Naplata PDV-a na»domaće«brodove po službenoj dužnosti

Transcription

1 Naplata PDV-a na domaêe«brodove po službenoj dužnosti Æeljko Dominis* Naplata PDV-a na»domaće«brodove po službenoj dužnosti 1. UVOD ZadaÊa je carinske sluæbe, meappleu ostalim, suzbijati nezakonite radnje, te sve oblike krijumëarenja, organiziranoga kriminala, terorizma, pranja novca i sive ekonomije, te sprjeëavati zlouporabe financijskog sustava u Republici Hrvatskoj izbjegavanjem mjera carinskog i poreznog nadzora. Nabrojene aktivnosti ovlaπtenih carinskih sluæbenika, dugogodiπnji su djelokrug njihova rada, jednako kao u carinskim administracijama drugih zemalja, te meappleunarodnih ustanova s kojima hrvatska Carinska uprava uspjeπno suraappleuje u razliëitim pitanjima iz svoje nadleænosti. Ukupna roba, bez iznimaka, πto je se unosi na carinsko podruëje Republike Hrvatske podlijeæe mjerama carinskog nadzora od trenutka njezina unosa, te za nju treba zahtijevati carinski dopuπteno postupanje ili uporabu robe. Carinski dopuπteno postupanje ili uporabu robe zahtijeva se podnoπenjem carinske deklaracije 1 za pripadajuêi carinski postupak ili postupanje, odnosno uporabu robe, uz uvjet da se deklaracija odnosi i na podnesenu robu. U trenutku ulaska Hrvatske u EU, morat Êe se urediti carinski status ukupne robe πto Êe u tome trenutku biti u jednomu od dopuπtenih carinskih postupaka ili uporabe. Za robu sa carinskim statusom robe Zajednice, pritom neêe nastati carinski dug, odnosno neêe nastati obveza plaêanja uvoznog duga (uraëunavπi i porez na dodanu vrijednost (PDV) 2. Stoga treba osigurati isprave kakvima Êe se dokazivati da pojedina roba ima carinski status robe Zajednice, npr. dokaz o podrijetlu proizvoda ili dokaz da je roba puπtena u slobodan promet u Zajednici, prije negoli je bila stavljena u jedan od dopuπtenih carinskih postupaka ili uporabe. * Ovdje su iznesena osobna stajaliπta autora i ne odraæavaju nuæno stajaliπta ustanove u kojoj je zaposlen. 1 Carinska deklaracija radnja je kojom osoba u propisanu obliku i na propisani naëin zahtijeva stavljanje robe u neki od carinskih postupaka, a deklarant je osoba koja podnosi carinsku deklaraciju u vlastito ime ili osoba u Ëije je ime carinska deklaracija podnesena. Deklaraciju se podnosi na propisanu obrascu, usmeno ili drugim (konkludentnim) radnjama. 2 Odredbe este smjernice sadræi i hrvatski porezno-pravni sustav, i to stoga πto je u nj uveden PDV, normativno oblikovan prema europskome uzoru. 88 POREZNI VJESNIK 6/2013.

2 Ovisno o daljnjem postupku, za takvu robu moæe nastati obveza plaêanja uvoznoga carinskog duga (npr. pri puπtanju robe u slobodan promet), odnosno pri izvozu robe ili drugome carinskom postupku takva obveza neêe nastati. Roba moæe imati status robe Zajednice (Community goods ili EU goods) ili neêe imati takav status (non-community goods ili non EU goods). Pojam roba Zajednice«obuhvaÊa robu u cijelosti dobivenu na carinskom podruëju Zajednice, bez dodatka robe iz treêih zemalja ili teritorija πto nisu dio carinskoga podruëja Zajednice, robu iz zemalja ili teritorija πto nisu dijelom carinskoga podruëja Zajednice puπtenu u slobodan promet u zemlji Ëlanici ili robu dobivenu ili proizvedenu na carinskom podruëju Zajednice od robe uvezene iz zemalja ili teritorija πto nisu dijelom carinskog podruëja Zajednice a puπtena je u slobodan promet, ili moæe znaëiti kombinaciju takve robe i robe u cijelosti dobivene na carinskom podruëju Zajednice. Robom kakva nema status robe Zajednice smatra se ukupnu drugu robu kakva nema status robe Zajednice prema navedenoj odrednici. Robu πto je se ponovno uvozi u carinsko podruëje Zajednice, nakon πto je bila izvezena izvan toga podruëja, ne smatra se robom Zajednice, iako ispunjava navedene uvjete. Carinski status robe Zajednice imat Êe roba πto je u cijelosti dobivena ili proizvedena na carinskom podruëju EU-a, roba uvezena iz treêih zemalja i puπtena u slobodan promet te roba dobivena ili proizvedena u carinskom podruëju EU-a od spomenute robe, kako propisuje Ël. 4. toë. 7. i 8. Carinskog zakona Zajednice 3, πto se podudara s trenutnom definicijom domaêe robe, sukladno Ël. 4. st. 1. toë. 13. Carinskog zakona RH. Nakon ulaska Hrvatske u EU, meappleutim, za stranu robu za koju se ustanovi da nema carinski status robe Zajednice, mora se odrediti jedan od carinski dopuπtenih postupaka ili uporabe. U opisanim se okolnostima ne bi smjelo dogoditi da odreappleen broj brodova, πto s poreznoga i carinskog motriπta imaju status strane robe, i upisani su u hrvatske upisnike brodova 4, Ëime su stekli hrvatsku dræavnu pripadnost 5, bez provedbe propisana uvoznoga carinskog postupka (znaëi onih na koje nisu /na/plaêena uvozna davanja carina po stopi sl«i PDV), na dan pristupanja RH stekne status robe Zajednice, jer bi to izravno nanijelo veliku i teπko mjerljivu πtetu dræavnom proraëunu. Zato je na carinskima i poreznim tijelima teπka i odgovorna zadaêa provesti ukupne nuæne mjere i radnje radi otkrivanja i procesuiranja domaêih«brodova, upisanih u hrvatske upisnike, na koje nije plaêen PDV. 3 Sukladno Uredbi VijeÊa EZ br. 2913/92, uspostavljen je Carinski zakon Zajednice, a na osnovi Uredbe Komisije br. 2454/93, donesena je provedbena Uredba za provedbu Carinskog zakona Zajednice. 4 Upisnici brodova javne su knjige πto se sastoje od glavne knjige i zbirke isprava. Svaki brod upisuje se u poseban uloæak u upisniku brodova koji se sastoji od tri lista: list A (opisni), list B (vlasniëki) i list C (teretni). Uloæak glavne knjige upisnika javnih brodova, iznimno, ima samo list A i list B. Brodu upisanom u upisnik pomorskih trgovaëkih brodova; ribarskih brodova i javnih brodova, luëka kapetanija koja je upisala brod u upisnik izdaje upisni list kojim se dokazuje hrvatsku dræavnu pripadnost broda, uz naznaku da brod ima pravo i duænost vijati zastavu RH, njegovu namjenu i podruëje plovidbe. 5 Pitanje dræavne pripadnosti broda jedno je od temeljnih u pomorskome pravu te povezuje brod i dræavu Ëiju zastavu vije. Materijalno-pravni je uvjet za stjecanje hrvatske dræavne pripadnosti broda vlasniπtvo nad brodom. Uz materijalno-pravne uvjete, nuæne za stjecanje hrvatske dræavne pripadnosti, brod mora ispuniti i odreappleene formalne uvjete propisane Pomorskim zakonikom, kako bi stekao pravo i duænost viti zastavu RH. To su upis u upisnik brodova ili, kao privremeno rjeπenje, dobivanje privremenog upisnog lista. Naplata PDV-a na»domaće«brodove po službenoj dužnosti 89

3 U vezi s tim je nuæno dodatno pojaëati i produbiti dosadaπnju priliëno dobru suradnju carinskih, poreznih i pomorskih tijela, provesti kontrolu i uvid u upisnike brodova, te u svima sumnjivim sluëajevima obaviti dodatni uvid u zbirku isprava 6, kako bi se u svakoj okolnosti ustanovilo radi li se o zakonitome upisu zakonito uvezenih brodova ili o zakonitome upisu nezakonito uvezenih brodova. Postupak i naplatu nastalog carinskog duga pri moguêemu zakonitom upisu nezakonito uvezenih brodova provest Êe se prema sluæbenoj duænosti. Tek nakon toga takvi brodovi mogu steêi status robe Zajednice. Treba naglasiti kako je ozbiljniji rad na otkrivanju i suzbijanju nezakonitih radnja pri uvozu i uporabi stranih brodova i drugih stranih plovila u RH poëeo tek 2003, kad je Uprava kriminalistiëke policije, odnosno Odjel organiziranog kriminaliteta dao inicijativu (i podrπku) da sva nadleæna tijela (policijska, pomorska, carinska i porezna) usklaappleenim radom πto prije sprijeëe i sankcioniraju nezakonitosti. Sindrom porezne oaze prepoznalo se, ne samo u nezakonitim radnjama brojnih vlasnika plovnih objekata, nego i u Ëestim nepravilnostima u radu spomenutih nadleænih tijela dræavne uprave, na πto je uvelike utjecala i neusklaappleenost carinskih i pomorskih propisa, npr. navedeni upis broda bez carinjenja. NajveÊi problem je, dakle, neusklaappleenost pomorskih sa carinskima i poreznim propisima, a razliëit pristup i stajaliπta nadleænih ministarstava dodatno stvara velike teπkoêe u otkrivanju i procesuiranju sluëajeva zakonitih upisa nezakonito uvezenih brodova. No, neovisno o razliëitu pristupu i stajaliπtima ministarstva nadleæna za pomorstvo i ministarstva financija, valja reêi kako su pomorsko, carinsko i porezno pravo posve odvojena pravna podruëja i svako se od prava primjenjuje neovisno.»injenica, stoga, da je prema Pomorskome zakoniku moguêe upisati brod uvezen iz druge zemlje u hrvatski upisnik brodova bez prilaganja carinske deklaracije ne oslobaapplea uvoznika od obveze plaêanja carine (stopa sl«) i PDV-a te prekrπajne odgovornosti za nepodnoπenje broda carinarnici. Da bi mogli otkriti, procesuirati i sankcionirati sve takve prekrπaje, carinski i porezni sluæbenici trebaju, osim dobra poznavanja svih zakonskih propisa, poznavati i sudsku praksu πto se odnosi na to podruëje, pa je autor u nastavku odgovore na neka pitanja potkrijepio i sudskim odlukama, odnosno donesenim presudama Upravnog suda RH (vidi 7.1. i 7.2). 2. NASTANAK CARINSKOG I POREZNOG DUGA PRI NEZAKONITU UNOSU BRODOVA I DRUGIH PLOVILA Nezakonitim unosom plovila u hrvatsko carinsko podruëje smatra se svaki unos plovila bez prijave, odnosno podnoπenje plovila carinarnici i stavljanje u carinski postupak bez prijave/podnoπenja, i to svejedno jesu li plovila upisana u hrvatski upisnik brodova ili nisu. Bitno je da plovila nisu podnesena carinarnici niti je carinarnica odobrila odreappleeno carinsko dopuπteno postupanje ili uporabu (carinski postupci puπtanja u slobodan promet, privremen uvoz ili neki drugi dopuπten postupak). Takva plovila imaju carinski status strane robe (neovisno o moæebitnoj hrvatskoj registraciji i zastavi) i podlijeæu carinjenju i oporezivanju. Kada su pitanju brodovi iz tar. broja 8901, 7 nastali carinski dug odnosi se samo na PDV, jer je za taj tarifni broj propisana carinska stopa sl«slobodno. 6 Zbirku isprava vodi se posebno za svaki uloæak glavne knjige upisnika, a sadræi isprave na temelju kojih je obavljen upis. 7 Naziv tar. broja 8901 glasi: PutniËki i izletniëki brodovi, trajekti, teretni brodovi, teglenice i sliëna plovila za prijevoz osoba ili robe. U izvornim tekstovima HS-a taj naziv na engleskome jeziku glasi: cruise 90 POREZNI VJESNIK 6/2013.

4 Carinski dug nastaje u trenutku nezakonita unosa robe u carinsko podruëje RH. Ako nije moguêe odrediti trenutak nastanka carinskog duga, sukladno Ël st. 2. CZ-a, odluëujuêi je trenutak kad carinarnica utvrdi da se radi o nezakonito unesenu plovilu (npr. dan kontrole), sukladno Ël st. 3. CZ-a ili neki prijaπnji trenutak u kojem se moæe utvrditi dogaappleaj πto je prouzroëio nastanak duga (dan registracije neocarinjena broda, odnosno plovila, dan kad je roba stavljena u skladiπte/marinu i sl.). Trenutak ili dan nastanka carinskog duga odluëujuêi je i pri izraëunu visine carinskog duga. Kada carinski dug nastaje odreappleuju Ël do 208. CZ-a, ovisno o okolnosti njegova nastanka. Ako se robu puπta u slobodan promet (Ël. 204), taj se trenutak moæe utvrditi jednostavno i nedvojbeno. U ostalim je okolnostima taj trenutak teæe utvrditi, a ponekad i nemoguêe. Upravo kad je carinski dug nastao zbog nepravilna ili nezakonita postupanja s robom, moglo bi se dogoditi da, u okolnostima πto nastaju zbog teπkoêa u vezi s utvrappleivanjem dana kad je prekrπen carinski propis ili neispunjena preuzeta obveza, carinski dug ostane nenaplaêen. Carinski su duænici osobe koje su nezakonito unijele brod ili plovilo, sudjelovale u nezakonitome unosu ili su odreappleeni brod ili plovilo primile u vlasniπtvo ili posjed (πto obuhvaêa unajmljena odnosno zakupljena plovila), s tim da su znale ili morale znati da je brod, odnosno plovilo uneseno nezakonito. Kad je viπe osoba odgovornih za plaêanje carinskog duga, sukladno Ël CZ-a, i za plaêanje su odgovorne solidarno. No, kad je za plaêanje jednoga carinskog duga odgovorno viπe duænika, postavlja se pitanje smije li carinarnica goniti svakoga od carinskih duænika za plaêanje cijeloga duga ili samo razmjernoga dijela, te smije li goniti samo jednoga, odnosno samo neke od njih ili mora goniti sve duænike zajedno? Prema pravilima instituta solidarne odgovornosti, carinarnica moæe goniti svakoga duænika za plaêanje cijeloga duga. Pritom je vode interesi dræavnog proraëuna, pa poduzima radnje najuëinkovitije za naplatu davanja, s tim da se, ako jedan od duænika plati carinski dug u cijelosti, gasi obveza plaêanja carinskog duga prema svima ostalim duænicima. I kad jedan od solidarnih duænika plati samo dio carinskog duga, obveza plaêanja smanjuje se za sve duænike. Treba napomenuti kako Ël CZ-a ureappleuje samo pitanje odnosa carinarnice i carinskih duænika. Meappleusobni odnosi carinskih duænika nisu predmet carinskih propisa, veê ih se mora urediti sukladno njihovu meappleusobnom dogovoru, odnosno Zakonu o obveznim odnosima (NN 35/05. i 41/08). 2. SUZBIJANJE I OTKRIVANJE NEZAKONITO UVEZENIH BRODOVA U REPUBLICI HRVATSKOJ U vezi s pitanjima ureappleivanja plaêanja uvoznih carinskih davanja za brodove pod hrvatskom zastavom u vlasniπtvu stranih pravnih osoba, Ëije su tvrtke osnovali domaêi brodari, bivπe Ministarstvo mora, turizma, prometa i razvitka dostavilo je Srediπnjem uredu Carinske uprave dopis, klasa: /04-01/05, ur. broj: , od 7. travnja 2004, u kojemu, uz ostalo, stoji kako...ovo Ministarstvo smatra da se brodove upisane u strane upisnike, a u vlasniπtvu su off shore kompanija u potpunom vlasniπtvu hrvatskih brodarskih tvrtka, nikad ships, excursion boats, ferry-boats, cargo ships, barges and similar vessels for the transport of persons or goods, a na francuskome: paquebots, bateaux de croisières, transbordeurs, cargos, M-niches et bateaux similaires pour le transport de personnes ou de marchandises. Naplata PDV-a na»domaće«brodove po službenoj dužnosti 91

5 nije smatralo carinskom robom. Stoga se u tome Ministarstvu smatra kako se pri njihovu upisu u hrvatski registar brodova ne primjenjuje carinske i fiskalne propise kakvi vrijede za stranu robu πto dolazi u carinsko podruëje RH. ( ) Stoga se pri upisu broda u vlasniπtvu strane pravne osobe u hrvatski upisnik brodova, sukladno Pomorskome zakoniku, ne mora priloæiti carinsku deklaraciju, jer se sukladno Ël Zakonika radi o stranom brodu«. Srediπnji ured Carinske uprave u odgovoru spomenutome Ministarstvu, klasa: /04-01/08, ur. broj: /1-04-2, od 21. travnja 2004, u predmetu Suzbijanje i otkrivanje nezakonito uvezenih plovila u RH«, meappleu ostalim istiëe sljedeêe:»injenica da se, prema Pomorskome zakoniku, moæe upisati brod uvezen iz druge zemlje u hrvatski upisnik brodova bez prilaganja carinske deklaracije, ne oslobaapplea uvoznika od obveze plaêanja carine i poreza, te prekrπajne odgovornosti za nepodnoπenje broda carinarnici. Prema CZ-u, mora se ukupnu stranu robu uvezenu u carinsko podruëje RH podnijeti carinarnici gdje ona ostaje pod carinskom nadzorom sve dok se ne promijeni njezin carinski status. Stranom robom moæe se slobodno raspolagati (i upisati u registar) tek kada carinarnica odobri puπtanje robe u slobodan promet. Status domaêe robe ima roba proizvedena u Hrvatskoj ili puπtena u slobodan promet uz odobrenje carinarnice u propisanome postupku, a ostala roba ima status strane robe, πto vaæi i za brodove i druga plovila. Upisom u hrvatski registar strana roba ne postaje domaêom robom. Prema CZ-u i Zakonu o PDV-u, strana roba πto je se uvozi u carinsko podruëje RH podlijeæe carinjenju i naplati carine i poreza. Obveze plaêanja carine i poreza moæe se osloboditi odreappleene osobe ili vrstu robe, ako to propisuju carinski i porezni zakoni. Tako se prema Ël CZ-a, plaêanja carine moæe osloboditi brodove koji su imali carinski status domaêe robe, te su bili izvezeni iz hrvatskoga carinskog podruëja, ako ih se vraêa u RH i puπta u slobodan promet. Ali i u takvim okolnostima uvoznik mora podnijeti carinsku deklaraciju podruënoj carinarnici i pribaviti njezino odobrenje. NaËin upisa uvezenih brodova u hrvatski upisnik brodova bez ureappleivanja carinskog statusa i prilaganja carinske deklaracije, ne legalizira, veê samo olakπava nezakonit uvoz brodova i izbjegavanje plaêanja javnih davanja, ne samo u trenutku uvoza, veê i pri obavljanju usluga i djelatnosti u unutarnjem prometu. ToËno je da treba izmijeniti pomorske propise u pogledu registracije brodova, ali ni sadaπnje odredbe pomorskih propisa ne iskljuëuju obveze πto prema dræavnome proraëunu nastaju uvozom brodova, niti sprjeëavaju carinska i porezna tijela da provode carinski i porezni nadzor nad brodovima upisanim u upisnik brodova te naplaêuju javna davanja.«3. DOMA A I EUROPSKA SUDSKA PRAKSA U CARINSKOM I POREZNOM PRAVU Carinska i porezna sluæba RH, kao vaæni segmenti dræavne uprave, imaju vaæne i osobite zadaêe, napose u trenutku skoraπnjeg pristupa EU. U procesu usklaappleivanja carinskog i poreznog prava Hrvatske s pravnim normama EU-a, kako bismo u trenutku pristupanja imali zakonodavstvo posve usklaappleeno s pravnom steëevinom EU-a, obje sluæbe odgovorno su odradile (i joπ odraappleuju) ovaj sloæeni posao πto je veê u zavrπnoj fazi te se oëekuje kako Êe Hrvatska, u pogledu zakonodavstva, biti posve spremna primijeniti jedinstvene carinske i porezne propise EU-a. Osobito je pritom zahtjevna i obveza sudova u primjeni europskog prava, jer moraju jedinstveno tumaëiti i nacionalno pravo, sukladno nakanama pravnoga sustava EU-a. Vrlo je 92 POREZNI VJESNIK 6/2013.

6 vaæno, kada se radi o veê usklaappleenima carinskim i poreznim propisima s pravom Unije, tumaëiti ih sukladno regulatornim ciljevima europskog prava. Znatan dio europskog prava odreappleuju odluke Europskog suda (European Court of Justice ECJ), pa treba poznavati i sudsku praksu (case-law) 8, πto je takoappleer izvor prava, a ne samo zakonske tekstove. Glavna je zadaêa ECJ-a, sa sjediπtem u Luxembourgu, osigurati pravilno tumaëenje i primjenu prava EU-a te sprijeëiti zlouporabu ovlasti ustanova i tako zaπtititi interese graappleana Unije. U radu Suda sudjeluju i neovisni odvjetnici (Advocates general) koji sastavljaju neovisna i nepristrana miπljenja o pojedinom predmetu. Od uz ECJ djeluje i Prvostupanjski sud osnovan s nakanom da rastereti ECJ i preuzme sluëajeve πto nemaju politiëko ili ustavno znaëenje. ECJ trenutaëno ima 27 sudaca i osam neovisnih odvjetnika. Potkraj uspostavljen je i treêi sud European Union Civil Service Tribunal koji na prvostupanjskoj razini rjeπava radne sporove ustanova EU-a i njihovih zaposlenika. Djelovanje ECJ-a ureappleuju Ël do 281. Ugovora o funkcioniranju EU-a 9. Sudsku praksu Europskoga i OpÊeg suda objavljuje se u zbirci pod nazivom (European Court Reports ECR) ili u punom nazivu Reports of Cases before the Court of Justice and the Court of First Instance 10. Hrvatsko carinsko zakonodavstvo usklaappleeno je, dakle, na zadovoljavajuêi naëin, ali je uz to vrlo vaæno poznavati i sudsku praksu EU-a, kada tumaëi odreappleene carinske zakone, ugovore i konvencije. Viπe nije dovoljno iπëitati tekst zakona, nego radi uspjeπne primjene treba razumjeti i njihova tumaëenja. Takav pristup bitno utjeëe i sve Êe viπe utjecati na naëin rada sudaca i svih pripadnika carinske sluæbe, koji od 1. srpnja moraju tumaëiti i primjenjivati te propise, ali i na otpremnike i odvjetnike te trgovaëka druπtva koja se bave meappleunarodnim prometom robe. Opstanak otpremniëkih tvrtki u konkurentnom okruæenju pretpostavlja znatno proπirenje ponude otpremniëko-logistiëkih usluga, ukljuëivπi usluge skladiπtenja robe, njezine distribucije, financijske poslove u vezi s dostavom robe, obavljanje unutarnjih logistiëkih poslova u tvrtki i dr. Nakon ulaska u EU pojavit Êe se u RH europske πpediterske i odvjetniëke tvrtke, kojima zbog naπega nedovoljna poznavanja carinskog prava, neinformiranosti i neobrazovanosti, jednostavno neêemo moêi parirati. Prema iskustvu i miπljenju autora, postoje odreappleeni nedostaci kad je u pitanju temeljita izobrazba o sadræaju i primjeni carinskih propisa, pa se ponekad dogaapplea da se veê usklaappleene propise tumaëi pogreπno ili ih se joπ primjenjuje u duhu pravnih pravila prijaπnjih propisa πto viπe nisu na snazi. 8 Pojam sudska praksa«odnosi se na sve odluke pravosudnih tijela EU-a, a to su Europski sud (Court of Justice of the European Communities ili European Court of Justice ECJ), OpÊi sud (General Court/ prije Prvostupanjski sud ili Court of First Instance CFIi) i Sud za sluæbenike EU-a (Civil Service Tribunal CCT). 9 Dostupno na 10 Zbirka je jedini pravno valjan izvor presuda Europskoga suda i miπljenja neovisnih odvjetnika. Godiπnje se objavi devet do dvanaest svezaka, a posljednji u godini donosi i kronoloπki popis sudskih odluka u toj godini, popis predmeta prema broju, abecedni popis stranaka u sporovima, popis citiranih Ëlanaka ugovora te popis podruëja na koja su se predmeti odnosili. S obzirom na vrijeme nuæno za prevoappleenje sadræaja Zbirke na sve sluæbene jezike Unije, Zbirka sudske prakse izlazi sa zakaπnjenjem dvije godine, πto znaëi da su trenutaëno dostupni svesci za drugu polovicu godine. Preliminarne tekstove presuda i miπljenja objavljuje se na web-stranicama Suda nekoliko dana nakon πto ih se prihvati. Naplata PDV-a na»domaće«brodove po službenoj dužnosti 93

7 Zato je, smatra autor, dobro i korisno i u struënim tekstovima o odreappleenim temama neka pitanja potkrijepiti sudskim odlukama ECJ-a, a mogu posluæiti i presude naπega Upravnog suda, koji je prema Sporazumu o stabilizaciji i pridruæivanju, takoappleer obvezan tumaëiti propise sukladno nakanama pravnoga sustava EU-a, πto je osobito vaæno kada se obraappleuje teme s podruëja u kojima se najëeπêe dogaapplea nezakonitost, bilo zbog prijevara, bilo zbog neznanja sudionika u postupku, ali redovito na πtetu dræavnog proraëuna. Zbog reëenih razloga, autor u ovom tekstu veliku pozornost usmjeruje upravo sudskim odlukama πto odreappleuju kako primjenjivati odreappleene propise o upisu brodova u hrvatske upisnike, jer takvi primjeri istodobno mogu upozoriti kako bi u praksi trebalo analizirati i primjenjivati pravna pravila, ne samo u vezi s ovom temom, nego i s drugima carinskim i poreznim podruëjima, gdje joπ moæda nemamo zadovoljavajuêu praksu. 4. ZAKONIT UPIS NEZAKONITO UVEZENIH BRODOVA U SUDSKOJ PRAKSI Do danas je doneseno nekoliko sudskih presuda πto posve potvrappleuju ispravnost dosadaπnje carinske prakse u pogledu upisa brodova u hrvatske upisnike bez prethodna plaêanja uvoznoga carinskog duga (PDV-a), πto je ujedno velik poticaj za uëinkovitije uvoappleenje reda na tome podruëju. Te su sudske odluke potvrdile stajaliπta i praksu carinske sluæbe u brojnima kljuënim pitanjima za primjenu carinskih, poreznih i drugih posebnih propisa pri ureappleivanju pitanja nezakonita postupanja s takvim brodovima. U nekoliko su primjera donesene sudske odluke potvrdile stajaliπte Srediπnjeg ureda Carinske uprave iz spomenuta odgovora bivπemu Ministarstvu mora, turizma, prometa i razvitka te stajaliπta i praksu carinske sluæbe o brojnim pitanjima primjene carinskih, poreznih i drugih propisa u predmetima zakonita upisa nezakonito uvezenih brodova Presuda Upravnog suda Republike Hrvatske broj: Us-2237/ od 25. studenoga Da razliku izmeappleu zakonitog i nezakonitog izbjegavanja porezne obveze nije uvijek lako ustanoviti, autor je ovoga teksta osobito naglasio u struënome Ëlanku Zakonit upis nezakonito uvezenih plovila«(carinski vjesnik 4/05) u kojem je, meappleu ostalim navedeno: SudeÊi prema informacijama koje je carinska sluæba prikupila tijekom posljednjih godina, na naπemu moru postoji velik broj brodova, jahta i brodica koji su, sukladno bivπim pomorskim propisima, upisani u hrvatske upisnike i oëevidnike, a da nad njima nije prethodno proveden propisan uvozni carinski postupak. Kako sada stvari stoje, takva praksa nastavit Êe se i ubuduêe, jer su novi pomorski propisi Ëak produbili postojeêe nesuglasje carinskog i poreznog prava, na jednoj strani, te pomorskog prava na drugoj, pa Êe se i dalje strane brodove, jahte i brodice moêi upisati u hrvatske upisnike bez prethodne provedbe propisanoga uvoznog carinskog postupka«. Tek nakon toga donesen je Zakon o prijevozu u linijskom i povremenom obalnom pomorskom prometu (NN 33/06, 38/09, 87/09. i 18/11) u kojem je u Ël. 28. propisano da se koncesiju za obavljanje javnog prijevoza moæe (iz)dati pravnoj i fiziëkoj osobi upisanoj u sudski, odnosno obrtni registar u RH za obavljanje djelatnosti pomorskoga obalnog prijevoza putnika i robe. Uvjeti koje, uz ostalo, mora ispunjavati ponuditelj zahtijevaju da se brodar (pravna ili fiziëka osoba) mora registrirati za obavljanje obalnog pomorskog prijevoza putnika i robe, u vlasniπtvu imati brod za obavljanje prijevoza na liniji za koju zahtijeva koncesiju, upisati brod u upisnik trgovaëkih brodova RH, ali prije toga provesti postupak carinjenja. 94 POREZNI VJESNIK 6/2013.

8 SljedeÊi primjer iz sudske prakse Upravnog suda odnosi se na zakonitost upisa stranog broda u hrvatski upisnik, jer je brod uvezen nezakonito tako πto nije bio proveden postupak njegova puπtanja u slobodan promet uz naplatu PDV-a. Zanimljivo je pritom da je navedeni brod bio dobio i koncesiju 11 za obavljanje prijevoza putnika na jednoj od brzih brodskih linija s naπim otocima te dræavnu subvenciju. Iz presude Tuæitelj je prigovorio: da je u postupku upisa putniëkog broda... u Hrvatski upisnik pomorskih trgovaëkih brodova nadleænom tijelu odnosno LuËkoj kapetaniji..., uz prijavu za prvi upis broda dostavio sve isprave predviappleene u Ël Pomorskoga zakonika, te da tako ispunjeni svi zakonski uvjeti za upis broda, da je Ministarstvo pomorstva, prometa i veza svojim rjeπenjem veê bilo dopustilo upis broda u Hrvatski upisnik pomorskih trgovaëkih brodova, uz uvjet da se ispuni pretpostavke iz Ël Pomorskoga zakonika te da u navedenom rjeπenju nije bila predviappleena obveza provoappleenja bilo kakva carinskog postupka, da je Carinska uprava pokazala zanimanje za postupak upisa brodova u Hrvatski upisnik brodova, te je iznesen stav da pri upisu podnositelja treba zahtijevati i podnoπenje carinske deklaracije, zbog Ëega je zahtijevano tumaëenje Ministarstva pomorstva, prometa i veza, da je nadleæno Ministarstvo naputkom naslovljenim na Carinsku upravu Srediπnji ured dalo tumaëenje kako pri upisu broda u vlasniπtvu strane pravne osobe u Hrvatski upisnik brodova, sukladno Pomorskom zakoniku, ne treba prilagati carinsku deklaraciju, da je nakon toga postupak upisa broda u Hrvatski upisnik brodova nastavljen prema uobiëajenoj praksi, odnosno bez podnoπenja carinske deklaracije, da ni pri provedbi carinskog nadzora ni pri upisu broda u Hrvatski upisnik pomorskih trgovaëkih brodova LuËke kapetanije... ni djelatnici Carinske uprave, Carinarnica... ni LuËke kapetanije nisu smatrali nuænim zahtijevati ili upozoriti vlasnika na duænost obavljanja carinskih formalnosti, odnosno provoappleenja posebnoga carinskog postupka, da je oëito upis broda u cijelosti izveden sukladno ustaljenoj praksi i postupku upisa trgovaëkih brodova, πto je obvezom svih hrvatskih brodara za brodove u vlasniπtvu stranih pravnih osoba, te osobito istiëe kako u Ël Pomorskog zakonika nije propisana obveza podnositelja pri upisu broda u upisnik pomorskih trgovaëkih brodova pribaviti carinsku deklaraciju, da je temeljem ugovora o kupoprodaji prijaπnji vlasnik brod prodao pravnoj osobi... iz..., te je nakon kupoprodaje obavljen carinski pregled i uvoz spornoga broda, pri Ëemu su plaêena ukupna propisana davanja te da nema osnovne pretpostavke za naplatu carinskog duga iz pobijanog rjeπenja, buduêi da je veê obavljen carinski 11 Koncesija je bila izdana prije negoli je temeljna novost u ureappleenju pravila obavljanja javnog prijevoza u linijskomu i povremenu obalnom pomorskom prometu ugraappleena u Zakon o prijevozu u linijskom i povremenom obalnom pomorskom prometu, a odnosi se na uvoappleenje odnosno proπirenje instituta træiπnog pristupa temeljem koncesioniranja linija, odnosno stjecanja prava obavljanja javnog prijevoza na temelju koncesije. To je svima zainteresiranim brodarima pravnim ili fiziëkim osobama omoguëilo da se, na temelju javnog natjeëaja po utvrappleenim uvjetima i kriterijima, slobodno ukljuëe u obavljanje prijevoza u putniëkomu obalnom pomorskom prometu u teritorijalnome moru i unutarnjima morskim vodama RH. Naplata PDV-a na»domaće«brodove po službenoj dužnosti 95

9 nadzor i plaêena su davanja, a zakon iskljuëuje moguênost dvostruke naplate davanja propisanih pri uvozu, da se u obrazloæenju pobijanog rjeπenja navodi kako je obveza plaêanja razlike PDV-a utvrappleena na razliku vrijednosti broda, πto smatra nejasnim obrazloæenjem, da je oëito isti brod ocarinjen dva puta, za πto nema uporiπta ni u jednoj zakonskoj odredbi, da rjeπenje ne sadræi nikakvo dodatno obrazloæenje u pogledu naëina i kriterija utvrappleivanja vrijednosti broda, pa je s obzirom na iznimno visoku razliku navodne vrijednosti na dan... i vrijednosti iz carinske deklaracije od..., oëito da se to temelji na pogreπno i nepotpuno utvrappleenom ËinjeniËnom stanju, te stoga predlaæe da se tuæbu prihvati i poniπti osporeno rjeπenje. Tuæba nije osnovana. Prema stanju spisa predmeta proizlazi da je pri provjeri stranih plovila sukladno Ël. 3. st. 1. toë. 3. Zakona o carinskoj sluæbi (NN 67/01) upisanih u Hrvatski upisnik pomorskih trgovaëkih brodova Carinarnica... utvrdila da je tuæitelj sukladno zakljuëenome Ugovoru o poslovodstvu (odnosno najmu plovila) od... s vlasnikom plovila (strana kompanija... iz...) obavljao komercijalnu djelatnost prijevoza putnika u obalnom pojasu RH. Pritom (pri uplovu broda u RH dana... postoji dolazeêi manifest, odnosno izjava o teretu ovjerena u Carinarnici... pod brojem...) te obavio sve poslove, kako bi se kao brodar upisao u Hrvatski upisnik pomorskih trgovaëkih brodova za taj brod (odobreno rjeπenjem odnosno upisnim listom LuËke kapetanije..., klasa...). No, provjerom je utvrappleeno da je brodom raspolagao kao da je puπten u slobodan promet, iako nisu provedene propisane formalnosti, odnosno tuæitelj nije zahtijevao stavljanje broda u jedan od carinskih postupaka (nije plaêena carina niti su ispunjeni drugi uvjeti propisani za uvoz robe), pa je po sluæenoj duænosti pokrenut postupak radi naplate uvozne carine (Ël CZ-a). Osim Ëinjenice da je brod upisan u Hrvatski upisnik pomorskih trgovaëkih brodova, sukladno Pomorskome zakoniku (NN 17/94, 74/94. i 43/96) za πto, prema tome Zakonu i priloæenim napucima Ministarstva mora, turizma, prometa i razvitka (odnosno Ministarstvo pomorstva, prometa i veza) ne treba priloæiti carinsku deklaraciju, u carinskome postupku je neispu-njavanje (nezakonito postupanje sukladno carinskim propisima) nekih od uvjeta za puπtanje robe u pripadajuêi carinski postupak prije uporabe broda (u carinskom statusu strane robe), osnovom za zakljuëak da je nastao uvozni dug sukladno Ël CZ-a. U vezi s tim se na carinskom podruëju RH moæe dopustiti uporabu strane robe s potpunim ili djelomiënim osloboappleenjem od plaêanja uvozne carine u postupku privremenog uvoza prema odredbama na koje se poziva tuæeno tijelo, odnosno sukladno Aneksu E Konvencije o privremenom uvozu (NN MU 16/98. i 8/99) i Ël i 151. CZ-a (NN 78/99. do 47/03). Zbog navedenoga propusta ni zbog razloga naknadnog puπtanja plovila u slobodan promet po JCD-u, broj:... od..., CI..., odnosno carinjenjem broda sukladno okolnostima i propisima vaæeêima na dan prihvata carinske deklaracije nije doπlo do prestanka prije nastaloga stvarnoga carinskog duga (pa nije doπlo ni do dvostruke naplate davanja pri uvozu). Dakle, prema zapisniku, klasa:... imenovana komisija procijenila je vrijednost motornoga broda..., duæine..., πirine... s dva motora tipa..., svaki snage..., godine gradnje..., na dan... na vrijednost..., uzimajuêi u obzir prosjeëenu stopu pada/rasta vrijednosti plovila 2,5 % godiπnje, utvrappleenu u Katalogu za plovila marine iz godine, u usporedbi s vrijednoπêu plovila iz ugovora o kupoprodaji od..., priloæenoga JCD-u za puπtanje robe u slobodan promet. Stoga je, zbog razlike u vrijednosti broda procijenjenog na dan nastanka duga... od i 96 POREZNI VJESNIK 6/2013.

10 deklarirane vrijednosti prema JCD-u od, tuæitelj kao carinski duænik obvezan platiti PDV na razliku vrijednosti broda..., πto Ëini kn, s obzirom da je carinska stopa za brod iz tar. broja Carinske tarife sl«. S obzirom na to, nije prihvatljiva tvrdnja tuæitelja da se navedeno ne bi temeljilo na potpuno utvrappleenom ËinjeniËnom stanju (razlika u vrijednosti je posljedica proteka razdoblja... mjeseci). S obzirom na izneseno, ne proizlazi da bi pobijano rjeπenje povrijedilo zakon na πtetu tuæitelja pa je, temeljem Ël. 42. st. 2. Zakona o upravnim sporovima (NN 53/91, 9/92. i 77/92) tuæbu trebalo odbiti kao neosnovanu Presuda Upravnog suda Republike Hrvatske broj: Us-2237/ od 29. rujna U redovitu poreznom nadzoru i kontroli plovila πto obavljaju gospodarsku djelatnost u dijelu unutarnjih morskih voda i teritorijalnog mora RH, πto je u nadleænosti Carinarnice..., carinski sluæbenici primijetili su da se obavlja djelatnosti prijevoza putnika i pristajanje motornog broda... u luku lokalnog znaëaja otvorenu za javni promet. Carinarnica... je, po sluæbenoj duænosti, pokrenula postupak provjere i kontrole upisa motornog broda..., zbog osnovane sumnje da nad njim nije proveden redovan uvozni carinski postupak puπtanja robe u slobodan promet. Nakon provedbe poreznog nadzora i provjere dokumentacije o uvozu broda, Carinarnica... ustanovila je da je: TrgovaËki sud u..., po sucu..., kao pojedincu u ovrπnom postupku ovrhovoditelja Brodogradiliπte... iz... protiv ovrπnika... iz Nikosia (Cipar), objavio prodaju motornog broda... na usmenoj javnoj draæbi dana..., Rjeπenjem TrgovaËkog suda u..., oznake Ovr-..., proglaπeno zakljuëenje postupka prodaje motornog broda jedinom ponuappleaëu tvrtki... iz..., na usmenoj javnoj draæbi dana... u... sati u prostorijama TrgovaËkog suda u..., u sobi br.... za... eura. Kako bi se ustanovilo Ëinjenice i okolnosti dolaska, boravka i ovrπnog postupka nad m/b... te kako bi se ustanovilo je li proveden neki od dopuπtenih carinskih postupaka u vezi s brodom, proveden je porezni nadzor u Brodogradiliπtu..., iz... i tvrtke..., te je obavljena provjera i kontrola raspoloæive dokumentacije u LuËkoj kapetaniji... u vezi s upisom broda. Kontrolom i provjerom upisa jednoga broda otkrivena su, meappleutim, joπ dva uvezena broda upisana u upisnik pomorskih trgovaëkih brodova na jednak naëin i u isto vrijeme kao kontrolirani brod. Pri carinskoj provjeri i kontroli u Brodogradiliπtu... ustanovljeno je, naime, da su usporedo s ovrπnim postupkom za brod..., zbog jednakih razloga tekli i ovrπni postupci za druga dva broda, pa je porezni nadzor proπiren i na njih te je zahtijevana ukupna dokumentacija i isprave u vezi s tim brodovima. Obavljenim poreznim nadzorom ustanovljeno je da: su brodovi u vlasniπtvu strane pravne osobe neposredno prije dolaska na popravak u hrvatsko brodogradiliπte upisani u upisnik brodova, Ëime su stekli hrvatsku dræavnu pripadnost, su ti brodovi bili predmetom popravka, nakon Ëega su u brodogradiliπtu dovedeni u potpuno ispravno stanje, strani vlasnik brodova nije platio ispostavljene raëune za popravak i Ëuvanje, Naplata PDV-a na»domaće«brodove po službenoj dužnosti 97

11 je nadleæni trgovaëki sud, zbog neplaêanja potraæivanja, dopustio provedbu ovrhe nad brodovima, su brodovi na usmenoj javnoj draæbi prodani jednomu jedinom ponuappleaëu po najniæoj cijeni kakva se ukupno otprilike podudara sa svotama πto ih potraæuje brodogradiliπte, su brodovi puπteni u slobodan promet bez provedbe uvoznog carinskog postupka i bez naplate uvoznih davanja, je kupac brodova, radi obavljanja gospodarske djelatnosti prijevoza putnika na moru, zadræao u vlasniπtvu dva broda, dok je treêega prodao po cijeni neznatno niæoj od ukupno izlicitiranih svota za sva tri broda, je kupac brodova tako ostvario, ne samo besplatan popravak triju brodova, nego da je dva broda, πto ih je zadræao u vlasniπtvu, dobio praktiëno besplatno, jer je u kupoprodajnu cijenu treêega uraëunao i izlicitirane cijene za preostala dva broda, πto ih je zadræao za vlastite potrebe, a uz to dræavnom proraëunu nije platio propisana uvozna davanja. Iz presude Tuæitelj je prigovarao: na zakonitosti osporenog rjeπenja i u bitnom istiëe da ne moæe biti carinski duænik zato πto je brod u dobroj vjeri kupio na javnoj draæbi provedenoj po TrgovaËkom sudu u..., u postupku provedenom na prijedlog ovrhovoditelja Brodogradiliπta u kojeg je brod bio dulje od dvije godine, da ovrhu radi naplate novëanog potraæivanja prodajom broda ureappleuje Pomorski zakonik, dok se za sve πto nije posebno ureappleeno u Pomorskom zakoniku primjenjuje odredbe Ovrπnog zakona, da je TrgovaËki sud u u provoappleenju ovrπnog postupka radi naplate traæbine prodajom broda trebao primijeniti Pomorski zakonik i Ovrπni zakon, ako to ne bi bilo protivno izriëitima i specifiënim odredbama Pomorskog zakonika, da je Sud trebao i Carinsku upravu ukljuëiti u ovrπni postupak, a nadleæna carinska sluæba je trebala potom prijaviti traæbinu, a prijavu sastaviti najkasnije do odræavanja roëiπta za razdiobu kupovnine buduêi da je u sudskom postupku draæbe TrgovaËkom sudu u bilo poznato da se radi o brodu u vlasniπtvu inozemne pravne osobe, da je porez koji je u ovom postupku, temeljem osporena rjeπenja, naplaêen od tuæitelja, trebao biti naplaêen iz poluëene kupovnine, odnosno diobne mase πto je se stvara sukladno Pomorskom zakoniku Ël i 909, odnosno Ël Ovrπnog zakona, da ni u kom sluëaju nije mogao znati kako ovrπni postupak nije proveden zakonito, niti moæe biti odgovoran za navedene postupke, te predlaæe da se prihvati tuæbu i poniπti osporeno rjeπenje. Tuæba nije osnovana.»lanak 207. st. 1. toëke b) Carinskog zakona (NN 78/99. do 140/05) propisuje da carinski dug nastaje zbog neispunjenja nekog od uvjeta za puπtanje robe u odreappleen carinski postupak, a st. 3. istoga Ëlanka da je duænik osoba koja bi s obzirom na okolnosti sluëaja morala ispuniti propisane obveze πto proizlaze iz privremenog smjeπtaja ili stavljanja robe u pripadajuêi carinski postupak, ili je morala ispuniti uvjete za stavljanje robe u neki carinski postupak. 98 POREZNI VJESNIK 6/2013.

12 Iz podataka spisa predmeta razvidno je da je Carinska uprava, Carinarnica..., temeljem Ël. 49. CZ-a i Ël. 11, 13. i 18. Zakona o carinskoj sluæbi, obavila provjeru i kontrolu upisa m/b... koji obavlja gospodarsku djelatnost prijevoza putnika u dijelu unutarnjih voda i teritorijalnog mora RH, u nadleænosti Carinarnice..., o Ëemu je sastavljen zapisnik, klasa:... Iz zapisnika proizlazi da se radi o privremeno uvezenu stranom brodu na remontu u Brodogradiliπtu..., nad kojim je pokrenut postupak ovrhe, te je plovilo rjeπenjem TrgovaËkog suda... godine prodano..., vlasniku obrta... iz... Iz zapisnika od... razvidno je, takoappleer, da je sklopljen ugovor o prodaji m/b... (kojeg je ovjerio javni biljeænik...), prodavatelja, obrta... iz..., zastupanog po tuæitelju... te kupca, trgovaëkog druπtva... iz..., Ëime je tuæitelj raspolagao plovilom kao da je puπteno u slobodan promet, iako za to nisu postojale propisane formalnosti, odnosno za brodove nisu bila plaêena uvozna davanja. Pri takvome stanju stvari carinsko je tijelo pravilno zakljuëilo da je nastao carinski dug temeljem Ël st. 1. toë. b) CZ-a, pa je carinski duænik osnovano obvezan na naplatu javnih davanja navedenih u izreci prvostupanjskog rjeπenja, te na plaêanje kamata zbog nepravovremenog plaêanja PDV-a, sukladno Ël OPZ-a. Navodima tuæbe nije dovedena u sumnju pravilnost osporenoga rjeπenja, obrazloæenoga sukladno Ël st. 2. Zakona o opêem upravnom postupku (NN 53/91. i 103/96. Odluka Ustavnog suda RH), pa Sud ocjenjuje da zakon nije povrijeappleen na πtetu tuæitelja, radi Ëega je, temeljem Ël. 42. st. 2. Zakona o upravnim sporovima (NN 53/91, 9/92. i 77/92) tuæbu trebalo odbiti kao neosnovanu. 5. ZAKLJU»AK Sukladno programu Vlade RH, sva dræavna tijela, napose pravosudna i represivna, trebaju zaoπtriti i ubrzati borbu protiv korupcije, organiziranoga kriminala i sive ekonomije, πto iz godine u godinu proraëunu nanosi ogromnu i teπko mjerljivu πtetu. Zbog toga πto uoëi ulaska Hrvatske u EU nije stvorena pozitivna politiëka klima i kad je cijeli dræavni represivni aparat praktiëno na nogama, poëevπi od MUP-a, Dræavnog odvjetniπtva i USKOK-a, i svi ostali dijelovi dræavne uprave morali bi djelatno sudjelovati u provedbi tog programa. Nakon ulaska u Uniju bit Êe uz to nuæno osigurati uëinkovitu interakciju i provedbu zadaêa carinskih i poreznih sluæba zemalja Ëlanica kako bi djelovale jedinstveno u obavljanju osobitih i isprepletenih poslova, jer se meappleusobno nadopunjuju, osiguravajuêi porezni nadzor i kontrolu s jednakim uëincima na svakoj toëki carinskoga teritorija Zajednice te podrπku zakonitima poslovnim aktivnostima. Nakon ulaska Hrvatske u EU, za stranu robu koja nema carinski status robe Zajednice mora se odrediti jedan od carinski dopuπtenih postupaka ili uporabe. Neusklaappleenosti pomorskoga sa carinskim i poreznim pravom te sporna zakonska regulativa πto se odnosi na pomorstvo, primijeêena u dosadaπnjoj praksi i postupanju pomorskih i carinskih tijela, otvara πirok prostor za sve moguêe zloporabe, ne samo sa stranim brodovima, nego i sa stranim plovilima nautiëkog turizma. To se poglavito odnosi na odreappleene gospodarske aktivnosti, meappleu kojima je najznaëajnija javni prijevoz putnika (kabotaæa) s brodovima u vlasniπtvu stranih fiziëkih ili pravnih osoba upisanih u Hrvatski upisnik brodova kako bi stekli hrvatsku dræavnu pripadnost, a nad kojima nije prethodno proveden pripadajuêi, zakonom propisan, uvozni carinski postupak. Radi se, dakle, o zakonitome upisu nezakonito uvezenih brodova. Naplata PDV-a na»domaće«brodove po službenoj dužnosti 99

13 Zakonito izbjegavanje porezne obveze problem je svih suvremenih poreznih sustava, jer se Ëini da Êe ljudi, gdje god postoje porezni propisi, naêi naëine prilagodbe tim propisima kako bi smanjili porezne obveze. Nezakonito izbjegavanje problem je primjene poreznih i drugih propisa i podvrgavanja njima, dok je pri zakonitu izbjegavanju rijeë o problemu izriëaja samih propisa. Carinska i porezna tijela, kao vaæne sluæbe dræavne uprave, imaju u vezi s tim vaæne i osobite zadaêe u koje, svakako, treba ubrojiti djelatnije utvrappleivanje i procesuiranje svih sluëajeva nezakonito uvezenih brodova i drugih plovila upisanih u hrvatske registre bez prethodna plaêanja PDV-a, za koje je dosadaπnja praksa pokazala da ih je u hrvatskom dijelu Jadrana priliëno mnogo. U takvim okolnostima carinska i porezna tijela u RH imaju veliku odgovornost u vezi sa zaπtitom dræavnoga proraëuna odnosno sprjeëavanjem nastanka okolnosti u kojima bi odreappleen broj brodova na dan pristupanja RH Uniji stekao status robe Zajednice. Radi se o brodovima zakonito upisanima u hrvatske upisnike, ali su prije toga nezakonito uvezeni (bez provedbe uvoznoga carinskog postupka) onima, dakle, na koje nije bio plaêen PDV. Literatura Batestin, V.: Privremeni uvoz plovila i praksa«. Carinski vjesnik 11/08. Dominis, Æ.: PlaÊanje PDV-a na strane jahte i brodice nakon ulaska Republike Hrvatske u Europsku uniju«. Porezni vjesnik 12/12. Dominis, Æ.: Izricanje zaπtitne mjere oduzimanja plovila«. Naπe More 55(5-6)/2008. Dominis, Æ.: Zakoniti upis nezakonito uvezenih plovila«. Carinski vjesnik 4/05. MadæareviÊ- ujster, S.: Measuring the unofficial economy with the system of national accounts«. Financijska praksa 1-2/97. MadæareviÊ- ujster, S: An Estimate of Tax Evasion in Croatia«. Financijska praksa 13/02. Prebble, R.: Treba li Hrvatska opêe pravilo za sprjeëavanje zakonitog izbjegavanja porezne obveze?«faculty of Law Victoria University of Wellington, New Zealand Institut za javne financije, Financijska teorija i praksa 29/05. imoviê, J., RogiÊ LugariÊ, T., Cindori, S.: Utaja poreza u Republici Hrvatskoj i mjere za njezino sprjeëavanje«. Hrvatski ljetopis za kazneno pravo i praksu 2/07. TomaπiÊ, J.: Razvrstavanje nekih plovila i vozila u Carinsku i Poreznu tarifu«. Carinski vjesnik 7/03. ÆuniÊ KovaËeviÊ, N.: Primjena naëela dobre vjere u poreznom postupku neuspjeli pokuπaj uvoappleenja instituta obvezujuêe informacije u hrvatsko porezno pravo«. Zbornik Pravnog fakulteta u Rijeci Upis brodova u hrvatski upisnik brodova bez reguliranja carinskog statusa brodova«. Naputak Ministarstva mora, turizma, prometa i razvitka, klasa: /04-01/05, ur. broj: od 7. travnja godine. Suzbijanje i otkrivanje nezakonito uvezenih plovila u Republici Hrvatskoj«. Naputak Srediπnjeg ureda Carinske uprave, klasa: /04-01/08, ur. broj: / , od 21. travnja Kontrola plovila i obraëun javnih davanja«. Naputak Srediπnjeg ureda Carinske uprave, klasa: /04-01/8, ur. broj: /1-04-2, od 25. veljaëe POREZNI VJESNIK 6/2013.