Razvojne perspektive Vukovarsko-srijemske županije u sklopu prekogranične suradnje programa Europske unije

Transcription

1 Razvojne perspektive Vukovarsko-srijemske županije u sklopu prekogranične suradnje programa Europske unije Sandra Cvikić Vukovarsko-srijemska županija u prvom desetljeću 21. stoljeća stoji pred velikim izazovom euroatlantskih integracija. 1 Za perifernu županiju Hrvatske to ne znači samo provedbu sveobuhvatnih društvenih i gospodarskih reformi, nego i u vanjskopolitičkom smislu, bilateralnost i regionalizam unutar programa regionalne suradnje EU-a. Politika regionalne suradnje EU-a 2 uspjela je tijekom posljednjeg desetljeća potisnuti međusobne netrpeljivosti i neslaganja nakon ratnih događanja i raspada bivše Jugoslavije. Međutim, na operativnoj razini do sada je vidljivo kako ona nije osigurala funkcionalnu suradnju koja treba ojačati stabilnost jugoistoka Europe kroz proces regionalizacije (Bechev, 2006.). Iako formalni okvir regionalne suradnje sadržava razvojni potencijal za Vukovarsko-srijemsku županiju na nižim razinama 1 Hrvatska je suočena s trostrukim izazovom: 1) integracijom u strukture/institucije EU-a; 2) osiguranjem mira i stabilnosti na području Jugoistočne Europe, i 3) reformiranjem i kompletnom društveno-gospodarskom transformacijom. 2 Europska komisija predlaže stvaranje Procesa stabilizacije i pridruživanja za pet država Jugoistočne Europe, uključujući Hrvatsku. 1. lipnja godine prihvaćen je Pakt o stabilnosti, politički dokument čiji je strateški cilj stabilizacija uvjeta na jugoistoku Europe jačanjem međusobne suradnje i pridruživanjem država te regije euroatlantskim integracijama (Vukadinović i Čehulić, 2005.); Zagrebački sastanak Deklaracija sastanka: Redefiniranje odnosa s Europskom unijom ići će usporedo s procesom razvoja regionalne suradnje. Države su indicirale osnovne teme koje bi se odnosile na regionalnu suradnju: pet država obvezuju se da će između svojih država uspostaviti regionalnu konvenciju koja će omogućiti politički dijalog, regionalno područje slobodne trgovine i blisku suradnju (unutar saveznika) na području pravosuđa i unutarnjih poslova, a posebno na ponovnom osnaživanju pravosuđa i njegove neovisnosti za borbu protiv organiziranog kriminala, korupcije, pranja novca, ilegalnih migracija, trgovine ljudima i svih drugih oblika ilegalne trgovine (CPI, 2003.); Hrvatska je tijekom godine aktivno sudjelovala u prelasku s Pakta o stabilnosti na višeregionalno vođene okvire Procesa suradnje u jugoistočnoj suradnji (SEECP) i Regionalnog vijeća za suradnju (RCC): Komisija europskih zajednica; Bruxelles, ; SEC (2008) 2694 (konačni tekst); Radni dokument komisije, Hrvatska Izvješće o napretku za godinu; Priloženo uz Priopćenje komisije Europskom parlamentu i Vijeću; Strategija proširenja i glavni izazovi za razdoblje ; {COM (2008) 647}, 16. lokalne samouprave još uvijek postoji politički deficit koji je prisutan zbog kompleksnosti problematika tipičnih za zemlje poslijeratne tranzicije. 3 Bilateralni instrumenti regionalne suradnje EU-a stoga do sada samo stvaraju privid uključenosti u programe u sklopu kojih Hrvatska daje prednost regionalnoj integraciji nasuprot regionalnoj suradnji kao jednome od glavnih pitanja hrvatske 3 STUDIJA OCJENA I UNAPREĐENJE DRŽAVNIH MJERA POMOĆI ZA POTPOMOGNUTA PODRUČ- JA, Izvješće o provedbi I. faze projekta, Ekonomski fakultet Sveučilišta u Splitu i Ministarstvo regionalnog razvoja, šumarstva i vodnoga gospodarstva, listopad 2008.: Treća skupina PPDS-a prvi se put pojavila u izmjenama i dopunama Zakona o PPDS-u iz godine (NN 73/00) kojima je definirano da su u trećoj skupini područja općina, gradova i naselja pograničnog područja Republike Hrvatske s Republikom Slovenijom. Međutim, izmjenama i dopunama Zakona o PPDS-u godine (NN 88/02) promijenjen je način definiranja jedinica treće skupine. Za razliku od nekih drugih slučajeva određivanja potpomognutih područja, mjerodavno Ministarstvo odlučilo je naručiti studiju koja je poslužila kao analitička osnova za definiranje kriterija pomoću kojih je proveden odabir jedinica u treću skupinu. Na temelju rezultata studije i vlastitih odluka Ministarstva zakonom su definirana tri temeljna i jedan posebni kriterij: 1) Ekonomski kriterij, mjeren pripadajućim osnovnim indikatorima osobni dohodak po stanovniku, udio osoba s vlastitim prihodima u ukupnoj populaciji, izvorni proračunski prihodi jedinica lokalne samouprave po stanovniku; 2) Kriterij strukturnih poteškoća, mjeren pripadajućim osnovnim indikatorima stopa nezaposlenosti, stopa zaposlenosti i udio socijalne pomoći po stanovniku; 3) Demografski kriterij, mjeren pripadajućim osnovnim indikatorima opće kretanje stanovništva, udio obrazovanog stanovništva, gustoća naseljenosti, indeks starenja i vitalni indeks, i 4) Poseban kriterij, mjeren s dva indikatora pogranični položaj jedinica lokalne samouprave koje su takav položaj dobile godine s formiranjem novih državnih granica (duž granice sa Slovenijom, Srbijom i Crnom Gorom i BiH) i miniranost područja. Uvjet za uvrštenje jedinice lokalne samouprave u treću skupinu jest da je vrijednost zbirne ocjene za bilo koji od prva tri kriterija razvijenosti ispod granične vrijednosti, s time da se za jedinice na koje se odnosi četvrti kriterij primjenjuju dvostruko niže granične vrijednosti za ulazak u sustav. Granične vrijednosti pokazatelja utvrđuju se tako da ukupno sustavom posebne državne skrbi, u sve tri skupine, bude obuhvaćeno do 15% ukupnog stanovništva Republike Hrvatske. 467 VSŽ zbornik.indb :46:54

2 VUKOVARSKO-SRIJEMSKA ŽUPANIJA politike. Zato je u uvjetima financijskog okvira 4 koji prati provedbu politike regionalne suradnje u Hrvatskoj omogućena suradnja Vukovarsko-srijemske županije sa zemljama u njezinoj neposrednoj zemljopisnoj blizini i sukladno zajedničkim društveno-gospodarskim interesima. Progresivno jačanje veza s Europskom unijom paralelno s regionalnom suradnjom koja postaje jedno od mjerila za procjenu perspektive članstva Hrvatske diferenciralo je i odredilo poseban status Vukovarsko-srijemske županije. 5 Naime, model regionalne suradnje 6 u razdoblju primjene CARDS 7 programa u mnogome je postiglo rezultate više na deklarativnoj 8 razini nacionalne vlade nego na razini praktične primjene u lokalnim sredinama, 9 gdje se jake fragmentacijske sile višestrukog 4 CARDS; INTERREG III B CADSES. 5 STUDIJA OCJENA I UNAPREĐENJE DRŽAVNIH MJERA POMOĆI ZA POTPOMOGNUTA PODRUČJA, Izvješće o provedbi I. faze projekta, Ekonomski fakultet Sveučilišta u Splitu i Ministarstvo regionalnog razvoja, šumarstva i vodnoga gospodarstva, listopad 2008.; U Vukovarsko-srijemskoj županiji područja od posebne državne skrbi I. skupine uključuju sljedeće općine/gradove: Markušica, Trpinja, Borovo, Tompojevci, Bogdanovci, Negoslavci, Nijemci, Stari Jankovci, Lovas, Ilok, Tordinci, Tovarnik, Nuštar, Vinkovci i Vukovar. Ta skupina je sastavljena prema sljedećim kriterijima: KRITERIJ 1. (1996.) Područja općina koje su bile okupirane do godine, nalaze se neposredno uz državnu granicu, a općinsko središte nije od granice udaljeno više od 15 kilometara zračne linije i nema više od 5 tisuća stanovnika prema popisu iz godine ; KRITERIJ 2. (2002.) Sva preostala tada okupirana područja gradova, općina i naselja hrvatskog Podunavlja. 6 Shemu 106 Međugranična suradnja (Okvirna konvencija), 1980 Članak 2. Stavak 1. U smislu ove Konvencije, prekogranična suradnja znači svako usklađeno djelovanje s namjerom jačanja i poticanja susjedskih odnosa između teritorijalnih jedinica ili vlasti iz dviju ili više ugovornih stranaka, te sklapanje u tu svrhu potrebnih sporazuma i ugovora. Prekogranična će se suradnja odvijati u okviru nadležnosti teritorijalnih jedinica ili vlasti, kako je to određeno unutrašnjim pravom. Ova Konvencija ne dira u domašaj i narav tih nadležnosti. 7 CARDS Pomoć zajednice za obnovu, razvoj i stabilizaciju Uredba Vijeća (EC) No 2666/2000 od 5. prosinca pomoć za Albaniju, Bosnu i Hercegovinu, Hrvatsku, Federativnu Republiku Jugoslaviju i bivšu jugoslavensku Republiku Makedoniju ukida uredbu (EC) No 1628/96 i dopunjava uredbu EC:3906/89 i EC 1360/90. 8 Europa Scenarij promišljanja budućnosti EU-a i Jugoistočne Europe, Centar za politološka istraživanja Zagreb, Zagreb, 2003., Biblioteka DOKUMENTI Knjiga 2, Intervencije usmjerene temeljem Zakona o područjima od posebne državne skrbi trećoj skupini naselja, gradova i općina koji se nalaze u pograničnom području RH nisu postigle zadovoljavajuće rezultate jer definirane jedinice treće skupine nisu bile u mogućnosti odrediti odgovarajuće razvojne mjere. Naime, mjere koje su u konačnici definirane za jedinice treće skupine bile su općenite bez ikakva pokušaja formuliranja specifičnih mjera (porezne povlastice i pomoć lokalnim proračunima). STUDIJA OCJENA I UNAPREĐENJE procesa europeizacije Hrvatske odražavaju i na Vukovarsko-srijemsku županiju. 10 Razvojne silnice višestrukog procesa hrvatske europske integracije Kontradiktorne silnice integrativnog i segmentiranog razvojnog pristupa Vukovarsko-srijemske županije pod utjecajem usporednih procesa tranzicije i integracije te dubokih društveno-gospodarskih strukturnih promjena do sada upozoravaju na činjenicu da razvoj u skladu s navedenim promjenama nije bio homogen i nije doveo do regionalne konvergencije i socijalno-ekonomske kohezije unutar Hrvatske. Proces balkanizacije, prema definiciji europskog terminološkog rječnika, sve se češće rabi radi isticanja političke fragmentacije i nestabilnosti nacionalnih država Jugoistočne Europe, te se s pravom postavlja pitanje je li moguće taj prostor teritorijalno smatrati geopolitički koherentnim za provedbu politika međusobne suradnje. Upravo takav eurocentrični pristup upozorava na paradoks koji se u Hrvatskoj očituje u činjenici da se na lokalnim razinama u primjeni politike regionalne suradnje pojavljuje velik raskorak: s jedne strane postoji potreba za čvrstom integracijom i teritorijalnom regionalizacijom unutar koncepcije politike regionalnog razvoja koju provodi Europska unija, i s druge, gdje postoje unutarnje političke vrijednosti i ambicije, još uvijek jake unutar granica nacionalne države. U tom raskoraku je i Vukovarsko-srijemska županija, a glavni čimbenici neučinkovite i nefunkcionalne regionalne politike suradnje, naime prekogranične suradnje sa susjedima jesu: fragmentiranost i kratkoročnost rada i djelovanja javne uprave (česta fluktuacija kadrova; njihova negativna selekcija te nekvalificiranost i nestručnost; nedostatna znanja i vještine u upravljanju, kontroli i provedbi projekata i politika razvoja) nedostatnost sveobuhvatnog planiranja, nadzora, praćenja i provedbe razvojnih politika niska razina suradnje i nedostatne osnove međusobnog povjerenja. DRŽAVNIH MJERA POMOĆI ZA POTPOMOGNUTA PODRUČJA, Izvješće o provedbi I. faze projekta, Ekonomski fakultet Sveučilišta u Splitu i Ministarstvo regionalnog razvoja, šumarstva i vodnoga gospodarstva, listopad Područja od posebne državne skrbi, kao što je Vukovarsko-srijemska županija, suočena su s nizom razvojnih potreba: 1) saniranje i obnova odnosno izgradnja u ratu stradalih objekata (stambeni objekti, objekti komunalne, prometne i društvene infrastrukture i dr.); 2) povratak stanovništva i zaustavljanje depopulacije; 3) razvoj ruralnih zajednica i socijalne uključenosti, i 4) industrijsko restrukturiranje i razvoj proizvodnog sektora. (Strategija i jačanje kapaciteta za regionalni razvoj, CARDS 2002 program za Hrvatsku, Analiza stanja regionalnog razvoja, Revidirana verzija 1. lipanj 2008.). 468 VSŽ zbornik.indb :46:54

3 Razvojne perspektive Vukovarsko-srijemske županije u sklopu prekogranične suradnje programa Europske unije Sve to rezultira niskom razinom društveno-gospodarske kohezije, koja u svojim temeljima mora imati jako part nerstvo između svih relevantnih sudionika i administrativnih razina. Unatoč svim poduzetim poticajnim mjerama resornih ministarstava i drugih javnih tijela pokazatelji društveno-gospodarskog razvoja Vukovarsko-srijemske županije i područja od posebne državne skrbi upozoravaju na činjenicu da poticajne mjere nisu uspjele rezultirati apsolutnim i relativnim smanjivanjem razlika u društveno-gospodarskom razvoju ratom pogođenih područja, kao i u otklanjanju negativnih posljedica rata. 11 Ono što se zapravo događa, a to primjer Vukovarsko-srijemske županije također potvrđuje, jest da unatoč snažnoj potpori Europske unije integracijskim procesima koji ističu definiranje razvojnih politika na regionalnoj razini to zapravo dovodi do stvaranja paralelnih administrativnih struktura, koje u institucijskom sustavu Hrvatske predstavljaju devijaciju od tradicionalnih modela funkcioniranja lokalne samouprave i regionalne uprave. Paradoksalno, to uzrokuje fragmentaciju i udvostručavanje institucionaliziranog procesa kreiranja i provedbe regionalnih politika, a problem svoje uzroke nalazi u trenutačnoj situaciji u kojoj je Hrvatska. Naime, razlozi su dvojaki. S jedne strane, pod pritiskom procesa prilagodbe kontinuiranim zahtjevima Europske unije kada se radi o tradicionalnoj administrativnoj strukturi, one se na lokalnoj razini često šire i povećavaju a ne zamjenjuju stare strukture novim oblicima upravljanja. Takozvana institucionalna koncentracija koju propisuje Europska unija, s druge strane, pod stalnim pritiskom rokova provedbe razvojnih politika kao i prilagodbe administrativnim procedurama i poslovima, pokazala je svu neučinkovitost hrvatske uprave, koja kroz trenutni proces ponovne centralizacije pokušava kompenzirati za svoju lokalnu/regionalnu nekompetentnost i nedostatnu apsorpcijsku moć. 12 Prostorni razvoj Vukovarsko-srijemske županije U kontekstu hrvatskog prostornog razvoja Vukovarsko-srijemska županija se uvijek smatrala periferijom koja je slabo infrastrukturno i gospodarski povezana s razvijenim centrima središnje Hrvatske. Komparativne pred- 11 STUDIJA OCJENA I UNAPREĐENJE DRŽAVNIH MJERA POMOĆI ZA POTPOMOGNUTA PODRUČ- JA, Izvješće o provedbi II. faze projekta, Ekonomski fakultet Sveučilišta u Splitu i Ministarstvo regionalnog razvoja, šumarstva i vodnoga gospodarstva, listopad 2008., Strategija i jačanje kapaciteta za regionalni razvoj (CARDS 2002 program za Hrvatsku), Analiza stanja regionalnog razvoja (Revidirana verzija), lipanj nosti regija koje se u novijoj arhitekturi Hrvatske gube zbog fragmentiranosti društveno-gospodarskog razvoja u osnovi su rezultat paradoksa novije europske povijesti i laboratorija (politički i gospodarski) u kojem je moguće istražiti različite konflikte i kontradiktornosti restrukturiranja lokalnih ekonomija u tranziciji, kao i ispitati djelotvornost internih dinamika procesa i politika europske integracije. Postupnom diferencijacijom prostornih razvojnih razina s njihovim jakim i slabim stranama Vukovarsko-srijemsku županiju stavlja se u okvire periferije koja je u nesrazmjeru s razvijenim centrom Hrvatske. 13 Razvojni nesrazmjer centra i periferije Hrvatske moguće je, prema uzoru na Europsku uniju, smanjiti kroz društveno-gospodarsku koheziju regija pomoću politika regionalnog razvoja. Određivanje razvojnih prioriteta širih regija NUTS 2 statističke klasifikacije Hrvatske uključuje definiranje tema od ključne važnosti za njihov razvoj (sjeverozapadna, središnja i istočna panonska, jadranska) kao što su: konkurentnost, zapošljavanje, izvoz, istraživanje i inovacije, infrastruktura, država i poduzetništvo. Slijedom navedenog, prioriteti razvoja panonske Hrvatske podrazumijevaju sljedeće: povećanje konkurentnosti modernizacijom poljoprivrede i razvojem ruralnih područja (razminiranje, poboljšanje prometne infrastrukture, održivo i učinkovito upravljanje prirodnim, kulturnim i povijesnim resursima, obnovljivi izvor energije i upravljanje rizicima) jačanje ljudskih resursa (demografska struktura, slabljenje deprivacije i socijalne isključenosti, kvaliteta stanovanja, poslovno obrazovanje, informatička pismenost, cjeloživotno obrazovanje, strani jezici, učinkovito upravljanje u lokalnoj i regionalnoj upravi, ekološka osviještenost, kapaciteti za korištenje EU fondova) razvoj poduzetništva (Tripple helix, tj. povezivanje poslovnog, znanstvenog/obrazovnog i javnog sektora, udruživanje u interesne asocijacije, rast zaposlenosti, restrukturiranje industrije i generiranje novih djelatnosti). 14 Okvir u kojem treba promatrati budući razvoj Vukovarsko-srijemske županije vezuje se stoga za novu kategorizaciju 13 Od svih potpomognutih područja, treća skupina PPDS (u koju spadaju pogranična područja) u sklopu Vukovarsko-srijemske županije u najlošijem su položaju prema razvijenosti. STUDIJA OCJENA I UNAPREĐENJE DR- ŽAVNIH MJERA POMOĆI ZA POTPOMOGNUTA PODRUČJA, Izvješće o provedbi II. faze projekta, Ekonomski fakultet Sveučilišta u Splitu i Ministarstvo regionalnog razvoja, šumarstva i vodnoga gospodarstva, listopad 2008., Definiranje razvojnih prioriteta širih regija NUTS 2; prof. dr. sc. Vladimir Čavrak, voditelj; prof. dr. sc. Marina Dabić, koordinator; Zagreb, PREZENTACIJA. 469 VSŽ zbornik.indb :46:55

4 VUKOVARSKO-SRIJEMSKA ŽUPANIJA Tablica 1. Rezultati kategorizacije na županijskoj razini Broj jedinica koje ulaze u skupinu Udio u ukupnom broju jedinica Udio u ukupnom broju stanovnika Udio u ukupnoj površini I. skupina (jedinice s razvojnim poteškoćama) 5 23,8% 17,9% 24,1% II. skupina 11 52,4% 43,3% 54,9% III. skupina 3 14,3% 16,6% 14,9% IV. skupina 2 9,5% 22,2% 6,1% Izvor: STUDIJA OCJENA I UNAPREĐENJE DRŽAVNIH MJERA POMOĆI ZA POTPOMOGNUTA PODRUČJA, Izvješće o provedbi III. faze projekta, Ekonomski fakultet Sveučilišta u Splitu i Ministarstvo regionalnog razvoja, šumarstva i vodnoga gospodarstva, listopad 2008., 4. Tablica 2. Rezultati kategorizacije na lokalnoj razini Broj jedinica koje ulaze u skupinu Udio u ukupnom broju jedinica Udio u ukupnom broju stanovnika Udio u ukupnoj površini I. skupina ,1% 8,2% 26,1% II. skupina ,1% 14,4% 26,2% III. skupina ,0% 25,9% 27,5% IV. skupina ,2% 26,7% 14,5% V. skupina 37 6,7% 24,6% 5,4% Jedinice s razvojnim poteškoćama (I. + II. skupina) ,1% 22,6% 52,3% Izvor: STUDIJA OCJENA I UNAPREĐENJE DRŽAVNIH MJERA POMOĆI ZA POTPOMOGNUTA PODRUČJA, Izvješće o provedbi III. faze projekta, Ekonomski fakultet Sveučilišta u Splitu i Ministarstvo regionalnog razvoja, šumarstva i vodnoga gospodarstva, listopad 2008., 5. Slika 1. Kategorizacija županijskih jedinica prema indeksu razvijenosti Izvor: STUDIJA OCJENA I UNAPREĐENJE DRŽAVNIH MJERA POMOĆI ZA POTPOMOGNUTA PODRUČJA, Izvješće o provedbi III. faze projekta, Ekonomski fakultet Sveučilišta u Splitu i Ministarstvo regionalnog razvoja, šumarstva i vodnoga gospodarstva, listopad 2008., 5. područja od posebne državne skrbi kao zemljopisnu osnovu novog sustava mjera kreiranih po mjeri socio-gospodarskog profila Županije i njezinih lokalnih zajednica. Rezultat nove kategorizacije jedinica na županijskoj razini potvrđuje prisutnost znatnih regionalnih razlika. Rezultat ovakve kategorizacije jedinica na lokalnoj razini upozorava na činjenicu da nešto manje od 1/5 ukupnog broja jedinica zaostaje za prosjekom više od 50%. Jednako tako slika 2 pokazuje kako je većina područja s razvojnim poteškoćama smještena u središnjem i istočnom dijelu zemlje, gdje se izdvaja znatna koncentracija jedinica s razvojnim poteškoćama uzduž granice s Bosnom i Hercegovinom i Srbijom. Stoga rastući razvojni disparitet hrvatskih regija zahtijeva jačanje integracijskih silnica razvoja na nižim upravnim razinama gdje Vukovarsko-srijemska županija u tu svrhu ima na raspolaganju institucionalizirane programe integracijske potpore EU, 15 tzv. mekane alate: trans nacionalnu i prekograničnu suradnju. Budući da okvirni program IPA pruža potporu u reformi i izgradnji pravnog, programskog i institucionalnog sustava koji treba biti u sinergiji sa standardima EU-a, višegodišnji indikativni financijski okvir i višegodišnji indikativni planski dokument definiraju prioritetne sektore koji moderniziraju tranzicijske procese prilagodbe te kroz strukturne fondove malog kapaciteta otvaraju razvojne perspektive Hrvatske za korištenje instrumenata za uporabu strukturnih fondova i kohezijskog fonda EU-a. Komponente 16 koje određuju smjer primjene IPA programa i njegovu odgovarajuću financijsku alokaciju sadržavaju Komponentu II. Pre- 15 CARDS, INTERREG, IPA. 16 Komponenta I. Pomoć u tranziciji i izgradnji institucija IPA TAIB; Komponenta II. Prekogranična suradnja IPA CBC; Komponenta III. Regionalni razvoj-ipa-rd; Komponenta IV. Razvoj ljudskih potencijala IPA HRD, i Komponenta V. Ruralni razvoj IPA Rural Development. 470 VSŽ zbornik.indb :46:56

5 Razvojne perspektive Vukovarsko-srijemske županije u sklopu prekogranične suradnje programa Europske unije Slika 2. Kategorizacija lokalnih jedinica prema indeksu razvijenosti Izvor: STUDIJA OCJENA I UNAPREĐENJE DRŽAVNIH MJERA POMOĆI ZA POTPOMOGNUTA PODRUČJA, Izvješće o provedbi III. faze projekta, Ekonomski fakultet Sveučilišta u Splitu i Ministarstvo regionalnog razvoja, šumarstva i vodnoga gospodarstva, listopad 2008., 6. kogranična suradnja za koju su izrađeni odgovarajući operativni programi 17 s različitim zemljama partnerima. Naime, Instrument pretpristupne pomoći (IPA) 18 u sklopu svog prekograničnog programa za Hrvatsku Ovim instrumentom EU alocira financijska sredstva za provedbu aktivnosti i napora unutar cjelokupnog procesa integracija i budućih obveza RH ulaskom u članstvo, u svrhu provedbe političke, gospodarske i institucionalne reforme u skladu sa standardima EU-a (Europski fondovi za hrvatske projekte. Priručnik o financijskoj suradnji i programima koje u Hrvatskoj podupire EU, Središnji državni ured za razvojnu strategiju i koordinaciju fondova EU, Zagreb, 2009., 39). kroz Komponentu II. definira Operativne programe suradnje sa Srbijom, Bosnom i Hercegovinom, Crnom Gorom, Slovenijom i Mađarskom. Operativni programi koji su relevantni za Vukovarsko-srijemsku županiju jesu Operativni program prekogranične suradnje Hrvatska Srbija, Operativni program prekogranične suradnje Hrvatska Bosna i Hercegovina, te indirektno Operativni program prekogranične suradnje Hrvatska Mađarska. Dužina hrvatske granice sa Srbijom te Bosnom i Hercegovinom uvjetuje heterogenost programskog područja, što otežava fokusiranje na zajedničke probleme svih regija 471 VSŽ zbornik.indb :46:57

6 VUKOVARSKO-SRIJEMSKA ŽUPANIJA Slika 3. Programsko područje Hrvatska Srbija Slika 4. Programsko područje Hrvatska BiH Požeško-slavonska ž. Brodsko-posavska županija Osječko-baranjska županija Vukovarsko- -srijemska županija Zapadnobački okrug Severnobački okrug Južnobački okrug Sremski okrug Mačvanski okrug bosansko-hercegovačka prihvatljiva područja Izvor: Instrument pretpristupne pomoći (IPA); Prekogranični program Hrvatska Srbija ; svibanj 2007., 6 uključenih teritorija. 19 Međutim, operativne programske dokumente uskladili su svi relevantni dionici u Hrvatskoj i izvan nje u zajedničkom procesu programiranja i preko, za tu svrhu osnovanih tijela. 20 Razvojne perspektive koje se pružaju Vukovarsko-srijemskoj županiji preko operativnih programa prekogranične suradnje sa susjednim zemljama definiraju poticanje i razvoj prekogranične suradnje kako bi se poboljšala i obogatila društveno-gospodarska klima na ekološki održiv način, te umrežili i ostvarili partnerski odnosi relevantnih dionika lokalne razine i na taj način povećala socijalna kohezija regije. 19 Programsko područje pokriva prihvatljiva i susjedna (tzv. pridružena) područja pograničnih regija kako slijedi: 1.) Hrvatska Srbija: Hrvatska prihvatljiva područja su neposredne granične županije: Osječko-baranjska i Vukovarsko-srijemska. Srpska prihvatljiva područja su tri pogranična okruga: Sremski, Južna Bačka i Zapadna Bačka uz okrug Sjeverna Bačka. Sjeverna Bačka prostorno ne graniči s Hrvatskom, ali je uključena kao prihvatljivo područje zbog velike hrvatske nacionalne manjine. Pridruženo područje u Hrvatskoj su još Požeško-slavonska i Brodsko-posavska županija. Srpsko pridruženo područje je još Mačvanski okrug. Sva područja su na razini jednakoj NUTS 3 regiji EU statističke klasifikacije; 2.) Hrvatska Bosna i Hercegovina: Prihvatljivo područje uključuje 9 hrvatskih (jednake NUTS 3 klasifikaciji) županija i 95 BiH općina (tri gospodarske regije jednake NUTS 3 klasifikaciji). Nadalje, program obuhvaća i dodatnih 5 hrvatskih (jednake NUTS 3 klasifikaciji) županija (Vukovarsko-srijemska, Brodsko-posavska, Sisačko-moslavačka, Karlovačka, Ličko-senjska, Zadarska, Šibensko-kninska, Splitsko-dalmatinska i Dubrovačko-neretvanska županija) kao pridružena područja: Osječko-baranjska, Bjelovarsko-bilogorska, Požeško-slavonska, Zagrebačka i Primorsko-goranska županija. 20 Strukture upravljanja programom jesu: Nacionalni koordinatori za IPA-Komponentu II.; Operativne strukture; Zajednički nadzorni odbor (ZNO) i Zajedničko tehničko tajništvo (ZTT); što se odnosi na svaku zemlju sudionicu. Izvor: Instrument pretpristupne pomoći (IPA); Prekogranični program Hrvatska Bosna i Hercegovina, , Konačna verzija, kolovoz 2007., 61 Horizontalna poveznica svih programa sadržava razvoj i jačanje institucionalnih kapaciteta za izgradnju sposobnosti za upravljanje, provedbu i projektiranje na svim administrativnim razinama. Iako prioriteti neznatno variraju u broju (Hrvatska Srbija: 2 prioriteta; Hrvatska BiH: 3 prioriteta), njihovom provedbom se skupno želi, kroz održiv društveno-gospodarski razvoj, poboljšati kvaliteta života pograničnih regija i osigurati tehnička potpora programu. Razvojne mjere definirane u tu svrhu također imaju zajedničke elemente koji su vezani za razvoj malog i srednjeg poduzetništva i kontinentalnog turizma, a temelje se na postavkama održivog razvoja i zaštite prirode i okoliša. Aktiviranje izgradnje pogranične povezanosti i partnerskih odnosa za rješavanje zajedničkih društveno-gospodarskih problema usporedno prate i mjere kojima se preko tehničke pomoći osnažuju lokalne administrativne strukture u konsolidaciji prekograničnog dijaloga i uspostavi institucijskih odnosa. Na taj način povezuju se lokalni resursi za razvoj u sklopu europske regionalne politike koja može osigurati društveno-gospodarsku koheziju na svim razinama Vukovarsko-srijemske županije. U tu svrhu potrebno je imati na umu da reforme koje se trenutačno provode u Hrvatskoj (decentralizacija i institucionalna izgradnja) pokazuju institucionalni deficit u izgradnji kapaciteta (ljudski i tehnički) za funkcionalni okvir implementacije pravnog, administrativnog i političkog sustava usklađenog s onim u EU-u. 21 Ipak, može se pretpostaviti da će se pod okriljem regionalne politike razvoja EU-a kroz programe 21 Komisija europskih zajednica; Bruxelles, ; SEC (2008) 2694 (konačni tekst); Radni dokument komisije, Hrvatska Izvješće o napretku za godinu; Priloženo uz Priopćenje komisije Europskom parlamentu i Vijeću; Strategija proširenja i glavni izazovi za razdoblje ; {COM (2008) 647}, VSŽ zbornik.indb :46:59

7 Razvojne perspektive Vukovarsko-srijemske županije u sklopu prekogranične suradnje programa Europske unije prekogranične suradnje u Vukovarsko-srijemskoj županiji pokrenuti inicijativu za kreiranje održivog modela i različitih endogenih i egzogenih razvojnih planova i integriranih programa razvoja u kojima identitetska komponenta tradicijskih obilježja Hrvatske predstavlja kohezijski društveno-gospodarski element regionalne suradnje. U kvalitativnom smislu to znači da prilagođeni administrativni i institucionalni kapacitet u ovom razdoblju tranzicije kao pretpostavku uspješne regionalne suradnje podrazumijeva definiranje i izgradnju funkcionalnog okvira za implementaciju integrirane vizije društveno-gospodarskog razvoja Vukovarsko-srijemske županije. Definiranje mogućnosti i prioritetnih područja društveno-gospodarske suradnje postaje nužnost, iako je dosadašnje iskustvo pokazalo da regionalna politika prekogranične suradnje Europske unije, koja je za cilj imala uspostaviti i jačati regionalnu suradnju država Jugoistočne Europe, zapravo nije bila utemeljena na odgovarajućim oblicima pomoći, i tako nije poticala suradnju na razini rješavanja zajedničkih problema za koje je Unija držala da su od velike važnosti za stabilnost i sigurnost Regije. Nastavljajući se na europska iskustva, projekti prekogranične, transnacionalne i regionalne suradnje u Hrvatskoj upućuju na činjenicu da institucionalni kapacitet za provedbu (na svim razinama od nacionalne, regionalne i lokalne) postaje usko grlo i osnovni problem prekograničnoga gospodarskog pitanja regije. Koordinaciji, povezanosti i vlasništvu nad projektima koji se provode nedostaje razvojna komponenta regionalnog modela suradnje za sva područja društveno-gospodarskog života od zajedničkog interesa zemalja regije Jugoistočne Europe. Međutim, razvojna perspektiva Vukovarsko-srijemske županije u sklopu projekata prekogranične suradnje moguća je unaprjeđenjem razvojnog pristupa modela regionalne suradnje i funkcionalnom rekonstrukcijom odnosa za područja od zajedničkog interesa svih relevantnih dionika regije kroz: lokalno financiranje institucionalizirano partnerstvo između nacionalnih i subnacionalnih vlasti, te učinkovitim višegodišnjim programima razvoja. Naime, takav je fleksibilan oblik odnosa moguć upravo temeljem prakse koja je pokazala kako su države Jugoistočne Europe do sada prednost davale uspostavi bilateralne suradnje 22 prije nego uspostavi preko zajedničkih balkanskih institucija koje bi trebale po propisanom obrascu EU-a ponovno izmisliti i rebrandirati regiju. Budući da regionalno pakiranje na takav način s političkog 22 Komisija europskih zajednica; Bruxelles, ; SEC (2008) 2694 (konačni tekst); Radni dokument Komisije, Hrvatska Izvješće o napretku za godinu; Priloženo uz Priopćenje Komisije Europskom parlamentu i Vijeću; Strategija proširenja i glavni izazovi za razdoblje ; {COM (2008) 647}, 17. stajališta nije poželjno za Hrvatsku, potrebno je unutar politike prekogranične suradnje EU-a na razini Vukovarsko-srijemske županije otkloniti političku opterećenost hipotekom akumuliranih povijesnih nepravdi i nedavnih ratnih zbivanja. 23 Razvojni potencijal prekogranične suradnje Vukovarsko-srijemske županije stoga se nalazi u političkoj neopterećenosti regionalizmom unutar kojeg je moguće razviti partnerstva i aktivnosti od zajedničkog interesa svih zainteresiranih stranki putem kontroliranih programskih razvojnih procesa. Stoga aktivnosti iz poglavlja Regionalna politika i koordinacija strukturnih fondova 24 u Hrvatskoj napreduju u kontekstu aktivnih priprema za program IPA kao i u kontekstu samih pregovora o pristupanju, gdje su stvoreni fiskalni i administrativno-pravni uvjeti za razvoj prekogranične suradnje kroz Komponentu II. čiju Operativnu strukturu čine: Ministarstvo regionalnog razvoja, šumarstva i vodnoga gospodarstva (Uprava za integrirani regionalni razvoj) i Središnja jedinica za financiranje i ugovaranje. Za Vukovarsko-srijemsku županiju u razvojnom smislu od iznimne je važnosti prihvaćanje, prilagođavanje i provedba ključnih mjera planiranih unutar navedene komponente kroz kontinuirano jačanje kapaciteta za pripremu i provedbu projekata, te osnaživanje konzultacijskih mehanizama, tj. vertikalne i horizontalne koordinacije. Međutim, temelj za učinkovitu apsorpciju i alokaciju pretpristupne potpore IPA programa za razvoj prekogranične suradnje nužno se oslanja i na društveno-gospodarske procese prisutne u pograničnim regijama kao što je Vukovarsko-srijemska županija. U smislu kritičnih parametara društveno-gospodarskog razvoja kao što su institucionalne strukture, razina ekonomske učinkovitosti i prihoda, kao i pitanja nacionalnih manjina i granica, sve to zajedno karakterizira Hrvatsku unutarnju divergentnu razvojnu putanju i jake fragmentacijske sile koje odgađaju i usporavaju njezinu integraciju u evolutivne strukture Europske unije. Budući da se u pozadini nalazi specifičan prostorni raspored ekonomskih aktivnosti, Hrvatska kombinacijom trenutačnih društveno-gospodarskih elemenata ne pruža strukturnu i strateški definiranu potporu razvojnoj konvergenciji svojih regija, što je vidljivo iz postojećih dubokih razlika koje negativno utječu na gospodarski rast i integraciju u EU Komisija europskih zajednica; Bruxelles, ; SEC (2008) 2694 (konačni tekst); Radni dokument Komisije, Hrvatska Izvješće o napretku za godinu; Priloženo uz Priopćenje Komisije Europskom parlamentu i Vijeću; Strategija proširenja i glavni izazovi za razdoblje ; { COM (2008) 647}, Nacionalni program RH za pristupanje EU-u godine; Regionalna politika i koordinacija strukturnih instrumenata; RH, Ministarstvo vanjskih poslova i europskih integracija, Denona d.o.o., svibanj 2008., STUDIJA OCJENA I UNAPREĐENJE DRŽAVNIH MJERA POMOĆI ZA POTPOMOGNUTA PODRUČ- JA, Izvješće o provedbi I. faze projekta, Ekonomski fakultet 473 VSŽ zbornik.indb :46:59

8 VUKOVARSKO-SRIJEMSKA ŽUPANIJA U kontekstu takvih kontradiktornih razvojnih silnica pojavljuju se različiti integrativni i fragmentacijski pristupi u kreiranju međunarodnih politika i strategija, koje svakako zahtijevaju koordinaciju aktivnosti na nacionalnoj razini kao i koncentraciju sektorskih prioriteta unutar sveobuhvatnih regionalnih razvojnih politika. Pristup koji dominira oslikava smjernice Europske unije i načinjen je po mjeri integracijskog procesa Hrvatske. 26 Sveučilišta u Splitu i Ministarstvo regionalnog razvoja, šumarstva i vodnoga gospodarstva, listopad 2008.: Nacrtom Strategije regionalnog razvoja Republike Hrvatske (SRR RH) namjerava se pridonijeti jačanju ukupnog razvojnog potencijala, smanjenju regionalnih razvojnih nejednakosti te jačanju i izgradnji razvojnog potencijala slabije razvijenih dijelova zemlje kako bi postala konkurentna. Nacrt SRR RH predviđa odgovarajuće provedbene instrumente, pravni i institucionalni okvir koji su potrebni za postizanje ujednačenog razvoja na razini države te smanjenje društveno-gospodarskih razvojnih razlika. Jedan od provedbenih instrumenata je i instrument za razvoj potpomognutih područja (IRPP). 26 Nacionalni program RH za pristupanje EU-u godine; Regionalna politika i koordinacija strukturnih instrumenata; RH, Ministarstvo vanjskih poslova i europskih integracija, Denona d.o.o., svibanj 2008., 684: U sklopu zakonodavnih mjera planirano je usklađivanje Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o proračunu s uredbom Vijeća (EZ-a) br. 1260/1999 kojom se određuju opće odredbe o strukturnim fondovima 31999R1260, i prihvaćanje Zakona o regionalnom razvoju koji je usklađen s uredbom Vijeća (EZ-a) br. 1260/1999 kojom se određuju opće odredbe o strukturnim fondovima 31999R1260. Provedbene mjere predviđaju izradu strateških dokumenata (Strategija i plan obuke za upravljanje strukturnim fondovima i Kohezijskim fondom; Strategija za provođenje evaluacije za strukturne fondove i Kohezijski fond; Strategija regionalnog razvoja RH), planskih dokumenata (Akcijski plan za ispunjavanje zahtjeva kohezijske politike EU; Godišnji plan aktivnosti za komponentu I. Programa IPA 2008) i programskih dokumenata (Priprema Nacionalnog strateškog referentnog okvira i sektorskih operativnih programa), kao i osnivanje novih institucija i drugih tijela: (1) uspostavljanje sektorskog nadzornog odbora za komponentu I. i komponentu II. Programa IPA, te za komponentu III. promet, okoliš i regionalnu konkurentnost kao i za komponentu IV. razvoj ljudskih potencijala; (2) priprema pravnih akata: Izrada prijedloga tijela mjerodavnih za upravljanje strukturnim fondovima, Priprema prijedloga koordinacije između središnje i lokalne razine u korištenju strukturnih fondova i Kohezijskog fonda, Osnivanje jedinica nadležnih za poslove unutarnje financijske kontrole na regionalnoj i lokalnoj razini, Utvrđivanje jedinica odgovornih za financijsko upravljanje i kontrolu u sustavu strukturnih fondova, Izrada prijedloga mehanizama među-ministarske koordinacije i partnerstva za pripremu Nacionalnog strateškog referentnog okvira i operativnih programa. Pored navedenih mjera predviđa se podnošenje zahtjeva za dobivanje akreditacije za IPA strukture (komponente 1, 2, 3 i 4 kao i 5) Europskoj komisiji i započinje priprema za definiranje integriranog Informatičkog sustava upravljanja fondovima EU-a. U konačnici u sklopu mjere jačanja administrativnih kapaciteta izrađuje se dokument koji je priprema organizacijskih strategija u institucijama koje su do II. kvartala godine trebale biti za- Stoga se može očekivati da će Vukovarsko-srijemska županija 27 Akcijskim planom odrediti pokazatelje preko kojih se mjeri napredak kao i skup instrumenata 28 koji sadržavaju teritorijalnu suradnju (unutar Hrvatske i na međunarodnoj razini) međužupanijsku i prekograničnu te primijenjena terenska istraživanja, sve kako bi se osiguralo stvaranje mješavine razvojnih politika i aktivnosti po mjeri regije, a kojima je cilj razvoj održive društveno-gospodarske konkurentnosti i kohezije. Takav strateški integrativni okvir za upravljanje subnacionalnim dimenzijama razvoja predstavlja međusobno strukturno povezanu strukturu policentričnih urbano-ruralnih politika, koje odnos centra i periferije u Hrvatskoj regionalno konvergiraju i u konačnici dovode do teritorijalne integracije kroz razvoj sekundarnih društveno-gospodarskih čvorišta. Upravo kroz programe suradnje EU-a kojima se potiče društveno-gospodarski razvoj i kohezija pograničnih regija Vukovarsko-srijemska županija može stimulirati aktivnosti lokalnih i regionalnih dionika kroz zajedničke projekte, a takav obrazac u Hrvatskoj perspektivi treba se odnositi na: nov jedinstven nacionalni sustav koji potiče i usmjerava regionalna razvojna nastojanja na županijskoj razini (utemeljen na partnerstvu) fokusiranu i ciljanu strategiju koja pruža rješenja za najnerazvijenije regije i dijelove države i koherentnu politiku i pristup prekograničnoj i međuregionalnoj (županijskoj) suradnji. 29 Naime, sve veći nesrazmjer u društveno-gospodarskim performansama, koji se očituje u razvojnom disparitetu centra i periferije Hrvatske, uvjetovan je neuspjelim državnim intervencijama i pravnim okvirom, te dodatno dužene za upravljanje strukturnim fondovima i Kohezijskim fondom. 27 Temeljem Akcijskog plana: Strategy and Capacity Building for Regional Development (CARDS 2002 Programme for Croatia), Action Plan Draft, ECORYS, Zagreb/Rotterdam, STUDIJA OCJENA I UNAPREĐENJE DRŽAVNIH MJERA POMOĆI ZA POTPOMOGNUTA PODRUČ- JA, Izvješće o provedbi I. faze projekta, Ekonomski fakultet Sveučilišta u Splitu i Ministarstvo regionalnog razvoja, šumarstva i vodnoga gospodarstva, listopad 2008.: Svrha instrumenta za razvoj potpomognutih područja je osigurati da se za sva područja Hrvatske koja zaostaju u društveno gospodarskom razvoju, trpe posljedice Domovinskog rata ili imaju probleme prouzročene geografskim položajem pruži pomoć kako bi se maksimalno iskoristili njihovi razvojni potencijali. IRPP namijenjen je za četiri kategorije potpomognutih područja, tj. područja koja trebaju dodatnu pomoć države: a) područja koja zaostaju u društveno-gospodarskom razvoju; b) ratom zahvaćena područja; c) otoci i brdsko planinska područja. 29 Strategy and Capacity Building for Regional Development (CARDS 2002 Programme for Croatia), Action Plan Draft, ECORYS, Zagreb/Rotterdam, VSŽ zbornik.indb :46:59

9 Razvojne perspektive Vukovarsko-srijemske županije u sklopu prekogranične suradnje programa Europske unije opterećen političkim i reformskim izazovima tranzicije i integracije. Vukovarsko-srijemska županija je kao regija i periferija Hrvatske u usporedbi s ostalim regijama u neravnopravnom položaju te je marginalizirana upravo kroz svoj: periferni položaj (trostruka perifernost: u usporedbi s EU-om, s nacionalnom razinom, i na regionalnoj razini) posljedice (društvene i materijalne) rata industrijski diskontinuitet (gubitak tradicionalnih tržišta) i granični položaj i neriješena pitanja granice. Uska razvojna grla izravni su rezultat gore navedenih uvjeta, a njihove su posljedice dugotrajna visoka nezaposlenost, siromaštvo, društvena izolacija, tehnološka zaostalost, slabe upravljačke snage i kompetencije za osiguranje gospodarske konkurentnosti, te gotovo nepostojeća gospodarska osnova za razvoj malog i srednjeg poduzetništva. Složenost razvojne problematike koja se rješava preko zacrtanih razvojnih politika i mjera na razini Županije i lokalno, predviđa mogućnost rješavanja i putem definiranja i kreiranja 30 politike prekogranične suradnje. 31 Naime, ograničen administrativni kapacitet lokalnih/ regionalnih vlasti/uprava još uvijek je vrlo problematičan za provedbu programa i projekata. Decentralizacija na programskoj razini nije ojačala osjećaj vlasništva nad postignutim rezultatima, a djelomična financijska decentralizacija u financijskome upravljanju nije provela evaluaciju projekata/programa kako bi se pružila i osi- 30 Tako je regionalnu politiku prekogranične suradnje Vukovarsko-srijemske županije moguće formulirati temeljem izvješća EU-a INTERACT ESPON iz godine i na osnovi podataka prikupljenih tijekom istraživanja učinkovitosti prekogranične suradnje regionalne politike Europske unije i iskustva prikupljenog kroz program INTERREG. Izvješće koja daje prikaz prikupljenih iskustava i prihvaćenih znanja kroz provedbu projekata unutar INTERREG programa prekogranične, transnacionalne i međuregionalne suradnje, izdvaja razvojne trendove i identificira međusobno djelovanje i utjecaj aktivnosti na području teritorijalne suradnje za zajedničku izgradnju institucija i kompleksnih modela upravljanja prostornim i gospodarsko-društvenim razvojem regija Europske unije. Primjenjivost postignutih spoznaja u smislu definiranja novih i boljih razvojnih politika izrađenih po mjeri specifičnih potreba svake regije, ima za cilj smanjiti negativan utjecaj granica na regije koje se nalaze u pograničnom području nacionalnih država Europske unije. U Hrvatskoj se gotovo s istim ciljem (uz dodatnu komponentu osiguranja mira, stabilnosti i sigurnosti regije) počinje provoditi politika regionalne i transnacionalne suradnje provedbom CARDS 2002 projekta Strategija i izgradnja kapaciteta za regionalni razvoj i nastavlja kroz politike prekogranične suradnje u okviru CBC programa za Novo susjedstvo, CARDS 2003 projekta Institucionalna izgradnja za prekograničnu suradnju i IPA-u. 31 Županijska strategija regionalnog razvoja, VSŽ, gurala jamstva vjerodostojna za planiranje održivih razvojnih politika. Horizontalna i vertikalna koordinacija mehanizama upravljanja i provedbe projekata, kao i zajednička koordinacija aktivnosti partnera, funkcionalno treba ojačati, posebice u preuzimanju inicijative od strane hrvatskih partnera, koji su do sada većinom bili pasivni. Slijedom navedenog, problematika vezana za prostorne strukture urbanog umrežavanja, policentričnog urbanog razvoja, urbano-ruralna suradnja, promet i komunikacije na različitim geografskim razinama, u sklopu regionalnih politika prekogranične suradnje rješava se problem lokalnih zajednica koje se kroz proces revitalizacije i obnove svojih politika prilagođavaju promjenjivim političkim i gospodarskim prilikama u regiji. Vukovarsko-srijemska županija stoga unutar svoje prekogranične suradnje sa susjednim regijama, kao ključni element za maksimalno iskorištavanje potencijala policentričnog razvoja treba ovladati cjelokupnim procesom teritorijalne suradnje. Djelatnosti kroz koje je moguće iskoristiti taj potencijal u cijelosti vezane su za projekte koji bi se provodili u ruralnim područjima koja čine 61,8% površine Županije, a čiji elementi jesu: diversifikacija poljoprivrede ekonomska diversifikacija i poboljšanje poslovnog ozračja poboljšanje kvalitete i opsega uslužnih djelatnosti jasna primjena razvojnih strategija i programa razvijen snažan mentalni sklop relevantnih dionika kao lidera razvijanje kulture zapošljavanja i kreativnosti kroz multifunkcionalno dostupne modele nasljedno znanje i specifične kompetencije u posredovanju i provedbi zajedničkih poslova formuliranje zajedničkih razvojnih politika koje minimaliziraju negativne učinke granice za pogranične regije. Uspostava funkcionalnih razvojnih veza za gore navedene djelatnosti i aktivnosti sa svrhom društveno-gospodarske povezanosti urbano-ruralnih područja predstavlja nužnost kako bi se spriječila depopulacija i nezaposlenost, a strukturne promjene usmjerile na ruralna i izolirana područja Županije. Stoga, pogranično područje Vukovarsko-srijemske županije potencijal granice može okrenuti u svoju korist i pretvoriti ovu regiju u središte društveno-gospodarskog razvoja kroz specifične razvojne oblike i trendove. Jedna od razvojnih mogućnosti jest i povijesni prostor Srijema na kojem stoljećima obitavaju Hrvati a u prostornom smislu pruža kulturno-povijesnu osnovu kao komparativnu prednost u sklopu regionalne politike prekogranične suradnje Europske unije. Upravo takav oblik komparativne prednosti Županije koja nema svoje mjesto u razvojnoj strategiji upozorava kako je potrebno proširiti razvojni okvir dokumenta koji u 475 VSŽ zbornik.indb :47:00

10 VUKOVARSKO-SRIJEMSKA ŽUPANIJA Vukovar dugoročnom smislu određuje smjernice njezina cjelokupnog društveno-gospodarskog razvoja. Kad je riječ o razvoju politike prekogranične suradnje, treba uzeti u obzir i činjenicu da ljudski kapital koji posjeduju Hrvati izvan Hrvatske, a koji žive na povijesnom području Srijema predstavlja neiskorišteni potencijal kao i neistražena kulturno-povijesna baštine VSŽ-a. To je u konačnici sve zajedno moguće valorizirati kroz razvojne regionalne programe i projekte. Stoga čimbenici koji se trebaju uzeti u obzir pri izradi i provedbi regionalnih politika, jer utječu na razvoj prekogranične suradnje jesu: kontekst suradnje (prostorna situacija; društveni, politički, povijesni, kulturni i vjerski kontekst; razina gospodarskog razvoja) uloga aktera (kao čimbenici različitih odnosa/veza; političke i administrativne državne organizacije) organizacija suradnje (tradicija suradnje i iskustvo; izrada strategije) ograničenja (pravni i financijski problemi; jezik, kulturne i društvene nejednakosti; trajanje projekta). Preko programa prekogranične suradnje Vukovarsko-srijemska županija korištenjem novih i inovativnih ideja može u sklopu tradicijskoga gospodarstva postići povoljne rezultate bez velikih ulaganja. Pozicioniranje Hrvatske, a time i Vukovarsko-srijemske županije u regionalnim okvirima zagovara tezu komplementarnog interesnog pozicioniranja u globalnim uvjetima, gdje ojačane prekogranične veze i regionalna suradnja skrivaju neiskorišten potencijal za domaći društveno-gospodarski razvoj. Ako se želi postići posredan cilj, ali ne neposredni, koji ide kroz paradigmu boljeg života, potrebno je logistički planirati međusobne odnose niza sastavnica sustava društvenog i gospodarstvenog razvoja, i to za razdoblje od 10 do 20 godina, kako bi se, uza slobodno djelovanje poduzeća, u okvirima ekonomijskih zakonitosti kao neizbježnih ekonomijskih nužnosti koje djeluju van volje i svijesti ljudi, postavile mjere ekonomske politike u funkciji logističkog i strategijskog opredjeljenja prema cilju Strategija društvenog i gospodarskog razvoja jedan od mogućih modela, Mecanović Ivan, Nedeljko Bosanac, Grafika, Osijek, 2001., VSŽ zbornik.indb :47:01

11 Razvojne perspektive Vukovarsko-srijemske županije u sklopu prekogranične suradnje programa Europske unije Iako ključne komponente decentraliziranog razvojnog planiranja Vukovarsko-srijemske županije još nisu razmotrene ili razjašnjene na razini prekograničnih programa i regionalne politike, one ipak pod utjecajem i pritiskom tranzicijskih procesa i pretpristupnih programa poprimaju oblik koji može stvoriti potencijal za definiranje razvojnih komponenti. 33 U temeljima je prekogranične suradnje regionalna različitost neravnomjerne raspoređenosti, oskudnosti i nesavršene pokretljivosti društveno-gospodarskih resursa u kontekstu povijesnih uvjetovanosti, gdje ekonomsko-politički procesi trebaju usmjeriti i oblikovati interregionalni razvoj na tržišnim načelima. Kumulirana stanja stoga generiraju različit intenzitet razvoja koji se putem prekogranične suradnje u sklopu regionalne politike rješavaju i multiplikativno djeluju na unutarnje regionalne procese te u mnogome ovise o materijalnoj snazi, društveno-političkome sustavu i organizaciji društva pograničnih regija (Bogunović, 1998.). U takvim prekograničnim konstelacijama, Vukovarsko-srijemska županija kroz različit intenzitet uključenosti strukturnih dijelova međuregionalne razmjene može osigurati društveno-gospodarske razvojne impulse kao regionalne multiplikatore specijalizacije, podjele rada i suradnje. Izgradnjom koherentnog sustava i regionalne ekonomske baze prekogranične suradnje ova županija stvara preduvjete za kvalitativnu nadogradnju regionalne politike koja ima za zadaću: 1) stimulirati i aktivirati regionalne razvojne procese kroz gransku strukturu, usmjeravati aglomeracijske procese i izgradnju komplementarnih globalnih, granskih i regionalnih struktura, i 2) destimulirati i umanjivati negativne tržišne regionalne utjecaje na području razvoja i odnosa prema vitalnim prostornim sadržajima (Bogunović, 1998., 79). Imajući na umu dosadašnje društveno-gospodarske razvojne karakteristike Vukovarsko-srijemske županije, potencijal prekograničnog programa suradnje omogućuje praćenje procesa društveno-gospodarskih promjena koje zahtijevaju kontinuirano analiziranje, predviđanje i usmjeravanje razvojnih tokova, te u konačnici rezultiraju transformacijom i unapređivanjem regionalnih struktura radi stvaranja mogućnosti na ekonomskom, društvenom i političkom planu razvoja pograničnih regija (Bogunović, 1998., 85). U konačnici, jedan od najvećih problema koji se ne razmatra i ne uzima kao prepreka za provedbu programa 33 Komponente: 1. decentralizacija procesa odlučivanja; 2. suradnja između lokalnih jedinica; 3. integracija različitih razvojnih politika, i 4. suradnja različitih čimbenika ; VODIČ ZA IZRADU STRATEŠKIH RAZVOJNIH PROGRAMA NA LOKALNOJ RAZINI, Projekt: Konzultacije pri planiranju regionalnog razvoja u Hrvatskoj; Ministarstvo mora, turizma, prometa i razvitka, GTZ GmbH, Ekonomski institut Zagreb, Zagreb, Frankfurt am Main, 2007., 70. prekogranične suradnje i primjene budućih projekata jest neriješeno pitanje granice između Hrvatske i Srbije, što je za Vukovarsko-srijemsku županiju od iznimne važnosti (granica koja se proteže rijekom Dunav i riječnim adama kod Vukovara i Šarengrada). Nerješavanjem toga pitanja na razini dviju država neizostavno se produžuje i brojno proširuje problematika i na političkoj i na lokalnoj razini normalnog funkcioniranja zajednica pograničnog područja. Lokalne zajednice pograničnih područja Vukovarsko-srijemske županije, koje su pretrpjele velika ratna razaranja i ljudske gubitke, dodatno su opterećene pitanjem granica i na funkcionalnoj razini ne mogu ostvariti partnerske odnose kroz prekograničnu suradnju, osim na deklarativnoj razini administrativno-političkih predstavnika vlasti. Predstavljanje programa prekogranične suradnje EU-a kao i projekata na području Vukovarsko-srijemske županije stoga ne pridonosi rješavanju krucijalnog pitanja granice kao preduvjeta uspješne suradnje i obnove partnerskih odnosa sa susjedima s druge strane Dunava. Na političkoj razini međusobnih odnosa Hrvatske i Srbije također se postavlja pitanje ispravnosti definiranog programa prekogranične suradnje koji u sklopu potpora EU-a dodatno zamagljuje rješavanje problema granica. Međutim, postoji i druga perspektiva koja može poslužiti u rješavanju pitanja granice na Dunavu. Upravo kroz razvoj zajedničkih projekata prekogranične suradnje Hrvatska može na razini praktične primjenjivosti kao i uvjetovanosti međudržavnim odnosima ubrzati rješavanje pitanja granice kao nužnog preduvjeta za društveno-gospodarski razvoj ne samo svojih graničnih područja nego i osiguranjem trajnog mira na području šire regije Jugoistočne Europe. Literatura A Report for the Centre for Cross Border Studies, Creating Living Institutions, EU Cross-Border Cooperation after the Good Friday Agreement; Brigid Laffan/Diane Payne; Institute for British-Irish Studies, UCD, May Balkan Reconstruction and European Integration. L. TSOUKA- LIS, V. GLIGOROV and M. KALDOR; LSE/WIIW, London, Bechev, D. (2006.), Carrots, sticks and norms: the EU and regional cooperation in Southeast Europe. Journal of Southern Europe and the Balkans, Vol. 8, No. 1. Bogunović, A. (1998.), Nacionalni i regionalni razvitak. U: Hrvatsko gospodarstvo, Zagreb, Politička kultura nakladno-istraživačkog zavoda, Ekonomski fakultet Sveučilišta u Zagrebu. CARDS Regional Annual Action Programme/Financial Proposal. May 21, 2003; CARDS Regional CARDS Regional Multi-Annual Indicative Programme (MIP) Commission Decision C(2007)2566 of 20/06/2007 on a Mutual-annual Indicative Planning Document for Croatia: VSŽ zbornik.indb :47:02