ODABRANA POGLAVLJA IZ

Size: px
Start display at page:

Download "ODABRANA POGLAVLJA IZ"

Transcription

1 SVEUČILIŠTE U ZAGREBU UČITELJSKI FAKULTET KATEDRA ZA INFORMACIJSKE ZNANOSTI prof. dr. sc. Ljubica Bakić-Tomić doc. dr. sc. Mario Dumančić ODABRANA POGLAVLJA IZ METODIKE NASTAVE INFORMATIKE sveučilišna skripta Drugo dopunjeno izdanje ISBN Zagreb, travanj 2012.

2 IZVADAK IZ RECENZIJA "Skripta s naslovom "Odabrana poglavlja iz metodike nastave informatike" autora doc. dr. sc. Ljubice Bakić-Tomić i doc. dr. sc. Maria Dumančića, je sveučilišna skripta koja broji 194 stranice teksta pisanog u digitalnom obliku, sadrži 8 poglavlja i brojna potpoglavlja, te preko 60 slika ili shema, dijagrama ili tabela i 4 veća priloga. Broj referenci citirane i korištene literature je 197. Područje znanosti koje autori predstavljaju u sveučilišnoj skripti ODABRANA POGLAVLJA IZ METODIKE NASTAVE INFORMATIKE, ima posebnu važnost, jer pokriva danas posebno ubrzano razvijani dio informatike, informatičke znanosti i prakse, te informatičke tehnologije, kojom trebaju ovladati mnogobrojni studenti svih znanstvenih i stručnih usmjerenja. Skripta je znalački kombinirana sa udžbenicima informatike za studente društvenih i tehničkih znanosti, te usklađena sa važećim edukacijskim programima dodiplomskih i poslijediplomskih studija informatike i informacijske znanosti i tehnologije kao i predavanjima autora na učilištima u Hrvatskoj, a posebno na Učiteljskom fakultetu, Sveučilišta u Zagrebu. Sva nazivlja i jedinice usklađene su sa tehničkim normama Učiteljskih fakulteta u Hrvatskoj. Skripta je prvenstveno namijenjena studentima Učiteljskih fakulteta u Hrvatskoj, a mogu je koristiti i studenti ostalih srodnih fakulteta." Recenzent: red. prof. dr. info. sc. Slavko Šimundić "Sveučilišna skripta "Odabrana poglavlja iz metodike nastave informatike" rezultat je višegodišnjeg rada autorskog dvojca doc. dr. sc. Ljubice Bakić-Tomić i doc. dr. sc. Maria Dumančića, sa Učiteljskog fakulteta u Zagrebu. Osnovni kriteriji za odabir tema koje su u skripti obrađene bile su potrebe studenata, budućih učitelja razredne nastave s modulom informatika, ali i znanstveni i tehnički dosezi informacijsko-komunikacijskih alata, obrazovnog software-a kao i ostalih obrazovnih inovacija iz svijeta. Sve je to znalački metodički obrađeno u skripti kako bi budući učitelji mogli suvereno vladati novom informacijskom tehnologijom, oblicima, znanjima i vještinama, te na primjeren način to približiti djeci, njihovim budućim učenicima." Recenzent: prof. dr. sc. Vladimir Šimović 1

3 Sadržaj 1. Uvod Informacijsko-komunikacijske tehnologije i obrazovanje ICT tehnologija u Hrvatskoj Primjena ICT tehnologije u nastavi Kompetencije učitelja Utjecaj uporabe računala u odgoju i obrazovanju djece u osnovnoj školi Utjecaj računala na osnovne sposobnosti Evolucija osnovnih sposobnosti Pedagoški pristupi Istraživanja o uporabi računala u Hrvatskoj Obrazovanje učitelja za uporabu računala u nastavi Obrazovanje učenika za uporabu računala u nastavi Opremljenost učionica i potrebni uvjeti za primjenu računala u nastavi Uporaba računala u nastavi Uporaba računala u radu s darovitom djecom Uporaba računala u radu s djecom sa posebnim potrebama Zanimljivosti u svijetu računala buđenje kreativnosti u radu s djecom D grafika Robotika Učenje i Internet Internet World Wide Web Uporaba Interneta u odgojno-obrazovnom procesu Sigurna uporaba Interneta (kod kuće i u školi) Učenje i poučavanje na daljinu Što je to učenje i poučavanje na daljinu? Definicija učenja i poučavanja na daljinu Učenje i poučavanje na daljinu - povijesni razvoj

4 4.6. Posebnosti cjeloživotnog učenja i poučavanja na daljinu Učenje i poučavanje na daljinu Učenje i poučavanje na daljinu u okviru akademske zajednice Alati za e-learning Standardi na području e-leraning-a Tehnologije za realizaciju e-learning-a Portali za samoučenje Online provjeravanje znanja E-learning klasifikacija Virtualna učionica Primjena računala u budućnosti CALL (eng. Computer-Assisted Language Learning) Uvod Povijesni razvoj Vrste CALL programa Programski paket "Before You Know It" O programu Mogućnosti programa Upute za učenje Prednosti i nedostaci programa "Before You Know It" Programiranje Evaluacija programskih jezika Proceduralni programski jezici Objektno-orijentirani programski jezici Objektno-orijentirano programiranje Osnovne karakteristike objektno-orijentiranog modela Objekti u objektno-orijentiranom programiranju Usporedba proceduralnog i objektno-orijentiranog programiranja Operacijski sustav Windows Informatika i programski jezici u obrazovanju Igra i učenje od prvog razreda Program Scratch Objektno-orijentirano programiranje kroz oči djeteta

5 8.8. Programski jezik PC LOGO Razvoj programa Verzije LOGO jezika LOGO u osnovnoškolskom programu Sučelje LOGO jezika Programiranje Literatura Prilog A Popis web stranica za učitelje, učenike i djecu Prilog B Primjeri korištenja aplikacije Power Point u nastavi i poslovima učitelja Prilog C Primjena računala u nastavi matematike (redovna nastava) Prilog D Programski jezik LOGO

6 1. Uvod Živimo u doba sveopće informacijske-komunikacijske revolucije koju karakterizira sve veća internacionalizacija, globalizacija i integracija. Obrazovanje pojedinca, u moralnom, etičkom, informacijskom i duhovnom aspektu, današnjem društvu predstavlja veliki izazov. Nagle promjene tehnološkog razvoja koje kontinuirano zahtijevaju prilagodbu društva nameću svoja pravila svim sustavima, pa tako i odgojno-obrazovnim sustavima. Učenje je permanentni proces koji čovjeka prati cijeli život, a primjena suvremenih pomagala u obrazovanju djece i odraslih veoma je važna aktivnost kojoj bi trebala biti posvećena posebna pažnja na nivou društva u cjelini. Suvremena pomagala, imaju svoju dobru i lošu stranu. Kao i u mnogim životnim stvarima, i u ovom aspektu potrebno je pronaći umjerenost. Tehnologija sama po sebi predstavlja dodatni alat koji nam omogućuje efikasnije provođenje aktivnosti, no, ovisno o tome kako se ona koristi i u kojoj mjeri, moći će pomoći socijalnom i duhovnom razvoju djeteta. Biti stručnjak na nekom području znači poznavati sve pogreške i nedostatke tog područja. Iskustvo rada sa sobom nosi mudrost i ako učitelji i profesori danas žele primjenom novih tehnologija prenijeti znanje svojim učenicima i studentima tada oni sami moraju postati poznavatelji tih tehnologija. Bez obzira u kojoj okolini i s kojom vrstom tehnologije učenici usvajaju znanja, bilo da je to virtualna učionica (sustavi učenja i poučavanja na daljinu) ili klasična učionica (školska ploča i kreda), ploča ili web aplikacije, na prvom mjestu potrebna je zdrava atmosfera i komunikacija na relaciji učitelj-učenik. Kvaliteta učitelja, koji poznaje sebe u odnosu na učenika, koji kontinuirano radi na vlastitom usavršavanju s pedagoškog aspekta je ključan i najvažniji faktor cijelog odgojno-obrazovnog procesa. Sve ostalo, što će i biti navedeno u ovom radu, su samo nijanse u procesu učenja. Dakle, kvaliteta nastave se može podići primjenom nekih od tehnologija, gdje treba znati koja vrsta pomagala, na koji način i u kojem području. To naznačuje da potpuno ukidanje nekog sustava (klasično provođenje nastave) i uvođenje novog (sustavi učenja i poučavanja na daljinu, e-learning učenje) ne pridonosi razvoju. Samo prihvaćanjem dobrih aspekata starijih sustava i njihovim integriranjem s novim sustavima stvara jednu kvalitetnu i sigurnu bazu znanja za daljnju nadogradnju u budućnosti. U ovom radu prezentirat će se neke od osnovnih metoda ICT tehnologija 5

7 (informacijsko-komunikacijske tehnologije, eng. Information and communication technologies) koje se koriste u današnjim odgojno-obrazovnim sustavima i to na slijedeći način: objašnjenjem osnovnih pojmova ICT tehnologije (sustava), davanjem praktičnih primjera korištenja određene ICT tehnologije (vidjeti poglavlje Prilog). Polako svi uviđamo da se pod pritiskom kontinuiranog razvoja ICT tehnologije i pristupačnosti računala danas stvara potreba za većom prisutnošću ICT tehnologije u primarnom obrazovanju. Danas veliki broj domaćinstava posjeduje računalo s mogućnosti pristupa Internetu što omogućava učeniku otkrivanje ICT tehnologije. Često smo u prilici čuti od učitelja i učiteljica kako njihovi učenici znaju puno o računalima, što su "naučili sami" otkrivajući svijet ICT-a ili uz pomoć roditelja. Pitanja koja se nameću su: "Gdje je tu učitelj?", "Koje su njegove kompetencije?" i "Koja je njegova uloga?". Nagli porast znanja utječe na društvo značajnom snagom i zahtjeva potrebe za promjenama unutar tradicionalne škole, gdje sustav odgoja i obrazovanja mora odgovarati na te potrebe. Kada je riječ o informacijskoj tehnologiji koja se mijenja velikom brzinom, onda se sustav nalazi pred teškim zadatkom u pripremi učenika za tako dinamičnu okolinu kojoj je konačni cilj cjeloživotno učenje i ulazak u "društvo znanja". Svrha je osnovnog školstva, njegov temeljni smisao, omogućiti učeniku stjecanje znanja, vještina, umijeća, stavova i navika potrebnih za život, rad i daljnje školovanje. To se tvrdi i u dokumentu Informacijska i komunikacijska tehnologija iz Strategije razvitka Republike Hrvatske; Hrvatska u 21. stoljeću; "Obrazovni sustav MORA OSPOSOBITI za život u društvu znanja (informacijskom društvu) mlade koji se danas nalaze u osnovnim i srednjim školama te one koji će tek ući u sustav redovitog školovanja. Nadalje, obrazovni se sustav mora suočiti s činjenicom da učenike mora pripremiti za cjeloživotno učenje koje se nameće kao nužan preduvjet uspješnog djelovanja u budućem društvu znanja." Na Učiteljskom fakultetu u Zagrebu nastoji se unutar razredne nastave 6

8 paralelno omogućiti i učenje informatičkog opismenjivanja i primjena ICT-a u nastavi drugih predmeta. Time se postiže korelacija između isključivo informatičke pismenosti i mogućnosti korištenja ICT tehnologije u svakodnevnom nastavnom procesu. Danas je suvišno dokazivati poželjnost i potrebu primjene informacijske tehnologije u obrazovanju. Preostaje jedino osmisliti načine, metode i programe rada. Pritom se misli ponajprije na računalnu tehnologiju. Kako bi ostvarili ove pretpostavke neophodno je obrazovati buduće učitelje ne samo kao informacijski pismene ljude već ih osposobiti i za korištenje ICT tehnologije u svakodnevnom nastavnom procesu. Zadatak nije niti jednostavan niti lak posebice ako znamo da danas ne postoji metodika ICT tehnologije u primarnom obrazovanju, odnosno osnovni temelj koji je neophodan za obrazovanje budućih učitelja. Ta spoznaja ima svojih nedostataka i prednosti. Nedostaci se ogledaju u kontinuiranoj opasnosti traganja između postojećih metodika srodnih predmeta poput matematike, prirode i društva tražeći mjesto metodike informatike. Prednosti su jednostavne i ogledaju se u slobodi otkrivanja novih spoznaja, slobodi prihvaćanja novih zakonitosti unutar metodike informatike koje su specifične za ICT tehnologiju. Metodika informatike ima za zadatak istraživati specifičnosti i zakonitosti unutar informacijskih znanosti i istraživati mogućnosti ICT tehnologije u učenju i poučavanju ostalih predmeta primarnog obrazovanja. Ovaj zadatak je isključivo usmjeren na mogućnosti i potrebu korelacije metodike informatike i metodike drugih predmeta u primarnom obrazovanju. Uzmimo za primjer potrebu prikaza učenicima flore i faune jadranskog mora gdje ICT tehnologija uz pomoć simulacija, fotografija, digitalnih materijala omogućuje učenicima da "virtualno zarone" ispod površine mora i istraže, upoznaju floru i faunu podmorja. Potrebno je naglasiti da tu postoje i mogućnosti nepotrebnog korištenja ICT tehnologije poput učenja o prirodnom okolišu uz pomoć ICT tehnologije umjesto zornog prikaza okoliša oko škole ili mjesta u kojemu živimo Informacijsko-komunikacijske tehnologije i obrazovanje Informacijsko-komunikacijska tehnologija definira se kao kombinacija informatičke tehnologije s drugim tehnologijama, posebice komunikacijskom tehnologijom. 7

9 Informacijsko-komunikacijske tehnologije (eng. ICT Information and communication technologies) danas se pojavljuju u svim glavnim funkcijama društva i poduzetništva: istraživanju, razvoju, projektiranju, proizvodnji, administraciji, marketingu. ICT uključuju širok spektar sklopovske (eng. hardware) i programske (eng. software) podrške i telekomunikacijskih sustava koji se služe računalnim sistemima i služe ljudima koji komuniciraju putem njih. Svojim mogućnostima prikupljanja, pohranjivanja, prenošenja i obrade svih vrsta informacija ICT je unaprijedila sve grane gospodarstva i javnih djelatnosti. ICT čini podlogu za kreativnu i djelotvornu uporabu znanja. Znanje i inteligentno korištenje informacija postaju ključni faktori novog gospodarstva te se umjesto naziva informacijsko društvo sve više upotrebljava i naziv društvo znanja. Važan dio informacijskog društva, ali i društva znanja, jest korištenje ICT u obrazovanju gdje se učenici susreću s načinom rada novih tehnologija i preko njih s radom društva u cjelini. Kada se govori o ICT u obrazovanju, tada se koristi akronim ITLET (eng. Information Technology for Learning, Education and Training) koji predstavlja ključan element u svim oblicima i modelima učenja na daljinu. Prema UNESCO-u pojam informacijsko-komunikacijske tehnologije, koja se primjenjuje u odgoju i obrazovanju, izrastao je iz prijašnjeg pojma informacijske tehnologije (eng. Information Technologies) i novih tehnologija, te predstavlja ogromno područje brzih promjena i brzog rasta. U tom smislu, ICT doprinosi i isticanju novih pojmova poput informacijsko-komunikacijske pismenosti i digitalne pismenosti. Primjena informacijske tehnologije u edukaciji na globalnoj razini može se podijeliti u sljedeće kategorije: individualno učenje i poučavanje, vježbanje i ponavljanje pri stjecanju znanja i vještina, pomoć u pretraživanju informacija i pristup bazama podataka, komunikacija sa stručnjakom na odabranom području, obrada teksta i proračunskih tablica, simulacija modela rada složenih fizikalnih sustava u svrhu razumijevanja 8

10 djelovanja sustava, grupno učenje i poučavanje, komunikacija elektroničkom poštom (učenik, učitelj, roditelj), programska podrška za prezentaciju rezultata rada u grupnom radu, video prezentacije, programska podrška za video konferencije udaljenim grupama u suradničkom radu, komunikacija među udaljenim lokacijama, pedagoška dokumentacija, evidencije - praćenje učenika, evidencije na razini razreda, evidencije na razini škole, administrativni poslovi, podrška rada tajništva, računovodstva, školske kuhinje i sl ICT tehnologija u Hrvatskoj Studije o korištenju ICT-a u obrazovanju pokazuju relativno dobre rezultate. Od rujna u Hrvatskoj je implementiran niz CARnetovih online servisa za škole ( , LMS, online sustav za testiranje znanja i drugi). Do jeseni godine gotovo su sve obrazovne institucije u zemlji implementirale širokopojasnu vezu. Međutim, što se tiče informatičke opreme u školama situacija nije zadovoljavajuća broj računala na 100 učenika u Hrvatskoj još uvijek zaostaje za europskim standardom. ICT postavljaju nove zahtjeve pred odgojno-obrazovne sustave. Računala i dodatna oprema zajedno s pratećom programskom podrškom postali su dragocjeni i nezaobilazni alati u svim sferama društvenog života. Da bi ovo bilo istina neophodan je angažman cjelokupne društvene zajednice. Ovaj problem nastoji se riješiti širim nizom akcija kako bi Hrvatska zaista krenula prema društvu znanja. Temeljem Programa e-hrvatska, koji je pokrenula Vlada RH, uspostavljen je okvir za provedbu i praćenje programa na razini aktivnosti, 9

11 projekata i provedbenih mjera kako bi se osigurala kvalitetna i učinkovita transformacija hrvatskog društva u društvo znanja. Dio tog Projekta se odnosi i na područje e-obrazovanja koje je u nadležnosti Ministarstva znanosti, obrazovanja i športa. Tako projekti u području informatizacije obrazovanja uključuju nekoliko aspekata među kojima su aplikativna podrška poslovnim procesima u obrazovnim ustanovama, primjena informacijske i komunikacijske tehnologije u nastavi, te uvođenje informatike kao obaveznog nastavnog predmeta u osnovne i srednje škole. U skladu s Programom Vlade RH za mandatno razdoblje Program e-hrvatska godine trebao je omogućiti informatizaciju hrvatskog školstva u sklopu ukupne modernizacije naobrazbe, te razviti sustav obrazovnih programa putem Interneta za široku uporabu i kontinuirano obrazovanje Primjena ICT tehnologije u nastavi Tijekom posljednjeg desetljeća stručnjaci ističu goleme potencijale obrazovanja zasnovanog na informacijskim i komunikacijskim tehnologijama. U nastavku su navedene neke od prednosti primjene računala u nastavi: raznolikost, zanimljivost, suvremenost, motiviranost, komunikativnost, preglednost, vraćanje i ponavljanje do potpunog razumijevanja, bolje pamćenje sadržaja. Računalo se smatra učinkovitim nastavnim pomagalom kako bi učitelj prenio informaciju koja je usmjerena nekom specifičnom obrazovnom cilju. Informacijsko-komunikacijske tehnologije: olakšavaju i obogaćuju pripremu nastave u nekim područjima, lakše analiziraju nastavni proces omogućuju izvedbu simulacija, igranje uloga, 10

12 vježbanje donošenja odluka, pružaju mogućnost za cjeloživotno napredovanje i profesionalan razvoj jer nude tečajeve za učenje na daljinu, asinkrono učenje i učenje prilagođeno potrebama korisnika, motiviraju učitelje pri razbijanju profesionalne izolacije. Učitelji s lakoćom dolaze u kontakt s kolegama, mentorima, stručnim centrima te izvorima materijala, učitelji mogu imati kontakt s učenicima bez obzira na fizičku udaljenost, u obliku virtualnih zajednica olakšavaju razmjenu informacija, ideja i iskustva kao i suradnju na projektima, razmjenu materijala i komunikaciju s kolegama i učenicima. Kako bi ICT bila na pravi način iskorištena u nastavi potrebno je uvesti nove tehnologije u obrazovanje i ujedno izmijeniti, odnosno prilagoditi i sam način učenja. Sintezom klasične programirane nastave, osloncem na tradicionalnu nastavu (jedan učenik - jedan učitelj), te primjenom tehničke i programske podrške računalnih sustava u posljednjih se četrdeset godina formirao novi oblik nastave najčešće zvan nastavom pomoću računala, NPR (eng. Computer Assisted Instruction, CAI). Međutim, od godine, kada je na Sveučilištu Illinois-Urbana u SAD-u započela primjena prvog višekorisničkog računalnog sustava u nastavi, PLATO, pa sve do današnjih dana ne prestaje oštro sučeljavanje mišljenja o prednostima, slabostima, dometima i granicama primjene računala u nastavi. Hoće li uvođenje novih tehnologija doprinijeti tradicionalnoj nastavi i ostvariti kvalitetniji proces učenja na kraju doista ovisi o učiteljima, o njihovoj ulozi prvenstveno kao čovjeka i pedagoga, a zatim i kao stručnjaka na određenom području Kompetencije učitelja U Hrvatskoj je prisutna veoma nepovoljna situacija glede efektivnog korištenja tehnologije u obrazovanju. Posebno značajni problemi u ovom segmentu su nedovoljna educiranost učitelja u korištenju informacijsko-komunikacijske 11

13 tehnologije, kao i još uvijek nedostatno pružanje edukativnog sadržaja putem navedenih infrastruktura. Uzrok ovakvom nepovoljnom stanju treba tražiti u nedovoljnoj informatičkoj pismenosti. Razvojem informatičke tehnologije sve se više susrećemo s pojmom informatičke pismenosti, ali i širim pojmom informacijske pismenosti, koja je osnova za razvoj suvremenog društva. Informatička pismenost (eng. computer literacy) definira se kao sposobnost korištenja računala i računalnih programa. Informacijska pismenost (eng. information literacy) predstavlja uočavanje potrebe za informacijom te posjedovanje znanja o tome kako naći, procijeniti i iskoristiti najbolje i najnovije informacije koje su na raspolaganju kako bi se riješio određeni problem ili donijela kakva odluka. Pri tome izvori informacija mogu biti različiti: knjige, časopisi, računala, TV, film, Internet ili bilo što drugo. Informacijska pismenost uključuje sposobnosti: prepoznavanje potrebe za informacijom, pronalaženje informacije, analiza i vrednovanje informacije, korištenje informacije, objavljivanje informacije. Najkraće rečeno, informacijski pismena osoba jest ona osoba koja je naučila kako učiti. Ona zna učiti jer zna na koji je način znanje organizirano, kako naći informacije koje su joj potrebne i kako preraditi i koristiti nađene informacije na način da i drugi mogu učiti iz njih. To je osoba pripremljena za cjeloživotno učenje jer uvijek može pronaći informacije potrebne za bilo koji zadatak ili odluke s kojima se susretne. Učitelji su prvi koji bi trebali posjedovati sposobnosti za snalaženje u beskrajnoj mreži informacija, sposobnosti pronalaženja odgovarajućih vrsta informacija, njihovoj selekciji, sposobnosti vrednovanja i evaluacije, drugim riječima informacijsko-komunikacijske vještine i sposobnosti. Ako se kompetencija definira kao priznata stručnost, postavlja se pitanje koje su to kompetencije tj. sposobnosti koje su potrebne današnjim učiteljima? 12

14 Kakvog to učitelja treba današnja (i buduća) suvremena škola? Odgovori na ova pitanja nisu jednostavni niti jednoznačni. Oni se mogu tražiti na različite načine. U teoriji i obrazovnoj praksi različita su polazišta i putovi za pronalaženje odgovora, odnosno kreiranje popisa kompetencija koje bi morali imati današnji učitelji. Neka od tih polazišta su: teorijska polazišta koja postavljaju stručnjaci za obrazovanje učitelja, promjene u društvu i kao posljedica tih promjena nova uloga učitelja, popisi kompetencija koje posjeduju uspješni (ugledni) učitelji, rezultati evaluacijskih studija kontrole kvalitete, popisi praktičnih kvalifikacija koje treba posjedovati učitelj nakon završetka studija, reforma prethodnih stupnjeva obrazovanja, međunarodne komparacije i uvrštavanje obrazovanja učitelja u međunarodne trendove. Ako se izdvoje mišljenja nekih autora o kompetencijama koje proizlaze iz promjena u društvu, a odnose se na "novu" ulogu učitelja, može se reći da se one prije svega odnose na spremnost i otvorenost za promjene. A jedna od tih promjena svakako je i sve veća prodornost ICT u sve pore društva pa tako i u školstvo. Iako nitko i ništa ne može nadomjestiti ili zamijeniti dobrog učitelja, nove tehnologije mogu učitelje rasteretiti nekih rutinskih poslova te oni na taj način dobivaju dodatno vrijeme za upoznavanje i motiviranje učenika. U analizi koju je priredio ured Eurydice (2003) pokazalo se da danas niti jedna država, kada postavlja zahtjeve za učitelje, više ne razmišlja samo o klasičnim (specifičnim) kompetencijama koje su vezane uz rad s učenicima, učenje i poučavanje. Uz te klasične zahtjeve, u analizi je identificirano pet područja kao novih kompetencija ("new competences now expected of teachers", Eurydice, 2003: 6), a ta su: poučavanje uz upotrebu suvremene informacijske tehnologije (ICT), 13

15 integracija djece s posebnim potrebama, rad u skupini s različitom djecom, pa i multikulturalno mješovitim skupinama, menadžment škole i različiti administrativni poslovi, rješavanje konflikata (Razdevšek-Pučko, 2007., 6). Posjeduju li učitelji u Hrvatskoj tu kompetenciju? Istraživanjem, koje je provedeno godine od strane Instituta za društvena istraživanja u Zagrebu Centar za istraživanje i razvoj obrazovanja, došlo se do rezultata koji ukazuju da većina učitelja rijetko koristi informatičku tehnologiju u nastavne svrhe (Baranović i sur., 2004.). Istraživanje je pokazalo kako hrvatski učitelji u nedovoljnoj mjeri posjeduju kompetenciju koja se odnosi na korištenje informacijsko-komunikacijske tehnologije. U jednom drugom istraživanju istog Instituta provedenom godine i sami učitelji su procijenili kako posjeduju nedovoljna informatička znanja, a što je prema njihovim procjenama rezultat lošeg doprinosa inicijalnog fakultetskog obrazovanja, ali i dosadašnjeg organiziranog stručnog usavršavanja. To ne znači da oni sami nisu zainteresirani za stjecanje novih znanja i vještina. Rezultati istraživanja ukazuju na nezadovoljavajuće stanje u praksi obrazovanja i profesionalnog usavršavanja učitelja u području informatičke pismenosti i njene primjene u nastavi. S tim u skladu vizija razvoja budućih modela i programa za obrazovanje i profesionalno usavršavanje učitelja trebala bi uključivati sadržaje, vještine i sposobnosti povezane s primjenom elektroničkih medija i korištenjem suvremenih obrazovnih tehnologija putem razvijanja i primjenjivanja tih novih obrazovnih tehnologija. Učitelji i njihovo obrazovanje u ovom aspektu postaju značajni čimbenici bez kojih odgoj i obrazovanje budućih generacija ne bi bio moguć. 14

16 2. Utjecaj uporabe računala u odgoju i obrazovanju djece u osnovnoj školi Kakav je utjecaj novih informacijskih tehnologija na proces učenja u klasičnom obrazovanju u školi? Može li tehnologija zamijeniti učitelja? Kako na tehnologiju gledaju mladi? Kako djeca percipiraju rad s računalom? Kako mogu znanja i sposobnosti, stečene u školi, biti modificirane informacijskom tehnologijom? Što postaju osnovne sposobnosti? Koje su nove sposobnosti koje trebaju biti svladane? Koji su kognitivni preduvjeti potrebni za "nova" učenja? Koje su kognitivne posljedice? Koji su ključni faktori kvalitetnog obrazovanja? 2.1. Utjecaj računala na osnovne sposobnosti Dimenzija vremena u učenju U mnogim okolnostima učeno je kako učenje koje je zasnovano na računalu ubrzano, i to na različitim razinama školovanja i u različitim situacijama učenja. 15

17 Koristeći računala učenici uče više, zadržavaju više ili svladavaju istu količinu informacija brže. Upravo učitelji izvješćuju da tamo gdje su računala uvedena u nastavni rad, učenici svladaju program u kraćem vremenu. Francuski pisac Naymark koji opisuje moguće razloge koji se nalaze u korijenu promatranog procesa učenja LOGO-a, rekao je: "Mogućnosti računala vjerojatno mogu oblikovati put djetetova razvoja, ubrzavajući njegove pojedine faze. Ta je zrelost vjerojatno povezana s kombinacijom blagotvornih načina kojima računalo može pomoći tijekom određenih procesa učenja. Ti su korisni aspekti međudjelovanje, stalno stimuliranje učenika, neposredno samo-ispravljanje, nezavisnost, stvaralaštvo i učenikovo izraženo aktivno sudjelovanje". Kontekst učenja U kontekstu učenja stručnjaci raspravljaju o individualnom nasuprot grupnom učenju, ili osobnom reagiranju mladih na računalo. Studije u Skandinaviji pokazuju da su učenici, koji su motivirani za učenje uz pomoć računala, spremni utrošiti svoje vrijeme i energiju na pronalaženje putova u razvijanju vlastitih novih sposobnosti. Ta promatranja pokazuju povišenu razinu društvene interakcije i mogućnost prenošenja njezinih dobrih strana u krist učenikova školskog rada općenito. Sadržaj učenja Dva su osnovna nastojanja; jedno teži tome da se razjasni utjecaj računala na "stare" osnovne sposobnosti, kao što su čitanje, pisanje i računanje, a drugo nastoji analizirati važnost mogućih "novih" osnovnih sposobnosti, neposrednije povezanih s kognitivnim zahtjevima i mogućnostima koje su razotkrile tehnologije. Čitanje Na području čitanja informacijska tehnologija može djelovati različito: na okolinu za učenje, na motivaciju učenika i onih koji ih uče, 16

18 uvođenjem novih sadržaja i novih tehničkih pomagala. Sposobnost čitanja je stari problem. Mnoge analize radile su istraživanje po pitanju kvalitete i poznavanju školskog materijala za čitanje. Doprinos računala u tom je pogledu još nejasan. Osnovno je pitanje može li svaki odgovarajući nastavni materijal biti upotrijebljen za poučavanje sposobnosti čitanja i pisanja. U tom slučaju bi poznavanje sadržaja na usvajanje sposobnosti čitanja mogla biti odlučujuća u području informacijske tehnologije. Možda je najveći potencijal tehnologije u kvantiteti i raznovrsnosti informacija koje su dostupne. No, stalni porast različitih materijala, koji izlažu učenike nepoznatom u povećanoj mjeri, može ozbiljno ugroziti dobrobiti sadržane u njihovoj kvaliteti. Pisanje Na sposobnost pisanja kod početnika informacijske tehnologije već imaju utjecaja na učenje, koristeći Microsoft Office Alata Word, koji eliminira veći dio mehanike prisutne pri pisanju. Djelovanje na brzinu kojom se sposobnost (u obliku sintaktičke i gramatičke ispravnosti) svladava, naročito je vidljivo kod one djece koja su imala teškoća tijekom redovne vježbe, čak i kod najmlađih. U osnovnom i srednjem obrazovanju učenicima je Word bolji jer: se manje griješi kod pisanja, a ako se i pogriješi lako se ispravlja (i može se učiniti bez znanja učitelja), tekst izgleda bolje, i to olakšava ispravljanje grešaka i ideja, tipkanje nije toliko naporno kao pisanje. Računanje Računala su korisno sredstvo za dublje razumijevanje predmeta i pronalaženje novih pristupa u rješavanju problema. Na primjer, računalima je u početku dano važno mjesto u učenju matematičkih koncepata, primjerice uz pomoć programskog jezika LOGO (detaljnije objašnjeno u slijedećim poglavljima). Džepna računala već odavno igraju važnu ulogu u poticaju na rad. U pogledu računanja računalo je nezamjenjivo sredstvo u današnjoj znanosti i obrazovanju. 17

19 2.2. Evolucija osnovnih sposobnosti Do sada navedeni dokazi potvrđuju da računala mogu biti od pomoći u nastavi/učenju osnovnih sposobnosti. Pisanje, čitanje i računanje su olakšani uporabom računala. Pismenost se može ostvariti u ranijoj dobi. No ipak, pisanje može biti olakšano na štetu subsposobnosti, kao što je gramatička pismenost ili sposobnost pravilnog pisanja riječi. To čak može biti potpuno potisnuto u drugi plan, zbog povećane dostupnosti vizualnih oblika komunikacije. Sposobnost računanja može biti ostvarena s manje napora i u kraćem vremenu, ali s mogućim neželjenim posljedicama na specifične procese mišljenja, koji se razvijaju tijekom manipulacija brojkama. Međutim, utjecaj je tehnologije puno veći od njezinog mogućeg djelovanja na osnovne sposobnosti. Ona može stvarati potrebu za usvajanjem novih. Za neke od njih vjerojatno je da će se razviti jače od drugih. Jednostavnije rečeno, jednom, kada se informacije i podaci mogu prizvati po želji, memorija i sposobnosti pamćenja, koje su u središtu pozornosti tradicionalnih metodika nastave/učenja, postat će periferne za proces učenja. Umjesto toga, druge sposobnosti će dobiti na značenju. Rad s računalima često razvija uopćenu sklonost ka istraživanju i iskušavanju, prije nego oslanjanje na već gotovo znanje predano od strane učitelja. Potreba da pojedinac razvije osobne strategije trebala bi postati imperativna smjernica jer time se potiče njegov proces osvještavanja samome sebi i razvija autentičnost. To je najveće blago koje obrazovanje može dati čovjeku Pedagoški pristupi Razne taksonomije računalnih programa (eng. software) temeljene su na pedagoškim pristupima, implicitno ili eksplicitno. Sve su razvijene oko istog pokazatelja; količine kontrole i samostalnosti učenika u odnosu na računalo. Što kažu studenti? 18

20 "Računalo daje trenutnu povratnu informaciju". "Potiče nas da mislimo". "Učenik je taj koji radi, dok je to u učionici često učitelj". "Ne osjećamo da nam je učitelj stalno za leđima. Nezamjetljivi je". "Dopušteno nam je pogriješiti. Ako smo u krivu, možemo pronaći drugo rješenje". "Imamo više vremena za razmišljanje, možemo taj proces usporiti ili ubrzati, ovisno o tome koliko toga želimo svladati". Postoje programi koji su na bazi osnovnog ponavljanja i vježbanja, a postoje i interaktivni u kojima i računalo i učenik imaju aktivnu ulogu. Dakle, informacijska tehnologija može igrati ulogu u unapređivanju razumijevanja procesa učenja i u njezinoj primjeni za postizanje pedagoške kvalitete. Znanstvenici kognitivnog područja i pedagozi suočeni su ipak s primamljivim i teškim zadatkom da otkriju kako ispravno koristiti tehnologiju da potpomogne njihov rad, te kako povećati prednosti, a istodobno nedostatke zadržati pod kontrolom Istraživanja o uporabi računala u Hrvatskoj Računalna tehnologija rapidno se razvija i sve više zauzima važan dio gotovo svakog područja djelovanja (rad, edukacija). Uz to, nudi i široku ponudu zabave pa se u nekim svojim aspektima javlja kao masovni medij usporediv s tiskom, radijem i televizijom. Ponuda zabave obuhvaća računalne igre, slanje i primanje poruka, snimanje i slušanje zvuka/glazbe, gledanje filmova, chat, itd. Djeci još uvijek računala prvenstveno služe za zabavu, no poznato je da ovladavanje vještinom uporabe računalom izravno koristi budućoj profesionalnoj uporabi. Prema sudu stručnjaka, hrvatsko društvo informatički još zaostaje. Mnogo osnovnih i srednjih škola još nema odgovarajuću računalnu opremu. Istraživanje, koje je pod nazivom "Benchmarking Access and Use of ICT in european Schools 2006", objavila Europska komisija, provedeno je u proljeće godine u svih 25 zemalja članica, Norveškoj i Islandu, a ispitano je više od 10 tisuća ravnatelja i 20 tisuća učitelja. U Hrvatskoj je provedeno istraživanje kojim je bilo obuhvaćeno učenika iz 19 osnovnih i 2 srednje škole u 10 19

21 gradova Republike Hrvatske. Upitnike su ispunjavali učenici od četvrtog do osmog razreda osnovne škole te prvog i drugog razreda srednje škole. Prema dobivenim rezultatima, 90% djece iz tog uzorka koristi računalo. Od toga najveći broj djece koristi računalo za igranje videoigara (83%), za surfanje Internetom (66%) i slušanje glazbe (53%) Obrazovanje učitelja za uporabu računala u nastavi Nova tehnologija, ako se pravilno i kreativno upotrebljava, pruža priliku za unapređenje odgojno-obrazovnog procesa. Stavovi i motivacija učitelja, njihovo osobno obrazovanje i kontinuirano usavršavanje predstavljaju važne faktore u cijelom procesu. U Republici Hrvatskoj MZOŠ je pokrenuo Projekt informatičke izobrazbe zaposlenika školskih ustanova koji se već godinama sustavno provodi. Izvoditelj projekta je KING ICT, a cilj mu je informatička izobrazba zaposlenika školskih ustanova prema ECDL programu. Rezultati istraživanja za godinu (sl.1) su: opseg istraživanja: 200 učitelja, 5000 zaposlenika školskih ustanova, 21 županija, trajanje istraživanja: lipanj ožujak 2008, rezultati istraživanja: Vremenska dinamika lipanj srpanj kolovoz rujan listopad studeni prosinac siječanj Prijave kandidata Formiranje grupa i dodjela mentora Obavještavanje mentora Distribucija obrazovnih materijala i uputa mentorima Uvodno predavanje Izobrazba Certifikacija 15/15 20

22 Sl.1. Rezultati projekta 2.6. Obrazovanje učenika za uporabu računala u nastavi Program ranog učenja informatike zamišljen je i kreiran na način da učenike postepeno uvodi u svijet računala i pruži im osnovna znanja, odnosno osnovnu informatičku pismenost. Informatička pismenost definirana je kao jedna od "pismenosti" koje bi dijete trebalo steći tijekom četverogodišnjeg školovanja u razrednoj nastavi (uz ostale "pismenosti"; lingvističku, društveno-humanističku, prirodoslovnu, matematičku, tehnološku, fizičko-zdravstvenu i emocionalnu), kao što stoji u Kurikularnom pristupu promjenama u osnovnom školstvu, Zagreb, Informatika je već neko vrijeme sastavni dio nastavnog plana i programa u osnovnoj školi, a realizira se u predmetnoj nastavi od 5. do 8. razreda kao izborni predmet. Kako učenik ne može biti uključen u više od dva izborna predmeta, nikada se neće u izbornu nastavu informatike, i tamo gdje je ona dobro organizirana, uključiti svi učenici nekog razreda. U pravilu se u izborne programe učenik uključuje na temelju vlastitog interesa, darovitosti ili uvjerenja da bi razvio ili nadogradio znanja i vještine. U razrednoj nastavi informatika je zastupljena najčešće kao izvannastavna aktivnost ili kao izborni predmet u 3. i 4. razredu. Neka od najčešćih pitanja i primjedbi koje se vezuju uz rano učenje informatike su: hoće li informatika u tako ranoj dobi negativno utjecati na socijalizaciju, pa i na tjelesno zdravlje djeteta? treba li učenike, istodobno dok govorimo o rasterećenju, opteretiti 21

23 dodatnim nastavnim sadržajem, kada će ionako znanja koja budu stekli uskoro biti zastarjela? Očigledno je da se razvoj i širenje informacijske tehnologije neće zaustaviti niti se može spriječiti. Uskoro će svako dijete, i to već u predškolskoj dobi, biti u prilici susresti se s računalom i koristiti se njime. Pitanje je hoće li se znati koristiti na ispravan način, odnosno sa svrhom? Ovdje glavnu ulogu preuzimaju prvo roditelji, a zatim učitelji kao oni koji promatraju i usmjeruju djecu na pravilan put. Kako je ovim programom predviđen jedan nastavni sat informatike tjedno, on ne može štetno utjecati na dijete. Taj jedan sat osmišljen je tako da je povezan s ostalim nastavnim predmetima, njihovim ciljevima i zadacima i zbog te korelacije učenici lakše i kvalitetnije uče. Program nastave informatike: razvija kreativnost učenika, potiče radoznalost i zanimanje za istraživanje, omogućava učeniku da bude aktivni sudionik nastavnog procesa, omogućava individualiziranu nastavu, priprema učenika za cjeloživotno učenje i društvo znanja, priprema učenika na razumijevanje svijetu u kojemu živi Opremljenost učionica i potrebni uvjeti za primjenu računala u nastavi Djeca su kao i odrasli podložna ozljedama pri radu s računalom. Dok su već duže vremena poznati problemi odraslih kao što su CTS (Carpal Tunnel Syndrome ili CTS), CVS (CVS) RSI (Repetetive Strain Injury) i dr.; u posljednje vrijeme sve više takvih problema imaju i djeca školske dobi. Razlog tome je prije svega povećan broj računala u svakodnevnom korištenju kod kuće i u školi. Najosjetljiviji i najranjiviji organi pri radu s računalom kod djece su oči. Kad se jako koncentriraju na neku aktivnost na ekranu djeca nesvjesno jako rjeđe trepću, zbog čega im se suše oči. Znanstveno je dokazano da gledanje u monitor 22

24 s premale udaljenosti, kako to djeca često rade, može dovesti do kratkovidnosti jer se vizualni sistem u djetetovom oku prilagođava toj udaljenosti "misleći" da je to normalna udaljenost. Također je činjenica da su računala uglavnom rađena za odrasle osobe, a ne za djecu. Zbog toga se javlja problem da djeca ne mogu pravilno raditi za računalom bez nekih osnovnih promjena u razmještaju i veličini elemenata radne stanice. Ergonomija prostora za nastavu Bitno je da učenici još dok su djeca nauče kako pravilno urediti svoje radno mjesto i kako pravilno raditi sa računalom da kasnije ne bi imali zdravstvenih problema vezanih uz nepravilan rad s računalom (sl.2). Većina škola ne može priuštiti specijaliziran namještaj za svoja računala. Računalne radne stanice često su sastavljene od bilo kojih dostupnih stolova i stolica. Najčešće su to stolovi i stolice standardne veličine i nisu prilagodljivi različitoj djeci. Učenici osnovnih škola su vrlo različitog rasta, tako da nije lako prilagoditi opremu da svima dobro odgovara. Mnogi smatraju da se to ne može postići bez specijalizirane ergonomske opreme, no može se s vrlo malo ulaganja napraviti jako kvalitetna oprema koja će zadovoljavati sve najvažnije ergonomske zahtjeve. 23

25 Sl.2. Pravilno (gore) i nepravilno (dolje) držanje učenika Na slijedećoj slici prikazano je nekoliko jednostavnih rješenja koja mogu pomoći da se radne stanice učenika približe idealnima: traži se: vrat blago savinut, glava gotovo uspravna, kako to postići: držač dokumenata izrađen u učionici može držati papir s kojeg učenik čita dok tipka na pravilnoj visini i udaljenosti, traži se: oči u ravnini teksta na monitoru. Laktovi u razini s tipkovnicom, kako to postići: podmetnuti nešto pod učenika ako mu stolica nije dovoljno visoka. Učenica na slici 3 iskoristila je knjigu no može se koristiti bilo što, npr. jastučić, traži se: stopala moraju imati oslonac, kako to postići: podmetnuti neki predmet ispod stopala. 24

26 Sl.3. Radna stanica učenika Uz pravilno sjedenje, djeca moraju imati i za njih prilagođene računalne komponente miš i tipkovnicu. Dječja tipkovnica sadrži neke bitne elemente: sve tipke su optimalno raspoređene i optimalne veličine za tipkanje, najčešće korištene tipke su obojane, trackball s tri tipke omogućuje da je point and click uređaj dovoljno blizu, postoji dodatak tipkovnici za odmaranje zapešća pri tipkanju. Osvjetljenje učionice Važan faktor koji utječe na sposobnost čovjeka da dobro vidi je kvaliteta svjetla. Kvalitetno svjetlo stvara dobru vidljivost i omogućuje ugodno gledanje, uključuje svjetlinu, kontrast kao i količinu i boju svjetlosti. Osvjetljenje je učinkovito kada omogućava da se vide detalji vezani za aktivnost koja se trenutačno obavlja. Kontrast između objekta kojim se učenik bavi i njegove pozadine mora biti dovoljan da omogući učeniku da dobro i jasno vidi objekt (bez povećanja napetosti očiju). Ugodno osvjetljenje je individualna stvar i ne postoji neka razina i način osvjetljenja koji su prihvatljivi za svaku situaciju. Za vrijeme rada za računalom, u vidnom polju, ne bi smjela postojati refleksija svjetlosti i izvora svjetla koje zasljepljuje. Različite boje svjetlosti stvaraju različita raspoloženja i atmosfere u učionici 25

27 koje utječu na produktivnost rada učenika. Svjetlost u učionici bi trebala što više sličiti prirodnoj sunčevoj svjetlosti. To se postiže mijenjanjem izvora svjetla ili postavljanjem posebnih filtara. Smatra se da bi razina osvijetljenosti računalnih učionica trebala biti negdje oko 40-50% razine osvijetljenosti običnih učionica. Za pravilno osvjetljenje učionica potrebno je: promatrati kako razni tipovi osvjetljenja utječu na učenike, primijetiti potencijalne opasnosti kao što su izvori blještavila ili refleksije svjetlosti i primijeniti neke od mnogih načina sprečavanja takvih pojava. Razgibavanje Za vrijeme rada za računalom djeca izmaraju svoje oči, te umaraju ramena, vrat, leđa i ruke. Kako bi se smanjio rizik od ozljeda potrebno je odmarati oči i razgibavati tijelo sa što više kratkih odmora uz par jednostavnih i laganih vježbi (u trajanju od 3 minute). 3. Uporaba računala u nastavi Informacijska je tehnologija u današnje vrijeme izmijenila obrazovnu tehnologiju svih predmeta i predstavlja jedan aspekt integriranog učenja u kojem se informatiku nastoji provesti kroz sve predmete odgojno-obrazovnog procesa i na taj način produbiti kvaliteta primanja i usvajanja znanja. Na temelju iskustva u raznim zemljama može se zaključiti da veza informatike s drugim sadržajima postoji, no treba ih osmisliti za potrebe nastave i posebnih struka. U Danskoj se, na primjer, može vidjeti kako se informatika povezuje s materinjim jezikom i gramatikom, stranim jezikom, matematikom, prirodom, tehnikom, fizikom, kemijom, poviješću, zemljopisom, filozofijom, logikom, psihologijom, sociologijom, politikom, ekonomijom, likovnom i glazbenom kulturom. Uporaba računala u nastavi za vrijeme učenja kod učenika utječe na: motivaciju za učenje, sposobnost logičnog mišljenja, uspjeh u školovanju, 26

28 sposobnost samoizražavanja, metakognitivne sposobnosti, razvija stavove za otkrivanje pogrešaka, razvija kooperativnost, razvija osjećaj odgovornosti, daje učeniku neposrednu povratnu informaciju Uporaba računala u radu s darovitom djecom U razvoju čovjeka može doći do vidljivog odstupanja koje nije podjednako u svim područjima, a javlja se u obliku natprosječnog ili ubrzanog razvoja, ispodprosječnog ili usporenog, nepravilnog ili čak ograničenog razvoja. Ako se radi o prvoj skupini razvoja, onda se govori o natprosječno darovitoj i talentiranoj djeci, a ako se radi o drugoj skupini onda se govori o djeci sa smetnjama u razvoju. U stranoj literaturi obje skupine razvoja nazivaju se izuzetna djeca. Darovita djeca imaju slijedeće kognitivne, afektivne, fizičke, intuitivne i socijalne karakteristike: izuzetna količina informacija i neobično pamćenje, izrazita (dobra) sposobnost shvaćanja, raznolikost interesa i velika znatiželja, izrazita verbalna sposobnost i bogat vokabular, visoka sposobnost izražavanja, fleksibilan proces razmišljanja, sposobnost uočavanja različitih i neobičnih odnosa, velika očekivanja od sebe i dosljednost, kreativnost u svim poljima djelovanja, snažna motivacija. U hrvatskim školama, položaj darovite djece uglavnom je još nepovoljan. Kako 27

29 bi takva djeca dobila bolje mogućnosti izražavanja i kvalitetnijeg rada, što bi doprinijelo njihovom napretku i sposobnostima, potrebno je napraviti neke prve korake. Preporuča se unutar razrednih odjela organizirati posebne skupine koje bi za cilj imale potencirati sposobnosti darovite djece. Također, organiziranje sekcija po nastavnim predmetima omogućilo po toj djeci više prostora za njihovo kreativno izražavanje i rad. Ako u nastavi nema pak dovoljno prostora (vremenskog ili fizičkog) za poseban rad s tom djecom, uvijek postoji mogućnost organiziranja izvanškolskih programa. Na slici 4. prikazana je jedna od anketa provedenih u okviru istraživačkog projekta "Daroviti informatičari kako dalje?" 1, među verificirano nadarenim učenicima zagrebačkih osnovnih i srednjih škola. Sl.4. Grafikon interesa darovite djece u osnovnoj školi 3.2. Uporaba računalaa u radu s djecom sa posebnim potrebama Djeca sa smetnjamaa u razvoju u svojem fizičkom, intelektualnom, emocionalnom, govornom, socijalnom ili nekom drugom razvojnom području izrazito odstupaju od onoga što se smatra "standardnim" rastom i razvojem. 1 Istraživanje "Daroviti informatičari kako dalje?", Jasna Cvetković Lay, 1999., Centar za poticanje darovitosti djeteta "Bistrić". 28

30 Takvoj je djeci u procesu odgoja i obrazovanja neophodna specifična stručna pomoć radi maksimalnog razvoja njihovih potencijala. Kod djece osnovnoškolskog uzrasta sa smetnjama u razvoju razlikuju se njihove opće, zajedničke i specifične karakteristike. Opće karakteristike su one koje su uglavnom identične ili slične karakteristikama vršnjaka bez smetnji u razvoju. Kod djece s općim karakteristikama dominiraju karakteristike djece bez smetnji u razvoju pa se i na njih također odnose opće zakonitosti odgoja. Prema tome, učenici sa smetnjama u razvoju imaju potrebe identične ostalim vršnjacima te specifične potrebe koje su posljedica njihove smetnje. Zajedničke karakteristike se odnose na svu odgojno sposobnu djecu sa smetnjama u razvoju koja pohađaju osnovnu školu. Među te karakteristike, između ostalih, pripadaju i one koje ukazuju na to da učenici sa smetnjama u razvoju: odstupaju od onoga što se smatra očekivanim rastom i razvojem, imaju neku od već prije definiranih smetnji u razvoju, imaju ozbiljne teškoće u odgoju i obrazovanju, te u metodama i programima namijenjenim učenicima bez smetnji u razvoju, u procesima odgoja relativno često zahtijevaju individualnu pomoć, adaptaciju programa, specifičnu opremu, pomagala te nastavna sredstva i pomoć defektologa, a prema potrebi i drugih stručnjaka itd. Specifične karakteristike se tiču pojedinih vrsta i stupnjeva smetnji u razvoju. 29

31 Na primjer, tu ulaze djeca s nekim specifičnim bolestima, kao što su cerebralna paraliza, epilepsija i dr. kojima je potrebna specifična i konstantna pomoć. Učenici s cerebralnom paralizom imaju širok dijapazon smetnji i teškoća; neki su možda i u kolicima i imaju ograničene motoričke sposobnosti ruku. Takvu djecu potrebno je kvalitetno i ispravno adaptirati u odjel s nužnom adaptacijom prostora, opreme i nastavnih pomagala (prilagođen ulaz u školu, posebna sjedalica, prilagođena školska klupa itd.) Za tu djecu, koja pomoću računala napišu ili izgovore svoje prve riječi, računalo je od neprocjenjive vrijednosti Zanimljivosti u svijetu računala buđenje kreativnosti u radu s djecom D grafika 3D grafika i općenito vizualizacija je jako privlačna djeci. Uočeno je da darovita djeca spontano teže takvom načinu izražavanja svoje kreativnosti. Na Internetu postoje tisuće trodimenzionalnih svjetova prividne stvarnosti (eng. Virtual Reality) u kojima se može šetati i pritom sretati druge ljude, pričati s njima, graditi građevine ili cijela naselja i istraživati nepoznate prostore i istovremeno puno naučiti. Među tim prividnim svjetovima nalaze se i dva hrvatska prividna svijeta koja su pripremljena za darovitu djecu. Nastanak prividnih svjetova krenuo je od grupe američkih tinejdžera prije otprilike desetak godina. Njihov prvi kontakt s pojmom prividne-virtualne stvarnosti dogodio se nakon što su pročitali knjigu "Snow Crash", američkog autora Neala Stephensona. Knjiga je žanra znanstvene fantastike čija se radnja odvija u budućnosti i opisuje meta-svijet kojim vladaju korupcije i mafija. Knjiga opisuje svijet u kojem postoji specifičan pristup računalnoj mreži, gdje se računalo nalazi integrirano u svako odijelo i na određeni način omogućuje vlastiti prijenos u prividnu stvarnost godine, inspirirani tom knjigom, načinili su prvi virtualni (mračni) svijet prema knjizi Metatropolis i u njemu izgradili sastajalište Pravih Programera (prema knjizi: kafić "Black Sun"). Nakon niza pokušaja stvaranja prividnih svjetova, osnovala se firma pod nazivom ActiveWorlds Inc. Danas je AW sinonim za prividnu stvarnost na svjetskoj mreži tisuće svjetova u stotinama galaksija. Samo jedan od svjetova, AlphaWorld danas je po površini velik kao Kalifornija, ima već oko stanovnika i oko 30

32 380 milijuna objekata. Broj svjetova u galaksiji ActiveWorlds u kojoj su se nalazili svjetovi Metatropolis i Alpha World počeo je brzo rasti, pa se pojavila potreba za novim galaksijama. Kako se broj svjetova prividne stvarnosti povećavao, tako se ubrzo uvidjelo i ogromne prednosti primjene 3D tehnike prikaza na području obrazovanja. Zbog toga je otvorena i posebna galaksija samo za obrazovne organizacije pod nazivom Eduworld u kojoj zasada postoji oko 100 svjetova, a radi se o nekima od najpoznatijih svjetskih sveučilišta i srednjih škola. Prividna stvarnost u Hrvatskoj U toku priprema za prvu ljetnu školu časopisa ENTER u Pučišćima na otoku Braču u program seminara bila je uključena i izrada 3D web stranica, odnosno izrada i programiranje 3D objekata na svjetskoj mreži. Nakon završetka seminara taj je svijet bio ugašen. Neposredno nakon toga otvoren je novi svijet pod nazivom CROATIA za polaznike tečajeva za nadarene učenike osnovnih škola i dječjih vrtića u organizaciji centra "Bistrić" i Zajednice za Tehnički Odgoj grada Zagreba. Svijet CROATIA (galaksija Eduverse) izgradila su nadarena djeca uključena u tečajeve za poticanje kreativnosti ali i posebno nadarena djeca uključena u mentorski rad. Na žalost i taj je svijet sada ugašen, ali svi polaznici tečajeva koje organizira centar "Bistrić" mogu i dalje koristiti i graditi novi svijet SPAN. 31

33 Sl.5. Zgrada Centra za poticanje darovitosti "Bistrić" centralna je zgrada u naselju "Croatia" Sl.6. Električna centrala naselja "Croatia" koja proizvodi struju snagom vjetra pomoću dviju velikih vjetrenjača 32

34 Sl.7. Svemirska luka (eng. Spaceport) iznad naselja CROATIA s upravo pristiglom krstaricom Svijet nadarenih Span Galaksija ActiveWorlds Svijet prividne stvarnosti SPAN donacija je tvrtke SPAN i poligon je za uvježbavanje građenja i programiranja u prividnoj stvarnosti. Ovdje mogu sudjelovati sva djeca koja se registriraju kao polaznici tečajeva centra "Bistrić". Sav se rad (izgradnja) pažljivo promatra kako bi se mogli izdvojiti talentirani graditelji kojima se nakon konzultacija s mentorima dozvoljava posjedovanje vlastitih svjetova i izgradnja u svim hrvatskim svjetovima i naseljima. Sl.8. Ulaz u svijet SPAN sa postrojenim avatarima Pojmovnik prividne stvarnosti 33

35 Virtual Rality Prividna stvarnost odnosi se na 3D prostor percipiran pomoću posebnih naočala koje omogućuju stereoskopsko gledanje na način da se sa svakim okom vidi zasebna slika, što daje dojam prostornosti. Avatar Avatar je riječ koja na sanskrt jeziku označava Boga u ljudskom obliku, a u prividnoj stvarnosti se primjenjuje na lik koji se poprima kada se ulazi u kompjutorsko generirane svjetove. U tim se svjetovima može poprimiti oblik ptice, čovjeka ili stroja, može se pojavljivati i nestajati po volji, stvarati ili mijenjati pojedine predmete (pa čak i fizikalne zakone). Bot Riječ Bot potekla je od riječi robot koja označava stanovnika prividnog svijeta koji, za razliku od Avatara, iz njega ne može izlaziti u realni svijet. Botovi uglavnom služe Avatarima koji su ih programirali, a mogu imati najrazličitije funkcije. Ako su ženskog spola mogu raditi kao hostese, voditeljice ili prevodioci, dok se muški primjerci koriste kao pomoćnici pri izgradnji zgrada ili cijelih naselja. Jezik za programiranje Botova ima veliki broj (ImaBot, Magsbot, itd), a za njihovu izradu može se koristiti i Visual Basic. Caretaker Čuvar reda je osoba odgovorna za urednu izgradnju i disciplinu u svijetu, najčešće i graditelj infrastrukture naselja (cesta, trgova i glavnih zgrada). On ima najviše ovlasti u svijetu. Peacemaker Mirotvorac je osoba zadužena za održavanje discipline u svijetu. Oni se lako prepoznaju jer su njihovi Avatari viši od ostalih stanovnika i turista, a nose i lijepo dizajnirane uniforme. Čuvar reda ih bira među uglednim građanima i daje im posebne ovlasti. World 34

36 Svijet je 3D prostor u kojem korisnici mogu graditi pojedine objekte ili cijela naselja. Veličina im se kreće od nekoliko desetaka pa do nekoliko stotina tisuća kvadratnih kilometara. U jednom od najvećih svjetova po imenu Alphaworld nalazi se i najstarije hrvatsko naselje Akram. Galaxy Galaksija je zajednica svjetova u kojoj postoji mogućnost teleportacije Avatara među svjetovima. Koliko je poznato, galaksija s najvećim brojem svjetova je Activeworlds koja broji oko 1000 svjetova i u kojoj se nalaze i svjetovi "CROATIA" i "SPAN". Broj galaksija na svjetskoj informatičkoj mreži stalno raste pa im se ne zna točan broj. Vrijednost pristupa svjetovima prividne stvarnosti i izradi 3D objekata u njima, te učenju programiranja njihovih svojstava, od velikog je značaja za nastavu informatike iz više razloga: razvija kreativnost i potiče rad na samostalnim idejama i projektima za što postoji i besplatan razvojni sustav, uz kompjutorsku pismenost razvija kod djece i prostorni vid, što je važno za kasniji rad na CAD/CAM aplikacijama, uvodi osnove objektnog programiranja, socijalizira djecu na svjetskoj razini, jer susreću prijatelje iz svih krajeva svijeta, a uz komunikaciju s njima ujedno i usavršavaju svoje znanje engleskog jezika, učiteljima bitno olakšava posao jer im daje mogućnost da uvedu i organiziraju individualan rad u informacijskim učionicama, što znatno podiže efikasnost nastavnog procesa i pridonosi diferencijaciji učenika prema sklonostima i sposobnostima Robotika Uz prividnu stvarnost jedan od značajnih interesa za djecu je robotika. Robotika kroz niz projekata omogućuje djeci povezivanje računala s vanjskim svijetom i pokazuje praktičnu primjenu računala. 35

37 U radionicama Bistrić koriste se robotski kompleti FISHERTECHNIK (sl.9) i LEGO koji uključuju programiranje mikrokontrolera pomoću jednostavnih grafičkih dizajniranih programskih jezika. Za povezivanje računala i mikrokontrolera kod LEGO kompleta koristi se infracrveni predajnik (sl.10), dok se kod FISHERTECHNIK sustava koristi serijski kabel koji se spaja na COM priključnicu računala. Sl.9. Fischertechnik sustav za robotiku Sl.10. Infracrveni predajnik (lijevo) i svjetlosni senzor (desno) Iako oba robotska sustava imaju vrlo pregledan sustav programiranja, za prve eksperimente koristi se FISHERTECHNIK sustav i modeli sa ventilatorom. LEGO modeli su interesantniji naprednijoj djeci jer otvaraju šire mogućnosti eksperimentiranja. Priručnici FISHERTECHNIK daju precizne upute za izgradnju gotovih modela, dok LEGO MINDSTORMS priručnici daju samo ideje i prijedloge pojedinih tehničkih rješenja što darovitoj djeci daje poticaj da osmisle vlastite konstrukcije. To je s pedagoške strane daleko vrjedniji pristup. 36

38 Sl.11. Robotska ruka u FISHERTECHNIK sustavu Na slici 11. prikazana je robotska ruka FISHERTECHNIK sustava koja koristi mikrokontroler sa programom učitanog s osobnog računala. LEGO modul RXC pogodan je za izradu autonomnih pokretnih robota jer ima vlastito napajanje koje se sastoji od šest 1,5 voltnih baterija. Osim toga u njega se može učitati četiri kompjutorska programa koji se kasnije po volji odabiru pomoću bežičnog daljinskog upravljača. Sl.12. LEGO modul RXC Za kraj dobro je spomenuti i tvrtku SYSTEMATIC FRIOS koja također nudi interesantan robotski program temeljen na upotrebi programabilnih mikrokontrolera. Aktivan kukac na slici 13. sa ticalima senzorima STAMP BUG jedan je od primjera tog programa. 37

39 Sl.13. Systematic frios, STAMP BUG 38

40 4. Učenje i Internet 4.1. Internet Internet je veliki skup računalnih mreža koje međusobno povezuju milijune računala u cijelom svijetu. Internet nema vlasnika, nitko ga ne kontrolira ni cenzurira. Za Internet ne postoji jedan jedinstveni zakon. Sedamdesetih godina 20-tog stoljeća Ministarstvo obrane SAD-a prvi je puta povezalo više računala u jednu mrežu koju su godine nazvali Arpanet. Iste godine prvi put se pojavila i elektronička pošta. Zahvaljujući napretku osobnih računala, njihovim umrežavanjem i međusobnim spajanjem svih tih pojedinačnih mreža godine "nastao je" Internet. Danas ga upotrebljava više od 30 milijuna ljudi. Internet omogućuje komunikaciju na globalnoj razini, pruža nove izvore edukacije i zabave. No, ovisno o tome u kakvim je rukama korisnika, Internet može pokazati svoju svijetlu ili tamnu stranu. Razvoj informatičke tehnologije, njezina interaktivnost i povećane mogućnosti komuniciranja sve više i više predstavljaju rizik za sve korisnike, pa tako i za djecu. Da bi se djeca i mladi znali ''nositi'' s negativnim aspektima Interneta potrebno je znanje i informatička pismenost. Zabraniti mladima korištenje Interneta zbog straha ili nekog drugog 39

41 iracionalnog razloga neće riješiti probleme, već naprotiv produbiti ih. Surfanje Internetom i prividna komunikacija postali su sastavnim dijelom odgojno-obrazovnog programa škola u Europskoj uniji. Prema istraživanju koje je provela Europska komisija, škole u Uniji u pravilu imaju dostupnu brzu širokopojasnu Internetsku vezu koja omogućuje laku dostupnost kvalitetnih sadržaja s Interneta. U Europskoj uniji više od 96% škola ima pristup Internetu, a 67% njih i pristup širokopojasnoj mreži. No, broj korisnika te mreže ipak varira od države do države. Na primjer, u skandinavskim zemljama 90% škola služi se širokopojasnom mrežom, dok je taj postotak ispod 35% u Grčkoj, Poljskoj, Cipru i Litvi. Ne postoje ni veće razlike između više i manje naseljenih mjesta kada je u pitanju korištenje Interneta u školama. Razlike se naziru tek glede korištenja širokopojasne mreže za koju nema uspostavljene infrastrukture u ruralnim mjestima. U Hrvatskoj se također prepoznala ideja online nastave i obrazovanja. Sve su učestalije kombinacije klasične i online nastave na sveučilištima te različiti tematski sadržaji online tečajeva koje proizvode suvremene tvrtke. Hrvatska akademska i istraživačka mreža CARnet (Croatian Academic and Research Network), nastala je kao projekt Ministarstva znanosti RH kojemu je glavni cilj bio graditi komunikacijsku, računalnu i informacijsku infrastrukturu koja bi olakšala rad hrvatskih znanstvenika. Svečano otvorenje CARnet-a bilo je u studenome godine kada još nije postojala veza prema Internet-u (dobila se u veljači godine). CARnet mreža je do sada ponudila nekoliko obrazovnih programa, a CARnetov edukacijski centar Edupoint i tečajeve čija funkcija je sustavno podizanje razine informatičke pismenosti u hrvatskoj akademskoj zajednici kroz sljedeće aktivnosti: organizacija tečajeva o Internetu, organizacija "in-house" seminara za zaposlenike visokih hrvatskih učilišta, obrazovanje predavača Internet tehnologija putem Training the Trainers sustava, izvođenje tečajeva putem Interneta, podrška korisnicima WebCT alata za učenje na daljinu, izdavanje elektroničkih časopisa Edupoint. 40

42 4.2. World Wide Web Prva prostorija koju škole opreme priključkom na Internet najčešće je školska knjižnica ili informatička učionica gdje djeca prikupljaju podatke za školske projekte, igraju računalne igre, razmjenjuju elektroničke poruke ili sudjeluju u sobama za razgovor. Knjižničari i učitelji informatike u pravilu provode nadzor nad djecom tijekom njihove uporabe Interneta. Računala su uglavnom razmještena tako da učitelj ima pogled na zaslone što učenike potiče na discipliniraniji rad. Mnoge škole radi sigurnog korištenja Interneta na svoja računala instaliraju potrebne programe filtre. World Wide Web (WWW) nije tehnologija, već koncept. To je pogled na podatke, a ne organizacija podataka. WWW je informacijski svijet koji korisnicima omogućuje jednostavan pristup podacima, kao i objavljivanje vlastitih podataka. Dva osnovna načina korištenja WWW-a u edukaciji su za: prikupljanje informacija, nuđenje informacija. Kod prikupljanja informacija važno je ne samo da učenici nauče kako naći i prikupiti informacije (korištenjem alata za pretraživanje), nego i da znaju upotrijebiti te informacije kada ih pronađu, odnosno da ih transformiraju u znanje. U tom pogledu, mogu nastati i negativni efekti kod učenika koji koristeći WWW lako pronalaze stranice koje im služe za zabavu više nego za učenje. I ovdje ključnu ulogu ima učitelj koji ispravno usmjerava učenika u njegovom radu. Na WWW, informacije mogu nuditi i učitelji i učenici. Učenici sami kreiraju vlastite projekte tako da prikupljaju informacije na zadanu temu i prikazuju ih kao listu URL adresa, da kreiraju svoj home page s pronađenim linkovima ili tzv. sintetički dokument koji objedinjuje sadržaj prikupljenih dokumenata (s adresama dokumenata i nazivima obrađenih tema). Ti dokumenti uobličeni kao WWW hipermedijske aplikacije mogu služiti i ostalim studentima za učenje obrađene teme, ali i kao primjer za kreiranje vlastitih projekata. Uz prethodno navedena dva osnovna načina, WWW se u edukaciji može koristiti još i kao: 41

43 forum za online diskusije na određenu temu i virtualne konferencije pomoću kojih se omogućuje i sramežljivim učenicima da se oslobode i iznesu svoje stavove suučenicima, korištenje igara koje imaju i obrazovnu funkciju, posebno za motiviranje učenika, a ne služe samo za zabavu, pomoć u radu s učenicima koji imaju poteškoća u čitanju i pisanju gdje ih se motivira na način da napišu nešto o sebi i svojim interesima kreiranjem svog home page-a ili vođenjem dnevnika učenja u kojem u obliku HTML dokumenta upisuju što su taj dan naučili. Korištenje WWW-a u pedagoške svrhe može se razviti u dva osnovna pravca: tradicionalan pristup kod učenja na daljinu gdje se na WWW koristi ponuđen courseware, pretražuju se sadržaji dostupni na WWW-u, koji nisu stavljeni zbog korištenja samo u obrazovnu svrhu, te nisu ni strukturirani kao klasični courseware. Najproduktivniji pedagoški pristup je kombinacija oba pravca, gdje studenti koriste obrazovni materijal koji je strukturiran kao klasični courseware s hiperlinkovima na dokumente o nekoj temi dostupnoj na Internetu. Također je dobro ako i učenici samostalno prikupljaju informacije, te ih objedine na način sličan klasičnim seminarskim radovima, ali sada ne više u "papirnatoj" nego u elektronskoj formi. Glavne prednosti WWW-a koje ga čine atraktivnim za upotrebu u obrazovanju su: jednostavnost korištenja, hipertekstualne/hipermedijske i mrežne mogućnosti, dostupnost programske podrške za klijente i za servere za različite platforme, jednostavnost HTML i dostupnost besplatnih HTML editora, interaktivnost preko obrazaca za unos podataka, skriptnih jezika, Jave, VRML-a, itd Uporaba Interneta u odgojno-obrazovnom procesu Uporaba Interneta poželjna je u mnogim segmentima obrazovanja i Internet se primjenjuje na mnogim razinama: 42

44 Međusobna razmjena (eng. Interpersonal Exchanges), pojedinci razgovaraju elektronskim putem s drugim pojedincima ili s grupama koristeći , mailing liste, news grupe, Internet bulleten boards, itd: prijatelji putem a (eng. Keypals) studenti se dopisuju o temama koje sami biraju, globalni razredi (eng. Global Classrooms) dva ili više razreda uče zajedno na unaprijed zadanu temu, elektronski nastup (eng. Electronic Appearances) stručnjak iz nekog područja kao gost kraće vrijeme sudjeluje u diskusiji putem a, diskusijske grupe i sl. i odgovara na pitanja učenika, elektronsko mentorstvo (eng. Electronic Mentoring) stručnjak iz nekog područja duže vrijeme pomaže učenicima pri istraživanju neke teme, pitanja i odgovori (eng. Question-and-Answer Services), postavljanje pitanja na određenu temu, personifikacija (eng. Impersonations) svi ili neki sudionici diskusije glume neku ličnost (npr. povijesnu, iz literature, ). Prikupljanje informacija (eng. Information Collections), prikupljanje, obrada i usporedba informacija: razmjena informacija (eng. Information Exchanges), prikupljanje i razmjena informacija na određenu temu, kreiranje baze podataka (eng. Database Creation) informacije se organiziraju tako da ih mogu koristiti ostali učenici, elektronsko izdavaštvo (eng. Electronic Publishing) izdavanje elektronskih časopisa, "teleizleti" (eng. Telefieldtrips) razmjenjuju se opažanja s izleta s učenicima iz drugih krajeva, udružena analiza podataka (eng. Pooled Data Analyses), analiziraju se i uspoređuju podaci prikupljeni sa više mjesta (anketama, mjerenjima u prirodi, itd.). Problemski projekti (eng. Problem-Solving Projects): traženje informacija (eng. Information Searches) traže se rješenja 43

45 postavljenog problema, elektronsko pisanje (eng. Electronic Process Writing) učenici se uče izražavati mišljenje pisanjem na neku temu ili kritičkim osvrtom na neki napisani tekst, slijedno kreiranje (eng. Sequential Creations) više učenika ili grupa kreira zajedno neki tekst ili sliku, usporedno rješavanje problema (eng. Parallel Problem Solving) isti problem rješava više učenika, a na kraju se razmjenjuju rješenja i metode rješavanja, prividno okupljanje (eng. Virtual Gatherings) okupljanje i diskusija o nekoj temi u realnom vremenu, simulacije (eng. Simulations) imitiraju se stvarni događaji, društveni projekti (eng. Social Action Projects) diskutira se i poduzimaju se akcije (npr. peticije, prikupljanje humanitarne pomoći, itd.) u vezi sa stvarnim događajima u svijetu Sigurna uporaba Interneta (kod kuće i u školi) Prilikom priključivanja na Internet, korisnikovo računalo postaje dijelom Interneta i dodjeljuje mu se IP adresa po kojoj je u tom trenutku dostupno sa svih drugih računala na Internetu, kao što su i sva druga računala dostupna njemu. IP adresa jedinstvena je za svako računalo i predstavlja identifikacijski podatak. S udaljene lokacije običan korisnik ne može saznati točno o kojem računalu se radi samo po njegovoj IP adresi, ali taj podatak dostupan je pružatelju internetskih usluga. Računala priključena na Internet izložena su različitim vrstama rizika. Najznačajniji su pri tome: neovlašten pristup podatcima pohranjenim u računalu, prisluškivanje ili krađa podataka u prijenosu, infekcija računalnim virusima, aktivni napadi na računala radi njihova onesposobljavanja, napadi na privatnost vlasnika odnosno korisnika računala. 44

46 Od svih navedenih vrsta rizika, djeca su najčešće izložena napadima na privatnost u kojima se: prijeti njihovim osjećajima, emocionalnom zdravlju i intelektualnom razvoju, ugrožava njihova tjelesna dobrobit i sigurnost. Ostali problemi koji se javljaju su: rizični odnosi u koje djeca mogu stupiti uspostavljajući kontakt s ljudima loših namjera. Najbolje rješenje za ovo roditeljski odgoj i odgoj u ustanovama koje djeca pohađaju. Djecu treba poučiti što sve mogu doživjeti komunicirajući s nepoznatima putem Interneta, baš kao i u stvarnom životu, marketing bitno je djeci onemogućiti da sama kupuju putem Interneta kao i uvjeriti ih da ne daju nikakve osobne podatke poput kućne adrese, telefonskog broja, lokacije škole koju pohađaju i sl. Ako postoji opasnost da djeca neće poslušati savjete odraslih, postoje programi koji ih u tome mogu onemogućiti. Programski proizvodi tzv. blokatori web mjesta djeci onemogućavaju pristup "rizičnim" web mjestima. No takav software ne rješava problem jer je ponekad moguće da "povuče" sadržaje koji nisu primjereni jer su dvosmisleni ili prikriveni. Također se zna dogoditi da neke sadržaje bez razloga diskriminira. Mjesta koja nude dobre blokatore sadržaja mogu se naći na stranicama: Program Cyber Patrol može zaustaviti djecu u davanju osobnih informacija. Program ChatGard sprječava dijete da pošalje tekst koji može biti upotrijebljen za njegovo identificiranje, uključujući njegovo ime, adresu, adresu stanovanja, telefonski broj, ime škole i sl. Program nadzire dužinu pristupa Internetu koje korisnik sam određuje, tako što ograničava korištenje računala 45

47 tijekom: vremenskog razdoblja unutar jednog dana, ukupnog broja sati po jednom danu, ukupnog broja sati tjedno. Ujedinjeni narodi sudjeluju u rješavanju problema dječje sigurnosti na Internetu. Njihova organizacija UNESCO (Organizacija Ujedinjenih naroda za obrazovanje, znanost i kulturu) zadužena je za probleme Interneta godine organizirali su stručni skup o pedofiliji i dječjoj pornografiji na Internetu te pokrenuli program pod nazivom "Ugrožena nevinost djeca na Internetu" (eng. "Innocence in Danger Children Online") koji poziva vodeće stručnjake iz cijelog svijeta da udruže svoje snage kako bi sva djeca imala siguran pristup Internetu. Ispitivanje Eurobarometra (tehničkog instrumenta Europske unije) iz godine, provedeno u zemljama sjeverne Europe na uzorku djece u dobi između 9. i 16. godine, pokazalo je kako je 44% djece koja koriste web naletjelo na neku pornografsku stranicu, 25% njih je primilo materijale s pornografskim sadržajem, 30% je vidjelo stranice sa slikama nasilja, a samo je 15% njihovih roditelja izjavilo da su upoznati s aktivnostima vlastite djece. Ovome se može dodati i podatak od 14% djece koja su izjavila kako su se već susreli s barem jednom osobom upoznatom putem web-a. Zbog ovih se opasnosti ne bi smjelo braniti djeci pristup Internetu, već bi se zaštita trebala zasnivati na pravilnoj edukaciji. Najbolja obrana protiv svih potencijalnih rizika i opasnosti s Interneta je ispravna edukacija roditelja i učitelja, te izgradnja čvrstog odnosa s djetetom utemeljenom na uzajamnom povjerenju. Zaštita od zlonamjernih i neželjenih računalnih aplikacija Zlonamjerni računalni programi su virusi (eng. virus), crvi (eng. worms) i trojanski konji (eng. trojan horse). Ti programi nanose štetu računalu, usporavaju vezu s Internetom i koriste računalo za širenje na računala drugih korisnika Interneta. Posljedice napada mogu biti greške u radu programa, ispisivanje određenih poruka na računalu, ometanje rada sistema, brisanje određenih podataka, formatiranje diska, korupcija podataka. Postoje četiri osnovna načina zaštite od zlonamjernih programa: 46

48 ne otvarati privitke u porukama od nepoznatih pošiljatelja odnosno otvoriti ih tek nakon što ih se pregleda antivirusnim programom, ne otvarati privitke u porukama poznatih osoba ako se ne zna što je u njima; kod slanja programa i drugih datoteka u privicima elektroničke pošte, u popratnom tekstu treba dovoljno opisati što se šalje da bi primatelj znao o čemu se radi, nadograditi antivirusni program i redovito ga ažurirati, skenirati antivirusnim programom svaku disketu, datoteku i program s Interneta prije nego se instalira na računalo. Antivirusni program Zadatak antivirusnog programa je prepoznati zlonamjerne aplikacije, spriječiti infekcije i očistiti zaražene datoteke. Program provjerava datoteke tako što u njihovom kôdu traži kôdove poznatih virusa. Kad prepozna zlonamjernu aplikaciju koja se želi aktivirati, obično postavlja pitanje korisniku što želi poduzeti: "obrisati", "očistiti", "karantenizirati" i "ignorirati". Osobni Vatrozid (eng. Firewall) To je aplikacija koja nadzire komunikaciju između računala i mreže i zadatak joj je kontrolirati i ograničiti pristup računalu s Interneta. Neželjene aplikacije su dialeri, spyware i adware. Njih se moguće riješiti uz pomoć Čistača Neželjenih Aplikacija (eng. anti-spyware, anti-adware). Ti čistači djeluju na sličnoj osnovi kao i antivirusni programi prepoznaju unaprijed određene definicije poznatih neželjenih aplikacija; štite privatnost korisnika i zaštićuju njegovu adresu od neželjenih poruka. Kao i antivirusne programe, i čistače neželjenih aplikacija potrebno je redovito ažurirati. Veliki problem korisnicima elektroničke pošte mogu predstavljati lančana pisma, hoax-i i spam, koji zatrpavaju sandučić elektroničke pošte. Kod lančanih pisama i hoax-a važno je ne prosljeđivati poruke prije nego se provjeri njihova istinitost ili razmisli o mogućnosti događaja koji su opisani u njima. Za provjeru je li određena poruka hoax, može se proslijediti na adresu hoax@cert.hr; automatizirani program će obavijestiti pošiljatelja o rezultatu povratnom 47

49 porukom elektroničke pošte. Glavno pravilo kod rukovanja spam-om je ne vjerovati dobivenoj poruci. Ništa ne garantira stopostotnu sigurnost računala jer, bez obzira na sve linije obrane koje se mogu instalirati, uvijek postoji mogućnost upada u sustav. Ali stalnim ažuriranjem programa za zaštitu računala može se poboljšati sigurnost računala. Zaštita privatnosti Jedno od glavnih sigurnosnih pitanja kada je riječ o djeci i Internetu, je prikupljanje osobnih podataka korisnika. Na Internetu se podaci mogu prikupiti u vrlo kratkom roku i iz velikog broja različitih izvora. Tehnologija omogućuje prikupljanje podataka i bez znanja korisnika koje web stranice korisnik posjećuje, gdje živi, koliko vremena provodi na određenim web stranicama ili na Internetu. Na temelju takvih informacija stručnjaci mogu vrlo brzo oblikovati reklamnu poruku po mjeri korisnika. Baze podataka omogućuju oglašivačima da se uz pomoć prikupljenih osobnih podataka približe ciljanoj skupini korisnika i privuku njihovu pozornost. Podaci koje razne tvrtke putem Interneta prikupljaju o korisnicima mogu se podijeliti u tri grupe: praćenje interesa korisnika ili grupe korisnika i prikupljanje demografskih podataka, ustupanje podataka koji omogućuju identifikaciju korisnika trećim osobama, korisnici dobrovoljno ili automatski putem tehnologije daju svoje osobne podatke. Dobrovoljno davanje podataka odnosi se na ispunjavanje obrazaca u kojima se takvi podaci traže najčešće za pretplatu, nagradnu igru i sl. Važno je naučiti djecu da ne odaju svoje osobne podatke i osobne podatke svoje obitelji te da, prije nego daju neke informacije, za suglasnost pitaju roditelje. Web stranice su dužne pribaviti suglasnost roditelja prije nego počnu prikupljati podatke koje identificiraju djecu pojedinačno. Roditelji imaju pravo vidjeti djetetove podatke koje web stranice čuvaju u svojim arhivama i zahtijevati njihovo brisanje. Također, na web stranicama bi trebali biti napisani propisi o zaštiti privatnosti 48

50 koje roditelji mogu provjeriti i na temelju pročitanog odlučiti hoće li dopustiti djeci da posjećuju te stranice ili ne. Mrežni Bonton Ponašanje na mreži zahtijeva od korisnika poštivanje određenih pravila. Na Internetu, kao i u stvarnom životu, za djecu vrijede ista pravila: ne razgovarati s neznancima, znači s ljudima koje dijete nije osobno upoznalo, biti pristojan i pokazati poštovanje prema drugim ljudima, ne služiti se ružnim rječnikom, ne se upuštati u svađe i ne odgovarati na uvrede te ružne ili prijeteće riječi, ne pričati o svojim osobnim stvarima kao što su pravo ime i prezime, adresa, telefonski broj, naziv i adresa obrazovne ustanove, imena roditelja i prijatelja, lozinke i sl., potražiti pomoć roditelja kod svakog pitanja ili problema, svake nejasne situacije ili otkrivanja nečeg novog i nepoznatog kada dijete samo nije u mogućnosti procijeniti je li to dobro i korisno ili suviše opasno za njega. Ne postoje stroga i pisana pravila o tome kako se treba ponašati na Internetu ali se ipak svi pridržavaju nekih prijedloga koji bi se mogli nazvati nepisana pravila. To se zove mrežni bonton ili netiquette. Neka od pravila mrežnog bontona su: 1. Pročitati pravila Prije ulaska u sobu za razgovor ili na forum, dobro je pročitati pravila ponašanja kojima je propisano što se smije a što ne smije reći ili napraviti u tom forumu. Isto tako, u sekciji FAQ (eng. frequently asked questions) nalaze se korisne informacije i odgovori na već postavljena pitanja korisnika. 2. Razmisliti prije unošenja teksta Uneseni tekst trebao bi biti kulturan, pristojan, i pravopisno točan, kako ne bi izazvao uvredljiv ili vulgaran odgovor. Vrlo je lako biti pogrešno shvaćen, zato je preporučljivo još jednom pročitati napisano prije nego što se pošalje, kako bi se 49

51 ispravile eventualne pogreške. Treba imati na umu da se primateljeva kultura, jezik i smisao za humor možda razlikuju od korisnikovog. Mogu se koristiti i simboli za osjećaje kako bi se naznačio ton, ali treba ih koristiti s mjerom. 3. Imati razumijevanja za tuđe pogreške Ne treba biti kritičan prema drugima, pogotovo ako su početnici. Kad netko učini pogrešku, bolje ju je zaboraviti ili mu pomoći odnosno odgovoriti privatno porukom adresiranom samo na njega, nego ispravljati njegovu pogrešku javno, na forumu ili u sobi za razgovor. 4. Ne trošiti tuđe vrijeme i mrežne kapacitete Spam-ovi, lančana pisma i hoax-i zatrpavaju sandučiće elektroničke pošte. Prije slanja velikog broja priloga ili datoteke velike veličine, trebalo bi provjeriti je li primatelj suglasan s tim. 5. Štititi tuđu privatnost Kod slanja poruke elektroničke pošte na više različitih adresa, tuđe adrese izlažu se pogledu većeg broja ljudi. Da bi se zaštitila njihova privatnost, treba odabrati karakteristiku "bcc:" (blind carbon copy). Računalna komunikacija osjećaja U računalnoj komunikaciji teško je izraziti raspoloženja i osjećaje. Zato postoje takozvani simboli za osjećaje (eng. smiley, emotion): :) :-) smiješak; sretan :-)) vrlo sretan :-> vrlo veselo lice :-D širok osmijeh; radostan i glasan ;-) ;) namigivanje :-7 "kiseli" osmijeh :-( namrštenost; tuga :-(( vrlo tužan :-P isplaženi jezik 50

52 :'-( :~~( plakanje (:-O iznenađenje; šok :- %-) zbunjenost :- ljutitost :-/ neodlučnost vrištanje :-* poljubac *** virtualna ruža <):-) klaun :-x : pssst! To je tajna!; :ox šutim <----- oznaka radnje 0:) anđeo }:> vrag Kod razgovaranja na mreži koriste se neke od slijedećih kratica: AFK A/S/L BAK BBL BRB BTW B4N, BFN CU CUL, CUL8ER CYO DIKU EMFBI EOM F2F away from keyboard (napuštam tipkovnicu) age/sex/location (dob/spol/mjesto) back at keyboard (vratih se za tipkovnicu) be back later (vraćam se poslije) be right back (vraćam se odmah) by the way (usput) bye for now (zbogom za sada) see you (vidimo se) see you later (vidimo se kasnije) see you online (bit ćemo u vezi) do I know you? (poznajem li te?) excuse me for butting in (oprosti/te što smetam) end of message (kraj poruke) face to face (licem u lice) 51

53 GA IAC IC ILU, ILY JK LTNS LOL MorF NP RL RP TAFN WB WTG W8 WU? WUF? go ahead (nastavi) in any case (u svakom slučaju) i see (razumijem) i love you (volim te) just kidding (šalim se) long time no see (dugo se nismo vidjeli) laughing out loud (glasno se smijati) male or female (muško ili žensko) no problem (nema problema) real life (stvarni život) role play (glumljeni lik) that's all for now (to je sve za sada) welcome back (dobrodošao natrag) way to go! (bravo!) wait (čekaj) what's up? (što se događa?) where are you from? (otkud si?) 52

54 4.5. Učenje i poučavanje na daljinu Što je to učenje i poučavanje na daljinu? Učenje na daljinu poznato je i pod nazivima e-learning, Web based education, online learning, distance learning, distance education. To su pojmovi koji se najčešće pojavljuju u literaturi i na internetu. Svi oni u osnovi upućuju na oblik edukacije koji se koristi informacijsko-komunikacijskom tehnologijom za razvoj i isporuku nastavnih materijala od učitelja, profesora, voditelja tečaja do studenta ili učenika te evaluaciju nastavnih materijala i nastavnog procesa. Na internetu i u medijima sve se više koristi pojam e-učenje (e-fizika, e- kemija, e-biologija) koji se odnosi na učenje na daljinu. Zanimljivo je napomenuti da e u nazivu ponajprije znači elektronsko jer neposredno upućuje na upotrebu informacijsko-komunikacijske tehnologije, poglavito interneta. U Hrvatskoj je izrazito teško prevoditi te nazive samo kao učenje na daljinu jer uporaba interneta i učenje na daljinu putem interneta još uvijek nisu ušli u široku primjenu pa se pod pojmom učenje na daljinu često podrazumijevaju ostali načini takva obrazovanja kao na primjer dopisno obrazovanje. Novi pojam e-učenje tijesno je povezan s projektima Vlade RH koji se odnose na upotrebu informacijsko-komunikacijske tehnologije u različitim sferama društva. Stoga često susrećemo i pojmove e-vlada, e-katastar, e- gruntovnica itd. 2 CARNet, 3 kao vodeća Hrvatska akademska istraživačka mreža, upotrebljava pojam e-learning u svojim projektima izgradnje i provedbe e- learninga u akademskoj zajednici. Nove tehnologije uzrokovale su porast broja novih aplikacija za učenje na daljinu i novih okruženja za učenje na daljinu. Na jednak su način uzrokovale porast broja novih pojmova koji se u osnovi odnose na isto. Shodno tome, jedan od stalnih problema bio je i ostao pravilan prijevod termina na koje sam nailazio tijekom čitanja i rada na literaturi. Bilo je potrebno razgraničiti klasično učenje na daljinu od učenja na daljinu putem interneta, web škole, virtualne škole i 2 Više na internetskim stranicama Vlade RH, 3 CARNet Hrvatska akademska istraživačka mreža; 53

55 naposljetku virtualnog razreda. Najčešće su to sveučilišta, udruge učitelja, profesora ili institucije koje podržavaju i razvijaju učenje na daljinu pomoću interneta, a koji raznovrsno oblikuju termine, objašnjavaju njihovo značenje i uporabu, te definiraju određene pojmove vezane uz problematiku učenja na daljinu putem interneta. Uglavnom se svugdje upotrebljavaju sljedeći termini: distance learning distance teaching distance education teleeducation cybereducation online education virtual learning virtual school virtual college Web school e-learning e-school e-education Web-based education Najčešće je slučaj da se ti termini upotrebljavaju kao istoznačnice, pa se tako distance learning i distance education upotrebljavaju kao sinonimi za označavanje onoga što bi netko nazvao učenje na daljinu. Ipak, L. R. Porter razdvaja ta dva naziva dajući prednost nazivu distance learning: Iako mnogi pedagozi češće upotrebljavaju pojam distance education, ja upotrebljavam distance learning kako bih označila proces pouke i proces obuke. Pritom je potrebno obratiti pažnju na činjenicu da oni autori koji pišu o učenju na daljinu putem interneta ne spominju uvijek internet u terminima kojima se koriste. Podrazumijeva se da pod distance learning oni imaju na umu učenje na daljinu putem interneta. Sredinom 90-ih godina 20. stoljeća pojavljuje se pojam napredno distribuirano učenje (advanced distributed learning), koji brzo usvajaju mnoge organizacije. U različitim obrazovnim zajednicama, u kojima je učenje na daljinu i rođeno, provedene su revizije definicije, uključujući znanost poučavanja 54

56 na daljinu i njen proizvod, učenje na daljinu. Ovdje smo se dotakli i pojma obrazovanje. Podrazumijeva se da pod nazivom učenje na daljinu putem interneta zapravo mislimo na proces učenja i poučavanja, jer kao pedagog razlikujem učenje koje može biti neorganizirano (neformalno), i zapravo je proces koji traje cijeli život, od učenja, poučavanja (obrazovanje), koje je organiziran sustav u kojemu se sustavno i organizirano uči i poučava. Najčešće je učenik taj koji uči dok je profesor poučavatelj, tj. prenositelj znanja. Naravno, to su već jezični problemi koji nisu izravno povezani s temom rada. Stoga ću se koristiti pojmom učenja i poučavanja putem interneta, jer obuhvaća elemente učenja i poučavanja kao i pojmove za sve one koji sudjeluju u procesu učenja i poučavanja, učitelje i učenike, odnosno korisnike. Korisnici su svi oni koji se koriste sustavom učenja i poučavanja na daljinu Definicija učenja i poučavanja na daljinu Danas se učenje na daljinu (učenje i poučavanje) najčešće veže uz pojam interneta koji svojim kontinuiranim razvojem omogućuje sve bržu i sve kvalitetniju komunikaciju među ljudima. Različite su udruge i pojedinci definirali učenje na daljinu na sebi svojstven način, a ja ću ovdje navesti neke: - Američko udruženje ASTD: 4 nastavni sadržaji ili aktivnosti isporučene ili omogućene uz pomoć elektroničke tehnologije. - Američko društvo za obrazovanje i razvoj: 5 edukacijska situacija gdje su instruktor (profesor, voditelj) i studenti odvojeni vremenom i mjestom. Edukacija kroz treninge ili tečajeve odvija se uz pomoć sinkrone i asinkrone komunikacije, uključujući tekst, grafiku, audio i video materijale, CD-ROM, online, video i audio konferencije, interaktivni TV i FAX uređaje. 4 ASTD (American Society for Trainers and Development), 2001., Kaplan-Leiserson (2000.) American Society for Training and Development

57 - Zirkle: aplikacije i procesi koji se koriste u učenju na daljinu kao web podržano učenje, računalno podržano učenje, virtualne učionice - Web Based Learning Resources Library 6 : sustav i proces u kojemu su učenik i učitelj na različitim mjestima. Upotrebom interneta, te novih generacija aplikacija, učenje na daljinu uključeno je u novi model koji omogućuje visoku kvalitetu i više fleksibilnosti. Zbog toga je prikladnije učenje na daljinu zvati distribuirano učenje. Ključni element te definicije jest prostorna udaljenost učitelja i učenika, te pojam distribuirano učenje. - Holmberg: Pojam učenje na daljinu pokriva različite oblike učenja na svim razinama koji nisu pod kontinuiranim i neposrednim nadzorom tutora, niti su tutori zajedno sa svojim učenicima/studentima u učionicama ili u istoj ustanovi/zgradi, ali koji, usprkos tome, uživaju dobrobiti planiranog vođenja i poučavanja (kakve su tipične za) obrazovne organizacije. 7 - Keegan pojam učenje na daljinu određuje ključnim elementima: 8 izdvojenost učitelja i učenika upotreba medija mogućnost dvosmjerne komunikacije utjecaj na edukacijski sustav djelovanje kroz industrijsku bazu - Moore i Kearsley: Učenje na daljinu je planirana nastava koja se normalno odvija s udaljenog mjesta, što upućuje na upotrebu specifičnih instrukcijskih tehnika, specifične provedbe edukacije i posebnih metoda komunikacije uz pomoć elektroničkih medija. Elektronički mediji omogućuju i posebne tehnike dizajniranja nastave i drugih specifičnih organizacija, administracije, dogovora i sl. 9 - Kalifornijski projekt učenja na daljinu: "Distance Learning (DL) je sustav 6 Web Based Learning Resources Library ( ), Desmond Keegan je administrator projekt na Kernel For Distance Learning projektu

58 poučavanja koji povezuje učenika s nastavnim resursima. Učenje na daljinu omogućuje edukacijski pristup prema učeniku koji nije uključen u edukacijske institucije i može proširiti njegove mogućnosti. Implementacija učenja na daljinu je proces koji koristi dostupne resurse, te može uključiti i nove tehnologije. 10 Većinu definicija koje je moguće pronaći u literaturi možemo podvesti pod zajedničku nazivnik: Učenje na daljinu predstavlja formalno i neformalno obrazovanje, treninge i tečajeve koji se odvijaju kroz individualne i grupne aktivnosti, nastavne procese za čije odvijanje se koriste informacijskokomunikacijske tehnologije (internet, intranet, ekstranet, CD-ROM, videokazete, DVD, TV, GSM telefon, PDA itd.) U formalnom smislu učenje na daljinu (učenje i poučavanje) uključuje brojne modele obrazovanja podržane informacijsko-komunikacijskom tehnologijom čija je svrha priprema, distribuiranje, provedba i evaluacija učenja na daljinu Učenje i poučavanje na daljinu - povijesni razvoj Prvi dokumentirani podaci o učenju i poučavanju na daljinu sežu u 18. stoljeće, točnije godinu, kada je izvjesni Caleb Philips objavio oglas u kojemu nudi program obrazovanja na daljinu iz stenografije.11 Prvi ozbiljni programi učenja na daljinu javljaju se u Velikoj Britaniji godine. Isaac Pitman eksperimentira s programom učenja na daljinu također iz stenografije. Program učenja na daljinu iz korespondencije i jezika javlja se već godine i veže se uz profesore Charlesa Toussainta i Gustava Langenscheidta. Prvo sveučilište koje je ponudilo program učenja na daljinu je Cape of Good Hope, godine, u Engleskoj California Distance Learning Project Distance Education Timeline: Center for Christian Distance Education, op. = Distance Education Timeline: Center for Christian Distance Education,

59 Slika1: Povijesni razvoj učenja na daljinu Dopisno obrazovanje najčešće je obuhvaćalo sljedeće kategorije: tečajevi iz predmeta namijenjenih pripremanju sudionika za stjecanje formalnih diploma stručni tečajevi i predmeti iz područja tehnike i tehnologije općeobrazovni tečajevi tečajevi za hobi i slobodno vrijeme. Različiti dopisni tečajevi i slični projekti pokušali su zamijeniti ili nadopuniti klasični oblik obrazovanja u učionici. Razvojem tehnologije u proces učenja na daljinu uključili su se i ostali komunikacijski mediji (Slika 1) kao radio godine na Pennsylvania State College, zatim televizija godine na State University (SAD); telefon godine na University of Wisconts (SAD); videokazete godine National Technological University (SAD); telefaks uređaj. Računala uvodi godine Electronic University (SAD) s prvim on line tečajem na vlastitom programu za DOS i Commodore 64 računalo. U posljednjem desetljeću s ciljem učenja na 58

60 daljinu sve se više koristi i internet (Slika 2). INTERNET MULTIMEDIJSKO RAČUNALO UČITELJ FAX VIDEO STUDENT TELEVIZIJA TELEFON Slika2. Razvoj učenja na daljinu Do pojave računala u obrazovanju na daljinu nezamjenjiv je medij bila knjiga. Knjigom se moguće služiti svuda, na radnom mjestu, kod kuće, na putovanju. Putem udžbenika moguće je prikazati sve sadržaje i usvajanje sadržaja prilagoditi tempu učenja i shvaćanja svakog studenta. Ako student nije shvatio ili naučio pojedinu nastavnu cjelinu, uvijek se može vratiti nekoliko stranica i utvrditi nastavni sadržaj. Osobna računala spojena na internet uvelike umanjuju važnost knjige. Naime, danas se često koriste prijenosna računala s mogućnošću spajanja na internet pomoću kojeg student može u svako doba doći do neke informacije, pročitati neku stranicu gradiva. Također, vrlo je jednostavno ponavljanje nastavnih sadržaja, listanje se ostvaruje pritiskom na tipku miša. Jedina prednost koju je knjiga kao medij zadržala jest dostupnost svakom studentu. Ipak, razvojem tehnologije i kontinuiranim padom cijena informatičke opreme ta se prednost kontinuirano smanjuje pa prijenosna računala danas zamjenjuju klasične radne stanice. Ovisno o ciljevima obrazovanja na daljinu i edukacijskim sadržajima 59

61 učenje se nastojalo nadopuniti i izravnim kontaktom profesora i studenta. Tako nakon što je student savladao nastavne (edukacijske) sadržaje te ispunio sve zadatke koji su mu postavljeni, pozvan je da posjeti sveučilište kako bi se upoznao s profesorima i ustanovom, ali i kako bi pristupio rješavanju završnog testa radi dobivanja svjedodžbe. Vrlo je rano uočeno da programima učenja na daljinu ne mogu pristupiti svi ljudi. Učenje na daljinu zahtijeva od studenta neke osnovne postulate. Jedan od osnovnih uvjeta jest, naravno, pismenost. Također, za određene programe nužno je imati svjedodžbu o završenom osnovnom obrazovanju ili nižim stupnjevima obrazovanja. Pismenost je, do uvođenja računala u učenje na daljinu, podrazumijevala čitanje i pisanje, dok se danas za pristup programima učenja na daljinu potpomognutog računalom tom pojmu pridodala i informatička pismenost. Naravno, pismenost nije jedini uvjet za uspješno obrazovanje na daljinu. Neophodna je i vrlo bitna odgovarajuća motivacija te interes za određeno područje. U psihologiji i didaktici to opisuju sintagmom mentalna kondicija, što označava osposobljenost za sudjelovanje u nastavi na daljinu. Osnova učenja i poučavanja na daljinu jest komunikacija koja se odvija između profesora i studenta. U početku je ta komunikacija bila vezana uz papir kao medij. Razvojem telekomunikacija i telekomunikacijske infrastrukture, telefon i telefaks zauzimaju važnu ulogu u učenju na daljinu. Danas se telekomunikacije koriste za spajanje na internet. Radio i televizijska komunikacija također imaju svoju ulogu u učenju na daljinu. Vrlo rano su se na sveučilištima izgrađivali televizijski centri koji su korišteni u edukacijske svrhe, odnosno za programe učenja na daljinu (Sveučilište Stanford izgrađuje svoju obrazovnu televizijsku mrežu godine). 13 Razvojem interneta pojavljuje se plodna sredina za distribuiranje, razvoj i unaprjeđivanje učenja na daljinu. Multimedijsko računalo spojeno na internet, mogućnost videokonferencije, prikaz video i audio materijala on line, omogućuju internetu da zauzme vodeće mjesto u distribuciji programa učenja na daljinu. 13 Distance education Timeline, 60

62 Kako bi prikazali razvoj učenja na daljinu autori poput Garrisona kreirali su konceptualni model razvoja učenja na daljinu kroz četiri + 1 generacija Prva generacija Pod prvom generacijom učenja na daljinu smatra se vrijeme kada je učenje na daljinu imalo značajke industrijskog modela organiziranog kroz ekonomske elemente s ciljem postizanja strogo ekonomskih učinaka, te sa strogom rukovodnom kontrolom. 14 Karakteristike prve generacije su: instrukcijski dizajn prve generacije je pod utjecajem biheviorističke teorije učenja nosioci su predmetni nastavnici ili profesori koji imaju isključivo iskustvo u tradicionalnom nastavnom procesu grafički umjetnici ilustriraju složene, konzistentne i grafički poticajne materijale urednici prevode sav materijal na jezik koji razumije ciljana skupina rukovoditelji projekta upravljaju proračunom i rasporedima kako bi omogućili suradnju i koordinaciju različitih sastavnih dijelova tečaja. Svi materijali, posebice materijali za pomoć, izrađeni su kao povratna informacija između odsutnog instruktora i neovisnog studenta. Pedagoški pristup prve generacije ima biheviorističke elemente: brojivost, opažanje itd. Osobina prve generacije može se opisati kao maksimalna sloboda i neovisnost studenta. Studenti ne moraju čekati specifično vrijeme tijekom godine kako bi započeli s aktivnostima (početak studija, polaganje ispita i sl.). Studenti mogu organizirati svoje vrijeme samostalno, a tempo studiranja određuju sami, neovisno o drugim studentima (grupi). Takva organizacija implicira individualni rad, neovisan o ostalim elementima (profesor, vremenske aktivnosti, grupa itd.). Potrebno je napomenuti da učenje i poučavanje nije izoliran čin izvan sustava koji priprema, organizira i provodi edukacijski proces. Zbog toga se pod neovisnim oblikom 14 U literaturi se najčešće spominje Tayloristova podjela rada, vidi: 61

63 (individualnim oblikom) podrazumijeva korištenje asinkroniziranih elemenata kao što su elektronička pošta, samostalno učenje uz pomoć interneta ili CD-Roma, dok je u prvoj generaciji to bio telefon. Prva se generacija odlikuje vrlo jednostavnim prebacivanjem sadržaja na mrežu korištenjem e-learning konteksta, izgleda, boja i drugih grafičkih elemenata te na taj način mijenja dotadašnje poimanje nastavnih materijala. Ta promjena materijala uvelike koristi prednosti medija za distribuciju. Samostalni materijali prve generacije još se ne koriste u potpunosti prednostima i mogućnostima hipertekstualnog sustava mreže Druga generacija Druga generacija uključuje eru koja omogućuje bolji i brži pristup podacima kroz rasprostranjene širokopojasne medije 15, tehnologije poput radija, televizije, video i audio materijala. Drugu generaciju opisuju sljedeći elementi: prihvaćanje kognitivne teorije učenja daljnji razvoj neovisnog učenje, posebice neovisnog u odnosu na mjesto učenja (korištenje radijske i televizijske tehnologije) napredak u kreiranju interaktivne računalno podržane nastave putem korištenja simulacija, multimedijskog vježbanja i ponavljanja daljnji razvoj samostalnog učenja na webu, potpomognut CD-ROM-om ili DVD-om. 16 Uključivanje televizijske i radijske tehnologije omogućilo je prikazivanje materijala koji su nastali pri posjetima laboratorijima, podmorju ili svemiru. Tako snimljene i pripremljene materijale vrlo je jednostavno prikazati polazniku (studentu) bez obzira na mjesto boravka. U drugoj generaciji razvijaju se alati koji podržavaju računalno-potpomognuto učenje putem korištenja simulacija, multimedija, uvježbavanja i praktičnih radova, kao i korištenja materijala za samostalno učenje i rad na web-u. Posebice se to odnosi na interaktivne materijale. Koriste se sustavi koji omogućuju razvoj centraliziranih sustava za 15 Broadcast media 16 Pogledaj pojam Hibridni sustavi. 62

64 distribuciju edukacijskih objekata kao na primjer MERLOT.17 Ti se sustavi koriste alatima za pretraživanje, pristup i korištenje sadržaja za učenje na daljinu Treća generacija U trećoj generaciji koriste se sve prednosti i mogućnosti sinkrone i asinkrone interakcije koje omogućuju različite informacijsko-komunikacijske tehnologije kao što su audio, video i računalne videokonferencije. Razvoj mrežne infrastrukture unaprjeđuje mogućnosti za kvalitetno korištenje asinkrone i sinkrone komunikacije u usporedbi s prijašnjim generacijama. Treća generacija prihvaća elemente konstruktivističke teorije učenja koja upućuje na mogućnost da studenti kreiraju znanje individualno ili kao članovi grupe Četvrta generacija Neki autori smatraju da četvrta generacija predstavlja kombinaciju svih prethodnih generacija koja se razvijala kroz elemente interneta (mreže). Razvojem mogućnosti interneta (povećanje propusne moći, brzina itd.) omogućila je razvoj računalno posredovanih komunikacija (CMC). 18. Osim razvoja računalnih mreža došlo je do snažnog razvoja i osobnih računala koja su postala dovoljno jaka da mogu podržavati niz procesa, posebice zahtjevnih Java programa. Novi alati omogućili su značajan razvoj novih modela učenja i poučavanja na daljinu, posebice integrirane kroz CMC (poput WebCT, Moodle, Blackboard itd) i druge web-resurse Peta generacija Petu generaciju opisuje prof. Taylor 19 kao inteligentnu s fleksibilnim modelom poučavanja. Prethodne generacije koristile su pristup materijalima putem sinkrone i asinkrone komunikacije, a u ovoj generaciji potrebno joj je dodati ključan element kao inteligentnu funkciju. Pod inteligentnom funkcijom autor opisuje korištenje automatskog odgovora na najčešće postavljena pitanja CMC Computers Mediated Communications 19 James C Taylor profesor na The University of Southern Queensland 63

65 i integraciju kroz pristup preko portala servisa i resursa. Opisuje razvoj pete generacije integracijom administrativnih sustava i sustava pomoći i instrukcijskih komponenti. Osim razvoja inteligentnih elemenata dolazi i do razvoja pedagoških inovacija. Koriste se pedagoški agenti koji omogućuju voditelju (učitelju) uključivanje različitih elemenata (podsustava), kao na primjer napredno pretraživanje, navigaciju, elemente semantičkog weba, elemente umjetne inteligencije itd. Potrebno je napomenuti da ne postoji točan vremenski slijed generacija. Često se elementi generacija međusobno isprepleću što ponajprije ovisi o ciljevima i zadacima obrazovanja, voditelju obrazovanja, ali i znanju i mogućnostima korištenja informacijsko-komunikacijske tehnologije. USDLA 20 Američko udruženje za učenje na daljinu kreiralo je genealogiju učenja na daljinu opisujući svoj rani postanak od aplikacije komunikacijskih medija (koje je omogućila tehnologija) do učenja uz pomoć računala i elektroničkog učenja u posljednjih 120 godina (Slika 3.) 20 USDLA United States Distance Learning Association je vodeće udruženje koje okuplja sve institucije, sveučilišta, privatne tvrtke, vladine institucije koje se koriste učenjem na daljinu i promiču ga. Osnovano je godine. Organiziraj konferencije, edukacije i projekte kojima je cilj promicanje učenja na daljinu. 64

66 Učenje na daljinu Dopisno obrazovanje Učenje na daljinu omogućeno uz pomoć IT tehnologije E-edukacija računalno zasnovani treninzi (CBT) Obrazovanje posredovano računalom online učenje edukacija preko satelita elektronički potpomognuto obrazovanje videokonferencijski sustavi instrukcije zasnovane na webu medij zasnovani na webu elektronička ploča video trake/ DVD Slika 3: Genealogija učenja na daljinu 4.6. Posebnosti cjeloživotnog učenja i poučavanja na daljinu Učenje i poučavanje na daljinu Uporaba informacijskih i komunikacijskih tehnologija u procesu obrazovanja neizbježna je. Jedna od mogućnosti nadopune klasičnog načina poučavanja jest svakako e-obrazovanje, što ne znači njihovo međusobno zamjenjivanje. Važna uloga e-obrazovanja jest osposobljavanje za cjeloživotno, učenje kao i mogućnost boljeg individualnog pristupa, posebno u visokoškolskom obrazovanju, kako u svladavanju nastavnih sadržaja tako i u konačnoj provjeri znanja. 65

67 Imati jasnu strategiju i viziju od velike je važnosti za uspješno uvođenje i korištenje modela e-obrazovanja. Dosadašnja iskustva i pokušaji uglavnom su individualnog karaktera pa je stoga važno i pitanje trajnog ulaganja u tehničke preduvjete, obrazovanje nastavnog kadra i svih osoba koje su uključene u proces obrazovanja te problem cjelokupnog financiranja Učenje i poučavanje na daljinu u okviru akademske zajednice Učenje/poučavanje na daljinu sve više ima značajnu i aktivnu ulogu unutar sveučilišne zajednice. Kontinuirana je potreba za kvalitetnim sveučilišnim znanjem, kvalitetnijom i učinkovitijom komunikacijom između profesora i stuenata. Interakcija profesora i studenta, interaktivni nastavni materijali, njihova ponovna uporabljivost sve su zahtjevi koji se postavljaju unutar akademske zajednice koji se mogu kvalitetno provoditi uz pomoć sustava učenje i poučavanja putem interneta. Razvojem i uvođenjem učenja i poučavanja putem interneta omogućeno je otvaranje novih mogućnosti članica sveučilišta poput; kreiranja i razvoja novih programa, otvaranja sveučilišta tržištu cjeloživotnog obrazovanja, obučavanja, specijalističkih i subspecijalističkih programa. Primjećuje se da sam pojam učenja i poučavanja na daljinu upućuje na nešto novo i drugačije od dosadašnjeg načina rada na fakultetima. No, primjećuje se također da se o poučavanju na daljinu govori s priličnom količinom neznanja s obzirom na tehnologiju i način rada i poučavanja. Stječe se dojam da većina profesora smatra da je dovoljno postaviti sve svoje nastavne materijale na web te time ispuniti najvažniji zadatak e-obrazovanja. Nedovoljna upućenost i nedovoljna edukacija profesora (standardi, nastavna tehnologija, instrukcijski dizajn, oblici komuniciranja itd.) put su prema neuspjehu. Vrlo malo se piše i upućuje na novu didaktiku (e-didaktiku) tako da profesori smatraju da znanja koja su stekli u svojem dosadašnjem radu nisu dovoljna da se uhvate u koštac s novim izazovima. Sveučilište u Zagrebu izradilo je Strategiju e-učenja 21 koja ima za cilj kvalitetno uvesti taj oblik rada na zagrebačko Sveučilište

68 Kao što je navedeno u uvodu: Strategija e-učenja ima zadatak: unaprijediti kvalitetu sveučilišnog obrazovanja omogućiti nastavnicima i studentima ostvarivanje novih uloga u obrazovnom procesu povećati konkurentnost Sveučilišta i sveučilišnih studijskih programa osposobiti studente za uporabu tehnologija cjeloživotnog obrazovanja. Kako bi strategija bila uspješno provedena, sveučilište planira sljedeće aktivnosti: unaprjeđenje formalno-pravnog i organizacijskog okruženja, osiguravanje održivosti razvoj ljudskih potencijala podrška nastavnicima podrška studentima razvoj obrazovnih sadržaja razvoj temeljne i specifične arhitekture. Strategija je vrijedna hvale i predstavlja dobar nastavak dosadašnjih aktivnosti koje je provodio CARNet u okviru svojeg novootvorenog Centra za e- učenje 22 koji je otvoren krajem godine. promicanje i poticanje primjene informacijske i komunikacijske tehnologije (dalje u tekstu: ICT), posebno e-učenja u sveučilišnom obrazovanju podrška i savjetovanje institucija, sastavnica Sveučilišta, nastavnika i studenata u primjeni e-učenja, odnosno primjeni ICT-a u sveučilišnom obrazovanju koordinacija i organizacijska i stručna podrška sveučilišnoj mreži za promicanje i podršku e-učenju uspostava i održavanje središnjeg sveučilišnog virtualnog okruženja za e- učenje i podrška uporabi toga sustava

69 predlaganje standarda i preporuka u području e-učenja na razini Sveučilišta u Zagrebu praćenje i analiza razine i načina primjene e-učenja na Sveučilištu u Zagrebu aktivno praćenje novih tehnologija i trendova u području e-učenja. Centar ujedno djeluje i kao Središnji sveučilišni ured za e-učenje i izvodi poslove iz svoje nadležnosti s ciljem učinkovitoga obavljanja zajedničkih djelatnosti vezanih uz uvođenje i primjenu e-učenja na Sveučilištu u Zagrebu. E-learning u Hrvatskoj (projekt e-otoci) E-learning učenje temelji se na masovnom širenju, padu cijena Internet usluga, velikim vremensko troškovnim uštedama i mogućnošću širenja novih znanja u praktički prostorno neograničenim uvjetima (udaljene destinacije, otoci). Poseban problem u Hrvatskoj predstavlja školovanje učenika na otocima, jer su im odjeljenja često vrlo mala, nema učiteljskog kadra itd. Mnogi ti problemi riješeni su učenjem na daljinu kroz projekt e-otoci Alati za e-learning Alat za e-obrazovanje (eng. courseware tool) je računalni program (eng. software) dizajniran isključivo za edukaciju. Izraz u sebi sadrži dva pojma: course (tečaj) i software. Alat može biti u obliku CD-ROM-a, web stranice, diskete, digitalnog udžbenika, programa za učenje i sl. Courseware alati omogućuju učenje i poučavanje na daljinu pomoću određenih konfiguracija sustava. Danas se koriste dvije konfiguracije: LCMS (eng. Learning Content Management System) i LMS (eng. Learning Management System) 68

70 sustavi. LCMS i LMS sustavi imaju jednu zajedničku karakteristiku, a to je da su web orijentirani uz potporu procesa učenja i poučavanja. LMS sustav predstavlja programsku podršku koja omogućava potpuno administriranje procesa učenja i poučavanja, a LCMS sustav omogućava oblikovanje, pospremanje, upotrebu i ponovnu upotrebu sadržaja za učenje. Sadržaj za učenje je strukturiran u formi granula znanja koje se nazivaju objekti učenja. LMS sustav sastoji se od niza funkcionalnosti koje obuhvaćaju "isporuku" (eng. delivery), praćenje, izvještavanje i administriranje sadržaja učenja, napredak polaznika, kao i interakcije polaznika i mentora te polaznika međusobno. LMS se može primijeniti u vrlo jednostavnim sustavima kao što je školsko okružje, pa sve do državnih uprava i velikih kompanija. Ključni standard za implementaciju LMS-a je SCORM. Uobičajene funkcionalne mogućnosti LMS-a su: Prijava i naplata procesira, provjerava i autorizira prijavu te provodi naplatu (u slučaju javnih portala) kod polaznika, Upravlja procesom izvođenja obuke (tema, modula seminara), Provodi testiranje prva razina testiranja sastoji se od kviz pitanja uz svaku jedinicu. Druga razina testiranja sastoji se od testova nakon određenog broja lekcija ili modula, odnosno čitavog seminara, Mentoring i praćenje tečaja, odnosno upravljanje virtualnom učionicom ili napretkom pojedinačnog polaznika. Mentor određuje članove virtualne učionice, prati napredak svakog člana na temelju statistika testova, komunicira sa svim članovima ili pojedinačnim polaznicima. Zapisi o praćenju i uspješnosti polaznika spremaju se u bazu podataka, Korisničke funkcije omogućuju polazniku planiranje i praćenje vlastitog razvoja putem obrazovnih lanaca, komunikaciju s mentorom, koordinatorom ili ostalim članovima grupe. Te funkcije mu daju uvid u statistike njegovog rada i u korištenje pomoćnih funkcija kao što su: tehnička podrška, pomoć online, rječnik i sl, Administratorske funkcije obuhvaćaju aktivnosti kao što su: kontrola sadržaja, evidencija, praćenje i izvještaji, komunikacija, održavanje pregleda modula i seminara, održavanje obrazovnih lanaca, back up i sl. 69

71 Pregled važnijih courseware alata atutor (Open Source Learning Content Management System LMCS), ahyco (Adaptive Hypermedia Courseware), Bazaar, BlackBoard (Blackboard Learning System), Claroline (Open Source LMS), dotlrn (Open Source e-learning sustav razvije na MIT-u), ecollege, elearner, Eledge (Open Source LMS), FirstClass, IBM Workplace Collaboration Services (poslovno orijentiran LMS), Lotus Learning Space (LMS), Moodle (Open Source LMS), WebCT (Blackboard Learning System). AHyCo AHyCo je prilagodljiv, hipermedijski LMS sustav za učenje putem WWW-a. Dizajniran je na Fakultetu Elektrotehnike i Računarstva, Sveučilišta u Zagrebu. Ima osnovne osobine prilagodljivih sustava: temelji se na hipermediji (WWW-u), sadrži model domene koji opisuje strukturu prostora znanja određenog područja učenja, sadrži model korisnika za pohranjivanje osobina studenata, ima mogućnost prilagođavanja dijelova sustava na osnovu informacija u modelu korisnika. IBM Workplace Collaboration Services IBM Workplace Collaboration Services je poslovno orijentiran LMS. Sukladan je 70

72 sa svim aktualnim normama za razmjenu podataka, a isporučuje se s naprednim programom koje sadrži sučelje za unos i uređivanje sadržaja tečajeva. Tečajevi se mogu uređivati i u drugim programima koji su sukladni normama. Ovaj LMS je preveden na hrvatski jezik i jedan je od rijetkih koji imaju ugrađenu podršku za kombinaciju učenja upotrebom alata za e-obrazovanje i učenja u učionici (eng. blended learning). Prilikom organizacije tečaja moguće je unaprijed odrediti kada će se nastava odvijati u učionici, pri čemu se pruža i mogućnost organizacije rada s učionicama (npr. rezervacija učionica) kao i korištenja potrebnog nastavnog materijala (npr. projektor, prijenosno računalo,...). Moodle Moodle je open source LMS alat. Besplatan je i ima podršku za dvije baze: MySQL i PostgreSQL. Alat je vro jednostavan za korištenje s pristupačnim sučeljem za učenike i učitelje i s malim zahtjevima za resursima računala na kojem se izvršava. Preveden je na hrvatski jezik. Alat je stekao veliku popularnost kod učitelja zbog svojih pedagoških temelja i velike prilagođenosti akademskom okruženju. WebCT WebCT (Web Course Tools) je trenutno jedan od najboljih komercijalnih alata za e-obrazovanje. Razvijen je na University of British Columbia godine za potrebe sveučilišta (autori: Murray W. Goldberg i dr.). Nekoliko godina kasnije razvoj i distribuciju preuzela je komercijalna tvrtka WebCT. Vrlo je intiutivan za rad i sadrži mnogobrojne pomoćne alate za pomoć pri učenju (linkovi, audio, video, rječnik, tražilica,...), a također i velik broj alata za komunikaciju. Podrška za kreiranje i ocjenjivanje provjere znanja je na visokoj razini, kao i statistički pregled postignutih rezultata. Pristup WebCT tečajevima je autoriziran. Svaki učenik ili nastavnik imaju vlastito korisničko ime i lozinku za pristup WebCT-u. 71

73 WebCT omogućuje: obogaćivanje klasičnog tečaja multimedijalnim elementima (zvuk, slika, Internet linkovi, ), ocjenjivanje znanja učenika testovima i zadacima online (moguće je pristupanje ispitu u različita vremena), samoprocjena znanja za studente, stvaranje indeksa i rječnika važnijih pojmova koji se pojavljuju u lekcijama, integriranje postojećih web resursa u tečaj, komunikaciju polaznika tečaja međusobno i s učiteljem kroz forume ili chat. Cijena licence ovisi trenutnoj infrastrukturi, korištenju, budućim ciljevima korisnika. Za zaposlenike znanstvenih institucija koje su članice CARneta korištenje je besplatno. Claroline Claroline je open source alat za e-obrazovanje. Besplatan je, a licenca GPL omogućuje korisniku prilagodbu i dorade programskog koda. Pomoću njega mogu se stvarati nastavni sadržaji i aktivnosti, te izvoditi nastava. Za zadovoljenje tehničkih preduvjeta za korištenje Claroline-a potrebno je imati računalo na koje se može instalirati jedan od sljedećih operacijskih sustava: Linux, BSD, Unix, Windows (9x, Me, NT4, 2000, 2003, XP), MacOS X. 72

74 Odabir alata Kako bi učitelj odlučio koji alat izabrati, trebao bi znati koji su mu kriteriji važni pri odabiru. Ono na što se obavezno mora paziti je da li određeni alat podržava standarde za razmjenu podataka (npr. SCORM) i ako podržava, koji su to standardi. Prije odabira "pravog" alata preporučljivo je posjetiti stranicu za odabir odgovarajućeg alata: Standardi na području e-leraning-a Najpoznatije organizacije koje se bave razvojem standarda za e-učenje su 23 : AICC Aviation Industry CBT Committee, ADL The Advanced Distributed Learning Initiativer, IMS IMS Global Learning Consortium, IEEE/ LTSC Institute of Electrical and Elactronics Engineers/(Learning Technology Standards Comitee). Vodećim na tom području u svijetu smatraju se IMS i ADL 24. IMS INSTRUCTIONAL MANAGEMENT SYSTEM 25 Instructional Management System (IMS) je međunarodna organizacija koja se bavi korporativnim obrazovanjem i formalnom edukacijom. Ima korijene u projektu koji se zove National Learning Infrastructure Initiative, koje sponzorira organizacija za promociju obrazovnih tehnologija (danas se zove Educause). Doprinosi razvoju mnogih standarda koji se koriste u svijetu. Promovira e- learning i cilj joj je razviti svestranu i prenosivu tenologiju učenja na daljinu primjenom ICT-a. 23 Sajko, M., Rabuzin, K, Zlatović, M., op.cit. str Sajko, M., Rabuzin, K, Zlatović, M., op.cit., str Löw, Z., Prvi hrvatski LMS, godina 2, broj 8, Zagreb,

75 THE ADVANCED DISTRIBUTED LEARNING INITIATIVER26 The Advanced Distributed Learning Initiativer (ADL) je organizacija koja promovira standarde kroz svoj koncept nazvan Sharable Content Object Reference Model, poznat kao SCORM. ADL je u velikoj mjeri pomogao proizvođačima LMS-a u testiranju i implementaciji e-learning tehnologije bazirane na SCORM-u, što je rezultiralo u sve većem broju proizvoda koje su bazirane na ovom setu standarda. AICC AVIATION INDUSTRY CBT COMMITTEE 27 Aviation Industry CBT (Computer-Based Training) Comitee (AICC) je međunarodno udruženje koje se bavi standardizacijom na području učenja pomoću računala. AICC definira smjernice za avioindustriju u razvoju, dostavi i procjeni računalnog učenja i srodnih tehnologija (od godine). Budući da AICC standardi nisu vezani usko uz avioindustriju, mogu se primijeniti i šire na sve oblike učenja pomoću računala. To je ujedno i jedini otvoreni standard, a usko surađuje na doradi standarda s drugim organizacijama za standardizaciju kao što su IMS, ADL, i IEEE/LTSC. Trenutno se smatra standardom budući da ga podržava velik broj tvrtki koje su ključne u učenju pomoću računala. IEEE/LTSC (LEARNING TECHNOLOGY STANDARDS COMITEE) 28 Ova IEEE grupa zadužena je za definiranje standarda, smjernica i preporuka na području učenja pomoću računala. Cilj grupe je definiranjem standarda omogućiti komunikaciju između programa za izradu sadržaja i usluga vezanih uz njih. U izradi standarda surađuje se s IMS-om i AICC-om. SCORM STANDARD SCORM Shareable Content Object Reference Model je skup tehničkih specifikacija baziranih na radu AICC, IEEE LTSC i IMS Global Consortium 26 Löw,Z.,op.cit. 27 Referalni centar za odabir alata za e-obrazovanje, Odabir alata za e-obrazovanje 28 Referalni centar za odabir dabir alata za e-obrazovanje, Odabir alata za e-obrazovanje 74

76 organizacija. To je standard koji sustavima za učenje putem Interneta omogućava pronalaženje, uvoz, dijeljenje, ponovnu upotrebu i izvoz sadržaja na standardiziran način. Ukratko, SCORM omogućava isporuku e-learning objekata u pravilnom slijedu i praćenje i izvještavanje napretka polaznika. Osnovni termini SCORM-a su 29 : LMS Learning Managment System, Learning Object (reusable object, educational object, content object, chunks, nuggets, SCO Shareable Content Object). Ključni zahtjevi standarda obuhvaćaju: reupotrebljivost sadržaja (eng. content reusability), gdje je sadržaj nezavisan o kontekstu učenja te se može upotrijebiti u brojnim situacijama, međusobnu izmjenjivost (eng. interoperability) gdje se nastavne komponente razvijene na jednoj lokaciji mogu koristiti na drugoj lokaciji, bez obzira na platformu i pripadni set programskih alata, dostupnost (eng. accessibility) gdje je moguć pristup nastavnim komponentama sa jedne udaljene lokacije kao i njena isporuka na mnoge druge lokacije, trajnost (eng. durability) neprestano korištenje nastavnih komponenti bez potrebe za ponovnim oblikovanjem ili ponovnim kodiranjem u slučaju promjene tehnologije. SCORM standard se sastoji od tri dijela 30 : Overview modela, vizije i budućnosti, Content Aggregation Model koji opisuje kako posložiti e-learning sadržaj tako da se njegovi dijelovi mogu ponovo upotrijebiti (eng. reusability) i da bude omogućena izmjenjivost dijelova sadržaja (eng. interoperability). 29 Bodrožić, Lj., E-learning, Split, Bodrožić, Lj., op.cit. 75

77 Sastoji se od tri specifikacije: Learning Object Metadata opisuje što predstavlja sadržaj, čije je vlasništvo, cijenu (ako postoji), tehničke zahtjeve, namjenu itd., XML "binding" kako kodirati tag-ove u XML-u da budu čitljivi, IMS Content Packaging opisuje kako se slaže kolekcija learning objects-a i njihovih metapodataka, te kako se sadržaj isporučuje polaznicima. Run Time Environment opisuje način na koji se sadržaj pokreće i način na koji se vrši praćenje napretka polaznika i izvještavanje. Propisuje dvije stvari: API komunikacija između sadržaja i LMS-a se radi standardom propisanim funkcijama, bez obzira na alate kojima se sadržaj kreira, Data model specifikacija što je sadržaj komunikacije između sadržaja i LMS-a. Ovdje se pohranjuju podaci o pojedinoj lekciji (SCO-u) za svakog korisnika i spremaju rezultati interakcija korisnika sa SCOom. Objekti učenja (eng. Learning Object) Objekti učenja nastali su da bi se nastavni sadržaji mogli razdvojiti u elemente ili module koji se mogu koristiti kao jedinice u procesu učenja, a koje se mogu spajati u veće cjeline. Objekti učenja se mogu definirati kao podaci područnog znanja koji se koriste u sustavu za e-learning. Objekt učenja se mora stvoriti i autorizirati, mora se moći pospremiti, katalogizirati, prikupiti, isporučiti. Objektima učenja stvara se struktura nastavnih sadržaja koje učenik mora u procesu učenja i poučavanja usvojiti kod stjecanja znanja i vještina o izabranom područnom znanju. Razmjenu objekata učenja moguće je ostvariti jedino uz upotrebu informacija koje opisuju njihovu strukturu i svojstva. Ove opisne informacije nazivaju se metapodaci (eng. metadata podaci o podacima) ili još preciznije metapodaci objekata učenja. Metapodaci podržavaju traženje, otkrivanje i pregledavanje objekata učenja. Zbog toga što različiti sadržaji zahtijevaju različite vrste računalnih poslužitelja objekti učenja mogu biti pospremljeni na različitim 76

78 računalnim poslužiteljima. Objekti učenja prema IEEE definirani su kao "bilo koji tip entiteta koji se može višestruko koristiti ili referencirati tijekom procesa učenja podržanog tehnologijom". Potreba za definiranjem objekata učenja, došlo je zbog potrebe unificiranja sadržaja te mogućnosti prijenosa na različite platforme. Kako broj objekata za učenje može biti velik, uvedena je hijerarhija po veličini objekata. Objekti za učenje koji su niže razine ulaze u sastav objekata više razine. AICC je ponudio referentnu strukturu s deset razina u koju uključuje: curriculum (skup srodnih tečaja), tečaj, poglavlje (smislena dekompozicija tečaja), podpoglavlje (smislena podjela poglavlja), modul (logički skup, lekcija), lekcija (obično traje 20 do 60 minuta), tema (logička podjela lekcije). Tema je iskazana dinamičkom strukturom u kojoj sudjeluju: sekvenca, prikaz na monitoru računala i konačno objekt učenja. AICC-ove preporuke dopuštaju da se pri oblikovanju tečaja specificira njegovo dinamičko ponašanje definirajući preduvjete pristupa (koji mogu ovisiti o stanju drugih elemenata ili završenom stupnju). Na primjer, jednostavni preduvjet za pristup drugoj lekciji može biti kompletno izvršenje prve lekcije. IMS predlaže hijerarhiju po kojoj je objekt za učenje (eng. Reusable Learning Object RLO) skup od 7 ±2 osnovnih najmanjih objekata (eng. Reusable Information Object RIO) koji su zajedno grupirani s ciljem da korisnik nešto nauči. RLO se označava kao tema, a RIO kao dio, jedinica unutar teme. Svaki RLO sadrži i metapodatke koji detaljnije opisuju njegovu strukturu (naslov, karakteristike, funkcije, objekte). Svako RLO bi morao omogućavati provjeru novostečenih znanja Tehnologije za realizaciju e-learning-a Za realizaciju e-learninga koriste se brojne tehnologije i njihove kombinacije. Neke od njih su: web materijali za učenje, web stranice, , 77

79 simulacije, virtualna učionica, Eportfolio (E-mapa), PDA (Personal Digital Assistant), mp3, screencast, web whiteboarding, mulitmedijalni CD-ROM-ovi, discussion boards, blog, wikipedia, tekstualni chat, igre. Web materijali za učenje U početku su web materijali za učenje bili dostupni na Internetu preko linkova. Nakon niza godina gomilanja takvih stranica i linkova, počeli su se izgrađivati Learning Management System (LMS) sustavi koji danas sadrže online nastavu, nastavne sadržaje, razne aktivnosti i dr. ili elektronička pošta predstavlja asinkroni oblik komunikacije, odnosno komunikaciju kod koje oba "sugovornika" ne moraju biti prisutna u isto vrijeme. Danas se koristi u gotovo svim područjima života i rada. U edukaciji, služi za slanje/primanje obavijesti i materijala na relacijama: individualna komunikacija učenik-učitelj/stručnjak, grupna komunikacija razred-učitelj/stručnjak. Kod individualne komunikacije učenici komuniciraju direktno s učiteljem oko nastave, razmjene materijala, dodatnih informacija i sl. Na ovaj način učenici koji 78

80 imaju problema s komunikacijom imaju priliku postaviti pitanja učitelju i poboljšati interakciju. U nekim slučajevima učenik svoj upit i probleme može e- mailom poslati i osobi koja je stručnjak za njegovo područje interesa. Grupna komunikacija služi za slanje obavijesti od strane učitelja cijelom razredu. Obavijest može sadržavati teme i tekst idućeg predavanja s kojim se učenici moraju prije upoznati, dodatnu literaturu (informacije) za određeni predmet (tablice, slike, tekst datoteke, web stranice) koja može pomoću učenicima u njihovom učenju i sl. Kako bi se poboljšala kvaliteta usvajanja znanja mnogi učitelji svojim učenicima omogućuju komunikaciju i sa stručnjacima s područja s kojim se učenici trenutačno upoznavaju. To produbljuje njihovo znanje s praktičnog aspekta i daje ima osjećaj svrhe onoga što uče. Simulacije Simulacija je imitacija nekog stvarnog procesa i daje uvid u ključne karakteristike (fizičke ili apstraktne) ponašanja sustava. Riječ simulacija se koristi u mnogim znanstvenim aspektima. Poznato je da se stvaranjem modela i njihovim simulacijama nastoje dobiti uvidi u nepredvidiva ponašanja nepristupačnih prirodnih sustava. U medicini, simulacija se koristi kod proučavanja ljudskog organizma i njegovog međudjelovanja. U inženjerstvu simulacije predstavljaju ključan korak u analizi testiranja rada sustava prije nego što se krene u gotovu proizvodnju. Služi optmizaciji rada tehnologije, simulaciji sigurnosnog inježenjerstva, obuke i obrazovanja. U edukaciji simulacije služe kako bi se učenici upoznali s mnogim stvarima s kojima ne mogu doći direktno u kontakt ili kada to predstavlja opasnost. Tada oni svoje vrijeme provode u virtualnom okruženju gdje postoji mogućnost namjernog stvaranja pogrešaka u sustavu kako bi se upoznali s njegovim ponašanjem i kritičnim stanjima. U radu sa simulacijama ističu se tri kategorije: "žive" simulacije (gdje stvarni ljudi koriste virtualnu opremu u stvarnom svijetu), "virtualne" simulacije (gdje stvarni ljudi koriste virtualnu opremu u virtualnom svijetu), 79

81 "konstruktivnu" simulaciju (potpuno virtualno okruženje). Eportfolio (E-mapa), Elektronički portfolio ili digitalni portfolio je skup elektroničkih zapisa koji se najčešće nalaze na web-u i kojima se dokumentiraju aktivnosti i postignuća korisnika. Može biti u obliku teksta (.doc ili.pdf datoteke) s grafikom, audio ili video zapisa. Elektronički portfolio je sve prisutniji u osnovnim i srednjim školama, profesionalnom usavršavanju, prijavama za posao ili poslovnim oglasima. Omogućava pojedincu da bude vrednovan na više razina, jer ističe sve njegove vještine uz fakultetsko obrazovanje sadrži individualno radno iskustvo i izvannastavne aktivnosti. Što se tiče edukacije, nudi povratnu informaciju o usvajanju znanja i postignućima što daje uvid u napredak pojedinog učenika. PDA Džepno računalo ili dlanovnik (sl.14) studentima omogućuje pisanje bilješaka u digitalnom obliku, a predavačima brzu podijelu potrebnih materijala o kolegiju pomoću Interneta ili infracrvenog povezivanja. U skladu s potrebama studenata, neki izdavači su počeli izdavati elektroničke knjige koje se mogu staviti na PDA. Razvili su se i razni korisni programi riječnici, enciklopedije, leksikoni i sl. PDA korisniku omogućuje niz opcija, a neke bitnije su: dostup Internetu i korištenje a, pisanje i obradu tekstova, kalkulator koji dodatno služi kao sat i kalendar, snimanje video zapisa, adresar, mogućnost izrade i pisanja proračunskih tablica, radio ili stereo, računalne igre, GPS, itd. Novija džepna računala imaju zaslon u boji i zvuk i koriste se kao mobiteli, mrežni preglednici ili mp3 player-i. Velika većina njih ima zaslon osjetljiv na dodir i bežični pristup (eng. Wide-Area Networks) Internetu. 80

82 Sl.14. PDA Web Whiteboarding Web Whiteboarding (sl.15) je jedan oblik web conferencing alata koji služi za emuliranje pisanja i crtanja po ploči za vrijeme predavanja, te učiteljima i učenicima omogućuje kreiranje i manipuliranje grafičkim informacijama online i u stvarnom vremenu. 81

83 Sl.15. Primjeri Web whiteboard-a Web Whiteboarding se koristi u kombinaciji s VoIP-om (eng. Voice over Internet Protocol). Alat predstavlja zamjenu za školsku ploču i kako omogućava emuliranje nastave u učionici često se koristi kod vritualnih učionica. Također, omogućuje učenicima sa različtih mjesta da se međusobno povežu i aktivno sudjeluju u stvaranju i usvajanju znanja. Ova je aplikacija vrlo prikladna kod brainstorming metode rada. Multimedijalni CD-ROMovi Multimedija je povezivanje grafike, teksta, zvuka i videa na različite načine s računalom, a s kojima je korisnik najčešće u interakciji. Multimedija predstavlja integraciju različitih medijskih elemenata koji su u osnovi samostalni sadržaji. Nastali su evolucijom i povezivanjem digitalnih tehnologija različitih medija. Multimedija ima značajno mjesto u edukaciji, jer služi kao zamjena ili nadopuna klasičnim udžbenicima i nastavnim metodama rada. Uz pomoć slika, zvuka, animacija i video zapisa (kombinacija mnogih elemenata) učenicima se na produktivniji i lijepši načinn mogu prezentirati materijali i informacije. 82

84 Sl.16. Elementi "multimedije" Danas se multimedija u edukaciji koristi za izradu digitalnih tečajeva computer-based training (CBTs) i knjiga (na primjer enciklopedije i zbornici). Ti tečajevi omogućuju učenicima pregled različitih prezentacija, tekstova o određenim temama i sl. Blog Blog (weblog) je web stranica koja u osnovi sadrži članke (tekst) ispisane u obrnutom vremenskom slijedu gdje se novi članci uvijek nalaze na vrhu stranice. Blog može sadržavati komentare i vijesti o nekoj temi, slike, audio/video zapise, linkove prema drugim blogovima i web stranicama sa sličnom tematikom. Što se tiče edukacije, danas postoje i Edublog-ovi koje najčešće pišu učitelji sa svrhom objavljivanja obavijesti o održavanju nastave, ispita, korisnih linkova za učenike i dodatnih materijala za nastavu. Učenici su slobodni komentirati i davati prijedloge, čime se postiže atmosefra virtualne komunikacije i mnoga pitanja i problemi mogu se riješiti i na taj način. 83

85 Sl.17. Primjer Edublog-a Portali za samoučenje Danas su u svijetu poznati portali za stručno usavršavanje (e-learning sadržaji) pomoću kojih razne tvrtke poslovno educiraju i usavršavaju svoje zaposlenike. Preko tih portala moguće je proći određeni tečaj, pohađati seminar i dobiti certifikat za prođeni program. Portali za samoučenje imaju značajnu ulogu u edukaciji. To su web stranice koje sadrže multimedijalne (slika, zvuk, film) obrazovne sadržaje i pomažu korisniku u usvajanju znanja iz određenog područja. Da bi ti portali bili kompetentni obrazovnim sadržajima koji se uče u klasičnim učionicama nad njima postoji određena kontrola sadržaja i kvalitete koju osiguravaju recenzenti. Također, obrazovni portali trebaju odgovarati odgojno-obrazovnim standardima (EU) koje neka država propisuje. 84

86 Preko obrazovnih portala: učenik ulazi u hipermedijski prostor informacija pomoću kojih usvaja znanje iz nekog područja. Taj prostor poučavanja može biti u obliku kvizova, testova, simulacija raznih problema koje treba riješti i sl. Hipermedijski prostor informacija sadrži linkove na materijale iz različitih predmeta područja interesa, linkove web stranica s istom tematikom i dr. Učenik se preko portala može i samostalno, (kreativno) izražavati, te stvarati komunikaciju s drugim učenicima, znanstvenici, učitelji i stručnjaci nekog područja kreiraju nove obrazovne (digitalne) sadržaje i materijale za online učenje. Stvaraju međusobnu suradnju objavljivanjem i razmjenjivanjem vlastitih sadržaja, ideja i iskustava, te pronalaze zajednička konstruktivna rješenja za poboljšanje metodike nastave nekog predmeta, roditelji pronalaze važne infomacije o školi, nastavnim planovima i programima, održavanju ispita, pitanja oko upisa, udžbenika i ostalih zbivanja u školi. Portal je također mjesto preko kojeg roditelji mogu uspostaviti komunikaciju s razrednicima, učiteljima, drugim roditeljima i prosvjetnom upravom, škole, osnovne i srednje, objavljuju informacije o zbivanjima u školi, aktivnostima određenih predmeta (dodatni materijali za nastavni sat i sl.) i uspostavljaju komunikaciju s drugim školama. 85

87 U nastavku teksta navest će se par obrazovnih portala za samuočenje. Obrazovni portal Normala Sl.18. Homepage obrazovnog portala Normala "Udruga Normala je udruga nastavnika i profesora matematike. Bavi se promicanjem nastave matematike, unapređivanjem nastavnih metoda i sredstava te primjenom modernih tehnologija u nastavi matematike, brine za stručno usavršavanje i zaštitu prava nastavnika matematike." 31 Za pristup portalu i materijalima nije potrebna registracija korisnika. Portal sadrži besplatne kvalitetne materijale iz predmeta matematika za osnovne i srednje škole: GeoGebra računalni program dinamične geometrije (grafovi, funkcije, 31 op.cit. 86

88 krivulje) na hrvatskom jeziku koji služe za crtanje vlastitih grafova i funkcija. Program sadrži samoprovjeru znanja nakon svake lekcije, diskusijsku (mailing) listu za učitelje matematike pomoću koje oni razmjenjuju informacije, ideje, materijale i sl. riznicu matematičkih apleta (Java) koja obuhvaća mnoga objašnjenja matematičkih pojmova, "interaktivnu matematiku" s dinamičnim i interaktvinim obrazovnim materijalima napravljenim u programskom jeziku Java. Nacionalni portal za udaljeno učenje "Nikola Tesla" Za pristup portalu "Nikola Tesla" korisnik treba imati otvoren CARnet korisnički račun i LDAP zaporku. Portal je namijenjen znanstvenom kadru (znanstvenici, učitelji, i učenici) i sadrži materijale koji obuhvaćaju gradivo srednje škole iz predmeta: matematike, fizike, biologije i kemije. Portal sadrži IT tečajeve od kojih neki imaju ECDL (European Computer Driving Licence) certifikat i tečajeve iz: web dizajna (osnove HTML kôda, CSS-a, JavaScript-a, izrada i objavljivanje web stranica pomoću programa FrontPage), multimedije (obrada slika GIMP, izrada Flash animacija, digitalna audio/video obrada), primjene Interneta u obrazovanju, korištenje Interneta (osnove računalne sigurnosti, komunikacija i suradnja putem Interneta). Nedostatak portala je što nema mogućnost samoprovjere znanja. 87

89 Sl.19. Homepage obrazovnog portala "Nikola Tesla" Obrazovni portal Učilica "Online kviz znanja Školska Učilica pruža novi način usvajanja sadržaja obuhvaćenog nastavnim planom i programom osnovne škole. Namijenjena je učenicima od prvog do osmog razreda i sadrži preko pitanja kojima je obuhvaćeno gradivo svih nastavnih predmeta za sve razrede osnovne škole, u skladu s planom i programom Ministarstva znanosti, obrazovanja i športa. Pitanja su oblikovali nastavnici i učitelji, a kroz različite tipove pitanja učenici na zanimljiv i poučan način provjeravaju i produbljuju svoje znanje. U okviru Školske Učilice nalazi se i Prometna Učilica koja učenike upoznaje s prometnom kulturom pješaka i biciklista." (izvor: 88

90 Sl.20. Homepage obrazovnog portala Učilica Obrazovni portal Učilica namijenjen je isključivo učenicima osnovnih škola i vrlo je jednostavan za korištenje. Za pristup portalu potrebno je imati pripadajući CARnet korisnički račun. Portal sadrži online testove po predmetima za sve razrede osnovnih škola. Vrijeme ispita i vježbe objavljuju se na vrijeme, a konačni rezultati (ocjene) se spremaju i postoje na uvid svakom učeniku. Svi predmeti su razrađeni po cjelinama tako da učenik čitave godine usvaja znanje. Nedostatak portala je to što nema zajednički forum ili chat prostor pomoću kojih bi se omogućila komunikacija između učenika i učitelja, a time i sigurno poboljšalo učenje. Edukacija.net Obrazovni portal Edukacija.net namijenjen je svima: učenicima, učiteljima, znanstvenicima, poslovnim ljudima i drugima. Portal sadrži repozitorije i bibliografske baze podataka. Portal nudi: besplatne e-learning demo lekcije Microsoftovih Office alata operacijskog sustava Windows (Word, Excel, PowerPoint, Outlook, Access, Project) Cognita Microsoft Office online testove za samoprovjeru znanja, IT tečajeve, tečajeve iz Poslovnih vještina i Zaštite i sigurnosti. Svi navedeni e-learning tečajevi se mogu kupiti u svojoj potpunoj verziji. Prednost portala je što ima besplatni kutak u kojem korisnik ima uvid u ponuđene tečajeve na temelju čega može procijeniti njihovu kvalitetu u slučaju da ga želi kupiti. Sve ostale informacije o portalu mogu se pronaći na njegovoj službenoj web stranici (vidi Prilog A). 89

91 Sl.21. Homepage obrazovnog portala Edukacija.net Merlot Merlot je obrazovni portal koji nudi materijale za učenje u raznim znanstvenim i umjetničkim područjima (eng. collection): Arts, Business, Education, Humanities, Mathematics and Statistics, Science and Technology, 90

92 Social Sciences. Sl.22. Homepage obrazovnog portala Merlot Za pristup portalu nije potrebna registracija (koja je besplatna) i materijali su besplatni. Neregistrirani korisnici imaju pristup: materijalima za učenje (određene discipline ili područja), pretraživanje registriranih korisnika znanstvenika i stručnjaka, pregled po "privatnim" kolekcijama korisnika iz nekog područja. U slučaju registracije korisnici imaju imaju neke dodatne mogućnosti: stvaranje vlastitih kolekcija sadržaja i uvid u već postojeće (od drugih korisnika), stvaranje vlastitih profila i uvid u profile drugih korisnika što omogućava 91

93 međusobno dijeljenje stručnih iskustava i znanja, ocjenjivanje materijala (sadržaja) dostupnih na portalu. Portal je moguće pretraživati i po disciplinama. Neke od njih su: Biology, Business, Chemistry, English, Faculty Development, History, Music, Health, World, itd. Odabirom određene discipline korisnik otvara web stranicu-portal posvećen toj disciplini s materijalima za učenje, popisom znanstvenika (profesora) i sl Online provjeravanje znanja Provjera znanja je sastavni dio odgojno-obrazovnog procesa kojom se nastoji odrediti u kojoj mjeri i s kojom kvalitetom su učenici usvojili nastavno gradivo. Prema Bloom-ovoj taksonomiji 32 oblici učenja dijele se u tri kategorije: kognitivnu (znanje), afektivnu (stavovi), psihomotoričku (vještine). U okviru kognitivne kategorije Bloom razlikuje 6 hijerarhijskih razina učenja (prema razinama složenosti spoznajnih domena): činjenično znanje, razumijevanje, primjena, analiza, sinteza, procjena. Danas uz klasičnu nastavu, učenici u mnogim školama u svijetu svoje znanje usvajaju i provjeravaju pomoću računala i Interneta. Mogu li digitalne tehnologije u kvalitetnoj mjeri provjeravati sve navedene stupnjeve znanja ovisi o kvaliteti 32 Bloom, B.S. (Ed.) (1956) Taxonomy of educational objectives: The classification of educational goals: Handbook I, Cognitive domain. New York;Toronto: Longmans, Green. 92

94 materijala i ispravnom vodstvu učitelja. No, činjenica ostaje da bez obzira na sve mogućnosti digitalne tehnologije koju ona nudi, od online provjere znanja do virtualnih učionica, dijete će najkvalitetnije učiti iz vlastitog iskustva u svijetu u kojem živi. Provjere znanja na web-u Na Internetu je moguće pronaći online provjere znanja većinom za prve tri razine kognitivnog znanja. Tipovi pitanja koji se mogu pronaći su pitanja u kojima učenik: reproducira odgovor, odabire ispravan odgovor između onih koji su već navedeni kao mogući odgovori (tip dvočlanog izbora ili alternativni tip, tip višestrukog izbora s jednim ili više točnih odgovora, tip uspoređivanja i sređivanja). Pitanja se dijele i prema njihovoj dostupnosti: statistička pitanja (spremljena kao dio HTML kôda) za kvizove za samoprovjeru znanja, dinamička pitanja (spremljena u bazu podataka) ako je potrebno ocjenjivati i uspoređivati rezultate svih studenata. ALGEBRA informatičko učilište Algebra, informatičko učilište, sadrži tehnički zahtjevnije ispite, raznolikije i zabavnije. Učilište je razvilo myqtest tehniku ispitivanja znanja pod nadzorom Person VUE svjetske vodeće organizacije u tzv. testing industry. Za polaganje Algebrinih online ispita potrebno je biti Algebrin korisnik. EDUPOINT CARnet EduPoint je edukacijski centar Hrvatske akademske i istraživačke mreže. Svi CARnetovi online tečajevi temelje se na specijaliziranom programu za učenje u WebCT-u. Metodičke upute za izradu CARnet-ovih online provjera znanja Procjena znanja i vještina polaznika radi se prije tečaja, tijekom učenja i na 93

95 kraju tečaja, a realizira se putem: zadataka za vježbu koji su sastavni dio lekcije i koje polaznik rješava po želji, online kvizova za samoprovjeru sadržaja lekcije koje polaznik rješava po želji. One se navode nakon svakog poglavlja ili nakon skupine od nekoliko poglavlja ovisno o sadržaju i želji autora, obaveznih zadataka za provjeru vještina koje polaznik šalje mentoru i dobiva povratnu informaciju o uspješnosti. Kvizovi za samoprovjeru znanja polazniku daju mogućnost da analizira vlastiti test, pitanje po pitanje, te da dobije podatak o uspješnosti testa u cjelini. Postoje slijedeći tipovi pitanja: Pitanja s odabirom: pitanja višestrukog izbora odgovora s jednim ili više točnih odgovora od više ponuđenih, točno/netočno pitanje je tvrdnja koju treba procijeniti je li točna ili nije (postoje samo dva odabira), sparivanje pojmova međusobno gdje treba točno spariti pojmove složene u dvije kolone. Pitanja bez odabira: esej ili složeniji zadatak koji se ne može vrednovati automatizirano putem računala nego ga vrednuje mentor, upisivanje tekstualnog odgovora u predviđeno prazno polje, unos brojčanog odgovora u predviđeno prazno polje. Za provjere znanja su prikladne sve vrste pitanja, ali preporuča se zbog jednostavnosti, i kod sastavljanja i kod rješavanja, koristiti pitanja višestrukog izbora i točno/netočno. Uz svako pitanje treba navesti povratnu informaciju o točnom odgovoru uz preporuku na koji se dio gradiva polaznik eventualno treba vratiti i ponoviti ga (ako je odgovor bio netočan). Kod provjere vještina, na primjer poznavanja rada u nekom računalnom 94

96 programu, koriste se pitanja s mapama osjetljivim na dodir (ukoliko ih podržava courseware alat uz pomoć kojeg se online tečaj implementira) i/ili složeniji zadaci. Završna procjena znanja i vještina na kraju tečaja je obavezna i uključuje pitanja iz svih ili samo iz onih cjelina tečaja koje autor smatra najvažnijima ovisno o sadržaju tečaja. Umjesto završnog testa, završno provjeravanje primjene znanja i vještina može se realizirati kao opširniji završni rad (zadatak/projekt). Na stranicama moguće je postaviti svoj tečaj. Stranice su prevedene na 32 jezika, a postoji i hrvatska inačica. Aplikacija se temelji na PHP/MySQL i dopušta učiteljima da kreiraju i administriraju tečajeve sa zadacima za svoje učenike. Koriste ju na Medicinskom fakultetu u Zagrebu i Fakultetu strojarstva i brodogradnje u Splitu. Alati za izradu online testova znanja Većina alata za učenje na daljinu (courseware) ima modul za online kreiranje, isporuku i obradu testova. Ako je korisniku potrebna samo funkcija online izrade testa tada mu je dovoljno odabrati neki open source (besplatni) alat koji ima razvijen taj modul. Postoje programski paketi sastavljeni od više programa čije kombinacije daju mogućnost kreiranja "papirnatih" testova, testova za samostalno računalo, testova za računalo u lokalnoj mreži i testova preko Interneta (na primjer paket CQuest). Alate za pripremu i provođenje testova online korisnik može instalirati na vlastiti poslužitelj (eng. hosting) ili server. Prednosti vlastitog servera su sigurnost, dostupnost, pouzdana budućnost i veća mogućnost prilagođavanja vlastitim potrebama. Nedostatak je održavanje tajnosti testa. Prednosti hosting-a su pak jednostavnost pokretanja servisa i lakše održavanje tajnosti testa, a nedostatak je nesigurna budućnost (posebno kod besplatnih servisa) i neprilagodljivost vlastitim potrebama. 95

97 Na stranicama referalnog centra 33 može se pronaći podjela terminologije oko definiranja online testova, kvizova, ispita i anketa: test dijagnostička procjena predznanja, kviz samoprocjena aktualnog znanja uz dobivanje povratnih podataka tijekom procesa učenja u cilju unapređenja tog procesa (eng. selfassessment, formative assessment), test dijagnostička procjena znanja radi praćenja napredovanja studenata, ali i prikupljanja podataka za završnu ocjenu, ispit završna procjena znanja (eng. summative assessment) radi dobivanja konačne ocjene, anketa dijagnostička procjena znanja, vještina i stavova cijele grupe studenata. U nastavku slijedi popis nekoliko alata za izradu online testova. Respondus Respondus je besplatna inačica komercijalnog alata za izradu ispita ograničena samo na računalnu izradu "papirnate" verzije testova, ali ne i interaktivnih e- ispita. Ovim alatom se mogu izraditi klasični "papirnati" testovi sa 6 vrsta pitanja: MCQ, Točno/Netočno, Esej, Sparivanje pojmova, Pitanja višestrukog izbora, Upisivanje riječi koja nedostaje. Hot Potateos Hot Potateos sadrži 6 alata za izradu interaktivnih vrsta e-testova i web

98 aktivnosti: MCQ, Kratki odgovor, Križaljka, Sparivanje pojmova, Upisivanje riječi koja nedostaje, Pravilan redoslijed riječi u rečenici. Alat je besplatan za akademske ustanove. Questionmark Questionmark je vodeći programski alat za izradu, obradu, objavu i analizu online ispita, testova, anketa s 10-tak vrsta pitanja (Esej, Objašnjenje, Upis teksta koji nedostaje, Vruća točka, Povezivanje pojmova, Pitanja s više ponuđenih odgovora od kojih je samo jedan točan, Pitanja s više točnih ponuđenih odgovora, Brojčana pitanja, Izbor točnog odgovora iz padajućeg izbornika, i sl.) Program se može kupiti i smjestiti na vlastiti server, ali pruža i mogućnosti udomljavanja na njihovom serveru. Postoji mogućnost unosa multimedije (slike, zvuka, filma). Može se koristiti za izradu e-testova, a može se integrirati i u postojeće alate za e-obrazovanje (WebCT, Blackboard i sl.). CQuestNet Assessment Software CQuestNet Assessment Software je skupina alata koja omogućava izradu i distribuciju računalnih testova, ispita i kvizova. Moguća je izrada testova sa 5 vrsta pitanja (S više ponuđenih odgovora od kojih je samo jedan točan, S više točnih ponuđenih odgovora, Točno/Netočno, Upis kratkog odgovora i Esej). Postoji mogućnost unosa multimedije (slike, zvuka, filma). Pitanja se pohranjuju u banku pitanja koja omogućava brzu izradu testova. Alat bilježi odgovore studenata, vrijeme i rezultate, te ih statistički obrađuje. Postoje tri skupine alata: "CQuestLAN" za izradu i distribuciju testova na lokalnim računalima ili lokalnoj mreži; "CQuestNet" za mrežnu distribuciju testova i "CQuestPublisher" za distribuciju testova putem CD-a ili disketa. QuizStar 97

99 QuizStar je web mjesto za izradu i obradu online testova sa 3 vrste pitanja (Pitanja s više ponuđenih odgovora, Točno/Netočno i Upisivanje kratkog odgovora). Program nudi mogućnost odabira broja pitanja po ekranu, dozvoljenog broja pokušaja, povratnu informaciju o netočnim odgovorima, slanja rezultata om i određivanje trajanja testa. Syvum Syvum je alat koji omogućuje izradu besplatnih online testova sa 3 vrste pitanja (Pitanja s više ponuđenih odgovora, Točno/Netočno i Upisivanje pojma koji nedostaje). QuiaWeb QuiaWeb je alat koji učiteljima omogućuje izradu, objavu na web-u i ocjenjivanje online testova s 8 vrsta pitanja. Alat sadrži gotove obrasce za 16 vrsti edukacijskih igara i aktivnosti i obrasce za izradu kvizova. Njihove usluge je moguće koristiti 30 dana besplatno. Postoje i mogućnosti izrade zabavnih provjera znanja u inačicama matching (pojmu se pridodaje pripadni pojam), hangman, pop-ups (iz padajućeg izbornika izabire se riječ koja pravilno nadopunjava zadanu rečenicu) i challenge bord. SASTEST Na Fakultetu elektrotehnike i računarstva u Zagrebu razvijen je sveobuhvatni programski sustav temeljen na klijent/server Internet komunikaciji realiziranoj u ASP programskom okruženju (MS serveru). Može se koristiti kao test za samoprocjenu znanja, računalni test ili "papirnati" test. Računalna tehnologija omogućava pripravu i vrednovanje ispita objektivnog tipa na sistematiziran i jednostavan način. U predloženom sustavu koriste se tri načina provjere znanja: testovima, 98

100 pismenim (usmenim) ispitima, problemskim zadacima. Sustav radi s četiri vrste pitanja: pitanja s jednim točnim odgovorom od maksimalno pet ponuđenih (podvrsta točno-krivo), pitanja s više točnih odgovora unutar (maksimalno pet) ponuđenih, pitanja sa rubrikom za upisivanje (kratkog) odgovora, "klasična" pitanja na koja ispitanik daje pismeni ili usmeni odgovor. Sustav se koristi na FER-u, na kolegiju "Osnove elektrotehnike", kao i na predmetu "Računalstvo" na TTF-u E-learning klasifikacija Današnje obrazovanje može se promatrati unutar dvije kategorije: klasična nastava nastava u učionici (eng. f2f ili face-to-face), nastava uz pomoć ICT-a tehnologija u službi poboljšanja klasične nastave (ICT supported teaching and learning), Nastava uz pomoć ICT-a je oblik e-učenja koji obuhvaća različite aspekte korištenja ICT-a i ovisi o intenzitetu i načinu korištenja: hibridna ili mješovita nastava kombinacija klasične nastave i nastave uz pomoć tehnologija (eng. hybrid, mixed mode ili blended learning). online nastava (pure e-leraning) nastava uz pomoć ICT-a u potpunosti organizirana na daljinu (eng. fully online). Hibridno obrazovanje (eng. hybrid learning, blended learning, mixmode) Hibridno obrazovanje ili mješovita nastava predstavlja kombinaciju klasične nastave (eng. face-to-face) u učionici i nastave uz pomoć tehnologija (ICT) gdje se tradicionalni načini učenja nadopunjuju s online metodama i tehnikama. Vrijeme koje se inače provodi u razredu je u tom slučaju smanjeno, ali nije 99

101 potpuno eliminirano. Cilj mješovitog obrazovanja je spojiti najbolje elemente f2f i online učenja 34 : online obrazovno okruženje i klasično f2f okruženje, online metode s tradicionalnim metodama poučavanja i učenja, mediji za dostavljanje sadržaja za učenje. Pomoću mješovitog učenja moguće je nastavu prilagoditi svim učenicima i njihovim stilovima učenja. Neki uče aktivno slušajući, drugi kroz razgovor, treći vlastitim eksperimentiranjem, a četvrti samostalnim proučavanjem literature. Učitelj je taj koji inspirira i stvara kavlitetnu socijalnu sredinu za dijete i njegov razvoj, te je stoga važno da se to ne izgubi uvođenjem novih modela i tehnologija u nastavu. U odnosu na tradicionalno podučavanje ili pak isključivo online učenje mješovito učenje nudi slijedeće prednosti: učenje prilagođeno pojedincu, fleksibilnost mješovitog modela omogućuje učiteljima uspješniji proces prenošenja znanja, međusobna interkacija učenika, interakcija učenika i učitelja, materijali za učenje su uvijek dostupni, primjena različitih tehnologija. Modeli mješovitog obrazovanja Kod mješovitog učenja mogu se izdvojiti dva osnovna modela 35 : Slijedni model (eng. "program flow" model), 34 op.cit op.cit. 100

102 Jezgra programa (eng. "core-and-spoke" model). Slijedni model (eng. program flow) Slijedni model predstavlja kronološki (linerano) određen obrazovni program kojeg učenik treba proći i iskusiti. Model koristi različite metode poučavanja i medije, a prikladan je za korištenje prilikom prijelaza s f2f modela na mješoviti model. Prvi korak modela zove se Početni događaj (eng. kickoff event) kod kojeg se učenicima prezentira cijeli program, raspored, aktivnosti, ciljevi, itd. Drugi korak je Inicijalna obrazovna aktivnost kod koje se učenici prvi puta susreću s učiteljem ili voditeljem programa. Nakon toga slijede razne obrazovne aktivnosti obrazovni moduli koji imaju svoj određen program i ponavljaju se više puta po potrebi. Završni korak slijednog modela uključuje Konačnu provjeru znanja za mjernje uspješnosti učenika prilikom njegovog pohađanja modela. U slučaju da obrazovni moduli sadrže svoje vlastite ispite znanja tada nije potrebna Konačna provjera znanja. Vrlo je bitno kod slijednog modela paziti na umjerenost primjene online okruženja tijekom procesa učenja. Na primjer, ako se neke obrazovne aktivnosti unutar modela uče online, tada se preporuča da se za taj isti model provjera znanja radi na tradicionalan način. Povratna informacija je najčešće u obliku anketa kroz koje učitelji i autori sadržaja mogu dobiti vrlo bitne i konkretne rezultate kvalitete njihovog rada i potrebe za promjenama (ako postoje). Kod slijednog modela učenici mogu planirati svoje obrazovne aktivnosti što im daje osjećaj da su uključeni u cijeli tijek programa. Učiteljima model omogućuje kontinuirano praćenje napretka učenika i na taj način lakše riješavanje problema kada se oni pojave. Programi se lako mijenjaju i održavaju, a ako se se ustanovi da jedan od elemenata programa nije uspješan, može ga se izbaciti ili zamijeniti bez utjecaja na ostatak programa. Program se može lako nadopuniti novim elementima ili se postojeći elementi mogu nadograditi i promijeniti. 101

103 Mogući raspored aktivnosti slijednog modela 36 Početni Inicijalna Provjera Druga Provjera Konačna Povratna događaj obrazovna obrazovna provjera informacija i aktivnost aktivnost znanja zaključak Ovaj proces se može ponoviti nekoliko puta Modularni (eng. core-and-spoke) model Kod modularnog modela autor sadržaja i voditelj programa kreira jedan osnovni pristup modela (eng. core jezgra), a zatim taj osnovni pristup nadopunjuje dodatnim modulima (metarijalima) raznim sadržajima, interaktivnim elementima, provjerama znanja i dr. Svaki takav modul ili element (eng. spoke) može biti obavezan ili opcionalan. Ovdje nije određen točan redoslijed proučavanja materijala kao kod slijednog modela. Glavne osobine modularnog modela su 37 : dodatni materijali su opcionalni i nije točno određeno kada ih učenik treba koristiti, učenici sami odlučuju koje će dodatne materijale koristiti i kada, svi učenici ne moraju završiti program u isto vrijeme. Usporedba slijednog i modularnog modela 38 Raspored Fleksibilnost Slijedni model Linearan tijek događaja, definiran je početak i kraj svakog događaja. Strogo se kontrolira da li se učenici drže rasporeda kako bi svi završili program na Modularni model Osnova programa je linearna s opcionalnim dodatnim materijalima. Svi resursi i događaji oko glavnog dijela programa su opcionalni i učenici ih mogu op.cit op.cit. 102

104 vrijeme. koristiti kada i ako žele. Prednosti za obrazovnu ustanovu Izazovi Odgovornost učenika Čvrsto strukturiran program, napredak učenika i završetak se lako mogu utvrditi. Zahtijeva striktno držanje rasporeda, stalnu podršku učitelja i učenike koji će se pridržavati rasporeda. Učenici moraju sudjelovati u svim aktivnostima koje su u rasporedu. Lako se kreira i mijenja. S obzirom da je dosta materijala za učenje opcionalno, moguće je da se neće koristiti različiti stilovi učenja već samo jedan kao primarni. Učenici sami trebaju preuzeti odgovornost za svoje učenje. Modularni model se za razliku od slijednog lakše i brže gradi u svojim fazama. Nakon što se razvije osnovni pristup, on se može odmah i koristiti, a za to vrijeme paralelno se razvijaju dodatni materijali koji će se kasnije korisiti. Prednost ovog načina rada je što se ti dodatni materijali mogu mijenjati prema potrebama učenika i njihovog načina učenja što se može saznati tek nakon određenog vremena korištenja osnovnog pristupa Virtualna učionica Virtualna učionica je drugi naziv za nastavno online okruženje u kojem se susreću učenici i učitelji. U nazivu riječ virtualni označava spojenost na mrežu ili računalni sustav s mogućnošću interaktivne razmjene podataka, uputa i informacija (e-učenje). Dakle, virtualna učionica je edukacijsko okruženje koje postoji u obliku pohranjenog digitalnog sadržaja (LMS sustavi) kojemu se može pristupiti i izmjenjivati ga putem mrežnih i računalnih sustava. U virtualnoj se učionici sve odvija u nematerijalnom okruženju i mjesto za učenje je potpuno neovisno od fizičke učionice (učenje na daljinu). No, može postojati u kombinaciji s tradicionalnim učionicama gdje se neke aktivnosti iz klasične nastave mogu drugačije prezentirati u virtualnom prostoru i time doprinijeti većoj ponudi sadržaja učenicima. U ovom pogledu, Internet doprinosi dodatnim načinima komunikacije i izmjeni sadržaja, ali nužno ne zamjenjuje klasičnu nastavu. 103

105 Primjena Virtualne učionice Virtualna učionica zasada najveću primjenu ima u edukaciji odraslih i to najčešće kroz razne specijalizirane tečajeve za savladavanje novih tehnologija, specifičnih programskih paketa ili za učenje stranih jezika. S druge strane, sve je šira upotreba virtualne učionice na fakultetima u pohađanju pojedinih kolegija gdje se najčešće radi kombinacija klasične i virtualne nastave, odnosno mješovito učenje. Što se tiče srednjoškolskog i osnovnoškolskog obrazovanja, u svijetu postoje škole koje nastavu izvode isključivo u virtualnoj učionici. No, najčešća primjena je u obliku mješovitog učenja. Sustav za učenje K12 K12 online škola je sustav upravljanja učenja temeljen na web tehnologijama, a omogućava online lekcije, raspored lekcija, izvještaje o napretku, procjene i komunikaciju (sl.23). Veliki broj virtualnih škola u SAD-u i svijetu temelji se upravo na ovom sustavu obrazovanja. Kurikulum K-12 je sveobuhvatan i sadržajno bogat program od dječjeg vrtića do devetog razreda koji obuhvaća preko 7000 lekcija. Knjige offline i materijali uključeni su za svaki predmet u svrhu unošenja važnih elemenata klasičnog obrazovanja u okruženje za učenje na daljinu. 104

106 Sl.23. Homepage K12 online sustava Sustav je popularan zbog dobre podrške, odgovara državnim standardima u 700 lekcija kroz šest područja (jezik, umjetnost, matematika, znanost, povijest i glazba), omogućava uključivanje roditelja u obrazovni proces, lekcije su sastavljene po jedinicama koje odgovaraju standardnom školskom programu, nudi online plan i program za učitelje, radne zadatke i vodiče, nudi razne alate za sva područja i odgovara svim državnim standardima u većini država SAD-a. Uz pomoć K-12 sustava područne škole imaju mogućnost svojim učenicima ponuditi veći opseg predmeta, te utjecati na bolju uključenost učenika u obrazovanje pogotovo kod učenika s posebnim potrebama. Učitelji su zaduženi nadgledati i ocjenjivati napredak u svojim virtualnim učionicama. Cijena sustava K12 ovisi od škole do škole. Kanadsko Virtualno Sveučilište Kanadsko virtualno sveučilište (Canadian Virtual University, CVU) je skupina kanadskih vodećih fakulteta u online obrazovanju. Sveučilište nudi preko 300 stupnjeva obrazovanja, diploma i certifikata, te 2500 individualnih kolegija gdje 105

107 studenti sami biraju kolegije i usmjerenja koja žele (sl.24). Sveučilište je pogodno i za internacionalne studente koji žele jednog dana nastaviti studij u Kanadi ili jednostavno žele diplomu Kanadskog sveučilišta. Sl.24. Kanadsko virtualno sveučilište Michigansko Virtualno Sveučilište i Škola Michigansko virtualno sveučilište (Michigan Virtual University, MVU) je privatno, neprofitabilno udruženje osnovano godine sa svrhom da građanima Michigana omogući online obrazovanje godine osnovana je Michiganska virtualna škola. Motivacija za osnivanje virtualnog sveučilišta bila je da se podrži ekonomski razvoj pružanjem prikladne i financijski isplative edukacije budućoj i trenutnoj radnoj snazi. Posljednjih šest godina MVU je vodeći promicatelj e-učenja na komercijalnom i obrazovnom području. Danas je vizija MVU-a postati obrazovno koncentrirana organizacija s dugoročnim partnerstvom s K-12 zajednicom. Michiganska virtualna škola omogućava srednjoj školi savladavanje predmeta onim učenicima koji na drugi način nemaju pristup tim predmetima. MVS surađuje sa područnim i manjim školama kako bi omogućili potrebne bodove za predmete i diplome za daljnje školovanje. Ovakva vrsta obrazovanja pogodna je za nadarene, napredne učenike, učenike s posebnim potrebama, učenicima kojima zbog daljnjeg obrazovanja treba dodatni broj bodova, učenicima privatnih i javnih škola i onima koji se educiraju kod kuće. Broj predmeta koji se nudi u virtualnom obrazovanju je kompatibilan s predmetima "klasične" škole i podržan od strane države. Edukacija djece je organizirana na najbolji mogući način gdje su njihove ocjene potpuno priznate i zadovoljavaju kriterije "klasično" odslušanih i položenih predavanja. 106

108 Floridska Virtualna Škola Floridska virtualna škola (Florida Virtual School, FLVS) je javna virtualna visoko osnovna i srednja škola koja nudi online preko 85 predmeta učenicima od šestog razreda osnovne škole do četvrtog razreda srednje škole (u originalu od 6 do 12 razreda). Škola je besplatna za učenike floridskih osnovnih škola i to javnih i privatnih te onima koji se školuju od kuće. Prioritet je na učenicima kojima je potreban opširniji pristup, odnosno koji žele upoznati svoje edukacijske ciljeve, a koji: uče privatno i školuju se od kuće, pohađaju škole sa manjim brojem sadržaja i mogućnosti, pohađaju seoske škole, škole na perifernim dijelovima gradova ili bilo koje druge škole koje imaju ograničenu ponudu predmeta, žele završiti barem jedno polugodište (semestar) ranije od predviđenog (za napredne učenike). Svi predmeti FLVS-a su izrađeni prema državnim standardima i postavljeni na Internet, a učenici im pristupaju kada god oni to žele. Certificirani učitelji vode učenike kroz predmete i komuniciraju s njima svakodnevno preko via telefona, e- maila, instant poruka (chat) i rasprava na forumu. FLVS je priznat od dvije velike agencije: SACS (The Southern Association of Colleges and Schools) i "Povjereništva za internacionalna i transregionalna priznanja". Svih 67 škola u Floridi su udružene i povezane s FLVS-om. Područne škole FLVS mogu uzeti u obzir kada žele smanjiti veličine razreda, ponuditi predmete koji nisu dostupni ili ih nije moguće izvoditi u područnim školama, omogućiti studentima brži napredak ili nadoknadu propuštenog gradiva. Isto tako, FLVS je pogodan kao dobro edukacijsko okruženje za učenike s određenim medicinskim problemima ili poremećajima u ponašanju. 107

109 Sl.25. Homepage kanadskog virtualnog sveučilišta Globalna Virtualna Učionica Globalna virtualna učionica (The Global Virtual Classroom, GVC) je besplatan online program za promicanje komunikacije, suradnje i razumijevanja između učenika diljem svijeta u svrhu odgajanja međukulturalnog poštovanja i usvajanja korištenja novih tehnologija. 108

110 Cilj programa je: osvještavanje međukulturalne komunikacije, izgradnja suradnje, učenje i usvajanje računalnih vještina. U sklopu GVC-a, na svjetskoj razini, održavaju se natjecanja u kojem škole međusobno surađuju na razvoju i izgradnji web stranica kojima se ocjenjuje kvaliteta i prezentacija sadržaja, te suradnja između škola. Natjecanje je namijenjeno učenicima od 7 do 18 godina. Škole se prijavljuju putem Interneta. Na natjecanje se prijavljuje oko 100 timova s time da se svaki tim sastoji od tri škole sa skroz različitih dijelova svijeta. Svaki tim odabire za sebe jednu temu te na njoj radi tijekom cijele školske godine. Tako je i jedna Hrvatska škola, OŠ "Ivana Gorana Kovačića" iz Slavonskog Broda sa školom iz SAD-a (Long Beach Middle School iz Mississippija) te školom 109

111 iz Rusije (Novosibirsk) osvojila drugo mjesto na tom natjecanju s temom "Kuća Znanja" "House of Knowledge" (sl.26) ( Sl.26. Homepage "House of Knowledge" Virtualno obrazovanje u Hrvatskoj U Hrvatskoj je primjena virtualnog obrazovanja najviše prisutna kod edukacije odraslih i studenata. Upotreba virtualnih učionica odvija se uz pomoć besplatnih platformi kao nadopuna klasičnoj nastavi. Veliku podršku fakultetima u primjeni takvih platformi pruža CARnet mreža i Ministarstvo znanosti, obrazovanja i športa (MZOŠ). 110

112 Hrvatsko "Virtualno Sveučilište" Od godine MZOŠ jednom godišnje objavljuje poziv za prijavu IT projekata. Financiranjem tih projekata nastoji se potaknuti primjena IT-a u obrazovanju i kao rezultat nastali su digitalni udžbenici i online kolegiji. U želji za poticanjem nastajanja novih digitalnih obrazovnih materijala i boljim pregledom nad postojećim materijalima, na adresi otvoren je informacijski portal Ministarstva pod nazivom "Virtualno sveučilište". Na tom mjestu mogu se dobiti ili ponuditi informacije o online kolegijima na svim visokim učilištima prisutnima na Internetu. Projektu su se priključila Hrvatska Sveučilišta: Sveučilište u Zagrebu, Sveučilište u Rijeci, Sveučilište J.J Strosamayer u Osijeku, Sveučilište u Splitu, Sveučilište u Zadri, Sveučilište Jurja Dobrile u Puli, Sveučilište u Dubrovniku. U projektu također sudjeluju: Društveno veleučilište i Tehničko veleučilište iz Zagreba, Veleučilište "Lavoslav Ružička" iz Vukovara, Veleučilište "Marko Marulić" iz Knina, Veleučilište u Karlovcu, Veleučilište u Požegi, Veleučilište u Rijeci, Veleučilište u Šibeniku i Veleučilište u Varaždinu. Na Učiteljskom fakultetu ( u Zagrebu pokrenut je projekt koji se zove "Centar za cijeloživotno obrazovanje"(2co), a koji se odvija na platformi Moodle. Studenti i korisnici programa pristupaju, kao i u svakoj drugoj virtualnoj učionici, prijavljivanjem na sustav svojim korisničkim imenom i zaporkom. Kolegiji su podijeljeni po područjima katedrama. Taj projekt je zamišljen kao nadopuna klasičnom izvođenju kolegija, studentima i profesorima koji se odlučuju klasičnu nastavu kombinirati s novim nastavnim tehnikama ne bi li poboljšali svoju nastavu. Fakultativno online obrazovanje Tvrtke koje se bave edukacijom odraslih, kao CARnet, sve više rade na promociji besplatnih mentoriranih tečajeva za profesore, učitelje, studente i razvoju online digitalnih jedinica za savladavanje gradiva za učenike osnovnih škola. Informatički e-learning seminari tvrtke Cognita Cognita IT u svojoj ponudi nudi online multimedijalne i interaktivne seminare. 111

113 Za uspješan završetak seminara potrebno je potpuno savladati sve lekcije uključujući interaktivne vježbe u sklopu lekcija, kao i uspješno riješavanje testa znanja. Svojim sadržajem i količinom seminari pokrivaju područja koja se uče u klasičnim učionicama i traju do 20 školskih sati. Cognita u svojoj ponudi seminara ima savladavanje programa po standardu ECDL-a, razne poslovne i IT seminare i tečajeve za učenje stranih jezika. Online tečajevi omogućavaju učenje preko Interneta gdje se korisnika navodi na samostalan rad kako bi po završetku tečaja imao vlastito iskustvo. Ukoliko mu zatreba pomoć, sustav u svakom trenutku može odraditi ono što je korisnik sam trebao (simulacija). Osim te direktne pomoći prilikom rješavanja zadataka, korisniku su na raspolaganju i komunikacijski alati za postavljanje pitanja, razmjenu mišljenja ili iskustava s drugim korisnicima. Također, tečaj može imati mentora koji prati napredak korisnika i pomaže po potrebi. To je dakle fizička osoba, stručnjak za određeno područje, koja pomoću sustava stoji korisnicima na raspolaganju prilikom učenja. Edupoint (CARnet-ovi) online tečajevi CARnet u svojoj ponudi nudi besplatne online tečajeve koji omogućavaju: praktično učenje koje ne ovisi o mjestu, vremenu ili tempu rada, odabir vlastitog stila učenja i aktivnu ulogu polaznika u kreiranju vlastitog znanja, jednoliku dostupnost tečajeva polaznicima iz čitave Hrvatske, kao i skupinama kojima je klasično obrazovanje nedostupno, integraciju u suvremene europske i svjetske obrazovne tokove. Edupoint online tečajevi dostupni su u mentoriranim i nementoriranim verzijama. Pravo pristupa online tečajevima imaju svi pripadnici akademske i istraživačke zajednicem te nastavnici iz osnovnih i srednjih škola koji posjeduju AAI@EduHr elektronički identitet. U ponudi tečajeva nude se skupine za ECDL tečajeve, Web design, Multimediju, Primjenu Interneta u obrazovanju, te Korištenje Interneta. Tečajevima se pristupa uz korisničko ime i zaporku. CARnet je također pokrenula projekt pod nazivom E-learning akademija - ELA 112

114 koji educira nastavnike za primjenu novih tehnologija u nastavi. Programi koji se nude su: E-learning Management omogućuje stjecanje vještina i znanja potrebnih za učinkovitu implementaciju e-learning edukacije u hrvatskim obrazovnim ustanovama, E-learning Tutoring omogućuje stjecanje i razvijanje specifičnih znanja i vještina potrebnih za uspješno komuniciranje s udaljenim polaznicima, te za poticanje njihove interakcije i pružanje adekvatne pomoći polaznicima u njihovom samostalnom radu, E-learning Course Design bavi se pitanjima i problemima koji su važni budućim autorima online edukacijskih sadržaja i nastavnih aktivnosti u online okružju, te tehničkom i drugom osoblju koje osigurava podršku. 5. Primjena računala u budućnosti U ovom poglavlju navest će se dva primjera mogućeg korištenja tehnologije u budućnosti. Hologramski učitelj Pod pojmom hologramski učitelj (h-learning) podrazumijeva se proces učenja korištenjem holograma koji bi simulirao situacije iz stvarnog života. Na taj način učenici bi stekli edukaciju popraćenu više praktičnim znanjem i iskustvom nego teorijom. Takav sustav sadržavao bi hologramske učionice i interaktivne holograme za pomoć tijekom edukacije. Predviđa se da bi ovakav način učenja u školama bio primjenjiv oko godine. Robotska škola Futuristi vjeruju da će do (2030.) godine većina domova u svijetu imati robota u nekom obliku. Koliko je to realno, vrijeme će pokazati. Trenutno se u Japanu testira nekoliko robota gdje je najveći uspjeh postignut s robotom "PaPeRo". Očekuje se da će sljedeće godine ta vrsta robota biti dostupna svima. Glavna uloga robota je druženje i interakcija s djecom, te poticanje na učenje. Robot ima mogućnost da djecu uči gotovo svim predmetima, od matematike, 113

115 fizike, astronomije, do pravila ponašanja, ophođenja s odraslima i sl. Iako tehnologija budućnosti nudi razna rješenja, na kraju, djeca i učenici se trebaju prvenstveno razvijati socijalno i emocionalno u stvarnom svijetu, jer tehnologija ne može zamijeniti čovjeka, stvarni život i njegove situacije. 6. CALL (eng. Computer-Assisted Language Learning) 6.1. Uvod Čovjek je danas počeo koristiti najnovija tehnološka dostignuća za unapređenje procesa učenja. U tom pogledu, sve se više ljudi odlučuje na neke od oblika učenja na daljinu. Zbog nemogućnosti pristupa programskim paketima (eng. software) na vlastitom jeziku, te sve većom potrebom za učenjem i poznavanjem barem dva strana jezika, povećava se potreba za učenjem stranih jezika. Computer-Assisted Language Learning (CALL), odnosno računalno potpomognuto učenje je pristup učenju jezika pomoću računalne tehnologije. Učenje pomoću računalne tehnologije ima više oblika i to putem specijaliziranih programa za tečaj ili programa za samostalno učenje. Jedan od zanimljivih programa za samostalno učenje je i Before You Know It koji je napravljen da pomogne ljudima ovladati stotinama riječi i fraza na jeziku koji uče i savršeno ih memorirati. Proizvođač ovog programa je Transparent Language, Inc. Osnovni paket programa može se besplatno preuzeti na web-stranici Program je na engleskom jeziku i on je osnova za učenje ostalih jezika koje program nudi. Program se temelji na multimedijalnosti - slika, tekst (dvojezični) i zvuk/glas izvornog govornika, a funkcionira na principu kartica (flash-kartice). Informacije se usvajaju prema temama kroz pet modela učenja: pregledaj, prepoznaj, nauči, izgovori i usvoji. Modeli omogućuju brzo poboljšanje sposobnosti komunikacije korisnika, kao i sposobnosti razumijevanja knjiga, filmova, web-stranica i dr Povijesni razvoj Prvi CALL program temeljio se na vježbama povezanim s programiranim 114

116 instrukcijama, tzv. CALI (Computer-Assisted Language Instruction), a u uporabi je bio sve do ranih 80-ih. Kroz 80-te CALL je proširio svoje područje, prihvaćajući komunikativni pristup i spektar nove tehnologije, posebno multimediju i komunikacijske tehnologije. Ranih 90-ih proizašao je i novi naziv TELL (Technology Enhanced Language Learning); tehnološki poboljšano učenje jezika, koje je ustvari davalo točniji opis djelovanja u području CALL-a. Tipični CALL program potiče učenike na reakciju. Taj poticaj može biti prikazan u obliku teksta, slike, zvuka ili video snimke. Učenik reagira tipkajući na tipkovnici, klikom na miša ili govoreći u mikrofon. Računalo daje povratnu informaciju, odgovarajući je li učenikov odgovor točan ili netočan, a novije verzije CALL programa pokušavaju analizirati odgovor i istaknuti greške. Wida Software (London, UK) je jedna od prvih specijaliziranih tvrtki za razvoj CALL programa za mikroračunala ranih 80-ih. Tipični program prve generacije Wida-inih software-a uključivao je niz opcija: Matchmaster (spajanje dijelova rečenica), Choicemaster (klasični test s više ponuđenih odgovora), Gapmaster (popunjavanje praznina u tekstu), Textmixer (program koji ispremješta stihove pjesme ili rečenice, te ih treba posložiti), Wordstore (privatni rječnik) i Storyboard (ispravljanje cijeloga teksta). Cijeli programski paket popularniji je pod nazivom The Authoring Suite. Razvojne faze CALL se postupno razvijao proteklih 30 godina. Njegov razvoj se može podijeliti u tri karakteristične faze: bihevioristička, komunikacijska i integrativna faza. Bihevioristička faza Bihevioristička faza bazirala se na tada dominantne biheviorističke teorije učenja te su programi nalikovali jezičnim obukama i vježbama. Ti programi koristili su računalo kao učitelja; odnosno kao sredstvo koje donosi gradivo za učenje. Logistička podloga ovih programa objašnjava činjenicu da se ovakve vježbe koriste i danas. Najpoznatiji sistem za učenje bio je PLATO, koji je uključivao jezične, gramatičke i prijevodne vježbe. Krajem 70-ih pojavom mikroračunala bihevioristički pristup odbijen je na teorijskoj i pedagoškoj razini. 115

117 Komunikacijska faza Komunikacijska faza bazirala se na komunikacijskom pristupu učenju, koji je bio značajan 70-ih i 80-ih. Predlagači ovog pristupa smatrali su da vježbe iz prethodne faze nisu davale komunikaciji dovoljno važnosti. Integrativna faza Integrativna faza bazira se na dva važna tehnološka otkrića: multimediju i Internet. Multimedijska tehnologija razvija više vrsta medija. Ono što multimediju čini još snažnijom je hipermedija, odnosno povezanost svih izvora multimedije. Multimedija kakva danas postoji samo djelomično pridonosi integrativnom CALL-u, baš iz razloga što još ne postoji program koji je dovoljno inteligentan da na temelju govora ocjenjuje, ispravlja i analizira. Stoga je tehnološki razvoj Interneta uvelike pomogao u razvoju bolje komunikacije između učenika, te učenika i učitelja. Putem Interneta učenici brže i lakše dobiju povratnu informaciju od učitelja, lako razmjenjuju tekstove, dokumente, i sl. Internet olakšava razvoj integrativnog pristupa korištenja tehnologije. Sadašnje stanje Oduševljeni novom tehnologijom u ranim danima CALL-a, mnogi profesori i učitelji su se orijentirali na tehnološka pitanja, zapostavljajući ona pedagoške i metodološke prirode, ne shvaćajući da su potrebne inovacije upravo u pedagogiji i metodologiji kako bi se računala uspješno uvela u nastavni plan i program stranih jezika. Razvojem multimedija i interneta CALL polako u ovo vrijeme dobiva svoje priznanje. Korisnici sada mogu komunicirati međusobno u realnom vremenu na neodređenoj udaljenosti. Sve je veća ponuda CD-ROM-ova koji nude instrukcije u učenju jezika Vrste CALL programa Postoje tri vrste CALL programa: Računalo kao učitelj, Računalo kao poticaj i Računalo kao instrument. Računalo kao učitelj 116

118 Tu su programi dizajnirani za učenje gramatike, uključujući i vježbe, programi za učenje izgovora, za sintezu teksta, za razvoj vokabulara, itd. Računalo kao poticaj Tu su programi za analizu, kritičko razmišljanje, diskusiju i pisanje, itd. Računalo kao instrument Tu su programi za analizu riječi, gramatička provjera, samostalno učenje, itd. Povijest CALL-a pokazuje da računalo može na razne načine služiti i pomoći u učenju jezika. Ono može biti učitelj koji nudi vježbe, poticaj za diskusiju i interakciju, ili instrument za pisanje i istraživanje. Oni koji iskoriste računala u svrhu dobrog i kvalitetnog učenja, sigurno će obogatiti svoj edukacijski program i mogućnosti učenja. 7. Programski paket "Before You Know It" 7.1. O programu Današnje obrazovanje bazira se na pamćenju velike količine različitih informacija, od stranih riječi, geografskih pojmova, do matematičkih formula i povijesnih činjenica. Zapamtiti informacije često je izazov, ali to ne znači da njihovo učenje mora biti teško i dosadno. Programski paket Before You Know It pruža zabavno i poticajno učenje. Program je napravljen kako bi ljudima pomogao ovladati stotinama riječi i fraza na jeziku koji trenutno uče. Program je temeljen na slikovnim, dvojezičnim karticama popraćenim zvukom (eng. flash-kartice) koje korisniku omogućuju da vidi i čuje strani jezik od izvornih govornika, a nakon toga slijedi proces učenja jezika. Program prati korisnikov odgovor i neprestano mu se prilagođava, te ga potiče na učenje jedinstvenih riječi i fraza koje su većini korisnika teže. Program sadrži mogućnost učenja 63 jezika (program se nadograđuje ponuđenim odabirom željenog jezika). Postoje dvije osnovne verzije koje su dostupne korisnicima: Before You Know It Deluxe i Before You Know It Lite. Osnovni paket programa, čiji je proizvođač 117

119 Transparent Language, Inc može se besplatno preuzeti se web-stranice Nedostatak programa za hrvatske korisnike je ta što je program na engleskom jeziku, pa je on polazišna točka za učenje drugih stranih jezika. Ovi besplatni programski paketi za operacijske sustave Windows i Macintosh uključuju nekoliko desetaka popisa riječi i fraza, slike za kartice i glas izvornog govornika za svaku karticu. Program sadrži i opciju pomoć, ispis svih dokumenata koje su korisniku potrebne i korištenje samo-pomoći. Iako je besplatna verzija programa prihvatljiva, postoji mnogo razloga za njenu nadogradnju (koju je potrebno platiti Before You Know It Deluxe): sadrži puno više jezičnog sadržaja koji polazi od svakodnevnih riječi i uobičajenog razgovora, popraćeno zvukom izvornog govornika i slikama u svrhu vizualnog pamćenja, mogućnost za prilagođavanje vlastitog popisa riječi i fraza koje treba dodatno vježbati, napredna tehnika izgovora, s mogućnošću snimanja vlastitog glasa i usporediti ga s glasom izvornog govornika, podrška ovog programa za Palm i PockedPC, BYKI se može "nositi sa sobom" i učiti, jedinstvene flasch-kartice koje omogućavaju učenje jezika pomoću Palm-a i mp3-a i to za vrijeme vožnje u automobilu, za vrijeme vježbanja, trčanja i sličnih aktivnosti. Program BYKI je podržan od slijedećih operacijskih sustava: 7.2. Mogućnosti programa Za instalaciju programa dane su upute koje je lako slijediti. Grafičko sučelje programa je pristupačno i jednostavno za uporabu. Kod prvog pokretanja programa potrebno je odabrati jednu od ponuđenih tema (lista) s riječima i frazama koje korisnik želi naučiti na odabranom jeziku (sl.27). Ponuđene teme su: životinje, hotel, restoran, napitci, boje, dani u tjednu, pozdravi, mjeseci, brojevi, riječi potrebne za razgovor, hrana, glagoli, godišnja doba. Nakon odabira jedne od tema, program dalje vodi i uči. Uz svaku temu piše broj kartica 118

120 (informacija) koje ta tema sadrži. U idućem koraku potrebno je odabrati jedan od ponuđenih modela učenja (sl.28). Sveukupno je 5 modela koji se kreću od lakšeg k težem, od gledanja i slušanja do pisanja riječi. U gornjem dijelu sučelja pišu četiri osnovne informacije: oblik učenja, jezik koji se uči, model učenja i lista koja se uči. Kod svakog modela učenja sučelje sadrži žuti okvir koji naznačuje osnovne upute za daljnji radi u modelu. Sl.27. Izgled početnog sučelja sa popisom tema 119

121 Sl.28. Izgled popisa modela učenja (opcija Review it) Opis modela učenja Model PREGLEDAJ (sl.29) sadrži dvojezične kartice uz sliku, informacije na oba jezika i zvuk izvornog govornika. Za vrijeme učenja, u sredini sučelja prikazuju se kartice, a u donjem dijelu niz opcija: ponavljanje zvuka prema želji (mogućnost usporene verzije ikona kornjače), prelazak na slijedeću karticu, povratak na prethodnu karticu. Postoji mogućnost i da korisnik samostalno mijenja kartice prema željenom tempu, izgovara ili sluša riječi te označava programu koliko je kartica usvojio. 120

122 Sl.29. Izgled sučelja modela PREGLEDAJ Model PREPOZNAJ (sl.30) sadrži kartice sa riječima ili frazama jezika koji se uči uz izgovorenu riječ zvuk (bez slike). Od korisnika se traži da razmisli i kaže ono što je čuo na jeziku kojeg pozna (engleski). Zvuk se može slušati više puta, a kada se želi provjeriti znanje jednostavno se okrene kartica i pročita je li riječ dobro prepoznata ili nije. Ti rezultati provjere znanja pohranjuju se u programu kao YES/NO odgovori i pomoću njih program računa bodove. Ako se zabilježio odgovor NO, bodovi se oduzimaju i program automatski nudi ponovno rješavanje iste kartice. Kartice se mogu i po volji preskakati. Sveukupno je moguće prikupiti 5 bodova. 121

123 Sl.30. Izgled sučelja modela PREPOZNAJ Model NAUČI (sl.31) sadrži riječ ili frazu na jeziku kojeg se uči, a na korisniku je da upiše prikazano na jeziku kojeg poznaje (engleski). Program zapisuje točne i pogrešne odgovore te prema njima stvara listu usvojenosti pojedinih informacija. Sveukupno je moguće prikupiti 6 bodova. Model IZGOVORI (sl.32, sl.33) sadrži govorni zvuk i tekst sa kartice na jeziku kojeg korisnik poznaje (engleski, npr. riječ dog). Na njemu je da ono što je čuo ponovi na jeziku kojeg uči (obrnuto od modela PREPOZNAJ). Okretanjem kartice može se vidjeti informacija na oba jezika. Sveukupnoj je moguće prikupiti 7 bodova. 122

124 Sl.31. Izgled sučelja modela NAUČI Sl.32. Izgled sučelja modela IZGOVORI zadatak 123

125 Sl.33. Izgled sučelja modela IZGOVORI rješenje (uz zvuk) Model USVOJI (sl.34) prikazuje informaciju na poznatom jeziku, a korisnik je treba upisati na jeziku koji se uči (obrnuto od modela NAUČI). Kao pomoć ovdje se može koristiti zvuk govornika. Prilikom pisanja na jeziku koji se uči (npr. slovački), tipkovnica se prilagođava tom jeziku i zato je potrebno pritisnuti na ikonu tipkovnice u donjem dijelu sučelja kako bi se korisniku prikazao smještaj potrebnih tipki na njegovoj tipkovnici. Ako se koristi direktno tipkovnica na sučelju tada je za ostala slova i znakove potrebno koristiti tipku Shift. Sveukupno je moguće prikupiti 8 bodova. 124

126 Sl.34. Izgled sučelja USVOJI 7.3. Upute za učenje U nastavku su dane upute proizvođača programa koje korisnicima omogućuju lakše učenje i snalaženje u programu: pri prvom pokretanju programa potrebno se postaviti kao korisnik (eng. user). Nakon toga, treba odabrati listu/temu/popis informacija koje se žele učiti/vježbati, poslije odabira željene liste, odabire se učenje pomoću Flash-kartica i model učenja. Preporučuje se da se modeli učenja koriste po redu, od pregledavanja do usvajanja, jer na taj način se postepeno stječe potrebna razina znanja za rješavanje problema, Modele učenja prepoznaj i nauči treba koristiti kao vježbu prevođenja. Ako se pogriješi tijekom učenja program ispisuje točno rješenje, napomena: zvučni izgovor se može slušati bilo kada, kao opcije pomoći i prisjećanja, pomoću modela učenja usvoji i izgovori uči se iz druge perspektive s 125

127 jezika kojeg se zna, riječi i fraze treba izgovarati i zapisivati na jeziku koji se uči, kada korisnik osjeti da je savladao neku cjelinu, potrebno je promijeniti listu/temu i učiti dalje Prednosti i nedostaci programa "Before You Know It" Prednosti programa su slijedeće: osnovni programski paket (eng. software) je besplatan, prisutna je multimedijalnost: slika, tekst i zvuk (izvorni govornik), korisnik slobodno odabire željenu temu (popis), sva pitanja i nejasnoće mogu se riješiti u programu pomoću opcije Pomoći (na engleskom jeziku) ili pomoću informacija sa službene web-stranice, program omogućuje istovremenu poduku u čitanju, izgovoru i pisanju sa poznatog na strani jezik i obrnuto, što ga čini potpunim, zvučni izgovor se uvijek može koristiti, a izgovara ga izvorni govornik, program je jednostavan za instalaciju i korištenje. Nedostatci programa su slijedeći: program je napravljen samo za govornike engleskog jezika (ako npr. korisnik želi učiti slovački jezik, uvjet je da poznaje engleski jezik), kompletni programski paket je potrebno kupiti, kod upisivanja riječi postoji vremensko privikavanje programa na drugačiju tipkovnicu (kašnjenje). 8. Programiranje 8.1. Evaluacija programskih jezika Programi su skupovi instrukcija pisani u različitim programskim jezicima koje korisnik koristi za pisanje svojeg programskog kôda. Ovisno o svrsi rada programa, programski kôd se sastoji od različitih varijabli (promjenjivih 126

128 vrijednosti), složenih aritmetičkih ili boole-ovih izraza i slično. Programski kôd je za računalo kao stroju (mikroprocesor) koji treba izvršiti taj kôd određena vrsta apstrakcije koju je potrebno ''prevesti''. I tu pretvorbu programskog kôda u izvedivi strojni kôd (niz 0 i 1) čine programi prevodioci (eng. compilers). Programi prevodioci su jezici niže razine koji upravljaju registrima i memorijskim adresama, a programi u kojima se piše programski kôd predstavljaju jezike više razine. Jezici više razine dijele se na proceduralne programske jezike i objektnoorijentirane programske jezike Proceduralni programski jezici Prvi takav jezik pojavio se godine kada je tvrtka IBM za potrebe znanstvenih i inženjerskih istraživanja, koja su zahtijevala složene matematičke proračune, razvila programski jezik Fortran (FORmula TRANslator). Fortran se i danas još uvijek koristi za inženjerske aplikacije godine od strane grupe proizvođača računala, te korisnika u javnom sektoru i industriji, razvijen je program Cobol (Common Business Oriented Language). Cobol se primarno koristio za komercijalne aplikacije koje su zahtijevale precizne i učinkovite obrade velikih količina podataka godine Martin Richards je na temeljima BCPL i B jezika s namjenom pisanja operacijskih sustava i prevoditelja razvio programski jezik C. U tom jeziku je kasnije napisan UNIX operacijski sustav. U kasnim 70-tim godinama, Kernighan i Ritchie, razvili su "klasični C" jezik. Njegova široka upotreba jezika dovela je do razvoja više inačica za različite tipove računala, pa je bilo potrebno uvesti standardizaciju s ciljem da se C može koristiti neovisno o tipu računala i platformi. Rezultat udruženih napora od strane American National Standards Committee i ISO bio je ANSI C proceduralni jezik. Programski jezik Pascal dizajniran je približno u isto vrijeme kada i C (autor: Niklaus Wirth) i bio je namijenjen za akademsku upotrebu. Proceduralni (strukturni) programski jezici sastoje se od niza instrukcija (naredbi) koje program izvodni slijedno, jednu za drugom (sekvencijalno). Takvo 127

129 programiranje koristi slijedeće strukture: Bezuvjetni skok (go to) slanje programa na određenu liniju kôda. Ispitivanje uvjeta (if then else) slelekciju između dvije različite akcije (ili između izvršavanja neke akcije i ignoriranja) koji je određen time da li je uvjet zadovoljen ili ne. Ponavljanje (do-while i for) ponavljanje nekih naredbi sve dok je uvjet zadovoljen ili sve dok neki brojač ne dostigne određenu vrijednost Objektno-orijentirani programski jezici Objektno-orijentirani programski jezici koriste objektno-orijentirano programiranje (OOP). Za razliku od ostalih pristupa u programiranju računala u kojima je težište na akcijama koje se vrše na podatkovnim strukturama, ovdje je težište na projektiranju aplikacija kao skupu objekata koji razmjenjuju poruke. Prednost mu je da pojednostavljuje razvoj i testiranje iznimno velikih i kompliciranih sustava. Sadrži mogućnosti apstrakcije podataka, enkapsulacije, polimorfizma i nasljeđivanja. Danas.NET platforma je u potpunosti dizajnirana za razvoj objektno-orijentiranih aplikacija i kao takva je odlična podloga za učenje i prihvaćanje objektno-orijentirane strategije u razvoju modernih aplikacija. Prednosti objektnih jezika: lakši za razumijevanje jer su bliži stvarnom svijetu, lakši za ispravljanje i modificiranje, pojednostavljuje razvoj i testiranje iznimno velikih i kompliciranih sustava, sadrži mogućnosti apstrakcije podataka, enkapsulacije, polimorfizma i nasljeđivanja. Među prvim objektnim jezicima bili su: Small Talk (razvijen u Xeroxu), C++ je hibridni jezik u kojem je moguće koristiti naredbe C jezika i objektno-orijentirane naredbe. Podržava enkapsulaciju, nasljeđivanje, polimorfizam i primjenjujući ove principe omogućava fleksibilan, modularan, jasan i kôd koji je iskoristiv. Grupa akcija koje zajedno 128

130 izvršavaju jedan zadatak formiraju funkcije i nadalje funkcije se grupiraju u formu programa. C++ se koncentrira na kreiranje korisničkih definiranih tipova koji se nazivaju klase. Dakle, dok se C programer koncentrira na pisanje funkcija, C++ programer radi s klasama. C++ je postao dominantnim programskim jezikom 90-tih godina. Java je razvijena pod vodstvom James Gostling-a u Sun Microsystems. Originalno se zvala Oak, i dizajnirana je godine za korištenje u ugradbenim (eng. embedded) aplikacijama godine je preimenovana u Java i redizajnirana za razvoj Internet aplikacija. Proteklih godina Java je postala veoma popularan i uspješan programski jezik. Ne koristi se samo za Web programiranje već i za razvoj samostalnih (eng. standalone) aplikacija na serverima, desktopima i mobilnim uređajima. Za razliku od mnogih ostalih jezika Java je od početka dizajnirana kao objektnoorijentirana. Java kao i C++ podržava enkapsulaciju, nasljeđivanje, polimorfizam i primjenjujući ove principe omogućava fleksibilan, modularan, jasan i iskoristiv kôd. C# je objektno-orijentiran programski jezik i u svojoj srži ima mnogo sličnosti sa Javom, C++ -om i Visual Basic-om. Naime, C# kombinira snagu i učinkovitost C++-a, jednostavan i čist objektno-orijentiran dizajn Jave i pojednostavljen jezik Visual Basic-a. Kao i Java, C# također ne dopušta mnogostruko nasljeđivanje iste klase ili korištenje pokazivača (eng. pointer) u sigurnom kôdu, ali C# brine o otpuštanju zauzete memorije objektima koji više nisu u upotrebi. No ipak, za razliku od Jave, C# podržava koncept svojstva (eng. properties). Velika prednost u odnosu na većinu dotadašnjih programskih jezika je to što se programi pisani u Javi mogu izvoditi bez preinaka na svim operativnim sustavima za koje postoji JVM (Java Virtual Machine). Razvojna okruženja postoje u besplatnim inačicama za oba jezika (Visual studio C# Express, Eclipse za Javu i drugi). C# nudi atraktivne i popularne mogućnosti kao npr. razvoj igara, za X-box (popularnu igraču konzolu konkurentnu PS2) ili upravljanje robotikom (Robotics studio). Upravo ovakvim alatima u obrazovanju učenicima bi se omogućilo samostalno kreiranje i stvaranje zadataka, projekata, igara i slično. Cilj obrazovanja koje koristi tehnologiju je da djeca ne upoznaju samo programiranje kao apstraktnu 129

131 znanost, već da uoče njenu praktičnu primjenu u životu i grade svoju intuiciju kreativnošću i stvaranjem Objektno-orijentirano programiranje S vremenom je bilo potrebno smisliti način programiranja koji će omogućiti brže, točnije i ekonomičnije programiranje. Kao revolucija u programiranju javilo se uvođenje objekata kao programskih komponenti koje su se mogle više puta koristiti (eng. reusable), a koje su opisivale elemente iz stvarnog svijeta. Programeri (eng developer) koji razvijaju program (eng software) otkrili su da se korištenjem modularnog, objektno-orijentiranog dizajna i pristupa programiranju može postići veća produktivnost nego s pomoću strukturiranog programiranja. Ljudi razmišljaju u terminu objekta. Svi objekti imaju obilježja kao veličinu, boju, težinu i slično. Također, svi imaju različito ponašanje: dijete - plače, spava, uči, pjeva, itd. Ljudi uče o objektima proučavajući njihove obilježja i ponašanje. Različiti objekti mogu imati ista obilježja, a slično ili različito ponašanje. Objektno-orijentirano programiranje predstavlja način izrade programa kod kojeg su programi organizirani kao skup međusobno povezanih objekata. U prvom koraku razvoja programa koje se naziva modeliranje developer definira sve objekte s kojima želi rukovati i odnos između objekata. Tako definirani objekt se poopćuje kao klasa objekta (npr. žirafa pripada u skup živih bića koje nazivamo životinje). Klasa tako definira vrstu podataka koju sadrži i bilo kakav logički slijed koji može njome manipulirati. Svaki zaseban logički slijed zove se metoda. Ostvarenje klase zove se "objekt" ili "varijabla klase". Korisnik komunicira s objektima, a oni komuniciraju jedni s drugima preko dobro definiranog sučelja. Neke bitne karakteristike objektno-orijentiranog programiranja su: naglasak je na podatku, a ne na proceduri, programi su podijeljeni u objekte, podatci su skriveni i ne mogu biti dohvaćeni preko vanjskih funkcija, objekti mogu komunicirati jedni s drugima pomoću funkcija, novi podatci i funkcije mogu biti lako dodani gdje god je to potrebno, 130

132 prisutan je pristup odozdo prema gore (eng. bottom-up) Osnovne karakteristike objektno-orijentiranog modela Apstrakcija Suština apstrakcije je u uočavanju osnovnih karakteristika promatranog objekta i pronalaženju osobina po kojima se razlikuje od ostalih objekata. Apstrakcija se fokusira na vanjski izgled objekta zanemarujući potpuno njegovu unutrašnjost. U objektnim programskim jezicima svakoj apstrakciji, iz domena problema, odgovara jedna klasa. Klase su prototip iz koga se kreiraju primjerci (instance). Objekti u programskom jeziku su primjerci tih klasa i do njih se dolazi instanciranjem. Enkapsulacija Enkapsulacija je koncept potpuno komplementaran apstrakciji. Apstrakcija se fokusira na uočavanje osobina i ponašanja objekata, a enkapsulacija se fokusira na implementaciju koja će dovesti do željenog ponašanja. Bitan aspekt enkapsulacije je sakrivanje nebitnih osobina klase, tj. sakrivanje strukture klase. Svaka klasa ima dva djela: sučelje i implementaciju. Sučelje klase obuhvaća samo vanjski izgled klase i preko njega se ustanovljava da li apstrakcija ima željeno ponašanje. Implementacija obuhvaća realizaciju svih mehanizama koji dovode do tog željenog ponašanja. U programskim jezicima implementacija obuhvaća kreiranje prethodno identificiranih klasa. Svaka klasa ima svoje članove klase: podatke članove; funkcije članice. Iz klasa se mogu proizvesti instance (objekti) čijom se međusobnom komunikacijom ostvaruje funkcionalnost cijelog sistema. Sama enkapsulacija se realizira razdvajanjem javnih i privatnih dijelova klase. Javni dijelovi klase (funkcije članice) čine sučelje te klase prema okolini, a privatni dijelovi (podatci članovi koji izražavaju stanje objekta) obuhvaćaju implementirane detalje koji za korisnika klase nisu važni i stoga on ne mora znati za njih. 131

133 Modularnost Modularnost je koncept povezan isključivo sa samim programom a sastoji se u formiranju modula koji se mogu prevoditi odvojeno i koji ujedno imaju dobro definirane veze i prema drugim modulima. U strukturiranom dizajnu, modularizacija programa sastoji se od grupiranja potprograma dok se u objektnom dizajnu prvo uočavaju logičke cjeline koje zajedno čine izvjestan broj klasa i onda se formiraju moduli. Npr. module C++-a programskog jezika predstavljaju datoteke koje se prevode odvojeno. Sučelja modula nalaze se u zaglavljima datoteka (ekstenzija h) a njihova implementacija u odvojenim (.cpp) datotekama. U programskom jeziku Java ovo se postiže paketima (package). Hijerarhija Kada broj identificiranih apstrakcija nekog problema postane prevelik tada se prelazi na novo logičko grupiranje apstrakcija, odnosno na hijerarhiju. Hijerarhija klasa se u programskim jezicima ostvaruje preko mehanizama nasljeđivanja (eng. inheritance) uz koji vežemo i pojam polimorfizam. Polimorfizam se sastoji u tome da jedna apstrakcija može biti vrsta neke druge apstrakcije s dodatnim osobinama. Na primjer, ako smo u domeni problema identificirali apstrakcije koje ćemo nazvati "prijevozno sredstvo", "brod" i "avion", onda o druge dvije apstrakcije možemo razmišljati kao o specifičnim vrstama prve apstrakcije. Opravdanje za to nalazimo u činjenici da avion i brod jesu prijevozna sredstva. Klase koje odgovaraju ovim apstrakcijama povezane su na taj način što su klase koje odgovaraju avionu i brodu izvedene iz klase koja odgovara prijevoznom sredstvu (tj. nasljeđuju njenu strukturu i ponašanje), nasljeđujući tako kompletnu funkcionalnost te klase i dodajući neke svoje karakteristike koje ih čine autonomnim entitetima Objekti u objektno-orijentiranom programiranju Objekti u programskim jezicima predstavljaju objekte iz stvarnog svijeta. Objektima se pridružuju: svojstva, postupci i odgovori na događaje. Prema Alanu Kayu, pristup objektno-orijentiranom programiranju posjeduje pet esencijalnih karakteristika: 132

134 "sve je objekt". Objekt kao sofisticirana promjenjiva varijabla koja omogućava pohranu vrijednosti varijable i podršku operacijama nad tom varijablom, program se transformira u skup objekata koji surađuju razmjenom poruka. Poruku se može gledati kao mehanizam poziva operacije nad objektima, svaki složeni objekt izveden je kao skup više objekata, svaki objekt pripada određenom tipu, odnosno predstavlja instancu klase, svi objekti iste klase mogu primati iste poruke (polimorfizam) Usporedba proceduralnog i objektno-orijentiranog programiranja Cilj proceduralnog programiranja je razbiti programski zadatak u zbirku podatkovnih struktura i subrutina, dok je u objektno-orijentiranom programiranju cilj razbiti programski zadatak u objekte. Bilo koja metoda može biti važeća za postizanje specifične programerske zadaće. Najpopularniji programski jezici obično imaju i objektno-orijentirane i proceduralne aspekte. Prednosti objektno-orijentiranog programiranja su efikasnije programiranje grafičkog sučelja i razvoja web-a, gdje se vidi primjena objektno-orijentiranog programiranja u implementaciji XML i HTML jezika. Proceduralno programiranje se koristi na nižim razinama operativnog sustava (kernel, driveri, moduli), a više razine operativnog sustava i pomoćne aplikacije su tu da bi pružile prednosti objektnog programiranja. Kod objektnog programiranja izgled složenog objektnog kôda, za razliku od proceduralnog, je puno čitljiviji i lakše ga je zapamtiti radi mogućnosti nasljeđivanja tj. stvaranja klase unutar klase. Također, objektno-orijentirano programiranje jasnije razlikuje podatke od programskih procedura. Za razliku od ostalih pristupa, u kojima je težište na akcijama koje se vrše na podatkovnim strukturama, ovdje je težište na projektiranju aplikacije kao skupa objekata koji izmjenjuju poruke. 133

135 Razlike između objektno-orijentiranih i proceduralnih programskih jezika Objektno-orijentirani jezik metode objekti poruka član Proceduralni jezik funkcije moduli poziv varijable U usporedbi s proceduralnim programiranjem, objektno-orijentirano programiranje ima slijedeće prednosti: omogućava čistu modularnu strukturu za programe što ga čini dobrim za definiranje apstraktnih tipova podatka gdje su ugrađeni detalji skriveni, lakše se održava i mijenja postojeći kôd kako bi novi objekti mogli biti stvoreni s malim razlikama nad već postojećim, programer lako prilagođava i po potrebi mijenja komponente programa. Svijet shvaćamo objektno, a ne proceduralno, dakle objekti sadrže procedure i svojstva. Djeci će biti lakše shvatiti realan primjer koji se i njima samima svakodnevno događa. Na primjer, kada djetetu kažemo da sjedne, ono će primiti naredbu "sjedni". Prilikom toga dijete neće razmišljati o primicanju stolice, sagibanju i ostalim dijelovima procesa sjedenja već će to izvršiti kroz jednu naredbu. Na istom primjeru djeci se može objasniti kako može izgledati objektno programiranje. Programerske metode proceduralnog programiranja neće biti u potpunosti izostavljene prelaskom na objektno programiranje. One se koriste unutar metoda klasa za izvršavanje proceduralnih zadataka nad objektima ili njihovim svojstvima. Djeca bi i dalje učila osnove proceduralnog programiranja u korištenju uvjeta, logičkih usporedba, petlji i slično Operacijski sustav Windows Microsoft je prvi put uveo operacijski sustav zvan Windows godine kao dodatak MS-DOS-u kao odgovor na rastuće zanimanje za grafička korisnička sučelja. 134

136 U operativnim sustavima koji koriste grafičko korisničko sučelje rad korisnika sa sustavom postaje jednostavan zbog mogućnosti korištenja slikovnih izbornika gdje se naredbe i opcije odabiru i aktiviraju pritiskom na njih. Sve informacije na zaslonu se tretiraju kao slika. Ovdje je omogućen i WYSIWYG prikaz (eng. what you see is what you get) identičan onome koji će se vidjeti ako se slika ili dokument ispiše na papiru. Važna odlika operativnog sustava Windows je da objekte ugrađene u operativni sustav može koristiti svaka aplikacija koja radi na tom operativnom sustavu. Ta karakteristika korisnicima omogućuje olakšano učenje upotrebe novih aplikacija (jer je korisničko sučelje različitih aplikacija zapravo vrlo slično, opcije se koriste na sličan ili isti način), a programerima upotrebu gotovih objekata ugrađenih u operativni sustav čime se vrijeme izrade aplikacija drastično smanjuje. Windows je dizajniran da radi sa formama (prozorima) kako bi svim korisnicima omogućio istovjetan pristup različitim aplikacijama..net platforma je (uz pomoć razvojnog sučelja Visual Studio.NET-a) odličan izbor za programiranje na Windows platformi Informatika i programski jezici u obrazovanju Program nastave informatike kao dio nastavnog programa provodi se u osnovnim školama kao izborni predmet od petog razreda. Programi koji se uče u hrvatskim školama, kao što su Basic, Logo i Pascal, pomažu djeci da nauče osnove programiranja i logičkog razmišljanja. U procesu programiranja, zadavanjem nekog apstraktnog problema i pronalaženje metode za njegovo rješavanje, djeca razvijaju svoju kreativnost i apstraktno mišljenje, te produbljuju intuiciju. Razvoj logičkog slijeda razmišljanja postiže se točnim i sažetim opisivanjem problema kojeg treba (programski) riješiti, analiziranjem metoda rješavanja i prikazivanja problema (uvođenje pojmova kao što su različite vrste podatka, varijable, polja, stabla, grafovi, itd.) i stvaranjem najproduktivnijeg programskog kôda. Na taj način djeca uče kako najefikasnije, praktično i kreativno riješiti neki problem. Oni koriste tehnologiju kao pomoćno sredstvo. Bilo koje opredjeljenje, od biologa do povjesničara, danas traži poznavanje tehnologije i neke osnove informatičke pismenosti. Ako djeca pomoću nastave informatike i osnove programiranja steknu neke osnove logičkog razmišljanja, zadavanja, analiziranja i rješavanja problema, to će moći primijeniti 135

137 u svakom aspektu svog života i na bilo kojem području djelovanja Igra i učenje od prvog razreda Za stvaranje kvalitetnijih nastavnih predmeta u osnovnoškolskom obrazovanju koji bi svojim programima dali djeci dublji uvid u informacije koje primaju, razmišlja se o uvođenju nastave informatike od prvog razreda osnovne škole u obliku računalnih igara. Taj bi program u sebi sadržavao elemente: likovne kulture (crtanje likova i njihova animacija), glazbene kulture (stvaranje zvuka i glazbe), fizike (interakcija objekata i njihova mehanika), tjelesne kulture (pravila sportova), povijesti, zemljopisa, kemije i biologije (stvarni život). Na taj način učenici bi istraživanjem pojedinačnih disciplina proširili svoje znanje i dobili dublje shvaćanje načina rada discipline uz logičko i objektivno razmišljanje. Lingvistički predmeti razvili bi bolje shvaćanje nastajanja govornog jezika, razvoj komunikacije, stvaranja raznih priča i slično. Likovni predmet unio bi kreiranje i animiranje likova s prijelazom u 3D prostor. U glazbenom predmetu učenici bi mogli sami stvarati glazbu, u matematici bi stekli specifični način razmišljanja kod vlastitog zadavanja i rješavanja matematičkih problema (pomoću vizualizacija). Povijest bi sadržavala realne situacije i životne priče iz prošlosti koje bi učenici mogli proživjeti i primiti činjenice na dubljoj razini, a ne samo kao informaciju. U geografiji učenici bi proučavali različita područja planeta i Svemira putem stvarnih 3D slika, proučavali bi klimu i njen utjecaj, sastav tla, itd. U kemiji i biologiji kroz 3D animacije stvorio bi se bolji opis kemijskih i bioloških procesa, kao što je spajanje atoma, kretanje ptice u zraku na principu uzgona, itd Program Scratch U svijetu učenici sa programiranjem u školama kreću od svoje osme godine kada se upoznaju sa samim osnovama. Jedan od poznatijih programa u kojima 136

138 se održava nastava naziva se Scratch (sl.35). Program je razvijen je na MIT-u (Massachusetts institute of technology), istom sveučilištu s kojeg potječe i programski jezik Logo. Namijenjen je djeci od osme do šesnaeste godine, no i mlađa djeca ga mogu koristiti. Pomoću tog programa djeca razvijaju kreativno razmišljanje, sistematičan pristup analizi i rješavanju problema, ispravno korištenje tehnologije, dobro komuniciranje i cjeloživotno učenje. Sl.35. Sučelje programa Scratch Programiranje u Scratchu od strane korisnika temelji se na grafičkom povezivanju prethodno nacrtanih blokova (kao LEGO kockice). To učenicima omogućuje da stvaraju razne predmete, od robota do kuće, pasivne skulpture ili glazbenog instrumenta. Različiti tipovi podataka su prikazani različitim oblicima blokova gdje se dijelovi slažu tako da se spoje na sintaktički pravilan način. Na slici 36. prikazan je jedan takav primjer korištenja programa, gdje je učenik odredio liku u igri da se kreće za 150 koraka i nakon što se pomakne za tu vrijednost izgovori: "Dobar dan!", te kroz dvije sekunde ispustiti notu broj 58 na pola sekunde. 137

139 Sl.36. Spojeni blokovi u pripravnosti za izvršavanje programa (lijevo) i program u izvođenju (desno) Takav pristup radu onemogućuje sintaktičke greške i fokusira pažnju učenika na problem koji bi treba riješiti, a ne na samu mehaniku programiranja. Ova bi se vrsta programa u hrvatskim školama mogla primijeniti u nastavi informatike od drugog do četvrtog razreda. Pomoću njega učenici bi radili na raznim projektima i učili širok spektar aktivnosti iz različitih predmeta, te tako proširivali svoje znanje Objektno-orijentirano programiranje kroz oči djeteta Svijet oko nas možemo promatrati na različite načine kroz klase stvari kao što su npr. "Mačka", "Kuća" ili "Stablo". Na te klase može se gledati kao na kategorije ili imena kojima označavamo više sličnih stvari. Potrebno je pronaći način kako tu klasu "opisati" računalu tako da ono može riješiti probleme vezane uz nju. U svakoj klasi stvari nalaze se neki specifični objekti koji su nam od interesa. Na primjer, u klasu "Stablo" ulaze sva stabla neke šume kao objekti te klase. Kada postoji specifični objekt s kojim računalo treba raditi neke radnje, potrebno je dati ispravan opis programu kojim predstavljamo taj objekt klase. Objekti imaju razna obilježja, a obilježja su riječi koja opisuju objekt pobliže. Objektu se mogu događati razni događaji, a to su neke akcije koje utječu na njega (npr. 138

140 padanje kiše). Akcije su stvari koje objekt radi (npr. lišće daje kisik procesom fotosinteze). Klasa, skup objekta te klase, obilježja objekta i akcije koje objekt čini zapisuju se nizom instrukcija (naredbi) u programu. U C# klasa se zapisuje na slijedeći način: class Stablo { } Ovaj dio kôda definira: klasu Stablo sva obilježja te klase zapisat će se unutar vitičastih zagrada { } class Stablo { Stablo kesten; kesten = new Stablo(); } Objekti su specifični pojedinci neke klase. Klasa samo opisuje "kakve su sve te stvari" općenito. To je osnovni plan za stvaranje objekta. Ako se radi s određenim objektima, potrebno je napisati kojoj klasi pripadaju, tako da se prvo može prvo provjeriti ima li saznanja o toj klasi. Ovo se radi specificirajući klasu kojoj objekt pripada i dajući ime objektu. Ime klase Stablo Ime objekta kesten Ovo se naziva "deklariranje objekta". Nakon deklaracije objekta dalje se može raditi s njim. Prvo se radi "instanca" klase. Tu se koristi znanje o klasi kako bi se napravio "realan" objekt s kojim se može raditi. kesten = new Stablo(); To se zove "instanciranje" objekta. U ovom primjeru kesten je instanca klase Stablo, odnosno kesten je objekt vrste Stablo. 139

141 U idućem koraku klasi stablo dodaju se slijedeća polja: class Stablo { string vrstastabla; string.ime; int brojgrana; int brojlistova; int visina; bool jebiljka } Ovaj dio kôda "zna" da sva stabla unutar klase Stablo imaju ova polja. Slijedeći dio kôda zapisuje podatke - obilježja o specifičnom stablu unutar klase Stablo. Stablo kestenžut; kestenžut = new Stablo(); kestenžut.vrstastabla = "Kesten"; kestenžut.ime = "Žut"; kestenžut.brojgrana = 27; kestenžut.brojlistova = 1008; kestenžut.visina = 3; kestenžut.jebiljka = true; Na slici 37. prikazano je razvojno okruženje Visual Studia Prikazani kôd simulira raniji primjer dan u Scratchu pod slikom 36. Kôd opisuje klasu Human koja nasljeđuje Character i dvije metode. U primjeru prve metode, iskorištena je beskonačna petlja (do-while) koja se često koristi u proceduralnom programiranju. Metoda MyAction slična je funkcijama u proceduralnom programiranju, ali s razlikom što se poziva s prefiksom "this" kako bi se koristila metoda unutar trenutne klase. 140

142 Sl.37. Programsko sučelje Visual Studio 8.8. Programski jezik PC LOGO Razvoj programa Logo je viši (proceduralni) programski jezik. Izrađen je godine u tvrtki Bolt, Beranek & Newmann, Inc. u Cambridgeu. Osnivačem se smatra Seymour Papert, koji je bio matematičar i kibernetičar. Potpuni razvoj doživio je po povratku Paperta u SAD u laboratoriju za razvoj umjetne inteligencije u Massachuttses Institute of Technology (MIT-u). Tu je radila Državna znanstvena zaklada pod nazivom "Logo grupa". Ova ekipa bila je sastavljena od vrhunskih stručnjaka s područja matematike, fizike, psihologije, gnoseologije a povezivali su ih programeri. Tako je nastao viši programski jezik Logo koji objedinjuje umjetnu inteligenciju i psihologiju korisnika. PC Logo 4 radi samo na DOS-u u 16 bit-noj verziji. Naziv Logo dolazi od grčke riječi logos koja znači riječ ili misao. Definicija Briana Harvey-a, profesora sa University of California Berkeley glasi: 141

143 Logo je dijalekt, (jezik nastao iz drugog jezika) Lisp-a 39, jezik visokog nivoa - dizajniran za istraživanja u informatici. Prvotna namjena programskog jezika LOGO bila je vezana uz obradu teksta, riječi i rečenica. Logo je visoko interaktivan programski jezik koji koristi simbol kornjače za kretanje po zaslonu. Ovakvo kinestetičko učenje blisko je posebno učenicima mlađeg uzrasta Verzije LOGO jezika Danas postoje mnoge verzije Loga. Neke od njih su: UCB Logo, Terapin Logo, MSW Logo, PC Logo LOGO u osnovnoškolskom programu LOGO je interaktivni, viši programski jezik, prilagođen kronološkoj i intelektualnoj dobi učenika. Omogućuje brzu i jednostavnu kontrolu napisanog programskog koda što učenicima pruža uvid u ispravnost njihovog rada. Pomoću ovakve vrste programa, učenici lako razvijaju samopouzdanje, sječu sigurnost u svoj rad i postaju samostalni i kreativni. Programiranjem različitih vrsta zadataka učenike se može dovesti u korelaciju s većinom ostalih nastavnih predmeta. Na primjer,lako se može provjeriti znanje iz matematike (područje geometrije i računa), znanje engleskog jezika, hrvatskog jezika, tehničke kulture i likovne kulture. LOGO ima vrlo dobro razrađen HELP sustav nam engleskom jeziku i omogućuje učenicima da istovremeno istražuju primjenu poznatih naredbi i dodaju nove naredbe s kojima se još prije nisu susreli. HELP sustav predstavlja vrstu digitalne literature koja je danas široko rasprostranjen način usvajanja online znanja. 39 Lisp je programski jezik opće namjene. Osobito je značajan u istraživanjima umjetne inteligencije (AI - artificial intelligence). 142

144 Bitne karakteristike programskog jezika LOGO su: pristupačan je uzrastu učenika osnovne škole, kreativan i zanimljiv program koji unapređuje kvalitetu procesa mišljenja, razvija apstraktno mišljenje i samopouzdanje, daje kvalitetnu pripremu za učenje drugih programskih jezika Sučelje LOGO jezika Za rad u Logu velika je olakšica poznavanje engleskog jezika. Budući da učenici engleski jezik imaju kao obavezan jezik u nastavnom kurikulumu, koristimo ovu pogodnost i kad god je to moguće napominjemo značenje engleskih riječi, njihov pravilan izgovor i prijevod na hrvatski jezik. Tako će učenici lakše pamtiti značenje i kratice naredbi. Prva poruka sa glavnog zaslona programa glasi: Welcome to Logo Sučelje Editora Pritiskom na tipku F10 ili ispisom riječi edit otvara se Editor. Editor ima više funkcija: u njemu se pišu procedure i iz njega se otvaraju već pohranjene procedure iz njega na izvedbeni ekran provjerava je li napisan programski kôd dobar, odnosno je li ostvario svoju funkciju Kod pisanja procedura, odnosno programskog kôda, procedura započinje s riječi TO, a završava s riječju END. Na primjer: TO kvadrat... END Editor daje mogućnost pohranjivanja (ekstenzija.lgo) novih procedura (Save as) i pohranjivanje izmjena (Save). Iz Editora se izlazi pritiskom na tipku F 2. Nije potrebno odmah pohraniti ispisani program. On može ostati noname sve dok ga se ne provjeri i ne unesu sve željene izmjene. 143

145 8.8.5.Programiranje U osnovnoškolskom nastavnom programu zastupljeni su oni programi koji će osposobiti učenike da samostalno rade s operacijskim sustavom i programima za pisanje i obradu teksta, crtanje i uređivanje slika, tablične programe i ostalo. Kod pisanja programskih kôdova potrebno je postepeno proširivati i kretati se od jednostavnih prema složenijim algoritmima, a paralelno se prilagođavati znanju i vještinama učenika. Najvažnije je da učenik savlada i usvoji način i tijek logičkog razmišljanja kojeg je potrebno imati kod pisanja programskog kôda u gotovo bilo kojem programskom jeziku. Sintakse pisanja se možda razlikuju od jezika do jezika, ali način na koji treba razmišljati ostaje sličan ili isti. U programskom jeziku Logo: Učenika prvo treba savladati kretanje kornjače po grafičkom zaslonu. U ovom području crtaju se slike. Započinje se s crtanjem najjednostavnijih pravilnih geometrijskih likova. Zatim se ti likovi umnožavaju i dovode u najrazličitije odnose i kombinacije. Postupno se uvode varijable umjesto konstanti. Savladava se način na koji se varijable i dalje mogu postupno mijenjati po veličini i konačno uvode se ograničenja koja se odnose na numeričke veličine. Koordinatni sustav u Logu ima veliki značaj pri izradi crteža kojima se određuje pozicija na zaslonu. Isto tako nemoguće je crtati slobodnu sliku ako se ne kombinira veličina likova i njihov razmještaj. Slijedeća cjelina je računanje u Logu. Ovdje se cijelim nizom zadataka učenik upoznaje s izvršavanjem računskih operacija u Tekstscreen-u ali i s njihovim ispisivanjem na grafičkom zaslonu. I ovdje se na višem stupnju uvode ograničenja i odlučivanja koja Logo omogućuje. Slično kao i u drugim programskim jezicima numeričke veličine postavljaju se u odnose te se ovisno o zadovoljavanju odnosno o nezadovoljavanju uvjeta program grana po principu IF - THEN ELSE. Isti rezultati postižu se testiranjem vrijednosti nakon čega se opet uz uvjet točnosti odnosno netočnosti program grana. Ovdje se ispitivanje vrši pomoću TEST IFTRUE IFFALSE. Kombinacija računanja i iscrtavanja slika proširuje broj zadataka i unosi raznolikost koja osvježava monotoniju samog računanja. Potrebno 144

146 je napomenuti da Logo koristi i druge oblike grananja kao što su GO LABEL, FOR petlju, WHILE petlju, OUTPUT i slično. Generiranjem RANDOM sistema moguće je ispisivati slučajne brojeve ili pak iscrtavati geometrijske likove po principu slučajno odabrane veličine stranice, broja stranica odnosno bilo koje veličine koja određuje lik. Kod tekstovnih zadataka najrazličitijih sadržaja mogu se ispisivati određena slova znakovi gdje učenici mogu postavljati zahtjeve za variranjem ispisa i slično. Posebno poglavlje čine Liste. Liste su na neki način baze podataka. Ako se želi pohraniti niz podataka (riječi ili brojeva), taj niz se zapisuje u uglate zagrade i time se formira lista. 145

147 Literatura [1] Ministarstvo znanosti, obrazovanja i športa, Internet stranica: [2] Defining competencies and curriculum, European reference points for the teaching profession, Prepared by Eurydice for study visit (England, April 2003). [3] Razdevšek-Pučko, C., Kakvog učitelja/ nastavnika treba (očekuje) škola danas (i sutra)?, Internet stranica: [4] Baranović B. i sur., Evaluacija nastavnih programa i razvoj modela kurikuluma za obvezno obrazovanje u Hrvatskoj, Zagreb, travanj, 2004., Internet stranica: [5] Parry Aftab, Kako prepoznati opasnosti Interneta, Zagreb, [6] Ilišin, Bobinac i Furio Radin, Djeca i mediji, Zagreb, [7] Nessia Laniado, Gianfilippo Pietra, Naše dijete, vidoigre, Internet i televizija, Rijeka, [8] OED/CERI, Nove informacijske tehologije-izazov obrazovanju, Zagreb, [9] Šavle, Domašek-Padjen i Jerčinović, Metodički priručnik za nastavu informatike u 1. razredu osnovne škole, Zagreb. [10] Gojko Zovko, Odgoj izuzetne djece, Zagreb, [11] Košir, Zgrabljić i Ranfl, Život s medijima, Zagreb, [12] Andrilović, Čudina, Psihologija učenja i nastave, Školska knjiga, Zagreb, [13] Istraživanje "Daroviti informatičari kako dalje?", Jasna Cvetković Lay, 1999., Centar za poticanje darovitosti djeteta "Bistrić". [14] Jasna Cvetković Lay, Ana Sekulić Majurec, Darovito je, što ću s njim?, Alinea, Zagreb, [15] Jasna Cvetković Lay, Ja hoću i mogu više, Alinea, Zagreb, [16] Jasna Cvetković Lay, Darovito je, što ću sa sobom?, Alinea, Zagreb, [17] Mužić-Rodek, Kompjutor u preobražaju škole, Školska knjiga, Zagreb, [18] Udruga roditelja darovite djece, Internet stranica: 146

148 [19] Web poslužitelj hrvatskih škola, Internet stranica: [20] Hrvatsko društvo za promicanje informatičkog obrazovanja, Internet stranica: [21] Aktivni prividni svjetovi, Internet stranica: [22] Centar za poticanje darovitosti djeteta "Bistrić", Internet stranice: [23] Zagrebački računalni savez, Internet stranica: [24] Tehnologija i darovita djeca, Gayle Dallaston, Internet stranica: [25] Fischertechnik roboti, Internet stranica: [26] Lego roboti, Internet stranica: [27] Aftab, Parry, Kako prepoznati opasnosti Interneta, vodič za škole i roditelje, Neretva, Zagreb, [28] Blažić, Arjana, Inform@tika za najmlađe, Naklada Haid, Zagreb, [29] CARNet CERT, First Aid by +CERT.hr, priručnik i CD za računalnu sigurnost korisnika Interneta, CARNet, Zagreb. [30] DK Direct Limited, Internet, Znak, Zagreb, [31] Gookin, Dan Rathbone, Andy, PC-i za neznalice, Znak, Zagreb, [32] Hafkemeyer, Christof, Das Internet, surfen im Computernetz, Tessloff Verlag. [33] Juul, Jesper, Vaše kompetentno dijete, Educa, Zagreb, [34] Levine, John Baroudi, Carol Levine Young, Margareth, Internet za sveznalice, Miš, Zagreb, [35] Montessori, Maria, Dijete: tajna djetinjstva, Naklada Slap, Zagreb, [36] Pfaffenberger, Bryan, Otkrijte Internet, Znak, Zagreb, [37] Šavle, Silvano, Internet, Adamić, Arbor informatika, Centar tehničke kulture, Rijeka, [38] Ždrnja, Bojan, Što su i kako rade virusi, Bug i SysPrint, Zagreb, [39] Hrvatska akademska i istraživačka mreža CARNet, Internet stranica: 147

149 [40] Hoić-Božić, N., E-learning AHyCo portal, Razvoj modela za učenje na daljinu na primjeru kolegija Metodika nastave informatike, Internet stranica: [41] Moodle LMS sustav za e-learning, Internet stranica: [42] Claroline LMS sustav za e-learning, Internet stranica: [43] Odabir alata za e-learning, Internet stranica: [44] Referalni centar za odabir alata za e-obrazovanje, Internet stranica: [45] Bates, A.W., Upravljanje tehnološkim promjenama: strategije za voditelje visokih učilišta, Zagreb: CARNet, [46] Jelavić, F., Didaktika, Slap Jastrebarsko, [47] Kurelac, I., Učenje na daljinu (Diplomski rad na Visokoj školi za poslovanje i upravljanje «Baltazar Adam Krčelić» u Zaprešiću), [48] Merrill, M.D., First principles of instruction, Paper presented at the Association for Educational Communications and Technology (AECT), Denver, Colorado, [49] Šumanovac, Z., Claroline sustav za upravljanje učenjem i primjena u nastavi informatike, (Diplomski rad na Učiteljskom fakultetu u Zagrebu), [50] Woodill G., Where is the Learning in e-learning?: a critical analysis of the e-learning, London, New York, [51] Zimme, K., Claroline na steroidima, (Diplomski rad na Fakultetu elektrotehnike i računarstva u Zagrebu), [52] Siemens, G., Instructional design in Elearning, Internet stranica: [53] UNESCO, Information and communication technology in education, Internet stranica: [54] E-learning članci, Internet stranica: [55] George Siemens, Open Source Content in Education, Part 1: History and Philosophies, Internet stranica: 148

150 [56] George Siemens, Open Source Content in Education, Part 2: Developing, sharing, expanding resources, Internet stranica: [57] ITcentar, Internet stranica: ( [58] ONLINE edukacija, Internet stranica, [59] Edupoint, Časopis o primjeni informacijskih tehnologija u obrazovanju, Internet stranica: [60] Međunarodni poslovni centar, Internet stranica: [61] Lebrun M, eleraning with Claroline, Internet stranica: [62] Tingle, J., E-learning, Edupoint, godina 4, br. 24, Zagreb, [63] Tingle, J., E-learning i što bismo s njime mogli u Hrvatskoj, 55. kolokvij Knjižnice IRB, Zagreb, [64] Sajko, M., Rabuzin, K, Zlatović, M.,E-learning-oblikovanje sadržaja i primjena u nastavi, E- learning učenje na daljinu, br. 17, str , Zagreb, [65] Stankov, S., Paradigma e-učenja i Inteligentni tutorski sustavi, 2005., Internet stranica: [66] Low, Z., Prvi hrvatski LMS, godina 2, broj 8, Zagreb, 2002., Internet stranica: [67] Sveučilišni računski centar SRCE, E-učenje, Internet stranica: [68] Referalni centar za metodiku i komunikaciju e-obrazovanja, Metodika i komunikacija e- obrazovanja, Internet stranica: [69] Wikipedija, , Internet stranica: [70] Wikipedija, Simulacije, Internet stranica: [71] Wikipedija, PDA, Internet stranica: [72] Wikipedija, EPortfolio, Internet stranica: [73] Wikipedija, Materijali za učenje temeljeni na web aplikacijama, e-leraning, Internet stranica: 149

151 [74] Wikipedija, Hipermedija, Internet stranica: [75] Wikipedija, Multimedija, Internet stranica: [76] Wikipedija, Blog, Internet stranica: [77] Normala, Obrazovni portal za samoučenje, Internet stranica: [78] Nacionalni portal za udaljeno učenje "Nikola Tesla", Internet stranica: [79] Edukacija.net, Internet stranica: [80] Merlot, Obrazovni portal za samoučenje, Internet stranica: [81] Školska i prometna učilica, Internet stranica: [82] Učilište Algebra, Internet stranica: [83] Bloom, B.S. (Ed.), Taxonomy of educational objectives: The classification of educational goals: Handbook I, Cognitive domain, New York;Toronto: Longmans, Green, [84] CARNet, Samoprocjena i procjena znanja u e-obrazovanju, Internet stranica: [85] K12, Sustav za udaljeno učenje-online škola, Internet stranica: [86] Canadian Virtual University, Internet stranica: [87] Michigan Virtual University, Internet stranica: [88] Florida Virtual School, Internet stranica: [89] Global Virtual Classroom, online edukacija, Internet stranica: [90] Cognita, e-learning, Internet stranica: [91] Moja Edukacija, Internet stranica: [92] Before You Know It, Programski paket za učenje stranih jezika, Internet stranica: [93] Vrhovac, Y. i suradnici, Strani jezik u osnovnoj školi, Zagreb, [94] Mayo Joseph (prijevod s engleskog Zoran Juras); C# programski jezik, Miš, Zagreb,

152 [95] Peppler, K. i Kafai, Y., Creative coding: The role of art and programming in the K-12 educational context, [96] Riel M., Educational change in a technology-rich environment, Journal of Research on Computing in Education 1994; 26(4): [97] Wikipedija, Objektno orijentirano programiranje, Internet stranica: [98] Wikipedija, Objektno orijentirano programiranje, Internet stranica: [99] Wikipedija, Java, programski jezik, Internet stranica: [100] Programski paket Scratch, Internet stranica: [101] Galašev Kralj Kniewald Sokol, Informatika 5, multimedijski priručnik, SysPrint, Zagreb, [102] Galašev Kralj Kniewald Sokol, Informatika 5, metodički priručnik za učitelje, SysPrint, Zagreb, [103] Galašev Kralj Kniewald Sokol, Informatika 6, multimedijski priručnik, SysPrint, Zagreb, [104] Galašev Kralj Kniewald Sokol, Informatika 6, metodički priručnik za učitelje, SysPrint, Zagreb, [105] Galašev Kralj Kniewald Sokol, Informatika 7, multimedijski priručnik, SysPrint, Zagreb, [106] Galašev Kralj Kniewald Sokol, Informatika 7, metodički priručnik za učitelje, SysPrint, Zagreb, [107] Grnfeld Gradiški, Marijana, LOGO programiranje 1, Tiskara Kolarić, Zagreb, [108] Grnfeld Gradiški, Marijana, LOGO programiranje 2, Tiskara Kolarić, Zagreb, [109] Hrpka, Branko, LOGO 4, Pentium, Vinkovci, [110] Kniewald, Ines, Programski jezik LOGO 1.0, Multigraf, Zagreb, [111] Kniewald, Ines, Programski jezik LOGO 4.0, Alfej, Zagreb,

153 [112] Kralj Kniewald Sokol Galašev Glavan, Informatika 8, multimedijski priručnik, SysPrint, Zagreb, [113] Kralj Kniewald Sokol Galašev Glavan, Informatika 8, metodički priručnik za učitelje, SysPrint, Zagreb, [114] Svetličić Barišić Vrhovski, Informatika 5, udžbenik, Profil, Zagreb, [115] Svetličić Barišić Vrhovski, Informatika 6, udžbenik, Profil, Zagreb, [116] Svetličić Barišić Vrhovski, Informatika 7, udžbenik, Profil, Zagreb, [117] Svetličić Barišić Vrhovski, Informatika 8, udžbenik, Profil, Zagreb,

154 Prilog A Popis web stranica za učitelje, učenike i djecu CARnet-ove usluge Školska učilica za provjeravanje znanja E-knjižnica za učenike u_obrazovanju/prikazi_ Računalne igre software.php?grpsw=5 Yahoo svjetski pretraživač namijenjen isključivo za djecu Eduwrold /edu Virtualni svijet (galaksija) za obrazovne organizacije Preporučljiva web mjesta (programi) za internetsko obrazovanje (učenje na daljinu): Teachers helping teachers stranice za učitelje Izvori informacijaa za učitelje Učitelji na Internetu vodič po resursima zanimljivi učiteljima Rensselaer Professional and Distance Education razni fakultetski programi ml Healthcare Training Systems zdravstveno obrazovanje iearn Learnig Circles razni obrazovni tečajevi za pravničke vještine Modern Montessori International Courses poduka u Montessoni metodi poučavanja Artmedia multimedija i izdavaštvo 153

155 on-line kvizovi za djecu on-line škola Mozgalice, logičke i matematičke pitalice on-line igre i puzzle za djecu on-line bojanke za djecu Popis courseware alata i LMS sustava (učenje na daljinu, e- learning) Besplatni Alati (eng. open-source) ATutor Bazaar Moodle Claroline Dokeos ILIAS CourseWork Eledge ClassWeb KEWL COSE Jones e-education LearnLoop Manhattan Virtual Classroom OLAT Alati za on-line provjeru znanja Besplatni alati ETH Lecture Communicator QuizTest SFESurvey 154

156 Domaći Alat SASTEST Komercijalni alati CQuest Questionmark myqtest Respondus Portali za samoučenje Normala Nacionalni portal za udaljeno učenje "Nikola Tesla" Edukacija.net MERLOT Školska Učilica Larina igraonica "mozgalice" igre "avanture" igre "akcione" igre "sportske" igre "arkadne" igre Igre "za najmlađe" "Stare (klasične)" igre "ostale, razne" igre Računalne igre Priče Pjesme Chat mogućnosti Dnevnik Za djecu od 3 do 13 godina Računalne igre ABECEDA edukativni program za djecu od 3 do 7 godina 155

157 Besplatan programski paket "Sebran's ABC" za učenje slova i brojeva namijenjen djeci koja pohađaju vrtić Za djecu od 4 do 15 godina Računalne igre i chat Za djecu po dobnim skupinama za djecu predškolskog i školskog uzrasta Računalne igre Razni zabavni sadržaji Za djecu od 5 do 12 godina Kreacija vlastitih priča, likova, sadržaja Za djecu od 6 do 13 godina Elektronička pošta Chat mogućnosti Yahoo verzija web-pretraživača za djecu Disney Sport (Sport Illustrated for Kids) Time for Kids National Gographic for Kids The Discovery Channel for Kids Zanimljivi edukacijski portali za djecu i mlade Discovery Education Classroom Resources Xplora europski portal o znanosti i istraživanju za učitelje, učenike, djecu i mladež Obrazovni program GLOBE Xplora Xplora je novi europski portal o znanosti i istraživanju namijenjen djeci i mladima, njihovim učiteljima, te svima koji sudjeluju u obrazovanju ili 156

158 informiranju o znanosti, istraživanju i obrazovanju. Xplora sadrži: novosti o projektima iz područja znanosti, obrazovanja i istraživanja, pedagoške naputke o primjerenim i učinkovitim načinima prenošenja znanja o određenim znanstvenim sadržajima, bazu podataka (virtualna knjižnica) koja omogućuje pretraživanje on-line izvora o različitim znanstvenim područjima i temama s nizom didaktičkih sadržaja i programskih paketa za nastavnike i djecu različitog uzrasta, sudjelovanje u virtualnom laboratoriju na virtualnim zadacima i projektima koje bi inače bilo preskupo ili neizvedivo provesti u školama, a učitelji mogu međusobno izmjenjivati iskustva ili zatražiti savjet stručnjaka u okviru rubrike Practice. ( GLOBE Utemeljitelj znanstveno obrazovnog programa GLOBE (Globalno učenje i opažanje za dobrobit okoliša) je jedan od američkih potpredsjednika Al Gore. Program je utemeljen na Dan planeta Zemlje godine. 22. travnja godine SAD su pokrenule taj program, a vlade mnogih zemalja diljem svijeta potpisale su sporazume o provođenju programa GLOBE. Vodeći nositelj programa GLOBE od godine u SAD postaje Univerzitetska korporacija za atmosferska istraživanja (UCAR), a partneri su NASA - američka državna uprava za atmosferu i svemir, Nacionalna fondacija za znanost, Univerzitet države Colorado i US State Department. U program je danas uključeno preko 100 zemalja (preko škola), a na svakom od kontinenata (pa čak i na Antarktiku) postoji bar jedna GLOBE škola. Hrvatska je bila među prvim zemljama koje su pristupile ostvarivanju tog svjetskog programa (sporazum je potpisan 13. travnja 1995.). Supotpisnici Sporazuma o implementaciji programa GLOBE u Hrvatskoj su Ministarstvo znanosti, obrazovanja i športa i Ministarstvo zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva, a neposredna provedba povjerena je Zavodu za školstvo Republike Hrvatske. 157

159 Od godine u Hrvatskoj je u program uključeno preko 130 škola, od kojih neke aktivno sudjeluju u ostvarivanju programskih zadaća: redovita mjerenja (okoliš škole područje atmosfere, vode, tla i pokrova) i unošenje rezultata u svjetsku bazu podataka na GLOBE serveru, koja je dostupna svim posjetiteljima na Internetu. Unošenje prikupljenih podataka zahtijeva uporabu računala što omogućuje korelaciju predmeta informatika s ostalim predmetima u školi (priroda, geografija,...). GLOBE program organizira i niz natjecanja Globe škola i održavanje smotri. Na natjecanjima se predstavljaju dostignuća koja učenici prezentiraju pomoću Power Point prezentacija, a od nedavno je moguća i komunikacija učenika i voditelja putem blog-ova. 158

160 Prilog B Primjeri korištenja aplikacije Power Point u nastavi i poslovima učitelja Ovaj prilog sadrži primjere korištenja Microsoft Office alata Power Pointa u nastavi (po predmetima) i poslovima učitelja koje je napisala pedagoginja Mihaela Martinčić, Osnovne škole Donja Dubrava u Zagrebu. Korištenje aplikacije u nastavi Sat razrednika Učenici vole kada im se pokaže neka prezentacija, a najviše im se sviđaju prezentacije njihovog rada u nastavi koje im ponekad pedagoginja Mihaela pripremi za sat razrednika. U ovim prezentacijama se koriste fotografije koje nastaju tijekom redovnog rada unutar cijele nastavne godine. Ovo je jedan način kako se fotografije mogu iskoristiti, a ujedno i omogućiti učenicima da izraze svoje dojmove i usput se prisjete određenog sadržaja. 159

161 Metodika nastave Informatike Tražili smo jesen Bio je lijep sunčan jesenski dan Izašli smo iz učionice pred školu PŠ Zasadbreg Ponijeli smo i udžbenike Čitali smo o jeseni I kad smo je našli donijeli smo je u razred A onda je učiteljica rekla da pronađemo jesen Tražili smo, tražili I slikali se s njom Takva prezentacija može izvrsno poslužiti kao motivacija za razgovor o tome što se učenicima sviđa u školi, što bi mijenjali, kakvu bi nastavu željeli. Učitelj pak dobiva povratnu informaciju o vlastitom radu, može ga valorizirati i mijenjati ako je potrebno. Sat likovne kulture Na satu likovne kulture Power Point se može koristiti kada se učenicima želi pokazati neki primjer rješavanja određenog likovnog problema. Prednosti pred oglednim primjerkom učiteljevog udžbenika su višestruke na projekcijskom 160

162 platnu slika je veća, svi je istovremeno vide i mogu je zajednički analizirati. Nastava prirode i društva Power Point se može iskoristiti za prikazivanje slika koje su u stvarnom okruženju teško dostupne. U nastavku je prikazan primjer prezentacije koja se može koristiti kod obrade Republike Hrvatske u 4. razredu. Ova je nastavna jedinica primjerena za obradu putem prezentacije jer treba obraditi državne simbole, a budući da se u prezentaciju može ubaciti i zvuk, onda je na jednom mjestu moguće spojiti sliku zastave i grba sa zvukom himne Republike Hrvatske. MOJA DOMOVINA REPUBLIKA HRVATSKA Lijepa naša a Domovino, Oj junačka zemljo mila, Stare slave djedovino, Da bi vazda sretna bila! Mila kano si nam slavna, Mila si nam ti jedina, Mila kuda si nam ravna, Mila kuda si planina! Teci Dravo, Savo teci, Nit ti, Dunav, silu gubi! Sinje more, svijetu reci, Da svoj narod Hrvat ljubi! Dok mu njive sunce grije, Dok mu hrašće e bura vije, Dok mu mrtve grobak krije, Dok mu živo srce bije! Domovina zemlja u kojoj se netko rodio, u kojoj živi ili je iz nje podrijetlom Domoljublje osjećaj ljubavi, poštovanja i odanosti prema domovini Republika država u kojoj vladaju predstavnici naroda izabranih na izborima ZASTAVA 3 polja crvene, bijele i plave boje U sredini je hrvatski grb Službeno je izabrana 21. prosinca HIMNA GRB Lijepa naša a Domovino, Oj junačka zemljo mila, Stare slave djedovino, Da bi vazda sretna bila! Mila kano si nam slavna, Mila si nam ti jedina, Mila kuda si nam ravna, Mila kuda si planina! Teci Savo, Dravo teci, Nit ti, Dunav, silu gubi! Sinje more, svijetu reci, Da svoj narod Hrvat ljubi! Dok mu njive sunce grije, Dok mu hrašće e bura vije, Dok mu mrtve grobak krije, Dok mu živo srce bije! Napisao: Antun Mihanović,, godine Prvi puta objavljena u časopisu Danica pod nazivom Horvatska domovina Uglazbio: Josip Runjanin godine Na vrhu štita je kruna koju čine 5 starih hrvatskih grbova: ilirski, Dubrovačke Republike, Dalmacije, Istre i Slavonije Štit na kojemu je 25 polja naizmjenično no crvene i bijele boje 161

163 Nastava matematike U prvom razredu pred učitelje dolazi zadatak da učenike upoznaju s geometrijskim likovima: kvadrat, trokut, krug, pravokutnik. Kako bi se učiteljima i djeci pomoglo u lakšem crtanju i učenju pojmova Power Point sadrži alat za crtanje gotovih oblika, brzo i jednostavno. Nacrtani se oblici, a i pripadajući tekst mogu jednostavno obojiti željenom bojom i tako još više vizualno približiti učenicima. Također, učitelji mogu napraviti slide-ove za ponavljanje i uvježbavanje geometrijskih likova i tijela na različite načine kao igru pogađanja njihovih imena i sl. Ovdje treba napomenuti da kreda i ploča, te bilježnica i ravnalo ne mogu zamijeniti Power Point, ali pomoću njega moguće je dati bolju vizualnu sliku pojma koji se uči. Neophodno je da učitelj i dalje sam crta s pomoću krede na ploču i dijete s pomoću ravnala u svoju bilježnicu, jer samo vlastitim iskustvom crtanja dijete će naučiti i usvojiti novi pojam. A ujedno dijete vježba i svoje kognitivne sposobnosti (prepoznavanja likova) i motoričke sposobnosti prilikom crtanja. GEOMETRIJSKA TIJELA I LIKOVI POGODI ŠTO JE ŠTO PRAVOKUTNIK KVADAR Vrlo je zanimljiva i mogućnost postavljanja ponavljajuće dijaprojekcije što omogućuje učitelju da više puta pokaže učenicima neki sadržaj, a da pri tom nije opterećen stalnim pisanjem po ploči već može obilaziti učenike i pomagati im. To je naročito primjenjivo kod usvajanja nekih praktičnih vještina. Primjer za takav 162

164 način rada je usvajanje pisanja brojke 1. Za obradu se može koristiti animacija u kojoj se pokazuje kako se pravilno piše broj 1. Prvo se pokaže kako se piše broj 1, a nakon toga se slika upotpuni i strelicama. Animacija se može više puta ponoviti, učenicima koji teže svladavaju gradivo to će omogućiti višestruko pokazivanje, a za to vrijeme učitelj je slobodan i može ispravljati uočene pogreške. PISANJE BROJKE 1 PISANJE BROJKE 1 Ovakav način rada se može koristiti i za učenje praktičnih vještina, kao na primjer vezanje cipela, pranje zubi, ruku i sl. Za učitelje koji Power Point bolje poznaju postoji i naprednije korištenje aplikacije pa se njome mogu izraditi i različiti kvizovi znanja. Prezentacija se tada sastoji od pitanja i više ponuđenih odgovora. Ukoliko učenik točno odgovori, daje mu se povratna informacija i onda se prelazi na sljedeći slide koji sadrži novo pitanje. Ukoliko učenik netočno odgovori, prelazi se na slide na kojem se učenika obavještava da je krivo odgovorio, te se ponovno vraća na isto pitanje sve dok točno ne odgovori. Mogućnost dodavanja crteža i zvukova može takvu prezentaciju učiniti vrlo zanimljivom. Ovdje se radi o prezentaciji za samostalno korištenje pa se pretpostavlja da se ona daje učenicima koji se znaju služiti računalom, iako učenici rješavanje takvih zadataka mogu naučiti vrlo brzo i u školi ako za to postoje uvjeti. Ovakvim zadacima vježba se matematika, čitanje, sposobnost promatranja i uočavanja, motorika korištenja miša. U nastavku je prikazan jedan primjer za nastavnu jedinicu ponavljanja zbrajanja i oduzimanja (brojeva do 10). 163

165 Nadam se da ćeš sljedeće zadatke rješavati s lakoćom i užitkom UŽIVAJ!!! 4 3 Žalim, to je krivi odgovor! BRAVO!!!! To je točan odgovor!!! Pokušaj ponovno! Nastava hrvatskog jezika Prikazani slide prikazuje primjer učenja vrsti rečenica (gradivo 2. razreda) i rađen je na temelju plakata kakvi se često pripremaju učenicima. Slide je moguće koristiti na satu obrade, na satu ponavljanja i vježbanja. Prednost slidea u odnosu na gotovi plakat je što se ovdje može sakrivati tekst i naknadno (postepeno) pojavljivati na slide-u. Na taj način, animacijom teksta, privlači se pažnja učenika i usmjerava na željeni tekst što kod plakata nije moguće jer učitelj ne zna koji dio plakata učenik promatra i čita. 164

166 IZJAVNE Danas je sunčan dan. Zec trči. Viči! Hoćeš li jesti? Koliko imaš godina? UPITNE Joj, boli me zub! USKLIČNE REČENICE JESNE NIJEČNE Zec ne trči. Ne viči! Nećeš li jesti? I iz hrvatskog jezika mogu se pripremiti zadaci za provjeru znanja uz pomoć Power Pointa. U nastavku je prikazan jedan takav primjer. Radi se o pisanju glasova č i ć, što je kod učenika kajkavaca poseban problem. U prvom koraku učenicima se mogu pokazati slijedeći slide-ovi: Badnja noc Noc je. Cuk se cuje. Psic cuva kucu. Pilici su uz kvocku. U kuci gore svijece. Na cilimu je veliki cup. U njemu je cvijece. Kraj peci je macak Srecko. Baka braci prica price. Oni na pec mecu vrece. U ponoc ce u njima naci Što nedostaje? Č Ć Ovaj problem može se na zanimljiv način riješiti kroz igru. Učenici se rasporede u parove i svaki učenik samostalno prepisuje tekst upisujući znakove Č i Ć. Nakon toga se zamijene bilježnice i učenici preuzmu ulogu učitelja/učiteljice. Na slijedećem slide-u pokaže se ispravno napisan tekst, a učenici, odnosno sada "učitelji" svom partneru iz odabranog para ispravljaju tekst. Svi su "učitelji", istovremeno i "učenici" tako da nitko nije povlašten. Nastava glazbene kulture Power Point se može koristiti na satovima glazbene kulture kada se sluša neki 165

167 odabrani glazbeni primjer. Kod slušanja, od učenika se traži da prepoznaju izvođače (zbor ili solist, dječji, ženski, muški ili mješoviti zbor), a ako se radi o instrumentalnoj skladbi tada glazbalo ili grupu glazbala (klavir, truba, tamburaški orkestar i sl.). Često učenici prepoznaju zvuk nekog glazbala, ali zapravo i nisu sigurni kako ono izgleda. Power Point-om se može obogatiti prepoznavanje, povezati slika i zvuk te tako osigurati točnije i sigurnije prepoznavanje. U nadogradnji naučenog mogu se izraditi kvizovi znanja u kojem učenici mogu odslušati zadanu skladbu, prepoznati izvođača ili pak riješiti neki drugi zadatak. Ako postoji mogućnost snimanja satova njihovog sviranja i te snimke se mogu iskoristiti kasnije za razne aktivnosti igre zvukovima. Ono što daje prednost pred samom reprodukcijom zvuka pomoću kazetofona ili CD playera je činjenica da se uvijek može povezati slika i zvuk i na taj način stvoriti cjelovita slika o zadanom pojmu bez obzira radi li se o instrumentu (glazbalu), vokalu, zvuku iz prirode ili neposredne okoline (ptičji pjev, glasanje domaćih životinja, žubor potoka, vjetar u krošnjama i sl.) Korištenje aplikacije u nekim poslovima učitelja Planiranje nastave Osim u nastavi Power Point može pomoći i u drugim poslovima učitelja. Njegova mogućnost izrade grafikona i dijagrama može pomoći kod izrade tjednih ili mjesečnih planova, ili pak za samu prezentaciju planiranog na Razrednim vijećima kod timskog ili tematskog planiranja. U nastavku je prikazan jedan primjer kada učitelj za sebe izradi plan rada za neki mjesec i kasnije ga iskoristi na način da iz njega uzme neke dijelove (ili cijeli plan) i pomoću njih izradi razredni plan za taj mjesec koji će staviti u učionicu. 166

168 ČITAMO LEKTIRU ZNAMO IZ HRVATSKOG JEZIKA: REČENICA, RIJEČ, SLOG, IMENICE NOVE PRIČE I PJESME O JESENI, ZAVIČAJU, KRUHU IGRE RIJEČIMA IGROKAZI LIMAČI GDJE JE ONAJ CVJETAK ŽUTI PLJESNIMO RUKAMA JESENSKA PJESMA JESEN U VOĆNJAKU, VINOGRADU, ŠUMI, LIVADI ZAVIČAJI SU RAZLIČITI MOJ ZAVIČAJ JE ZAŠTITA I ČUVANJE PRIRODE DANI KRUHA I ZAHVALNOSTI BROJEVI DO 100 ČITANJE, PISANJE I USPOREĐIVANJE ZBRAJANJE I ODUZIMANJE BROJEVA DO 100 BEZ PRIJELAZA DESETICE HODANJE I TRČANJE BACANJE I HVATANJE LOPTE ELEMENTARNE IGRE KOLIKO SMO NARASLI KOLIKO SMO TEŠKI PENJANJE I SKAKANJE KRETANJE UZ GLAZBU 167

169 RIJATELJ I PRIJATELJSTVO PAŽLJIVO NA PUTU DO ŠKOLE UČENIČKA PRAVA I DUŽNOSTI IGRE U PRIRODI Prezentacija na stručnim skupovima Učitelji sve češće prezentiraju svoje radove ili rezultate radova svojim kolegama na stručnim vijećima ili skupovima (Aktivi razredne nastave, Učiteljska vijeća, stručni skupovi i dr.). Tu je vrlo bitno voditi računa o pravilima prezentiranja kratko, jasno i zanimljivo: na slide-ovima iznositi činjenice/natuknice, a ne rečenice, imati maksimalno do 15 slide-ova, prezentirati u okviru 15 minuta ili manje ovisno o potrebi i zahtjevima skupa. U nastavku je prikazan primjer prezentacije s jednog stručnog skupa održanog u vrijeme uvođenja HNOS-a u hrvatske škole. Teme prezentacije bila je kako svoj rad prezentirati drugima. Što je prezentacija? ODABIR I PREZENTACIJA PRIMJERA IZ PRAKSE OŠ Donja Dubrava Mihaela Martinčić,, prof. Prezentacija je oblik međuljudskog komuniciranja. 168

170 Svrha prezentacije je uvjeravanje pojedinaca ili grupe ljudi da: primi određene informacije, pozitivno ih ocijeni, usvoji, prema njima postupi. Osnovna struktura prezentacije: 1. Ostvarenje 2. Određivanje sadržaja aja 3. Izlaganje 4. Dokazivanje i animiranje 5. Zaključivanje 6. Usmjeravanje Savjeti za oblikovanje prezentacije: Zašto je sve to važno? rabite kontrastne boje za tekst i podlogu, slova moraju biti dovoljno velika (24), koristite kratke rečenice enice ili fraze, neka se sadržaji aji na stranicama izmjenjuju jednostavno, izbjegavajte pretrpanost stranice, tekst mora biti jednostavan i čitak. Zato što O vašoj prezentaciji ovisi prihvaćanje anje i provođenje HNOS-a a u drugim školama. Pravilnim ćete odabirom i prezentacijom primjera iz prakse najlakše e približiti iti HNOS drugim školama. Previše e informacija i/ili hvaljenja može e kod vaših kolega u drugim školama izazvati : stres dekoncentriranost nemotiviranost otpor 169

171 Ne zaboravite na sebe! Vrlo lako vam se može e dogoditi i ovo Za vrijeme prezentiranja Pazite na slušatelje i na njihove reakcije! dolazak u školu na kraju UV-a Budite: Budite umjereni: prezentaciju ne koristite za reklamiranje škole, učitelja/uu itelja/učiteljica, iteljica, uspjeha... Nemojte govoriti negativno (NE valja ovo, ono ). Izbjegavajte rasprave jer vam one oduzimaju vrijeme. Ne odgovarajte na provokacije (nadam se da ih nećete ete doživjeti). Izbjegavajte riječ MORATE reakciju). MORATE (izaziva negativnu poticajni realni pozitivni pristupačni. Odgovarajte na pitanja. Prezentacija za roditelje Roditelji žele, trebaju i vole dobiti kvalitetne povratne informacije o napredovanju svoje djece. Njih zanima sve što se s njihovom djecom događa u školi. 7 6 OPĆI USPJEH NA KRAJU ŠKOLSKE GODINE ODLIČAN VRLO DOBAR DOBAR DOVOLJAN NEDOVOLJAN 0 Broj učenika 170

172 Obično se na kraju školske godine na posljednjem roditeljskom sastanku učitelji i pedagozi osvrnu na opći uspjeh razreda u cjelini. Ovdje se može iskoristiti Power Point za izradu grafikona općeg uspjeha učenika i taj grafikon staviti na vidljivo mjesto u razredu ili hodniku. Također, na kraju školske godine može se napraviti prezentacija o najzanimljivijim aktivnostima i pokazati roditeljima na posljednjem roditeljskom sastanku. Prilog C Primjena računala u nastavi matematike (redovna nastava) pri: Upotreba računala značajno doprinosi učenju matematike pomažući učenicima 171

173 uvježbavanju računanja, eksperimentiranju, stvaranju hipoteza koje se odnose na svojstva geometrijskih likova, funkcija i brojeva, radu s realističnim podacima i s većim skupovima podataka, razvijanju logičkog mišljenja, stvaranju i modificiranju strategija rješavanja s mogućnošću dobivanja povratne informacije, učenju pomoću slika (razvijanje sposobnosti vizualizacije), razvijanju vještina i sposobnosti matematičkog modeliranja na temelju danih podataka. U nastavi matematike u osnovnoj školi prilikom obrađivanja geometrijskih sadržaja često se koriste programi dinamičke geometrije (računalni programi namijenjeni proučavanju i rješavanju planimetrijskih i stereometrijskih problema). Takvi programi omogućuju dinamičku vizualizaciju (promjena položaja) statičnih objekata geometrijskih likova, što je inače nemoguće postići u klasičnoj nastavi gdje se geometrijski sadržaji uče na statičan način (statični crteži). Postoje dva programa dinamičke geometrije koji su prevedeni na hrvatski jezik i koji se koriste za izradu nastavnih materijala. To su Geogebra i Sketchpad. Više informacija o navedenim programima moguće je pronaći na slijedećim web stranicama: Pokazalo se da rad u tim programima učenicima viših razreda pruža izvrsnu motivaciju za učenje matematike i razvijanje interesa za predmet. U nastavku je prikazan primjer korištenja programa Sketchpad na jednom nastavnom satu matematike u 6. razredu osnovne škole provedenom u informatičkoj učionici (Izvor: Prof. dr. sc. Sanja Varošanec, Prirodoslovno-matematički fakultet- Matematički odjel, web Luka Malešević, 172

174 Primjer Zbroj kutova u trokutu Cilj nastavne jedinice je dokazati i usvojiti tvrdnju da je zbroj veličina kutova u trokutu 180 o. Učenici su upoznati s pojmom kuta, trokuta, vršnih kutova, kutova uz presječnicu i znaju svojstva vršnih kutova i kutova uz presječnicu. Kroz uvodno ponavljanje koje se provodi na početku sata učenike je dobro podsjetiti na te pojmove i svojstva. Središnji dio sata (oko 20 min) posvećen je eksperimentiranju pomoću programa Sketchpad. Konstrukciju koju treba nacrtati s pomoću programa učenici prime od učitelja na nastavnom listiću na kojem zapisuju svoje zaključke. Nastavni listić 1. Nacrtaj trokut ABC. 2. Izmjeri kutove ABC, BCA i CAB. 3. Što primjećuješ vezano uz kutove? 4. Zbroji sve veličine kutove tog trokuta. Upiši rezultat na crtu. 5. Pomakni točku A. 6. Što se dešava s veličinom kutova trokuta ABC? 7. Što se dešava sa zbrojem veličina kutova? 8. Pomakni točke B i C. 9. Što se dešava s veličinom kutova trokuta ABC? 10. Što se dešava sa zbrojem veličina kutova? 11. Pokušaj zapisati tvrdnju. 12. Točkom C povuci paralelu sa stranicom BC. 13. Povuci pravce AC i BC. 14. Na svakom od polupravaca s vrhom u C koji ne sadrže druge točke trokuta označi po jednu točku nazovi ih E, F, G, H. 15. Izmjeri kutove ECF, FCG i GCH. 16. Što primjećuješ? Pojavljuju li se na slici sukladni kutovi? 17. Objasni zašto se to dešava? 18. Promijeni položaj točke C. Što primjećuješ? 19. Bez izvođenja operacije zbrajanja izračunaj koliki je zbroj veličina kutova ECF, FCG i GCH? Objasni zašto. 173

175 Nakon izvođenja eksperimenta slijedi prezentacija i analiza rješenja. Na kraju se izvodi i zapisuje zaključak o zbroju kutova u trokutu i dokaz tog poučka. Novootkriveno znanje se primjenjuje na primjeru pravokutnog i jednakokračnog trokuta. Izgled ekrana računala po završetku eksperimenta je slijedeći: m ABC = 53 m BCA = 92 m CAB = 35 m ABC+m BCA+m CAB = 180 F G E m HCG = 53 m GCF = 92 m FCE = 35 C H B A Prilog D Programski jezik LOGO Funkcijske tipke editora F1 - poziva pomoć HELP F2 - SS - vodi nas u SPLITSCREEN F3 - TS - prikazuje TEXTSCREEN F4 - FS - je FULLSCREEN F5 - LOAD - poziva snimljeni program F6 - SAVE - nudi snimanje programa F10 - otvara ekran EDITOR-a F9 otvara novi, prazan EDITOR Osnovne funkcije za ispis znakova ime funkcije prijevod poziv funkcije značenje 174

176 FIRST PRVI FIRST :A prvi znak u riječi :A LAST ZADNJI LAST :A zadnji znak u riječi :A BUTFIRST BEZ PRVOG BF :A riječ :A bez prvog znaka BUTLAST BEZ ZADNJEG BL :A riječ :A bez zadnjeg znaka BUTMEMBER BEZ ČLANA BM "X :A riječ :A bez izabranog znaka FORMEMBER OD ČLANA FM "X :A riječ :A od izabranog znaka COUNT BROJI COUNT :A broj znakova u riječi :A ITEM ČLAN ITEM "N :A "N-ti znak iz riječi :A WORD RIJEČ WORD :A :B spaja :A i :B u jednu riječ SENTENCE REČENICA SE :A :B spaja :A i :B u jednu rečenicu Osnovne naredbe ST (Shawturtle) pokaži kornjaču HT (Hideturtle) sakrij kornjaču FD (Forward) (broj piksela) idi naprijed - na primjer: Fd 100 BK (Back) (broj piksela) idi natrag - na primjer: Bk 120 RT (Right) (broj stupnjeva) okreni se desno - na primjer: Rt 60 LT (Left) (broj stupnjeva) okreni se lijevo - na primjer: Lt 60 PU (Penup) digni pero PD (Pendown) spusti pero PE (Penerase) postani brisalo CS (Clearscreen) obriši ekran HOME idi kući (u centar ekrana) EXIT iziđi iz Loga PE FD 120 PD (briše crtu krećući se u naprijed) PE BK 120 PD (briše crtu krećući se u natrag) PU FD 150 PD (pomiče kornjaču bez pisanja) SETPC (broj - boje) - mijenja boju kornjači REPEAT (ponavlja) - na primjer: repeat 3[fd 55 rt 120] MAKE - učini zapovijed - na primjer: make a :a+5 TELL - navesti broj kornjača ASK dati naredbu odabranoj kornjači GETXY pokazuje gdje je kornjača SETXY [x y] postavlja kornjaču na zadanu poziciju PR [ ] ispisuje poruku na tekstovnom ekranu TT SE [ ] ispisuje tekst na grafičkom ekranu 175

177 Primjeri pisanja programskog kôda jednostavnijeg tipa Kod pisanja programskog kôda postoji princip rada ili postupak kojeg se potrebno pridržavati: Svaki se zadatak zada riječima. Nakon toga slijedi analiziranje problema koji se uočava u zadatku. Odabire se postupak (metoda rješavanja) kojim se problem može riješiti. Postupak se zapiše i tek onda slijedi pisanje procedure u Editoru. Na pisanje i crtanje postupaka treba obratiti posebnu pažnju jer plansko vođenje zadatka vodi k znatno kvalitetnijem radu. Dalje slijede primjeri zadataka koji će biti rješavani po gornjem principu. Nacrtati kvadrat duljine stranice 80 pixel-a. Analiza i uočavanje problema Kvadrat je zadan stranicom duljine 80 pixel-a. Kutovi kvadrata su 90 stupnjeva. U pisanju programskog koda koristit će se naredba Repeat. Izrada procedure to kvadrat repeat 4[fd 80 rt 90] 176

178 end Slika na ekranu Nacrtati tri kvadrata duljine stranica 30 pixel-a u uspravnom nizu. Analiza i uočavanje problema Element slike je kvadrat stranice 30 pixel-a. Nakon iscrtavanja prvog kvadrata kornjača mora napraviti pomak u gornji lijevi kut. To se ponavlja tri puta. Izrada procedure to kvadrat repeat 4[fd 30 rt 90] end to pomak pu fd 30 pd end to niz repeat 3[kvadrat pomak] end Slika na ekranu 177

179 Nacrtati tri kvadrata duljine stranica 30 pixel-a u vodoravnom nizu. Analiza i uočavanje problema Osnovni element slike je kvadrat stranice 30 pixel-a. Nakon iscrtavanja prvog kvadrata kornjača mora napraviti pomak u donji desni ugao. To se ponavlja tri puta. Izrada procedure to kvadrat repeat 4[fd 30 rt 90] end to pomak pu rt 90 fd 30 lt 90 pd end to niz repeat 3[kvadrat pomak] end Slika na ekranu 178

180 Na poziciji (-200,60) nacrtati šesterokut duljine stranice 40 pixel-a. Analiza i uočavanje problema Šesterokut duljine stranice 40 pixel-a nalazit će se u drugom kvadrantu koordinatnog sustava. Za postavljanje kornjače na pravu poziciju koristit će se naredba setxy. Izrada procedure to sest pu setxy [ ] pd repeat 6[fd 40 rt 360/6] end Slika na ekranu 179

181 Zadati računalu bilo koja dva prirodna broja, te izračunati njihov zbroj, razliku, produkt i kvocijent. Zadane brojeve i rezultate potrebno je ispisati na ekranu. Analiza i uočavanje problema Dva prirodna broja zadat će se naredbom Make. Pozicioniranjem položaja kornjače odredit će se mjesto ispisa rješenja. Turtletekst-om (Tt) ispisivat će se rješenja na ekranu. Izrada procedure to racun Make "x 45 Make "y 9 Pu setxy [ ] Pd Tt se [x =] :x Pu setxy [ ] Pd Tt se [y =] :y Pu setxy [ ] Pd Tt se [x + y =] :x+:y Pu setxy [ ] Pd Tt se [x - y =] :x-:y Pu setxy [ ] Pd Tt se [x * y =] :x*:y Pu setxy [ ] Pd Tt se [x /y =] :x/y end Ispis rješenja na ekranu 180

182 x = 45 y = 9 x + y = 54 x y = 36 x * y = 405 x / y = 5 Ispisati pet slučajnih prirodnih brojeva manjih od 50. Analiza i uočavanje problema Za pokretanje slučajnog izbora brojeva koristit će se naredba Random. Za ispis pet brojeva koristit će se naredba Repeat. Izrada procedure to slucajni ts ct Repeat 5[pr random 50] end Programski ispisati zadane riječi: Dobro, jutro, informatičari. Potrebno je povezati sve tri riječi u jednu rečenicu, ispisati prvu riječi bez prvog slova, drugu riječi bez zadnjeg slova i treću riječ od slova m. Analiza i uočavanje problema Svaka riječ zadat će se posebno naredbom Make. Zatim će se koristiti funkcije BF :A, BL :A, BM "X :A, SE :A :B. Izrada procedure to rijeci ts ct Make "A "Dobro Make "B "jutro Make "C "informaticari pr :A 181

183 pr :B pr :C pr BF :A pr BL :B pr FM "M :C pe (se :A :B :C) end Ispis rješenja na ekranu Dobro jutro informaticari obro jutr maticari Dobro jutro informaticari Potrebno je izraditi dvije liste, gdje se jedna sastoji od pet nastavnih predmeta, a druga od pet ocjena. Potrebno je ispisati obje liste na ekranu. Analiza i uočavanje problema: Naredbom Make napisat će se dvije liste: lista predmeta i lista ocjena. Zatim će se naredbom Print (pr) tražiti ispis u Tekstscreen-u. Izrada procedure To ocjene Make "predmeti [informatika engleski matematika hrvatski povijest] Make "ocjene [ ] ts ct pr :predmeti pr :ocjene end 182

184 Primjeri pisanja programskog kôda složenijeg tipa Kod ove vrste zadataka učenici će se upoznati s pojmovima: algoritam i dijagram toka. Algoritam je niz postupaka koje treba izvršiti određenim redom da bi se riješio neki zadatak. Točan algoritam vodi k sigurnom i točnom rješenju, a dobar algoritam znači uštedu vremena. S pojmom algoritam učenici su se susretali već na prvim satovima matematike kod rješavanja problemskih zadataka, a kasnije i u drugim nastavnim predmetima: fizici, kemiji, likovnoj kulturi, tehničkoj kulturi, itd. Dijagram toka je grafički prikaz algoritma. Postoji više različitih načina za iscrtavanje dijagrama toka što ovisi o dogovoru autora. No, bez obzira na odabran oblik likova njihovo značenje je univerzalno i ostavljeno programerima na volju koji će lik odabrati (sl.38). Sl.38. Dijagram toka podataka Potrebno je nacrtati proizvoljni broj :n kvadrata. Prvi kvadrat mora imati stranicu :a veću od nule i manju od 100 pixel-a, a svakom slijedećem kvadratu stranica se povećava za 10 pixel-a. Zadatak treba pohraniti pod imenom niz :n :a. 183

Port Community System

Port Community System Port Community System Konferencija o jedinstvenom pomorskom sučelju i digitalizaciji u pomorskom prometu 17. Siječanj 2018. godine, Zagreb Darko Plećaš Voditelj Odsjeka IS-a 1 Sadržaj Razvoj lokalnog PCS

More information

Iskustva video konferencija u školskim projektima

Iskustva video konferencija u školskim projektima Medicinska škola Ante Kuzmanića Zadar www.medskolazd.hr Iskustva video konferencija u školskim projektima Edin Kadić, profesor mentor Ante-Kuzmanic@medskolazd.hr Kreiranje ideje 2003. Administracija Učionice

More information

SIMPLE PAST TENSE (prosto prošlo vreme) Građenje prostog prošlog vremena zavisi od toga da li je glagol koji ga gradi pravilan ili nepravilan.

SIMPLE PAST TENSE (prosto prošlo vreme) Građenje prostog prošlog vremena zavisi od toga da li je glagol koji ga gradi pravilan ili nepravilan. SIMPLE PAST TENSE (prosto prošlo vreme) Građenje prostog prošlog vremena zavisi od toga da li je glagol koji ga gradi pravilan ili nepravilan. 1) Kod pravilnih glagola, prosto prošlo vreme se gradi tako

More information

Biznis scenario: sekcije pk * id_sekcije * naziv. projekti pk * id_projekta * naziv ꓳ profesor fk * id_sekcije

Biznis scenario: sekcije pk * id_sekcije * naziv. projekti pk * id_projekta * naziv ꓳ profesor fk * id_sekcije Biznis scenario: U školi postoje četiri sekcije sportska, dramska, likovna i novinarska. Svaka sekcija ima nekoliko aktuelnih projekata. Likovna ima četiri projekta. Za projekte Pikaso, Rubens i Rembrant

More information

Mindomo online aplikacija za izradu umnih mapa

Mindomo online aplikacija za izradu umnih mapa Mindomo online aplikacija za izradu umnih mapa Mindomo je online aplikacija za izradu umnih mapa (vrsta dijagrama specifične forme koji prikazuje ideje ili razmišljanja na svojevrstan način) koja omogućuje

More information

BENCHMARKING HOSTELA

BENCHMARKING HOSTELA BENCHMARKING HOSTELA IZVJEŠTAJ ZA SVIBANJ. BENCHMARKING HOSTELA 1. DEFINIRANJE UZORKA Tablica 1. Struktura uzorka 1 BROJ HOSTELA BROJ KREVETA Ukupno 1016 643 1971 Regije Istra 2 227 Kvarner 4 5 245 991

More information

PROJEKTNI PRORAČUN 1

PROJEKTNI PRORAČUN 1 PROJEKTNI PRORAČUN 1 Programski period 2014. 2020. Kategorije troškova Pojednostavlj ene opcije troškova (flat rate, lump sum) Radni paketi Pripremni troškovi, troškovi zatvaranja projekta Stope financiranja

More information

Podešavanje za eduroam ios

Podešavanje za eduroam ios Copyright by AMRES Ovo uputstvo se odnosi na Apple mobilne uređaje: ipad, iphone, ipod Touch. Konfiguracija podrazumeva podešavanja koja se vrše na računaru i podešavanja na mobilnom uređaju. Podešavanja

More information

AMRES eduroam update, CAT alat za kreiranje instalera za korisničke uređaje. Marko Eremija Sastanak administratora, Beograd,

AMRES eduroam update, CAT alat za kreiranje instalera za korisničke uređaje. Marko Eremija Sastanak administratora, Beograd, AMRES eduroam update, CAT alat za kreiranje instalera za korisničke uređaje Marko Eremija Sastanak administratora, Beograd, 12.12.2013. Sadržaj eduroam - uvod AMRES eduroam statistika Novine u okviru eduroam

More information

JU OŠ Prva sanska škola Sanski Most Tel: 037/ Fax:037/ ID br

JU OŠ Prva sanska škola Sanski Most Tel: 037/ Fax:037/ ID br Općina Sedmica obilježavanja ljudskih prava ( 05.12. 10.12.2016.godine ) Analiza aktivnosti Sedmica ljudskih prava u našoj školi obilježena je kroz nekoliko aktivnosti a u organizaciji i realizaciji članova

More information

CJENIK APLIKACIJE CERAMIC PRO PROIZVODA STAKLO PLASTIKA AUTO LAK KOŽA I TEKSTIL ALU FELGE SVJETLA

CJENIK APLIKACIJE CERAMIC PRO PROIZVODA STAKLO PLASTIKA AUTO LAK KOŽA I TEKSTIL ALU FELGE SVJETLA KOŽA I TEKSTIL ALU FELGE CJENIK APLIKACIJE CERAMIC PRO PROIZVODA Radovi prije aplikacije: Prije nanošenja Ceramic Pro premaza površina vozila na koju se nanosi mora bi dovedena u korektno stanje. Proces

More information

SAS On Demand. Video: Upute za registraciju:

SAS On Demand. Video:  Upute za registraciju: SAS On Demand Video: http://www.sas.com/apps/webnet/video-sharing.html?bcid=3794695462001 Upute za registraciju: 1. Registracija na stranici: https://odamid.oda.sas.com/sasodaregistration/index.html U

More information

Nastava glazbene kulture u prva tri razreda osnovne škole u Hrvatskoj

Nastava glazbene kulture u prva tri razreda osnovne škole u Hrvatskoj Nastava glazbene kulture u prva tri razreda osnovne škole u Hrvatskoj Music Teaching in the First Three Grades of Primary School in the Republic of Croatia Jasna Šulentić Begić Učiteljski fakultet u Osijeku

More information

1. Instalacija programske podrške

1. Instalacija programske podrške U ovom dokumentu opisana je instalacija PBZ USB PKI uređaja na računala korisnika PBZCOM@NET internetskog bankarstva. Uputa je podijeljena na sljedeće cjeline: 1. Instalacija programske podrške 2. Promjena

More information

KAPACITET USB GB. Laserska gravura. po jednoj strani. Digitalna štampa, pun kolor, po jednoj strani USB GB 8 GB 16 GB.

KAPACITET USB GB. Laserska gravura. po jednoj strani. Digitalna štampa, pun kolor, po jednoj strani USB GB 8 GB 16 GB. 9.72 8.24 6.75 6.55 6.13 po 9.30 7.89 5.86 10.48 8.89 7.30 7.06 6.61 11.51 9.75 8.00 7.75 7.25 po 0.38 10.21 8.66 7.11 6.89 6.44 11.40 9.66 9.73 7.69 7.19 12.43 1 8.38 7.83 po 0.55 0.48 0.37 11.76 9.98

More information

Eduroam O Eduroam servisu edu roam Uputstvo za podešavanje Eduroam konekcije NAPOMENA: Microsoft Windows XP Change advanced settings

Eduroam O Eduroam servisu edu roam Uputstvo za podešavanje Eduroam konekcije NAPOMENA: Microsoft Windows XP Change advanced settings Eduroam O Eduroam servisu Eduroam - educational roaming je besplatan servis za pristup Internetu. Svojim korisnicima omogućava bezbedan, brz i jednostavan pristup Internetu širom sveta, bez potrebe za

More information

Idejno rješenje: Dubrovnik Vizualni identitet kandidature Dubrovnika za Europsku prijestolnicu kulture 2020.

Idejno rješenje: Dubrovnik Vizualni identitet kandidature Dubrovnika za Europsku prijestolnicu kulture 2020. Idejno rješenje: Dubrovnik 2020. Vizualni identitet kandidature Dubrovnika za Europsku prijestolnicu kulture 2020. vizualni identitet kandidature dubrovnika za europsku prijestolnicu kulture 2020. visual

More information

Ulazne promenljive se nazivaju argumenti ili fiktivni parametri. Potprogram se poziva u okviru programa, kada se pri pozivu navode stvarni parametri.

Ulazne promenljive se nazivaju argumenti ili fiktivni parametri. Potprogram se poziva u okviru programa, kada se pri pozivu navode stvarni parametri. Potprogrami su delovi programa. Često se delovi koda ponavljaju u okviru nekog programa. Logično je da se ta grupa komandi izdvoji u potprogram, i da se po želji poziva u okviru programa tamo gde je potrebno.

More information

Windows Easy Transfer

Windows Easy Transfer čet, 2014-04-17 12:21 - Goran Šljivić U članku o skorom isteku Windows XP podrške [1] koja prestaje 8. travnja 2014. spomenuli smo PCmover Express i PCmover Professional kao rješenja za preseljenje korisničkih

More information

TRENING I RAZVOJ VEŽBE 4 JELENA ANĐELKOVIĆ LABROVIĆ

TRENING I RAZVOJ VEŽBE 4 JELENA ANĐELKOVIĆ LABROVIĆ TRENING I RAZVOJ VEŽBE 4 JELENA ANĐELKOVIĆ LABROVIĆ DIZAJN TRENINGA Model trening procesa FAZA DIZAJNA CILJEVI TRENINGA Vrste ciljeva treninga 1. Ciljevi učesnika u treningu 2. Ciljevi učenja Opisuju željene

More information

Upute za korištenje makronaredbi gml2dwg i gml2dgn

Upute za korištenje makronaredbi gml2dwg i gml2dgn SVEUČILIŠTE U ZAGREBU - GEODETSKI FAKULTET UNIVERSITY OF ZAGREB - FACULTY OF GEODESY Zavod za primijenjenu geodeziju; Katedra za upravljanje prostornim informacijama Institute of Applied Geodesy; Chair

More information

Tutorijal za Štefice za upload slika na forum.

Tutorijal za Štefice za upload slika na forum. Tutorijal za Štefice za upload slika na forum. Postoje dvije jednostavne metode za upload slika na forum. Prva metoda: Otvoriti nova tema ili odgovori ili citiraj već prema želji. U donjem dijelu obrasca

More information

CJENOVNIK KABLOVSKA TV DIGITALNA TV INTERNET USLUGE

CJENOVNIK KABLOVSKA TV DIGITALNA TV INTERNET USLUGE CJENOVNIK KABLOVSKA TV Za zasnivanje pretplatničkog odnosa za korištenje usluga kablovske televizije potrebno je da je tehnički izvodljivo (mogude) priključenje na mrežu Kablovskih televizija HS i HKBnet

More information

Nejednakosti s faktorijelima

Nejednakosti s faktorijelima Osječki matematički list 7007, 8 87 8 Nejedakosti s faktorijelima Ilija Ilišević Sažetak Opisae su tehike kako se mogu dokazati ejedakosti koje sadrže faktorijele Spomeute tehike su ilustrirae a izu zaimljivih

More information

STRUČNA PRAKSA B-PRO TEMA 13

STRUČNA PRAKSA B-PRO TEMA 13 MAŠINSKI FAKULTET U BEOGRADU Katedra za proizvodno mašinstvo STRUČNA PRAKSA B-PRO TEMA 13 MONTAŽA I SISTEM KVALITETA MONTAŽA Kratak opis montže i ispitivanja gotovog proizvoda. Dati izgled i sadržaj tehnološkog

More information

IZDAVANJE SERTIFIKATA NA WINDOWS 10 PLATFORMI

IZDAVANJE SERTIFIKATA NA WINDOWS 10 PLATFORMI IZDAVANJE SERTIFIKATA NA WINDOWS 10 PLATFORMI Za pomoć oko izdavanja sertifikata na Windows 10 operativnom sistemu možete se obratiti na e-mejl adresu esupport@eurobank.rs ili pozivom na telefonski broj

More information

Uvod u relacione baze podataka

Uvod u relacione baze podataka Uvod u relacione baze podataka 25. novembar 2011. godine 7. čas SQL skalarne funkcije, operatori ANY (SOME) i ALL 1. Za svakog studenta izdvojiti ime i prezime i broj različitih ispita koje je pao (ako

More information

Slobodni softver za digitalne arhive: EPrints u Knjižnici Filozofskog fakulteta u Zagrebu

Slobodni softver za digitalne arhive: EPrints u Knjižnici Filozofskog fakulteta u Zagrebu Slobodni softver za digitalne arhive: EPrints u Knjižnici Filozofskog fakulteta u Zagrebu Marijana Glavica Dobrica Pavlinušić http://bit.ly/ffzg-eprints Definicija

More information

WELLNESS & SPA YOUR SERENITY IS OUR PRIORITY. VAŠ MIR JE NAŠ PRIORITET!

WELLNESS & SPA YOUR SERENITY IS OUR PRIORITY. VAŠ MIR JE NAŠ PRIORITET! WELLNESS & SPA YOUR SERENITY IS OUR PRIORITY. VAŠ MIR JE NAŠ PRIORITET! WELLNESS & SPA DNEVNA KARTA DAILY TICKET 35 BAM / 3h / person RADNO VRIJEME OPENING HOURS 08:00-21:00 Besplatno za djecu do 6 godina

More information

RANI BOOKING TURSKA LJETO 2017

RANI BOOKING TURSKA LJETO 2017 PUTNIČKA AGENCIJA FIBULA AIR TRAVEL AGENCY D.O.O. UL. FERHADIJA 24; 71000 SARAJEVO; BIH TEL:033/232523; 033/570700; E-MAIL: INFO@FIBULA.BA; FIBULA@BIH.NET.BA; WEB: WWW.FIBULA.BA SUDSKI REGISTAR: UF/I-1769/02,

More information

CRNA GORA

CRNA GORA HOTEL PARK 4* POLOŽAJ: uz more u Boki kotorskoj, 12 km od Herceg-Novog. SADRŽAJI: 252 sobe, recepcija, bar, restoran, besplatno parkiralište, unutarnji i vanjski bazen s terasom za sunčanje, fitnes i SPA

More information

Strategije poučavanja i faktori koji utječu na unapređenje znanja programera početnika

Strategije poučavanja i faktori koji utječu na unapređenje znanja programera početnika Strategije poučavanja i faktori koji utječu na unapređenje znanja programera početnika 1 Strategije poučavanja i faktori koji utječu na unapređenje znanja programera početnika Nikolina Bubica nikolina.bubica@du.t-com.hr

More information

Mogudnosti za prilagođavanje

Mogudnosti za prilagođavanje Mogudnosti za prilagođavanje Shaun Martin World Wildlife Fund, Inc. 2012 All rights reserved. Mogudnosti za prilagođavanje Za koje ste primere aktivnosti prilagođavanja čuli, pročitali, ili iskusili? Mogudnosti

More information

LJUDSKI RESURSI ULJANIKA

LJUDSKI RESURSI ULJANIKA LJUDSKI RESURSI ULJANIKA PROFIL DRUŠTVA NAJUSPJEŠNIJE NIJE HRVATSKO BRODOGRADILIŠTE GRADIMO BRODOVE I PROIZVODIMO BRODSKE DIZEL MOTORE KNJIGA NARUDŽBI DOBRO I KVALITETNO POPUNJENA 1856-2008 TEHNOLOŠKA

More information

CILJ UEFA PRO EDUKACIJE

CILJ UEFA PRO EDUKACIJE CILJ UEFA PRO EDUKACIJE Ciljevi programa UEFA PRO M s - Omogućiti trenerima potrebnu edukaciju, kako bi mogli uspešno raditi na PRO nivou. - Utvrdjenim programskim sadržajem, omogućiti im kredibilitet.

More information

Sustav potpore za program OBZOR 2020.

Sustav potpore za program OBZOR 2020. Sustav potpore za program OBZOR 2020. INFORMATIVNI DAN Obzor 2020. Prioritet:Industrijsko vodstvo Područje: Nanotehnologije, napredni materijali, biotehnologija, napredna proizvodnja i prerada (NMP+B)

More information

Bušilice nove generacije. ImpactDrill

Bušilice nove generacije. ImpactDrill NOVITET Bušilice nove generacije ImpactDrill Nove udarne bušilice od Bosch-a EasyImpact 550 EasyImpact 570 UniversalImpact 700 UniversalImpact 800 AdvancedImpact 900 Dostupna od 01.05.2017 2 Logika iza

More information

Metode aktivnog učenja u razrednoj nastavi

Metode aktivnog učenja u razrednoj nastavi SVEUČILIŠTE JOSIPA JURJA STROSSMAYERA U OSIJEKU UČITELJSKI FAKULTET Terezija Matić Metode aktivnog učenja u razrednoj nastavi DIPLOMSKI RAD Osijek, 2014. II SVEUČILIŠTE JOSIPA JURJA STROSSMAYERA U OSIJEKU

More information

GUI Layout Manager-i. Bojan Tomić Branislav Vidojević

GUI Layout Manager-i. Bojan Tomić Branislav Vidojević GUI Layout Manager-i Bojan Tomić Branislav Vidojević Layout Manager-i ContentPane Centralni deo prozora Na njega se dodaju ostale komponente (dugmići, polja za unos...) To je objekat klase javax.swing.jpanel

More information

DANI BRANIMIRA GUŠICA - novi prilozi poznavanju prirodoslovlja otoka Mljeta. Hotel ODISEJ, POMENA, otok Mljet, listopad 2010.

DANI BRANIMIRA GUŠICA - novi prilozi poznavanju prirodoslovlja otoka Mljeta. Hotel ODISEJ, POMENA, otok Mljet, listopad 2010. DANI BRANIMIRA GUŠICA - novi prilozi poznavanju prirodoslovlja otoka Mljeta Hotel ODISEJ, POMENA, otok Mljet, 03. - 07. listopad 2010. ZBORNIK SAŽETAKA Geološki lokalitet i poucne staze u Nacionalnom parku

More information

IZVEDBENI PLAN NASTAVE OPIS KOLEGIJA

IZVEDBENI PLAN NASTAVE OPIS KOLEGIJA VELEUČILIŠTE U ŠIBENIKU IZVEDBENI PLAN NASTAVE Oznaka: PK-10 Datum: 22.01.2014. Stranica: 1 od 4 Revizija: 01 Studij: Spec.dipl.str.stu.Menadžment Studijska godina: 2 Akad. godina: 2013/2014 Smjer: Semestar:

More information

ŠKOLSKI KURIKUL ŠKOLSKI KURIKUL ZA ŠKOLSKU GODINU 2017./2018.

ŠKOLSKI KURIKUL ŠKOLSKI KURIKUL ZA ŠKOLSKU GODINU 2017./2018. ŠKOLSKI KURIKUL ZA ŠKOLSKU GODINU 2017./2018. usvojen na temelju članka 118. Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi (Narodne novine, broj 87/08, 86/09, 92/10, 105/10, 90/11, 5/12, 16/12,

More information

Trening: Obzor financijsko izvještavanje i osnovne ugovorne obveze

Trening: Obzor financijsko izvještavanje i osnovne ugovorne obveze Trening: Obzor 2020. - financijsko izvještavanje i osnovne ugovorne obveze Ana Ključarić, Obzor 2020. nacionalna osoba za kontakt za financijska pitanja PROGRAM DOGAĐANJA (9:30-15:00) 9:30 10:00 Registracija

More information

WWF. Jahorina

WWF. Jahorina WWF For an introduction Jahorina 23.2.2009 What WWF is World Wide Fund for Nature (formerly World Wildlife Fund) In the US still World Wildlife Fund The World s leading independent conservation organisation

More information

SVEUČILIŠTE U ZAGREBU UČITELJSKI FAKULTET ODSJEK ZA UČITELJSKE STUDIJE (Čakovec) PREDMET: Teorije nastave i obrazovanja DIPLOMSKI RAD

SVEUČILIŠTE U ZAGREBU UČITELJSKI FAKULTET ODSJEK ZA UČITELJSKE STUDIJE (Čakovec) PREDMET: Teorije nastave i obrazovanja DIPLOMSKI RAD SVEUČILIŠTE U ZAGREBU UČITELJSKI FAKULTET ODSJEK ZA UČITELJSKE STUDIJE (Čakovec) PREDMET: Teorije nastave i obrazovanja DIPLOMSKI RAD Ime i prezime pristupnika: Kristina Krištofić TEMA DIPLOMSKOG RADA:

More information

JEDINSTVENI PORTAL POREZNE UPRAVE. Priručnik za instalaciju Google Chrome dodatka. (Opera preglednik)

JEDINSTVENI PORTAL POREZNE UPRAVE. Priručnik za instalaciju Google Chrome dodatka. (Opera preglednik) JEDINSTVENI PORTAL POREZNE UPRAVE Priručnik za instalaciju Google Chrome dodatka (Opera preglednik) V1 OPERA PREGLEDNIK Opera preglednik s verzijom 32 na dalje ima tehnološke promjene zbog kojih nije moguće

More information

MINISTRY OF THE SEA, TRANSPORT AND INFRASTRUCTURE

MINISTRY OF THE SEA, TRANSPORT AND INFRASTRUCTURE MINISTRY OF THE SEA, TRANSPORT AND INFRASTRUCTURE 3309 Pursuant to Article 1021 paragraph 3 subparagraph 5 of the Maritime Code ("Official Gazette" No. 181/04 and 76/07) the Minister of the Sea, Transport

More information

Primjena informacijsko-komunikacijske tehnologije u osnovnim i srednjim školama u Republici Hrvatskoj

Primjena informacijsko-komunikacijske tehnologije u osnovnim i srednjim školama u Republici Hrvatskoj Primjena informacijsko-komunikacijske tehnologije u osnovnim i srednjim školama u Republici Hrvatskoj Tea Pović a, Katarina Veleglavac a, Mia Čarapina b, Tomislav Jagušt a, Ivica Botički a a Sveučilište

More information

Upotreba selektora. June 04

Upotreba selektora. June 04 Upotreba selektora programa KRONOS 1 Kronos sistem - razina 1 Podešavanje vremena LAMPEGGIANTI 1. Kada je pećnica uključena prvi put, ili u slučaju kvara ili prekida u napajanju, simbol SATA i odgovarajuća

More information

Upravljanje kvalitetom usluga. doc.dr.sc. Ines Dužević

Upravljanje kvalitetom usluga. doc.dr.sc. Ines Dužević Upravljanje kvalitetom usluga doc.dr.sc. Ines Dužević Specifičnosti usluga Odnos prema korisnicima U prosjeku, lojalan korisnik vrijedi deset puta više nego što je vrijedio u trenutku prve kupnje. Koncept

More information

SPORTSKI TURIZAM U FUNKCIJI DMK RAZVOJA. Ivan Pukšar, UNPAH

SPORTSKI TURIZAM U FUNKCIJI DMK RAZVOJA. Ivan Pukšar, UNPAH SPORTSKI TURIZAM U FUNKCIJI DMK RAZVOJA Ivan Pukšar, UNPAH DMK destinacijska menadžment kompanija tvrtka koja koristi svoje opsežno poznavanje turističkih resursa, raspolaže sa stručnim djelatnicima te

More information

Dr. Dušan Radoševič Fakultet organizacije i informatike, Varaždin

Dr. Dušan Radoševič Fakultet organizacije i informatike, Varaždin UDK: 007:378 Prethodno priopćenje INFORMATIKA I ULOGA FAKULTETA ORGANIZACUE I INFORMATIKE U NJENOM RAZVOJU INFORMATICS AND TI-IE ROLE OF FACULTY OF ORGANISATION AND INFORMATICS IN ITS DEVELOPMENT Dr. Dušan

More information

Anketa za škole: ICT i obrazovanje PRIRUČNIK ZA KOORDINATORE U ŠKOLAMA

Anketa za škole: ICT i obrazovanje PRIRUČNIK ZA KOORDINATORE U ŠKOLAMA Anketa za škole: ICT i obrazovanje PRIRUČNIK ZA KOORDINATORE U ŠKOLAMA European Schoolnet Service d Approches Quantitatives des faits éducatifs Sadržaj Uvod... 2 1. PREGLED ORGANIZACIJE STUDIJE... 3 2.

More information

Kooperativna meteorološka stanica za cestovni promet

Kooperativna meteorološka stanica za cestovni promet Kooperativna meteorološka stanica za cestovni promet Marko Gojić LED ELEKTRONIKA d.o.o. marko.gojic@led-elektronika.hr LED Elektronika d.o.o. Savska 102a, 10310 Ivanić Grad, Croatia tel: +385 1 4665 269

More information

IGROM I PROGRAMIRANJEM NAUČIMO DJECU RAZMIŠLJATI Autor: Arijana Volmost, OŠ Milana Langa, Bregana

IGROM I PROGRAMIRANJEM NAUČIMO DJECU RAZMIŠLJATI Autor: Arijana Volmost, OŠ Milana Langa, Bregana IGROM I PROGRAMIRANJEM NAUČIMO DJECU RAZMIŠLJATI Autor: Arijana Volmost, OŠ Milana Langa, Bregana Programiranje, računalno razmišljanje, logika, stvaranje vlastitih sadržaja samo su neke od kompetencija

More information

TRAJANJE AKCIJE ILI PRETHODNOG ISTEKA ZALIHA ZELENI ALAT

TRAJANJE AKCIJE ILI PRETHODNOG ISTEKA ZALIHA ZELENI ALAT TRAJANJE AKCIJE 16.01.2019-28.02.2019 ILI PRETHODNOG ISTEKA ZALIHA ZELENI ALAT Akcija sa poklonima Digitally signed by pki, pki, BOSCH, EMEA, BOSCH, EMEA, R, A, radivoje.stevanovic R, A, 2019.01.15 11:41:02

More information

3D GRAFIKA I ANIMACIJA

3D GRAFIKA I ANIMACIJA 1 3D GRAFIKA I ANIMACIJA Uvod u Flash CS3 Šta će se raditi? 2 Upoznavanje interfejsa Osnovne osobine Definisanje osnovnih entiteta Rad sa bojama Rad sa linijama Definisanje i podešavanje ispuna Pregled

More information

MENADŽMENT I INFORMACIONE TEHNOLOGIJE Katedra za menadžment i IT. Menadžment i informacione tehnologije

MENADŽMENT I INFORMACIONE TEHNOLOGIJE Katedra za menadžment i IT. Menadžment i informacione tehnologije Prezentacija smjera MENADŽMENT I INFORMACIONE TEHNOLOGIJE Katedra za menadžment i IT Menadžment i informacione tehnologije Zašto... Careercast.com latest report on the ten best jobs of 2011 #1 Software

More information

ECONOMIC EVALUATION OF TOBACCO VARIETIES OF TOBACCO TYPE PRILEP EKONOMSKO OCJENIVANJE SORTE DUHANA TIPA PRILEP

ECONOMIC EVALUATION OF TOBACCO VARIETIES OF TOBACCO TYPE PRILEP EKONOMSKO OCJENIVANJE SORTE DUHANA TIPA PRILEP ECONOMIC EVALUATION OF TOBACCO VARIETIES OF TOBACCO TYPE PRILEP EKONOMSKO OCJENIVANJE SORTE DUHANA TIPA PRILEP M. Mitreski, A. Korubin-Aleksoska, J. Trajkoski, R. Mavroski ABSTRACT In general every agricultural

More information

Curriculum Vitae. Radno iskustvo: Od - do Od 2010.

Curriculum Vitae. Radno iskustvo: Od - do Od 2010. Curriculum Vitae Prezime: Gardašević Ime: Ana Datum rođenja: 21.05.1980.g. Adresa: Đoka Miraševića 45, 81000 Podgorica E-mail: gardasevicana@yahoo.com Nacionalnost: crnogorska Radno iskustvo: Od - do Od

More information

Katedra za menadžment i IT. Razvoj poslovnih informacionih sistema

Katedra za menadžment i IT. Razvoj poslovnih informacionih sistema Prezentacija smjera Razvoj poslovnih informacionih sistema Katedra za menadžment i IT Razvoj poslovnih informacionih sistema Zašto... Careercast.com latest report on the ten best jobs of 2011 #1 Software

More information

KONFIGURACIJA MODEMA. ZyXEL Prestige 660RU

KONFIGURACIJA MODEMA. ZyXEL Prestige 660RU KONFIGURACIJA MODEMA ZyXEL Prestige 660RU Sadržaj Funkcionalnost lampica... 3 Priključci na stražnjoj strani modema... 4 Proces konfiguracije... 5 Vraćanje modema na tvorničke postavke... 5 Konfiguracija

More information

STRUKTURNO KABLIRANJE

STRUKTURNO KABLIRANJE STRUKTURNO KABLIRANJE Sistematski pristup kabliranju Kreiranje hijerarhijski organizirane kabelske infrastrukture Za strukturno kabliranje potrebno je ispuniti: Generalnost ožičenja Zasidenost radnog područja

More information

ENR 1.4 OPIS I KLASIFIKACIJA VAZDUŠNOG PROSTORA U KOME SE PRUŽAJU ATS USLUGE ENR 1.4 ATS AIRSPACE CLASSIFICATION AND DESCRIPTION

ENR 1.4 OPIS I KLASIFIKACIJA VAZDUŠNOG PROSTORA U KOME SE PRUŽAJU ATS USLUGE ENR 1.4 ATS AIRSPACE CLASSIFICATION AND DESCRIPTION VFR AIP Srbija / Crna Gora ENR 1.4 1 ENR 1.4 OPIS I KLASIFIKACIJA VAZDUŠNOG PROSTORA U KOME SE PRUŽAJU ATS USLUGE ENR 1.4 ATS AIRSPACE CLASSIFICATION AND DESCRIPTION 1. KLASIFIKACIJA VAZDUŠNOG PROSTORA

More information

KURIKULUM. Osnovne škole Šemovec. za školsku godinu 2013./2014.

KURIKULUM. Osnovne škole Šemovec. za školsku godinu 2013./2014. KURIKULUM Osnovne škole Šemovec za školsku godinu 2013./2014. Osnovna škola Šemovec Šemovec, Plitvička 2 42202 Trnovec Bartolovečki e-mail: os-semovec-002@skole.htnet.hr web: http://os-semovec.skole.hr/skola

More information

Praktična iskustva primjene e-učenja u srednjoškolskoj i visokoškolskoj nastavi

Praktična iskustva primjene e-učenja u srednjoškolskoj i visokoškolskoj nastavi Praktična iskustva primjene e-učenja u srednjoškolskoj i visokoškolskoj nastavi D. Grundler, T. Rolich, S. Šutalo Tekstilno-tehnološki fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Zagreb, Hrvatska Tekstilno-tehnološki

More information

11 Analiza i dizajn informacionih sistema

11 Analiza i dizajn informacionih sistema 11 Analiza i dizajn informacionih sistema Informatika V.Prof.dr Kemal Hajdarević dipl.ing.el 25.4.2014 11:58:28 1 1. Kompjuter, Internet, i mrežne osnove 2. Kompjuterska industrija Informatika u stomatologiji

More information

DEFINISANJE TURISTIČKE TRAŽNJE

DEFINISANJE TURISTIČKE TRAŽNJE DEFINISANJE TURISTIČKE TRAŽNJE Tražnja se može definisati kao spremnost kupaca da pri različitom nivou cena kupuju različite količine jedne robe na određenom tržištu i u određenom vremenu (Veselinović

More information

Modelling Transport Demands in Maritime Passenger Traffic Modeliranje potražnje prijevoza u putničkom pomorskom prometu

Modelling Transport Demands in Maritime Passenger Traffic Modeliranje potražnje prijevoza u putničkom pomorskom prometu Modelling Transport Demands in Maritime Passenger Traffic Modeliranje potražnje prijevoza u putničkom pomorskom prometu Drago Pupavac Polytehnic of Rijeka Rijeka e-mail: drago.pupavac@veleri.hr Veljko

More information

Časopis Edupoint broj 52 (veljača 2007)

Časopis Edupoint broj 52 (veljača 2007) Časopis Edupoint broj 52 (veljača 2007) Uvodnik... 2 Izdvajamo... 3 Početak drugog semestra CARNetove E-learning... 3 BSA objavila koje države ne osiguravaju zaštitu intelektualnog vlasništva... 4 Novosti...

More information

NAUTICAL TOURISM - RIVER CRUISE ONE OF THE FACTORS OF GROWTH AND DEVELOPMENT OF EASTERN CROATIA

NAUTICAL TOURISM - RIVER CRUISE ONE OF THE FACTORS OF GROWTH AND DEVELOPMENT OF EASTERN CROATIA Ph.D. Dražen Ćućić Faculty of Economics in Osijek Department of National and International Economics E-mail: dcucic@efos.hr Ph.D. Boris Crnković Faculty of Economics in Osijek Department of National and

More information

IZVJEŠĆE O PROVEDBI PROJEKTA VANJSKOGA VRJEDNOVANJA OBRAZOVNIH POSTIGNUĆA UČENIKA 4. I 8. RAZREDA OSNOVNE ŠKOLE U REPUBLICI HRVATSKOJ U ŠKOLSKOJ

IZVJEŠĆE O PROVEDBI PROJEKTA VANJSKOGA VRJEDNOVANJA OBRAZOVNIH POSTIGNUĆA UČENIKA 4. I 8. RAZREDA OSNOVNE ŠKOLE U REPUBLICI HRVATSKOJ U ŠKOLSKOJ IZVJEŠĆE O PROVEDBI PROJEKTA VANJSKOGA VRJEDNOVANJA OBRAZOVNIH POSTIGNUĆA UČENIKA 4. I 8. RAZREDA OSNOVNE ŠKOLE U REPUBLICI HRVATSKOJ U ŠKOLSKOJ GODINI 2007./2008. Nakladnik Nacionalni centar za vanjsko

More information

GRowing Advanced industrial Crops on marginal lands for biorefineries

GRowing Advanced industrial Crops on marginal lands for biorefineries Doc.dr.sc. Vanja Jurišić (AFZ) Slavica Rukavina, univ.spec.oec.mag.ing.bioteh. (INA) GRowing Advanced industrial Crops on marginal lands for biorefineries Konzorcij Industries Joint Undertaking under the

More information

NIS PETROL. Uputstvo za deaktiviranje/aktiviranje stranice Veleprodajnog cenovnika na sajtu NIS Petrol-a

NIS PETROL. Uputstvo za deaktiviranje/aktiviranje stranice Veleprodajnog cenovnika na sajtu NIS Petrol-a NIS PETROL Uputstvo za deaktiviranje/aktiviranje stranice Veleprodajnog cenovnika na sajtu NIS Petrol-a Beograd, 2018. Copyright Belit Sadržaj Disable... 2 Komentar na PHP kod... 4 Prava pristupa... 6

More information

PROJEKTI u kratkim crticama. Danijela Takač, prof.mentor

PROJEKTI u kratkim crticama. Danijela Takač, prof.mentor PROJEKTI u kratkim crticama Danijela Takač, prof.mentor OSNOVNA ŠKOLA PANTOVČAK BROJ UČENIKA: 377 MEĐUNARODNI PROJEKTI: Pollution! Find a STEM sollution!, Universe Awareness, InGenious, European Studies

More information

UNIVERZITET U BEOGRADU RUDARSKO GEOLOŠKI FAKULTET DEPARTMAN ZA HIDROGEOLOGIJU ZBORNIK RADOVA. ZLATIBOR maj godine

UNIVERZITET U BEOGRADU RUDARSKO GEOLOŠKI FAKULTET DEPARTMAN ZA HIDROGEOLOGIJU ZBORNIK RADOVA. ZLATIBOR maj godine UNIVERZITETUBEOGRADU RUDARSKOGEOLOŠKIFAKULTET DEPARTMANZAHIDROGEOLOGIJU ZBORNIKRADOVA ZLATIBOR 1720.maj2012.godine XIVSRPSKISIMPOZIJUMOHIDROGEOLOGIJI ZBORNIKRADOVA IZDAVA: ZAIZDAVAA: TEHNIKIUREDNICI: TIRAŽ:

More information

IZVANNASTAVNE Eko grupa Sportska grupa Prijatelji knjige Plesna grupa Tintilinić Spretne ruke Tvornica mašte...

IZVANNASTAVNE Eko grupa Sportska grupa Prijatelji knjige Plesna grupa Tintilinić Spretne ruke Tvornica mašte... Sadržaj UVOD... 5 Obilježja škole... 6 Posebnosti škole... 7 Ciljevi... 8 IZBORNA... 9 Engleski jezik... 9 Informatika... 10 DODATNA... 11 Matematika (1.r)... 11 Matematika (2.r)... 11 Matematika (3.r)...

More information

SVEUČILIŠTE JOSIPA JURJA STROSSMAYERA U OSIJEKU FAKULTET ELEKTROTEHNIKE, RAČUNARSTVA I INFORMACIJSKIH TEHNOLOGIJA

SVEUČILIŠTE JOSIPA JURJA STROSSMAYERA U OSIJEKU FAKULTET ELEKTROTEHNIKE, RAČUNARSTVA I INFORMACIJSKIH TEHNOLOGIJA SVEUČILIŠTE JOSIPA JURJA STROSSMAYERA U OSIJEKU FAKULTET ELEKTROTEHNIKE, RAČUNARSTVA I INFORMACIJSKIH TEHNOLOGIJA Preddiplomski stručni studij Elektrotehnike, smjer Informatika SUSTAVI E-UČENJA Završni

More information

En-route procedures VFR

En-route procedures VFR anoeuvres/procedures Section 1 1.1 Pre-flight including: Documentation, mass and balance, weather briefing, NOTA FTD FFS A Instructor initials when training 1.2 Pre-start checks 1.2.1 External P# P 1.2.2

More information

SVEUČILIŠTE U ZAGREBU UČITELJSKI FAKULTET ODSJEK ZA ODGOJITELJSKI STUDIJ PREDMET: RAZVOJNA PSIHOLOGIJA ALENKA JURIĆ PEJNOVIĆ ZAVRŠNI RAD

SVEUČILIŠTE U ZAGREBU UČITELJSKI FAKULTET ODSJEK ZA ODGOJITELJSKI STUDIJ PREDMET: RAZVOJNA PSIHOLOGIJA ALENKA JURIĆ PEJNOVIĆ ZAVRŠNI RAD SVEUČILIŠTE U ZAGREBU UČITELJSKI FAKULTET ODSJEK ZA ODGOJITELJSKI STUDIJ PREDMET: RAZVOJNA PSIHOLOGIJA ALENKA JURIĆ PEJNOVIĆ ZAVRŠNI RAD ZRELOST ZA ŠKOLU Petrinja, prosinac 2015. SVEUČILIŠTE U ZAGREBU

More information

Informacijska tehnologija u nastavnom procesu kompjutorske igrice u nastavi povijesti

Informacijska tehnologija u nastavnom procesu kompjutorske igrice u nastavi povijesti Sveučilište J. J. Strossmayera u Osijeku Filozofski fakultet Diplomski studij engleskog jezika i književnosti (prevoditeljski smjer) i povijesti Anja Dragičević Informacijska tehnologija u nastavnom procesu

More information

Osigurajte si bolji uvid u poslovanje

Osigurajte si bolji uvid u poslovanje Osigurajte si bolji uvid u poslovanje Mario Jurić Megatrend poslovna rješenja d.o.o. 1 / 23 Megatrend poslovna rješenja 25 + godina na IT tržištu 40 M kn prihoda 50 zaposlenih 60% usluge Zagreb i Split

More information

GLEDANOST TELEVIZIJSKIH PROGRAMA PROSINAC Konzumacija TV-a u prosincu godine

GLEDANOST TELEVIZIJSKIH PROGRAMA PROSINAC Konzumacija TV-a u prosincu godine GLEDANOST TELEVIZIJSKIH PROGRAMA PROSINAC 2016. Agencija za elektroničke medije u suradnji s AGB Nielsenom, specijaliziranom agencijom za istraživanje gledanosti televizije, mjesečno će donositi analize

More information

Profesionalna komunikacija i suradnja učitelja / nastavnika / stručnih suradnika. Priručnik. Zagreb, godina

Profesionalna komunikacija i suradnja učitelja / nastavnika / stručnih suradnika. Priručnik. Zagreb, godina Priručnik Profesionalna komunikacija i suradnja učitelja / nastavnika / stručnih suradnika Zagreb, 2018. godina Ovo je djelo dano na korištenje pod licencom Creative Commons Imenovanje- Nekomercijalno-Dijeli

More information

OŠ Ivana Lovrića u Sinju ŠKOLSKI KURIKUL za školsku godinu 2016./2017.

OŠ Ivana Lovrića u Sinju ŠKOLSKI KURIKUL za školsku godinu 2016./2017. OŠ Ivana Lovrića u Sinju ŠKOLSKI KURIKUL za školsku godinu 2016./2017. Sinj, rujan 2016. 0 SADRŽAJ 1. Osnovni podaci o školi 2 2. UVOD 3 3. AKTIVNOSTI, PROGRAMI, PROJEKTI 4 3. 1. Dodatna nastava 4 3.1.1.

More information

TEHNIKA I INFORMATIKA U OBRAZOVANJU 4. Internacionalna Konferencija, Tehnički fakultet Čačak, 1 3. jun 2012.

TEHNIKA I INFORMATIKA U OBRAZOVANJU 4. Internacionalna Konferencija, Tehnički fakultet Čačak, 1 3. jun 2012. TEHNIKA I INFORMATIKA U OBRAZOVANJU 4. Internacionalna Konferencija, Tehnički fakultet Čačak, 1 3. jun 212. TECHNICS AND INFORMATICS IN EDUCATION 4 th International Conference, Technical Faculty Čačak,

More information

Otpremanje video snimka na YouTube

Otpremanje video snimka na YouTube Otpremanje video snimka na YouTube Korak br. 1 priprema snimka za otpremanje Da biste mogli da otpremite video snimak na YouTube, potrebno je da imate kreiran nalog na gmailu i da video snimak bude u nekom

More information

Udaljeno upravljanje tablet računalima za edukaciju

Udaljeno upravljanje tablet računalima za edukaciju Udaljeno upravljanje tablet računalima za edukaciju Zvonimir Sabljić, Marin Vuković, Željka Car Sveučilište u Zagrebu Fakultet elektrotehnike i računarstva Sažetak Edukacija je jedno od područja koja se

More information

DIPLOMSKI RAD. (Re)prezentacija i učenje o usmenoj tradiciji studija slučaja: kreativna muzejska radionica u Etnografskom muzeju Istre

DIPLOMSKI RAD. (Re)prezentacija i učenje o usmenoj tradiciji studija slučaja: kreativna muzejska radionica u Etnografskom muzeju Istre Sveučilište u Zagrebu Filozofski fakultet Odsjek za etnologiju i kulturnu antropologiju/ Odsjek za informacijske i komunikacijske znanosti Katedra za muzeologiju DIPLOMSKI RAD (Re)prezentacija i učenje

More information

Croatian Automobile Club: Contribution to road safety in the Republic of Croatia

Croatian Automobile Club: Contribution to road safety in the Republic of Croatia Croatian Automobile Club: Contribution to road safety in the Republic of Croatia DRTD 2018, Ljubljana, 5th December 2018 Mr.sc.Krešimir Viduka, Head of Road Traffic Safety Office Republic of Croatia Roads

More information

Sveučilište Jurja Dobrile u Puli. Fakultet za odgojne i obrazovne znanosti

Sveučilište Jurja Dobrile u Puli. Fakultet za odgojne i obrazovne znanosti Sveučilište Jurja Dobrile u Puli Fakultet za odgojne i obrazovne znanosti VALENTINA VUKIN PARTNERSKI ODNOS ODGOJNO-OBRAZOVNE USTANOVE I OBITELJI Završni rad Pula, studeni 2016. Sveučilište Jurja Dobrile

More information

STATISTIKA U OBLASTI KULTURE U BOSNI I HERCEGOVINI

STATISTIKA U OBLASTI KULTURE U BOSNI I HERCEGOVINI Bosna i Hercegovina Agencija za statistiku Bosne i Hercegovine Bosnia and Herzegovina Agency for Statistics of Bosnia and Herzegovina STATISTIKA U OBLASTI KULTURE U BOSNI I HERCEGOVINI Jahorina, 05.07.2011

More information

UPOTREBA INFORMACIJSKIH I KOMUNIKACIJSKIH TEHNOLOGIJA U NASTAVI FIZIKE

UPOTREBA INFORMACIJSKIH I KOMUNIKACIJSKIH TEHNOLOGIJA U NASTAVI FIZIKE SVEUČILIŠTE JOSIPA JURJA STROSSMAYERA U OSIJEKU ODJEL ZA FIZIKU DOMAGOJ MAROŠEVIĆ UPOTREBA INFORMACIJSKIH I KOMUNIKACIJSKIH TEHNOLOGIJA U NASTAVI FIZIKE Diplomski rad Osijek, 2018. SVEUČILIŠTE JOSIPA JURJA

More information

ANALIZA PRIKUPLJENIH PODATAKA O KVALITETU ZRAKA NA PODRUČJU OPĆINE LUKAVAC ( ZA PERIOD OD DO GOD.)

ANALIZA PRIKUPLJENIH PODATAKA O KVALITETU ZRAKA NA PODRUČJU OPĆINE LUKAVAC ( ZA PERIOD OD DO GOD.) Bosna i Hercegovina Federacija Bosne i Hercegovine Tuzlanski kanton Ministarstvo prostornog uređenja i zaštite okolice ANALIZA PRIKUPLJENIH PODATAKA O KVALITETU ZRAKA NA PODRUČJU OPĆINE LUKAVAC ( ZA PERIOD

More information

Percepcija učiteljske profesije u Hrvatskoj iz perspektive predmetnih učitelja: kvalitativna analiza*

Percepcija učiteljske profesije u Hrvatskoj iz perspektive predmetnih učitelja: kvalitativna analiza* Percepcija učiteljske profesije u Hrvatskoj iz perspektive predmetnih učitelja: kvalitativna analiza* Irena Burić, Ana Slišković, Ivana Macuka, Izabela Sorić Odjel za psihologiju, Sveučilište u Zadru *Istraživanje

More information

MIRNA RADIŠIĆ * KAKO PRISTUPITI RAZVIJANJU VJEŠTINE PISANJA U PRVOM RAZREDU OSNOVNE ŠKOLE NA NASTAVI ENGLESKOG KAO STRANOG JEZIKA?

MIRNA RADIŠIĆ * KAKO PRISTUPITI RAZVIJANJU VJEŠTINE PISANJA U PRVOM RAZREDU OSNOVNE ŠKOLE NA NASTAVI ENGLESKOG KAO STRANOG JEZIKA? ŽIVOT I ŠKOLA br. 12(2/2004.) UDK 371.3:811.111 372.811 Stručni članak MIRNA RADIŠIĆ * KAKO PRISTUPITI RAZVIJANJU VJEŠTINE PISANJA U PRVOM RAZREDU OSNOVNE ŠKOLE NA NASTAVI ENGLESKOG KAO STRANOG JEZIKA?

More information

Plan rada CARNeta za godinu

Plan rada CARNeta za godinu Plan rada CARNeta za 2014. godinu Plan rada Hrvatske akademske i istraživačke mreže CARNet za 2013. godinu pripremilo je Izvršno povjerenstvo CARNeta u sastavu: Zvonimir Stanić, ravnatelj, Andrijana Prskalo

More information

Mišljenja. i stavovi. djece i mladih u Hrvatskoj

Mišljenja. i stavovi. djece i mladih u Hrvatskoj Mišljenja i stavovi djece i mladih u Hrvatskoj Mišljenja i stavovi djece i mladih u Hrvatskoj 2 Mišljenja i stavovi djece i mladih u Hrvatskoj Ured UNICEF-a za Hrvatsku zahvaljuje svim građanima i tvrtkama

More information

SVEUČILIŠTE U ZAGREBU UČITELJSKI FAKULTET ODSJEK ZA UČITELJSKE STUDIJE. (Čakovec) DIPLOMSKI RAD

SVEUČILIŠTE U ZAGREBU UČITELJSKI FAKULTET ODSJEK ZA UČITELJSKE STUDIJE. (Čakovec) DIPLOMSKI RAD SVEUČILIŠTE U ZAGREBU UČITELJSKI FAKULTET ODSJEK ZA UČITELJSKE STUDIJE (Čakovec) PREDMET: Medijska pedagogija DIPLOMSKI RAD IME I PREZIME PRISTUPNIKA: Valentina Pikec TEMA DIPLOMSKOG RADA: Waldorfska škola

More information

Zagreb Gent Bruxelles

Zagreb Gent Bruxelles Zagreb Gent Bruxelles Studiranje 4 + 1 Prva godina eliminacijska Ubrzo počinje nezadovoljstvo profesorima, ispitima, kriterijima, odnosom prema studentima, sistemom koji zahtijeva bubetanje (koliko je

More information