1/2006 POREZNO RAČUNOVODSTVENI SAVJETNIK SADRŽAJ. Praktični savjet. Kako pravilno voditi tuzemnu i inozemnu blagajnu. Poštovani čitatelju,

Transcription

1 POREZNO RAČUNOVODSTVENI SAVJETNIK Profesionalna izdavačka kuća za ekonomsku literaturu 1/ Zagreb Moj asistent kroz aktualnosti svijeta računovodstva i poreza Poštovani čitatelju, pred Vama se nalazi novi proizvod izdavačke kuće Verlag Dashofer koji će na Vaš zahtjev biti izdavan svaka dva tjedna. U našim novinama ćete uvijek moći naći aktualne informacije o izmjenama zakona i poreznih propisa, praktične savjete i odgovore na Vaše upite. Uz naše novine dobivate registrator kako biste imali sve informacije na jednom mjestu radi Vašeg lakšeg pregleda, a na kraju godine za Vas izdajemo CD-ROM koji na sebi sadrži sve brojeve izdane u toj godini. Također kao naručitelj naših novina ostvarujete pravo na naša SPECIAL IZDANJA! To su posebna izdanja Vašeg savjetnika koja će obraditi samo jednu temu i biti tiskana kada Vama to najviše treba. U našim novinama ćete naći mišljenja i stavove kvalificiranih poreznih stručnjaka i poreznih savjetnika koji rade isključivo za Vas. Nadamo se da ćete u Savjetniku pronaći zanimljive teme koje će Vam pomoći i olakšati Vam svakodnevni rad. Ovo je novi Savjetnik za sve one koji žele saznati više! Želim Vam ugodno čitanje. Srdačno Vas pozdravljam Praktični savjet Martin Bartolin glavni urednik Kako pravilno voditi tuzemnu i inozemnu blagajnu Trgovačka društva ustrojavaju blagajnu za vođenje transakcija u gotovom novcu, najčešće za dnevnice, putne troškove i slične izdatke koji se plaćaju gotovinom. Isto tako, u gotovini se mogu isplaćivati primitci koji imaju karakter dohotka od nesamostalnog rada radnicima i drugim osobama te isplate naknada, potpora i drugih primitaka koji se ne smatraju oporezivim dohotkom (npr. troškovi prijevoza na posao i s posla). Knjigovodstvene isprave na temelju kojih se evidentiraju nastale transakcije u blagajni su blagajničke uplatnice i isplatnice koje moraju upućivati na vrstu poslovne promjene i na njezinu vrijednost. Izdane uplatnice i isplatnice se kronološki unose u Knjigu blagajne, odnosno Blagajnički dnevnik koji se periodično zaključuje ovisno o potrebama trgovačkog društva. Dnevnik se može zaključivati dnevno, tjedno ili mjesečno, ovisno o obujmu i učestalosti uplata i isplata te ovisno o visini blagajničkog maksimuma. Razdoblje na koje se blagajnički dnevnik odnosi mora biti naznačeno u samom dnevniku. Kako uredno voditi blagajničko poslovanje Kako uredno voditi blagajničko poslovanje: Maksimalni iznos novca po jednom računu koji se može platiti gotovinom iznosi 5 000,00 kn. Potrebno je donijeti Odluku kojom se propisuje blagaj- SADRŽAJ Rublika: Praktični savjet Kako pravilno voditi tuzemnu i inozemnu blagajnu str. 1-2 Isplata putnih troškova fizičkoj osobi koja nije zaposlenik u društvu str. 2-3 Sve o kalu, rasipu, lomu i kvaru kroz praktične primjere str. 3-4 Koje su porezne posljedice financijskog, a koje operativnog leasinga? str. 4-5 Kako evidentirati trošak i amortizaciju dodatne opreme službenog vozila str. 5-6 Rublika: Pitanje Odgovor Prodaja nekretnine i porezna obveza str. 6 Otpis potraživanja sa poreznog i računovodstvenog aspekta str. 7-9 Otpis neupotrebljivih i uništenih zaliha str Tečajne razlike u praksi str Nabava službenog vozila putem leasinga str Porezno računovodstveni savjetnik br. 1/2006 1

2 nički maksimum - maksimalni iznos novca koji može preko noći ostati u blagajni. Za svaku uplatu novca na temelju vjerodostojne dokumentacije treba napisati uplatnicu. Za svaku isplatu novca na temelju vjerodostojne dokumentacije treba napisati isplatnicu. Uplatnice i isplatnice je potrebno periodično unijeti kronološkim redoslijedom u blagajnički dnevnik. Zaključno stanje Blagajničkog dnevnika na određeni datum mora biti jednako knjigovodstvenom stanju na kontu blagajne. Knjigovodstveno stanje konta blagajne na određeni datum mora biti jednako količini gotovog novca koji se fizički nalazi u blagajni. Zabranjeno je plaćanje gotovinom kada trgovačko društvo ima na računu za redovno poslovanje u banci evidentirane neizvršene naloge za plaćanje. U tom slučaju gotovinu iz blagajne treba položiti na glavni račun za redovno poslovanje u svrhu namirenja neizvršenih obveza prema redoslijedu plaćanja. Deviznu blagajnu (osim ako se ne radi o trgovačkim društvima registriranima za obavljanje specifičnih djelatnosti koje zahtijevaju plaćanje troškova u devizama i/ ili vraćanje ostatka novca kupcu) trgovačko društvo može imati samo za potrebe službenog putovanja radnika u inozemstvo. Kako uredno voditi blagajničko poslovanje u devizama Kako uredno voditi blagajničko poslovanje u devizama: Ukoliko trgovačko društvo ima više od jedne valute, potrebno je ustrojiti evidencije za svaku valutu zasebno. Evidentiranje poslovnih promjena potrebno voditi u kunskoj protuvrijednosti i u iznosima u stranoj valuti Potrebno je izračunati blagajnički maksimum na temelju prosječnog dnevnog stanja devizne blagajne u tromjesečju. Treba donijeti Odluku o visini blagajničkog maksimuma na temelju izračunatog prosječnog dnevnog stanja, vodeći računa o zakonskom ograničenju da prosječno dnevno stanje devizne blagajne u tromjesečju može biti maksimalno 1 500,00 EUR, osim za trgovačka društva registrirana za obavljanje specifičnih djelatnosti kao što su npr. ugostiteljsko-turističke usluge, usluge zračnih luka, morskih luka i sl. čije prosječno dnevno stanje devizne blagajne u tromjesečju može biti maksimalno EUR. Naplate iz inozemstva u stranoj gotovini i čekovima na osnovi izvoza robe i mogu iznositi maksimalno ,00 EUR mjesečno. Sve naplate iz inozemstva potrebno je u roku od 3 radna dana od dana naplate položiti na devizni žiro račun ili ih prodati banci. Strana sredstva plaćanja potrebna za gotovinske isplate iz devizne blagajne moraju se podignuti s deviznog žiro računa ili kupiti od banke. Ako se podignuta sredstva ne utroše za plaćanje u roku od 60 dana od dana podizanja, moraju se vratiti natrag na devizni žiro račun ili prodati banci. Plaćanja u inozemstvo na ime uvoza robe i usluga mogu iznositi maksimalno 3 000,00 EUR mjesečno. mr.sc. Željana Aljinović Barać Profesor na Ekonomskog fakulteta Sveučilišta u Splitu Isplata putnih troškova fizičkoj osobi koja nije zaposlena u društvu Kako trgovačko društvo može isplatiti putne troškove fizičkoj osobi koja nije zaposlena u društvu a obavlja poslove društva? Mogućnosti neoporezivih isplata naknada, potpora i nagrada fizičkim osobama, a kojima se smatraju i troškovi vezan i uz obavljanje službenih putovanja, propisane su odredbama članka 10. točke 9., 10. i 11. Zakona o porezu na dohodak ( Narodne novine broj 177/04). Razrađene i detaljnije odredbe sadržane su članku 7. stavci 5. i 6., članku 13. stavak 2. točke 1., 2., 5., 13. i 14. te članku 25. stavak 1. točka 8. Pravilnika o porezu na dohodak ( Narodne novine broj 95/05, 96/06). Troškovi službenog putovanja Prema odredbama tih poreznih propisa obvezi obračuna i uplate poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak te eventualno doprinosa za obvezna osiguranja ne podliježu isplate naknada prijevoznih troškova i troškova noćenja na službenom putovanju i to u visini stvarnih troškova, naknade za korištenje privatnog automobila (na službenom putovanju) do 2,00 kune po prijeđenom kilometru, dnevnice u zemlji do 170,00 kuna za više od 12 sati dnevno i dnevnice u inozemstvu, a koje poslodavac pravna ili fizička osoba isplaćuje svojim radnicima na propisani način, pod propisanim uvjetima i do propisanih iznosa). Obvezi obračuna i uplate poreza i prireza poreza na dohodak ne podliježu ni ti izdaci koji su nastali samom poduzetniku koji je obveznik poreza na dohodak po osnovi obavljanja samostalne djelatnosti. 2 Porezno računovodstveni savjetnik br. 1/

3 Kako neoporezivo isplatiti naknade Isplatitelji mogu neoporezivo isplatiti spomenute naknade pod propisanim uvjetima i članovima predstavničkih i izvršnih tijela državne vlasti, jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave te fizičkim osobama koje pružaju njegu i pomoć hrvatskim ratnim vojnim invalidima iz Domovinskog rata I. skupine, a i fizičkim osobama koje su izaslane na rad u Republiku Hrvatsku po nalogu inozemnog poslodavca (za službena putovanja u vezi sa djelatnosti tuzemnog društva u koje su izaslani na rad). Propisane naknade za troškove službenih putovanja mogu neoporezivo isplatiti i neprofitne organizacije fizičkim osobama koje službena putovanja obavljaju za njihove potrebe, a u tim organizacijama ne ostvaruje primitke od kojih se utvrđuje dohodak od nesamostalnog rada ili drugi dohodak, a ako ostvaruju oporezivu naknadu neoporezivo im mogu isplatiti naknadu za službeno putovanje sredstvima javnog prometa i naknadu za noćenje na način propisan člankom 7. stavak 6. Pravilnika o porezu na dohodak. Dakle, isplate naknada troškova službenih putovanja fizičkim osobama koje nisu radnici u društvu koje te naknade isplaćuje, a nisu ni osobe koje te naknade primaju po bilo kojoj od naprijed navedenih osnova, smatraju se oporezivim primicima tih fizičkih osoba. U tim se slučajevima od tih primitaka utvrđuje drugi dohodak tih fizičkih osoba. Iz tih primitaka isplatitelj je pri isplati i istodobno s isplatom obvezan obračunati, obustaviti i uplatiti predujam poreza na dohodak i prireza po stopi od 25%, a i propisane doprinose za obvezna osiguranja (na primitak za osnovno zdravstveno osiguranje po stopi od 15% te iz primitka za mirovinsko osiguranje po stopi od 20, odnosno 15 i 5). Na isti način trebaju postupiti i isplatitelji tih naknada za troškove službenih putovanja (osim isplatitelja neprofitnih organizacija), koji fizičkim osobama koje za njih obavljaju neki ugovoreni posao (npr. po ugovoru o djelu) i u okviru toga obavljaju službena putovanja, žele, osim ugovorene naknade za ugovoreni posao isplatiti i naknadu troškova službenih putovanja. KALO, RASIP, LOM I KVAR Vesna Brdovnik porezni stručnjak Kako postupiti kada iznos kala unutar dozvoljenog manjka, kako kada je iznos veći od dozvoljenog manjka, kada je za sam kalo, rasip, lom ili kvar odgovorno trgovačko društvo ili zaposlenik? Pojam kala, rasipa, loma i kvara obuhvaća sve one manjkove koji se javljaju pri transportu, skladištenju i/ili trošenju materijala i proizvoda, a najčešće se utvrđuje inventurom na kraju godine. Manjak trgovinske robe se obično javlja zbog razbijanja, kvarenja, rasipanja robe ili njezine neodgovarajuće kvalitete dok u ugostiteljstvu tipični primjeri manjka nastaju u obradi proizvoda (odmrzavanjem, kuhanjem) ili njihovom skladištenju (rasipanje, truljenje i sl.). Specifičnost manjka u proizvodnji je tehnološki manjak koji nastaje zbog nepotpune iskoristivosti sirovina u proizvodnom procesu. Maksimalni iznos dozvoljenog manjka po djelatnostima se propisuje Odlukom Hrvatske gospodarske komore ili Hrvatske obrtničke komore, a ukoliko za određenu djelatnost ne postoji Odluka o normativima dopuštenog manjka, mogu je samostalno donijeti strukovna udruženja ili trgovačko društvo. Ako oni propuste to učiniti, procjenu normativa manjka u proizvodnom procesu radi Porezna uprava. Računovodstveni i porezni tretman manjka ovisi o njegovoj prirodi i visini. Kada se radi o kalu čiji je iznos niži od zakonom propisanog, on u potpunosti spada u porezno priznate troškove i ne oporezuje se porezom na dodanu vrijednost. Kada iznos kala premaši zakonom dozvoljeni iznos, ali je nastao iz objektivnih razloga (npr. zbog isteka roka trajanja proizvoda) potrebno je u nazočnosti djelatnika Porezne uprave ili nekog drugog mjerodavnog tijela (npr. Sanitarna inspekcija) sastaviti zapisnik o uništavanju robe i utvrđenom manjku kako bi iznos manjka bio porezno priznati trošak i ne bi se oporezivao porezom na dodanu vrijednost.ukoliko roba nije uništena ili uništenju nije bio nazočan ovlašteni djelatnik mjerodavnog tijela, iznos kala koji premašuje dozvoljeni maksimum treba oporezivati porezom na dodanu vrijednost. Kako evidentirati kada je krivo društvo, a da je zaposlenik Tretman s aspekta poreza na dobit ovisit će o tome je li se prekomjerni manjak tereti trgovačko društvo ili odgovorna osoba. Ako ne postoji odgovornost radnika za nastali manjak, iznos manjka (zajedno s pripadajućim PDV-om) bit će porezno nepriznati trošak koji uvećava osnovicu poreza na dobit. S druge strane, ako je pak utvrđena odgovornost radnika za manjak te se na temelju interno ispostavljenog računa traži od njega da isti i nadoknadi (zajedno s pripadajućim PDV-om), to implicira iste Porezno računovodstveni savjetnik br. 1/2006 3

4 efekte kao da je roba/proizvod prodani i predstavlja porezno priznati trošak pri obračunu poreza na dobit. Trgovačko društvo ima veleprodaju sladoleda i zbog topljenja je na kraju godine utvrđen manjak od 36 komada sladoleda. Prema analitičkim evidencijama materijalnog knjigovodstva u toku godine se proda komada sladoleda. Prema Odluci HGK dozvoljeni kalo u veleprodaji za sladoled iznosi 0,75% od prodane količine, tj. 56,25 komada. Kako je ukupni iznos manjka niži od normativa HGK, on je u potpunosti priznat trošak i ne oporezuje se PDV-om i porezom na dobit. Trgovačko društvo se bavi trgovinom na malo i krajem godine je zbog isteka roka trajanja utvrdilo manjak pasteriziranog mlijeka u količini od 240 litara. Prema analitičkim evidencijama materijalnog knjigovodstva u toku godine je prodano litara. Prema Odluci HGK dozvoljeni kalo za mlijeko iznosi 0,5% od prodane količine, tj. 43,2 litara. Razlika od 196,80 litara predstavlja prekomjerni kalo te je pozvan djelatnik Sanitarne inspekcije koji je bio nazočan uništavanju pokvarenog mlijeka o čemu je sastavljen zapisnik. Ovakav manjak, iako prelazi normativ HGK predstavlja u potpunosti priznati manjak i ne oporezuje se PDV-om i porezom na dobit. Trgovačko društvo koje obavlja građevinske poslove krajem godine je inventurom utvrdilo manjak ljepila za keramičke pločice u iznosu od 125 kg po cijeni od 50,00 kn/kg i čavala u iznosu od 110 kg po cijeni od 25,00 kn/kg. Prema analitičkim evidencijama materijalnog knjigovodstva u toku godine je utrošeno kg ljepila i kg čavala. Prema Odluci HGK dozvoljeni kalo za ljepilo iznosi 2,3% od utrošene količine (87,40 kg) a za čavle 3,7% (98,05 kg). Na prekomjerni iznos manjka u oba slučaja potrebno je obračunati PDV (za ljepilo: 37,60 kg x 50,00 kn/kg = 1 880,00 kn x 22% = 413,60 kn, za čavle: 11,95 kg x 25,00 kn/kg = 298,75 kn x 22% = 65,73 kn). Kako se za prekomjerni manjak ljepila ne može utvrditi odgovornost radnika, on će se knjižiti na teret troškova poduzeća u svoti od 2 293,60 kn (1.880,00 kn + 413,60 kn PDV). Ista svota će biti porezno nepriznati trošak koji uvećava osnovicu poreza na dobit. Za prekomjerni manjak čavala se zbog nemara tereti radnik u svoti od 374,48 kn (298,75 kn + 65,73 kn PDV), dok iznos prekomjernog manjka od 298,75 kn predstavlja porezno priznati trošak. mr.sc. Željana Aljinović Barać Profesor na Ekonomskog fakulteta Sveučilišta u Splitu Koje su porezne posljedice financijskog, a koje operativnog leasinga? Da bi se odredilo koje su porezne obveze leasing društava i korisnika leasinga, potrebno je uzeti u obzir računovodstveni tretman ove dvije vrste leasinga. Budući da u Hrvatskoj još nije stupio na snagu posebni zakon o leasingu, da bi se odredile karakteristike, kao i računovodstveni pristup financijskom i operativnom leasingu, potrebno je sagledati odredbe Međunarodnog računovodstvenog standarda («MRS») 17, koji je mjerodavan za računovodstveno evidentiranje leasinga. Prema MRS-u 17, u slučaju financijskog leasinga, većina rizika i koristi od vlasništva nad predmetom leasinga se prenosi korisniku leasinga, te je vjerojatno da će po završetku razdoblja najma korisnik leasinga postati i pravni vlasnik predmeta leasinga. S druge strane, u slučaju operativnog leasinga, leasing društvo ostaje i ekonomski i pravni vlasnik predmeta leasinga, odnosno operativni leasing je najam u punom smislu riječi, budući da rizici i koristi od predmeta leasinga ostaju na leasing društvu. Ovako određene karakteristike leasinga bitne su za njegovo računovodstveno evidentiranje i porezni tretman. Prema navedenom, korisnik financijskog leasinga postaje ekonomski vlasnik predmeta leasinga. U svojoj suštini, radi se zapravo o obliku zajma koji je osiguran imovinom koja je predmet leasinga. Visina zajma jednaka je tržišnoj vrijednosti predmeta leasinga. Slijedom toga, korisnik leasinga treba priznati predmet leasinga u svojim knjigama kao imovinu, dok protustavku predstavlja obveza za primljeni zajam. S obzirom da je predmetna imovina evidentirana u knjigama korisnika leasinga, korisnik leasinga priznaje amortizaciju predmeta leasinga i trošak kamata. Ovi troškovi su ujedno i porezno priznati troškovi koji umanjuju oporezivu dobit korisnika. Leasing društvo, sukladno tome, priznaje kamate po leasingu kao oporezivi prihod, dok isporuku predmeta leasinga evidentira kao prodaju. To znači da knjiži prihod od prodaje imovine i potraživanje po osnovi odobrenog zajma. 4 Porezno računovodstveni savjetnik br. 1/

5 Utjecaj na obvezu poreza na dodanu vrijednost Porez na dodanu vrijednost («PDV») se obračunava samo na kamate koje su uključene u otplatnu ratu za leasing, te predstavlja obvezu za leasing društvo i pretporez za korisnika leasinga. PDV na predmet leasinga se obračunava odmah na puni iznos predmeta prilikom isporuke. U slučaju operativnog leasinga, leasing društvo ostaje i ekonomski i pravni vlasnik predmeta leasinga, odnosno operativni leasing je najam u punom smislu riječi, budući da rizici i koristi od predmeta leasinga ostaju na leasing društvu. Stoga leasing društvo priznaje trošak amortizacije predmeta. Leasing rata je u cijelosti prihod od najamnine leasing društva. Sukladno tome, leasing društvo treba obračunati PDV na cijeli iznos otplatne rate (odnosno najamnine). S druge strane, korisnik leasinga tretira cijelu otplatnu ratu leasinga kao porezno priznati trošak. Adrian Hammer, Konzultant, Porezni odjel, Deloitte Savjetodavne usluge d.o.o. Kako evidentirati trošak i amortizaciju dodatne opreme za službeno vozilo Prema čl. 12, st. 5 Zakona o porezu na dobit proizlazi da je redovita godišnja stopa amortizacije osobnih automobila u porezne svrhe 20%, dok st. 6 upućuje na mogućnost udvostručenja stope na 40%. Važna odredba je i st. 13. Zakona koji ističe da je u porezne svrhe priznata amortizacija osobnog automobila do ,00 kn nabavne vrijednosti (samo kod vozila nabavljenih od ). Amortizacija iznad navedene svote priznaje se samo ako sredstvo služi isključivo za registriranu djelatnost najma ili prijevoza. Nadalje, čl. 7, st. 4. Zakona o porezu na dobit i čl. 25. Pravilnika ističu da se 30% troškova (osim osiguranja, kamata i plaćenog poreza na cestovna motorna vozila) ne priznaje u porezne svrhe (povećavaju osnovicu u PD obrascu). Preciznije, u čl. 12., st. 3. Zakona navode se sljedeći troškove s pripadajućim PDV-om: gorivo, ulje, održavanje, registracija i amortizacija. Pravilnik o PDV-u u čl. 26 također navodi da se na sve prethodno nabrojane troškove vezane za uporabu osobnih automobila mora obračunati i 22% PDV-a za vlastitu potrošnju. 30% troška amortizacije podliježe porezu na dodanu vrijednost kao vlastita potrošnja kod onih poreznih obveznika koji su pri nabavi osobnog automobila ostvarivali pravo na odbitak pretporeza (Mišljenje MF od , Broj: /05-01/128). Prema poreznim propisima autogume obično ne predstavljaju dugotrajnu imovinu (jer je nabavna cijena po komadu manja od 2 000,00 kn) te se iskazuju kao sitni inventar i otpisuju na troškove (100% ili u nižem postotku) u trenutku stavljanja u uporabu. Kupljen je osobni automobil te je primljen račun u svoti od ,00 kn plus ,00 kn PDV. Trgovačko društvo je obveznik koji mjesečno obračunava PDV. Za obračun amortizacije primjenjuje se redovita stopa od 20% iz čega proizlazi ukupan godišnji trošak amortizacije ,00 kn, tj. mjesečni trošak 2 000,00 kn (24 000/12). Izračunati mjesečni trošak amortizacije se razdvaja na 70% priznatog troška (1 400,00 kn) i 30% nepriznatog troška (600,00 kn). Na nepriznati dio troška amortizacije dodatno se mora obračunati i 22% PDV-a na vlastitu potrošnju (132,00 kn). Kupljene su četiri nove zimske gume pojedinačne nabavne vrijednosti 600,00 kn, te je primljen račun 2 400,00 plus 528,00 kn PDV. Budući je riječ o osobnom automobilu PDV sa računa za gume priznaje se kao pretporez samo 70% (369,60 kn), dok 30% (158,40 kn) predstavlja nepriznati trošak. Budući su gume stavljene u uporabu primjenjuje se 100% otpis. 70% nabavne cijene guma u uporabi predstavlja porezno priznati trošak (1 680,00 kn), dok 30% predstavlja nepriznati trošak (720,00 kn). Evidentiranje u glavnoj knjizi izgleda ovako: 0220-Osobni automobili 1) , pretporez 1) ,00 4) 369, Dobavljač ,00 1) 2 928,00 4) 0292-Akum. amort. automobila 2 000,00 2) % amort. automobila 2) 1 400, % amort. automobila 2) 600, Porezno računovodstveni savjetnik br. 1/2006 5

6 4672-PDV na vlastitu potrošnju 3) 132, Obveza PDV-a s osnova 30% troškova osobnih automobila 132,00 3) 332-Autogume na skladištu 4) 2 400, ,00 5a) % troš. autoguma+pdv 4) 158,40 5b) 720, Autogume u uporabi 5a) 2 400, Ispravak vrijed. autoguma 2 400,00 5b) % troška autoguma 5b) 1 680,00 dr.sc. Ivica Pervan Profesor na Ekonomskog fakulteta Sveučilišta u Splitu PITANJE ODGOVOR Prodaja nekretnine i porezna obveza Naše poduzeće je prije 2 godine kupilo nekretninu u vrijednosti ,00 kuna. Ove smo se godine odlučili prodati istu nekretninu ali po cijeni od ,00 kuna. Koji i koliki porez trebamo platiti za prodaju ove nekretnine? MRS-om 16. točkom 56. definirano je da dobitke ili gubitke koji proistječu od povlačenja ili otuđenja predmeta nekretnina, postrojenja i opreme treba utvrditi kao razliku između neto procijenjenih utržaka od prodaje i knjigovodstvenog iznosa imovine te se trebaju priznati kao prihod ili rashod u izvještaju o dobiti. Ukoliko se radi o tzv. novim nekretninama, tj. onima sagrađenima nakon godine, a koje su kupljene od onoga tko je obveznik poreza na dodanu vrijednost, obveza obračunavanja poreza na dodanu vrijednost na njihov građevinski dio nastaje u trenutku prodaje istih, dok na vrijednost zemljišta kupac plaća porez na promet nekretnina prema rješenju nadležne ispostave Porezne uprave. Navedeno se primjenjuje samo ukoliko je prilikom nabave bio priznat pretporez. Ukoliko nije, prilikom prodaje takve nekretnine oporezivanje se u cijelosti vrši u skladu s Zakonom o porezu na promet nekretnina, bez obzira što se radi o tzv. novoj nekretnini. Znači, prilikom prodaje hale čija je nabavna vrijednost iznosila ,00 kn, od čega se je ,00 kn odnosilo na zemljište, potrebno je obračunati PDV na prodajnu vrijednost koja se odnosi na građevinski dio objekta (pretporez iskorišten prilikom kupovine iste). Budući je ukupna prodajna vrijednost ,00 kn, od čega se ,00 kn odnosi na zemljište, preračunatom stopom izračunat je porez na dodanu vrijednost u iznosu od ,00 kn (( , ,00 kn) x 18,0328%), a time i prihod od prodaje građevinskog dijela objekta u iznosu od ,00 kn. Kako se hala prodaje nakon 2 godine od dana nabave, odnosno stavljanja u uporabu, njena građevinska vrijednost je amortizirana u iznosu od ,00 kn (godišnja stopa amortizacije iznosi 5%), tako da neamortizirani dio iznosi ,00 kn, a time i neto dobitak od prodaje iznosi ,00 kn ( ,00 ( , ,00)). Kupac nakon prodaje doznačava kupoprodajni iznos na žiro račun prodavatelja. Knjiženje u dnevniku Redni Opis konta Broj Iznos broj konta Duguje Potražuje 1. Potraživanja od kupaca ,00 Prihodi od prodaje nekretnina, opreme i umjetnina ,00 Obveza za porez na dodanu vrijednost po izlaznim računima po stopi od 22% ,00 Tvorničke hale ,00 Amortizacija građevinskih objekata ,00 Građevinsko zemljište ,00 Prodaja hale 2. Potraživanja od kupaca ,00 Žiro račun u poslovnoj banci ,00 Naplata potraživanja od kupca Dipl.oecc. Jelena Akrap Porezna uprava u Splitu 6 Porezno računovodstveni savjetnik br. 1/

7 Otpis potraživanja sa poreznog i računovodstvenog aspekta Ove godine smo iskazali potraživanja od poslovnog partnera u vrijednosti samo neto iznosa i odlučili smo otpisati potraživanja prema njima. Također nas zanima, je li moguće ukupno vrijednost otpisanog potraživanja iskazati kao porezno priznati izdatak? Zanima nas, bi li kod otpusta mogli popraviti izlazni PDV i na temelju kojeg dokumenta? Bilančna pozicija u aktivi koja se odnosi na potraživanja od kupaca najizloženija je rizicima naplate te se kao takva mora vrijednosno uskladiti kako bi bilanca kod godišnjeg obračuna predstavljala istinito i fer stanje imovine. Međutim, ovakvo računovodstveno motrište otpisa potraživanja nije u potpunosti usklađeno s našim poreznim propisima. Naime, Zakon o porezu na dobit neke otpise uopće ne priznaje kao porezno dopušteni rashod, te izvršeni otpisi koji ne zadovoljavaju uvjete tog poreznog propisa uvećavaju poreznu osnovicu u Prijavi poreza na dobit za porezno razdoblje koje se prijavljuje. Računovodstveni aspekt MRS 18 Prihodi (toč. 18. i toč. 22.) Prihod se priznaje samo ako je vjerojatno da će ekonomske koristi, povezane s transakcijom, pritjecati u poduzeće. Međutim, ako nesigurnost nastaje radi naplativosti iznosa koji je već uključen u prihod, nenaplativi iznos ili iznos koji uzrokuje vjerojatnost naplate priznaje se kao rashod, a ne ispravlja se prihod koji je izvorno priznat. Prema tome, kod otpisa potraživanja ili vrijednosnog usklađenja potraživanja treba priznati troškove otpisa odnosno vrijednosnog usklađenja, a ne stornirati prihod. S računovodstvenog i gospodarskog motrišta važno je izvršiti ispravak vrijednosti potraživanja jer ako ne bismo to uradili bila bi nerealno iskazana dobit, odnosno eventualna isplata dividendi dioničarima ili dobiti članovima društva mogla bi negativno utjecati na financije društva. Radi li se o otpisu ili o vrijednosnom usklađenju potraživanja ovisit će o odluci menadžera nakon detaljne analize potraživanja i procjenje vjerojatnosti njihove naplate. Ako se poduzimaju aktivnosti na redovnoj ili prisilnoj napla ti uz očekivanje određenog uspjeha u tome, tada se potraživanje vrijednosno usklađuje. Vrijednosno usklađenje često se vrši i s ciljem plaćanja nižeg poreza na dobit. Ako su poduzete sve zakonom dopuštene aktivnosti u cilju naplate potraživanja, a ta potraživanja ipak nisu naplaćena onda se ta potraživanja najčešće definitivno otpisuju, odobravaju se računi potraživanja uz prijenos na račun vrijednosnog usklađenja. Ako se otpisano ili ispravljeno potraživanje ipak naplati u cijelosti ili djelomično, naplaćeni iznos u tom trenutku postaje prihod. Otpis potraživanja 1. Menadžment poduzeća na kraju godine procjenjuje da potraživanje od kupca u svoti od ,00 Kn može definitivno otpisati jer su sve mjere poduzete u cilju naplate tog potraživanja ostale bez rezultata. Potraživanje je utuženo. Redni O p i s Broj I z n o s broj konta Duguje Potražuje 1. Troškovi vrijednosnog usklađenja kratkoročnih potraživanja ,00 Vrijednosno usklađenje potraživanja od kupaca ,00 Za troškove vrijednosnog usklađenja na Za primjetiti je da nismo odmah u potpunosti otpisali potraživanje tj. nismo zatvarali račun 1200 a sve zbog boljeg razumijevanja informacija u financijskim izvješćima. Naime ovako iskazano vrijednosno usklađenje bit će vidljivo u bilanci što ne bi bilo moguće da smo proveli knjiženje 4432/1200. Nakon datuma bilance tj odmah slijedeće godine provodimo knjiženje definitivnog otpisa potraživanja i to kako slijedi: 2. Vrijednosno usklađenje potraživanja od kupaca ,00 Potraživanja od kupaca ,00 Za definitivni otpis potraživanja od kupaca Ako postoji vjerojatnost da će se potraživanje naplatiti onda se vrijednosna usklađenja potraživanja od kupaca ne zatvaraju dok traje ta vjerojatnost. 3. Ako bi se potraživanje koje smo definitivno otpisali u iznosu od ,00 Kn ipak kasnije naplatilo proveli bismo slijedeća knjiženje. 3a. Transakcijski račun ,00 Prihod od naplaćenih otpisanih potraživanja ,00 Za naplatu otpisanih potraživanja Međutim, ako prethodno nismo definitivno otpisali nego samo proveli ispravak vrijednosti potraživanja, tada bismo naplatu knjižili na slijedeći način: 3b. Transakcijski račun ,00 Potraživanje od kupaca ,00 Vrijednosno usklađenje potraživanja od kupaca ,00 Prihod od naplaćenih otpisanih potraživanja ,00 Za naplatu ispravljenih potraživanja Porezno računovodstveni savjetnik br. 1/2006 7

8 Porezni aspekti 1. Porez na dodanu vrijednost sadržan u otpisanom potraživanju a) Mogućnost ispravka PDV-a Članak 8. st.3. Zakona o porezu na dodanu vrijednost: Ako se porezna osnovica promijeni naknadno zbog različitih vrsta popusta ili nemogućnosti naplate, tada poduzetnik koji je isporučio dobro ili obavio uslugu može ispraviti (smanjiti) iznos poreza, tek nakon što poduzetnik kome su isporučena dobra ili obavljene usluge ispravi (smanji) odbitak pretporeza i o tome pisano izvijesti isporučitelja. Dakle, prilikom otpisa potraživanja od kupaca izdavatelj računa teoretski ima pravo na ispravak obveze za porez na dodanu vrijednost sadržan u iznosu koji se otpisuje, uz uvjet da je primio pisanu obavijest kupca o ispravci pretporeza u njegovim poslovnim knjigama. Međutim, mala je vjerojatnost da će netko od koga se ne može naplatiti neki račun, ispraviti pretporez i o tome obavijestiti vjerovnika u pisanom obliku. Ipak, i ovo treba pokušati i zatražiti od kupca potvrdu o ispravci PDV i ako potvrda stigne, knjiženje iste provodi se na slijedeći način (koristimo brojke iz primjera otpisa potraživanja od ,00 Kn gdje je sadržan PDV u iznosu od 8 140,00 Kn). Redni broj O p i s Broj konta 1. Potraživanje od 1200 kupaca Obveza za PDV po 2400 izlaznim računima Za ispravak PDV-a po potvrdi kupca I z n o s Duguje Potražuje , ,00 Ispravak PDV-a iz potraživanja smanjit će eventualni imovinski gubitak koji nastaje otpisom odnosno ispravkom potraživanja tj. sada trošak neće biti ,00 Kn nego ,00 Kn. Nakon provedenog ispravka PDV-a, ispravak vrijednosti potraživanja knjižio bi se ovako: Redni O p i s Broj I z n o s broj konta Duguje Potražuje 1. Troškovi vrijednosnog usklađenja kratkoročnih potraživanja ,00 Vrijednosno usklađenje potraživanja od kupaca ,00 Za troškove vrijednosnog usklađenja na b) Otpisani PDV sadržan u potraživanju-porezno priznati rashod U praksi se pojavljuje dilema da li se pri otpisu potraživanja koje ispunjava uvjete porezno priznatog rashoda, dio koji se odnosi na PDV može priznati kao porezno dopušteni rashod, a sve u smislu odredbe Zakona o porezu na dobit gdje se postavlja uvjet da je potraživanje koje se otpisuje bilo evidentirano u poslovnim knjigama kao prihod. Postoji mišljenje u stručnim krugovima da je zakonodavac ovdje mislio na otpis onih potraživanja koja nisu knjižena u prihod nego su knjižena u okviru razreda 2 (npr. Odgođeni prihodi). Dakle, PDV sadržan u potraživanju predstavlja njegov sastavni dio i može se porezno priznati kao rashod kod ispravke vrijednosti tog potraživanja. U slučaju da se otpisano potraživanje naknadno ipak naplati, ukupan naplaćeni iznos u kojem je sadržan i PDV postat će prihod. 2. Porez na dobit Članak 9. Zakona o porezu na dobit: Vrijednosna usklađenja po osnovi ispravka vrijednosti potraživanja od kupaca za isporučena dobra i obavljene usluge, priznaju se kao rashod ako je od dospjeća potraživanja do kraja poreznog razdoblja proteklo više od 120 dana, a ista nisu naplaćena do petnaestog dana prije dana podnošenja porezne prijave. Radi se o potraživanjima koja imaju dospjeće do one godine za koju se sastavlja porezna bilanca i u kojoj se priznaje vrijednosno usklađenje i koja nisu naplaćena do slijedeće godine. Međutim, ako se ova potraživanja do trenutka nastupa zastare prava na naplatu (3 godine) ne utuže, treba ih uključiti u prihode kroz PD obrazac. Iznimka su jedino potraživanja koja u svakom pojedinom poreznom razdoblju ne prelaze 5 000,00 Kn po pojedinom dužniku koji nije fizička osoba. Dakle, da bi ispravak vrijednosti ili otpis potraživanja bio porezno priznati rashod kod obračuna poreza na dobit trebaju biti ispunjeni slijedeći uvjeti: Proteklo je više od 120 dana od datuma dospijeća potraživanja do kraja poreznog razdoblja i ista nisu naplaćena do petnaestog dana prije podnošenja porezne prijave; Potraživanje je evidentirano u poslovnim knjigama kao prihod (ne može se voditi na odgođenim prihodima); Za potraživanja koja padaju u zastaru moraju biti obavljene sve radnje za osiguranje naplate duga, pažnjom dobrog gospodarstvenika tj. moraju biti utužena ili se zbog njih voditi ovršni postupak ili su prijavljena u stečajni postupak ili je postignuta nagodba s dužnikom koji nije fizička osoba ili povezana osoba u postupku sanacije ili stečaja. 8 Porezno računovodstveni savjetnik br. 1/

9 Svota od 5 000,00 Kn po pojedinom dužniku koji nije fizička osoba u slučaju kad pojedinačno zastarjelo potraživanje (pojedini račun ili druga isprava koja ima značenje računa), ne glasi na iznos veći od 5 000,00 Kn. Ako su zastarjela potraživanja na temelju više računa koji glase na manji iznos od 5 000,00 Kn po pojedinom dužniku, porezno se priznaje otpis ukupno najviše do 5 000,00 kuna (Čl.33. st.4. Pravilnika o porezu na dobit). Otpis potraživanja čiji je pojedinačni iznos manji od 5 000,00 kn Na računu 1200 na kojem se vodi potraživanje od kupca A d.o.o. nalazi se saldo od ,00 Kn. Svi računi su već zastarjeli a potraživanje nije utuženo. Popisno povjerenstvo je predložilo otpis ali zbog porezne dopustivosti troška u ovoj godini otpisuje se samo 4 514,00 Kn. Prije provedenog ispravka vrijednosti stanje na računu kupca A d.o.o. bilo je ovako: Potraživanje od A d.o.o , , ,00 U ovom slučaju koristit će se mogućnost uzastopnog otpisa tako da će se u slijedećem poreznom razdoblju otpisati 3 050,00 Kn a zatim u slijedećem, i preostalih 3 937,00 Kn. U slučaju da je neki od računi iznosio više od 5 000,00 Kn taj se iznos ne bi mogao otpisati kao porezno priznati rashod bez utuživanja. Ako nisu zadovoljeni uvjeti iz članka 9. Zakona o porezu na dobit i članka 33. Pravilnika o porezu na dobit, troškovi vrijednosnog usklađenja potraživanja od kupaca smatraju se porezno nepriznatim rashodom što znači da će na njih biti plaćen porez na dobit. Knjiženje će biti provedeno jednako kao i kod porezno priznatih rashoda vrijednosnog usklađenja, samo što će se kod izrade Prijave poreza na dobit povećati osnovica za oporezivanje za onaj iznos otpisanih ili ispravljenih potraživanja za koja nisu ispunjeni uvjeti propisani Zakonom i Pravilnikom o porezu na dobit za njihovo porezno priznavanje. Polemiku izaziva jedino odredba članka 9. st.2. Zakona o porezu na dobit koji kaže da se vrijednosno usklađenje potraživanja priznaje ako je potraživanje evidentirano u poslovnim knjigama kao prihod. Ovu odredbu treba tumačiti u kontekstu mogućeg poslovnog događaja prodaje koji se ne iskazuje kao prihod nego kao odgođeni prihod (na računima pasive u okviru skupine 29). Posebno treba istaknuti i problem koji nastaje u tom smislu kod potraživanja za prodanu neamortiziranu dugotrajnu imovinu ako se knjiženje prodaje obavi u skladu s MSFI prema kojim se ne knjiži u prihode potraživanje u visini prodajne cijene, nego se u prihode ili rashode knjiži samo razlika između prodajne cijene i neamortizirane vrijednosti sredstva. Takva potraživanja ne bi se mogla vrijednosno uskladiti kao porezno priznati rashod. Kata Zeljko,dipl.oec. i ovl.rač. Otpis neupotrebljivih i uništenih zaliha Početkom godine naše poduzeće je kupilo sirovine za proizvodnju voćnih sokova i sirupa. Tokom godine nije prodana sva roba sa skladišta i istekao joj je rok trajanja proizvoda u vrijednosti ,00 kuna. Prošlog mjeseca je došlo do požara u skaladištu sirovine materijala i nastala je šteta od ,00 kuna. Na procjeni štete su bili prisutni i osiguravajuće društvo i policija. Po kojoj zakonskoj osnovi utječe otpis zaliha na poreznu osnovu i kako se evidentira u poslovne knjige? Otpis neuporabivih zaliha, kalo, rastur i lom sukladno članku 25, st.3 Pravilnika o PDV-u smatra se porezno priznatim manjkom do visine utvrđene normativnim aktom, prema vrsti djelatnosti. Normativi mogu biti utvrđeni od strane strukovnih grupacija, Porezne uprave ili samih poduzetnika. Otpis neuporabivih zaliha iznad dopuštenih normativa porezno je nepriznat osim ako je, sukladno čl.25, st.4 istog Pravilnika, u postupku utvrđivanja činjeničnog stanja prisutan djelatnik Porezne uprave. Porezno su priznati i oni manjkovi nastali pod utjecajem elementarnih nepogoda (poplave, potresa, požara), ali i provalnih krađa za čije je priznanje neophodan očevidnik nadležnog tijela (osiguravajućeg društva, policijske uprave i sl.), prema čl.25,st.2 Pravilnika o PDV-u. Na skladištu sirovina trgovačkog društva AI d.o.o. koje se bavi proizvodnjom voćnih sokova i sirupa zatečena je zaliha sa protekom roka, vrijednosti troška nabave ,00 kn, u cijelosti izvan dopuštenih normativa utvrđenih Odlukom grupacije (NN, 21/00 i 182/04). Obračunat je PDV na nedopušteni manjak u svoti od 5 500,00 kn. Kao posljedica požara u drugom dijelu skladišta nastala je šteta na sirovinama u vrijednosti troška nabave ,00 kn za koje postoji zapisnik osiguravajućeg društva i policijske uprave Zalihe sirovina i materijala S XXX ,00 1) ,00 2) Porezno računovodstveni savjetnik br. 1/2006 9

10 Otpis neuporabivih zaliha 1) ,00 2) , PDV na porez.neprizn.manjak 5 500,00 1) Red. OPIS KONTA Konto IZNOS br. D P 1. Otpis neuporabljivih zaliha ,00 Zalihe sirovina i materijala ,00 Obveze za PDV na porezno nepriznate manjkove ,00 Za otpis neuporabljivih zaliha iznad normativa 2. Otpis neuporabivih zaliha ,00 Zalihe sirovina i materijala ,00 Za otpis neuporabljivih zaliha prema zapisnicima Tečajne razlike u praksi dipl.oecc. Bojana Glavaš direktor komercijalnih i financijskoh poslova tvrtke Marrai d.o.o. Prilikom provjere poslovnih knjiga naišli smo na tečajne razlike koje nisu dobro evidentirane. Koji se standardi koriste prilikom evidentiranja tečajnih razlika i kako ih treba proknjižiti? Kako u razdoblju između kupnje i prodaje valute nije bilo izvještajnog datuma na koji bi se valuta u blagajni iskazivala po srednjem tečaju, transakcije će biti iskazane po spot tečajevima. Negativna tečajna razlika proizlazi iz višeg prodajnog tečaja banke po kojem je trgovačko društvo kupilo valutu i nižeg kupovnog tečaja banke po kojem je trgovačko društvo prodalo valutu. Prema MRS-u 21 (t.52) trgovačko društvo objavljuje tečajne razlike koje su priznate u računu dobiti ili gubitka, osim onih koje se odnose na financijske instrumente regulirane MRS-om 39, kao i tečajne razlike koje su priznate u bilanci (na računu rezervi), te svotu njihovog poravnanja odnosno promjene na kraju u odnosu na početak razdoblja. Posljedica promjene valutnih tečajeva su pozitivne ili negativne tečajne razlike. Kod jačanja domaće valute u odnosu na stranu (aprecijacija) nastaju negativne tečajne razlike na aktivnim stavkama, odnosno pozitivne tečajne razlike na pasivnim stavkama. Suprotno tome, kod slabljenja domaće valute u odnosu na stranu (deprecijacija) nastaju pozitivne tečajne razlike na aktivnim stavkama i negativne na pasivnim. Kako je u razdoblju od 15. prosinca do 14. siječnja kuna deprecirala u odnosu na USD, nastala je negativna tečajna razlika i na izvještajni datum ( ) i na datum transakcije ( ). Da je kuna ojačala (aprecirala) u odnosu na USD, nastala bi pozitivna tečajna razlika. Trgovačko društvo B d.o.o. uvezlo je robu 15. prosinca po računu inozemnog dobavljača na iznos ,00 USD. Srednji tečaj: 1 USD = 5,732 kn. Na datum bilance, 31. prosinca, srednji tečaj je iznosio: 1 USD = 5,741 kn, a na datum podmirivanja transakcije uvoza, odnosno plaćanja računa inozemnog dobavljača, 14. siječnja 2006., 1 USD = 5,832 kn. Redni Opis konta Broj Iznos broj konta Duguje Potražuje 1. Kupovna cijena robe od dobavljača ,40 Dobavljači u inozemstvu ,40 Za račun ino-dobavljača 2. Negativne tečajne razlike ,05 Dobavljači u inozemstvu ,05 Za obračun tečajne razlike na izvještajni datum 3. Dobavljači u inozemstvu ,45 Negativne tečajne razlike ,95 Devizni žiro račun ,40 Za podmirenje računa ino-dobavljača Kako je u razdoblju od nastanka do namire potraživanja kuna slabila (deprecirala), nastala je pozitivna tečajna razlika. Trgovačko društvo D d.o.o. izvezlo je robe 15. prosinca po računu ino-kupcu u svoti od ,00 EUR-a, srednji tečaj: 1 EUR = 7,407 kn. Na izvještajni datum ( ) srednji tečaj je bio: 1 EUR = 7,462 kn, a na datum naplate potraživanja od inokupca ( ) 1 EUR = 7,501 kn. Redni Opis konta Broj Iznos broj konta Duguje Potražuje 1. Devizni žiro račun ,00 Obveze za kredite iz inozemstva ,00 Za primljeni kredit iz inozemstva 10 Porezno računovodstveni savjetnik br. 1/

11 2. Pozitivne tečajne razlike ,00 Obveze za kredite iz inozemstva ,00 Za obračun tečajne razlike na izvještajni datum 3. Negativne tečajne razlike ,50 Devizni žiro račun ,50 Za obračun tečajne razlike na izvještajni datum Prof.dr. Mira Dimitrić Profesor Ekonomskog fakulteta u Rijeci Kada se može tražiti revizija carinskog postupka? Godine e naše je poduzeće uvezlo radni stroj iz Slovenije za koji je bio izveden carinski postupak i mi smo podmirili račun. Zbog greške na stroju dana 10. listopada smo o slovenskog dobavljača dobili odobrenje za sniženje iznosa fakture. Moramo li uložiti zahtjev za reviziju carinskog postupka? Što je sa PDV-om? Carinski zakon (NN 78/99) regulira uvjete i način povrata i otpusta duga, a za ovaj konkretan upit radilo bi se o članku 234 (Carinskog zakona: Roba je bila oštećena odnosno nije odgovarala uvjetima ugovora). Popunjavanjem obrazaca zahtjeva za povrat ili otpust carinskog duga kojim se nadležnoj Carinskoj upravi podnosi takav zahtjev za revizijom carinskog postupka. U koliko bi svota carinjenja bila revidirana i povrat carine odobren, tada bi stranka imala pravo i na povrat PDV-a. Stranka se može obratiti i svojem špediteru preko kojeg je izvršila uvoz da joj on operativno provede postupak. U razgovoru sa jednim iskusnim špediterom on nam je iskazao svoje mišljenje da će stranka teško ostvariti povrat, jer je prošlo dugo vremena od uvoza i trebat ce dokazati da se oštećenje nije moglo utvrditi u vrijeme carinjenja, a postojalo je (znači nije nastupilo kasnije). To što inozemni dobavljač odobrava sniženje cijene carinskoj upravi znaci malo, jer bi se tako mogle vršiti i zloupotrebe i razna dogovaranja između ino dobavljača i uvoznika, a na štetu carine. Prof.dr. Mira Dimitrić Profesor Ekonomskog fakulteta u Rijeci Nabava službenog vozila putem leasinga Trgovačko društvo je odlučilo nabaviti osobno vozilo i zatražilo je od Leasing kuće izradu ponude. Ponuda je prihvaćena i sklopljen je ugovor leasninga na 60 mjesečnih naknada (5 godina). Vozilo je registrirano i osigurano (obvezno i kasko osiguranje) te amortizirano sukladno zakonskim obvezama. Izračun rata leasinga Trgovačko društvo A d.o.o. zatražilo je ponudu za financijski leasing osobnog automobila za potrebe zaposlenih u komercijali. Ponuda ima slijedeće elemente: nabavna vrijednost bruto (sa PDV-om) ,14 depozit (učešće) (30%) 4 065,04 Iznos financiranja leasinga 9 485,10 trajanje leasinga 60 mjeseci mjesečna leasing naknada neto 191,54 jednokratna pristojba (1,25%) 169,38 Svi iznosi kalkulirani u eurima plativi su u kunskoj protuvrijednosti po prodajnom tečaju za Eur B banke na dan uplate. Prva mjesečna naknada dospjeva prvog radnog dana u mjesecu koji slijedi mjesec u kojemu je predmet leasinga preuzet. Temeljem dostavljene ponude a d.o.o. potpisao je ugovor i preuzeo osobni automobil u Lipnju godine po tečaju na dan uplate koji je iznosio 7,35 kn za 1, uplatio je sa žiro računa depozit u iznosu od ,04 kn, te jednokratnu pristojbu 1 244,94 kn. Leasing kuća dostavila je plan otplate ugovorenih 60 mjesečnih naknada na način da je za svaki mjesec iskazan iznos glavnice, kamate, odnosno anuiteta, te poreza na kamatu. Osobni automobil evidentiran je u poslovnim knjigama društva A d.o.o. po tečaju 7,35, odnosno u ukupnom iznosu nabave ,52 kn. Leasing kuća ispostavila je obračun za prvu naknadu iz otplatnog plana u bruto iznosu 205,15, od čega anuitet iznosi 191,54 (glavnica 129,67 i kamata 61,87 ), te porez na kamatu 13,61. Tečaj na dan plaćanja glavnice iznosio je 7,45 a na dan plaćanja kamate 7,35. Registracija vozila A d.o.o. obavila je tehnički pregled i registraciju vozila te uplatila obvezno i kasko osiguranje. Stanica za tehnički pregled specificirala je obračun troškova: Porezno računovodstveni savjetnik br. 1/

12 Tehnički pregled vozila 300,00 kn Usluge registracije 80,00 kn Ukupno usluga 380,00 kn PDV na uslugu 83,60 kn Ukupno usluga sa PDV-om 463,60 kn Cestarina 600,00 kn Obvezno i kasko osiguranje 2 500,00 kn Ukupno za plaćanje 3 563,60 kn Amortizacija se obračunava po stopi od 20% godišnje, a obračun za mjesec Srpanj knjiži se u iznosu 1 659,89 kn. Knjiženja poslovnih događaja kod primatelja leasinga Red. br. OPIS KONTA Konto IZNOS D P 1. Dugoročni depoziti kod financijskih najmova ,04 Žiro račun ,04 Za plaćeni depozit leasing društvu 2. Ostali nespome nuti financijski troškovi ,94 Pretporez po ulaznom računu ,87 Obveze za dobavljače u zemlji ,81 Za obvezuprema leasing kući za jednokratnu pristojbu 3. Osobni automobili ,82 Pretporez po ulaznom računu ,7 Dugoročna obveza za financijski leasing ,52 Za kupljeni automobil na financijski leasing 4. 70% troškova registracijeosobnih vozila ,00 30% troškova registracije osobnih vozila + PDV ,08 Pretporez po ulaznom računu ,52 Ostali troškovi registracije ( cestarine ) ,00 Premije osiguranja prometnih sredstava Obveze prema dobavljačima u zemlji ,6 Za registraciju vozila 5. Dugoročna obveza za financijski leasing ,07 Negativne tečajne razlike sa ugovr. deviznom klauzulom ,86 Žiro račun ,93 Za plaćanje prve naknade leasing kući 6. Kamate po ugovoru o leasingu ,75 Pretporez po ulaznom računu ,03 Obveze dobavljačima u zemlji ,78 Za obračunatu kamatu leasing kuće 7. Obveze dobavljačima u zemlji ,78 Žiro račun ,78 Za plaćenu kamatu leasing kući 8. 70% amortizacije osobnih vozila ,92 30% amortizacije osobnih vozila + PDV ,52 Obračunata akumulirana amortizacija ,89 Obveza za PDV- vlastita potrošnja s osnova 30%osob.aut ,55 Za obračunatu amortizaciju i obvezu vlastite potrošnje dipl.oecc. Bojana Glavaš direktor komercijalnih i financijskoh poslova tvrtke Marrai d.o.o. POREZNO RAČUNOVODSTVENI SAVJETNIK - Moj asistent kroz aktualnosti svijeta računovodstva i poreza Izdaje Verlag Dashöfer d.o.o., profesionalna izdavačka kuća za ekonomsku, pravnu i tehničku literaturu,... Šubićeva 16/III, Zagreb, tel. 01/ , faks: 01/ , info@dashofer.hr/ < / Copyright c 2006 by DASHOFER HOLDING, Ltd. & VERLAG DASHOFER d.o.o., za izdavačku djelatnost / Glavni urednik: Martin Bartolin. oec./ Grafički studijo: Sketch s.r.o., Bratislava/ Tisak: AZ PRINT s.r.o./ Izdanja: 2 puta tjedno / cijena: 599 Kn godišnje + PDV i poštarina / Pretplata za savjetnik vrijedi za razdoblja 6 ili 12 mjeseci od datuma narudžbe. Pretplatu za slijedeća razdoblja nije potrebno produžiti, jer ćemo to napraviti automatskim putem za sljedećih 6 ili 12 mjeseci. Pretplatu za savjetnik je moguće stornirati samo pismenim putem, najkasnije 6 tjedana prije početka sljedećeg razdoblja pretplate savjetnika. / Točnost svih informacija unutar savjetnika Vam jamče priznati hrvatski autori iz prakse. / najkasnije posreduje i odgovara na sva pitanja redovnih pretplatnika savjetnika. Odgovore na sva Vaša pitanja Vam šaljemo putem maila do 4 tjedna nakon primljenog maila. / Neki od Vaših odgovora će biti objavljeni i u sljedećim izdanjima Vašeg savjetnika. Ovo su generalni savjeti i mišljenja autora, u slučaju problema kontaktirajte nas ili svoga poreznog savjetnika. 12 Porezno računovodstveni savjetnik br. 1/