A-PDF Split DEMO : Purchase from to remove the watermark

Transcription

1 A-PDF Split DEMO : Purchase from to remove the watermark

2 Broj 7, Godište VII. Iskrica List učenika Osnovne škole Vladimira Nazora Feričanci Odgovorna urednica: Anita Azenić, prof. Uredili: Ivona Šipoš, 8. b Martina Svetec, 8. b Dorotea Batrac, 8. b Tihana Mikičić, 8. b Antonija Geljić, 8. a Grafički pripremila: Katarina Kolar, prof. Fotografije: Ivan Kočaj, ravnatelj Kornelije Juranić, prof. Marko Knežević, prof. Izdavač: Osnovna škola Vladimira Nazora Feričanci Za izdavača: Ivan Kočaj, ravnatelj Adresa: Trg Matije Gupca 9, Feričanci Tel.: Fax: E- mail: os-fericanci-001@skole.htnet.hr SADRŽAJ VANUČIONIČKA NASTAVA Pješačenjem do zdravlja Terenska nastava u kontinentalnoj listopadnoj šumi PROJEKTI: Izborna nastava biologije i fizike Imaju li djeca pravo na bezbrižno djetinjstvo Vulkanska erupcija u Feričancima ŠKOLSKI KURIKULUM U FUNKCIJI IZGRADNJE JEDINSTVENOG PROFILA ŠKOLE Pedagoški projekti: Osobni i socijalni razvoj Prevencija ovisnosti mladi i slobodno vrijeme Učiti kako učiti ŠKOLSKA DOGAĐANJA Olimpijski dan Dani kruha Dani kruha u Motičini Božićna akademija LIDRANO Veselo Valentinovo Maškare, maškare Poklade u OŠ Vladimira Nazora Feričanci INTERVJU S TIHANOM NATJECANJA ZANIMLJIVOSTI Želite li znati što će učenici 2. razreda biti kad odrastu? Obnovljena područna škola Mjesec hrvatske knjige IZVOR u Grčkoj IZLETI Maturalac Izlet u Našice ISKRICE ISPRAĆAJI 2 DAN ŠKOLE

3 UVOD Kako su naši učenici i učitelji i ove školske godine bili iznimno vrijedni, opet smo uspjeli prikupiti mnoštvo zanimljivih priloga koji su popratili dio onoga što smo radili. Bilo je tu ozbiljnih projekata, napetih natjecanja, situacija povuci potegni, uzbudljivih izleta, zanimljivih školskih dogañanja, dubokoumnih izreka u obliku školskih bisera učenika i učitelja i još mnogo toga. Zahvaljujemo svima koji su pridonijeli nastanku ovoga broja časopisa. Uredništvo Hrvatski jezik Slavni jeziče Hrvata, riječima bi radosnim otvorio sva ovozemaljska vrata. Mnogi su te zamijeniti htjeli, no u tim pokušajima nisu uspjeli. Ratove svjetske ti si prebrodio, malo koji se Hrvat za tebe nije borio. Danas ponosan i očuvan si ti i do kraja svijeta takav ćeš i ostati. Ljepota tvoja govori sama za sebe, naš jeziče, Hrvati ne mogu bez tebe. Mihaela Zlosa, 8. b 3

4 Obilježavanje Dana planeta Zemlje i Dana voda smo željeli provesti u prirodi te na taj način spojiti ugodno s korisnim. Učenici i nastavnici su teorijska znanja stečena u učionici željeli potvrditi terenskom nastavom u prirodi te smo se tako 30. travnja uputili preko polja i šume do Valenovca gdje smo održali radionice. Kako je sve izgledalo? Tko je što radio? Pogledajmo! Radionica: Šumsko tlo kvadrat po kvadrat Razredi: 6. a/b Voditelji: Karmela Smiljanić, Valentina Petković Ključni pojmovi: biljke u kontinentalnoj listopadnoj šumi, šumsko tlo, slojevitost šume, procjena, kvadratni metar, srednja vrijednost, linearne jednadžbe Aktivnosti: promatranje, crtanje, vježbanje procjene, fotografira- Radionica: Gospodarenje otpadom Razred: 8. c Voditelj: Kristina Marinković Ključni pojmovi: onečišćenje okoliša, biorazgradiv otpad, rasporeñivanje otpada Aktivnosti: prikupljanje otpada, ispunjavanje ankete, izrada plakata Stručni suradnik: Sanela Grepo, knjižničarka Radionica: Mitska bića Razred: 8. b Voditelji: Jasna Petrović, Katarina Kapraljević (sada Kolar), Milan Delić Ključni pojmovi: mitologija, stara narodna vjerovanja, intervju, razgovor s panom, mitski lik u pejsažu Aktivnosti: skupljanje prirodnog materijala, izrada lutkica, osmišljavanje i pisanje intervjua, pisanje pjesme, rasprava 4

5 Radionica: Primjena Pitagorina poučka na konstrukciju pravog kuta Razred: 8. a Voditelji: Slavko Hovanjec, Vlado Cvek, Darko Marijanović Ključni pojmovi: egipatski trokut, indijski trokut, konstrukcija pravog kuta, dijagonale pravokutnika Aktivnosti: pripremanje pomagala za rad, obilježavanje glavnih linija rukometnog igrališta Radionica: Planet Zemlja pokazuje nam put Razredi: 7. a/b Voditelji: Tomislav Bračun, Marko Knežević Ključni pojmovi: orijentacija u prirodi, kronologija obilježavanja Dana planeta Zemlje, Greenpeace Aktivnosti: označavanje na karti, bilježenje smjera kretanja, prikupljanje podataka, razgovor i rasprava Radionica: Razlomcima kroz haiku poeziju Razredi: 5. a/b Voditelji: Anita Azenić, Višnja Leko Ključni pojmovi: pojam razlomka, usporeñivanje razlomaka, zbrajanje i oduzimanje razlomaka, mješoviti brojevi, brojevi ( redni i glavni ), lirika, haiku, motiv, slobodni stih, sedmerac, peterac Aktivnosti: rješavanje listića sa zadacima vezanim uz razlomke, ponavljanje brojeva, primjena obilježja haiku pjesme kroz samostalno oblikovanje pjesme, pisanje pjesama Radionica: Kreativno pisanje Razredi: 7. a/b Voditelji: Marina Čerepinko, Jelena Ergović Ključni pojmovi: voñeno pisanje, osjetila, opisivanje prirode, činkvina, zadani oblik pjesme, misao u pjesmi, kreativno izražavanje Aktivnosti: doživljavanje prirode, pisanje poezije, čitanje poezije Potvrñujući načelo da je priroda najbolji Radionica: Foto session Razredi: svi razredi Voditelj: Kornelije Juranić Ključni pojmovi: pejzaž, portret, makro Aktivnosti: poziranje učitelj, učenici i njihovi nastavnici su ostvarili sve zacrtane ciljeve. Pripremila: prof. Valentina Petković 5

6 Nakon mjesec dana proučavanja šume u učionici, učenici 6. a i 6. b razreda su se 29. listopada uputili u obližnju šumu provjeriti, ponoviti i uvježbati naučene sadržaje. Do svojega odredišta u šumi, šestaši su promatrali prirodu te prikupljali različite materijale iz biljnoga, ali i poneki iz životinjskoga svijeta. Nastava se odvijala u dvije radionice. Učenici su gradivo prirode uspješno povezali sa sadržajima hrvatskog jezika. Kao rezultat ove meñupredmetne korelacije nastala su i literarna umjetnička ostvarenja na temu šume koja najbolje pokazuju kako se čovjek može saživjeti s prirodom. U svemu tome su učenicima pomogle profesorice Valentina Petković i Anita Azenić. Ovoj se ekspediciji pridružio i profesor Marko Knežević u ulozi fotografa. Vrativši se u školu, učenici su izradili tematski pano na kojem su izložili materijale s terenske nastave i pjesmice koje su pisali u sklopu hrvatskog jezika. Jesen u šumi Pripremile: prof. Valentina Petković i prof. Anita Azenić 6 Ljeta nema više jer polako jesen stiže. Sve su ptice na jug o'šle, a vjeverice po lješnjake pošle. Šuma miriše na jesenske kiše dok vjetar polako grane njiše. Lišće sad je najljepše boje; žute, crvene, smeñe, a zelene sve rjeñe. Svi smo radosni jer jesen sreću nosi. Patricia Batrac, 6. a Jesenska šuma Jesenska šuma, šarene boje, to je ono što voli srce moje. Lišće pada, grane dira, a jesenska harmonija svira. Ujutro kapljice rose, uvečer ptice na krilima sunce nose, a usred bijeloga dana priroda kapljice kiše sanja. Tišina svugdje vlada, samo se ptice selice čuju sada. Sunce sja, vjetrić piri, jesensko raspoloženje svugdje se širi. Nives Lukačić, 6. b Šuma Hodam šumom i osjećam miris jeseni. Šušti lišće, grane pucaju, a ptice odlaze na dalek put. Gljiva više nema, a životinje se za počinak spremaju. Vjeverica skače s grane na granu, žireve kupi da ima nešto za prehranu. Zemlja je prekrivena mahovinom i crnim trubačama. U meni radost spava, a zima je sve bliže nama. Mateja Mikičić, 6. b

7 Razmišljajući na početku školske godine kako bi poboljšale i unaprijedile nastavu te je u isto vrijeme učinile zanimljivijom i privlačnijom učenicima, profesorice Valentina Petković i Karmela Smiljanić su si postavile jedan novi izazov udružile su svoje predmete u zajedničku izbornu nastavu iz biologije i fizike. U članku su opisali čime su se sve bavili ove godine. Odlučili smo udružiti svoje pametne umove u posebnu izbornu nastavu, biologija i fizika; 2 u 1. Za ovakvu smo se nastavu odlučili zbog bezbroj pitanja na koja u potpunosti ne može odgovoriti jedan predmet i jedan učitelj. Fizika i biologija u osnovnoj školi naizgled nemaju ništa zajedničko, no ove godine dokazujemo suprotno, a u tome nas vode profesorice Karmela i Valentina. Proteklih smo se mjeseci bavili proučavanjem mnogih činjenica. Neke od njih su: indeks tjelesne mase, utjecaj poroñajne duljine i mase na visinu i masu u pubertetu, proporcije ljudskog tijela, zatim smo se igrali forenzičara - proučavali smo otiske prstiju, odreñivali visinu prema duljini bedrene kosti, izdvojili dna iz banane. Najzanimljivije nam je bilo proučavanje barbike. Utvrdili smo da barbika, iako izgleda savršeno, u stvarnoj veličini u životu ne bi mogla normalno živjeti, hodati, jesti Tako se u radnoj, ali i zanimljivoj atmosferi školska godina približila kraju, a mi smo proučili sva pitanja koja su nas zanimala. Učili smo, ali smo se istovremeno i zabavljali. Ivona Šipoš, 8. b 7

8 Sva bi djeca trebala imati jednaka prava Ove je školske godine u sklopu nastave hrvatskog jezika u 6. i 8. razredima ostvareno nekoliko manjih i većih projekata. Jedan je takav projekt bio istraživanje o pravima djeteta. Nakon što su učenici 8. razreda istražili ovu temu, napisali su problemski članak na temu Imaju li djeca pravo na bezbrižno djetinjstvo. Kako su pojedinci ovoj temi pristupili vrlo ozbiljno, odlučili smo neke sastave ili dijelove sastava podijeliti i s ostalim učenicima. Svakodnevno na televiziji slušam vijesti o stradanju nedužne djece u ratovima, o gladnoj djeci koja u Africi umiru, te o prirodnim katastrofama koja ne zaobilaze djecu. Strašan tsunami u Japanu odnio je na tisuće života od kojih je mnoštvo djece. Velik broj djece koja su preživjela, ostala su bez roditelja, najbliže rodbine, sama na svijetu. Sve se to dogaña daleko od nas, ali ne možemo, gledajući slike stradanja, ne osjetiti tugu i žaljenje. Čak i mnoga djeca ismijavaju i vrijeñaju drugu djecu zbog boje kože, jezika kojim govore, narodnosti, vjere, teškoća u razvoju, roditelja te činjenice imaju li njihovi roditelji više ili manje novaca. Takoñer i česte roditeljske svañe ili rastave roditelja imaju psihičke i emocionalne posljedice na djecu koja se osjećaju razočaranom, zbunjenom, nesigurnom i zapostavljenom. Svoje probleme i nedostatke odrasli ne trebaju svaljivati na djecu jer ona nisu ništa kriva. Njima je potrebna ljubav i pažnja. Svako dijete ima pravo živjeti u obitelji zajedno sa svojim roditeljima, a ako roditelji više ne žive zajedno, svako se dijete ima pravo sastajati i družiti s roditeljem s kojim ne živi. Čini se da su svi zaboravili da su djeca radost i budućnost ovog svijeta. Djeca uvijek trebaju puno ljubavi i pažnje, puno zagrljaja i lijepih riječi. Nažalost, nisu sva djeca sretna. Mnogo njih je nesretno i tužno jer se njihovi roditelji ili drugi ljudi ne brinu za njih i ne pokazuju im da ih vole. Mogu samo reći da mi je žao djece koja na najgori mogući način proživljavaju svoje djetinjstvo - najljepše razdoblje života, te takoñer mogu izraziti zadovoljstvo što ja svoje djetinjstvo provodim sasvim dobro i u normalnim okolnostima. Djeca imaju pravo družiti se sa svojim vršnjacima i sklapati prijateljstva, odmarati se, igrati se i baviti aktivnostima (kao što su sport, glazbene ili druge umjetničke aktivnosti) koje ih vesele i zanimaju te koje su korisne za njihov razvoj. Svako dijete ima pravo živjeti bezbrižno i mirno, zato baš svi moraju nastojati i truditi se da djetinjstvo i odrastanje bude što sretnije jer na temelju toga će dijete jednog dana postati dobar čovjek i bolji roditelj svojoj djeci. 8 Tihana Mikičić, 8. b

9 ... Da bi zaštitili djecu i omogućili im sretno djetinjstvo i odrastanje, odrasli su donijeli poseban ugovor nazvan Konvencija Ujedinjenih naroda o pravima djeteta. Kada bi svatko pokazao mali dio suosjećanja i pomoći, svijet bi bio ljepši, a djeca bi imala pravo na ono što im pripada: bezbrižno djetinjstvo koje bi im omogućilo da postanu dobri ljudi. Zahvalna sam Bogu i svojim roditeljima što mi je omogućeno sretno i bezbrižno djetinjstvo, a kada pomislim na milijune druge djece kojima je već najranije djetinjstvo osuñeno na patnju, osjetim tugu.... Svako dijete ima pravo biti dijete Djeca imaju pravo na bezbrižno djetinjstvo, jer bi djetinjstvo trebalo biti najljepše razdoblje života ispunjeno ljubavlju, igrom, radošću. To je doba kada treba uživati i biti dijete, a brige prepustiti odraslima. Ljudi bi uvijek trebali imati na umu da su sva djeca ista i da imaju ista prava, bez obzira koje su boje kože, vjere, nacionalnosti. Znam da mnogo djece pati u zemljama pogoñenim ratovima, potresima i sličnim katastrofama. Njihovo je djetinjstvo patnja i bol. Teško mi je kada shvatim da su za mnoge dječje patnje krivi odrasli koji ih donose na svijet, a onda se ponašaju neodgovorno i neljudski. Svakom je djetetu potrebna roditeljska pažnja i ljubav, a jedan topao zagrljaj ne košta ništa, a donosi mnogo. Svako dijete ima pravo biti dijete i treba mu pružiti priliku da otkrije u čemu je zaista posebno. Marija Kolarić, 8. a... Djeca mojih godina u nekim krajevima svijeta rade kako bi preživjeli, zarañuju sebi i svojim obiteljima za život, umjesto da su u tim godinama u školi i u društvu svojih prijatelja. Neka od dječjih prava koja bi svi trebali poštivati su: dijete ima pravo na ljubav i njegu sva su djeca jednaka djeca imaju pravo na zdravu hranu dijete ima pravo ići u školu dijete ima pravo na zdravstvenu zaštitu dijete ima pravo na igru dijete ne smije biti primorano na rad dijete ne smije biti zlostavljano dijete ne smije biti žrtva nasilja i rata dijete ima pravo izraziti svoje mišljenje dijete ima pravo na informacije Dorotea Batrac, 8. b 9

10 Kada čujemo pitanje: imaju li djeca pravo na bezbrižno djetinjstvo?, svi odmah pomislimo da djeca imaju dovoljno pružene ljubavi i siguran krov nad glavom, ali često griješimo. U rijetkim slučajevima djeca imaju sve što im je potrebno za bezbrižno odrastanje. Ta djeca nisu ni svjesna koliko im je dobro u životu, koliko im roditelji pružaju ljubavi, što sve rade da bi im priuštili hranu, odjeću i sve ostalo te koliko se žrtvuju za njih. Kada nešto od toga izgube, tek onda shvate što su zapravo imali. Mnogoj je djeci bezbrižno djetinjstvo tek neostvareni san. Zbog nasilja u obitelji mnoga djeca bježe od kuće, žive na ulici bez hrane, pića i krova nad glavom. Neki završe u domu za nezbrinutu djecu ili kod udomitelja. Zna se dogoditi da, kada dijete pomisli da će napokon dobiti normalnu obitelj koja će mu pružiti ljubav, postane rob pa ga iskorištavaju radom ili ga zlostavljaju. Danas na televiziji sve više prikazuju život u Africi. Procjenjuje se da svakih sedam minuta umre jedno dijete od gladi. Mnoga djeca ne idu u školu, ne znaju ni čitati, ni pisati, ne znaju što je to mobitel, kompjuter ili internet. Nikada nisu čuli za slatkiše, a pogotovo ih pojeli. Neki su ostavljeni na milost i nemilost prolaznika. Moj tata trenutno radi u takvom jednom mjestu u Africi. Svaki puta kada doñe kući, priča mi o djeci koju je upoznao. Mnogo je puta svoj obrok podijelio s djecom koja o tome mogu samo sanjati. U Africi postoje različite bolesti. Postoje i lijekovi kako bi se izliječilo od tih bolesti, ali ljudi nemaju novaca za njih, stoga mnoga djeca i odrasli umiru. No, koliko god im je teško, djeca uvijek pronalaze razlog za smijeh i veselje. Ova me tema potakla na razmišljanje i počinjem shvaćati da moram biti zahvalna za sve što mi roditelji pružaju i za sve što imam. Matea Špehar, 8. b Ne možemo popraviti svijet, ali se nadamo da će vas ovaj članak potaknuti da makar razmislite kako vi možete nekome uljepšati dan, izmamiti osmijeh, pomoći u nevolji, biti dobar prijatelj, sestra, brat, kći, sin. Razmislite koliko biste učinili da svaki dan napravite nekoliko malih, sitnih, ali dobrih djela za koja će vam trebati samo malo vašega slobodnoga vremena. Razmislite što možete poduzeti da svakim danom postajete bolji ČOVJEK. Pripremila: prof. Anita Azenić 10

11 U vrijeme kada Australiju pogañaju poplave i tropske oluje, a istočnu Aziju svakodnevni potresi, u našoj se školi dogodila nesvakidašnja pojava vulkanska erupcija, i to nekoliko njih. Učenici petog razreda: Matea Miñić, Tina Mikičić, Mandica Zlosa, Vinko Boltadžija, Timotej Tomac, Karla Vrabac, Anamarija Delbijanko, Monika Jukić, Tonka Benić te učenica osmog razreda, Mirta Batrac, na dodatnoj su nastavi geografije dobili upute o izradi vlastitog vulkana. Vulkane su učenici izradili sami kod kuće. Plastičnu su čašu obložili zemljom, po mogućnosti glinom, koju je potom trebalo osušiti, zapeći, obojiti i postaviti na postolje. Naša se erupcija dogodila 1. veljače. Učenici su u školu donijeli nekoliko lijepih vulkana različitih veličina. Na vulkanu kojeg su izradile Monika Jukić i Tonka Benić, zajedno smo napravili pokus demonstracije vulkanske erupcije. U krater vulkana smo stavili plastičnu čašu, a zatim smo u čašu koja se nalazila u vulkanu dodali 2-3 čajne žlice sode bikarbone (ili praška za pecivo). Trećinu čaše smo napunili vodom, u to umiješali nekoliko kapi deterdženta za pranje suña i crvenu boju za kolače (koncentrat jagode ili višnje). Nakon toga smo u krater vulkana ulili oko decilitar octa, nakon čega su se naši vulkani probudili te je započela erupcija laganim izlijevanjem lave iz kratera vulkana. Iako su neki učenici očekivali i nadali se da će zbog provale vulkana nekoliko dana biti pošteñeni pohañanja nastave, to se nije dogodilo. Erupcija je bila polagana, nije bila eksplozivna, tako da se suprotno nekim očekivanjima, nakon pokusa, nastava odvijala dalje svojim tijekom. Pripremio: prof. Tomislav Bračun Nakon što su se učenici na dodatnoj nastavi upoznali s izvoñenjem pokusa vulkanske erupcije, na redovnom su satu iz geografije, prilikom obrade gradiva o unutarnjim silama koje oblikuju reljef Zemlje, imali priliku demonstrirati pokus pred svojim prijateljima u razredu. To su isti dan učinili u 5. a, a sljedećeg dana u 5. b razredu. Njihovi su prijatelji iz razreda bili oduševljeni pokusom. 11

12 Glavna je zadaća školskog kurikuluma izgradnja jedinstvenog profila škole koji proizlazi iz nastavnog plana i programa. Nužne pretpostavke za ostvarivanje ciljeva postavljenih u kurikulumu su: postojanje stručnih kompetencija učitelja, usmjerenost odgoja i obrazovanja na učenika, kvalitetna suradnja na relaciji roditelji škola, podrška i pomoć lokalne zajednice. Na temelju samovrednovanja od strane stručnih vijeća razredne i predmetne nastave, te Školskog tima za kvalitetu, na sjednici Učiteljskog vijeća smo utvrdili prioritetna područja i aktivnosti na koje smo stavili veći naglasak te utvrdili ciljeve kurikuluma na školskoj razini: stjecati temeljna i opća znanja primjenom suradničkog učenja i timskog rada te razvijati sposobnosti primjene znanja i vještina potrebnih za cjeloživotno učenje afirmirati društvene vrijednosti, razvijati socijalne kompetencije, meñusobno uvažavanje učenika i učitelja, osobito komunikacijske vještine i nenasilno rješavanje sukoba s ciljem unapreñivanja kulture ponašanja učenika i poštivanja školskih pravila poticati i razvijati učenikovu osobnost, te omogućiti osobni i socijalni razvoj svakog učenika omogućiti povezanost sadržaja izmeñu različitih predmeta / područja uz veću zastupljenost terenske i projektne nastave upoznavati i uvažavati vrijednosti kulture i tradicije svoga naroda i poštivanje drugih kultura i tradicija poticati i razvijati svijest o potrebi očuvanja prirode i eko sustava u okruženju i globalno s ciljem očuvanja zdravlja u zdravom okolišu razvijati poduzetnički duh kod učenika kroz ponovno pokretanje rada učeničke zadruge jačati povezanost škole i lokalne zajednice kroz učeničke projekte Ove smo školske godine realizirali znatan broj projekata u razrednoj i predmetnoj nastavi. Učenici su timskim radom na projektima produbljivali stečena znanja i razvijali kompetencije. 12

13 Cilj projekta: afirmirati društvene vrijednosti i unaprijediti kulturu ponašanja učenika kroz izgradnju uspostavljenog školskog vrijednosnog sustava i pozitivnog ozračja razreda i škole. ZAJEDNO PROTIV NASILJA PRIHVAĆANJE RAZ- LIČITOSTI ISKUSTVENO UČENJE U sklopu projekta provedena su anketna ispitivanja, organizirane rasprave na Vijeću učenika, realizirane pedagoške radionice i debate o negativnom utjecaju vršnjaka, utjecaju medija na identifikaciju mladih, osobito utjecaju filmskog programa na modele ponašanja, te su izrañena i prihvaćena razredna pravila. Realizacija je pojedinih sadržaja prezentirana kroz izradu plakata i tematskih panoa o toleranciji i miroljubivom rješavanju sukoba, te pravima djeteta. BAROMETAR EMOCIJA - OLUJA IDEJA RE- CI NE KREATIVNO RJEŠAVANJE PROBLEMA NASILJU PORUKE RASPRAVE DEBATE SURADNIČKO UČENJE Svaka škola prepoznatljiva je po jedinstvenoj kulturi koja je odraz meñuljudskih odnosa svih sudionika odgojno-obrazovnog procesa. Odgojnim radom u školi naglasak smo stavili na razvoj učenika kao osobe i člana zajednice. 13

14 Osnovni je cilj projekta unaprjeñivanje zaštite zdravlja mladih i smanjivanje interesa za sredstva ovisnosti te pravilno korištenje slobodnog vremena kroz različite izvannastavne i izvanškolske aktivnosti. Mladi se ljudi na putu odrastanja susreću s brojnim izazovima i teškoćama sazrijevanja. Svakodnevno smo svjedoci rizičnog ponašanja mladih za vrijeme boravka izvan kuće i neorganiziranog provoñenja slobodnog vremena. Anketnim smo ispitivanjem učenika i roditelja osmih razreda željeli ispitati stavove i navike naših osmaša o konzumiranju alkohola, pušenju, izlascima i načinu provoñenja slobodnog vremena. Učenici kao glavni razlog pušenja cigareta navode utjecaj vršnjaka i želju da budu prihvaćeni u društvu te da ispadnu važni pred vršnjacima. Redovito puši cigarete 12 % učenika, ponekad 33 % učenika, a 55 % učenika uopće ne puši. Alkoholno piće konzumira ponekad 82 % učenika 8. razreda zbog zabave u posebnim prilikama kao što su roñendani, razne proslave i tulumi. Interesantno je da svega 8,3 % ispitanih roditelja smatra da njihova djeca ponekad konzumiraju alkohol, a 80,5 % roditelja smatra da njihova djeca uopće ne konzumiraju alkohol. Vikendom izlazi 31 % učenika, svaki dan izlazi 27,5 % učenika, a svega 23,5 % učenika uopće ne izlazi. Djevojke češće izlaze u grad nego dečki. Za 25 % učenika izlasci su ograničeni do 23 sata, dok 47 % učenika može ostati vani do izmeñu 24 i 3 sata ujutro. Najčešće se izlazi u društvu prijatelja u disko klubove i kafiće, a u manjoj mjeri privatno kod prijatelja. 14 Kvalitetno slobodno vrijeme provodi 41,2 % učenika družeći se s vršnjacima i baveći se sportom. Učenici smatraju da najviše nedostaju mjesta za okupljanje i organizirane aktivnosti mladih ( 71 % ), te pop i rock koncerti ( 19,6 % učenika). Iz dobivenih je podataka vidljivo da mladi ljudi ne znaju kuda sa sobom i kako kvalitetno ispuniti slobodno vrijeme. Danas se može govoriti o fenomenu dosade koja ispunjava slobodno vrijeme mladih, besciljnom lutanju, gledanju televizijskog programa i surfanja internetom Slobodno vrijeme 55 % učenika provodi gledajući TV - program, slušajući glazbu, igrajući igrice te provode vrijeme na facebooku. Podaci dobiveni anketom jasno ukazuju na nedostatak organiziranih aktivnosti za mlade u lokalnoj sre- dini i potrebi veće uključe- nosti svih društvenih institucija i subjekata koji se bave mladim lju- dima. Rezultati ankete bili su polazište za osmišljavanje aktivnosti na nivou škole. Kroz redovnu nastavu biologije, radionice

15 KREATIVNO PROTIV PUŠENJA EDUKATIVNI LECI UČENIKA Učenici naše škole sudjelovali su u projektu Centra za prevenciju i liječenje bolesti ovisnosti Osijek. U sklopu projekta testiranja Slučajnog uzorka učenika osmih razreda na psihoaktivne tvari testirano je 26 učenika naše škole. Izuzetno smo ponosni na negativne rezultate svih testiranih učenika. Rad na prevenciji ovisnosti nesumnjivo mora prijeći okvire škole i mladim ljudima stvoriti u njihovom okruženju kvalitetne sadržaje provoñenja slobodnog vremena kao alternativu noćnim izlascima, boravku u kafićima i konzumiranju alkohola. PJEŠAČENJEM DO ZDRAVLJA Cilj je projekta osposobiti učenike za učinkovitu organizaciju vlastitog učenja, steći vještine planiranja i organiziranja učenja te razviti pozitivan stav prema učenju i odgovornost za vlastito učenje i postignut uspjeh. Aktivnosti su realizirane u petim i šestim razredima kroz pedagoške radionice. Timskim su radom pedagoginje i učitelja hrvatskog jezika, matematike, povijesti i zemljopisa učenici stjecali nove spoznaje o planiranju i organiziranju učenja, te važnosti ponavljanja gradiva. U vedroj su se atmosferi razmjenjivala iskustva, demonstrirali recepti uspješnog učenja, bistrile dileme važnosti svakodnevnog učenja i pisanja domaćih zadaća i razvijale nove tehnike uspješnog učenja. Učenici su iznosili poteškoće vlastitog učenja, postavljali brojna pitanja te uz pomoć predmetnih učitelja upoznali strategije i metode učenja pojedinih predmeta. Pedagoške radionice Pripremila: pedagoginja Mirjana Bilić 15

16 Na samome početku školske godine, već u prvome tjednu, obilježili smo Olimpijski dan. (To pokazuje s koliko smo entuzijazma i elana krenuli u nove radne pobjede.) Dan sporta smo obilježili na obližnjem nogometnom igralištu. Na sportskim su aktivnostima sudjelovali svi učenici i učitelji, a natjecali su se u olimpijskim igrama koje su zajednički osmislili. ZAJEDNIČKA ŠETNJA DO IGRALIŠTA U BIJELIM MAJICAMA USPJEŠNO PALJENJE BAKLJE... I OVAJ PUT U RUKAMA PROFESIONALACA... VATROGASCI TAJ DAN NISU IMALI POSLA... Nakon dobroga rastezanja i zagrijavanja, igre su mogle započeti. Voñeni natjecateljskim duhom i spoznajom da su izvan školskih klupa, učenici su pokušali pokazati tko je najbolji, najbrži i najspretniji. Na kraju smo odali priznanje najuspješnijima, no pohvaljujemo i trud svih ostalih sudionika. 16 Pripremila: prof. Anita Azenić

17 Patricia Batrac, 6. a Učenici i učitelji predmetne nastave su 25. listopada obilježili DANE KRUHA. Za razliku od proteklih godina, kada je raznoliko bogatstvo hrane i plodova jeseni bilo izloženo pred crkvom, ove je godine to učinjeno pred školom što se pokazalo i više nego uspješnim. Nakon prigodnog programa, svećenik je blagoslovio hranu te su svi prionuli stolu. Vrijedne su majke, bake, tete i strine opet dale sve od sebe te su ponovo uspjele iznenaditi slasnim kruhovima, slatkim i slanim kiflicama, gužvarama, sočnim provama i pitama te mnogobrojnim drugim slasticama na kojima im se ovim putem zahvaljujemo. Cijela je svečanost protekla u veselom raspoloženju čemu su osobito pridonijeli i razigrani tonovi slavonskih pjesama kojima su nas počastili članovi KUD-a MANUEL. Pripremila: prof. Anita Azenić Slavonija nas dariva iznova Stigla jesen iznenada Hodam po plaštu zlatno rumenih boja koje su se rasule po čitavom selu. Stigla jesen iznenada. Tiho daje znak da počne slavlje, slasno vino i grožñe nam daje. Dunje mirišu kao uspomene, osjeća se nemir u jatima ptica. Na stolu kruh, topao i mek; osmijeh nam na licu sja kao djetetu što iskrenu ljubav treba. Njegov miris leti daleko, u beskraje noćnog neba. Hodam po plaštu zlatno rumenih boja. Matea Špehar, 8. b Prostrano slavonsko polje daruje nam klasje zlaćane boje. Iz ispucane zemlje naše, loza svojim listovima maše. Na njoj rumeni grozd stoji, što će postati vino, više se ne boji. Mirisna dunja smješka se s grane, dok je vjetar ne sruši i na kraj životu stane. Dozrio je kukuruz žut, a ptice pjevice skupljaju se u jata i kreću na dalek put. Magla je svakim danom gušća, a hladne kiše pojava sve češća. Dok jesen donosi iznenañenja nova, Slavonija nas dariva iznova. Mihaela Zlosa, 8. b Kruh Jedno zrno malo i prašno odlučilo je postati brašno. U mlin se uputilo tada i brašno je postalo sada. Brašno, sol i kvasac s malo vode mlake, spretno zamijesiše ruke moje bake. Na kraju života tog malog zrna žita, na stolu osta samo kruha šnita. Ivona Šipoš, 8. b Kruh Jedna baka recept čita, za slasni kruh od žita. Dok ga pravi, brašno joj na glavi. Kad baka kruh iz pećnice vadi, unuci čekaju da se on ohladi. Oni kruh vole jesti i veselo košarice plesti pa u njih stave plave šljive i ostale plodove s njive. 17

18 Dani kruha u Motičini Dana 22. listopada naša je škola proslavila Dan zahvalnosti koji se slavi u mnogim zemljama svijeta. To je dan kada se podsjećamo koliko zahvalnost ima mjesta u našim životima i u našim srcima. Ovaj je dan posvećen zahvaljivanju za plodove zemlje kojima je Bog obdario našu zemlju i omogućio nam da i sami sudjelujemo u njegovu stvaranju. Učenici i roditelji Osnovne škole Vladimira Nazora u Donjoj Motičini svoju su zahvalnost prema Bogu i čovjeku iskazali u pripremi raznih slastica od brašna, maka, lješnjaka, jabuka i drugih raznih plodova zemlje. Tako su se na našim stolovima našle kiflice, makovnjače, orahnjače, lepinje te kruh s marmeladom i masni kruh s paprikom. Naši su učenici pripremili i program koji je upotpunio čitav doživljaj. Predstavili su se prigodnim recitacijama, pjesmicama i igrokazima, a osobito su bili ponosni na dolazak crkvenog zbora koji broji tridesetak članova jer su u zboru pjevale njihove bake i djedovi. Spoj životnog iskustva naših baka i radoznalih dječjih pogleda sigurna su garancija Roditelji, bake i djedovi naših učenika okupili su se u velikom broju te tako ovaj naš Dan zahvalnosti učinili još toplijim. Na samom je kraju naš pater Igor Andrijević blagoslovio plodove zemlje i još jednom nas podsjetio na mali dar koji možemo pružiti onome od koga nešto primamo. 18 Učenici su bili obučeni u narodne nošnje, a stolove su krasili stolnjaci naših baka i prabaka koje su godinama vrijedno čuvale svoju tradiciju. Pripremila: učiteljica Marina Falamić

19 Uoči Božića u našoj je školi 23. prosinca održana svečana akademija. Akademija je započela prigodnim govorom našega ravnatelja Ivana Kočaja, a zatim su voditeljice Martina Svetec i Dorotea Batrac pozdravile učenike naše škole, djelatnike i roditelje. U program nas je uveo školski zbor pjesmom Zvončići. Zbor je otpjevao nekoliko pjesama koje je učenike uvježbao učitelj glazbene kulture Davor Krstičević. Poslije zbora nam se predstavila recitatorska skupina učitelja Milana Delića božićnim recitalom Noćas čekamo ljubav. Nakon recitatora ponovo je na scenu došao naš raspjevani zbor. Pjevali su pjesmu U to vrijeme godišta. Zatim nas je igrokazom Jezikova juha zabavila dramska skupina učiteljice Jasne Petrović. Načuli smo da je igrokaz pripremljen za našega ravnatelja. Poslije Jezikove juhe je ponovno zapjevao zbor. Ovaj su put pjevali pjesmu Bijeli Božić. Uslijedio je igrokaz Svjetlo se ne smije ugasiti kojim nam se predstavila Katolička mladež pod vodstvom naše kuharice Danijele Bužonja. Na samome su se kraju pjesmom Merry Christmas everyone u program uključili Englezi pod vodstvom učiteljice Kristine Mihaljević Bando. Ovo nije bio kraj naše akademije. U drugome je dijelu uslijedio Supertalent kojega je vodila učenica Tihana Mikičić. Sudjelovalo je dosta učenika, a prva je nastupila plesna skupina Science Fiction koja je pred kraj imala malih poteškoća s glazbom, no, bez obzira na sve, bile su jako dobre. Zatim je na red došla plesna skupina XDance. Učenica Ivona Flam svoj nam je talent pokazala svirajući tamburicu. Svi učenici koji su predstavili svoj talent su bili jako dobri, no najveći je favorit bio Danijel Bošnjaković koji je otpjevao ljubavnu pjesmu Volio sam jednom jako te svojom izvedbom zaslužio najveći pljesak. Na samome je kraju uslijedila modna revija 8. a razreda. Njihov je nastup bio toliko komičan da su se i učitelji smijali. Ova je modna revija ujedno bila i posljednja točka naše božićne akademije na kojoj smo se svi dobro zabavili. Dorotea Batrac, 8. b Ovaj je igrokaz u dvoranu unio svjetlo povjerenja, nade, radosti i mira. Zatim je na scenu opet došla dramska skupina učiteljice Jasne Petrović s igrokazom

20 Školska smotra LiDraNo održana je 18. siječnja. Nakon pozdravnih i uvodnih riječi učitelja Milana Delića, krenuli smo s programom. Prvo su nastupile scenske skupine. Kako je ove godine dozvoljeno izvoñenje neobjavljenih tekstova, naši su si učitelji, a ujedno i mentori skupinama, Jasna Petrović i Milan Delić dali truda te sami osmislili i napisali tekstove predstava. zdravlje ono najdragocjenije u životu - Borba protiv podmukle bolesti leukemije kojega su napravile Ivona Šipoš ( 8. b ) i Martina Svetec ( 8. b ) u suradnji s mentoricom Anitom Azenić. Pohvaljujemo sve učenike koji su sudjelovali na Školskoj smotri, a najuspješnijima želimo puno uspjeha na Meñuopćinskoj smotri LIDRANO. Pripremila: prof. Anita Azenić Božićno drvce Učiteljica Jasna je napisala tekstove za predstave te Jezikova juha kojima je dala publici povoda za razmišljanje, ali i smijeh, a učitelj Milan je napisao predstavu Snaš' Manda kojom je takoñer u više navrata nasmijao sve prisutne. Daleko u šumi, izmeñu velikih stabala, izraslo je malo božićno drvce. Zahladnjelo je, a malo je drvce poželjelo ući u nečiji dom. Došli su i dani Božića. Drvca su se unosila u domove, a malenom se drvcu ostvarila želja da napokon uñe u nečiji dom. Nije ni slutilo koliko sreće, dobrote, ljubavi i veselja će ga tamo dočekati. Počelo je ukrašavanje. Bezbroj šarenih kuglica zauzelo je svoje mjesto i popunilo grančice božićnog drvca. Sjajne lampice, omotane oko drvca, nježno su svjetlucale poput zvijezda na nebu. Kako je odmicala noć, tako je i drvce u svojoj raskošnoj ljepoti dočekalo božićno jutro. Josipa Manović, 3. razred Božićno drvce U gustoj šumi stajalo je malo drvce, bijelim plaštom pokriveno. Mraz mu grančice prekrio, a od zime samo što nije kleknulo. 20 Sve su tri kazališne skupine bile uigrane i uvježbane te su se zasluženo plasirale na Meñuopćinski LiDraNo koji će se održati 28. siječnja u OŠ Dore Pejačević u Našicama. Nakon skupnih scenskih nastupa, uslijedili su pojedinačni scenski pod mentorstvom učitelja Milana Delića. Prosudbena je komisija i ovaj put imala težak zadatak pri odabiru najboljih jer su svi recitatori bili jako dobri, ali nijanse su ipak presudile u korist Tonke Benić ( 5. b ), Monike Jukić ( 5. b ) i Danijela Markulića ( 7. a ), troje učenika koji će nas predstavljati u Našicama. Poslije pojedinačnih nastupa, nekoliko je učenika pročitalo svoje literarne radove. U ovoj su se kategoriji dalje plasirali: Josipa Manović i Fabijan Brkić iz 3. razreda te Andrea Vidaković ( 8. a ) i Mihaela Zlosa ( 8. b ). Mentorice naših literaraca su učiteljice Marlena Šahinović i Anita Azenić. Na Meñuopćinskom će se LiDraNu predstaviti i naša novinarska skupina intervjuom Čuvajte svoje zdravlje jer je Vjetar ga svojim tijelom obgrlio, nad njim se sažalio. U šumici je kašljalo, dok u kuću nije dospjelo. Dječja ga ručica okitila, u čudesnu zvijezdu pretvorila. Fabijan Brkić, 3. razred Jesen Stigla jesen - maglom. Stigla jesen - kišom. Stigla jesen - suncem. Stigla jesen s predivnim voćem, povrćem i cvijećem. Fabijan Brkić, 3. razred