5. Analiza omjera. Grupe omjera AFPT. Likvidnost. AFPT Omjeri likvidnosti AFPT analiziramo četiri grupe omjera:

Transcription

1 Grupe omjera Analiza financijskog poslovanja u trgovini 5. Analiza omjera analiziramo četiri grupe omjera: 1. omjeri likvidnosti 2. omjeri profitabilnosti 3. omjeri zaduženosti 4. omjeri korištenja imovine Domagoj Sajter, EFOS Omjeri likvidnosti = svojstvo imovine koja se može brzo i bez većih gubitaka pretvoriti u gotov novac likvidnost vs. solventnost? solventnost = sposobnost poduzeća da raspoloživim novčanim sredstvima uredno podmiri dugovanja npr. dospjela nam je neka obveza na naplatu: nemamo gotovog novca, ali imamo dionice prodajom kojih bismo mogli podmiriti dospjelu obvezu; jesmo li nelikvidni? jesmo li insolventni? Likvidnost može li trgovačko društvo biti solventno, a nelikvidno? može li trgovačko društvo biti likvidno, a da nije solventno? najčešće korišteni omjeri likvidnosti: a) tekući omjer b) omjer ubrzane likvidnosti 4 1

2 Tekući omjer tekući omjer = kratkotrajna imovina kratkoročne obveze iste stavke koje opisuju radni kapital: radni kapital = kratk. imovina kratk. obveze što je tekući omjer bliži jedinici radni kapital je bliži nuli; ako je tekući omjer manji od 1 radni kapital je negativan tekući omjer bi trebao biti veći od 1 mnogi sugeriraju kako bi trebao biti 2, no postoje neslaganja noviji stav: tekući omjer bi trebao biti što bliži jedinici (radni kapital što bliži nuli, koliko je realno moguće); - gotovog novca treba držati upravo onoliko koliko je dovoljno za redovno poslovanje, nikako ne gomilati gotovinu jer nosi minimalan prinos - zalihe mogu biti ustajale, potraživanja nenaplativa, ni tekući omjer nije imun na manipulacije; npr. Segment bilance društva ABC d.d. na dan XY u milijunima kn Novac 72 Dobavljači 53 Potraživanja 14 Zalihe 18 Ostalo 15 Kratkotrajna imovina 104 Kratkoročne obveze 68 tekući omjer na dan = 1,53 slijedećeg dana društvo koristi 50 mil. kn da bi platilo dobavljače, pa na kraju godine stanje iznosi: Segment bilance društva ABC d.d. na dan XY u milijunima kn Novac 22 Dobavljači 3 Potraživanja 14 Zalihe 18 Ostalo 15 Kratkotrajna imovina 54 Kratkoročne obveze 18 tekući omjer nekoliko dana kasnije (na dan ) = 3 Pokazatelj ubrzane likvidnosti Pokazatelj ubrzane likvidnosti ubrzana likvidnost = kratkotrajna imovina zalihe* kratkoročne obveze ubrzana likvidnost = kratkotrajna imovina zalihe* kratkoročne obveze *iz kratkotrajne imovine mogu se isključiti i druge stavke ako se smatra da se ne mogu likvidirati u kratkom roku analizira se likvidnost u slučaju krize, odnosno likvidnost u kratkom vremenu zalihe su ovdje isključene iz kratkotrajne imovine jer je za njihovo unovčenje potrebno najviše vremena općenito se smatra kako bi ovaj omjer trebao biti veći od 1 (postoje i realne iznimke, kao i razlike među djelatnostima, državama, ) ima li tovljenja distributera? ako ima, kako ono utječe na ovaj omjer? omjer ubrzane likv. kod tvrtke X je 1,5 a kod tvrtke Y = 1,75; koja ima bolju likvidnosnu poziciju? što ako je kratkoročna imovina tvrtke X većinom u gotovom novcu, a tvrtke Y u potraživanjima koja su 25% nenaplativa? tvrtka Z i tvrtka S imaju jednak pokazatelj ubrzane likvidnosti i istu strukturu kratkotrajne imovine (i jednaku kvalitetu potraživanja); koja ima bolju likvidnosnu poziciju? ona čije je prosječno vrijeme naplate potraživanja kraće (tvrtka koja se brže može naplatiti) 2

3 Profitabilnost Omjeri profitabilnosti oprezno s omjerima profitabilnosti: dobit je podložna računovodstvenim manipulacijama ( dotjerivanju ) najčešće korišteni omjeri profitabilnosti: a) profitna marža b) EBITDA marža c) prinos na imovinu (ROA) d) prinos na vlastiti kapital (ROE) e) prinos na vlastiti kapital i dugoročne obveze (ROCE) 10 Profitna marža EBITDA marža profitna marža = ukupna prodaja prikazuje konačnu profitabilnost društva veći pokazatelj pokazuje kako društvo uspijeva izvesti više dobiti iz prodaje EBITDA marža = EBITDA ukupna prodaja EBITDA = dobit prije poreza, kamata, amortizacije i deprecijacije: manji opseg računovodstvenih intervencija operativno-novčani potencijal s obzirom na ukupnu prodaju 3

4 Prinos na imovinu ROA = ukupna imovina ROA = Return On Assets prikazuje sposobnost ukupne imovine za generiranje dobiti, odnosno profitabilnost imovine omjer sastavljen od stavki iz RDG i bilance*: je iz RDG (dinamično FI) za cijelu godinu uk. imovina je iz bilance (statično FI) na određeni dan omjer se može korigirati tako da se uzme prosječno stanje imovine (tekuća + prethodna imovina) / 2 * navedeno vrijedi za sve omjere sastavljene iz RDG i bilance ROA ovisi o vrsti poslovne aktivnosti: kapitalno intenzivne djelatnosti (imaju velike investicije u fiksnu imovinu) po svojoj prirodi imat će niži ROA (velik nazivnik) najbolje je koristiti horizontalnu analizu moguća modifikacija: umjesto i uzeti EBITDA; EBITDA / ukupna imovina potencijalna profitabilnost imovine; sposobnost imovine (tj. tvrtke) za generiranje novca Prinos na vlastiti kapital ROE = vlastiti kapital ROE = Return On Equity (equity = ukupna pasiva obveze) prikazuje profitabilnost vlastitog kapitala; dakle, najvažniji korisnici su vlasnici kapitala o čemu valja voditi računa: 1. vlastiti kapital najčešće se knjiži po vrijednosti koja nije jednaka tržišnoj vrijednosti (knjigovodstvena vrijednost dionica vs. tržišna vrijednost dionica) 2. ROE može rasti ako se društvo zadužuje i tako povećava financijsku polugu (smanjuje se vlastiti kapital u nazivniku) 3. pri komparativnoj analizi promatrati i ročnu strukturu obveza npr. tvrtke X i Y imaju isti ROE, ali X ima većim dijelom kratkoročne obveze, dok Y ima dugoročne U SAD-u se tvrtka koja ima ROE na razini 15-20% smatra kvalitetnom i atraktivnom za investiranje budući je ROE za investitore prilično važan može ga se razbiti u komponente kako bi se uvidjelo što generira njegovu promjenu: Du Pont analiza (u dodatku) Prinos na kapital i dugoročne obveze ROCE = CE ROCE = Return On Capital Employed CE = ukupna imovina (tj. pasiva) kratkoročne obveze; ili CE = vlastiti kapital + dugoročne obveze kod omjera nema općeprihvaćenih standarda: izraz za ROCE može biti vrlo sličan prinosu na investiciju (ROI : Return On Investment) nema konzistentnosti u uporabi prikazuje efikasnost i profitabilnost kapitalnih investicija; način na koji management upravlja povjerenim mu kapitalom u brojniku može biti i EBIT 4

5 Omjeri zaduženosti Zaduženost = opterećenost dugom odnosno obvezama dug je zao drug : je li loše biti zadužen? kamate smanjuju poreznu osnovicu! financijska poluga poveća dobit! je li loše biti prezadužen? nije problem sve dok je situacija u gospodarstvu, odnosno na tržištu stabilna; no kada dođe do recesije, pada prodaje, rasta kamatnih stopa, ili bilo kakvih većih turbulencija tada mogu nastati ozbiljne poteškoće s otplatama dugovanja insolventnost stečaj izazov: naći optimalnu razinu duga, tj. optimalnu kombinaciju vlastitih i eksternih izvora financiranja najčešće korišteni pokazatelji zaduženosti: a) dug u odnosu na imovinu b) dug u odnosu na dionički kapital c) pokriće kamata 18 Dug u odnosu na imovinu Dug u odnosu na dionički kapital dug u odnosu na ukupnu imovinu = ukupni dug (obveze) ukupna imovina dug u odnosu na dionički kapital = ukupni dug (obveze) dionički kapital proporcija ukupnog duga (bez obzira na ročnu strukturu) u odnosu na ukupnu pasivu (tj. ukupnu aktivu - imovinu) udio tuđeg novca u financiranju društva veći omjer veći rizik za banke i ostale vjerovnike je li imovina knjižena po aktualnoj, realnoj tržišnoj cijeni, ili po povijesnoj? ako je realna vrijednost imovine veća od one deklarirane u bilanci zaduženost je zapravo manja ako je realna vrijednost imovine manja od one deklarirane u bilanci zaduženost je zapravo veća proporcija ukupnog duga (bez obzira na ročnu strukturu) u odnosu na dionički kapital pokazatelj sličan dugu u odnosu na ukupnu imovinu: prikazuje razinu zaduženosti dramatičnija perspektiva: prikazuje koliko novca su vjerovnici uložili u društvo u odnosu na dioničare - vlasnike 5

6 Pokriće kamata pokriće kamata = EBIT trošak kamata mjeri sposobnost društva za vraćanje duga ako pretpostavljamo kako je jedini izvor za vraćanje duga operativna dobit onda bi ovaj omjer trebao biti veći od 1 neka trgovačka društva mogu servisirati dug i na druge načine, ne samo iz operativne dobiti koja je optimalna razina duga? ne postoji jedinstven odgovor; neki smatraju da je najbolje držati dug na razini 49% imovine na taj način zadržava se upravljačka kontrola nad društvom, a koriste i se i prednosti financijske poluge u kriznim vremenima dug predstavlja teret dug u odnosu na ukupnu imovinu ne govori apsolutno ništa o sposobnosti generiranja novčanog tijeka za povrat duga možda i jesu prezaduženi, ali su sposobni taj dug vraćati 21 Omjeri korištenja imovine Omjeri korištenja imovine obrnuti = učiniti likvidnim, pretvoriti u novac brži obrtaj omogućava društvu da učini više posla bez povećanja imovine (ulaganja u dodatne strojeve, i sl.) ovi omjeri pokazuju koliko efikasno i koliko efektivno tvrtka koristi resurse za generiranje prodaje najčešće korišteni omjeri korištenja imovine: a) obrtaj potraživanja b) prosječno vrijeme naplate (plaćanja) c) obrtaj zaliha d) obrtaj ukupne imovine e) obrtaj dugotrajne imovine 24 6

7 Obrtaj potraživanja Prosječno vrijeme naplate obrtaj potraživanja = ukupni prihodi potraživanja pokazuje kontrolu potraživanja potraživanja bi trebala biti podmirivana na vrijeme npr. ABC d.d. ima obrtaj potraživanja 68 / 14 = 4,86 to znači da ABC d.d. obrne potraživanja 4,86 puta godišnje, tj. u prosjeku čeka gotovo petinu godine kako bi naplatila potraživanja 365 / 4,86 = 75,1 potraživanje se u prosjeku naplati nakon 75,1 dana prosječno vrijeme naplate = izvedenica obrtaja potraživanja: potraživanja ukupna prodaja / 365 prosječno vrijeme naplate = 365 / obrtaj potraživanja ABC d.d. potraživanje u prosjeku naplati nakon 75,1 dana kakvi su kreditni uvjeti koje odobrava ABC d.d.? ako su uvjeti plaćanja npr. 2/10, neto 30 *, odnosno odobrava se odgoda plaćanja od 30 dana, a očito je kako kupci plaćaju 2,5 puta kasnije nego im je odobreno, kakva je kontrola potraživanja? faktoring = moguće rješenje kupoprodaja potraživanja prije dospijeća; prodajom svojih potraživanja vlasnikklijent prenosi na kupca-faktora odgovornost i rizik naplate * kupcu se nudi popust od 2% ako robu plati u roku 10 dana; ako kupac ne iskoristi popust i račun plati na dan dospijeća (tridesetog dana), tada nabavna cijena neće biti snižena 2% te će uporaba ovog izvora posljednjih 20 dana zapravo koštati 2% Prosječno vrijeme plaćanja Obrtaj zaliha prosječno vrijeme plaćanja dobavljačima = slično kao i prosječno vrijeme naplate dobavljači troškovi prodane robe/365 podložno manipulacijama: mnogi plaćaju dobavljačima tek pred kraj godine kako bi dotjerali stanje na iz prethodno korištenog primjera (tekući omjer), na dan ABC d.d. 53 / (70/365) = 276,4 dobavljačima se u prosjeku plati nakon 276,4 dana nakon toga ABC d.d. potroši 50 milijuna kuna novca da bi podmirilo dobavljače, pa ova stavka padne sa 53 na 3 milijuna na dan ABC d.d. 3/ (70/365) = 15,6 dobavljačima se u prosjeku plati nakon 15,6 dana obrtaj zaliha = ukupni prihodi zalihe zalihe = mrtvi kapital rizici otuđenja, oštećenja, kvarenja, zastarijevanja, zalihe bi trebalo držati na minimalno mogućoj razini za redovito poslovanje just-in-time sustav bez zaliha (tj. s minimalno mogućim zalihama); partnerstvo s dobavljačima i kupcima količina zaliha ovisi o vrsti djelatnosti npr. u telekomunikacijama su zalihe vrlo male visok obrtaj zaliha 7

8 Obrtaj ukupne imovine obrtaj zaliha = ukupni prihodi zalihe npr. ABC d.d. ima obrtaj zaliha 68 / 17 = 4 što predstavlja ovih 4? ovaj broj znači da ABC d.d. obrne zalihe 4 puta godišnje, tj. u prosjeku drži robu tri mjeseca na zalihama prije nego ju učini likvidnom 360 / 4 = 90 roba se u prosjeku drži 90 dana na zalihama prije nego se pretvori u novac ili, ako društvo ABC ima samo jedno skladište na kojemu su zalihe, to je kao da ABC to skladište potpuno napuni pa potpuno isprazni četiri puta u godini obrtaj ukupne imovine= ukupni prihodi ukupna aktiva (ili ukupna pasiva) pokazuje na koji način društvo koristi svoju ukupnu imovinu interpretacija u komparativnoj i horizontalnoj analizi: horizontalna analiza nadmašuje komparativnu nekim djelatnostima treba puno imovine kako bi generirali prihode, a nekima malo sirov pokazatelj: društvo može imati puno različitih vrsta imovine, neke po povijesnim troškovima, neke po tekućim, npr. ABC d.d. ima obrtaj uk. imovine 68 / 56 = 1,21 to znači da ABC d.d. obrne ukupnu imovinu 1,21 puta godišnje u prosjeku svaka kuna imovine generira 1,21 kunu prihoda Obrtaj dugotrajne imovine Omjeri koje treba znati za kolokvij/ispit obrtaj dugotrajne imovine= ukupni prihodi dugotrajna imovina pokazuje na koji način društvo koristi dugotrajnu imovinu pri generiranju prihoda manje sirov pokazatelj općenito uzevši veći obrtaj je bolji obrtaj kratkotrajne imovine izračun po istom principu npr. ABC d.d. ima obrtaj dug. imovine 68 / 46 = 1,47 ABC d.d. obrne ukupnu imovinu 1,47 puta godišnje u prosjeku svaka kuna dugotrajne imovine generira 1,47 kunu prihoda Profitna marža = Neto dobit / Prodaja Prinos u odnosu na imovinu = Neto dobit / Uk. imovina Prinos u odnosu na kapital = Neto dobit / Kapital Obrtaj potraživanja = Prodaja / Potraživanja Prosječno vrijeme naplate = Potraživanja / Prosječna dnevna prodaja Obrtaj zaliha = Prodaja / Zalihe Obrtaj dugotrajne imovine = Prodaja / Dugotrajna imovina Obrtaj ukupne imovine = Prodaja / Ukupna imovina Tekući omjer = Kratkotrajna imovina / Kratkoročne obveze Ubrzana likvidnost = (Kratkotrajna imovina Zalihe) / Kratkoročne obveze Dug u odnosu na uk. imovinu = Ukupni dug / Ukupna imovina Pokriće kamata = Dobit prije kamate i poreza / Kamata Pokriće fiksnih izdataka = Dobit prije fiksnih izdataka i poreza / Fiksni izdaci 8

9 Dodatak SUSTAV, KVALITETA I ULOGA OMJERA Sustav omjera omjeri se sastavljaju iz FI, a FI čine sustav; moguće je formirati i sustav omjera jedna od prvih kompanija koja je formirala sustav omjera je Du Pont (SAD, 1920-tih); fokusira se na maksimizaciju ROE ROE je produkt tri utjecaja: 1. operativno-profitne efikasnosti mjerene profitnom maržom, 2. načina korištenja imovine koji je mjeren obrtajem ukupne imovine, i 3. stupnjem financijske poluge mjerene razinom zaduženosti ROE= ukupni prihodi ukupna imovina X X ukupni prihodi ukupna imovina vlastiti kapital ako je ROE nezadovoljavajući Du Pont sustav može pomoći pri identifikaciji uzroka, odnosno pokazati što generira njegovu promjenu 33 ROE= Sustav omjera ukupni prihodi ukupna imovina X X ukupni prihodi ukupna imovina vlastiti kapital ako ROE raste uslijed rasta profitne marže ili obrtaja imovine onda to ne predstavlja problem, no ako raste uslijed porasta financijske poluge onda to znači i višu razinu rizika što ako je ROE stabilan ostao nepromijenjen? možda profitna marža i obrtaj imovine padaju a poluga raste! npr. maloprodaja: niske profitne marže, umjerena financijska poluga, ali visok obrtaj imovine visok ROE modna industrija: visoke profitne marže, umjerena financijska poluga, ali nizak obrtaj imovine visok ROE financijski sektor: umjerene profitne marže, malen obrtaj imovine, ali visoka poluga visok ROE Uloga omjera u financijskoj analizi omjeri = conditio sine qua non temelj financijske analize omjeri kvantitativne varijable za ocjenu uspješnosti, ali potrebne su i kvalitativne varijable, npr.: kvaliteta i vjerodostojnost managementa i vlasnika urednost u servisiranju dugova odnos sa dobavljačima i vjerovnicima važnost poslovanja za lokalnu zajednicu percepcija tvrtke u javnosti u RH, ali i drugdje: snaga političkih utjecaja itd. Analiza poslovanja temelji se i na kvantitativnim i na kvalitativnim varijablama; analiza FI u RH najčešće nije dovoljna za potpun uvid u poslovanje tvrtke! 9

10 O čemu smo govorili? o analizi omjera: grupe omjera specifičnosti pojedinih omjera Primjedbe, kritike, prijedlozi, komentari, : sajter(a)efos.hr 37 10