PROJEKT UKUPNOG RAZVOJA GRADA CRIKVENICE SAŽETAK

Transcription

1 Project Management Consulting društvo s ograničenom odgovornošću za izradu marketinških, financijskih i ekonomskih analiza i prognoza Baštijanova 9, Rijeka, Ured:Riva Boduli1/VI kat,tel.(0) ,GSM , Fax pmc@ri.htnet.hr PROJEKT UKUPNOG RAZVOJA GRADA CRIKVENICE SAŽETAK Crikvenica listopad travanj godine

2 RIJEČ AUTORA Nositelji ukupnog razvoja u svakoj JLS su lokalni, a zatim i ostali hrvatski i inozemni poduzetnici, poduzetničke udruge, clusteri, grupe poduzetnika interesno povezanih na pojedinom projektu. Poslovi koje oni obavljaju u razvoja gospodarstva su istraživanje vlastitih potreba poduzetnika kontinuirano praćenje vlastitog razvoja financijski i društveni učinci razvoja koordinacija vlastitog razvoja sa JLS provedba dijela javnih natječaja participiranje u ulaganju u infrastrukturu nadzor nad namjenskim trošenjem financijskih sredstava dobivenih od JLS, županije, ministarstva i EU promocija i marketing aktivnosti ocjena gospodarskih učinaka - "after care" program Uloga Grada Crikvenice kao subjekta konkretnog razvoja gospodarstva se definira sa slijedećim konkretnim poslovima zaduženjima: osiguravanje prostorno-planskih pretpostavki za razvoj koordinacija razvoja JLS sa županijom, ministarstvima i EU osiguranje financijskih sredstava provedba javnih natječaja izgradnja glavne - zajedničke infrastrukture za poslovne i turističke zone, te nadzor nad namjenskim trošenjem financijskih sredstava JLS Uloga ostalih subjekata razvoja gospodarstva je: Županije: osiguranje financijskih sredstava za razvoj, promocija razvoja svih JLS, Ministarstva: osiguranje financijskih sredstava, EU: osiguranje financijskih sredstava, Javnih poduzeća: participiranje u izgradnji infrastrukture, Financijskog sektora: plasman kreditnih sredstava 2

3 Grad Crikvenica je JLS koja se u zadnjim godinama razvila kao turistička destinacija masovnog sezonskog turizma sa relativno dobrom posjetom turista. Međutim evidentan je problem relativno kratke turističke sezone i nedovoljna iskorištenost hotelskih kapaciteta i kapaciteta servisnih i uslužnih djelatnosti, naročito u dijelu nautičkog turizma. Grad Crikvenica ima šanse za održivi gospodarski razvoj, ali razvoj mora krenuti u razvojnom smjeru elitne turističke destinacije kroz izgradnju marine u centru grada, izgradnju smještajnih kapaciteta sa 4 i 5 zvjezdica, te kroz povećanje kvalitete svih usluga, kako hotelskih tako i na crikveničkim plažama. Prostor za razvoj Grada Crikvenice je skučen i logičan slijed razvoja mora biti u što boljoj iskorištenosti postojećeg prostora sa kvalitetnijom uslugom, sa većom cijenom usluga, a sa time i većih ukupnih prihoda. Uz glavnu turističku djelatnost, te razvoj sportskog, zdravstvenog i kulturnog turizma razvoj će se desiti i u ostalim djelatnostima: - u Poduzetničkoj zoni Crikvenica namijenjenoj u prvom redu uslugama i servisima za poduzetnike i građane Crikvenice, zatim goste marine, hotela i ostale goste Grada Crikvenice, te u lučici Podvorska, razviti će se uslužne i servisne djelatnosti - zatim razvoju obrtništva, malog i srednjeg poduzetništva, te razvoju - informatike, intelektualnih, financijskih i drugih usluga Za izgradnju i razvoj marine, novih smještajnih kapaciteta s 4 i 5 zvjezdica, te poduzetničke zone potrebna su značajna sredstva i ulaganja te kvalitetan management od početne inicijative projekata pa do kraja izgradnje, kao i tijekom implementacije projekata. Razvoj elitnog turizma, sportskog, zdravstvenog i kulturnog turizma se može realizirati sa znatno manjim sredstvima, ali sa visokim ulaganjima u školovanje managementa, te dovođenje kvalitetnog management-a. Školovani radnici za potrebe Poduzetničke zone i marine u Crikvenici postoje kako u Gradu Crikvenica, tako i u široj regiji. Međutim za razvoj elitnog turizma potrebna su ulaganja u doškolovanje domaćeg stanovništva - turističkih radnika iz svih zanimanja. U razvoju elitnog turizma potrebno je najviše osloniti se na autohtoni ekološki turistički proizvod: pomorsku tradiciju, marinu, regate, škole jedrenja, škole ronjenja, izleti na Kvarnerske destinacije, ugostiteljstvo, igre i kulturni događaji koncerti na rivi i na plažama. Smještajnih kapaciteta hotela sa 5 zvjezdica, koji mogu imati popunjenost cijele sezone, ima vrlo malo na 3

4 Jadranu, te razvoj turizma u smjeru elitnog mora biti praćen sa preuređenjem i adaptacijom postojećih hotelskih kapaciteta, te izgradnjom novih smještajnih kapaciteta u skladu sa uvjetima prostornog planiranja. Zaključno postoje svi preduvjeti za kvalitetan održivi razvoj Grada Crikvenice, povećanje gospodarskih aktivnosti, povećanje standarda lokalnog stanovništva i najznačajnije obnovu Grada Crikvenice kao elitne destinacije za goste, te mondene i ugodne lokacije za stanovanje. mr. Miran Cofek, dipl. ing. 4

5 A) UVODNI DIO 5

6 UVOD U cilju obnove i revitalizacije postojeće i izgradnje nove poduzetničko gospodarske i društvene infrastrukture, u cilju izrade koncepcije razvoja upravljanja zemljištem i objektima u vlasništvu ili suvlasništvu Grada Crikvenice, te radi ravnomjernog razvoja Grada Crikvenice u Republici Hrvatskoj i Primorsko goranskoj županiji, definiranja partnerstva u regionalnom razvoju sa EU, kao i u cilju definiranja programa ukupnog daljnjeg razvoja JLS provedeno je istraživanje i izrađen je razvojni projekt Projekt ukupnoga razvoja (PUR-a) Grada Crikvenice. PUR će biti temelj za provođenje politike razvoja i donošenje odluka administracije i tijela lokalne samouprave vezanih za održivi razvoj i gospodarenje prostorom u vlasništvu Grada Crikvenica, te djelatnosti vezanih uz navedeni prostor. Kako bi se poduzetnički, gospodarski i društveni razvoj u narednim godinama odvijao što racionalnije, u provođenju istraživanja i u načinu rada vodilo se računa o slijedećim kriterijima: 1. Poštivanje tradicionalnih obrtničkih, gospodarskih i društvenih djelatnosti 2. Uvođenje novih djelatnosti prema zahtjevima gospodarskog razvoja okruženja 3. Razvoj poslovanja u Poduzetničkoj zoni 4. Poticanje izvoznih djelatnosti 5. Očuvanje ljudskog okoliša 6. Osiguranje zapošljavanja mladih ljudi kako bi se osigurala demografska obnova 7. Povećanje potencijala prihoda od poreza na plaće, poreza na dobit te ostalih poreza i komunalnih doprinosa i naknada 8. Povećanja potencijala prihoda gospodarskih subjekata, pravnih i fizičkih osoba, Grada Crikvenice 6

7 Polazne pretpostavke za izradu PUR-a: 1. Obnova, revitalizacija, postojeće i izgradnje nove poduzetničko gospodarske i društvene infrastrukture radi ravnomjernog razvoja Grada Crikvenice u Republici Hrvatskoj i Primorsko goranskoj županiji, te radi bržeg uključivanja u Europsku uniju 2. Poticanje ulaska domaćih i stranih partnera u proizvodno uslužnu poslovnu suradnju sa lokalnim poduzetnicima i sa društvenim organizacijama na temelju pragmatičnih projektnih rješenja u skladu s normama Europske unije, posebno sa ciljem razvoja gospodarstva, društvenih i neprofitnih organizacija, te povećanja ekonomskog potencijala i standarda lokalnog stanovništva. Izvori podataka za istraživanje su bili: 1. Grad Crikvenice 2. Županijski zavod za statistiku 3. FINA - ZAPI 4. HGK Županijska komora Rijeka 5. Hrvatska obrtnička komora Udruženje obrtnika Istraživanju i izradi PUR-a prišlo se u prvom redu radi ispunjenja temeljne misije svakog stanovnika Grada Crikvenice: sukladan i brži gospodarski razvitak Grada Crikvenice u Primorsko goranskoj županiji i u Republici Hrvatskoj. PUR je temeljni dokument za donošenje gradske politike gospodarenja prostorom čija je uloga da dosegne kvalitativno i kvantitativno poboljšanje uvjeta života i poslovanja gospodarstva u Gradu Crikvenici u slijedećih 6 godina. Prilikom istraživanja i izrade studije postavljeni su slijedeći glavni ciljevi koji se moraju ispuniti u budućem razvoju Grada Crikvenice: Kvalitativno: - povećanje kvalitete života u Gradu Crikvenici - dugoročna sigurnost prihoda Grada Crikvenice 7

8 - dugoročna sigurnost prihoda gospodarstva Grada Crikvenice - dugoročna sigurnost radnih mjesta u gospodarstvu Grada Crikvenice Kvantitativno: - povećanje prihoda Grada Crikvenice - povećanje prihoda gospodarskih subjekata, pravnih i fizičkih osoba, u Gradu Crikvenici - povećanje zaposlenosti lokalnog stanovništva Sadržaj istraživanja i analiza koje su provedene u ovoj studiji je: A) Uvodni dio B) Razvoj gospodarstva resursi i modeli razvoja 1. dio 1. Koncepcije razvoja upravljanja zemljištem i objektima u vlasništvu ili suvlasništvu Grada Crikvenice - Uvod i definiranje istraživanja s ukratko opisanom misijom projekta, ciljevima, metodama istraživanja, financijskim metodama i prognozama. - Istraživanje i analiza sadašnjeg sustava upravljanja zemljištem i objektima koje je u vlasništvu ili suvlasništvu Grada Crikvenice (za postojeća naselja, poslovne zone, turističke i športsko rekreacijske kapacitete) - Prijedlog koncepcije razvoja upravljanja zemljištem i objektima u vlasništvu ili suvlasništvu Grada Crikvenice: - upravljanje zemljištem - upravljanje zatvorenim prostorima - prostori i sadržaji vezani uz proizvodne djelatnosti - prostori i sadržaji vezani uz trgovačke djelatnosti - prostori i sadržaji vezani uz servisne djelatnosti - prostori i sadržaji vezani uz turističke djelatnosti - prostori i sadržaji vezani uz športsko rekreacijske djelatnosti - prostori i sadržaji vezani uz kulturno zabavne djelatnosti - Zaključci, preporuke i planovi realizacije promjena u politici upravljanja zemljištem i objektima u vlasništvu ili suvlasništvu Grada Crikvenice 8

9 B) Razvoj gospodarstva resursi i modeli razvoja 2. dio - Razvoj trgovine, ugostiteljstva i turističkih djelatnosti Glavni plan razvoja turizma Primorsko goranske županije destinacija Crikveničko Vinodolska rivijera - Identifikacija turističkih projekata: marine, privezišta i novi turistički kapaciteti u skladu s Glavnim planom razvoja turizma Primorsko goranske županije destinacija Crikveničko Vinodolska rivijera - Razvoj poljoprivrede i ribarstva, proizvodnja hrane - Razvoj informatike, intelektualnih, financijskih i drugih usluga C) Financiranje ulaganja u projekte D) Zakoni, pravilnici, uredbe i propisi kojih se treba pridržavati u izradi razvojnih projekata E) Provedbeni plan PUR-a F) Plan razvojne kampanje Istraživanje i analize su napravljene prema znanstvenoj metodologiji strategijskog managementa, te prema metodologiji izrade Projekata ukupnog razvoja JLS od Ministarstva mora, turizma, prometa i razvitka, Uprave za regionalni razvoj. U studiji su korištene metode istraživanja tržišta, financijske metode i ekonomske prognoze koje su uobičajene kod analiza gospodarske opravdanosti investicija prema domaćoj i stranoj literaturi: 1. A. Bazala "Istraživanja vezana uz prodaju i distribuciju" 2. Kotler, P. "Marketing Management; Analysis, Planning and Control" 3. Manual for the Preparation of Industrial Feasibility Studies, UNIDO Vienna Investing in Development, Warren C. Baum Stokes M. Tolbert, World Bank, Washington Guidelines for Project Appraisal, Arie Kuyvenhoven and L.B.M. Mennes, Government printing office, The Hague 1989 Za prikupljanje tržišnih informacija korištene su pismene, telefonske, intervju i statističkoinformatičke metode istraživanja tržišta. 9

10 PARTNERSTVO PRIVATNOGA I JAVNOG SEKTORA Kako je područje prostora Grada Crikvenice razvojno ograničeno i visoko izgrađeno, politika razvoja Grada Crikvenice se mora temeljiti na zadržavanju vlasništva nad zemljištem i nekretninama kroz koncepciju investicijskog razvoja pomoću partnerstva privatnog i javnog sektora (JLS). Javno privatno partnerstvo ili JPP je komercijalna suradnja javne institucije i privatnog partnera pod uvjetima u kojima privatni partner: dobiva imovinu javnog sektora na komercijalno korištenje, i/ili preuzima značajne financijske, tehničke i operativne rizike u svezi s obnašanjem institucionalne funkcije i/ili korištenja imovine javnog sektora, i ima korist od obnašanja institucionalne funkcije i/ili korištenja imovine javnog sektora, uz uvjet maksimiziranja ekonomsko-financijske koristi za javni sektor. Motivi javnog sektora za JPP su: Nedostatna financijska sredstva za pokretanje novih investicija Efikasnija realizacija projekata Podjela rizika između javnog i privatnog sektora Poboljšanje kvalitete i efikasnosti usluga Dugoročna ekonomsko-financijska korist 10

11 11

12 Turizam i javno-privatno partnerstvo: Područje turizma predstavlja jedno od područja s najvećim potencijalom primjene JPP modela, poglavito pokretanjem greenfield projekata u zemljama s nedovoljnim smještajnim kapacitetima visoke kategorije sa 5 zvjezdica, jedna od kojih je i Hrvatska. Greenfield projekti u turizmu imaju svoje specifičnosti, uslijed većih tržišnih rizika koje treba preuzeti privatni partner, zakonske regulative, ekoloških ograničenja i drugih posebnosti. U nastavku je pregled trendova u turizmu, osnovni model greenfield projekata u turizmu, osnovne faze za pripremu i realizaciju greenfield projekata, ulogu specijalističkog JPP konzaltinga, te uvjete za primjenu JPP modela za greenfield projekte u Hrvatskoj. Globalni trendovi i JPP : Predviđena globalna potrošnja u turizmu za je milijardi USD* U centralnoj i istočnoj Europi očekuje se rast od 4,5% ** Postojeći turistički kapaciteti nedostatni sa kvalitetom i za zadovoljavanje očekivanog porasta turističke potražnje U najbržem mogućem roku treba generirati nove, atraktivne i kvalitetne turističke destinacije. Značajna se ulaganja u brzom roku mogu ostvariti jedino korištenjem modela javnoprivatnog partnerstva. Izvor: * EIU; World, 2005 ** Global Insight, za period od do

13 Greenfield JPP projekti - osnovne faze : 13

14 JPP u hrvatskom turizmu Globalna situacija u turizmu, te stabilni rast hrvatskog turizma Prepoznavanje Hrvatske kao jedne od najpoželjnijih turističkih odredišta u svijetu Atraktivne lokacije za realizaciju greenfield projekata Prometna povezanost Proces približavanja EU Turistički sadržaji visoke kategorije kao strateška odrednica Potreba za unaprjeđenjem postojećih turističkih objekata, te za izgradnjom novih elitnih turističkih kapaciteta Politička podrška na lokalnoj i državnoj razini Razrada optimalnih JPP modela i provođenje transparentnih natječajnih postupaka za izbor privatnog partnera Korištenjem JPP modela, Hrvatska u slijedećih deset godina može postati jednom od vodećih svjetskih destinacija elitnog turizma Sinergijske Sol ucije javno-privatno partnerstvo greenfield projekti turizam konzalting investicijski 14

15 Sinergijsko djelovanje projekata JPP u turizmu : Prvi projekt koji bi se mogao realizirati po principu JPP je projekt izgradnje marine i pripadajućeg hotela s 5 zvjezdica (na dijelu sadašnjeg parkirališta) u centru Crikvenice i u Jadranovu. Javno privatno partnerstvo nije regulirano posebnim zakonom ili posebnim propisima u Hrvatskoj ali je provedivo prema postojećim zakonima i propisima vezanim za Zakon o trgovačkim društvima i Zakon o javnoj nabavi. Prema našem mišljenju posebne zakone i propise o JPP ne bi trebalo niti donositi. EU također nema posebne zakone i propise o JPP već određene preporučene modele: 1. koncesijski model JPP i 2. model dioničarstva u JPP. Navedeni modeli su u Hrvatskoj zakonski regulirani i provode se u praksi već niz godina. 15

16 RAZVOJNI PROBLEMI I RAZVOJNA OGRANIČANJA Razvojni problemi Grada Crikvenice: - relativno mali prostor Grada Crikvenice za razvoj - zbrinjavanje otpada - nedostatno istraživanje prirodnih fenomena - skromna turistička ponuda za elitni turizam - nema visokoškolske ustanove (kao što ima Opatija) - lokalno stanovništvo se ne zapošljava u dovoljnoj mjeri - slaba gastronomska ponuda za elitni turizam - slabi smještajni kapaciteti za elitni turizam - neriješeni vlasnički odnosi - zemljišne knjige - usitnjenost zemljišta - nema/nedovoljno poslovnih partnera - neosigurano tržište - nezainteresiranost građana - nepoznavanje onoga što nam integracijski procesi nose (EU) prednosti i nedostaci Razvojna ograničenja Grada Crikvenice: - česte promjene zakonskih propisa - Zakonodavstvo RH, npr. Zakon o pomorskom dobru i morskim lukama i ostali - jaka konkurencija na EU tržištu - neobjedinjavanje komparativnih prednosti jednica LS i uklapanje u strategiju RH - država ne ulaže u infrastrukturu (cestovnu, komunalnu, socijalnu i poslovnu) 16

17 FINANCIRANJE RAZVOJA JLS Financiranje razvoja Grada Crikvenice se preporuča iz slijedećih izvora: - u prvom redu iz nepovratnih sredstava Županije, fondova Ministarstava Republike Hrvatske i iz fondova EU - vlastitim sredstvima i sklapanjem javno privatnog partnerstva - izdavanje municipalnih obveznica - uzimanje povoljnih kredita od HBOR-a, fondova Ministarstava Republike Hrvatske i iz fondova EU - uzimanjem kredita poslovnih banaka Modeli i programi financiranja: I) Ministarstvo mora, turizma, prometa i razvitka, Uprava za regionalni razvoj Projekt Integralni razvoj lokalne zajednice (EIB II) II) Ministarstvo gospodarstva, rada i poduzetništva Projekt izgradnje poduzetničkih zona u jedinicama lokalne i područne (regionalne) samouprave za godinu - fond od 95 milijuna kuna: III) Programi predpristupnih fondova: Europska je unija kao pomoć za pripremu zemalja srednje i istočne Europe za članstvo u Europskoj uniji osnovala tri programa PHARE, ISPA i SAPARD, tzv. pretpristupne programe. Program PHARE se koncentrira na izgradnju institucija, sudjelovanje u programima zajednice, ekonomsku i socijalnu koheziju i industrijsko restrukturiranje. Program SAPARD se bavi modernizacijom poljoprivrede i ruralnim razvojem, a ISPA podržava infrastrukturne projekte u području prometa i zaštite okoliša. 17

18 PHARE Program PHARE je trenutno najznačajniji oblik financijske i tehničke pomoći Europske unije namijenjen zemljama srednje i istočne Europe. Uspostavljen je godine kao instrument podrške ekonomskoj i političkoj tranziciji. Program PHARE otvoren je za 10 zemalja partnera (Bugarsku, Češku, Estoniju, Latviju, Litvu, Mađarsku, Poljsku, Rumunjsku, Slovačku i Sloveniju). U svojoj prvoj fazi od do godine PHARE je raspolagao s 4,2 milijardi eura, u drugoj fazi od do godine s dodatnih 6,693 milijarde eura, a za tekuće višegodišnje proračunsko razdoblje od do godine za PHARE je rezervirano 10,92 milijardi eura. Za PHARE program pri Europskoj komisiji je zadužena Opća uprava za proširenje Europske unije. Program PHARE (Pologne et Hongrie - Aide á Restructuration Economique) pokrenut je godine Uredbom Vijeća (EEC) br. 3906/89, kao program pomoći najprije Poljskoj i Mađarskoj, a zatim i drugim tranzicijskim državama srednje i istočne Europe, u promicanju višestranačke demokracije i obnovi gospodarstva nakon izlaska iz komunističkog sustava. Program PHARE se godine potpuno usmjerava na pretpristupne prioritete i postaje glavnim financijskotehničkim instrumentom pretpristupne strategije za države kandidatkinje. Republika Hrvatska korisnica je programa PHARE od proračunske godine Cilj programa PHARE je pripremiti države kandidatkinje za članstvo u Europskoj uniji, odnosno osposobiti ih za punu primjenu pravne stečevine Europske unije te korištenje strukturnih i Kohezijskog fonda nakon pristupanja. U slučaju Hrvatske, pravo na potporu imaju projekti koji su sukladni prioritetima određenim Europskim partnerstvom za Hrvatsku, Nacionalnim programom pridruživanja Europskoj uniji, izvješćima koje će Europska komisija pripremati o napretku Hrvatske u pretpristupnom procesu te budućem Nacionalnom razvojnom planu. Najmanje 30% sredstva iz programa PHARE namijenjeno je jačanju institucija koje su zadužene za usklađivanje nacionalnog zakonodavstva s pravnom stečevinom Europske unije i njegovu provedbu, uglavnom kroz tzv. twinning projekte u javnoj upravi, odnosno povezivanje i projektnu suradnju među srodnim tijelima države kandidatkinje te jedne ili više država članica Europske unije. Projekti uključuju pomoć pri usklađivanju i provedbi zakona, putem direktne stručne pomoći, obrazovnih aktivnosti ili priprema strategije razvoja određenog sektora. Najviše 70% sredstava namijenjeno je ulaganjima u regulatornu infrastrukturu koja je nužna za primjenu pravne stečevine Zajednice (primjerice, nabava specijalističke laboratorijske opreme za kontrolu kvalitete prehrambenih namirnica, opremanje granične veterinarske službe ili modernizacija graničnih prijelaza kako bi se stvorili preduvjeti za priključivanje Schengen sustavu granične 18

19 kontrole), te ulaganjima u gospodarsku i socijalnu koheziju (primjerice, poticanje razvoja malog i srednjeg poduzetništva, unapređivanje sustava strukovnog obrazovanja i osposobljavanja ili ulaganja u lokalnu infrastrukturu). Država korisnica dužna je sva ulaganja u opremu ili infrastrukturne projekte sufinancirati u iznosu od 25% vrijednosti investicijske komponente. Korisnici sredstava iz programa PHARE mogu biti tijela državne uprave, javna poduzeća i nevladin sektor, s mandatom ispunjavanja obveza koje Hrvatska preuzima u sklopu pretpristupnog procesa. Privatna poduzeća mogu sudjelovati u programu PHARE na način da se uključuju u provedbu programa horizontalnog tipa kojima je cilj promicanje razvoja poduzetništva (primjerice radionice o pripremu kvalitetnih poslovnih planova, sudjelovanje na sajmovima i povezivanje s poduzetnicima iz država članica Europske unije, korištenje poslovnih inkubatora izgrađenih sredstvima Unije) a koje osmisli i prema Europskoj komisiji predloži državno tijelo ili nevladina organizacija zadužena za podršku malim i srednjim poduzećima. Direktna financijska potpora kojom bi privatno trgovačko društvo uvećalo svoj profit suprotna je pravilima o zaštiti tržišnog natjecanja i pravilima o državnim potporama, te kao takva nije dozvoljena. Izuzetak tom pravilu mogu biti natječaji kroz koje se temeljem programa razvoja određene regije dodjeljuje pomoć poduzećima za provođenje projekata koji su sukladni prioritetima razvojnog programa, a kojima se podupire lokalni i regionalni gospodarski razvoj. U takvim slučajevima financijska potpora ne smije prijeći iznos od tijekom razdoblja od tri godine. Hrvatskoj je u sklopu programa PHARE u proračunskoj godini i dodijeljeno ukupno 160 milijuna (po 80 milijuna za svaku godinu). Upravljanje programom PHARE u Republici Hrvatskoj Upravljanje programom PHARE vrši se prema načelu decentralizirane ex-ante kontrole, što znači da je ono preneseno na tijela državne uprave koja su akreditirana za upravljanje programom (postupak akreditacije za sustav upravljanja programom PHARE u Hrvatskoj je trenutno /kolovoz 2005./ u tijeku). Europska komisija zadržava pravo kontrole natječajnih postupaka prije potpisivanja ugovora s odabranim izvođačima projekata. Europska komisija traži razgraničenje ovlasti za definiranje sadržaja programa i njegove financijske provedbe.tako je za koordinaciju pripreme projekata i praćenje njihove provedbe zadužen nacionalni koordinator za programe pomoći i suradnje s Europskom unijom (državna tajnica u Ministarstvu vanjskih poslova i europskih integracija) kojem operativnu podršku pruža Uprava za koordinaciju programa pomoći i suradnje s EU. Djelatnici uprave na poslovima pripreme i praćenja provedbe projekata surađuju sa službama Europske komisije (Glavna uprava za proširenje, Delegacija Europske komisije u Republici Hrvatskoj) i Ministarstvom financija 19

20 (Središnja jedinica za financiranje i ugovaranje, Nacionalni fond). Na čelu Nacionalnog fonda, koji djeluje kao riznica za prihvat sredstava Europske unije namijenjenih Hrvatskoj, nalazi se nacionalni dužnosnik za ovjeravanje (državna tajnica u Ministarstvu financija). Pri Ministarstvu financija također je ustrojena Središnja jedinica za financiranje i ugovaranje pod vodstvom voditelja Jedinice i dužnosnika ovlaštenog za ovjeravanje programa (pomoćnica ministra financija), koja djeluje kao provedbena agencija za program PHARE i vrši poslove administrativnog i financijskog upravljanja programom (provedbu natječaja, sklapanje ugovora, plaćanja i financijsko izvještavanje). ISPA Program ISPA (Instrument for Structural Policies for Pre-accession Instrument za strukturne politike u pretpristupnom razdoblju), jedan je od tri pretpristupna programa EU. Službeno je pokrenut 1. travnja godine, a u Europskoj je komisiji za njega zadužena Opća uprava za regionalnu politiku. Program je namijenjen financiranju infrastrukturnih projekata u području prometa i zaštite okoliša. Stjecanjem statusa zemlje kandidata za pridruživanje EU, RH je stekla i pravo korištenja pretpristupnih fondova, pa su tako Uredbom br. 2257/2004 o izmjenama Uredbi br. 3906/89, br 1267/1999, br. 1268/1999 i br. 2666/2000, sredstva iz programa ISPA postala dostupna i Republici Hrvatskoj u ukupnom iznosu od 60 M, koji će biti ravnomjerno raspoređen na sektore zaštite okoliša i prometa u razdoblju Glavni prioriteti u pripremi država kandidatkinja za članstvo unutar ovog programa jesu: - obrazovanje o politikama i procedurama Europske unije - pomoć u dostizanju standarda EU u zaštiti okoliša - povezivanje s transeuropskim prometnim mrežama. U sektoru prometa financiraju se projekti koji proširuju transeuropsku prometnu mrežu povezujući Uniju i države kandidatkinje, nacionalne mreže međusobno, te nacionalne i transeuropsku mrežu. Projektima se razvijaju željeznice, ceste, morski putovi i luke te infrastrukture zračnih luka. Projekt stvaranja buduće paneuropske mreže predstavljen je dokumentom TINA - Transport Infrastructure Needs Assesment. U sektoru zaštite okoliša financiraju se projekti usmjereni na usklađivanje s uredbama EU koji zahtijevaju visoka ulaganja (tzv. investment-heavy directives), kao što su upravljanje otpadnim vodama, gospodarenje krutim i opasnim otpadom, vodoopskrba i odvodnja te poboljšanje kakvoće zraka. 20

21 U skladu s usvojenim Akcijskim planom za korištenje pretpristupne pomoći, Vlada RH je Odlukom od 11. studenog imenovala dužnosnike nadležne za provedbu programa ISPA u RH, te time stvorila institucionalni okvir za provedbu ISPA programa. Trenutno tri zemlje kandidatkinje koriste sredstva iz ovog programa, a to su osim Republike Hrvatske još i Bugarska i Rumunjska. Ostale zemlje koje su dosad koristile ovaj program, s ulaskom u Europsku uniju su u istu svrhu automatski počele koristiti Kohezijski fond Unije. Svakoj zemlji kandidatkinji za svaku kalendarsku godinu dodjeljuje se unaprijed određena svota alokacija. Visinu alokacije određuje Europska Komisija prema trima kriterijima: broj stanovnika, bruto nacionalni dohodak po glavi stanovnika i površina zemlje. Na svakoj pojedinoj zemlji je, nakon toga, da taj novac usmjeri i upotrijebi na propisani način. Na ovom mjestu treba istaknuti kako za razliku od svih ostalih predpristupnih programa EU (Phare i Sapard), ISPA program se u slučaju Hrvatske programira za dvije godine odjednom, djelomično zbog relativno niske alokacije za velike infrastrukturne projekte, a djelomično zbog činjenice što se godine očekuje start novog, općeg programa EU pod nazivom IPA koji će kao jednu od svojih komponenti uključivati i ISPA sektore. Drugim riječima, RH će samo jednom proći kroz puni projektni ciklus koji je započeo već krajem godine s programiranjem i pripremom projekata, a uskoro (početkom godine) se očekuje i početak provedbe prvih projekata. Usprkos početku IPA programa godine, započeti projekti ISPA programa će se nesmetano provoditi i dalje i to najduže do kraja godine, kada svi projekti moraju biti u potpunosti završeni i spremni za korištenje. Pored Ministarstva vanjskih poslova i europskih integracija (nadležno za koordinaciju programa) i Ministarstva financija (plaćanje i provedba projekata), za provedbu programa ISPA nadležna su i tri resorna ministarstva: Ministarstvo mora, turizma, prometa i razvitka (za sektor prometa); Ministarstvo zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva (za sektor zaštite okoliša), te Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodnog gospodarstva (u sektoru vodnog gospodarstva). 21

22 22

23 SAPARD Program SAPARD (Special Pre-accession Assistance for Agriculture and Rural Development Posebna pretpristupna pomoć za poljoprivredu i ruralni razvoj) zamišljen je kao pomoć zemljama srednje i istočne Europe u pripremama za sudjelovanje u zajedničkoj poljoprivrednoj politici i jedinstvenom tržištu. SAPARD je instrument kojim se financijska pomoć pruža poljoprivredi i ruralnom razvoju kako bi se omogućilo zemlji kandidatkinji da se pripremi za korištenje sredstava iz fondova zajedničke poljoprivredne politike nakon ulaska u punopravno članstvo EU. Pokrenut godine, SAPARD je, osim primarnih ulaganja u poljoprivrednu i ruralnu infrastrukturu, usmjeren na rješavanje strukturnih prilagodbi u tim sektorima, na izgradnju konkurentnog i učinkovitog sektora poljoprivrede i prerade hrane, stvaranje novih radnih mjesta i prihoda u najmanje razvijenim regijama, jačanje održivog razvoja u ruralnim područjima te poboljšanje kvalitete života ruralnog stanovništva. Glavni su mu prioriteti: - doprinos provedbi europskog prava iz područja poljoprivrede - rješavanje problema na području poljoprivrede i ruralnog razvoja. Pri Europskoj komisiji za program SAPARD zadužena je Opća uprava za poljoprivredu. Sredstva za Hrvatsku: 25 milijuna za godinu Sufinanciranje projekata se odobrava do 75%, (za pojedine mjere do 100% iznosa) kada su korisnici državne i javne institucije, a do 50% kada se radi o komercijalnim projektima. Korisnici programa su privatni poduzetnici na području poljoprivrede i prehrambene industrije te izvođači javnih radova na manjim lokalnim infrastrukturama kojom se unapređuje ruralni razvitak. Najveće mogućnosti za poduzeća u pretpristupnim fondovima jer su oni krajnji korisnici ali i izvođači projekata. Ravnateljstvu za tržišnu i strukturnu potporu u poljoprivredi pri Ministarstvu poljoprivrede, šumarstva i vodnoga gospodarstva (u daljnjem tekstu: SAPARD Agencija) dodjeljena je nacionalna akreditacija za provedbu prve i druge mjere Programa za poljoprivredu i ruralni razvoj. Predmetnu akreditaciju dodjelio je Nacionalni dužnosnik za ovjeravanje donošenjem Odluke (klasa: /06-01/89, urbroj: /06-5 od 30. ožujka godine) utemeljene na pozitivnom mišljenju eksternih revizora i kontinuiranog praćenja uspostavljanja administrativnih i operativnih procedura u SAPARD Agenciji. Provedba programa SAPARD u Hrvatskoj započet će sredinom godine. 23

24 PROGRAMI ZAJEDNICE Programi Zajednice predstavljaju integrirani niz aktivnosti koje usvaja Europska zajednica ili Unija u svrhu promicanja suradnje između država članica u različitim područjima povezanim sa zajedničkim politikama Europske zajednice. Programi zajednice su, temeljem posebne stavke u Općem proračunu EU, u pravilu namijenjeni državama članicama Europske unije, ali neki od njih otvoreni su i državama koje se nalaze u procesu približavanja Uniji. Kao takvi smatraju se jednim od važnijih instrumenata pretpristupne strategije, odnosno upoznavanja država kandidatkinja za članstvo u EU s metodama rada Europske unije, te njihovu integraciju u sektorske politike Unije u očekivanju pristupanja. Države koje nisu članice Europske unije, i kao takve ne doprinose zajedničkom proračunu Unije, dužne su platiti članarinu za sudjelovanje u programima Zajednice, a iznos članarine razlikuje se od programa do programa. O kvaliteti podnesenih projekata ovisi koliko će se uspješno povući uložena sredstva, te da li će ona biti manja, jednaka ili veća od uplaćene članarine. Hrvatska je do godine u svojstvu treće zemlje imala ograničeni pristup Šestom okvirnom programu za istraživanje i razvoj, programu LIFE III i YOUTH. Europsko vijeće je na sastanku na vrhu održanom u lipnju godine u Solunu usvojilo zaključak o otvaranju programa Zajednice državama Procesa stabilizacije i pridruživanja (PSP). Vlada Republike Hrvatske potpisala je 22. studenog s Europskom komisijom Okvirni sporazum o sudjelovanju Republike Hrvatske u programima Zajednice, kojim se Hrvatskoj otvorila mogućnost sudjelovanja u 25 programa. Za svaki od programa u koji se Hrvatska želi uključiti potrebno je pregovarati i potpisati memorandum o suglasnosti koji uređuje financijski doprinos za sudjelovanje u programu, te administrativne uvjete koje Hrvatska mora zadovoljiti (za neke od programa nužno je osnovati i prema pravilima Europske komisije akreditirati za rad posebne agencije, neki od programa zahtijevaju da nacionalni zakoni i propisi budu usklađeni s pravnom stečevinom Europske zajednice). Na sjednici 10. ožujka godine, Vlada Republike Hrvatske donijela je zaključak kojim će se tijekom i Hrvatska uključiti u 9 prioritetnih programa: IDAbc, Višegodišnji program za poduzetništvo, Jednakost spolova, Mjere Zajednice na području zapošljavanja, Marco Polo, Inteligentna energija u Europi, Šesti okvirni program za istraživanje i razvoj, Fiscalis, Carine. Svako od tijela države uprave nadležno za koordinaciju pojedinog programa dužno je sa 24

25 službama Europske komisije obaviti pregovore o tekstu memoranduma o suglasnosti te slijedom njegova potpisivanja obavijestiti potencijalne korisnike programa o mogućnostima koje on nudi i postupku prijave projekata. IV) Program kreditiranja od HBOR-a: Program kreditiranja obnove i razvitka komunalne infrastrukture: 25

26 JLS U POTICANJU RAZVOJA GOSPODARSTVA Grad Crikvenica mora pored sadašnje razvojne politike za naselja, posebnu pažnju posvetiti razvoju gospodarstva u Gradu Crikvenica. Jedan od glavnih elemenata te politike je razvoj i izgradnja: marine i hotela s 5 zvjezdica, Poduzetničke zone Dubračina, te bolje iskorištenje ostalih nekretnina i zemljišta u vlasništvu Grada Crikvenica kroz ulaganje u modelu JPP. Gradu Crikvenici se daje preporuka da poticanju razvoja gospodarstva pristupi na slijedeći način: - Pomoć gospodarskim subjektima Grada Crikvenice u nastupu na širem tržištu - Organizacija nautičkih sajmova, druženja i regata - Izrada koncepcije regionalnog marketinga i vizuelnog identiteta - Osnivanje područnog razvojnog središta - Poticanje turističkih, ugostiteljskih, nautičkih, servisnih proizvodnih i uslužnih djelatnosti - Zalaganje i uvjetovanje da budući investitori imaju sjedište tvrtke na području Grada Crikvenica, - Olakšica za komunalne doprinose - Olakšica oslobađanja poduzetnika od dijela komunalne naknade u prve dvije godine - Realizacija ulaganja po modelu JPP Nakon dolaska investitora Grad Crikvenica će imati slijedeće višestruke koristi: - povećanje prihoda o komunalnog doprinosa, - povećanje prihoda od komunalnih naknada, - povećanje prihoda od poreza na dobit novoosnovanih društava i nove ostvarene dobiti, - povećanje prihoda od poreza na plaće novozaposlenih stanovnika Grada Crikvenica, - i povećanje prihoda od općinskih poreza i poreza na tvrtku. 26

27 JLS kao subjekt konkretnog razvoja gospodarstva - model: Nositelji razvoja: Poduzetnici, poduzetničke udruge Poslovi - zaduženja: istraživanje vlastitih potreba poduzetnika kontinuirano praćenje vlastitog razvoja financijski i društveni učinci razvoja koordinacija vlastitog razvoja sa JLS provedba dijela javnih natječaja participiranje u ulaganju u infrastrukturu nadzor nad namjenskim trošenjem financijskih sredstava dobivenih od JLS, županije, ministarstva i EU promocija i marketing aktivnosti Učesnici razvoja: JLS ocjena gospodarskih učinaka - "after care" program Poslovi - zaduženja: osiguravanje prostorno-planskih pretpostavki za razvoj koordinacija razvoja JLS sa županijom, ministarstvima i EU osiguranje financijskih sredstava provedba javnih natječaja izgradnja glavne - zajedničke infrastrukture za poslovne i turističke zone Županija Ministarstva EU Javna poduzeća Financijski sektor nadzor nad namjenskim trošenjem financijskih sredstava JLS osiguranje financijskih sredstava za razvoj promocija razvoja svih JLS osiguranje financijskih sredstava osiguranje financijskih sredstava participiranje u izgradnji infrastrukture plasman kreditnih sredstava 27

28 B) RAZVOJ GOSPODARSTVA RESURSI I MODELI RAZVOJA 28

29 VIZIJA 2010.g. Grad Crikvenica bit će moderan grad i monden grad u kojom su kvaliteta života i prirodne ljepote vodeće u RH. Nositelj dinamičnog gospodarskog razvoja je malo i srednje poduzetništvo u sektoru turizma, obrtništva i industrije usluga, a razvoj se bazira na održivom korištenju lokalnih prirodnih izvora i stvara visok stupanj dodane vrijednosti. Turistički i uslužni proizvodi prepoznati su i cijenjeni na domaćem i izvoznom tržištu, a nastaju spajanjem tradicionalnih vrijednosti ovog područja s modernom tehnologijom i informatikom. Ekonomsko-socijalni razvoj određen je potrebama ljudi i omogućuje socijalnu, ekonomsku, zdravtsvenu i pravnu sigurnost sadašnjih i budućih generacija. Na temelju navedene vizije utvrđuju se četiri strateška razvojna cilja: 1. Tehnološki razvijeni servisni i uslužni obrtnički proizvodi s regionalnim obilježjima prisutni na hrvatskom i EU tržištu. Cilj je potaknuti korištenje značajnog obrtničkog potencijala grada. Sada se taj potencijal ne realizira zbog ovisnosti o tradicionalnim sektorima i metodama rada, rascjepkanosti usluga i interesa, te nedovoljnog uvođenja i plasiranja novih usluga i proizvoda. Cilj je potaknuti restrukturiranje i modernizaciju sektora obrtništva putem odgovarajućih strukturnih intervencija, te putem osiguranja odgovarajuće ekonomske infrastrukture. 2. Rast turističke industrije usluga kao ključnog pokretača razvoja grada Crikvenice: Sektor turizma je od najveće važnosti za grad. Bolje prometne veze između kopnenih i priobalnih područja znače da se može još brže razvijati kvalitetna turistička ponuda za cijelu Hrvatsku i EU. Posve je sigurno da nautički turizam, po ćemu je Hrvatska najpoznatija na svijetu, može biti glavni pokretač ovog sektora i gospodarskog razvoja Grada Crikvenica. 3. Razvijeno malo i srednje poduzetništvo s povećanim udjelom usluga namijenjenih turističkom gospodarstvu. Ovaj glavni razvojni cilj uviđa potrebu za strateškim strukturnim intervencijama i odgovarajućem osiguranju fizičke i ekonomske infrastrukture kako bi se osiguralo iskorištenje skučenih prostornih kapaciteta grada, usmjereno na sve veću potražnju i bolju konkurentnost. Veća izloženost konkurenciji EU-a predstavljat će veće izazove tradicionalnim privredama i postojećim gospodarskim subjektima. Radi dugoročnog razvoja 29

30 gospodarstva moraju se utvrditi i podržavati nove prilike koje su usmjerene na izvoz usluga kroz suradnju s turističkim kompleksima. Mala i srednja poduzeća u gradu i sektor obrtništva predstavljaju značajan potencijal za buduću konkurentnost Grada Crikvenice. 4. Razvoj društvene i fizičke infrastrukture i ulaganje u ljudske resurse će zajedno s razvojem gospodarstva voditi poboljšanju kvalitete života i opstanku mladih obitelji u gradu, to jest podizanju standarda života svih građana Županije. Od jednake i neposredne važnosti je i potreba za smanjivanjem stalnog odljeva mozgova, budući da mladi i poduzetni stanovnici grada još uvijek odlaze drugdje u potrazi za boljim ekonomskim prilikama. Zadržavanje mladih obitelji, poduzetnika i onih s ključnim kvalifikacijama od bitne je važnosti ako se u gradu želi izgraditi aktivno društvo i gospodarstvo. 30

31 Prioriteti i mjere razvoja Grada Crikvenice : PRIORITET 1: Razvoj ljudskih i institucionalnih kapaciteta za razvoj Mjera 1: Izraditi i implementirati obrazovni program edukacije stručnih i visoko stručnih kadrova (za postojeće i početničke kadrove) Mjera 2: Razvoj i unapređenje kapaciteta svih subjekata u gospodarstvu PRIORITET 2: Razvoj cjelovite ponude destinacije Mjera 3: Razvoj selektivnih oblika elitnog visokodohodovnog turizma i izgradnja osnovne infrastrukture za razvoj novih oblika turističke ponude uz prioritet zaštite okoliša i održivi razvoj Mjera 4: Očuvanje prirodne, kulturne i tradicijske baštine kao temeljnog resursa za razvoj turizma PRIORITET 3: Stvaranje uvjeta za brzi razvoj poduzetništva Mjera 5: Povećanje institucionalne i financijske potpore razvoju poduzetništva Mjera 6: Uklanjanje administrativnih prepreka razvoju poduzetništva (ubrzanje procesa dobivanja dozvola, otvaranje one-stop shopa, donošenje urbanističkih planova i detaljnih planova uređenja) Mjera 7: Marketing regije Mjera 8: Provedba programa unaprjeđenja tržišne orijentacije malih poduzetnika Mjera 9: Izgradnja i stavljanje u funkciju novih dijelova poduzetničkih zona 31

32 Mjera 10: Izgradnja povjerenja i suradnje između poduzetnika i lokalnih vlasti PRIORITET 4: Povećanje konkurentnosti tvrtki Mjera 11: Uvođenje certifikata kvalitete Mjera 12: Uvođenje novih tehnologija i primjena inovacija u uslužnim i proizvodnim subjektima Mjera 13: Osnivanje clustera u turizmu i u ostalim gospodarskim granama PRIORITET 5: Povećanje razine vještina i znanja radno sposobnog stanovništva u cilju povećanja njihove konkurentnosti na tržištu rada Mjera 14: Provedba programa prekvalifikacije, dokvalifikacije i stjecanja kvalifikacija radne snage u suradnji privatnog i javnog sektora Mjera 15: Povezivanje obrazovnih sustava s gospodarstvom u cilju poboljšanja praktičnih aspekta nastave i vještina radne snage PRIORITET 6: Modernizacija društva, stvaranje uvjeta za održivi razvoj i za mlade obitelji Mjera 16: Razvoj institucionalnih i apsorpcijskih kapaciteta svih sudionika regionalnog razvoja i partnerstva među njima Mjera 17: Smanjenje društveno uvjetovanih razlika temeljenih na ekonomskim, zdravstvenim, nacionalnim, vjerskim, spolnim i rodnim obilježjima (Izrada i implementacija programa ravnopravnosti spolova, te podizanje svijesti i znanja javnosti o važnosti tolerancije, mira, ljudskih prava i njihovog ostvarivanja, te izgradnje suradničkih odnosa). Mjera 18: Stvaranje i promocija uvjeta za održivi razvoj i za mlade obitelji 32

33 Mjera 19: Unapređenje zdravstvene i socijalne infrastrukture i opremljenosti, te jačanje izvaninstitucionalne zdravstvene i socijalne skrbi Mjera 20: Promocija i provođenje športsko-rekreativnih aktivnosti građana te provođenje programa tjelesne i zdravstvene kulture djece i mladih Mjera 21: Unaprjeđenje infrastrukture i opremljenosti obrazovnih institucija sadržajno prilagođavanje potrebama tržišta rada Mjera 22: Značajna institucionalna i financijska podrška razvoju civilnog društva PRIORITET 7: Unapređenje kulturne ponude i razvoj zapostavljenih oblika kulture Mjera 23: Podrška razvoju programa institucionalne i vaninstitucionalne kulture i kulture mladih Mjera 24: Očuvanje, obnova i stavljanje u funkciju kulturnih, arheoloških i etnoloških znamenitosti i lokacija Mjera 25: Informatizacija ustanova u kulturi putem novih tehnologija komuniciranja i umrežavanja PRIORITET 8: Povećanje kvalitete života lokalnog stanovništva uz primjenu principa održivog razvoja Mjera 26: Izgradnja komunalne infrastrukture Mjera 27: Uspostava sustava praćenja za adekvatno upravljanje kakvoćom zraka, vode i tla i međunarodne suradnje u području zaštite i upravljanja kakvoćom voda, Mjera 28: Izrada i implementacija programa zaštite i održivog upravljanja pomorskim dobrom i šumama 33

34 Mjera 29: Podići izobrazbu i tehničku opremljenost lokalnih sudionika o važnosti procesa prostornoga planiranja, smanjenja štetnih utjecaja na okoliš i ekološkoj održivosti ekonomsko-socijalnog razvoja. Mjera 30: Povećanje kvalitete zdravlja te produženje trajanja i kvalitete života pojedinca i populacije kroz programe i kampanje usmjerene na zdravlje i Anti Aging 34

35 1. KONCEPCIJA RAZVOJA UPRAVLJANJA ZEMLJIŠTEM I OBJEKTIMA U VLASNIŠTVU ILI SUVLASNIŠTVU GRADA CRIKVENICE 35

36 Prijedlog koncepcije razvoja upravljanja zemljištem i objektima u vlasništvu ili suvlasništvu Grada Crikvenice: a) Upravljanje zemljištem Razvojna koncepcija upravljanja zemljištem se predlaže po modelu Javno privatnog partnerstva. Navedena koncepcija razvoja Grada Crikvenica je najprihvatljivija sa stajališta skučenosti prostora namijenjenog razvoju grada. Područje turizma predstavlja jedno od područja s najvećim potencijalom primjene JPP modela u Gradu Crikvenici, poglavito pokretanjem greenfield projekata za smještajne kapacitete visoke kategorije sa 5 zvjezdica. Prvi projekti koji bi se mogli realizirati po principu JPP su projekti izgradnje marine i pripadajućeg hotela s 5 zvjezdica (na dijelu sadašnjeg parkirališta) u centru Crikvenice, te hotela s 5 zvjezdica u Crikvenici i u Jadranovu. 36

37 Model hodogram JPP u projektu izgradnje marine i pripadajućeg hotela s 5 zvjezdica (na dijelu sadašnjeg parkirališta) u centru Crikvenice: 1. Izrada studije izvodljivosti JPP modela u projektu izgradnje marine i pripadajućeg hotela: a) Analiza mogućih rješenja u projektu izgradnje marine i pripadajućeg hotela b) Izrada idejnog rješenja sa troškovnikom i procjenom investicije - vrijednosti projekta za jednu ili više varijanti c) Predinvesticijska studija - ekonomska ocjena projekta za jednu ili više varijanti d) Plan izbora privatnog partnera Rokovi do 6 mjeseci 2. Izbor privatnog partnera a) Priprema natječajne dokumentacije sa prijedlogom ugovora o javno privatnom partnerstvu to jest sa prijedlogom sporazuma dioničara b) Međunarodni javni natječaj po modelu izravnom pogodbom u pregovaračkom postupku nabave iz članka 9. Zakona o javnoj nabavi c) Pregovori obilazak ponuditelja i njihovih projekata te ocjena njihovih ponuda d) Odabir najpovoljnijeg ponuđača i e) Sklapanje ugovora o JPP Rokovi do 3 mjeseca 3. Izrada studija i projekata dodjela koncesije za marinu a) Izrada Investicijskog programa studije gospodarske opravdanosti - izrada inicijative za dodjelu koncesije na pomorskom dobru objava natječaja i dobivanje koncesije za marinu na ime društva u kojem su dioničari Javni i Privatni partneri b) Izrada marketinške studije i izrada studije utjecaja na okoliš ako bude potrebna c) Izrada idejnog projekta - Lokacijska dozvola d) Izrada Glavnog projekta - Građevinska dozvola e) Sklapanje ugovora o financiranju izgradnje i implementacije projekta Rokovi od 6 do 9 mjeseci 37

38 3. Izrada izvedbenog projekta i izgradnja i opremanje objekata Rokovi od 9 do 12 mjeseci 4. Implementacija i organizacija upravljanja projektom Rokovi od 6 do 9 mjeseci Ukupni rokovi: od 30 do 39 mjeseci Napomena: Javno privatno partnerstvo nije regulirano posebnim zakonom ili posebnim propisima u Hrvatskoj ali je provedivo prema postojećim zakonima i propisima vezanim za Zakon o trgovačkim društvima i Zakon o javnoj nabavi. Prema našem mišljenju posebne zakone i propise o JPP ne bi trebalo niti donositi. EU također nema posebne zakone i propise o JPP već određene preporučene modele: 1. koncesijski model JPP i 2. model dioničarstva u JPP. Navedeni modeli su u Hrvatskoj zakonski regulirani i provode se u praksi već niz godina. 38

39 b) Upravljanje zatvorenim prostorima Zatvorenih prostora koji bi se mogli u slijedećem srednjoročnom razdoblju koristiti na koncepcijski drugačiji razvojni način nema ili ima vrlo malo, te se predlaže njihovo korištenje na sličan način kao i do sada. Predlaže se stručnim službama grada da izrade analizu prihoda i rashoda za navedene prostore vezano za eventualnu korekciju cijene zakupnina, koja sigurno može uslijediti nakon budućeg razvoja grada. Također se predlaže Gradu Crikvenica da nastavi postojeću politiku, to jest da ne prodaje zatvorene prostore, već da ih dugoročno daje u zakup, to jest da se natječaji za zakup poslovnih prostora raspisuju sa rokom od 10 godina (sada je rok u natječajima 5 godina). 39

40 c) Prostori i sadržaji vezani uz turističke, športsko rekreacijske i kulturno zabavne djelatnosti Turističke, športsko rekreacijske i kulturno zabavne djelatnosti su osnovne gospodarske grane koje se mogu u Gradu Crikvenici po tradiciji najkvalitetnije i najbrže razvijati, a koje ujedno međusobno konkuriraju za isti prostor. Dobro usklađenje tih djelatnosti može dovesti do visoke obostrane koristi i profitabilnosti, te se kao glavni cilj projekta razvoja Grada Crikvenice nameće usklađenje razvoja turističke, športsko rekreacijske i kulturno zabavne djelatnosti. Grad Crikvenica se danas nalazi na prijelomnici cjelokupne društvene i temeljite gospodarske preobrazbe, svjesan pri tome činjenice da odgovore na razvojne izazove Europske unije i svijeta, a napose dinamičnog neposrednog okruženja, mora tražiti i pronalaziti prvenstveno vlastitim snagama. Logičan je stoga i urgentan zahtjev za operacionalizacijom nove strategije gospodarskog razvitka koja će istodobno dati odgovore na usko povezana pitanja: (1) prijeko potrebnu i temeljitu institucionalnu transformaciju, te (2) usklađivanje objektivno različitih granskih, regionalnih, socijalno - političkih i drugih interesa i preferencija. Pri tome se mora poći od općeg konsenzusa oko najvažnijih razvojnih pitanja: kvalitete prijelaza u tržišnu privredu te ostvarenja pravne države i građanskog društva, opredjeljujući se čvrsto za visoku razinu društvene odgovornosti, ekološke svijesti i poslovnog morala, primjerenih civilizacijski i gospodarski razvijenim sredinama. Turistički sektor Grada Crikvenice danas raspolaže razmjerno velikom turističkom suprastrukturom koju je potrebno temeljito obnoviti i modernizirati. Za to su potrebna značajna kapitalna ulaganja. Uz to bit će prijeko potrebno osigurati šira i produbljenija organizacijska i upravljačka znanja, kao ključne preduvjete dinamiziranja poslovanja turističkog sektora. Samo na toj osnovi moguće je snažnije utjecati na brzi oporavak i razvoj cjelokupnog gospodarstva Grada Crikvenice. Sadašnje stanje i budući razvitak turističkog sektora, osim što je pod snažnim negativnim utjecajem posljedica slabog investiranja i održavanja, valja promatrati kroz prizmu sustava koji ulazi u razdoblje dubokih društvenih, političkih i gospodarskih promjena. Uz stvaranje tržišne infrastrukture te uspostavu novog pravnog sustava, prijeko je potrebno stvaranje novog identiteta turističkog sektora. Posebno valja voditi računa o činjenici da njegov razvitak nije više moguće 40

41 temeljiti na politici sektorskih prioriteta, kao ključnom kriteriju alokacije investicija, nego isključivo na kriterijima efikasnosti i profitabilnosti. Nadalje, u osmišljavanju razvitka ovog sektora značajan će utjecaj imati i promjene u gospodarskom sustavu vezane uz uvođenje institucija tržišta rada i kapitala, kao temelja efikasne alokacije tih ključnih razvojnih činitelja. To međutim ne smije dovesti u pitanje potrebu bržeg podizanja efikasnosti postojećeg kapitala. Postoji potreba daljnjeg profiliranja gospodarskog razvitka turizma Grada Crikvenice. To je rezultat ne samo sigurne tržišne perspektive turizma u kontekstu postindustrijskog društva i nadolazeće "ekonomije usluga", nego je daleko više rezultat objektivne činjenice da se s malim kvantitativnim, ali značajnijim kvalitativnim pomakom u ovom sektoru mogu osigurati daleko značajniji gospodarski učinci. Uporište za takvu tvrdnju nalazimo, s jedne strane, u dosadašnjim izuzetno značajnim gospodarskim učincima turizma, a, s druge strane, u činjenici da malo koja zemlja u "srcu" Europe može dugoročno ponuditi toliko izdašne i kvalitetne turističke potencijale. U valorizaciji značaja turizma za ukupno gospodarstvo i blagostanje nacije, Grad Crikvenica mora mijenjati stereotipnu predodžbu o turizmu kao usko shvaćenoj privrednoj djelatnosti. Nema nikakve dvojbe da je strateški resurs hrvatskog turizma izdašan i ekološki visoko vrijedan prostor,čija će razmjenska vrijednost dugoročno rasti. Stoga svaku njegovu alternativnu upotrebu valja valorizirati i s pozicije rekreacijskih funkcija. Područja pod specijalnim režimima zaštite i ruralna primorska područja okosnica su budućeg stacionarnog turizma. Strateška je prednost Grada Crikvenice prema konkurenciji upravo u izdašnosti turističkih resursa i atrakcija. U tom kontekstu nužno je još jače naglasiti važnost integriranja prostornoekološke, kulturne i prometne politike s turističkom politikom Grada Crikvenice. Turizam je: "lijepo", "kulturno", "stilsko" i "kreativno", pa preko toga i vrlo snažan medij "sebeprezentacije". Stoga se, u osjetno većoj mjeri nego dosad, mora osigurati čvršća i neposrednija sprega turizma sa cjelokupnim kreativnim duhovnim potencijalom Grada Crikvenice. U dosadašnjem razvoju turistički je sektor u Gradu Crikvenica naglašeno obilježen industrijskom organizacijom, velikim kapitalnim ulaganjima, ekonomijom velikih i srednjih razmjera, relativno velikim viškom rada i drugim karakteristikama koje nisu prirođene ovakvom tipu naglašeno sezonskog privređivanja. Prednosti su ovog sektora. međutim, u tome da turistički resursi Grada Crikvenice nisu ni izbliza potrošeni. 41

42 Turistička ponuda Grada Crikvenice, nastajući s jedne strane, u okvirima bivšeg netržišnog okruženja bez prave konkurencije i u gotovo potpunom odsustvu logike kapitala, odnosno s druge strane, ne uvažavajući visokozahtjevna i vrlo dinamična obilježja turističke potražnje, u potpunosti je zanemarivala ključne ekonomske i tehničko-tehnološke standarde i rješenja u najvećem broju novoizgrađenih turističko-ugostiteljskih objekata. Nepovoljna prostorna i sadržajna strukturiranost u većini hotelskih objekata u Hrvatskoj i u Gradu Crikvenici ima i svoj najdirektniji negativni utjecaj na prodajne cijene koje su stoga. niže nego što bi to realno mogle biti. Valja također istaknuti da je neracionalno i neravnomjerno strukturiran prostor ne samo angažirao značajna materijalna sredstva u izgradnji. već je onemogućio i kasniju racionalnu ekonomsku valorizaciju. Upravo je to, uz izmijenjene zahtjeve turističkog tržišta (odnosno potražnje), jedan od najvećih nedostataka koji danas bitno umanjuje vrijednost ukupne turističke ponude Hrvatske i Grada Crikvenice. Gubljenje image-a najvećeg broja naših turističkih destinacija često je dodatno potencirao pad kvalitete usluga, nedostatak vlastitog identiteta osnovnih-smještajnih objekata, s rješenjima interijera koji su najćešće u izrazitom neskladu s kvalitetom i ambijentalnim obilježjima prostora, sveopćim nedostatkom kao i neinventivnošću popratnih sadržaja. Tipično je sve veće uprosječivanje ponude i uniformiranost pojedinih njenih, tržišno izuzetno osjetljijh elemenata kao što su npr. zabava i gastronomija. Umjesto, da se što jače naglasi, a zatim valorizira individualnost i specifičnosti pojedinih turističkih lokaliteta, potencirao se dojam masovne i jeftine ponude, bez ikakva identiteta. Uzimajući sve to u obzir, strategija razvitka turističkog sektora u datom trenutku, a u kontekstu ukupnog razvitka Grada Crikvenice, ne može imati kvantitativne ciljeve i prognoze. Ovdje je bitno predložiti pravce i smjernice tržišne transformacije, odnosno okvire normalizacije privređivanja u ovom sektoru. Osim toga valja se odrediti prema bitnim interesima u turizmu, te definirati osnovna koncepcijska uporišta transformacije i razvoja turistićkog sektora. S obzirom na činjenicu da su prostorni resursi i zemljište okosnica usmjeravanja dugoročnog razvitka ovog sektora, nužno se nameće potreba definiranja okvira i odrednica zemljišne politike u turizmu. Kako je istodobno riječ o potrebi izgradnje novog identiteta i novog turističkog proizvoda, valja utvrditi i osnove marketinške, ekološke, kulturne i obrazovne politike koje bi u daleko većoj mjeri bile u funkciji ukupnog razvoja turističkog sektora. 42

43 Ukupni razvoja infrastrukture u Gradu Crikvenica izravno je pozitivno koreliran s intenzifikacijom turističkog prometa i ponude, što dugoročno izrazito podiže njenu razmjensku vrijednost. Turistički sektor Grada Crikvenice mora imati prepoznatljiv "trademark" i temeljne vrijednosti na kojima je moguće graditi identitet Grada Crikvenice u europskom okruženju. To su glavni razlozi da se upravo u sferi turizma može lakše nego drugdje dostići svjetske konkurentske, tehnološke, marketinške, informatičke i upravljačke standarde. Prioritetne aktivnosti i pretpostavke koje su u funkciji ustvarivanja prvog cilja: obnove i potpunije valorizacije turističke ponude su: - restrukturacija te modernizacija cjelokupne turističke ponude; - osmišljavanje i normativno uvođenje koncepta turističke destinacije; - podizanje razine specijaliziranih znanja, posebno upravljačkih, na različitim razinama; - poticanje poduzetništva, naročito u sferi tzv. gospodarstva malih razmjera; - selektivnost u poticanju razvoja, restrukturacije i dokapitalizacije ponude po kriterijima: - raspoloživosti i kvalitete turističkog prostora kao nosećeg prirodnog resursa - normativno reguliranje turističkog sustava s posebnim naglaskom na uvođenje europskih standarda kvalitete turističke ponude i zaštite potrošaća, - ekološki standardi koji će osigurati efikasnu zaštitu prirodnih turističkih resursa Grada Crikvenice. Prognoze rasta turističkog prometa u svijetu kreću se na razini stopa rasta od oko 4-5% prosječno godišnje. Tržište se sve više diferencira u skladu s promjenama u interesima potražnje što je posljedica suvremenih trendova ekonomskog i kulturnog razvitka u svijetu, kao i novih životnih stilova i obrazaca. Kao direktna posljedica svjetskih kretanja u potražnji, masovni turizam sve više gubi na dinamici u sudaru s nadolazečim individualizmom u izboru tipa destinacije i modela putovanja. 43

44 Ekologija, kultura, identitet destinacija, aktivan odnos prema odmoru i rekreaciji, novi oblici i sadržaji ponude, tematski parkovi i zdravlje, neki su od trendova u diferenciranju turističkih interesa. Hrvatska, uz kvalitetne resurse i geoprometni položaj, ima i znatno nižu razinu situacije turističkog prostora u odnosu na konkurenciju. U tom kontekstu, Hrvatska može postati jedno od najatraktivnijih područja za implantaciju novih modela tržišnog razvitka u turizmu Europe i Mediterana. Više cijene osnovnih turističkih usluga i diverzifikacija tržišnih interesa, umjesto dosadašnje količine i jednoobraznosti, temeljna je ciljna funkcija prilagodbe Hrvatske i Grada Crikvenice dominantnim trendovima na svjetskom turističkom tržištu. Koncepcijski gledano, kod formiranja strukture kapaciteta ponude sektora turizma treba preferirati, za turizam karakterističnu, ekonomiju malih razmjera, posebno zbog osiguranja nužne elastičnosti na tržišne, cjenovne i troškovne poremečaje, kao i zbog osiguranja privatnosti boravka. Novu izgradnju sadržaja i kapaciteta u turizmu treba usmjeriti na izgradnju kvalitetnih dopuna postojeće ponude (sportski sadržaji, golf igrališta, fitness itd.). Isto tako. valja, prilikom investiranja (u nove ili postojeće objekte) posebno stimulirati izgradnju hotela samo viših i visokih kategorija (četiri i pet zvjezdica), te ih poreskom i komunalnom politikom stimulirati. Zbog uslužnog karaktera turističkog sektora, stručna osposobljenost kadrova predstavlja uvjet očekivanog razvojnog uzleta i poslovne efikasnosti. Grad Crikvenica ne raspolaže s dovoljnom kadrovskom osnovom u turizmu. Uspostava kvalitete srednje razine stručnog obrazovanja (Hotel und Gewerbe Schule) temelj je stvaranja nove kvalitete i tržišnog repozicioniranja ovog sektora. Više obrazovanje po europskim uzorima treba svesti na koncept viših stručnih škola (Fachhochsehule). Visoko školovanje za potrebe turizma može se vezati na reformirani ekonomski studij, poslovnu administraciju te studij marketinga i managementa. U turističkom sektoru potrebno je bitno uvođenje procesa obrazovanja uz rad na svim, a posebno na managerskoj razini. Novu marketing strategiju valja temeljiti na diverzificiranom, kvalitetnom i tržištu prilagođenom turističkom proizvodu, te načelima poštivanja ekološke ravnoteže i očuvanja kulturnog nasljeđa. 44

45 Koncept strateškog marketinga podrazumijeva definiranje turističkog proizvoda, ističući one aspekte koji Grad Crikvenicu čine drugačijom, ili u dovoljnoj mjeri konkurentnom u usporedbi s ostalim destinacijama. Strateški marketing podrazumijeva preciziranje ciljnih tržišta i potrošačkih grupa te kontinuirani monitoring (praćenje) njihovih stavova, preferencija i potreba radi prilagodavanja proizvoda potrošaću. Nakon definiranja proizvoda i ciljnih tržišta na kojima se on želi plasirati, valja planirati i provesti promotivnu kampanju, izvršiti izbor poruke, kao i medije putem kojih se prenose. Koncept strateškog marketinga u turizmu uobičajeno se razrađuje putem strateških marketing planova; dugoročnih i godišnjih, a koristi se na svim nivoima, od regije, grada i mjesta, do razine pojedinih poduzeća. Razvoj sportskih sadržaja se očekuje cijele godine kroz sportski ribolov, ronjenje i jedrenje, biciklizam, jahanje, tobogan, korištenje šetnica, turniri sportova s loptom, vaterpolo, nogomet, košarka, rukomet, odbojka, tenis itd. Uz razvoj sportskih sadržaja, dnevnih izleta i obilazaka neophodno je potrebno osigurati usluge najma sportske opreme. Navedene aktivnosti će se odvijati kako preko postojećih sportskih društava tako i preko obrta i poduzeća. 45

46 MODELI RAZVOJA VEZANI UZ TURISTIČKE, ŠPORTSKO REKREACIJSKE I KULTURNO ZABAVNE DJELATNOSTI 1. Izgradnja hotela s 5 zvjezdica u Crikvenici na gradskom građevinskom zemljištu Na naznačenom neizgrađenom građevinskom području u vlasništvu Grada Crikvenice predlaže se izgradnja hotela sa 5 zvjezdica po modelu JPP, gdje će Grad Crikvenica uložiti zemljište i izgrađenu infrastrukturu a privatni partner ili partneri ostatak ulaganja. 46

47 Model razvoja - Izgradnja hotela s 5 zvjezdica Plan izgradnje hotela s 5 zvjezdica obuhvaća: - priprema zemljišta - izgradnja novih objekata: - hotel s 5 zvjezdica i 500 kreveta - prateći objekti recepcija, garderobe i sanitarije - trgovački i ugostiteljski prostori - sportski i teniski tereni IZNOS PLANIRANE UKUPNE INVESTICIJE u kunama R.br. Naziv / Godina Osnivačka ulaganja 7,500, Ulaganja u projektiranje 3,500,000 3,700, Projektiranje, revizije 3,350,000 1,500, Nadzor nad izvođenjem 2,200, Geomehaničko ispitivanje terena 150, Ulaganja u izgradnju i opremanju objekata 2,845, ,050, Priprema zemljišta 145, Uređenje platoa 1,500, Okoliš, parkiralište 1,200,000 9,500, Izgradnja hotela s 5 zvjezdica 500 kreveta, 107,050,000 uključujući instalacije i interijer, i prateći objekti recepcija i uprava, trgovački i ugostiteljski prostori, garderobe i sanitarije, sportski tereni 3.5. Oprema hotela 21,500, Energetika i komunalni troškovi 12,500, , Komunalni doprinos 12,000, Troškovi priključenja komunalnih instalacija 500, Energetika 300, UKUPNO: 18,845, ,050,000 UKUPNO: 160,895,000 47

48 PROCJENA OSTVARENJA UKUPNOG PRIHODA PO GODINAMA: Očekuje se povećanje prihoda u prvih 5 godina za 3 % godišnje. u kunama Naziv Iskoristivost kapaciteta 91.69% 94.38% 97.15% % % prihodi od hotela i pratećih objekata 55,500,000 57,165,000 58,879,950 60,646,349 62,465,739 prihodi od najma prostora 1,250,000 1,250,000 1,250,000 1,250,000 1,250,000 Ukupno: 56,750,000 58,415,000 60,129,950 61,896,349 63,715,739 PROCJENA MATERIJALNIH TROŠKOVA PO GODINAMA: Očekuje se povećanje materijalnih troškova u prvih 5 godina za 3 % godišnje. u kunama Naziv Iskoristivost kapaciteta 91.69% 94.38% 97.15% % % materijalni troškovi od hotela, pratećih objekata i ugostiteljstvo 15,600,000 16,068,000 16,550,040 17,046,541 17,557,937 48

49 TROŠKOVI BRUTO PLAĆA RADNIKA u kunama Naziv Broj Mjesečna bruto plaća u kn Rukovoditelj 1 22, ,000 VSS 3 18, ,000 SSS 7 15,000 1,260,000 KV 89 9,800 10,466,400 NKV 10 7, ,000 Ukupno ,550,400 PROJEKCIJA RAČUNA DOBITI u ' 000 kuna RAZDOBLJA UKUPNI PRIHOD 0 56,750 58,415 60,130 61,896 63,716 63, UKUPNI RASHODI ,332 36,500 36,682 36,879 37,090 36, RASHODI ,832 32,300 32,782 33,279 33,790 33, MATERIJALNI TROŠKOVI 0 15,600 16,068 16,550 17,047 17,558 17, AMORTIZACIJA 314 2,682 2,682 2,682 2,682 2,682 2, BRUTO PLAĆE 0 13,550 13,550 13,550 13,550 13,550 13, FIN. RASHODI 0 4,500 4,200 3,900 3,600 3,300 3,000 BRUTO DOBIT ,418 21,915 23,448 25,018 26,626 26,926 NAGRADE BRUTO DOBIT ,418 21,915 23,448 25,018 26,626 26, POREZ NA DOBIT 0 4,084 4,383 4,690 5,004 5,325 5, NETO DOBIT ,334 17,532 18,758 20,014 21,301 21, REZERVE DIVIDENDE ZADRŽANA DOBIT ,334 17,532 18,758 20,014 21,301 21,541 ZADRŽANA DOBIT, KUMULATIV ,020 33,552 52,311 72,325 93, ,166 49

50 PROJEKCIJA FINANCIJSKOG TOKA u '000 kuna: RAZDOBLJA I PRIMICI 18, ,024 56,750 58,415 60,130 61,896 63,716 63,716 UKUPNI PRIHOD ,750 58,415 60,130 61,896 63,716 63,716 IZVORI FINANCIRANJA 18, , DIONIČARI, LOKALNI 18, DIONIČARI, STRANI 0 52, KREDITI 0 90, OSTATAK PROJEKTA OSNOVNA SREDSTVA OBRTNA SREDSTVA REZERVE II IZDACI 18, ,024 46,409 44,260 44,751 45,263 45,798 45,484 INVESTICIJA U OSN. SREDSTVA 18, , INVESTICIJA U OBR.SREDSTVA , MATERIJALNI TROŠKOVI ,600 16,068 16,550 17,047 17,558 17,558 BRUTO PLAĆE ,550 13,550 13,550 13,550 13,550 13,550 POREZI IZ DOBITI 0 0 4,084 4,383 4,690 5,004 5,325 5,385 REZERVE OBVEZE PREMA IZVORIMA ,500 10,200 9,900 9,600 9,300 9, ANUITETI ,500 10,200 9,900 9,600 9,300 9, DIVIDENDE III NETO PRIMICI ,341 14,155 15,379 16,633 17,917 18,232 IV KUMULATIV NETO PRIMITAKA ,341 24,496 39,876 56,509 74,426 92,658 50

51 Na temelju financijskog toka investitora napravljen je ekonomski tok i proračun interne stope rentabilnosti: EKONOMSKI TOK u '000 kuna RAZDOBLJE I PRIMICI ,750 58,415 60,130 61,896 63,716 63,716 63,716 UKUPNI PRIHOD ,750 58,415 60,130 61,896 63,716 63,716 63,716 OSTATAK PROJEKTA OSNOVNA SREDSTVA OBRTNA SREDSTVA REZERVE II IZDACI 18, ,024 35,909 34,060 34,851 35,663 36,498 36,484 36,554 INVESTICIJA U OSN. SREDSTVA 18, , INVESTICIJA U OBR. SREDSTVA , MATERIJALNI TROŠKOVI ,600 16,068 16,550 17,047 17,558 17,558 17,558 BRUTO PLAĆE ,550 13,550 13,550 13,550 13,550 13,550 13,550 POREZI IZ DOBITI 0 0 4,084 4,383 4,690 5,004 5,325 5,385 5,445 REZERVE III NETO PRIMICI -18, ,024 20,841 24,355 25,279 26,233 27,217 27,232 27,162 IV KUMULATIV NETO PRIMITAKA -18, , , ,673-90,393-64,160-36,943-9,710 17,452 RAZDOBLJE I PRIMICI 63,716 63,716 63,716 63,716 63,716 63, ,640 UKUPNI PRIHOD 63,716 63,716 63,716 63,716 63,716 63,716 63,716 OSTATAK PROJEKTA , OSNOVNA SREDSTVA , OBRTNA SREDSTVA , REZERVE II IZDACI 36,614 36,674 36,734 36,794 36,854 36,914 36,974 INVESTICIJA U OSN. SREDSTVA INVESTICIJA U OBR. SREDSTVA MATERIJALNI TROŠKOVI 17,558 17,558 17,558 17,558 17,558 17,558 17,558 BRUTO PLAĆE 13,550 13,550 13,550 13,550 13,550 13,550 13,550 POREZI IZ DOBITI 5,505 5,565 5,625 5,685 5,745 5,805 5,865 REZERVE III NETO PRIMICI 27,102 27,042 26,982 26,922 26,862 26, ,666 IV KUMULATIV NETO PRIMITAKA 44,554 71,596 98, , , , ,831 51

52 Metoda razdoblja povrata ulaganja Prema tablici Ekonomskog toka vidljivo je da će povrat ukupnog investicijskog ulaganja biti godine. Gospodarski je opravdana investicija jer će se izvršiti značajna investicijska ulaganja koja će rezultirati s izgradnjom jednog hotela sa 5 zvjezdica i 500 kreveta, te sa sportskim i ugostiteljskim kapacitetima čiji je životni i ekonomski vijek duži od 50 godina. Metoda neto sadašnje vrijednosti Neto sadašnja vrijednost budućih primitaka nakon investicijskih ulaganja uz diskontnu stopu od 5 % je veća od nule i iznosi 151,293,146 kuna. Metoda interne stope rentabilnosti Interna stopa rentabilnosti ukupnog poslovanja s realizacijom ovog projekta iznosi %. 52

53 U Jadranovu postoji još 5 lokacija gdje je moguća izgradnja hotela, turističkog naselja, uslužno trgovačke poslovne zone, sportskog centra i naseljskog kampa. Zemljište predstavlja značajan potencijal za razvoj Jadranova i Grada Crikvenice. Z navedene projekte se također daje preporuka za realizaciju investicija putem modela JPP. 53

54 2. Pomorsko dobro i zemljište i objekti neposredno uz pomorsko dobro od naselja Jadranova do naselja Selce Jadranovo: 54

55 Dramalj: 55

56 Crikvenica: 56

57 Selce: Predlaže se korištenje modela za davanje koncesija za posebnu upotrebu pomorskog dobra koje Grad Crikvenica može dodjeljivati za neprofitne športske, kulturne i zdravstvene djelatnosti. Ovaj model je vrlo podoban za razvoj športskog, kulturnog i zdravstvenog turizma jer omogućuje JLS da putem institucije posebne neprofitne upotrebe pomorskog dobra izgradi i uredi infrastrukturne kapacitete športskog, kulturnog i zdravstvenog turizma: - plivalište 57

58 - odbojka na pijesku - sportska lučica - škola ronjenja - škola jedrenja - škola plivanja - škola veslanja - akvarijum - pomorski muzej - ribarski muzej - povijesni muzej - Anti Aging centar - Rehabilitacijski centa itd. koji mogu biti nositelji razvoja turizma, usluga i obrtništva. Prijedlog rokova koncesija i iznosa koncesijske naknade: Naziv Rokovi koncesije Iznos konc. naknade Nove i postojeće građevine za potrebe vjerskih zajednica, za obavljanje djelatnosti na području kulture, socijalne skrbi, odgoja i obrazovanja, znanosti, informiranja, športa, zdravstva, humanitarnih djelatnosti i druge djelatnosti koja se ne obavlja radi stjecanja dobiti, Uz investiciju ili vrijednost postojeće građevine do 5,000,000 kn rok koncesije 5-10 godina, a preko 5,000,000 kn rok koncesije godina, ovisno o visini ulaganja 1 kn / m2 godišnje Nova i postojeća gradnja na pomorskom dobru građevina i drugih objekata infrastrukture (ceste, pruge, vodovodna, kanalizacijska, energetska, telefonska mreža i sl.), građevine i drugi objekti za potrebe obrane, unutarnjih poslova, regulaciju rijeka i drugih sličnih infrastrukturnih objekata. 20 godina jer se radi o infrastrukturnim objektima 1 kn / m2 godišnje Kako bi Gradsko vijeće moglo donijeti odluke o trajanju koncesije prilikom podnošenja zahtjeva potrebno je priložiti i procjenu vrijednosti građevine na pomorskom dobru. Za infrastrukturne građevine navedeno nije potrebno jer se predlaže maksimalan rok koncesije od 20 godina. 58

59 Neophodno je važno i potrebno pojačano održavanje, čuvanje i zaštita pomorskog dobra, obale i mora, te postojećih objekata na pomorskom dobru Grada Crikvenica kao osnovnih resursa koji omogučuju kvalitetnu i kvantitativnu revitalizaciju turističkih uslužnih djelatnosti, veće zapošljavanje lokalnog stanovništva i ukupni razvoj Grada Crikvenice. Spriječavanje bezpravne gradnje i devastacije okoliša na pomorskom dobru je obveza državnih i županijskih službi, ali su i lokalna samouprava i Vijeće za koncesijska odobrenja tome problemu dužni posvetiti veliku pažnju prigodom upravljanja s djelatnostima na pomorskom dobru. Radi osiguranja održavanja i zaštite pomorskog dobra Grada Crikvenice u općoj upotrebi daje se preporuka da se nositelji koncesijskih odobrenja na obalnim plažno rekreacijskim područjima obvežu na: - održavanje reda i čistoće na dodjeljenom dijelu pomorskog dobra - tijekom turističke sezone (razdoblje lipanj - rujan) svakodnevno čišćenje plaža i odvoz smeća - nabavu i postavu potrebnog broja kanti za smeće, pepeljara i slično - organiziranje službe motrenja i spašavanja - održavanje čistoće kemijskih i drugih WC-a i tuševa - podmirenje režijskih troškova vode, odvoza smeća i sličnog sudjelovanje u svim zajedničkim djelovanjima na unapređenju korištenja plažno rekreacijskih zona, informiranju gostiju i promičbi Razvojna politika davanja koncesijskih odobrenja za djelatnosti na pomorskom dobru je vrlo bitna i uticajna na ukupni razvoj Grada Crikvenice i ona se mora definirati u smjeru poticanja i odobravanja svih vrsta djelatnosti koje na pomorskom dobru razvijaju lijepo, kulturno i sportsko. Lučice na području Grada Crikvenice se mogu po zakonu definirati kao privezišta do 10 vezova izvan lučkog područja, športske lučice, luke nautičkog turizma i luke otvorene za javni promet lokalnog značaja (komunalne luke). Lukama otvorenim za javni promet lokalnog značaja na području Grada Crikvenica upravlja Lučka uprava Crikvenica koja je podređena županijskom Uredu za pomorstvo od kojih osigurava većinu financiranja. 59

60 Športskim lučicama i privezištima trenutno ne upravlja nitko. Prema zakonu športske lučice i privezišta ne mogu ostvarivati profit, to jest ne mogu naplaćivati vez trećim osobama. Sa stajališta koncepcije održivog razvoja nautičkog turizma predlaže se slijedeće: - da se športske lučice i privezišta koji ne mogu dohodovno poslovati definiraju kao komunalne lučice - luke otvorene za javni promet lokalnog značaja pod upravom Lučke uprave Crikvenica, koja će ih održavati i imati pravo naplate priveza koji se sada ne naplačuje. - da se lučice, za koje se smatra da mogu dohodovno poslovati - Črni molo, Podvorska i druge, definiraju kao luke nautičkog turizma županijskog značaja te da komunalna tvrtka Grada Crikvenice pokrene inicijativu za dobivanje koncesije nad tim lukama od županije. Prema zakonu županijska služba treba provesti javni natječaj na koji će se javiti komunalna tvrtka Grada Crikvenice ali se na natječaj može javiti i neka druga tvrtka. Pored toga ne bi trebalo biti problema kod dobivanja koncesije zbog provođenja institucije suglasnosti JLS za budućeg koncesionara na području pomorskog dobra. Primjer takvog sličnog upravljanja marinom od komunalne tvrtke nalazi se u Marini Pesja u Omišlju. 60

61 3. Gradska luka i gradski trg: Trg Stjepana Radića Gradska luka i Trg Stjepana Radića je najatraktivniji dio Crikvenice sa nizom kafića sa terasama, sa jahtama i šetnicom koje su u ljetnim mjesecima prepune. Na trgu je raskršće od kojeg vode jednosmjerne ceste prema istoku i prema zapadu uz more. Tijekom turističke sezone Trg Stjepana Radića je prepun gostiju na terasama od niza kafića, a luka je prepuna i nema slobodnih vezova. Postoji vrlo velika potražnja za vezom u luci. Ovaj središnji i najatraktivniji dio Grada Crikvenice zahtjeva pruređenje u smjeru prepoznatljivog središnjeg trga i gradske luke Grada Crikvenice koj će svojom arhitekturom i izgledom odmah biti prepoznat u Hrvatskoj i u Europi. Za njegovo preuređenje se preporuča objava javnog natječaja za prijavu arhitektonskih projekata sa nagradama za projektne ideje. Kada bude izgrađena nova marina u blizini daje se prporuka da se u gradskoj luci osiguraju vezovi za 3-5 mega jahti. 61

62 4. Plaža i parkiralište pored hotela Internacional i ulice Ivana Skomerže Na naznačenom području pomorskog dobra i parkirališta u vlasništvu Grada Crikvenice predlaže se izgradnja marine i hotela sa 5 zvjezdica po modelu JPP, gdje će Grad Crikvenica uložiti zemljište i izgrađenu infrastrukturu a privatni partner ili partneri ostatak ulaganja. 62

63 Model razvoja - izgradnja marine i hotela sa 5 zvjezdica po modelu JPP Plan izgradnje Nautičkog centra Crikvenica obuhvaća: - uklanjanje postojećih objekata - izgradnja novih objekata: - marina za smještaj 200 plovila, - hotel s 5 zvjezdica i 100 kreveta - prateći objekti recepcija, garderobe i sanitarije - trgovački i ugostiteljski prostori. IZNOS PLANIRANE UKUPNE INVESTICIJE u kunama R.br. Naziv / Godina Osnivačka ulaganja 7,500, Ulaganja u projektiranje 1,987,500 1,200, Projektiranje, revizije 1,800, Nadzor nad izvođenjem 1,200, Geomehaničko ispitivanje terena 187, Ulaganja u izgradnju i opremanju objekata 2,687,873 72,161, Rušenje i demontaža postojećih objekata 107, Uređenje platoa 2,580, Obala i lukobran 6,515, Okoliš, parkiralište 808, Gatovi i vezovi za smještaj plovila, hotel s 5 62,400,000 zvjezdica 100 kreveta, uključujući instalacije i interijer, i prateći objekti recepcija i uprava nautičkog centra, trgovački i ugostiteljski prostori, garderobe i sanitarije 3.6. Oprema marine 2,437, Energetika i komunalni troškovi 4,125, , Komunalni doprinos 3,750, Troškovi priključenja komunalnih instalacija 375, Energetika 300, UKUPNO: 16,300,373 73,661,250 UKUPNO: 89,961,623 63

64 PROCJENA OSTVARENJA UKUPNOG PRIHODA PO GODINAMA: Očekuje se povećanje prihoda u prvih 5 godina za 3 % godišnje. u kunama Naziv Iskoristivost kapaciteta 88.85% 91.51% 94.26% 97.09% % prihodi od smještaja jahti 6,750,000 6,952,500 7,161,075 7,375,907 7,597,184 prihodi od usluga plovilima koji 1,575,000 1,622,250 1,670,918 1,721,045 1,772,676 nemaju stalni smještaj u marini prihodi od hotela i pratećih objekata 19,919,500 20,517,085 21,132,598 21,766,575 22,419,573 prihodi od najma prostora 720, , , , ,366 Ukupno: 28,964,500 29,833,435 30,728,438 31,650,291 32,599,799 PROCJENA MATERIJALNIH TROŠKOVA PO GODINAMA: Očekuje se povećanje materijalnih troškova u prvih 5 godina za 3 % godišnje. u kunama Naziv Iskoristivost kapaciteta 88.85% 91.51% 94.26% 97.09% % materijalni troškovi smještaja jahti, 4,600 Eura mjesečno materijalni troškovi od usluga plovilima koji nemaju smještaj u marini, 10,000 Eura mjesečno materijalni troškovi od pratećih objekata, hotel i ugostiteljstvo materijalni troškovi od najma prostora 414, , , , , , , , ,454 1,012,958 7,831,000 8,065,930 8,307,908 8,557,145 8,813, , , , , ,515 Ukupno: 9,420,000 9,702,600 9,993,678 10,293,488 10,602,293 64

65 TROŠKOVI BRUTO PLAĆA RADNIKA u Eurima u kunama Naziv Broj Mjesečna bruto plaća u Eur Rukovoditelj 1 2,500 30, ,000 VSS 5 1,200 72, ,000 SSS , ,000 KV , ,000 NKV , ,000 Ukupno ,200 1,764,000 PROJEKCIJA RAČUNA DOBITI u ' 000 kuna RAZDOBLJA UKUPNI PRIHOD 0 28,965 29,833 30,728 31,650 32,600 32, UKUPNI RASHODI ,183 15,299 15,424 15,557 15,699 15, RASHODI ,683 12,966 13,257 13,557 13,866 13, MATERIJALNI TROŠKOVI 0 9,420 9,703 9,994 10,293 10,602 10, AMORTIZACIJA 272 1,499 1,499 1,499 1,499 1,499 1, BRUTO PLAĆE 0 1,764 1,764 1,764 1,764 1,764 1, FIN. RASHODI 0 2,500 2,333 2,167 2,000 1,833 1,667 BRUTO DOBIT ,781 14,534 15,305 16,093 16,901 17,067 NAGRADE BRUTO DOBIT ,781 14,534 15,305 16,093 16,901 17, POREZ NA DOBIT 0 2,756 2,907 3,061 3,219 3,380 3, NETO DOBIT ,025 11,627 12,244 12,875 13,521 13, REZERVE DIVIDENDE ZADRŽANA DOBIT ,025 11,627 12,244 12,875 13,521 13,654 ZADRŽANA DOBIT, KUMULATIV ,753 22,381 34,624 47,499 61,020 74,674 65

66 PROJEKCIJA FINANCIJSKOG TOKA u '000 kuna: RAZDOBLJA I PRIMICI 16,300 73,661 28,965 29,833 30,728 31,650 32,600 32,600 UKUPNI PRIHOD ,965 29,833 30,728 31,650 32,600 32,600 IZVORI FINANCIRANJA 16,300 73, DIONIČARI, LOKALNI 16, DIONIČARI, STRANI 0 23, KREDITI 0 50, OSTATAK PROJEKTA OSNOVNA SREDSTVA OBRTNA SREDSTVA REZERVE II IZDACI 16,300 73,639 21,141 20,075 20,354 20,647 20,952 20,774 INVESTICIJA U OSN. SREDSTVA 16,300 73, INVESTICIJA U OBR.SREDSTVA , MATERIJALNI TROŠKOVI 0 0 9,420 9,703 9,994 10,293 10,602 10,602 BRUTO PLAĆE 0 0 1,764 1,764 1,764 1,764 1,764 1,764 POREZI IZ DOBITI 0 0 2,756 2,907 3,061 3,219 3,380 3,413 REZERVE OBVEZE PREMA IZVORIMA 0 0 5,833 5,667 5,500 5,333 5,167 5, ANUITETI 0 0 5,833 5,667 5,500 5,333 5,167 5, DIVIDENDE III NETO PRIMICI ,823 9,759 10,374 11,004 11,648 11,826 IV KUMULATIV NETO PRIMITAKA ,846 17,605 27,979 38,982 50,630 62,456 66

67 Na temelju financijskog toka investitora napravljen je ekonomski tok i proračun interne stope rentabilnosti: EKONOMSKI TOK u '000 kuna RAZDOBLJE I PRIMICI ,965 29,833 30,728 31,650 32,600 32,600 32,600 UKUPNI PRIHOD ,965 29,833 30,728 31,650 32,600 32,600 32,600 OSTATAK PROJEKTA OSNOVNA SREDSTVA OBRTNA SREDSTVA REZERVE II IZDACI 16,300 73,639 15,308 14,408 14,854 15,313 15,785 15,774 15,813 INVESTICIJA U OSN. SREDSTVA 16,300 73, INVESTICIJA U OBR. SREDSTVA , MATERIJALNI TROŠKOVI 0 0 9,420 9,703 9,994 10,293 10,602 10,602 10,602 BRUTO PLAĆE 0 0 1,764 1,764 1,764 1,764 1,764 1,764 1,764 POREZI IZ DOBITI 0 0 2,756 2,907 3,061 3,219 3,380 3,413 3,447 REZERVE III NETO PRIMICI -16,300-73,639 13,657 15,425 15,874 16,337 16,815 16,826 16,787 IV KUMULATIV NETO PRIMITAKA -16,300-89,939-76,282-60,857-44,983-28,646-11,831 4,994 21,781 RAZDOBLJE I PRIMICI 32,600 32,600 32,600 32,600 32,600 32, ,784 UKUPNI PRIHOD 32,600 32,600 32,600 32,600 32,600 32,600 32,600 OSTATAK PROJEKTA , OSNOVNA SREDSTVA , OBRTNA SREDSTVA , REZERVE II IZDACI 15,846 15,880 15,913 15,946 15,980 16,013 16,046 INVESTICIJA U OSN. SREDSTVA INVESTICIJA U OBR. SREDSTVA MATERIJALNI TROŠKOVI 10,602 10,602 10,602 10,602 10,602 10,602 10,602 BRUTO PLAĆE 1,764 1,764 1,764 1,764 1,764 1,764 1,764 POREZI IZ DOBITI 3,480 3,513 3,547 3,580 3,613 3,647 3,680 REZERVE III NETO PRIMICI 16,753 16,720 16,687 16,653 16,620 16,587 86,738 IV KUMULATIV NETO PRIMITAKA 38,534 55,254 71,941 88, , , ,539 67

68 Metoda razdoblja povrata ulaganja Prema tablici Ekonomskog toka vidljivo je da će povrat ukupnog investicijskog ulaganja biti godine. Gospodarski je opravdana investicija jer će se izvršiti značajna investicijska ulaganja koja će rezultirati s izgradnjom jedne moderne marine s 200 smještajnih mjesta za plovila od 6 m do 15 m dužine, te sa sportskim, hotelskim i ugostiteljskim kapacitetima čiji je životni i ekonomski vijek duži od 50 godina. Metoda neto sadašnje vrijednosti Neto sadašnja vrijednost budućih primitaka nakon investicijskih ulaganja uz diskontnu stopu od 5 % je veća od nule i iznosi 100,013,865 kuna. Metoda interne stope rentabilnosti Interna stopa rentabilnosti ukupnog poslovanja s realizacijom ovog projekta iznosi %. 68

69 5. Kulturni sakralni objekti, sportski objekti i ostalo Kulturni sakralni objekti Na području Grada Crikvenica postoje svi preduvjeti za još bolji održivi razvoj kulturnog i vjerskog turizma. Kako su smjernice za zaštitu spomenika kulturne baštine slične sa smjernicama razvoja kulturnog i vjerskog turizma, i temelje se na potrebi očuvanja povijesnih prostora i cjelina koje su nositelji ambijentalnih specifičnosti identiteta sredine, predlaže se da JLS, županija i nadležna državna ministarstva pojačaju sufinanciranje zaštite i restauracije spomenika kulturne baštine. Sportski objekti Travnato nogometno igralište, športsku dvoranu, plivalište i blagu klimu je potrebno zanačajnije uključiti u turističku ponudu Grada Crikvenice cijele godine. Navedene kapacitete je potrebno nuditi za pripreme profesionalnih sportskih klubova u Hrvatskoj i u Europi, ali i amaterskim klubovima i udrugama, kako bi se produžila turistička sezona na cijelu godinu. Za organizaciju sportskih takmičenja i raznih kulturnih i muzičkih manifestacija su vrlo bitni sportski objekti, te bi se upravljanje sa njima trebalo centralizirati, te bi se na taj način pojedine manifestacije mogle bolje usklađivati i financirati. Ostali nenavedeni objekti su društveni domovi, društvene prostorije JLS, prostori dani u zakup tvrtkama i obrtnicima. Navedeni prostori su u statusu korištenja i njihovi ugovori o korištenju i zakupu su u večini slučajeva dugoročno definirani, te za njihovo korištenje nije moguće a nije niti potrebno raditi srednjeročnu razvojnu analizu. 69

70 d) Prostori i sadržaji vezani uz proizvodne, trgovačke i servisne djelatnosti Osnove strategije razvoja proizvodne, trgovačke i servisne djelatnosti su predlaganje mjera i instrumenata, oblikovanje pretpostavki koje će potaknuti poduzetnike visoki stupanj aktivnosti i finalizacije proizvoda na području Grada Crikvenice i naročito u djelatnosti prerade servisnih djelatnosti namijenjenih stanovništvu, turističkom gospodarstvu i gostima Grada Crikvenice. Na toj osnovi treba postaviti nužne pretpostavke (definiranje finalnog proizvoda, tržište, marketing, dizajn, razvoj proizvoda, brand, kvaliteta, kadrovi, sustav obrazovanja i organizacija sektora), te sustav mjera i instrumenata (odnosi sa dobavljačima i JLS, cijena energenata, ekološke mjere, funkcioniranje investicijskih fondova, zakonska regulativa) za poticanje konkurentnih finalnih proizvoda i usluga. Postojanje gospodarske krize ne treba dokazivati ni argumentirati, ona je očita. Struktura izvoza je neprihvatljiva. Istodobno uvoz finalnih proizvoda se povećava i u odnosu na izvoz poprima zabrinjavajuće razmjere. Iz tih razloga gospodarski sustav se mora potaknuti određenim ciljanim mjerama i instrumentima i time omogućiti promjenu i učinkovitost gospodarske strukture. Sustavi pomoći poduzećima u konkurenciji na svjetskom tržištu razvijeni su u zemljama Europske unije (u daljnjem tekstu EU). Izvoz se potiče raznim načinima: kreditima, poreznim olakšicama, subvencijama određenim proizvodnim sektorima itd. Iskustva zemalja (koje su se zadnjih godina uključile u EU) ukazuju da se proizvodne i uslužne tvrtke, ukoliko prije ulaska zemlje u EU nisu bile gospodarski pripremljene, ne mogu ravnopravno održati u novoj konkurentskoj situaciji. Uključivanje Hrvatske u WTO, pripreme za priključivanje EU, pristupanje drugim globalnim organizacijama sigurno otvara drugačije političke, ekonomske i gospodarske horizonte. Te proširene vizije moraju biti ugrađene u strateški razvojni proizvodnih i servisnih tvrtki Grada Crikvenice. Treba imati u vidu da razvitak modernih tehnologija, burne promjene u financijskom sektoru, sveobuhvatna globalizacija, kao i druge fundamentalne promjene, čiji će se dinamizam dalje ubrzavati u narednim godinama, proširuju okvire za formiranje nove razvojne strategije. Zato su danas pretpostavke i podloge strategije razvoja bitno drugačije negoli su bile prije samo nekoliko godina. 70

71 Posebno je potrebno istaknuti da zemlje EU sve više izvoze u Hrvatsku, a njihov uvoz ostaje na istoj (sličnoj) razini, dok je debalans sve veći. To govori da tom tržištu ili ne pristupamo ozbiljno (izvoz radi izvoza) ili ne nudimo nove proizvode. Naše grane najviše izvoze rad i prirodne resurse što je neprihvatljivo budući da taj koncept znači izvoz vlastite šanse za razvoj. Kao posljedica realnih okolnosti i ograničenja za takvo stanje pojavljuju se sljedeće krizne točke: 1. Nezadovoljavajuća veličina i struktura izvoza i uvoza, 2. Nezadovoljavajuća struktura (odnos primarne i finalne proizvodnje), 3. Nepostojanje branda hrvatske industrije, 4. Nepostojanje udruživanja u clustere ili okruge (distrikte), usitnjenost i nepovezanost među poduzećima, 5. Institucionalizirana neorganiziranost, 6. Potreba promjene postojeće industrijske paradigme u paradigmu znanja, 7. Potreba stvaranja mreže istraživačkih razvojnih centara, 8. Negativan utjecaj makroekonomske politike, Osnovni financijski pokazatelji poslovanja u kojima gubitak i zaduženja dominiraju, 11. Nema (zaostaje) tehnološkog razvoja i investicija, 12. Ne postoji strategija razvoja sektora. Osnovni ciljevi a) Promijeniti postojeću strukturu u korist izvoza finalnih proizvoda, b) Povećati učešće finalnih proizvoda na tržištu, c) Povećati konkurentnost finalnih proizvoda, d) Povećati zaposlenost, e) Osigurati zadržavanje stanovništva i zaposlenost, 71

72 1. Poduzetnička zona K3 Gospodarstvo Crikvenice obuhvaća obrte, zadruge, mikro, mala, srednja i velika trgovačka društva, te druge oblike privatne poduzetničke aktivnosti. U svom poslovanju malo gospodarstvo Crikvenice se susreće sa mnogim specifičnim problemima koje nisu u mogućnosti samostalno rješiti bez pomoći i koordiniranih poticajnih i drugih mjera države, županije, JLS, te drugih institucija povezanih sa poduzetništvom. Grad Crikvenica je prepoznala tu potrebu, stoga se u svojim razvojnim programima odredila za razvojne potpore malom gospodarstvu. Poseban značaj za razvoj svakako imaju poduzetničke zone, jer organiziranjem poduzetničkih zona na dugoročan način rješava se poduzetnicima problem radnog prostora. Stvaranje uvjeta za nesmetan rad, korištenje zajedničke i prilagođene infrastrukture, te mogućnost povezivanja s drugim poduzetnicima smještenim na istom prostoru u mnogome povećava šansu za dobro poslovanje i zapošljavanje novih djelatnika. Svjesni navedenih činjenica, organizirana je izgradnja poduzetničke zone K3 na području Crikvenice. Grad Crikvenica bazira svoj budući gospodarski i društveni napredak na razvoju svih oblika cjelogodišnjeg turizma i ekološkoj proizvodnji, a preduvjet tome je održivi razvoj koji je usporedan sa zaštitom čovjekove okoline. Zbog toga je u izgradnji zone predviđena izgradnja skladišta i trgovačko uslužnog centra kao potpora razvoju turizma, te razvoj uslužno servisnih djelatnosti vezanih za razvoj turističkih usluga. Treba istaknuti da u Crikvenici nema tako kategorizirane poduzetničke zone koja bi omogućila poduzetnicima gradnju novih poslovnih prostora za njihove namjene na jednoj lokaciji. 72

73 Kako bi udovoljili potrebama i interesima subjekata gospodarstva s relativno manjim površinama, a dostatnim za izgradnju novih poslovnih objekata, ukazuje se potreba pokretanja aktivnosti na razvoju ove poduzetničke zone. Na realizaciji programa i u pripremi izgradnje Poduzetničke zone učinjeno je slijedeće: 1. Određen je nositelj izrade Projekta s programskim aktivnostima 2. Izrađen je Program i idejni projekt 3. Procijenjena je približna financijska konstrukcija projekta i izvori financiranja 4. Istražen je interes poduzetnika A potrebno je još slijedeće: 1. Izraditi UPU, 2. Izraditi projektnu dokumentaciju i nabaviti potrebne dozvole za gradnju 3. Izgraditi infrastrukturu Poduzetničke zone 73

74 ELABORAT S EKONOMSKIM POKAZATELJIMA ULAGANJA KONCEPCIJA RAZVOJA PODUZETNIČKE ZONE Za nove poduzetnika u Poduzetničkoj zoni rezervirano je cca 10,000 m2. Područje Poduzetničke zone je na lokaciji vrlo pogodnoj za razvoj proizvodnih i uslužnih sadržaja namijenjenih tržištu i turizmu Grada Crikvenica. Područje Poduzetničke zone namjenjeno razvoju je u vlasništvu Grada Crikvenica. Neizgrađeni dio Poduzetničke zone Dubračina je jedno od rijetkih zemljišta u Crikvenici koje je pogodno za infrastrukturno građenje i opremanje. Zemljište je ravno, nema potrebe za velikim investicijama u vodovod i kanalizaciju, električna energija je dovedena. U poduzetničkoj zoni predviđene su slijedeće djelatnosti: trgovina i skladištenje pružanje usluga servisne djelatnosti ekološki čiste industrijske djelatnosti Najmanja površina građevinske čestice ne bi smijela biti manja od 500 m 2, niti veća od 1,500 m2. Koeficijent izgrađenosti kig = 0,5. Koeficijent iskoristivosti kis = 1,0 Najveći dopušteni broj etaža građevine iznosi 2 etaže Najmanje 20 % površina građevne čestice zone potrebno je urediti kao parkovne ili zaštitne zelene površine, travnjacima s autohtonim vrstama ukrasnog grmlja i visokog zelenila i sl. Područje poduzetničke zone Dubračina namjenjeno razvoju će se dati u slobodnu prodaju zemljišta za gradnju poslovnih objekata. Takvom koncepcijom dobiti će se Poduzetnička zona koja će na jednoj lokaciji imati svu infrastrukturu za slobodnu gradnju po želji poduzetnika. 74

75 Prognozira se da će od ukupno 10,000 m2 površine zone namijenjene razvoju, polovica biti u funkciji do kraja godine, a do kraja godine ostatak zone. Kada bude potpuno uređena i izgrađena na novom prostoru zone će također biti moguća i očekuje se organizacija sajamskih, kulturnih i sportskih priredbi, turističkih sajmova, koncerata itd. Prioritet razvoja poduzetničke zone je zadovoljiti potrebe poduzetnika i trgovačkih tvrtki, koje snabdjevaju stanovništvo i turiste Grada Crikvenica sa trgovačko - uslužnim - skladišnim prostorima. RAZVOJNI SCENARIJ ZA PODUZETNIČKU ZONU S STRUKTUROM DJELATNOSTI I VREMENSKOM PROJEKCIJOM POPUNJAVANJA ZONE Djelatnosti čiji se razvoj očekuje u zoni su: - maloprodaja proizvoda za domaćinstvo - skladište prehrambenih proizvoda - skladišno prodajni prostor metalne galanterije i željeznih proizvoda - trgovina na veliko - skladištenje - komunalne djelatnosti - servisno - uslužne djelatnosti Preporuča se Gradu Crikvenica da potiče razvoj svih navedenih djelatnosti. 75

76 Osnovne infrastrukturne investicije u Poduzetničkoj zoni (okvirne cijene): NAZIV 1. Izrada projektne dokumentacije i priprema zemljišta (zemljišnoknjižna evidencija, parcelacija, kartografiranje, geodetski poslovi) U kunama 360,000 kn 2. Igradnja ceste i prilaza 2,350,000 kn 3. Izgradnja lokalnog odvoda otpadnih voda 960,000 kn 4. Izgradnja lokalnog vodovoda 890,000 kn 5. Izgradnja lokalne električne mreže 750,000 kn 6. Uređenje okoliša čišćenje prostora zone - privođenje svrhi postojećih objekata 250,000 kn UKUPNO: 5,560,000 kn Dinamika investicija u Poduzetničkoj zoni se prognozira kako slijedi: Naziv i opis investicije Izrada projektne dokumentacije i priprema zemljišta (zemljišno-knjižna evidencija, parcelacija, kartografiranje, geodetski poslovi) 120,000 kn 240,000 kn 2. Igradnja ceste i prilaza 600,000 kn 1,750,000 kn 3. Izgradnja lokalnog odvoda otpadnih voda 960,000 kn 4. Izgradnja lokalnog vodovoda 890,000 kn 5. Izgradnja lokalne električne mreže 750,000 kn 6. Uređenje okoliša čišćenje prostora zone - privođenje svrhi postojećih objekata 250,000 kn UKUPNO 370,000 kn 3,440,000 kn 1,750,000 kn 76

77 Struktura financiranja: Naziv i opis investicije Grad Crikvenica 70,000 kn 500,000 kn 300,000 kn Županija Primorsko-goranska. 1,200,000 kn 550,000 kn Ministarstvo gospodarsta, rada i poduzetništva 300,000 kn 1,740,000 kn 900,000 kn Komunalna društva Ostali izvori, banke i poduzetnici UKUPNO 370,000 kn 3,440,000 kn 1,750,000 kn Gradu Crikvenici se daje preporuka da realizaciji razvoja Poduzetničke zone pristupi na slijedeći način: - Poticanje proizvodnih i uslužnih djelatnosti: maloprodaja proizvoda za domaćinstvo, skladište prehrambenih proizvoda, skladišno prodajni prostor metalne galanterije i željeznih proizvoda, trgovina na veliko, skladištenje, komunalne djelatnosti, servisno - uslužne djelatnosti - Zalaganje i uvjetovanje da budući investitori imaju sjedište tvrtke na području Grada Crikvenica, - Olakšica za komunalne doprinose za gradnju u zoni u visini od 25 % - Olakšica oslobađanja poduzetnika od dijela komunalne naknade u visini prema godinama: - za prvu godinu poslovanja 50% - za drugu godinu poslovanja 25% 77

78 2. Sportska lučica Podvorska Sportska lučica Podvorska je sada opremljena sa dizalicom za plovila i predstavlja značajan kapacitet za smještaj plovila, manje popravke i servise na plovilima. Nakon izgradnje marine sa 200 vezova u neposrednoj blizini, ova lučica će biti najznačajniji kapacitet Grada Crikvenice za servise, opremanje, popravak te dogradnju manjih plovila. Na prostoru športske lučice se mora urediti i opremiti remontno brodogradilište, servis za jahte i trgovački prostori sa slijedećim sadržajima: - servis brodskih motora - održavanje trupa plovila - održavanje nadgrađa i unutarnjeg uređenja plovila - izrada nepropusnih pokrova za plovila - popravak plastičnih, metalnih i drvenih dijelova plovila - dogradnja plovila - montaža dodatne opreme na plovila - trgovina opreme za plovila - trgovina odjeće za nautičare - trgovina za konope i metalnu galanteriju - itd. 78