STRATEGIJA RAZVOJA OPĆINE MALINSKA- DUBAŠNICA

Transcription

1 STRATEGIJA RAZVOJA OPĆINE MALINSKA- DUBAŠNICA PRIJEDLOG: Sveučilište u Rijeci Fakultet za menadžment u turizmu i ugostiteljstvu Opatija Voditelj projekta: prof. dr. sc. Branko Blažević

2 N A R U Č I T E L J : O P Ć I N A M A L I N S K A - D U B A Š N I C A Z a n a r u č i t e l j a n a č e l n i k R O B E R T A N T O N K R A L J I Ć i

3 ISTRAŽIVAČKI TIM prof. dr. sc. Branko Blažević, voditelj i član istraživačkog tima prof. dr. sc. Milena Peršić prof. dr. sc. Dora Smolčić Jurdana ii doc. dr. sc. Adriana Jelušić doc. dr. sc. Marinela Krstinić Nižić - izvršni voditelj Projekta doc. dr. sc. Zvonimira Šverko Grdić L E K T O R I C A: mr. sc. Željka Štefan

4 STRUČNI TIM OPĆINE MALINSKA-DUBAŠNICA Robert Anton Kraljić Bernard Cvelić Branko Justinić Luka Drpić Katica Cvelić Renato Žic Nediljko Vučetić Općinski načelnik Pročelnik Jedinstvenog upravnog odjela Voditelj Odsjeka za komunalno gospodarstvo prostorno uređenje i upravljanje imovinom Viši stručni suradnik za proračun i financije Viši stručni suradnik za društvene djelatnosti Viši stručni referent za komunalne poslove Direktor TZO Malinska-Dubašnica PARTNERSKI ODBOR OPĆINE MALINSKA DUBAŠNICA Nataša Badurina Malonogometni klub Malinska-Dubašnica Ivica Bogović TA Molaris Ivica Bogović Udruga vinara otoka Krka Bukaleta Ernest Bonifačić Udruženje obrtnika Krk Vera Butković MO Malinska- Radići Zdenko Cerović Jedriličarski klub Malinska Alojzije Domboš Udruga antifašista Danijel Drpić Doktorand FMTU-a Igor Hržić MO Poganka - Sveti Anton Nikola Nino Hržić Udruženje obrtnika Krk / sekcija ugostitelja Milica Hržić Udruga antifašističkih boraca i antifašista otoka Krka Marija Jakominić Gradsko društvo Crvenog križa Krk Branko Jud Udruga maslinara Krka 'Drobnica' Lidija Jurešić Byder d.o.o. / Blue Waves Resort Nikola Jurić JK Malinska Ana Kirinčić Povijesna udruga otoka Krka Mladen Kirinčić Športsko ribolovna udruga "Lastavica" Dobrila Kraljić Studio Perivoj d.o.o. Franko Kraljić Tradicijski brodograđevni obrt Malinska Tanja Kraljić TA Kralj Kristijan Kraljić TA Kralj Toni Kraljić KD Dubašnica d.o.o. iii

5 Ivica Krnčević Hotel Villa Rova Tonček Lesica MO Miholjice Ljubica Lončar TA El-Pi Tours Ivica Mrakovčić OPG Mrakovčić Ivica Perišić MO Malinska - Bogovići Katarina Pernar Villa Mare Mons Ivan Petršorić KD Dubašnica d.o.o. Nedo Pinezić Zajednica obiteljskog turizma HGK Milan Radić MO Malinska Bogovići; Povijesna udruga otoka Krka Olga Smajić Udruga antifašista Ivan Šabalja Udruga 'Dubašljanski kolejani' Dubravka Tonžetić Udruga Kreativno 40+, Podružnica Malinska Josip Turčić Hotel Pinija Dean Vignjević Športski streljački klub "Dub" Malinska Predrag Znaor Kick-boxing športska udruga Malinska Sonja Žic Milčetić TA Apolinar NAPOMENA: Spisak članova Partnerskog odbora čine svi pozvani članovi koji su aktivno sudjelovali u radu usmeno ili pismenim putem. iv

6 SADRŽAJ v

7 SADRŽAJ UVOD ANALIZA POSTOJEĆEG STANJA OSNOVNI NACIONALNI, REGIONALNI I LOKALNI STRATEŠKI RAZVOJNI DOKUMENTI Prostorni plan Primorsko-goranske županije i temeljna načela organizacije prostora Prostorni plan i urbanistički planovi uređenja Općine Malinska -Dubašnica OSNOVNA RAZVOJNA OBILJEŽJA I POZICIJA OPĆINE MALINSKA-DUBAŠNICA U PGŽ-U Osnovne značajke prostora i prirodna obilježja Općine Malinska -Dubašnica Stanovništvo KOMUNALNA INFRASTRUKTURA Cestovna infrastruktura Javne zelene površine, parkovi, pješački promet (šetnice) i kupališta Zračni promet Pomorski promet Vodoopskrba Odvodnja Otpad Energetika Elektroopskrba Obnovljivi izvori energije Plinofikacija Sustav telekomunikacija i pošta Sigurnost kao pretpostavka održivosti Ocjena dostignute razine općeg i infrastrukturnog razvoja Općine Malinska -Dubašnica Ocjena općih problema Općine Malinska-Dubašnica Ocjena problema iz domene prostora, stanovništva, okoliša i infrastrukture SWOT matrica ANALIZA STANJA DRUŠTVENIH DJELATNOSTI U OPĆINI MALINSKA-DUBAŠNICA Odgoj i obrazovanje Predškolski odgoj i obrazovanje Osnovnoškolsko obrazovanje u Općini Malinska-Dubašnica Osnovna glazbena škola Mirković - područni odjel Malinska-Dubašnica Srednjoškolsko i visoko obrazovanje u okruženju Podrška programima i sadržajima obrazovnog procesa Kultura Sport i rekreacija Socijalna skrb i zdravstvena zaštita Organizacije civilnoga društva i drugi korisnici potpore Ocjena dostignute razine razvoja društvenih djelatnosti i SWOT analiza PRIRODNO NASLIJEĐE I NJEGOVA ZAŠTITA ZAŠTITA OKOLIŠA GOSPODARSTVO Financijski rezultati gospodarstvenika Obilježja ključnih gospodarskih djelatnosti Trgovina Građevinarstvo Administrativne i pomoćne uslužne djelatnosti Zaposlenost i nezaposlenost Izračun bruto domaćeg proizvoda Temeljne karakteristike gospodarskog sustava općine Malinska Dubašnica vi

8 Ocjena dostignute razine gospodarskog sustava Općine Malinska -Dubašnica SWOT matrica gospodarskog sustava Općine Malinska Dubašnica TURIZAM Turistički pokazatelji općine Malinska-Dubašnica Istraživanje turističke ponude na području otoka Krka i općine Malinska Dubašnica ( ) Metode i instrumenti istraživanja Zadovoljstvo elementima turističke ponude turističke sub-regije otok Krk Zadovoljstvo elementima turističke ponude Malinske-Dubašnice u odnosu na sub-regiju otok Krk Ocjena dostignute razine razvoja turizma i SWOT analiza ANALIZA RAZVOJNIH IZAZOVA OPĆINE MALINSKA-DUBAŠNICA MISIJA, VIZIJA, STRATEŠKI CILJEVI, PRIORITETI I MJERE RAZVOJA OPĆINE MALINSKA-DUBAŠNICA PRISTUP STRATEŠKOM PLANIRANJU RAZVOJA OPĆINE MALINSKA-DUBAŠNICA MISIJA I VIZIJA OPĆINE MALINSKA-DUBAŠNICA STRATEŠKI CILJEVI RAZVOJA OPĆINE MALINSKA-DUBAŠNICA Održivi razvoj, briga za očuvanje resursa i tradicijskih vrijednosti Uspješno gospodarstvo - turizam po mjeri čovjeka i njemu komplementarne djelatnosti Visoka kvaliteta života stanovništva STRATEŠKI CILJEVI, PRIORITETI I MJERE Mjere za provođenje STARTEŠKOG PRIORITETA 1 Slijediti načela održivog razvoja Mjere za provođenje STRATEŠKOG PRIORITETA 2 Razvoj ljudskih resursa usklađivati s gospodarskim razvojem Mjere za provođenje STRATEŠKOG PRIORITETA 3 Povećavati asortiman i kvalitetu turističke ponude te prepoznatljivost destinacije Mjere za provođenje STRATEŠKOG PRIORITETA 4 Razvijati (eko)-poljoprivredu, stočarstvo, malo poduzetništvo, trgovinu i druge uslužne djelatnosti Mjere za provođenje STRATEŠKOG PRIORITETA 5 Poticati realizaciju kapitalnih infrastrukturnih projekata Mjere za provođenje STRATEŠKOG PRIORITETA 6 Osigurati primjenu visokih standarda društvene odgovornosti i socijalne osjetljivosti KRITERIJI ODABIRA PROJEKATA ZA REALIZACIJU STRATEGIJE RAZVOJA OPĆINE MALINSKA-DUBAŠNICA OPĆA POLAZIŠTA ODABIR PROJEKATA I. korak Identifikacija projekata u skladu sa Strategijom razvoja Općine Malinska-Dubašnica II. korak Razvrstavanje projekata III. korak Ocjena projekata prema značaju u skladu s razvojnim prioritetima Strategije razvoja Općine Malinska-Dubašnica Procedura upisa podataka o projektima Ažuriranje podataka POVEZANOST I USKLAĐENOST CILJEVA, PRIORITETA I MJERA STRATEGIJE RAZVOJA OPĆINE MALINSKA-DUBAŠNICA S CILJEVIMA STRATEGIJE RAZVOJA PGŽ-A, NACIONALNIM RAZVOJNIM CILJEVIMA I CILJEVIMA EU-A USKLAĐENOST CILJEVA STRATEGIJE RAZVOJA OPĆINE MALINSKA-DUBAŠNICA S RAZVOJNIM CILJEVIMA RAZVOJNE STRATEGIJE PRIMORSKO-GORANSKE ŽUPANIJE USKLAĐENOST CILJEVA STRATEGIJE RAZVOJA OPĆINE MALINSKA-DUBAŠNICA S NACIONALNIM RAZVOJNIM CILJEVIMA Mogućnosti financiranja iz programa i fondova EU-a Prioritetna područja financiranja razvoja Općine Malinska -Dubašnica DOMAĆE LINIJE FINANCIRANJA Proračun Ostali oblici financiranja PLAN PROVEDBE STRATEGIJE RAZVOJA OPĆINA MALINSKA-DUBAŠNICA INSTITUCIJE I MEHANIZMI PROVEDBE vii

9 5.2. MONITORING EVALUACIJA ZAKLJUČNE NAPOMENE KORIŠTENA LITERATURA POPIS TABLICA POPIS SLIKA viii

10 UVOD 1

11 UVOD STRATEGIJA RAZVOJA OPĆINE MALINSKA-DUBAŠNICA (u nastavku Strategija), povjerena je istraživačkom timu Fakulteta za menadžment u turizmu i ugostiteljstvu, Sveučilišta u Rijeci. Svrha izrade Strategije je stvoriti dobar i sveobuhvatni razvojni plan u skladu sa standardima EU-a, kao osnovu budućega gospodarskog, društvenog, kulturnog i svekolikog razvoja Općine Malinska-Dubašnica, a temeljeno na razvojnim dokumentima Republike Hrvatske i PGŽ-a. U istraživanju je naglasak stavljen na interaktivni rad Istraživačkog tima s članovima Stručnog tima Općine Malinska-Dubašnica kao užim, te Partnerskim odborom kao širim timom koji uključuje sve relevantne interesne skupine u Općini Malinska-Dubašnica. CILJ izrade Strategije je stvoriti dokument usmjeren na osiguranje kvalitete života građanima Općine Malinska-Dubašnica, slijedom načela održivoga razvoja. Interaktivnim radom ciljnih skupina pristupilo se definiranju svih relevantnih činitelja budućega gospodarskog, društvenog, kulturnog, infrastrukturnog i svekolikog razvoja Općine Malinska-Dubašnica. Na ovim se polazištima Općina Malinska-Dubašnica usmjerava u pravcu njezinog pozicioniranja na karti uspješnih općina u Republici Hrvatskoj i širem okruženju. U koncipiranju Strategije su uvažavane strateške odrednice viših instanci, te uvažavani postojeći razvojni projekti i smjernice, značajni za planiranje razvoja iniciranih od strane općinske, odnosno lokalne vlasti. Navedeni se projekti međusobno razlikuju i potrebno ih je uskladiti sa zajedničkim ciljem razvoja. Da bi programi kreirani na nacionalnoj razini mogli polučiti priželjkivane rezultate i na lokalnoj razini, nužno je da se i lokalna zajednica aktivno uključi u razvoj šireg područja na kojem djeluje. Svako područje, regija, općina ili grad ima svoje specifičnosti, koje treba uvažavati u kreiranju strateških dokumenata na lokalnoj razini. 2 JLS su nositelji razvoja, ali u izradi svojih dokumenata moraju uvažavati instrumente provedbe regionalne politike definirane kroz programe razvoja županija i širih regija, ali treba komunicirati i s nižom razinom tj. s naseljima i njihovim mjesnim odborima, kako bi se uvažile realne potrebe i koordinirala globalna i lokalna polazišta. Primorsko-goranska županija (PGŽ) posjeduje Strategiju razvoja PGŽ-a , pa se navedeni dokumenti uzimaju kao polazišna osnovica i značajan input i okvir u izradi Strategije razvoja Općine Malinska Dubašnica. Dakle, u izradi ove Strategije uvažavaju se načela značajna za lokalnu razinu, sljedeći pri tome načela planiranja na državnoj razini, a posebno ona na regionalnoj razini. Država tako izrađuje strateške dokumente u kojem smjeru treba graditi svoju budućnost, koje su joj glavne grane gospodarstva, krupna infrastruktura i područja od nacionalnog interesa. Na razini Republike Hrvatske se kao temeljni dokument uvažava Strategija razvoja RH koju donosi Vlada i Sabor Republike Hrvatske, te regionalne operativne planove ili strategije regionalnog razvoja koje donose županije i programe ukupnog razvoja ili strategije razvoja, koje donose općine i gradovi u RH. Slijedom navedenog, izrađuju se planovi na razini regije, pa se Općina Malinska-Dubašnica kao jedinica lokalne samouprave (JLS) usmjerava na usklađivanje s planovima Primorsko-goranske županije. Za Općinu Malinska-Dubašnica, kao lokalnu razinu planiranja razvoja, Strategija razvoja je iznimno značajan dokument u složenom sustavu upravljanja razvojem. Tako lokalna razina

12 preuzima odgovornost za svoj doprinos ukupnom gospodarskom i društvenom razvoju, usklađenom s ostalim JLS-ima. Usklađenost je potrebna i sa Strategijom regionalnog razvoja RH, u programskom i financijskom segmentu, što znači da se na svim razinama u sustavu jasno definiraju razvojni prioriteti, da se oni usuglase, te da se u skladu s time podrže oni razvojni projekti, koji opravdavaju investiranje javnih sredstava u prioritetna područja, koja će nedvojbeno doprinijeti postizanju razvojnih ciljeva. Takvi sustavi su također preduvjet za sudjelovanje u preraspodjeli sredstava iz programa i fondova Europske unije. Poseban značaj za održivi razvoj zemlje i njenu konkurentnost na europskom tržištu čini upravo regionalna politika. Na taj se način izjednačava gospodarska razvijenost pojedinih regija unutar države te olakšava implementacija u globalne procese koji se odvijaju na tržištu. U prilog tome govori i praksa Europske unije u kojoj ne samo da regije unutar država razvijaju politiku svojeg razvoja nego se često regije različitih država (koje imaju iste ili slične interese) povezuju te zajednički nastupaju i razvijaju na tržištu. U izradi Strategije je, uz Istraživački tim (Sveučilište u Rijeci, FTHM) bio uključen i Stručni tim Općine Malinska-Dubašnica (načelnik, pročelnik, voditelji, stručni suradnici i direktor turističke zajednice), ali i relevantni i referentni subjekti različitih interesnih skupina Općine (dionici, stakeholderi), a koji su djelovali kroz Partnerski odbor. Partnerski odbor je koncipiran kao fleksibilna tvorevina ciljnih skupina, stalno otvorena za nove sudionike odnosno osobe iz određene ciljne skupine, koje nedvojbeno mogu doprinijeti kvaliteti konačnih spoznaja. Sudjelovanje u Partnerskom odboru je dobrovoljno i svaki pojedinac, institucija ili organizacija koji zna, želi i može doprinijeti kvaliteti konačnih rezultata pozvan je da se direktno ili indirektno uključi i sudjeluje u radu i doprinese konačnom oblikovanju strateških smjernica razvoja. U istraživanje su se prema potrebi mogli uključiti i ostali sudionici, kao specijalisti za pojedina područja, te aktivno preuzeli odgovornost za uspješnu realizaciju ovoga dokumenta. 3 Članovi istraživačkog tima su aktivno uključeni u realizaciju načela integriranog partnerstva, jer koordiniraju interaktivni rad različitih ciljnih skupina i sfera interesa, okupljenih oko iste problematike i s istim ciljem, ostvarenja dobrobiti za sve građane Općine Malinska - Dubašnica. Rezultati svake faze se raspravljaju najprije u okviru gore navedenih tijela, da bi se zatim dali na uvid i ocjenu cjelokupnom građanstvu u zajednici (preko mrežnih stranica Općine), na način da se sugestije uvažavaju u daljnjim fazama rada na Strategiji. Takav kvalitativni pristup u izradi Strategije je prihvaćen iz razloga, što je ocijenjen kao značajna pretpostavka da će predloženi ishodi istraživanja, biti prihvatljivi i s teorijskog i s praktičnog stajališta. Naime, uključenost različitih interesnih skupina i šire javnosti, osigurava realniji pristup i viši stupanj zainteresiranosti korisnika za uključivanjem u fazi izrade, a kasnije i u realizaciju ciljeva postavljenih Strategijom. KONCEPCIJA izrade Strategije se temelji na bottom up pristupu i uobičajenoj metodologiji rada prihvaćenoj u zemljama Europske unije 1 što uključuje animiranje najšire zajednice tj. svih zainteresiranih na davanja prijedloga, sugestija i kritika, s ciljem da se iste stručno analiziraju i usmjeravaju u pravcu rješavanja ciljeva. No u nekim segmentima je korišten i top down pristup, kada se Strategija usklađivala sa strateškim dokumentima i institucionalnim odrednicama definiranim na regionalnoj razini (PGŽ), nacionalnoj razini (Vlade Republike Hrvatske) i šire (dokumenti Europske unije i globalno važeće odrednice npr. UNWTO-a, 1 Usporediti npr.: H.W. Franz, R.. Sarcina: Building Leadership in Project and Network Management - A Facilitatior's Tools Set, Springer, Berlin, Heidelberg, 2009.; index. php?sid=1857 i sl.

13 UNEP-a, UNFPA-a, UNCTAD-a, UNCDF-a i sl.), a na način da se istraživanje provodi kroz nekoliko faza, na način da se u svaku slijedeću fazu uključuju rezultati istraživanja prethodne faze. Spomenuta EU metodologija odnosi se na primjenu Projektnog planiranja orijentiranog prema ciljevima GOPP (Goal Oriented Project Planning), koja se šire primjenjuje od 1980-ih godina, a predstavlja razvijeniji oblik ranije definiranog okvira logičkog pristupa problemima LFA (Logical Framework Approach), koju je godine razvila američka Agencija za međunarodni razvoj USAID (United States Agency for International Development), a prepoznatljiv je i pod nazivom logframe. Ovaj je pristup široko prihvaćen (agencije UN-a), ali je nailazio i na veliku praktičnu primjenu, posebno kada je prethodni prijedlog značajno pojednostavljen i predložen u novoj formi. Teorijska i praktična vrijednost primjene GOPP metodologije, očituje se u sustavnom pristupu procesu identifikacije logičkih veza i odnosa definiranih strategijom razvoja. U operativnoj provedbi ovih načela, a zbog ograničenog vremena, istraživački tim se opredijelio za sljedeće tri faze. Prva faza istraživanja uključivala je sagledavanje relevantnih strateških dokumenata od globalne do lokalne razine, te provođenje analize postojećeg stanja, a sve sa svrhom da se prepoznaju jake i slabe strane dosadašnjeg razvoja Općine Malinska-Dubašnica, te mogućnosti i prijetnje okruženja (SWOT analiza), a sve kako bi se na što realnijim polazišnim osnovama, mogle definirati strateške odrednice razvoja. Tako je u samom početku intenziviran rad sa Stručnim timom i Partnerskim odborom Općine Malinska-Dubašnica, kako bi se prepoznali polazišni elementi za pristup, što je rezultiralo prepoznavanjem značajki dostignutog stupnja razvoja Općine, na način da su se navedene spoznaje prezentirale zajednički za tri ciljne grupe polazišnih elemenata: 2 prostor, stanovništvo, okoliš, infrastruktura gospodarstvo, turizam društvena infrastruktura. 4 Rezultati do kojih se došlo anketnim istraživanjem, povezani su s prijedlogom ranije raspravljene misije, vizije i strateških ciljeva, te objedinjeno prezentirani javnosti na mrežnim stranicama Općine Malinska-Dubašnica, a s pozivom građanima da se očituju na materijal, u kojem su bili predstavljeni rezultati prve faze istraživanja. U tom procesu su dobivene korisne sugestije, koje su detaljno raspravljane među članovima istraživačkoga tima, a sve kako bi se na adekvatan način uključile u konačni prijedlog Strategije. Kada je taj proces završen, pristupilo se drugoj fazi izrade Strategije. Druga faza izrade Strategije uključuje definiranje ključnih elemenata ove Strategije, slijedom teorijskih polazišta, rezultata anketnog istraživanja, spoznaja stečenih kroz radionice s Stručnim timom i Partnerskim odborom, a kroz smjernice koje proizlaze iz misije, vizije i strateških ciljeva razvoja Općine. Naime, kroz stablo neiskorištenih mogućnosti definirani su strateški prioriteti, koje je trebalo operacionalizirati kroz mjere. Svi elementi razrade Strategije pošli su od temeljnog načela, da će se predlagati samo oni programi i sadržaji, koji osiguravaju provedbu načela održivog razvoja, neovisno radi li se o gospodarstvu/turizmu kao 2 Istraživanje je temeljeno na primjeni anketnog upitnika, kojeg su temeljem analize stanja i rasprave na radionicama, pripremili i proveli članovi istraživačkog tima među članovima Stručnog tima i Partnerskog odbora (anketni upitnik nalazi se u Prilogu I)

14 ključnom segmentu nacionalnog gospodarstva, odnosu prema stanju u prostoru i okolišu ili osiguranju sadržaja za kvalitetan razvoj lokalne zajednice. Pri izrade Strategije, u potpunosti se slijedila spomenuta metodološka osnovica, koja istraživače usmjerava na transparentan način prezentiranja spoznaja o razvoju, koje proizlaze iz strateških opredjeljenja, a koja su opet temeljena na prihvaćenoj viziji i iz nje proizašlih ciljeva. Stoga očekivane rezultate uvijek treba sagledavati u kontekstu polazišnih vrijednosti, s posebnim naglaskom na uravnoteženje ekonomskih, ekoloških i društvenih vrijednosti svih razvojnih elemenata, a posebno kada se radi o kapitalnim projektima razvoja. Stoga je druga faza posebno značajna, jer se kroz ovu fazu raspravljaju rješenja koja je istraživački tim predložio, na način da se najprije očituju članovi Stručnog tima da se nakon korekcija temeljenih na ovim prijedlozima, o svemu očituju članovi Partnerskog odbora i cjelokupna javnost. Kao i u prvoj fazi, pogotovo je značajno da se i u okvire druge faze uključe svi subjekti iz političkog, gospodarskog, društvenog i javnog života, udruge i najšira javnost, kako bi se kroz kritički osvrt i konstruktivne prijedloge doprinijelo da Strategija u konačnici postane oživotvoren dokument, te da ga sve interesne skupine mogu smatrati svojim izvornim proizvodom, te se aktivno uključe u njegovu realizaciju. Kao i tijekom prve faze, tako se i u ovoj fazi naglasak stavlja na održavanje radionica, kroz koje je moguće uspješno testirati mogućnost praktične primjene rješenja, koje su predložili članovi istraživačkog tima. Posebno treba raspraviti često divergentne stavove različitih interesnih skupina, kako bi se kroz postizanje konsenzusa došlo do optimalnog rješenja. Članovi istraživačkog tima su tijekom druge faze rada na Strategiji slijedili načela upravljanja prema ciljevima, poznatih još i kao SMART koncepcija ciljeva, koja nalaže da se u njihovoj razradi kroz strateške prioritete i mjere uvaži da sve što se prezentira bude: 5 S = specifično (specific) M = mjerljivo (measurable) A = dostižno (attainable) R = relevantno (relevant) T = vremenski usklađeno (time-related). Na taj način je istraživački tim ponudio one strateške odrednice koje će potencijalno biti moguće realizirati u uvjetima okruženja u kojima će se Općina Malinska-Dubašnica realno pozicionirati u razdoblju za koje se strategija donosi. Tijekom razrade strateških odrednica razvoja, traženi su odgovori na mnoga otvorena pitanja, a poseban je naglasak stavljen na one činitelje, koji su presudni za uspjeh, uz naglasak na indikatore kojima će se pozitivni pomaci realno moći mjeriti i dokazivati postignuti uspjeh. Ovakvom pristupu sudionici u interaktivnom radu kroz radionice možda mogu zamjeriti određenu krutost i strogost, no nedvojbeno je da takav pristup omogućava izradu dokumenta, koji je razumljiv i prihvatljiv za sve stanovnika Općine Malinska - Dubašnica. Treća faza odnosi se na implementaciju ove Strategije, a započinje nakon što je ista prihvaćena na Općinskom vijeću. U tu svrhu je poželjna izrada akcijskih planova, osnivanje relevantnih tijela za poduzetništvo, iznalaženje optimalnih uvjeta financiranja (posebno iz EU fondova), te aktivno usmjeravanje razvoja temeljeno na načelima održivosti. Uspješnost provedbe Strategije temelji se na sustavnom praćenju (monitoringu) i evaluaciji učinaka definiranih kroz akcijske planove, što uključuje izbor relevantnih kriterija i dinamike provođenja u svakom segmentu, a uz uvažavanje načela na kojima je Strategija i postavljena.

15 ANALIZA POSTOJEĆEG STANJA 6

16 1 ANALIZA POSTOJEĆEG STANJA Analiza postojećeg stanja Općine Malinska-Dubašnica provedena je na način da su članovi Istraživačkog tima od članova Stručnog tima i članova Partnerskog odbora dobili svu raspoloživu dokumentaciju te konzultirali ostale dostupne izvore podataka, kako bi se što realnije mogla ocijeniti dostignuta razina razvoja Općine Malinska-Dubašnica, na način da su istraživanja grupirana u okvire sljedećih temeljnih cjelina: prostor, stanovništvo, okoliš, infrastruktura; društvene djelatnosti; i gospodarski sustav s posebnim naglaskom na analizu turističkog razvoja. Poseban naglasak je stavljen na ocjenu polazišta definiranih nacionalnim i regionalnim strateškim dokumentima, te njihovu usklađenost s postojećim dokumentima u Općini Malinska-Dubašnica, a na način kako je to prezentirano u nastavku. 1.1 Osnovni nacionalni, regionalni i lokalni strateški razvojni dokumenti Od osnovnih strateških dokumenata donesenih na razini Republike Hrvatske, u izradi Strategije su konzultirani sljedeći: Strategija i Program prostornog uređenja Republike Hrvatske 3 ; Strategija razvoja turizma Republike Hrvatske do godine 4 ; Strategija održivog razvitka Republike Hrvatske 5 ; Strategija prometnog razvitka Republike Hrvatske 6 ; Strategija energetskog razvoja Republike Hrvatske 7 ; Strategija regionalnog razvoja Republike Hrvatske, ; Industrijska strategija Republike Hrvatske ; Strategija razvoja poduzetništva u Republici Hrvatskoj ; Strategija zaštite, očuvanja i održivog gospodarskog korištenja kulturne baštine Republike Hrvatske za razdoblje ; 7 Nacionalna strategija stvaranja poticajnog okruženja za razvoj civilnog društva od do godine 12 ; Program ruralnog razvoja Republike Hrvatske za razdoblje ; Strateški plan Ministarstva unutarnjih poslova i drugih institucija u funkciji zaštite i spašavanja za razdoblje i ; Nacionalna strategija zaštite od 3 NN 50/99, NN 13/97 4 NN 55/13 5 NN 30/ NN 139/99 7 NN 130/ Ministarstvo regionalnoga razvoja i fondova Europske unije: Strategija regionalnog razvoja Republike Hrvatske , Zagreb, Ministarstvo gospodarstva, Zagreb, Ministarstvo poduzetništva i obrta, Zagreb, HR-Final. pdf Ured za udruge Vlade Republike Hrvatske, Zagreb, Finalna inačica poslana u EK na odobrenje /strateski% 20plan% 20MUP v-3.pdf 20plan% 20MUP -a% pdf

17 požara za razdoblje od do godine 15 ; te Akcijski plan razvoja ekološke poljoprivrede u Republici Hrvatskoj za razdoblje godine 16.Osnovni strateški dokumenti, koji su doneseni na razini PGŽ-a, a koji su značajni za razvoj Općine Malinska- Dubašnica su sljedeći: Razvojna strategija PGŽ-a ; Razvojna strategija Primorsko-goranske županije ; Strateške smjernice rada PGŽ-a ; Prostorni plan PGŽ-a 20 ; Glavni plan razvoja turizma PGŽ-a 21 ; Izmjene glavnog plana razvoja turizma PGŽ-a 22 ; Strateški marketinški plan turizma Kvarnera ; Akcijski plan provedbe Razvojne strategije PGŽ ; Strategija razvoja zdravstvene industrije PGŽ-a , 25 i Zeleni plan Primorsko-goranske županije 26. Ne smiju se zaobići ni osnovni strateški dokumenti koji su već doneseni na razini Općine Malinska-Dubašnica i koje treba uvažavati u planiranju razvoja, a to su prvenstveno: Prostorni plan uređenja Općine Malinska-Dubašnica 27 ; Urbanistički planovi Općine Malinska- Dubašnica; Prijedlog projekta ukupnog razvoja Općine Malinska-Dubašnica 28, Plan razvoja turizma općine Malinska-Dubašnica 29, Općina Malinska Dubašnica , Ciljane izmjene i dopune Prostornog plana uređenja općine Malinska-Dubašnica 31, Dubašnicapovijesne mijene, drevna župa i iseljenici u New Yorku 32. U razvojnoj Strategiji PGŽ-a dana je razvojna vizija PGŽ-a, kao i temeljni strateški ciljevi koji se na njoj temelje, a glasi: Primorsko-goranska županija je konkurentna, održiva i društveno pravedna regija poželjna za život i rad. Ova su polazišta uvažena pri definiranju vizije razvoja Općine Malinska-Dubašnica, tim više što ona odražava težnje svih slojeva društva u ovoj regiji. Ovako postavljena vizija ujedno i obveza da se svi oni dokumenti, koji se na njoj temelje, usmjeravaju po načelima održivog razvoja. Slijedom vizije definirane u okvirima Razvojne strategije PGŽ-a, definirani su i strateški ciljevi razvoja u okviru prijedloga Strategije razvoja Primorsko-goranske županije kojom se jasno definiraju temeljni razvojni ciljevi NN 68/ PLAN% 20RAZVOJA% 20EKOLO% C5% A0KE%20POLJOPRIVREDE%20Z A% 20RAZDOBLJE% pdf 17 Primorsko-goranska županija, pdf 18 Radni prijedlog, Primorsko-goranska županija, Primorsko-goranska županija, SN PGŽ 32/ Glavni plan razvoja turizma Primorsko-goranske županije, Fakultet za menadžment u turizmu i ugostiteljstvu Opatija, Sveučilište u Rijeci, Izmjene i dopune Glavnog plana razvoja turizma Primorsko-goranske županije, Fakultet za menadžment u turizmu i ugostiteljstvu Opatija, Sveučilište u Rijeci, Strateški marketinški plan turizma Kvarnera , TZ Kvarner, Institut za turizam, Akcijski plan provedbe Razvojne strategije PGŽ , Regionalna razvojna agencija Porin, Primorsko-goranska županija, Zeleni plan PGŽ, Udruga Eko Kvarner, SN PGŽ 8/01, 14/03, 12/04 28 Prijedlog projekta ukupnog razvoja Općine Malinska-Dubašnica, (2011), P.M.C. d.o.o. Rijeka, listopad (dokument koji nije prošao proceduru na Općinskom vijeću). 29 Plan razvoja turizma općine Malinska-Dubašnica,(2002), Institut za turizam, Zagreb, prosinac 30 Fičor Miljenko, (2014), Općina Malinska Dubašnica ,,Primorsko-goranska županija-otočni gradovi i općine, 31 Ciljane izmjene i dopune Prostornog plana uređenja općine Malinska-Dubašnica, "Službene novine PGŽ br. 9/ Bozanić Anton,(2014), Dubašnica-povijesne mijene, drevna župa I iseljenici u New Yorku, Općina Malinska Dubašnica 33 Više o tome::vidjeti Nacrt Strategije razvoja Primorsko goranske županije , (Županijski zavod za urbanizam i prostorno planiranje, rujan, 2014., kao i str. 11.

18 Cilj 1 RAZVOJ KONKURENTNOGA I ODRŽIVOGA GOSPODARSTVA U okviru ovog cilja definirani su sljedeći strateški prioriteti: razvoj poticajnoga poduzetničkog okruženja rast investicija i izvoza razvoj gospodarstva temeljen na znanju i inovacijama razvoj zelenoga gospodarstva razvoj ključnih gospodarskih djelatnosti. PGŽ se, unutar istaknutih pet prioritetnih ciljeva, opredjeljuje za mjere vezane uz: razvoj poduzetničke infrastrukture; jačanje konkurentnosti malih i srednjih poduzetnika; poticanje udruživanja i klasterizacije; poticanje društveno odgovornog poslovanja; stvaranje povoljne klime za investicije; podrška izvoznim aktivnostima; gospodarska promocija; poticanje primjene novih tehnologija; jačanje istraživačke i inovacijske infrastrukture; poticanje istraživanja i razvoja te komercijalizacija inovacija; poticanje istraživanja i razvoja te komercijalizacija inovacija; aktivnosti umrežavanja i partnerstva visokoškolskih ustanova, istraživačko-tehnoloških centara i poduzetnika; poticanje razvoja kreativnih industrija; razvoj poljoprivrede, šumarstva, ribarstva, akvakulture i lovnog gospodarstva; podrška približavanju prema gospodarstvu temeljenoj na niskim emisijama CO2 u svim sektorima; poticanje korištenja OIE i energetske efikasnost; razvoj prometnog sektora; razvoj energetskog sektora; unapređenje turizma; razvoj prerađivačke industrije; jačanje pristupa i korištenja informacijskih i komunikacijskih tehnologija. 9 Cilj 2 JAČANJE REGIONALNIH KAPACITETA I RAVNOMJERAN RAZVOJ U okviru ovoga cilja definirani su sljedeći strateški prioriteti: Ravnomjeran razvoj mikroregija i povećanje teritorijalne kohezije. Održivo upravljanje okolišem, prostorom te prirodnom i kulturno-povijesnom baštinom. Jačanje kapaciteta i učinkovita suradnja s civilnim društvom. To će se realizirati mjerama prema prioritetima: unapređenje sustava planiranja i upravljanja prostorom; integralno upravljanje morem i obalnim područjem; zaštita i praćenje stanja svih sastavnica okoliša; unapređenje integralnog sustava gospodarenja otpadom; zaštita i upravljanje vrijednim dijelovima prirode i ekološke mreže; održivo upravljanje materijalnom i nematerijalnom kulturno-povijesnom baštinom; partnerstvo i potpora organizacijama civilnog društva; promicanje vrijednosti nacionalnih manjina i multikulturalnosti; unaprjeđenje sustava prevencije, zaštite i spašavanja. Cilj 3

19 RAZVOJ LJUDSKIH POTENCIJALA I POVEĆANJE KVLITETE ŽIVOTA U okviru ovoga cilja definirani su sljedeći strateški prioriteti: Stvaranje uvjeta za razvoj tržišta rada i mobilnost radne snage. Unapređenje obrazovnoga sustava te njegova usklađenost s potrebama u gospodarstvu. Unapređenje zdravlja i socijalnog blagostanja. Unapređenje socijalne sigurnosti i jačanje socijalne uključenosti. Unapređenje kvalitete i dostupnosti kulturnih i sportskih sadržaja. To podrazumijeva ponajprije mjere kao što su: dinamičan sustav obrazovanja i prekvalifikacija sukladno potrebama društva uz promociju cjeloživotnog učenja; poticanje obrazovanja za deficitarna zanimanja; uključivanje skupina u nepovoljnom položaju na tržište rada; jačanje znanstveno obrazovnih institucija; izgradnja, unapređenje te usklađenost mreže obrazovnih ustanova sa stvarnim potrebama; obrazovni sustav prilagođen stvarnim potrebama različitih kategorija korisnika; poticanje mobilnosti učenika i djelatnika u obrazovnom sustavu; poticanje izvrsnosti, kreativnosti i inovativnosti; povećanje i usklađivanje dostupnosti zdravstvene zaštite na primarnoj i sekundarnoj razini; unapređenje programa palijativne i hospicijske skrbi uspostavom sustavnog pristupa; razvoj zdravstvenih programa iznad standardne razine zaštite; promicanje zdravih stilova življenja i prevencije ovisnosti; poticanje razvoja specijaliziranih zdravstvenih institucija; osiguranje provođenja programa prevencije i ranog otkrivanja bolesti; demografski poticaji i potpora roditeljima u podizanju i odgoju djece; poboljšanje dostupnosti pristupačnih, održivih i visoko kvalitetnih socijalnih usluga; socijalno uključivanje osoba u riziku od siromaštva i socijalne isključenosti; poticanje i razvoj socijalnog poduzetništva i zadrugarstva; poticanje i razvoj programa kulture i sporta i njihove infrastrukture; poticanje umrežavanja institucionalnog i izvaninstitucionalnog sektora kulture. 10 Temeljeno na ovim polazištima, razvoj Općine Malinska-Dubašnica može se sagledati u kontekstu odrednica globalnog i regionalnog razvoja, tim više što je Strategija razvoja Primorsko-goranske županije pokušaj uspostavljanja ravnoteže u odnosima globalnih procesa i specifičnosti regionalnog razvoja, te što je PGŽ jedna od vodećih u Republici Hrvatskoj. Uz spomenute strateške ciljeve u Strategiji razvoja PGŽ-a navode se i tzv. horizontalne mjere koje se odnose na: - Povećanje učinkovitosti javnih institucija te jačanje kapaciteta za upravljanje razvojem. - Korištenje informacijskih i komunikacijskih tehnologija u javnom i privatnom sektoru. - Jačanje svijesti i otpornosti na klimatske promjene kao rezultat pristupa razvoju PGŽ-a. TEMELJNA NAČELA koja će se uzimati u obzir u svim mjerama te prilikom definiranja konkretnih razvojnih projekata PGŽ-a su: - Ravnopravnost spolova i jednake mogućnosti za sve društvene skupine; - Održivi razvoj; - Korištenje dobre upravljačke prakse i participativan pristup razvoju. Uz ove dokumente, konzultirat će se već spomenuti (i nespomenuti) dokumenti značajni za razvoj Općine Malinska-Dubašnica, među koje se posebno značenje pridaje prostornoplanskoj dokumentaciji i načelima organizacije prostora.

20 1.1.1 Prostorni plan Primorsko-goranske županije i temeljna načela organizacije prostora Prostornim planom PGŽ-a obuhvaćeno je područje Općine Malinska-Dubašnica kao jedinice lokalne samouprave, na površini veličine 39 km2, ili 1,09% teritorija Primorsko-goranske županije i po veličini je na dvadeset i sedmom mjestu od 36 gradova i općina. Temeljni ciljevi razvoja definirani su Prostornim planom PGŽ-a. U planovima užeg područja PGŽ-a nužno je poštivati temeljna načela organizacije prostora za izradu planova užeg područja, a to su: 34 Regionalni koncept. PGŽ funkcionira kao jedinstvena cjelina unutar koje se ujednačuju uvjeti uređenja i razvitka. Prostor PGŽ-a je jedinstven i cjelovit, a unutar toga jedinstvenog prostora gubi se značenje različitog razmještaja radnih mjesta i stanovanja. Otvorenost prostora. Područje PGŽ, osim omeđenosti upravnim granicama, otvoreni je prostor za međunarodnu i međuregionalnu suradnju. Otvorenost regionalnog sustava je činitelj reprodukcije toga područja i razvitka. Organizacija prostora po načelu otvorenosti mora se očitovati u svim elementima organizacije: gospodarskim, uslužnim, intelektualnim, prometnim i ostalim funkcijama. Integriranje prostora je neposredno vezano na otvorenost prostora PGŽ-a. Otvorenost prostora doživljava svoj smisao i opravdanje u njegovoj integraciji s obodnim prostorima što treba ostvariti preko važnih regionalnih, europskih i svjetskih prometnih koridora i veza na kopnu, moru i zraku. Prostor kao resurs pojavljuje se kao najvredniji resurs s pitkim vodama, šumama, poljima, morem, podmorjem, obalama i pripadajućim živim svijetom. Treba težiti oslanjanju na prirodne resurse za zadovoljavanje osnovnih egzistencijalnih potreba stanovništva. Unaprijediti veze i odnose urbanih i ruralnih dijelova PGŽ-a radi rastuće egzistencijalne međuovisnosti tih dijelova. 11 Policentrizam znači razmještaj ljudi i dobara u prostoru koji se mora temeljiti na policentričnom načelu, a to znači da organizacija regionalnog prostora ima više središta iz kojih se na određenoj razini utječe na razvitak gravitacijskog prostora. Međuodnos pojedinih središta u prostoru počivat će na suradnji i konkurenciji. Policentrizam pretpostavlja jaku inicijativu pojedinih središta, veći dinamizam i privlačenje kvalitetne gospodarske i uslužne strukture. Interaktivnost znači preuzeti ulogu nositelja širega regionalnog razvoja, usmjeravati procese definiranja razvojnih potreba i interesa, te učinkovito upravljati zajedničkim razvojnim potencijalima. Bolje vrednovati geostrateški položaj PGŽ-a putem naglašenije pomorske orijentacije i izgradnje nedostajuće infrastrukture. Time će se potaknuti daljnji društveni i gospodarski razvoj, prioritetno zasnovan na društvu znanja i ključnim gospodarskim granama: brodogradnji i prerađivačkoj industriji, pomorstvu i prometu, energetici, turizmu i uslužnim djelatnostima. Osnaživati međuregionalnu povezanost i suradnju u okviru Jadranske euro-regije, a posebno s regijama s kojima ima najizraženije zajedničke interese (zaštita okoliša, promet, ribarstvo, kulturno-povijesno naslijeđe i dr.). 34 Prostorni plan Primorsko-goranske županije (SN PGŽ-a 2013)

21 Održivi razvitak je sintagma suvremenoga razvitka i načelo organizacije prostora. Održivi razvitak kao načelo organizacije prostora je polazište za sadašnji razvitak i jamstvo za budućnost, a to znači s gledišta korištenja prostora i prirodnih resursa, respekt prema još nerođenima. Postizati i zadržavati status PGŽ-a, regionalnog lidera u zaštiti okoliša, na prioritetima: izgradnje centralne zone za gospodarenje otpadom, sustava odvodnje otpadnih voda, korištenju plina kao energenta, te poticanje obnovljivih izvora energije. Uvažavati se trebaju i temeljni ciljevi razvitka definirani Prostornim planom PGŽ-a. Oni ukazuju na potrebu da kvalitetno treba vrednovati geostrateški položaj i prirodne resurse PGŽa putem naglašene pomorske orijentacije i izgradnje nedostajuće infrastrukture. Osigurati treba pretpostavke za visoku stopu rasta gospodarstva koje jamči uravnotežen i održiv razvitak na području cijele Primorsko-goranske županije i povećati opću razinu razvijenosti. Nužno je povećati standard ljudi, zaposlenost i kakvoću življenja te uspostaviti gospodarsku i demografsku ravnotežu rasta i razvitka. Razviti treba kvalitetan prometni sustav, sukladan potrebama prometnog povezivanja na svim razinama (regija, država, EU), integrirajući sve prometne grane. Razvijati treba sustave vodoopskrbe i posebno sustave odvodnje. Izgraditi treba cjelovit županijski sustav zbrinjavanja otpada. U tu svrhu treba osigurati prostornoplanske preduvjete za zadovoljavanje osnovnih potreba stanovništva, osloncem na vlastite snage i resurse u uvjetima koje mogu izazvati kraj ere jeftine energije i fosilnih goriva kao i/ili klimatske promjene. Očuvati treba biološku raznovrsnost ekosustava na kopnenom i podmorskim dijelu PGŽ-a, posebno područja bogata biljnim i životinjskim vrstama. Temeljni ciljevi razvoja u prostoru, zasnivaju se na prostornim planovima uređenja općine ili grada, što uključuje potrebu da se osigura skladna struktura i razmještaj djelatnosti i aktivnosti u naselju. Na razini građevinskoga područja središnjih naselja mikroregija, treba postignuti minimalnu gustoću od 30 st/ha. Poticati treba korištenje prostornih rezervi za gradnju u izgrađenom dijelu naselja. Potrebno je poticati revitalizaciju i prenamjenu napuštenih i zapuštenih površina naselja. Izmijeniti treba strukturu smještajnih kapaciteta za turizam, u korist hotelskog smještaja. Treba postići minimalnu razinu uređenja građevinskog područja koja obuhvaća pripremu zemljišta, pristupni put, vodoopskrbu i odvodnju. Osigurati treba prostor za komunalne građevine i površine, određivanjem standarda za planiranje komunalnih građevina i komunalnih površina (parkovi, dječja igrališta, tržnice na malo, površine za zbrinjavanje otpada, i ostalo). Za središnja naselja, općine i gradove potrebno je osigurati minimalno 10 m 2 parkovnih površina/po stanovniku. 12 Vratiti treba izgubljeni urbanitet u štićenim povijesnim jezgrama definiranjem smjernica i kriterija za gradnju i uređenje. Osigurati treba javna parkirališna i garažna mjesta za osobna vozila na obodima urbanih središta. Treba osigurati mogućnost za komunalni privez plovila, sukladno namjeni na obalnom dijelu naselja kao i površine za izgradnju putničkih terminala. U priobalnom i otočnom području uspostaviti lokalni pomorski promet. Osigurati treba minimalno jedan poštanski ured u svakom od središnjih naselja općine ili grada. Osigurati treba 100% pokrivenost telekomunikacijskim signalom. Usporedo treba graditi sustave za odvodnje i pročišćavanje komunalnih otpadnih voda s izgradnjom vodovoda, te rješavati oborinsku odvodnju. Prilikom izgradnje linijske infrastrukture omogućiti postavljanje mreže podzemnih cijevi za smještaj elektroničkih komunikacijskih kabela. Osigurati treba primjerenu kakvoću opskrbe električne energije u svim naseljima. Poticati korištenje prirodnog plina kao ekološki prihvatljivog energenta, te osigurati pretpostavke za korištenje decentraliziranih obnovljivih izvora energije.

22 1.1.2 Prostorni plan i urbanistički planovi uređenja Općine Malinska-Dubašnica Prostorni plan, kao i Urbanistički planovi uređenja Općine Malinska-Dubašnica dokumenti su prostornog uređenja, koji utvrđuje temeljnu organizaciju prostora, zaštitu prirodnih, kulturnih i povijesnih vrijednosti, korištenje i namjenu površina s prijedlogom prvenstva njihovog uređenja. Jedinice lokalne samouprave dužne su pratiti stanje u prostoru, izradu i provođenje dokumenata prostornog uređenja te prostorne planove mijenjati ili dopunjavati ukoliko se na temelju istraživanja odnosno drugih saznanja utvrde takve promjene koje bitno utječu na postojeće odnose u prostoru ili ako pojedina prostorna rješenja u donesenim planovima više ne odgovaraju interesima društvene zajednice. Prostorni planovi PGŽ-a i Općine Malinska-Dubašnica uvažavaju temeljna opredjeljenja i ciljeve strateških dokumenata Republike Hrvatske, te globalno prihvaćena opredjeljenja i smjernica EU-a, posebno ona usmjerena na poboljšanje kvalitete života svih građana na lokalnoj razini. Gospodarski razvoj i korištenje prostora dugoročno je moguće samo uz spoznaju da se ne smiju dovesti u pitanje ni prirodni resursi ni vrijednosti koje definiraju kvalitetu življenja, što uključuje dostignutu razinu standarda građana i cjelokupnu društvenu infrastrukturu. Prostorni i urbanistički planovi uređenja slijede tezu da se dosadašnji i budući razvoj mora usmjeriti u pravcu poboljšanja kvalitete života građana, što znači da se ne podržava intenzivni i nekontrolirani razvoj, već se moraju uvažavati prirodni resursi i ciljevi održivog i uravnoteženog društvenog i gospodarskog razvoja (čiste tehnologije i zaštita okoliša). Podizanje razine razvijenosti općine se u prostornim planovima povezuje s povećavanjem standarda stanovništva, zaposlenosti, kvalitete života i infrastrukturne opremljenosti. Naglasak je na umrežavanju sadržaja javnih funkcija i kapitalnim infrastrukturnim projektima, a s ciljem zadržavanja sadašnjih stanovnika i privlačenja novih, kojima treba osigurati preduvjete za rad, život i razvoj. Inzistira se na kvalitetnom razvoju temeljnih općinskih funkcija, kako za građane Općine Malinska-Dubašnica, tako i za turiste Osnovna razvojna obilježja i pozicija Općine Malinska- Dubašnica u PGŽ-u Prvi pisani zapisi o Dubašnici vezani su uz njezine crkve i kapele. Dubašnica je skupno ime prostornoga povijesnog područja, a obuhvaća dvadesetak naselja koja se lagano penju od obale do unutrašnjosti sjeverozapadnog dijela otoka Krka. Naselja su razvrstana u tri cjeline, tzv. Gorinja sela, Poganka i Dolinja sela, a iz treće cjeline za mjesta uz more se često koristi naziv Vala. Dubašnica je dobila ime po dubu, starom nazivu za hrast, kojim je u davna vremena obilovao ovaj kaj. Dubašnica se u novije doba sve više seli prema moru, prema Malinskoj, i polako se brišu granice nekadašnjih sela. Ime Dubašnica još uvijek stoji u imenu župe koja čuva kontinuitet od najstarijih vremena do danas, dok novoosnovana sadašnja općina (mijenja naziv godine) povezuje u naslovu jedan i drugi naziv: Malinska- Dubašnica. 35. Prostor Općine obuhvaća površinu od 39 km 2, ili 1,09% teritorija Primorskogoranske županije i po veličini je na dvadeset i sedmom mjestu od 36 gradova i općina u 35 Više o povijesnim mijenama a posebno o bogatoj literaturi (84 izvora) o Malinskoj-Dubašnici kao i o kronologiji važnijih zbivanja u Dubašnici od 1153 do 2013., u sveobuhvatnoj monografiji autora Antona Bozanića, (2014), DUBAŠNICA- Povijesne mijene, drevna župa i iseljenici u New Yorku, Općina Malinska-Dubašnica

23 Županiji. Prema rezultatima popisa stanovništva iz godine Općina Malinska Dubašnica ima ukupno stanovnika i s udjelom od 1,06% nalazi se na dvadeset i prvom mjestu u Županiji. Općina Malinska-Dubašnica je davno prešla minimalnu gustoću naseljenosti od 30 stanovnika/km 2 i danas je po gustoći naseljenosti od 80,4 stanovnika/km 2 na jedanaestom mjestu u Županiji, odnosno po tome spada u srednje naseljene jedinice lokalne samouprave PGŽ-a Osnovne značajke prostora i prirodna obilježja Općine Malinska- Dubašnica Područje Općine Malinska-Dubašnica pruža se na sjeverozapadnoj strani otoka Krka, oko širokog zaljeva luka Malinska od rta Čuf na sjeveru do uvale Čavlena na jugu. Teritorij Općine zahvaća prostor u dubini od oko tri kilometra od uvale luka Malinska, s time da nijedno naselje nije od obale udaljeno više od četiri kilometra. Više od dvije trećine stanovništva koncentrirano je u uskom obalnom pojasu ne širem od jednog kilometra od turističkog naselja Haludovo na sjeveru do Porta na jugu. Koncentracija stanovništva u obalnom prostoru na udaljenosti od središnjeg naselja Malinske ne većoj od četiri kilometra može se ocijeniti povoljnom s gledišta upravljanja prostorom, jer omogućuje koncentraciju svih potrebnih funkcija na jednom mjestu. No, problem je velika građevinska zagušenost, posebice stambenih objekata, koja negativno utječu na mogućosti gospodarskog razvitka, posebice razvitka turizma. Klima Općine Malinska-Dubašnica ima odlike submediteranske klime kvarnerskog tipa, dakle nešto svježije zime i općenito veću količinu padalina od klasične sredozemne klime s izrazito suhim ljetima i blagim zimama. Blagosti klime doprinosi i položaj koji upućuje na zaštićenost od bure s kontinenta i nešto manju količinu oborina od priobalnih kvarnerskih naselja. Prosječna godišnja temperatura iznosi oko 14⁰C, prosječna temperatura najtoplijeg mjeseca kolovoza 23⁰C, najhladnijeg siječnja 7⁰C, dok prosječna godišnja količina padalina iznosi oko mm s maksimumom u studenom (oko 210 mm) i minimumom u srpnju i kolovozu (oko 70 mm). Period pogodan za kupanje praktički se odnosi samo na razdoblje od lipnja do kolovoza, budući da prosječna temperatura svibnja i rujna pada ispod 18⁰C, a količina padalina se povećava, posebice u rujnu; stoga se period ljetnog kupališnog turizma praktički odnosi samo na tri mjeseca u godini. 36 Biljni pokrov ima sve značajke submediteranskog biljnog pokrova modificiranog poljoprivrednim korištenjem u prošlosti, što ima za posljedicu prevladavanje makije u krajoliku. 14 Korištenje prostora je temeljem kriterija u prostornom planu Općine razgraničen na 37 : a. Područja prirodne baštine predviđena za zaštitu temeljem Plana: POSEBNI REZERVAT: Jezero kraj Njivica SPOMENIK PRIRODE: - sve veće lokve na području Općine Malinska - Dubašnica 36 Vidjeti:Plan razvoja turizma općine Malinska-Dubašnica, (2002), Institut za turzam, Zagreb, listopad, str Kartografskim prikazima br. 3. "Uvjeti korištenja i zaštite prostora" u mjerilu 1: u poglavlju 6 Odluke - Ciljane izmjene i dopune Prostornog plana uređenja općine Malinska-Dubašnica, "Službene novine PGŽ br. 9/13.

24 ZNAČAJNI KRAJOBRAZ: - Šumsko područje u uvali Čavlena b. Područja zaštićenog kulturno povijesnog nasljeđa: Arheološka područja ( Arheološko područje na kopnu; Arheološko područje na moru) Povijesno graditeljske cjeline o Sakralne građevine (Samostan Svete Marije Magdalene u Portu) o Seoska naselja (Sveti Vid - Miholjice) o Etnološke cjeline (Dubašnica, Miholjice, Semenje, Sršići, Sveti Vid, Strilčići) c. Područja zaštićenog poljoprivrednog i šumskog zemljišta su: vrijedne obradive površine - vrtovi, voćnjaci, vinogradi (P2), šume gospodarske namjene (ŠGN), šume zaštitne namjene (ZŠ), šume posebne namjene (ŠPN). Slika 1: Položaj Općine Malinska-Dubašnica i otoka Krka u PGŽ-u 15 zvor: Dostupno na I Stanovništvo Stanovništvo predstavlja veoma važan čimbenik društvenog i gospodarskog razvitka kao i korištenja konkretnog prostora. Na njegova obilježja i razvitak djeluju biološki, socijalni, gospodarski, kulturno-obrazovni, zdravstveni, psihološki, ali i politički i drugi čimbenici. Na području općine Malinska-Dubašnica godine registrirano je oko 1,05 % ukupnog stanovništva Primorsko-goranske županije, dok ukupna površina Općine iznosi 1,08 % prostora Županije. Prema tome, na km 2 nalazi se 80,4 stanovnika čime je ova Općina na jedanaestom

25 mjestu u Županiji po gustoći naseljenosti stanovništva, što nadalje znači da ulazi u srednje naseljene jedinice lokalne samouprave Primorsko-goranske županije. U godini gustoća naseljenosti stanovništva bila je 50,3 stanovnika na km 2 što prikazuje da se je u posljednjih 24 godina izrazito povećao broj stanovnika. Međutim, potrebno je znati da ovako veliki porast stanovnika uzrokovan imigracijom te nema pozadinu u gospodarskom razvitku, već se, uglavnom, radi o doseljavanju vikendaša koji se vode kao stalni stanovnici Općine. Stoga je danas stvarni broj stanovnika manji od iskazanog u posljednjem Popisu stanovništva. Stanovništvo Općine se u razdoblju od povećavalo uz prosječni godišnji porast od 0,44 %, a konkretni brojevi se prikazuju u slijedećoj tablici. Tablica 1: Kretanje ukupnog broja stanovnika na području općine Malinska Dubašnica Godina popisa Ukupno Izvor: Korenčić, M.; Naselja i stanovništvo SR Hrvatske , Republički zavod za statistiku RH, Zagreb, 1979., str , te popisi stanovništva Državnog zavoda za statistiku i obrada autora. 16 Iz tablice je vidljivo da je najveći zabilježeni broj stanovništva ostvaren popisom iz godine. Nakon svjetske krize u prošlom stoljeću došlo je do iseljavanja i nastavilo se sve do popisa iz godine. Nakon toga uslijed jačanja turističkih aktivnosti na prostoru Općine ponovno se povećava broj stanovnika. U općini Malinska Dubašnica, kao i na razini cjelokupne Republike Hrvatske bilježi se negativni prirodni prirast, što bi značilo da je povećanje broja stanovništva uzrokovano mehaničkim priljevom ljudi. Od ukupno sedam upravnih jedinica na otoku Krku, općina Malinska-Dubašnica je prema posljednjem popisu stanovništva druga (iza grada Krka) po broju stanovnika, dok je prema broju naselja prva (ima ukupno 21 naselje). Starosna struktura stanovništva na području općine Malinska-Dubašnica u godini je nepovoljnija od godine zbog toga što postoji veći udio stanovništva grupacije od 65 godina i više. Tako je u 2001.godini udio stanovništva od 0-14 godina iznosio 16%, da bi u godini on iznosio 14 %. To smanjenje je išlo u korist starije populacije koji ulaze u grupu 65 i više koja se je s 17 % u godini povećala na 22% u godini. Kod pravilne, vitalne distribucije stanovništva prema dobnim skupinama, najveći udio treba imati najmlađa skupina jer ona čini bazu budućeg demografskog rasta nekog područja. Međutim, na području ove Općine može se uočiti tzv. krnja starosna piramida. Nju karakterizira veći udio stanovništva starijeg od 64 godina (17 % u godini ili 22 % u godini) u odnosu na udio najmlađe dobne skupine (16 % u godini ili 14 % u godini).

26 Slika 2: Starosna struktura stanovništva općine Malinska Dubašnica u i godini Struktura stanovništva prema starosti u i više Struktura stanovništva prema starosti u i više 17% 16% 7% 22% 14% 4% 60% 60% Izvor: Popis stanovništva i 2011., Ovakva slika dobne strukture, uključujući i dugoročne tendencije kretanja broja stanovnika u Republici Hrvatskoj, ukazuje na nepovoljna demografska obilježja ove Općine, te može predstavljati ograničenje budućem gospodarskom rastu i razvoju. Najveći udio u ukupnom stanovništvu ima radno sposobno stanovništvo u dobi od godine i to u oba popisna razdoblja s udjelom od 60%. Ukoliko se ova dobna struktura stanovništva usporedi sa stanovništvom u Primorsko goranskoj županiji može se zaključiti da Općina Malinska- Dubašnica ima za 2% više stanovništva u dobnoj skupini 0-14 godina, što je povoljno. Nadalje, ima za 1% manje stanovništva od godina, ima manji udio stanovništva u dobnoj skupini od godina za 4%, te ima veći udio starijeg stanovništva (starije od 65 godina) za 3%. Ključni faktor uspješne revitalizacije broja stanovnika predstavlja pokretanje novih gospodarskih aktivnosti uz jasnu viziju ciljeva i načina njihove realizacije, što je veoma važno za Općinu Malinska- Dubašnica. Slijedeći grafikon prikazuje strukturu stanovništva prema spolu. 17 Slika 3. Struktura stanovništva Općine Malinska-Dubašnica prema spolu u godini Izvor: Popis stanovništva 2011., Ovim grafikonom prikazano je da je u godini bilo za 4 % više ženske populacije u Općini Malinska-Dubašnica. Takav sličan omjer je bio ostvaren i popisom u godini.

27 Tablica 2: Kretanje broja stanovnika na području Općine Malinska-Dubašnica prema naseljima u razdoblju od godine Općina / naselja Prosječna godišnja stopa rasta/pada 2011/1971. OPĆINA MALINS KA ,64 DUBAŠINCA Barušići ,69 Bogovići ,7 Kremenići ,2 Ljutići ,09 Malinska ,2 Maršići Milčetići ,1 Milovčići ,0 Oštrobradić ,63 Porat ,6 Radići ,9 Sabljići ,6 Sršići Strilčići ,4 Sv.Anton Sv.Ivan Sv. Vid Miholjice ,2 Turčić Vantačići Zidarići Žgomići ,7 18 Izvor: Korenčić, M.; Naselja i stanovništvo SR Hrvatske , Republički zavod za statistiku RH, Zagreb, 1979., str , te Popis stanovništva I Iz tablice je vidljivo je da je ukupni broj stanovnika prema popisu iz godine u odnosu na godinu rastao sa prosječnom godišnjom stopom od 1,6 %. Najveću stopu rasta stanovništva bilježi naselje Radići, Milčetići te Bogovići. Naselja koja su izgubila stanovništvo su Zidarići, Strilčići i Ljutići. Naselje s najvećim brojem stanovnika je Malinska koja ima udio od 30,7 %, zatim Bogovići s 10,1 % te Sv. Vid Miholjice sa 8,3 % od ukupnog broja stanovnika ove Općine. Ta tri naselja zajedno imaju udio od 49,1 % od ukupnog broja stanovnika Općine Malinska-Dubašnica. Važni faktor za budući gospodarski razvoj svakog područja je stupanj obrazovanja stanovništva koji živi na nekom području. Tako slijedeća tablica prikazuje stupanj obrazovanja stanovništva Općine Malinska-Dubašnica prema popisu iz 2011.godine.

28 Tablica 3: Stanovništvo staro 15 i više godina prema najvišoj završenoj školi Stupanj obrazovanja Bez škole Osnovna škola Srednja škola Visoko obrazovanje Nepoznato godina (0,4%) 546 (20,2%) 1635 (60,6%) 504 (18,7%) 3 (0,1) Izvor: Popis stanovništva 2011., Prema ovoj tablici može se vidjeti da najveći udio stanovništva ima srednju školsku spremu, odnosno oko 60,6 % od ukupnog broja stanovništva starijeg od 15 godina. Nakon toga udio od 20,2 % ima stanovništvo sa završenom osnovnom školom, te 18,7 % stanovništva sa završenom višom ili visokom stručnom spremom. Ukoliko se promatra udio VSS u udjelu stanovništva starijeg od 15 godina on iznosi 10,6 %. Na razini Republike Hrvatske taj postotak iznosi 7,8 %, što znači da Općina Malinska-Dubašnica ima povoljniji omjer nego cjelokupna Država. Zaključno se može naglasiti da: U ovoj Općini se zadnjih godina bilježi mehanički priljev stanovništva te je zbog toga ostvareno povećanje broja stanovnika; Na km2 živi 80,4 stanovnika čime je ova Općina na jedanaestom mjestu u županiji Primorsko-goranskoj po gustoći naseljenosti stanovništva; Najveći udio u strukturi stanovništva ima radno sposobno stanovništvo sa 60,7% prema popisu iz 2011.godine; Najveće naselje je Malinska, zatim Bogovići te Sv. Vid Miholjice; Najveća zabilježena godišnja stopa rasta u razdoblju od godine ostvarilo je naselje Radići, dok je naselje Strilčići ostvarilo najveću stopu pada; Visoka starosna razina stanovništva bit će jedan od otežavajućih čimbenika razvitka Komunalna infrastruktura Građevine infrastrukturne i komunalne namjene detaljno su obrazložene u točki 5 Izmjena i dopuna prostornog plana uređenja prostora Malinska Dubašnica pod nazivom Uvjeti utvrđivanja koridora ili trasa i površina prometnih i drugih infrastrukturnih sustava. Komunalna infrastruktura osnovni je preduvjet dobrog i održivog funkcioniranja svake općine/grada, pa tako i razvoja Općine Malinska Dubašnica. Prije svega, očekivanja stanovništva i gospodarstva (korisnika infrastrukture) kontinuirano rastu i to istodobno s razvojem novih tehnologija koje imaju primjenjivost u ovom području. Realizaciju očekivanja i implementaciju najsuvremenijih tehničko-tehnoloških rješenja, s druge strane limitira trajan manjak financijskih sredstava za realizaciju i održavanje infrastrukturnih projekata. Također, planiranje i kapacitiranje infrastrukture predstavlja poseban izazov u planiranju razvoja gradova i općina, budući da kapaciteti infrastrukture moraju pratiti dinamične promjene u različitim sastavnicama života općine (špicu sezone, useljavanje novog stanovništva, porast broja automobila, novi modeli ponašanja, nove navike stanovništva ). Uz infrastrukturu se vežu i elementi socijalne politike, odnosno upravo je područje ulaganja u infrastrukturu često usko povezano sa socijalnom politikom, što umanjuje ekonomsku

29 isplativost navedenih ulaganja i suzuje mogućnost iznalaženja alternativnih izvora financiranja (izvan proračuna jedinica lokalne samouprave). Pri strateškom promišljanju budućnosti Općine Malinska - Dubašnica, treba imati u vidu da je sukladno teorijskim spoznajama i praktičnim iskustvima sektor infrastrukture jedan od ključnih čimbenika rasta konkurentnosti Općine pri privlačenju novih investicija. Općina Malinska-Dubašnica izdvaja i troši iz svog proračuna značajna financijska sredstava da bi se unaprijedilo stanje komunalne infrastrukture i podignuo ukupni standard građana i uvjeti za poslovanje gospodarskih subjekata. Brojni projekti komunalne infrastrukture su u fazi rješavanja. Ono što je ipak potrebno naglasiti je strateška opredijeljenost Općine Malinska- Dubašnica da nastavi s ulaganjima i modernizacijom infrastrukture kao ključnim čimbenikom razvoja Općine Malinska-Dubašnica Cestovna infrastruktura Mrežu cestovnih prometnica unutar prostora Općine Malinska Dubašnica čine državne, županijske, lokalne i nerazvrstane ceste. Planom je određena osnovna mreža cesta koju na području Općine Malinska - Dubašnica čine državne, županijske i lokalne ceste. Državne ceste DC: Na području Malinska Dubašnica postoje dvije državne ceste i to: - br 102 glavna cesta Šmrika (D-8)-Krk-Baška duga 51 km koja je na području Općine Malinska-Dubašnica u vrlo dobrom stanju s malo krivina i veće širine, primjerenih cesta te važnosti. - br. 104 Sveti Ivan-Valbiska (trajektna luka) trajekt za Cres duge 10 km koja se spaja na cestu Porozina-V. Lošinj (postojeća) 20 Osnovne županijske ceste ŽC: Područjem Općine prolaze tri županijske ceste: - Broj Ž-5087 Malinska-Sv.Vid-Miholjice-Kras (postojeća) - Broj Ž-5086 Sveti Vid Dobrinjski-Šilo-Krk - spoj na državnu cestu Omišalj-Valbiska (trajekt) Merag - spoj na cestu Porozina-V. Lošinj (postojeća) - Broj Ž-5085 Turističko naselje Haludovo-Malinska - Ove su ceste u lošem stanju, uske i neodgovarajućeg pokrovnog sloja. Lokalne ceste (LC): - Sv. Vid Miholjice - Barušići - spoj na državnu cestu Omišalj-Valbiska (trajekt) Merag - spoj na cestu Porozina-V. Lošinj (postojeća), - obilaznica Malinske, Rove i Porat-Vantačića, sa odvojkom prema državnoj cesti - Omišalj-Valbiska (trajekt) Merag - spoj na cestu Porozina-V. Lošinj (planirana) - TN Haludovo-Malinska (postojeća) - Porat-Malinska (postojeća) - odvojak sa državne ceste Omišalj-Valbiska - (trajekt) Merag - DC 102 (kod benzinske crpke ADRIA-PETROL prema Žgombićima (na LC koja ide od Sv.Vida prema Barušićima) i dalje u budućnosti do Porta. (Planiran je jedan kraci odvojak od DC 102 na LC prema poslovnoj zoni Barušići) - Nerazvrstane ceste. U Ciljanim izmjenama i dopunama Prostornog plana uređenja Općine detaljno je obrađena cestovna infrastruktura, kakao postojeća tako i planirana, promet u mirovanju s precizno određenim veličinama za osiguranje parkirnih mjesta za različite vrste objekata te izdvojena

30 parkirališta i garaže Općina Malinska Dubašnica dobro je povezana autobusnim linijama s ostalim naseljima na Krku i s Rijekom uz napomenu, da drugih vrsta javnog prijevoza na području Općine nema. Pored cestovne infrastrukture, promet treba sagledavati i kao pretpostavku mnogih poslovnih aktivnosti, ali i kvalitete života (negativan i pozitivan utjecaj). Promet je povezan i sa zaštitom okoliša, jer se utječe na kvalitetu zraka i može imati i druge ekološke posljedice (emisija CO2, buka). Prema preporukama Prometne studije 39 predviđena je mogućnost jednosmjernog kretanja vozila unutar užeg područja općine. U uvjetima realnog predviđanja stalnog porasta broja vozila na cestama, te uz realizaciju projekata koji će utjecati na značajniji rast atraktivnosti kao turističke destinacije, što ima za posljedicu dodatan pritisak na cestovnu infrastrukturu, nužna su nova ulaganja u unapređenje cestovne infrastrukture Općine. U okviru općinske cestovne infrastrukture posebno se naglašava problem parkirališta, a rješavanje tog problema zahtijeva uz provedbu odrednica strateške prometne politike (Prometna strategija Općine Malinska-Dubašnica). Složenosti rješavanja ovog problema dodatno pridonosi činjenica da je dio cestovne infrastrukture sukladno regulativi razvrstan u županijske ili državne ceste. Zaključno se može reći da. Općina Malinska-Dubašnica kao i veliki broj drugih urbanih sredina na otoku Krku, uz relativnu dobru cestovnu infrastrukturu ima problema s prometom u mirovanju ili parkirališnim prostorom Javne zelene površine, parkovi, pješački promet (šetnice) i kupališta Parkovi i uresno zelenilo temeljni su pokazatelji urbane i komunalne scene naselja, oni čine vanjski obris kulture življenja uopće 40. Za Malinsku to naročito vrijedi, budući ona kao naselje nema drugih posebnosti. Perivojna kultura upravo je u Malinskoj, dostigla zavidne domete i imala veliki značaj naročito u stoljetnom razvoju parkovne kulture uz turizam i za turizam. Sve je i započelo organiziranim uređenjem mjesta i sadnjom uresnog zelenila. Prvi hoteli u Malinskoj se pamte po stilskim vrtovima, po egzotičnom bilju, po nasadima borova i prvih čempresa, po najvišim dometima vrtlarstva tog vremena. Između dva rata općina financira nekoliko vrtlara koji uređuju nasade, sade drvorede. 21 Već godine, u Krčkom kalendaru, agronom Drpić piše prekrasan napredni članak o potrebi ciljanog oblikovanja i održavanja uresnog zelenila u naselju. Već se u to vrijeme osniva rasadnik, uvoze se sadnice crnika i drugih stablašica iz Pistoje u Italiji i nastaje Rajska cesta 41, vrhunac krajobraznog oblikovanja, uzor čovjekove mjere za prostor, za estetiku i 38 Vidjeti Ciljane izmjene i dopune PPU općine Malinska Dubašnica, dok je Mreža sustava cestovnog, pomorskog i zračnog prometa je prikazana na kartografskom prikazu broj 1. "Korištenje i namjena površina", mjerilo 1: Vidjeti: Prometna studija, 2014/2015., NPN d.o.o., koja će ubrzo bit donesena na Opć.vijeću,a već je prošla proceduru javne rasprave kao i izlaganja na Opć.vijeću. 40 Iz izbornog programa HNS-a, SDP-a i Hrvatske stranke umirovljenika, Lokalni izbori godine Malinska - Dubašnica za razdoblje , svibanj Malinska je tijekom svoje turističke povijesti uvijek bila prepoznatljiva po visokoj razini hortikulturalnog uređenja, što je posebice došlo do izražaja uređenjem parkova unutar zone Haludova 70-ih godina proteklog stoljeća. Šetnice, obalni predjeli i plaže Hotelskog grada odisali su mirom, iskonskom ljepotom i čistoćom, čemu je obilato pridonosila blaga klima i dobri ljudi otvorena srca za svakog turista namjernika. Revitalizacija predjela Haludovo predstavlja temeljni interes nove lokalne uprave, zbog čega je nužno osmisliti uređenje čitave zone Haludova u skladu s postulatima održivosti. Pri tome posebnu pozornost valja dati očuvanju osjetljive obalne linije Malinske koja mora biti trajno dostupna svim stanovnicima i posjetiteljima Malinske te izuzeta od urbanizacije, posebice one koja svojim arhitektonskim rješenjima nije u skladu s tradicijskom gradnjom našega kraja. U sklopu uređenja danas, nažalost, u znatnoj mjeri zapuštene i neodržavane zone Haludovo, posebnu pozornost treba pridati uređenju i očuvanju predjela Rajske ceste, koja svojom nedirnutom prirodom i ljepotom krajobraza nadmašuje okolne predjele Haludova. (Drpić, D., (2008), Menadžment održivog razvoja otoka Krka, Magistarski rad, FTHM, Opatija)

31 kvalitetu. Sedamdesetih godina prošlog stoljeća Malinska doživljava obnovu i procvat vrtlarstva, te se tada osnivaju novi drvoredi i parkovi, naročito na obali, nova vikend naselja postaju uzor krajobraznog uređenja, gradilo se po mjeri prirode i čovjeka, bez mijenjanja reljefa terena uz mnogo zelenila. Tada nastaje park Haludovo, prirodni perivoj slobodnog stila, uzor turističkog parkovnog uređenja i vrtlarenja. Parkovi u Malinskoj danas u odnosu na ostala turistička naselja na Krku stagniraju. Dogodilo se višestruko prostorno povećanje naselja, a masovnu izgradnju nije pratila obnova i proširenje zelenih površina ili parkova. Postojeće parkove ne veže stilsko, tematsko, prostorno i sadržajno oblikovanje. Općina nema planova i programa koji bi uključili ukrasno zelenilo u cjelinu urbanizma naselja i tako postali garancija za budućnost. Park Haludovo je privatizacijom postao okoliš hotelskih objekata, jednako kao i zapuštene ledine ili drmuni oko novih apartmana. Činjenica je da se to događa u Malinskoj, naselju sa stoljetnom parkovnom tradicijom, turističkom mjestu kojemu je zelenilo jedina prava datost i vrijednost, koje je prije tridesetak godina imao stilski ujednačeno oblikovanje i ciljani razvoj parkova, a danas samo spontano održavanje raslinja, (usprkos neiskorištenom kadrovskom potencijalu stručnjaka uređenja okoliša, agronomskog i šumarskog usmjerenja). Stoga je potrebno izvršiti: Izradu novog programa o izgradnji novih i održavanju postojećih zelenih površina, angažirati predmetne stručnjake iz navedene tematike, te kontinuirano vršiti podizanje svijesti lokalne zajednice o važnosti dane tematike. Cilj je upozoriti na nestajanje urbane i krajobrazne kulture Malinske Dubašnice, po kojoj se ona desetljećima ponosila i prepoznavala, bilo kao turistička ladanjska oaza ili putem vrtlarskih priručnika. Potreban je novi zanos i htjenje svih čimbenika lokalne zajednice, da bi Malinska - Dubašnica opet postala ZELENA OAZA otoka Krka Zračni promet Međunarodni aerodrom na otoku Krku ima veliki značaj za povezivanje ne samo Općine Malinske Dubašnice i otoka Krka nego i cijele regije sa svijetom. Stalna zračna veza sa Zagrebom nije nikada uspostavljana, a čemu bi trebalo težiti u narednom eazdoblju. Međunarodni aerodrom posebno je značajan radi daljnjeg turističkog razvoja ne same općine Malinska - Dubašnica nego i cijeloga PGŽ-a. Tablica 4: Promet putnika i teret u tonama u zračnoj luci Rijeka od te ostalim lukama Godina Ukupno putnici Teret u tonama Rijeka Rijeka Rijeka Rijeka Rijeka Rijeka Rijeka Rijeka Rijeka Rijeka

32 Godina Ukupno putnici Teret u tonama Split Pula Zagreb Izvor: Žurga, G. (2012), Zračna luka Rijeka u europskom zračnom prometu, vlastita naklada, Rijeka, str. 51.& Naime, upravo je intenziviranje zračnog prometa, kao i dolazak niskotarifnih kompanija, utjecao na otvaranja novih turističkih emitivnih tržišta. Iz prethodne tablice se može vidjeti da je promet putnika od trenutka njegova osnivanja do današnjih dana u blagom porastu, ali to nije na razinama koje bi za ovaj kraj bile dovoljne. Taj zaključak podupire i usporedba s bližim zračnim lukama Zagreb, Pula, Split, koji u godini ostvaruju puno bolje rezultate nego sama zračna luka Rijeka. Kako Općina nema svoj helidroma, u Prostornom planu je određen smještaj javnog uzletišta za helikoptere (heliodrom), unutar površine sportsko - rekreacijske namjene R1-1 Haludovo. U cilju proširivanja svoje turističke ponude destinacija Malinska-Dubašnica (zajedno s destinacijama otoka Krka) bi se trebala povezati ne samo za zračnom lukom Rijeka, već i sa Zračnom lukom Pula i Zagreb, kao i zračnim lukama u Ljubljani, Trstu, Veneciji i sl. što nameće potrebu organiziranja bolje dostupnosti ostalih zračnih luka Pomorski promet Na prostoru luka odvijaju se aktivnosti ukrcaja i iskrcaja putnika, omogućuje se i privez brodova, sportskih plovila i brodica domicilnog stanovništva. Uz navedene aktivnosti u kopnenom dijelu luke dozvoljava se lociranje pratećih građevina ugostiteljske, servisne i dr. namjene koje su komplementarne s djelatnostima luke. Danas na području Općine Malinska- Dubašnica postoje sljedeće morske luke otvorene za javni promet 42 : 23 Luke otvorene za javni promet na području Općine Malinska - Dubašnica od lokalnog značaja jesu: - Malinska (L-1) - koja prema PPU mora osigurati dio za privez lokalnog stanovništva /komunalni dio luke/ kapaciteta do 350 vezova. - Rova (L-2)- U sklopu luke Rova potrebno je osigurati prostor za privez lokalnog stanovništva /komunalna luka/ kapaciteta do 30 vezova. - Vantačići (L-3) - U sklopu luke Vantačići potrebno je osigurati dio za privez lokalnog stanovništva /komunalni dio luke/ kapaciteta do 65 vezova. - Porat (L-4).- U sklopu luke Porat potrebno je osigurati dio za privez lokalnog stanovništva /komunalni dio luke/ kapaciteta do 160 vezova. - Privezišta su dijelovi luke otvorene za javni promet, opremljeni za sigurno vezanje plovila. Postojeća privezišta su određena na slijedećim lokacijama: - uvala Sv. Martin (kapacitet do 15 plovila) - Porat - ispod Samostana, (kapacitet do 5 plovila) - Vantačići (kapacitet do 2 plovila) - Cuklićevo (kapacitet do 6 plovila) - Draga - istok, (kapacitet do 5 plovila) - Draga - zapad, (kapacitet do 10 plovila) 42, luka posebne namjene (privezišta u funkciji zona ugostiteljsko turističke namjene), sidrišta i unutarnjeg plovnog puta prikazan je na kartografskom prikazu br. 1 Korištenje i namjena površina, mj. 1:25.000, te na kartografskom prikazu br Građevinska područja - sjever, mj. 1: Vidjeti- Ciljane izmjene i dopune PPU Općine Malinska-Dubašnica

33 - Portić (kapacitet do 5 plovila) - Sidrište luke otvorene za javni promet je dio morskog prostora pogodan za sidrenje plovnih objekata i opremljen napravama za sigurno sidrenje (bove). Postojeća sidrišta su određena na - slijedećim lokacijama: - uvala Tunera (kapacitet do 15 plovila) - uvala Valica (kapacitet do 10 plovila) - uvala Vantačići (kapacitet do 10 plovila) - uvala Rova (kapacitet do 10 plovila). Unutar luka otvorenih za javni promet odvijaju se slijedeće djelatnosti: privez i odvez brodova, jahti, ribarskih, sportskih i drugih brodica i plutajućih objekata, ukrcaj, iskrcaj, prekrcaj, prijenos i skladištenje roba i drugih materijala, ukrcaj i iskrcaj putnika i vozila i ostale gospodarske djelatnosti. Luke posebne namjene se odnose se na privezišta u funkciji zona ugostiteljsko turističke namjene, a određene su na slijedećim lokacijama: - Ribarsko selo, kapaciteta do 150 vezova, - Malin, kapaciteta do 55 vezova. Plovni put i brodsko sidrište u Općini Malinska-Dubašnica su definirani Planom unutar akvatorija za potrebe pomorskog prometa i to: - pomorski putovi, - akvatorij brodskog sidrišta. Na području Općine će se ustrojiti sustav javnog pomorskog prometa između naselja Malinska, drugih naselja i izletničkih destinacija u okruženju. U tu svrhu se na izletištima i uz uređene plaže mora osigurati koridor za pristup brodica javnog prometa Vodoopskrba Područjem Općine Malinska-Dubašnica u graničnim područjima prema Gradu Krku i Općini Omišalj, uključuje i zone akumulacija jezera Ponikve i Jezera kraj Njivica. Ponikve su najveće izvorište pitke vode na otoku Krku od strateške važnosti za čitav otok Krk (cca 70% ukupne potrošnje).slivno područje je cca 30 km 2. Potencijal vode (s podizanjem brane) ) u podzemlju je 500 l/sek., dok sadašnji kapacitet iznosi 200 l/sek.. Slivno područje Jezera kod Njivica je cca 12 km 2 i ono se ne koristi od godine kada se je čitav krčki sustav vodoopskrbe priključio riječkom sustavu. Za napomenuti je da izvorište Jezero kod Njivica i dalje ostaje potencijalno izvorište vode otoka Krka, koje je nužno štititi i trajno uključivati u vodovodni sustav otoka Krka. Područja su zaštićena odlukama o zonama sanitarne zaštite (1982.) te Odlukom o zonama zaštite (Službene novine 15/1991.). To se odnosi na akumulaciju Ponikve, Jezero Njivice i područje Baške. U godini napravljena je dopuna zaštitnih zona za izvorišta pitke vode koja nisu bila obuhvaćena navedenim Odlukama. Općina Malinska-Dubašnica se danas opskrbljuje vodom iz izvorišta akumulacija Ponikve i vodom s kopna, u špici turističke sezone. Temeljni elaborat za planiranje razvoja vodoopskrbnog sustavana području cijelog otoka Krka je Vodoopskrbni plan otoka Krkanovelacija (IGH- PC Rijeka, Rijeka 2012.). Prema pokazateljima na terenu mora se koristiti zbog nedostatnosti vode s krčkih izvora i voda s kopna (riječki vodoopskrbni sustav).

34 Sustav vodoopskrbe je kontinuirano u proširenju osnovne mreže, te prati razvoj naselja i ukupne potrošnje dostigao je 99% opskrbljenosti. Općina Malinska-Dubašnica će se i u budućnosti opskrbljivati kao i do sada sa vodom iz akumulacije Ponikve i s kopna. U narednom razdoblju planira se izgradnja II faze izgradnje akumulacije Ponikve, koja se svojim manjim dijelom nalazi na području Općine Malinska - Dubašnica. U II fazi predviđeno je nadvišenje postojeće brane i povećanje volumena akumulacije sa današnjih m3 na m3. Svrha planiranog zahvata je osiguranje dovoljne količine vode za piće za dugoročnu opskrbu otoka Krka kao i zaštita i poboljšanje kvalitete vode u akumulaciji Ponikve. Druga faza akumulacije Ponikve proglašena je strateškim projektom, a ona za otok Krk to i je u pravom smislu riječi. Zaključno se može konstatirati da je Općina jako dobro riješila problematiku snabdijevanja količinama zdrave pitke vode Odvodnja Sustav odvodnje treba dovesti u ravnomjerni odnos s sustavom vodoopskrbe. Sve aktivnosti na izgradnji sustava odvodnje vrše se u skladu s odredbama Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o vodama (NN 150/05), Državnog plana za zaštitu voda i drugih odluka. Sustav odvodnje na području Općine Malinska-Dubašnica, sukladno odredbama Prostornog plana Primorsko-goranske županije, predviđen je kao razdjelni, a planirani zahvati u sklopu gradnje sustava odvodnje obuhvaćaju gradnju mreže kanalizacije sanitarnih otpadnih voda sa crpnim stanicama, te gradnju mreže kanalizacije oborinskih voda sa separatorima. Mreža kanalizacije sanitarnih otpadnih voda ima namjenu prikupiti otpadne vode i putem kolektora i crpnih stanica iste transportirati do lokacije priključenja na uređaj za pročišćavanje, a mreža kanalizacije oborinskih voda ima osnovnu namjenu prikupljanja oborinskih voda putem kanalizacijskih kolektora i odvođenje istih do dispozicije u priobalno more, uz uvjet prethodnog pročišćavanja na separatorima ili sustavom raspršene odvodnje upuštati u teren putem upojnih građevina. Temeljni elaborat za planiranje razvoja sustava fekalne kanalizacije na području cijele Općine Malinska - Dubašnica je Idejno rješenje fekalne kanalizacije područja Malinska Njivice (Rijekaprojekt - Vodogradnja, Rijeka, godine). Osnovne smjernice izgradnje i razvoja mreže oborinske odvodnje date su u Idejnom rješenju "Oborinska odvodnja područja općine Malinska el.br /V (Rijekaprojekt - Vodogradnja, Rijeka, godine). 25 Svi objekti trebaju biti priključeni na sustav javne odvodnje. Do izgradnje sustava javne odvodnje za građevine poslovne i stambene namjene unutar izgrađenih i uređenih neizgrađenih dijelova građevinskih područja naselja moguće je iznimno izvesti priključak na nepropusnu sabirnu jamu, temeljem sanitarno-tehničkih uvjeta za izgradnju nepropusnih septičkih taložnica i biodiskova. Nepropusna jama može se koristiti za priključenje objekata s max. 10 ES. Za neizgrađene dijelove građevinskih područja naselja i površina za izdvojene namjene izvan naselja odvodnja otpadnih voda mora se riješiti zatvorenim kanalizacijskim sustavom s pročišćavanjem. Iznimno, do realizacije cjelokupnog sustava odvodnje na području Općine unutar izgrađenih i uređenih neizgrađenih dijelova građevinskih područja naselja odvodnja otpadnih voda za građevine ugostiteljsko - turističke namjene do 10 ES rješavati će se temeljem sanitarno-tehničkih uvjeta za izgradnju nepropusnih septičkih taložnica i biodiskova. Kakvoća otpadne vode odnosno granične vrijednosti pokazatelja i dopuštene koncentracije opasnih i drugih tvari trebaju biti u skladu s odredbama Pravilnika o

35 graničnim vrijednostima pokazatelja, opasnih i drugih tvari u otpadnim vodama (NN br.40/99, 6/01 i 14/01). Oborinske vode sa krovova građevina i uređenih okućnica prikupljaju se i zbrinjavaju unutar čestice, korištenjem upojnih građevina, a iste se ne smiju priključiti na sustav javne oborinske odvodnje. Separatori oborinskih voda predviđeni su kod prihvata oborinskih voda sa površina prometnica i kod parkirališta. Kritični intenzitet za dimenzioniranje je 15 l/s/ha, dok se vode iznad tog intenziteta mogu preljevati, s time da je na sustavu odvodnje moguće koristiti preljeve i na mreži kolektora, koristeći raspoložive zelene površine. Gradnja sustava oborinske odvodnje vršiti će se etapno, na način: - sustav kanalizacije oborinske odvodnje gradi se u sklopu uređenih prometnih i parkirališnih površina, - kao recipijent koriste se more ili teren (upojne građevine) u dijelovima zaleđa, - kod ispuštanja vode u teren potrebno je voditi računa da se ne izazovu erozijski procesi, te se preporuča koristiti uvjete raspršene odvodnje i manje upojne građevine, - oborinske vode s ulica, parkirnih i manipulativnih površina koje su veće od 400 m2 (ekvivalent 15 parkirnih mjesta) potrebno je, prije upuštanja u javni sustav oborinske odvodnje, prethodno pročistiti putem separatora. Gradnja sustava oborinske odvodnje vršit će se etapno, tako da se separatori grade nakon izgradnje dijela mreže, odnosno nakon porasta slivnog područja prema opisanim uvjetima u dijelu planiranog stanja odvodnje. Gradnja separatora može biti osim toga uvjetovana monitoringom stanja na pojedinom ispustu, odlukom nadležne inspekcije ili donošenjem odgovarajućeg propisa. Onečišćene oborinske vode s prometnica, parkirališta, manipulativnih i drugih površina prije ispusta u kolektore treba pročistiti do kvalitete vode određene Pravilnikom o graničnim vrijednostima opasnih i drugih tvari u otpadnim vodama (NN 94/08). 26 Zaključno se može reći da se plan razvoja i gradnje sustava odvodnje temelji na dogradnji uređaja za pročišćavanje otpadnih voda s povećanjem stupnja pročišćavanja, te na izgradnji kanalizacijske mreže na području Općine Malinska-Dubašnica da se svim stanovnicima omogući spajanje na kanalizacijsku mrežu. Kako je Malinska-Dubašnica 95% pokrivena izgrađenim kanalizacijskim sustavom, preostalih 5% odnosi se samo na sela unutar Općine, za koje bi bilo nužno napraviti Studiju zbrinjavanja otpadnih voda. Postojeće septičke jame u malim naseljima ili izdvojenim cjelinama trebalo bi rješavati sa nekakvim mini uređajima za kondicioniranje otpadnih voda. Malinska- Dubašnica i Njivice koriste zajednički uređaj za otpadne vode s mehaničkim pročišćavanjem na vrhu Čuf. Kod problema oborinske odvodnje, nužno je izraditi Idejni projekt ukupne odvodnje za zbrinjavanje te vode. Isto tako nužno je da Općina provodi svoju Odluku kojom je regulirana ta materija, te da na terenu kontrolira sve objekte (privatne i javne) i obveže vlasnike na poštivanje odluke o odvajanju oborinskih i sanitarnih voda i korištenju opojnih bunara Otpad Gospodarenje otpadom je skup aktivnosti, odluka i mjera usmjerenih na sprječavanje nastanka otpada, smanjivanje količine otpada i/ili njegovoga štetnog utjecaja na okoliš, obavljanje skupljanja, prijevoza, uporabe, zbrinjavanja i drugih djelatnosti u svezi s otpadom, te nadzor

36 nad obavljanjem tih djelatnosti i skrb za zatvorena odlagališta. Općina Malinska-Dubašnica sustav postupanja s otpadom podrazumijeva postupanje i obveze različitih subjekata i to prema njegovoj vrsti: postupanje s komunalnim otpadom je obveza Općine Malinska-Dubašnica; postupanje s tehnološkom otpadom je u nadležnosti Primorsko - goranske županije; postupanje s opasnim otpadom je u nadležnosti Republike Hrvatske. Komunalni otpad s područja Općine Malinska-Dubašnica odlaže se na odlagalištu Treskavac na području općine Vrbnik. Godišnja količina otpada po stanovniku je viša od Županijskog prosjeka obzirom na sezonsko udvostručenje populacije tijekom vikenda i ljetnih mjeseci. Sakupljanje, odvozi zbrinjavanje se vrši na odlagalištu Treskavac, kojim rukovodi otočko komunalno poduzeće Ponikve d.o.o. u vlasništvu JLS otoka Krka. Od godine na području čitavog otoka provodi se cjeloviti sustav gospodarenja otpadom koji se temelji na odvojenom prikupljanju otpada i obradi korisnog otpada na sortirnici i kompostani, a sve s ciljem smanjenja količina miješanog, nerazvrstanog otpada koji trajno opterećuje odlagališni prostor. Na mjestu nastanka otpad se odvojeno prikuplja putem spremnika i to papir, plastika, metali, staklo i biootpad (uključujući i kuhinjski otpad). Za posebne kategorije otpada (opasniproblematični otpad, glomazni otpad, elektronički otpad, tekstil, ulja...) osigurano je funkcioniranje reciklažnog dvorišta u servisnoj zoni u Bogovićima, dostupno svim korisnicima. Sustav skupljanja komunalnog otpada na prostoru Općine je zadovoljavajući. Pokrivenost njegovog odvoza je 100%. Komunalni otpad nastaje u hotelima i ugostiteljskim objektima, u trgovini i u djelatnosti zaštite zdravlja ljudi i životinja, tako da je i svim privrednim subjektima omogućeno odvojeno prikupljanje otpada. 27 Ne vodi se evidencija o vrstama i količini i mjestu nastanka tehnološkog otpada, kao niti o načinu i mjestu njegovog zbrinjavanja.poseban problem je građevinski otpad koji nema legalnog deponija i najčešće se odlaže na nekoliko mjesta na otoku Krku. Bilo bi dobro prostornim planovima regulirati i legalizirati takav način odlaganja s time da na čitavom otoku ne bude više od tri takva odlagališta. U sklopu Odlagališta otpada Treskavac izgrađeno je centralno reciklažno dvorište sa sortirnicom i kompostarom, na kojem se dodatno obrađuje odvojeno prikupljeni otpad, a to je trenutno oko 50% otpada i prijevremeno zadovoljava tražene zakonske kriterije, tako da se može konstatirati da i Općina Malinska-Dubašnica zadovoljava u potpunosti tražene uvjete i organiziranost gospodarenja otpadom i nije slučajna visoka ocjena koju korisnici Malinske- Dubašnice daju ovoj problematici. Po državnoj strategiji upravljanja otpadom, na razini PGŽ-a je izgrađen županijski centar za gospodarenje otpadom u cilju uspostave cjelovitog sustava gospodarenja otpadom u PGŽ-u, a koje se bazira na centralnoj zoni za gospodarenje otpadom s pretovarnim stanicama. Sukladno odredbama Zakona o održivom gospodarenju otpadom, JLS su dužne na svom području osigurati provođenje sustava odvojenog prikupljanja otpada, dok će se u županijski centar voziti isključivo miješani nerazvrstani komunalni otpad.

37 Općina Malinska-Dubašnica osigurava provođenje mjera za postupanje s komunalnim i inertnim otpadom, dok PGŽ osigurava provođenje mjera postupanja s industrijskim, ambalažnim, građevnim, električkim i elektroničkim otpadom, otpadnim vozilima i otpadnim gumama. Novi sustav gospodarenja komunalnim otpadom PGŽ-a temelji se na strogom i dosljednom poštivanju hijerarhijskog slijeda postupanja s otpadom. Novi pristup posebno njeguje ove partikularne ciljeve: izbjegavanje nastajanja otpada; materijalno iskorištenje otpadnih tvari recikliranjem papir, polimeri, biorazgradive tvari, staklo i drugo; odvajanje i odgovarajuće zbrinjavanje opasnih tvari iz komunalnog otpada. Uz brojne materijalne koristi i očuvanje prirodnih resursa, ispunjenje ovih ciljeva ima za posljedicu smanjenje volumena i mase nerazvrstanoga otpada kojeg treba zbrinuti u okviru županijskog centra za gospodarenje otpadom što za izravnu posljedicu ima smanjenje ukupnog troška funkcioniranja komunalnog sustava gospodarenja otpadom. Pored toga, posljedica će biti bitno manja nepovoljna svojstva nerazvrstanog otpada u pogledu potrebnih tretmana i utjecaja na okoliš 43. Zbrinjavanje i odvajanje otpada je svakako značajan zadatak za svaku JLS pa tako i za Općinu Malinska-Dubašnica, koja je zahvaljujući već dosad izvršenim zadacima i provedenim aktivnostima komunalnog poduzeća Ponikve - Krk, u odnosu na brojne općine i gradove u Hrvatskoj, jedna od najorganiziranijih jedinica lokalne samouprave. Od 30 elementa ocjene i rangiranja problema prostora, okoliša i infrastrukture u Općini Malinska-Dubašnica, kategorija gospodarenje otpadom dobilo je visoku ocjenu (1,68). To znači, posebno ako se zna da je turizam i dalje strateška opcija Općine Malinska-Dubašnica, da tada posebno ova ocjena dobiva na težini i važnosti jer ukazivanje da ovaj problem je niskog intenziteta, te da treba nastaviti čuvati takvu razinu brige i primjerenu organiziranost komunalnog poduzeća Ponikve za ovaj, inače ne mali problem Energetika Energetski sustav analiziramo kroz analizu elektroenergetike, a posebno unutar nje obnovljive izvore energije i plinofikaciju. Energetske potrebe Općine Malinska-Dubašnica podmiruju se korištenjem električne energije i lož ulja. Na području Općine Malinska-Dubašnica postoji vrlo malo uređaja za korištenje obnovljivih izvora energije i to isključivo za proizvodnju tople vode. Potreba i mogućnosti uvođenja plina limitirana je veličinom područja Općine Malinska- Dubašnica na kojem dominiraju obiteljske kuće, što zahtjeva izgradnju izuzetno velike mreže plinskih instalacija, te trenutno nije isplativa koncesionaru distribucije plina na području PGŽa, tvrtki Energo Rijeka. Na području Općine Malinska-Dubašnica gotovo se ne koriste obnovljivi izvori energije, što je posljedica nerazrađenog sustava potpore i složenog sustava 43 Udruga Eko Kvarner, 2012., Zeleni plan PGŽ, str. 29.

38 osiguranja korištenja instrumenata potpore od strane države i drugih relevantnih subjekata (npr. HEP, HROTE, Ministarstvo gospodarstva RH). Sukladno značaju i udjelu u gospodarskom i društvenom razvoju, energetski sektor snosi odgovornost i za zaštitu okoliša, što znači da bi trebao preuzeti svoj dio obaveza u provedbi koncepcije održivog razvoja Elektroopskrba Općina Malinska-Dubašnica je povezana sa sustavom elektroopskrbe otoka Krka. Preko područja općine Malinska Dubašnica prolaze: kv dalekovod; - 35 (20) kv dalekovod. Na području Općine je locirana TS 35/10 kv trafostanica Malinska, a u neposrednoj blizini granice, na području Općine Dobrinj TS 110/35 kv trafostanica Krk (Gabonjin). Trafostanica Krk110 kv čvorište preko kojeg se ostvaruje 110 kv veza preko dva 110 kv voda s mrežom na kopnu i osigurano napajanje trafostanica 110/x kv na Rabu i Lošinju. U 110 kv prijenosnu mrežu trafostanica Krk je povezana s četiri 110 kv voda od kojih dva dijelom prolaze područjem Općine Malinska Dubašnica: - DV 110Kv TS 110/35 kv Krk- TS 110/35 kv Lošinj; - DV 110kV TS 110/35 kv Krk RS 110 kv Omišalj. Iz trafostanice TS 110/35 kv Krk danas je na 35 kv izvedeno napajanje za cijeli otok Krk i rezervno napajanje otoka Cresa i Lošinja, preko 35 kv voda, od kojih koridora dva dalekovoda prolaze preko prostora općine Malinska-Dubašnica: 29 - DV 110 kv TS 110/35 kv Krka TS 35/10 kv Malinska; - DV 110 kv TS 110/35 kv Krka TS 35/10 kv Cres. Od 35/10 kv Malinska sustav je 35 kv dalekovodom povezan sa sustavom na području općine Omišalj. TS 35/10 kv Malinska smještena je na području Maršići- Sveti Vid. Trafostanica je izgrađena za 2X8MVA, što odgovara snazi danas ugrađenih transformatora. Kao okosnica razvijena je postojeća mreža sustava niskog i visokog napona sa pripadajućim trafostanicama 10(20)/0,4 kv koji osigurava električnu energiju konačnim korisnicima u naseljima Obnovljivi izvori energije Drugi konvencionalni energetski resursi na području Općine Malinska-Dubašnica se ne koriste sustavno. Od alternativnih izvora energije sporadično se koristi solarna energija. Obnovljivi izvori energije su posebno značajni dopunski izvori energije, a radi se o prirodno obnovljivim izvorima, prvenstveno sunca, vode i vjetra. U razvitku korištenja sunčeve energije treba težiti instaliranju samostojnih fotonaponskih sustava u rasponu snage od 100 do 1000 kw. More, kao velik toplinski spremnik, pogodan je kao izvor energije, naročito kod

39 primjene toplinskih crpki. Europska unija usvojila je krajem godine energetskoklimatski paket mjera na koji se nadovezala nacionalna energetska politika Republike Hrvatske s obvezama koje predviđaju: % OIE u bruto neposrednoj potrošnji 10 % udjela obnovljivih izvora energije u svim oblicima prijevoza 20 % smanjenja ukupne potrošnje energije (energetska učinkovitost) 20 % smanjenja emisija stakleničkih plinova (u skladu i s Protokolom iz Kyota, čija je RH potpisnica). Na postojeće mjere za g. nastavljaju se Klimatski i energetski ciljevi za g. koji predviđaju nove ciljeve za politike energetske učinkovitosti, novi sustav upravljanja te niz novih pokazatelja poput smanjenja emisija stakleničkih plinova za 40 % ispod razine iz g. te obvezu da u cijeloj Europskoj uniji udio obnovljive energije bude najmanje 27 %, radi osiguravanja konkurentnog i sigurnog energetskog sustava. 45 Navedene ciljeve potrebno je provoditi na razini EU-a, na razini Hrvatske, te njezinih regija, gradova i općina. Ovaj izvor energije predstavlja raspoloživi resurs koji bi mogao biti dopuna energetskoj bilanci općinskih potreba Plinofikacija Na prostoru Općine Malinska Dubašnica nije planirana proizvodnja i cijevni transport nafte i plina. Planom je dozvoljeno korištenje plina kao energenta, te obzirom na nedostatak mreže plinoopskrbe treba omogućiti postavu odgovarajućih rezervoara ukapljenog plina Sustav telekomunikacija i pošta 30 Glavni poštanski centar za PGŽ je u Rijeci. U naselju Malinska je jedinica poštanske mreže u sustavu Hrvatskih pošta. Postojeći poštanski ured: Poštanski ured Malinska (51 511) je pri operativnoj jedinici u Krku. Na razini državnog značenja sustava telekomunikacija prostorom Općine prolazi koridor međunarodnih TK kabela I razine: Rijeka Krk Senj/ Rab Novalja; alternativni: Rijeka Senj. Korisnička telefonska mreža unutar područja Općine je uglavnom zadovoljavajuća. Područje Općine Malinska Dubašnica pokriveno je sa šest područnih centrala i ukupno 1800 telefonskih priključaka s mogućnošću proširenja. Telekomunikacije u pokretnoj mreži intenzivno se razvijaju zadnjem desetljeću. Razina pokrivenosti prostora Općine je zadovoljavajuća. Postojeće bazne stanice su locirane na način da ne narušavaju uvjete korištenja zaštite okoliša, te objekata kulturne baštine. Sustav mreže razvijaju ovlašteni koncesionari na državnoj razini, te je obveza JLS osigurati daljnji razvoj mreže uz očuvanje resursnih datosti prostora i zdravlja ljudi Sigurnost kao pretpostavka održivosti Sigurnost je kategorija koja u velikoj mjeri utječe na kvalitetu života pojedinca u zajednici, ali je isto tako i jedan od bitnih kriterija prilikom donošenja odluka turista o izboru turističke destinacije. Zaštita i spašavanje, koju čine poslovi održavanja javnog reda i sigurnosti, su u 44 Strategija energetskog razvitka Republike Hrvatske, (NN 130/09) 45 Energy and climate goals for

40 djelokrugu nekoliko institucija: 46 Ministarstva unutarnjih poslova, Državne uprave za zaštitu i spašavanje, Hrvatske vatrogasne zajednice i Hrvatskog centra za razminiranje. U daljnjem tekstu se analizira Dobrovoljno vatrogasno društvo (DVD) koje je do sada pripadalo postrojbi pri DVD-u Krk, dok će od sada DVD Malinska funkcionirati potpuno samostalno ali uz jaku koordinacije s Javnom vatrogasnom postrojbom otoka Krka. Materijalni uvijati za organiziranje DVD-a Malinska za sada su privremeno riješeni dok se ne izgradi vatrogasni dom (u okviru društvenog doma). Djelovanje ostalih navedenih institucija u funkciji zaštite i spašavanja nije u ingerenciji Općine Malinska-Dubašnica pa iz toga razloga nisu posebno izdvajane. Međutim, bitno je istaknuti da je za sigurnost u Općini Malinska-Dubašnica nužna suradnja svih institucija koje su u funkciji zaštite i spašavanja. Osim u gašenju i spašavanju, pripadnici vatrogasne postrojbe djeluju i u različitim drugim aktivnostima. Vatrogasna djelatnost podrazumijeva sudjelovanje u provedbi preventivnih mjera zaštite od požara i eksplozija, gašenje požara i spašavanje osoba i imovine ugrožene požarom i eksplozijom, pružanje tehničke pomoći u nezgodama i opasnim situacijama te obavljanje drugih poslova u nesrećama, ekološkim i inim nesrećama. DVD je dužno sudjelovati u vatrogasnim intervencijama i izvan područja osnivača, sukladno Zakonu o vatrogastvu i drugim zakonima, te odgovarajućim planovima zaštite od požara Ocjena dostignute razine općeg i infrastrukturnog razvoja Općine Malinska-Dubašnica U cilju ocjene dostignute razine općeg razvoja Općine Malinska-Dubašnica, ali i da se ocijene infrastrukturne mogućnosti, sredinom godine provedeno je anketno istraživanje među članovima Stručnog tima i Partnerskog odbora, a kako bi se prikupili stavovi ispitanika o tome, u kojoj mjeri su iskorišteni potencijali u području općeg funkcioniranja Općine Malinska-Dubašnica kao sustava i koji su još neiskorišteni potencijali u svim relevantnim područjima općeg razvoja. Istraživanje je provedeno temeljem anketnog upitnika 48, a u cilju definiranja ranga pojedinog problema, na način da je ocjena 0 upućivala na to s tim elementom razvoja nema otvorenih problema. Ocjene od 1 do 5 su ukazivale na intenzitet kojim je problem izražen, na način da je ocjena 1 ukazivala na to da je problem minimalno izražen, dok je ocjena 5 ( crveno svjetlo ) ukazivala na to da je problem visoko izražen te da mora imati prioritet u rješavanju, ako se žele postići zacrtani razvojni ciljevi Ocjena općih problema Općine Malinska-Dubašnica Temeljem provedenoga anketnog istraživanja u segmentu općih problema Općine Malinska- Dubašnica, utvrđen je rang elemenata prema intenzitetu izraženog problema, a s ciljem da se ukaže na prioritetna područja unapređenja neiskorištenih mogućnosti Općine Malinska- Dubašnica. 46 Strateški plan Ministarstva unutarnjih poslova i drugih institucija u funkciji zaštite i spašavanja za razdoblje (2014), Zagreb, str Zakon o vatrogastvu, NN 80/10, čl Anketni upitnik nalazi se u prilogu I

41 Tablica 5: Rang ocjena elemenata općih problema Općine Malinska-Dubašnica 1. FUNKCIONIRANJE PRAVNE DRŽAVE 3,77 2. JASNOĆA STRATEŠKIH ODREDNICA NA RAZINI PRIMORSKO- GORANSKE ŽUPANIJE 3,75 3. USKLAĐENOST PROPISA 3,50 4. BIROKRACIJA 3,36 5. SUSTAV OBRAZOVANJA SLIJEDI POTREBE RAZVOJA 3,13 6. UTJECAJ GLOBALNE KRIZE 3,07 7. UVAŽAVANJE GLOBALNIH PROCESA U RAZVOJU DESTINACIJE 3,07 8. STAGNACIJA ZBOG OPĆE RAZINE SIROMAŠTVA U DRUŠTVU 2,93 9. CENTRALIZACIJA NOVCA I ODLUKA 2, KOMPETENTNOST JAVNOG MENADŽMENTA 2, EFIKASNOST JAVNOG MENADŽMENTA 2, USKLAĐENOST RADA OPĆINSKIH I OSTALIH JAVNIH SLUŽBI 2, UTEMELJENOST RAZVOJA NA KOMPARATIVNIM PREDNOSTIMA 2, SURADNJA SVIH SEKTORA (JAVNI, CIVILNI I PRIVATNI) 2, POTICAJNE MJERE ZA ZAPOŠLJAVANJE I EDUKACIJU MLADIH 2, BROJ RADNO SPOSOBNOG STANOVNIŠTVA 2, PROBLEM STANOVANJA 2, KVALITETA ŽIVOTA DOMICILNOG STANOVNIŠTVA 1, SIGURNOST I ZAŠTITA STANOVNIŠTVA I TURISTA 1,48 Izvor: Obrada rezultata anketnog istraživanja. Ocjenjivano je 26 elemenata, koji u onda rangirani ovisno o intenzitetu uočinih problema, a po ocjeni ispitanika 7 elemenata visoko rangirano (ocjene od 3,07 do 3,77), dok su 4 elementa relativno dobro pozicionirana (ocjene od 1,48 do 2,21), što znači da ne predstavljaju značajnije prijetnje razvoju. Oni elementi koji su ocijenjeni ocjenama rangiranim između 2,59 i 2,93 (rang od rednog broja 8 do 22) predstavljaju probleme o kojima treba voditi računa, ali su znatno manjeg intenziteta od prethodnih 7. Preostala 4 elementa (ocjene od 1,48 do 2,21 odnosno rang između broja 23 i 26) ukazuju da ta područja nisu problem zabrinjavajućeg intenziteta. Povezivanjem spoznaja do kojih se došlo kroz analizu stanja s rezultatima anketnog istraživanja, oblikovat će se SWOT analiza, u cilju prepoznavanja snaga i slabosti te prilika i prijetnji u odnosu na opće probleme funkcioniranja Općine Malinska-Dubašnica kao JLS Ocjena problema iz domene prostora, stanovništva, okoliša i infrastrukture U tablici 9 prikazani su problemi koji koče uspješan razvoj Općine Malinska-Dubašnica, a odnose se na prostor, stanovništvo, okoliš i infrastrukturu. Tablica 6: Ocjena elemenata iz kategorije prostor, stanovništvo, okoliš, infrastruktura 1. BESPRAVNA IZGRADNJA I DEVASTACIJA PROSTORA 3,89 2. ODRŽIVO UPRAVLJANJE PROSTOROM 3,70 3. SREĐENOST KATASTRA 3,67 4. POLITIKA NAMJENE PROSTORA 3,55 5. URBANISTIČKA RJEŠENJA 6. URAVNOTEŽENOST GUSTOĆE (PO NASELJIMA) 3,54 3,54

42 7. DOPRINOS NOVIH GRAĐEVINA URBANOJ SKLADNOSTI 3,52 8. POPRATNI SADRŽAJI NA ŠETNICAMA 3,46 9. ISKORIŠTENOST ZRAČNE LUKE RIJEKA 3, ZAŠTIĆENOST KRAJOBRAZA 3, ZAŠTITA MORSKOG OKOLIŠA 12. ENERGETSKA UČINKOVITOST 3,00 2, GRADSKA LUKA MALINSKA-DUBAŠNICA 2, ZAŠTITA PRIRODNOG I KULTURNOG NASLJEĐA 15. ZAŠTITA BILJNE I ŽIVOTINJSKE ZAJEDNICE 2,55 2, UREĐENJE BICIKLISTIČKIH I PJEŠAČKIH STAZA 2, ZAŠTITA OD BUKE 2, GOSPODARENJE OTPADNIM VODAMA 2, POVEZANOST SA DRUGIM LUKAMA U OKRUŽENJU 2, RJEŠENJE SUSTAVA PARKIRANJA 2, USKLAĐENOST JAVNOG PRIJEVOZA S POTREBAMA 2,17 STANOVNIŠTVA I TURISTA 22. KOMUNALNA INFRASTRUKTURA 1, BRIGA O ZAŠTITI ZRAKA 1, DOSTUPNOST MALINSKE-DUBAŠNICE MOREM 1, CESTOVNA INFRASTRUKTURA OPĆINE 1, ODRŽAVANJE PARKOVA I ZELENIH POVRŠINA 1, GOSPODARENJE OTPADOM 1, GEOPROMETNI POLOŽAJ 1, KOLIČINE ZDRAVE PITKE VODE 1, DOSTUPNOST MALINSKE-DUBAŠNICE KOPNOM 0,87 Izvor: Obrada rezultata anketnog istraživanja. Unutar ocijenjenih 30 elemenata, može se izdvojiti njih 11 (ocjena od 3,00 3,89), koje prioritetno treba rješavati (bespravna izgradnja i devastacija prostora, održivo upravljanje prostorom, sređenost katastra, politika namjene prostora, urbanistička rješenja, uravnoteženost gustoće po naseljima, doprinos novih građevina urbanoj skladnosti, popratni sadržaji na šetnicama, iskorištenost Zračne luke Rijeka, zaštićenost krajobraza i zaštita morskog okoliša). Slijedi 6 elementa (ocjena 2,90 2,50) koji ukazuju na probleme nižeg ranga intenziteta (rang od rednog broja 12 do 16) koje sustavno treba rješavati. 33 U probleme manjeg intenziteta razvrstano je preostalih 14 elementa, ocjenjenih ocjenama od 0,87 do 2,39 (rang između 17 i 30) ukazuju da ta područja nisu problem zabrinjavajućeg intenziteta. Povezivanjem spoznaja do kojih se došlo kroz analizu stanja s rezultatima anketnog istraživanja, oblikovat će se SWOT analiza, u cilju prepoznavanja snaga i slabosti te prilika i prijetnji u odnosu na problematiku prostora, stanovništva, okoliša i infrastrukture, kao pretpostavke za uspješno funkcioniranja i razvoj Općine Malinska-Dubašnica kao JLS. Razvojni problemi do kojih se došlo istraživanjem, se u kontekstu analize dosadašnjeg razvoja trebaju tretirati kao razvojni izazovi Općine Malinska-Dubašnica, koje sustavno treba rješavati. Oni predstavljaju polazište za izgradnju stabla problema tj. prepoznavanje razvojnih izazova, koji su u osnovi ključna problemska žarišta gotovo svih urbanih sredina, koja ujedno predstavljaju i polazišta za promišljanje njihova budućeg razvoja SWOT matrica Globalna ocjena svih utjecajnih činitelja koji predstavljaju input u strateško planiranje je utvrđivanje SWOT matrice za područje istraživanja prostor, stanovništvo, okoliš i infrastruktura, a temeljeno na analizi postojećeg stanja i rezultatima anketnog istraživanja kako slijedi:

43 Tablica 7: SWOT matrica za prostor, stanovništvo, okoliš i infrastrukturu SNAGE Geoprometni položaj Bogato povijesno kulturno i turističko naslijeđe Kvalitetno održavanje parkova i zelenih površina Povoljna obrazovna struktura stanovništva Dobra cestovna prometna povezanost sa ostalim dijelovima Hrvatske i susjednim zemljama Cestovna infrastruktura Dostupnost Malinske-Dubašnice kopnom i morem Usklađenost javnog prijevoza s potrebama stanovništva i turista Vodoopskrba, kvaliteta i količina pitke vode Gospodarenje otpadnim vodama Gospodarenje otpadom SLABOSTI Prevelika koncentracija vlasti i financija na državnoj razini Nedovoljna jasnoća strateških odrednica (misije i vizije) na razini PGŽ-a Politika namjene prostora i urbanistička rješenja Bespravna izgradnja i devastacija prostora Nedovoljna zaštićenost krajobraza Nove građevine i urbana skladnost Nepotpuna sređenost katastra i zemljišnih knjiga Neuravnoteženost gustoće naseljenosti (po naseljima) Značajna imovina koja nije u funkciji Nedostatnost kapaciteta na plažama Zaštita morskog okoliša Energetska učinkovitost i korištenje OIE PRILIKE PRIJETNJE 34 Veliki potencijal za razvoj poljoprivrede, stočarstva, ruralnog turizma i ekopoljoprivrede Nove atrakcije (arheološka nalazišta) Nova ponuda i popratni sadržaji na šetnicama Korištenje sredstava iz EU fondova Stavljanje objekata izvan upotrebe u funkciju sukladno potrebama javnog interesa, a u cilju razvoja gospodarstva Stavljanje u funkciju infrastrukturnih objekata za kulturne namjene Razvijanje optičke infrastrukture Veliki pritisci na prostor Prenamjena objekata u suprotnosti sa javnim interesom Korištenje zemljišta protivno prostornoj dokumentaciji Problemi uzrokovani nepoštivanjem najviših ekoloških standarda Nedostatan kapacitet plaža Zagađivanje akvatorija Depopulacija, visoki troškovi života i starenje stanovništva Nedostatna financijska sredstva za realizaciju projekata u skladu sa razvojnim ciljevima Izvor: Obrada autora temeljem radionica sa članovima Radne grupe i Partnerskog odbora održane u Općini Malinska-Dubašnica u godini. Najprije su sagledavane snage i slabosti kao rezultat internih utjecaja, a zatim prilike i prijetnje kao rezultat eksternih utjecaja. Naglasak je na razvijanju onih aktivnosti, koje će sustav usmjeravati ka prosperitetu po načelima održivog razvoja, a eliminiranje onih aktivnosti, koje takav razvoj koče. Realno sagledati postojeće stanje u svim segmentima djelovanja, preduvjet je za ispravan odabir strategija. Primjenom SWOT matrice moguće je ocijeniti polazišta za ocjenu uspješnosti implementacije vizije, pojedinačnih ciljeva, te

44 strateških prioriteta razvoja Općine Malinska-Dubašnica, a kao polazište u traženju odgovora na pitanje, kako eliminirati slabosti i pretvoriti ih u snage, kako prijetnje pretvoriti u prilike, a snage usmjeriti da bi se bolje iskoristile prilike. Općenito se može zaključiti da su u ovom segmentu slabosti koje se odnose na prostor i prostornu politiku kao jedan od ključnih razvojnih resursa posebno apostrofirane u negativnom svijetlu kao i nedostatnost plažnih prostora u odnosu na snage kod kojih uz geoprometni položaj i bogato kulturno i turističko naslijeđe prevladava kvalitetna izgrađena komunalna infrastruktura, ali isto tako i da postoje mnogobrojne prilike da se sustavno i kvalitetno pristupi njihovu rješavanju. Kod prijetnji razvoju, koje je nužno pretvoriti u prilike, ističu se daljnji pritisci na prostor kao ograničeni resurs, prenamjena objekata u suprotnosti sa javnim interesom i korištenje zemljišta protivno prostornoj dokumentaciji. Navedeno je ujedno i polazište da se u okviru Strategije definiraju ciljevi i strateški prioriteti, čijem će se rješavanju sustavno pristupiti, uvažavajući polazišta iz SWOT matrice. 1.4 Analiza stanja društvenih djelatnosti u Općini Malinska- Dubašnica Općina Malinska-Dubašnica je jedna od jedinica lokalne samouprave otoka Krka koja djeluje na površini od 76,68 km te skrbi za dobrobit svojih građana (prema popisu iz 2011.) građana 49 i ima zadatak ostvarivanju ciljeva iz djelokruga društvenih djelatnosti, pri čemu je upućena na usku suradnju sa susjednim gradovima i općinama Otoka Krka, Primorskogoranske županije i šire. Općina Malinska-Dubašnica u svom programu djelovanja vodi brigu razvoju društvenih djelatnosti u svim segmentima, gdje prvenstveno spada briga o djeci i mladima kroz različite oblike odgoja i obrazovanja, zadovoljenju kulturnih potreba, vodi brigu o zdravlju i kvaliteti života kao i socijalnoj skrbi građana, kvalitetnog uključivanja različitih udruga u postizanje ciljeva razvoja društva u lokalnoj zajednici. 35 Ciljevi se temelje na potrebi ostvarivanja zajedničkog interesa za unapređivanjem društvenog i kulturnog razvitka, te ostvarivanja određenih društvenih i socijalnih interesa te drugih potreba stanovnika Općina Malinska-Dubašnica. Navedeno predstavlja nadogradnju na potrebu zadovoljenja i ostalih tekućih potreba građana iz domene komunalnih, društvenih i drugih djelatnosti, za koje je zakonskim odredbama utvrđeno da se obavljaju kao javna služba. Briga o ustroju društvenih djelatnosti je od iznimnog značenja za pozicioniranje Općine Malinska-Dubašnica u okruženju, jer utječu na izbor i poželjnost življenja u lokalnoj zajednici, a utječu i na razvoj gospodarstva te unapređuju odnose među stanovnicima, te se kao takvi sagledavaju i kao 50 : činitelj povećanja društvene produktivnosti rada regulator opsega i strukture potražnje temelj porasta broja korisnika materijalnih dobara koje nudi gospodarstvo činitelj obogaćivanja ponude dobara i usluga uopće 49 Prema 50 Prema Barić,V: Temelji financiranja javnog sektora i društvenih djelatnosti, Ekonomski fakultet, Zagreb (preuzeto prema ppt.).

45 oblik preventivnog i kurativnog djelovanja na socijalnu sigurnost pojedinca motivacija u formiranju kreativne i slobodne ličnosti posrednik u oblikovanju ponašanja pojedinaca i harmonizacije društvenih odnosa. U tu svrhu se pristupilo ocjeni dostignutog stupnja razvoja društvenih djelatnosti, te ocjeni njihova pojedinačnog i ukupnog razvoja na zajednicu kao cjelinu. Sagledati će se i njihov međusobni utjecaj, kako bi se kroz sinergijske procese povećaju učinak na poželjnost življenja u ovoj jedinici lokalne samouprave i razvoj. U istraživanju će se naglasak staviti na analizu ponuđenih oblika i sadržaja, te na postignuća u segmentu društvenih djelatnosti, neovisno o izvorima financiranja, načinu djelovanja i karakteru organizacije. Uvid u strukturu financiranja društvenog standarda i društvenih djelatnosti za razdoblje godina moguć je uvidom u javno objavljene dokumente Općine Malinska-Dubašnica 51. Općina Malinska-Dubašnica vodi brigu o osiguranju odgovarajuće razine društvenog standarda te osigurava sredstva za funkcioniranje društvenih djelatnosti, što čini 28,66% ukupnih rashoda definiranih ovim proračunom. Najveći dio sredstava iz proračuna se usmjerava na zadovoljenje potreba u realizaciji programskih sadržaja (60%). U okviru investicijskih ulaganja se posebno može izdvojiti investicija u segment predškolskog odgoja a vezano za izgradnju dječjeg vrtića sa jaslicama. To je ujedno i najveća stavka u strukturi izdvajanja u godini, sa intencijom da se prema projekciji u slijedeće dvije godine u tu svrhu izdvoje značajnija sredstva (porast od 36-45%) u podizanje kvalitete usluga za najmlađe stanovnike ove Općine. Analizom relevantnih stavaka proračuna prezentiranih u gornjoj tablici, može se uočiti sadašnja orijentacija financiranja društvene djelatnosti, kako slijedi: 1. predškolski odgoj i briga o djeci (12,79%) 2. osnovno, srednjoškolsko i visoko obrazovanje (3,7 %) 3. briga o zdravlju građana, invalidima i socijalna skrb (2,96%) 4. kulturno nasljeđe i običaji (2,82 %) 5. sport i rekreacija (4,52 %) 6. udruge civilnog društva (0,55 %) 7. potpore i informiranje građana (1,35). 36 Financiranje društvenih djelatnosti se temelji na odredbama Pravilnika o financiranju javnih potreba Općine Malinska - Dubašnica 52, na način da su ovim Pravilnikom utvrđeni uvjeti i postupak za dodjelu i korištenje sredstava organizacijama civilnog društva, udrugama, zakladama i ustanovama čije programske ili projektne aktivnosti doprinose zadovoljenju javnih potreba Općine Malinska Dubašnica, na način da se javnim pozivom prikupljaju relevantni programi i projekti. U realizaciji izabranih programa/projekata organizacijski i financijski pomažu stručne službe ove Općine, ukoliko su ispunjeni slijedeći uvjeti: Proračun Općine Malinska - Dubašnica za g i Projekcije za I 2017.g. dostupno na pdf 52 Temeljem čl. 48. Zakona o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi ( Narodne novine, broj 33/01, 60/01, 129/05, 109/07, 125/08, 36/09, 150/11, 144/12 i 19/13) i čl. 33. Zakona o udrugama ( Narodne novine, broj 74/14) te čl. 13. i 31. Statuta Općine Malinska- Dubašnica ( Službene novine PGŽ, broj 26/09, 43/09 i 14/13), a sukladno odredbama Kodeksa pozitivne prakse, standarda i mjerila za ostvarivanje financijske potpore programima i projektima udruga ( Narodne novine, broj 16/2007.), Općinski načelnik Općine Malinska- Dubašnica donio je 7. listopada godine (KLASA: /14-01/2; URBROJ: 2142/ /2-14-1) dostupno na 53 Sukladno odredbama Pravilnika o financiranju javnih potreba Općine Malinska - Dubašnica, pripremljeno prema odredbama članka 4, sve dostupno na

46 da udruge, zaklade, ustanove ili druge pravne osobe koje se javljaju na natječaj imaju registrirano sjedište djelovanja u Republici Hrvatskoj i da su upisani u odgovarajući Registar, te da im temeljna svrha djelovanja nije stjecanje dobiti (organizacije civilnoga društva ili neprofitne organizacije); da svojim programima i svojim djelovanjem promiču vrijednosti ustavnog poretka Republike Hrvatske te provode djelatnosti usmjerene općem/javnom dobru, potrebama zajednice i postizanju održivog razvoja; da program/projekt koji prijave na Javni poziv Općine Malinska Dubašnica, bude ocijenjen kao značajan što znači kvalitetan, inovativan i koristan za razvoj civilnoga društva i zadovoljenje javnih potreba definiranih razvojnim i strateškim dokumentima i specifičnostima djelatnosti. U okviru pojedinog Javnog poziva definira se područje financiranja, prioriteti, uvjeti za javljanje i način provedbe a sve u okviru financijskih mogućnosti Općine Malinska - Dubašnica. Definira se i eventualna obveza sufinanciranja te obvezu sudjelovanja u odgovarajućim kulturnim manifestacijama i programima te akcijama čišćenja okoliša ili otklanjanja posljedica elementarnih nepogoda, a sve sukladno potrebi i programu rad Općine Malinska - Dubašnica. Financijske potpore koje se odobravaju temeljem javnog poziva se u pravilu odnose na dodjelu bespovratnih sredstva, pri čemu se poštuje definirana procedura, što znači da se u konačnici na prijedlog općinskog načelnika prijedlog usvaja na Općinskom vijeću, te postaje stavkom Proračuna u dijelu Programa javnih potreba za svako pojedino programsko područje, što će se bitno izmijeniti primjenom odredbi koje donosi nova Uredba o kriterijima, mjerilima i postupcima financiranja i ugovaranja programa i projekata od interesa za opće dobro koje provode udruge 54. Sve potpore koje Općina Malinska - Dubašnica dodjeljuje putem javnih poziva odnose se, u pravilu, na aktivnosti jedne kalendarske godine. Nakon toga se sa klubovima, udrugama, društvima i ustanovama sklapa ugovor u kojem je definirana visina financijske potpore, vrijeme njenog trajanja, način izvještavanja o provedbi, način vrednovanja rezultata te kriteriji za povrat neutrošenih i/ili nenamjenski utrošenih sredstava financijske potpore od strane korisnika, kao i razlozi i uvjeti za otkazivanje i raskid ugovora uz vraćanje financijskih sredstava, kao i nadležnosti suda u slučaju spora. Sredstva se smatraju namjenski utrošenim ako su korištena isključivo za financiranje prihvatljivih i opravdanih troškova u realizaciji programa utvrđenog ugovorom. Prihvatljivim troškovima koji se financiraju iz proračuna Općine Malinska - Dubašnica smatraju se svi oni troškovi koji su direktno povezani s provedbom prihvaćenih programa/projekata ako su odobreni proračunom. Uredbom su definirani Kriteriji financiranja i ugovaranja programa i/ili projekata (izvaci iz članka 3-5) i to: Davatelj financijskih sredstava osigurava financijska sredstva, organizacijske kapacitete i ljudske resurse za primjenu osnovnih standarda financiranja, ugovaranja i praćenja provedbe i vrednovanja rezultata programa i projekata iz svoga djelokruga. Na temelju ciljeva i prioriteta definiranih u razvojnim strategijama i nacionalnim programima te drugim odgovarajućim strateškim dokumentima na nacionalnoj, odnosno lokalnoj i područnoj (regionalnoj) razini, davatelj financijskih sredstava u okviru svoga djelokruga utvrđuje prioritete za dodjelu financijskih sredstava 54 Uredba o kriterijima, mjerilima i postupcima financiranja i ugovaranja programa i projekata od interesa za opće dobro koje provode udruge, donesena godine (dostupno na ) 55 Uredba, ibidem, čl. 3

47 programima i projektima i za to planira sredstva u proračunu, odnosno financijskom planu za narednu kalendarsku godinu. Osnovni standardi koje primjenjuje davatelj financijskih sredstava pri financiranju programa i projekta odnose se na standarde planiranja i provedbe financiranja, odnosno praćenja i vrednovanja financiranja i izvještavanja: o prioritetna područja za financiranje programa i projekata utvrđuju se za proračunsku godinu na temelju procjene potreba u određenom području i mjera za ostvarivanje ciljeva iz strateških dokumenata za čiju provedbu je odgovoran davatelj financijskih sredstava, o financiranje se provodi putem javnog natječaja ili javnog poziva za financiranje programa i projekata udruga (u daljnjem tekstu: javni natječaj), o godišnji plan raspisivanja javnih natječaja objavljuje se na mrežnim stranicama davatelja financijskih sredstava te se evidentira u objedinjenom godišnjem planu javnih natječaja dostupnom na mrežnim stranicama Ureda za udruge, o javni natječaj propisuje uvjete za prijavu, mjerila za ocjenjivanje prijava, postupak odobravanja financijskih sredstava i postupak za podnošenje prigovora, o javni natječaj otvoren je za prijavu programa ili projekta najmanje 30 dana od dana javnog objavljivanja, o uvjetima javnog natječaja planira se okvirni broj programa, odnosno projekata koji će se financirati te najniži i najviši iznos koji se može odobriti za financiranje pojedinog programa, odnosno projekta, o javnim natječajem unaprijed su utvrđeni postupci za sprječavanje sukoba interesa osoba uključenih u postupak dodjele financijskih sredstava. Osnovni standardi provedbe financiranja vezuju se za javni natječaj, koji provodi davatelj financijskih sredstava, u pravilu putem nadležne ustrojstvene jedinice, odnosno povjerenstvo za pripremu natječaja i natječajne dokumentacije te provedbu postupka dodjele financijskih sredstava udrugama. Osnovni standardi praćenja i vrednovanja financiranja i izvještavanja uključuju slijedeće radnje: o davatelj financijskih sredstava prati provedbu aktivnosti odobrenih programa i projekata, kao i namjensko trošenje financijskih sredstava, te vrednuje učinke natječaja na temelju praćenja provedbe programa ili projekata, o čemu se podnosi godišnji izvještaj o dodijeljenim financijskim sredstvima iz javnih izvora o Primjenu osnovnih standarda financiranja programa i projekata prati svaki sudionik javnog natječaja, a možebitne nepravilnosti prijavljuju se voditelju financijskog upravljanja i kontrola imenovanog od strane čelnika davatelja financijskih sredstava i Ministarstvu financija, odnosno o njima se obavještava Ured za udruge. Mjerila koje moraju ispunjavati udruge koje koriste sredstva iz javnih izvora moraju biti definirana općim aktom, kroz koji je uspostavljen model dobrog financijskog upravljanja i kontrola te način sprječavanja sukoba interesa pri raspolaganju javnim sredstvima, što također uključuje prikladan način javnog objavljivanja programskog i financijskog izvještaja o radu za proteklu godinu (na mrežnim stranicama udruge, odnosno na drugi odgovarajući način), i odgovarajuće organizacijske kapacitete i ljudske resurse za provedbu programa ili projekta, programa javnih potreba, javnih ovlasti, odnosno pružanje socijalnih usluga. Davatelji financijskih sredstava mogu propisati i dodatne uvjete javnog natječaja koje trebaju ispunjavati udruge u svrhu ostvarivanja prednosti u financiranju, kao što su: 38

48 o udruga primjenjuje neki od sustava osiguranja kvalitete djelovanja u neprofitnim organizacijama zasnovan na samoprocjeni u prepoznavanju potreba korisnika i dokazima o pružanju odgovarajuće razine usluga u skladu sa standardima kvalitete i ciljevima svog djelovanja i/ili o umrežavanje i povezivanje sa srodnim udrugama i organizacijama iz različitih županija, pogotovo s udrugama koje djeluju na lokalnoj razini radi širenja i ravnomjerne regionalne raspodjele pozitivnih učinaka provedbe programa i projekata, te prijenosa znanja, jačanja sposobnosti i održivosti organizacija koje djeluju na lokalnim razinama i/ili o ostvarivanje članstva i/ili suradnje sa srodnim međunarodnim i europskim udrugama sukladno mogućnostima i potrebama te usklađivanje s najboljim standardima i najnovijim trendovima djelovanja u određenom području, čime se poboljšava kvaliteta usluga korisnicima, odnosno općenito kvaliteta rada organizacije i/ili o ostvarivanje međusektorskog partnerstva udruga i predstavnika javnog i poslovnog sektora u svrhu jačanja potencijala za razvoj lokalne zajednice. Odredbe ove Uredbe koje se odnose na udruge, na odgovarajući način primjenjuju se i u odnosu na druge organizacije civilnoga društva (zaklade, privatne ustanove, vjerske zajednice i druge neprofitne organizacije), kada su one, u skladu s uvjetima javnog natječaja za financiranje programa i projekata, prihvatljivi prijavitelji, odnosno partneri. Proračunom Općine Malinska -Dubašnica se pravni okvir aplicira na stvarnu situaciju u praksi na način da se izdvajaju pojedini segmenti društvenog standarda odn. društvenih djelatnosti, a to je: 56 briga o djeci te dostignuta razina predškolskog odgoja, te osnovnog obrazovanja briga o mladima te za njihovo srednjoškolsko i visoko obrazovanja i za razvoj znanosti briga o zadovoljenju potreba u sportu i rekreaciji svih dobnih skupina stvaranje uvjeta i razvoj programa za zadovoljenje javnih potreba u kulturi (pokretna i nepokretna kulturna dobra) briga o unapređenju zdravlja stanovnika, socijalnoj skrbi i invalidnim osobama potpora različitim oblicima javnog djelovanja građana kroz klubove, udruge/društva, škole i sl. (socijala, sport, rekreacija, civilno društvo, informiranje i javne potrebe građana) stvaranje uvjeta i osiguranje potpore za realizaciju relevantnih razvojnih projekata i infrastrukturnih objekata od značaja za razvoj društvenog standarda građana. 39 U nastavku će se po funkcionalnom načelu detaljnije predstaviti dostignuti stupanj razvoja društvenih djelatnosti i društvenog standarda građana Općine Malinska-Dubašnica Odgoj i obrazovanje 56 z dokumenta Proračun Općine Malinska - Dubašnica za g i Projekcije za I 2017.g., str. 6, dostupno na pdf

49 Na razini Općine Malinska - Dubašnica se prvenstveno vodi briga o osiguranju realnih uvjeta za neposredan odgoj i obrazovanje djece predškolskog i osnovnoškolskog uzrasta, dok se ostali oblici obrazovanja rješavaju na razini otoka Krka, Primorsko-goranske županije i šire. Općina Malinska-Dubašnica prvenstveno ulaže napore u pravcu sustavnog unapređivanja svih oblika izravne i neizravne brige za djecu predškolskog osnovnoškolskog, srednjoškolskog uzrasta, te svih ostalih oblika obrazovanja za sve dobne skupine. Slika 4: Okviri ustroja odgojno-obrazovnog sustava u Republici Hrvatskoj 40 Izvor: Prilagođeno prema shemi definiranoj od MZOS-a RH - Ulažu se napori da se svakom djetetu osigura pravo na razvoj usklađen s njegovim individualnim mogućnostima i sposobnostima, u okviru prostornih, materijalnih i drugih vjeta. Sukladno mogućnostima i politici razvoja, do sada su u Općini Malinska - Dubašnica bili mladima ponuđene mogućnosti odgoja i obrazovanja u slijedećim ustanovama: Odgoj i obrazovanje Općine Malinska-Dubašnica, dostupno na

50 Predškolska ustanova - Područni vrtić Malinska - Dječji vrtić Katarina Frankopan, Osnovnoškolska ustanova - Područna škola Dubašnica - Osnovna škola Fran Krsto Frankopan, Osnovnoškolska glazbena ustanova - Osnovna glazbena škola Mirković, Srednjoškolska ustanova - Srednja škola Hrvatski kralj Zvonimir u gradu Krku - jedinstvena za cijeli otok Krk. Kako u Općini Malinska Dubašnica i na cijelom otoku Krku ne postoji visokoškolska ustanova mladi se nakon srednje škole, odlučuju za studij na nekoj visokoškolskoj instituciji Primorsko-goranske županije, Hrvatske ili inozemstva. Iz proračunskih sredstava Općine Malinska - Dubašnica osiguravaju se stipendije, koje se po kriterijima dodjeljuju učenicima koji žive na prostorima ove Općine, a studiraju ili pohađaju srednju školu, a u okvirima mogućnosti kvalifikacijskog okvira u Republici Hrvatskoj, koji se usklađen sa kvalifikacijskim okvirom EU, a daje okvir obrazovanja i za stanovnike Općine Malinska- Dubašnica Predškolski odgoj i obrazovanje Predškolski odgoj i obrazovanje najmlađih stanovnika Općine Malinska-Dubašnica organizira se u okviru dječjeg vrtića Katarina Frankopan Krk. To je predškolska ustanova koja ima sjedište u Gradu Krku, a djeluje temeljem sporazuma za potrebe svih sedam lokalnih samouprava (otočnih općina) i Grada Krka i jedina je ustanova ove vrste na otoku Krku. Osnivač ustanove je Grad Krk, a njome upravlja Upravno vijeće u koje svoje predstavnike delegiraju krčke jedinice lokalne samouprave. Treba naglasiti da u Općini Malinska- Dubašnica djeluje područni vrtić u okviru dječjeg vrtića «Katarina Frankopan» uz još šest podružnica u Omišlju, Njivicama, Baški, Vrbniku, Polju i Vrhu. Podružnicu dječjeg vrtića u Malinska sada nudi djeci predškolske dobi, relevantne sadržaje koji su koncipirani programom rada svoje matične ustanove Dječji vrtić Katarina Frankopan Krk, koje se u okviru mogućnosti prenose ne podružnica, a to je ostvarenje: programa njege, odgoja, obrazovanja, zdravstvene zaštite, prehrane i socijalne skrbi o djeci predškolske dobi programa za djecu s teškoćama u razvoju programa za darovitu djecu programa odgoja i obrazovanja djece u godini prije polaska u osnovnu školu programi ranog učenja stranog jezika drugi programi umjetničkog, kulturnog, vjerskog i športskog sadržaja. Podružnica dječji vrtić Malinska-Dubašnica brine za 70 djece razvrstane u četiri starije dobne skupine. Treba naglasiti da Općina Malinska-Dubašnica pruža i mogućnost sufinanciranja boravka djeteta u dječjem vrtiću ili jaslicama u okruženju 59. Za potrebe predškolskog odgoja se u proračunu godinu izdvojilo kn (od čega 30% za potrebe redovitog programa a ostalo za investicije), a s tendencijom porasta izdvajanja na kn u odn kn u godini. Treba naglasiti da je u proračunu planirano čak 12,76% 58 Odluka o osnivanju podružnica Dječjeg Vrtića Katarina Frankopan, Grad Krk, dostupno na 59 Obrazac dostupan na:

51 ukupnih sredstava, koja su namijenjena za potrebe redovitog programa i ulaganja u razvoj predškolskog odgoja te u dječja igrališta, prvenstveno namijenjeno igri i rekreaciji djece svih dobnih uzrasta. No u svrhu osiguranja višeg standarda smještaja, odgoja i obrazovanja djece jasličke i predškolske dobi, pokrenut je proces izgradnje nove zgrade, za koju su u godini rezervirana sredstva od 3 milijuna kuna i nabava opreme u iznosu od kn, s intencijom povećanja kapitalnih izdvajanja u naredne dvije godine (projekcija za je 7 a za milijuna kuna) 60, što predstavlja realizaciju programskih opredjeljenja vezanih za poduzimanje kapitalnih ulaganja radi Izgradnje novog dječjeg vrtića na području Općine Malinska - Dubašnica 61, a s ciljem doprinosa poboljšanju uvjeta rada za kvalitetniju realizaciju programa koji se sada izvode u skromnijim uvjetima Osnovnoškolsko obrazovanje u Općini Malinska-Dubašnica Osnovno obrazovanje na području Malinske-Dubašnice ima dugu tradiciju, najprije u crkvenim, a zatim i u svjetovnim školama 62. Srednjovjekovni identitet obrazovnog procesa se povezuje uz trojezičnost i tropismenost, što znači poznavanje hrvatskoga, srednjovjekovnoga latinskog i staroslavenskoga / crkvenoslavenskoga jezika, te uporabu latinice, glagoljice i ćirilice. Iz arhiva Samostana sv. Marije Magdalene u Portu potječe više glagoljskih rukopisa iz 16., 17. i 18. stoljeća, koji dokazuju da je u to vrijeme postojala elementarna školsku naobrazba za mlade fratre. Slijedom odluke krčkog biskupa (iz godine), svaki je kaštel (komun) morao osigurati svećenika glagoljaša koji će poučavati djecu i pripravnike za svećenika, a na seoskim prostorima (ladanjski kaptol) su svećenici povremeno vodili privatne škole radi elementarnog opismenjivanja zainteresiranih pojedinca. 42 Ime svećenika Ivana Kraljića (polovina 18. stoljeća) vezuje se uz pokretanje privatne glagoljaške škole i opismenjavanje stanovništva u vrijeme dok još nije bilo organizirano školstvo, a njegov primjer slijede svećenik Pavao Milovčić, koji krajem 18. i početkom 19. stoljeća vodi privatnu četverogodišnju školu gramatike i humanistike na talijansko-latinskom jeziku i za okolna naselja. Od godine je austrijska vlada upravu nad javnim školama i nadzor povjerila Crkvi, a od godine je osnivanje škola bilo obavezno po općinama (Pravilnik Franje I), pa je trorazredna njemačko-talijanska glavna škola otvorena u Krku. U Dubašnici je pučka škola otvorena a počela sa radom godine (Naredba pokrajinske vlasti u Trstu), na način da je učitelj svećenik (prvi su učitelji bili Anton Pinčić, Petar Bogović, Mate Ljutić ), čiju je plaću 30% financirao seoski kaptol a ostatak se osiguravalo u općinskoj blagajni. Slijedeće godine (1847.) započinje s radom ženska škola. Nakon godine škole prelaze iz crkvene u državnu nadležnost. Školska zgrada u Bogovićima podignuta je godine (zaslužan svećenik Mihovil Mužinić Mužina iz Bogovića), uvedena je obvezna šestorazredna nastava za mušku i žensku djecu a osnovana je i narodna čitaonica. Od do godine se nastava održavala na 60 Iz dokumenta Proračun Općine Malinska - Dubašnica za g i Projekcije za I 2017.g., str. 6, dostupno na pdf 61 Program za mandatno razdoblje Projekti, Prioriteti, Programi odgoja i obrazovanja, dostupno na 62 Pripremljeno prema Galović,T., Osnovna škola u Bogovićima i povijesna skica začetka i razvoja školstva na području dubašnice, Filozofski fakultet, Odsjek za povijest i Zavod za hrvatsku povijest, Sveučilište u Zagrebu, dostupno na 18

52 talijanskom jeziku. Poslije drugoga svjetskog rata uvedena je osmogodišnja razredna nastava na način da je do1976. godine djelovala osmogodišnja škola u Krku (područna škola u Vrhu), u Dubašnici (područna škola Dobrinj i Omišalj) te u Puntu (područna škola u Baški i Vrbniku), da bi se sve ujedinile u jedinstvenu osnovnu školu, koja od godine nosi ime Fran Krsto Frankopan Krk - sa podružnicom Dubašnica godine je izgorjela školska zgrada, oprema i kompletna dokumentacija, koja je kompletno obnovljena i već svečano otvorena, a je izgrađena velika i funkcionalna sportska dvorana. Danas matična osnovna škola Fran Krsto Frankopan sa sjedištem u Gradu Krku, osigurava svim područnim školama pa tako i područnoj školi Općine Malinska-Dubašnica relevantne uvjete za kvalitetno osnovnoškolsko obrazovanje, a u okviru kadrovskih i financijskih mogućnosti, na način kako je to definirano dokumentom Školski Kurikulum 63, gdje su definirani elementi dodatne, dopunske, izborne i terenske nastave, način odvijanja izvannastavnih aktivnosti te aktivnosti, programi i projekti iz javne, kulturne i drugih oblika djelovanja primjerenih za ovu razinu uzrasta djece. Rezultate svojih aktivnosti i projekata uspješno prezentiraju javnosti, a posebno su zapažena sudjelovanja djece u okviru dana škole, sjećanja, zahvalnosti, knjige i sl., za državne i vjerske blagdane i druge adekvatne prigode, poput karnevalskih događanja, dubašljanskih kolejana i drugo. U okviru proračuna se kao potpora izvođenju programa osnovne škole osiguravaju financijska sredstva i to prvenstveno za dodatne programe ( kn) i za nabavku udžbenika i školskog pribora ( ) 64, a kao dijela ukupnih izdvajanja predviđenih za potrebe djece u osnovnim i srednjim školama, a u koju svrhu su rezervirana sredstva u visini od 3,26% ukupnog proračuna. Ovisno o potrebi i mogućnostima organizira se dodatna nastava iz matematike, hrvatskog_engleskog ili njemačkog jezika, fizike, geografije, tehničke kulture, povijesti, biologije, vjeronauka i informatike. Organizira se i dopunska nastava iz matematike, hrvatskog i engleskog jezika, kemije, fizike, prirode i biologije. Izborna nastava se nudi iz njemačkog jezika, informatike i vjeronauka. Posebno treba izdvojiti spektar izvannastavnih aktivnosti, kroz koje se uspješno može profilirati buduća orijentacija i uspješno profilirati mlada populacije općine Malinska-Dubašnica. U tom pravcu djeluje dramska grupa, školski zbor, ekološka, recitatorska, matematička, likovno-lutkarska odn. likovna grupa, mladi knjižničari i mladi povjesničari, kroz stjecanje dodatnih znanja iz informatike, izučavanje jezika ili programe brije o kulturno-tradicijskim običaja zavičaja. Od sportskih aktivnosti se nudi mogućnost igranja košarke ili gimnastika, a učenicima se nudi i mogućnost polaganja ispita za upravljanje biciklom. 43 Među učenicima je popularna terenska nastava, koja se realizira kroz posjete mjestima koja učenike može oplemeniti spoznajama iz povijesti, kulture, autohtonih vrijednosti, znanosti, umjetnosti i vještina, resursne osnovice, organizacije i menadžmenta ili snalaženja u prostoru. Društvenom životi i socijalizaciji doprinose također školski izleti i ekskurzije, koji se redovito organiziraju. Djeci zaposlenih roditelja od prvog do petog razreda se u školi nudi i program produženog boravka, u okviru kojeg se organizira prehrane, kao drugi obrok uz redovitu školsku marendu. Učenicima se nudi i mogućnost aktivnog djelovanja kroz Vijeće učenika, na 63 Školski Kurikulum, Osnovna Škola Fran Krsto Frankopan Krk, Područna škola Dubašnica Malinska, školska godina 2014/2015, Bogovići, rujan 2014, dostupno na C5% A0kola-duba% C5% A1nica-kurikulum/ ?short 64 Prema Proračun Općine Malinska Dubašnica za godinu i Projekcije proračuna za i godinu, dostupno na pdf

53 raspolaganju im je školska knjižnica, a sukladno potrebi, učenici mogu jednom tjedno koristiti usluge pedagoga ili defektologa-logopeda te po potrebi i usluge psihologa, zaposlenika matične institucije 65. Treba naglasiti da je do godine osnovna škola Fran Krsto Frakopan Krk djelovala kao jedina osnovnoškolska institucija na Otoku Krku, te koncipirala cjeloviti četverogodišnji i osmogodišnji program u sjedištu (Grad Krk) ali i u područnim školama u Baški, Malinskoj, Njivicama, Omišlju, Puntu, Vrbniku i Vrhu. Kao takva je bila prepoznata kao jedna of većih osnovnih škola u Republici Hrvatskoj, koja sustavno ostvaruje dobe rezultate u redovitim a posebno u izvannastavnim aktivnostima, za učenici dobivaju brojna priznanja, koja se javno objavljuju u glasilima škole, te u općinskog glasilu Naši zvoni 66. Ova se situacija mijenja, nakon donošenja županijske Odluke o osnivanju samostalne Osnovne škole Omišalj 67, odnosno njenog izdvajanja u samostalnu osnovnoškolsku instituciju, temeljem odluke Županijske skupštine i resornog ministarstva (MZOS-a), koja je početka samostalno djelovati od početka školske godine 2015/2016. godine u Omišlju i područnom odjeljenju Dobrinj 68. Zbog činjenice da je u povijesti već postojala samostalna osnovna škola Dubašnica, pokrenuta je inicijativa za programsko osamostaljenje osnovne škole u Malinskoj, što je rezultiralo da je Ministarstva znanosti, obrazovanja i sporta dostavilo PGŽ Prethodno pozitivno mišljenje dana 10., studenoga godine 69, čime se otvara pravni okvir za izgradnju vlastite škole koja je defiirana prostorno- planskom dokumentacijom (Izmjene i dopune PPUO Malinska-Dubašnica) 70 gdje se navodi da će za područje Općine biti izgrađena jedna osnovna škola unutar građevinskog područja Bogovići, Zidarići, Milčetiči (GP-2) za osnovnu školu za cca 300 đaka. Programskim i organizacijskim osamostaljenjem biti će moguće osigurati višu razinu utjecaja lokalne samouprave i zajednice na kvalitetu nastave te svih pratećih aktivnosti, programa i sadržaja, a na dobrobit najmlađe školske populacije i cijele lokalne zajednice Općine Malinska-Dubašnica Osnovna glazbena škola Mirković - područni odjel Malinska-Dubašnica Glazbena škola Mirković, privatna glazbena škola s pravom javnosti ima sjedište u Opatiji djeluje od godine. Uz matičnu Osnovnu školu sa sjedištem u Opatiji, osnovani su i područni odjeli škole, i to u Malinskoj - Dubašnici 71 i u Novalji na Otoku Pagu. Time ova glazbena škola ostvaruje svoju misiju približavanja zainteresiranoj djeci za glazbeni odgoj u mjestima izvan velikih gradskih središta i na otocima, gdje do tada nisu ustrojene glazbene škole, a s ciljem da se djeci s glazbenim talentima osigura stjecanje temeljnih znanja o glazbi (osnovno glazbeno obrazovanje, sviranje jednog instrumenta i stjecanje temeljne glazbene pismenosti), što predstavlja dio cjelovitog odgoja osobnosti svakog čovjeka usmjereno na razvoj njegovih umjetničkih sposobnosti, shvaćanja i stavova, mogućnost kreativnijeg i kvalitetnijeg života i provođenja slobodnog vremena i sl. 65 Prema Škola Dubašnica - stručne službe 66 Više o tome na te 67 Osnivanje Osnovne škole Omišalj - prethodno pozitivno mišljenje MZOS-a, od 24.ožujka 2015.,.te Odluka o osnivanju Osnovne škole Omišalj RH,Skupština Primorsko-goranske županije, dostupno na 68 Nova ulaganja: Osnovna škola u Omišlju u funkciji od 7.rujna, Novi List, dostupno na unkciji-od-7. -rujna 69 Osnivanje Osnovne škole Malinska - Dubašnica - prethodno pozitivno mišljenje Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta, KLASA /15-01/00024 URBROJ: od 10. studenoga Ciljanje izmjene i dopune PPUO Malinska - Dubašnica, Službene novine PGŽ br. 41/12 i 9/13, od god.,. čl Općina Malinska-Dubašnica - Odgoj i obrazovanje - dostupno na

54 U Malinskoj -Dubašnici se organizira program osnovne glazbene naobrazba u trajanju od šest godina, sukladno verificiranim programima MZOS-a. U individualnoj nastavi se izučava pojedini instrument kao glavni predmet (klavir, gitara, violina, harmonika ili neki drugi instrument), slijedom nastavnog programa za određeni razred tog smjera, a podešenog psihofizičkim sposobnostima pojedinog učenika. Svi slušaju teoretsku nastavu solfeggia, koja je verificirana od strane Ministarstva prosvjete. No treba naglasiti da Glazbena škola Mirković općenito nudi i druge mogućnosti kao i relevantne obrazovne sadržaje: 72 Da se radi o kvalitetnoj obrazovnoj instituciji potvrđuje i činjenica da je gospođa Olivera Mirković, vlasnica Glazbene škole MIRKOVIĆ godine dobila Nagradu Grada Opatije za područje odgoja i prosvjete 73. Nagrada se temelji na pružanju visoke kvalitetu obrazovnog programa, koji se uspješno organizira od godine. Naime, ova škola osigurava vertikalu obrazovanja na razini osnovne i srednje glazbene škole, kao i na razini glazbenih tečajeva, te se sustavno promovira odgoj i obrazovanje u području glazbe. Naglasak je na osmišljavaju i organiziranju obrazovanje ponude programa, kroz koje se ona čini dostupnom svim razinama korisnika, što znači i učenicima koji ne mogu ili ne žele pratiti nastavni plan i program redovne škole u potpunosti, a kojima se omogućava upis tečaja te sudjelovanje u raznim internim i javnim aktivnostima škole, a bez obveze pristupanja godišnjim ispitima. Djeci koja završe osnovno glazbeno obrazovanje u Općini Malinska- Dubašnica otvara se put za nastavak obrazovanja i na ostalim srednjim i visokim glazbenim školama u PGŽ i šire Srednjoškolsko i visoko obrazovanje u okruženju 45 Srednjoškolsko i visoko obrazovanje je logični nastavak na programe osnovnog obrazovanja, a treba omogućiti stjecanje relevantnih znanja, vještina i kompetencija, a kao pretpostavke za uključivanje na tržište rada ili stvaranje temelja za nastavak obrazovanja na višoj obrazovnoj razini u okviru redovitog sustava ili sustava cjeloživotnog učenja. U izboru odgovarajuće 72 Glazbena škola Mirković nudi od Predškolskog glazbenog odgoja do raznih specijalističkih tečajeva. Naime, nude programe za uzrast od 5 do 7 godina, kojeg provode akademski obrazovani glazbenici prema programu MZOS, a usmjereno je na razvoj kognitivnih sposobnosti, emocionalni razvoj i općenito na cjelokupni razvoj ličnosti, stoga se potiče kreativnost, razvija opći interes za umjetnost i ljubav prema glazbi. Nudi s grupna nastava iz solfeggia te individualna nastava na instrumentu (violina, klavir, gitara i harmonika), a osigurava im se mogućnost uključivanja u javne nastupe.glazbena naobrazba više razine temelji se na programima s razine srednje škole s ciljem osposobljavanja za zvanje glazbenik, a traju od četiri do šest godina u svrhu svladavanja pojedinog instrumenta (klavirist, violinist, violist, violončelist, kontrabasist, gitarist, harfist, oboist, flautist, klarinetist, saksofonist, fagotist, hornist, trubač, trombonist, udaraljkaš, harmonikaš, pjevač, orguljaš, tamburaš) ili za teorijski nastavnički smjer, dok se opće obrazovni dio programa realizira u srednjima školama sve verificirano prema odredbama MZOS-a. Učenici se razvrstavaju u razrede (obrazovna razina) i klase (isti nastavnik) na način da se nastavni program prilagođava psihofizičkim sposobnostima pojedinog učenika. Učenici koji nemaju dovoljno znanja mogu upisati program pripremnog obrazovanja u trajanju od 2 godine za programe na kojima će moći nastaviti srednje glazbeno obrazovanje (glazbenik oboist, flautist, klarinetist, saksofonist, fagotist, korist, trubač, trombonist, tubist, udaraljkaš, pjevač, teoretičar). Radionice/tečajevi modernog POP pjevanja nude se svim dobnim skupinama pod vodstvom iskusnih i profesionalnih glazbenika s bogatim scenskim iskustvom, a organiziraju se i pripreme za javne nastupe, festivale, snimanja, talent-show, općenito za estradu.godišnje škola organizira desetak i više koncerata na kojima se predstavljaju postignuća i prigodno obilježavaju prigodni datumi. Nude se i različiti oblici dodatne nastave za učenike koji se pripremaju za natjecanja u zemlji i inozemstvu. Potporu ovim aktivnostima školi pruža Općina Malinska- Dubašnica, Zajednica Talijana i razni sponzori. Učenici škole se uključuju u razne projekte Općine Malinska - Dubašnica i šire, gdje postižu uspjeha, a aktivni su sudionici mnogih regionalnih, državnih i međunarodnih natjecanja, na kojima su do sada osvojili čak 160 nagrada, prema Osnovna glazbena škola Mirković Opatija, dostupno na 73 Prema NAGRADE GRADA OPATIJA, Opatija.hr/files/file/novosti/2014/srpanj/Nagrade-Grada-za-web-2013.pdf

55 srednje škole ili fakulteta, učenici su upućeni na odredbe Zakona 74 odgovarajuće škole moguć u okviru slijedećih programa: 75 što znači da je izbor a) programi za stjecanje srednje školske spreme, b) programi za stjecanje srednje stručne spreme, c) programi za stjecanje niže stručne spreme i d) programi osposobljavanja i usavršavanja. Programima pod (a) do (c) se stječu znanja i sposobnosti za rad i nastavak školovanja, dok se programi pod (d) ustrojavaju na osposobljavanje i usavršavanje, kako bi se jednom stečena znanja, sposobnosti i vještine unaprijedile / dopunile, te osiguralo pretpostavke pojedincu za rad u određenoj struci. Slijedom navedenog, a ovisno o vrsti nastavnog plana i programa koji se provodi, u sustavu srednjoškolskog obrazovanja u RH nude programi: 76 gimnazije (opće ili specijalizirane) u najmanje četverogodišnjem trajanju, stječe se srednja školska sprema; strukovne škole (tehničke, industrijske, obrtničke i druge) u trajanju od jedne do pet godina stječe se srednja stručna sprema (odnosno u trajanju od jedne do dvije godine stječe se niža stručna sprema); umjetničke škole (glazbene, plesne, likovne i druge) u najmanje četverogodišnjem trajanju stječe se srednja stručna sprema; srednjoškolsko obrazovanje odraslih obuhvaća posebne programe za stjecanje srednje školske ili stručne spreme, niže stručne spreme, programe prekvalifikacije i programe osposobljavanja i usavršavanja; obrazovanje učenika s teškoćama u razvoju organizira se uz primjenu individualiziranih postupaka u srednjoj školi u redovitim ili posebnim razrednim odjelima, obrazovnim grupama ili u posebnim ustanovama. 46 U Općini Malinska-Dubašnica nema srednje škole, no učenici se prvenstveno upućuju Srednju školu Hrvatski kralj Zvonimir, koja kao najbliža djeluje u Gradu Krku a nudi slijedeće obrazovne programe: 77 opće gimnazije, hotelijersko-turističke škole, ekonomske škole, trogodišnje ugostiteljske škole ( za zanimanje konobar, kuhar i slastičar), trogodišnja škola za tehnička zanimanja (strojobravari, automehaničari i instalateri grijanja, vodo- i plinoinstalateri, tokari, bravari, limari i glodači). U okviru proračuna se kao potpora učenicima srednje škole kao potpora za nabavku udžbenika i školskog pribora osigurava kn, te za druge potrebe srednje škole Hrvatski Kralj Zvonimir, kn u obliku donacije 78. Treba naglasiti da su za potrebe osnovnog, srednjeg i visokog obrazovanja predviđeno ukupno 3,7% ukupnih proračunskih sredstava za 74 Zakon o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi, Narodne novine broj 87/ Ministarstvo znanosti obrazovanja i sporta RH - više o tome na: 76 Ministarstvo znanosti obrazovanja i sporta RH - više o tome na: 77 Prema Srednja škola Hrvatski kralj Zvonimir, dostupno na 78 Prema Proračun Općine Malinska Dubašnica za godinu i Projekcije proračuna za i godinu, dostupno na pdf

56 2015. godinu. Neovisno koju srednju školu završe, nastavak obrazovanja moguć je na različitim visokoškolskim institucijama u zemlji i inozemstvu, a u neposrednom okruženju (Primorsko-goranska županija), nudi se širok izbor studijskih sveučilišnih i stručnih programa, koji se ustrojavaju prema načelima Bolonjskog procesa 79 a izvode se u okviru Sveučilišta odn. Veleučilišta u Rijeci 80. Sveučilišni studiji se ustrojavaju na tri razine i to od preddiplomske, diplomske i poslijediplomske nastave (specijalistički i doktorski studiji). Stručni se studiji izvode na dvije razine tj. kroz programe preddiplomskih stručnih i specijalističkih diplomskih stručnih studija. Preddiplomski studij traje tri do četiri godine (80 do 240 ECTS bodova) i završetkom se stječe akademski naziv sveučilišni prvostupnik/prvostupnica (baccalaureus/bacalaurea) uz naznaku struke. Preddiplomski stručni studij traje dvije do tri godine (180 ili više ECTS bodova) a njegovim se završetkom stječe naziv stručni prvostupnik/prvostupnica uz naznaku struke. Diplomski sveučilišni studij traje jednu do dvije godine (60 do 120 ECTS bodova) a završetkom se stječe akademski naziv magistar/magistra uz naznaku struke. Poslijediplomski sveučilišni studij traje u pravilu tri godine, a završetkom se stječe akademski naziv doktora znanosti/ umjetnosti. Umjesto ranijih studija magistra znanosti, sada se kao nadogradnja na diplomske a svojevrsni oblik poslijediplomskih studija javljaju specijalistički studiji u trajanju od jednu do dvije godine, čijim se završetkom stječe akademski naziv sveučilišni specijalist/specijalistica uz naznaku struke ili dijela struke sukladno nazivu studijskog programa. Cilj je ustrojavanja ovih programa stjecanje specijalizacije u određenom jasno definiranom području ali i s naglaskom na interdisciplinarne pristupe, što je veća ranije prihvaćeno u koncepciji razvoja obrazovanja u zemljama EU ali i u svijetu Podrška programima i sadržajima obrazovnog procesa 47 Općina Malinska-Dubašnica je kao jedinica lokalne samouprave orijentirana na koordiniranju aktivnosti u osiguranju visoke razine društvene brige u segmentu odgoja i obrazovanja djece i mladih te u pružanju potpore mladima u izboru njihova životnog poziva kroz financijsku podršku (stipendiranje) školovanja na razini srednje škole i fakulteta. Tome treba dodati i ostale oblike neformalnog obrazovanja, kros podršku izvođenju izvannastavnih aktivnosti u osnovnoj školi, podrške svim oblicima sudjelovanja na natjecanjima i drugim manifestacijama s naglaskom na programe, aktivnosti i projekte kojima se promiče solidarnost, volontiranje i sudjelovanje u zajednici. 79 Bolonjski proces - dostupno na 74&Itemid=160&lang=hr 80 Sveučilište u Rijeci - dostupno na ; Veleučilište u Rijeci - dostupno na 81 Jafari, J., Ritchie,J.R.B. (1981) Toward a framework for tourism education: Problems and prospects, Annals of Tourism Researc h 8 (1) 13-34; Chandramohan B.. Fallows, S. ed. (2009) Interdisciplinary Learning and Teaching in Higher Education - Thepry and Practice, Routledge, Taylor & Francis Grloup, New York and London; Darbellay,F., Stock.M. (2011) Tourism as comlex interdisciplinary research object, Annals of tourism Research 39 (1) : Lary M.J., Lavigne S.E., Muma R.D., Jones S.E., Hoeft H.J. (1997) Breaking down barriers: multidisciplinary education model. J Allied Health 1997 Spring; 26 (2):63 9.; Schissler, H., Soysal Y.N. (2005) The Nation Eurpoe and the World - Textbooks and Curricula in Transition; Mariano C. (1999) The case for interdisciplinary collaboration. Nurs Outlook; 37 (6):285 8.; Counsell S.R, Kennedy R.D., Szwabo P, Wadsworth NS, Wohlgemuth C. (1999) Curriculum recommendations for resident training in geriatrics interdisciplinary team care. JAGS;47: PubMed,Web of Science ; Bloom B.L., Parad H.J. (1976) Interdisciplinary training and interdisciplinary functioning: a survey of attitudes and practices in community mental health. Am J Orthopsychiatr 46 (4): i drugo.

57 Općina Malinska- Dubašnica je razvila i sustav stipendiranja učenika i studenata 82 koje dodjeljuje svake godine temeljem javnog natječaja 83 kojeg raspisuje načelnik Općine početkom školske odn. akademske godine. Odlukom o stipendiranju učenika i studenata definiraju se mjerila i način ostvarivanja prava na dodjeljivanje stipendija učenicima i studentima za školovanje u srednjima školama i visokim učilištima u Republici Hrvatskoj, na način da se broj stipendija i visina pojedinačne stipendije utvrđuje godišnjim Programom javnih potreba u oblasti kulture i obrazovanja u okviru Proračuna Općine Malinska- Dubašnica 84 a na način da se posljednjih godina izdvaja oko kn na ime stipendija za učenike i kn za stipendije studenata, a po potrebi se stipendiraju i druge potrebe. Prioritet imaju natjecatelji koji se orijentiraju na škole sa sjedištem na otoku Krku, oni koji se školuju za deficitarna zanimanja, imaju izvrstan uspjeh u prethodnom obrazovanju ili su uspješni sportaši. Stipendija se isplaćuje mjesečno od 1. rujna do 30. lipnja (10 mjeseci) u iznosu od 600,00 kn. Na stipendiju ostvaruju pravo učenici i studenti koji čija obitelj imaju prebivalište na području Općine Malinska Dubašnica i ako zadovoljavaju uvjet prosjeka ocjena (odličan uspjeh iz osnovne škole za upis u prvi razred srednje škole; 4,00 za upis u viši razred srednje škole; 4,50 u svim razredima srednje škole za upis na studij; 3,50 za upis na višu godinu studija) i redovitog nastavka školovanja bez prekida i ponavljanja. Navedeno se ne odnosi na dodjelu stipendija za deficitarna zanimanja (kuhari, konobari i slastičari) kojima se stipendije dodjeljuju izravno, kao i onim učenicima koji se opisuju a ostvarili su odličan uspjeh u svim razredima osnovne odn. srednje škole ili su vrhunski sportaši, po kriterijima HOO-a. U slučaju jednakog prosjeka prednost imaju učenici i studenti koji ostvaruju zapažene rezultate u društvenim, kulturnim, sportskim ili drugim djelatnostima te učenici i studenti lošijeg materijalnog statusa. Pravo na stipendiju ostvaruje se za vrijeme koje je zakonom utvrđeno kao vrijeme trajanja srednjoškolskog obrazovanja odn. studija. 48 Općina Malinska-Dubašnica, ostvaruje niz godina bogatu međunarodnu suradnju u svrhu promicanja zajedničkih interesa u povezivanju i unapređivanju gospodarskog, kulturnog i socijalnog razvitka te svekolike prijateljske suradnje, što je svojevrsni oblik učenja kroz praksu i to sa: Općinom Güttenbach Pinkovac iz Austrije, s kojom je Povelja potpisana godine u Pinkovcu. Općina Güttenbach smještena je u saveznoj državi Güssing Gradišće u Austriji. Suradnja je započela još polovicom 90-ih godina prošlog stoljeća a od tada je ostvareno niz međusobnih susreta, na delegacijskoj razini kao i na građanskoj te kroz brojne razmjene kulturnih društava, a i zbog činjenice da brojni građani iz Pinkovca redovito ovdje ljetuju; Općinama Devinska Nova Ves, Lamač, Dubravka, Jarovce, Čunovo i Rusovce iz okruga Bratislave a temeljem Sporazuma o prijateljstvu iz odn godine radi suradnje sa većinskom hrvatskom zajednicom koja na ovim prostorima obitava od 16. stoljeća a sačuvala je hrvatski jezik i običaje; Općinom Lovas sa kojom je Povelja potpisana je 25. srpnja godine u Lovasu a rezultirala je nakon dugogodišnjih veza građana ovih općina još iz ratnih vremena, 82 Odluka o stipendiranju učenika i studenata Općine Malinske - Dubašnice - više o tome na: odluke&id= Natječaj za dodjelu stipendija učenicima i studentima - dostupno na 84 Proračun Općine Malinska - Dubašnica za godinu i Projekcije proračuna za i godinu proracun_2014.pdf

58 kada su početkom 90ih brojne obitelji iz Lovasa i Opatovca boravili ovdje kao prognanici; Općinama Großhaberdorf (DE), Aixe-sur-Vienne (FR) i Święciechowa (PL), s kojima je Povelja potpisana 22. svibnja godine a rezultat je incijative dugogodišnji gost Općine Malinska-Dubašnica gospodina Leonharda Kuhlmanna iz Großhabersdorfa, koji je bilateralnu suradnju krajem 90ih godina proširio na s njima zbratimljenim Općinama Aixe-sur-Vienne iz Francuske te Święciechowa iz Poljske, uz nazaku da se suradnja iz godine u godinu sve više produbljuje i na građanskoj razini; Općinom Cserkeszőlő (HU), sa kojom je Povelja o prijateljstvu potpisana u Cserkeszőlu, te uzvratno u Malinskoj a u svrhu produbljivanja gospodarskih veza te proširenja mogućnosti zajedničkog apliciranja na programe koji se financiraju iz EU fondova. Potpisom povelja prijateljstva dana godine Općina Malinska - Dubašnica uspostavila je prijateljsku suradnju s poljskom Općinom Zarszyn i slovačkom Općinom Fulianka u cilju promicanja gospodarskog, kulturnog i socijalnog razvitka općina U suradnji sa Turističkom zajednicom, gospodarstvom i udrugama Općina Malinska Dubašnica podupiru se i drugi programi cjeloživotnog učenja i treninga, te stjecanja općih znanja u cilju kvalitetnijeg djelovanja u okviru civilnog društva a posebno za unapređenje ukupne turističke ponude, primjene novih organizacijskih formi i drugih oblika unapređenja života i rada stanovnika Općine Malinska-Dubašnica. Podupiru se i aktivnosti koje povećavaju socijalnu uključenost mladih u društvo te stjecanje onih dodatnih stručnih znanja, koja omogućavaju mladima lakše uključivanje na tržište rada, čemu nedvojbeno doprinosi i komunikacija s zbratimljenim općinama, kao oblika učenja kroz upoznavanje kulturnopovijesnog nasljeđa, običaja i dobre poslovne prakse Kultura Promatranje kulturnih dobara od interesa za Općinu Malinska Dubašnica moguće je prezentirati slijedom odredbi Zakona o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara, koji predviđa odvojeno sagledavanje relevantnih elemenata koji se mogu razvrstati u: 85 a) pokretne i nepokretne stvari od umjetničkoga, povijesnoga, paleontološkoga, arheološkoga, antropološkog i znanstvenog značaja, b) arheološka nalazišta i arheološke zone, krajolici i njihovi dijelovi koji svjedoče o čovjekovoj prisutnosti u prostoru, a imaju umjetničku, povijesnu i antropološku vrijednost c) nematerijalni oblici i pojave čovjekova duhovnog stvaralaštva u prošlosti kao i dokumentacija i bibliografska baština d) zgrade, odnosno prostori u kojima se trajno čuvaju ili izlažu kulturna dobra i dokumentacija u njima. 85 Zakon o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara, čl. 2., NN, br. 69/99, 151/03, 157/03, 100/04, 87/09, 88/10, 61/11, 25/12, 136/12 i 157/13 i 152/14

59 Ova zakonska polazišta uvažavati će se u sagledavanju najznačajnijih kulturnih dobara, s posebnim naglaskom na mogućnosti njihovog korištenja i u turističke svrhe, uvažavajući činjenicu da kultura u širem kontekstu znači nastanjivati, uzgajati, štititi, štovati 86, što od lokalne zajednice traži razumijevanje kulturno-povijesne baštine i stvaranje uvjeta za primjenu kriterija za vrjednovanje ovog aspekta ljudske djelatnosti u prošlosti i orijentaciju na budućnost u skladu sa potrebama i suvremenim trendovima. Tako se o kulturnim dobrima vodilo računa kod donošenja prostorno planske dokumentacije na način da su: 87 Usvojeni kriteriji korištenja prostora u područja zaštićenog kulturno-povijesnog nasljeđa (članak 14) Izdvojena područja zaštićenog povijesnog nasljeđa (članak 15) i to: o Arheološka područja na kopnu i moru o Povijesno graditeljske cjeline u koje spada sakralna građevina Samostan Svete Marije Magdalene u Portu, seosko naselje Sveti Vid - Miholjice i etnološke cjeline Dubašnica, Miholjice, Semenje, Sršići, Sveti Vid, Strilčići Definirani uvjeti gradnje građevina namijenjenih kulturi (članak 47) o tlocrtne projekcije do 600m2 i visine do 3 etaže o najmanje dozvoljena veličina je 500 m2 kod novih čestica i 40m2 kod postojećih o nove građevine se u pravilu grade unutar građevinskih područja naselja a u skladu s veličinom naselja i standardima, na način da pridonose podizanju standarda življenja u naselju o vjerske građevine trebaju slijediti koeficijente kig 0,6 i kis 2,4, imati visinu do 9 m i do 3 nadzemne etaže 50 U građevinskom području naselja (GP-1) postoje ili su planirane građevine slijedećih kulturnih sadržaja (članak 73) : o knjižnica i čitaonica o likovna radionica o kulturno-umjetnička društva o udruge raznih kulturnih djelatnosti itd Minimalni kriteriji građenja novih parkirališnih prostora se za dom kulture i ostale prostore s velikim brojem posjetitelja jesu 1 PM/20 m2 korisne površine (članak 84) Mjere zaštite kulturno-povijesnih cjelina odnose se na (članak 120): o Seosko naselje (ruralna cjelina) Sveti Vid (rješenje o Registraciji spomenika kulture br. BG-537/1-1976) o Etno-zone i etno spomenici Dubašnica (rješenje o Registraciji spomenika kulture br. BG-83/1-1972) Bogovići, Burušići, Kremenčići, Ljutići, Mičetići Milovčići, Oštrobradići, Porat, Sv.Ivan, Strilčići, Sabljiići, Sv.Anton, Turčići, Vantačići, Zidrići, Žgombići i Miholjice-Semenje (rješenje o Registraciji spomenika kulture br. BG-501/1-1975) 86 Više o tome na WIKIPEDIA: 87 Ciljanje izmjene i dopune PPUO Malinska - Dubašnica, Službene novine PGŽ br. 41/12 i 9/13, od 29. siječnja g.

60 Sršići - Sveti Vid (rješenje o Registraciji spomenika kulture br. BG- 531/1-1976) o Pojedinačne građevine Samostan Sv. Marije Magdalene u Portu (rješenje o Registraciji spomenika kulture br. KB-749/1-1973) Dvije stambene građevine u Miholjicama (rješenje o Registraciji spomenika kulture br. BG-269/2-1975) o Evidentirani spomenici kulture Arheološke i hidro-arheološke zone i lokaliteti 1. Bogovići - staro groblje - Crkva Sv. Apolinara /ranokršćanska arheološka zona 2. Gradina - prapovijesna gradina / arheološka zona 3. Sv. Vid - antika / arheološka zona 4. Uvala Zaharija - antika / arheološka zona 5. Uvala Čavlena - antika / hidro-arheološka zona Pojedinačne građevine 1. Barušići - Sv. Ivan, Kapela Sv. Ivan XVII ST / sakralna građevina 2. Bogovići - Crkva Majka Božja Karmelska, WVII - XIX st. / sakralna građevina; Zvonik SV. Apolinara, gotika/renesansa / sakralna građevina 3. Sv. Anton - Crkva Sv. Antona, WVII st. / sakralna građevina 4. Sv. Vid - Miholjice - na groblju Crkva Sv. Mihovil / sakralna građevina; Kapela Sv. Vida, romanika / sakralna građevina 5. Žgombići - Crkva Sv. Andrija Apostol, XV - XVIII st. / sakralna građevina 6. Sršići - kapela Majke Božje od Uznesenja o Evidentirani ali nedovoljno istraženi lokaliteti na području Općine Malinska - Dubašnica (Kasir; Gomila; Ogradi - Sv.Vid-Miholjice; Sv.Juraj kod sela Sabljići; Sv. Vid. crkvica Sv. Vida; Sv. Andrija u Poganki - Žgombići; Kapela Uznesenja Marijinog u Sršićima; Sv. Ivan Matahar; Sv. Pavle-Ljutić; Sveti Apolinar na starom grublju _ Dubašnica; Sv. Juraj u Plužinama; Sv. Nikola u Strilčiću; Sv. Matina kod Porta-antički i srednjovjekovni kompleks i ruševine crkve u dmunu CICKINI ). 51 Proračunom Općine Malinska-Dubašnica je za godinu planirano je iznos od kn 88 za financiranje javnih potreba u kulturi, na način da su ta sredstva najvećim dijelom namijenjena zaštiti i očuvanju kulturne baštine općenito i s posebnom namjenom zaštite crkava, etno-kuće u Bogovićima, te za obnovu orgulja u crkvi Sv. Aplinara (51%). Slijedi financiranje organizacije i pokroviteljstva kulturnih manifestacija, od financiranja godišnjeg programa kulturnih priredbi, obilježavanja dana Općine (Sv. Apolinar) i dana Sv. Nikole, podrška maškaranim i ljetnim priredbama, smotri folklora, festivalima (MIK i Zlatni otok pjeva) te Jadranskim igrama (32%). Financira se 6 ustanova i udruga u kulturi (14%), od čega su 3 na teritoriju Općine (Kulturnoumjetnička udruga, Maškarana udruga Dubašnica, Udruga Dubašljanski kolejani) i 3 u okruženju (Udruga sopaca i folklora otoka Krka, Povijesna udruga otoka Krka i Katedra 88 Izmjene Programa javnih potreba u kulturi Općine Malinska - Dubašnica za godinu, članak 2, Službene novine PGŽ broj 12 od 17. travnja godine, str. 1056

61 čakavskog sabora Kornić). Nešto skromnijim ali svakako poticajnim sredstvima se podupire izdavačka djelatnost (3%) i to ove godine za dokumentarni film Az.Branko pridivkom Fučić, te knjige Libar od posinovljenja dubašljanskog samostana Sv Marije Magdalene i Dubašljanske narodne nošnje. Općenito se može zaključiti da Općina Malinska - Dubašnica brine o kulturno-povijesnom nasljeđu u okviru svojih financijskih mogućnosti, s ciljem da se ista zaštiti u prostoru, dalje istražuje, popularizira i uspješno valorizira kroz turističku ponudu. Vodi se računa da se raspoloživa kulturna baština prezentira u kontekstu povijesnog razvitka ovog lokaliteta, uvažavajući ekonomske prilike i relevantne utjecaje u vremenu kada su nastajala. Naime, ukupna izdvajanja za potrebe kulture iznose oko 7% proračuna, a od čega se 2,82 % odnosi na manifestacije i druge oblike njegovanja tradicije i običaja, te kulturnog stvaralaštva Sport i rekreacija Općinsko vijeće Općine Malinska-Dubašnica prihvaća Program javnih potreba u sportu 89, koji se temelji na odredbama članka 76. Zakona o sportu 90, članka 23. Statuta Općine Malinska - Dubašnica 91 te stvarnim potrebama ove jedinice lokalne samouprave. Poseban značaj za sport i rekreaciju ima Školska športska dvorana locirana uz područnu OŠ Frana Krste Frankopana u Malinskoj, koja je godine izgrađena, uređena i opremljena sredstvima općine Malinska Dubašnica, Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture i Primorsko-goranske županije. Površina dvorane je 2073 kvadratnih metara, udovoljava standardima definiranih od strane Ministarstva znanosti, obrazovanja i športa za potrebe škola, no udovoljeni su i zahtjevi lokalne zajednice, pa je projektirana trodijelna dvorana za različite ciljne korisnike.izgrađena je kao prva otočna športska dvorana standardnih dimenzija, sa 320 sjedećih mjesta na tribinama i 200 stajaćih mjesta. Ova dvorana se koristi i kao društveni centar šire zajednice za održavanje športskih, društvenih, kulturnih i turističkih aktivnosti. 52 Programom potreba u sportu utvrđene se one aktivnosti i poslovi koji su od značenja za Općinu Malinska - Dubašnica a vezano za promociju sportske djelatnosti na svim razinama. Programom su definirani uvjeti za zadovoljavanje potreba kao i način njihova financiranja, što uključuje: 92 a) financiranja sportskih manifestacija, što uključuje nagrade najboljim sportašima iz Općine Malinska-Dubašnica ( kn) ali i nagrade Sportaš godine otoka Krka (8 000 kn) te sudjelovanje u organiziranju međunarodnog šahovskog turnira Zlatni otok Krk ( kn). b) financiranja djelatnosti sportskih klubova (udruga / društava /sportskih škola) koji svi imaju isti status, te se nnihovo djelovanje financira iz proračuna i to sportski klubovi koji djeluju neposredno na teritoriju Općine Malinska-Dubašnica ( kn) 89 Pripremljeno prema Program javnih potreba u sportu Općine Malinska - Dubašnica za godinu, Službene Novine PGŽ br. 42, godina XXII od godine, dostupno na 90 Zakon o sportu, Narodne novine«broj 71/06, 150/08, 124/10, 124/11, 86/12 i 94/13 91 Službene novine«primorsko - goranske županije, broj Program javnih potreba u sportu Općine Malinska - Dubašnica za godinu, Službene Novine PGŽ br. 42, godina XXII od godine, dostupno na

62 (Sportsko-streljački klub Dub ; Stolnoteniski klub Malinska-Dubašnica ; Jedriličarski klub Malinska ; Malonogometni klub Malinska-Dubašnica ) ali se pomaže ( kn) i klubovi iz okruženja (Nogometni klub Krk Krk; Veslački klub Glagoljaš Omišalj; Rukometni klub Omišalj Omišalj; Nogometni klub OSK Omišalj; Moto klub Griffons-Krk Krk; Brdsko-biciklistički klub Krk Krk; Auto klub Krk Krk; Atletski klub Krk Krk; Karate klub Krk. Financira se ( kn) i pohađanje šahovske škole Goranka iz Ravne Gore. Na području Malinske- Dubašnice se financijski podupiru ( kn) dvije sportske udruge (Sportskoribolovna udruga Lastavica i Kickboxing športska udruga Malinska Malinska), te sa kn Planinarsko društvo Obzova. c) financiranja sportske infrastrukture, uključuje najam igrališta u Portu ( kn) i kapitalne donacije sportskim udrugama ( kn). d) a osiguravaju se i ostale potpore u sportu ( kn). Može se uočiti da Općina Malinska-Dubašnica u okviru svojih financijskih mogućnosti potiče amaterski sport te promiče sport kao zdrav i poželjan način života, jer se u tu svrhu izdvaja 4,52% ukupnog proračuna. Sustavno se ulaže u osiguranje infrastrukturne mogućnosti za zadovoljenje sportsko-rekreacijskih potreba svojih građana, gdje se posebno mogu izdvojiti prostori, koji su namjenski definirani u okviru Prostornog plana uređenja Općine Malinska- Dubašnica 93, a to su: Haludovo i Haludovo obala (R-1 i R-6), Miholjice (R-2), Sveti Ivan (R- 3), Bogovići (R-4) i Porat (R-5), gdje spadaju i odgovarajuća površina akvatorija, podmorja i morskog dna te šume. Naime, rekreacijske zone obuhvaćaju dijelove akvatorija uz obalu koje pogodno za kupanje i sportove na vodi u širini od najmanje 300 metara, isto se odnosi na podmorje i morsko dno, ako se ne radi o prometnim koridorima. Pored navedenog se u okviru naselja za sport i rekreaciju osiguravaju prostori u sportsko-rekreacijskim dvoranama, koji moraju odgovarati standardima uređenja i opremanja prostora. 53 Općina Malinska-Dubašnica pored postojećih podupire ideje za osiguranje novih otvorenih i zatvorenih površina za sport i rekreaciju i to u svim naseljima u okvirima realnih mogućnosti, vodeći računa o namjeni, broju, vrsti i kapacitetu, standardima i dobnoj strukturi stanovništva. Daljnja ulaganja u sportsko-rekreativne sadržaje je korisno za sve uzraste, ali pogotovo za djecu i mlade, kod kojih treba poticati ulazak u sustav sporta, kroz osiguranje relevantnih preduvjeta a kao preduvjeta za ostvarivanje osnovnih i posebnih uvjeta za njihov rast i razvoj (očuvanje zdravlja djece i mladih; prevencija devijantnih ponašanja kroz kvalitetno provođenje slobodnog vremena, socijalizacija i jačanje duha i sl.). Ovi se ciljevi mogu ostvariti, ako se djeci omogući što aktivnije uključivanje u sportske aktivnosti, neovisno radi li se o ekipnim ili pojedinačnim sportovima (neselektivni, amaterski, rekreacijski, školski) uz potrebu uključivanja osoba sa invaliditetom svih dobnih skupina. Već se i sada bilježe zapaženi sportski rezultati pojedinaca i klubova iz Malinske-Dubašnice, a u okviru ukupnih sportskih aktivnosti otoka Krka. Tako su i u godini mladim sportašima angažiranim u klubovima koji imaju sjedište u ovoj Općini, za ostvarene sportske uspjehe pripala zaslužena priznanja: 94 Osigura li se širi ulazak djece i mladih u svijet sporta, stvaraju 93 Odluka o donošenju Prostornog plana uređenja Općine Malinska-Dubašnica, Službene novine PGŽ br. 13, godina XII od dostupno na 94 Vidjeti više: Proglašeni najbolji sportaši i sportski kolektivi otoka Krka za godinu - Grad Krk, dostupno na aspx

63 se uvjeti i za razvoj pojedinaca u cilju postizanja vrhunskih rezultata (selektivni profesionalni sport), pogotovo u sportovima u kojima su se i do sada postizali zapaženi rezultati i za koje postoje prostorne i kadrovske pretpostavke a slijedom kriterija koje za kategorizaciju vrhunskih sportaša propisuje Hrvatski olimpijski odbor 95. Navedeno upućuje na potrebu donošenja stimulativnih kriterija poticanja sportskog udruživanja i natjecanja, a u skladu sa stvarnim potrebama, mogućnostima i odredbama važeći propisa i primjera dobre prakse Socijalna skrb i zdravstvena zaštita Općina Malinska-Dubašnica izdvaja za potrebe socijalne skrbi ali i za potpore socijalnim udrugama 2,83% 97 ukupnih proračunskih sredstava a u cilju realizacije ciljeva koji proizlaze iz Općinske odluka o socijalnoj skrbi 98 te odredbi Zakona o socijalnoj skrbi 99 kao i Zakona o zdravstvenoj zaštiti 100, a u skladu s Odlukom, čije se odredbe se provode u Općini Malinska - Dubašnica. Naime, Odlukom o socijalnoj definirana su prava i obveze jedinice lokalne samouprave i korisnika koji žive na području Općine Malinska-Dubašnica, a u okviru njenih financijskih mogućnosti. O provedbi ove Odluke brine Jedinstveni upravni odjel uz Socijalno vijeće Općine Malinska Dubašnica, a u realizaciji konkretnih zadataka surađuje sa ostalim nadležnim tijelima za socijalnu skrb, te ustanovama, udrugama i drugim pravnim i fizičkim osobama ovlaštenim za obavljanje određenih usluga iz domene socijalne skrbi (npr. u segmentu prehrane, pomoći i njege u kući i slično). Korisnici socijalne skrbi su definirani Zakonom o socijalnoj skrbi 101 i mjestom prebivališta na području Općine Malinska-Dubašnica, ukoliko ostvaruju tri temeljna uvjeta (socijalni uvjet te uvjet ukupnog i minimalnog prihoda). U Općini Malinska Dubašnica korisnici mogu ostvariti slijedeća prava temeljem Odluke: Pravo na naknadu za podmirenje osnovnih životnih potreba (jednokratna ili mjesečna novčana naknada; jednokratna naknada za troškove stanovanja; jednokratna naknada za podmirenje komunalne naknade; mjesečna naknada za troškove stanovanja; naknada za podmirenje troškova ogrjeva, te poklon paketi za božićno novogodišnje blagdane) Pravo na naknadu za podmirenje troškova redovitog školovanja učenika i studenata Pravo na naknadu za podmirenje troškova boravka djece u jaslicama, dječjim vrtićima i produženom boravku osnovne škole 95 Dostupno na: Kriteriji za programiranje i dodjelu sredstava za zadovoljavanje javnih potreba u sportu, Članak 3., Sufinanciranje vrhunskog sporta: 96 Zakon o sportu, pročišćeni tekst, NN 71/06, 150/08, 124/10, 124/11, 86/12, 94/13, 85/15; Zakona o udrugama, NN 74/14, Upute za rad sportskih udruga (2014), 97 Prema Proračun Općine Malinska - Dubašnica za godinu i projekcije proračuna za i godinu, prihvaćen na Općinskom vijeću dana 17. prosinca godine, str. 1-17, dostupno na 98 Prema Odluka o socijalnoj skrbi, Službene novine PGŽ br. 42, godina XXII od 30. prosinca godine, dostupno na 99 Zakon o socijalnoj skrbi, NN. br.33/12 i 157/13, 152/14 i 99/ Zakon o zdravstvenoj zaštiti, NN br. 150/08, 71/10, 139/10, 22/11, 84/11, 154/11, 12/12, 35/12 - OUSRH, 70/12, 144/12, 82/13, 159/13 i 22/14 - O i RUSRH 101 Zakon o socijalnoj skrbi, NN. br.33/12 i 157/13, 152/14 i 99/ Prema odredbama članka 12 Odluka o socijalnoj skrbi, Službene novine PGŽ br. 42, godina XXII od 30. prosinca godine, dostupno na

64 Pravo na naknadu za podmirenje troškova prehrane učenika u redovnoj nastavi i produženom boravku osnovne škole Pravo na naknadu za podmirenje troškova javnog prijevoza učenika i studenata Pravo na naknadu za nabavu opreme novorođenčeta Pravo na doplatak za pomoć djeci s teškoćama u razvoju i osobama s invaliditetom Pravo na naknadu za podmirenje troškova pomoći i njege u kući Pravo na naknadu za podmirenje troškova smještaja u psihijatrijskoj ustanovi i u ustanovama socijalne skrbi Pravo na naknadu za uzdržavanje Pravo na naknadu za podmirenje pogrebnih troškova. Temeljem Odluke o socijalnoj skrbi Općine Malinska - Dubašnica, a slijedom zakonskih odredbi nastoje se zadovoljiti potrebe osoba koji se prema za to definiranim kriterijima u Odluci mogu razvrstati u kategoriju socijalno ugroženih građana, za koje se temeljem raspoloživih financijskih mogućnosti nastoje osigurati određena prava iz područja socijalne skrbi i zdravstva. Socijalno vijeće Općine Malinska Dubašnica radno je tijelo Općinskog vijeća ustrojeno temeljem Poslovnika Općinskog vijeća koje odlučuje o ostvarivanju prava iz socijalne skrbi utvrđenih ovom Odlukom i odgovorno je za pravilnost rada svojim stanovnicima ove Općine. Javne potrebe u socijalnoj skrbi namijenjene su svima kojima je u datom trenutku potrebna dodatna socijalna skrb, posebno djeci, mladima i starijim osobama. Općina Malinska Dubašnica osigurava sredstva za zadovoljenje potreba korisnicima za osnovne životne potrebe (posebno djeci, starijim osobama, nemoćnima i invalidima), uvažavajući njihov socijalni status i razinu primanja a sve u okviru financijskih mogućnosti Općine Malinska - Dubašnica s ciljem osiguranje kvalitetnije razine života u lokalnoj zajednici. 55 Tako su i u proračunu za godinu 103 osigurana sredstva u iznosu od kn, što čini 2,83% ukupnog proračuna za realizaciju ciljeva Odluke o čemu su relevantne informacije dostupne i na mrežnim stranicama Općine Malinska Dubašnica. 104 Naime, na razini Općine se jamči provođenje načela socijalne pravednosti i humanih društvenih odnosa, te garantira socijalna sigurnost i pomoć svim stanovnicima ove jedinice lokalne samouprave koji su trajno ili privremeno nesposobni za uključivanje u gospodarske procese. Naglasak je na provođenju socijalne politika prema mladima, umirovljenicima i drugim potrebitim skupinama, koje trebaju dodatnu pozornost i potporu, zbog nepovoljnih socio-ekonomskih uvjeta, teškoća u zapošljavanju, zbog invaliditeta, težih oblika bolesti i slično, s posebnim naglaskom na potrebe nezaposlenih branitelja i drugim potrebitih osoba. U tu svrhu se izdvajaju određene aktivnosti 105, kojima se operacionaliziraju aktivnosti iz područja socijalne skrbi. U rješavanje socijalne problematike stanovnika Općine Malinska-Dubašnica je uz općinska tijela i udruge, aktivno uključen Centar za socijalnu skrb Krk 106 te društva Hrvatskog Crvenog križa Primorsko-goranske županije 107 a posebno na otoku Krka 108, te usluge Doma a za starije 103 Proračun Općine Malinska - Dubašnica za godinu i projekcije proračuna za i godinu, prihvaćen na Općinskom vijeću dana 17. prosinca godine, str. 1-17, dostupno na Općima Malinska -Dubašnica - Građani, dostupno na Odluka o izmjeni i dopuni Socijalnog programa Općine Malinska - Dubašnica, Službene novine PGŽ broj 22, godina XXII od 21. srpnja dostupno na Centar za socijalnu skrb Krk O Društvima Crvenog križa Primorsko-goranske županije na O aktivnostima Gradskog društva Crvenog križa Krk na C5% BE+krk

65 i nemoćne osobe Mali Kartec Krk 109 koji raspolaže kapacitetom za 148 korisnika, o kojima se brine 50 djelatnika a nudi visoku kvalitetu usluga i raznovrsne programe. Primarnu razinu zdravstvene zaštite stanovnici Malinske - Dubašnice i posjetitelji, prvenstveno traže u okviru Doma zdravlja ali i u privatnim ordinacijama, što znači da se osiguravaju one osnovne zdravstvene usluge koje imaju karakter opće medicine, školske medicine, stomatološke zaštite, hitne medicinske pomoći, patronaže, medicinske zaštite turista te ljekarništva, što znači da se u ukupnosti zdravstvene usluge pružaju kroz slijedeće vrste zdravstvenih ustanova: 110 Ordinacija opće medicine Turistička ambulanta Stomatološke ordinacije Ljekarna Ustanova za zdravstvenu njegu u kući. Za sve ostale potrebe zdravstvene zaštite, stanovnici Malinske-Dubašnice su orijentirani na korištenje usluga na razini otoka Krka ili susjednih gradova i općina Primorsko-goranske županije. Za osiguranje više razine zdravstvene skrbi kroz posebne programe se u proračunu osigurava iznos od kn 111, što čini samo 0,13% proračuna, a i u narednim razdobljima se ne planiraju izdvajati značajnija sredstva. Tako se na otoku Krku mogu koristiti zdravstvene usluge u susjednim općinama, ali prvenstveno u Gradu Krku bilo kroz usluge Doma zdravlja ili privatnih ordinacija, gdje se pružaju usluge opće medicinske skrbi i hitna medicinska pomoć, radiološka dijagnostika, ginekološke usluge, medicinsko-biokemijski laboratorij, osigurava se zdravstvena zaštita turista (turistička ambulanta), veterinarske usluge, stomatološke usluge i ljekarništvo. Za sve ostale usluge se stanovnici Malinske-Dubašnice upućuju na zdravstvene ustanove u Rijeci ili drugim većim gradovima Organizacije civilnoga društva i drugi korisnici potpore Svake godine se temeljem javnog poziva za dostavu programa, pruža financijska potpora organizacijama civilnog društva, orijentiranim na zadovoljenje javnih potreba u obrazovanju, kulturi, sportu, gospodarstvu te ostalih javnih potreba Općine Malinska-Dubašnica. Pod civilnim se društvom podrazumijeva prostor izvan obitelji, države i tržišta stvoren akcijama, organizacijama i institucijama pojedinaca i zajednica radi unapređivanja zajedničkih interesa" 112. Razvoj civilnog društva podupire Nacionalna zaklade za razvoj civilnog društva (NZCD) 113, vodeće javne institucije za suradnju, povezivanje i financiranje organizacija civilnoga društva u RH, a temeljem posebnih propisa 114 i u svrhu pružanja stručne i financijske potpore programima koji potiču održivost neprofitnog sektora, međusektorsku suradnju, građanske inicijative, filantropiju, volonterstvo te unaprjeđuju demokratske 109 Dom za starije i nemoćne osobe PGŽ Mali Kartec Krk, na Prema: & /subjekti.aspx 111 Prema Proračun Općine Malinska - Dubašnica za godinu i projekcije proračuna za i godinu, prihvaćen na Općinskom vijeću dana 17. prosinca godine, str. 1-17, dostupno na Bežovan,G., at all.: Indeks civilnog društva (ICD) u Hrvatskoj , Civicus, World Allovance for Citizen Participation, (PPP). 113 Prema Zakon o nacionalnoj zakladi za razvoj civilnoga društva, NN br. 173/03

66 institucije društva. Misija Nacionalne zaklade za razvoj civilnog društva je promicanje i potpora razvoju civilnoga društva u RH, a vizija ostvarivanje aktivnoga građanstva u razvoju modernoga i demokratskoga društva u RH. Uloga civilnog društva u zajednici je da se građanstvo potiče na aktivno učešće u aktivnostima od značaja za razvoj lokalne zajednice, razvoj međusektorske suradnje i suradnje između organizacija civilnoga društva, povećanje javnog utjecaja i vidljivosti aktivnosti organizacija civilnoga društva, pružanje podrške društvenim inovacijama i zapošljavanju u neprofitnom sektoru, uz poštivanje ljudskih prava, transparentnog informiranja javnosti o djelovanju, preuzimanje odgovornost od strane svih interesnih skupina angažiranih na dobrobit zajednice, uz promicanje nenasilja, visokog stupnja tolerancije te uz uvažavanje raznolikosti. Udruge civilnog društva u ostvarivanju svojih ciljeva poseban naglasak stavljaju na nadzor nad djelovanjem tijela lokalne i regionalne samouprave, ostalim javnim ustanovama i gospodarstvom, jer se samo kroz usklađeno djelovanje može ostvarivati uspješna suradnja. Da bi se ovi ciljevi ostvarili nužno je sustavno provoditi edukaciju, te osigurati financijsku potporu neophodnu za održivost sektora i infrastrukture za razvoj civilnoga društva (institucionalne potpore, kapitalna ulaganja), te kroz tekuće aktivnosti civilnog društva (građanske inicijative, zajednički projekti / programi razvoja, uključivanje u međunarodne tijekove i sl.), a sve u cilju postizanja više razine demokratizacije u zajednici. U tu svrhu Općina Malinska-Dubašnica u okviru svojih financijskih mogućnosti podupire organizacije civilnog društva, srodne institucije i aktivnosti, značajne za razvoj lokalne zajednice, a neovisno o tome gdje je sjedište, ukoliko su zadovoljeni uvjeti javnog natječaja raspisanog u godini, kako slijedi: 115 Atletski klub "Krk" (broj u registru ) kn Auto klub Krk (broj u registru ) kn Biskupija Krk - Ured za pastoral braka i obitelji kn Brdsko biciklistički klub "Otok Krk" (broj u registru ) kn Dom zdravlja PGŽ - Tečaj za trudnice (broj u registru ) kn Društvo Krčana i prijatelja otoka Krka (broj u registru ) kn Društvo multiple skleroze PGŽ (broj u registru ) kn Glazbena škola Mirković (broj u registru ) kn Gradsko društvo Crvenog križa Krk - program 'Pomoć u kući' (broj u registru ) Gradsko društvo Crvenog križa Krk redovna djelatn. (broj u registru ) kn Hrvatska udruga oboljelih od sklerodermije (broj u registru ) kn Hrvatsko društvo političkih zatvorenika, Podružnica Rijeka kn Jedriličarski klub Malinska (broj u registru ) kn Karate klub Krk - Croatia (broj u registru ) kn Katedra čakavskog sabora Kornić (broj u registru ) kn Kick-boxing športska udruga Malinska (broj u registru ) kn Klub liječenih ovisnika otoka Krka "Gromače" (broj u registru ) kn Kulturno umjetnička udruga 'Dubašnica' (broj u registru ) kn Lovačko društvo Orebica (broj u registru ) kn Lovačko društvo Šljuka 1924 Omišalj (broj u registru ) kn Lovačko društvo Zec Malinska (broj u registru ) kn Malonogometni klub Malinska-Dubašnica (broj u registru ) kn Maškarana udruga 'Dubašnica' (broj u registru ) kn Interni podaci o korisnicima sredstava, programu/projektu i visini sredstava potpore, Jedinstveni upravni odjel, Općine Malinska- Dubašnica za godinu

67 Moto klub Krk ("Griffons") (broj u registru ) kn Multimedijalna udruga "Krčka beseda" Krk (broj u registru ) kn Nastavni zavod za javno zdravstvo PGŽ Rijeka kn Nogometni klub "Krk" (broj u registru ) kn Nogometni klub OŠK Omišalj (broj u registru ) kn OŠ Fran Krsto Frankopan Krk kn kn Planinarsko društvo "Obzova" otok Krk (broj u registru ) kn Pokret za život - Ogranak Krk (broj u registru ) kn Povijesna udruga otoka Krka (broj u registru ) kn Rukometni klub "Omišalj"(broj u registru ) kn Savez Crnogoraca Hrvatske (broj u registru ) kn SŠ Hrvatski Kralj Zvonimir Krk (broj u registru ) kn Stolnoteniski klub Dubašnica (broj u registru ) kn Šahovska škola "Goranka" Ravna Gora (broj u registru ) kn Šahovski klub "Draga" Rijeka (broj u registru ) kn Športski streljački klub "Dub" Malinska (broj u registru ) kn Športsko ribolovna udruga "Lastavica" (broj u registru ) kn Udruga "Zlatni otok pjeva" Krk (broj u registru ) kn Udruga antifaš. boraca i antifašista otoka Krka (broj u registru ) kn Udruga civilnih invalida rata PGŽ Rijeka (broj u registru ) kn Udruga 'Dubašljanski kolejani' (broj u registru ) kn Udruga gluhih i nahluhih PGŽ (broj u registru ) kn Udruga Hrvatskih vojnih invalida Domovinskog rata Otok Krk (HVIDRA) kn Udruga invalida Kvarnerskih otoka (broj u registru ) kn Udruga invalida rada Rijeka (broj u registru ) kn Udruga Kreativno 40+, Podružnica u Malinskoj (broj u registru ) kn Udruga maslinara Krka Drobnica (broj u registru ) kn Udruga osoba s mišićnom distrofijom PGŽ (broj u registru ) kn Udruga pčelara Kadulja (broj u registru ) kn Udruga roditelja mentalno retard. osoba Sunce (broj u registru ) kn Udruga roditelja poginulih branitelja Dom. rata PGŽ (broj u registru ) kn Udruga slijepih Primorsko-goranske županije (broj u registru ) kn Udruga umirovljenika Malinska-Dubašnica (broj u registru ) kn Udruga veterana Domovinskog rata otok Krk (broj u registru ) kn Udruga vinara otoka Krka Bukaleta (broj u registru ) kn Udruga za terapijsko jahanje "Moj prijatelj" (broj u registru ) kn Udruga za zaštitu obitelji - Rijeka - savjetovalište i sklonište za žrtve obiteljskog nasilja (broj u registru ) kn Udruga za zaštitu životinja "Felix" - otok Krk (broj u registru ) kn Udruga žena operiranih dojki NADA, Rijeka (broj u registru ) kn Udruženje sopaca otoka Krka (broj u registru ) kn Veslački klub "Glagoljaš" Omišalj (broj u registru ) kn. 58 Navedene i druge aktivnosti koje djeluju na teritoriju lokalne zajednice, otoka Krka, na teritoriju PGŽ i šire, a zadovoljavaju kriterije javnog natječaja se financiranje iz proračuna Općine Malinska - Dubašnica, nedvojbeno doprinose unapređenju odnosa u zajednici i oplemenjuju kvalitetu života stanovnika ove Općine, te su osigurane pretpostavke za uspješno pozicioniranje u okruženju, pri čemu se mogu koristiti i tuđa iskustva uspješnog djelovanja na prostorima Republike Hrvatske 116, što pojedine jedinice lokalne samouprave koriste u 116 Deklaracije o suradnji gradova i organizacija civilnoga društva proizašao je iz susreta gradonačelnika i poduzetnika održanog u

68 donošenju Povelju o suradnji s organizacijama civilnoga društva, a sve kako bi se jasnije definirali kriteriji u komunikaciji s OCD-om, posebno kod prijava na nacionalne natječaje u kojima se uz udruge civilnog društva mogu javiti na raspisane natječaje za financiranje iz EU fondova. Od strane jedinice samouprave je potrebno sustavnu pružati informacijsku, stručnu i financijsku potporu svim kreativnim programima/projektima, pogotovo njihovu daljnjem kreativnom osmišljavanju, pogotovo onima koji potiču održivost neprofitnog sektora, međusektorsku suradnju, građansku inicijativu, volonterstvo, unapređenje društva, edukaciju iz domene civilnog društva i održivog razvoja, demokratizacije, ljudskih prava i prava djece Ocjena dostignute razine razvoja društvenih djelatnosti i SWOT analiza U cilju ocjene dostignute razine razvoja društva, društvenih djelatnosti i civilnog društva Općine Malinska - Dubašnica, je kroz radionice tijekom sredine godine provedeno anketno istraživanje među članovima Stručnog tima i Partnerskog odbora, a kako bi se prikupili stavovi ispitanika o ovoj problematici, definirao intenzitet prisutnosti pojedinih problema, da bi se povezano sa spoznajama iz analize stanja mogla sastaviti SWOT matrica. Tablica 8: Rang ocjena elemenata o problemima iz područja društvenih djelatnosti Općine Malinska - Dubašnica 59 Izvor: Obrada rezultata anketnog istraživanja. Do rezultata prezentiranih u gornjoj tablici došlo se primjenom anketnog upitnika 1 (Najviše izraženi problemi Općine Malinska-Dubašnica), na način da među ocjenama od 3,00 do 5,00 prepoznaju veoma izraženi problemi, čijem bi rješavanju treba čim prije pristupiti. Problemi definirani ocjenama između 2,5 i 3,00 su prisutni ali manjeg intenziteta, dok se ocjenama od 1,00-2,5 označavaju oni elementi razvoja društvenih djelatnosti, kod kojih problem nije Umagu u XI mjesecu godine, gdje su se gradovi potpisnici obvezali unaprijediti suradnju sa udrugama civilnog društva, Više o tome na 1&newsID=2856

69 posebno izražen odn. je minimalno prisutan. Općenito se može zaključiti da je posebno izražen problem raspoloživosti kapaciteta jasličkih skupina u vrtiću (4,15), dok je raspoloživi kapacitet vrtića značajno ali nešto niže pozicioniran (3,74). Naglasak se stavlja na potrebu poticanja kvalitetnih obrazovnih programa, kako bi se stvorili uvjeti za jaču povezanost obrazovanja i tržišta rada, povećala opća razina obrazovanja i otvorile druge mogućnosti stjecanja dodatnih kompetencija (3,10-3,82), što svakako nameće potrebu unapređenja sustava cjeloživotnog učenja (2,97) i kroz drugačiji pristup u definiranju poticanja za deficitarna zanimanja, što je sada ograničeno na određena zanimanja u ugostiteljstvu. Osjeća se potreba unapređenja odnosa prema kulturnim dobrima te poboljšanje uvjeta za kulturno stvaralaštvo (3,12-3,79). Prepoznat je nedostatak odgovarajućih sadržaja za djecu i mlade, kao i potreba intenzivnijeg poticanja razmjene mladih (3,22-350), pri čemu se mogu koristiti i mogućnosti koje pružaju dosadašnja iskustva suradnje sa zbratimljenim općinama. Stavovi su ispitanika da bi bilo poželjno osigurati više kreveta u domovima za stare i nemoćne te javnih klinika i bolnica u bližem okruženju uz veću razinu zdravstvene zaštite životinja, poželjno bi bilo povećati mogućnosti za sport i rekreaciju, te poticati organizirano djelovanje udruga tehničke kulture (2,52-2,92). Stanovnici Općine Malinska-Dubašnica su uglavnom zadovoljni programima i sadržajima organiziranog boravka djece u osnovnoj školi kao i raspoloživim kapacitetom, te mogućnostima nastavka školovanja u obrazovnim institucijama u okruženju (1,89-2,03). Nešto su manje zadovoljni sa ponudom usluga privatnih ordinacija i klinika u okruženju, te aktivnostima javnog zdravstva na području Općine Malinska- Dubašnica (2,21-2,23). Temeljeno na spoznajama iz analize stanja i uz uvažavanje uočenih slabosti, bilo je moguće pristupiti izradi SWOT matrice kao inputa u strateško planiranje, a na način kako to prikazuje sljedeća tablica. Tablica 9: SWOT matrica društvenih djelatnosti Općine Malinska - Dubašnica 60 SNAGE SLABOSTI Raspoloživi kapacitet, programi i sadržaji organiziranog boravka djece u osnovnoj školi Mreža srednjih, viših i visokih škola u okruženju Poticaji učenicima za određena deficitarna zanimanja u turizmu Briga za istraživanje, zaštitu i promociju kulturno-povijesnog nasljeđa Mogućnost korištenja kvalitetnih zdravstvenih usluga u okruženju Brojnost udruga i njihovo kvalitetno djelovanje Uvjeti za sport i rekreaciju svih dobnih skupina Poticaji za sportaše i sportske programe Raspoloživi kapacitet i prateći programi u javnim jaslicama i vrtićima Razina utjecaja na djelatnost osnovne škole Obrazovna struktura stanovništva, programi cjeloživotnog učenja i međunarodna orijentacija Izgrađen sustav prepoznavanja potreba i provedbe mjera za osiguranje deficitarnih kadrova u svim segmentima djelovanja Selektivan pristup osmišljavanju sadržaja i aktivnosti za različite ciljne skupine Nedostatni uvjeti za organizaciju kulturnih događanja većih razmjera, promociju kulturne baštine, običaja i povijesnih ličnosti, od značaja za turistički razvoj

70 Mogućnost korištenja smještaja u domovima za stare i nemoćne u okruženju Dostupnost specijalističkih ambulanti na lokalnoj razini Nedostatna financijska potpora iz vanjskih izvora PRILIKE PRIJETNJE Mogućnosti korištenja sredstava EU fondova za razvoj prepoznatljivih programa društvenih djelatnosti Atraktivna kulturna događanja temeljena na bogatoj kulturnopovijesnoj baštini, običajima i prepoznatljivim osobama od međunarodnog značaja Ustrojavanje muzeja, galerija, radionica, ateljea i drugih prostora od značaja za razvoj kulturnog turizma Izgradnja i primjena poticajnih kriterija za sport i rekreaciju radi unapređenja općeg zdravlja i prepoznatljivosti lokalnih sportaša Valorizacija resursne osnove i kadrovskih potencijala za razvoj sportsko-rekreacijske ponude Poticanje zapošljavanja i prekvalifikacije u skladu sa svjetskim trendovima i lokalnim potrebama Umrežavanje udruga civilnog društva Organiziranje djece i mladih u cilju njihova usmjeravanja i senzibiliziranja za potrebe zajednice (dječje općinsko vijeće, općina-prijatelj djece, društvo naša djeca, eko-škole, međunarodni projekti, udruge civilnog društva, pomoć u zajednici ) Kriza etike i morala Pravna regulativa i restrikcije u javnom sektoru Neusklađenost javnih potreba i financijskih mogućnosti njihove potpore Snižavanje kriterija kvalitete u razvoju svih segmenata društvenih djelatnosti Nedostatak stručnjaka, ograničenja u zapošljavanju ključnih profila ili primjena neadekvatnih kriterija zapošljavanja u društvenim djelatnostima Odljev mladih, stručnih i cilju orijentiranih kadrova Podilaženje sponzorima i drugim utjecajima u kreiranju programa i aktivnosti Sužavanje mogućnosti u pružanju javno - zdravstvenih usluga, socijalne skrbi i brige za ostale ranjive skupine 61 Izvor: Obrada autora temeljem radionica sa članovima Radne grupe i Partnerskog odbora održane u Općini Malinska-Dubašnica u godini Kao rezultat ovih istraživanja, definirani su i ciljevi društvene odgovornosti, kako slijedi: Promicati demokratsko, socijalno osjetljivo, otvoreno, zdravo, sigurno i pravedno društvo; Osigurati visoku razinu poštivanja temeljnih ljudska prava i sloboda svih građana; Povećati kapacitete jaslica i vrtića te unaprijediti njihove programe; Poboljšati uvjete osnovo - školskog obrazovanja; Osigurati više sadržaja i aktivnosti za djecu i mlade; Uskladiti potrebe kadrova u obrazovanju s potrebama gospodarstva; Poticanje kulturnih sadržaja, programa i lokalnih običaja; Poticati sve oblike cjeloživotnog učenja; Unaprijediti zabavni život i sadržaje za mlade i srednju životnu dob; Osigurati odgovarajući prostor za kulturna događanja; Povećati zdravstveni standard stanovništva i Povećati brigu za osobe s

71 invaliditetom, što predstavlja jedan od strateških prioriteta razvoja Općine Malinska- Dubašnica i temelj je razrade relevantnih mjera u segmentu društvene odgovornosti. 1.5 Prirodno naslijeđe i njegova zaštita Suvremeni turistički trendovi kao prevladavajući motiv za turistička putovanja i privlačnost pojedine destinacije navode čistu i netaknutu prirodu, iz tih razloga turizam se u prirodnom krajobrazu, posebno na moru i obali, ne smije više događati, već ga je potrebno planirati i kontrolirati, a pritom kvalitetom pruženih usluga zadovoljiti zahtjeve turista. Potrebno je u najvećoj mogućoj mjeri koristiti tehničko-tehnološka rješenja koja pridonose očuvanju krajobraza i zaštiti okoliša, a to znači posebno i najvrednijeg prirodnog resursa kao što su more i obala. Za imidž turističke destinacije na turističkom tržištu, od izuzetne je važnosti provođenje adekvatnih mjera i primjerene tehnologije kada je riječ i o samoj mogućnosti i vjerojatnosti ugrožavanja resursa kao što je more i obala. Stavovi turista o turističkoj ponudi otoka Krka, koju je provela TZ otoka Krka u godini, kao i istraživanja provedena na FTHM Opatija 2004., 2007., i godine, pokazuju da su turisti (ali i stanovništvo i turistički menadžment) najzadovoljniji prirodnim resursima otoka Krka i njegovih destinacija. Vrednovala se ljepota krajobraza, očuvanost okoliša, kvaliteta mora i klima, što potvrđuje i prosječna ocjena zadovoljstva turista prirodnim elementima koja iznosi 4,48 od 5 mogućih. Prihvatni potencijal turističke destinacije predstavlja njezinu sposobnost da prihvati turiste i razvoj turizma, a da se pri tome u većoj mjeri ne narušava ukupan i specifičan otočki krajobraz prirodne cjeline, izgrađena područja i sociokulturni čimbenici. Ovdje se podrazumijeva prisutnost turista, što svakako ima utjecaja na krajobraz, ali koje je prihvatljivo za lokalno stanovništvo i turiste te održivo u budućnosti. 62 Šire obalno područje Općine Malinska - Dubašnica je gotovo potpuno prekriveno izgrađenim objektima (većinom apartmanske zgrade) bez slobodnih odnosno uređenih, otvorenih javnih prostora (parkova, trgova, šetnica, drvoreda...), što predstavlja osnovni problem Općine. Morska obala koja pripada Općini Malinska - Dubašnica duga je oko 13 kilometara, dok je za kupanje raspoloživo manje od polovice. Južni dio obale nenastanjen je i pristupačan uglavnom samo čamcima (Porat-Čavlena). Općina raspolaže sa vrlo malo uređenog plažnog prostora. Ljeti na jednog kupača dolazi svega oko 2 metra obale ili oko 4m2 plažnog prostora što je bitno ispod granice prihvatljivog kapaciteta za kupališne lokalitete srednjih kategorija za koje se procjenjuje da iznose oko 6 m2 po kupaču (sustav Plava zastava ). Naseljena područja u Općini Malinska - Dubašnica nemaju izrazitu urbanu jezgru s uskim ulicama (kalama) sredozemnog tipa po kojim nije moguće kretanje osobnih vozila, zbog čega je praktički cijelo izgrađeno područje dostupno automobilima, što ima i pozitivne aspekte, ali ima i vrlo negativne učinke zbog izrazite prezasićenosti automobilima, te ostalim vozilima na motorni pogon, tijekom turističke sezone. U Malinskoj ipak postoje dvije Kale što predstavlja i najstariji "urbanizirani" dio Malinske i postoji potreba da ih se zaštiti kao rijetka, ali prisutna posebnost. Što se tiče zaštite okoliša ističu se tri najbitnija problema: vizualno zagađenje prostora prekomjernom izgradnjom prije svega apartmana, što ima za posljedicu preveliki pritisak na komunalnu infrastrukturu i plažne prostore, što ograničava razvoj komercijalnog oblika turizma odnosno brži razvitak Općine Malinska - Dubašnica. Malinska- Dubašnica i Njivice koriste zajednički uređaj za otpadne vode s mehaničkim pročišćavanjem na Rt-u Čuf, što može biti potencijalna prijetnja kvaliteti mora odnosno morskoj flori i fauni u uvali Malinska. Zato je kod problema oborinske odvodnje, nužno

72 izraditi Idejni projekt ukupne odvodnje za zbrinjavanje te vode. Isto tako nužno je da Općina provodi svoju Odluku kojom je regulirana ta materija, te da na terenu kontrolira sve objekte (privatne i javne) i obveže vlasnike na poštivanje odluke o odvajanju oborinskih i sanitarnih voda i korištenju opojnih bunara. Pročistač otpadnih voda na korijenu Rt-a Čuf je upravo pušten u probni rad, s time da je mehanički, a u fazi II tj. u nastavku upravo izgrađenog dolazi i biološki nastavak pročistača. Ukoliko se pristupi izgradnji modernijeg pročišćivača sukladno suvremenim međunarodnim ekološkim standardima (faza II), stvaraju se preduvjeti održivog razvoja općine, uz jačanje komparativnih prednosti u odnosu na susjedne destinacije. Noćno remećenje javnog reda i mira najizraženije je u ljeti za vrijeme trajanja godišnjih odmora odnosno školskih dopusta Ova obilježja bitno smanjuju atraktivnost mjesta, a tako posredno i moguće pozitivne financijske učinke od turizma, što je uočljivo danas, kada je Općina Malinska - Dubašnica od nekadašnjega turističkog lidera otoka Krka iz osamdesetih godina pala na četvrto mjesto prema broju ostvarenih noćenja. Upravljanje otokom, kao turističkom destinacijom, u prošlosti, kao ni danas nije bilo sustavno. Postojeći sustav djeluje nestabilno, reagira i prilagođava se trenutačnim promjenama, ne nastupa aktivno, dugoročno niti planski. To se najviše odnosi na pretjeranu urbanizaciju («betonizaciju»), koja predstavlja ozbiljnu prijetnju razvoju. Veliku opasnost predstavlja i jačina «pritiska» na obalni pojas, što se najviše uviđa u potencijalnoj opasnosti nasipavanja mora velikim iskopima budućih gradnji hotela, lokalnih prometnica i drugog. Održivi razvoj turizma jedina je mogućnost i imperativ je razvoj otoka Krka. U takav razvoj treba uključiti sve oblike zaštite mora, obale i zaleđa, ali i uskladiti sve razvojne dokumente lokalnih jedinca otoka Krka s visokim ekološkim standardima. Najvažniji resurs svake destinacije, pa tako i otoka Krka i Malinske-Dubašnice je prostor. Prostor treba štititi, a njegovo korištenje usmjeravati sukladno načelima održivog razvoja. Stoga je neophodna potreba ocjene stvarnih mogućnosti turističke destinacije da primi i kvalitetno zbrine odgovarajući broj gostiju, o čemu u teoriji i praksi govori pojam «optimiranje prihvatnog potencijala». To nalaže usavršavanje i profiliranje destinacijskog menadžmenta otoka Krka, koji mora izvršiti izradu posebne studije koja će primjenom znanstvenog instrumentarija dati odgovor dali postoje uopće mogućnosti daljnje ekspanzije razvoja turizma, i ako postoje, kakav to smjer mora biti. 63 Navedenoj problematici treba pristupiti sa dužnom pozornosti, kako se nekontroliranim razvojem ne bi dovelo do uništavanja resursa koji su ograničeni, a na kojima se temelji turistički razvoj, (posebnu pozornost treba posvetiti očuvanju mora i obale), čijom bi devastacijom bili trajno izgubljeni razvojni resursi, i kvalitetne pretpostavke za razvoj turizma. Na važnost navedenog problema upućuju i iskustva mnogih turističkih zemlja koje su u težnji za ostvarenjem kratkoročnog profita dopustile ekspanziju masovnog turizma i devastaciju prostora, što se već sada negativno odražava na koncepciju dugoročnog razvoja turizma, ali isto tako i turizma otoka Krka, koji je u sadašnjem trenutku suprotan suvremenim trendovima. Dosadašnji se razvoj nikako ne smije nastaviti, počinjene su brojne pogreške, na način da dosadašnji razvoj nije bio uvijek kontroliran, te se sada moraju izvući pouke iz dosadašnjeg razvoja, kao i razvoja konkurentskih destinacija (posebice Španjolske i Italije, koje su uništile ljepote svojih obala, pretjeranom betonizacijom). Iz svega navedenog može se zaključiti da otok Krk i Malinska-Dubašnica mora ipak učiti na tuđim greškama i temeljitom pripremom smanjiti mogućnost razvojnih grešaka i događanja razvoja, da bi se mogao postići toliko

73 željeni i potrebni održivi razvoj.rasprodajom obale i devastacijom krajobraza ugrožen je nacionalni interes Hrvatske. Hrvatsko priobalje s otocima realno je danas, i bit će još dugo u budućnosti jedina komparativna prednost Hrvatske na makrorazini koja može prerasti u konkurentnu prednost glede sveukupnih ekonomskih odnosa s Europom i svijetom. Rastuća potražnja stranaca za nekretninama bitno pridonosi takozvanoj betonizaciji naše obale i otoka jer od pojedinaca i lokalne samouprave do državne razine, snagu novca izgleda ništa ne može zaustaviti. Nažalost, uz domaća upozorenja, ne uvažavaju se i dobronamjerna upozorenja Španjolaca, Talijana, Francuza - o tome da nam prijeti pošast betona koje se oni sada ne mogu riješiti, a najveći dio turizma počiva, tako govori 70-80% anketiranih turista, na ljepotama, raznolikosti i očuvanosti prirode. Jedino prostornim planovima moguće se je suprotstavljati stihiji i spontanitetu, a za to je nužno imati jasnu razvojnu viziju i čvrstu odlučnost da se takvi zakoni prostora provedu i u praksi. No kako je već ranije navedeno prodaju se ne može zaustaviti. Može se, međutim, urediti i kontrolirati razvoj, u ovom sadržaju u prvom redu namjena i korištenje prostora. Ako treba promišljati redoslijed ili splet mjera u tom pravcu, onda se mora uzeti u obzir da do krajnosti treba pooštriti kriterije primjene Zakona o prostornom uređenju i kaznenu odgovornost svih (i urbanista, arhitekata, izvođača radova, investitora, inspektora) za njegovu provedbu. Prostor definiran uopćenom namjenom, recimo za turizam, treba precizno definirati u pogledu sadržaja, da dragocjeni otočki prostor ne bude izgubljen zbog kratkoročnih interesa i samo brze zarade. Način uništavanja prostora otoka Krka i Malinske-Dubašnice danas je takozvana «apartmanizacija obale». Iako se tu najčešće ne radi o bespravnoj gradnji već, o gradnji uz dozvolu, česta su odstupanja od dane dozvole u gabaritima i u visini etaža, a sve u svrhu dobivanja još jedne etaže ili potkrovlja, to jest veće građevinske površine, odnosno, u konačnici, većeg profita. (vidjeti pod pogglavlje Ocjena problema iz domene prostora, stanovništva, okoliša i infrastrukture pod red br. 1., 2., 3., 4., 5. ). «Apartmanizacija obale» je konfekcijska jer su svi ti objekti, najblaže rečeno, neprimjereni okolini, unificirani su, i «načičkani». 64 Problem je u činjenici da projektom do završetka izgradnje upravlja investitor, a ne arhitekt i urbanista, koji su svedeni na ulogu tehničkog crtača, dok investitor tijekom gradnje sam odlučuje kako će objekt dodatno proširiti. Neophodno je potrebno da Komora arhitekata donese i provede mjere protiv arhitekata koji odobravaju projekte koji nisu u skladu sa krajobrazom. Dakle, ti objekti nisu samonikli, njih potpisuju ovlašteni arhitekti i urbanisti. Malinska je u javnosti dobrim djelom percipirana kao sinonim za betonizaciju i apartmanizaciju iako je to dio općeg neprihvatljivog procesa, ništa više od pojava na otoku Krku, ali nažalost i u čitavom priobalju. Kako se napadi na prostor ne smanjuju, već i dalje jačaju, nužno je u ciljevima i mjerama ove Strategije osigurati adekvatnu zaštitu prostora.(vidjeti mjeru I. 1. D).

74 1.6 Zaštita okoliša 117 Veliki problem gradova i općina je ugroženost cjelokupnoga ekološkog sustava. Gradovi i općine u svom razvoju i širenju nemilosrdno troše svoj prirodni okoliš. Industrija, ali i potrebe stanovništva (npr. promet) onečišćuju tlo, zrak i vodu, dok se prirodne komponente grada/općine sve više transformiraju i gotovo nestaju u svojim izvornim oblicima. Temeljno opredjeljenje Općine Malinska-Dubašnica, kao i PGŽ-a je suvremeno oblikovanje grada/općine koje uključuje održivi razvoj turizma, poljoprivrede, prometa, male privrede i obrtništva te značajno podizanje komunalnog standarda uz istovremeno očuvanje okoliša, prirodne i graditeljske baštine. Uspostava održivog razvoja podrazumijeva razvoj unutar prihvatnog kapaciteta ekosustava kojeg je moguće ostvariti odabirom zahvata koji svojom sveobuhvatnom djelatnošću ne ugrožavaju zrak, tlo, vode i more. Strateško promišljanje razvoja mora biti poticaj da se aktivnije i sustavnije počinje voditi briga o okolišu i njegovom zagađenju na način da se strogo kontrolira kvaliteta zraka, voda, razina buke, vizualno zagađenje, smanjuje preopterećenost (gužve) te donose i poštuju zadani standardi i limiti dozvoljenog zagađenja. Problem zaštite okoliša veže se uz pojam održivog razvoja općine koji se definira kao unapređenje kvalitete života u općini, uključujući ekološku, kulturnu, političku, institucionalnu, društvenu i ekonomsku komponentu bez ostavljanja tereta budućim generacijama; tereta koji je rezultat iscrpljivanja prirodnih resursa i ekstenzivnog razvoja 118. Održivi razvoj općine mora se temeljiti na ravnoteži 3E ekonomije (economy), ekologije (ecology) i jednakosti (equity): 65 Ekonomija ekonomske aktivnosti moraju biti usmjerene ka postizanju općeg dobra i blagostanja. Ekologija čovjek je dio prirode, priroda ima limite, a lokalne su vlasti prvenstveno odgovorne za očuvanje njenih resursa. Jednakost mogućnost za sudjelovanjem svih skupina u aktivnostima i donošenju odluka. Upravo su ekonomija, ekologija i društvena jednakost identificirani kao osnovni stupovi održivog grada/općine 21. stoljeća, stoga je nužan integralni pristup razvojnom promišljanju Općine Malinska -Dubašnica, uz uvažavanje svih ograničenja. 1.7 Gospodarstvo U cilju određivanja mogućeg daljnjeg razvoja gospodarstva temeljenog na povijesnom nasljeđu, resursnoj osnovici te trendovima prisutnim na globalnom i nacionalnom planu 117 Ovo poglavlje treba promatrati u sklopu integralnog teksta Strategije razvoja Općine Malinska-Dubašnica koji je čitav prožet održivim razvojem i posebno zaštitom okoliša. 118 Definirano u okviru pripremnih aktivnost a za konferenciju URBAN21 koja se održala u Berlinu godine _ više o tome na:

75 potrebno je ocijeniti dostignuti stupanj gospodarskog razvoja Općine Malinska Dubašnica. To je ujedno i okvir za definiranje dugoročnih ciljeva gospodarskog razvoja, uvažavajući strukturne promjene u društvu i europske integracijske procese. Preispitivat će se postignuti rezultati različitih gospodarskih grana, te mogućnosti koje se tek otvaraju. Sukladno podatcima FINE značajne gospodarske djelatnosti na području Općine su: trgovina, građevinarstvo te administrativne i pomoćne uslužne djelatnosti. No, kada se procijeni bruto domaći proizvod onda se uviđa da turizam ima najznačajniji utjecaj na gospodarstvo Općine Malinska Dubašnica, pa će se njemu posvetiti posebna pozornost. Prihod od turizma u Općini, osim ugostiteljstva, ostvaruje u značajnoj mjeri privatni smještaj te niz različitih usluga (trgovina, pošta, prijevoz, izleti itd). Stanovništva koje se bavi isključivo poljoprivredom gotovo nema, ali se mnoga domaćinstva bave vrtlarstvom, vinogradarstvom, maslinarstvom, govedarstvom, te naročito ovčarstvom za vlastite potrebe ili kao dopunskom djelatnošću (2003. godine osnovana je udruga stočara Općine Malinska - Dubašnica, te je osnovana podružnica udruge maslinara Drobnica za područje općine Malinska - Dubašnica) Financijski rezultati gospodarstvenika Temeljni pokazatelji razvoja nekog područja su prije svega dinamika i ostvarena razina bruto domaćeg proizvoda, zaposlenost, proizvodnost rada i investicije, što će se u daljnjem dijelu Strategije i opširnije analizirati. Za usporedbu može se koristiti ostvarena masa bruto domaćeg proizvoda po područjima kao i ostvarena razina po stanovniku, koja ujedno ukazuje i na rast opće proizvodnosti. Ovdje je važno napomenuti da mnogi pokazatelji gospodarskog razvoja nisu dostupni, pa se analiza temelji na postojećim statističkim podatcima, ali i procjenama autora. Razvitak općine Malinska Dubašnica u prošlosti se je temeljio na poljoprivredi, dok je danas generator razvoja trgovina, turizam (koji se ponajprije očituje u privatnom smještaju) i građevinarstvo. Veliko trgovačko poduzeće koje djeluje na cijelom otoku Krku i šire je Trgovina Krk d.d., dok su poduzeća registrirana za djelatnost građevinarstvo Trumm d.o.o. te Byder projektiranje d.o.o. U nastavku se iznose financijski rezultati gospodarstva općine Malinska u razdoblju po djelatnostima u stalnim cijenama u godini. 66 Kao što prikazuje tablica 11 u usporedbi s 2010., u godini svi važniji financijski pokazatelji pokazuju pozitivni predznak. Ukupni prihodi su u godini u odnosu na rasli za 17,8 %, odnosno po godišnjoj stopi od 4,19 %. Ukoliko se ostvareni ukupni prihodi uspoređuju po granama, može se vidjeti da je u godini grana s najviše ostvarenih prihoda G. Trg. na vel. i malo; popr. mot. vozila i motocikala, djelatnost N. Admini. i pom. uslužne djelatnosti, te djelatnost F - Građevinarstvo. To su djelatnosti koje imaju 91,9 % udjela u ukupnim prihodima općine Malinska Dubašnica. Ukupni rashodi rasli su u godini (u usporedbi s 2010.) za, oko 15,1 %, odnosno po prosječnoj godišnjoj stopi od 3,6 %, što nadalje znači da su rasli sporije od ukupnih prihoda. Struktura ostvarenih rashoda pokazuje iste tendencije kao i u ostvarenim ukupnim prihodima, odnosno najveće ostvarenje ima djelatnost G. Trg. na veliko i malo; popr. mot. vozila i motocikala (68,7 %), zatim djelatnost N. Admini. i pom. uslužne djelatnosti (12,2 %), te djelatnost F Građevinarstvo (10,7 %). Najveću dobit prije oporezivanja u godini imala je djelatnost G. Trg. na veliko i malo; popr. mot. vozila i motocikala, što je bilo i za očekivati jer veliku ulogu u ovoj djelatnosti ima

76 Trgovina Krk d.d. Nakon toga, 10,8 % udjela u ukupnoj dobiti ima djelatnost F Građevinarstvo, zatim djelatnost N Administrativne i pomoćne uslužne djelatnosti s 10,6 %. Ukupno ove tri djelatnosti ostvarile su udio od 90 % ukupno ostvarene dobiti gospodarstvenika općine Malinska Dubašnica. Dobit prije oporezivanja rasla je, u razdoblju od godine, s prosječnom godišnjom stopom od 5,4 %. Dakle, dobit je rasla većom stopom od ostvarenih ukupnih prihoda. 67

77 Tablica 10: Financijski rezultati gospodarstva općine Malinska Dubašnica za razdoblje godinu* po djelatnostima (u 000 kn, stalne cijene iz godine) Djelatnost A. Poljopr., šumarstvo i ribarstvo B. Rudarstvo i vađenje C. Prerađivačka industrija D. Ops. el.ener., Ukupni prihodi 2010 % 2014 % Index Ukupni rashod 2010 % 2014 % Index Dobit prije oporezivanja 2010 % 2014 % Index Gubitak prije oporezivanja 2010 % 2014 % Index , , , , , , , , , ,4 11 0, , ,6 plinom,parom i klim. E. Opskrba vodom; ukla.otpa.voda, gosp. vodom F. Građevinarstvo , , , , , , , ,9 312 G. Trg. na vel.imalo; popr. mot. vozila i motocikala , , , , , , ,1 52 0,7 6 H. Prijevoz i skladištenje , , ,7 62 0,8 76 I. Djel.pruž.smješ.te , , , , , , ,5 14 prip. i usl. Hrane J. Informacije i komunikacije , , , ,2 24 0,3 111 K. Financijske djel. i djel. Osiguranja L. Poslovanje , , , , , ,7 119 nekretninama M. Stručne, znan. i tehni. Djelatnosti , , , , , , ,6 43 0,6 55 N. Admini. i pom. uslužne djelatnosti , , , , , , , ,8 59 P. Obrazovanje Q.Dj.zdr.zaštite i soc.skrbi , , , , , R. Umjetnost, 505 0, , , , , ,9 37 0,5 32 zabava i rekreacija S. Ostale uslužne djelatnosti UKUPNO Izvor: Izvještaji FINE i obrada autora; Financijski pokazatelji koje iskazuje FINA obuhvaćaju poslovanje tvrtki sa sjedištem u Općini Malinska - Dubašnica bez obzira na kojem području djeluju, ali ne obuhvaćaju tvrtke koje imaju sjedište izvan Općine, obrtnike te društvene djelatnosti. Prema tome, struktura financijskih pokazatelja prema FINI ne može dati realnu strukturu doprinosa pojedinih djelatnosti u stvaranju bruto domaćeg proizvoda. Zbog tog razloga je veoma važno izračunati bruto domaći proizvod po teritorijalnom principu, a koji se daje naknadno u tekstu.

78 U godini najveći gubitak prije oporezivanja ostvaruje djelatnost I Djelatnost pružanja smještaja te prip. i usl. hrane, dok četiri godine kasnije, odnosno u godini najveći gubitak ima djelatnost F Građevinarstvo, te nakon toga djelatnost L Poslovanje nekretninama. Iz ovog se može zaključiti da najveće gubitke ostvaruju poduzetnici koji se bave izgradnjom i prodajom nekretnina, što je i logično u ovom recesijskom vremenu. Sljedeća tablica prikazuje rezultate poslovanja trgovačkih društava u općini Malinska Dubašnica u periodu od godine. U promatranom razdoblju broj registriranih poduzeća raste i to je dobar pokazatelj. Međutim, iznosi ukupne imovine smanjuju se prosječnom godišnjom stopom od 3 %. Ukoliko se analizira detaljnije dugoročna i ostala (materijalna i nematerijalna) imovina vidi se njena vrijednost pada, dok kratkoročna imovina raste. Ukupne obveze imaju trend povećanja s prosječnom godišnjom stopom od 3 %. Dugoročne obveze rastu s prosječnom godišnjom stopom od 19,1 %, dok kratkoročne rastu po stopi od 2,8 %. Investicije, kao pokretač razvoja, rastu s prosječnom godišnjom stopom od 44,9 %. Tablica 11: Ukupni rezultati poslovanja trgovačkih društava u općini Malinska Dubašnica u razdoblju od (u 000 kn, stalne cijene u 2014.) Godišnja stopa Pozicija rasta ili pada 2010/2014 Broj registriranih ,7 poduzeća Ukupna dugotrajna ,4 imovina Kratkotrajna imovina ,3 Ostala imovina UKUPNA IMOVINA Dugoročne obveze Kratkoročne obveze UKUPNE OBVEZE INVESTICIJE , , , ,9 69 Izvor: Izvještaji FINE, podružnica Rijeka; Podaci obuhvaćaju financijske rezultate trgovačkih društava sa sjedištem u Općini Malinska - Dubašnica prema službenom izvješću FINE. Ovi podaci ne obuhvaćaju financijske pokazatelje obrtnika, financijskih institucija, neprofitnih i proračunskih organizacija, te privatnog individualnog sektora. Na temelju gornje tablice izračunati su neki od osnovnih financijskih pokazatelja gospodarstva Općine Malinska Dubašnica za godinu i to: koeficijent zaduženosti iznosi 0,74 (poželjna vrijednost je manja od 0,5) ekonomičnost ukupnog poslovanja iznosi 1,05 (prihodi pokrivaju rashode, te se ostvaruje dobit)

79 ROA (pokazatelj povrata na aktivu) iznosi 5,7% (poslovanje je profitabilno ukoliko je ovaj pokazatelj veći od kamatnih stopa za kredite) Koeficijent tekuće likvidnosti iznosi 1,5 (ukoliko je ovaj pokazatelj manji od 1,5 tada poduzeće može pretvoriti određeni dio imovine u novac) Sve navedeno ukazuje da su od četiri odabranih financijskih pokazatelja, samo dva pozitivna. Kako bi se ostvarivali još bolji rezultati potrebno je adekvatnim mjerama poslovne i razvojne politike na razini državne, ali i lokalne zajednice iznaći relevantne mjere potpore, koje će potaknuti rast i razvoj gospodarstva. Potrebno je poticati razvoj poljoprivrede i ribarstva, turizma, uslužnih djelatnosti i obrtništva, malog i srednjeg poduzetništva koji su u suglasju s razvojem turizma Obilježja ključnih gospodarskih djelatnosti Iz prethodne analize se može uočiti da sve gospodarske grane nemaju jednako značenje za razvoj općine Malinska Dubašnica, što nameće potrebu da se detaljnije analiziraju one grane koje imaju ili bi mogle imati značajniju ulogu u budućem gospodarskom razvoju Trgovina Trgovina je jedna od temeljnih djelatnosti u općini Malinska Dubašnica. Ovom se djelatnošću (prema dostavljenim godišnjim statističkim izvještajima) bavi 20-tak tvrtki koje u godini zapošljavaju 354 osobe. Rezultati koje ostvaruje ova djelatnost su veoma značajni za gospodarstvo ovog kraja. 70 Tablica 12: Glavni financijski pokazatelji ostvareni u djelatnosti G u razdoblju od godine (iznosi u 000, stalne cijene u 2014.) Godišnja stopa rasta/pada Opis /2014. Broj poduzeća Ukupna imovina ,54 % Ukupne obveze ,2 % Ukupni prihod ,3 % Ukupni rashod ,0 % Dobit prije oporezi ,7 % Gubitak ,8 % Broj zaposlenih ,2 % Izvor: Izvještaji FINE, podružnica Rijeka; Podaci obuhvaćaju financijske rezultate trgovačkih društava sa sjedištem u Općina Malinska - Dubašnica prema službenom izvješću FINE. Ovi podaci ne obuhvaćaju financijske pokazatelje obrtnika, financijskih institucija, neprofitnih i proračunskih organizacija, te privatnog individualnog sektora. Velike tvrtke koje nemaju sjedište u općini Malinska Dubašnica iskazane su prema sjedištima matičnih tvrtki, te stoga nisu iskazane u ovoj tablici.

80 Trgovina ostvaruje najveći prihod od svih djelatnosti općine Malinska Dubašnica, a on raste po stopi od 1,3 % godišnje, dok ukupni rashod raste brže, odnosno, po stopi od 4 % godišnje. Gubitak nakon oporezivanja pada sa prosječnom godišnjom stopom od 50,8 %. Dobit prije oporezivanja raste po prosječnoj godišnjoj stopi od 2,7 %. Najznačajnija tvrtka koje pripada ovoj djelatnosti je: Trgovina Krk d.d.. Važnost ove tvrtke pokazuje i slijedeći grafikon. Trgovina Krk d.d. pravni je slijednik poljoprivredne zadruge Malinska osnovane 22. studenog godine i kotarskog trgovačkog poduzeća Krk osnovanog 17. travnja godine. Nakon više oblika transformacija, dioničko društvo postaje godine pretvorbom i privatizacijom društvenog vlasništva. Danas broji 58 dioničara i pripada koncernu Čakovečki Mlinovi d.d. U vlasništvu, udio malih dioničara je 13,85 %, dok je udio Čakovečkih mlinova 86,15 %. Slika 5: Udio tvrtke Trgovina Krk d.d. u ukupnim prihodima djelatnosti G u godini Ostali 4% Trgovina Krk d.d. 96% Izvor: Obrada autora sukladno dobivenim podatcima sa Nisu uključeni podaci za tvrtke koje nisu registrirane na području općine Malinska Dubašnica. 71 Društvo obavlja poslove iz registrirane djelatnosti: trgovina na veliko i posredovanje u trgovini, trgovina na malo prehrambenim i neprehrambenim proizvodima. U uvodnom dijelu se je ukazalo na važnost trgovine za ukupno gospodarstvo ove Općine, što nas nadalje dovodi do zaključka o velikoj ovisnosti gospodarstva o tvrtci Trgovina Krk d.d.. Takva situacija nije povoljna jer ovisnost o jednoj djelatnosti, jednom poduzeću, iskazuje izrazitu osjetljivost gospodarstva određenog područja Građevinarstvo Djelatnost F - Građevinarstvo iz godine u godinu ostvaruje različite rezultate. To je djelatnost koja sudjeluje u ukupno ostvarenim prihodima poduzetnika općine Malinska Dubašnica sa 10,2 %, dobiti prije oporezivanja 10,8 %, ali i gubitku prije oporezivanja sa 35,9 %. Ukupna imovina rasla je po prosječnoj godišnjoj stopi od 40,3 %, dok su ukupne obveze rasle po stopi od 61,3 %. Dakle, obvezama su se financirale i neke druge stavke osim same imovine. Ukupni prihod rastao je po stopi od 21,2 %, dok je ukupni rashod rastao po prosječnoj godišnjoj stopi od 21,1 %. Dakle, prihodi su rasli neznatno brže od rashoda. Iz tog razloga dobit prije oporezivanja rasla je po stopi 35,1 %, a gubitak je rastao po stopi od 32,8 %.

81 Tablica 13: Glavni financijski pokazatelji ostvareni u djelatnosti F u razdoblju od godine (iznosi u 000, stalne cijene u 2014.) Godišnja stopa rasta/pada Opis /2014. Broj poduzeća ,5 % Ukupna imovina ,3 % Ukupne obveze ,3 % Ukupni prihod ,2 % Ukupni rashod ,1 % Dobit prije oporezi ,1 % Gubitak ,8 % Broj zaposlenih ,7 % Izvor: Izvještaji FINE, podružnica Rijeka; Podaci obuhvaćaju financijske rezultate trgovačkih društava sa sjedištem u Općini Malinska - Dubašnica prema službenom izvješću FINE. Ovi podaci ne obuhvaćaju financijske pokazatelje obrtnika, financijskih institucija, neprofitnih i proračunskih organizacija, te privatnog individualnog sektora. Broj zaposlenih je rastao po stopi od 153 %, što prati i povećanje broja poduzeća od 3,5 % prosječno godišnje. Velika tvrtka koja pripada ovoj djelatnosti su Trumm d.o.o. Malinska i Byder projektiranje d.o.o. Malinska. 72 Slika 6: Udio dviju ključnih tvrtki u ukupno ostvarenim prihodima djelatnosti F u godini Izvor: Obrada autora sukladno dobivenim podatcima s Slika prikazuje da tvrtka Trumm d.o.o. ostvaruje udio od 34 % od ukupno ostvarenih prihoda te djelatnosti u godini. Društvo je u privatnom vlasništvu, a temeljni kapital iznosi kn koji je uplaćen u cijelosti. Osnovne djelatnosti Društva su: građevinarstvo, proizvodnja i prodaja PVC stolarije, pružanje usluga rekreacije u fitness centru, te usluge solarija, pružanje usluga smještaja turista, pružanje usluga smještaja gostiju u auto kampu, ugostiteljske usluge, te usluge mjenjačnice. Društvo Byder projektiranje d.o.o. ima glavnu

82 djelatnost F Organizacija izvedbe projekata za zgrade, no osnovna djelatnost kojom se danas bavi je turizam. Posluju putem hotela Blue Waves Resort koji ima 4 zvjezdica te 97 soba raspoređenih u tri objekta. Na raspolaganju imaju komforne obiteljske sobe ali i dodatne sadržaje poput bazena, jacuzzija, fintess dvorana, sauna, dječja igrališta i dr. Ovo ukazuje na iskrivljenu sliku strukturiranja financijskih pokazatelja po djelatnostima. U budućnosti bi se trebalo poraditi na registriranju osnovne djelatnosti koju poduzeća stvarno obavljaju Administrativne i pomoćne uslužne djelatnosti Djelatnost N Administrativne i pomoćne uslužne djelatnosti 119 ostvaruje jako dobre rezultate. Tako u ostvarenim prihodima općine Malinska Dubašnica sudjeluje u prihodima s udjelom od 12,3 %, druga po ukupno ostvarenom dobitku s udjelom od 10,6 %. Tablica 14: Glavni financijski pokazatelji ostvareni u djelatnosti N u razdoblju od godine (iznosi u 000 kn, stalne cijene u 2014.) Godišnja stopa rasta/pada Opis /2014. Broj poduzeća ,9 % Ukupna imovina ,2 % Ukupne obveze ,7 % 73 Ukupni prihod ,2 % Ukupni rashod ,6 % Dobit prije oporezi ,7 % Gubitak ,3 % Broj zaposlenih ,3 % Izvor: Izvještaji FINE, podružnica Rijeka; Podaci obuhvaćaju financijske rezultate trgovačkih društava sa sjedištem u Općini Malinska - Dubašnica prema službenom izvješću FINE. Ovi podaci ne obuhvaćaju financijske pokazatelje obrtnika, financijskih institucija, neprofitnih i proračunskih organizacija, te privatnog individualnog sektora. Ukupna imovina rasla je po stopi od 21,2 %, dok su ukupne obveze rasle po stopi od 3,7 %, što nadalje znači da se vrijednost imovine financirala iz redovnog poslovanja. Ukupni prihod rastao je s prosječnom godišnjom stopom od 18,2 %, a rashod je rastao po nižoj stopi od 16,6 %. Iz tog razloga dobit prije oporezivanja rasla je po stopi od 73,7 %, a gubitak se je smanjivao po stopi od 12,3 %. Broj zaposlenih je rastao po prosječnoj godišnjoj stopi od 18,3 %. Najveća tvrtka u ovoj djelatnosti je Olivari d.o.o., Dubašnica d.o.o. te EL-PI shop d.o.o. Udio ovih tvrtki u ukupno ostvarenim prihodima ove djelatnosti prikazuje slijedeća slika. 119 U ovu djelatnost uključene su sljedeće poddjelatnosti: Djelatnosti iznajmljivanja i davanja u zakup; Putničke agencije, organizatori putovanja i ostale rezervacijske usluge te djelatnosti povezane s njima; Zaštitne i istražne djelatnosti; Usluge u vezi s upravljanje i održavanjem zgrada, te djelatnosti uređenja i održavanja krajolika; Uredske administrativne i pomoćne djelatnosti te ostale poslovne pomoćne djelatnosti

83 Slika 7: Udio ključnih tvrtki u ukupno ostvarenim prihodima djelatnosti N u godini Izvor: Obrada autora sukladno dobivenim podatcima s Gornja slika prikazuje da tvrtka Olivari d.o.o. ostvaruje udio od 80 % od ukupno ostvarenih prihoda djelatnosti Administrativne i pomoćne uslužne djelatnosti (N) u godini. Društvo je u privatnom vlasništvu, a temeljni kapital iznosi kn koji je uplaćen u cijelosti. Glavna djelatnost društva je djelatnost putničkih agencija koja se specijalizirala za grupna i individualna putovanja Hrvatskom, Slovenijom, Crnom Gorom, Bosnom i Hercegovinom, Srbijom i drugim zemljama jugoistočne Europe. Nude paket aranžmane za takva putovanja, a na području općine Malinska Dubašnica i šire nude privatni smještaj u obliku apartmana, kuća za odmor, bungalova i soba. Komunalno društvo Dubašnica je trgovačko društvo s ograničenom odgovornošću za obavljanje komunalnih djelatnosti u 100% vlasništvu Općine Malinska - Dubašnica. Temeljni kapital društva iznosi kn. Glavna djelatnost je održavanje zgrada i objekata u javnoj funkciji što podrazumijeva poslove čišćenja i tekućeg održavanja zgrada u javnoj društvenoj, kulturnoj, sportskoj i drugoj funkciji kao i zgrada i objekata od komunalnog značenja. Osim toga ovo društvo održava javne površine i groblja. 74 Uz to, organizira i naplaćuje parking pod kojim se podrazumijevaju svi tehnički i organizacijski poslovi, naplata, nadzor nad parkiranje vozila, te druge poslove na javnim parkiralištima. El PI shop d.o.o.je trgovačko društvo s ograničenom odgovornošću u privatnom vlasništvu. Temeljni kapital je kn i uplaćen je u cijelosti. Društvo radi putem svoje agencije EL PI TORUS koja iznajmljuje privatne vile, apartmane i sobe na otoku Krku (Malinska, Porat, Vantačići, Sv. Vid, Kijac Njivice). Svrstava se u važnije turističke agencije u toj djelatnosti Zaposlenost i nezaposlenost Zaposlenost je veoma bitan pokazatelj ekonomske aktivnosti nekog područja. Na području Općine Malinska Dubašnica, osim lokalnog stanovništva, u sezoni, radi puno radnika iz drugih županija. Prema Hrvatskom zavodu za mirovinsko osiguranje radnici se mogu podijeliti prema vrsti osiguranja i to na: radnike kod privatnih osoba, obrtnike, poljoprivrednike, samostalne profesionalne djelatnosti, radnice kod fizičkih osoba, osiguranici zaposleni kod međunarodnih organizacija i u inozemstvu, osiguranici s produženim osiguranjem.

84 Tablica 15. Dinamika broja zaposlenih tijekom godine prema vrsti zaposlenja Datum Radnici kod pravnih osoba Obrtnici Poljoprivrednic i Samostalne profesionalne djelatnosti Radnici kod fizičkih osoba Osig. zaposleni kod međunarodnih organizacija i u inozemstvu Osiguranici - produženo osiguranje UKUPNO Prosjek Izvor: HZMO Zagreb Njihov broj tijekom godine prikazuje gornja tablica, koja ukazuje da je najveći prosječni broj zaposlenih u godini nalazi se kod pravnih osoba (udio iznosi 61 %), a zatim slijede radnici kod fizičkih osoba sa udjelom od 21 % te obrtnici sa udjelom od 14% dok ostali imaju udio od 4 %. Kretanje nezaposlenosti, s obzirom na sezonski karakter djelatnosti vezanih za turizam i trgovinu, ima ciklička obilježja, odnosno smanjuje se u ljetnim mjesecima, a povećava u razdoblju izvan sezone. Slijedeća slika prikazuje broj zaposlenih prema zanimanjima.

85 Slika 8. Struktura zaposlenih prema zanimanju, popis stanovništva Zanimanja u obrtu i pojedinačnoj proizvodnji 12% Rukovatelji postrojenjima i strojevima, industrijski proizvođači i sastvljači proizvoda 5% Jednostavna zanimanja 5% Vojna zanimanja 0% Znanstvenici, inženjeri i stručnjaci 12% Nepozanato 0% Zakonodavci, družnosnici i direktori 5% Tehničari i stručni suradnici 16% Uslužna i trgovačka zanimanja 30% Administrativni službenici 13% Poljoprivrednici, šumari, ribari i lovci 2% 76 Izvor: Popis stanovništva 2011., Na području ove Općine najviše zaposlenika ima u grupi uslužna i trgovačka zanimanja te tehnički i stručni suradnici. Najmanje registriranih zaposlenika je u grupi poljoprivrednici, šumari, ribari i lovci. Na području općine Malinska Dubašnica na dan godine bilo je zaposleno 740 osoba u tvrtkama koje su obveznici poreza na dobit i javnim institucijama, a prema procjenama u obrtu, odnosno u društvima obveznicima poreza na dohodak i slobodnim zanimanjima zaposleno je 420 osoba. Dakle, ukupno je zaposleno osoba, a njihova procijenjena struktura po djelatnostima je prikazana u tablici koja slijedi.

86 Tablica 16: Procjena broja zaposlenih u općini Malinska Dubašnica prema djelatnostima stanje na dan Zaposleni u Zaposleni kao Djelatnost obveznicima poreza na dobit i javnim društvima (d. o. o. i veći obrti) obrtnici i slobodna zanimanja* Ukupno Struktura % A. Poljopr., šumarstvo i ribarstvo ,5 B. Rudarstvo i vađenje C. Prerađivačka industrija ,6 D. Ops. el.ener., plinom,parom i klim ,1 E. Opskrba vodom; ukla.otpa.voda, gosp. vodom F. Građevinarstvo ,2 G. Trg. na vel.imalo; popr. mot. vozila i ,7 motocikala H. Prijevoz i skladištenje ,8 I. Djel.pruž.smješ.te prip. i usl. hrane ,1 J. Informacije i komunikacije 4-4 0,3 K. Financijske djel. i djel. osiguranja L. Poslovanje nekretninama ,1 M. Stručne, znan. i tehni. djelatnosti ,9 N. Admini. i pom. uslužne djelatnosti ,6 O. Javna uprava i obrana; obvezno soc.osiguranje P. Obrazovanje Q.Dj.zdr.zaštite i soc.skrbi ,6 R. Umjetnost, zabava i rekreacija 6-6 0,5 S. Ostale uslužne djelatnosti Slobodna zanimanja UKUPNO Izvor: Podaci Državnog zavoda za statistiku; * procjena autora za obrtnike i slobodna zanimanja. Zaposleni u obrtništvu i slobodnim zanimanjima obuhvaćaju u osnovi samo manje obrtnike koji ne podnose izvještaje FINI. 77 Može se uočiti da je najveći broj zaposlenih je u trgovini sa udjelom od 42,7 %, zatim u turizmu sa udjelom 18,1 %, te građevinarstvu s udjelom od 15,2 %. Navedene tri djelatnosti zapošljavaju ukupno 76% zaposlenog stanovništva Općine Malinska Dubašnica. Osim broja zaposlenih osoba potrebno je analizirati i broj nezaposlenih osoba. Na području općine Malinska Dubašnica na dan 01. rujna godine bilo je prijavljeno 63 nezaposlenih osoba, dok je na dan godine, koja se uzima kao bazna godina u financijskoj analizi, on iznosio 96 osoba. Iz ovih podataka se vidi da je jedan dio stanovništva zaposlen na sezonskim poslovima. Slijedeća tablica prikazuje prosječan godišnji broj nezaposlenih osoba u razdoblju od godine. Tablica 17: Prosječan godišnji broj nezaposlenih osoba u razdoblju godine Godina Prosječan godišnji broj nezaposlenih osoba Izvor: Podatci HZZ, Statistika on-line

87 Slijedeća slika prikazuje strukturu nezaposlenih osoba po djelatnostima na dan 31. prosinca 2014.godine. Slika 9: Struktura nezaposlenih prema djelatnostima na dan Izvor: Podatci HZZ, Statistika on-line Legenda: C Prerađivačka industrija, F Građevinarstvo, G Trgovina, I Djelatnost pruž. smješ. te prip. i uslu. hrane, M stručne, znanstvene i tehni. djelatnosti; N Administrativne i pom. uslužne djelatnosti. Grafikon prikazuje da je na dan 31. prosinca godine najviše nezaposlenih registrirano u turizmu 35 %, te trgovini 17 %. Ovaj podatak prikazuje da su gospodarski subjekti, jednim dijelom vezani uz turističku sezonu kada im treba više radnika. No, kada turistička sezona završi ti se radnici otpuštaju. 78 Tablica 18: Broj nezaposlenih osoba prema obrazovnoj strukturi i prema spolu za područje općine Malinska Dubašnica po godinama Bez škole i Osnovna SŠS I. stupanj Fakulteti, Područje općine nezavršena škola fakulteta, akademije, Malinska osnovna stručni magisterij i Dubašnica škola studij i viša doktorat škola Ukupno Žene Izvor: Podatci HZZ, Statistika on-line Udio žena u nezaposlenim osobama registriranim u HZZ za područje općine Malinska Dubašnica u godini iznosio je 53 %, dok se on u godini smanjio na 50 %. Detaljniju analizu po obrazovne strukture nezaposlenih osoba registriranih u HZZ za područje općine Malinska Dubašnica prikazuje prethodna tablica. U svim godinama najviše nezaposlenih ima u kategoriji onih sa završenom srednjom školom u trajanju 3 i 4 godine. S

88 obzirom na kvalifikacijsku strukturu kako cjelokupne Republike Hrvatske, ali i općine Malinska Dubašnica to je bilo i za očekivati. Slijedeća tablica daje prikaz udjela zaposlenih osoba u Općini Malinska Dubašnica, Primorsko-goranskoj županiji te Republici Hrvatskoj. Tablica 19: Usporedni prikaz značajnijih pokazatelja zaposlenosti i nezaposlenosti na području općine Malinska Dubašnica, Primorsko-goranskoj županiji i Republici Hrvatskoj na dan Općina Primorsko goranska Republika Opis Malinska Dubašnica županija Hrvatska Broj nezaposlenih prema općini rada Broj zaposlenih Udio zaposlenih u ukupnom stanovništvu 37 % 35,7 % 32,6 % Izvor: Popis stanovništva godine, podatci HZMO, i HZZ, Statistika online Udio zaposlenih na području općine Malinska Dubašnica veći je od prosjeka Republike Hrvatske te Primorsko-goranske županije. Kako je prethodno prikazano na području općine Malinska Dubašnica, jednim dijelom, zaposlenost ima sezonski karakter. U analizi u prethodnoj tablici je uzet podatak o broju zaposlenih prema općini rada na dan 31. prosinca godine (dakle ne prosječan broj zaposlenih) i to na jedan način iskrivljava stvarnu situaciju. Iskazani broj zaposlenih u Primorsko-goranskoj županiji i u Republici Hrvatskoj nemaju toliki utjecaj sezonskih radnika, pa prikazani podatak na kraju razdoblja može prikazivati stvarno stanje Izračun bruto domaćeg proizvoda Financijski pokazatelji koje iskazuje FINA obuhvaćaju poslovanje tvrtki sa sjedištem u općini Malinska Dubašnica bez obzira na kojem području djeluju, ali ne obuhvaćaju tvrtke koje imaju sjedište izvan Općine, obrtnike te društvene djelatnosti. Prema tome, struktura financijskih pokazatelja prema FINI ne može dati realnu strukturu doprinosa pojedinih djelatnosti u stvaranju bruto domaćeg proizvoda. Zbog tog razloga je veoma važno izračunati bruto domaći proizvod po teritorijalnom principu koji predstavlja realni doprinos gospodarstva i društvenih djelatnosti neke općine ili grada. Državni zavod za statistiku objavljuje podatke o veličini bruto domaćeg proizvoda Republike Hrvatske, prostornih jedinica za statistiku 2. razine te za županije. Dakle, razine niže od županijskih nisu predmet kontinuiranog izračuna i javnog objavljivanja, što dakako vrijedi i za Općinu Malinska Dubašnica. Zbog toga autori su morali razviti model procjene bruto domaćeg proizvoda općine Malinska Dubašnica, a koji se temelji na sljedećem: BDP poduzetnika obveznika poreza na dobit (trgovačka društva i dio obrtnika) sa sjedištem na području općine Malinska Dubašnica izračunata je temeljem podataka FINA-e. BDP ostvaren od obrtnika (obveznika poreza na dohodak) izračunata je temeljem podataka Udruženje obrtnika otoka Krka (područje Malinska Dubašnica) i procjenom autora.

89 BDP poduzetnika koji djeluju na području općine Malinska Dubašnica ali nemaju sjedište na tom području izračunat je temeljem podataka FINE, DZS-a o broju zaposlenih u sektorima gospodarstva prema NKD-2007, te je izvršena procjena ostvarene vrijednosti. Na osnovu podataka Turističke zajednice općine Malinska Dubašnica, izvršena je procjena BDP-a po osnovu broja noćenja u privatnim kućanstvima. Na temelju podataka FINA-e, te dijelom procjene, izvršen je izračun BDP-a za korisnike državnog proračuna, te za neprofitne organizacije. Prema važećoj metodologiji za obračun BDP-a na nacionalnoj razini i razini županija, u obračun bruto domaćeg proizvoda uključen je iznos procijenjene sive ekonomije, pa tako je uključen u izračun Općine Malinska Dubašnica. U cilju obračuna bruto domaćeg proizvoda potrebno je osim financijskih podataka društava koje svoje izvještaje predaju FINI, uzeti u razmatranje i kućanstva koja se bave turizmom te obrtnike. U nastavku se daje izračun istih. Općina Malinska Dubašnica je turistička destinacija u kojoj većina gostiju boravi u privatnom smještaju (apartmanima ili sobama). Zbog toga je u sljedećoj tablici na osnovu službenih podataka o broju noćenja turista u godini prema vrsti i kategoriji smještaja, prikazana procjena veličine ukupnog prihoda od turizma u kućanstvima u godini. Tablica 20: Procjena ostvarenih prihoda od turizma u kućanstvima godine Opis Iznos Noćenja turista u kućanstvima Prosječna cijena po noćenju u kn * Ukupan prihod od noćenja u kn. 137 kn kn Legenda: prosječna cijena u apartmanima dobivena sukladno preporučenom Cjeniku Turističke zajednice za 2014.godinu Izvor: Podatci Turističke zajednice općinske Malinska Dubašnica; prihodi od turizma procjena autora. Prikazanim podacima koji se odnose samo na trgovačka društva nužno je, radi realnije slike gospodarstva ovog područja, pridodati i podatke o obrtništvu. U općini Malinska Dubašnica registrirano je 182 obrta 120, sa sljedećom strukturom cehova: uslužni obrt i obrt za intelektualne usluge 35,9%, ugostitelji i turistički djelatnici 23,6 %, trgovci 13,2 %, građevinari 10,4 %, ribarstvo, akvakultura i poljodjeljstvo 4,9 %, prijevoznici 5,4 %, te proizvodni obrti sa udjelom od 4,9 %. Nažalost, za financijske rezultate poslovanja obrtnika nema službenih podataka jer ih mjerodavne službe ne analiziraju. Usprkos tome što se iz prethodnih podataka vidi da u proračunu bruto domaćeg proizvoda općine Malinska Dubašnica koristi značajna količina procjene autori su mišljenja da je ovako izračunati pokazatelj dobar indikator gospodarskog stanja ovog kraja. Veoma je zanimljivo ovaj pokazatelj uspoređivati s PGŽ-om i Republikom Hrvatskom, što se prikazuje u nastavku. 120 Podatci Udruženja obrtnika općina Malinska Dubašnica

90 Tablica 21: Usporedba ostvarenja BDP nekih područja Republike Hrvatske i općine Malinska Dubašnica u razdoblju od godine Područje Suma BDP-a u razdoblju od godine Republika Hrvatska godina Suma BDP-a u mln kn BDP / stanovniku u kn BDP / stanovniku u EUR Republika Hrvatska Grad Zagreb Primorskogoranska županija Istarska županija Splitskodalmatinska županija Općina Malinska Dubašnica u * Izvor: * - izračun autora za općinu Malinska Dubašnica Napomena: Procjenu BDP Republike Hrvatske i županija izrađuje Državni zavod za statistiku Republike Hrvatske. Prilikom izračuna koristi se dohodovnim i prihodovnim pristupom, ali i većom količinom procjene. Autori u svojem izračunu BDP općine Malinske Dubašnice koristili su istu metodu, ali i metodu procjene koja ne mora biti istovjetna sa procjenom Državnog zavoda za statistiku. Dakle, prilikom izračuna BDP-a općine Malinska Dubašnica 81 u izračun su uzete, jednim dijelom, i plaće i ostvarena dobit. Prilikom izračuna BDP po stanovniku uzima se službeni podatak o broju stanovnika objavljen u zadnjem Popisu stanovništva (2011.go dine) a koji iznosi stanovnika.

91 Struktura gospodarstva izrazito je monolitna što je tipično za priobalne destinacije, odnosno udio turizma u BDP-u iznosi oko 44 % (djelatnost I i djelatnost T kućanstva koje predstavljaju privatni iznajmljivači apartmana i soba) djelatnosti G Trgovine oko 28 %, te djelatnost F sa udjelom od 11 %. Tablica 22: Bruto domaći proizvod na području Općine Malinska Dubašnica u 2014.godini. (NKD 2007.) (vrijednosti u 000 kn) Djelatnost Stanje Udio u BDP-u % A. Poljopr., šumarstvo i ribarstvo B. Rudarstvo i vađenje - - C. Prerađivačka industrija D. Ops. el.ener., plinom,parom i klim E. Opskrba vodom; ukla.otpa.voda, gosp. vodom - - F. Građevinarstvo G. Trg. na veli. i malo; popr. mot. vozila i motocikala H. Prijevoz i skladištenje I. Djel.pruž.smješ.te prip. i usl. hrane J. Informacije i komunikacije K. Financijske djel. i djel. osiguranja L. Poslovanje nekretninama M. Stručne, znan. i tehni. djelatnosti N. Admini. i pom. uslužne djelatnosti O. Javna uprava, obrana, soc. osiguranje P. Obrazovanje Q.Dj.zdr.zaštite i soc. skrbi R. Umjetnost, zabava i rekreacija - - S. Ostale uslužne djelatnosti - - T. Djelatnosti kućanstva U. Izvan terit.org. i tijela - - Nepoznato - - UKUPNO ,0 Izvor: FINA, Udruženje obrtnika Otoka Krka,procjene i izračun autora. Navedeno treba promatrati u kontekstu spoznaje da je ostvareni BDP Republike Hrvatske iznosio je eura po stanovniku za godinu. Primorsko-goranska županija ostvarila je BDP po stanovniku u iznosu od eura i druga je po redu iza Grada Zagreba s eura po stanovniku. Time je Primorsko-goranska županija ostvarila 8,8 % bruto domaćeg proizvoda Republike Hrvatske koji je za oko 27,3 % veći od prosjeka Hrvatske po stanovniku. Iz prethodne tablice se može vidjeti da je godina bila zadnja godina u kojoj se je mogao zapaziti rast BDP, dok se u narednim godinama, uglavnom u svim županijama, bilježi pad.

92 Ostvarena procijenjena masa bruto domaćeg proizvoda (BDP) za područje Općine Malinska Dubašnica iznosi oko 244 mln kuna u (tekuće cijene) ili EURa 121 (1 euro = 7,6 kn u 2014.) po stanovniku što se može smatrati zadovoljavajućim rezultatom. S obzirom da je vrijednost BDP/po stanovniku osnovni pokazatelj razvijenosti gospodarstva, te pokazatelj kupovne moći stanovništva, moglo bi se zaključiti da se radi o zajednici koja je nešto niže od razine gospodarske razvijenosti PGŽ-a. No, ukoliko se u procijenjeni udio turizma u bruto domaćem proizvodu uključe i poduzeća koja se stvarno bave turizmom, a glavna djelatnost im je registrirana u drugim djelatnostima (poput Byder projektiranje d.o.o., i Olivari d.o.o.) stvarni doprinos ukupnog turizma BDP-u na području općine Malinska Dubašnica je 56 %. Iz ovoga se može zaključiti da je u osnovi ključna djelatnost Općine Malinska Dubašnica turizam. Slika 10: Udio ostvarenog BDP-a po sektorima Općine Malinska Dubašnica kvartarni 3% primarni 2% sekundarni 11% tercijarni 84% 83 Izvor: FINA, Udruženje obrtnika otoka Krka i procjene i izračun autora. Napomena: Gospodarstvo se dijeli na četiri osnovne djelatnosti, a to su: primarne: poljoprivreda, stočarstvo, ribarstvo i šumarstvo; sekundarne: industrija, građevinarstvo, rudarstvo, energetika, brodogradnja i proizvodno obrtništvo; tercijarne: trgovina, promet, ugostiteljstvo, bankarstvo i turizam, informacije i komunikacije, poslovanje nekretninama, stručne i znanstvene djelatnosti, administrativne i pom.uslužne djelatnosti; kvartarna - neproizvodna (općenito one koje dobivaju plaće iz proračuna), to su školstvo, zdravstvo, policija, uprava. Najveći dio investicija u razdoblju od godine učinjen je u trgovini sa udjelom od 36,1 %, djelatnosti poslovanje nekretninama sa udjelom od 22%, te djelatnost stručne, znanstvene i tehni. djelatnosti sa udjelom od 13%. Ukoliko bi se investicije u budućim godinama zadržale na razini iz godine, moglo bi se očekivati značajni napredak gospodarstva. Značajni pokazatelj mogućnosti budućeg razvoja gospodarstva je iznos investicija u promatranom periodu što prikazuje slijedeća tablica. 121 U ovaj izračun uzet je u obzir i udio sive ekonomije. Siva ekonomija dodala se je na poslovanje obrtnika i prihoda ostvarenog od iznajmljivanja soba i apartmana gostima.

93 Tablica 23: Investicijska ulaganja poduzetnika općine Malinska Dubašnica u razdoblju od godine po djelatnostima u 000 kn, stalne cijene godine Djelatnost A. Poljopr., šumarstvo i ribarstvo B. Rudarstvo i vađenje C. Prerađivačka industrija D. Ops. el.ener., plinom,parom i klim E. Opskrba vodom; ukla.otpa.voda, gosp. vodom F. Građevinarstvo G. Trg. na veli. i malo; popr. mot. vozila i motoc H. Prijevoz i skladištenje I. Djel.pruž.smješ.te prip. i usl. hrane J. Informacije i komunikacije K. Financijske djel. i djel. osiguranja L. Poslovanje nekretninama M. Stručne, znan. i tehni. djelatnosti N. Admini. i pom. uslužne djelatnosti O. Javna uprava, obrana, soc. osiguranje P. Obrazovanje Q.Dj.zdr.zaštite i soc. skrbi R. Umjetnost, zabava i rekreacija S. Ostale uslužne djelatnosti T. Djelatnosti kućanstva U. Izvan terit.org. i tijela UKUPNO Izvor: FINA, obrada autora Temeljne karakteristike gospodarskog sustava općine Malinska Dubašnica Slijedom provedene analize nameće se zaključak da je ukupna gospodarska aktivnost u razdoblju od godine u općini Malinska Dubašnica rasla. Ključne gospodarske djelatnosti su turizam, trgovina, i građevinarstvo. U općini Malinska Dubašnica na dan 31. prosinca godine zaposleno je osoba, a najveći udio ima turizam, trgovina i građevinarstvo. Zaposleno je 37 % stanovništva, što je iznad prosjeka Primorsko-goranske županije i Republike Hrvatske. Najvažnije tvrtke općine Malinska Dubašnica su: Trgovina Krk d.d., Olivari d.o.o., Trum d.o.o., Byder projektiranje d.o.o.. Investicijska ulaganja društava koje dostavljaju izvještaj FINA-i su se u zadnjoj promatranoj godini povećala i ukoliko ostanu takva omogućiti će daljnji razvoj. Ostvarena razina bruto domaćeg proizvoda

94 područja općine Malinska Dubašnica iznosi EUR-a po stanovniku i na približnoj je razini Republike Hrvatske. Najznačajniji udio u bruto domaćem proizvodu ima turizam, trgovina i građevinarstvo. Sukladno već navedenom, a u zavisnosti o raspoloživim prirodnim i kadrovskim resursima, osnovne aktivnosti u planiranom gospodarskom razvitku trebaju se usmjeriti na slijedeće djelatnosti: turizam i ugostiteljstvo, kao jednu od komponenti gospodarstva; trgovinu - koja je već sada jako razvijena djelatnost; poljoprivredu- kao turizmu komplementarnu djelatnost koja sada i u budućnosti ima izuzetno značenje, osobito u smislu privođenja raspoloživih resursa tradicionalnim kulturama, okrupnjavanjem posjeda gdje je to moguće i oslanjanjem na proizvodnju zdrave ekološke hrane; ribarstvo oslonjeno na postojeće i nove kapacitete profesionalnih ribara; očuvanje i omogućavanje razvitka tradicijskih obrta; uslužne djelatnosti i obrtništvo utemeljeno na stvaranju zona malog gospodarstva poduzetničkih "inkubatora" i razvitaka obiteljskih gospodarstava i obrta Ocjena dostignute razine gospodarskog sustava Općine Malinska- Dubašnica U cilju ocjene dostignute razine gospodarskog razvoja Općine Malinska-Dubašnica, sredinom godine provedeno je anketno istraživanje među članovima Stručnog tima I Partnerskog odbora kako bi se prikupili stavovi ispitanika o tome, u kojoj mjeri su iskorišteni potencijali u području gospodarstva Općine Malinska-Dubašnica, kako bi se prepoznali neiskorišteni potencijali i potaknule razvojne mogućnosti. Istraživanje je provedeno temeljem anketnog upitnika, 122 a u cilju definiranja ranga pojedinog problema, dok su ocjene od 1 do 5 ukazivale na intenzitet izraženog problema u gospodarstvu. 85 Naime, ocjenom 1 se problem prepoznaje na minimalnoj razini, dok se ocjenom 5 naglašava da je problem visoko izražen i da mora imati prioritet u strateškom pristupu njegovu rješavanju. Temeljem provedenog anketnog istraživanja u segmentu gospodarstva Općine Malinska-Dubašnica utvrđen je rang elemenata, ovisno o intenzitetu izraženog problema odnosno neiskorištenih mogućnosti, a s ciljem da se ukaže na prioritetna područja čijem se rješavanju sustavno treba pristupiti. U tablici je moguće prepoznati da od 25 ocjenjenih elemenata dostignutog gospodarskog razvoja Općine Malinska-Dubašnica, 12 elemenata ocjenjeno je kao problem, odnosno nedovoljno iskorišteni potencijal (ocjene od 3,21 do 4,23). Ispitanici prvenstveno ukazuju na neiskorišteni resurs poljoprivredne i stočarske proizvodnje, posebno eko poljoprivrede i nedovoljnu povezanost i suradnju turizma i poljoprivrede te zapostavljenost ribarstva. Slijedom rečenog naglašava se također i valorizacija autohtonih proizvoda u turističke svrhe te uravnoteženost razvoja komplementarnih djelatnosti. Uz to se posebno naglašava netransparentnost privatizacije očito povezana sa lošim iskustvom hotelskog kompleksa Haludovo koji je na neki način ostao kao najveći izazov (problem) Malinske Dubašnice. Svakako je i isticanje atraktivnih projekata koji nose novu vrijednost pokazatelj da se ovom strategijom taj problem mora staviti u prioritete razvoja. Izazovi razvoju od rednog broja 13 do 22 nemaju tako jak intenzitet ali kao problemi postoje i njima 122 Anketni upitnik nalazi se u prilogu I.

95 se također u ovoj Strategiji mora posvetiti dužna pažnja, a slijedom podataka prikazanih u tablici. Tablica 24: Rang ocjena elemenata dostignutog gospodarskog razvoja Općine Malinska -Dubašnica 1. ISKORIŠTENOST MOGUĆNOSTI RAZOJA EKO-POLJOPRIVREDE 4,23 2. SURADNJA POLJOPRIVREDE I TURIZMA 4,03 2. ISKORIŠTENOST POLJOPRIVREDNIH I STOČARSKIH RESURSA 4,00 3. POLITIČKI UTJECAJ NA GOSPODARSTVO 3,97 4. MARGINALIZACIJA RIBARSTVA 3,86 5. TRANSPARENTNOST PRIVATIZACIJE 3,81 6. VALORIZACIJA AUTOHTONIH PROIZVODA U TURISTIČKE SVRHE 3,70 7. STRATEGIJA KORIŠTENJA RESURSNE OSNOVICE 3,29 8. VIZIJA I STRATEGIJA GOSPODARSKOG RAZVOJA 3,16 9. URAVNOTEŽENOST RAZVOJA KOMPLEMENTARNIH DJELATNOSTI 3, USKLAĐENOST GOSPODARSKOG I JAVNOG DJELOVANJA 3, POSTOJANJE ATRAKTIVNIH PROJEKATA KOJI NOSE NOVU VRIJEDNOST 3, POTICAJNE MJERE ZA GOSPODARSTVO NA RAZINI OPĆINE 2, RAZINA PODUZETNIČKIH AKTIVNOSTI 2, ZAŠTITA ŠUMA I NASADA 2, POTICANJE OBITELJSKIH POLJOPRIVREDNIH GOSPODARSTAVA (OPG) 2, USMJERAVANJE SADRŽAJA PONUDE U TRGOVINAMA 2, RAZINA INVESTIRANJA 2, KOMPETENTNOST MENADŽMENTA 2, ODLAZAK KOMPETENTNIH MENADŽERA 2, PODUZETNIČKI DUH 2, RAZNOVRSNOST SADRŽAJA U TRGOVAČKOJ PONUDI 2, GOSPODARSKA POVEZANOST SA UNUTRAŠNJIM DJELOM OTOKA KRKA 2, RADNO VRIJEME USLUŽNIH DJELATNOSTI 2, STAGNACIJA GRAĐEVINARSTVA 2,21 86 Izvor: Obrada rezultata anketnog istraživanja SWOT matrica gospodarskog sustava Općine Malinska Dubašnica Da bi se mogla dobiti globalna ocjena onih utjecajnih činitelja, koji predstavljaju input u strateško planiranje je svakako utvrđivanje SWOT matrice za gospodarski razvoj, kako bi se temeljem realnih polazišta moglo pristupiti utvrđivanju strateških prioriteta i mjera. SWOT matrica je sastavljena temeljem podataka, koji se temelje na analizi postojećeg stanja i rezultatima anketnog istraživanja, koje je rezultiralo stablom problema kao izazovima za rješavanje, pristupilo se ocjeni internih i eksternih utjecajnih činitelja. U traženju odgovora na pitanje, kako eliminirati slabosti i pretvoriti ih u snage, kako prijetnje pretvoriti u prilike a snage usmjeriti da bi se bolje iskoristile prilike, prezentirani su relevantni podaci u SWOT matrici.

96 Tablica 25: SWOT matrica gospodarskog sustava Općine Malinska-Dubašnica SNAGE SLABOSTI Znanje i tradicija Neiskorišteni kapaciteti objekata koji su bili Dobra cestovna prometna povezanost sa prijašnji nosioci razvoja turizma (Haludovo) ostalim dijelovima Hrvatske i susjednim Ovisnost o turizmu i sezonalnost zemljama Nedovoljna diverzifikacija gospodarskih Program poticanja razvoja malog djelatnosti gospodarstva usvojen od Općine Nedovoljna razina poduzetničkih aktivnosti Malinska Dubašnica Neusklađenost gospodarskog i javnog Ostvaren rast gospodarstva usprkos djelovanja ekonomskoj krizi Neusklađenost gospodarskog razvoja gradskog Ugled postojećih gospodarskih subjekata ruralnog i obalnog dijela Općine Duga tradicija u trgovačkom Nedovoljan naglasak na stručnost i kvalitetu posredovanju kadrova Duga tradicija u glavnoj gospodarskoj Nedovoljno ulaganje u cjeloživotno učenje i aktivnosti turizmu razvoj kadrova Orijentacija na izvoz glavnog gospodarskog sektora (turizam) 87 PRILIKE OPASNOSTI Usavršavanje i razvoj novih oblika trgovine Suradnja i umrežavanje aktivnosti svih JLS otoka Krka u cilju uravnoteženog razvoja Oznaka kvalitete proizvoda oznaka izvornosti (markica kvalitete za lokalni proizvod npr. hrana, suvenir, barka i dr.) Formiranje fonda Općine za razvoj ekopoljoprivrede Umrežavanje turizma i poljoprivrede Međusektorsko povezivanje u svrhu kreiranja novih proizvoda Osnivanje Zadruge uzgajivača/prerađivača i ponuđača autohtonih proizvoda Previše birokracije Prevelika centralizacija funkcija na razini Države i Županije Gospodarenje hotelsko turističkim objektima motivirano isključivo profitom na tržištu nekretnina. Neodgovarajuća ekonomska politika (ne potiče se domaća proizvodnja i izvoz) Ovisnost o turizmu (turistifikacija) i trgovini Odljev mladih ljudi Dolazak jeftinije i manje kvalitetne radne snage, koja ne posjeduje relevantna znanja, vještine i kompetencije, te poslovnu kulturu za potrebe određenog radnog mjesta Izvor: Obrada autora temeljem radionica sa članovima Radne grupe i Partnerskog odbora održane u Općini Malinska-Dubašnica u godini

97 Naime, najprije su sagledavane snage i slabosti kao rezultat internih utjecaja, a zatim prilike i prijetnje kao rezultat eksternih utjecaja. Naglasak je na razvijanju onih aktivnosti, koje će sustav usmjeravati ka prosperitetu po načelima održivog razvoja a eliminiranje onih aktivnosti, koje takav razvoj koče. Realno sagledati postojeće stanje u svim segmentima djelovanja, preduvjet je za ispravan odabir strategija. Primjenom SWOT matrice moguće je ocijeniti polazišta za ocjenu uspješnosti implementacije vizije, pojedinačnih ciljeva, te strateških prioriteta gospodarskog razvoja Općine Malinska Dubašnica Turizam Turistički pokazatelji općine Malinska-Dubašnica Općina Malinska-Dubašnica poznato je turističko odredište na otoku Krku i Kvarneru, destinacija sa višegodišnjom turističkom tradicijom koja se posljednjih dvadesetak godina uspješno nosila sa izazovima turističkih trendova, ekonomskim i političkim promjenama u našem društvu. Turistička prepoznatljivost ovog kraja poznata je po glavnom turističkom resursu Haludovu koja je danas jedan od najvećih problema i razvojnih prepreka za daljnji razvoj općine Malinska-Dubašnica. Nekadašnji glavni pokretač turističkog razvoja postao je kočnica daljnjeg razvoja. Turistički razvoj općine Malinske-Dubašnica velikim se dijelom temelji na resursu prostora koji čini specifičnu kombinaciju prirodnih znamenitosti i lijepih krajolika koji čine značajnu turističku resursnu osnovu i atrakcije. To se prvenstveno odnosi na: - Južni dio obalnog prostora prema uvali Čavlena - Unutarnji dio općine sa većim brojem malim sela zaštićeno kao etno-zona Dubašnica - Sakralna baština: samostan u Portu, kapelice u Malinskoj, Bogovići i Žgombići - Priobalni prostor u sjevernom dijelu prema Njivicama ( Rajski put ), jedno od najpopularnijih šetališno-kupališnih zona na Kvarneru - Šetnice u priobalnom području lungo mare ; šetnice i biciklističke staze po selima i dijelovima etno-zone Dubašnica. 88 Važnost prirodnih i kulturno-povijesnih sadržaja, te očuvanost prostora značajna je resursna osnova što je potvrđeno u Istraživanju turizma destinacije provedeno na razini destinacija Kvarnera. Turistički pokazatelji za promatrano razdoblje pokazuju pozitivne trendove u ostvarenim dolascima i noćenjima. Udio inozemnog turističkog prometa premašuje 90 posto posljednjih desetak godina. Tako se u promatranom razdoblju broj noćenja i dolazaka povećao 1.6 puta; dinamika kretanja inozemnih turističkih pokazatelja bila je veća te se broj inozemnih turista povećao za 1.9 puta. Rastuća dinamika inozemnih gostiju vidljiva je i iz rastućeg udjela inozemnih gostiju čiji se broj povećavao brže u odnosu na domaće goste. Intenzivnije stope rasta bilježe se u razdoblju nakon čega je evidentirano usporavanje niže stope rasta.

98 Tablica 26 : Ukupna noćenja i dolasci u razdoblju u općini Malinska-Dubašnica Ukupni turistički promet Inozemni turistički promet Godina Noćenja Stope promjene u % Dolasci Prosječna duljina boravka Noćenja Stope promjene u % Dolasci Prosječna duljina boravka Udio inozemnih noćenja u % , ,4 81, , , , ,1 75, , , , ,4 83, , , , ,5 87, , , , ,4 88, , , , ,6 91, , , , ,2 92, , , , ,3 90, , , , ,3 89, , , , ,3 89, , , , ,6 87, , , , ,4 89, , , , ,3 90, , , , ,2 90, , , , ,5 92, , , , ,4 92, , , , ,3 93,5 89 Izvor: Statistička izvješća TZO Malinska-Dubašnica Prosječna duljina boravka gostiju nije se značajnije mijenjala i kreće se na razini 6 dana, što govori da su posjetitelji općine Malinska-Dubašnica gosti koji borave u Malinskoj-Dubašnici na bazi standardnog tjednog turističkog aranžmana. Ovo su podaci koji se odnose na komercijalni turistički promet i koji obuhvaća smještajne jedinice prema kategorizaciji ugostiteljskih objekata (NN br.88/07, 05/08, 49/08, 58/08, 75/08, 45/09, 44/11, 118/11 i 33/14) i to: hotele, hotele baštine, integralne hotele, difuzne hotele, aparthotele, turistička naselja, turističke apartmena, pansione, guest house, kampove, kamp-naselja, kampirališta, kamp-odmarališta, sobe za iznajmljivanje, apartmane, studio-apartmane, kuće za odmor, prenoćišta, odmarališta za djecu, hostele, planinarske domove, lovačke domove, učeničke domove ili studentske domove i objekte za robinzonski smještaj. Jedna od specifičnosti općine Malinska-Dubašnica je velika zastupljenost nekomercijalnog turističkog prometa, koji obuhvaća kuće i stanove za odmor u kojima borave članovi obitelji i prijatelji i to u onom dijelu koji se ne iznajmljuje gostima. U 2010.godini noćenja nekomercijalnog sektora iznosila su 87 posto noćenja u komercijalnim sektora, dok je u 2014.godini iznos nekomercijalnog sektora premašio komercijalni sektor.

99 Tablica 27 : Nekomercijalni smještajni kapaciteti Godina Dolasci Noćenja Izvor: Statistička izvješća TZO Malinska-Dubašnica Ukupan broj noćenja u općini Malinska-Dubašnica u 2014.godini iznosio je noćenja, što ukazuje na potrebitost strateškog pristupa i promišljanja turističkog i gospodarskog razvoja prema kriterijima održivog razvoja. Važno je istaknuti da nekomercijalni smještajni kapaciteti imaju duže vrijeme korištenja koje se kreću od dana što je znatno više u odnosu na komercijalni turistički smještaj. Tablica 28: Dolasci i noćenja turista u naseljima općine Malinska-Dubašnica u 2014.godini (D=dolasci, N=noćenja) Ukupno Domaći % Strani % Hoteli % Kampovi Kućanstva % Ostalo Malinska-Dubašnica D , , , ,3 N , , , ,3 Malinska D , , , ,3 N , , , ,2 Porat D , , ,8 N , , ,0 Sveti Vid-Miholjce D , , ,6 157 N , , ,2 710 Vantačići D , , ,3 776 N , , , Izvor: Turizam u primorskim gradovima i općinama u 2014., 1540 Statističko izvješće, ISSN , Zagreb 2015, preuzeto sa: ( ) Turistički pokazatelji u 2014.godini pokazuju da je općina Malinska-Dubašnica ostvarila dolazaka odnosno noćenja od čega najveći dio i to više od 90 posto čine turisti iz inozemstva. Najveći dio dolazaka i noćenja ostvaren je u Malinskoj i to više od 70 posto. Slijede Vantačići koji su ostvarili oko 8 posto dolazaka i 10 posto noćenja; Porat sa 7 posto dolazaka i 8 posto noćenja; Sveti Vid-Miholjce sa oko 3 posto dolazaka i noćenja; dok su ostala mjesta ostvarila manje udjele i to: Barušići, Bogovići, Kremenići, Ljutići, Maršići, Milovčići, Oštrobradići, Sabljići, Stričići, Sveti Anton, Sveti Ivan, Turčić i Žgombići. Smještajna struktura je relativno nehomogena i zahtijeva promišljanje kako optimizirati ponudu smještajnih kapaciteta, budući u njoj dominiraju smještajni kapaciteti u kućanstvima. Hotelski smještajni kapaciteti u Malinskoj čine 42 posto dolazaka i 30 posto noćenja

100 Prosječno vrijeme boravka turista je 6 dana, s time da domaći gosti borave manje od 5 dana, a strani turisti više od 6 dana. Dok u hotelskim kapacitetima vrijeme boravka iznosi nešto više od 4 dana, kućanstva bilježe boravak koji traje više od 7 dana. U svim mjestima u općini Malinska-Dubašnica najveći broj ostvarenih noćenja i dolazaka ostvaren je u privatnom smještaju, što prema evidentiranim podacima iznosi 55 posto, dok su hoteli i slični smještajni objekti ostvarili 36 posto. Turistički pokazatelji općine Malinska- Dubašnica pokazuju izrazito naglašenu sezonalnost poslovanja u razdoblju od lipnja do rujna. U tom razdoblju ostvaruje se preko 90 posto turističkog prometa, dok se samo tijekom srpnja i kolovoza svake godine ostvaruje preko 70 posto turističkih rezultata. Ovakva krivulja turističkih pokazatelja ukazuje na potrebu strateškog promišljanja i definiranja razvojnih turističkih pravaca u smjeru produljenja turističke sezone koju treba temeljiti na proširenju turističke ponude i atraktiviziranja Malinske-Dubašnice kao turističke destinacije prema smjernicama održivog razvoja turizma. S obzirom na iskazane podatke o sezonalnosti i kretanjima komercijalnog i prvenstveno nekomercijalnog smještajnog kapaciteta upitno je kako postojeći turistički razvoj zadovoljava kriterije prihvatnog potencijala i ukupnog funkcioniranja općine i svih društvenih segmenata. Tablica 29: Ukupna noćenja prema mjesecima, 2008., i Ukupni turistički promet, noćenja Udio noćenja u % Mjesec Siječanj ,2 0,1 0,1 Veljača ,2 0,1 0,1 Ožujak ,7 0,6 0,7 Travanj ,8 1,4 1,9 Svibanj ,4 3,9 2,8 Lipanj ,2 11,4 11,6 Srpanj ,1 34,3 30,8 Kolovoz ,6 35,7 38,6 Rujan ,1 9,7 9,7 Listopad ,1 2,1 2,6 Studeni ,2 0,5 0,7 Prosinac ,2 0,1 0,2 Ukupno ,0 100,0 100,0 Srpanj i kolovoz ,8 70,0 69,4 Lipanj i rujan ,3 21,1 21,4 Lipanj-rujan ,1 91,1 90,8 91 Izvor: Statistička izvješća TZO Malinska-Dubašnica

101 Tablica 30:Ukupna noćenja prema zemljama porijekla 2010., i (zemlje koje su ostvarile više od noćenja) Zemlja Ukupni turistički promet Udio noćenja u % Njemačka ,5 30,6 28,7 Austrija ,0 13,0 13,5 Hrvatska ,1 7,4 6,5 Italija ,1 12,0 12,4 Slovenija ,1 10,3 10,1 Mađarska ,5 4,4 5,3 Poljska ,8 3,5 3,6 Slovačka ,0 3,4 3,7 Češka ,8 4,7 4,2 Ostale europske zemlje ,5 10,0 11,0 Ostale izvaneuropske zemlje ,7 0,7 1,0 Ukupno ,0 100,0 100,0 Izvor: Statistička izvješća TZO Malinska-Dubašnica Općinu Malinska-Dubašnica najviše posjećuju gosti njemačkog govornog područja: gosti iz Njemačke čine oko 30 posto od ukupnog broja turista, slijede gosti iz Austrije koji čine 13 posto. Gosti iz susjedne Italije nalaze se na 3.mjestu sa ostvarenih noćenja i udjelom od 12 posto, dok su iza njih gosti iz Slovenije koji ostvaruju oko noćenja. Potom slijede gosti iz naše zemlje koji se nalaze na 5.mjestu prema broju ostvarenih noćenja sa tendencijom smanjivanja broja noćenja. Broj gostiju iz Njemačke se u promatranom razdoblju povećao za noćenja i bilježi pozitivne trendove. Rastući trendovi karakteriziraju sva emitivna tržišta izuzev broja domaćih turista čiji se broj u promatranom razdoblju smanjio za noćenja velikim dijelom zbog zahtjevne ekonomske situacije u zemlji. 92 Tablica 31: Ukupni smještajni kapaciteti Godina Osnovni + pomoćni kapaciteti Ukupno Promjena osnovnih kapaciteta, % , , , , , , , , , , , , ,1 Izvor: Statistička izvješća TZO Malinska-Dubašnica

102 Osnovni smještajni kapaciteti imali su tendenciju smanjivanja u razdoblju od godine nakon čega je evidentno postepeno povećanje broja ležajeva koje je raslo prosječnom stopom oko 5 posto godišnje. Posebice je evidentan ovaj trend nakon 2010.godine. U tom razdoblju povećava se kvantitativna i kvalitativna ponuda smještajnih kapaciteta, što treba ocijeniti kao izrazito pozitivan trend i nastaviti ove razvojne smjernice. Tablica 32: Smještajna ponuda i noćenja prema vrstama smještaja Vrsta Broj stalnih kreveta Broj noćenja ukupno Udio noćenja u % Udio kreveta u % (stanje u kolovozu) Hoteli ,0 25,4 24,1 15,4 14,8 11,7 Privatni smještaj ,0 68,3 70,6 77,5 78,5 82,2 Hosteli ,3 1,1 0,9 1,7 1,7 1,5 Kamp ,3 0,3 0,2 0,5 0,5 0,4 Apartmanska naselja ,4 4,9 3,3 4,8 4,6 3,6 Pansioni ,0 0,0 0,8 0,0 0,0 0,6 Ukupno ,0 100,0 100,0 100,0 100,0 100,0 Izvor: Statistička izvješća TZO Malinska-Dubašnica Smještajna ponuda u općini Malinska-Dubašnica pokazuje da je u smještajnoj strukturi najveća zastupljenost privatnog smještaja, što je uočeno prethodno analizom podataka na razini naselja, koji čini preko 80 posto. U ovim smještajnim jedinicama ostvaruje se više od dvije trećine od ukupnog broja noćenja te se broj noćenja kreće oko sa tendencijom porasta broja noćenja i broja stalnih ležajeva. Na drugom mjestu se nalazi hotelski smještaj koji je u posljednje četiri godine ostvarivao 25 posto noćenja. Noćenja u apartmanskim naseljima se kreću od noćenja što čini udio od 4.5 posto. Relativno je mali udio noćenja ostvaren u kampovima i hostelima i kreće se na razini noćenja. Ponuda i veličina smještajnih kapaciteta u kampovima i hostelima ista je posljednjih nekoliko godina. Ukupno je najveća dinamika kretanja smještajne ponude zabilježena upravno u privatnom smještaju, što ukazuje na važnost malog poduzetništva i obiteljskog turističkog poslovanja u općini Malinska-Dubašnica. 93 Tablica 33: Hoteli prema kategorijama, stanje u kolovozu i Kategorija hotela Prosječna Broj Broj stalnih Udio noćenja u Udio kreveta u Broj noćenja godišnja objekata kreveta % % iskorištenost u danima * ,8 2,5 7,0 8,3 14,6 44,8 3* ,9 8,2 18,9 20,8 76,2 57,9 4* ,3 89,2 74,1 70,8 157,0 184,5 5* Ukupno ,0 100,0 100,0 100,0 131,8 146,5 Izvor: Statistička izvješća TZO Malinska-Dubašnica

103 Analizom hotelske smještajne ponude prema kategorijama proizlazi da se 70 posto kreveta i kapaciteta nalazi u hotelima sa 4 zvjezdice, odnosno da se preko 90 posto hotelskog smještaja ostvaruje u hotelima sa 3 i 4 zvjezdice. Izrazito je pozitivna činjenica da upravo hoteli najviše kategorije ostvaruju bolje poslovne rezultate i bolju iskorištenost kapaciteta, koja se za hotele sa 4 zvjezdice kreće na razini 180 dana. Smještajni kapaciteti najviše kategorije su: - Hotel Malin u ponudi ima različite tipova soba od standardnih soba do ekskluzivnih apartmana uz koju nudi usluge wellnessa, kongresa, vjenčanja i najma vozila. - Hotel Pinia nalazi se u Portu na najljepšem dijelu otoka, tik uz more i borovu šumu. Hotel raspolaže sa 42 sobe i tri apartmana uz bogatu wellness, beauty i spa ponudu, te kongresnu dvoranu koja može primiti 48 do 72 osobe. - Hotel Blue Waves Resort ima u ponudi standardne i superior sobe, te obiteljske apartmana, a od sadržaja bazene, restorane i barove, te health&relax zonu. Svoje goste potiče na aktivan odmor i promovira biciklizam, šetnice, vodene sportove i ronjenje. - Vila Rova - Villa Margaret je novoobnovljena vila Premium hotel sa 21 moderno opremljenom sobom, 3 velika apartmana, 4 sobe i 2 apartmana u depandansama. - Hotel Mare&Monse Deluxe kategoriziran je kao integralni hotel. Moderno je uređen mali hotel sa 4 zvjezdice otvoren 2012 godine. Raspolaže s 19 apartmana sa privatnom plažom okruženom borovom šumom. Smještajni kapaciteti sa 3 zvjezdice su: - Hotel Adria smješten je u središtu Malinske i raspolaže sa 40 soba dvokrevetnih soba sa pogledom na more ili park. - Veliki dio smještajnih kapaciteta čini smještaj u apartmanskim naseljima: Ribarsko selo, Lavande i Jadroagent- 94 Tablica 34: Prosječan boravak gostiju u hotelima i Hoteli Dolasci Noćenja Prosječni boravak u Dolasci Noćenja Prosječni boravak u HOTELI 4 * Hotel Malin ,1 Hotel Pinia , ,2 Hotel Blue Waves Resort , ,2 HOTELI 3 * Hotel Adria , ,6 Hotel Vila Rova , ,8 Hotel Ribarsko selo , ,8 Hotel Malin ,2 HOTELI 2* Hotel Maestral ,2 Hotel dep. Hotela Malin Izvor: Statistička izvješća TZO Malinska-Dubašnica

104 Turistički pokazatelji općine Malinska-Dubašnica pokazuju da se radi o uspješnoj turističkoj destinaciji koja se turistički razvija i postepeno usmjerava prema suvremenim turističkim trendovima i regionalnoj turističkoj potražnji. Proširenje turističke ponude i povećanje kvalitete postepeno se implementira u turističku ponudu, te će turistički rezultati zasigurno bilježiti daljnje rastuće trendove. Jedan od bitnih elemenata je i pozicioniranje općine Malinska-Dubašnica u okviru turističke ponude otoka Krka. Sinergijski učinci, te marketinška i gospodarska povezanost svih turističkih destinacija otoka Krka bitni su elementi za daljnji turistički razvoja općine Malinska-Dubašnica. Tablica 35: Ostvarena noćenja na otoku Krku u 2014.godini Malinska- Dubašnica Udio % Baška Udio % Krk Udio % Punat Ukupno , , , ,0 Domaći , , , ,5 Strani , , , ,5 Hoteli i slično , , , ,3 Kampovi , , ,5 Kućanstva , , , ,4 Ostali objekti , , ,8 Udio % Izvor: Turizam u primorskim gradovima i općinama u 2014., 1540 Statističko izvješće, ISSN , Zagreb 2015, preuzeto sa: ( ) Usporedna analiza vodećih turističkih destinacija otoka Krka za 2014.godinu pokazuje da je broj ostvarenih noćenja u Baški i Krku dvostruko veći od noćenja ostvarenih u Malinskoj- Dubašnici. U strukturi gostiju sve turističke destinacije otoka Krka bilježe preko 95 posto udjela inozemnih turista, što ukazuje na izrazitu usmjerenost prema regionalnoj inozemnog turističkom tržištu. Malinska-Dubašnica ima najveći udio domaćih turista u odnosu na druge turističke destinacije na otoku Krku. Usporedba smještajne strukture ukazuje da Malinska- Dubašnica ima najveći udio noćenja ostvaren u hotelskom smještaju što ide u prilog povećanju kvalitete turističke ponude. Broj ostvarenih noćenja u kućanstvima kreće se na razini Baške i Krka, a dvostruko je veći od Punta. Temeljna razlika u ostvarenim noćenjima evidentna je u ponudi kampova i ostalih objekata iz čega rezultira manji broj noćenja. 95 Sumarno se može istaknuti da se turistički razvojni put općine Malinska-Dubašnica treba usmjeriti na atraktiviziranje ukupne turističke ponude, strukturiranje optimalne turističke ponude u svim segmentima, strateško usmjeravanje i razvoj cjelogodišnjeg turizma i usmjerenju na aktivan odmor i športsko-rekreativno-zabavne programe. S obzirom na prirodnu cjelovitost otoka Krka nužna je suradnja svih turističkih destinacija otoka na promicanju prepoznatljivosti i turističkog razvoja otoka. Potrebno je nastaviti razvoj na strukturiranju hotelske ponude i poticati potrebna ulaganja u sve oblike osnovne i dopunske turističke ponude, te ostale sadržaje koji omogućavaju rast i razvoj turističke destinacije. Neke od uočenih problema su prevelika koncentraciji smještaja u privatnom smještaju, potencijalne opasnosti na zagušenost prostora i potrebitost remodeliranja koncepta kupališnog turizma.

105 Istraživanje turističke ponude na području otoka Krka i općine Malinska Dubašnica ( ) Glavni cilj istraživanja projekta Turistička regionalizacija u globalnim procesima 123 godini bio je dobivanje pouzdanih i aktualnih osnovnih kvantitativnih i kvalitativnih informacija o stavovima turista, stanovništva, iznajmljivača i turističkog menadžmenta o turističkoj ponudi Kvarnera i njegovih destinacija. Projekt je započeo god., a istraživanja na području otoka Krka provedena su u 2006.godini, kada se pristupilo istraživanju stavova turista, stanovništva i turističkog menadžmenta. Baza istraživanja je proširena, obuhvaćen je veći broj destinacija Kvarnera i veći broj ispitanika, a i anketni upitnici su prošireni i aktualizirani. Istraživanje je nastavljeno i godine (15. svibnja do 15. listopada godine), te je dobivena solidna baza podataka i informacija o turističkoj ponudi svih destinacija Kvarnera i Kvarnera u cjelini. Anketiran je (kao i u prethodnim istraživanjima) vrlo visok reprezentativan uzorak od 1989 turista, 1807 stanovnika i 257 turističkih menadžera. Dobiveni rezultati istraživanja kvalitetan su alat za utvrđivanje obilježja turističke ponude destinacija, te praćenje trendova u duljem vremenskom razdoblju Metode i instrumenti istraživanja Osnovni instrument prikupljanja podataka u istraživanju bili su anketni upitnici tiskani na hrvatskom, engleskom, njemačkom i talijanskom jeziku. Pripremljene su tri različite vrste anketnih upitnika i to za turiste, lokalno stanovništvo i turistički menadžment. Prvi dio anketnog upitnika sadrži pitanja specifična za pojedinu grupu ispitanika, dok je drugi dio anketnog upitnika (ispitivanje zadovoljstva elementima turističke ponude) istovjetan za sve grupe ispitanika, kako bi se temeljem odgovora izradila komparativna analiza zadovoljstva elementima turističke ponude za Kvarner i pojedine destinacije. Za potrebe ove Strategije u nastavku su rezultati istraživanja koji se odnose na otok Krk i na općinu Malinska Dubašnica. U prikupljanju podataka korištena je većim dijelom metoda osobnog intervjuiranja, a manjim dijelom metoda samopopunjavanja anketnog upitnika. Terenski dio ispitivanja, anketiranje ispitanika, proveli su posebno instruirani studenti Fakulteta za menadžment u turizmu i ugostiteljstvu, Opatija. U istraživanju je učestvovalo 80 anketara. Svaki od anketara dobio je posebne upute u kojima su bile naznačene kvote ispitanika po vrstama anketa, destinacijama, nacionalnostima i vrsti smještajnog kapaciteta. 96 Prva faza obuhvatila je anketiranje turista, stanovništva i turističkog menadžmenta koje se odvijalo u razdoblju od 15. svibnja do 01. lipnja godine. Ispitivanje turista je na taj način obuhvatilo, osim sezonskih mjeseci (srpanj i kolovoz), još i predsezonsko i posezonsko razdoblje (lipanj i rujan). Druga faza obuhvatila je razdoblje od do U okviru projekta «Turistička regionalizacija u globalnim procesima «koji je prihvaćen od strane Ministarstva znanosti i tehnologije a koji je povjeren FTHM Opatija, tim istraživača na čelu sa glavnim istraživačem prof.dr.sc. Brankom Blaževićem, sa svojim konzultantima iz inozemstva postavio je ambiciozne ali realne ciljeve istraživanja koji su imali svoje teorijsko ali i vrlo praktično značenje. Cilj istraživanja bio je dobiti odgovor na pitanje uspješnog upravljanja turističkom regijom i njezinim destinacijama na slučaju Kvarnera. Izvještaji o rezultatima istraživanja obuhvaćaju rezultate empirijskog istraživanja o turističkoj ponudi Kvarnera i njegovih destinacija na sve tri razine sudionika turističke ponude i to turista, stanovništva i turističkog menadžmenta u tri vremenske faze. Prva faza obuhvaća razdoblje 2003/04., a druga faza istraživanja obuhvaća razdoblje 2006/07., a treća godinu. Za potrebe ove Strategije izvučeni su i obrađeni podaci iz predmetnog istraživanja vezani za zadovoljstvo elementima turističke ponude Opatijske rivijere. Rezultati istraživanja objavljeni su u časopisu Tourism and Hospitality Management, pod nazivom»ocjena turističke ponude Kvarnera«, Fakultet za turistički i hotelski menadžment, Opatija, Opatija/Wien i to br. 1/2007., str , i u znanstvenoj monografiji Istraživanje turizma destinacije, redaktori: B. Blažević & M. Peršić, FMTU, Sveučilište u Rijeci, 2012., str. I-XXX

106 2011. godine. Istraživanje je provedeno u dvadeset dvije destinacije Kvarnera i to: Baški, Cresu, Crikvenici, Ičićima, Jadranovu, Kostreni, Kraljevici, Krku, Loparu, Lovranu, Malom Lošinju, Malinskoj, Medveji, Mošćeničkoj Dragi, Novom Vinodolskom, Omišlju, Opatiji, Puntu, Rabu, Rijeci, Selcu i Gorskom Kotaru (Delnice, Fužine, Lokve). Zbog brojnosti destinacija i lakše usporedivosti podataka destinacije su grupirane na uže turističke destinacije sub-regije (podsustavi) i to: Crikveničko-Vinodolska rivijera (CVR), Opatijska rivijera (Ičići, Lovran, Mošćenička Draga, Opatija), Otoci (Krk, Cres i Rab), Rijeka i riječki prsten, te Gorski kotar. U nastavku su prikazani rezultati istraživanja elemenata turističke ponude otoka Krka i općine Malinska Dubašnica ocjenjivani od strane turista, stanovništva i menadžmenta. Prikupljeni anketni upitnici su šifrirani i svi podaci su unešeni u softverski program SPSS u kojemu su izvršene statističke obrade podataka. Potom je uslijedila faza analiziranja i grupiranja dobivenih podataka, koje su izvršene unutar istraživačkog tima. Za izvore podataka koristili su se: 1. Glavni plan razvoja turizma PGŽ (2005) (Sveučilište u Rijeci-Fakultet za turistički i hotelski menadžment Opatija 2. Turistička regionalizacija u globalnim procesima (2007) Ocjena zadovoljstva turista, turističkog menadžmenta i stanovništva, Rezultati druge faze istraživanja na projektu objavljeno u časopisu Tourism and Hospitality Management ( broj 1. specijalno izdanje) 3. Towards quality coastal tourism, IQM Integrated Quality Management of coastal tourism destinations (2003) Rezultati istraživanja provedeni na razini priobalnih turističkih destinacija u EU Enterprise Directorate General Tourism Unit, EU, Brussels 4. Istraživanje turizma destinacije (2012) Rezultati treće faze istraživanja objavljeni su u znanstvenoj monografiji Redaktori: B. Blažević & M. Peršić, FMTU-Sveučilište u Rijeci, Opatija 5. Izmjene i dopune Glavnog plana razvoja turizma Primorsko-goranske županije (2012) Fakultet za menadžment u turizmu i ugostiteljstvu Opatija, Sveučilište u Rijeci Zadovoljstvo elementima turističke ponude turističke sub-regije otok Krk Da bi se dobila ocjena zadovoljstva ispitanika elementima turističke ponude na razini otoka Krka sumirani su stavovi turista, stanovništva i turističkoga menadžmenta, a prikupljeni putem anketnoga upitnika u užim turističkim destinacijama ove sub-regije (Baška, Dobrinj, Grad Krk, Malinska, Omišalj, Punat i Vrbnik). U nastavku se prikazuju rezultati za cijelu subregiju i one uže turističke destinacije, koje su izabrane kao reprezentativni uzorak. Dostignuta razina kvalitete mjerena je anketnim upitnikom u 20-tak turističkih destinacija i za Kvarner kao cjelinu. Anketni upitnik je sadržavao zajednički i posebni dio. U okviru zajedničkog dijela ocjenjivalo se 37 elemenata turističke ponude, koji su kasnije razvrstani u 5 tematskih cjelina (prostor, resursi i okoliš; sadržaji; organiziranost destinacije; prepoznatljivost, sigurnost i informiranost; stanovništvo i zaposleni). Posebni dio je sadržavao specifična pitanja karakteristična samo za turiste, stanovništvo i turistički menadžment. Za raspon ocjena koristila se skala od 1 (najlošije) do 7(najbolje).

107 Prosjek Vrbnik Punat Omišalj Malinska Dubašnica Grad Krk Dobrinj Baška Tablica 36: Ocjena elementa turističke ponude turističke sub-regije otok KRK Elementi turističke ponude PROSTOR- RESURSI OKOLIŠ 5,96 5,26 5,90 5,66 5,19 5,55 5,83 5,72 Klima 5,94 5,99 5,98 5,70 5,49 5,16 5,67 5,75 Ljepota krajolika 5,81 5,38 6,05 5,81 5,01 5,69 5,89 5,76 Očuvanost okoliša 5,79 5,08 6,07 5,65 5,01 5,69 5,59 5,62 Čistoća mora 6,01 5,67 6,01 5,85 5,06 5,64 6,04 5,82 PREPOZNATLJIVOST, SIGURNOS T, INFORMIRANOS T 5,45 5,65 5,57 5,27 4,54 5,50 5,40 5,35 Osjećaj sigurnosti i zaštite 5,40 5,57 5,65 5,41 4,71 5,26 5,70 5,41 Tur. infor. prije dolaska u destinaciju 5,09 4,71 5,28 4,96 4,59 4,98 4,65 4,93 Turistička signalizacija u destinaciji 4,90 4,11 4,75 4,55 4,66 4,72 4,98 4,65 Suveniri 5,15 4,86 5,19 4,78 4,40 4,97 5,31 4,94 STANOVNIŠTVO, ZAPOSLENI 5,39 5,46 5,64 5,38 5,34 4,59 5,16 5,33 Ljubaznost stanovništva 5,28 5,48 5,71 5,46 5,41 4,40 5,33 5,32 Ljubaznost zaposlenih u turizmu 5,50 5,53 5,71 5,34 5,45 4,50 5,30 5,37 Znanje stranih jezika zaposlenih u turizmu 5,39 5,36 5,49 5,17 5,16 4,66 5,18 5,24 ORGANIZIRANOS T DESTINACIJE 5,18 5,09 5,62 5,30 5,32 5,46 5,03 5,32 Prometna dostupnost 4,84 5,38 5,52 5,18 4,72 5,42 4,46 5,14 Lokalni promet 4,43 4,78 4,97 4,61 4,46 4,90 4,37 4,72 Parkirališta 4,36 4,27 5,22 4,68 4,43 5,33 4,86 4,78 Uređenost mjesta 5,12 4,69 5,59 5,01 4,97 4,84 4,94 5,02 Urbana skladnost 5,51 4,17 5,41 5,06 4,79 5,46 4,81 5,10 Šetnice 5,07 4,28 5,50 5,50 5,32 5,62 4,43 5,15 Parkovi i zelene površine 4,99 4,53 5,70 5,32 4,65 5,32 4,75 5,11 Uređenost i čistoća plaže 4,56 4,67 5,34 5,06 4,50 5,46 5,30 5,01 Gužve na plažama 5,27 3,84 5,26 4,87 4,86 5,00 4,63 4,83 Radno vrijeme ostalih uslužnih djelatnosti 5,61 6,01 5,38 5,23 4,39 5,43 5,12 5,29 Radno vrijeme ugostiteljskih objekata 5,77 4,78 5,45 5,36 5,12 5,95 5,48 5,38 Trgovine 5,26 4,95 5,41 5,11 4,92 5,11 4,98 5,12 SADRŽAJI 4,78 4,14 5,17 4,54 4,50 4,78 4,72 4,70 Događaji 5,26 4,26 5,45 4,69 5,09 5,18 5,21 5,08 Povijesno-kulturna baština 5,19 4,65 5,35 4,69 4,52 5,51 5,13 5,03 Sadržaji za djecu 4,66 4,48 5,26 5,34 4,06 4,87 4,38 4,71 Objekti za smještaj 5,54 5,50 5,44 5,30 4,93 5,31 5,33 5,34 Ugostiteljski objekti 5,50 5,02 5,37 5,05 5,26 5,00 5,40 5,23 Kulturni sadržaji 4,68 4,28 4,79 4,40 4,14 4,61 4,95 4,61 Zabavni sadržaji 4,62 4,21 4,56 4,30 4,07 5,05 4,13 4,50 Sportski sadržaji 4,57 3,15 4,36 3,90 3,85 4,20 3,41 3,92 Skupovi i kongresi 3,71 2,53 3,91 3,46 3,54 3,94 2,64 3,43 Sadržaji za zdravstveni turizam 3,50 2,80 4,30 3,42 3,48 4,54 3,11 3,67 Nautička ponuda 4,60 3,09 5,06 4,39 4,44 5,13 3,62 4,33 Ponuda izleta 4,86 4,94 5,19 4,99 4,44 5,03 4,23 4,78 Lokalna gastronomija 5,26 5,66 5,40 5,06 4,52 4,44 5,33 5,07 Odnos cijene i kvalitete 4,80 4,50 4,98 4,72 4,24 4,19 4,79 4,62 Prosječna ocjena 5,25 5,01 5,43 5,14 4,86 5,05 5,11 5,16 98 Izvor: Blažević, B., Peršić, M., Istraživanje turizma destinacije, Fakultet za turistički i hotelski menadžment, Opatija, 2012., str

108 Sumiranjem pojedinačnih podataka prezentiranih u gornjoj tablici, moguće je sačiniti rang za grupe elemenata turističke ponude prema rezultatima istraživanja objavljenih u godini, a u odnosu na srodne rezultate istraživanja objavljenih iz godine, te u usporedbi s prosjekom cijele turističke destinacije Kvarner. Tablica 37: Rang grupa elemenata turističke ponude sub-regije otok KRK prema rezultatima istraživanja objavljenih u i godini Grupe e le me nata turis tičke ponude Sub re gija otok Krk ø ocje na ø ocje na Kvarne r ø ocje na PROSTOR, RESURSI, OKOLIŠ 5,72 5,16 5,57 STANOVNIŠTVO, ZAPOSLENI 5,35 4,56 4,86 ORGANIZIRANOST DESTINACIJE 5,33 4,98 5,23 PREPOZNATLJIVOST, SIGURNOST, INFORMIRANOST 5,32 4,61 4,84 SADRŽAJI 4,70 4,22 4,47 Izvor: Blažević, B., Peršić, M., Istraživanje turizma destinacije, Fakultet za turistički i hotelski menadžment, Opatija, 2012., str Rang elemenata turističke ponude sub-regije OTOK KRK je različit u odnosu na istraživanja provedena godine, ali i u odnosu na prosjek Kvarnera. Prvi rang zauzima kategorija prostor, resursi, okoliš (5,72), koja bilježi pozitivni pomak sa znatno višom ocjenom u odnosu na godinu (5,16) i u odnosu na prosjek Kvarnera (5,57). Pored toga, grupa elemenata turističke ponude prepoznatljivost, sigurnost, informiranost je pozicionirana na drugo mjesto, što je značajan pozitivan pomak (4,56 5,35), puno je bolji rang u odnosu na godinu (četvrta pozicija), odnosno u odnosu na prosjek Kvarnera (treća pozicija). 99 Na trećem mjestu nalazi se pozicionirana grupa elemenata turističke ponude vezana za kadrovske resurse, što je lošija pozicija u odnosu na prethodno istraživanje kao i u odnosu na prosjek Kvarnera, gdje kadrovski resursi zauzimaju visoko drugo mjesto. «Organiziranost destinacije» je pozicionirana tek na četvrtom mjestu, što je lošije u odnosu na prethodno istraživanje (treće mjesto), a istu poziciju ima ova grupa elemenata turističke ponude na razini prosjeka Kvarnera. «Sadržaji» su pozicionirani na zadnjem, petom mjestu, što odgovara poziciji koju su ostvarili godine, kao i na razini prosjeka Kvarnera. U nastavku će se ukazati na onih deset elemenata turističke ponude, koji su najbolje (Top 10+) i najlošije (Top 10-) valorizirani temeljem rezultata istraživanja godine, a sagledat će se u usporedbi s rezultatima istraživanja objavljenog godine. Vidljivo je da su najprivlačniji prirodni resursi (čistoća mora, ljepota krajolika i klima), ne manje značajna je «očuvanost okoliša», a posebno je značajan «osjećaj sigurnosti i zaštite», čemu se može dodati i radno vrijeme ugostiteljskih objekata. Svi ovi elementi su sada ocijenjeni znatno višom ocjenom (5,38 5,62), od one u prethodnom istraživanju provedenom godine (4,83 5,54). Kadrovski resursi su također visoko pozicionirani (5,32 5,37), kao i prometna dostupnost (5,14) koja je obično ograničavajući činitelj

109 razvoja otočnih turističkih destinacija. Parkovi i zelene površine su također našle svoje mjesto u strukturi najviše ocijenjenih elemenata turističke ponude. Tablica 38 : Rang najprivlačnijih (Top 10+ ) elemenata turističke ponude sub-regije otok KRK Top (10 +) Prosjek Rang Elementi turističke ponude (ocjene) Čistoća mora 5,62 5,16 2 Ljepota krajolika 5,76 5,54 3 Klima 5,75 5,09 4 Očuvani okoliš 5,62 4,83 5 Osjećaj sigurnosti i zaštite 5,41 5,15 6 Radno vrijeme ugostiteljskih objekata 5,38 5,11 7 Ljubaznost zaposlenih u turizmu 5,37 5,00 8 Ljubaznost stanovništva 5,32 5,03 9 Prometna dostupnost 5,14 4,57 10 Parkovi i zelene površine 5,11 5,14 Izvor: Blažević, B., Peršić, M., Istraživanje turizma destinacije, Fakultet za turistički i hotelski menadžment, Opatija, 2012., str Njime nasuprot stoje oni elementi turističke ponude, koji su po ocjeni ispitanika najmanje privlačni. U sub-regiji OTOK KRK su najlošije ocijenjeni skupovi i kongresi (3,43), iako se bilježi pozitivni pomak u odnosu na rezultate istraživanja iz godine (2,97). Slijede sadržaji za zdravstveni turizam (3,67), kod kojih je nešto manji pozitivni pomak (3,50). 100 Tablica 39 : Rang najmanje privlačnih (Top 10-) elemenata turističke ponude sub regije otok KRK Top (10-) Prosjek Rang Elementi turističke ponude (ocjene) Skupovi i kongresi 3,43 2,97 2 Sadržaji za zdravstveni turizam 3,67 3,50 3 Sportski sadržaji 3,92 4,09 4 Nautička ponuda 4,33 4,48 5 Zabavni sadržaji 4,50 4,21 6 Sadržaji za djecu 4,71 4,33 7 Ponuda izleta 4,78 4,88 8 Parkirališta 4,78 3,79 9 Gužve na plažama 4,83 4,23 10 Suveniri 4,94 4,37 Izvor: Blažević, B., Peršić, M., Istraživanje turizma destinacije, Fakultet za turistički i hotelski menadžment, Opatija, 2012., str Kvaliteta sportskih sadržaja, nautičke ponude i ponude izleta je pala (3,92 4,78) u odnosu na rezultate prethodnog istraživanja (4,09 4,88), što ukazuje da se u ovaj oblik

110 turističke ponude nije značajnije ulagalo. Parkirališta su sada nešto manji problem no ranije, a isto se može navesti za gužve na plažama i za ponudu suvenira Zadovoljstvo elementima turističke ponude Malinske-Dubašnice u odnosu na sub-regiju otok Krk Budući da je fokus ovog dokumenta razvoj općine Malinska Dubašnica u nastavku je prikazana komparacija Općine u odnosu na cijeli otok Krk. Tablica 40: Usporedni pregled najprivlačnijih elemenata turističke ponude Malinske Dubašnice u odnosu na sub-regiju otok Krk Top (10 +) Prosjek ocjena Rang Elementi turističke MALINSKA OTOK KRK ponude (ocjene) DUBAŠNICA 1 Čistoća mora 5,85 5,82 2 Ljepota krajolika 5,81 5,76 3 Klima 5,70 5,75 4 Očuvani okoliš 5,65 5,62 5 Šetnice 5,50 5,15 6 Ljubaznost stanovništva 5,46 5,32 7 Osjećaj sigurnosti i zaštite 5,41 5,41 8 Radno vrijeme ugostiteljskih objekata 5,36 5,38 9 Ljubaznost zaposlenih u turizmu 5,34 5,37 10 Parkovi i zelene površine 5,32 5, Izvor: Blažević, B., Peršić, M., Istraživanje turizma destinacije, Fakultet za turistički i hotelski menadžment, Opatija, 2012., str Uspoređujući dobivene ocjene za općinu Malinska Dubašnica u odnosu na prosječne ocjene za otok Krk vidljivo je da je Malinska Dubašnica bolje ocijenjena što se tiče čistoće mora, ljepote krajolika, očuvanog okoliša, šetnica, ljubaznosti stanovništva i parkova i zelenih površina. To su ujedno i najveći aduti same općine. Nešto je manja ocjena dana elementu radnog vremena ugostiteljskih objekata i ljubaznosti zaposlenih u turizmu. Nasuprot najprivlačnijih elemenata zanimljivo je usporediti i elemente koji su ocijenjeni kao najmanje privlačni. Sagledavajući elemente koji su najniže ocijenjeni posebno treba izdvojiti činjenicu da je na području općine Malinska, ali i cijelog otoka Krka potrebno razvijati sadržaje za zdravstveni turizam, koji je danas jedan od najbrže rastućih oblika selektivne turističke ponude. Stoga u planovima razvoja treba pozicionirati zdravstveni turizam, kao jedan od prioritetnih činitelja razvoja. Također potrebno je poraditi na segmentu kongresnog turizma, ali i sportskim, zabavnim i kulturnim sadržajima te poboljšati kvalitetu lokalnog prometa. Tablica 41: Usporedni pregled najmanje privlačnijih elemenata turističke ponude Malinske Dubašnice u odnosu na sub-regiju otok Krk Top (10-) Prosjek ocjena Rang Elementi turističke ponude (ocjene) MALINSKA DUBAŠNICA OTOK KRK 1 Sadržaji za zdravstveni turizam 3,42 3,67 2 Skupovi i kongresi 3,46 3,43

111 3 Sportski sadržaji 3,90 3,92 4 Zabavni sadržaji 4,30 4,50 5 Nautička ponuda 4,39 4,33 6 Kulturni sadržaji 4,40 4,61 7 Turistička signalizacija u destinaciji 4,55 4,55 8 Lokalni promet 4,61 4,72 9 Povijesno-kulturna baština 4,69 5,03 10 Gužve na plažama 4,87 4,83 Izvor: Blažević, B., Peršić, M., Istraživanje turizma destinacije, Fakultet za turistički i hotelski menadžment, Opatija, 2012., str U nastavku slijedi prikaz najslabije rangiranih elemenata turističke ponude Općine Malinska- Dubašnica i otoka Krka u odnosu na ostale sub-regije Kvarnera u 2012.godini. Tablica 42: Usporedni pregled najmanje privlačnih elemenata turističke ponude Malinske Dubašnice u odnosu na destinacije Kvarnera SUB REGIJA PROBLEM BROJ 1 PROBLEM BROJ 2 OPĆINA MALINSKA DUBAŠNICA Sadržaji za zdravstveni turizam Skupovi i kongresi Sportski sadržaji OTOK KRK Skupovi i kongresi Sadržaji za zdravstveni turizam Sportski sadržaji OTOK LOŠINJ Skupovi i kongresi Parkirališta Prometna dostupnost OTOK CRES Skupovi i kongresi Prometna dostupnost Parkirališta OTOK RAB Sadržaji za zdravstveni turizam Skupovi i kongresi Nautička ponuda CRIKVENIČKO- VINODOLSKA RIVIJERA Nautička ponuda Skupovi i kongresi Gužve na plažama OPATIJSKA RIVIJERA Parkirališta Skupovi i kongresi Suveniri Nautička ponuda Sadržaji za zdravstveni turizam RIJEKA I RIJEČKI Skupovi i kongresi PRSTEN GORSKI KOTAR Kulturni sadržaji Zabavni sadržaji Objekti za smještaj 102 Izvor: Blažević, B., Peršić, M., Istraživanje turizma destinacije, Fakultet za turistički i hotelski menadžment, Opatija, 2012., str.217,224,231,239,246. Kao što je već prethodno istaknuto glavni izazov za općinu Malinska, ali i za otok Krk je razviti zdravstveni i kongresni turizam, te nastaviti razvijati sportske sadržaje Ocjena dostignute razine razvoja turizma i SWOT analiza U prethodnom poglavlju su prezentirani elementi dostignute razine razvoja turizma u Općini Malinska - Dubašnica, a kroz radionice tijekom sredine godine (provedeno anketno istraživanje među članovima Stručnog tima i Partnerskog odbora) prikupljeni su stavovi ispitanika o prisutnosti problema koji koče uspješan razvoj turizma, a rezultate prikazuje slijedeća tablica

112 Tablica 43: Rang ocjena elemenata o problemima u turizmu Općine Malinska - Dubašnica 103 Izvor: Obrada rezultata anketnog istraživanja. Najviše izraženi problemi Općine Malinska-Dubašnica (ocjene između 3,00 i 5,00) se prvenstveno odnose na objekte koji su dugotrajno izvan funkcije, nedostatak zabavnih sadržaja, neiskorištene mogućnosti za razvoj zdravstvenog turizma kao i blizine zračne luke. Ovo anketno istraživanje u mnogome je potvrdilo prethodno prezentirane rezultate, kako su prirodni resursi i kadrovi snažan resurs za daljnji razvoj turizma u Općini Malinska- Dubašnica, što je prikazano i kroz SWOT matricu.

113 Tablica 44: SWOT matrica turizma Općine Malinska-Dubašnica SNAGE Povoljan geoprometni položaj Blizina emitivnih turističkih tržišta Tradicionalna povezanost sa Srednjom Europom Mediteranska klima Kvaliteta mora, zraka i vode za piće Obrazovna struktura i kompetencije kadrova u turizmu Dobra suradnja Općine i turističke zajednice Resursna osnova za razvoj ruralnog i sportskorekreativnog turizma SLABOSTI Objekti izvan funkcije (Haludovo) Turistički sadržaji za cjelogodišnje poslovanje Nedovoljno iskorišteni potencijali Neinovativan i neinventivan turistički proizvod Nedostatne mjere JLS i PGŽ-a za poticanje cjelogodišnjeg poslovanja Noćni život i zabava Nedovoljno osmišljena i umrežena turistička ponuda Raznolikost zabavnih sadržaja i događaja u destinaciji Sadržaji, kapacitet i ponuda na plažama Nedostatak autohtonih suvenira i autohtone ponude Sportski sadržaji Niska potrošnja po turistu (atraktivnost ponude) Akcijski plan razvoja turizma Energetska efikasnost turističkih objekata PRILIKE OPASNOSTI 104 Turistička valorizacija povijesno-kulturnog naslijeđa Novi motivi dolaska turista Ponuda autohtonih proizvoda Greenfield i brownfield investicije ulaganja u turizam Rastući trend povratka prirodi, ruralnim područjima, zdravom životu i zdravoj prehrani Mreža biciklističkih i pješačkih staza, te ostalih sportsko-rekreativnih sadržaja Revitalizacija hotelskog smještaja Specifični oblici organizacije privatnog smještaja (kuće za odmor, ruralne kuće, pansioni, mali hoteli) Zajednički projekti Općine i privatnog sektora (javno privatno partnerstvo i dr.) Korištenje potencijala avio-gostiju Malo i srednje poduzetništvo i obrtništvo u turizmu Osmišljavanje i umrežavanje (klasterizacija) prepoznatljivih selektivnih oblika turizma destinacije (zdravstveni, ruralni, kongresni, nautički ) na razini otoka Krka Utjecaj krize na turističko tržište Konkurencija novih turističkih destinacija i proizvoda Neusklađenost turističke ponude sa suvremenim turističkim trendovima Nefleksibilnost u prilagodbi zahtjevima suvremene turističke potražnje Potencijalna veća zagađenja mora i zraka Razvoj poljoprivrede i stočarstva koji se ne bi temeljio na načelima održivosti Prometni problemi Izvor: Obrada autora temeljem radionica sa članovima Radne grupe i Partnerskog odbora održane u Općini Malinska-Dubašnica u godini

114 1.9. Analiza razvojnih izazova Općine Malinska-Dubašnica Prepoznati problemi koji ukazuju na nedovoljno korištenje resursne osnovice u osnovi predstavljaju razvojne izazove koje treba na adekvatan način percipirati u strateškom promišljanju razvoja Općine Malinska-Dubašnica. Temeljeno na rezultatima analize stanja i sagledavanjem strateških dokumenata od globalne do lokalne razine, pristupilo se anketnom istraživanju članova Stručnog tima i Partnerskog odbora, a u cilju da se prepoznaju pojedinačni razvojni problemi svake ciljne skupine i sastavi SWOT analiza, kao temeljni input u postavljanje smjernica strateškog promišljanja razvoja. Navedeno je bilo polazište za sagledavanje prioritetnih ciljeva razvoja Općine Malinska-Dubašnica, temeljenih na jasno identificiranim problemima i prioritetnim postupcima njihova rješavanja, što je od strane svih ciljnih skupina uključenih u istraživanje prepoznato kao razvojni izazov, pa su temeljen navedenog članovi istraživačkog tima sastavili "Stablo razvojnih izazova Općine Malinska- Dubašnica", 124 a na način kako to prikazuje sljedeća slika. Naime, stablo problema predstavlja sustavan pristup u prezentiranju veza i odnosa, povezanih u interaktivnom pristupu koji treba slijediti u postizanju ciljeva održivog razvoja, a naglašavajući svu složenost tih odnosa, koje treba uvažavati u definiranju ciljeva, strateških prioriteta i mjera za njihovo operativno rješavanje. Da bi se moglo sastaviti stablo problema korišteni su rezultati prethodnih istraživanja, koje su u ovom kontekstu za potrebe Općine Malinska-Dubašnica provodili članovi istraživačkog tima (Projekt Ocjena turističke ponude Kvarnera sa rezultatima iz 2003., 2006., i godine 125 ), čiji su analitički podaci dragocjeni za sagledavanje razvojnih tendencija pojedinih oblika turističke ponude Općine Malinska- Dubašnica, Krka kao neposredne subregije i turističke destinacije Kvarner, kao okvira u kojima Općina Malinska-Dubašnica djeluje. Kako je turizam shvaćen u najširem smislu bio pokretač gospodarskih aktivnosti, on je na poseban način obilježio dosadašnji razvoj Općine Malinska-Dubašnica. 105 No, kako turizam nije i ne može biti jedini razvojni izazov Općine Malinska-Dubašnica, istraživački tim je sredinom godine proveo specifična anketna ispitivanja s članovima Stručnog tima i Partnerskog odbora u cilju utvrđivanja ranga razvojnih izazova Općine Malinska-Dubašnica. No uz to je održano niz intervjua, te su konzultirani razvojni dokumenti ključnih gospodarskih subjekata, organizacija, udruga, klubova i jedinica javnog sektora, a sve s ciljem da se u cijelosti sagleda istraživana problematika. Zbog velikog značaja turizma za razvoj Općine Malinska-Dubašnica i zbog izrazito niske razine razvoja eko-poljoprivrede i otvorenih mogućnosti turističke valorizacije ukupne poljoprivrede, stočarstva, ribarstva i malog obrta, trgovine, konzultirani su brojni dokumenti o mogućnostima razvoja brojnih turizmu komplementarnih djelatnosti. 124 Razvojni izazovi su u osnovi ključna problemska žarišta gotovo svih urbanih sredina, koja ujedno predstavljaju i polazišta za promišljanje njihova budućeg razvoja Blažević, B., Peršić,M.. (red.), (2004), Ocjena turističke ponude Kvarnera, rezultati prve faze istraživanja na projektu Turistička regionalizacija u globalnim procesima, časopis Tourism and Hospitality Management Faculty of Tourism and Hospitality Management&WIFI Wien/Opatija, Vol. 10; br. 1/ Blažević,B., Peršić, M., (red), (2007), Ocjena turističke ponude Kvarnera, rezultati prve faze istraživanja na projektu Turistička regionalizacija u globalnim procesima, časopis Tourism and Hospitality Management Faculty of Tourism and Hospitality Management&WIFI Wien/Opatija, T.E.I. Thessaloniki, Vol. 13; br. 1/ Blažević,B., Peršić, M., (red), (2012), Istraživanje turizma destinacije, Faculty of Tourism and Hospitality Management, Opatija.

115 Slika 11: Stablo razvojnih izazova Općine Malinska-Dubašnica 106 Izvor: Rezultat istraživanja autora.

116 Na prethodnoj slici je na transparentan način predstavljen sustav razvojnih izazova, do čega se došlo sustavnim istraživanjem karaktera problema i njihova intenziteta. Do ovih se spoznaja došlo tijekom održavanja radionica sa svim relevantnim interesnim skupinama, kako bi se na optimalan način mogla definirati misija, vizija, ciljevi i strateški prioriteti razvoja Općine Malinska-Dubašnica. Tako prepoznati razvojni problemi stavljeni su u logičan međusobni odnos kroz mrežu pristupa njihovu rješavanju. Prethodna slika se može čitati i po bottom-line i po top-down načelu. Naime, prema bottom-line načelu se prezentiraju svi otvoreni problemi koje sustavno treba rješavati. Da bi se to moglo, nužno ih je grupirati kako bi se došlo do strateških prioriteta, usmjerenih na rješavanje temeljnih ciljeva. U tu svrhu se slijedilo topdown načelo te su se odrednice definirale kroz tri glavna područja, a to su prepoznati razvojni izazovi Općine Malinska-Dubašnica: korištenje prirodnih i ljudskih resursa iskorištenost gospodarskog / turističkog potencijala komunalna i društvena infrastruktura. Korištenje prirodnih i ljudskih resursa jedan je od temeljenih razvojnih izazova, koji su analizirani u cilju predlaganja mogućnosti njihova boljeg korištenja u budućnosti. Problematika korištenja prostora je veoma značajna iz razloga što Općina Malinska- Dubašnica raspolaže uskim obalnim prostorom. Najbolja ocjena korištenja prirodnih a time povezano i ljudskih resursa prisutna je u slabostima koje naglašava SWOT analiza Općine Malinska Dubašnica koje se odnose na: politiku namjene prostora i urbanistička rješenja; bespravnu izgradnju i devastaciju prostora; nedovoljnu zaštićenost krajobraza; nove građevine i urbanu skladnost. Naglasak je na stvaranju uvjeta za poboljšanje kvalitete i uvjeta života građana. Tu se prvenstveno misli na sređenost katastra i zemljišnih knjiga, djelovanje u pravcu stavljanja u funkciju svih onih objekata koji su već godinama izvan funkcije (posebno Haludovo) a mogli bi značajno doprinijeti gospodarskom razvoju Općine Malinska-Dubašnica. Zbog orijentacije na turizam, od posebnog je značaja zaštita morskog okoliša. Svakako treba onemogućavati bespravnu gradnju te podizati uvjete za život i rad građana kroz urbano opremanje stambenih zona. 107 Što se ljudskih potencijala tiče, treba naglasiti da temeljem analize razvoja broja, strukture i obrazovne razine stanovništva, došlo se do spoznaje da je u Općini Malinska-Dubašnica prisutna depopulacija stanovništva. Ljudske potencijale treba sagledavati prvenstveno s pozicije njihova doprinosa ukupnom razvoju Općine Malinska-Dubašnica. To nameće potrebu donošenja kvalitetnih mjera depopulacijske politike i nastojanje da se obrazovni sustav što više približi potrebama tržišta rada. Iskorištenost gospodarskog potencijala nije na optimalnoj visini, prvenstveno zato jer nema dovoljno projekata koji nose novu vrijednost i koji bi se tržišno mogli valorizirati puno uspješnije od tradicionalnog pristupa koji se sustavno prakticira. Potrebno je još više razviti poduzetnički duh kod svih slojeva gospodarstvenika, s posebnim naglaskom na malo i srednje poduzetništvo, a u tom kontekstu su potrebne poticajne mjere i promjene u poreznoj politici. Razlog što to do sada nije bolje iskorišteno može proizlaziti iz činjenice što do sada nije bila jasno definirana vizija i strategija gospodarskog razvoja, a i zbog činjenice stavljanja van funkcije dugogodišnjeg brenda Malinske a to je hotelski grad Haludovo, koji je izgubio ranije razvijene oblike cjelogodišnjeg poslovanja, što značajno utječe i na druge gospodarske grane, ali i na kvalitetu života stanovništva, do čega dovodi i visoka razina sezonalnosti u

117 zapošljavanja, te onemogućava uravnoteženi razvoja komplementarnih djelatnosti te razinu potrošnje u trgovinama. Posebno veliki neiskorišteni potencijal je u području eko-poljoprivrede, što može stvarno predstavljati projekt koji nosi novu vrijednost i dobro se uklapa u koncepciju razvoja turizma visoke kvalitete, a istovremeno doprinosi usklađenosti gospodarskog razvoja priobalja i zaleđa ne samo Općine već i čitavog otoka Krka. U skladu s time nužno je ulagati u zaštitu autohtone poljoprivredne i stočarske proizvodnje i promoviranje autohtonih sorti, čije značenje na turističkom tržištu stalno raste. Problem se očituje i u niskoj razini investicija uopće, a posebno onih u nove sadržaje i podizanje kvalitete ponude. Odlazak kompetentnih menadžera još uvijek nije značajno izražen, no može biti ako se navedeni problemi ne riješe. Treba razviti sustav mjera za otklanjanje neusklađenosti gospodarskog razvoja priobalja i zaleđa čitavog otoka Krka, te gospodarskog i javnog djelovanja. Mnoge gospodarske i druge aktivnosti u Općini Malinska-Dubašnica počivaju na turizmu, koji se suočava s brojnim problemima (objekti izvan funkcije, sezonalnost, zastarjeli turistički proizvod, nedovoljno iskorišteni potencijali za razvoj zdravstvenog, ruralnog, nautičkog i edukacijskog turizma...), kao i nedostatne mjere za poticanje cjelogodišnjeg poslovanja. Posebno se to uočava u segmentu kulturnog, ruralnog, sportsko-rekreacijskog i zdravstvenog turizma, čije su mogućnosti za produženje turističke sezone ogromne uz potrebu da se osigura koordinacija svih subjekata na razini destinacije (DMO, DMC ), prvenstveno u financiranju velikih projekata i sl. Slijedom navedenog, više treba poraditi na organiziranom dovođenju avio-gostiju (organizirani oblici komunikacije sa zračnom lukom Rijeka (i drugima), na povratku zabavnog života te unapređenju svih oblika ponude zabavnih i sportskih sadržaja i tome prilagođeno radno vrijeme uslužnih djelatnosti. Tek nakon što se osiguraju kvalitetni sadržaji, podignuti će se razina (sada niske) potrošnje po turistu, kroz razvoj novih proizvoda i načina njihove ponude. 108 Komunalna i društvena infrastruktura predstavljaju okruženje u kojem se planovi mogu uspješno ostvarivati. Zbog nedovoljno razvijene komunalne infrastrukture i nedostatne valorizacije mogućnosti društvene infrastrukture, usluge za stanovništvo nisu na onoj razini, koja bi bila primjerena Općini Malinska-Dubašnica. To se prvenstveno odnosi na kapacitet plaža i njihov prihvatni potencijal, na zabavne i sportske sadržaje i kulturna događanja, na kapacitet jaslica i vrtića, na ograničenu primjenu alternativnih oblika energije i sl. Do sada nisu ekonomski dovoljno korišteni kulturno-povijesni potencijali. Sve navedeno ukazuje da sada relativno dobar sustav društvenih djelatnosti treba sustavno unapređivati, a sve kako bi Općina Malinska-Dubašnica postala općina po mjeri čovjeka, ugodna destinacija za rad, boravak i privlačna turistima više kupovne moći.

118 MISIJA, VIZIJA, STRATEŠKI CILJEVI, PRIORITETI I MJERE RAZVOJA OPĆINE MALINSKA-DUBAŠNICA 109

119 2. MISIJA, VIZIJA, STRATEŠKI CILJEVI, PRIORITETI I MJERE RAZVOJA OPĆINE MALINSKA-DUBAŠNICA Strategija razvoja Općine Malinska-Dubašnica je temeljni dokument i plan za ostvarenje ciljeva, a temelji se na ocjeni postojećeg stanja, jasno definiranoj misiji i viziji, te na njima utemeljenim strateškim ciljevima i strateškim prioritetima razvoja, koji su detaljnije razrađeni kroz mjere temeljem kojih se kroz dugoročno plansko razdoblje projicira razvoj, temeljen na kriterijima od značaja za općedruštveni i gospodarski razvoj. Razdoblje obuhvata je definirano sukladno realnoj potrebi preobrazbe Općine Malinska-Dubašnica, kao sustava koji se na regionalnom i nacionalnom planu mora prilagoditi zahtjevima Lisabonske strategije i strategije "Europa 2020", a vezano uz ulazak Hrvatske u Europsku uniju Pristup strateškom planiranju razvoja Općine Malinska- Dubašnica Strategija razvoja Općine Malinska-Dubašnica polazi od analize stanja, čiji su rezultati prezentirani u okviru prve faze istraživanja. Sada se pristupa prezentiranju rezultata druge faze istraživanja, koja se odnosi na misiju, viziju, ciljeve i strateške prioritete razvoja, da bi se u okviru treće faze prezentirale mjere kojima će se poticati razvoj, kao i kriteriji za izbor projekata razvoja, te usklađenost ciljeva razvoja Općine Malinska-Dubašnica s višom razinom ciljeva (od Primorsko-goranske županije do nacionalne i EU razine), zatim modeli i izvori financiranja te način provođenja Strategije razvoja. U izradi Strategije uvažavana su temeljna načela, uobičajena u planiranju razvoja jedinica lokalne samouprave i izradi strategija. 110 Naglasak je stavljen na poticanje aktivnosti od interesa za najširu javnost (zajednica), što se osiguralo uključivanjem predstavnika javnog, civilnog i gospodarskog života Općine Malinska-Dubašnica, što se operativno provodilo kroz suradnju znanstveno-stručnog tima i partnerskih skupina. Strategija se temelji na koncepciji održivog razvoja, a to je razvoj koji zadovoljava potrebe sadašnje generacije i pri tome ne umanjujući mogućnost budućim generacijama da zadovolje svoje potrebe, dakle svima na korist, a nikome na štetu. U izradi strategije se uvažavala društvena stvarnost, mogućnosti tržišta, potrebe građana, te potreba da strateške programske aktivnosti budu usklađene s potrebom zaštite i unapređenja odnosa prema okolišu. Na polazištima definiranim vizijom razvoja određeni su ciljevi i prioriteti kako bi se razradom provedbenih mjera osigurala njihova realizacija s krajnjim ciljem ostvarenja blagostanja stanovništva Općine Malinska-Dubašnica. Strategija razvoja Općine Malinska-Dubašnica je zajednički proizvod članova Istraživačkog tima te članova Stručnog tima i Partnerskog odbora, odnosno svih interesnih skupina Općine Malinska-Dubašnica. Sve prikupljene informacije su obrađene znanstvenim metodama te prezentirane u formi uobičajenoj u izradi strategija. Prezentirani rezultati su odraz uloženih zajedničkih napora na prepoznavanju temeljnih problema i traženju najboljeg puta za njihovo rješavanje. Temeljna svrha ovakvog pristupa strateškom planiranju je osiguranje pretpostavki

120 za podizanje kvalitete življenja građana, podizanjem razine ekonomske moći i konkurentnosti gospodarstva, te drugih pogodnosti, koje će osigurati viši nivo zadovoljstva potreba stanovništva i turista, a sve je to prezentirano kroz misiju, viziju i strateške ciljeve razvoja Općine Malinska-Dubašnica. Naglasak je na elaboriranju mogućnosti razvoja programa i projekata, te strateških kapitalnih investicija u gospodarstvu, komunalnoj i društvenoj infrastrukturi. U svim segmentima izrade strategije je bio prisutan naglasak na sagledavanje potreba lokalne zajednice i utjecaja projekata, programa, sadržaja i aktivnosti na podizanje kvalitete života stanovnika i uspješan gospodarski razvoj. Naglasak je stavljen na sinergijski učinak djelovanja svih interesnih skupina i zadovoljenja njihovih želja i potreba. U tom su procesu uvažavana polazišta postojećeg stanja, konzultirani su strateški razvojni dokumenti od nacionalne do lokalne razine, te njihova usuglašenost s globalnim i EU smjernicama razvoja. Sastavljanjem SWOT matrice definirani su okviri na koje treba djelovati instrumentima strateškog planiranja, a na putu da se ostvare polazišta iz vizije, strateških ciljeva i razvojnih prioriteta te operativnog pristupa u predlaganju mjera i prepoznavanju indikatora, temeljem kojih će se moći mjeriti ostvaruje li se strategija u definiranoj jedinici vremena. Detaljniji elementi strateškog pristupa rješavanju problema se u osnovi temelje na izboru načina i mogućnosti za poticanje gospodarskog razvoja i partnerstva što se realizira kroz korištenje svih mogućnosti u povezivanju relevantnih subjekata kroz privatno privatno partnerstvo, javno javno partnerstvo, a najčešće kroz javno privatno partnerstvo. Argument za uspostavu partnerstava proizlazi iz opće percepcije da građani u zrelim demokracijama mogu biti aktivni i punopravni sudionici ne samo u političkoj praksi nego i u svakodnevnim procesima razvoja njihovih zajednica. Razvojne potrebe su općenito kompleksne i uključuju velik raspon gledišta i interesa. One zahtijevaju integrirana rješenja koja uzimaju u obzir mnogobrojne čimbenike. Partnerstva pružaju prirodni okvir u kojem se susreću akteri iz različitih interesnih skupina. Svrha partnerstva je, velikim dijelom, da razvije društveni kapital za budući razvoj. Općenito korištena definicija je da je partnerstvo proces stalne suradnje u kojem se susreću sudionici u procesu razvoja iz privatnog i javnog sektora (u svim kombinacijama) koji predstavljaju lokalnu zajednicu kako bi definirali, osigurali sredstva i realizirali zajedničku viziju. Općina Malinska-Dubašnica će svojim potencijalnim investitorima nuditi potporu kod traženja novih partnera. 111 Daljnji značajan korak djelovanje usmjeren je na problematiku poticanja umrežavanja s naglaskom na sve horizontalne i vertikalne oblike umrežavanja između sudionika na strani ponude. Cilj je ovakvog pristupa umrežavanju postizanje raznolikog asortimana ponude u svim segmentima gospodarstva, javnog sektora i društvenih djelatnosti. Za postizanje prosperiteta potrebno je razvijati one gospodarske djelatnosti, koje će se temeljiti na višoj razini kvalitete od postojeće, te u osmišljavanju novih, kreativnijih oblika ponude. S povezivanjem (umrežavanjem) velikog broja manjih sudionika ponude i omogućavanjem da jedinstveno nastupaju na tržištu, ostvarit će se pretpostavke za ostvarenje više razine konkurentnosti na tržištu, a moći će se privući i nova tržišta. Umrežavanjem svih sudionika na tržištu stvorit će se pretpostavke za djelovanje sinergijskog procesa, kao nove snage, koja će potaknuti razvoj novih proizvoda i usluga, što znači i oblikovanje sasvim novog i prepoznatljivog asortimana ponude. Zbog ograničenih financijskih mogućnosti, nužno je iznalaziti nove oblike financiranja projekata kroz javno javno i javno privatno partnerstvo, ali i kroz iznalaženja povoljnih mogućnosti financiranja izvan lokalnih okvira (EU projekti, projekti ministarstava, javni

121 natječaji ). Prioritet trebaju imati oni projekti i djelatnosti, koji se ocijene tržišno prihvatljivima, jer osiguravaju razvoj gospodarstva, a posebno djelatnosti koje se mogu valorizirati kroz turizam (autohtona proizvodnja i autohtoni proizvodi, eko-poljoprivreda, kulturna, sportska i srodna događanja). Sustavom poticaja treba osiguravati preduvjete za razvoj malog poduzetništva i općenito za poticaj svim oblicima privatne inicijative. Osim toga treba stvarati poticajno okruženje i za velike gospodarske sustave, na način da se djeluje na nacionalne i regionalne propise, ali i da se stimulira prihvaćanje međunarodno prihvaćenih standarda u gospodarstvu i održivom razvoju. Ovim dokumentom treba osigurati elemente kojim će se osigurati kontinuitet upravljanja razvojem Općine Malinska-Dubašnica, što nedvojbeno obvezuje Istraživački tim, ali na jednak način članove Stručnog tima i Partnerskog odbora, koji ovaj dokument trebaju prihvatiti kao vlastiti i operativno provediv. To načelo obvezuje na stalnost skrbi nad započetim, što znači da nositelji razvojne politike trebaju do kraja ostvarivati programe koje su započeli te dugoročno odabirati, koristiti i mijenjati razvojne instrumente kojima će korisnike resursa usmjeravati prema potpuno održivom korištenju. Područje Općine Malinska-Dubašnica će se tako zaštititi od povremenih i djelomičnih, a time redovito štetnih zahvata gospodarske, prostorne, komunalne, demografske, socijalne i drugih politika koje moraju imati svoj dugoročan kontinuitet Misija i vizija Općine Malinska-Dubašnica Misija Općine Malinska-Dubašnica mora dati odgovor na pitanje "Zašto postojimo i koji su nam glavni ciljevi i ključne informacije na putu do uspjeha koja je naša uloga u društvu, odnosno koje potrebe u tom društvu trebamo zadovoljiti". Do misije Općine Malinska- Dubašnica došlo se interaktivnim pristupom traženja odgovora na gornja pitanja, u čemu su sudjelovali svi sudionici istraživanja, pa je predložena u sljedećem obliku i sadržaju. 112 Općine Malinska Dubašnica osigurava uvjete za visoku kvalitetu života i rada svojih građana, uz odgovorno upravljanje javnim dobrima, stvarajući uvjete za razvoj društva i gospodarstva, s posebnim naglaskom na održivi razvoj turizma i njemu komplementarnih djelatnosti, koristeći raspoloživu resursnu osnovicu i povijesno nasljeđe, uvažavajući lokalne potrebe, suvremene trendove i globalne procese. Vizija je sažeti prikaz budućeg željenog stanja u Općini Malinska-Dubašnica, a treba pružiti odgovor na pitanje gdje vidimo općinu Malinska Dubašnica do godine. Vizija se tako pojavljuje kao polazište i odredište u procesu strateškog planiranja i u implementaciji strateškog plana, pa se vizija tretira kao smjer i putokaz ka željenom cilju. Kojim putem treba krenuti da bi se u određenom vremenskom razdoblju stiglo na odredište. Vizija Općine Malinska-Dubašnica je definirana kroz višeslojni interaktivni pristup ovoj problematici, u čemu su sudjelovale sve ciljne skupine, a na konačni sadržaj vizije su utjecali i građani, koji

122 su članovima Istraživačkog tima dostavili veoma korisne sugestije, koje su prihvaćene, te je u konačnici vizija definirana kako slijedi. Malinska Dubašnica turistička destinacija prepoznatljivog identiteta, koja razvoj temelji na tradicijskim vrijednostima, održivom razvoju i društvenoj osjetljivosti, te osigurava visoku kvalitete života svojih građana. Tako prihvaćenu viziju razvoja mogli bi podijeliti na nekoliko važnih strateških odrednica za Općinu Malinska-Dubašnica. Prvenstveno se ovom vizijom ukazuje na potrebu da Općina Malinska-Dubašnica svojim građanima osigura siguran i kvalitetan život, a mjereno općom sigurnošću, očuvanim okolišem i sređenom komunalnom i društvenom infrastrukturom, te visokokvalitetnim sadržajima turističke ponude. Osigurati uvjete za visoku kvalitetu života znači stvoriti uvjete za život po mjeri čovjeka. Podrazumijeva Općinu Malinska - Dubašnica kao zdravu, sigurnu, održivu zajednicu i pogodno mjesto za život, rad i rekreaciju. Općina je posvećena promicanju zdravog životnog stila i stvaranju raznih rekreacijskih mogućnosti, infrastrukture i programa. Kvaliteta života znači dobro zdravlje, zadovoljavajuće prihode i razvoj obitelji. To su tri glavna čimbenika koja su, uz posao i obrazovanje, preduvjet dobrog života. Samo razvijeno gospodarstvo može osigurati kvalitetan život stanovnika, učiniti im život zadovoljnim sa dostatnim prihodima te učiniti privlačnim čitavo područje grada ne samo stanovništvu nego i turistima i posjetiteljima. Općina Malinska-Dubašnica želi podići razinu kvalitete života za svoje stanovnike i turiste, koji će sa veseljem doći posjetiti mirnu, kulturnu, ugodnu i uređenu destinaciju s visokom kvalitetom ponude. Očuvati okoliš i unapređivati komunalnu i društvenu infrastrukturu posebno treba naglasiti jer je očuvan okoliš pretpostavka visoke kakvoće života, a povezan s turističkom ponudom i atrakcijama, kao i s uvjetima za život na području Općine Malinska-Dubašnica. 113 U centru promišljanja je stanovnik Općine, što privremeno može biti i turist koji tu privremeno boravi. Naglasak je na rješavanju konfliktnih situacija u slučajevima kada se interesi turističkog razvoja u nekim razvojnim opcijama ne poklapaju s interesima lokalnog stanovništva, na način da se prednost daje potrebama i interesima stanovništva. Naglasak je na razvoju turizma, koji treba osigurati blagostanje domicilnom stanovništvu, što nalaže duže korištenje smještajnih kapaciteta, bogatstvo sadržaja od značaja i za turiste i za domicilno stanovništvo, što se posebno može prepoznati kroz sadržaje zdravstvenog turizma, sport i rekreaciju i sl.' Razvitak treba osiguravati u kontinuitetu, na način da se strategija ostvaruje dinamički uz uvažavanje povijesnog nasljeđa, resursne osnovice, tržišnih trendova, te očekivanja u budućnost. Razvitak ni u jednoj točki ne počinje od ničega nego se budući razvitak oslanja na već postojeće okolnosti, uvjete i temelje. Tako se i razvoj Općine Malinska-Dubašnica treba osloniti na ono što su prethodne generacije stvorile. A toga nije malo. Stvoreni su uvjeti za jedan bogat i sadržajan život već sada, kao i pretpostavka za daljnji razvoj. Razvitak Općine

123 Malinska-Dubašnica mora cjelovito obuhvatiti i područje omeđeno ne samo upravnoadministrativnim granicama, već prvenstveno prirodnim i gospodarskim uvjetima otoka Krka. Turistička destinacija izvrsnosti podrazumijeva da svi dijelovi jedne cjeline, jedne ponude, ili jednog područja, moraju biti razvijeni na približno jednakom nivou kvalitete. U slučaju različitih klasa kvalitete postoji tendencija ujednačavanja na nižoj kvalitetnoj razini, što u praksi znači, da niska kvaliteta jednog dijela utječe na snižavanje kvalitete drugog visokokvalitetnog dijela, a ne obratno. Zato je borba za kvalitetu nastojane da se u jednom procesu koji neprestano traje, povisi opća razina kvalitete i energično nastojanje da se na opću razinu kvalitetu dovedu svi oni dijelovi koji u kvaliteti zaostaju. To znači da velike kvantitativne razvojne ambicije, a inspirirane i organizirane od nekompetentnih ljudi, mogu vrlo brzo sniziti opću kvalitetu življenja domaćih stanovnika i degradirati kvalitetu turističke klijentele, što svakako ne bi pripadalo prethodno spomenutoj viziji. Razvoj Općine Malinska-Dubašnica se promišlja u ravnoteži povijesnog naslijeđa i suvremenih trendova, a temeljeno na resursnoj osnovici i drugim pogodnostima koje treba iskoristiti u koncipiranju asortimana ponude, koja će biti konkurentna i prepoznatljiva na ciljnom tržištu. Neovisno što razvoj temeljen na monokulturi nije preporučljiv, zbog svega navedenog, turizam i dalje ostaje temelj gospodarskog razvoja, kojem potporu trebaju pružiti ostale gospodarske grane i drugi sudionici izravno i neizravno uključeni u oblikovanje turističkog proizvoda turističke destinacije kao cjeline. Povijesno naslijeđe se uz kulturno-povijesnu baštinu i kvalitetu prostora, prepoznaje i kroz ljubaznost i profinjenost domicilnog stanovništva te kvalitetu i obrazovanost kadrova angažiranih na ustrojavanju i pružanju različitih segmenata integriranog turističkog proizvoda. Naglasak u razvoju treba staviti na puno duže korištenje kapaciteta i poslovanja i visoki stupanj primjene načela održivog razvoja. U strukturi selektivnih oblika turizma, povijesno promatrano je značajnu ulogu odigrao zdravstveni turizam, čijim se inoviranjem tj. ustrojavanjem u skladu sa suvremenim trendovima može osigurati visoka razina i kvaliteta cjelogodišnje ponude, koja uključuje podizanje razine kulturnog, ruralnog, nautičkog, kongresnog i srodnih selektivnih oblika turizma, koji čine nadogradnju na do sada dominantni oblik odmorišnog turizma, koji uz sebe vežu niz drugih specifičnih, stručnih i visoko dohodovnih djelatnosti (prehrana, wellness i spa centri, sportski i rekreacijski centri i sl). Identitet utemeljen na tradicijskim vrijednostima podrazumijeva bližu i dužu povijest i povijesno naslijeđe Malinske -Dubašnice. 114 Obrazovani kadrovi, ljubaznost i profesionalizam, pretpostavka su za personalizirani oblik ponude koju ovi selektivni oblici turizma traže, a na kojima Malinska-Dubašnica može uspješno graditi svoj razvoj u oblikovanju konkurentnog turističkog proizvoda, a visok stupanj sigurnosti tome doprinosi. Samo obrazovani, stručni i poduzetni kadrovi su u mogućnosti razviti Malinsku-Dubašnicu kao prepoznatljiv, kvalitetan, a to znači i konkurentan turistički proizvod, raspoloživ tijekom cijele godine, koji će se pružati uz povećanje isključivo hotelskih kapaciteta, ali uz značajno povećanje kvalitete ponude. Samo kroz uvjete za cjelogodišnje poslovanje, može se osigurati visoki stupanj zapošljavanja sustavno podizanje kvalitete kroz razvoj kadrova (cjeloživotno učenje), a slijedom uvažavanja svjetskih trendova i vlastitih mogućnosti u navedenim segmentima selektivne turističke ponude za koje Malinska-Dubašnica osigurava uvjete. Za kvalitetan život u zajednici, ali i za turistički razvoj značajna je dostignuta razina i kvaliteta pratećih djelatnosti posebno servisnih usluga, što čini kvalitetu života. Za ukupni

124 gospodarski razvoj moraju biti zaslužni svi segmenti od obrtništva, ekološke poljoprivrede, prometa i sl. Inovacije imaju izuzetno visoko značenje za razvoj gospodarstva, stoga je nužno organizirati Tijelo za provođenje i praćenje Strategije razvoja, odnosno, nužno je izvršiti organizacijski preustroj unutar postojećih upravnih odjela, formiranjem novog tijela za provođenje i praćenje Strategije razvoja čije djelovanje treba biti u funkciji provođenja i praćenja Strategije razvoja, ali i provođenja i praćenja brojnih drugih mjera iz područja gospodarstva, turizma i poduzetništva. U realizaciji zadataka potrebno je animirati sve interesne skupine, te osigurati usku suradnju s PGŽ-om i županijskim službama, odgovarajućim tijelima Hrvatske gospodarske komore na području PGŽ-a, turističkim zajednicama i brojnim drugim javnim i privatnim subjektima otoka Krka i PGŽ-a, a sve radi inovativnog, efikasnijeg i održivog korištenja svih raspoloživih resursa, ali i radi pribavljanja sredstava iz EU fondova, te njihovo racionalno korištenje u cilju ostvarivanja programa i projekta, usklađenih s ovom Strategijom. Zaposlenjem u mnogim manjim razvijenim tvrtkama i proizvodnja proizvoda s dodanom vrijednošću, osigurava građanima ugodan i kvalitetan životni standard. Pored toga se otvara spektar mogućnosti za bolju i sustavnu ekonomsku valorizaciju svih oblika povijesnog nasljeđa i umjetničkog stvaralaštva, koje treba povezati sa događajima i doživljajima, te prodati kroz turističku priču. Da je Malinska-Dubašnica sigurna općina, značajno je polazište razvoja, temeljeno na glavnoj aktivnosti turizmu, pri čemu se ne smiju ni u jednom segmentu zanemariti mogućnosti stjecanja novih znanja, a sve kako bi se tradicionalne vrijednosti povezale za prirodnim i društvenim resursima, te ugradile u prepoznatljiv turistički proizvod. Ukupni razvoj Općine Malinska-Dubašnica mora se temeljiti na načelima održivog razvoja, ostale djelatnosti ne smiju biti u suprotnosti sa turističkim razvojem, te s naglašenom orijentacijom na višu kvalitetu života i rada stanovnika i turista. 115 Vizija Općine Malinska-Dubašnica se u svojoj suštini naslanja na viziju razvoja PGŽ-a (Primorsko-goranska županija je konkurentna, održiva i društveno pravedna regija poželjna za život i rad). Naime, i Općina Malinska-Dubašnica slijedi načela konkurentnog i održivog gospodarstva, naglasak stavlja na jačanje regionalnih kapaciteta i ravnomjeran razvoj, a u središtu djelovanja treba biti razvoj ljudskih potencijala. Općina Malinska-Dubašnica predstavlja JLS u okviru PGŽ-a, pa je logično da je u svoje strateške dokumente ugradila polazišta iz vizije PGŽ-a, pogotovo u segmentu definiranja ciljeva i strateških prioriteta. Na isti način će se u smjernicama za provođenje strateškog planiranja u Općini Malinska- Dubašnica, uvažavati polazišta i planski dokumenti PGŽ-a Strateški ciljevi razvoja Općine Malinska-Dubašnica Dugoročni strateški ciljevi su šira razrada vizije, a proizlaze iz ideje vizije i utvrđuju se prilikom formiranja same vizije te predstavljaju smjernice razvojnih opredjeljenja. Stoga će se navedeno detaljnije razraditi kroz strateške prioritete, temeljene na polazištima sljedeća tri dugoročna strateška cilja. (I.) ODRŽIVI RAZVOJ, BRIGA ZA OČUVANJE RESURSA I TRADI- CIJSKIH VRIJEDNOSTI

125 (II.) USPJEŠNO GOSPODARSTVO - TURIZAM PO MJERI ČOVJEKA I NJEMU KOMPLEMENTARNE DJELATNOSTI (III.) VISOKA KVALITETA ŽIVOTA STANOVNIŠTVA Strateški ciljevi su oblikovani kao rezultat rasprava na radnim skupinama, temelje se na svestranom sagledavanju uvjeta u okruženju, uz uvažavanje spoznaja iz analize stanja (SWOT analiza), a s naglaskom na mogućnosti valorizacije nedovoljno iskorištenih potencijala po kojima će se komparativne pretvoriti u konkurentske prednosti. Slijedom vizije razvoja, Malinska-Dubašnica treba postati mjesto ugodno za život, rad i poslovanje, u kojem će zadovoljni građani koji svojim radom sustavno stvarati ekonomski i društveno kvalitetno okruženje, privlačno ulagačima i turistima, kojima se organizira turistička destinacija po načelima održivog razvoja. To nalaže održivo korištenje prirodnih resursa i obnovljivih izvora energije, život u čistoj životnoj sredini, s visokim stupnjem zaposlenosti i dobro obrazovanim kadrovima. Visoki standard, zaposlenost i sačuvane tradicijske vrijednosti, usmjerit će stanovnike na korištenje kulturnih, sportskih, zabavnih i drugih sadržaja, kao nezaobilaznog dijela kvalitete života. Navedeno nameće potrebu da se strateški ciljevi detaljnije razrađuju kroz strateške prioritete, a to su uži strateški putovi koje treba slijediti za njihovu realizaciju, a to traži njihovu razradu na mjere. Da bi to bilo moguće, nužno je osigurati kontrolne mehanizme i pokazatelje koji će ukazati na to slijedi li realizacija put od vizije i ciljeva do operativnih zadataka Održivi razvoj, briga za očuvanje resursa i tradicijskih vrijednosti Održivi razvoj vodeća je paradigma s kraja dvadesetog i početka dvadeset i prvog stoljeća. Nastaje kao svojevrsna reakcija na činjenicu da ljudske aktivnosti negativno djeluju na prirodne procese i društvene sadržaje, iako se odvijaju s ciljem razvoja gospodarstva i društva uopće. Najčešće se navodi definicija Svjetskog savjeta za okoliš i razvoj 126 : "Održivi razvoj je razvoj koji zadovoljava potrebe sadašnje generacije pri tome ne umanjujući mogućnost budućim generacijama da zadovolje svoje potrebe". 126 WCED - World Commission on Environment and Development (1987), Our Common Future", poznatiji kao Izvještaj Brundtland komisije

126 Definicija obuhvaća dva važna pojma: ljudske potrebe i ograničenja okoliša. Za WCED zadovoljenje ljudskih potreba i htijenja znači jednakost i/ili pravičnost u smislu dostupnosti resursa i distribucije razvojnih troškova i koristi. Ističemo dva pojma koji se intenzivno koriste u literaturi koja obrađuje pojam održivog razvoja: unutargeneracijska jednakost (intra generational equity) i međugeneracijska jednakost (inter generational equity). Unutargeneracijska jednakost podrazumijeva mogućnost svih pripadnika iste generacije ljudi da imaju jednake mogućnosti pristupa resursima i da mogu dostići određenu kvalitetu života. Međugeneracijska jednakost podrazumijeva mogućnost da pripadnici različitih generacija ljudi, dakle sadašnje i neke buduće generacije, imaju mogućnosti pristupa resursima, tj. da ih sadašnje generacije trebaju koristiti na način da ih ne iscrpljuju do kritičnih granica, što je preciznije definirano Agendom Održivi razvoj ključna je koncepcija na osnovama koje je potrebno planirati budući razvoj Općine Malinska - Dubašnica. Ova koncepcija treba postati sintagma koja povezuje ciljeve boljeg gospodarskog rasta i razvoja i poboljšanje kvalitete okoliša i uvjeta života ljudi. Lokalne zajednice, pa tako i Malinska - Dubašnica, trebaju primjenjivati koncepciju održivog razvoja, čije glavno načelo glasi da gospodarski napredak, društveni napredak i razborito upravljanje prirodnim bogatstvom moraju ići i razvijati se usporedo. To zahtijeva primjenu novih tehnologija, uvođenje zamjene za resurse i uvođenje tržišta ekoloških i drugih dobara koja utječu neposredno ili posredno na degradaciju okoliša. Stoga upravljanje održivim razvojem pretpostavlja različita znanja i vještine stečene izučavanjem društvenih znanosti i različitih područja prirodnih znanosti. Potrebno je razmatrati strategije kako razvoj učiniti održivim. Koncepcija održivog razvoja ne smatra svaki oblik razvoja prihvatljivim i dugoročno korisnim. Održivost nije moguće dostići u kratkom vremenu, već je potrebno poduzimati aktivnosti koje će dugoročno dovesti do novog razvoja, temeljenog na načelima održivosti. Koncepcija održivog razvoja zahtijeva očuvanje prirodnih resursa i s tim u vezi temeljni zaokret u eksploataciji resursa, veću učinkovitost u raspodjeli resursa i preraspodjeli bogatstva, te uvođenje novih tehnologija i poimanje razlike između rasta i razvoja. 117 To istovremeno znači odustajanje od aktivnosti koje bi mogle ugroziti buduće naraštaje i uključivanje koncepcije održivog razvoja kao filozofije u društvene, ekonomske i političke strukture. Iako održivi razvoj nije fiksno stanje harmonije nego proces stalnih promjena, svi subjekti na razini Općine Malinska-Dubašnica u svoje strateške planove trebaju uključiti ciljeve usklađene s koncepcijom održivosti. Posebnu težinu imaju tradicijske vrijednosti Malinske Dubašnice, kako njene materijalne tako i nematerijalne kulturne baštine. Od antičkih spomenika do Frankopana, drevne dubašljanske župe, starih crkava i kapela koji čuvaju galgoljske dokumente. o duhovnim, vjerskim i narodnim sadržajima, bratovštinama, Dubašljanskim kolejanima, sopilama i tancima, istaknutim osobama Dubašnice i sl., govore o bogatom povijesnom naslijeđu koje Malinska Dubašnica ljubomorno želi čuvati i sačuvati. 127 "Agenda 21 je plan akcija za budućnost koje se tiču pitanja zaštite okoliša i najznačajniji je dokument, koji je proistekao s Konferencije Ujedinjenih naroda održane u Rio de Janeiro-u godine (United Nations Conference on Environment and Development), UNCED, poznat i pod nazivom Rio Earth Summit

127 Uspješno gospodarstvo - turizam po mjeri čovjeka i njemu komplementarne djelatnosti Cilj gospodarskog razvoja Općine Malinska-Dubašnica je stvoriti dugoročno održiv model privređivanja koji će uz adekvatno makroekonomsko okruženje u Hrvatskoj osigurati sustav u kojem će se efikasno i produktivno raditi, proizvoditi i izvoziti. U skladu s takvim gospodarskim razvojem Općine Malinska-Dubašnica, potrebne su osim razvoja tercijarnih (turizam i trgovina) ali i primarnih djelatnosti komplementarnih s turizmom, kao i politika zaštite okoliša i obrazovanja mladih za buduća znanja i tehnologije, a posebno razvoj poduzetništva i obrtništva. To bi moralo osigurati željene razvojne ciljeve. Razvitak Općine Malinska - Dubašnica mora cjelovito obuhvatiti sve prirodne resurse, uvjete i ostale potencijale, a to znači skladno razvijati uz turizam i ostale proizvodne grane kao što je poljoprivreda, (eko-poljoprivreda), ribarstvo, obrt, kao i ostale djelatnosti što su međuovisne. Time se širi lepeza privredne djelatnosti, potpunije se iskorištavaju privredni, ljudski i ostali resursi, a umanjuju se rizici turističke monokulture. Umjesto politike količina, gigantizacije, kvantitativnog rasta, posebno daljnje apartmanizacije i sekundarnog smještaja, valjalo bi razvitak Općine Malinska Dubašnica zasnivati na visokoj kvaliteti okoline i, uopće, visokoj kvaliteta života. Budući da razvitak treba imati visoke kvalitetne karakteristike, razvitak mora isključiti svaku onu gospodarsku aktivnost koja ne bi mogla unaprijediti i povisiti kvalitetu opće turističke ponude Općine Malinska - Dubašnica. Ovaj stav treba protumačiti i tako da u budućnosti valja razvijati pretežno one gospodarske aktivnosti koje će biti više ili manje povezane s turizmom kao osnovnom aktivnosti, ali koje su i autonomne same po sebi i uvijek komplementarne s turizmom. Osim potpunijeg kvantitativnog iskorištavanja postojećih resursa, valja u budućem razvitku posvetiti najveću moguću pozornost njihovom kvalitativnom iskorištavanju. 118 Kvaliteta, a u našem slučaju to znači da svaka aktivnost na području Općine Malinska - Dubašnica mora nositi značajke kvalitete, počevši od ugostiteljske usluge, čistoće, higijene i reda na svakom koraku do visoke kvalitete kulturnih i zabavnih sadržaja. Zbog svega toga, kvaliteta u razvoju trebala bi označiti rat duhu provincijalizma, nekompetentnosti i sklonostima za improvizaciju. To uključuje razvoj matrice proizvoda s visokom atraktivnosti i konkurentnosti kroz valorizaciju i oplemenjivanje postojećih, kao i novih atrakcija i proizvoda (atrakcije; lepeza zdravstvenih, edukativnih, ruralnih, sportskih i drugih turističkih proizvoda) i podizanja istih na višu razinu atraktivnosti i konkurentnosti. Posljednja desetljeća 20. stoljeća predstavljala su prekretnicu u procesu globalnog razvoja. Znanje je postalo pokretač društvenog, ekonomskog i kulturnog razvoja u svijetu. Gospodarske aktivnosti bazirane na iskorištavanju informacija i znanja postale su sila ekonomskog rasta u razvijenim tržišnim ekonomijama i sve više transformiraju sve ostale dimenzije razvoja, cjelokupnog načina življenja i opstojanja čovječanstva. Gospodarstvo temeljeno na znanju posjeduje snažnu tehnološku pokretačku snagu. Potaknuti brzim rastom tehnologija, telekomunikacije i umrežavanje su prodrli u sva područja ljudskih aktivnosti i na taj ih način prisilili na potpuno nove načine rada i kreiranje novih područja. Znanje, koje se temelji na informacijama te kulturološkim i duhovnim vrednotama, postalo je neovisna sila te najznačajniji činilac društvene, ekonomske, tehnološke i kulturne preobrazbe. Općina Malinska-Dubašnica sa svojom gospodarskom osnovom i obrazovanom radnom snagom svoj gospodarski razvoj mora graditi na novim iskoracima vezanim na već

128 dijelom korištenu i razvijenu resursnu osnovu kao što su nove tehnologije na području turističke i posebno hotelske industrije koje podižu turističku ponudu na puno višu razinu (inteligentni sustavi u hotelskoj industriji, tehnologije koje podržavaju obnovljive izvore energije, treća generacija tzv. difuznih hotela, i sl.). Isto tako to podrazumijeva tehnologije vezanih uz preradu poljoprivrednih proizvoda (maslinovog ulja, voća i povrća) odnosno novih tehnologija prerade eko proizvoda i sl Visoka kvaliteta života stanovništva U težnji za boljim, naprednijim, ljepšim životom, čovjek pronalazi nove tehnike i tehnologije, nova rješenja koja imaju za cilj svestrano poboljšanje uvjeta života i rada. Čovjek nije uvijek svjestan djelovanja i dehumanizirajućih utjecaja koje nose nova, ali ne uvijek i najbolja rješenja pa se ne često moraju otklanjati oni utjecaji ljudskog djelovanja, koje su pojedine interesne skupine stvorile, a nisu u skladu s načelima održivog razvoja. Visoka kvaliteta života stanovništva ne znači samo hranu, odjeću i smještaj, već i sva ona dobra koja ljudima osiguravaju kvalitetu življenja u uvjetima koji osiguravaju određeni stil i ljepotu ambijentalnih vrijednosti, slobodu izražavanja i civilizacijski odnos prema stečevinama suvremenog društva. Stoga se upravo naglasak stavlja na podizanje razine usluga za zaposlene, mlade, ljude treće dobi, ali i za turiste, koji u Općini Malinska-Dubašnica moraju biti dobrodošli i uživati u njegovoj ukupnoj turističkoj i kulturnoj ponudi Strateški ciljevi, prioriteti i mjere 119 Strateški prioriteti se vezuju na strateške ciljeve, a oni proizlaze iz vizije. Uz svaki dugoročni strateški cilj se vezuju strateški pravci djelovanja. Strateški prioriteti su osnova i polazište strategije djelovanja koja osigurava provedbu svakog pojedinog dugoročnog cilja. U praksi se strateški prioriteti pojavljuju kao programski prioriteti ili kao provedbeni programi. Razrada strateških prioriteta bazira se s jedne strane na viziji i dugoročnim ciljevima i s druge strane na ključnim riječima strateških, odnosno problemskih pitanja. Strateška pitanja su pitanja koja usmjeravaju potrebu utvrđivanja strategije djelovanja, odnosno prioriteta. Povezanost strateških ciljeva s vizijom i njihovu daljnju razradu na strateške prioritete i mjere, u nastavku se prikazuje kroz stablo ciljeva Općine Malinska-Dubašnica. Strateški prioriteti Općine Malinska-Dubašnica predstavljaju detaljniju razradu strateških ciljeva, a temelje se na polazištima vizije razvoja Općine Malinska-Dubašnica, analizi postojeće društvene i ekonomske situacije, uz uvažavanje elemenata iz SWOT matrice. Svaki pojedini strateški cilj je razrađen kroz više strateških prioriteta, koji predstavljaju njihovu operativnu razradu. Oblikovanje ovih strateških prioriteta temeljilo se na raspravi po radnim skupinama, a uvaženi su svi relevantni prijedlozi, što je omogućilo rasvjetljavanje ove problematike u duhu specifičnosti Općine Malinska-Dubašnica (uključeni su bili lokalni stručnjaci iz svih relevantnih područja rada i djelovanja).

129 Slika 12: Stablo ciljeva i strateških prioriteta koji proizlaze iz vizije razvoja Općine Malinska- Dubašnica Izvor: Prijedlog članova istraživačkog tima,a temeljem rezultata aktivnosti Stručnog tima i Partnerskog odbora. 120 Od posebnog je značaja da se utvrdi kojem strateškom prioritetu pripada pojedina mjera, kako bi se mogla pratiti njihova realizacija. Strategija razvoja Općine Malinska-Dubašnica se usmjerava na nekoliko glavnih područja djelovanja, a koja su prepoznata već u fazi analize stanja, a njihova operativna provedba će se operacionalizirati kroz mjere i indikatore, što uključuje i pristup određivanja učinka pojedinih strateških programa i projekata. Dakle, polazišta će se temeljiti na sljedećim strateškim razvojnim prioritetima. Prioritet 1 Slijediti načela održivog razvoja Prioritet 2 Razvoj ljudskih resursa usklađivati sa gospodarskim razvojem Prioritet 3 Povećavati asortiman i kvalitetu turističke ponude te prepoznatljivost destinacije

130 Prioritet 4 Razvijati eko-poljoprivredu, stočarstvo, malo poduzetništvo, trgovinu i usluge Prioritet 5 Poticati realizaciju kapitalnih infrastrukturnih projekata Prioritet 6 Osigurati građanima poštivanje visokih standarda društvene odgovornosti i socijalne osjetljivosti Mjera je ona razvojna kategorija koja predstavlja operativnu razradu svakoga strateškog prioriteta i sagledava njegov utjecaj na specifična područja djelovanja (na gospodarstvo, zdravstvo i socijalnu skrb, obrazovanje, zaštitu okoliša, šport, komunalnu infrastrukturu itd.). Stoga mjere treba kategorizirati i primijeniti uz sagledavanje realnih uvjeta u kojima se one moraju provoditi. Očekivani rezultati mjera su sastavni dio kriterija za procjenu projekata, odnosno prioriteta određenog projekta u zadanom vremenskom okviru. Cilj svake mjere je razvoj i to razvoj po načelima održivosti, što mora biti sadržano i u pojedinim programima razvoja. Stoga se svaka mjera sagledava kao podsustav određenog razvojnog cilja i pretpostavka prihvaćanja pojedinog projekta, što zahtjeva da se svaka mjera jasno definira sa formalnog i sadržajnog aspekta. Svaka je mjera dio strateškog prioriteta, a mora slijediti koncepciju definiranu vizijom i ciljevima razvoja, a na način kako to prikazuje sljedeća slika. 121

131 Slika 13: Pregled ciljeva, strateških prioriteta i mjera razvoja Općine Malinska-Dubašnica 122 Izvor: Prijedlog članova Istraživačkog tima,a temeljem rezultata aktivnosti Stručnog tima Općine Malinska-Dubašnica i Partnerskog odbora Općine Malinska-Dubašnica