ZEMÇIÅTA I FITOCENOZE BUKVE U SERIJAMA OGLEDNIH POVRÅINA NA KUØAJSKIM PLANINAMA

Transcription

1 UDK 630* : Nau~ni rad ZEMÇIÅTA I FITOCENOZE BUKVE U SERIJAMA OGLEDNIH POVRÅINA NA KUØAJSKIM PLANINAMA MILAN KNEŸEVIÕ, RADE CVJETIÕANIN Izvod: U radu su prouøena zemçiåta i vegetacija na serijama oglednih povråina postavçenih u ciçu izbora najpovoçnijih metoda gajeña bukovih åuma severoistoøne Srbije. Prouøavañima su obuhvaõene bukove åume na kreøñacima i åkriçcima. Varijabilnost zemçiånog pokrivaøa na kreøñacima je izraÿenija nego na åkriçcima. Zemçiåni pokrivaø oglednih povråina na kreøñacima predstavçaju heterogene jedinice-zemçiåne kombinacije, a na åkriçcima homogene jediniceosnovne jedinice klasifikacije zemçiåta. Na kreøñacima je obrazovana rendzina, posmeæena rendzina i smeæe zemçiåte, a na åkriçcima je formirano kiselo smeæe zemçiåte. Fitocenoloåkim istraÿivañima ustanovçeno je da åume bukve na Brezovici pripadaju planinskim bukovim åumama (Fagetum moesiacae montanum B. J o v. 53), a na osnovu floristiøkog sastava i staniånih uslova izdvojene su dve subasocijacije: calcicolum i typicum. Subasocijacija calcicolum se javça na kreøñacima, a subasocijacija typicum dolazi na åkriçcima. U subasocijaciji calcicolum izdvojen je facijes geraniosum (sa Geranium macrorrhizum L.). U subasocijaciji typicum izdvojena su tri facijesca: rubosum, dentariosum i asperulosum. Kçuøne reøi: bukva, ogledne povråine, zemçiåta, fitocenoze, Kuøajske planine SOILS AND BEECH PLANT COMMUNITIES IN THE SERIES OF SAMPLE PLOTS ON MT. KUØAJSKE PLANINE Abstract: The soils and vegetation were studied on the series of sample plots established in the aim of selection of the most favourable method of beech forest cultivation in north-east Serbia. The study includes beech forests on limestones and schists. On limestones, soil variability is more pronounced than on schists. The soils of sample plots on limestones are heterogeneous units - soil combinations, and on schists they are homogeneous units - base units of soil classification. Rendzina, brownised rendzina and brown soil are formed on limestones, and acid brown soil is formed on schists. Plant community study shows that beech forests on Brezovica are montane beech forests (Fagetum moesiacae montanum B. J o v. 53), with two subassociations based on the floristic composition and site conditions: calcicolum and typicum. Subassociation calcicolum occurs on limestones, and subassociation typicum occurs on schists. The subassociation calcicolum has a facies geraniosum (with Geranium macrorrhizum L.). The subassociation typicum has three facies: rubosum, dentariosum and asperulosum. Key words: beech, sample plots, soils, plant communities, Kuøajske Planine Dr Milan Kneÿeviõ, redovni profesor; dr Rade Cvjetiõanin, docent, Åumarski fakultet Univerziteta u Beogradu JANUAR-JUN,

2 1. UVOD Bukva je najrasprostrañenija vrsta åumskog drveõa u Srbiji, koja je åiroko rasprostrañena na podruøju severoistoøne i istoøne Srbije. Veõi kompleksi bukovih åuma u ovom podruøju nalaze se u Æerdapu, na Homoçskim planinama, Kuøajskim planinama, Staroj Planini, Suvoj Planini, Rtñu, Øemerniku, Vardeniku, Besnoj Kobili i dr. Vegetaciju na podruøju åumskih sekcija Boçevac, Bor, Zajeøar i Kñaÿevac istraÿuje J o v a n o v i õ, B. (1987), a zemçiåta prouøavaju J o v i õ, N. i K n e ÿ e v i õ, M.(1987), J o v i õ, N. et. al. (1994), K n e ÿ e v i õ, M. i K o å a n i n, O. (2002), K o å a n i n, O. i K n e ÿ e v i õ, M. (2002). Degradaciju bukovih åuma na Crnom Vrhu kod Bora prouøavaju T o m i õ, Z. i C v j e t i õ a n i n, R godine. Metode nege bukovih åuma na podruøju åumskih sekcija Bor i Boçevac prouøavaju S t o j a n o v i õ, Ç. i M i l i n, Ÿ.(1987), a proredne seøe u bukovim åumama na podruøju Brezovice istraÿuju S t o j a n o v i õ, Ç. et al. (1994). Pedoloåka i fitocenoloåka istraÿivaña u åumama bukve u svrhu izrade ovog rada obavçena su na 5 oglednih povråina, lokaliteta Brezovica koji pripada Åumskom gazdinstvu «Timoøke åume» i åumskoj upravi «Boçevac». Ogledna poça 1 i 2 pripadaju G.J. «Juÿni Kuøaj II», ogledno poçe 4 pripada G.J. «Juÿni Kuøaj III», a ogledna poça 6 i 7 G.J. «Bogovina I». 2. MATERIJAL I METOD Prouøavañe zemçiåta je sprovedeno prema metodici JDPZ-a (priruønici za ispitivañe zemçiåta: Kñiga I 1966., kñiga IV 1967., kñiga V 1972). Na oglednim povråinama otvoreni su pedoloåki profili i prouøena je spoçaåña i unutraåña morfologija zemçiåta. Laboratorijska prouøavaña zemçiåta su obuhvatila ispitivañe standardnih fiziøkih i hemijskih osobina. Klasifikacija zemçiånih tvorevina je data prema Klasifikaciji Å k o r i õ, A. et al. (1985). Fitocenoloåka pripadnost bukovih åuma ustanovçena je na osnovu originalnih podataka prikupçenih na terenu i literaturnih izvora. Fitocenoloåki snimci su uzeti po metodu Braun-Blanquet-a i svrstani u fitocenoloåku tabelu. Asocijacija je izdiferencirana na subasocijacije i facijese, a sintaksonomska pripadnost data je po J o v a n o v i õ, B. et al. (1997) i T o m i õ, Z. (1992). 3. REZULTATI U rezultatima je dat pregled zemçiåta i fitocenoloåka pripadnost bukve na oglednim poçima. 3.1 ZEMÇIÅTA Zemçiåta su obrazovana na dva tipa geoloåke podloge: kreøñacima i åkriçcima. Rezultati laboratorijskih prouøavaña zemçiåta su dati u tabeli 1 i [UMARSTVO 1-2

3 Tabela 1: Fiziøke osobine zemçiåta G r a n u l o m e t r i j s k i s a s t a v u % Broj profila Dubina (cm) Horizont Higr. voda (%) 2,0-0,2 mm 0,2-0,06-0,02-0,006- mañe od U k u p n o 0,06 mm 0,02 mm 0,006 mm 0,002 mm 0,002 mm pesak glina + prah Bogovina I, poçe VI - kiselo smeæe zemçiåte 1/ A 4,16 23,46 10,94 11,50 25,20 10,00 18,90 45,90 54, (B) 3,47 26,66 8,14 5,10 20,80 22,60 16,70 39,90 60,10 Bogovina I, poçe VII - kiselo smeæe zemçiåte 0-2 A 4,55 22,64 15,66 13,00 18,10 15,10 15,50 51,30 48,70 2/ A 2,48 31,84 6,80 6,60 25,20 14,80 14,80 45,20 54, (B) 1,93 28,17 7,63 7,90 22,40 15,60 18,30 43,70 56,30 Juÿni Kuøaj III, poçe IV - kiselo smeæe zemçiåte 0-2 A 3,71 28,84 12,56 13,90 21,20 9,30 14,20 55,30 44,70 3/ A 2,75 34,22 6,08 9,40 22,50 12,70 15,10 49,70 50, (B) 1,97 27,97 8,43 5,50 18,30 18,50 21,30 41,90 58,10 Juÿni Kuøaj II, poçe - plitko smeæe zemçiåte na kreøñaku 5/ A 4,89 0,39 4,81 19,00 26,20 10,10 39,50 24,20 75, (B) 4,29 0,53 1,47 15,40 27,30 12,00 43,30 17,40 82,60 JANUAR-JUN,

4 Tabela 2: Hemijske osobine zemqi{ta Broj profila Dubina (cm) ph H 2 O KCl Y1 ccm n/10 NaOH Adsorptivni kompleks (T-S) S T V Humus C N C/N cmol/kg (%) (%) (%) (%) mg/100g Horizont Lakopristupaøni P2O5 K2O Bogovina I, poçe VI - Kiselo smeæe zemçiåte 1/ A 4,06 3,40 84,81 55,13 15,86 70,99 22,34 19,89 11,54 0,97 11,9 8,50 16, (B) 4,43 3,72 53,72 34,92 9,88 44,80 22,05 6,10 3,54 0,55 6,4 9,60 7,50 Bogovina I, poçe VII - Kiselo smeæe zemçiåte 2/ A 4,03 3,50 93,59 60,83 20,04 80,87 24,78 19,75 11,46 1,08 10,6 10,40 27, A 4,38 3,62 51,23 33,30 16,32 49,62 32,89 5,03 2,92 0,45 6,5 6,60 18, (B) 4,82 3,92 32,83 21,34 10,88 32,22 33,77 2,40 1,39 0,20 6,9 0,30 12,20 Juÿni Kuøaj, poçe IV - Kiselo smeæe zemçiåte 0-2 A 4,90 4,22 55,64 36,16 25,60 61,76 41,45 19,40 11,25 1,00 11,2 6,00 17,20 3/ A 4,76 4,05 42,78 27,80 17,64 45,44 38,82 8,36 4,85 0,68 7,1 3,80 11, (B) 4,74 3,88 35,32 22,96 10,88 33,84 32,15 2,37 1,38 0,20 6,9 2,40 4,00 Juÿni Kuøaj, poçe II- plitko smeæe zemçiåte na kreøñaku 5/ A 5,37 4,55 47,00 30,55 34,36 64,91 52,93 9,61 5,57 0,63 8,8 0,80 17, (B) 6,05 5,00 23,38 15,20 33,36 48,56 68,70 3,74 2,17 0,42 5,2 0,00 14, [UMARSTVO 1-2

5 3.1.1 Karakteristike zemqi{ta u zajednici planinske {ume bukve (Fagetum moesiacae montanum subass. calcicolum B. Jov. 76) na kre~waku Na oglednim povråinama 1 i 2 zemçiåta su obrazovana na kreøñaku. Proces obrazovaña zemçiåta na kreøñaku vezan je za hemijsko rastvarañe kalcijum karbonata i rezidualnu akumulaciju nerastvornog ostatka kreøñaka posle ispiraña CaCO 3. Poåto je rastvarañe kreøñaka veoma spor proces, a koncentracija nerastvornog ostatka mala, da se stvori moõniji sloj zemçiåta potreban je veoma dug vremenski period. Na oglednim povråinama definisana su dva tipa zemçiåta na kreøñaku i to: rendzina i smeæe zemçiåte. Rendzine su zemçiåta sa osnovnom graæom profila A R. Humusnoakumulativni horizont je moõan najøeåõe izmeæu cm. Ñegova dubina varira u zavisnosti od tipa kreøñaka i stepena razvoja. Teksturni sastav je ilovasto-glinovit. Akumulacija zrelog humusa omoguõuje formirañe zrnaste strukture i veoma stabilnih agregata. Reakcija rendzina pod zajednicama bukve je slabo kisela, a sadrÿaj humusa varira u zavisnosti od mikrostaniånih uslova i najøeåõe se kreõe izmeæu 8 i 14 %. Prema stepenu razvoja profila izdvojena su dva varijeteta: izluÿena i posmeæena. Izluÿene rendzine predstavçaju prvu fazu daçeg razvoja rendzina koju u åumama bukve, prati proces umerene acidifikacije u povråinskom sloju. Daçi razvoj dovodi do zaøetka obrazovaña (V) horizonta tj. obrazovañu posmeæene rendzine, koja predstavça prelaznu fazu razvoja rendzine u smeæe zemçiåte. Rendzine su zemçiåta osredñeg proizvodnog potencijala. Ekoloåko proizvodna vrednost rendzina u velikoj meri zavisi od ñihovog vodnog kapaciteta tj. sposobnosti da zadrÿe vodu i opåtih klimatskih uslova staniåta. Smeæe zemçiåte na kreøñaku ima osnovnu graæu profila A (B)rz R. Za dubinu ovih zemçiåta karakteristiøna je velika prostorna varijabilnost. Prema dubini soluma na oglednim povråinama javçaju se dva varijeteta: plitko i duboko. Plitko smeæe zemçiåte se javça na obema oglednim povråinama i zauzima veõe povråine, a varijetet dubokog smeæeg zemçiåta se javça samo na oglednoj povråini 2 i karakteristiøan je za vrtaøe. Dubina smeæeg zemçiåta, ako se izuzmu vrtaøe, iznosi cm. Humusno-akumulativni horizont je moõan 5-8 cm, kisele je reakcije, sadrÿi 5-8% humusa. Kambiøni (V)rz horizont se uvlaøi u pukotine izmeæu odlomaka kreøñaka, smeæe je boje sa izraÿenom crvenkastom nijansom. Glinovit je, ali agregatna struktura, i pored teåkog mehaniøkog sastava obezbeæuje dobru vodopropustçivost. Hemijske osobine kambiønog horizonta karakterisane su slabo kiselom reakcijom. Mala moõnost ovog horizonta utiøe na relativno visok procenat humusa (3,74%), a u skladu sa tim i dobru obezbeæenost azotom. Proizvodni potencijal smeæih zemçiåta na kreøñaku varira u åirokom intervalu i zavisi od dubine soluma i opåtih klimatskih i mikroklimatskih uslova. Øesta pojava kamenitosti plitkih varijeteta dodatno ograniøava ñihovu produktivnost. Prema Õ i r i õ, M. (1986) tekuõi godiåñi prirast degradiranih bukovih åuma na smeæem kreøñaøkom JANUAR-JUN,

6 zemçiåtu, na proseønoj nadmorskoj visini od 650 m., u Bosni i Hercegovini iznosi 3 m 3. Elementarni areali izdvojenih sistematskih kategorija zemçiåta na kreøñaku zauzimaju male povråine. S obzirom na male povråine elementarnih areala, zemçiåni pokrivaø oglednih povråina øine heterogene jedinice tj. zemçiåne kombinacije. Zemçiåni pokrivaø ogledne povråine 1 predstavça kombinacija: rendzina posmeæena rendzina plitko smeæe zemçiåte, a zemçiåni pokrivaø ogledne povråine 2 kombinacija: posmeæena rendzina plitko smeæe zemçiåte duboko smeæe zemçiåte na kreøñaku Karakteristike zemqi{ta u planinskoj {umi bukve (Fagetum moesiacae montanum subass. typicum B. Jov. 76) na {kriqcima Na ogledim povråinama 4, 6 i 7 zemçiåta su obrazovana na åkriçcima. Zemçiåni pokrivaø ovih oglednih povråina, za razliku od oglednih povråina na kreøñaku predstavçaju homogene sistematske jedinice zemçiåta. Na svim oglednim povråinama na åkriçcima obrazovano je kiselo smeæe zemçiåte. Na oglednoj povråini 4 graæa otvorenog profila je: Olf Oh AB () R > 75 cm Sloj åumske prostirke je moõan 4-5 cm. Formirañe Oh sloja ukazuje na usporeno razlagañe åumske prostirke. Prema dubini soluma zemçiåte pripada formi sredñe dubokih zemçiåta, a prema sadrÿaju skeleta klasi sredñe skeletnih zemçiåta. Tekstura je ilovasta. (V) horizont je neåto teÿeg mehaniøkog sastava i sadrÿi mañi procenat skeleta u odnosu na A horizont. Reakcija zemçiåta je jako kisela, a ph vrednost sa dubinom postepeno opada, åto nije sluøaj kod ostalih oglednih povråina, a åto se moÿe objasniti pojavom kvarcita u doñem delu profila. Stepen zasiõenosti bazama se kreõe u intervalu 30-40%. Kao i kod ostalih profila kiselog smeæeg zemçiåta sadrÿaj humusa i ukupnog azota je izuzetno visok. Na oglednoj povråini 6 morfogenetska graæa profila je: OlfA () B 0 3/2 3/ cm Proreæen sklop bukove sastojine na zemçiåtu sa bogatim humusnim horizontom omoguõio je pojavu kupine koja gradi facijese. Blago nagnut i zaravñen teren, bez izraÿenih procesa spiraña zemçiånog materijala omoguõuje formirañe moõnog humusno-akumulativnog horizonta. Zemçiåte je sredñe skeletno. U A horizontu prisutno je oko 40% sitnih odlomaka skeleta. U (V) horizontu sadrÿaj skeleta se neznatno poveõava, a i odlomci skeleta su krupniji. Zemçiåte je lakog mehaniøkog sastava i rastresito. Humusno-akumulativni horizont karakteriåe sitno mrviøasta struktura, a (V) horizont praåkasto-mrviøasti agregati. Fiziøke osobine u celini su vrlo povoçne. Reakcija je ekstremno kisela. Vrednost ph u vodi iznosi 4,06-4,43 a stepen zasiõenosti bazama iznosi oko 118 [UMARSTVO 1-2

7 22%. Zemçiåte je vrlo bogato humusom. A horizont sadrÿi 19,89%, a (V) horizont 6,10% humusa. Uz visok sadrÿaj humusa vezane su i visoke koliøine ukupnog azota (u A horizontu 0,97%). Na oglednoj povråini 7 morfogenetska graæa profila je: Olf OhAB )( /)( CB 3/20 5/ cm Na povråini zemçiåta nakupça se sloj mrtve åumske prostirke moõan 4-5 cm. Usporeno razlagañe åumske prostirke uslovçeno gustim sklopom i kiselom sredinom omoguõuje formirañe Oh sloja. Profil karakteriåe formu sredñe dubokog zemçiåta. Prema sadrÿaju skeleta svrstava se u klasu sredñe skeletnih zemçiåta, a prema mehaniøkom sastavu u teksturnu klasu lake ilovaøe. Reakcija je jako do ekstremno kisela. ph vrednost se poveõava sa dubinom, ph u vodi se kreõe u intervalu od 4,03-4,82. Stepen zasiõenosti bazama je niÿi od 35%. Humusno akumulativni horizont sadrÿi oko 5% humusa. Takoæe zemçiåte je dobro obezbeæeno azotom. Uzak odnos ugçenika prema azotu ukazuje na povoçan tok mineralizacije humusnih materija. Proizvodni potencijal kiselog smeæeg zemçiåta na oglednim povrpinama je osredñi. Ograniøavajuõi faktori su prisustvo skeleta i usporen tok kruÿeña elemenata mineralne ishrane u uslovima jako kisele reakcije sredine i gustog sklopa u sastojinama bukve. 5/43/2 3.2 FITOCENOLOÅKA PRIPADNOST BUKOVIH ÅUMA Na osnovu fitocenoloåkih prouøavaña (tabela 3) ustanovçeno je da istraÿene bukove åume na Brezovici pripadaju planinskoj åumi bukve (Fagetum moesiacae montanum B. Jov. 76). S obzirom da se istraÿivane bukove åume nalaze na razliøitim geoloåkim podlogama, åto se odraÿava na floristiøki sastav izdvojene su dve subasocijacije: calcicolum i typicum. Subasocijacija calcicolum se javça na kreøñacima, odlikuje se veõim floristiøkim bogatstvom u odnosu na subasocijaciju typicum i prisustvom termofilnih i kserofilnih biçaka kao åto su: Cephalanthera rubra (L.) R i c h., Cephalanthera longifolia (L.) V e t t s t., Lilium martagon L.,Tanacetum macrophyllum S c h u l t z et B i p., Gentiana cruciata L., i dr. Subasocijacija typicum se javça na åkriçcima, a odlikuje se dominacijom bukve u spratu drveõa i slabo razvijenim spratom ÿbuña. Karakteriåu je mnoge biçne vrste tipiøne za bukove åume kao åto su: Circea lutetiana L., Asperula odorata L., Cardamine bulbifera L., Athyrium filix femina (L.) R o t h., Sambucus nigra L. i dr. Razlike unutar subasocijacija, po oglednim povråina, ustanovçene su na osnovu floristiøkog sastava, tako da su izdvojeni facijesi kao najniÿe sintaksonomske kategorije. Ogledna povråina br. 1 (tabela 3-fitocenoloåki snimak 1) pripada zajednici planinske bukove åume (Fagetum moesiacae montanum subass. calcicolum B. J o v. 76), a javça se na kreøñaøkoj geoloåkoj podlozi, na zemçiåtu mozaika, posmeæena rendzina-plitko smeæe zemçiåte na kreøñaku. S obzirom na kreøñaøku geoloåku podlogu, ovde su osim vrsta koje su karakteristiøne JANUAR-JUN,

8 za planinske bukove åume zabeleÿene i bazifilne biçke, kao åto su: Cephalanthera rubra (L.) R i c h., Cephalanthera longifolia (L.) V e t t s t., Lilium martagon L., Paris quadrifolia L., Gentiana cruciata L.,i dr. Tabela 3 Fitocenoloåka tabela Table 3 Phytocenological table Asocijacija (association) Fagetum moesiacae montanum B. J o v 1976 Subasocijacija (subassociation) typicum calcicolum Facijes (facies) rubosum dentariosum asperulosum geraniosum Broj snimka (number of record) Lokalitet (locality) Kuøajske planine (Brezovica) Gazdinska jedinica Bogovina I Bogovina I J. Kuøaj III J. Kuøaj II J. Kuøaj II Odeçeñe (odsek) 26b/39b 48a/48c 86d 31a 15a Nadmorska visina (altitude) m Ekspozicija (exposure) N E E NW SE Nagib (slope º) > Geoloåka podloga (parent rock) Åkriçci Kreøñak Zemçiåte (soil) Kiselo smeæe Zemçiåna kombinacijarendzina-posmeæena rendzina-plitko smeæe zemçiåte Zemçiåna kombinacijaposmeæena rendzinaplitko smeæe zemçiåteduboko smeæe zemçiåte SPRAT I Sklop 0,3 0,9 0,9 0,9 0,3 Sr. visina (average height) m Sr. preønik (av. diameter) cm Sr. rastojañe (av. distance) m Fagus moesiaca V SPRAT II Sklop (structure) 0,2 0,1 0,3 0,1 0,2 Sr. Visina (average height) m Fagus moesiaca V Crataegus monogyna + SPRAT III Rubus hirtus V Festuca drymeia IV Circea lutetiana III Asperula odorata III Geranium robertianum III Epilobium montanum III Rubus idaeus II Urtica dioica + + II Hypericum perforatum II Dentaria bulbifera II Athyrium filix femina + + II Sambucus nigra + + II Stepen prisutnosti 120 [UMARSTVO 1-2

9 Tabela 3-Fitocenoloåka tabela-(nastavak 1) Table 3-Phytocenological table-(continue 1) Asocijacija (association) Fagetum moesiacae montanum B. J o v 1976 Subasocijacija (subassociation) Typicum calcicolum Facijes (facies) rubosum dentariosum asperulosum geraniosum Broj snimka (number of record) SPRAT III-nastavak 1 (continue 1) Carex silvatica II Viola silvestris + + II Fragaria vesca + + II Cephalanthera rubra + + II Cephalanthera longifolia + + II Lilium martagon + + II Dryopteris filix mas + + II Paris quadrifolia II Salvia glutinosa + + II Gentiana cruciata + + II Sanicula europaea II Melica uniflora II Mycelis muralis + + II Aremonia agrimonioides + + II Crataegus monogyna + + II Calamagrostis epigeios + I Carex remota + Stachys silvatica + I Glechoma hirsuta + I Oxalis acetosella + I Atropa belladona + I Mercurialis perennis 1.2 I Hepatica nobilis +.2 I Asarum europaeum +.2 I Pyrus pyraster + I Daphne mezereum + I Ruscus hypoglossum + I Polystichum aculeatum + I Ribes grossularia + I Geranium macrorhizum 3.2 I Polygonatum verticillatum +.2 I Euphorbia amygdaloides + I Calmintha vulgaris + I Carex divulsa + I Senecio rupester + I Senecio procerus + I Mentha arvensis + I Tanacetum macrophyllum + I St. Pri. JANUAR-JUN,

10 Tabela 3-Fitocenoloåka tabela-(nastavak 2) Table 3-Phytocenological table-(continue 2) Asocijacija (association) Fagetum moesiacae montanum B. J o v 1976 Subasocijacija (subassociation) Typicum calcicolum Facijes (facies) rubosum dentariosum asperulosum geraniosum Broj snimka (number of record) SPRAT III-nastavak 2 (continue 2) Crataegus monogyna + I Polygonatum multiflorum + I Verbascum phlomoides + I Origanum vulgare + I Parietaria officinalis + I Og led na po vr åi na 2 (tabela 3-fitocenoloåki snimak 2) fitocenoloåki pripada planinskoj åumi bukve (Fagetum moesiacae montanum subass. calcicolum fac. geraniosum B. J o v. 76), geoloåka podloga je kreøñak, a zemçiåte je kompleks rendzina-posmeæena rendzina-smeæe zemçiåte na kreøñaku. S obzirom na raskinut sklop bukve i plitko zemçiåte ova zajednica je najtermofilnija i floristiøki najbogatija. U svom sastavu ima vrste koje se ne javçaju u drugim prouøenim zajednicama, a to su: Geranium macrorhizum L., Polygonatum verticillatum (L.) A l l., Polygonatum multiflorum (L.) A l l., Verbascum phlomoides L., Origanum vulgare L., Parietaria officinalis L. i dr. Og led na po vr åi na 4 (tabela 3-fitocenoloåki snimak 4) fitocenoloåki pripada planinskoj åumi bukve (Fagetum moesiacae montanum subass. typicum fac. asperulosum), geoloåka podloga su åkriçci, a zemçiåte je kiselo smeæe. Za ovu zajednicu pored tipiønih vrsta vezanih za planinske åume bukve karakteristiøna je lazarkiña (Asperula odorata) koja gradi facijese. Kao diferencijalne vrste javçaju se: Arum maculatum L. i Atropa belladona L. Og led na po vr åi na 6 (fitocenoloåka tabela 3-fitocenoloåki snimak 6) fitocenoloåki pripada planinskoj åumi bukve (Fagetum moesiacae montanum subass. typicum fac. rubosum), javça se na åkriçcima, na kiselom smeæem zemçiåtu. Floristiøki je najsiromaånija, sa gustom pokrovnoåõu kupine (Rubus hirtus W. et K.) koja gradi facijese. Ogledna povråina 7 (tabela 2-fitocenoloåki snimak 7) fitocenoloåki pripada planinskoj åumi bukve (Fagetum moesiacae montanum subass. typicum fac. dentariosum). Floristiøki je bogatiji od facijesa rubosum, a siromaåniji od facijesa asperulosum. Na ovom staniåtu Dentaria bulbifera L. gradi facijese, a kao diferencijalne vrste javçaju se: Stachys silvatica L., Glechoma hirsuta W. et K. i Oxalis acetosella L. 4. ZAKÇUØCI Na osnovu pedoloåkih i fitocenoloåkih prouøavaña ustanovçena je staniåna pripadnost åuma bukve istraÿenih oglednih povråina. Og led na po vr åi na 1 pripada zajednici planinske bukove åume (Fagetum moesiacae montanum subass. calcicolum B. J o v. 76), a nalazi se na zemçiånoj kombinaciji: rendzina - posmeæena rendzina - plitko smeæe St. Pris. 122 [UMARSTVO 1-2

11 zemçiåte na kreøñaku. Osim tipiønih biçaka koje su karakteristiøne za bukove åume ovde se javçaju i bazifilne biçne vrste. Og led na po vr åi na 2 fitocenoloåki pripada planinskoj åumi bukve (Fagetum moesiacae montanum subass. calcicolum fac. geraniosum B. J o v. 76), nalazi se na zemçiånoj kombinaciji: posmeæena rendzina plitko smeæe zemçiåte duboko smeæe zemçiåte na kreøñaku. Ova zajednica je najsliønija sa prethodnom, ali je joå floristiøki bogatija s obzirom na raskinut sklop bukve i plitko zemçiåte, a karakteriåu je facijesi zdravca (Geranium macrorrhizum). Og led na po vr åi na 4 fitocenoloåki pripada planinskoj åumi bukve (Fagetum moesiacae montanum subass. typicum fac. asperulosum), nalazi se na kiselom smeæem zemçiåtu na åkriçcu. Za ovu zajednicu pored tipiønih vrsta vezanih za planinske åume bukve karakteristiøna je lazarkiña (Asperula odorata L.) koja gradi facijese. Og led na po vr åi na 6 fitocenoloåki pripada planinskoj åumi bukve (Fagetum moesiacae montanum subass. typicum fac. rubosum) nalazi se na kiselom smeæem zemçiåtu na åkriçcu. Floristiøki je najsiromaånija, sa gustom pokrovnoåõu kupine (Rubus hirtus W. et K.) koja gradi facijese. Og led na po vr åi na 7 fitocenoloåki pripada planinskoj åumi bukve (Fagetum moesiacae montanum subass. typicum fac. dentariosum). Floristiøki je bogatiji od facijesa rubosum, a karakteriåe je lazarkiña (Dentaria bulbifera L.) koja gradi facijese. LITERATURA C v j e t i õ a n i n, R. (1994): Fitocenoloåka pripadnost bukovih åuma severoistoøne Srbije u kojima su izdvojene serije za nauøno-proizvodne oglede. Publikacija- Prorede u bukovim åumama, str Javno preduzeõe za gazdovañe åumama «Srbijaåume». Beograd. Õ i r i õ, M. (1986): Pedologija. Uxbenik. Svjetlost. Sarajevo. J o v a n o v i õ, B. (1987): Fitocenoloåka pripadnost åuma na podruøju åumskih sekcija Boçevac, Bor, Zajeøar i Kñaÿevac.In litt. Beograd. J o v a n o v i õ, B. (1987): Åumske zajednice Jugoslavije-SR Srbija. Åumarska enciklopedija. Kñ. 3., str Zagreb. J o v a n o v i õ, B., M i å i õ, V., D i n i õ, A., D i k l i õ, N., V u k i õ e v i õ, E. (1997): Vegetacija Srbije II Åumske zajednice 1, str Srpska Akademija nauka i umetnosti, Odeçeñe prirodno-matematiøkih nauka. Beograd. J o v i õ, N., K n e ÿ e v i õ, M. (1987): Zemçiåta na podruøju åumskih sekcija Boçevac, Bor, Zajeøar i Kñaÿevac.In litt. Beograd. J o v i õ, N., K n e ÿ e v i õ, M., B u r l i c a, Ø. (1994): Zemçiåta u bukovim åumama severoistoøne Srbije. Publikacija: «Prorede u bukovim åumama», str Javno preduzeõe za gazdovañe åumama «Srbijaåume» Beograd. K n e ÿ e v i õ, M., K o å a n i n, O. (2002): Edafski potencijali bukovih åuma Brezovice. Glasnik Åumarskog fakulteta 86 str Åumarski fakultet. Univerzitet u Beogradu. Beograd. K o å a n i n, O., K n e ÿ e v i õ, M. (2002): Osobine i proizvodni potencijal kambiønih zemçiåta na andezitskim stenama u bukovim åumama na Crnom vrhu kod JANUAR-JUN,

12 Bora. Glasnik Åumarskog fakulteta 87. Åumarski fakultet. Univerzitet u Beogradu. Beograd. S t o j a n o v i õ, Ç., K r s t i õ, M., B o b i n a c, M. (1991): Istraÿivaña najpovoçnijih mera nege putem seøa prorede u bukovim åumama na podruøju severoistoøne Srbije. Glasnik åumarskog fakulteta br. 73. Beograd. S t o j a n o v i õ, Ç., K r s t i õ, M., B o b i n a c, M. (1994): Proredne seøe u bukovim åumama na podruøju Brezovice. Publikacija-Prorede u bukovim åumama, str Javno preduzeõe za gazdovañe åumama «Srbijaåume», Beograd. S t o j a n o v i õ, Ç., M i l i n, Ÿ. (1987): Rezultati istraÿivaña najpovoñnijih metoda proreda bukovih åuma, preko nauøno-proizvodnih ogleda, na podruøju åumskih sekcija Boçevac i Bor u godini. Studija. Beograd. Å k o r i õ, A., F i l i p o v s k i, G., Õ i r i õ, M. (1985): Klasifikacija zemçiåta Jugoslavije. Akademija nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine. Posebna izdaña, Kñiga LXXVIII. Sarajevo. T o m i õ, Z. (1992): Åumske fitocenoze Srbije. Uxbenik, str Åumarski fakultet, Univerziteta u Beogradu. Beograd. T o m i õ, Z., C v j e t i õ a n i n, R. (1994): Osnovni pravci degradacije bukovih åuma na Crnom vrhu kod Bora. Glasnik åumarskog fakulteta 75-76, str Beograd. ***JDPZ (1966): Hemijske metode ispitivaña zemçiåta. Kñiga I, Beograd. ***JDPZ (1971): Metodika terenskog ispitivaña zemçiåta i izrada pedoloåkih karata. Kñiga IV, Beograd. ***JDPZ (1971): Metode istraÿivaña fiziøkih svojstava zemçiåta. Kñiga V. Beograd. SOILS AND BEECH PLANT COMMUNITIES IN THE SERIES OF SAMPLE PLOTS ON MT. KUØAJSKE PLANINE Milan Kneÿeviõ Rade Cvjetiõanin Summary Beech forests on the study series of sample plots on Brezovica belong to the community of montane beech (Fagetum moesiacae montanum B. J o v. 76). As they occur on different bedrocks and soils, it was found that sample plots 1 and 2 are subass. calcicolum, and sample plots 4, 6 and 7 are subass. typicum. Sample plot 1 is the montane beech forest community (Fagetum moesiacae montanum subass. calcicolum B. J o v. 76), on the soil combination: rendzina - brownised rendzina - shallow brown soil on limestone. Sample plot 2 is montane beech forest community (Fagetum moesiacae montanum subass. calcicolum fac. geraniosum B. J o v. 76), on the soil combination: brownised rendzina shallow brown soil deep brown soil on limestone. This community is characterised by Geranium macrorrhizum L., which builds facies. Sample plot 4 is montane beech forest community (Fagetum moesiacae montanum subass. typicum fac. asperulosum), on acid brown soil on schist. This community, in addition to the typical species of the montane beech forests, is characterised by Asperula odorata L., which builds facies. Sample plot 6 is montane beech forest community (Fagetum moesiacae montanum subass. typicum fac. rubosum), on acid brown soil on schist. It is floristically the poorest, with a dense coverage of blackberry (Rubus hirtus), which builds facies. Sample plot 7 is montane beech forest community (Fagetum moesiacae montanum subass. typicum fac. dentariosum). Floristically it is richer than the facies rubosum, and it is characterised by Dentaria bulbifera, which builds facies. 124 [UMARSTVO 1-2