Balcanii de Vest și Turcia

Transcription

1 Strategia bazată pe rezultate privind cooperarea în Strategija domeniul švedske reformelor reformske a Suediei suradnje cu sa zemljama Europa de Est Balcanii de Vest și Turcia istočne Europe, zapadnog Balkana i Turskom ș za period MINISTRY FOR FOREIGN AFFAIRS, SWEDEN UTRIKESDEPARTEMENTET MFA

2 Dodatak 1 Strategija švedske reformske suradnje sa zemljama istočne Europe, zapadnog Balkana i Turskom za period Očekivani rezultati Ovom strategijom očekivanih rezultata utvrđen je način uporabe sredstava dodijeljenih prema proračunskoj stavci Reformska suradnja sa zemljama istočne Europe, zapadnog Balkana i Turskom u uputama o proračunskoj raspodjeli Side (Švedske agencije za razvojnu pomoć) i Švedskog instituta, kao i sredstava dodijeljenih prema proračunskoj stavci za Sekciju za turskošvedsku suradnju pri Generalnom konzulatu u Istanbulu u uputama Ministarstva vanjskih poslova za relevantne financijske godine. Za strategiju je planiran ukupan iznos od oko 8 milijardi kruna koji će biti realiziran tijekom perioda provedbe strategije. U okviru toga, za Sidu će biti izdvojeno ukupno oko 7,6 milijardi kruna, za Švedski institut oko 191 milijuna kruna, te za Generalni konzulat u Istanbulu oko 49 milijuna kruna. Strategija se sastoji iz tri dijela i obuhvaća zemlje u istočnoj Europi, na zapadnom Balkanu, kao i Tursku. Ona važi tijekom perioda godine što se podudara sa periodom primjene instrumenta Europske politike susjedstva i predpristupne pomoći. Suradnja sa istočnom Europom obuhvaća zemlje koje su članice Istočnog partnerstva (Jermeniju, Azerbajdžan, Gruziju, Moldaviju, Ukrajinu i Bjelorusiju). Tijekom perioda provedbe strategije, potpora istočnoj Europi iznosit će oko 4,2 milijarde kruna, od čega je planirano da Sida raspolaže sa otprilike 4,1 milijardom, a Švedski institut sa oko 80 milijuna kruna. Za realizaciju suradnje sa zemljama zapadnog Balkana (Albanijom, Bosnom i Hercegovinom, Kosovom, Makedonijom, Crnom Gorom i Srbijom) planiran je ukupan iznos od oko 3,6 milijardi kruna, od čega je predviđeno da Sida raspolaže sa oko 3,5 milijarde kruna, a Švedski institut sa oko 60 milijuna kruna. Za realizaciju suradnje sa Turskom planiran je ukupan iznos od oko 610 milijuna kruna, od čega je predviđeno da Sida raspolaže sa otprilike 510 milijuna kruna, Švedski institut sa oko 50 milijuna kruna, a Generalni konzulat u Istanbulu sa 49 milijuna kruna. Strategija ima za cilj strategije pomoći zemljama Istočnog partnerstva, zapadnog Balkana i Turskoj u približavanju Europskoj uniji.

3 2(14) Očekuje se da će aktivnosti u istočnoj Europi pridonijeti ostvarivanju sljedećih rezultata: Tabela 1 Očekivani rezultati u zemljama istočne Europe 1) Bolja gospodarska integracija sa EU i tržišno-ekonomski razvitak - Partnerske zemlje u većem obimu ispunjavaju uvjete EU za zaključivanje i primjenu sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju, uključujući i detaljne i sveobuhvatne ugovore o slobodnoj trgovini (DCFTA) - Konkurentna mala i srednja poduzeća dominiraju u gospodarstvu. 2) Jača demokracija, veće poštovanje ljudskih prava i razvijenija pravna država Sa težištem na boljoj javnoj upravi i pravosuđu - Učinkovitija javna uprava sa administrativnim kapacitetom za provedbu reformi u cilju približavanja EU. - Javne usluge su kvalitetnije i temelje se na načelima jednakih prava i borbi protiv diskriminacije, uz smanjenu korupciju. - Učinkovitije pravosuđe koje pruža jače garancije u pogledu prava na pravično suđenje i podrazumijeva razvijen kazneni sustav, sukladno europskim standardima. - Manje rodnog nasilja, zločina iz mržnje i trgovine ljudima. Sa težištem na većem poštovanju ljudskih prava i boljim mogućnostima za ostvarivanje demokratskog utjecaja - Više pluralizma u civilnom društvu, uključujući političke stranke koje uživaju veću potporu građana. - Bolji uvjeti za demokratsku političku odgovornost i sudjelovanje u političkim procesima, uključujući i promidžbu slobodnih izbora. - Slobodniji i neovisniji mediji. - Partnerske zemlje u većoj mjeri ispunjavaju međunarodne i nacionalne obveze u oblasti ljudskih prava, rodne ravnopravnosti (uključujući EU strategiju za rodnu ravnopravnost) i borbe protiv diskriminacije. - Žene i muškarci su u većoj mjeri jednaki po pitanju mogućnosti utjecaja na oblikovanje društva i vlastitog života. - Ojačano povjerenje među stranama u dugotrajnim sukobima. 3) Kvalitetnija životna sredina, ograničen utjecaj na klimu i veća otpornost u pogledu utjecaja na okoliš i klimatske promjene - Partnerske zemlje u većoj mjeri poštuju EU regulativu i međunarodne sporazume u oblasti zaštite životne sredine, klime i energetike. - Veća ekološka odgovornost građana, gospodarstva i civilnog društva. - Održivije javne usluge u oblastima kao što su vodosnabdijevanje i kanalizacija, upravljanje otpadom, energetska učinkovitost i obnovljive energije.

4 3(14) Očekuje se da će aktivnosti u zemljama zapadnog Balkana pridonijeti postizanju sljedećih rezultata: Tabela 2 Očekivani rezultati u zemljama zapadnog Balkana 1) Bolja gospodarska integracija sa EU i tržišno-ekonomski razvitak - Ojačan kapacitet institucija za nastavak ekonomske integracije sa EU. - Konkurentna mala i srednja poduzeća dominiraju u gospodarstvu. 2) Jača demokracija, veće poštovanje ljudskih prava i razvijenija pravna država Sa težištem na boljoj javnoj upravi i pravosuđu - Učinkovitija javna uprava sa administrativnim kapacitetom za provedbu reformi u cilju približavanja EU. - Javne usluge su kvalitetnije i temelje se na načelima jednakih prava i borbi protiv diskriminacije, uz smanjenu korupciju. - Učinkovitije pravosuđe koje pruža jače garancije u pogledu prava na pravično suđenje sukladno europskim standardima. - Manje rodnog nasilja, zločina iz mržnje i trgovine ljudima. - Jača demokracija i učinkovitost u policijskim snagama. Sa težištem na većem poštovanju ljudskih prava i boljim mogućnostima za ostvarivanje demokratskog utjecaja - Više pluralizma u civilnom društvu, uključujući političke stranke koje uživaju veću potporu građana. - Bolji uvjeti za demokratsku političku odgovornost i sudjelovanje u političkim procesima, uključujući i promidžbu slobodnih izbora. - Slobodniji i neovisniji mediji. - Partnerske zemlje u većoj mjeri ispunjavaju međunarodne i nacionalne obveze u oblasti ljudskih prava, rodne ravnopravnosti (uključujući EU strategiju za rodnu ravnopravnost) i borbe protiv diskriminacije. - Žene i muškarci su u većoj mjeri ravnopravni po pitanju mogućnosti utjecaja na oblikovanje društva i vlastitog života. - Pomirenje i veće povjerenje među stranama i zemljama. 3) Kvalitetnija životna sredina, ograničen utjecaj na klimu i veća otpornost u pogledu utjecaja na okoliš i klimatske promjene - Partnerske zemlje u većoj mjeri poštuju EU regulativu i međunarodne sporazume u oblasti zaštite životne sredine, klime i energetike. - Veća ekološka odgovornost građana, gospodarstva i civilnog društva. - Održivije javne usluge u oblastima kao što su vodosnabdijevanje i kanalizacija, upravljanje otpadom, energetska učinkovitost i obnovljive energije.

5 4(14) Očekuje se da će aktivnosti u Turskoj pridonijeti postizanju sljedećih rezultata: Tabela 3 Očekivani rezultati u Turskoj 1) Jača demokracija, veće poštovanje ljudskih prava i razvijenija pravna država Sa težištem na boljoj javnoj upravi i pravosuđu - Javna uprava sa administrativnim kapacitetom za provedbu reformi u cilju približavanja EU, sa posebnim naglaskom na temeljnim pravima. - Učinkovitije pravosuđe pruža jače garancije u pogledu prava na pravično suđenje sukladno europskim standardima. - Manje rodnog nasilja. Sa težištem na većem poštovanju ljudskih prava i boljim mogućnostima za ostvarivanje demokratskog utjecaja - Više pluralizma u civilnom društvu uz veću potporu stanovništva i promidžba demokratske političke odgovornosti. - Turska u većoj mjeri ispunjava međunarodne i nacionalne obveze u oblasti ljudskih prava, rodne ravnopravnosti (uključujući EU strategiju za rodnu ravnopravnost) i borbe protiv diskriminacije. - Žene i muškarci su u većoj mjeri ravnopravni po pitanju mogućnosti utjecaja na oblikovanje društva i vlastitog života. 2. Kontekst Švedska je jedan od najvećih zagovornika daljnjeg proširenja EU. Približavanje Europskoj uniji je središnje pitanje za zemlje koje teže demokraciji, pravnoj sigurnosti i otvorenosti, kao i održivom ekonomskom razvitku. Jačanje uvjeta za političku odgovornost i sudjelovanje od posebne su važnosti za zemlje u kojima je demokratski razvitak slab ili gdje postoji opasnost pogoršanja. Pored toga, EU postavlja visoke zahtjeve u pogledu prilagodbe u oblasti zaštite životne sredine. U više ovih zemalja je postignut napredak u provedbi reformi, ali i dalje postoje izazovi. Politička nestabilnost, nepromišljene ekonomske i političke odluke, kao i teški socijalni i ekonomski uvjeti negativno su se odrazili na tempo provođenja neophodnih reformi. Inicijative se moraju prilagoditi i planirati na različite načine u ovisnosti o uvjetima koji vladaju u tim zemljama i jačini ambicije za približavanje EU. Istočno partnerstvo je politički okvir za odnose EU i šest partnerskih zemalja u istočnoj Europi. Ovo partnerstvo pokrenuto je godine, pri čemu je Švedska bila jedna od zemalja inicijatora, sa idejom da se Europska unija više fokusira na približavanje ovih zemalja uniji. Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju, uključujući i detaljne i sveobuhvatne ugovore o slobodnoj trgovini (DCFTA) treba poslužiti za ostvarivanje dublje suradnje sa institucijama EU, prilagodbu pravnoj stečevini EU acquis

6 5(14) communautaire i bolji pristup unutarnjem tržištu EU, kao i za širu razmjenu znanja, ideja i iskustava. Partnerstvo obuhvaća i reforme koje je potrebno provesti u spomenutim zemljama da bi se ostvarila želja građana da bez viza putuju u zemlje EU. Proces približavanja zemalja zapadnog Balkana Europskoj uniji provodi se u okviru Procesa stabilizacije i pridruživanja (SAP) koji predstavlja zajedničku politiku EU prema zemljama zapadnog Balkana. Cilj SAP-a je stvaranje preduvjeta za članstvo zemalja zapadnog Balkana u EU. Za to je, između ostaloga, neophodno da one ispune Kopenhagenske kriterije 1 što podrazumijeva opsežne reforme u partnerskim zemljama. Polazna točka za približavanja Turske EU i njenim vrijednostima također je prilagodba Kopenhagenskim kriterijima i provedba Sporazuma o pridruživanju EU. Suradnja na provedbi reformi postepeno će se smanjivati kako se pojedine zemlje budu demokratski i ekonomski približavale EU. Strategija za reformsku suradnju sa zemljama Istočne Europe, Zapadnog Balkana i Turskom zbog toga ima perspektivu i izvan okvira razvojne pomoći. 3. Aktivnosti Potporu treba provoditi zajedno sa ili u vidu dopune EU inicijativama u okviru Europske politike susjedstva (ENI) i predpristupne pomoći (IPA II). Time se jača mogućnost Švedske da utječe na usmjeravanje i provedbu podrške EU. Sida treba iskoristiti mogućnosti provođenja projekata sredstvima dodijeljenim od EU. U provedbi inicijativa mogu se koristiti strateška privremena raspoređivanja zaposlenika. Treba pokušati uspostaviti suradnju sa drugim EU članicama, kao i međunarodnim financijskim institucijama (IFI). Švedska treba raditi na uspostavljanju zajedničkih inicijativa u kojima sudjeluje više donatora. Sida treba raditi na pronalaženju inovativnih metoda razvojne pomoći i mehanizama financiranja. Važno je da pozitivni učinak čvršćih veza sa Europskom unijom i Istočnog partnerstva postane vidljiv. U Istočnoj Europi Sida može pridonijeti provedbi bilateralnih akcionih planova u okviru Europske politike susjedstva za približavanje Europskoj uniji koji se potpisuju između EU i dane zemlje, kao i pomoći ovim zemljama u integraciji i usvajanju temeljnih vrijednosti EU. Sida također treba raditi na tome da regionalne inicijative dopunjuju i pridonose razvitku multilateralne suradnje u Istočnom partnerstvu. Po ocjeni Europskog vijeća, okvir za politiku proširenja Europske unije je važna polazna točka za približavanje zemalja zapadnog Balkana i Turske 1 Kopenhagenski kriteriji podrazumijevaju da zemlja koja ulazi u EU mora biti stabilna demokracija koja poštuje ljudska prava i pruža zaštitu manjinama, ima funkcionalnu tržišnu ekonomiju i javnu upravu sposobnu za provedbu pravne stečevine EU.

7 6(14) Europskoj uniji. Također treba uzeti u obzir i izvješća o napretku koje Europska komisija priprema u okviru godišnjeg paketa proširenja, kao i strategije zemalja koje se donose u okviru podrške EU. Za postizanje rezultata u okviru strategije za istočnu Europu, zapadni Balkan i Tursku, švedska pomoć treba biti usmjerena na one oblasti u kojima Švedska ima usporedne prednosti u odnosu na europsku pomoć, kao i dodanu vrijednost u smislu iskustva, tehničkog znanja, kredibiliteta i fleksibilnosti. Za očekivati je da će švedska pomoć u oblastima koje se odnose na ključne švedske vrijednosti, kao što su ljudska prava, rodna ravnopravnost, demokracija, pitanja LGBT populacije i borba protiv diskriminacije, ojačati europsku razvojnu pomoć. Borba protiv korupcije treba putem integriranih mjera obuhvatiti sve oblasti rezultata u svim partnerskim zemljama. S obzirom na opseg problema i negativan utjecaj na mogućnosti postizanja ciljeva strategije, trebalo bi uzeti u obzir i ciljane mjere. Rodna ravnopravnost treba biti stalno prisutna tema koju treba promicati ciljanim i integriranim mjerama, kao i dijalogom. Pomoć treba prilagoditi uvjetima i problemima svake zemlje zasebno u procesu približavanja Europskoj uniji. To za ove zemlje može značiti da će aktivnosti biti usmjerene na one rezultate koji su u okviru tri dane oblasti relevantni za svaku zemlju pojedinačno. Pri planiranju i provođenju inicijativa, treba uzeti u obzir situaciju u zemljama sa demokratskim deficitom. Inicijative u Bjelorusiji su i dalje prioritet. Veliku važnost treba pridati identifikaciji, procjeni i upravljanju rizicima. U slučaju nepostojanja političke volje za provedbu reformi, može biti neophodno izvršiti disperziju rizika izborom oblasti, inicijativa ili partnera za suradnju. Švedska razvojna pomoć u cijelosti treba biti osmišljena iz perspektive koja uzima u obzir postojeće sukobe. Treba tražiti pristup koji je više regionalan. Izbor između bilateralnih i regionalnih inicijativa treba temeljiti na procjeni koje inicijative imaju najbolje izglede za postizanje rezultata, isplative su i pridonose potpunom usvajanju u partnerskoj zemlji. Aktivnostima kao što su razmjene, suradnja i dijalog, Švedski institut treba pridonijeti postizanju rezultata prije svega u oblasti Jača demokracija, veće poštovanje ljudskih prava i razvijenija pravna država. Švedski institut, s obzirom na vlastitu dodanu vrijednost, također može pridonijeti rezultatima u okviru ostalih oblasti u zemljama istočne Europe i zapadnog Balkana. Aktivnosti Generalnog konzulata u Istanbulu trebaju biti dopuna inicijativi Side u Turskoj i na taj način pridonijeti postizanju rezultata strategije u utvrđenim oblastima. Generalni konzulat u Istanbulu, između

8 7(14) ostaloga, treba poticati širu društvenu debatu i komunikaciju u okviru oblasti očekivanih rezultata, između aktera iz civilnog društva, medija, kulture, višeg obrazovanja, javne uprave i gospodarstva. Početna indikativna raspodjela sredstava po zemljama u prvoj godini provedbe strategije treba biti utemeljena na ranije donesenim bilateralnim strategijama suradnje 2. Raspodjelu sredstava u okviru i između tri dijela strategije treba ponovo razmotriti tijekom perioda provedbe strategije, polazeći od analize zemalja u pogledu političkog i ekonomskog razvitka, obveza, provedenih reformi i ostvarenih rezultata. Analizu treba provoditi koristeći kontinuirano izvještavanje Europske unije o napretku partnerskih zemalja u procesu približavanja Europskoj uniji, kao i procjene koje provode švedske misije u inozemstvu. 3.1 Suradnja sa zemljama Istočne Europe Suradnja sa zemljama istočne Europe obuhvaća šest zemalja koje su članice Istočnog partnerstva Europske unije. U Gruziji, Moldaviji, Ukrajini i Bjelorusiji trebalo bi biti moguće provoditi i bilateralne i regionalne inicijative. U Jermeniji i Azerbajdžanu bi trebalo biti prostora za regionalne inicijative. Očekuje se da će aktivnosti u istočnoj Europi pridonijeti rezultatima u tri oblasti. 1) Bolja gospodarska integracija sa EU i tržišno-ekonomski razvitak Očekuje se da će za određene partnerske zemlje u istočnoj Europi sporazum o stabilizaciji i pridruživanju, uključujući i detaljne i sveobuhvatne ugovore o slobodnoj trgovini (DCFTA), stupiti na snagu tijekom perioda provedbe strategije. Istovremeno, očekuje se da će kod ostalih partnerskih zemalja biti provedene reforme u istom smjeru. Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju i detaljni i sveobuhvatni ugovor o slobodnoj trgovini za cilj imaju bolju ekonomsku integraciju sa EU u više oblasti, kao što su gospodarstvo, poljoprivreda i energetika. U cilju ispunjavanja i primjene standarda EU, potrebno je ojačati kapacitete nadležnih institucija u oblastima trgovine. Neophodno je postići porast konkurentnosti gospodarstva poraste, posebice u pogledu malih i srednjih poduzeća (MSP), kako bi partnerske zemlje mogle iskoristiti mogućnosti koje pružaju sporazum o pridruživanju i detaljni i sveobuhvatni ugovor o slobodnoj trgovini. Inicijative za poticaj poslovanju i poduzetništvu su 2 Raspodjela za Sidu u godini: Albanija 90 milijuna SEK godišnje (UD2008/33439/EC), Bosna i Hercegovina 170 milijuna SEK godišnje (UF2010/27582/EC), Gruzija 120 milijuna SEK godišnje (UF2010/2122/EC), Kosovo 80 milijuna SEK godišnje (UF2009/45168/EC), Moldavija 120 milijuna SEK godišnje (UF2010/59609/EC), Srbija 130 milijuna SEK godišnje (UF2009/18792/EC), Turska Sida 79 milijuna SEK godišnje, GK Istanbul 7 milijuna SEK godišnje (UF2010/2097/EC), Ukrajina 220 milijuna SEK godišnje (UF2008/11210/EC) i Bjelorusija 115 milijuna SEK godišnje (UF2010/20658/EC).

9 8(14) važan dio napora u stvaranju povoljne gospodarske klime, jačanje konkurentnosti i produktivnosti, kao i smanjenje nezaposlenosti, posebice u ruralnim područjima i među mladeži. Projekte sa sličnim ciljevima treba provoditi i u zemljama koje nisu u procesu potpisivanja sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju i detaljnog i sveobuhvatnog ugovora o slobodnoj trgovini, sukladno njihovim obvezama prema EU. 2) Jača demokracija, veće poštovanje ljudskih prava i razvijenija pravna država Sa težištem na boljoj javnoj upravi i pravosuđu Postoji potreba za jačanjem kapaciteta uprave u partnerskim zemljama kako bi se omogućilo provođenje mjera u okviru približavanja ovih zemalja Europskoj uniji. Bez obzira na provođenje općih izbora, često ne postoji mogućnost stvarnog utjecaja građana. Daje se prioritet centralizaciji i kratkoročnim privatnim ekonomskim i političkim interesima u odnosu na reforme koje bi mogle dovesti do dugoročnih poboljšanja za građane i gospodarstvo općenito, posebice ruralno stanovništvo. Trebalo bi zato podržati inicijative koje jačaju samostalno upravljanje na lokalnoj razini i približavaju proces donošenja odluka i njihovo provođenje stanovništvu. Neučinkovitost pravosuđa i nedostatak transparentnosti narušavaju izglede građana da imaju pravično suđenje. U više zemalja nedostaju alternative zatvorskim kaznama, što za posljedicu ima veliki broj građana lišenih slobode. Rodno nasilje, zločini iz mržnje i trgovina ljudima široko su rasprostranjeni problemi koji se moraju rješavati. Švedska, između ostaloga, može pridonijeti naporima na jačanju pravosudnog sustava u pogledu provođenja istraga, podizanja optužnica i izvršenja presuda za ova kaznena djela. Sa težištem na većem poštovanju ljudskih prava i većoj mogućnosti za ostvarivanje demokratskog utjecaja Uloga civilnog društva kao nositelja promjena u zemljama istočne Europe je da služi kao katalizator demokratskog razvitka. Švedska pomoć trebala bi uključivati inicijative za povećanje kapaciteta i održivosti civilnog društva, uključujući političke stranke, neovisne medije i druge nositelje promjena koji rade na jačanju demokratskih vrijednosti i ljudskih prava. Švedska može pridonijeti većoj sigurnosti i zaštiti ovih aktera. Posebice treba uzeti u obzir iskustva dugoročne suradnje između Švedske i organizacija civilnog društva u Bjelorusiji i nastaviti sa davanjem prioriteta skupinama čija prava ugrožava represivno zakonodavstvo i koje su izložene drugim vrstama zlostavljanja. Potpora ugroženim organizacijama

10 9(14) civilnog društva, s obzirom na trenutačnu situaciju u zemljama regije, može se pružati i izvan uobičajenih formi strategije. Slobodan i otvoren pristup internetu važan je za mogućnosti civilnog društva da se organizira i provodi zagovaranje, kao i za mogućnost pristupa informacijama i znanju. Važan zadatak za švedsku pomoć je doprinos transparentnim i demokratskim institucijama i procesima u javnoj upravi na regionalnoj i lokalnoj razini. Ovo je važno kako bi se poboljšali preduvjeti za demokratsku političku odgovornost. U pojedinim zemljama ne postoji besplatno i neovisno visoko obrazovanje. Inicijative u ovim zemljama trebale bi pridonijeti jačanju i dostupnosti besplatnog i neovisnog visokog obrazovanja utemeljenog na demokratskim vrijednostima, što može podrazumijevati inicijative izvan granica zemlje. Diskriminacija ugroženih i marginaliziranih grupa je opći problem. Aktivnosti mogu se posebice usmjeriti na jačanje prava ugrožene djece. Također je važno ojačati prava te povećati priznavanje, kao i poštovanje skupina osoba kao što su LGBT, etničke i vjerske manjine. Važne su inicijative za podizanje svijesti o diskriminaciji i borbu protiv diskriminacije i netolerancije. Važan zadatak za švedsku pomoć je da pridonese tome da pitanja rodne ravnopravnosti dobiju veći politički prioritet, kao i da inicijative osnažuju žene i djevojke i njihove mogućnosti da koriste svoja prava. Inicijative bi trebale pridonijeti promjeni stereotipnih rodnih stavova i neravnopravnih uloga spolova. Treba uključiti muškarce i mladiće kako bi se postigla veća rodna ravnopravnost u društvu. U regiji postoji određeni broj sukoba, kako među zemljama tako i u oblastima koje se odvajaju, što predstavlja prepreku ekonomskom i demokratskom razvitku regije i istovremeno pridonosi slabijoj zaštiti ljudskih prava. Zbog toga su važne inicijative za jačanje povjerenja među stranama u dugotrajnim sukobima kojima se stvaraju preduvjeti za održiva rješenja ovih sukoba i smanjuju mogućnosti za pojavu novih. Moguće je također pružiti potporu većem učešću mladeži u političkim procesima. 3) Kvalitetnija životna sredina, ograničen utjecaj na klimu i veća otpornost u pogledu utjecaja na okoliš i klimatske promjene Više zemalja je posljednjih godina svoje zakonodavstvo i zakonske odredbe prilagodilo uvjetima EU i međunarodnim sporazumima o životnoj sredini, klimi i energetici. Švedska pomoć treba unaprijediti provedbu propisa u ovim zemljama putem potpore jačanju kapaciteta.

11 10(14) Za postizanje održivije ekonomije u smislu zaštite okoliša i klimatskih promjena potrebne su promjena stavova i jaka politička volja. Aktivnosti mogu pridonijeti inovativnim i isplativim inicijativama za integraciju pitanja zaštite životne sredine u cjelokupnu politiku. Ovo se može dopuniti inicijativama za poboljšanje ekološke i društvene odgovornosti gospodarskih subjekata. Korištenje energetskih i prirodnih resursa općenito je veoma neefikasno, a upravljanje štetnim gasovima i otpadom često ne zadovoljava standarde. Inicijative za održive javne usluge treba dopuniti inicijativama za promidžbu održivog upravljanja prirodnim resursima na ekonomskoj, društvenoj i ekološkoj razini. Inicijative mogu uključivati i diverzifikaciju izvora energije Suradnja sa zemljama zapadnog Balkana Suradnja sa zemljama zapadnog Balkana obuhvaća Albaniju, Bosnu i Hercegovinu, Kosovo, Makedoniju, Crnu Goru i Srbiju. U Albaniji, Bosni i Hercegovini, na Kosovu i Srbiji treba omogućiti provedbu bilateralnih kao i regionalnih inicijativa. U Makedoniji i Crnoj Gori bi trebalo biti prostora za regionalne inicijative. Ove inicijative trebaju pridonijeti stvaranju preduvjeta za ulazak zemalja zapadnog Balkana u Europsku uniju. S obzirom na razvoj događaja u regiji, EU posebice stavlja težište na reforme koje se odnose na funkcioniranje pravne države i ekonomski razvitak. Očekuje se da će aktivnosti na zapadnom Balkanu pridonijeti rezultatima u tri oblasti. 1) Bolja gospodarska integracija sa EU i tržišno-ekonomski razvitak Za nastavak ekonomske integracije partnerskih zemalja sa Europskom unijom i njenim unutarnjim tržištem treba ojačati administrativne kapacitete, između ostaloga, s ciljem omogućavanja provedbe sporazuma o slobodnoj trgovini. Inicijative za olakšavanje poslovanja i poduzetništva važan su dio napora na unapređenju konkurentnosti, produktivnosti, te porastu zaposlenosti. 2) Jača demokracija, veće poštovanje ljudskih prava i razvijenija pravna država Sa težištem na boljoj javnoj upravi i pravosuđu Potrebno je ojačati kapacitet javne uprave kako bi se mogle provesti reforme neophodne za približavanje ovih zemalja članstvu u Europskoj uniji. Stoga bi trebalo pružiti potporu inicijativama koje jačaju lokalnu

12 11(14) samoupravu i pridonose približavanju donošenja odluka i njihove provedbe građanima. Nedostatan kapacitet i nezadovoljavajuća neovisnost pravosuđa predstavljaju prepreku za pristup građana pravdi. U okviru napora za jačanje pravosuđa, težište inicijativa također bi trebalo biti na sudskom procesuiranju ratnih zločina. Rodno nasilje, zločini iz mržnje kao i organizirani kriminal, uključujući trgovinu ljudima, široko su rasprostranjeni problemi koji se moraju rješavati. Švedska, između ostaloga, može pridonijeti naporima na jačanju pravosudnog sustava u oblasti provođenja istraga, podizanja optužnica i izvršenje presuda za ova kaznena djela. Pored toga, potrebno je jasnije definirati ulogu policije i poboljšati njen rad u borbi protiv kriminala. Trebalo bi ojačati i veze policije sa europskim strukturama za suradnju u borbi protiv kriminala u Europi. Sa težištem na većem poštovanju ljudskih prava i boljoj mogućnosti za ostvarivanje demokratskog utjecaja Uloga civilnog društva kao nositelja promjena u zemljama zapadnog Balkana je da bude katalizator demokratskog razvitka. Švedska pomoć trebala bi uključivati inicijative za jačanje kapaciteta i održivosti civilnog društva, neovisnih medija i drugih aktera promjena koji rade na jačanju demokratskih vrijednosti i ljudskih prava. Slobodan i otvoren pristup internetu važan je za mogućnost civilnog društva da se organizira i provodi javno zagovaranje, kao i za mogućnost pristupa informacijama i znanju. Važan zadatak za švedsku pomoć je potpora transparentnim i demokratskim institucijama i procesima u javnoj upravi na nacionalnoj, regionalnoj i lokalnoj razini. Pomoć treba pridonijeti zaštiti ljudskih prava sukladno obvezama koje zemlje imaju prema Vijeću Europe. Ovo je važno kako bi se poboljšali preduvjeti za demokratsku političku odgovornost. Žurno je potrebna inicijativa za jačanje prava Roma. Također je važno ojačati prava i povećati priznanje, kao i poštovanje ugrožene djece, LGBT osoba, kao i etničkih i vjerskih manjina. U borbi protiv diskriminacije i netolerancije također su važne inicijative za podizanje svijesti o diskriminaciji. Još jedan važan zadatak švedske potpore je da pomogne u osiguranju većeg političkog prioriteta za pitanja rodne ravnopravnosti, kao i u tome da inicijative pridonose osnaživanju žena i djevojaka i njihove mogućnosti da koriste svoja prava. Inicijative bi trebale pridonijeti promjeni stereotipnih

13 12(14) rodnih stavova i nejednakih rodnih uloga. Muškarci i mladići trebaju biti uključeni kako bi se postigla veća rodna ravnopravnost u društvu. U nekim područjima ove regije vladaju okolnosti karakteristične za sukobe. To se može odraziti kako na demokratski i ekonomski razvitak ovih zemalja, tako i na njihove međusobne odnose i odnose sa Europskom unijom. Inicijative bi zato trebalo usmjeriti na izgradnju povjerenja među stranama u različitim zemljama i doprinos pomirenju s ciljem sprječavanja nastanka novih sukoba. 3) Kvalitetnija životna sredina, ograničen utjecaj na klimu i veća otpornost u pogledu utjecaja na okoliš i klimatske promjene Pružanjem podrške razvitku kapaciteta Švedska treba pridonijeti boljem ispunjavanju uslova koje postavljaju Europska unija i međunarodni sporazumi o životnoj sredini, klimi i energetici. Za postizanje održivije ekonomije u smislu zaštite okoliša i klimatskih promjena potrebni su promjena stavova i jaka politička volja. Aktivnosti mogu pridonijeti inovativnim i ekonomičnim inicijativama za integraciju pitanja zaštite životne sredine u cjelokupnu politiku. To se može dopuniti inicijativama za poboljšanje ekološke i društvene odgovornosti gospodarskih subjekata. Korištenje energetskih i prirodnih resursa općenito je veoma neefikasno, a upravljanje štetnim gasovima i otpadom često ne zadovoljava standarde. Inicijative za održive javne usluge treba dopuniti inicijativama za promidžbu održivog upravljanja prirodnim resursima na ekonomskoj, društvenoj i ekološkoj razini. Inicijative mogu uključivati i diverzifikaciju izvora energije. 3.3 Suradnja sa Turskom Inicijative trebaju pridonijeti bržem prijemu Turske u Europsku uniju. Očekuje se da će aktivnosti u Turskoj pridonijeti rezultatima u sljedećim oblastima. 1) Jača demokracija, veće poštovanje ljudskih prava i razvijenija pravna država Sa težištem na boljoj javnoj upravi i pravosuđu Turska ima funkcionalnu javnu upravu, ali bi se trebala razvijati prema manje centraliziranom upravljanju i većoj neovisnosti. Švedska može

14 13(14) pridonijeti uspostavljanju učinkovitije administracije koja je u većoj mjeri prilagođena potrebama građana. Time bi se ojačala demokracija u Turskoj kao i njena sposobnost za ispunjavanje obveza vezanih za članstvo. Nedostatan kapacitet i neovisnost pravosuđa predstavljaju prepreku za pristup građana pravdi. Od ključne je važnosti da švedsko-turska suradnja pridonese ubrzanju reformi turskog pravosuđa. Pomoć treba posebice pridonijeti jačanju kapaciteta pravosuđa za borbu protiv rodnog nasilja i za zaštitu ljudskih prava sukladno obvezama koje je Turska preuzela od Vijeća Europe. Švedska može pridonijeti naporima na jačanju pravosudnog sustava u pogledu provođenja istraga, podizanja optužnica i izvršenja presuda za ova kaznena djela. Sa težištem na većem poštovanju ljudskih prava i boljoj mogućnosti za ostvarivanje demokratskog utjecaja Bez obzira na provedene reforme, pred Turskom su daljnji izazovi koje mora riješiti kako bi dostigla razinu poštovanja ljudskih prava koju podrazumijeva članstvo u Europskoj uniji. Civilno društvo je katalizator nastavka razvitka i ima potencijal kao pokretačka snaga promjena i instanca koja potiče političku odgovornost. Švedska pomoć trebala bi uključivati inicijative za jačanje kapaciteta i održivosti civilnog društva, medija i drugih nositelja promjena koji rade na jačanju demokratskih vrijednosti i ljudskih prava i koji traže veću odgovornost političkih dužnosnika tako što se zalažu za veću slobodu izražavanja. Od ključne je važnosti da Turska ispuni međunarodne i nacionalne obveze u oblasti rodne ravnopravnosti, ljudskih prava i borbe protiv diskriminacije, tako što će, između ostaloga, u većoj mjeri ispuniti ciljeve Europske strategije za rodnu ravnopravnost. Također je važno da se ojačaju prava i poveća priznanje i poštovanje ugroženih i marginaliziranih skupina. Važne su i inicijative da se poveća svijest o diskriminaciji i ojača borba protiv diskriminacije i netolerancije. Žene su manje zastupljene, između ostaloga, na odlučujućim političkim pozicijama i u ekonomskim aktivnostima. Važan zadatak za švedsku pomoć je da pridonese tome da se pitanju rodne ravnopravnosti da veći politički prioritet, kao i da inicijative osnažuju žene i djevojke i njihove mogućnosti da koriste svoja prava. Inicijative bi trebale pridonijeti promjeni stereotipnih rodnih stavova i neravnopravne uloge spolova. U cilju postizanja većeg stupnja rodne ravnopravnosti u društvu potrebna je uključenost muškaraca i mladića.

15 14(14) 4. Praćenje i analiza rezultata Načini praćenja rezultata navedeni su u vladinim smjernicama za strategije očekivanih rezultata u okviru švedske međunarodne razvojne pomoći. Vladine agencije određuju pokazatelje sukladno smjernicama. Godišnje izvješće i sveobuhvatno izvješće krajem perioda provedbe strategije trebali bi biti izrađeni zajednički za aktivnosti Side i Generalnog konzulata u Istanbulu. Sida je odgovorna za koordiniranje ovih izvješća. Švedski institut zasebno podnosi izvješće vladi. Polovinom perioda provedbe strategije treba provesti i analizu strategije očekivanih rezultata. Sukladno odluci o raspodjeli sredstava među zemljama, treba zatražiti mišljenje od relevantnih švedskih poslanstava u inozemstvu i Ministarstva vanjskih poslova i predstaviti planiranu raspodjelu sredstava. To se može provoditi uz redovne konzultacije.

16 Stockholm Telephone: , Web Web site: site: Cover: MFA, Cover: Communications MFA, Communications Dept. Printed Dept. by: Article Elanders no: UD Grafisk Service 2014 Article no: UD