RAZLUČNI VJEROVNICI U NOVOM HRVATSKOM INSOLVENCIJSKOM PRAVU

Transcription

1 UDK /.739 ; : /.739 Dr. sc. Tatjana Josipović 1 RAZLUČNI VJEROVNICI U NOVOM HRVATSKOM INSOLVENCIJSKOM PRAVU Reforma insolvencijskih postupaka u Republici Hrvatskoj značajno je utjecala na pravni položaj vjerovnika čije su tražbine osigurane stvarnopravnim osiguranjima na pravima i stvarima dužnika koji su postali insolventni i više ne mogu uredno ispunjavati svoje obveze. U novim stečajnim propisima i dalje je zadržano tradicionalno razlikovanje pravnog položaja razlučnih vjerovnika od ostalih kategorija vjerovnika u stečajnom postupku. Kao i prije razlučni vjerovnici od ostalih se vjerovnika u stečajnom postupku razlikuju po tome što imaju pravo odvojenog namirenja iz određene stvari ili prava stečajnog dužnika. Ostvarivanje prava na odvojeno namirenje u stečajnom postupku protiv pravnih osoba sada je više pod kontrolom stečajnog suda i stečajnog upravitelja i ne ovisi više toliko o inicijativi samih razlučnih vjerovnika. Uvođenjem stečaja potrošača u hrvatski pravni sustav posebno promijenjen je i položaj vjerovnika čije su tražbine osigurane stvarnopravnim osiguranjima na pravima i stvarima fizičkih osoba (potrošača). Ti se vjerovnici u stečaju potrošača također smatraju razlučnim vjerovnicima i svoje pravo na odvojeno namirenje ostvaruju po potpuno novim pravilima kojima se štiti dostojanstvo potrošača, te njegovo pravo na dom. U radu se analizira pravni položaj razlučnih vjerovnika. Posebno se analizira položaj razlučnih vjerovnika u pojedinim fazama stečajnog postupka protiv pravnih osoba, a posebno njihov položaj u stečaju protiv potrošača. Cilj analize je utvrditi da li su pravila o namirenju razlučnih vjerovnika usklađena s glavnim ciljevima pojedine faze stečajnog postupka te da li će njihova primjena u praksi zaista doprinijeti ostvarivanju uravnotežene zaštite svih sudionika u insolvencijskim postupcima, a posebno da li će doprinijeti rješavanju problema insolventnosti pravnih i fizičkih osoba. Ključne riječi: Stečajni postupak. Razlučni vjerovnici. Stečaj potrošača. Pravo na odvojeno namirenje. Stvarnopravna osiguranja tražbina. Založno pravo. Stečajni upravitelj. Povjerenik. Predstečajni postupak. Razdoblje provjere. 58 Autorka je redovita profesorica Pravnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, tatjana.josipovic@zg.t-com.hr.

2 Tatjana Josipović (str ) 1. UVOD U posljednjih godinu dana u Republici Hrvatskoj provedena je velika reforma insolvencijskih (stečajnih) postupaka. Od 1. rujna godine na snazi je novi Stečajni zakon (SZ). 1 Od 1. siječnja na snazi je Zakon o stečaju potrošača (ZSP) 2 kojim je po prvi put u Hrvatskoj uređen stečaj potrošača. Razlozi za donošenje novih stečajnih propisa bili su sve izraženiji zahtjevi za efikasnijim rješavanjem problema insolventnosti pravnih i fizičkih osoba koja je u vremenu izrazite gospodarske krize postala jedan od gorućih problema hrvatskog društva. 3 Sve je veći broj blokiranih poslovnih subjekata i fizičkih osoba. Rastu broj neizvršenih osnova za plaćanje i stopa nezaposlenosti. Smanjuje se životni standard građana, a rastu cijene na tržištu. 4 Prema podacima Financijske agencije-fina 5 porast blokiranih pravnih osoba i građana zbog neplaćanja novčanih obveza svake je godine sve veći. Zbog neizvršenih osnova za plaćanje 31. prosinca godine bilo je blokirano poslovnih subjekata kod kojih je ukupno zaposleno osoba. Ukupna vrijednost neizvršenih osnova za plaćanje poslovnih subjekata iznosila je 25,24 milijardi kuna. Zbog neizvršenih 1 Stečajni zakon usvojen je na sjednici Hrvatskog sabora 12. lipnja 2015, a stupio je na snagu 1. rujna godine. Stečajni zakon objavljen je u Službenim novinama Republike Hrvatske Narodne novine, br. 71/15, sluzbeni/2015_06_71_1365.html, Zakon o stečaju potrošača usvojen je na sjednici Hrvatskog sabora 10. rujna godine, a stupio je na snagu 1. siječnja godine. Zakon o stečaju potrošača objavljen je u Narodne novine, br. 100/2015, sluzbeni/2015_09_100_1936.html, Vid. str Obrazloženja konačnog prijedloga Stečajnog zakona, P.Z. br. 777, obj. na web stranici Hrvatskog sabora Vid. str Obrazloženja konačnog prijedloga Zakona o stečaju potrošača, P.Z. br. 881, obj. na web stranici Hrvatskog sabora Prema podacima na dan stopa registrirane nezaposlenosti u Republici Hrvatskoj bila je 17,9 %. Stopa registrirane nezaposlenosti za siječanj porasla je na 18,5%. Upor. podatke objavljene na web stranici Državnog zavoda za statistiku, Po visokoj stopi nezaposlenosti Republika Hrvatska je u Europskoj uniji na trećem mjestu odmah iza Grčke i Španjolske. Upor. Eurostat podatke za Europsku uniju objavljene na Prosječna plaća u Republici Hrvatskoj za prosinac iznosila je kuna (cca 690 Eura). Upor. podatke objavljene na web stranici Državnog zavoda za statistiku

3 Liber amicorum Gašo Knežević osnova za plaćanje na dan 31. prosinca godine bilo je u blokadi građana, a njihov dug iznosio je 36,52 milijarde kuna od čega je 54,54% dug kreditnim institucijama. Od ukupnog broja zahtijeva za isplatu s računa zaprimljenih u posljednjih pet godina (od 1. siječnja 2011 do 31. prosinca 2015.) 29,75% odnosi se na poslovne subjekte, a 70,25% na građane. Pritom 75,2% poslovnih subjekata (s ukupno zaposlenih) ima blokirane račune duže od 360 dana. Što se tiče blokade računa građana, njih 94,87% ima računa blokirane duže od 360 dana Podaci preuzeti iz: Informacije o neizvršenim osnovama za plaćanje poslovnih subjekata i građana za prosinac godine, FINA, Zagreb, , objavljeni na web stranici Financijske agencije ; Pregleda blokiranih građana po vjerovnicima i ročnosti , Fina, Zagreb, , objavljeni na web stranici Financijske agencije Tablica preuzeta iz Informacija o neizvršenim osnovama za plaćanje poslovnih subjekata i građana za prosinac godine, FINA, , Tablica preuzeta iz Pregleda blokiranih građana po vjerovnicima i ročnosti , Fina, Zagreb, , objavljeni na web stranici Financijske agencije

4 Tatjana Josipović (str ) 9 Problemi prezaduženosti u novim se hrvatskim insolvencijskim propisima pokušavaju, prije svega, riješiti uvođenjem novih modela predstečajnih postupaka koji bi trebali prethoditi otvaranju stečajnog postupka. Njihov je cilj prevenirati stečajni postupak tj. omogućiti pravnim subjektima u financijskim poteškoćama restrukturiranje kako bi se izbjegao stečaj, osiguralo daljnje poslovanje i ostanak na tržištu. 10 Kad se, pak, radi o stečaju potrošača, u predstečajnoj fazi potiču se potrošač i njegovi vjerovnici da sklope izvansudsku nagodbu o planu ispunjenja obveza kojim bi se reprogramirali potrošačevi dugovi i olakšalo njihovo plaćanje. Tek ako u predstečajnom postupku ne uspije restrukturiranje odnosno reprogramiranje dugova, pokreće se stečajni postupak u koji je, također, uveden čitav niz novina. Promijenjeni su razlozi za pokretanje stečajnog postupka protiv pravnih osoba, drugačije su uređene ovlasti stečajnog upravitelja i stečajnog suda, pravila o namirenju vjerovnika, pravila o troškovima postupka i dr. Sva su ta nova pravila koncipirana na način koji bi u praksi trebao osigurati izbalansiranu zaštitu stečajnog dužnika, njegovih zaposlenika, svih kategorija vjerovnika, efikasno provođenje stečajnog postupka uz maksimalnu uštedu troškova postupka. Slični motivi determinirali su i pravno uređenje stečaja potrošača koji se pokreće ako propadne pokušaj sklapanja izvansudske nagodbe. No, pri- 9 Tablica preuzeta iz Pregleda blokiranih građana po vjerovnicima i ročnosti , Fina, Zagreb, , objavljeni na web stranici Financijske agencije U novom pristupu rješavanja poduzetničke insolventnosti i restrukturanja poduzeća hrvatski se zakonodavac prvenstveno rukovodio načelima definiranim u Preporuci Europske komisije o novom pristupu stečaju i insolventnosti poduzeća, Bruxelles, C(2014) 1500, (Službeni list Europske unije, , L 74/65), ec.europa. eu/justice/civil/files/c_2014_1500_hr.pdf,

5 62 Liber amicorum Gašo Knežević likom uređenja stečaja potrošača, zakonodavac je, morao posebno voditi računa i o zaštiti temeljnih ljudskih prava i sloboda zajamčenih Ustavom Republike Hrvatske kao što su zaštita dostojanstva potrošača i njegove obitelji, zaštita osobnog i obiteljskog života, ugleda i časti, zaštita ustavom zajamčenog prava na dom. Zbog toga se stečaj potrošača, iako se na njega supsidijarno primjenjuju odredbe o stečaju poslovnih subjekata, značajno razlikuje od stečajnog postupka koji se vodi protiv trgovačkih društava i osoba koje na tržištu nastupaju kao trgovci. 11 U tom je postupku, naime, trebalo na drugačiji način nego su stečajnom postupku protiv pravnih osoba izbalansirati zaštitu prava insolventnog potrošača i prava vjerovnika. Upravo je o tome ovisila i odluka zakonodavca o modelu na po kojem će biti uređen stečaj potrošača odnosno da li će naglasak biti na reprogramiranju dugova ili na modelu oprosta od svih ili samo nekih dugova potrošača. 12, 13 U novim stečajnim propisima i dalje je zadržano tradicionalno razlikovanje pravnog položaja razlučnih vjerovnika od ostalih kategorija vjerovnika u stečajnom postupku. Kao i prije razlučni vjerovnici od ostalih se vjerovnika u stečajnom postupku razlikuju po tome što imaju pravo 11 To je bio i osnovni razlog zbog kojeg je stečaj potrošača uređen u posebnom zakonu. Nomotehnički pristup u uređenju stečaja potrošača može, naime, biti različit upravo ovisno o tome koliko će taj postupak biti sličan stečaju pravnih osoba. Stečaj potrošača moguće je urediti kao poseban postupak u posebnom zakonu. Takav pristup svakako naglašava posebnost tog postupak i zahtijeva posebno uređenje svake faze i svakog pravnog pitanja koje se može pojaviti u stečajnom postupku. Uređenje stečaja potrošača moguće je inkorporirati u zakon koji uređuju stečajni postupak poduzeća. Naposljetku, moguće ga je urediti i u sklopu zakona o zaštiti potrošača. Vid. više. Johanna Niemi, Consumer Insolvency in the European Legal Context, Journal of Consumer Policy, vol. 35, 2012, 445, 446; Jasnica Garašić, Ključna pitanja predstojećeg reguliranja osobnog stečaja u hrvatskom pravu, Zbornik 53. susreta pravnika Opatija 2015, Zagreb 2015, Na važnost izbalansirane zaštite svih sudionika u Verbraucherkonkurs upućuju i studije koje su se bavile problemima insolventosti pojedinaca i njihovog rješavanja uvođenjem posebnog osobnog stečaja. Vid. npr. Study on means to protect consumers in financial difficulty: Personal bankruptcy, datio in solutum of mortgages, and restrictions on debt collection abusive practices, Final Report prepared by London Economics, December 2012, S , obj. na: ec.europa.eu/finance/finservices-retail/docs/.../debt_solutions_report_en.pdf; World Bank, Report on the Treatment of the Insolvency of Natural Persons (2013), Resources/WBInsolvencyOfNaturalPersonsReport_01_11_13.pdf, , Recommendation CM/Rec(2007) 8 of the Committee of Ministers to member states on legal solutions to debt problems (Adopted by the Committee of Ministers on 20 June 2007) Npr. neki autori se zalažu za tzv. relative fresh start smatrajući da nema potrebe da se potrošača oslobodi od svih preostalih dugova. S druge strane, naglašava se da je posebno važno voditi računa i o ponašanju potrošača i da oslobođenje od dugova treba ovisiti i o njegovim osobnim kvalitetama (tzv. earned fresh start ). Vid. Tuula Linna, Consumer Insolvency: The Linkage Between the Fresh Start, Collective Proceedings, and the Access to Debt Adjustment, Journal of Consumer Policy, vol. 38, 2015, 371, 372.

6 Tatjana Josipović (str ) odvojenog namirenja iz određene stvari ili prava stečajnog dužnika (čl. 149 SZ). Razlučni vjerovnici i u stečaju potrošača također imaju pravo odvojenog namirenja (čl. 59 ZSP). Međutim, u usporedbi s biv. Stečajnim zakonom 14 pravni položaj razlučnih vjerovnika ipak se značajno promijenio, posebno u pogledu ovlasti za pokretanje postupka odvojenog namirenja i provedbe postupka unovčenja stvari ili prava stečajnog dužnika. Promijenio se i pravni položaj razlučnih vjerovnika u predstečajnom postupku. Osim toga, premda ista kategorija vjerovnika ima položaj razlučnog vjerovnika i u stečaju protiv poslovnih subjekata i u stečaju potrošača ostvarivanje njihovog prava na odvojeno namirenje značajno se razlikuje u svakom od tih stečajnih postupaka. Sve novosti u pravnom položaju razlučnih vjerovnika, kao i razlike u njihovom pravu na odvojeno namirenje ovisno o tome protiv koga se vodi stečajni postupak prvenstveno su proizašle iz zahtjeva za većom transparentnošću stečajnog postupka 15 i za bržim i efikasnijim unovčenjem stvari na kojima postoji razlučno pravo. Pitanje je, međutim, da li će se u praksi primjenom novih pravila o razlučnim vjerovnicima zaista osigurati brže unovčenje i naplata tražbina. To je pitanje od posebne važnosti ne samo za razlučne vjerovnike, već i za sve osobe uključene u stečajni postupak (stečajni dužnik, potrošač, stečajni vjerovnici i dr). S obzirom na to da je u praksi najvrjedniji dio imovine stečajnog dužnika opterećen razlučnim pravima, upravo će o tome kako je u stečaju uređen pravni položaj razlučnih vjerovnika u konačnici ovisiti i uspjeh namirenja ostalih vjerovnika, kao i uspjeh restrukturiranja dužnika i/ili reprogramiranja njegovih dugova. Pritom, ne treba zanemariti ni činjenicu da su novi insolvencijski propisi značajno proširili personalno područje svoje primjene, te da su šire nego što je to bilo prije, odredili razloge za pokretanje stečajnih postupaka. Po novim propisima vjerovnici čije su tražbine osigurane stvarnopravnim osiguranjima češće će nego prije biti u situaciji da naplaćuju svoje tražbine upravo kao razlučni vjerovnici u stečaju, a ne u redovnim ovršnim postupcima. U radu se analizira pravni položaj razlučnih vjerovnika. Posebno se analizira položaj razlučnih vjerovnika u pojedinim fazama stečajnog 14 Narodne novine, br. 44/96, 29/99, 129/00, 123/03, 82/06, 116/10, 25/12, 133/ Veća transparentnost stečajnog postupka ostvaruje se novim pravilima o javnim objavama u stečajnom postupku i elektroničkoj komunikaciji. Javne objave (npr. rješenja o otvaranju predstečajnog postupka, rješenja o otvaranju stečajnog postupka, tablice prijavljenih tražbina, tablice osporavanih tražbina, pismena u postupku stečaja potrošača i dr.) objavljuju se na mrežnoj stranici e-oglasna ploča (čl. 34, st. 4,čl. 43, st. 4, čl. 129, st. 3 SZ, čl. 25, st. 1 ZSP). Od objave na e-oglasnoj ploči nastupaju pravni učinci otvaranja predstečajnog i stečajnog postupka te počinju teći rokovi za prijavu tražbina (čl. 65, st. 1, čl. 158, st. 1 SZ, čl. 54, st. 3 ZSP). Vid. na web stranici e-oglasna ploča sudova: Pretraga očevidnika stečajnih objava provodi se po OIB dužnika na hr/?q=ocevidnik, Za stečajeve potrošača vid. hr/?q=node/

7 Liber amicorum Gašo Knežević postupka protiv pravnih osoba, a posebno njihov položaj u stečaju protiv potrošača. Cilj analize je utvrditi da li su pravila o namirenju razlučnih vjerovnika usklađena s glavnim ciljevima pojedine faze stečajnog postupka te da li će njihova primjena u praksi zaista doprinijeti ostvarivanju uravnotežene zaštite svih sudionika u insolvencijskim postupcima, a posebno da li će doprinijeti rješavanju problema insolventnosti pravnih i fizičkih osoba. 2. RAZLUČNI VJEROVNICI U STEČAJNOM POSTUPKU NAD PRAVNIM OSOBAMA (STEČAJNI ZAKON/2015) 2.1. Ciljevi stečajnog postupka, predstečajni i stečajni razlozi Novi Stečajni zakon uređuje predstečajni postupak 16 i stečajni postupak, te postupak donošenja stečajnog plana. Ciljevi svakog od tih postupaka izričito su uređeni u Stečajnom zakonu. Predstečajni postupak provodi se radi uređivanja pravnog položaja dužnika i njegovog odnosa prema vjerovnicima i održavanja njegove djelatnosti (čl. 2, st. 1 SZ). Stečajni postupak provodi se radi skupnog namirenja vjerovnika stečajnog dužnika unovčenjem njegove imovine i podjelom prikupljenih sredstava vjerovnicima (čl. 2, st. 2 SZ). Stečajni plan može se donijeti nakon otvaranja stečajnog postupka s ciljem odstupanja od zakonskih odredbi o unovčenju i raspodjeli stečajne mase (čl. 2, st. 3, čl. 303 SZ). 17 U novom Stečajnom zakonu značajno je prošireno personalno područje primjene odredbi o stečajnom postupku, posebno u pogledu fizičkih osoba protiv kojih se vodi stečajni postupak. Stečajni postupak provodi se nad pravnim osobama. Osim toga, izričito je propisano da se Stečajni zakon primjenjuje i na dužnike pojedince tj. fizičke osobe koje obavljaju neku gospodarsku, profesionalnu ili drugu djelatnost i koje su obveznici plaćanja poreza na dohodak odnosno poreza na dobit (čl. 3, 16 Stupanjem na snagu novog Stečajnog zakona prestaju važiti odredbe Zakona o financijskom poslovanju i predstečajnoj nagodbi koje uređuju postupak sklapanja predstečajne nagodbe (čl. 445, st. 2 SZ). 17 Stečajnim planom može se: ostaviti dužniku sva imovina ili dio njegove imovine radi nastavljanja poslovanja dužnika; prenijeti dio ili svu imovinu dužnika na jednu ili više već postojećih osoba ili osoba koje će tek biti osnovane, uz isključenje primjene općeg pravila o pristupanju dugu u slučaju preuzimanja neke imovinske cjeline iz zakona kojim se uređuju obvezni odnosi i o dužnosti davanja izjave o nepostojanju dugovanja iz zakona kojim se uređuje postupak u sudskom registru; dužnika pripojiti drugoj osobi ili spojiti s jednom ili više osoba; prodati svu imovinu ili dio imovine dužnika, s razlučnim pravima ili bez razlučnih prava; raspodijeliti svu imovinu ili dio imovine dužnika između vjerovnika; odrediti način namirenja stečajnih vjerovnika; namiriti ili izmijeniti razlučna prava; smanjiti ili odgoditi isplatu obveza dužnika; obveze dužnika pretvoriti u kredit; preuzeti jamstvo ili dati drugo osiguranje za ispunjenje obveza dužnika; urediti odgovornost dužnika nakon završetka stečajnoga postupka (čl. 303, st. 2 SZ). 64

8 Tatjana Josipović (str ) st. 1 Stečajnog zakona). U slučaju kad se stečajni postupak vodi protiv fizičke osobe koja obavlja neku gospodarsku, profesionalnu ili drugu djelatnost, cilj stečajnog postupka sličan je cilju stečajnog postupka koji se vodi protiv potrošača. Poštenim dužnicima pojedincima omogućit će se na njihov prijedlog oslobođenje od preostalih obveza prema stečajnim vjerovnicima koje su u stečajnom postupku ostale nenamirene (čl. 2, st. 2, čl. 372 SZ). 18 Zbog toga se u pogledu dužnika pojedinaca jednim dijelom preklapa personalno područje primjene Stečajnog zakona i Zakona o stečaju potrošača. Iako se načelno stečajni postupak protiv fizičkih osoba obveznika poreza na dohodak od samostalne djelatnosti i fizičke osobe obveznika poreza na dobit pokreće po odredbama Stečajnog zakona (čl. 3, st. 1 SZ) uz određene pretpostavke bit će protiv tih osoba dopušteno pokrenuti i stečajni postupak koji se inače pokreće protiv potrošača. To će biti moguće, ako dužnik pojedinac nema više od 20 vjerovnika, ako obveze iz djelatnosti ne prelaze iznos od kuna, ako nema obveza iz radnih odnosa koje proizlaze iz obavljanja djelatnosti (čl. 4, st. 3 ZSP) i ako već protiv njega nije pokrenut predstečajni ili stečajni postupak po Stečajnom zakonu (čl. 4, st. 3 ZSP). 19 Iz primjene Stečajnog zakona u svakom su slučaju izuzete prezadužene/insolventne fizičke osobe, potrošači odnosno građani čiji dugovi ne proizlaze iz neke gospodarske djelatnosti. Razlozi za pokretanje predstečajnog odnosno stečajnog postupka odvojeno su uređeni u novom Stečajnom zakonu. Zakon uz svaki od razloga za pokretanje predstečajnog, odnosno stečajnog postupka posebno uređuje slučajeve kad se već temeljem zakona presumira da postoje razlozi za pokretanje tih postupaka. Razlog za otvaranje predstečajnog postupka je postojanje prijeteće nesposobnosti za plaćanje. Prijeteća nesposobnost za plaćanje postoji ako sud stekne uvjerenje da dužnik svoje postojeće obveze neće moći ispuniti po dospijeću (čl. 4, st. 1 SZ). Smatrat će se da postoji prijeteća nesposobnost za plaćanje ako dužnik u Očevidniku redoslijeda osnova za plaćanje koji vodi Financijska agencija ima jednu ili više evidentiranih neizvršenih osnova za plaćanje. Prijeteća nesposobnost za plaćanje presumirat će se i ako dužnik duže od 30 dana kasni s isplatom plaće ili ako u roku od 30 dana ne uplati doprinose i poreze pre- 18 Koncept oslobođenja od preostalih dugova podudara se u biti s konceptom oslobođenja potrošača od preostalih dugova po Zakonu o stečaju potrošača. Dužnik mora podnijeti prijedlog za oslobođenje od preostalih obveza o čemu se raspravlja na izvještajnom ročištu (čl. 373, st. 1 SZ). Dužnik mora svoje tražbine ustupiti na vrijeme od pet godina nakon zaključenja postupka povjereniku kojeg određuje sud. (čl. 373/2 SZ). Povjerenik je dužan naplaćivati tražbine koje dužnik ima prema trećim osobama te ih jednom godišnje dijeliti stečajnim vjerovnicima (čl. 378 SZ). U tom petogodišnjem razdoblju nije dopuštena ovrha u korist pojedinih stečajnih vjerovnika (čl. 380 SZ). Dužnik se oslobađa preostalih obveza tek nakon proteka roka ustupa ali samo ako se ponašao u dobroj vjeri, odnosno ako nije povrijedio svoje dužnosti za vrijeme roka ustupa (čl. 386 SZ). 19 Ako se protiv tih osoba pokrene postupak po Zakonu o stečaju potrošača, neće više biti moguće pokrenuti stečajni postupak po Stečajnom zakonu (čl. 4, st. 4 ZSP). 65

9 66 Liber amicorum Gašo Knežević ma plaći. 20 Stečajni razlozi su nesposobnost za plaćanje i prezaduženost (čl. 4, st. 2 SZ). Prezaduženost postoji ako je imovina dužnika pravne osobe manja od postojećih obveza (čl. 7, st. 1 SZ). 21 Nesposobnost za plaćanje postoji ako dužnik ne može trajnije ispunjavati svoje dospjele novčane obveze (čl. 6, st. 1 SZ). Kao i do sada smatrat će se da je dužnik nesposoban za plaćanje ako u Očevidniku redoslijeda osnova za plaćanje koji vodi Financijska agencija ima jednu ili više evidentiranih neizvršenih osnova za plaćanje u razdoblju dužem od 60 dana (čl. 6, st. 2, tač. 1 SZ). Međutim, u novom Stečajnom zakonu proširene su okolnosti u kojima se presumira dužnikova nesposobnost za plaćanja. Tako će se smatrati da je dužnik nesposoban za plaćanje i ako nije isplatio tri uzastopne plaće svojim zaposlenicima (čl. 6, st. 2, tač. 2 SZ). Proširenje okolnosti temeljem kojih se presumira postojanje razloga za pokretanje predstečajnog odnosno stečajnog postupka utjecale su i na novo uređenje pravila o tome tko je ovlašten pokrenuti te postupke. Prijedlog za otvaranje predstečajnog postupka ovlašten je podnijeti dužnik ili vjerovnik, ako se dužnik suglasi s time prijedlogom (čl. 25, st. 1 SZ). Prijedlog za otvaranje stečajnog postupka ovlašteni su podnijeti vjerovnik 22 ili dužnik 23, 24 (čl. 109, st. 1 SZ). Prijedlog za otvaranje stečaja ovlašten je podnijeti i razlučni vjerovnik, ali samo ako učini vjerojatnim da tražbinu neće moći namiriti iz predmeta koji je predmet razlučnog 20 Vid. više Mario Vukelić, Novi Stečajni zakon novi predstečajni postupak, Aktualnosti hrvatskog zakonodavstva i pravne prakse: građansko, trgovačko, radno i procesno pravo u praksi: godišnjak, vol. 22, 2015, ; Renata Duka, Opći pregled novog Stečajnog zakona, Novi Stečajni zakon, Zagreb, Informator, 2015, 17 22; Mićo Ljubenko, Novi predstečajni postupak, Novi Stečajni zakon, Zagreb, Informator, 2015, 75, Smatra se da ne postoji prezaduženost ako se prema okolnostima slučaja (razvojnom programu, raspoloživim izvorima sredstava, vrsti imovine, pribavljenim osiguranjima i slično) osnovano može pretpostaviti da će dužnik pravna osoba nastavljanjem poslovanja uredno ispunjavati svoje obveze po dospijeću te ako za obveze društva osoba solidarno odgovara član društva fizička osoba nad čijom imovinom nije pokrenut ili otvoren stečajni postupak (čl. 7, st. 2 SZ). 22 Vjerovnik je ovlašten podnijeti prijedlog za otvaranje stečajnoga postupka ako učini vjerojatnim postojanje svoje tražbine i stečajnoga razloga. Smatrat će se da je vjerovnik učinio vjerojatnim postojanje svoje tražbine ako njezino postojanje temelji na ovršnoj ispravi ili nepravomoćnoj sudskoj ili upravnoj odluci (čl. 109, st. 2 SZ). 23 Nad imovinom dužnika pojedinca prijedlog za otvaranje stečaja može podnijeti samo osobno dužnik pojedinac (čl. 109, st. 7 SZ). 24 U ime dužnika prijedlog za otvaranje stečaja ovlaštene su podnijeti: osoba ovlaštena za zastupanje dužnika po zakonu, član upravnoga odbora dioničkoga društva, likvidator dužnika, član nadzornoga odbora dužnika, ako nema osoba ovlaštenih za zastupanje dužnika po zakonu, član društva s ograničenom odgovornošću ako dužnik nema nadzorni odbor, a nema osoba ovlaštenih za zastupanje dužnika po zakonu (čl. 109, st. 4 SZ). Te su osobe ujedno bez odgode, a najkasnije u roku od 21 dan od nastanka stečajnog razloga, dužne podnijeti prijedlog za otvaranje stečaja (čl. 110, st. 2 SZ). U slučaju propusta podnošenja prijedloga za stečaj, te osobe osobno odgovaraju vjerovnicima za štetu nastalu tim propustom svoje dužnosti (čl. 110, st. 3 SZ).

10 Tatjana Josipović (str ) prava (čl. 109, st. 3 SZ). Novo je pravilo da je u određenim slučajevima i Financijska agencija/fina dužna podnijeti prijedlog za otvaranje stečaja (čl. 110, st. 1 SZ). 25 Financijska agencija dužna je podnijeti prijedlog za otvaranje stečajnoga postupka ako pravna osoba u Očevidniku redoslijeda osnova za plaćanje ima evidentirane neizvršene osnove za plaćanje u neprekinutom razdoblju od 120 dana, u roku od osam dana od isteka toga razdoblja. Zanimljivo je da u tom slučaju FINA, nakon što podnese prijedlog za otvaranje stečaja, ima pravo na naknadu troška koji se smatra troškom stečajnog postupka (čl. 110, st. 5 SZ) Kategorije razlučnih vjerovnika Po novom Stečajnom zakonu, isto kao prema biv. Stečajnom zakonu iz godine razlučnim vjerovnicima smatraju se: vjerovnici koji imaju založno pravo ili pravo na namirenje na kojoj stvari ili pravu koji su upisani u javnoj knjizi (čl. 149 SZ); vjerovnici u čiju je korist osnovano sudsko ili javnobilježničko osiguranje tražbine prijenosom vlasništva na stvari ili prijenosom prava (čl. 150 SZ); vjerovnici koji na nekom predmetu iz stečajne mase imaju kakvo založno pravo koje nije upisano u javnu knjigu (čl. 151, st. 1 SZ); najmodavci ili zakupodavci kao zakonski založni vjerovnici u pogledu najamnine ili zakupnine koja se duguje za posljednjih godinu dana prije otvaranja stečajnog postupka (čl. 151, st. 2 SZ); 26 zakupodavac poljoprivrednog zemljišta kao založni vjerovnik za dužnu zakupninu (neovisno od kad je nastala tražbina na isplatu zakupnine) i za štetu zbog otkaza zakupa od stečajnog upravitelja (čl. 151, st. 2 SZ); vjerovnici kojima je dužnik radi osiguranja njihove tražbine predao neku pokretnu stvar ili prenio neko pravo (čl. 152, st. 1); vjerovnici koji imaju pravo zadržanja nekoga predmeta, jer su nešto upotrijebili u korist toga predmeta, u mjeri u kojoj njihova tražbina po toj osnovi ne prelazi još postojeću korist (čl. 152, st. 2 SZ); 25 O ulozi Financijske agencije u predstečajnom i stečajnom postupku vid. više Ana Bačić, Novi Stečajni zakon i uloga FINE, Radno pravo: stručni časopis 11/2015, Najmodavac ili zakupodavac kao zakonski založni vjerovnici nemaju status razlučnog vjerovnika za najamnine ili zakupnine koja se duguju za vrijeme ranije od posljednjih godinu dana prije otvaranja stečajnoga postupka, kao ni za naknadu štete zbog otkaza najma ili zakupa od stečajnoga upravitelja (čl. 151, st. 2 SZ). 67

11 Liber amicorum Gašo Knežević 68 vjerovnici koji pravo zadržanja imaju na temelju zakona (čl. 152, st. 3 SZ); Republika Hrvatska, jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave te druge javne pravne osobe, ako predmet za koji postoji obveza plaćanja carine ili poreza prema zakonu služi osiguranju javnih davanja (čl. 152, st. 4 SZ). Svi navedeni razlučni vjerovnici imaju pravo odvojenog namirenja iz određene stvari ili prava stečajnog dužnika (čl. 149 SZ). Ako im je dužnik i osobno odgovoran, vjerovnici s pravom odvojenog namirenja su i stečajni vjerovnici s time da imaju pravo na razmjerno namirenje samo ako se odreknu odvojenog namirenja ili ako se ne uspiju odvojeno namiriti (čl. 153 SZ). Značajna novina novog Stečajnog zakona jest da se više ne razlikuje krug osoba koje imaju status razlučnih vjerovnika ovisno o kojem se insolvencijskom postupku protiv pravne osobe radi. Navedena kategorizacija razlučnih vjerovnika vrijedi kako za predstečajni tako i za stečajni postupak uređen novim Stečajnim zakonom. Od stupanja na snagu novog Stečajnog zakona iste su odredbe mjerodavne (čl SZ) za određivanje kruga osoba koje u predstečajnom postupku, stečajnom postupku, te u postupku izrade stečajnog plana imaju status razlučnih vjerovnika. 27 Međutim, premda je personalni krug razlučnih vjerovnika za sve postupke uređene Stečajnim zakonom jedinstveno određen, ostvarivanje prava na odvojeno namirenje i, uopće, položaj razlučnih vjerovnika u pojedinim od tih postupaka značajno se razlikuje. Stečajni zakon uređuje specifičnosti pravnog položaja razlučnih vjerovnika u pogledu ostvarivanja prava na odvojeno namirenje, ovisno o tome ostvaruju li to pravo u predstečajnom ili stečajnom postupku Pravni položaj razlučnih vjerovnika u predstečajnom postupku Predstečajni postupak u novom je Stečajnom zakonu uređen na potpuno drugačiji način nego što ga je uređivao Zakon o financijskom poslovanju i predstečajnoj nagodbi. 28 Prijašnje uređenje postupka sklapanja predstečajne nagodbe, iako se radilo o postupku koji se u praksi 27 Zakon o financijskom poslovanju i predstečajnoj nagodbi, Narodne novine, br. 108/12, 144/12, 81/13, 112/13,78/15) koji je do stupanja na snagu novog Stečajnog zakona uređivao postupak sklapanja predstečajne nagodbe sadržavao je posebnu definiciju razlučnih vjerovnika (čl ) koja se razlikovala od definicije razlučnih vjerovnika po tada važećem Stečajnom zakonu iz Vid. čl Zakona o financijskom poslovanju i predstečajnoj nagodbi. Stupanjem na snagu novog Stečajnog zakona godine, odredbe iz čl Zakona o financijskom poslovanju i predstečajnoj nagodbi prestale su važiti (čl. 445, st. 2 SZ). Postupci predstečajne nagodbe pokrenuti na temelju tog Zakona dovršit će se prema njegovim odredbama (čl. 442 SZ).

12 Tatjana Josipović (str ) vrlo često vodio, bilo je neprestano izloženo kritikama u pravnoj praksi i doktrini. Najvećim dijelom kritike su bile usmjerene na probleme razgraničenja nadležnosti za vođenje tog postupka između sudske i izvršne vlasti. S druge strane, kritizirala su se i pravila o tome tko je sve ovlašten glasati o prijedlogu plana financijskog restrukturiranja. Upravo se zbog problema u primjeni pojedinih odredbi Zakona o financijskom poslovanju i predstečajnoj nagodbi taj Zakon vrlo često i mijenjao što je dodatno zakompliciralo njegovu primjenu na postupke koji su već bili u tijeku. 29 Od stupanja na snagu novog Stečajnog zakona vođenje postupka koji bi trebao rezultirati donošenjem predstečajnog sporazuma prenijeto je u nadležnost suda (čl. 8 SZ). Tijela predstečajnog postupka su sud i povjerenik, na čije se imenovanje primjenjuju iste pretpostavke kao za imenovanje stečajnog upravitelja (čl. 21, 23 SZ). Pritom je izričito određeno da je pokretanje predstečajnog postupka mogućnost, ali ne i obveza dužnika koja se može iskoristiti sve dok se ne ispune pretpostavke za otvaranje stečaja (čl. 4, st. 1 SZ). Položaj razlučnih vjerovnika u predstečajnom postupku determiniran je, prije svega, ciljem tog postupka. Cilj postupka je usvojiti plan restrukturiranja dugova u obliku predstečajnog sporazuma čime bi se preveniralo otvaranje stečajnog postupka. Sve odluke u tom se postupku donose dobrovoljno, glasovanjem o planu restrukturiranja. Zbog toga je osnovno pravilo koje vrijedi za pravni položaj razlučnih vjerovnika u predstečajnom postupku da predstečajni postupak ne utječe na pravo razlučnih vjerovnika na odvojeno namirenje osim ako se oni tog prava izričito ne odreknu. Ovo pravilo proizlazi iz odredbi Stečajnog zakona o pravnim posljedicama otvaranja predstečajnog postupka, kao i iz odredbi o utvrđivanju tražbina u predstečajnom postupku. Prije svega čl. 66 Stečajnog zakona izričito propisuje da predstečajni postupak ne utječe na pravo odvojenog namirenja razlučnih vjerovnika (čl. 66 SZ). Na ročištu radi ispitivanja tražbina razlučna prava nisu predmet ispitivanja (čl. 46, st. 6 SZ). Predstečajni sporazum ne smije zadirati u pravo razlučnih vjerovnika na odvojeno namirenje ako sporazumom nije izričito određeno drugačije odnosno ako oni na to nisu izričito pristali (čl. 38, st. 4 SZ). Nadalje, Stečajni zakon izričito propisuje da se zabrana pokretanja i vođenja parničnih, ovršnih, upravnih i postupaka osiguranja kao i pravila o prekidu tih postupaka danom otvaranja predstečajnog postupka ne primjenjuju na postupke na koje predstečajni postupak ne utječe (čl. 68, st. 4 SZ). 30 Ako se razlučni vjerovnik nije odrekao prava na odvojeno 29 O razlozima novog uređenja predstečajnog postupka vid. 145, 146. Obrazloženja konačnog prijedloga Stečajnog zakona, P. Z. br. 777 obj. na web stranici Hrvatskog sabora Iz čl. 68, st. 4 SZ proizlazilo bi da se ovršni postupci koji su pokrenuli razlučni vjerovnici ne prekidaju otvaranjem predstečajnog postupka. Razlučni vjerovnik čije se razlučno pravo temelji na založnom pravu stečenom pljenidbom novčane tražbine po ra- 69

13 Liber amicorum Gašo Knežević namirenje, svoju tražbinu namirivat će iz stvari ili prava na kojima postoji pravo koje je pravna osnova razlučnog prava po odredbama Ovršnog zakona - OZ. 31 Unatoč tome što imaju pravo na odvojeno namirenje, razlučni vjerovnici dužni su prijaviti svoje tražbine u predstečajnom postupku (čl. 36 SZ). 32, 33 U prijavi su razlučni vjerovnici dužni navesti podatke o svojim pravima, pravnoj osnovi razlučnog prava i dijelu imovine dužnika na koji se odnosi njihovo razlučno pravo (čl. 38, st. 1 SZ). 34 U prijavi razlučni vjerovnici moraju dati i izjavu da li se odriču prava na odvojeno namirenje ili ne (čl. 38, st. 1 SZ), te izjavu o pristanku ili uskrati pristanka na odgodu namirenja iz predmeta na koji se odnosi njihovo razlučno pravo radi provedbe plana restrukturiranja (čl. 38, st. 3 SZ). Sukladno njihovim izjavama u predstečajnom će se sporazumu posebno navesti u kojem se dijelu smanjuju prava razlučnih vjerovnika, na koje se vrijeme odgađa namirenje i koje druge odredbe predstečajnog sporazuma prema njima djeluju (čl. 38, st. 4 SZ). 35 Iz odredbi Stečajnog zakona o pravnom položaju razlučnih vjerovnika u predstečajnoj nagodbi nedvojbeno, dakle, proizlazi da ostvarivanje prava na odvojeno namirenje ovisi isključivo o izričito izraženoj volji razlučnog vjerovnika o tome odriče li se prava na odvojeno namirenje ili ne. Ako na to pristane, drugačiji pravni položaj razlučnog vjerovnika u pogledu prava na odvojeno namirenje bit će izričito uređen u predsečajnom sporazumu (čl. 38, st. 4 SZ). Međutim, unatoč, na prvi pogled, vrlo jasno uređenom privilegiranom položaju razlučnih vjerovnika u predstečajnom postupku, njihov pravni položaj nije u cijelosti uređen novim Stečajnim zakonom. Čitav niz pitanja važnih za pravni položaj razlučnih vjerovnika u predstečajnom postupku, kako onih koji su se odrekli prava čunu dužnika, nakon utvrđenja njegovog položaja kao razlučnog vjeronika može zatražiti od suda ili povjerenika da Financijska agencija nastavi s provedbom ovrhe po toj osnovi (čl. 69, st. 4 SZ). 31 Narodne Novine, br. 112/12, 25/13, 93/ Analizu razlučnih prava mora sadržavati već plan restrukturiranja koji se dostavlja uz prijedlog za otvaranje predstečajnog postupka (čl. 27, st. 7, u vezi s čl. 26 SZ.) 33 Prijava tražbine podnosi se nadležnoj jedinici Financijske agencije na propisanom obrascu (čl. 36) u roku od 15 dana od dana objave rješenja o otvaranju predstečajnog postupka (čl. 34 SZ). Rješenje o otvaranju predstečajnog postupka mora sadržavati poziv vjerovnicima da nadležnoj jedinici Financijske agencije u roku od 15 dana od dana objave tog rješenja prijave svoje tražbine i da u roku od osam dana od danas objave o očitovanju o prijavljenim tražbinama ospore prijavljene tražbine koje smatraju nepostojećim (čl. 34, st. 1, tač. 2) 34 Financijska agencija prilikom sastavljanja tablice prijavljenih tražbina posebno iskazuje predmete na kojima postoji razlučno pravo (čl. 43, st. 2, tač. 5 SZ). 35 Na ročištu radi ispitivanja tražbina u tablicu razlučnih prava tada se unose tražbine razlučnih vjerovnika na koje se odnosi plan restrukturiranja (čl. 49, st. 1, tač. 3 SZ). 70

14 Tatjana Josipović (str ) na odvojeno namirenje tako i onih koji, unatoč predstečajnom postupku, i dalje žele odvojeno namiriti svoje tražbine, ostalo je otvoreno. Stečajni zakon ne uređuje izričito situaciju u kojoj je razlučni vjerovnik pasivan tj. kad se razlučni vjerovnik uopće nije uključio u predstečajni postupak i nije ni prijavio svoje razlučno pravo. Nije uređena ni situacija u kojoj je razlučni vjerovnik, doduše, prijavio svoje razlučno pravo, ali nije izričito izjavio odriče li se od prava na odvojeno namirenje ili ne, te pristaje li na odgodu namirenja iz predmeta na koji se odnosi razlučno pravo ili ne. 36, 37 Propust razlučnog vjerovnika da prijavi svoje razlučno pravo ne bi se mogao smatrati njegovim prešutnim odricanjem od prava na odvojeno namirenje. Upravo suprotno, pasivnost razlučnog vjerovnika u predstečajnom postupku odnosno njegovo neuključivanje u predstečajni postupak može se tumačiti samo kao izraz njegove volje da, unatoč predstečajnom postupku, i dalje zadržava svoje pravo na odvojeno namirenje. Na takav zaključak upućuju i odredbe Stečajnog zakona iz kojih proizlazi da predstečajni postupak može utjecati na pravo razlučnog vjerovnika na odvojeno namirenje jedino ako je on na to izričito pristao. 38 U praksi problemi mogu nastati i prilikom definiranja u predstečajnom postupku pravnog položaja razlučnog vjerovnika koji je ujedno i osobni vjerovnik dužnika u odnosu na koga se vodi predstečajni postupak. Stečajni zakon o tome ne sadrži nikakve posebne odredbe iako se radi o vrlo važnom pitanju za namirenje tražbine razlučnog vjerovnika. 39 Pravovremena prijava osobne tražbine u predstečajnom postupku 36 U pogledu propusta prijave tražbine Stečajni zakon u čl. 36, st. 6 samo općenito za sve prijave tražbina izričito propisuje da će sud prijavu tražbine podnesenu nakon isteka roka za prijavljivanje rješenjem odbaciti. 37 Stečajni zakon ne sadrži posebne odredbe o tome može li se razlučni vjerovnik koji nije prijavio svoje pravo ili se u prijavi nije odrekao prava na odvojeno namirenje dok traje predstečajni postupak odreći prava na odvojeno namirenje ili to može učiniti samo u prijavi koju mora podnijeti na samom početku predstečajnog postupka u rokovima određenim u čl. 34 SZ. U interesu uspješnog okončanja predstečajnog postupka i donošenja plana restrukturiranja trebalo bi dopustiti razlučnim vjerovnicima da i nakon proteka roka za prijavu razlučnog prava daju izjavu o odricanju od prava na odvojeno namirenje. Mogućnost odricanja od prava na odvojeno namirenje trebala bi za razlučne vjerovnike biti otvorena sve dok se može raspravljati i glasati na ročištu za glasovanje o planu restrukturiranja. 38 Stečajni zakon izričito propisuje da predstečajni sporazum ne smije zadirati u pravo razlučnih vjerovnika na odvojeno namirenje ako sporazumom nije izrijekom drugačije određeno (čl. 38, st. 4), da predstečajni postupak ne utječe na pravo odvojenog namirenja razlučnih vjerovnika (čl. 66), te da se u u tablicu razlučnih prava unose tražbine razlučnih vjerovnika samo ako plan restrukturiranja zadire u njihova prava (čl. 49, st. 3). 39 Zakon o financijskom poslovanju i predstečajnoj nagodbi (čl. 59, st. 1) sadržavao je izričitu odredbu po kojoj razlučni vjerovnik koji je i osobni vjerovnik ne može sudjelovati u postupku predstečajne nagodbe kao vjerovnik niti davati naknadno odricanje od prava na odvojeno namirenje ako nije prijavio tražbinu u roku za prijavu tražbine, a postojanje i visinu njegovu tražbine i razlučnog prava dužnik nije naveo u izvješću o fi- 71

15 Liber amicorum Gašo Knežević može razlučnom vjerovniku biti od posebne važnosti u slučajevima kad je predvidivo da u postupku odvojenog namirenja neće uspjeti u cijelosti namiriti tražbinu osiguranu razlučnim pravom. U dijelu u kojem se ona ne namiri iz vrijednosti stvari ili prava opterećenog razlučnim pravom, vjerovnik bi u postupku predstečajne nagodbe imao status kao i svi drugi vjerovnici čije tražbine nisu osigurane razlučnim pravom. 40 Prijava tražbine, osim toga, važna je i u slučaju kad se razlučni vjerovnik odrekao prava na odvojeno namirenje pa se u predstečajnom postupku namiruje samo kao osobni vjerovnik. Tada će razlučni vjerovnik u predstečajnom postupku imati status vjerovnika i pravo glasa prilikom donošenja predstečajnog sporazuma. U nedostatku izričitih odredbi, na pravni položaj razlučnog vjerovnika koji je ujedno i osobni vjerovnik dužnika primjenjivala bi se opća pravila o prijavi tražbina u predstečajnom postupku (čl. 36 SZ). Razlučni vjerovnik koji je ujedno i osobni vjerovnik, ako želi da njegova tražbina bude obuhvaćena predstečajnim sporazumom, morao bi sukladno čl. 36 SZ prijaviti svoju osobnu tražbinu prema dužniku. To je uvjet da se ta tražbina ispituje u predstečajnom postupku, da bude obuhvaćena planom restrukturiranja i da taj vjerovnik sudjeluje u glasanju o planu restrukturiranja. Međutim, propust prijave osobne tražbine u predstečajnom postupku ne bi trebao utjecati na pravo tog vjerovnika da se kao razlučni vjerovnik namiri iz predmeta na kojem postoji razlučno pravo, jer predstečajni postupak ne utječe na njegovo pravo na odvojeno namirenje (čl. 66 SZ). 41 Posebno važna pitanja na koje Stečajni zakon ne daje nikakav odgovor jesu koji su zapravo pravni učinci odricanja od prava na odvojeno namirenje, kad ti učinci nastupaju i do kad traju. 42 Pravni učinci odricanancijskom stanju i poslovanju priloženom prijedlogu za otvaranje postupka predstečajne nagodbe. 40 U odredbama koje uređuju predstečajnu nagodbu ne postoje izričita pravila koje bi uređivala koja prava ima u predstečajnom postupku razlučni vjerovnik koji se nije uspio u potpunosti namiriti iz vrijednosti stvari ili prava opterećenog razlučnim pravom. Stečajni zakon samo izričito uređuje položaj razlučnog vjerovnika kao stečajnog vjerovnika u stečajnom postupku. Temeljem čl. 153 SZ razlučnom vjerovniku koji je ujedno i osobni vjerovnik dužnika priznaje se status stečajnog vjerovnika i pravo na razmjerno namirenje samo ako se razlučni vjerovnik odrekao prava na odvojeno namirenje ili ako se nije uspio odvojeno namiriti. Takav bi status razlučni vjerovnik koji se odrekao prava na odvojeno namirenje ili se nije u potpunosti namirio trebao imati i u predstečajnom postupku. 41 Razlučni vjerovnik mogao bi se odvojeno namiriti iz predmeta na kojem postoji razlučno pravo, dakako, uz pretpostavku da je njegova osobna tražbina prema dužniku valjana i da postoji u trenutku namirenja. 42 Zakon o financijskom poslovanju i predstečajnoj nagodbi u tom je smislu bio puno određeniji i sadržavao je izričite odredbe o pravnim učincima odricanja od prava na odvojeno namirenje. Čl. 59, st. 2 tog Zakona propisivao je da izjava o odricanju od prava na odvojeno namirenje obvezuje razlučnog vjerovnika samo tijekom trajanja postupka predstečajne nagodbe i da ga obvezuje na propuštanje pokretanja odvojenog namirenja 72

16 Tatjana Josipović (str ) nja od prava na odvojeno namirenje u predstečajnom postupku moraju se, stoga, tumačiti s obzirom na ciljeve predstečajnog postupka, kao i s obzirom na narav i bitni sadržaj založnog ili drugog prava iz kojeg proizlazi pravo na odvojeno namirenje. Iz njih bi proizlazilo da se izjavom o odricanju od prava na odvojeno namirenje razlučni vjerovnik obvezuje da u određenom razdoblju neće ostvarivati to svoje pravo odnosno da će propuštati radnje kojima se ostvaruje pravo na odvojeno namirenje. 43 Pravni učinci te obveze nastupili bi u trenutku davanja izjave. To bi, s jedne strane, značilo da se razlučni vjerovnik obvezuje da već za vrijeme trajanja predstečajnog postupka neće ostvarivati pravo na odvojeno namirenje. 44 Time se stvaraju osnovne pretpostavke za vođenje predstečajnog postupka i donošenje predstečajnog sporazuma kojim će se odrediti na koje se vrijeme odgađa namirenje (čl. 38, st. 4 SZ). Osim toga, razlučni vjerovnik se obvezuje i da određeno vrijeme nakon što bude potvrđen predstečajni sporazum neće ostvarivati svoje pravo na odvojeno namirenje. Ta je obveza, s jedne strane, vremenski ograničena, a s druge strane, uvjetovana nastupanjem pravnih učinaka predstečajnog sporazuma. Na takav zaključak, prije svega, ukazuje cilj predstečajnog postupka kojem je svrha uređivanje pravnog položaja dužnika i njegovog odnosa prema vjerovnicima i održavanja njegove djelatnosti (čl. 2, st. 1 SZ). Predstečajni postupak završava se pravomoćnošću sudskog rješenja o potvrdi predstečajnog sporazuma kada započinje njegovo ispunjenje (čl. 61, čl. 62 SZ) 45 ili obustavom predstečajnog postupka (čl. 63, čl. 64 SZ). Ako iz predmeta založnog i drugog prava koji predmet je sastavni dio imovine dužnika dok postupak predstečajne nagodbe traje i za vrijeme do dužnikovog kašnjenja u ispunjenju obveze dužnika prema tom vjerovniku iz sklopljene i odobrene predstečajne nagodbe. Ako je postupak predstečajne nagodbe bio obustavljen, izjava o odricanju od prava na odvojeno namirenje prestajala je obvezivati razlučnog vjerovnika danom objave rješenja o obustavi postupka. U stavku 3 čl. 59 tog Zakona izričito je bilo propisano da izjava o odricanju od prava na odvojeno namirenje ne utječe na sadržaj i pravne učinke založnih i drugih prava koji su osnova razlučnog prava. 43 Stečajni zakon, pritom, ni na koji način ne uređuje kako preuzimanje obveze da neće pokretati postupke za odvojeno namirenje (npr. ovršni postupak) utječe na zastaru tražbine osigurane razlučnim pravom. Stečajni zakon izričito propisuje da prijavom tražbina u predstečajnom postupku dolazi do prekida zastare, ali to pravilo ne vrijedi za one tražbine na koje se predstečajni postupak ne odnosi (čl. 72 SZ), a upravo su to tražbine razlučnih vjerovnika. Ako je npr. tražbina razlučnog vjerovnika utvrđena pravomoćnom sudskom odlukom ili odlukom drugog nadležnog tijela vlasti ili nagodbom pred sudom ili drugim nadležnim tijelom odnosno javnobilježničkim aktom, tražbina zastarijeva za deset godina (čl. 233 Zakona o obveznim odnosima, Narodne novine, br. 35/05, 41/08, 125/11, 78/15). 44 Stečajni zakon izričito određuje da je jedna od pravnih posljedica otvaranja predstečajnog postupka prekid ovršnih postupaka protiv dužnika (čl. 68, st. 1 SZ), ali da se to pravilo ne odnosi na razlučne vjerovnike (čl. 68, st. 4 SZ). 45 Stečajni zakon ne uređuje izričito da sud donosi rješenje o zaključenju predstečajnog postupka kad rješenje o potvrdi predstečajnog sporazuma postane pravomoćno. Me- 73

17 74 Liber amicorum Gašo Knežević se predstečajni sporazum potvrdi, odgoda namirenja trajat će i dalje do isteka rokova određenih u predstečajnom sporazumu kojima je odgođeno namirenje. Odgoda namirenja ovisit će tada i o ostvarenju ostalih uvjeta za odgodu namirenje, kao i o tome ispunjava li dužnik uredno obveze utvrđene predstečajnim sporazumom. 46 Ako se, pak, pravomoćno obustavi predstečajni postupak, pravomoćnošću tog rješenja prestat će i obveza razlučnog vjerovnika na propuštanje ostvarivanja svog prava na odvojeno namirenje Pravni položaj razlučnih vjerovnika u stečajnom postupku Novi Stečajni zakon zadržao je pravilo da razlučni vjerovnici imaju pravo na odvojeno namirenje iz stvari ili prava na koje se odnosi razlučno pravo (čl SZ). Jednim dijelom su pravila o ostvarivanju prava na odvojeno namirenje ostala ista kao u biv. Stečajnom zakonu. Razlučni vjerovnik i dalje je ovlašten podnijeti prijedog za otvaranje stečajnog postupka (čl. 109, st. 3 SZ). Razlučnom vjerovniku koji je ujedno i osobni vjerovnik stečajnog dužnika i dalje se priznaje i status stečajnog vjerovnika (čl. 258, st. 2 SZ). Vrijedi i isto pravilo da razlučni vjerovnici imaju status stečajnog vjerovnika ako im je dužnik osobno odgovoran te da imaju pravo na razmjeno namirenje ako se odreknu odvojenog namirenja ili ako se ne uspiju odvojeno namiriti (čl. 153 SZ). 48 Ista pravila vrijede i za sudjelovanje razlučnih vjerovnika na skupštini vjerovnika i za njihovo pravo glasa na skupštini (čl. 103, čl. 106, st. 3 SZ), s time da se razlučnim vjerovnicima koji nisu ujedno i osobni vjerovnici dužnika više ne priznaje pravo glasa (čl. 105, st. 2 SZ). Naposljetku, na isti je način uređen i pravni položaj razlučnih vjerovnika kad imovina dužnika prodaje kao cjelina (čl SZ), kao i u postupku otuđenja poduzeća ili pogona osobama s posebnim interesom (čl. 232, st. 1, tač. 2 SZ). đutim, na takvo postupanje suda upućuje odgovarajuća primjena čl. 344, st. 1 o zaključenju stečajnog postupka u slučaju kad je rješenje o potvrdi stečajnog plana postalo pravomoćno. Ta bi se odredba na odgovarajući način primjenjivala temeljem čl. 62, st. 4 SZ. 46 Ako je predstečajni sporazum potvrđen na njegove se učinke i ispunjenje na odgovarajući način primjenjuju odredbe Stečajnog zakona o učincima potvrđenog stečajnog plana i nadzora nad njegovim ispunjenjem (čl. 62, st. 4, čl SZ). 47 Ako je temeljem čl. 64, st. 2 SZ sud obustavio predstečajni postupak i po službenoj dužnosti nastavio postupak kao da je podnesen prijedlog za otvaranje stečajnog postupka, izjava razlučnog vjerovnika da se odriče prava na odvojeno namirenje dana u prijavi razlučnog prava tijekom predstečajnog postupka također ne bi više trebala proizvoditi učinke. Stečajni postupak provodi se uz druge pretpostavke i s drugim ciljevima, a namirenje vjerovnika provodi se po potpuno drugim načelima nego u predstečajnom postupku. Odluka razlučnog vjerovnika da se u predstečajnom postupku odriče prava na odvojeno namirenje ne može se, stoga, smatrati i odricanjem od prava na odvojeno namirenje u stečajnom postupku. 48 Vid. Ljiljana Hrastinski Jurčec, Novine u razlučnim pravima vjerovnika, Novi Stečajni zakon, Zagreb, Informator, 2015, 139, 140.