Godišnjak Republika Hrvatska Ministarstvo vanjskih poslova i europskih integracija

Transcription

1 Godišnjak Republika Hrvatska Ministarstvo vanjskih poslova i europskih integracija

2 Sadržaj Uvodna riječ ministra...4 Prva godina članstva u NATO-u...6 Hrvatska u savezu najutjecajnijih država...6 Otvorena nova vrata hrvatskomu gospodarstvu...7 Informacijsko povezivanje s NATO-om...7 EU pristupni pregovori...8 Ubrzan integracijski proces...8 Otvoreno ukupno 28 poglavlja, a 17 privremeno zatvoreno...8 Hrvatska nastavila ispunjavati mjerila...9 Sedmi Nacionalni program Republike Hrvatske za pristupanje Europskoj uniji...9 Ispunjavanje političkih kriterija nastavak reformi...10 Završni poslovi: tehnička prilagodba pravne stečevine...11 Prevođenje hrvatskih propisa i pravne stečevine EU-a: naglasak na stručnoj i pravnoj redakturi...11 Institucionalni odnosi RH i EU...12 Redovito i aktivno sudjelovanje Hrvatske u europskim politikama...12 Važna podrška Europskoga parlamenta...13 Suradnja s Odborom regija i Gospodarsko-socijalnim odborom...13 Korištenje pretpristupnih programa pomoći...13 Uključeni u nekoliko novih programa Zajednice Pripreme za korištenje fondova EU-a Unija za Mediteran...15 Informiranje i obrazovanje o EU-u i integracijskom procesu u Hrvatskoj...16 Podijeljeno besplatnih publikacija...16 Programima obrazovanja obuhvaćeno 2700 državnih službenika...16 Bilateralni odnosi s državama članicama EU-a i EFTA-e...18 Važna politička i materijalna potpora Hrvatskoj u postizanju europskih standarda...18 Odnosi sa susjednim zemljama i zemljama regije...25 Mnogobrojni susreti svjedoče o postignutoj suradnji...25 Regionalna multilateralna suradnja...28 Konkretni razvojni projekti...28 Druga godina u vijeću sigurnosti...30 Uspješno sudjelovanje u svjetskoj vladi...30 Aktivno sudjelovanje visokih državnih dužnosnika...30 Aktivni i u drugim tijelima UN-a...31 Međunarodna sigurnost...33 Desetljeće aktivnog sudjelovanja u mirovnim misijama...33 Dugoročni i provedbeni dokumenti za bolju kontrolu oružja...34 Poduzeti koraci za daljnje unapređenje sustavne politike razvojne pomoći...34 Godišnjak Ministarstvo vanjskih poslova i europskih integracija 2

3 Sadržaj Regionalne međunarodne organizacije...36 Novost u Organizaciji za europsku sigurnost i suradnju Krfski proces...36 Vijeće Europe 60 godina djelovanja...37 Ljudska prava...39 U središtu djelovanja zaštita žena i djece...39 Regionalna i nacionalna razina trajno rješenje za izbjeglice...40 Bilateralna postignuća...41 Suradnja Hrvatske i svijeta kroz konkretne programe...41 Nova američka administracija ista visoka razina bilateralnih odnosa...41 Istočna Europa uz pitanje energetike naglašena i turistička suradnja...42 Azija i Australija uz gospodarstvo važne i kulturne veze...43 Srednja i Južna Amerika suradnja poduprta realnim interesima...45 Bliski i Srednji istok, Afrika intenziviranje kontakata...46 Skrb za hrvatske građane u inozemstvu...47 Zaprimljeno više od konzularnih predmeta...47 U sustav e-putovnice umreženo 30 diplomatsko-konzularnih predstavništava...47 Hrvatskim manjinama namijenjeno milijun i pol kuna...48 Dodijeljene 393 stipendije iseljenicima...48 Javna diplomacija...50 Diplomacija na internetu...50 Izdavačka djelatnost...50 Konferencije i predavanja...50 Promidžba putem kulture...51 Razvoj i ulaganje...53 Useljenje u novi objekt diplomata uspješno završila Diplomatsku akademiju...54 Kronologija važnijih događaja u Siječanj...55 Veljača...56 Ožujak...57 Travanj...59 Svibanj...60 Lipanj...61 Srpanj...64 Kolovoz...65 Rujan...65 Listopad...67 Studeni...69 Prosinac...70 Međunarodni ugovori i akti sklopljeni Impresum...89 Godišnjak Ministarstvo vanjskih poslova i europskih integracija 3

4 Uvodna riječ ministra Dragi čitatelji, pred vama se nalazi peti, već tradicionalni Godišnjak Ministarstva vanjskih poslova i europskih integracija. Vjerujem da ćete i u ovogodišnjem izdanju dobiti kvalitetan uvid u postignuća hrvatske vanjske politike i ukupnost aktivnosti službe vanjskih poslova tijekom godine. Na početku bih želio istaknuti kako su vanjsko-političku aktivnost Republike Hrvatske u prošloj godini obilježili značajni događaji i uspjesi. Pritom bih u prvom redu naglasio ostvarivanje jednog od naših najvažnijih vanjskopolitičkih ciljeva članstva u NATO-u. Proces primanja u članstvo zahvaća sve segmente društva i pretpostavlja provođenje širokog spektra reformi. Stoga je naše članstvo u NATO-u potvrda ne samo efikasnosti obrambenog sektora Republike Hrvatske, već i priznanje hrvatskom društvu u cjelini. Danas zasluženo u okviru vojno-političkog kluba zemalja članica NATO-a s drugim državama saveznicama i partnerima ravnopravno sudjelujemo u svim aktivnostima Sjevernoatlantskog saveza, dajući tako doprinos očuvanju mira i globalne sigurnosti. Gordan Jandroković,ministar vanjskih poslova i europskih integracija (foto: Vjesnik) I u procesu europske integracije ostvarili smo važna postignuća. Nakon gotovo jednogodišnje blokade, postizanjem arbitražnog sporazuma između predsjednice hrvatske Vlade Jadranke Kosor i slovenskog premijera Boruta Pahora, utemeljenog na načelima međunarodnog prava, dobrosusjedskih odnosa i dijaloga, nastavljeni su pregovori o članstvu Hrvatske u EU. O novom zamahu u pregovaračkom procesu s EU svjedoči činjenica da smo godinu završili s 28 otvorenih poglavlja, od čega smo 17 privremeno zatvorili. Europska unija je sa svoje strane, odlukom o osnivanju radne skupine za pripremu teksta nacrta Ugovora o pristupanju, te usvajanjem Financijskog paketa od 3,5 milijarde eura za prve dvije godine članstva, pružila dodatan poticaj našim naporima u pristupnom procesu. Potpuno predani tom procesu intenzivno radimo i provodimo reforme koje osim što proizlaze iz pristupnog procesa Europskoj uniji predstavljaju i neovisno od toga nužne preduvjete za daljnji uspješan razvoj Hrvatske te su na korist našim građanima i društvu u cjelini. Republika Hrvatska se na međunarodnoj sceni godine dodatno afirmirala kao zemlja koja svojim djelovanjem pridonosi očuvanju mira i stabilnosti u mnogim dijelovima svijeta. Sa završetkom priveli smo kraju dvogodišnje nestalno članstvo u Vijeću sigurnosti UN-a, tijekom kojeg smo sudjelovali u svim važnim procesima u okviru Ujedinjenih naroda. Naša odgovornost kada su u pitanju sigurnosni problemi na globalnoj razini očitovala se i kroz činjenicu da smo već puno desetljeće pa tako i tijekom prošle godine uključeni u međunarodne mirovne operacije. U tom kontekstu sudjelovanje u misiji ISAF u Afganistanu zasigurno je naš najvrjedniji doprinos. Upravo u Afganistanu tijekom postavili smo i temelje za veću aktivnost u procesu pružanja međunarodne razvojne pomoći, financirajući zdravstveni dom u Layobi. Hrvatski angažman bio je intenzivan i u svim drugim međunarodnim organizacijama u kojima smo kao buduća 28. članica EU svoju vanjsku politiku u velikoj mjeri usuglašavali upravo sa stajalištima Europske unije. Istodobno smo bili veoma aktivni u politici prema zemljama Jugoistočne Europe. Konstruktivno ukazujući na potrebe regije i susjednih država koje također žele biti sastavni dio procesa europskih i euroatlantskih integracija, isticali smo kako je njihova dogledna integracija u europske strukture dodatan poticaj stabilnosti i sigurnosti ovog dijela Europe ali i sa- Godišnjak Ministarstvo vanjskih poslova i europskih integracija 4

5 Uvodna riječ ministra me Europske Unije. Poticali smo uzajamnu suradnju i pomagali zemljama regije u provođenju reformskih aktivnosti, naglašavajući kako je njihovo članstvo u EU i NATO-u i naš strateški interes. Tijekom godine Hrvatska je održavala snažne bilateralne kontakte s ključnim međunarodnim akterima na globalnoj sceni, od Sjedinjenih Američkih Država i Kanade do Rusije i Kine. U bilateralnim odnosima bilježimo veliki broj susreta s predstavnicima država iz gotovo svih dijelova svijeta, među kojima bih posebno izdvojio susret s američkom državnom tajnicom Hillary Clinton. Na najvišim razinama bilo je gotovo 130 susreta, a često su bili popraćeni i gospodarskim forumima na kojima smo Hrvatsku prezentirali kao sigurnu i perspektivnu destinaciju za strana ulaganja. Uz aktivnosti na području gospodarske diplomacije u prošloj godini smo u okviru samog Ministarstva vanjskih poslova i europskih integracija nastavili s unapređivanjem poslovnih procesa i informacijskim povezivanjem, ali i s racionalizacijom poslovanja. Posebno je važno istaknuti kako je novi objekt Ministarstva omogućio kvalitativni pomak u našem radu s obzirom da su se na jednom mjestu našle gotovo sve službe i druge organizacijske jedinice Ministarstva vanjskih poslova i europskih integracija. Time su, naravno, smanjeni troškovi i ubrzani organizacijski i radni procesi, a aktivnosti s ciljem jačanja funkcionalnosti, racionalnosti i učinkovitosti cjelokupne službe vanjskih poslova nastavit će se i ubuduće. Na kraju, imajući u vidu sve što smo postigli u 2009., uvjeren sam da će i godina u radu hrvatske službe vanjskih poslova biti izrazito produktivna i dinamična. Time ćemo dodatno osnažiti međunarodni položaj Republike Hrvatske, biti stabilan oslonac našim građanima izvan Hrvatske te dodatno poduprijeti ukupni razvoj i prosperitet naše zemlje. Godišnjak Ministarstvo vanjskih poslova i europskih integracija 5

6 Prva godina članstva u NATO-u Hrvatska u savezu najutjecajnijih država Nakon uspješnog završetka procesa ratifikacije Protokola o proširenju Sjevernoatlantskog ugovora na Republiku Hrvatsku u svim nacionalnim parlamentima zemalja članica NATO-a, hrvatska veleposlanica u Sjedinjenim Američkim Državama Kolinda Grabar-Kitarović položila je 1. travnja godine pri Državnom tajništvu SAD-a instrument potvrde Sjevernoatlantskog ugovora u Hrvatskom saboru. Time je ispunjen pravni okvir pristupanja Republike Hrvatske u punopravno članstvo NATO-a. Hrvatsko izaslanstvo na sastanku na vrhu NATO-a 3. travnja u Strasbourgu (foto: Hina) Hrvatska je prvi put kao punopravna članica sudjelovala na sastanku na vrhu Saveza održanom 3. i 4. travnja u Strasbourgu i Kehlu. Hrvatsko izaslanstvo vodili su predsjednik Republike Stjepan Mesić i predsjednik Vlade Ivo Sanader i tom prigodom američki predsjednik Barrack Obama predao im je u ime Saveza preslike Sjevernoatlantskog ugovora. Članstvom u NATO-u međunarodni politički položaj Hrvatske dvostruko je ojačao. Hrvatska je postala ravnopravnim partnerom drugim državama u Savezu te se etablirala kao dio političkoga, sigurnosnog i gospodarskog kluba zemalja članica NA- TO-a. Stajališta i interesi Hrvatske kao članice Saveza uzimaju se s većom težinom u regiji i na širem međunarodnom planu. Budući da je NATO političko-vojni forum koji okuplja SAD, najveće europske zemlje i Hrvatskoj susjedne zemlje, članstvo u Savezu otvorilo je i dodatni prostor za snaženje političkog ugleda i utjecaja Republike Hrvatske. Članstvom u Savezu Republika Hrvatska uključila se u sve vojne, političke i druge aktivnosti NA- TO-a. Hrvatski predstavnici sada redovito sudjeluju u radu svih tijela i odbora NATO-a, što omogućuje da se dodatno profilira i osnaži hrvatska politika u nizu pitanja koja su predmet rasprava u NATO-u. Primjerice, u pitanjima vezanim za države jugoistočne Europe Hrvatska se već nametnula kao jedan od vodećih saveznika, čija stajališta bitno utječu na cjelokupnu politiku Saveza prema regiji. Ulazak Republike Hrvatske u NATO poklopio se i s početkom izrade novoga Strateškog koncepta NATO-a, temeljnog dokumenta koji određuje svrhu Saveza, glavne sigurnosne izazove i odgovore na njih. Hrvatska se tako uključila u razgovore o tome kako uskladiti ulogu NATO-a kao tradicionalnoga političko-vojnog obrambenog saveza s ulogom organizacije koja se suočava s globalnim sigurnosnim izazovima, pri čemu poduzima i operacije izvan euroatlantskog područja. U tom okviru raspravljalo se i o drugim pitanjima među kojima su nastavak proširenja Saveza, suradnja s Rusijom i ostalim partnerskim zemljama te buduća uloga nuklearnog oružja. Hrvatska je nastavila sudjelovati u mirovnim operacijama NATO-a: u operaciji ISAF u Afganistanu (u kojoj uz vojno sudjeluje i policijsko i diplomatsko osoblje), koja je važan doprinos Republike Hrvatske ukupnoj međunarodnoj sigurnosti i stabilnosti, te u operaciji KFOR na Kosovu (u koju se Hrvatska vojno uključila polovicom godine), koja je politički veoma važna za regionalnu stabilnost. Ministar vanjskih poslova i europskih integracija Gordan Jandroković sudjelovao je na neformalnim sastancima ministara vanjskih poslova NATO članica u ožujku i u prosincu te na sastanku Vijeća NATO-Rusija na Krfu krajem lipnja. U svibnju je u oproštajnom posjetu Hrvatskoj boravio glavni tajnik NATO-a Jaap de Hoop Scheffer kojemu je predsjednik Vlade Ivo Sanader uručio visoko hrvatsko odličje. Godišnjak Ministarstvo vanjskih poslova i europskih integracija 6

7 Prva godina članstva u NATO-u Otvorena nova vrata hrvatskomu gospodarstvu Na nacionalnoj razini Ministarstvo vanjskih poslova i europskih integracija je radi informiranja gospodarstvenika o poslovnim prilikama koje su se otvorile ulaskom u NATO 19. lipnja organiziralo gospodarski seminar pod nazivom»kako poslovati s NATO-om«. Na seminaru je bilo više od 120 hrvatskih gospodarstvenika. Radi podrške hrvatskim gospodarstvenicima u poslovanju s NATO-om, u rujnu je osnovano Povjerenstvo za koordinaciju i podršku u ostvarenju izvoznih mogućnosti i infrastrukturnih projekata iz programa NATO-a. Transparentnost i pristup informacijama povećani su dizajniranjem specijalizirane internetske stranice ( na kojoj se nalaze sve relevantne informacije o NATO-ovim natječajima, detalji o uvjetima sudjelovanja te postupku prijavljivanja na natječaje. Prvi susret hrvatskoga gospodarstva s čelnicima NATO-ove Agencije za održavanje i nabavu (NAMSA je glavna logistička agencija NATO-a) održan je 28. listopada u sjedištu NAMSA-e u Luxembourgu. Croatian Industry Day organizirali su Ministarstvo gospodarstva, rada i poduzetništva, Hrvatska gospodarska komora i Misija Republike Hrvatske pri Sjevernoatlantskom savezu. Svoja dostignuća, proizvode i usluge predstavilo je 27 hrvatskih tvrtki (unutar vojne, tekstilne, prehrambene industrije, građevinske i uslužne djelatnosti te informatičke tehnologije) koje su se ujedno i informirale o načinu djelovanja NAMSA-e. Time je učinjen prvi korak k otvaranju vrata za sudjelovanje u budućim natječajima unutar Saveza i prepoznavanju hrvatskoga izvoznog branda. Ministar Gordan Jandroković na zasjedanju ministara vanjskih poslova država članica NATO-a u ožujku prvi se put susreo s američkom državnom tajnicom Hillary Clinton (foto: NATO) Ulazak Hrvatske u NATO zahtijevao je i novu kvalitetu koordinacije pojedinih elemenata nacionalne vanjske i sigurnosne politike. Odlukom Vlade Republike Hrvatske 22. rujna godine osnovano je Međuresorno povjerenstvo za NATO. Glavne zadaće Povjerenstva su analizira nje, predlaganje i koordiniranje aktivnosti vezanih uz članstvo Republike Hrvatske u Savezu te općenito jačanje rada cjelokupne državne uprave u vezi s NATO-om. Radi učinkovitijeg rada Povjerenstva osnovan je i Savjet Međuresornog povjerenstva, kao uže političko i operativno tijela samog Povjerenstva. Članovi Savjeta su predstavnici Ministarstva vanjskih poslova i europskih integracija, Ministarstva obrane, Glavnog stožera Oružanih snaga, Ureda predsjednika Republike i Ureda predsjednice Vlade RH. Savjet raspravlja o aktualnim temama u vezi s NATO-om i o njima donosi zaključke, vodeći računa o njihovoj usklađenosti s ostalim komponentama hrvatske vanjske politike prije svega o odnosima s EU-om i bilateralnim odnosima s drugim državama. Savjet se sastaje najmanje jedanput mjesečno, a njegov rad koordinira državni tajnik Ministarstva vanjskih poslova i europskih integracija. Informacijsko povezivanje s NATO-om Tijekom godine stvarani su organizacijsko-tehničkih uvjeti nužni za uspostavljanje komunikacijskih sustava za razmjenu podataka s NATO-om. Ispunjavanjem zadanih uvjeta pušten je u rad NATO-ov»Secret«informacijski sustav (CRO NS WAN). Najprije je u veljači formiran Odsjek za registre, čime je Ministarstvo dobilo posebnu ustrojstvenu jedinicu zaduženu za prijam i distribuciju klasificiranih i neklasificiranih NATO-ovih i EU-ovih dokumenata. Nakon toga tehnički su se opremale nove prostorije Odsjeka za registre u novom objektu Ministarstva kako bi se zadovoljili traženi standardi. Predstavnici NATO-ova ureda za sigurnost proveli su u studenome službeni nadzor i ocijenili da se s klasificiranim i neklasificiranim NATO-ovim dokumentima u Ministarstvu postupa dobro te da su ispunjeni svi uvjeti nužni za akreditaciju Odsjeka za registre Ministarstva za stupanj CTS (Cosmic Top Secret). Godišnjak Ministarstvo vanjskih poslova i europskih integracija 7

8 EU pristupni pregovori Ubrzan integracijski proces Pregovori o pristupanju Republike Hrvatske Europskoj uniji nastavili su se i u godini. Krajem godine dodatni optimizam i poticaj pregovaračkom procesu dala je činjenica da je na razini EU-a osnovana Radna skupina za pripremu teksta nacrta Ugovora o pristupanju i da je prihvaćen Financijski paket za pristupanje Republike Hrvatske EU-u u iznosu od 3,5 milijardi eura za prve dvije godine članstva pod pretpostavkom da će Republika Hrvatska ući u EU 1. siječnja godine. Rezultati ostvareni na putu prema članstvu u Europskoj uniji dobivaju pravo značenje tek kad se sagledaju u kontekstu bitno promijenjenih političkih okolnosti u kojima se vode pristupni pregovori. Posebnu složenost pregovorima daju dodatne sadržajne, tehničko-metodološke i vremenske dimenzije cjelokupnog procesa, što se ponajprije odražava u pri mjeni mehanizma mjerila, koje su rezultat iskus tva Europske unije stečenog u pregovorima s državama petog vala proširenja. Dovršetak pristupnih pregovora te finalizacija Ugovora o pristupanju Republike Hrvatske Europskoj uniji do kraja godine, kao i što skorije punopravno članstvo u Europskoj uniji, ostaje jedan od najvažnijih strateških ciljeva Republike Hrvatske. Glavni pregovarač Vladimir Drobnjak u Europskom par lamentu U godini stvorene su pretpostavke za otvaranje i zatvaranje niza poglavlja osobito važnih za gospodarstvo i njegovu konkurentnost, poput financijskih usluga, energetike, poljoprivrede, poreza i carinske unije te za poglavlja koja čine stupove unutarnjeg tržišta, a odnose se ponajprije na četiri temeljne slobode kretanja usluga, radnika, roba i kapitala. Nadalje, Republika Hrvatska posebnu je važnost pridavala stvaranju odgovarajuće administrativne strukture za učinkovito upravljanje pristupnim fondovima kako bi u potpunosti iskoristila potencijal budućih investicija EU-a. Otvoreno ukupno 28 poglavlja, a 17 privremeno zatvoreno Nakon jednogodišnje slovenske blokade na sastanku međuvladine konferencije u listopadu učinjen je veliki proboj otvoreno je i privremeno zatvoreno 11 pregovaračkih poglavlja. Ipak, tijekom cijele godine radilo se na ostalim poslovima u okviru pregovaračkog procesa, odnosno ispunjavala su se mjerila po pojedinim poglavljima, tako da je na kraju godine bilo otvoreno 28 poglavlja, a 17 i privremeno zatvoreno. Dostavljena su i pregovaračka stajališta za 31 poglavlje. U godini održane su tri međuvladine konferencije, dvije na razini voditelja izaslanstava (ministara vanjskih poslova) i jedna na razini zamjenika voditelja izaslanstava (glavnih pregovarača). U tom je kontekstu potrebno napomenuti da je u istom razdoblju odgođeno održavanje četiriju međuvladinih konferencija, triju tijekom češkog i jedne za vrijeme švedskog predsjedništva. Tijekom češkog predsjedništva EU-om, zbog slovenske blokade pregovora, nije formalno otvoreno ni privremeno zatvoreno nijedno poglavlje. Na međuvladinoj konferenciji 2. listopada u Bruxellesu otvoreni su pregovori u šest poglavlja:»4. Sloboda kretanja kapitala«(za zatvaranje su utvrđena tri mjerila),»11. Poljoprivreda i ruralni razvitak«(tri mjerila),»12. Sigurnost hrane, veterinarstvo i fitosanitarna politika«(tri mjerila),»16. Oporezivanje«(tri mjerila),»22. Regionalna politika i koordinacija strukturnih instrumenata«(sedam mjerila) i»24. Pravda, sloboda i sigurnost«(šest mjerila). Na istoj sjednici privremeno su zatvo- Godišnjak Ministarstvo vanjskih poslova i europskih integracija 8

9 EU pristupni pregovori reni pregovori u pet poglavlja:»2. Sloboda kretanja radnika«,»6. Pravo trgovačkih društava«,»18. Statistika«,»21. Transeuropske mreže«i»29. Carinska unija«. Na sjednici međuvladine konferencije 27. studenoga, također u Bruxellesu, privremeno su zatvore ni pregovori u poglavljima»9. Financijske usluge«,»15. Energetika«i»28. Zaštita potrošača i zdravlja«. Ukupno deveta sjednica međuvladine konferencije održana je 21. prosinca u Bruxellesu. Tada su zatvoreni pregovori u poglavljima»3. Pravo poslovnog nastana i sloboda pružanja usluga«i»19. Socijalna politika i zapošljavanje«. Hrvatska nastavila ispunjavati mjerila Od početka pregovaračkog procesa zaprimljena su ukupno 23 mjerila za otvaranje jedanaest poglavlja pregovora. Republika Hrvatska dostavila je tijelima EU-a sve relevantne dokumente o ispunjavanju zaprimljenih mjerila za otvaranje pregovora. Do kraja godine potvrđena je ispunjenost 16 mjerila za otvaranje devet poglavlja. Za ta je poglavlja Republika Hrvatska dobila poziv da dostavi pregovaračka stajališta. Preostao je još završetak procesuiranja mjerila za otvaranje u poglavljima»23. Pravosuđe i temeljna prava«i»8. Tržišno natjecanje«. U tom je kontekstu u Vijeću EU-a vođena rasprava o ispunjavanju mjerila za otvaranje poglavlja»23. Pravosuđe i temeljna prava«. Iako je Europska komisija dala pozitivnu ocjenu o ispunjavanju mjerila za njegovo otvaranje i predložila početak pregovora, zbog nepostizanja jednoglasnosti država članica o kvaliteti suradnje Republike Hrvatske s Međunarodnim kaznenim sudom za bivšu Jugoslaviju, to poglavlje nije otvoreno. U pogledu poglavlja»8. Tržišno natjecanje«uspješno su dovršene konzultacije s Europskom komisijom oko preostalog mjerila za otvaranje poglavlja koje se tiče brodogradnje. Na kraju godine još su se vodile dodatne konzultacije s Europskom komisijom zbog drugoga kruga privatizacije hrvatskih brodogradilišta. Republika Hrvatska zaprimila je ukupno 82 mjerila za zatvaranje 26 poglavlja. U godini zaprimljena su mjerila za zatvaranje šest poglavlja:»4. Sloboda kretanja kapitala«,»11. Poljoprivreda i ruralni razvitak«,»12. Sigurnost hrane, veterinarstvo i fitosanitarni nadzor«,»16. Oporezivanje«,»22. Regionalna politika i koordinacija strukturnih instrumenata«i»24. Pravda, sloboda i sigurnost«. Tijelima EU-a dostavljeni su relevantni dokumenti o ispunjavanju ukupno 45 mjerila za zatvaranje 16 poglavlja, odnosno u godini 29 mjerila za zatvaranje osam poglavlja:»2. Sloboda kretanja radnika«,»3. Pravo poslovnog nastana i sloboda pružanja usluga«,»9. Financijske usluge«,»15. Energetika«,»18. Statistika«,»19. Socijalna politika i zapošljavanje«,»28. Zaštita potrošača i zdravlja«i»32. Financijski nadzor«. Sedmi Nacionalni program Republike Hrvatske za pristupanje Europskoj uniji U koordinaciji Ministarstva vanjskih poslova i europskih integracija i u suradnji sa svim tijelima dr žavne uprave izrađen je sedmi Nacionalni program Republike Hrvatske za pristupanje Europskoj uniji (NPPEU 2009) koji je prihvaćen na sjednici Vlade Republike Hrvatske 29. prosinca godine. U njemu su detaljno određene sve obveze tijela državne uprave i drugih institucija uključenih u proces priprema za pristupanje Europskoj uniji. Osnovna struktura NPPEU-a 2009 temelji se na kriterijima za članstvo u EU-u: ispunjavanje političkih kriterija, gospodarske prilagodbe te sposobnost preuzimanja obveza iz članstva u EU-u. Uz velik broj zakonodavnih akata NPPEU sadržava pregled provedbenih mjera za učinkovito ispunjavanje preuzetih obveza i postizanje spremnosti za članstvo. Sastavni dio NPPEU-a je i Pregled zakonodavnih aktivnosti za godinu koji je, u skladu s utvrđenom praksom, prihvaćen u Hrvatskome saboru 13. veljače godine. Sukladno tome, u godini prihvaćena su 82 zakona, 241 podzakonski akt i 125 provedbenih mjera. Ministarstvo vanjskih poslova i europskih integracija nacionalni je koordinator za provedbu programa tehničke pomoći Europske komisije TAIEX, namijenjenog procesu usklađivanja nacio- Godišnjak Ministarstvo vanjskih poslova i europskih integracija 9

10 EU pristupni pregovori nalnog zakonodavstva. Taj je program i u godini vrlo uspješno ispunjavao svoju namjenu pružanja tehničke pomoći Republici Hrvatskoj, u skladu s prioritetima definiranim na temelju obveza koje proizlaze iz procesa pregovora Republike Hrvatske za punopravno članstvo u EU-u. Osim tijela državne uprave, interes za taj oblik suradnje iskazali su i drugi korisnici iz Hrvatske (regulatorne agencije, nevladine udruge, HGK i drugi). Predstavnici Ministarstva sudjelovali su na redovitim sastancima TAIEX-ovih koordinatora država članica i država korisnica TAIEX-ove tehničke pomoći radi rezimiranja rezultata postojeće suradnje i definiranja najkorisnijih modaliteta suradnje u budućnosti. Ispunjavanje političkih kriterija nastavak reformi Republika Hrvatska je u godini u okviru predviđenih mehanizama nastavila provoditi Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju. Na sastancima tijela osnovanih Sporazumom (vijeća, odbora te njihovih pododbora) razmijenjena su stajališta o postignućima Republike Hrvatske u ispunjavanju svih obveza preuzetih u okviru pristupnih pregovora i Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju. U tom kontekstu europski partneri upoznati su sa svim aktivnostima koje Republika Hrvatska poduzima u cilju ispunjavanja političkih, gospodarskih i kriterija vezanih uz usklađivanje s pravnom stečevinom. Hrvatska je doista uložila znatne napore u provedbu zadanih političkih kriterija, odnosno u važne društvene reforme. Rezultati se vide i kroz 89-postotnu realizaciju Akcijskog plana za reformu pravosuđa: uveden je objektivan i transparentan sustav zapošljavanja, školovanja, imenovanja i unapređivanja sudaca; sudski zaostaci smanjeni su 51 posto; pripremljene su i provedene izmjene svih najvažnijih procesnih zakona čime se smanjuje trajanja sudskih postupaka. I smanjenje broja sudova te državnih odvjetništava također je pridonijelo većoj učinkovitosti pravosuđa. Predsjednica Vlade Jadranka Kosor sastala se u Bruxellesu s predsjednikom Europske komisije Joseom Manuelom Barrosom Uspostavljen je i snažan zakonodavni te organizacijski mehanizam za suzbijanje korupcije. Provedba antikorupcijskih mjera nadzire se s najviše političke razine. Procesuiran je niz slučajeva korupcije visoke razine, a provedene mjere pridonijele su povećanju broja presuda u godini za 138 posto. Posebna pozornost posvećena je suzbijanju korupcije u javnim tvrtkama. Uspostavljena je i dobra suradnja u regiji na suzbijanju organiziranog kriminala i Hrvatska će ustrajati na njezinu daljnjem jačanju. Republika Hrvatska je i u ostala privržena punoj suradnji s Međunarodnim kaznenim sudom za bivšu Jugoslaviju. Osnovana je posebna Radna skupina koja je poduzela niz dodatnih akcija, o čijim je aktivnostima Hrvatska redovito izvješćivala Sud u Haagu. Mjerodavna državna tijela nastavila su provoditi istragu, podizati optužnice i voditi postupke protiv počinitelja ratnih zločina, u skladu s europskim standardima. U reformi državne uprave poseban naglasak stavljen je na razvoj potrebnih kapaciteta za njezino provođenje. Sustavni napori uloženi su u razvoj ljudskih potencijala i stručnu izobrazbu državnih službenika na svim razinama. Zaštita ljudskih prava i temeljnih sloboda također je bila u središtu pozornosti. U potpunosti se primjenjuju Zakon o antidiskriminaciji i Zakon o besplatnoj pravnoj pomoći. Posebna je pozornost posvećena zaštiti prava djece i žena. Pozornost se također pridaje zapošljavanju i zastupljenosti manjina na nacionalnoj te lokalnoj i regionalnoj razini. Republika Hrvatska nastavila je ohrabrivati dobrovoljni povratak izbjeglica i raseljenih osoba. Mjere i aktivnosti iz Akcijskog plana za ubrzanu provedbu programa stambenog zbrinjavanja bivših nositelja stanarskog prava redovito su se provodile. Godišnjak Ministarstvo vanjskih poslova i europskih integracija 10

11 EU pristupni pregovori Završni poslovi: tehnička prilagodba pravne stečevine U listopadu je počela tehnička prilagodba pravne stečevine Europske unije. Riječ je o tehničkom postupku unošenja hrvatskih naziva i mjerodavnih institucija za pojedina područja, tehničkih i usko stručnih termina i definicija na hrvatskome i ponekad na engleskome jeziku u propise Europske unije. Rad na tehničkoj prilagodbi pravne stečevine EU-a metodološki slijedi način primijenjen kod pristupanja Bugarske i Rumunjske. Stoga izvršene tehničke prilagodbe neće biti sastavni dio Ugovora o pristupanju, kao što je to bio slučaj kod deset država koje su pristupile godine, već će se prihvaćati kroz uobičajenu zakonodavnu proceduru te objaviti u Službenom listu Europske unije neposredno prije pristupanja Republike Hrvatske EU-u. Prevođenje hrvatskih propisa i pravne stečevine EU-a: naglasak na stručnoj i pravnoj redakturi Pristupanjem Hrvatske Europskoj uniji hrvatski će postati jedan od službenih jezika, a hrvatska inačica europske pravne stečevine, sukladno načelu višejezičnosti, postat će vjerodostojnim i službenim tekstom pravnih propisa. Stoga prevođenje na hrvatski jezik ugovora, uredbi, direktiva, odluka i preporuka koji predstavljaju pravne propise Europske unije traži ne samo jezičnu nego i stručnu te pravnu redakturu prevedenog teksta. Ipak valja naglasiti da se u Hrvatskoj pripremaju samo radne verzije, a službe Europske unije stvaraju službene dokumente koji će se objaviti u Službenom listu Europske unije na dan stupanja države u članstvo Europske unije. Ukupan broj stranica Službenog lista koje tre ba prevesti i na njima izvršiti sve ili neke od redaktura veći je od Ukupno je Vlada Republike Hrvatske na posljednjoj sjednici u godini donijela je odluke o ustupanju hrvatskoga prijevoda pravne stečevine Europske unije zainteresiranim državama jugoistočne Europe. u na hrvatski prevedeno oko stranica. Kako je već prevedena većina pravne stečevine s prioritetne liste Europske unije, posebna pozornost tijekom godine posvećena je redakturi i ujednačavanju terminologije. U završnoj su fazi i prijevodi primarnoga zakonodavstva pravne stečevine koji su predviđeni kao privitak Ugovoru o pristupanju Republike Hrvatske Europskoj uniji. Za potrebe pregovaračkog procesa na engleski je jezik u godini prevedeno oko stranica hrvatskih propisa, pregovaračkih stajališta, mjerila, akcijskih planova, strategija, a oko 2000 stranica poslano je na lekturu izvornim govornicima. Radne verzije prijevoda hrvatskih pravnih propisa na engleski jezik objavljuju se na internetskoj stranici Ministarstva ( Trenutačno se na stranici nalazi oko pet stotina prevedenih zakona i podzakonskih akata. Godišnjak Ministarstvo vanjskih poslova i europskih integracija 11

12 Institucionalni odnosi RH i EU Redovito i aktivno sudjelovanje Hrvatske u europskim politikama Visok stupanj usklađenosti hrvatske vanjske politike sa Zajedničkom vanjskom i sigurnosnom politikom EU-a bio je jasno vidljiv i u godini tijekom koje se Hrvatska redovito pridruživala izjavama, stajalištima i deklaracijama EU-a u Bruxellesu i u drugim sjedištima međunarodnih organizacija. Hrvatska je sudjelovala na neformalnim sastancima ministara vanjskih poslova država članica EU-a i država kandidatkinja za članstvo, sastancima glavnih direktora za europske poslove, organiziranima u okviru češkoga, odnosno švedskog predsjedanja, sastanku EU-trojke s političkim direktorima država zapadnoga Balkana (na marginama zasjedanja Opće skupštine UN-a), a održavane su i konzultacije s EU-trojkom o temama s dnevnog reda UN-a i o zaštiti ljudskih prava. U Hlubokoj na Vltavi 28. ožujka održan je neformalni sastanak ministara vanjskih poslova članica EU-a na koji su pozvani i ministri država kandidatkinja (foto: MVP Češke Republike) Poglavlje»31. Vanjska, sigurnosna i obrambena politika«ostalo je blokirano i u godini, unatoč visokoj razini pripremljenosti hrvatske strane za pregovore u tom poglavlju. No, Hrvatska je nastavila unapređivati zakonski i institucionalni okvir potreban za učinkovito sudjelovanje u mehanizmima Zajedničke vanjske i sigurnosne politike i Zajedničke sigurnosne i obrambene politike, pa je tako u rujnu donesena Nacionalna strategija za kontrolu maloga i lakog oružja s pripadajućim akcijskim planom, a počele su i pripreme za nužna institucionalna usklađivanja s potrebama koje proizlaze iz punopravnog članstva u EU-u. Pozorno su se pratile i promjene koje je na području tih politika izazvalo stupanje na snagu Lisabonskog ugovora krajem godine, kao i prvi koraci ka izgradnji nove, zajedničke službe vanjskih poslova (European External Action Service). Premda Hrvatska još nije punopravna članica EU-a, njezino sudjelovanje u mehanizmima Zajedničke sigurnosne i obrambene politike daleko nadmašuje njezin trenutačni status. Osim u najzahtjevnijem segmentu sudjelovanju u misijama Hrvatska redovito sudjeluje i na neformalnim sastancima ministara obrane država članica EU-a, sastancima EU-trojke s ministrima obrane država kandidata za članstvo u EU-u i članica NATO-a koje nisu u Uniji. Također sudjeluje na sastancima proširenoga Vojnog odbora EU-a, kao i na sastancima Političko-sigurnosnog odbora na kojima se raspravlja o misijama u koje je i Hrvatska uključena. Misije u kojima je Hrvatska sudjelovala u godini bile su: EUPOL policijska misija u Afganistanu (dva policijska službenika), EULEX na Kosovu (četiri policijska i jedan pravosudni djelatnik) i EUNAVFOR Atalanta koji suzbija piratstvo u vodama ispred somalijske obale. U okviru te misije jedan je hrvatski časnik boravio na francuskom, drugi na belgijskom brodu, dok je treći bio smješten u operativno zapovjedništvo misije u Northwoodu u Velikoj Britaniji. Uz sudjelovanje u misijama, Hrvatska se priprema i za angažman u tzv. borbenim skupinama EU a (EU Battlegroups). Hrvatski predstavnici bit će uključeni u borbenu skupinu koju čine predstavnici još triju država članica EU-a: Njemačka, Austrija i Češka. Skupina će biti spremna za djelovanje u godini. Godišnjak Ministarstvo vanjskih poslova i europskih integracija 12

13 Institucionalni odnosi RH i EU Važna podrška Europskoga parlamenta U godini održana su dva sastanka Zajedničkoga parlamentarnog odbora koji čine zastupnici Hrvatskoga sabora i članovi Europskoga parlamenta, prvi krajem veljače u Zagrebu, a drugi krajem studenoga u Strasbourgu. Parlamentarci su pozdravili napredak Republike Hrvatske u pristupnim pregovorima i prestanak blokade u pregovorima te izrazili nadu u zaključenje pregovora krajem godine. Pohvalili su napredak Hrvatske u provedbi reformi na području pravosuđa, državne uprave te jačanja administrativnih kapaciteta za upravljanje europskim fondovima. Hrvatska je dodatno ohrabrena da nastavi s provedbom reformi i ispunjavanjem političkih kriterija za članstvo. Europski parlament prihvatio je 12. ožujka godine Rezoluciju o Izvješću o napretku Republike Hrvatske za godinu u kojoj se pozdravlja napredak koji je Hrvatska ostvarila na gotovo svim područjima, kao i ojačana sposobnost Hrvatske da preuzme obveze koje proizlaze iz članstva. Rezolucijom je podržana i inicijativa Europske komisije za formiranje radne skupine zadužene za izradu hrvatskoga Ugovora o pristupanju. Suradnja s Odborom regija i Gospodarsko-socijalnim odborom Radna skupina za Republiku Hrvatsku pri Odboru regija održala je u rujnu godine sastanak u Bruxellesu. Glavne teme sastanka bile su primjena principa supsidijarnosti u Republici Hrvatskoj te uloga turizma u lokalnom i regionalnom razvoju. Sastanku je predsjedao Isidoro Gottardo, predsjednik Radne skupine za Hrvatsku i predsjednik skupine Europske pučke stranke unutar Odbora regija. U hrvatskom izaslanstvu bili su Vojko Obersnel, riječki gradonačelnik i predsjednik Udruge gradova RH, Božo Galić, župan Vukovarsko-srijemske županije i predsjednik Udruge županija, i dubrovački gradonačelnik Andro Vlahušić. Inicijativu Hrvatske zajednice županija i Udruge gradova za uspostavu višeg oblika institucionalne suradnje hrvatskih predstavnika lokalne i regionalne razine s Odborom regija podržao je i Luc Van den Brande, predsjednik Odbora regija EU-a. Vlada RH složila se s navedenim prijedlogom u prosincu. Zatim je Biro Odbora regija donio odluku o podizanju Radne skupine u Zajednički savjetodavni odbor u kojem će sudjelovati isti broj hrvatskih i europskih predstavnika. Takav sastav dodatno će osnažiti partnerski odnos i dijalog između predstavnika lokalnih i regionalnih vlasti u RH i EU-u. Na sastanku Zajedničkoga savjetodavnog odbora RH-EU, u okviru suradnje s Europskim gospodarsko-socijalnim odborom, u svibnju u Pragu glavne teme bile su»fleksigurnost«i komunikacijska strategija u procesu proširenja. Na drugom sastanku toga tijela u listopadu u Zagrebu govorilo se o prometnoj politici i održivom razvoju. Korištenje pretpristupnih programa pomoći Republika Hrvatska korisnica je pretpristupnih programa CARDS, PHARE, ISPA i SAPARD te jedinstvenog instrumenta pretpristupne pomoći IPA, koji zamjenjuje dosadašnje programe u financijskoj perspektivi , a sastoji se od pet komponenti: Komponenta I. Pomoć u tranziciji i izgradnja institucija, Komponenta II. Prekogranična suradnja, Komponenta III. Regionalni razvoj, Komponenta IV. Razvoj ljudskih potencijala i Komponenta V. Ruralni razvoj. Ukupno su do 31. prosinca godine zatražena sredstva za programe Europske komisije u iznosu 347,12 milijuna eura, a doznačeno je 296,61 milijun eura. Razlika između zatraženih i doznačenih sredstava nastaje zbog interne procedure Europske komisije za odobravanja zahtjeva za koju je potrebno tri do četiri mjeseca prije uplate na račun Nacionalnog fonda. Ugovaranje je završeno za prvu generaciju pretpristupnih programa CARDS, PHARE i SAPARD, a u završnoj je fazi ugovaranje za program ISPA. Dodijeljena sredstva uspješno su korištena, što potvrđuju postotci ugovaranja pojedinih programa koji premašuju 90 %. Godišnjak Ministarstvo vanjskih poslova i europskih integracija 13

14 Institucionalni odnosi RH i EU Za provedbu programa IPA uspostavljen je vrlo zahtjevan sustav upravljanja i kontrole, što je i priprema za buduće korištenje kohezijskih i strukturnih fondova. Hrvatske institucije dobile su dozvolu za rad sa sredstvima EU-a u programu IPA u kratkom roku, a potpisivanje Financijskog sporazuma o dodjeli sredstava iz programa IPA 2009 između Republike Hrvatske i Europske komisije očekuje se tijekom godine. Prema trenutačno odobrenim projektnim sažecima IPA 2009 pokriva 18 projekata i sveukupno 39 komponenti putem kojih se planira financirati nabava opreme, pružanje usluga, twinning, izvođenje radova te dodjela bespovratnih sredstava. Uključeni u nekoliko novih programa Zajednice Institucije Republike Hrvatske uključene su u korištenje programa Zajednice. Članarine se financiraju iz programa IPA (ranije iz programa PHARE) i dijelom iz nacionalnih sredstava. Koristi za Republiku Hrvatsku su višestruke jer se kroz programe Zajednice omogućuje izravno povezivanje institucija RH s institucijama zemalja članica na konkretnim projektima, otvara se pristup dodatnim fondovima, osiguranim za provedbu svakog programa, te omogućuje dobivanje bespovratnih sredstava, kao i poticajnih sredstava u pojedinim programima. Članarine se sufinanciraju iz I. komponente programa IPA, s time da ukupna svota sufinanciranja za programe Zajednice ne može prijeći 10 % godišnje alokacije (pri čemu programi istraživanja i raz voja ne ulaze u tih 10 %) te ne može biti veća od 90 % vrijednosti doprinosa za određeni program. U programu IPA 2007 za plaćanje članarina u i osigurano je ukupno 4,60 milijuna eura, od čega je do 31. prosinca isplaćeno 4,27 milijuna eura, dok je u programu IPA 2008 za plaćanje članarina Programa Zajednice u osigurano ukupno 5,42 milijuna eura, od čega je do 31. prosinca isplaćeno ukupno 5,03 milijuna eura. Potpisani su Memorandumi o razumijevanju za sudjelovanje u sljedećim programima Zajednice, za koje se članarina plaća iz IPA-ine I. komponente 2007 i 2008: 1. Sedmi okvirni program Europske zajednice za istraživanje, tehnološki razvoj i demonstracijske aktivnosti 2. Carine Fiscalis Program Zajednice za zapošljavanje i socijalnu solidarnost (PROGRESS) 5. Kultura Europa za građane 7. Posebni program za poduzetništvo i inovacije (EIP) 8. Inteligentna energija u Europi (IEE) 9. Program podrške politikama za primjenu informacijskih i komunikacijskih tehnologija (ICT PSP) 10. Program aktivnosti Zajednice u području zdravlja 11. Marco Polo II 12. Financijski instrument za civilnu zaštitu i Mehanizam Zajednice za civilnu zaštitu 13. Media IDABC. Pripreme za korištenje fondova EU-a Europska komisija predložila je financijsku omotnicu za Republiku Hrvatsku u iznosu od 1,5 milijardi eura u i dvije milijarde eura u godini. Određen je institucionalni okvir za provedbu Kohezijskog i strukturnih fondova kojim su obuhvaćene institucije koje su dobile dozvolu za rad u programu IPA. Godišnjak Ministarstvo vanjskih poslova i europskih integracija 14

15 Institucionalni odnosi RH i EU Hrvatska Vlada radi na ispunjavanju uvjeta za povlačenje dodijeljenih joj sredstava tako da priprema potrebne strateške dokumente i projekte. Sukladno uredbama Europske unije izrađuje se Nacionalni strateški referentni okvir koji služi kao okvirni strateški dokument za povlačenje sredstava iz strukturnih fondova i Kohezijskog fonda. Pripremu vodi Središnji državni ured za razvojnu strategiju i koordinaciju fondova Europske unije, a pojedina ministarstva zadužena su za izradu provedbenih dokumenata te strategije sektorskih operativnih programa. Kroz te dokumente hrvatska će Vlada utvrditi opseg ulaganja u područjima prometa, zaštite okoliša, gospodarske konkurentnosti, regionalnog razvoja, obrazovanja i zapošljavanja te jačanja kapaciteta javne uprave i pravosuđa. Također, pojedina tijela državne uprave (Središnji državni ured za razvojnu strategiju i koordinaciju fondova Europske unije, Ministarstvo financija i Središnja agencija za financiranje i ugovaranje) kontinuirano organiziraju i provode obuku državnih službenika koji rade na programima Europske unije s namjerom daljnjeg razvijanja i provedbe obrazovnih modula kako bi se osiguralo da osobe u sustavu EU-ovih fondova imaju potrebna znanja i vještine. Unija za Mediteran Kao zemlja partner Republika Hrvatska je u godini aktivno sudjelovala u uspostavljanju novih institucionalnih struktura Unije za Mediteran. Unatoč blokadi procesa na političkoj razini od siječnja do srpnja, koju je uzrokovala skupina arapskih zemalja članica zbog sukoba u pojasu Gaze, suradnja je nastavljena na tehničkoj razini. Ustrojena je Radna skupina za izradu Statuta Tajništva koja je tijekom godine radila na definiranju mandata budućeg Tajništva sa sjedištem u Barceloni. Tajništvo Unije imat će ubuduće ključnu ulogu u promicanju projekata i mobiliziranju financijskih sredstava i partnera za provedbu projekata koji će se u tom okviru odvijati. Nakon deblokade političke razine procesa u drugoj polovici godine zemlje članice radile su na pripremi osnivanja Euromediteranske skupštine lokalnih i regionalnih vlasti ARLEM (Assemblée Régionale et Locale Euro-Méditerranéenne), što je na tragu inicijative Odbora regija EU-a koja je dobila podršku ministara vanjskih poslova Unije za Mediteran na sastanku u Marseilleu. U godini predstavnici Republike Hrvatske sudjelovali su na četirima ministarskim konferencijama (o održivom razvoju u Parizu, o financijama u Luxembourgu, o ulozi žena u društvu u Maroku te o trgovini u Bruxellesu). U ožujku je iskazana namjera Hrvatskoga sabora za pristupanje Euromediteranskoj parlamentarnoj skupštini EMPA (Euro-Mediterranean Parliamentary Assembly). Civilno društvo u Hrvatskoj pokazalo je iznimno zanimanje za suradnju na Mediteranu kroz aktivnosti Euromediteranske zaklade za dijalog kultura Anna Lindh. Hrvatska mreža Anna Lindh, koordinator koje je nacionalna Zaklada za razvoj civilnog društva, od osnutka u siječnju uključila je pedesetak organizacija civilnog društva i ocijenjena je kao najbrže rastuća nacionalna mreža. Na tragu zalaganja Ministarstva za puno integriranje nevladinih organizacija u aktivnosti Unije za Mediteran, osnovan je i Euromediteranski forum koji okuplja nezavisne multidisciplinarne znanstvenike i intelektualce posvećene praćenju, promišljanju i predlaganju različite suradnje na Mediteranu. Vrijedi spomenuti i suradnju hrvatske znanstvene zajednice na projektu Francuskog instituta za gospodarska predviđanja na Mediteranu u pripremi strategije»mediteran 2030«. Godišnjak Ministarstvo vanjskih poslova i europskih integracija 15

16 Informiranje i obrazovanje o EU-u i integracijskom procesu u Hrvatskoj Podijeljeno besplatnih publikacija I u godini nastavljene su aktivnosti prema Komunikacijskoj strategiji za informiranje hrvatske javnosti o Europskoj uniji i pripremama za članstvo. Projekt Europa u Hrvatskoj mreža Euro infotočaka obogaćen je s 18 novih točaka (u Zadru, Splitu, Grubišnom Polju, Opatiji, dvjema točkama u Zagrebu, Čazmi, Garešnici, Pitomači, Karlovcu, Prelogu, Osijeku, Novom Vinodolskom, Gospiću, Vukovaru, Trnovcu, Bednji i Turčinu). Mreža se sastoji od 128 infotočaka raspoređenih diljem Hrvatske. Drugi važan projekt u tom kontekstu je infotelefon Halo EU, koji građanima omogućuje da pozivom na besplatni telefonski broj ( ) dobiju informacije o Europskoj uniji i integracijskom procesu u Hrvatskoj. U godini zabilježeno je poziva. Nastavljena je i suradnja s elektroničkim i tiskanim medijima na nacionalnoj i lokalnoj razini u predstavljanju tema iz područja Europske unije i pristupnog procesa u RH. Redovito se surađivalo s radijskim postajama u okviru emisije»eu vijesti«i s Vjesnikom u pripremi tjednog priloga»hrvatska i EU«. U okviru suradnje s organizacijama civilnoga društva Ministarstvo je financiralo 15 projekata informiranja i obrazovanja građana o EU-u i integracijskom procesu te sudjelovalo u projektima udruga kao što su seminari i predavanja. Objavljeno je šest novih publikacija: drugo izdanje publikacije Croatia on the Road to the European Union te njezino francusko i njemačko izdanje La Croatie en route vers l Union européenne i Kroatien auf dem Weg in die Europäische Union; dvojezični hrvatsko-engleski planer za godinu pod nazivom Upoznajte Hrvatsku Facts about Croatia te hrvatsko i englesko izdanje Nacionalnog programa Republike Hrvatske za pristupanje Europskoj uniji godina. Središnja proslava Europskoga tjedna kojim je obilježen 9. svibnja Dan Europe održana je na Cvjetnom trgu i na jezeru Bundeku u Zagrebu. Kao i prijašnjih godina Ministarstvo je sudjelovalo i u projektu Delegacije Europske komisije EU bus koji je posjetio 10 hrvatskih gradova (Supetar, Knin, Opatiju, Krapinu, Karlovac, Čakovec, Koprivnicu, Viroviticu, Vinkovce i Zagreb). U suradnji sa županijskim savjetima za europske integracije i organizacijama civilnoga društva organizirano je obilježavanje Europskoga tjedna prigodnim programima, distribucijom publikacija i emitiranjem posebnih priloga u lokalnim medijima. Ministarstvo je i godine sudjelovalo u organizaciji konferencije»dani EU-a«na Ekonomskom fakultetu u Zagrebu pod naslovom Pet godina nakon proširenja iskustva novih država članica EU-a. Za vrijeme Europskoga tjedna građanima je besplatno distribuirano komada prigodnih promotivnih materijala i publikacija. Tijekom cijele godine ukupno je distribuirano primjeraka besplatnih publikacija. Uz to, Ministarstvo na svojim internetskim stranicama redovito objavljuje vijesti i druge sadržaje vezane uz eurointegracijski proces u Hrvatskoj. Programima obrazovanja obuhvaćeno 2700 državnih službenika Učinkovita državna uprava, osposobljena odgovoriti na sve izazove budućeg članstva, te uspješno djelovanje u europskom javnom upravnom prostoru jedan je od ključnih kriterija za pristupanje Europskoj uniji, koji svoj puni smisao i važnost dobiva samim članstvom i aktivnim sudjelovanjem u svim strukturama i aktivnostima Europske unije. U svjetlu rečenoga Ministarstvo vanjskih poslova i europskih integracija je i u godini nastavilo s provedbom mnogobrojnih i raznovrsnih obrazovnih aktivnosti namijenjenih ponajprije državnim službenicima, ali i drugim ciljnim skupinama regionalnoj i lokalnoj samoupravi, učenicima, studentima, nastavnicima te nevladinu sektoru. Spomenutim aktivnostima bilo je obuhvaćeno više od 2700 polaznika. Okosnicu čine tri raz- Godišnjak Ministarstvo vanjskih poslova i europskih integracija 16

17 Informiranje i obrazovanje o EU-u i integracijskom procesu u Hrvatskoj ličita, ali međusobno kompatibilna projekta usavršavanja: ciklus seminara»abeceda EU-a«, projekti u okviru bilateralne suradnje s partnerima iz država članica Europske unije, odnosno Kraljevinom Norveškom kao članicom Europskoga gospodarskog prostora, te Program Vlade Republike Hrvatske za dodjelu stipendija na poslijediplomskim europskim studijima u inozemstvu. U godini organizirana su 43 seminara za državnu i dva za regionalnu, odnosno lokalnu razinu u okviru osam modula ciklusa seminara»abeceda EU-a«. Budući da je početkom godine objavljen prvi natječaj za zapošljavanje hrvatskih državljana u institucijama Europske unije na određeno vrijeme, Ministarstvo vanjskih poslova i europskih integracija dodatno je pojačalo obrazovne aktivnosti vezane uz pripremu i odvijanje testiranja za predviđene poslove. U tom smislu stotinjak građana moglo je sudjelovati na trodnevnom pripremnom seminaru koji su provodili francuski stručnjaci, dok su na stranicama Ministarstva bile objavljene osnovne informacije o provedbi testiranja. Temi zapošljavanja hrvatskih državljana u institucijama EU-a bila je posvećena i posebna konferencija kojom se željela skrenuti pozornost hrvatskim dužnosnicima i višim upravljačkim strukturama na koristi, ali i potrebu odgovarajućeg planiranja kadrova u slučaju objektivno realnog odlaska određenog broja službenika na radna mjesta u institucije EU-a. Sukladno višegodišnjoj praksi nastavljena je i edukacija mladih kroz»ljetnu školu europskih integracija«koju je prošlo četrdesetak srednjoškolaca i njihovih nastavnika. U suradnji sa Zakladom Hanns Seidel održana je i»zimska škola europskih integracija«za pedesetak studenata hrvatskih sveučilišta. Pojedini fakulteti najavili su mogućnost dodjele određenog broja ECTS bodova polaznicima tovalištu Ministarstva unutarnjih poslova Valbandonu Polaznici Ljetne škole o europskim integracijama u lje-»zimske škole«. U okviru obilježavanja Europskoga tjedna održano je 12 predavanja o osnovnim ciljevima eurointegracijskog procesa, kao i razvoju odnosa između Republike Hrvatske i Europske unije kojima je bilo obuhvaćeno oko 500 učenika i studenata. U sklopu suradnje s Francuskom, Irskom, Nizozemskom, Luksemburgom i Norveškom održana su tri seminara u Republici Hrvatskoj, a omogućeno je i sudjelovanje hrvatskih državnih službenika na 19 seminara i tečajeva o specifičnim temama iz područja europskih integracija u inozemstvu. Suradnja je nastavljena i s Venecijanskom komisijom Vijeća Europe na projektu UniDem seminara (tri seminara održana su u Trstu i jedna radionica u Zagrebu) te s Međunarodnom organizacijom frankofonije u organizaciji tečajeva francuskoga jezika za državne službenike koje godišnje pohađa 180 službenika. Sedma međunarodna konferencija»learning Europe/Učimo o EU-u«pod nazivom»izazovi učenja i komunikacije u europskom kontekstu«održana je na Plitvičkim jezerima 26. i 27. listopada, uz financijsku potporu Zaklade Konrad Adenauer i Regionalne škole za javnu upravu. Konferencija je okupila stručnjake iz hrvatske javne uprave i uprava iz zemalja u regiji koji su s kolegama iz članica EU-a raspravljali o pozicioniranju države u europskom kontekstu, nacionalnoj koordinaciji europskih poslova, potrebi cjeloživotnog učenja i stručnog usavršavanja te pripremama vlastitih građana za rad u institucijama Europske unije. U okviru programa stipendiranja poslijediplomskih europskih studija na europskim sveučilištima u godini dodijeljeno je pet stipendija državnim službenicima za akademsku godinu 2009./2010. iz područja ekonomije Europske unije i multidisciplinarnih europskih studija, za što je izdvojeno oko kuna. Istodobno, 22 stipendista koji su svi redom uspješno završili svoje studije nastavili su, odnosno počeli raditi u tijelima državne uprave Republike Hrvatske. Godišnjak Ministarstvo vanjskih poslova i europskih integracija 17

18 Bilateralni odnosi s državama članicama EU-a i EFTA-e Važna politička i materijalna potpora Hrvatskoj u postizanju europskih standarda Osnovna značajka u bilateralnim odnosima Republike Hrvatske s državama članicama Europske unije i ostalim europskim državama bila je nastavak njihove potpore, i načelne i konkretne, članstvu Hrvatske u Europskoj uniji. Pojedine države naglašavale su potrebu nastavka ustrajne provedbe reformskog procesa i postizanja europskih standarda. Brojnost i dinamika susreta na svim razinama potvrđuje dobre i sveobuhvatne bilateralne odnose. Vrlo dobri uzajamni odnosi s Austrijom na svim područjima i u godini bilježili su uzlazni trend. Austrija se aktivno zalagala za deblokadu hrvatskih pristupnih pregovora za članstvo u EU u. Redovito su se razmjenjivala stajališta o situaciji na jugoistoku Europe, a dvije su države surađivale i kao nestalne članice Vijeća sigurnosti UN-a. Hrvatska je podržala austrijsko-rumunjsku inicijativu za izradu Dunavske strategije. U travnju je hrvatski predsjednik odlikovao bivšega saveznog kancelara Wolfganga Schüssela Veleredom kraljice Jelene s lentom i Danicom za izniman doprinos izgradnji i napretku odnosa između dviju država. Predsjednik Vlade Ivo Sanader radno je posjetio Austriju, a austrijski ministar vanjskih poslova Michael Spindelegger bio je u službenom posjetu Hrvatskoj. I mnogobrojni susreti resornih ministara dali su važan doprinos unapređenju bilateralnih odnosa te međuresornoj suradnji (prosvjeta, znanost, unutarnji poslovi, pravosuđe i drugo). Posebno dinamična bila je kulturna suradnja. U prosincu je potpisan novi Program o kulturnoj i obrazovnoj suradnji između Republike Hrvatske i Republike Austrije U Beču i u Zagrebu održana je izložba Ars Croatiae (najveća inozemna zbirka hrvatske suvremene umjetnosti austrijskog kolekcionara dr. Alfreda Brogyanyija). Sve je dinamičnija i suradnja regionalnih i lokalnih tijela. U listopadu su zagrebački gradonačelnik Milan Bandić i gradonačelnik Beča Michael Häupl potpisali produljenje Sporazuma o suradnji gradova Zagreba i Beča, a u radnom posjetu Zagrebu boravili su zemaljski poglavar Donje Austrije Erwin Pröll (u siječnju) te pokrajinski poglavar Gornje Austrije Josef Pühringer (u ožujku). Razvijene bilateralne odnose Hrvatske i Njemačke potkrepljuje velik broj posjeta hrvatskih izaslanstava Njemačkoj. Predsjednik Vlade Ivo Sanader posjetio je München u svibnju, predsjednik Stjepan Mesić sastao se s njemačkim predsjednikom Horstom Köhlerom u Berlinu u studenome, a predsjednica Vlade Jadranka Kosor u Stuttgartu sa saveznom kancelarkom Angelom Merkel u rujnu. Održan je i niz stručnih konzultacija. Nastavljena je vrlo dobra suradnja pojedinih njemačkih saveznih po krajina s Republikom Hrvatskom. Održana je 30. sjednica Stalne hrvatsko-bavarske komisije u Münchenu. U okviru NATO-a Hrvatska i Njemačka također blisko surađuju, a Međunarodna mirovna misija ISAF u Afganistanu najbolji je primjer te suradnje. Potvrda nastavka tradicionalno dobrih bilateralnih odnosa s Mađarskom jest učestala razmjena posjeta visokih dužnosnika. Predsjednici Stjepan Mesić i László Sólyom sudjelovali su na proslavi Dana Hrvata u Barcsu u studenome. Predsjednik Mesić također je sudjelovao početkom studenoga u Budimpešti na četvrtom Svjetskom znanstvenom forumu o temi»znanje i budućnost.«predsjednik Hrvatskoga sabora Luka Bebić susreo se predsjednikom mađarskoga parlamenta Bélom Katonom početkom prosinca u pograničnom mjestu Letenye te u rujnu u Budimpešti na marginama konferencije predsjednika parlamenata zemalja jugoistočne Europe. Krajem lipnja predsjednik Hrvatskoga sabora sudjelovao je na proslavi 20. obljetnice rušenja željezne zavjese u Budimpešti te se susreo s tadašnjom predsjednicom mađarskoga parlamenta Katalin Szili. Predsjednica Vlade Jadranka Kosor sastala se s mađarskim premijerom Gordonom Bajnaijem u srpnju na marginama Croatia Summita. Ministri vanjskih poslova Gordan Jandroković i Péter Balázs imali su sastanak Godišnjak Ministarstvo vanjskih poslova i europskih integracija 18

19 Bilateralni odnosi s državama članicama EU-a i EFTA-e u rujnu u Bjelovaru, a prijašnja ministrica vanjskih poslova Mađarske Kinga Gönz bila je u službenom posjetu Hrvatskoj u ožujku. Treća zajednička sjednica vlada Hrvatske i Mađarske održana je u rujnu u Barcsu. Bavila se sljedećim temama: europska i euroatlantska integracija, prekogranična suradnja, pitanje razvitka, obrazovanje, kultura, znanost i tehnologija, manjinska pitanja, kao i budući glavni smjerovi hrvatsko- mađarske suradnje. Na sjednici je potpisano 12 dokumenata od kojih su tri međudržavni ugovori. U godini značajno je pala robna razmjena. Izvoz u Mađarsku iznosio je 132,4 milijuna eura (što je oko 43 % manje nego u 2008.), dok je uvoz iz Mađarske iznosio 492,7 milijuna eura (25,6 % manje nego u 2008.). Negativnu bilancu donekle popravlja prihod od mađarskih turista. Hrvatsku je posjetilo mađarskih gostiju (13 % manje nego 2008.). Izravnom komunikacijom predsjednice Vlade Jadranke Kosor i slovenskog premijera Boruta Pahora uspješno je riješena blokada kojom je Slovenija od jeseni godine zaustavila Republiku Hrvatsku na putu u članstvo u Europskoj uniji. U Ljubljani je 11. rujna postignut dogovor o slovenskoj deblokadi pristupnih pregovora i načinu rješavanja graničnoga prijepora. To je rezultiralo sklapanjem Sporazuma o arbitraži između Vlade Republike Hrvatske i Vlade Republike Slovenije koji su dvoje premijera potpisali 4. studenoga u Stockholmu uz nazočnost švedskoga kolege kao predsjedatelja EU-om. Hrvatski sabor ratificirao je Sporazum o arbitraži 20. studenoga pa je time Hrvatska ispunila svoj dio dogovora i preuzete obveze. Preostala otvorena pitanja sa Slovenijom Hrvatska nastoji rješavati kroz dijalog na obostrano prihvatljiv način, u europskom duhu, na načelima dobrosusjedstva i uz poštovanje međunarodnoga prava. Tradicionalno dobri gospodarski odnosi potvrđeni su posebice u turizmu. Hrvatsku je, unatoč krizi, posjetilo 1,01 milijun slovenskih turista (smanjenje od 3 % u odnosu na prethodnu godinu) koji su ostvarili 5,6 milijuna noćenja. Ukupna trgovinska razmjena iznosila je 1,43 milijarde eura (smanjenje od 25 % u Nakon potpisivanja arbitražnog sporazuma u Stockholmu: predsjednica Vlade Jadranka Kosor sa švedskim i slovenskim kolegama, Fredrikom Reinfeldtom i Borutom Pahorom odnosu na godinu). Pokrivenost uvoza izvozom iznosila je 64 %. Slovenija je četvrti vanjskotrgovinski partner Hrvatske s udjelom u robnoj razmjeni od 6,3 %. Izravna slovenska ulaganja u Hrvatsku u iznosila su 108 milijuna eura, dok su u istom razdoblju hrvatska ulaganja u Sloveniju iznosila samo 3,1 milijun eura. Politička suradnja s Poljskom odvijala se primjerenom dinamikom i razinom susreta (radni posjet pred sjednika Vlade Ive Sanadera s izaslanstvom Varšavi, sudjelovanje predsjednika Sabora Luke Bebića na proslavi 20. godišnjice prvih slobodnih poslijeratnih izbora u Republici Poljskoj u Varšavi, sudjelovanje predsjednice Vlade Jadranke Kosor na obilježavanju 70. godišnjice početka II. svjetskog rata u Gdanjsku, posjet predsjednika Odbora za vanjsku politiku poljskog Sejma Andrze ja Halickog Hrvatskoj). Radi daljnjeg unapređenja bilateralne suradnje, posebno na području gospodarstva, pokrenuta je inicijativa za otvaranje počasnih konzulata u Poznanju, Krakovu i Gdanjsku. Intenzitet bilateralnih kontakata s dužnosnicima Češke bio je nešto manji zbog dinamike koju je Češkoj nametalo predsjedanje EU-om u prvoj polovici godine, pa je većina posjeta hrvatskih dužnosnika realizirana u tom okviru. S druge strane, Hrvatsku je dvaput službeno posjetio predsjednik češkoga Senata Přemysl Sobotka te neslužbeno u povodu proslave 135. godišnjice»česke besede«u Zagrebu, što govori o tradiciji prijateljstva dviju zemalja. Na 18. sajmu turizma Holiday World u veljači u Pragu Hrvatska je bila zemlja partner. Visok intenzitet i raznolikost hrvatsko-slovačkih susreta (od najviših državnih dužnosnika te ministara i drugih predstavnika vladinih resora do velikog broja diplomatskih konzultacija) vidi se i u posjetima predsjednika vlade Roberta Fica i predsjednika parlamenta Pavola Paške Hrvatskoj. Bivši slovački premijer Mikuláš Dzurinda u Zagrebu je primio najviše hrvatsko državno odličje, Godišnjak Ministarstvo vanjskih poslova i europskih integracija 19

20 Bilateralni odnosi s državama članicama EU-a i EFTA-e Velered kraljice Jelene s lentom i Danicom za izniman doprinos neovisnosti i cjelovitosti Republike Hrvatske. Slovačku su posjetili tadašnja potpredsjednica vlade i ministrica obitelji, branitelja i međugeneracijske solidarnosti Jadranka Kosor, dok je predsjednik Stjepan Mesić bio u oproštajnom posjetu. Dana 3. lipnja u Zagrebu su održane Prve hrvatsko-slovačke energetske konzultacije, a 24. kolovoza slovački ministar gospodarstva Lubomir Jahnatek posjetio je Hrvatsku. Početkom studenoga održan je još jedan krug energetskih konzultacija u Bratislavi. Hrvatska i Francuska počele su razgovore o strateškom partnerstvu. Nacrt teksta sporazuma uručen je Ministarstvu vanjskih poslova i europskih integracija u rujnu. Za Hrvatsku je politički važno što je Francuska upravo njoj ponudila potpisivanje svojega novog bilateralnog instrumenta za uređenje i jačanje odnosa s državama srednje i istočne Europe koje su članice EU-a. Naime, Hrvatska je prva država koja još nije u EU-u, a trebala bi potpisati sporazum o strateškom partnerstvu i time institucionalizirati odnose s tom važnom europskom državom. Središnji događaj u godini bio je drugi posjet predsjednika Vlade Ive Sanadera Parizu sredinom veljače. Razgovori s premijerom Françoisom Fillonom i predsjednikom Nicolasom Sarkozyjem potvrdili su visoku razinu bilateralnih odnosa. Francuski ministar vanjskih poslova Bernard Kouchner boravio je u lis topa du u Dubrovniku na manifestacijama u povodu 18. obljetnice deblokade Grada te je za svoj doprinos iz tog do ba primio visoko odličje predsjednika Republike Hrvatske. Predavanje predsjednika Stjepana Mesića o temi»hrvatska na pragu Europske unije«na uglednom Europa institutu i njegov susret s predsjednikom kan t onalne vlade u Zürichu obilježili su sveukupno dobre bilateralne odnose sa Švicarskom. Predsjednica Vlade Jadranka Kosor je sa švedskim ministrom vanjskih poslova Carlom Bildtom predsjedala Croatia Summitu u Dubrovniku Budući da je drugu polovinu godine Švedska predsjedala EU-om, i bilateralne aktivnosti bile su vezane uz tu činjenicu. Potičući konstruktivan dijalog Hrvatske i Slovenije, Švedska je pridonijela deblokadi i nastavku hrvatskih pristupnih pregovora. Hrvatska i Švedska suorganizirale su Croatia Summit 2009 u Dubrovniku, 9. i 10. srpnja. Konferenciju je u ime EU-a pozdravio švedski ministar vanjskih poslova Carl Bildt. Posebni savjetnik ministra vanjskih poslova Kraljevine Švedske Olof Ehrenkrona dvaput je posjetio Hrvatsku. Nizozemska se i u godini nalazila na najvišim mjestima u statistikama o investiranju u Hrvatsku, o financijskoj pomoći putem bilateralnih programa i kroz pretpristupne programe. Prilikom posjeta nizozemskog ministra pravosuđa u rujnu potpisano je Pismo namjere između dvaju mi nistarstva pravosuđa o daljnjem jačanju kapaciteta hrvatskoga Ministarstva pravosuđa. Nizozemsko-hrvatski projekt uspostave trajektne linije Vukovar Bač (započet 2005.) privodi se kraju te je u listopadu potpisan Memorandum o razumijevanju između nizozemske ministrice za razvojnu suradnju, hrvatskoga grada Vukovara i srpske općine Bač. U sklopu programa bilateralne pretpristupne pomoći (MATRA i G2G.nl) nizozemska je vlada u Hrvatskoj donirala dva milijuna eura. Priprema Belgije za predsjedanje EU-om u drugoj polovici godine bila je u godini povod za dodatno intenziviranje bilateralnih kontakata i suradnje. U okviru belgijske pretpristupne pomoći Ministarstvo vanjskih poslova Belgije organiziralo je i u praksu za hrvatske diplomate i državne službenike (eksperte i koordinatore za europske poslove u resornim ministarstvima), pri čemu je program bio utemeljen na specifičnim hrvatskim zahtjevima. Također je u okviru pretpristupne pomoći prilagodbi stečevinama EU-a Vlada Flandrije financirala osam hrvatskih projekata u ukupnom iznosu od eura. Predstavnici hrvatskih luka su kao stipendisti flamanske Vlade bili uključeni u program obuke o upravljanju lukama u Antwerpenu. U sklopu gospodarske i turističke promocije Hrvatske u Bruxellesu početkom veljače održana je»hrvatska večer«. Kada je riječ o međunarodnoj znanstvenoj suradnji, ostvarena je suradnja Sveučilišta u Osijeku i Sveučilišta u Zagrebu s Université Libre de Bruxelles. Belgijski je parlament 2. travnja ratificirao Sporazum iz- Godišnjak Ministarstvo vanjskih poslova i europskih integracija 20

21 Bilateralni odnosi s državama članicama EU-a i EFTA-e među Republike Hrvatske i Kraljevine Belgije o obavljanju dohodovne djelatnosti članova obitelji diplomatskoga i konzularnog osoblja koji je stupio na snagu 1. lipnja godine. Bilateralni odnosi s Luksemburgom najizraženiju dimenziju imali su u potpori Hrvatskoj na putu u EU. Vlada te države za predstavnike Ministarstva vanjskih poslova i europskih integracija i Ministarstva financija Republike Hrvatske, u okviru svoje pretpristupne pomoći, organizirala je seminare iz dvaju područja: pravne prilagodbe i institucionalne izgradnje. Osim toga, u organizaciji luksemburške Agencije za transfer financijske tehnologije održano je 11 seminara (od kojih tri u Zagrebu) za hrvatske državne službenike. Finska predsjednica Tarja Halonen se u Zagrebu sastala i s predsjednicom Vlade Jadrankom Kosor Odnosi s Finskom bilježe odličan napredak, što je potvrdio i posjet finske predsjednice Tarje Halonen Hrvatskoj u rujnu. Hrvatsku su posjetili i finska ministrica za migracije i europske poslove u siječnju i parlamentarna Skupina finsko-hrvatskoga prijateljstva krajem rujna. U Finskoj je boravilo izaslanstvo Instituta»Ruđer Bošković«, a u studenome su održane političke konzultacije dvaju ministarstava vanjskih poslova na razini ravnatelja uprava. Odlična suradnja odvijala se i u okviru trinaest twinning projekata, a finska ministarstva i javne ustanove iskazale su spremnost na daljnju suradnju u tom smjeru (spomenuti projekti odnose se na sigurnost plovidbe i kvalitetu zraka). Bilateralni gospodarski odnosi prošireni su sustavnom potporom Finske Hrvatskoj u području afirmacije hrvatskoga šumarstva na međunarodnome planu. Zalaganje hrvatske diplomatske misije u Finskoj pomoglo je da Hrvatska dobije Regionalni ured Europskoga šumarskog instituta. Uspostavljeni su i kontakti znanstvenih zajednica koji su rezultirali konkretnim projektima suradnje znanstveno-istraživačkih i obrazovnih krugova. Pojačano je predstavljanje hrvatskih turističkih potencijala i prvi put su izravnom zračnom linijom povezani Helsinki, Split i Dubrovnik. Službeni posjeti Hrvatskoj estonskog predsjednika Toomasa Hendrika Ilvesa u ožujku i estonskog ministra obrane Jaaka Aaviksooa u travnju učvrstili su dobre bilateralne odnose s Estonijom. Pred stavnici dvaju ministarstava vanjskih poslova održali su političke konzultacije, također u Zagrebu. Latvija je, osim političke potpore što skorijem ulasku Hrvatske u EU, nastavila pružati i stručnu potporu Hrvatskoj u procesu pristupnih pregovora. U Latviji su tako u ožujku održane konzultacije o poglavlju 33.»Financijske i proračunske odredbe«. Prijateljski odnosi dviju zemalja dodatno su potvrđeni službenim posjetom ministra Gordana Jandrokovića Rigi u ožujku. Obrambena suradnja Hrvatske i Litve obilježila je i godinu, a valja izdvojiti zajednički posjet litavskoga i hrvatskog izaslanstva Afganistanu, gdje u litavskom Provincijskom timu za obnovu (PRT) sudjeluju i hrvatski vojnici. Da bi se intenzivirala parlamentarna suradnja, u litavskom parlamentu osnovana je Grupa za međuparlamentarne odnose sa zapadnim Balkanom (ne postoje skupine za pojedinačne zemlje, osim nekoliko iznimka koje su od strateškog interesa). Posjet norveške ministrice obrane Anne-Grete Strohm-Erichsen Hrvatskoj sredinom godine bio je nova potvrda vrlo dobre bilateralne obrambene suradnje s Norveškom. Norveška vlada i dalje je angažirana u razminiranju Hrvatske. Obostrani interes za razvitak gospodarskih odnosa potvrđen je organiziranjem seminara i prezentacija o mogućnostima gospodarske suradnje i ulaganja na tržišta obiju zemalja. Odnose s Danskom na bilateralnoj razini obilježio je uzvratni službeni posjet predsjednika Hrvatskoga sabora Luke Bebića Kopenhagenu u travnju. Suradnja na području obrane bila je intenzivna, s posebnim naglaskom na suradnji ratnih mornarica i zrakoplovstava. Uzajamni kontakti na razini nacionalnih parlamenata obilježili su odnose s Islandom. Hrvatsku je krajem godine službeno posjetila predsjednica islandskog parlamenta Asta R. Johannesdottir. Bio je to prvi posjet jednoga visokog islandskog dužnosnika Hrvatskoj. Izaslanstvo Odbora za eu- Godišnjak Ministarstvo vanjskih poslova i europskih integracija 21

22 Bilateralni odnosi s državama članicama EU-a i EFTA-e ropske integracije Hrvatskoga sabora posjetilo je Reykjavik. Island je snažno podržao punopravno članstvo Hrvatske u NATO-u, a u vezi s islandskim podnošenjem zahtjeva za prijam u EU Hrvatska je ponovila spremnost za pomoć Islandu u njegovu pristupnom procesu. Državni posjet kneza Alberta II. Republici Hrvatskoj u travnju bio je najvažniji događaj u bilateralnim odnosima s Monakom. Knez Albert II. posjetio je Centar za psihosocijalnu reintegraciju i rehabilitaciju djece žrtava mina u Rovinju za čiju je izgradnju Kneževina Monako donirala eura za razdoblje Monako je također važan donator za razminiranje parkova prirode u Hrvatskoj. Politički odnosi s Italijom intenzivirani su u godini, što potvrđuju i mnogobrojni susreti na najvišoj razini. Tijekom službenoga posjeta ministra vanjskih poslova Franca Frattinija u siječnju potpisan je Memorandum o suradnji između Vlade Republike Hrvatske i Vlade Talijanske Republike koji je temelj za redoviti politički dijalog i širu međuresornu suradnju. Prvi sastanak Koordinacijskog odbora ministara (na čelu s ministrima vanjskih poslova dviju država) održan je 1. srpnja u Rimu. Na sastanku je potpisana Zajednička izjava o suradnji. Uspostavljena je široka međuresorna suradnja na područjima od zajedničkog interesa, a posebice između ministarstava za vanjske poslove, gospodarstvo, industriju, energetiku, zaštitu okoliša, infrastrukturu, promet, poljoprivredu, sveučilišnu i znanstveno-tehničku suradnju te suradnja između luka sjevernoga Jadrana. Predsjednik Vlade Ivo Sanader bio je u radnom posjetu Italiji u ožujku, a predsjednik Republike Stjepan Mesić u studenome. Jačanju parlamentarne suradnje pridonio je Hrvatsko-talijanski koordinacijski odbor ministara na prvoj sjednici u Rimu 1. srpnja posjet predsjednika Hrvatskoga sabora Luke Bebića Italiji u listopadu, a nastavljen je i proces osnivanja međuparlamentarne Skupine prijateljstva Hrvatske i Italije. Kao konkretni rezultat prve sjednice Koordinacijskog odbora ministara u listopadu je u Zagrebu održan prvi Hrvatsko-talijanski gospodarski forum. Italija je prvi hrvatski vanjskotrgovinski partner (ukupna robna razmjena iznosila je 3,77 milijardi eura, što je 30 % manje nego u 2008.). Italija je za Hrvatsku najveće izvozno tržište (20 % ukupnog izvoza), a ujedno je i jedno od najvažnijih emitivnih turističkih tržišta te osma zemlja po visini stranih ulaganja. Ministar Gordan Jandroković, predsjednik Hrvatskoga sabora Luka Bebić i predsjednik Stjepan Mesić sastali su se s Velikim meštrom Suverenog Viteškog Malteškog Reda fra Matthewom Festingom i drugim visokim dužnosnicima Reda, uključujući Velikog kancelara i ministra vanjskih poslova. U godini ostvaren je niz posjeta hrvatskih dužnosnika Svetoj Stolici ministar Gordan Jandroković posjetio je Vatikan u lipnju, predsjednik Hrvatskoga sabora Luka Bebić u listopadu, a predsjednik Stjepan Mesić u studenome. Visoki hrvatski dužnosnici obnovili su poziv Svetom Ocu Benediktu XVI. da posjeti Republiku Hrvatsku. Novi zamah bilateralnim odnosima s Portugalom dao je službeni posjet ministra Gordana Jandrokovića toj državi u ožujku. Tom prigodom potpisan je i Memorandum o suradnji dvaju ministarstava vanjskih poslova. Održane su i prve političke konzultacije o bilateralnim te regionalnim i međunarodnim pitanjima na razini državnih tajnika u Zagrebu. Gospodarska suradnja bila je usmjerena na područja prometa i organizacije rada luka, hrvatsku turističku promidžbu, a deset godina nakon potpisivanja na snagu je u kolovozu stupio bilateralni Ugovor o industrijskoj, tehničkoj i znanstvenoj suradnji. Suradnja sa Španjolskom bila je intenzivna i zbog priprema za njezino predsjedanje EU-om u prvoj polovici godine. Ministar Gordan Jandroković redovito se sastajao sa španjolskim ministrom vanjskih poslova Miguelom Moratinosom na marginama međunarodnih konferencija i skupova, a tijekom godine Španjolska je organizirala vrlo uspješne tehničke konzultacije u Madridu o pojedinim pregovaračkim poglavljima. Drugi potpredsjednik Senata španjolskoga Parlamenta boravio je u službenom posjetu Hrvatskomu saboru u srpnju. Intenzivirana je suradnja na području Godišnjak Ministarstvo vanjskih poslova i europskih integracija 22

23 Bilateralni odnosi s državama članicama EU-a i EFTA-e pravosuđa, pa je u listopadu izaslanstvo Ministarstva pravosuđa Republike Hrvatske posjetilo Španjolsku. U sklopu Skupine prijatelja Saveza civilizacija Hrvatska i Španjolska su u prosincu zajednički organizirale širu regionalnu konferenciju u Sarajevu o temi»mladost, obrazovanje i mediji«. Najvažniji ostvareni gospodarski projekti bili su uspostava izravnih zrakoplovnih sezonskih linija i promidžba hrvatskih proizvoda u prodavaonicama trgovačkoga lanca El Corte Ingles. Velika Britanija sklopu potpore približavanju Hrvatske Europskoj uniji potaknula je organiziranje konferencije Wilton Park u Zagrebu, studenoga, pod nazivom»dovršenje hrvatskih pregovora o pristupanju i perspektive zapadnog Balkana za članstvo u EU-u«. Ostvaren je i niz bilateralnih susreta na ministarskoj razini. Ministar Gordan Jandroković susreo se s britanskim ministrom vanjskih poslova Davidom Milibandom u svibnju prigodom rasprave Vijeća sigurnosti UN-a te na marginama zasjedanja Opće skupštine UN-a u rujnu. Hrvatski ministar pravosuđa Ivan Šimonović sastao se u listopadu u Londonu s britanskim ministrom za europska pitanja Chrisom Bryantom te s britanskim ministrom pravosuđa Jackom Strawom. Ministri financija i turizma Republike Hrvatske boravili su u Velikoj Britaniji u sklopu međunarodnih skupova, a guverner Hrvatske narodne banke u Londonu je u ožujku primio nagradu časopisa»bankar«koji ga je proglasio najboljim guvernerom na svijetu. Parlamentarnu suradnju obilježio je posjet predsjednika i članova Odbora za europske poslove Donjega doma Parlamenta Velike Britanije Zagrebu u lipnju. Britanska kraljevska princeza Ana boravila je u Hrvatskoj u veljači kao gošća predsjednika Mesića. Hrvatsko veleposlanstvo u Velikoj Britaniji, u suradnji s Odjelom za slavistiku Britanske knjižnice, u svibnju je u Londonu organiziralo simpozij pod nazivom»renesansa Marka Marulića (Split, )«. U sklopu bilateralnih odnosa s Irskom posebno se isticala parlamentarna sastavnica u kojoj bilježimo i najveći broj susreta. Hrvatsku su posjetili predsjednik Zastupničkoga doma irskog Parlamenta John O Donoghue u srpnju i izaslanstvo Zajedničkog odbora za europska pitanja irskog Parlamenta, predvođeno predsjednikom Odbora Bernard Durkanom u ožujku. Irski državni ministar za europske poslove pri uredu irskog premijera i Ministarstvu vanjskih poslova Irske Dick Roche sudjelovao je u srpnju na Croatia Summitu u Dubrovniku, gdje se sastao i s ministrom Gordanom Jandrokovićem. Hrvatski glavni pregovarač Vladimir Drobnjak posjetio je Irsku u veljači, a Irska je u sklopu pomoći Hrvatskoj na putu u EU nastavila s edukacijom hrvatskih državnih službenika. Dobri bilateralni odnosi s Grčkom potvrđeni su radnim posjetom predsjednika Stjepana Mesića Ateni te političkim konzultacijama na razini državnih tajnika ministarstava vanjskih poslova. Robna razmjena između dviju država zabilježila je smanjenje od 54,6 % u odnosu na prethodnu godinu, a iznosila je 102,7 milijuna eura. Intenzivan politički dijalog i suradnja na političkom, gospodarskom i kulturnom polju nastavljeni su i s Bugarskom. Robna razmjena smanjena je 50 %, najvećim dijelom kao rezultat gospodarske krize, i iznosila je 121,2 milijuna američkih dolara (s hrvatskim uvozom u iznosu od 78,9 milijuna i izvozom od 42,3 milijuna dolara). Hrvatsko izaslanstvo pod vodstvom predsjednika Stjepana Mesića sudjelovalo je u travnju u Sofiji na energetskom sastanku na Predsjednik Stjepan Mesić na konferenciji u Sofiji vrhu regije. Tom je prigodom potpisan Memorandum o suradnji između Ministarstva gospodarstva, rada i poduzetništva Republike Hrvatske i Ministarstva gospodarstva, energetike i turizma Republike Bugarske, čime su stvoreni preduvjeti za ponovno osnivanje i rad Mješovitog odbora za gospodarsku suradnju između dviju zemalja. Unatoč tome što su uzajamni odnosi između Hrvatske i Rumunjske dobri, gospodarska suradnja još nije na željenoj razini i ne odražava sliku stvarnih mogućnosti. Robna razmjena u iznosila je 251,7 milijuna američkih dolara i pala je 0,2 %. Malta je nastavila davati punu potporu završetku hrvatskih pristupnih pregovora i uspješnoj provedbi reformskih procesa, a suradnja dviju država unutar međunarodnih organizacija i dalje se po- Godišnjak Ministarstvo vanjskih poslova i europskih integracija 23

24 Bilateralni odnosi s državama članicama EU-a i EFTA-e zitivno razvija. Obujam robne razmjene u stalnom je porastu, ali postoji mogućnost za njezino povećanje. U godini ostvarena je ukupna robna razmjena u iznosu 180,5 milijuna eura. Iako u godini nije bilo važnijih bilateralnih sastanaka, odnosi Hrvatske i Cipra bilježe daljnji pozitivni razvoj. Godišnjak Ministarstvo vanjskih poslova i europskih integracija 24

25 Odnosi sa susjednim zemljama i zemljama regije Mnogobrojni susreti svjedoče o postignutoj suradnji Daljnje promicanje i produbljivanje suradnje na temelju protokola o suradnji na području europskih integracija sa zemljama u regiji odvijalo se kroz tehničku pomoć za usklađivanje zakonodavstva i provedbu Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju, zatim razmjenu informacija i iskustava vezanih uz pripremu i organizaciju izrade odgovora na upitnik Europske komisije te koordinaciju europskih poslova. Tehnička pomoć obuhvaća sudjelovanje na seminarima, radionicama, konferencijama te bilateralne konzultacije i studijske posjete kolega iz zemalja regije. Tako je u studenome u sklopu projekta»parlament za Europu«na poziv posebnog predstavnika EU-a u Bosni i Hercegovini održano predavanje o temi usklađivanja zakonodavstva i provedbe Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju. Nadalje, u Ministarstvu integracija i Ministarstvu vanjskih poslova Republike Albanije održane su konzultacije o izradi odgovora na upitnik Europske komisije. Tijekom prosinca na poziv Ureda za zakonodavstvo Republike Makedonije predstavljena su hrvatska iskustva u usklađivanju zakonodavstva s pravnom stečevinom EU-a. Razvoj bilateralnih odnosa sa svim susjednim državama i državama regije bio je usmjeren na nekoliko ključnih područja: zajednički strateški interes i potpora ravnopravnom sudjelovanju u euroatlantskim integracijama; održavanje stabilnosti regije i razvitak dobrosusjedskih odnosa; unapređenje gospodarske suradnje; jačanje regionalne suradnje i rješavanje otvorenih pitanja kroz konstruktivan pristup. Dobra suradnja na političkoj razini, koja je ostvarena redovitim političkim dijalogom i bilateralnim susretima, pretpostavka je za postizanje navedenih ciljeva. Istodobnim ulaskom Hrvatske i Albanije u NATO u travnju godine simbolički su potvrđena postignuća i doprinos dviju država regionalnoj stabilnosti. Politički dijalog bio je intenzivan u prvoj polovici godine, prije albanskih izbora, kada je ostvareno nekoliko posjeta na najvišoj razini. Hrvatsku su posjetili predsjednik Bamir Topi, predsjednica parlamenta Jozefina Topalli i premijer Sali Berisha. Hrvatska u robnoj razmjeni s Albanijom tradicionalno ostvaruje suficit, a ukupna robna razmjena s tom državom u godini iznosila je 28,8 milijuna eura. Iz Hrvatske je izvezeno robe u vrijednosti od 26,6 milijuna eura, a uvezeno u vrijednosti od 2,1 milijun eura. Važna tema razgovora državnog tajnika za politička pitanja Davora Božinovića i zamjenika američke državne tajnice Jamesa Steinberga u Washingtonu bilo je stanje u Bosni i Hercegovini kojoj Hrvatska pruža snažnu podršku na njenom euroatlantskom putu Potvrda važnosti odnosa Hrvatske sa susjednom Bosnom i Hercegovinom bio je službeni posjet predsjednice hrvatske Vlade Jadranke Kosor u studenome, a tijekom godine ostvaren je veći broj radnih sastanaka najviših hrvatskih dužnosnika i dužnosnika Bosne i Hercegovine. Ministar vanjskih poslova Sven Alkalaj službeno je posjetio Hrvatsku početkom godine. U listopadu su u Sarajevu održane redovite političke konzultacije dvaju ministarstava vanjskih poslova na kojima su razmatrana sva otvorena pitanja i nove inicijative u bilateralnim odnosima. U kontekstu procesa euroatlantskih integracija Vlada Republike Hrvatske u prosincu je donijela Odluku o ustupanju prijevoda pravne stečevine EU-a zemljama u Procesu stabilizacije i pridruživanja te zemljama kandidatima, uključujući Bosnu i Hercegovinu. Hrvatska se također snažno zalagala za dodjelu Akcijskoga plana za članstvo u NATO-u Bosni i Hercegovini. Osim Godišnjak Ministarstvo vanjskih poslova i europskih integracija 25

26 Odnosi sa susjednim zemljama i zemljama regije pomoći u euroatlantskom integrativnom procesu, Hrvatska je pružala stručnu pomoć Bosni i Hercegovini u postupku lobiranja i priprema za nestalno članstvo u Vijeću sigurnosti. Nastavljena je suradnja u ostvarivanju donatorskih programa pomoći Vlade Republike Hrvatske Hrvatima u toj državi. Republika Hrvatska najvažniji je uvozni i izvozni trgovinski partner Bosne i Hercegovine. U uvjetima gospodarske krize u godini robna razmjena između dviju država smanjena je 32 %, ali je Hrvatska ostvarila suficit robne razmjene od 560 milijuna eura. Izravna ulaganja iz Republike Hrvatske u Bosnu i Hercegovinu iznosila su 45 milijuna eura. Na 12. međunarodnom sajmu gospodarstva u Mostaru od 31. ožujka do 4. travnja Republika Hrvatska bila je zemlja partner. Odnosi s Crnom Gorom razvijali su se dobro i praćeni su obostranom spremnošću na rješavanje otvorenih pitanja, kao što je konačno utvrđivanje granice na moru i zaštita manjina. Sporazum o zaštiti manjina u listopadu je potvrđen u Hrvatskome saboru, a očekuje se potvrđivanje i u Skupštini Crne Gore. Pregovori s Crnom Gorom o granici na moru održani su u siječnju kada se sastalo međudržavno povjerenstvo kojem su ministri vanjskih poslova supredsjedatelji. Povjerenstvo je zaduženo za izradu posebnog sporazuma o podnošenju spora pred Međunarodni sud u Haagu. Nastavljena je razmjena posjeta visokih dužnosnika dviju zemalja, kao i konzultacije na nižim i ekspertnim razinama. U listopadu, odnosno u prosincu Hrvatsku su posjetili predsjednik Skupštine Crne Gore Ranko Krivokapić i predsjednik Crne Gore Filip Vujanović. Potpisano je i nekoliko bilateralnih sporazuma. Robna razmjena između dviju zemalja povećana je 17 % u odnosu na godinu. U sklopu razvoja odnosa s Kosovom Hrvatska je u godini bila vrlo aktivna u pružanju pomoći i stručnom osposobljavanju kosovskih kadrova na različitim područjima, posebno izgradnji institucija i prenošenja iskustava u procesu pristupanja EU-u. Hrvatska se trudila pronaći modalitet za uključivanje Kosova u regionalne inicijative jer to drži važnim za daljnji razvoj, stabilnost i sigurnost cijele regije. Radi proširenja gospodarske suradnje Hrvatska i Kosovo sklopili su tri međudržavna ugovora. Ukupna trgovinska razmjena iznosila je 55,8 milijuna eura. Mnogobrojne hrvatske tvrtke poslovale su s Kosovom, a najbolji rezultati ostvareni su na području informatičkih tehnologija. U godini ostvaren je najveći broj međusobnih posjeta najviših dužnosnika Republike Hrvatske i Makedonije od osamostaljenja dviju zemalja. Predsjednik Stjepan Mesić dvaput je posjetio Makedoniju, a prvi inozemni posjet predsjednika Đorđija Ivanova nakon inauguracije bio je posjet Hrvatskoj. Predsjednik Sobranja Trajko Veljanoski također je posjetio Hrvatsku, a predsjednica Vlade Jadranka Kosor posjetila je Skopje. Suradnja odbora za europske integracije dvaju parlamenata bila je osobito intenzivna, a zabilježeni su i mnogobrojni ministarski posjeti Skopju i Zagrebu. S obzirom na to da hrvatska manjina nije priznata u makedonskom Ustavu, manjinsko pitanje predstavlja prioritet u bilateralnoj suradnji. U počeo je s radom Mješoviti odbor za provedbu sporazuma o zaštiti manjina. Ukupna trgovinska razmjena iznosila je 215 milijuna eura i smanjila se zbog globalne gospodarske krize 25 % u odnosu na godinu. Politički segment odnosa Hrvatske i Srbije bio je i kroz godinu pod utjecajem činjenice da je Hrvatska priznala Kosovo. Dodatno opterećenje predstavljalo je srbijansko tumačenje hrvatskog izlaganja pred Međunarodnim sudom pravde 7. prosinca o usklađenosti proglašenja neovisnosti Kosova s međunarodnim pravom i najava protutužbe Srbije protiv Republike Hrvatske za genocid pred Međunarodnim sudom u Haagu. U duhu zalaganja za konstruktivne odnose Hrvatska je nastavila davati potporu europskoj perspektivi Srbije, a za posjeta Srbiji predsjednika Vlade Ive Sanadera u ožujku potpisan je Protokol o suradnji u procesu europskih integracija. Krajem godine Vlada Republike Hrvatske donijela je odluku o trajnoj suspenziji viznog režima s Republikom Srbijom. U godini ipak je zabilježen porast suradnje državnih institucija, osobito u području unutarnjih poslova, pravosuđa, kulture, a kontinuirano je dobra suradnja u području gospodarstva. Potpisano je sedam međudržavnih ugovora, među kojima o policijskoj suradnji, readmisiji i gospodarskoj suradnji. Gospodarska suradnja i dalje se dobro razvijala, a robna razmjena iznosila je 602 milijuna eura (uz pad od 27 % zbog gospodarske krize), od čega je 400 milijuna eura hrvatskog izvoza u Srbiju. Izravna strana ulaganja iz Hrvatske u Srbiju, za razliku od prethodnih godina, znatno su smanjena i iznosila su 25,6 milijuna eura. U godini Hrvatsku su posjetila srbijanska turista koji su ostvarili noćenja, što je povećanje od 14 % u odnosu na godinu. Godišnjak Ministarstvo vanjskih poslova i europskih integracija 26

27 Odnosi sa susjednim zemljama i zemljama regije U vezi s nekim otvorenim pitanjima radilo je mješovito povjerenstvo zaduženo za povrat u Hrvatsku kulturnih dobara odnesenih za vrijeme Domovinskog rata. Nastavljena je i suradnja povjerenstava zaduženih za pitanje nestalih i zatočenih, a nakon više od tri godine održan je i sastanak Međuvladina mješovitog odbora za manjine. Krajem godine održan je prvi pripremni sastanak za regionalnu ministarsku konferenciju o izbjeglicama te su najavljeni novi sastanci radi što bolje pripreme konferencije. Odnosi s Turskom iznimno su razvijeni na svim područjima političkom, obrambenom, sigurnosnom i parlamentarnom, a imaju dobru perspektivu i na gospodarskom planu. Predsjednik Vlade Ivo Sanader boravio je u službenom posjetu Ankari u veljači, kada je potpisano šest bilateralnih sporazuma. Ministar vanjskih poslova Turske Ahmet Davutoğlu službeno je posjetio Zagreb u prosincu. Održane su i političke konzultacije na razini državnih tajnika i ravnatelja, kao i konzultacije s ministrom za europska pitanja i glavnim pregovaračem Republike Turske Egemenom Bagisom u Zagrebu. U došlo je do očekivanog pada ukupne bilateralne robne razmjene između Hrvatske i Turske (više od 20 %), ali i do porasta hrvatskog izvoza od gotovo 60 %.U sklopu službenog posjeta predsjednika hrvatske Vlade u Istanbulu je održan poslovni forum na kojem je sudjelovalo više od 40 hrvatskih te šezdesetak turskih kompanija, a potpisan je i Memorandum o suradnji između pomorskih luka Antalyje i Zadra. U Istanbulu je u lipnju održana šesta sjednica Mješovite komisije za cestovni promet, a u Zagrebu u studenome druga sjednica Zajedničkog hrvatskoturskog odbora za slobodnu trgovinu na kojoj je hrvatska strana predložila daljnju liberalizaciju trgovine poljoprivrednim proizvodima. Politički odnosi između Republike Hrvatske i Moldove su prijateljski, dok su gospodarski odnosi trenutačno vrlo skromni. Godišnjak Ministarstvo vanjskih poslova i europskih integracija 27

28 Regionalna multilateralna suradnja Konkretni razvojni projekti Sudjelovanjem u različitim regionalnim organizacijama, inicijativama i forumima Republika Hrvatska potvrđuje svoju predanost i doprinos suradnji u regiji kao ključnom instrumentu stabilnosti, povjerenja i napretka za sve države regije. Svjesna činjenice da jačanje demokratskih procesa, gospodarsko osnaživanje i prihvaćanje euroatlantskih standarda u državama okruženja predstavlja zajedničku dobrobit, Hrvatska još intenzivnije nastavlja pružati svoja iskustva i kapacitete kroz različite modalitete suradnje. Provedba integracijskog procesa i konačno članstvo u Europskoj uniji prioritet je hrvatske vanjske politike te čini okosnicu regionalne suradnje Republike Hrvatske u jugoistočnoj Europi. Kao vodeći politički i gospodarski čimbenik u regiji Hrvatska je svjesna svoje uloge u očuvanju mira i stabilnosti toga područja. Cjelovit pristup suradnji u regiji, primjenom načela regionalnog vlasništva s ciljem razvijanja punih potencijala projektno-orijentirane suradnje, prioritet je prekograničnoga i transnacionalnog djelovanja Republike Hrvatske. Zajednička fotografija sudionika sastanka na vrhu SEECP-a u Kišinjevu 4. lipnja Proces suradnje u jugoistočnoj Europi (SEECP) u okviru SEECP-a Hrvatska je i u godini nastavila s aktivnim doprinosom razvoju dijaloga i jačanju dobrosusjedskih odnosa u regiji. Tijekom moldovskoga predsjedanja SEECP-om do lipnja, te zatim predsjedanjem Turske, Hrvatska je kroz provođenje nacionalnih reformi, jačanje tolerancije i političkog dijaloga pokazivala kako valja djelovati. Istodobno je i konkretno pomagala državama u regiji na njihovu putu ispunjavanja postavljenih uvjeta za ulazak u europske i euroatlantske integracije. Ministar Gordan Jandroković sudjelovao je na sastanku ministara vanjskih poslova, a potpredsjednica Vlade Jadranka Kosor na sastanku na vrhu SEECP-a u lipnju u Kišinjevu, kojima je zaključeno moldovsko predsjedanje SEECP-om. Na summitu u Kišinjevu prihvaćena je Zajednička izjava šefova država i vlada u kojoj su definirana tri ključna utjecaja na regiju u proteklom razdoblju: približavanje EU-u, svjetska gospodarska kriza i uspostava vladavine prava. Vijeće za regionalnu suradnju (RCC) ključni interes za suradnju s RCC-om kao koordinativnim instrumentom proizlazi ponajprije iz dviju temeljnih odrednica djelovanja RCC-a: suradnje u regiji i pune integracije u euroatlantske asocijacije koje su ujedno i strateški interesi Republike Hrvatske. RCC ima zadaću generirati i koordinirati razvojne projekte kojima se jačaju kapaciteti država regije te ujedno potiče na stalno usklađivanje s procesima i standardima euroatlantskih asocijacija. Poseban poticaj daje i činjenica da su aktivni sudionici u tijelima RCC-a zainteresirane države, donatori i institucije EU-a, koje sponzoriranjem pojedinih projekata olakšavaju i njihovu implementaciju. Hrvatska je s drugim partnerskim državama istaknula interes za projekt Regionalnog središta za borbu protiv velikih otvorenih požara u Divuljama pokraj Splita. Drugi projekt u kojem Hrvatska ima komparativne prednosti za nositelja aktivnosti jest Regionalno središte za javno-privatno partnerstvo. Smatrajući da države jugoistočne Europe zajedno mogu uspješnije odgovoriti na energetsku krizu te osigurati stabilne energetske izvore ulaganjem u diversifikaciju energetskih putova i izvora, Hrvatska je iskazala interes i za energetsku suradnju. Srednjoeuropska inicijativa (SEI) u okviru te inicijative Hrvatska se tijekom proteklog razdoblja zalagala za jačanje suradnje kroz ostvarivanje zajedničkih projekata iz područja kulturne razmjene, znanosti i tehnologije, kao i razmjene znanja i iskustava na području upravljanja i ljudskih Godišnjak Ministarstvo vanjskih poslova i europskih integracija 28

29 Regionalna multilateralna suradnja potencijala. Na temelju iskustva stečenog u pretpristupnim pregovorima s EU-om Hrvatska se zalagala za napredak euroatlantskih integracijskih procesa susjednih zemalja. Kao i proteklih godina, i u godini poseban naglasak bio je na temama zaštite okoliša i razvoja ljudskih potencijala. Već tradicionalno, pod pokroviteljstvom Srednjoeuropske inicijative i u organizaciji Diplomatske akademije Ministarstva vanjskih poslova i europskih integracija te Poslijediplomskog središta u Dubrovniku, u svibnju je uspješno održan godišnji SEI-jev Diplomatski forum. Jadransko-jonska inicijativa tijekom talijanskoga predsjedanja tom inicijativom naglasak je bio na jačanju suradnje na lokalnoj i regionalnoj razini, intenziviranju suradnje na području zaštite Jadranskog mora od onečišćenja te razmjeni iskustava u pogledu prirodnih katastrofa. Hrvatska se na svim navedenim područjima aktivno angažirala. Suradnja na gospodarskom planu naglašeno je poticala ruralni razvoj država članica i to posebno kroz turizam te malo i srednje poduzetništvo. Strategija EU-a za dunavsku regiju Europsko vijeće je 19. lipnja povjerilo Europskoj komisiji mandat da do kraja godine izradi Strategiju EU-a za dunavsku regiju, donošenje koje se očekuje tijekom mađarskoga predsjedanja EU-om u prvoj polovici godine. Ministar Gordan Jandroković na»dunavskom forumu«u Linzu, 29. lipnja, prenio je punu podršku Republike Hrvatske izradi Strategije EU-a za dunavsku regiju. Sukladno stajalištu da je ravnopravno partnerstvo u izradi Dunavske strategije osnovni preduvjet za njezinu uspješnu realizaciju, Hrvatska je imenovala predstavnika na operativnoj razini koji će sudjelovati u pripremnoj fazi izrade strategije. Zanimanje za Dunavsku strategiju proizlazi iz činjenice da će ona obuhvatiti velik dio hrvatskog ozemlja te da će se ponajprije odnositi na gospodarsku suradnju i financiranje transnacionalnih projekata od interesa za EU i razvoj dunavske makroregije u cjelini, što otvara mogućnosti za nove oblike suradnje sa zemljama regije. Radna zajednica Alpe-Jadran (RZAJ) jedna je od najstarijih međunarodnih organizacija regionalnog karaktera u kojima sudjeluje Republika Hrvatska. U godini Hrvatska je bila članica Predsjedništva RZAJ-a tijela sačinjenog od trenutačne, prethodne i buduće regije/države predsjedateljice (Hrvatska će predsjedati i godine). U Radnoj zajednici Alpe-Jadran trenutačno se razmišlja o reorganizaciji te inicijative. Regionalna inicijativa za migracije, azil i izbjeglice (MARRI) prelaskom u regionalno vlasništvo, koje se dogodilo tijekom hrvatskoga predsjedanja MARRI-jem godine, ta regionalna inicijativa dodatno je potvrdila svoju učinkovitost. Teme kojima se države sudionice bave, ponajprije je riječ o pitanjima ilegalnih migracija, trgovine ljudima te izbjeglicama, postaju sve aktualnije pa se djelovanjem MARRI-ja znatno osnažuje i suradnja država jugoistočne Europe s državama EU-a. Crna Gora, koja je predsjedala inicijativom od svibnja, naglašavala je potrebu daljnjeg jačanja analitičkog pristupa u svim navedenim područjima kako bi se rezultatima djelovanja MARRIja mogle koristiti ne samo zemlje sudionice inicijative već i druge države i institucije. Inicijativa za suradnju u jugoistočnoj Europi (SECI) na sastanku SECI-ja u Bukureštu u prosincu godine Hrvatska je bila jedna od potpisnica nove konvencije SELEC-a (South East European Law Enforcement Center) kojom su ostvareni preduvjeti za stupanje na snagu novoga pravnog okvira za suradnju država jugoistočne Europe u području suzbijanja prekograničnoga organiziranog kriminala. Punu podršku budućem radu SECI-jeva Centra za suzbijanje prekograničnog kriminala, sa sjedištem u Bukureštu, uz države jugoistočne Europe dali su i predstavnici Europola, Interpola i odgovarajuće agencije SAD-a. Pozdravljeno je potpisivanje memoranduma o razumijevanju sa srodnim regionalnim inicijativama poput MARRI-ja i RCC-a. Godišnjak Ministarstvo vanjskih poslova i europskih integracija 29

30 Druga godina u vijeću sigurnosti Uspješno sudjelovanje u svjetskoj vladi Republika Hrvatska je 31. prosinca završila mandat nestalne članice u Vijeću sigurnosti Ujedinjenih naroda za razdoblje godine. Uspješnim djelovanjem u Vijeću sigurnosti, koje predstavlja vrhunac vanjskopolitičkog angažmana svake države, afirmirana je pozicija Republike Hrvatske kao odgovorne i poštovane članice međunarodne zajednice te je okrunjeno njezino gotovo osamnaestogodišnje članstvo u toj svjetskoj organizaciji. Hrvatska je pokazala spremnost i sposobnost da kao članica Vijeća sigurnosti u punoj mjeri preuzme odgovornost za održavanje međunarodnog mira i sigurnosti. Dvogodišnji mandat u Vijeću sigurnosti Hrvatska je počela 1. siječnja godine, a Vijećem je predsjedala tijekom prosinca iste godine. Za obje godine svojega mandata predsjedala je Protuterorističkim odborom Vijeća sigurnosti, a supredsjedala je Odborom za neširenje oružja za masovno uništenje te odborima za sankcije protiv Sudana i Somalije. Fokus Republike Hrvatske u Vijeću sigurnosti temeljio se na specifičnim nacionalnim interesima, kao i prioritetima vanjske politike države aspirantice za članstvo u euroatlantskim integracijama. Sukladno tomu, ponajprije je bila posvećena raspravama o Međunarodnom sudu za zločine počinjene na prostoru bivše SFRJ te pitanjima kriznih područja u jugoistočnoj Europi (Bosna i Hercegovina, Kosovo). Stoga je bila članica Kontaktne i drafting skupine za Kosovo i Bosnu i Hercegovinu, kao i Skupine prijatelja glavnog tajnika za Gruziju. Posebna se pozornost posvećivala najzastupljenijim temama na dnevnom redu Vijeća sigurnosti krizama na afričkom kontinentu te pitanjima zaštite civilnog stanovništva, žena i djece u oružanim sukobima. U svojim nastupima Hrvatska je naglašavala važnost vladavine prava te se u tom smislu snažno zalagala za puno poštovanje i jačanje međunarodnog prava, posebice ljudskih prava, međunarodnoga humanitarnog prava i međunarodnog prava o izbjeglicama. Ministar Gordan Jandroković s glavnim tajnikom UN-a Ban Ki-moonom u New Yorku u studenome (foto: UN) Trajnu predanost Republike Hrvatske održanju i izgradnji mira potvrđuje i sudjelovanje u radu devet mirovnih misija UN-a u kojima, uz hrvatske vojnike, sudjeluju i policijski djelatnici te diplomatsko osoblje. Tijekom tog razdoblja Hrvatska je, održavajući redovite konzultacije s ostalim članicama Vijeća, uključujući i najveće svjetske velesile i stalne članice Vijeća sigurnosti, izravno sudjelovala u pronalaženju trajnog rješenja za iznimno složene situacije, poput niza oružanih sukoba i drugih prijetnji diljem Afrike i Azije, bliskoistočnog pitanja, situacije u Afganistanu, gruzijsko-ruskog sukoba te napetosti izazvanih razvijanjem nuklearnih programa u Iranu i Sjevernoj Koreji. Aktivno sudjelovanje visokih državnih dužnosnika Aktivno sudjelovanje visokih dužnosnika Republike Hrvatske na sastancima Vijeća sigurnosti tijekom mandata nestalne članice potvrda su snažnoj potpori Hrvatske radu i važnosti toga tijela. Predsjednik Republike Stjepan Mesić sudjelovao je na povijesnoj sjednici Vijeća sigurnosti o temi»zaštita međunarodnog mira i sigurnosti: neširenje nuklearnog oružja i nuklearno razoruža- Godišnjak Ministarstvo vanjskih poslova i europskih integracija 30

31 Druga godina u vijeću sigurnosti nje«, održanoj 24. rujna pod predsjedanjem predsjednika SAD-a, koja je rezultirala donošenjem relevantne rezolucije. U radu Vijeća više su puta sudjelovali i drugi visoki hrvatski dužnosnici: predsjednik hrvatske Vlade Ivo Sanader se, u sklopu redovite polugodišnje rasprave Vijeća sigurnosti o provedbi izlazne strategije Međunarodnog kaznenog suda za bivšu Jugoslaviju, obratio Vijeću (24. lipnja) naglašavajući potporu Hrvatske radu Suda i predanost punoj suradnji. Ministar vanjskih poslova i europskih integracija Gordan Jandroković sudjelovao je 11. studenoga u raspravi Vijeća o temi»zaštita civila u oružanim sukobima«. Predsjednik Stjepan Mesić govorio je na zasjedanju Opće skupštine UN-a u rujnu Hrvatsko članstvo u Vijeću sigurnosti bilo je dodatan doprinos procesu pristupanja euroatlantskim integracijama i poticaj za dinamiziranje tog procesa. Također, sudjelovanjem u radu Vijeća sigurnosti Republika Hrvatska stekla je korisna iskustva i znanja kojima se može koristiti u radu u NATO-u, a zacijelo će ih koristiti i pri postizanju konsenzusa u okviru Zajedničke vanjske i sigurnosne politike EU-a kada postane punopravnom članicom. Aktivni i u drugim tijelima UN-a Oslanjajući se na iskustvo stečeno članstvom u Vijeću sigurnosti, prije svega u postkonfliktnoj obnovi i izgradnji mira te razvoju demokratskih institucija i vladavini prava, Hrvatska je 1. listopada ponovno istaknula kandidaturu za članstvo u Komisiji za izgradnju mira za razdoblje godine. Reforma Vijeća sigurnosti i ukupno poboljšanje rada sustava UN-a interes je i Republike Hrvatske, pa je ministar Gordan Jandroković sudjelovao na Ministarskom sastanku o reformi Vijeća sigurnosti koji je održan u veljači u Rimu. Svoju zainteresiranost za učinkovito djelovanje svjetske organizacije hrvatska je diplomacija iskazivala i djelovanjem, odnosno kroz članstvo u njezinim različitim tijelima. U tom kontekstu valja izdvojiti izbor hrvatske diplomatkinje Jasminke Dinić u članstvo Savjetodavnog odbora za administrativna i proračunska pitanja UN-a u razdoblju godine. Dogovor stalnog predstavnika RH pri UN-u Ranka Vilovića i ministra Gordana Jandrokovića tijekom zasjedanja Opće skupštine UN-a Hrvatska je u godini aktivno sudjelovala i u radu drugih tijela UN-a i međunarodnih organizacija u kojima je članica, pridonoseći rješavanju aktualnih izazova i problema s kojima se susreće međunarodna zajednica (održavanje globalnog mira i sigurnosti, protuterorizam, ispunjavanje Milenijskih razvojnih ciljeva, održivi razvoj, klimatske promjene, reforma UN-ova sustava i slično). Predsjednik Republike Stjepan Mesić u srpnju je sudjelovao na sastanku na vrhu Pokreta nesvrstanih o temi»međunarodna solidarnost za mir i razvitak«u Sharm El-Sheiku, a u rujnu je održao govor na glavnoj raspravi 64. zasjedanja Opće skupštine UN-a. U prosincu je predvodio hrvatsko izaslanstvo na Konferenciji Ujedinjenih naroda o klimatskim promjenama u Kopenhagenu. Godišnjak Ministarstvo vanjskih poslova i europskih integracija 31

32 Druga godina u vijeću sigurnosti U godini Hrvatska je bila članica različitih tijela UN-a: Vijeća sigurnosti ( ), Komisije za stanovništvo i razvoj ( ), Komisije za održivi razvoj ( ), Komisije za položaj žena ( ), Upravnog vijeća UN-ova programa za okoliš ( ), Odbora protiv torture ( ), Odbora za uklanjanje svih oblika diskriminacije žena ( ), Svjetske meteorološke organizacije, predsjednik regionalne skupine za Europu ( ) te nekoliko UNESCO-ovih tijela: Međuvladina vijeća Međunarodnog programa za razvoj komunikacija ( ), Međuvladine komisije za tjelesni odgoj i šport ( ), Međuvladina odbora Konvencije o zaštiti i promicanju raznolikosti kulturnih izričaja ( ) i Odbora za očuvanje nematerijalne baštine ( ). Godišnjak Ministarstvo vanjskih poslova i europskih integracija 32

33 Međunarodna sigurnost Desetljeće aktivnog sudjelovanja u mirovnim misijama U godini obilježena je deseta obljetnica početka aktivnog hrvatskog sudjelovanja u međunarodnim mirovnim misijama. U doista kratkom vremenu Republika Hrvatska je od zemlje u kojoj su djelovale mirovne snage međunarodne zajednice postala zemljom koja se aktivno uključuje u mirovne napore u svijetu, sudjelovanjem u međunarodnim mirovnim misijama svih glavnih aktera na globalnoj sceni UN-a, NATO-a i EU-a. U tom je razdoblju napravila važan iskorak ne samo u kvantiteti nego i u kvaliteti svojega doprinosa mirovnim misijama. Iskustva stečena desetogodišnjim sudjelovanjem u mirovnim misijama uvelike su pridonijela pripremama i spremnosti Hrvatske za pristupanje euroatlantskim integracijama, osobito ostvarenju jednog od strateških hrvatskih vanjskopolitičkih ciljeva ulasku u članstvo NATO-a. Početkom listopada, u Hrvatskom vojnom učilištu u Zagrebu, u organizaciji Ministarstva obrane i Ministarstva vanjskih poslova i europskih integracija održana je Konferencija u povodu obilježavanja 10. godišnjice sudjelovanja RH u međunarodnim mirovnim operacijama. Konferenciji su nazočili predsjednik Republike Stjepan Mesić, predsjednik Hrvatskoga sabora Luka Bebić i predsjednica Vlade Jadranka Kosor. Predsjednica Vlade Jadranka Kosor govorila je na međunarodnoj konferenciji kojom je obilježeno 10 godina sudjelovanja Republike Hrvatske u međunarodnim mirovnim misijama Iako su u proteklom razdoblju u mirovnim misijama sudjelovali uglavnom pripadnici Oružanih snaga, u mirovne operacije postupno su se uključivali i pripadnici civilne policije, diplomatsko osoblje Ministarstva vanjskih poslova i europskih integracija te predstavnici drugih resornih ministarstava. Tako se širio krug hrvatskih mirovnjaka koji su stjecali dragocjena iskustva i znanja širom svijeta i obavljali časnu službu uspostave i održavanja svjetskog mira. Tijekom godine pripadnici Hrvatske vojske, Ministarstva unutarnjih poslova, Ministarstva pravosuđa i Ministarstva vanjskih poslova i europskih integracija sudjelovali su u mirovnim operacijama UN-a (devet misija), NATO-a (dvije misije) i EU-a (tri misije). Najvažniji i najveći hrvatski doprinos mirovnim misijama je sudjelovanje u operaciji ISAF pod vodstvom NATO-a u Afganistanu. U skladu s odlukom Hrvatskoga sabora, Hrvatska u toj operaciji sudjeluje s kontingentom od 300 vojnika, koji obavljaju razne zadaće od obuke i mentorskog rada s afganistanskom vojskom, zaštite sigurnosnih snaga, medicinskih usluga do zadaća vojne policije i drugih a raspoređeni su u trima regijama: glavnom gradu Kabulu, na sjeveru te na zapadu Afganistana. U sklopu cjelovitog pristupa koji međunarodna zajednica primjenjuje u stabilizaciji i obnovi Afganistana, uz pripadnike oružanih snaga angažirani su i policijski djelatnici i diplomati Republike Hrvatske. Hrvatska sudjeluje u trima pokrajinskim timovima za obnovu, pod vodstvom Litve, Mađarske i Njemačke. U pokrajinskom timu za obnovu u Feyzabadu hrvatski diplomat je zamjenik voditelja civilnih poslova te radi na projektima razvojne pomoći koji su novi oblik sudjelovanja Hrvatske u aktivnostima međunarodne zajednice u toj zemlji. Hrvatska je i godine nastavila provoditi programe obučavanja i obrazovanja pripadnika mirovnih snaga. Obučno središte za međunarodne vojne operacije (OSMVO) u Rakitju pokraj Zagreba, koje ima za te poslove certifikat UN-a, provodi obuku hrvatskih i stranih časnika prije upućivanja u misije te sudjeluje u međunarodnoj razmjeni instruktora. Slična međunarodna obuka i školovanje provodi se i za pripadnike policijskih snaga, a još godine i ti su tečajevi dobili certifikat UN-a. Godišnjak Ministarstvo vanjskih poslova i europskih integracija 33

34 Međunarodna sigurnost Dugoročni i provedbeni dokumenti za bolju kontrolu oružja Prepoznajući globalne sigurnosne ugroze, od kojih je proliferacija oružja za masovno uništavanje i njegova dostupnost terorističkim organizacijama jedan od najvećih sigurnosnih izazova, Vlada Republike Hrvatske osnovala je Međuresornu radnu skupinu za izradu Nacionalne strategije za suzbijanje širenja oružja masovnog uništenja i Akcijskog plana provedbe. U sklopu rada na Strategiji u Splitu je za sudionike Međuresorne radne skupine, kao i za Vladine dužnosnike, od 4. do 8. svibnja pod pokroviteljstvom NATO-a održana radionica pod nazivom Advanced Training Course Croatia NATO ATC. Osnovna tema radionice bile su smjernice i podloga za pripremu nacionalne strategije za sprečavanje širenja oružja za masovno uništavanje. Ministarstvo vanjskih poslova i europskih integracija pokrenulo je projekt»druga linija obrane«te u pregovorima s Ministarstvom energetike SAD-a osiguralo donaciju američke Vlade hrvatskoj Graničnoj policiji i Carinskoj upravi. Donirana tehnička oprema i financijska sredstva iskoristit će se za kvalitetniji i učinkovitiji nadzor granice i graničnih prijelaza, posebno prema Bosni i Hercegovini. Predmet striktnijeg nadzora bit će pošiljke koje sadržavaju nuklearne materijale. Predstavnici Ministarstva vanjskih poslova i europskih integracija sudjelovali su i u outreach projektima koje SAD organizira radi pomoći Republici Kosovu. Takav je, primjerice, projekt»izvozna kontrola i sigurnost granica«kojim se Kosovu pomaže poboljšati sustav izvozne kontrole robe dvojne i vojne namjene. Hrvatska je aktivna u Organizaciji za zabranu kemijskog oružja (OPCW), sa sjedištem u Haagu, koja nadzire uništavanje postojećega kemijskog oružja, opreme i tehnologije te sprečava širenje oružja masovnog uništenja. U godini Hrvatska je sudjelovala u raznim projektima, poput seminara i konferencija o kemijskom, biološkom i radiološkom terorizmu, te o provedbi Konvencije o zabrani kemijskog oružja i popularizaciji njezinih ciljeva u industriji i akademskim krugovima. Nacionalno povjerenstvo Republike Hrvatske za provedbu Konvencije o zabrani kemijskog oružja (CWC), kojim predsjeda Ministarstvo vanjskih poslova i europskih integracija Republike Hrvatske, i Organizacija za zabranu kemijskog oružja (OPCW) u Cavtatu su organizirali»međunarodnu radionicu za industriju i akademsku zajednicu na temu CWC/BTWC/UNSC Rezolucije 1540«. Radionica je održana 4. i 5. travnja, a sudjelovalo je 47 sudionika iz 23 zemlje te predstavnici UN-ova Ureda za razoružanje (UNODA) i Odbora Vijeća sigurnosti UN-a za provedbu rezolucije 1540, kao i nevladinih organizacija. Sudjelujući drugi put u organizaciji Radionice, Organizacija za zabranu kemijskog oružja pokazala je da cijeni zalaganje i rad Republike Hrvatske u međunarodnim multilateralnim okvirima, posebice na polju neširenja i suzbijanja širenja kemijskog oružja. U okviru napora za uspostavu i primjenu sustava kontrole nelegalnog gomilanja i krijumčarenja maloga i lakog oružja i pripadajućeg streljiva Vlada Republike Hrvatske 10. rujna donijela je Nacionalnu strategiju i Akcijski plan za kontrolu maloga i lakog oružja. Nacionalna strategija strateški je dokument koji definira ključne ciljeve i prioritete nacionalne politike kontrole malog i lakog oružja. Akcijski plan sadržava jasno definirane mjere za unapređenje dosadašnjih aktivnosti u tom području radi stvaranja što sigurnijeg okruženja za hrvatske građane i omogućivanja nesmetanoga gospodarskoga i socijalnog razvitka države. Poduzeti koraci za daljnje unapređenje sustavne politike razvojne pomoći Osnivanjem Međuresorne radne skupine za razvojnu suradnju i humanitarnu pomoć inozemstvu u svibnju godine Hrvatska je otvorila novu etapu u provedbi sustavne politike razvojne i humanitarne pomoći i njezina usklađivanja s načelima razvojne politike Europske unije, Organizacije za gospodarsku suradnju i razvoj (OECD) te Milenijskih razvojnih ciljeva UN-a. Ministarstvo vanjskih poslova i europskih integracija koordinator je politike međunarodne razvojne suradnje Republike Hrvatske. Nacionalnom strategijom razvojne suradnje Republike Hrvatske (za razdoblje od do godine), donesenom u veljači, određeni su teritorijalni i tematski prioriteti za pružanje razvojne pomoći: razvojna pomoć ponajprije će se usmjeravati na regiju jugoistočne Europe gdje stečeno znanje Godišnjak Ministarstvo vanjskih poslova i europskih integracija 34

35 Međunarodna sigurnost i iskustvo mogu biti najkorisniji za zemlje primateljice i to prije svega u prijenosu iskustava iz političke i gospodarske tranzicije. Među prioritetima hrvatske politike razvojne pomoći je i pomoć Afganistanu. U godini fondu otvorenom pri UNDP-u za financiranje troškova izbornih aktivnosti u Afganistanu uplaćeno je američkih dolara; u prosincu godine svečano je obavljena primopredaja zdravstvenog centra»zhar Shakh«(gradnju kojega je s američkih dolara financirala Republika Hrvatska) afganistanskom Ministarstvu javnog zdravstva; financijska potpora ( američkih dolara) pružena je i Svjetskom programu za hranu za program»hrana za obrazovanje«; u sklopu provedbe malih razvojnih projekta realizirana je kupnja školske opreme i osigurani alternativni izvori prihoda (kupnja košnica za ženske pčelarske zadruge). Zgrada novog zdravstvenog centra u afganistanskom mjestu Layobi U godini Ministarstvo vanjskih poslova i europskih integracija financijski je poduprlo i projekte praćenja epidemije HIV/AIDS-a pri Školi narodnog zdravlja»andrija Štampar«te UNICEF-ov projekt»škole za Afriku«. Ukupna službena razvojna pomoć Republike Hrvatske inozemstvu u godini iznosila je 127, kune. Godišnjak Ministarstvo vanjskih poslova i europskih integracija 35

36 Regionalne međunarodne organizacije Novost u Organizaciji za europsku sigurnost i suradnju Krfski proces Iako je Organizacija za europsku sigurnost i suradnju (OESS) izgubila ulogu i mjesto koje je imala početkom devedesetih godina dvadesetog stoljeća, kad je bila ključni instrument pokretanja demokratskih promjena i prvi stup oko kojeg se počela graditi nova europska sigurnosna arhitektura, ona i dalje ostaje važan čimbenik europske sigurnosti i jedini koji uključuje obje komponente euroatlantsku i euroazijsku. Dugogodišnji proces reforme u određenoj je mjeri paralizirao rad Organizacije. Budući da se odluke donose konsenzusom, na redovitom godišnjem ministarskom sastanku više godina za redom nije bilo moguće donijeti zajedničku deklaraciju. Novi zamah nastojala je dati Grčka tijekom predsjedanja u godini na Krfu je potkraj lipnja prvi put održan neformalni sastanak Ministarskog vijeća OESS-a, a paralelno i ministarski sastanak Vijeća NATO-RF kojim je, nakon polugodišnje stanke prouzročene krizom u Gruziji, obnovljen dijalog s Ruskom Federacijom. Krfskim sastankom otvoren je novi proces razmjene gledišta o širokom spektru pitanja europske sigurnosti u okviru tzv. Platforme o kooperativnoj sigurnosti, uz mogući doprinos svih postojećih sigurnosnih institucija u Europi. To je potvrđeno na Ministarskom vijeću OESS-a u Ateni 1. i 2. prosinca prihvaćanjem Ministarske izjave o Krfskom procesu i Odluke o unapređenju Krfskog procesa. Sudjelovanjem u pripremi i raspravama na svim spomenutim skupovima Republika Hrvatska od samog se početka aktivno uključila u Krfski proces. Primjenjujući norme i standarde OESS-a, Hrvatska je nastavila sa svojim višegodišnjim angažmanom unutar triju glavnih područja djelovanja OESS-a: ljudske dimenzije (zaštita ljudskih prava i prava manjina, sloboda medija, tolerancija i nediskriminacija itd.), ekonomsko-ekološke dimenzije (održivi razvoj) i vojno-političke dimenzije (nadzor naoružanja i mjere izgradnje povjerenja). Hrvatski predstavnici sudjelovali su i u više radnih skupina koje djeluju unutar Organizacije, posebno kad je riječ o borbi protiv terorizma, sigurnosti granica i drugim aspektima kooperativne sigurnosti. Aktivan doprinos Republike Hrvatske terenskim misijama OESS-a nastavljen je upućivanjem osoblja iz državnoga i civilnog sektora u misije OESS-a. U sklopu dugogodišnjeg aktivnog sudjelovanja u misijama za nadzor provođenja izbora Ureda za demokratske institucije i ljudska prava OE- SS-a (ODIHR), Hrvatska je i u godini u više navrata uputila promatrače pojedinačnih izbora. Hrvatske nevladine organizacije također su sudjelovale u promatračkim misijama i stručnim seminarima, čime je dodatno potvrđena dobra suradnja s ODIHR-om. Ured OESS-a u Zagrebu u godini nastavio je pratiti postupke suđenja za ratne zločine i izvještavati sjedište OESS-a o provedbi Vladina programa stambenog zbrinjavanja. Nastavljeno je i redovito održavanje sastanaka predstavnika hrvatske Vlade i Ureda u okviru utvrđenog mehanizma suradnje u provedbi mandata Ureda OESS-a u Hrvatskoj. Ured OESS-a u ožujku i studenome Stalnom vijeću OESS-a u Beču predstavio je»izvješće o postignutom napretku vezano uz razvoj događaja i aktivnosti obuhvaćene mandatom«u kojima je zabilježen ukupni napredak Republike Hrvatske u provedbi preuzetih obveza iz mandata Ureda. U izvješćima se naglašava pozitivan, održiv i nepovratan napredak Republike Hrvatske u odnosu na pitanja iz mandata Ureda. U Odluci Stalnog vijeća iz prosinca, kojom je produžen mandat Uredu OESS-a u Zagrebu do 31. prosinca godine, zabilježen je znatan napredak koji je Vlada Republike Hrvatske postigla u ispunjavanju obveza u mnogim pitanjima iz područja obaju mandata Ureda OESS-a. Stalno vijeće zadužilo je Ured OESS-a u Zagrebu da do kraja godine dostavi Izvješće o napretku koje će poslužiti kao baza za evaluaciju ispunjenja mandata i zadataka vezanih za mandat. Godišnjak Ministarstvo vanjskih poslova i europskih integracija 36

37 Regionalne međunarodne organizacije Vijeće Europe 60 godina djelovanja Godina bila je u znaku obilježavanja 60. obljetnice Vijeća Europe kao najstarije europske organizacije te 50. obljetnice Europskoga suda za ljudska prava. Uz niz popratnih događanja koja su tim povodom organizirana u Strasbourgu i pojedinim državama članicama, uključujući i Hrvatsku, obilježavanje je bilo fokusirano na dva središnja događaja: 119. sjednicu Odbora ministara održanu u svibnju u Madridu, i tom prigodom donesenu svečanu Deklaraciju, te svečanost upriličenu 1. listopada u Strasbourgu u tjednu jesenskog zasjedanja Parlamentarne skupštine Vijeća Europe. Na svečanosti su se okupili visoki uzvanici s europske političke scene, a tom su prigodom uručene i diplome nacionalnim pobjednicima natjecanja u pisanju literarnog sastavka o Vijeću Europe, među kojima i hrvatskoj pobjednici Lei Araminčić iz Rijeke. Obilježavanju se pridružio i Kongres lokalnih i regionalnih vlasti Vijeća Europe, čiju je Deklaraciju tim povodom predstavila potpredsjednica Kongresa i voditeljica hrvatskog izaslanstva Dubravka Šuica. Državni tajnik Davor Božinović na sjednici Odbora ministara u Madridu (foto: Vijeće Europe) U takvom ozračju Republika Hrvatska nastavila je tijekom godine jačati položaj aktivne članice Vijeća Europe koja ispunjava obveze članstva te ih promiče na međunarodnom planu. Partnerski odnos s Vijećem Europe razvijao se u prvom redu konstruktivnim sudjelovanjem u njegovim programima i aktivnostima, s posebnim naglaskom na promicanju specifičnih tematskih interesa koji pridonose prepoznatljivosti države kao članice Organizacije. U tom smislu Hrvatska se posebno profilirala na području obiteljskog prava, predvodeći u inicijativama vezanim uz borbu protiv nasilja nad ženama (primjerice, Hrvatska je Vijeću ustupila primjerak nacionalnoga televizijskog spota o borbi protiv nasilja nad ženama koji je bio prikazan na Venecijanskom festivalu) i zabrane tjelesnog kažnjavanja djece, ali i na području zaštite prava nacionalnih manjina, borbe protiv trgovine ljudima, borbe protiv terorizma te reforme Europskoga suda za ljudska prava i sustavnog izvršavanja njegovih presuda, pružajući na taj način konkretni doprinos radu Organizacije i ostvarenju njezinih osnovnih ciljeva na planu jačanja demokracije, ljudskih prava i pravne države. Sukladno obvezama proizašlim iz različitih konvencija i sporazuma predstavnici Republike Hrvatske na stručnoj su razini redovito sudjelovali u radu čak sedamdesetak stalnih i ad hoc tijela (odbora) Vijeća Europe, kao i na raznim stručnim skupovima koje je Vijeće Europe organiziralo u Strasbourgu i zemljama članicama. Tijekom godine nastavljena je afirmacija Hrvatske kroz aktivan doprinos njezinih stručnjaka u tijelima Vijeća Europe. Kao posebno zapažene valja istaknuti predsjedanje veleposlanika Ranka Vilovića Odborom za borbu protiv terorizma (CODEXTER), supredsjedanje veleposlanice Dubravke Šimonović ad hoc Odborom za prevenciju i borbu protiv nasilja nad ženama i obiteljskog nasilja (CAHVIO) koji je zadužen za izradu nove konvencije Vijeća Europe o toj problematici, vodeću ulogu Ksenije Turković s Pravnog fakulteta u Zagrebu u izradi europskih smjernica za pravosuđe prilagođeno djeci. Također treba istaknuti izbor Damira Bolte (Ministarstvo financija) u Biro Odbora stručnjaka za procjenu mjera protiv pranja novca (MO- NEYVAL) i Tihomira Kralja (Ministarstvo unutarnjih poslova) u Biro Odbora za borbu protiv kriminala (CDPC). Nastavljajući dinamiku prihvaćanja europskih pravnih instrumenata, na kraju godine Republika Hrvatska bila je stranka 88 konvencija, sporazuma ili protokola (od ukupno 209 pravnih instrumenata Vijeća Europe). Tijekom godine Hrvatska je ratificirala Konvenciju o dodiru s djecom te potpisala revidiranu Europsku socijalnu povelju. U odnosu na Republiku Hrvatsku 1. veljače stupili su na snagu Dodatni protokol Konvenciji o transferu osuđenika i Konvencija Vijeća Europe o pranju novca, zapljeni i financiranju terorizma. Hrvatska je stranka 11 od postojećih 13 parcijalnih sporazuma Vijeća Europe. Godišnjak Ministarstvo vanjskih poslova i europskih integracija 37

38 Regionalne međunarodne organizacije Republika Hrvatska aktivno se angažirala u procesu reforme Europskoga suda za ljudska prava nastojeći da se Sudu osigura dugoročna učinkovitost. Dosljednom primjenom Europske konvencije za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda na nacionalnoj razini te urednim izvršenjem presuda Hrvatska također pridonosi rasterećenju Suda. Predmeti protiv Republike Hrvatske koji se nalaze pred Sudom sve su raznolikiji i zahtjevniji, ali je ukupan broj presuda u kojima je utvrđena povreda uglavnom stabiliziran te je i dalje relativno malen. Za Republiku Hrvatsku godina bila je i u znaku izrade i podnošenja nacionalnih izvješća o primjeni dvaju najvažnijih pravnih instrumenata Vijeća Europe na području zaštite nacionalnih manjina: u listopadu je podnijela Treće izvješće o primjeni Okvirne konvencije za zaštitu nacionalnih manjina (petogodišnji nadzorni ciklus), a krajem godine Četvrto izvješće o primjeni Europske povelje za regionalne ili manjinske jezike (trogodišnji nadzorni ciklus). Među susretima na visokoj razini ističe se sudjelovanje predsjednika Republike Stjepana Mesića na Ljetnoj školi Vijeća Europe za demokraciju 7. i 8. srpnja. Predsjednik se na marginama skupa sastao s glavnim tajnikom Vijeća Europe Terryjem Davisom, predsjednikom Europskoga suda za ljudska prava Jean-Paulom Costom i povjerenikom za ljudska prava Thomasom Hammarbergom. Ministar pravosuđa Ivan Šimonović sudjelovao je na konferenciji u povodu obilježavanja 10. obljetnice Parcijalnog sporazuma/skupine stručnjaka za borbu protiv korupcije (GRECO), a državni tajnik za politička pitanja Ministarstva vanjskih poslova i europskih integracija Davor Božinović predvodio je hrvatsko izaslanstvo na 119. sjednici Odbora ministara u Madridu. Godišnjak Ministarstvo vanjskih poslova i europskih integracija 38

39 Ljudska prava U središtu djelovanja zaštita žena i djece Zaštita i promicanje ljudskih prava, tolerancije i nediskriminacije, kao važan dio hrvatske vanjskopolitičke aktivnosti, provodili su se i godine sustavnom primjenom postojećih instrumenata i djelovanjem u okviru UN-a, Vijeća Europe, OESS-a i u drugim međunarodnim organizacijama koje promiču ljudska prava. U tim organizacijama Republika Hrvatska posebno se zalagala za ukidanje smrtne kazne, zabranu mučenja, zaštitu prava djeteta, uključujući i zabranu tjelesnog kažnjavanja djece, za ravnopravnost spolova i borbu protiv nasilja nad ženama, borbu protiv svih oblika diskriminacije, uključujući i diskriminaciju na temelju spolne orijentacije, te za zaštitu prava nacionalnih i etničkih manjina te promicanje međureligijskog dijaloga i tolerancije. Na globalnoj razini Hrvatska je osobitu pozornost posvetila Vijeću za ljudska prava UN-a kao najvažnijem svjetskom forumu na području zaštite i promicanja ljudskih prava. Republika Hrvatska aktivno je sudjelovala u radu Vijeća, posebno u dijelu koji se odnosio na proceduru Univerzalnoga periodičnog pregleda (pregleda stanja ljudskih prava u svim državama pojedinačno), ulazeći u interaktivni dijalog sa zemljama koje su na sjednicama Vijeća prezentirale stanje ljudskih prava. Kao nestalna članica Vijeća sigurnosti ( ) Hrvatska se uključila u rad Vijeća sigurnosti na području ljudskih prava. Posebice je bila aktivna pri razmatranju zaštite prava djece u oružanim sukobima i zaštite prava žena, uključujući provedbu prijašnjih rezolucija i donošenje novih (1888/2009 i 1889/2009) koje se odnose na žene, mir i sigurnost te na borbu protiv korištenja spolnog nasilja u sukobima i poslije njih. Hrvatska je godine uspješno zaključila posljednju godinu mandata članice Izvršnog odbora UNICEF-a (za razdoblje ). Aktivnim sudjelovanjem u njegovu radu pridonosila je zaštiti djece u svijetu, posebice u područjima pogođenim ratnim sukobima i prirodnim katastrofama. Također, prema programu prihvaćenom za razdoblje godine, nastavila je djelatnu suradnju s Uredom UNICEF-a u Zagrebu. Kao članica UN-ove Komisije o položaju žena ( ) Hrvatska se angažirala u donošenju rezolucija o unapređivanju položaja žena i uklanjanju svih oblika njihove diskriminacije. Dio svojega rada Komisija je usmjerila na sprečavanje nasilja nad ženama i to posebno kroz podršku Kampanji glavnoga tajnika UN-a za izradu baze podataka o nasilju nad ženama. Primjenom Konvencije o uklanjanju svih oblika diskriminacije žena i njezina Fakultativnog protokola u nacionalnom okviru, kao i zapaženim stručnim djelovanjem veleposlanice Dubravke Šimonović u Odboru za uklanjanje diskriminacije žena (CEDAW), Hrvatska je pridonijela reformi rada Odbora i primjeni tih instrumenata širom svijeta. U vezi s dosadašnjim prepoznatljivim zalaganjem na području borbe protiv diskriminacije, Republika Hrvatska je kao jedna od potpredsjedateljica Biroa za pripremu Pregledne konferencije o borbi protiv rasizma, rasne diskriminacije, ksenofobije i srodne nesnošljivosti pridonijela nalaženju načina za njezino održavanje. Konferencija je, unatoč velikim problemima, ipak održana u Ženevi krajem travnja, uz prihvaćanje završnog dokumenta. Ulaskom u Skupinu prijatelja Saveza civilizacija, nove međunarodne inicijative koja djeluje pod okriljem UN-a i čija je zadaća poticanje boljeg razumijevanja i suradnje među narodima različitih kultura i religija, Hrvatska je osnažila svoju ulogu u promicanju međureligijskog dijaloga i tolerancije na međunarodnom planu, koju zagovara na temelju svojega iskustva i primjera dobre prakse. Ministarstvo vanjskih poslova i europskih integracija koordiniralo je Radnom skupinom za izradu Nacionalnog programa za Savez civilizacija ( ). Godišnjak Ministarstvo vanjskih poslova i europskih integracija 39

40 Ljudska prava Regionalna i nacionalna razina trajno rješenje za izbjeglice Na regionalnoj razini, u okviru zalaganja za borbu protiv svih oblika diskriminacije, uključujući i diskriminaciju na temelju spolne orijentacije, Republika Hrvatska, kao zemlja koja je stupanjem na snagu Zakona o suzbijanju diskriminacije početkom godine i u domaćem zakonodavstvu unaprijedila zaštitu tih prava, aktivno je pridonijela radu Odbora Vijeća Europe za suzbijanje diskriminacije na osnovi spolne orijentacije i rodnog identiteta. (Ukupno djelovanje Republike Hrvatske na području zaštite i promicanja ljudskih prava u okviru sustava Vijeća Europe opisano je u odjeljku Vijeće Europe). U okviru napora za nalaženje trajnih rješenja za izbjegličko pitanje na području bivše Jugoslavije, Hrvatska je tijekom aktivno sudjelovala u pripremama Međunarodne konferencije o izbjeglicama u Beogradu, održavanje koje je odgođeno za početak godine. U tom procesu hrvatska strana zalagala se za depolitiziran, individualan i humanitaran pristup. Republika Hrvatska založila se za poduzimanje konkretnih i praktičnih koraka kako bi se to pitanje u regiji trajno riješilo. U tom je smislu zatraženo utvrđivanje stvarnog broja izbjeglica (u skladu s kriterijima koji proizlaze iz međunarodnog prava i međunarodnih standarda) te definiranje postojećih stvarnih potreba za zaštitom, posebno u odnosu na pojedince kojima je pomoć najpotrebnija. Hrvatska se založila i za solidaran doprinos međunarodne zajednice tom procesu kroz financijsku podršku projektima usmjerenim konačnom zatvaranju tog pitanja u regiji. Krajem počela je i izrada izvješća Zajedničkoga osnovnog dokumenta, sukladno Usklađenim smjernicama za izvještavanje prema međunarodnim ugovorima na području ljudskih prava, svrha kojega je olakšavanje sustava izvještavanja jer će se taj dokument uvijek dodavati Periodičnim izvješćima prema UN-ovim ugovorima na području ljudskih prava. Nastavljeno je sustavno prenošenje suvremenih standarda prihvaćenih u međunarodnim instrumentima na području ljudskih prava u nacionalne dokumente, u izradi kojih sudjeluju međuvladina tijela poput Povjerenstva Vlade Republike Hrvatske za praćenje provedbe Nacionalnog programa za Rome, Vijeća za djecu, Nacionalnog odbora za suzbijanje trgovanja ljudima, Nacionalnog povjerenstva za bioetiku na području medicine, kao i radnih skupina za izvještavanje prema međunarodnim ugovorima. Godišnjak Ministarstvo vanjskih poslova i europskih integracija 40

41 Bilateralna postignuća Suradnja Hrvatske i svijeta kroz konkretne programe Nova američka administracija ista visoka razina bilateralnih odnosa Članstvo Hrvatske u NATO-u novom je partnerskom dimenzijom obogatilo općenito odlične bilateralne odnose sa Sjedinjenim Američkim Državama i s Kanadom. Cijeli niz bilateralnih susreta, kao i postignuća ostvarena na području olakšavanja viznog režima za državljane Republike Hrvatske, dobar su pokazatelj visoke razine međusobnog povjerenja i prijateljstva. Prijateljski i saveznički odnosi Hrvatske i Sjedinjenih Američkih Država nastavljeni su i s dolaskom na vlast administracije novog američkog predsjednika u siječnju godine. Prvi susret na najvišoj razini dogodio se prigodom ulaska Hrvatske u članstvo NATO-a na summitu u Strasbourgu i Kehlu (3. i 4. travnja) kada je američki predsjednik Barack Obama uručio presliku Washingtonskog ugovora hrvatskomu predsjedniku Stjepanu Mesiću. Premijer Ivo Sanader tada je odvojeno razgovarao s američkom državnom tajnicom Hillary Rodham Clinton. Kasnije je nastavljen politički dijalog i konzultacije na visokim razinama, posebice o suradnji u jugoistočnoj Europi i Afganistanu. U srpnju su zamjenik državne tajnice James Steinberg i pomoćnik državne tajnice Philip Gordon sudjelovali na Croatia Summitu u Dubrovniku. Ministar Gordan Jandroković u prosincu je službeno Nakon sastanka ministar Gordan Jandroković i državna tajnica Hillary Clinton dali su izjave okupljenim novinarima (foto: Hina) posjetio Washington, sastavši se s državnom tajnicom Hillary Rodham Clinton, višom direktoricom za europska pitanja i posebnom pomoćnicom predsjednika SAD-a Elizabeth Sherwood-Randall, podtajnicom za politička pitanja u Pentagonu Michele Flournoy, predsjednicom senatskog Pododbora za Europu Jeanne Shaheen, predsjednikom Odbora za vanjske poslove Zastupničkog doma Howardom Bermanom, kao i s više senatora i zastupnika Kongresa SAD-a. U listopadu su održane političke konzultacije na razini državnih tajnika. Osim sastanka sa zamjenikom državne tajnice Jamesom Steinbergom, državni tajnik Davor Božinović susreo se i s Elizabeth Sherwood-Randall, glavnim zamjenikom pomoćnika ministra obrane Josephom McMillanom te s pomoćnikom ministrice domovinske sigurnosti Davidom Heymanom. Unapređenju bilateralnih odnosa pridonijelo je i poboljšanje viznog režima. Sjedinjene Američke Države od svibnja odobravaju hrvatskim državljanima»turističke i poslovne«vize za višekratne posjete na 10 godina. Nastavljena je i suradnja na ispunjavanju uvjeta i kriterija za ulazak Hrvatske u američki Program izuzeća od viza. U tom cilju sklopljeni su određeni ugovori o sigurnosnoj suradnji, a Hrvatska je sredinom godine počela s izdavanjem biometrijskih e-putovnica. Gospodarska suradnja skromnih je razmjera i bila je dodatno pogođena financijskom i gospodarskom krizom u objema zemljama. Ukupna robna razmjena iznosila je samo 775,3 milijuna dolara, što je 21 % manje nego u godini. Pritom je hrvatski izvoz smanjen za trećinu, a uvoz iz Sjedinjenih Američkih Država 13 %. Hrvatsku je posjetilo američkih turista (22,4 % manje nego u 2008.) koji su ostvarili noćenja (17,3 % manje nego u 2008.). Početak godine bio je vrlo bitan za daljnji razvoj dobrih odnosa s Kanadom. Kanada je unatoč tadašnjoj krizi vlade na vrijeme ratificirala Protokol o proširenju NATO-a na Republiku Hrvatsku. U siječnju je stupio na snagu Visiting Forces Act, zakon kojim se odobrava bezvizni ulazak i pripadajući imunitet hrvatskim vojnicima pri ulasku i boravku u Kanadi. Kanadska vlada je 29. Godišnjak Ministarstvo vanjskih poslova i europskih integracija 41

42 Bilateralna postignuća ožujka donijela Odluku o ukidanju viza za hrvatske državljane, pa je tako Kanada postala prvom sjevernoameričkom državom koja je omogućila hrvatskim državljanima bezvizni boravak na svojem području. U godini razmijenjen je veći broj posjeta visokih dužnosnika. Hrvatsku su posjetili glavna guvernerka Kanade Michaelle Jean i kanadski ministar obrane Peter MacKay, a Kanadu predsjednik Sabora Luka Bebić i ministar Gordan Jandroković koji se sastao s predsjednikom Senata Noell Kinsellom, predsjednikom Zastupničkog doma Peterom Millikenom, ministrom vanjskih poslova Lawrencem Cannonom te ministrima obrane, međunarodne trgovine i ministricom za gospodarsku raznolikost Zapadne Kanade Lynne Yelich. Kanadska strana predložila je sklapanje dvaju sporazuma o konkretnoj suradnji u području znanosti i obrazovanja. Ministarstvo obrazovanja kanadske provincije British Columbia i provincije Ontario uvelo je hrvatski jezik kao dio redovitoga školskog programa od 5. do 12. razreda. Time je učenicima omogućeno da u kategoriji izbornih predmeta uče i hrvatski jezik. Zasluga je to ustrajnog djelovanja Kanadsko-hrvatskog kongresa i potpore Veleposlanstva Republike Hrvatske u Ottawi. I gospodarski odnosi bitno su napredovali u godini pa je Hrvatska postala najveći trgovinski partner Kanade u regiji. Iako je robna razmjena od 120,2 milijuna američkih dolara zbog krize bila 3,1 % manja u odnosu na 2008., ona se u posljednje tri godine utrostručila. Odnosi Hrvatske i Sjedinjenih Meksičkih Država imaju znatan potencijal. Veleposlanica Kolinda Grabar-Kitarović predala je u veljači vjerodajnice predsjedniku Sjedinjenih Meksičkih Država Felipeu de Jesúsu Calderónu Hinojosi, u nazočnosti ministrice vanjskih poslova Patricije Espinose Cantellano. U godini aktivno se radilo na ukidanju viza za hrvatske državljane za turističke i poslovne posjete Meksiku. Sporazum o ukidanju viza za nositelje diplomatskih i službenih putovnica stupio je na snagu 12. listopada godine. Istočna Europa uz pitanje energetike naglašena i turistička suradnja Vlada Republike Hrvatske u godini počela je voditi znatno aktivniju politiku prema Ruskoj Federaciji, i na političkoj i na gospodarskoj razini, posebice u pogledu zajedničkih energetskih projekata. Impuls novoj kvaliteti odnosa dao je susret predsjednice Vlade Jadranke Kosor i ruskog premijera Vladimira Putina na proslavi obljetnice II. svjetskog rata u Gdanjsku. Godina je bila obilježena s više susreta na visokoj dužnosničkoj razini: predsjednik Odbora za vanjsku politiku Državne Dume Konstantin Kosačov sudjelovao je na Croatia Summitu u Dubrovniku, potpredsjednica Dume Ljubov Petrovna Sliska bila je u listopadu u Zagrebu, kao i ministar Sergej Šojgu. Potpredsjednik hrvatske Vlade Damir Polančec posjetio je u lipnju Petrogradski gospodarski forum, ministar kulture Božo Biškupić također je posjetio Petrograd, ali u studenome. Važan poticaj za daljnju suradnju bio je i oproštajni posjet predsjednika Stjepana Mesića Moskvi (14. prosinca), gdje se susreo s ruskim predsjednikom Dmitrijem Medvedevom i premijerom Vladimirom Putinom. Hrvatska Vlada je radi poticanja turizma donijela odluku o privremenom ukidanju viza za ruske turiste u razdoblju od 1. svibnja do 31. listopada. Na obilježavanju 70. obljetnice početka II. svjetskog rata u Gdanjsku predsjednica Vlade Jadranka Kosor sastala se i s ruskim premijerom Vladimirom Putinom Ukrajina je u godini otvorila počasni konzulat u Zadru, a Republika Hrvatska pokrenula je inicijativu za otvaranje počasnog konzulata u Donjecku. U svibnju je potpisan Memorandum o suradnji u procesu europskih integracija između dvaju ministarstava vanjskih poslova. Izaslanstvo Hrvatskoga sabora na čelu s predsjednikom Lukom Bebićem posjetilo je Ukrajinu u studenome. Glavne teme razgovora bile su hrvatska iskustva u pri- Godišnjak Ministarstvo vanjskih poslova i europskih integracija 42

43 Bilateralna postignuća stupanju EU-u, trajno ukidanje viza između dviju država, otvaranje ureda Hrvatske turističke zajednice u Kijevu, uspostavljanje izravne zrakoplovne linije između dvaju glavnih gradova, mogućnosti gospodarske i energetske suradnje. Radi poticanja turizma Hrvatska je za ukrajinske turiste privremeno ukinula vize u vremenu od 1. svibnja do 31. listopada. U pogledu odnosa s Republikom Bjelarus Hrvatska postupa sukladno zajedničkoj vanjskoj i sigurnosnoj politici EU-a. Godina obilježena je intenziviranjem međusobnih gospodarskih kontakata, uz obostrano izraženu želju za nadopunu postojećeg ugovornog okvira. U robnoj razmjeni s Republikom Bjelarus Hrvatska je zabilježila suficit. Predsjednik Republike Hrvatske Stjepan Mesić službeno je u svibnju posjetio Republiku Armeniju. Tom su prigodom potpisana dva međudržavna ugovora. Armenski predsjednik Serzh Sargsyan uzvratio je posjet u rujnu. Tada je održan i Hrvatsko-armenski gospodarski forum. Zamjenica državnog ministra europskih i euroatlantskih organizacija Gruzije Helen Khososhtaria posjetila je Zagreb u svibnju. Razlog posjeta bile su konzultacije s ravnateljem Uprave za multilateralne poslove Ministarstva o temi euroatlantskih integracija. Azija i Australija uz gospodarstvo važne i kulturne veze U odnosima s tom, u svakom pogledu vrlo raznolikom i globalno sve važnijom regijom, Hrvatska je svoje vanjskopolitičko djelovanje usredotočila na razvijanje i jačanje političkog i gospodarskog dijaloga s najvažnijim zemljama, posebice članicama skupine G-20 Kinom, Indijom, Indonezijom, Japanom, Južnom Korejom i Australijom. Moguća je veća gospodarska suradnja s vodećim azijskim državama, a hrvatska nastojanja usmjerena su na privlačenje novih investicija i povećanja hrvatskog izvoza. Najveća robna razmjena ostvarena je s Kinom, Japanom, Korejom, Indijom i Indonezijom, pri čemu u odnosima sa svim tim zemljama Hrvatska bilježi visoki deficit. Unatoč veličini azijskog tržišta i mogućnostima koje ono pruža, hrvatski je izvoz još iznimno malen (u Aziju je usmjereno samo oko 5 % ukupnog izvoza). Bogati i sadržajni bilateralni odnosi s NR Kinom nastavljeni su i u godini koju obilježava vrlo dinamičan međusobni dijalog na svim razinama. Središnji događaj svakako je bio službeni posjet predsjednika Hu Jintaoa Hrvatskoj 19. i 20. lipnja (prvi posjet kineskog predsjednika Hrvatskoj, ali i regiji). U okviru toga i drugih hrvatsko-kineskih susreta posebna je pozornost bila usmjerena na mogućnosti gospodarske suradnje, smanjivanje hrvatvatsku u lipnju na poziv predsjednika Stjepana Mesića Kineski predsjednik Hu Jintao službeno je posjetio Hrskog deficita, privlačenje kineskih investicija i razvijanje turističke suradnje. Tijekom predsjedničkog posjeta održan je i gospodarski forum, na kojemu je sudjelovalo više od 200 kineskih gospodarstvenika. Predsjednik Hrvatskoga sabora Luka Bebić s izaslanstvom boravio je u službenom posjetu NR Kini u kolovozu te se sastao s najvišim kineskim dužnosnicima i posjetio gradove Xi an i Šangaj. Političke konzultacije ravnatelja uprava dvaju ministarstava vanjskih poslova održane su u Zagrebu. Gradonačelnik Šangaja u lipnju je posjetio Zagreb, a primio ga je i ministar Gordan Jandroković. U Pekingu je u studenome održano četvrto zasjedanje Hrvatsko-kineskog povjerenstva za znanstvenu i tehnološku suradnju. Potpisan je Protokol koji određuje novih dvanaest projekata znanstvene i tehnološke suradnje. Izaslanstvo zakonodavnog vijeća Hong Konga u rujnu je posjetilo Republiku Hrvatsku na poziv Hrvatskoga sabora. Nastavljen je i politički dijalog s Japanom. U Zagrebu su u listopadu održane pete redovite političke konzultacije predstavnika ministarstava vanjskih poslova. Na osnovi Memoranduma o suradnji između Republike Hrvatske i Japana na području obrazovanja, športa, znanosti i tehnologije dogovoreno je prvo zajedničko hrvatsko-japansko istraživanje na projektu pod nazivom»identifikacija Godišnjak Ministarstvo vanjskih poslova i europskih integracija 43

44 Bilateralna postignuća rizika i planiranje korištenja zemljišta za ublažavanje nepogoda kod odrona zemlje i poplava u Hrvatskoj«koji će trajati pet godina i vrijedi četiri milijuna eura. U Zagrebu je u ožujku održana IX. sjednica Hrvatsko-indijskoga mješovitog odbora za trgovinu i gospodarsku suradnju. Dobra suradnja ostvarena je i na području kulture. Hrvatska je sudjelovala na međunarodnim filmskim festivalima u Bangaloreu, Thrissuru, Kolkati, New Delhiju, Goi i Chennaiju. U Međunarodnom centru Indije predstavljena je knjiga»hrvatska književnost«prevedena na hindu. Početkom studenoga sklopljen je Sporazum o suradnji Sveučilišta u Zagrebu i Sveučilišta u New Delhiju. Indijska strana potpisala je Sporazum o suradnji HRT-a i Doordarshan televizije (indijska nacionalna TV mreža), a hrvatska će ga strana potpisati nakon izbora glavnog ravnatelja HRT-a. Posjet ministra vanjskih poslova Filipina Alberta G. Romula u svibnju bio je prvi posjet visokoga filipinskog dužnosnika Hrvatskoj do sada. Sastao se sa svojim hrvatskim kolegom Gordanom Jandrokovićem i ministrom kulture Božom Biškupićem, a primio ga je i predsjednik Stjepan Mesić. Potpisana su dva međudržavna ugovora iz područja kulture i sporta. Ministar vanjskih poslova Filipina Alberto G. Romulo tijekom posjeta Zagrebu potpisao je dva međudržavna ugovora Prva sjednica Mješovitog hrvatsko-indonezijskog odbora za gospodarsku i tehničku suradnju održana je 27. ožujka u Zagrebu. Indonezijsko izaslanstvo predvođeno glavnom direktoricom za Ameriku i Europu u Ministarstvu vanjskih poslova Retno L. P. Marsudi primio je i ministar Gordan Jandroković. Indonezijska strana najavila je otvaranje Veleposlanstva Republike Indonezije u Republici Hrvatskoj. Hrvatsku je u veljači posjetio ministar zdravstva Malezije Datuk Haji Abdul Latiff i razgovarao o mogućnostima suradnje na području farmaceutike i medicine. Hrvatska i Malezija nastavile su dobru suradnju na kulturnom planu te je u Zagrebu od 9. do 15. studenoga održan prvi Festival malezijske hrane i kulture. Na marginama zasjedanja Opće skupštine UN-a u New Yorku u rujnu susreli su se ministar Gordan Jandroković i ministar vanjskih poslova Australije Stephen Smith. Iznimno pozitivan korak za bilateralne odnose predstavlja činjenica da je u kolovozu Australija ukinula sporne obrasce (Izjava o karakteru i vojnoj službi) za podnošenje zahtjeva za vize. Bilateralni odnosi s Islamskom Republikom Iranom bili su nešto slabijeg intenziteta nego godinu ranije. Na kulturnom planu valja istaknuti tradicionalni tjedan iranske kulture koji se odvijao u veljači u Zagrebu. U listopadu je u Hrvatskoj boravio Mehdi Mustafavi, šef Centra za međureligijski dijalog Organizacije za islamsku kulturu i odnose, te potpisao Program kulturne suradnje između Hrvatske i Irana za 2009., i godinu. Primio ga je i hrvatski predsjednik Stjepan Mesić. Afganistan je u lipnju posjetio ministar obrane Branko Vukelić. Sastao se s hrvatskim vojnicima u sastavu ISAF-a, potpredsjednikom Afganistana i visokim predstavnikom UN-a. Republika Hrvatska je s dolara sudjelovala u financiranju provedbe predsjedničkih izbora u Afganistanu u kolovozu. U povodu obilježavanja Međunarodnog dana djeteta voditelj hrvatskoga tima pri njemačkom Provin- Afganistanskim đacima darovana je odjeća i lopte cijskom timu za obnovu Feyzabada Mirko Capjak uručio je, u suradnji s Upravom za odnose sa ženama provincije Badakshan, zimsku odjeću za 110 siromašnih učenika Feyzabada. Godišnjak Ministarstvo vanjskih poslova i europskih integracija 44

45 Bilateralna postignuća U bilateralnim odnosima Republike Hrvatske s državama srednje Azije ističe se otvaranje Veleposlanstva Republike Kazakstana u Zagrebu u rujnu (na čelu s privremenim otpravnikom poslova). Početkom prosinca ministar Gordan Jandroković sastao se s kazakstanskim kolegom Kanatom Saudabayevom. Istaknuta su područja s velikim potencijalom za suradnju u gospodarstvu. Predsjednik Republike Stjepan Mesić bio je u službenom posjetu Tadžikistanu krajem svibnja, kada su potpisana dva bilateralna ugovora. Uzvratni posjet predsjednika Tadžikistana Emomalija Rahmona Hrvatskoj realiziran je u rujnu, uz zaključivanje još jednog protokola i Zajedničke deklaracije o unapređenju prijateljskih odnosa. Predsjednik Turkmenistana Gurbanguly Berdimuhamedov posjetio je Hrvatsku u lipnju. Potpisana je zajednička izjava dvaju predsjednika o prioritetnim pravcima bilateralne suradnje te Sporazum o suradnji Diplomatske akademije i Instituta za međunarodne odnose Ministarstva vanjskih poslova Turkmenistana. U srpnju je hrvatsko gospodarsko izaslanstvo posjetilo Turkmenistan, a delegacija Istarske županije na čelu sa županom Ivanom Jakovčićem bila je Turkmenistanu u studenome. Srednja i Južna Amerika suradnja poduprta realnim interesima Države Latinske Amerike uspješno su se nosile s izazovima svjetske financijske i gospodarske krize, osiguravajući daljnji rast svojim gospodarstvima i pridonoseći jačanju stabilnosti svjetskog financijsko-gospodarskog sustava, pa je razvijanje svekolikih odnosa s njima zanimljivo i za Hrvatsku. U robnoj razmjeni Hrvatske i zemalja Latinske Amerike zabilježeni su negativni trendovi. Hrvatski izvoz u zemlje Latinske Amerike iznosio je 29 milijuna američkih dolara, odnosno 63 % manje u usporedbi s prethodnom godinom, dok je uvoz iz tog područja iznosio 306 milijuna dolara, što je 31 % manje u odnosu na prethodno razdoblje. Republika Hrvatska je kao punopravna članica NA- TO-a i uskoro punopravna članica EU-a te aktivna sudionica na multilateralnoj razini ipak nesumnjivo zanimljiv partner za navedene zemlje. Hrvatska iseljenička zajednica most je za bolje razumijevanje i jačanje dvostrane suradnje. Odnosi s Čileom bili su i u intenzivni, što potvrđuje posjet visokog izaslanstva Ministarstva vanjskih poslova Čilea na čelu sa zamjenikom ministra (rujan). Tom su prigodom održane sedme političke konzultacije. Dogovoreno je sudjelovanje Hrvatske u obilježavanju 200. obljetnice čileanske nezavisnosti. Potvrđena je mogućnost otvaranja lektorata hrvatskoga jezika i književnosti. Pojačan interes obiju strana za intenzivnijom suradnjom značajka je odnosa Hrvatske i Brazila. S ukupnom vrijednošću robne razmjene od 204 milijuna američkih dolara, Brazil i dalje ostaje glavni hrvatski vanjskotrgovinski partner u tom području. U Brazilu raste interes za Hrvatsku kao turističku destinaciju. U godini Hrvatsku je posjetilo više od brazilskih turista, što je 25 % više u odnosu na prethodnu godinu. U bilateralnim odnosima s Argentinom težište je na konkretizaciji suradnje na svim područjima od zajedničkog interesa. Napori hrvatske strane bili su usmjereni na otvaranje rezidentnog argentinskog veleposlanstva u Hrvatskoj i jačanje bilateralne suradnje u području trgovine, znanosti te osobito korištenja hrvatskih luka. Hrvatska već godinama ostvaruje zapažen nastup na Međunarodnom sajmu turizma u Buenos Airesu. Odnosi s Kolumbijom unaprijeđeni su u studenome predajom vjerodajnica nerezidentnog veleposlanika Republike Hrvatske Rade Marelića. Redoviti posjeti veleposlanika, kao i konzularnih djelatnika hrvatskog Veleposlanstva u Braziliji, olakšat će suradnju s kolumbijskim vlastima, poslovnim krugovima i s hrvatskom iseljeničkom zajednicom. Za vrijeme službenog posjeta predsjednika Stjepana Mesića Kubi u rujnu potpisano je pet bilateralnih ugovora, održani su Hrvatsko-kubanski gospodarski forum, sastanak Mješovite hrvatsko-kubanske međuvladine komisije i Tjedan hrvatskoga filma. Interes Republike Hrvatske u odnosu na zemlje Srednje Amerike još je usmjeren na suradnju u okviru multilateralnih foruma te na realnu mogućnost da zemlje te regije zaključe ugovor o pridruživanju s EU-om, što će nakon ulaska Hrvatske u EU predstavljati okvir i za njezinu bilateralnu suradnju s tim državama. U ožujku hrvatska veleposlanica Kolinda Grabar-Kitarović predala je vjerodajnice u Panami. Godišnjak Ministarstvo vanjskih poslova i europskih integracija 45

46 Bilateralna postignuća Bliski i Srednji istok, Afrika intenziviranje kontakata Odnose s državama sjeverne Afrike, Bliskoga i Srednjeg istoka obilježila je intenzivna razmjena posjeta na visokim razinama. Naglasak je bio na gospodarskoj suradnji. Dobri rezultati ostvareni su u poslovima istraživanja nafte i plina, a graditeljstvo, građevinski i infrastrukturni materijal čine okosnice hrvatskog izvoza u zemlje Perzijskog zaljeva. U nekima od tih država još su aktualne potrebe za poslovima humanitarnog razminiranja. Zemlje spomenute regije postaju sve važnije emitivno turističko tržište za Hrvatsku. Predsjednik Republike Stjepan Mesić službeno je posjetio Izrael u listopadu, a potpredsjednik Vlade i ministar vanjskih poslova Avigdor Liberman bio je u prvom posjetu Hrvatskoj u rujnu. Na razini državnih tajnika ministarstava vanjskih poslova održane su i političke konzultacije u Zagrebu. Intenzivnu i sveobuhvatnu suradnju s Izraelom učvrstili su i posjeti toj zemlji predsjednika Hrvatskoga sabora i ministra unutarnjih poslova. Katarski emir šeik Mohamed bin Hamad al-thani bio je u prvom posjetu Hrvatskoj: na slici s domaćinom predsjednikom Stjepanom Mesićem i suprugama Predsjednik Republike Stjepan Mesić posjetio je Oman i Egipat, gdje je sudjelovao na sastanku na vrhu Pokreta nesvrstanih. U Jordanu se susreo s kraljem Abdullahom II. na čiji je poziv sudjelovao na Svjetskome gospodarskom forumu. Predsjednik Egipta Hosni Mubarak, kojeg su pratili ministar vanjskih poslova te ministri trgovine, industrije i investicija, predsjednik Sirije Bashir al-assad i emir Katara Mohamed bin Hamad al-thani boravili su prvi put u službenim posjetima Hrvatskoj. Mnogobrojni bilateralni susreti na razini ministara vanjskih poslova imali su izraženu gospodarsku komponentu. Hrvatskoga ministra Gordana Jandrokovića u službenim posjetima Omanu, Kataru i Ujedinjenim Arapskim Emiratima pratilo je gospodarsko izaslanstvo. Hrvatsku su prvi put posjetili ministri vanjskih poslova Maroka i Ujedinjenih Arapskih Emirata. Slijedom politike unapređenja svekolikih bilateralnih odnosa s državama Perzijskog zaljeva, Vlada Republike Hrvatske u prosincu je donijela uredbu o ukidanju viza za nositelje diplomatskih i službenih putovnica Katara, Omana i Ujedinjenih Arapskih Emirata. S Katarom je zaključeno pet međudržavnih ugovora, a s Omanom dva ugovora iz gospodarske sfere te dva memoranduma o suradnji. O uzajamnom prepoznavanju potencijala bilateralne suradnje Republike Hrvatske i država sjeverne Afrike, Bliskoga i Srednjeg istoka svjedoči nekoliko odluka o pokretanju ili podizanju razine diplomatskog predstavljanja. Hrvatska ubrzo planira otvaranje diplomatskog predstavništva u jednoj od zemalja Perzijskog zaljeva zbog čega je Ministarstvo krajem godine pokrenulo proceduru otvaranja Konzulata Republike Hrvatske u Omanu na čelu s počasnim konzulom. Ujedinjeni Arapski Emirati u rujnu su zatražili izdavanje privole za izvanrednog i opunomoćenog veleposlanika te države u Berlinu kao nerezidentnog izvanrednog i opunomoćenog veleposlanika u Republici Hrvatskoj. Veleposlanik Libanona, nakon četiri godine nemogućnosti Libanona da akreditira novog veleposlanika u Republici Hrvatskoj (zbog ratnih događanja i unutarlibanonskih nemira), predao je vjerodajnice hrvatskom predsjedniku u kolovozu. Odluka Maroka da u otvori rezidentno veleposlanstvo u Zagrebu predstavlja snažan politički poticaj intenziviranju cjelokupnih odnosa Hrvatske i Maroka. Hrvatska Vlada je u godini donijela odluku o nerezidentnom pokrivanju Bocvane iz Veleposlanstva Republike Hrvatske u Južnoafričkoj Republici. Veleposlanik Ivan Picukarić predao je krajem godine vjerodajnice i postao prvi hrvatski veleposlanik u Bocvani. Godišnjak Ministarstvo vanjskih poslova i europskih integracija 46

47 Skrb za hrvatske građane u inozemstvu Zaprimljeno više od konzularnih predmeta Konzularni poslovi obuhvaćaju poslove vezane uz zaštitu prava i interesa Republike Hrvatske i njezinih državljana koji prebivaju ili borave u inozemstvu. Tu su i stručni, odnosno upravni poslovi koji se odnose na vizni sustav i viznu politiku, poslovi vezani uz dolazak ili boravak stranaca u Hrvatskoj, poslovi vezani uz prelete zrakoplova i uplovljavanje brodova, izdavanje putovnica, poslovi međunarodnopravne pomoći, matičarstva, legalizacije isprava i slično. Osim toga, u godini Ministarstvo je koordiniralo i provođenje izbora za predsjednika Republike Hrvatske u diplomatskokonzularnim predstavništvima u 55 država na ukupno 250 biračkih mjesta. Prema ocjeni Državnog izbornog povjerenstva i promatrača predsjednički izbori u inozemstvu protekli su u najboljem redu. Od ožujka godine hrvatski državljani mogu u Kanadu putovati bez viza. Od zahtijevanja viza za hrvatske državljane jednostrano su odustale i Gruzija, Zajednica Bahama, Haiti te Kraljevina Svazi. U Ministarstvu je u godini zaprimljeno ukupno konzularnih predmeta. Od toga su se predmeta odnosila na međunarodnopravnu pomoć, na boravak stranaca, na upis u državljanstvo i izdavanje putnih isprava te na vize. U diplomatsko-konzularnim predstavništvima bilo je zaprimljeno ukupno predmeta. Najviše predmeta odnosilo se na izdavanje putovnica, viza, javnobilježničke poslove, matičarstvo i međunarodnopravnu pomoć. U 73 diplomatske misije i konzularna ureda bio je podnesen ukupno zahtjev za izdavanje vize, dok je za izradu novih putovnica zaprimljeno zahtjeva. U sustav e-putovnice umreženo 30 diplomatsko-konzularnih predstavništava Od 1. srpnja počela je izrada diplomatskih i službenih e-putovnica, kao i redovitih elektroničkih putovnica druge generacije za koje se zahtjevi zaprimaju u diplomatsko-konzularnim predstavništvima u inozemstvu. Do sada je u sustav za izradu e-putovnice umreženo 30 predstavništava. Iako Republika Hrvatska ima ukupno 73 diplomatsko-konzularna predstavništva koja obavljaju konzularne poslove, umrežena predstavništva zaprimaju gotovo 80 posto svih zahtjeva za izradu putovnica. Usklađivanje hrvatskih propisa o strancima s relevantnom pravnom stečevinom i standardima Europske unije također je nastavljeno tijekom godine. Uvedene su nove hrvatske vize koje su sigurnosno osjetno poboljšane pa je time povećana razina zaštite od krivotvorenja. Nastavljen je razvoj Hrvatske baze podataka o vizama kao jedinstvenoga informacijskog sustava na državnoj razini koji povezuje mjerodavna tijela u Hrvatskoj, hrvatske diplomatske misije i konzularne urede te međunarodne granične prijelaze. Do kraja novi je sustav uspješno uveden u poslovanje u Ministarstvu vanjskih poslova i europskih integracija, u Ministarstvu unutarnjih poslova te u prvih 25 diplomatsko-konzularnih predstavništava. Uspostava takvog sustava pretpostavka je za buduće uključivanje u Vizni informacijski sustav Europske unije. U godini sklopljeni su i novi međunarodni ugovori o vizama: Sporazum između Vlade Republike Hrvatske i Socijalističke Republike Vijetnama o ukidanju viza za nositelje diplomatskih putovnica i službenih putovnica (potpisan 29. listopada u Hanoju) i Sporazum između Vlade Republike Hrvatske i Vlade Republike Mađarske o suradnji na području obrade zahtjeva za izdavanje vize u Veleposlanstvu Republike Mađarske u Republici Moldovi (potpisan 17. rujna u Barcsu). Godišnjak Ministarstvo vanjskih poslova i europskih integracija 47

48 Skrb za hrvatske građane u inozemstvu Hrvatskim manjinama namijenjeno milijun i pol kuna Ministarstvo vodi skrb o položaju i statusu hrvatskih autohtonih manjina u europskim državama i ostvarivanju njihovih manjinskih prava što se temelji na provedbi i poštovanju europskih standarda u zaštiti manjina u državama u kojima žive. Istodobno podupire etničku, vjersku, kulturnu i jezičnu samosvijest te pravo na osobitost vlastitoga kulturnog života i nacionalnih tradicija, prati promjene u migracijskoj politici i legislativi država primateljica, bavi se problematikom hrvatskih manjina i prati njihov pravni i politički položaj. Uz to razvija i održava stalnu suradnju s predstavnicima hrvatskih manjinskih organizacija te surađuje i koordinira s odgovarajućim institucijama u državi i inozemstvu pitanja u svezi s ostvarivanjem manjinskih prava. Ministarstvo inicira i sudjeluje u izradi i provedbi dvostranih ugovora o zaštiti manjina. Iz odobrenih financijskih sredstava u državnom proračunu za godinu Ministarstvo je sufinanciralo određene projekte manjinskih aktivnosti u inozemstvu. Ukupna financijska pomoć hrvatskim nacionalnim manjinama u inozemstvu iznosila je milijun i pol kuna, odnosno eura. Pregled iznosa za manjinske projekte po državama prikazan je u tablici: Hrvatska manjina po državama Iznos u eurima Austrija ,00 Bugarska 1.500,00 Crna Gora ,00 Češka 5.000,00 Italija ,00 Kosovo 5.000,00 Mađarska ,00 Makedonija ,00 Rumunjska ,00 Slovačka 8.000,00 Slovenija ,00 Srbija ,00 Ukupno ,00 Na osnovi Sporazuma između Vlade Republike Hrvatske i Vlade Republike Makedonije o zaštiti prava hrvatske manjine u Republici Makedoniji i makedonske manjine u Republici Hrvatskoj formiran je Mješoviti odbor koji je održao prvo zasjedanje u Skopju 27. siječnja. Mješoviti hrvatskosrpski odbor za zaštitu prava manjina do sada je održao tri zasjedanja, a posljednje je, nakon stanke od tri godine, održano u Beogradu 14. i 15. listopada. U Zagrebu je 1. prosinca održano XI. zasjedanje Mješovitog odbora za provedbu Sporazuma između Republike Hrvatske i Republike Mađarske o zaštiti hrvatske manjine u Republici Mađarskoj i mađarske manjine u Republici Hrvatskoj. Dodijeljene 393 stipendije iseljenicima U okviru skrbi o hrvatskim iseljenicima koji se školuju ili studiraju u Hrvatskoj u godini dodijeljene su 393 stipendije. Ministarstvo je financiralo zimski i ljetni semestar tečaja učenja hrvatskoga jezika za 75 pripadnika hrvatskoga naroda izvan Hrvatske na Filozofskom fakultetu u Zagrebu (Croaticum) i Filozofskom fakultetu u Splitu (Croatica). Posebna pozornost bila je posvećena održavanju kontakata s hrvatskim iseljeništvom i njegovu pravodobnom informiranju putem internetske stranice Informacije za Hrvate izvan domovine. Osnovni cilj te stranice jest na jednome mjestu pružiti podatke koji će olakšati dolazak u domovinu ili trajni povratak te lakše uključivanje u gospodarske, obrazovne, kulturne i ostale aspekte života u Hrvatskoj. Godišnjak Ministarstvo vanjskih poslova i europskih integracija 48

49 Skrb za hrvatske građane u inozemstvu I u godini bili su financirani programi i projekti važni za hrvatski narod u Bosni i Hercegovini. Na osnovi javnog natječaja odabrano je 418 programa i projekata kojima su dodijeljena sredstava iz državnoga proračuna Republike Hrvatske. Sufinancirani su i programi različitih udruga koje njeguju suradnju i prijateljstvo među državama, u ukupno 21 program. Za trajanja međunarodne izložbe knjiga INTERLIBER na Zagrebačkom velesajmu, od 11. do 5. studenoga, organizirana je u suradnji s Hrvatskom maticom iseljenika»izložba nakladničke djelatnosti iz hrvatskog iseljeništva«. Godišnjak Ministarstvo vanjskih poslova i europskih integracija 49

50 Javna diplomacija Diplomacija na internetu Uz redovite aktivnosti diplomacije za dobar imidž Hrvatske u svijetu skrbilo se na mnoge načine: od prisutnosti u javnosti i medijima preko kulturnih priredbi do različitih konferencija, predavanja i sličnih aktivnosti javne diplomacije. Tijekom godine Ministarstvo je pripremilo i objavilo 505 priopćenja za javnost, što je stotinjak priopćenja više nego u prethodnoj godini. Takav porast svjedoči i o povećanju aktivnosti ministra, državnih tajnika i ostalih dužnosnika Ministarstva te hrvatskih veleposlanika i drugih diplomatskih predstavnika u inozemstvu. Nezaobilazan segment pravodobnoga i kvalitetnog informiranja danas su internetske stranice Ministarstva i diplomatsko-konzularnih predstavništava. Ukupno ih je postavljeno 38, a novost na internetskoj stranici Ministarstva ( jest videorubrika pod nazivom»eu vijesti«. Veleposlanstva u Švedskoj, Makedoniji i Bugarskoj dobila su svoje internetske stranice. U godini službena internetska stranica Ministarstva zabilježila je oko 33 milijuna učitavanja, a posjetilo ju je gotovo individualnih posjetitelja. Više od četiri milijuna učitavanja, odnosno više od individualnih posjetitelja zabilježila je i stranica»hrvatska gospodarska diplomacija«( Četvrtu godinu za redom Vlada Republike Hrvatske je, u suradnji s Ministarstvom vanjskih poslova i europskih integracija, organizirala Croatia Summit, međunarodnu konferenciju šefova država ili vlada i visokih dužnosnika europskih i sjevernoameričkih zemalja te predstavnika međunarodnih organizacija o temi»energija, investicije i razvoj«. Konferencija se održavala 9. i 10. srpnja u Dubrovniku. Ministarstvo je, uz ostale logističke poslove, bilo zaduženo i za stotinjak domaćih i stranih novinara, fotografa, snimatelja i drugih članova novinarskih timova koji su pratili rad konferencije. Izdavačka djelatnost Godišnjak Ministarstva za godinu objavljen je u godini samo u elektroničkoj verziji. Objavljen je i zbornik radova s konferencije»kulturna promocija i diplomacija«koja je održana u organizaciji Diplomatske akademije u Dubrovniku godine. Zbornik je na engleskome jeziku, a uredili su ga Mladen Andrlić i Valerija Šegota. U Londonu je u studenome godine promovirana knjiga»strategic Public Diplomacy: Shaping the Future International Relations«u kojoj su objavljeni i članci ravnatelja Diplomatske akademije Mladena Andrlića Diplomacy and Post-Conflict Situations i panel-rasprava Ambassadors and Public Diplomacy. Konferencije i predavanja U godini Diplomatska je akademija u suradnji s različitim stranim partnerima organizirala nekoliko konferencija, seminara i niz predavanja koje su održali strani gosti. U Dubrovniku je od 7. do 9. svibnja bio organiziran XII. dubrovački diplomatski forum Srednjoeuropske inicijative o temi»moderna europska diplomacija i diplomatsko obrazovanje«. U Dubrovniku je početkom listopada održan XI. zajednički seminar iz europskih integracija za mlađe diplomate iz država srednje, istočne i jugoistočne Europe. U njegovoj izvedbi surađivala je i Zaklada Hanns Seidel. S Međunarodnom organizacijom frankofonije organizirane su tri konferencije: u Dubrovniku ( listopada)»izazovi i perspektive europskog prostora slobode, sigurnosti i pravde«, u Zagrebu ( studenoga)»institucije i proces odlučivanja u EU«, pri čemu je u surađivao i College d Europe iz Godišnjak Ministarstvo vanjskih poslova i europskih integracija 50

51 Javna diplomacija Bruggesa, te»simulacija konferencije o nevladinim organizacijama«(zagreb, prosinca) u kojoj je surađivala Francuska alijansa. Predavanja su održavana ili u prostorijama Diplomatske akademije ili na Fakultetu političkih znanosti Sveučilišta u Zagrebu, a navedena su prema kronološkome redu: 9. siječnja na Fakultetu političkih znanosti predavanje»hrvatska i Europska unija: naši zajednički izazovi«održao je voditelj narodnjačke skupine u Europskome parlamentu Joseph Daul 12. siječnja, također na Fakultetu političkih znanosti, predavao je ministar vanjskih poslova Talijanske Republike Franco Frattini, a tema je bila»budućnost EU-a: financijska kriza, Lisabonski ugovor i proširenje EU-a«14. siječnja ministar vanjskih poslova Crne Gore Milan Roćen govorio je o aktualnoj situaciji u Crnoj Gori te o europskim i euroatlantskim perspektivama regije; predavanje je održano na Fakultetu političkih znanosti 5. veljače češki veleposlanik Karel Kühnl na Diplomatskoj akademiji Ministarstva održao je predavanje pod naslovom»češko predsjedništvo i ulazak RH u EU«24. ožujka:»nacionalizam u eri globalizacije«naslov je predavanja što ga je na Diplomatskoj akademiji održao Guy Laforest, profesor na Sveučilištu Laval u Quebecu 7. travnja: o nekim aspektima indonezijske vanjske politike i o tome kako se Indonezija nosi s aktualnom svjetskom gospodarskom krizom govorio je u Diplomatskoj akademiji indonezijski veleposlanik Mangasi Sihombing 14. travnja: o temi»frankofonija povijest, razvoj, diplomatsko djelovanje i suradnja«govorio je na Diplomatskoj akademiji Stéphane Lopez, voditelj projekta Francuski jezik u Europi 28. travnja: osnivačica i predsjednica udruge AMERICASPEAKS Carolyn J. Lukensmeyer predavala je o tome kako uključiti građane i nevladine organizacije u proces odlučivanja 17. srpnja:»suvremena vanjska politika Rusije«bila je tema predavanja ravnatelja Diplomatske akademije Ruske Federacije Aleksandra Nikolajeviča Panova 2. rujna: predavanje finske predsjednice Tarje Halonen s naslovom»važna pitanja vezana uz Europu i međunarodnu zajednicu«održano je u Preporodnoj dvorani HAZU-a 26. listopada:»europska unija i njezina globalna uloga: perspektive Lisabonskog ugovora«bila je tema predavanja veleposlanika Olofa Ehrenkrone, savjetnika švedskog ministra vanjskih poslova. Promidžba putem kulture Cjelokupna vanjska kulturna politika odvija se u bliskoj suradnji Ministarstva vanjskih poslova i europskih integracija i Ministarstva kulture, a koncipirana je tako da predstavlja Hrvatsku u najširem smislu, ali i kao poželjno turističko odredište, osobito s naglaskom na kulturni turizam. U godini pripremljena su i realizirana ukupno 34 likovna, 15 glazbenih, pet filmskih i 13 ostalih projekata (kazališne predstave, predstavljanje knjiga hrvatskih autora, književne večeri, predavanja). Evo nekih izložbi: Hrvatsko podmorje, Hrvatski svjetionici, Neviđena Hrvatska, Boje Hrvatske, Zagreb, Split Marulićeva doba, Izazov kravate, Hrvatska karikatura, Vučedolska nit. Održano je više manifestacija pod naslovom Dani hrvatskog filma, koncerti Zagrebačkog kvarteta saksofona, Zagrebačkoga gitarističkog kvarteta te solista Marija Perestegija, Tamare Jurkić-Sviben, Željke Caparin, Srđana Bulata. U Bugarskoj je sufinanciran materijal za izradu skulpture Josipa Jurja Strossmayera. U Haagu je sufinancirana izložba djela Vlahe Bukovca. Pripremljene su i tri sasvim nove izložbe: Čudesna Hrvatska Marka Vrdoljaka, izložba grafičkog dizajna Borisa Ljubičića te izložba Hrvati u Americi Vladimira Novaka. Ukupno su se aktivnosti hrvatske kulture odvijale u 33 države. U sklopu Dana hrvatske kulture u Bosni i Hercegovini postavljeno je nekoliko izložaba, gostovala su tri hrvatska kazališta (Gradsko kazalište lutaka iz Rijeke, Zagrebačko kazalište lutaka i Kazalište slijepih i slabovidnih osoba»novi život«) i održana četiri koncerta klasične glazbe. Umjet- Godišnjak Ministarstvo vanjskih poslova i europskih integracija 51

52 Javna diplomacija ničke fotografije u sarajevskom Malom hramu izlagao je hrvatski veleposlanik u BiH Tonči Staničić. U galeriji Collegium artisticum u Sarajevu mogle su se razgledati izložbe Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti autora Damira Fabijanića, Arhitektura Rijeke i izložba Split Marulićeva doba iz fundusa Muzeja grada Splita. Hrvatska kazališta odigrala su predstave u Sarajevu, Žepču, Čitluku, Usori, Busovači i Bihaću. Operni koncerti i nastup mlade violinistice Đane Kahriman iz Dubrovnika održani su u Sarajevu u Bošnjačkom institutu. Godišnjak Ministarstvo vanjskih poslova i europskih integracija 52

53 Razvoj i ulaganje Useljenje u novi objekt Veliki dobitak u godini bio je novi objekt Ministarstva koji je omogućio da se na jednome mjestu nađu gotovo sve službe i druge organizacijske jedinice. Preseljenjem u novi objekt Ministarstvo je napustilo prostore na Savskoj cesti (u Zagrepčanki), u Petrićevoj, Medulićevoj i Mesničkoj ulici. Time su, naravno, smanjeni troškovi i ubrzani organizacijski i radni procesi. Četverogodišnja rekonstrukcija postojećeg i dogradnja dijela objekta koji se nalazi u Đorđićevoj 4 i Petrinjskoj 18, a oslanja se na postojeću zgradu Ministarstva, smještenu na Trgu Nikole Šubića Zrinskog 7-8, odrađena je u suradnji s Gradskim zavodom za zaštitu spomenika kulture i prirode Grada Zagreba. Bila je to jedna od najzahtjevnijih rekonstrukcija u gradu. S obzirom na to da je bila riječ o zaštićenom spomeniku graditeljske baštine, jer dijelovi zgrade potječu čak iz 17. stoljeća, projektanti su imali vrlo zahtjevnu zadaću: uz poštovanje karakteristika postojeće građevine valjalo je zadovoljiti i zahtjeve suvremenoga poslovnog prostora i specifične zahtjeve Ministarstva. Tijekom iskopavanja za parkirališna mjesta u podrumskome prostoru otkriveno je da stara zgrada nije imala temelja, pa su oni naknadno iskopani i dograđeni, čime je cijeli objekt stabiliziran. Dio prostora koji je prvobitno bio namijenjen za urede u dijelu zgrade u Petrinjskoj 18 prenamijenjen je u multimedijsku dvoranu kako bi se očuvale izvorne karakteristike prostora sa svodovima. Ukupno je rekonstruirano 8020 četvornih metara prostora. Od toga na uredski prostor otpada 3780 kvadrata i u njima je opremljeno tristotinjak radnih mjesta. Ostali dio prostora odnosi se na prateće sadržaje kao što su arhivska spremišta, multimedijska telekonferencijska dvorana, multifunkcionalni prostor (dvorana), protokolarni prostor, ulazni prostori te parkirališna mjesta u garaži. Multimedijska dvorana i multifunkcionalni prostor u suradnji s Fakultetom elektrotehnike i računarstva opremljeni su suvremenim audiovideo sustavom te konferencijskim sustavom, kao i sustavom za prevođenje te računalno-komunikacijskom opremom. Uz multimedijsku dvoranu postavljene su i posebne kabine za simultano prevođenje. Novi objekt Ministarstva u Đorđićevoj ulici br. 4 i Petrinjskoj ulici br. 18 SGRADA podignuta god od većine gradjanah za grebskih kao njihova i svega njihovog ostanka prava i vekovita vlastitost. GEBÄUDE erbaut im Jahre 1830 vom größeren Theile der Agramer Bürgerschaft als ihr und aller ihrer Nachkommen wahres und fortdaurendes Eigenthum. Na pročelju zgrade u Petrinjskoj pod žbukom je pronađena ploča od lijevana željeza iz godine koja je do sada najstariji zapis na hrvatskom jeziku na pročelju neke službene zgrade u Zagrebu. Ploča je renovirana i namijenjena Muzeju Grada Zagreba, a na obnovljenu fasadu zgrade u Petrinjskoj ulici stavljena je njezina kopija. Tijekom iskopavanja ispod nove multimedijske dvorane otkriveno je da je u vrijeme prije od 150 do 180 godina razina Petrinjske ulice bila za više od dva metra niža od sadašnje. Godišnjak Ministarstvo vanjskih poslova i europskih integracija 53