SVEUČILIŠTE U RIJECI EKONOMSKI FAKULTET

Size: px
Start display at page:

Download "SVEUČILIŠTE U RIJECI EKONOMSKI FAKULTET"

Transcription

1 SVEUČILIŠTE U RIJECI EKONOMSKI FAKULTET DALIBOR ČAPEK KONKURENTNOST EUROPSKOG ENERGETSKOG SEKTORA DIPLOMSKI RAD Rijeka, 2015.

2 SVEUČILIŠTE U RIJECI EKONOMSKI FAKULTET KONKURENTNOST EUROPSKOG ENERGETSKOG SEKTORA DIPLOMSKI RAD Kolegij: Mentor: Student: Mikrosustav EU doc.dr.sc. Igor Cvečić Dalibor Čapek JMBAG: Studijski smjer: Menadžment Rijeka, 2015.

3 SADRŽAJ: 1. UVOD PROBLEM I PREDMET ISTRAŽIVANJA RADNA HIPOTEZA CILJEVI I SVRHA ISTRAŽIVANJA ZNANSTVENE METODE STRUKTURA RADA TEMELJI EUROPSKOG ENERGETSKOG SEKTORA TEORIJSKI ASPEKT EUROPSKE UNIJE I ENERGETSKOG SEKTORA POVIJEST ENERGETSKOG SEKTORA U EUROPSKOJ UNIJI RAZVOJ I PRAVNA ZASNOVANOST ENERGETSKE POLITIKE EU-A NAJVAŽNIJI ČIMBENICI KONKURENTNOSTI ENERGETSKOG SEKTORA ANALIZA ČIMBENIKA KONKURENTNOSTI ENERGETSKOG SEKTORA PROIZVODNJA ENERGIJE U EU POTROŠNJA ENERGIJE U EU UVOZ I IZVOZ ENERGIJE U EU ENERGETSKA SIGURNOST I OVISNOST O UVOZU U EU CIJENE ENERGIJE U EU ENERGETSKA EFIKASNOST I INTENZITET DETERMINANTE I INSTRUMENTI RAZVOJA KONKURENTNOSTI EUROPSKOG ENERGETSKOG SEKTORA ENERGIJA POSTIZANJE ENERGETSKI EFIKASNE EUROPE IZGRADNJA INTEGRIRANOG EUROPSKOG ENERGETSKOG TRŽIŠTA SIGURNA I PRISTUPAČNA ENERGIJA ZA GRAĐANE I PODUZEĆA ŠIRENJE EUROPSKE VODEĆE POZICIJE U ENERGETSKOJ TEHNOLOGIJI I INOVATIVNOSTI JAČANJE EUROPSKE POZICIJE NA MEĐUNARODNOM TRŽIŠTU I SNAŽNA MEĐUNARODNA SURADNJA, OSOBITO SA SUSJEDNIM ZEMLJAMA ENERGETSKA UNIJA DOSADAŠNJA POSTIGNUĆA ZAJEDNIČKIH POLITIKA TE UČINCI ENERGETSKOG SEKTORA NA RAZVOJ GOSPODARSTVA IZAZOVI I PERSPEKTIVE RAZVOJA ENERGETSKOG SEKTORA U EU ZAKLJUČAK LITERATURA POPIS TABLICA POPIS GRAFIKONA... 65

4 1. UVOD Koliko je energija važna za neko gospodarstvo, pa tako i za europsko, govori činjenica da se EU razvila iz Europske zajednice za ugljen i čelik, u doba kad je ugljen bio najvažnija sirovina za proizvodnju energije, te Europske zajednice za atomsku energiju. Od tada, pitanje energetike postalo je još aktualnije i važnije, kako zbog nemira na Bliskom Istoku i na istoku Europe te odnosa s Rusijom koji dovode u pitanje sigurnost opskrbe energijom, tako i zbog rastuće svijesti o utjecaju ljudskih gospodarskih aktivnosti na okoliš i klimatske promjene. Energija je kao preduvjet funkcioniranja gospodarstva te kao element koji značajno utječe na cijenu proizvodnje većine dobara važan čimbenik koji čini neko gospodarstvo više ili manje konkurentnim Problem i predmet istraživanja Problem istraživanja je ovisnost EU o uvozu energenata, nedovoljna diversifikacija dobavljača što je opasno za sigurnost opskrbe energijom, nedovoljna suradnja između država članica u energetskoj politici te slaba implementacija zajedničkih strategija koje se tiču energije, što sve zajedno loše utječe na konkurentnost europskog energetskog sektora te općenito na konkurentnost gospodarstva EU-a. Predmet istraživanja ovog rada su razlozi i načini poticanja konkurentnosti europskog energetskog sektora te utjecaj istog na ukupnu konkurentnost i razvoj europskog gospodarstva Radna hipoteza Na temelju analize teorijskih postavki te relevantnih ekonomskih pokazatelja vezanih uz energetski sektor moguće je dokazati nužnost suradnje država članica EU-a i integracije europskog tržišta za razvoj konkurentnosti energetskog sektora Ciljevi i svrha istraživanja Svrha istraživanja je dokazati važnost povećanja konkurentnosti energetskog sektora za razvoj gospodarstva i sigurnost Europske unije. 1

5 Ciljevi istraživanja su utvrditi sve relevantne čimbenike europskog energetskog sektora koji utječu na njenu konkurentnost, utjecaj konkurentnosti energetskog sektora na gospodarstvo te učinkovitost zajedničkih energetskih strategija. Ključna pitanja na koja se odgovara tijekom istraživanja su: - Koji su temelji zajedničkih politika Europske unije u području energetskog sektora? - Kakva je konkurentska pozicija pojedinih članica te Europske unije u cjelini u području energetike? - Koji su ciljevi zajedničkih politika u energetici? - Koja su dosadašnja postignuća zajedničkih politika u energetici? - Na čemu se temelji budućnost energetskog sektora Europske unije? - Koje su determinante razvoja energetskog sektora Europske unije? 1.4. Znanstvene metode Prilikom istraživanja tematike prikazane u diplomskom radu Konkurentnost europskog energetskog sektora u odgovarajućim kombinacijama korištene su sljedeće znanstvene metode: induktivna i deduktivna metoda, metoda analize i sinteze, metoda apstrakcije i konkretizacije te metoda generalizacije Struktura rada Cjelokupni rad predstavljen je u sedam međusobno povezanih cjelina: Prvi dio (Uvod) predstavlja temu rada te njegovu glavnu zamisao. Predstavljeni su i problem i predmet istraživanja, radna hipoteza, ciljevi i svrha istraživanja, znanstvene metode te struktura rada. Predstavljena su i ključna pitanja na koja rad nastoji pružiti odgovore. U drugom djelu (Temelji europskog energetskog sektora) opisuju se najvažniji pojmovi vezani za Europsku uniju i energetsku politiku te se ukratko prezentiraju počeci zajedničkih energetskih politika te njihova pravna zasnovanost. 2

6 Treći dio (Analiza čimbenika konkurentnosti energetskog sektora) donosi analizu najvažnijih čimbenika kojima se mjeri konkurentnost energetskog sektora, s naglaskom na države članice Europske unije, EU u cjelini te na njene glavne konkurente. U četvrtom djelu (Determinante i instrumenti razvoja konkurentnosti europskog energetskog sektora) predstavljaju se determinante koje utječu na razvoj konkurentnosti, te strategije i glavni ciljevi energetske politike Europske unije, te se opisuje na koje načine se ti ciljevi žele ostvariti. Peti dio (Dosadašnja postignuća zajedničkih politika te učinci energetskog sektora na razvoj gospodarstva) pokazuje efektivnost dosadašnjih napora u području energetike te se ukratko prikazuje direktan utjecaj energetskog sektora na gospodarstvo. Šesti dio (Izazovi i perspektive razvoja energetskog sektora u EU) donosi pregled izazova s kojima se EU suočava u nastojanjima da razvije konkurentnost energetskog sektora te perspektive razvoja istog. U sedmom dijelu (Zaključak) dana je sinteza rezultata cjelokupnog rada. 3

7 2. TEMELJI EUROPSKOG ENERGETSKOG SEKTORA Na početku rada ukratko se opisuju najvažniji pojmovi vezani uz Europsku uniju i energetski sektor. Prikazuju se začeci i razvoj zajedničke energetske politike te njihova pravna zasnovanost. Nakon toga se objašnjava na čemu se temelji konkurentnost nekog energetskog sektora, što je predmet daljnje analize Teorijski aspekt Europske unije i energetskog sektora Europska unija (EU) je regionalna organizacija europskih država putem koje njezine članice ostvaruju određene zajedničke ciljeve. EU ima obilježja međunarodne organizacije, ali i federalne i konfederalne zajednice. Uniju karakteriziraju zajedničke politike, temeljene na zajedničkom zakonodavstvu, i zajedničke institucije širokih ovlasti, ali i postajanje nacionalnih politika. Stvaranje Unije omogućilo je realiziranje brojnih zajedničkih ciljeva, poput Unutarnjeg europskog tržišta, slobodnog kretanja radnika, studenata i ostalih građana Unije, stvaranja ekonomske i monetarne unije kao i uvođenje jedinstvene valute - eura, itd. (Kandžija, Cvečić, 2010:4). S ekonomskog gledišta, energetika je primarno infrastrukturni sektor koji sustavno istražuje, koristi i komercijalno proizvodi te opskrbljuje sve vrste potrošača svim dostupnim izvorima energije po ekonomski prihvatljivim cijenama (Pašalić, 1999:74). Energetski sektor doprinosi gospodarskom rastu na dva načina. Prvo, energetika je važan gospodarski sektor koji stvara radna mjesta i dodanu vrijednost kroz vađenje, transformaciju i distribuciju energetskih dobara i usluga za cijelo gospodarstvo. Energetski sektor proširuje svoj utjecaj u gospodarstvu kao investitor, poslodavac te kupac roba i usluga. Drugo, energija podupire cijelo gospodarstvo. Energija je input gotovo svim proizvodima i uslugama. U mnogim državama, energija se uzima zdravo za gotovo, ali cjenovni šokovi i prekidi u opskrbi mogu uzdrmati cijelo gospodarstvo (WEF, 2012:7). Energetska politika obuhvaća mjere koje utječu na korištenje primarnih energetskih izvora (ugljena, nafte, plina, obnovljivih izvora), nuklearne energije i sekundarnih izvora (električne energije) te upravljanje njihovom potražnjom (praćenjem i reguliranjem). Ekonomski razvoj i socijalni napredak usko su povezani s raspoloživošću i troškovima energetskih resursa, a energetska politika utječe na proizvodnju i korištenje energije radi osiguranja ekonomskog 4

8 rasta i blagostanja građana. Mnogi su izvori energije ograničeni i njihova upotreba je često izvor onečišćenja, što je u sukobu s ostalim ekonomskim i društvenim ciljevima. U današnje vrijeme energetska politika neminovno se vodi na integrirani način s politikom zaštite okoliša, posebno u kontekstu borbe protiv klimatskih promjena (Kandžija, Cvečić, 2010:843) Povijest energetskog sektora u Europskoj uniji Integracija energetskog tržišta EU-a započinje godine kada je osnovana Europska zajednica za ugljen i čelik (ECSC). Cilj je bila zajednička kontrola nad dvjema robama koje su bile ključne i za ratovanje i za rekonstrukciju podjednako, stvarajući zajedničke političke interese i poboljšanje suradnje. Šest godina kasnije osnovana je još jedna europska zajednica temeljena na energiji, Europska zajednica za atomsku energiju (EURATOM). Unatoč tim počecima, europska integracija u području energije se nije razvijala previše glatko. Ne samo da se važnost ECSC-a smanjila jer je ugljen zbog nafte gubio na važnosti, nego su razlike u strukturi energetskih tržišta i transportnim rutama među državama članicama rezultirale različitim interesima otežavajući suradnju energetskih politika (Langsdorf, 2011:2). Premda se čitav projekt Europske zajednice temeljio na ideji formiranja zajedničkog tržišta za ugljen, odnosno suradnji u području nuklearne energije (EURATOM), tek je Lisabonski ugovor iz godine, nakon mnogo godina nastojanja i različitih interdisciplinarnih pristupa u njezinom definiranju, postavio pravni okvir i temelj daljnjeg definiranja energetske politike. U poglavlju XXI. Ugovora o funkcioniranju EU-a potvrđuju se i proširuju nadležnosti Unije u području funkcioniranja energetskog tržišta, sigurnosti opskrbe energije, promicanja energetske učinkovitosti, razvoja novih obnovljivih izvora i međupovezanosti energetskih mreža. Međutim, postojanje jednog članka još je uvijek daleko od postojanja koherentne zajedničke energetske politike (Kandžija, Cvečić, 2010:843) Razvoj i pravna zasnovanost energetske politike EU-a U okvirima EU-a energija je oduvijek smatrana pitanjem od izrazitog nacionalnog interesa. I danas, kada specifične odredbe Ugovora definiraju ciljeve i nadležnosti institucije u ovom području, a energetska politika čini područje podijeljenog djelovanja država članica i Unije (čl. 4 Ugovora o funkcioniranju EU-a), države članice su i dalje te koje su odgovorne za 5

9 vlastite energetske politike. Energetsku politiku EU-a stoga karakteriziraju snažne suprotnosti i konflikti između zajedničke politike i nacionalnih politika (Kandžija, Cvečić, 2010:843). Kako do Lisabonskog ugovora nisu postajale konkretne odredbe o energetskoj politici koje bi poslužile kao temelj sekundarnog zakonodavstva EU-a na ovom području, ona se temeljila na nekoliko članaka iz drugim područja. To se prije svega odnosilo na politiku zaštite okoliša, politiku tržišnog natjecanja te vanjsku politiku i pravila Unutarnjeg tržišta. Tako je došlo do formiranja unutarnjeg tržišta plina i električne energije te do potpunog otvaranja energetske mreže EU-a i njezinog uključivanja u međunarodnu energetsku mrežu. S obzirom da je Mastrichtskim ugovorom politika zaštite okoliša postala zajednička, a Unija još više promovirala transeuropske mreže (TENs) na području transporta, telekomunikacija i energetike, posrednim djelovanjem kroz ove dvije oblasti energija je skromno nalazila mjesta u odredbama Ugovora o EZ-u (danas: Ugovor o funkcioniranju EU-a). Nadalje, članak 122 Ugovora o funkcioniranju EU-a, u duhu solidarnosti, predviđa mogućnost uvođenja određenih ekonomskih mjera kojima se ublažavaju velike poteškoće izazvane opskrbom određenih proizvoda, a posebno energenata, dok članak 352, u slučaju potrebe i uz suglasnost svih zemalja članica, dopušta mogućnost djelovanja i izvan predviđenih ovlasti kako bi se ostvarili ciljevi Unije (Kandžija, Cvečić, 2010:846). Lisabonski ugovor daje energiji posebno poglavlje (XXI) i novi članak (čl. 194 Ugovora o funkcioniranju EU-a) kojim je predviđeno da ciljeve energetske politike Unija treba uskladiti s funkcioniranjem Unutarnjeg tržišta i ciljevima zaštite okoliša. Europski parlament i Vijeće ministara, koristeći osnovni zakonodavni postupak Unije, utvrđuju mjere potrebne za ostvarenje tih ciljeva, pri čemu se prethodno savjetuju s Odborom regija te Ekonomskim socijalnim odborom. Zemlje članice samostalno utvrđuju uvjete eksploatacije energetskih resursa, izbor između različitih izvora energije te opću strukturu nacionalne energetske opskrbe. Mjere fiskalne prirode (npr. oporezivanje fosilnih goriva) mogu se usvojiti jednoglasnom odlukom Vijeća u okviru specijalne procedure odlučivanja (Kandžija, Cvečić, 2010:847) Najvažniji čimbenici konkurentnosti energetskog sektora Konkurentnost energetskog sektora neke države, regije ili regionalne organizacije poput Europske unije može se mjeriti na niz različitih načina. Odnosno, niz je ključnih čimbenika 6

10 koji određuju konkurentnost energetskog sektora. S obzirom da je energetika sektor koji sam po sebi u značajnoj mjeri određuje konkurentnost drugih sektora, jer svojom cijenom utječe na cijenu gotovo svih finalnih proizvoda, određivanje njene konkurentnosti je time specifičnije. Osim toga, cijene energije i njena dostupnost utječu i na sve građane s obzirom na njezin utjecaj na kupovnu moć i s obzirom na to da je ona pokretač današnjeg načina života. Na temelju proučene literature u nastavku se kratko predstavljaju te potom analiziraju najvažniji čimbenici konkurentnosti energetskog sektora. Za stabilnost i konkurentnost energetskog sektora važna je sigurnost opskrbe energentima. To se prvenstveno odnosi na ovisnost o uvozu energenata te diversificiranost uvoza i općenito korištenja energije. Ako neko gospodarstvo ovisi o uvozu energije iz manjeg broja zemalja, njena je pozicija ugroženija jer je podložnija političko-ekonomskim utjecajima te zemlje ili zemalja. Izvoznik tada ima veću moć u određivanju cijena. Tako je ugrožena i sigurnost zemlje uvoznice u razdobljima gospodarskih i političkih nestabilnosti i slično. Ovisnost o malom broju izvora energija čini gospodarstvo podložnije sezonskim oscilacijama u proizvodnji i cijenama energije. Nesigurna opskrba negativno utječe na investicijske odluke i općenito na gospodarstvo i građane zemlje uvoznice. Proizvodnja energije jača konkurentnost gospodarstva kroz smanjenje ovisnosti o uvozu te na izravne i neizravne načine doprinosi BDP-u i zapošljavanju. Na konkurentnost energetskog sektora utječu i cijene energije, osobito u odnosu na konkurentska gospodarstva. Odnosno, cijene energije utječu na konkurentnost drugih sektora, čineći tako neko gospodarstvo više ili manje konkurentnim. Veliku ulogu ima i energetska infrastruktura, koja direktno utječe i na efikasnost korištenja energije, cijene energenata te mogućnost uvoza ili izvoza, sigurnost opskrbe i diversificiranost kroz razgranatost infrastrukturne mreže i mogućnosti skladištenja iste. Jedan od čimbenika konkurentnosti je i energetska efikasnost nekog gospodarstva. Efikasno korištenje energije smanjuje troškove gospodarskog subjekta ili pojedinca, jer se na taj način troše manje količine energije. Dugoročno, tako se vrši pritisak na cijenu energije koja tada posljedično može opadati uslijed manje potražnje. Povećanjem energetske efikasnosti smanjuje se i potreba za uvozom energije te se pozitivno utječe na okoliš. Jedan od načina prikazivanja energetske efikasnosti je energetski intenzitet. On pokazuje kolika količina energije je potrebna da se proizvede jedna jedinica BDP-a. 7

11 Zbog prirode strateških ciljeva koje je postavila EU u svrhu postizanja veće energetske konkurentnosti, posebnu važnost ima i zaštita okoliša te smanjivanje emisije štetnih plinova. Isto tako, kako je EU jedinstvena organizacija u svijetu, posebna pažnja se pridaje i stupnju integriranosti tržišta, međusobna suradnja država članica te usklađenost njihovih politika kada je u pitanju energetika. Tri su glavna cilja energetske politike EU-a, a to su sigurnost opskrbe, konkurentnost i održivost. Kroz strategiju Energija 2020 EU želi ostvariti te ciljeve. Ona se fokusira na 5 strategija kojima želi postići energetsku efikasnu Europu, izgraditi integrirano europsko energetsko tržište, ojačati kupovnu moć građana, proširiti vodeću poziciju u energetskoj tehnologiji i sigurnosti te ojačati svoju poziciju na međunarodnom tržištu (Europska komisija, 2011:7). 8

12 3. ANALIZA ČIMBENIKA KONKURENTNOSTI ENERGETSKOG SEKTORA Nastavak rada donosi analizu ključnih čimbenika koji utječu na konkurentnost europskog energetskog sektora. Analiza se temelji na dostupnim podacima za države članice te za EU u cjelini i njene konkurente Proizvodnja energije u EU Tablica 1 prikazuje proizvodnju energije u i godini po državama članicama EU. Osim toga, iz iste tablice se iščitava udio u proizvodnji po pojedinim izvorima energije u godini, za odabrane zemlje. Tako se vidi da je proizvodnja primarne energije godine u EU-28 iznosila milijuna ekvivalentnih tona nafte (toe) 1. Trend proizvodnje u EU-28 je uglavnom opadajući, nakon što su sirovine za proizvodnju energije uglavnom iscrpljene i/ili su proizvođači zaključili kako je proizvodnja iz ograničenih resursa neekonomična. U odnosu na 2003., u godini je proizvodnja primarne energije bila manja za 15.42%. Proizvodnja je u bila najveća u Francuskoj, sa udjelom od 17.1% u ukupnoj proizvodnji EU-28, dok je godine proizvodnja bila najveća u Ujedinjenom Kraljevstvu (UK), s udjelom od 26.23%. Najveći proizvođači primarne energije u bili su Francuska, Njemačka i UK, a slijede ih Poljska i Nizozemska. UK je zabilježilo najveću redukciju u proizvodnji primarne energije, sa smanjenim outputom od milijuna toe u razdoblju od do godine. Slijede ju Njemačka (14.3 milijuna toe), Danska (11.7 milijuna toe) i Poljska (8.2 milijuna toe). Najveći rast u proizvodnji primarne energije u tih 10 godina bilježe Nizozemska (11 milijuna toe), i Italija (9.1 milijuna toe) (Eurostat, 2014). 1 Tona ekvivalentne nafte (engl. ton of oil equivalent toe) tradicionalna je mjerna jedinica koja se koristi u statističko-komparativne svrhe. Jednaka je količini energije koja se otpušta izgaranjem jedne tone sirove nafte (Franscescato i ostali, 2008:15) 9

13 Tablica 1: Proizvodnja energije i godine (u milijunama toe) i udio pojedinih energenata u proizvodnji godine Izvor: Eurostat (2015.) Ukupna proizvodnja primarne energije Nuklearna energija Udio u proizvodnji (%), godine Kruta goriva Prirodni plin Sirova nafta Energija iz obnovljivih izvora EU Belgija Bugarska Češka Danska Njemačka Estonija Irska Grčka Španjolska Francuska Hrvatska Italija Cipar Latvija Litva Luksemburg Mađarska Malta Nizozemska Austrija Poljska Portugal Rumunjska Slovenija Slovačka Finska Švedska Ujedinjeno Kraljevstvo Ta je proizvodnja primarne energije raspoređena na niz različitih izvora energije, od kojih je najvažnija nuklearna (s udjelom od 28.7% u ukupnoj količini). Važnost nuklearne energije posebice dolazi do izražaja u Belgiji, Francuskoj i Slovačkoj, gdje je njezin udio veći od polovice ukupne proizvodnje primarne energije. U EU-28 je godine otprilike četvrtina proizvodnje primarne energije dolazila iz obnovljivih izvora (24.3%), zatim slijede kruta 10

14 goriva (19.7%), prirodni plin (16.7%) i sirova nafta (9.1%). Izračun je baziran na ekvivalentnim tonama nafte (toe). Otprilike 70% energije iz obnovljivih izvora dolazi od biomase i otpada, 15% iz hidroelektrana, a preostalih 15% otpada na energiju dobivenu iz vjetra (9%), sunca (2%) te na geotermalnu energiju (4%) (grafikon 1) (Eurostat 2012:541). Grafikon 1: Udio u proizvodnji primarne energije u EU-27, godine (bazirano na toe) i struktura proizvodnje energije iz obnovljivih izvora (%) Izvor: Izrada autora prema podacima Eurostata Rast proizvodnje primarne energije iz obnovljivih izvora bilježi najveći rast, posebno nakon godine (grafikon 2). Od tada do proizvodnja iz ovog izvora je porasla za 52.4%, ili za čak 60.2% ako se promatra razdoblje od do godine. Suprotno, razina proizvodnje iz drugih izvora energija bilježi pad, od čega najviše proizvodnja iz sirove nafte (-42.3%), krutih goriva (-26.1%), prirodnog plina (-24.6%) i nuklearnih elektrana (-5.2%). 11

15 Grafikon 2: Kretanje proizvodnje primarne energije od do godine u EU-27 (1999.= 100, bazirano na toe) Izvor: Eurostat (2012.) U godini, udio EU-28 u ukupnoj svjetskoj proizvodnji energije iznosi 5.87%. Najveći svjetski proizvođač primarne energije je Kina, s udjelom od 18,76%, a većinu svoje proizvodnje plasira na domaće tržište. Slijede ju Sjedinjene Američke Države (SAD) s udjelom od 13.42% (grafikon 3). Grafikon 3: Udjeli odabranih zemalja u ukupnoj proizvodnji primarne energije u svijetu, u 2013.godini Ostali 43,38% EU-28 5,87% Kina 18,76% SAD 13,42% Indija 4,05% Rusija Saudijska Arabija 9,89% 4,64% Izvor: Izračun autora prema podacima Eurostata 12

16 3.2. Potrošnja energije u EU Bruto domaću potrošnju energije u EU-28 posljednjih godina prati opadajući trend (grafikon 4). Iznimka je godina u kojoj je zabilježen nagli rast, ali to je posljedica naglog pada u godini kada je potrošnja bila 6% manja nego u Taj se nagli pad pripisuje globalnoj financijskoj krizi. U godini potrošnja je bila 1% manja nego godinu prije (što je otprilike 70,5 milijuna TJ), došavši tako tek malo ispod razine iz godine. Postepeno smanjenje posljednjih godina u potrošnji energije u EU ne pripisuje se smanjenoj gospodarskoj aktivnosti, već povećanoj brizi o efikasnosti korištenja energije (Eurostat, 2014:84). Grafikon 4: Bruto domaća potrošnja energije u EU-28, od do godine (1000 TJ) Izvor: Eurostat (2014.) Struktura bruto domaće potrošnje energije, koja se također može iščitati iz grafikona 4, pokazuje kako se u godini (kao i svih godina ranije) najviše koriste naftne prerađevine (51%), zatim plin (23%), nuklearna energija (14%) i obnovljivi izvori energije (11%). Udio 13

17 krutih goriva pao je ukupno za 10% od godine, dok je energija iz obnovljivih izvora povećala udio sa 4% u na 11% u godini (Eurostat, 2014:78). Struktura bruto domaće potrošnje energenata u nekoj zemlji ovisi o dostupnosti prirodnih resursa, strukturi gospodarstva i energetskih sustava. Estonija i Poljska su u imali udio krutih goriva preko 50% u ukupnoj domaćoj bruto potrošnji energije, dok je prosjek EU-28 17% (grafikon 5). Najmanji udio u korištenju krutih goriva (manje od 2%) imaju Luksemburg, Cipar i Malta, ali oni ujedno imaju najveći udio u ukupnom korištenju naftnih prerađevina u bruto domaćoj potrošnji (Malta 99%, Cipar 95% i Luksemburg 63%), dok je prosjek EU-28 50%. U Estoniji i Češkoj, udio naftnih prerađevina je bio ispod 20% u Udio prirodnog plina najviši je (preko 30%) bio u Nizozemskoj, Litvi, Italiji, Mađarskoj i UK, a najniži u Švedskoj (2%), a prosjek EU-28 iznosio je 24%. Udio obnovljivih izvora prešao je 30% u Latviji, Austriji i Švedskoj. Nuklearna energija koristila se u 14 zemalja članica, a najviše u Francuskoj (42%) i Švedskoj (32%), odnosno 13% kada se promatra prosjek EU-28 (Eurostat, 2014:79). Grafikon 5: Nacionalni udjeli energenata u ukupnoj potrošnji energije u EU, u godini Izvor: Eurostat (2014.) 14

18 Struktura finalne potrošnje energije u godini za EU-28 po sektorima pokazuje kako kućanstva, cestovni transport i industrija imaju najveći udio, svaki otprilike 26%. Na uslužni sektor otpada 13%, na preostali transport 6% a na ostalo 3% (Grafikon 6). Grafikon 6: Bruto domaća potrošnja energije po sektorima u EU-28, od do godine (1000 TJ) Izvor: Eurostat (2014.) EU-28 je jedan od najvećih svjetskih potrošača primarne energije, s udjelom od 12.46% u godini, a ispred nje su samo SAD (16.1%) i Kina (21.65%) (grafikon 7). Na EU-28, Kinu, SAD, Rusiju, Indiju i Japan opada 65.05% ukupne svjetske potrošnje primarne energije. 15

19 Grafikon 7: Udjeli odabranih zemalja u ukupnoj potrošnji primarne energije u svijetu, u godini Kina 21,65% Ostali 34,95% SAD 16,01% Japan 3,38% Rusija 5,66% Indija 5,89% EU-28 12,46% Izvor: Izrada autora prema podacima Eurostata 3.3. Uvoz i izvoz energije u EU Grafikon 8 prikazuje kretanje izvoza energije zemalja EU-28, od do godine. U godini, najviše se izvozio plin/ dizel ulje, 4.2 milijuna tera džula (TJ), a prate ga izvoz prirodnog plina (3.7 milijuna TJ) i benzina (3.3 milijuna TJ). 16

20 Grafikon 8: Izvoz odabranih energenata za EU-28, od do godine (1000 TJ) Izvor: Eurostat (2014.) Pad primarne proizvodnje iz ugljena, sirove nafte, lignita, prirodnog plina te u posljednje vrijeme iz nuklearne energije dovelo je do situacije gdje se EU sve više mora oslanjati na uvoz primarne energije kako bi zadovoljila potražnju. Uvoz primarne energije u EU godine nadmašio izvoz za 908,9 milijuna toe (tablica 2). Najveći uvoznici bile su najmnogoljudnije zemlje članice, s iznimkom UK i Poljske (gdje se nalaze rezerve nafte, plina i ugljena). Do 2011., jedini neto izvoznik primarne energije među zemljama članicama bila je Danska (Eurostat, 2014:70). 17

21 Tablica 2: Neto uvoz primarne energije u EU, od do godine (1000 toe) (toe po stanovniku) EU Belgija Bugarska Češka Danska Njemačka Estonija Irska Grčka Španjolska Francuska Hrvatska Italija Cipar Latvija Litva Luksemburg Mađarska Malta Nizozemska Austrija Poljska Portugal Rumunjska Slovenija Slovačka Finska Švedska Ujedinjeno Kraljevstvo Izvor: Eurostat (2015.) EU-28 je najveći svjetski uvoznik primarne energije, s udjelom u ukupnom svjetskom uvozu primarne energije od 28.06% u godini. Slijedi ju SAD (12.35%), Kina (9.93%) i Japan (8.73%) (grafikon 9). 18

22 Grafikon 9: Udjeli odabranih zemalja u ukupnom uvozu primarne energije u svijetu, u godini Ostali 34,87% EU-28 28,06% Kina 9,93% SAD 12,35% Japan 8,73% Indija 6,05% Izvor: Izrada autora prema podacima Eurostata 3.4. Energetska sigurnost i ovisnost o uvozu u EU Osim direktnih utjecaja na BDP i zaposlenost, energetski sektor je duboko povezan sa drugim sektorima na načine koji nisu direktno uočljivi. Primjerice, svaka kalorija hrane koja se konzumira zahtjeva prosječan input od 5 kalorija fosilnih goriva, dok za krajnji proizvod poput govedine prosječan input naraste do 80 kalorija fosilnih goriva. Energetski sektor je i najveći potrošač svježe vode u industriji. On značajno utječe na dinamičnost i održivost čitavog gospodarstva, od stvaranja novih radnih mjesta do efikasnosti i okoliša (WEF, 2012:2). Generalno se energetska sigurnost definira kao neprekidna dostupnost energetskih izvora po pristupačnim cijenama. Energetska sigurnost ima više dimenzija: dugoročna energetska sigurnost se uglavnom bavi sa pravovremenim investicijama u energetsku opskrbu uzimajući u obzir gospodarski razvoj i zaštitu okoliša. Kratkoročna energetska sigurnost fokusira se na sposobnost energetskog sustava da brzo reagira na nagle promjene u ravnoteži između ponude i potražnje za energentima. Nedostatak energetske sigurnosti uzrokuje negativne ekonomske i 19

23 socijalne posljedice kroz fizički nedostatak energenata ili kroz nekonkurentske ili previše nestabilne cijene (IEA, 2011:7). Ovisnost Europske unije o uvozu energije, posebno nafte te u posljednje vrijeme i plina, pozadina je zabrinutosti europskih političara kada je u pitanju sigurnost europske opskrbe energijom. U nastavku se analizira rastuća ovisnost EU-a o uvozu energenata iz zemalja koje nisu njene članice (čak 53.2% bruto domaće potrošnje energije dolazi iz uvoza). Ovisnost o uvozu energije u EU-28 porasla je sa 40% bruto potrošnje energije u 1980-ima do 45.1% u godini te potom do 53.2% do godine (tablica 3). Najviše stope energetske ovisnosti zabilježene su za sirovu naftu (88.4%) i prirodni plin (65.3%). Od godine, neto uvoz energije na razini EU-28 je bio veći od njene primarne proizvodnje, drugim riječima, više od polovice bruto domaće potrošnje energije je bilo iz uvoza. Tablica 3: Stopa ovisnosti o uvozu energije u EU-28, od do godine (% neto uvoza u bruto domaćoj potrošnji i skladištenju, bazirano na toe) Svi energenti Kruta goriva Sirova nafta Prirodni plin Izvor: Eurostat (2015.) Danska je jedina država članica koja je godine bila neto izvoznik, zbog čega ima negativnu stopu ovisnosti o uvozu energije. Od ostalih, jedine države članice koje su zabilježile ovisnost o uvozu energije manju od 30% su Rumunjska, Estonija, UK i Češka. S druge strane, Malta, Luksemburg i Cipar su godine bile skoro u potpunosti ovisne o uvozu primarne energije (grafikon 10). 20

24 Grafikon 10: Stopa ovisnosti o uvozu energije za sve proizvode u godini (% neto uvoza u bruto domaćoj potrošnji i skladištenju, bazirano na toe) Izvor: Eurostat (2012.) Podrijetlo uvoza energije u EU-28 se značajno promijenilo posljednjih 10 godina (tablica 4). Rusija je kroz 10 promatranih godina preuzela vodeću ulogu u opskrbljivanju EU-28 krutim gorivima, te njen udio u godini iznosi 28.8%, dok je udio Južnoafričke Republike (JAR) pao sa 27.7% u na 6.8% u godini. Osim na Rusiju, uvoz krutih goriva u EU-28 se posljednjih godina sve više oslanjao na Kolumbiju i Sjedinjene Američke Države (SAD). Rusija drži vodeću poziciju i u opskrbljivanju sirovom naftom i prirodnim plinom u svim promatranim godinama. 21

25 Tablica 4: Glavni uvoznici primarne energije u EU, od do godine (%) Kruta goriva Rusija Kolumbija SAD Australija JAR Indonezija Kanada Ukrajina Norveška Ostali Sirova nafta Rusija Norveška Saudijska Arabija Nigerija Kazahstan Libija Azerbajdžan Alžir Irak Ostali Prirodni plin Rusija Norveška Alžir Katar Nigerija Linija Trinidad i Tobago Peru Turska Ostali Izvor: Eurostat (2015.) Sigurnost opskrbe EU-a primarnom energijom može biti ugrožena ako je visoka proporcija uvoza koncentrirana na relativno mali broj partnera. Četiri petine (81.3%) uvoza prirodnog plina u EU-28 u godini je dolazilo iz Rusije, Norveške i Alžira, 53.8% uvoza sirove nafte iz Rusije, Norveške i Libije, dok je 73% uvoza krutih goriva iz Rusije, Kolumbije i Sjedinjenih Država. Može se primijetiti kako EU energiju većinom uvozi iz politički nestabilnih područja, što dodatno ugrožava stabilnost opskrbe energijom. 22

26 Tradicionalno se energetska sigurnost povezuje sa opskrbom naftom i naftnim prerađevinama. Danas opskrba naftom ostaje ključan čimbenik, ali rastuća složenost energetskih sustava zahtjeva sistematičan i rigorozan pristup razumijevanju šireg opsega potencijalnih opasnosti za sigurnost opskrbe energijom. MOSES je model koji služi za procjenu kratkoročne energetske sigurnosti neke države. MOSES identificira komplet indikatora vanjskih rizika (uvoz energije), domaćih rizika (transformacija i distribucija energije) i elastičnosti energetskih sustava (kapacitet promatrane zemlje da se nosi sa različitim vrstama poremećaja u opskrbi energijom). Analizira ukupno četiri dimenzije energetske sigurnosti koristeći 35 indikatora (IEA, 2011:7). Tablica 5 prikazuje ukupnu otpornost zemalja na vanjske poremećaje u opskrbi sirovom naftom. Odabrane države su razvrstane u pet grupa prema uvoznoj infrastrukturi i u tri grupe prema raznolikosti dobavljača. Najgore su rangirane Slovačka i Poljska koje imaju nisku raznolikost dobavnih pravaca te su u grupi najniže i niske uvozne infrastrukture. Prema uvoznoj infrastrukturi slijede ih Češka, Irska, Austrija i Švicarska, a prema raznolikosti dobavljača Finska i Mađarska. Od zemalja EU-a najbolje su rangirane Njemačka, Francuska i Italija, a od globalnih konkurenata se u istoj grupi nalaze Koreja i Japan. SAD nije uključen u ovu procjenu. Tablica 5: Ukupna vanjska otpornost zemalja na poremećaje opskrbe energijom UVOZNA INFRASTRUKTURA NAJNIŽA NISKA SREDNJA SREDNJE- VISOKA VISOKA NISKA Slovačka Poljska Finska, Mađarska RAZNOLIKOST DOBAVLJAČA SREDNJA Češka Irska Švedska VISOKA Austrija Švicarska Belgija, Nizozemska, Portugal, Turska UK Njemačka, Estonija, Francuska, Italija, J.Koreja, Japan Izvor: IEA (2011.) Ovisnost EU o uvozu energenata porastao je zbog ukupnog pada u proizvodnji i rasta u potražnji. S druge strane, SAD je svoju ovisnost o uvozu smanjio prvenstveno zahvaljujući rastu proizvodnje i izvoznim restrikcijama. Japan je zbog svoje pozicije otočne države s ograničenim resursima vrlo ovisan o uvozu energenata, osobito nakon nesreće u Fukushimi 23

27 2011. godine. Tako je godine Japan uvezao preko 90% energije koju koristi (grafikon 5). Grafikon 11: Ovisnost o uvozu u odabranim zemljama, od do godine (% uvezenih energenata u ukupnoj potrošnji energije) Izvor: Svjetska banka (2015.) 3.5. Cijene energije u EU Cijene energije u EU ovise o nizu različitih uvjeta ponude i potražnje, uključujući i geopolitičku situaciju, diverzificiranost uvoza, troškove mreže distribucije, troškove zaštite okoliša, vremenske uvjete i razinu trošarina i poreza. Relativno niže i stabilne cijene energije pomažu u stimuliranju gospodarstva. Prvo, niže cijene energenata smanjuju troškove za potrošače i poslovanje, povećavajući raspoloživi dohodak koji zatim može biti potrošen na druge načine. Drugo, niže cijene smanjuju troškove inputa za gotovo sva dobra i usluge u ekonomiji, čineći ih tako pristupačnijima za potrošače. Vrijedi i obratno, relativno više cijene energenata usporavaju gospodarski rast svugdje osim u gospodarstvima u kojima dominira proizvodnja energije. Globalne cijene nafte su godine ušle u trend konstantnog rasta, dodatno ubrzavši godine što je značajno doprinijelo globalnoj recesiji koja je nastupila krajem godine. Rast cijena energenata smanjio je kupovnu moć potrošača, osobito onih s nižim prihodima (WEF, 2012:9). 24

28 Cijene električne energije prati uzlazan trend. Od europskih zemalja najviše cijene energije za kućanstva u drugom semestru godine bile su u Danskoj (0.29 eur/kwh), Njemačkoj (0.29 eur/kwh) i Cipru (0.25 eur/kwh), dok su najniže cijene zabilježene u Bugarskoj (0.09 eur/kwh) i Rumunjskoj (0.13 eur/kwh). Cijene električne energije u EU-28 za industrijski sektor također prate uzlazan trend. Tako su najviše cijene bile u Cipru (0.20 eur/kwh) i Malti (0.18 eur/kwh), a najniže u Švedskoj (0.08 eur/kwh) i Bugarskoj (0.08 eur/kwh). Najveći porast cijena za kućanstva zabilježen je u Estoniji (22%) i Grčkoj (20%), a porast je zabilježen u 11 država članica. Za industriju, cijene električne energije najviše su porasle također u Estoniji (19%) a najveći pad je zabilježen u Cipru (-14%). Prosječna cijena električne energije u EU-28 porasla je 3% za kućanstva, a za industriju 2.6%. Navedeni trendovi odnose se na drugu polovicu godine, u odnosu na drugu polovicu godine. Tablica 6 prikazuje navedene trendove te podatke o cijenama električne energije za kućanstva i industriju za druge polovice 2011., i godine. 25

29 Tablica 6: Cijene električne energije za drugu polovicu odabranih godina (eur/kwh) Cijene električne energije Domaćinstva Industrija EU Belgija Bugarska Češka Danska Njemačka Estonija Irska Grčka Španjolska Francuska Hrvatska Italija Cipar Latvija Litva Luksemburg Mađarska Malta Nizozemska Austrija Poljska Portugal Rumunjska Slovenija Slovačka Finska Švedska Ujedinjeno Kraljevstvo Izvor: Eurostat (2014.) U SAD-u cijene električne energije su tradicionalno niže nego u EU. Posljednjih nekoliko godina cijene električne energije u EU su značajnije porasle, dok je u SAD-u cijena ostala manje-više konstantna. To se pripisuje porastu energetske neovisnosti SAD-a zahvaljujući razvoju eksploatacije plina iz škriljevca i izvoznim restrikcijama, što ih je zaštitilo od fluktuacija na svjetskom tržištu energenata. S druge strane, EU je povećao energetsku 26

30 ovisnost te se time više izložio cjenovnim nestabilnostima (grafikon 12) (Europska komisija, 2013:36). Grafikon 12: Kretanje cijene električne energije za krajnje korisnike u EU-27 i SAD-u (2005=100), od do godine Izvor: OECD (2012.) Države na različite načine generiraju prihode od energetskog sektora, od direktnih investicija kroz državne energetske kompanije do prikupljanja prihoda kroz oporezivanje. Bez obzira na način, stabilno fiskalno okruženje ohrabruje razvoj efikasnosti korištenja resursa i pomaže državi u maksimiziranju prihodovnih potencijala. Kod odluka o investiranju, investitori razmatraju stabilnost i predvidljivost fiskalnih i regulatornih okvira (WEF 2012:19). Tablica 7 prikazuje udio PDV-a i drugih poreza u cijeni električne energije za kućanstva i industriju u drugoj polovici godine. Od zemalja EU-a, najveći udio poreza u cijeni električne energije za kućanstva, u drugoj polovici godine, imaju Danska (57.46%) i Njemačka (49.02%), a najmanji udio Ujedinjeno Kraljevstvo (4.73%) i Malta (5.00%). Prosječno je u EU-28, u godini, udio poreza za kućanstva u cijeni električne energije iznosio 25.5%. Za industriju, najveći udio poreza u cijeni električne energije imaju Njemačka (37.33%) i Italija (34.87%). S druge strane, Rumunjska, Malta i Latvija ne oporezuju 27

31 električnu energiju u industriji. Prosječno, udio nepovratnih poreza u cijeni električne energije za industriju u EU-28 iznosi 9.43%. Tablica 7: Udio svih poreza u konačnoj cijeni električne energije u EU-28, u drugoj polovici godine (%) Domaćinstva Industrija EU Belgija Bugarska Češka Danska Njemačka Estonija Irska Grčka Španjolska Francuska Hrvatska Italija Cipar Latvija Litva Luksemburg Mađarska Malta Nizozemska Austrija Poljska Portugal Rumunjska Slovenija Slovačka Finska Švedska Ujedinjeno Kraljevstvo Izvor: Eurostat (2014.) Udio svih poreza u konačnoj cijeni (%) Trend rasta cijena, iako blaži, prati i tržište prirodnog plina. Od zemalja EU-28 najvišu cijenu prirodnog plina za kućanstva, plaćaju Šveđani (0.12 eur/kwh) i Danci (0.11 eur/kwh). Najniže cijene su u Rumunjskoj (0.03 eur/kwh), Mađarskoj (0.04 eur/kwh) i Hrvatskoj (0.05 eur/kwh). U industriji najvišu cijenu za prirodni plin plaćaju Šveđani (0.06 eur/kwh) i Grci 28

32 (0.05 eur/kwh), a najnižu Rumunji (0.03 eur/kwh), Česi i Belgijci (0.03eur/kWh). Uspoređujući drugu polovicu i godine, cijene prirodnog plina za kućanstva porasle su za 1% u EU-28. Od 25 zemalja za koje postoje dostupni podaci (za Cipar, Maltu i Finsku podaci nisu dostupni), cijene su najviše porasle u Rumunjskoj (12%) te u Portugalu i Španjolskoj (9%). S druge strane, u 13 zemalja članica cijena je pala, od čega najviše u Mađarskoj (-15%) te Grčkoj (-13%). Za potrošače u industriji, uspoređuju se cijene u srednjoj standardnoj grupi, dakle za potrošnju između 2778 i GWh (gigavat sati), odnosno između i GJ (giga džula). Za industrijske potrošače cijene su porasle u osam članica, od čega najviše u Njemačkoj (25%) i Ujedinjenom Kraljevstvu (12%), dok je najveći pad zabilježen u Sloveniji (-14%) i Grčkoj (-12.3%), uspoređujući druge polovice i godine. Prosječna cijena za industriju je u drugoj polovici iznosila 0,07 eur/kwh dok je za isto razdoblje za kućanstva iznosila 0.04 eur/kwh (tablica 8). 29

33 Tablica 8: Cijene prirodnog plina za drugu polovicu odabranih godina (eur/kwh) Cijene prirodnog plina Domaćinstva Industrija EU Belgija Bugarska Češka Danska Njemačka Estonija Irska Grčka : : Španjolska Francuska Hrvatska Italija Cipar : : : : : : Latvija Litva Luksemburg Mađarska Malta : : : : : : Nizozemska Austrija Poljska Portugal Rumunjska Slovenija Slovačka Finska : : : Švedska Ujedinjeno Kraljevstvo Izvor: Eurostat (2014.) Nastavak rasta cijene plina u EU unatoč padu potražnje za plinom dokazuje ranjivost EU-a zbog njene visoke ovisnosti o uvozu: kako azijska tržišta nude veće profite i veću potražnju, zemlje koje proizvode plin su povećale trgovinu sa azijskim zemljama smanjujući izvoz u EU. Posljedično, cijene plina u EU su porasle, dok su u SAD-u cijene ostale niske, prvenstveno zahvaljujući njihovoj velikoj domaćoj proizvodnji plina te izvoznim restrikcijama (grafikon 13) (Europska komisija, 2013:35). 30

34 Grafikon 13: Kretanje cijene prirodnog plina za krajnje korisnike u EU-27 i SAD-u (2005=100), od do godine Izvor: OECD (2012.) Tablica 9 prikazuje udio poreza u cijeni prirodnog plina za kućanstva i industriju u drugoj polovici godine. Prema udjelu poreza za kućanstva, ovdje se uz Dansku (56.38%), po visini ističe i Rumunjska (47.56%). Najniži udio imaju Ujedinjeno Kraljevstvo (4.76%) i Luksemburg (10.25%). Prosječno, udio poreza u cijeni prirodnog plina za kućanstva u EU iznosi 22.23%. Udio poreza u cijeni prirodnog plina za industriju, u drugoj polovici godine, je u 3 zemlje članice viši od 20% (Danska, Rumunjska i Finska), a u 7 zemalja je niži od 3% (Bugarska, Španjolska, Hrvatska, Latvija, Luksemburg, Poljska i Portugal). Prosječno za EU, udio poreza u konačnoj cijeni prirodnog plina za industriju iznosi 7.88%. 31

35 Tablica 9: Udio svih poreza u konačnoj cijeni prirodnog plina u EU-28, u drugoj polovici godine (%) Domaćinstva Industrija EU Belgija Bugarska Češka Danska Njemačka Estonija Irska Grčka Španjolska Francuska Hrvatska Italija Cipar : : Latvija Litva Luksemburg Mađarska Malta : : Nizozemska Austrija Poljska Portugal Rumunjska Slovenija Slovačka Finska : Švedska Ujedinjeno Kraljevstvo Izvor: Eurostat (2014.) Udio svih poreza u konačnoj cijeni (%) Grafikon 14 pokazuje potrošačke cijene naftnih prerađevina u EU u razdoblju od do godine. One fluktuiraju od godine, dosežući vrhunac u prvoj polovici godine, nakon čega slijedi smanjenje cijena za benzin Eurosuper 95 i dizela za automobile. LPG (ukapljeni naftni plin) također bilježi fluktuacije, prateći trend druge dvije vrste naftnih proizvoda. U promatranom razdoblju, Eurosuper 95 i dizel svoj minimum u cijeni dosižu u drugoj polovici 2008 godine, dok LPG u prvoj polovici i godine. U prvoj polovici zabilježen je pad cijene LPG-a, ali je cijena naglo porasla u drugoj polovici godine. 32

36 Cijene Eurosupera 95 i dizela uglavnom rastu od druge polovice godine, bilježeći blagi pad godine. Grafikon 14: Potrošačke cijene naftnih proizvoda u EU, za svaki semestar od do godine (eur/l) Izvor: Oil bulletin (2014.) U tablici 10 prikazane su potrošačke cijene za naftne proizvode sa i bez poreza, za svaku državu članicu te prosječno za EU-28, na kraju godine. Na benzinskoj pumpi, najvišu cijenu za Eurosuper 95 zabilježila je Italija (1.73 eur/l) a najnižu Rumunjska (1.22 eur/l). Italija je zabilježila i najvišu cijenu za dizel (1.66 eur/l), dok je najnižu zabilježio Luksemburg (1.20 eur/l). Najviša cijena za LPG zabilježena je u Mađarskoj (0.93 eur/l) a najniža u Poljskoj (0.64 eur/l) te Rumunjskoj i Češkoj Republici (0.65 eur/l). Cijena za Eurosuper 95 bez poreza, varira između 0.61 i 0.74 eura po litri. 33

37 Tablica 10: Udio svih poreza u konačnoj cijeni prirodnog plina u EU-28, u drugoj polovici godine (%) Izvor: Oil bulletin (2014.) Eurosuper 95 Bez poreza i trošarina Cijene na pumpi Bez poreza i trošarina Dizel Cijene na pumpi Bez poreza i trošarina Cijene na pumpi EU Belgija Bugarska Češka Danska : : Njemačka Estonija Irska : : Grčka : : Španjolska Francuska Hrvatska Italija Cipar : : Latvija Litva Luksemburg Mađarska Malta : : Nizozemska Austrija : : Poljska Portugal Rumunjska Slovenija Slovačka Finska : : Švedska : : Ujedinjeno Kraljevstvo : : LPG Zbog važnosti energije u procesu proizvodnje, ekonomska analiza se ne može ograničiti samo na cijene energije kao takve, već treba razmotriti i pokazatelje koji daju do znanja kako cijena i korištenje energije utječu na poslovne odluke. Troškovi energije, produktivnost i energetski intenzitet jedni su od tih pokazatelja. 34

38 Realna jedinica troška energije (RUEC- Real Unit Energy Cost) mjeri potreban iznos novca utrošen na energiju kako bi se dobila 1 jedinica dodane vrijednosti. Izračunava se kao omjer troška energije po tekućim cijenama i dodane vrijednosti po tekućim cijenama (Europska komisija, 2014:13). Uspoređujući s glavnim gospodarskim partnerima, EU je u godini imala treći najniži RUEC nakon Japana i SAD-a koji se nakon naglog rasta spustio malo ispod razine EUa. Kina, Rusija i druge velike ekonomije poput Brazila i Indonezije pokazuju bitno više vrijednosti od EU-a (grafikon 15). Grafikon 15: RUEC mjeren kao postotak dodane vrijednosti u industrijskom sektoru, od do godine Izvor: WIOD database (2014.) Tijek i razine RUEC-a su vrlo slični među razvijenim zemljama poput EU-a, SAD-a i Japana. To se istaknuto svojstvo najviše može objasniti industrijskoj specijalizaciji ka sektorima s visokom dodanom vrijednošću. Suprotno, zemlje u razvoju orijentirane su više na energetski intenzivne sektore s manjom dodanom vrijednošću (Europska komisija, 2014:13). 35

39 3.6. Energetska efikasnost i intenzitet Povećanje energetske efikasnosti jedan je od glavnih ciljeva koji se žele postići do godine. To je cjenovno najefektivniji način da se smanje emisije štetnih plinova, poveća energetska sigurnost i konkurentnost, postigne veća dostupnost energije kroz niže cijene te poveća zaposlenost čak i u industrijama koje su pretežito orijentirane na izvoz. Osim strogo ekonomskih razloga, ka povećanju energetske efikasnosti teži se i zbog smanjivanja emisije stakleničkih plinova. Teoretski, postoje tri načina kako da se smanji emisija stakleničkih plinova: smanjivanjem gospodarskog rasta, korištenje više niskougljičnih resursa te povećanje energetske efikasnosti. Smanjenje gospodarskog rasta nije opcija, dok je smanjivanje ovisnosti o ugljenu kroz korištenje nuklearne i obnovljivih izvora energije sve raširenija. Ipak, nakon nesreće u Fukushimi se sigurnost korištenja nuklearne energije dovodi u pitanje, dok korištenje mnogih tehnologija obnovljivih izvora energije još uvijek nije široko dostupno pod tržišnim uvjetima. Suprotno od toga, mnoštvo tehnologija i bihevioralnih strategija s ciljem povećanja energetske efikasnosti je cjenovno efektivna i spremna za uporabu. Trenutno je jedini održivi put prema naprijed inteligentnija i efikasnija proizvodnja i uporaba energije (Businesseurope, 2007:5). Europske zemlje se godišnje opskrbljuju sa 81.1 eksadžula primarne energije, ali ukupna krajnja potrošnja iznosi samo 50.2 eksadžula. Više od trećine energije se izgubi u obliku nepotrebne topline tijekom industrijskih procesa ili generiranja, prijenosa i uporabe električne energije. U zemljama EU-15, energetska efikasnost krajnjih korisnika (industrija, kućanstva, transport) je poboljšana za 11% između i godine. Ipak, napredak po tom pitanju u nekim sektorima stagnira, što pokazuje da su najlakše mjere već poduzete. Realna energetska efikasnost za mnoge je sektore i veća, ako se u obzir uzme ne samo faza proizvodnje, već i cijeli životni ciklus proizvoda: recikliranje materijala poput plastike, aluminija i čelika štedi ogromne količine energije i smanjuje zagađenje okoliša (Businesseurope, 2007:6). Direktiva EU-a o energetskoj efikasnosti uspostavljena je kako bi se stvorio zajednički okvir za promicanje energetske efikasnosti u Uniji s ciljem smanjenja uporabe primarne energije za 20% do godine. Svrha tog cilja je uspostaviti preduvjete za daljnji napredak u području energetske efikasnosti. Direktiva propisuje pravila koja su dizajnirana kako bi se uklonile barijere i savladali tržišni neuspjesi koji su ometali energetsku efikasnost u ponudi i korištenju energije. Tako je nastala legislativa za zgrade (tj. Direktiva o energetskim svojstvima zgrada 36

40 2010/31/EU) i za proizvode koji koriste energiju (tj. Direktiva o označavanju energetske učinkovitosti proizvoda 2010/30/EU i Direktiva o ekološkom dizajnu 2009/30/EC) (Europska komisija, 2014:18). Za sektor krajnjih korisnika, direktiva se fokusira na mjere koje se odnose na javni sektor. To se odnosi na renoviranje zgrada središnje vlasti (obavezna godišnja stopa renoviranja od 3%) te na visoke standarde kod kupnje nekretnina, proizvoda i usluga. Direktiva zahtjeva od država članica da uspostave nacionalne sheme energetske efikasnosti, ili političkih mjera, koje trebaju postići ukupan cilj smanjenja prodaje energije krajnjim korisnicima za barem 1,5% godišnje (s mogućim izuzećem transportnog sektora), u periodu od do godine (Europska komisija, 2014:18). Jedan od načina mjerenja energetske efikasnosti je tzv. energetski intenzitet. Energetski intenzitet pokazuje kolika količina energije je potrebna da se proizvede jedna jedinica BDP-a. U periodu od do godine ukupna razina bruto energetskog intenziteta (EI) u EU-28 je pala za 16%, (tablica 11). Tablica 11: Energetski intenzitet u EU (kgoe/1000eur) godine EU ,52 164,00 143,19 Izvor: Eurostat (2014.) Taj pad gotovo konstantan tijekom cijelog perioda. Jedina iznimka je u godinama oporavka od globalne financijske krize, kada je porast potrošnje energije premašio porast BDP-a, što je uzrokovalo kratkoročni porast energetskog intenziteta od 1.7%. Navedeno prikazuje grafikon 16, gdje se prikazuje i kretanje BDP-a (GDP), bruto domaće potrošnje energije (GIC) i energetskog intenziteta (EI). Potrošnja se za odabrane godine, osim u postotnim promjenama, prikazuje i u ekvivalentnim kilogramima nafte (kgoe). 37

41 Grafikon 16: Kretanje BDP-a, bruto domaće potrošnje energije i energetskog intenziteta za EU-28 Izvor: Eurostat (2014.) Između i godine, uspoređujući s drugim ekonomijama i regijama svijeta, pad bruto energetskog intenziteta je u EU-28 je među najnižima. Međutim, to je zato jer je razina EI-a u EU već tada bila među najnižima. Tako je u godini, EU-28 je zajedno s Japanom imao najnižu razinu EI-a. Kako su EU i Japan nastavili s trendom snižavanja EI, svoju vodeću poziciju su i zadržali (grafikon 17). Grafikon 17: Promjena razine energetskog intenziteta u svijetu Izvor: OECD, Eurostat (2014.) 38

42 Velika je heterogenost u stopi smanjenja EI između zemalja članica. Tako se iz tablice 12 vidi da je između i godine stopa EI u Slovačkoj pala za 45.49%, a u Austriji za 3.48%. To se prvenstveno može objasniti efektom 'sustizanja' kod novih članica. Te zemlje, koje su prije pridruživanja imale značajno veću razinu EI, bilježe veće stope smanjenja zahvaljujući većem prostoru za napredak. Tablica 12: Energetski intenzitet u zemljama članicama EU (kgoe/1000eur) i postotna promjena između i godine Promjena EU ,52 143,19-16,03% Belgija 210,99 172,18-18,40% Bugarska 1.039,88 668,65-35,70% Češka Republika 480,84 355,43-26,08% Danska 101,39 87,16-14,04% Njemačka 158,54 129,24-18,48% Estonija 629,02 481,48-23,46% Irska 111,38 82,77-25,68% Grčka 178,64 160,46-10,18% Španjolska 159,65 136,41-14,55% Francuska 162,37 142,85-12,02% Hrvatska 270,08 224,7-16,80% Italija 127,25 117,39-7,75% Cipar 206,89 167,03-19,26% Latvija 443,35 328,59-25,88% Litva 490,05 291,63-40,49% Luksemburg 143,28 133,8-6,62% Mađarska 349,51 268,88-23,07% Malta 173,31 161,24-6,97% Nizozemska 157,55 149,72-4,97% Austrija 128,41 123,94-3,48% Poljska 423,81 298,85-29,49% Portugal 170,8 146,56-14,19% Rumunjska 606,43 378,98-37,51% Slovenija 268,22 227,67-15,12% Slovačka 604,16 329,34-45,49% Finska 235,26 203,96-13,30% Švedska 187,16 148,22-20,80% Ujedinjeno Kraljevstvo 142,91 105,13-26,44% Izvor: Izračun autora prema podacima Eurostata 39

43 Iako je preostalo mnogo posla, u usporedbi s ostalim regijama svijeta Europa je visoko energetski efikasna. Kad bi sve zemlje svijeta imale energetsku produktivnost kao Europa, svjetska uporaba energije bi se odmah smanjila za više od četvrtine. U industrijskom sektoru je energetska produktivnost u EU nekoliko puta viša nego u velikim rastućim ekonomijama. (Businesseurope 2007:6) U posljednjih deset godina, europska industrija je uspješno odvojila učinak u proizvodnji u smislu dodane vrijednosti od korištenja energije. Tako je energetski intenzitet u europskoj industriji poboljšan 19% između i godine, dok je u istom razdoblju industrija SAD-a u istom periodu zabilježila poboljšanje od samo 9% (grafikon 18) (Europska komisija 2014:36). Grafikon 18: Energetski intenzitet u industrijama SAD-a i EU-27, od do godine Izvor: Eurostat (2014.) Čini se da je rast cijena energije u EU potaknuo europsku industriju da unaprijede energetski intenzitet kako bi mogli zadržati cjenovnu konkurentnost, dok relativno jeftinija energija u SAD-u nije imala takav učinak na njihovu industriju. Nema značajnih razlika u proizvodnji između EU-a i SAD-a koji bi mogli objasniti ovu razliku u energetskom intenzitetu među njima (Europska komisija 2014:36). 40

44 4. DETERMINANTE I INSTRUMENTI RAZVOJA KONKURENTNOSTI EUROPSKOG ENERGETSKOG SEKTORA EU godišnje uvozi 53% potrebne energije u vrijednosti približno 400 milijarda eura, što je čini najvećim svjetskim uvoznikom energije. U EU, energetska infrastruktura je sve starija, tržišta loše integrirana, a politika kupaca neusklađena. Također izostaju veći izbor energenata te manje cijene energenata za kućanstva i poslovne subjekte. Osim navedenog, najveći poticaj Europskoj komisiji za stvaranje Energetske unije sukob je EU-a s Rusijom, velikim opskrbljivačem plina i nafte, koji je uslijedio nakon krize u Ukrajini. Naime, danas najmanje deset EU država za više od polovice vlastite potrošnje ovisi o samo jednom dobavljaču, ruskom Gazpromu, a pojedine države su u potpunosti ovisne u ruskom državnom divu. Predviđaju se mehanizmi za zajedničko pregovaranje o energetskim ugovorima s Rusijom, s tim da bi EU sudjelovala u svim pregovorima. To bi bila nova ovlast Europske komisije - sudjelovanje u pregovorima koje države-članice EU-a vode s trećim zemljama, pa i s Rusijom, prigodom sklapanja ugovora o opskrbi plinom. Također, velika novost je mogućnost uvođenja kolektivnog pregovaranja o kupnji plina. Zamisao je da više država EU-a, sukladno njihovoj potražnji, od Rusije kupuje zajedničku količinu plina i time, nadaju se, osigura povoljniju cijenu (croenergo.eu, 2015). U sljedećih 10 godina Europska unija planira investirati iznos od 1000 milijardi eura u energetski sektor. Razlog tome je tendencija prelaska na nove, obnovljive izvore energije što sa sobom uključuje ulaganje u nove tehnologije i opremu, smanjivanje štetnih emisija na godišnjoj razini te osiguravanje dostupnosti energenata u svim zemljama članicama po dobroj cijeni. Europsko vijeće je godine usvojilo ciljeve na kojima se danas temelji sva energetska politika Europske unije. Do godine se planira smanjiti emisija stakleničkih plinova za 20% (u slučaju dobrih uvjeta čak i za 30%), povećanje udjela obnovljivih izvora energije na 20% te 20%-tno povećanje energetske efikasnosti. Postizanjem ovih ciljeva, otvorio bi se put za lakše ostvarenje glavnog cilja za godinu dekarbonizacije, odnosno smanjivanja emisije CO2 u svim zemljama članicama (ponajviše industrijskim zemljama) za 80-95% (powerlab.fsb.hr, 2014). Obnovljivi izvori energije od osobite su važnosti za EU; oni su zamjena za fosilna goriva i pridonose smanjenju emisija stakleničkih plinova, raznolikoj opskrbi energijom te smanjenju ovisnosti o nepouzdanim i nestabilnim tržištima fosilnih goriva, posebno nafte i plina. EU je vodeći u svijetu na području tehnologija obnovljive energije. Posjeduje 40% patenata 41

45 obnovljive energije u svijetu, a gotovo polovica (44%) svjetskih kapaciteta obnovljive električne energije u (ne uključujući hidroenergiju) nalazila se u EU-u. U industriji obnovljive energije u EU-u trenutno je zaposleno oko 1,2 milijuna ljudi. Zakonodavstvo EU-a za promicanje obnovljivih izvora energije znatno se razvilo posljednjih godina (europarl.europa.eu, 2015). Smanjenje potrošnje energije i sprječavanje energetskih gubitaka imaju sve veću važnost za EU. Čelnici EU-a postavili su cilj smanjenja godišnje potrošnje energije u Uniji za 20% do Mjere za energetsku učinkovitost sve se više prepoznaju kao instrument za postizanje održive opskrbe energijom, smanjenje emisije stakleničkih plinova, poboljšanje sigurnosti opskrbe i smanjenje troškova uvoza, ali i za promicanje konkurentnosti europskih gospodarstava. EU je postavio minimalne standarde energetske učinkovitosti te pravila za označivanje i ekološki dizajn proizvoda, usluga i infrastrukture. Tim se mjerama nastoji poboljšati učinkovitost u svim fazama energetskog lanca, od opskrbe energijom do njezine potrošnje (europarl.europa.eu, 2015). Rastuća svijest o štetnosti pojedinih izvora energije na zdravlje ljudi i okoliš dodatni je razlog sve veće orijentiranosti EU-a prema obnovljivim izvorima energije te povećanju energetske efikasnosti. Nakon nesreće u Fukushimi godine, i korištenje nuklearne energije postaje krajnje sporno te se pojačao pritisak na napuštanje nuklearne energije u Europi. Srž europske energetske politike čine raznovrsne mjere kojima se nastoji postići integrirano energetsko tržište, sigurnost opskrbe energijom i održivost energetskog sektora (Europski parlament, 2015:5). Navedene ciljeve EU planira postići provedbom dugoročnih strategija poput Energije 2020, Putokazom za postizanje konkurentnog niskougličnog gospodarstva, SET- planom i slično. U ostvarivanju tih strategija pomažu razne mjere i projekti poput RELEEL-a (Usklađivanje zakonodavstva iz područja obnovljivih izvora energije i označavanje energetske učinkovitosti) ili Programa Unije za potporu programima i projektima energetske učinkovitosti (mgipu.hr, 2015): IEE (The Inteligent Energy - Europe): IEE programi pomažu stvaranju povoljnih uvjeta na tržištu te oblikovanju i implementaciji politike razvoja, pripremajući teren za ulaganja, izgradnju kapaciteta i vještina te informiranje. 42

46 ELENA (European Local Energy Assistance): Ovo je financijski instrument u smislu darovnica ili grantova lokalnim i regionalnim javnim vlastima za razvoj, strukturiranje i pokretanje investicija u energetsku učinkovitost i obnovljive izvore energije. MLEI PDA (Mobilising Local Energy Investments): Usmjeren je na manje projekte. Podupire razvoj samostalnih ili zajedničkih projekata za lokalne i regionalne javne vlasti koji surađuju s financijskim institucijama i fond menadžerima na mobilizaciji sredstava za pokretanje investicija u projekte održive energije. EEEF (European Energy Efficiency Fund): Financijski instrument lokalnim, regionalnim i (ukoliko je to opravdano) nacionalnim javnim vlastima ili javnim ili privatnim osobama koje djeluju u njihovo ime Energija 2020 Energija 2020 odnosi se na strategiju Europske unije o postizanju konkurentne, održive i sigurne energije. Energetska strategija se fokusira na 5 prioriteta (Europska komisija, 2011:7): 1. Postizanje energetski efikasne Europe 2. Izgradnja integriranog europskog energetskog tržišta 3. Jačanje kupovne moći i dostizanje visoke razine sigurnosti 4. Širenje europske vodeće pozicije u energetskoj tehnologiji i inovativnosti 5. Jačanje europske pozicije na međunarodnom tržištu Postizanje energetski efikasne Europe Energetska efikasnost je jedan glavnih ciljeva za godinu i ključni faktor u postizanju dugoročnih energetskih i klimatskih ciljeva. Povećanje energetske efikasnosti je troškovno najefektivniji način da se reduciraju emisije štetnih plinova, poveća energetska sigurnost i konkurentnost, učini potrošnja energije pristupačnijom krajnjim korisnicima te da se stvaraju nova radna mjesta, uključujući i u izvoznim industrijama. Za postizanje tih ciljeva, povećanje energetske efikasnosti mora biti uključeno u sve sfere, uključujući i obrazovanje, kako bi se promijenili trenutni obrasci ponašanja. Kriteriji energetske efikasnosti moraju biti nametnuti i kod preraspodjele javnih novčanih sredstava. Napori moraju biti usredotočeni na cijeli 43

47 energetski lanac, od proizvodnje energije, prijenosa i distribucije, do krajnje potrošnje. Učinkovito praćenje usklađenosti, adekvatan nadzor nad tržištem, raširena upotreba energetskih usluga i revizija te efikasnost u korištenju materijala i recikliranje su mjere koje se moraju koristiti. Posebna se pozornost mora posvetiti sektorima gdje su moguće najveće uštede. Prvenstveno se to odnosi na obnovu energetski neučinkovitih zgrada te transportni sektor, gdje je velik potencijal u korištenju multimodalnih rješenja u transportu, efikasnijim vozilima i efikasnijoj vožnji. U tome važnu ulogu imaju i informacijske i komunikacijske tehnologije. One nude mogućnost prelaska na manje energetski-intenzivne proizvode i usluge, pomažu u štednji energije u zgradama i električnoj mreži kao i u efikasnijem korištenju inteligentnih transportnih sistema. Industrijski sektor treba ugraditi ciljeve energetske efikasnosti i inovativnosti u svoje poslovne modele. Efikasnost, uključena u korištenje energije, treba postati profitabilan biznis sam za sebe, stvarajući tako veliko tržište za tehnologije, tehnike i prakse efikasnog korištenja energije. Javni sektor treba voditi primjerom (lead by example). Javna nabava treba podržavati energetski efikasna rješenja. Inovacijski integrirana energetska rješenja na lokalnoj razini trebaju voditi prema tranziciji u pametne gradove 2. Gradovi i urbana područja koriste 80% ukupne potrošnje energije, što ih u isto vrijeme čini problemom ali i potencijalnim rješenjem problema efikasnosti korištenja energije. U svojoj strategiji Energija 2020 EU će poticati investicije u energetski efikasne tehnologije i prakse. Inovativno i pažljivo korištenje oporezivanja i određivanja cijena može biti koristan alat u ohrabrivanju bihevioralnih promjena (Europska komisija, 2011:8). U postizanju energetski efikasne Europe, četiri su glavna stupa (Europska komisija, 2011:11): 1. Iskorištavanje najvećeg potencijala uštede energije- zgrade i transport obnova zgrada ubrzava se poticanjem investicija, širim korištenjem usluga poduzeća koje se bave energetskim uslugama, korištenjem inovativnih financijskih instrumenata s visokim efektom poluge na europskoj, nacionalnoj i lokalnoj razini. Uvođenje energetskog certificiranja zgrada na tržište nekretnina pojačava brigu vlasnika i investitora o energetskoj efikasnosti zgrada. Tijela javne vlasti u javnoj nabavi se vode energetskim kriterijima (efikasnost i obnovljivost). Financijski programi EU-a podupiru projekte koji ciljaju na ili uzimaju u obzir energetsku efikasnost, čineći tako energetsku efikasnost važnim uvjetom za preraspodjelu financijske podrške. Transportna politika ima zadatak unaprijediti transportnu održivost i smanjiti ovisnost o nafti. To uključuje 2 Razvijena urbana područja koja stvaraju održivi gospodarski razvoj i visoku kvalitetu života kroz više ključnih područja: gospodarstvo, mobilnost, okoliš, ljudi, život i vlast, što se postiže kroz snažan ljudski i društveni kapital te ICT infrastrukturu (businessdictionary.com). 44

48 inicijative unapređivanja energetske efikasnosti transportnog sustava, uključujući podršku čistom i raširenom javnom prijevozu, multimodalnim transportnim rješenjima, inteligentnom upravljanju prometom, standarde energetske efikasnosti za sva vozila te adekvatne ekonomske signale i promocija održivog ponašanja u smislu energetske efikasnosti. 2. Jačanje konkurentnosti industrije povećavanjem njene efikasnosti podupiranje energetske efikasnosti širenjem eko-dizajna, osobito kod proizvodnje energetski i resursno intenzivnih proizvoda. Šira primjena energetskog označavanja proizvoda, radi jednostavnijeg uspoređivanja proizvoda na tržištu. Potrebno je implementirati programe upravljanja energetskom efikasnošću (npr. revizije, planovi, menadžeri zaduženi za energiju) u industriju i uslužni sektor. 3. Povećanje efikasnosti u opskrbi energijom - energetska efikasnost mora postati osnovni kriterij kod uspostavljanja energetskih kapaciteta, a poseban napor mora se uložiti u značajno povećanje kogeneracije visokog učinka. Kogeneracija se odnosi na postupak istovremene proizvodnje električne i korisne toplinske energije u jedinstvenom procesu. Kogeneracija koristi otpadnu toplinu koja nastaje uobičajenom proizvodnjom električne energije u termoenergetskim postrojenjima te se najčešće koristi za grijanje građevina ili čak cijelih naselja, a rjeđe i u drugim proizvodnim procesima. 4. Izrada nacionalnih akcijskih planova energetske efikasnosti planovi trebaju uključivati mjerljive ciljeve i pokazatelje koji služe u kontroli procesa Izgradnja integriranog europskog energetskog tržišta Europsko tržište energije još uvijek ne funkcionira kao jedinstveno tržište. U velikoj je mjeri podijeljeno na nacionalna tržišta s mnoštvom barijera za otvorenu i poštenu konkurenciju. Ta su tržišta visoko koncentrirana, često s poduzećima koje imaju de facto monopolsku poziciju. To onemogućuje građanima Europe da se okoriste sa pouzdanom, cjenovno konkurentnijom i održivijom energijom. Unapređivanje konkurentnosti na energetskom tržištu doprinijet će investiranju u smanjenje troškova gdje je to moguće i potrebno. Stvaranje jedinstvenog energetskog tržišta, odnosno osiguravanje slobodnog protoka energije, EU želi stvoriti prvenstveno kroz obnovljivu energiju. Predstavljanjem okvirne legislative u svrhu postizanja cilja korištenja energije iz obnovljivih izvora u visini od 20% do godine, Europa je 45

49 poduzela prvi korak u postizanju tog cilja. Razvoj obnovljive energije u početku se nastavlja oslanjati na programima potpore, ali vodeći pritom računa o njenom utjecaju na tehnološki napredak i da ne koči inovativnost i konkurentnost u drugim područjima. Isto tako, mora osigurati određen stupanj konvergencije ili usklađenosti među nacionalnim programima, jer se tržište obnovljive energije kreće od lokalne do prekogranične ponude. Izazov za godinu je osigurati kralježnicu za lakši protok električne energije i plina među državama članicama. Za to je potrebno unaprijediti energetsku infrastrukturu, posebice u novijim državama članicama i manje razvijenim regijama. U Europi nedostaje mrežna infrastruktura koja bi omogućila obnovljivoj energiji da se razvija i natječe sa tradicionalnim izvorima energije. Postojeći projekti izgradnje velikih vjetroelektrana na sjeveru i solarnih postrojenja na jugu trebaju odgovarajuću infrastrukturu kako bi se prenijela energija na područja s visokom potrošnjom. To je ključ potpune eksploatacije obnovljivih izvora energije. Potrebno je otprilike 1 trilijun eura investicija do godine kako bi se zamijenili zastarjeli kapaciteti, modernizirala i prilagodila infrastruktura i zadovoljila rastuća potražnja za nisko-ugljičnom energijom. Investicijske odluke ovise uglavnom o tržišnim igračima (energetske kompanije, operatori sustava i potrošači), javna politika ima ključnu ulogu u stvaranju stabilnih i transparentnih uvjeta za investicijske odluke. Novi alati stvoreni Trećim energetskim paketom, uključujući Agenciju za suradnju energetskih regulatora (ACER) i Europsku mrežu operatora prijenosnih sustava za električnu energiju (ENTSO-E) i plin (ENTSO-G) trebaju biti u potpunosti iskorišteni za daljnju integraciju energetskih tržišta u narednim godinama (Europska komisija, 2011:21). Četiri su glavna stupa u uspostavi slobodnog protoka energije u Europi (Europska komisija, 2011:14): 1. Pravodobna i ispravna implementacija legislative Unutarnjeg tržišta za daljnju integraciju energetskog tržišta, treba konsolidirati regulatorne okvire, dopuniti ih novim akcijama spajanja tržišta i uspostaviti efikasan model nadzora transparentnosti tržišta. 2. Uspostavljanje nacrta europske energetske infrastrukture za godine od do prije svega identificirati će se prioriteti europske energetske infrastrukture u svrhu budućeg funkcionalnijeg unutrašnjeg tržišta, stvoriti će se proizvodnja velikih razmjera energije iz obnovljivih izvora i jamčiti sigurnost opskrbe, u skladu s vizijom za održivi europski energetski sustav do godine. 46

50 3. Racionalizacija tržišnih pravila i postupaka dobivanja dozvola za razvoj infrastrukture za daljnje spajanje tržišta, ACER će u okvirima svog mandata, osigurati implementaciju svih potrebnih tehničkih (harmonizacija, standardizacija itd.) i regulatornih pitanja vezana uz povezivanje energetskih mreža preko granica, pristup obnovljivim energijama i integraciju novih tehnologija. 4. Pružanje ispravnog okvira za financiranje infrastrukturnih projekata uzimajući u obzir da je većina infrastrukturnih razvoja komercijalne prirode, analizirati će se optimalna ravnoteža između javnog i privatnog financiranja Sigurna i pristupačna energija za građane i poduzeća Dobro funkcionirajuće, integrirano unutarnje tržište pogoduje potrošačima kroz širi izbor i niže cijene. Ipak, mnogi potrošači ne vide koristi od otvaranja tržišta i konkurentnosti među opskrbljivačima. Oni bi trebali znati iskoristiti prilike koje otvaranje tržišta nudi, jer imaju pristup energiji kakvu žele, u smislu kvalitete i emisije. Otvaranje tržišta može stvoriti bolje cijene, izbor, inovativnost i uslugu za potrošače ako ide ruku pod ruku sa mjerama koje garantiraju pouzdanje, zaštitu potrošača i ako im pomaže da igraju aktivnu ulogu koja se od njih očekuje u liberalizaciji. Konkurentska pozicija važnih gospodarskih sektora europskog gospodarstva ovisi i o sigurnosti opskrbe energijom po pristupačnim cijenama. Pružanje cjenovno pristupačne energije, ali koja ipak odražava stvarne troškove zadatak je unutarnjeg tržišta. Potrebno je funkcioniranje unutarnjeg tržišta na temelju efikasnog prijenosa energije i infrastrukture za pohranu te energije. To je najbolja garancija sigurnosti opskrbe energijom, koja će prema tržišnim mehanizmima ići tamo gdje je u nekom trenutku najpotrebnija. Veća povezanost među državama članicama kao i veća konkurentnost među opskrbljivačima doprinosi i većoj diversifikaciji u korištenju energije, što je važno za sigurnost opskrbe. Energetska politika je odgovorna i za zaštitu građana od potencijalnih rizika koji proizlaze iz proizvodnje i transporta energije. EU mora zadržati vodeću poziciju u razvoju sustava sigurne nuklearne energije, transportu radioaktivnih supstanci i u upravljanju nuklearnim otpadom (Europska komisija, 2011:15). Postizanje tih ciljeva temelji se na dva stupa (Europska komisija, 2011:17): 47

51 1. Stvaranje energetske politike koja više brige vodi o potrošačima (consumer-friendly) osim širenja mogućnosti izbora, potrošačima pogoduju i alati koji omogućuju usporedbu cijene energije između različitih ponuđača. Usporedba je bazirana na metodologiji razvijenoj od strane regulatornih agencija i ostalih nadležnih tijela, a svi opskrbljivači dužni su osigurati ažurirane informacije o svojim tarifama i ponudama. 2. Kontinuirani napreci u sigurnosti i zaštiti nakon nesreće u Meksičkom zaljevu, preispitala se sigurnost vađenja nafte u morima i oceanima. Iz tog razloga donesene su mjere koje uključuju prevenciju sličnih događaja, te postupke u slučaju da prevencija zakaže, a sve u svrhu garancije najvišeg nivoa zaštite građana i okoliša u slučaju nesreće. Nakon potresa u Japanu pravni okvir za nuklearnu sigurnost i zaštitu će se dodatno povećati putem srednjoročne revizije Direktive o nuklearnoj sigurnosti i implementacijom Direktive o nuklearnom otpadu, te se redefiniraju temeljni sigurnosni standardi za zaštitu radnika i stanovništva Širenje europske vodeće pozicije u energetskoj tehnologiji i inovativnosti Bez tehnološke promjene, EU neće uspjeti u ambicijama da dekarbonizira električnu energiju i transportni sektor do godine. Uzimajući u obzir vremensku skalu za razvoj i širenje energetske tehnologije, hitnost uvođenja novih visokoučinkovitih i niskougljičnih tehnologija je izraženija nego ikad. ETS EU-a 3 je važan faktor u podržavanju implementacije inovativnih niskougljičnih tehnologija. Ipak, nove tehnologije će brže postati primjenjive i ekonomične na tržištu ako su razvijene u kroz suradnju na razini EU-a. Europsko planiranje i upravljanje u energetici od izuzetne je važnosti za stabilnost investicija, poslovno povjerenje i politički koherentnost. Europski strateški energetsko tehnološki plan (SET Plan) utvrđuje srednjoročnu strategiju važeću za sve sektore. Ipak, razvoj tih tehnologija (druga generacija biogoriva, pametne mreže, smart grids 4, pametni gradovi i inteligentne mreže, pohrana električne energije i elektromobilnost, nova generacija nuklearne i obnovljive energije) mora se ubrzati. EU je suočena sa žestokom konkurencijom na međunarodnom tržištu tehnologija. Zemlje poput Kine, Japana, Južne Koreje i SAD-a provode ambicioznu industrijsku strategiju na 3 EU ETS (European Union Emmisions Trading Sheme) - međunarodni sustav za trgovanje emisijama stakleničkih plinova u EU. Stvara tržište i određuje cijene za kvote ugljičnog dioksida. Pokriva 45% emisija EUa, uključujući u energetski intenzivnim sektorima, te instalacija (carbontrust.com). 4 Smart grids (pametne elektroenergetske mreže)- novi tip mreže primjenjiv je na svim razinama (od mikro - do velikih sustava), a temelji se na upotrebi naprednih informacijskih i telekomunikacijskih tehnologija koje omogućuju integraciju i povezivanje proizvođača i potrošača svih veličina te različitih tehnologija i izvora električne energije (zelenazona.hr). 48

52 tržištima obnovljivih i nuklearnih energija. Istraživači i poduzeća u EU moraju povećati svoje napore da ostanu na čelu u procvatu međunarodnog tržišta energetske tehnologije i, gdje je to moguće i na obostranu korist, oni bi trebali uspostaviti suradnju s trećim zemljama u određenim tehnologijama (Europska komisija, 2011:18). Širenje europske vodeće pozicije u energetskoj tehnologiji i inovativnosti temelji se na tri stupa (Europska komisija, 2011:19): 1. Implementacija SET Plana, bez odgode temeljna ideja SET Plana je učiniti niskougljične tehnologije cjenovno pristupačnima i tržišno konkurentnima. SET uključuje šest europskih industrijskih inicijativa: bioenergetska, održiva nuklearna, solarna, inicijativa za vjetar, inicijativa smart girds te CCS (inicijativa za zarobljavanje, pohranu i transport ugljičnog dioksida). Osim tih industrijskih inicijativa SET Plan uključuje i inicijativu za tzv. pametne gradove. 2. Pokretanje četiri velika europska projekata: a) Inicijativa implementacije smart grids sustava na cijelu električnu mrežu, od vjetroeletrana u Sjevernom moru do solarnih plantaža na jugu, do individualnih kućanstava čineći tako energetsku mrežu inteligentnijom, efikasnijom i pouzdanijom b) Ponovna uspostava vodeće pozicije u pohrani električne energije. To se planira postići razvojem u područjima hidro kapaciteta, skladištenjem električne energije komprimiranim zrakom, baterijama i drugim inovativnim sistemima skladištenja poput vodika. c) Uspostavljanje velike i održive proizvodnje bioenergije druge generacije d) Veće uštede energije u urbanim i ruralnim područjima, prije svega inicijativom pametnih gradova. 3. Osiguravanje dugoročne tehnološke konkurentnosti prije svega novčanim potporama istraživanjima u području nisko- karbonske energetske tehnologije Jačanje europske pozicije na međunarodnom tržištu i snažna međunarodna suradnja, osobito sa susjednim zemljama Europsko energetsko tržište najveće je svjetsko regionalno tržište (preko 500 milijuna potrošača) i najveći uvoznik energije. Suradnja država članica koja je dovela do usvajanja zajedničkih energetskih i klimatskih ciljeva nije vidljiva u vanjskoj energetskoj politici. Neki 49

53 od izazova s kojima se EU suočava, poput klimatskih promjena, pristupa nafti i plinu, razvoja tehnologije i energetske efikasnosti, zajedničke su većini zemalja članica i oslanja se na međunarodnu suradnju. U praski, nacionalne inicijative ne koriste snagu veličine zajedničkog tržišta EU-a. Kada bi to bio slučaj, zajednički interesi bili bi izraženiji a pregovaračka moć veća. Međunarodna energetska politika mora slijediti zajedničke ciljeve sigurnosti opskrbe, konkurentnosti i održivosti. Zbog novih obrasca ponude i potražnje na svjetskim energetskim tržištima i rastuće utrke za energetskim resursima, posebno je bitno za EU da efektivno koristi svoju tržišnu moć u odnosima sa ključnim energetskim partnerima. Europa bi trebala do godine biti u poziciji da se osloni na značajne nove izvore opskrbe energijom. Potreba za međunarodnim rješenjima obvezuje EU da promovira svoju agendu za dekarbonizaciju i energetsku efikasnost, posebno sa glavnim partnerima u međunarodnim pregovorima. EU mora formalizirati principe po kojima bi sve države članice imale koristi kod međunarodnih pregovora sa ključnim energetskim partnerima. Osim izrade temeljne legislative u Lisabonskom ugovoru, koja pojašnjava i jača vanjske dimenzije zajedničke politike, vanjskoj energetskoj politici potrebno je više efektivne solidarnosti, odgovornosti i transparentnosti kako bi zajednički interesi došli više do izražaja osiguravajući tako sigurnost europskog energetskog tržišta. Potrebno je više suradnje kod država članica. Osim sigurnosti opskrbe, vanjska energetska politika mora biti dosljedna i međusobno podupirujuća sa s drugim međunarodnim pitanjima (razvoj, trgovina, klima, bioraznolikost itd.). Mora postojati sinergija između energetskih ciljeva i drugih politika. Energetska politika je isprepletena sa drugim vanjskopolitičkim i sigurnosnim prioritetima EU-a. Diversifikacija izvora opskrbe energijom ključna je za sigurnost EU-a, kao i dobro upravljanje, vladavina prava i zaštita stranih ulaganja u proizvodnju i tranzit energije (Europska komisija, 2011:20). Jačanje EU-a na međunarodnom tržištu i bolja međunarodna suradnja temelji se na četiri stupa (Europska komisija, 2011:22): 1. Integriranje energetskog tržišta i regulatornih okvira sa našim susjedima Ugovor o energetskoj zajednici treba proširiti na sve susjedne zemlje koje to žele, što se prvenstveno odnosi na Ukrajinu i Tursku. 2. Uspostava privilegiranog partnerstva s ključnim partnerima 3. Promicanje uloge EU-a kao u ostvarivanju nisko- karbonske budućnosti 4. Promicanje nuklearne sigurnosti, zaštite i standarda u cijelom svijetu. 50

54 4.2. Energetska unija Zbog starenja infrastrukture, slabo integriranih tržišta i neusklađenih politika europski potrošači, kućanstva i poduzeća nemaju koristi od veće mogućnosti izbora ili nižih cijena energije. Iz tog razloga, radi se na uspostavi energetske unije. Danas EU ima pravila o energiji utvrđena na europskoj razini, ali u praksi postoji 28 nacionalnih zakonodavnih okvira. Integrirano energetsko tržište je potrebno kako bi se potaklo tržišno natjecanje, dovelo do veće učinkovitosti tržišta kroz bolje korištenje postrojenja za proizvodnju energije diljem EU-a te stvorilo pristupačne cijene za potrošače. Maloprodajno tržište ne funkcionira ispravno. Mnoga kućanstva imaju vrlo ograničen izbor dobavljača energije i nedovoljan nadzor nad svojim energetskim troškovima. Nedopustivo velik postotak europskih kućanstava ne može si priuštiti plaćanje svojih računa za energiju. Energetska infrastruktura zastarijeva i nije prilagođena povećanoj proizvodnji iz obnovljivih izvora. Postoji potreba za privlačenjem ulaganja, ali trenutnim se modelom tržišta i nacionalnim politikama ne uspostavljaju odgovarajući poticaji niti stvara dovoljna predvidljivost za potencijalne ulagače. Energetski otoci i dalje postoje na mnogim tržištima koja nisu odgovarajuće povezana sa susjednim državama. To dodatno pridonosi troškovima s kojima se suočavaju potrošači i stvara ranjivost u pogledu energetske sigurnosti. EU je i dalje predvodnik u području inovacija i obnovljive energije, ali ostali dijelovi svijeta ju brzo sustižu te se već izgubila prednost u pogledu nekih čistih tehnologija s niskim emisijama ugljika. Povećanjem ulaganja u visokotehnološka i globalno konkurentna poduzeća putem stabilnih politika doći će do stvaranja radnih mjesta i rasta u Europi. Pojavit će se novi poslovni sektori, novi poslovni modeli i novi profili radnih mjesta. Takva transformacija snažno utječe na sve sudionike u energetskom sustavu, uključujući i potrošače. Ako EU nastavi sadašnjim putom, neizbježan prijelaz na gospodarstvo s niskim emisijama ugljika biti će otežan gospodarskim, društvenim i ekološkim troškovima koji proizlaze iz rascjepkanih nacionalnih energetskih tržišta. Trenutačne niske cijene nafte i plina, dok traju, treba iskoristiti kao povijesnu priliku, u kombinaciji s padanjem troškova čišćih oblika energije, snažnom klimatskom politikom EU te pojavom novih tehnologija, za ponovno usmjeravanje energetske politike EU-a u smjeru energetske unije (Europska komisija, 2015:3). Energetsku uniju čine sastavnice navedene u nastavku (Europska komisija, 2015:4): 51

55 1. Klauzula solidarnosti: smanjenje ovisnosti o pojedinom dobavljaču te oslanjanje na susjedne zemlje, osobito u slučaju prekida opskrbe energijom; povećana transparentnost prilikom sklapanja sporazuma o kupnji električne energije ili plina između država članica EU-a i zemalja izvan EU-a. 2. Protok energije kao pete slobode: slobodan protok energije preko granica uz strogo provođenje postojećih pravila u područjima kao što su razdvajanje energije i neovisnost regulatora te pokretanje sudskih postupaka ako je potrebno; preuređenje tržišta električne energije radi boljeg povezivanja, više obnovljivih izvora energije i bolje prilagođenosti potrebama; temeljita provjera državne intervencije na unutarnjem tržištu i postupno ukidanje subvencija štetnih za okoliš. 3. Energetska učinkovitost je na prvom mjestu: temeljito promišljanje energetske učinkovitosti i postupanja s njom kao zasebnim izvorom energije tako da može pod jednakim uvjetima konkurirati proizvodnim kapacitetima. 4. Prelazak na društvo s niskom emisijom ugljika koje je osmišljeno za dugovječnost: omogućivanje jednostavne i učinkovite apsorpcije u mrežu lokalno proizvedene energije, uključujući i onu iz obnovljivih izvora; promicanje tehnološkog vodstva EUa razvojem sljedeće generacije tehnologije u području obnovljive energije i zauzimanjem vodećeg položaja u području električne mobilnosti, pri čemu europska poduzeća povećavaju izvoz i natječu se na svjetskim tržištima. 5. Istraživanje, inovacije i konkurentnost: dovođenje EU na vodeću poziciju u pametnim mrežama i domovima, čistoj prometnoj tehnologiji, čistim fosilnim gorivima i najsigurnijoj nuklearnoj proizvodnji na svijetu, ključno je za pretvaranje energetske unije u pokretač za rast, radna mjesta i konkurentnost. Uspostavljanje energetske unije znači usmjerenost na mjere koje su sažete u 15 točaka (Europska komisija, 2015:18): 1. Potpuna primjena i stroga provedba postojećeg energetskog i srodnog zakonodavstva. 2. Diversifikacija opskrbe plinom i učiniti je otpornijom na prekide u opskrbi. 3. Međuvladini sporazumi trebali bi biti transparentniji i u potpunosti usklađeni sa zakonodavstvom EU-a. 4. Prava infrastruktura preduvjet je za ostvarenje energetskog tržišta, integraciju obnovljivih izvora energije i sigurnost opskrbe. 52

56 5. Stvaranje homogenog i integriranog unutarnjeg energetskog tržišta koje pogoduje njezinim građanima, osiguravanje sigurnosti opskrbe, integriranje obnovljive energije u tržište i ispravljanje trenutačno nekoordiniranog razvoja mehanizama za razvoj država članica upućuje na preispitivanje postojećeg modela tržišta. 6. Regulatorni okvir uspostavljen Trećim paketom za unutarnje energetsko tržište mora biti dodatno razvijen kako bi omogućio homogeno unutarnje energetsko tržište za građane i poduzeća. 7. Regionalni pristupi integraciji tržišta imaju važnu ulogu pri stvaranju potpuno integriranog energetskog tržišta diljem EU-a. 8. Većom transparentnošću energetskih troškova i cijena energije, kao i većom razinom javne potpore ojačat će se integracija tržišta i utvrditi mjere koje narušavaju unutarnje tržište. 9. Europska unija postavila si je kao cilj postizanje barem 27% uštede energije do godine. 10. Zgrade imaju velik potencijal za povećanje energetske učinkovitosti. Prilagođavanje postojećih zgrada za veću energetsku učinkovitost i potpuno iskorištavanje održivog grijanja i hlađenja prostora će smanjiti uvozne troškove EU-a, ojačati energetsku sigurnost i smanjiti troškove energije za kućanstva i poduzeća. 11. EU treba ubrzati povećanje energetske učinkovitosti i dekarbonizaciju u prometnom sektoru postupnim prelaskom na alternativna goriva i integriranjem energetskih i prometnih sustava. 12. EU je prihvatio klimatski i energetski okvir za godinu na zasjedanju Europskog vijeća, što je sada potrebno provesti. EU će dati ambiciozan doprinos međunarodnim pregovorima o klimi. 13. EU je prihvatio cilj od najmanje 27% na razini EU-a za energiju iz obnovljivih izvora do godine. 14. EU treba razviti strategiju budućnosti za istraživanja i inovacije povezane s energijom i klimom u svrhu održavanja Europe kao tehnološkog predvodnika i širenja izvoznih mogućnosti. 15. EU će koristiti instrumente vanjske politike kako bi osigurao da snažna i ujedinjena Europa konstruktivno pregovara s partnerima te jednoglasno govori o energiji i klimi. 53

57 5. DOSADAŠNJA POSTIGNUĆA ZAJEDNIČKIH POLITIKA TE UČINCI ENERGETSKOG SEKTORA NA RAZVOJ GOSPODARSTVA S obzirom da su zajednički energetski ciljevi doneseni godine, a ozbiljniji koraci ka energetskoj uniji poduzeti početkom godine, prerano je govoriti o konkretnim rezultatima poduzetih mjera. Ipak, u nastavku rada izlažu se neke od koristi ostvarenih zahvaljujući zajedničkim naporima zemalja članica EU-a, prema procjeni IEA (Međunarodna energetska agencija). Implementacija Trećeg energetskog paketa (koji je stupio na snagu u ožujku 2011.) dovela je do 3 značajna postignuća (IEA, 2014:3): 1. Harmonizacija pravila i prekograničnog trgovanja energijom 2. Veća neovisnost nacionalnih regulatora i operatera prijenosnih sustava te njihova suradnja kroz novoosnovana europska tijela ACER te ETSOE i ETSOG 3. Povećanje konkurentske borbe unutar energetskog sektora. Snažan napredak već je zabilježen u području postizanja niskougljičnog gospodarstva, gdje je EU vodeća među zemljama članicama IAE-a. Ipak, potrebni su dodatni napori kako bi se postigli ciljevi zacrtani do godine. Već je u zabilježeno smanjenje emisije stakleničkih plinova za 19.2% u odnosu na godinu, što je rezultat manje potražnje tijekom gospodarske krize, prelazak na kvalitetnija goriva (fuel switching), većeg korištenja obnovljivih izvora te akcije povećanja energetske efikasnosti. Udio obnovljive energije u ukupnoj potrošnji porastao je na 14.1% u sa 8.7% u 2005., zahvaljujući programima koji potiču investiranje u obnovljive izvore, osobito u solarne fotonaponske panele i vjetroelektrane. IEA procjenjuje da EU neće ostvariti cilj od 20% udjela energije obnovljivih izvora u ukupnoj potrošnji do godine ako ne poduzme dodatne mjere da se taj udio poveća u nekim zemljama članicama te u pojedinim tehnologijama. Procjenjuje se da EU može postići 18 do 19% uštede energije od ciljanih 20% do 2020., ali trećina tih ušteda odnosit će se na smanjenje potražnje uslijed gospodarske krize. Ostatak se može pripisati direktivama o energetskoj učinkovitosti zgrada, energetskom označavanju proizvoda, Direktivi o energetskoj učinkovitosti te EU fondovima usmjerenim na energetsku efikasnost. U isto vrijeme, niz mjera koje se provode u svrhu postizanja energetskih ciljeva do godine, dovelo je i do nenamjeravanih učinaka. Povećana proizvodnja električne energije iz 54

58 obnovljivih izvora uz smanjenje potražnje za električnom energijom (što zbog gospodarske krize, što zbog povećanja energetske efikasnosti), smanjilo je potrebu za kvotama postavljenim u svrhu smanjenja emisija ugljičnog dioksida, a koje se prodaju na unutar EU ETS-a. Cijena je po toni ugljičnog dioksida (tco2) pala je sa 30 eura u na 6 eura u godini. Sustav nije dizajniran dovoljno fleksibilno da se prilagodi promjeni potražnje, što u konačnici nije stimuliralo investiranje u smanjenje emisije ugljičnog dioksida, ugrozivši tako ciljeve EU-a. Kratkoročno, samo po sebi, pad cijene kvote ugljičnog dioksida pozitivno je utjecalo na konkurentnost europskih poduzeća. Međutim, dugoročno, to nije u skladu sa strategijom EU-a te ugrožava njenu poziciju budućeg lidera u čistim tehnologijama i održivom razvoju (IEA, 2014:4). Težnje za većom energetskom efikasnošću ne postoje samo zbog želje za smanjivanjem negativnog utjecaja na okoliš ili uštede energetskih resursa, već i zbog dva glavna makroekonomska razloga. Prvo, povećavaju se investicije u energetski učinkovite tehnologije. Tako se, primjerice, stvaraju nova radna mjesta u građevinskom sektoru kod postavljanja energetski učinkovitih fasada, ili se pružaju poslovne prilike poduzećima orijentiranim na inovativne i energetski učinkovite tehnologije. Drugi razlog je učinak na dohodak zbog smanjenih računa. Tako se pozitivno utječe na potrošnju i štednju. Isto tako, povećanje energetske efikasnosti smanjuje potrebu te zemlje za uvozom energije, što povećava njenu sigurnost opskrbe energijom. Ipak, analize pokazuju da cilj EU-a iz strategije Europa 2020 da smanji korištenje primarnih energija (oblik energije uzet iz prirode bez pretvorbe ili procesa transformacije) do godine za 20% u usporedbi s projekcijama iz ima najmanje šanse da se ostvari. Od zemalja članica se očekuje da ubrzaju reforme potrebne kako bi se cilj ipak ostvario (Businesseurope, 2007:9). Direktan utjecaj energetske industrije gospodarstvu očituje se kroz korištenje rada i kapitala u proizvodnji energije. Energetski sektor direktno zapošljava manje ljudi nego što se to može očekivati uzimajući u obzir njen udio u BDP-u. Grafikon 19 prikazuje udio energetskog sektora u BDP-u te zaposlenih u energetskom sektoru u odnosu na druge sektore. U Norveškoj, industrije povezane s proizvodnjom energije čine 20% BDP-a, a samo 2.3% ukupne zaposlenosti. Norveško bogatstvo leži u nafti, ali to bogatstvo podupire druge sektore, osobito uslužne djelatnosti. Bez obzira na to, nedavno istraživanje u SAD-u pokazuje da energetski sektor podupire mnogo više radnih mjesta nego što ih stvara direktno, zbog svojih dugih lanaca opskrbe i potrošnje koju ostvaruju dionici energetskog sektora. Sektori povezani s energetskom industrijom nemaju veliku potrebu za zaposlenicima, ali radnu snagu koju 55

59 zapošljava su relativno visoko obrazovani, sa posebnim vještinama te su visoko plaćeni. Tako su kompenzacije za zaposlene u energetskoj industriji prosječno oko dva puta veće u Njemačkoj, Norveškoj, Ujedinjenom Kraljevstvu i SAD-u te četiri puta veće u Meksiku i Južnoj Koreji (WEF, 2012:7). Grafikon 19: Udio energetskog sektora u BDP-u i udio zaposlenih u energetskom sektoru (%) Izvor: OECD (2012.) Kao rezultat većih plaća, zaposlenici energetskih sektora doprinose više u ukupnoj potrošnji po glavi stanovnika nego prosječan zaposlenik. Visoke plaće posljedica su činjenice da zaposlenici u energetskom sektoru produktivniji od prosjeka, doprinoseći veći udio BDP-u nego većina drugih zaposlenika u gospodarstvu (WEF, 2012:7). Ekonomisti općenito grupiraju zaposlene u energetski povezanim poslovima u 3 grupe (WEF, 2012:14): - Direktno zaposleni - pojedinci koji su zaposleni od strane poduzeća u sektorima koja proizvode i isporučuju energiju potrošačima. - Indirektno zaposleni - zaposleni na radnim mjestima u industrijama koje opskrbljuju energetski sektor s dobrima i uslugama. - Inducirano zaposleni - rezultat su plaća isplaćenih zaposlenima iz prve dvije grupe. 56

Tablice. 1. Trošarine na duhanske proizvode. Tablica 1.1. Pregled propisa koji uređuju oporezivanje duhanskih proizvoda u Europskoj uniji Tablica 1.2.

Tablice. 1. Trošarine na duhanske proizvode. Tablica 1.1. Pregled propisa koji uređuju oporezivanje duhanskih proizvoda u Europskoj uniji Tablica 1.2. Tablice 1. Trošarine na duhanske proizvode Tablica 1.1. Pregled propisa koji uređuju oporezivanje duhanskih proizvoda u Europskoj uniji Tablica 1.2. Trošarine na duhanske proizvode (cigarete, cigare, cigarilose)

More information

SIMPLE PAST TENSE (prosto prošlo vreme) Građenje prostog prošlog vremena zavisi od toga da li je glagol koji ga gradi pravilan ili nepravilan.

SIMPLE PAST TENSE (prosto prošlo vreme) Građenje prostog prošlog vremena zavisi od toga da li je glagol koji ga gradi pravilan ili nepravilan. SIMPLE PAST TENSE (prosto prošlo vreme) Građenje prostog prošlog vremena zavisi od toga da li je glagol koji ga gradi pravilan ili nepravilan. 1) Kod pravilnih glagola, prosto prošlo vreme se gradi tako

More information

BENCHMARKING HOSTELA

BENCHMARKING HOSTELA BENCHMARKING HOSTELA IZVJEŠTAJ ZA SVIBANJ. BENCHMARKING HOSTELA 1. DEFINIRANJE UZORKA Tablica 1. Struktura uzorka 1 BROJ HOSTELA BROJ KREVETA Ukupno 1016 643 1971 Regije Istra 2 227 Kvarner 4 5 245 991

More information

I I I M E Đ U N A R O D N I P R E G L E D I N T E R N A T I O N A L

I I I M E Đ U N A R O D N I P R E G L E D I N T E R N A T I O N A L I I I M E Đ U N A R O D N I P R E G L E D I N T E R N A T I O N A L R E V I E W Izvori podataka Sources of data Za odjeljak o stanovništvu: Tabele su preuzete sa UN web site-a, link: ttp://unstats.un.org/unsd/demographic/products/dyb/dyb2011.htm

More information

TRŽIŠTE ELEKTRIČNE ENERGIJE USLOVI I PERSPEKTIVE

TRŽIŠTE ELEKTRIČNE ENERGIJE USLOVI I PERSPEKTIVE Ljubo Maćić TRŽIŠTE ELEKTRIČNE ENERGIJE USLOVI I PERSPEKTIVE ELEKTRANE 2010 VRNJAČKA BANJA, 26 29. 10. 2010. Uslovi za otvaranje tržišta - sadašnje stanje Ponuda EPS-a je danas uglavnom dovoljna da pokrije

More information

CJENOVNIK KABLOVSKA TV DIGITALNA TV INTERNET USLUGE

CJENOVNIK KABLOVSKA TV DIGITALNA TV INTERNET USLUGE CJENOVNIK KABLOVSKA TV Za zasnivanje pretplatničkog odnosa za korištenje usluga kablovske televizije potrebno je da je tehnički izvodljivo (mogude) priključenje na mrežu Kablovskih televizija HS i HKBnet

More information

Prekogranični programi suradnje u Europskoj uniji: ciljevi, modeli i izazovi

Prekogranični programi suradnje u Europskoj uniji: ciljevi, modeli i izazovi Prekogranični programi suradnje u Europskoj uniji: ciljevi, modeli i izazovi Lambert Kleinmann Europska komisija Sadržaj prezentacije 1. Činjenice i brojke vezane za prekogranično putovanje radnika na

More information

Institucije Evropske E

Institucije Evropske E Institucije Evropske E Unije Trening ABC o EU i Natura 2000 26.-28.10. 2009., Ulcinj Andrea Štefan, WWF MedPO EU institucije pregled uloga proces odlučivanja uloga NVO-a (GH) Evropska unija (EU)( EUje

More information

SPH NOVI START MJESEČNA NAKNADA. 37,50 kn

SPH NOVI START MJESEČNA NAKNADA. 37,50 kn SPH NOVI START MJESEČNA NAKNADA 37,50 kn UKLJUČENO U PAKET Neograničeni pozivi unutar VPN-a bez naknade za uspostavu poziva Neograničeni pozivi prema mobilnoj i fiksnoj mreži HT-a u RH 500 MB Internet

More information

AMRES eduroam update, CAT alat za kreiranje instalera za korisničke uređaje. Marko Eremija Sastanak administratora, Beograd,

AMRES eduroam update, CAT alat za kreiranje instalera za korisničke uređaje. Marko Eremija Sastanak administratora, Beograd, AMRES eduroam update, CAT alat za kreiranje instalera za korisničke uređaje Marko Eremija Sastanak administratora, Beograd, 12.12.2013. Sadržaj eduroam - uvod AMRES eduroam statistika Novine u okviru eduroam

More information

Modelling Transport Demands in Maritime Passenger Traffic Modeliranje potražnje prijevoza u putničkom pomorskom prometu

Modelling Transport Demands in Maritime Passenger Traffic Modeliranje potražnje prijevoza u putničkom pomorskom prometu Modelling Transport Demands in Maritime Passenger Traffic Modeliranje potražnje prijevoza u putničkom pomorskom prometu Drago Pupavac Polytehnic of Rijeka Rijeka e-mail: drago.pupavac@veleri.hr Veljko

More information

CJENIK APLIKACIJE CERAMIC PRO PROIZVODA STAKLO PLASTIKA AUTO LAK KOŽA I TEKSTIL ALU FELGE SVJETLA

CJENIK APLIKACIJE CERAMIC PRO PROIZVODA STAKLO PLASTIKA AUTO LAK KOŽA I TEKSTIL ALU FELGE SVJETLA KOŽA I TEKSTIL ALU FELGE CJENIK APLIKACIJE CERAMIC PRO PROIZVODA Radovi prije aplikacije: Prije nanošenja Ceramic Pro premaza površina vozila na koju se nanosi mora bi dovedena u korektno stanje. Proces

More information

ANALIZA PRIMJENE KOGENERACIJE SA ORGANSKIM RANKINOVIM CIKLUSOM NA BIOMASU U BOLNICAMA

ANALIZA PRIMJENE KOGENERACIJE SA ORGANSKIM RANKINOVIM CIKLUSOM NA BIOMASU U BOLNICAMA ANALIZA PRIMJENE KOGENERACIJE SA ORGANSKIM RANKINOVIM CIKLUSOM NA BIOMASU U BOLNICAMA Nihad HARBAŠ Samra PRAŠOVIĆ Azrudin HUSIKA Sadržaj ENERGIJSKI BILANSI DIMENZIONISANJE POSTROJENJA (ORC + VRŠNI KOTLOVI)

More information

PROJEKTNI PRORAČUN 1

PROJEKTNI PRORAČUN 1 PROJEKTNI PRORAČUN 1 Programski period 2014. 2020. Kategorije troškova Pojednostavlj ene opcije troškova (flat rate, lump sum) Radni paketi Pripremni troškovi, troškovi zatvaranja projekta Stope financiranja

More information

Port Community System

Port Community System Port Community System Konferencija o jedinstvenom pomorskom sučelju i digitalizaciji u pomorskom prometu 17. Siječanj 2018. godine, Zagreb Darko Plećaš Voditelj Odsjeka IS-a 1 Sadržaj Razvoj lokalnog PCS

More information

DEFINISANJE TURISTIČKE TRAŽNJE

DEFINISANJE TURISTIČKE TRAŽNJE DEFINISANJE TURISTIČKE TRAŽNJE Tražnja se može definisati kao spremnost kupaca da pri različitom nivou cena kupuju različite količine jedne robe na određenom tržištu i u određenom vremenu (Veselinović

More information

Sažetak rezultata ESPAD istraživanja 2003

Sažetak rezultata ESPAD istraživanja 2003 Sažetak rezultata ESPAD istraživanja 2003 Podaci o pušenju, pijenju i uporabi droga prikupljani su u projektu European School Survey Project on Alcohol and Other Drugs (ESPAD) u tri navrata. Prvo je istraživanje

More information

KAPACITET USB GB. Laserska gravura. po jednoj strani. Digitalna štampa, pun kolor, po jednoj strani USB GB 8 GB 16 GB.

KAPACITET USB GB. Laserska gravura. po jednoj strani. Digitalna štampa, pun kolor, po jednoj strani USB GB 8 GB 16 GB. 9.72 8.24 6.75 6.55 6.13 po 9.30 7.89 5.86 10.48 8.89 7.30 7.06 6.61 11.51 9.75 8.00 7.75 7.25 po 0.38 10.21 8.66 7.11 6.89 6.44 11.40 9.66 9.73 7.69 7.19 12.43 1 8.38 7.83 po 0.55 0.48 0.37 11.76 9.98

More information

POLITIKA ZAŠTITE OKOLIŠA U NAFTNOJ INDUSTRIJI - PRIMJER INA-e D.D.

POLITIKA ZAŠTITE OKOLIŠA U NAFTNOJ INDUSTRIJI - PRIMJER INA-e D.D. SVEUČILIŠTE U RIJECI EKONOMSKI FAKULTET Božica Matković POLITIKA ZAŠTITE OKOLIŠA U NAFTNOJ INDUSTRIJI - PRIMJER INA-e D.D. DIPLOMSKI RAD Rijeka, 2013 SVEUČILIŠTE U RIJECI EKONOMSKI FAKULTET POLITIKA ZAŠTITE

More information

UTJECAJ NARODNE REPUBLIKE KINE NA GLOBALNE ENERGETSKE PROCESE

UTJECAJ NARODNE REPUBLIKE KINE NA GLOBALNE ENERGETSKE PROCESE SVEUČILIŠTE U ZAGREBU RUDARSKO-GEOLOŠKO-NAFTNI FAKULTET Diplomski studij naftnog rudarstva UTJECAJ NARODNE REPUBLIKE KINE NA GLOBALNE ENERGETSKE PROCESE Diplomski rad Juraj Golubić N218 Zagreb, 2018. Sveučilište

More information

RANI BOOKING TURSKA LJETO 2017

RANI BOOKING TURSKA LJETO 2017 PUTNIČKA AGENCIJA FIBULA AIR TRAVEL AGENCY D.O.O. UL. FERHADIJA 24; 71000 SARAJEVO; BIH TEL:033/232523; 033/570700; E-MAIL: INFO@FIBULA.BA; FIBULA@BIH.NET.BA; WEB: WWW.FIBULA.BA SUDSKI REGISTAR: UF/I-1769/02,

More information

Lela Tijanić UDK (4-67) Pregledni rad Review POLITIKA EUROPSKE UNIJE U FORMIRANJU KLASTERA EUROPEAN UNION CLUSTER POLICY

Lela Tijanić UDK (4-67) Pregledni rad Review POLITIKA EUROPSKE UNIJE U FORMIRANJU KLASTERA EUROPEAN UNION CLUSTER POLICY Lela Tijanić UDK 334.757(4-67) Pregledni rad Review POLITIKA EUROPSKE UNIJE U FORMIRANJU KLASTERA EUROPEAN UNION CLUSTER POLICY ABSTRACT Cluster creation represents a successful tool with which to face

More information

Modul 1 Energetske rezerve, proizvodnja, potrošnja i trgovina. Knjiga D - Energetske bilance do godine

Modul 1 Energetske rezerve, proizvodnja, potrošnja i trgovina. Knjiga D - Energetske bilance do godine Modul 1 Energetske rezerve, proizvodnja, potrošnja i trgovina Knjiga D - Energetske bilance do 2020. godine KONAČNI IZVJEŠTAJ Naziv projekta: Šifra projekta: Zemlja: Konzultant: Studija energetskog sektora

More information

Possibility of Increasing Volume, Structure of Production and use of Domestic Wheat Seed in Agriculture of the Republic of Srpska

Possibility of Increasing Volume, Structure of Production and use of Domestic Wheat Seed in Agriculture of the Republic of Srpska Original scientific paper Originalan naučni rad UDK: 633.11:572.21/.22(497.6RS) DOI: 10.7251/AGREN1204645M Possibility of Increasing Volume, Structure of Production and use of Domestic Wheat Seed in Agriculture

More information

Mogudnosti za prilagođavanje

Mogudnosti za prilagođavanje Mogudnosti za prilagođavanje Shaun Martin World Wildlife Fund, Inc. 2012 All rights reserved. Mogudnosti za prilagođavanje Za koje ste primere aktivnosti prilagođavanja čuli, pročitali, ili iskusili? Mogudnosti

More information

ANALIZA UTJECAJA ULASKA HRVATSKE U EUROPSKU UNIJU NA FINANCIJSKI SEKTOR

ANALIZA UTJECAJA ULASKA HRVATSKE U EUROPSKU UNIJU NA FINANCIJSKI SEKTOR HRVATSKA AGENCIJA ZA NADZOR FINANCIJSKIH USLUGA SEKTOR ZA PROCJENU RIZIKA, ISTRAŽIVANJE I STATISTIKU ODJEL ZA SISTEMSKE I SPECIFIČNE RIZIKE ANALIZA UTJECAJA ULASKA HRVATSKE U EUROPSKU UNIJU NA FINANCIJSKI

More information

Biznis scenario: sekcije pk * id_sekcije * naziv. projekti pk * id_projekta * naziv ꓳ profesor fk * id_sekcije

Biznis scenario: sekcije pk * id_sekcije * naziv. projekti pk * id_projekta * naziv ꓳ profesor fk * id_sekcije Biznis scenario: U školi postoje četiri sekcije sportska, dramska, likovna i novinarska. Svaka sekcija ima nekoliko aktuelnih projekata. Likovna ima četiri projekta. Za projekte Pikaso, Rubens i Rembrant

More information

_Energetika i naftna industrija

_Energetika i naftna industrija Sektorske_analize prosinac 2017. _ broj 58 _ godina 6 ISSN: 1848-8986 _Energetika i naftna industrija Autorica_Željka Kordej-De Villa _ Sadržaj _3 Glavni sektorski pokazatelji Promatrajući kumulativno

More information

Idejno rješenje: Dubrovnik Vizualni identitet kandidature Dubrovnika za Europsku prijestolnicu kulture 2020.

Idejno rješenje: Dubrovnik Vizualni identitet kandidature Dubrovnika za Europsku prijestolnicu kulture 2020. Idejno rješenje: Dubrovnik 2020. Vizualni identitet kandidature Dubrovnika za Europsku prijestolnicu kulture 2020. vizualni identitet kandidature dubrovnika za europsku prijestolnicu kulture 2020. visual

More information

*** NACRT PREPORUKE. HR Ujedinjena u raznolikosti HR 2014/0238(NLE)

*** NACRT PREPORUKE. HR Ujedinjena u raznolikosti HR 2014/0238(NLE) EUROPSKI PARLAMENT 2014-2019 Odbor za ribarstvo 21.11.2014 2014/0238(NLE) *** NACRT PREPORUKE o prijedlogu odluke Vijeća o sklapanju Sporazuma o partnerstvu u održivom ribarstvu između Europske unije i

More information

Marta Vejmelka STARTUP U EUROPSKOJ UNIJI

Marta Vejmelka STARTUP U EUROPSKOJ UNIJI SVEUČILIŠTE U RIJECI EKONOMSKI FAKULTET Marta Vejmelka STARTUP U EUROPSKOJ UNIJI DIPLOMSKI RAD Rijeka, 2014. SVEUČILIŠTE U RIJECI EKONOMSKI FAKULTET STARTUP U EUROPSKOJ UNIJI DIPLOMSKI RAD Predmet: Mikrosustav

More information

FINANCIJSKI REZULTATI ZA PRVO TROMJESEČJE GODINE

FINANCIJSKI REZULTATI ZA PRVO TROMJESEČJE GODINE FINANCIJSKI REZULTATI ZA PRVO TROMJESEČJE 2018. GODINE Kontakt: INA-Industrija nafte, d.d. Korporativne komunikacije, Zagreb Služba za odnose s javnošću E-mail: PR@ina.hr Press centar na www.ina.hr CH95

More information

Podešavanje za eduroam ios

Podešavanje za eduroam ios Copyright by AMRES Ovo uputstvo se odnosi na Apple mobilne uređaje: ipad, iphone, ipod Touch. Konfiguracija podrazumeva podešavanja koja se vrše na računaru i podešavanja na mobilnom uređaju. Podešavanja

More information

PRIRODNI PLIN KAO KLJUČNI DIO ENERGETSKE STRATEGIJE ZA KONKURENTNO HRVATSKO GOSPODARSTVO

PRIRODNI PLIN KAO KLJUČNI DIO ENERGETSKE STRATEGIJE ZA KONKURENTNO HRVATSKO GOSPODARSTVO PRIRODNI PLIN KAO KLJUČNI DIO ENERGETSKE STRATEGIJE ZA KONKURENTNO HRVATSKO GOSPODARSTVO 1. UVOD Energetika je tijekom proteklih nekoliko godina nedvojbeno postala jednim od ključnih ekonomskih i strateško-političkih

More information

KORIŠTENE KRATICE. xvii

KORIŠTENE KRATICE. xvii xvii KORIŠTENE KRATICE ADRIREP AMBO BDP BNP BPEG BTC CARDS program CIP COPA DNV EAP EES EEZ EIB Mandatory ship reporting system in the Adriatic Sea (sustav obveznog javljanja brodova u Jadranskome moru)

More information

ZNAČAJ POSLOVANJA MALIH I SREDNJIH PODUZEĆA U GOSPODARSTVU REPUBLIKE HRVATSKE I GOSPODARSTVIMA ZEMALJA EUROPSKE UNIJE

ZNAČAJ POSLOVANJA MALIH I SREDNJIH PODUZEĆA U GOSPODARSTVU REPUBLIKE HRVATSKE I GOSPODARSTVIMA ZEMALJA EUROPSKE UNIJE Dr. sc. Ante Bistričić / Ph. D. Adrijana Agatić, univ. bacc. ing., studentica / student Sveučilište u Rijeci/ University of Rijeka Pomorski fakultet u Rijeci/ Faculty of Maritime Studies Rijeka Studentska

More information

Mala i srednja poduzeća u uvjetima gospodarske krize u Hrvatskoj

Mala i srednja poduzeća u uvjetima gospodarske krize u Hrvatskoj PREGLEDNI RAD Mala i srednja poduzeća u uvjetima gospodarske krize u Hrvatskoj Josip Juračak, Dajana Pranjić Sveučilište u Zagrebu Agronomski fakultet, Svetošimunska cesta 25, Zagreb, Hrvatska (jjuracak@agr.hr)

More information

NAUTICAL TOURISM - RIVER CRUISE ONE OF THE FACTORS OF GROWTH AND DEVELOPMENT OF EASTERN CROATIA

NAUTICAL TOURISM - RIVER CRUISE ONE OF THE FACTORS OF GROWTH AND DEVELOPMENT OF EASTERN CROATIA Ph.D. Dražen Ćućić Faculty of Economics in Osijek Department of National and International Economics E-mail: dcucic@efos.hr Ph.D. Boris Crnković Faculty of Economics in Osijek Department of National and

More information

Makroekonomska analiza izvozne konkurentnosti prehrambene industrije Republike Hrvatske

Makroekonomska analiza izvozne konkurentnosti prehrambene industrije Republike Hrvatske Klub Ekonomskog instituta, Zagreb Projektna studija Makroekonomska analiza izvozne konkurentnosti prehrambene industrije Republike Hrvatske Autori: Dr.sc. Goran Buturac, urednik Dr.sc. Maruška Vizek Zagreb,

More information

Eduroam O Eduroam servisu edu roam Uputstvo za podešavanje Eduroam konekcije NAPOMENA: Microsoft Windows XP Change advanced settings

Eduroam O Eduroam servisu edu roam Uputstvo za podešavanje Eduroam konekcije NAPOMENA: Microsoft Windows XP Change advanced settings Eduroam O Eduroam servisu Eduroam - educational roaming je besplatan servis za pristup Internetu. Svojim korisnicima omogućava bezbedan, brz i jednostavan pristup Internetu širom sveta, bez potrebe za

More information

Sputani. Zašto nas europski energetski divovi žele držati ovisnima o fosilnom gorivu iz uvoza

Sputani. Zašto nas europski energetski divovi žele držati ovisnima o fosilnom gorivu iz uvoza Sputani Zašto nas europski energetski divovi žele držati ovisnima o fosilnom gorivu iz uvoza 2 Sažetak izvještaja Kriza koja upravo bjesni Ukrajinom pokazala je koliko je Europa ovisna o uvozu fosilnih

More information

ENERGETIKA I OKOLIŠ U OKVIRU EU - POLOŽAJ REPUBLIKE HRVATSKE

ENERGETIKA I OKOLIŠ U OKVIRU EU - POLOŽAJ REPUBLIKE HRVATSKE ENERGETIKA I OKOLIŠ U OKVIRU EU - POLOŽAJ REPUBLIKE HRVATSKE dr. Nikola Ružinski, Državni tajnik Split, 12. - 14. svibanj 2008. 1 UVOD Položaj i odrednice razvoja energetike u svijetu, a posebice unutar

More information

ECONOMIC EVALUATION OF TOBACCO VARIETIES OF TOBACCO TYPE PRILEP EKONOMSKO OCJENIVANJE SORTE DUHANA TIPA PRILEP

ECONOMIC EVALUATION OF TOBACCO VARIETIES OF TOBACCO TYPE PRILEP EKONOMSKO OCJENIVANJE SORTE DUHANA TIPA PRILEP ECONOMIC EVALUATION OF TOBACCO VARIETIES OF TOBACCO TYPE PRILEP EKONOMSKO OCJENIVANJE SORTE DUHANA TIPA PRILEP M. Mitreski, A. Korubin-Aleksoska, J. Trajkoski, R. Mavroski ABSTRACT In general every agricultural

More information

Zaduženost Republike Hrvatske i zemalja srednje i istočne Europe

Zaduženost Republike Hrvatske i zemalja srednje i istočne Europe Trg J. F. Kennedya 6 10000 Zagreb, Hrvatska Telefon +385(0)1 238 3333 http://www.efzg.hr/wps wps@efzg.hr SERIJA ČLANAKA U NASTAJANJU Članak broj 11-02 Vlatka Bilas Sanja Franc Vanja Cvitković Zaduženost

More information

WWF. Jahorina

WWF. Jahorina WWF For an introduction Jahorina 23.2.2009 What WWF is World Wide Fund for Nature (formerly World Wildlife Fund) In the US still World Wildlife Fund The World s leading independent conservation organisation

More information

IZVJEŠĆE O NAPRETKU POSTIGNUTOM U OSTVARENJU NACIONALNIH CILJEVA ENERGETSKE UČINKOVITOSTI NA TEMELJU ČLANKA 24. STAVKA 1. U SKLADU S DIJELOM 1

IZVJEŠĆE O NAPRETKU POSTIGNUTOM U OSTVARENJU NACIONALNIH CILJEVA ENERGETSKE UČINKOVITOSTI NA TEMELJU ČLANKA 24. STAVKA 1. U SKLADU S DIJELOM 1 IZVJEŠĆE O NAPRETKU POSTIGNUTOM U OSTVARENJU NACIONALNIH CILJEVA ENERGETSKE UČINKOVITOSTI NA TEMELJU ČLANKA 24. STAVKA 1. U SKLADU S DIJELOM 1. PRILOGA XIV DIREKTIVE 2012/27/EU EUROPSKOG PARLAMENTA I VIJEĆA

More information

KONKURENTNOST HRVATSKE INDUSTRIJE KAO ČLANICE EUROPSKE UNIJE

KONKURENTNOST HRVATSKE INDUSTRIJE KAO ČLANICE EUROPSKE UNIJE SVEUČILIŠTE U RIJECI EKONOMSKI FAKULTET Filip Bolanča KONKURENTNOST HRVATSKE INDUSTRIJE KAO ČLANICE EUROPSKE UNIJE Diplomski rad Rijeka, 2013. SVEUČILIŠTE U RIJECI EKONOMSKI FAKULTET KONKURENTNOST HRVATSKE

More information

EKONOMSKI POKAZATELJI Smisao ekonomije i ekonomskih indikatora

EKONOMSKI POKAZATELJI Smisao ekonomije i ekonomskih indikatora EKONOMSKI POKAZATELJI Smisao ekonomije i ekonomskih indikatora Naslov izvornika Guide to Economic Indicators: Making Sense of Economics by Richard Stutely Published by Profile Books Ltd The Economist Newspaper

More information

HRVATSKO TRŽIŠTE MEDA U EUROPSKOM OKRUŽENJU. Dragana Dukić (1), Z. Puškadija (2), I. Štefanić (2), T. Florijančić (2), I.

HRVATSKO TRŽIŠTE MEDA U EUROPSKOM OKRUŽENJU. Dragana Dukić (1), Z. Puškadija (2), I. Štefanić (2), T. Florijančić (2), I. ISSN 1330-7142 UDK = 339.1:638.16(497.5) HRVATSKO TRŽIŠTE MEDA U EUROPSKOM OKRUŽENJU Dragana Dukić (1), Z. Puškadija (2), I. Štefanić (2), T. Florijančić (2), I. Bošković (2) Original scientific paper

More information

PROVEDBA KYOTSKOG PROTOKOLA U REPUBLICI HRVATSKOJ

PROVEDBA KYOTSKOG PROTOKOLA U REPUBLICI HRVATSKOJ PROVEDBA KYOTSKOG PROTOKOLA U REPUBLICI HRVATSKOJ dr. sc. Siniša Ozimec KLIMATSKE PROMJENE su promjene klime koje se pripisuju izravno ili neizravno aktivnostima čovjeka koje mijenjaju sastav globalne

More information

Usporedba makroekonomskih i poslovnih pokazatelja prehrambene industrije Hrvatske i Europske unije

Usporedba makroekonomskih i poslovnih pokazatelja prehrambene industrije Hrvatske i Europske unije Lari IZVORNI HADELAN, ZNANSTVENI Mateja JEŽ RAD ROGELJ, Tihana LJUBAJ Usporedba makroekonomskih i poslovnih pokazatelja prehrambene industrije Hrvatske i Europske unije Lari HADELAN, Mateja JEŽ ROGELJ,

More information

FINANCIJSKI REZULTATI PRVO POLUGODIŠTE 2016.

FINANCIJSKI REZULTATI PRVO POLUGODIŠTE 2016. FINANCIJSKI REZULTATI PRVO POLUGODIŠTE 2016. Kontakt: INA-Industrija nafte, d.d. Sektor korporativnih komunikacija, Zagreb Služba za odnose s javnošću E-mail: PR@ina.hr Press centar na www.ina.hr AT91

More information

GUI Layout Manager-i. Bojan Tomić Branislav Vidojević

GUI Layout Manager-i. Bojan Tomić Branislav Vidojević GUI Layout Manager-i Bojan Tomić Branislav Vidojević Layout Manager-i ContentPane Centralni deo prozora Na njega se dodaju ostale komponente (dugmići, polja za unos...) To je objekat klase javax.swing.jpanel

More information

Usporedba osnovnih makroekonomskih indikatora na tržištu rada odabrane skupine zemalja

Usporedba osnovnih makroekonomskih indikatora na tržištu rada odabrane skupine zemalja Usporedba osnovnih makroekonomskih indikatora na tržištu rada odabrane skupine zemalja Alka Obadić 1 1 Alka Obadić, doktorica znanosti, asistentica Ekonomskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. Sažetak Središnja

More information

ČISTA ENERGIJA ZA SVE EUROPLJANE

ČISTA ENERGIJA ZA SVE EUROPLJANE Seminar TRŽIŠTE ELEKTRIČNE ENERGIJE NA RAZINI DISTRIBUCIJSKOG SUSTAVA ČISTA ENERGIJA ZA SVE EUROPLJANE Ivona Štritof HEP d.d. Zagreb, 11. svibnja 2017. 1 SADRŽAJ IZLAGANJA EUROPSKA ENERGETSKA UNIJA U GLOBALNOM

More information

Ivana Pajsar, bacc. ing. agr. KONKURENTNOST VOĆARSKOG SEKTORA REPUBLIKE HRVATSKE U ODNOSU NA PREKOGRANIČNE ZEMLJE EUROPSKE UNIJE

Ivana Pajsar, bacc. ing. agr. KONKURENTNOST VOĆARSKOG SEKTORA REPUBLIKE HRVATSKE U ODNOSU NA PREKOGRANIČNE ZEMLJE EUROPSKE UNIJE REPUBLIKA HRVATSKA VISOKO GOSPODARSKO UČILIŠTE U KRIŽEVCIMA Ivana Pajsar, bacc. ing. agr. KONKURENTNOST VOĆARSKOG SEKTORA REPUBLIKE HRVATSKE U ODNOSU NA PREKOGRANIČNE ZEMLJE EUROPSKE UNIJE Završni specijalistički

More information

BIODIZEL U PROMETU KAO ČIMBENIK ODRŽIVOG RAZVOJA U REPUBLICI HRVATSKOJ

BIODIZEL U PROMETU KAO ČIMBENIK ODRŽIVOG RAZVOJA U REPUBLICI HRVATSKOJ SVEUČILIŠTE U ZAGREBU FAKULTET STROJARSTVA I BRODOGRADNJE BIODIZEL U PROMETU KAO ČIMBENIK ODRŽIVOG RAZVOJA U REPUBLICI HRVATSKOJ MAGISTARSKI RAD Tomislav Virkes, dipl. inž. str. Zagreb, 2007. SVEUČILIŠTE

More information

TREĆ I NAĆIONALNI AKĆIJSKI PLAN ENERGETSKE UĆ INKOVITOSTI ZA RAZDOBLJE

TREĆ I NAĆIONALNI AKĆIJSKI PLAN ENERGETSKE UĆ INKOVITOSTI ZA RAZDOBLJE MINISTARSTVO GOSPODARSTVA TREĆ I NAĆIONALNI AKĆIJSKI PLAN ENERGETSKE UĆ INKOVITOSTI ZA RAZDOBLJE 2014. - 2016. Srpanj 2014. 1 Sadrž aj Sadržaj... 2 Popis kratica... 4 1 Uvod... 12 2 Pregled nacionalnih

More information

Ulazne promenljive se nazivaju argumenti ili fiktivni parametri. Potprogram se poziva u okviru programa, kada se pri pozivu navode stvarni parametri.

Ulazne promenljive se nazivaju argumenti ili fiktivni parametri. Potprogram se poziva u okviru programa, kada se pri pozivu navode stvarni parametri. Potprogrami su delovi programa. Često se delovi koda ponavljaju u okviru nekog programa. Logično je da se ta grupa komandi izdvoji u potprogram, i da se po želji poziva u okviru programa tamo gde je potrebno.

More information

ZNAČAJ EUROPSKOG SEMESTRA ZA REFORME U HRVATSKOJ I ODABRANIM NOVIM EU ČLANICAMA

ZNAČAJ EUROPSKOG SEMESTRA ZA REFORME U HRVATSKOJ I ODABRANIM NOVIM EU ČLANICAMA POLO-Cro28 Policy Paper ZNAČAJ EUROPSKOG SEMESTRA ZA REFORME U HRVATSKOJ I ODABRANIM NOVIM EU ČLANICAMA VIŠNJA SAMARDŽIJA KREŠIMIR JURLIN IVANA SKAZLIĆ IRMO, ZAGREB Travanj, 2016. 1 Autori dr.sc. Višnja

More information

HIZ Makro izvještaj. Rujan 2017.

HIZ Makro izvještaj. Rujan 2017. HIZ Makro izvještaj Rujan 2017. Sadržaj 1. Globalno okruženje 1.1. Pregled svjetskih kretanja 1.2. Sjedinjene Američke Države 1.3. Europska unija i europodručje 1.4. Japan 1.5. Kretanja u drugim razvijenim

More information

KREDITI, DUG I GOSPODARSKI RAST: IZLAZ IZ ZAČARANOGA KRUGA

KREDITI, DUG I GOSPODARSKI RAST: IZLAZ IZ ZAČARANOGA KRUGA Broj 57 travanj 2016. KREDITI, DUG I GOSPODARSKI RAST: IZLAZ IZ ZAČARANOGA KRUGA Sažetak Zaduženost privatnoga sektora u Hrvatskoj prelazi vrijednost BDP-a. S obzirom na dostignuti stupanj razvoja i iskustva

More information

DEVELOPMENT OF SMEs SECTOR IN THE WESTERN BALKAN COUNTRIES

DEVELOPMENT OF SMEs SECTOR IN THE WESTERN BALKAN COUNTRIES Zijad Džafić UDK 334.71.02(497-15) Adnan Rovčanin Preliminary paper Muamer Halilbašić Prethodno priopćenje DEVELOPMENT OF SMEs SECTOR IN THE WESTERN BALKAN COUNTRIES ABSTRACT The shortage of large markets

More information

Nejednakosti s faktorijelima

Nejednakosti s faktorijelima Osječki matematički list 7007, 8 87 8 Nejedakosti s faktorijelima Ilija Ilišević Sažetak Opisae su tehike kako se mogu dokazati ejedakosti koje sadrže faktorijele Spomeute tehike su ilustrirae a izu zaimljivih

More information

Sporazum CEFTA-2006 i vanjskotrgovinska razmjena poljoprivrednih proizvoda u Bosni i Hercegovini za razdoblje od do 2009.

Sporazum CEFTA-2006 i vanjskotrgovinska razmjena poljoprivrednih proizvoda u Bosni i Hercegovini za razdoblje od do 2009. ORIGINAL PREGLEDNI SCIENTIFIC RAD Ferhat ĆEJVANOVIĆ PAPER Zoran GRGIĆ, Aleksandar MAKSIMOVIĆ, Danijela BIĆANIĆ Sporazum CEFTA-2006 i vanjskotrgovinska razmjena poljoprivrednih proizvoda u Bosni i Hercegovini

More information

UDK/UDC : :330.55(497.5) Prethodno priopćenje/preliminary communication. Nikolina Vojak, Hrvoje Plazonić, Josip Taradi

UDK/UDC : :330.55(497.5) Prethodno priopćenje/preliminary communication. Nikolina Vojak, Hrvoje Plazonić, Josip Taradi Nikolina Vojak, Hrvoje Plazonić, Josip Taradi UDK/UDC 331.46:331.472:330.55(497.5) Prethodno priopćenje/preliminary communication TROŠKOVI ZBOG OZLJEDA NA RADU I PROFESIONALNIH BOLESTI U HRVATSKOJ U ODNOSU

More information

IZVOZNA STRATEGIJA MALOG OTVORENOG GOSPODARSTVA U ODNOSU NA EUROPSKU UNIJU I CEFTA-u

IZVOZNA STRATEGIJA MALOG OTVORENOG GOSPODARSTVA U ODNOSU NA EUROPSKU UNIJU I CEFTA-u IZVOZNA STRATEGIJA MALOG OTVORENOG GOSPODARSTVA U ODNOSU NA EUROPSKU UNIJU I CEFTA-u Zoran KOVAČEVIĆ, Tomislav SEKUR * Prema ekonomskoj teoriji, vanjska trgovina i FDI predstavljaju najznačajnije kanale

More information

Rast poreznih stopa u Europskoj uniji 2012.

Rast poreznih stopa u Europskoj uniji 2012. Rast poreznih stopa u Europskoj uniji 2012. Prof. dr. sc. Nikola Mijatovi} Rast poreznih stopa u Europskoj uniji 2012. Eurostat je 21. svibnja 2012. objavio priop}enje (STAT/12/77) {to upozoruje, nakon

More information

Analiza razvitka tržišta plina u Republici Hrvatskoj nakon donošenja Trećeg energetskog paketa EU

Analiza razvitka tržišta plina u Republici Hrvatskoj nakon donošenja Trećeg energetskog paketa EU SVEUČILIŠTE U ZAGREBU RUDARSKO-GEOLOŠKO-NAFTNI FAKULTET Diplomski studij naftnog rudarstva Analiza razvitka tržišta plina u Republici Hrvatskoj nakon donošenja Trećeg energetskog paketa EU Diplomski rad

More information

UNIVERZITET U BEOGRADU RUDARSKO GEOLOŠKI FAKULTET DEPARTMAN ZA HIDROGEOLOGIJU ZBORNIK RADOVA. ZLATIBOR maj godine

UNIVERZITET U BEOGRADU RUDARSKO GEOLOŠKI FAKULTET DEPARTMAN ZA HIDROGEOLOGIJU ZBORNIK RADOVA. ZLATIBOR maj godine UNIVERZITETUBEOGRADU RUDARSKOGEOLOŠKIFAKULTET DEPARTMANZAHIDROGEOLOGIJU ZBORNIKRADOVA ZLATIBOR 1720.maj2012.godine XIVSRPSKISIMPOZIJUMOHIDROGEOLOGIJI ZBORNIKRADOVA IZDAVA: ZAIZDAVAA: TEHNIKIUREDNICI: TIRAŽ:

More information

UTJECAJ UVOĐENJA OBNOVLJIVIH IZVORA ENERGIJE NA ODRŽIVI RAZVOJ ENERGETSKOG SUSTAVA REPUBLIKE HRVATSKE S OSVRTOM NA EMISIJE STAKLENIČKIH PLINOVA

UTJECAJ UVOĐENJA OBNOVLJIVIH IZVORA ENERGIJE NA ODRŽIVI RAZVOJ ENERGETSKOG SUSTAVA REPUBLIKE HRVATSKE S OSVRTOM NA EMISIJE STAKLENIČKIH PLINOVA UTJECAJ UVOĐENJA OBNOVLJIVIH IZVORA ENERGIJE NA ODRŽIVI RAZVOJ ENERGETSKOG SUSTAVA REPUBLIKE HRVATSKE S OSVRTOM NA EMISIJE STAKLENIČKIH PLINOVA SAŽETAK Bernard Franković, Paolo Blecich i Andreja Hustić

More information

TRGOVINA ŠUMSKIM PROIZVODIMA NA PRIJELAZU U TREĆE TISUĆLJEĆE THE TRADE OF FOREST PRODUCTS AT THE TRANSITION TO THE THIRD MILLENIUM.

TRGOVINA ŠUMSKIM PROIZVODIMA NA PRIJELAZU U TREĆE TISUĆLJEĆE THE TRADE OF FOREST PRODUCTS AT THE TRANSITION TO THE THIRD MILLENIUM. PREGLEDNI ČLANCI - REVIEWS UDK 630* 722 Šumarski list br. 9 10, CXXIX (2005), 489-500 TRGOVINA ŠUMSKIM PROIZVODIMA NA PRIJELAZU U TREĆE TISUĆLJEĆE THE TRADE OF FOREST PRODUCTS AT THE TRANSITION TO THE

More information

Regionalni klasteri i novo zapošljavanje u Hrvatskoj

Regionalni klasteri i novo zapošljavanje u Hrvatskoj Trg J. F. Kennedya 6 10000 Zagreb, Hrvatska Telefon +385(0)1 238 3333 http://www.efzg.hr/wps wps@efzg.hr SERIJA ČLANAKA U NASTAJANJU Članak broj 06-03 Mirjana Dragičević Alka Obadić Regionalni klasteri

More information

Energetska obnova pročelja. Tonći Marinović Regionalni prodajni predstavnik

Energetska obnova pročelja. Tonći Marinović Regionalni prodajni predstavnik Energetska obnova pročelja Tonći Marinović Regionalni prodajni predstavnik 1 Zašto su ROCKWOOL proizvodi zeleni proizvodi Sanacija pročelja uz odličnu toplinsku, protupožarnu i zvučnu zaštitu ETICS sustavom

More information

BORIS VUJČIĆ - GUVERNER

BORIS VUJČIĆ - GUVERNER BORIS VUJČIĆ - GUVERNER Bank for International Settlements (BIS) Bimonthly Meetings/Redoviti dvomjesečni sastanak guvernera središnjih banaka članica Banke za međunarodne 11. - 13. 1. 2015. Basel, Švicarska

More information

DUG JE PUT OD LJUBLJANE DO KYOTA: DOZVOLE ZA ZAGAĐIVANJE I POREZ NA UGLJIČNI DIOKSID

DUG JE PUT OD LJUBLJANE DO KYOTA: DOZVOLE ZA ZAGAĐIVANJE I POREZ NA UGLJIČNI DIOKSID DUG JE PUT OD LJUBLJANE DO KYOTA: DOZVOLE ZA ZAGAĐIVANJE I POREZ NA UGLJIČNI DIOKSID dr. sc. Tanja MARKOVIČ-HRIBERNIK * Pregledni znanstveni članak ** Ekonomsko-poslovni fakultet, Maribor UDK 336.2(4)

More information

ULOGA NAFTE U MEĐUNARODNOJ RAZMJENI

ULOGA NAFTE U MEĐUNARODNOJ RAZMJENI SVEUČILIŠTE U RIJECI EKONOMSKI FAKULTET U RIJECI ULOGA NAFTE U MEĐUNARODNOJ RAZMJENI Diplomski rad Student: Ivan Beg Mentor: dr.sc. Dragoljub Stojanov Kolegij: Međunarodne financije U Rijeci, rujan 2013.

More information

SISTEM ENERGETSKOG UPRAVLJANJA KAO MODEL ENERGETSKE EFIKASNOSTI U INDUSTRIJI ANALIZA STANDARDA EN16001 I ISO 50001

SISTEM ENERGETSKOG UPRAVLJANJA KAO MODEL ENERGETSKE EFIKASNOSTI U INDUSTRIJI ANALIZA STANDARDA EN16001 I ISO 50001 7. Naučno-stručni skup sa međunarodnim učešćem KVALITET 2011, Neum, B&H, 01. - 04 juni 2011. SISTEM ENERGETSKOG UPRAVLJANJA KAO MODEL ENERGETSKE EFIKASNOSTI U INDUSTRIJI ANALIZA STANDARDA EN16001 I ISO

More information

Fondovi EU i Junckerov plan - potencijali koje je nužno iskoristiti

Fondovi EU i Junckerov plan - potencijali koje je nužno iskoristiti HRVATSKA GOSPODARSKA KOMORA Sektor za financijske institucije, poslovne informacije i ekonomske analize Odjel za makroekonomske analize Fondovi EU i Junckerov plan - potencijali koje je nužno iskoristiti

More information

Europska vladavina. Bijela knjiga

Europska vladavina. Bijela knjiga D O K U M E N T Europska vladavina. Bijela knjiga KOMISIJA EUROPSKIH ZAJEDNICA Brisel, 25. 7. 2001. COM (2001) 428 final UDK: 061.1EU:35.07 Politički vođe diljem Europe danas su suočeni s istinskim paradoksom.

More information

Sustav potpore za program OBZOR 2020.

Sustav potpore za program OBZOR 2020. Sustav potpore za program OBZOR 2020. INFORMATIVNI DAN Obzor 2020. Prioritet:Industrijsko vodstvo Područje: Nanotehnologije, napredni materijali, biotehnologija, napredna proizvodnja i prerada (NMP+B)

More information

Trošarine na energente i elektri nu energiju

Trošarine na energente i elektri nu energiju Trošarine na energente i elektri nu energiju Oporezivanje energenata i elektri ne energije u Europskoj uniji Smjernicama 92/81/EEC 33 i 92/82/EEC 34 te izmjenama sadržanim u Smjernici 94/74/EC od 31. prosinca

More information

IZDAVANJE SERTIFIKATA NA WINDOWS 10 PLATFORMI

IZDAVANJE SERTIFIKATA NA WINDOWS 10 PLATFORMI IZDAVANJE SERTIFIKATA NA WINDOWS 10 PLATFORMI Za pomoć oko izdavanja sertifikata na Windows 10 operativnom sistemu možete se obratiti na e-mejl adresu esupport@eurobank.rs ili pozivom na telefonski broj

More information

1.1. Bruto domaći proizvod

1.1. Bruto domaći proizvod REALNI SEKTOR 01 Realni sektor 1.1. Bruto domaći proizvod Na osnovu preliminarnih podataka Monstat-a, rast BDP-a za 2015. godinu iznosio je 3,2%, a za prvi kvartal ove godine 1,1%. Zvanični podaci o kretanju

More information

SAS On Demand. Video: Upute za registraciju:

SAS On Demand. Video:  Upute za registraciju: SAS On Demand Video: http://www.sas.com/apps/webnet/video-sharing.html?bcid=3794695462001 Upute za registraciju: 1. Registracija na stranici: https://odamid.oda.sas.com/sasodaregistration/index.html U

More information

STRUČNA PRAKSA B-PRO TEMA 13

STRUČNA PRAKSA B-PRO TEMA 13 MAŠINSKI FAKULTET U BEOGRADU Katedra za proizvodno mašinstvo STRUČNA PRAKSA B-PRO TEMA 13 MONTAŽA I SISTEM KVALITETA MONTAŽA Kratak opis montže i ispitivanja gotovog proizvoda. Dati izgled i sadržaj tehnološkog

More information

CRNA GORA / MONTENEGRO ZAVOD ZA STATISTIKU / STATISTICAL OFFICE S A O P Š T E NJ E / STATEMENT Broj / No 76 Podgorica, god.

CRNA GORA / MONTENEGRO ZAVOD ZA STATISTIKU / STATISTICAL OFFICE S A O P Š T E NJ E / STATEMENT Broj / No 76 Podgorica, god. CRNA GORA / MONTENEGRO ZAOD ZA STATISTIKU / STATISTICAL OFFICE S A O P Š T E NJ E / STATEMENT Broj / No 76 Podgorica, 23.6.211.god. Prilikom korišćenja ovih podataka navestii zvor Name the source when

More information

TRAJANJE AKCIJE ILI PRETHODNOG ISTEKA ZALIHA ZELENI ALAT

TRAJANJE AKCIJE ILI PRETHODNOG ISTEKA ZALIHA ZELENI ALAT TRAJANJE AKCIJE 16.01.2019-28.02.2019 ILI PRETHODNOG ISTEKA ZALIHA ZELENI ALAT Akcija sa poklonima Digitally signed by pki, pki, BOSCH, EMEA, BOSCH, EMEA, R, A, radivoje.stevanovic R, A, 2019.01.15 11:41:02

More information

Utjecaj fiskalne politike na razlike u prinosima državnih obveznica na tržištima u nastajanju

Utjecaj fiskalne politike na razlike u prinosima državnih obveznica na tržištima u nastajanju Utjecaj fiskalne politike na razlike u prinosima državnih obveznica na tržištima u nastajanju Ante ŽIGMAN e mail: ante.zigman@zg.t com.hr Boris COTA, Ekonomski fakultet Zagreb e mail: bcota@efzg.hr Sažetak:

More information

ANALIZA RELATIVNOG POLOŽAJA HRVATSKOG IZVOZA NA TRŽIŠTU EUROPSKE UNIJE

ANALIZA RELATIVNOG POLOŽAJA HRVATSKOG IZVOZA NA TRŽIŠTU EUROPSKE UNIJE 291 Andrijana Ćudina* Gorana Lukinić Čardić** Gordi Sušić*** UDK 339.5.057.7(497.5) JEL Classification F10, F14, F23 Prethodno priopćenje ANALIZA RELATIVNOG POLOŽAJA HRVATSKOG IZVOZA NA TRŽIŠTU EUROPSKE

More information

PLAĆE U HRVATSKOJ: TRENDOVI, PROBLEMI I OČEKIVANJA

PLAĆE U HRVATSKOJ: TRENDOVI, PROBLEMI I OČEKIVANJA Plaće u Hrvatskoj: trendovi, problemi i očekivanja Danijel Nestić 1. Uvod PLAĆE U HRVATSKOJ: TRENDOVI, PROBLEMI I OČEKIVANJA Plaće su jedna od najintrigantnijih tema u ekonomsko-socijalnim analizama zbog

More information

Bušilice nove generacije. ImpactDrill

Bušilice nove generacije. ImpactDrill NOVITET Bušilice nove generacije ImpactDrill Nove udarne bušilice od Bosch-a EasyImpact 550 EasyImpact 570 UniversalImpact 700 UniversalImpact 800 AdvancedImpact 900 Dostupna od 01.05.2017 2 Logika iza

More information

PUTNIČKE AGENCIJE U TRAVEL AGENCIES, 2017

PUTNIČKE AGENCIJE U TRAVEL AGENCIES, 2017 GODINA/ YEAR: LIV. ZAGREB, 30. TRAVNJA 2018./ 30 APRIL, 2018 BROJ/ NUMBER: 4.3.6. CODEN POPCEA ISSN 1330-0350 PUTNIČKE AGENCIJE U TRAVEL AGENCIES, 2017 Ovim istraživanjem obuhvaćena je 1 061 hrvatska putnička

More information

Tržište ekoloških proizvoda u EU i Republici Hrvatskoj

Tržište ekoloških proizvoda u EU i Republici Hrvatskoj Tržište ekoloških proizvoda u EU i Republici Hrvatskoj ZELENI I ODRŽIVI RAZVOJ TURIZMA Željko Herner Ministarstvo poljoprivrede Sadržaj: Sustav ekološke proizvodnje u Republici Hrvatskoj Tržište ekoloških

More information

Trening: Obzor financijsko izvještavanje i osnovne ugovorne obveze

Trening: Obzor financijsko izvještavanje i osnovne ugovorne obveze Trening: Obzor 2020. - financijsko izvještavanje i osnovne ugovorne obveze Ana Ključarić, Obzor 2020. nacionalna osoba za kontakt za financijska pitanja PROGRAM DOGAĐANJA (9:30-15:00) 9:30 10:00 Registracija

More information

Sustainable techno-economic solutions for the agricultural value chain

Sustainable techno-economic solutions for the agricultural value chain Sustainable techn-ecnmic slutins fr the agricultural value chain Bris Ćsić SDEWES Centre O prjektu: Krdinatr prjekta: Schl f Bisystems & Fd Engineering, University Cllege Dublin Financiran sredstvima iz

More information

TURISTIČKA SATELITSKA BILANCA IZRAVNI I NEIZRAVNI UČINCI TURIZMA U RH. Opatija,

TURISTIČKA SATELITSKA BILANCA IZRAVNI I NEIZRAVNI UČINCI TURIZMA U RH. Opatija, TURISTIČKA SATELITSKA BILANCA IZRAVNI I NEIZRAVNI UČINCI TURIZMA U RH Opatija, 17.10.2014. Statističke informacije kakve postoje u Europi nedovoljne su i s kvalitativnog i s kvantitativnog aspekta za one

More information

Izvješće o malim i srednjim poduzećima u Hrvatskoj 2013.

Izvješće o malim i srednjim poduzećima u Hrvatskoj 2013. Izvješće o malim i srednjim poduzećima u Hrvatskoj 2013. uključujući rezultate GEM Global Entrepreneurship Monitor istraživanja za Hrvatsku za 2012. godinu Izvješće o malim i srednjim poduzećima u Hrvatskoj

More information

Hrvatska brodogradnja Jadranbrod d.d.

Hrvatska brodogradnja Jadranbrod d.d. Hrvatska brodogradnja Jadranbrod d.d. CROATIA, 10020 ZAGREB, Avenija V.Holjevca 20 Tel: +385 (01) 6596-999, Fax + 385 (01) 6596-980 Ured dir. +385 (01) 6596-959, Fax: (01) 6596-985 CROATIAN SHIPBUILDING

More information

UTJECAJ PROTOKOLA IZ KYOTA NA RAZVOJ HRVATSKOG ELEKTROENERGETSKOG SEKTORA IMPACT OF KYOTO PROTOCOL ON DEVELOPMENT OF THE CROATIAN POWER SECTOR

UTJECAJ PROTOKOLA IZ KYOTA NA RAZVOJ HRVATSKOG ELEKTROENERGETSKOG SEKTORA IMPACT OF KYOTO PROTOCOL ON DEVELOPMENT OF THE CROATIAN POWER SECTOR HRVATSKI OGRANAK MEĐUNARODNOG VIJEĆA ZA VELIKE ELEKTROENERGETSKE SUSTAVE CIGRÉ 8. savjetovanje HRO CIGRÉ Cavtat, 4. - 8. studenoga 27. C3-12 Željko Jurić Energetski institut Hrvoje Požar zjuric@eihp.hr

More information