UTICAJ SKLOPA I REŸIMA SVJETLOSTI NA PRIRODNO OBNAVÇAÑE HRASTA KITÑAKA NA PODRUØJU ØELINCA

Transcription

1 UDK 630* Originalni nauøni rad UTICAJ SKLOPA I REŸIMA SVJETLOSTI NA PRIRODNO OBNAVÇAÑE HRASTA KITÑAKA NA PODRUØJU ØELINCA ZORAN GOVEDAR 1. UVOD Izvod: Istraÿivaña su vråena u øistoj sastojini hrasta kitñaka na podruøju Øelinca u Republici Srpskoj. Åume hrasta kitñaka na ovom podruøju zauzimaju visinski dijapazon izmeæu 300 metara nadmorske visine i najviåeg vrha do 840 m nadmorske visine. Istraÿivana sastojina se nalazi na 350 m n.v., na serpentinitskoj geoloåkoj podlozi sa dominacijom rankera i distriønih kambisola, i pripada zajednici Quercetum petraeae deleschampii serpentinicum Stef god. s. lat. Sastojina je jednodobna, generativnog porijekla i starosti izmeæu 100 i 120 godina. Odlikuje se rijetkim i prekinutim sklopom, a izrazito zakorovçavañe oteÿava prirodno obnavçañe. Razvoj i karakteristike podmlatka zavise od reÿima svjetlosti u uslovima prekinutog i mjestimiøno potpunog sklopa u sastojini. U takvim uslovima istraÿeni su meæusobni komplementarni uticaj sklopa i reÿima svjetlosti na pojavu i karakteristike podmlatka hrasta kitñaka. Kçuøne rijeøi: Kitñak, reÿim svjetlosti, sklop, prirodno obnavçañe. EFFECT OF CANOPY AND LIGHT REGIME ON NATURAL REGENERATION IN SESSILE OAK STAND IN THE REGION OF ÈELINAC Abstract: A pure sessile oak stand was researched in the region of Èelinac in the Republic of Srpska. Sessile oak forests in this area occupy the altitudinal range between 300 meters and the highest peak of 840 m. The study stand is situated at 350 m, on serpentinite bedrock with the domination of rankers and dystric cambisols. It belongs to the community Quercetum petraeae deleschampii serpentinicum Stef s. lat. The stand is even-aged, of seed origin and between 100 and 120 years old. It is characterised by scattered canopy and abundant weed growth makes natural regeneration difficult. The development and characteristics of seedlings depend on the light regime in the conditions of the scattered and occasionally complete canopy in the stand. In such conditions, we researched the mutual complementary effects of the canopy and the light regime on the occurrence and the characteristics of sessile oak regeneration. Key words: Sessile oak, light regime, canopy, natural regeneration.1. Na podruøju Republike Srpske visoke åume hrasta kitñaka zauzimaju povråinu od oko ha ili oko 8.0% od ukupne povråine visokih åuma. Ove åume bile su izloÿene neracionalnom gazdovañu, posebno poslije Drugog svijetskog rata. Gazdovañe ovim åumama svodilo se na prebirañe pojedinaønih stabala (Be go viõ, 1978). Zbog primjene ovakvog naøina gazdovaña, koji ne odgovara hrastu kitñaku, åume su u znatnoj mjeri naruåene strukture, øesto prekinutog sklopa, zakorovçenih povråina i ote- Dr Zoran Govedar, docent, Åumarski fakultet u Bañaluci JUL OKTOBAR,

2 ÿanog prirodnog obnavçaña hrasta kitñaka. Poøetkom proålog vijeka u kitñakovim åumama primjeõena je pojava intenzivnog suåeña, åto je kao veoma kompleksan problem dodatno oteÿalo prirodno obnavçañe (S t o- ja no viõ i Kr stiõ, 1992). U sastojinama sastavçenim od heliofitnih vrsta drveõa reÿim svjetlosti i regulisañe stepena sklopa imaju vaÿnu ulogu za proces prirodnog obnavçaña. Vaÿnost sklopa je utoliko veõa, ukoliko znamo da se uzgojnim mjerama na ñega moÿe vrlo efikasno djelovati, a time uticati i na reÿim svjetlosti u sastojini. Time se stvaraju uslovi osvjetçeña koji su najpovoçniji za razvoj podmlatka, a imajuõi u vidu da su u mladosti biçke najplastiønije, utiøe se i na poboçåañe kvaliteta podmlatka u sastojini. Poznavañe odnosa reÿima svjetlosti, odnosno sklopa i podmlatka u hrastovim åumama, znaøajno je i zbog primjene sistema gazdovaña oplodnim sjeøama koji se smatra najpovoçnijim sistemom za prirodno obnavçañe øistih sastojina hrasta kitñaka. Zbog toga je mjeren reÿim svjetlosti u sastojini sa ciçem utvræivaña zavisnosti od stepena sklopa, kao i uticaja reÿima svjetlosti na karakteristike podmlatka hrasta kitñaka. 2. OBJEKAT ISTRAŸIVAÑA, MATERIJAL I METOD RADA Istraÿivaña su obavçena u komleksu åuma hrasta kitñaka na podruøju Øelinca u Republici Srpskoj. Na lokalitetu Stara Dubava, u homogenim staniånim i sastojinskim uslovima, izabrana je jedna sastojina u odjeçeñu 232, na nadmorskoj visini oko 350 m na blago nagnutom terenu (10 do 20%). Pripada gazdinskoj klasi visokih øistih sastojina hrasta kitñaka na kiselo smeæem zemçiåtu na serpentinu. Sintaksonomski pripada svezi Orno Quercion serpentinicum Horv god. i asocijaciji Quercetum petraeae deleschampii serpentinicum Stef god. s. lat.. Prema hidriøkom bilansu po Thornthwaite Matteru (1955), na osnovu podataka iz meteoroloåke stanice u Bañoj Luci za period godine na podruøju istraÿivaña dominira jaka humidna klima B 2, a u toku vegetacionog perioda subhumidna vlaÿna klima C 2. Prosjeøna godiåña temperatura vazduha iznosi 11,2 o C, a u toku vegetacionog perioda 17,7 o C. Suma godiåñih padavina iznosi 1033 mm, a u vegetacionom periodu 539 mm. U homogenim staniånim i sastojinskim uslovima postavçena ogledna povråina dimenzija 70 x 70 m, na kojoj su prikupçeni osnovni taksacioni podaci: mjereni su preønici (d) pri taksacionoj granici 5,0 cm, visine stabala (h), duÿina debla øistog od grana i mjereni preønici kruna stabala u pravcima izraÿene ekscentriønosti svim stablima na oglednoj povråini, uzeti su uzorci pomoõu Preslerovog svrdla u ciçu odreæivaña debçinskog prirasta. Za snimañe elemenata podmlaæivaña i intenziteta osvjetçenosti postavçeno je 9 oglednih povråina oblika kvadrata 20 x 20 m. Na svakoj oglednoj povråini je rasporeæeno 36 elementarnih jedinica oblika kvadrata i dimenzija 1 x 1 m. Na ovim elementarnim jedinicama (ukupno 324) 100 [UMARSTVO 3

3 totalnim premjerom utvræivana je vrsta drveõa, brojnost podmlatka (n) i visina podmlatka (h). Za utvræivañe reÿima svjetlosti u sastojinama je koriåõena Stacionarna izohelska metoda (K o l iõ,1975). Na istim oglednim povråinama dimenzija 20 x 20 m vråeno je mjereñe intenziteta osvjetçenosti. Ogledne povråine postavçene su u razliøitim uslovima sklopa sastojina i to: 1 u uslovima prekinutog sklopa, 3 rijetkog sklopa, 4 nepotpunog i 1 u uslovima potpunog sklopa. Mjereñe intenziteta osvjetçeña uraæeno je tokom tri çetña potpuno vedra dana u 7 mjernih termina po lokalnom vremenu, i to poøevåi od 6 sati do 18 sati sa razmacima mjereña od po dva sata. Koriåõen je luksmetar LM 1010, Elvos, ñemaøke proizvodñe sa greåkom mjereña ± 5%. Mjereñe je vråeno pri horizontalnom poloÿaju instrumenta na visini 1,0 m iznad povråine zemçe. Obrada podataka izvråena je na uobiøajen naøin za ovu vrstu istraÿivaña. Bonitirañe, s obzirom na glavnu vrstu drveõa (hrast), vråeno je na osnovu tablica taksacionih elemenata (Dri niõ, et al., 1980), kao i pomoõu prirasno - prihodnih tablica po Wimmenaueru na osnovu starosti stabala gorñeg sprata i sredñe sastojinske visine odreæene po Lorajevoj formuli. Visinske krive su konstruisane koriåõeñem parabole II reda, Zapremina sastojine odreæena je na osnovu zapreminskih tablica (Driniõ, et all., 1980), a zapreminski prirast je odreæen primjenom metoda debçinskog prirasta. Na osnovu prosjeønih vrijednosti intenziteta osvjetçenosti na mjernim taøkama nacrtane su izohelske karte i za povråine izmeæu izohela utvræen je prosjeøni intenzitet osvjetçenosti i koeficijent propustçivosti svjetlosti po Staconarnoj izohelskoj metodi. Primjenom softvera SVS (Stand Visalisation Sistem) prikazan je prostorni raspored stabala i projekcije kruna na oglednim povråinama 20 x 20 m. Podmladak je razvrstan u 3 kategorije (neodrasli do 50 cm visine i odrasli mlaæi 51 do 130 cm visine i odrasli stariji sa visinom veõom od 130 cm a preønikom mañim od taksacione granice 5.0 cm). Za utvræivañe zavisnosti brojnosti podmlatka od intenziteta osvjetçenosti i stepena sklopa kao i meæusobne zavisnosti intenziteta osvjetçenosti od stepena sklopa koriåõen je metod regresione analize. 3. REZULTATI ISTRAŸIVAÑA 3.1 Osnovni elementi strukture sastojine Na osnovu raspodjele broja stabala i zapremine (grafikon 1) po debçinskim razredima moÿe se konstatovati da je sastojina jednodobna sa tokom linija koje su veoma sliøne Gausovoj krivoj sa blago naglaåenom lijevom asimetrijom. Maksimalni broj stabala se nalazi u debçinskom razredu 32,5 cm a najveõa zapremina u debçinskom razredu 37,5 cm. JUL OKTOBAR,

4 Tabela 1 - Osnovni taksacioni podaci Table 1: Basic taxation data d Hrast kitñak (II bonitet) N N G G V V id iv iv cm /ha % /ha % /ha % mm /ha % Ukupno Grafikon 1: Raspodjela broja stabala i zapremine po debljinskim razredima N (%) 40,0 35,0 30,0 25,0 20,0 15,0 10,0 5,0 40,0 35,0 30,0 25,0 20,0 15,0 10,0 5,0 V (%) 0,0 17,5 22,5 27,5 32,5 37,5 42,5 47,5 d (cm) 0,0 Zapremina Broj stabala Linija zavisnosti visine stabala hrasta kitñaka od preønika izraÿena je parabolom II reda (h = - 0,0083d 2 + 0,754d + 0,524) a vrijednost sredñe sastojinske visine prema Lorajevoj formuli iznosi 21,4 m, åto za starost 100 do 110 godina sastojinu svrstava u III bonitetni razred. Sastojina se odlikuje mjestimiøno izraÿenim prekidima sklopa i povråinama zahvaõenim korovom (Calluna vulgaris), a podmladak je, uglavnom, loåeg kvaliteta i zakrÿçao. Stara stabla hrasta kitñaka obiøno su suhovrha i prorjeæene krune, slabije vitalnosti sa obilnom pojavom vodenih izbojaka. Takvo stañe je uticalo na relativno mali debçinski, a time i zapreminski prirast sastojine koji iznosi svega 3,6 m 3 /ha. 3.2 Reÿim svjetlosti i stepen sklopa u sastojini Reÿim svjetlosti u sastojini zavisi od orografskih øinilaca, od stepena sklopa i ukupne povråine kruna stabala (Pk). U tabeli 2 dati su osnovni podaci o karakteristikama sklopa i intenzitetu osvjetçenosti 102 [UMARSTVO 3

5 na oglednim povråinama. Uoøavamo veliku varijabilnost koeficijenta propustçivosti svjetlosti, åto je uslovçeno stepenom sklopa i orografskim øiniocima. Propustçivost svjetlosti u uslovima prekinutog i nepotpunog sklopa je za 2 do 3 puta veõa nego u uslovima potpunog sklopa. Takoæe, uoøava se da åto je prosjeøno rastojañe izmeæu stabala veõe, to je prosjeøna povråina krune jednog stabala veõa a koeficijent propustçivosti svjetlosti mañi. Zavisnost veliøine koeficijenta propustçivosti svjetlosti od stepena sklopa (grafikon 2) je statistiøki znaøajna na nivou 0,05. Sa poveõañem stepena sklopa za 0,1 vrijednost propustçivosti svjetlosti (Kp) opada u prosjeku za 5,1%. Raniji sliøni rezultati (Kr stiõ, i 1984; Sto ja no viõ i Ko liõ, 1985; Sto ja no viõ, 1995; Go ve dar, 2005), ukazuju na opadañe intenziteta osvjetçenosti sa porastom stepena sklopçenosti, ali ta zavisnost je razliøita u zavisnosti od sastava sastojina. Ukoliko sastojinu grade heliofite, utoliko je poveõañe propustçivosti veõe i brÿe sa opadañem stepena sklopa. Tabela 2 - Osnovni podaci za ogledne povråine 20x20 m, stepen sklopa i osvjetçenost Table 2: Basic data for the sample plot 20x20 m, canopy and light JUL OKTOBAR,

6 Zavisnost koeficijenta propustçivosti svetlosti od prosjeøne povråine krune jednog stabala i prosjeøne udaçenosti izmeæu stabala nije statistiøki znaøajna na nivou vjerovatnoõe 5%, ali se uoøava da, ukoliko su veõe krune stabala, to su udaçenost izmeæu stabala i on veõi. Poveõañem udaçenosti izmeæu stabala za 0,5 m i prosjeøne povråine krune jednog stabla za 10 m 2 propustçivost svjetlosti se poveõava u prosjeku za 2,0%. Moÿe se konstatovati da sa poveõañem stepena sklopa i kompleksnim uzajamnim djelovañem smañene meæusobne udaçenosti izmeæu stabla i povråine kruna (åto je osobina mlaæih sastojina veõeg obrasta) koeficijent propustçivosti svjetlosti opada. 3.3 Karakteristike podmlatka Prosjeøna zastupçenost podmlatka (biçaka ispod taksacione granice) u sastojini iznosi kom/ha. Najveõa brojnost podmlatka ( kom/ha) je na oglednoj povråini A3 u uslovima nepotpunog sklopa (SS = 0,5) i pri Kp = 30,2%, dok je najmaña ( kom/ha) pri potpunom sklopu SS = 0,7 i pri najmañoj propustçivosti svjetlosti Kp = 15,2%. Pored hrasta kitñaka znaøajno uøeåõe u podmlatku imaju crni jasen (Fraxinus ornus) i brekiña (Sorbus torminalis). Crni jasen je najviåe zastupçen (15,47%) na oglednoj povråini A2 u kojoj su mikrostaniåni uslovi pogodovali ñegovom razvoju. Ogledna povråina A2 je eksponirana istoku sa Kp = 38,3% i odlikuje se rijetkim sklopom (SS = 0,3). Najveõe uøeåõe u pogledu visinske kategorije podmlatka ima neodrasli podmladak koji je u prosjeku zastupçen sa 83,98%, dok je podmladak visine veõe od 130 cm i preønika mañeg od taksacione granice zastupçen sa svega 3,67%. Hrast kitñak u prosjeku na oglednim povråinama dominira u omjeru smjese neodraslog podmlatka sa oko 95%, a u kategoriji odraslog podmlatka sa 86%. Meæutim u kategoriji podmlatka (h <130; d<5,0 cm) znatno je veõe uøeåõe crnog jasena i ostalih vrsta drveõa øije uøeåõe iznosi oko 40%. To uzrokuje prednost kod uraåtaña stabala crnog jasena u inventarisani dio sastojine. Tako, uzevåi u prosjeku, pri zateøenom sastojinskom stañu, na svako stablo hrasta kitñaka øiji preønik prerasta taksacionu granicu otpadaju po dva stabla crnog jasena i jedno stablo ostalih liåõara. To ukazuje na neophodnost pomagaña razvoja stabala hrasta kitñaka u mladosti primjenom odgovarajuõih mjera ñege (osvjetçavañe podmlatka i øiåõeñe). Na osnovu dobijenih rezultata, moÿe se konstatovati, da su najpovoçniji uslovi za obilnu pojavu i razvoj podmlatka hrasta kitñaka u uslovima sklopa 0,4-0,6, kada prosjeøna dnevna propustçivost svjetlosti iznosi oko 30,0%. Pri veõem prekidañu sklopa i veõem Kp dolazi najøeåõe do zakorovçavaña povråine sa Calluna vulgaris i obilne pojave Fraxinus ornus u podmlatku sastojine. 3.4 Prostorni raspored podmlatka Veliøina i oblik podmladnih jezgara i povråina, odnosno prostorni raspored podmlatka zavisi od veliøine i oblika otvora u sklopu sastojine, ñihove veliøine, orijentacije i reÿima svjetlosti (McLaughlin, 104 [UMARSTVO 3

7 S.P. 1978; Kr stiõ, 1989; Sto ja no viõ, 1995; i dr.). Na izohelskoj karti 1 prikazan je prostorni raspored intenziteta osvjetçenosti na oglednoj povråini A1, a na åemi 1 prostorni raspored stabala i horizontalne projekcije ñihovih kruna. Ogledna povråina je osvjetçena prosjeønim intenzitetom osvjetçeña Io = ,1 Lx/m 2 odnosno Kp = 30,2%. Najveõi dio povråine osvjetçen je prosjeønim intenzitetom osvjetçeña do Lx i upravo u zoni tog osvjetçeña javça se najveõa brojnost podmlatka hrasta kitñaka (17 kom/m 2 ). Izohelska karta 1 (A3) Isohel map 1 (A3) Åema 1: Prostorni raspored stabala i podmlatka (A3) Scheme 1: Spatial distribution of trees and regeneration (A3) Izohelska karta 2 (C1) Isohel map 2 (C1) Åema 2: Prostorni raspored stabala i podmlatka (C1) Scheme 2: Spatial distribution of trees and regeneration (C1) JUL OKTOBAR,

8 Na izohelskoj karti 2 prikazan je tok izohela, a na åemi 2 prostorni raspored podmlatka i stabala na oglednoj povråini C1. Prosjeøni intenzitet osvjetçeña iznosi 4.663,3 Lx/m 2, a Kp = 15,2%. U sastojini kitñaka na podruøju Debelog Luga u Srbiji (Ko liõ i Jo va no viõ, 1969) konstatovana je, takoæe, veoma bliska vrijednost Kp = 16,2%. Na oglednoj povråini C1 najveõi dio povråine je osvjetçen intenzitetom do Lx. Na tom dijelu povråine javça se pojedinaøno podmladak hrasta kitñaka, dok se na dijelu povråine koji je osvjetçen od do Lx nalazi najviåe podmlatka (oko 7 kom/m 2 ) u vidu mañe biogrupe neodraslog podmlatka veliøine oko 25 m 2 (åema 2). Na osnovu prouøenog reÿima svjetlosti i stepena sklopa i ñihovog meæusobnog uticaja na brojnost i prostorni raspored podmlatka hrasta kitñaka u istraÿivanoj sastojini, moÿe se konstatovati da pri izvoæeñu uzgojnih zahvata u ciçu prirodnog obnavçaña (obiøno oplodnim sjeøama) obilan podmladak moÿemo oøekivati pri stepenu sklopa oko 0,5 do 0,6 i propustçivosti svjetlosti Kp = 30%. Obilan podmladak se javça u obliku izduÿenih eliptiønih povråina øija duÿa osa je pribliÿno jednaka sredñoj sastojinskoj visini. Na dijelu povråine sa rijetkim i prekinutim sklopom, gdje je obilna pojava Calluna vulgaris, neophodno je primjeniti pomoõne mjere prirodnog obnavçaña sastojina (Jo va no viõ, 1988), uklañañem korovske vegetacije i obradom zemçiåta na malim povråinama. 4. ZAKÇUØAK Istraÿivana sastojina se nalazi na silikatnoj geoloåkoj podlozi i kiselo smeæem zemçiåtu i pripada zajednici Quercetum petraeae deleschampii serpentinicum Stef god. s. lat. Jednodobna je, starosti 100 do 120 godina, sa razliøitim stepenom sklopa od prekinutog do potpunog sklopa, prosjeøne zapremine 191,0 m 3 /ha, a zapreminski prirast iznosi 3,62 m 3 /ha, Prosjeøni intenzitet osvjetçenosti se kreõe od 4.663,3 Lx/m 2 i propustçivost svjetlosti od 15,2% u uslovima potpunog sklopa, do ,4 Lx/m 2 i svetlosti Kp = 50,7% u uslovima prekinutog sklopa. Sa poveõañem stepena sklopa za 0,1 vrijednost propustçivosti svjetlosti opada u prosjeku za 5,1%, a zavisnost propustçivosti svjetlosti od stepena sklopa je statistiøki znaøajna na nivou 0,05. Najveõe uøeåõe (83,98%) u pogledu visinske strukture podmlatka ima neodrasli podmladak, a hrast kitñak u prosjeku dominira u omjeru smjese neodraslog podmlatka sa oko 95%, dok u kategoriji odraslog podmlatka je zastupçen sa 86%. Najveõa brojnost podmlatka hrsta kitñaka (17 kom/m 2 ) se javça pri stepenu sklopa 0,5 a najmaña pri stepenu sklopa 0,7 i propustçivosti svjetlosti oko 15%. Obilan podmladak hrasta kitñaka se javça u obliku izduÿenih podmladnih jezgara oblika elipse sa duÿom osom u pravcu sjeveroistok jugozapad, øija duÿa osa iznosi jednu sredñu sastojnsku visinu. 106 [UMARSTVO 3

9 Na povråini koja je rijetkog i prekinutog sklopa obilno se javça Calluna vulgaris, pa je potrebno uklañati korovsku vegetaciju i vråiti pomoõne mjere prirodnog obnavçaña na malim povråinama. LITERATURA B e g o v i õ, B. (1978): Razvojni put åumske privrede u Bosni i Hercegovini u periodu Austrougarske uprave ( ) sa posebnim osvrtom na eksploataciju åuma i industrijsku preradu drveta. Djela, Akademija nauka i umjetnosti BiH, kñ.31, Sarajevo. D r i n i õ. P., M a t i õ. V., V u k m i r o v i õ. V., Stojanoviõ. O., Pavliø. J., Proliõ. N. (1980): Tablice taksacionih elemenata visokih i izdanaøkih åuma u BiH. Åumarski fakultet. Sarajevo. G o v e d a r, Z. (2005): Naøini prirodnog obnavçaña meåovitih åuma jele i smrøe (Abieti Piceetum illuricum) na podruøju zapadnog dela Republike Srpske. Disertacija. Åumarski fakultet u Beogradu. Beograd. J o v a n o v i õ, S. (1988): Gajeñe åuma II (metodi prirodnog obnavçaña i negovaña åuma). Drugo izdañe, IRO Nauøna kñiga, Beograd. K o l i õ, B. (1977): Model radijacionog bilansa globalnog sunøevog zraøeña kao funkcija relativne povråine biçne mase u åumskoj sastojini. Univerzitet u Beogradu, Glasnik Åumarskog fakulteta, Jubilarni broj. Br. 52, Beograd. K o l i õ, B. (1975): Odreæivañe intenziteta osvetleña i reÿima svetlosti u åumskim zajednicama stacionarnom izohelskom metodom. Ekologija. Vol. 10. No Beograd. K o l i õ, B., J o v a n o v i õ, S. (1969): Odreæivañe odnosa åumskih vrsta drveõa prema svetlosti jednom novom metodom maråutnog mereña intenziteta osvetçeña. Poseban otisak iz øasopisa Åumarstvo br /69, Beograd. K r s t i õ, M. (1989): Istraÿivañe ekoloåko proizvodnih karakteristika kitñakovih åuma i izbor najpovoçnijeg naøina prirodnog obnavçaña na podruøju severoistoøne Srbije. Doktorska disertacija, Beograd. M c L a u g h l i n, S.P. (1978): OverstoryAttrybutes, Light, Throughfall, and the Interpretation of Overstory Understory relationships.- Forest Science, 24, 4, s P i n t a r i õ, K., (1998): Perspektive åuma hrasta kitñaka u Bosni, Åumarski list, , Zagreb. S t e f a n o v i õ, V., B e u s, V., M a n u å e v a, L., P a v l i ø, J., P e t r o v i õ, M., V u k o r e p, I. (1977): Tipovi åuma hrasta kitñaka u Bosni i Hercegovini. Radovi Åumarskog fakulteta i Instituta za åumarstvo u Sarajevu, God. XX, kñ. 20, sv S t o j a n o v i õ, Ç. (1991): Uticaj ekspozicije i reÿima svetlosti na pojavu podmlatka u smrøevim åumama na Goliji. Simpozijum Nedeçko Koåanin, Ivañica.Zbornik radova Beograd. S t o j a n o v i õ, Ç. (1995): Ekoloåko proizvodne karakteristike i naøini prirodnog obnavçaña smrøevih åuma na Goliji i Kopaoniku. Javno preduzeõe åumarstva "Srbijaåume", Beograd. S t o j a n o v i õ, Ç., K r s t i õ, M. (1992): Epidemijsko suåeñe hrasta kitñaka u severoistoønoj Srbiji (Problemi obnavçaña i odrÿavaña ugroÿenih åuma). Okrugli sto, Nacionalni park Æerdap, Doñi Milanovac. S t o j a n o v i õ, Ç., K r s t i õ, M., Dj u r i õ, D. (1997): The light regime in the forest as the factor of Serbian spruce regeneration on the mountain Tara. Monograph: Forest ecosystems of the National parks, Ministry of Enviroment of the Republic of Serbia, Belgrade. S t o j a n o v i õ, Ç., K o l i õ, B. (1985): Promena intenziteta sunøeva zraøeña na ivicama åume. Glasnik Åumarskog fakulteta br.64, ( ). Beograd. JUL OKTOBAR,

10 S t o j a n o v i õ, Ç., K o l i õ, B.(1985): Provera realnosti reÿima osvetleña primenom izohelnih karata. Glasnik Åumarskog fakulteta br.64, ( ). Beograd. T h o r n t h w a i t e, C.W., M a t h e r, J.R. (1955): The Water Balance. Centerton, N.J. Publ. In Climatology, v.8, n.1, 104p Åumarsko tehniøki priruønik. Nakladni zavod "Znañe", Zagreb EFFECT OF CANOPY AND LIGHT REGIME ON NATURAL REGENERATION IN SESSILE OAK STAND IN THE REGION OF ØELINAC Zoran Govedar Summary A pure sessile oak stand was researched in the region of?elinac in the Republic of Srpska. The stand grows on siliceous bedrock, on acid brown soil. It belongs to the community Quercetum petraeae - deleschampii serpentinicum Stef s. lat. It has the following characteristics: The stand is even-aged and between 100 and 120 years old, with different degrees of canopy, from scattered canopy to complete canopy, average volume m3/ha, and volume increment 3.62 m3/ha. Average intensity of light ranges from 4,663.3 Lx/m 2 and light transparency from 15.2 % in the conditions of full canopy, to 29,295.4 Lx/m 2 and light Kp = 50.7 % in the conditions of scattered canopy. With the increase of canopy degree by 0.1, the value of light transparency decreases on the average by 5.1%. The dependence of transparency on the degree of canopy is statistically significant at the level of The immature regeneration has the highest percentage (83.98%) in the height structure of the regeneration, and sessile oak dominates in the mixture proportion of the immature regeneration averagely by about 95%, while in the category of mature regeneration, the percentage is 86%. The highest abundance of sessile oak regeneration (17 pcs/m 2 ) occurs at the canopy degree 0.5 and the lowest at the canopy degree 0.7 and light transparency about 15%. The abundant regeneration of sessile oak occurs in the form of elongated regeneration core in the form of ellipse with the longer axis in the direction northeast - southwest. The longer axis is equal to one mean stand height. In the area with scattered canopy Calluna vulgaris is abundant, so it is necessary to remove the weed vegetation and perform the accessory measures of natural regeneration on small areas. 108 [UMARSTVO 3