PDV-S te obračunati PDV u Obrascu PDV 404

405 Prodavatelj NPS-a Iz druge države članice EU Porezni obveznik Kupac u RH Osobe kojima nije dodijeljen PDV identifikacijski broj i koje nisu upisane u registar obveznika PDV-a (građani, mali porezni obveznici, stanove, tijela državne uprave, područne (regionalne) samouprave i lokalne samouprave i ostali) Porezne obveze kupca - nema obveze PDV-a jer prodavatelj treba obračunati PDV prema zakonskim odredbama svoje države članice Ne iskazuje se u obrascima. Dokumenti za registraciju Račun stranog poreznog obveznika u kojem je iskazan PDV ili na bilo koji drugi način navedeno da je prilikom isporuke u drugoj državi članici obračunan PDV te države članice Porezna uprava nema obveze za izdavanje napomena ili klauzula/potvrda Stjecanje rabljenih vozila iz drugih država članica Europske unije koja se ne smatraju prijevoznim sredstvima prema Zakonu o PDV-u i ne podliježu plaćanju posebnog poreza (trošarine) Prodavatelj NPS-a Iz druge države članice EU Kupac u RH Porezne obveze kupca Porezni obveznik Porezni obveznik - 25% PDV-a na stjecanje Porezni obveznik Osoba koja nije porezni obveznik (građanin, ustanova, državno tijelo i slično) Osoba koja nije porezni obveznik (građanin, ustanova, državno tijelo i slično) Preprodavatelj koji primjenjuje posebni postupak oporezivanja marže Osobe kojima nije dodijeljen PDV identifikacijski broj i koje nisu upisane u registar obveznika PDV-a (građani, mali porezni obveznici, stanove, tijela državne uprave, područne (regionalne) samouprave i lokalne samouprave i ostali) Porezni obveznik Osobe koje nisu upisane u registar obveznika PDV-a (građani, mali porezni obveznici, stanove, tijela državne uprave, područne (regionalne) samouprave i lokalne samouprave i ostali) Porezni obveznik Iskazuje se u: Obrascu PDV-S Obrascu PDV - nema obveze PDV-a jer prodavatelj treba obračunati PDV prema zakonskim odredbama svoje države članice Ne iskazuje se u obrascima. - nema obveze PDV-a niti posebnog poreza na stjecanje rabljenih prijevoznih sredstava po stopi 5% Ne iskazuje se u obrascima. - nema obveze PDV-a niti posebnog poreza na stjecanje rabljenih prijevoznih sredstava po stopi 5% Ne iskazuje se u obrascima. - nema obveze PDV-a ili poreza na stjecanje rabljenih po stopi 5% jer je preprodavatelj iz druge države članice na maržu obračunao PDV svoje države članice Ne iskazuje se u obrascima. Dokumenti za registraciju - napomena koja se ispisuje na računu ili drugom dokumentu za stjecanje tog prijevoznog sredstva ili posebnom listu papira ovjerena pečatom Porezne uprave koja glasi: Stjecatelj je obvezan prijaviti stjecanje u Obrascu PDV-S te obračunati PDV u Obrascu PDV - račun stranog poreznog obveznika u kojem je iskazan PDV ili na bilo koji drugi način navedeno da je prilikom isporuke u drugoj državi članici obračunan PDV te države članice Porezna uprava nema obveze za izdavanje napomena ili klauzula/potvrda. - račun ili drugi dokument što ga je izdao prodavatelj Porezna uprava nema obveze za izdavanje napomena ili klauzula/potvrda. - račun ili drugi dokument što ga je izdao prodavatelj Porezna uprava nema obveze za izdavanje napomena ili klauzula/potvrda. - račun ili drugi dokument što ga je izdao preprodavatelj, a u kojem stoji napomena o primjeni posebnog postupka oporezivanja marže Porezna uprava nema obveze za izdavanje napomena ili klauzula/potvrda. Preprodavatelj koji primjenjuje posebni postupak oporezivanja marže Osobe koje nisu upisane u registar obveznika PDV-a (građani, mali porezni obveznici, ustanove, tijela državne uprave, područne (regionalne) samouprave - nema obveze PDV-a ili poreza na stjecanje rabljenih po stopi 5% jer je preprodavatelj iz druge države članice na maržu obračunao PDV svoje države članice - račun ili drugi dokument što ga je izdao preprodavatelj, a u kojem stoji napomena o primjeni posebnog postupka oporezivanja marže Porezna uprava nema obveze za izdavanje napomena ili 405

406 Prodavatelj NPS-a Iz druge države članice EU Kupac u RH i lokalne samouprave i ostali) Porezne obveze kupca Ne iskazuje se u obrascima. Dokumenti za registraciju klauzula/potvrda. 4. Unos vlastitog prijevoznog sredstva iz druge države članice Europske unije u RH zbog preseljenja Prijevozna sredstva što su ih građani RH imali u vlasništvu u drugim državama članicama, a koja radi preseljenja unose u RH i žele ih registrirati na hrvatske registarske oznake nisu predmet oporezivanja PDV-om niti posebnim porezom na stjecanje rabljenih prijevoznih sredstava po stopi 5% obzirom da nije došlo do promjene vlasnika prijevoznog sredstva, a time niti do oporezive isporuke. U tom slučaju građanin mora raspolagati dokumentacijom iz koje nedvojbeno proizlazi da je bio vlasnik tog prijevoznog sredstva u drugoj državi kako bi ga mogao registrirati u RH te rješenje Carinske uprave o plaćenom posebnom porezu (trošarini) ako u RH unosi prijevozno sredstvo koje podliježe plaćanju posebnog poreza (trošarine) radi uporabe tog vozila na cestama u RH. 5. Posebni postupak oporezivanja marže za isporuku rabljenih prijevoznih sredstava u RH Kod posebnog postupka oporezivanja marže za isporuke rabljenih prijevoznih sredstva u RH, kupac je obvezan javiti se Carinskoj upravi radi utvrđivanja obveze plaćanja posebnog poreza (trošarine) u slučaju da kupuje prijevozno sredstvo koje podliježe plaćanju posebnog poreza (trošarine) radi uporabe tog vozila na cestama u RH, a koje do sada nije bilo registrirano u RH. U tom slučaju Carinska uprava donosi rješenje u vezi sa obvezom plaćanja posebnog poreza (trošarine). Prema tome kako bi kupac mogao registrirati takvo prijevozno sredstvo potreban mu je račun preprodavatelja u kojem stoji napomena»posebni postupak oporezivanja marže rabljena dobra«ili izjava preprodavatelja da je PDV obračunan na maržu te rješenje Carinske uprave u vezi s posebnim porezom (trošarinom). 6. Prijevozna sredstva oslobođena PDV-a prema članku 47. Zakona o PDV-u Isporuke novih i rabljenih plovila koja se koriste za plovidbu na otvorenom moru i za prijevoz putnika uz naknadu, te plovila koja se koriste u komercijalne ili industrijske svrhe, za ribarenje ili za spašavanje odnosno pružanje pomoći na moru ili za ribarenje uz obalu te novih i rabljenih zrakoplova koje koriste zrakoplovne tvrtke koje prometuju uz naknadu uglavnom na međunarodnim linijama oslobođene su PDV-a u skladu s člankom 47. Zakona o PDV-u. 7. Napomena za ispostave Porezne uprave U slučaju kada ispostave Porezne uprave poreznim obveznicima izdaju napomenu Stjecatelj je obvezan prijaviti stjecanje u Obrascu PDV-S te obračunati PDV u Obrascu PDV, obvezne su prilikom podnošenja Obrasca PDV-S i Obrasca PDV utvrditi da li je porezni obveznik prijavio stjecanje odnosno obračunao PDV na stjecanje novog prijevoznog sredstva, rabljenog prijevoznog sredstva ili vozila koje se ne smatra prijevoznim sredstvom. Obveze poreznih obveznika i pojedinih osoba koje nisu porezni obveznici (10S) Reg: MF Porez na dodanu vrijednost Obveze poreznih obveznika i pojedinih osoba koje nisu porezni obveznici 10S08 Primjena članka 75. stavka 2. Zakona o porezu na dodanu vrijednost (15.1.) 406

407 Broj klase:410-19/14-01/599 Urudžbeni broj: /15-2 Zagreb, U vezi obveze plaćanja poreza na dodanu vrijednost (u daljnjem tekstu: PDV) temeljem članka 75. stavka 2. Zakona o porezu na dodanu vrijednost (Narodne novine broj 73/13, 99/13 148/13, 153/13 i 143/14, u daljnjem tekstu: Zakon o PDV-u) detaljnije se očitujemo u nastavku. Obveznici primjene Odredbama članka 75. stavka 2. Zakona o PDV-u propisano je da ako oporezive isporuke dobara ili usluga u tuzemstvu obavlja porezni obveznik koji nema sjedište, prebivalište ili uobičajeno boravište u tuzemstvu, PDV plaća porezni obveznik odnosno pravna osoba koja nije porezni obveznik, ali je registrirana za potrebe PDV-a, kojemu je obavljena isporuka dobara ili usluga. Poreznim obveznikom koji nema sjedište, prebivalište ili uobičajeno boravište u tuzemstvu smatra se porezni obveznik sa sjedištem, prebivalištem ili uobičajenim boravištem u drugoj državi članici Europske unije, odnosno u trećoj zemlji (u daljnjem tekstu: strani porezni obveznik). Navedeno se prema članku 150. stavku 4. Pravilnika o porezu na dodanu vrijednost (Narodne novine broj 79/13, 85/13, 160/13, 35/14 i 157/14, u daljnjem tekstu: Pravilnik o PDV-u) primjenjuje neovisno o tome ima li strani porezni obveznik dodijeljen hrvatski PDV identifikacijski broj ili nema. Naime, posjedovanje PDV identifikacijskog broja se ne može ni u kojem slučaju izjednačavati sa sjedištem, prebivalištem ili uobičajenim boravištem te se tako prijenos porezne obveze prema članku 75. stavku 2. Zakona o PDV-u primjenjuje i u slučaju ako je stranom poreznom obvezniku u Republici Hrvatskoj dodijeljen PDV identifikacijski broj. Člankom 150. Pravilnika o PDV-u, između ostalog detaljnije je propisano koje osobe su obvezne plaćati PDV prema članku 75. stavku 2. Zakona o PDV-u. Tako iz navedenog članka proizlazi da ako isporuke dobara i usluga za koje je mjesto oporezivanja u tuzemstvu obavlja strani porezni obveznik tada PDV prema članku 75. stavku 2. Zakona o PDV-u plaća: svaki porezni obveznik uključujući i malog poreznog obveznika, neovisno o tome ima li ili nema PDV identifikacijski broj, pravna osoba koja nije porezni obveznik, a ima dodijeljen PDV identifikacijski broj, strani porezni obveznik koji ima dodijeljen hrvatski PDV identifikacijski broj. Ako strani porezni obveznik ne može prenijeti poreznu obvezu temeljem članka 75. stavka 2. Zakona o PDV-u na primatelja u tuzemstvu tada je obvezan registrirati se za potrebe PDV-a u Republici Hrvatskoj sukladno članku 77. stavku 5. točki a) Zakona o PDVu i na obavljene oporezive isporuke obračunati i platiti PDV U vezi stranih poreznih obveznika koji su upisani u registar obveznika PDV-a i imaju dodijeljen hrvatski PDV identifikacijski broj, a koji su se neovisno o obveznoj primjeni odredbi članka 75. stavka 2. Zakona o PDV-u u svom poslovanju do 31. prosinca godine ponašali kao tuzemni porezni obveznici i zaračunavali PDV na obavljene isporuke napominjemo da se primjenjuje sljedeće. Uzimajući u obzir činjenicu da je PDV koji obračunava jedan porezni obveznik drugom neutralan za državni proračun u slučaju kada je strani porezni obveznik izdavao račune za obavljene isporuke drugom poreznom obvezniku sa zaračunanim PDV-om koji je porezni obveznik - isporučitelj iskazivao u prijavi PDV-a kao obvezu i uredno podmirivao svoje obveze, a koji je porezni obveznik - primatelj iskazivao kao pretporez u prijavi PDV-a u tom slučaju kako bi se izbjegli dodatni problemi koji bi mogli proizići zbog ispravaka računa i povrata plaćenog PDV-a nije potrebno da strani porezni obveznik - isporučitelj izvrši ispravak svih do sada izdanih računa zbog primjene članka 75. stavka 2. Zakona o PDV-u. Međutim, skrećemo pažnju da je strani porezni obveznik isporučitelj u buduće obvezan primjenjivati odredbe članka 75. stavka 2. Zakona o PDV-u na ispravan način. Izdavanje računa U vezi izdavanja računa napominjemo da je osnovno pravilo da država članica u kojoj se obavlja isporuka utvrđuje pravila o izdavanju računa. Navedeno znači da se za izdavanje računa koje se odnosne na isporuke dobara i usluga za koje je mjesto oporezivanja u 407

408 tuzemstvu primjenjuju pravila hrvatskog Zakona o PDV-u, što je propisano člankom 78. stavkom 9. Zakona o PDV-u. Međutim, za određene slučajeve primjenjuju se izuzeci od osnovnog pravila, a propisani su člankom 78. stavcima 10. i 11. Zakona o PDV-u. Iz navedenih članaka proizlazi da ako strani porezni obveznik obavi isporuku dobara ili usluge za koje je mjesto oporezivanja u tuzemstvu, osobi koja je kao primatelj obvezna platiti PDV, tada se za izdavanje računa primjenjuju pravila države članice u kojoj strani porezni obveznik ima sjedište ili stalnu poslovnu jedinicu iz koje se obavljaju isporuke ili prebivalište ili uobičajeno boravište. Što se tiče isporučitelja koji nemaju sjedište u Europskoj uniji, a koji obavljaju oporezive isporuke dobara ili usluga u Europskoj uniji, ne primjenjuju se izuzeci i uvijek se primjenjuje osnovno pravilo, odnosno pravilo države članice iz koje se obavlja isporuka. Prema tome, u slučaju kada strani porezi obveznik sa sjedištem u Europskoj uniji obavlja isporuke dobara i usluga za koje je mjesto oporezivanja u tuzemstvu osobi koja je kao primatelj obvezna platiti PDV prema članku 75. stavku 2. Zakona o PDV-u tada prilikom izdavanja računa primjenjuje pravila države članice u kojoj ima sjedište što znači da u računu navodi PDV identifikacijski broj izdan u državi sjedišta. Međutim, u slučaju kada strani porezi obveznik sa sjedištem izvan Europske unije obavlja isporuke dobara i usluga za koje je mjesto oporezivanja u tuzemstvu tada prilikom izdavanja računa primjenjuje pravila hrvatskog Zakona o PDV-u što znači da u računu navodi svoj hrvatski PDV identifikacijski broj. Iskazivanje u prijavama U vezi obveze prijavljivanja isporuka dobara i usluga za koje PDV plaća tuzemni primatelj isporuke napominjemo da strani porezni obveznik neovisno o tome ima li ili nema PDV identifikacijski broj tako obavljene isporuke ne prijavljuje u prijavi PDV-a (Obrascu PDV-a) u Republici Hrvatskoj. Tuzemni primatelj isporuke tako primljene isporuke iskazuje u Obrascu PDV-a pod rednim brojem II.11.,. i 13. ovisno o stopi PDV-a dok pretporez iskazuje pod rednim brojem III.11.,. i 13. pod uvjetom da ima pravo na odbitak pretporeza. Tako primljena isporuke se ne iskazuje u Obrascu PDV-S. Nadalje, strani porezni obveznik koji ima dodijeljen hrvatski PDV identifikacijski broj obvezan je prema odredbama članka 150.a Pravilnika o PDV-u popuniti i podnijeti Prijavu za isporuke dobara i usluga iz članka 75. stavka 2. Zakona (Obrazac - INO PPO). Navedena prijava podnosi se u elektroničkom obliku najkasnije do 20-og u mjesecu za prethodni mjesec. Obrazac - INO PPO ne podnosi se za razdoblje oporezivanja (kalendarski mjesec) u kojem strani porezni obveznik nije obavljao isporuke dobara ili usluga iz članka 75. stavka 2. Zakona o PDV-u. Reg: MF Porez na dodanu vrijednost Obveze poreznih obveznika i pojedinih osoba koje nisu porezni obveznici 10S07 Obračun poreza na dodanu vrijednost ( ) Broj klase: /14-01/357 Urudžbeni broj: /14-2 Zagreb, Društvo iz dostavnog popisa postavilo je sljedeća pitanja u vezi obračuna poreza na dodanu vrijednost (u daljnjem tekstu: PDV). U nastavku navodimo dostavljena pitanja i odgovore u vezi istih. 1. Društvo je u pregovorima sa inozemnom kartičnom kućom o korištenju njihove kartice kao sredstva plaćanja na njihovoj autocesti. Inozemna kartična kuća nije registrirana kao tvrtka u tuzemstvu nego su samo registrirani za potrebe PDV-a. Ugovor bi se bazirao na izdavanju računa krajnjem korisniku autoceste od strane inozemne kartične kuće (neto iznos plus PDV), temeljem zbirnog računa svih prolazaka korisnika koji su u posjedu navedene kartice, a koji bi društvo izdalo kartičaru i na to obračunalo i platilo PDV. U vezi s navedenim postavljeno je pitanje da li je opisani način poslovanja moguć, te što treba učiniti društvo u slučaju da krajnji korisnik zatraži izdavanje računa radi priznavanja prava na odbitak pretporeza od njega, a ne od inozemne kartične kuće? Način poslovanja prema kojem bi inozemna kartična kuća izdavala račun korisniku autoceste, a društvo koje upravlja autocestom inozemnoj kartičnoj kući za uslugu korištenja 408

409 autoceste je moguć obzirom da ne dolazi do dvostrukog izdavanja računa korisniku za uslugu korištenja autoceste. U računima koje će izdavati društvo inozemnoj kartičnoj kući treba biti obračunan hrvatski PDV, pa inozemna kartična kuća ima pravo na odbitak tako obračunanog PDV-a obzirom da je u Republici Hrvatskoj registrirana za potrebe PDV-a. Međutim kada će inozemna kartična kuća izdavati račune korisnicama svoje kartice obračunat će PDV u slučaju kada je korisnik kartice hrvatski ili strani građanin ili strani porezni obveznik koji nije u Republici Hrvatskoj registriran za potrebe PDV-a. Ako je s druge strane korisnik usluge hrvatski porezni obveznik tada će doći do prijenosa porezne obveze temeljem članka 75. stavka 2. Zakona o porezu na dodanu vrijednost (Narodne novine broj 73/13, 99/13 Rješenje USRH, 148/13 i 153/13 Rješenje USRH). Stoga u tom slučaju inozemna kartična kuća neće izdati račun sa obračunanim PDV-om, nego će PDV obračunati korisnik usluge hrvatski porezni obveznik. Obračunani PDV korisnik usluge hrvatski porezni obveznik može odbiti kao pretporez tako da će korisnik autoceste temeljem takvog računa moći ostvariti pravo na odbitak pretporeza. Napominjemo da društvo ne može izdavati račun za korištenje autoceste korisniku, obzirom da bi u tom slučaju korisnik imao dva računa za istu uslugu, jedan račun izdala bi mu inozemna kartična kuća, a drugi račun izdalo bi društvo. 2. Inozemna banka A obavlja usluge vezane uz upravljanje odobrenim sindiciranim kreditom za društvo u kojem sama sudjeluje. Temeljem ugovora o kreditu društvo mora jednom godišnje platiti određene naknade prema inozemnoj banci A kao agentu izabranom od strane zajmodavca, a isto tako treba plaćati i sve druge odvjetničke, javno bilježničke i tehničke usluge koje tvrtke pružaju inokreditorima. Inozemna banka A sukladno ugovoru trošak usluge koju obavlja zajmodavcima i pripadajući PDV dostavlja na plaćanje društvu. Sam iznos PDV-a kojim inozemna banka A tereti društvo nije iskazan na računima počevši sa 1. srpnjem što onemogućava društvo da preda zahtjev za povrat PDV-a njemačkoj Poreznoj upravi. Stoga se postavlja pitanje da li je način izdavanja računa ispravan i postoji li mogućnost da se PDV koji u konačnici tereti društvo može vratiti od strane njemačke Porezne uprave. Ulazi li takav račun (u bruto iznosu) u PDV prijavu u polje primljene usluge iz EU po stopi 25% i pod pretporez od primljenih usluga iz EU po stopi od 25%? Zakonom o PDV-u propisano je izdavanje računa za isporuke koje obavljaju hrvatski porezni obveznici. Način izdavanja računa koji primjenjuje inozemna banka A propisan je njemačkim poreznim propisima za čije tumačenje nije nadležna hrvatska Porezna uprava. Što se tiče priznavanja prava na povrat PDV-a u Republici Njemačkoj, za dodatne informacije potrebno je obratiti se njemačkoj Poreznoj upravi. Iz upita nije razvidno kome se izdaju računi za odvjetničke, javno bilježničke i tehničke usluge, te pretpostavljamo da se ti računi izdaju inozemnoj banci A, koja ih dostavlja na plaćanje društvu u vezi s odobrenim sindiciranim kreditom za što izdaje račun u kojem nije posebno iskazan PDV. Stoga smo mišljenja da se radi o usluzi koja podliježe oporezivanju PDV-om prema općem načelu oporezivanja, odnosno prema sjedištu poreznog obveznika primatelja usluge. Međutim, obzirom da je riječ o usluzi oslobođenoj plaćanja PDV-a sukladno članku 40. stavku 1. točki b) Zakona o PDV-u tada na navedenu naknadu porezni obveznik primatelj usluge nije obvezan obračunati i platiti PDV. Tako primljenu uslugu koja je u Republici Hrvatskoj oslobođena PDV-a porezni obveznik ne iskazuje niti u obrascu PDV niti u obrascu PDV-S. 3. Na naplatnim mjestima na autocesti društvo izdaje gotovinske račune, te iste provode kroz Knjigu izlaznih računa kao maloprodajne račune. Korisnici autoceste koji žele ostvariti pravo na odbitak pretporeza, društvu dostave sve maloprodajne račune uz zahtjev za izdavanje računa sa svim propisanim elementima. Račun koji društvo izdaje upisuje se u Knjigu izlaznih računa, a maloprodajni računi se storniraju. U posljednje vrijeme društvo kontaktiraju korisnici iz država članica koji žele račun za godinu temeljem kojeg bi mogli ostvariti povrat PDV-a. U vezi s navedenim postavlja se pitanje smije li društvo nakon što su već predali konačni obračun PDV-a za godinu ispostavljati račune za godinu temeljem kojih bi korisnici iz drugih država članica mogli zatražiti povrat PDV-a? Pravo na povrat PDV-a poreznom obvezniku koji ima sjedište u drugoj državi članici utvrđuje se u skladu s odredbama koje se odnose na odbitak pretporeza što je propisano člankom 69. stavkom 2. Zakona o PDV-u. Za ostvarivanje prava na odbitak pretporeza potrebno je imati račune koji sadrže elemente propisane člankom 79. Zakona o PDV-u. Stoga porezni obveznici sa sjedištem u 409

410 drugoj državi članici za ostvarivanje prava na povrat PDV-a trebaju također imati račune koji sadrže elemente propisane člankom 79. Zakona o PDV-u. Obzirom da je društvo na obavljene isporuke poreznim obveznicima iz drugih država članica već izdao gotovinske račune u kojima je obračunan PDV koji je iskazan i u konačnom obračunu PDV-a za godinu, smatramo da nema prepreke da porezni obveznik stornira gotovinske račune i izda račune koji imaju sve elemente propisane člankom 79. Zakona o PDV-u. Obzirom da ovakav način storniranja gotovinskog računa i izdavanje računa koji ima sve elemente iz članka 79. Zakona o PDV-u ne utječe na obvezu PDV-a koja je već iskazana u konačnom obračunu PDV-a za godinu nema potrebe za promjenom konačnog obračuna PDV-a za godinu. Reg: MF Porez na dodanu vrijednost Obveze poreznih obveznika i pojedinih osoba koje nisu porezni obveznici 10S06 Izdavanje računa za uslugu prevođenja pravnoj osobi ( ) Broj klase: /13-01/311 Urudžbeni broj: /14-02 Zagreb, Elektroničkom poštom obratili ste se u vezi očitovanja, a vezano za pravnu osobu A.d.o.o. koja nije obveznik poreza na dodanu vrijednost (u daljnjem tekstu: PDV) i izdaje račun za uslugu prevođenja pravnoj osobi koja je porezni obveznik u Sloveniji, odnosno da li ista mora podnijeti zahtjev za izdavanjem PDV identifikacijskog broja, da li vrijednost navedene usluge prevođenja mora prikazati u Zbirnoj prijavi, te na koji se članak Zakona o porezu na dodanu vrijednost treba pozvati. Na postavljeno pitanje odgovaramo u nastavku. Sukladno članku 17. stavku 1. Zakona o porezu na dodanu vrijednost (Narodne novine, broj 73/13 i 99/13 Rješenje USRH, 148/13 i 153/13 Rješenje USRH, u daljnjem tekstu: Zakon) mjestom obavljanja usluga poreznom obvezniku koji djeluje kao takav smatra se mjesto sjedišta tog poreznog obveznika. Ako se te usluge obavljaju stalnoj poslovnoj jedinici poreznog obveznika u mjestu koje je različito od mjesta sjedišta poreznog obveznika, mjestom obavljanja usluga smatra se sjedište stalne poslovne jedinice. Ako takvo sjedište ili stalna poslovna jedinica ne postoje, mjestom obavljanja usluga smatra se prebivalište ili uobičajeno boravište poreznog obveznika primatelja usluge. Člankom 90. stavkom 1. Zakona propisano je da se malim poreznim obveznikom smatra pravna osoba sa sjedištem, stalnom poslovnom jedinicom, odnosno fizička osoba s prebivalištem ili uobičajenim boravištem u tuzemstvu, čija vrijednost isporuka dobara ili obavljenih usluga u prethodnoj kalendarskoj godini nije bila veća od ,00 kuna. Svaki porezni obveznik koji ima sjedište, stalnu poslovnu jedinicu, prebivalište ili uobičajeno boravište u Republici Hrvatskoj i koji obavlja usluge na području druge države članice za koje je primatelj usluga u drugoj državi članici obvezan platiti PDV prema članku 196. Direktive Vijeća 2006/1/EZ i svaki porezni obveznik primatelj usluga iz članka 75. stavka 1. točke 6. Zakona obvezan je Poreznoj upravi podnijeti zahtjev za izdavanje PDV identifikacijskog broja sukladno članku 77. stavku 4. Zakona. Davatelj usluge prevođenja A.d.o.o. koji je mali porezni obveznik iz članka 90. stavka 1. Zakona, obvezan je podnijeti Poreznoj upravi zahtjev za izdavanje PDV identifikacijskog broja sukladno članku 77. stavku 4. Zakona. Obzirom da je sjedište poreznog obveznika kojemu se obavlja usluga prevođenja u Sloveniji, sukladno članku 17. stavku 1. Zakona navedena usluga prevođenja bit će oporeziva slovenskim PDV-om. Porezni obveznik registriran za potrebe PDV-a koji obavlja usluge sukladno članku 17. stavak 1. Zakona mora podnijeti Zbirnu prijavu. U Zbirnu prijavu se unose sve isporuke dobara i usluga u Europskoj uniji obavljene poreznim obveznicima i pravnim osobama koje nisu porezni obveznici, a registrirani su za potrebe PDV-a, sukladno članku 88. stavku 1. točki c) Zakona. 410

411 Reg: MF Porez na dodanu vrijednost - Obveze poreznih obveznika i pojednih osoba koje nisu porezni obveznici 10S05 Prijenos porezne obveze kod usluga održavanja prohodnosti cesta u zimskim uvjetima ( ) Broj klase: /13-01/771 Urudžbeni broj: /14-2 Zagreb, Porezni obveznik iz dostavnog popisa postavio je pitanje u vezi prijenosa porezne obveze kod usluga održavanja prohodnosti cesta u zimskim uvjetima koje obavlja za trgovačko društvo, a sukladno Pravilniku o održavanju i zaštiti javnih cesta (Narodne novine, broj 162/98), te u situaciji kada iste usluge za njega obavijaju kooperanti (autoprijevoznici). Na postavljeno pitanje odgovaramo u nastavku. Porezni obveznik upisan u registar obveznika poreza na dodanu vrijednost (u daljnjem tekstu: PDV) u tuzemstvu obvezan je prema članku 75. stavku 3. točki a) Zakona o porezu na dodanu vrijednost (Narodne novine, broj 73/13, 99/13 Rješenje USRH, 1 48/1 3 i 1 53/1 3 Rješenje USRH, u daljnjem tekstu: Zakon) odnosno prema članku 151. stavku 1. Pravilnika o porezu na dodanu vrijednost (Narodne novine, broj 79/13, 85/13 i 160/13, u daljnjem tekstu: Pravilnik) platiti PDV kada mu porezni obveznik koji je upisan u registar obveznika PDV-a u tuzemstvu obavi građevinske usluge u vezi s izgradnjom, održavanjem, rekonstrukcijom 111 uklanjanjem građevina, uključujući usluge popravka i čišćenja. Građevinskim uslugama sukladno članku 152. stavku 2. točki d) Pravilnika ne smatraju se usluge uređenja čišćenja ulica, cesta, autocesta i drugih prometnih površina, zatim uređenje parkova, igrališta i sportskih terena te radovi na prometnicama u zimskom razdoblju i slično. Budući se usluge održavanja prohodnosti cesta u zimskim uvjetima ne smatraju građevinskim uslugama sukladno članku 152. stavku 2. točki d) Pravilnika, na iste se ne može primijeniti prijenos porezne obveze već je porezni obveznik koji obavija uslugu obvezan obračunati PDV. Reg: MF Porez na dodanu vrijednost Obveze poreznih obveznika i pojedinih osoba koje nisu porezni obveznici 10S04 Plaćanje PDV-a na primljene usluge Broj klase:410-19/14-01/ Urudžbeni broj: /14-2 Zagreb, Porezni obveznik iz dostavnog popisa obratio se upitom u vezi plaćanja poreza na dodanu vrijednost (u daljnjem tekstu: PDV) na primljene usluge po osnovi sklopljenih Ugovora o autorskim honorarima sa stranim državljanima umjetnicima kao što su dramski umjetnici, plesači baleta, redatelji, scenografi, kostimografi, koreografi, autori glazbe, operni solisti koji nisu porezni obveznici u svojoj zemlji. U upitu se navodi da neki umjetnici borave godinu dana u Hrvatskoj, imaju dozvolu za boravak i rad u trajanju od nekoliko mjeseci do godine dana te za to razdoblje sklapaju s kazalištem Ugovor o autorskom honoraru za pružanje umjetničkih usluga. Nadalje, prema navodima u upitu dio stranih umjetnika boravi u svojoj zemlji, nisu porezni obveznici u svojoj zemlji niti su registrirani kao samostalni umjetnici jer su zaposleni u svom kazalištu (npr. umjetnici iz Slovenije ili Srbije), u Hrvatskoj borave do dva tjedna te su angažirani samo za određeni projekt kada nastupaju u kazalištu. Obzirom na navedeno postavljeno je pitanje je li kazalište obvezno plaćati PDV na primljene usluge koje mu obave umjetnici strani državljani. U vezi navedenog očitujemo se u nastavku. 411

412 Odredbama članka 4. stavka 1. Zakona o porezu nadodanu vrijednost (Narodne novine broj 73/13, 99/13 Rješenje USRH, 148/13 i 153/13 Rješenje USRH, u daljnjem tekstu: Zakon) propisano je da je predmet oporezivanja PDV-om isporuka dobara i obavljanje usluga u tuzemstvu uz naknadu koju obavi porezni obveznik koji djeluje kao takav, stjecanje dobara unutar Europske unije te uvoz dobara. PDV-a su sukladno članku 39. stavku 1. točki n) Zakona oslobođene usluge u kulturi i s njima usko povezane isporuke dobara, koje obavljaju ustanove u kulturi, tijela s javnim ovlastima ili druge pravne osobe u kulturi. Člankom 16. Zakona propisano je da se u vezi određivanja mjesta obavljanja usluga primjenjuje sljedeće: 1. porezni obveznik koji obavlja i djelatnosti ili isporuke koje se ne smatraju oporezivim isporukama dobara ili usluga u smislu članka 4. stavka 1. ovoga Zakona smatra se poreznim obveznikom u odnosu na sve usluge koje su mu obavljene, 2. pravna osoba koja nije porezni obveznik, a registrirana je za potrebe PDV-a smatra se poreznim obveznikom. Prema odredbama članka 17. stavka 1. Zakona mjestom obavljanja usluga poreznom obvezniku koji djeluje kao takav smatra se mjesto sjedišta tog poreznog obveznika. Odredbama članka 75. stavka 1. točke 6. Zakona propisano je da PDV mora plaćati svaki porezni obveznik ili pravna osoba koja nije porezni obveznik, a registrirana je za potrebe PDV-a, kojoj se obavljaju usluge iz članka 17. stavka 1. Zakona, ako te usluge obavlja porezni obveznik koji nema sjedište, prebivalište ili uobičajeno boravište u tuzemstvu. U skladu s navedenim, napominjemo da se prema zakonskim odredbama samostalni umjetnici smatraju poreznim obveznicima koji obavljaju gospodarsku djelatnost te se na njih ne može primijeniti oslobođenje iz članka 39. stavka 1. točke n) Zakona, već njihove usluge podliježu oporezivanju. Također je potrebno napomenuti da se tuzemni samostalni umjetnici smatraju malim poreznim obveznicima sve dok u prethodnoj kalendarskoj godini ne obave isporuke u vrijednosti većoj od ,00 kuna te se tada obvezno upisuju u registar obveznika PDVa. Navedeno se primjenjuje samo ako se radi o tuzemnim samostalnim umjetnicima, dok se strani samostalni umjetnici u slučaju poslovnog odnosa sa tuzemnim poreznim obveznicima uvijek smatraju poreznim obveznicima, neovisno o poreznom statusu u svojoj zemlji. Nadalje, u smislu Zakona kazalište se smatra poreznim obveznikom koji obavlja oslobođene usluge bez prava na odbitak pretporeza te u slučaju primanja usluga od poreznih obveznika koji nemaju sjedište u tuzemstvu moraju na tako primljene usluge platili PDV-a u skladu s člankom 75. stavkom 1. točkom 6. Zakona. Prema tome, kada strani samostalni umjetnici obavljaju usluge tuzemnom poreznom obvezniku, u ovom slučaju kazalištu mjestom obavljanja tih usluga smatra se mjesto sjedišta tog poreznog obveznika što je u ovom slučaju tuzemstvu. Obzirom na navedeno, kazalište je obvezno platiti PDV na usluge koje mu obave umjetnici strani državljani neovisno o tome radi li se o umjetnicima koji borave godinu dana u Hrvatskoj i za to razdoblje sklapaju s kazalištem Ugovor o autorskom honoraru za pružanje umjetničkih usluga ili o stranim umjetnicima koji su u svojoj zemlji zaposleni u kazalištu (npr. umjetnici iz Slovenije ili Srbije), ali ih kazalište u kojem su zaposleni ne ustupa kao svoje zaposlenike tuzemnom kazalištu već su umjetnici u Hrvatskoj samostalno angažirani samo za određeni projekt. Reg: MF Porez na dodanu vrijednost Obveze poreznih obveznika i pojedinih osoba koje nisu porezni obveznici 10S03 Povrat plastične ambalaže ( ) Broj klase:410-19/13-01/574 Urudžbeni broj: /14-02 Zagreb, Porezni obveznik iz dostavnog popisa obratio se u vezi prijenosa porezne obveze za tretman isporuke, dostave i ugradnje opreme za preuzimanje ambalaže u trgovačkim centrima (povrat plastične ambalaže) i sustava za zaštitu od krađe u trgovačkim centrima 4

413 (ugrađene antene). Također je postavljeno pitanje smatra li se održavanje takvih sustava građevinskom uslugom. Na postavljeno pitanje odgovaramo u nastavku. Odredbom članka 4. stavka 1. Zakona o porezu na dodanu vrijednost (Narodne novine, broj 73/13, 99/13 Rješenje USRH, 148/13 i 153/13 Rješenje USRH, u daljnjem tekstu: Zakon) propisano je da se porez na dodanu vrijednost (u daljnjem tekstu: PDV) plaća na isporuke dobara i obavljanje usluga u tuzemstvu uz naknadu koje obavi porezni obveznik koji djeluje kao takav. Prema odredbama članka 75. stavka 3. točke a) Zakona i članka 151. stavka 1. Pravilnika o porezu na dodanu vrijednost (Narodne novine, broj 79/13, 85/13 i 160/13, u daljnjem tekstu: Pravilnik) porezni obveznik koji je upisan u registar obveznika PDV-a u tuzemstvu obvezan je platiti PDV kada mu porezni obveznik koji je upisan u registar obveznika PDV-a u tuzemstvu obavi građevinske usluge kojima se smatraju usluge u vezi s izgradnjom, održavanjem, rekonstrukcijom ili uklanjanjem građevina, uključujući usluge popravka i čišćenja. Isto se odnosi i na ustupanje osoblja ako ustupano osoblje obavlja građevinske usluge. Člankom 152. stavkom 1. točkom i) Pravilnika propisano je da se građevinskim uslugama iz članka 75. stavka 3. točke a) Zakona smatra ugradnja, umjeravanje, probno testiranje, puštanje u rad i slične usluge kada se izvode na uređajima i opremi prilikom izgradnje ili rekonstrukcije građevinskog objekta. Oprema za preuzimanje ambalaže u trgovačkim centrima samom ugradnjom koja se izvodi na način da se priključuje na već postojeće sustave neophodne za njihovu funkcionalnost ne stječe svojstva nekretnine, te ne postaje dio nekretnine. U skladu s navedenim, porezni obveznici koji obavljaju takve usluge ne mogu primijeniti prijenos porezne obveze te su obvezni na te usluge obračunati PDV. Isto se odnosi i na ugradnju sustava za zaštitu od krađe u trgovačkim centrima (ugrađene antene). Međutim, ako porezni obveznik obavlja uslugu ugradnje instalacija s montažom uređaja za preuzimanje ambalaže u trgovačkim centrima (povrat plastične ambalaže) kao i uslugu ugradnje instalacija s montažom sustava za zaštitu od krađe u trgovačkim centrima (ugrađene antene) prilikom izgradnje ili rekonstrukcije građevinskog objekta prema članku 152. stavku 1. točki i) Pravilnika, dolazi do prijenosa porezne obveze. Napominjemo da se prema članku 152. stavku 2. točki c) Pravilnika, građevinskim uslugama iz članka 75. stavka 3. točke a) Zakona ne smatra periodični ili neperiodični pregled, održavanje, popravak, umjeravanje i ispitivanje već ugrađenih ili montiranih uređaja i opreme, te se na navedene usluge mora obračunati PDV sukladno članku 4. stavku 1. Zakona. Reg: MF Porez na dodanu vrijednost Obveze poreznih obveznika i pojedinih osoba koje nisu porezni obveznici 10S02 Prijenos porezne obveze Broj klase: /13-01/658 Urudžbeni broj: /14-2 Zagreb, Podnositelj upita iz dostavnog popisa bavi se implementacijom fotonaponskih sustava na krovne površine za koje ima potpisan ugovor s Hrvatskim operatorom tržišta energije d.o.o. (HROTE). U dopisu se navodi da fotonaponski paneli (kolektori) služe isključivo u svrhu proizvodnje električne energije, a pričvršćuju se na objekt na način da se u svakom trenutku mogu s istog izmjestiti. Postavljeni kolektori ne vrše nikakvu funkciju za i u korist objekta na kojem su pričvršćeni, već se instaliraju u svrhu proizvodnje i prodaje električne energije HROTE-u. nadalje navodi se da se kolektori ne smatraju nepokretnom imovinom, jer se u svakom trenutku bez oštećenja objekta na koji su postavljeni mogu prenijeti na drugu lokaciju. U svrhu implementacije predmetnih postrojenja najčešće se ugovara pravo služnosti s vlasnikom objekta na koji se kolektori instaliraju, a raskidom ugovora kolektori se mogu prenositi na drugu lokaciju. U vezi s navedenim postavljeno je pitanje primjenjuje li se na uslugu implementacije kolektora na krovne površine prijenos porezne obveze. U vezi navedenog odgovaramo u nastavku. 413

414 Prijenos porezne obveze primjenjuje se sukladno članku 75. stavku 3. točki a) Zakona o porezu na dodanu vrijednost (Narodne novine broj 73/13, 99/13 Rješenje USRH, 148/13 i 153/13 Rješenje USRH, u daljnjem tekstu: Zakon) na građevinske usluge kojima se smatraju usluge u vezi s izgradnjom, održavanjem, rekonstrukcijom ili uklanjanjem građevina, uključujući usluge popravka i čišćenja. Isto se odnosi i na ustupanje osoblja, ako ustupano osoblje obavlja građevinske usluge. Budući da kolektori navedeni u upitu samom ugradnjom ne stječu svojstva nekretnine, te ne postaju dio nekretnine nakon montaže, odnosno ne postaju nepokretna imovina, usluge implementacije kolektora u tom slučaju nisu obuhvaćene člankom 75. stavkom 3. točkom a) Zakona. Prema tome na usluge implementacije kolektora na krovne površine ne primjenjuje se prijenos porezne obveze propisan člankom 75. stavkom 3. točkom a) Zakona. Reg: MF Porez na dodanu vrijednost Obveze poreznih obveznika i pojedinih osoba koje nisu porezni obveznici 10S01A Vremenski rok za zaprimanje rješenja ( ) Broj klase:410-19/13-01/667 Urudžbeni broj: /14-02 Zagreb, Porezni obveznik iz dostavnog popisa postavio je pitanje u kojem se vremenskom roku od zaprimanja rješenja Trgovačkog suda o registraciji trgovačko društvo mora javiti nadležnoj ispostavi Porezne uprave te podnijeti Zahtjev za registriranje za potrebe poreza na dodanu vrijednost (Obrazac P-PDV), odnosno kada može početi s izdavanjem računa. Na postavljeno pitanje odgovaramo u nastavku. Prema odredbama članka 77. stavka 1. Zakona o porezu na dodanu vrijednost (Narodne novine broj 73/13 i 99/13 Rješenje USRH, 148/13 i 153/13 Rješenje USRH, u daljnjem tekstu: Zakon) svaka osoba mora Poreznoj upravi prijaviti početak svoje djelatnosti kao poreznog obveznika, odnosno mora se prijaviti u registar obveznika poreza na dodanu vrijednost ako je vrijednost njezinih isporuka u prethodnoj kalendarskoj godini prešla iznos iz članka 90. stavka 1. Zakona. Porezni obveznik koji obavlja transakcije unutar Europske unije obvezan je od Porezne uprave zatražiti izdavanje PDV identifikacijskog broja na propisanom obrascu P-PDV. Porezni obveznik obvezan je Poreznoj upravi prijaviti svaku promjenu ili prestanak obavljanja djelatnosti. Člankom 90. stavkom 1. Zakona propisano je da se malim poreznim obveznikom u smislu Zakona smatra pravna osoba sa sjedištem, stalnom poslovnom jedinicom, odnosno fizička osoba s prebivalištem ili uobičajenim boravištem u tuzemstvu, čija vrijednost isporuka dobara ili obavljenih usluga u prethodnoj kalendarskoj godini nije bila veća od ,00 kuna. U vezi izdavanja računa ističemo da je člankom 54. stavkom 1. Općeg poreznog zakona (Narodne novine broj 147/08, 18/11, 78/, 136/ i 73/13) propisano da su porezni obveznici dužni izdavati račune te voditi poslovne knjige i evidencije radi oporezivanja prema propisima kojima se uređuje pojedina vrsta poreza. Nadalje, odredbama članka 7. stavcima 1. i 2. Pravilnika o porezu na dodanu vrijednost (Narodne novine broj 79/13, 85/13 i 160/13, u daljnjem tekstu: Pravilnik) propisano je da pravna ili fizička osoba postaje porezni obveznik s prvim izvana primjetljivim aktivnostima koje su usmjerene na obavljanje gospodarske djelatnosti. Prvim izvana primjetljivim aktivnostima smatraju se osobito pripremne radnje, prva nabava robe, nabava osnovnih sredstava i slično. Porezni obveznik s prvim aktivnostima postaje obvezan upisati se u registar obveznika PDV-a u skladu s člankom 154. i 186. Pravilnika. Rok u kojem se porezni obveznik mora javiti nadležnoj ispostavi Porezne uprave nakon što Trgovački sud izda rješenje o osnivanju nije propisan niti Zakonom niti Pravilnikom. No, odredbama članka 186. stavka 6. Pravilnika propisano je da je trgovački sud ili mjerodavno tijelo obvezno u roku 8 dana od dana upisa u svoj registar izvijestiti ispostavu Porezne uprave nadležnu prema sjedištu poreznog obveznika o obavljenom upisu poreznog obveznika u taj registar. Obveza prijave upisa poreznog obveznika u smislu Zakona i Pravilnika nije propisana ako se podaci o upisu razmjenjuju s Poreznom upravom putem sustava OIB-a. 414

415 Slijedom navedenog proizlazi da će porezni obveznik izdavati račune s obračunanim PDV-om od dana upisa u registar obveznika PDV-a. Člankom 79. stavkom 1. točkom 2., odnosno stavkom. točkom 2. Zakona propisano je da račun, odnosno pojednostavljeni račun između ostaloga mora sadržavati ime i prezime (naziv), adresu, osobni identifikacijski broj (OIB) ili PDV identifikacijski broj poreznog obveznika koji je isporučio dobra ili obavio usluge (prodavatelja). Iz navedenog proizlazi da porezni obveznik ne smije izdati račun ukoliko ne sadrži ili OIB ili PDV identifikacijski broj. Obzirom da se prilikom upisa osnivanja društva u sudski registar novoosnovanom društvu dodjeljuje OIB, porezni obveznik ne smije izdati račun prije dana upisa osnivanja, odnosno prije dana rješenja trgovačkog suda o upisu u trgovački registar. Nadalje, odredbama članka 154. stavka 1. Pravilnika propisano je da je porezni obveznik koji je upisan u registar obveznika PDV-a i obavlja transakcije unutar Europske unije obvezan nadležnoj ispostavi Porezne uprave podnijeti zahtjev za izdavanje PDV identifikacijskog broja najkasnije 15 dana prije početka obavljanja takvih transakcija. Porezna uprava donosi rješenje o dodjeli PDV identifikacijskog broja najkasnije 8 dana od dana podnošenja zahtjeva. Iz navedenog proizlazi da porezni obveznik koji obavlja isporuku dobara ili usluga na području Europske unije račun za obavljanje takvih isporuka može izdati najranije na dan donošenja rješenja o dodjeli PDV identifikacijskog broja. U slučaju da porezni obveznik ne obavlja transakcije unutar Europske unije, nije obvezan podnijeti zahtjev za izdavanje PDV identifikacijskog broja. Reg: MF Porez na dodanu vrijednost Obveze poreznih obveznika i pojedinih osoba koje nisu porezni obveznici 10S01 Prijenos porezne obveze Broj klase: /13-01/399 Urudžbeni broj: /13-2 Zagreb, Podnositelj upita bavi se projektiranjem, nadzorom, tehničkom analizom i ispitivanjem, validacijskim ispitivanjem, ispitivanjem elektroinstalacija, tehničkom kontrolom i atestiranjem skloništa. S tim u vezi obavlja sljedeće usluge za koje postavlja pitanje primjenjuje li se na njih prijenos porezne obveze: 1. Validacijske radnje na građevinskom objektu koje obuhvaćaju: - pregled stanja novih i postojećih strojarskih instalacija (ventilacijskih kanala, regulatora konst. protoka i konst. tlaka te reg. zaklopki, svih sekcija klima komora i elementa u polju u pogledu automatike te provjera u kojoj mjeri dolazi do odstupanja od izvedbene dokumentacije, provjera funkcionalnosti i otvorenosti svih regulacijskih elemenata uz predpodešavanje svih regulacijskih elemenata), - pregled te ispitivanje svih parametara klima komora (volumetrijski protoci zraka, interni te eksterni padovi tlaka, mjerenje broja okretaja motora/ventilatora, struje i snage motora, temperature zraka, - balansiranje te regulacija protoka zraka po ventilacijskim granama te potom regulacija količina dobave i odsisa zraka po svakom istrujnom elementu koji se izvodi u skladu sa projektnom dokumentacijom, - klasifikacija čistih prostora (aktivnosti za dokazivanje i dokumentiranje da su oprema ili pomoćni sustavi pravilno instalirani, rade ispravno i stvarno vode prema očekivanom rezultatu.) Kvalifikacija je dio validacije, ali koraci kvalifikacije sami po sebi ne čine validaciju procesa. - ispitivanje mikroklimatskih parametara (temperatura, reg. vlaga, brzina strujanja zraka na radnom mjestu). 2. Provjeravanje i ispitivanje kvalitete izvedene električne instalacije i isporučene električne energije (ispitivanje i atest struje, gromobrana i protupanične rasvjete u objektima) 3. Pregled uređaja i instalacija sustava za prinudnu ventilaciju nakon obavljenog čišćenja, 4. Ispitivanje učinkovitosti kvalitete ventilacije pušačkog prostora. 415

416 U vezi navedenog odgovaramo u nastavku. Prijenos porezne obveze primjenjuje se sukladno članku 75. stavku 3. točki a) Zakona o porezu na dodanu vrijednost (Narodne novine broj 73/13 i 99/13 Rješenje USRH) na građevinske usluge kojima se smatraju usluge u vezi s izgradnjom, održavanjem, rekonstrukcijom ili uklanjanjem građevina, uključujući usluge popravka i čišćenja. Isto se odnosi i na ustupanje osoblja ako ustupano osoblje obavlja građevinske usluge. Obzirom na navedenu odredbu, te usluge koje podnositelj upita navodi, smatramo da se u konkretnom slučaju ne radi o građevinskim uslugama na koje se može primijeniti prijenos porezne obveze. Porezna oslobođenja (10T) Reg: MF Porez na dodanu vrijednost Porezna oslobođenja 10T17 Porezni tretman usluge vođenja broda (08..) Broj klase:410-19/15-01/277 Urudžbeni broj: /15-3 Zagreb, 08.. Udruga brodara iz dostavnog popisa zatražila je tumačenje o poreznom tretmanu usluge vođenja broda, odnosno postavila je pitanje jesu li usluge koje se pružaju temeljem ugovora o vođenju broda (ship s management agreement) obuhvaćene pojmom usluga koje služe neposredno za potrebe plovila ili njihova tereta iz Zakona o porezu na dodanu vrijednost (Narodne novine, broj 73/13, 99/13, 148/13, 153/13 i 143/14, u daljnjem tekstu: Zakon o PDV-u). U vezi navedenog očitujemo se u nastavku. Prema odredbama članka 47. stavka 1. točke a) Zakona o PDV-u i članka 116. stavka 1. Pravilnika o porezu na dodanu vrijednost (Narodne novine broj 79/13, 85/13, 160/13, 35/14, 157/14 i 130/15, u daljnjem tekstu: Pravilnik o PDV-u), plaćanja PDV-a oslobođene su isporuke goriva i dobara za opskrbu plovila koja se koriste za plovidbu na otvorenom moru i prijevoz putnika uz naknadu ili se koriste za potrebe komercijalnih ili industrijskih djelatnosti te za spašavanje ili pomoć na moru. Odredbama članka 47. stavka 1. točaka c) i d) Zakona o PDV-u i članka 116. stavaka 2. i 3. Pravilnika o PDV-u propisano je da su plaćanja PDV-a oslobođene isporuke, preinake, popravci, održavanje, iznajmljivanje i unajmljivanje plovila iz članka 47. stavka 1. točke a) Zakona o PDV-u, te isporuke, iznajmljivanje, popravci i održavanje opreme koja je ugrađena u njih ili se u njima koristi. Plovilima koja plove na otvorenom moru u smislu Zakona o PDV-u smatraju se i brodovi koji plove na međunarodnim linijama iz hrvatske luke u stranu luku i obrnuto ili između stranih luka, te brodovi koji plove u vodama stranih država radi obavljanja usluga vezanih uz djelatnosti na otvorenom moru kao što su istraživanje, iskorištavanje energenata i slično. Oslobođenim uslugama prema članku 116. stavku 3. Pravilnika o PDV-u smatraju se lučke pristojbe, usluge tegljenja, pilotaže i vezivanja brodova, usluge ukrcaja/utovara, iskrcaja/istovara, prekrcaja/pretovara i skladištenja brodskog tereta u lukama, zatim lučke, skladišne i agencijske usluge za brodove i njihove terete, odvoz smeća, pranje rublja, izdavanje certifikata za brodove i slično. Prema odredbama članka 116. stavaka 7. i 8. Pravilnika o PDV-u porezni obveznik koji isporučuje dobra ili obavlja usluge koje su prema odredbama članka 47. Zakona o PDV-u oslobođene PDV-a na računu obvezno navodi da PDV nije zaračunan s naznakom članka Zakona o PDV-u kojim je to oslobođenje propisano te je u svom knjigovodstvu obvezan osigurati sve potrebne podatke i dokaze o uvjetima za ostvarivanje oslobođenja iz članka 47. Zakona o PDV-u kao što su računi, ugovori, izjava o plovidbi ili druga isprava u skladu s odredbama članka 116. stavka 1. Pravilnika o PDV-u. U skladu s navedenim, isporuke plovila koja se koriste za plovidbu na otvorenom moru i prijevoz putnika uz naknadu ili se koriste za potrebe komercijalnih ili industrijskih djelatnosti te za spašavanje ili pomoć na moru oslobođene su plaćanja PDV-a. Kako bi se ostvarilo porezno oslobođenje iz članka 47. Zakona o PDV-a, brodari moraju isporučitelju dobara predati izjavu o plovidbi, odnosno izjavu u kojoj se potvrđuje da će nabavljena dobra ili 416

417 usluge biti namijenjene plovilima koja se koriste za plovidbu na otvorenom moru za usluge međunarodnog prijevoza putnika uz naknadu, komercijalne i industrijske djelatnosti te spašavanje ili pomoć na moru. U protivnom, ne mogu ostvariti navedeno porezno oslobođenje. Što se tiče usluga vođenja broda, ako se navedene usluge obavljaju temeljem ugovora o vođenju broda iz kojeg je razvidno da su usluge međusobno neodvojive te da se obavljaju u svrhu upravljanja i čine dio cjelokupne naknade za obavljenu uslugu, mišljenja smo da se u tom slučaju predmetne usluge mogu smatrati jedinstvenom uslugom koja je obuhvaćena pojmom usluga koje služe neposredno za potrebe plovila ili njihova tereta iz članka 47. Zakona o PDV-a. Reg: MF Porez na dodanu vrijednost Porezna oslobođenja 10T16 Oslobođenje od PDV-a (28.10.) Broj klase:410-19/15-01/344 Urudžbeni broj: /15-2 Zagreb, Obratili ste se upitom kao ovlašteno tijelo državne uprave, temeljem odluke koju donosi Vlada Republike Hrvatske, u vezi tumačenja odredbi članka 90. Pravilnika o porezu na dodanu vrijednost (Narodne novine, broj 79/13, 85/13 ispr., 160/13, 35/14 i 157/14, u daljnjem tekstu: Pravilnik) o oslobođenju od plaćanja PDV-a na isporuku dobara koja služe kao materijalna pomoć u vezi organizacije prihvata izbjeglica preko Mehanizma Unije za civilnu zaštitu. Materijalna pomoć se sastoji od šatora, kontejnera za stanovanje, spremnika za vodu, rasvjetnih tijela, grijaćih tijela, rukavica, čizama, deka, setova za prvu pomoć, kreveta, vreća za spavanje i slično. U vezi navedenog odgovaramo u nastavku. Pretpostavljamo da se radi o davanju dobara bez naknade odnosno donaciji materijalne pomoći ovlaštenom tijelu državne uprave, te obzirom da nemamo saznanja iz upita radi li se o donaciji u okviru Programa Europske Unije (u daljnjem tekstu: EU), odnosno radi li se o uvozu doniranih dobara iz trećih zemalja ili nabavi iz EU, odgovaramo načelno. Prema odredbama članka 198. stavka 1. Pravilnika isporuka dobara i usluga te stjecanje dobara koja se financiraju iz pretpristupnih programa i Programa Unije sklopljenima prije 1. srpnja godine oslobođene su plaćanja PDV-a. Oslobođenje od plaćanja PDV-a za projekte iz komponenata IPA II. Prekogranična suradnja programi sa Slovenijom i Mađarskom, IPA III. Regionalni razvoj te IPA IV. Razvoj ljudskih potencijala primjenjuje se na sve postupke nabave koje je provedbeno tijelo (provedbena agencija) pokrenula do 30. lipnja te na sve postupke nabave koje provodi korisnik projekta temeljem glavnog ugovora sklopljenog sa provedbenim tijelom. Postupak ostvarivanja oslobođenja iz stavka 1. navedenog članka Pravilnika ostvaruje se temeljem Okvirnog sporazuma između Europske komisije i Vlade Republike Hrvatske kako je propisano odredbama stavka 2. članka 198. Pravilnika. U skladu s navedenim, ako će se u konkretnom slučaju nabava dobara ili usluga, uključujući i stjecanje dobara unutar EU financirati iz pretpristupnih programa i Programa Unije sklopljenima prije 1. srpnja godine, tada je moguće primijeniti oslobođenje od plaćanja PDV-a. Napominjemo da je odredbama članka 4. stavka 1. točke 2. Zakona o porezu na dodanu vrijednost (Narodne novine, broj 73/13, 99/13, 148/13, 153/13 i 143/14, u daljnjem tekstu: Zakon) propisano da je predmet oporezivanja PDV-om stjecanje dobara unutar EU koje u tuzemstvu obavi uz naknadu porezni obveznik koji djeluje kao takav ili pravna osoba koja nije porezni obveznik ako je prodavatelj porezni obveznik koji djeluje kao takav u drugoj državi članici i koji u skladu s propisima te države članice nije oslobođen obračunavanja PDV-a kao mali porezni obveznik. U vezi s donacijom materijalne pomoći iz drugih država članica EU napominjemo da se PDV plaća na stjecanje dobara unutar EU koje je u tuzemstvu obavljeno uz naknadu, iz čega proizlazi da se na stjecanje dobara bez naknade u Republici Hrvatskoj ne plaća PDV. Sukladno odredbama članka 44. stavka 1. točke. Zakona i članka 90. stavka 1. točke a) Pravilnika prilikom uvoza materijalne pomoći može se primijeniti oslobođenje od plaćanja PDV-a ako se radi o uvozu besplatno dobivenih dobara za zadovoljavanje osnovnih ljudskih potreba, koja radi besplatne podjele potrebitim osobama uvoze državne i druge humanitarne i dobrotvorne pravne osobe i ustanove. Odredbama članka 90. stavka

418 Pravilnika propisano je da se u smislu stavka 1. točke a) istoga članka Pravilnika dobrima za zadovoljavanje osnovnih ljudskih potreba smatraju dobra kao što su hrana, lijekovi, odjeća i posteljno rublje/posteljina. Isto tako, odredbama članka 92. stavka 1. točkama a) i b) Pravilnika propisano je oslobođenje od PDV-a pri uvozu u skladu sa člankom 44. stavkom 1. točkom. Zakona za dobra koja uvezu ovlaštene državne ustanove ili druge humanitarne i dobrotvorne pravne osobe kada su ista namijenjena za besplatnu podjelu žrtvama katastrofa koje su pogodile područje jedne ili više država članica. Navedeno oslobođenje se primjenjuje i za besplatno korištenje od strane žrtava takvih katastrofa dok takva dobra ostaju u vlasništvu tih pravnih osoba. Dobra koja uvezu te pravne osobe za vlastite potrebe pod istim uvjetima ostvaruju pravo na oslobođenje od PDV-a pri uvozu. Sukladno navedenom, plaćanja PDV-a oslobođeno je stjecanje materijalne pomoći koja se financira iz pretpristupnih programa i Programa Unije sklopljenima prije 1. srpnja godine, stjecanje iz EU bez naknade, te uvoz dobara koji se obavlja u skladu s navedenim člancima 44. Zakona te člancima 90. i 92. Pravilnika. Reg: MF Porez na dodanu vrijednost Porezna oslobođenja 10T15 Oslobođenje od plaćanja PDV-a kod opskrbe plovila (13.7.) Broj klase:410-19/15-01/2 Urudžbeni broj: /15-2 Zagreb, Zatraženo je očitovanje u vezi oslobođenja od plaćanja PDV-a kod opskrbe plovila. U dopisu se navodi da je u Carinskoj upravi, Središnjem uredu zaprimljen upit u vezi opskrbe broda ciparske zastave koji ima odobrenje za obavljanje pomorske kabotaže između luke Rijeka i nekoliko luka u Istri, što znači da plovilo trenutno ne plovi na otvorenom moru. Prema navodima u dopisu spomenuto plovilo opskrbljuje talijanska tvrtka koja isporučuje gorivo iz Italije cestovnim putem koje prati elektronička izvozna carinska deklaracija (ECS deklaracija) temeljem propisa o opskrbi plovila s tim da je u računu koji je priložen izvoznoj deklaraciji iskazan talijanski PDV. Nadalje, u dopisu se navodi da je odredbom članka 786. stavka 2. točke b) Uredbe Komisije EEZ-9 br. 2454/93 (Uredba za provedbu Carinskog zakonika Zajednice) propisano da se za robu koja ima status robe Zajednice i koja je namijenjena opskrbi plovila primjenjuje izvozni postupak. U dopisu se navodi da se izvozna deklaracija podnosi za proizvode koji su, u skladu s nacionalnim propisima izuzeti plaćanja poreza. Obzirom na navedeno zatraženo je tumačenje poreznih propisa u odnosu na konkretni slučaj, odnosno može li se primijeniti porezno oslobođenje sukladno članku 47. Zakona o porezu na dodanu vrijednost te ako se ne može primijeniti porezno oslobođenje postavljeno je pitanje u kojoj zemlji nastaje porezna obveza i tko je porezni obveznik koji mora obračunati i platiti PDV te na koji način. U vezi navedenog očitujemo se u nastavku. Odredbama članka 45. stavka 1. točka 1. Zakona o porezu na dodanu vrijednost (Narodne novine, broj 73/13, 99/13, 148/13, 153/13 i 143/14, u daljnjem tekstu: Zakon o PDV-u) propisano je da su plaćanja PDV-a oslobođene isporuke dobara koja iz Republike Hrvatske otpremi ili preveze isporučitelj ili neka druga osoba za njegov račun izvan Europske unije. Prema odredbama članka 45. stavka 1. točka 2. Zakona o PDV-u plaćanja PDV-a oslobođene su isporuke dobara, osim isporuke goriva i dobara za opremanje i opskrbu bilo kojeg prijevoznog sredstva koje se koristi u privatne svrhe, koja iz Republike Hrvatske otpremi ili preveze izvan Europske unije sam kupac koji nema sjedište u Republici Hrvatskoj ili neka druga osoba za njegov račun. Odredbama članka 108. stavka 2. i 3. Pravilnika o porezu na dodanu vrijednost (Narodne novine broj 79/13, 85/13, 160/13, 35/14 i 157/14, u daljnjem tekstu: Pravilnik o PDV-u), propisano je da se izvoznom isporukom dobara smatra isporuka dobara koju iz Republike Hrvatske obavi porezni obveznik na područje izvan Europske unije. Da je obavljena izvozna isporuka (izvoz) porezni obveznik dokazuje carinskom deklaracijom, odnosno u slučaju elektronskih deklaracija elektronskom porukom IE599 iz automatiziranog sustava izvoza (ECS sustava) kojom se potvrđuje da je obavljeno izvozno carinjenje i da je dobro napustilo područje Europske unije. Kad se radi o popravku, obradi, prilagodbi, doradi ili preradi 418

419 uvezenih dobara, porezni obveznik mora osim izvozne imati i uvoznu carinsku dokumentaciju. Prema odredbama članka 47. stavka 1. točke a) Zakona o PDV-u) i članka 116. stavka 1. Pravilnika o PDV-u, plaćanja PDV-a oslobođene su isporuke goriva i dobara za opskrbu plovila koja se koriste za plovidbu na otvorenom moru i prijevoz putnika uz naknadu ili se koriste za potrebe komercijalnih ili industrijskih djelatnosti te za spašavanje ili pomoć na moru. Odredbama članka 47. stavka 1. točaka c) i d) Zakona o PDV-u i članka 116. stavaka 2. i 3. Pravilnika o PDV-u propisano je da su plaćanja PDV-a oslobođene isporuke, preinake, popravci, održavanje, iznajmljivanje i unajmljivanje plovila iz članka 47. stavka 1. točke a) Zakona o PDV-u te isporuke, iznajmljivanje, popravci i održavanje opreme koja je ugrađena u njih ili se u njima koristi. Plovilima koja plove na otvorenom moru u smislu Zakona o PDV-u smatraju se i brodovi koji plove na međunarodnim linijama iz hrvatske luke u stranu luku i obrnuto ili između stranih luka, te brodovi koji plove u vodama stranih država radi obavljanja usluga vezanih uz djelatnosti na otvorenom moru kao što su istraživanje, iskorištavanje energenata i slično. Oslobođenim uslugama prema članku 116. stavku 3. Pravilnika o PDV-u smatraju se lučke pristojbe, usluge tegljenja, pilotaže i vezivanja brodova, usluge ukrcaja/utovara, iskrcaja/istovara, prekrcaja/pretovara i skladištenja brodskog tereta u lukama, zatim lučke, skladišne i agencijske usluge za brodove i njihove terete, odvoz smeća, pranje rublja, izdavanje certifikata za brodove i slično. Prema odredbama članka 116. stavaka 7. i 8. Pravilnika o PDV-u porezni obveznik koji isporučuje dobra ili obavlja usluge koje su prema odredbama članka 47. Zakona oslobođene PDV-a na računu obvezno navodi da PDV nije zaračunan s naznakom članka Zakona o PDV-u kojim je to oslobođenje propisano te je u svom knjigovodstvu obvezan osigurati sve potrebne podatke i dokaze o uvjetima za ostvarivanje oslobođenja iz članka 47. Zakona o PDV-u kao što su računi, ugovori, izjava o plovidbi ili druga isprava u skladu s odredbama članka 116. stavka 1. Pravilnika o PDV-u. U skladu s navedenim, kako bi se odredilo može li se na brod ciparske zastave koji ima odobrenje za obavljanje pomorske kabotaže između luke Rijeka i nekoliko luka u Istri (u daljnjem tekstu: strani brod) primijeniti porezno oslobođenje iz članka 47. stavka 1. Zakona o PDV-u potrebno je utvrditi zadovoljava li predmetni strani brod uvjete prema kojima se smatra plovilom iz članka 47. stavka 1. Zakona o PDV-u. Naime, ako se radi o takvom plovilu tada u svrhu ostvarivanja poreznog oslobođenja brodar mora tuzemnom isporučitelju dobara ili usluga predati izjavu o plovidbi ili drugu ispravu kojom se potvrđuje da će nabavljena dobra ili usluge biti namijenjene plovilu koje se koristi za plovidbu na otvorenom moru i prijevoz putnika uz naknadu ili se koristi za potrebe komercijalnih ili industrijskih djelatnosti te za spašavanje ili pomoć na moru. U protivnom, ne može se ostvariti navedeno porezno oslobođenje. Prema tome, ako se predmetni strani brod smatra plovilom iz članka 47. stavka 1. Zakona o PDV-u tada hrvatski porezni obveznik koji mu obavlja isporuku goriva i dobara za opskrbu plovila neće zaračunati PDV već će navesti napomenu da se radi o poreznom oslobođenju iz članka 47. Zakona o PDV-u pod uvjetom da mu brodar preda izjavu o plovidbi ili drugu ispravu kojom se potvrđuje da će nabavljena dobra ili usluge biti namijenjene plovilu koje se koriste za plovidbu na otvorenom moru i prijevoz putnika uz naknadu ili se koristi za potrebe komercijalnih ili industrijskih djelatnosti te za spašavanje ili pomoć na moru. U slučaju da se ne radi o plovilu iz članka 47. stavka 1. Zakona o PDV-u ili isporučitelj nema dokaza o tome da će dobra ili usluge koje isporučuje biti namijenjene plovilu koje se koristi za plovidbu na otvorenom moru i prijevoz putnika uz naknadu ili se koristi za potrebe komercijalnih ili industrijskih djelatnosti te za spašavanje ili pomoć na moru potrebno je odrediti mjesto obavljanja pojedine isporuke dobra ili usluge. Načelno se na većinu usluga koje hrvatski porezni obveznik obavi poreznom obvezniku sa sjedištem u Europskoj uniji primjenjuje opće načelo oporezivanja prema kojem se u skladu s člankom 17. stavkom 1. Zakona o PDV-u mjestom obavljanja usluge smatra sjedište poreznog obveznika primatelja usluge, uz napomenu da postoje određene iznimke. Ako se radi o isporuci dobara poreznom obvezniku koji je registriran za potrebe PDV-a u drugoj državi članici Europske unije (ima PDV identifikacijski broj) tada se na isporuku dobara unutar Europske unije može primijeniti oslobođenje iz članka 41. stavka 1. Zakona o PDV-u pod uvjetom da se dobra otpreme ili prevezu u drugu državu članicu Europske unije. U slučaju da se dobra ne 419

420 otpremaju ili prevoze u drugu državu članicu tada se radi o isporuci dobara u tuzemstvu te je isporučitelj obvezan obračunati i uplatiti PDV. U slučaju da se radi o isporuci goriva i dobara stranom naručitelju pri čemu, je u skladu s carinskim propisima, obavljeno izvozno carinjenje te je dobro napustilo carinsko područje Republike Hrvatske, smatra se da se radi o izvoznoj isporuci u skladu s člankom 45. Zakona o PDV-u. Napominjemo da se Porezna uprava ne može očitovati o poreznom tretmanu opskrbe broda ciparske zastave koji ima odobrenje za obavljanje pomorske kabotaže između luke Rijeka i nekoliko luka u Istri, a kojem talijanska tvrtka isporučuje gorivo iz Italije obzirom da se na takvu isporuku primjenjuje talijansko zakonodavstvo. Reg: MF Porez na dodanu vrijednost Porezna oslobođenja 10T14 Promjena primatelja u zemlji odredišta nakon puštanja robe u slobodan promet korištenjem postupka 42 (15.5.) Broj klase:410-19/15-01/111 Urudžbeni broj: /15-2 Zagreb, Zatražili ste očitovanje u vezi izmjene podataka u carinskoj deklaraciji, odnosno promjene primatelja u zemlji odredišta nakon puštanja robe u slobodan promet korištenjem postupka 42. U dopisu se navodi da je na nadležno postupanje u Ministarstvu financija, Carinskoj upravi zaprimljen pisani podnesak u kojem se postavlja upit u vezi postupanja kod promjene primatelja (kupca) u zemlji odredišta, a nakon puštanja robe u slobodni promet korištenjem postupka 42. Prema navodima u dopisu u predmetnom slučaju roba je iz Hrvatske otpremljena u ltaliju primjenom postupka 42 uz navođenje obaveznih podataka za postupak 42 u jedinstvenoj carinskoj deklaraciji, sukladno Uputi Carinske uprave, Središnjeg ureda KLASA: / , URBROJ: / od 28. lipnja o primjeni postupaka 42 i 63. U dopisu se navodi da je faktura temeljem koje je uvoznik iz Hrvatske isporučio robu kupcu u ltaliju u cijelosti stornirana (budući da je kupac osporio cijenu proizvoda) te je nakon toga dio predmetne robe koja je otpremljena u ltaliju prodan spomenutom kupcu, a ostali dio robe drugome kupcu, također u ltaliji. U trenutku uvoza su, prema navodima u dopisu, Carinskoj upravi podneseni svi zahtijevani podaci, i to u polju 44/1 deklaracije PDV identifikacijski broj primatelja iz druge zemlje članice, te u polju 44/2 broj fakture temeljem koje je roba isporučena u drugu zemlju članicu. Međutim, obzirom da su se nakon puštanja u slobodni promet navedeni podaci promijenili zbog promjene primatelja kojem su dobra isporučena u drugoj zemlji članici, uvoznik je predao zahtjev za izmjenu podataka u deklaraciji u kojem traži promjenu primatetja u drugoj zemlji članici te je u vezi s tim postavljeno pitanje moze li Carinska uprava izvršiti izmjenu podataka u deklaraciji, odnosno promjenu primatelja u drugoj zemlji članici. U vezi navedenog ocitujemo se u nastavku. Odredbe u vezi postupka 42 propisane su člankom 44. stavkom 1. točkom 26. te člankom 44. stavkom 2. Zakona o porezu na dodanu vrijednost (Narodne novine, broj 73/13, 99/13, 148/3, 153/ i 143/14, u daljnjem tekstu: Zakon o PDV-u). Naime, člankom 44. stavkom 1. točkom 26. propisano je da je plaćanja PDV-a oslobođen uvoz dobara otpremljenih ili preveženih iz trećeg područja ili iz treće zemlje na područje Republike Hrvatske, ako je ta dobra uvoznik ili osoba koja je određena kao porezni dužnik pri uvozu neposredno nakon uvoza isporučio unutar Europske unije uz primjenu oslobođenja od PDV-i iz članka 41. stavka 1. Zakona o PDV-u. Navedeno oslobođenje se prema odredbama članka 44. stavka 2. Zakona o PDV-u primjenjuje pod uvjetom da nakon uvoza dobara slijedi isporuka dobara ili premještanje dobara u drugu državu članicu, koja je prema članku 41. stavku 1. točkama a) i d) Zakona o PDv-u oslobođena od plaćanja PDV-a, i to samo ako je uvoznik u trenutku uvoza Carinskoj upravi pružio najmanje sljedeće podatke: a) svoj PDV identifikacijski broj izdan u Republici Hrvatskoj ili PDV identifikacijski broj svoga poreznog zastupnika, koji jamči za plaćanje PDV-a, izdan u Republici Hrvatskoj, 420

421 b) PDV identifikacuski broj stjecatelja, izdan u drugoj državi članici, kojemu se isporučuju dobra prema članku 41. stavku 1. točki a) Zakona o PDV-u ili vlastiti PDV identifikacijski broj izdan u državi u kojoj završava prijevoz ili otprema dobara, ako se dobra prema članku 41. stavku 1.točki d) Zakona o PDV-u premještaju, c) dokaz iz kojeg je vidljivo da su uvezena dobra namjenjena za prijevoz ili otpremu iz Republike Hrvatske u neku drugu državu članicu. U skladu s navedenim, obzirom da je prema navodima u dopisu račun temeljem kojeg je uvoznik koji je u Hrvatskoj primijenio postupak 42 i isporučio dobra kupcu u ltaliju u cijelosti storniran nakon čega je dio predmetnih dobara koja su otpremljena u ltaliju prodan spomenutom kupcu, a ostali dio robe drugome kupcu u ltaliji mišljenja smo da u konkretnom slučaju nema zapreke za promjenu primatelja u drugoj zemlji članici. Medutim, napominjemo da uvoznik koji je u Hrvatskoj primijenio postupak 42 mora osigureti podatke o kupcima i količini dobara koja je otpremljena u ltaliju (preslika računa izdana spomenutim kupcima) te je u skladu s tim obvezan podnijeti Zbirnu prijavu za isporuke dobara i usluga u druge države članice Europske unije (Obrazac ZP). Reg: MF Porez na dodanu vrijednost Porezna oslobođenja 10T13 Obračunavanje PDV-a na usluge obrazovanja (07.4.) Broj klase:410-19/15-01/131 Urudžbeni broj: /15-2 Zagreb, Obrazovna ustanova iz dostavnog popisa obratila se u vezi obračunavanja PDV-a na usluge obrazovanja koja se provode po rješenjima resornih ministarstva. U upitu se navodi da osim programa koji se provode temeljem rješenja Ministarstva znanosti, obrazovanja i sporta koja su oslobođenja plaćanja PDV-a u posljednje vrijeme sve više drugih ministarstava izdaje rješenja za programe u okviru njihovog područja. S tim u vezi postavljeno je pitanje primjenjuje li se porezno oslobođenje i na programe koji se provode temeljem rješenja drugih ministarstava. U vezi navedenog očitujemo se u nastavku. Odredbama članka 39. stavka 1. točke i) Zakona o porezu na dodanu vrijednost (Narodne novine broj 73/13, 99/13, 148/13, 153/13 i 143/14, u daljnjem tekstu: Zakon o PDV-u) i članka 58. stavka 1. Pravilnika o porezu na dodanu vrijednost (Narodne novine broj 79/13, 85/13, 160/13, 35/14 i 157/14, u daljnjem tekstu: Pravilnik o PDV-u) propisano je da je PDV-a oslobođeno obrazovanje djece i mladeži, školsko ili sveučilišno obrazovanje, stručno osposobljavanje i prekvalifikacija, uključujući s time usko povezane usluge i dobra, koje obavljaju tijela s javnim ovlastima ili druge osobe, koje imaju slične ciljeve u skladu s posebnim propisima koji uređuju obavljanje djelatnosti obrazovanja. PDV-a je sukladno članku 39. stavku 1. točki j) Zakona o PDV-u oslobođena i nastava što je privatno održavaju nastavnici i koja obuhvaća osnovnoškolsko, srednjoškolsko i visokoškolsko obrazovanje, ako nastavu u tim ustanovama obavljaju fizičke osobe (nastavnici ili predavači) prema unaprijed ugovorenoj satnici i rasporedu, isključivo prema nastavnim planovima i programima verificiranim od strane Ministarstva znanosti obrazovanja i športa. Oslobođenje se odnosi i na naknadu za održavanje ispita i konzultacija usko vezanih za izvođenje ugovorenog plana i programa nastave. Prema tome usluge obrazovanja djece i mladeži, školskog ili sveučilišnog obrazovanja, stručnog osposobljavanja i prekvalifikacije, uključujući s time usko povezane usluge i dobra oslobođene su PDV kada ih obavljaju tijela s javnim ovlastima ili druge osobe, koje imaju slične ciljeve u skladu s posebnim propisima koji uređuju obavljanje djelatnosti obrazovanja. Odredbama članka 58. stavka 5. Pravilnika o PDV-u propisano je da se oslobođenje iz članka 39. stavka 1. točke i) Zakona o PDV-u odnosi na obrazovanje u vezi s nastavnim programima koje donose nadležna ministarstva. U skladu s navedenim, usluge obrazovanja koje se provode u vezi s nastavnim programima koja donose nadležna ministarstva oslobođene su plaćanja PDV-a ako ih obavljaju tijela s javnim ovlastima ili druge osobe, koje imaju slične ciljeve u skladu s posebnim propisima koji uređuju obavljanje djelatnosti obrazovanja. Prema tome, usluge 421

422 obrazovanja koje se provode na temelju rješenja ministarstava oslobođene su plaćanja PDV-a. Napominjemo da se oslobođenje od PDV-a ne primjenjuje na isporuke iz članka 39. stavka 1. točke i) Zakona odnosno članka 58. stavka 1. Pravilnika o PDV-u u slučaju kada ih obavljaju trgovačka društva koja su obveznici poreza na dobit, obzirom da trgovačka društva nisu navedena u članku 39. stavku 1. točki i) Zakona o PDV-u. Ustanove koje obavljaju isporuke iz članka 39. stavka 1. točke i) Zakona o PDV-u mogu na te isporuke primjenjivati oslobođenje od plaćanja PDV-a neovisno o tome da li su obveznici poreza na dobit ili nisu, te neovisno o tome da li ostvarenu dobit dijele ili ne. Reg: MF Porez na dodanu vrijednost Porezna oslobođenja 10T Oslobođenje od plaćanja PDV-a za projekt Broj klase: /14-01/488 Urudžbeni broj: /14-3 Zagreb, Županija iz dostavnog popisa koja je partner na europskom projektu Do the Right(s) Thing! Jačanje svijesti mladih Europljana o ljudskim pravima, miru i razvoju u XXI. stoljeću, financiranom iz programa Europske komisije EuropeAid zatražila je očitovanje u vezi oslobođenje od plaćanja PDV-a za navedeni projekt. Prema navodima u dopisu ukupna sredstva koja je dodijelila Europska komisija iznosi ,00 eura, od čega je za županiju iz dostavnog popisa predviđeno ,42 eura. U dopisu se navodi da je ukupna vrijednost projekta ,33 eura te da je glavni partner na projektu talijanska regija Toskana, a ostali partneri uz županiju iz dostavnog popisa su francuska regija Donja Normandija, Oxfam Italija, Sveučilište u Firenci i International Human Rights Institute for Peace iz Francuske. Nadalje, u dopisu se navodi da je projekt prijavljen na ograničeni poziv za dostavu prijedloga za lokalne vlasti u godini unutar programa Non-state actors and local authorities in development (EuropeAid/131143/C/ACT/Multi) te je ugovoren u prosincu godine, a implementacija je počela u ožujku godine i trajat će tri godine. Prema navodima u dopisu u Uredbi br. 1905/2006 Europskog parlamenta i Vijeća iz godine, koja uspostavlja instrument financiranja za razvojnu suradnju, u članku 14. koji se odnosi na program Non-state actors and local authorities in development županija iz dostavnog popisa nije pronašla odredbe o poreznom oslobođenju. Obzirom na navedeno, zatraženo je očitovanje je li predmetni projekt oslobođen od plaćanja PDV-a i koje je tijelo u Hrvatskoj nadležno za izdavanje potvrde o oslobođenju. U vezi navedenog očitujemo se u nastavku. Napominjemo da je Zakon o porezu na dodanu vrijednost (Narodne novine broj 73/13, 99/13 - Rješenje USRH, 148/13 i 153/13 - Rješenje USRH) koji se primjenjuje od dana pristupanja Republike Hrvatske Europskoj uniji u potpunosti usklađen s Direktivom Vijeća 2006/1/EZ te da odredbama navedene direktive nije propisana mogućnost oslobođenja od plaćanja PDV-a za isporuke dobara i usluga koje se plaćaju iz sredstava Europske unije, a Republika Hrvatska ne može propisivati odredbe suprotne odredbama navedene Direktive. Obzirom da je do pristupanja Europskoj uniji Republika Hrvatska bila korisnica pretpristupnih programa i Programa Unije prijelaznim i završnim odredbama članka 198. Pravilnika o porezu na dodanu vrijednost (Narodne novine, broj 79/13, 85/13, 160/13 i 35/14), između ostalog propisano je da su isporuke dobara i usluga te stjecanje dobara koja se financiraju iz pretpristupnih programa i Programa Unije sklopljenima prije 1. srpnja godine oslobođene plaćanja PDV-a. Prema tome, oslobođenje od plaćanja PDV-a moguće je samo za isporuke dobara i usluga te stjecanje dobara koja se financiraju iz pretpristupnih programa i Programa Unije sklopljenima prije 1. srpnja godine. Obzirom da se temeljem dostavljenog dopisa i priložene preslike ugovora (Grant Contract External Actions oft he European Union DCI- NSAED/2013/ ) ne može zaključiti da se u konkretnom slučaju radi o projektu koji se financira iz pretpristupnih programa i Programa Unije sklopljenima prije 1. srpnja godine mišljenja smo da se oslobođenje od plaćanja PDV-a ne može primijeniti na isporuke dobara i usluga te stjecanje dobara koja se financiraju iz predmetnog projekta. 422

423 Napominjemo da je člankom 25. priložene Uredbe br. 1905/2006 koja uspostavlja instrument financiranja za razvojnu suradnju propisano da se pomoć Zajednice ne koristi za plaćanje poreza, carina ili pristojbi u zemljama korisnicama. Neovisno o navedenom, napominjemo da županija iz dostavnog popisa treba provjeriti da li su u natječajnoj dokumentaciji temeljem koje se javila za dodjelu sredstava u okviru programa Non-state actors and local authorities in development (EuropeAid/131143/C/ACT/Multi) navedene informacije o prihvatljivost izdataka, uključujući izdatke za porez. Navedeno je potrebno izvršiti obzirom da se za neke programe financirane iz sredstava Europske unije primjenjuje pravilo da je PDV prihvatljiv izdatak ako korisnik nema pravo na odbitak PDV-a za određenu nabavu te da PDV nije prihvatljiv izdatak ako je korisnik porezni obveznik upisan u registar obveznika PDV-a i ima pravo na odbitak PDV-a. Reg: MF Porez na dodanu vrijednost Porezna oslobođenja 10T11 Oslobođenja od plaćanja PDV-a u okviru Programa unije Broj klase: /14-01/477 Urudžbeni broj: /14-4 Zagreb, Obratili ste se upitom u vezi oslobođenja od plaćanja PDV-a u okviru Programa unije. U upitu se navodi da je Ministarstvo turizma u svojstvu projektnog partnera godine sklopilo ugovor s ECOTRANS-om, kao koordinatorom projekta FAST-LAIN, a kojeg je Europska komisija u okviru programa CIP (Okvirni program za konkurentnost i inovacije) sklopila s Ministarstvo turizma te u kojeg je bilo uključeno još šest partnera iz različitih država. U upitu se navodi da je dio projekta Ministarstva turizma bio uspostavljenje mrežnog portala za informacije o održivom turizmu te da je službeno projekt završen 31. kolovoza 20. Nadalje, u dopisu se navodi da Ministarstvo turizma namjerava produžiti dio ugovora koji se odnosi na održavanje mrežnoga portala na pet godina te se postavlja pitanje može li Ministarstvo turizma i dalje naručivati usluge bez naplate PDV-a, s obzirom da je ugovor sklopljen u proljeće godine. U vezi navedenog očitujemo se u nastavku. Prema odredbama članka 198. stavka 1. Pravilnika o porezu na dodanu vrijednost (Narodne novine broj 79/13, 85/13 i 160/13 i 35/14u daljnjem tekstu: Pravilnik o PDV-u) isporuke dobara i usluga te stjecanje dobara koja se financiraju iz pretpristupnih programa i Programa Unije sklopljenima prije 1. srpnja godine oslobođene su plaćanja PDV-a. Oslobođenje od plaćanja PDV-a za projekte iz komponenata IPA II. Prekogranična suradnja programi sa Slovenijom i Mađarskom, IPA lll. - Regionalni razvoj te IPA IV. - Razvoj ljudskih potencijala primjenjuje se na sve postupke nabave koje je provedbeno tijelo (provedbena agencija) pokrenulo do 30. lipnja te na sve postupke nabave koje provodi korisnik projekta temeljem glavnog ugovora sklopljenog sa provedbenim tijelom. Odredbama članka 198. stavka 2. Pravilnika propisan je postupak ostvarivanja oslobođenja od plaćanja PDV-a temeljem Okvirnog sporazuma između Europske komisije i Vlade Republike Hrvatske u svezi sudjelovanja Republike Hrvatske u programima pomoći Europske zajednice za projekte koji se financiraju iz potpore Europske zajednice (Narodne novine Međunarodni ugovori, broj 8/02 i 11/02), Okvirnog sporazuma između Vlade Republike Hrvatske i Komisije europskih zajednica o pravilima za suradnju u svezi financijske pomoći Europske zajednice Republici Hrvatskoj u provedbi pomoći u okviru Instrumenta pretpristupne pomoći (IPA) (Narodne novine Međunarodni ugovori, broj 10/07) i drugih programa koji se financiraju iz sredstava Europske zajednice u svezi financijske pomoći Republici Hrvatskoj. Državno tijelo nadležno za projekt obvezno je korisniku projekta dati jedan primjerak ovjerenog preslika stranica ugovora iz kojih se vide podaci o potpisniku ugovora, naziv projekta, broj ugovora, iznos i namjena potpore financijske pomoći. Korisnik projekta preslik tih ovjerenih stranica ugovora ovjerava svojim pečatom i daje isporučitelju pri nabavi dobara i usluga. Navedeni ovjereni preslik će isporučitelju biti dokaz da ima pravo ne zaračunati PDV pri isporuci dobara i usluga u skladu s odredbom članka 13. točka 4. Dodatka A Okvirnog sporazuma između Europske komisije i Vlade Republike Hrvatske u svezi sudjelovanja Republike Hrvatske u programima pomoći Europske zajednice za projekte koji se financiraju iz potpore Europske zajednice i odredbom članka 423

424 26. stavak 2. točka b) Okvirnog sporazuma između Vlade Republike Hrvatske i Komisije europskih zajednica o pravilima za suradnju u svezi financijske pomoći Europske zajednice Republici Hrvatskoj u provedbi pomoći u okviru Instrumenta pretpristupne pomoći (IPA), te u skladu s odredbama o poreznom oslobođenju drugih programa koji se financiraju iz sredstava Europske zajednice u svezi financijske pomoći Republici Hrvatskoj. Korisnik projekta obvezan je voditi evidenciju o ostvarenim oslobođenjima pri nabavi robe i usluga u tuzemstvu po isporučiteljima dobara i usluga koja mora sadržavati podatke o nazivu projekta, broj ugovora i podatke o isporučiteljima (naziv, adresu, osobni identifikacijski broj), broj računa i iznos naknade za isporučena dobra i obavljene usluge. U skladu s navedenim, ako će se u konkretnom slučaju nabava dobara ili usluga, uključujući i stjecanje dobara unutar Europske unije i dalje financirati iz sredstava Okvirnog program za konkurentnost i inovacije CIP koji je jedan od Programa Unije i sklopljen je prije 1. srpnja godine, tada je moguće primijeniti oslobođenje iz članaka 198. stavka 1. Pravilnika o PDV-u. Reg: MF Porez na dodanu vrijednost Predmet oporezivanja 10T10 Porezni tretman izvozne isporuke ( ) Broj klase: /14-01/345 Urudžbeni broj: /14-2 Zagreb, Porezni obveznik iz dostavnog popisa obratio se upitom u vezi poreznog tretmana izvozne isporuke. U upitu se navodi da je hrvatski porezni obveznik kupio robu od drugog hrvatskog poreznog obveznika na paritetu FCA skladište isporučitelja opreme što bi značilo da porezni obveznik kupac preuzima opremu od isporučitelja utovarenu na kamion i izvozno ocarinjenu. Nadalje, u upitu se navodi da bi se kupljena oprema otpremala izravno, nakon izvoznog carinjenja, iz skladišta isporučitelja koje se nalazi u tuzemstvu kupcu izvan Europske unije (u Bjelorusiju) s izvoznim računima poreznog obveznika od kojeg je roba prethodno kupljena u tuzemstvu. S tim u vezi postavljeno je pitanje može li tuzemni porezni obveznik koji obavlja isporuku izdati račun bez obračuna PDV-a pozivajući se na oslobođenje sukladno članku 45. stavku 1. Zakona o porezu na dodanu vrijednost (Narodne novine broj 73/13, 99/13 Rješenje USRH, 148/13 i 153/13 Rješenje USRH, u daljnjem tekstu: Zakon o PDV-u), uz uvjet da se tuzemni porezni obveznik koji je obavio izvozno ocarinjenje navodi u izvoznoj deklaraciji, uz napomenu da tuzemni porezni obveznik koju kupuje robu ima potpisani ugovor s kompanijom izvan Europske unije. U vezi navedenog očitujemo se u nastavku. Prema odredbama članka 13. Zakona o PDV-u mjestom isporuke dobara koja otprema ili prevozi isporučitelj, kupac ili treća osoba, smatra se mjesto gdje se dobra nalaze na početku otpreme ili prijevoza do kupca. Odredbama članka 45. stavka 1. točka 1. Zakona o PDV-u propisano je da su plaćanja PDV-a oslobođene isporuke dobara koja iz Republike Hrvatske otpremi ili preveze isporučitelj ili neka druga osoba za njegov račun izvan Europske unije. Prema odredbama članka 45. stavka 1. točka 2. Zakona o PDV-u plaćanja PDV-a oslobođene su isporuke dobara, osim isporuke goriva i dobara za opremanje i opskrbu bilo kojeg prijevoznog sredstva koje se koristi u privatne svrhe, koja iz Republike Hrvatske otpremi ili preveze izvan Europske unije sam kupac koji nema sjedište u Republici Hrvatskoj ili neka druga osoba za njegov račun. Odredbama članka 108. stavka 2. Pravilnika o porezu na dodanu vrijednost (Narodne novine broj 79/13, 85/13, 160/13 i 35/14, u daljnjem tekstu: Pravilnik o PDV-u) propisano je da se izvoznom isporukom dobara smatra isporuka dobara koju iz Republike Hrvatske obavi porezni obveznik na područje izvan Europske unije. U skladu s navedenim, u konkretnom slučaju mjesto isporuke dobara je Republika Hrvatska jer se tu dobra nalaze na početku otpreme ili prijevoza do kupca. Neovisno o tome što je mjesto oporezivanja Republika Hrvatska u slučaju kada tuzemni porezni obveznik isporučuje dobra drugom tuzemnom poreznom obvezniku, a ta će se dobra izravno, nakon izvoznog carinjenja, iz skladišta poreznog obveznika isporučitelja otpremiti kupcu izvan Europske unije (u Bjelorusiju) s izvoznim računima poreznog obveznika od kojeg su dobra prethodno kupljena mišljenja smo da je isporuka između tuzemnog poreznog obveznika 424

425 isporučitelja (koji je na jedinstvenoj carinskoj deklaraciji naveden kao izvoznik) i drugog tuzemnog poreznog obveznika koji kupuje dobra namijenjena izvozu oslobođena plaćanja PDV-a temeljem članka 45. stavka 1. točke 1. Zakona o PDV-u. Reg: MF Porez na dodanu vrijednost Porezna oslobođenja 10T09 Isporuka električne energije ( ) Broj klase: /13-01/448 Urudžbeni broj: /14-2 Zagreb, Podnositelj upita iz dostavnog popisa u svom dopisu navodi da hrvatsko društvo kupuje električnu energiju od povezanog društva sa sjedištem u Republici Srbiji pri čemu povezano društvo iz Srbije izdaje račun bez srpskog PDV-a. Hrvatsko društvo tu električnu energiju prodaje kao preprodavatelj povezanom društvu koje je također preprodavatelj sa sjedištem u Republici Češkoj te mu izdaje račun za isporuku električne energije bez obračunatog hrvatskog PDV-a obzirom da dolazi do prijenosa porezne obveze na češko društvo. Električna energija iz Republike Srbije provozi se kroz Republiku Hrvatsku do konačnog odredišta u Republici Češkoj. Iz mjesečnih evidencija koje dostavlja hrvatsko društvo vidljivo je da iznos električne energije koji je ušao u Republiku Hrvatsku odgovara iznosu električne energije koji je izašao iz Republike Hrvatske iz čega je vidljivo da se radi o provozu kroz Republiku Hrvatsku. Carinske deklaracije za uvoz električne energije na područje Europske unije podnosi češko društvo u Republici Češkoj. U vezi s navedenim zatraženo je tumačenje treba li isporuku električne energije koju srpsko društvo obavi hrvatskom društvu tretirati u skladu s člankom 15. stavkom 1. Zakona o porezu na dodanu vrijednost te zaračunati hrvatski PDV i odbiti ga kao pretporez iako je isporuka primljena od društva sa sjedištem izvan Europske unije ili se s druge strane radi o uvozu električne energije koji je oslobođen PDV-a prema članku 44. stavku 1. točki 34. Zakona o porezu na dodanu vrijednost (Narodne novine broj 73/13, 99/13 Rješenje USRH, 148/13 i 153/13 Rješenje USRH). U vezi navedenog odgovaramo u nastavku. Obzirom da se u konkretnom slučaju električna energija ne uvozi u Republiku Hrvatsku nego u Republiku Češku ne može se primijeniti porezno oslobođenje propisano člankom 44. stavkom 1. točkom 34. Zakona o porezu na dodanu vrijednost. Naime, u konkretnom slučaju radi se o provozu električne energije koji je sukladno članku 44. stavku 1. točki 38. Zakona o porezu na dodanu vrijednost oslobođen PDV-a te se ne iskazuje u prijavi PDV-a, obzirom da je u upitu navedeno da će se uvoz obaviti u Republici Češkoj. Prema tome temeljem računa što ga za isporuku električne energije izdaje srpsko društvo, hrvatsko društvo nema obveza obračuna PDV-a u skladu s odredbom članka 15. stavka 1. Zakona o porezu na dodanu vrijednost. Naime, obveza primjene navedenog članka postojala bi u slučaju da se uvoz električne energije obavlja u Republici Hrvatskoj, a ne u Republici Češkoj. Reg: MF Porez na dodanu vrijednost - Porezna oslobođenja Porezni tretman dodatnih odgojno obrazovnih programa 10T08 ( ) Broj klase: /14-01/286 Urudžbeni broj: /14-2 Zagreb, Gradski dječji vrtić iz dostavnog popisa obratio se upitom u vezi poreznog tretmana dodatnih odgojno obrazovnih programa. U upitu se navodi da dječji vrtić provodi osim redovitog odgojno obrazovnog programa dodatne odgojno obrazovne programe kao što su engleski, sportski, eko, folklor i slično koji se dodatno plaćaju. Prema navodima u upitu spomenute programe provode radnici dječjeg vrtića u prostorijama vrtića u redovno radno 425

426 vrijeme i to za djecu koja su korisnici vrtića. U upitu se navodi da su takvi programi verificirani od strane Ministarstva znanosti obrazovanja i sporta. Obzirom na navedeno, postavljeno je pitanje je li dječji vrtić temeljem članka 39. stavka 1. točke i) Zakona o porezu na dodanu vrijednost (Narodne novine broj 73/13, 99/13 Rješenje USRH, 148/13 i 153/13 Rješenje USRH, u daljnjem tekstu: Zakon o PDV-u), odnosno članka 58. Pravilnika o porezu na dodanu vrijednost (Narodne novine broj 79/13, 85/13, 160/13 i 35/14, u daljnjem tekstu: Pravilnik o PDV-u) oslobođen plaćanja PDV-a. U vezi navedenog očitujemo u nastavku. Odredbama članka 39. stavka 1. točke i) Zakona o PDV-u i članka 58. stavka 1. Pravilnika o PDV-u propisano je da je PDV-a oslobođeno obrazovanje djece i mladeži, školsko ili sveučilišno obrazovanje, stručno osposobljavanje i prekvalifikacija, uključujući s time usko povezane usluge i dobra, koje obavljaju tijela s javnim ovlastima ili druge osobe, koje imaju slične ciljeve u skladu s posebnim propisima koji uređuju obavljanje djelatnosti obrazovanja. Prema odredbama članka 39. stavka 3. Zakona o PDV-u plaćanja PDV-a oslobođene su isporuke dobara ili usluga iz članka 39. stavka 1. točaka b), g), h), i), l), m) i n) Zakona o PDV-u ako ih obavljaju ostale osobe na koje nisu prenijete javne ovlasti, pod uvjetom da ne teže ostvarivanju dobiti te ako se dobit ipak ostvari da se ne raspodjeljuje, nego se koristi za nastavak ili poboljšanje obavljanja usluga. Prema tome usluge obrazovanja djece i mladeži, školskog ili sveučilišnog obrazovanja, stručnog osposobljavanja i prekvalifikacije, uključujući s time usko povezane usluge i dobra oslobođene su PDV-a kada ih obavljaju tijela s javnim ovlastima ili druge osobe, koje imaju slične ciljeve u skladu s posebnim propisima koji uređuju obavljanje djelatnosti obrazovanja. U skladu s navedenim, mišljenja smo da se usluge dodatnih odgojno obrazovnih programa koji su verificirani od strane Ministarstva znanosti obrazovanja i sporta, a koje dječji vrtić koji nije trgovačko društvo dodatno naplaćuje mogu smatrati uslugama koje su sukladno članku 39. stavku 1. točki i) Zakona o PDV-u i članku 58. stavku 1. Pravilnika o PDV-u oslobođene plaćanja PDV-a. Reg: MF Porez na dodanu vrijednost - Porezna oslobođenja Oslobođenje od plaćanja PDV-a u međunarodnom prijevozu 10T07 ( ) Broj klase: /14-01/297 Urudžbeni broj: /14-3 Zagreb, Porezni obveznik iz dostavnog popisa čija je osnovna djelatnost izgradnja brodova i to uglavnom brodova za plovidbu na otvorenom moru obratio se upitom u vezi oslobođenja od plaćanja PDV-a u međunarodnom prijevozu. U upitu se navodi da se u praksi pojavljuje situacija da brodovlasnik iz države članice Europske unije ili izvan nje kod poreznog obveznika iz dostavnog popisa gradi brod namijenjen plovidbi na otvorenom moru temeljem sklopljenog Ugovora o izgradnji, a opremu koju ugrađuje u brod nabavlja u tuzemstvu od različitih dobavljača koji bi mu na svoje isporuke trebali obračunati PDV od 25% jer dobra ne prelaze državnu granicu, već se isporuka obavlja u brodogradilištu. Obzirom na navedeno, postavljeno je pitanje može li se brod u gradnji smatrati plovilom, odnosno od kojeg trenutka se ostvaruje oslobođenje od plaćanja PDV-a u vezi s međunarodnim plovilom te se ne obračunava PDV na isporuke plovila i na isporuke opreme za to plovilo. Također, postavljeno je pitanje u vezi osiguranja potrebnih dokaza o uvjetima za ostvarivanje predmetnog oslobođenja, odnosno postavljeno je pitanje da li Ugovor o izgradnji broda namijenjenog za plovidbu na otvorenom moru predstavlja dostatan temelj za ostvarenje predmetnog oslobođenja ili je potrebno ishoditi dodatne dokaze u smislu kakvih drugih isprava ili izjava brodovlasnika, a za svako pojedino plovilo. U vezi navedenog očitujemo se u nastavku. Prema odredbama članka 47. stavka 1. točka a), Zakona o porezu na dodanu vrijednost (Narodne novine broj 73/13, 99/13 Rješenje USRH, 148/13 i 153/13 Rješenje USRH, u daljnjem tekstu: Zakon) i članka 116. stavka 1. Pravilnika o porezu na dodanu vrijednost (Narodne novine broj 79/13, 85/13, 160/13 i 35/14, u daljnjem tekstu: Pravilnik), plaćanja PDV-a oslobođene su: isporuke goriva i dobara za opskrbu plovila koja se koriste za 426

427 plovidbu na otvorenom moru i prijevoz putnika uz naknadu ili se koriste za potrebe komercijalnih ili industrijskih djelatnosti te za spašavanje ili pomoć na moru. Odredbama članka 47. stavka 1. točaka c) i d) Zakona i članka 116. stavaka 2. i 3. Pravilnika propisano je da su plaćanja PDV-a oslobođene isporuke, preinake, popravci, održavanje, iznajmljivanje i unajmljivanje plovila iz članka 47. stavka 1. točke a) Zakona, te isporuke, iznajmljivanje, popravci i održavanje opreme koja je ugrađena u njih ili se u njima koristi. Plovilima koja plove na otvorenom moru u smislu Zakona smatraju se i brodovi koji plove na međunarodnim linijama iz hrvatske luke u stranu luku i obrnuto ili između stranih luka, te brodovi koji plove u vodama stranih država radi obavljanja usluga vezanih uz djelatnosti na otvorenom moru kao što su istraživanje, iskorištavanje energenata i slično. Odredbama članka 116. stavka 7. Pravilnika propisano je da porezni obveznik koji isporučuje dobra ili obavlja usluge koje su prema odredbama članka 47. Zakona oslobođene PDV-a na računu obvezno navodi da PDV nije zaračunan s naznakom članka Zakona kojim je to oslobođenje propisano. Prema odredbama članka 116. stavka 8. Pravilnika porezni obveznik je obvezan u svom knjigovodstvu osigurati sve potrebne podatke i dokaze o uvjetima za ostvarivanje oslobođenja iz članka 47. Zakona kao što su računi, ugovori, izjava o plovidbi ili druga isprava u skladu s odredbama članka 116. stavka 1. Pravilnika. Obzirom na navedeno, isporuke plovila koja se koriste za plovidbu na otvorenom moru i prijevoz putnika uz naknadu ili se koriste za potrebe komercijalnih ili industrijskih djelatnosti te za spašavanje ili pomoć na moru oslobođene su plaćanja PDV-a. Mišljenja smo da se navedeno oslobođenje može sukladno članku 47. Zakona primijeniti i u slučaju plovila u izgradnji koja će se koristiti za usluge međunarodnog prijevoza putnika uz naknadu, komercijalne i industrijske djelatnosti te spašavanje ili pomoć na moru. Kako bi se ostvarilo porezno oslobođenje iz članka 47. Zakona, brodari moraju isporučitelju dobara predati izjavu o plovidbi, odnosno izjavu u kojoj se potvrđuje da će nabavljena dobra ili usluge biti namijenjene plovilima koja se koriste ili će se koristiti za plovidbu na otvorenom moru (u slučaju plovila u izgradnji) za usluge međunarodnog prijevoza putnika uz naknadu, komercijalne i industrijske djelatnosti te spašavanje ili pomoć na moru. U protivnom, ne mogu ostvariti navedeno porezno oslobođenje. Navedeno se primjenjuje i u slučaju isporuke opreme koje će se ugraditi u plovilo koje se koristi ili će se koristiti za plovidbu na otvorenom moru (u slučaju plovila u izgradnji). Ako porezni obveznik prilikom isporuke dobara ili usluga iz članka 47. Zakona nema dokaza o tome da će dobra ili usluge koje isporučuje biti namijenjene plovilima koja se koriste ili će se koristiti za plovidbu na otvorenom moru za usluge međunarodnog prijevoza putnika uz naknadu, komercijalne i industrijske djelatnosti te spašavanje ili pomoć na moru obvezan je na te isporuke obračunati i platiti PDV. Naime, porezno oslobođenje u vezi s međunarodnim prijevozom sukladno odredbama članka 116. stavka 8. Pravilnika ostvaruje se, ako porezni obveznik u svome knjigovodstvu osigura sve potrebne podatke i dokaze o uvjetima za ostvarivanje oslobođenja iz članka 47. Zakona, odnosno u ovom slučaju izjavu o plovidbi. U vezi plovila koja su u izgradnji, a koja će se koristiti za plovidbu na otvorenom moru napominjemo da je u svrhu ostvarenja poreznog oslobođenja iz članka 47. Zakona potrebno osigurati Ugovor o izgradnji broda namijenjenog za plovidbu na otvorenom te izjavu brodara da će se pojedino plovilo koristiti za plovidbu na otvorenom moru. Reg: MF Porez na dodanu vrijednost - Porezna oslobođenja 10T06 Oslobođenje za donacije Ureda UNICEF-a ( ) Broj klase: /13-01/464 Urudžbeni broj: /13-04 Zagreb, Obratili ste se upitom o oslobođenju od plaćanja poreza na dodanu vrijednost (PDV) u vezi inozemnih donacija koje primaju zdravstvene ustanove, prihvata donacija od donatora iz tuzemstva i država članica Europske unije, te izdavanja potvrda o oslobođenju od plaćanja PDV-a za nabave dobara, odnosno usluga koje se izdaju Uredu UNICEF-a u 427

428 Republici Hrvatskoj (u daljnjem tekstu: Ured UNICEF-a) u svrhu provedbe aktivnosti u sklopu programa na području zdravstva. U vezi navedenoga odgovaramo u nastavku. Odredbama članka 4. stavka 1. Zakona o porezu na dodanu vrijednost (Narodne novine broj 73/13, 99/13 Rješenje USRH, 148/13 i 153/13 Rješenje USRH, u daljnjem tekstu: Zakon) propisano je da je predmet oporezivanja PDV-om isporuka dobara i obavljanje usluga u tuzemstvu uz naknadu, stjecanje dobara unutar Europske unije uz naknadu, te uvoz dobara. Sukladno navedenom, ako se stjecanje dobara unutar Europske unije obavi bez naknade, tada se smatra da takvo stjecanje nije predmet oporezivanja PDV-om. U vezi novčanih donacija napominjemo da se prema zakonskim odredbama sama donacija novčanih sredstava bez protučinidbe ne smatra isporukom, te ne podliježe plaćanju PDV-a. Napominjemo da Zakonom nije propisana mogućnost oslobođenja od plaćanja PDV-a za isporuke dobara i usluga koje se plaćaju iz primljenih novčanih donacija, kao ni mogućnost oslobođenja od plaćanja PDV-a prilikom uvoza dobara koja doniraju međunarodne organizacije. Do 1. srpnja godine bile su na snazi odredbe Pravilnika o porezu na dodanu vrijednost (Narodne novine od broja 149/09 do 146/) prema kojima je uvoz dobara bio oslobođen plaćanja PDV-a kada je isto bilo utvrđeno međunarodnim ugovorom koji obvezuje Republiku Hrvatsku. Međutim, oslobođenje se ne primjenjuje s danom pristupanja Republike Hrvatske Europskoj uniji obzirom da Direktivom Vijeća 2006/1/EZ nije predviđeno takvo oslobođenje. U upitu, između ostalog navodite da je Ured UNICEF-a oslobođen plaćanja PDV-a na osnovi Temeljnog ugovora o suradnji između Vlade Republike Hrvatske i Fonda Ujedinjenih naroda za djecu. U očitovanju DG TAXUD-a (Opća uprava Europske komisije za oporezivanje i carinsku uniju) iz godine je, između ostalog, u vezi međunarodnih ugovora kao i bilateralnih ugovora kojima se propisuje oslobođenje od PDV-a navedeno da ako neki sporazum propisuje oslobođenja koja Direktiva Vijeća 2006/1/EZ ne dopušta, Republika Hrvatska mora pokušati takvo oslobođenje otkloniti iz sporazuma. Međutim, napominjemo da je odredbama članka 48. stavka 1. točke c) Zakona propisano da su plaćanja PDV-a oslobođene isporuke dobara ili obavljanje usluga međunarodnim tijelima koja kao takve priznaje Republika Hrvatska koja nisu navedene u točki b) toga stavka i članovima takvih tijela uz ograničenja i pod uvjetima propisanim međunarodnim sporazumima o osnivanju tih tijela ili sporazumima o njihovom sjedištu. Odredbama članka 2. stavka 1. točke 2. Pravilnika o postupku ostvarivanja oslobođenja od poreza na dodanu vrijednost i trošarine za diplomatska i konzularna predstavništva, institucije i tijela Europske unije te međunarodne organizacije (Narodne novine broj 160/13, u daljnjem tekstu: Pravilnik) propisano je da oslobođenje od plaćanja poreza, pod uvjetima koji su propisani Pravilnikom, za službene potrebe mogu ostvarivati međunarodne organizacije, odnosno predstavništva međunarodnih organizacija sa sjedištem u Republici Hrvatskoj, ako je to oslobođenje propisano međunarodnim sporazumima koji obvezuju Republiku Hrvatsku. Nadalje, odredbama članka 3. stavaka 1. i 2. Pravilnika propisano je da su isporuke dobara odnosno trošarinskih proizvoda ili obavljene usluge osobama iz članka 2. Pravilnika oslobođene plaćanja poreza u Republici Hrvatskoj, pod uvjetima koji su propisani Pravilnikom. Oslobođenje od plaćanja poreza iz stavka 1. toga članka ostvaruje se podnošenjem zahtjeva za povrat poreza koji se podnosi državnom tijelu nadležnom za vanjske i europske poslove na Obrascu P-DIP čiji je oblik i sadržaj sastavni dio Pravilnika, a otisnut je na hrvatskom i engleskom jeziku. Nadalje, člankom 2. stavkom 1. točkom 2. Pravilnika propisano je da oslobođenje od plaćanja poreza, pod uvjetima koji su propisani Pravilnikom, za službene potrebe mogu ostvarivati međunarodne organizacije, odnosno predstavništva međunarodnih organizacija sa sjedištem u Republici Hrvatskoj, ako je to oslobođenje propisano međunarodnim sporazumima koji obvezuju Republiku Hrvatsku. Sukladno navedenom, kada se Uredu UNICEF-a u tuzemstvu isporučuju dobra ili obavljaju usluge za službene potrebe na takve se isporuke primjenjuje oslobođenje ukoliko je takvo oslobođenje propisano međunarodnim sporazumima koji obvezuju Republiku Hrvatsku. Napominjemo da se spomenuto oslobođenje primjenjuje kada međunarodne organizacije nabavljaju dobra, odnosno usluge za službene potrebe, ali ne i za nabavke 428

429 dobara, odnosno usluga u svrhu provedbe aktivnosti u sklopu programa u području zdravstva. Reg: MF Porez na dodanu vrijednost - Porezna oslobođenja 10T05 Obračun i obvez plaćanja poreza na usluge u kulturi ( ) Broj klase: /14-01/58 Urudžbeni broj: /14-2 Zagreb, Porezni obveznik iz dostavnog popisa postavio je upit o obračunu i obvezi plaćanja poreza na dodanu vrijednost (u daljnjem tekstu: PDV) na usluge u kulturi primljene iz država članica Europske unije i trećih zemalja. U upitu se navodi da je porezni obveznik javna ustanova u kulturi čija je osnovna djelatnost organizacija i provođenje kulturnih događaja u Dubrovniku oslobođena od plaćanja PDV-a. Nadalje, navodi se da porezni obveznik osim osnovne djelatnosti obavlja i djelatnosti koje podliježu oporezivanju te da mu je dodijeljen PDV identifikacijski broj. Postavlja se pitanje da li je porezni obveznik iz dostavnog popisa obvezan obračunati i platiti PDV u slijedećim slučajevima: 1. Primljen je račun od javne ustanove (kazališta) iz zemlje članice Europske unije za gostovanje predstave odigrane na Dubrovačkim ljetnim igrama, 2. Primljeni računi od samostalnih umjetnika iz zemalja članica Europske unije (nekima od njih je dodijeljen PDV identifikacijski broj, a nekima nije), 3. Primljeni računi od agencija iz zemalja članica i trećih zemalja, 4. Sklopljeni su ugovori s inozemnim umjetnicima - fizičkim sobama, ali računi iz zemalja članica Europske unije i trećih zemalja nisu primljeni. Na postavljeni upit odgovaramo u nastavku. Odredbama članka 4. stavka 1. Zakona o porezu nadodanu vrijednost (Narodne novine broj 73/13, 99/13 - Rješenje USRH, 148/13 i 153/13 - Rješenje USRH, u daljnjem tekstu: Zakon) propisano je da je predmet oporezivanja PDV-om isporuka dobara i obavljanje usluga u tuzemstvu uz naknadu koju obavi porezni obveznik koji djeluje kao takav, stjecanje dobara unutar Europske unije te uvoz dobara. Prema odredbi članka 17. stavka 1. Zakona mjestom obavljanja usluga poreznom obvezniku koji djeluje kao takav smatra se mjesto sjedišta tog poreznog obveznika. Odredbama članka 75. stavka 1. točke 6. Zakona propisano je da PDV mora plaćati svaki porezni obveznik ili pravna osoba koja nije porezni obveznik, a registrirana je za potrebe PDV-a, kojoj se obavljaju usluge iz članka 17. stavka 1. Zakona, ako te usluge obavlja porezni obveznik koji nema sjedište, prebivalište ili uobičajeno boravište u tuzemstvu. U svim navedenim slučajevima sukladno odredbi članka 17. stavka 1. Zakona mjesto obavljanja usluga je Republika Hrvatska te se na poreznog obveznika primatelja usluge prenosi porezna obveza temeljem članka 75. stavka 1. točke 6. Zakona. 1. Sukladno odredbi članka 39. stavka 1. točke n) Zakona usluge u kulturi i s njima usko povezane isporuke dobara, koje obavljaju ustanove u kulturi, tijela s javnim ovlastima ili druge pravne osobe u kulturi oslobođene su od plaćanja PDV-a. Navedeno oslobođenje primjenjuje se na usluge u kulturi primljene od kazališta iz zemlje članice Europske unije. 2. Prema zakonskim odredbama samostalni umjetnici smatraju se poreznim obveznicima koji obavljaju gospodarsku djelatnost, budući se na usluge koje obavljaju ne može primijeniti oslobođenje iz članka 39. stavka 1. točke n) Zakona, iste su oporezive. Napominjemo da se inozemni samostalni umjetnici u slučaju poslovnog odnosa sa tuzemnim poreznim obveznicima uvijek smatraju poreznim obveznicima, neovisno o poreznom statusu u svojoj zemlji, a njihove usluge podliježu oporezivanju. Slijedom navedenog, porezni obveznik primatelj takve usluge obvezan je obračunati i platili PDV-a u skladu s člankom 75. stavkom 1. točkom 6. Zakona. 3. Na usluge poreznih obveznika, agencija iz zemalja članica Europske unije i trećih zemalja ne može se primijeniti oslobođenje iz članka 39. stavka 1. točke n) Zakona, već su 429

430 iste oporezive. Porezni obveznik primatelj takve usluge obvezan je obračunati i platili PDV-a u skladu s člankom 75. stavkom 1. točkom 6. Zakona. 4. Umjetnici - inozemni državljani neovisno o tome sklapaju li s kazalištem ugovor o autorskom honoraru za pružanje umjetničkih usluga ili su u Republici Hrvatskoj samostalno angažirani samo za određeni projekt, smatraju se poreznim obveznicima koji obavljaju gospodarsku djelatnost. Budući se na usluge koje obavljaju ne može primijeniti oslobođenje iz članka 39. stavka 1. točke n) Zakona, iste su oporezive. Prema odredbi članka 78. stavka 7. Zakona račun koji izdaje isporučitelj i račun koji izdaje primatelj isporuke je svaka isprava prema kojoj porezni obveznik ili osoba kojoj on naloži zaračunava isporučena dobra i obavljene usluge, bez obzira na to kako se ta isprava naziva u poslovnom prometu. U skladu s prethodno navedenim, porezni obveznik primatelj takve usluge obvezan je obračunati i platili PDV-a u skladu s člankom 75. stavkom 1. točkom 6. Zakona temeljem sklopljenog ugovora. Reg: MF Porez na dodanu vrijednost - Porezna oslobođenja Oslobođenje od plaćanja poreza na dodanu vrijednost pri nabavi prijevoznih sredstava za službene potrebe diplomatskih i 10T04 konzularnih predstavništava te posebnih misija i međunarodnih organizacija Broj klase:410-19/13-01/698 Urudžbeni broj: /14-22 Zagreb, Stupanjem na snagu Pravilnika o postupku ostvarivanja oslobođenja od plaćanja poreza na dodanu vrijednost i trošarine za diplomatska i konzularna predstavništvu, institucije i tijela Europske unije te međunarodne organizacije (Narodne novine, broj 160/13, dalje u tekstu: Pravilnik) 1. siječnja prestao je važiti Pravilnik o postupku ostvarivanja oslobođenja od poreza na dodanu vrijednost i trošarine za diplomatska i konzularna predstavništva, institucije i tijela Europske unije te međunarodne organizacije (Narodne novine, broj 79/13). U nastavku dajemo pregled situacija u vezi oporezivanja prijevoznih sredstava koja nabavljaju diplomatska i konzularna predstavništva te posebne misije i međunarodne organizacije sa sjedištem ili predstavništvom u Republici Hrvatskoj (dalje u tekstu: RH), odnosno njihovo osoblje i članovi njihovih obitelji (dalje u tekstu: osobe koje ostvaruju pravo na oslobođenje). 1. NABAVA PRIJEVOZNOG SREDSTVA U RH BEZ PLAĆANJA PDV-a Ako osoba koja ostvaruje pravo na oslobođenje nabavlja novo ili rabljeno prijevozno sredstvo od poreznog obveznika u RH, a to prijevozno sredstvo će u konačnici otpremiti iz RH, treba se obratiti Ministarstvu vanjskih i europskih poslova, Diplomatskom protokolu (dalje u tekstu: Protokol) te podnijeti zahtjev za odobrenje kupnje bez plaćanja PDV-a. Protokol će utvrditi ispunjavanje uvjeta uzajamnosti te izdati potvrdu za ostvarivanje izravnog oslobođenja od plaćanja PDV-a. Potvrdu Protokola osoba koja ostvaruje pravo na oslobođenje predat će poreznom obvezniku isporučitelju prijevoznog sredstva, koju će on pohraniti u svojoj evidenciji kao dokaz o obavljenoj isporuci uz oslobođenje od plaćanja PDV-a. Osobe koje ostvaruju pravo na oslobođenje prijevozno sredstvo kupljeno u RH registrirat će kod nadležnog tijela uz predočenje kupoprodajnog ugovora ili računa u kojemu je napomena koja upućuje na oslobođenje od plaćanja PDV-a te potvrde Protokola. Ako osobe koje ostvaruju pravo na oslobođenje nabavljaju rabljeno prijevozno sredstvo od građanina (fizičke osobe), odnosno osobe koja nije obveznik PDV-a u RH, u tom slučaju na takvu isporuku prijevoznog sredstva ne obračunava se PDV niti, u slučaju isporuke motornog vozila, postoji obveza plaćanja posebnog poreza na stjecanje rabljenih motornih vozila po stopi 5% obzirom da je člankom 26. Pravilnika propisano oslobođenje. Kada građanin prodaje motorno vozilo osobi koja ostvaruje pravo na oslobođenje od PDV-a ta osoba ne plaća poseban porez na stjecanje rabljenih motornih vozila po stopi 5%, 430

431 jer je oslobođena od plaćanja tog posebnog poreza. Navedeno oslobođenje od plaćanja posebnog poreza ostvaruje se također temeljem navedene potvrde Protokola. To prijevozno sredstvo, odnosno motorno vozilo osoba koja ostvaruje pravo na oslobođenje registrirat će kod nadležnog tijela uz predočenje kupoprodajnog ugovora te potvrde Protokola. Napominjemo da se u RH posebnim porezom po stopi 5% ne oporezuje promet plovila i zrakoplova. 2. NABAVA PRIJEVOZNOG SREDSTVA U DRUGOJ DRŽAVI ČLANICI EU BEZ PLAĆANJA PDV-a Ako osobe koje ostvaruju pravo na oslobođenje nabavljaju, sukladno Zakonu o porezu na dodanu vrijednost novo ili rabljeno prijevozno sredstvo u drugoj državi članici EU Protokolu dostavljaju na ovjeru ispunjenu Potvrdu o oslobođenju od poreza na dodanu vrijednost i/ili trošarine iz Priloga II. Provedbene uredbe Vijeća (EU) br. 282/2011 (koja je dostupna na hrvatskom i engleskom jeziku na internetskim stranicama Porezne uprave) te narudžbenicu, predračun odnosno ponudu prodavatelja za prijevozno sredstvo. Navedena potvrda dostavlja se Protokolu u tri primjerka na hrvatskom ili engleskom jeziku, a Protokol će u roku od 15 dana od primitka tih dokumenata donijeti odluku o prihvaćanju, odnosno odbijanju ovjere Potvrde. U slučaju prihvaćanja ovjere potvrde dva njezina primjerka Protokol će uručiti osobi koja ostvaruje pravo na oslobođenje, a ista će tu ovjerenu Potvrdu dostaviti isporučitelju u drugoj državi članici EU prilikom nabave prijevoznog sredstva. Osoba koja ostvaruje oslobođenje dužna je presliku Potvrde o oslobođenju čuvati zajedno s računom, odnosno ispravom o njegovom stjecanju (primjerice kupoprodajni ugovor) obzirom da će prilikom dopreme prijevoznog sredstva u RH temeljem navedenih dokumenata registrirati kod nadležnog tijela. Ako osoba koja ostvaruje pravo na oslobođenje nabavlja rabljeno prijevozno sredstvo od osobe koja nije obveznik PDV-a u drugoj državi članici EU, takav isporučitelj ne obračunava PDV pri isporuci tog prijevoznog sredstva te ne izdaje račun. Međutim, sklopit će ugovor o kupoprodaji prijevoznog sredstva temeljem kojeg će, između ostalog, osoba koja ostvaruje pravo na oslobođenje od plaćanja PDV-a pri unosu prijevoznog sredstva u RH pristupiti njegovoj registraciji kod nadležnog tijela. Napominjemo da osobe koje ostvaruju pravo na oslobođenje pri unosu rabljenog motornog vozila u RH ne plaćaju poseban porez na stjecanje rabljenih motornih vozila po stopi 5%, obzirom da su oslobođene od plaćanja tog posebnog poreza. 3. UVOZ PRIJEVOZNIH SREDSTAVA U RH BEZ PLAĆANJA PDV-a Ako osobe koje ostvaruju pravo na oslobođenje uvezu za službene i osobne potrebe prijevozno sredstvo u RH iz treće zemlje oslobođenje od plaćanja PDV-a ostvaruju izravno pri uvozu putem Potvrde o pravu na izravno oslobođenje od plaćanja carine, PDV-a, trošarine i posebnog poreza pri uvozu (Obrazac IOU) koju izdaje Protokol, a dostupna je na internetskim stranicama Porezne uprave. 4. ZABRANA OTUĐENJA PRIJEVOZNOG SREDSTVA Prije isteka 3 godine od datuma kupnje nije dozvoljeno otuđiti, dati na uporabu drugim osobama ili koristiti u druge svrhe prijevozno sredstvo koje je bilo predmet oslobođenja od plaćanja PDV-a pri nabavi u RH. Ako osoba koja ima pravo na oslobođenje otuđi prijevozno sredstvo prije navedenog roka dužna je to prijaviti Poreznoj upravi, Područnom uredu Zagreb, Avenija Dubrovnik 32, kako bi utvrdila obvezu plaćanja PDV-a. Navedeno znači da ako, primjerice, diplomat proda, daruje i slično prijevozno sredstvo nakon 3 godine od dana nabave prijevoznog sredstva, diplomat više nema poreznih obaveza u RH. Osoba koja ima pravo na oslobođenje PDV ne plaća ako je otuđenje unutar roka od 3 godine od datuma kupnje posljedica službenog razrješenja ili smrti osobe koja ima pravo na oslobođenje ili ako prijevozno sredstvo otuđi član obitelji osobe koja ima pravo na oslobođenje koji prestaje boraviti u RH zbog prijevremenog razrješenja ili smrti osobe koja ima pravo na oslobođenje. Napominjemo da ako se unutar roka od 3 godine od datuma nabave u RH prijevozno sredstvo, nabavljeno uz primjenu oslobođenja od plaćanja PDV-a, prodaje osobama koje također imaju pravo na oslobođenje od plaćanja PDV-a prema odredbama Pravilnika, takvo 431

432 otuđenje oslobođeno je plaćanja PDV-a. Rok od 3 godine zabrane otuđenja za osobu koja je tako nabavila prijevozno sredstvo počinje teći od dana nabave prijevoznog sredstva. Porez na dodanu vrijednost - Porezna oslobođenja Reg: MF Obračun PDV-a kod obavljanja djelatnosti dentalne medicine 10T03c ( ) Broj klase: /14-01/22 Urudžbeni broj: /14-2 Zagreb, Porezni obveznik iz dostavnog popisa postavio je upit o primjeni poreznog oslobođenja iz članka 39. stavka 1. točke e) Zakona o porezu na dodanu vrijednost. Zatraženo je i pojašnjenje članka 51. Pravilnika o porezu na dodanu vrijednost vezano na oslobođenje od plaćanja PDV-a na isporuke zubnih - protetskih nadomjestaka koje isporučuju dentalni tehničari i doktori dentalne medicine. Postavljeno je pitanje primjenjuje li se navedeno porezno oslobođenje na trgovačka društva ili samo doktore koji obavljaju samostalnu djelatnost. Ako se oslobođenje ne primjenjuje na trgovačka društva po kojoj stopi se oporezuju proizvodi kao npr. krunice, proteze (zubni/protetski nadomjestci), plombe, dentalni implantati koji ostaju u pacijentovim ustima, odnosno usluge (izbjeljivanje zuba, korekcije i sl.)? Ukazuje se na nepovoljniji položaj trgovačkih društava koja obavljaju isključivo djelatnost dentalne medicine u odnosu na doktore stomatologije koji obavljaju djelatnost dentalne medicine kao samostalnu djelatnost. Na postavljena pitanja odgovaramo u nastavku. Prema odredbi članka 39. stavka 1. točke e) Zakona o porezu na dodanu vrijednost (Narodne novine, broj 73/13, 99/13 Rješenje USRH, 148/13 i 153/13 Rješenje USRH, u daljnjem tekstu: Zakon o PDV-u) plaćanja PDV-a oslobođene su usluge što ih obavljaju dentalni tehničari te isporuka zubnih/protetskih nadomjestaka koje isporučuju dentalni tehničari i doktori dentalne medicine u okviru privatne prakse prema posebnim propisima koji uređuju njihovu djelatnost. U skladu s odredbom članka 51. stavka 1. i 2. Pravilnika o porezu na dodanu vrijednost (Narodne novine broj 79/13, 85/13-ispr. i 160/13 u daljnjem tekstu Pravilnik o PDV-u) obavljanje medicinske njege u okviru bavljenja medicinskim i pomoćnim medicinskim zanimanjima čime se smatraju usluge i isporuke dobara doktora medicine, doktora stomatologije ili dentalne medicine, oslobođeno je plaćanja PDV-a, ako se obavljaju u okviru privatne prakse. Navedeno se odnosi na sve one usluge i isporuke dobara koje ti porezni obveznici mogu obavljati u okviru privatne prakse prema posebnim propisima koji uređuju njihovu djelatnost. Nadalje, prema članku 53. Pravilnika o PDV-u usluge što ih obavljaju dentalni tehničari u okviru svoje prakse te zubni/protetski nadomjesci koje isporučuju dentalni tehničari i doktori dentalne medicine, oslobođene su plaćanja PDV-a, ako se obavljaju u skladu s posebnim propisima koji uređuju njihovu djelatnost. Prema članku 38. Zakona o PDV-u PDV se plaća po stopi 5% na medicinsku opremu, pomagala i druge sprave koje se koriste za ublažavanje liječenja invalidnosti isključivo za osobnu uporabu invalida propisane Pravilnikom o ortopedskim i drugim pomagalima Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje. Prema članku 47. stavku 1. točki e) Pravilnika o PDV-u PDV po stopi 5% plaća se na medicinsku opremu, pomagala i druge sprave koje se koriste za ublažavanje liječenja invalidnosti isključivo za osobnu uporabu invalida propisane Pravilnikom o ortopedskim i drugim pomagalima Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje te stupca 3 Popisa dentalnih pomagala i ortodontskih naprava iz Pravilnika o dentalnoj zdravstvenoj zaštiti iz obveznog zdravstvenog osiguranja, osim zubnih nadomjestaka kad ih isporučuju dentalni tehničari i doktori dentalne medicine iz članka 39. stavka 1. točke e) Zakona i pomagala s Popisa ortopedskih i drugih pomagala iz Pravilnika o ortopedskim i drugim pomagalima Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje. U skladu s navedenim zakonskim odredbama oslobođenje od plaćanja PDV-a iz članka 39. stavka 1. točke e) Zakona primjenjuje se samo u slučaju obavljanja usluga i isporuka zubnih/protetskih nadomjestaka koje isporučuju dentalni tehničari i doktori dentalne 432

433 medicine u okviru privatne prakse prema posebnim propisima koji uređuju njihovu djelatnost. Trgovačka društva koja obavljaju djelatnosti navedene u članku 39. stavka 1. točke e) Zakona ne mogu primijeniti porezno oslobođenje propisano navedenim odredbama Zakona i Pravilnika i u tom dijelu nije došlo do bitnih većih izmjena u odnosu na odredbe Zakona o PDV-u koji je bio na snazi do 30. lipnja godine. Napominjemo da se stopa PDV-a 5 % primjenjuje u slučaju isporuke dentalnih pomagala i ortodontskih naprava iz Pravilnika o dentalnoj zdravstvenoj zaštiti iz obveznog zdravstvenog osiguranja i zubnih nadomjestaka kad ih isporučuju porezni obveznici - trgovačka društva koja u tom slučaju imaju pravo na odbitak pretporeza za isporuke koje su mu obavili drugi porezni obveznici za potrebe obavljanja gospodarske djelatnosti. Reg: MF Porez na dodanu vrijednost - Porezna oslobođenja Isporuka dobara unesenih u Europsku uniju u svrhu njihove 10T03b ugradnje ( ) Broj klase: /13-01/735 Urudžbeni broj: /14-2 Zagreb, Isporuka dobara unesenih u Europsku uniju u svrhu njihove ugradnje Porezni obveznik iz dostavnog popisa postavio je upit o primjeni oslobođenja od plaćanja poreza na dodanu vrijednost (u daljnjem tekstu: PDV) pri isporuci dobara unesenih u Europsku uniju u svrhu njihove ugradnje u postupku unutarnje proizvodnje u finalni proizvod namijenjen izvozu. U upitu se navodi da porezni obveznik Teknoxgroup Hrvatska d.o.o. kupuje Caterpillar motore od dobavljača A iz Švicarske koji se dopremaju iz Sjedinjenih Američkih Država. Nadalje, navodi se da se navedeni motori istovaruju u talijanskoj luci gdje se prijavljuju s računom isporučitelja - poreznog obveznika B d.o.o., naslovljenim na primatelja C brodogradilište d.d. zajedno s T1 dokumentacijom, te se upućuju C brodogradilištu na uvozno carinjenje budući isti već ima otvoren postupak unutarnje proizvodnje. Između poreznog obveznika B d.o.o. i tvrtke C brodogradilište d.d. ugovoren je paritet DDP. Postavlja se pitanje na koji članak Zakona o PDV-u se porezni obveznik B d.o.o. treba pozvati na izdanom računu kako bi ostvario oslobođenje od plaćanja PDV-a, odnosno kako treba izgledati račun za isporuku navedenih motora. Na postavljeni upit odgovaramo u nastavku. Prema odredbi članka 28. stavka 2. Zakona o porezu na dodanu vrijednost (Narodne novine, broj 73/13, 99/13 - Rješenje USRH, 148/13 i 153/13 - Rješenje USRH, u daljnjem tekstu: Zakon) ako su pri unosu u Europsku uniju dobra koja se ne nalaze u slobodnom prometu stavljena u jedan od postupaka iz članka 51. stavka 1. Zakona, postupak privremenog uvoza s potpunim oslobođenjem od plaćanja carine ili postupcima provoza strane robe u skladu s carinskim propisima, mjesto uvoza takvih dobara je država članica na čijem se području za ta dobra prestanu primjenjivati navedeni postupci. Sukladno članku 51. stavku 1. točki c) Zakona plaćanja PDV-a oslobođene su isporuke dobara koje se u skladu s carinskim propisima stavljaju u postupak carinskog skladištenja ili postupak unutarnje proizvodnje. Navedeno oslobođenje primjenjuje se na isporuke dobara i obavljanje usluga na tim dobrima tako dugo dok se na njih primjenjuje postupak unutarnje proizvodnje sukladno članku 51. stavku 2. Zakona. Kada se postupak unutarnje proizvodnje za dobra unesena u Europsku uniju završi tada se pri isporuci dobara u Republici Hrvatskoj, odnosno u državama članicama Europske unije obračunavaju sva uvozna davanja u skladu sa carinskim propisima te isporuka navedenih dobara podliježe oporezivanju u skladu s odredbama Zakona o PDV-u. Ako se dobra izvoze izvan Europske unije takva isporuka oslobođena je plaćanja PDV-a. Slijedom navedenog, isporuka dobara unesenih u Europsku uniju koja se stavljaju u postupak unutarnje proizvodnje oslobođena je plaćanja PDV-a tako dugo dok se na ta dobra primjenjuje navedeni postupak te se porezni obveznik na računu treba pozvati na odredbu članka 51. stavka 1. točke c) Zakona kojom je navedeno oslobođenje propisano. Ukoliko će dobra koja su unesena u Europsku uniju nakon završenog postupka unutarnje proizvodnje u Republici Hrvatskoj biti ugrađena u finalni proizvod koji se izvozi u 433

434 treću zemlju isporuka tih dobara oslobođena je plaćanja PDV-a sukladno članku 45. stavku 1. točki 1. Zakona. Reg: MF Porez na dodanu vrijednost - Porezna oslobođenja 10T03 Usluge otpreme raznih vrsta pošiljaka u inozemstvo Broj klase:410-19/13-01/681 Urudžbeni broj: /14-2 Zagreb, Usluge otpreme raznih vrsta pošiljaka u inozemstvo Porezni obveznik iz dostavnog popisa u svom poslovanju obavlja usluge otpreme raznih vrsta pošiljaka u inozemstvo. Neke od tih pošiljaka sadrže materijalna dobra (predmete, robu i slično), pa se postavlja pitanje mogu li se poštanske usluge vezane uz prijenos pošiljaka s materijalnim dobrima u treće zemlje smatrati uslugama izravno povezanim s izvoznom isporukom dobara koje bi bile oslobođene poreza na dodanu vrijednost (u daljnjem tekstu: PDV). U vezi s navedenim navode se sljedeće situacije i pitanja: 1. U dopisu se navodi da paketi iznad 10 kg spadaju u područje ostalih poštanskih usluga koje su oporezive PDV-om te da takve pošiljke u treće zemlje šalju fizičke osobe (građani) i porezni obveznici. Obzirom na navedeno postavljeno je pitanje može li poštarina koja se naplaćuje za manipulaciju takvim paketima tretirati kao usluga direktno vezana uz izvoznu isporuku dobara, koja je oslobođena PDVa? 2. Tiskanice su poštanske pošiljke koje sadrže knjige i tisak. Tisak je tiskana publikacija koju izdaje nakladnik svakodnevno, povremeno ili u određenom razdoblju (novine i časopisi). Ako takve pošiljke šalje u treće zemlje porezni obveznik (pravna osoba/obrtnik), može li se usluga rukovanja takvim pošiljkama (prijem, razrada, prijenos i uručenje u trećoj zemlji) smatrati uslugom povezanom uz izvoznu isporuku dobara, koja je oslobođena plaćanja PDV-a? 3. Pošiljke izravne pošte sastoje se od promidžbenog ili marketinškog materijala, a eventualni uzorci koji se ponekad nalaze u ovakvim pošiljkama također imaju isključivo promotivnu svrhu. Kod izravne pošte primatelj pošiljke nije definiran riječ je o neadresiranoj pošiljci pa je upitno svojstvo vlasnika.obzirom na navedeno postavljeno je pitanje mogu li se poštanske pošiljke koje sadrže izravnu poštu smatrati izvoznom isporukom dobara? Također postavljeno je i pitanje, smije li se prijenos bilo koje vrste materijalne (opipljive) imovine putem poštanske pošiljke (npr. pismo kao oblik privatne ili poslovne korespondencije) u neku treću zemlju smatrati uslugom vezanom uz izvoznu isporuku dobara ako su ispunjeni svi propisani uvjeti? 4. Porezni obveznik prima ulazne račune od strane njemačkog poreznog obveznika za avionski prijevoz poštanskih pošiljaka unutar i izvan Europske unije. Na dijelu računa koji se odnosi na prijevoz pošiljaka (pisma, paketi i dr.) unutar Europske unije njemački pružatelj usluge stavlja napomenu da nije obračunao PDV, već prenosi poreznu obvezu na tuzemnog primatelja, dok na dijelu računa koji se odnosi na prijevoz pošiljaka u treće zemlje navodi da PDV nije obračunan jer je riječ o oslobođenoj usluzi vezanoj uz izvoznu isporuku dobara. U vezi s navedenim postavljeno je pitanje treba li primatelj usluge obračunavati PDV, temeljem prijenosa porezne obveze samo za prijevozne usluge obavljene na području Europske unije ili primatelj usluge treba obračunavati PDV na sve usluge iskazane na 434

435 računu, neovisno o relaciji na kojoj su poštanske pošiljke prevožene (prijevoz na području Europske unije i prijevoz u treće zemlje)? U vezi navedenog odgovaramo u nastavku. Odgovor na pitanje 1., 2. i 3. Plaćanja PDV-a oslobođene su sukladno članku 45. stavku 1. točki 1. Zakona o porezu na dodanu vrijednost (Narodne novine broj 73/13, 99/13 Rješenje USRH, 148/13 i 153/13 Rješenje USRH, u daljnjem tekstu: Zakon) isporuke dobara koja iz Republike Hrvatske otpremi ili preveze isporučitelj ili neka druga osoba za njegov račun izvan Europske unije. Prema tome PDV-a su oslobođene izvozne isporuke dobara i popravljenih, obrađenih, prilagođenih, dorađenih ili prerađenih dobara, te prijevozne i otpremne usluge koje su u vezi s izvozom dobara. Iz članka 108. Pravilnika o porezu na dodanu vrijednost (Narodne novine broj 79/13, 85/13 i 160/13, u daljnjem tekstu: Pravilnik) proizlazi da obavljanje izvoza dobara putem poštanskih pošiljki, za koje se ne podnosi carinska deklaracija, porezni obveznik dokazuje poštanskom deklaracijom, teretnim listom ili kopijom takvog dokumenta ili drugom dokumentacijom koja se uobičajeno upotrebljava u poštanskom prometu ili dostavi hitnih pošiljaka. Navedena dokumentacija treba sadržavati najmanje sljedeće podatke: a) ime i prezime (naziv) i adresu izdavatelja i dan izdavanja dokumenta, b) ime i prezime (naziv) i sjedište poreznog obveznika koji izvozi dobra, c) uobičajeni trgovački naziv i količinu dobara, d) mjesto i datum izvoza dobara, ili mjesto i dan kada je dobro poslano izvan Europske unije, e) ime i prezime (naziv) i sjedište primatelja dobara u državi odredišta, f) izjavu izdavatelja da se podaci u dokumentu temelje na poslovnoj dokumentaciji izdavatelja koju je moguće provjeriti, g) potpis i pečat izdavatelja. Prema tome prijevozne odnosno poštanske usluge koje porezni obveznik obavi u vezi s dobrima koja u treće zemlje izvoze, odnosno šalju porezni obveznici i građani, oslobođene su plaćanja PDV-a obzirom da se radi o uslugama izravno povezanim sa izvozom izvan područja Europske unije. Jednako tako usluge prijema, razrade, prijenosa i uručenja u trećoj zemlji tiskanica koje sadrže knjige i tisak te pošiljaka izravne pošte koje se sastoje od promidžbenog materijala, što ih obavi podnositelj upita, oslobođene su plaćanja PDV-a obzirom da se radi o izvozu dobara izvan Europske unije. U vezi pitanja smije li se prijenos bilo koje vrste materijalne (opipljive) imovine putem poštanske pošiljke (npr. pismo kao oblik privatne ili poslovne korespondencije) u neku treću zemlju smatrati uslugom vezanom uz izvoznu isporuku dobara ako su ispunjeni svi propisani uvjeti, napominjemo da je nejasno radi li se u ovom slučaju o univerzalnim poštanskim uslugama koje su oslobođene plaćanja PDV-a. Naime, ako se u konkretnom slučaju radi o univerzalnim poštanskim uslugama tada su takve usluge oslobođene PDV-a i u slučaju kada se takva pisma kao oblik privatne ili poslovne korespondencije šalju izvan Europske unije. Odgovor na pitanje broj 4. PDV sukladno članku 75. stavku 1. točki 6. Zakona treba plaćati svaki porezni obveznik ili pravna osoba koja nije porezni obveznik, a registrirana je za potrebe PDV-a, kojoj se obavljaju usluge iz članka 17. stavka 1. ovoga Zakona ako te usluge obavlja porezni obveznik koji nema sjedište, prebivalište ili uobičajeno boravište u tuzemstvu. Prema tome kada tuzemnom poreznom obvezniku uslugu avionskog prijevoza pošiljaka na području Europske unije zaračunava porezni obveznik iz druge države članice, tada je tuzemni porezni obveznik obvezan na primljenu uslugu obračunati hrvatski PDV. Napominjemo da porezni obveznik primatelj usluge nije obvezan obračunati PDV na uslugu koju mu je obavio porezni obveznik iz druge države članice, a koja je sukladno Zakonu, oslobođena plaćanja PDV-a. Stoga, tuzemni porezni obveznik nije obvezan 435

436 obračunati PDV na uslugu avionskog prijevoza pošiljaka na područje izvan Europske unije, obzirom da se radi o uslugama povezanim sa izvozom. Porez na dodanu vrijednost - Porezna oslobođenja Reg: MF Način obračuna PDV-a kada se obavlja usluga prijevoza dobara 10T02a poreznom obvezniku iz druge države članice Europske unije ( ) Broj klase: /13-01/366 Urudžbeni broj: /14-03 Zagreb, Porezni obveznik iz dostavnog popisa obratio nam se upitom o načinu obračuna PDV-a u slučaju kada obavlja uslugu prijevoza dobara poreznom obvezniku iz druge države članice Europske unije. U upitu se također napominje da zbog manjka vlastitih kapaciteta navedenu uslugu porezni obveznik ne može obaviti samostalno, te za obavljanje iste mora angažirati drugog poreznog obveznika iz Republike Hrvatske. Zanima ga na koji se način obračunava PDV u navedenom slučaju. U vezi navedenoga odgovaramo u nastavku. Člankom 4. stavkom 1. točkom 4. Zakona o porezu na dodanu vrijednost (Narodne novine broj 73/13, 99/13 Rješenje USRH, 148/13 i 153/13 Rješenje USRH, u daljnjem tekstu: Zakon) propisano je da je predmet oporezivanja PDV-om obavljanje usluga u tuzemstvu uz naknadu koje obavi porezni obveznik koji djeluje kao takav. Nadalje, člankom 17. stavkom 1. Zakona propisano je da se mjestom obavljanja usluga poreznom obvezniku koji djeluje kao takav smatra mjesto sjedišta tog poreznog obveznika. Ako se te usluge obavljaju stalnoj poslovnoj jedinici poreznog obveznika u mjestu koje je različito od mjesta sjedišta poreznog obveznika, mjestom obavljanja usluga smatra se sjedište stalne poslovne jedinice. Ako takvo sjedište ili stalna poslovna jedinica ne postoje, mjestom obavljanja usluga smatra se prebivalište ili uobičajeno boravište poreznog obveznika primatelja usluge. Sukladno navedenom, ako se radi o usluzi prijevoza dobara unutar Europske unije koja se obavlja između dva hrvatska porezna obveznika, porezni obveznik koji obavlja uslugu prijevoza obvezan je na obavljenu uslugu obračunati hrvatski PDV. Obračunani PDV porezni obveznik primatelj usluge može odbiti kao pretporez. Međutim, ako uslugu prijevoza u provozu kroz Republiku Hrvatsku iz neke države članice Europske unije za treću zemlju obavi hrvatski prijevoznik drugom hrvatskom poreznom obvezniku, tada se radi o usluzi provoza kroz Republiku Hrvatsku koja je oslobođena PDV-a u skladu s člankom 44. stavkom 1. točkom 38. Zakona. Stoga će hrvatski prijevoznik u računu, uz ostale elemente propisane člankom 79. stavkom 1. Zakona, staviti napomenu da se radi o usluzi oslobođenoj PDV-a prema članku 44. stavku 1. točki 38. Zakona. Porezni obveznik primatelj takve usluge, kada tu uslugu dalje fakturira talijanskom poreznom obvezniku, primjenjuje odredbe članka 17. stavka 1. Zakona kojim dolazi do prijenosa porezne obveze. Na računu koji ispostavlja talijanskom poreznom obvezniku će to i navesti sukladno odredbama članka 79. stavka 7. Zakona kojim je propisano da u slučaju kada je primatelj dobara ili usluga obvezan platiti PDV isporučitelj u računu mora navesti»prijenos porezne obveze«ili engleski izraz»reverse charge«. Reg: MF Porez na dodanu vrijednost - Porezna oslobođenja 10T02 Tretiranje izvozne isporuke Broj klase:410-01/13-01/2628 Urudžbeni broj: /14-03 Zagreb,

437 Porezni obveznik iz dostavnog popisa obratio nam se upitom u vezi tretiranja izvozne isporuke u slučaju kada hrvatski porezni obveznik isporuči dobra drugom poreznom obvezniku iz Republike Austrije, a roba se izravno prevozi kupcu dobara u treću zemlju. Također je postavljen upit i o tome tko se na izvoznoj jedinstvenoj carinskoj deklaraciji navodi kao izvoznik, a tko kao kupac dobara. U vezi navedenoga odgovaramo u nastavku. Odredbama članka 45. stavka 1. točke 2. Zakona o porezu na dodanu vrijednost (Narodne novine broj 73/13, 99/13 Rješenje USRH, 148/13 i 153/13 Rješenje USRH, u daljnjem tekstu: Zakon) propisano je da su plaćanja PDV-a oslobođene isporuke dobara, osim isporuke goriva i dobara za opremanje i opskrbu bilo kojeg prijevoznog sredstva koje se koristi u privatne svrhe, koja iz Republike Hrvatske otpremi ili preveze izvan Europske unije sam kupac koji nema sjedište u Republici Hrvatskoj ili neka druga osoba za njegov račun. Nadalje, odredbama članka 108. stavka 3. Pravilnika o porezu na dodanu vrijednost (Narodne novine broj 79/13, 85/13 i 160/13) propisano je da porezni obveznik carinskom deklaracijom dokazuje da je obavljena izvozna isporuka (izvoz), odnosno u slučaju elektronskih deklaracija elektronskom porukom IE599 iz automatiziranog sustava izvoza (ECS sustava) kojom se potvrđuje da je obavljeno izvozno carinjenje i da je dobro napustilo područje Europske unije. Kad se radi o popravku, obradi, prilagodbi, doradi ili preradi uvezenih dobara, porezni obveznik mora osim izvozne imati i uvoznu carinsku dokumentaciju. Iz navedenog proizlazi da hrvatski porezni obveznik obavlja izvoznu isporuku dobara oslobođenu plaćanja PDV-a obzirom da se dobra otpremaju ili prevoze izvan Europske unije, te će sukladno tome na svome računu koji ispostavlja kupcu, odnosno austrijskom poreznom obvezniku, napomenuti da je isporuka dobara oslobođena plaćanja PDV-a sukladno članku 45. stavku 1. točki 2. Zakona. Što se ispunjavanja jedinstvene carinske deklaracije tiče napominjemo da Porezna uprava nema ovlaštenja tumačiti carinske propise koji uređuju ovo pitanje, te je potrebno obratiti se Carinskoj upravi. Reg: MF Porez na dodanu vrijednost Porezna oslobođenja Slobodne zone, carinska skladišta i postupak oplemenjivanja u 10T01 postupku unutarnje proizvodnje nakon 1. srpnja Broj klase: /13-01/244 Urudžbeni broj: /13-1 Zagreb, Danom pristupanja Republike Hrvatske Europskoj uniji slobodne zone se u fiskalnom smislu uključuju u teritorij Republike Hrvatske. Na isporuke dobara i usluga u slobodne zone primjenjivati će se iste odredbe Zakona koje se odnose na poslovanje drugih poreznih obveznika u tuzemstvu sa tuzemnim poreznim obveznicima, poreznim obveznicima iz drugih država članica Europske unije ili iz trećih zemlja. U skladu sa carinskim propisima nakon godine neće biti postupka carinskog skladištenja za dobra iz Europske unije. U vezi s navedenim u nastavku dajemo informacije za porezne obveznike koji će nakon pristupanja Republike Hrvatske Europskoj uniji (dalje: RH, EU), odnosno nakon 1. srpnja godine poslovati u slobodnim zonama, istupati iz istih ili poslovati u carinskim skladištima, kao odgovore na najčešće postavljana pitanja. 1. Da li će slobodne zone biti uključene u sustav oporezivanja PDV-om i na koji način će se oporezivati promet roba, a na koji način usluga u slobodnim zonama? Prema Zakonu o porezu na dodanu vrijednost (Narodne novine broj 73/2013), odredbe o slobodnim zonama usklađene su s odredbama Direktive 2006/1/EZ, pa će se na isporuke dobara i usluga u slobodne zone primjenjivati iste odredbe Zakona koje se odnose na poslovanje drugih poreznih obveznika u tuzemstvu (području RH) sa tuzemnim poreznim obveznicima, poreznim obveznicima iz drugih država članica EU ili iz trećih zemlja. Ako porezni obveznik iz druge države članice ili tuzemni porezni obveznik nabavlja dobra koja će smjestiti u slobodnu zonu radi izvoza izvan EU isporuka tih dobara biti će oslobođena plaćanja PDV-a. 437

438 2. Da li će društvo u slučaju nastavljanja poslovanja u slobodnoj zoni nakon godine imati obvezu plaćanja PDV-a na sve zalihe, poluproizvode, imovinu, opremu i strojeve smještene u slobodnoj zoni? a) Sva oprema koja je prema propisima RH unijeta u slobodnu zonu i puštena u slobodni promet prije , bez obzira da li su na istu plaćena carinska davanja i PDV ili je bila oslobođena plaćanja istih prema tadašnjim carinskim i poreznim propisima RH ima status domaće robe, odnosno nakon status robe EU. U skladu s tim neovisno o tome ostaje li oprema u slobodnoj zoni ili se iznosi izvan slobodne zone ista ne podliježe plaćanju PDV-a. Ako se dobra koja nemaju status dobara EU nakon puštaju u slobodan promet na ista će se obračunati i naplatiti carina u skladu sa carinskim propisima i PDV. Prema tome, za osnovna sredstva i zalihe dobara koja se na dan pristupanja EU zateknu u slobodnoj zoni, a u slobodnu zonu su ušla iz RH neće biti obveze plaćanja PDV-a jer bi porezni obveznik da je dobra nabavio u RH bio obvezan platiti PDV pri nabavi, ali bi imao pravo na odbitak pretporeza. Za osnovna sredstva i zalihe dobara koje su se zatekle u slobodnoj zoni, a ušle su iz druge države članice ili treće zemlje pošto nisu bila prethodno uvezena u RH PDV će se obračunati prilikom uvoza, odnosno puštanja u slobodni promet. b) Ako porezni obveznik koji posluje u slobodnoj zoni nakon godine iz druge države članice ili od poduzetnika iz RH nabavlja osnovna sredstava, zalihe i dobra domaću robu, odnosno robu EU, koje unosi i koristi u slobodnoj zoni ili ugrađuje u druge proizvode koje će isporučivati na područje RH ili u druge države članice, dolazi do nabave u tuzemstvu, odnosno stjecanja ako nabavlja iz druge države članice i treba se obračunati PDV. c) Ako nakon porezni obveznik iz druge države članice ili iz RH nabavlja dobra koja će smjestiti u slobodnu zonu radi izvoza izvan EU nabava tih dobra, odnosno stjecanje iz druge države članice ili isporuka iz RH oslobođena je plaćanja PDV-a neovisno o tome je li dobro nabavljeno u RH ili drugoj državi članici. d) Ako porezni obveznik nakon godine nabavlja dobra iz trećih zemalja i unosi ih u slobodnu zonu ako se radi o osnovnim sredstvima ona se puštaju u slobodan promet i plaća se PDV. Ako se radi o zalihama ili robi koja se ugrađuje u druga dobra (unutarnja proizvodnja) nema obveze PDV-a tako dugo dok se roba ne pusti u slobodan promet (ne uveze). 3. U slučaju da slobodna zona prestane poslovati ili društvo istupi iz slobodne zone nakon pristupanja RH EU kakav će biti porezni tretman za domaće investicije (građevine i opremu) na koje se nije obračunao PDV? Hoće li tada nastati obveza za PDV? Oprema zatečena u slobodnoj zoni na dan pristupanja RH EU s carinskog aspekta smatra se domaćom robom i ne podliježe plaćanju PDV-a. U slučaju da nakon pristupanja RH EU slobodna zona prestane poslovati ili društvo istupa iz slobodne zone za domaće investicije (građevine i opremu) na koje se nije obračunao PDV ne nastaje obveza plaćanja PDV-a, jer time što društvo istupa iz slobodne zone ne dolazi do isporuke dobara. 4. Da li je prodaja dobara u slobodnoj zoni oslobođena od plaćanja PDVa? Samo trgovina unutar slobodnih zona stranom robom (iz trećih zemalja) ne podliježe plaćanju PDV-a neovisno o tome je li bila na zalihi na dan pristupanja RH EU ili je smještena nakon pristupanja RH EU, tako dugo dok nije puštena u slobodan promet. 5. Postavljeno je pitanje poreznog tretmana premještanja u drugu državu članicu poslovne imovine korisnika slobodne zone na koju prilikom unosa nije/je obračunan PDV. U navedenom slučaju primjenjivati će se iste odredbe Zakona o PDV-u o premještanju dobara u drugu državu članicu kao u slučaju premještanja bilo kojih drugih dobara koja su dio poslovne imovine poreznog obveznika. Isporuke dobara koja se premještaju u drugu državu članicu oslobođene su od plaćanja PDV-a, ako su zadovoljeni uvjeti propisani Zakonom o PDV-u. 438

439 6. Kakav će biti porezni tretman dobara kao što su struja i voda koja se potroše u zoni? Vezano na pitanje o obvezi obračuna PDV-a nakon na energente koji se troše u slobodnim zonama naglašavamo da prema Zakonu o porezu na dodanu vrijednost potrošnja energenata u slobodnim zonama podliježe oporezivanju PDV-om, a porezni obveznik ima pravo na odbitak pretporeza. 7. Zatraženo je pojašnjenje povezanih usluga. Prema Zakonu o PDV-u plaćanja PDV-a oslobođene su isporuke dobara namijenjenih podnošenju carinarnici i po potrebi za privremeni smještaj, isporuke dobara koje se u skladu s carinskim propisima unose i smještaju u slobodnu zonu ili slobodno skladište i isporuke dobara koje se u skladu s carinskim propisima stavljaju u slobodnu zonu radi smještaja ili u postupak unutarnje proizvodnje u slobodnoj zoni (tako dugo dok se na njih primjenjuju ti postupci odnosno postupanja) i usluge povezane s tim isporukama. Oslobođenje od plaćanja PDV-a ne odnosi se na usluge koje se ne obavljaju u prostorima slobodnih zona i carinskih skladišta i na usluge koje se obavljaju na dobrima prije unosa u slobodnu zonu ili carinsko skladište ako ta dobra imaju status dobara EU. 8. Vezano na upit o značenju izraza PDV koji je plaćen ili koji treba platiti ukazujemo na odredbe članka 58. Konačnog prijedloga Zakona o PDV-u kojim je propisano da porezni obveznik ima pravo od PDV-a, koji je obvezan platiti, odbiti iznos PDV-a (pretporez) koji je obvezan platiti ili ga je platio u tuzemstvu za isporuke dobara ili usluge koje su mu drugi porezni obveznici obavili za potrebe njegovih oporezivih transakcija. Pretporez je i iznos PDV-a koji porezni obveznik treba platiti ili je plaćen u Republici Hrvatskoj pri uvozu. Načelno porezni obveznik plaća PDV pri uvozu. Međutim, ako porezni obveznik pri uvozu treba platiti PDV smatrati će se da je isti pri uvozu plaćen ako porezni obveznik ima odobrenje za obračunsko plaćanje PDV-a i u tom slučaju poreznu obvezu ne uplaćuje, već je u poreznoj prijavi iskazuje kao obvezu, a u istoj poreznoj prijavi iskazuje i pravo na pretporez. 9. Carinsko skladištenje Danom ulaska RH u EU zatečena roba u postupku carinskog skladištenja nema status robe Zajednice, odnosno sva zatečena roba je roba koja nema status robe Zajednice. Za zatečenu robu, u skladu sa carinskim propisima, moći će se završiti ili postupkom puštanja u slobodan promet, postupkom ponovnog izvoza isključivo ako se roba šalje u treće zemlje (izvan EU) ili staviti u provozni postupak do druge države članice. Ako se dobra stavljaju u slobodan promet podliježu oporezivanju PDV-om (ako prema odredbama Zakona nisu oslobođena), pri čemu se može dokazivati status robe Zajednice i temeljem toga biti oslobođena od plaćanja carine Međutim, u skladu sa carinskim propisima nakon neće biti postupka carinskog skladištenja za dobra iz EU, odnosno dobra koja će se iz EU unositi na području RH neće biti stavljena u postupak carinskog skladištenja. Pri tome, postoji izuzetak odnosno ako se unosi iz EU strana roba roba koja nema status robe Zajednice i dalje će se moći staviti u postupak carinskog skladištenja. To su slučajevi kada se npr. robe premješta sa jednog carinskog skladišta iz druge zemlje članice na drugo carinsko skladište u RH, pod uvjetima propisanim carinskim propisima. Ako se dobra iz tuzemstva smještaju u carinsko skladište, primjerice radi prepakiranja, dobra se prepakiraju i izvoze, pa se primjenjuje oslobođenje od PDV-a. I u slučaju ako dobro dolazi iz druge države članice i ide u izvoz oslobođeno je od plaćanja PDV-a. Ako se dobro proda unutar carinskog skladišta ako nije prethodno pušteno u slobodan promet ne nastaje porezna obveza, ali ako je došlo iz RH pa se proda u carinskom skladištu ili slobodnoj zoni, jer ne ide u izvoz PDV se plaća. 10. Kakav će biti porezni tretman domaće robe (robe EU) a kakav strane robe prilikom smještaja u slobodnu zonu, puštanja u slobodan promet, stavljanja u postupak unutarnje proizvodnje i dr. propisane postupke? Način i uvjeti primjene određenih carinskih postupaka ili uporabe robe propisani su carinskim propisima. 439

440 Za sva dobra koja su stavljena u postupak unutarnje proizvodnje prije postupak se mora završiti u skladu s carinskim propisima, odnosno u rokovima naznačenim u samom odobrenju za taj postupak. Pri tome, postupak unutarnje proizvodnje koji je odobren prije dana pristupanja na temelju carinskih propisa RH vrijede do roka naznačenog u samom odobrenju odnosno najkasnije do godine, ovisno što nastupi ranije. Postupak unutarnje proizvodnje završava ponovnim izvozom tih dobara izvan EU, puštanjem u slobodan promet u RH ili provoznim postupkom do druge države članice. Međutim, ako se roba pušta u slobodan promet obračunavaju se sva uvozna davanja u skladu sa carinskim propisima, te PDV. Ako se dokaže da roba ima status robe EU roba se oslobađa od plaćanja uvozne carine ali podliježe obvezi plaćanja PDV-a. Prema članku 51. stavak 1. točka c) Zakona o PDV-u PDV-a su oslobođene isporuke dobara koje se u skladu s carinskim propisima stavljaju u postupak carinskog skladištenja ili postupak oplemenjivanja u postupku unutarnje proizvodnje. Prema carinskim propisima sa dobrima iz država članica EU nakon postupati će se kao sa tuzemnim dobrima i za njih se neće provoditi carinski postupak, već samo evidentiranje preko Intrastat obrazaca u slučajevima kada je to propisano. Stoga isporuke tih dobara u carinskim skladištima podliježu oporezivanju PDV-om u skladu s odredbama Zakona o PDV-u, ako su puštena u promet na području RH. Izuzeće je moguće samo za dobra koja iz država članica EU dolaze kao strana dobra, primjerice, ako su strana dobra (dobra koja nemaju status dobara EU) u provoznom postupku ili strana dobra koja se premještaju s jednog na drugog korisnika postupka. Kad se radi o unutarnjoj proizvodnji dobra se ugrađuju prije uvoza ili izvoza finalnog proizvoda. Stoga ako porezni obveznik iz neke države članice EU drugom poreznom obvezniku iz RH koji obavlja unutarnju proizvodnju isporučuje dobra potrošni materijal koji se ugrađuje u finalni proizvod dolazi do isporuke od strane poreznog obveznika iz države članice, odnosno stjecanja u tuzemstvu i obveze obračuna PDV-a, te prava na povrat u skladu s odredbama Zakona o PDV-u. Isto se odnosi i na isporuku potrošnog materijala u tuzemstvu namijenjenog unutarnjoj proizvodnji. Kada se postupak unutarnje proizvodnje završi tada isporuke dobara u tuzemstvo, odnosno države članice EU, podliježu oporezivanju u skladu s odredbama Zakona o PDV-u. Ako se ne prenosi pravo raspolaganja na dobrima na kojima se obavljala dorada zaračunava se samo vrijednost usluge na tim dobrima i vrijednost dobara koja su ugrađena. Ako se dobra izvoze izvan EU oslobođena su plaćana PDV-a. Na dobra koja nemaju status dobara EU, odnosno strana dobra koja se uvoze radi dorade, oplemenjivanja, kao i repromaterijal koji se uvozi u tu svrhu primjenjuju se odredbe carinskih propisa. 11. Postoji li mogućnost izuzeća PDV-a za kapitalne investicije u lučke kapacitete (objekte i infrastrukturu) koji se financiraju iz proračuna? Prema Direktivi ne postoji mogućnost produljenja odredbi o izuzeću PDV-a za kapitalne investicije u lučke kapacitete (objekte i infrastrukturu) neovisno o tome što lučke uprave nisu u sustavu PDV-a i što se te investicije financiraju uz potporu države. Ispostavljanje računa (10U) Porez na dodanu vrijednost Ispostavljanje računa Reg: MF U02 Izdavanje računa (27.7.) Broj klase:410-01/15-01/483 Urudžbeni broj: /15-2 Zagreb, Porezni obveznik iz dostavnog popisa obratio se upitom u vezi izdavanja računa za cjelokupno trajanje korištenja veza za razdoblje od jedne godine i ulaznica kao sastavni dio usluge veza plovila. U upitu se navodi da tuzemno društvo za nautički turizam pruža uslugu veza u marini i sklapa s korisnikom Ugovor o korištenju godišnjeg veza s tim da se korisnik obvezuje platiti iznos naknade u cijelosti najkasnije u roku od 7 dana od početka važenja 440

441 spomenutog ugovora. U vezi s navedenim postavljeno je pitanje postupa li tuzemno društvo ispravno kada račun za uslugu veza ispostavlja po primitku uplate odjednom za cjelokupno razdoblje trajanja korištenja veza za razdoblje od jedene godine. Nadalje, u upitu se navodi da je Ugovorom o poslovnoj suradnji između javne ustanove koja upravlja nacionalnim parkom i tuzemnog društva utvrđeno da je tuzemno društvo obvezno naplaćivati svim posjetiteljima koji su korisnici veza u marini koja se nalazi u sklopu nacionalnog parka dnevnu ulaznicu u nacionalni park, a za račun javne ustanove. Prema navodima u upitu spomenutim ugovorom o poslovnoj suradnji utvrđeno je da će tuzemno društvo naplaćivati posjetiteljima ulaznice na način da je cijena ulaznice uračunata u cijenu usluge veza plovila. S tim u vezi postavljeno je pitanje može li tuzemno društvo postupati na opisani način, odnosno može li ulaznice za pristup nacionalnom parku naplaćivati na način da je cijena ulaznice uračunata u cijenu usluge veza plovila. U vezi navedenog odgovaramo u nastavku. Odredbama Zakona o porezu na dodanu vrijednost (Narodne novine, broj 73/13, 99/13, 148/13, 153/13 i 143/14, u daljnjem tekstu: Zakon o PDV-u) propisana je obveza izdavanja računa između poreznih obveznika, dok su odredbe u vezi gotovinskih računa koji se izdaju krajnjim kupcima propisane Općim poreznim zakonom (Narodne novine, broj 147/08, 18/11, 78/, 136/, 73/13 i 26/15). Prema odredbama članak 54.a Općeg poreznog zakona računi za gotovinski promet, isječci vrpce ili potvrdnice iz naplatnih uređaja moraju sadržavati najmanje ove podatke: 1. broj i nadnevak izdavanja, 2. ime (naziv), adresu i osobni identifikacijski broj poduzetnika koji je isporučio dobra ili obavio usluge te naznaku mjesta gdje je isporuka dobara ili usluga obavljena (broj prodajnog mjesta, poslovnog prostora, prodavaonice i sl.), 3. količinu i uobičajeni trgovački naziv isporučenih dobara te vrstu i količinu obavljenih usluga, 4. ukupni iznos naknade i poreza razvrstani po poreznoj stopi. Člankom 78. stavkom 1. točkom 5. Zakona o PDV-u propisano je da je svaki porezni obveznik obvezan izdati račun za svaki predujam primljen od drugoga poreznog obveznika ili pravne osobe koja nije porezni obveznik prije završetka obavljanja usluga. Napominjemo da ako porezni obveznik nije izdao račun za primljeni predujam, ali je do roka za podnošenje prijave PDV-a za obračunsko razdoblje, u kojem je primio predujam, izdao račun za obavljenu isporuku dobara ili usluga, ne treba izdati račun za primljeni predujam, što je propisano člankom 159. stavkom 4. Pravilnika o porezu na dodanu vrijednost (Narodne novine broj 79/13, 85/13, 160/13, 35/14 i 157/14, u daljnjem tekstu: Pravilnik o PDV-u). Prema odredbama članka 30. stavka 5. Zakona o PDV-u za primljene predujmove obveza obračuna PDV-a na primljeni iznos nastaje u trenutku primitka predujma Obzirom da je uz nastanak obveze obračuna PDV-a vezan i odbitak pretporeza napominjemo da porezni obveznik može uz ispunjenje uvjeta propisanih člankom 58. do 62. Zakona o PDV-u odbiti pretporez u trenutku kada nastaje obveza obračuna PDV-a. U skladu s navedenim, u konkretnom slučaju tuzemno društvo za nautički turizam obvezno je izdati račun za predujam primljen od korisnika za uslugu korištenja veza u marini za razdoblje od jedne godine te ne može izdati račun za obavljanje usluge veza plovila obzirom da će ista biti obavljena tijekom razdoblja od jedne godine. Napominjemo da prema članku 134. stavku 1. Pravilnika o PDV-u za primljene predujmove obveza obračuna PDV-a nastaje u trenutku primitka predujma, a pravo na odbitak PDV-a nastaje u trenutku plaćanja predujma. Ako platitelj predujma ima račun do roka za podnošenje prijave PDV-a tada ima pravo na odbitak pretporeza u onom obračunskom razdoblju u kojem je platio predujam. Ako platitelj predujma nema račun za plaćeni predujam do roka za podnošenje prijave PDVa tada ima pravo na odbitak pretporeza u onom obračunskom razdoblju u kojem je primio račun. U vezi ulaznica u nacionalni park za koje je prema navodima u upitu Ugovorom o poslovnoj suradnji između javne ustanove koja upravlja nacionalnim parkom i tuzemnog društva utvrđeno da ih tuzemno društvo naplaćuje za račun javne ustanove posjetiteljima koji su korisnici veza u marini i to na način da je cijena ulaznice uračunata u cijenu usluge veza plovila mišljenja smo da se takve ulaznice mogu smatrati sastavnim dijelom usluge veza plovila ako se radi o usluzi koju tuzemno društvo obavlja u svoje ime, a za račun javne ustanove. 441

442 Što se tiče izdavanja računa napominjemo da je Zakonom o PDV-u propisana obveza izdavanja računa između poreznih obveznika te da su odredbe u vezi gotovinskih računa koji se izdaju krajnjim kupcima propisane Općim poreznim zakonom (Narodne novine, broj 147/08, 18/11, 78/, 136/, 73/13 i 26/15). Reg: MF Porez na dodanu vrijednost Ispostavljanje računa 10U01 Ispravak računa (15.6.) Broj klase:410-19/15-01/58 Urudžbeni broj: /15-2 Zagreb, Podnositelj upita iz dostavnog popisa obratio nam se sa upitom u vezi ispravka računa. U upitu se navodi da je riječ o računu koji je podnositelju upita izdalo dioničko društvo (dalje: Društvo) koje na računu nije obračunalo porez na dodanu vrijednost. Podnositelj upita također navodi da uz upit prilaže mišljenje Područnog ureda Rijeka izdano Društvu te ostalu dokumentaciju. Iz priložene dokumentacije razvidno je da je račun izdan 26. listopada godine. Iz priložene dokumentacije razvidno je također da je kod Društva proveden postupak nadzora te da je u postupku nadzora utvrđeno da je Društvo bilo obvezno obračunati i uplatiti porez na dodanu vrijednost na naknadu iskazanu na spornom računu. Podnositelj upita navodi da se Društvo obratilo za mišljenje Poreznoj upravi, Područnom uredu Rijeka u vezi mogućnosti ispravka računa te da se Porezna uprava, Područni ured Rijeka, očitovao mišljenjem KLASA: /-01/2545, URBROJ: , od 17. prosinca 20. godine. Prema navedenom mišljenju Zakonom nije bila propisana mogućnost naknadnog ispostavljanja računa nakon što porezno tijelo zakonito utvrdilo prava i obveze iz porezno-pravnog odnosa. Obzirom da podnositelj upita smatra da navedeno mišljenje Porezne uprave, Područnog ureda Rijeka, treba tumačiti na način da nakon obavljenog inspekcijskog nadzora te nakon što je porezno tijelo utvrdilo obveze nije moguće ispostaviti račun, međutim da je isti moguće ispraviti, podnositelj upita postavlja pitanje može li Društvo ispraviti izdani račun na kojem nije iskazalo pripadajući porez na dodanu vrijednost te na koji način iznos poreza na dodanu vrijednost koji je obračunalo društvo temeljem obavljenog postupka inspekcijskog nadzora podnositelj upita može koristiti kao pretporez. Na postavljeni upit odgovaramo u nastavku. Odredbama članka 15. stavka 1. Zakona o porezu na dodanu vrijednost (Narodne novine, od broja 47/95-76/07, dalje u tekstu: Zakon) koji je bio na snazi u vrijeme izdavanja računa bilo je propisano da porezni obveznik mora ispostaviti račun za isporučena dobra ili obavljene usluge te na računu posebno iskazati porez na dodanu vrijednost. Ako se isporučuju dobra ili obavljaju usluge koje su oslobođene od plaćanja poreza na dodanu vrijednost na računu treba navesti da porez na dodanu vrijednost nije zaračunan. Prema odredbama članka 17. Zakona porezni obveznik obračunava porez na dodanu vrijednost prema izdanim računima za isporučena dobra i obavljene usluge u obračunskomu razdoblju. Od poreza na dodanu vrijednost obračunanog prema odredbama članka 17. stavka 1. i 2. Zakona, odbija se pretporez u smislu članka 20. stavka 1., 2. i 4. Zakona. Sukladno odredbama članka 20. Zakona pretporez je iznos poreza na dodanu vrijednost iskazan na računima za isporuke dobara i usluge koje su drugi poduzetnici obavili poreznom obvezniku. Pretporez se može odbiti samo na temelju računa koji sadrže sve podatke iz članka 15. stavka 3. ovoga Zakona, na temelju uvozne carinske dokumentacije u kojoj je iskazan porez na dodanu vrijednost obračunan pri uvozu, kao i dokaza o uplati poreza u slučaju iz članka 19. stavka 2. Zakona. Prema odredbama članka 8. stavak 3. Zakona ako se porezna osnovica promijeni naknadno zbog različitih vrsta popusta ili nemogućnosti naplate, tada poduzetnik koji je isporučio dobro ili obavio uslugu može ispraviti (smanjiti) iznos poreza, tek nakon što poduzetnik kome su isporučena dobra ili obavljene usluge ispravi (smanji) odbitak pretporeza i o tome pisano izvijesti isporučitelja. Ako je porez na dodanu vrijednost obračunan i plaćen pri uvozu odbijen kao pretporez, a naknadno je snižen ili nadoknađen, tada uvoznik mora za pripadni iznos ispraviti odbitak pretporeza. Ispravak porezne osnovice 442

443 obavlja se i u slučaju kada se porezna osnovica promijeni na više. Ispravci se moraju obaviti u obračunskom razdoblju u kojemu je promijenjena porezna osnovica. U skladu s navedenim porezni obveznik mogao je odbiti pretporez samo na temelju računa koji je sadržavao sve Zakonom propisane podatke. Obzirom da je temeljem priložene dokumentacije razvidno da Društvo na računu koje je izdalo podnositelju upita nije obračunalo porez na dodanu vrijednost odnosno da je porezna obveza utvrđena tek u postupku poreznog nadzora te je naknadno obračunana zbog učinjenog prekršaja, podnositelj upita u skladu s odredbama tada važećeg Zakona nema pravo odbiti pretporez utvrđen i obračunan u postupku nadzora. Također, u predmetnom slučaju nije moguće izvršiti ispravak porezne osnovice obzirom da porezna obveza utvrđena u postupku poreznog nadzora ne predstavlja preduvjet za ispravak porezne osnovice propisan odredbama članka 8. stavak 3. Zakona. Reg: MF Porez na dodanu vrijednost Ostalo 10Z09 Oslobođenja od plaćanja poreza na dodanu vrijednost u okviru projekta (07.5.) Broj klase:410-19/14-01/656 Urudžbeni broj: /15-2 Zagreb, Obratili ste se upitom u vezi oslobođenja od plaćanja poreza na dodanu vrijednost (u daljnjem tekstu: PDV) u okviru projekta iz Mjere 7. Temeljne usluge i obnova sela u ruralnim područjima iz Programa ruralnog razvoja Republike Hrvatske za razdoblje U upitu navodite kako općina namjerava iz sredstava Europske unije financirati rekonstrukciju cesta i parkirališta, rekonstrukciju vodovodne mreže, uređenje dječjeg igrališta te izgradnju sportsko-rekreacijskog centra te da je Pravilnikom o provedbi Mjere 7. predviđeno da je PDV neprihvatljiv trošak. S tim u vezi postavljeno je pitanje je li u predmetnom slučaju primjenjivo oslobođenje od plaćanja PDV-a. U vezi navedenog očitujemo se u nastavku. Zakon o porezu na dodanu vrijednost (Narodne novine broj 73/13, 99/13, 148/13, 153/13 i 143/14), koji se primjenjuje od dana pristupanja Republike Hrvatske Europskoj uniji, u potpunosti je usklađen s Direktivom Vijeća 2006/1/EZ kojom nije propisana mogućnost oslobođenja od plaćanja PDV-a za isporuke dobara i usluga koje se plaćaju iz sredstava EU fondova, a Republika Hrvatska ne može propisivati odredbe suprotne odredbama navedene Direktive. Obzirom da je do pristupanja Europskoj uniji Republika Hrvatska bila korisnica pretpristupnih programa i Programa Unije prijelaznim i završnim odredbama članka 198. Pravilnika o porezu na dodanu vrijednost (Narodne novine, broj 79/13, 85/13, 160/13, 35/14 i 157/14) između ostalog propisano je da su isporuke dobara i usluga te stjecanje dobara koja se financiraju iz pretpristupnih programa i Programa Unije, sklopljenima prije 1. srpnja godine, oslobođene plaćanja PDV-a. Projekti koji se financiraju iz sredstava pretpristupnog programa IPA načelno su oslobođeni PDV-a. Međutim, potrebno je napomenuti da iz Ugovora o pristupanje Republike Hrvatske Europskoj Uniji, Priloga III., poglavlja 7., točke 1 (za) proizlazi da se određene komponente programa IPA nastavljaju provoditi po IPA pravilima, dok neke komponente IPA programa postaju programi kohezijskog i strukturnih fondova. Tako su danom pristupanja Republike Hrvatske Europskoj uniji, programi u okviru IPA komponente IPA II. - Prekogranična suradnja i to programi Hrvatska - Mađarska i Hrvatska - Slovenija te programi IPA lll. - Regionalni razvoj i programi IPA IV. - Razvoj ljudskih potencijala postali operativni programi kohezijskog i strukturnih fondova. U vezi strukturnih instrumenata Europske unije koji su Republici Hrvatskoj na raspolaganju od dana pristupanja Europskoj uniji, napominjemo da oslobođenje od plaćanja PDV-a iz članka 198. stavka 1. Pravilnika o porezu na dodanu vrijednost nije primjenjivo, te su isporučitelji dobara i usluga obvezni na isporuku obavljenu u okviru projekata koji se financiraju iz strukturnih instrumenata Europske unije obračunati PDV. Kategorije troškova koje se mogu smatrati prihvatljivim za financiranje od strane Europske unije određene su u Uredbi (EU, EURATOM) br. 966/20 Europskog parlamenta 443

444 i Vijeća od 25. listopada 20. o financijskim pravilima koja se primjenjuju na opći proračun Unije i o stavljanju izvan snage Uredbe vijeća (EZ, Euratom) br. 1605/2002 (u nastavku: Uredba). U članku 6. stavku 3. Uredbe, između ostalog, određeno je da se PDV smatra prihvatljivim za financiranje od strane Europske unije kad se na temelju primjenjivog nacionalnog zakonodavstva o PDV-u ne može osigurati njegov povrat. Člankom 69. stavkom 3. točkom (c) Uredbe (EU) br. 1303/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od 17. prosinca o utvrđivanju zajedničkih odredbi o Europskom fondu za regionalni razvoj, Europskom socijalnom fondu, Kohezijskom fondu, Europskom poljoprivrednom fondu za ruralni razvoj i Europskom fondu za pomorstvo i ribarstvo i o utvrđivanju općih odredbi o Europskom fondu za regionalni razvoj, Europskom socijalnom fondu, Kohezijskom fondu i Europskom fondu za pomorstvo i ribarstvo te o stavljanju izvan snage Uredbe Vijeća (EZ) br. 1083/2006 propisano je kako PDV, osim ako nije povrativ u okviru nacionalnog zakonodavstva o PDV-u, nije prihvatljiv za doprinos iz ESI fondova i iz iznosa potpore prebačenog iz Kohezijskog fonda u CEF, kako je navedeno u članku 92. stavku 6., naprijed navedene Uredbe. U skladu s navedenim, PDV je prihvatljiv izdatak ako korisnik nema pravo na odbitak PDV-a za određenu nabavu te PDV nije prihvatljiv izdatak u slučaju da je korisnik porezni obveznik upisan u registar obveznika PDV-a i ima pravo na odbitak PDV-a. Prema tome, korisniku sredstava EU fondova koji nije upisan u registar obveznika PDV-a i nema pravo na odbitak pretporeza PDV će biti prihvatljiv izdatak, što znači da će iz sredstava EU fondova moći financirati i izdatak za PDV. Korisniku sredstava EU fondova koji je upisan u registar obveznika PDV-a PDV nije prihvatljiv izdatak, međutim isti će uz zadovoljenje ostalih zakonom propisanih uvjeta imati pravo na odbitak pretporeza, pa ne snosi trošak PDV-a kao krajnji korisnik. Reg: MF Porez na dodanu vrijednost Ostalo 10Z08 Obračun PDV-a na projekte koji se financiraju u okviru Operativnog programa ( ) Broj klase:410-19/14-01/447 Urudžbeni broj: /14-2 Zagreb, Zračna luka iz dostavnog popisa obratila se upitom u vezi obračuna PDV-a na projekte koji se financiraju u okviru Operativnog programa Razvoj ljudskih potencijala iz IPA IV. komponente pretpristupnog fonda pod nazivom Wings Poject - Regional Education Centre for Specialised Training at Airports. U upitu se postavlja pitanje da li su dobavljači ili pružatelji usluga koji su uključeni u provođenje navedenog projekta oslobođeni obveze obračuna PDV-a na računima kada zračnoj luci iz dostavnog popisa koja je nositelj projekta izdaju račune za opremu ili pružene usluge. U vezi navedenog očitujemo se u nastavku. Prema odredbama članka 198. stavka 1. Pravilnika o porezu na dodanu vrijednost (Narodne novine broj 79/13, 85/13, 160/13 i 35/14, u daljnjem tekstu: Pravilnik o PDV-u) isporuke dobara i usluga te stjecanje dobara koja se financiraju iz pretpristupnih programa i Programa Unije sklopljenima prije 1. srpnja 2013., godine oslobođene su plaćanja PDV-a. Oslobođenje od plaćanja PDV-a za projekte iz komponenata IPA II. Prekogranična suradnja programi sa Slovenijom i Mađarskom, IPA III. - Regionalni razvoj te IPA IV. - Razvoj ljudskih potencijala primjenjuje se na sve postupke nabave koje je provedbeno tijelo (provedbena agencija) pokrenulo do 30. lipnja te na sve postupke nabave koje provodi korisnik projekta temeljem glavnog ugovora sklopljenog sa provedbenim tijelom. Odredbama članka 198. stavka 2. Pravilnika o PDV-u propisan je postupak ostvarivanja oslobođenja od plaćanja PDV-a temeljem Okvirnog sporazuma između Europske komisije i Vlade Republike Hrvatske u svezi sudjelovanja Republike Hrvatske u programima pomoći Europske zajednice za projekte koji se financiraju iz potpore Europske zajednice (Narodne novine Međunarodni ugovori, broj 8/02 i 11/02), Okvirnog sporazuma između Vlade Republike Hrvatske i Komisije europskih zajednica o pravilima za suradnju u svezi financijske pomoći Europske zajednice Republici Hrvatskoj u provedbi pomoći u okviru Instrumenta pretpristupne pomoći (IPA) (Narodne novine Međunarodni ugovori, broj 444

445 10/07) i drugih programa koji se financiraju iz sredstava Europske zajednice u svezi financijske pomoći Republici Hrvatskoj. Državno tijelo nadležno za projekt obvezno je korisniku projekta dati jedan primjerak ovjerenog preslika stranica ugovora iz kojih se vide podaci o potpisniku ugovora, naziv projekta, broj ugovora, iznos i namjena potpore financijske pomoći. Korisnik projekta preslik tih ovjerenih stranica ugovora ovjerava svojim pečatom i daje isporučitelju pri nabavi dobara i usluga. Navedeni ovjereni preslik će isporučitelju biti dokaz da ima pravo ne zaračunati PDV pri isporuci dobara i usluga u skladu s odredbom članka 13. točka 4. Dodatka A Okvirnog sporazuma između Europske komisije i Vlade Republike Hrvatske u svezi sudjelovanja Republike Hrvatske u programima pomoći Europske zajednice za projekte koji se financiraju iz potpore Europske zajednice i odredbom članka 26. stavak 2. točka b) Okvirnog sporazuma između Vlade Republike Hrvatske i Komisije europskih zajednica o pravilima za suradnju u svezi financijske pomoći Europske zajednice Republici Hrvatskoj u provedbi pomoći u okviru Instrumenta pretpristupne pomoći (IPA), te u skladu s odredbama o poreznom oslobođenju drugih programa koji se financiraju iz sredstava Europske zajednice u svezi financijske pomoći Republici Hrvatskoj. Korisnik projekta obvezan je voditi evidenciju o ostvarenim oslobođenjima pri nabavi robe i usluga u tuzemstvu po isporučiteljima dobara i usluga koja mora sadržavati podatke o nazivu projekta, broj ugovora i podatke o isporučiteljima (naziv, adresu, osobni identifikacijski broj), broj računa i iznos naknade za isporučena dobra i obavljene usluge. U skladu s navedenim, projekti koji se financiraju iz sredstava IPA programa načelno su oslobođeni PDV-a. Međutim, potrebno je napomenuti da iz Ugovora o pristupanje Republike Hrvatske Europskoj Uniji, Priloga lll., poglavlja 7., točke 1 (za) proizlazi da se određene komponente programa IPA nastavljaju provoditi po IPA pravilima, dok neke komponente IPA programa postaju programi kohezijskog i strukturnih fondova. Tako su danom pristupanja Republike Hrvatske Europskoj uniji, programi u okviru IPA komponente IPA II. - Prekogranična suradnja i to programi Hrvatska Mađarska i Hrvatska - Slovenija te programi IPA III. - Regionalni razvoj i programi IPA IV. Razvoj ljudskih potencijala postali operativni programi strukturnih i kohezijskih fondova. U vezi projekata iz komponenata IPA III. - Regionalni razvoj te IPA IV. - Razvoj ljudskih potencijala, napominjemo da se oslobođenje od plaćanja PDV-a prema članku 198. Pravilnika o PDV-u odnosi na sve postupke nabave koji su pokrenuti do 30. lipnja Prema tome, oslobođenje od plaćanja PDV-a primjenjuje se na postupke nabave koje je provedbeno tijelo, odnosno provedbena agencija pokrenula do 30. lipnja 2013., te na sve postupke nabave koje provodi korisnik projekta temeljem glavnog ugovora sklopljenog sa provedbenim tijelom. Za sve postupke nabave koje provedbeno tijelo pokrene poslije 1, srpnja oslobođenje od PDV-a se ne primjenjuje. U skladu s navedenim, obzirom da se u predmetnom slučaju radi o projektu iz komponente IPA IV. Razvoj ljudskih potencijala oslobođenje od plaćanja PDV-a može se primijeniti, ako je provedbeno tijelo (provedbena agencija) postupak nabave pokrenulo do 30. lipnja Prema tome, u ovom slučaju potrebno je utvrditi kada je provedbeno tijelo (provedbena agencija) pokrenula postupak nabave te će se ovisno o tome odrediti i porezni tretman nabava dobara i usluga u okviru predmetnog projekta. Napominjemo da je prilikom utvrđivanja navedenog poreznog tretmana bitan datum pokretanja postupka nabave od strane provedbenog tijela (provedbene agencije), a ne datum potpisivanja ugovora. Ostalo (Z) Porez na dodanu vrijednost Ostalo Oslobođenja od plaćanja poreza na dodanu vrijednost u okviru 10Z07 Mjere 301 iz IPARD ugovora Reg: MF Broj klase: /14-01/476 Urudžbeni broj: /14-2 Zagreb, Obratili ste se upitom u vezi oslobođenja od plaćanja poreza na dodanu vrijednost u okviru Mjere 301 iz IPARD ugovora. U upitu se navodi da IPARD ugovor osim iznosa prihvatljivih troškova koji će financirati Europska unija, često ima i dio neprihvatljivih 445

446 troškova koji su dio projekta i navode se na Listi izdataka odobrenoj od Agencije za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju. U upitu se navodi da spomenuta agencija definira neprihvatljive troškove i da su to primjerice: neprihvatljivi dodatni radovi, katastarske čestice na kojima se nisu uspjeli riješiti imovinsko-pravni odnosi a ključne su za razvoj projekta (primjerice kanalizacija) te da te troškove snose korisnici Mjere 301 (većinom su to općine i gradovi). U upitu je postavljeno pitanje jesu li i neprihvatljivi troškovi koji su dio projekta i neophodni su za odvijanje projekta, ali ih neće financirati Europska unije već korisnik Mjere 301 oslobođeni PDV-a te trebaju li izvođači radova prilikom ispostave situacija ili računa obračunavati PDV na neprihvatljive radove. Nadalje, postavljeno je pitanje jesu li povećane količine materijala prihvatljivih troškova/radova oslobođene PDV-a u slučaju kada su inicijalno premalo procijenjene troškovnikom. Također, postavljeno je pitanje u kojem slučaju općine nisu obveznici PDV-a? U vezi navedenog očitujemo se u nastavku. Prema odredbama članka 198. stavka 1. Pravilnika o porezu na dodanu vrijednost (Narodne novine broj 79/13, 85/13, 160/13 i 35/14, u daljnjem tekstu: Pravilnik o PDV-u) isporuke dobara i usluga te stjecanje dobara koja se financiraju iz pretpristupnih programa i Programa Unije sklopljenima prije 1. srpnja godine oslobođene su plaćanja PDV-a. Oslobođenje od plaćanja PDV-a za projekte iz komponenata IPA II. Prekogranična suradnja programi sa Slovenijom i Mađarskom, IPA lll. - Regionalni razvoj te IPA IV. - Razvoj ljudskih potencijala primjenjuje se na sve postupke nabave koje je provedbeno tijelo (provedbena agencija) pokrenulo do 30. lipnja te na sve postupke nabave koje provodi korisnik projekta temeljem glavnog ugovora sklopljenog sa provedbenim tijelom. Ministarstvo financija se u vezi oslobođenja od plaćanja PDV-a za projekte iz komponente IPA V. - Ruralni razvoj (IPARD) očitovalo dopisom KLASA: /01-269, URBROJ: /13-06 od 30. rujna U spomenutom dopisu se, između ostalog navodi da se oslobođenje od plaćanja PDV-a za IPARD mjere Priprema i provedba lokalnih strategija ruralnog razvoja (korisnici Lokalne akcijske grupe), Poboljšanje i razvoj ruralne infrastrukture (korisnici jedinice lokalne samouprave) i 501 Tehnička pomoć (korisnik Ministarstvo poljoprivrede) primjenjuje do završetka IPARD programa. U skladu s navedenim, obzirom da je odredbama članka 198. stavka 1. Pravilnika o PDV-u propisano da su plaćanja PDV-a oslobođene isporuke dobara i usluga te stjecanje dobara koja se financiraju iz pretpristupnih programa i Programa Unije sklopljenima prije 1. srpnja godine te uzimajući u obzir činjenicu da se u konkretnom slučaju neprihvatljivi troškovi neće financirati is sredstava pretpristupnih programa mišljenja smo da se oslobođenje od plaćanja PDV-a ne može primijeniti na neprihvatljive troškove. Prema tome, izvođači radova prilikom ispostave situacija ili računa obvezni su obračunati PDV na neprihvatljive radove. Napominjemo da se za građevinske usluge primjenjuje prijenos porezne obveze sukladno članku 75. stavku 3. Zakona o porezu na dodanu vrijednost (Narodne novine broj 73/13, 99/13 Rješenje USRH, 148/13 i 153/13 Rješenje USRH) ako je primatelj usluge upisan u registar obveznika PDV-a. U vezi pitanja o tome jesu li povećane količine materijala prihvatljivih troškova/radova oslobođene PDV-a u slučaju kada su iste inicijalno premalo procijenjene troškovnikom, mišljenja smo da se oslobođenje od plaćanja PDV-a primjenjuje i u slučaju povećanja količine materijala prihvatljivih troškova/radova u odnosu na inicijalnu procjenu. Što se tiče pitanja u kojem slučaju općine nisu obveznici PDV-a napominjemo da općine neovisno o tome jesu li upisane u registar obveznika PDV-a ne obračunavaju PDV na isporuke koje obavljaju u okviru svoje ovlasti, odnosno na isporuke koje spadaju u djelokrug rada općine prema posebnim propisima. Sve ostale isporuke koje općine obavljaju, a koje ne spadaju u njihove ovlasti, odnosno djelokrug rada prema posebnim propisima načelno se smatraju gospodarskom djelatnošću koja podliježe oporezivanju PDV-om te se upisuju u registar obveznika PDV-a ako je vrijednost takvih isporuka dobara ili usluga u prethodnoj kalendarskoj godini bila veća od ,00 kuna. Napominjemo da se u vezi navedenog Središnji ured Porezne uprave detaljno očitovao dopisom KLASA: /13-01/3, URBROJ: /14-27 od 31. siječnja kojeg možete pronaći na Internetskoj stranici Porezne uprave u dijelu Mišljenja SU pod Porez na dodanu vrijednost. 446

447 Reg: MF Porez na dodanu vrijednost Ostalo 10Z06 Oslobođenja od plaćanja PDV-a u okviru IPARD programa Broj klase: /14-01/2 Urudžbeni broj: /14-2 Zagreb, Podnositelj upita iz dostavnog popisa obratio se upitom u vezi oslobođenja od plaćanja PDV-a u okviru IPARD programa. U upitu je postavljeno pitanje o tome može li se temeljem IPARD ugovora koji je ovjeren 02. siječnja godine zatražiti oslobođenje od plaćanja PDV-a, odnosno ispravak računa koji se odnose na 20. i godinu i izdani su prije ovjere IPARD ugovora. U vezi navedenog očitujemo se u nastavku. Prema odredbama članka 198. stavka 1. Pravilnika o porezu na dodanu vrijednost (Narodne novine broj 79/13, 85/13, 160/13 i 35/14, u daljnjem tekstu: Pravilnik) isporuke dobara i usluga te stjecanje dobara koja se financiraju iz pretpristupnih programa i Programa Unije sklopljenima prije 1. srpnja 2013., godine oslobođene su plaćanja PDV-a. Oslobođenje od plaćanja PDV-a za projekte iz komponenata IPA II. Prekogranična suradnja programi sa Slovenijom i Mađarskom, IPA lll. - Regionalni razvoj te IPA IV. - Razvoj ljudskih potencijala primjenjuje se na sve postupke nabave koje je provedbeno tijelo (provedbena agencija) pokrenulo do 30. lipnja te na sve postupke nabave koje provodi korisnik projekta temeljem glavnog ugovora sklopljenog sa provedbenim tijelom. Ministarstvo financija se u vezi oslobođenja od plaćanja PDV-a za projekte iz komponente IPA V. - Ruralni razvoj (IPARD) očitovalo dopisom KLASA: /01-269, URBROJ: /13-06 od 30. rujna U spomenutom dopisu se, između ostalog navodi da se oslobođenje od plaćanja PDV-a za IPARD mjere Priprema i provedba lokalnih strategija ruralnog razvoja (korisnici Lokalne akcijske grupe), Poboljšanje i razvoj ruralne infrastrukture (korisnici jedinice lokalne samouprave) i 501 Tehnička pomoć (korisnik Ministarstvo poljoprivrede) primjenjuje do završetka IPARD programa te da se postupak ostvarivanja oslobođenja od plaćanja PDV-a provodi na sljedeći način. Državno tijelo nadležno za IPARD projekte, Ministarstvo poljoprivrede, obavezno je korisniku projekta, jedinici lokalne samouprave ili lokalnoj akcijskoj grupi, dati jedan primjerak ovjerenog preslika stranica ugovora iz kojeg se vide podaci o potpisniku ugovora, nazivu projekta, broju ugovora, iznosu i namjeni potpore - financijska pomoć iz IPARD programa. Korisnik projekta preslik tih ovjerenih stranica ugovora ovjerava svojim pečatom i daje isporučitelju pri nabavi dobara i usluga. Navedeni ovjereni preslik će isporučitelju biti dokaz da ima pravo ne zaračunati PDV pri isporuci dobara i usluga u skladu s odredbom članka 26. stavka 2. točke b) Okvirnog sporazuma između Vlade Republike Hrvatske i Komisije europskih zajednica o pravilima za suradnju u svezi financijske pomoći Europske zajednice Republici Hrvatskoj u provedbi pomoći u okviru instrumenta pretpristupne pomoći (IPA). Prema tome, Ministarstvo poljoprivrede obavezno je svim korisnicima sredstava iz IPARD programa dati jedan primjerak ovjerenog preslika stranica ugovora iz kojeg se vide podaci o potpisniku ugovora, nazivu projekta, broju ugovora, iznosu i namjeni potpore - financijska pomoć iz IPARD programa kako bi ti korisnici prilikom nabave mogli ostvariti oslobođenje od plaćanja PDV-a. Korisnik projekta obvezan je voditi evidenciju o ostvarenim oslobođenjima pri nabavi robe i usluga u tuzemstvu po isporučiteljima dobara i usluga koje mora sadržavati podatke o nazivu projekta, broju ugovora, podacima o isporučitelju, broju računa i iznosu naknade za isporučena dobra i obavljene usluge. U skladu s navedenim, napominjemo da se oslobođenje od plaćanja PDV-a za projekte iz komponente IPA V. - Ruralni razvoj (IPARD) ostvaruje izravno te nije propisana mogućnost naknadnog povrata PDV-a ili ispravka računa koji su izdani prije ovjere IPARD ugovora. 447

448 Porez na dodanu vrijednost - Ostalo Reg: MF Z05 Stjecanje dobara iz zemalja članica Europske unije Broj klase:410-19/13-01/654 Urudžbeni broj: /14-3 Zagreb, Veza: Vaš dopis KLASA: /13-01/00356, URBROJ: Navedenim dopisom obratili ste nam se upitom u vezi oslobođenja od plaćanja poreza na dodanu vrijednost (u daljnjem tekstu: PDV) za stjecanje dobara iz zemalja članica Europske unije u okviru Fonda za ulaganje u znanost i inovacije II. faza. U dopisu se navodi da je u okviru Operativnog programa za regionalnu konkurentnost , prioritet 2.- Jačanje konkurentnosti hrvatskog gospodarstva, mjera 2.2. Transfer tehnologije i podrška uslugama za novonastale tvrtke utemeljene na znanju, pokrenuta operacija Fond za ulaganje u znanost i inovacije II. faza u nadležnosti Ministarstva znanosti, obrazovanja i sporta. Nadalje, u dopisu se navodi da je u razdoblju od 14. ožujka do 13. lipnja godine potpisano 19 ugovora o dodjeli bespovratnih sredstava s hrvatskim visokim učilištima i javnim znanstvenim organizacijama te da je u svrhu provedbe aktivnosti i ostvarenja rezultata projekta predviđeno stjecanje dobra iz država članica Europske unije. Obzirom da iz preporuke Središnjeg ureda Porezne uprave KLASA: /13-01/3, URBROJ: /13-3 u vezi dodjele PDV identifikacijskog broja proizlazi da dobavljač iz druge države članice na obavljanu isporuku dobara neće zaračunavati PDV svoje države članice već će javna tijela biti obvezna obračunati i platiti hrvatski PDV na stjecanje dobara postavljeno je pitanje da li se u ovom slučaju primjenjuje porezno oslobođenje za IPA projekte. U vezi navedenog očitujemo se u nastavku. Prema odredbama članka 198. stavka 1. Pravilnika o porezu na dodanu vrijednost (Narodne novine broj 79/13, 85/13 i 160/13, u daljnjem tekstu: Pravilnik) isporuke dobara i usluga te stjecanje dobara koja se financiraju iz pretpristupnih programa i Programa Unije sklopljenima prije 1. srpanja godine oslobođene su plaćanja PDV-a. Oslobođenje od plaćanja PDV-a za projekte iz komponenata IPA II. Prekogranična suradnja programi sa Slovenijom i Mađarskom, IPA lll. - Regionalni razvoj te IPA IV. - Razvoj ljudskih potencijala primjenjuje se na sve postupke nabave koje je provedbeno tijelo (provedbena agencija) pokrenula do 30. lipnja te na sve postupke nabave koje provodi korisnik projekta temeljem glavnog ugovora sklopljenog sa provedbenim tijelom. Odredbama članka 198. stavka 2. Pravilnika propisan je postupak ostvarivanja oslobođenja od plaćanja PDV-a temeljem Okvirnog sporazuma između Europske komisije i Vlade Republike Hrvatske u svezi sudjelovanja Republike Hrvatske u programima pomoći Europske zajednice za projekte koji se financiraju iz potpore Europske zajednice (Narodne novine Međunarodni ugovori, broj 8/02 i 11/02), Okvirnog sporazuma između Vlade Republike Hrvatske i Komisije europskih zajednica o pravilima za suradnju u svezi financijske pomoći Europske zajednice Republici Hrvatskoj u provedbi pomoći u okviru Instrumenta pretpristupne pomoći (IPA) (Narodne novine Međunarodni ugovori, broj 10/07) i drugih programa koji se financiraju iz sredstava Europske zajednice u svezi financijske pomoći Republici Hrvatskoj. Državno tijelo nadležno za projekt obvezno je korisniku projekta dati jedan primjerak ovjerenog preslika stranica ugovora iz kojih se vide podaci o potpisniku ugovora, naziv projekta, broj ugovora, iznos i namjena potpore financijske pomoći. Korisnik projekta preslik tih ovjerenih stranica ugovora ovjerava svojim pečatom i daje isporučitelju pri nabavi dobara i usluga. Navedeni ovjereni preslik će isporučitelju biti dokaz da ima pravo ne zaračunati PDV pri isporuci dobara i usluga u skladu s odredbom članka 13. točka 4. Dodatka A Okvirnog sporazuma između Europske komisije i Vlade Republike Hrvatske u svezi sudjelovanja Republike Hrvatske u programima pomoći Europske zajednice za projekte koji se financiraju iz potpore Europske zajednice i odredbom članka 26. stavak 2. točka b) Okvirnog sporazuma između Vlade Republike Hrvatske i Komisije europskih zajednica o pravilima za suradnju u svezi financijske pomoći Europske zajednice Republici Hrvatskoj u provedbi pomoći u okviru Instrumenta pretpristupne pomoći (IPA), te u skladu s odredbama o poreznom oslobođenju drugih programa koji se financiraju iz sredstava Europske zajednice u svezi financijske pomoći Republici Hrvatskoj. 448

449 Korisnik projekta obvezan je voditi evidenciju o ostvarenim oslobođenjima pri nabavi robe i usluga u tuzemstvu po isporučiteljima dobara i usluga koja mora sadržavati podatke o nazivu projekta, broj ugovora i podatke o isporučiteljima (naziv, adresu, osobni identifikacijski broj), broj računa i iznos naknade za isporučena dobra i obavljene usluge. U skladu s navedenim, projekti koji se financiraju iz sredstava IPA programa načelno su oslobođeni PDV-a. Međutim, potrebno je napomenuti da iz Ugovora o pristupanje Republike Hrvatske Europskoj Uniji, Priloga III., poglavlja 7., točke 1 (za) proizlazi da se određene komponente programa IPA nastavljaju provoditi po IPA pravilima, dok neke komponente IPA programa postaju programi kohezijskog i strukturnih fondova. Tako su danom pristupanja Republike Hrvatske Europskoj uniji, programi u okviru IPA komponente IPA II. - Prekogranična suradnja i to programi Hrvatska - Mađarska i Hrvatska - Slovenija te programi IPA lll. - Regionalni razvoj i programi IPA IV. - Razvoj ljudskih potencijala postali operativni programi kohezijskog i strukturnih fondova. Stoga smo mišljenja da se za projekte u komponentama IPA I. - Pomoć u tranziciji i jačanje institucija te IPA Il. - Prekogranična suradnja i to program jadranske prekogranične suradnje, prekogranični program Hrvatska-Bosna i Hercegovina, prekogranični program Hrvatska-Crna Gora, prekogranični program Hrvatska-Srbija koji se nastavljaju provoditi po IPA pravilima oslobođenje od plaćanja PDV-a prema članku 198. Pravilnika odnosi na sve postupke nabave koji će biti pokrenuti do kraja provedbe navedenih programa. U vezi projekata iz komponenata IPA lll. - Regionalni razvoj te IPA IV. - Razvoj ljudskih potencijala, napominjemo da se oslobođenje od plaćanja PDV-a prema članku 198. Pravilnika odnosi na sve postupke nabave koji su pokrenuti do 30. lipnja Prema tome, oslobođenje od plaćanja PDV-a primjenjuje se na postupke nabave koje je provedbeno tijelo, odnosno provedbena agencija pokrenulo do 30. lipnja 2013., te na sve postupke nabave koje provodi korisnik projekta temeljem glavnog ugovora sklopljenog sa provedbenim tijelom. Za sve postupke nabave koje provedbeno tijelo pokrene poslije 1. srpnja oslobođenje od PDV-a se ne primjenjuje. U skladu s navedenim, obzirom da u upitu nije navedeno o kojoj IPA komponenti se točno radi napominjemo da se ne možemo sa sigurnošću očitovati. Međutim, ako se u konkretnom slučaju radi o ugovorima u okviru IPA programa koji zadovoljavaju uvjete za primjenu poreznog oslobođenja iz članka 198. stavka 1. Pravilnika tada su i stjecanja dobara unutar Europske unije koje obavi Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta oslobođena plaćanja PDV-a. Obzirom da navedeno ministarstvo ima dodijeljen PDV identifikacijski broj te će mu temeljem toga isporučitelj iz druge države članice obaviti oslobođenu isporuku dobara porezno oslobođenje za stjecanje dobara u tuzemstvu provodi se na način da će Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta kao korisnik projekta preslik ovjerenih stranica ugovora ovjeriti svojim pečatom te isti čuvati u svojim knjigovodstvenim evidencijama kao dokaz da ima pravo ne obračunati PDV na stjecanje dobara unutar Europske unije. Napominjemo da se takvo oslobođeno stjecanje ne iskazuje u Obrascu PDV-a, kao ni u Obrascu PDV-S odnosno Prijavi za stjecanje dobara i primljene usluge iz drugih država članica Europske unije. Reg: MF Porez na dodanu vrijednost - Ostalo Oslobođenja od plaćanja poreza na dodanu vrijednost glede 10Z04 Ugovora o dodjeli bespovratnih sredstava Broj klase:410-19/13-01/773 Urudžbeni broj: /13-3 Zagreb, Veza: Vaš dopis KLASA: /13-002/52, URBROJ: Navedenim dopisom zatražili ste očitovanje u vezi oslobođenja od plaćanja poreza na dodanu vrijednost (u daljnjem tekstu: PDV) glede Ugovora o dodjeli bespovratnih sredstava (Grant Contract) IPA c03 koji je Grad Zagreb potpisao 23. rujna s Hrvatskim zavodom za zapošljavanje u okviru Operativnog programa za razvoj ljudskih potencijala , Instrumenta za pretpristupnu pomoć IPA, IV. komponenta, za provedbu projekta pod nazivom Creating innovative opportunities for self-employment of unemployed gighly educated woment in the city of Zagreb (u prijevodu: Stvaranje inovativnih mogućnosti za samozapošljavanje visoko obrazovanih nezaposlenih žena grada Zagreba ). Obzirom na navedeno, u dopisu se postavlja pitanje je li Grad Zagreb kao 449

450 korisnik bespovratnih sredstava temeljem spomenutog ugovora oslobođen plaćanja PDV-a na isporuke dobara ili usluga u okviru predmetnog projekta. U vezi navedenog očitujemo se u nastavku. Prema odredbama članka 198. stavka 1. Pravilnika o porezu na dodanu vrijednost (Narodne novine broj 79/13, 85/13 i 160/13, u daljnjem tekstu: Pravilnik) isporuke dobara i usluga te stjecanje dobara koja se financiraju iz pretpristupnih programa i Programa Unije sklopljenima prije 1. srpnja 2013., godine oslobođene su plaćanja PDV-a. Oslobođenje od plaćanja PDV-a za projekte iz komponenata IPA II. Prekogranična suradnja programi sa Slovenijom i Mađarskom, IPA lll. - Regionalni razvoj te IPA IV. - Razvoj ljudskih potencijala primjenjuje se na sve postupke nabave koje je provedbeno tijelo (provedbena agencija) pokrenulo do 30. lipnja te na sve postupke nabave koje provodi korisnik projekta temeljem glavnog ugovora sklopljenog sa provedbenim tijelom. Odredbama članka 198. stavka 2. Pravilnika propisan je postupak ostvarivanja oslobođenja od plaćanja PDV-a temeljem Okvirnog sporazuma između Europske komisije i Vlade Republike Hrvatske u svezi sudjelovanja Republike Hrvatske u programima pomoći Europske zajednice za projekte koji se financiraju iz potpore Europske zajednice (Narodne novine Međunarodni ugovori, broj 8/02 i 11/02), Okvirnog sporazuma između Vlade Republike Hrvatske i Komisije europskih zajednica o pravilima za suradnju u svezi financijske pomoći Europske zajednice Republici Hrvatskoj u provedbi pomoći u okviru Instrumenta pretpristupne pomoći (IPA) (Narodne novine Međunarodni ugovori, broj 10/07) i drugih programa koji se financiraju iz sredstava Europske zajednice u svezi financijske pomoći Republici Hrvatskoj. Državno tijelo nadležno za projekt obvezno je korisniku projekta dati jedan primjerak ovjerenog preslika stranica ugovora iz kojih se vide podaci o potpisniku ugovora, naziv projekta, broj ugovora, iznos i namjena potpore financijske pomoći. Korisnik projekta preslik tih ovjerenih stranica ugovora ovjerava svojim pečatom i daje isporučitelju pri nabavi dobara i usluga. Navedeni ovjereni preslik će isporučitelju biti dokaz da ima pravo ne zaračunati PDV pri isporuci dobara i usluga u skladu s odredbom članka 13. točka 4. Dodatka A Okvirnog sporazuma između Europske komisije i Vlade Republike Hrvatske u svezi sudjelovanja Republike Hrvatske u programima pomoći Europske zajednice za projekte koji se financiraju iz potpore Europske zajednice i odredbom članka 26. stavak 2. točka b) Okvirnog sporazuma između Vlade Republike Hrvatske i Komisije europskih zajednica o pravilima za suradnju u svezi financijske pomoći Europske zajednice Republici Hrvatskoj u provedbi pomoći u okviru Instrumenta pretpristupne pomoći (IPA), te u skladu s odredbama o poreznom oslobođenju drugih programa koji se financiraju iz sredstava Europske zajednice u svezi financijske pomoći Republici Hrvatskoj. Korisnik projekta obvezan je voditi evidenciju o ostvarenim oslobođenjima pri nabavi robe i usluga u tuzemstvu po isporučiteljima dobara i usluga koja mora sadržavati podatke o nazivu projekta, broj ugovora i podatke o isporučiteljima (naziv, adresu, osobni identifikacijski broj), broj računa i iznos naknade za isporučena dobra i obavljene usluge. U skladu s navedenim, projekti koji se financiraju iz sredstava IPA programa načelno su oslobođeni PDV-a. Međutim, potrebno je napomenuti da iz Ugovora o pristupanje Republike Hrvatske Europskoj Uniji, Priloga III., poglavlja 7., točke 1 (za) proizlazi da se određene komponente programa IPA nastavljaju provoditi po IPA pravilima, dok neke komponente IPA programa postaju programi kohezijskog i strukturnih fondova. Tako su danom pristupanja Republike Hrvatske Europskoj uniji, programi u okviru IPA komponente IPA II. - Prekogranična suradnja i to programi Hrvatska - Mađarska i Hrvatska - Slovenija te programi IPA lll. - Regionalni razvoj i programi IPA IV. - Razvoj ljudskih potencijala postali operativni programi strukturnih i kohezijskih fondova. U vezi projekata iz komponenata IPA lll. - Regionalni razvoj te IPA IV. - Razvoj ljudskih potencijala, napominjemo da se oslobođenje od plaćanja PDV-a prema članku 198. Pravilnika odnosi na sve postupke nabave koji su pokrenuti do 30. lipnja Prema tome, oslobođenje od plaćanja PDV-a primjenjuje se na postupke nabave koje je provedbeno tijelo, odnosno provedbena agencija pokrenula do 30. lipnja 2013., te na sve postupke nabave koje provodi korisnik projekta temeljem glavnog ugovora sklopljenog sa provedbenim tijelom. Za sve postupke nabave koje provedbeno tijelo pokrene poslije 1. srpnja oslobođenje od PDV-a se ne primjenjuje. U skladu s navedenim, obzirom da se u predmetnom slučaju radi o projektu iz komponente IPA IV. - Razvoj ljudskih potencijala oslobođenje od plaćanja PDV-a može se primijeniti, ako je provedbeno tijelo (provedbena agencija) postupak nabave pokrenulo do 30. lipnja Prema tome, u ovom slučaju potrebno je utvrditi kada je provedbeno tijelo (provedbena agencija) pokrenula postupak nabave te će se ovisno o tome odrediti i porezni 450

451 tretman nabava dobara i usluga u okviru predmetnog projekta. Napominjemo da je prilikom utvrđivanja navedenog poreznog tretmana bitan datum pokretanja postupka nabave od strane provedbenog tijela (provedbene agencije), a ne datum potpisivanja ugovora. Porez na dodanu vrijednost Ostalo Oslobođenje od plaćanja poreza na dodanu vrijednost za program 10Z03 Marco Polo II Reg: MF Broj klase: /13-01/730 Urudžbeni broj: /13-2 Zagreb, Navedenim dopisom zatražili ste očitovanje u vezi oslobođenja od plaćanja poreza na dodanu vrijednost (u daljnjem tekstu: PDV) za program Marco Polo II koji se financira iz sredstava Europske unije. Prema navodima u upitu u okviru toga programa ugovoren je projekt Go rail Go green koji zajednički provode hrvatska društva A d.o.o. (u vlasništvu B Carga) i C (kontejnerski terminal iz Rijeke) te strano društvo D. Obzirom da se radi o projektu koji se sufinancira iz sredstava Europske unije, zatraženo je očitovanje u vezi oslobođenja od plaćanja PDV-a prilikom obavljanja isporuka dobara i usluga između partnera, odnosno postavljeno je pitanje jesu li partneri na projektu prilikom ispostavljanja računa drugim partnerima na projektu obvezni obračunati PDV. Također, postavljeno je pitanje jesu li obveznici PDV-a koji partnerima na projektu (društvu A d.o.o.; C te D ) obavljaju isporuke dobara i usluga obvezni prilikom ispostavljanja računa obračunati PDV. U vezi navedenog očitujemo se u nastavku. Prema odredbama članka 198. stavka 1. Pravilnika o porezu na dodanu vrijednost (Narodne novine broj 79/13 i 85/13, u daljnjem tekstu: Pravilnik) isporuke dobara i usluga koje se obavljaju u okviru IPA projekata po ugovorima sklopljenim prije dana stupanja na snagu Zakona o porezu na dodanu vrijednost (Narodne novine broj 73/13 i 99/13 Rješenje USRH), oslobođene su plaćanja PDV-a. Odredbama članka 198. stavka 2. Pravilnika propisan je postupak ostvarivanja oslobođenja od plaćanja PDV-a temeljem Okvirnog sporazuma između Europske komisije i Vlade Republike Hrvatske u svezi sudjelovanja Republike Hrvatske u programima pomoći Europske zajednice za projekte koji se financiraju iz potpore Europske zajednice (Narodne novine Međunarodni ugovori, broj 8/02 i 11/02), Okvirnog sporazuma između Vlade Republike Hrvatske i Komisije europskih zajednica o pravilima za suradnju u svezi financijske pomoći Europske zajednice Republici Hrvatskoj u provedbi pomoći u okviru Instrumenta pretpristupne pomoći (IPA) (Narodne novine Međunarodni ugovori, broj 10/07) i drugih programa koji se financiraju iz sredstava Europske zajednice u svezi financijske pomoći Republici Hrvatskoj. Državno tijelo nadležno za projekt obvezno je korisniku projekta dati jedan primjerak ovjerenog preslika stranica ugovora iz kojih se vide podaci o potpisniku ugovora, naziv projekta, broj ugovora, iznos i namjena potpore financijske pomoći. Korisnik projekta preslik tih ovjerenih stranica ugovora ovjerava svojim pečatom i daje isporučitelju pri nabavi dobara i usluga. Navedeni ovjereni preslik će isporučitelju biti dokaz da ima pravo ne zaračunati PDV pri isporuci dobara i usluga u skladu s odredbom članka 13. točka 4. Dodatka A Okvirnog sporazuma između Europske komisije i Vlade Republike Hrvatske u svezi sudjelovanja Republike Hrvatske u programima pomoći Europske zajednice za projekte koji se financiraju iz potpore Europske zajednice i odredbom članka 26. stavak 2. točka b) Okvirnog sporazuma između Vlade Republike Hrvatske i Komisije europskih zajednica o pravilima za suradnju u svezi financijske pomoći Europske zajednice Republici Hrvatskoj u provedbi pomoći u okviru Instrumenta pretpristupne pomoći (IPA), te u skladu s odredbama o poreznom oslobođenju drugih programa koji se financiraju iz sredstava Europske zajednice u svezi financijske pomoći Republici Hrvatskoj. Korisnik projekta obvezan je voditi evidenciju o ostvarenim oslobođenjima pri nabavi robe i usluga u tuzemstvu po isporučiteljima dobara i usluga koja mora sadržavati podatke o 451

452 nazivu projekta, broj ugovora i podatke o isporučiteljima (naziv, adresu, osobni identifikacijski broj), broj računa i iznos naknade za isporučena dobra i obavljene usluge. U skladu s navedenim, ako se u konkretnom slučaju radi o projektu koji se financira iz sredstava programa Zajednice na koji se mogu primijeniti odredbe o poreznom oslobođenju iz članka 13. točka 4. Dodatka A Okvirnog sporazuma između Europske komisije i Vlade Republike Hrvatske u svezi sudjelovanja Republike Hrvatske u programima pomoći Europske zajednice za projekte koji se financiraju iz potpore Europske zajednice tada se postupak oslobođenja od plaćanja PDV-a ostvaruje na način propisan odredbama članka 198. stavka 2. Pravilnika. Napominjemo da se oslobođenje od plaćanja PDV-a drugih programa koji se financiraju iz sredstava Europske zajednice u svezi financijske pomoći Republici Hrvatskoj prema odredbama članka 198. stavka 2. Pravilnika ostvaruje pod uvjetom da u tim programima navedene odredbe o poreznom oslobođenju. Što se tiče obračunavanja PDV-a prilikom ispostavljanja računa između partnera na projektu, napominjemo da sukladno članku 198. stavku 2. Pravilnika društva koja su partneri na projektu te su kao takvi navedeni u ugovoru nisu obvezni prilikom ispostavljanja računa drugim partnerima na projektu obračunati PDV, ako posjeduju ovjereni preslik stranica ugovora koji je svojim pečatom ovjerio korisnik projekta, a iz kojih se vide podaci o potpisniku ugovora, partnerima na projektu, nazivu projekta, broju ugovora, iznosu i namjeni potpore financijske pomoći. U vezi pitanja jesu li obveznici PDV-a koji partnerima na projektu obavljaju isporuke dobara i usluga obvezni prilikom ispostavljanja računa obračunati PDV, napominjemo da tuzemni isporučitelji dobara i usluga nisu obvezni prilikom ispostavljanja računa obračunati PDV ako su ispunjeni uvjeti iz članka 198. stavka 2. Pravilnika, odnosno ako partneri na projektu kojima se obavlja isporuka posjeduju ovjereni preslik stranica ugovora koji je svojim pečatom ovjerio korisnik projekta, a iz kojih se vide podaci o potpisniku ugovora, partnerima na projektu, nazivu projekta, broju ugovora, iznosu i namjeni potpore financijske pomoći. Porez na dodanu vrijednost Ostalo 10Z02 Oslobođenja od plaćanja poreza na dodanu vrijednost za projekte financirane iz IPA programa Reg: MF Broj klase: /13-01/167 Urudžbeni broj: /13-3 Zagreb, Navedenim dopisom zatražili ste očitovanje u vezi oslobođenja od plaćanja poreza na dodanu vrijednost (u daljnjem tekstu: PDV) za projekte financirane iz IPA programa. U dopisu se navodi da Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta ovjerava ugovore koji se financiraju iz IPA programa, a iz djelokruga su znanosti, obrazovanja i sporta. Obzirom da je Republika Hrvatska pristupila Europskoj uniji 1. srpnja zatraženo je tumačenje o daljnjem postupanju u pogledu oslobođenja od plaćanja PDV-a, odnosno postavljeno je pitanje primjenjuje li se oslobođenje od plaćanja PDV-a za sredstva koja se financiraju iz programa IPA za cijelo razdoblje za koje su potpisani ugovori. Također, postavljeno je pitanje o tome kakav će biti porezni tretman projekata sklopljenih nakon 1. srpnja U vezi navedenog očitujemo se u nastavku. Prema odredbama članka 198. stavka 1. Pravilnika o porezu na dodanu vrijednost (Narodne novine broj 79/13 i 85/13, u daljnjem tekstu: Pravilnik) isporuke dobara i usluga koje se obavljaju u okviru IPA projekata po ugovorima sklopljenim prije dana stupanja na snagu Zakona o porezu na dodanu vrijednost (Narodne novine broj 73/13 i 99/13 Rješenje USRH), oslobođene su plaćanja PDV-a. Odredbama članka 198. stavka 2. Pravilnika propisan je postupak ostvarivanja oslobođenja od plaćanja PDV-a temeljem Okvirnog sporazuma između Europske komisije i Vlade Republike Hrvatske u svezi sudjelovanja Republike Hrvatske u programima pomoći Europske zajednice za projekte koji se financiraju iz potpore Europske zajednice (Narodne novine Međunarodni ugovori, broj 8/02 i 11/02), Okvirnog sporazuma između Vlade Republike Hrvatske i Komisije europskih zajednica o pravilima za suradnju u svezi 452

453 financijske pomoći Europske zajednice Republici Hrvatskoj u provedbi pomoći u okviru Instrumenta pretpristupne pomoći (IPA) (Narodne novine Međunarodni ugovori, broj 10/07) i drugih programa koji se financiraju iz sredstava Europske zajednice u svezi financijske pomoći Republici Hrvatskoj. Državno tijelo nadležno za projekt obvezno je korisniku projekta dati jedan primjerak ovjerenog preslika stranica ugovora iz kojih se vide podaci o potpisniku ugovora, naziv projekta, broj ugovora, iznos i namjena potpore financijske pomoći. Korisnik projekta preslik tih ovjerenih stranica ugovora ovjerava svojim pečatom i daje isporučitelju pri nabavi dobara i usluga. Navedeni ovjereni preslik će isporučitelju biti dokaz da ima pravo ne zaračunati PDV pri isporuci dobara i usluga u skladu s odredbom članka 13. točka 4. Dodatka A Okvirnog sporazuma između Europske komisije i Vlade Republike Hrvatske u svezi sudjelovanja Republike Hrvatske u programima pomoći Europske zajednice za projekte koji se financiraju iz potpore Europske zajednice i odredbom članka 26. stavak 2. točka b) Okvirnog sporazuma između Vlade Republike Hrvatske i Komisije europskih zajednica o pravilima za suradnju u svezi financijske pomoći Europske zajednice Republici Hrvatskoj u provedbi pomoći u okviru Instrumenta pretpristupne pomoći (IPA), te u skladu s odredbama o poreznom oslobođenju drugih programa koji se financiraju iz sredstava Europske zajednice u svezi financijske pomoći Republici Hrvatskoj. Korisnik projekta obvezan je voditi evidenciju o ostvarenim oslobođenjima pri nabavi robe i usluga u tuzemstvu po isporučiteljima dobara i usluga koja mora sadržavati podatke o nazivu projekta, broj ugovora i podatke o isporučiteljima (naziv, adresu, osobni identifikacijski broj), broj računa i iznos naknade za isporučena dobra i obavljene usluge. U skladu s navedenim, projekti koji se financiraju iz sredstava IPA programa načelno su oslobođeni PDV-a. Međutim, potrebno je napomenuti da iz Ugovora o pristupanje Republike Hrvatske Europskoj Uniji, Priloga III., poglavlja 7., točke 1 (za) proizlazi da se određene komponente programa IPA nastavljaju provoditi po IPA pravilima, dok neke komponente IPA programa postaju programi kohezijskog i strukturnih fondova. Tako su danom pristupanja Republike Hrvatske Europskoj uniji, programi u okviru IPA komponente IPA II. - Prekogranična suradnja i to programi Hrvatska - Mađarska i Hrvatska - Slovenija te programi IPA lll. - Regionalni razvoj i programi IPA IV. - Razvoj ljudskih potencijala postali operativni programi strukturnih i kohezijskih fondova. Stoga smo mišljenja da se za projekte u komponentama IPA I. - Pomoć u tranziciji i jačanje institucija te IPA Il. - Prekogranična suradnja i to program jadranske prekogranične suradnje, prekogranični program Hrvatska-Bosna i Hercegovina, prekogranični program Hrvatska-Crna Gora, prekogranični program Hrvatska Srbija koji se nastavljaju provoditi po IPA pravilima oslobođenje od plaćanja PDV-a prema članku 198. Pravilnika odnosi na sve postupke nabave koji će biti pokrenuti do kraja provedbe navedenih programa. U vezi projekata iz komponenata IPA lll. - Regionalni razvoj te IPA IV. - Razvoj ljudskih potencijala, napominjemo da se oslobođenje od plaćanja PDV-a prema članku 198. Pravilnika odnosi na sve postupke nabave koji su pokrenuti do 30. lipnja Prema tome, oslobođenje od plaćanja PDV-a primjenjuje se na postupke nabave koje je provedbeno tijelo, odnosno provedbena agencija pokrenula do 30. lipnja 2013., te na sve postupke nabave koje provodi korisnik projekta temeljem glavnog ugovora sklopljenog sa provedbenim tijelom. Za sve postupke nabave koje provedbeno tijelo pokrene poslije 1. srpnja oslobođenje od PDV-a se ne primjenjuje. Što se tiče drugih programa koji se financiraju iz sredstava Europske zajednice u svezi financijske pomoći Republici Hrvatskoj, napominjemo da smo mišljenja da se porezno oslobođenje nastavlja primjenjivati do završetka provedbe tih programa. Međutim, skrećemo pažnju da se u ovom slučaju oslobođenje od plaćanja PDV-a prema odredbama članka 198. Pravilnika ostvaruje pod uvjetom da su u tim programima navedene odredbe o poreznom oslobođenju. Porez na dodanu vrijednost Ostalo 10Z01 Oslobođenja od plaćanja PDV-a za projekte financirane iz IPA programa i Programa Unije Broj klase: /13-01/2962 Urudžbeni broj: /13-3 Zagreb, Reg: MF

454 Navedenim dopisom zatražili ste očitovanje u vezi oslobođenja od plaćanja poreza na dodanu vrijednost (u daljnjem tekstu: PDV) za projekte financirane iz IPA programa i Programa Unije. U dopisu se navodi da se Ministarstvu regionalnog razvoja i fondova Europske unije učestalo s upitima obraćaju nadležna tijela i korisnici u vezi oslobođenja od plaćanja za projekte koji se financiraju kroz IPA programe po ugovorima sklopljenima nakon dana pristupanja Republike Hrvatske Europskoj uniji te projekte financirane kroz pojedine programe Unije po ugovorima sklopljenima prije i nakon pristupanja Republike Hrvatske Europskoj uniji. U dopisu se navodi kako ministarstvo smatra da bi se oslobođenje od PDVa temeljem Okvirnog sporazuma između Europske komisije i Vlade Republike Hrvatske u svezi sudjelovanja Republike Hrvatske u programima pomoći Europske zajednice za projekte koji se financiraju iz potpore Europske zajednice (Narodne novine Međunarodni ugovori, broj 8/02 i 11/02) te Okvirnog sporazuma između Vlade Republike Hrvatske i Komisije europskih zajednica o pravilima za suradnju u svezi financijske pomoći Europske zajednice Republici Hrvatskoj u provedbi pomoći u okviru Instrumenta pretpristupne pomoći (IPA) (Narodne novine Međunarodni ugovori, broj 10/07) trebalo primjenjivati i na isporuke dobara i usluga koje se obavljaju u okviru IPA projekta po ugovorima sklopljenima nakon dana stupanja na snagu Zakona o porezu na dodanu vrijednost (Narodne novine, broj 73/13 i 99/13 Rješenje Ustavnog suda Republika Hrvatske, u daljnjem tekstu: Zakona) te u okviru Programa Unije. Nadalje, u dopisu se navodi da članak 29. stavak 2. i 3. Ugovora o pristupanju Republike Hrvatske Europskoj uniji propisuje da se proračunske obveze preuzete prije dana pristupanja u okviru pretpristupne financijske pomoći i prijelaznog instrumenta iz stavka 1., uključujući sklapanje i upis naknadnih pojedinačnih pravnih obveza i plaćanja izvršenih nakon pristupanja, i dalje se uređuju pravilima koja se primjenjuju na pretpristupne financijske instrumente i plaćaju se iz odgovarajućih proračunskih stavki sve do zaključenja dotičnih programa i projekata (stavak 2.), odnosno odredbe o provedbi proračunskih obveza sporazuma o financiranju u vezi s pretpristupnom financijskom pomoći iz stavka 1. prvog podstavka te komponente Ruralni razvoj programa IPA koje, koje se odnose na odluke o financiranju donesene prije pristupanja, i dalje se primjenjuju nakon dana pristupanja. One se uređuju pravilima koja se primjenjuju na pretpristupne financijske instrumente. Neovisno o tome, postupci javne nabave nakon pristupanja provode se u skladu mjerodavnim direktivama Unije. Obzirom na navedeno te obzirom da su Pristupni ugovor, Okvirni sporazumi te IPA provedbena regulativa kao temelj za oslobođenje od plaćanja PDV-a po pravnoj snazi iznad zakona Republike Hrvatske zatraženo je očitovanje u vezi oslobođenja od PDV-a projekata koji se provode u okviru IPA programa te Programa Unije sklopljenih nakon 1. srpnja 2013., odnosno mogu li se isti oslobađati po proceduri iz članak 198. stavka 2. Pravilnika o porezu na dodanu vrijednost (Narodne novine broj 79/13 i 85/13, u daljnjem tekstu: Pravilnik). U vezi navedenog očitujemo se u nastavku. Prema odredbama članka 198. stavka 1. Pravilnika isporuke dobara i usluga koje se obavljaju u okviru IPA projekata po ugovorima sklopljenim prije dana stupanja na snagu Zakona o porezu na dodanu vrijednost (Narodne novine broj 73/13), oslobođene su plaćanja PDV-a. Odredbama članka 198. stavka 2. Pravilnika propisano je oslobođenje od plaćanja PDVa, odnosno postupak ostvarivanja poreznog oslobođenja temeljem Okvirnog sporazuma između Europske komisije i Vlade Republike Hrvatske u svezi sudjelovanja Republike Hrvatske u programima pomoći Europske zajednice za projekte koji se financiraju iz potpore Europske zajednice, Okvirnog sporazuma između Vlade Republike Hrvatske i Komisije europskih zajednica o pravilima za suradnju u svezi financijske pomoći Europske zajednice Republici Hrvatskoj u provedbi pomoći u okviru Instrumenta pretpristupne pomoći (IPA) i drugih programa koji se financiraju iz sredstava Europske zajednice u svezi financijske pomoći Republici Hrvatskoj. Državno tijelo nadležno za projekt obvezno je korisniku projekta dati jedan primjerak ovjerenog preslika stranica ugovora iz kojih se vide podaci o potpisniku ugovora, naziv projekta, broj ugovora, iznos i namjena potpore financijske pomoći. Korisnik projekta preslik tih ovjerenih stranica ugovora ovjerava svojim pečatom i daje isporučitelju pri nabavi dobara i usluga. Navedeni ovjereni preslik će isporučitelju biti dokaz da ima pravo ne zaračunati PDV pri isporuci dobara i usluga u skladu s odredbom članka 13. točka 4. Dodatka A Okvirnog sporazuma između Europske komisije i Vlade Republike Hrvatske u svezi sudjelovanja Republike Hrvatske u programima pomoći Europske zajednice za projekte koji se financiraju iz potpore Europske zajednice i odredbom članka 26. stavak 2. točka b) Okvirnog sporazuma između Vlade Republike Hrvatske i Komisije 454

455 europskih zajednica o pravilima za suradnju u svezi financijske pomoći Europske zajednice Republici Hrvatskoj u provedbi pomoći u okviru Instrumenta pretpristupne pomoći (IPA), te u skladu s odredbama o poreznom oslobođenju drugih programa koji se financiraju iz sredstava Europske zajednice u svezi financijske pomoći Republici Hrvatskoj. Korisnik projekta obvezan je voditi evidenciju o ostvarenim oslobođenjima pri nabavi robe i usluga u tuzemstvu po isporučiteljima dobara i usluga koja mora sadržavati podatke o nazivu projekta, broj ugovora i podatke o isporučiteljima (naziv, adresu, osobni identifikacijski broj), broj računa i iznos naknade za isporučena dobra i obavljene usluge. U skladu s navedenim, mišljenja smo da se za projekte u komponentama IPA I. - Pomoć u tranziciji i jačanje institucija te IPA Il. - Prekogranična suradnja koje se nastavljaju provoditi po IPA pravilima oslobođenje od plaćanja PDV-a prema članku 198. Pravilnika odnosi na sve postupke nabave koji će biti pokrenuti do kraja provedbe navedenih programa. U vezi projekata iz komponenata IPA lll. - Regionalni razvoj te IPA IV. - Razvoj ljudskih potencijala, oslobođenje od plaćanja PDV-a prema članku 198. Pravilnika odnosi se na sve postupke nabave koji su pokrenuti do 30. lipnja Prema tome, oslobođenje od plaćanja PDV-a primjenjuje se na postupke nabave koje je provedbeno tijelo, odnosno provedbena agencija pokrenula do 30. lipnja 2013., te na sve postupke nabave koje provodi korisnik projekta temeljem glavnog ugovora sklopljenog sa provedbenim tijelom. Za sve postupke nabave koje provedbeno tijelo pokrene poslije 1. srpnja oslobođenje od PDV-a se ne primjenjuje. Što se tiče drugih programa koji se financiraju iz sredstava Europske zajednice u svezi financijske pomoći Republici Hrvatskoj, napominjemo da smo mišljenja da se porezno oslobođenje nastavlja primjenjivati do završetka provedbe tih programa. Međutim, skrećemo pažnju da se u ovom slučaju oslobođenje od plaćanja PDV-a prema odredbama članka 198. Pravilnika ostvaruje pod uvjetom da su u tim programima navedene odredbe o poreznom oslobođenju. U vezi IPARD-a napominjemo da se oslobođenje od plaćanja PDV-a za IPARD mjere Priprema i provedba lokalnih strategija ruralnog razvoja (korisnici Lokalne akcijske grupe), Poboljšanje i razvoj ruralne infrastrukture (korisnici jedinice lokalne samouprave) i 501 Tehnička pomoć (korisnik Ministarstvo poljoprivrede) primjenjuje do završetka IPARD programa. PDV I TROŠARINE (13) PDV I TROŠARINE (13A) Reg: MF Porez na dodanu vrijednost i trošarine Oslobođenja od poreza na dodanu vrijednost i trošarina 13A02 Postupak ostvarivanja oslobođenja od plaćanja poreza na dodanu vrijednost i trošarine za diplomatska i konzularna predstavništva, institucije i tijela Europske unije te međunarodne organizacije (30.7.) Broj klase:410-01/15-01/2180 Urudžbeni broj: /15-1 Zagreb, Stupanjem na snagu Pravilnika o postupku ostvarivanja oslobođenja od plaćanja poreza na dodanu vrijednost i trošarine za diplomatska i konzularna predstavništva, institucije i tijela Europske unije te međunarodne organizacije (Narodne novine, broj 81/15, dalje u tekstu: Pravilnik) 30. srpnja. prestao je važiti Pravilnik o postupku ostvarivanja oslobođenja od poreza na dodanu vrijednost i trošarine za diplomatska i konzularna predstavništva, institucije i tijela Europske unije te međunarodne organizacije (Narodne novine, broj 160/13). Pravilnikom je detaljno propisan postupak ostvarivanja oslobođenja od plaćanja poreza na dodanu vrijednost, trošarina i posebnog poreza na motorna vozila (u daljnjem tekstu: porez) pri nabavi dobara i za obavljanje usluga u Republici Hrvatskoj (dalje u tekstu: RH) ili u drugoj državi članici Europske unije (dalje u tekstu: EU) za: 455

456 - službene potrebe diplomatskih i konzularnih predstavništava te posebnih misija i međunarodnih organizacija sa sjedištem ili predstavništvom u RH, - osobne potrebe diplomatskog osoblja diplomatskih i konzularnih predstavništava (osim počasnih konzularnih službenik) te posebnih misija, odnosno međunarodnih organizacija, sa sjedištem ili predstavništvom u RH, kao i članova njihovih obitelji koji žive u zajedničkom kućanstvu, - službene potrebe institucija i tijela EU sa sjedištem u RH, - potrebe oružanih snaga drugih država članica Organizacije Sjevernoatlantskog ugovora (NATO) ili civilnog osoblja koje ih prati ili za opskrbu njihovih menzi i kantina. Također, Pravilnikom je propisan i postupak ovjere propisanih obrazaca i dokumenata za: - diplomatska i konzularna predstavništva te posebne misije i međunarodne organizacije sa sjedištem ili predstavništvom u RH koja nabavljaju dobra ili usluge u drugoj državi članici EU, - institucije i tijela EU sa sjedištem u RH koje nabavljaju dobra ili usluge u RH ili u drugoj državi članici EU. U nastavku dajemo prikaz postupka predmetnog oslobođenja u odobravanju kojeg sudjeluje Porezna uprava, Područni ured Zagreb, odnosno Carinska uprava, Područni carinski ured Zagreb obzirom da je predmetno oslobođenje propisano i za trošarinske proizvode te motorna vozila. 1. UVOZ Oslobođenje od plaćanja poreza pri uvozu ostvaruje se izravno pri uvozu dobara za službene i osobne potrebe diplomatskih i konzularnih predstavništava te posebnih misija sa sjedištem u RH, pod uvjetom da su oslobođena plaćanja carine, kao i međunarodnih organizacija odnosno predstavništava međunarodnih organizacija koje kao takve priznaje RH u okviru njihovog djelovanja u RH kao i za osobne potrebe osoblja tih predstavništava, misija i organizacija, te članova njihovih obitelji. Navedeno oslobođenje ostvaruje se putem Potvrde o izravnom oslobođenju koju, sukladno članku 1. stavku 2. Pravilnika, izdaje Ministarstvo vanjskih i europskih poslova, Diplomatski protokol na Obrascu IOU. Potvrda je sastavni dio Pravilnika, a otisnuta je na hrvatskom jeziku i dostupna je na internetskim stranicama Porezne uprave ( Obrasci, Porez na dodanu vrijednost i trošarine) i i Carinske uprave ( Trošarine i posebni porezi, Harmonizirane trošarine, točka Prilozi). Izravno oslobođenje od plaćanja poreza pri uvozu motornih vozila ostvaruje se temeljem Obrasca IOMV propisanog odredbama članka 5. stavka 1. Pravilnika a otisnut je na hrvatskom jeziku i dostupan je na internetskim stranicama Carinske uprave ( Izbornik Trošarine i posebni porezi, Harmonizirane trošarine, točka Prilozi). 2. DIPLOMATSKA I KONZULARNA PREDSTAVNIŠTVA, POSEBNE MISIJE TE MEĐUNARODNE ORGANIZACIJE SA SJEDIŠTEM ILI PREDSTAVNIŠTVOM U RH 2.1. ISPORUKE U RH Zakonom o porezu na dodanu vrijednost (Narodne novine broj 73/13, 99/13, 148/13, 153/13 i 143/14, dalje u tekstu: Zakon o PDV-u), Zakonom o trošarinama (Narodne novine broj 22/13, 32/13 i 81/13), Zakonom o posebnom porezu na motorna vozila (Narodne novine broj 15/13 i 108/13), i Pravilnikom propisano je oslobođenje od plaćanja PDV-a kada dobra i usluge u RH nabavljaju diplomatska i konzularna predstavništva te posebne misije, sa sjedištem u RH kao i njihovo diplomatsko i konzularno osoblje, a ta dobra i usluge koriste za svoje službene potrebe kao i za osobne potrebe. Oslobođenje koje se primjenjuje na dobra i usluge nabavljena za osobne potrebe primjenjuje se pod uvjetom uzajamnosti, odnosno primjenjuje se u RH u onom opsegu u kojemu država šiljateljica odobrava takve olakšice diplomatskim i konzularnim predstavništvima i diplomatskom i konzularnom osoblju RH koji se nalaze u toj državi šiljateljici. Od 1. siječnja oslobođenje od plaćanja poreza pri isporukama dobara ili usluga diplomatska i konzularna predstavništva, posebne misije i međunarodne organizacije 456

457 ostvarivalo se isključivo podnošenjem zahtjeva za povrat poreza. Međutim, novim Pravilnikom propisano je u članku 3. stavku 2. da se oslobođenje za isporuke dobara ili obavljene usluge u RH ostvaruje kao izravno oslobođenje ili putem povrata poreza. Pri tome je bitno naglasiti da se oslobođenje od plaćanja poreza pri isporukama motornih vozila i pogonskog goriva za motorna vozila ostvaruje isključivo kao izravno oslobođenje, što je propisano člankom 3. stavkom 3. Pravilnika. Izravno oslobođenje primjenjuje se i pri isporuci nekretnina te pri obavljanju usluge najma ili zakupa poslovnog prostora, sukladno članku 3. stavku 4. Pravilnika. Za sve ostale isporuke dobara i usluga oslobođenje se ostvaruje putem povrata poreza. Ovdje treba napomenuti da je prijelaznim odredbama članka 17. Pravilnika dopušteno ostvarivati oslobođenje putem povrata poreza do 30. rujna. za isporuke pogonskog goriva za motorna vozila, a do 31. prosinca. za usluge najma ili zakupa poslovnog prostora, kako bi se ostavilo dovoljno vremena za prilagodbu novim pravilima. Također, člankom 4. stavkom 1. Pravilnika propisano je i izravno oslobođenje u izdvojenom specijaliziranom prodajnom mjestu otvorenom sukladno carinskim propisima, o čemu će, između ostalog, u nastavku biti riječi IZRAVNA OSLOBOĐENJA U slučaju kada diplomatska i konzularna predstavništva te posebne misije, sa sjedištem u RH kao i njihovo diplomatsko i konzularno osoblje nabavljaju dobra u izdvojenom specijaliziranom prodajnom mjestu otvorenom sukladno carinskim propisima (tzv. CD, odnosno Corps Diplomatique shopu), tada izravno oslobođenje ostvaruju temeljem odredbe članka 4. stavka 1. Pravilnika putem Potvrde o izravnom oslobođenju na Obrascu IOU koji je otisnut na hrvatskom jeziku i dostupan je na internetskim stranicama Porezne uprave ( Obrasci, Porez na dodanu vrijednost i trošarine) i Carinske uprave ( Trošarine i posebni porezi, Harmonizirane trošarine, točka Prilozi). Potvrdu izdaje Ministarstvo vanjskih i europskih poslova, Diplomatski protokol. Navedenim prodajnim mjestom smatra se carinsko skladište tipa D, a dobra koja se u njemu nalaze nisu puštena u slobodan promet u smislu carinskih propisa, odnosno ne smatraju se EU dobrima te se takva nabava smatra uvozom. Stoga, sve što se nabavlja na takvom prodajnom mjestu oslobođeno je temeljem navedene potvrde, a ako se ista dobra nabavljaju u bilo kojem drugom maloprodajnom mjestu u RH, primjenjuje se postupak povrata poreza. Pravilnikom je propisano i izravno oslobođenje od plaćanja poreza pri isporuci pogonskog goriva za motorna vozila koje se ostvaruje uz posebnu karticu goriva. Navedenu karticu izdaje trošarinski obveznik kojeg diplomatska i konzularna predstavništva te posebne misije, kao i njihovo diplomatsko i konzularno osoblje izaberu kao isporučitelja pogonskog goriva. Trošarinski obveznik izdaje navedenu karticu temeljem Obrasca KG kojeg ovjerava Ministarstvo vanjskih i europskih poslova, Diplomatski protokol, koji je otisnut na hrvatskom jeziku i dostupan je na internetskim stranicama Porezne uprave ( Izbornik Obrasci, Porez na dodanu vrijednost i trošarine) i Carinske uprave ( Izbornik Trošarine i posebni porezi, Harmonizirane trošarine, točka Prilozi). Korisnik posebne kartice goriva obvezan je kod promjene podataka vezanih uz motorno vozilo podnijeti trošarinskom obvezniku novi Obrazac KG, odnosno vratiti posebnu karticu goriva trošarinskom obvezniku izdavatelju posebne kartice. Količina pogonskog goriva za motorna vozila na koju se primjenjuje oslobođenje od plaćanja poreza određena je uvjetom uzajamnosti čije ispunjenje utvrđuje Ministarstvo vanjskih i europskih poslova, Diplomatski protokol. Stoga je trošarinski obveznik koji je izdao posebnu karticu goriva obvezan pratiti godišnje količine isporučenog pogonskog goriva sukladno podacima o uzajamnosti koje im dostavlja navedeno Ministarstvo. Nadalje, putem Obrasca IO ostvaruje se izravno oslobođenje od plaćanja poreza pri isporukama nekretnina koje su prema Zakonu o PDV-u predmet oporezivanja PDV-om kao i oslobođenje pri obavljanju usluga najma ili zakupa poslovnog prostora, koje su namijenjene za službene potrebe predstavništava, temeljem potvrde državnog tijela nadležnog za vanjske i europske poslove (Obrazac IO). Diplomatska i konzularna predstavništva te posebne misije, kao i njihovo diplomatsko i konzularno osoblje pri isporuci motornog vozila za koje je obvezna registracija u Republici Hrvatskoj ostvaruju oslobođenje od plaćanja poreza isključivo kao izravno oslobođenje što je propisano odredbama članka 3. stavka 3. Pravilnika. Navedeno oslobođenje ostvaruje se temeljem potvrde koju ovjerava Ministarstvo vanjskih i europskih poslova, Diplomatski protokol, a izdaje se na Obrascu IOMV, a otisnut je na hrvatskom jeziku i dostupan je na 457

458 stranicama Porezne uprave ( Obrasci, Porez na dodanu vrijednost i trošarine) i Carinske uprave ( Trošarine i posebni porezi, Harmonizirane trošarine, točka Prilozi). Ministarstvo vanjskih i europskih poslova, Diplomatski protokol utvrđuje je li ispunjen uvjet uzajamnosti s državom šiljateljicom podnositelja zahtjeva i potvrđuje pravo na ostvarivanje izravnog oslobođenja od plaćanja poreza. Pri isporuci motornog vozila isporučitelj izdaje račun koji mora sadržavati podatke propisane člankom 79. Zakona o PDV-u, a diplomatsko i konzularno osoblje mogu isporučitelju za potrebe izdavanja računa dati adresu predstavništva (misije) ili organizacije. Isporučitelj u računu za obavljenu isporuku upisuje klasu, urudžbeni broj i datum potvrde te u računu navodi da porez nije obračunan temeljem potvrde Ministarstva vanjskih i europskih poslova, Diplomatskog protokola. Isporučitelj motornog vozila obvezan je uz izdani račun u svojoj evidenciji čuvati i primjerak potvrde kao dokaz o obavljenoj isporuci uz primjenu oslobođenja od plaćanja poreza OSLOBOĐENJE PUTEM POVRATA POREZA Sukladno odredbama članka 6. stavka 1. Pravilnika oslobođenje od plaćanja poreza na isporuke dobara ili obavljene usluge ostvaruje se, podnošenjem zahtjeva za povrat poreza, odnosno Obrasca P-DIP Ministarstvu vanjskih i europskih poslova, Diplomatskom protokolu, koji je otisnut na hrvatskom i engleskom jeziku i dostupan je na internetskim stranicama Porezne uprave ( Obrasci, Porez na dodanu vrijednost i trošarine) i Carinske uprave ( Trošarine i posebni porezi, Harmonizirane trošarine, točka Prilozi). Uz zahtjev za povrat moraju biti priloženi kronološki poredani izvornici računa, koji moraju sadržavati podatke propisane člankom 79. Zakona o PDV-u. Zahtjev za povrat mora sadržavati podatak o bankovnom računu (uključujući IBAN i BIC) otvorenom u RH na koji će se vratiti plaćeni porez. Napominjemo da kada diplomatsko ili konzularno predstavništvo, posebna misija ili međunarodna organizacija, odnosno član osoblja (diplomatskog ili konzularnog, odnosno administrativno-tehničkog osoblja) ili član obitelji tog osoblja koji živi u zajedničkom kućanstvu, podnosi navedeni obrazac isti prethodno mora ovjeriti veleposlanik, konzul, odnosno šef misije ili međunarodne organizacije, odnosno predstavništva. Ako se zahtjev za povrat odnosi na trošarinske proizvode (primjerice pivo, alkohol i alkoholna pića te duhanske prerađevine) uz zahtjev moraju biti priloženi računi izdani isključivo za trošarinske proizvode. Stoga, ako podnositelj zahtjeva nabavlja različita dobra, obvezan je od prodavatelja zatražiti zaseban račun za trošarinske proizvode te zaseban račun za ostale vrste dobara. Napominjemo da računi za alkohol, alkoholna pića i pivo moraju imati iskazan volumni udio alkohola u % vol. Međutim, ako računi nemaju iskazane navedene elemente, podnositelj zahtjeva na računu dodatno upisuje volumni udio alkohola u % vol. Sukladno odredbama članka 6. stavka 3. Pravilnika Ministarstvo vanjskih i europskih poslova, Diplomatski protokol po primitku zahtjeva za povrat poreza utvrđuje je li podnositelj zahtjeva osoba koja ima pravo na povrat poreza te je li ispunjen uvjet uzajamnosti. U vezi s time bitno je napomenuti da će Ministarstvo vanjskih i europskih poslova, Diplomatski protokol u stupac pod rednim brojem 13 Specifikacije računa koji je dio zahtjeva za povrat poreza (Obrasca P-DIP) upisati napomenu za svaki račun za koji nije ispunjen uvjet uzajamnosti u vezi nabave određenih dobara ili usluga navedenih u računu. Primjerice, neke države ne odobravaju stranim diplomatima povrat poreza plaćenog pri nabavi prehrambenih proizvoda, pa u tom slučaju niti RH neće diplomatima tih država vraćati porez za navedene proizvode. Ako Ministarstvo vanjskih i europskih poslova, Diplomatski protokol utvrdi da uvjet uzajamnosti sa zemljom šiljateljicom nije utvrđen, oslobođenje od plaćanja poreza pri nabavi dobara, odnosno trošarinskih proizvoda ili usluga u RH ostvaruje se, prema odredbama članka 7. stavka 1. Pravilnika, putem povrata pod uvjetom da je ukupna vrijednost isporuke veća od 740,00 kuna, uključujući PDV, po jednom računu. Navedeno vrijednosno ograničenje ne odnosi se na isporuke pogonskog goriva prijevoznih sredstava. Isto ograničenje odnosi se i na međunarodne organizacije ako međunarodnim ugovorom koji obvezuje Republiku Hrvatsku nije drugačije određeno. Ako su navedeni uvjeti ispunjeni, Ministarstvo vanjskih i europskih poslova, Diplomatski protokol sukladno odredbama članka 6. stavka 4. Pravilnika dostavlja zahtjev za povrat poreza Poreznoj upravi, Područnom uredu Zagreb zajedno sa izvornicima računa temeljem 458

459 kojih se ostvaruje pravo na povrat, u roku od 8 dana od dana njegova zaprimanja. Porezna uprava, Područni ured Zagreb vodi evidencije zahtjeva za povrat poreza. Sukladno odredbama članka 6. Stavka 5. Pravilnika Porezna uprava, Područni ured Zagreb po primitku zahtjeva za povrat poreza utvrđuje: jesu li zahtjevu za povrat poreza priloženi izvornici računa navedenih u zahtjevu, jesu li priloženi računi izdani u skladu sa člankom 79. Zakona o PDV-u, a ako se radi o trošarinskim proizvodima, je li priložen zaseban račun za ta dobra te imaju li računi za pivo, alkohol i alkoholna pića iskazane podatke o volumnom udjelu alkohola u % vol., je li zahtjev za povrat poreza podnesen u roku iz članka 6. stavka 7. Pravilnika, odnosno u roku od najkasnije mjeseci od isteka tromjesečja na koje se zahtjev odnosi. Podsjećamo da je odredbama članka 79. Zakona o PDV-u propisano da račun mora sadržavati sljedeće podatke: broj računa i datum izdavanja, ime i prezime (naziv), adresu, osobni identifikacijski broj ili PDV identifikacijski broj poreznog obveznika koji je isporučio dobra ili obavio usluge (prodavatelja), ime i prezime (naziv), adresu, osobni identifikacijski broj ili PDV identifikacijski broj poreznog obveznika kome su isporučena dobra ili obavljene usluge (kupca), količinu i uobičajeni trgovački naziv isporučenih dobara te vrstu i količinu obavljenih usluga, datum isporuke dobara ili obavljenih usluga ili datum primitka predujma u računu za predujam, ako se taj datum može odrediti i ako se razlikuje od datuma izdavanja računa, jediničnu cijenu bez PDV-a, odnosno iznos naknade za isporučena dobra ili obavljene usluge, razvrstane po stopi PDV-a, popuste ili rabate ako nisu uključeni u jediničnu cijenu, stopu PDV-a, iznos PDV-a razvrstan po stopi PDV-a, osim ako se primjenjuje posebni postupak za koji je u smislu ovoga Zakona taj podatak isključen, zbrojni iznos naknade i PDV-a. Obzirom da je odredbama članka 79. stavka. Zakona o PDV-u propisano da porezni obveznik za obavljene isporuke dobara i usluga čiji iznos nije viši od 700,00 kuna može izdati pojednostavljeni račun, povrat poreza može se izvršiti i na temelju takvog računa, a takav račun mora sadržavati sljedeće podatke: broj računa i datum izdavanja, ime i prezime (naziv), adresu, osobni identifikacijski broj ili PDV identifikacijski broj poreznog obveznika koji je isporučio dobra ili obavio usluge (prodavatelja) te naznaku mjesta gdje je isporuka dobara ili usluga obavljena (broj prodajnog mjesta, poslovnog prostora, prodavaonice i slično), ime i prezime (naziv), osobni identifikacijski broj ili PDV identifikacijski broj poreznog obveznika kome su isporučena dobra ili obavljene usluge (kupca), količinu i uobičajeni trgovački naziv isporučenih dobara te vrstu i količinu obavljenih usluga, iznos naknade s uključenim PDV-om razvrstane po stopi PDV-a, iznos obračunanog PDV-a razvrstanog po stopi PDV-a, kada je izdana isprava ili obavijest koja se smatra računom u skladu s člankom 78. stavkom 8. Zakona o PDV-u, uputu na prvobitni račun uz pojedinosti koje su izmijenjene. 459

460 Ako su uz zahtjev za povrat poreza dostavljeni i računi za trošarinske proizvode, Porezna uprava, Područni ured Zagreb dostavlja ih Carinskoj upravi, Područnom carinskom uredu Zagreb radi utvrđivanja iznosa trošarine koji će odobriti, odnosno odbiti izvršavanje povrata trošarine po tim računima. Ako zahtjev ne ispunjava propisane uvjete, u tom slučaju Porezna uprava, Područni ured Zagreb izravno će podnositelju zahtjeva vratiti zahtjev za povrat poreza zajedno sa neponištenim izvornicima računa. Ako je podnositelj zahtjeva uklonio nedostatke može izravno Poreznoj upravi, Područnom uredu Zagreb podnijeti novi obrazac zahtjeva za povrat poreza kako bi ishodio porezno oslobođenje. Dopuna zahtjeva koja se odnosi na zahtjev za određeno tromjesečje može se podnijeti najkasnije u roku od mjeseci od tromjesečja na koje se zahtjev odnosi. Sukladno odredbama članka 6. stavka 6. Pravilnika Porezna uprava, Područni ured Zagreb obavijestit će podnositelja zahtjeva ako bilo koji od propisanih uvjeta nije ispunjen te zatražiti od podnositelja zahtjeva sve podatke potrebne za donošenje rješenja. Podnositelj zahtjeva Poreznoj upravi, Područnom uredu Zagreb dostavlja zahtijevane podatke u roku od 8 dana od dana zaprimanja navedene obavijesti. Zahtjev za povrat poreza podnosi se za kalendarsko tromjesečje najkasnije u roku od mjeseci od isteka tromjesečja na koje se zahtjev odnosi, što je propisano odredbama članka 6. stavka 7. Pravilnika. Navedeno znači da je primjerice za treće tromjesečje. godine (računi koji su izdani u srpnju, kolovozu i rujnu. godine) rok za podnošenje zahtjeva za povrat od 1. listopada. do 30. rujna godine. Za kalendarsko tromjesečje podnosi se jedan zahtjev za povrat poreza. Ako je podnositelj zahtjeva za povrat poreza već podnio zahtjev za određeno tromjesečje te nakon toga utvrdi da postoji račun koji nije uključio u zahtjev, taj račun može uključiti u zahtjev za povrat poreza za bilo koje sljedeće kalendarsko tromjesečje najkasnije do isteka već spomenutog roka za podnošenje zahtjeva za povrat poreza. Primjerice, ako podnositelj zahtjeva u listopadu. godine utvrdi da nije uključio račun iz srpnja., taj račun može uključiti u zahtjev za povrat za četvrto tromjesečje. godine (računi koji su izdani u listopadu, studenom i prosincu. godine) čiji je rok za podnošenje od 1. siječnja do 30. prosinca godine. Za razliku od prijašnjeg postupka, Porezna uprava, Područni ured Zagreb donosi privremeno rješenje u roku od 60 dana od dana zaprimanja zahtjeva za povrat poreza u Ministarstvu vanjskih i europskih poslova. U slučaju da je Porezna uprava, Područni ured Zagreb zatražio dodatne podatke, rok za donošenje rješenja je 60 dana od dana zaprimanja traženih podataka. Međutim, ako Porezna uprava, Područni ured Zagreb nije u roku od 8 dana od dana zaprimanja obavijesti dobila odgovor na svoj zahtjev, donijet će rješenje o odbijanju zahtjeva ili djelomičnom odobrenju povrata poreza. Navedeno je propisano odredbama članka 6. Stavka 9. Pravilnika. Nakon donošenja rješenja o odobrenom povratu poreza Porezna uprava, Područni ured Zagreb izvršava povrat poreza sukladno odredbama članka 6. stavka 10. Pravilnika uplatom u kunama na račun otvoren u tuzemstvu najkasnije u roku od 10 dana po isteku roka za donošenje rješenja. Porezna uprava, Područni ured Zagreb vodi evidencije zahtjeva za povrat poreza. Povrat trošarine i posebnog poreza izvršava Carinska uprava, Područni carinski ured Zagreb. Nakon odobrenog povrata poreza Porezna uprava, Područni ured Zagreb poništava izvornike računa pečatom s natpisom Iskorišteno pravo na povrat poreza i vraća ih izravno podnositelju zahtjeva u svrhe poslovne evidencije. Ako Porezna uprava, Područni ured Zagreb ospori zahtjev u cijelosti ili djelomično, odnosno utvrdi neispunjenje propisanih uvjeta za povrat poreza, tada se izdaje rješenje o odbijanju zahtjeva za povrat plaćenog poreza ili se donosi rješenje o novoutvrđenom iznosu poreza za povrat ISPORUKE U DRUGOJ DRŽAVI ČLANICI EU Sukladno članku 9. stavku 1. Pravilnika, ako diplomatska i konzularna predstavništva te posebne misije kao i njihovo diplomatsko i konzularno osoblje te međunarodne organizacije, sa sjedištem ili predstavništvom u RH, imaju pravo na oslobođenje od plaćanja poreza pri nabavi dobara, odnosno trošarinskih proizvoda ili usluga u drugoj državi članici Europske unije, u tom slučaju će isporučitelju u drugoj državi članici EU dostaviti ovjerenu Potvrdu o oslobođenju od poreza na dodanu vrijednost i/ili trošarine propisane Provedbenom uredbom Vijeća (EU) br. 282/2011 od 15. ožujka kojom se utvrđuju provedbene mjere za Direktivu 2006/1/EZ o zajedničkom sustavu poreza na dodanu vrijednost. Potvrda je 460

461 sastavni dio Pravilnika, a otisnuta je na hrvatskom i engleskom jeziku i dostupna je na internetskim stranicama Porezne uprave ( Obrasci, Porez na dodanu vrijednost i trošarine) i Carinske uprave ( Trošarine i posebni porezi, Harmonizirane trošarine, točka Prilozi). Prema odredbama članka 9. stavka 2. Pravilnika navedena potvrda i dokument o narudžbi podnosi se na ovjeru na hrvatskom, odnosno engleskom jeziku u tri primjerka Ministarstvu vanjskih i europskih poslova, Državnom protokolu. Navedeno državno tijelo u roku od 15 dana od primitka potvrde utvrdit će: - ima li podnositelj potvrde pravo na nabavu dobara, odnosno trošarinskih proizvoda ili usluga uz primjenu oslobođenja od plaćanja poreza, - odgovara li podnesena potvrda obrascu potvrde propisane Provedbenom uredbom Vijeća (EU) br. 282/2011, - donijeti odluku o prihvaćanju, odnosno odbijanju ovjere podnesene potvrde. Dva primjerka ovjerene potvrde uručuje se osobi koja ostvaruje pravo na oslobođenje od plaćanja poreza u drugoj državi članici EU, a jedan primjerak Ministarstvo vanjskih i europskih poslova, Državni protokol zadržava u svrhu evidencije. Prema članku 9. stavku 5. Pravilnika propisano je da osoba koja ostvaruje pravo na oslobođenje od plaćanja poreza u drugoj državi članici EU dva primjerka ovjerene potvrde dostavlja isporučitelju dobara, odnosno trošarinskih proizvoda u drugoj državi članici EU. Jedan primjerak potvrde isporučitelj zadržava za svoju evidenciju, a drugi prati dobra, odnosno kretanje trošarinskih proizvoda. Kod kretanja trošarinskih proizvoda drugi primjerak potvrde mora biti priložen uz tiskanu inačicu elektroničkog trošarinskog dokumenta ili komercijalnog dokumenta koji sadrži jedinstvenu referentnu oznaku, odnosno drugi dokument sukladno Zakonu o trošarinama. Osoba koja ostvaruje oslobođenje od plaćanja poreza obvezna je potvrditi primitak trošarinskih proizvoda podnošenjem Obavijesti o primitku trošarinskih proizvoda koju, uz potvrdu, dostavlja nadležnom područnom carinskom uredu najkasnije petog radnog dana nakon primitka trošarinskih proizvoda radi ostvarivanja oslobođenja od plaćanja trošarine. Navedena Obavijest je sastavni dio Pravilnika, a otisnuta je na hrvatskom jeziku i dostupna je na internetskim stranicama Porezne uprave ( Obrasci, Porez na dodanu vrijednost i trošarine) i Carinske uprave ( Trošarine i posebni porezi, Harmonizirane trošarine, točka Prilozi). Navedena osoba dužna je presliku potvrde čuvati zajedno s računom za nabavljena dobra odnosno trošarinske proizvode ili usluge u rokovima određenim posebnim propisom. 3. DIPLOMATSKA I KONZULARNA PREDSTAVNIŠTVA, POSEBNE MISIJE TE MEĐUNARODNE ORGANIZACIJE SA SJEDIŠTEM ILI PREDSTAVNIŠTVOM U DRUGOJ DRŽAVI ČLANICI EU Sukladno odredbama članka 10. stavka 1. Pravilnika, ako diplomatska i konzularna predstavništva, posebne misije, međunarodne organizacije te njihovo diplomatsko i administrativno-tehničko osoblje sa sjedištem u drugoj državi članici EU nabavljaju dobra, odnosno trošarinske proizvode ili usluge od obveznika PDV-a u RH ili kod ovlaštenih držatelja trošarinskih skladišta u RH, izravno oslobođenje od plaćanja poreza ostvaruju na način da isporučitelju dostave ovjereni primjerak Potvrde o oslobođenju od poreza na dodanu vrijednost i/ili trošarine Potvrdu o oslobođenju od poreza na dodanu vrijednost i/ili trošarine iz Priloga II. Provedbene uredbe Vijeća (EU) br. 282/2011., koju je ovjerilo nadležno tijelo države u kojoj imaju sjedište. Izravno oslobođenje od plaćanja trošarine ostvaruje se i pri nabavi trošarinskih proizvoda puštenih u potrošnju u RH samo ako se ostvaruje istovremeno i oslobođenje od plaćanja PDV-a. Isporučitelj izdaje račun koji mora sadržavati podatke propisane člankom 79. Zakona o PDV-u i serijski broj navedene potvrde. Isporučitelj koji isporučuje trošarinski proizvod koji je pušten u potrošnju u RH obvezan je, prema odredbama članka 10. stavka 3. Pravilnika, primjerak ovjerene potvrde, uz račun i potvrdu primitka trošarinskih proizvoda (dokaz o preuzimanju trošarinskih proizvoda od isporučitelja u RH), dostaviti nadležnom carinskom uredu zajedno sa pismenim zahtjevom za povrat trošarine. Isto tako, isporučitelj je obvezan čuvati primjerak Potvrde zajedno s računom, a kod trošarinskih proizvoda i potvrdu primitka trošarinskih proizvoda. 461

462 4. INSTITUCIJE I TIJELA EU SA SJEDIŠTEM U RH 4.1. Nabava dobara, trošarinskih proizvoda ili usluga u RH Člankom 11. Pravilnika propisano je da su institucije ili tijela EU sa sjedištem u RH na koja se primjenjuje Protokol o povlasticama i imunitetima Europske unije od 8. travnja (dalje u tekstu: Protokol) oslobođene plaćanja poreza u RH u okvirima i pod uvjetima koji su utvrđeni Protokolom i Sporazumom između Republike Hrvatske i Europske unije o provedbi Protokola o povlasticama i imunitetima Europske unije u Republici Hrvatskoj (Narodne novine, MU-7/), potpisan u Bruxellesu 28. studenog godine i 7. lipnja 20. godine. Prema navedenom Sporazumu RH odobrava izravno oslobođenje od poreza pri nabavi dobara i usluga koje EU nabavlja za službenu uporabu. Ako tijelo EU ima sjedište u RH, oslobođenje od plaćanja poreza pri nabavi dobara ili usluga odobrava se pod uvjetom da vrijednost tih dobara ili usluga iznosi po računu najmanje 740,00 kuna uključujući PDV, carine i druge poreze. Postupak izravnog oslobođenja od plaćanja poreza pri nabavi dobara, trošarinskih proizvoda ili usluga u RH propisan je u članku. Pravilnika i provodi se na način da institucije ili tijela EU sa sjedištem u RH isporučitelju dostave dokument o narudžbi u kojemu moraju navesti napomenu o svojem pravu na porezno oslobođenje i pozvati se na Sporazum između Republike Hrvatske i Europske unije o provedbi Protokola o povlasticama i imunitetima Europske unije u Republici Hrvatskoj. Napominjemo da ovjera navedenog dokumenta o narudžbi više nije potrebna te je stoga više ne treba dostavljati Poreznoj upravi, Područnom uredu Zagreb Nabava dobara, trošarinskih proizvoda ili usluga u drugim državama članicama EU Ako pravo na izravno oslobođenje od plaćanja poreza pri nabavi dobara, odnosno trošarinskih proizvoda ili usluga ostvaruju u drugoj državi članici Europske unije, institucije i tijela EU sa sjedištem u RH, sukladno članku 13. Pravilnika, isporučitelju u drugoj državi članici podnose ovjerenu Potvrdu o oslobođenju od poreza na dodanu vrijednost i/ili trošarine. Potvrdu ovjerava Porezna uprava, Područni ured Zagreb ispunjavanjem polja 6. navedene potvrde. Ako su u polju 5. potvrde navedeni i trošarinski proizvodi, Porezna uprava, Područni ured Zagreb ovjerit će navedenu Potvrdu po dobivenom očitovanju Carinske uprave, Područnog carinskog ureda Zagreb. 5. INSTITUCIJE I TIJELA EU SA SJEDIŠTEM U DRUGOJ DRŽAVI ČLANICI EU ILI TREĆOJ ZEMLJI U slučaju kada institucije ili tijela EU sa sjedištem ili predstavništvom u drugoj državi članici EU, nabavljaju dobra, odnosno trošarinske proizvode ili usluge od obveznika PDV-a u RH ili kod trošarinskih obveznika ovlaštenih držatelja trošarinskog skladišta u RH, izravno oslobođenje od plaćanja PDV-a i trošarine ostvaruju na način propisan odredbama članka 10. Pravilnika, odnosno da isporučitelju dostave Potvrdu o oslobođenju od poreza na dodanu vrijednost i/ili trošarine iz Priloga II. Provedbene uredbe Vijeća (EU) br. 282/2011. koju je ovjerilo nadležno tijelo države u kojoj imaju sjedište. Izravno oslobođenje od plaćanja trošarine navedene institucije, odnosno tijela ostvaruju i pri nabavi trošarinskih proizvoda puštenih u potrošnju u RH samo ako se ostvaruje istovremeno i oslobođenje od plaćanja PDV-a. Isporučitelj ispostavlja račun koji mora sadržavati podatke propisane člankom 79. Zakona o PDV-u te serijski broj Potvrde o oslobođenju od poreza na dodanu vrijednost i/ili trošarine. Isporučitelj koji je isporučio navedenom tijelu trošarinski proizvod koji je pušten u potrošnju u RH obvezan je primjerak ovjerene potvrde, uz račun i potvrdu primitka trošarinskih proizvoda (dokaz o preuzimanju trošarinskih proizvoda od isporučitelja u RH), dostaviti nadležnom carinskom uredu zajedno sa pismenim zahtjevom za povrat trošarine. Isporučitelj je obvezan čuvati primjerak potvrde zajedno s računom, a kod trošarinskih proizvoda i potvrdu o primitku trošarinskih proizvoda. U slučaju kada institucije ili tijela EU sa sjedištem u trećoj zemlji (treća zemlja je Zakonom o PDV-u utvrđena kao bilo koja država ili područje koje nije područje EU, odnosno na koje se ne primjenjuje Ugovor o osnivanju EU) nabavljaju dobra ili usluge od obveznika PDV-a u RH provodi se carinski postupak redovnog izvoza te stoga nije potrebna potvrda, obzirom da je takav izvoz oslobođen poreza. 462

463 6. ORUŽANE SNAGE DRUGIH DRŽAVA ČLANICA ORGANIZACIJE SJEVERNOATLANTSKOG UGOVORA (NATO) Isporuke dobara i trošarinskih proizvoda i obavljene usluge u RH za potrebe oružanih snaga drugih država članica Organizacije Sjevernoatlantskog ugovora (NATO) ili civilnog osoblja koje ih prati te za opskrbu njihovih menza i kantina izravno su oslobođene plaćanja PDV-a i trošarina, sukladno odredbama članka 15. Pravilnika, pod uvjetom da sudjeluju u zajedničkim obrambenim aktivnostima, odnosno vojnim akcijama, odnosno vojnim vježbama ili obuci, konferencijama, seminarima i drugim sličnim aktivnostima. Potvrdu o ispunjenju tih uvjeta izdaje državno tijelo koje je nositelj provedbe ugovora, u ovom slučaju, a potvrda mora sadržavati najmanje sljedeće podatke: 1. naziv države članice Organizacije Sjevernoatlantskog ugovora (NATO), 2. podatke o zajedničkoj aktivnosti koja se provodi te predviđeno vrijeme trajanja te aktivnosti, 3. specifikaciju dobara, odnosno trošarinskih proizvoda koji se nabavljaju ili usluga koje se koriste, 4. datum izdavanja potvrde, 5. pečat i potpis ovlaštene osobe izdavatelja potvrde. Porezni obveznik koji je obavio isporuke mora u svojim evidencijama imati potvrdu nadležnog državnog tijela na temelju koje je kupac ostvario pravo na nabavu oslobođenu oporezivanja. Ovaj postupak ostvarivanja izravnog oslobođenja nije bitno izmijenjen te i dalje kupac koji ostvaruje nabavu oslobođenu poreza mora isporučitelju dostaviti potvrdu Ministarstva obrane RH. 7. ZABRANA OTUĐENJA DOBARA I TROŠARINSKIH PROIZVODA Člankom 16. Pravilnika propisano je da ako osoba koja je pri nabavi dobara imala pravo na oslobođenje od plaćanja poreza ta dobra otuđi, preda ih na uporabu drugim osobama ili ih koristi u druge svrhe (odnosno otuđi) prije isteka 3 godine od datuma nabave, mora platiti porez čijeg plaćanja je pri nabavi bila oslobođena. Osoba koja ta dobra otuđi prije isteka 3 godine od datuma kupnje dužna je to prijaviti Poreznoj upravi, Područnom uredu Zagreb kako bi se utvrdila obveza plaćanja PDV-a, odnosno trošarine i posebnog poreza. U slučaju da radi o trošarinskom proizvodu, Porezna uprava, Područni ured Zagreb obavještava o navedenome Carinsku upravu, Područni carinski ured Zagreb kako bi se odredio iznos trošarine koji treba platiti kao i posebnog poreza na motorna vozila o čemu rješenje donosi Carinska uprava, Područni carinski ured Zagreb. Kada je otuđenje posljedica smrti osobe koja ima pravo na oslobođenje ili ako dobro otuđi član obitelji osobe koja ima pravo na oslobođenje koji prestaje boraviti u RH zbog smrti osobe koja je imala pravo na oslobođenje, u tom slučaju porezi se ne plaćaju. Porez se ne plaća ni u slučaju uništenja motornog vozila koje je bilo oslobođeno, a vrijednost na dan nezgode mu je umanjena najmanje 70% ili ako je ukradeno i nije pronađeno u roku od 6 mjeseci od prijave krađe, o čemu postoji očevidnik nadležnog tijela. Ako osoba prodaje uništeno motorno vozilo koje ima tržišnu vrijednost, a koje je bilo u skladu sa Zakonom o PDV-u predmet oslobođenja od plaćanja poreza, dužna je to prijaviti Poreznoj upravi, Područnom uredu Zagreb kako bi se utvrdila obveza plaćanja poreza te je dužna platiti utvrđeni iznos PDV-a o čemu Porezna uprava, Područni ured Zagreb donosi rješenje, kao i utvrđeni iznos posebnog poreza na motorna vozila o čemu rješenje donosi Carinska uprava, Područni carinski ured Zagreb. Istim člankom Pravilnika propisano je da ako se dobro, odnosno trošarinski proizvod koji je nabavljen uz primjenu oslobođenja od plaćanja poreza prodaje osobama koje također imaju pravo na oslobođenje od plaćanja poreza, takvo otuđenje oslobođeno je plaćanja poreza. 463

464 Reg: MF Porez na dodanu vrijednost i trošarine Oslobođenja od poreza na dodanu vrijednost i trošarina 13A01 Postupak ostvarivanja oslobođenja od plaćanja poreza na dodanu vrijednost za diplomatska i konzularna predstavništva, institucije i tijela EU te međunarodne organizacije, sa sjedištem u drugoj državi članici EU ( ) Broj klase:410-19/14-01/513 Urudžbeni broj: /14-1 Zagreb, Obzirom da imamo saznanja kako u praksi dolazi do nerazumijevanja i poteškoća u provedbi odredbi članka 7. Pravilnika o postupku ostvarivanja oslobođenja od plaćanja poreza na dodanu vrijednost i trošarina za diplomatska i konzularna predstavništva, institucije i tijela Europske unije te međunarodne organizacije (Narodne novine broj 160/13, u daljnjem tekstu: Pravilnik) u nastavku dajemo sljedeću uputu. Naime, navedenim člankom Pravilnika propisano je da diplomatska i konzularna predstavništva, posebne misije, međunarodne organizacije te njihovo diplomatsko i administrativno kao i tehničko osoblje sa sjedištem u drugoj državi članici Europske unije u slučaju nabave dobara ili usluga od obveznika PDV-a u Republici Hrvatskoj ostvaruju izravno oslobođenje od plaćanja PDV-a na način da isporučitelju dostave ovjereni primjerak potvrde o oslobođenju od poreza na dodanu vrijednost i/ili trošarine iz Priloga II. Provedbene uredbe Vijeća (EU) br. 282/2011 od 15. ožujka koju je ovjerilo nadležno tijelo države u kojoj imaju sjedište. Napominjemo da je prijevod navedene potvrde, koju dostavljamo u prilogu, za isporučitelje u RH dostupan na internetskim stranicama Porezne uprave ( u izborniku Obrasci). Primjerice, hrvatski diplomat akreditiran u Belgiji koji kupuje dobra i usluge od tuzemnog isporučitelja - obveznika PDV-a ostvaruje izravno oslobođenje od plaćanja PDV-a temeljem navedene potvrde. Međutim, u slučaju da diplomat u trenutku kupnje ne posjeduje navedenu ovjerenu potvrdu, te ju dostavi naknadno sa ovjerom nadležnog tijela u ovom primjeru Belgije isporučitelj može ispraviti račun izdan za isporuku dobara ili usluga te izdati novi uz primjenu oslobođenja od plaćanja PDV-a, uz dokaz da je diplomatu vratio iznos PDV-a. 464

MIŠLJENJA SREDIŠNJEG UREDA POREZNE UPRAVE POREZ NA DODANU VRIJEDNOST ('Narodne novine', br. 73/13, 148/13,143/14; Rješenje USRH 99/13, 153/13)

MIŠLJENJA SREDIŠNJEG UREDA POREZNE UPRAVE POREZ NA DODANU VRIJEDNOST ('Narodne novine', br. 73/13, 148/13,143/14; Rješenje USRH 99/13, 153/13) 2015 MIŠLJENJA SREDIŠNJEG UREDA POREZNE UPRAVE POREZ NA DODANU VRIJEDNOST ('Narodne novine', br. 73/13, 148/13,143/14; Rješenje USRH 99/13, 153/13) U ovom dokumentu se nalaze objedinjena sva mišljenja

More information

Još o PDV-u - sadržaj obrasca PDV i nastanak porezne obveze

Još o PDV-u - sadržaj obrasca PDV i nastanak porezne obveze Ksenija Kramar, ovlašteni porezni savjetnik 1 Još o PDV-u - sadržaj obrasca PDV i nastanak porezne obveze Iza nas su tri mjeseca primjene novih odredbi Zakona i Pravilnika o PDV-u, ali su i nadalje prisutne

More information

Predmet: Pitanja i odgovori na temu izmjena u PDV-u vezanih za pristupanje Republike Hrvatske u Europsku uniju

Predmet: Pitanja i odgovori na temu izmjena u PDV-u vezanih za pristupanje Republike Hrvatske u Europsku uniju REPUBLIKA HRVATSKA MINISTARSTVO FINANCIJA POREZNA UPRAVA SREDIŠNJI URED Zagreb, 28. lipnja 2013. Predmet: Pitanja i odgovori na temu izmjena u PDV-u vezanih za pristupanje Republike Hrvatske u Europsku

More information

PDV u poslovanju s EU i trećim zemljama PRAKTIČNA ZNANJA

PDV u poslovanju s EU i trećim zemljama PRAKTIČNA ZNANJA PDV u poslovanju s EU i trećim zemljama PRAKTIČNA ZNANJA Dr.sc. Vlasta Roška, prof.v.š. Ovlašteni porezni savjetnik Ovlašteni revizor Ovlašteni računovođa E-mail: vlasta@vlastaroska.hr INFORMACIJA Informacije

More information

Trening: Obzor financijsko izvještavanje i osnovne ugovorne obveze

Trening: Obzor financijsko izvještavanje i osnovne ugovorne obveze Trening: Obzor 2020. - financijsko izvještavanje i osnovne ugovorne obveze Ana Ključarić, Obzor 2020. nacionalna osoba za kontakt za financijska pitanja PROGRAM DOGAĐANJA (9:30-15:00) 9:30 10:00 Registracija

More information

SVEUČILIŠTE U RIJECI EKONOMSKI FAKULTET

SVEUČILIŠTE U RIJECI EKONOMSKI FAKULTET SVEUČILIŠTE U RIJECI EKONOMSKI FAKULTET OZANA FLEGAR PRIJENOS POREZNE OBVEZE PDV-A DIPLOMSKI RAD RIJEKA, 2015. SVEUČILIŠTE U RIJECI EKONOMSKI FAKULTET PRIJENOS POREZNE OBVEZE PDV-A DIPLOMSKI RAD Predmet:

More information

PROJEKTNI PRORAČUN 1

PROJEKTNI PRORAČUN 1 PROJEKTNI PRORAČUN 1 Programski period 2014. 2020. Kategorije troškova Pojednostavlj ene opcije troškova (flat rate, lump sum) Radni paketi Pripremni troškovi, troškovi zatvaranja projekta Stope financiranja

More information

06/2014 Porezne novosti

06/2014 Porezne novosti 06/2014 Porezne novosti Prijedlog izmjena Zakona o porezu na dohodak Prijedlog izmjena Zakona o porezu na dobit Prijedlog izmjena Zakona o porezu na dodanu vrijednost Prijedlog izmjena Zakona o porezu

More information

VELEUČILIŠTE U KARLOVCU POSLOVNI ODJEL SPECIJALISTIČKI DIPLOMSKI STRUČNI STUDIJ POSLOVNOG UPRAVLJANJA. Nataša Vidak

VELEUČILIŠTE U KARLOVCU POSLOVNI ODJEL SPECIJALISTIČKI DIPLOMSKI STRUČNI STUDIJ POSLOVNOG UPRAVLJANJA. Nataša Vidak VELEUČILIŠTE U KARLOVCU POSLOVNI ODJEL SPECIJALISTIČKI DIPLOMSKI STRUČNI STUDIJ POSLOVNOG UPRAVLJANJA Nataša Vidak Porezna reforma 2017. godine sa detaljnijim prikazom promjena u sustavu oporezivanja poreza

More information

Port Community System

Port Community System Port Community System Konferencija o jedinstvenom pomorskom sučelju i digitalizaciji u pomorskom prometu 17. Siječanj 2018. godine, Zagreb Darko Plećaš Voditelj Odsjeka IS-a 1 Sadržaj Razvoj lokalnog PCS

More information

BENCHMARKING HOSTELA

BENCHMARKING HOSTELA BENCHMARKING HOSTELA IZVJEŠTAJ ZA SVIBANJ. BENCHMARKING HOSTELA 1. DEFINIRANJE UZORKA Tablica 1. Struktura uzorka 1 BROJ HOSTELA BROJ KREVETA Ukupno 1016 643 1971 Regije Istra 2 227 Kvarner 4 5 245 991

More information

RANI BOOKING TURSKA LJETO 2017

RANI BOOKING TURSKA LJETO 2017 PUTNIČKA AGENCIJA FIBULA AIR TRAVEL AGENCY D.O.O. UL. FERHADIJA 24; 71000 SARAJEVO; BIH TEL:033/232523; 033/570700; E-MAIL: INFO@FIBULA.BA; FIBULA@BIH.NET.BA; WEB: WWW.FIBULA.BA SUDSKI REGISTAR: UF/I-1769/02,

More information

Porezna reforma 02/2016

Porezna reforma 02/2016 Porezna reforma 02/2016 Sadržaj Važnije izmjene Zakona o PDV-u 3 Najbitnije izmjene Zakona o porezu na dobit 4 Najbitnije izmjene Zakona o porezu na dohodak i Zakona o doprinosima 6 Najbitnije izmjene

More information

ISTRAŽIVAČKI CENTAR MLADIH Bužanova 36,10000 Zagreb, Hrvatska

ISTRAŽIVAČKI CENTAR MLADIH Bužanova 36,10000 Zagreb, Hrvatska ISTRAŽIVAČKI CENTAR MLADIH Bužanova 36,10000 Zagreb, Hrvatska Zagreb, 30.8.2017. Izvještaj o provedbi organizacije puta na Međunarodni turnir mladih prirodoslovaca 2017 Turnir mladih prirodoslovaca je

More information

This document has been provided by the International Center for Not-for-Profit Law (ICNL).

This document has been provided by the International Center for Not-for-Profit Law (ICNL). This document has been provided by the International Center for Not-for-Profit Law (ICNL). ICNL is the leading source for information on the legal environment for civil society and public participation.

More information

Biznis scenario: sekcije pk * id_sekcije * naziv. projekti pk * id_projekta * naziv ꓳ profesor fk * id_sekcije

Biznis scenario: sekcije pk * id_sekcije * naziv. projekti pk * id_projekta * naziv ꓳ profesor fk * id_sekcije Biznis scenario: U školi postoje četiri sekcije sportska, dramska, likovna i novinarska. Svaka sekcija ima nekoliko aktuelnih projekata. Likovna ima četiri projekta. Za projekte Pikaso, Rubens i Rembrant

More information

Promjene poreza na dodanu vrijednost u Hrvatskoj u novom tisućljeću

Promjene poreza na dodanu vrijednost u Hrvatskoj u novom tisućljeću Promjene poreza na dodanu vrijednost u Hrvatskoj u novom tisućljeću Dr. sc. Predrag Bejaković Promjene poreza na dodanu vrijednost u Hrvatskoj u novom tisućljeću Promjene poreza na dodanu vrijednost (PDV)

More information

PLAĆA U NARAVI. Doc.dr.sc. Vlasta Roška, Sveučilište Sjever 104. brigade 3, Varaždin, Hrvatska, Telefon: ,

PLAĆA U NARAVI. Doc.dr.sc. Vlasta Roška, Sveučilište Sjever 104. brigade 3, Varaždin, Hrvatska, Telefon: , OBRAZOVANJE ZA PODUZETNIŠTVO / EDUCATION FOR ENTREPRENEURSHIP VOL8 NR Special Issue (2018) 171 Stručni rad PLAĆA U NARAVI SAŽETAK Doc.dr.sc. Vlasta Roška, Sveučilište Sjever 104. brigade 3, Varaždin, Hrvatska,

More information

Pravilnik o izmjenama i dopunama Pravilnika o porezu na dobit

Pravilnik o izmjenama i dopunama Pravilnika o porezu na dobit Pravilnik o izmjenama i dopunama Pravilnika o porezu na dobit Ksenija Cipek, Marijana Herceg i Boris Dominić Pravilnik o izmjenama i dopunama Pravilnika o porezu na dobit Novosti u vezi s Pravilnikom o

More information

Podešavanje za eduroam ios

Podešavanje za eduroam ios Copyright by AMRES Ovo uputstvo se odnosi na Apple mobilne uređaje: ipad, iphone, ipod Touch. Konfiguracija podrazumeva podešavanja koja se vrše na računaru i podešavanja na mobilnom uređaju. Podešavanja

More information

CJENIK APLIKACIJE CERAMIC PRO PROIZVODA STAKLO PLASTIKA AUTO LAK KOŽA I TEKSTIL ALU FELGE SVJETLA

CJENIK APLIKACIJE CERAMIC PRO PROIZVODA STAKLO PLASTIKA AUTO LAK KOŽA I TEKSTIL ALU FELGE SVJETLA KOŽA I TEKSTIL ALU FELGE CJENIK APLIKACIJE CERAMIC PRO PROIZVODA Radovi prije aplikacije: Prije nanošenja Ceramic Pro premaza površina vozila na koju se nanosi mora bi dovedena u korektno stanje. Proces

More information

DOSTAVUANJE PONUDA ZA WIMAX MONTENEGRO DOO PODGORICA

DOSTAVUANJE PONUDA ZA WIMAX MONTENEGRO DOO PODGORICA CRNA GORA (1}(02.17&r/4 Ver. O;:, fjr}/ ~ AGENCUA ZA ELEKTRONSKE KOM~~IKACUE J.O.O "\\ L\lax Montenegro" BrOJ o/-lj Podoor'ca.d:ioL 20/1g0d I POSTANSKU DEJATELNOST DOSTAVUANJE PONUDA ZA WIMAX MONTENEGRO

More information

02/2013. Porezne novosti

02/2013. Porezne novosti 02/2013 Porezne novosti Intrastat izvještaj Pripremljeno 29. ožujka 2013. godine Osim obveze podnošenja dodatnih PDV izvješća (prijava za stjecanje dobara i primljene usluge iz drugih država članica Europske

More information

CJENOVNIK KABLOVSKA TV DIGITALNA TV INTERNET USLUGE

CJENOVNIK KABLOVSKA TV DIGITALNA TV INTERNET USLUGE CJENOVNIK KABLOVSKA TV Za zasnivanje pretplatničkog odnosa za korištenje usluga kablovske televizije potrebno je da je tehnički izvodljivo (mogude) priključenje na mrežu Kablovskih televizija HS i HKBnet

More information

SVEUČILIŠTE JURJA DOBRILE U PULI. Fakultet ekonomije i turizma. «Dr. Mijo Mirković»

SVEUČILIŠTE JURJA DOBRILE U PULI. Fakultet ekonomije i turizma. «Dr. Mijo Mirković» SVEUČILIŠTE JURJA DOBRILE U PULI Fakultet ekonomije i turizma «Dr. Mijo Mirković» DANIJEL PETROVIĆ ZAŠTO OPOREZIVATI IMOVINU ZAVRŠNI RAD Pula, 2015. SVEUČILIŠTE JURJA DOBRILE U PULI Fakultet ekonomije

More information

RJEŠENJE. Obrazloženje

RJEŠENJE. Obrazloženje KLASA: UP/I-344-01/11-09/02 URBROJ: 376-11-11-02 Zagreb, 24. svibnja 2011.g. Na temelju članka 128. st. 2. Zakona o elektroničkim komunikacijama (Narodne novine br. 73/08) te članka 63. st. 3. i 4. Zakona

More information

Metode. Ex post pristup. Implicitne porezne stope u EU. Efektivni porezni tretman poduzeća u Hrvatskoj

Metode. Ex post pristup. Implicitne porezne stope u EU. Efektivni porezni tretman poduzeća u Hrvatskoj .. Metode Dvije skupine metoda za izračunavanje efektivnog poreznog opterećenja: metode koje polaze od ex post pristupa (engl. backward-looking approach), te metode koje polaze od ex ante pristupa (engl.

More information

SIMPLE PAST TENSE (prosto prošlo vreme) Građenje prostog prošlog vremena zavisi od toga da li je glagol koji ga gradi pravilan ili nepravilan.

SIMPLE PAST TENSE (prosto prošlo vreme) Građenje prostog prošlog vremena zavisi od toga da li je glagol koji ga gradi pravilan ili nepravilan. SIMPLE PAST TENSE (prosto prošlo vreme) Građenje prostog prošlog vremena zavisi od toga da li je glagol koji ga gradi pravilan ili nepravilan. 1) Kod pravilnih glagola, prosto prošlo vreme se gradi tako

More information

doi: /rsp.v15i2.814

doi: /rsp.v15i2.814 stava traje onoliko mjeseci koliko iznosi kvocijent koji se dobije dijeljenjem ukupno ostvarenog primitka, odnosno dohotka s najnižom mjesečnom osnovicom na koju se obračunavaju doprinosi za obvezna osiguranja.

More information

Hrvatsko tržište derivativnih instrumenata pravni okvir. Mladen Miler ACI Hrvatska,Predsjednik

Hrvatsko tržište derivativnih instrumenata pravni okvir. Mladen Miler ACI Hrvatska,Predsjednik Hrvatsko tržište derivativnih instrumenata pravni okvir Mladen Miler ACI Hrvatska,Predsjednik ACI Hrvatska (www.forexcroatia.hr) je neprofitna udruga građana Republike Hrvatske koji su profesionalno uključeni

More information

SVEUČILIŠTE U SPLITU EKONOMSKI FAKULTET

SVEUČILIŠTE U SPLITU EKONOMSKI FAKULTET SVEUČILIŠTE U SPLITU EKONOMSKI FAKULTET ZAVRŠNI RAD DRŽAVNI PRORAČUN RH Mentorica: doc.dr.sc. Maja Mihaljević Kosor Studentica: Natali Simunić Split, rujan, 2016. SADRŽAJ: 1. UVOD 4 1.1. Definicija problema.4

More information

ZAHTJEV ZA IZDAVANJE ODOBRENJA ZA ODRŽAVANJE ZRAKOPLOVNE PRIREDBE / FLYING DISPLAY APPLICATION FORM

ZAHTJEV ZA IZDAVANJE ODOBRENJA ZA ODRŽAVANJE ZRAKOPLOVNE PRIREDBE / FLYING DISPLAY APPLICATION FORM Hrvatska agencija za civilno zrakoplovstvo / Croatian Civil Aviation Agency Ulica grada Vukovara 284, 10000 ZAGREB Tel.: 01 2369 300; Fax.: 01 2369 301 e-mail: ccaa@ccaa.hr Upravna pristojba 70,00 kn Informacije

More information

KAPACITET USB GB. Laserska gravura. po jednoj strani. Digitalna štampa, pun kolor, po jednoj strani USB GB 8 GB 16 GB.

KAPACITET USB GB. Laserska gravura. po jednoj strani. Digitalna štampa, pun kolor, po jednoj strani USB GB 8 GB 16 GB. 9.72 8.24 6.75 6.55 6.13 po 9.30 7.89 5.86 10.48 8.89 7.30 7.06 6.61 11.51 9.75 8.00 7.75 7.25 po 0.38 10.21 8.66 7.11 6.89 6.44 11.40 9.66 9.73 7.69 7.19 12.43 1 8.38 7.83 po 0.55 0.48 0.37 11.76 9.98

More information

Obilježja i promjene oporezivanja dohotka i dobiti u novom tisućljeću

Obilježja i promjene oporezivanja dohotka i dobiti u novom tisućljeću Obilježja i promjene oporezivanja dohotka i dobiti u novom tisućljeću Dr. sc. Predrag Bejaković Obilježja i promjene oporezivanja dohotka i dobiti u novom tisućljeću 1. Uvod Porezni sustav neodvojiv je

More information

DEFINISANJE TURISTIČKE TRAŽNJE

DEFINISANJE TURISTIČKE TRAŽNJE DEFINISANJE TURISTIČKE TRAŽNJE Tražnja se može definisati kao spremnost kupaca da pri različitom nivou cena kupuju različite količine jedne robe na određenom tržištu i u određenom vremenu (Veselinović

More information

newsletter Transferi profesionalnih sportaša: financijski i porezni učinci

newsletter Transferi profesionalnih sportaša: financijski i porezni učinci newsletter povremeno glasilo instituta za javne financije Zagreb Smičiklasova 21 ured@ijf.hr www.ijf.hr tel: +385 (0)1 4886 444 doi: 10.3326/nlh.2013.74 Br. 74 ožujak 2013. issn 1333-4263 Transferi profesionalnih

More information

AMRES eduroam update, CAT alat za kreiranje instalera za korisničke uređaje. Marko Eremija Sastanak administratora, Beograd,

AMRES eduroam update, CAT alat za kreiranje instalera za korisničke uređaje. Marko Eremija Sastanak administratora, Beograd, AMRES eduroam update, CAT alat za kreiranje instalera za korisničke uređaje Marko Eremija Sastanak administratora, Beograd, 12.12.2013. Sadržaj eduroam - uvod AMRES eduroam statistika Novine u okviru eduroam

More information

Efektivno opterećenje porezom na dohodak: ima li samostalna djelatnost povlašten status u sustavu poreza na dohodak?

Efektivno opterećenje porezom na dohodak: ima li samostalna djelatnost povlašten status u sustavu poreza na dohodak? Trg J. F. Kennedya 6 10000 Zagreb, Hrvatska Telefon +385(0)1 238 3333 http://www.efzg.hr/wps wps@efzg.hr SERIJA ČLANAKA U NASTAJANJU Članak broj 10-04 Hrvoje Šimović Milan Deskar Škrbić Efektivno opterećenje

More information

PROGRESIVNOST U OPOREZIVANJU DOHOTKA OD RADA U ODABRANIM ZEMLJAMA EU - HRVATSKA, SLOVENIJA, ČEŠKA REPUBLIKA, PORTUGAL, FRANCUSKA

PROGRESIVNOST U OPOREZIVANJU DOHOTKA OD RADA U ODABRANIM ZEMLJAMA EU - HRVATSKA, SLOVENIJA, ČEŠKA REPUBLIKA, PORTUGAL, FRANCUSKA SVEUČILIŠTE U ZAGREBU PRIRODOSLOVNO-MATEMATIČKI FAKULTET MATEMATIČKI ODSJEK Ivana Beketić PROGRESIVNOST U OPOREZIVANJU DOHOTKA OD RADA U ODABRANIM ZEMLJAMA EU - HRVATSKA, SLOVENIJA, ČEŠKA REPUBLIKA, PORTUGAL,

More information

Sustav potpore za program OBZOR 2020.

Sustav potpore za program OBZOR 2020. Sustav potpore za program OBZOR 2020. INFORMATIVNI DAN Obzor 2020. Prioritet:Industrijsko vodstvo Područje: Nanotehnologije, napredni materijali, biotehnologija, napredna proizvodnja i prerada (NMP+B)

More information

UNIVERZITET SINGIDUNUM DEPARTMAN ZA POSLEDIPLOMSKE STUDIJE MASTER STUDIJSKI PROGRAM MASTER RAD

UNIVERZITET SINGIDUNUM DEPARTMAN ZA POSLEDIPLOMSKE STUDIJE MASTER STUDIJSKI PROGRAM MASTER RAD UNIVERZITET SINGIDUNUM DEPARTMAN ZA POSLEDIPLOMSKE STUDIJE MASTER STUDIJSKI PROGRAM MASTER RAD KOMPARATIVNA ANALIZA POREZA NA DODATU VREDNOST U SRBIJI I ZEMLJAMA EVROPSKE UNIJE MENTOR STUDENT prof. dr

More information

CRNA GORA

CRNA GORA HOTEL PARK 4* POLOŽAJ: uz more u Boki kotorskoj, 12 km od Herceg-Novog. SADRŽAJI: 252 sobe, recepcija, bar, restoran, besplatno parkiralište, unutarnji i vanjski bazen s terasom za sunčanje, fitnes i SPA

More information

Zašto zastava plovila ne predstavlja dokaz o carinskom statusu robe Europske unije?

Zašto zastava plovila ne predstavlja dokaz o carinskom statusu robe Europske unije? ZAKONODAVSTVO europske unije Zašto zastava plovila ne predstavlja dokaz o carinskom statusu robe Europske unije? ZA VLASNIKE BRODOVA U SUVREMENOJ POMORSKOJ PRAKSI JEDNO JE OD KLJUČNIH PITANJA S BROJNIH,

More information

This document has been provided by the International Center for Not-for-Profit Law (ICNL).

This document has been provided by the International Center for Not-for-Profit Law (ICNL). This document has been provided by the International Center for Not-for-Profit Law (ICNL). ICNL is the leading source for information on the legal environment for civil society and public participation.

More information

IZDAVANJE SERTIFIKATA NA WINDOWS 10 PLATFORMI

IZDAVANJE SERTIFIKATA NA WINDOWS 10 PLATFORMI IZDAVANJE SERTIFIKATA NA WINDOWS 10 PLATFORMI Za pomoć oko izdavanja sertifikata na Windows 10 operativnom sistemu možete se obratiti na e-mejl adresu esupport@eurobank.rs ili pozivom na telefonski broj

More information

TRAJANJE AKCIJE ILI PRETHODNOG ISTEKA ZALIHA ZELENI ALAT

TRAJANJE AKCIJE ILI PRETHODNOG ISTEKA ZALIHA ZELENI ALAT TRAJANJE AKCIJE 16.01.2019-28.02.2019 ILI PRETHODNOG ISTEKA ZALIHA ZELENI ALAT Akcija sa poklonima Digitally signed by pki, pki, BOSCH, EMEA, BOSCH, EMEA, R, A, radivoje.stevanovic R, A, 2019.01.15 11:41:02

More information

Tablica 1: Dani zajmovi i primljene otplate

Tablica 1: Dani zajmovi i primljene otplate Naziv proračuna, proračunskog i izvanproračunskog korisnika OIB RKP BROJ Adresa Tablica 1: Dani zajmovi i primljene otplate Red. Vrsta zajmova br. 1 Tuzemni kratkoročni zajmovi 2 Tuzemni dugoročni zajmovi

More information

Upute za korištenje makronaredbi gml2dwg i gml2dgn

Upute za korištenje makronaredbi gml2dwg i gml2dgn SVEUČILIŠTE U ZAGREBU - GEODETSKI FAKULTET UNIVERSITY OF ZAGREB - FACULTY OF GEODESY Zavod za primijenjenu geodeziju; Katedra za upravljanje prostornim informacijama Institute of Applied Geodesy; Chair

More information

PREDMET: Odgovor na upit u postupku jednostavne nabave za predmet nabave Najam multifunkcijskih fotokopirnih uređaja, Evidencijski broj nabave 10/18

PREDMET: Odgovor na upit u postupku jednostavne nabave za predmet nabave Najam multifunkcijskih fotokopirnih uređaja, Evidencijski broj nabave 10/18 Energetski institut Hrvoje Požar Savska cesta 163 10001 Zagreb OIB VAT-ID: 43980170614 Predet Subject Odgovor na upit u postupku jednostavne nabave za predet nabave Naja ultifunkcijskih fotopirnih uređaja,

More information

FINANCIJSKI PLAN HRVATSKE ENERGETSKE REGULATORNE AGENCIJE ZA I PROJEKCIJE ZA I 2021.

FINANCIJSKI PLAN HRVATSKE ENERGETSKE REGULATORNE AGENCIJE ZA I PROJEKCIJE ZA I 2021. P/116237 m % HRVATSKA ENERGETSKA REGULATORNA AGENCIJA FINANCIJSKI PLAN HRVATSKE ENERGETSKE REGULATORNE AGENCIJE ZA 2019. I PROJEKCIJE ZA 2020. I 2021. l/n Financijski plan Hrvatske energetske regulatorne

More information

Kako do boljih finansijskih izveštaja? Dileme i izazovi u primeni MSFI za MSP

Kako do boljih finansijskih izveštaja? Dileme i izazovi u primeni MSFI za MSP Kako do boljih finansijskih izveštaja? Dileme i izazovi u primeni MSFI za MSP Danica Jeknić Jugoslav Bursać Beograd, 15-16.10.2015. Sadržaj 1. Nematerijalna imovina sa neograničenim vekom trajanja 2. Vrednovanje

More information

STATISTIČKO IZVJEŠĆE O JAVNOJ NABAVI U REPUBLICI HRVATSKOJ ZA GODINU

STATISTIČKO IZVJEŠĆE O JAVNOJ NABAVI U REPUBLICI HRVATSKOJ ZA GODINU MINISTARSTVO GOSPODARSTVA UPRAVA ZA SUSTAV JAVNE NABAVE STATISTIČKO IZVJEŠĆE O JAVNOJ NABAVI U REPUBLICI HRVATSKOJ ZA 2015. GODINU lipanj 2016. godine SADRŽAJ Popis kratica i pojmovnik... 3 1. Uvod...

More information

OLAKŠICE, OSLOBOĐENJA I IZNIMKE OD OBVEZE PLAĆANJA

OLAKŠICE, OSLOBOĐENJA I IZNIMKE OD OBVEZE PLAĆANJA OLAKŠICE, OSLOBOĐENJA I IZNIMKE OD OBVEZE PLAĆANJA SOCIJALNIH DOPRINOSA MARIJA ZUBER HRVATSKA ZAJEDNICA RAČUNOVOĐA, ZAGREB JEL KLASIFIKACIJA: H21 doi: 10.3326/bpi.2012.13 SAŽETAK U radu se iznosi pregled

More information

Ovaj diplomski rad obranjen je dana pred nastavničkim povjerenstvom u sastavu: 1., predsjednik 2., član 3., član

Ovaj diplomski rad obranjen je dana pred nastavničkim povjerenstvom u sastavu: 1., predsjednik 2., član 3., član Ovaj diplomski rad obranjen je dana pred nastavničkim povjerenstvom u sastavu: 1., predsjednik 2., član 3., član Povjerenstvo je rad ocijenilo ocjenom. Potpisi članova povjerenstva: 1. 2. 3. Sveučilište

More information

SAS On Demand. Video: Upute za registraciju:

SAS On Demand. Video:  Upute za registraciju: SAS On Demand Video: http://www.sas.com/apps/webnet/video-sharing.html?bcid=3794695462001 Upute za registraciju: 1. Registracija na stranici: https://odamid.oda.sas.com/sasodaregistration/index.html U

More information

ODABRANI PRIJEVODI POREZNI KLIN U HRVATSKOJ, SLOVENIJI, ČEŠKOJ REPUBLICI, PORTUGALU I FRANCUSKOJ BR SAŽETAK

ODABRANI PRIJEVODI POREZNI KLIN U HRVATSKOJ, SLOVENIJI, ČEŠKOJ REPUBLICI, PORTUGALU I FRANCUSKOJ BR SAŽETAK Smičiklasova 21 Zagreb www.ijf.hr ured@ijf.hr T: 01/4886 444 F: 01/4819 365 POREZNI KLIN U HRVATSKOJ, SLOVENIJI, ČEŠKOJ REPUBLICI, PORTUGALU I FRANCUSKOJ MAG. MATH IVANA BEKETIĆ * PRETHODNO PRIOPĆENJE

More information

Efikasnost poreza na dodanu vrijednost u Hrvatskoj

Efikasnost poreza na dodanu vrijednost u Hrvatskoj Trg J. F. Kennedya 6 10000 Zagreb, Croatia Tel +385(0)1 238 3333 www.efzg.hr/wps wps@efzg.hr EFZG WORKING PAPER SERIES E FZ G SERIJA Č LANAKA U NAS TA JANJU I S S N 1 8 4 9-6 8 5 7 U D K 3 3 : 6 5 Br.

More information

1/2006 POREZNO RAČUNOVODSTVENI SAVJETNIK SADRŽAJ. Praktični savjet. Kako pravilno voditi tuzemnu i inozemnu blagajnu. Poštovani čitatelju,

1/2006 POREZNO RAČUNOVODSTVENI SAVJETNIK SADRŽAJ. Praktični savjet. Kako pravilno voditi tuzemnu i inozemnu blagajnu. Poštovani čitatelju, POREZNO RAČUNOVODSTVENI SAVJETNIK Profesionalna izdavačka kuća za ekonomsku literaturu 1/2006 28. 11. 2006 Zagreb Moj asistent kroz aktualnosti svijeta računovodstva i poreza Poštovani čitatelju, pred

More information

05/2013. Porezne novosti

05/2013. Porezne novosti 05/2013 Porezne novosti Novi hrvatski PDV propisi - tumačenja Premještanje dobara u drugu državu članicu Iako nije propisana samim Zakonom o PDV-u, mogućnost primjene pojednostavljenog obračuna PDV-a za

More information

SUDSKA KONTROLA U POSTUPCIMA ZA CARINSKE I POREZNE PREKRŠAJE

SUDSKA KONTROLA U POSTUPCIMA ZA CARINSKE I POREZNE PREKRŠAJE M. Klapšić: Sudska kontrola u postupcima za carinske i porezne UDK prekršaje 343.359 Hrvatski ljetopis za kazneno pravo i praksu (Zagreb), vol. 14, broj 2/2007, str. 343.791 861-880. Primljeno 20. listopada

More information

TROŠARINE NA DUHAN I DUHANSKE PROIZVODE

TROŠARINE NA DUHAN I DUHANSKE PROIZVODE SVEUČILIŠTE U RIJECI EKONOMSKI FAKULTET Toni Gržac TROŠARINE NA DUHAN I DUHANSKE PROIZVODE DIPLOMSKI RAD RIJEKA, 2015. SVEUČILIŠTE U RIJECI EKONOMSKI FAKULTET TROŠARINE NA DUHAN I DUHANSKE PROIZVODE DIPLOMSKI

More information

EFEKTIVNO POREZNO OPTEREĆENJE TRGOVAČKIH DRUŠTAVA U REPUBLICI HRVATSKOJ

EFEKTIVNO POREZNO OPTEREĆENJE TRGOVAČKIH DRUŠTAVA U REPUBLICI HRVATSKOJ EKONOMSKI INSTITUT, ZAGREB EFEKTIVNO POREZNO OPTEREĆENJE TRGOVAČKIH DRUŠTAVA U REPUBLICI HRVATSKOJ Studija Voditelj projekta: dr.sc. Sandra Švaljek Autori: dr.sc. Alexander Klemm, MMF mr.sc. Nenad Kukić,

More information

1. Instalacija programske podrške

1. Instalacija programske podrške U ovom dokumentu opisana je instalacija PBZ USB PKI uređaja na računala korisnika PBZCOM@NET internetskog bankarstva. Uputa je podijeljena na sljedeće cjeline: 1. Instalacija programske podrške 2. Promjena

More information

CRNA GORA / MONTENEGRO ZAVOD ZA STATISTIKU / STATISTICAL OFFICE S A O P Š T E NJ E / STATEMENT Broj / No 76 Podgorica, god.

CRNA GORA / MONTENEGRO ZAVOD ZA STATISTIKU / STATISTICAL OFFICE S A O P Š T E NJ E / STATEMENT Broj / No 76 Podgorica, god. CRNA GORA / MONTENEGRO ZAOD ZA STATISTIKU / STATISTICAL OFFICE S A O P Š T E NJ E / STATEMENT Broj / No 76 Podgorica, 23.6.211.god. Prilikom korišćenja ovih podataka navestii zvor Name the source when

More information

Kontroling kao pokretač promjena u Orbico d.o.o. Sarajevo. Orbico Group

Kontroling kao pokretač promjena u Orbico d.o.o. Sarajevo. Orbico Group Kontroling kao pokretač promjena u Orbico d.o.o. Sarajevo Emina Leka Ilvana Ugarak 1 Orbico Group vodeći distributer velikog broja globalno zastupljenih brendova u Europi 5.300 zaposlenika 19 zemalja 646

More information

Idejno rješenje: Dubrovnik Vizualni identitet kandidature Dubrovnika za Europsku prijestolnicu kulture 2020.

Idejno rješenje: Dubrovnik Vizualni identitet kandidature Dubrovnika za Europsku prijestolnicu kulture 2020. Idejno rješenje: Dubrovnik 2020. Vizualni identitet kandidature Dubrovnika za Europsku prijestolnicu kulture 2020. vizualni identitet kandidature dubrovnika za europsku prijestolnicu kulture 2020. visual

More information

*** NACRT PREPORUKE. HR Ujedinjena u raznolikosti HR 2014/0238(NLE)

*** NACRT PREPORUKE. HR Ujedinjena u raznolikosti HR 2014/0238(NLE) EUROPSKI PARLAMENT 2014-2019 Odbor za ribarstvo 21.11.2014 2014/0238(NLE) *** NACRT PREPORUKE o prijedlogu odluke Vijeća o sklapanju Sporazuma o partnerstvu u održivom ribarstvu između Europske unije i

More information

Porez na imovinu u EU 1

Porez na imovinu u EU 1 Porez na imovinu u EU 1 Helena Blažić, Maja Grdinić Sažetak Rad predstavlja usporednu analizu poreza na imovinu u EU i državama regije. Uključuje i pregled argumenata u korist poreza na imovinu, analizu

More information

Windows Easy Transfer

Windows Easy Transfer čet, 2014-04-17 12:21 - Goran Šljivić U članku o skorom isteku Windows XP podrške [1] koja prestaje 8. travnja 2014. spomenuli smo PCmover Express i PCmover Professional kao rješenja za preseljenje korisničkih

More information

This document has been provided by the International Center for Not-for-Profit Law (ICNL).

This document has been provided by the International Center for Not-for-Profit Law (ICNL). This document has been provided by the International Center for Not-for-Profit Law (ICNL). ICNL is the leading source for information on the legal environment for civil society and public participation.

More information

Permanent Expert Group for Navigation

Permanent Expert Group for Navigation ISRBC E Permanent Expert Group for Navigation Doc Nr: 2-16-2/12-2-PEG NAV October 19, 2016 Original: ENGLISH INTERNATIONAL SAVA RIVER BASIN COMMISSION PERMANENT EXPERT GROUP FOR NAVIGATION REPORT OF THE

More information

II. DIO OPĆI UVJETI. (a) biti zajedno i pojedinačno odgovorni za provedbu Projekta u skladu s odredbama i uvjetima Ugovora;

II. DIO OPĆI UVJETI. (a) biti zajedno i pojedinačno odgovorni za provedbu Projekta u skladu s odredbama i uvjetima Ugovora; II. DIO OPĆI UVJETI DIO A ZAKONSKE I ADMINISTRATIVNE ODREDBE ČLANAK II.1 OPĆE OBVEZE I ULOGE KORISNIKA II.1.1 Opće obveze i uloga korisnika Korisnici su obvezni: (a) biti zajedno i pojedinačno odgovorni

More information

OPEN SOURCE PROJECT :: BAST Business Account Software Technology 1/21 CSYSTEMS PROGRAMSKI PAKET ZA KNJIGOVODSTVO ZARADA I NAKNADA ZARADE

OPEN SOURCE PROJECT :: BAST Business Account Software Technology 1/21 CSYSTEMS PROGRAMSKI PAKET ZA KNJIGOVODSTVO ZARADA I NAKNADA ZARADE OPEN SOURCE PROJECT :: BAST Business Account Software Technology 1/21 CSYSTEMS PROGRAMSKI PAKET ZA KNJIGOVODSTVO COBA Systems ZARADA I NAKNADA ZARADE OBRAČUN ZARADE NA TRI NAČINA: BRUTO-NETO (propisano

More information

GODINA / YEAR V SARAJEVO, BROJ / NUMBER: 23.2

GODINA / YEAR V SARAJEVO, BROJ / NUMBER: 23.2 S A O P Ć E N J E P R I O P Ć E N J E FIRST RELEASE ISSN 1840-3478 GODINA / YEAR V SARAJEVO, 15. 02. 2018. BROJ / NUMBER: 23.2 REGISTRIRANI POSLOVNI SUBJEKTI, STANJE 31.12.2017. GODINE REGISTERED BUSINESS

More information

1. OPĆI PODACI 2. DOSADAŠNJE ISKUSTVO 2.1. SAPARD IPARD. KORISNIK(U) JE (upisati DA/NE)

1. OPĆI PODACI 2. DOSADAŠNJE ISKUSTVO 2.1. SAPARD IPARD. KORISNIK(U) JE (upisati DA/NE) 1. OPĆI PODACI 1. NAZIV TVRTKE INVESTINŽENJERING d.o.o. 2. MATIČNI BROJ SUBJEKTA / OIB 3298680/78904416556 3. IME I PREZIME ODGOVORNE OSOBE Darko Jukić 4. IME I PREZIME KONZULTAN(A)TA Darko Jukić, Ivana

More information

Program dodjele potpora male vrijednosti namijenjenih poticanju naukovanja za obrtnička zanimanja u razdoblju godina

Program dodjele potpora male vrijednosti namijenjenih poticanju naukovanja za obrtnička zanimanja u razdoblju godina Temeljem članka 20. Zakona o ustrojstvu i djelokrugu ministarstava i drugih središnjih tijela državne uprave ( Narodne novine, broj 93/16 i 104/16), članka 10. Zakona o poticanju razvoja malog gospodarstva

More information

Analiza predmeta zlouporabe vladajućeg položaja

Analiza predmeta zlouporabe vladajućeg položaja Analiza predmeta zlouporabe vladajućeg položaja Klasa: UP/-030-02/2004-01/66 HUZP protiv Ponikve d.o.o. Olgica Spevec, predsjednica Vijeća za zaštitu tržišnog natjecanja Zagreb, ožujak 2006. Postupak 13.

More information

Eduroam O Eduroam servisu edu roam Uputstvo za podešavanje Eduroam konekcije NAPOMENA: Microsoft Windows XP Change advanced settings

Eduroam O Eduroam servisu edu roam Uputstvo za podešavanje Eduroam konekcije NAPOMENA: Microsoft Windows XP Change advanced settings Eduroam O Eduroam servisu Eduroam - educational roaming je besplatan servis za pristup Internetu. Svojim korisnicima omogućava bezbedan, brz i jednostavan pristup Internetu širom sveta, bez potrebe za

More information

UKUPNO cca korisnika

UKUPNO cca korisnika MINISTARSTVO ZDRAVLJA INSTITUCIJSKA SKRB ZA STARE I NEMOĆNE OSOBE U RH (stvarno stanje i potrebe te normativni okviri) pomoćnik ministra zdravlja mr. Ivo Afrić, dipl.iur. Opatija, 05. listopada 2012. U

More information

SPORTSKI TURIZAM U FUNKCIJI DMK RAZVOJA. Ivan Pukšar, UNPAH

SPORTSKI TURIZAM U FUNKCIJI DMK RAZVOJA. Ivan Pukšar, UNPAH SPORTSKI TURIZAM U FUNKCIJI DMK RAZVOJA Ivan Pukšar, UNPAH DMK destinacijska menadžment kompanija tvrtka koja koristi svoje opsežno poznavanje turističkih resursa, raspolaže sa stručnim djelatnicima te

More information

STRUČNA PRAKSA B-PRO TEMA 13

STRUČNA PRAKSA B-PRO TEMA 13 MAŠINSKI FAKULTET U BEOGRADU Katedra za proizvodno mašinstvo STRUČNA PRAKSA B-PRO TEMA 13 MONTAŽA I SISTEM KVALITETA MONTAŽA Kratak opis montže i ispitivanja gotovog proizvoda. Dati izgled i sadržaj tehnološkog

More information

VERZIJA Okvirni ugovor i Aneks I od. Dodatak o osiguranju u formi varijabilne marže od

VERZIJA Okvirni ugovor i Aneks I od. Dodatak o osiguranju u formi varijabilne marže od ACI Hrvatska Hrvatsko financijsko tržišno udruženje www.forexcroatia.hr Gospodarsko interesno udruženje Hrvatska udruga banaka www.hub.hr Okvirni ugovor i Aneks I od VERZIJA 2017 Dodatak o osiguranju u

More information

Ključne brojke. Key Figures HRVATSKA UDRUGA KONCESIONARA ZA AUTOCESTE S NAPLATOM CESTARINE CROATIAN ASSOCIATION OF TOLL MOTORWAYS CONCESSIONAIRES

Ključne brojke. Key Figures HRVATSKA UDRUGA KONCESIONARA ZA AUTOCESTE S NAPLATOM CESTARINE CROATIAN ASSOCIATION OF TOLL MOTORWAYS CONCESSIONAIRES 2008 Ključne brojke Key Figures HRVATSKA UDRUGA KONCESIONARA ZA AUTOCESTE S NAPLATOM CESTARINE CROATIAN ASSOCIATION OF TOLL MOTORWAYS CONCESSIONAIRES MREŽA AUTOCESTA Motorway Network 1.198,7 km 41,5 km

More information

ENR 1.4 OPIS I KLASIFIKACIJA VAZDUŠNOG PROSTORA U KOME SE PRUŽAJU ATS USLUGE ENR 1.4 ATS AIRSPACE CLASSIFICATION AND DESCRIPTION

ENR 1.4 OPIS I KLASIFIKACIJA VAZDUŠNOG PROSTORA U KOME SE PRUŽAJU ATS USLUGE ENR 1.4 ATS AIRSPACE CLASSIFICATION AND DESCRIPTION VFR AIP Srbija / Crna Gora ENR 1.4 1 ENR 1.4 OPIS I KLASIFIKACIJA VAZDUŠNOG PROSTORA U KOME SE PRUŽAJU ATS USLUGE ENR 1.4 ATS AIRSPACE CLASSIFICATION AND DESCRIPTION 1. KLASIFIKACIJA VAZDUŠNOG PROSTORA

More information

Tablice. 1. Trošarine na duhanske proizvode. Tablica 1.1. Pregled propisa koji uređuju oporezivanje duhanskih proizvoda u Europskoj uniji Tablica 1.2.

Tablice. 1. Trošarine na duhanske proizvode. Tablica 1.1. Pregled propisa koji uređuju oporezivanje duhanskih proizvoda u Europskoj uniji Tablica 1.2. Tablice 1. Trošarine na duhanske proizvode Tablica 1.1. Pregled propisa koji uređuju oporezivanje duhanskih proizvoda u Europskoj uniji Tablica 1.2. Trošarine na duhanske proizvode (cigarete, cigare, cigarilose)

More information

UDK ISSN Zagreb, ožujak godine

UDK ISSN Zagreb, ožujak godine SLU@BENO GLASILO POREZNE UPRAVE REPUBLIKE HRVATSKE UDK 336.2 ISSN 1330-0903 3 2012 Zagreb, ožujak 2012. godine Osniva~: Ministarstvo financija Republike Hrvatske Nakladnik: Institut za javne financije

More information

POREZ NA DOBIT I POTICAJI ULAGANJA

POREZ NA DOBIT I POTICAJI ULAGANJA SVEUČILIŠTE U SPLITU EKONOMSKI FAKULTET ZAVRŠNI RAD POREZ NA DOBIT I POTICAJI ULAGANJA Mentor: doc. dr. sc. Jasenka Bubić Student: Bošnjak Marko(5130280) Split, kolovoz 2016. SADRŢAJ: 1. UVOD... 3 1.1.Problem

More information

Značenje i postupak izračuna vrijednosti za novac kod projekata javno-privatnog partnerstva

Značenje i postupak izračuna vrijednosti za novac kod projekata javno-privatnog partnerstva 2014 epublika Hrvatska Agencija za javno-privatno partnerstvo Priručnici za pripremu i provedbu modela Priručnici za pripremu i provedbu modela Priručnik Verzija 2 6 Značenje i postupak izračuna vrijednosti

More information

CIP zapis dostupan u računalnome katalogu Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu pod brojem

CIP zapis dostupan u računalnome katalogu Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu pod brojem Izdaje i tiska Državni zavod za statistiku Republike Hrvatske, Zagreb, Ilica 3, p. p. 80. Published printed by the Croatian Bureau of Statistics of the Republic of Croatia, Zagreb, Ilica 3, P. O. B. 80

More information

Obzor financijsko izvještavanje i osnovne ugovorne obveze

Obzor financijsko izvještavanje i osnovne ugovorne obveze Trening Obzor 2020. financijsko izvještavanje i osnovne ugovorne obveze Administrativnopravna provedba Obzor 2020. projekata u Republici Hrvatskoj Zagreb, 17. svibnja 2016. Manda Japunčić, Obzor 2020.

More information

Uvod u relacione baze podataka

Uvod u relacione baze podataka Uvod u relacione baze podataka 25. novembar 2011. godine 7. čas SQL skalarne funkcije, operatori ANY (SOME) i ALL 1. Za svakog studenta izdvojiti ime i prezime i broj različitih ispita koje je pao (ako

More information

politici u Hrvatskoj?

politici u Hrvatskoj? Što porezni stručnjaci misle o poreznom sustavu i poreznoj politici u Hrvatskoj? Izv. prof. dr. Hrvoje Šimović, prof. dr. Helena Blažić i doc. dr. Ana Štambuk Što porezni stručnjaci misle o poreznom sustavu

More information

POZIV NA DOSTAVU PONUDA. Konzultantske usluge -Priprema projektne aplikacije za projekt LIFE Ev. broj: 109-B-18

POZIV NA DOSTAVU PONUDA. Konzultantske usluge -Priprema projektne aplikacije za projekt LIFE Ev. broj: 109-B-18 POZIV NA DOSTAVU PONUDA Ev. broj: Zagreb, srpanj 2018. 1 I. UPUTE ZA PRIPREMU I PODNOŠENJE PONUDE Temeljem odredbe članka 12. stavka 1a) Zakona o javnoj nabavi ( Narodne novine, broj: 120/2016) i članka

More information

Nejednakosti s faktorijelima

Nejednakosti s faktorijelima Osječki matematički list 7007, 8 87 8 Nejedakosti s faktorijelima Ilija Ilišević Sažetak Opisae su tehike kako se mogu dokazati ejedakosti koje sadrže faktorijele Spomeute tehike su ilustrirae a izu zaimljivih

More information

Rok izvršenja: trideset (30) dana od dana dostave ovoga rješenja.

Rok izvršenja: trideset (30) dana od dana dostave ovoga rješenja. Klasa: UP/I 030-02/2011-01/018 Urbroj: 580-06/41-12-135 Zagreb, 26. srpnja 2012. Agencija za zaštitu tržišnog natjecanja temeljem članka 30. točke 2., članka 31., članka 49. stavaka 2. i 3. i članka 58.

More information

EKONOMSKI FAKULTET SPLIT TURISTIČKO POSLOVANJE STRUČNI STUDIJ. ZAVRŠNI RAD Fiskalna politika u Republici Hrvatskoj

EKONOMSKI FAKULTET SPLIT TURISTIČKO POSLOVANJE STRUČNI STUDIJ. ZAVRŠNI RAD Fiskalna politika u Republici Hrvatskoj EKONOMSKI FAKULTET SPLIT TURISTIČKO POSLOVANJE STRUČNI STUDIJ ZAVRŠNI RAD Fiskalna politika u Republici Hrvatskoj Nastavnik/mentor: Dr.sc. Paško Burnać Studentica: Lea Uvodić Split, kolovoz 2017 0 SADRŽAJ

More information

JEDINSTVENI PORTAL POREZNE UPRAVE. Priručnik za instalaciju Google Chrome dodatka. (Opera preglednik)

JEDINSTVENI PORTAL POREZNE UPRAVE. Priručnik za instalaciju Google Chrome dodatka. (Opera preglednik) JEDINSTVENI PORTAL POREZNE UPRAVE Priručnik za instalaciju Google Chrome dodatka (Opera preglednik) V1 OPERA PREGLEDNIK Opera preglednik s verzijom 32 na dalje ima tehnološke promjene zbog kojih nije moguće

More information

Iskustva video konferencija u školskim projektima

Iskustva video konferencija u školskim projektima Medicinska škola Ante Kuzmanića Zadar www.medskolazd.hr Iskustva video konferencija u školskim projektima Edin Kadić, profesor mentor Ante-Kuzmanic@medskolazd.hr Kreiranje ideje 2003. Administracija Učionice

More information

Povelja o suradnji Porezne uprave i poreznih obveznika

Povelja o suradnji Porezne uprave i poreznih obveznika Povelja o suradnji Porezne uprave i poreznih obveznika Doc. dr. sc. Tereza Rogić Lugarić 1 i Arijana Sejdinović 2 Povelja o suradnji Porezne uprave i poreznih obveznika 1. UVOD Koncept i narav odnosa poreznih

More information

RAČUNOVODSTVENI TRETMAN TRGOVAČKE ROBE NA PRIMJERU OBRTA TRGOVINA I SERVIS PERIŠ

RAČUNOVODSTVENI TRETMAN TRGOVAČKE ROBE NA PRIMJERU OBRTA TRGOVINA I SERVIS PERIŠ SVEUČILIŠTE U SPLITU EKONOMSKI FAKULTET ZAVRŠNI RAD RAČUNOVODSTVENI TRETMAN TRGOVAČKE ROBE NA PRIMJERU OBRTA TRGOVINA I SERVIS PERIŠ Mentor: Studentica: Mr.Ivana Perica Maja Periš, 4140281 Split, Kolovoz,

More information